Dnevne novine 10-11. avgust 2019. by Dnevne Novine

■ 8 9

POSLANIK DPS MIODRAG VUKOVIĆ O BUDUĆEM RADU ODBORA ZA REFORMU ZAKONODAVSTVA

Ljetnje igre opozicije neće ugroziti stabilnost države

Danas

SPECIJALNI DODATAK

VAŠE LJETO 2019. SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019. BROJ 2447 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

RETROVIZOR ■ 3

INTERVJU: MIRAN BEGIĆ, VIOLINISTA ■ 5 7

Kvaka 22

■ 10 11

ARMEND MILA: POSTALI SMO DIO GLOBALNOG TRENDA

Sve više turista koji kraće ostaju

Kulturna baština je dio identiteta, a njena zaštita naša obaveza

ISTORIČAR SAIT ŠABOTIĆ O STAROM ISLAMSKOM OBJEKTU U NIKŠIĆU

Hadži-Ismailova džamija jedan od simbola suživota u gradu pod Trebjesom

ZA NAJBOLJE PONUDE:

■ 20 21

■ 34

BEBEK NA LAKE FESTU

Drago mi je da me se crnogorska publika uželjela

INTERVJU: DINO ŠARAN ■ 32

Nacionalizam i fašizam su paravan za kriminal marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

●NEZVANIČNO Ma kakav vojvoda Mandić i njegovi ađutanti, ja sam više uradio za Srbe i Srbiju nego svi oni zajedno. Onaj Milan Knežević je ortodoksni, ali DPS-ovac.

Moje mišljenje je da opozicija prvo mora da pobijedi samu sebe. Ja vas uvjeravam da samo kad budemo pobijeđeni možemo da pobijedimo...

U POSJETI POLICIJSKOJ AKADEMIJI

Danju časovi, noću druženje

Svako jutro rano buđenje, obavljanje lične higijene, raspremanje soba, doručak i školski dan može da počne. Časovi, praktična nastava, teretana, streljana... Tako izgleda svaki dan učenika na Policijskoj akademiji u Danilovgradu.

● 14-15

TEŠKA SAOBRAĆAJNA NESREĆA NA IBARSKOJ MAGISTRALI

Četvoro mladih stradalo u stravičnom udesu U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se juče, sat vremena nakon ponoći, dogodila na Ibarskoj magistrali četvoro mladih poginulo je u direktnom sudaru BMW-a i dačije. U tom udesu povrijeđene su četiri osobe koje su hospitalizovane. Policija je uhapsila N. M. (27) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja

● 26-27

SUBOTA

NEDJELJA

Građani popili više od 20 miliona eura ljekova

● 16-17

U domovima mjesta za 2.890 učenika i studenata

Ministarstvo prosvjete raspisalo je konkurs za prijem u domove učenika i studenata u Crnoj Gori za školsku 2019/20. godinu.

●18

NA PLANINSKOM MASIVU TJAN ŠEN

FOND ZDRAVSTVA

Građani Crne Gore za prvih pola godine popili su više od 20 miliona eura ljekova, što je za skoro pet miliona više nego u istom periodu lani. Kao i 2018. godine najviše su traženi monopril plus, rapten duo, presolol, ranitidin...

MINISTARSTVO PROSVJETE

Poginuo planinar Milan Radović

Crnogorski planinar Milan Radović (49) poginuo je prije dva dana tokom ekspedicije Pik Pobjeda u planinskom masivu Tjan Šen, saopšteno je kluba Visokogorci. Sunčano i veoma toplo. Ujutru, na sjeveru, po kotlinama kratkotrajno moguća magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 25, najviša dnevna od 29 do 39 stepeni. Podgorica: Sunčano i vruće. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko 25, najviša dnevna do 39 stepeni.

Sunčano i veoma toplo. Ujutru, na sjeveru, po kotlinama kratkotrajno moguća magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 14 do 26, najviša dnevna od 30 do 40 stepeni. Podgorica: Sunčano i vruće. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv. Jutarnja temperatura vazduha oko 26, najviša dnevna do 40 stepeni.

●13

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

PREDSJEDNICA OPŠTINE DANILOVGRAD ZORICA KOVAČEVIĆ

Uloženo mnogo u infrastrukturu, manji broj nezaposlenih Stopa nezaposlenosti u Danilovgradu je četiri odsto manja od državnog prosjeka, a najava novih investicija daje za pravo da će ta stopa biti još manja, kazala je predsjednica opštine Danilovgrad Zorica Kovačević. Kovačević je, govoreći o prvoj godini četvorogodišnjeg mandata na čelu opštine Danilovgrad, kazala da je zadovoljna postignutim rezultatima. “Mislim da je godinu dana brzo prošlo, ali čini mi se da smo zajedno uspjeli da pokrenemo veliki broj projekata ida na taj način omogućimo i veći stepen zaposlenosti u našoj opštini. Stopa nezaposlenosti u našoj opštini četiri odsto je manja od državnog prosjeka, a najava novih investicija mi daje za pravo da će ta stopa biti još manja imajući u vidu da uskoro počinje jedna velika investicija kompanije „Voli“ koja će u narednom periodu biti zaokružena blizu 12 miliona eura”, rekla je Kovačević za Novu M. Ona je najavila da će u narednom periodu početi izgradnja deset kilometara nove gradske kanalizacije i izgradnja novog postrojenja čija je vrijednost preko sedam miliona eura. U ovoj godini počela je i izgradnja 68 stanova za potrebe Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore. Upitana da li radovi teku planiranom dinamikom, Kovačević odgovara da će radovi biti završeni u roku. “Očekuje se da krajem iduće godine ta investicija bude dovedena do kraja. Radi se o 68 stanova čija investicija je preko pet miliona eura”, navodi Kovačević. Govoreći o planovima za naredni period,

predsjednica opštine Danilovgrad ističe da je u budžetu od 5,5 miliona eura koji je planiran za 2019. godinu više od milion i 100.000 su kapitalni budžet. “Mi ove godine imamo investicije u putnoj infrastrukturi. Preko 400.000 eura, to je asfaltiranje i popravka starih puteva, pri kraju je rekonstrukcija Zavičajnog muzeja, raspisali smo tender za rekonstrukciju umjetničke kolonije koja ove godine slavi jubilej 47 godina postojanja. Završena je javna rasvjeta na stadionu Iskre, ove godine Iskra slavi 100 godina postojanja, sada nam kreću radovi na pomoćnom i glavnom terenu, mislim da ćemo za par mjeseci imati potpuno novi teren i pomoćni i glavni koji će FK „Iskra“ koristiti u narednom periodu”, navodi Kovačević.

ZBOG REKORDNO VISOKIH TEMPERATURA

U HOLANDIJI UMRLO SKORO 400 LJUDI

U Holandiji je skoro 400 ljudi umrlo je zbog rekordno toplotnog talasa koji je pogodio Evropu krajem jula, objavila je juče holandska Nacionalna agencija za statistiku (CBS). Kako navodi CBS, u Evropi je od 22. jula umrlo 2.964 osoba tokom toplotnog talasa, što je za oko 15 odsto više od nedjeljnog prosjeka tokom ljeta. Temperaturni rekordi počeli su da se bilježe širom Evrope krajem jula i da prelaze 40 stepeni, a u Holandiji je to počelo da se događa od 25. jula. Broj smrtnih slučajeva u Holandiji tokom te nedjelje uporediv je sa stopom tokom dva toplotna talasa u 2006. godini, koji su bili među najdužim ikada zabilježenim u toj zemlji, navodi CBS. Oko 300 preminulih osoba su stariji ljudi, starosti preko 80 godina, prenio je Rojters. Većina smrtnih slučajeva dogodila se na istoku Holandije gdje su temperature više, a toplotni

talas traje duže nego u drugim djelovima države. Stručnjaci za klimatske promjene upozoravaju da bi visoke temperature mogle da postanu uobičajene zbog opšteg zagrijavanja planete zbog emisije štetnih gasova.

AKTUELNO

EDITORIJAL

GORAN POPOVIĆ

KVAKA 22 Uz izvinjenje pokojnom Džozefu Heleru što je za ovu kolumnu preuzet naslov njegovog antologijskog romana, to je, zbog aktuelne situacije na crnogorskoj političkoj sceni, bio najbolji način da se potcrtaju logički paradoksi koji se ovih dana emituju iz centara opozicionih stranaka. Jednako kao što je Zenon svojim aporijama logički osporavao da Ahil ikada može stići kornjaču, ili da strijela ne leti, a Heler se duhovito zabavljao logičkim akrobacijama, poput one da onaj ko je normalan mora da bude lud, a pošto je normalan ne može biti lud, i ovdašnji opozicioni prvaci trude se da javnosti dokazuju nedokazivo, odnosno primjenjuju princip „kvaka 22“, po kojem apslutno ništa nije moguće ostvariti. Tako Demokrate, koje su nebrojeno puta ponovili da nikada neće sjesti za isti sto sa DPS-om, pristaju da uđu u Odbor za reformu izbornog zakonodavstva na platformi koja ne predviđa formiranje „prelazne vlade“, ali po principu „kvake 22“ dolaze na sastanak kod građanina Džemala Perovića (liše Bečića), gdje rezolutno zahtijevaju „prelaznu vladu“. Sa druge strane, Milan Knežević i ostali iz DF neće sa Demokratama u skupštinski Odbor, jer Bečić ne traži „prelaznu vladu“, a i zbog toga što je “izdao opoziciju i postao dio vladajuće koalicije“. Sa njima zato nijesu htjeli ni kod Džemala, đe su Bečićevi izaslanici izjavili da oni zapravo i neće u Odbor, ako tamo ne bude i DF. Kvaka 22 je: Ovi neće sa njima, a oni neće bez njih. Zatim se javi „Srbin bez dileme“, aktuelni predsjednik Crnogorske, gospodin Pavićević, pa kaže da je „on za Srbe i Srbiju učinio više nego svi lideri Demokratskog fronta zajedno“ i da „Milan Knežević radi u interesu DPS-a“. Pa se oglasi Joković, lider SNP, da saopšti kako oni nijesu bili kod Džemala, a da gospođa Pavićević, koja je po sopstvenom kazivanju tamo bila u ime ove partije, nije to dobro shvatila. Dritan Abazović je zbog svega što se dešava dodao da „opozicija prvo mora da pobijedi samu sebe“, kako bi, valjda, poslije toga, kao poražena, postala pobjednik na nekim izborima koje će vjerovatno bojkotovati. Kvaka 22 – plus! Građanin Džemal, kao medijator među zavađenom opozicijom, izjavio je da Sporazum o budućnosti nije prekšen, osim u nekim osnovnim elementima i da je „ građanin na ulici, jedini građanin kojeg se vlast plaši“, te da će nastaviti sa šetnjama čim umine ovaj podgorički žaropek sa svim potpisnicima Sporazuma. Ako dođu. Ako ne dođu, nikome ništa. Iz nove Dakine koalicije „Da svi imaju“ oglasio se jedino Goran Danilović koji je svima zajedno poručio: Ja sam na odmoru, što i vama želim! Iako je Janko, koji je napustio DF i prešao kod Dake, bio kod Džemala. Valjda nije još pošao na odmor. I tako dalje, i tome slično, što bi rekao Slavko Perović, a često ga citira Raško Konjević. Čiji SDP bi takođe “prelaznu vladu”, ali ne može sa DF zbog “programskih razlika”. Kvaka do kvake. 22. P.S. Na kraju, sve nekako podsjeća na onu scenu iz kultnog filma „Maratonci trče počasni krug“ kad jedan od Topalovića konstatuje: „Ostali samo dugmići“...

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

AKTUELNO

INTERVJU: MIRAN BEGIĆ, VIOLINISTA, UNIVERZITETSKI PROFESOR, UMJETNIČKI DIREKTOR FESTIVALA ESPRESSIVO

Kulturna baština je pitanje identiteta, a njena zaštita naša obaveza ■ “Pokušaji prisvajanja nikada ne mogu donijeti ništa dobro. Na nama je da kroz aktuelni proces zaštite nematerijalne kulturne baštine tu vrstu pokušaja učinimo nemogućim. To je kompleksan i zahtjevan posao, pogotovu kada se govori o tom preplitanju kulturnog nasljeđa u regionu ili u Južnih Slovena”. ■ “Neke od najprepoznatljivijih crnogorskih pjesama su melodijom i tekstom toliko istinite, da taj senzibilitet koje priušte ostaje urezan do kraja života. Dakle, o Crnoj Gori njena autentična muzika govori da je iskrena, hrabra, željna istinskog osjećaja ljubavi i pažnje”. ■ “Postoje razni metodi kako mlade zainteresovati ili makar uputiti da razmišljaju da postoji muzika koja svojim kvalitetom odolijeva svakom vremenu i trendu, kao što bi i njihovo obrazovanje i život trebalo da budu, otporni na jeftine spoljne uticaje i uspravni u svakoj situaciji”.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

⌦ Vesna Šofranac

BIOGRAFIJA Miran Begić (1975) rođen je u Podgorici gdje je završio nižu i srednju muzičku školu u klasi profesora Vilija Ferdinandija. Debi sa Simfonijskim orkestrom imao je sa 13 godina izvodeći koncert Feliksa Mendelsona u e-molu. Muzičku akademiju je upisao u Podgorici, klasa profesora Miroslava Rusina, a diplomirao na Cetinju, u klasi profesora Uroša Pešića. Magistarske studije iz violine kao i specijalizaciju iz kamerne muzike je završio na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Usavršavao se na majstorskim kursevima kod profesora Pavela Vernjikova i Erika Grinberga. Njegova izvođačka aktivnost je vezana za koncertne podijume Italije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Grčke, Austrije, Francuske, Engleske, Libana, Bugarske, Švedske, USA i Rusije. Nastupao je sa umjetnicima poput: Alexander Bonduriansky, Wilfried Strehle, Guigla Katsarava, Peter Langgartner, Jaroslav Nadrzicky, Viktor Uzur, Ljubisa Jovanovic, Herbert Kefer, Barbara Hendrix, Sergey Smbatyan, Jean Reis, Darinka Matić-Marović. Više puta je nastupao kao solista sa Crnogorskim simfonijskim orkestrom i međunarodnim studentskim orkestrima. Od 2001. godine nastupao je na preko 150 resitala u saradnji sa pijanistom Bojanom Martinovicem, sa kojim takođe djeluje u okviru klavirskog tria “TRITONUS”. Snimao je za RTCG, RTS i RT Grčke. Na republičkim i saveznim takmičenjima mladih muzičara osvajao je prve nagrade; dobitnik je prve nagrade na VI Međunarodnom takmičenju “Petar Konjović” u Beogradu. Angažovan je kao vanredni profesor na predmetima violina i kamerna muzika na Muzičkoj akademiji na Cetinju. Od maja 2011. godine održava masterclass-e na Konzervatorijumu ˝P. I. Čajkovski˝ u Moskvi za studente violine. Trenutno je umjetnički direktor Ljetnje akademije i festivala “Esspresivo”. U oktobru 2014. godine nagrađen je titulom počasnog profesora Državnog muzičkog Instituta Ipolitov–Ivanov u Moskvi.

“Neke od najprepoznatljivijih crnogorskih pjesama su melodijom i tekstom toliko istinite, da taj senzibilitet koje priušte ostaje urezan do kraja života. Dakle, o Crnoj Gori njena autentična muzika govori da je iskrena, hrabra, željna istinskog osjećaja ljubavi i pažnje”, kaže u razgovoru za Vikend novine Miran Begić, naš poznati violinista, univerzitetski profesor, direktor umjetničkog festivala Espressivo čiji je osnivač i utemeljivač. I ovog ljeta Esspresivo predstavlja događaj sezone u klasičnoj muzici čiji su gosti svjetski poznati umjetnici. U razgovoru za Vikend novine, Begić komentariše i pokušaje prisvajanja naše kulturne baštine poručujuči da je na nama da kroz aktuelni proces zaštite nematerijalne kulturne baštine tu vrstu pokušaja učinimo nemogućim. Naglašava da je Muzička akademija na Cetinju već započela proces bilježenja i digitalizacije nematerijalne kulturne baštine, u saradnji sa Univerzitetom i Ministarstvom nauke Crne Gore. Govori i o svojim nastupima, posjeti Agentini i dirljivim susretima sa potomcima naših iseljenika, kao i o kulturnoj edukaciji mađe populacije. “Postoje razni metodi kako ih zainteresovati ili makar uputiti da razmišljaju da postoji muzika koja kvalitetom odolijeva svakom vremenu i trendu, kao što bi i njihovo obrazovanje i život trebalo da budu, otporni na jeftine spoljne uticaje i uspravni u svakoj situaciji”, poručuje Begić. VN: Svaki narod u okviru svoje tradicije njeguje tradicionalnu muziku, a svaka od njih predstavlja identitet jednog naroda. Kada je riječ o muzičkom identitetu Crnogoraca, šta Vi smatrate najvrednijim? Što trebamo sačuvati, njegovati? BEGIĆ: Crnogorska tradicionalna muzika nije samo pitanje očuvanja identiteta nego i načina ponašanja naroda koji ta muzika predstavlja. U južnom, centralnom i sjevernom dijelu Crne Gore postoje tri različita načina sadržaja i interpretacije muzičke baštine, od kojih je svaki sačuvao autentičan izraz i nadgradio kroz uticaje regiona u koje-

Kulturna edukacija mladih učiniće da postanu otporni na jeftine spoljne uticaje VN: Prisustvujemo poplavi kiča i šunda na muzičkoj sceni u okruženju, koja zahvaljujući tehnološkim mogućnostima današnjice postaje dominantna i među našom mladom populacijom. Šta možemo uraditi da se odupremo takvim negativnim trendovima i uticajima?

BEGIĆ: Rješenje je raditi na kulturnoj edukaciji mlađe populacije. Mislim da je najbolji period da se mladima predstave kvalitetni muzički programi, osnovna škola. Postoje razni metodi kako ih zainteresovati ili makar uputiti da razmišljaju da postoji muzika koja svo-

jim kvalitetom odolijeva svakom vremenu i trendu, kao što bi i njihovo obrazovanje i život trebalo da budu, otporni na jeftine spoljne uticaje i uspravni u svakoj situaciji. U skandinavskim zemljama to rade jako dobro, njihov koncept je najpragmatičniji i najdjelotvorniji.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

AKTUELNO

Rujna zora oduševila Kamilu Parker VN: Mediji su pisali o sjajnom nastupu (sa Predragom Jankovićem) u Italiji, gdje ste, između ostalog, izveli crnogorsku pjesmu koju ste obradili “Rujna zora”, te da Vas je publika nekoliko puta vraćala na bis. Pjesma “Rujna zora” vrlo je inspirativna za mnoge umjetnike. U čemu je tajna – u pjesmi ili onima koji je izvode? BEGIĆ: Predragovo i moje prvo zajedničko muziciranje na temu Rujne zore je bilo kada nas je na Muzičkoj akademiji na Cetinju posjetila Camila Parker Bowls. Njena reakcija, kao i reakcija većine ljumu je ta muzika nastajala. U toj melodijsko-harmonskoj svedenosti crnogorske muzike treba vidjeti i čistotu crnogorskog ljudskog bivstvovanja. To je najvažnije. VN: Svjedoci smo pokušaja prisvajanja crnogorske istorije, umjetnosti... Da li je i naša muzička baština ugrožena? (Podsjećamo na nastup guslara prilikom otvaranja Kulturnog centra Srbije “Ivo Andrić” u Pekingu, kada je reagovalo Ministarstvo kulture…) BEGIĆ: Pokušaji prisvajanja nikada ne mogu donijeti ništa dobro. Na nama je da kroz aktuelni proces zaštite nematerijalne kulturne baštine tu vrstu pokušaja učinimo nemogućim. Kompleksan i zahtjevan posao, pogotovu kada se govori o tom preplitanju kulturnog nasljeđa u regionu ili u Južnih Slovena. VN: Koliko je tradicionalna muzika i muzička baština važna za identitet jedne zemlje i da li se i na koji način Crna Gora bavi ovim pitanjem? Šta o Crnoj Gori govori njena muzika? BEGIĆ: Budući da smo u periodu ljetnje sezone, siguran sam da bi svaki turista u svojoj glavi najlakše zapamtio i kao dio svog iskustva u Crnoj Gori ponio u svoju državu neku od najprepoznatljivijih crnogorskih pjesama. Neke od njih su melodijom i tekstom toliko istinite, da taj senzibilitet koje priušte ostaje urezan do kraja života. Dakle, o Crnoj Gori njena autentična muzika govori da je iskrena, hrabra, željna istinskog osjećaja ljubavi i pažnje.

di koji se prvi put susretnu sa tom muzikom je da je nose u srcu dugo vremena nakon slušanja. Melanholičnost, nostalgičnost, a i određena vrsta boli zbog izgubljene bitke sa životom su moćna sredstva uticaja muzike na ljudsku dušu. Rujna zora u našem aranžmanu za violinu harmoniku i orkestar je već spremna za izdavanje, a uskoro ćemo joj dati video-verziju, tj. video-spot. VN: Pripremate li ili ste radili još neke obrade starih crnogorskih pjesama? BEGIĆ: Trenutno radimo na VN: Univerzitet Crne Gore najavio je da će se kroz svoje programe baviti i pitanjima identiteta. Da li tu vidite prostor i za muzičku baštinu? BEGIĆ: Muzička akademija Cetinje je već započela proces bilježenja i digitalizacije nematerijalne kulturne baštine, u saradnji sa Univerzitetom i Ministarstvom nauke Crne Gore. Kao što sam rekao ranije, radi se o odgovornom, kompleksnom i dugotrajnom procesu koji će nam dati pravi uvid u ono najbolje i najautentičnije što Crna Gora posjeduje kao kulturno bogatstvo. VN: Osnivač ste i umjetnički direktor festivala umjetničke muzike Espressivo koji je tokom 12 godina postojanja ugostio vrhunske strane i domaće izvođače na Cetinju i čiji se programi od prošle godine odvijaju i na sceni budvanskog Grada teatra. Šta je najdragocjenije što je ovaj festival donio ukupnoj umjetničkoj klimi u našoj zemlji? Ko su

obradama kompozicija Bora Tamindžića, Nikole Hercigonje i nekih od najpoznatijih crnogorskih tradicionalnih pjesama. VN: Šta je sljedeće, kakvi su Vam planovi? BEGIĆ: Planova ima dosta, od snimanja CD-a sa Predragom Jankovićem, novih stručnih usavršavanja, doktorata, rada na sopstvenom kvalitetu i napredovanju… i da to prenesem mojim studentima, koji će taj posao raditi bolje od mene. Onda su moji planovi doživjeli uspjeh!

Budući da smo u periodu ljetnje sezone, siguran sam da bi svaki turista u svojoj glavi najlakše zapamtio i kao dio svog iskustva u Crnoj Gori ponio u svoju državu neku od najprepoznatljivijih crnogorskih pjesama

sve ovogodišnji gosti? BEGIĆ: Moram da priznam da sam u Espressivo uložio cijelog sebe, i profesionalno i ljudski, osjećam da se to vraća kroz i ovogodišnje koncerte od kojih bi naglasio hor TURKSOY, Ivana Rudina, Vadima Cibulevskog, Luku i Đinu Perazić, Kostu i Natašu Popović, i po mom sudu naznačajniji muzički događaj sezone, koncert Moskovskog simfonijskog orkestra u kojemu će učestvovati i naši najbolji studenti, postdiplomci i saradnici. Time ispunjavamo našu osnovnu misiju festivala

Crnu Goru prikazati svijetu kao vrlo zanimljiv muzički teritorij VN: Muzički centar Crne Gore će, prema najavama, biti otvoren ove jeseni. Zbog čega je to važno za crnogorsku kulturnu i umjetničku scenu, a zbog čega kada se radi o identitetu? BEGIĆ: Muzički centar bi po definiciji trebalo da bude institucija okupljanja svega što Crna Gora ima da ponudi i oblikuje u sferi umjetničke muzike, od novih kompozicija do novih an-

sambala, poput Crnogorskog horskog ansambla, ansambla za očuvanje nematerijalne-muzičke kulturne baštine, studio za snimanje i crnogorske, klasične i savremene muzike. Mislim da pažnju treba posvetiti i razvoju savremenih pravaca muzike, uz vođstvo provjerenih i dokazanih autora, pokušati da se kroz sopstvenu produkciju, Crna Gora prikaže svijetu kao potentan i više nego zanimljiv muzički teritorij.

da naši umjetnici u sadejstvu sa najboljima osjete, unaprijede i utvrde sopstvene domete. VN: Čime se rukovodite pri pravljenju izbora? BEGIĆ: Izbor gostiju festivala je dominantno određen vrhunskim kvalitetom umjetnika i ansambala. VN: Dobitnik ste brojnih muzičkih priznanja, a od oktobra 2014. godine imate titulu počasnog profesora Državnog muzičkog Instituta Ipolitov–Ivanov u Moskvi. Koliko je to priznanje uticalo na Vašu umjetničku afirmaciju u inostranstvu? BEGIĆ: Od mog prvog gostovanja na Moskovskom konzervatorijumu kao gostujućeg profesora, dobio sam pohvale, a i sam osjetio da ono što radim u pedagoškom smislu korespondira sa najvišim dostignućima ruske izvođačke škole. Prvenstveno meni, a onda i ostalim ljudima koji se bave muzikom i obrazovanjem, to je bila potvrda i podrška da nastavim sa tom praksom. Jeste, na međunarodnom nivou, zvanje počasnog profesora u Moskvi mi je donijelo jednu vrstu neverbalne potvrde da to što radim, radim u duhu najbolje škole i najboljeg iskustva. VN: Kako ocjenjujete poziciju klasične muzike u našoj zemlji? Šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo uraditi kako bi se bila prisutnija među mlađom populacijom? BEGIĆ: Na ovo pitanje bih apsolutno uključio aktivnosti Muzičkog centra, mislim da je u ovom trenutku najvažnije da se stvori konsezus sa svim institucijama kulture u Crnoj Gori, koje

bi uz siguran sam, podršku obrazovnog sistema - naših budućih umjetnika (učenika studenata), bio kadar da uđe u svaku školu, da svakom djetetu približi ili makar predstavi ono najvrednije od ljudske civilizacije. Jer, trendovi se mijenjaju, ali umjetnost, ljepota života uvijek ostaju isti. VN: Nedavno ste bili u Argentini, gdje živi veliki broj potomaka naših iseljenika. Kakvi su Vaši utisci? BEGIĆ: U organizaciji mojih koncerata u Argentini koje je radila fondacija “Cesar Pradier”, učestvovala je i crnogorska ambasada na čelu sa profesorom Srđom Stankovićem. Imao sam priliku da se sretnem sa vodećim ljudima crnogorske zajednice u Argentini i mogu vam reći da su utisci dirljivi. Ogromna privrženost domovini i nostalgija je kulminirala na koncertima gdje sam izvodio djela Bora Tamindžića. Moj idući odlazak u Južnu Ameriku će obuhvatiti još neke od država gdje je crnogorska emigracija poput Paragvaja i Urugvaja. VN: Kada ste imali prvi koncert? Što je bilo presudno da se bavite ovim poslom? BEGIĆ: Prvi koncert sam imao sa devet godina, u sali Muzičke škole, na klaviru me pratio moj brat blizanac Zvjezdan. Nakon toga uslijedili su i koncerti sa orkestrima, Crnogorskim simfonijskim, koji je meni u tim godinama pružio podršku i uvjerenje da mi pripada da budem muzičarem, što bi u stvari trebalo da radi i sadašnji ansambl Crnogorskog simfonijskog.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

POSLANIK DPS MIODRAG VUKOVIĆ O BUDUĆEM

Zenka

MINISTAR ZA LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA MEHMED ZENKA PORUČIO

Ljetnje igre opo ugrožavaju sta

Samo su vjerske knjige idealne, zakoni nijesu P

⌦ Mili Prelević

Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica je potreban Crnoj Gori jer odgovara vremenu i prilikama, ocijenio je ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka. Zenka je kazao da se na tom Zakonu radilo nekoliko godina i da smo konačno dobili pozitivno mišljenje Venecijanske komisije, uz određene preporuke. “Mi smo završili sve konsultacije. Mnogi stručnjaci i eksperti, kažu da ovaj zakon može biti najliberalniji od svih zakona o vjerama u Evropi. Druga je stvar što se opet politika miješa u donošenje jednog zakona“, pojasnio je Zenka u intervjuu za PR Centar. Prema njegovim riječima, taj zakon se ne piše samo za jednu vjeru, nego se odnosi na funkcionisanje svih vjera u Crnoj Gori. „A kada pogledamo medije, stiče se utisak kao da se radi samo o jednoj vjerskoj zajednici, kao da se radi samo o pravoslavcima. A imale su i druge vjerske zajednice primjedbe, prijedloge“, kazao je Zenka. On smatra da će, i kada se

zakon usvoji, biti mnogo posla u primjenjivanju. „Mi sada sagledavamo sugestije iz Venecijanske komisije i naravno u velikoj mjeri će i one biti prihvaćene. Ne vidimo da su to neke primjedbe za koje ne bismo mogli da imamo sluha, naprotiv. Imamo sluha za te sugestije i nastavićemo kontakte sa svim vjerskim zajednicama“, poručio je Zenka. Idealnog zakona, kako je rekao, nema, „jer idealne su samo vjerske, Božje knjige“. „Ono ostalo, što dolazi od ljudi su optimalna rješenja, koja odgovaraju društvenopolitičkim prilikama u nekoj zajednici, državi“, smatra Zenka. On je naveo da postoji dobra saradnja sa Ženskom političkom mrežom sa kojom je pokrenuto niz zajedničkih akcija iz kojih su, kako je dodao, proistekla mnoga pozitivna rješenja. „Tu je prijedlog za 30 odsto participacije žena na svim izbornim listama. Sada će sigurno proisteći zajednički prijedlog koji će ići ka 40 odsto obavezujuće norme za njihovu participaciju na listama. Biće to još jedan korak naprijed. R.P.

