Dnevne novine 17-18. avgust 2019. by Dnevne Novine

â&#x2013; 8 9

KOTORSKI ODBORNICI PODRĹ˝ALI PREDLOG PREDSJEDNIKA OPĹ TINE Ĺ˝ELJKA APRCOVIÄ&#x2020;A

SeferoviÄ&#x2021; i VukadinoviÄ&#x2021; potpredsjednici opĹĄtine

MONTEPUT â&#x2013; 10 11

Od Sozine ove godine ĹĄest miliona eura

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019. BROJ 2453 GODINA VIII IzdavaÄ?: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

INTERVJU: RANKO Ä?ONOVIÄ&#x2020;, POLITIÄ&#x152;KI ANALITIÄ&#x152;AR â&#x2013; 5 7

Istorija Crne Gore ne traje Za nevraÄ&#x2021;anje onoliko koliko sitniĹĄa kazna i do 2.000 â&#x201A;Ź bi da odredi Risto RadoviÄ&#x2021; RETROVIZOR â&#x2013; 3

Srpsko more, SAO Boka i tamo daleko...

USKORO IZMJENE ZAKONA â&#x2013; 17

ZAPIS SA BJELASICE â&#x2013; 30 31

Dok smo gledali PeĹĄiÄ&#x2021;a jezero Ä?inilo se da ono gleda nas

INTERVJU: GLUMICA JULIJA MILAÄ&#x152;IÄ&#x2020; PETROVIÄ&#x2020; NJEGOĹ

â&#x2013; 28

Ĺ˝alosno je ĹĄto mladi odlaze sa Balkana

HONORARI NA OSNOVU ODBRANE PO SLUĹ˝BENOJ DUĹ˝NOSTI NE MOGU BITI TAJNA â&#x2013; 14 15

ISPLATE IZ BUDĹ˝ETA ADVOKATIMA TREBA DA BUDU JAVNE, BRANIOCI SE NE SLAĹ˝U SA TIM

ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

●NEZVANIČNO Vidite kakav je izazov pred nama u Crnogorskoj. Na plus 40 ja ću da zamrznem našu inicijativu za smjenu Carevića i prepustiću Mandiću da sruši vlast u Budvi, pa neka građani vide ko je veći Srbin - ja ili on.

Ljudi, pa to je bio humanitarni koncert u Herceg Novom ... Pevalo se, igralo se. Dobro, neki momci se malo zaneli, ali ko peva zlo ne misli... Evo i ja pevam „Šta bi bilo da se čuda dese, pa Miljacka mostove ponese...“ I nikome ništa, iako je Mladić nekad „raspamećivao“ Sarajevo. Za ljubav je potrebno dvoje...

EPISKOP CPC BORIS O SKRNAVLJENJU OBJEKATA U NIKŠIĆU

Nema toga što se ne može oprati osim crnog obraza Aleksandra Maksimović

PODACI NTO

Od boravišne takse više od 5,6 miliona € Prihodi od boravišne takse naplaćeni od početka godine do 14. avgusta, iznose više od 5,6 miliona eura, što je za gotovo 900.000 eura više u odnosu na isti period prethodne godine, kazala je PR Nacionalne turističke organizacije Alek●13 sandra Maksimović.

Nepoznati počinioci oskrnavili su u noći između četvrtka i petka objekat Crnogorske pravoslavne crkve u Nikšiću grafitima neprimjerene sadržine i ispisanim ocilima po zidovima i vratima. Vladika Boris, episkop ostroško-nikšićki Crnogorske pravoslavne crkve, kaže da se radi o trećem pokušaju provokacije vjernika Crnogorske pravoslavne crkve u ● 20-21 Nikšiću.

SUBOTA

Ersin Spahić

NAJBOLJI STUDENT MEDICINE ZA VN

Znanje ću primjenjivati u Crnoj Gori NEDJELJA

Student medicine na Medicinskom fakultetu u Podgorici Ersin Spahić, dobitnik je nagrade „Komora najboljem studentu medicine” koju od ove godine dodjeljuje Ljekarska komora. ● 18-19

PRESJEČEN LANAC KRIJUMČARENJA

Državljanin Srbije uhvaćen sa 43kg skanka Policija je u Podgorici uhapsila državljanina Srbije A.O. (47) u čijem vozilu je pronađeno 43 kilograma skanka, koji je, kako se sumnja, bio namijenjen krijumčarenju u zemlje Evrop●16 ske unije.

