Dnevne novine 14. maj 2019. by Dnevne Novine

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE BRAJOVIĆ U MAĐARSKOJ

INTERVJU PREMIJERA MARKOVIĆA ■ 2 3 MAGAZINU COLLECTION

KOVER: CRNA GORA U EU PRIJE 2025. GODINE

CRNA GORA JE NAJSIGURNIJA LUKA U REGIONU

■4

UTORAK, 14. 5. 2019. BROJ 2373 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

BUDVA: OTVOREN FESTIVAL NEKRETNINA I INVESTICIJA ■ 8

ZA ČETIRI MJESECA 2019.

U Crnu Goru ulažu investitori iz više od 100 zemalja

Radulović

Carinici naplatili 225 miliona eura prihoda ■8

NASTAVAK RATA ŠKALJARSKOG I KAVAČKOG KLANA? ■ 10 11

MIJOVIĆ I JOVANOVIĆ UBIJENI U NJEMAČKOJ

VIŠI SUD ■ 13

Odbrana traži da se istraga ponovo otvori

FOND ZDRAVSTVA ■ 14

Mijović

PODGORICA: IZGRADNJA JUGOZAPADNE OBILAZNICE

Za medicinska pomagala 2,4 Ugrađeni nosači nadvožnjak miliona eura za ■ 19

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

POLITIKA

DANAS I SJUTRA

Marković u radnoj posjeti Njemačkoj

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković putuje danas u dvodnevnu radnu posjetu Njemačkoj, gdje će se sastati sa predstavnicima Vlade, Parlamenta i privrede, saopšteno je iz Vlade. “Ključne teme sastanaka premijera Markovića sa predsjednikom Bundestaga Volfangom Šojbleom biće bilateralni odnosi Crne Gore i Njemačke i nastavak evropske integracije naše zemlje. Crna Gora kao vodeća zemlja u procesu pristupanja EU, reforme koje naša zemlja sprovodi kao i evropska perspektiva regiona Zapadnog Balkana tre-

balo bi da budu vodeće teme razgovora predsjednika Markovića u Odboru za evropske poslove Bundestaga. Na istu temu – ‘Crna Gora kao lider u evropskim integracijama’ predsjednik Vlade govoriće u Fondaciji Konrad Adenauer. Razgovori premijera Duška Markovića sa ministrom ekonomije i energetike Peterom Altmajerom, kao i sa predstavnicima njemačke Savezne privredne i industrijske komore biće prilika za razgovor o jačanju ekonomskih odnosa i za dalju promociju Crne Gore kao investicione destinacije”, navodi se u saopštenju. M.P.

SJEDNICA GLAVNOG ODBORA

BOŠNJAČKA STRANKA ODLOŽILA KONGRES

UTORAK, 14. 5. 2019.

INTERVJU PREDSJEDNIKA VLADE DUŠKA MARKOVIĆA MAGAZINU COLLECTION

Crna Gora je najsigurnija luka u regionu i šire

redsjednik Vlade Duško Marković kaže da uspješna evropska integracija svjedoči da se Crna Gora mijenja, da je sve bliža i kompatibilnija članicama Evropske unije, jer harmonizujemo cijeli sistem sa evropskim i uz nove standarde i pripremamo društvo za trenutak kada ćemo postati članica.

Premijer Marković je, u intervjuu magazinu Collection Montenegro, pozvao investitore da ulažu u Crnu Goru, pogotovo u sjeverni region, rekavši da je riječ o arhetipu države u kojoj u harmoniji žive ljudi različitih vjera i nacija, zemlji koja je članstvom u NATO-u podigla stepen sigurno-

sti i državi u kojoj već posluju najprestižniji svjetski turistički brendovi. “Ovdje imamo Aman, Chedi, Sheraton, Regent, Hilton, Melia, Iberostar, Karismu, Falksteiner, a naredne godine se otvara One&Only, prvi u Evropi. Crna Gora se 2008. godine, usvajanjem Strategije razvo-

Puna bezbjednost Sa trećeg Kongresa BS Glavni odbor Bošnjačke stranke donio je odluku o odlaganju partijskog Kongresa čiji je redovni termin bio u julu ove godine, saopšteno je iz te stranke. Na sjednici održanoj u Rožajama razmatrana je aktuelna politička situacija i ocijenjeno je da je, u cilju boljeg i efikasnijeg partijskog rada u pripremi za naredne parlamentarne izbore, cjelishodno odložiti održavanje Kongresa. “Naglašeno je da je dosadašnjim radom predstavnika BS u državnim institucija-

ma značajno doprinijeto njihovom kvalitetnijem radu i realizaciji brojnih projekata. Istaknuto je i snažno pozicioniranje Bošnjačke stranke u društvenim, ekonomskim i političkim procesima u Crnoj Gori. Glavni odbor je naložio intenziviranje aktivnosti na svim partijskim nivoima i partijskim organima, posebno u opštinskim organizacijama u cilju kvalitetnije pripreme za narednu izbornu godinu”, navedeno je u saopštenju. M.P.

Premijer je rekao da članstvom u NATO-u Crna Gora postala dio najveće bezbjednosne alijanse i ravnopravan partner najmoćnijim i najrazvijenijim državama svijeta, ali i bliža i privlačnija za saradnju i investitore iz partnerskih država, članica Alijanse. “Zajednički bezbjednosni okvir daje investitorima dublje povjerenje. Članstvo Crne Gore u NATO-u signal je investitorima da je riječ o destinaciji koja sa aspekta bezbjednosti dijeli najviše standarde i da dijeli vrijednosti koje dijele partnerske države iz kojih mi želimo što više investitora. Naša uspješna evropska integracija svjedoči da se Cr-

na Gora mijenja, da je sve bliža, rekao bih sve kompatibilnija članicama Evropske unije. Harmonizujemo naš cijeli sistem sa evropskim, usvajamo nove standarde i pripremamo na taj način društvo za onaj trenutak kada ćemo postati članica. Sve to su investitorima signali da je riječ o stabilnoj državi, o društvu koje ne meandrira već se čvrsto drži zauzetog strateškog pravca. Ono što je za investicije najvažnije je predvidljivost. Kada je o Crnoj Gori riječ – sve je predvidljivo – nema iznenađenja. Na dobrom smo kursu, stabilno napredujemo ka zacrtanim ciljevima”, rekao je premijer.

ja turizma do 2020. godine, opredijelila da u zadatom roku postane visokoplatežna destinacija. U prilog tom cilju bio je i izvještaj Svjetskog savjeta za turizam i putovanja koji je Crnu Goru svrstao na prvo mjesto po stopama rasta turističke industrije koja je iznosila 8,8%. Danas vidimo da smo u tome uspjeli”, rekao je premijer. On je podsjetio da je Vlada sa svoje strane učinila ono što nikada ranije nije urađeno i da kapitalni budžet za ovu godinu iznosi 320 miliona eura, što je najveći iznos kapitalnog budžeta do sada. “Više od 70 odsto je izdvojeno za sjeverni region. Vlada se dakle opredijelila i poslala jasnu poruku i građanima i investitorima: ovo je sada u našem fokusu. Nemam nikakve sumnje da ćemo biti uspješni. Ono što se sada događa odnosno faza u kojoj smo sada je da upoznajemo investitore sa mogućnostima, sa resursima, sa perspektivom. Zainteresovani smo za investicije koje će doprinijeti ostvarenju privredog razvoja i povećanju zaposlenosti, posebno sjevernom regionu kao manje razvijenom. U tom smislu treba posmatrati i program ‘ekonomskog državljanstva’, odnosno naš koncept ulaganja u projekte od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore”, rekao je predsjednik Vlade u intervjuu koji magazin Collection Montenegro

Marković

objavljuje na crnogorskom i engleskom jeziku pod naslovom “Crna Gora je kvalitetna, pouzdana i sigurna investiciona luka”. Upitan da odgovori kako bi nekom strancu koji je prvi put u našoj zemlji opisao Crnu Goru i da je uporedi sa zemljom sa početka svoje karijere, predsjednik Marković je rekao da smo zadržali prirodne ljepote i nacionalni i vjerski sklad, a da se sve ostalo promijenilo. “Crna Gora se od nekadašnje, najmanje razvijene jugoslovenske republike transformisala u državu koja je regionalni lider, kako u integracionim procesima, tako i u ekonomiji i razvoju. Kada je o ekonomiji riječ, naš uspjeh seže i dalje od susjedstva. Prošlogodišnja stopa privrednog rasta u Crnoj Gori, uzimam taj primjer, od 4,9% među najvećima je u Evropi. Crna Gora je u proteklih deset godina jedna od država sa najvećim neto direktnim stranim investicijama po glavi stanovnika. Na crnogorskoj obali imamo turističke rizorte koji su među najprestižnijima na Mediteranu, na našim planinama počeli smo ove godine izgradnju zimskog turističkog centra koji će biti među vodećima u regionu… Na početku moje karijere imali smo sindikalni turizam odnosno kako se tada govorilo ‘radnička odmarališta’. Imali smo i Sve-

Brojni projekti Marković je govorio o našem konkurentnom poreskom sistemu, o stimulativnim programima koje je Vlada ustanovila kako bi još snažnije privukla investicije, te o brojnim infrastrukturnim projektima čiji je cilj bolja dostupnost naše zemlje, učiniti je energetski nezavisnom, a time još privlačnijom za turiste i investitore. “Ono što radimo na fizičkoj infrastrukturi je stvaranje strateških pretpostavki za još snažniji ulazak investicija. Završavamo prvu dionicu auto-puta, planiramo bitno unapređenje poslovanja aerodroma izborom kvalitetnog stranog partnera, završavamo podmorski energetski kabal. Dakle, činimo Crnu Goru dostupnijom i energetski sigurnom, što su bitne pretpostavke za kvalitetne investicije”, rekao je predsjednik Vlade u intervjuu magazinu Collection Montenegro. ti Stefan, kasnije je, kako se to danas kaže izbrendirana i Ada Bojana. Ali to su bila dva usamljena primjera. Danas su usamljeni primjeri djelovi crnogorske obale na kojima nema svjetskih brendova i najvišeg svjetskog kvaliteta usluge”, kaže Marković.

Foto: Vedran Ilić

UTORAK, 14. 5. 2019.

POLITIKA

PREDSJEDNIK MILO ĐUKANOVIĆ PRIMIO AMBASADORE

Naše društvo počiva na evropskim vrijednostima

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora Egipta, Said Hindama, Gruzije, Zala Gogsadžea, Indonezije, Mohamada Čandre Vidje Jude, Brazila, Eduarda Botelje Barbose i Vijetnama Dang Tran Phonga. Đukanović je nakon ceremonije prijema akreditivnih pisama, pojedinačno primio ambasadore i poželio im dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješno obavljanje diplomatske misije u obostranom interesu. Predsjednik je informisao nove ambasadore o stabilnom i dinamičnom putu Crne Gore ka ostvarivanju strateških ciljeva, ističući da želimo da budemo dio razvijene evropske zajednice i da savremeno crnogorsko društvo počiva na evropskom sistemu vrijednosti. U razgovoru sa ambasadorom Republike Egipat, Đukanović je ukazao na tradicionalno dobre odnose dvije države na osnovama partnerstva iz vremena osnivanja pokreta nesvrstanih i vrijednostima i tradicijama koje baštinimo. Tokom razgovora je ocijenjeno da na bilateralnom nivou Crna Gora i Egipat imaju prilike za jačanje saradnje u oblasti ekonomije, poljoprivrede, turizma, pomorskog saobraćaja kroz povezivanje dvije luke i kulture. U tom kontekstu podstaknuto je intenziviranje političkih kontakata na najvišem nivou, kao i uspostavljanje prakse redovnih spoljnopolitičkih konsultacija. Predsjednik je u razgovoru sa ambasadorom Gogsadžeom iskazao zadovoljstvo odnosima Crne Gore i Gruzije, ističući da će iskustvo ambasadora u zemljama regiona biti pozitivan impuls daljem razvoju saradnje. “Zajednički vanjskopolitički ciljevi približili su dvije zemlje u proteklom periodu”, kazao je Đukanović, podsjećajući na podršku koju Crna Gora pruža Gruziji na putu dosljednog i suverenog ostvarivanja strateških ciljeva. Pored političke, Cr-

na Gora želi da unaprijedi i ekonomsku saradnju između dviju država. Ambasador Gruzije, je kazao da će sa ponosom obavljati funkciju ambasadora u Crnoj Gori i zahvalio za po-

Predsjednik je informisao nove ambasadore o stabilnom i dinamičnom putu Crne Gore ka ostvarivanju strateških ciljeva, ističući da želimo da budemo dio razvijene evropske zajednice i da savremeno crnogorsko društvo počiva na evropskom sistemu vrijednosti

dršku naše zemlje u procesu evroatlantskih integracija. Predsjednik Crne Gore je u razgovoru sa ambasadorom Indonezije istakao da dvije države imaju veoma dobre odnose, a šanse za njihovo dalje unapređenje prepoznaju se u oblasti ekonomije i turizma. Ambasador Jude zahvalio je za toplu dobrodošlicu crnogorskog naroda i institucija, ističući spremnost da predano radi na valorizaciji značajnih potencijala za saradnju, prije svega u trgovi-

Đukanović prima akreditivna pisma ambasadora Gruzije

ni i turizmu. Đukanović je poželio dobrodošlicu i novoimenovanom ambasadoru Brazila, iskazujući zadovoljstvo dobrim odnosima bez otvorenih pitanja, kao i potencijalima za unapređenje saradnje, naročito kroz razmjenu iskustava u energetici i turizmu. Ambasador Barbose iskazao je zadovoljstvo zbog posvećenog odnosa i poznavanja aktuelnih prilika u njegovoj zemlji, ističući da je povratak snage brazilske ekonomije prilika za jačanje saradnje i sa Crnom Gorom, što za njega predstavlja lični izazov. U razgovoru sa ambasadorom Vijetnama, predsjednik Đukanović je ocijenio da se zajedničkim inicijativama dobri odnosi dvije države mogu dodatno unaprijediti. Pozdravio je napore te zemlje na regionalnom i međunarodnom planu u unapređenju mira, stabilnosti i razvoja. “Takav princip baštini i Crna Gora, koju geografska veličina ne ograničava da snažno promoviše visoke standarde i multietničku demokratiju”, kazao je Đukanović. “Iskustvo Crne Gore i njena prestižnapozicija na turističkoj mapi, mogu biti dragocjeni za Vijetnam”, kazao je ambasador Phong. Sa novimenovanim ambasadorima juče se sastao i ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović. M.P.

POLITIKA

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

UTORAK, 14. 5. 2019.

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE CRNE GORE BRAJOVIĆ U MAĐARSKOJ

Kover: Crna Gora u EU prije 2025. godine

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, na poziv predsjednika Narodne skupštine Mađarske Lasla Kovera, boravi u zvaničnoj posjeti Mađarskoj. Predsjednici Brajović i Kover potpisali su Okvirni sporazum o partnerstvu koji će omogućiti intenzivniju i djelotvorniju saradnju dva parlamenta. Sporazum, između ostalog predviđa konkretniju podršku mađarskog parlamenta crnogorskom, sa ciljem jačanja administrativnih i drugih kapaciteta u evropskom integracionom procesu. “Ono što je za Kovera i mene veoma važno jeste jačanje naše parlamentarne saradnje, a njenom nastavku smo potpisivanjem ova dva sporazuma danas dali najznačajniju osnovu. Zahvalan sam što Mađarska radi kao pravi prijatelj Crne Gore. Ja apsolutno vjerujem u sjajnu budućnost, evropsku budućnost, i Crne Gore i Mađarske”, kazao je između ostalog Brajović. Da je Crna Gora istaknuti partner Mađarske u regiji Zapadnog Balkana smatra i Kover. “Odajemo priznanje Crnoj Gori na postignutim rezultatima u pogledu NATO članstva, odnosno na rezultatima koje je zemlja postigla u procesu evropske integracije. Na tom pu-

Susret Brajović i Ader

tu Mađarska se trudi da kako u političkom smislu, tako i u pogledu diplomatske saradnje, odnosno prenošenja iskustva pomogne Crnoj Gori na putu evropske integracije i smatramo da prijem Crne Gore u članstvo Evropske unije ostaje pitanje samo dobre namjere”, jasan je on. On napominje da Mađaraska smatra da je 2025. godina, kao godina određena za prijem Crne Gore suviše daleki rok. “Sa velikim očekivanjima gledamo na izbore za Evropski parlament, koji će se dogoditi za dvije sedmice i nadamo se da će u Evropskoj uniji doći do takvih promjena koje će ubrzati proces proširenja, odnosno ponovo oživjeti taj proces i dovesti do što skorijeg punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji. Ova dva sporazuma o saradnji koja smo prethodno potpisali, potpisana su u tom znaku i u tom smislu, i trudićemo se da saradnju ostvarimo ne samo na nivou predsjednika parlamenata, nego i na nivou naših odbora, odnosno naših službi”, poručio je Kover. Brajović se sastao i sa potpredsjednikom Narodne skupštine Mađarske Ištvanom Jakabom i predsjedavajućim Grupe mađarsko–crnogorskog prijateljstva u Narodnoj skupštini Mađarske Adamom Štejnmecom. M.P.

Susret sa Aderom

Tokom posjete, predsjednik Skupštine razgovarao je sa predsjednikom Mađarske Janošom Aderom, kojeg je upoznao sa aktuelnim političkim dešavanjima u Crnoj Gori, kao i o napretku Crne Gore u procesu evropske integracije i našim očekivanjima. Uz zahvalnost na snažnoj podršci Mađarske članstvu Crne Gore u NATO i njenoj evropskoj budućnosti, predsjednik Brajović je ocijenio da su dvije prijateljske zemlje posvećene daljem razvoju partnerske saradnje posebno u oblasti ekonomije, gdje postoje značajni potencijali za dalje unapređenje međudržavnih veza. Predsjednik Ader je, pohvalivši napredak koji Crna Gora ostvaruje na svim poljima, naglasio da se ne mijenja pozicija Mađarske kada je riječ o procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. “Crna Gora može uvijek da računa na svu potrebnu pomoć i podršku. Za stabilnost Evropske unije potrebna je stabilnost Zapadnog Balkana, a za to je potrebna jasna strategija pridruživanja država Zapadnog Balkana”, naveo je Ader.

UTORAK, 14. 5. 2019.

POLITIKA

PREDSTAVNICI POKRETA ª ODUPRI SEº IDU U BRISEL, A U UJEDINJENOJ TRAŽE AKCIJU

Danilović: Tražimo pregovore odmah

redstavnici pokreta “Odupri se” putuju u Brisel, gdje će ostati do 18. maja, ali je nepoznato na čiji poziv i sa kim će se sastati u sjedištu Evropske unije.

Ovu informaciju je Televiziji Vijesti potvrdio jedan od predstavnika pokreta Džemal Perović. Podsjetimo, jučerašnji sastanak pokreta “Odupri se” i opozicije je otkazan, jer Demokratska Crna Gora ne želi da sjedne za isti sto sa liderom SDP-a Rankom Krivokapićem. D e mokrate su odbile i predlog da predstavnici pokreta “Odupri se” odvojeno razgovaraju sa dvije partije i pokušaju da riješe nesuglasice koje su nastale

nakon smjene predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića. Džemal Perović je rekao da neće do povratka iz Brisela biti sastanaka ni sa kim od opozicionih lidera i da će nakon toga odlučiti šta im je dalje činiti. Na drugoj strani, predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović smatra da je zahtjev za formiranje Vlade građanskog jedin-

sebe nećemo postići ništa”, navodi se u saopštenju Danilovića. On ocjenjuje da je nenadoknadivo “vrijeme koje nam curi”. “Pretpostavka je da ćemo biti odbijeni ali potom ćemo znati šta nam je činiti. Potpuno mlaka i nezainteresovana međunarodna javnost mora razumjeti riješenost parlamentarne opozicije da prekine ovu agoniju, riješenost da kroz tehničku vladu kreira izbornu dinamiku, pošten predizborni ambijent i na kraju poštene izbore. Pregovori moraju početi odmah jer se u DPS-u raduju odugovlače-

PRETPOSTAVKA JE DA ĆEMO BITI ODBIJENI ALI POTOM ĆEMO ZNATI ŠTA NAM JE ČINITI

nju. Treba nam da najmanje 365 dana budemo unutra, u izvršnoj vlasti, kako bismo se nadali dobrom ishodu. Pustimo li da se ovo stanje dokotrlja do jeseni izgubićemo i naredne izbore, šta god radili u međuvremenu”, piše Danilović. Dodaje da im se “kalkulisanje hiljadu puta obilo o glavu”. M.P.

Treba se pokrenuti sa mrtve tačke

Danilović

Sa jedne od sjednica Zakonodavnog odbora

ZAKONODAVNI ODBOR SKUPŠTINE CRNE GORE

NA DNEVNOM REDU STRATEGIJA ODBRANE

U Skupštini Crne Gore sjutra će biti održana 85. sjednica Zakonodavnog odbora, na kojoj će se, između ostalog, govoriti o predlogu Strategije odbrane Crne Gore. Na dnevnom redu su i predlog zakona o načinu upisa brodova, plutajućih objekata i instalacija za proizvodnju ugljovodonika u upisnike i stvarnim pravima na brodovima i instalacijama za proizvodnju ugljo-

stva ključan u Sporazumu potpisanom na trgu pred građanima. “Brojni su drugi zahtjevi i apsolutno opravdani, ali ovo je uslov bez koga se ne može dalje. Nema više čekanja i on mora biti zvanično upućen od strane nas p otpisnika predstavnicima koalicije na vlasti, njihovoj Vladi i međunarodnim predstavnicima. Čekajući da se nešto desi samo od

vodonika, predlog odluke o donošenju izmjena i dopuna Državne studije lokacije “Sektor 36”, i predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj samoupravi. Članovi Odbora će raspravljati i o predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima. M.P.

“Pokrenimo stvari sa mrtve tačke da bi nam ljudi vjerovali i podržali nas na ulici. Kalkulisanje nam se hiljadu puta obilo o glavu. Tražimo pregovore odmah i jasno saopštimo da je alternativa organizovan bojkot svih izbora - ne bude li toga ostaće samo ružno sjećanje na pokrenuti građanski bunt i razočaranje i u opoziciju i u organizatore protesta”, zaključuje Danilović.

MEHMED ZENKA RAZGOVARAO SA RUMUNSKIM AMBASADOROM

Crna Gora uspješno slijedi evropski put

Članstvo u NATO i Evropskoj uniji (EU) prvi je izbor Crne Gore i država uspješno slijedi svoj evropski put, kazao je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka u razgovoru sa ambasadorom Rumunije u Podgorici Ferdinandom Nađom. “Članstvo u velikim asocijacijama kao što su NATO i EU naš je prvi izbor i nastavićemo svim snagama u smjeru priključivanja Uniji”, rekao je Zenka, potvrđujući da se Crna Gora i dalje smatra predvodnikom napretka u procesu proširenja. On je ocijenio da će Crna Gora ulaskom u EU doprinijeti njenoj raznolikosti, bogatstvu resursa, stabilnosti i sigurnosti čitavog evropskog kontinenta. Zenka je ambasadora upoznao sa nadležnostima Ministarstva za ljudska i manjinska prava i ulogom

Zenka koju taj resor ima u pretpristupnom procesu, posebno u obavezama iz Poglavlja 23. Ministar je rekao kako Crna Gora u svom procesu pridruživanja prolazi kroz proces demokratske transformacije, te jačanje institucija u šta ulaže značajne napore. Nađ je istakao da će, uprkos brojnim izazovima sa kojima je suočena, EU zadržati politiku proširenja među svojim ključnim prioritetima. On je poručio da će Rumunija, budući da od 1. januara

ove godine predsjedava Savjetom EU, nastaviti da podržava Crnu Goru da istraje na svom evropskom putu potvrđenom dinamikom sprovođenja reformskih procesa. “Značajan je napredak koji je Crna Gora do sada ostvarila na svom EU putu”, rekao je Nađ i dodao da se Crna Gora i dalje smatra predvodnikom napretka u procesu proširenja. Kako je dodao, Rumunija će nastaviti da pruža svu potrebnu stručnu pomoć u procesu i razmjenjuje iskustva koja mogu pomoći Crnoj Gori u okviru pregovora o pristupanju. “Sagovornici su saglasni da Crna Gora ulaskom u EU ulaže u svoj prosperitet i stabilnost. S tim u vezi, optimisti su da je Crna Gora naredna zemlja članica EU”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva. (MINA)

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.12450 0.86350 123.060 1.13190 73.5854 117.895 7.40930

37,6

UTORAK, 14. 5. 2019.

au = 1,297.23

mOnTenegRO berza

ekonomija PlemeniTi metali

KURsnA lista

aG=14.79

hiljada građana je bez posla ove sedmice, neznatno manje nego prethodne

Naziv LUBA PREN JGPK EPCG ATHO

Najveći promet CijeNa 0,1854 0,7000 12,7000 3,8700 0,7540

KoličiNa 15.000 3.971 100 300 1.486

obim u € 2.781,0000 2.779,7000 1.270,0000 1.161,0000 1.120,4400

PromjeNa 0,22% 2,94% -1,09% 0,52% 0,00%

Centralna banka

MARKOVIĆ SA DELAGACIJOM DOPLMAJERA

Država posvećena graDnji ski rizorta Vlada želi da u kratkom roku, ali na održiv način, valorizuje razvojni potencijal, prije svega na sjeveru države, kako bi obezbijedila bolji životni standard građanima, istakao je premijer Duško Marković. On je na sastanku sa delegacijom austrijske firme Doplmajer ukazao da je država snažno posvećena izgradnji ski rizorta i kao primjer naveo projekat ski centra koji se gradi u Kolašinu, Mojkovcu, Bijelom Polju, Rožajama i Beranama. “U toku su procedure za izgradnju infrastrukture na tom prostoru. Očekujem da će radovi biti završeni do 2020. godine”, rekao je Marković na sastanku sa delegacijom predvođenom direktorom Doplmajer-Garaventa grupacije Mihaelom Doplmajerom. Doplmajer smatra da je

Marković i Doplmajer

budućnost skijanja neupitna, te da svjetski trend graditi ski rizorte koji se mogu koristiti i ljeti. Marković je naglasio i da država ulaže i u razvoj saobraćajne, energetske, digitalne infrastrukture kako bi stvorila povoljne uslove za biznis i otvaranje novih radnih mjesta. “Ekonomija raste po prosječnoj stopi od 4,9 odsto, a samo za dvije godine broj zaposlenih smo povećali za više od 17.000”, naveo je Marković koji je zadovoljan dosadašnjom saradnjom sa austrijskom firmom. U Vladi su zainteresovani i za dugoročnu saradnju sa Doplmajerom, koji je proizveo i instalirao 15.000 žičara na šest kontinenata, a u više od 40 zemalja ima predstavništva ili agencije sa skoro 3.000 zaposlenih. D.J.