Usvojiti Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola On je istakao da poglavlje 23 ne može biti zatvoreno bez usvajanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, dodajući da neusvajanje toga zakona prolongira proces zatvaranja poglavlja za pristupanje Evropskoj uniji. “Tu nema mjesta politikantstvu”, kazao je Zenka u intervjuu PR centru.

Svjesni smo, kaže on, da je Crna Gora patrijarhalno, konzervativno društvo, ali treba da odlučimo kojim ćemo putem ići. “Ako težimo Evropi, ovo je jedan od segmenata koji se mora ispuniti. Bez usvajanja ovog zakona, nema daljeg hoda ka Evropi“, istakao je Zenka.

oslanik DPS Miodrag Vuković kaže da njegova partija sa koalicionim partnerima odgovorno pristupa radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, kao što je to i do sada radila, dok opozicija vrlo neozbiljno pristupa ovom veoma ozbiljnom poslu. Vuković je u razgovoru za Vikend novine kazao da se ne može govoriti o tehničkoj vladi u situaciji kada je politička situacija stabilna, a jedino o čemu smo svjedoci su nepotrebne ljetnje igre opozicije, javno prenošenim preko medija u kojima učestvuju samo oni. “Očekujemo da se u novom formatu nastavi rad na onome što je trebalo da nas od početka okupi na jednom mjestu. Da radimo na normativnoj inovaciji uslova za izbore u Crnoj Gori. Nažalost

to, izgleda, znači novi povratak na početak. Počeli smo da

radimo u uslovima apsolutnog bojkota, stalno pozivajući opozicione kolege da nam se priključe. Kada se to dogodilo i kada nam se priključila najveća opoziciona grupacija, krenuli smo od početka”, kaže Vuković. On podsjeća da je opozicija napustila Odbor i to zbog

Ne može se govoriti o tehničkoj vladi u situaciji kada je politička situacija u Crnoj Gori stabilna, a jedino o čemu svjedočimo su nepotrebne ljetnje igre opozicije, javno prenošenim preko medija u kojima učestvuju samo oni

razloga koji nemaju veze sa našim radom i izbornim zakonodavstvo. “Mi smo nastavili da radimo. Sada ćemo početi ponovo, jer smo odgovorni pojedinci i odgovorna partija iako je to poništavanje onoga što je uradila odgovorna politička struktura već dva puta. I usvojili smo inovirano izborno zakonodavstvo koje smo mogli da uradimo u kapacitetu koji smo imali, jer nismo mogli da usvojimo ono za šta je bila potrebna dvotrećinska većina. Oni koji posmatraju

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

aktuelno

m radu odbora za reformu zakonodavstva

ozicije ne abilnost države ovakve političke procese, na međunarodnom nivou, pozitivno su ocijenili naš rad. Oni koji drže parlament na distanci i sa njim komuniciraju putem medija i ignorišu parlamentarni rad, sada su veći problem, nego problem da li smo doradili i treći put izborne zakone”, kaže poslanik DPS-a. Vuković ističe da, na sreću, Crna Gora ima stabilnu parlamentarnu većinu od koje našu državu ne boli glava, od koje se ne potresa politički sistem, uz sve greške kojih moguće ima, ne dovodi se u pitanje njena državna stabilnost i izvjesnost boljitka. “DPS je spremna, i to je uradila, da umjesto onih koji ucjenjuju i traže više nego što je normalno, više nego što je korektno, odradi posao. Proširićemo odbor, oni su dali imena ljudi koji treba da rade, zakazali vanrednu sjednicu i znajući da nam vrijeme nije saveznik, i šta se sve može dešavati i opterećivati Crnu Goru na njenom putu, i sve ćemo preuzeti na sebe ako treba. A njih opet nema, jer su najavili da će raditi u Odboru, ali ih neće biti u parlamentu”, ističe Vuković. On smatra da svađe opozicije sa samom sobom ne mogu ugroziti stabilnost države i da to nikako ne može biti argument za pokretanje pitanja tehničke vlade. “Ne može se govoriti o tehničkoj vladi u situaciji kada je politička situacija u Crnoj Gori stabilna, a jedino o čemu svjedočimo su nepotrebne ljetnje igre opozicije, javno prenošenim preko medija u kojima učestvuju samo oni. Neozbiljno se igraju previše ozbiljnim stvarima. Nema govora o tehničkoj vladi kada sistem fukcioniše, kada nije ugrožen razvoj države, ali tu vladu traži neko ko vodi distanciranu korespodenciju sa Crnom Gorom i

koji je plaćen da ništa ne radi. Ove njihove svađe koje ne utiču na političku strukturu Crne Gore nijesu argumenti za tehničku vladu”, kaže dugogodišnji poslanik vladajuće partije. On poručuje da političke partije u Crnoj Gori treba da sjednu i dogovore se o tome koji su uslovi još potrebni da se stvore institucionalne i kadrovske pretpostavke da rad koji će rezultirati donošenjem novih zakona. “Prosto iz njihovog ponašanja ne vjerujem da ćemo obezbijediti tu atmosferu i ambijent. Prvo oni treba da se “poslože”, a evo slažu se od kada postoje. Sabiraju se i razdvajaju. Ova posljednja dešavanja nijesu upozorenja

Pitanje Priznavanja Poraza ili Pobjede na izborima oPterećivaće Crnu Goru sve dok se jedan dio učesnika izbornoG ProCesa ne suoči sa činjeniCom da je Crna Gora definitivno zrela Politička zajedniCa za vladajuću strukturu da mora nešto raditi. Mi samo, i to neveselo, kao i svi ozbiljni

građani Crne Gore, svjedočimo neozbiljnosti naše političke alternative. To što je u tom ratu “prismočak” DPS to je samo fascinacija vlašću što je poznato i u političkoj teoriji”, ističe Vuković. On je skeptik i kada je pitanju priznavanje narednih izbora od onih koji su poraženi. “Pitanje priznavanja poraza ili pobjede na izborima opterećivaće Crnu Goru sve dok se jedan dio učesnika izbornog procesa ne suoči sa činjenicom da je Crna Gora definitivno zrela politička zajednica. Uz svu pomoć koju dobijamo od međunarodnih institucija, zašta smo im zahvalni, često doživljavamo i neke neprijatne situacije. Imamo sada prigovore da ovo što sada radimo liči na onaj film “Spašavanje redova Rajana”, odnosno na spašavanje nekih struktura koje govore u ime evropskih institucija koje su u osvitu kadrovske obnove. Zato što smo pristali na ono što su tražile neke opozicione partije sada smo na meti kritike. Čitava struktura Evropske unije je pozdravila naše poteze. I umjesto da se kritičari zapitaju kako to da Evropa to pozdravlja oni vrše udar na DPS i vladajuću strukturu”, zaključuje Miodrag Vuković.

Iza političke sebičnosti mora, ipak, biti interes države Vuković tvrdi da postoji parlamentarna većine koja ima čvrst stav da sve treba dovesti do kraja onoliko koliko je to objektivno moguće. “Hoćemo da vjerujemo da je to moguće uraditi sa kompletnom strukturom parlamentarnom savizu, da će doći svi i preuzeti odgovornost, ali ne zavisi sve od nas. Mi mi-

slimo da iznad sve političke sebičnosti koja postoji u partijama treba da stoji država. Onaj koji je stvarno zainteresovan za boljitak Crne Gore biće u priči, odnosno u Odboru, i u svemu što namjeravamo da uradimo do kraja godine na osnovu usaglašenih volja svih parlamentarnih subjekata”, kaže Vuković.

Joković

lider snp-a vladimir joković

Nije vrijeme za priču o protestima

Bez jedinstva opozicije, upitno je da li protesti mogu dati bilo kakve rezultate, ocijenio je lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković. Na sastanku sa potpisnicima “Sporazuma o budućnosti”, pokret “Odupri se” najavio je da će na jesen ponovo pokrenuti proteste koji su ugašeni prije nekoliko mjeseci. Joković tvrdi da to nije bio trenutak za priču o protestima. “Trebalo je sve pripremiti i ne najavljivati proteste, jer ti protesti sigurno bez velikog udjela opozicije ne mogu biti uspješni. Bez jedinstva opozicije po tom pitanju, upitno je da li to može dati bilo kakve rezultate”, rekao je Joković, dodajući da opozicija mora jedinstveno da djeluje ako želi rezultat. “Svi zajedno za istim stolom, od bijelog papira početi i dogovarati stavove, a onda tek ići sa tim prema DPSu. Bez soliranja bilo koga, bi-

lo kada. Jer, u suprotnom, to ne donosi rezultate”, tvrdi Joković. Lider SNP-a je, govoreći o sastanku održanom u srijedu, podsjetio da većina onih koji su potpisali Sporazum o budućnosti nijesu došli, te da sastanak ne može dati nikakav rezultat. “Trebalo je sastanak ozbiljno pripremiti, osigurati većinu potpisnika, napraviti platformu za razgovor. Nije dobro da opozicione partije prvo iz medija saznaju da će biti sastanka, pa tek onda dobiju poziv. Posebno ne u ovoj situaciji kada vidimo da su odnosi između određenih opozicionara napeti. Pokret Odupri se bi trebalo da kaže da li je neko do sada prekršio Sporazum o budućnosti, i zašto do sada ovi sastanci nijesu održavani, već baš u ovom trenutku”, kaže Joković za CdM. On napominje kako SNP ostaje pri tome da poštuje Sporazum, potpisani dogovor, ali i očekuje da ga svi poštuju u potpunosti. R.P.

jednoglasna odluka

GeGaj potpredsjednik odbora dps tuzi

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (OO DPS) Tuzi jednoglasno je za potpredsjednika tog tijela izabrao Nikolu Gegaja, saopšteno je iz te partije. Na sjednici je za sekretara izabran Ivan Nikčević, a za izvršne sekretare Alen Zvrko, Marjana Junčaj i Elvis Krkanović. Kako se navodi, izabran je i Izvršni odbor u sastavu od 19 članova, kao i Koordinaciono tijelo kojim će rukovoditi Miomir M.

Mugoša. “Članovi ovog tijela su ugledni članovi partije u raznim oblastima”, saopšteno je iz DPS–a. Sjednicom OO DPS Tuzi predsjedavao je njen predsjednik Mirza Pepić. Takođe, kako se navodi, članovi OO su upoznati sa odlukama Glavnog odbora u vezi sa pripremama za predstojeći partijski kongres. Sve odluke na sjednici OO DPS Tuzi su usvojene jednoglasno. R.P.

AKtuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

intervju: Armend milA, generAlni direktor u ministAr

Postali smo dio globaln sve više turista koji k Ulaskom u NATO savez i boljom promocijom na dalekim tržištima, primjetno je povećanje broja turista iz Zapadne Evrope i Kine. Nastavlja se i rast dolazaka sa tržišta poput Rusije i Srbije, ali njihova dominacija u ukupnom broju ostvarenih noćenja se umanjila

Samo u prvih šest mjeseci, broj turista iz Njemačke koji su bili u crnogorskim hotelima veći je čak 160 odsto, a iz Kine 104,78 odsto više. Kada su u pitanju noćenja, najviše su imali gosti iz Rusije - 157.686, a zatim iz Srbije 140.080. Noćenja njemačkih turista bila su već aza 50 odsto više, a Britanaca za 22,57 odsto u odnosu na 2018. godinu. Ovo su neki od ovogodišnjih turističkih trendova u Crnoj Gori koji su, prema riječima generalnog direktora Direktorata za praćenje turističkih tokova i turističkog prometa u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Armenda Mile, sve više u skladu sa globalnim kretanjima. „Posljednjih nekoliko godina globalni trend u svijetu je da se smanjuje broj noćenja u jednom mjestu. Dakle, turisti za vrijeme odmora češće posjećuju više lokacija, a oni sa udaljenih tržišta nekoliko susjednih zemalja ili čak regiona. Tako su se 2010. godine turisti u našoj zemlji u prosjeku zadržavali 6,41 dan. U prošloj godini prosjek je iznosio 5,99 dana, ali imamo značajan rast broja turista“, precizirao je on. S druge strane, podaci govore da je sve manje domaćih turista. „U periodu od 2015. do 2018. godine, njihovo učešće u ukupnom broju ostvarenih noćenja smanjilo se za tri odsto sa 6,76 na 3,76 odsto, dok im je broj noćenja opao za 34,92 odsto“, kazao je sagovornik Vikend novina, ali i izrazio očekivanja da će boljom registracijom turista i ovi pokazatelji biti bolji. VN: Da li je ovogodišnja izuzetno dobra predsezona novitet ili nastavak trenda? Mila: I ove godine uspješno

Gosti iz Rusije i Srbije među najbrojnijim

nastavljamo pozitivan trend rasta broja turista i noćenja koje oni ostaruju u predsezoni i početnim mjesecima špica sezone. Na osnovu dosadašnjih podataka o broju turista i ostvarenih noćenja u takozvanim osnovnim turističkim objektima – hotelima, turističkim naseljima, rizortim i hostelima, od početka godine do kraja juna registrovan je konstantan rast, iz mjeseca u mjesec. Tako nam podaci Uprave za statistiku - Monstata ukazuju da je Crnu Goru tokom prvih šest mjeseci – dakle, ne samo u predsezoni, već i dijelu glavne

odsto više turista boravilo je u crnoj gori od januara do marta ove godine sezone - u kolektivnom smještaju posjetilo 502.744 turista, odnosno 23,59 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Oni su ostvarili 1.523.475 noćenja što je povećanje za

12,51 odsto. Uz to, u prvih pola godine je u nacionalnim parkovima posjećenost je povećana za 35,5 odsto, što je rezultiralo i povećanjem prihoda za 31,58 odsto. Na aerodromima u Podgorici i Tivtu registrovano je povećanje prometa aviona za 6,49 odsto, kao i povećanje broja putnika za 9,3 odsto. Broj motornih vozila koji su prešli našu granicu iznosio je 1.517.273, što je za 5,4 odsto više nego u istom periodu prošle godine. U istom periodu registrovano je 4.483.281 prelazaka na svim drumskim graničnim prelazima, što je za 8,64 odsto više nego 2018.

VN: Koje su ključne promjene u kretanju broja turista u odnosu na broj noćenja u Crnoj Gori? Mila: Posljednjih nekoliko godina globalni trend u svijetu je da se smanjuje broj noćenja u jednom mjestu. Dakle, turisti za vrijeme svog odmora češće posjećuju više lokacija, umjesto da na jednom mjestu ili destinaciji ostanu cijeli svoj odmor. Gosti sa udaljenih tržišta, pak, tokom boravka posjete nekoliko susjednih zemalja ili čak regiona, zbog čega u svakom mjestu provedu najviše dva dana. Ovakav globalni trend je naravno osjetan i u Crnoj Go-

AKtuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

rstvu održivog rAzvojA i turizmA

nog trenda sa kraće ostaju ri. Tako su se 2010. godine turisti u našoj zemlji u prosjeku zadržavali 6,41 dan. U prošloj godini prosjek je iznosio 5,99 dana. Ali, u tom istom periodu imamo značajan rast broja turista. Tako ih je 2010. bilo 1.262.985, a 2018. godine 2.204.856 ili 74,57 odsto više. Kada govorimo o ostvarenim noćenjima, u svim smještajnim objektima – hotelima, rizortima i privatnom smještaju – tokom 2010. godine su registrovana 7.964.893, a prošle godine 12.930.334 noćenja, što je rast od 62,34 odsto.

VN: Na koji način se od 2015. godine do danas promijenila struktura turista koji borave u Crnoj Gori? Mila: Prema zvaničnim podacima Monstata, u strukturi dolazaka stranih turista u prvih šest mjeseci ove godine, u hotelima su najviše boravili turisti iz Njemačke – njih 49.325 ili čak 160,81 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Slijede gosti iz Srbije 41.717, što je neznatnih 0,03 odsto više, pa Kine 31.132 i značajnih 104,78 odsto više. Turista iz Rusije bilo je 28.383 ili 12,29 odsto više, a Francuske 25.561 što je 5,45 odsto više. Kada je u pitanju struktura noćenja ovih stranih gostiju, u istom periodu 2019. godine turisti iz Rusije ostvarili su 157.686 noćenja, što je 13,22 odsto više, a oni iz Srbije 140.080, što je za pozitivna razlika od 0,04 odsto. Za goste iz Njemačke registrovano je 129.076 ili 50,59 odsto više noćenja, Francuske 124.088 ili 3,11 odsto više, a Velike Britanije 84.026 ili 22,57 odsto više noćenja. Ulaskom u NATO savez i boljom promocijom na dalekim tržištima, primjetno je povećanje broja turista iz Zapadne Evrope i Kine, što i jeste jedan od ciljeva naše zemlje. Nastavlja se i rast dolazaka sa tradicionalno najbolje posjećenih tržišta, poput Rusije i Srbije. Međutim, njihova dominacija u ukupnom broju ostvarenih noćenja se umanjila.

I pored toga, broj turista iz ovih zemalja nije manji, naprotiv. Tako su turisti iz Rusije 2015. godine ostvarili 26,63 odsto ukupnih noćenja inostranih gostiju u Crnoj Gori, a prošle godine je on činio 25,1 odsto. U tom periodu, broj ruskih turista porastao za 13,43 odsto. Kada su u pitanju gosti iz Srbije, oni su 2015. imali 27,8 odsto, a u 2018. godini 24,53 odsto ukupno registrovanih noćenja stranaca. Između te dvije godine broj turista je porastao za 9,78 odsto.

VN: Na koji način se od 2015. godine mijenjao broj domaćih turista i njihovih noćenja u Crnoj Gori? Mila: Kada uporedimo podatke iz 2015. i 2018. godine, evidentno je smanjenje broja domaćih turista u ukupnim pokazateljima prometa. U 2015. godini taj broj dostigao je 153.185 domaćih gostiju, koji su ostvarili 747.576 noćenja. To znači da su u ukupnom broju registrovanih noćenja učestvovali sa 6,76 odsto. Prošle godine u našoj zemlji je u svim vido-

od 2010. prihodi porasli 63 odsto U poređenju sa rezultatima iz 2015. i iz 2010. godine, broj turista i noćenja, te prihodi od turizma kontinuirano bilježe dvocifreni rast. Prema riječima Mile, najveće promjene registrovane su u rastu prihoda. Naime, poršlogodišnji su bili 29,6 odsto veći nego 2015. i čak 63,5 odsto uvećani u odnosu na rezultat

iz 2010. godine. „Broj turista koji je 2018. posjetio Crnu Goru u svim vidovima smještaja je za 28,7 odsto veći nego 2015. i 74,5 odsto veći nego 2010. godine. Što se tiče noćenja, u odnosu na 2015. prošle godine ih je bilo više za 16,9 odsto, a u odnosu na 2010. godinu - 62,3 odsto“, precizirao je on.

Godina

2010

2015

2018

Prihodi (€)

635.000.000

801.000.000

1.038.315.000

Broj turista

1.262.985

1.713.109

2.204.856

Broj noćenja

7.964.893

11.054.947

12.930.334

vima smještaja bilo je 128.053 domaćih turista koji su imali 486.524 noćenja. U odnosu na 2015, to je 16,41 odsto manje turista i 34,92 odsto manje noćenja nego u istom periodu prošle godine. Takođe, domaći turisti su od ukupnog broja noćenja ostvarili 3,76 odsto spram 6,76 odsto, koliko je bilo 2015. Tome je znatno doprinijela i slabija prijava boravka domaćih turista, pa vjerujem da će u narednom periodu evidencija biti mnogo bolja, a samim tim i brojke kojima raspolažemo. VN: Što broj turista, noćenja i iznosa prihoda pokazuje o protekloj zimskoj sezoni? Koliko je prosječno učešće zimske sezone u odnosu na cjelogodišnje rezultate u turizmu? Mila: Tokom prva tri mjeseca 2019. godine u Crnoj Gori je u kolektivnom smještaju

160 Armend Mila

odsto više gostiju iz njemačke boravilo je u prvih šest mjeseci u odnosu na isti period prošle godine

boravilo 44,07 odsto više turista, koji su realizovali 22,53 odsto više noćenja u odnosu na isti period prošle godine. Imajući u vidu da je tokom zimske turističke sezone 2018/19. godine Crnu Goru posjetilo 153.795 turista, što je za 33,4 odsto više nego godinu ranije, i da je ostvareno 296.291 noćenja, što je 15,83 odsto više, svi parametri pokazuju da je ovogodišnja zimska sezona bila uspješnija od prošlogodišnje. Ukoliko se posmatra trend turističkog prometa posljednjih nekoliko zimskih turističkih sezona, koje obuhvataju period od decembra do marta, može se zaključiti da je pozitivan. Preciznije, zabilježen je porast prometa kako u broju turista tako i u realizovanim noćenjima. Samim tim što posjeta tokom ovih mjeseci iz godine u godinu bilježi rast, uvećavaju se prihodi. Zato kontinuirano i ulažemo u zimske centre – podsjetiću da je ove godine otvoreno skijalište Kolašin 1600 - jer na taj način promovišemo razne segmente turističke ponude, produžavamo sezonu u sjevernom dijelu zemlje i unapređujemo smještajne kapacitete. Sve ovo svakako prati povezivanje sektora turizma sa ostalim privrednim granama koje su vezane za njegovo funkcionisanje. K.J.

Hoteli sa četiri i pet zvjezdica najčešći izbor Podaci za prvih šest mjeseci ukazuju da je od pola miliona turista u crnogorskih hotelima, čak 318.962 ili 63,4 odsto boravilo u objektima najviše kategorije, sa četiri i pet zvjezdica. Od oko milion i po registrovanih noćenja u istom periodu,

ovi gosti su ostvarili 880.965 ili 57,8 odsto. „U prvoj polovini ove godine, u hotelima sa pet zvjezdica boravilo je 40.340 turista, od čega 4.013 domaćih i 36.327 stranih, što je u ukupnom iznosu 16,64 odsto više u poređenju sa 2018. Oni

su ostvarili 97.647 noćenja, i to 7.976 domaći, a 89.671 stranci, odnosno 28,56 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Takođe, u hotelima sa četiri zvjezdice boravilo je 278.622 turista i to 21.470 domaćih i 257.152 stranih, što je čak

41,36 odsto više u odnosu na uporedni period 2018. Registrovano je 783.318 noćenja 48.791 domaćih i 734.527 stranih gostiju, odnosno 20,15 odsto više u odnosu na uporedni period“, precizira sagovornik Vikend novina.

AKtuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

KonKursi MorsKog dobra i MorT-a

Nova šetališta na Jazu i u Budvi

Od jeseni radovi na šetalištu na Jazu

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom raspisalo je javni poziv za idejno rješenje i glavnu projekat druge faze rekontrukcije šetališta na Jazu. „Ukupna dužina šetališta je oko 226 metara, a obuhvata površinu od 1.050 m2. Uporedo će se raditi Elaborat za procjenu uticaja na životnu sredinu“, navodi se u pozivu, te precizirano da je za ovo projektovanje opredijeljeno 20.000 eura. JPMD raspisalo je 17. jula poziv za izvođenje radova vrijednih 180.000 eura na prvoj fazi pješačke staze u zaleđu plaže, koja treba da počne na jesen. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u saradnji

sa JPMD, najavilo je za septembar objavljivanje međunarodnog konkursa za idejno arhitektonsko rješenje šetališta u Budvi. Njime će biti dobijeno idejno rješenje poteza koji obuhvata zaleđe Slovenske plaže i plažu u Bečićima, kao i njihovo povezivanje. „Arhitektonsko rješenje uređenja zone šetališta tipa lungo mare, kao dominantnog urbanističkog obilježja Budve i Bečića, treba istovremeno da bude impuls za adekvatna rješenja na planu sanacije zatečenog stanja, posebno u kontaktnim zonama duž Budvanske rivijere“, navodi se u najavi konkursa, čiji je ukupni nagradni fond oko 60.000 eura. K.J.

Promet u julu 34 puta veći

Prihod od Taksi već Turista više nego 2018. Premašio PeT milioNa

Proteklog mjeseca ukupan promet na Montenegroberzi iznosio je 36,81 milion eura i bio je 34 puta veći nego u junu, stoji u biltenu ove finansijske institucije. „On je za oko 3.302 odsto veći u odnosu na prethodni mjesec, a u poređenju sa julom 2018, za 2.261 odsto. Prosječan dnevni promet u julu iznosio je 1.673.163 eura, a 97 odsto prometa ostvareno je na MTP ME tržištu“, precizira se u ovom dokumentu. Tokom 22 dana trgovanja u julu zaključeno je 219 transakcija, što u prosjeku čini deset po danu. Od ukupnog broja transakcija, 48 odsto je zaključeno na slobodnom tržištu. Trgovalo se 207 puta dionicama 32 kompanije, ne uključujući akcije fondova i blok poslove, i ostvareno 1,17 miliona eura što je tri odsto ukupnog prometa. Za trgovanje akcijama fondova sklopljeno je 11 poslova ili oko pet odsto ukupnog broja, uz promet od 5.634 eura. K.J.

dobra posjećenosT na obali

Ukupan broj prijavljenih gostiju na teritoriji Herceg Novog, juče je bio četiri odsto veći u odnosu na isti period 2018. godine. Kako su naveli iz turističke organizacije ovog grada, ukupan broj gostiju je dostigao 39.999. Domaćih turista je 41 odsto više, odnosno 959, dok je stranaca tri odsto više ili 39.040 registrovanih gostiju. U hotelima ukupno boravi 8.635, privatnom smještaju 31.255, a 109 turista je u

auto-kampovima. U svim vidovima smještaja u Tivtu odmara 8.862 gosta, što je 13 odsto više nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je juče iz turističke organizacije ovog grada. Među turistima 8.741 je iz inostranstva, a 121 iz Crne Gore. Prema podacima TO Ulcinj, na tamošnjoj rivijeri juče je bilo 59.529 turista, što je za 29 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Z.K.-K.J.

Sa jučerašnje dodjele

Ukupni prihodi od boravišne takse koji pripadaju budžetu Crne Gore i lokalnim turističkim organizacijama, naplaćeni od početka godine do 7. avgusta, rekordni su. Kako je za Infobiro kazala PR Nacionalne turističke organizacije Nina Vukčević, oni iznose skoro 5,15 mi-

liona eura, što je 839.000 više u odnosu na prethodnu godinu. “Na osnovu podataka lokalnih turističkih organizacija, evidentirano je 219.234 turista, što je 22.000 više u odnosu na uporedni period 2018”, rekla je ona i dodala da je prije sedam dana u Crnoj Gori boravilo 204.000 gostiju.

To bar sufinansira šesT projeKaTa

Za valorizaciju 50.000€ Turistička organizacija Bar juče je dodijelila 49.500 eura za šest projekata valorizacije kulturne baštine, koji će biti realizovani do 15. januara naredne godine. Na javni poziv za sufinansiranje istraživanja, radova i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Bar, prijavljeno je 12 projekata. Od njih NVO Novo i ljepše Sutomore dobilo je 16.000 eura za istraživanja utvrđenja Tabija na Golom brdu u Sutomoru, 3D Arch 6.000 eura za trasu Tragovima Vojislavljevića, NVO Studio

Horag 7.000 za njegovanje crnogorske pjesme, NVO Signum 4.500 za mapiranje podvodne baštine, barski Kulturni centar 10.000 za drugu fazu projekta Sveta Katarina, a NVO Centar za održivi razvoj 6.000 eura za rekonstrukciju mosta na starom rimskom putu. Direktor TO Bar Emil Kukalj podsjetio je ovom prilikom da je za poziv opredijeljeno deset odsto od naplaćene boravišne takse, te da je šest predloga ispunilo kriterijume. K.J.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

aktuelno

na planinskom masivu tjan šen

Poginuo planinar Milan Radović

ODT u Kotoru

osumnjičen za napad na policajca

Formiran predmet protiv dejana Bana

Protiv Dejana Bana, suvlasnika „Pomorskog saobraćaja“, formiran je predmet u kotorskom Osnovnom tužilaštvu, zbog napada na policajca na aerodromu u Tivtu, saopšteno je iz tog Tužilaštva. “Pred ovim Tužilaštvom je formiran predmet na osnovu krivične prijave UP OB Tivat protiv lica D.B., zbog krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Istom je upućen poziv za saslušanje u svojstvu osumnjičenog”, saopštili su iz Osnovnog državnog tužilštva u Kotoru.

Podgorički biznismen Ban, izvršni je direktor “Pomorskog saobraćaja” i suvlasnik te kompanije. On se sumnjiči da je napao policajca na aerodromu u Tivtu, zbog čega je policija protiv njega podnijela krivičnu prijavu, nakon čega je i ODT formiralo predmet. Incident se dogodio na tivatskom aerodromu, jer je policajac pokušao da ukloni Banovo vozilo “mercedes” sa mjesta kojem nije dozvoljeno parkiranje. Kako je saopšteno iz policije, Ban je uhapšen i predat

službenicima Odjeljenja bezbjednosti Tivat. Nakon konsultacija sa tužiocem protiv njega je nadležnom tužiocu podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Prema nezvaničnim saznanjima, sve se odigralo prije nekoliko dana ispred pristanišne zgrade tivatskog aerodroma. Biznismen je prvo verbalno napao uniformisanog policajca, pa ga je kasnije i navodno ošamario. R.C.H.

osuđen za zloupotrebu službenog položaja

Saša Mirković uhapšen u Budvi Nekadašnji predsjednik Skupštine opštine Zaječar Saša Mirković uhapšen je juče Budvi po potjernici Srbije. Naime, on je u Srbiji pravosnažno osuđen na godinu zatvora zbog sporne nabavke novogodišnjih Mirković paketića, kojom je budžet

Zaječara oštećen za 14 miliona dinara. Pravosnažnom odlukom Višeg suda u Zaječaru Mirković je osuđen u maju zbog zloupotrebe službenog položaja tokom 2013. godine. Mirković je osu-

đen jer je prekoračivši granice ovlašćenja usmeno naložio saradnici da izvrši nabavku robe, ne pridržavajući se Zakona o javnim nabavkama. Protiv njega je podnijeta i krivična prijava jer je navodno više od 20 miliona dinara državnog novca namijenjenog finansiranju FK Timok prebacio na račune svoje privatne televizije i produkcijske kuće.

Crnogorski planinar Mi- ni vrh između Kirgistana i lan Radović (49) poginuo Kine. je prije dva dana tokom To je, kako je tada saopšteekspedicije Pik Pobjeda u no, prvi pokušaj crnogorskih planinskom masivu Tjan planinara da se domognu Šen, saopšteno je kluba ovog izuzetno zahtjevnog vrha. Radović je bio predVisokogorci. Kako je objašnjeno, Ra- sjednik kluba Visokogorci. dović je pao sa litice u amVodio je više desetina planinarskih akcibis. Potrebno je oko ja u zemlji i ino14.000 dolara da se njegovo tistranstvu. Kao jelo prebačlan klupci u Podgoskih i međuricu. Poronarodnih dica i klub ekspedicija Visokogorpopeo se na ci apeluju neke od najda svako ko viših evropmože pomoskih i svjetgne u prikuskih vrhova. pljanju tih sredPovodom traRadović gične smrti Radovistava, da se javi Planinarskom savezu Crne ća ministar sporta i mladih Gore. Nikola Janović uputio je Radović je sa kolegom saučešće njegovoj porodici, Aleksandrom Đajićem planinarskom klubu Visou julu krenuo na vrh vi- kogorc i Planinarskom saveši od 7.400 metara. Đajić je zu Crne Gore. nepovrijeđen. “Duboko me je potresla Povodom deset godina vijest o tragičnoj smrti istapostojanja, planinarski klub knutog planinara Milana Visokogorci Crne Gore orga- Radovića, čovjeka snažnog nizovao je visokogorsku ek- duha koji je dao ogroman spediciju na vrh Pik Pobje- doprinos razvoju planinarde visok 7.439 metara koji se skog sporta u Crnoj Gori, ali nalazi u planinskom masi- i njegovoj promociji u svijevu Tjan Šen i koji je granič- tu“, naveo je Janović. R.C.H.

cilj smanjiti saobraćajnih nezgoda

Počela kampanja “Kad pijem ne vozim” Kampanja “Kad pijem ne vozim” počela je danas i trajaće do 1. septembra, a kontrole će biti pojačane u dnevnim i večernjim satima, saopšteno je iz Uprave policije. Policija i Pivara Trebjesa i ove godine realizuju kampanju „Kad pijem ne vozim“, sa ciljem da u narednom periodu bude još manje saobraćajnih nezgoda sa smrtnim posljedicama i teškim povredama, koje uzrokuju osobe koje voze pod dejstvom alkohola. “Iako je policija umnogome doprinijela da broj smrtno stradalih lica na

crnogorskim drumovima u posljednjih deset godina bude smanjen za 50 odsto, cilj je sačuvati što više života u saobraćaju. Stoga Uprava policije i Pivara Trebjesa žele da građane podsjete na važnost odgovornog ponašanja u saobraćaju jer je upravo ljudski faktor vodeći uzrok saobraćajnih nezgoda koje nerijetko imaju fatalne posljedice”, navode u policiji. Akcenat kampanje je na prevenciji, radi podizanja svijesti građana da se zbog bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju propisi moraju poštovati. R.C.H.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

VN U POSJETI POLICIJSKOJ AKADEMIJI U DANILOVGRADU

DANJU ČASOVI, VJEŽBE, SKLEKOVI... NOĆU DRUŽENJE I ODMARANJE

vako jutro rano buđenje, obavljanje lične higijene, raspremanje soba, doručak i školski dan može da počne. Časovi, praktična nastava, teretana, streljana... Tako izgleda svaki dan učenika na Policijskoj akademiji u Danilovgradu.

Vikend novine su bile u posjeti akademiji, a naš prvi domaćin je bio direktor Policijske akademije u Danilovgradu Boban Šaranović. On nas je kratko uputio u osnovne informacije o akademiji, navodeći da kroz obuku prođe oko hiljadu i po ljudi godišnje, osim policajaca, tu su i zaštitari, komunalna policiija... Dvoje mladih ljudi, Marija Keljenović iz Tivta i Zlatko Jokić iz Plava, u razgovoru za Vikend novine pričaju o školovanju na Policijskoj akademiji, ali i željama da sjutra budu dobri policajci, koji služe državi i narodu, da poštuju građane.

■ ZAHTJEVAN PRIJEMNI

Zlatko kaže da je na prijemni bio dosta zahtjevan, sadržao je test opšteg znanja, koji je bio selekcija. Osim to-

ga, morali su da imaju usklađenu visinu i težinu, prema kriterijumima Policijske akademije. “Nakon toga smo imali psihotestove, kojim se provjerava da li je neko odgovarajući za ovaj posao”, kazao nam je Zlatko. Marija kaže da nije lako biti na akademiji, ali želja joj je da se ovaj poziv više promoviše među djevojkama, jer je, kako kaže, jako lijepo zanimanje. “Nije to više tipični muški posao, smatram da ga jednako dobro mogu raditi i djevojke. Postoje neke olakšavajuće okolnosti za djevojke, na primjer na fizičkom mi radimo osam sklekova, a momci deset. Ali u suštini radimo sve isto”, kazala nam je Marija. Budući čuvari reda i mira zadovoljni su kolegijalnim i drugarskim odnosima u svojoj generaciji. “Imamo super odnose, družimo se i pomažemo jedni drugima”, kazali su u glas. Oboje su prezadovoljni uslovima na akademiji, na kojoj im je sve obezbijeđeno i to besplatno. “Imamo spavaone, odličnu sportsku salu i fenomenalne profesore. Nemam nijednu zamjerku”, kazala nam

210 VALIDNIH PRIJAVA STIGLO JE OVE GODINE NA KONKURS POLICIJSKE AKADEMIJE

Keljenović i Jokić

Marija nagrađena za streljaštvo

Svi učenici koji su bili dobri u streljaštvu išli su na takmičenje, a među njima je bila i naša sagovornica Marija. “Bili smo u Splitu, bilo nam je mnogo lijepo, jedno veoma dobro iskustvo, pokazali smo se kao dobri učenici”, kazala je Marija.

SNOVI IZ DJETINJSTVA POSTAJU STVARNOST

Marija kaže da je kao mala sanjala da bude policajka, ali i da je to tradicija u porodici. “Otac mi je policajac i tako nastavljam tradiciju”, kaže stidljivo Marija. Zlatko nema nikoga u porodici ko je policajac, ali je oduvijek želio da se odazove ovom pozivu. “Privlačila me uniforma i autoritet. Osim toga, posao je siguran, državni, besplatno školovanje, dvije godine traje, što

meni i odgovara”, kazao je Zlatko. Kao najzahtjevniji predmet izdvojili su Krivično pravo, jer je previše zakona koji se moraju znati jer će im u budućnosti jako trebati. Sa druge strane, većini je omiljeni predmet Policijski poslovi, jer se radi na terenu. “Simuliramo situacije, malo glumimo, vježbamo, tako da nam je, osim korisno, i jako zanimljivo”, kazao je Zlatko.

je Marija. “Što se tiče uslova, nemam nikakvu zamjerku od prvog dana kada sam došao. U sobi sam sa četiri druga, super funkcionišemo, imamo raspored i organizovani smo. Imamo učionu, biblioteku, teretanu, sportsku salu, menzu i odličnu hranu”, kazao je Zlatko. Njihove obaveze traju od ujutru od dva popodne, nakon čega imaju slobodno vrijeme koje mogu da koriste i van akademije, dok su im vikendi slobodni i mogu ići kući. “Radnim danima smo zauzeti do dva, doručak, ručak i večeru imamo u određenim terminima. Vikendom ako ne odemo kući, na akademiji imamo obezbijeđene obroke. Na akademiji moramo biti do 22.30 uveče, a prije toga možemo i van”, kažu naši sagovornici.

■ SPORTSKA SALA, STRELJANA...

Nastavnik na predmetu “Naoružanje sa nastavom gađanja” Pavle Vratnica takođe je bio naš domaćin. Proveo nas je kroz manju i veću streljanu, učionice i spavao-

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

nice, menzu. “Streljana je opremljena po posljednjim svjetskim standardima. 2014. godine je napravljena, tada je bila jedna od dvije najopremljenije streljane u Evropi. Kompletno je oblijepljena balističkom antirikošet gumom, tako da je jako bezbjedna. Vodilo se računa i o bezbjednosti ljudi koji će tu da rade, imamo vazdušne zidove koji se koriste da konstantno uduvavaju vazduh u prostoriju, jer svaki ispaljeni bojev metak ostavlja čestice u vazdhu, Ako je loša ventilacija, sve to udišu ljudi koji ovdje rade”, kazao je Vratnica. Streljana je opremljena i video-nadzorom, tako da se sve snima 24 sata dnevno. “To nam je jako značajno, jer kasnije u učionici pored streljane sa akademcima gle-

Vratnica

Više od 30 odsto djevojaka na konkursu Konkurs za upis polaznika JU VSŠ “Policijska akademija” za školsku godinu 2019/20. zatvoren je 30. jula. Upis se vrši za 50 polaznika, koji će se školovati po “Obrazovnom programu za zanimanje policajac/ka”, a na konkurs se prijavilo 210 mladih ljudi, koji sanjaju da budu čuvari reda i mira. Zanimljivo je da svake godine na upis u akademiju konkuriše sve više djevojaka, a ove godine je ta brojka premašila 30 odsto.

damo snimke, vraćamo, ubrzavamo, analiziramo. Pomoću video-nadzora možemo da vidimo kako će da reaguje osoba koja je prije toga prošla obuku. Sami akademci mogu da uvide svoje greške, gledajući snimke, jer kada se radi sa oružjem, postoji određena doza adrenalina, tako da oni tokom akcije urade nešto što inače možda ne bi. E zbog toga se sve to kasnije analizira i traži se rješenje za ispavljanje grešaka”, kazao nam je nastavnik. Streljana je i ozvučena da bi nastavnici u kontrolnoj sobi

AKTUELNO

mogli da čuju šta akademci pričaju tokom akcije. “S h o d no naređe-

U sportskoj sali se organizuju i razni civilni događaji, košarkaške i rukometne utakmice. Vještačka stijena je jedina ovoga tipa u Crnoj Gori. Ventilacija u sali radi na sistemu izduvavanja toplog i hladnog vazduha, pa je temperatura tokom cijele godine idealna.

nju koje izdaju možemo da znamo kako će da reaguje, da li će se uhvatiti za oružje, ili će izvući ličnu kartu i da vidimo kako će da odreguje”, kazao je Vratnica.

■ TEREN “MALI GRAD”

Na terenu u sklopu akademije đaci dobijaju zadatak koji moraju da ispune, a kako nastavnik kaže svi teren zovu “mali grad”. “Ovdje pokazuju sva znanja i vještine koje su stekli na nastavi, dobiju određeni zadatak ili situaciju, recimo da je došlo do narušavanja javnog reda i mira, oni su patrola i postupaju shodno tome. Ukoliko imaju privođenje lica, tu imamo i improvizovanu policijsku stanicu, sobu za zadržavanje, dežurnu službu, tako da odrade sav posao. Sve to se snima i nakon toga se radi analiza zadatka”, objasnio nam je nastavnik Vratnica. Na terenu se izvode i vježbe saobraćaja, kriminalistike, postoje improvizovane prostorije hotelske sobe, kafane za vježbe racije... E.Hamzić

Aktuelno

Pozitivna lista proširena za više od 100 medikamenata Nova Lista ljekova, koja je prošle godine dva puta revidirana, ističe Ramusović, proširena je i novim ljekovima, posebno savremenim ljekovima za mnoga teška patološka stanja koja opterećuju našu populaciju, a za koje treba obezbijediti značajna finansijska sredstva. Riječ je o, kako je kazao, karcinomi, autoimuna oboljenja - multipla skleroza, reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva, infektivne bolesti HIV i hepatitis C, i druga. “Lista ljekova proširena je sa više od 100 novih ljekova koji se koriste u tretmanu hematoonkoloških oboljenja, što je novina u odnosu na raniji period, jer je za sva maligna i hemato -onkološka oboljenja obezbjeđena savremena terapija u liječenju kao i u tretmanu autoimunih oboljenja”, kazao je Ramusović. Riječ je o skupim ljekovima koji se, kako je rekao, često doživotno koriste kod dijabetesa, vantjelesne oplodnje; kardiovaskularnih oboljenja; hipertenzije kao hroničnog oboljenja koje je u stalnom porastu; infektivnih bolesti, posebno vodeći računa o oboljelima od HIV infekcije i Hepatitisa C, te anemije izazvane nedostatkom gvožda kod pacijenata na hemodijalizi. “Lista je proširena i medikamentima koji se koriste u liječenju transplantiranih pacijenata; oftalmoloških oboljenja; prevencije respiratornog virusa kod odojčadi; psihijatrijskih bolesti; osteoporoze sa povećanim rizikom od pojave fraktura”, istakao je Ramusović i dodao da je sada veća mogućnost izbora bezglutenskih proizvoda za oboljele od celijakije. Ramusović

Na Listu su, kako je rekao, uvršteni određeni dijetetski proizvodi kao dodatak ishrani, namijenjeni posebno osjetljivoj grupi pacijenata (odojčad, djeca sa multiplim alergijama na hranu, onkološki pacijenti...); “Važno je istaći da se u sklopu Liste ljekova nalazi Posebna lista ljekova, koja se takođe u cjelosti finansira iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. To su ljekovi sa posebnim režimom odobravanja, namijenjeni za liječenje rijetkih bolesti, transplantiranih pacijenata, onko-hematoloških hroničnih oboljenja, rijetkih tumora i drugo”, istakao je Ramusović. To je, kako je kazao, jedan od načina obezbjeđivanja ciljane terapije za teško oboljele pacijente što takođe utiče na porast potrošnje ljekova, a samim tim i finansijskih izdataka. “Osiguranim licima Fonda obezbjeđuje se terapija koja nije sastavni dio Liste ljekova, po definisanoj proceduri preko Komisije Ministarstva zdravlja. Ti ljekovi, takođe, koriste se za liječenje rijetkih bolesti, kao nastavak liječenja posle inicijalno uvedene terapije u nekoj zdravstvenoj ustanovi van Crne Gore u koju je pacijent upućen na liječenje i predložene kao nastavak terapije u daljem liječenju u Crnoj Gori. Sredstva za te ljekove nije moguće predvidjeti, odnosno za njihovu nabavku je potrebno izdvojiti značajna neplanirana finansijska sredstva”, naglasio je Ramusović i istakao da se nabavka i kontinuitet u primjeni tih ljekova takođe finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

PODACI FONDA ZDRAVSTVA ZA PRVIH POLA GODINE

Građani popili više od 20 miliona eura ljekova ⌦ Jelena Vađon Đurišić

rađani Crne Gore za prvih pola godine popili su više od 20 miliona eura ljekova, što je za skoro pet miliona više nego u istom periodu lani. Kao i 2018. godine najviše su traženi monopril plus, rapten duo, presolol, ranitidin...

Za lijekove realizovane preko recepata u apotekama u prvih šest mjeseci ove godine Fondu zdravstva je, kazao je Vikend novinama PR Amer Ramusović, fakturisano 20.641.931,33 eura, što je za 4.807.511,59 više nego u istom periodu lani kada je faktuirisano 15.834.419,74 eura.

“Finansijski izdaci za prvih šest mjeseci 2019. u odnosu na isti period prošle godine u privatnim apotekama povećali su se za 2.263.767,61 eura, dok su finansijski izdaci za izdate recepte preko apoteka ZUA “Montefarm-a” povećani za 2.543.743,90 eura”, precizirao je Ramusović. Fakturisana vrijednost za lijekove realizovane preko recepta u privatnim apotekama u prvih pola godine, kako je objasnio, iznosila je 7.193.210,75 eura, dok je 2018. ona bila 4.929.443,14 eura. Fakturisana vrijednost za lijekove realizovane preko recepta u montefarmovim apotekama u prvih šest mjeseci ove godine, kako je rekao, iznosila je 13.448.720,58 eura, dok je u istom periodu prošle iznosila 10.904.976,60 eura. “Jedan od glavnih razloga povećane potrošnje je veća dostupnost ljekova i bolja snabdjevenost tržišta, prije svega zbog donošenja nove Liste ljekova, koja je u primjeni od marta 2018. godine”, smatra Ramusović i naglasio da su i pored povećanja potrošnje, izdvajanja za ljekove po stanovniku u

Crnoj Gori značajno niža od izdvajanja u zemljama u okruženju i drugih evropskih država.

■ Više realizoVanih recepata

U prvih šest mjeseci ove godine, pojašnjava, preko recepata u apotekama je izdato 353.486 pojedinačnih pakovanja ljekova više nego u istom periodu prošle godine. Takođe, realizacija recepata u privatnim apotekama povećana je za 305.782, dok je u Montefarmovim smanjena za 43.423 recepta. Kao i 2018. godine najviše smo pili Monopril plus, rapten duo, presolol, ranitidin. “Preko recepata u periodu od 1. januara do 30. juna ralizovano/izdato je 3.638.909 pojedinačnih pakovanja lijekova preko privatnih i apoteka ZUA “Montefarm-a”. U istom periodu prošle godine je ralizovano/ izdato 3.285.423 pojedinačnih pakovanja lijekova preko privatnih i apoteka ZUA “Montefarm-a””, kazao je Ramusović. Broj ukupno realizovanih recepata za šest mjeseci ove godine je 2.698.525 preko privatnih i apoteka ZUA “Montefarm-a”, što je za 262.359 više nego u sitom periodu lani kada je preko privatnih i montefarmovih apoteka ralizovano 2.436.166 recepata. “Od ukupno realizovanih recepata u privatnim apotekama je realizovano 1.480.464,

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

AKTUELNO

Za šest mjeseci preko recepata u privatnim i Montefarmovim apotekama izdato više od 3.600.000 pojedinačnih pakovanja ljekova

Jedan od glavnih razloga povećane potrošnje je veća dostupnost ljekova i bolja snabdjevenost tržišta, prije svega zbog donošenja nove Liste ljekova, koja je u primjeni od marta 2018. godine

a u apotekama ZUA “Montefarm-a” 1.218 061. U istom periodu prošle godine od ukupno realizovanih recepata u privatnim apotekama je realizovano 1.174.682, a u montefarmovim 1.261.484”, precizirao je Ramusović. Realizacija recepata u 2019. u odnosu na isti period 2018. godine, pojašnjava, u privatnim apotekama se povećala za 305.782 recepta, dok je smanjena realizacija recepa-

ta u apotekama ZUA “Montefarma” za 43.423 recepta.