VAŠINGTON

Tramp hoće da kupi Grenland Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Ujutru, na sjeveru, mjestimično magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren i promjenljiv, na jugoistoku u jutarnjim i noćnim satima sjeverni i sjeveroistočni, povremeno umjeren do pojačan. Jutarnja temperatura vazduha od 8 do 21, najviša dnevna od 21 do 34 stepena.

Pretežno sunčano i toplo, ponegdje uz slab do umjeren razvoj oblačnosti. Na sjeveru tokom jutra, mjestimično moguća magla ili niska oblačnost. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 9 do 23, najviša dnevna od 23 do 36 stepeni.

Danski političari ismijali su Trumpovu zainteresovanost za kupovinu ledenog ostrva. Američki predsjednik Donald Tramp privatno je razgovarao, sa saradnicima i savjetnicima, o ideji da SAD kupi ostrvo Grenland, najveće ostrvo na svijetu, kako bi se proširila američ●22 ka teritorija

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

DEMOKRATE NAJAVILE UČEŠĆE U RADU SKUPŠTINSKOG ODBORA

Ne računamo Front u opoziciju Demokrate će učestvovati u radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, pod uslovom to učini i ostatak opozicije, saopštili su iz te partije, navodeći da pri tome ne misle na Demokratski front. Portparol Demokrata Nikola Rovčanin kazao je da će ta stranka, u skladu sa dogovorom sa međunarodnom zajednicom, učestvovati u radu Odbora. „Pod uslovom da većinski dio opozicionih članova Odbora, odnosno ostatak opozicije, učestvuje u radu Odbora“, rekao je Rovčanin agenciji MINA. On je istakao da pri tome ne misle na DF „koji se ovih dana služi političkim trikovima prijeteći neučešćem u radu Odbora, a istovremeno ne podnoseći ostavke na članstvo u Odboru.“ „Lideri DF-a će uzeti učešća u radu Odbora zato što su prethodno preuzeli obavezu da podrže Plan Branimira Gvozdenovića, kojeg su Demokrate srušile Briselskim planom. Zato nervoza kod oba ekstremna pola

PLANETARNI BILANS U PRVOJ POLOVINI GODINE

Šteta od prirodnih katastrofa bila 44 milijarde dolara

U prvih šest mjeseci ove godine gubici od prirodnih nepogoda i katastrofa koje je izazvao čovjek iznose 44 milijarde dolara (39,7 milijardi eura), saopštila je švajcarska kompanija za reosiguranje Svis Re (Swiss RE). U tom periodu, najmanje 5.000 ljudi izgubilo je život u nepogodama u svijetu. Osiguravajuće kompanije pokrile su 19 milijardi dolara gubitka, jer je bilo osigurano samo 42 odsto ukupnih gubitaka. U prirodnim katastrofama pričinjena je šteta od 40 milijardi dolara, dok je ljudski faktor bio odgovoran za preostalu štetu u iznosu od četiri milijarde dolara.

