Dnevne novine 27-28. jul 2019. by Dnevne Novine

■8

ODLUKA GLAVNOG ODBORA DPS

OSMI KONGRES BIĆE ODRŽAN 30. NOVEMBRA

Danas

SPECIJALNI DODATAK

VAŠE LJETO 2019. SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019. BROJ 2435 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

NAJNOVIJI PODACI NTO ■ 14

RETROVIZOR ■ 3

Turista 13 odsto više nego lani

VUKOVI I ĆUKOVI

KONSTITUTIVNA SJEDNICA SAVJETA ZA SARADNJU SA DIJASPOROM ■ 8 9

FILIP VUJANOVIĆ U EMISIJI ŽIVA ISTINA

Priča o ugroženosti Srba je čista demagogija

■4

SANJA DAMJANOVIĆ, MINISTARKA NAUKE ZA VN

■ 5 7

Imamo izuzetne pojedince, stvarajmo timove

Crnoj Gori treba da se vraćate kao svojoj kući

IZVRŠNI DIREKTOR EVROPSKE TURISTIČKE ASOCIJACIJE ZA VN

Svaka destinacija dobije turiste koje zaslužuje ■ 10

Tom Jenkins

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

●NEZVANIČNO Što sad napuštaš sjednike, ja nijesam dok si ti bio predsjednik

Nije te bilo briga jer si asfaltira okolo... Treba nam zajednička lista za izbore i neka je prave ovi najjači. Ne znam je li to DF ili Demokrate, ali mi je svjedeno jer i kod jednih i kod drugih su moji bivši članovi– od Bečića. Do Kneževića i Bulatovića

VIKEND NOVINE U POSJETI KONJIČKOJ JEDINICI UPRAVE POLICIJE

Konje moraš da voliš da bi radio s njima

FARUK HADŽIBEGIĆ NOVI SELEKTOR

ZNAM PONOS CRNOGORACA

Ako i kad se desi, bio bih počastvovan da budem selektor Crne Gore - rekao je Faruk Hadžibegić za Dnevne novine prije nešto manje od mjesec kada ga je Dejan Savićević označio kao glavnog kandidata za upražnjenu klupu “hrabrih sokolova”.

● 42-43

Konj je jedna od onih životinja koje malo koga mogu ostaviti ravnodušnim – svi koji su se barem jednom u životu susreli s ovom lijepom i plemenitom životinjom, znaju o čemu govorimo.

INICIJATIVA UP

Traže izmjenu zakona zbog električnih trotineta

● 16-17

SUBOTA

NEDJELJA

PRODUCENT IVAN ĐUROVIĆ ZA VN

Ovo su istorijski dani crnogorske kinematografije Film “Roda” u režiji Ise Ćosje, izdvojio se kao šesti po kvalitetu među 23 odabrana projekta, od ukupno 65 prijavljenih. U skladu sa tim projektu je dodijeljeno traženih 80.000 eura od fonda Eurimaž. Nosioci projekta su crnogorske producentske kuće ABHO film i Artikulacija film, u koprodukciji sa kolegama iz Al● 28-29 banije i Kosova.

U posljednje vijeme na ulicama crnogorskih gradova se može vidjeti veliki broj električnih trotineta koje osim djece, sve češće koriste i odrasli. ● 18-19

SIMOVIĆ U TUZIMA I GOLUBOVCIMA Pretežno sunčano i veoma toplo. Na sjeveru, ujutru, po kotlinama magla. U popodnevnim satima uz umjeren razvoj oblačnosti, uglavnom u sjevernim predjelima, lokalno se očekuje kratkotrajno kiša ili pljusak i grmljavina. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 12 do 23, najviša dnevna 25 do 37 stepeni. Podgorica: Pretežno sunčano i veoma toplo uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko 23, najviša dnevna do 37 stepeni.

Ujutru, na sjeveru, po kotlinama magla. Tokom dana povećanje oblačnosti, u popodnevnim satima ponegdje na zapadu i jugozapadu, a krajem dana i tokom noći u većem dijelu zemlje kiša, pljuskovi i grmljavina. Ponegdje se očekuju i kratkotrajne vremenske nepogode i obilniji pljuskovi, prvenstveno u južnim i centralnim predjelima. Vjetar mjestimično umjeren do jak, južni i jugoistočni. Jutarnja temperatura vazduha od 13 do 23, najviša dnevna od 23 do 34 stepena.

OTVOREN VODOVOD KOĆE Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović, zajedno sa gradonačelnikom Glavnog grada Podgorice Ivanom Vukovićem i predsjednikom Opštine Tuzi Nikom Đeljošajem otvorio je novoizgrađeni vodovod Koće koji se nalazi u brdskom dijelu Malesije, u koji je uloženo oko ● 22-23 140.000 eura.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

MINISTAR NUHODŽIĆ SA BUGARSKIM KOLEGOM MARINOVIM

Saradnja i solidarnost izuzetno važne u vanrednim situacijama Saradnja Crne Gore i Bugarske, dvije prijateljske zemlje, na izuzetnom je nivou, a podrška koju Bugarska u kontinuitetu pruža našoj zemlji od naročite je važnosti za dalji napredak na integracionom putu ka Evropskoj uniji, poručeno je sa sastanka ministra unutrašnjih poslova Mevludina Nuhodžića i ministra unutrašnjih poslova Bugarske, Mladena Marinova. Susret dva ministra bio je prilika i da se potpiše sporazum o saradnji u slučaju katastrofa, kojom prilikom je poslata zajednička poruka o važnosti uzajamne saradnje i solidarnosti u vanrednim situacijama. Na ovaj način potvrđeni su i ojačani odnosi dvije zemlje. Zajednički je konstatovano da je dosadašnja saradnja dva resora unutrašnjih poslova dobra i kvalitetna, naročito na planu borbe protiv organizovanog i drugih oblika krimi-

nala, te globalnih fenomena poput terorizma i ilegalnih migracija i iskazano uvjerenje da će ona biti dodatno osnažena kroz nove projekte, inicijative i razmjenu iskustava. “Ministarstvo unutrašnjih poslova nastoji da što kvalitetnije ispunjava obaveze iz pregovaračkog procesa, naročito iz poglavlja 23 i 24, a o tome svjedoče i nalazi iz nedavnog Izvještaja Evropske komisije u kojem su prepoznati naši napori u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, i to velikim dijelom zbog unaprijeđene međunarodne policijske saradnje, uključujući i Republiku Bugarsku“, kazao je ministar. Marinov je iskazao punu podršku Bugarske evropskom integracionom putu i pohvalio napore koje naša zemlja na tom planu preduzima, kao i one koje je preduzimala u procesu učlanjenja u NATO. E.H.

Osnažiti saradnju crnogorske i bugarske policije

Direktor Uprave policije Veselin Veljović sastao se ministrom unutrašnjih poslova Bugarske Mladenom Marinovim, a na sastanku je ocijenjeno da policije dvije države imaju dobru i profesionalnu saradnju koja će u narednom periodu biti intenzivirana. “Veljović je istakao da je Uprava policije otvorena za dinamičniju saradnju sa policijom Bugarske, te da u razmjeni znanja i iskustava dvije policije crnogorska policija može imati benefita od usvajanja dobrih prak-

si u primjeni standarda policijskih postupanja u zemljama Evropske unije”, saopštila je Uprava policije. Crnogorske i bugarska policija u narednom periodu biće dodatno osnažena kroz međunarodne platforme kao što je SEPCA, čije predsjedavanje od decembra preuzima crnogorska policija, kao i kroz konkretne aktivnosti u rješavanju prepoznatih izazova u regionu, a prvenstveno u borbi protiv svih oblika organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

VUKOVI I ĆUKOVI U posljednje vrijeme „nezavisni“ mediji emitovali su više „objektivnih“ priloga o tome da je ovogodišnja turistička sezona u kolapsu, jer, čoče, na crnogorskoj obali nema „ni ćuka, ni vuka“. Opozicioni poslanici u Skupštini Crne Gore istovremeno su emitovali zavidnu količinu konsternacije što nam sezona „propada jer smo sad članica NATO, pa nas izbjegavaju Rusi, Srbi...“ Bez obzira na zvanične podatke koji govore da je ova sezona, po svim parametrima, bolja od lanjske, koja je po mnogo čemu bila rekordna. Najnoviji, od juče, kazuju da je u Crnoj Gori bilo 13 odsto više turista nego istog 26. jula prošle godine. Među njima su i Srbi i Rusi, ali i sve više Njemaca, Francuza, Kineza... Eklatantan primjer neuspjelog medijskog spinovanja o „propasti sezone“ bilo je gostovanje ministra Radulovića na TV Vijesti prije neki dan, kada su mu urednici, kao „zamku“, emitovali prilog iz Ulcinja gdje, takođe, nije bilo „ni ćuka, ni vuka“, ali je on istog trena saopštio da je upravo tog dana u Ulcinju bilo 11 odsto više turista nego lani! I šta ćemo sad sa ovih 200.000 turista „viška“? Kako će ih sakriti „nezavisni i objektivni“ da bi spasili svoju priču o „propaloj sezoni“... Nikako, ali već su počeli da optužuju taj „višak“ zbog velikih saobraćajnih gužvi, pa se od Tivta do Budve ne može stići ni za dva sata. Važno je da nešto ne valja! Zatim će konzistentno nastaviti sa isto tako „vjerodostojnom“ storijom o „štetnosti izgradnje auto-puta“. Jer kad se napravi auto-put biće manje gužvi i oni više neće imati šta da pišu. Jednako kao što su na političkom planu u dužem periodu spinovali „jedinstvo opozicije“, posebno u Kotoru i Budvi. Da bi danas postalo jasno da „vukovi i ćukovi“ nikako ne mogu zajedno i da svoju vladavinu u ova dva grada završavaju neslavno, ružno se međusobno optužujući za izdaju, nesposobnost, korupciju... Istina, otvaraju se novi modaliteti „zajedničkog“ opozicionog djelovanja. Jedni su napustili bojkot parlamenta, dok drugi istrajavaju. Pa su svi potpisali „Sporazum od budućnosti“ građanina Džemala, a onda ga zaboravili pošto ovi iz „Odupri se“ više ne šetaju. Takođe, svi prijete da neće izlaziti na izbore, mada su Aleksa i Ranko prije tri-četiri mjeseca učestvovali na izborima u Tuzima, ali i ostali su, suprotno svojim principijelnim stavovoma o bojkotu svih izbora, krenuli u pripreme za parlamentarne iduće godine. Tako je lider SNP Joković, udružen u novi pokret „Da svi imaju“ Dake Davidovića, već pozvao „najjače“ opozicione subjekte da iniciraju zajedničku izbornu listu cijele opozicije. Nije, doduše, bio siguran ko su ti „najjači“, DF ili Demokrate. I Bečić je zvao Abazovića, ali ovaj ga je odbio, ostali se ne slažu programski i ideološki... P.S. Jedino su svi saglasni da je DPS kriv što sezona propada i što se gradi štetni auto-put. Da se neki od njih pitaju ne bi bilo ni sezone, ni auto-puta... Pa sami prosudite ko su u ovoj priči vukovi, a ko ćukovi.

politika

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

bivši predsjednik crne gore filip vujanović

Ugroženost Srba je čista socijalna demagogija

Bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ocijenio je da Srbi nijesu ničim ugroženi u Crnoj Gori, te da je to čista socijalna demagogija. On je u emisiji “Živa istina” rekao da se očigledno pravi “velika graja oko pozicije Srba u Crnoj Gori, koja se potpuno nerealno prikazuje”. “Nijesu Srbi ničim ugroženi u Crnoj Gori, to je čista socijalna demagogija. Ja mislim da je najbolji model za pomirenje u Crnoj Gori da srpske stranke uđu u Vladu. Ja sam bio predsjednik Vlade u kojoj je bila Narodna stranka, kao srpska stranka, SDP kao dominantna crnogorska stranka i građanska partija DPS. Vjerujte, najviše je za srpski narod uradila Narodna stranka, u kolaciji ‘Da živimo bolje’”, rekao je Vujanović. Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je gro imovine prepisan u vlasništvo SPC dok je on bio na čelu Vlade, Vujanović odgovara: “Iskreno da kažem, ja to

Vujanović

Manastiri i crkve će biti državna svojina Bivši predsjednik Crne Gore smatra da je važno što postoji mišljenje Venecijanske komisije povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti i da je premijer Marković mudro postupio kad je pozvao Mitropoliju da se uključi u doradu toga zakona…

“Nesumnjivo je da će sada svi manastiri i crkve biti državno vlasništvo i to nije izmisila Crna Gora. Tu se VK naslonila na iskustva nekih zemalja, kao što je recimo Francuska. Ništa se tu ne mijenja. Nastavlja pravoslavna mitropolija i njeno svešten-

stvo i mitropolit to da koriste i neće niko uzeti manastir i crkve, niti će koga useljavati. To će biti državna svojina, jer je ogroman dio tih manastira spomenik kulture… Ne vidim da je uopšte bilo potrebe da se stvara ovakva tenzija povodom toga”, rekao je on.

ne znam. Ja mislim da svi ti upisi koji su vršeni na temelju nevaljane dokumentacije pravno nemaju nikavog značaja. To što je upisano u katastre, ako nije uz valjan dokaz, nema nikakve vrijednosti. Ja ne znam uopšte kako su se upisivali, nijesam se bavio time”. Govoreći o tome da li je njegova Vlada na bilo koji način ohrabriila upisivanje, Vujanović ponavlja da se izvršna vlast time uopšte nije bavila, te da je saznao iz medija da su rađene neke preknjižbe, ali ne zna na osnovu čega. “U tom vremenu katastar nije bio dokaz svojine, vi ste imali katastarski list kao jedan od evidencijskih listova nekretnine, to nije imalo nikakav poseban značaj. Kasnije će, tek, katastar dobiti na svom značaju. Ja mislim da to sad nema nikakvog značaja. Kako je to katastarski evidentirano, nema nikake vrijednosti”, rekao je Vujanović. M.P.

glavni pregovarač Aleksandar Drljević u skupštini

Crna Gora je posvećena pregovorima sa EU Crna Gora je kontinuirano ispunjavala obaveze iz pregovaračkog procesa i sada, nakon konsolidovanja snaga unutar evropskih institucija, očekuje od država članica da donesu odluku o otvaranju preostalog poglavlja u pregovorima između Crne Gore i Evropske unije, poručio je glavni pregovarač Aleksandar Drljević. Drljević je poslanicima Skupštine Crne Gore predstavio deseti polugodišnji Izvještaj o ukupnim aktivnostima u okviru procesa integracije Crne Gore u Evropsku uniju, za period jul-decembar 2018.

“Aktivnosti sprovedene u ovom periodu predstavljaju odraz kontinuirane posvećenosti ispunjenju obaveza u okviru pregovaračkog procesa i želje da se intenziviraju aktivnosti koje vode dostizanju najvažnijeg vanjskopolitičkog cilja“, rekao je glavni pregovarač. On je podsjetio da je Crna Gora u tom periodu otvorila poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene i intenzivno radila na ispunjenju obaveza s ciljem otvaranja poglavlja 8 – Konkurencija. „Što se tiče poglavlja 23 i 24, Evropska komisija je u nezvanič-

nom radnom dokumentu o stanju u tim poglavljima iz novembra 2018, konstatovala kontinuirani napredak u zakonodavnoj reformi i izgradnji institucija“. Smatra da održani sastanci sektorskih pododbora, Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i Crne Gore, Odbora za stabilizaciju i pridruživanje i Zajedničkog konsultativnog odbora između Crne Gore i EU, u kojem učestvuju i predstavnici civilnog sektora, ukazuju na posvećenost crnogorskih struktura dijalogu sa Evropskom komisijom.

Drljević juče u Skupštini “Polugodišnji izvještaj potvrđuje da je Crna Gora vrijedno i posvećeno radila na ispunjenju obaveza iz pregovaračkog procesa u drugoj polovini 2018. godine, da smo uspjeli da prevaziđemo specifičan predizborni ambijent u državama članicama i kroz značajan diplomatski angažman sa pravom otvori-

mo jedno od najzahtjevnijih pregovaračkih poglavlja, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene, te da smo završili sve postavljene obaveze u jedinom preostalom poglavlju, Konkurencija, tako da spremni čekamo odluku država članica i o otvaranju ovog poglavlja“, zaključio je Drljević. R.P.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

AKTUELNO

INTERVJU: SANJA DAMJANOVIĆ, MINISTARKA NAUKE

IMAMO IZUZETNE POJEDINCE, STVARAJMO TIMOVE

■ “Naša zajednica pokazuje otvorenost, konkurentnost i rezultat toga je da smo danas na naučnim mapama svijeta. Meni je puno srce kada vidim Crnu Goru na toj mapi. Ne vidite recimo, Sloveniju, ili neku drugu zemlju, a vidite našu državu. Mi imamo kapacitete, imamo izuzetne pojedince, ali moramo da gradimo izuzetne timove” ■ “Crna Gora je prva zemlja nakon članica EU koja ima Strategiju pametne specijalizacije. Najjednostavnije rečeno, to je prepoznavanje potencijala od kojih ćete, ako ih pametno iskoristite, imati benefite koji će obezbijediti ekonomski napredak. Crna Gora je kao prioritetne oblasti prepoznala održivu poljoprivredu i lanac vrijednosti hrane, održivi zdravstveni turizam, energiju i održivu životnu sredinu sa tehnološkom podrškom informaciono-komunikacionih tehnologija”.

■ Preko HERIC projekta uspjeli smo da napravimo bazu naše naučne dijaspore u kojoj je sada 280 članova. Veoma nam je bilo bitno da napravimo sponu sa dijasporom, da se povežemo... U konkursima uvijek naglašavamo da je prednost ukoliko postoji saradnja sa članovima naučne i inovativne dijaspore Crne Gore, što se nadam da će postati važna poluga bržeg razvoja društva znanja kod nas. ■ Naša naučna zajednica uspjela da povuče sredstva iz EU programa Horizon 2020, iz programa Eureka… Uspjeli smo da kroz saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju takođe da povučemo sredstva oko milion eura, a jedan od projekata je CT za djecu. To će biti prvi takav aparat kod nas. ■ Ministarstvo pomaže našoj naučnoj zajednici da učestvuje i koristi krupne međunarodne infrastrukture. Postali smo postali punopravni član najvećeg eksperimenta u CERN-u, imamo već tim koji tamo radi... tako da država uz malu kontribuciju može da koristi infrastrukturu koja košta milijarde i miljarde eura.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

Prije nešto više od mjesec grisano strateško planiranje – 20. juna ove godine, Vlada na nivou regiona EU (ukljuje usvojila Strategiju pamet- čujući zemlje kandidate) sa ne specijalizacije, čime smo ciljem definisanja užih pripostali prva država, nakon vrednih oblasti u kojima su članica Evropske unije, ko- istraživanje, razvoj i inovaja je donijela takav doku- cije ključni faktori koji mogu ment. Ministarka nauke Sa- da osiguraju konkurentnost. nja Damjanović u intervjuu Zapravo, u pitanju je recept Vikend novinama objašnja- Evropske unije da se trasira va da se radi o receptu EU za moderni razvoj ekonomije trasiranje modernog eko- baziran na domaćoj pameti nomskog razvoja država i domaćim potencijalima. baziranog na znanju, To je, najjednokoji se oslanja na stavnije rečeno, domaće potenprepoznavanje potencijale i pamet. Postali smo postali punocijala od Ministarpravni član najvećeg ekkojih ćeka Damjasperimenta u CERN-u, imamo te, ako ih nović goveć tim koji tamo radi, tapametvori o beko da država uz malu konno iskorinefitima tribuciju može da koristite stite, imanedavno zainfrastrukturu koja košta ti benefite vršenog HEmilijarde i miljarde eura RIC projekta koji će obezvrijednog 12 mibijediti ekonomski napreliona, povezivanju dak. Zašto je to znaakademske zajednice i biznisa, o kapacitetima Cr- čajno i zašto Evropska unine Gore i mogućnostima da ja insistira baš na ovakvom bude konkurentna… Podsje- pristupu? Zato što kada imaća na učešće naše države u te mala sredstva morate znaprogramima EU za istraži- ti kako da ih iskoristite, odnovanje i inovacije – Horizont sno gdje ih usmjerite da biste 2020, COST, EUREKA, na sa- imali pozitivan ekonomski radnju sa CERN-om i EMBL- efekat. Ako ta mala sredstva om, ističući da ne zapostav- rasporedite na sve oblasti, niljaju ni društvene nauke. ko neće biti zadovoljan, niti će “Postali smo član Evrop- se doprinijeti osnovnom cilju skog društvenog istraživa- – ekonomskom napretku. nja. Imamo našu zajednicu koja pokazuje otvorenost, VN: Po čemu je još ovaj konkurentnost i rezultat to- projekt jedinstven? ga je da smo danas zaista na DAMJANOVIĆ: Pametna naučnim mapama svijeta. specijalizacija znači i biti Meni je puno srce kada vi- prepoznatljiv po proizvodidim Crnu Goru na toj ma- ma, uslugama, obrazovnim pi. Ne vidite recimo, Slove- programima i profesionalniju, ili neku drugu zemlju, cima, znači premostiti graa vidite našu državu. Ima- nice između tradicionalnih mo kapacitete, imamo izu- sektora, koristeći moderne zetne pojedince, ali moramo tehnologije, naročito digitada gradimo izuzetne timo- lizaciju. To znači profilisave. Ja ovdje, u Ministarstvu ti budućnost naše privrede nauke, zaista imam izuze- kako bi se postigao ekonomtan tim”, kaže ministarka ski rast, nove privredne djeDamjanović. latnosti i veća zaposlenost. S obzirom da se radi po metoVN: Šta je zapravo Strate- dologiji koju je razvila EU, i gija pametne specijalizacije? čije sprovođenje prati, činjeDAMJANOVIĆ: Pametna nica da Crna Gora ima ovaj specijalizacija (S3) je inte- dokument znači da su naše

U bazi naše naučne dijaspore je 280 imena VN: Sarađujete li sa našom naučnom dijasporom? DAMJANOVIĆ: Preko HERIC projekta uspjeli smo da napravimo bazu naše naučne dijaspore u kojoj je sada 280 članova. Veoma nam je bilo bitno da napravimo sponu sa dijasporom, da se povežemo... U konkursima uvijek oblasti specijalizacije usaglašene sa prioritetima koje razvija makar nekoliko drugih regiona u EU, odnosno da pripadaju globalno konkurentnim lancima vrijednosti Evropske unije. VN: Koje su to oblasti koje ste u Strategiji prepoznali kao ključne za ekonomski napredak Crne Gore? DAMJANOVIĆ: Crna Gora je kao prioritetne oblasti prepoznala održivu poljoprivredu i lanac vrijednosti hrane, održivi zdravstveni turizam,

naglašavamo da je prednost ukoliko postoji saradnja sa članovima naučne i inovativne dijaspore Crne Gore, što će nadam se, postati važna poluga bržeg razvoja društva znanja kod nas. Takođe, kroz HERIC projekat, zajedno sa Privrednom komorom Crne Gore, prošenergiju i održivu životnu sredinu sa tehnološkom podrškom informaciono-komunikacionih tehnologija. Naša država ima nevjerovatan potencijal kada je u pitanju poljoprivreda. Ona jeste tradicionalna, ali ako je prebacimo na digitalnu, povećaćemo joj konkurentnost i dobiti prave benefite i za državu i za kompanije i pojedince koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Uzmimo, na primjer, Plantaže. Ova kompanija će tek imati koristi od primjene

Kroz naučnu saradnju obezbijeđen prvi skener za djecu

VN: Imate vrlo uspješnu saradnju i sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju... DAMJANOVIĆ: Ta se saradnja već potvrdila kroz nekoliko projekata. Uspjeli smo

da kroz saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju povučemo sredstva - oko milion eura - a jedan od projekata je CT, odnosno skener za djecu. To će biti prvi takav aparat kod

nas. Ono što bih posebno istakla, jeste da smo kao Ministarstvo pomogli našoj naučnoj zajednici da učestvuje i koristi krupne međunarodne infrastrukture. Postali

smo punopravni član najvećeg eksperimenta u CERNu, imamo već tim koji tamo radi, tako da država uz malu kontribuciju može da koristi infrastrukturu koja košta milijarde i miljarde eura.

le smo godine u novembru organizovali konferenciju o ekonomiji, pozvali našu dijasporu kojoj je bio posvećen jedan panel, i prosto je nevjerovatno kako se ta saradnja, nakon tog skupa, pokrenula. Danas imamo i zajedničke projekte u projektu Horizon 2020. inovativnih rješenja, kao što je, recimo, pametno navodnjavanje, korišćenje satelitskih podataka, monitoring... Biće u prilici da tačno znaju kada, u kom trenutku, mogu da postignu određenu proizvodnju. Dakle, podrškom