■ NAJTRAŽENIJI

MONOPRIL PLUS

Najtraženiji medikamenti u prvoj polovini godine, prema riječima Ramusovića, bio je, kao i prošle godine monopril plus, lijek koji koriste pacijenti sa visokim krvnim pritiskom. “Izdato je 98.378 pakovanja

monopril plusa ukupne vrijednosti 362.893,95 eura, zatim 98.092 pakovanja lijeka rapten duo za terapiju mišićno koštanih oboljenja ukupne vrijednosti 142.353,96 eura, te 85.981 pakovanja medikamenta concor cor za terapiju srčane insuficijencije ukupne vrijednosti 268.486,44 eura. U prvih šest mjeseci ove godine tražen je i presolol koji se koristi u terapiji hipertenzije kojeg je realizovano 77.883 pakovanja ukupne vrijednosti 72. 673,35 eura, kao i 65.547 pakovanja ranitidina, za terapiju oboljenja digestivnog sistema, ukupne vrijednosti 69.016,27 eura”, kazao je Ramusović. On je podsjetio da je u prvih šest mjeseci prošle godine najtraženiji lijek bio, takođe, monopril plus i da je tada izdato 103.695 pakovanja ukupne vrijednosti 398.199,82 eura. “U istom periodu 2018. realizovano je i 78.780 pakovanja presolola ukupne vrijednosti 74.392,15 eura, zatim 71.579 pakovanja rapten duo ukupne vrijednosti 98.336,60 eura, te 57.444 pakovanja ranitidina ukupne vrijednosti 57.137,41 eura”, rekao je Ramusović. Prošle godine tražen je bio i siofor, koji se koristi kod dijabetičara u terapiji hiperglikemije, pa je za pola go-

dine realizovano 58.495 pakovanja ukupne vrijednosti 64.031,38 eura.

■ RASTE BROJ

OBOLJELIH OD TEŠKIH BOLESTI

Podaci pokazuju da, kako kaže Ramusović, u Crnoj Gori raste broj oboljelih od malignih, hemato-onkoloških i autoimunih bolesti te da veća dostupnosti ljekova za liječenje tih oboljenja značajno utiče na rast potrošnje na godišnjem nivou. “To istovremeno znači da je oboljelima od teških bolesti u našoj državi omogućena savremena terapija u liječenju kao i u mnogo razvijenijim državama. Takođe, uključivanjem privatnih apoteka u mrežu zdravstvenih ustanova obezbjeđena je bolja snabdjevenost ljekovima, što je za posljedicu imalo i povećenje izdataka za ljekove”, rekao je Ramusović. On dodaje da je za očekivati da će i u budućem periodu rasti potrošnja ljekova, prevashodno zbog uvođenja novih ljekova neophodnih za liječenje, zbog praćenja svremenih tokova u liječenju i dijagnostici i podizanja kvaliteta liječenja, te će postojati stalna potreba za usklađivanjem budžeta sa stvarnim potrebama za ljekovima.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

MINISTARSTVO PROSVJETE RASPISALO KONKURS

u domovima mjesta za 2.890 učenika i studenata Ministarstvo prosvjete raspisalo je konkurs za prijem u domove učenika i studenata u Crnoj Gori za školsku 2019/20. godinu. U crnogorskim domovima ima mjesta za ukupno 2.890 učenika i studenata, odnosno 538 mjesta za đake i 2.352 za studente. Rok za podnošenje dokumenata za učenike je od 12. do 23. avgusta. U Domu učenika u Podgorici ima 130 mjesta, u Kotoru 50, u Nikšiću 44, dok u Baru ima 110 mjesta. U Domu učenika u Plužinama ima 89 mjesta, na Cetinju 15 i u Beranama 100. Pravo da konkurišu, kako se navodi, imaju učenici koji se školuju van mjesta stanovanja, koji su prvi put upisani u određeni razred, kao i studenti koji se školuju van mjesta stanovanja, a prvi put su upisali semestar odgovarajuće godine studija i nijesu mijenjali studijski program. Pravo učešća imaju i učenici koji pohađaju neku od srednjih škola u Crnoj Gori. Učenici dostavljaju ovjerenu kopiju svjedočanstva iz osmog i devetog razreda, odnosno ovjerenu kopiju svjedočanstva iz prethodne godine školovanja, ovjerene kopije diploma i ostalih dokaza o osvojenim nagradama, potvrdu o mjestu prebivališta i uvjerenje da je roditelj, odnosno staratelj kandidata primalac materijalnog obezbjeđenja po propisima o socijal-

Rok za podnošenje dokumenata za učenike je od 12. do 23. avgusta, a mjesta ima za 538 đaka noj zaštiti. Studenti prve godine za Stari studentski dom u Podgorici i domove učenika i studenata u Kotoru, Nikšiću, na Cetinju i u Beranama dokumenta podnose od 26. avgusta do 13. septembra. Studenti druge, treće, četvrte, pete i šeste godine za te domove dokumenta podnose od 9. septembra do 4. oktobra. Dom studenata u Podgorici ima 1.052 mjesta, a novi stu-

dentski dom 400. Dom u Nikšiću ima 250 mjesta, dok novi studentski dom ima slobodnih 260 mjesta. U Domu u Kotoru ima mjesta za 200 studenata, na Cetinju 80 i u Beranama 110. Ukoliko nakon raspodjele u domu ostane slobodnih mjesta, pravo na smještaj i ishranu po ekonomskoj cijeni mogu ostvariti i studenti postdiplomskih magistarskih i doktorskih studija, koji nije-

su u radnom odnosu, školuju se van mjesta stanovanja, a koji su prvi put upisali semestar odgovarajuće godine studija i nijesu mijenjali studijski program. Studenti prve godine treba da dostave ovjerenu kopiju svjedočanstva trećeg i četvrtog razreda srednje škole, diplomu Luča ili njoj ekvivalentne diplome, diplomu o položenom maturskom, odnosno stručnom ispitu, potvrde

o redovnom upisu na studijski program, mjestu prebivališta i uvjerenje o državljanstvu ili kopiju lične karte. Studenti druge, treće, četvrte, pete i šeste godine studija treba da dostave uvjerenje o položenim ispitima iz prethodne studijske godine, potvrdu o studiranju i o mjestu prebivališta, kopiju indeksa i uvjerenje o državljanstvu ili kopiju biometrijske lične karte. J.V.Đ.

ª JA ZA EVROPU, EVROPA ZA MENEº

Poziv za izradu murala u tri grada Generalni sekretarijat Vlade - Sektor za informisanje javnosti o Evropskoj uniji (EU) i procesu pristupanja, raspisao je konkurs za izradu autorskog idejnog rešenja i izvođenje odabranog predloga murala na temu “Ja za Evropu, Evropa za mene”. “U Podgorici, Bijelom Polju i Baru biće izrađeni murali po ugledu i kao odgovor

na mural posvećen vezama Zapadnog Balkana i EU “Samo se srcem dobro vidi”, koji je u aprilu predstavljen u Briselu”, saopšteno je juče iz Sekretarijata. Stručni žiri, kako se navodi, odabraće tri najbolja rada koji treba da budu urađeni u roku od 30 dana, u skladu sa predloženim i odabranim konceptom. “Za idejno rješenje i izra-

du svakog pojedinačnog murala opredijeljen je iznos od po 1.000 eura. Materijal za izradu murala će biti obezbijeđen iz projekta EU4ME”, kaže se u saopštenju. Konkurs se realizuje u skladu sa Strategijom informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU 2019-2022, u okviru projekta EU4ME, koji finansira EU, a sprovodi UNDP. J.V.Đ.

Petak 16. Avgust u 21.00, TRG SVETOG TRIPUNA JELENA ROGANOVIĆ Modna revija: ã Evropska moda na crnogorskom dvoruÓ & Ò Dress codeÓ FILIPPO LATERZA Modni performans: Ò EremofobiaÓ Režija: Rossano Giuppa (Italija) PODRŠKA

VELIKI SPONZOR

Igraju:

PARADOX / SACRE / EPILOG POSVEĆENJE SERGEI POLUNIN ALEXEY LYBIMOV DEJAN KOLAROV

Koreograf:

YUKA OISHI

Muzika:

IGOR STRAVINSKY

Produkcija:

SERGEI POLUNIN FONDATION

SPONZORI

Radio Televizija Budva

FILIPPO LATERZA

Subota 17. avgust u 21.00, TRG SVETOG TRIPUNA Balet:

MEDIJSKI SPONZORI

F I L I P P O

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

IstorIčar saIt ŠabotIć o jedInom sačuvanom Islamskom

Hadži-ismailova džami jedan od simbola suživ u gradu pod trebjesom

ao simbol dugovječnosti, kulture, tolerancije i tradicije, u nikšićkoj Grudskoj mahali nalazi se jedini sačuvani vjerski objekat za pripadnike islamske vjeroispovijesti građen u vrijeme vladavine Osmanske imperije - Hadži-Ismailova džamija. Kroz njenu istoriju može se dosta toga naučiti i o razvoju grada pod Trebjesom kako pod osmanskom, tako i pod crngorskom vlašću.

Među brojnim kulturnim dobrima u gradu pod Trebjesom, Hadži-Ismailova džamija koja je 1987. godine proglašena za kulturno-istorijski spomenik treće kategorije, nesumnjivo zauzima posebno mjesto. Istoričar Sait Šabotić podsjeća na okolnosti u kojima je Hadži-Ismailova džamija građena, kao i na njen vjerski, istorijski i kulturni značaj. “Među istoričarima postoji mišljenje da je Nikšić imao četiri džamije, međutim, iz istorijskih izvora se može saznati da se spominju još dvije. Vjerujem da ćemo iz dokumenata, do kojih će se dolaziti zahvaljujući tome što naši istoričari sada mogu otvoreno istraživati u osmanskih arhivima, u dogledno vrijeme saznati da li su, pored te četiri poznate, postojale još ove dvije. Jedina od tih preostalih džamija je džamija u Grudskoj mahali koja je poznata pod imenom HadžiIsmailova džamija. Ta džamija je skromnih dimenzija, sa jednim minaretom, četvorosvodnim krovom, sa trijemom koji je ispred ulaznih vrata i sa malenim džamijskim haremom, odnosno dvorištem koje je krasi. Džamija je imala i svoj tarih i zahvaljujući Petru Šobajiću

Hadži-Ismailova džamija

natpis sa tog tariha je sačuvan, iako mi tarih danas nemamo. Taj tarih upravo saopštava da je džamija podignuta 1219. godine i da je njen vakif, odnosno graditelj bio Hadži Ismail Mehmednikić - Lekić. On je bio trgovac i zahvaljujući svojim poslovima koje je vodio sa Dubrovnikom i Sarajevom, stekao je određenu količinu novca i smatrajući bogougodnim djelom pristupio je obnovi mosta na Duklu, koji danas nosi njegovo ime, i izgradnji džamije u Grudskoj mahali. Ako bismo 1219. hidžetsku godinu preračunali na godine savremene ere ispalo bi da je godina gradnje 1804. iako se u mnogim istriografskim radovima navodi da

je datum njene izgradnje 1807. godine”, naglašava Šabotić.

■ DŽAMIJE BILE I PRVE OBRAZOVNE USTANOVE

U tom vremenu džamije nijesu bile samo mjesto za molitve vjernika već i prve obrazovne ustanove u kojima su učene osnovne vjerske pouke. Šabotić napominje da o tome svjedoči i sačuvana fotografija iz perioda okupacije 1917. godine. “Na njoj jasno vidimo vjeroučitelja i jednu grupu učenika, što nam jasno svjedoči da je džamija služila za vjerske i obrazovne potrebe stanovnika Grudske mahale i

Nikšića”, kaže Šabotić.

■ USPJEŠNO ODOLIJEVALA SVIM VREMENIMA

Nakon ulaska Nikšića u sastav Knjaževine Crne Gore 1877. godine sačuvana je i Hadži-Ismailova džamija, što je, uz podatak da se već 1879. godine ustanovljava Islamska zajednica u Crnoj Gori, prva na Balkanu, potvrda skladnog života više vjera i konfesija. “To je pokazivalo jedan dalekosežni pogled Knjaza Nikole Petrovića. U takvim okolnostima muslimansko stanovništvo Nikšića je uživalo sva vjerska prava i slobode u Knjaževini

Crnoj Gori što je takođe veoma bitno istaći. Egzistirala je ta džamija kroz sve istorijske epohe i periode koji su prolazili i dolazili i u kojima je tadašnje stanovništvo islamske religije imalo svoga udjela”, kaže Šabotić. Džamija u Nikšiću više puta je i rekonstruisana uz posebnu brigu o njenoj autentičnosti. “Negdje 1936. godine iz jednog novinskog članka saznajemo da su za potrebe Hadži-Ismailove džamije izdvojena određena sredstva kako bi se izveli građevinski radovi, da bi negdje nakon Drugog svjetskog rata 1987. godine, bila izvršena temeljna sanacija za šta je tadašnji Republički zavod za zaštitu

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

M OBJEKTU U NIKŠIĆU IZ DOBA TURAKA

IJA VOTA M

Među istoričarima postoji mišljenje da je Nikšić imao četiri džamije, međutim, iz istorijskih izvora se može saznati da se spominju još dvije

spomenika izdvojio značajna sredstva, nakon čega je džamija proglašena kulturno-istorijskim spomenikom treće kategorije. Naredna sanacija izvršena je 2001. godine kada je zamijenjena krovna konstrukcija za šta je, dijelom, učestvovalo tadašnje Ministarstvo vjera, a ostali novac sakupljen je putem donacija. Godine 2008. džamija je dobila četiri lijepe levhe koje su urađene na iznik keramici i to je bio dar Šarika Tare, čuvenog biznismena i vlasnika korporacije ‘Enka’, koji je nedavno preminuo, a koji je svoje porodično porijeklo vezivao za Nikšić. Zahvaljujući tom daru unutrašnjost Hadži-Ismailove džamije je, u estetskom pogledu, znatno obogaćena”, kaže Šabotić. Hadži-Ismailova džamija u Nikšiću uspješno je odolijevala i raznim devastacijama, posebno u periodu kada je vjerski život u Nikšiću, pa i u čitavom regionu bio sveden na minimum. “Kroz nepovoljne istorijske okolnosti koje su bile prisutne u posljednjoj deceniji, kada se rješavala jugoslovenska ratna drama, i kada je nacional šovinizam izbio na površinu, 1993. godine, ostalo je zabilježeno, eksplodirala je ek-

AKTUELNO

Aprcović sa kotorskim lučonošama

Glavna kapija Nikšića iz doba Turaka

splozivna naprava u kojoj je neznatno oštećen minaret džamije. Ranije je postojao i plan o izmještanju džamije, na lokaciji gdje se danas nalazi muslimansko groblje na Bistrici, ali do toga nije došlo zahvaljujući džematlijama, odnosno vjernicima”, kaže Šabotić.

■ PRIMJER SUŽIVOTA Pored islamskih vjernika, džamiju u Nikšiću često posjećuju i pravoslavni vjernici posebno za vrijeme Ramazanskog i Kurban-bajrama, što je čini jednim od simbola suživota u gradu pod Trebjesom. “U Nikšiću imamo srećnu okolnost da u ovom gradu egzistiraju vjerski objekti svih religija. Mi ovdje imamo i pravoslavne crkve, imamo muslimansku bogomolju i katoličku bogomolju. I naravno, kada to posmatrate u kontekstu suživota, svi normalni, zdravi i dobronamjerni ljudi, ljudi koji vjeruju u Božju riječ i u Božju namjeru, oni uvijek ispoljavaju dobra

djela i vjeruju u harmonizovani vjerski suživot”, napominje Šabotić. Istoričar kaže i da su brojni primjeri kako u prošlom, tako i u današnjem vremenu suživota, koji su povezani sa Hadži-Isimailovom džamijom čime Nikšić može da se ponosi. “Jedna od interesantnijih priča, čiji sam neposredni svjedok, vezana je za našeg sugrađanina Ivana Draškovića, čija kuća se nalazi u neposrednoj blizini Hadži-Ismailove džamije. Jedne prilike Ivan je došao kod mene i kazao mi da je u svojoj kući, koja pripada najstarijim objektima u Nikšiću, otkrio jednu serdžadu (molitvena prostirka) i da bi želio da je pokloni Hadži-Ismailovoj džamiji i kaže ‘ovoj našoj džamiji’, iz tih njegovih riječi, mislim da je dovoljno spoznati koliko pojedini ljudi imaju dobru namjeru i koliko imaju zdrav odnos u pogledu suživota i svega onoga što inače krasi taj život u Nikšiću”, zaključuje Šabotić. Mira Rovčanin

KOTOR: PRIJEM ZA NAJBOLJE UČENIKE

Srednjoškolcima po 250, a osnovcima po 150 eura Predsjednik opštine Kotor Željko Aprcović u skupštinskoj sali palate Bizanti upriličio je prijem za najbolje učenike svih kotorskih osnovnih i srednjih škola, navodeći da od kada je došao na čelo Opštine, 12. jula ove godine, nije imao ljepše društvo. “Stojim pred vama, i to zaslužujete, jer vi predstavljate perspektivu Kotora i Crne Gore, jer vaši uspjesi daju za pravo očekivanjima da u budućnosti imamo kvalitetno, dobro i zdravo društvo”, rekao je Aprcović. On je istakao da će znanjem i energijom ovi mladi ljudi doprinijeti da Kotor bude ljepši, kulturniji i jači. Takođe, naveo je da će opština Kotor donijeti novi pravilnik o stipendiranju najboljih đaka. “Grad je ponosan na vas. Ponosni su vaši roditelji, vaši pedagozi i svi oni koji znaju što treba da se cijeni u društvu, a to je znanje i trud. Druženje sa vama i nama starijima je podstrijek da budemo jači, bolji i pošteni prema samima sebi. Izuzetno sam srećan zbog toga što vi u budućnosti treba da pronosite slavu Kotora jer vi imate viziju i moral”, poručio je Aprcović. Ističe da je ovo trenutak kojeg će se učenici ra-

Stojim pred vama, i to zaslužujete, jer vi predstavljate perspektivu Kotora i Crne Gore, jer vaši uspjesi daju za pravo očekivanjima da u budućnosti imamo kvalitetno, dobro i zdravo društvo do sjećati kao dokaz da je zajednica uz njih i da će zajednica i nadalje misliti na njih. Prema njegovim riječima, organi lokalne samouprave će u narednom periodu još jače i utemeljenije brinuti o mladima. Aprcović je podsjetio da je ove godine lokalna vlast u Kotoru odlučila da obezbijedi besplatne udžbenike za učenike prvih pet razreda osnovne škole i na taj način finansijski pomognu njihovim roditeljima. Uz prigodne knjige i diplome, predsjednik opštine je najboljim đacima kotorske opštine uručio novčane nagrade, i to po 150 eura osnovcima i 250 za srednjoškolce.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

Bar: Opština OBezBijedila udžBenike

Besplatni kompleti knjiga za 539 barskih prvaka

Opština Bar će i ove godine, kao i prethodnih nekoliko, obezbijediti besplatne udžbenike za djecu, koja školske 2019/20. godine kreću u prvi razred osnovne škole sa teritorije opštine Bar. Riječ je o 539 kompleta udžbenika za prvi razred od čega 529 na crnogorskom jeziku i 10 na albanskom. “Kroz ovakvu podršku,

Opština Bar pokazuje posebnu pažnju prema mališanima koji će na jesen započeti novo životno poglavlje, uz želju za puno uspjeha u budućem školovanju. Podršku ovoj akciji, i ove godine, pružiće kompanija AD ‘Port of Adria’ Bar i obezbijediti poklon pakete školskog pribora za sve đake prvake sa teritorije barske opštine”, navode iz opštine Bar.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15,42/17 ) MINISTARSTVO ODBRANE, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI

Nabavka opreme za deklarisane snage, po partijama, CPV (18143000-3, 35113430-2, 35113100-0) ukupne procijenjene vrijednosti 472.680,00 € sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 80705-4865/19-5 je objavljena na Portalu javnih nabavki, www. ujn.gov.me, dana 09.08 .2019. godine. Kontakt – Jasna Jovanović, telefon +382 20 483 445, e-mail: jasna.jovanovic@mod.gov.me; nabavkemod@gmail.com.

OGLAS za davanje u zakup dijela školskog prostora JU Osnovne škole „Jagoš Kontić“- Straševina, Nikšić, za Školsku 2019/20.godinu Daje se u zakup na određeno vrijeme od 01.09.2019.godine do 30.05.2020.godine, sljedeća nepokretna imovina: - Fiskulturna sala, površine 584m²; - Prostorija za prodaju peciva u holu, površine 15m². Osnovni kriterijum za izbor ponude je ponuđena cijena. Ponude se dostavljaju radnim danima od 9 do 12 sati, zaključno sa 19.08.2019.godine do 12 sati. Kompletan tekst oglasa, sa svim potrebnim informacijama, može se preuzeti u kancelariji sekretara škole u pisanoj formi, radnim danima od 9h do 12h. Za sve dodatne informacije možete se obratiti na telefon 040-253-468.

INDUSTRIAIMPORT INDUSPTRIAIMPEX AD PODGORICA Na osnovu čl.35 i 36. Zakona o privrednim društvima /Sl. List RCG/ i čl. 33. Statuta ’’Industriaimport-Industriaimpex’’ AD Podgorica, saziva se

REDOVNA SKUPŠTINA AKCIONARA ’’INDUSTRIAIMPORTINDUSTRIAIMPEX’’ AD PODGORICA Skupština će se održati 10. Septembar 2019.god. u 12,00 h u poslovnim prostorijama ’’’Industriaimport-Industriaimpex’’ AD u ulici Svetlane Kane Radević br. 3 - Podgorica. Za Redovnu Skupštinu akcionara ’’Industriaimport-Industriaimpex’’ AD predložen je sledeći dnevni red: 1. Usvajanje zapisnika sa predhodne Redovne Skupštine akcionara ’’Industriaimport-Industriaimpex’’ AD 2. Usvajanje završnog računa ’’Industriaimport-Industriaimpex’’ AD za 2018.godinu 3. Usvajanje revizorskog izveštaja za 2018.godinu izvjšetaja o poslovanju ’’Industriaimport 4. Usvajanje Industriaimpex’’ AD za 2018.godinu 5. Izbor revizorske kuće za 2018.godinu 6. Razrješenje i imenovanje članova Odbora direktora 7. Donošenje Odluke o raspolaganju imovinom društva 8. Donošenje Odluke o raspolaganju imovinom društva – kupovini osnivačkih udjela i investicionih ulaganja 9. Razno Akcionari su dužni da svoje prisustvo na Skupštini najave najkasnije 24 časa prije održavanja Sjednice na telefon br. 020 243-846. Predstavnici akcionara koji ne dolaze lično dužni su da najkasnije tri dana prije održavanja sjednice dostave ovlašćenja ovjerena u sudu. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Janko Radunović

OŠ “Jugoslavija” u Baru

Herceg nOvi: ugrOžene vrste na meti riBOlOvaca

Ulovljena mladUnčad mako i plave ajkUle Mladunčad mako ajkule i morskog psa modrulja (plava ajkula), koji su prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode kritično ugrožene vrste u Mediteranu, ulovljena su prije dva dana kod Herceg Novog. Iz Instituta za biologiju mora saopštili su da su žrtve neprofesionalnih ribolovaca i nepromišljenog ponašanja najčešće mladunci morskih životinja, u šta su imali prilike da su uvjere tokom ove ljetnje sezone. “Prije mjesec, Iglan, rijetka vrsta Jadranskog mora, vjerovatno kao posljedica povrede, uginula je na obali kod plaže Jaz. Prije par dana, nekoliko milja od obale ulovljena je Mako ajkula, rijetka i zakonom zaštićena vrsta na čiji lov je stavljen trajni zabran prema Uredbi MPRR iz 2015. godine. Prekjuče kod Herceg Novog, ulovljeno je mladunče psa modrulja. Mako i modrulj kritično ugrožene vrste u Mediteranu prema IUCN, teško se mogu pro-

dati restoranima jer njihovo meso ne predstavlja deliciju”, ukazuju iz Instituta, a prenosi Radio Jadran. Ističu da su predrasude da morski psi dolaze za brodovima u Jadran, te da su oni njegovi uobičajeni stanovnici duže od 400 milona godina i srijeću se uglavnom na velikim daljinama i dalje od obale. “Njihov proces razmnožavanja je spor, osjetljiv, tako da lovljenjem polno nezrelih mladunaca definitivno utičemo na opadanje

njihove brojnosti. Inače, pas modrulj spada u najljepše životinjske morske vrste i plijeni svojom gracioznošću, bojom”, navode u Institutu. Takav odnos prema živim stvorenjima, poručuju, nažalost, služi samo za pokazivanje spretnosti i nekog vida nadmoći ljudi koji su izgubili osjećaj prema prirodi, živom svijetu u moru i njegovom značaju. Naglašavaju da je potrebno očuvati ugrožene vrste, jer su na rubu nestanka.

pOdgOrica: završeni radOvi na Čepurcima

Adaptirane kapele i uređena ograda

Gradsko preduzeće Pogrebne usluge d.o.o završilo je radove na adaptaciji kapela gradskog groblja “Čepurci” u kojima je ugrađeno podno grijanje, postavljene nove pločice i nove klupe, čime su znatno poboljšani uslovi za korišćenje ovog prostora. Po-

red toga, u svakoj kapeli zamijenjena je dotadašnja rasvjeta novim LED sijalicama.Takođe, juče su završeni i radovi na farbanju ograde gradskog groblja duž Ulice 8. marta. “Pored investicija koje se realizuju kada je u pitanju širenje groblja i izgradnja novih

ukopnica, Pogrebne usluge u kontinuitetu rade na dodatnoj adaptaciji ovog prostora, a za jesen su najavljene aktivnosti u oblasti hortikulture, odnosno povećanja zelenog fonda na gradskom groblju”, navodi iz preduzeća “Pogrebne usluge”.

