Dnevne novine 25-26. maj 2019. by Dnevne Novine

KO DOBIJA A KO GUBI IZGRADNJOM MALIH HIDROELEKTRANA ■ 14 15

INTERVJU: ANDRIJA POPOVIĆ, PREDSJEDNIK LPCG

BUKOVICA ŠAVNIKU DONOSI MILIONE

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019. BROJ 2382 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

Politička kakofonija

Kotor pred kolapsom, novi izbori najgora solucija ■ 5 7

KOMEMORACIJA POVODOM SMRTI NOVINARA RADOMIRA BATA TOMIĆA

■ 23

OTIŠAO JE VELIKI BORAC ZA PROFESIJU I DRŽAVU PREMIJERI DUŠKO MARKOVIĆ I ZORAN ZAEV NA KONFERENCIJI ZA MEDIJE PORUČILI ■ 8 9

Zajednička opredjeljenja zalog za budućnost MONOGRAFIJA I IZLOŽBA U MUZEJU MIMARA ■ 34 35

Obilježeno pola vijeka stvaralaštva Dimitrija Popovića ZA NAJBOLJE PONUDE:

IVAN BOŠKOVIĆ, ŠEF MISIJE IMZE 2019. ZA VN

■ 54 marketing@dnovine.me

Sportski smo se dokazali, sada ćemo i organizaciono +382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

●NEZVANIČNO Ovo vi je iza mene britanski parlament i kao što vidite još nemam lisice na rukama. Unutra sam bio na neki panel sa advokatom, no mi nijesu dali da snimam, pa vi ne mogu pokazat da sam i ja bio tamo. A bio sam, bez vas osta...

Snaga i talenat Miša Janketića ugrađeni u istoriju našeg teatra

E, vala smo bili u taj Brisel kod naših drugova i lijepio su nas primili, samo ne znam kako se zovu.. Mi smo njima rekli da hoćemo da obalimo Mila i sve ove ostale, a oni nama kazaše neka samo nastavimo da šetamo... Jer to je zdravo.

PILOT PROJEKAT MINISTARSTVA PROSVJETE

Pomoć đacima u izboru budućeg zanimanja Ministarstvo prosvjete proslijedilo je upitnike koji imaju za cilj da pomognu učenicima, ali i školskim karijernim timovima pri daljem usmjeravanju đaka. Ovaj pilot projekat je sproveden u osnovnim školama u Podgorici, Cetinju, Nikšiću i Danilovgradu, a kako je za Vikend novine kazala projektni koordinator u Ministarstvu prosvjete Marija Cimbaljević, u planu je da se testiranje sprovede i u ostalim opštinama. “Plan je da testiranje putem ovih upitnika u narednom periodu obuhvati sve škole u Crnoj Gori, i da postane redovna godišnja praksa, putem koje ćemo i mi i đaci i roditelji dobijati vrijedne podatke o njihovim sklonostima i interesovanjima”, na● 20-21 vela je Cimbaljević.

Bračni par Jasna i Dragan Duco Bulatović svojim načinom života pokazuju da penzionerski dani ne moraju biti učmali i dosadni, te da nikad nije kasno za skrivene talente. Duco je prionuo na slikanje, a Jasna izrađuje kolaže. Predsjednik Udruženja slikara grada na Tari Dragoslav Jeknić Shaft sprema se da organizuje njihovu zajedničku izložbu ●30

Ono što je imao Mišo nije imao niko od nas, a to je ogromna radna energija i ljubav prema pozorištu i svakom zadatku koji je do perfekcije ispunjavao”, kazao je Blagota Eraković, koji je ujedno podsjetio i na neraskidivu vezu Janketića i Crne Gore. ● 32

Iz Albanije ª prebaciliº preko 600 kg marihuane Podgoričani Ljindon Camaj (39) i Zdravko Delibašić (54) uhapšeni su okviru velike akcije kodnog naziva “Martini” koju je sprovela policija u saradnji Specijalnim policijskim odjeljenjem. ● 17

Subota

Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima, uz rijetku pojavu kratkotrajne nestabilnosti. Na sjeveru, po kotlinama, mjestimično moguća jutarnja magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 4 do 15, najviša dnevna 15 do 26 stepeni. Podgorica: Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko 14, najviša dnevna oko 25 stepeni.

Pronašli vrijeme za uspavane talente

Nedjelja

Tokom dana postepeno naoblačenje, koje će uglavnom krajem dana i tokom noći usloviti kišu. Na sjeveru, mjestimično po kotlinama moguća jutarnja magla. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 6 do 16, najviša dnevna 16 do 27 stepeni. Podgorica: Promjenljivo do pretežno oblačno, uglavnom krajem dana i tokom noći se očekuje kiša. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko 14, najviša dnevna oko 26 stepeni.

Najviše štete pretrpjelo voće, sjetva kasni Loši vremenski uslovi i velike količine padavina, koje su obilježile protekla skoro dva mjeseca, nanijele su velike probleme poljoprivrednicima, koji tvrde da je najviše štete pretrpjelo voće, da ovogodišnja sjetva znatno kasni, te da će rod ove godine biti drastično smanjen u odnosu na prethodne godine. ●24

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

PREDSJEDNIK ĐUKANOVIĆ NA SASTANKU SA GAŠPARIKOVOM PORUČIO

Održivi razvoj filozofija razvoja Crne Gore Sa sastanka

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

POLITIČKA KAKOFONIJA

Saradnja sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) dobila je novi kvalitet kroz oblast održivog razvoja, koja je postala i filozofija razvoja Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na sastanku sa novom predstavnicom UNDP-a u Crnoj Gori Danielom Gašparikovom. Gašparikova je poručila da jasno postavljeni nacionalni prioriteti i posvećenost Crne Gore olakšavaju put države ka Evropskoj uniji. Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Đukanović je naveo da je zadovoljan imenovanjem Gašparikove na mjesto stalne predstavnice UNDP u Crnoj Gori i poželio joj uspjeh u daljem radu, uz uvjerenje da će iskustvo stečeno dugogodišnjim angažmanom u okviru UNDP doprinijeti snažnijem pozicioniranju te Kancelarije i ostvarivanju zajednički definisanih ciljeva. U tom kontekstu, prenio je punu ličnu i podršku institucija Crne Gore. On je zahvalio na snažnoj podršci koju UNDP pruža na nacionalnom nivou i naveo da je zadovoljan intenzitetom i dinamikom zajedničkih aktivnosti i programa koji u potpunosti prate razvojne potrebe Crne Gore u kontekstu EU integracija i ispunjavanja Strategije održivog razvoja. Predsjednik je zahvalio UNDP-u za dvodecenijsku po-

Sarađivati u oblasti digitalizacije

Prema riječima Gašparikove, ključne oblasti saradnje u budućem periodu vidi u digitalizaciji, izgradnji infrastrukture za tu oblast i elektronskom upravljanju. Stalna predstavnica UN-a naglasila je da će korišćenje informacionih tehnologija pomoći smanjenju jaza između potrebe za jačanjem kapaciteta i racionalizacije i neophodnosti da se odgovori na

dršku našoj zemlji. “Crna Gora je u tom periodu od najmanje razvijene republike bivše Jugoslavije, postala nezavisna država, članica NATO, lider u evropskim integracijama i najdinamičnija ekonomija Zapadnog Balkana. Saradnja sa UNDP-om dobila je novi kvalitet kroz oblast održivog razvoja, koja je postala i filozofija razvoja Crne Gore. Nastavak saradnje i podršku za jačanje kapaciteta od strane UNDPja vidimo kao realnu šansu za sebe i možete računati na našu apsolutnu posvećenost tom odnosu”, naveo je Đukanović. Crnogorski predsjednik je istakao da Crna Gora podržava reformske procese koji će dovesti do još efikasnijih i snažnijih Ujedinjenih nacija i razdvajanje dvije pozicije

izazove i zadatke pred kojim se zemlja u pregovaračkom procesu nalazi. “To će omogućiti da na kraju tog puta, Crna Gora postane konkurentna čak i u odnosu na pojedine članice EU”, kazala je Gašparikova. Sagovornici su se saglasili da su zeleni razvoj i ekonomija, kao i održivost energetskog sektora takođe važne oblasti dalje saradnje.

(rezidentne koordinatorke UN i stalne predstavnice UNDP) što će doprinijeti efikasnijem djelovanju UN u pružanju podrške zemlji na planu ostvarivanja ključnih nacionalnih prioriteta. Novoimenovana predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Daniela Gašparikova je kazala da je zadovoljna nivoom saradnje sa Crnom Gorom, ističući da je privilegovana prilikom da tu saradnju dodatno unaprijedi tokom svog mandata. „Jasno postavljeni nacionalni prioriteti i posvećenost Crne Gore olakšavaju put ka EU. Potvrda te posvećenosti je činjenica da je Crna Gora jedna od prvih država u svijetu koja je ciljeve održivog razvoja prevela u svoju Strategiju održivog razvoja“, rekla je ona. R.P.

Bili smo svjedoci, ovih dana, veličanstvenoj proslavi 21. maja, Dana nezavisnosti Crne Gore. Ministarstvo kulture i Glavni grad organizovali su 21. maja, povodom obilježavanja Dana nezavisnosti, sedmosatni koncert na kojem su nastupili Mahmut Orhan, Kiril Džajkovski, „Nipplepeople“ i Danijel Čehranov. Iste večeri, na Cetinju pjevao je Aki Rahimovski, sa zagrebačkim kultnim bendom “Parni valjak”. Dan kasnije na Trgu nezavisnosti slušali smo Crnogorski simfonijski orkestar dok su svirali Tamindžića, Čajkovskog, Bramsa… Hiljade ljudi, uglavnom mladih, uživalo je u harmoničnim melodijama, slavilo svoju državu… Istovremeno, ispod repa konja kralja Nikole, preko puta zgrade Skupštine, Džemal Perović i Omer Šarkić su pokušali da naruše tu harmoniju prizemnom političkom kakofonijom, usmjerenom protiv svoje države. Vele: hoće nezavisnost bez koverti. Mada nijesu imuni na koverte kad treba poći na višednevni izlet u Brisel. Gdje su razgovarali sa “no name” prijateljima. Koji su ih, usput rečeno, ispratili sa porukom: Samo vi i dalje šetajte! Taj kontrast harmonije crnogorske mladosti i političke kakofonije nazvane “Odupri se” za Dan nezavisnosti sasvim je ogolio, pokazao “odnos snaga” i potpuno denuncirao njihov “Sporazum o budućnosti”. Što su i sami priznali ultimativnim pozivom da potpisnici dođu. A niko im došao nije. U Skupštini Crne Gore slušali smo drugu kakofonijsku “ariju”. Kažu opozicionari da je prijedlog novog zakona o lokalnoj samoupravi ujdurma DPS-a zbog situacije u Kotoru?! Kako? Pa zar nijesu oni, koji su, svi zajedno, na prethodnim lokalnim izborima jedva skupili jedno odborničko mjesto više od DPS, sami obalili bivšeg srpskog državljanina, Bečićevog “demokratu” Jokića. Ne, vele oni, u somnabulnoj političkoj kakofoniji, DPS je, sasvim sigurno, kriv i ako se mi između sebe ne podnosimo. Krivac DPS je, budimo objektivni, osvojio najviše glasova i u Kotoru i u Budvi, i u Herceg-Novom, i u Beranama. Ali oni su “pobjednici”. Po formuli: Dva-tri loša, ubiše MIloša! Dok se Andrija, Ranko, Aleksa, i ostali opozicionari, koji se intenzivno svakog dana, u svakom pogledu, udružuju u nove koalicije, sve više međusobno mrze. A poneki se ne mogu gledat’ ni unutar partija, izgleda. Tako se priča da će Bečić, zarad “mira u kući”, izabrati čak sedam svojih potpredsjednika. Samo da bi on ostao predsjednik. Možete li zamisliti da budete sedmi potpredsjednik u nekoj partiji? Čista politička kakofonija! PS: Oko šetnje: “I šetao sam tako, godinu i drugu”, napisao je Arsen Dedić u svojoj kultnoj poemi “Popodnevna pjesma”, dok mu je cimer kresao gazdaricu, a on pio “mlijeko u jednom peščeničkom mljekarstvu”. Pardon!

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

INTERVJU: ANDRIJA POPOVIĆ, PREDSJEDNIK LPCG

KOTOR JE PRED KOLAPSOM, NOVI IZBORI NAJGORA SOLUCIJA

■ „I da se skrati mandat odbornicima, izbori ne mogu, u najboljem slučaju biti prije septembra. Za to vrijeme zaposleni bi bili bez plata, turistička sezona ugrožena, tako da zaista ne znam kako bi Kotor preživio takvo stanje. Zato i kažem da su izbori najgora solucija u ovom trenutku.“ ■ „Jedanaest poslanika parlamentarnih partija koji se nijesu nijednom pojavili od kada su izabrani, koštali su građane oko pola miliona eura samo za neto plate u ove gotovo tri godine, dakle mimo redovnog finansiranja rada tih partija i njihovih poslaničkih klubova.“ ■ „U sličnim situacijama u kojima se našla Skupština Crne Gore i za ponašanja pojedinih poslanika, u nekim državama čak i gube mandat i to u jednoj Austriji, Portugaliji, Finskoj, Mađarskoj.“

INTERVJU

intervju

⌦ Vesna Šofranac

ovi izbori u Kotoru bili bi za taj grad u ovom trenutku najgore moguće rješenje, kaže u intervjuu Vikend novinama predsjednik Liberalne partije, poslanik u Skupštini Crne Gore i Kotoranin, Andrija Popović.

„Iako se skrati madat odbornicima, izbori ne mogu, u najboljem slučaju biti prije septembra. Za to vrijeme zaposleni bi bili bez plata, turistička sezona ugrožena, tako da zaista ne znam kako bi Kotor preživio takvo stanje. Ovo je totalno bezakonje, anarhija, bezvlašće i ako potraje to bi tek bila katastrofa. Zato i kažem da su novi izbori u ovom trenutku najgora moguća solucija i da se mora tražiti neko drugo rješenje – ili da nova većina u lokalnom parlamentu izabere predsjednika i pokrene grad, ili da Vlada formira Odbor povjerenika po Zakonu o lokalnoj upravi. Uslovi za takvu mjeru stekli su se 1. aprila, jer do 31. marta nije usvojen budžet za 2019. godinu“, kaže Popović. Popović očekuje da će Predlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika crnogorskog parlamenta biti razmatran već na narednoj sjednici Skupštine, te da očekuje da će biti prihvaćen. Razlog za podnošenje inicijative nije, kako kaže, u revanšizmu prema onima koji bojkotuju parlament, već da se nešto uradi na regulisanju problema odnosa poslanika prema Skupštini, naglaša-

Kotorska vlast ostavila zaposlene na cjedilu

VN: Da li su zaposleni u lokalnoj upravi, njih oko 700, primili platu za prošli mjesec? Ako nijesu, zašto se dozvolilo da zaposleni budu žrtve lošeg rukovođenja opštinom? POPOVIĆ: To će ostati kao trajni pečat lokalne vlasti i presjednika Kotora. Broj zaposlenih u javnoj administraciji je sa 490 ljudi porastao na oko 700 u njihovom mandatu. Sada su sve te ljude ostavili na cjedilu i iskoristili ih kao monetu za potkusurivanje, igrajući se njihovim životima, blokirajući im poslove u sezoni, i ostavljajući ih bez plata, već dva mjeseca. Paradoksalno je da velika novčana sredstva leže na računima opštine, kao finansijski dobrostojeće.

Kotor nema loKalne vlasti, urušila se sama od sebe, niKo zbog toga ne smije liKovati, hitno se mora spašavati opština, u sKladu sa zaKonsKim uslovima i formiranjem nove parlamentarne većine vajući da su predložene znatno blaže sankcije od onih koje primjenjuju parlamenti evropskih država, kao i parlamenti zemalja u okruženju. Popović ističe paradoks – da su 11 poslanika parlamentarnih partija koje bojkotuju parlament od oktobra 2016. godine, primili pojedinačno za to vrijeme po 50.000 eura na ime neto plata, što je više od većine poslanika koji odgovorno obavljaju poslaničku funkciju. „Njih 11 koji se nijesu nijednom pojavili od kada su izabrani, koštali su građane oko pola miliona eura samo za neto plate u ove gotovo tri godine, dakle mimo redovnog finansiranja rada tih partija i njihovih poslaničkih klubova“, ističe Popović. VN: Izazvali ste veliku pažnju javnosti predlogom da se poslaniku koji ne učestvuje u aktivnostima Skupštine na redovnom zasijedanju duže od 30 dana, a za to nema opravdanje, oduzme 60 odsto plate. U obrazloženju ste naveli da je sankcionisanje poslanika koji ne ispunjavaju poslaničke obaveze predloženo “po uzoru na mnoge evropske i svjetske parlamente”. Čija iskustva ste imali u vidu? POPOVIĆ: Predlog je rađen na osnovu dokumenta koji je napravio Istraživački centar Skupštine Crne Gore koji je analizirao sankcije za poslanike koji bojkotuju parlament u 27 država demokratske razvijene Evrope i zemalja regiona.U sličnim situacijama u kojima se našla Skupština Crne Gore i za ponašanja pojedinih poslanika, u nekim državama čak i gube mandat i to u jednoj Austriji, Portugaliji, Finskoj, Mađarskoj. Premda naša namjera nije revanšizam prema onima koji nemaju osnovnu političku kulturu i odgovornost prema građanima i institucijama, mi smo ipak predložili blaža rješenja. Hr-

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

vatska koristi novčane sankcije kao i Srbija koja poslanike kažnjava kumulativno po broju odsustava, čak i do 100 odsto umanjenja plate ali, ponavljam, nije nam namjera kazna sama po sebi već poruka odgovornosti i ravnopravnosti, te je i sankcija blaža. VN: Vaša inicijativa naišla je na žestok odgovor Demokratske CG i GP URA. Demokrate su Vas nazvale “lažnim poslanikom LP, a stvarnim poslanikom DPS”, te da nijeste “imali petlju” da predložite da im se plate oduzmu. Saopštili su i da njima plata ne igra nikakvu ulogu, maltene im je svejedno da li i koliko dobijaju novca od države. Kako ovo komentarišete? POPOVIĆ: Nemam namjeru da se pravdam demagoškoj logici onih koji imaju po nekoliko članskih kartica u džepu i to listom populističkih partija, sa velikim iskustvom u razbijanju svake partije u kojoj su bili, i sa željom da drugima drže lekcije o dosljednosti i lojalnosti. Obično su takvi i najglasniji u moralisanju. S druge strane, predsjednik LP je i potpredsjednik Liberalne internacionale, najmoćnije svjetske alijanse liberala iz preko 120 država svijeta, ali i funkcioner, ranije Liberalnog saveza, potom Liberalne partije, gotovo četvrt vijeka. No, samo u Crnoj Gori se može desiti da oni koji bi u Evropi bili svrstani u ekstreme, dobijaju pažnju i blate liberale. Meni lično je jasan taj animozitet, njima je nepodnošljiva misao da postoje liberali kao nosioci napredne i suverene Crne Gore koji pamte njihovu političku prošlost. Na koji način će liberali izaći na pojedine izbore je ipak pitanje odluka najviših organa Liberalne partije. VN: Koliko je do sada, ako imate taj podatak, isplaćeno poslanicima koji ne dolaze na posao tokom proteklih gotovo tri godine? POPOVIĆ: Preciznu cifru je teško utvrditi zbog povreme-

Zakon o slobodi vjeroispovijesti mora biti u skladu sa najvišim međunarodnim standardima

intervju

vjerujem da će se predlog izmjena i dopuna poslovnika dobiti podršku poslanika

VN: Kada očekujete da se Vaša inicijativa, odnosno Predlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika nađe na dnevnom redu Administrativnog odbora? Vjerujete li da će članovi ovog skupštinskog tijela podržati Vaš predlog? Da li je trebalo ranije pokrenuti ovo pitanje, obzirom na činjenicu da je bojkot “na snazi” od oktobra 2016. godine? POPOVIĆ: Vjerujem da će se Predlog naći već na sljedenog bojkota pojedinih subjekata. Međutim, ako uzmemo u obzir samo one koji se nijesu nijednom pojavili od kada su izabrani, njih 11 poslanika, oni su koštali građane oko pola miliona eura samo za neto plate u ove gotovo tri godine, dakle mimo redovnog finansiranja rada tih partija i njihovih poslaničkih klubova. A pojedinačno su inkasirali prosječno neto plate u iznosu od gotovo 50. 000 eura, a što je najveći paradoks, to je više od nas, dijela poslanika koji smo dobijali opomene i kažnjavani novčano, zbog toga. Konačno se mora okončati dugogodišnja nepravda prema biračima koji su ih birali, ostalim poslanicima, zaposlenima u javnom sektoru, da postoji posao, funkcija ili poziv, gdje primaš visoku platu, a ne moraš dolaziti na posao. VN: Gospodine Popoviću, kako komentarišete dešavanja u Kotoru? Vi ste u nekoliko navrata upozoravali da je opština van zakona, pozvali ste Vladu i predstavnike političkih partija da hitno reaguju… Pojedine Vaše kolege kažu da je trebalo i ranije reagovati, ali da je Zakon o javnoj upravi nedorečen. Vaš komentar? POPOVIĆ: Kotor nema lokalne vlasti, urušila se sama od sebe, niko zbog toga ne smije likovati, hitno se mora spašavati opština, u skladu sa zakonskim uslovima i formiranjem nove parlamentarne većine. Gotovo svi funkcioneri su podnijeli ostavke ili su razriješeni. Turistička sezona je uveliko počela, a Kotor ne može da funkcioniše, zaposleni, njih oko 700, već dva mjeseca ne primaju plate, nema deponovanog potpisa. Ovo sam ponovio toliko puta, zatečen količinom drskosti i neodgovornosti, ljudske i političke, još uvijek formalne lokalne vlasti u Kotoru. Isto tako, vjerujem da je i Ministarstvo javne uprave

ćoj sjednici Skupštine, sa potpunom otvorenošću da se unaprijedi i ozbiljnim nagovještajima da će biti usvojen. Podsjetiću vas da od početka mandata ove Skupštine apelujem i zahtijevam da se postigne dogovor i da se nešto uradi na regulisanju problema odnosa poslanika prema Skupštini. Potrebno je donijeti i Zakon o poslanicima, koji će regulisati ovu oblast, međutim tu je potrebna volja svih partija, a ne samo LP. Ovo je međutim prnapravilo veliki propust što nije odmah nakon što nije usvojen budžet opštine i stekli se zakonski uslovi, shodno Zakonu o lokalnoj samoupravi uvelo Odbor povjerenika. VN: Od obnove državnosti Crne Gore prošlo je 13 godina. U Podgorici, na Cetinju… hiljade građana slavilo je 21. maj 2006. godine. Kako Vi gledate na protekli period? POPOVIĆ: Crna Gora je nakon vijeka lutanja, 2006. go-

vi korak i vapaj ka većini da konačno vrati parlament na put konstruktivnih diskusija, uvažavanja i dijaloga po čemu je uvijek bio prepoznat. Svaka kalkulacija samo će produžiti agoniju i trovanje javnog prostora, bojkotom, uvredama i agresijom. Kod LP postoji opravdana sumnja da ovakva situacija, bojkota dijela poslanika odgovara većini, kako parlamentarne opozicije tako i vlasti, sa vjerom da će to uskoro biti prošlost. dine dobila mogućnost da sebe utemelji, sama odlučuje i odabere svoj pravac, sa svim teškim nasljeđem prošlosti. U periodu od 13 godina koji je za državu veoma kratko vrijeme, mislim da smo uspjeli da ostvarimo velike strateške i spoljnopolitičke uspjehe, ali i da smo mogli bolje iskoristiti određene prilike. Crna Gora je članica NATO, duboko u pregovorima sa EU, otvorenih granica, naši ljudi putuju i rade u svim državama Evrope i svije-

ta a sve ono što je dostupno njima, to je dostupno i našim građanima. Ukupan kvalitet života porastao je, međutim moramo da radimo na dugoročnoj održivosti ekonomskog i socijalnog sistema, slobodnijem tržištu za poslovanje i investicije, smanjenju birokratije. Iskorak je povećanje minimalne zarade, vjerujemo brzo i minimalnih penzija, što je poseban zahtjev LP, ali i plata u javnom sektoru, naročito prosvjeti i zdravstvu. To su i prioriteti u narednom kvartalu, finansijski i poreski sistem, uz olakšano zapošljavanje ljudi, kvalitetnije zdravstvo i kvalitetnije obrazovanje, jer prepoznajemo to kao okosnice daljeg razvoja. VN: Šta je nedostajalo? POPOVIĆ: Ono što je gorući, naslijeđeni, problem jesu i identitetska pitanja, za koja se moralo uraditi više. Ono što nam je nedostajalo ovih godina jeste odlučnije suočavanje sa svim navedenim i čvrst stav države, no, moramo biti svjesni da je za to potreban i širi društveno-politički konsenzus, bez dosadašnjih čestih kalkulacija.

Crna Gora se Godinama priprema za rješavanje vjerskoG pitanja

VN: Na prethodnoj sjednici Glavnog odbora Liberalne partije podržali ste predloženi Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Da li je Crna Gora spremna za rješavanje ovog pitanja s obzirom na podjele u društvu? Gdje očekujete probleme i zašto? POPOVIĆ: Crna Gora se za rješavanje ovog krupnog pitanja sprema godinama. I Ustav je definisao građansku i sekularnu državu, državu vladavine prava. Ovim zakonom građan-

ski koncept sekularne države dobija punu afirmaciju, uz potpuno uvažavanje vjerskih prava i obaveza svih. Država mora ostati dosljedna prema ovom zakonu jer njena uloga nije da povlađuje bilo čijim interesima već da djeluje prosvetiteljski i edukativno. Onima koji su navikli da love u mutnom ovaj zakon vjerovatno ne odgovara, radije bi da ostane na snazi aktuelni zakon iz 1977. godine, od kada je naša država promijenila četiri državna ure-

đenja. Ovim će se omogućiti da buduće generacije prihvate religijske različitosti unutar jednog društva ili između društava i država, i posmatraju ih kao tačke interkulturalnog razvoja i komunikacije prije nego tačke razdvajanja. Zakon o slobodi vjeroispovijesti mora biti u skladu sa najvišim međunarodnim standardima, a posebno ohrabruje posjeta Venecijanske komisije Podgorici i naš zajednički rad na Predlogu koji je nedavno usvojila Vlada.