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

aktuelno

Zeleni rast i digitalizacija, šansa regiona VN: Šta su zajedničke prednosti regiona? DAMJANOVIĆ: Nesumnjivo su to zeleni rast i digitalizacija. Region Jugoistočne Evrope ima ogroman potencijal za obnovljive izvo-

informaciono-komunikacionih tehnologija, otvaraju se nevjerovatne mogućnosti. Uzmimo primjer Vojvodine koja uspješno kombinuje informatičku tehnologiju i poljoprivredu, što pokazuje izuzetan primjer instituta Biosense. VN: Koliko je trajala izrada Strategije pametne specijalizacije? DAMJANOVIĆ: Ovaj proces trajao je dvije godine. Dokument je rađen po metodologiji Evropske unije i sastojao se od različitih faza. Svaku od tih faza pratila je EU, detaljno analizirala i ocjenjivala. Pametna speci-

jalizacija je, kao što sam već kazala, recept EU da se trasira moderan ekonomski razvoj baziran na znanju koji se oslanja na domaće potencijale i domaću pamet. Ovdje se traže oblasti koje imaju potencijal za ekonomski razvoj, ali gdje su inovacije i istraživanje ključni faktori da se podigne konkurentnost. Naravno, prostor prema međunarodnoj saradnji uvijek postoji i uvijek je otvoren. VN: Ko je sve učestvovao u izradi ovog dokumenta? DAMJANOVIĆ: Strategiju je koordiniralo Ministarstvo nauke uz pomoć Mini-

starstva ekonomije, ali je na ovom dokumentu radilo 300 osoba. Uspjeli smo da povežemo sve sektore – biznis, akademski, javni i civilni sektor i jako smo ponosni što je Crna Gora, nakon država članica EU, prva zemlja koja je uspjela da iznese jedan ovakav dokument. Crna Gora je najmanja država u Evropi, suočava se sa velikim brojem izazova - sa malom kritičnom masom, malim apsolutnim brojevima, malim fondovima…, ali upravo zato što smo mali imamo i jedan benefit koji smo ovdje iskoristili - mogućnost brže i lakše komunikacije i bržeg prilagođavanja. Podsjetiću da smo ovu Strategiju, u odnosu na ostale zemlje koje su u procesu pridruživanja EU, posljednji počeli da radimo, i to polovinom 2017. godine. Srbija je, recimo, krenula u ovaj proces 2016. VN: Šta je sljedeći korak? DAMJANOVIĆ: Sljedeći korak je formiranje nacionalne strukture koja će imati zadatak da implementira Strategiju što znači da ćemo povezati sva ministarstva, sve resore u Vladi. Treba imati u vidu još jednu činjenicu, da su države EU veoma otvorene za saradnju i internacionalizaciju. VN: Prije mjesec dana, nakon sedam godina uspješne realizacije, završen je HERIC projekat („Visoko obrazovanje i istraživanje za inovacije i konkurentnost“).

re energije. Činjenica je da fosilnim gorivima nije dug vijek, i da već sada treba da razmišljamo kako da podignemo konkurentnost, kako da se povežemo. Naše Ministarstvo je otvoreno, imaKoji su benefiti ovog projekta kada je nauka u pitanju? DAMJANOVIĆ: HERIC projekat partnerski su realizovali Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo nauke iz kredita Svjetske banke vrijednosti 12 miliona eura. Prije početka HERIC projekta ulaganje u nauku i istraživanje je bilo znatno manje u odnosu na danas, tako da je HERIC postao dominantan izvor finansiranja naučnoistraživačkih projekata za koje je izdvojeno oko šest miliona eura. Glavni element reforme

Pametna specijalizacija je, kao što sam već kazala, recept EU da se trasira moderan ekonomski razvoj baziran na znanju koji se oslanja na domaće potencijale i domaću pamet

koji je donio HERIC projekat je bilo ciljano finansiranje krupnih projekata, multidisciplinarnih uz učešće privrednog i akademskog sektora i podsticanje komercijalnih aspekata kako bi se obezbijedila njihova održivost. VN: Šta je sve finansirano kroz HERIC projekat? DAMJANOVIĆ: Finansiran je, između ostalog, prvi Centar izvrsnosti (BIO-ICT) za koji je izdvojeno vise od

mo bilateralnu saradnju sa svim zemljama regiona, sa mnogim državama Evrope… Dakle, vrlo smo otvoreni i imamo odličnu komunikaciju sa ministrima nauke u regionu. tri miliona eura, dodijeljeno je osam krupnih grantova ukupne vrijednosti 2,6 miliona eura, dodatno je rađeno na izgradnji kapaciteta stipendiranjem doktoranada i postdoktoranada koji su se usavršavali u prestižnim institucijama. Iz sredstava HERIC-a urađen je i glavni projekat Naučnotehnološkog parka, koji je osnovala Vlada Crne Gore uz partnerstvo sa UCG. VN: Dio tog projekta je i HLA laboratorija? DAMJANOVIĆ: Tako je. Posljednji grant koji je nedavno realizovan bila je HLA laboratorija koja pruža važne analize neophodne za transplantaciju organa. Sve te usluge smo jako skupo plaćali u drugim institucijama, pretežno u Hrvatskoj. Sada smo kroz HLA projekat dobili ne samo laboratoriju sa najsavremenijom opremom, već i obučeni kadar, što je dodatna vrijednost. To nije sve. Prva faza Strategije pametne specijalizacije u okviru koje je odrađeno mapiranje ekonomskih, inovativnih istraživačkih kapaciteta, finansirana je iz HERIC projekta. Kroz HERIC je počela je da se otvara naša naučna zajednica, tako da danas učestvujemo u velikom broju međunarodnih projekata... Imajući sve to u vidu, HERIC je, zajedno sa projektom Horizont 2020 bio odskočna daska za naučnoistraživačku zajednicu.

Preko strategije do evropskih fondova VN: Koliko će pametna strategija olakšati pristup fondovima EU? Do sada u tome nijesmo imali baš uspjeha? DAMJANOVIĆ: Strategija pametne specijalizacije je zapravo krovni dokument ako hoćete da koristitite struk-

turne fondove Evropske unije. Ne možete da povučete sredstva iz tih fondova ukoliko projekat nije vezan za Strategiju pamente specijalizacije. Sve druge strategije koje smo donosili i koje imamo treba da budu uvezane u ovaj dokument. Dakle, korist

je višestruka, i to će se vrlo brzo pokazati. Ne radi se samo o strukturnim, nego i o raznim drugim fondovima EU, gdje se mi pojavljujemo i apliciramo, sa ovom Strategijom velika je vjerovatnoća da ćemu uspjeti da povučemo sredstva.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

KONSTITUTIVNA SJEDNICA SAVJETA ZA S

MARKOVIĆ: Osmi kongres DPS-a PREOBRAŽAJ 30. novembra CRNE GORE DAJE ŠANSU ISELJENICIMA Sa jučerašnje sjednice GO DPS-a

ODLUKA GLAVNOG ODBORA

Glavni odbor Demokratske partije socijalista Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik DPS Milo Đukanović, usvojio prijedlog Predsjedništva partije da osmi Kongres DPS bude održan 30. novembra 2019. godine. Takođe, Glavni odbor je usvojio i niz odluka koje se odnose na broj i način izbora delegata za predstojeći Kongres, dinamiku održavanja pripremnih aktivnosti. Govoreći o proteklim opštinskim izbornim konferencijama, koje su rezultirale izborom novih sastava lokalnih odbora partije i predsjednicima odbora, Đukanović je izrazio zadovoljstvo načinom na koji su

konferencije održane i njihovim rezultatima, kao i pokazanim jedinstvom, kreativnošću i sposobnošću sagledavanja predstojećih izazova. U tom smislu, on je kazao da će glavni zadatak novih sastava opštinskih odbora i svih ostalih organa partije biti dostizanje zacrtanog cilja – još veći uspjeh DPS na izborima koji će biti održani 2020. godine. Đukanović je istakao da očekuje da će i pripreme za predstojeći Kongres proteći sa punom sviješću o važnosti ostvarivanja tog cilja. Glavni odbor je čestitao Opštinskom odboru Kotor na formiranju nove lokalne vlasti u toj opštini, koju će predvoditi DPS. M.P.

OPŠTINSKI ODBOR JEDNOGLASNO

Časlav Vešović na čelu podgoričkog DPS Na čelu Opštinskog odbora DPS Podgorica biće Časlav Vešović, kojeg je nedavno za tu funkciju predložilo Predsjedništvo DPS. Vešović će juče jednoglasno izabran za predsjednika OO DPS Podgorica, na sjednici kojoj je prisustvovao i predsjednik DPS-a Milo Đukanović.

Vešović je diplomirani inženjer elektrotehnike, a po drugi put je za zamjenika gradonačelnika izabran 12. septembra 2018. Prethodni mandat obavljao je u periodu od 7. novembra 2014. do 31. jula 2018. Do sada je funkciju predsjednika podgoričkog odbora DPS-a obavljao Vladan Vučelić.

Današnja politička i ekonomska klima u Crnoj Gori pruža realne i opipljive šanse za novi razvoj, za ulaganja dijaspore u profitabilne projekte koji mogu doprinijeti još većim stopama našeg ekonomskog rasta, kazao je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković na konstitutivnoj sjednici drugog saziva Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima. Govoreći o viziji saradnje matice i dijaspore, Marković je kazao da ona prevazilazi slanje novca porodicama, ne sporeći važnost toga s obzirom da na takav način u Crnu Goru godišnje stigne preko pola milijarde eura. Ukazavši kratko na ostvaren značajan ekonomski rast, predsjednik Marković je naveo da su takvom rezultatu u velikoj mjeri doprinijele direktne strane investicije. „Zaista bih bio srećan ako među investitorima, koji su u Crnu Goru stigli iz blizu sto stranih zemalja, u narednom periodu bude sve više i naših uspješnih ljudi koji su svoje biznise razvili širom planete”, rekao je Marković. On je skrenuo pažnju lokalnim samoupravama da osmišljavaju i kandiduju razvojne projekte prema Vladi; da budu kooperativni i otvoreni za ideje iz naše dijaspore. „Novca ima za sve dobre biznis ideje i ja kao premijer garantujem da će Vlada snažno

podržati svaku takvu ideju”, dodao je on. Marković je istakao da je naša država danas jedno veliko gradilište te da Crna Gora danas i Crna Gora iz koje se odlazilo, pa i samo prije nekoliko godina – ne liče jedna na drugu. U tom preobražaju, dodao je on, vidi značajan prostor za veće prisustvo iseljeničke zajednice. Podsjetio je da je podrška dijaspore bila presudna u obnovi nezavisnosti te da je njihovo DA 21. maja 2006. godine bilo DA Crnoj Gori, evropskoj i evroatlantskoj, multikonfesionalnoj i antifašističkoj, ekonomski održivoj i prosperitetnoj. „Vjerujem u takvu Crnu Goru, Crnu Goru iz koje će se manje odlaziti, a više joj se vraćati. Davno je prošlo vrijeme pečalbarskih odlazaka Crnogoraca u američke i druge rudnike iz pjesme Janka Đonovića, ali će uvijek u iseljeničkoj duši boljeti Šantićevi stihovi o ‘suncu tuđeg neba’“, rekao je Marković.

Direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović kazao je da se formiranje Savjeta za saradnju sa dijasporom i iseljenicima, koji je konstituisan u septembru 2016. godine, pokazalo opravdanim, jer je to tijelo prepoznalo ključne probleme i potrebe iseljenika Crne Gore širom svijeta. „Savjet je brojno tijelo, a tako brojna tijela ponekad teže ostvaruju operativnost i to je u potpunosti razumljivo. Upravo iz tih razloga vrlo je bitan zadatak koji je danas pred nama, izbor ljudi i predstavnika dijaspore“, naveo je on i dodao da rezultati rada zavise od individualnog angažmana svakog člana Savjeta. Mitrović je istakao da je strateško opredjeljenje Crne Gore jačanje veza sa iseljeništvom. „Sada kada politiku saradnje sa iseljenicima gradimo na čvrstim, institucionalnim osnovama realno je očekivati još bolje razultate. U svemu tome Upra-

Opravdano formiranje Savjeta Marković je istakao da ćemo učiniti sve da se Crnoj Gori vraćate kao svojoj kući. U tome vidi i najveću obavezu Savjeta za dijasporu koji se konstituiše. Zahvalio je i dosadašnjim članovima Savjeta na angažmanu u prethodne tri godine, u kojima se pokazalo opravdanim formiranje takvog savjetodavnog tijela Vlade Crne Gore.

„Ne samo zbog toga što je to bila i naša zakonska obaveza koja je proistekla iz Zakona o saradnji Crne Gore sa iseljenicima, već jednako važnom smatram i našu moralnu obavezu prema svim onim generacijama crnogorskih iseljenika i njihovih potomaka rasutih širom Evrope i svijeta”, zaključio je Marković.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

saradnju sa dijasporom

aktuelno

povodom Dana državnosti

Kraljica Elizabeta II čestitala Đukanoviću

Đukanović Marković se obratio iseljenicima

Za predsjednika Savjeta za saradnju sa dijasporom -iseljenicima juče je izabran prof. dr Milenko Perović. Potpredsjednici su Nikolas Klisić iz Urugvaja, Bedri Gul iz Turske, Danijela Đurđević iz Italije i Ismet Ramčilović iz BiH

va ima čvrstu podršku Vlade“, naglasio je on. Mitrović je dodao da je do kraja godine predviđeno usvajanje strategije o saradnji sa dijasporom i iseljenicima 2019-2022. Predsjednik Odbora za međunarodnu saradnju i iseljenike Andrija Nikolić kazao je da je dijaspora najživotnija veza Crne Gore sa svijetom. „Sve što se dešava u iseljeništvu tiče se nas samih, ali i obrnuto. Riječ je o prirodnoj potrebi, ali i obavezi da matična država radi na očuvanju identiteta, kulture i običaja ljudi porijeklom iz Crne Gore“, istakao je on. Zbog toga, kako je naveo Nikolić, obnovljena, međunarodno priznata Crna Gora okrenula se promišljanju politika kojima želi da osvježi i osnaži veze sa dijasporom.

Prema njegovim riječima, Savjet za saradnju sa dijasporom ima dobru polaznu osnovu da se nametne kao forma u kojoj će se rađati nove ideje, ali i otvorati sve važne teme značajne za Crnu Goru i dijasporu. Nikolić je naglasio da je Skupština Crne Gore otvorena za sve ideje i inicijative čiji je cilj poboljšanje položaja crnogorske dijaspore. „Posvećenost i ozbljnost državnog zalaganja za dijasporu takođe mora da prati adekvatna stručna i finansijaska podrška toj temi. Obnovljena nezavisnost najljepša je zajednička priča dijaspore i matične države, ponosni smo što su tom projektu presudno doprinijeli manjinski narodi“, naglasio je on. Kako je naveo Nikolić, dijaspora je na taj način pokazala da vjeruje multietničkoj državnoj kući i obavezala Crnu Goru da pažljivo odgovori na ukazano povjerenje. „Izuzetno cijenimo vašu ljubav prema Crnoj Gori i odgovoran odnos prema državama u kojima živite“, dodao je on. On je poručio članovima Savjeta za saradnju sa dijasporom i iseljenicima da, uprkos razuđenosti članstva u tom tijelu i ne tako čestim okupljanjima, pokušaju da iskoriste nove tehnologije koje su dostupne. „Uspostavimo intenzivnu komunikaciju i ostvarimo veći nivo međusobnog umrežavanja“, zaključio je Nikolić. M.P.

Predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću čestitku povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore uputila je i Njeno Veličanstvo kraljica Elizabeta II. “Sa velikim zadovoljstvom upućujem Vašoj Ek-

selenciji čestitke povodom Dana državnosti, uz najbolje želje za sreću i dalji prosperitet naroda Crne Gore“, navodi se u čestitci kraljice Elizabete. Čestitke su uputili i predsjednik Slovenije Borut Pa-

hor, predsjednik Albanije Ilir Meta, predsjednik Portugala Marcelo Rebelo de Sousa, predsjednik Burkina Fasa Roch Marc Christian Kabore i predsjednik Vijetnama Nguyen Phu Trnog. R.P.

opštinski odbor dps tuzi

Pepić izabran za predsjednika

Na sjednici Opštinskog odbora DPS-a Tuzi, jednoglasnom odlukom, za predsjednika OO izabran je Mirza Pepić, saopšteno je iz DPS-a. Sjednici su prisustvovali Miomir M. Mugoša, koordinator ispred Predsjedništva Demokratske parije socijalista Crne Gore i Mersudin Dautović, koordinator ispred Izvršnog odbora DPS Crne Gore. Mirza Pepić je rođen 1986. u Tuzima, a po zanimanju je pravnik, zaposlen je u Direktoratu DPS Crne Gore i obavlja funkciju savjetnika u Opštinskom odboru DPS Tuzi. Član je Opštinskog i Izvršnog odbora DPS Tuzi i odbornik u Skupštini opštine Tuzi. Oženjen je i ima sina. U svom obraćanju novoizabrani predsjednik Mirza Pepić zahvalio se Predsjedništvu DPS na datoj saglasnosti, a posebno članovima

Pepić Opštinskog odbora na jednoglasnoj podršci. Istakao je da je zadovoljstvo i privilegija biti na čelu Opštinskog odbora DPS Tuzi, u čijem sastavu ima veliki broj mladih perspektivnih ljudi kao i starijih iskusnih kolega, koji čine dobitnu kombinaciju u sprovođenju programskih zadataka stranke.

Članovima se obratio i koordinator ispred Predsjedništva partije Miomir M. Mugoša koji je novoizabranom predsjedniku čestitao i poželio mu dobre rezultate kao i svim članovima Opštinskog odbora, i iskazao očekivanja da će ovaj odbor biti dobar primjer organizovanog i funkcionalnog tima DPS-a. R.P.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

TOM JENKINS, IZVRŠNI DIREKTOR EVROPSKE TURISTIČKE

SVAKA DESTINACIJA DOBIJE TURISTE KOJE ZASLUŽUJE

Ostatak svijeta postaje prosperitetniji, što prirodno znači da će se ravnoteža međunarodnih putovanja pomjeriti negdje drugo, govori Jenkins

Najbolji savjet koji mogu dati za bilo koju turističku destinaciju je da mora biti drugačija i odlična. Ukus stanovnika određuje šta će se prodati turistima, a posjetioci su privučeni onim što je jedinstveno i dobro, kazao je u intervjuu Vikend novinama izvršni direktor Evropske turističke asocijacije (ETOA) Tom Jenkins. On govori i da je Evropa destinacija koju je ponekad teško prodati, te da njen udio u međunarodnom turizmu opada. VN: U kojoj mjeri će izlazak Velike Britanije iz Evropske unije uticati na konkurentnost Unije na globalnom turističkom planu? Jenkins: Gledano u globalu, Ujedinjeno Kraljevstvo je poseban dio Evrope. Ima sopstvenu valutu i vizni režim šengenske vize nijesu važeće u UK. Bilo koji posjetilac iz Kine, Indije ili Indonezije treba da dobije posebnu vizu da bi putovao u Ujedinjeno Kraljevstvo. Dakle, Bregzit će samo marginalno uticati na turiste u Evropi. Sa turističkog stanovišta, Ujedinjeno Kraljevstvo je već odustalo od mnogih mjera koje bi ga uvele u panevropski proizvod. To ne znači da uticaja ne-

će biti. Ni Velika Britanija, ni Evropa nemaju benefite od tog djelimičnog razdvajanja, niti će imati koristi da razdvajanje postane izaženije. Evropa, uključujući i UK je mnogo povoljniji proizvod od kontinentalne Evrope. Velika Britanija, kao izolovani proizvod, nije ni približno primamljiva, kao kada se prodaje kao dio evropskog odmora. VN: U poređenju sa drugim destinacijama, kakva je pozicija Evrope? Jenkins: Svake godine su nam predstavljene statistike koje ukazuju da udio Evrope u međunarodnom turizmu opada. Zvuči malo deprimirajuće, ali to moramo prepoznati kao mjeru međunarodnog turizma, te da Evropa sebe determiniše kao region

PRIVUĆI KINESKE TURISTE

Izvršni direktor ETOA je, na konferenciji britanskog nedjeljnika The Economist koja je sredinom jula organizovana u Atini, istakao da je potražnja stalno prisutna na tržištu, uprkos nestabilnosti i geopolitičkim napeFoto:ETOA

⌦ Danica Janković

Druge destinacije, poput dalekoistočnih razvijaju se na načine koji privlače nova tržišta i imućno stanovništvo starih tržišta Sa konferencije

tostima. Španija je, kako je ukazao, pokazala dobre rezultate u ovom periodu. Govoreći o posjetiocima iz različitih zemalja, Jenkins se osvrnuo na Kinu, predlažući ulaganja za privlačenje kineskih turista,

kao dio dugoročne strategije za grčki turizam. Konferencija je organizovana pod pokroviteljstvom grčkog Helenik Petroleuma u okviru kojeg posluje i crnogorski Jugopetrol.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

E ASOCIJACIJE U INTERVJUU ZA VN

BENZINSKE STANICE OD 2030. GODINE

foto: The Economist

Jenkins

Pumpe i automobili “komuniciraće” u budućnosti

Karahanas

Prosječan turista ne postoji. Čak i bogati turisti očekuju vrijednost za novac. Ne žele da im se naplati više, samo zato što su turisti. Uvijek imajte na umu da je jedini razlog zašto većina tih ljudi ima novca je što su odlučili da ga ne potroše

gati član latinoameričke, vijetnamske ili indijske zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama, vaša želja za putovanjima naići će na mnoge druge druge privlačne destinacije, kao što je Evropa. Osim toga, destinacije u razvoju, kakav je Tajland, mogu razviti hotelske kapacitete posebno osmišljene za tržišta kakva su japansko i kinesko. Prema tome, prirodno je da će Evropa koja ima ograničene smještajne kapacitete i ograničenja u pogledu mogućnosti razvoja novih nekretnina, naći konkurentsku poziciju.

odvojenih nacionalnosti. To određuje i činjenica da imamo dosta unutrašnjeg saobraćaja, da ostatak svijeta postaje prosperitetniji, što prirodno znači da će se ravnoteža međunarodnih putovanja pomjeriti negdje drugo.

VN: Kako politika utiče na turizam? Jenkins: Obično loše. Vlade teže da oporezuju turiste, nameću propise koji utiču na način na koji se mogu prodavati turistički proizvodi, a nastoje i da zaštite lokalne interesne grupe čije se usluge ne mogu poboljšati takvom zaštitom.

VN: Da li to znači da Evropa gubi na popularnosti? Jenkins: Evropa ostaje izuzetno popularna destinacija, ali i ona koju je ponekad teško prodati. To je zbog činjenice da se druge destinacije, poput dalekoistočne Australazije, Južne Amerike, razvijaju na načine koji privlače nova tržišta i imućno stanovništvo starih tržišta. Ukoliko ste bo-

VN: Da li ste bili u Crnoj Gori? Šta je jednoj državi potrebno da bi postala prestižna turistička destinacija? Jenkins: Nažalost, nijesam bio u Crnoj Gori, ali se nadam da ću posjetiti i vašu zemlju. Poznajem druge djelove Jadranske obale. Sve što ću reći je da svaka destinacija želi da privuče posjetioce sa viso-

kim finansijskim mogućnostima, ali svaka dobije turiste koje zaslužuje. Najbolji savjet koji mogu dati za bilo koju turističku destinaciju je da mora biti drugačija i odlična. Takvi ciljevi najbolje se postižu njegovanjem zahtjevne i entuzijastičke baze klijenata. Ukus stanovnika određuje šta će se prodati turistima, a posjetioci su privučeni onim što je jedinstveno i dobro i tako jedinstveno dobro. VN: Kakvi su trendovi u turizmu danas? Šta je u fokusu prosječnog turiste, a šta očekuje klijentela koja ima visoke finansijske mogućnosti? Jenkins: Trendovi u turizmu kreću se u svim pravcima formirajući prekrasno zamršen čvor. Nažalost, prosječan turista ne postoji. Čak i bogati turisti očekuju vrijednost za novac. Ne žele da im se naplati više, samo zato što su turisti. Uvijek imajte na umu da je jedini razlog zašto većina tih ljudi ima novca je što su odlučili da ga ne potroše. VN: Kako je talas izbjeglica posljednjih godina uticao na evropsko turističko tržište? Jenkins: Talas izbjeglica je imao izuzetno mali uticaj na turističko tržište, u poređenju sa njegovim dubokim uticajem na politiku u regionu.