naše političke pozornice“, tvrdi Rovčanin. Prema njegovim riječima, nikada više se ne smije dozvoliti da se izborno zakonodavstvo usvaja glasovima DF-a i Demokratske partije socijalista (DPS). „Kao što je to bio slučaj 2014. godine, po kojem su desetak izbornih procesa pokradeni u korist DPS-a i lidera DF-a, kao vječite Đukanovićeve opozicije“, dodao je Rovčanin. Kako je naveo, Demokrate i sada znaju da je DPS kompletno izborno zakonodavstvo unaprijed dogovorio sa liderima DF-a. „I naš je zadatak da takav dogovor srušimo, kako bi se otvorio put dugo čekanih demokratskih promjena u zemlji“, istakao je Rovčanin. Na pitanje kako komentariše stav Aleksandra Damjanovića da Posebnom kluba poslanika pripada jedno mjesto u Odboru, Rovčanin je rekao da su Demokrate unaprijed upozorile međunarodnu zajednicu da će „DF zajedno sa svojim “prijateljima”, koje je prethodno optuživao za saradnju sa prvom familijom, pokušati da proizvedu blokadu u radu Odbora, jer to jedino odgovara DPS-u“. „Svaka kombinatorika koja onemogućava DPS-u i DF-u da istrguju naredno izborno zakonodavstvo, odgovaraće Demokratskoj Crnoj Gori. U suprotnom, Demokrate neće uzeti učešća u radu Odbora“, kazao je Rovčanin. Upitan da li će poslanici Demokrata učestvovati u radu sjednice parlamenta zakazane za 23. avgust, na kojoj će se raspravljati i o popuni Odbora, on je rekao da će ta stranka bojkotovati rad Skupštine sve do stvaranja uslova za prve, slobodne i poštene izbore u istoriji Crne Gore. „To smo obećali građanima Crne Gore još 2016. godine, to obećanje ćemo i održati. Nema tog pritiska i kombinatorike koja nas može natjerati da pogazimo riječ koju smo dali građanima Crne Gore“, poručio je Rovčanin.

AKTUELNO

RETROVIZOR

GORAN POPOVIĆ

SRPSKO MORE, SAO BOKA I TAMO DALEKO... Podsjećanja radi, pjesma s početka 20. vijeka „Tamo daleko“ nastala je vrijeme dok je srpska vojska, nakon strateškog uzmaka 1916. godine, boravila na grčkim ostrvima Krf i Vido. Usput, baš je crnogorska vojska, u krvavoj Mojkovačkoj bici te godine, omogućila izvlačenje srpske vojske preko Crne Gore i Albanije, prema planu vojvode Radomira Putnika. Crnogorci su izginuli na Mojkovcu, a srpski vojnici kasnije su kukali kako: “niko ne zna šta su muke teške, dok ne pređe Albaniju pješke.” Sa Krfa i Vida zatim su zapjevali: “Tamo daleko, daleko od mora, tamo je selo moje, tamo je Srbija…” Sto i kusur godina kasnije, međutim, neki vrlo memoradumski nastrojeni srpski istoričari, političari, pjesnici, umjetnici, a posebno popovi, pokazali su izuzetan entuzijazam za promjenu geografske faktografije, pa su, krajem prošle godine u Budvi, a ovih dana u Herceg Novom, konstatovali kako crnogorsku obalu svojim talasima umiva “srpsko more”. Ta geografska šizofrenija dobila je dodatne simptome i na Svetostefanskom saboru Srpske pravoslavne crkve u manastiru Savina, gdje su se mogle čuti i paranoidne poruke da će, ako se usvoji predloženi zakon o slobodi vjeroispovijesti, tamo oni, na nekom “crkveno - narodnom saboru” odlučiti da formiraju nešto kao “SAO Boku”, po uzoru na ranije SAO Krajina, SAO Hercegovina, SAO Zapadna Slavonija… Zbog izrečenih teritorijanih pretenzija Ministarstvo kulture Crne Gore i Crnogorski pokret najavili su krivične prijave. Onda se oglasio mitropolit Amfilohije objašnjavajući da na “Trgu ćirilice” ona zastava sa četiri S kojom je uokvireno ime Herceg Novog nije bila srpska, nego crkvena?! Inače je ovih dana Amfilohije davao razne izjave, među kojima je posebno logički zagonetna ona u kojoj veli da “je crkva Božija, a ne bilo koje države ili nacije”! To otvara brojna pitanja: Zašto onda on pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a ne nekoj nenacionalnoj ili nadnacionalnoj? Ako je, kao što Amfilohije zbori, zašto postoji Ruska, Bugarska, Ili, odnedavno Ukrajinska pravoslavna crkva? Sa sve državnim i nacionalnim odrednicama! Zašto bi samo pravoslavnim Crnogorcima ta mogućnost bila uskraćena? Da li zato što su po Amfilohijevom kazivanju Crnogorci “komunistička kopilad” ili “što su se, kao i volovi, rodili u Crnoj Gori”? Sa takvim naci - fašističkim stavovima njemu nije mjesto u bilo kojoj “božjoj kući”, kako god da se ona zvala. Ili baš jeste u Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja je, kao što početkom godine napisa A.Nikolaidis, “previše srpska, a premalo crkva”. I zato organizuje “humanitarne koncerte” na “trgovima ćirilice” sa sadržajima nacionalističkog orgijanja… PS: Tamo daleko im bila lepa kuća… I lepa sela...