AKTUELNO

MARKOVIĆ NA POSLOVNOM FORUMU

Crna Gora je sigurna destinacija za investitore Premijer Duško Marković rekao je na Poslovnom forumu Crna Gora i Republika Sjeverna Makedonija u Privrednoj komori, da je naša zemlja članstvom u NATO-u dobila predznak sigurne destinacije i za turiste i za investitore, što je dodatni stimulans budući da u Crnoj Gori već posluju investitori iz više od 110 država i da naša zemlja ostvaruje stope rasta među najvećima u Evropi. „Članstvom u NATO-u Crna Gora je dobila predznak sigurne destinacije, kako za posjetioce i turiste, tako i za investitore iz čitavog svijeta – signal da dijelimo najviše standarde i vrijednosti demokratskih društava sa kojima želimo još naprednije partnerstvo i saradnju”, kazao je Marković. Premijer je istakao da je ostvaren ekonomski rast po prosječnoj stopi od 4,9 odsto i to gotovo u svim sektorima, a samo za dvije posljednje godine smanjena je stopu nezaposlenosti za 6 odsto i povećan broj zaposlenih za preko 17.000. “Crna Gora je u potpunosti integrisana u NATO kodifikacioni sistem, sa dodijeljenih 160 kompanijskih kodova i kodifikovanih 100 proizvoda. Ovdje posluju investitori iz preko 110 država, prisutni su najprestižniji svjetski turistički brendovi, a ponosni smo da naša država ima najveću stopu stranih direktnih investicija po glavi stanovnika u regionu, sa ukupno uloženih 6,5 milijardi eura u periodu od 2006. do 2018. godine“, rekao je premijer. Predsjednik Vlade je ukazao na potrebu jačanja privredne saradnje Crne Gore i Makedonije rekavši da je jasno da postoje veliki poten-

U Crnoj Gori posluju investitori iz preko 110 država, a ponosni smo da naša država ima najveću stopu stranih direktnih investicija po glavi stanovnika u regionu

cijali za produbljivanje ekonomske saradnje. „I premijer Zaev i ja razumijemo da je neadekvatna saobraćajna povezanost limitirajući faktor za trgovinske i ekonomske odnose. Ono sa čime želim da vas upoznam je da Crna Gora intenzivno ulaže u unapređivanje svoje infrastrukture, da je čak 320 miliona eura ove godine izdvojeno za kapitalni budžet, što je najveći iznos uložen do sada. Od toga, više od 70 odsto sredstava opredijeljeno je za sjeverni region. U toku je najveći poduhvat u istoriji Crne Gore, izgradnja prvog autoputa koji će ovom cilju doprinijeti na strateški način. Nakon izgradnje prve dionice auto-puta, koja je u finalnoj fazi, Vlada stvara pretpostavke za nastavak izgradnje ostatka auto-puta ka Srbiji. Sa Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC) radimo na definisanju modela za unapređenje poslovanja naših aerodroma, dok sa inostranim partnerima završavamo podmorski energetski kabl. Sve ovo učiniće Crnu Goru još dostupnijom i energetskom investicionom lukom“, zaključio je premijer Duško Marković otvarajući Poslovni forum Crna Gora – Republika Sjeverna Makedonija. M.P.

Sa Poslovnog foruma

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

PREMIJERI DUŠKO MARKOVIĆ I ZORAN ZAEV NA KONFERENCIJI ZA MEDIJE PORUČILI

ZAJEDNIČKA OPREDJELJENJA ZALOG ZA BUDUĆNOST

kovale Protokol o pristupanju NATO-a, što je podstaklo redsjednici vlada Crne Gore i Sjeverne Makedonije Duško sve ostale zemlje da preduzMarković i Zoran Zaev saopštili su juče da dvije države pred- mu brzu ratifikaciju protokola. stavljaju primjer u regionu zemalja koje kontinuirano njegu- Crna Gora je bila najaktivniju odnose iskrenog prijateljstva i međusobnog pomaganja. ja zemlja članica NATO-a koja je radila za nas u svim našim koracima do ulaska u saPremijer Marković je, na ja koju ona ima za ukupne re- vez. Crna Gora je jedan od nakonferenciji za novinare odr- forme i transformaciju naših ših prvih prijatelja koja nam žanoj nakon zajedničke sjed- društvenih sistema”, rekao je pomaže u procesu integracinice dviju vlada, istakao da Marković. ja, a premijer Duško Markoje zajednička sjednica dviPrema njegovim riječima, vić, predsjednik Milo Đukaje vlade bila uspješna, ne sa- Crna Gora se zalaže i nada da nović lobiraju za nas na svim mo zbog konstatacije među- će Sjeverna Makedonija usko- našim sastancima da nakon sobnih prijateljskih i bliskih ro početi pregovore sa Unijom. svih uspjeha koje smo ostvaodnosa, nego i zbog konkret“Spremni smo da prene- rili konačno, nakon 14 godina, nih razgovora i predloga koji semo znanja i iskustva, kao dobijemo početak pregovora će biti temelji dalje saradnje. što to radimo na planu evro- sa EU”, rekao je Zaev. atlantske integracije. Kada je u pitanju pristupanje Sjever- ■ POMOĆ PRIJATELJA ■ SPREMNI DA ne Makedonije NATO-u, CrPODIJELIMO na Gora je na raspolaganju Makedonski premijer je zaISKUSTVA da pomogne i olakša proces hvalio Markoviću, kao i cijeloj Marković je rekao da su našim makedonskim prija- crnogorskoj Vladi. na jučerašnjoj sjednici dvije teljima i dočeka 30. članicu “Oni zaista pomažu našoj zevlade potencirali zajednička, Alijanse”, rekao je premijer mlji da se bori za svoju zemlju. strateška opredjeljenja, kao Marković. Trebalo bi to da znaju i građazalog budućnosti, koja podraPremijer Zaev je čestitao ni Crne Gore i Sjeverne Makezumijevaju evropsku i evroa- građanima Crne gore Dan netlantsku perspektivu. zavisnosti i zahvalio se za ve“Crna Gora i Sjeverna Ma- liko gostoprimstvo rekavši da kednoja su države koje dije- se osjeća kao kod kuće. Zaev je le te vrijednosti i promovišu rekao da su dvije države uviMARKOVIĆ JE REKAO DA SU NA kao jedini način dugoročne jek imale iskreno prijateljstvo, JUČERAŠNJOJ SJEDNICI DVIJE stabilnosti, ne samo kao na- koje samo nadopunjuju i zaVLADE POTENCIRALI ZAJEDNIČpretka država nego i regio- hvalio za podršku koju Crna KA, STRATEŠKA OPREDJELJENJA, na kojem pripadamo. Kao ze- Gora daje Sjevernoj Makedomlja koja je na čelu pregovo- niji na putu ka evro i evroaKAO ZALOG BUDUĆNOSTI, KOJA ra sa Evropskom unijom sva- tlantskih integracija. PODRAZUMIJEVAJU EVROPSKU I “Crna Gora je bila među prkako smo istakli vrijednost EVROATLANTSKU PERSPEKTIVU evropske integracije i znača- vim zemljama koje su ratifi-

⌦ Amra Nikočević

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

AKTUELNO

ODRŽANA ZAJEDNIČKA SJEDNICA DVIJE VLADE

Foto: Saša Matić

Dijelimo iste vrijednosti i nemamo otvorenih pitanja

Sa zajedničke sjednice vlada Crne Gore i Sjeverna Makedonije

donije. Ovo iskreno prijateljstvo treba da dâ ozbiljnu pozitivnu percepciju građana da imamo ogromne perspektive za sve vrste saradnje. Ako Zapadni Balkan i Balkansko poluostrvo bolje sarađuju, Evropa će nas više cijeniti i poštovati”, rekao je premijer Zaev. Marković je ponovio na konferenciji za medije da čestita Vladi Republike Sjeverne Makedonije i premijeru Zaevu na potpisivanju Prespanskog sporazuma rekavši da je to čin koji je u korist regiona u cjelini. “Pokazali ste da se i na Balkanu, kada je dijalog osnovni pristup, može doći do rješenja najkomplikovanijih odnosa među zemljama regiona”, rekao je Marković. Govoreći, o doprinosu Crne Gore Makedoniji na putu ka NATO, Zaev rekao je da preneseno iskustvo oficira i vojske Crne Gore štedi novac i dragocjeno vrijeme. On je dodao da je pomoć dragocjena i na putu ka EU. “Crna Gora se bori da Sjeverna Makedonija dobije datum početka poregovora, kao da se bori za sebe samu. Kada razgovaramo sa Angelom Merkel ili Emanuelom Makronom, oni kažu ‘znamo, već nam je Crna Gora govorila o tome’. To su detalji koje Crna Gora, kao iskren prijatelj, koji pokušavaju da nam pomogne na lijep način”, poručio je Zaev.

Zaev: Krizu rješavati dijalogom Premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev ocijenio je da je pravo na protest građansko, demokratsko i evropsko, ali da se kriza mora rješavati dijalogom, a ne bojkotom institucija, jer to nikome ne pomaže. Zaev je, upitan kako komentariše proteste u Crnoj Gori i smatra li da mogu biti način za rješavanje političke krize, podsjetio da je bio lider protesta kada je bio dio političke opozicije a da sada, kao premijer, razgovara sa liderima protesta. “I u Sjevernoj Makedoniji imamo proteste. Pravo na protest je građansko, demokratsko i evropsko pravo ali modalitete moramo pronalaziti da ne bi kočili zemlju i zato apelujem na dijalog a nikako na bojkot”, smatra Zaev, dodajući da bojkot institucija nikome ne pomaže. “To može biti razlog da neka država članica koči Crnu Goru, Makedoniju ili Albaniju na putu napretka. Vjerujem da dijalogom možemo nastaviti da nalazimo rješenja za bilo koja pitanja”, poručio je Zaev, ističući da je razgovor rješenje za sve i daje rezultate.

Crna Gora i Sjeverna Makedonija dijele iste vrijednosti i vanjskopolitička opredjeljenja i nemaju otvorenih pitanja, ali da vlade moraju uložiti dodatne napore na implementaciji projekata i intenzivnijoj ekonomskoj saradnji, ocijenio je premijer Duško Marković na zajedničkoj sjednici vlada dvije države, prvoj koja se organizuje u našoj zemlji. Marković je kazao da dvije zemlje imaju mnogo toga zajedničkog, počev od iskustva saživota u istoj državi, do toga da smo u ključnim istorijskim momentima sačuvali mir i u temelje državnosti naših zemalja čvrsto ugradili multikulturalizam, multietničnost i međuvjersku toleranciju. “Crna Gora i Sjeverna Makedonija dijele iste vrijednosti i vanjskopolitička opredjeljenja. U domenu regionalnih odnosa u prethodnom periodu sarađivali smo intenzivno u okviru Berlinskog procesa i Zapadnobalkanske šestorke, ali i u još oko 30 regionalnih organizacija i mehanizama”, rekao je Marković. Prema njegovim riječima, cilj je jačanje povjerenja i snaženje procesa povezivanja regiona, koje nije na nivou na kojem mora biti u savremenom svijetu, što je ključni preduslov za dugoročni i održivi napredak i stabilnost na ovim prostorima. “Ipak, očekuje nas još dosta posla. Moramo uložiti dodatne napore na implementaciji projekata i intenzivnijoj ekonomskoj saradnji, kako bi rezultati doveli do kvalitativnog napretka”, rekao je Marković, ističući da je potrebno saobra-

ćajno povezivanje i intenziviranje saradnje u energetici. Marković je rekao da je Vlada Sjeverne Makedonije pokazala da je kredibilan partner i da uz pravi pristup i liderstvo može rješavati najkomplikovanija pitanja na konstruktivan način, sa željom da dođe do rješenja, vodeći istovremeno računa o vitalnim nacionalnim interesima. “To na Balkanu nije često. Dobrosusjedska saradnja i evropska perspektiva regiona nema alternativu i u tom duhu treba pristupati međusobnim odnosima i rješavanju otvore-

nih pitanja. Ubijeđen sam da će Evropska unija prepoznati napore koje je Vlada Sjeverne Makedonije uložila u posljednje dvije godine, kako rješavajući otvorena bilateralna pitanja sa susjedima, tako i kroz rezultate reformskih poduhvata na unutrašnjem planu. A vrednovanje postignutog znači samo jedno – otvaranje pregovaračkog procesa. S tim u vezi, još jednom želim da naglasim da crnogorska iskustva stečena u pregovaračkom procesu u potpunosti stoje na raspolaganju makedonskim institucijama”, rekao je Marković. A.N.

Potpisano više sporazuma Na zajedničkoj sjednici dvije vlade, konstatovano je da su odnosi Crne Gore i Republike Sjeverne Makedonije temelje na principima prijateljstva, otvorenosti i povjerenja. U radu zajedničke sjednice, osim predsjednika Vlade Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva, učestvovali su potpredsjednica Vlade i ministarka odbrane Radmila Šekerinska-Jankovska, potpredsjednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Oliver Spasovski, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ljupčo Nikolovski, ministar zdravlja Venko Filipče, ministar saobraćaja i veza Goran Sugarevski, ministar za životnu sredinu Sadula Duraki, zamjenik ministra vanjskih poslova Andrej Žernovski i generalni sekretar Vlade Dragi Raškovski. Predsjednik Vlade Duško Marković predvodio je dele-

gaciju Crne Gore, koju su predstavljali i potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, ministar odbrane Predrag Bošković, ministar zdravlja Kenan Hrapović, ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković, ministarka ekonomije Dragica Sekulić, ministar turizma i održivog razvoja Pavle Radulović, državni sekretar Ministarstva vanjskih poslova Zoran Janković i generalna sekretarka Vlade Nataša Pešić. Tom prilikom su potpisani Sporazum o uzajamnoj razmjeni i zaštiti tajnih podataka, saradnji u oblasti životne sredine, protokol o saradnji u oblasti evropske integracije, kao i Memorandum o razumijevanju u oblasti zdravstva.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

Foto:Igor Šljivančanin

na poziv premijera kosova ramuša haradinaja

Marković u posjeti Kosovu

Premijer Duško Marković boraviće 29. maja u radnoj posjeti Prištini, na poziv predsjednika Vlade Kosovo Ramuša Haradinaja. Pored bilateralnog susreta sa kosovskim premijerom, Marković će se ovom prilikom sastati i sa drugim najvišim državnim zvaničnicima Kosova, a u okviru radnih aktivnosti predviđeno je da sa kosovskim premijerom otvori Razvojni centar Crnogoraca Kosova i prisustvuje ceremoniji otvaranja auto-puta “Arben Džaferi“ (Priština-Skoplje). Prva, istorijska posjeta najvišeg zvaničnika Crne Gore Republici Kosovo realizovana je u periodu 14-15. februar prošle godine, kada je Marković boravio u Prištini. Iz Vladinog dokumenta o posjeti Markovića Kosovu ističe se da će premijer ovom prilikom pokrenuti nekoliko tema od interesa za Crnu Goru po pitanju saradnje sa Kosovom, kao što su položaj crnogorske nacionalne zajednice, unapređenje saradnje u oblasti ekonomije i, s tim u vezi, jačanja saobraćajne infra-

strukture i povezivanja u cilju unaprjeđenja prekogranične saradnje. Za Crnu Goru, ističu u Vladi, najznačajnije pitanje u bilateralnim odnosima sa Republikom Kosovo predstavlja status crnogorske nacionalne zajednice u susjednoj državi. “U tom kontekstu, Marković će u razgovoru sa Haradinajem i drugim visokim zvaničnicima susjedne države istaći značaj što skorijeg ustavnog priznanja crnogorske nacionalne manjine na Kosovu. Predsjednik Vlade prenijeće i očekivanje da se, u skladu sa kvalitetnim političkim odnosima, najavama kosovskih zvaničnika za otpočinjanje procesa ustavnih promjena, te preporukama Savjetodavnog komiteta Savjeta Evrope za Okvirnu konvenciju za zaštitu manjina, crnogorska nacionalna zajednica u što skorijem roku prepozna kao ustavna kategorija, a da se uz to crnogorskom predstavniku obezbijedi jedno poslaničko mjesto u Skupštini Kosova”, navodi se u dokumentu Vlade. Marković će istovreme-

no pozdraviti namjere Vlade Kosova da se ovo pitanje riješi na adekvatan način, iz razloga što su nadležne kosovske institucije finansijski pomogle otvaranje Razvojnog centra Crnogoraca Kosova. Tokom sastanaka fokus će biti stavljen i na ekonomske teme. “Marković će predstaviti mogućnosti za pospješivanje robne razmjene sa jedne, odnosno potencijale koje Crna Gora može ponuditi potencijalnim investitorima sa Kosova u oblastima energetike, infrastrukture i turizma sa druge strane”, navode u Vladi. Posjeta će biti prilika da se intenziviraju aktivnosti na planu početka realizacije ideja saobraćajnog povezivanja prekograničnog područja dvije strane, i to kroz modernizaciju postojećih i izgradnju novih puteva i željeznice – projekata koji za cilj imaju povećanje robne razmjene i pospješivanje prekogranične saradnje sa jedne, odnosno jednostavniji pristup crnogorske turističke ponude turistima sa Kosova. R.P.

Marković i Haradinaj

Sa sjednice Odbora

odbor za evropske integracije

Parlamentarna saradnja važna za podršku EU U obezbjeđivanju političke podrške zemalja Evropske unije (EU) posebno je značajna uloga parlamentarne diplomatije, posebno saradnje sa parlamentima članica EU, ocijenio je glavni pregovarač Aleksandar Drljević, na sjednici Odbora za evropske integracije. Na istoj sjednici usvojen je Deseti polugodišnji izvještaj o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracija Crne Gore u EU i dva kvartalna izvještaja za prošlu godinu. “U obezbjeđivanju političke podrške zemalja EU, Drljević kao posebno značajnu vidi ulogu parlamentarne diplomatije, posebno saradnje sa parlamentima zemalja Unije, zbog čega je naveo da je uvjeren da zajedničkim djelovanjem Kancelarije i Odbora, svakog unutar svojih nadležnosti, Crna Gora može unaprijediti dinamiku pregovora

i uskoro otpočeti fazu zatvaranja poglavlja”, navodi se u saopštenju. Predsjednik Odbora Slaven Radunović pohvalio je rad crnogorske administracije i pregovaračke strukture i dodao da su dešavanja na unutrašnjem planu, a ne samo dešavanja na nivou EU, doprinijela aktuelnoj dinamici pregovora. On je ocijenio da bi izvještaji, pored tehničkih informacija, trebalo da sadrže i konkretne ocjene pregovaračkog procesa, kako bi i parlament mogao na kvalitetan način da razgovara o ključnim izazovima, ističući da koordinisano djelovanje svih aktera uključenih u pregovore doprinosi sveukupnoj efikasnosti procesa. Drljević je istakao da unutar EU postoje različita mišljenja u odnosu na politiku proširenja i prijem novih članica, ali i unutrašnju konsolidaciju Unije. R.P.

Crna Gora Vlada Crne Gore AGENCIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE I ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 24 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list CG”, broj 75/18) Agencija za zaštitu prirode i životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je nosiocu projekta „JUGOPETROL“ A.D. iz Podgorice, Ul. Stanka Dragojevića bb, donijeto Rješenje, broj: 02-UPI-478/23 od 24.05.2018.godine, kojim je data saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu za projekat rekonstrukcije benzinske stanice na UP 184, koju čine katastarske parcele 991 i 992/2 KO Tivat, u zahvatu DUP-a „Mažina“ u Tivtu, koji je izradio multidisciplinarni tim „Instituta za tehnička istraživanja“ iz Podgorice. U sprovedenom postupku procjene uticaja na životnu sredinu utvrđeno je da je Elaborat procjene uticaja na životnu za projekat rekonstrukcije benzinske pumpe na urbanističkoj parceli UPI1, a koju čine katastarske parcele broj 212 i 213/3, Opština Andrijevica, urađen u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu i da sadrži definisane mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja na životnu sredinu. Rješenjem o davanju saglasnosti utvrđena je obaveza Nosiocu projekta da poslove rekonstrukcije benyinske stanice, realizuje u svemu prema mjerama zaštite životne sredine utvrđenim u Elaboratu procjene uticaja, koje se odnose na: • Mjere za sprečavanje, smanjenje ili otklanjanje štetnih uticaja u toku rekonstrukcije, funkcionisanja i u slučaju akcidenta i • Program praćenja uticaja projekta na životnu sredinu (monitoring) Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Ministarstvu održivog razvoja i turizma u roku od 15 dana od dana obavještenja, a preko ovog organa.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

Aktuelno

predsjednica so kotor o prevazilaženju političke krize

Perović: vanredni izbori jedino rješenje

Vanredni izbori jedini su i pravi način prevazilaženja i ozdravljenja kotorske političke scene, ocijenila je predsjednica Skupštine opštine, Dragica Perović. Ona je kazala agenciji MINA da bi se na taj način svim kotorskim političkim i apolitičkim dušebrižnicima, „zatvorila usta“. „To zato, jer sam čin razrješenja predsjednika Vladimira Jokića je nezakonit i predmet je preispitivanja pred Upravnim sudom Crne Gore i kod nadležnog Ministarstva za javnu upravu. U ovom trenutku jedino ovlašćenih za poništavanje nezakonite odluke, odnosno za davanje instrukcija kako se uz tu notornu činjenicu dalje ponašati kada je i Zakon o lokalnoj samoupravi pun nejasnoća, nedorečenosti i pravnih praznima“, kazala je Perović. Ona smatra da je pravi i pravni put da legalna Skupština opštine Kotor od 33 odbornika donese odluku o odlaganju izvršenja odluke koju je donijela takozvana skupštinska većina, do odluke Upravnog suda sa svim pravnim posledicama. „Da ta ista legalna Skupština donese odluku o budžetu, zatim odluku o skraćenju mandata čime bi se stvorili uslovi za raspisivanje vanrednih izbora, u najkraćem mogućem roku“, rekla je Perović.

Perović

Jokić se pomirio sa odlukom većine Bivši predsjednik opštine Kotor Vladimir Jokić podnio je skupštinskom Odboru za izbor i imenovanje zahtjev za naknadu koja mu pripada po zakonu nakon prestanka mandata. Dakle, Jokić je nedvosmisleno priznao da je smijenjen potpuno regularno i da je skupštinska većina na to imala pravo.

Da je bio siguran da će Upravni sud, cijenići činjenice i zakonitost presuditi u njegovu korist, jasno je da on ne bi podnosio zahtjev za primanje naknade, jer bi ga sud vratio na posao, objavio je kotorski Skala radio. Ukoliko je želio da ostvari pravo na naknadu nakon prestanka funkcije, Jokić je morao

da podnese zahtjev skupštinskom Odboru za izbor i imenovanje u roku od 30 dana. On je to i uradio dan prije isteka roka, navodeći da ne priznaje zakonitost i legitimnost odluke kojom je razriješen funkcije predsjednika opštine Kotor, zbog čega je i pokrenuo postupak pred Upravnim sudom.

Ona ocjenjuje da je to jedini način da se u kratkom i po hitnom postupku kotorska kriza uvede u legalne tokove, na koji način bi se svi akteri abolirali od volšebne prekompozicije vlasti, “a političko nasilje, hajdučija i politička korupcija bi bili samo tra–la-la priča”. „Ovako, akteri novoformirane skupštinske većine od 17, 18 ili 19 odbornika pjevaju labudovu pjesmu za domaću i međunarodnu javnost“, kazala je Perović. Prema njenim riječima, sada je na testu demokratski kapacitet svih partija, a posebno Demokratske partije socijalista. „Da ne nasijedaju na jeftinu i demagošku SDP priču, na priču isključene odbornice, ili odbornika, na nezavisne odbornike i tako dalje. Na njima je, ne mislim samo na OO DPS Kotora, već i na vrh stranke, da odgovore zašto svjesno prihvataju hipoteku povratka na vlast u Kotoru preko SDP-a, političkih privjesaka i krpelja kako oni za njih kažu, mimo izbora“, kazala je Perović. To automatski znači, smatra ona, da jednovremeno prihvataju i sve one medijske kvalifikative volšebnog preuzimanja vlasti, pravnim nasiljem i hajdučijom uz neodbranjivi kvalifikativ političke korupcije. R.P.

nikolić razgovarao sa ambasadorom neđešijem

Jedinstveni odnosi Crne Gore i Mađarske Crna Gora i Mađarska imaju jedinstvene odnose i odličnu saradnju na političkom i ekonomskom nivou, koja se kontinuirano unapređuje, ocijenjeno je u razgovoru predsjednika Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrije Nikolića i ambasadora Mađarske Jožefa Neđešija. Nikolić je zahvalio ambasadoru Neđešiju na do-

brom razumijevanju političkih prilika u Crnoj Gori, posebno ističući zadovoljstvo kvalitetom saradnje odbora za vanjske poslove dva parlamenta. Neđeši je istakao da će Mađarska nastaviti da daje punu podršku našoj državi posebno u kontekstu evropskih integracija kao najvažnijeg vanjsko-političkog cilja Crne Gore.

Sagovornici su razmijenili mišljenja o aktuelnom društveno-političkom trenutku, konstatujući da je perspektiva država Zapadnog Balkana evropska. “Oni su izrazili očekivanje da će države članice EU, nakon izbora za Evropski parlament, zadržati proevropsko opredjeljenje u pogledu politike proširenja”, navodi se u saopštenju.