Možete li zamisliti dan kada nećete morati vi točiti gorivo na pumpama? Nećete morati ni da izađete iz auta i to ne jer je zaposleno više ljudi na benzinskim stanicama, već jer će pumpe i automobili komunicirati, zajedno birati vaše omiljeno gorivo i puniti rezervoar bez pomoći vozača, počinje priču direktor grčkog Helenik Petroleuma Roberto Karahanas. On je crnogorskim novinarama, tokom četvorodnevne posjete Atini koju je organizovala kompanija Jugopetrol, govorio o viziji funkcionisanja benzinskih stanica od 2030. godine i istakao da će njihov rad biti više fokusiran na uslužne djelatnosti nego na prodaju goriva. “Kroz deceniju ili dvije, benzinske pumpe će usluživati automobile, električna vozila”, naveo je Karahanas. Direktor Helenika je govorio i o elektrifikaciji vozila. Prema istraživanjima, kako je precizirao, udio električnih vozila mogao bi dostići polovinu prodaje vozila do 2030. godine. On je naveo i da je prošle godine proda-

to 86 miliona vozila, od čega 1,2 miliona električnih. Karahanas je kazao i da, kada je riječ o punjačima za električna vozila, njih je samo dva odsto na benzinskim stanicama u Evropi. Generalni menadžer za strateška planiranja grupacije Helenik Petroleum Džordž Aleksopulos, koji je učestvovao na konferenciji britanskog nedjeljnika The Economist, naglasio je da otkrića na istočnom Mediteranu povećavaju izglede za energetske projekte. “Nafta će i dalje imati značajnu ulogu do 2030. godine. Helenik Petroleum stalno pokušava da ograniči zagađivače u svojoj proizvodnji”, istakao je Aleksopulos, dodajući da je izvjesno da će potražnja za tečnim gorivima rasti nakon 2030. On je ukazao i da evropska industrija prepoznaje izazov klimatskih promjena, te potrebu za globalnim djelovanjem. Grupacija Helenik, kako je saopštio, potpisala je pet ugovora o istraživanju na pet lokacija na kopnu i u moru, dok se ratifikacija za četiri takva ugovora očekuje. D.J.

MILIONA VOZILA PRODATO JE PROŠLE GODINE OD ČEGA 1,2 MILIONA ELEKTRIČNIH

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

GODIŠNJI REMONT HIDROELEKTRANE

,„PERUĆICA“ OD PONEDJELJKA VAN POGONA Elektroprivreda Crne Gore najavila je početak godišnjeg remonta Hidroelektrane „Perućica“, zbog koje će taj energetski objekat biti van funkcije do kraja avgusta. Tokom radova, koji će

trajati između 29. jula i 31. avgusta, biće remontovani oprema, postrojenja i dovodni sistem hidroelektrane. Iz EPCG najavljuju da će do kraja novembra raditi i generatore G5 i G7, za što će uložiti milion eura.

Iz ove kompanije su takođe istakli da će u nedjelju početi pripreme za remont pražnjenjem dovodnog sistema. Pred ponovni početak rada, EPCG će 27. avgusta početi trodnevno punjenje sistema i cjevovo-

MAC CENTAURUS OBAVIO SNIMANJA

Završeno istraživanje dva mikrolokaliteta Konzorcijum Eni-Novatek završila je sedmodnevno geofizičko i hidrografsko istraživanje na dva mikrolokaliteta crnogorskog podmorja, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike. „Zahvaljujući povoljnim vremenskim uslovima, snimanje je realizovano u predviđenom roku i bez zastoja u radu“, navodi se u saopštenju. Cilj istraživanja bilo je utvrđivanje fizičko-mehaničkih karakteristika tla na lokalitetima na kojima će biti realizovano istražno bušenje tokom naredne godine. U pitanju su planirane aktivnosti koje su de-

finisane radnim programom Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika sa kompanijama Eni i Novatek, potpisanim u septembru 2016. godine. Prva zona istraživanja bila je na oko 16 kilometara od obale, gdje je dubina mora 69 metara, a druga na 20 kilometara udaljenosti, gdje je dno na 96 metara dubine. Snimanje je obavljano geofizičkom opremom sa broda MAC Centaurus, primjenom više različitih metoda koje su, kako se navodi, neinvazivnog karaktera i ne utiču na biodiverzitet mora. R.E.

Istraživana dva sektora podmorja

Izdato upozorenje zbog Perućice da, kako bi HE „Perućica“ bila na vrijeme spremna za priključivanje na elektroenergetski sistem. „Uzimajući u obzir bezbjednost građana, upozoravamo javnost - prije svega stanovnike naselja koja

gravitiraju hidroenergetskom sistemu ‘Perućica’ - na moguće opasnosti i molimo ih da ne izvode bilo kakve aktivnosti u vrijeme pražnjenja i punjenja dovodnih sistema“, naglasili su iz EPCG. R.E.

PODACI MONSTATA ZA 2018. GODINU

CRNOGORSKI TELEKOM

Besplatan 1GB interneta Korisnici Extra TV platforme koji nemaju internet, do kraja godine imaće jedan gigabajt (GB) besplatnog interneta mjesečno, saopšteno je iz Crnogorskog Telekoma. Kako su istakli, time žele da svim građanima koji nemaju pristup brzom internetu omoguće i olakšaju dostupnost digitalnih usluga i informacija. Menadžer za razvoj proizvoda Marjan Popović kazao je da je internet postao nezamjenljiv alat za sve veći broj građana, pružajući priliku za bolje informisanje, obrazovanje, trgovinu i servise javne uprave. Za korištenje ove povoljnosti, potrebno je da se pretplatnik poveže na svoju postojeću Wi-Fi mrežu preko mobilnog telefona, tableta ili laptopa poveže i aktivira besplatan internet. Uputstvo za aktivaciju dostupno je na Extra TV portalu, internet stranici www. telekom.me i pozivom na broj 1500. R.E.

MILIJARDA ULOŽENA U OSNOVNA SREDSTVA U osnovna sredstva kompanija u Crnoj Gori tokom prošle godine je investirano više od milijardu eura, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstata. To su ulaganja u nove kapacitete, rekonstrukciju ili zamjenu zastarjelih kapaciteta, ne računajući sredstva za redovno održavanje. Prema aktuelnim zvaničnim podacima o investicijama, u osnovna sredstva poslovnih subjekata u Crnoj Gori u tekućim cijenama za 2018, skoro 572 miliona eura bilo je opredijeljeno za izgradnju objekata. Za opremu je izdvojeno 384,7 miliona, a ostala ulaganja 62,6 miliona eura. Prema djelatnostima, od investirane

1,02 milijarde, više od trećine ili 368,2 miliona eura bile su za državnu upravu i odbranu. Slijedi sektor telekomunikacija koji je uložio 142,4 miliona, te trgovina sa 77,8 miliona eura. Prema metodologiji Monstata, investicije u osnovna sredstva čine ulaganja za povećanje vrijednosti ili zamjenu postojećih osnovnih sredstava - građevine, mašine i opremu, biološke resurse, istraživanje i razvoj, računarske programe i baze podataka, zabavu i inteK.J. lektualnu svojinu.

Najviše novca za državnu administraciju

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

AKTUELNO

PREDSTAVLJENI DOSADAŠNJI REZULTATI AGROBUDŽETSKIH MJERA ZA 2019. GODINU

ISPLAĆENA 1,23 MILIONA ZA 1.800 POLJOPRIVREDNIKA Vlada je kroz tri mjere podrške za biljnu proizvodnju u ovoj godini poljoprivrednicima obezbijedila više od dva miliona eura, a postignuti rezultati dodatno su unaprijedili konkurentnost proizvođača i pozitivno uticali na stabilnost cijena i sigurnost plasmana za proizvođače. To je juče izjavio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović tokom obilaska gazdinstvu Neđeljka Jankovića u Matagužima, jednog od uspješnih korisnika ovog vida pomoći. On je precizirao da je za razvoj povrtarstva i ratarstva Vlada već isplatila 1,23 miliona eura bespovratne podrške za 1.800 poljoprivrednika iz 21 opštine. U okviru javnog poziva za podršku povrtarstvu, podržana su 384 proizvođača iz 14 opština, koja su investirala skoro milion eura i ostvarila bespovratnu podršku od još 415.000 eura.

Simović zadovoljan rezultatima poljoprivrednilka Drugom mjerom podrške – direktnim plaćanjima kojima su proizvođači podržani sa 180 eura po hektaru obradive površine, uz dodatnih dest za mlade poljoprivrednike, on je kazao da su obezbijeđena 1.413 korisnika iz 21 crnogorske opštine sa 815.000 eura, te da

je podrškom obuhvaćeno skoro 5.000 hektara povrtarskih i ratarskih kultura. „U toku je realizacija Javnog poziva za direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji za sektore voćarstva, maslinarstva, vinogradarstva, ljekovitog i aromatičnog bilja, i vrlo brzo će se zna-

ti njegovi rezultati. Sadašnje procjene su da će biti isplaćeno oko 800.000 eura za oko 2.000 korisnika“, dodao je Simović. On je podsjetio na loše vremenske prilike sredinom proljeća, ali da su povrtari i ratari ipak imali uspješnu sezonu. K.J.

Marković otvara BBF Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković otvoriće danas prvi Bjelopoljski biznis forum, koji će u 14 časova početi u Velikoj sali bjelopoljskog Centra za kulturu. Centralna tema događaja koji će okupiti oko stotinu učesnika iz Crne Gore i inostranstva, biće investicioni potencijal Bijelog Polja. Pored Markovića, na forumu će govoriti ministarka ekonomije Dragica Sekulić, predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, kao i bivši predsjednici opštine Tarzan Milošević i Aleksandar Žurić. U panel diskusiji učestvovaće i glavni izvršni direktor Hipotekarne banke Esad Zaimović, profesor Milivoje Radović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, zatim predsjednik konzorcijuma Gulsan Meko AkovaHodžić i predsjednik poslovnog sistema Swisslion Takovo Rodoljub Drašković, dok će moderator biti predsjednik Savjeta za ekonomski razvoj bjelopoljske opštine Hasan Ramović. R.E.

ZA SVE KLIJENTE FIKSNA KAMATNA STOPA OSAM ODSTO

Ilustracija

OKOČAN POSTUPAK SA MEDUZOM

Crna Gora dobila arbitražu Tročlani međunarodni Arbitražni tribunal izjasnio se 17. jula u potpunosti nenadležnim i okončao spor u između kompanije Meduza (Montenegro) Limited i Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. U dijelu postupka posvećenom isključivo razmatranju pitanja nadležnosti ustanovio da „tužilac nije imao pravo da pokrene arbitražu sa pozivom na tri sporazuma o zaštiti stranih investicija“ između Savezne Republike Jugoslavije i Ujedinjenog Kraljevstva, odnosno Austrije i

između Crne Gore i Finske. Ovim se nastavlja neprekinuti niz uspjeha Crne Gore u investicionim arbitražnim postupcima. „Meduza je postupak pokrenula avgusta 2015. godine, tvrdeći da je Crna Gora prekršila više obaveza iz sporazuma u vezi sa istraživanjem nafte i gasa u dijelu podmorja Crne Gore. Iako nije opredijeljena tačna vrijednost spora, tužilac je najavio da će zahtijevati naknadu štete ne manju od 100 miliona eura“, naveli su iz Ministarstva. R.E.

VIBER KREDIT NLB BIĆE DOSTUPAN OD 1. AVGUSTA

Online i viber kredit, prvi u Crnoj Gori, omogućiće novim i postojećim klijentima NLB banke dobijanje do 15.000 eura kredita uz fiksnu kamatnu stopu od 7,99 odsto. Informaciju o odobrenom kreditu, kako je saopštio izvršni direktor odgovoran za prodaju, informacione tehnologije i inovacije u NLB-u Dino Redžepagić, klijenti će dobijati u roku od dva minuta bez obzira na doba dana. “Preko vibera i web-a biće moguće dobiti kredit do 15.000 eura uz mogućnost osiguranja u slučaju gubitka zaposlenja, a novac i ugovor klijente čekaju u filijali koja im najviše odgovara i u vrijeme kada oni odaberu. Pored kredita, građani se mogu prijaviti i za karticu i dozvoljeni minus”, kazao je Redžepagić.

Glavni izvršni direktor NLBa Martin Leberle rekao je da je ta finansijska institucija u prvoj polovini ove godine ostvarila 5,2 miliona eura neto dobiti. “Ostvarili smo i rast ukupnih bruto kredita od šest odsto u odnosu na kraj prošle godine. Kao lider na tržištu stambe-

nih kredita, sa 25 odsto učešća, ponosni smo da za najvažnije životno pitanje klijenti biraju nas”, naveo je Leberle. Finansijski magazin Euromoney nedavno je proglasio NLB za najbolju banku u Crnoj Gori u ovoj godini i dodijelio joj prestižno priznanje. D.J.

Sa konferencije

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

NTO OBJAVIO: DVOCIFRENI RAST BROJA TURISTA I NAMJENSKIH PRIHODA OD TURIZMA

Turista 13 odsto više, od taksi 1,4 miliona eura

ona eura, odnosno 13 odsto nego u 2018, čime su za deset odsto premašili dosadašnji plan. Podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) koja prati i poslovanja mobilnih operatora, objavila je da su za prvih šest mjeseci u Crnoj Gori registrovali 2.399.000 korisnika rominga ili 14,99 više u odnosu na godinu ranije. K.J.

U toku buking za postsezonu Ulcinjani vrijedni domaćini Kroz naplatu različitih taksi koje se odnose na turizam, u budžet Crne Gore su od početka 2019. do 24. jula pristigla rekordna 1.438.899,03 eura, što je za 18,25 odsto više nego na u istom periodu godine. U pitanju je zakonski definisan dio ukupnih namjenskih prihoda koji podrazumijevaju uplate kroz članski doprinos, boravišnu taksu za turiste i nautička plovila, te izletničku i turističku taksu. Kako je za Vikend novine kazala PR Nacionalne turi-

stičke organizacije Crne Gore, Nina Vukčević, samo od boravišne takse za isto vrijeme se u državnu kasu slilo 773.976,49 eura, i to je za 19,74 odsto veći iznos. Treba istaći da je zakonom definisano da je boravišna taksa obavezna za boravak i domaćih i stranih gostiju. U turističkim centrima iznosi jedan euro po osobi, dok je za usidrena plovila sa ležajevima između pet i 150 eura. Od ukupnog novca prikupljenog naplatom ovog vida obaveza, samo 20 odsto

U Tivtu registrovano 15 odsto više gostiju Prema podacima Turističke organizacije Tivata, na terigoriji ove opštine odmara 9.164 gostiju, što je 15 odsto više nego na isti dan prošle godine. Stranci su zainteresovani za sve vrste smještaja, pa ih je u privatnom 7.730, u hotelskom 1.203, odmaralištima 133, a kampovima 98, što je ukupno čini 9.071 stranog gosta. Crnogorski građani njih 93 - koriste hotelski (78) ili privatni smještaj (15).

Herceg Novi bilježi znatan rast broja domaćih turista, od čak 30 odsto, dok su ukupni rezultati nešto veći u odnosu na isti dan prethodne godine. Od čak 36.117 gostiju, u privatnom smještaju boravi njih 28.402 od čega je 28.402 stiglo van granica Crne Gore. Hotelski smještaj bilježi značajan rast i domaćih i inostranih turista, a ukupno ih je 7.640 ili 17 odsto više nego na isti dan prošle godine. Z.K.

pripada državi, a 80 je namijenjeno investiranju rada lokalnih turističkih organizacija. Prema tome, ukupno naplaćena boravišna taksa je čak pet puta veća i na osnovu okvirne računice dostiže oko 3,87 miliona eura. „Prema podacima lokalnih turističkih organizacija koje NTO obrađuje svakog petka, na jučerašnji dan je u našoj zemlji evidentirano 195.955 turista, odnosno 13 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Najviše turista boravi u Budvi, zatim Ulcinju i u Herceg Novom“, kazala je Vukčević za Vikend novine. Ovim rezultatima svakako možemo biti izuzetno zadovoljni, jer rast broja turista u špicu sezone na godišnjem nivou rijetko biva dvocifren. Ona je podsjetila da su Aerodromi Crne Gore objavili početkom sedmice kako je broj opsluženih putnika od početka godine dostigao 1.273.559, što je za 100.000 bolji rezultat nego tokom istog perioda u 2018. godini. I Poreska uprava se pohvalila da je bruto naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) za prvih pola godine bila veća za 14 mili-

Vukčević navodi da različite ocjene turističke sezone koje su zastupljene u medijima „predstavljaju individualni stav pojedinih turističkih poslenika“. „Predsezona je bila veoma uspješna. Hotelijeri i turistički poslenici kod kojih je usaglašen odnos cijene i kvaliteta usluge su zadovoljni, a buking za postsezonu je već počeo. Imajući u vidu da su posljednji podaci Monstata u kolektivnom i individualnom smještaju oni za prva četiri mjeseca, i u kolektivnom smještaju za prvih pet mjeseci, sačekajmo nove zvanične rezultate kako bi mogli da damo konačnu ocjenu“, zaključuje sagovornica Vikend novina.

Vukčević

JUL

27 KALENDAR DOGAĐAJA ■27. jul FEŠTA OD RIBE I VINA KLAPA ASSA VOCE

Krašići Tivat

■29. jul KOTORART DON BRANKOVI DANI MUZIKE KONCERT: MOJ GALEBE

Stadion malih sportova Benovo Kotor

Jusuf džamija

Gradska ili Jusuf džamija u Bijelom Polju, jedina u užem gradskom jezgru, na sadašnjoj lokaciji nalazi se od 1741. godine. Tu je prenešena iz pet kilometara udaljenog sela Jabučino, da nakon povlačenja turske vojske ne bi bila prepuštena propasti. Kamen po kamen, na rukama mještana, u koloni dugoj desetak kilometara, prenešena je - kažu - za 48 sati. Iako je pretrpjela brojne obnove i restauracije koje su u izvjesnoj mjeri narušile njen autentičan izgled, džamija je zbog svog značaja stavljena pod zaštitu države. U haremu, odnosno dvorištu džamije nalazi se i nekoliko mezara, među kojima i grob imama hafiz Mustafe Gušmirovića, zbog čega ovu džamiju često nazivaju i Gušmirska džamija.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

AKTUELNO

UPRAVA POLICIJE DEMANTOVALA MEDIJSKE NAVODE O BEŠOVIĆU

Postoje dokazi za ubistvo Kruščića i ranjavanje Lakić Crnogorska policija prikupila je dokaze na osnovu čijeg kvaliteta i valjanosti je nadležno tužilaštvo dalo nalog da se kriminalna grupa čiji je organizator Filip Bešović procesuira za izvršenje dva krivična djela, teško ubistvo Miodraga Kruščića i tešku tjelesnu povredu novinarke “Vijesti” Olivere Lakić, saopštili su iz Uprave policije, nakon medijskih navoda u kojima je izražena sumnja da postoje čvrsti dokazi za procesuiranje ranjavanja Lakić.

Oni su istakli da je nesporno da postoje materijalni dokazi na osnovu kojih je pomenuta kriminalna grupa procesuirana za ova dva krivična djela. “Istraga u ova dva predmeta je u toku, u nadležnosti tužilaštva, te je stoga tužilaštvo koje vodi istragu nadležno za dalje saopštavanje informacija javnosti”, kazali su iz UP, reagujući na posljednja izvještavanja pojedinih medija u kojima se izražava sumnja u postojanju čvrstih dokaza za proce-

suiranje krivičnog djela nanošenje teške tjelesne povrede novinarke Lakić. Takođe, iz policije ističu da se “krivica ili nevinost se utvrđuju u krivičnom postupku, a ne putem medija”. “Tako da izjavu F.B. u medijima da nije počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret nije potrebno komentarisati jer postoje dokazi koji ga, kao organizatora kriminalne grupe, sumnjiče za izvršenje ovih krivičnih djela”, zaključili su iz UP. E.H.

Ubistvo Kruščića

SNIMCI INCIDENTA U LUCI KOTOR DOVELI DO OBRTA

INSPEKTOR VUČEKOVIĆ PRVI NASRNUO NA KRIVOKAPIĆA

Pronađen automobil

NA MAGISTRALI PODGORICA KOLAŠIN

Istraga incidenta koji se 10. jula desio u Luci Kotor sa inspektorima sigurnosti plovidbe Ministarstva saobraćaja i pomorstva Željkom Lomparom, Ivanom Vučekovićem i Đurom Kapetanovićem sa jedne i radnikom Luke Kotor AD Davorom Krivokapićem sa druge strane, dobila je neočekivano obrt nakon što su pregledani snimci sa video nadzora luke. Prema nezvaničnim ali pouzdanim saznanjiima Boka news, snimak je pokazao da je mlađi inspektor MSP Vučeković prvi

Tijelo Smolovića nađeno u smrskanom automobilu Tijelo Mojkovčanina Rajka Smolovića (55) pronađeno je u smrskanom automobilu koje su kolašinski vatrogasci pronašli kod tunela broj 4, na magistralnom putu Kolašin-Podgorica, potvrdio je komandir kolašinske Službe zaštite Željko Darmanović. Pretpostavlja se da je Rajko Smolović u noći između četvrtka i petka, iz za

sada neutvrđenih razloga, izgubio kontrolu nad vozilom i sletio s puta. Kako nam je saopšteno, na licu mjesta bile su ekipe Hitne pomoći, vatrogasci i policija. Podsjetimo, juče popodne je saopšteno kako se vozilo zaustavilo na 15 metara od vode i oko 40 ispod puta a u pretrazi terena učestvovalo je pet vatrogasaca. Z.B.

nasrnuo na radnika Krivokapića, nakon čega su ih drugi zaposleni u kotorskoj luci razdvojili i spriječili dalji fizički obračun. To je upravo suprotno od onoga što su pred policijom i tužilaštvom tvrdili Vučeković i njegove kolege. Lompar i njegove kolege podnijeli su odmah, nakon incidenta, prijavu policiji tvrdeći da ih je Krivokapić navodno ometao prilikom pokušaja vršenja inspekcijskog nadzora nad jednim od plovila koje je uplovilo u Kotor, te da je prvo verbalno, a potom i fizički,

radnik Luke Kotor nasrnuo na inspektore. Policija je poslije toga Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru procesuirala prijavu protiv Krivokapića koji se sumnjiči za napad na službeno lice i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti. Tokom istrage koja je uslijedila, policija i tužilaštvo su se obratili Luci Kotor AD sa zahtjevom za izuzimanje snimka sa video nadzora kojim je pokriveno lučko područje, pa i mjesto na kome je došlo do incidenta. E.H.

PRETRESI U PODGORICI, UHAPŠEN ĐOKOVIĆ

UBIO ŽENU U TREBINJU, PA RANIO SEBE

Podgorička policija je pretresla četiri lokacije koje koriste bezbjednosno interesantna lica i tom prilikom oduzela sedam komada oružja, veću količinu municije i drugih predmeta. Uhapšen je Tuzanin Sen Đoković (35), zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, saopšteno je iz Uprave policije. Podgorička policija pod-

Slaviša Ratković iz Trebinja preminuo je juče u Kliničkom centru u Podgorici, nakon što je prije više od dvadeset dana ubio suprugu Ljiljanu, a zatim se ranio, rečeno je Srni u trebinjskom Okružnom javnom tužilaštvu. Tužilac u ovom predmetu Žarko Milić rekao je da je Slaviša Ratković (53) nakon više od dvadeset dana borbe za život podlegao povredama. “U toku je procedura pre-

Pronađeno oružje, municija i droga Ratković preminuo u KCCG nijela je i krivičnu prijavu protiv A.Đ. (26) zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprječavanju zloupotrebe droga. “Policija je pronašla i oduzela: dvije automatske puške, dvije poluautomatske puške, dvije lovačke puške, pištolj i 723 komada municije različite vrste i kalibra. Osim toga, policija je oduzela i sredstva komunikacije i pakovanje sa sadržajem marihuane za ko-

ju se sumnja da je bila namjenjena uličnoj prodaji”, navodeno je u saopštenju. O događaju je upoznat nadležni tužilac. E.H.

uzimanja tijela. Ratković će biti sahranjen u Trebinju”, rekao je Milić. On je dodao da se ovaj predmet zatvara i da se dalja istraga obustavlja jer je Ratković bio jedini osumnjičeni. Slaviša Ratković je iz vatrenog oružja 2. jula ubio suprugu Ljiljanu (51) na njenom radnom mjestu u trebinjskoj filijali Fonda zdravstvenog osiguranja, a nakon toga pucao je sebi u glavu. E.H.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

VIKEND NOVINE U POSJETI JEDINICI UPRAVE POLICIJE CRNE GO

KONJE MORAŠ DA VOLIŠ

⌦ Elhana Hamzić Foto: Iva Mandić

onj je jedna od onih životinja koje malo koga mogu ostaviti ravnodušnim – svi koji su se barem jednom u životu susreli s ovom lijepom i plemenitom životinjom, znaju o čemu govorimo.

Ako nas već na prvi pogled ne oduševe snaga i ljepota njegova tijela, sasvim sigurno će nas očarati njegove oči i njihova dubina – u njima vidimo blagost i dobroćudnost, osjećamo povjerenje i prijateljstvo koje se gradilo godinama u međusobnom poštovanju i ljubavi. Rangoš i Izi Tejker, dva graciozna konja, potpuno različitog karaktera, koji časno služe u policiji, dočekali su nas ponosno sa svojim konjanicima. Već uveliko je trajalo njihovo zagrijavanje sa ostalim “kolegama” sa terena: Bellisima, Bella, Del Boy... dok su nas čekali da stidljivo poziraju pred objektivom Vikend novina, ali i da nam pokažu vještine. Njih sedam, svaki miljenik svog jahača, treniraju svakodnevno poput profesionalnih sportista. Spremaju se za patrole, druženje sa djecom, ali i najrizičnije utakmice, bučne koncerte... Tim policije na konjima je specijalizovana jedinica u sastavu Jedinice za podršku i logistiku, u Sektoru specijalne policije, namijenjen je za izvršavanje propisanih policijskih poslova i zadataka. U Konjičkoj jedinici trenut-

no se nalazi sedam konja: mađarski sportski, rasa nonius, a prilikom izbora konja traže se visoki, temperamentno “hladni” konji, koji se obučavaju na poligonu u konjičkom centru, odnosno navikavaju se na specifičnosti policijskog posla. Vikend novine imale su priliku da provedu nekoliko nezaboravnih sati sa ovim plemenitim bićima, koji su uvijek spremni na sve, bez straha i premišljanja: da zaštite, pronađu, održe red i mir... Jednostavno da pomažu u očuvanju sigurnosti građana.