SVIJET

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

TEŠKA SAOBRAĆAJNA NESREĆA NA IBARS

Četvoro mladih u stravičnom u U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se juče, sat vremena nakon ponoći, dogodila na Ibarskoj magistrali četvoro mladih poginulo je u direktnom sudaru BMW-a i dačije. U tom udesu povrijeđene su četiri osobe koje su hospitalizovane. Policija je uhapsila N. M. (27) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično djelo teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. On se sumnjiči da je juče, sat poslije ponoći, na Ibarskoj magistrali kod mjesta Županjac, upravljajući vozilom BMW, izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su poginule četiri osobe. Kako pričaju svedoci jezivog udesa, BMW se kretao strahovitom brzinom, zakucao se u “dačiju” i, koliko je jak udarac bio svjedoči i činjenica da je automobil dačija odletjela skoro 70 metara od mjesta udara! Automobil u kome su se nalazile stradale osobe smrskan je do neprepoznatljivosti. Tri žrtve nalazile su se u dačiji, dok je stradala i saputnica vozača BMW-a koji je izazvao udes. Na Ibarskoj magistrali se juče i oko osam časova dogodila teška nesreća, kada su se sudarili kamion i “jugo”. Jedna osoba je stradala. Zbog Sabora trubača u Guči i odlaska na godišnje odmore, pojačan je saobraćaj na toj

JAPAN IZDAO UPOZORE

BUDITE OP PUCATI NA PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Japansko ministarstvo spoljnih poslova izdalo je upozorenje svojim građanima koji namjeravaju da putuju u SAD, opisujući ih kao “društvo oružja”. Podstaknuto pucnjavama u Dejtonu u Ohaju i El Pasu u Teksasu, u kojim je poginula 31 osoba, Ministarstvo spoljnih poslova Japana upozorilo je svoje državljane u Sjedinjenim Državama da budu oprezni pred takvim opasnostima, pre-

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

SVIJET

SKOJ MAGISTRALI KOD LJIGA

h stradalo udesu

magistrali pa je potreban dodatni oprez. Ona je dodatno opterećena jer je na deset dana zatvoren dio auto-puta Ljig–Preljina zbog spajanja sa djelom auto-puta od Obrenovca. Načelnik Uprave saobraćajne policije Nebojša Arsov za RTS ukazuje da je jedan od najvećih uzroka nesreća ljeti to što je protok saobraćaja mnogo veći, a građani mobilniji. Ostali razlozi su, kaže, umor, brzina, neustupanje prvenstva prolaza, alkohol. Od ponedeljka će na terotiriji EU, ali i u Srbiji, biti pojačana kontrola brzine kretanja. Te akcije, navodi Arsov, nažalost daju kratkoročne rezultate. Jedini način da se podstakne svijest o poštovanju saobraćajnih propisa jeste da se, ukazuje, vode kampanje o bezbjednosti saobraćaja. Ministarka saobraćaja u Vladi Srbije Zorana Mihajlović apelovala je na sve učesnike u saobraćaju da se ponašaju odgovorno i voze bezbjedno. Ona je istakla da je teška i poražavajuća činjenica da su samo u julu u saobraćajnim nesrećama stradala 63 čoveka, a “da smo u posljednjih deset dana izgubili desetoro mladih, od toga dvoje male djece. “Životi naše djece nemaju cenu”, napomenula je Mihajlovićeva, a navodi se u saopštenju.

74. GODIŠNJICA OD BACANJA ATOMSKE BOMBE NA NAGASAKI

Apel gradonačelnika Nagasakija: “Hitno zabraniti nuklearno oružje” U Nagasakiju je juče obilježena 74. godišnjica od kada su Sjedinjene Američke Države bacile atomsku bombu na taj japanski grad. Gradonačelnik Nagasakija Tomišisa Taue pozvao je na komemorativnoj svečanosti vladu Japana da hitno potpiše sporazum Ujedinjenih nacija kojim se zabranjuje nuklearno oružje. “Japan mora da potpiše i ratifikuje Sporazum o zabrani nuklearnog oružja što prije je moguće, kao jedina zemlja na svijetu koja je iskusila razaranje izazvano njegovom primjenom”, naveo je Taue u godišnjoj deklaraciji. On je i na prethodnim

komemoracijama pozivao vladu da potpiše Sporazum, ali je ove godine njegov apel bio jači i direktniji, prenijela je agencija Kjodo. Sporazum su u julu 2017. godine usvojile 122 članice UN, ali on još nije stupio na snagu jer ga nije ratifikovalo 50 zemalja, a Japan je među zemljama koje odbijaju da ga potpišu. Premijer Šinzo Abe rekao je na svečanosti da će Japan nastaviti da se trudi da bude most između nuklearnih sila i zemalja koje ne posjeduju nuklearno oružje i da stvori svijet bez nuklearnog oružja. Međutim, nije spomenuo sporazum o zabrani nuklearnog

ODLUKA SPRIJEČILA TRAGEDIJU, MOSKVA SE ZAHVALILA

Ukrajina pustila ruski avion u svoj PREZNI U SAD, MOGU vazdušni prostor A VAS BILO GDJE OSOBE POGINULE SU NA PUTEVIMA U SRBIJI TOKOM JULA

oružja, navodi Kjodo. Svečanosti u Parku mira u Nagasakiju juče su prisustvovali predstavnici 70 zemalja, uključujući svih pet nuklearnih sila, kao i predstavnici Ujedinjenih nacija i Evropske unije. Minut ćutanja je održan u 11.02 po lokalnom vremenu, tačno u vrijeme kada je 9. avgusta 1945. godine atomska bomba pod šifrovanim nazivom “debeljko” eksplodirala nad Nagasakijem, tri dana nakon što su SAD bacile prvu atomsku bombu na Hirošimu. Procjenjuje se da su 74.000 ljudi umrle od posljedica bombardovanja do kraja 1945. godine.

ENJE SVOJIM GRAĐANIMA KOJI PUTUJU U SAD

nosi Džapen tajms. “Imajući u vidu mogućnost da bi se oružani incidenti mogli dogoditi bilo gdje u SAD, a to je ‘društvo oružja’, molim vas, nastavite da budite oprezni iz predostrožnosti”, rekao je generalni konzulat Japana u Detroitu. Do sada je bila praksa da Stejt department izdaje upozorenje svojim građanima da budu oprezni kada putuju u djelove svijeta gdje su u toku bili masovni protesti, veći ulični

neredi ili oružani sukobi. Urugvaj, Venecuela i grupa za ljudska prava Amnesti International izdali su slična upozorenja. Amnesti internešenel izdao je upozorenje za putovanje, pozivajući turiste da budu “izuzetno oprezni kada putuju širom zemlje zbog žestokog oružanog nasilja, dodajući da je to pitanje postalo “toliko rasprostranjeno u Sjedinjenim Državama da je dostiglo razmjere humanitarne krize”.

Ukrajinski dispečeri pustili su ruski avion u vazdušni prostor zemlje uprkos postojećoj zabrani, kako bi se spriječila tragedija, navodi se u objavi na zvaničnoj stranici “Ukraeroruha” na Fejsbuku. Avion ruske avio-kompanije “Globus” “boing 738” letio je iz Barija za Moskvu. Pilot je, kako bi spriječio nesreću zbog lošeg vremena, dobio dozvolu za korišćenje vazdušnog prosto-

ra Ukrajine. U vazdušnom prostoru Ukrajine avion se nalazio 26 minuta, prenio je Sputnjik. Preduzeće je saopštilo da su dispečeri radili u okviru međunarodnih standarda IKAO i na osnovu odluke Savjeta za bezbjednost letova Državne vazduhoplovne službe Ukrajine od 2. decembra 2015. godine. Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova pozdra-

vila je odluku Kijeva. “Sjajne vijesti! Hvala vam”, napisala je Zaharova na svom Fejsbuk profilu. U Ukrajini je od 2015. godine na snazi zabrana ulaska ruskih avio-kompanija u vazdušni prostor zemlje. U oktobru iste godine, Federalna agencija za vazdušni saobraćaj Rusije uvela je kontramjere, potpuno zabranivši ukrajinskim avioprevoznicima da lete iznad teritorije Rusije.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

užas u gradu uruapan u Meksiku, žrtve kartela na ulicaMa

Mučili, ubili pa objesili tijela 19 osoba na nadvožnjak Narko kartel ”Halisko nju dženerejšn” objesio je tijela 19 osoba na nekoliko mjesta u meksičkom gradu Uruapan, javili su meksički mediji. Policija poslala pojačanja u taj grad. Zastrašujući prizor dočekao je stanovnike Uruapana, koji su duž gradskog bulevara i na nadvožnjaku zatekli tijela 19 žena i muškaraca koje su mučili, a zatim i ubili pripadnici “Halisko nju dženerejšn” mafijaškog klana, piše Mekiko dejli njuz. Državni tužilac Adrian Lopez Solis je rekao da su tijela sedmorice muškaraca i dvije žene pro-

nađena obješena duž glavnog gradskog bulevara, kao i da su leševi šestorice muškaraca i žena pronađeni kako vide sa lokalnog nadvožnjaka. U poruci, koja je visila sa nadvožnjaka, kartel Halisko je preuzeo odgovornost za ubistva uz prijetnje da će poubijati sve pripadnike rivalskog klana Vijagras. “Želimo da bude jasno da će svi koji pomažu La Čatari, Ronalu, Ratonu, Motu, Mono Verdeu, Manijaku ili Filosu ovako završiti. Dobri ljudi, nastavite vaše dnevne obaveze. Budite patriote i ubijajte pripadnike Vi-

jagrasa”, navodi se u poruci. Lokalne vlasti najavile su da će pojačati policijske snage u Uruapanu, kao i da će zatražiti pomoć federalne vlade kako bi na neki način poboljšali bezbjednosnu situaciju u jednom od najopasnijih gradova u Meksiku. U ratu rivalskih bandi, u Meksiku je od 2013. godine stradalo 120.000 ljudi, dok se još 27.000 vode kao nestali. Meksički karteli su glavni snabdjevači SAD kokainom, heroinom i marihuanom. Računa se da 80 odsto kokaina na američkim ulicama potiče iz Meksika.

120 80

hiljada ljudi ubijeno je u sukobima narko bandi u meksiku od 2013. godine

odsto kokaina na američkim ulicama potiče od meksičkih narko kartela

Vinski put

POSJETITE NAS

U neposrednoj blizini puta koji vodi ka crnogorskom primorju očekuje vas najljepši doživljaj vinskog turizma u Crnoj Gori. U pratnji profesionalnih vodiča i somelijera upoznajte najveći vinograd, jedinstveni vinski podrum, restorane sa vrhunskom kuhinjom i crnogorske autohtone sorte vinove loze.

Vinski podrum Šipčanik

Restorani Jezero i 13. Jul

Vinograd Ćemovsko polje

Vina kojima svijet vjeruje

Uživajte u jedinstvenom ambijentu i autentičnoj hrani ovog podneblja. U ovom podrumu odležava preko dva miliona litara vina i imate mogućnost da degustirate sva vina koja se nalaze u portfoliju kompanije 13. Jul - Plantaže.

Upoznajte različite stilove i karaktere naših vina, kombinujte sa tradicionalnim ili modernim zalogajima za čije slaganje su zaduženi vrhunski kuvari i somelijeri.

Uživajte u vožnji vozićem kroz jedan od najvećih i najimpozantnijih vinograda u Evropi veličine 2.310 hektara i upoznajte autohtone sorte vinove loze sa ovog područja.

U prethodne tri godine vina Plantaža osvojila su preko 100 medalja na najprestižnijim internacionalnim vinskim manifestacijama.

visit@plantaze.com

www.plantaze.com

+382 67 099 099

Radno vrijeme podruma Šipčanik je svakog dana od 09:00 do 21:00 h. / Najniža cijena paketa za degustaciju vina iznosi 6 € po osobi.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

KULTURA Krik i Tre sorrelle u Tivtu Plesna predstava “Krik”, u produkciji baletske trupe “Ballo”, za koju su koreografiju uradile Tamara Vučković Mandić i Slavka Nelević , biće izvedena večeras u okviru drugog Festivala plesnog teatra u Tivtu. U nedjelju, od 21 sat biće izvedena pozorišna predstava “Tre sorrelle”, po tekstu Stevana Koprivice, u režiji Zorana Rakočevića, u produkciji Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i Centra za kulturu Tivat. Ova predstava premijerno je izvedena 2016. godine kao diplomska predstava tadašnjih studenata treće godine studijskog programa gluma u okviru ispita iz istoimenog predmeta, i to : Marija Đurić, Jelena Đukić, Marija Labudović, Omar Bajramspahić, Vule Marković, i Pavle Popović. R.K.

UMJETNIČKA DJELA IZ VENECIJE NA IZLOŽBI U LUŠTICI

Najveći majstori u istoriji muraNo stakla Murano Art Week, izložba umjetničkih djela u Murano staklu, biće predstavljena od danas do 17. avgusta u “mc2 galeriji“ u marina naselju u Luštici Bay Murano Art Week, izložba umjetničkih djela u Murano staklu, biće predstavljena od danas do 17. avgusta u “mc2 galeriji“ u marina naselju u Luštici Bay. Tokom sedam dana posjetiocima će biti predstavljeni neki od najvećih majstora u istoriji Murano stakla, koje je poznato i cijenjeno zbog svog kvaliteta više od 1000 godina. Najznačajniji su radovi maestra Pina Sinjoreta, poznatijeg kao “Mikelanđelo Murano stakla”. Sarađivao je sa istaknutim umjetnicima kao što su Salvador Dalí, Džef Kuns, Mark Kvin, Emilio Vedova, Dale Ćihuli i mnogi drugi. Biće izloženi i radovi maestra Đanpaola Seguza, koji potiče iz stare i ugledne porodice iz Murana. Radovi porodice Seguzo se nalaze u zbirkama muzeja MOMA u Njujorku i Muzeja Viktorije i Alberta u Londonu. Slijede i radovi drugih umjetnika poput maestra Romana Done, Đankarla Sinjoreta koji je sarađivao sa Miodragom Dadom Đurićem, Martinom Bardlijem, Rikardom Likatom, Johanesom Lajsmulerom i Markom Estelom.

repertoar DANAS 10.8.2019.

FILM

PAKLENE ULICE HOBS I ŠO 15:00 / 16:45 / 17:45 / 20:15 /21:45h Režija: Dejvid Lič

Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 10.8.2019.

FILM

POSLJEDNJA PREVARA 20:00 / 22:15h

Režija: Met Eselton

Mjesto: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

KOMAD VUKA TORBICE NA SCENI IZMEĐU CRKAVA

moć pričaNja priče je čudesNa sNaga teatra

Predstava “Bakhe-kratak pregled raspadanja”, u režiji Igora Vuka Torbice, nastala po motivima Euripidove drame, biće izvedena večeras na sceni između crkava sa početkom u 21 sat. Predstava je nastala u produkcija Narodnog pozorišta Bitolj. “Među preostalim i sačuvanim grčkim tragedijama Euripida, Bakhe se izdvajaju iz više razloga – prije svega zbog njihove forme i teme, a najvažnije je vjerovatno to što Bakhe sadrže aluziju na sami teatar, nose njegovu skrivenu snagu i

naše civilizacijsko znanje,a to je moć pričanja priče.. Međutim, vjerovatno najzanimljivije pitanje kojim se bavimo u ovoj predstavi glasi: zašto je naš identitet, umjesto vrijednosti za koje se borimo, prije svega određen onim drugim – neprijateljstvom prema vanjskom neprijatelju? Da li je to način da sakrijemo činjenicu da pravi neprijatelj među nama – jesmo zapravo mi sami? Da smo stranci sebi i drugima, da nas ništa ne može sabotirati kao društvene barijere koje smo postavili

između nas”, kazao je o predstavi reditelj Igor Vuk Torbica. Dramaturgiju je uradila Biljana Krajčevska, scenografiju Valentin Svetozarev, kostimografiju Blagoj Micevski, a muziku Aleksandar Dimovski. U predstavi igraju: Maja Andonovska-Ilijevski, Ognjen Drangovski, Sonja Mihajlova, Ivan Jerčikj, Ilina Čorevska, Martin Mirčevski, Vasko Mavrovski, Viktorija Stepanovska-Jankulovska, Valentina Gramosli, Petar Spirovski, Sandra Gribovska, Anastazija Hristovska. R.K.

Najznačajniji su radovi maestra Pina Sinjoreta, poznatijeg kao “Mikelanđelo Murano stakla”. Sarađivao je sa istaknutim umjetnicima kao što su Salvador Dalí, Džef Kuns, Mark Kvin, Emilio Vedova, Dale Ćihuli

Galerija će predstaviti i radove kubanskog umjetnika Alfreda Sosabrava, te Fabia i Andrea Taljapijetre, i Simona Cenedesea. Iz prvoklasnih majstorskih radionica Venecije potekle su brojne metode izrade stakla. Majstori sa ostrva Murano znali su tajne izrade stakla koje nije znao niko drugi na svijetu. Njihova vještina izrade predmeta od stakla uzdignuta na nivo umjetnosti zbog čega su Murano stakla postizala izuzetno visoke cijene na svjetskom tržištu. R.K.

Poema ljubavi u crkvi Santa Marija Koncert pod nazivom “Poema ljubavi” violiniste Vadima Tsibulevskog iz Azerbejdžana i pijaniste Oleksija Molčanova iz Ukrajine biće priređen u nedjelju veče u 21 sat, u crkvi Santa Marija. Na repertoaru će biti kompozicije J. Bramsa, E. Šosona i Đ.Tartinija. JU “Grad teatar” realizuje koncert u saradnji sa Muzičkom akademijom Cetinje. Vadim Tsibulevski je završio Državni konzervatorijum Čajkovski, a od 1997. živi u Antverpenu i nastupa kao koncert-majstor sa raznim orkestrima. Molčanov već duže živi i radi u Crnoj Gori, a nastupao je na brojnim svjetskim festivalima.

KULTURA

SARADNJA MINISTARSTVA KULTURE I EXITA

Domaće kreativne snage na Sea Dance festivalu

Ministarstvo kulture, u saradnji sa EXIT timom, u okviru projekta “Kreativna Crna Gora”, pružiće priliku brojnim mladim i neafirmisanim crnogorskim stvaraocima da svoje kvalitete i talente pokažu publici iz cijelog svijeta na jednom od najznačajnijih festivala Jugoistočne Evrope - Sea Dance-u. Tako će u okviru posebnog tematskog lokaliteta pod nazivom “Living culture”, biti oformljeno nekoliko segmenata koji će domaćim umjetnicima iz sfere muzike, likovne umjetnosti i filma, pružiti priliku za prezentaciju svog rada publici iz cijelog svijeta. Tim povodom, a u okviru programa “Živimo kulturu”, biće pokrenut konkurs za mlade izvođače kojima se pruža šansa da nastupe na novoj festivalskoj bini, posvećenoj promociji domaćih autora. Projektom je planirano i raspisivanje konkursa namijenjenog crnogorskim likovnim umjetnicima. Svi zainteresovani stvarao-

ci imaće priliku da dostave idejno rješenje kreativnog oslikavanja muralima dijela fabrike “Betonit” u Buljarici, vizuelno najatraktivnijeg segmenta festivalske lokacije. Tokom sva tri festivalska dana, u dijelu fabrike “Betonit”, publika će imati prilike i da se upozna sa stvaralaštvom crnogorskih kinematografa, i to kroz projekciju domaćih filmova. U cilju savremene revitalizacije jedinstvenih i prepoznatljivih vrijednosti Crne Gore, i promocije crnogorskog kulturnog proizvoda, mnogobrojna festivalska publika će imati priliku da pogleda i kupi neke od proizvoda nastalih u okviru programa “Kreativna Crna Gora”. Uspostavljanjem saradnje sa EXIT timom i “Sea Dance” festivalom, Ministarstvo kulture želi da afirmiše lokalne proizvode, stvaraoce i umjetnost široj međunarodnoj festivalskoj publici i da na najbolji način predstavi kulturni identitet Crne Gore i njeno kulturno-istorijsko nasljeđe. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

INTERVJU: MILUTIN DAKA DARIĆ O DEBITAN

ŽELIO SAM FILM KOM NEMA NIJ NEGATIVNOG LI

⌦ Marija Roganović

Dugometražni debi crnogorskog reditelja i scenariste Milutina Dake Darića “Dohvati nebo”, premijerno je prikazan na nedavno okončanom Montenegro Film festivalu u Herceg Novom. Radnja filma je kolaž ličnih emotivnih sjećanja, ispričanih kroz život jednog “malog”, a za svoju porodicu velikog čovjeka, Milutina, ističe u razgovoru za Vikend novine, Darić.

■ MALI ČOVJEK JE

NUKLEUS DRUŠTVA

IX PJACA OD FILOZOFA OVOG VIKENDA

Dva predavanja na temu “Kako misliti izbjeglištvo” Predstavljanjem teze “Humanitarnost kao politika državljanstva”, Čarne Brković, večeras od 21 čas na Pjaci od Kina, biće otvorena IX Pjaca od Filozofa u okviru Međunarodnog Festivala KotorArt. Sjutra veče, na istom mjestu, u isto vrijeme, publika će imati priliku da sluša predavanje Adriane Zaharijević, sa temom “Mi izbjeglice:

Život koji se ne može živjeti”. Urednica ovogodišnje Pjace je Paula Petričević, filozofkinja, aktivistkinja, feministkinja, magistarka političkih nauka. Tema ovogodišnje Pjace je “Kako misliti izbjeglištvo?”. Kao i svake godine, nakon predavanja, započinje otvorena diskusija sa prisutnima, a ulaz je slobodan. R.K.

“Mislim da je upravo taj ‘mali’ čovjek nukleus svakog društva i zapravo on čini društvo kao takvo. Mali čovjek je potrošač i proizvođač, svi ostali su ili jedno ili drugo. Ne znam da li sam uspio, ali sam želio da film ne sadrži ni jednog negativnog lika. Mislim da je najbitnije imati časne i poštene namjere, a kad se čestitom čovjeku čini da više nema snage, onda život uzima stvar u svoje ruke i najčešće poslaže kockice onako kako treba. Svjestan sam da danas nije popularno razmišljati na ovaj način i da to liči na donkihotovsku borbu sa vjetrenjačama, ali meni se pokazao kao dobar. Na kraju krajeva sa kim da se borimo ako ne sa vjetrenjačama, nećemo valjda sa ‘malim’ čovjekom?”, pojašnjava Darić. Nastao u produkciji “Portun D” sa Cetinja, Darićev prvijenac okuplja i zavidan glumački ansambl, pa su se tako u glavnim rolama našla velika imena domaće, ali i regionalne kinematografije kao što su Milan Kovačević, Maja Šarenac, Petar Božović, Mladen Nelević, Branimir Popović, Aleksandar Saša Petrović,

Vanja Jovićević, Omar Bajramspahić, Miloš Pejović i mnogi drugi. Prema njegovom mišljenju, svako kinematografsko djelo nastaje na “čardaku ni na nebu ni na zemlji”, pa stoga ponekad nije presudno da su produkcijske mogućnosti glavni preduslov za realizaciju jednog autorskog filma. Ili, kako on voli da kaže to je “saradnja između sila odozgo i sila odozdo”.

■ ZAVIDAN GLUMAČKI ANSAMBL

“Filmski stvaraoci su uvijek na nekom čardaku koji se nalazi između. Taj zavidan glumački ansambl mi nije bio dostupan samo mojom zaslugom, nego upravo zaslugom i saradnjom sa tim silama u koju bezuslovno vjerujem. Tokom stvaranja ovog filma bio sam pod konstantnom tremom iz dva osnova: prvi je, rekao bih normalna stvaralačka trema, a drugi jer su svi u ekipi, i oni ispred i oni iza bili već uveliko ostvareni filmski radnici, a ja sam kao debitant bio na početku. Nije lako, zar ne?”, ističe ovaj scenarista i reditelj. A s obzirom na to da se “Dohvati nebo” bavi realnim i opipljivim temama iz svako dnevnog života, ovaj filmski stvaralac objašnjava da

je i te kako bitno, možda i najbitnije, praviti ostvarenja koja su zasnovana na ovoj tematici. “Bilo da se radi o porodici Korleone u ‘Kumu’ ili o Milutinu u Živkovom filmu ‘U ime naroda’, većina filmskih ostvarenja zasnovana su na tematici realnog života. U filmovima koji govore o temama iz realnog života je riječ o nepisanim zakonima koji ipak snažno djeluju. Našaliću se

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

KULTURA

NTSKOM OSTVARENJU

MU JEDNOG IKA pa ću reći da ponekad djeluju više i moćnije negoli oni pisani. Meni je tema iz realnog života bila najbliža, tako reći suživotna. Mislim da sam kao mali običan čovjek najbliži sa upravo takvim temama, pa mi je samim tim i taj životni put najpoznatiji. Možda upravo iz tog razloga što je realan”, kaže Darić.

■ ŠRAFCIGEROM NE

MOŽETE ZAMIJENITI TOČAK

Sam film namijenjen je svim onim koji žive samo za svoje lične interese, bilo da se radi o materijalnim, emotivnim ili nekim drugim interesima, izričit je ovaj režiser. “Ovaj film je tu da ih malo upozori. Po prirodi stvari čovjek sazrijeva u zajednici, i kao takav je uvijek zavisan o nekome i kao takav opstaje. Tu vidim sreću. Pošto uvijek neko živi zbog nas, moramo i mi živjeti zbog nekoga. Jaki smo kad smo u zajednici, a veoma krhki kad smo jedinka. Prvenstveno mislim na porodicu. U principu je film namijenjen svima, jer je u njemu ljubav, na prvom mjestu”, istakao je on. Osim režije svog dugometražnog pojedinca, Darić potpisuje i scenario.

Po njemu, to su dvije nerazdvojive karike, sa potpuno različitim izazovima. “Što se mene lično tiče, lakše mi je nešto zamisliti nego zamišljeno napisati, a s druge strane, lakše mi je napisati nego napisano snimiti. Najveći izazov je sve to predstaviti ekipi, kako onoj ispred, tako i onoj iza kamere. Mislim da je sinhronitet među svim ovim izazovima glavni preduslov za ozbiljno kinematografsko djelo. Diplomirao sam u klasi Nikole Vukčevića i moram priznati da sam “pokrao” njegovu jako bogatu riznicu zanata. Na predmetu scenario su mi predavali Srđan Koljević i Jelena Milošević i njih sam opustošio u tom smislu, a poetika i estetika leži u nama samima, kojim ćemo ih alatima predstaviti to je lično naša odluka. Šrafcigerom ne možete zamijeniti točak”, priča Darić.