PROCJEnE CbCG I OčEKIVAnJA PRIVREDE zA 2019. POKAzuJu

Inflacija će se kretati do tri odsto Većina banaka i privrednika očekuje da će se inflacija u ovoj godini kretati u rasponu od 1,5 do tri odsto, dok ekspertska procjena Centralne banke (CBCG) pokazuje da će iznositi od 0,5 do 2,5 odsto, saopšteno je nakon jučerašnje sjednice Savjeta vrhovne monetarne institucije. Bankarski sistem, kako je ocijenjeno, prošle godine su karakterisali pozitivni trendovi, a rasle su i sve ključne bilansne pozicije. “Ukupna aktiva banaka ostvarila je rast po stopi od 5,38 odsto, krediti su povećani 8,47, ukupni depoziti

Dešavanja u Atlas i IBM banci nisu imala negativnih reprekusija po bankarski sektor i finansijski sistem Crne Gore banaka 5,88, dok je ukupni kapital ostvario rast od 0,28 odsto. Svi parametri kvaliteta aktive tokom prošle godine zabilježili su poboljšanje,

dok je koeficijent adekvatnosti kapitala na agregatnom nivou iznosio 15,63 odsto na kraju 2018. godine, što je značajno iznad zakonom propisanog minimuma od odsto”, kazali su u CBCG. Savjet je na sjednici kojom je predsjedavao guverner CBCG Radoje Žugić usvojio Godišnji izvještaj o radu CBCG za prošlu godinu, izvještaje o stabilnosti finansijskog sistema i cijena. Razmotreni su i kvartalni izvještaji o poslovanju banka i MFI na 31. decembar 2018. godine, ali i druga pitanja iz nadležnosti Savjeta. D.J.

POSLOVnI REzuLtAtI bAnKE u PRVOM KVARtALu uzLEtJELI 80

Hipotekarna ostvarila Dva milio Hipotekarna banka ostvarila je u prvom kvartalu 2,079 miliona eura neto dobiti, što je 80 odsto bolji rezultat nego u istom periodu prošle godine kada je dobit iznosila 1,129 miliona. Bilansna suma je od početka godine do kraja marta uvećana 8,6 odsto i na kraju prvog tromjesečja iznosi 510 miliona eura. “Depoziti klijenata su povećani 10,9 odsto i iznose 407 miliona eura, dok su krediti veći 6,25 odsto i na

31. mart iznose 238 miliona. Nivo problematičnih kredita je smanjen u posmatranom tromjesečju, te po danima kašnjenja iznou prvom kvartalu smo si 3,3 odsto, nastavili i ulaganje u dok je u prHartije oD vrijeDnosti, vom kvartako Da je naš porttalu prošle folio Hartija porastao godine izno11,2 oDsto i iznosi 116 misio 3,5 odsto”, kazali su liona eura u Hipotekarnoj. Banka je, ka-

UTORAK, 14. 5. 2019.

DOBITNICI

NAZIV

CIJENA

KOLIČINA

OBIM U €

PROMJENA

PLAP MARB PREN EPCG LUBA

0,1200 1,7000 0,7000 3,8700 0,1854

1.583 243 3.971 300 15.000

189,9600 413,1000 2.779,7000 1.161,0000 2.781,0000

8,11 3,66 2,94 0,52 0,22

NAZIV JGPK TRGO ATHO LUBA EPCG

EKONOMIJA GUBITNICI

CIJENA 12,7000 5,0000 0,7540 0,1854 3,8700

KOLIČINA 100 28 1.486 15.000 300

OBIM U € 1.270,0000 140,0000 1.120,4400 2.781,0000 1.161,0000

BEZ NAJAVE O PROMJENI STATUSA

RUDNIK UGLJA OSTAJE NEZAVISNO PREDUZEĆE

PROMJENA -1,09 0,00 0,00 0,22 0,52

Rudnik uglja

Pljevaljska kompanija je od prošle godine u stopostotnom vlasništvu EPCG, a statusne promjene se do daljnjeg ne očekuju

Rudnik Pljevlja (RUP) i dalje ostaje nezavisno privredno društvo, a da li će i kada doći do novih statusnih promjena vidjećemo, kazali su Dnevnim novinama u RUP-u, koji je od prošle godine u stopostotnom vlasništvu Elektroprivrede (EPCG). Predstavnici pljevljaskog preduzeća ističu da postojeći model za sada funkcioniše dobro, te da su poslovni rezultati sve bolji. “Prošla i ova godina ostaće upamćene kao godine velikih investicionih aktivnosti, kada

smo radili na izmještanju ključnih postrojenja, izgradnji novih rudarskih objekata, nabavci nove mehanizacije i pomoćne opreme, unapređenju životne sredine, uvođenju informacionog sistema i drugim značajnim projektima. Ulazak EPCG u vlasničku strukturu je sve te procese dodatno pospješio”, ukazali su u RUP-u. Oni dodaju da RUP i EPCG treba da vode računa o strateškom planu dostizanja dogovorene proizvodne cijene na kraju 2026. godine, kako bi poslova-

0 ODSTO, POVEĆAN I PORTFOLIO HARTIJA

nje termokompleksa bilo dugoročno održivo. “EPCG je poslovno veoma zainteresovana za stabilno i održivo poslovanje Rudnika i u tom dijelu imamo punu podršku. Međutim, podrška nije bezuslovna. Treba dodatno da vodimo računa o strateškom planu dostizanja dogovorene proizvodne cijene na kraju 2026. godine. U tom smislu neophodno je sprovesti sve planirane aktivnosti optimizacije, od zamjene neproduktivne mehanizaci-

je i sredstava, preko dalje racionalizacije potrošnje energenata i rezervnih djelova, preko podizanja efektivnosti u korišćenju mehanizacije i opreme, pa sve do optimizacije troškova zaposlenih kroz nove runde reorganizacije”, naveli su u rudarskom preduzeću, ističući da je u uslovima crnogorske privrede EPCG najbolji vlasnik kojeg su mogli da dobiju. Izvršni direktor EPCG Igor Noveljić nedavno je najavio da će RUP u ovoj godini isplatiti prvu

dividendu akcionarima, što je ocijenio kao potvrdu uspješnosti spajanja tog preduzeća sa državnom energetskom kompanijom. Rudnik je prošlu godinu završio sa 6,58 miliona eura dobiti, dok je u prvom kvartalu ove bio u plusu 4,23 miliona. “U prvom kvartalu ove godine realizovali smo otkrivku u znatno boljem procentu nego prethodnih godina, što su sve realne potvrde ispravnosti odluke o ulasku EPCG u vlasničku strukturu”, zaključili su u RUP-u. D.J.

TIVĆANI OSTVARILI NAJVEĆU POTROŠNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE

ONA EURA NETO DOBITI Aprilski račun za struju 30 eura ko dodaju njeni predstavnici, pokazala rast u svim segmentima, čime je još jednom potvrdila stabilost i sigurnost u poslovanju, ali i opravdala povjerenje klijenata. “U prvom kvartalu smo, pored rasta svih pokazatelja poslovanja, nastavili i ulaganje u hartije od vrijednosti, tako da je naš portfolio hartija porastao 11,2 odsto i iznosi 116 miliona eura”, kazao je glavni izvršni direktor banke Esad Zaimović. D.J.

Prosječan aprilski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore, ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni, iznosi 29,67 eura, saopšteno je iz Elektroprivrede (EPCG). Prošlog mjeseca domaćinstva su ukupno potrošila 90.222.561 kilovatsati struje, što je 14,7 odsto manje u odnosu na potrošnju u martu. Domaćinstva u Žabljaku bilježe najnižu prosječnu potrošnju od 18,44 eura, dok je najveća

64 ODSTO DOMAĆINSTAVA DOBIĆE RAČUN U VRIJEDNOSTI DO 30 EURA

očitana u Tivtu gdje je u prosjeku potrošeno 36,06 eura. “Čak 64 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, a od 30 do 50 eura 20,1 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 13,7 odsto kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana samo kod 2,2 odsto kupaca”, precizirali su u EPCG. Aprilske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće 52,8 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 185.845 kupaca. D.J.

EKONOMIJA

UTORAK, 14. 5. 2019.

FESTIVAL NEKRETNINA I INVESTICIJA OTVOREN U BUDVI

Radulović

U Crnu Goru ulažu investitori iz više od 100 zemalja Novu dinamiku razvoju i poslovanju, prema riječima Radulovića, donijeće i projekat ekonomskog državljanstva U Crnoj Gori se konstantno stvaraju uslovi za razvoj i ulaganja, što rezultira rekordnim prihodima u turizmu, ulaganju investitora iz preko 100 zemalja svijeta, kao i poslovanju najprestižnijih svjetskih kompanija, posebno u oblasti ugostiteljstva, kazao je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović. Otvarajući deseti Festival nekretnina i investicija u Budvi, Radulović je predstavio najznačajnije projekte u Crnoj Gori, ističući da su investicije ključni razvojni resurs, turizam pokretačka snaga, ali i da u državama veličine Crne Gore resursi iziskuju krajnje brižljiv tretman, vješto planiranje i domaćinsko korišćenje uz odgovarajući zakonski okvir.

"Ono što sigurno predstavlja rezultat na koji smo veoma ponosni je činjenica da je prošle godine Crna Gora prvi put u istoriji ostvarila direktan i indirektan prihod od turizma u iznosu od više od milijardu eura, našu zemlju je posjetilo 2,2 miliona turista koji su ostvarili skoro 13 miliona noćenja, a sve smo više prisutniji na najznačajnijim emitivnim tržištima u Evropi. Crnogorska ekonomija je u prošloj godini zabilježila rast po stopi od pet odsto, a rezultati ostvareni u turizmu znatno su doprinijeli ovom rastu i stabilnom kreditnom rejtingu", naveo je Radulović. Novu dinamiku razvoju i poslovanju, prema riječima Radulovića, donijeće i projekat

ekonomskog državljanstva. "Uvođenjem ekonomskog državljanstva želimo da kupimo odličnost, a ne da “prodamo” pasoše. Ovaj projekat namijenjen je pojedincima i njihovim porodicama koji su novac stekli legalno, a njime želimo da uvezemo znanje i novac u našu zemlju", kazao je Radulović. On je istakao najveće projekte u Crnoj Gori, među kojima su Porto Montenegro u Tivtu, te Aman Sveti Stefan koji će nakon ulaganja u hotele Maestral i Kraljičinu plažu u Miločeru, uskoro započeti i gradnju novog hotela Durmitor, čija je vrijednost oko 20 miliona. Ministarka ekonomije Dragica Sekulić takođe je istakla da uz strane investiture ne do-

Uprava carina je u prva četiri mjeseca naplatila 224,76 miliona eura prihoda, što je oko deset odsto više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju zvanični podaci te institucije. Od početka godine do kraja aprila realizovan je povraćaj sredstava od 4,3 miliona eura i time ostvarena neto naplata od 220,46 miliona, što je 5,3 odsto iznad plana prihoda.

žimo privrednicima, da utrošimo cjelokupan iznos opredijeljenih sredstava, gdje ćemo kroz dugoročne efekte imati konkurentniju, inovativniju i izvozno orijentisanu privredu", kazala je Sekulić. Predstavnik Savjeta stranih investitora Ivan Radulović ocijenio je da se poslovni ambijent u Crnoj Gori kontinuirano unapređuje, posebno imajući u vidu članstvo u STOu, proces EU integracija kao i članstvo u NATO-u. “Veoma smo optimistični u vezi sa daljim unapređenjima poslovne klime u zemlji. Vjerujemo da će Crna Gora nastaviti da bude pouzdan partner, naklonjen stranim investitorima”, zaključio je Radulović. Bo.D.

VRIJEDNOSTI NAFTNIH DERIVATA

OD JANUARA DO KRAJA APRILA

Carinici naplatili 225 miliona eura prihoda

lazi samo novac, već i znanje što je primjetno u sferama građevine, turizma, energetskog sektora. Ona je kazala da je ta institucija u stalnoj komunikaciji sa privrednicima, kojima pomaže da budu konkurentniji na domaćem i stranom tržištu, kao u da povećaju proizvodni i izvozni kapacitet. "Iz tog razloga je pripremljen Program za unapređenje konkurentnosti privrede koji će se realizovati u ovoj godini, a za koji je opredijeljeno 1.640.000 eura koje će se dodjeljivati kao subvencije. U cilju unapređenja privrede, promociju i upoznavanje privrednih subjekata sa benefitima koje mogu ostvariti kroz apliciranje u okviru ponuđenih programskih linija, želimo još više da se pribli-

CIJENE GORIVA OSTAJU ISTE DO KRAJA MAJA

153

“Prema strukturi naplaćenih prihoda, ostvarena naplata PDV-a pri uvozu iznosila je 153,48 miliona, što je 13,3 odsto više. Naplata prihoda po osnovu akcize bila je 62,43 miliona i ostvaren je rast prihoda od 2,7 odsto više u odnosu na uporedni period”, kazali su iz Uprave. Po osnovu carine naplaćeno je 8,18 miliona eura, što je 11,8 odsto više nego u prva četiri mjeseca prošle

MILIONA EURA PDV-A PRI UVOZU NAPLATILI SU CARINICI

godine. Prihodi od poreza na kafu iznosili su 647.400, a ostali 18.310 eura. D.J.

Cijene svih vrsta goriva u Crnoj Gori ostaće nepromijenjene i u naredne dvije sedmice, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. Litar eurosupera 95 i 98 koštaće 1,37 odnosno 1,41 euro, dok će građani za eurodizel i lož ulje za veleprodaju izdvajati 1,25, odnosno 1,22 eura. “Prema odredbama Uredbe o načinu obrazo-

vanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će biti obavljen 27. maja, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 28. maja”, kazali su u Ministarstvu. Cijene goriva posljednji put su se mijenjale 16. aprila, kada su eurosuper 95 i 98 poskupili po tri centa. R.E.

HRONIKA

UTORAK, 14. 5. 2019.

NASTAVAK RATA ŠKALJARSKOG I KAVAČKOG KLANA?

NUHODŽIĆ SA GAŠPARIKOVOM

Nastavak uspješne saradnje MUP-a i UNDP-a Uspješna saradnja MUPPosebnu pažnju Gašparia i Programa UNDP u Crnoj kova i Nuhodžić posvetili su Gori ogleda se kroz kvalioblasti nasilja nad ženama i tetno sprovedene zajedničnasilja u porodici, te aktivke projekte, a dinamična nostima koje Ministarstvo saradnja biće nastavljena i na tom planu sprovodi, kao i ubuduće, poručeno je sa prrezultatima multiresorskog vog zvaničnog susreta miOperativnog tima koji je fornistra unutrašnjih poslomiran prošle godine, a kova Mevludina Nuhodžića ji čine predstavnici različii nove stalne predstavnitih institucija i nevladinog ce UNDP Daniele sektora. Gašparikove. Gašparikova je pohvalila Kako je saopšteno dosadašnju iz MUPsaradnju a, sagoMUP-a i ZAJEDNIČKI JE KONSTATOvorniorganici su se zacije koVANO DA PROSTOR ZA UNAosvrju predPREĐENJE SARADNJE POnuli na stavlja, STOJI KROZ RAZVIJANJE ključposebno ne oblau pogledu KONKRETNIH, POJEDINAČNIH sti saprikupljaPROJEKATA radnje, a nja i uništaNuhodžić je vanja viškova podsjetio na lakog i malokapozitivne rezultalibarskog oružja kote kampanje “Poštuj žije posjeduju građani, kroz vot, vrati oružje”, koju MUP SEESAC. i UNDP zajednički sprovo“Zajednički je konstatode, kroz Centar za kontrovano da prostor za unaprelu lakog naoružanja u juđenje saradnje postoji kroz goistočnoj Evropi SEESAC, razvijanje konkretnih, pojeu saradnji sa Organizacidinačnih projekata, koji će jom za evropsku bezbjeddoprinijeti izgradnji što efinost i saradnju OEBS i drukasnijeg sistema za borbu gim partnerima u cilju podiprotiv nasilja, te uspostavzanja svijesti javnosti o štetljanju novih vidova saradnosti posjedovanja oružja i nje na planu kontrole naou cilju podrške punoj impleružanja i suzbijanja ilegalmentaciji Zakona koji regunog oružja”, zaključuju u liše tu oblast. MUP-u. E.H.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17 ), JZU Opšta bolnica Nikšić, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI usluga servisiranja aparata za sterilizaciju STERRAD tip 100S i pakerice HS 800 na godišnjem nivou, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV - om 11.919,00 €. Tenderska dokumentacija broj 210 - 12 / 19 - 3682 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me, dana 13.05.2019. godine. Lice za davanje informacija je Milijana Đukanović, dipl. ecc, telefon 040 231 204, e-mail: mdjukanovic@bolnica-nk.com

MIJOVIĆ I JOVANOVIĆ UBIJENI U NJEMAČKOJ Crnogorski državljani Darko Mijović i Nikola Jovanović ubijeni su juče oko 5 sati u Forstu, u njemačkoj pokrajini Brandenburg, dok su dvije osobe ranjene. Mijović i Jovanović su, kako saznaju Dnevne novine, praćeni duže vrijeme i napadači su precizno znali u kom stanu se nalaze. Ova bezbjednosno interesantna lica su, kako saznaju DN, bila i pod nadzorom crnogorske policije. Prema policijskim spisima, dvojica ubijenih i jedan ranjeni navodno su bliski škaljarskom klanu, zbog čega su i praćeni. U obračunu je učestvovalo nekoliko izvršilaca, koji su dvojicu crnogorskih državljana “izrešetali” u stanu iz automatskog oružja. Prema pisanju njemačkih medija, policija je oko 5 sati juče dobila poziv od građana koji su čuli pucnje u jednom od obližnjih stanova. “U ponedjeljak su u stanu u gradu Forst u južnom Brandenburgu otkrivena dva tijela. Prema prvim nalazima, muškarci su preminuli usljed nasilne smrti, što dokazuju i povrede nađene na tijelima. Policija je na lice mjesta došla sa stručnjacima za eksplozive u zaštitnim odijelima, koji su istražili dva sumnjiva vozila. Ona su otkrivena u blizini stana”, pišu njemački mediji.

Naime, stambeno područje u Forstu je evakuisano zbog moguće eksplozije, nakon što je policija primijetila sumnjiva vozila. Pregled sumnjivih vozila odrađen je i uz pomoć pasa i robota. Oko 116 ljudi moralo je da napusti svoje stanove, a kako je u ponedjeljak popodne kazala glasnogovornica njemačke policije Ines Filohn, oni su smješteni u obližnju sportsku dvoranu. Područje je bilo ograđeno na širokom području. Podsjećamo, Darko Mijović i Vladimir Ulama oslobođeni su 28. marta optužbe da su na podmukao način 8. avgusta 2016. na teritoriji Bara i Podgo-

rice ubili Petrovčanina Nemanju Medina. Vijeće sutkinje Višeg suda u Podgorici Vesne Moštrokol ocijenilo je da ta tvrdnja nema utemeljenja ni u jednom provedenom dokazu tokom pretresa. Presudom je oslobođen i trećeokrivljeni Bogdan Milić, koji se teretio da je pomogao učiniocima nakon izvršenog djela. Sud je ovom odlukom za djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija osudio na šest mjeseci Ulamu, a na osam mjeseci Milića zbog oružja koje je kod njih nađeno tokom pretresa 4. avgusta 2016. Nakon izricanja presude, sut-

HRONIKA

UTORAK, 14. 5. 2019.

RASPISAN KONKURS ZA PREDSJEDNIKA VRHOVNOG SUDA

Foto: Patrick Pleul

Mijović

kinja Moštrokol navela je da se okrivljenima Ulami i Mijoviću ukida pritvor, u kojem su bili više od dvije i po godine. Prvostepeni sud je ocijenio da ne postoje dokazi da su optuženi zapalili vozilo jer je DNK vještačenjem utvrđeno da biološki tragovi koji su pronađeni ne pripadaju njima. Nakon izricanja presude, oštećena porodica je napustila sudnicu uz riječi “je li vam ovo pravda, sram vas bilo”. Zastupnica oštećene porodice advokatica Andrijana Razić očekivala je ovakvu presudu i istakla da će uložiti žalbu. Prema optužnici VDT-a, Medin je nestao 8. jula 2016, oko 17.30 sati, pošto je krenuo ka Vir-

pazaru. Vozio je bijeli “megan” koji je 12. jula pronađen zapaljen pored lokalnog puta VirpazarRijeka Crnojevića, u mjestu Jabukov do. Za njegovo ubistvo izvršeno na podmukao način teretili su se Ulama i Mijović, dok je Milić optužen da im je pomogao nakon što su izvršili ubistvo. Ulama i Medin su, prema navodima optužnice, razmijenili više poruka i dogovarali se oko kupoprodaje oružja. “Ističe se da su sa obmanom nagovorili Medina da se nađu. Tada su mu nanijeli teške povrede, stavili ga u prtljažnik od bijelog ‘reno megana’ i ubili ga”, pisalo je u optužnici. Kasnije su, kako se navodi, zapalili pomenuti automobil, tokom čega je Mijović zadobio opekotine desne ruke. Dodaje se da je Milić sakrio Ulamu u svojoj kući na selu, čime se u optužnici navodi da je na štetu Nemanje Medina učinjeno teško ubistvo uz pomoć učinioca. Ipak, tužilaštvo na kraju nije dokazalo ove optužbe, te je nakon izricanja presude najavilo žalbu. E.H.

Stambeno područje u Forstu je evakuisano zbog moguće eksplozije, nakon što je policija primijetila sumnjiva vozila

Sudski savjet objavio je juče konkurs za izbor predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore koji se bira na mandat od pet godina. Konkurs traje 15 dana, nakon čega Sudski savjet sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju zakonom propisane uslove za izbor predsjednika Vrhovnog suda. Lista kandidata zatim se dostavlja Opštoj sjednici Vrhovnog suda radi obavljanja razgovora sa prijavljenim kandidatima. Nakon obavljenog razgovora Opšta sjednica Vrhovnog suda tajnim glasanjem utvrđuje predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda, u skladu sa zakonom kojim se uređuje organizacija sudova. Predlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda Opšta sjednica Vrhovnog suda zatim dostavlja Sudskom savjetu, koji sa predloženim kandidatom obavlja intervju. Sudski savjet, na osnovu obavljenog intervjua i navedenog predloga donosi odluku o izboru predsjednika Vrhovnog suda. Po isteku vremena na koje je izabran i prestankom funkcije predsjednika Vrhovnog suda kad to sam zatraži, predsjednik Vrhovnog suda ostaje kao sudija u Vrhovnom sudu. Sadašnjoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici drugi mandat na toj funkciji ističe 26. jula ove godine. Da li će se ona ponovo prijaviti na ovu funkciju još uvijek nije poznato. Medenica je za predsjednicu Vrhovnog suda izabrana još 2007. godine, a na tu poziciju došla je sa mjesta vrhovne tužiteljke, a birana je glasovima poslanika vla-

Medenica dajuće koalicije u Skupštini Crne Gore. Podsjećamo, predsjednika Vrhovnog suda bira Sudski savjet na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda. Zakonom o sudovima i sudskom savjetu on je, kao i pozicije svih predsjednika sudova, ograničen na dva mandata. Skupština je prošle godine produžila mandat članovima Sudskog savjeta iz redova uglednih pravnika za čiji je izbor potrebna dvotrećinska većina. Pošto opozicija nije pokazala političku volju da učestvuje u izboru, Ministarstvo pravde je predložilo Izmjene zakona o Sudskom savjetu i sudijama, kojima se produžava mandat članovima koje bira parlament. Za to im je prethodno ekspertsku podršku dala Venecijanska komisija (VK), tijelo Savjeta Evrope na čiji je

NA PUTU PODGORICA KOLAŠIN

U saobraćajnoj nezgodi dvoje povrijeđenih

Na magistralnom putu Podgorica-Kolašin u mjestu Bioče došlo je do sudara kamiona i putničkog vozila, u kojem je lakše povrijeđeno dvoje ljudi. “Više od 45 minuta sam čekao u koloni. Nakon što je došlo vatrogasno vozilo i

opralo kolovoz, saobraćaj se tek tada polako normalizovao, a bila je nepregledna kolona”, kazao je jedan od očevidaca. Kako je saopšteno iz OKC-a, za sada nemaju više informacija od tome kako je do nezgode došlo, te da teže povrijeđenih nema. E.H.