■ ŠEST KONJA I

JEDNO ŽDREBE

Komandir Voda za podršku u Sastavu jedinice za podršku i logistku Milan Jokić i komandir Tima policije na konjima Radovan Minić ugostili su nas i sa ponosom dočarali svaki tren koji njihovi miljenici provode u Konjičkoj jedinici. “U našoj konjičkoj jedinici postoji sedam konja, od kojih je šest operativno i imamo jedno mlado grlo, koje nema još uvijek tri godine, sa kojim započinjemo proces obuke. Konj do četvrte godine mora da ojača kosti, tetive, da nauči osnovne radnje da bi postupao po komandi jahača, da nauči na sedlo i sve ostalo kao odrasli konji, da bi se počelo sa obukom”, kaže komandir Jokić. Tim policije na konjima trenutno je popunjen policajcima konjanicima koji su prošli kroz specijalnu obuku i svakodnevno rade sa miljenicima, a za potrebe ove organizacione jedinice nabavlje-

Novinarka VN je imala priliku da se druži sa jednim od konja

ni su kvalitetni konji i posebna oprema. Kako su nam kazali, imaju namjeru da prošire i podmlade sastav, kako sa novim grlima tako i sa policijskim službenicima, a naročito žele da u svoje redove prime i policajke konjanike, koje bi upotpunile ukupnu sliku jednice. “Konji se nakon četvrte godine kad ojačaju i budu spremni, mogu obučavati, a proces obuke traje do šeste ili sedme godine, otprilike dvije godine, nakon čega su spremni da služe policiji”, pojasnio nam je komandir Jokić. Radni vijek policijskog konja traje do 20-22 godine starosti, nakon čega se penzionišu. Radni dan policijskog konja, kako nam je pojasnio komandir Minić, se sastoji od niza različitih aktivnosti. “Svaki dan počinje hranjenjem konja - doručak, slijede timarenje i čišćenje, priprema za obuku, koja obuhvata:

po potrebi lonžiranje – zagrijavanje konja, sređivanje konja, sedlanje i zauzdavanje, obuka – trening sa službenim konjem, ispuštanje u manjež, obavezno timarenje i sređivanje konja nakon rada, hranjenje konja – ručak i popodnevni odmor, angažovanje konja za policijske zadatke (patrola, obezbjeđenje i dr.), sređivanje konja, hranjenje konja – večera i noćni odmor”, kazao nam je komandir Minić. Osnovna hrana za konje, navodi komandir Minić, jeste

zob, sijeno a dodatak ishrani u pojedinim periodima mogu biti i sjeckane jabuke ili šargarepa, naročito u zimskom periodu.

■ SVAKODNEVNI TRENINZI ALI I ODMOR

Ova tako plemenita stvorenja vrijedno treniraju svaki dan. “Trening, odnosno obuka službenih konja traje oko 90 minuta, a sastoji se od zagrija-

vanja konja, što podrazumijeva hod u trajanju od 15 minuta, zatim kasanje u trajanju od dva bloka po 10 minuta sa čestim promjenama, galopiranje u trajanju tri do pet minuta u oba smjera. Osim kondicionih treninga, policijski konji moraju naučiti da ne reaguju na spoljne audio – vizuelne uticaje, poput gužve, automobilskih sirena, petardi, dimnih bombi, baklji i na tome se svakodnevno radi sa njima. Imamo poligon sa raznim sadržajima za obuku da se ko-

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

aktuelno

ore za podršku i logistiku - Konjička jedinica

š da bi radio s njima Višestruka služba

Službeni konji se koriste u aktivnoj službi u policiji do 20-22 godina starosti, tako je pravilo i u drugim konjičkim policijama nji naviknu na sve situacije, ali u suštini idemo od slabijih prema zahtjevnijim sadržajima, uklapamo mlađe konje sa starijim i tako se naviknu. Na poligonu se radi obuka po planu, koja može biti dresurno jahanje (vježbe sa elementima dresure konja), vježba formacijskih poredaka i strojevih radnji, vježba savlađivanja poligona različitih prepreka, vježba sa kordonom policije u suzbijanju narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, razbijanje mase konjicom i obezbjeđenje navijačkih grupa na utakmicama”, dočarao nam je komandir Minić.

■■ noge

najosjetljivije

Službeni konji se jedanput na godišnjem nivou obavezno vakcinišu od zaraznih bolesti i bakterijskih infekcija, primaju tetanus zaštite, nakon čega se radi i revakcinacija. Osim toga, daju im se paste za parazite dva do tri puta godišnje. Najvažnija je veterinarska

prevencija i posvećenost policajaca dobrobiti konja i tome se pridaje puna pažnja. “Kod konja do sada nije bilo opasnih povreda i bolesti. Najčešće intervencije veterinara su povrede tetiva, zglobova i mišića nogu kod službe-

nih konja, jer su im noge dosta osjetljive i zahtijevaju posebnu njegu i pažnju, zatim tzv. bolest kolika, koja se uspješno liječi, ali je opasna po život konja ako se na vrijeme ne reaguje i pravilno ne liječi. Naši službeni konji imaju dobre

uslove za život i boravak, takođe imaju dobar tretman i njegu od policajaca i ostalog osoblja, tako da nisu često izloženi navedenim bolestima i povredama i samim tim posjetama veterinarske službe”, kazali su nam komandiri.

U opisu poslova i zadataka koje obavlja Tim policije na konjima je da doprinose održavanju bezbjednosti građana i njihove imovine, stabilnom javnom redu i miru, obezbjeđenju javnih skupova, priredbi ( koncerti i druge kulturno – umjetničke manifestacije) i sportskih priredbi sa povišenim stepenom bezbjedonosnog rizika (obezbjeđenje navijačkih grupa i sprečavanje sukoba), kao i uspostavaljanje narušenog javnog reda i mira u većem obimu, obezbjeđenje objekata i ličnosti od izuzetne važnosti, zaprečavanje prolaza i pravaca itd. Službeni konji se najviše, prema riječima komandira Jokića, koriste za patrolnu djelatnost, koja se radi na nekoliko patrolnih reona u užem dijelu grada Podgorice, ali i u drugim crnogorskim gradovima. “Sa konjima patroliramo na glavnim bulevarima, raskrsnicama, parkovima i mjestima gdje su objekti od bezbjednosnog značaja i gdje je najviša cirkulacija ljudi, za obezbjeđenje lica mjesta, potrage za nestalim licima”, kazao je komandir Jokić. Naravno, policajci konjanici prilikom obavljanja ovih zadataka imaju sve nadležnosti i ovlašćenja propisana Zakonom o unutrašnjim poslovima i drugim zakonskim aktima. Posao ovih službenika se ne vezuje samo za nemile događaje, represivna postupanja i izrazito policijske poslove. Sa zadovoljstvom redovno učestvuju u raznim projektima gdje su pripadnici UP uključeni u rad u lokalnoj zajednici, npr. izvođenje prezentacije za djecu predškolskog i školskog uzrasta, raznim ustanovama i organizacijama. “Posebno smo ponosni na činjenicu da od osnivanja ove jedinice, prilikom obavljanja službenih dužnosti, nije bilo incidentnih situacija i nije povrijeđen niti čovjek niti konj”, zaključuje komandir Jokić.

AKTUELNO

Veoma traženi na tržištu, cijene oko 500 eura

Elektronski trotineti već se mogu pronaći u brojnim prodavnicama u Podgorici, a u Tehnomaxu za VN kažu da se cijene kreću oko 500 eura i da prodaja dobro ide. „Cijene elektronskih trotineta su oko 500 eura, a postoji mogućnost kupovine na rate. Od kada su se pojavili na tržištu sve više ih traže. Postali su popularni. Oni koji su ga kupili, non stop idu sa njim i na posao i na druga mjesta. Ljudi su počeli da se osvješćuju što se toga tiče. Lagan je, možete ga čak unijeti i na posao, može bilo gdje da stane, i u lokal. Veoma je funkcionalan“, kaže prodavac Tehnomax-a. On objašnjava da elektronski trotinet može da ponese do 100, a pojedini modeli i do 120 kilograma, a da je najveća brzina koju može da razvije oko 30 kilometara na čas. „Trotinet može da razvije brzinu do 25 kilometara na čas, a neki mogu i do 30. Međutim to zavisi od težine čovjeka“, objašnjava on. Baterija se puni pet sati, ali, kako navodi, ukoliko idete konstantno velikom brzinom brže se troši. „Ljudi ga kupe i idu punom brzinom i misle da baterija može da im traje pet sati, odnosno 10. Ne mogu tačno da kažem, niko nije izmjerio konstantno koliko može da traje. Može do 30 km da se pređe. Opet, do 30 km nominalne snage, ako se ide srednjom brzinom, a ne najbrže“, navodi prodavac u Tehnomax-u.

Građani koji koriste električni trotinet, s obzirom da on može razviti ograničenu brzinu, treba da budu oprezniji u saobraćaju, budući da su lica koja koriste električni trotinet, kao i biciklisti i lica koja upravljaju mopedom, ranjiva kategorija učesnika u saobraćaju

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

SVE POPULARNIJE VOZILO NA DVA TOČKA NIJE D

UPRAVA POLICIJE TRAŽI IZMJENU ZAKONA ZBOG ELEKTRIČNIH TROTINETA Upotreba električnih trotineta u saobraćaju nije posebno definisana u Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima, te će Uprava policije uputiti inicijativu za izmjenu zakona. Do tada iz MUP-a apeluju na građane da budu pažljiviji u saobraćaju.

⌦ Marina Ilić U posljednje vijeme na ulicama crnogorskih gradova se može vidjeti veliki broj električnih trotineta koje osim djece, sve češće koriste i odrasli. Ovo vozilo na dva točka doživjelo je veliku po-

pularnost širom svijeta zbog veoma jednostavne upotrebe, uštede novca ali i ekološkog značaja. Jedan od zadovoljnih korisnika je i Relja Rastoder iz Podgorice koji je za Vikend novine podijelio iskustvo za korišćenje elektronskog trotineta.

KILOMETARA MAKSIMALNO SE MOŽE PREĆI SA ELEKTRIČNIM TROTINETOM SA PUNOM BATERIJOM

■ BROJNE PRED-

NOSTI U ODNOSU NA KOLA

„S obzirom da sam kupio trotinet prije nekih nedjelju da-

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

AKTUELNO

DJEČIJA IGRA, GRAĐANI DA BUDU OPREZNI U SAOBRAĆAJU Foto: Dejan Lopičić

Osjećam se donekle bezbjedno jer pazim kako vozim, ali predstavlja određeni rizik jer ljudi koji voze auta ne obraćaju toliko pažnju na tebe, a i ne vidi se dobro s obzirom da je trotinet manji. Ljudi nisu još navikli na njih, ljute se i sviraju kada prolazim pored ili vozim bilo gdje blizu njih iako im ne smetam. Pješaci reaguju okej ukoliko ne prolazim prebrzo pored njih, ali svi se čude i gledaju zbunjeno jer su kod nas trotineti tek počeli i za dosta ljudi predstavljaju nešto neobično

Rastoder kaže da električni trotinet ima brojne prednosti u odnosu na automobil

U Tivtu zabranjen zbog bezbjednosti Podsjećamo, Sekretarijat za komunalne poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost opštine Tivat saopštio je nedavno da se na gradskom šetalištu obala Pine, Ulici Maršala Tita i šetalištu

na, a već sam ga dosta vozio, iskustvo mi je za sad baš fino. Uglavnom ga koristim da bih išao na posao i vratio se jer oduzima manje vremena i ne trošim nikakav novac. Osim toga, naravno, kad idem do grada ili prodavnice“, navodi Rastoder. Prema njegovim riječima, velika prednost trotineta u odnosu na automobile je ta što ne troši gorivo već se pu-

ni strujom. „Takođe, lakše nađem gdje da ga ostavim za razliku od parkiranja auta, brže se stiže kad su gužve i ne može vruće da mi bude“, naglašava Rastoder.

■ PJEŠACI SE LJUTE Što se tiče bezbjednosti, on kaže da se osjeća sigurno na električnom trotine-

tu jer vozi pažljivo. „Osjećam se donekle bezbjedno jer pazim kako vozim, ali predstavlja određeni rizik jer ljudi koji voze auta ne obraćaju toliko pažnju na tebe, a i ne vidi se dobro s obzirom da je trotinet manji. Ljudi nisu još navikli na njih, ljute se i sviraju kada prolazim pored ili vozim bilo gdje blizu njih iako im ne smetam. Pješaci reaguju okej ukoliko ne prolazim prebrzo pored njih, ali svi se čude i gledaju zbunjeno jer su kod nas

Iva Vizina od 19 do 23 časa svakog dana zabranjuje saobraćaj za bicikle i električne trotinete. “Navedena mjera se sprovodi uslijed povećanog broja korisnika gorenavedenih prevotrotineti tek počeli i za dosta ljudi predstavljaju nešto neobično“, dodaje Rastoder. I pored očigledno dobrih strana, stručnjaci upozoravaju na opasnost s obzirom da električni trotineti mogu da razviju i do 35 kilometara na sat. Međutim, budući da oni predstavljaju novinu na našim prostorima, upotreba električnih trotineta nije posebno definisana u Zakonu o bezbjednosnti saobraćaja na putevima, navode za VN iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Zbog toga će, kako navode, Uprava policije,

znih sredstava na šetalištu, koji se kreću velikom brzinom i time ugrožavaju bezbjednost šetačima, a naročito izazivaju opasnost za djecu”, istakli su u opštini Tivat. posredstvom Ministarstva unutrašnjih poslova, uputiti inicijativu za izmjenu zakona u tom dijelu, kako bi upotreba električnih trotineta bila precizno zakonski definisana. „Građani koji koriste električni trotinet, s obzirom da on može razviti ograničenu brzinu, treba da budu oprezniji u saobraćaju, budući da su lica koja koriste električni trotinet, kao i biciklisti i lica koja upravljaju mopedom, ranjiva kategorija učesnika u saobraćaju“, poručili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

DO 35 KILOMETARA NA ČAS BRZINE MOGU DA RAZVIJU ELEKTRIČNI TROTINETI

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

Predlog NVO i Paraolimpijskog komiteta

Lacmanović kandidat za Ombudsmana

Više nevladinih organiMINA. zacija i Parolimpijski koZaštitnika bira Skupštimitet Crne Gore (POK CG) na Crne Gore, na predlog predložili su juče Radenpredsjednika države Mila ka Lacmanovića za kandiĐukanovića. data za Zaštitnika ljudskih U obrazloženju predloprava i sloboda. ga, upućenom Đukanoviću, D o sadašnji omnavodi se poseban budsman Šućko doprino s LacBaković ispum a n ov i ć a u nio je uslove oblasti ljudza starosnu skih prava i penziju, a sloboda od tu funkciju 2009. godisada obavne kada je lja njegoizabran za va zamječlana Sanica Zdenvjeta Agenka Perović. cije za zaštiKandidatutu ličnih poLacmanović ru Lacmanovidataka, a kasniću podnijeli su Saje i slobodan pristup vez slijepih Crne Gore, informacijama. Organizacija slijepih za Lacmanović, kako se naPodgoricu, Danilovgrad i vodi, na funkciji člana SaKolašin, Udruženje paravjeta snažno afirmiše praplegičara Podgorica, POK vo javnosti da zna i promoCG, Građanska alijansa i više zaštitu ličnih podataMANS, saznaje agencija ka. R.D.

Na osnovu člana 13 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („ Sl.list CG“ , br. 75/18 ), Sekretarijat za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje

OBAVJEŠTAVA

zainteresovanu javnost da je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja - Direktorat za vodoprivredu, Rimski trg 46, Podgorica, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu Projekta: Uređenje lijeve obale rijeke Lim na potezu od vatrogasnog doma do ulice Limske u opštini Bijelo Polje. U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijata za ruralni i održivi razvoj Opštine Bijelo Polje, Sportska hala Nikoljac, svakog radnog dana u terminu od 8 do 11 časova. Primjedbe i mišljenja u pisanoj formi, mogu se dostaviti na adresu ovog organa, kao i na e-mail odrzivirazvoj@ bijelopolje.co.me Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi može se izvršiti u roku od pet (5) dana od dana objavljivanja obavještenja.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11 i 57/14) naručilac DOO” Agencija za izradnju i razvoj Berane”-Berane, Ul. IV Crnogorske br. 11, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI za nabavku radova Izgradnja gradskih ulica VIII Crnogorske, Lijeva obala Lima i Ulica 1 (ponovljeni postupak)

Izbor najpovoljnije ponude za nabavku radova za izgradnju gradskih ulica VIII Crnogorske, Lijeva obala Lima i Ulica 1(ponovljeni postupak) ,ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 145.000,00 €.Tenderska dokumentacija broj 7/19 A objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www. ujn.gov.me dana 26.07.2019. godine. Lice za davanje informacija, Miloš Raičević kon.tel. 068/851-300, Tatjana Vujović, telefon 068/826-431 e-mail: agencija.ba@t-com.me.

Ilustracija

AKTIVNOSTI INSPEKTORA UPRAVE ZA HRANU U JUNU:

Uništeno 580 kg meda, vraćeno 11.500 kg jaja Inspektori Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove tokom juna mjeseca imali su pune ruke posla. Naime, zbog utvrđenog prisustva pesticida inspektori u zabranili uvoz gotovo 31 tonu paprika, dok je jedna pošiljka od 11.500 kilograma konzumnih jaja vraćena ino isporučiocu. Takođe, u junu je uništeno 580 kilograma meda iz unutrašnjeg prometa koji nijesu ispunjavali zahtjeve bezbjednosti, odnosno zahtjeve za informisanje potrošača o hrane, dok je zbog sumnje u kvalitet uništena pošiljka ba-

nana u količini od 1.269,80 kilograma. Uvoz je zabranjen i za pošiljku paleta od 20 komada, ali i 16 komada sadnog materijala kestena i kivija. “Tokom juna od ukupnog broja pregledanih pošiljki iz uvoza, hrane neživotinjskog porijekla u nadležnosti inspekcije za hranu, zbog utvrđenih neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti, zabranjen je uvoz i stavljanje u slobodan promet četiri pošiljke hrane u količini od 1.423,80 kg zbog neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti - li-

ker - zbog utvrđivanja povećanog sadržaja etanola, himalajska so - zbog smanjenog sadržaja joda i pekarski proizvodi – zbog navođenja netačnih nutritivnih i zdravstvenih tvrdnji na oznaci proizvoda”, navodi se u mjesečnom izvještaju Uprave. Fitosanitarna inspekcija je pri izvozu izvršila pregled 524 pošiljke i izdala 467 fitosertifikata za izvoz merkantilnog krompira, pečuraka (suvi vrganj), ljekovitog bilja (žalfija, rezane drvene građe i hrane za životinje) i 57 fitosertifikata za reexpor. Bo.P.

Nova tehnika zračenja tumora Ilustracija

Agencija za elektronske medije

Za određene programe 50 odsto veća naknada

Emiteri za specijalizovane zabavne programe koji koriste frekvencije plaćaće 50 odsto veću naknadu u odnosu na ostale emitere, propisano je izmjenom Pravilnika o visini, načinu utvrđivanja i plaćanja naknada. Savjet Agencije za elektronske medije (AEM) usvojio je izmjenu Pravilnika o visini, načinu utvrđivanja i plaćanja naknada po osnovu izdatih odobrenja za

pružanje audiovizuelnih medijskih usluga. „Izmjenom je propisano da emiteri za specijalizovane zabavne programe koji koriste frekvencije plaćaju 50 odsto veću naknadu u odnosu na onu koju plaćaju svi ostali, kao što su emiteri opštih programa ili specijalizovanih dječjih, sportskih, dokumentarnih, obrazovnih ili sličnih programa“, saopšteno je iz AEM-a. R.D.

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) prvi put je uspješno primijenjena stereotaksična radioterapijska tehnika zračenja tumora na mozgu, koja omogućava da se oboljeli od karcinoma vrlo precizno i efikasno zrače i liječe tumorske promjene, dok je zdravo tkivo maksimalno pošteđeno. Procedura se sprovodi u Klinici za onkologiju i radioterapiju KCCG, na linearnom akceleratoru, novom savremenom aparatu za zračenje, koji je nabavljen prošle godine, a čijom primjenom se obezbjeđuje jednako efikasno liječenje i rezultati kao na aparatima gama nož, sajber nož ili X nož, zbog čega su se do sada pacijenti upućivali u zdravstvene centre van Crne Gore. R.D.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

aktuelno

BIJELO POLJE: POČELA REKONSTRUKcIJA OPERACIONOG BLOKA OPŠTE BOLNICE

Za viši nivo kvaliteta zdravstvene zaštite

Opštoj bolnici u Bijelom Polju juče je ozvaničen početak rekonstrukcije i opremanja Operacionog bloka. Posao je finansijski podržala turska razvojna agencija Tika, u vrijednost oko 70 hiljada eura. Direktorica Opšte bolnice Biserka Bulatović kazala je da se nova donacija Tike odnosi na izvođenje građevinskih radova i nabavku opreme za rješavanje višedecenijskih zahtjeva usposlenih u Operacionom bloku i jedinici za intenzivnu njegu. “Operacioni blok je otvoren 1992. godine, a u njemu su u prethodne nešto više od dvije godine uspješno urađene 2.202 operacije. Ova donacija za nas, kao i prethodne donacije agencije Tika predstavljaju ne samo čast već i

obavezu da ih opravdamo stručnim radom i usvršavanjem, čime postižemo kvalitetniju zdravstvenu zaštitu naših sugrađana i građana opštine Mojkovac, što nas svrstava u red oprmljenih zdravstvenih ustanova na sjeveru Crne Gore”, istakla je Bulatović i zahvalila se i Ministarstvu zdravlja i Fondu zdravstva na kontiniranoj podršci. Ministar zdravlja Kenan Hrapović je izrazio zadovoljstvo početkom rekonstrukcije i opremanja novog operacionog bloka u bjeloposko Opštoj bolnici. “ Značajno je što dobijamo novu opremu u novom prostoru koji će omogućiti uslove za rad prije svega zaposlenima i naravno bolji komfor za naše pacijente. Biće ispu-

Hrapović u bjelopoljskoj Opštoj bolnici njeni svi standardi u oprativnim procedurama za građane i olakšan pristup i modeli rada zaposlenim”, rekao je Hrapović i dodao da je Vlada Crne Gore samo u ovu bolnicu uložila za nabavku savremene medicinske opeme oko pola miliona eura. “Izdvojili smo značajna sredstva za edukaciju, školovanje i obrazovanje zaposlenih doktora i medicinskih saradnika koji rade u bjelopojskoj bolnici. Raduje nas što će se sa specijalizacije vratiti sedam ljekara i četiri ljekara sa subspecijalizacije, koji su u posljednje dvije godine od Vlade Crne dobili priliku

za usavršavanje i školovanje, što će dati novi kvalitet pružanju zdravstvene zaštite u Bijelom Polju”, rekao je Hrapović. Koordinator turske agencije za razvoj Tika Enver Resulogulari istakao je da prisustvuju početku 323 projekta koji od 2007. godine realizuje Tika u Crnoj Gori. Od ukupnog broja 85 je vezano za zdravstvo, od čega je 17 realizovano u Bijelom Polju. “Ova bolnica pruža svoje usluge ne samo stanovnicima Bijelog Polja nego i okolnih opština. Nadamo se da će finalizacijom ovog projekta do novembra biti stav-

ljen u funkciju jedan važan objekat i mnogo nam je drago što ćemo i mi uzeti učešće u jednom ovakvom projektu. Zahvaljujemo na saradnji i Ministarstvu upravi bjelopoljske bolnice”, kazao je Resulogulari. Predsjednik opštine Bijelo Polje Petar Smolović je u ime Opštine zahvalio svima koji su podržali ovaj projekat. “Ovo je primjer koordinirane saradnje između Opštine, Tike i Ministarstva zdravlja na podizanju nivoa zdravstvne zaštite u glavnoj zdravstvenoj ustanovi u Bijelom Polju, a to je Opšta bolnica. B.Č.