■ “DOHVATI NEBO” JE SADA U VLASNIŠTVU PUBLIKE

Mišljenja je da će film “Dohvati nebo” imati lijep festivalski život, kako regionalni, tako i svjetski. “Nadam se i nekoj regionalnoj distribuciji, ali život filma ‘Dohvati nebo’ je sada nezavisan od mene, on je sada u vlasništvu publike”, smatra on. U potpunosti je saglasan sa nedavnom konstatacijom producenta Ivana Đurovića, da su ovo istorijski dani za crnogorsku kinematografiju. “Bitno je istaći sa su upravo Ivan Đurović i njegova producentska kuća ‘Artikulacija’ preteča ovakvog dobrog stanja što se tiče kinematografije u Crnoj Gori, koja je naravno ravnopravan takmac mnogo

Detalji iz filma

Tokom stvaranja ovog filma bio sam pod konstantnom tremom iz dva osnova: prvi je, rekao bih normalna stvaralačka trema, a drugi jer su svi u ekipi, i oni ispred i oni iza bili već uveliko ostvareni filmski radnici, a ja sam kao debitant bio na početku. Nije lako, zar ne

većim produkcijama u regionu. Sjetimo se kontinuiranih filmskih foruma pod organizacijom producentske kuće ‘Artikulacija’, na kojima smo godinama raspravljali kako treba postaviti stvari što se tiče kinematografije u Crnoj Gori. Sad u ‘Artikulaciji’ imamo ozbiljan rental, što je isto razlog za radost”, podsjetio je Darić. Međutim, crnogorska kinematografija mnogo duguje i Branku Baletiću, Janku Ljumoviću, Sehadu Čekiću, Andru Martinoviću, Veliši Popoviću, Nini Redžepafić i mnogim drugim stvaraocima, ističe Darić. Iako danas imamo Filmski centar Crne Gore, Udruženje reditelja i produce-

nata, Udruženje glumaca i sl. on smatra da smo još uvijek daleko od “zatvaranja kruga proizvodnje”, jer nam nedostaju Udruženje filmskih radnika, kao i Primijenjena akademija iz koje će izlaziti direktori fotografije, scenografi, kostimografi, šminkeri, dizajneri zvuka...

■ OGROMAN PERIOD OD IDEJE DO REALIZACIJE

“Potpuni je deficit u tom smislu i još uvijek od ionako skromnog novca koji dobijamo za produkciju, puno izdvajamo za uvoz upravo ovog kadra iz zemalja regiona, i samim tim puno se novca troši van granica Crne Gore. Mnogo me raduje interesovanje ministra kulture Crne Gore Aleksandra Bogdanovića za realizaciju filmskog studija u našoj državi, ali naša administracija je poznata po tome da je ogroman period od ideje do realizacije. Treba prvenstveno znati da se filmski studio ne otvara kao tržni centar, ne treba sve da bude opremljeno i novo. Filmski studio nastaje tako što se definiše i zakonski odredi prostor na kojem će se snimiti prvi kadar, a sve drugo se gradi godinama. Sve ovo ne govorim samo u

smislu da je filmskim stvaraocima potrebna podrška, već u smislu da je kinematografija velika industrija koja može ostvariti ogromne prihode, kako za filmske stvaraoce, tako i za državu Crnu Goru”, kaže ovaj reditelj.

■ U LANCU KULTURE NISU SVE KARIKE DOBRE

Darić, koji je osim filmske režije na Cetinju, diplomirao i grafički dizajn, djelimično je zadovoljan odnosom prema kulturi u našoj zemlji. “Uvijek se može naći po neka karika u lancu kulture koja izaziva kod mene sreću i radost, ali sa druge strane lanac kulture u Crnoj Gori je veoma dug i nažalost nisu sve karike tako dobre. Kad bi se taj lanac malo zategao pukao bi po većini karika. Potrebno je upravo ono o čemu sam već govorio, prilikom realizacije neke ideje zatvoriti krug do kraja. U suprotnom, ta ideja će lebdjeti u vazduhu, a u nekim papirima će pisati kako se na toj ideji nekada radilo. Druga presudna datost je da pravi ljudi budu na pravim mjestima, ili će od bogatog cnogorskog lanca kulture ostati samo lančić”, zaključuje režiser.

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

RIJEČ IMA DINO ŠARAN ZA VN O ŠTUKAMA, CRNOJ GORI, FENOMENU KOKUZA, ZA

NACIONALIZAM I FAŠ SU PARAVAN ZA KRIM ⌦ Danilo Brajković

Sa nastupa benda Letu štuke na festivalu City Groove u Podgorici

storija je pokazala da su nacionalizam i fašizam samo paravan za kriminal. Nažalost, svjestan sam da bi se dobar dio mnogih mladih generacija, čast izuzecima i klincima koji slušaju ili nas ili neke poput nas, latio i puške bez problema, iako nemaju pojma o ratu, nisu učestvovali u tome i nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa njim, osim preko, možda, roditelja, familije, upozorava Šaran.

Čudno, ali istinito - da nije bilo podgoričkog festivala City Groove krajem juna, izgleda da bi ljeto u Crnoj Gori proteklo bez nastupa izvrsnog bosanskohercegovačkog rokenrol benda Letu štuke, na čelu sa frontmenom i autorom Dinom Šaranom. Bila je to, ispostaviće se, jedina prilika da Letu štuke našoj publici, makar djelimično, uživo predstave pojedine novitete sa četvrtog studijskog albuma “Topla voda”, koji su lansirali u orbitu krajem prošle godine i to za izdavačku kuću Menart. “Bože zdravlja”, “Supermarket”, “Bočice”, “Zemlja gori” i još nekoliko novih pjesama, bend je energičnim i emotivnim koncertima, nedugo nakon premijere albuma, približio ljubiteljima u Beogradu, Ljubljani, Zagrebu i matičnom Sarajevu, kasnije i širom bivše Jugoslavije, a i Podgorica je dala svoj doprinos. Istina, mogao je festivalski prostor na Stadionu malih sportova biti i popunjeniji, ali ti koji su došli - znali su čime Letu štuke raspolažu i šta će dobiti. Zanimljivo, Šaran i ekipa preuzeli su binu od Zostera, takođe benda iz BiH. Može se reći da je Zoster rasplesao stadion, a Letu štuke su, tradicionalno, spustile gas i teleportovale publiku u magični kutak zvani - intimna svirka. Pod-

goričani su je pomno ispratili, pjevali, učili lekcije i nagradili bend aplauzom, a Šaran, u razgovoru za Vikend novine, priznaje da to nije prošlo nezapaženo kod muzičara, mada ništa manje od žitelja našeg glavnog grada i Crne Gore niko nije ni očekivao. “Veoma cijenimo odnos koji imamo sa Crnom Gorom i koji odolijeva zubu vremena. Svirali smo uzduž i poprijeko vaše države i sjajni su to domaćini. I

VEOMA CIJENIMO ODNOS KOJI IMAMO SA CRNOM GOROM I KOJI ODOLIJEVA ZUBU VREMENA. SVIRALI SMO UZDUŽ I POPRIJEKO VAŠE DRŽAVE I SJAJNI SU TO BILI DOMAĆINI. I U VIRPAZARU, I U NIKŠIĆU, PLJEVLJIMA, PODGORICI, NA PRIMORJU. MA, SVUDA. ČAK JE I POBJEDA PRIJE NEKOLIKO GODINA OBJAVILA NAŠ TREĆI ALBUM ‘BROJEVI RAČUNA’ UZ DNEVNI TIRAŽ, TAKO DA SMO MI U CRNOJ GORI DOMAĆI. TA PRIVILEGIJA ZNAČAJNIJA NAM JE OD BILO KOG TIRAŽA, PREGLEDA

u Virpazaru, i u Nikšiću, Pljevljima, Podgorici, na primorju. Ma, svuda. Čak je i Pobjeda prije nekoliko godina objavila naš treći album ‘Brojevi računa’ uz dnevni tiraž, tako da smo mi u Crnoj Gori domaći. Ta privilegija značajnija nam je od bilo kog tiraža, broja pregleda”, iskreno će Šaran.

■ NUMERA NE MIJENJA SVIJET

Aktuelna ljetnja sezona i nastupi na otvorenom omogućili su bendu da promoviše misiju “Tople vode” po bivšoj Jugoslaviji, ali jasno je da će albumu trebati još vremena da zasija. Prosto, muzika Štuka iziskuje strpljenje, upravo ono što je Šaran imao dok se u studiju

bavio društveno angažovanim temama i dovodio ih u vezu sa ljubavnim. “Zadovoljan sam. Album je stvaran i rađen pažljivo, potrudili smo se. Rađen je dugo, jer sam puno toga prosijavao i bacao da bi to bio taj komplet pjesama. Nije mi bilo svejedno, naravno da sam želio da bude na nivou. CD, nažalost, izumire kao izdanje, ne znam hoće li se to promijeniti i kada će. Ima nas na Deezeru, Spotify servisu, može se tu slušati-skidati, kao i na našem Jutjub kanalu, pa preporučujem publici da se pretplati, čitava je tu naša diskografija”, svjestan je Šaran da se publika sve više priklanja Jutjubu. Na City Groove festivalu imali smo priliku da

ugostimo i Dubiozu kolektiv. Sa njima, Letu štuke su za novi album upakovali “Zemlja gori”, kako je istakao Šaran, satiričnu poskočicu o preskakanju hom o sa-

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

ŠIZAM MINAL piensa u lancu ishrane. Koliko god se mi približavali Zapadu, nastavlja Šaran, ipak je ovo Balkan, koji ga uvijek motiviše, a saglasan je sa konstatacijom da se u naslovu vrlo lako može zamisliti “Balkan gori”, pošto ne posustaju oni koji pokušavaju da umiješaju prste i začine čorbu. Kako bi objasnio ulogu muzike u takvom odnosu, Šaran se prisjetio Boba Dilana i očekivano - pogodio pravo u centar. Njegov stav naročito bi trebalo da razdrma mlade. “Dilan je davno otpjevao, a to je prva pjesma po kojoj je postao poznat, ‘Blowin In The Wind’. U njoj kaže da numera ne mije-

Dino Šaran

nja svijet, već može biti saundtrek za određeni istorijski period ili događaje. Što se tiče nacionalizma, bilo koje vrste fašizma, istorija je pokazala, a zato se u pjesmi ‘Zemlja gori’ i obraćam baš njoj, da je to samo paravan za kriminal. Dio stanovništva, oni ljudi koji su meni važni, razumiju od početka o čemu se radi. Međutim, Bože moj, ne možemo uticati na većinu. Znamo šta je ukus većine. Nažalost, svjestan sam da bi se dobar dio mnogih mladih generacija, čast izuzecima i klincima koji slušaju ili nas ili neke poput nas, latili puške bez problema, iako nemaju pojma o ratu, nisu učestvovali u tome i nemaju nikakvih dodirnih tačaka sa njim, osim preko, možda, roditelja, familije”, upozorava Šaran.

■ PRATIM WHO SEE,

RAMBA, VOJKA V...

A takvi društveno-odgovorni tekstovi rijetkost su danas. S druge strane, odzvanjaju lake note i jednostavne rime, mladi to upijaju kao sunđ e r, a Šaran zna i zbog čega. “Nemaju veze sa realnošću, jer su to tekstovi koji se tiču osvete, odmjeravanja snaga, materijalnog statusa. Kada je neko kokuz, kako se kod nas u BiH kaže za onog ko nema novca, onda se on poistovjećuje sa onima koji imaju novac. To je razlog. Želiš biti dio miljea kome ne pripadaš u stvarnom

DRŽIMO SE ZLATNE SREDINE Ljeto je doba godine ka-

da su muzičari tradicionalno više prisutni na binama nego u kući ili studiju. Letu štuke važe za jedan od angažovanijih bendova, ali Šaran objašnjava da svemu treba pristupiti uz dozu zdravog razuma i dobre procjene, tako da ni porodični život ne mora patiti zbog karijere. “Nisam preambiciozan, pa da stalno radim i sviram, da samo zarađujem neki novac. Kada nas pozovu - sviramo. Ne pravimo velike kompromise, svi smo sa porodicom, balansiramo to. Ne treba biti prosječan ni u čemu, ali treba se držati zlatne sredine”, recept je Šarana. vremenu, a ta akutna zaraza materijalizma nas košta i buduće će generacije koštati, potpomognuta napretkom tehnologije”, predviđa Šaran. Letu štuke, tvrdi njihov lider, pripadaju grupi poslijeratnih bendova, a jednostavnim pregledom lajnapa većine festivala u regionu lako je primijetiti da bendovi sa 20 i kusur godina karijere maltene čine većinski dio učesnika, dok je sve manje mladih bendova i onih u povoju. I Šaran primjećuje taj trend, mada smatra da i među onima koji tek dolaze ima kvaliteta. “Ima poslijeratnih izvođača ili bendova koje pratim. Tu je Edo Maajka, onda TBF, kod vas Who See, Rambo, mada je, istina, on prije rata počeo, odnosno pred rat. Tu je u Dubioza... Poštujem veoma kolege koji su 30 i više godina na sceni. Znate, nije se lako baviti ovim poslom. Novije generacije? Pa, više su to individualci koji pokušavaju provući svoju priču. Zanimljiv mi je Vojko Vrućina iz Splita, među hip-hoperima. Ima neke nade, vidim u Sarajevu neke mlade bendove. Nedavno smo bili gosti Mostarske rok škole, nastupali smo, pa smo gledali njihove polaznike. Iza svega mora stajati rad i upornost, ne može se preko noći ništa. Što dođe brzo - brzo i umre”, završna je poruka Šarana.

Foto: Nemanja Đorđević

ZARAZI MATERIJALIZMA

ZABAVA

Dijelimo ulaznice za Top Hill Budvanska diskoteka Top Hill sezonu gostovanja regionalnih zvijezda, pod okriljem programa “Balkan Soul”, nastavlja večeras i to nastupom Maje Berović. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Top Hill”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Top Hill nagrađuju sa po dvije karte za pomenuti nastup.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

DARKO RUNDEK O KARIJERI

NIKAD SE NISAM PRIKLANJAO KIČU I ŠUNDU

Rundek na Bedem festu

Popularni hrvatski muzičar Darko Rundek za bosnaske medije govorio je o novoj pjesmi “Reci ne” koju je objavio prije nekoliko dana, ali i četiri decenije dugoj karijeri u kojoj nema mrlje. Upravo to je činjenica na koju je, kaže nam, najviše ponosan. “Nikad nisam bio skandalozan, nisam objavljivao ništa loše i uvijek sam bio pristojan. To je možda ono na šta sam ponosan. S druge strane, lako je ostati svoj i dosljedan sebi, zašto bi se čovjek priklonio kiču i šundu, niko te na to ne sili”, kategoričan je Rundek.

Inače, ovaj muzičar je posljednjih dana u fokusu javnosti upravo zbog pjesme “Reci ne” kojom je podržao Greenpeaceovu kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu. “Plastika za jednokratnu upotrebu je globalni problem, a aktivisti nastoje da šire svijest o njenoj štetnosti i tako smanje upotrebu. Čini mi se da je krajnje vrijeme da se izađe nakraj s ovom problematikom. Ideja mi je zapravo pala na pamet kad sam od Greenpeaca dobio poziv da učestvujem u finansijskoj podršci ovoj kampanji”, kaže Rundek.

LAKE FEST OTVARANJE KOJE ĆE SE PAMTITI

BEBEK: DRAGO MI JE DA ME SE CRNOGORSKA PUBLIKA UŽELJELA

⌦ Mira Rovčanin, foto: Marko Ristić

Ljubitelje rok muzike, dobre energije i prirodnog okruženja već devet godina zaredom okuplja Lake fest, a prvo veče ovogodišnjeg izdanja pamtiće se po odličnim nastupima Željka Bebeka i Nikole Vranjkovića. Čast da otvori festival pripala je lokalnom bendu Srđine strijele. “Ovo nam je vatreno krštenje. Prvi put nastupamo i odgovornost je malo veća. Nastupamo pred svojom publikom u svom gradu”, kazao je uoči nastupa frontmen benda Srđa Simunović. Nakon Srđinih strijela, na binu je izašao Akademia bend iz Bara, ko-

ji je publiku pripremio za muzički spektakl uz branu Krupačkog jezera. Božidar Dragović, gitarista i kompozitor grupe vjeruje da će prvo gostovanje na Lake festu prerasti u tradiciju. “Ovaj bend je davno zaslužio da ovdje zasvira, ali nam se nekako nijesu poklapale kockice i evo sad je pravo vrijeme. Mi smo u Nikšiću uvijek rado viđeni gosti. Svirali smo po neki lokalima, imamo ovdje dosta rodbine, drugara. Dosta toga nas veže za Nikšić i volimo da dođemo”, naglasio je Dragović. Nastupom je zadovoljan i niški dvojac Stereo banana, kao i hrvatski rep-rok bend TBF koji je po dru-

gi put nastupio na Lake festu. Kako se i očekivalo, najviše publike došlo je da isprati nastup Željka Bebeka koji je opravdao sva očekivanja. Publika je u glas pjevala poznate hitove iz sedamdesetih i osamdesetih godina, kao i one novije koje su poznatog muzičara ponovo vinule u vrh muzičkih dešavanja. Bebek kaže da se ne sjeća kada je poslednji put pjevao pred nikšićkom publikom. “Ovdje u Nikšiću nijesam bio 20 i kusur godina. Puno sam slušao o Lake festu od kolega koji su bili, a volim Nikšić zbog nikšićkog piva. Imam lijepo iskustvo sa publikom u Crnoj Gori sa koncerata na Pri-

morju, pa mislim na neki način da me se ova publika uželjela. Drago mi je da su turističke organizacije uvidjele da postoji veliki potencijal u organizovanju festivala na ovako neobičnim mjestima”, kazao je Bebek najavljujući izlazak novog albuma na proljeće. Publikom i Lake festom zadovoljni su i članovi američkog benda Dog eat dog, koji kažu da je zadovoljstvo nastupati u Nikšiću koji im se mnogo dopao. Prvo veče festivala zatvorio je nikšićkoj publici dobro poznat muzičar, kompozitor, gitarista, tekstopisac i producent Nikola Vranjković. “Jedan od najdražih festivala na

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

ZABAVA

AMAZONOVA SERIJA ª GOSPODAR PRSTENOVAº

Prva sezona u 20 epizoda Amazonova serija “Gospodar prstenova” na čelu s rediteljem J. A. Bayonom i scenaristima JD Payneom i Patrickom McKayem imaće 20 epizoda u prvoj sezoni, a jedan od njenih ključnih saradnika, Tom Shippey, stručnjak za J.R.R. Tolkiena, otkriva da TV serijal nipošto ne smije mijenjati u fantastičnom svijetu koji je engleski pisac i filolog Tolkien osmislio 1930-ih i koji je zaživio na velikom ekranu u nagrađivanim blokbasterima Petera Jacksona. Serija će se, kako je Amazon potvrdio u martu, odvijati tokom Drugog doba Srednje zemlje, porazom Morgota i njegovim

protjerivanjem s Arde. Drugo doba je trajalo 3441 godinu, do Sauronovog pada, nakon propasti Númenora, kad ga je porazio Posljednji savez vilenjaka i ljudi. Filmski serijal Petera Jacksona većinom se bavio Trećim dobom Srednje zemlje, s prologom u “Družini prstena”, koja se vratila u Drugo doba i objasnila poraz Saurona. Amazonova serija, najavljena kao najskuplja serija u istoriji, sa budžetom od vrtoglavih milijardu dolara, biće smještena u godine kad se Sauron uspinje na vlast. To znači da likovi poput mladog Aragorna neće biti uključeni u radnju. Nikola Vranjković

kojima nastupam je Lake. Jednostavno, ima sve te stvari koje su potrebne da bude dobro, od ambijenta do tehnike, sve je odlično”, zaključio je Vranjković. Kao i prethodnih i ove godine organizovan je prostor za kamp u Krupačkim topolama. Zbog velikog interesovanja posjetilaca koji dolaze porodično, kamperski prostor je obogaćen kutkom za najmlađe. U cilju bezbjednog povratka posjetilaca svojim odredištima, a u okviru kampanje “Kad pijem, ne vozim” i ove godine omogućen je sigurniji prevoz po povoljnim cijenama. U toku je i tradicionalna ekološka kampanja u cilju promo-

cije selektivnog odlaganja ambalažnog otpada, a u okviru koje najodgovornije i najvrednije reciklere, koji sakupe 20 plastičnih čaša, čekaju pokloni. Tokom muzičke manifestacije organizovano je i sakupljanje plastičnih čepova u cilju nabavke specijalizovane opreme za osobe sa posebnim potrebama. U festivalskom prostoru postavljena je skulptura pastrmke koju je od sakupljenih čaša tokom prošlogodišnjeg Lake festa izradio vajar Marko Petrović Njegoš. Druge festivalske večeri nastupali su Off Duty, Kilo Kilo banda, Ibrica Jusić i Bombaj štampa, Prti bee gee, Pankreas i Gramophonedzie.

Detalj iz kampa

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

ORGANIZOVANI AUTOBUSI IZ VEĆINE CRNOGORSKIH GRADOVA

Svi na Sea Dance organizovanim prevozom ⌦ Fi.J. Sea Dance je i ove godine, za sve festivalske fanove u Crnoj Gori obezbijedio organizovani autobuski prevoz iz većine crnogorskih gradova ka plaži Buljarica u vrijeme trajanja festivala, a koji će se odvijati svakodnevno od 30. avgusta do 2. septembra.

■ LINIJE I STANICE Autobusi iz Nikšića, u danima trajanja festivala kretaće za Buljaricu ispred Manastira u 16.00 časova. Na ruti ka Buljarici autobusi će stajati i preuzimati putnike u Danilovgradu u 16.30 sati kod kružnog toka, Podgorici u 17.00 časova ispred Hrama i na Cetinju u 17.30 sati kod autobuske stanice. Autobusi iz Ulcinja, u danima trajanja festivala kretaće

ka plaži Buljarica u 17.00 sati sa autobuske stanice. Na ruti ka Buljarici autobusi će stajati i preuzimati putnike u Baru, u 18.00 časova kod hale Topolice. Autobusi iz Herceg Novog, u danima trajanja festivala, kretaće ka plaži Buljarica u 17.00 časova kod Sportskog centra. Na putu za Buljaricu autobusi će stati i preuzeti putnike u Tivtu u 18.00 sati kod pumpe Eko. Autobusi iz Kotora, u danima trajanja festivala, kretaće ka plaži Buljarica u 18.00 časova, kod Kamelije.

■ PREVOZ NA UPIT Prevoz iz svih ostalih crnogorskih gradova, a koji nisu na spisku, biće realizovan po upitu festivalskih posjetilaca. Sve prijave i rezervacije za organizaciju dodatnih linija prevoza a koje nijesu na spisku mogu

se poslati na mejl info@exittrip. org. Vrijeme dolaska svih autobusa na plažu Buljarica je u 20.00 časova sa svih relacija, a povratak sa festivala za sve autobuse predviđen je u 4.00 časa.

■ CIJENE PREVOZA Cijena karte u oba pravca iz Podgorice je 18 eura, Cetinja 16, Nikšića 29 eura, Danilovgrada 23 eura, Ulcinja 15 eura, Bara 7 eura, Herceg Novog 19 eura, Kotora 14 eura, i Tivta 17 eura. Karta se kupuje direktno po ulazu u autobus prije samog polaska.

■ ShUTTLE bUS NA RELACIJI bUdVA - bULJARICA

Na relaciji Budva - Bulja-

rica, ali i Bar - Buljarica, biće organizovan prevoz sistemom shuttle bus - kako bi se smanjila potreba za individualnim dolaskom posjetilaca. Prevoz shuttle busevima će se odvijati u kontinuitetu od 19 do 1h svakog festivalskog dana na relaciji ka plaži Buljarica i to na svakih pola sata. Povratak autobusa sa plaže Buljarice će se odvijati u periodu od 1 do 6h i to sa stajališta na magistrali. Svi polasci iz Budve biće organizovani sa stajališta kod zgrade Tre Canne, na svakih pola sata. Na putu ka Buljarici autobusi će stati i preuzeti putnike u Bečićima na autobuskom stajalištu kod hotela Mediteran, na Svetom Stefanu, kod hotela “Adrović”, u Petrovcu kod pijace. Svi polasci iz Bara biće orga-

nizovani sa stajališta kod hala Topolica, na svakih pola sata. Na putu ka Buljarici autobusi će stati i preuzeti putnike u Sutomoru na stajalištu preko puta autobuske stanice, i u Čanju na skretanju za Čanj. Cijena karte iz Budve i Bečića ka plaži Buljarica je 3,5 eura, sa Svetog Stefana 3 eura, dok je iz Petrovaca cijena 1,5 eura. Cijena karte iz Bara ka Buljarici je 3,5 eura, iz Sutomora 3 eura, dok je iz Čanja cijena 2,5 eura.

■ ZVANIčNI TAkSI

PREVOZ fESTIVALA

Zvanični taxi prevoznik festivala je Palma taxi. Garatovana cijena po pravcu na relaciji Budva - Buljarica je 24 eura po vozilu. Taxi stajalište će biti tačno obilježeno na samoj lokaciji festivala.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

Ko želi da živi vječno?