Foto: Dejan Lopičić

SUDSKI SAVJET DONOSI KONAČNU ODLUKU O IZBORU

predlog u zakon uvedena i dvotrećinska većina. “Crna Gora treba da izmijeni Ustav u skladu s preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima, kako bi se obezbijedila nezavisnost i odgovornost pravosuđa. Izmjene bi, između ostalog, trebalo da obuhvate sljedeća pitanja: Najmanje 50 odsto Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta trebalo bi da čine članovi koji dolaze iz pravosuđa. Ove članove trebalo bi da biraju njihove kolege koje predstavljaju različite nivoe pravosuđa, bez miješanja Skupštine (osim isključivo deklarativno). Tužioce ne bi trebalo da bira Skupština. Razloge za razrješenje sudija i tužilaca bi trebalo unijeti u Ustav”, navodi se u preporuci Venecijanske komisije za izbor članova Sudskog savjeta. N.P.

hronika

UTORAK, 14. 5. 2019.

Na osnovu člana 134 Zakona o stečaju, stečajni upravnik DOO „ OZREN “ u stečaju iz Budve objavljuje ,

OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika doo” Ozren” u stečaju iz Budve JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

PREDMET PRODAJE:

I.Nepokretnosti u obimu prava 1/1 svojina prodavca označene na: - katastarskoj parceli broj 467, duge njive pod crkvom, način korišćenja šume 4.klase površine 2245m2; - katastarskoj parceli broj 468,duge njive pod crkvom, način korišćenja pašnjak 3.klase površine 2414m2; - katastarskoj parceli broj 469,duge njive pod crkvom, način korišćenja šume 4.klase površine 484m2; - katastarskoj parceli broj 460,duge njive pod crkvom, način korišćenja šume 4.klase površine 908m2; upisane u List nepokretnosti 1321-prepis KO Budva, sve ukupno površine .................................. 6051m2. Predmetne nepokretnosti su opterećene založnim pravom hipoteke i zabeljžbom izvršenja od strane povjerilaca, koje će upisom prava svojine u obimu 1/1 na novog sticaoca biti odlukom suda brisane. Eventualna razlika u kvadraturi označene na kat. pacelama koje su predmet prodaje i nađene na terenu prodaju se na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu reklamaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Početna cijena ispod koje se neće izvršiti prodaja iznosi 210.000,oo evra, dvesta deset hiljada evra. USLOVI I POSTUPAK PRODAJE: Ponuda sa pozivom na St.br.535/18 i sa dokazima o uplaćenom depozitu u iznosu od 10% od početne licitacione cijene, na ime jemstva dostavljaju se neposredno u zatvorenoj koverti ili putem pošte do 03.06.2019 godine na arhivi Privredni sud Crne Gore,sa naznakom za KUPOVINU IMOVINE doo” Ozren ” u stečaju iz Budve „ ne otvaraj za stečajnog upravnika“. Ponude koje ne pristignu na pisarnicu Privrednog suda C G do 03.06.2019 g. neće se razmatrati. Javno otvaranje ponuda obaviće se dana 05.06.2019 godine 10 časova u Privrednom sudu C G u Podgorici soba broj 24. Pravo učešća na oglas za kupovinu ponuđene imovine imaju sva pravna i fizička lica koja ispunjavaju zakonske uslove za sticanje svojine na nepokretne imovine u Crnoj Gori i koja polože depozit od 10% od početne licitacione cijene od 03.06.2019 godine na žiro račun br.535-18529-73 kod Prva banke. Prijava ponuđača koji nije uplatio depozit u iznosu od 10% na ime jemstva najkasnije do 03.06.2019 godine biće odbačena i taj ponuđač nema pravo da učestvuje na oglasu. Javno otvaranje ponuda obaviće se i u slučaju da je prispjela samo jedna ponuda. Upravnik, može za kupca proglasiti ponuđača za koga utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu. Upravnik zadržava pravo da može donijeti odluku da odustane od prodaje po ovom oglasu sve do poslednjeg dana određenog za donošenje odluke o prodaji. Odluku povodom oglasa upravnik donosi u roku od tri radna dana od dana otvaranja ponude. Kupac je dužan da u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti Odluke o prihvatanju njegove ponude za kupovinu predmetne nepokretnosti zaključi sa prodavcem kupoprodajni Ugovor u formi notarskog zapisa i u istom roku izvrši uplatu cjelokupne kupoprodajne cijene na žiro račun prodavca. Ukoliko kupac u predviđenom roku ne zaključi Ugovor i zakonskoj formi ili ne izvrši uplatu kupoprodajne cijene u ostavljenom roku upravnik će donijeti odluku o poništenju odluke o prodaji ovom kupcu, a kupac gubi pravo na povraćaj depozita . Upravnik ima pravo da zaključi ugovor sa sledećim ponuđačem čija je ponuda po visini odmah iza najveće ponuđene cijene. Troškovi oko zaključenje Ugovora i sve poreze u vezi prenosa prava svojine plaća kupac. Imovina - zemljište se prodaje u viđenom stanju sa statusom u kojem se nalazi u vrijeme prodaje, na teret i rizik kupca, bez prava na naknadnu reklamaciju po bilo kom osnovu. Eventualna razlika u kvadraturi zemljišta upisane u Listu nepokretnosti i nađene na terenu padaju na teret i rizik kupca bez prava na naknadnu rekalmaciju i umanjenje kupoprodajne cijene. Sve inforamcije u vezi ove prodaje mogu se dobiti kod stečajnog upravnika na telefon broj +382 69 026 812. i saradnika setčajnog upravnika broj +382 63 489 109. Podgorica, 13.05.2019 g.

Stečajni upravnik

l.br. 6785/11 PRIVREDNI SUD CRNE GORE , kao izvršni, po sudiji Nataši Sekulić, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca ”ŠUBARIĆ” DOO iz Podgorice, koga zastupa punomoćnik Srđan Radović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika ”B + M INVESTMENT MONTENEGRO" iz Budve, Dubovica - Proleterska 197 - Budva, odlučujući po predlogu izvršnog povjerioca za prodaju nepokretnosti, dana 09.05.2019.godine, u smislu odredbi čl.169. - 180. ZIO, donio je,

ZAKLJUČAK O PRODAJI 1. Određuje se druga prodaja usmenim, javnim nadmetanjem, nepokretnosti izvršnog dužnika koje su upisane u LN br.575 KO Donja Lastva , kao katastarska parcela br. nepokretnosti 483, površine 1.112 m2, livada druge klase, na osnovu rješenja o izvršenju l.br.6785/11 od 27.07.2011.godine, koje je postalo pravnosnažno, određeno je izvršenje prodajom nepokretnosti izvršnog dužnika, bliže opisanih u stavu prvom izreke ovog rješenja, a radi namirenja potraživanja izvršnog povjerioca od 27.984,64 € sa zakonskom kamatom počev od 3.05.2010.godine, troškova parničnog postupka u iznosu od 1.578,00 € sa zakonskom kamatom počev od 8.07.2011.godine, troškova izvršnog postupka do dana donošenja Zaključka o prodaji u iznosu od 558,00 eura. Drugo javno nadmetanje za prodaju nepokretnosti održaće se dana 06.06.2019. god. u 11,00 časova u prostorijama ovoga suda, u sudnici br. 18 na prvom spratu. 2. Nepokretnost navedena u tač. 1. i ima terete upisane u Listu nepokretnosti 575 KO Donja Lastva i to: a) hipoteka u iznosu od 1.867,04 € u korist Opštine - Tivat, po zaključku br.0810-UP 3836/2 od 7.06.2011. godine, b) zabrana izvođenja bilo kakvih radova na osnovu privremene mjere Osnovnog suda u Kotoru P.br.1567/11 od 09.02.2012.godine, c) hipoteka u iznosu od 4.017,54 € poreski dug u korist Crne Gore upisana na 1/2 Fitzimos Tom, d) hipoteka u iznosu od 4.017,54 € poreski dug u korist Crne Gore upisana na 1/2 Matthew Bredan Kearns. e) hipoteka u iznosu od 133,42€ poreski dug u korist Opštine Tivat na dijelu Matthew Bredan Kearns, f) hipoteka u iznosu od 220,11€ poreski dug u korist Opštine Tivat. 3 Vrijednost navedenih nepokretnosti utvrđena je Zaključkom ovoga suda l.br. 6785/11 od 15.11.2011. godine u iznosu od 222.400,00 €. Na drugom ročištu za prodaju usmenim javnim nadmetanjem nepokretnost se može prodati ispod utvrđene vrijednosti pod tač. 3, Zaključka, ali ne ispod 50% te vrijednosti. 5. Ponudioci su dužni da prije početka nadmetanja polože jemstvo u gotovini ili uplatom na depozit suda br. 550-4299-87 kod Societe Generale Banke AD Podgorica u iznosu od 22.240,00€, što predstavlja 10% utvrđene vrijednosti nepokretnosti. Ponudiocima čija ponuda ne bude prihvaćena vratiće se novac položen na ime jemstva odmah po zaključenju nadmetanja. 6. Najbolji ponudilac-kupac, je dužan da cijenu za koju je kupio nepokretnost položi u depozit suda u roku od 8 dana od dana prodaje. Ako kupac u tom roku ne položi cijenu, prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti nova prodaja. U tom slučaju iz položenog jemstva od strane kupca izmiriće se troškovi nove prodaje i naknaditi razlika između cijene postignute na ranijoj i novoj prodaji. 7. Ako je kupac izvršni povjerilac čije potraživanje dostiže iznos postignute cijene na javnom nadmetanju i ako bi se obzirom na njegov red prvenstva mogao namiriti iz prodajne cijene, dužan je da na ime cijene položi samo iznos potraživanja potreban za namirenje potraživanja obezbijeđenih založnim pravom, potraživanja izvršnih povjerilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje i naknade za lične službenosti i stvarne terete koji se prodajom gase. Izvršni povjerilac čije potraživanje ne dostiže iznos cijene dužan je da položi razliku između potraživanja i postignute cijene. 8. Zaključak o prodaji će se objaviti, na predlog izvršnog povjerioca u sredstvima informisanja najmanje 15 dana prije dana održavanja ročišta. PRIVREDNI SUD CRNE GORE Dana 09.05.2019. godine SUDIJA Nataša Sukulić

ministar nuhodžić na primopredaji radova skladišta ª rogamiº :

Jedan od prioriteta je bezbjedno čuvanje oružja i municije U borbi protiv krijumčarenja oružja jedan od prioriteta u radu je i bezbjedno skladištenje i čuvanje oružja, saopštio je juče ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić na svečanoj primopredaji radova adaptacije skladišta “Rogami”, koji su izvršeni uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori i Centra za kontrolu lakog naoružanja u jugoistočnoj Evropi (SEESAC). Ministar Nuhodžić je ovom prilikom izrazio zadovoljstvo kvalitetnom i kontinuiranom saradnjom sa međunarodnim partnerima. Iskazujući zahvalnost na finansijskoj pomoći Delegacije EU u Crnoj Gori u iznosu od oko 300.000 eura, u partnerstvu sa UNDP i SEESAC, naveo je da je unaprijeđena bezbjednost skladišta Rogami postavljanjem zaštitne ograde i videonadzora u skladu sa visokim evropskim i NATO standardima. “Ministarstvo unutrašnjih poslova u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, ulaže značajne napore u poboljšanje sistema upravljanja zalihama oružja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava”, saopštio je Nuhodžić. Šefica političkog sektora u Delegaciji EU u Crnoj Gori Plamena Halačeva navela je da Vlada Crne Gore u Evropskoj uniji ima

Ministarstvo unutrašnjih poslova u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji, ulaže značajne napore u poboljšanje sistema upravljanja zalihama oružja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava, saopštio je Nuhodžić

partnera koji će nastaviti da podržava napore na smanjenju lakog i malokalibarskog naoružanja, kao i borbu protiv nedozvoljenog posjedovanja oružja i unapređenje granične kontrole. Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gašparikova je istakla da preko SEESACa, UNDP već skoro dvije decenije radi na tome da pomogne zemljama u regionu da bolje kontrolišu lako i malokalibarsko naoružanje. “Zemlje regiona su sarađivale i usvojile Regionalnu mapu puta za Zapadni Balkan, kako bi se bavile ovim pitanjem do 2024. godine. Ovo je još jedna oblast u kojoj smo zajedno radili i ostvarili zapažene rezultate u Crnoj Gori”, zaključila je Gašparikova. R.C.H.

UTORAK, 14. 5. 2019.

hronika

odluka o optužnici za 15 dana

Kneževićeva odbrana traži da se istraga ponovo otvori

Foto: Dejan Lopičić

U Višem sudu u Podgorici juče je održano ročište za kontrolu optužnice kojom se odbjegli biznismen Duško Knežević i bivši izvršni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić terete da su nezakonito izdavali i odobravali garancije Atlas banke AD Podgorica na iznos 12,5 miliona eura. Sud će donijeti odluku o optužnici u zakonskom roku od 15 dana. Specijalna tužiteljka Stojanka Radović juče je ostala pri navodima optužnog akta, kojom se Knežević tereti da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju izvršenog putem podstrekivanja, a Đurđić krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Branioci Kneževića, advokati Nemanja Jovović i Zdravko Đukanović, predložili su sudu ili da optužnicu vrati na doradu kako bi se otklonili nedostaci ili da je odba-

ci. Advokat Jovović je istakao da njegovom branjeniku Kneževiću nije omogućeno da se izjasni o svim činjenjicama i dokazima kojim ga terete. “Knežević nije ispitan ni prije naredbe koja je donijeta

12,5 miliona eura, prema navodima optužnice Sdt-a, iznoS je nezakonito izdatih i odobrenih garancija atlaS banke ad podgorica

14. februara 2019. godine, a ni nakon donošenja iste. Zakon nalaže da se okrivljenom lično dostavi poziv za prvo saslušanje. SDT je raspolagalo sa dvije adrese - u Podgorici i na Kipru, a nije ga pozvalo. I sud je nastavio praksu SDT-a jer nije ni pokušao da dostavi poziv Kneževiću”, naveo je Jovović, dodajući da je Tužilaštvo na bazi sredstava javnog informisanja zaključilo da je Knežević nedostupan. Odbrana je predložila da se istraga opet otvori kako bi se saslušao Knežević i službenici kompanije “Kaspia Property”, kao i vještak ekonomsko-finansijske struke Hamid

Đurđić

Tim advokata Duška Kneževića

Šabović. Branilac Đurđića, advokat Lazar Aković smatra da je činjenično stanje u ovom postupku nesumnjivo utvrđeno, međutim, sporno je pravno pitanje. “Sporno je da li je umišljaj Đurđića bio usmjeren na izdavanje naplative garancije ili ne”, naveo je Aković. Okrivljeni Đurđić ostao je

Knežević pri izjavama datim u fazi istrage. SDT je optužnicu podiglo nakon što je Apelacioni sud potvrdio presudu Privrednog suda po tužbi arapske kompanije, kojom je Atlas banka morala da im isplati oko 15 miliona eura, uključujući i zatezne kamate. Prema navodima optužnice, Knežević je direktno odgovoran za uvođenje privremenih mjera u Atlas banci, jer je odbio da banci, u kojoj je većinski vlasnik, vrati 12,5 miliona eura koliko je koštala garancija za njegove poslove sa kompanijom “Kaspia Property”. Naime, vlasnici ove kompanije registrovane u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Tale i Nijat Hajdarov iz Azerbejdžana isplatili su Kneževiću 12,5 miliona eura za kupovinu hotela “Princess” u Baru, a Atlas banka i Knežević su lično izdali garancije za taj novac koji nikada nije prebačen na račun Atlas banke. Međutim, kupovina hotela je propala, a Knežević nije vratio novac koji su Azerbejdžanci tražili u nekoliko navrata, zbog čega su ga tužili Privrednom sudu pozivajući se na garanciju od 12,5 miliona eura koju je izdala Atlas banka za pokrivanje tog posla. Nakon toga, pokrenuta je tužba pred Privrednim sudom, a nakon više suđenja, Apelacioni sud je presudio da Atlas banka mora, kao davalac garancije za novac koji je Knežević uzeo, da isplati kompletan iznos, plus zatezne kamate. “Sud je utvrdio da je Duško Knežević po kupoprodajnom ugovoru od 14. 1. 2014. godi-

Odbrana Kneževića je predložila da se istraga opet otvori kako bi se saslušao Knežević i službenici kompanije “Kaspia Property”, kao i vještak ekonomskofinansijske struke Hamid Šabović ne primio iznos od 12,5 miliona eura, od čega osam miliona eura shodno potpisanoj potvrdi o primljenom novcu i carinskoj deklaraciji od 14. 1. 2014, kao i prenosom sa računa iznosa dva miliona eura 5. 3. 2014. sa svrhom uplate akcija hotela ‘Princess’ i iznos od dva i po miliona 11. marta sa svrhom uplate druge rate za kupovinu akcija hotela ‘Princess’”, navodi se u presudi. U međuvremenu je hotel “Princess” prešao u vlasništvo bečke Mejnl banke, koja ga je kupila od Hete na ime nevraćenog kredita Hipo Alpe Adria banci. Zbog toga se Kneževićev plan o prodaji hotela Azerbejdžancima izjalovio. Kredit od Hipo banke za uređenje hotela “Princess” uzelo je 2009. godine HTP Korali, u to vrijeme u vlasništvu fondova Atlas Mont i Trend. Fondovi su kasnije podijelili imovinu i obaveze prema Hipo banci, a kako prethodni vlasnici Trenda nijesu vraćali dug, hotel je prešao u vlasništvo Atlas grupe. Bo.B.

društvo

UTORAK, 14. 5. 2019.

PROŠLE GODINE ISPOR ŠTO JE POVEĆALO TROŠ

Za medicin pomagala Nagrađeni učenici za najbolje literarne i likovne radove miliona eu

Nagrađeni učenici

ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE CRNE GORE

Zavod za zapošljavanje Crne Gore nagradio je juče učenike osnovnih škola za radove prispjele na konkurse za najbolji likovni i literarni rad. Kako je saopšteno iz Zavoda za zapošljavanje, nagrade za najbolje literarne sastave dobili su učenice Marija Kovačević, Iva Vukašinović i Jovana Keković iz podgoričkih osnovnih škola “Savo Pejanović”, “Milorad Musa Burzan” i “Vladimir Nazor”.

“Predmetni nastavnici nagrađenih učenika su Vesna Čukić, Mima Bezmarević i Slavica Stevanović”, navode u ZZZ. Najbolje likovne radove poslale su učenice Sara Kovačević, Marija Popović i Andreja Vujović iz podgoričkih osnovnih škola “Vuk Karadžić”, “Štampar Makarije” i “Branko Božović”. “Nastavnici likovnog vaspitanja iz te tri škole, čiji učenici su osvojili nagrade, su Milena Đurašković,

Snežana Lalović i Ranko Vuković”, dodaju u Zavodu. Vrijedne knjige i diplome nagrađenima je uručila savjetnica za profesionalnu orijentaciju u CIPSu Dragana Dedić. “Cilj ovih konkursa je da motivišemo i podstaknemo djecu na razmišljanje čime bi mogli da se bave. Takođe, da saznaju više o izboru pravca daljeg profesionalnog puta, odnosno o zanimanju o kojem su crtali i pisali”, kazala je Dedić. M.I.

ISTRAžIVANJE AGENCIJE DE FAKTO

Više od polovine anketiranih novinara smatra da su lažne vijesti problem u crnogorskom društvu, a skoro svi ocjenjuju da su upravo novinari prva linija odbrane protiv te pojave, pokazala je studija koju je uradila agencija De fakto. Predstavnik NVO Nomen Stevan Kandić kazao je da je istraživanje koje je uradila agencija De fakto obuhvatilo 50 novinara iz tradicionalnih medija. Kada je riječ o lažnim vijestima, 55 odsto ispitanika ocijenilo je da postojanje lažnih vijesti predstavlja problem za crnogorsko društvo. “Kada smo ih pitali ko bi trebalo da radi na sprečavanju širenja lažnih vijesti, vidjeli smo da postoji velika doza samosvijesti – skoro 90 odsto ispitanika smatra da upravo novinari tre-

Sa jučerašnje konferencije za novinare

ba da budu prva linija odbrane, zatim regulatorna tijela, menadžent medija i državne institucije”, naveo je Kandić. Kako je kazao, 74 odsto ispitanika smatra da se lažne vijesti najčešće nalaze na društvenim medijima, a 76 odsto njih da i tradicionalni mediji objavljuju lažne vijesti. Oko 67 odsto ispitanika smatra da do objavljivanja lažnih vijesti dolazi usljed

Foto: Mina

NoviNari da budu prva liNija odbraNe od lažNih vijesti

niskog kvaliteta izvještavanja i nivoa provjere informacija, a 31 odsto da dijeljenje onlajn sadržaja od korisnika društvenih mreža najviše doprinosi širenju lažnih vijesti. Studija je urađena u okviru projekta “Bavimo se etikom i lažnim vijestima”, koji je finansijski podržala Evropska unija, a sprovode ga Agencija Mina i nevladine organizacije (NVO) Nomen i 35mm. R.D.

Crnogorskim osiguranicima prošle godine isporučeno je 140.669 medicinsko-tehničkih pomagala, što je Fond za zdravstveno osiguranje koštalo oko 2,4 miliona eura. U Analizi Fonda o realizaciji ugovora zaključenih sa isporučiocima ortopedskih, slušnih, očnih, pomagala za disanje, te onih kod šećerne bolesti za 2018. godinu, u koju su Dnevne novine imale uvid, navodi se da je u odnosu na godinu ranije povećan broj isporučenih pomagala za 24.001, odnosno za gotovo pola miliona eura.

■ NAJVIŠE NOVCA

ZA ORTOPEDSKA POMAGALA

Najviše novca prošle godine otišlo na ortopedska pomagala i to oko 1,28 miliona, zatim na slušna 410.530 eura. Slijede očna i pomagala za disanje sa oko 287.000, odnosno 283.000 eura, te pomagala kod šećerne bolesti

U 2018. godini isporučeno 312 slušnih aparata više nego u 2017. godini, a broj isporučenih kohlearnih aparata (unutrašnja jedinica i zaušni procesor) čija je jedinična vrijednost 7.800 eura je u 2018. godini bio 21, a godinu ranije svega tri

koja su Fond koštala nešto više od 97.500 eura. U toku prošle godine isporuku medicinsko-tehničkih pomagala crnogorskim osiguranicima vršili su 22 isporučioca očnih pomagala, četiri slušnih, tri isporučioca pomagala za disanje i jedan kod šećerne bolesti i oni nijesu obuhvaćeni Zdravstvenom mrežom. Osim njih, Fond ima zaključen ugovor o isporuci ortopedskih pomagala sa “Rudo Montenegro” - Podgorica, koji je obuhvaćen Zdravstvenom mrežom. “Za isporučena medicinskotehnička pomagala za period od 1. januara do 31. decembra 2018. godine Fondu je fakturisano ukupno 2.365.967,65 eura”, precizirano je u dokumentu. Na bazi 28.463 realizovanih potvrda za nabavku, osiguranim licima Fonda isporučeno je 108.881 očnih pomagala - 108.360 naočara sa staklima, 520 kontaktnih sočiva i jedna očna prizma folija. Za realizaciju navedenih očnih pomagala, isporučioci očnih pomagala Fondu su fakturisali 287.348,17 eura, nakon odbitka participacije i troškova za održavanje softvera. Posmatrajući po opštinama, isporučioci pomagala sa sjedištem u opštini Podgorica isporučili su 50 procenata svih realizovanih očnih pomagala (52.297) i fakturisali Fondu 137.646,26 eura bez participacije osiguranika i troškova održavanja softvera.

■ 1.713 POMAGALA ZA DISANJE

Kada su slušna pomagala u pitanju, prošle godine je isporučeno 12.090, za što su isporučioci medicinsko-tehničkih poma-

UTORAK, 14. 5. 2019.

društvo

RUČENO 24.000 POMAGALA VIŠE NEGO 2017. GODINE, ŠKOVE FONDA ZA OKO POLA MILIONA EURA

gala sa kojima su zaključeni ugovori, ispostavili fakture, umanjene za iznos naplaćene participacije i troškove održavanja softvera u iznosu od 410.530,69 eura. “U 2018. godini isporučeno je 1.713 pomagala za disanje vrijednosti 283.391,64 eura”, precizira se u analizi Fonda. Fond je prošle godine imao zaključen ugovor o obezbjeđivanju i isporuci pomagala kod šećerne bolesti - spoljne portabilne insulinske pumpe sa potrošnim materijalom sa podgoričkom firmom “Glosarij”. Realizovane su 92 potvrde o odobrenju nabavke pomagala na osnovu kojih je isporučio osiguranim licima Fonda 6.327 pomagala kod šećerne bolesti i fakturisao 97.554,78 eura bez troškova za održavanje softve-

Fond za zdravstveno osiguranje

U porastu potrošnje skupljih aparata

Do povećanja troškova za medicinsko-tehnička pomagala od gotovo pola miliona eura, došlo je jer je povećan broj isporučenih pomagala i to prije svega skupljih pomagala, jer se cijene medicinskotehničkih pomagala nijesu povećavale u 2018. u odnosu na 2017. Tako je u 2018. isporučeno 312 slušnih aparata više nego u 2017. godini, a broj isporučenih kohlearnih aparata (unutrašnja jedinica i zaušni procesor) čija je jedinična vrijednost 7.800 eura je u 2018. godini bio 21, a godinu ranije svega tri.