Podgorica: Javno-privatnim partnerstvima do uređenja park šuma Tološi i Zlatica

Prostor će oplemeniti brojnim sadržajima foto:Mirko Savovic

Odbornici u Skupštini Park šuma Tološi Glavnog grada Podgorica usvojili su prekjuče odluke o javno-privatnim partnerstvima za uređenja park šuma „Tološi“ i „Zlatica“. “Uređenje Park šume „Tološi“ obuhvata: izgradnju dva košarkaška terena sa pripadajućom adekvatnom ogradom u dijelu sa najmanjeg rastinja, zatim postavljanje ugostiteljskog objekta tipa kafe bara, kao i izgradnju trim staze sa gumenom nje dječje igraonice otvore– tartan podlogom minimal- nog tipa, uređenje parking ne dužine 800 metara, pla- zone, postavljanje ograde sa toom za treniranje i stazom minimum pet ulaza, osvjetza sprint minimalne dužine ljavanje čitavog kompleksa 100 metara”, saopšteno je iz LED rasvjetom, uređenje zeGlavnog grada. lenih površina, kao i održaUređenje podrazumijeva i vanje čistoće, košenje trave izgradnju pješačke staze mi- i zalivanje. nimalne dužine 800 metaUređenje Park šume ra sa minimum pet tereta- „Zlatica“ obuhvata: postavna na otvorenom, postavlja- ljanje/uređenje pokrivenog

sportskog terena za mali fudbal/rukomet, rekonstrukciju postojećeg košarkaškog terena i postavljanje LED rasvjete za noćno korišćenje, postavljanje/uređenje ugostiteljskog objekta tipa kafe, zatim popravku ograde prema Bulevaru Vilija Branta i postavljanje nove kapije prema Ulici Branka Ćopića.

Uređenje će podrazumijevati i postavljanje dječje igraonice zatvorenog tipa, postavljanje dječje igraonice otvorenog tipa, teretane na otvorenom, uređenje prilaznog puta i parkinga, postavljanje česmi, uređenje zelenih površina i održavanje čistoće, košenje trave i zalivanje po potrebi. Privatni partneri biće po-

nuđači čija ponuda bude izabrana u postupku dodjele ugovora i sa kojim je zaključen ugovor o JPP na određeni vremenski perod, ne duži od 20 godina. “Realizacijom pomenutih javno-privatnih partnerstava Glavni grad će urediti gradske zelene površine i staviti ih u funkciju građana bez finansijskog opterećenja po budžet Grada, odnosno građana, unaprijediti kvalitet življenja u gusto naseljenim područjima u neposrednom okruženju, uvesti nove rekreativne sadržaje i efikasniju zaštiru od požara i vandalizma, povećati vrijednost imovine grada, smanjiti opterećenja na gradska preduzeća Ćistoća i Zelenilo i povećati zaposlenost u Podgorici”, poručuju iz Glavnog grada. R.C.G.

Aktuelno Akcija ukljanjanja ambrozije

Nikšić: uklanjanje štetne biljke

Ambroziju treba čupati iz korijena

U Nikšiću je počelo uklanjanje alergene biljke ambrozije u okviru projekta “Stop ambroziji” koji realizuje Društvo mladih ekologa Nikšić uz podršku Uprave za bezbjednost hrane. Biolozi apeluju da se ambrozija ukloni prije njenog cvjetanja, za šta je najbolji period sada i to čupanjem iz korijena. Biolog Boro Vuković iz Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine objašnjava da je ambrozija jednogodišnja biljka čiji polen izaziva kasno ljetnju i jesenju polensku groznicu, te da je štetna i za usjeve. „Ona je korovska biljka, to je tipična pionirska vrsta. Produkuje ogromnu količinu polena koji izaziva alergije kod ljudi u koncentraciji svega 10 do 20 zrna ako se nađe u metar kubni vazduha. Ambrozija se može naći uz obale rijeka, lokacijama uz saobraćajnice, nanosima šljunka, uz pruge, na deponijama, ali i dvorištima. Istraživanja koja su sproveli biolozi pokazala su da je ambrozija prisutna u Nikšiću na više lokacija. “Ona među prvima naseljava zapuštena mjesta. Ima je na više lokaliteta u Nikšiću - Željezara, put do Župe, dok njena prisutnost u užem gradskom jezgru nije zabilježena“, kazao je Vuković i savjetuje da se prekontrolišu dvorišta i da se ambrozija ukloni prije cvjetanja. “Ona obično u domaćinstva dolazi kada se naspe pijesak ili šljunak. To njeno sjeme drži klijavost čak i do 40 godina. Može da se nalazi u fazi mirovanja i tek onda da proklija. Apelujemo na vlasnike domaćinstava, da obrate pažnju i da je uklanjaju na vrijeme“, poručuje Vuković. Ekološki najispravniji način suzbijanja ambrozije je čupanje bilj-

Ambrozija je korovska biljka, to je tipična pionirska vrsta. Produkuje ogromnu količinu polena koji izaziva alergije kod ljudi u koncentraciji svega 10 do 20 zrna ako se nađe u metar kubni vazduha

ke iz korijena. Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa kaže da je uklanjanje u Nikšiću već počelo u rejonu Studenačkih glavica, blizini rijeke Gračanice i Mokroj Njivi. “Plan je da akciju realizujemo prije cvjetanja ambrozije jer taj polen stvara nove ambrozije“, kaže Karadžić. DME kroz realizaciju projekta „Stop ambroziji“ održali su niz edukativnih radonica kako bi javnost upoznali sa posljedicama koje izaziva ta biljka. Šira zajednica nije upoznata sa ambrozijom i sa posljedicama koje ambrozija donosi. Krenuli smo komunikaciju sa predstavnicima MZ i dalje će se ta edukacija vršiti u smjeru štampanja informativnih flajera i postera na kojima će biti fotografije i informacije o ambroziji koje ćemo postavljati na oglasnim tablama institucija kako bi se građani što bolje upoznali sa ambrozijom“, pojasnio je Karadžić. Ekolozi su pozvali građane da prijave prisustvo ambrozije u svom okruženju i da se pridruže akciji njenog uklanjanja. Projekat „Stop ambroziji“ finansijski je podržala Uprava za bezbjednost hrane, a akciji uklanjanja odazvali su se i predstavnici lokalne samouprave. M.R.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

Potpredsjednik vlade milutin S

otvoren vod

otpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović, zajedno sa gradonačelnikom Glavnog grada Podgorice Ivanom Vukovićem i predsjednikom Opštine Tuzi Nikom Đeljošajem otvorio je novoizgrađeni vodovod Koće koji se nalazi u brdskom dijelu Malesije, u koji je uloženo oko 140.000 eura.

Kvalitetno rješavanje pitanja vodosnabdijevanja značajnog broja stanovnika u ovom kraju, kako je rečeno, nastavak je zajedničkih aktivnosti Vlade i Glavnog grada, cilju rješavanja pitanja vodosnabdijevanja u brdskom dijelu Tuzi, nakon što su, takođe, zajedničkim naporima, uspjeli da 98 odsto ravničarskog dijela Tuzi pokriju sa kvalitetnim i urednim vodosnabdijevanjem. On je rekao da je nakon otvaranja vodovoda Koći ambicija da se u istom partnerstvu nastavi sa realizacijom sličnih projekata koji će u ovim bezvodnim krajevima biti zahtjevni, ali će se uložiti potrebni napori da se realizuju.

■■Poruka dijaspori da pomogne

“Danas šaljemo dobru poruku ne samo za građane ovog područja, nego nas raduje da odavde možemo poslati poruku koja će doprijeti do adresa na kojima živi naša

Simović u GO Golubovci

vrijedna dijaspiora koja se rado vraća u svoj kraj i vjerujemo da će prepozati priliku da investiraju i valorizuju svoja znanja i mukotrpno zarađeni kapital. Svi ovi projekti trasiraju put ka novim projektima. U tom pravcu neće nedostajati opredijeljnosti i pune posvećenosti Vlade”, istakao je Simović. Gradonačelnik Glavnog grada Ivan Vuković je rekao da je strateško opredjeljenje Vlade i lokalne samouprave da se obezbijede što bolji uslovi za život na seoskom području, kako bi se prekinula negativna tradicija iseljavanja generacija ljudi. “Nadamo se da na ovaj način ulaganjem u infrastrukturu mi stvaramo pretpostavke da se jedan broj tih ljudi vrate i iskoristimo ono što su inače potencijalni ovog kraja i svih drugih krajeva Crne Gore“, kazao je on i zahvalio se Ministarstvu poljoprivrede i potpredsedniku Simoviću na podršci u ovom i svim drugim projektima koji su realizovani u proteklom periodu na teritoriji Podgorice i sad Opšine Tuzi. „Nedavno smo to uradili sa vodovodom u Hotima i zadovoljstvo je veće što sada imamo novog partnera u vidu predsjednika Đeljošaja sa kojim nastavljamo saradnju, a sve u cilju podizanja kvaliteta života na jedan viši nivo. To što nas trenutno dijeli administrativna linija ne znači ništa, zapravo

nas ništa ne dijeli, a mnogo toga nas spaja i mislim da je ovaj vodovod simbol tog prijateljstva i zajedništvo svih ljudi ovog kraja“, poručio je Vuković. Oprediljenost Vlade da nastavi snažnu podršku novoformiranoj opštini iskazana je i na današnjem posebnom sastanku potpredsjednika Simovića sa predsjednikom opštine i nje-

Valorizovati Tokom radne posjete Gradskoj opštini Golubovci, potpredsjednik Vlade Milutin Simović na terenu je predstavio ohrabrujuće rezultate podrške Vlade biljnoj proizvodnji, naročito povrtlarstvu. Na sastanku sa predsjednicom GO Golubovci Tanjom Stajović bilo je riječi o aktuelnim Vladinim politikama za dalji razvoj biznisa, naročito poljoprivredne proizvodnje i preduzetništva, otvaranja novih radnih mjesta i unapređenje infrastrukture. Konstatovano je da se u proteklom periodu do-

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

Simović u Tuzima i golubovcima

dovod Koće Tuzi: Otvaranje vodovoda u Koćima

govim saradnicima. Đeljošaj je tom priliko iskazao poštovanje prema više odluka Vlade prema Tuzima, između ostalog i nedavne odluke da opredijeli pola miliona eura ovoj opštini. Prema riječima Simovića takve odluke su izraz poštovanja koje iskazuje Vlada prema potrebama ovog područja i namjere da pruži početnu energiju novoformiranoj opštini.

■■ Najavljena gradnja škole na Karabuškom polju

“Podijelili smo zadovoljstvo, kao i osjećaj obaveze i odgovornosti, da kao što je koncipiran zakonodavni okvir koji je obezbijedio da Tuzi dobiju samostalnu opštinu, imamo zajedničku odgovornost da ta opština dobije svoj puni smisao i da bu-

de istinski i efikasan servis građana. Sve što smo uradili u međuvremenu govori na najbolji način da to nije samo retorika, nego iskreno opredjeljenje koje dolazi sa nivoa Vlade i Glavnog grada da svakim danom na prostoru ove opštine pravimo iskorake za bolji kvalitet svih građana”, poručio je Simović. On je istakao da se stvaraju pretpostavke da u kapitalnom budžetu za iduću godinu, a na bazi početnih aktivnosti koje su urađene, počne izgradnja škole na Karabuškom polju. Istaknuto je zadovoljstvo zbog uvođenja izvođača radova i na kapitalnom projektu vrijednom devet miliona eura - dionica puta od Dinoše do zatrijebačke Cijevne, dužine 17,3 km. Predsjednik Đeljošaj je ocijenio značajnom i najavljenu podršku potpredsjednika Simovića da će Ministarstvo učestvovati sa polovinom potrebnih finansijskih sredstava u trasportu vode do brdskih seoskih područja, za koje Opština izdvaja značajna sredstva. Izraženo je zajedničko zadovoljstvo ovogodišnjom sezonom poljoprivredne proizvodnje i plasmana proizvoda sa ovog područja, i potencirana potreba zajedničkih aktivnosti na informisanju poljoprivrednih proizvođača o brojnim mjerama podrške iz Agrobudžeta i EU fondova koji u narednim godinama mogu donijeti nove razvojne iskorake. I.F.R.

i značajne poljoprivredne potencijale sta radilo i postiglo, ali i da se moraju iskoristiti nove šanse i valorizovati značajni potencijali ovog područja, posebno u poljoprivredi. Istaknuto je obostrano zadovoljstvo rezultatima bespovratne podrške Vlade poljoprivrednoj proizvodnji na ovom području, naročito u dijelu povrtarstva i cijele biljne proizvodnje, gdje su proizvođači sa ovog područja izrazili veliko intersovanje i ostvarili značajnu podršku, što je unaprijedilo konkurentnost proizvođača i pozitivno uticalo i na stabilnost ci-

jena i sigurnost plasmana. Simović je istakao posebno važnim da se uspjelo uočiti i stabilizovati tržište ovih proizvoda i da su ovogodišnje cijene zadovoljavajuće za proizvođače. Govoreći o pojačanoj kontroli u cilju eliminisanja nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska u donjem toku Morače Simović je pozvao predstavnike gradske opštine da se angažovanije uključe u napore Koordinacionog tima. On je saopštio da će Ministarstvo podržati nasipanje lokalnih puteva

u iznosu od 50.000 eura, izražavajući očekivanje da će, firme koje se na području ove oštine bave regulacijom vodotoka Morače, kao izraz društvene odgovornosti, pokazati spremnost da daju značajan doprinos za realizaciju ove važne akcije za kvalitet života i rada građana na području ove gradske opštine. Predsjednica GO Stajović istakla je da planiraju kreiranje mjera lokalnog Agrobudžeta koji bi, uz veliku podršku Ministarstva, imao dodatni efekat.

Aktuelno

Kolašin: radovi na seoskim putevima

VCG rekonstruisala put prema Sinjajevini Mehanizacija Vojske Crne Gore rekonstruisala je putni pravac prema planini Sinjajevini, a to je samo početak njihovih aktivnosti, dok su juče počeli radove u prigradskom naselju Lug pored Tare, gdje mještani dobijaju prvi put sređenu putnu infrastrukturu, koju do sada, od nastanka naselja nijesu imali. Predsjednik kolašinske opštine Milosav Bato Bulatović je time ispunio neka od predizbornih obećanja građanima ove opštine. On je istakao da će partnerskim odnosom VCG i opštine putevi u ruralnom dijelu biti prohodniji i moderniji, te da pomenuta opština ima veliku putnu mrežu koju je teško održavati. „Dobri putevi su uslov revitalizacije sela i tome ćemo kontinurano težiti. Tako se pomaže poljoprivredi, ali i turizmu jer seoskim putevima se stiže do brojnih turističkih atraktivnosti. Drago nam je da

su stočari sa Sinjajevine zadovoljni kako je rekonstruisan put ka ovoj planini. Popravljena je saobraćajnica na Lugu, a nakon toga će se radovi izvoditi u Ravnima, Donjoj i Gornjoj Morači, Rovcima”, najavio je Bulatović. On je takođe najavio da će se u predstojećem periodu i nastaviti asfaltiranje puta od Cerovice ka Liješnju i da je taj projekat podržalo Ministarstvo poljoprivrede. Na ovaj način se se Velje Duboko i turistički dragulj Kapetanovo jezero približiti Jadranskoj magistrali. Svetlana Milošević, poznati proizvođač lisnatog sira, koja ljeto sa stadom provodi na katunima Sinjajevine, kaže da u dvije decenije koliko izdiže na planinu i da put nikada nije bio bolji. Rekonstrukcija je besprekorno urađena počev od Lipovske Bistrice, preko Vojkovića, Lučke Gore i dalje katunima Bojića, Ošljak i Potrk. Z.B.

Rekonstrukcija puta

Tivat: “FIBA 3X3” od 2. do 4. avgusta

Basket na Pinama

Trodnevni turnir u basketu “FIBA 3X3”, održaće se, u periodu od 2. do 4. avgusta, na gradskoj rivi Pine u organizaciji Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja opštine Tivat i u saradnji sa TO Tivta, saopštili su juče iz OpštineFiba 3x3 se drugi put organizuje u Tivtu a obezbijeđen je nagradni fond u ukupnom iznosu od 2,500.00 eura. Manifestacija počinje revijalnim dijelom za takmičare mlađe od 18 godina a program, pored ostalog, obuhvata 3 point shoot out, šutiranje slobodnih bacanja za najmlađe, Steph Curry Challenge i drugo. Zvanično otvaranje FIBA

3x3 seniorskog turnira biće upriličeno 3. avgusta u 21.30 časova a uručenje nagrada u nedjelju, 4. avgusta. Najbolja ekipa dobiće nagradu u iznosu od 2.000 eura dok će drugoplasiranima pripasti 500 eura. FIBA 3x3 košarka je zvanično postala FIBA disciplina u 2010. godini, a 9. juna 2017. je donesena odluka o uvrštavanju 3x3 na Olimpijske igre u Tokiju 2020. Plesnim tačkama prisutne će, drugo i treće veče manifestacije, zabavljati članice Sportsko-plesnog kluba „Bellissima“ iz Tivta. Za finalnu noć, pripremljeno je posebno iznenađenje. U ulozi DJa prisutne će zabavljati Nigor.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

KULTURA

Djed i Noa sjede na klupi i razgovaraju. Ispod klupe raste zumbul, a to je cvijeće koje je baka gajila u svojoj bašti. Djed i Noa mogu da razgovaraju o svemu. O životnim pitanjima, kako onim najbitnijim, tako i onim usputnim. Djed pokušava da se sjeti kako se zaljubio u baku i kako ju je izgubio. Još uvijek može da je zamisli pored sebe i plaši se onog dana kada je se više neće sjećati. Djed uviđa da se svijet koji poznaje sada mijenja...

REPERTOAR DANAS 27.7.2019.

FILM

SPAJDERMEN DALEKO OD KUĆE 15:00 / 17:30/ 20:00 / 22:30h REŽIJA: Džon Vots

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 27.7.2019.

FILM

KRALJ LAVOVA

16:00 / 17:00 / 18:15 / 19:15 / 20:30/ 21:30h

REŽIJA: Džon Favro

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

IZLOŽBA "MALI FORMAT" U SPOMEN DOMU

Različite poetike i mediji u čast desetog izdanja Tradicionalna kolektivna izložba radova „Mali format – slike, crteži, objekti“, biće otvorena večeras od 21 čas u Spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“ u Budvi. Izložba predstavlja izbor iz crnogorske savremene likovne scene, i iz godine u godinu okuplja akademske umjetnike različitih poetika i izražajnih medija. Za ovogodišnju selekciju radova, kao i do sada, zadužen je kustos u JU Muzeji i galerije Budve, akademski slikar Đorđije Bato Boljević. Na desetom izdanju prezentacije, čiji su razlozi postojanja višestruki, od onoga da afirmiše domaće umjetnike, podstiče njihovu kreativnost te svake godine ponudi publici nešto novo, originalno, radove će predstaviti sljedeći autori: Krsto Andrijašević, Tijana Dujović Liščević, Sanja Raonić, Ratko Odalović, Svetlana Dragojević, Sandra Đurbuzović, Miroslav Miro Šuković, Rajko

Sušić, Ilija Brankov Burić, Dijana Lazović, Bogdan Musović, Sreten Nikčević, Nada Kažić, Vlatka Vujošević, Marica Kuznjecov Boljević, Petar Vujošević, Vaso Nikčević, Ivanka Vana Prelević, Biljana Keković, Bojana Popović i Đorđije Bato Boljević. Kolektivna umjetnička izložba „Mali format – slike, crteži, objekti“, prvi put organizovana je 2009. godine iz potrebe da se kulturna slika grada tokom turističke sezone upotpuni i obogati segmentom koji se odnosi na aktuelni trenutak u crnogorskom likovnom stvaralaštvu, a s druge strane, da se afirmiše rad akademskih likovnih umjetnika mlađe i srednje generacije. Vremenom, koncept je lišen generacijskog ograničenja, ali su prilikom izbora učesnika, na snazi ostali svi ostali kriterijumi: visoki umjetnički dometi, komplementarnost sa savremenim globalnim ten-

dencijama u likovnoj umjetnosti, poetička raznoslikost, te raznovrsnost tehnika i materijala u manjem formatu. Izložbu će otvoriti Marica Kuznjecov Boljević, umjetnica iz Budve i ujedno učesnica izložbe, a ista će biti otvorena za posjetioce do 20. avgusta. R.K.

Marojević gost komune u Petrovcu Roman “Tuđine“ autora Igora Marojevića, biće predstavljen večeras od 21 čas na platou ispred SD Crvena komuna u Petrovcu, u okviru Književne komune. Tuđinama se okončava beogradsko petoknjižje Igora Marojevića. Iako se njegov novi roman sasvim odvaja od ostale četiri knjige i savršeno funkcioniše zasebno, „Tuđine“ bacaju naknadno svjetlo na „Beograđanke“, „Prave Beograđanke“, „Dvadeset četiri zida“ i „Parter“. Igor Marojević diplomirao je srpski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. Novelu „Obmana Boga“ objavio je 1997, a zatim i romane „Dvadeset četiri zida“, „Žega“, „Šnit“,„Parter“, „Majčina ruka“ i „Prave Beograđanke“ , kao i zbirke priča „Tragači“, „Mediterani“ i „Beograđanke“. Njegova djela ili njihovi odlomci prevođeni su na više svjetskih jezika. Dobio je više književnih nagrada, između ostalog „Károly Szirmai“, Nagradu iz Fonda „Borislav Pekić“ i „Desimir Tošić“. R.K.

PIJANISTKINJA HA YOUNG SUL NA ESPRESSIVU

Na programu djela Šopena, Betovena i Debisija

Koncert pijanistkinje HaYoung Sul, biće održan večeras od 21 čas u Svečanoj Sali “Ivan Crnojević” na Cetinju, u sklopu XII Međunarodnog festivala umjetničke muzike Espressivo. Na programu će se naći djela: Betovena, Šopena, Debisija. Ha – Young Sul nastupa kao solista i u okviru kamernih ansambala. Profesorica je klavira i osnivač mnogih projekata koji promoviše najviša dostignuća savremenog pija-

nizma. Duboko je posvećena i promociji savremenih švedskih kompozitora od kojih posebno izdvaja Rolfa Martinssona. Diplomirala je na Kraljevskom danskom muzičkom konzervatoriju u Kopenhagenu. Svoje usavrašavanje nastavila je potom u klasama: Tome, Ernst, José Ribera, Anne Öland, Amalie Malling, Fredrich Gurtler; na Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Londonu u klasi prof. Christoffer Elton kao i na Konzervatori-

„Kapital“ na Ljetopisu jumu Musique de Genève u Švajcarskoj gdje je dobila najvisočije ocjene koncertnog izvođača kod prof. Dominiquea Merleta. Učestvovala je na brojnim majstorskim kursevima kod renomiranih umjetnika poput: Hans Leygraf, Yoheved Kaplinsky, Stanislav Ioudenitch, Pnina Salzman. Sa velikim uspjehom nastupa u Skandinaviji, Evropi, Izraelu, Južnoj Koreji, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama.... R.K

Komad „Kapital“ u produkciji Zetskog doma i režiji Andraša Urbana, biće izveden večeras od 21. 30 časova u okviru Barskog ljetopisa. Andraš Urban osim režije potpisuje adaptaciju i vizuelni identitet predstave, za dramaturiju je zadužeba Vedrana Božinović, kompozicije Irena Popović Dragović, dok je kostimografija djelo Line Leković. Ansambl čine studenti druge godine FDU Cetinje, iz klase prof. Branislava Mićunovića: Jelena Laban, Jelena Šestović, Stevan Vuković i Pavle Prelević. R.K.

kultura

Bogdanović sa američkim producentima

Crna Gora atraktivna filmska destinacija

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović sastao se sa predstavnicima producentske kuće “Beacon Pictures” iz Santa Monike. Riječ je o kompaniji koju je osnovao poznati holivudski producent, scenarista i reditelj Ermijan Bernstin, a čiju je delegaciju predvodio producent Mark Penel, zadužen za novi sadržaj i specijalne projekte. Tokom sastanka, najviše riječi bilo je o mogućnostima za snimanje u Crnoj Gori, uz akcenat na afirmaciji naše države kao filmske destinacije. U tom kontekstu, ministar Bogdanović detaljnije je predstavio lokacije predstavnicima holivudske kompanije. Sagovornici su imali priliku da se iz prve ruke upoznaju sa lokacijama u Crnoj Gori

i preko VR iskustva koje im je pruženo putem opreme u posjedu kompanije “Artikulacija”, nabavljene u sklopu programa Ministarstva kulture “Kreativna Crna Gora”. Gosti su predstavili svoja interesovanja za saradnju sa Crnom Gorom, sa akcentom na snimanja na našoj teritoriji različitih audiovizuelnih formata, uz ponudu i drugih oblika saradnje koja su tiču modernih muzičko-scenskih i audiovizuelnih produkcija i manifestacija. Ministar Bogdanović istakao je kako producentskim kućama zainteresovanim u Crnoj Gori danas od posebnog značaja može biti i saradnja sa Filmskim centrom Crne Gore, ali i angažman crnogorske produkcije kao partnerskih strana. R.K.