Sa sastanka Kako je saopšteno iz Skupštine, Neđeši je iskoristio priliku da Nikoliću uruči poziv predsjednika Odbora za vanjske poslove Narodne skupštine Mađar-

ske Žolta Nemeta, za učešće na predstojećem Forumu mladih koji se održava u Mađarskoj, pod pokroviteljstvom mađarskog parlamenta. R.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

NOVA EMISIJA U PONEDJELJAK I UTORAK NA MONTENEGROBERZI

Počinje prodaja druge tranše državnih obveznica Vrijednost jedne obveznice je 1.000 eura, kamata je tri odsto, a rok dospjeća pet godina Aukcija za prodaju druge tranše državnih obveznica, vrijedne 115,38 miliona eura, biće održana u ponedjeljak i utorak na Montenegroberzi. Nominalna vrijednost obveznica je 1.000 eura po jednoj, kamata je tri odsto, dok je rok dospjeća pet godina, odnosno 2024. “Radi se o dužničkoj dugoročnoj obveznici, a vlasnicima će biti isplaćena jednokratna otplata glavnice na dan dospijeća i godišnja kamata. Obveznica nosi fiksnu kamatnu stopu od tri odsto sa godišnjim rokom dospijeća počev od 22. aprila naredne godine”, saopšteno je iz Montenegroberze. Obveznice će biti emitovane u skladu sa odlukom o emisiji državnih hartija od

Radi se o dužničkoj dugoročnoj obveznici, a vlasnicima će biti isplaćena jednokratna otplata glavnice na dan dospijeća i godišnja kamata

vrijednosti, koju je usvojila Vlada i rješenjem o odobrenju prospekta za javnu ponudu emisije državnih obveznica, koje je odobrila Komisija za tržište kapitala. Simbol trgovine je GB22024, a zaključenje tran-

sakcija obavljaće se preko brokerskih kuća. “Na toj osnovi zainteresovana preduzeća i građani mogu kupovati državne obveznice posredstvom brokerskih kuća koje posluju na Montenegroberzi”, ukazali su iz berze. Transakcije će biti moguće zaključiti i posredstvom banaka, koje imaju dozvolu i licencu za obavljanje kastodi poslova na crnogorskom tržištu kapitala. “Potrebno je da potencijalni ulagači imaju potpisan klijentski ugovor sa bankom ili brokerskom kućom i da

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA “C-VRAČAR” AD HERCEG NOVI

Na Sjednici Odbora direktora koja je održana dana 23.05.2019.g., na osnovu člana 43 i 44 Zakona o privrednim društvima ( Sl. List RCG br. 6/02 i Sl. List CG br. 17/07, 80/08, 40/10, 36/11 i 40/11 ) i odredbi Statuta Društva i u skladu sa odredbama člana 36 Zakona o privrednim društvima donijeta je sledeća:

tom prilikom potvrde, odnosno potpišu nalog za kupovinu obveznica”, istakli su iz Montenegroberze. Druga tranša državnih obveznica dio je ukupne emisije vrijedne 140 milio-

na eura čijim emitovanjem Vlada pokušava da prikupi sredstva za finansiranje državnog budžeta. Prva tranša emitovana je krajem aprila i tada su prodate obveznice vrijedne nešto više od 75 miliona eura. R.E.

U skladu sa članom 33. Statuta Montenegro Express Group AD Budva i članom 36. Zakona o privrednim društvima, Odbor direktora Društva na sjednici održanoj dana 24.05.2019. godine, donosi sledeću:

ODLUKU

ODLUKA O SAZIVANJU REDOVNE GODIŠNJE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA DRUŠTVA

o sazivanju XIX redovne Skupštine akcionara Montenegro Expres Group AD Budva

DNEVNI RED

Skupština akcionara će se održati dana 27.06.2019. godine u poslovnim prostorijama Društva, na adresi Trg Sunca br. 2, u Budvi, sa početkom u 12 časova, sa sljedećim

Saziva se za dan 27.06.2019.godine sa početkom u 11:00 časova u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom, Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara „C-VRAČAR“ AD Herceg Novi i za istu se predlaže sledeći: 1.Otvaranje Redovne Godišnje Sjednice Skupštine akcionara i izbor radnih tijela : •Izbor Predsjedavajućeg Redovnom Godišnjom Sjednicom Skupštine. •Imenovanje Sekretara Sjednice Skupštine. •Izbor Predsjednika i dva člana Verifikacione komisije. •Izbor Zapisničara i Ovjerivača zapisnika. •Usvajanje Izvještaja o Strukturi akcionara, koji je izdat od strane CDA Crne Gore. •Usvajanje Izvještaja Verifikacione komisije o prisutnosti akcionara na Sjednici Skupštine u skladu sa Spiskom akcionara „C-VRAČAR“ AD Herceg Novi, izdatim od CDA Crne Gore, konstatacija postojanja kvoruma i konstatacija utvrđenog Dnevnog reda. 2.Usvajanje Zapisnika sa predhodne Sjednice Skupštine akcionara „C-VRAČAR“ AD Herceg Novi 3.Usvajanje Završnog računa „C-VRAČAR“ AD Herceg Novi, za 2018.g. •Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2018.g. •Usvajanje Izvještaja Revizora za 2018.g. 4.Razrješenje od dužnosti članova Odbora direktora. 5.Izbor i imenovanje novih članova Odbora direktora. 6.Razrješenje Revizora. 7.Izbor i imenovanje Revizora za 2019.g. Redovna Godišnja Sjednica Skupštine akcionara Društva će se održati u prostorijama Društva u Zelenici u Herceg Novom . Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara imaju svi upisani akcionari sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj . Prijavljivanje za učešće u radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine akcionara može se učiniti u vremenu od 10 do 10 časova i 40 minuta, na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva u Zelenici, Herceg Novi, uz davanje na uvid lične karte, odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke većinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića. U radu na Redovnoj Godišnjoj Sjednici Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem, prije ili u toku održavanja Sjednice i ta na način da najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice dostavi izjavu ovjerenu, kod notara, da će glasanje izvršiti na određene e-mail adrese. Materijali za Redovnu Godišnju Sjednicu Skupštine akcionara Društva, kao i sva potrebna dokumentacija za glasanje na istoj, mogu se preuzeti na web site ili neposredno u prostorijama Društva u Zelenici, na adresi Zelenika bb. i u zakonskom roku će biti dostupna svim akcionarima. Sve dodatne informacije mogu se dobiti, radnim danom, na telefon br. : 031-321-933 u vremenu od 08-15 časova. Internet adresa : www.c-vracar.com ODBOR DIREKTORA

DNEVNIM REDOM 1.Upoznavanje sa Jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od CDA i izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika; 2.Usvajanje zapisnika sa XVII redovne Skupštine akcionara održane 25.06.2018. godine; 3.Usvajanje zapisnika sa XVIII vanredne Skupštine akcionara održane 24.12.2018. godine; 4.Usvajanje zapisnika sa XVIII vanredne Skupštine akcionara održane 04.01.2019. godine; 5.Razmatranje i usvajanje osnovnih finansijskih iskaza i Izvještaj menadžmenta za 2018. godinu; 6.Razmatranje i usvajanje Izvještaja nezavisnog revizora o reviziji finansijskih izvještaja za 2018. godinu; 7.Donošenje Odluke o razrješenju nezavisnog revizora; 8.Donošenje Odluke o izboru nezavisnog revizora za 2019. godinu; 9.Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora; 10.Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora i utvrđivanju naknade za članstvo u istom. Prijavljivanje akcionara će se vršiti istog dana od 11.30-12.00 časova. Identifikacija akcionara vrši se na osnovu lične isprave, a punomoćnika akcionara na osnovu ovjerenog punomoćja i lične isprave punomoćnika. Materijal za Skupštinu akcionarima će biti stavljen na uvid u zakonskom roku u prostorijama Društva u Budvi, na adresi Trg Sunca br. 2 , radnim danima od 09.00- do 15.00 časova. Kontakt tel. za informacije 067/339-780. U Budvi, dana 24.05.2019. godine Broj: 01-134/1 Predsjednik Odbora direktora Branislav Krtinić s.r.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

STEČAJNA UPRAVA BIVŠE FABRIKE OBJAVILA NOVI OGLAS

Imovina “Radoje Dakića” na prodaju za 709.980€ Prodaje se materijal sa konstrukcije hala, do 24. juna

Foto: Mirko Savović

Stečajna uprava fabrike “Radoje Dakić” oglasila je prodaju materijala sa konstrukcije hala, po ukupnoj cijeni od 709.980 eura. Na prodaju je ponuđen materijal sa hale montaže, čija je površina 9.340 metara kvadratnih, po početnoj cijeni od 389.550 eura. Materijali sa hale termička obrada – kalionica i mašinska hala, čija je površina 4.300 kvadrata, prodaju se za 201.210 eura. Prodaje se i materijal sa hale farbaona gotovih proizvoda, odnosno staklara, čija je površina 1.420 kvadrata, po početnoj cijeni od 48.000 eura. Na prodaju je, između ostalog, i materijal sa hale društvena ishrana sa magacinom i kuhinjom i gornji sprat razvoja, površine 1.390 kvadrata, po cijeni od 58.000 eura. Prodaja imovine obavlja se javnim nadmetanjem prikupljanjem pisanih ponuda koje ponuđači dostavljaju na adresu Privrednog suda do 24. juna u 13 sati. Otvaranje ponuda obaviće se dan kasnije u Privrednom sudu. R.E.

Hale bivše fabrike

Prodaja imovine obavlja se javnim nadmetanjem prikupljanjem pisanih ponuda koje ponuđači dostavljaju na adresu Privrednog suda

BRANIOCI ODBJEGLOG BIZNISMENA PODNIJELI ŽALBU USTAVNOM SUDU

Advokati tvrde da su Kneževiću povrijeđena ljudska prava

Odbrana predsjednika Atlas grupe Duška Kneževića podnijela je Ustavnom sudu žalbu zbog povreda osnovnih ljudskih prava. Ustavna žalba je podnijeta zbog povreda prava na pravično suđenje, odbranu, djelotvorni pravni lijek i jednakost oružja. Jedan od Kneževićevih punomoćnika Nemanja Jolović kazao je da očekuju da Ustavni sud žalbu usvoji i da pruži adekvatnu zaštitu Kneževiću. “Zbog uticaja izvršne vlasti na rad pravosudnih orga-

na i miješanja politike u rad tih organa frapantno su kršena prava Kneževića. Prvo, od Specijalnog državnog tužioca (SDT), a potom i od Višeg suda u Podgorici, a sve u želji da se u što kraćem roku izdejstvuje presuda protiv Kneževića”, poručio je Jolović. On tvrdi i da istraga, koja je prethodila podizanju optužnice, nije sprovedena po zakonu. “U tom postupku je povrijeđeno načelo zakonitosti. Okrivljenom nije omogućeno da se izjasni o činjenicama i dokazima koji ga terete

i da iznese činjenice i dokaze koji mu idu u korist. Knežević nije saslušan ni prije, a ni poslije donošenja naredbe o sprovođenju istrage, niti mu je ta naredba dostavljena”, rekao je Jolović. Njeno dostavljanje, kako je naveo, nije ni p o ku š a n o n a adrese sa kojim je tužilaštvo raspolagalo. Jo l ov i ć j e dodao da je sa Knežević nezakonitom

Sa sastanka

SASTANAK NURKOVIĆA I SUGARESKOG

DOBRA SARADNJA U OBLASTI SAOBRAĆAJA Crna Gora i Sjeverna Makedonija nemaju otvorenih pitanja i dobro sarađuju u oblasti saobraćaja, pri čemu je potrebno realizovati projekte koji vode bezbjednom i komfornom prevozu putnika, ocijenili su crnogorski i makedonski resorni ministri Osman Nurković i Goran Sugareski. Nurković je kazao da je ovaj susret prilika da se razgovara o regionalnim projektima koji su od krucijalnog značaja za kvalitetno povezivanje Jugoistočne Evrope. “Treba prepoznati potrebe građana i privrede zemalja regiona i u skladu sa tim sprovoditi politike i realizovati projekte koji vode zajedničkom cilju bezbjednom, sigurnom i komfornom prevozu putnika i te-

rete”, naveo je Nurković na sastanku održanom u okviru dvodnevne radne posjete premijera i članova Vlade Sjeverne Makedonije. Sugareski, koji je ministar transporta i veza Sjeverne Makedonije, je saopštio da obje države realizuju veoma vrijedne kapitalne projekte u izgradnji moderne saobraćajne infrastrukture. “Akcenat razgovora bio je na realizaciji projekata izgradnje auto-puteva u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, ali je bilo riječi i o oblasti vazdušnog saobraćaja i iskustvima koje Sjeverna Makedonija ima kada su u pitanju nacionalni aerodromi i modeli investiranja i upravljanja tim značajnim resursima”, rekao je Sugareski. R.E. praksom nastavio Viši sud u Podgorici, jer ni optužnicu ni poziv za ročište za ispitivanje optužnice nije ni pokušao da ostavi na adresu koju je odbrana naznačila. “Ukoliko je SDT smatrao da je Knežević nedostupan državnim organima, bio je dužan da istragu prekine, umjesto podizanja optužnice. Istragu je mogao da nastavi tek kada prestanu smetnje koje su prouzrokovale prekid. Tužilac to nije uradio. Postupio je sup r o t n o”, tvrdi Jolović. R.E.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

KO DOBIJA A KO GUBI IZGRADNJOM MALIH HIDROEL Cjevovodi u zaštićenim zonama

Garović navodi da se oko 30 odsto hidroelektrana u zemljama EU nalaze se u nacionalnim parkovima i parkovima prirode. „Zemlje EU stalno planiraju nove hidroelektrane, pa je Austrija nedavno izdala dozvolu za gradnju mHE sa 12 i po kilometara cjevovoda u zaštićenom području sa liste Natura 2000. Podaci koji se iznose o rušenju velikog broja mHE u Evropi i svijetu su manipulacija, jer se uklanjaju bujične pregrade na objektima kojima je istekao projektovani životni vijek“, rekao je sagovornik VN i precizira da se tačni podaci mogu naći u izvještajima Organizacije za industrijski razvoj Ujedinjenih nacija. Razlog je takve valorizacije vodnih resursa je, dodaje, činjenica da mHE imaju zanemarljiv uticaj na prirodu, ako su urađene prema uslovima koje propisuje Evropska komisija. Izgradnja je uslovljena složenim i dugotrajnim postupcima pribavljanja dokumentacije, bez koje je nemoguće dobiti ni građevinsku dozvolu ni projektno finansiranje. „Crna Gora pojedinim zakonskim regulativama ima radikalnije procedure od EU, a sama izgradnja i upotreba mHE podliježe inspekcijskom nadzoru. Ponosni smo na činjenicu da je naša kompanija uradila Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu koji će biti primjer u regionu kako treba štititi prirodu i proizvoditi zelenu energiju“, zaključuje izvršni direktor Hydra MNE.

rojekat malih hidroelektrana Bukovica 1 i 2 prvi je u Crnoj Gori, ali i regionu, za koji je urađeno Nulto stanje biodiverziteta kako bi se tokom i nakon gradnje tačno utvrdio uticaj na prirodu. Uz to, Šavnik će od njih imati ekonomski benefit od najmanje tri miliona eura.

Višenedjeljni protesti građana koji smatraju da će, kako kažu, „stavljanjem Bukovice u cijev“ ostati bez izuzetno značajnog vodotoka i imati trajno urušen biodiverzitet šireg područja, privukao je pažnju javnosti. Njime su u fokus ponovo došle male hidroelektrane (mHE), tačnije – njihovi investitori, te vodotoci koji su predviđeni za gradnju ovakvih energetskih postrojenja. Valorizacija najznačajnijeg prirodnog resursa Crne Gore za one pod koncesionim ugovorom o ovakvom iskorištavanju vodotoka od posljednje sjednice Vlade je dodatno i pod lupom Ministarstva ekonomije. Izvršni direktor konzorcijuma Hydra MNE, koji gradi dvije mHE na Bukovici, Boban Garović kaže za Vikend novine da nova kontrola koncesionih ugovora koju je najavila ministarka ekonomije Dragica Sekulić neće naići na sporne detalje, jer njihova dokumentacija sadrži mnogo više nego što to zakon predviđa. „Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu uradio je Zavod za ekologiju podgoričkog Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu. Mještane Šavnika u komisiji za ocjenu tog elaborata predstavljao je Aleksandar Perović iz NVO Ozon. Elaborat je dva puta vraćen na doradu, kako bi se uradile dodatne analize i istraživanja“, kazao je naš sagovornik i istakao da su uz sve to uradili poseban dokument – Nulto stanje biodiverziteta lokacije budućih mHE. Kako je potcrtao, studija

je nastala na osnovu rezultata višemjesečnih istraživanja, a uz dodatne analize napravljena je hidrogeološka karta i ucrtane zone sanitarne zaštite.

■ PROJEKAT Garović dodaje da su mHE rijetka prilika da se jednom nerazvijenom kraju na sjeveru Crne Gore obezbijedi bolja perspektiva za život. I sve to uz minimalni uticaj na životnu sredinu. Prema aktuelnim podacima, u Evropi radi oko 24.000 mHE, a više od dvije trećine vodotoka za proizvodnju struje su iskoristile Norveška, Francuska, Njemačka, Italija, Austrija, Švedska. Kako bi radili u skladu sa provjerenim modelima, Bukovica 1 i 2 su rađene po modelu „Tirolskog zahvata“ - koristi se samo višak vode u rijeci, odnosno razlika između ukupnog i ekološki prihvatljivog protoka. Uz to, željeli su u potpunosti da zadovolje zahtjeve građana, pa su primjedbe sa tri javne rasprave tokom skoro dvije godine rezultirale izmjenama prvobit-

Od godišnje koncesione naknade od 102.929 eura, opštini Šavnik je opredijeljeno 72.050,3 eura

BUKOVI ŠAVNIK DONOSI MILION

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

LEKTRANA NA CRNOGORSKIM RIJEKAMA ! ANKETA

ICA KU TRI NA

nog plana gradnje. „Zahtjev mještana bio je da se gornja kota vodozahvata za mHE Bukovica 2 spusti nizvodno, kako se ne bi uzimala vodu iz sela, a cjevovod da se izmjesti iz korita rijeke. Investitor je na trećoj javnoj raspravi prezentovao novo idejno rješenje, prema kome je investicija uvećana za više od 300.000 eura. Većina prisutnih pozdravila je ispunjenje zahtjeva“, ispričao je Garović i dodao da nije bilo primjedbi za mHE Bukovica 1. Najopipljiviji benefit za stanovnike ovog kraja, ali i Šavnika, upravo je novac od koncesione naknade. Hydra MNE je potpisanim koncesionim ugovorom na godišnjem nivou garantovala proizvodnju od 18,26 gigavat časova (GWh) i naknadu od 6,5 odsto. Ukupna potrošnja struje 695 domaćinstava u Šavniku je 3,88 GWh, pa smatraju da će proizvodnjom ona u potpunosti biti zadovoljena. Od godišnje koncesione naknade od 102.929 eura, opštini je opredijeljeno 72.050,3 eura. „Drugi, ne manje značajan direktan ekonomski uticaj je registrovanje koncesionog društva u Šavniku, čime su obezbijeđeni prihodi od plaćanja dažbina prema opštini“, dodao je izvršni direktor konzorcijuma. Nakon radova na izgradnji objekata mHE, koji treba da budu završeni do kraja naredne godine, investitor garantuje deset radnih mjesta za lokalno stanovništvo. Iako se ovim postrojenjima može daljinski upravljati, oni će organizovati obuku za zainteresovane koji će tu dobiti stalna zaposlenja.

■ KONCESIONARI Koncesionari mHE u Crnoj Gori osnovali su krajem 2017. godine nevladino udruženje, pored ostalog, sa ciljem da javnost informišu o ovim projektima i uticaju na životnu sredinu. „Činjenica da su mHE e ko l o š k i n a j p r i hvat l j i vi izvor električne energije rezultirala je izgradnjom oko 6.000 postrojenja u Njemačkoj, 5.000 u Austriji, oko 1.700 u Francuskoj, 1.600 u Švedskoj, 1.500 u Italiji, 1.200 u Češkoj, a 375 u Sloveniji. Moramo uzeti u obzir i da se radi o veoma skupim i rizičnim investicijama, koje direktno zavise od klimatskih uslova,

8,8

pa naglašavamo da se za ove projekate u EU uglavnom praktikuju subvencije i zagarantovan otkup do orjentacionog perioda povrata investicije“, zvanični je stav članova udruženja. U prilog izgradnji mHE u Crnoj Gori navode uticaj na smanjenje nezaposlenosti na sjeveru države, jer bi u slučaju realizacije svih projekata ovog tipa bilo otvoreno 400 radnih mjesta za čije plate bi bilo izdvojeno najmanje 80 miliona eura tokom trajanja koncesija. „Preduzeća su pokazala izuzetnu društvenu odgovornost prema opštinama u kojima se grade mHE i do sada su lokalne zajednice pomognute sa više od milion i po eura“, dodaju iz udruženja u izjavi za VN. Kada su u pitanju protesti građana zbog izgradnje mHE Bukovica, kažu da su oni na štetu svih. „Udruženje u potpunosti podržava kolege kojima su dati koncesioni ugovori. Takođe se nadamo da će država u svim slučajevima onemogućavanja ispunjenja ugovora zbog neopravdanih protesta, pokazati snagu institucija koje su dužne da štite zakon, državna dokumenta i projekte od opšteg interesa svih građana“, smatraju predstavnici koncesionara.

■ ŠAVNIK Predsjednik opštine Šavnik Mijomir Vujičić potcrtava da su uzeli u obzir sve činjenice prije nego što su odobrili projekte na Bukovici i da se nikako ne smije ispustiti iz vida da su izuzetno nerazvijena opština sa samo

U EVROPI RADI OKO 24.000 MHE, A VIŠE OD DVIJE TREĆINE VODOTOKA ZA PROIZVODNJU STRUJE SU ISKORISTILE NORVEŠKA, FRANCUSKA, NJEMAČKA, ITALIJA, AUSTRIJA, ŠVEDSKA

MILIONA EURA JE VRIJEDAN PROJEKAT IZGRADNJE DVIJE MALE HIDROELEKTRANE NA BUKOVICI

2.000 stanovnika. „Izgradnja dvije mHE predstavlja najveću privatnu direktnu investiciju u istoriji Šavnika, procijenjenu na 8,8 miliona eura. Minimalna direktna uplata tokom trajanja koncesije u korist našeg budžeta iznosi oko tri miliona. Tokom 24 mjeseca izvođenja projekta postoji šansa za zaposlenje oko 60 ljudi, kojima će se uplaćivati svi porezi i doprinosi“, kazao je on za VN. Još je značajnije, navodi, obezbjeđivanje konstantnog i stabilnog napajanja grada strujom, poboljšanje vodosnabdijevanja kroz izgradnju vodovoda, probijanje pristupnih puteva do privatnih imanja prema zahtjevu mjesne zajednice Boan radi unapređenja poljoprivredne, te saniranje postojećih puteva. Šavnik će prvi put imati i snjegočistatač, a Hydra MNE će još finansijski podržati sve aktivnosti osnovnih škola u ovom gradu. „Investitor je u obavezi da na godišnjem nivou izvrši poribljavanje Bukovice sa 15.000 komada mlađi i obezbjeđuje dva ribočuvara“, podsjetio je Vujičić. Savjet MZ Boan ima brojna očekivanja koja se u prvom redu oslanjaju na razvoj zahvaljujući sredstvima od koncesione naknade „za prosperitet mještana koji žive na svojim ognjištima“. Ne žele da sumnjanju u to da li će biti ispoštovan dogovor koji su postigli sa investitorom, u prvom redu zbog „očuvanja ekološke ravnoteže koja neće narušiti biljni i životinjski svijet“. „To su i obećali u ekološkom elaboratu. Dogovor je da će i tokom radova i kada mHE bude operativna zapošljavati upravo mještane sa teritorije naše mjesne zajednice, da će sponzorisati školske i vanškolske aktivnosti učenika na Boanu. Očekujemo još čišćenje lokalnih puteva tokom zime, sanacije puteva Donji Timar – Štičije i dijela puta Boan – Žabljak“, kazali su za VN. K.J.

Vukić Vemić Od investitora očekujemo poštovanje elaborata prema kojima su dobili građevinsku dozvolu i da tokom izgradnje zapošljavaju mještane koji žele da rade. Čišćenje puteva u zimskom periodu i poribljavanje takođe je dio dogovora. Nadamo se da će, u skladu sa svim benefitima koje dobijaju, biti društveno odgovorna firma od čije koncesione naknade će imati koristi i naše selo. To bi moglo zaustaviti migraciju stanovništva.

Brano Čurović Vidim za naš kraj veliku koristi od gradnje ovih mHE. Investitor se obavezao da će mještanima izaći u susret za sve što može da im se pomogne, a ne da bez obaveza koristi ovako značajno prirodno bogatstvo. Razumijem poljoprivredne proizvođače i one mještane koji su sada skeptični prema ovom projektu, ali svi smo tu da se na korektan način dogovorimo i vidimo je li veća koristi da se to radi ili ne radi. U ovom trenutku, ne vidim nikakvu ekonomsku korist od rijeke Bukovice osim za one pojedince koji tu love ribu i prodaju je lokalnim restoranima po cijeni od 12 do 15 eura. Međutim, ova rijeka je predviđena samo za sportski ribolov, a ne za prodaju ribe najčešće ulovljene na nedozvoljen način.

U PRODAJI IZDAVAČKI PROJEKAT DNEVNIH NOVINA

CRNOGORSKI VLADARI AUTORI: ŽIVKO ANDRIJAŠEVIĆ I MILAN ŠĆEKIĆ

CRNA GORA – PROSTOR, DRUŠTVO, NASLJEĐE PREGLED ISTORIJE CRNOGORSKE DRŽAVNOSTI CRNOGORSKE VLADARSKE PORODICE VLADARI DINASTIJE VOJISLAVLJEVIĆ Vladimir, Vojislav, kralj Mihailo, kralj Bodin, kralj Mihailo II, kralj Dobroslav, kralj Vladimir, kralj Đorđe, kralj Grubeša, kralj Gradihna, kralj Radoslav VLADARI DINASTIJE BALŠIĆ Balša I, Đurađ I, Balša II, Đurađ II, Balša III VLADARI DINASTIJE CRNOJEVIĆ Gospodar Stefan, Gospodar Ivan, Gospodar Đurađ VLADARI DINASTIJE PETROVIĆ-NJEGOŠ Mitropolit Danilo, Mitropolit Sava, Mitropolit Vasilije, Mitropolit Petar I, Mitropolit Petar II, Knjaz Danilo, Knjaz/kralj Nikola

PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” CIJENA 50 EURA MAJSKI POPUST ZA FIZIČKA LICA 10 ODSTO :

Ovo luksuzno izdanje u B4 formatu, sa tvrdim povezom i zlatotiskom, na 288 strana sadrži veliki broj fotografija i drugih ilustracija iz hiljadugodišnje istorije crnogorske države

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

aktuelno

Foto: Dejan Lopičić

zbog ubistva trinaestogodišnjeg dječaka u beranama

Imeri osuđen na 20 godina zatvora Radović

suđenje po tužbi bivše viCeguvernerke zbog mobinga

Radović dvije sedmice imala duševne bolove U nastavku suđenja po tužbi bivše viceguvernerke Centralne banke Irene Radović protiv Centralne banke i guvernera CBCG Radoja Žugića za mobing i diskriminaciju, juče je u podgoričkom Osnovnom sudu vještak neuropsihijatar Stanko Milić kazao da je tužilja Radović 14 dana trpjela duševne bolove jakog intenziteta zbog problema na poslu. Takav zaključak vještak je donio na osnovu medicinske dokumentacije i razgovora sa Radović, a tim mišljenjem nijesu bile zadovoljne nijedna od stranaka u postupku.