“Povećana je i potrošnja djelova za kohlearni aparat kao i potrošnog materijala”, precizirano je u dokumentu. Kod pomagala za disanje povećan je broj isporučenih pomagala jer su, shodno izmjenama Pravilnika o ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala od sredine aprila prošle godine prvi put zaključeni ugovori za isporuku Aparata sa pozitivnim pritiskom i maska za disanje (sa potrošnim materijalom). “Za 88 respiratora fakturisano je 142.830,78 eura jer se

vrijednost jednog aparata kreće od 998,51 do čak 7.092,33 eura. Pored toga povećan je i broj isporučenih koncentratora kiseonika sa 202 na 237, a njihova jedinična vrijednost je 622,56 eura. Za isporučena pomagala kod šećerne bolesti fakturisano je 97.554,78 eura jer je povećan broj isporučenih pomagala, posebno spoljnih portabilnih insulinskih pumpi čija je cijena 2.161,80 eura, sa sedam u 2017. na 23 u 2018. godini, što povlači i povećanje potrošnog materijala za ovo pomagalo”, objašnjava se u Analizi Fonda.

Foto: Iva Mandić

nska a 2,4 ura

ra (56,64). “Glosarij” je isporučio i 23 spoljne portabilne insulinske pumpe vrijednosti 49.721,40 eura, što je 51% ukupne vrijednosti isporučenih pomagala i 6.304 komada potrošnog materijala za insulinsku pumpu vrijednosti 47.890,02 eura. “‘Rudo Montenegro’ d.o.o. Podgorica je za period od januara do decembra 2018. godine realizovao 8.057 potvrda za nabavku pomagala i isporučio 11.658 pomagala. Fakturisani iznos troškova na ime isporučenih pomagala osiguranim licima Fonda, umanjen za iznos naplaćene participacije za period od 1. 1. do 31.12.2018. godine i iznosi 1.287.142,37 eura”, piše u dokumentu. Bo.P.

DRUŠTVO

UTORAK, 14. 5. 2019.

STUDENTSKI PREDSTAVNIK IZ CG PRVI PUT U UPRAVLJAČKOM ORGANU

ISTRAŽIVANJE CENTRA ZA MONITORING I ISTRAŽIVANJE

GOLOVIĆ ČLAN IZVRŠNOG ODBORA EVROPSKE STUDENTSKE UNIJE Žene smatraju da su diskriminisane na tržištu rada Kandidat Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) Rajko Golović, doskorašnji generalni sekretar u Studentskom parlamentu Univerziteta Crne Gore izabran je za člana Izvršnog odbora Evropske studentske unije (ESU). Skupština ESU, koja broji 45 nacionalnih studentskih unija iz 39 država, na prijedlog SPUCG jednoglasno je usvojila rezoluciju kojom je pozvala Vladu Crne Gore i Ministarstvo prosvjete da što hitnije pristupe rješavanju problema neuključenosti studenata u rad Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja. “Uključenost studenata u rad organa odlučivanja u oblasti kvaliteta visokog obrazovanja već je duži niz godina standard u državama Evropske unije i regiona, koji u Crnoj Gori, nažalost, još nije ispunjen. S tim u vezi, ESU je apelovao na Vladu Crne Gore, Ministarstvo prosvjete i

Skupština Evropske studentske unije broji 45 nacionalnih studentskih unija iz 39 država Agenciju za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, da preduzmu mjere kako bi i studenti Crne Gore bili uključeni kao ravnopravni partneri u ovoj oblasti”, saopšteno je iz SPUCG. Komentarišući izbor Golovića u Izvršni odbor ESU iz Studentskog parlamenta ističu da je to prvi put u skoro četrdeset godina dugoj istoriji ESU da je studentski predstavnik iz Crne Gore izabran

u glavni organ upravljanja te organizacije. Mandat crnogorskog predstavnika trajaće od 1. jula ove do 1. jula 2020. godine i odlična je prilika za afirmaciju i dodatni angažman ESUa na planu podizanja kvaliteta studija u Crnoj Gori i to kroz smjernice i sugestije zasnovane na uporednoj praksi i najboljim evropskim primjerima, poručuju iz SPUCG. J.V.Đ.

Većina žena smatra da su diskriminisane na crnogorskom tržištu rada i da muškarci lakše dolaze do posla, pokazalo je istraživanje o položaju žena na tržištu rada u Crnoj Gori, koje je sproveo Centar za monitoring i istraživanje (CEMI). Istraživanje je rađeno od decembra 2018. do februara ove godine, u sklopu projekta Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CINCG) “Istraživanje i medijska kampanja: Ženska prava / radna prava”. CEMI je sproveo 20 intervjua sa ženama, od kojih je njih 13 zaposleno, a sedam nije. Izvršna direktorica CEMI Nikoleta Đukanović je istakla da je značajan broj ispi-

tanica upitan od strane poslodavca o planiranju i proširenju porodice. Kako je kazala, ispitanice smatraju da je u određenim sektorima, odnosno pozicijama, poput trgovine, prodaje, turizma, restoraterstva, poslodavcima veoma važno kako žena izgleda da bi je zaposlili. Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je kazao da se žene na trzištu rada u Crnoj Gori diskriminišu tako što im se daju ugovori na određeno i uskraćuju im se beneficije po osnovu porodiljskog. “Problem je kako se percepira položaj žena danas u Crnoj Gori. Potrebno je mijenjati i svijest muškaraca u vezi sa tim”, smatra Bjeković. M.I.

UTORAK, 14. 5. 2019.

društvo

Za vikend suvo U Crnoj Gori će se do petka zadržati promjenljivo vrijeme sa kišom povremeno, dok će za vikend, kazao je Dnevnim novinama meteorolog Dušan Pavićević, vrijeme biti pravo proljećno, pa čak i ljetnje. “Promjenljivo vrijeme, sa povremenim padavinama i temperaturama ispod klimatske normale za ovo doba godine zadržaće se do petka. Za vikend će padavine prestati i očekuju nas proljećne temperature, čak i ljetnje”, kazao je Pavićević. J.V.Đ.

Najaktivniji davaoci u 2018. godini

Dan Dobrovoljnih Davalaca: DoDijeljena priznanja najaktivnijim pojeDincima

Crnogorci rado doniraju krv Da građani u Crnoj Gori sve češće dobrovoljno daju krv, potvrđuje podatak da je prošla godina završena sa dugo željenim procentom davalaštva od tri odsto, od čega je udio dobrovoljnih davalaca krvi bio 42 procenta. To je saopšteno na svečanosti povodom 11. maja - Dana dobrovoljnih davalaca krvi, kojih je u našoj zemlji u odnosu na 10 godina ranije sada više za 100 odsto. “Krv kao lijek se ne prepisuje kao antibiotik ili lijek protiv bola. On je neophodan za spašavanje života i nema vremena za čekanje i za nestašice”, poručila je direktorica Zavoda za transfuziju krvi dr Gordana Rašović. Ona je saopštila da je za nepunih pet mjeseci ove godine realizovano više od 20 akcija dobrovoljnog davanja krvi u odnosu na isti period prošle, te ostvareno oko 700 donacija više.

■ BERANAC 150

PUTA DAO KRV

Rašović se zahvalila svim pojedincima i subjektima koji su pomogli da se dostigne ovaj nivo dobrovoljnog davalaštva krvi, a najzaslužnijim za razvoj djelatnosti dobrovoljnog davalaštva krvi u 2018. godini juče su do-

dijeljena priznanja. Bjelopoljac Radivoje Obradović priznanje je zavrijedio zbog 150 davanja, Beranci Zoran Nišavić i Dejan Zonjić 114, odnosno 95, Rajko Tešović iz Tivta za 90 davanja, Ranko Tomašević iz Danilovgrada za 80 i Radojica Striković iz Nikšića za 75 davanja. “Najaktivniji klub dobrovoljnih davalaca krvi u 2018. godini je bio Klub

Bjelopoljac Radivoje Obradović priznanje je zavrijedio zbog 150 davanja, Beranci Zoran Nišavić i Dejan Zonjić 114, odnosno 95, Rajko Tešović iz Tivta za 90 davanja, Ranko Tomašević iz Danilovgrada za 80 i Radojica Striković iz Nikšića za 75 davanja

proCenta bio je udio dobrovoljnih davalaCa krvi tokom prošle godine

DDK Bijelo Polje. Za profesionalni doprinos u oblasti transfuziologije, na osnovu prijedloga Sekcije transfuziologa Crne Gore, priznanja su dobili transfuziolog Zavoda za transfuziju krvi OD Nikšić dr Biljana Dendić i med. tehničar transfuzer Zavoda za transfuziju krvi OD Podgorica Željko Vreljaković. Za doprinos u oblasti vaspitno-motivacionog rada nagrađeni su Zorica Kovačević iz Danilovgrada i Mitar Vučković iz Nikšića”, navodi se u saopštenju Crvenog krsta Crne Gore.

■ DARIVANJE NEMA ALTERNATIVU

Ministar zdravlja Kenan Hrapović mišljenja je da davanje krvi, kao dobrovoljni čin darivanja dijela sebe, a kojim se spašava nečiji život, nema alternativu. “Vlada je istinski posvećena očuvanju i zašti-

ti zdravlja svojih građana i ulaže stalne napore da zajednički sa relevantnim institucijama koje se bave ovom oblašću doprinese razvoju dobrovoljnog davalaštva krvi u Crnoj Gori, čiji je konačni cilj obezbjeđivanje dovoljnih količina sigurne i bezbjedne krvi, za redovne i vanredne potrebe”, poručio je Hrapović. Na polju razvoja dobrovoljnog davalaštva krvi u proteklih nekoliko godina, kako je rekao, dosta je urađeno, a broj dobrovoljnih davalaca u odnosu na period prije 10 godina povećan je za gotovo 100 odsto. “Taj trend se, na naše zadovoljstvo, nastavlja”, istakao je Hrapović. Kontinuirano, blagovremeno i efikasno snabdijevanje zdravstvenih ustanova i bolesnika bezbjednom krvlju i krvnim produktima, kazala je predsjednica Crvenog krsta Crne Gore Gordana Mijović, predstavlja veoma važan preduslov za funkcionisanje zdravstvenog sistema svake zemlje. “Zato je i broj davalaca krvi od opšteg društvenog značaja, pa je obezbjeđivanje dovoljne količine ove dragocjene tečnosti za svaku zemlju njeno nacionalno bogatstvo”, naglasila je ona. J.V.Đ.

U četvrtak o imenovanju članova Savjeta RTCG

Administrativni odbor u četvrtak će nastaviti postupak za imenovanja članova Savjeta Radio i Televizije Crne Gore (RTCG). Sadašnjem sazivu Savjeta RTCG mandat ističe 19. juna. Javni poziv ovlašćenim predlagačima za kandidate za ovu funkciju upućen je krajem januara. Po jednog člana predlažu univerziteti u Crnoj Gori, Crnogorska akademija nauka i umjetnosti i Matica crnogorska, nacionalne ustanove kulture i nevladine organizacije iz oblasti kulture. Privredna komora Crne Gore i Udruženje poslodavaca koje je zastupljeno u Socijalnom savjetu predlažu jednog kandidata. Nevladine organizacije iz oblasti medija, Sindikat koji je zastupljen u Socijalnom savjetu i Crnogorski olimpijski komitet i Crnogorski paraolimpijski komitet predlažu po jednog člana. NVO iz oblasti zaštite ljudskih prava i sloboda, koje se bave ostvarivanjem i zaštitom: nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti, prava na zdravu životnu sredinu, prava potrošača, prava lica sa invaliditetom ili prava na obrazovanje i socijalnu zaštitu predlažu dva kandidata. J.V.Đ.

crna gora

UTORAK, 14. 5. 2019.

Bar: Sređivanje infraStrukture pred Sezonu

prioritet poboljšanje puteva i vodovoda

Sekretarijat za imovinu, zastupanje i investicije nastavlja sa realizacijom nekoliko značajnih infrastrukturnih projekata, sa posebnim fokusom na putnu infrastrukturu i vodosnabdijevanje. Sekretar ovog resora Vido Dabanović kazao je da vrijeme diktira koliko se može raditi, te da su nekoliko sunčanih dana iskoristili da završe asfaltiranje seoskog puta u Đenovićima u Crmnici. “U prethodnom periodu je rađeno uređenje kružnog toga u Šušanju, kod restorana ‘Mimoza’, koje finansira Turistička organizacija Bar. Zadovoljstvo je što uz takav vid podrške i građani osjećaju direktne benefite od rada TO Bar”, kazao je Dabanović za Barinfo. Od bitnijih poslova u užem gradskom jezgru, Dabanović izdvaja završetak radova na regulaciji bujičnog potoka od Doma zdravlja prema moru, pored zgrade Crnotravca i “Tropikane”. Ova investicija vrijedna je oko 60.000 eura. “Ovi radovi podrazumijevaju osposobljavanje betonskog kanala zatvorenog tipa,

U toku su pripremni radovi i izbor izvođača i nadzornog organa za izgradnju novog mosta na Reni, koji će na raskrsnici ulica Branka Čalovića i Maršala Tita povezivati park i objekat “Zetagradnje” sa više stambenih jedinica čime je napokon riješen problem neprijatnih mirisa i otklonjena stajaća voda”, navodi Dabanović. Što se saobraćajnica u gradskom jezgru tiče, u toku su, kako kaže, pripremni radovi i izbor izvođača i nadzornog organa za izgradnju novog mosta na Reni, koji će na raskrsnici ulica Branka Čalovića i Maršala Tita povezivati park i objekat “Zetagradnje” sa više stambenih jedinica. Izgradnja mosta koštaće oko 135.000 eura. Dabanović tvrdi da, kada je u pitanju obezbjeđenje parking prostora za stanare “Zetagradnje”, neće biti problema, jer su parking mjesta definisana detaljnim planom prema broju stambenih jedinica i shodno

tome predviđena je izgradnja podzemnih garaža i parking prostora oko objekta. Uskoro će biti okončana i rekonstrukcija i asfaltiranje saobraćajnice pored “Mesoprometa” i buvlje pijace prema objektima Instituta za suptropske kulture, Srednjoj stručnoj školi i Opštini Bar u dužini od 410 metara. Bar je jedan od domaćina Igara malih zemalja koje se održavaju krajem maja, pa su u toku obimni radovi na pripremi terena Sportskog centra za tu značajnu smotru, a Dabanović navodi da će sve biti spremno kako bi se na najbolji način dočekali sportisti. “Donijeli smo odluku o učešću opštine u finansiranju rekonstrukcije atletske staze i fudbalskog terena sa objektom. Sredstva smo uplatili Olimpijskom komitetu i Fudbalskom savezu koji su u svojstvu investitora, uz opštinu kao suinvestitora odabrali izvođače radova. Vjerujem da će taj posao biti na vrijeme završen. Opština Bar je učinila sve da spremni dočekamo sportiste”, istakao je Dabanović.

Glavni Grad naStavlja da pomaže

Praktično usavršavanje za zaposlene u Tuzima Službenici opštine Tuzi biće korisnici obuke u Centru za informacioni sistem Glavnog grada, gdje će u narednom periodu moći da se praktično usavršavaju, kako bi ispratili potrebe savremenog poslovanja i značaj efikasnog informacionog sistema u radu lokalne samouprave. Tim povodom, direktor Centra za informacioni sistem Glavnog grada Džemal Lekić upriličio je sastanak sa glavnim administratorom opštine Tuzi Robertom Camajem, na kom su postavljene osnove za realizaciju aktivnosti u cilju kreiranja jedinstvenog informacionog sistema u Tuzima. Planirano je da CIS Glavnog grada organizuje obu-

ke za zaposlene u istoj službi iz Opštine Tuzi i bude otvoren za podršku i konsultacije svih odjeljenja sa budućim korisnicima. Lekić je podsjetio da je CIS organizovan u tri odjeljenja i to: Odjeljenje za razvoj i upravljanje promjenama, Odjeljenje za aplikativni softver i Odjeljenje za sistemski softver i infrastrukturu, u kojima će korisnici obuke boraviti i dobiti sve potrebne informacije i praktična znanja koja će primijeniti kasnije u samostalnom radu u opštini Tuzi. Glavni administrator Opštine Tuzi Robert Camaj izrazio je zahvalnost Glavnom gradu i CIS-u na spremnosti da pruže podršku službenicima koji će morati da se usavršavaju u ovoj oblasti.

juče počeo Sa radom

Naplatni punkt “Čistoće” otvoren u PC “Gintaš” Poboljšanje vodosnabdijevanja uOdnaselju Zaljevo i sveti ivan investicija koje će obilježi- Zaljevo do ‘Aragane’, koji će vovoda Opština će, kao vlasnik

ti ovo proljeće, Dabanović izdvaja radove koji se izvode sa ciljem poboljšanja vodosnabdijevanja naselja Zaljevo i Sveti Ivan. U planu je da grubi radovi i priključak budu završeni do kraja maja. “Taj posao predviđa izgradnju rezervoara, priključka na Regionalni vodovod, distributivni cjevovod od rezervoara

poboljšati vodosnabdijevanje dijela Polja i dijela koji gravitira u tom prostoru. Biće stvorena i mogućnost za vodosnabdijevanje naselja Sveti Ivan, gdje su do kote od 172 metra radovi već završeni. Ti radovi (rezervoar, priključak, cjevovodi) su koštali 800.000 eura. U dijelu izgradnje primarnog cje-

imovine, posao realizovati blagovremeno. Tender za nastavak tog posla je pripremljen, a riješeni su i imovinski odnosi”, kazao je Dabanović. Ističe da očekuje podršku i pomoć građana prilikom izgradnje sekundarne mreže, a u posao će se uključiti i Vodovod i kanalizacija d.o.o. i investitori.

Podgoričko preduzeće “Čistoća” juče je otvorilo naplatni punkt u PC “Gintaš”, gdje će građani ubuduće moći regulisati svoje obaveze po osnovu usluge odvoza i deponovanja komunalnog otpada. Radno vrijeme punkta je svakog radnog dana od sedam do 14 sati i subotom od sedam do 12 sati, a pauza je od 10 do 10.30. Plaćanje računa građani mogu izvršiti i kod Inkasantske službe “Čistoća”, na naplatnim punktovima u Ulici Oktobarske revolucije br. 124, Ulici Zetskih vladara br. 4, u TC Forum u Ulici Avda Međedovića i u TC

Bazar u Ulici Blaža Jovanovića, na šalterima Pošte Crne Gore i na žiro-račun “Čistoća” d.o.o. br. 550-1907-85, sa pozivom na šifru korisnika. Uvid u stanje na računu svim korisnicima usluga – građanima, omogućen je i na sajtu Društva www.cistoca.me. Korisnici usluga sve potrebne informacije o računu mogu dobiti svakog radnog dana od sedam do 15 sati putem telefona 020/624241 i 067/609-399, putem i-mejl adrese jpc-pg@t-com. me ili direktno u prostorijama Odjeljenja naplate u Ulici Oktobarske revolucije br. 124.

CRNA GORA

UTORAK, 14. 5. 2019.

PODGORICA: RADOVI NA IZGRADNJI JUGOZAPADNE OBILAZNICE

Ugrađeni nosači za nadvožnjak

sklopu radova na izgradnji Jugozapadne obilaznice, I i III dionice, proteklog vikenda izvršena je montaža osam prednapregnutih AB nosača za nadvožnjak, dužine cca 30 metara, koji se nalazi na trasi ove saobraćajnice.

Nosači su rađeni na platou, van gradilišta i dopremljeni specijalnim vozilima na dan montaže. Prethodno su izvedeni radovi na izradi oporaca, krilnih zidova i potpornih zidova u zoni nadvožnjaka, sa potrebnim nasipanjem i nabijanjem materijala u slojevima. Takođe, na nadvožnjaku predstoje radovi na izradi kolovozne ploče. Na preostalom dijelu trase, radovi se odvijaju planiranom dinamikom. U toku su radovi na hidrotehničkim instalacijama: na prvoj dionici izrada AB kasete za atmosfersku kanalizaciju, a na trećoj dionici postavljanje cijevi za atmosfersku i fekalnu kanalizaciju. Radovi na dionicama I i III Jugozapadne obilaznice trebalo bi da budu završeni do proljeća naredne godine, a uskoro se očekuje i izgradnja mosta na drugoj dionici, za koji je urađen glavni projekat, čije je korigovanje u toku. Za radove na izgradnji prve i treće dionice obilaznice potpisan je ugovor sa kompanijom

Bemax. Vrijednost ugovorenih radova je 9.870.035 eura. Rok za izvođenje radova je 540 kalendarskih dana, a radovi su počeli 1. avgusta 2018. godine. Za izradu glavnog projekta i izgradnju mosta po sistemu “ključ u ruke” (druga dionica obilaznice) potpisan je ugovor sa konzorcijumom Crnagoraput AD – Bemax d.o.o. Vrijednost ugovora je 5.798.320 eura. Rok za okončanje izgradnje mosta je 450 kalendarskih dana,

od potpisivanja ugovora. Iz Glavnog grada nedavno nijesu mogli da nam kažu kada će početi radovi na II dionici, odnosno izgradnji mosta. Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice navode da je urađen glavni projekat mosta na trasi Jugozapadne obilaznice, a da je u toku korigovanje istog po dostavljenim izvještajima revidenta. Za početak radova je, kako kažu, neophodno još pribaviti građevinsku dozvolu i sače-

kati povoljnije vremenske prilike, odnosno niži vodostaj rijeke Morače. Jugozapadna obilaznica duga je 3,6 kilometara i podijeljena na tri dionice, na kojima će se nalaziti dva objekta - most preko rijeke Morače, dužine 150 metara i nadvožnjak u zoni KAP-a, dužine 29,4 metara. Osim toga, biće izgrađena i tri kružna toka na trasi, kao i šest autobuskih stajališta, odnosno po tri u svakom smjeru kretanja. M.M.

slučajeve prijave Komunalnoj inspekciji, a nadležni organi će izvršiti inspekcijski nadzor i postupiti u skladu sa nadležnostima, te izdati Rješenja ustanovama i imaocima prava raspolaganja na korišćenje zemljišta, a koji ne izvršavaju obaveze iz navedene Odluke, čime se direktno narušava estetski i funkcionalni efekat cjelokupnih zelenih površina u glavnom gradu”, navode iz “Zelenila”. M.M.

Ekipe Komunalnih usluga ovih dana radile su na rekonstrukciji javne rasvjete na Mostu žrtava 5. maja, gdje su zamijenjena četiri stuba javne rasvjete novom savremenom LED rasvjetom i na taj način pored saobraćajnice osvijetljena je i pješačka staza. U toku je i rekonstrukcija javne rasvjete na Krivom mostu (kod Titeksa), gdje će biti zamijenjeno devet željeznih stubova novim stubovima, na kojima će takođe biti postavljene LED svjetiljke.

IZ PREDUZEĆA ª ZELENILOº POZVALI GRAĐANE

PRIJAVITI INSPEKCIJI NEUREĐENE POSJEDE POSEBNE NAMJENE

Gradsko preduzeće “Zelenilo” saopštilo je da im se u posljednjem periodu obraća veliki broj građana sa zahtjevom za uređenje ili košenje zelenih površina, koja su privatna vlasništva ili površine posebne namjene, misleći da su to javne zelene površine. Iz ovog preduzeća pojašnjavaju da prema Odluci o uređivanju i održavanju zelenih površina, površine u krugu zdravstvenih, socijalnih, prosvjet-

nih, obrazovnih, sportskih i drugih ustanova, u krugu privrednih i drugih poslovnih objekata, zelene površine oko stambenih zgrada i drugih objekata, tereni namijenjeni za sport i rekreaciju, zelenilo na gradskim grobljima, vjetrozaštitni i meliorativni zasadi i dr. predstavljaju površine posebne namjene. Oni navode da su za njihovo uređenje i održavanje dužna da se brinu pravna

lica i preduzetnici koji su imaoci prava raspolaganja, odnosno korišćenja zemljišta pod tim površinama, te s toga uređenje/ košenje na navedenim lokacijama nije u nadležnosti njihovog preduzeća. Istom Odlukom predviđene su i kaznene odredbe i to da se novčanom kaznom od 150 eura do 10.000 eura kazni pravno lice ako ne postupa u skladu sa ovom Odlukom. “Molimo građane da ove

CRNA GORA

UTORAK, 14. 5. 2019.

KOTOR: ZAPOČET PROJEKAT ª ZA BUDUĆNOST KOTORA BEZ DROGEº

Besplatno savjetovalište za maloljetne zavisnike NVO “Preporod” iz Nikšića u saradnji sa NVO “Koltrina” iz Kotora započeo je implementaciju projekta ‘’Za budućnost Kotora bez droge’’, koji je podržan u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). Projekat “Za budućnost Kotora bez droge” traje šest mjeseci, a njegov osnovni cilj je da smanji stopu zloupotrebe psihoaktivnih supstanci među mladim ljudima na teritoriji Kotora. “Za nas najvažnija aktivnost projekta je otvaranje besplatnog savjetovališta za maloljetne zavisnike i članove njihovih porodica. Naime, uz pomoć i po-

dršku opštinske Kancelarije za primarnu prevenciju opštine Kotor i ustupanjem svojih kancelarija za rad savjetovališta, počinjemo da primamo i prve mlade iz opštine Kotor koji zloupotrebljavaju PAS i njihove članove porodica. Pored pokretanja savjetovališta, fokus će biti na umrežavanju svih relevantnih aktera koji djeluju na teritoriji opštine Kotor, a koji se u svakodnevnom radu bave bolestima zavisnosti”, kazao je direktor Preporoda Jovan Bulajić. Kroz realizaciju projekta namjera je i da se unaprijedi kolektivna svijest o problematici bolesti zavisnosti i posljedicama zloupotrebe droga. Bulajić ka-

že da se očekuje će u predstojećih šest mjeseci, multidisciplinarni tim pružiti pomoć članovima više od 100 porodica koje se suočavaju sa zavisnošću. “U dugoročnom smislu, projekat će ojačati odgovor obrazovnog sistema na bolesti zavisnosti, unapređenjem znanja i vještina prosvjetnih radnika da prepoznaju, preduprijede i pravovremeno reaguju na zloupotrebu droge u školama. Istovremeno, obrazovni sistem će se uvezati sa drugim relevantnim akterima, kako bismo se zajedničkim kapacitetima borili sa jednim od najvećih problema modernog društva”, poručio je Bulajić. M.R.