KOMAD VIDE OGNJANOVIĆ NA grad teatru

Ideologije su te koje guše kreativnost kod čovjeka Dramski program ovogodišnjeg Grad teatra nastavlja se sjutra veče od 21 čas u amfiteatru manastira Stanjevići, kada će biti izvedena predstava “Kozocid” po tekstu i u režiji Vide Ognjenović. Predstava je produkcija Gradskog pozorišta iz Podgorice, a glumački ansambl čine: Milivoje Mišo Obradović, Igor Đorđević, Mladen Nelević, Dejan Đonović, Dubravka Drakić, Simo Trebješanin, Pavle Ilić, Goran Slavić, Danilo Čelebić, Stevan Radusinović, Ivana Mrvaljević, Miloš Pejović, Branka Femić Šćekić, Jelena Simić, Katarina Krek, Omar Bajramspahić, Željko Caja Radunović, Maja Šarenac, Dragan Račić i Pavle

Popović. Dramaturgiju je uradila Dragana Tripković, scenografiju Geroslav Zarić, kostimograf je Ljiljana Dragović, dok je za kompoziciju zadužen Zoran Erić. Vida Ognjenović je za polaziše drame uzela događaj iz prošlosti nekadašnje Jugoslavije, kada je prioritet petogodišnjeg plana obnove i izgradnje nakon Drugog svjetskog rata bila industrijalizacija zemlje. Stručnjaci su tada procijenili da bi u planinskim krajevima zemlje (Crna Gora, Hrvatska, Bosna) trebalo razvijati drvnu industriju. Da bi se za to stvorili uslovi, morale su se istrijebiti koze jer, prema njihovim proračunima, nanose veliku štetu obnavljanju šuma. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

ovo su isto dani crnog kinematogr

PRODUCENT IVAN ĐUROVIĆ O VELIKIM

⌦⌦ Marija Roganović

rvi put u istoriji, evropski filmski fond Eurimaž podržao je jedan film čiji su nosioci producentske kuće iz Crne Gore. Činjenica da je naša država u taj fond primljena u januaru ove godine, uspjeh čini još značajnijim, kazao je u razgovoru za Vikend novine producent Ivan Đurović.

Film “Roda” u režiji Ise Ćosje, izdvojio se kao šesti po kvalitetu među 23 odabrana projekta, od ukupno 65 prijavljenih. U skladu sa tim projektu je dodijeljeno traženih 80.000 eura od fonda Eurimaž. Nosioci projekta su crnogorske producentske kuće ABHO film i Artikulacija film, u koprodukciji sa kolegama iz Albanije i Kosova.

■■ GLAVNI I VEĆINSKI

PRODUCENT FILMA

“Velika nam je čast da smo prvi put kao glavni ili većinski producent nekog filma aplicirali na najznačajnijem evropskom fondu i da smo dobili tražena sredstva za film ‘Roda’ – Ise Ćosje. Cjelokupan film će se snimati krajem avgusta u selu pored Gusinja, koje je inače i rodno selo reditelja. Tu će biti mješovita ekipa, crnogorska, turska, kosovska, albanska i makedonska. Međutim, autorska ekipa je najvećim dijelom iz Crne Gore, što je samo po sebi od istorijskog značaja za našu kinematografiju. Od mnogobrojne filmske ekipe posebno bih izdvojio direktora fotografije iz Turske Gokhana Tiryakija, koji u svojoj bogatoj karijeri ima nekoliko osvojenih Zlatnih

palmi”, otkriva Vikend novinama Đurović, inače osnivač Artikulacije - prve nezavisne produkcijske kuće u Crnoj Gori.

■■ VRAĆENA ULAGA-

NJA ZA ČLANARINU U FONDU

Bitno je naglasiti, ističe Đurović, da iako smo svega nekoliko mjeseci u Eurimažu, mi smo već ove godine na pomenutom konkursu vratili ulaganja koja je država dala kroz članarinu. Međutim, objašnjava on, nije sve u novcu. “To je najznačajniji evropski filmski fond. Pored novca koji nam daju, ništa manje nije bitno to da što ćemo imati pečat Eurimaža kao finansijera na filmskoj špici. Istog trenutka to daje na značaju filmu kod distributera, ali i potencijalnih koproducenata, što ujedno i pruža priliku da apliciramo na nekim novim adresama”, kaže Đurović. Osim “Rode”, još jedno domaće ostvarenje iz ove produkcijske kuće našlo je put do evropske publike. Tako je film “Poslije zime” Ivan Bakrača, jedini uvr-

“Posle zime”

Postajemo, makar što se tiče regiona, potpuno ravnopravni takmac i ozbiljan partner svima koji žele da sarađuju sa crnogorskim firmama. I ono što je vrlo značajno da je konačno kinematografija jedan segment koji potpuno podliježe pravima i obavezama, na mnogo višem nivou nego što je bila nekad

šten u čak dva programa filmova koji podržavaju postprodukciju na festivalu Karlove Vari – FirstCut Lab i Work In Progress.

■■ USPJEH VAN GRANICA NAŠE ZEMLJE

“Oko 90 odsto filma je snimljeno, tako da su ostala svega još tri do četiri dana snima-

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

kultura

orijski gorske rafije

IM FILMSKIM USPJESIMA

nja. Odlično je primljen u Karlovim Varima i u ozbiljnim smo pregovorima za otkup prava i samu distribuciju filma. Takođe, jako je značajno da imamo evropske filmske stvaraoce koji rade na razvoju i unapređenju montaže, tako da će naš reditelj i naša montažerka imati priliku da sa eminentnim ljudima iz Evrope rade na montaži filma, ne samo u tom kreativnom dijelu, već uz savjete producenata u kojem pravcu bi trebalo da ide montaža radi boljeg plasmana filma. Osim što je dobio potporu od Ministarstva kulture i Filmskog centra Srbije, ‘Poslije zime’ je jedini crnogorski film koji je dobio finansije od Medije, i bio razvijan na neko-

liko workshoppova u Evropi, od kojih je najznačajniji Berlinale Script station”, podsjetio je producent. Pored toga, kratkometražni igrani film “Peloid” reditelja Bojana Stijovića nedavno je prikazan u okviru takmičarske selekcije najvećeg festivala kratkometražnog filma u Sjevernoj Americi, 25. Palm Springs International Short festivala. “’Peloid’ je samo u junu predstavljen na četiri festivala. Reditelj Stijović je tom prilikom promovisao film u Americi, nakon čega su uslijedili dodatni pozivi. Uopšteno, naši filmovi posljednjih godina jako dobro prolaze van granica Crne Gore “Peloid

i regiona”, ocijenio je on. Đurovićeva producentska kuća trenutno radi na reklamama, a cilj im je dovesti najmanje jedan inostrani film u Crnu Goru, tokom ove godine. Novitet je svakako to da su opremljeni najsavremenijom opremom, pa tako od nedavno snimaju kamerom 360 u rezoluciji od 8K, čime, kako on potvrđuje, Artikulacija ide u korak sa svjetskim trendovima.

Đurović

■■ ATRAKTIVNE LOKACIJE ZA SNIMANJA

Više od 15 godina Đurović radi na tome da Crna Gora postane atraktivna lokacija za snimanje filmova, a nakon “Papilona sa Čarlijem Hanamom i Ramijem Malekom, “Minamate” sa Džonijem Depom, te ulaska u užu konkurenciju za snimanje nesuđenog “Cloud Atlasa” sa Tomom Henksom i Hale Beri, reklo bi se da su potencijali naše zemlje konačno prepoznati. “Jako je važno da država prepoznaje naše neiscrpne potencijale, a čini mi se da u posljednje vrijeme upravo to i radi, jer je production service biznis koji donosi novac. Uz to još i obučavamo filmske radnike i donosimo benefite, ne samo za filmske produkcije već svi imaju koristi od toga. U kojoj mjeri to država prepozna, utoliko će više novca ostati u Crnoj Gori, a manje izlaziti iz nje. To stvarno nije šuplja patriotska priča, ali bog nam je dao nevjerovatne lokacije, koje svaki put nailaze na oduševljenje stranaca, koji prosto ne mogu da vjeruju da na tako malom prostoru imamo sve. Ono što nažalost nemamo je ta jaka infrastruktura da stane iza

toga, obučeni ljudi, oprema, ali se nadamo da će se i to promijeniti”, ističe Đurović.

■■ NA NAMA JE DA PRAVIMO ŠTO BOLJE FILMOVE

Ono što je od posebne važnosti je to što je crnogorska kinematografija posljednjih godina krenula uzlaznom putanjom, pa “više nismo egzotična zemlja čiju lokaciju moramo da objašnjavamo”. “Postajemo, makar što se tiče regiona, potpuno ravnopravni takmac i ozbiljan partner svima koji žele da sarađuju sa crnogorskim firmama. I ono što je vrlo značajno da je konačno kinematografija jedan segment koji potpuno podliježe pravima i obavezama, na mnogo višem nivou nego što je bila nekad. Da ne budem neskroman, ali kao jedan od pokretača novije kinematografije, sanjao sam da se ovako nešto dešava, iako nijesam bio siguran u potpunosti da će do ovoga zapravo i doći. Filmski centar i mnogobrojna partnerstva su zakružili tu priču i sada je na nama koji se bavimo proizvodnjom filmova da pravi-

mo što bolje filmove, jer su uslovi su sve bolji i bolji. Bolji su filmovi i samim tim veći i festivali”, cijeni ovaj producent.

■■ PODRŠKA MARINOVIĆU NA ČELU UFPRCG

Donedavno predsjednik Udruženja filmskih producenata i reditelja Crne Gore, Đurović je nakon dva mandata rado prepustio funkciju mlađem kolegi, reditelju Ivanu Marinoviću. “Marinović je jako talentovan i za njega se čulo u evropskim filmskim krugovima, što je jako bitno za tu poziciju koju pokriva. Umijeće je pokazao svojim prvim filmom, ali i drugim, tako da apsolutno zaslužuje da bude na toj poziciji i svu sreću mu želim, ima punu podršku nas, koji smo da tako kažem, bogati iskustvom. Ivan će nadograditi ono što smo mi radili na mnogo većem nivou, što je jedino prirodno. U međuvremenu smo postali članovi evropskog udruženja reditelja, FERA, a nadamo se da će Ivan i Jelena Filipović naš posao nadograditi članstvom u najjačem evropskom udruženju producenata”, zaključuje Đurović.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

KONKURS

BEZ POPUSTA ZA AMERIČKOG TEHNOLOŠKOG GIGANTA

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

TRAMP: EPL NEĆE BITI IZUZET OD CARINA Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da Eplove proizvode i djelove proizvedene u Kini neće izuzeti iz carina i upozorio Gugl zbog poslovanja s Kinom aludirajući da to ugrožava nacionalnu bezbjednost SAD-a, javio je Rojters. "Epl neće biti izuzet ili oslobođen carina za dijelove Mek Proa proizvedene u Kini. Proizvodite ih u SAD-u i neće biti carina", napisao je Tramp na Tviteru. Epl traži izuzeće iz tr-

govinskog rata između dvije najveće globalne ekonomije. Kompanija je 18.juna poslala zahtjev američkoj trgovinskoj kancelariji da odustane od carina na 15 dijelova, uključujući za računar Mek Pro jer tvrdi da je zavisan o snabdjevanju ključnih dijelova iz Kine. Predstavnici Epla nisu odmah imali komentar, a akcije kompanije su drastično pale nakon Trampove objave. Tramp vrši pritisak i na globalni tehnološki

div Gugl. Rekao je da će saznati dovodi li se poslovanjem Gugla s Kinom u pitanje nacionalna bezbjednost. "Može, ali i ne mora biti ugroze nacionalne bezbjednosti zbog odnosa Gugla s Kinom. Ako postoji problem, pronaći ćemo ga. Iskreno se nadam da ga nema!", tvitao je Tramp. Trampove primjedbe stižu uoči novih razgovora SAD s Kinom o trgovinskom ratu sljedeće sedmice u Šangaju.

NAJGORA TRAGEDIJA NA MEDITERANU OVE GODINE

IZ MORE IZVUČENO DESETINE TIJELA ŽENA I DJECE

Obalska straža u Libiji pronašla je na desetine tijela migranata koji su se udavili kada se u četvrtak brod koji ih je vozio za Evropu prevrnuo. Operacije potrage nastavljene su juče, dan nakon što je nestalo 150 ljudi, uključujući žene i djecu, za koje se strahovalo da su se utopili nakon što su se brodovi prevrnuli u Sredozemnom moru. Vrhovni američki zvaničnik opisao je u četvrtak brodolom kao "najgoru mediteransku tragediju" do sada ove godine, prenio je AP. Libijske vlasti su juče takođe prebacile desetine spasenih migranata u prihvatni centar u blizini Tripolija koji je ranije ovog mjeseca pogođen vazdušnim napadom, uprkos protestima UN, saopštila je Agencija za izbjeglice Ujedinjenih naci-

ja. Agencija za borbu protiv ilegalne imigracije u glavnom gradu Libije saopštila je da je do 350 migranata bilo na brodovima koji su se prevrnuli u četvrtak kod Homsa, oko 120 kilometara istočno od Tripolija. Migranti uključuju državljane Eretrije, Egipta, Sudana i Libije, prenela je agencija. Libijski zvaničnici rekli su da je više od 130 migranata spašeno od četvrtka. Jedan od preživjelih, iz Eritreje, rekao je da je njegovo plovilo počelo da tone nakon sat vremena plovidbe. Većina migranata na brodu bile su žene, rekao je on, i da se većina njih se utopila. U međuvremenu, italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Salvini izjavio je da neće dozvoliti da se 140 spašenih migranata iskrca

sa broda italijanske obalske straže dok Evropa ne pristane da ih primi. Mnogim migrantima koji su se danas ukucali na brod obalske straže prethodne večeri je pomogao ribarski brod sa Sicilije, čija im je posada dala vodu i hranu i pozvala obalsku stražu. Ministar unutrašnjih poslova Italije je rekao da nijedna luka neće biti određena za iskrcavanje migranata, dok druge evropske zemlje ne pristanu da ih prime, prenio je AP. Salvini zahteva i da ostale zemlje Evropske unije podele troškove i logistiku za prevoz migranata, koji najčešće dolaze iz Libije, gde ih preuzimaju trgovci ljudima. Mnogi od ljudi koji dolaze preko Mediterana su ekonomski migranti iz Afrike i Azije koji nemaju pravo na azil, navodi AP.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

SVIJET

BRISEL KATEGORIČAN DA NOVIH PREGOVORA NEĆE BITI

Džonsonova politika o Bregzitu neprihvatljiva za EU

Najviši evropski zvaničnici odbacili su politiku Bregzita britanskog premijera Borisa Džonsona, nakon njegovog obraćanja u parlamentu. Džonson je rekao da je posvećen ukidanju "bekstopa" (dogovorenog zaštitnog mehanizma koji bi značio da Sjeverna Irska ostaje u carinskoj uniji sa Britanijom ako se ne pronađu druga rešenja), koji je dugo bio predmet sukoba u pregovorima. S druge strane, glavni pregovarač EU za Bregzit Mišel Barnije poručio je da je ukidanje garanci-

je "bekstopa" neprihvatljivo, prenosi Bi-Bi-Si. Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker, koji je telefonom razgovarao sa Džonsonom, ponovio je da je stav EU da je sporazum o izlasku Britanije iz bloka, koji je već ispregovaran, najbolji mogući, ali je poručio da će Komisija biti na raspolaganju Londonu narednih nedjelja, ako on poželi da razgovara. Takozvani "bekstop" je ključni dio pregovora, koji je ispregovarala vlada Tereze Mej, a kojim se određuje šta će biti sa granicom između Sjeverne Irske i

Republike Irske. Riječ je o posljednjem sredstvu kojim se garantuje granica bez trzavica, ako se bolje rješenje ne osmisli na vrijeme, time što će se zadržati bliski odnosi između Britanije i EU dok se takvo rješenje ne pronađe. Obraćajuči se poslanicima u donjem domu parlamenta, po prvi put od stupanja na dužnost, Džonson je iznio svoj stav o Bregzitu, koji je obećao da će sprovesti do 31. oktobra. "Nijedna zemlja koja cijeni svoju nezavisnost, i svoje samopoštovanje, ne bi mogla da se saglasi

Nova imenovanja: U Dauning strit možda se useli i pas

Boris Džonson otkrio je da bi mogao nabaviti psa za Dauning Strit koji bi se priključio sadašnjem stanaru premijerove rezidencije, mačku Lariju. U obraćanju osoblju Dauning strit, upitao ih je da li bi htjeli psa, rekao je neimenovani izvor. Zaposleni u kancelariji su oduševljeno odgovorili: “da”. Dauning strit 10, sjedište vlade u posljednjih gotovo

300 godina, već je dom smeđebijelom mačku koji ima službenu titulu “Glavni lovac na miševe”. Imenovan na “dužnost” 2011. Leri je nadživio posljednjih dvoje premijera: Dejvida Kamerona i Terezu Mej. Izvor je rekao da o psu još nije donesena konačna odluka. “Smatrajte to dugoročnim projektom”, izjavio je Džonson.

sa sporazumom, kojim se odbacuje naša ekonomska nezavisnost i samouprava, kao što to čini ovaj bekstop", rekao je Džonson. Britanski premijer je dodao da je posvećen tome da se "otarasi" bekstopa, za koji je rekao da je "razdoran" i "antidemokratski". U međuvremenu, njemačka vlada je saopštila da je kancelarka Angela Merkel s novim britanskim premijerom telefonom razgovarala o Bregzitu i bilateralnim odnosima. U saopštenju nije navedeno mnogo detalja o ovom telefonskom raz-

govoru, osim da je Merkel Džonsonu poželjela sreću na novom poslu i pozvala ga da uskoro posjeti Berlin. Džonson je zamijenio najveći dio ministara iz prethodne vlade lojalnim pristalicama Bregzita i obećao da će izvesti zemlju iz EU do 31. oktobra, sa ili bez sporazuma o istupanju. Merkel je, kao i ostali lideri EU, tvrdila da ranije postignuti sporazum koji je britanski parlament tri puta odbacio neće biti predmet daljih pregovora. Džonson insistira na tome da se mora ponovo pregovarati.

zABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

EKSKLUZIVNO Philip H. Anselmo & The Illegals ZA

Bijes izazvan društveno pretvaramo u muzičku

Na glavnoj bini Exit festivala, ali i u cijelom regionu dugo se čekao momenat za zemljotres koji izaziva vokal pjevača jednog od najzanimljivjih metal sastava Pantere Filip Anselmo, koji je na Petrovaradin stigao sa sastavom The Illegals. Ipak, kako je setlista bila rezervisana samo za numere Pantere, hronološkim redom (Mouth for War, Becoming Yesterday, Don’t Mean Shit, I’m Broken, This Love, Walk, Fucking Hostile, Hellbound, Domination / Hollow, A New Level), bila je ovo prava poslastica za sve mlađe i starije poštovaoce benda, koji na našem prostoru nije održao koncert. Bilo je raznih komentara nakon koncerta, ali jedno je sigurno - na Exitu odavno nije tokom sat vremena prosuta takva eksplozija zvuka koja je neke razdrmala, a neke i rasplakala. Najbolje govori komentar jednog starijeg posjetioca pred binom nakon koncerta: “Za ovaj momenat živim 15 godina, plakao sam kao malo dijete”.

■■ FESTIVALI SU VEOMA BITNI

razgovaramo sa njima o novom albumu i novitetima u bendu, kao i prvom nastupu na Exitu. “Mislimo da su ovakvi festivali veoma bitni, zbog raznovrsnosti muzike i različite publike koju okupljaju. Imate veliki broj bina i različitih žanrova, a to doprinosi okupljanju najrazličitijih ljudi na istom mjestu i shvatanju razlika. Želimo vam da dugo trajete”, poručili su iz benda, koji je prije nepunu godinu izdao drugi

foto: Exit photo team

Nešto prije koncerta uspjeli smo kratko da po-

Sa nastupa na Exitu

Foto: Marko Ristić

⌦⌦ Filip Jovović

Fotografisanje sa fanovima na Exitu

studijski album provokativnog naziva “Choosing Mental Illness as a Virtue”, bogat dum, treš, pank i grindkor uticajima. Krajnji proizvod, prepun gitarske distorzije i Anselmovog dominantnog vokala, priziva zvuk Pantere, koja je nepovratno podigla ljestvicu čitave metal scene i zadržala status jednog od najboljih hevi metal sastava u muzičkoj istoriji.

■■ LJUDI NIKAD NISU BILI SEBIČNIJI

“Album je inspirisan današnjicom - da bi mu se prišlo na pravi način morate razumjeti šta se dešava u svijetu: svi su samo za sebe i ne brinu za druge. Naziv albuma je zapravo sve ono što je pogrešno sa ljudima danas, sve različite perspektive ludila i pogrešnog ponašanja satkane na jednom mjestu. Jedan dio albuma su The Illeglas, a jedan

Anselmo. Ukratko, sastavljen je od ekstrema - death metala, grindcore i sličnih stvari. Mislim da nikad više nećemo napraviti ništa

slično, makar ne u toj formi. Svi naginjemo na istu stranu, što je prava rijetkost u bendovima. To se odlično čuje na albumu - za-

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

A vN NAKON NASTUPA NA EXITU:

om nepravdom u eksploziju jednička vizija”, kažu oni, uz objašnjenje zašto je repertoar koncerata na ovoj turneji uglavnom sastavljen od pjesama Pantere. “Kada smo razmišljali o turneji kojom bismo uradili promociju albuma, preminuo je prijatelj Vini Pol, osnivač Pantere. Dobili smo mnogo poziva sa molbom da radimo repertoar Pantere, nismo vjerovali da će se to ikad desiti - radimo određenu vrstu tribjuta. Ipak, odlučili smo da tako bude i čini mi se da publika odlično reaguje na sve to”, kažu metalci, koji

snimanje i rad u studiju opisuju kao sinergiju ideja svih članova. “Svi izbacujemo ideje kada smo u studiju, Filip presluša, doda rif ili neki dio i na kraju sklopimo kockice. Krajnji produkt je uglavnom odličan, jer smo svi uključeni u stvaranje, svako mora dodati dio svoje arome”.

■■ MLADI LJUDI SU PO-

SEBNA INSPIRACIJA

Iz benda kažu da su vrlo brzo ušli u repertoar nekadašnjeg Anselmovog benda, a da su naročito zadovoljni idejom jer su neki mladi ljudi prvi put čuli starije pjesme uživo. “Trebalo nam je manje od mjesec da pripremimo kompletan repertoar. Na velikom broju festivala na kom smo gostovali vidjeli smo ogroman broj mladih ljudi koji su za Panteru mogli da čuju samo od roditelja i koji ih sigurno nisu mogli vidjeti uživo. Odlično je vidjeti tu mladu krv kako pjeva i zna riječi pjesama, nadahne vas”. Na kraju, 20 godina na vrhu muzičke scene nije malo.Anselmo nije mogao komentarisati samog sebe, odnosno nagone koji ga guraju da-

lje, već su to za njega uradili članovi bendova i najbolje objasnili šta stoji iza njega i svakog njegovog benda, emocije i energije koju bespoštedno predaje publici. “Fil je i dalje veoma ljut, ima tone emocija koje leže u njemu, na svim linijama. I nakon 20 godina, on i dalje nalazi bijes i vatru za opis svijeta, i dalje je iznerviran svime oko sebe i sve se to čuje na novom albumu. Naš zadatak kao benda bio je da damo svoju potporu njegovoj furioznosti i mislim da smo uspjeli u tome”, zaključili su The Illegals.

zABAVA

zabava

subota i nedjelja, 27. i 28. 7. 2019.

USPJEŠAN PRVI KONCERT VAN CRNE GORE

Poklanjamo ulaznice za Top Hill

Budvanska diskoteka Top Hill sezonu gostovanja regionalnih zvijezda, pod okriljem programa “Balkan Soul”, nastavlja sjutra veče nastupom Dragane Mirković. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Top Hill", imenom i brojem telefona, Vikend novine i diskoteka nagrađuju sa po dvije karte.

KIC Pop hor: Sarajevo, ljubavi moja Obećanje je ispunjeno debitantski nastup van Crne Gore podgorički KIC Pop, prije dvije večeri, zabilježio je na sarajevskom Trgu oslobođenja Alija Izetbegović, u okviru 24. izdanja festivala “Baščaršijske noći”, a koncert “Pod sjajem zvijezda”, pred brojnom sarajevskom publikom, saopštili su iz KIC Pop hora, izazvao je oduševljenje, pozitivne reakcije i ovacije. “Divna sarajevska publika naročito dobro reagovala je na izvođenje pjesme ‘Sarajevo ljubavi moja’, sa solistom Andrijom Stanićem i ‘Večeras je naša fešta’, sa solistom

Kic Pop hor

NIKŠIĆKI DST VEČERAS U MORINJU, VOKAL BORIS LJEŠKOVIĆ

Izostanak festivalskih poziva znači da moram snimiti nešto novo ⌦Danilo Brajković Kapije 14. izdanja muzičke manifestacije Morinjska gitarijada, na tamošnjoj glavnoj plaži, biće otvorene večeras (subota). Program počinje u 21 čas, a prvi će na binu izaći članovi benda Neprijatelj prelazi zeku (NPZ) iz Novog Sada, zatim slijedi Društvo skrivenih talenata (DST) iz Nikšića (22 časova), a tačku na veče, 30 minuta prije ponoći, staviće Kraljevski apartman iz Beograda. Raspored ukazuje da će DST biti jedini predstavnik crnogorske muzičke scene, a vokal Boris Lješković za Vikend novine priznaje da su članovi benda, osnovanog još 1992. godine u Nikšiću, rado prihvatili poziv Vo-

jislava Uljarevića, organizatora gitarijade. Ispostaviće se da će to za DST biti prvi, vjerovatno i jedini ovogodišnji festivalski poziv sa crnogorske adrese.