Osim toga, vještak je zaključio da su duševni bolovi mjesec dana bili srednjeg intenziteta, a da će sve do kraja spora biti blagog intenziteta. Punomoćnik tužilje Radović, advokat Bojan Vuković prigovorio je nalazu u dijelu koji se odnosi na trajanje i intenzitet bolova. Druga strana takođe je uložila prigovor, navodeći da se nalaz temelji na neistinim percepcijama tužilje. Vještak Milić pojasnio je da se nalaz bazirao na iskazu Radović, te da nije imala prethodnih duševnih oboljenja kao i da nije pronašao ništa drugo iz prošlosti

što bi se moglo povezati sa stanjem duševne boli. Dodao je i da je teško naći čovjeka koji nije imao stresne situacije u životu. Podsjetimo, 2. jula prošle godine Savjet Centralne banke uputio je parlamentu predlog za razrješenje viceguvernerke Radović prije isteka mandata jer je odala poslovnu tajnu i predlagala odluke u ličnom interesu. Ona je potom podnijela tužbu protiv guvernera zbog mobinga koji je trpjela dok je bila zaposlena u CBCG na mjestu viceguvernerke. Naredno ročište zakazano je za 3.jul. Bo.B.

pojačana kontrola poliCije

ZAplIjenjenA dvA pIštoljA, jednA osobA uhApšenA U Podgorici i Nikšiću prilikom pretresa pronađeno je oružje i municija, a uhapšen je i Podgoričanin V.L. (48), saopšteno je iz Uprave policije. Naime, službenici Centra bezbjednosti Podgorice su u okviru pojačanih kontrola pretresli vozilo marke „kia“ kojim je upravljao V.L., kod kojeg su pronašli i oduzeli pištolj marke „CZ M57“ cal. 7,62 mm sa pet metaka u okviru u ilegalnom posjedu. U sličnoj akciji nikšićka policija je pretresla vozilo „land rover“ kojim je

upravljao N.V. (29) iz Nikšića. “Policajci su u vozilu pronašli i oduzeli pištolj marke „pietro beretta“ cal. 7,65 mm sa dva metka u okviru. Nakon toga, pretresli su prosto-

rije koje koristi N.V. i tom prilikom pronašli i oduzeli 16 komada puščanih metaka cal. 7,62 mm. O događaju je obaviješten nadležni državni tužilac”, dodaju iz policije.

Vijeće sudije Šefkije Đeševića u Višem sudu u Bijelom Polju, osudilo je na 20 godina zatvora Sinana Imerija (19), izbjeglicu sa Kosova sa prebivalištem u Beranama koji se teretio za teško ubistvo trinaestogodišnjeg dječaka. Prema navodima optužnice, Imeri je 14.oktobra prošle godine oko 16 časova na lijevoj obali Lima, nedaleko od buvlje pijace u Beranama, nakon kraće prepirke, izudarao po glavi 13-godišnjeg dječaka nakon čega ga je zadavio košuljom i tijelo bacio u rijeku. Dječakov nestanak porodica je prijavila 14.oktobra, a njegovo beživotno tijelo nađeno je 16. oktobra oko 11 časova u rijeci, dok je njegova garderoba bila na obali. Sud je cijenio pobude iz kojih je okrivljeni djelo učinio, okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, na strani okrivljenog od olakšavajućih okolnosti je našao da se radi o mladom licu koje do sada nije osuđivano, da je priznao izvršenje krivičnog djela, a od otežavajućih okolnosti posljedice istog jer

je lišio života maloljetnika od 13 godina M.B., koji kao žrtva ničim nije doprinio nastupanju posljedica, te činjenici da se radi jednom od najtežih krivičnih djela. Za predmetno krivično djelo propisana je kazna zatvora od najmanje 10 ili kazna dugotrajnog zatvora. „Sud nije mogao izreći strožu kaznu u konkretnom slučaju jer je okrivljeni Imeri u vrijeme izvršenja krivičnog djela imao 19 godina i njegova uračunljivost je bila bitno smanjena, ali kao takva uračunljivost ne isključuje krivicu“, saopštila je portparolka Višeg suda mr Aida Destanović. B.Č.

uhapšeni Camaj i delibašić

Iz Albanije krijumčarili preko 600 kg marihuane Podgoričani Ljindon Camaj (39) i Zdravko Delibašić (54) uhapšeni su okviru velike akcije kodnog naziva “Martini” koju je sprovela policija u saradnji Specijalnim policijskim odjeljenjem. Kako se navodi u saopštenju Specijalnog tužilaštva, za obojicu je, nakon saslušanja, donijeto rješenje o zadržavanju zbog sumnje da su počinili stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Krivičnom prijavom obuhvaćen je i Nikola Đokić koji se nalazi u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija. Pretresom kuće u Tuzima pronađena su i oduzeta dva automobila marke “Merce-

des” i “Opel”, telefoni, kartice. Ova grupa je navodno u tri navrata krijumčarila opojnu drogu marihuanu iz Albanije u Evropske zemlje. “Postoji osnovana sumnja da je ova kriminalna organizacija, osnovana početkom 2017. godine, krijumčarila oko 600 kg marihuane iz Albanije u zemlje zapadne Evrope - Njemačku, Belgiju i Austriju. U Njemačkoj, gdje je zaplijenjeno oko 200 kg marihuane, protiv više pripadnika ove kriminalne organizacije, pred nadležnim pravosudnim organima, vodi se krivični postupak zbog krivičnog djela - organizovani kriminal”, kazali su naknadno iz SDT-a. R.C.H.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

Foto: Iva Mandić

izvještaj nacionalnog meha

Zlostavlja još uvijek

Kimpanov

o optužnici za izazivanje brodske nesreće za 15 dana

Monah: Nosim ranu koja neće moći da se zaliječi Pred Višim sudom u Podgorici juče je održano ročište za kontrolu optužnice protiv monaha Gorana Kimpanova (43), koji se tereti za izazivanje brodske nesreće na Skadarskom jezeru, u kojoj su stradale četiri osobe. Njemu se optužnicom na teret stavlja teško djelo protiv opšte sigurnosti, a sud će odluku o toj optužnici donijeti za 15 dana. Tužiteljka VDT-a u Podgorici Danka Ivanović-Đerić predložila je sudu da potvrdi optužnicu, a sa druge strane branilac Kimpanova advokat Jugoslav Krpović, ocijenio je da je optužnica pravno i etički neprihvatljiva, jer “nema dokaza da je svešte-

nik s umišljajem vozio čamac”. Prema riječima Kimpanova, sveštenog imena Neofit, on nosi ranu za cijeli život, koja nikada neće moći da se zaliječi. “Oni su bili moji prijatelji, izgubio sam ih. Od toga nema oporavka”, rekao je u izjavi novinarima. Podsjetimo, u tragičnoj nesreći 3. februara stradala je tročlana porodica Kumburović iz Zete Jana, njen suprug Ratko i njihova dvanaestogodišnja kćerka, a istom prilikom život je izgubio i Podgoričanin Darko Vujošević. Teška tragedija dogodila se oko 15 časova kada je monah manastira Vranjina Kimpanov prebaci-

vao posljednju turu gostiju koji su kod njega bili na slavi. Usljed jakog vjetra barka se prevrnula i svih devet ljudi sa brodića završilo je u vodi. Prva je počela da se davi djevojčica od 12 godina koju je majka Jana Kumburović pokušala da spasi, međutim ubrzo je i ona izgubila bitku sa talasima. Njen suprug Ratko pokušao je da im pomogne, međutim ni on se nije mogao izboriti sa uzburkanim jezerom. Vujošević koji se prvobitno domogao obale, vratio se u vodu kada je vidio da se porodica Kumburović davi. Dodao im je dasku pokušavajući da ih izvuče, ali je i njega poklopio talas. Bo.B.

određen ekstradicioni pritvor srpskom državljaninu

u Njemačkoj tukao suprugu pred maloljetnim djetetom Sudija za istragu Višeg suda u Bijelom Polju, Vukomir Bošković, odredio je ekstradicioni pritvor do 40 dana državljaninu Srbije Robertu Jašaru (44) iz Beograda. Jašar je uhapšen 22. maja na granič-

nom prelazu Dračenovac dok je putovao u autobusu, a potraživan je po NCB potjernici Visbaden (Njemačka). U potjernici je navedeno da se potražuje zbog postojanja osude za na-

nošenje tjelesnih povreda i osuđen je na zatvorsku kaznu u trajanju dvije godine. Osuđen je zbog toga, što je nanio povrede supruzi udarajući je u glavu pred maloljetnim djetetom. B.Č.

I pored postojanja međunarodnih dokumenata i puno uloženog napora odgovornih institucija i u zaštiti i u prevenciji, zlostavljanje građana od službenih lica, u različitim oblicima, ipak još uvijek ne pripada prošlosti, kazala je zamjenica zaštitnika ljudskih prava i sloboda Zdenka Perović, na juče održanoj konferenciji na ko-

Izostanak identifikacije službenika, njihovog procesuiranja i adekvatnog kažnjavanja svakako je kasnije uticalo na ponašanje službenih lica, jer su s pravom smatrali da i oni u takvim slučajevima neće biti otkriveni i procesuirani ili da će, na neki način, izbjeći kažnjavanje

Sa jučerašnje konferencije. Zdenka Pe joj je predstavljen Izvještaj o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM). Ipak, kako je istakla, čini se da smo problem nekažnjivosti službenih lica za krivično djelo zlostavljanje, koje smo nesporno ranijih godina imali u našoj zemlji, počeli da prevazilazimo. “Tokom prethodne godine bilježimo pozitivan trend i blagovremenu reakciju nadležnih državnih organa, kada se takav neki slučaj desio, i od službenika Uprave policije i u slučajevima u ZIKS-u, od službenika obezbjeđenja”, navela je Perović. Nacionalni mehanizam za prevenciju torture sprovodi preventivnu funkciju obilascima zatvora i drugih mjesta gdje se nalaze ili mogu naći lica lišena slobode, provjerava uslove u kojima borave, njihov tretman i bezbjednost i ukupan kvalitet života na tim mjestima. Tako je tokom 2018. godine provedeno 12 redovnih i 11 kontrolnih obilazaka, kao i jedan neplanirani

obilazak - a svi obilasci bili su nenajavljeni.

■ raniji sluča-

jevi kao teška hipoteka

Kako je istakla Perović, raniji neriješeni slučajevi ostaju kao teška hipoteka koja opterećuje naše društvo, uz nesporan doprinos ponavljanju gotovo istih slučajeva. “Izostanak identifikacije službenika, njihovog procesuiranja i adekvatnog kažnjavanja svakako je kasnije uticalo na ponašanje službenih lica, jer su s pravom smatrali da i oni u takvim slučajevima neće biti otkriveni i procesuirani ili da će, na neki način, izbjeći kažnjavanje”, pojasnila je ona. I nakon procesuiranja određenih slučajeva, problemi su i dalje vidljivi i to prilikom kažnjavanja za ovo krivično djelo, na-

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

anizma za prevenciju torture za 2018. godinu:

anje građana od policije ne pripada prošlosti Perović.

■ neadekvatna priprema službenika

erović (u sredini) vodi Perović. “Izrečene kazne za ova djela su bile blage, odnosno oko

zakonskog minimuma. Čak i u slučaju kad je utvrđen najteži oblik zlostavljanja, od-

nosno tortura, izrečena kazna nije dovela do prestanka radnog odnosa”, navela je

U centrima bezbjednosti dio prostorija nije po standardima Tokom sprovedenih kontrola Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture utvrđeno je da u centrima i odjeljenjima bezbjednosti i dalje određeni broj prostorija za zadržavanje ne ispunjavaju poželjne standarde koji se tiču kvadrature, prirodne i vještačke svjetlosti kao i higijene. “Zadržana lica koje je naš tim zatekao tokom obilazaka u 2018. godini, nijesu imali primjedbi na postupanje služ-

benih lica u pritvorskim jedinicama”, navodi se u godišnjem Izvještaju. Kako se dodaje, policijski službenici nemaju psihološku podršku nakon incidentnih događaja, uključujući napade na službenike. Kada su u pitanju ukupni životni uslovi u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti i dalje su jako loši zbog manjka medicinskog osoblja, vrlo loših materijalnih uslova na odjeljenjima, nedostatka kre-

veta (prenatrpanost), dušeka, posteljine i garderobe za pacijente, stoji u Izvještaju. “Bolnica je i dalje opterećena tzv. socijalnim pacijentima, što predstavlja višegodišnji problem. Materijalni uslovi na klinici za psihijatriju u Podgorici i dalje su veoma loši, iako su izvršena određena materijalna ulaganja. Ovakvi uslovi, ne omogućavaju neophodno pozitivno terapijsko okruženje”, ističe se u Izvještaju.

Kako je istaknuto u godišnjem Izvještaju, prekoračenja ovlaštenja su uočena pri kraju ili neposredno nakon akcija službenika policije, kada zapravo više nije bila potrebna primjena sile ili barem ne u intenzitetu u kojem je primijenjena. “U tim momentima intenzitet primijenjene sile nije bio srazmjeran otporu koji su pružala lica prema kojima su sredstva primijenjena, što znači da je sila bila nezakonita”, istakla je Perović, dodajući da je jedan od uzroka koji dovodi do ovih problema neadekvatna priprema službenika za takve akcije. Nesporno je, tvrdi ona, da su u pitanju akcije visokog rizika, povišenih tenzija i emocija, kao i to da su u tim prilikama službenici i sami trpjeli napade i uvrede. “Tako da su evidentno bili u posebnom psihičkom stanju sa povišenim adrenalinom, što je opet ljudski, prirodno i očekivano. Upravo za te i takve momente nedostaje im neophodan poseban trening samokontrole, prilagođen svakom od njih ponaosob. Pripadnici jedinica su slične fizičke spremnosti, ali se u psihološkom smislu međusobno

Upravo za te i takve momente nedostaje im neophodan poseban trening samokontrole, prilagođen svakom od njih ponaosob. Pripadnici jedinica su slične fizičke spremnosti, ali se u psihološkom smislu međusobno razlikuju i imaju različite potrebe u pripremi

Nedostaje još službenika u zatvorima Nacionalni mehanizam za prevenciju torture je tokom 2018. godine, takođe pratio sprovođenje preporuka datih u posebnom Izvještaju o uslovima rada službenika obezbjeđenja i tretmana u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), koji je predstavljen 19. maja 2017. godine u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija. “I dalje nedostaje potreban broj izvršilaca u službi obezbjeđenja, nisu obezbijeđeni kontinuirani zdravstveni pregledi službenika, službenici sektora za tretman i dalje nemaju adekvatan prostor za rad u pojedinim paviljonima, koji treba da obezbijedi privatnost razgovora tokom obavljanja tretmanskih razgovora”, navedeno je u Izvještaju. Kako se dodaje, tokom 2017. godine preduzete su pojedine aktivnosti u cilju unapređenja i poboljšanja materijalnih i tehničkih uslova za rad službenikau zatvoru u Podgorici i zatvoru u Bijelom Polju. Kroz različite programe i obuke, rađeno je na unapređenju spremnosti službenika. Naglašava se i da su rađene obuke na temu prevencije zlostavljanja u zatvorima. razlikuju i imaju različite potrebe u pripremi. U tim okolnosti povišenih tenzija, tanka je granica između opravdane akcije koja je potrebna i legitimna i neopravdane, prekomjerne i nezakonite primjene sile, kad, umjesto da djelovanje prestane ili se prilagodi promijenjenim okolnostima, ono pređe u kažnjavanje građana, na što svakako službenici nisu ovlašteni”, zaključila je Perović. Bo.B.

AKTUELNO 20 PILOT PROJEKAT MINISTARSTVA PROSVJETE SPROVEDEN SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

UZ POMOĆ UPITNIKA LAKŠE DO IZBORA BUDUĆEG ZANIMANJA

⌦ Marina Ilić

riga o ljudima, pružanje usluga, rad sa biljkama, samo su neka od ponuđenih usmjerenja koja se nalaze u novom upitniku za učenike osnovnih škola koje je sastavio Karijerni centar Ministarstva prosvjete. Riječ je o projektu čiji je cilj da se utvrde sfere interesovanja djece, kako bi im se olakšao izbor srednje škole, a plan je da u narednom periodu testiranje obuhvati sve škole u Crnoj Gori. Nacionalni Euroguidance i Europass centar Ministarstva prosvjete formirao je upitnike koji imaju za cilj da pomognu učenicima, ali i školskim karijernim timovima pri daljem usmjeravanju đaka. Ovaj pilot projekat je sproveden u osnovnim školama u Podgorici, Cetinju, Nikšiću i Danilovgradu, a kako je za Vikend novine kazala projektni koordinator u Ministarstvu prosvjete Marija Cimbaljević, u planu je da se testiranje sprovede i

u ostalim opštinama. “Plan je da testiranje putem ovih upitnika u narednom periodu obuhvati sve škole u Crnoj Gori, i da postane redovna godišnja praksa, putem koje ćemo i mi i đaci i roditelji dobijati vrijedne podatke o njihovim sklonostima i interesovanjima”, navela je Cimbaljević.

■ RAZLIČITE STAROSNE GRUPE

Ono čemu je data posebna važnost, ističe ona, jeste priprema upitnika za različite starosne grupe učenika. “Naime, kreirana su četiri upitnika koji pokrivaju period od osnovne škole do kraja srednje škole. Upitnici su pripremljeni kao važno sredstvo koji će primjenjivati karijerni savjetnici u školama kako bi na adekvatan način odgovorili potrebama, zahtjevima, željama i potencijalima učenika osnovnih i srednjih škola. Korišćenjem ovih upitnika karijerni savjetnici u školama će na najbolji način

Pripremljena još četiri priručnika Cimbaljević navodi da je, pored upitnika kao veoma važnog alata u upravljanju daljim školovanjem i karijerom, Ministarstvo prosvjete pripremilo i priručnike, vodiče i druga važna dokumenta koje mogu biti od pomoći karijernim savjetnicima u školama i centrima za informisanje i profesionalno savjetovanje Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Jedan od njih je priručnik „Vođenje intervjua sa učenicima“. “Ovaj Priručnik je prvenstveno namijenjen školskim karijernim timovima u osnovnim i srednjim školama, ali ga mogu koristiti i zaposleni u karijernim centrima na institucijama visokog obrazovanja i savjetnici u centrima za informisanje i profesionalno savjetovanje Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. U njemu se nalaze detaljni opisi značaja individualnog karijernog savjetovanja, faze i etape individualnog savjetovanja, kao i nekoliko primjera nacrta vođenja intervjua sa učenicima”, kazala je Cimbaljević. Osim toga, pripremljen je i Priručnik „Korišćenje društvenih mreža u vođenju karijere“.

“U ovom Priručniku je istaknut značaj korišćenja društvenih mreža u promociji, predstavljanju, traženju posla, sticanju društvenih kontakata, odnosno, u svim aktivnostima važnim za vođenje karijere. Detaljije su obrađene i date preporuke za korišenje sljedećih društvenih mreža: Twitter, Facebook, Intagram, Youtube i LinkedIn”, navela je Cimbaljević. U “Vodiču o pravima iz učeničkog i studentskog standarda” mogu se naći uslovi za prijavu i potrebna dokumenta kao i detaljan opis svih učeničkih i studentskih domova. “Ovaj Vodič je namijenjen prevashodno učenicima i studentima radi bliže informisanosti o pravima iz učeničkog i studentskog standarda, kao što su stipendije za najbolje studente i talentovane učenike, studentski krediti i smještaj i ishrana u učeničkim i studentskim domovima”, rekla je Cimbaljević. U “Vodiču kroz Europass CV” i “Vodiču za koriščenje dokumenata Europass jezički pasoš i Europass mobilnost” se, pak, nalaze upustva za korišćenje Europass doku-

menata koji su u širokoj primjeni u cijeloj Evropi. “Vodiči za korišćenje Europass CV, Europass jezičkog pasoša i Europass mobilnosti su namijenjeni učenicima, studentima i drugim zainteresovanim stranama prilikom konkurisanja za posao, stipendiju, studijske boravke, stažiranje, volonterizam, stručno usavrašavanje ili zaposlenje u inostranstvu”, predočila je Cimbaljević. Ona napominje da je projektni tim Ministarstva prosvjete u martu ove godine otpočeo i kampanju promocije navedenih dokumenata u osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori, kako bi školski karijerni savjetnici bili informisani o svim alatima pripremljenim u okviru projekta. Samim tim bi, ističe ona, učenici bili u mogućnosti da se obrate svom karijernom savjetniku koji će im pomoću u izboru daljeg obrazovanja i budućeg zanimanja. “Dakle, naša kancelarija radi prvenstveno na način da usmjerava i komunicira sa školskim karijernim timovima, ali smo naravno otvoreni i za direktnu komunikaciju”, navela je Cimbaljević.

13 OBLASTI ZANIMANJA OBUHVAĆENE SU UPITNIKOM ZA UČENIKE OSNOVNIH ŠKOLA ČIJI JE CILJ DA IM OLAKŠA IZBOR BUDUĆEG ZANIMANJA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

AKTUELNO

N U PODGORICI, NIKŠIĆU, DANILOVGRADU I NA CETINJU

Ilustracija

Upitnik se sastoji od seta pitanja, a na kraju se nalazi usmjerenje u vezi sa oblašću koja može biti potencijalno polje za koje će se učenik opredijeliti. Tu su uključeni: Briga o ljudima, Pružanje usluga, Rad sa biljkama, Rad sa životinjama, Elektrotehnika, Mašinstvo, Građevina i arhitektura, Saobraćaj i telekomunikacije, Trgovina, ugostiteljstvo i turizam, Ekonomija, Kultura i umjetnost, mediji, te Hemija, farmacija i tehnologija. prikupiti relevantne informacije o učenicima, a koje se odnose na sfere interesovanja učenika”, pojašnjava Cimbaljević. Upitnike je, navodi, pripremila radna grupa sastavljena od istaknutih stručnjaka u Crnoj Gori iz oblasti pedagogije i psihologije i sa iskustvom u procesu nastave, a to su savjetnica u Zavodu za školstvo Anđa Backović, savjetnica u Ispitnom centru Zorica Minić, savjetnica u Ispitnom centru Sanja Kaluđerović i profesor na Filozofskom fakultetu Vučina Zorić. “Upitnik za treći ciklus, odnosno za učenike završnih razreda osnovnih škola, već je testiran u okviru kampanje ‘Stručno je ključno’, kako bi se osnovcima se olakšao izbor srednje škole. Pilot testiranje obuhvatilo je sve osnovne škole u Podgorici, Cetinju, Nikšiću i Danilovgradu”, rekla je Cimbaljević.

■ OBRADA PODATAKA U TOKU

Prema njenim riječima, timovi Ministarstva prosvjete distribuirali su upitnike svim osnovnim ško-

lama na teritoriji pomenutih opština, a sada je u toku obrada podataka, na osnovu koje će biti izrađena analiza interesovanja đaka. “Plan je da testiranje putem ovih upitnika u narednom periodu obuhvati sve škole u Crnoj Gori, i da postane redovna godišnja praksa, putem koje ćemo i mi i đaci i roditelji dobijati vrijedne podatke o

Predviđeno je da upitnik popune učenici iz svih škola na teritoriji Crne Gore

njihovim sklonostima i interesovanjima”, kazala je Cimbaljević. Upitnik se sastoji od seta pitanja, a na kraju se nalazi usmjerenje u vezi sa oblašću koja može biti potencijalno polje za koje će se učenik opredijeliti. “Tu su uključeni: Briga o ljudima, Pružanje usluga, Rad sa biljkama, Rad sa životinjama, Elektrotehnika, Mašinstvo, Građevina i arhitektura, Saobraćaj i telekomunikacije, Trgovina, ugostiteljstvo i turizam, Ekonomija, Kultura i umjetnost, mediji, te Hemija, farmacija i tehnologija. Cijenim da je izrada jednog tako ozbiljnog upitnika, važan korak u pomaganju mladim ljudima da se opre-

Kreirana su četiri upitnika koji pokrivaju period od osnovne škole do kraja srednje škole. Upitnici su pripremljeni kao važno sredstvo koji će primjenjivati karijerni savjetnici u školama kako bi na adekvatan način odgovorili potrebama, zahtjevima, željama i potencijalima učenika osnovnih i srednjih škola. Korišćenjem ovih upitnika karijerni savjetnici u školama će na najbolji način prikupiti relevantne informacije o učenicima, a koje se odnose na sfere interesovanja učenika

dijele za one karijere za koje zaista imaju afiniteta, a ne po automatizmu”, navodi Cimbaljević te poručuje da se Upitnik može pronaći na sajtu www.europasscrnagora.me. “Ono što je važno napomenuti jeste da se do kraja godine planira pripremiti studija ‘Primjeri dobre prakse i preporuke za unapređenje karijernog vođenja i savjetovanja u obrazovanju’. Ovdje, dakle, ističem da u narednom periodu planiramo ozbiljnu komunikaciju sa karijernim timovima svih škola, kako bi se njihova uloga pojačala, te kako bi im se sve više djece obraćalo za usmjerenje”, dodaje Cimbaljević.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

OSVIJETLIMO MRAK

ISTRAŽIVANJE NVO JUVENTAS

Svaki deveti osnovac napadnut putem digitalnih uređaja Gotovo svaki deveti učenik osnovne škole, odnosno skoro svaki peti srednje škole, osjetio je neki vid sajber nasilja, koje se realizuje posredstvom digitalnih uređaja kao što su mobilni telefoni, računari i tableti, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije Juventas. Koordinatorka programa te NVO, Maja Marković kazala je da se takozvani sajberbuling može javiti na najrazličitijim platformama kao što su SMS, preko različitih aplikacija i onlajn putem društvenih mreža, foruma, različitih

internet adresa i igrica. “Podaci istraživanja ukazuju da postoji i sajber nasilje i da je gotovo svaki deveti učenik osnovne škole i svaki peti učenik srednje škole osjetio povrijeđeno, uplašeno ili postiđeno zato što je neko od učenika iz njegove škole napisao neki komentar ili podijelio fotografiju”, rekla je agenciji MINA Marković. Ona je kazala da je ono po čemu je taj vid nasilja specifičan jeste da nije fizički, ali nije ni isključivo verbalni, te ga nije lako definisati i smjestiti u određeni kontekst, ali ni-

Seksualno nasilje nije igra

je jednostavno ni utvrditi sistem odgovornosti. “Kao i kod ostalih vrsta nasilja, i sajber nasilje može voditi ka ozbiljnim i dugoročnim problemima kod žrtava”, kazala je Marković. U istraživanju o vršnjačkom nasilju koje je NVO Juventas sprovela, nastavnici, kako je precizirala, navode da su najmanje obučeni za nasilje putem interneta, čije korišćenje je svakodnevno prisutno kod većine djece. Kada se nasilje dešava u školi, ono se često nastavlja putem interneta gdje nastavnici nemaju

uvid u dalji tok dešavanja, a samim tim ne uspijevaju pomoći djetetu žrtvi pri rješavanju problema vršnjačkog nasilja. “Svakako da je ovdje značajno upoznati nastavnike sa znakovima koji mogu upućivati da na to da dijete trpi nasilje kako bi mogli blagovremeno reagovati. A nastavnici imaju i veoma bitnu ulogu u edukaciji učenika o sigurnom korišćenju interneta, prepoznavanju štetnih sadržaja i podsticanju učenika da prijave kršenja svojih prava”, ocijenila je Marković. R.D.