Kotor

Agencija za sprovođenje projekta

Vodovod i kanalizacija d.o.o. Podgorica

Projekat

Proširenje kanalizacione mreže, tretman otpadnih voda i kanalizacionog mulja, uključujući spaljivanje u gradu Podgorici

Finansirano od strane:

Njemačke razvojne banke (KfW Entvicklungsbank), Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i Glavnog grada Podgorice

Komponenta:

Komponenta 5 - Radovi na izgradnji kolektorskog, pješačkog odn. biciklističkog mosta sa primarnom namjenom potpora glavnih kolektora za prenos otpadnih voda sa lokacije postojećeg na lokaciju novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Referentni br:

2019-KFW-WBIF-C5-01

Rok za podnošenje prijava:

14. jun 2019. u 11:00 sati, po lokalnom vremenu

O B A V J E Š T E NJ E JU Muzički centar Crne Gore , Podgorica, Vodokršće, reon 43/ zgrada Neksana/, obavještava da je objavio tendersku dokumentaciju br 02- 587 od .13.05.2019 za nabavku usluga smještaja u hotelima sa 3 i 4 zvjezdice procenjene vrijednosti 20.000,00 eura Lice ovlašćeno za davanje informacija Đoko Perović 068245986 Mail djoko.perovic@mmc.co.me

Foto: vedran ilic

Poziv za predkvalifikaciju / Poziv za izražavanje interesa

TIVAT

Svega sedam zgrada bez organa upravljanja U odnosu na prethodnih pola godine, značajno je povećam broj stambenih zgrada koje su se organizovale i izabrale organe upravljanja. U registar su upisane 173 stambene zgrade od kojih je značajna većina organizovana u smislu organa upravljanja, istakla je sekretarka Sekretarijata za ko-

munalne poslove, saobraćaj i energestku efikasnost Tatjana Jelić. „Svega 7 zgrada nema formirane organe upravljanja, ali su u fazi formiranaja. U osam zgrada postavljeni su privremeni upravnici koji obavljaju posao u skladu sa Zakonom o održavanju zgrada“.

Iz Sekretarijata su najavili izmjenu Odluke o kućnom redu koja datira iz 2011. godine, a odnosi se na kućni red u stambenim zgradama, segment koji se tiče Zakona o zaštiti i spašavanja. U tom smislu potekla je inicijativa za izmjenu i dopunu postojeće odluke o kućnom redu u stambenim objektima. Z.K.

UTORAK, 14. 5. 2019.

crna gora

u vinskom podrumu Šipčanik

Predstavljena knjiga “duša vina”

Promocija knjige “Duša vina”, u kojoj dvadesetak eminentnih javnih intelektualaca piše o vinu, grožđu, vinogradu i vinskim bogovima održana je u petak u vinskom podrumu Šipčanik. U knjizi, koju je izdao beogradski Službeni glasnik, a koju je priredio Slaviša Orlović, predstavljeno je dvadesetak vinarija, među kojima je i lider regiona u svojoj branši - kompanija Plantaže sa preko 800 osvojenih nagrada za kvalitet svojih vina, na najprestižnijim svjetskim vinskim takmičenjima širom svijeta, navodi portalanalititka.me. Preko 400 zvanica, među kojima su bili predstavnici javnog, političkog i društvenog života Crne Gore ali i gosti iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske, pozdravio je predsjednik Odbora direktora i jedan od autora knjige, prof. dr Veselin Vukotić. U ime autora, zvanicama se obratila i istaknuta profesorka beogradskog univerziteta, rediteljka i književnica. Vida Ognjenović i kao i profesor dr Slaviša Orlović, urednik ovog veoma posebnog izdanja. Među autorima knjige su dva dobitnika Ninove nagrade (Aleksandar Gatalica i

Dr Veselin Vukotić na promociji knjige “Duša vina” Vladimir Pištalo), 13 profesora univerziteta: Žarko Trebješanin, Branko Vasiljević, Veselin Vukotić, Slaviša Orlović, Milan Jovanović, Vukašin Pavlović, An-

finalistkinje za miss holandije u čediju

drija Dimitrijević, Branko Đurović i Damir Grubiša. Neki do njih su i profesori univerziteta i književnici poput: Vide Ognjenović, Ratka Božovića, Sanje

Domazet i Mahajla Pantića. Autori su i književnik i urednik Jovica Aćin, pjesnik Dragan Jovanović Danilov, slikar Milan Tucović i novinar Petar Peca Popo-

vić kao i diplomirani enolog i somelijer, Andrija Jakšić. Izbor vinarija učinili su autori tekstova na osnovu gostoprimstva vinarija, te specifičnosti vina ili regije.

Budva: Carević primio počasne konzule Crne gore

Obavile trodnevne razgovarali o promociji turističke pripreme u luštici Bay ponude Budve na inostranom tržištu Deset finalistkinja izbora za titulu miss Holandije boravilo je tri dana u Crnoj Gori, u Luštici Bay, na pripremama za finalni izbor predstavnice ove zemlje na takmičenju Miss Univerzum, saopštili su iz kompanije “Luštica Development”. Tokom trodnevnog boravka u hotelu “Čedi”, posjetile su Tivat i Kotor a organizovana je helikopterska panorama Bokotorskog zaliva i obilazak brodom. Boravak finalistkinja vrlo popularnog takmičenja pratila je u stopu producentska ekipa vrlo gledanog TV kanala u Holandiji RTL4, koji će, u okviru finalnog izbora holandske predstavnice za Miss Univerzum, pred višemilionskim auditorijumom,

emitovati prilog o Crnoj Gori i pripremama ljepotica u Luštici Bay. Interesantno je da su holandske ljepotice, koje zajedno imaju više stotina hiljada pratilaca na društvenim mrežama, boravak u Crnoj Gori zabilježile i na svojim nalozima na društvenim mrežama, postujući svakodnevno iz Luštice Bay, Tivta i Kotora. Finalistkinje izbora za miss su doputovale u petak popodne u Lušticu Bay, gdje ih je dočekao generalni menadžer “Čedi” hotela Mark di Ruijter. Djevojke su se oprobale i u kuhinji hotela, gdje su pod budnim okom šefa Giljerma Fernandeza isprobale razne recepte na temu zdrave hrane. Z.K.

Predsjednik Opštine Budva Marko Carević primio je juče počasnog konzula Crne Gore u Japanu Kenjija Otsuba i izvršnog direktora japanske kompanije H.I.S. Konosukea Odu. Prilikom posjete, bilo je riječi o promociji turističke ponude Budve i Crne Gore na japanskom tržištu, povezivanju opštine Budva sa velikim inostranim turoperatorima i mogućnosti pobratimljenja Opštine Budva i grada Sado (Nigata). Predstavnici kompanije Carević sa počasnim konzulom Crne Gore u Japanu H.I.S. predstavili su rad svoje kompanije i ukazali na la posebno mjesto. Carević je namjeru da poslovno djelo- izrazio zadovoljstvo što velivanje u oblasti hotelijerstva ke inostrane kompanije poi turizma prošire na naš re- kazuju interesovanje za Crgion, u kojem bi Budva ima- nu Goru i Budvu i istakao da

je jedan od prioriteta turizma u Budvi otvaranje prema novim tržištima i rad na strategiji cjelogodišnjeg turizma. Carević je razgovarao i sa počasnim konzulom Crne Gore u SAD Danilom Ivančevićem. Ivančević, koji je porijeklom iz naših krajeva, jedan je od najuspješnijih privrednika u Vest Palm Biču i državi Florida. Razgovor je vođen i o mogućnostima predstavljanja Budve i Crne Gore na sajmovima turizma i biznisa u Sjedinjenim Državama. Istaknuta je i važnost obnove veza između sestrinskih gradova Budve i Vest Palm Biča i otvaranje novih oblasti saradnje. R.C.G.

svijet Poziv za predkvalifikaciju / Poziv za izražavanje interesa

Agencija za sprovođenje projekta

Vodovod i kanalizacija d.o.o. Podgorica

Projekat

Proširenje kanalizacione mreže, tretman otpadnih voda i kanalizacionog mulja, uključujući spaljivanje u gradu Podgorici

Finansirano od strane:

Njemačke razvojne banke (KfW Entvicklungsbank), Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i Glavnog grada Podgorice

Komponenta:

Komponenta 4 - Radovi na izgradnji glavnih kolektora za transfer otpadnih voda sa lokacije postojećeg na lokaciju novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Referentni br:

2019-KFW-WBIF-C4-01

Rok za podnošenje prijava:

14. jun 2019. u 11:00, po lokalnom vremenu

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Univerzitet Crne Gore Rektorat, Cetinjska br. 2, Podgorica, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Nabavka usluga štampanja knjiga, udžbenika, publikacija, monografija i slično- Rektorat, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 40.000,00 eura. Tenderska dokumentacija broj 05/1-2-1-559 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 13.05.2019. godine. Lice za davanje informacija Željka Simonović, telefon 020 414 285, e-mail javne.nabavke@ucg.ac.me .

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj Opštine Budva

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je investitor “BONILA” d.o.o. Budva, odgovorno lice Jovanović Miroslav, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi procjene na životnu sredinu za projekat: “ Izgradnja apartmanskog bloka”, na urbanističkoj parceli 17.10, blok 17, na katastarskoj parceli 2187/1 KO Budva, u zahvatu DUP-a “Budva centar”, u Budvi. U vezi sa navedenim,pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za urbanizam i održivi razvoj,Trg Sunca 3, (zgrada “Montenegroexpressa”, prvi sprat), radnim danima od 09 do 11 časova. Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Opština Budva, Sekretarijat za urbanizam i održivi razvoj je 17.05.2019. godine. Vaše primjedbe i mišljenja u naznačenom roku možete poslati i na e-mail adresu : urbanizam.bd@t-com.me.

UNIVERZITET CRNE GORE, Cetinjska br. 2, Podgorica

PONIŠTAVA KONKURS ZA IZBOR U NAUČNO ZVANJE ISTORIJSKI INSTITUT Poništava se Konkurs za izbor u naučno zvanje za oblast Socijalna istorija i Socijalna demografija Crne Gore u XX vijeku - jedan izvršilac, objavljen u dnevnoj štampi, preko Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, dana 24.09.2018. godine.

UTORAK, 14. 5. 2019.

glavna tema sastanka biće nuklea

Putin i Lavrov majka PomPea Na putu ka Rusiji, Pompeo je juče svratio u Brisel gdje je razgovarao sa šefovima diplomatija Njemačke, Francuske, Velike Britanije i visokom predstavnicom EU Federikom Mogerini

Američki državni sekretar Majk Pompeo otkazao je posjetu Moskvi, ali će se ipak sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovim u odmaralištu Soči, objavio je američki Stejt department, a prenio Rojters. Pompeo je u nedjelju veče krenuo avionom iz baze “Endrjuz” u blizini Vašingtona ka Briselu, gdje će sa evropskim zvaničnicima između ostalog razgovarati i o Iranu, prije nego što nastavi putovanje ka Rusiji. Evropske zemlje saopštile su prošle nedjelje da žele da očuvaju nuklearni sporazum sa Iranom, ali su odbacile “ultimatume” Teherana, nakon što je Iran smanjio ograničenja u vezi sa nuklearnim programom i zaprijetio potezima kojima bi mogao da prekrši međunarodni pakt iz 2015. godine. Objava Irana o smanjenju ograničenja po pitanju skladištenja nuklearnih materijala bio je odgovor na američke sankcije koje su nametnute nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp povukao tu zemlju iz sporazuma sa Teheranom prije godinu dana, naveo je Rojters. Pompeo je trebalo da se sastane s američkim diplomatama u ambasadi SAD u Moskvi, prije susreta s američkim poslovnim liderima, a prvobitno je planirano da američki državni sekretar položi vijenac na grob Neznanog junaka u čast boraca protiv nacizma. Pompeo će danas dobutovati u Soči na razgovore sa Putinom i Lavrovim, prenosi “Glas Amerike”. Američki državni sekretar u Rusiju stiže nekoliko nedjelja uoči samita G–20 u Osaki, u Japanu, kome će prisustvovati američki i ruski predsjednici Donald

Tramp i Vladimir Putin. U međuvremenu, ruski šef diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da od Pompea očekuje da čuje kako SAD namjeravaju da izađu iz krize koja je nastala u vezi sa nuklearnim sporazumom sa Iranom. „Znam da se danas u Briselu sastaju ministri inostranih poslova Francuske, Njemačke i Velike Britanije sa visokom predstavnicom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federikom Mogerini. Takođe znam da se tamo uputio i Pompeo, zbog čega je otkazao svoju posjetu Moskvi. Smatram da će se Evropljani pridržavati onoga što je zapisano u rezoluciji Savjeta be-

zbjednosti UN, a siguran sam i da će Pompeo na njih vršiti nevjerovatan pritisak“, rekao je ruski ministar. Lavrov je takođe kazao i da će jedna od ključ-

UTORAK, 14. 5. 2019.

svijet

arni sporazum sa iranom

v čekaju a u Sočiju

Foto:Alexander Zemlianichenko

nih tema razgovora sa Pompeom biti Sporazum o smanjenju strateškog oružja (START 3). Lavrov se juče u Moskvi sastao sa kineskim šefom diplomati-

je Van Jiem. Nakon sastanka ruski ministar spoljnih poslova je izjavio da trilateralni razgovori između Moskve, Pekinga i Vašingtona mogu da pojačaju napore za stabilizaciju situacije na Korejskom poluostrvu. “Biće lakše rješavati situaciju na Korejskom poluostrvu ako postoji trilateralni dijalog između Rusije, Kine i Sjedinjenih Država”, rekao je Lavrov, prenijela je agencija TASS. Lavrov je istakao i da se nada će u jednom trenutku biti postignut sveobuhvatni sporazum o denuklearizaciji Korejskog poluostrva i da će biti stvoren trajniji sistem mira i bezbjednosti za cijelu jugoistočnu Aziju, što podrazumjeva i konkretne čvrste bezbjednostne garancije Sjevernoj Koreji, koje je ruski predsjednik Vladimir Putin u više navrata najavio , kao što je to bio slučaj nakon sastanka sa sjevernokorejskim liderom u Vladivostoku 25. aprila.

eskalacija trgovinskog rata između amerike i kine

Peking uveo kontramjere zbog američkih taksi

Rat taksama između Sjedinjenih Američkih Država i Kine dostigao je novi nivo pošto je Peking odgovorio na američke takse teške 200 milijardi dolara. Ukupno 5.140 američkih proizvoda biće podvrgnuto dodatnim taksama od pet, deset, 20 i 25 odsto počev od 1. juna, saopšteno je juče iz kineskog Ministarstva finansija, prenijela je agencija Rojters. Odgovor Pekiga uslijedio je nekoliko sati pošto je predsjednik SAD Donald Tramp poručio Pekin-

gu da ne uzvraća na novi set američkih snakcija od 25 odsto na kinesku robu vrijednu 200 milijardi dolara. Dodatne kineske takse od 25 odsto zahvatiće skoro dvije i po hiljade proizvoda uključujući tečni prirodni gas, sojino ulje, ulje od kikirikija, petrohemiju, zamrznuto povrće i kozmetiku. Nameti od pet i deset odsto odnose se na više od pet hiljada proizvoda vrijednih 60 milijardi dolara. Peking je naglasio da nove mjere predstavljaju odgo-

vor na “unilateralizam i protekcionizam SAD”. “Kina se nada da će se Sjedinjene Američke Države vratiti na pravi put bilaterlane trgovine i konsultacija i ‘izaći u susret na pola puta’”, ističe se u saopštenju tamošnjeg Ministarstva finansija. SAD su u petak aktivirale paket dodatnih carina od 25 odsto na više od 5.700 kategorija kineskih proizvoda, iako bi pregovarači dvije strane trebalo da nastave razogovore u Vašingtonu.

na meti hrišćana objekti i imovina muslimana

Nemiri uzdrmali Šri laNku, uvedeN Policijski čas

Širom Šri Lanke uveden je policijski čas nakon što su se antimuslimanski nemiri proširili na najmanje tri oblasti sjeverno od glavnog grada Kolomba. Izvori iz administracije Šri Lanke naveli su da je cilj policijskog časa sprječavanje dalje eskalacije nasilja, ali policija nije obrazložila zašto je ta mjera proširena i na ostatak države, javila je Srna. Prvobitno je objavljeno da je policijski čas uveden za oblasti Putalam, Kurunegala i Gampaha nedaleko od Kolomba nakon što je masa napala nekoliko firmi u vlasništvu muslimana i džamija. “Policijski čas u tri oblasti trajaće do 6 časova ujutro, a u ostatku zemlje biće od 21 do 4 časa”, navodi se u policijskom saopštenju. Prema

policijskim podacima bilo je sporadičnih incidenata kada je masa bacala kamenice i palila motocikle i automobile u vlasništvu muslimana. U gradu Hetipoli najmanje tri prodavnice su zapaljene. Policija i vojska ispalili su suzavac na demonstrante u najmanje šest gradova. Nema podataka o even-

tualnim žrtvama ili hapšenjima. Nešto ranije su vlasti zabranile Fejsbuk, Votsap i druge društvene mreže. Hrišćanske grupacije napale su muslimanske radnje širom Šri Lanke uslijed pojačanih tenzija nakon džihadističkih samoubilačkih napada na tri hotela i crkve 21. aprila kada je poginulo 258 ljudi.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MAJSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

UTORAK, 14. 5. 2019.

KULTURA

UNDERHILLFEST POČINJE 2. I TRAJE DO 9. JUNA

Vrhunski dokumentarci na desetom jubilarnom izdanju

Radnja romana Svetkovina beznačajnog odvija se u savremenom Parizu. Priča prati četvoricu prijatelja koji se sretnu u Luksemburškom parku, na zabavi, i koji vode duge razgovore o seksu, požudi, istoriji, umjetnosti, pa čak i o smislu ljudskog postojanja. Kundera ismijava naš osjećaj bitnosti i jedan od prijatelja, Ramon, predlaže da prigrlimo spoznaju vlastite beznačajnosti. (Izdavač Buybook, knjižara Karver)

REPERTOAR DANAS 14.5.2019.

FILM OSVETNICI: KRAJ IGRE

15.00/ 16.40/ 19.00/ 20.00/ 21.00/ 22.20h

REŽIJA: Entoni i Džo Ruso MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 15.5.2019.

FILM ARKTIK

21.30h

REŽIJA: Džo Penja MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

okom predstojećeg izdanja Underhillfesta bićemo u prilici da vidimo dvadesetak najboljih ostvarenja žanra u protekloj godini. Tročlani žiri dodijeliće nagradu Maslačak u međunarodnoj i regionalnoj kategoriji. Deseti, jubilarni, UnderhillFest – Međunarodni festival dugometražnog dokumentarnog filma počeće drugog juna i trajaće do 9. juna. Festival će biti održan na Terenu KK Budućnost u Njegoševom parku, u Podgorici. Kao i prethodnih godina filmski selektor je Vuk Perović, a dvadesetak filmova biće podijeljeno u tri kategorije: međunarodnu, regionalnu i vantakmičarsku. Podgorička publika imaće priliku da vidi najbolja ostvarenja u proteklih godinu dana. Među njima su filmovi “Srbenka” Nebojše Slijepčevića, koji je na Kanskom festivalu proglašen dokumentarcem godine i koji je dobitnik nagrade Srce Sarajeva i Nagrade publike na Sarajevo film festivalu, “Greetings from a free Forest” Iana Soroka, pobjednika DocLisboe u Lisabonu, “Sinovi smo tvog stijenja” Ivana Salatića, koji je

Ljubitelji dokumentarnog filma uživaće u ostvarenjima koja su ovjenčana nagradama na uglednim regionalnim i svjetskim festivalima

imao premijeru takođe na festivalu DocLisboa, “Na vodi” Gorana Devića dobitnika posebnog priznanja žirija na DOK Leipzigu. Prikazivaće se i “Putinovi svjedoci” Vitalija Manskog koji se bavi hronologijom Putinovog dolaska na vlast i njegovim vrtoglavim usponom, kao i film o Lenardu Koenu “Bird on a Wire: Leonard Cohen”, za koji je dugo smatrano da je zauvijek izgubljen. Tročlani žiri dodijeliće nagrade Maslačak u međunarodnoj i regionalnoj kategoriji.

U okviru 10. UnderhillFesta, već četvrtu godinu za redom, biće održan i trodnevni program U FOKUSU, koji Festival realizuje u saradnji sa Centrom za ženska prava. Filmovi će biti prikazani u JU Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”. Takođe, biće realizovan i edukativni program – DOKUŠKOLA – trodnevna škola dokumentarnog filma za završne razrede srednjih škola. Radionicu će voditi Rajko Petrović. I ove godine na UnderhillFestu biće održan CIRCLE – program koji okuplja autorke i producentkinje dokumentarnih filmova iz zemalja Jugoistočne Evrope, koje će uz saradnju sa renomiranim mentorkama imati priliku da razvijaju projekte koji imaju međunarodni potencijal. Novitet ove godine je saradnja Underhillfest-a i Green Culture Worlda, koji je posvećen inovacijama u oblasti održivog razvoja, ekološkog pristupa kulturi i razvoju kreativnih industrija, najavio je Miroslav Minić, portparol UnderhillFest-a. R.K.

KONKURS ZA GODIŠNJU NAGRADU

Časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore “Komun@”, raspisao je konkurs za dodjelu Godišnje nagrade. Nagrada “Komuna” dodjeljuje se instituciji, pojedincu ili nevladinoj organizaciji za doprinos očuvanju, promociji, zaštiti, valorizaciji i afirmaciji kulturne baštine. Predlog za nagradu potrebno je da sadrži: podatke o instituciji, pojedincu, nevladinoj organizaciji, kratak opis djelatnosti i obrazloženje prijedloga za nagradu tj. konkretan značaj za očuvanje i valorizaciju kulturne baštine Crne Gore. Razmatranje i vrednovanje dostavljenih prijedloga obaviće stručni žiri. Konkursni prijedlozi sa potrebnom dokumentacijom podnose se u četiri primjerka poštom na adresu: ČASOPIS KOMUNA Pera Ćetkovića 139/42, 81000 Podgorica, sa naznakom Konkurs za nagradu “Komun@” i dodatno u elektronskoj formi na i-mejl adresu: casopis. komun@gmail.com najkasnije do 15. juna. R.K.

Crnogorski “MarGo” u Dubrovniku

Crnogorski duo MarGo, koji čine gitarista Goran Perišić i violinista Marko Simović nastupiće večeras u 21 sat, u Kneževom dvoru u Dubrovniku, u sklopu ciklusa “Dubrovačko glazbeno proljeće”. Poznati dvojac, koji nastupa od 2007. godine, odvešće dubrovačku publiku na pravo muzičko putovanje izvođenjem djela Bartoka, Pjacole i Lobosa. Prema procjeni kritičara, Perišić i Simović svojim temperamentom, kombinacijom gitare i violine, te bogatim repertoarom, u rasponu od renesanse pa do današnjih autora, predstavljaju pravo osvježenje, kako za izvođače, tako i za publiku koja ovaj duo prihvata s oduševljenjem. R.K.

KULTURA

KOTORSKA SEZONA STIŽE U LUŠTICA BAY

Martinović i Nedelkovska izvode Baha i Mokranjca Pijanista Ratimir Martinović i oboistkinja Gordana Josifova Nedelkovska nastupiće večeras u 20 sati u hotelu Čedi Luštica Bay. Za nastup pod nazivom “Kotorska koncertna sezona stiže u Lušticu Bay” odabran je bogat program za klavir i obou, sa djelima Baha, Šumana, Mokranjca i Verousta. Ratimir Martinović, direktor Međunarodnog umjetničkog festivala KotorArt zadovoljan je zbog nastavka saradnje sa Lušticom Bay. “Luštica Bay je tradicionalni partner ne samo našeg festivala, već i drugih vrijednih umjetničkih događaja u zemlji. Luštica ne

predstavlja samo najveću investiciju u turizmu u državi, već možda i njeno najljepše obećanje. Vrhunska umjetnost takvoj je viziji prirodan partner. Kao pijanisti, svirati u Luštici Bay, na neki se način muzički uzidati u taj najmlađi crnogorski grad u nastajanju, predstavlja interesantnu inspiraciju i vjerujem da ćemo je Gordana i ja uspjeti ozvučiti kroz raznolik i višeslojan program koji smo pripremili”, rekao je Martinović. Iz Kotora je, za zainteresovane posjetioce, obezbijeđen autobuski prevoz u 19 sati ispred zgrade Zavoda za zapošljavanje. R.K.

UTORAK, 14. 5. 2019.