■■ Kao na domaćem terenu

„Tokom biciklističke ture, koju vozim za svoju dušu, uvijek prođem kroz Morinj, javim se Voju, prenoćim tu. Nevjerovatno je koliko volim Morinj, to je za mene kao domaći teren. Ostavićemo srce na bini večeras“, jasan je Lješković, navodeći da će veći dio nastupa DST posvetiti pjesmama sa posljednjeg albuma „Stvarnost je u nama» „Neće izostati pjesme sa tog

DST

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

ZABAVA Draganom Radulovićem, kao i kada je hor posljednje stihove otpjevao – ‘Ko ne pjeva Sarajlija nije’. Mlada pjevačica Mila Nikić, gošća hora, izazvala je, takođe, burne aplauze i to izvodeći ‘No Roots’ i ‘We Are The Champion’, a u znak sjajne izvedbe publika joj je dobacila crvenu ružu na scenu”, navode iz KIC Pop hora, dodajući da su Sarajlije sa horom pjevale i: “Djevojko mala”, “Kao da je bilo nekad”, “Zlatni dan”, kao i ostale domaće i inostrane pop- rok hitove, kompozicije iz mjuzikala i filmova. “Gromoglasan aplauz izazvao je poznati hit Miladina Šobića ‘Đon’, koji je hor ponovo izveo i tokom drugog bisa, jer je publika to tražila. Prije drugog bisa, prisutnima se obratila direktorica KIC-a ‘Budo Tomović’ i menadžer-

Sa koncerta u Sarajevu

ka hora Snežana Burzan, koja je zahvalila publici na fantastičnoj podršci, a takođe i Bosanskom kulturnom centru (BKC) na pozivu da budu dio ‘Baščaršijskih noći’. Burzan je pozvala na scenu direktoricu BKC-a Sanelu Lemeš, kojoj je zahvalila na gostoprimstvu, a zahvalnost i oduševljenje nastupom KIC Pop hora nije izostalo ni od Lemeš, koja je iskoristila priliku i hor pozvala da i sljedeće godine bude gost Sarajeva”, navodi se u saopštenju hora, pod dirigentskom palicom Saše Barjaktarovića. Osim Nikić, Stanića i Radulovića, solisti na koncertu bili su još Vesna Kraljević i Sanja Crvenica. Podsjetimo, koncert hora, 43 u karijeri, označio je početak obnovljene saradnje podgoričkog KIC-a i BKC-a. D.B. foto: Marko Ristić

ZA VN

H MO Boris Lješković albuma, jer nismo izbacili nijedan spot, tako da je akcenat na njihovoj promociji. Ako ostane nešto vremena, sviraćemo hitove sa prethodnih albuma“, ističe Lješković. Crna Gora dugo važi za ljetnji festivalski centar, a naročito ovog ljeta ne fali muzičkih sadržaja širom države. Ipak, članovi benda DST nedavno su bili prinuđeni da se oglase na zvaničnoj Fejsbuk stranici i upoznaju publiku sa nepovoljnim razvojem situacije. „Svjedoci smo svi da u vremenu kada niču rok festivali po Crnoj Gori nekako nema mjesta za nas. Bez obzira na to, DST je navikao na teška vremena i trnovit put. Tako je od prvog da-

na, ali nažalost i nakon 27 godina aktivnog rada. Ali, nastavljamo svoju misiju“, napisali su muzičari. Lješković pojašnjava da je iz pomenutih redova DST izvukao pouku. „To je dobar znak za nas, da treba da uđemo u studio i snimimo nešto novo. Najgora je stvar što smo mi Društvo skrivenih talenata i onda smo bez spotova, a time smo automatski van priče, nema nas u medijima, a od njih sve zavisi. Najvjerovatnije uskoro ulazimo u studio, planiramo da se napokon snimi i spot. Pripremamo novi album i vidjećemo šta će biti“, iskreno će vokal DST-a, dodajući da žali samo zbog izostanka pozi-

va sa Cetinja i iz Budve, naročito onih pod okriljem novogodišnjih koncerata, dok one sa nikšićke adrese razumije.

■ ŽAL ZA BEER FESTOM „Uvijek smo raspoloženi, odakle god da nas zovnu doći ćemo. Poslije 27 godina rada,

TOKOM BICIKLISTIČKE TURE, KOJU VOZIM ZA SVOJU DUŠU, UVIJEK PROĐEM KROZ MORINJ, JAVIM SE VOJU, PRENOĆIM TU. NEVJEROVATNO JE KOLIKO VOLIM MORINJ

nije problem ako nas neko ne pozove. I Lake i Bedem iz našeg grada su drugačije napravili program ove godine, jasno je da se ne uklapamo u to. Žao mi je što nismo na Cetinju, na Beer festu, jer smo jedini bend iz Crne Gore koji je nastupao u Beogradu, na velikom Beer festu i to pred više hiljada ljudi. A sada je organizovan i na Cetinju i u Budvi. Imamo pet albuma iza sebe, Oskar popularnosti za najbolji crnogorski rokenrol bend, a u Budvu nas nikada nisu pozvali, ni za doček Nove godine. Angažuju ove sa strane, a u Hrvatskoj, recimo, prvo pozovu svoje, pa ako ostane mjesta - onda inostrane. Kod nas su svi dobrodošli

sa strane, a domaći popunjavaju. Nažalost, tako je. Sramota je i nije fer prema nama koji trajemo 27 godina bez prekida da nikada ne stigne taj poziv“, cijeni Lješković, podsjećajući da su nedavno u Beogradu i Novom Sadu naišli na sjajan doček, što ih je motivisalo da uđu u studio. „Svirali smo sa bendom NPZ. Doživjeli smo da u Novom Sadu kompletan Dom omladine bude pun i pjeva naše pjesme. Isto se desilo i u Beogradu. Ako imaš talenat i hitične pjesme slušalac će te naći preko Fejsbuka i raznih vrsta medija. To te gura naprijed, da ideš na koncerte i sviraš“, zaključuje Lješković.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

SEA DANCE: U IGRI ULAZNICE I ŠANSA DA UPOZNATE GETU

VRELI AVGUST U ZNAKU DJ PARTY KARAVANA ⌦ Danilo Brajković

Do početka 6. izdanja Sea Dance festivala na plaži Buljarica dijeli nas nešto više od mjesec, a u susret okupljanju hiljada ljubitelja muzike i nekih od najvećih svjetskih i regionalnih zvijezda na jednom od najvećih festivala Mediterana, od 2. do 24. avgusta biće organizovana turneja žurki zagrijavanja za festival, poručuju organizatori. “Svi učesnici ovih promotivnih događaja imaće priliku da osvoje ulaznice za spektakl, kao i šansu da upoznaju jednog od najpopularnijih svjetskih izvođača – Davida Guettu. Najuspješniji muzički producent 21. vijeka predvodiće program do sada najjačeg izdanja Sea Dance festivala, koji će biti održan od 30. avgusta do 1. septembra. Nje-

David Guetta

Raspored 2.8. Gemiš’ bar, Podgorica

3.8. Mr Stefan Braun, Bečići 3.8. Cuba Libre Beach bar, Sutomore 4.8. People’s Beach, Herceg Novi 9.8. Vista Vidikovac, Budva 10.8. Ibiza Bar, Ulcinj 11.8. Astoria Beach Ričardova glava, Budva 15.8. Maximus, Kotor 16.8. Crib & Beer Marienplatz, Podgorica 17.8. Floyd Bar, Nikšić 17.8. Jeff Beach Bar, Bečići 18.8. Bova, Čanj 19.8. Beach Bar San Trope, Budva 23.8. Splash Brothers-Eco Pub, Nikšić 24.8. Beach Bar Bridge, Buljarica

mu će se pridružiti gospodar slušanosti Robin Schulz, francuska klupska senzacija Ofenbach, britanski hitmejkeri Disciples i mnogi drugi čije nagrađivane numere su postale himne generacija i zajedno bilježe milijarde Jutjub pregleda”, dodaju iz Sea Dance festivala, a zatim prelaze na stvar. “Tri vrele ljetnje predfestivalske sedmice u Budvi, Podgorici, Baru, Kotoru, Ulcinju, Herceg Novom i Nikšiću biće obojane selekcijom brojnih hitova izvođača ovogodišnjeg Sea Dance festivala, kao što su Guettine numere ‘Say my name’, ‘Instagram’, ‘Stay’, ‘The World Is Mine’, zarazne pjesme Robina Schulza – ‘OK’, ‘Prayer in C’, ‘Sugar’, ‘Sun Goes Down’, neodoljive ljetnje melodije koje potpisuju Ofenbach - ‘Katchi’, ‘Rock it’, ‘Around the

Fire’, ‘You Don’t Know Me’, kao i aduti londoskog trija Disciples – ‘On my mind’, ‘They don’t know’, ‘Daylight’, ‘Jealousy’ i brojne druge. Sezonu Sea Dance party karavana, koja se realizuje u saradnji sa Nikšićkom pivarom, otvoriće 2. avgusta žurka u podgoričkom lokalu Gemiš’ bar, a za gruv ljetnje noći odgovoran je FM Mirda, dok je finale rezervisano za Buljaricu, dom Sea Dance festivala,

SVI UČESNICI OVIH PROMOTIVNIH DOGAĐAJA IMAĆE PRILIKU DA OSVOJE ULAZNICE ZA SPEKTAKL, KAO I ŠANSU DA UPOZNAJU JEDNOG OD NAJPOPULARNIJIH SVJETSKIH IZVOĐAČA – DAVIDA GUETTU

u lokalu Bridge, uz set zagrijavanja koji će prirediti DJ Shultz. Tokom turneje, fanovi će imati priliku da uživaju u nastupima mnogobrojnih DJ imena, kao što su Lucky Dee,DJ Nigel DJ Morning Indian, DJ Dača b2b Damjan Eltech, DJ Steve D b2b DJ Woller, DJ John K, DJ Kella, DJ Ognjen,DJ Perota, DJ Gellera”, nastavljaju domaćini. Sea Dance party tour donijeće svim ljubiteljima festivala i istinskim klaberima mnogobrojna iznenađenja i vrijedne Sea Dance nagrade. “Ulaz na sve žurke Sea Dance turneje je besplatan, zato se savjetuje svim posjetiocima da vježbaju kondiciju i dođu da se zajedno zagriju za predstojeće dane najluđeg p r o v o d a o v o g l j e t a”, zaključuju u Sea Danceu.

subota i nedjelja, 27. i 28. 7. 2019.

zasladite se tokom ljetnjih dana

Brusnice za slatki užitak Sladoled sa vanilom Potrebno je: 750 ml mlijeka, 250 ml slatke pavlake, 5 žumanaca, 220 g šećera, štapić vanile ili kašika vanilin ekstrakta, 100 g svježe ili sušene brusnice. Umutite mikserom šećer i žumance dok ne dobijete kremastu masu. Stavite mlijeko da se kuva, kad gotovo proključa dodajte vanilu, slatku pavlaku i krem od žumanaca. Na najnižoj temperaturi mešajte i kuvajte pet minuta. Ostavite da se ohladi. Smjesu stavite u činije ili čaše za sladoled, a zatim ubacite u zamrzivač i miješajte svakih 30 minuta. Dok sladoled ne bude potpuno zamrznut, stavite brusnice, lagano pomiješajte i ostavite da se potpuno zamrzne. Prije nego što poslužite sladoled, stavite preko još malo brusnica. Voćni mafini Potrebno je: 250 g brašna, 2 kašičice praška za pecivo, prstohvat soli, 230 g putera,

200 g šećera, šoljica mlijeka, narendana kora limuna, 2 jajeta, 250 g brusnica. Rasporedite 12 papirnih korpica za kolače u kalupe za mafine ili proju. U velikoj posudi pomiješajte brašno, prašak za pecivo i so, a u drugoj umutite puter, mlijeko, šećer, jaja i koricu limuna. Ovome dodajte suve sastojke i mutite dok se ne sjedine, a zatim ubacite brusnice i lagano promiješajte. Kašikom sipajte smjesu u papirne korpice i pecite na 200 stepeni, 20-25 minuta, dok mafini ne dobiju zlatnu boju. Ostavite da se ohlade pet minuta, a zatim izvadite korpice iz kalupa. Mafine možete da premažete topljenom čokoladom. Čokoladna torta Potrebno je za koru: 4 jajeta, 3 kašičice vruće vode, 100 g šećera, 1 kesica vanilin šećera, 100 g brašna, 25 g gustina, 10 g kakaa, cimet na vrh kašičice, 1/2 praška za pecivo. Za fil: 100 g mlečne čokolade, 100 g crne čokolade, 350 g

brusnice, 2 kašičice limunovog soka, 800 g običnog šlaga ili krem šlaga sa ukusom čokolade. Za glazuru: 200 g čokolade za kuvanje. Pjenasto umutite jaja sa vodom, dodajte šećer i vanilin šećer, a zatim ubacite brašno, gustin, kakao, cimet i prašak za pecivo. Koru pecite na 180 stepeni oko 25 minuta, a kada se ohladi isijecite je na dva djela. Izlomite čokoladu i rastopite je u šerpici sa vrlo malo ulja, uz miješanje. Brusnice pomiješajte sa limunovim sokom, a zatim ih sjedinite sa istopljenom čokoladom. Umutite šlag sa dvije kašičice rastopljene čokolade. Na donju koru stavite najprije fil od čokolade i brusnice, pa preko oko 2/3 šlaga. Zatim stavite drugu koru i premažite je preostalim šlagom. Rastopite čokoladu sa malo ulja, filujte tortu. Možete da je dekorišete sa malo brusnica, a zatim je stavite u frižider da se ohladi najmanje tri sata. (Novosti.rs)

kuvar

38 LAKŠA

ENIGMATIKA

AMEOSTRVO RIČKA NA GLUMICA, JADRANU GVINET

VRSTA PAPAGAJA

AUTOR: BANE

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

OZNAKA ODUŠAK AMERIČKI BOKSER ZA SJEVER BLOKA MOTORA DŽILARD

FOTO-UBOD

AMERIČKI JEDAN OD VRSTA STANARA TV CRVA, ISTE VODITELJ AVLIJE KOLNJACI KING

MALI IZVOR

PRODUKT ASIMILACIJE PLANINA U RUSIJI

LUDOLFOV BROJ

KOJE JE BEZ UŠIJU KARATE KLUB

ŽENSKI RUČNI RAD (FRANC.) AMERIČ. GLUMICA SA SLIKE GRANIČNI KAMEN

OZNAKA ZA LITAR

KOJI JE BOJE KRVI INTERNET PROTOKOL

MNOŠTVO

F.K. IZ PRIZRENA ENGLESKI BOKSER, LENOKS

AUTOMOBILSKA TRKA ALPINIST 21. I 8. SLOVO

RAŠIVENO PO ŠAVU ISTI VOKALI RASTAJANJE

BIVŠA SKRAĆENICA EGIPTA

SLOVO PRIJE ‘D’

POČETAK ŠETNJE

EGIPATSKI GLUMAC, OMAR STARI ISTOČNONJEMAČKI AUTO SKANDINAVSKA AVIO KOMPANIJA IMENIK

OZNAKA ZA TONU

UKROTITELJ ŽIVOTINJA NJEMAČKA GRAD U MELANEZIJI

REBRASTA TKANINA (ENGL.)

Leškarenje

NEPROFESIONALAC

GRAD U CRNOJ GORI VRSTA JUŽNOG VOĆA JESTIVI MORSKI PUŽIĆI, NANARI

Play sudoku online at:

KAPUT DUG TRI ČETVRTI (FRANC.)

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.comwww.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: GARAVI SOKAK, GNU, STRANA, KRISTEN BEL, JE, PRAZILUK, OTON, KACARA, RIL, TATARIN, KRAKATI, NI, TALARI, ATALA, UI, EST, n, ANKA, ANDOL, OSTANI, APARAT, JELICI.

RJEŠENJE IZ Puzzle solution: PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2626

Rashlađivanje

2013-12-21

Medium level

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 3364

2015-12-29

Medium level

Sudoku puzzle No. 1813 2011-09-30

4 1

7 5

2Play 4 sudoku 8 5 3online 6 9at:1

2Puzzle 5 3 solution: 8 7 1

5 1

7 4

5 1 7 2 4 6 9 8 3 Sudoku puzzle No. 1814 2011-10-01

8 www.sudokukingdom.com 8 4 1 3 9 7 5 6 2

1 2 4

6 7

FOTO-UBOD

ONI KOJI TJERAJU INAT

TEŽA

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

POLUOZNAKA BILJKA ODOLJEN MAJMUN NEONSKA ZA NOVI SIJALICA ZELAND (BOT.) SA MADAGASKARA

ROMAN DOSTOJEVSKOG

NE ODMAH

PRUGA KNJIŽEVKOJA NIK POVEZUJE ANDRIĆ TOKIO I OSAKU

RIMSKI BROJ 1

KOJI SE TIČU NOVCA

RUSKI PJESNIK POKAZ.ZAMJENICA AUSTRIJ. FILOZOF, MAKS

NADIRANJE U VELIKOM BROJU SRPSKI POLITIČAR MILE ČINJENICA

GRAD U PERUU

ČELIK OZNAKA ZA NAMIBIJU

AMERIČKA GLUMICA SA SLIKE STARORIMSKI DRŽAVNIK NOSI SE U ŽALOSTI

SIMBOL IRIDIJUMA

JEDNOCIFREN BROJ U VIDU TABELE

IZRAELSKI DRŽAVNIK RABIN

Popodnevna dremka

POTKOŽNI LOJNI ČVOROVI ONAJ KOJI IMITIRA

JUNAKINJA ROMANA E. BRONTE, DŽEJN AUTOR: BANE

FILMSKA DIVA EKBERG AKT TAŠNA BELGIJA PROIZVOĐAČI LEDA

OBLAST U VIJETNAMU PUSTINJSKA ŽIVOTINJA (MN.) VRSTA AMERIČ. MAJMUNA PRASAK MUNJE

OZNAKA ZA TEMPO

PLOT, TARABA

PORTIR

Play sudoku online at: PROSTORIJA ZA OSTAVU

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE LAKŠE: PI, ASIMILAT, AŽUR, BEZUVO, L, RAKEL VELČ, TMA, KRVOLIK, RELI, LIRIJA, OĐ, PLANINAR, UAR, UU, Ć, ŠE, ŠARIF, T, SAS, RIPS, D, AMATER, BERANE, ANANAS, NANARE, TROKAR.

Malo ribarsko naselje

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 3107

Play sudoku online at:

GORKA MATERIJA

Medium level Play sudoku online at: Sudoku puzzle No. 2626 2013-12-21

2015-04-16

8 2 6 7 5 3 9 1 www.sudokukingdom.com 2 5

7 3

1 9

8 6

2 8

4 8

5Puzzle 3 4 solution: 8 7 2

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2058

3 3 7

6 8

5 8

4 5

Medium level

2 6 8 5 7 1 3 4 9 Sudoku puzzle No. 3364 2015-12-29 1

2012-06-01

2 1

8 3

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7.2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

OBAVJEŠTENJE Po š to v ani k o r i s n i ci oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me POSAO Restoranu Atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

GRAĐEVINSKE USLUGE

Male oglase uz

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

ličnu kartu možete

APARATI/OPREMA

u prostorijama

Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020-023, 067/342-392

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

MALI OGLASI DO 20 RIJEČI -1 DAN 1 EURO

predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova Dnevnih novina

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Julski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7.2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

FARUK HADŽIBEGIĆ PREDSTAVLJEN KAO SELEKTOR CRNE GORE

ZNAM PONOS CRNOGORACA, NE MOŽEMO DA BUDEMO MIRNI AKO SMO PETI

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

Foto: fscg.me

SKORO SVE REPREZENTACIJE IZ REGIONA SU UČESTVOVALE NA VELIKIM TAKMIČENJIMA, A CRNA GORA NIJE. ISKRENO, MISLIM DA KOMŠIJE NISU TOLIKO BOLJE. JEDAN OD MOTIVA MOG DOLASKA JE UPRAVO TO ŠTO CRNA GORA NIJE IGRALA VELIKO TAKMIČENJE

13 EKIPA JE U TRENERSKOJ KARIJERI VODIO FARUK HADŽIBEGIĆ - SOŠO, BOSNU I HERCEGOVINU, BETIS, TROU, GAZIJANTEPSPOR, DIJARBAKIRSPOR, DENIZSLISPOR, ŠAMOJ, DIŽON, BASTIJU, AVINJON, VALENSIJEN I RED STAR

⌦ Bojan Topalović Ako i kad se desi, bio bih počastvovan da budem selektor Crne Gore - rekao je Faruk Hadžibegić za Dnevne novine prije nešto manje od mjesec kada ga je Dejan Savićević označio kao glavnog kandidata za upražnjenu klupu “hrabrih sokolova”. Poslije tačno 29 dana legendarni 52-godišnji Podgoričanin i legendarni 61-godišnji Sarajlija jedan pored drugog u Kući fudbala na Starom aerodromu - Genije je predstavio nekadašnjeg defanzivca SFRJ kao petog selektora Crne Gore. A nasljednik Ljubiše Tumbakovića je na predstavljanju ponovio rečenicu koju je rekao Dnevnim novinama... “Veliko je zadovoljstvo što sam dobio povjerenje Savićevića, Izvršnog odbora FSCG, ali i vas medija, jer ste bili dosta pozitivni u komentarima vezanim za moju kandidatiru”, rekao je Hadžibegić, čiji smo dolazak na crvenu klupu najavili prije osam dana. Čovjek koga mnogi pamte po promašenom penalu protiv Argentine na Mundijalu 1990. u Italiji je pregovarao sa predsjednikom FSCG prije inaguracije Zlatka Kranjčara. Ali, tek sada su pružili ruku jedan drugom... “Imam sportsku i moralnu obavezu. Sportsku, jer se bavim poslom u kome treba da se pobijedi protivnik. Ne treba da se skrivamo iza trenutne situacije i rezultata. Treba da tražimo rezultat od prvog do posljednjeg meča. Treba da napravimo sve da naša publika i mi možemo da se pogledamo u oči. Da se pošteno pogledamo, nebitno da li smo pobijedili ili izgubili”, jasan je bivši štoper Sarajeva, Betisa, Sošoa i Tuluza.

■ GRB! A NE POKAZIVANJE ODIJELA

Hadžibegić će morati da vrati poljuljano samopouzdanje i vjeru, jer su kvalifikacije za Evropsko prvenstvo 2020. praktično već izgubljene. Situacija u

SPORT

Kao da sam došao kući... Faruk Hadžibegić je osvjedočeni jugonostalgičar, rado viđen gost je u svim državama bivše SFRJ, a dolazak u Crnu Goru je za njega poseban. “Kao da sam došao kući. Tako se ponašam. Volim ovaj prostor, imam dosta prijatelja, poznajem Dejana Saviće-

Mladi igrači i fudbaleri iz domaćeg prvenstva će biti u našem fokusu. Priključivaćemo ih, jer je bitno da osjete šta želimo da napravimo u repezentaciji. Svaki put kada budemo mogli ukazaćemo šansu mladima. grupi A je sljedeća: Engleska šest bodova (dvije utakmice), Češka šest bodova (tri utakmice), Kosovo pet bodova (tri utakmice), Bugarska dva boda (četiri utakmice), Crna Gora dva boda (četiri utakmice). “Moj prioritet je zahtjevnost. Volio bih da grb i reprezentacija budu prioritet našim igračima. Znam sve pritiske evropskih klubova, znam da traže da se stavi klub ispred reprezentacije. Učiniću sve da bude kontra. Imamo dosta solidnu reprezentaciju koja nije dala sve od sebe zbog sticaja raznih okolnosti na startu kvalifikacija. Na nama je da nađemo najbolje rješenje. Nisam neko ko će donijeti revoluciju, ali je potrebno nadograditi dobre stvari”, poručio je naš novi selektor, a onda se nadovezao na lošu situaciju u kvalifikacijama... “Znate kakav ponos imaju Crnogorci, to je bilo i u bivšoj državi. Ne možemo sebi da dozvolimo da budemo mirni, a peti smo na tabeli sa negativnom gol razlikom. To je neprihvatljivo. I svi snosimo dio odgovornosti zbog toga. To moramo da ispravimo na terenu”. Kako? Imate li ideju... “Moram da razgovaram sa igračima, šta se to desilo da budemo peti. Mislim da ću tu da pronađem rješenje. Iskreno, još imam utisak da imamo sindrome ponašanja

vića, znam njegove ambicije”, rekao je 61-godišnji Sarajlija, koji se nadovezao... “Vjerujem u fudbalski kvalitet Crne Gore, a došao sam sa idejom da radim u kući prijatelja. Daću sve od sebe da dođemo do rezultata koji Crna Gora zaslužuje”. iz bivše Jugoslavije. Igrači poslije velikih transfera dođu da “pokažu odijelo”, a toga ne smije da bude. To je zahtjevnost u ponašanju. Ne smije da dođe do opuštanja”, jasan je Hadžibegić, koji je sa FSCG dogovorio saradnju do kraja 2020. godine.