Tim projekta “Osvijetlimo mrak seksualnog nasilja”, koji sprovode Sigurna ženska kuća, SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić i NVO Prima, a finansiraju Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i Ministarstvo javne uprave, prezentovao je treći spot pod nazivom “Seksualno nasilje nije dječja igra”. Kako je saopšteno, cilj je da se skrene pažnja svakom građaninu da seksualno nasilje nad djecom postoji i u Crnoj Gori. “Krajnje je vrijeme da progovorimo, osvijetlimo, osudimo i zaustavimo seksualno nasilje nad djecom. To je odgovornost svih nas”, poručili su iz ovog tima. Kako su naveli, shodno regionalnoj statistici seksualno nasilje nad djecom u preko 90 odsto slučajeva se dešava od djetetu poznate osobe, koja mu predstavlja autoritet. To može biti: član porodice, staratelj, nastavnik, trener, komšija, porodični prijatelj ili drugo lice u koje dijete ima povjerenje. M.I.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

aktuelno

Komemoracija povodom smrti novinara pobjede radomira bata tomića

OtišaO je veliki bOrac za prOfesiju i državu

“Pobjeda, crnogorsko novinarstvo i crnogorsko društvo ostali su bez čovjeka koji je bio nepogrešiv putokaz za koje vrijednosti se treba boriti kako u profesiji, tako i u životu. Crna Gora izgubila je iskrenog borca za bolju i pravedniju državu”. Ovo su riječi kojima su se, na komemorativnoj sjednici održanoj sinoć u biblioteci “Radosav Ljumović”, od dugogodišnjeg novinara Pobjede Radomira Bata Tomića oprostile njegove kolege i prijatelji. Komemorativnoj sjednici prisustvovali su članovi porodice Bata Tomića, kao i veliki broj njegovih poštovalaca, koji su došli da mu odaju počast, znajući koliki je doprinos ovaj veliki novinar i čovjek dao i profesiji i državi. “Trideset i osam godina u novinarstvu. Biti novinar i biti čovjek. Ili još teže: opstati kao novinar i ostati svoj čovjek. A koliko je mučenih ljudskih sudbina o kojima je pisao? Koliko je tuge i teških životnih izazova kojima je svjedočio? Koliko je teških odluka, u ovim našim olovnim vremenima, koje je na svojim plećima nosio Bato Tomić? To znaju čitaoci Pobjede”, istakao je direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede Draško Đuranović. Gledali smo ga, kazao je Đuranović, kako decenijama, od Omladinskog pokreta, Titogradske tribine, Kruga, do Po-

bjede, “tiho, uporno, iznova ide putem koji je sam birao, gurajući sizifovski kamen - nekad i svojeglavo i najčešće na svoju štetu - uz tu veliku planinu novinarstva i života”. “Rođeni Cetinjanin volio je svoju Crnu Goru, od Crne Gore za uzvrat ništa nije iskao. Svojoj Pobjedi je dao sve, one najbolje godine života. Od svoje Pobjede nije tražio ništa ni u najtežim svojim godinama”, naglasio je Đuranović. Svoje je izbore, ističe on, Bato uvijek sam pravio.

“U Pobjedi, u onoj Jugoslaviji, u doba jednopartizma. U Pobjedi i Crnoj Gori, u vremenu velikih antibirokratskih promjena, raspada društvenih vrijednosti i životu vječne tranzicije. Ali, i u ratnoj Pobjedi kada se - jedan od rijetkih - glasno i istinski borio za mir kada su mržnja i tirjanstvo vla-

dali ljudima i narodima. I u Pobjedi kada se stremilo nezavisnosti, kao i u Pobjedi kada je trebalo živjeti i preživjeti u nezavisnosti”, naveo je Đuranović. Malo ih je, kaže on, skoro da izumire vrsta ljudi kao što je Bato Tomić. Da je Tomićeva smrt istinski i veliki gubitak za Pobje-

du, crnogorsko novinarstvo i društvo Crne Gore, kazao je direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture Željko Rutović. “Gubitak je tim veći ako se zna da je Bato Tomić predstavljao i pripadao najboljim izdancima crnogorskog novinarstva u čijim temeljima su školski primjeri etičnosti profesionalizma i argumenata sa kojima je Bato, bez dileme za života sebi ugradio u trajnu kulturu sjećanja istorijskog, kulturološkog, državnog bića kuće Pobjeda”, poručio je Rutović. Novinar Dražen Drašković kazao je da je “kuća pravog crnogorskog novinarstva

Nepogrešivi putokaz pravih vrijednosti

“Čovjek u svakom vremenu Radomir Bato Tomić nije promijenio svijet, što je san svakog mladog čovjeka koji tek zaplovi burnim i nestabilnim novinarskim vodama, ali je tokom svoje bogate tridesetosmogodišnje novinarske karijere činio sve da taj svijet bude bolji, humaniji i pravedniji. Od te misije nikada nije odustajao, uprkos visoke cijene koju je plaćao. I on, a i njegova porodica”, kazao je

Tomićev dugogodišnji kolega iz Pobjede i prijatelj Zoran Darmanović. Darmanović je podsjetio na Tomićev novinarski i životni put. “Rođen je 30. septembra 1955. godine na Cetinju, gradu kojem je volio da se vraća i kada je imao razloga za slavlje, ali i kada mu je u životu bilo teško. Jedino tamo, govorio je: „Mogu da se ‘resetujem’ i ‘napunim’ baterije. Gimnaziju „Slobo-

dan Škerović“ završio je u ondašnjem Titogradu. Prve novinarske tekstove objavio je u nedjeljniku Omladinski pokret, a 1981. godine počinje profesionalnu novinarsku karijeru u Titogradskoj tribini, u Informativno-dokumentarnom centru u Titogradu. Batov novinarski talenat zapazili su i u najstarijem, tada i jedinom, crnogorskom dnevnom listu Pobjeda. Od 4. juna 1985. godine Pobjeda i Radomir

Bato Tomić su u neraskidivoj vezi.Otišao je veliki novinar i veliki čovjek. Onaj koji je znao što je snaga riječi i koji nikada nije pogazio datu riječ. Pobjeda, crnogorsko novinarstvo i crnogorsko društvo ostali su bez čovjeka koji je bio nepogrešiv putokaz za koje vrijednosti se treba boriti kako u profesiji, tako i u životu. Crna Gora izgubila je iskrenog borca za bolju i pravedniju državu”, kazao je Darmanović.

ostala bez ugaonog temelja, a ova najljepša i najteža profesija bez bakljonoše profesionalizma, žurnalističke odanosti”. “Bez kreativca koji je htio i smio da naslovom i porukom bude jedinstveno drugačiji. I u životu i u novinarstvu, Bato je birao staze kojima se rjeđe ide”, kazao je Drašković. Bulevar revolucije 29. bila je decenijama adresa Batovih radnih učinaka, a kako kaže Drašković i simbolika. “Njegova duša imala je širinu bulevara, a um uvijek hrabrost i potrebu revolucionarnog. Stotine i stotine koraka od daktilo biroa do njegovih kancelarija šefa DESK-a, urednika Pobjede Nedjeljom, zamjenika glavnog i odgovornog urednika. Radni dan je počinjao kolegijumom, a završavao prelomom novina. Dvanaest, četrnaest, šesnaest sati, više kada je trebalo. Koliko god da je zatrpavala dnevna traka, nalazio je vremena da prijatelje sačeka i časti u Pobjedinom bifeu”, sjeća se Drašković.Za Bata Tomića je kolega, kako je kazao Drašković, bio sve. “Onaj ko je uspio da sakupi kockice profesionalnog i čojskog kodeksa po njegovim standardima i da stekne zvanje Batovog kolege, mogao je da računa da mu je Bato postao član porodice, i to onaj koji ništa ne traži, a sve daje”, kazao je Drašković.

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

KOLAŠIN: LOŠI VREMENSKI USLOVI UTICAĆE N

NAJVIŠE ŠTETE P VOĆE, SJETVA Z Loši vremenski uslovi i velike količine padavina, koje su obilježile protekla skoro dva mjeseca, nanijele su velike probleme poljoprivrednicima, koji tvrde da je najviše štete pretrpjelo voće, da ovogodišnja sjetva znatno kasni, te da će rod ove godine biti drastično smanjen u odnosu na prethodne godine. Neki proizvođači kromira iz Trebaljeva ipak tvrde da ovakvo vrijeme neće uticati na proizvodnju krompira, te da je za njegovu sjetvu jun idealan mjesec. Gospava Vujisić mještanka sela Bijeli potok nadomak Mateševa i odbornica vladajuće koalicije u lokalnom parlamentu kazala je da poljoprivrednici proteklog vikenda jedva ugrabili da pripreme njive za sjetvu odnosno da uzoru i isfrezaju površine za sadnju. „Zbog loših vremenski uslova trenutno najviše trpi voćarstvo, što se tiče sjevera Crne Gore, dok su u toplijim krajevima već nastali problemi. Kod nas već sad kasni sadnja, jer je zbog kiša bilo nemoguće bilo šta posaditi. S obzirom na to da toliko kasni sjetva sve će dalje opet zavisiti od vremenskih uslova. Ako kiša nastavi padati nema nade da će biti dobrog roda i ako bude nešto, to će biti neki minimalni

Vujisić na svojoj oranici

rod. Dosta će biti problema i za stočni fond, budući da je dosta hladno vrijeme usporena je i vegetacija pa će i sijena biti mnogo manje. Još uvijek nije posađen ni čuveni kolašinski sjemenski krompir. Prethodnih godina do ovog doba sve je bilo posađeno. Uspjeli smo

samo da preoremo njive i to je sve. Za sjemenski krompir još nije kasno, a što se tiče konzumnog definitivno rod ne može biti ni u pola kao prethodnih godina”, kazala nam je Vujisić. Ima i onih poljoprivrednika koji smatraju da ovakvi vremenski uslovi neće utica-

IZGRADNJA ŠKOLE U P

Novo zdanje

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Gradilište buduće škole

Izgradnja OŠ “Dušan Korać” u bjelopoljskom naselju Pruška teče ugovorenom dinamikom. U toku su armirno-betonski radovi na više segmenata. Iz Uprave javnih radova saopšteno je da su na sastanku predstavnika Uprave javnih radova i izvođača, bjelopoljskog “Unipreda” razmotrena tehnička pitanja vezana za nastavak radova. “Novi objekat, za koji je premijer Duško Marković položio kamen-temeljac prije dva mjeseca, nalaziće se na lokaci-

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

Aktuelno

NA POLJOPRIVREDNE PRINOSE

Pošiljka turskog Crvenog polumjeseca

pretrpjelo zakasNila Dosta će biti problema i za stočni fond, budući da je dosta hladno vrijeme usporena je i vegetacija pa će i sijena biti mnogo manje. Još uvijek nije posađen ni čuveni kolašinski sjemenski krompir

ti na sjetvu i proizvodnju. Pero Novaković poljoprivrednik iz Trebaljeva čiji je krompir nadaleko poznat po kvalitetu jedan je od onih koji smatra da će sve proteći bez problema, a on tvrdi da za sadnju krompira ni do juna nije kasno. „Nijesam još počeo sa sje-

tvom. Važno je za voće znati, ako je iscvjetalo ono trpi temperaturu do -2 stepena, a ako je cvijet zatvoren on ugine na nula stepeni. Za sad nije mnogo kiše palo u odnosu na prošlu godinu. Jedino što će ako bude većih padavina krompir pucati i neće biti izgledan ali mu se kvalitet neće promijeniti. Vrijeme neće uticati i ne treba da utiče na sadnju, jer mi svi na području kolašinske opštine sadimo srednje stasne sorte, njihov vegetativni period je od 50 do 115 dana. Ja sam prošle godine u junu posadio krompir pa ništa nije smetalo i bilo je 100 tona krompira. Samo ga treba odraditi kako treba“, kazao je Novaković. Z.B.

PRUŠKOJ TEČE PLANIRANOM DINAMIKOM

e gotovo do sredine 2021. ji postojeće osnovne škole. Ugovorena vrijednost radova iznosi blizu 5,4 miliona eura, a predviđeni rok za završetak izgradnje je sredina 2021. godine. To je još jedan u nizu projekata koje Vlada Crne Gore finansira iz kapitalnog budžeta, u cilju povećanja kvaliteta obrazovanja i standarda života građana na sjeveru države”, podsjećaju iz Uprave, a objekat je projektovan kao savremen i funkcionalan. Osnovna škola će imati suteren, prizemlje i sprat na površini od oko 8.000 kvadratnih me-

tara, a predviđena je za boravak 1.200 učenika sa radom u dvije smjene. Sadržaće 20 učionica opšte namjene, šest kabineta za specijalne namjene, prostorije za cjelodnevni boravak, biblioteku, salu za fizičko vaspitanje sa pratećim sadržajima, administrativne i ostale prostorije. Za muzičku školu previđene su četiri učionice za grupnu i devet učionica za individualnu nastavu, četiri vježbaonice, prostorije za nastavnike, upravu i drugo osoblje. B.Č.

DONACIJA TURSKOG POLUMJESECA BJELOPOLJSKOM CRVENOM KRSTU

PAKETI ZA 100 PORODICA Opštinska organizacija Crvenog krsta Bijelo Polje dobila je vrijednu donaciju, od turskog Crvenog polumjeseca u vidu prehrambenih proizvoda za 100 porodica sa teritorije bjelopoljske opštine. Ova pomoć obezbijeđena je tokom mjeseca Ramazana, a nastavak je saradnje turskog Crvenog polumjeseca sa opštinskom organizacijom CK. “Nastavili smo uspješnu saradnju sa turskim Crvenim polumjesecom koji treću godinu zaredom donira pakete hrane bjelopoljskom Crvenom krstu, koji dalje tu pomoć distribuira sugrađanima koji su u stanju socijalne potrebe, a kojima je ovaj vid pomoći neophodan. Koristim priliku da se zahvalim kolegama iz turskog Crvenog po-

lumjeseca, koji su i ove godine donirali vrijednu pomoć, u ime svih onih sugrađana kojima će pomoć biti uručena. U razgovoru sa predstavnicima turskog Crvenog polumjeseca dogovoren je i nastavak saradnje, kako na aktivnostima vezanim za humanitarnu pomoć, tako i na drugim zajedničkim projektima čijom realizacijom ćemo poboljšati uslove života naših sugrađana’’, kazao je koordinator Crvenog krsta, Mašan Živković. Šef turske organizacije Crvenog polumjeseca Tuncay Ahi, kazao je da im je od izuzetne važnosti Crna Gora, pa se, kako dodaje, trude da pomognu što više. “Posjetili smo mnoga mjesta i uvjerili se da je pomoć vašem stanovništvu neop-

hodna. Vi u bjelopoljskom Crvenom krstu, kao neko ko je stalno na terenu znate da ovaj paket nije dovoljan, pa se zajedno moramo potruditi da se ova saradnja nastavi, unaprijedi, kako bi pomogli što većem broju stanovnika. Imali smo priliku da se kroz saradnju u proteklim godinam uvjerimo u kvalitet vašeg rada, pa se nadamo da zajednički realizujemo još dosta projekata, nadam se već sljedeći projekat za Kurban bajram”, naveo je Tuncay Ahi. Kako je navedeno, distribucija ove pomoći vršiće se po utvrđenim spiskovima opštinske organizacije Crvenog krsta, a dobiće je sugrađani koji su u stanju socijalne potrebe, većinom na ruralnom području bjelopoljske opštine. B.Č.

TIVAT: OBILJEžEN DAN PARKOVA

Novi zasadi u gradskom parku U organizaciji opštinskog Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj juče je u Velikom gradskom parku obilježen evropski Dan parkova, što se na Starom kontinentu čini od 1999. godine. Tivćani 24. maj obilježavaju od 2000. godine i to tradicionalno čine u jednom od najljepših i najvećih parkova u Boki Kotorskoj. Obilježavajući značajan ekološki datum, juče su u Velikom gradskom parku zasađene tri sadnice himalajskog kedra, dvije sadnice česmine i trinaest sadnica pitosporuma šatiranog lista. Sadnji je prethodila donatorska akcija nabavke sadnica ukrasnog drveća i žbunja, koju je orga-

Obilježen Dan parkova nizovao Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj, tokom koje je prikupljeno preko 4.200 evra i sadnica u novčanoj vrijednosti od oko 500 evra. Tako su nabavljene sadnice pinjola, alepskog bora, česmine, judinog drveta, pitosporuma, maginje, i drugih vrsta kojima odgovaraju

uslovi sredine i koje će uskoro oplemeniti javne zelene površine, a u prvom redu Velikog gradskog parka. Sekretarijat je jučerašnju akciju u parku, osnovanom 1892. godine, sproveo u saradnji sa Komunalnim preduzećem, Muzičkom školom, SMŠ „Mladost“ i vrtićem „Bambi“. Z.K.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

NIK ĐELJOŠAJ PRIMIO ZEKOVIĆA

U Tuzima uskoro stipendije za mlade policajce Predsjednik opštine Tuzi Nik Đeljošaj primio je, na njegov zahtjev, predsjednika Savjeta za građansku kontrolu rada policije mr.sci Aleksandra Sašu Zekovića. Razgovarano je o bezbjednosti građana Tuzi, komunikaciji i saradnji opštine Tuzi sa Upravom policije, poštovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda građana Tuzi kada je riječ o postupanju policije i primjeni policijskih ovlašćenja kao i o mogućoj programskoj saradnji ovog Savjeta i opštine Tuzi. Zajednički je prepoznata potreba da se nastavi sa aktivnostima u vezi sa djelotvornim učešćem lokalnog

stanovništva, posebno Albanaca, u sastavu i radu policije, što je u skladu sa domaćim i međunarodnim standardima. U tom pravcu je prepoznata i potreba da se doprinosi kontinuiranom obrazovanju pripadnika albanske i drugih manjina koji su kvalifikovani za policijske i druge bezbjednosne poslove. Đeljošaj je uvažio preporuku Savjeta da opština Tuzi podstakne i podrži interesovanje mladih sa područja Malesije za policijsko obrazovanje i kasniji rad u policiji kroz uvođenje motivacionog stipendijskog programa. Najavio je da će od 2020. početi stipendije kako bi se kod mladih iz Malesije po-

Najavljeno je da će od 2020. početi stipendije kako bi se kod mladih iz Malesije povećalo interesovanje za rad u bezbjednosnom sektoru

većalo interesovanje za rad u bezbjednosnom sektoru, dok je iz Savjeta ukazano da je država osigurala različite mjere afirmativne akcije prema pripadnicima manji-

Đeljošaj sa Zekovićem na. Riječi je bilo i o mogućnostima daljeg unapređenja komunikacije između lokalnog stanovništva i Uprave policije, posebno na pograničnim kako bi se povećalo radno angažovanje albanski govorećeg stanovništva u graničnoj policiji. Zeković je ukazao da novo rukovodstvo policije, na čelu sa direktorom Veselinom Veljovićem, ima izuzetno odgovoran i senzibilan odnos prema manjinskim narodima i da je fokus pažnje

na služenju zajednici. Zeković je podsjetio da su ranije, upravo na inicijativu Veljovića, organizovani kursevi albanskog jezika za službenike Sektora granične policije, a zajednički je konstatovano da bi nastavak tih obuka doprinio povećanju povjerenja građana i boljim rezultatima policije, te da će se rad policijske službe u Tuzima urediti u skladu sa rješenjima koji važe za sve samostalne opštine u Crnoj Gori. R.C.G.

KONFERENCIJA SPARK.ME U PORTO MONTENEGRU

Doprinos brendiranju Tivta

U auditorijumu Porto Montenegra juče je otvorena jedna od najvećih marketinških konferencija u Jugoistočnoj Evropi, Spark.me. Dvodnevnu koferenciiju organizuje kompanija doMEn d.o.o, agent registracije crnogorskog nacionalnog internet domena - .ME, koja od 2013. organizuje konferenciju jednom godišnje. Spark.me nudi priliku učesnicima da o aktuelnim trendovima u oblasti marketinga, tehnologije i biznisa uče od svjetski poznatih eksperata, te da ostvare kontakt sa preko 580 učesnika konferencije iz 28 država širom svijeta, među kojima će naći lidere iz poslovnog svijeta, svijeta tehnologije i inovacija, marketare, startapove i ljude željne znanja. „Spark.me najveći dosadašnji najveći konferencijski događaj, po kapacitetu i zahtjevnosti produkcije, u Auditorijumu Porto Montenegra. S obzirom na globalno prepoznatljiva imena u ovoj marketinškoj industriji, i broju govornika i učesnika, ova kon-

ČASOPIS HELLO TRAVEL BOKA U BEOGRADU Sa konferencije Spark.me ferencija donosi ogromne benefite i za lokalnu zajednicu u segmentu turizma i brendiranja destinacije“, istakla je PR menadžerka Porto Montenegra Kristina Škanata. Govornici na konferenciji su: direktor brend marketinga za EMEA region u kompaniji Microsoft Džejson Miler, autor bestselera „Kult amatera - kako Internet ubija kulturu“ Andrew Keen, TED govornica dizajnerka i filmska producentkinja Anab Jain, serijski preduzetnik Peter Shankman, urednica bloga „World of Wonderlust“ Brooke Saward, suosnivač

„Kaleido Insights“ Jeremiah Owyang, potpredsjednik i direktor inovacija u „Zenith Media“ Tom Goodwin, osnivač 10 uspješnih kompanija zasnovanih na principima društvenog preduzetništva Sam Conniff Allende, osnivač kompanije „SocialFanz“ Brian Fanzo, potpredsjednik „Viacom Digital Studios“ Lars Silberbauer, osnivačica konsultantske kuće „PUSH“ Cate Murden i Julius Dein, jedan od najpopularnijih madžioničara svijeta koji je za samo tri godine uspio da izgradi online publiku od preko 20 miliona pratilaca. Z.K.

POSVEĆEN PROMOCIJI BOKEŠKIH GRADOVA

U hotelu Hilton u Beogradu preksinoć je promovisan turistički magazin „Hello travel Boka“. Pored brojnih ličnosti iz javnog i kulturnog života Beograda, kao i turističkih radnika iz Crne Gore, promociji je prisustvovao i ambasador Crne Gore u Srbiji Branislav Mićunović. Na 196 strana dvojezičnog magazina čitaoci će biti u prilici da se upoznaju sa najboljim što Boka ima, plaža i hotela preko festivala, od adrenalinskih sportskih dešavanja do značajnih istorijskih spomenika i onoga što je najvrednije gostoljubi-

vih žitelja Boke, saopšteno je na promociji Hollo travel Boka. Hello edicija posvećena je atrakcijama i potencijalima gradova Boke, a Tivat je predstavljen na stotinjak stranica kao grad za mir i glamur…., dom najvećih investicionih projekata Porto Montenegro i Luštica Bay. Strateški partner na realizaciji projekta, pored lokalnih TO Boke je JP Morsko dobro, koji je realizovan u saradnji sa kompanijom Color media communication. Do sada je štampan Hello Budva, zatim Hello Montenegro i sada Hello Boka. Z.K.

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

VREMEŠNI JASNA I DRAGAN DUCO BULATOVIĆ IZ KOL

PRONAŠLI VRIJEME ZA USPAVANE TALENTE

račni par Jasna i Dragan Duco Bulatović svojim načinom života pokazuju da penzionerski dani ne moraju biti učmali i dosadni, te da nikad nije kasno za skrivene talente. Duco je prionuo na slikanje, a Jasna izrađuje kolaže. Predsjednik Udruženja slikara grada na Tari Dragoslav Jeknić Shaft sprema se da organizuje njihovu zajedničku izložbu.

Iako je zagazio devetu deceniju (83), čika Duco se ne predaje. Objasnio nam je da je prve dvije slike nacrtao davne 1970. godine, dok je još živio u Mojkovcu. Godinama nije uzeo kičicu u ruke, sve do ovoga marta. Od silnih obaveza, kaže, nije nalazio vremena za slikanje. U školi je, kako kaže, volio da crta karikature, i da mu je to nevjerovatno dobro išlo za rukom.