ª PROKLETI PUŠAČIº OSVOJILI SIMPATIJE PUBLIKE NA CETINJU

CENZURA JE POST ŠTO JE OK I NORM

N PREDSTAVA ª DANZENº NA VELIKOJ SCENI

O malom čovjeku čija je egzistencija ugrožena Predstava “Danzen” Bertolda Brehta, u režiji i adaptaciji Damjana Pejanovića, biće izvedena večeras na Sceni Studio u 20.30 sati. Scenograf predstave je Aleksandar Vukotić, kostimografkinja Lina Leković, kompozitorka Vjera Nikolić, za video je zadužen Gojko Berkuljan a dizajn svjetla je uradio Damjan Pejanović. Predstava “Danzen” nastala je u koprodukciji Crnogorskog narodnog pozorišta i Festivala internacionalnog alternativnog teatra

– FIAT 2016. U predstavi igraju Dejan Ivanić i Marko Todorović. Ovo je predstava o malom čovjeku koji iz malograđanskih karakternih odrednica ne skupi hrabrost da djeluje već bira neaktivnost, time dopuštajući bahaćenje stranih investitora. Mali čovjek je ugrožene egzistencije i prava, ali uprkos tome pristaje da “propadne”. “Danzen” je svojevrsna kritika mentalitetskih konstanti našeg naroda u užem, te sadašnjeg političkog trenutka u širem smislu”.

akon “Visoške hronike”, Slovensko narodno gledališče iz Ljubljane na ovogodišnjem MIT-u predstavilo se i komadom”Prokleti pušači”. Drugačijom estetikom, sjajnim glumcima, među kojima je i legenda slovenačkog glumišta Janez Škof njime su u potpunosti osvojili festivalsku publiku, potvrdivši navode slovenačke kritike da je ovo jedna od predstava koja se ne smije propustiti. Tekst Svetlane Makarovič režirao je Tin Grabnar kao pozorišni koncert u kome se muzika vješto prepliće sa glumačkim improvizacijama (igraju takođe Pia Zemljič i Nina Valič), gradeći tako priču o zabranama koje se protežu do besmisla, koje potom daju legitimitet i vjetar u leđa osudama, otvorenoj stigmatizaciji, dakako ne samo pušača. “Prije dvije godine u Sloveniji je baš za pozorište usvojen Zakon koji zabranjuje pušenje uopšte, znači nije smjelo da se puši bilo gdje, nije se smjelo pušiti, ali se cigarete se nisu smjele uopšte vidjeti na sceni.

Izabrali smo tu temu zato što nam se čini da je mržnja ili netrpeljivost prema raznim grupama sve češća i bitno je da se o tome govori” istakao je reditelj Tin Grabnar.

■ SATIRIČNI PAMFLET Svetlana Makarovič najiskreniji je i najbeskompromisniji slovenački autor, opinion maker. U svom kratkom satirični pamfletu “Prokleti pušači” prikazuje genezu pušenja, kako one strastvene zagovarače tako i radikalne oponente nikotina. Tako u prvom dijelu baziranom na njenom tekstu gledamo priču o počecima duvana, preko Kolumbovih putovanja i duvanskih tura do Evrope, do današnje antinikotinske euforije. Drugi dio predstave posvećen je lično spisateljici Makarovič, dok je treći autorski rad. Netolerancija prema pušačima u ovoj predstavi predstavljena je kao metafora opšte netolerancije prisutne u modernom društvu, a kulminira na samom kraju kada su pušači zatvoreni u svojevrsnom getu, staklenoj kutiji iz koje kulja dim, baš onakvoj ka-

kvu viđamo na aerodromima.

■ DESNA ILI LIJEVA PUBLIKA

“Vi još ne poznajete te kutije. Svi mi znamo da pušenje nije zdravo, to se ne može tvrditi. Ali svi smo protiv cenzure, koja je veliki problem današnjeg svijeta. Imam kćerku od 22 godine, znam kako djeca odrastaju. Vidim da im je cenzura došla kao nešto što je OK i normalno, i onda se gubi stav o problemima kojih ima mnogo. I o tome smo htjeli razgovarati u ovoj predstavi. Svetlana Makarovič je jako angažovana u Sloveniji. Preko njenih intervjua mi smo gradili komad u kome se ljudi prepoznaju. Vaša publika takođe jeste, osjetila sam to, vidjela lica u dvorani. Kod nas možemo čak pogoditi prema reakcijama da li publika pripada desnici ili ljevici”, kazala je glumica Nina Valič. Za Svetlanu kažemo da je “Prva dama nikotina”, u samom njenom naslovu već je puno cinizma. Pušenje je ovdje metafora za različite mržnje, od mržnje prema manjinama, prema ljudima koji su

UTORAK, 14. 5. 2019.

KULTURA

JUČE OBJAVLJEN KULTURNI KALENDAR GLAVNOG GRADA

Sveobuhvatna izložba Dadovih radova za uspješan početak Obogatiti kulturni život Podgorice, biće prioritet gradske uprave i resornog sekretarijata, poručila je nova sekretarka Ana Medigović

TALA NEŠTO MALNO drugačiji. O tome je bitno govoriti u teatru, baš na pozornici”, rekao je reditelj Tin Grabnar. “Ušli smo u Evropu, a kad vas neko pritisne, ali stvarno pritisne, onda narod nema više prava glasa. Mi smo takav narod koji je više puta u istoriji rekao, “Ok- šta oni kažu, mi ćemo tako”. To je stvar politike. Narod mora tu da se složi. Malo sam se bojao zato što su obje predstave veoma slovenačke, obje teme su slovenačke, naš roman i naša politička i društvena situacija. Mi smo došli kao ljudi da vam ispričamo naše priče i vi ste to primili ljudski super, ne glumački super, nego ljudski. Kod vas smo došli kući”, naglasio je glumac Aljaž Jovanović.

■ POLITIKA ZABRA-

NJUJE, UMJETNOST PROGOVARA

Javna politika zabranjuje, a posao umjetnosti je da progovara o stvarima o kojima se ćuti. “To je osnovna higijena, u vremenu kada se pitamo šta će biti sledeća zabrana”, zaključili su slovenački glumci tokom “MIT razgovora”, koji se organizuju nakon igranja, jer pozorište jeste mjesto gdje po-

stoji sloboda, gdje možemo reći, razgovarati. Na izvođenjima Slovenskog narodnog gledališča na Cetinju, bio je i Igor Samobor, direktor te pozorišne kuće sa kojom će Kraljevsko pozorište uskoro imati i koprodukciju. “Festivali su strašno značajni, barem u ovom vremenu. Globalizacija koja je stigla do nas je prisutna jedino na finansijkom nivou. Moramo se približiti jedni drugima, prije svega u umjetnosti, to je značajnije nego kada dvije firme potpišu posao. Zavoljeli ste naše glumce i specifičan jezik teatra. Mi smo na našem festivalu imali dvije predstave Zetskog doma, mi se znamo, stvorili smo prijateljstvo, to je meni jako bitno. Nastavak je naša koprodukcija. Na umjetničkom nivou se slažemo, biće to jako dobro iskustvo, radiće glumci iz četiri zemlje, biće multilingvalno. Povezivanje ljudi i umjetničkih praksi je bitno u današnjem svijetu”, kazao je Igor Samobor, direktor SNG. MIT festival nastavlja se večeras predstavom “Odbačen”. Riječ je o pozorišnom komadu iz Sjeverne Irske, koji je režirala Emma Jordan. Početak je zakazan za 19.30 sati. R.K.

U namjeri da unaprijede kulturni život Podgorice, koristeći njene kreativne potencijale, Sekretarijat za kulturu glavnog grada uradio je kalendar događaja. Tim povodom, objavljen je kulturni kalendar grada, kojim će građani i turisti imati pregled dešavanja koje Podgorica nudi tokom cijele godine. Na taj način, prema riječima sekretarke za kulturu Ane Medigović, doprinijeće boljoj promociji kulturne ponude Podgorice. “Želimo da damo poseban pečat identitetu grada, odnosno želimo da Podgorici damo imidž modernog, eksperimentalnog i savremenog grada”, kazala je Madigović. Svi programi i manifestacije koji se tokom godine organizuju u institucijama kulture, a koje djeluju pod okriljem gradske uprave, sada su razvrstani i sa tačno određenim datumima. Uz već određene programe, posebno je izdvojena izložba radova jednog od najvećih crnogorskih slikara Miodraga Dada Đurića, koja će biti otvorena večeras u 20 sati u Modernoj galeriji”, najavio je direktor JU Muzeji i galerije Podgorice Sead Đokaj. Kada je u pitanju dramska scena, Gradsko pozorište može se pohvaliti novom predstavom i važnim gostovanjima, navodi direktorica Nela Savković Vukčević. “Predstava Kozocid, dobila je poziv za prestižnu manifestaciju Sterijino pozorje, tako da će nakon 20 godina, Gradsko pozorište biti gost u Novom Sadu. Kada su u pitanju

nove produkcije, u koprodukciji sa Barskim ljetopisom radimo predstavu Don Kihot reditelja Andraša Urbana. Premijera je zakazana za 20. jul, u okviru Barskog ljetopisa”, istakla je Savković Vukčević. Puni doprinos kulturnoj ponudi Podgorice daju i književni programi koje organizuje i NB “Radosav Ljumović”. Pripremaju dva nova naslova, ali i otvaranje novog područnog odjeljenja u Maslinama, kazao je direktor Nebojša Burzanović. “Glavni gradski arhitetkta Filip Aleksić obišao je sa timom porodičnu kuću u Ma-

slinama, koju je pokojni advokat Milinko Stojanović zavještao glavnom gradu za potrebe biblioteke Radosav Ljumović. Načelno je dogovoreno da u okviru planiranih sredstava taj objekat bude rekonstruisan i da biblioteci bude omogućeno korišćenje cjelokupnog prostora”, kazao je Burzanović. I u centrima za kulturu kako u Podgorici tako i u Zeti i Tuzima, planirani su brojni programi, koji će biti realizovani do kraja godine, čulo se tokom prvog predstavljanja nove uprave Sekretarijata za kulturu glavnog grada. R.K.

drugi pišu

UTORAK, 14. 5. 2019.

problemi i greške koje današnji rodite

Roditeljstvo savRem PReviše PRinčeva i

„Mrzim brokulu! Bljak!“, galamiće kroz suze vaš potomak u još jednoj epizodi agonije porodičnog ručka, dok će majka s telefonom na uhu, usred važnih poslovnih pregovora, pokušati da mu u usta nagura makar još jednu kašiku povrća, a pristojno distancirani otac između dva zalogaja proviriti ima li šta novo na društvenim mrežama, uz pokoji mrki pogled ka potomku koji mu kvari ukus obroka. Već viđeno, mnogo puta, sve dok ne stigne „konjica“ u vidu mobilnih telefona, tableta, obećanja o ispunjenju kojekakvih želja, ili pak selidbe u dnevni boravak, u carstvo crtanih filmova, koji će odraditi ono za šta roditelji u današnjem savremenom društvu imaju sve ma-

nje živaca, a što su naši preci redovno (i uspješno) rješavali čeličnim autoritetom. I prigodnom komadićem drveta. No, vremena su se promijenila. Svakodnevni stres, nedostatak volje, vremena i strpljenja, breme egzistencijalnih problema, nepoznavanje osnovnih pedagoških postulata..., sve je to dovelo do promjene u današnjem shvatanju i praktikovanju vaspitanja djece, koji je, kako upozoravaju mnogi pedagozi, skrenuo na stramputicu.

■ Ispunjavanje želja zbog mIra u kućI

Popuštanje u nastojanju da se spriječi negodovanje ili, ne daj bože, plač djeteta koji će

staviti šlag na cjelodnevni stres, ispunjavanje svake želje radi mira u kući, posezanje za tehnološkim blagodetima koje će vam osloboditi vrijeme za ispunjavanje sopstvenih želja u tolikoj mjeri uzima maha da se eksperti s pravom pitaju kakve to generacije djece dobar dio današnjih roditelja odgaja i kuda će takve metode djecu odvesti u budućnosti? Kako nam kaže dr. Violeta Nestorov, bliska saradnica poznatog beogradskog dječjeg psihijatra Svetomira Bojanina, istraživanje koje su sproveli pokazuju da roditelji imaju jako malo slobodnog vremena, ali da i to slobodno vrijeme najčešće ne provode kvalitetno kada je riječ o odnosu sa djecom. „Od dece se zahtjeva da bu-

du mirna, da ne viču, da ne skaču, a da bi roditelji obavili telefonske razgovore, da pregledaju obavještenja sa društvenih mreža, da bi mirno sjedili sa prijateljima ili da bi mogli da obave kućne poslove. Na ulici djeca više ne mogu da se igraju kao nekadašnje generacije, zbog opasnosti koje je ovo vrijeme donijelo. Ako roditelji nisu u stanju da organizuju struktuirano i kvalitetno slobodno vrijeme, šta onda djeci preostaje nego da utonu u svijet interneta, crtanih filmova i raznih aplikacija na mobilnim telefonima? Da bi dijete što prije pojelo obrok nudi mu se da gleda u mobilni telefon dok jede, a da bi se što prije izašlo iz kuće roditelji obuvaju djecu i vezuju im pertle i u desetoj go-

dini života“, navodi Nestorov. Problem digitalnih medija. Mnogi eksperti su složni da, kako vrijeme odmiče, djeca sve ranije upadaju u virtuelni svijet, što može izazvati ozbiljne posljedice po njihov razvoj. Govoreći o digitalnim medijima, pedagog iz Sarajeva Mirjama Gavrić-Hopić je stava da se djeca digitalnim medijima kada su djeca najosjetljivija na razvojne i okolinske uticaje. „Prepuštanje djece da sami biraju sadržaje, da bez nadzora provode sate pred malim ekranima, smatra se zanemiravanjem djeteta i tu nema opravdanja. Djeci treba da su voljena, prepoznata, viđena i da imaju osjećaj da su vrijedni pažnje svojih roditelja. Potrebni su im po-

DRUGI PIŠU

UTORAK, 14. 5. 2019.

ELJI NAJČEŠĆE PRAVE PRI VASPITANJU DJECE

MENOG DOBA: PRINCEZA kret, igra, istraživanje, socijalni odnosi, a odgovornost da se sve izabalanisira kako bismo obezbijedili optimalan razvoj je isključivo na odraslima.

■ DRUŠTVO

STRIJEPI OD DJECE

Na kraju, treba naglasiti da djeca trebaju podršku i usmjeravanje kako bi imali siguran prostor da istražuju svijet oko sebe i svijet u sebi. Roditelji su prvi i najbitniji učitelji koji modeliraju, omogućuju ovaj prostor za rast i razvoj, postavljaju granice sa ljubavlju, uče djecu poštovanju sebe i drugih i prenose vrijednosti koje će ih pratiti kroz život“, govori ona. Postavlja se pitanje koliku, i kakvu ulogu, ima društvo u vaspitanju djeteta? U bivšoj državi, ta uloga bila je kolektivna, ali danas, primjeri u kojima se niko neće niti osvrnuti na dječji vandalizam u parku, ne smatrajući to svojim problemom (a ujedno i ne želeći da to postane njegov problem), svjedoče da se situacija promijenila iz temelja. Današnje društvo, tvrdi Nestorov, prije strepi od takve djece, nego što ga pokušava promijeniti. „Postoji izreka koja kaže da je potrebno cijelo selo da bi se vaspitalo jedno dijete. Danas su se ljudi udaljili jedni od drugih. Na primjer, u jednoj većoj zgradi u gradu, ljudi se uopšte ni ne poznaju, niti imaju bilo kakvu komunikaciju. Nekada su škole imale izraženiju vaspitnu komponentu, dok danas to skoro u potpunosti izostaje. Djeca su postala veći autoritet i od roditelja i od nastavnika. Nastavnici često nailaze na veliku agresivnost od strane roditelja ukoliko dobiju kritiku u vezi vaspitanja djeteta. Roditelji ne shvataju značaj je-

dinstvenog vaspitnog djelovanja na dijete, pa i kada se neminovno problemi jednog dana pojave, roditelji i tada traže krivce u drugima“, priča ona. A, zapravo, sjeme problema je upravo pogrešan stav roditelja, koji će, umjesto da djetetu ponude ono što mu je najvažnije, sopstvena iskustva u formiranju moralnih vrijednosti i ličnosti, otvoriti portal ulaska u virtualni svijet u kojem će dijete, nezrelo kakvo jeste, početi da formira sopstvene stavove o životu i svijjetu. U zaključku, Nestorov poručuje da je dostupnost najrazličitijih pomagala, igračaka, tehnologije..., zanemarila ono osnovno – ulogu roditelja.

■ DJEČJI PLAČ:

PRIRODNA POJAVA ILI NOĆNA MORA?

„Odnos sa roditeljima je za dijete puno važniji nego skupe igračke, garderoba i brojne aktivnosti koje sprovode drugi ljudi koji su za to plaćeni. Roditelj sa detetom treba da se igra, da mu pomaže, da razmenjuje poglede i reči i da mu, praktično, izgrađuje život. Mnogo igračaka nije potrebno jer se, takoreći, djeca zatrpaju igračkama i od njih ne vide roditelje. A oni mu najviše trebaju“, zaključuje Nestorov. Dječji plač je jedna od najvećih noćnih mora roditelja, koji će u velikom broju slučajeva preduzeti sve da do njega ne dođe. Takva popustljivost, tvrde eksperti, ne vodi ničemu dobrom, samo podstiče dijete na još radikalnije ponašanje. „Najprirodnije je da beba i dijete plaču zbog fizioloških potreba, odnosno traže da bude sita, suva i da im je udobno. U skladu sa tim, roditelji od samog rođenja djeteta čine sve da ono slučajno ne zaplače. Život porodi-

ce se zbog toga potpuno poremeti, svi ukućani počinju da šapuću dok dete spava, a kada je budno, svi pokušavaju da animiraju dete. Što više roditelji pretjeruju dijete se navikava i potrebno mu je sve više i više ovakvih neprirodnih nadražaja. Kako djeca rastu sve više su vidljive posljedice popustljivog ili potkupljivačkog vaspitanja djece. To su one situacije kada se djetetu obećaju video-igrice ako pojede obrok, ili mu se obećavaju pokloni ako udovolji zahtjevima roditelja. Sve je više djece koja prave roditeljima scene na javnim mestima, u prodavnicama ili u gradskom prevozu i uspješno postižu svoj cilj“, kaže Nestorov. Govoreći o odnosu djeteta s ostalom djecom, Nestorov navodi primjer dječjih rođendana, koji su se vremenom pretvorili u takmičenje u spektakular-

nosti, a što djetetu, kako kaže, izazove iskrivljen pogled na realnost. A i to je greška roditelja.

■ ROĐENDANI:

TAKMIČENJE U SPEKTAKULARNOSTI

„Skoro po pravilu se za djecu organizuju velike proslave rođendana u igraonicama ili restoranima gdje se roditelji nadmeću ko će imati bolju proslavu. Djeca se na tim proslavama postavljaju u centar pažnje, postavljaju se da sjede na foteljama koje liče na kraljevske tronove, pa im se čak i krune stavljaju na glavu. Onda sve to fotografišu profesionalni fotografi i drugi roditelji pomoću mobilnih telefona, pa se sve to objavljuje na društvenim mrežama… Prvi sudar sa realnom situacijom je polazak u prvi razred kada di-

jete shvati da u tom odeljenju ima još 20-30 najpametnijih i najlepših prinčeva i princeza. Tu se onda kod djece pojavljuju najrazličitiji problemi“, kaže Nestorov. “Škola roditeljstva ne postoji. Samo treba biti ‘normalan’ roditelj i živjeti normalno. Djeca uče imitacijom i djeca će nas praktično upiti. Puno korisnija bi bila knjiga za vaspitanje roditelja, jer najčešće bude situacija da, kakvi su roditelji, takva su i djeca. Mladi ljudi, prije nego što postanu roditelji, treba da rade na svom razvoju. Dobra djeca se ne rađaju. Dobri roditelji odgajaju dobru djecu koja će postati dobri ljudi. Mi nikog ne možemo mijenjati na silu i ako ne želi da se mijenja. Onda je jasno kakva nam je budućnost, u najvećem broju slučajeva djeca će biti poput roditelja”, kaže Nestorov. Muamer Tanović Al Jazeera Balkans

zabava

UTORAK, 14. 5. 2019.

D-MOLL VEČERAS NASTUPA NA EUR

NOVI SPOT AMIRE MEDUNJANIN

“Gde si dušo, gde si rano” ispunjenje dječje želje Čuvena pjevačica sevdalinki i tradicionala Amira Medunjanin, objavila je spot za pjesmu “Gde si dušo, gde si rano” sa novog živog albuma “Live At Arena”. “Ovu pjesmu sam, sa osam godina, prvi put čula u filmu ‘Hanka’ iz 1955. godine, inače meni jedan od najdražih filmova ikada. Stihovi Branka Radičevića, originalan naslov ‘Ukor’. Od tada traje ljubav za istu...”, objašnjava Amira.

Na novom izdanju “Live At Arena” (Blue Ray i dvostruki CD, Croatia Records) zabilježen je koncert koji je prošlog avgusta Amira održala u Areni u Puli u pratnji sastava iz Norveške Trondheim Solistene, kada je izvela i tradicionalne bisere kakvi su “Što te nema”, “Emina”, “Tiho noći, moje zlata spava”, “Oj, ti momče Ohrigjanče”, “Moj dilbere”, “Ajde Jano kolo da igramo”, “U đul bašti” i druge. Fi.J.

ČETVRTAK U BIOSKOPU CINEPLEXX

Veče za dame uz komediju i poklone

Rimejk komedije iz 1988. godine “Prljavi, pokvareni prevaranti” stiže na veliko platno bioskopa Cineplexx Delta siti u okviru Ladies night događaja u četvrtak u 20 časova. En Hatavej i Rebel Vilson u filmu “Prevaranti” glume prevarantkinje, jedna je u nižoj ligi, dok je druga profilisana za visoku klasu. Njih dvije se udružuju kako

bi sredile prljavog, pokvarenog muškarca koji ih je nasamario. Sve posjetiteljke Ladies Nighta očekuje piće dobrodošlice Mionetto Prosecco, magazini Cosmopolitan i Sensa, kao i pokloni iznenađenja koje su pripremili Wellneo i drogerija Kuća hemije. Karte su u prodaji online i na blagajnama podgoričkog bioskopa. Fi.J.

Finale bi bilo jer nemamo v ⌦ Danilo Brajković

astup D-molla u prvom polufinalu Eurosonga večeras neće biti vanserijski, već pristojan i u skladu sa finansijskim mogućnostima crnogorske evrovizijske delegacije, a plasman u finale bio bi ogromno iznenađenje, za DN ocjenjuje šef našeg medijskog tima Ivan Maksimović. Dugonajavljivano 64. izdanje Eurosonga počinje večeras (21 čas, prenos na Prvom programu TVCG) u Tel Avivu. Bina Međunarodnog kongresnog centra “Expo Tel Aviv” ugostiće 17 učesnika, a pod rednim brojem dva nastupiće bend D-moll, predstavnik Crne Gore, koji će otpjevati numeru “Heaven”. Nakon trijumfa na Monteviziji, za Tamaru Vujačić, Mirelu Ljumić, Željka Vukčevića, Ivanu Obradović, Emela Francu i Riza Feratovića biće to krupan izazov već na početku karijere, a pred milionskim auditorijumom pokazaće jesu li u ovom trenutku spremni da ga riješe na pravi način. Bend je od 3. maja u Tel Avivu. Uspješno je, između ostalog, odradio dvije generalne probe, zabilježio nekoliko promotivnih gostovanja, prošetao narandžastim tepihom na svečanoj ceremoniji otvaranja... Sve što su mlade nade usvojile tokom višemjesečnih priprema staće u trominutni nastup, koji će, po riječima Ivana Maksimovića, šefa medijskog tima naše delegacije, izgledati u skla-

du sa realnim finansijskim mogućnostima, a ne prvobitnim željama. Najbitnije - bend je spreman za dan D i zadovoljan svim postignutim, a kasno sinoć naši aduti nastupili su i pred stručnim žirijem, čiji će glasovi, uz one od publike iz zemalja sa kojima noćas dijelimo binu, krojiti sudbinu.

■ IspunIlI smo

plan, ne I želje

“Zadovoljni smo. Ono što smo planirali - to smo i uradili, ostale su nam još neke finese za večerašnji nastup, u vezi sa svjetlima, animacijom koja ‘ide’ iza benda na bini. No, to su sitnice u odnosu na ono što nas je dočekalo na

10 UČESNIKA IZ PRVOG POLUFINALA PLASIRAĆE SE U VELIKO FINALE

početku. Nastup će izgledati pristojno. Tim D-molla na početku je imao ideju da to bude slično nastupu sa Montevizije. Dakle, notni sistem, animirane note, ‘igranje’ sa njima... Domaćini su nam za realizaciju te ideje (konstrukcija, scenografija, efekti...) tražili oko 50.000 eura. Naravno, odmah smo odbili i posvetili smo se racionalnijem nastupu. Nekim kretnjama smo ga učinili dinamičnijim. Uglavnom, uvijek je pun kadar, jer ih je šestoro u bendu, pa to izgleda šaroliko”, izvještava Maksimović za Dnevne novine. Glamurozna evrovizijska bina, pokazuju to brojni nastupi sa ranijih izdanja, i znatno iskusnije pjevače uspjela je da “proguta” i učini da ne pruže maksimum, da ne pominjemo tremu. S obzirom na to da je od šestoro članova D-molla svega dvoje starije od 18 godina te da, ne računajući Monteviziju i predevrovizijsku turneju, nemaju nijedan zajednički veliki nastup uživo, opravdano je pitanje - hoće li biti na neophodnom audiovizuelnom nivou.

■ uplašenI, pa

oduševljenI

“Mislim da će sve biti u redu. Oni su nova generacija, za koju uz osmijeh kažemo da funkcioniše bez opterećenja, treme,

Raspored polufinalnih nastupa - prva grupa na programu je večeras, a druga za dvije večeri

31 ROSONGU, ŠEF MEDIJSKOG TIMA IVAN MAKSIMOVIĆ ZA DN: zabava

UTORAK, 14. 5. 2019.