Hranom do dugovječnosti

Reja Kurcvejl, pored tehnologije, želi još nešto da stvori – veoma dug život. Ovaj šezdesetsedmogodišnjak želi da “produži našu dugovječnost u beskraj”, a nedavno je pozvao novinara lista Financial Times da doručkuje s njim kako bi mu otkrio šta jede svakoga dana i zašto. “Ova hrana vas zasiti uz znatno manje kalorija”, tvrdi Kurcvejl, a njegov izbor uopšte ne izgleda loše. NA NJEGOVOM MENIJU Na stolu se nalazi kaša, borovnice, dimljeni lo-

sos, skuša, mlijeko od soje sa vanilom, zeleni čaj i crna čokolada. Borovnice i čokolada imaju antiupalna svojstva i bogati su antioksidansima. Losos je bogat masnim kisjelinama i pokazano je da pozitivno utiče na moždane funkcije i smanjuje upalne procese u tijelu. IZ ISHRANE JE IZBACIO… A ovo su stvari koje definitivno nećete vidjeti na njegovom stolu. Kurcvejl se u širokom luku kloni mesa i radije bira ribu, a takođe je dra-

stično ograničio unos šećera. UZIMA SUPLEMENTE Međutim, to nije sve. U njegovoj potrazi za dugovječnošću hrana nije jedini put. On je ranije uzimao 250 različitih pilula dnevno, ali je njihov broj sada uspio da smanji na 100. Njih 30 popije tokom doručka – u pitanju su suplementi koji pružaju podršku njegovom srcu, mozgu, ali i seksualnom zdravlju. Ovo je dio koji će mnogi definitivno znatno teže progutati i svariti, ali ako se ispostavi da je Kurcvel u pravu – za sve postoji prvi put.

zdravlje

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

FOTO UBOD

Bezbjednost na prvom mjestu

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Djeca prelaze rijeku da bi stigla do škole. Fotowww.sudokukingdom.com grafija iz okoline Modene u Italiji, 1959. godina

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2016

2012-04-20

7 6

Medium level

7 3

7 5

2 3

Sudoku puzzle No. 3213 2015-07-31

9 4 3 6 8 2 1 7 www.sudokukingdom.com

5 1

Play sudoku online at:

2Puzzle 1 6 solution: 8 4 9

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1803

5 6

7 4

1 6

6 2

Medium level

3 6

3 9 4 7 2 5 8 1 6 Sudoku puzzle No. 3214 2015-08-01 7

2011-09-20

7 6

1 7

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

FOTO UBOD

Neka lakša vremena... Vozikanje na rošulama, Kalifornija, 1979. godine.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Grenland

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1860

7 1

7 3 5

4 9

Medium level

9 Play 1 sudoku 2 6 7 online 8 4 at:3 2 6 8 3 4 5 1 9

4Puzzle 6 8 solution: 3 9 2 2

1 9

7 1

7 3

2011-11-16

6 3 9 7 2 5 1 8 4 Sudoku puzzle No. 1803 2011-09-20

Daily Sudoku puzzle No. 1860

www.sudokukingdom.com 4 1 7 9 5 2 3 6 8

Sudoku puzzle No. 2016 2012-04-20 5

LAKŠA

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

2011-11-16

www.sudokukingdom.com

4 9

Medium level

3 1

8 5 3

6 6

1 2

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

OBAVJEŠTENJE Po š to v ani k o r i s n i ci oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me POSAO Restoranu Atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020-023, 067/342-392

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Prodajem plac 20 000 m2 i kuću 70 m2, selo Donja Brezna, 29 km od Nikšića. Povoljno! Tel: 067/898-614 Prodajem dvije Dormeo prostirke za bračne krevete, debljine 6 cm. Cijena po dogovoru. Tel: 067/378-640 MALI OGLASI DO 20 RIJEČI -1 DAN 1 EURO

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Julski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

CRNOGORSKI VLADARI Sada i na engleskom jeziku

U PRODAJI PRODAJNA MJESTA: PODGORICA - OGLASNO “POBJEDE” (JUŽNA TRIBINA STADIONA) REZERVACIJA NA MAIL: marketing@dnovine.me NIKŠIĆ - OGLASNO “POBJEDE” :

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

SPORT

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: K.B.

SUBOTA

RTCG 2 17:30

18:30

09:00 Odbojka (M): Finska - Argentina 13:30 Premijer: V. Hem - Man. siti 16:00 Premijer: K. Palas - Everton 18:00 Odbojka (M): Srbija - Kamerun 21:00 ATP Montreal 23:05 Fudbal: Napoli - Barselona 02:00 ATP Montreal

SK 2 09:00-10:55 Moto GP Austrija, trening 12:35 Moto GP Austrija: Moto 3 13:30 Moto GP Austrija: Moto GP 15:05 Moto GP Austrija: Moto 2 16:00 Odbojka (M): Belgija - Holandija 18:30 Premijer: Totenhem - A. Vila 22:30 Fudbal: Benfika - P. Fereira 00:00 WTA Toronto

SK HD 13:35 17:00 19:00

Fudbal: Hebei - Šandong Fudbal: Salcburg - Volfsberger WTA Toronto

ARENA SPORT 1 09:00 13:00 15:30 17:30 21:00 01:30 11:15 14:00 17:30 18:45 20:00 22:00 15:00 17:30 20:00

SK 4

15:00 19:00 20:55 01:45

Rukomet U17 (Ž) EP, za 15. mjesto 14:30Rukomet U17 (Ž) EP, za 7. mjesto 17:00 Rukomet U17 (Ž) EP, za 5, mjesto 19:30Rukomet U17 (Ž) EP, za 9. mjesto 21:15 Odbojka (M): Australija - Italija

SK 5 13:30 16:00 18:30

Odbojka (M): Kina - Kanada Odbojka (M): Brazil - Egipat Odbojka (M): Tunis - Slovenija DTM - 1. trka Fudbal, Premijer liga

Ragbi: Irska - Italija Fudbal: St. Galen - J. Bojs Fudbal: Bolonja - Viljaral WRC Finska

ARENA SPORT 5 15:00 Fudbal: Klermon - Lens 18:30 Fudbal: Vircburger - Hofenhajm 20:45 Fudbal: Atlas D - Verder

EUROSPORT 1 13:25 16:30

Snuker, Kina Atletika EP, ekipno

EUROSPORT 2 13:20 18:05

NEDJELJA

Odbojka na pijesku, Moskva 1.CFL: Podgorica - Budućnost Liga 1: Monpelje - Ren

ARENA SPORT 4

SK 6 14:25 16:00

Odbojka na pijesku (M) Plivanje, Svjetski kup Odbojka na pijesku (Ž) Odbojka na pijesku (Ž) Liga 1: Dižon - St. Etjen Fudbal: Sijetl - Nju Ingland

ARENA SPORT 3

Fudbal: Kašima - Jokohama Fudbal: Lids - N. Forest Fudbal: KPR - Hadersfild Fudbal: Atl. Madrid - Juventus Fudbal: Žil Visente - Porto

12:00

Odbojka na pijesku (Ž) Fudbal: Madervel - Seltik Fudbal: A. Ahen - Leverkuzen Liga 1: Marsej - Rems Košarka: Srbija - Litvanija Fudbal: Toronto - Orlando

ARENA SPORT 2

SK 3 11:30 13:30 16:00 18:05 20:00

PRVI SUPER SUNDAY: Krenula je magija Premijer lige i već u prvom kolu dva super meča u nedjelju. Njukasl - Arsenal (15.00h) i veliki derbi Mančester junajted - Čelsi (17.30) - SK 1 CG.

Fudbal: Oleksandrija - Olimpik

1.CFL: Podgorica - Budućnost

SK1 CG

● NE PROPUSTITE

Biciklizam, drumsko EP Konjički sportovi, Holandija

● NE PROPUSTITE

SK 1 CG

09:00 Odbojka (M): Kanada - Finska 15:00 Premijer: Njukasl - Arsenal 17:30 Premijer: M. junajted - Čelsi 20:00 Fudbal: Roma - Real M. 22:00 ATP Montreal - FINALE

SK 2 08:20 Moto GP Austrija, warm Up 10:00 Moto-E, Austrija 11:00 Moto GP Austrija: Moto 3, trka 12:20 Moto GP Austrija: Moto 2, trka 14:00 Moto GP Austrija: Moto GP, trka 15:00 Odbojka (M): Poljska - Slovenija 17:00 Fudbal: Materzburg - Austrija 19:00 Odbojka (M): Koreja - Belgija 21:15 Odbojka (M): Srbija - Italija

SK 3 12:00 Rukomet U17 (Ž) EP, 3. mjesto 14:30 Rukomet U17 (Ž) EP, FINALE 16:00 Odbojka (M): Holandija - SAD 18:00 Košarka U20 (Ž) EP, 3. mjesto 20:15 Košarka U20 (Ž) EP, FINALE

SK 4 12:00 Odbojka (M): Francuska - Tunis 14:25 DTM - 2. trka 16:00 Odbojka (M): Egipat - Portoriko 19:30 WTA Toronto - FINALE

SK 5

KREĆE LIGA SVJETSKIH PRVAKA: Francuska Liga 1 počela je u petak veče, a subota donosi nekoliko zanimljivih mečeva, prije svega u Provansi između Marseja i Remsa - TV Arena sport (17.30).

12:30 15:00 18:00 21:00

Filipinska košarka, plej-of Fudbal: Haken - Malme Fudbal: Hobro - Brondbi NASCAR: Mičigen

16:00 18:00

SK HD 13:35 Fudbal: Peking G - Gvangžu E. 15:30 Moto GP Ruki kup 19:30 Odbojka (M): Bugarska - Brazil

ARENA SPORT 1 11:00 Odbojka na pijesku 15:30 Fudbal: Osnabrik - RB Lajpcig 19:00 Fudbal: Napredak - Partizan 21:00 Liga 1: PSŽ - Nim 00:00 Fudbal: Filadelfija - Hjuston

ARENA SPORT 2 15:00 17:00 20:00 22:00

Liga 1: Lil - Nant Liga 1: Strazbur - Mec Fudbal: Stremsgodset Valerenga Fudbal: Atlanta - Njujork siti

ARENA SPORT 3 14:30 Fudbal: STVV - Lijež 16:45 Odbojka na pijesku, 3. mjesto 18:00 Odbojka na pijesku, finale 19:00 Fudbal: M. Boleslav - Sparta P.

ARENA SPORT 4 18:00 20:00

Fudbal: Slaven - Hajduk Fudbal: Gorica - Rijeka

18:00 20:00

Fudbal: Šarloa - Antverpen Fudbal: Rasing - Feniks

ARENA SPORT 5 EUROSPORT 1 13:25 16:30

SK 6 13:30 Odbojka (M): Kina - Argentina

Fudbal: Kolos - Zarja Odbojka (M): Rusija - Iran

Snuker, Kina Atletika EP, ekipno

EUROSPORT 2 13:20

Biciklizam, drumsko EP

SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

Foto: Dejan Lopičić

Nije bilo dobrog fudbala, ali jeste žestokih duela: Sekulić i Ciger u klinču

PODJELA PLIJENA NA TREŠNJICI 0:0

Bilo je teško gledati utakmicu, a ne igrati Zeta je mlada ekipa, Sutjeska je umorna zbog velikog broja utakmica u posljednje vrijeme (odigrali sedmi meč u posljednjih mjesec dana), a vremenski uslovi su bili nehumani, jer je u vrijeme početka bilo 37 stepeni Celzijusa. Na kraju, bitno je da su svi igrači završili meč bez posljedica! Zeta i Sutjeska su u premijernom meču 2. kola Telekom 1. CFL remizirali na “Trešnjici” bez golova - 0:0. Pravog fudbala nije bilo, teško ga je i moglo biti, a sa tim se složio šef stručnog štaba aktuelnog šampiona Nikola Rakojević. “Bila je ovo utakmica koju je teško bilo gledati, zbog vremena, ali naših trenutnih mogućnosti koje smo imali. Ovo nam je za posljednjih mjesec dana bila sedma utakmica i plus onih pola sata produžetaka protiv Slovana”, rekao je Peco, koji se nadovezao. “To je nešto što je teško izdržati, pogotovu po ovakvom vremenu. Ali, kad se uknjiži taj bod, donekle mogu da budem zadovoljan. Nakon svega, došli smo u situaciju da tokom utakmice samo razmišljam o zdravlju igrača”, rekao Rakojević, čiju ekipu u utorak očekuje revanš utakmica protiv Linfilda u 3. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope (prvi meč izgubili sa 2:1 u Podgorici). Prvo poluvrijeme je bilo loše, pamtiće se samo pokušaji Damira Kojaševića i Armina Bošnjaka, kao i jedna polušansa Marka Vučića Zoran Aković i Amel Tuzović su bili neodlučni, napravili su grešku, a ljevak Sutjeske je umjesto mreže pogodio spoljni dio. I drugi dio se uglavnom sveo na pokušaje sa distance probali su opet Bošnjak i Kojašević, te Stefan Vukčević. Ciger je u finišu utakmice bio u

0 0 ZETA Aković Tuzović Baošić Ceklić Sekulić Milojko S. Krstović (90+1’ Kontić) S. Vukčević (67’ Jamoa) Bošnjak Goranović (75’ Lambulić) Đ. Vukčević Trener: Dejan Roganović

SUTJESKA Giljen Ciger Šofranac Nedić Bulatović Bubanja Janković (81’ Petrović) Ćetković Vučić (59’ Vlaisavljević) Kojašević Nikolić (72’ Božović) Trener: Nikola Rakojević

TELEKOM 1. CFL, 2. KOLO SUBOTA DONOSI ČETIR

DOMAĆE PRVENS

Sezona broj 14 nije ni počela na pravi način, a Telekom 1. CFL je još jednom dokazala da je - liga čuda! Ne velikih, već čuda koji nemaju veze sa logikom. Prvo kolo je donijelo situaciju da Budućnost mora da bude domaćin na stadionu OFK Titograda. Kao da “plavi” nisu mogli ugostiti Rudar neki drugi dan. A o drugom kolu se tek nije mislilo na prvoligaše - Sutjeska je morala da igra juče protiv Zete, uprkos tome što je u utorak igrala sa Linfildom i što je u utorak očekuje revanš sa šampionom Sjeverne Irske u Belfastu. Niko nije razmišljao o tome da je naš prvak odigrao već šest

- Karaklajić iz Iskre je pod znakom pitanja, dok OFK Titograd može da računa na sve igrače - Rudar na raspolaganju ima cijeli roster, a Grbalj je lišen usluga povrijeđenog Raša - Podgorica ne može da računa na Tiodorovića, Vučićevića, Božanovića i Bulatovića, a u sastavu Budućnosti neće biti Vujačića - Kom nema povrijeđenih, ni kažnjenih, dok Petrovac ne može da računa na Vujovića zbog povrede

mečeva u posljednjih mjesec dana i da su igrači na izmaku snage. Kao da ljude u FSCG ne interesuje uspjeh naših klubova na evro sceni... I kao da će odlaganje jedne utakmice - recimo za mjesec dana - ugroziti regularnost takmičenja. Apsurd je - možda i najveći okršaj Iskra - OFK Titograd! Danilovgrađani ne mogu da igraju na svom terenu zbog rekonstrukcije, pa će “romantičare” ugostiti (subota, 17.30) u Beranama. Tako će učenici Aleksandra Nedovića i Dragoljuba Đuretića morati da putuju skoro 145 kilometara kako bi igrali daleko od kuće. Kao da nisu mogli da se sudare bilo gdje u Podgorici, gdje je lakše doći simpatizerima i jednog i drugog kluba. Simpatizerima koji još ne odustaju od domaćeg loptanja...

■ DA SE NOSIMO SA NAJBOLJIMA

A u 2. kolu Telekom 1. CFL nas još čekaju okršaji Koma i Petrovca (subota, 17.30) na Zlatici i oba tima će tražiti premijerni trijumf nakon remija na premijeri, dok će se u Pljevljima sudariti poraženi timovi iz prvog kola - Rudar i Grbalj (subota, 17.30). Fokus će biti na mini podgoričkom derbiju - Podgorica na svojoj DG areni dočekuje Budućnost (subota, 17.30) i širi optimizam

poslije remija pod Malim brdom. “Na nama je da se predstavimo u najboljem svijetlu i da pokažemo da možemo da se nosimo sa najboljim klubo-

GOLUBOVCI - Stadion. Trešnjica. Gledalaca: oko 300. Sudija: Miloš Savović (Podgorica). Pomoćnici: Nikola Radulović (Podgorica), Veselin Đuranović (Podgorica).

dobroj situaciji nakon asistencije Kojaševića, ali mu je Aković dobro ušao u šut. Do kraja meča, solidne pokušaje su propustili Bojan Božović i Nemanja Nedić. Sve to je bilo nedovoljno dobro za gol. “Po ovakvom vremenu je teško bilo, ne samo igrati, već i gledati utakmicu. Uprkos tome, mislim da je odigrana kvalitetna utakmica sa puno ritma. Pred kraj utakmice nas je stigao umor, pala je koncentracija i dali smo rivalu dvije situacije iz kojih smo mogli da primimo gol”, rekao je Dejan Roganović, šef stručnog štaba “vukova”. “Nadam se da ćemo u mečevima koji dolaze biti još ozbiljniji i da ćemo situacije pred golom rivala pretvarati u pogotke”. B.T.

ISKRA Blažić Jovanović Obradović Drinčić Malešević Rogošić Šahman Vukotić Đurišić Camaj Milić Trener: Aleksandar Nedović

TITOGRAD Ivanović Roganović Činedu Banović Živković Nikolić Pavlović Brnović Mendi Novović Đalović Trener: Dragoljub Đuretić

BERANE - Stadion: Gradski. Sudija: Nikola Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: Dragan Vujović (Cetinje), Ivan Bogdanović (Cetinje). Početak: subota, 17.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Iskra: Neriješeno: OFK Titograd:

RUDAR Ružić Tomašević Ćuković Kašćelan Seratlić Marković Krasić Janketić Vuković Tahirović Vujačić Trener: Edis Mulalić

17 2 5 10

GRBALJ

PODGORICA

Perović Vučetić Kartal Đukanović Merdović Kotorac Kacić Zečević Petrov Serbul Kordić Trener: Dušan Vlaisavljević

Agović Šćekić Đajić Pajović Čelebić Golubović Vujović Suzuki Maraš Kordić Sekulić Trener: Vojislav Pejović

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Srđan Jovanović (Bar). Početak: subota, 17.30

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

BUDUĆNOST Dragojević Vučić Milić Damjanović Boljević Mirković Mijić Božović Grbić Ivanović Perović Trener: Branko Brnović

PODGORICA - Stadion: DG arena. Sudija: Predrag Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: Milutin Đukić (Cetinje), Jovica Tatar (Podgorica). Početak: subota, 17.30.

58 26 16 16

Podgorica i Budućnost su se prošle sezone sastali u četvrtfinalu Kupa Crne Gore - pod Goricom je bilo 1:1, a na DG areni su slavili “plavi” sa 1:0

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

RI MEČA, MALI PODGORIČKI DERBI NA DG ARENI

STVO - LIGA ČUDA ■ KO NE VOLI

BUDUĆNOST...

Čeka ih novi veliki duel na DG areni: Nikola Čelebić i Igor Ivanović vima u našoj ligi”, rekao je lijevi bek “žutih” Nikola Čelebić, inače nekadašnji fudbaler Budućnosti. “Imamo veliko poštovanje

za protivnika, ali i obavezu da pred našim navijačima damo sve od sebe. Pokušaćemo da iznenadimo Budućnost”, jasan je Čelebić.

Budućnost nije briljirala protiv Rudara, ali je ostvarila zacrtani cilj - upisala je pobjedu. Šef struke “plavih” Branko Brnović je svjestan da Podgorica ima kvalitet... “Trener Vojislav Pejović posebno dobro zna da zatvori defanzivu. Podgoricu poštujemo, ali zna se da Budućnost uvijek ide na pobjedu”, jasan je Brnović, koji je najavio šampionske ambicije. “Momci su svjesni da ove godine mora da se juri titula. Bez titule, nemamo šta da tražimo tu, morali bi svi da stavimo prst na čelo. Sutjeska ima dobru ekipu, ali i mi imamo odličan tim. Biće uzbudljiva borba, vjerujem da ćemo mi biti prvi”, jasan je nekadašnji selektor. Budućnost nema upravu, to utiče na stanje u klubu, ali popularni Brna drži ekipu na okupu uz nadu da će je to ojačati. Međutim, često se igra “plavih” susreće sa kritikama. “Ekipa je postavila standarde, svi očekuju da postignemo tri četiri gola. To nije lako. Ponekad me iznenađuju ljudi koji kažu da vole Budućnost, a ne bih rekao da baš toliko vole, jer ako volite klub nije bitno ko je trener – Marko, Janko ili Branko... Normalno je da će da bude kritika, ali ponekad su prenaglašene”, jasan je Brnović. B.Topalović

SPORT

POČINJE DRUGA LIGA NEDJELJA, 17.30

STARTUJE 14. ETAPA

Poslije Telekom 1. CFL, vrijeme je za Drugu ligu Crne Gore - u nedjelju počinje 14. sezona u drugoligaškom karavanu. Sisitem takmičenja je identičan kao prošle takmičarske godine - prvoplasirana ekipa ide u elitu, drugoplasirani i trećeplasirani tim igraju baraž za Telekom 1. CFL, dok posljednje dvije ekipe ispadaju iz lige. Od deset drugoligaša dva će igrati kao podstanari na tuđim terenima - Lovćen i

Mornar, baš kao prošle sezone u eliti. A u prvom kolu (nedjelja, 17.30), Lovćen će u Radanovićima dočekati Grbalj, Mornar u Kotoru napada Jedinstvo, Drezga u Spužu igra protiv Otrant Olimpika, Dečić kod kuće čeka Ibar, dok je Arsenal u Tivtu domaćin Jezeru. RASPORED 1. KOLA DRUGE LIGE (nedjelja, 17.30) 17.30): Lovćen - Bokelj, Drezga - Otrant Olimpik, Dečić - Ibar, Mornar - Jedinstvo, Arsenal - Jezero. B.T.

BREZNICA NAPADA KLUŽ U LŠ 18.00

Vjera u velike stvari

Startnih 11 sa utakmice protiv ekipe NSA Sofija

KOM Pavličić Milović Radulović Đukić Blagojević Đurković Golubović Vlahović Hot Sentoku Vujović Trener: Viktor Trenevski

PETROVAC Orlić Kajević Rajović Radović Milić Kalezić Marković Tačibana Kalačević Vukčević Kopitović Trener: Rudolf Marčić

PODGORICA - Stadion: FK Kom. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Vladan Todorović (Nikšić). Početak: subota, 17.30.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Kom: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

1. SUTJESKA

1:0

2. BUDUĆNOST

2:0

3. ISKRA

3:2

4. ZETA

0:0

5. PETROVAC

1:1

6. PODGORICA

1:1

7. KOM

0:0

8. GRBALJ

2:3

9. TITOGRAD

0:1

10. RUDAR

0:2

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE

25 10 5 10

KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

DRUGA LIGA

Poslije herojski izborenog remija protiv ekipe NSA Sofija (4:4), ŽFK Breznica nastavlja kvalifikacije za Ligu šampiona - naše šampionke u 2. kolu preliminarnog turnira igraju protiv Olimpije Kluž, pod Malim brdom u Petrovcu (danas, 18.00). Rumunke su nosilac grupe 2, a Pljevljakinje bi eventualnim trijumfom zadržale nadu za prvo mjesto, koje vodi u narednu rundu kvalifikacija... “Kada smo prije četiri godine prvi put igrali Ligu šampiona bili smo srećni kada izgubimo tri razlike”, rekao je trener Breznice Zoran Vuković, koji je optimista... “Sada dolazimo u situaciju da igramo protiv Kluža i da svi misle da možemo da napravimo nešto. Vjerujem u djevojke, vjerujem da to posljednje ko-

GRUPA 2 1. KOLO Breznica - NSA Sofija Mitrovica - Olimpija Kluž

4:4 2:1

17.30 18.00

2. KOLO - DANAS NSA Sofija - Mitrovica Olimpija Kluž - Breznica

17.30 17.30

3. KOLO - 13. avgust Mitrovica - Breznica NSA Sofija - Olimpija Kluž

1. Mitrovica 2. NSA Sofija 3. Breznica 4. Olimpija K.

1 1 1 1

1 0 0 0

0 1 1 0

0 0 0 1

2:1 4:4 4:4 1:2

3 1 1 0

*Pobjednik grupe će se plasirati u narednu rundu kvalifikacija za Ligu šampiona

lo može da bude odlučujuće za prvo mjesto. Sanjamo da prođemo dalje”, poručio je Vuković. A u drugom meču 2. kola sastaju se Mitrovica i NSA Sofija u Nikšiću od 17.30 časova. B.T.

SPORT

TRANSFER U MOSKVU PRED REALIZACIJOM

MILIONA EURA PLATIĆE LOKOMOTIVA ZENITU ZA LUKU ĐORĐEVIĆA togodišnji ofanzivac blizu je dogovora sa gigantom iz Moskve. Kompletan trasnfer trebalo bi da košta 2,5 miliona eura. “On je idealna kupovina za Lokomotivu, racionalan izbor. Nije skup, dokazao se u Tuli i može da igra na više pozicija u napadačkim formacijama. Čeka ga borba za mjesto u timu sa Farfanom, braćom Mirančuk, Smolovom...”, navodi se u analizi na ruskom Sport-ekspresu. Đorđević je sa 18 godina napustio matični Mogren, potpisao za Zenit, ali ga je šampion Rusije slao na česte pozajmice - u Tvente, Sampdoriju, Ponferadinu i Arsenal iz Tule. Vrijeme je za novi izazov... Đorđević je odigrao sedam mečeva za reprezentaciju Crne Gore - postigao je jedan gol, protiv San Marina. M.A.

NOVO ISKUSTVO ZA CETINJANINA

Adžić u Varaždinu Napustio je prošlog ljeta Budućnost, bio godinu dana u Pohangu, a sada se vraća na regionalne terene - Vladan Adžić novi je štoper Varaždina. Nakon iskustva u Crnoj Gori (Bokelj, Lovćen, Rudar), Srbiji (OFK Beograd), u međuvremenu i zapažene tri godine u Suvonu, red je na Hrvatsku. “Hrvatska liga mi je zanimljiva i atraktivna, a slobodno mogu reći da je mož-

CRNA GORA SA 26 TAKMIČARA NASTUPA

SPOJ MLADOSTI I I 2,5 BORBI ZA ŠTO VIŠ

Lokomotiva cijeni Luku Đorđevića Luka Đorđević se ovog ljeta vratio u Zenit, sa još jedne od brojnih pozajmica, očekivalo se da će konačno imati bitnu ulogu u taboru tima iz Sankt Peterburga, ali... Crnogorski reprezentativac presjedio je sva četiri uvodna meča ruske Premijer lige na klupi, u međuvremenu stigao je iz Barselone Brazilac Malkolm i bio je jasno da će Luka sve teže do minuta. Ipak ono što ne cijeni Zenit, cijeni - Lokomotiva. Prema informacijama iz Rusije, dvadesetpe-

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

da i najjača liga na prostoru bivše države, tako da mi je igranje ovdje sigurno izazov. Varaždin je prošle sezone dominantno ušao u Prvu ligu, a došao sam d a svo j i m iskustvom pomognem ekipi, da ove sezone prvo izborimo ostanak, a sljedeće napravimo i nešto više, ako nam se ukaže prilika”, istakao je tridesetdvogodišnji Cetinjanin. M.A.