Jedan od Bulatovićevih prvih radova

„Prve slike su ove dvije iz 70-te godine, koje sam naslikao dok sam živio u Mojkovcu, radio sam ih temperom. Nakon tri godine došao sam u Kolašin”, kaže starina i sa zadovoljstvom otkriva da ga slikanje opušta i dodaje da ih je na bavljenje ovim hobijem nagovorio sin Vojo, koji je i sam slikar. Od izrade prve dvije slike prošlo je mnogo vremena, kaže Duco, uz objašnjenje da je to bilo vrijeme kad se nije imalo kad slikati. Njegov tadašnji posao na jednom od rukovodećih mjesta u firmi bio je obezbijediti redovne plate radnicima. Posla je bilo dosta, jer je firma odlično radila i za drugo se nije imalo vremena. „E eto tako nas, sin Vojo natjera pod stare dane da crtamo. Kaže on meni ‘Ajde jadan napravi nešto dok si živ’ i eto ja opet počeh da slikam, dok nam on nabavlja materijal. U martu sam naslikao ove dvije slike, jedna pod snijegom a druga jezero. Nijesam kao drugi slikari, da sjednem i pet sati slikam. To je za mene odmor, kao što je bio i ribolov. Dosadu penzionerskih dana na najbolji način smo odagna-

Bulatović je zadovoljan načinom na koji provodi penzionerske dane

Slika nastala u martu ove godine “Pod snijegom”

REPORTAŽE

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

LAŠINA DANE KRATE SLIKANJEM I IZRADOM KOLAŽA Ducova slika nastala sedamdesetih godina

E eto tako nas sin Vojo natjera pod stare dane da crtamo. Kaže on meni ‘Ajde jadan napravi nešto dok si živ’ i eto ja opet počeh da slikam, dok nam on nabavlja materijal. U martu sam naslikao ove dvije slike, jedna pod snijegom a druga jezero

Nekad mi je omiljeni hobi bio ribolov i svo slobodno vrijeme provodio sam pored rijeka. Evo i danas, iako odavno ne idem u lov, imam oko 100 spremnih udica. Neka, kažem ja, ostane djeci. Imam u dvorištu i pčela, a i meda dovoljno za nas li”, zadovoljan je životom naš domaćin. Stan su uslovno rečeno podijelili i svako je dobio svoj radni prostor. Jasni je pripala kuhinja u kojoj, pored uobičajenih obaveza, izrađuje kolaže, dok je vremešni čika Duco za sebe izabrao dnevni boravak, gdje uz uključen TV još bolje slika. „U dnevnoj sobi pored omiljenog – tv programa koji pratim, uzmem pa naslikam nešto. U ovoj velikoj kući živimo sami, pa smo i odabrali svoja omiljena mjesta za rad. Nekad mi je omiljeni hobi bio ribolov i svo slobodno vrijeme provodio sam pored rijeka. Evo i danas, iako odavno ne idem u lov, imam oko 100 spremnih udica. Neka, kažem ja, ostane djeci. Imam Jedan od Bulatovićevih novih radova “Jezero”

Kolaž

Jedan od Jasninih kolaža u dvorištu i pčela, a i meda dovoljno za nas“, priča nam Duco. Supruga Jasna, rođena Navratil ima 76 godina. Rođena je Sarajka češkog porijekla. Poslužila nas je slatkim od dunja. Pored ljubavi prema cvijeću kojeg u kući ima kao u nekoj mini botaničkoj bašti, počela je da izrađuje kolaže. Kaže da dosadu najbolje prekratiti nekim hobijem, kada se svi kućni poslovi i obaveze pozavršavaju. Nikada nije kasno probuditi „uspavane“ talente za koje se i pored želja, nekad nije imalo ni vremena ni prostora, uvjerena je ona. Uostalom, to dokazuje svojim primjerom. „Kada završim obaveze prelistavajući stare bazare stvorim sliku u glavi kakvu želim da prenesem na materijal. Za kolaže treba dosta

Nikada nije kasno probuditi „uspavane“ talente za koje se i pored želja, nekad nije imalo ni vremena ni prostora, uvjerena je Jasna

vremena, kad završim pokažem Ducu, pa vidimo da li je dobro ili ne. Ako je nešto pretrpano ja ponovo radim. Počela sam prije mjesec dana i do sad imam deset izrađenih kolaža. Momenat je u glavi i tad se latim posla. Lijepak, podloga i makazice to je moj materijal za rad. Ako pronađete zadovoljsto u nečemu, i afinitete za ne-

što, počnite sa radom jer nikad nije kasno“, zaključila je Jasna. Iako supružnici Bulatović ne žele da prave izložbu, predsjednik Udruženja slikara grada na Tari Dragoslav Jeknić Shaft dao je posljednju riječ. „Duco kompozicije radi odlično, kao da je za to završio škole, Jasnini kolaži su kao da je završila dizajn. Njih dvoje se u radu savršeno dopunjavaju, uz idealnu porodičnu harmoniju, pa iako se Jasna ne slaže sa mojom namjerom, ja ću ipak organizovati izložbu za njih dvoje, jer je važno da publika, odnosno građani vide njihove radove koji su i te kako kvalitetni“, kazao je Jeknić uz konstataciju da je za supružnike pripremio platna i boje, odnosno materijal kako bi nastavili sa radom. Zorica Bulatović

kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

veče priređeno U oKvirU proGrAMA ª reADinG BALKAnSº

Književnik Nikola Nikolić predstavio se u Sarajevu Književno veče crnogorskog pisca Nikole Nikolića održano je u sarajevskoj galeriji “Zvono”. Na događaju koji je moderirala urednica i novinarka Kristina Ljevak govorilo se o posljednjoj Nikolićevoj knjizi, zbirci priča “Atakama”, a bilo je riječi i

o njegovom novom romanu, koji će biti objavljen na jesen. Nikola Nikolić piše pripovijetke i romane. Objavio je dva romana “Čvor” i “Meandar”, kao i zbirku priča “Atakama”. Umjetnički je direktor podgoričkog sajma knjiga.

Nikolić boravi u Sarajevu u okviru programa književnih rezidencija “Reading Balkans”, koji organizuje međunarodna književna mreža “Traduki”. Organizator sarajevske rezidencije je P.E.N. centar Bosne i Hercegovine. R.K.

KoMeMorATivnA SJeDniCA povoDoM SMrTi GLUMAčKoG BArDA oDrŽAnA U poDGoriCi

Snaga i talenat Miša Janketića ugrađeni Su u iStoriJu teatra

⌦

Marija Roganović

lanovi porodice, prijatelji i kolege, oprostili su se minutom ćutanja i dugim aplauzom juče u Crnogorskom narodnom pozorištu, od velikana našeg glumišta Mihaila Miše Janketića

Na komemorativnoj sjednici u Crnogorskom narodnom pozorištu, priređenoj simbolično na 81. rođendan Mihaila Miša Janketića, govorili su juče direktorica CNP Zorana Kralj, reditelj Blagota Eraković, ministar kulture Aleksandar Bogdanović i glumac Slobodan Marunović. Janketić je bio počasni član Crnogorskog nacionalnog teatra od 2001. godine i kako je

podsjetila Kralj, na ovoj je pozornici podario crnogorskom teatru neke od najupečatljivijih interpretacija velikih uloga domaće i svjetske dramaturgije, između ostalog i istorijskih ličnosti poput Marka Miljanova i kralja Nikole, koje je ostavio u nasljeđe narednim generacijama. Reditelj Blagota Eraković u čijem je komadu “Jakov grli tr-

nje” 2005. godine Janketić ujedno odigrao posljednju ulogu u CNP-u, istakao je da je riječ o jednom od najvećih umjetnika južnoslovenskog teatra. “Po najstrožim kriterijumima stručne i opšte javnosti Mihailo Janketić se ubraja u najveće dramske umjetnike - glumce, druge polovine 20. i prvih godina 21. vijeka. Svjedok sam i učesnik svih velikih dometa koje je nenadmašnom, jedinstvenom imaginacijom Mišo Janketić, na samo njemu svojstven način dostizao zasipajući nas maestralnošću, bilo na prigodnim manifestacijama, bilo tumačeći najveće, najkomplikovanije uloge domaće i

svjetske literature. Ono što je imao Mišo nije imao niko od nas, a to je ogromna radna energija i ljubav prema pozorištu i svakom zadatku koji je do perfekcije ispunjavao”, kazao je Eraković, koji je ujedno podsjetio i na neraskidivu vezu Janketića i Crne Gore. “Znao je da kaže da je na svome tek kad dođe u Tomaševo i Crnu Goru za koje je bio sudbinski i emotivno vezan. Često sam razmišljao kako Mišo čim stigne na tlo Crne Gore bez greške i trunke poze govori crnogorski, ijekavski, zanoseći malo na tomaševski, o čemu smo imali bezbroj kreativnih rasprava”, prisjetio se reditelj.

Teško je nabrojati sve Mišove uloge, od najvećih istorijskih ličnosti do najkompleksnijih likova iz djela svjetskog repertoara - ali ću reći da je bio univerzalni talenat, rođeni glumac, podjednako dobar i u komičkim i u tragičkim, dramskim ulogama, ističe Eraković. “Njegova imaginacija, mašta, intuicija, snaga, se graničila sa metafizikom. Po tom sam ga i svrstao, ne u princa, kako su ga za života zvali, već u kralja južnoslovenske glume i pozorišta”, kazao je Eraković, uz osvrt na dva zajednička zadatka koja nijesu stigli da ispune - uloge Kanjoša Macedonovića i Grubana Malića iz “Heroja na magarcu”.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

kultura

KANJIZARES I GOMEZ OPRAVDALI OČEKIVANJA PUBLIKE

Perfektnim nastupom počelo takmičenje gitarista u Tivtu je u punoj Maloj sali Centra za kulturu Tivat. Publiku je oduševio izvođenjem muzike koju je sam komponovao za dvije gitare, ali i kompozicijama slavnog Manuela De Falje kojima je dao novu dimenziju svojim istančanim umijećem sa žicama. Gitarska legenda, čija karijera traje već četiri decenije, na

majstorskoj radionici u Centru za kulturu Tivat podijelio znanje i prenio iskustva mladim umjetnicima evropske gitarske mreže EuroStrings. Takođe, publika u kotorskom Domu učenika i studenata “Spasić-Mašera” imala je priliku da se uvjeri i u talenat gitarskih EuroStrings zvijezda u usponu. R.K. Foto: Dejan Lopičić

Perfektnim nastupom jednog od najznačajnijih i najuticajnijih flamenko umjetnika današnjice Huana Manuela Kanjizaresa svečano je otvoreno 13. Međunarodno takmičenje gitarista u Tivtu. Španski virtuoz, kom se na sceni pridružio njegov dugogodišnji kolega Huan Karlos Gomez, izazvao je ovaci-

Porodica, prijatelji i kolege oprostili se od Mihaila MIše Janketića

“Vrijeme neumitno teče, pa nam se činilo ima vremena. Ali eto, dragi moj Mišo, preteče nas vrijeme. A za tebe sam siguran da te vrijeme nikada neće preteći. Tvoju snagu, intelekt, jedinstveni talenat ugradio si u istoriju srpskog, crnogorskog, južnoslovenskog teatra, i što bude više vrijeme odmicalo, to će tvoja veličina biti sve veća i služiće kao uzor i pravilo svim generacijama koje dolaze”, zaključio je crnogorski režiser na komemoraciji. Život Mihaila Miše Janketića mogao bi se gotovo bez dodatnih intervencija pretočiti u intrigantni dramaturški predložak, rekao je ministar kul-

ture Aleksandar Bogdanović, ističući da su “zanatski perfekcionizam, posvećenost, ali i kompleksno glumačko iskustvo” ono što ga je izdvajalo od drugih. “Bio je sigurno jedan od književno najosvešćenijih glumaca jugoslovenskog prostora, a njegov odnos prema tekstu uvijek je podrazumijevao precizno prepoznavanje konteksta, što glumačko majstorstvo Miše Janketića čini zanatskim uzorom mlađim generacijama glumaca. Jedan od najboljih primjera te posvećene i eruditne kreacije lika, zasigurno je uloga kralja Nikole u predstavi “Princeza

Znao je da kaže da je na svome tek kad dođe u tomaševo i Crnu Goru Za koje je bio sudbinski i emotivno veZan. Često sam raZmišljao kako mišo Čim stiGne na tlo Crne Gore beZ Greške i trunke poZe Govori CrnoGorski, ijekavski, Zanoseći malo na tomaševski Ksenija od Crne Gore”, zahvaljujući čemu smo dobili nezaboravnu rolu o stradalništvu crnogorskog suverena”, kazao je ministar kulture, i dodao da je crnogorska publika u Mišu Janketiću imala šta da prepozna, “ali je i on Crnu Goru prepoznavao kao mjesto svojih korijena”, uz podsjećanje na Janketićevo “samonametnuto izopštenje” iz 1969. godi-

ne, prilikom zabrane predstave “Kada su cvetale tikve”. “U znak protesta te 1969. godine napustiće glumu i preseliće se u svoje Tomaševo, gdje će u jednoj, za mnoge neshvatljivoj, pastoralnoj izolaciji pokazati svoj otklon prema ataku na slobodu umjetničkog stvaralaštva. Srećom po umjetnost to samonametnuto izopštenje prekinuće poslije pola godine, ali će i istoriji jugoslovenske pozorišne umjetnosti ostaviti jedan osoben čin pobune i spremnosti na odricanje zarad umjetničkih sloboda. Upravo takvom odlukom, on je pokazao umjetničku, moralnu ali i intelektualnu širinu, napravivši svojevrsni ironijski otklon istovremeno prema oportunizmu i konformizmu. Danas možemo reći da je i to bila jedna od Mišinih bravuroznih uloga, iako nije ostvarena ni u pozorištu ni na filmu”, rekao je Bogdanović.

Glumac Slobodan Marunović, istakao je da je za njega bila privilegija na sceni i u životu da bude “svjedok posvećenog podanika teatra, monaha boginje Talije, pjesnika i duhovnika koji je svojim magičnim i harizmatičnim spiritom ulazio u najkompleksnije likove svjetske i domaće literature...rastavljao ih i sastavljao i donosio pred nas istinite ljude sa svim svojim patnjama, zabludama, snovima, uzletima i padovima, kakav je i sami život koji živimo”. “Višedecenijska misija posvećena teatru i životu, što je bilo neodvojivo kod njega, prerasla je u remek djelo teatra i života Mihaila Miša Janketića i smjestila njegovo ime u besmrtne duhove. Neka ga sa ovog mjesta isprati gromoglasan aplauz i odjekne nebeskim prostranstvima na putu u vječnost”, oprostio se od barda jugoslovenskog glumišta Marunović.

KULTURA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

MONOGRAFIJA I IZLOŽBA ISTAKNUTOG CRNOGORSKOG SLIKARA PREDSTAVLJENI U MUZEJU MIMARA

U Zagrebu obilježeno pola vijeka stvaralaštva Dimitrija Popovića

staknuti crnogorski umjetnik Dimitrije Popović obilježio je u četvrtak 50 godina umjetničkog stvaralaštva predstavljanjem monografije “Dimitrije Art”, izložbom i performansom “Alegorija o umjetnosti” u Muzeju Mimara u Zagrebu.

Monografija čiji je naziv “Dimitrije art” na više od 620 stranica obuhvata Popovićev opus u periodu od 1966. do 2018. godine, štampana je u izdanju Skaner studija i Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske, i bez obzira na činjenicu da daje samo presjek autorovog rada, teška je, kako je rečeno, 4,5 kilograma. “Možda je jedinstvena u našoj izdavačkoj praksi”, kazao je urednik Božo Biškupić zahvaljujući svima koji su o knjizi govorili, a bilo je njih desetak, kao i onima koji su u kreiranju monografije učestvovali. Na promociji monografije istaknuto je da je glavna tema Popovićevog opusa ljudsko tijelo i egzistencijalna drama njegovog trajanja i propadanja. Vesna Kusin kazala je da je specifičnost knjige i u činjenici da su svi tekstovi u njoj djelo Dimitrija Popovića, osim uvodnog teksta Žarka Paića. Monografija obuhvata dvadeset odabranih tema, od mit-

Sa promocije u Mimari

ske preko sakralne i svjetovne, sagledavajući umjetnikovo bogato prikazivanje ljudskog tijela, od žrtvovanja i posvećenja, erosa i tanatosa, lijepog i ružnog, stvarnog i imaginarnog, do Hristovog tijela kao idealnog oblika i nadahnuća, istakla je Kusin. Ona je dodala da knjiga pokazuje raskoš i različitost medija kojima se Dimitrije Popović služio kroz decenije, od onih klasičnih poput crteža,

Sve njegovo stvaralaštvo nastalo je u Zagrebu, ali je njegovo ishodište i nadahnuće u rodnom Cetinju podno Lovćena, kao i opsjednutost tijelom, osobito Hristovim mučeništvom

slika, grafika, skulptura, pa do savremenih tehnika kolaža, asamblaža, fotografije, objekta, instalacije i performansa. Sve njegovo stvaralaštvo nastalo je u Zagrebu, ali je njegovo ishodište i nadahnuće u rodnom Cetinju podno Lovćena, kao i opsjednu-

tost tijelom, osobito Hristovim mučeništvom. Krešimir Nemec je rekao da je Popovićeva umjetnost dijalog s umjetničkim nasljeđem, u kojem se slikarstvo i književnost hrane jedno drugim. Ključno obilježje njegove umjetnosti je melanholija koje je odraz tjeskobe i kulturni je fenomen. Juraj Kolarić kazao je da Popović slikar izuzetnog religioznog senzibiliteta. Po njemu, niko još od baroka nije tako vratio u savremenost temu krsta i umiranja. Iako je smrt stalno prisutna u njegovom radu, čovjek nikada ne umire niti je patnja uzaludna, zaključio je. Umjetnik je rekao da je srećan i zadovoljan što je 50 godina svoga rada obilježio tako sjajnom knjigom, ali je napomenuo da je to zadovoljstvo prožeto melanholičnom niti. Nije, kaže, melanholičan zbog godina i zbog svijesti što čovjek zna da će otići s ovoga svijeta, nego što postaje svjestan koliko ljepote daje umjetničko stvaranje. Čovjek stvarajući pokušava odgovoriti na prirodu ljudskog bića jer zna da je već u plodu zametak sjemena smrti. Što nadilazi smrt je umjetnost. Smisao smrti daje smi-

DOKUMENTARNIH FILMOVA SNIMLJENO JE DO SADA O ISTAKNUTOM LIKOVNOM STVARAOCU DIMITRIJU POPOVIĆU

sao životu, kazao je Popović i pozvao se na citat iz istorije umjetnosti koji kaže da je život posvećen umjetnosti jedno je od najvećih čovjekovih posvećenja, koje umjetnost nije iznevjerila. Dimitrije Popović, slikar i pisac (1951) studije na Akademiji likovnih umjetnosti završio je u Zagrebu, 1976. godine. Priredio je sedamdesetak samostalnih izložbi i učestvovao na više od tristo grupnih. Dobitnik je tridesetak nagrada za likovnu umjetnost i književnost. O djelu Dimitrija Popovića do sada je objavljeno 13 monografija te snimljeno 15 dokumentarnih filmova. Objavio je 5 knjiga eseja o likovnoj umjetnosti i 4 knjige iz beletristike. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

KULTURA

Sporni kolaži nisu falsifikati, Dado ih je radio na Cetinju RATKO ODALOVIĆ I ALEKSANDAR ČILIKOV DEMANTOVALI PISANJE ª MONITORAº O ĐURIĆEVOJ IZLOŽBI

Marija Roganović

ustos izložbe Ratko Odalović i istoričar umjetnosti Aleksandar Čilikov demantovali su Vikend novinama navode iz teksta objavljenog u nedjeljniku “Monitor” da među radovima izloženim na aktuelnoj izložbi Miodraga Dada Đurića u JU Muzeji i Galerije Podgorice, ima falsifikata.

Aleksandar Čilikov, koji je rođak crnogorskog velikana umjetnosti Dada Đurića, rekao je Vikend novinama da iza priča o falsifikatima najvjerovatnije stoje porodične nesuglasice. “Dadova kćerka i porodica Đurić nijesu u dobrim odnosima i to je razlog svemu ovome. U pitanju su Dadovi raniji radovi, nastali prije više od 40, 50 godina. Kako ona može da zna za njih, kada se nije ni rodila u to vrijeme. To su sve porodične nesuglasice...”, tvrdi Čilikov, koji nije direktno učestvovao u pripremi izložbe, ali je na poziv direktora JU Muzeji i galerije Podgorice, Seada Đokaja, potvrdio autentičnost

njemu poznatih djela. “Svi izloženi radovi su mi poznati, čak i ta dva sporna kolaža, za koja Dadova kćerka izričito tvrdi da su falsifikati, znam kada su rađena. On je to radio na Cetinjskom bijenalu, što je podatak poznat i ljudima iz muzeja. Tom prilikom, napravio je četiri-pet radova, koji su po mom mišljenju odlični, iako ona tvrdi da nijesu”, istakao je istoričar umjetnosti. Izložba je, kako ističe Čilikov, odlična, možda i najbolja u Crnoj Gori ikada prikazana. Međutim, ako ne bude bilo drugog rješenja, tačnije, ako Đurićeva kćerka bude insistirala na tvrdnjama, sastavljanje komisije koja bi utvrdila autentičnost radova, biće nužno. “Istina, svako ima mišljenje, ali pođite od sebe, da li biste mogli vjerodostojnost i kvalitet kataloga da procijenite na kompjuteru? To je nemoguće. Stoga sam predložio da se napravi komisija, da se dovedu grafolozi, tehnolozi, istoričari umjetnosti i da sami daju sud”, poručuje Čilikov. Ratko Odalović ne odbacuje mogućnost složenih porodič-

nih odnosa kao uzroka tvrdnji Amarante Szidon ali dodaje da u svakom slučaju “trpi umjetnost i neprocjenjivi legat jednog od najznačajnijih slikara 20. vijeka”. “Ne znam jesu li u pitanju neke porodične nesuglasice, jedino mi je žao što su ovakve priče bacile sjenku na dobru izložbu. Tu ima radova koje po prvi put crnogorska publika ima priliku da vidi, a to nijesu ti sporni radovi. “Suština priče je da je ljubiteljima umjetnosti prezentovana dobra i velika izložba, da tu ima odličnih starijih radova, od kojih neke po prvi put imamo priliku da vidimo... Na žalost, sada su za medije i javnost interesantniji navodni falsifikati na izložbi a nauštrb umjetnosti i slikarske veličine kakva je Dado Đurić. Ponekad mi se i čini da našu sredinu više zanimaju ovakve stvari negoli sama umjetnost...”, kazao je Odalović. On je dodao da su dobri poznavaoci Dadovog djela sa kojima je razgovarao kazali da ovdje nema govora o falsifikatima, te da on nije pozvan da procjenjuje autentičnost radova.

Odalović

Čilikov

ŽAO MI JE ŠTO SU OVAKVE PRI- SVI IZLOŽENI RADOVI SU MI POČE BACILE SJENKU NA DOBRU ZNATI, ČAK I TA DVA SPORIZLOŽBU. TU IMA RADOVA KO- NA KOLAŽA ZNAM KADA SU URAĐENA JI SU PRVI PUT IZLOŽENI U tekstu u nedjeljniku Monitor navodi se da je umjetnikova kćerka Amarante Szidon, nakon nedavnog otvaranja izložbe u Podgorici, uputila pisma JU Muzeji i galerije Podgorice, kao i Ministarstvu kulture, u kojima je upozorila na brojne falsifikate slika na izložbi, koji su predstavljeni u katalogu koji prati izložbu. Ona je, navodno, od ustanove zatražila da se više od deset radova ukloni sa izložbe i kataloga. Posebno insistirajući na radovima – na dva kolaža iz 1996. godine, koji su u katalogu prezentovani na stranicama 26 i 27.

Szidon, koja je inače testamentom ovlašćena da se brine o slikarevoj ostavštini, tvrdi da je katalog izložbe na kome je uočila problematične radove na uvid dobila samo dan prije otvaranja. Najsveobuhvatnija i najznačajnija izložba radova jednog od najistaknutijih crnogorskih umjetnika, trenutno izložena u Muzejima i galerijama Podgorice, obuhvata vremenski raspon od 1949. do 2008. godine, a prvi put se podgoričkoj i crnogorskoj javnosti stavljaju na uvid radovi iz privatnih kolekcija kolekcionara iz Crne Gore.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

američko ministarstvo pravde

britan za dvij

Nova optužNica protiv asaNža

Američko Ministarstvo pravde podiglo je novu optužnicu protiv osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža zbog dobijanja i objavljivanja povjerljivih informacija. Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, Asanž je optužen po 18 tačaka, prenio je AP. Nove optužbe dosta su ozbiljnije od onih koje je Ministarstvo pravde nagovijestilo prošlog meseca, kada je Asanž optuživan da je sa bivšim analitičarem Vojne obavještajne službe

Mej

Čelsi Mening kovao zavjeru da razbiju kompjutersku šifru Ministarstva odbrane. Sada se Asanž optužuje da je sa Mening kovao zavjeru da dobije i objelodani povjerljiva dokumenta koja se odnose na nacionalnu bezbjednost, uključujući depeše Stejt departmenta koje su se odnosile na ratne operacije u Iraku i Avganistanu. Asanž je u pritvoru u Londonu, a Sjedinjene Američke Države su od Velike Britanije tražile njegovo izručenje.

evakuisane hiljade ljudi

Šumski požari se Šire izraelom

Centralni Izrael pogodila je serija šumskih požara zbog čega je evakuisano više hiljada ljudi. Vatra koja se nekontrolisano širi prekinula je i saobraćaj na glavnom auto-putu koji povezuje Tel Aviv sa Jerusalimom. Nije jasan uzrok požara, ali je prema navodima AP vatra buknula nakon jevrejskog festivala Lag Ba’’Omer koji učesnici obilježavaju logorskim vatrama. Oblaci dima se uzdižu sa obronaka u srednjem i južnom dijelu zemlje. Širenje

požara podstiču i visoke temperature. Zbog toplotnog talasa, temperature u nekim djelovima zemlje kreću se i do 43 stepena. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu naložio je nadležnim ministarstvima da zatraže avione za gašenje požara iz inostranstva i zahvalio Egiptu koji je poslao dva helikoptera. Avioni iz Italije, Grčke, Hrvatske i sa Kipra stižu u Izrael kako bi pomogli, saopštilo je ministarstvo spoljnih poslova te zemlje.

“Poštujem” ostavku britanske premijerke, rekla je njezina njemačka koleginica, kancelarka Angela Merkel. “Uopšteno, (kancelarka) želi da njemačka vlada nastavi tijesnu saradnju s britanskom vladom (...), a tako će i biti”, rekla je portparolka kancelarke Merkel. Ona je odbila da se izjasni o eventualnim posljedicama ostavke na Bregzit.