Članovi D-molla preksinoć su prošetali narandžastim tepihom u Tel Avivu

Detalj sa druge generalne probe

Foto: Andres Putting

ogromno iznenađenje vanserijski nastup neprijatnosti pred kamerama. Bave se selfijima i koriste moderna tehnička dostignuća, to im je stil života. Dakle, oni su vedri, mladi, nasmijani, mislim da će na taj način dočarati pozitivnu energiju vizuelnog dijela. Na prvoj probi, u toj gluvoj sobi za podešavanje zvuka, bili su uplašeni, jer nemaju iskustva sa ‘in-ear’ monitoringom, za njih je to bilo otkriće. A onda je sve to ‘leglo’ poslije još nekoliko proba i navikli su se, sada su već oduševljeni zvukom. Ponavljam, nismo došli sa vanserijskim nastupom, već nečim vedrim”, ističe Maksimović. Statistika je jasna - iz večerašnje grupe u finale će se plasirati 10 predstavnika, a Crna Gora završnicu sanja još od 2015. i uspjeha Nenada Kneževića Kneza. Kasnije, Highway, Slavko Kalezić i Vanja Radovanović nisu bili ni blizu. Ako je vjerovati prognozi kladionica, koje su često i tačne, D-moll biće posljednjeplasiran. Od loših prognoza ne bježi ni Maksimović. Eurosong, kaže, odavno nije muzičko takmičenje, ali ne zaboravlja da u životu uvijek treba imati na umu i faktor iznenađenja.

■ Između sedmog I 12. mjesta

“Plasman u finale bio bi ogromno iznenađenje. Jasno je to na osnovu projek-

16 GODINA IMA TAMARA VUJAČIĆ, ČLANICA D-MOLLA, I ONA JE NAJMLAĐI UČESNIK EUROSONGA

cija, kvota. Eurosong je postao biznis, atraktivan je poput Oskara. Naše šanse su najmanje. Sedam zemalja iz prve grupe sigurno idu dalje, a ko će uskočiti sa njima... Recimo, Ervin Juhas, administrator ESC Bubble internet portala, rekao je da ne računa da ćemo biti bolji od sedmog, a ni lošiji od 12. mjesta. To je stav većine. Kriterijumi po kojima se procjenjuje numera su prilično oštri i visoki. Veoma ih je teško pratiti, naročito sa naše distance. Ovdje svi znaju sve pjesme, nebitno jesu li novinari, fanovi. Na osnovu toga ne možete steći dobar utisak. Nažalost, mala smo zemlja, ne možemo očekivati veliki odziv i glasove publike iz inostranstva”, konstatuje Maksimović.

■ Nemate Novac Imate problem

Na kraju, poenta je svima dobro poznata. Koliko para - toliko i muzike. Crna Gora, podsjeća Maksimović, birala je teži put, ali i ispunila cilj - da promoviše svoje adute. “Ovo je prostor za naše izvođače i autore da jednom godišnje predstave rad svjetskoj publici. Ta misija biće ispunjena na najbolji način. S druge strane, kada ne nastupite sa velikim novcem - imate problem. Većina nastupa su kao pozorišne predstave od tri minuta, a to košta. Recimo, veći dio Evrope okreće se Švedskoj, koja je muzički centar. Postavili su veoma visoke produkcione standarde i teško im je parirati iz Crne Gore, Malte... Mi smo na vjetrometini. Između toga da li da pošaljemo kompletan naš proizvod ili ćemo da ulažemo više, a da nam sve rade stranci. Tako se gubi poenta”, zaključuje Maksimović.

zdravlje

UTORAK, 14. 5. 2019.

POBOLJŠAVAJU ZDRAVLJE KRVNOG SISTEMA

Dobrobiti koštunjavih plodova Istraživanje objavljeno u “American Journal of Clinical Nutrition” dokazalo je kako se unos koštunjavih plodova u organizam ne mora ograničavati. Naime, ljudi koji svakodnevno konzumiraju koštunjave plodove ili ih konzumiraju kao zamjenu za drugu hranu, više gube na težini i imaju tanji struk. Mada se ne može govoriti o značajnom gubitku kilograma i smanjivanju obima struka, rezultati su pokazali da ovii plodovi ne goje, a odlični su i za zdravlje krvnog sistema. Orasi su bogati alfa – linolenskom kiselinom, pa tako štite srce za vrijeme velikog stresa kada je ono posebno ugroženo. Stres obično dovodi do pada imuniteta, ali ako jedete bademe koji su bogati vitaminom E, vitaminima B grupe i magnezijumom, sačuvaćete imunitet. Bademi, lješnici, kikiriki,

brazilski orasi, domaći orasi igraju važnu ulogu u smanjenju rizika od razvoja srčanih bolesti, pokazuje studija sa Harvarda. To je zato što koštunjavi plodovi mogu smanjiti LDL holesterol. Osim toga, nude zdrave m o n o n e z a s i ć e n e i polinezasićene masnoće, te vlakna koja štite srce. Koštunjavi plodovi bogati su i argininom, aminokiselinom koja pomaže da krvne sudove budu opuštene. Ishrana bogata pistaćima može donekle štititi od razvoja raka pluća, pokazuje preliminarno istraživanje predstavljeno na “Cancer Prevention Research Conference”. Naučnici misle da ključnu ulogu igra gamma – tokoferol, tip vitamina E. Istraživanje iz 2010. pokazuje da svakodnevna konzumacija šoljice koštunjavih plodova snižava loš LDL

holesterol za 7,4 posto. Osim toga, koncentracija triglicerida pada za više od 10 posto. Brazilski orasi su puni selena i mogu pomoći i protiv uznapredovalog raka prostate, pokazala je studija sprovedena u Holandiji. Naime, muškarci koji su imali visoke nivoe selena u krvi imali su 60 posto manje šanse za dobijanje uznapredovalog raka prostate 17 godina kasnije. Zbog zdrave količine vitamina E koštunjavi plodovi se smatraju hranom za mozak odnosno sprečavaju kognitivni pad koji obično dolazi sa godinama. Naročito se preporučuje kikiriki jer obiluje vitaminima grupe B. Dvije šake oraha na dan poboljšavaju kvalitet spermatozoida s obzirom na vitalnost, mobilnost i morfologiju, pokazuje studija sa UCLA.

UTORAK, 14. 5. 2019.

zdravlje

najdjelotvorniji u liječenju kašlja i temperature

Bagremov cvijet i hrani i liječi

Cvijet bagrema koga ima u izobilju u ovo doba godine trebalo bi sačuvati za zimu. Ovaj medonosni izdanak smatra se najdjelotvornijim u liječenju kašlja, a snižava i povišenu tjelesnu temperaturu. Fito - farmaceuti kažu da se cvjetovi po branju suše u hladu i na blagoj promaji. Po sušenju trebalo bi da se čuvaju u dobro zatvorenim posudama, da ne bi izgubili aromu. Čaj od bagremovog cvijeta koristi se i za ublažavanje zatvora, dok je esencija iz samog cvijeta našla veliku primjenu u homeopatiji. Homeopate ga najčešće preporučuju za liječenje prekomjernog lučenja hlorovodonične kisjeline u želucu, migrene i bolne neuralgije živaca lica (neuralgija trigeminus). Bagremov med ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Mjesecima ostaje u tečnom

stanju i vrlo sporo se kristališe, zato što sadrži više fruktoze nego glukoze. Blagog je i prijatnog ukusa, lako svarljiv, pa se preporučuje djeci i za oporavak onima koji pate usljed slabog imuniteta. Bagremov cvijet može da upotpuni i trpezu. Kuvano sjemenje iz bagremovog cvijeta može da zamijeni pasulj, dok prženi cvjetovi bagrema predstavljaju pravi specijalitet. DNEVNO TRI ŠOLjE Čaj od osušenih cvjetova bagrema priprema se na sljedeći način: jednu punu kašičicu dodati u 250 ml vrele vode i ostaviti da odstoji tri minuta. Piti po dve-tri šolje čaja dnevno. U narodnoj medicini čaj od cvijeta bagrema se preporučuje i za suzbijanje reumatskih bolova, zubobolju, a efikasno djeluje i u slučaju gorušice, gastritisa i čira na želucu.

psihologija

UTORAK, 14. 5. 2019.

Nedvosmisleni znakovi koji odaju lažove

LAKO UOČITE

Prema statistici, oko 90 odsto informacija koje primamo zasniva se na gestovima sagovornika. Nesvjesno čitamo položaj tijela i na osnovu tona glasa naslućujemo njegovo raspoloženje. Takođe smo u stanju da samo na osnovu gestova donesemo manje-više pouzdan zaključak o tome da li osoba sa kojom razgovaramo laže. Upoznali smo se s radovima Alana Piza, Lilijan Glas i drugih poznatih psihologa i odabrali za vas nekoliko najčešćih gestova svojstvenih lažljivcima, piše Femina. Skreću pogled Psiholozi tvrde da lažovi ne mogu da dugo održe kontakt očima. Međutim, ako osoba svjesno laže i trudi se da po svaku cijenu odbrani svoju laž, trudiće se da sagovornika gleda pravo u oči, kako bi stvorila atmosferu povjerenja. Lažljivca odaje velika napetost očnih mišića, koja nastaje usljed toga što savladava želju da skrene pogled. Zbog toga lažovi često širom otvaraju oči. Ispravlja ramena i podiže bradu Ako se neko iznenada ispravi ili podigne ramena dok nešto priča, to govori o njegovoj unutrašnjoj neuvjerenosti u svoje riječi. Isto važi i za položaj glave: podizanjem brade, čovek podsvjesno pokušava da svojim riječima da veću težinu, a sebi - autoritet. Simptom “vata u ustima” Policajci ovaj efekat nazivaju “vatom u ustima”.

Osobi koja mora da laže, iz časa u čas je sve teže da govori, zato što joj se suše usta. To je lako objasniti: autonomni nervni sistem pod stresom smanjuje lučenje pljuvačke. Ako toj osobi ponudite vodu, najvjerovatnije će piti u velikim gutljajima. Ograničavanje pokreta Poznato je da nemirni gestovi ili prebiranje sitnica po rukama često ukazuju na to da čovjek nešto krije. I obrnuto: svjestan da laže, on može da svjesno ograniči svoje pokrete, trudeći se da ostane miran. Pokazivanje prstom Pokazivanje prstom smatra se jednim od najagresivnijih gestova. Ako čovjek na postavljeno pitanje odgovori na takav način, on pokušava da skine krivicu sa sebe, glumeći pravedni gnijev. To je znak ljutnje i žestoke odbrane - time lažov uvjerava svog tužioca da nije u pravu. Naginjanje glave u stranu Još je Čarls Darvin primijetio da ljudi, kao i životinje, naginju glavu u stranu kad se iznenada i jako za nešto zainteresuju. Pokušavajući da dobije na vremenu, kako bi pronašao odgovor na neugodno pitanje, čovjek refleksno imitira zanimanje za sagovornika pomoću ovog pokreta, da bi prikrio svoje prave namjere. Onaj ko je postavio pitanje, podsvjesno opaža ovaj gest i postaje lojalniji prema prevarantu. Povlači okovratnik i češe se po vratu

UTORAK, 14. 5. 2019.

Vrat je jedan od slabo zaštićenih dijelova našeg tijela. Predosjećajući opasnost, mnogi počinju da povlače okovratnik (posebno ako je zategnut i otežava disanje), da bi došli do vazduha. Takav gest se objašnjava željom da se oslobodimo laži i osjetimo slobodno. Ništa manje uobičajen gest je češanje po vratu. Obično izgleda kao da se ta osoba zamislila nad vašim pitanjem. Na jeziku gestova, to doslovno znači: nisam siguran da se slažem s vama. (Super žena)

psihologija

Stresne faze Pokriva osjetljive dijelove tijela Grudi, stomak, intimna mjesta - to su dijelovi tijela koje čovjek pokušava da sakrije kada osjeća zabrinutost. Za takav gest postoji fiziološko objašnjenje: kada je vegetativni sistem pod stresom (a laganje je uvijek stres), on daje signal za kontrakciju trbušnih mišića, što može izazvati čak i bolne grčeve. Drži se za čvrste predmete Onaj ko laže, nesvjesno se osjeća ranjivo i pokušava da ojača svoju poziciju na sve moguce načine, uključujući i fizički. Može se držati za zid, sto, stolicu ili bilo koju drugu čvrstu površinu jer mu to pomaže da se osjeća bezbjedno. Takvo ponašanje je sasvim prirodno: još u djetinjstvu naučimo jednostavnu istinu - da bismo izbjegli opasnu situaciju, treba da se negdje sakrijemo.

Psiholozi tvrde da lažovi ne mogu da dugo održe kontakt očima. Međutim, ako osoba svjesno laže i trudi se da po svaku cijenu odbrani svoju laž, trudiće se da sagovornika gleda pravo u oči, kako bi stvorila atmosferu povjerenja

Ako se neko iznenada ispravi ili podigne ramena dok nešto priča, to govori o njegovoj unutrašnjoj neuvjerenosti u svoje riječi

Odnosi

36 MUŠKARAC-ŽENA

UTORAK, 14. 5. 2019.

ZBOG ČEGA SVE ª ŠKRIPIº U VEZI

Terapeuti za probleme u vezi i braku slažu se da postoji nekoliko problema koji najčešće muče ljepše polovine. Profesionalci za pomoć kada u vezi “zaškripi” otkrivaju pet najčešćih stvari na koje se žene žale, i savjete kako da ih riješite. On se ne angažuje oko kuće ili djece Ovo je veoma čest problem u vezama, kada zbog obaveza van kuće, sve što se u njoj odvija “padne” na teret žene. “Osjećaj da su same u obavezama oko kuće ili djece muči i žene koje su domaćice, i one koje, kao i njihov partner, imaju posao na koji odlaze svakog dana. Od žena se ‘očekuje’ da primijete kada nešto u kući nedostaje i to zamijene, da organizuju društveni život, zakazuju posjete lje-

karu ili viđanja, kontrolišu domaće zadatke, smišljaju i kupuju poklone kada treba... Muškarci se tu pokažu kao neko ko ‘izvršava zadatak’, dakle ne pokažu sami inicijativu da se angažuju. Iznenadilo bi vas koliko često žene dobiju pomoć, kada svoja očekivanja formulišu kao zahtjev ili molbu, ili jednostavno ukažu na to da bi određenu obavezu trebalo da obavi njihov partner,” kaže za Hafington post terapeutkinja Debra Duli. Ona predlaže da se muškarcu “odredi” jedan zadatak (ili više njih), isti svakog dana, koji će postati njegova obaveza, i da se vremenom taj broj povećava dok raspodjela obaveza ne postane jednaka. On mi govori da sam nerazumna I ne samo to, žene se na

terapiji često žale da ih partner naziva “ludim”. Riječ izgovorena bez razmišljanja ili u afektu, koja nanosi veliku bol. “Neprihvatanje nečijih osjećanja ili riječi i ‘lijepljene etikete’ nerazumnosti ili čak ludila naziva se ‘emotivno otpuštanje’. To je pogrešan put da se ‘izvučete’ iz nekog konflikta, tako što ćete jednostavno odbaciti ono što partnerka priča kao iracionalno. Najgore je što se iza toga krije negativna emocija i drugog partnera, njegov strah, frustracija ili tuga zbog onoga što žena zaista osjeća,” navodi terapeutkinja Lora Hek. Ne znam kako se on osjeća jer mi to ne govori Žene se tradicionalno smatraju razgovorljivijim polom, koji ne strahuje od toga da iskaže svoje emocije

ili misli. Do “prekida” u vezi dolazi kada je ta komunikacija samo jednosmjerna. “Uspostavljanje emotivne veze pospješuje našu bliskost. Važno je da oboje partnera znaju da su važni, da se njihovo mišljenje i osjećanja čuju i poštuju. Muškarci su tu češće u grču jer ih društvene norme i očekivanja od ‘jačeg’ pola guše u namjeri da iskažu svoja osjećanja,” navodi terapeutkinja Dženifer Čepel Marš. Ona dodaje da je rješenje ovog problema u stvaranju opuštene, “bezbjedne” sredine u kojoj i muškarac može emotivno da se “otvori” i razgovara. “Što je ton razgovora prijatniji, bez osuđivanja, to će i njemu biti privlačnije da kaže šta misli i oseća,” navodi ona. (Mondo.rs)

UTORAK, 14. 5. 2019.

MUŠKARAC-ŽENA

Žene se tradicionalno smatraju razgovorljivijim polom, koji ne strahuje od toga da iskaže svoje emocije ili misli. Do “prekida” u vezi dolazi kada je ta komunikacija samo jednosmjerna

PAŽNJA I NJEGA On me ne primjećuje Partnerke se žale na to da misle da svom partneru više nisu fizički privlačne. “Žene koje su veoma dugo u vezama ili braku strahuju da je nestala strast, i da možda više nisu privlačne svom partneru. To ih dalje vodi u preispitivanje same veze. Važno je znati da periodi odsustva privlačnosti nisu neuobičajeni u dugim vezama, i ukoliko nema nekog drugog problema, ne bi im trebalo pridavati odsudni značaj,” slažu se terapeutkinje. Nije mu stalo do nečega što je meni važno Muškarci ne reaguju na isti način kao i žene, kada se pomene nešto oko čega su njihove ljepše polovine veoma angažovane. To je, smatraju stručnjaci, takođe posljedica odgajanja u atmos-

feri u kojoj je bi trebalo previše pokazivati emocije. Suzan Piz Gadua, autorka knjige “Preoblikovanje braka za skeptike, realiste i pobunjenike,” navodi ekstreman primjer. “Jedna pacijentkinja žalila se da je polomila nogu, a da je njenog muža, naizgled, bilo baš briga. Umjesto da joj pruži pomoć dok se oporavljala, grubo joj je rekao da ‘skupi snagu’ i nastavi dalje. Kada joj je trebala toplina i njega, dobila je ‘emotivni otkaz’. Utvrdili smo da je njegov hladan odnos prema povredi bio rezultat vaspitanja u kojem se o bolu, kakav god on bio, ne razgovara. Njegova reakcija prema njenoj povredi bila je odraz načina na koji je on navikao da tretira sebe. Kada smo to utvrdili, riješili smo problem,” rekla je ona.

Žene koje su veoma dugo u vezama ili braku strahuju da je nestala strast, i da možda više nisu privlačne svom partneru. To ih dalje vodi u preispitivanje same veze. Važno je znati da periodi odsustva privlačnosti nisu neuobičajeni u dugim vezama, i ukoliko nema nekog drugog problema, ne bi im trebalo pridavati odsudni značaj

ENIGMATIKA

UTORAK, 14. 5. 2019.

FOTO UBOD

Restoran u Šangaju u ponudi ima kafu sa šećernom vunom

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Savršeno mjesto za uživanje uz zalazak sunca

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3026

4 6

Medium level Play sudoku online at:

2015-01-25

Sudoku puzzle No. 2628 2013-12-23

9 4 2 3 5 8 7 1 1 www.sudokukingdom.com 6 5 3 8 6 7 1 4 9

3Puzzle 2 4 solution: 9 5 8

9 8

9 4

2 9

5 7

9 1

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

7 4 3

Daily Sudoku puzzle No. 3027

8 6

Medium level

6 7

1 9

3 8 5

2 6

4 1 9 5 8 3 2 6 7 Sudoku puzzle No. 2629 2013-12-24

2015-01-26

6 9

5 4

UTORAK, 14. 5. 2019.

Word Search Puzzle #T459QI

Aside Aside Aspire Aspire Assailant Baskets Assailant Biodegradable Baskets Bought Brawls Biodegradable Deals Bought Duplicate Duties Brawls Earthworm Deals Eaten Duplicate Eldest Enema Duties Every Earthworm Eaten

Faking Eldest

Fiddles Enema Float Flues Every Forswear Faking Goner Hauls Fiddles Maize FloatManicures FluesMirage Mussel Forswear Oboes Goner Ovens Pales Hauls Pebbles Maize

Peerless Renege Pixies Mussel Plans Solder Pried Oboes Tomes Pronunciations Ovens Reason Toxin Renege Tremor Pales Solder Pebbles Tomes Tusks Peerless Toxin Waisted Tremor Pixies Tusks Plans Waisted Mirage

Pried

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Iako ste svjesni težine finansijske situacije, to vas ne sprečava da upotrijebite svu svoju kreativnost i neku svotu novca utrošite na sitna zadovoljstva koja ćete podijeliti s dragim.

BIK Muče vas strahovi. Život organizujete na samo vama jasan način, a to vas izlaže kritici bližnjih. Niste raspoloženi za ubjeđivanja i duge iscrpljujuće razgovore.

BLIZANCI Na pragu ste promjene kojom se jedna faza vašeg života završava. Ne očekujte brza rješenja jer će transformacija potrajati. Pred vama je kontakt sa starijom osobom.

RAK Iako niste pretjerano romantično raspoloženi, moguć je neočekivani kontakt sa nekim ko je nekada igrao važnu ulogu u vašem ljubavnom životu.

VAGA Neiskrenost u vašem okruženju postaje nepodnošljiva. Ne svaljujte krivicu na druge ljude jer oni vas lažu samo onoliko koliko vi želite da budete prevareni.

ŠKORPIJA Vaš odnos prema obavezama izgleda previše opušten. Obavljajte posao odgovornije i bez suvišne priče. Rijetko ko zna da je vaša šaljivost, ustvari, odbrambeni mehanizam.

STRIJELAC Dan je obilježen promjenama na emotivnom planu. Vjerovatno je uzrok svemu bezazlena rasprava koja je prerasla u svađu. Voljena osoba je, u ovom trenutku, upornija od vas.

JARAC Prihvatate nove poslovne obaveze koje do sada niste imali prilike da obavljate. Imate priliku da sarađujete sa ljudima kojima je je vaš način rada možda previše konzervativan.

Pronunciations

REBUS

Manicures

Reason

Stižu vas dugovi koje ste napravili u davnoj prošlosti. Saznanje stiže kroz pismenu opomenu koja će vas uznemiriti. Prije nego što vas obuzme panika, napravite novi proračun.

DJEVICA Izbjegavate kontakte sa osobama koje vas iscrpljuju. Ipak, poslovnost ne poznaje takvo ponašanje, pa ćete biti primorani da istrpite nekoliko sastanaka.

Rješenje iz prethodnog broja: Striče, šljaka me nasekira

VODOLIJA Zabrinula vas je nepovoljna vijest iz inostranstva. Ne skačite na prvu loptu, već prihvatite kompromis jer će vam se isplatiti. S voljenom osobom budite strpljivi.

RIBE Nemate racionalno objašnjenje zbog čega ste propustili poslovnu ponudu koja vam je sada promakla. U vezi s tim vas očekuje razgovor u kome vam neće biti prijatno.

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

UTORAK , 14. 5. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020023, 067/342-392

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

OBAVJEŠTENJE

   20   1  1 

Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Majski popust! Za fizička lica 10%

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm 220€ * 81 x 34 mm 110€ * 38 x 65 mm 110€ * 38 x 34 mm 55€ 38 x 24 mm 33€ Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

UTORAK , 14. 5. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

Sport

UTORAK, 14. 5. 2019.

GDJE JE GVARDIOLA TU SU TITULE

Transparent navijača Zenita

Genije u brojkama Pep Gvardiola nastavlja da pomjera granice. Osim što je napravio revoluciju svojom “tiki-takom”, katalonski stručnjak je postao kolecionar trofeja. Bio je to u Barseloni i Bajer-

nu, baš kao i u Mančester sitiju sa kojim je u nedjelju odbranio tutulu u Engleskoj. Kakav učinak u svojoj trenerskoj karijeri ima, najbolje govore brojke. K.B.

26 82

TROFEJA OSVOJIO JE PEP U TENERSKOJ KARIJERI. TO JE USPIO NA 581 MEČU KARIJERE (DOBIO IH 426) ŠTO U PREVODU ZNAČI DA TROFEJ OSVAJA NA SVAKA 23 MEČA

ODSTO BODOVA OSVOJIO JE PEP GVARDIOLA KAO TRENER BARSE, BAJERNA I SITIJA - 906 OD MOGUĆIH 1.104

SEZONA JE GVARDIOLA U TRENERSKIM VODAMA I ZA TO VRIJEME SAMO DVA PUTA NIJE BIO ŠAMPION DRŽAVE SA SVOJIM TIMOM 2012. KADA JE SA BARSOM BIO VICEŠAMPION I 2017. KADA JE SA SITIJEM BIO TREĆEPLASIRANI

198 BODOVA OD MOGUĆIH 228 OSVOJIO JE GVARDIOLA SA SITIJEM U POSLJEDNJE DVIJE SEZONE PREMIJER LIGE ILI U PREVODU “PROSUO” JE SVEGA 30 BODOVA ZA DVIJE SEZONE

LJUBAV ZBOG K SE IGRA FUDBA

DAJTE ŠANSU LUKI ĐORĐEVIĆ O SJAJNO

Zenit - klub koji je posljednjih godina simbol moći u Rusiji, koji je dovoljno bogat da dovodi skupe igrače poput Hulka, Aksela Vitsela, Danija, Ezekjela Garaja, Branislava Ivanovića, Klaudija Markizi-

Žao mi je što neću biti uz sokolove Crna Gora u junu igra dva možda i ključna meča u kavlifikacijama za Evropsko prvenstvo protiv Kosova i Češke, ali bez Luke Đorđevića. “Kao što sam ranije rekao, neću biti na raspolaganju selektoru za naredne dvije utakmice zbog povrede lože. Naravno da mi je veoma žao, jer definitivno od ovih utakmica puno toga zavisi”, istakao je Đorđević.

ja i sve najbolje što rusko tržište nudi. Međutim, sve te zvijezde teško su uspjele da nađu put do srca navijača, ali jeste jedan momak iz naše zemlje Luka Đorđević. Napadač “sokolova” je kao veoma mlad i talentovan iz Mogrena prešao u klub iz Sankt Peterburga, ali nikada nije dobio pravu šansu kod mnogih trenera. Međutim, na mnogim pozajmicama je pokazao kakav je igrač, da zaslužuje dres kluba iz najljepšeg ruskog grada, a onda su i navijači Zenita jasno poručili. “Bogdanič (Sergej Bogdanič Semak, trener Zenita), dajte šansu Luki, zaslužio je”, pojavio se transparent navijača Zenita na “svemirskom” Krestovski stadionu u derbiju protiv CSKA iz Moskve. “Igrom slučaja bio sam na toj utakmici, a trenutak i osjećaj kada cijeli stadion

9 GOLOVA POSTIGAO JE ĐORĐEVIĆ OVE SEZONE ZA ARSENAL IZ TULE - SEDAM U PRVENSTVU I DVA U KUPU

skandira moje ime ne može se riječima opisati”, poručio je za Dnevne novine Đorđević, koji trenutno nosi dres Arsena iz Tule. Sa skromnim timom iz Tule Luka “gura” sjajno, a ove sezone je postigao se-

Sport

UTORAK, 14. 5. 2019.