Makedonska prijestonica Skoplje i Arena “Toše Proeski” u subotu i nedjelju biće domaćini ekipnog prvenstva Evrope (treća grupa), a među 14 najlošije rangiranih selekcija Starog kontinenta svoje mjesto zauzela je i Crna Gora. Izabranici s elektora Osmana Erovića (njih 26) imaće zadatak da sakupe što više bodova, pojedinačno budu na nivou svojih najboljih rezultata, što će im donijeti plasman među 10 najboje plasiranih selekcija. “Da, bio bih zadovoljan plasmanom među deset, jer smo oslabljeni, s obzirom da nisam mogao da računam na višebojca Darka Pešića i sprinterke Kristinu Dubak i Saru Ratknić”, rekao je Erović. Selektor crvene družine najviše očekuje od Danijela Furtule i Tomaša Đurovića u muškoj, odnosno Marije Vuković, Slađane Perunović, Kristine Rakočević i Ljiljane Matović u ženskoj konkurenciji. “Ekipa je spoj iskusnih i provjerenih takmičara, od kojih očekujem da ponesu teret, i nadarenih koji će u budućnosti siguran sam dokazati kvalitet. Očekujem da šansu iskoriste Edin Erović, Amir Papazi, Ana Bošković i Ognjen Vojvodić”, zaključio je Erović. A nekadašnja juniorska šampionka svijeta u bacanju diska, Kristina Rakočević juriće što bolji rezultat. „Želim da pomognem da ostvarimo što bolji rezultat i plasman. Potrudiću se da do 1. septembra ispunim normu za Svjetsko prvens t v o, a l i neću biti razočarana i ukoliko to ne us-

Marija Vuković je jedna od najvećih crnogorskih nada u Skoplju pijem“, istakla je Rakočević. Na š a p r e d stavnica u skoku u vis, Marija Vuković je plasmanom na šampionat svijeta ispunila jedan od ciljeva za ovu sezonu. „Uradiću sve i da i pored povrede pomognem timu da osvoji što više bodova. Ispunila sam normu za SP, sada je cilj 196 centimetara i plaPerunović sman na Olim-

Selektor Osman Erović: Oslabljeni smo, nisam mogao da računam na višebojca Darka Pešića i sprinterke Kristinu Dubak i Saru Ratknić. Bio bih zadovoljan plasmanom među deset reprezentacija.

pijske igre u Tokiju. Nadam se da ću zaliječiti povredu i ispuniti normu za Tokio“, rekla je Vuković. Skoplje je prilika za popravljanje ličnih rekorda smatra Ljliljana Matović, koja će se takmičiti u više disciplina. „Nadam se da ćemo svi bi-

Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 10. I 11. 8. 2019.

na ekipnom ep u skoplju

iSkuStva u še bodova

atletičara predstavlja Crnu Goru u Skoplju – 16 u muškoj i 10 u ženskoj konkurenciji

DA LI STE ZNALI? Najbolje dvije selekcije u generalnom plasmanu izboriće plasman u viši rang - drugu grupu Evropskog šampionata

14 ti na nivou ličnih rekorda i da ćemo ostvariti dobar rezultat u generalnom plasmanu. Dosta takmičara je otkazalo, malo smo lošiji nego ranijih godina, ali borićemo se“, rekla je Matović. M.A.

reprezentacija učestvuje na Evropskom šampionatu u Skoplju - Crna Gora, Srbija, Andora, Jermenija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Albanija, Island, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija, San Marino, Linhenštajn i Gibraltar. Oni će se nadmetati u 20 disciplina.

juniori crne gore u nedjelju počinju ep u gruziji

Cilj je četvrtfinale i plasman na sp

Juniorska vaterplo reprezentacija Crne Gore od nedjelje će učestvovati na Evropskom šampionatu izabranici Petra Radanovića takmičiće se u grupi B sa Gruzijom, Grčkom i Rumunijom. “Cijelo ljeto smo naporno trenirali, zadovoljan sam kako su momci odradili pripreme. Sada slijedi ono glavno, i već na startu prvi veliki ispit selekcija Grčke. Izuzetno bitan meč u toj borbi za prvo mjesto i direktan plasman u četvrtfinale. To je naš osnovni cilj, da uđemo među osam najboljih ekipa Evrope, samim tim i obezbijedimo plasman na Svjetsko prvenstvo naredne godine. Ne treba potcijeniti ni domaćina Gruziju, koja je dosta napredovala u posljednje vrijeme. Idemo meč po meč”, kazao je selektor Radanović, kojem će u radu po-

Izabranike Petra radanovića najteži meč očekuje na startu šampionata, u nedjelju kada igraju protiv Grčke. Pobjeda ih praktično već vodi u četvrtfinale, u suprotnom bi morali da preskoče protivnika u osmini finala kako bi ostvarili prvi cilj

magati Vido Lompar i Predrag Jokić. Ajkulice će na startu prvenstva 11. avgusta igrati najteži meč grupne faze protiv Grčke (17:30h), narednog dana rival je Gruzija (19h), dok ih u trećem kolu čeka Rumunija (16h). Crnu Goru će u Tbilisiju predstavljati: Ilija Ra-

PROGRAM ZA SUBOTU Trka na 100 metara - Kristijan Subotić i Ljiljana Matović Trka na 400 metara - Edin Erović i Marija Živković Trka na 400 sa preponama - Dragan Pešić i Ana Mrvaljević Trka na 800 metara - Vesna Pavlićević Trka na 1.500 metara - Aleksandar Miletić Trka na 3.000 i 3.000 stipl - Slađana Perunović Trka na 5.000 metara - Miloš Dragović Bacanje kladiva - Danijel Furtula Bacanje kugle - Tomaš Đurović Bacanje koplja - Irena Bošković Bacanje diska - Kristina Rakočević Skok u dalj - Ognjen Vojvodić Troskok - Ljiljana Matović Skok u vis - Dragan Pešić

dović, Obrad Dabović, Mlađan Gopčević, Đorđije Stanojević, Marko Milić, Petar Vujošević, David Stevović, David Vukotić, Marko Mršić, Matija Sladović, Andrija Korać, Vasilije Radović, Damjan Vujičić, Jovan Vujović, Alen Isljamović. U grupi A su Rusija, Italija, Turska i Malta, u C grupi igraće Mađarska, Srbija, Slovačka i Holandija, a u grupi D Španija, Hrvatska, Njemačka i Francuska. Pobjednici grupa plasiraće se direktno u četvrtfinale, dok će drugoplasirane i trećeplasirane igrati osminu finala. Ukoliko bi Crna Gora osvojila prvo mjesto, u četvrtfinalu bi igrala sa pobjednikom meča 2C-3A. Ukoliko ajkulice osvoje drugo ili treće mjesto ukrštali bi se u osmini finala sa grupom D. M.A.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Vesna ŠofrANAc, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORT

POČELO LUDILO PREMIJER LIGE

LJETNJA MILIJARDA POSTAJE NORMA

Spektaklom na Enfildu, duelom između Liverpula i Noriča (reportažu sa tog meča donosimo u narednom izdanju Dnevnih novina) sinoć je krenula nova premijerligaška priča. Uzbuđenje je zagarantovano, čeka nas vjerovatno najbolji fudbal na planeti, a sigurno najskuplji. Premijerligaši su naime četvrto ljeto zaredom potrošili više od milijardu fun-

ti na pojačanja. “Riječ je o drugom rekordnom ljetu po potrošnji u Premijer ligi. Ne vidim razloge zbog kojih bi se u bilo kojem nadolazećem ljetu moglo potrošiti manje od miljardu funti”, kaže Den Džons, analitičar iz sportskog odsjeka konsultantske kompanije Deloitte. A kao je ko trošio (i zarađivao) možete pogledati u tabeli...

MANČESTER SITI Potrošeno: 167.000.000 Zarađeno: 69.000.000 ARSENAL Potrošeno: 152.400.000 Zarađeno: 55.700.000 LIVERPUL Potrošeno: 1.900.000 Zarađeno: 34.400.000 ČELSI Potrošeno: 45.000.000 Zarađeno: 128.300.000 TOTENHEM Potrošeno: 158.000.000 Zarađeno: 31.000.000 MANČESTER JUNAJTED Potrošeno: 159.000.000 Zarađeno: 65.000.000 VULVERHEMPTON Potrošeno: 97.000.000 Zarađeno: 3.400.000 EVERTON Potrošeno: 127.500.000 Zarađeno: 67.000.000 LESTER Potrošeno: 106.100.000 Zarađeno: 87.000.000 VEST HEM Potrošeno: 79.700.000 Zarađeno: 45.630.000

VOTFORD Potrošeno: 36.100.000 Zarađeno: 23.000.000 KRISTAL PALAS Potrošeno: 7.600.000 Zarađeno: 55.750.000 NJUKASL Potrošeno: 68.400.000 Zarađeno: 35.640.000 BORNMUT Potrošeno: 56.450.000 Zarađeno: 34.500.000 BARNLI Potrošeno: 9.400.000 Zarađeno: 8.800.000 SAUTEMPTON Potrošeno: 54.600.000 Zarađeno: 25.400.000 BRAJTON Potrošeno: 65.750.000 Zarađeno: 0 NORIČ Potrošeno: 4.170.000 Zarađeno: 1.500.000 ŠEFILD JUNAJTED Potrošeno: 47.500.000 Zarađeno: 0 ASTON VILA Potrošeno: 148.600.000 Zarađeno: 0

SKANDAL ILI DOBRA REKLAMA DERBI I RUNI SU U FOKUSU

TAJNA BROJA 32

Transfer koji je uzdrmao Ostrvo nisu ostvarili ni dva Mančestera, ni Liverpul, ni Totenhem... već drugoligaš Derbi! Popularni “ovnovi” su dogovorili saradnju sa legendarnim Vejnom Runijem 33-godišnji napadač je potpisao ugovor na godinu i po, na Prajd parku će se zvanično pojaviti u januaru 2020. godine, a nedjeljno će zarađivati sjajnih 100.000 funti. A pored uloge centarfora, biće i prvi pomoćnik Filipa Kokua! Dakle, igrač - trener. Međutim, “frku” u Engleskoj je podigrao broj 32, koji će bivši kapiten “gordog Albiona” nositi u Derbiju. Cijeli Čempionšip se pita odakle šampionu iz 1972. i 1974. novac za bivšeg špica Evertona i Mančester junajteda, koji je trenutno vedeta DC junajteda. Odgovor je u sponzorskom ugovoru i kontroverzi - Runi je odabrao 32, jer je taj broj vezan za kladionicu i internet kkazino oja nosi naziv 32Red. “Iskreno, ne bih pričao mnogo o broju. Nije to fokus. Nosio sam u karijeri različi-

te brojeve, ali je meni najvažnije da se vratim kući i pomognem Derbiju”, rekao je Runi. Ali, gazda kluba Mel Moris je za BBC potvrdio da se radi o dobrom poslovnom potezu. “Tražili smo marketinške prilike koje bi obezbijedile dolazak Runija u klub. Shvatili smo da je ovo jako pametan poslovni potez. Mi na saradnju sa firmom 32Red gledamo kao na priliku da stvorimo novac”, rekao je Moris. Svi ostali klubovi su bijesni i traže sankcije za Derbi, navijači i razni stručnjaci reklamu vide kao moralni problem, pa svi traže reakciju od FA-a... Pravila Fudbalskog saveza Engleske su jasna - reklama na poleđini dresa ne smije da prelazi sto-

GOLA JE POSTIGAO VEJN RUNI ZA REPREZENTACIJU ENGLESKE NA 190 UTAKMICA, PO BROJU POSTIGNUTIH POGODAKA JE REKORDER U SELEKCIJI “TRI LAVA”

tinu kvadratnih centimetara, tako da je Derbi na tapetu, ali FA može da reaguje tek kad Runi počne da igra u tom dresu. A do januara 2020, rekorder po broju golova u dresu selekcije “tri lava” (53) može da promijeni broj, ali su firma 32Red i Moris ispunili zadatak - o tome bruji Evropa i svijet. B.T.

• SUBOTA,1O.8.2019. www.monteneqro.travef. #GoМonteoegro

SТRATESКl PARТNERI

ItQTY' . S~A

(:"

EKSKLUZIVNI- LUKSUZNI

• • Bala,noVl

У'А

RIVIJERA -~

Regenta

71vat

BUDVANSКA

А.

NOVITEТI

...

----..._... ,._-

zvanl{:no је

gent Por t o

иесе kПl0

Montenegro ovog mjeseca

росеlо

da radi-

Regenta, objekat

ја

WATG London, inspiгisa itaJijanSkom гјујјеroт,

па

krilo hotela Re-

sa elementlma kao sto su

obiljezava ре! odina od otvaгапја posebnim programiта па koje pozivaju sve go-

genl, koje se prldruiuJe (з пЈје zamenlm rezidencljaта Venezia Ј Aqua.

dvorisni prostor rezervisan za stanovnike, sa uredenim

ste tivatske rivijere, ра i ~jгe. U susret таl0т jubileju.

угетепа

Баiа. ТгеСе

Qbjekat

prvoj

Нпlјl

karakteri~e

sa-

arhitektura

па

тога,

studl-

baStama, infinity bazenima, Ьыепот za

djecu. Sankovibazena. kao dio ponude hote]a Regent Рог-

та рош

to Montenegro. Njlhov Infinity bazen рro· gl a~en је 2018. godi ne jedпјт оо 30 najboljih па svijetu. а izuzetnu ponudu то zete probati i u restoranu i spa centru, tu је i nizdrugih specijalnlh ugodaja I dodalaka ovom Ijetu.

M Q NТENEG RO SТЛ ltS

.. ...

PARTNER SEZONE

FALKENSТE I N E R

Hotel Montene ro .....~

regenthotels.com/ regenl-portomontenegro

ЕКО I ODRZIVI TURIZAМ

HoteJ & Spa (4+ zvjezdlce). Apartments Va l masllna (3 zvjezdice) u Ваги, Turisticko naselje SJovenska plata (3+ i 4 zvjezdice), Hote! НЕС Residence (4 zvjezdice), HoteJ M-Club (4 zVjezdlсе), Alexander Luxury Sultes & Spa (4 zvjezdi се), Вlие Mediterraneап Apaгtments (3 zvjezdlce) , Hotel Кгипа (3 zvjezdice). Hote l Kadто (4 zvjezdice). Hote l Grbalj (3 zvjezdice) I Но (е l Majestic (4 zv jezdlсе) u Budvl, Apartmani Bogdanovil: (4 zvjezdiсе) u Kotoru, HoteJ Ра Ј а (а Venezia (4 zvjezdice) u UlCinju, Hotel Fobra (3 zvjezdice) u Podgorici I Hotel Раlта (4 zvjezdi се) i Hotel СаггиЬЬа (4 zvjezdice) u Tivtu.

ЕКО HOTELI Ulcinj, ВаЈј Budva, Тivat, Kotor, PodgOrica

јгот

Сг

Gore do dana s је 2S hotela i smjestajnlh objekata dobIlo medunarodne sertifikate za odrZivost u turlzrnu. Zelenl hotell рге poznatl su ро ekono mЈспоm pos!ovanju, а eko sertifikat је potvrda da tokom rada ~tede energiju i vodu. da s e u objektu гас Ј опаlпо koriste energenti, s red stva za rad i da se пј! Ьоуа provjera vrsi ро

пе

tatno utvrdenim рго cedurama. Kvalitet usluge i komfor gostlju uskladen је sa principlma po~tovanja zivotnog okruzenja i svijesti о ogranicenosti resursa. Jedna od najznacajnijlh eko l o~kih oznaka za smje~tajne objekte ј е evropska Eco-label. Objekti kOji nose oznake zelenih smjestajnih kapacitela u Сг пој Gori su: Apartma пl Utjeha (4 zvjezdice), Apartmani Kod Slavka (3 zvjezdice). Kalamper

SeoMontenegro

tJI Se-еМопtепеgrо

@) Se-сМопtспсgrо

нтосс;

Montcncgro

VASE LJETO 2019.

USUDI SE ОА PROBA5

Kvadom preko Sinjajevine MOjkOVQC

,",О bist' иpom'

zivljaj pru:!aju svojim gostima

Н neЬrojепе Iјеро

је agendja ЕхрlОгег. рreJЮZПa

te Cme Gore, sve

ta pooff-road turama koјЈта su

' с yj~ поујћ па

vallrozovali ј nedostupne рге

-ina da

djele. Оапзs su u пјihОУОј

kгuZite

nudi ЪотЬамlег BRP' kvadovi spremniza vШпји па vireod ћl

пјЈта,

motorima, pjeSke, а ро

ljadu kllomelara dugim stazama

sJjednjih nekolikogodina ј otvo-

~irom n~zemlje - od Вoke ко torske do пајУ~Љ vmova.

terenskim tetvorotocka-

~jma -

kvadovima.

Medu rljetkima kOji takav do-

djele godine. U pitanju su vozilа wшаvегiсk- koja dominiraju

ofJ-road staz.ama, ~to se u Cmoj Gori 10 se pokazalo Јсао рип ро

ро

пјепјт рrostг.щstvimа. Mnog1 su Јћ уеС proS1i сШроvimа, ko-

геПЈт

sada пшie mogutnosti vo±nје side-by-slde уoziliта, i 10 tokom

godak. Voze se iskljuCivo maka-

damskim putevima, sto gostima pruia mogutnosl da obidu drugatije, nedostupne katune, gdje mogu probatl јеlа Iz domate kuћЈпје, оЫо fзrmе sirn, mооа, с:а-

Pratetl svjetske trendove u akturlzmu I ieJje kJtjenala.

(јvnот

ја, тesз, ра vldikovce ј turistitkasela. za опе kOjl se nlsu susre1I s ovakvim vozilom, опа Јmaји izщetnи snagu, Jednostavna su za rukovanje. udobna za voinju, i savrSenl su IzЬогzз sve Ijubitelje olf-road avanture 11zazova. Glavпе ture koJe su (гепиtnо dostuрпе jesu Biogтadskl prsten kroz Naclonaln! park Biogтadska ВО та, zзНm (ита prekoSlnjajevine, i ртеko Коmоуа.

PLAlE

РААТУ

KUPALISTE Тivat

arty kupalisle је vrsta јаvnов kupali.Sla koje se organizuje u jzolovanim podrutjlта. Nalazi se па lоkзСјјата gdje Ьиkз пе иЫе па okolinu. Iтаји mogutnost ощапјzз сЈје zabavnih sadгzaja 24 sз (а dnevno. Na crnogorskom рптогји nalaze se tetiri takveplafe.

ALМARA ВЕАСН

u tivatskoj uvаИ Traste, u netaknuloj prirodi mjesla ObIatno, nalazi se plafa Аl -

SooMontoncgfO

tJI

SeeMontenegro

SecMontonogro

нтосе Ј

та га. Ona па poseban nat in pokazuJe neodoljiv Ааnп I lј е polu. Na tзkvoт mjestu i пај duZ.i odтог сјпl se suvi.Se kratют zзsvз u.tivanja koja prufa

pogJed па оtvoгепо тоге, рге

divna ~liuпkоv!tо-рЈeskоvitа оЬа lа! prozimo, cisto, azumo plavomore. Pripada visoko гапвЈгапјт plaiama, ko/e odllkuje odlltan kva litet usluge, t!stote тога i оЬаlе, uredenosti рЈа fei prislanislaza ЈаМе I brodiсе. Simbol је ocuvanog, sigurnog 1ugodnog lokaliteta, пат! јепјепов odmoru I zзЬаvl - za sve geneтaclje. тOl'$kodobro. com!тapa

Montenegro

VASE LJET0 2019.

domCkara

РRЕРОRuёUJЕМО

MOCREN Bud\lo

rertimaMlitetnog i јоојп stveпogzvuka.

oiodabirom zvodaёa, Но

telskagrupa . Budvanska п

па. Оо

sada 5и tu gostova-

li Јasпа Zlokic. КаНорl, gruра MostarSevdah Reunlon i Тће Frajle. z.atim Ana$tajдоЬаг,

Neno Belan i 80ris

ујјеrз је ОVO!); ljeta nastavi-

Novkovic.. Vec 15. avgusta

lа pro~]ogodi~nju praksu da

mjestu

Izпепадије IJubltelje тшјЈоо potpuno drugatijim sadгz.a

mozete s]usatl Апи Sta nll i Iуапи Peteгs. Iz HG .В и д vanska гlУ I Јега пајаУ l ј и ·

jima,kakvi 5udosada тalо videnl u Стој Gori.

Svakog tetvrtka па !ЈОГ пјОЈ

terasi

гепоviгапоg Ьо

teJa Мовгеп. u predivnom

restoMakarul, nastupaizuzetna muziCka Јте-

аmЫјепш рор·uр гапа

ји

па ОУот

од l lёпо!); РГОУОда

ји сј

da се se uskoro tu i

Магiјапа

ра КатЫ, Nov] fo5111

п а·

Zlopasa, k la-

Cett-

'епога. hgb и d l l O n s ko rivij e-

,о .с о т ·jnd ex .p h p/ m e/ ho!el-mogren

DRUGAёUl ODMOR

DOBRO. BOUE.

Bratimin viг, Iorine, Ресtnа grad

Pastrovski makaruli

мс

Pastrovit i, Budva

Petnjica

гed bгojnih pгjгod

ih ljepota, Реtnјјса i пјenа okolina moqu se pohvaliti ј kulturroIstorijskim lokalitetiта koji УеС PrМale broјne 905te. ТО su Bratimin ујг na гijec! Popli. arheot~ naIaZi~ Torine i роо. nдqrcкl. о)/ј i naatraktivnost broј

rul! - dornata tjesteni-

na.......t:e korijene izVenecije. а sprema se u

Datmaciji. Вokj. Pa~troviCima. sa neznatnlm razlikama u deЫjinll du!inl pa~te i u vгsti bг~.

пј" dГlJ9ih peejflд koје se nalaze

POHESITE FOto-АРАRAТ

na teritoriji opWne. za Bratimin virYezuju se broј

MOSTNATARI

ne Ieqende. а;еооа оо najpoznatiјј" QOVOГi о nastanku jrneм. Каko

se vjeruje. dvije zavдl1ene porodj. се ovdје su se pobratimile, nakon ~to је jedan od llanova jedne ро rocIice .spasio onoqa ј! druqe. $а da Је lokalitet ureden naprav\jene su prilazne staze ј roostovi. Posebnu pa!nju oduvijek pri-

vtall

'ОО--

је/о. pa~trovski тakд-

Du,.devita Та,.а, Pljevl;a mjesten па magistralnom putu Pljevlja2:abIjak. izme· du sela Budetevica i TreSnjica. nalazi se most kojl svojom агћј tekturom I dlmenzijama spada medu пајУеСе i пај Ijep~ sзоЬгаеајпе objek[е u svlletu. Most па Durdeviea Tari uzdlte se nad kanjonom ,.suzeEvrope-1 jednaJeod najposle6enljlh atrakclja

arheolo~ nalazi~te ТОО

ne, а tu Је ј IokaLitet РеСјna qrad. Onilwajutraqove5vota~izdo оо

neoIita. Takoйe, posюје ј ostarimskoq utvrOenja odrюsno kal"I'Ief',()q zida па utazu u peCtnu.

с!

u сгпоl Goгi . Dug је ЗБS metara. sagгaden перо sredno pred Drugi svetski гat. tokom kojeg је т1п! · гап 1djellmlcno sruSen. а ро zav~tku гata potpuпо ОЬПОУlјеп . Za potreье вгаdnје. postavljena је пајУetз drvena skela. Clје dimenzlJe do danas пiје· su паdmaSeпе. SпаZnоm petolutnom konstrukc1јот . gdJe glavni luk [та raspon оо Ilб metaгa. uzdlie se nad kanjonom du·

boklm vlse od 170 meta· га . U угlјеmе Izgradnje Ыо је naJvlSllutni most u Evropl. I danas тПОКјта oduzlma dah, ра ва је !а ko portal Bright Side pro-glaslo jednlrn od 20 пај Ijeps!h u Мјеоо . а tuvenl britanski magazin Тimes uvrstio u deset atrakcija koje {геЬа posjetlti. Posjetlocllmaju priliku da sa mosta g1edaju sa vj . se stтana. kao I da pje$ke predu рП!:1ro mosta.

..__.. PRIPREMA • 250 glnt~rolnog рИnilnog

'""" "''''''

• 250 g Ыј.юg рИnibюg brofno • suptno lIoflko mosUnovog иljо • 50 • таlo vodo (оо и zomlјиlЈ Pros l)otllntfgrolno p!fnlZno cmo btofпo, dOdatI bIjelo pf«tJlпo brafno, mosUnovo иl)е, 50, vodи (nello dodo,J. )ојаЈ. и brOJпU rukom rюprovitJ udOOljen;', po5Oliti, dodati пю!о VOМ I zomijtsitl. Zo vrijem. mljdoojo. tJjmo po1tПfМfIO POSUtJ braInom lIoko Је nе Ы Щерllо zo

Bihoгski cilim -

rodnl sto /u oosku. ТJjesto moiemo

Unikatno bIago Petnjice

odvoJotJ оо Ми / оо rodnog st~o I

SmOtrOtJ gotovlm tell kodo и polм kodo dobIJ. gtotJfu pavrfinu. Gotovo tJjпto POIUitJ I pustitl оо

odstojl poIо sato. ZotIm sp«ijo/nlm Iglomo (zungomo. dobljenlm od m.dltero nsk. bIljkeJ formfrotl moJrorvU. Kuvati Ih OIW JS m;nuto и slоnoј vodl, dok ne Izgube тИЈ svjШg tijпto. ОсljfdШ ih I иrviroti и ZlnlJI, posutl rendonim storlm Јlroт I prellt/ угеlјт masUnov;m

Spe<.ifilnost OVOQ kraja mofe se ilustnwati neobilnim i је dinstvenim ыtюrskim СЛimom. Svaka koca u оуom dijelu Сте Gore posJeduJe nekoliko unikatпЈ" primjeraka. Upetnjilkoj dtaтјј! nalazl se пајуеса zblrka па Balkanu, sa yj~e оо 500 unikatnih titima, nastajalih u razli{itim periOOlma. ВihorskJ tiUm sada је na listi nematerijalne kuttume ~ine (г ne 6ore, а uskoro te biti nominovan z.a listu nematerijalne kulturne tшtine UNESCQ-a. Са"

Ce"te, Monteneg,o •

u/jrm, uz тоlо ruzmoпno /U slиfitl 50 pof llcodom (dlnstonf komodf

jип«~ meso /u dМJoZl $о POVrUm fШ/n/таЈ.

Makorule

POCLED

НА

SUZU

ЕУАОРЕ

nlllollo Ih "'

Glavni luk mosta па Tari ima raspon od 116 metara i uzdi~e se nad kanjonom rijeke dubokim vise od 170 metara О

8000

Ј300

ЯDје и

иеЬо

sluIltlvrutf I

(геЬо ostovVotl do

vodl.

Iz,.A/ol'М

I ukusl Cnw Go.-."