Britanska premijerka Tereza Mej najavila je da 7. juna podnosi ostavku, čime će početi trka za novog premijera, koji će pokušati da prekine zastoj oko Bregzita, javila je agencija “Rojters”. “Podnijeću ostavku na mjesto lidera konzervativaca i unionista u petak, 7. juna, kako bi se izabrao nasljednik”, rekla je Tereza Mej na konferenciji za novinare ispred sjedišta britanske vlade. Ostavka na mjesto partijskog lidera automatski znači i odlazak sa mjesta premijera, na kojem je provela tri godine. O namjeri da podnese ostavku je informisala kraljicu, a ostaće na funkciji premijera Velike Britanije do kraja unutarstranačkih izbora, koji traju oko šest nedjelja. Tereza Mej je rekla da je dala sve od sebe da postupa u skladu sa ishodom referenduma iz 2016. godine, na kojem su britanski građani glasali za izlazak iz EU, prenio je Bi-Bi-Si. Učinila je, kako je naglasila, sve što je mogla da ubijedi poslanike da podrže sporazum o Bregzitu i istakla da duboko žali što nije uspjela da sprovede odluku o izlasku Britanije. Naglasila je kako joj je bila izuzetna čast da služi zemlji koju voli, a govornicu u Dauning Stritu napustila je u suzama. Premijerka je u sukobu sa poslanicima

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

nska prEmijErka najavila da jE sEdmicE napušta funkciju

j 7. juna podnosi ostavku iz svoje stranke, koji se protive njenom najnovijem planu za Bregzit. Rojters piše da će odlazak Tereze Mej produbiti krizu oko izlaska Britanije iz EU. Novi lider će vjerovatno voditi odlučniju politiku u vezi sa Bregzitom, što će povećati mogućnost raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora, ocjenjuje Rojters. Komentarišući odluku Tereze Mej, francuski predsjednik Emanuel Makron pozdravio je njen “hrabar rad” u procesu Bregzita, ali je naglasio potrebu da se “održi nesmetano funkcionisanje EU” i da to zahtjeva “brzo razjašnjenje”, prenio je Bi-Bi-Si.

Mandat britanske premijerke odvijao se u “vrlo složenom razdoblju” za odnose između Velike Britanije i Rusije, ocijenio je Kremlj i dodao da “pažljivo” prati situaciju nakon najave njene ostavke. “Nažalost, ne mogu se sjetiti nekog doprinosa razvoju bilateralnih odnosa između Rusije i Velike Britanije. Prije bih rekao da se dogodilo suprotno”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Suviše je rano SpekuliSati o poSljedicama ove odluke. principi evropSke unije naStavljaju da Se primjenjuju, odnoSno prioritet je da Se očuva dobro funkcioniSanje eu, što zahtjeva brzo razjašnjenje”, navodi Se u Saopštenju francuSkog predSjednika emanuela makrona.

Šef Evropske komisije ŽanKlod Junker rekao je juče da je britanska premijerka Tereza Mej hrabra žena prema kojoj ima veliko poštovanje. On je izjavio da ne osjeća nikakvu “ličnu radost” u njenoj ostavci, prenio je AP. “Mi ćemo poštovati novog premijera ali ništa se neće promijeniti u stavu koji je usvojio Evropski savjet o sporazumu o izlasku”, rekla je pomoćnica porptarolke Evropske komisije Mina Andreeva.

svijet

holandski izbori za Evropski parlamEnt

Laburisti pobjednici u Holandiji, Janšina lista najjača u Sloveniji Laburistička partija (PvdA) potpredsjednika Evropske komisije Fransa Timermansa osvojila je najviše glasova na holandskim izborima za Evropski parlament, sudeći prema rezultatima preliminarne izlazne ankete Ipsosa. Kako je prenio francuski “Liberasion”, laburisti su, uprkos drugačijim prognozama, na izborima pretekli liberale

(VVD) i populiste (FvD). Timermansova PvdA bi, prema rezultatima izlazne ankete sprovedene za holandsku televiziju NOS, imala pet od 26 mjesta u Evropskom parlamentu rezervizanih za Holandiju, VVD četiri, dok bi FvD Tjerija Bodea imala tri. Izbori za Evropski parlament održavaju se do nedjelje, 26. maja, a prvi su u četvrtak gla-

sali građani Velike Britanije i Holandije. Istraživanja pokazuju da će najviše glasova i mandata od osam koliko u Evropskom parlamentu pripada Sloveniji, dobiće lista opozicionog lidera i bivšeg premijera Janeza Janše. Slijede dvije liste iz stranaka vladajuće koalicije Marjana Šareca, prema anketama koje su juče prenijeli mediji.

grčki prEmijEr cipras u intErvjuu za grčku tElEviziju:

Postoji konstantan rizik od “vrućeg sukoba” s Turskom

Premijer Grčke izjavio da postoji konstantan rizik od “vrućeg” incidenta s Turskom, te da se radi o nepredvidivom susjedu koji ne poštuje međunarodno pravo. Cipras u intervjuu za grčku televiziju nije skrivao zabrinutost o tenizijama u odnosima s Turskom i da s obzirom na to, postoji razlog da

Grčka bude spremna, prenijela je ANA. “Grčka ima snažnije saveznike nego ikada”, naglasio je Cipras, podsjećajući da su zemlje EU na posljednjem samitu podržale Republiku Kipar. On je takođe istakao saveze koje je Grčka uspostavila sa zemljama u regionu. “Uspjeli smo da izgradi-

mo mrežu stabilnosti”, rekao je Cipras, i objasnio kako samo Turska odbija razgovor i nastavlja s provokativnim radnjama. Premijer je procijenio da politika Ankare vodi u slijepu ulicu, da ne pomaže njihovim planovima i da će na kraju dana to da shvati i predsjednik Turske.

Drugi pišu

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

hapšenja i pogubljenja istaknutih učenjaka u naftnom kraljevstvu

Pogubljenja u SaudijSkoj arabiji i SPirala ćutanja

Još od intenzivne kampanje hapšenja velikog broja istaknutih sunitskih i šiitskih učenjaka, ali i pripadnika liberalne struje, Saudijska Arabija se oglušuje na sve pozive boraca za ljudska prava koji osuđuju dešavanja u zatvorima te zemlje. Na stotine značajnih saudijskih ličnosti nalazi se iza zatvorskih rešetaka bez jasne i uvjerljive optužbe. Zatvorenicima su uskraćena i najosnovnija prava, poput prava okrivljenog da uzme branioca po svom izboru, ili pravo na otvoreno i transparentno suđenje. Saudijske vlasti su 2017. godine pokrenule kampanju hapšenja, koja je obuhvatila brojne istaknute figure reformističkog pokreta i jedan broj pripadnika liberalne struje. U isto vrijeme, prema informacijama koje su procurile u medije, saudijska vlada namjerava veći broj njih osuditi na smrtnu kaznu, na temelju islamskog pravnog načela ta’zira, nakon što je tužilaštvo Saudijske Arabije podnijelo protiv njih tužbe političkog karaktera pred pravosuđem u čiju objektivnost postoji sumnja.

■ Preduga lista oPtužbi

Neke od tih optužbi su: podsticanje javnog mnijenja protiv kralja i njegovog nasljednika, otkrivanje nepravdi prema zarobljenicima, izražavanje cinizma i sarkazma o postignućima vlade i dovođenje u pitanje njenog kredibiliteta, izrugivanje Vijeću viših islamskih učenjaka i sumnje u njihov rad te nazivanje istih instrumentima u rukama vlasti. Takođe, na teret im se stavlja i sijanje sjemena pobune i neslaganja u društvu, opisivanje saudijskog režima kao represivnog sigurnosnog sistema zasnovanog na nepravdi, represiji i sakrivanju iza vjere. Lista svih optužbi je preduga da bi se ovdje iznosila, dok se istovremeno ne zna postoji li

podudarnost između optužbe i presude, zatim garancije za pravedno suđenje, posebno one koje su sadržane u međunarodnom pravu, te odvija li se sve to u skladu s odredbama i duhom islamskog prava.

■ do aPrila čak 107 Pogubljenja

Evropsko-saudijska organizacije za ljudska prava - ESOHR je objavila poređenje u podacima o pogubljenjima u Saudijskoj Arabiji tokom pet godina vladavine

Zatvorenicima su uskraćena i najosnovnija prava, poput prava okrivljenog da uzme branioca po svom izboru, ili pravo na otvoreno i transparentno suđenje

kralja Salmana, od dolaska na vlast pa sve do 23. aprila ove godine. Tako je u 2015. godini izvršeno 68 smrtnih presuda, da bi taj broj 2016. godine iznosio 86, a potom se smanjio na 33 smrtne presude u 2017. godini. Broj se ponovo povećao 2018. godine, kada je izvršeno 48 pogubljenja, a onda je ove godine naglo porastao, kada je broj smaknuća do aprila dosegnuo 107, uključujući maloljetnike, žene, demonstrante i aktiviste. Prema posljednjim informacijama koje su procurile u javnost, a objavio ih je britanski portal “Middle East Eye” - MEE u utorak, saudijske vlasti namjeravaju da osude na smrt trojicu najistaknutijih predstavnika pokreta Sahva, ili islamskog buđenja. Radi se o šejhu Salmanu Al-Oudi, šejhu Avadu Al-Karniju i šejhu Aliju Al-Omariju. Pogubljenje bi trebalo da bude izvršeno nakon što prođe mjesec ramazan, što je praktična pri-

mjena onoga što se u medijima naziva kao “teorija spirale šutnje”.

■ Pogubni “strah od većine”

To će većinu ljudi usmjeriti da slijede diskurs medija. Mediji igraju veoma važnu ulogu u procesu kreiranja javnog mišljenja, naročito kada je u pitanju uspostavljanje većinskog dominantnog mišljenja ili bar privida većinskog mišljenja. Time će se, u konačnici, formirati javno mišljenje koje će se podudarati sa stavovima koje podržavaju mediji, a zapravo se radi o mišljenju vlasti ili vladajućeg sistema. Ovo je prvi rezultat, dok je drugi taj da će osoba koja se protivi nekom dominantnom usmjerenju biti manje voljna da iznosi svoje mišljenje na neku temu ako osjeća da je u manjini. Prema “teoriji spirale ćutanje”, ili “straha od većine”, pojedinci koji se protive pristupu ili smje-

ru koje prati društvo radije će zauzeti stav ćutanja kako bi izbjegli osvetu ili izolaciju od ostatka društva koje ne misli tako, a prije toga i države, zbog straha od društvene izolovanosti koju bi moglo pratiti i uskraćivanje drugih prava, poput prava na zaposlenje i tome slično. Uprkos tome, odluku ovih pojedinaca da šute o stavovima koji se protive mišljenju većine represivni režimi smatraju dokazom protivljenja koje takođe treba biti sankcionisano. Upravo se to desilo s velikim brojem istaknutih predstavnika Sahve, koje je obuhvatila kampanja hapšenja 2017. godine. Iako nisu bili poznati po bilo kakvom suprotstavljanju ili neprijateljstvu prema usmjerenjima ili politikama vlade, nisu ostali pošteđeni hapšenja. Završili su iza zatvorskih rešetaka, zajedno s onima koji su podizali svoj glas i sada čekaju da vide kakvu će odluku donijeti vlasti u njihovom slučaju. Al Džazira Balkans

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

Na osnovu člana 36 stav 5 Zakona o privrednim društvima ( “Sl.list RCG” br 6/02, “Sl.list CG” 17/07, 80/08, 40/10 I 36/11 ) od strane Odbora direktora AD “Veleprodaja” Nikšić, donosi se sledeća

ODLUKA

o sazivanju Redovne Skupštine akcionara Član 1. Saziva se, za dan 26.06.2019.. godine, sa početkom u 11:00 časova, u prostorijama Društva “Veleprodaja” AD Nikšić, Školska bb, redovna godišnja Sjednica Skupštine akcionara AD “Veleprodaja” Nikšić. Član 2. Za sjednicu se utvrđuje sledeći dnevni red: 1. Otvaranje Redovne godišnje sjednice Skupštine akcionara i izbor radnih tijela: - izbor Predsjedavajućeg Redovnom godišnjom sjednicom Skupštine; - Imenovanje Sekretara Sjednice Skupštine; - Izbor Predsjednika i dva člana verifikacione komisije; - Izbor zapisničara i ovjerivača zapisnika; - Usvajanje Izvještaja Verifikacione komisije o prisutnosti akcionara na sjednici Skupštine u skladu sa jedinstvenim spiskom akcionara, izdatim od CDA Crne Gore; - Usvajanje jedinstvenog spiska akcionara, izdatog od strane CDA Crne Gore. 2. Usvajanje zapisnika sa prehodne sjednice Skupštine akcionara 3. Usvajanje završnog računa AD “Veleprodaja” Nikšić, za 2018. godinu; Usvajanje Izvještaja o poslovanju Društva za 2018. godinu; Usvajanje Izvještaja Revizora za 2018. godinu. 4. Razrješenje od dužnosti članova Odbora Direktora 5. Izbor i imenovanje novih članova Odbora direktora 6. Razrešenje Revizora 7. Izbor i imenovanje Revizora Član 3. Pravo da učestvuju i odlučuju na Redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine akcionara Društva imaju svi upisani akcionari , sa pravom glasa, koji valjano prijave svoje učešće na istoj. Prijavljivanje za učešće u radu na Redovoj godišnjoj sjedniie Skupštine akcionara Društva može se učiniti u vremenu 10.30h do 10.55 časova , na dan održavanja Sjednice, u prostorijama Društva, na adresi Školska bb Nikšić, uz davanje na uvid lične karte , odnosno prilaganjem valjanog punomoćja za zastupanje. Kvorum čine akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja upisanih akcija sa pravom glasa, a koji su prisutni ili zastupani putem valjanih punomoćja ili su glasali putem glasačkih listića. Skupština akcionara donosi odluke večinom glasova prisutnih ili zastupanih akcionara ili putem glasačkih listića.U radu na Redovnoj godišnjoj sjednice Skupštine, akcionar može učestvovati i elektronskim putem prije ili u toku održavanja Sjednice i to na način da, najmanje dva radna dana prije održavanja Sjednice, dostavi Izjavu ovjerenu kod notara da će glasanje izvršiti na određene e-mail adrese. Član 4. Odluka stupa na snagu danom donošenja. Predsjednik Odbora direktora Miloš Vučurović

Hotelska grupa“ Budvanska rivijera“ a.d., shodno Zakonu o privrednim društvima, daje sledeće

OBAVJEŠTENJE Odlukom Odbora direktora pokrenut je postupak restrukturiranja Društva- Odvajanje uz osnivanje novog Društva. Navedenim načinom restrukturiranja u prethodnom stavu, postojeće Društvo - Hotelska grupa“ Budvanska rivijera“ a.d., prenosi dio svoje imovine na novo Društvo koje se osniva -imovinu koju čine Hoteli „Sveti Stefan“ i „Miločer“ sa pripadajućim zemljištem i objektima na istom i to uz proporcionalnu podjelu akcija novog Društva, akcionarima postojećeg Društva. O predloženom načinu restrukturiranja izjasniće se Skupština akcionara Hotelske grupe“Budvanska rivijera“ a.d., na vanrednoj sjednici zakazanoj za 26.06.2019.godine, na osnovu Predloga odluka koje je za Skupštinu pripremio Odbor direktora. Predlog Odluke o odvajanju uz osnivanje novog Društva, objavljen je na internet stranici Društva. Hotelska grupa“ Budvanska rivijera“ a.d.

MARKETING

St.br.538/17 „MONTENEGRO SEKURITY SERVICES” DOO PODGORICA Podgorica,24.05.2019.god Stečajni upravnik u stečajnom dužniku, :”MONTENEGRO SEKURITY SERVICES” DOO PODGORICA na osnovu Rješenja Privrednog suda u Podgorici,poslovne oznake St.br.538/17 u skladu sa čl.134, Zakona o stečaju(Sl.list CG br.1/2011 O G L A Š A V A PETI (V) JAVNI POZIV ZA UNOVČAVANJE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA JAVNIM NADMETANJEM (putem prikupljanja pisanih ponuda i istovremeno, u skladu sa čl. 135, i 136 Zakona o stečaju ,obavještava o namjeri prodaje imovine, stečajnog sudiju, vlasnike stečajnog dužnika, razlučne i stečajne povjerioce, kao i sva druga zainteresovana lica Predmet prodaje : -Nekretnine upisane u LN 2489 KO Tološi -katastarska parcela br.4593/2 KO Tološi,ukupne površine 682 m2 i na njoj: *Pomoćna zgrada br.1 površine u osnovi 242m2 -nestambeni prostor PD1,površine 194m2 -stambeni prostor PD2,površine 194 m 2 *Pomoćna zgrada br 2,površine u osnovi 24m2 -katastarska parcela br 4593/3 KO Tološi,ukupne površine 271m2, - katastarska parcela br.4594/2 KO Tološi ,ukupne površine 1.212m2 i na njoj: *Porodična stambena zgrada br 1 ,površine u osnovi 294 m 2 -stambeni prostor PD1,površine 235 m 2 -stambeni prostor PD2,površine 235m2 *Pomoćna zgrada br.2 površine u osnovi 446m2 *pomoćna zgrada br3,površine u osnovi 33m2. *pomoćna zgrada br4,površine u osnovi 66m2 -Katastarska parcela br.4594/3 KO Tološi,ukupne površine 262 m 2 Početna cijena 720.000.00 €. Ponude se mogu dostaviti za kupovinu cjelokupne imovine stečajnog dužnika. Prodaja imovine dužnika vrši se putem dostavljanja zatvorenih pisanih ponuda , koje se podnose Privrednom sudu u Podgorici,ul.IV Proleterske brigade br 2, putem pošte ili neposredno na arhivi suda. Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka :PONUDA ZA KUPOVINU IMOVINE :”MONTENEGRO SEKURITY SERVICES” DOO PODGORICA -U STEČAJU-NE OTVARAJ. Ponuda mora da sadrži : a)za fizička lica 1. -lične podatke (ovjerenu fotokopiju lične karte ili pasoša) 2. -adresu za dostavljanje službene pošte, 3. -dokaz o uplati depozita, 4. -iznos ponuđene cijene po rednim brojevima oglašene imovine(koja ne može biti manja od početne) b)za pravna lica 1. -dokaz o registraciji pravnog lica 2. -podatke o licu ovlašćenom za podnošenje ponuda,sa propisanim punomoćjem, 3. -dokaz o uplati depozita 4. -iznos ponuđene cijene po rednim brojevima oglašene imovine(koja ne može biti manja od početne) Ponude se dostavljaju najkasnije do 24.06.2019 godine do 13,00 sati. Javno otvaranja ponuda će se obaviti dana 25.06.2019. god u Privrednom sudu CG u Podgorici (kancelarija br21) sa početkom u 12,00 sati. Ponude dostavljene putem pošte koje ne pristignu na arhivu suda do naznačenog vremena dostavljanja, neće se razmatrati. Pravo na dostavljanje ponuda za kupovinu imaju sva pravna i fizička lica (domaća i strana) koja po pozitivnim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine predmetnih nepokretnosti. Lica koja su zainteresovana za dostavljanje ponuda, dužna su da uplate depozit za učešće na javnom nadmetanju u iznosu od 5% od početne cijene imovine za koju dostavljaju ponudu, na žiro-račun stečajnog dužnika, koji se vodi kod HB br 520-13452-71. Dokaz o izvršenoj uplati depozita je sastavni dio ponude. Imovina se može razgledati svakog radnog dana od 10 do 15 sati. Smatrat će se da su ispunjeni uslovi za otvaranje ponuda, ukoliko do naznačenog vremena za dostavljenje ponuda, pristigne makar jedna pisana ponuda. Ponuda se dostavlja za kupovinu cjelokupne ponuđene imovine stečajnog dužnika , ili za kupovinu imovine po cjelinama. Kriterijum za odabir ponude je isključivo najveća ponuđena cijena.Imovina se prodaje u viđenom stanju. Neispravne ponude se neće razmatrati. Prednost u odabiru ima ponuđač koji ponudi najveću kupovnu cijenu. Ukoliko izabrani ponuđač odustane od date ponude, stečajni upravnik će proglasiti kupcem drugog ponuđača sa najvećom ponuđenom cijenom, a koja nije manja od početene cijene. Odustanak odabranih ponuđača od date ponude ili odustanak od zaključenja ugovora, povlači za sobom gubitak uplaćenog depozita. Odluku o prihvatanju najpovoljnijih ponuđača i prodaji imovine po ovom oglasu, stečajni upravnik će donijeti najkasnije u roku od 7(sedam) dana od dana održanog javnog otvaranja ponuda,i istu objaviti na oglasnoj tabli Privrednog suda CG u Podgorici. U slučaju eventualnih neslaganja katastarskih podatak sa stanjem na terenu,stečajni upravnik zadržava pravo da poništi prodaju , ne odabere ponuđača ili podatke usaglasi najkasnije do zaključenja ugovora o prodaji.Uplaćeni depozit izabranog ponuđača je sastavni dio kupoprodajne cijene, dok će uplaćeni depozit ostalih ponuđača istima biti vraćen u roku od pet dana od dana pravosnažnosti Odluke o prodaji. Odabrani ponuđač je dužan da sa stečajnim upravnikom zaključi u propisanoj formi Ugovor o kupoprodaji (prenosu) imovine najkasnije u roku od 10 dana od dana pravosnažnosti Odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača i prodaji imovine. Troškovi zaključenja i ovjere Ugovora padaju na teret kupca. Sve informacije u vezi predmetne prodaje, mogu se dobiti na telefon 067-644-647.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

PJESMA SPREMNA ZA CMC FESTIVAL

Frajle uz “zlato” uživaju u slobodi

Novosadski ženski akustični četverac The Frajle ove godine obilježava deceniju postojanja, a tim povodom uskoro će objaviti album obrada “Obraduj me”, sa kog su dame već predstavile dvije pjesme - “Ako je vrijedilo išta” feat. Vanna i “Negativ” feat. Tijana Dapčević. Ipak, prije dva dana odlučile su da “promijene ploču” - prezentovale su pjesmu “Zlato”, adut za 11. izdanje festivala CMC festivala u hrvatskim Vodicama, na kom će prvi put nastupiti idućeg mjeseca. Muziku je napisao Ante Pecotić, dok mu je prilikom pisanja teksta pomogla Jelena Buča. “Prvi put sarađujemo sa Pecotićem i super smo se poklopili. On je odličan autor i vjerujemo da će se ljudima svidjeti ovaj malo drugačiji zvuk

od nas. Mi pjesmu svakodnevno pjevušimo i jedva čekamo da je sviramo na koncertima”, istakle su Frajle, koje, osim pomenute Jelene, čine još Marija Mirković, Nevena Buča i Nataša Mihajlović. Spot za “Zlato” sniman je na imanju u blizini Novog Sada, a rediteljsku palicu preuzeli su Sandra Mihaljević i Igor Ivanović. “Kada poslušate pjesmu, shvatićete da nam je ideja spota bila da prikažemo neke obične i male stvari koje zaista čine život. Svaka od nas ima svoju ulogu i predstavlja svoj način kako uživa u slobodi. Jedna slika, druga vozi motor, treća jaše konja, četvrta čuva svoje antikvitete stare stotinama godina i svakoj je baš to dovoljno da bude srećna”, zaključuju Frajle. D.B.

The Frajle

VATRINA NEOBIČNA EKRANIZACIJA

“Poruke u boci” kao na VHS kaSeti Hrvatski rokenrol benda vima Mangroove, Chui i Beat Vatra minule sedmice nastu- Busters. Spot je režirao Filip pio je na podgoričkom Proljeć- Filković Philatz. nom pazaru, a juče je predsta“Željeli smo spot koji izglevio spot za pjesmu “Poruke u da kao da je neko na njega sluboci”, koja je čak osam godičajno nabasao na starim VHS na nedovršena čekakasetama. Od snimaka, la svojih pet minuneke stvari su auta, da bi mjesto tentično stare, nenašla na ovogoke smo snimali dišnjem albustarom VHS kamu - “Nama se merom, neke smo kupili, ali nikud ne žuri”. konačno - cijeli Muziku i tekst potpisuje lider spot smo snimibenda Ivan Deli na prastaru kačak, a Vatri se na setu i zatim sa te kaVatra ovom singlu, odnosete snimili cijeli spot sno aranžmanima na klanazad u digitalnom obliku. vijaturi, pridružio Toni Sta- Zato sada imamo autentičnu rešinić, talentovani klavija- VHS sliku koja bi mnoge moturista i kompozitor, jedan od gla emotivno vratiti u neko staglavnih protagonista u bendo- ro vrijeme”, kazao je Dečak. D.B.

SLAVKO KALEZIĆ ZA VN O NEKOLIKO EVR

želim revolu povratak na ⌦ Danilo Brajković

lavko Kalezić prezadovoljan je epilogom nedavne posjete Tel Avivu, u čijem je Euro cafeu, tokom udarne evrovizijske sedmice, između ostalog, novi singl “Moonlit night” otpjevao pred 2.000 ljudi. Za VN, Slavko priznaje da je sada na njegovom stolu nekoliko ponuda sa različitih adresa za povratak na Eurosong, a budžet i ambicije uticaće na konačnu odluku. Zavjesa na 64. izdanje Eurosonga spuštena je prethodnog vikenda u Tel Avivu, a najviše razloga za zadovoljstvo imaju Holanđani, na čelu sa Dankanom Lorensom, koji je trijumfovao. S druge strane, D-moll, predstavnik Crne Gore, makar kada govorimo o plasmanu nema čime da se pohvali, pošto je mladi bend takmičenje završio u prvom polufinalu, a na konačnoj listi zauzeo je 38. mjesto, pa su tako samo tri države imale lošiji plasman. Ipak, nisu se svi Crnogorci iz Tel Aviva vratili nezadovoljni. Glumac koji voli da pjeva iliti multimedijalni umjetnik, kako Slavka Kalezića često oslovljava domaća javnost, Vikend novinama poručuje da je iskoristio priliku koju su mu prethodne sedmice ukazali domaćini evrovizijske žurke u tamošnjem Euro cafeu i tako na lijep način obnovio prijateljstvo sa Izraelcima, koje datira još od 2017. godine, kada ga je posjetio u okviru predevrovizijske turneje. Između ostalog, Kalezić je sada premijerno otpjevao novi singl “Moonlit night”, a podsjeća da je reakcija brojne publike bila, kako kaže, nevjerovatna.