NAJBOLJI STRIJELCI PREMIJER LIGE TRIO SA ISTOG KONTINENTA

Afriku voli cijela Engleska

KOJE AL

OM GESTU NAVIJAČA ZENITA

dam golova i upisao pet asistencija u prvenstvu. Čini se da je kucnuo čas za svjetla Sankt Peterburga, posebno jer je Luka uspio nešto što mnogi nisu - da zadobije ljubav navijača. “Ta ljubav koju dobijam od Zenitovih navijača je stvarno nešto zbog čega se igra fudbal i definitivno sam dobio još veću snagu za naredni period”, jasan je Luka. Zenit je nedavno ponovo postao šampion Rusije - pravo je vrijeme da Luka ponovo navuče neboplavi dres vladara. K.B.

Nekada Brus Grobelar, Nvanko Kanu, Kanu Džej-Džej Okoča, Mikael Esijen, braća Okoča Ture, Didije Drogba... Danas je dovoljno reći - titulu najboljeg strijelca engleske Premijer lige podijelila su tri igrača sa afričkog kontinenta. Mohamed Salah Salah, Sadio Mane i Pjer-Emerik Obamejang sa po 22 pogotka bili su “kraljevi” među golgeterima ove sezone u najjačoj fudbalskoj ligi na svijetu. Liverpulov “faraon” iz Egipta Salah tako je drugu godinu zaredom dobio Zlatnu kopačku Premijer lige, pošto je prošle sezone bio ubjedljivo prvi sa 32 pogotka. Mo je na najbolji način potvrdio da nije igrač samo jedne sezone, ali i koliko je Čelsi pogriješio kada ga se prelako odrekao. Njegov saigrač Mane počeo je da se probija kroz austrijsku ligu (16 golova za Red Bul Salcburg), klasu je najavio u dresu Sautemptona (25 golova u dvije sezone), a onda je fenomelani Senegalac eksplodirao za Liverpul. I dok je prošle sezone uglavnom “rešetao” u Ligi šampiona (10 golova na 13 mečeva), sada je blistao u Premijer ligi. Posebna priča je Obamejang. Momak iz Gabona već je bio najbolji strijelac Bundeslige (31 gol, 2017), u Premijer ligu je stigao u januaru 2018. i do kraja te (polu)sezone na 13 mečeva već uspio da postigne

deset golova za Arsenal. Svoju prvu punu sezonu na Ostrvu začinio je Zlatnom kopačkom.

■ SALAH KAO DROGBA Prije pojave ovog super trilinga mnogi pomenuti veliki igrači iz Afrike igrali su u Premijer ligi, ali samo je još jedan uspio da “zgrabi” Zlatnu kopačku. Bio je to Didije Drogba, legenda Čelsija koja je dva puta bila najbolja - napadač iz Obale Slonovače 2007. i 2010. postigao je najviše golova. On i Salah su jedini afrički fudbaleri koji su dva puta bili kraljevi strijelaca.

■ I ŠAMPIONSKI POTPIS IZ AFRIKE

Osim trojice najboljih strijelaca Premijer lige, Afrika se ove sezone može pohvaliti i

10 GOLOVA NA 13 MEČEVA POSTIGAO JE OBAMEJANG U SVOJOJ PRVOJ POLUSEZONI (JANUAR-MAJ 2018) U ARSENALU. OVE SEZONE ZAJEDNO SA SALAHOM I MANEOM STIGAO JE DO BROJKE 22

osvajačem šampionske krune. Alžirac Rijad Marez je nakon titule sa Lesterom uspio da bude najbolji i u dresu Mančester sitijia. A da šampionska fešta u Brajtonu ne protekne bez magije iz Afrike sjajni ofanzivac “građana” pobrinuo se lažnjakom i “golčinom” o kojima će se dugo pričati.

■ DUGA LISTA MAJSTORA IZ AFRIKE

I sa pomenutom četvoricom majstora se ne završava lista sjajnih fudbalera koji su ove sezone igrali u Premijer ligi. Vicešampion Liverpul u svojim redovima ima još i Žoela Matipa (Kamerun) i Nabija Keitu (Gvineja), dok su između ostalih u svojim klubovima veoma bitni Mohamed Elneni (Egipat, Arsenal), Aleks Ivobi (Nigerija, Arenal), Vilfred Ndidi (Nigerija, Lester), Kristijan Atsu (Gana, Njukasl), Džordan Aju (Gana, Kristal Palas), Serž Orije (Obala Slonovače, Totenhem), Erik Bajli (Obala Slonovače, Junajted), Vilfred Zaha (Obala Slonovače, Kristal Palas), Viktor Vanjama (Kenija, Totenhem), Isak Sakses (Nigerija, Votford), Čeiku Kujate (Senegal, Kristal Palas), Idrisa Gueje (Senegal, Everton), Artur Masuaku (Kongo, Vest Hem), Pedro Obijang (Ekv. Gvineja, Vest Hem)... K.B.

SPORT

UTORAK, 14. 5. 2019.

27. MAJ - 1. JUN 2019

KAKO JE SVE KRENULO PRVE IGRE MALIH ZEMALJA EVROPE ODRŽANE SU

Ideja Maltežana za dobrobit nas “malih” i izvorni olimpijski duh

⌦ Miloš Antić Crna Gora je od 27. maja do 1. juna domaćin XVIII epizode Igara malih zemalja Evrope, multisportskog takmičenja koje baštini tradicionalne olimpijske vrijednosti, njeguje izvorni olimpijski duh i širom planete šalje najhumaniju moguću poruku. Oko 1.000 sportista iz devet zemalja tokom četiri dana u Budvi, Podgorici, Baru, Tivtu i na Cetinju nadmetaće se u deset sportskih diciplina i ispisivati novu priču istorije IMZE. A kako je sve krenulo? Palimo vremensku mašinu i vra-

ćamo se tačno tri i po decenije u prošlost. Olimpijske igre u Los Anđe-

MEDALJU NA IGRAMA MALIH ZEMALJA OSVOJILA JE CRNA GORA. NA PET DOSADAŠNJIH UČEŠĆA NA IMZE - 35 ZLATNIH, 12 SREBRNIH I 24 BRONZANE

lesu okupile su velikane sporta, ispisale epske priče, rekorde, ali i bile polazna tačka za jedno novo takmičenje. Olimpijski komitet Malte “ispalio” je ideju o Igrama malih zemalja, a Međunadorni olimpijski

komitet i Evropski komitet sa oduševljenjem prihvatili. “Krećemo brzo sa događajem koji je visoko cijenjen u zemljama učesnicima. Pružamo im jasnu podršku i pokazujemo da mislimo i na one koji svoje sportske snove ne mogu da ostvare na većim takmičenjima”, u internet arhivi nailazimo na tadašnje izjave čelnika EOK-a. Koje je, naravno, malo ko uzimao za ozbiljno. Godinu kasnije, međutim, priča je zaživjela. Taj 23. maj 1985. i simpatično otvaranje Igara na stadionu Seravale ostaće datum za istoriju IMZE. Osam država sa manje od milion stanovnika okupilo se u San Marinu (uz domaćina, Luksemburg, Lihtenštajn, Kipar, Mo-

PUTA JE ISLAND IMZE ZAVRŠAVAO KAO NAJUSPJEŠNIJA NACIJA, KIPAR ŠEST PUTA, DOK SE DVA PUTA NA ČELU NAŠAO LUKSEMBURG

DA LI STE ZNALI? Farska Ostrva godinama unazad žele da se uključe u takmičenja IMZE, imaju preduslov o broju stanovnika, ali nisu suverena država (pripadaju Danskoj) i nemaju svoj olimpijski komitet

UTORAK, 14. 5. 2019.

SPORT

CRNOGORSKIH GRADOVA BIĆE DOMAĆINI IMZE - BUDVA, PODGORICA, CETINJE, BAR I TIVAT

U U SAN MARINU 1985. GODINE

KARAVAN OBIŠAO TIVAT, SJUTRA NASTAVAK PRIČE U BUDVI

I Župa u olimpijskom ritmu nako, Island, Malta i Andora), a trodnevno takmičenje 222 sportista u sedam sportova iznjedrilo je nove heroje i tragičare. Ispred svega dalo je mogućnost onima koji o medaljama, čak i o učešću na velikim takmičenjima mogu samo da sanjaju, da prožive olimpijsku slavu, osjete čari olimpijskog duha, promovišu olimpijski pokret, međusobno se druže... Dvije godine kasnije Monako je okupio duplo više sportista i od tada svake druge godine krajem maja i početkom juna istorija tako malih, a tako velikih postaje bogatija. Od 2011. i Igara u Lihtenštajnu bogatija i za još jednu zemlju - našu Crnu Goru. “Počev od prvog izdanja 1985. godine, Igre malih zemalja su obilazile živopisne evropske regije. Zahvaljujući San Marinu uspjele su se na Apenine, Lihtenštajn nas je upoznao sa Alpima, Luksemburg sa Ardenima, a Andora sa Pirinejima. Island nas je doveo na obale Atlantskog okeana, a Mona-

DA LI STE ZNALI? Najuspješnija reprezentacija u istoriji Igara malih zemalja je Island, koji ima 479 zlatnih, 367 srebrnih i 358 bronzanih odličja. Više medalja, ali manje zlatnih, što je u konačnom bitnije, osvojio je Kipar 1.220 medalja (468 zlatnih, 398 srebrnih i 354 bronzanih) ko, Kipar i Malta omogućili da osjetimo čari Mediterana. Poslije skoro tri i po decenije, Igre će 2019. izaći na Jadransko more, čiju ćemo vam toplinu i šarm – praćene tradicionalnim crnogorskim gostoprimstvom – otkriti. Dobro došli”, kaže Dušan Simonović, predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta, u pozivnici uvaženim gostima. Naša priča - na skrivenom mjestu, između planina i mora!

Još jedno lijepo druženje, još jedna promocija olimpijskog pokreta i onoga što nas čeka u Crnoj Gori krajem maja - sportska dvorana Župa i prelijepi Tivat juče su bili domaćini četvrtog olimpijskog karavana, koji Crnogorski olimpijski komitet u saradnji sa sponzorima organizuje u sklopu priprema za Igre malih zemalja. “Djecu upoznajemo sa olimpizmom i svim lijepim stvarima koje imaju veze sa olimpijskim duhom. U ovom slučaju čekaju nas Igre malih zemalja, čiji smo domaćini, a Tivat jedan od gradova domaćina - želimo klincima da pokažemo i prave vrijednosti volonterizma, kako bi i oni narednih godina, kad odrastu, na takav način doprinosili ovakvim i sličnim događajima”, poručila je za Radio Tivat u ime organizatora Jovana Šćepanović. A učenici Osnovne škole “Drago Milović” su se uz zabavu sa maskotom Smokvicom i uz odlično odrađen voditeljski posao Matije Milačića družili sa učesnicima predstojećih Igara - bućarima Mirom Petkovićem i Tomislavom Rankovićem,

njihovim selektorom Dejanom Stjepčevićem, koji je

U tivatskoj Župi će se tokom Igara malih zemalja biti održano takmičenje u stonom tenisu

unio olimpijski plamen i plivačima Jovanom Kuljačom i Nikolom Šukom. “Ovo je fenomenalna manifestacija, vidite samo koliko je ovdje djece i kako su oduševljana. Što se tiče mog bućarskog tima, pripremamo se i uvjeren sam da ćemo biti uspješni i da ćemo se dičiti medaljama”, rekao je selektor Stjepčević. Naredna, posljednja priča o olimpizmu, zakazana je za sjutra, kada će ovaj veseli karavan ugostiti metropola turizma - Budva. M.A.

sport

UTORAK, 14. 5. 2019.

Pavlićević i Knežević nadigrali su Džeksona i Barovića

Tea i Zinedin aduti Crne Gore

Zinedin Bećović Mančester je od ponedjeljka domaćin Svjetskog prvenstva u tekvondou, a Crna Gora će u ovom fudbalskom gradu imati svoje dvije nade. Teodora Mitrović će nastupiti u disciplini olimpijske borbe do 62 kilograma, a Zinedin Bećović u disciplini olimpijske borbe do 68 kilograma. “Nakon održanih zajedničkih priprema sa reprezentacijama Srbije, Slovenije, Egipta i Iraka, u trening kampu FSS u Staroj Pazovi selektor i treneri odlučili su da pomenuta dva takmičara putuju na Svjetsko prvenstvo”, poručili su iz Tekvondo saveza Crne Gore. K.B.

Dolazi Fedeks, karte skuplje

superliga (10. kolo) - novi šok za podgoričane, barani nadvisili lovćen

Budućnost u proBlemima, mornar uhvatio top formu

⌦ Miloš Antić

ilema je otklonjena - rezultati posljednjeg kola Erste Superlige promovisali su parove plej-ofa: Budućnost će imati prednost domaćeg parketa protiv Lovćena, a sa istim plusom seriju otvara i Mornar u duelima sa Sutjeskom.

Organizatori Mastersa u Rimu udvostručili su cijene ulaznica za dan kada bude igrao Rodžer Federer. Fedeks je tek poslije eliminacije u četvrtfinalu Mastersa u Madridu odlučio da će igrati u Rimu. Švajcarac nije igrao na šljaci tri godine do dolaska u špansku prijestonicu. “Duplirali smo cijenu karata za srijedu, dan kada će igrati Federer. Želimo da nagradimo navijače koji su kupili karte (za taj dan) prije nego što su znali da će Federer igrati”, rekao je predsjednik Italijanske teniske federacije Anđelo Binagi.

Sem toga, posljednja runda Superlige donijela je još jedan šok za najvećeg favorita. Budućnost Voli je nakon poraza od Mornara, pokazala nove znake slabosti u Nikšiću - domaća Sutjeska je na krilima fenomenalnog Nikole Pavlićevića (32 poena) bacila na koljena četu Petra Mijovića. Izuzetan doprinos je dao i Draško Knežević (21), a dvocifren učinak je imao i Miloš Vujović (10). Filip Barović se istakao u redovima Podgoričana sa 15, pratili ga Suad Šehović sa 13 i Džejms Bel sa 12. Šampion je nakon herojskog osvajanja Morače drugo mjesto branio u Topolici protiv Lovćena i već nakon prve dionice bilo je jasno da iznenađenja neće biti. Strahinja Mićović je ubacio 20 poena, Ivan Jelenić 13, a trio Marko

Mjović, Nikola Rebić, Uroš Luković po 12, s tim što je gorostasni centar imao i 12 skokova. Listu dvocifrenih u redovima ekipe Mihajla Pavićevića zaključio je Marko Mugoša sa 10 poena. Cetinja-

ne je predvodio Miloš Popović sa 24, 14 je dodao Milutin Đukanović, a 10 Mašan Vrbica. U meču bez značaja, Ulcinj je razbio Jedinstvo, stigao do druge pobjede, a Bjelopoljcima nanio deseti poraz u isto toliko utakmica. Brajs Džons je upisao 23 poena, Maid Čičić 21 uz nestvarnih 18 skokova, Vasilije Knežević 17, a Adam Mirković 16. Kod gostiju se izdvojio Miloš Milošević sa 19 poena i 9 skokova, te Vladimir Tomašević sa 16.

SEMAFOR

Mornar - Lovćen 90:77 SutjeSka - BudućnoSt 84:74 uLcinj - jedinStvo 99:71 BudućnoSt Mornar SutjeSka Lovćen uLcinj jedinStvo

8-2 7-3 7-3 6-4 2-8 0-10

POLUFINALA SRijEdA, 17. MAj BudućnoSt - Lovćen Mornar - SutjeSka drugi mečevi igraju se na cetinju i u nikšiću 17. maja, a eventualne majstorice 19. maja

U 10. rundi dabl-dabl učinke imali su centar Mornara Uroš Luković (12 poena, 12 skokova) i krilni centar Ulcinja Maid Čičić (21 poen i 18 skokova). Luković je upisao šesti dabldabl u Superligi.

UTORAK, 14. 5. 2019.

SPORT

LUDI KOŠ LENARDA ZA FINALE

Skakutanje po obruču za sva vremena Foto godine u NBA i koš Lenarda za pobjedu

2000. Suidija Kolina tokom meča u Peruđi

VEST BROM ASTON VILA

NBA liga je pokazala još jednom koliko je košarka lijep sport. Polufinale Istoka za sva vremena, serija koja se odlučivala tek u sedmom meču i “ludi koš” u posljednjoj sekundi Kavaja Lenarda za finale njegovog Toronta. Reptorsi su u sedmom meču na svom parketu konačno srušili Filadelfiju 92:90 (4:3). Toronto je na 90:90 krenuo u napad za pobjedu, Džoel Embid je igrao sjajnu odbranu na Lenardu, otjerao ga je u sam ugao terena, ali je majstor Reptorsa nekako uspio da šutne, a potom trenuci koji su

trajali kao vječnost - lopta je nekoliko puta skakutala po obruču dok nije “riješila” da, ipak, prođe kroz njega. Za eksploziju u Torontu. Bio je to prvi koš za pobjedu uz zvuk sirene u sedmom meču plej-ofa u NBA istoriji. Lenard je bukvalno sam nosio Toronto sa 41 poenom. U sedmom meču do finala (Zapada) stigao i Portland, koji je u gostima srušio (uz 37 poena Si Džej Mekaluma) Denver - 100:96. Toronto će u finalu Istoka igrati protiv Milvokija, a Portland na drugoj strani protiv Golden Stejta. K.B.

ORGANIZATORI ŠĆEPANOVIĆ I ĐIKANOVIĆ

Kamp Kolašin, 5. priča

Poklon za Lacio iz kišne Peruđe QUOTE

Peruđa- Juventus 1:0, posljednje kolo Serije A - nezaboravan meč koji je prekidan zbog ogromne kiše i koji je donio titulu Laciju.

SK 1 CG 11:00 ATP i WTA Rim 03:00NBA (G1): Golden Stejt - Portland

SK 2 11:00 ATP i WTA Rim 21:00 UŽIVO Championship Playoff - 1/2 Finale (2nd leg): WBA - Aston Villa

SK 3 13:00 Fudbal U17 (Ž): Njemačka - Portugal 16:30 Odbojka (Ž): Njemačka - Kina U23 18:45 Odbojka (Ž): Švajcarska- Tajland 20:30 Odbojka: Peruđa - Lube

SK 4 17:30 Fudbal U17 (Ž): Španija - Holandija 21:15 Odbojka (Ž): Poljska - Japan

SK 5 11:00 ATP i WTA Rim 19:00 Košarka: Lokomotiva - Zenit

SK 6 Sjajna priča koju su pokrenuli naši nekadašnji košarkaši Vlado Šćepanović i Savo Đikanović nastavlja se i ovog ljeta. Košarkaški kamp Kolašin, za djevojčice i dječake uzrasta 9-18 godina, biće održan od 29. juna do 11. jula u dvije smjene. I ove godine promoteri će biti dobro poznata imena - Jelena Dubljević,

Bojan Dubljević, Nikola Ivanović, Danilo Nikolić, Nemanja Gordić, Petar Popović, Ognjen Čarapić i Nemanja Radović. “Bogato ispunjen cjelodnevni program koji smo pripremili garantuje svakom polazniku, prevashodno izuzetno zanimljive treninge, utakmice i takmičenja”, poručio je Đikanović. K.B.

11:00

VBA ima dobar rezultat iz prvog meča (poraz 2:1), ali i u tom duelu se vidjelo da je Vila bliža finalu plej-of Čempionšipa.

ATP i WTA Rim

SK HD 11:00

ATP i WTA Rim

ARENA SPORT 1 00:00 Fudbal: Rasing - Tigre 02:30 Fudbal: River - Atl. Tukuman

ARENA SPORT 2 20:00 MLB: Klivlend - Čikago 01:00 WRC Čile 02:00 NHL: Boston - Karolina

ARENA SPORT 3 16:30 Fudbal: Istra - Inter 19:00 Fudbal: Rudeš - Hajduk

ARENA SPORT 4 20:00Fudbal: B. Ostrava - S. Liberec

EUROSPORT 1 13:05

Điro, etapa 4 Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

(desk@dnovine.me)

Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

ZANIMLJIVO

ODIGRAN TENISKI TURNIR REKREATIVACA ¹ LOVĆEN OSIGURANJAª

AMERIČKA GLUMICA I PJEVAČICA

Pobjednici putuju na masters Grupe Triglav u Umagu

Preminula Doris Dej Poznata američka glumica i pjevačica Doris Dej, preminula je u 98. godini. Glumica i pjevačica, preminula je u svom domu u Kaliforniji uslijed komplikacija sa upalom pluća, saopštili su predstavnici njene fondacije. Doris je pedesetih i šezdesetih godina prošlog vijeka, glumila sa najvećim zvijezdama tog vremena, Rokom Hadsonom i Kerijem Grantom. Njen imidž „djevojke iz susjedstva“ donio joj je uloge u romantičnim komedijama a za film Šaputanje na jastuku, dobila je nominaciju za nagradu Oskar. Nastupila je u ukupno 39 filmova tokom bogate karijere.

AKTUELNO

Ostvarila je zapažene uloge i u filmovima Kalamiti Džejn i Čovjek koji je znao previše. Od 1947. do 1967. godine, snimila je skoro 700 pjesama i tako postala jedna od najpopularnijih pjevačica 20. vijeka. Izdala je 31 album, a njene pjesme su čak 460 nedjelja bile na listi „Top 40“. Postala je poznata po interpretaciji kompozicije Que Sera Sera. Bila je u braku četiri puta.

Pobjednici, u svim kategorijama, teniskog turnira rekreativaca, “Lovćen osiguranje” koji je, tokom vikenda, održan na terenima Teniskog kluba „AS“ u Donjim Kokotima u Podgorici, pod pokroviteljstvom »Lovćen osiguranja« - AD, putovaće u julu na masters turnir Grupe Triglav u Umagu. U ime Lovćen osiguranja nagrade najboljima je uručio Matjaž Božič, izvršni direktor koji se zahvalio na velikom odzivu poslovnih partnera i poželio uspješan nastup pobjednicima na masters turniru u Umagu, rekavši da Grupa Triglav već duže vrijeme posebnu pažnju posvećuje sportu i zdravim stilovima života. Najbolji po kategorijama su bili: singl do

Sara

BJELOGLAVI KAPUĆINI

U divljini rođene tri bebe ugrožene vrste majmuna Na jugu Kine u autonomnoj pokrajini Gvansi ovog proljeća je porodica bjeloglavih kapućina dobila čak tri bebe. Kapućini su majmuni čiji rođaci u Indiji imaju apsolutno zaštićen status, kao božanstva koja hodaju. U ostatku Azije su, međutim, sve više ugrožena

vrsta. Biolozi su prije nekoliko dana gotovo slučajno otkrili tri bebe majmuna, stare tek nekoliko sati. Njihovo svijetlo krzno postajaće godinama sve

tamnije. Za sada o bebama računa vodi cio čopor. Još jedna ženka čeka prinovu, pa se očekuje i četvrta beba ovih prelijepih stvorenja.

VELIKA VOJNA VJEŽBA TURSKE MORNARICE

“MORSKI VUK” NA TRI MORA Turska mornarica započela je veliku vježbu u Sredozemnom, Egejskom i Crnom moru u kojoj će uče-

stvovati 131 ratni brod, 57 aviona i 33 helikoptera. Generalštab turske vojske saopštio je da će mornarica

45 godina Miloš Martinović (Doding), singl preko 45 godina Baćko Vušurović (Toyota/Hotel Aurel). U dublovima u kategoriji do 45 godina prvo mjesto zauzeo je par Ivan Vučinić (CKB) i Vladan Đekić (Ambasada Velike Bri-

te zemlje sprovesti taktičke vježbe uključujući i scenarija slična kriznim i ratnim situacijama, prenio je list Hurijet. U vježbe pod nazivom “Morski vuk”, koje će trajati do 25. maja, biće uključene brze bespilotne letilice “Šimšek” i odbrambeni čamci za dejstva protiv ciljeva na kopnu – “Albatros”. Manevri uključuju i podmornice, fregate, pomorsku aritljeriju, naoružane dronove, kao i jedinice za istraživanje i spasavanje.

tanije), dok je u dublovima 45-55 godina trijumfovao par Nikola Tomašević (Zip) i Igor Savić (Erste Banka), a u konkurenciji muški dubl stariji od 55 godina pobjednici su Goran Durković (Inpek) i Brano Vlahović (KBC).