■ ZAJEDNIŠTVO! Crna Gora je najbolje rezultate pravila sa jakim defanzivnim blokom i organizovanim kontranapadima. A kako će izgledati “hrabri sokolovi” Faruka Hadžibegića? “Ne poznajem sve igrače, ali nigdje ne idem na neviđeno. Pratio sam sve, a moj cilj i program je da napravimo grupu igrača koja će igrati isti fudbal u cilju rezultata. Želim da sve momke okupim oko jednog projekta i da napravimo kolektivnu igru. Ne možemo da igramo ‘ako jedan igra - proći ćemo, ako ne igra - nećemo’. Nema oslanjanja na pojedince, tako moramo da razmišljamo, jer mnogo je nepredviđenih okolnosti - povrede, kartoni...”. Hadžibegić nije želio da kritikuje prethodnika, zna dobre stvari “sokolova”, a jedan od kvaliteta je organizacija u FSCG... “Pogledajte oko sebe, volio bih da Savez u Bosni i Hercegovini ima ovakve prostorije. Ozbiljnost koja zrači u FSCG je nevjerovatna, liga se konsoliduje... Možda to vi odavde ne vidite, jer bi htjeli da je bolje, ali mi sa strane to dobro vidimo”, podvukao je bivši trener Soša, Bosne i Hercegovine, Betisa, Troe, Gazijantepspora, Dijarbakirspora, Denizslispora, Šamoja, Dižona, Bastije, Avinjona, Valensijena i Red Stara.

SAVIĆEVIĆ, A NE MESI I RONALDO

Peti selektor “hrabrih sokolova” - nakon Zorana Filipovića, Zlatka Kranjčara, Branka Brnovića i Ljubiše Tumbakovića - zna da “crveni” igraju punog srca za Crnu Goru, ali imao je opasku za klince koji tek dolaze...

“Crnogorski fudbal je dao takva imena koji bi svima trebalo da predstavljaju idole. Dejo je tu, a nije on jedini. Volio bih to da inspiriše sve - i mlađe i starije igrače. A ne Ronaldo i Mesi. Ako oni imaju četiri tele-

fona, moram i ja. Ne”, jasan je Faruk Hadžibegić, kome će u radu pomagati Miodrag Džudović, Božidar Vuksanović i Nenad Stanković, a još jednog pomoćnika će promovisati naredne nedjelje.

POVRATAK

Edis Mulalić opet trener Rudara Damir Čakar je sjeo u užarenu fotelju sportskog direktora Rudara, sačekala ga je situacija da klub devet dana prije početka Telekom 1. CFL (startuje 3. avgusta) nema ni trenera, ni igrača... Međutim, legenda pljevaljskog fudbala je riješila najvažnije pitanje - novi stari šef stručnog štaba “rudara” je Edis Mulalić! Četrdesetrogodišnji strateg iz Bosne i Hercegovine se vraća na klupu našeg najtrofejnijeg kluba nakon samo pola godine. Mulalić je prošlog ljeta (tačno 20. jula 2018. godine) preuzeo Rudar poslije evropske avanture i ispadanja od Partizana u kvalifikacijama za Ligu Evrope, vodio je ekipu tokom jesenje polusezone, osvojio 22 boda i udario temelje za opstanak. Međutim, napustio je Pljevljake nakon sporazumnog raskida ugovora, jer Rudar - koji je taman tada zapao u finansijsku krizu - nije mogao da mu garantuje ni stabilnost, ni pojačanja. A upravo te zime kada je napustio Rudar stigao je u OFK Titograd, ali je iz tabora “romantičara” otišao poslije samo mjesec dana i tri prvenstvene utakmice nezadovoljan odnosom igrača prema njegovim zahtjevima. I od tada je bez posla... A prije Titograda i Rudara, jedan od idola navijača Željezničara je sa dosta uspjeha vodio upravo Sarajlije, te Dečić i Mladost Doboj Kakanj. Pred Rudarom i Mulalićem je opako zahtjevna sezona, ali temperament rođenog Sarajlije je upravo takav da voli izazove i teške situacije. Sada se očekuju pojačanja u igračkom kadru... B.T.

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

RTCG 2

SUBOTA

06:50 Vaterpolo SP, za 7. mjesto 08:20 Vaterpolo SP, za 5. mjesto 09:50 Vaterpolo, za 3. mjesto 11:20Vaterpolo SP, finale: Španija - Italija 12:55 Plivanje, SP 2019.

SK 1 CG 12:00 F1 Hokenhajm - Trening 3 15:00 F1 Hokenhajm - Kvalif. 17:00 Džudo GP Zagreb 20:30 Rukomet U21 SP: Portugal - Hrvatska

SK 2 11:00 ATP Gštad 13:20 ATP Gštad i Hamburg 18:30Fudbal U19 EP, finale: Portugal - Španija 21:00 ATP Atlanta 01:00 ATP Atlanta

SK 3 11:00 Fudbal: Barselona - Kobe 13:00Rukomet U21 SP: Norveška - Danska 15:30 Rukomet U21 SP: Slovenija - Tunis 18:00 Rukomet U21 SP: Egipat - Francuska 20:00 Fudbal: Kluž - Dinamo B.

SK 4 13:30 17:00

ATP Hamburg i Gštad Fudbal: Bešiktaš - Eibar

SK 5 12:00 Košarka U19 (Ž) SP: Polufinale A 14:30 Košarka U19 (Ž) SP: Polufinale B 17:00 Fudbal: Tirol - Austrija B.

SK 6 13:35 17:00

Fudbal: Henan - Peking G. Fudbal: Krka - Koper

SK HD 13:00 Fudbal (trijagonale): Everton - Sevilja

● NE PROPUSTITE TRIJUMFALNA KAPIJA ČEKA VLADARA: Dan ranije odvoziće se posljednja brdska trka, a u nedjelju je Trijumfalna kapija spremna da pozdravi novog šampiona Tur de Fransa - Eurosport 1, od 17,55h.

14:30Fudbal (trijagonale): Mjinc - Sevilja 16:00Fudbal (trijagonale): Majnc - Everton 17:30 Fudbal na pijesku, Moskva

ARENA SPORT 1 06:50 Vaterpolo SP, za 7. mjesto 08:20 Vaterpolo SP, za 5. mjesto 09:50 Vaterpolo, za 3. mjesto 11:20 Vaterpolo SP, finale: Španija - Italija 12:55 Plivanje, SP 2019. 17:00 Fudbal: Dortmund - Udineze 20:00 Fudbal: C. zvezda - Radnički 01:00 Fudbal: Nju Ingland - Orlando 03:00 Plivanje SP 2019.

ARENA SPORT 2 15:00 17:00 19:00 22:00

Fudbal: Le Man - Lens Fudbal: Paderborn - Atl. Bilbao Fudbal: Bazel - St. Galen Atletika

ARENA SPORT 3 21:30 00:30

Fudbal: Akademika - Farense Fudbal: Nasional - Progreso

ARENA SPORT 4 19:00 21:00

ARENA SPORT 5 20:00

Fudbal: Penjarol - Danubio

EUROSPORT 1 13:25 22:00

Tur de Frans, 20. etapa Moto racing, Belgija

EUROSPORT 2 09:55 16:15 18:20

NEDJELJA

Fudbal: Slaven - Dinamo Fudbal: Lokomotiva - Rijeka

Snuker, Riga Masters Moto racing, Belgija Ski skokovi, Ljetnji GP

● NE PROPUSTITE

RTCG 2 12:50

15:45 Plivanje SP 2019.

SK 1 CG 09:00 Rukomet U21 SP - za 7. mjesto 11:30 Rukomet U21 SP - za 5. mjesto 15:10 F1 Hokenhajm - TRKA 17:00 Džudo GP Zagreb 21:05 Fudbal: Milan - Benfika

SK 2 11:30 12:00 15:00 17:00 20:30 23:00

ATP Gštad ATP Hamburg i Gštad Fudbal: Đurgarden - Haken Fudbal U19 (Ž) EP - FINALE Fudbal: Maribor - Olimpija ATP Atlanta

SK 3 12:00 Košarka U19 (Ž) SP - za 3. mjesto 14:30 Košarka U19 (Ž) SP - FINALE 16:30 Rukomet U21 SP - FINALE 21:00 NASKAR

SK 4 12:00

ATP Hamburg i Gštad

SK 5 14:00 Rukomet U21 SP: Za 3. mjesto 18:00 Fudbal: Brondbi - Odenze

SK 6 KO ĆE POKORITI PLANETU? U finalu Svjetskog prvenstva u vaterpolu boriće se Španija i Italija - od 11.20h na RTCG 2 i AS 1.

13:35 Fudbal: Tjanđin Ti - Tjanđin Te. 17:00 Fudbal: Šturm - St. Polten

ARENA SPORT 1 13:00

Plivanje SP 2019.

SP Kvangdžu, ceremonija zatvaranja 16:15 Fudbal: Arsenal - Lion 20:00 Fudbal: Napredak - Vojvodina 01:00 Atletika

ARENA SPORT 2 14:30 Fudbal: Anderleht - Ostende 18:15 Fudbal: Viljareal - Keln 22:00 Fudbal: Sero Largo - Liverpul M.

ARENA SPORT 3 16:00 19:00

Fudbal: Lucern - Cirih Fudbal: Slavija P - Sigma O.

ARENA SPORT 4 16:00 18:00 20:00

Fudbal: Dandi - Invernes Fudbal: Šarloa - Gent Fudbal: Varaždin - Hajduk

ARENA SPORT 5 19:30 MLB: LA Dodžers - Vašington

EUROSPORT 1 09:45 11:15 12:40 17:55

Moto racing, Belgija Porše Superkup, Hokenhajm Mountain bike, Brno Tur de Frans, 21. etapa

EUROSPORT 2 14:00 15:00 17:00 19:15

Motokros, Češka Moto racing, Belgija Motokros, Češka Snuker, Riga

Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

KOŠARKA - JUNIORI SPREMNI ZA START EP, DANAS SA ITALIJOM (13.30)

Neće biti lako, ali...

Bojan Tomašević, Jovan Kljajić i Viktor Vujisić slijeva na desno Vrijeme je za generaciju koja nas je prije dvije godine učinila ponosnima osvajanjem istorijskog srebra na košarkaškom Evropskom prvenstvu u Podgorici... Juniorska selekcija Crne Gore je spreman za start EP u grčkom Volosu (27. jul - 4. avgust) - “crveni” danas (13.30) igraju sa Italijom, u našoj grupi B su još Rusija i Italija, a dalje prolaze dvije najbolje reprezentacije. “Najvažnije je da smo svi zdravi, a momci su na pripremama bili posvećeni i s tim sam zadovoljan. Potrudili su se maksimalno da ispune sve

zahtjeve. Želimo da se pokažemo u pravom svijetlu”, rekao je selektor Darko Vujačić, koji obećava borbu do posljednjeg sekunda... “Prvenstvo je jako, nema loših ekipa, tako da ćemo od starta da budemo maksimalno ozbiljni i fokusirani. Želimo da pobijedimo Italiju i da šampionat počnemo u najboljem redu. Nadam se da ćemo svaki meč da odigramo maksimalno, a sigurno se nećemo predavati i igraćemo maksimalno do kraja”, dodao je selektor talentovane generacije. Naše juniore predvodi supertalentovani Jovan Klja-

foto: Dejan Starčević

FIBA je okarakterisala našeg supertalentovanog beka iz Gran Kanarije Jovana Kljajića kao jednog od pet igrača koji bi mogli da obilježe šampionat u Volosu, koji se igra od 27. jula do 4. avgusta jić, koga je FIBA okarakterisala kao jednog od pet igrača koji bi mogao da obilježi turnir u Grčkoj. Pored beka Gran Kanarije, akcenat je stavljen na Španca Usmana Garubu, Grka Nikosa Rogkavopulosa, Litvanca Azulasa Tubelisaija i Njemca Franca Vagnera. Crvene boje na Evropskom prvenstvu će braniti Vasilije Milović, Feđa Pajović, Balša Živanović, Marko Kljajević, Jovan Kljajić, Haris Karamanga, Bojan Tomašević, Filip Anđušić, Viktor Vujisić, Đorđije Marinović, Nikola Bojičić i Vasilije Vučinić. B.T.

RUKOMETAŠICE BUDUĆNOS

Cilj je pla Dva Skota u jednom danu KK BUDUĆNOST VOLI POJAČAO EKIPU SA BEKOM I KRILOM

⌦⌦ Bojan Topalović

Poslije krilnog centra Hasana Martina i centra Martinša Mejersa, stigli su bek i krilo - Skot Bamfort i Skot Vud! Dvadesetdevetogodišnji Bamfort je došao iz italijanskog Dinamo Sasarija, visok je 188 centimetara, a prethodne sezone je bilježio 16,9 poena, 3,8 skokova i 3,3 asistenci-

je uz 48% šut iz igre - 44% za tri poena. Bamfort je u karijeri igrao još za Sevilju, Mursiju i Bilbao... Vud je baš kao i Bamfort Amerikanac, ima isto godina (29), ali je stigao iz francuskog Gravelina. Šut za tri poena mu je identičan (44%), ali

imao Vud imao lošiju statistiku od Bamforta - u Gravelinu je prosječno potpisivao osam poena, tri skoka i 1,5 asistenciju uz 49% šut iz igre. Vud je u Evropi još igrao za Mursiju i Karšijaku, dok je u SAD nastupao za razvojni tim Golden stejta - Santra Kruz. B.T.

Poslije tradicionalne večere u četvrtak veče, uslijedio je izlazak na teren u petak ujutru - rukometašice Budućnosti su u “SC Morača” počele sa pripremama za novu sezonu, a cilj je samo jedan: povratak na fajnal - for! “Plave dame” su radile vrijedno pod budnim okom kondicionih trenera Maje Ivanović i Tanje Šarenac, na prvom treningu su se pojavile sve igračice - uključujući pojačanja Jovanku Radičević, Majdu Mehmedović, Barbaru Lazović-Varlec, Sanju Vujović, Jovanu Ilić - sem golmanke Emili Stang Sando, koja ima obaveza u reprezentaciji Norveške. A zahtjevni trener Dragan Adžić je prezadovoljan što je dvostruki šampion Evrope krenuo sa radom. I ambicije su velike... “Djevojke su imale zahtjevne programe tokom ljeta, a na to nas je navela činjenica da smo u posljednje dvije sezone ima-

li problema sa povredama i lošim oporavcima nekih od njih. Vjerujem da će naporan rad dati rezultat i ostvarenje cilja, a to je konkurentan tim u svim mečevima koji može da izbori plasman na finalni turnir Lige šampiona”, rekao je Adžić, a onda se nadovezao...

■■ Radujem se početku

“Igračice koje su stigle kao pojačanja posjeduju veliki kvalitet, a i njihove ambicije su se podudarile sa visokim ambicijama kluba. Konkurencija nije mala, veliki broj timova ima odlične sastave, ali vjerujem da je ovo prava Budućnost i radujem se početku rada sa ovim djevojkama”, jasan je Adžić. Budućnost će u glavnom gradu raditi do ponedjeljka, a onda slijedi bazični dio priprema od devet dana u Beranama (tu se priključuje Sando), pa povratak u Podgoricu i kontrolni mečevi. “Ekipa je mlada sa nekoliko

SUBOTA I NEDJELJA, 27. I 28. 7. 2019.

Sport

ODBOJKAŠI POČINJU PRIPREME ZA EP

Bez Luke Šuljagića foto: odbojka.me

Odustao zbog zdravstvenih problema: Luka Šuljagić

STI UPALILE MOTORE ZA NOVU SEZONU

asman na F4

pojačanja je dovela Budućnost tokom ljeta, a to su Jovanka Radičević, Majda Mehmedović, Barbara Lazović Varlec, Sanja Vujović, Jovana Ilić i Emili Stang Sando iskusnih djevojaka. Mislim da će to biti dobitna kombinacija da napravimo dobar rezultat. Budućnost je klub koji ima tradiciju i šampionske ambicije, zato sam i odlučila da dođem u Podgoricu, jer i meni ne fali motiva”, re-

kla je Lazović Varlec, koja širi optimizam... “Daću sve od sebe da pomognem ekipi i da dam doprinos u dobrim rezultatima tima. Početak priprema je najteži, ali bez toga se ne može”. Prve prijateljske utakmice su na programu početkom avgusta, a protivnici u Podgorici su Brest, Ramnik Vlčea i Astrahan, sredinom mjeseca u Brestu “plave dame” igraju protiv Meca, CSM Bukurešta i Đera, a krajem avgusta rivali u Grudama su Bjelovar i Podravka.

■■ A u Budimpešti je sve moguće...

Sve je podređeno tome da Budućnost spremna dočeka 6. oktobar i početak Lige šampiona. Prvi rival je Brest u “SC Morača”, protivnici u grupi su još rumunska Rimniku Vlčea i njemački Bitighajm, a u glavnu rundu idu tri prvoplasirana tima. I sve je podređeno to-

me da se “plave” nađu na završnom turniru u Budimpešti 9. i 10. maja 2020. godine nakon što su propustile posljednja dva fajnal - fora. “Imala sam prilično dugu pauzu, ali spremala sam se tokom ljeta. Sada kreću prave pripreme i nakon testiranja okrećemo se bazičnom dijelu koji ćemo odraditi u Beranama. Kao i svi u klubu vjerujem da se sve postiže napornim radom i jedva čekam pripreme koje su pred nama”, rekla je Sanja Vujović, koja je dovedena da pravi razliku i koja će biti jedan od glavnih aduta na putu ka Mađarskoj... “Malo je nedostajalo timu da se plasira na finalni turnir Lige šampiona u prethodne dvije godine, ali nadam se da ćemo to uspjeti u novoj sezoni u kojoj je Budućnost jača za dvije povratnice i nekoliko djevojaka koje su iz drugih država. Primarni cilj je finalni turnir, a u Budimpešti je sve moguće”.

Odbojkaši pale motore - naša reprezentacija će se okupiti u nedjelju u Podgorici, a onda će krenuti za Pljevlja, gdje će u ponedjeljak zvanično početi pripreme za istorijski nastup na Evropskom prvenstvu (Francuska, Belgija, Slovenija i Holandija, 12 - 29. septembar). A na pripremama i na EP neće učestvovati Luka Šuljagić, koji zbog zdravstvenih problema nije u mogućnosti da se stavi na raspolaganje selektoru Veljku Bašiću. Plan priprema je poznat odbojkaši će raditi u Pljevljima do 9. avgusta, zatim slijedi selidba u Bijelo Polje do 24. avgusta, a posljednja faza će biti odrađena u Podgorici, gdje će “crveni” trenirati do odlaska na Evropsko prvenstvo. A u glavnom gradu Crne Gore, naši momci će sparingovati sa Grčkom i Iranom više puta - protiv “helena” će

igrati 26. i 27. avgusta u dvorani u Verde Complex-u, dok će protiv selekcije Igora Kolakovića (Iran je zvanično osma selekcija na planeti) odmjeriti snage u rasponu od 30. avgusta do 5. septembra. Crna Gora se na EP nalazi u grupi D sa Poljskom, Holandijom, Ukrajinom, Češkom i Estonijom, svoje utakmice će igrati u holandskim gradovima Roterdamu i Amsterdamu, a prolaz u drugu fazu takmičenja će obezbijediti četiri selekcije. “Crveni” će se okupiti u sastavu - TEHNIČARI: Rajko Strugar, Nikola Radonić; PRIMAČI SERVISA: Vojin Caćić, Marko Bojić, Marko Vukašinović, Božidar Ćuk, Slobodan Bojić; SREDNJI BLOKERI: Luka Babić, Ivan Ječmenica, Gojko Ćuk, Blažo Milić; KOREKTORI: Miloš Ćulafić, Aleksandar Minić, Milutin Pavićević; LIBERO: Nikola Lakčević. B.T.

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna Šofranac, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik glavnog i odgovornog urednika

(desk@dnovine.me) Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana Despotović (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša Pajović (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@ dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@ dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

+382 20 252 900 redakcija@dnovine.me

Sport PREDSJEDNIK FSCG DEJAN SAVIĆEVIĆ O NOVOM SELEKTORU, KULTU, AKTUELNIM KVALIFIKACIJAMA…

Hadžibegić pravo rješenje, često smo previše euforični ⌦⌦ Bojan Topalović Dejan Savićević je poslije Zorana Filipovića, Zlatka Kranjčara, Branka Brnovića i Ljubiše Tumbakovića uperio prstom u 61-godišnjeg Faruka Hadžibegića. Genije je dugogodišnji sjajan prijatelj sa nekadašnjim kolegom iz reprezentacije SFRJ, a nakon sramnog Tumbinog čina trebao mu je neko od povjerenja u selektorskoj fotelji “hrabrih sokolova”. Zato se o legendarnom Sarajliji nije mnogo raspitivao…

Tražiću rezultat

Savićević je prisustvovao diplomskom ispitu Hadžibegića u Beogradu, kada je bivši defanzivac Sarajeva, Betisa, Sošoa i Tuluza odlučio da se otisne u trenerske vode… “Nismo se mnogo družili, ali ga znam iz repre-

zentacije. Tako se namjestilo da prisustvujem njegovom ispitu kod Veljka Aleksića”, ispričao je 52-godišnji Podgoričanin anegdotu… “Faruk će imati vremena da se upozna sa ekipom, a i svi mi ćemo imati vremena da se upoznamo sa njim. Nadam se da ćemo da ostvarimo što bolje rezultate”. A šta je to konkretno? “Od selektora ću da tražim da kvalifikacije odigramo što bolje i da uzmemo što više bodova. Pali smo na FIFA rang listi (p.a. sada smo 55), biće nam prioritet da popravimo poziciju zbog sljedećih kvalifikacija koje nas očekuju”, svjestan je Savićević da se šeširi na žrijebu za velika takmičenja formiraju po listi svjetske fudbalske asocijacije. Kvalifikacije za revolucionarno Evropsko prvenstvo 2020. su praktično već izgubljene, jer pogled na grupu A nije obećavajući: Engleska šest bodova (dvije utakmice),

foto: fscg.me

Imamo dosta mladu selekciju, a novi selektor realno ne može mnogo da mijenja u odnosu na Tumbakovića. Tu grupu igrača treba da nadogradi, a mislim da može da izvuče dosta, da popravi trenutnu situaciju i da napravi lijep ambijent za sljedeće kvalifikacije

“Kao predsjednik FSCG sam imao ovlašćenja da pregovaram sa potencijalnim kandidatima, obavio sam veliki broj razgovora sa drugim kandidatima, ali oko Faruka to nisam morao. Kao u nekim prethodnim slučajevima kada sam dobio neke pogreške informacije o tim ljudima”, rekao je Savićević u Kući fudbala nakon što je sa Hadžibegićem potpisao ugovor do kraja 2020. godine… “Ne bih se vraćao na stvari koje su se desile, ali smatram da je Faruk pravo rješenje za našu reprezentaciju u narednom periodu”.

Faruk Hadžibegić i Dejan Savićević na jučerašnjem predstavljanju u Kući fudbala

Češka šest bodova (tri utakmice), Kosovo pet bodova (tri utakmice), Bugarska dva boda (četiri utakmice), Crna Gora dva boda (četiri utakmice). “Imali smo peh na toj prvoj utakmici, gdje smo zakinuti”, sjetio se predsjednik FSCG remija sa Bugarskom u Sofiji (1:1) i nepostojećeg penala koji je svirao Francuz Rudi Buke. “Da sada imamo četiri boda, bili bismo u ravnoporavnoj situaciji sa svim ostalim protivnicima u grupi za drugo mjesto. Međutim, sada nismo u situaciji da možemo da garantujemo neku visoku poziciju”.

Imamo kult

“Slučaj Kosovo” je uzdrmao malenu balkansku ljepoticu. Međutim, legenda našeg i svjetskog fudbala ne smatra da je to uticalo na kult reprezentacije. “Naši igrači su uvijek imali pravi odnos prema državnom grbu. Često su

Od septembra prošle godine imamo previše povreda. Pet, sedam, osam igrača. Ako bi ubuduće bilo manje povreda, imali bi veće šanse da napravimo bolji rezultat. Jednostavno, imamo malu bazu mnogi igrali povrijeđeni. Ne bih rekao da nemamo kult, ali smo mnogo euforični. Nekada očekujemo možda i previše, a ukoliko ne dođemo do rezultata koji navijači sanjaju, onda zainteresovanost publike pada. Moguće je da su te manje posjete uticale malo na igrače”, rekao je Savićević, koji nikada nije imao pridike na odnos “hrabrih sokolova” i navijača... “Kad god smo imali rezultat, stadion je bio pun. I iskreno, malo koja reprezentacija na planeti ima ambijent kao mi kada se stadion pod Goricom napuni”.