■ Ja prezadovolJan - oni zatečeni

“Prezadovoljan sam. Prvi put u karijeri sam nastupio če-

tiri sata poslije ponoći. Bio je to veoma ozbiljan događaj, koji je, poslije centralnog, najposjećeniji. Nastupio sam pred 2.000 ljudi, u klubu koji je na tri nivoa. Stvarno nevjerovatna energija. Lajnap je bio najbolji. Od 12. do 18. maja, u vrijeme udarne evrovizijske sedmice, svake večeri nastupio je po jedan internacionalni izvođač i jedan domaćin. Među inostranim učesnicima su bila tri pobjednika Eurosonga i pozvali su mene. Velika privilegija i čast je biti dio toga evo već treću sezonu”, naglašava Kalezić. Te 2017. Kalezić je Izraelcima predstavio “Space”, dok je “Moonlit night” znatno sporijeg ritma, a trebalo ga je promovisati u noćnom klubu. Uz pomoć remiksa i zanimljivog kostima, priča Kalezić, oduševio je sve prisutne do te mjere da su bili zatečeni. “Uvijek sam mudar kada je riječ o nastupima. Singl je oduševio muzičke znalce. Nisu očekivali da je to moj najbolji do sada. Znao sam da balada jeste divna, ali nekako u klupskom ambijentu i četiri ujutru - baš i ne ide. Snimio sam ‘Tel Aviv remix’, odnosno učinio je to Marko Drežnjak, moj dugogodišnji saradnik. Ubacili smo izraelski melos, uz neke specifične njihove momente, i zvučalo im je to iznenađujuće. Još su pozitivnije reagovali kada su vidjeli moj kostim, koji je napravila Marina Banović, a na kome je bila Davidova zvijezda. Kada sam ušao u klub, pa i kada je obezbjeđenje došlo po mene, reakcije su bile neprocjenljive. Bio sam presrećan, jer sam pokazao poštovanje prema njihovoj kulturi. Tokom 20 minuta nastupa bili su zatečeni”, prisjeća se Kalezić, uz napomenu da je njihova reakcija i gostoprimstvo dokaz da rezultat na Eurosongu (Slavko eliminisan u polufinalu) nije presudan da bi se ostvario uspjeh, a priznaje nam i da ne fali ponuda onih koji bi ga rado opet vidjeli na

velikoj sceni. “Obilazim svijet već tri godine. I sada sam se susreo sa Končitom (pobjednica 2014), Eleni Fureirom (predstavnica Kipra prošle godine), ovogodišnjim specijalnim gostima Eurosonga. Razgovarao sam i sa nekoliko producenata, dobio poziv da u julu gostujem na Malti. Moja misija se, dakle, širi. Ljudi znaju da se ne šalim kada je u pitanju šoubiznis. Ima tu sjajnih varijanti, ponuda sa više strana. Sigurno ću se vratiti na Eurosong. Ali, više ne preko takmičenja, prošao sam ih sve. Sada samo postoje dogovori. Da bih se opet pojavio, važan je budžet. Dokazao sam i da bez para mogu uspjeti, sa svojim umjetničkim kapacitetima, ali da bi povratak bio revolucionaran - potreban je novac”, cijeni Kalezić.

■ d-moll? vriJeme će pokazati

Dio boravka u Tel Avivu Kalezić je iskoristio i kako bi se sreo sa članovima D-molla. Savjetovao im je da se, bez obzira na plasman, drže skupa, a primijetio je i da mnogi komentarišu kako bi sa nume-

Kostim Marine Banović, u kom je Kalezić nastupio, oduševio je Izraelce

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

ZABAVA

ROVIZIJSKIH PONUDA I PLANOVIMA

UCIONARAN A EUROSONG rom “21. maj”, koju su objavili povodom Dana nezavisnosti, imali veće šanse za bolji plasman negoli sa pjesmom “Heaven”. “Ljudi znaju da sam uvijek svakog našeg predstavnika podržao, svidjelo se meni to muzičko pakovanje ili ne. Umjetnička etika nalaže da širimo ljubav, jednakost, da se ujedinimo svi. Nisam ih poznavao, ali sam dobio informaciju da me dosta pominju tamo. Kada sam stigao u Tel Aviv, veoma smo se lijepo družili, dao sam im božanstvene savjete. Rekli su mi da su mnogi prilikom intervjuisanja pominjali mene, kako ne mogu da vjeruju da nisam ušao u finale. Ipak, najvažnije je da kao umjetnici ostavite pečat i uradite nešto poslije Eurosonga. Možda je neko očekivao da će oni proći u finale. O ukusima se ne raspravlja. Mladi su, možda su neki od njih očekivali da uđu i u finale. Ta mladalačka energija ti daje nadu, znam kako to izgleda. Najbitnije je, nezavisno od toga hoće li opstati kao grupa ili neće, da ostanu u dobrim odnosima, iako svako od njih sada, možda, ima ideju o solo karijeri. Vrijeme će pokazati šta će se desiti”, nastavlja multimedijalni umjetnik.

■ POBJEDNIK - ZVUK BEZ SLIKE

LA MADONA, VEĆ MRŽNJA

Zanimljivo, nakon Eurosonga svjetska publika ne priča toliko o pobjedničkom nastupu koliko o najupečatljivijem trenutku revijalnog dijela. Krivac je Madona. Dugo se spekulisalo hoće li uopšte nastupiti, potpisati ugovor, šta će otpjevati. Na kraju, pomrsila je planove domaćinima - izvođenje hita “Like A Prayer” obilježili su tehnički problemi i loše pjevanje, zatim su, suprotno dogovoru sa domaćinima, njeni plesači razvili zastave Palestine i Izraela... Na društvenim mrežama odmah je počela hajka protiv nje. No, objašnjava Kalezić, to je Madona i to je svijet. “Madona je uspjela da okrene cijeli svijet protiv sebe. Znamo da ona nije Marija Kalas. Te večeri nije dobro pjevala, nešto se desilo. Možda je, kao i u mom slučaju, zakazao ‘in ear’ monitoring. Ono što me je zaprepastilo, a što se jasno vidjelo po društvenim mrežama, jeste koliko su ljudi bili mrziteljski nastrojeni prema njoj. A niko nije pričao o poruci nastupa. Naravno, njen tim je sve ‘ispeglao’, na Jutjubu sada taj nastup zvuči božanstveno, ali ne vidim otkud ta vrsta animoziteta i mržnje prema ženi, heroini, ikoni koja je udarila temelje pop kulturi kada je u pitanju video-produkcija. Dakle, nije me šokirala Madona već svijet, to koliko je ljudski um pun mržnje. Dokazala je da za nju ne postoji zakon, ugovor, ostvariće sve što zacrta, a to je sada bilo da ujedini Izrael i Palestinu. To je suština velikih umjetnika i revolucionara, među koje i sebe svrstavam”, ocjenjuje Kalezić.

Slavko Kalezić

Foto: Nada Vojinović

Riječ-dvije i o pobjedniku. Ili što bi Kalezić rekao - o zvuku bez slike. “Pobjednička pjesma mi se dopada, ali što bi rekli umjetnici izvođač ni po čemu ne prebacuje rampu. Više bih volio da slušam tu pjesmu na radio-stanici, nego da gledam taj nastup. Ipak, očekivana je njegova pobjeda, to su predviđale i kladionice. Za mene je Portugal bio odličan, a nije se plasirao u finale. Osvojio me je njihov predstavnik u svakom smislu, ludačka interpretacija. Rus je bio sjajan, kao i Švajcarska. Tamara Todevska iz Sjeverne Makedonije je imala nevjerovatan nastup. Sigurno je bilo više država koje su zaslužile pobjedu prije Holandije”, zaključuje Kalezić.

■ NIJE ME ŠOKIRA-

Sigurno ću se vratiti na Eurosong. Ali, više ne preko takmičenja, prošao sam ih sve. Sada samo postoje dogovori. Da bih se opet pojavio, važan je budžet. Dokazao sam i da bez para mogu uspjeti, sa svojim umjetničkim kapacitetima, ali da bi povratak bio revolucionaran - potreban je novac

poluMAture

FOTO-ZAPIS, POLUMATURA, PODGORICA

Proslava osnovne škole “Branko Božović”

Foto: Iva Mandić

Učenici Osnovne škole “Branko Božović” proslavili su završetak školovanja u restoranu SC “Morača”

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

poluMAture

AstrologijA

Venera u Biku (od 15. maja do 9. juna)

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

ª Osvajanje s Venera u Biku (od 15. maja do 9. juna) - “Osvajanje sreće” Zabranjeno je ne učiniti sve za sebe samog, biti uplašen od života i od onoga čime te život obavezuje, ne živjeti svaki dan do posljednjeg daha. Zabranjeno je ne tražiti sreću, ne živjeti život s pozitivnim stavom, ne smatrati da uvijek možemo biti bolji. Tranzitna Venera je 15. maja započela put kroz znak Bika, kroz prostor postojanih osjećanja, emotivne sigurnosti i stabilnosti u ljubavi. Dar življenja Ovo je Venera koja ima razvijen osjećaj za dodir, uživa u fizičkom kontaktu, privlači je sve što je vidljivo i opipljivo. Senzualna je, ali na posesivan način i više voli da privlači, onako damski, nego da bude ta koja će juriti predmet svoje ljubavi. Teško se ova Venera privikava na prostor koji joj nije poznat, pa će strateški opipavati teren prije nego što otkrije sve čari koje ima u sebi, svu lojalnost i pouzdanost koju osjećaju oni koji je imaju za prijatelja ili partnera.

Ova Venera zna šta je dar življenja. Ne preživljavanja, ne bitisanja, već istinske umjetnosti života. Onima koji je imaju natalno daje ljubav prema udobnosti, lijepom okruženju, dobroj hrani i materijalnom obilju. Novac im je jako važan, jer omogućava hedonizam u kojem oni uživaju kao malo ko. Ovo je Venera od koje se uči kako se živi. U lijepom i urednom domu, u umjetnosti i ljepoti, u ljubavi prema cvijeću, drveću, muzici, mirisima, bojama, uživa u svemu onome što nas okružuje. Venera u Biku je na svom terenu, pa je naglašena čulnost, nježnost, senzualnost, kreativnost i umjetničko izražavanje misli i osjećanja, ali su joj svojstvene ljubomora i posesivnost. Potpuno suprotno od Venere u Ribama, na primjer, ili bilo koje “vodene” Venere, u Biku je ona usmjerena na konkretno, na čulnu i duhovnu povezanost sa drugom osobom. Iracionalna ili platonska ljubav ovdje nikako ne dolaze u obzir. Sve što nije konkretno i u čemu se dodirom ne uživa, ova Venera sma-

tra gubljenjem vremena. Emocije Zbog dobrog dostojanstva u ovom znaku, izuzetno cijeni sebe, pa je nikada nećete vidjeti sa nekim, tek onako, da ne bi bila

usamljena. Ona će za sebe reći da voli najviše sebe, a samim tim bira sa kim će dijeliti svoje dragocjeno vrijeme. Emocije se pokreću jako sporo, pa će ih pratiti glas da su probirljive,

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

AstrologijA

Ugađajmo sebi

srećeº ali su njihove emocije snažne i postojane kada neko uspije da ih pokrene. Ona nikada ne srlja, ima potrebu za sigurnošću i vrijednošću koju neće pregaziti vrijeme. Iako izuzetno lijepa, pa čak i ona koja nije, izuzetno vodi računa o svom fizičkom izgledu, nikada neće pasti na onoga koga privlači samo njena fizička ljepota, jer ona mašta o nekome ko će u njoj probuditi ono najbolje i ko će zavoljeti njenu unutrašnjost. Ovo je Venera puna ljubavi za cijeli svijet. Umiljata je i obožava dodire, masaže, miris kože, pa dosta novca troši na kozmetiku i parfeme. Dobri su kuvari, ali i degustatori hrane i obožavaoci alkohola, pa je to jedna od rijetkih stvari u kojoj nemaju kontrolu. Uvijek nasmijana, spremna za čašicu više, muziku do zore i hranu koja je puna kalorija, istinski uživa u svim blagodetima života i svemu onome što joj pruža ličnu satisfakciju. Zato ćete primijetiti da gotovo uvijek, ovi ljudi, privuku u svoj život baš ono što priželjkuju - voljenu osobu, novac, dobru karijeru.

Venera je 15. maja promijenila svoj pravac, pa će faliti akcije i brzine koju smo osjećali u periodu dok je boravila u znaku Ovna, ali svakako, iako usporena i praktična, ona nam donosi nježnost, emocije koje traju, istinsko uživanje u sadašnjem trenutku. Biće jača potreba za konkretizovanjem emotivnih odnosa, mirom, odnosima koji obećavaju i osobama koje ispunjavaju sve naše kriterijume. Skromnost zaboravimo, u svim sferama života. Apetit će se povećati, posebno potreba za poslasticama, bićemo usmjereni na finansijsku dobit, a ni želje nam baš neće biti skromne. Stižu nam lijepi dani za zaljubljivanje, izlaske, opuštenost, hobije, umjetnost i stvaranje, ispunjeni pozitivnim vibracijama. Analiziraćemo svoje emotivno stanje, emotivne postupke, postojeće potrebe. Ovo je mjesec intenzivnosti na ljubavnom nivou (posebno ako uzmemo u obzir da je Mars ušao u znak Raka), jakih fizičkih veza, finansijskog napretka i umjetničke energije. Naglo fizičko privlačenje i upoznavanje fizički dopadljivih i stvaralački nadahnutih ljudi.

Upornost ovdje igra bitnu ulogu, jer ćemo dobiti dosta energije i snage da realizujemo ono što smo zamislili. Vrijednosti, novac, privatni biznisi, pod aspektom su dobrih vibracija. Sve što je vezano za materijalno, okupiraće našu pažnju, a posebno će se javiti želja za umnožavanjem postojećeg materijalnog stanja. Imaćemo potrebu da se uljepšavamo, provodimo vrijeme u prirodi, restoranima, kafićima, budiće se čula, rasplamsavati želje, jačati potreba za hranom, pićem, muzikom, seksom, poklonima, kupovinom… Oni koji su u dužim vezama analiziraće odnos sa partnerom, preispitivati koliko je isti pouzdan i iskren i, vrlo vjerovatno, učiniti taj odnos još boljim i stabilnijim. Slobodni će, pak, imati priliku da ostvare ono što odavno priželjkuju. Nagla fizička privlačenja i upoznavanja na mjestima zabave. Ljubavne veze, u periodu ovog tranzita, počinju polako, mudro i strpljivo, ali traju kroz vrijeme i opstaju kroz osjećaj sigurnosti i poštovanja. Bićemo strpljiviji, usporeniji, ali i zaljubljivati se u sve što nam predstavlja lično zadovoljstvo - hranu, muziku, mirise, romantiku, slatkiše, kozmetiku i, generalno, ljubav ispoljavati fizički. Tranzitna Venera biće u znaku Bika do 9. juna. Pred nama su dani kada treba da ugađamo sebi, uživamo u svakom momentu i ne razmišljamo mnogo o sutrašnjem danu. Ne žurite sa emotivnim odlukama. Iskoristite prilike koje vam mogu donijeti finansijsku dobit. Bićete u situacijama u kojima ćete jasno vidjeti na koga se zaista možete osloniti. Energiju ne rasipajte na ono za šta unaprijed osjećate da je nepotrebno. Venera se pridružuje Uranu, Merkuru i Suncu, pa dominacija zemljanog elementa, uz podršku Saturna i Plutona iz znaka Jarca govori: “Ti si moj početak koji me pokrenuo, sveo sam se na tvoju osovinu, sav sam se usijao od tvog prvog obrtaja; lijepo ću se putem polomiti i sjediniti se zauvek s tobom u kršu i lomu. Nisam lud da baš sada zastanem, da se ohladim i ružno poplavim”. Prvi aspekt koji gradi je konjunkcija sa Uranom na 3. stepenu Bika (egzaktno 18. maja). Istog dana dogodiće se pun Mjesec u znaku Škorpije. Dodir Venere sa Uranom donosi iznenađenje, šok, nepredvidljive situacije, posebno na polju emocija. Ovaj aspekt dono-

si i pojačanu napetost, unutrašnju uznemirenost, pobunu duše, rušenje strahova i blokada, potrebu za novim, za promjenama, pa su mogući iznenadni prekidi, zbog nemogućnosti da se želje kanališu. Ovaj aspekt donosi mogućnost zaljubljivanja na prvi pogled u osobu koja iznenada ulazi u vaš život i koja ni po čemu ne zadovoljava vaše zamišljene kriterijume. Ovo je priča o prelasku prijateljskog u emotivni odnos. Ovo je prilika da pogledate sebe očima druge osobe, da zablistate i osjetite se najvoljenijim na svijetu, kroz prepoznavanje u trenu, brzo osvajanje, izlazak iz kolotečine, mijenjanje iz korijena i oživljavanje. Poslije ovog susreta, Venera ide u aspekt sekstila sa Neptunom u Ribama, da donese malo sna o idealnoj ljubavi, malo čarolije, maštanja i kreativnosti. Ovo su dani idealni za kreativno stvaranje, ali i uživanje u sitnim zadovoljstvima. Mars ulazi u znak Raka, što će donijeti previranje emocija, podložnost uticajima iz najbližeg okruženja, nagle promjene unutar porodice, te ishitrene reakcije kao rezultat nakupljenog bijesa. Mars će sa Venerom biti u aspektu sekstila, što će smiriti situaciju, dati konkretna dešavanja i stabilizaciju na emotivnom planu. Nježnost ćemo ispoljavati otvoreno kroz dodire, poljupce, strast i lijepu energiju. Ovaj tranzit podržava lakše ispunjenje emotivnih želja i očekivanja na emotivnom planu. Isti je podržan trigonom sa Saturnom i Plutonom u Jarcu, pa ljubavne priče dobijaju realne oblike, trajnost, pouzdanost, vjernost i povoljno vrijeme da započnemo zrelu ljubavnu priču sa nekim ko će sa nama dijeliti iste vrijedosti, ciljeve i biti nam podrška kroz vrijeme. Saturn je retrogradan pa je moguće da ćemo obnoviti neku priču iz prošlosti ili dobiti novu šansu za prethodno propuštenu priliku. Oni koji su već u vezi, mogli bi ozvaničiti odnos i ozbiljno razmišljati o braku. Ljubav gradite polako i obradujte nekoga nekim lijepim poklonom. Kontrola će biti pojačana u svim segmentnima života, želja za mirom, skladom i sigurnošću, ali će fizička manifestacija života ušetati u naš svijet, donijeti uzbuđenje, radost i malo opravdanog pretjerivanja u smijehu, parčetu dobre torte i veselom društvu. Upravo sad prolazi trenutak u vremenu. Moramo postati taj trenutak.

Jovanka Blagojević, numerolog i autorka teksta

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

FOTO UBOD

Poznat po sivoj trenerci, legendarni golman Gabor Kiralji završio je karijeru u 43. godini

Play sudoku online at: Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2650

Medium level

3 2

7 1 5

8 6

3 1

6 2

7 4

4 6

9Play 5 sudoku 8 7 2online 1 6at:4 1 7 4 3 6 5 9 2

3 7

4Puzzle 2 8 solution: 5 6 7

Daily Sudoku puzzle No. 2659

2014-01-23

5 7 www.sudokukingdom.com 5 2 9 3 6 8 4 1 7

Sudoku puzzle No. 1944 2012-02-08 3

1 4

TEŽA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2014-01-14

Ljepota prirode

2 5 8 6 1 7 3 4 9 Sudoku puzzle No. 1935 2012-01-30 3

2 8

Medium level

5 7 5

5 9

7 7

2 9

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

FOTO UBOD

Fudbalski teren na Maldivima

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Kuća sa pogledom na šumu

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2049

4 6 8

9 2

3 6

8Puzzle 5 1 solution: 9 6 2

1 2 2

9 5

8 2

Medium level

5 9

9 1 9

2 7 5 3 8 6 9 4 1 Sudoku puzzle No. 2650 2014-01-14

1 9

7 8 3 1 5 4 2 6 3 www.sudokukingdom.com 5 2 6 9 7 3 8 1

6 5

2013-07-08

Sudoku puzzle No. 2659 2014-01-23

Daily Sudoku puzzle No. 2460

Medium level Play sudoku online at:

2012-05-23

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

3 4

1 3

4 5

5 8

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA , 25 I 26. 5. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Kupujem umjetničke slike poznatih slikara. Beli. Imam i za prodaju. Kolekcionar. Tel: 069/051-526

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020023, 067/342-392

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI 1 DAN 1 EURO mail: marketing@ dnovine.me

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2. Donja Brezna selo Bajovo Polje. Povoljno! Tel: O67/898-614

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

   20   1  1 

OBAVJEŠTENJE Poštovani koris nici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na: marketing@dnovine.me Tel: 020 252 900

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Majski popust! Za fizička lica 10% Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22 + 8 GRATIS

Dimenzije - širina puta visina: 81 x 34 mm 110 €

81 x 65 mm

220 €

38 x 34 mm 55 €

38 x 65 mm 110 € 38 x 24 mm 33 € Cijene sa uračunatim PDV-om

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA , 25 I 26. 5. 2019.

49 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

LISTA STRIJELACA

15 12 11 10 9 8 7 5 4

Nikola Krstović (ZETA) Aleksandar Vujačić (PETROVAC/BUDUĆNOST), Božo Marković (SUTJESKA)

Marko Pavićević (OFK TITOGRAD) Radomir Đalović (RUDAR), Vladan Kordić (GRBALJ)

Stefan Milošević (ISKRA/VASLAND BEVEREN), Vojin Pavlović (OFK TITOGRAD), Darko Nikač (ISKRA) Miloš Mijić (BUDUĆNOST), Goran Vujović (LOVĆEN) Šo Jamamoto, Miloš Kalezić (PETROVAC), Stefan Đorđević (GRBALJ), Mihailo Perović, Igor Ivanović, Dušan Stoiljković (BUDUĆNOST) Driton Camaj (LOVĆEN), Bojan Božović, Marko Vučić, Marko Ćetković (SUTJESKA), Dejan Kotorac, Miloš Džugurdić (GRBALJ), Mamadu Mendi (OFK TITOGRAD) Aldin Adžović (ZETA), Luka Merdović, Stefan Lončar (SUTJESKA), Denis Džanović (MORNAR), Petar Vukčević, Benjamin Kacić (PETROVAC), Luka Mirković, Draško Božović (BUDUĆNOST), Milan Đurišić (ISKRA), Marko Miličković, Zoran Petrović (OFK TITOGRAD), Dejan Račić (MORNAR) Vasko Kalezić (OFK TITOGRAD), Edvin Kuč, Elom Nijaveđi, Miloš Zečević (RUDAR), Jovan Vučinić, Marko Kažić, Boris Kopitović (PETROVAC), Danilo Pešukić, Aleks Jamoa, Ivan Vukčević (ZETA), Nemanja Nedić, Stefan Cicmil, Zakarija Alharaiš (SUTJESKA), Stefan Milić (BUDUĆNOST), Ivan Vuković (GRBALJ), Balša Boričić, Vladislav Rogošić (ISKRA), Marko Đurović (LOVĆEN), Ivan Pejaković (RUDAR/LOVĆEN), Miljan Vlaisavljević (BUDUĆNOST/SUTJESKA)

- Budućnost ne može da računa na Miloša Raičkovića, Igora Bašića, Luku Mirkovića, Miloša Mijića, Igora Ivanovića, Dušana Stoiljkovića i Aleksandra Vujačića, a Sutjeska neće imati pomoć Miljana Vlaisavljevića

SUBOTA I NEDJELJA, 25. I 26. 5. 2019.

TELEKOM 1. CFL, 36. KOLO SVE JE RIJEŠENO PRED POSLJ

KLASIK ZA PRESTIŽ S

Subota, 25. maj 2019. godine, 17.30 časova - došlo je vrijeme da se spusti zavjesa na 13. izdanje domaćeg fudbalskog šampionata. A pred posljednje 36. kolo Telekom 1. CFL sve je riješeno - šampion je Sutjeska, viceprvak je Budućnost, Zeta će najvjerovatnije protiv nezainteresovanog Lovćena da ovjeri treće mjesto koje direktno vodi u kvalifikacije za Ligu Evrope, OFK Titograd će uraditi sve da sačuva četvrtu poziciju (vodi u Evropu ukoliko Budućnost osvoji Kup), Rudar i prijestoničani će u baraž za opstanak u eliti, a Mornar u Drugu ligu... Međutim, na zatvaranju sezone imamo derbi. Najveći u našoj državi. Sa tradicijom. Šesti ove sezone.

■ MISLILI SMO DA ĆE BITI DRUGAČIJE...

I to pod Goricom. Na našem najvećem stadionu. Budućnost se dugo nadala da bi upravo taj međusobni okršaj (subota, 17.30, TV Arena sport 3) mogao da riješi pitanje šampiona. Međutim, Sutjeska je zasluženo osvojila drugu uzastopnu titulu, a četvrtu od obnove državnosti... “Zamišljali smo drugačije derbi, da će biti poslastica za sve nas. Ali prije svega, čestitke Sutjesci na osvojenoj tituli. Čitav drugi

25 PUTA SU SE SASTALI BUDUĆNOST I SUTJESKA POD GORICOM - DOMAĆIN JE UPISAO 15 POBJEDA, GOST DVIJE, A NA OSAM UTAKMICA JE BILO NERIJEŠENO

dio sezone su bili na prvoj poziciji i moramo reći da su zasluženo šampioni”, još jednom je Branko Brnović čestitao “plavo - bijelima” i prijatelju Nikoli Rakojeviću osvojenu titulu... “Našu meč loptu smo propustili u Nikšiću kada smo primili gol za remi u 95. minutu, a vodili smo 2:0, odigrali dobar meč. Očigledno nismo imali snage da se vratimo. Pokušavali smo da jurimo, ali nije bilo lako, jer znate koliko svaka ekipa ima motiva protiv nas. Nismo izdržali ritam, Sutjeska je prva, nama ostaje da odigramo najbolje što možemo i da ne mislimo na finale Kupa. Moramo da shvatimo da igramo protiv Sutjeske i samo je to bitno”, jasan je Brna. “Plavi” žele da odigraju najbolje moguće protiv velikog riva-

1. SUTJESKA