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

AKTUELNO

INTERVJU: RANKO ĐONOVIĆ, PUBLICISTA, POLITIČKI ANALITIČAR

Istorija Crne Gore ne traje onoliko koliko bi da odredi Risto Radović

■ Boka nije nikad bila dio Srbije, sem kad je čitava Crna Gora bila okupirana od bratske Srbije 1918-1941 godine. Srpski episkopi takvim porukama, citiranjem kneza Lazara „Bolje da nas unuci mrtve pamte, nego da nas sinovi žive zaborave“, šalju užasne poruke građanima Crne Gore i unose klicu razdora, maštajući o nečemu što ne može biti ■ Opozicione partije, čak i suverenističke, pojedini mediji i NVO smatraju da se o nekim ključnim pitanjima u Crnoj Gori ne treba izjašnjavati da se ne bi pomoglo DPS-u?! Čak i kada se radi o nacionalističkim ispadima, kao što je koncert u Herceg Novom oni ćute da ne bi od toga korist imala DPS. Takav stav je totalni apsurd i elementarna politička nepismenost, jer se tako zapravo pomaže baš DPS-u, a nanosi šteta sebi i državi Crnoj Gori ■ Kongres DPS-a uvijek donese dosta političkih promjena, čini mi se ponekad i radikalnih, ali nikad po sami DPS rizičnih. Do sada je ta partija uvijek vukla poteze vrlo precizno, kao u dobroj šahovskoj partiji. Vjerujem da će na predstojećem kongresu biti novih kadrova, da će šansu dobiti mladi ljudi, što će biti dobar uvod u predstojeće izbore

aktuelno

⌦ Vesna Šofranac

oka nije nikad bila dio Srbije, sem kad je čitava Crna Gora bila okupirana od bratske Srbije 1918-1941 godine. Srpski episkopi takvim porukama, kao i onima da će životima braniti “svoje svetinje u Crnoj Gori”, te prijetnjama vlasti da pazi što radi, citiranjem u današnje vrijeme kneza Lazara: „Bolje da nas unuci mrtve pamte, nego da nas sinovi žive zaborave“, šalju užasne poruke građanima Crne Gore i unose klicu razdora, maštajući o nečemu što ne može biti”, kaže u intervjuu Vikend novinama naš publicista i politički analitičar Ranko Đonović. Đonović se osvrnuo i na nedavne izjave ministra spoljnih poslova Srbije Ivice Dačića, poručujući da bi bila manja šteta da više pjeva, a manje priča, te se može i on (Dačić) smatrati odgovornim kada tvrdi da su odnosi između Crne Gore i Srbije pogoršani. Gost Vikend novina govori i o odnosima u budvanskoj vladajućoj koaliciji, opoziciji, sljedećim parlamentarnim izborima... Na pitanje VN da prokomentariše objašnjenje Crnogorske zašto i dalje ostaje u vlasti u Budvi, odnosno da to radi kako bi zaštitila Budvu od DPS-a Đonović odgovara: “Kad neko ko je u koaliciji sa Demokratskim frontom kaže da čuva Budvu od DPSa, to u logičnoj ravni ima smisla taman kao kad lisicu zadužiš da rješava stambeno pitanje kokošaka”. VN: Sa sabora episkopa SPC u Manastiru Savina, posvećenom Predlogu zakona o vjeroispovijesti, crnogorskoj vlasti je poručeno da dobro razmisli o sljedećim koracima, da „nije pametno iskušavati mudre i slobodarske Bokelje...“ Sa istog ovog događaja saopšteno je da svi stanovnici Boke dobro pamte kako je 1945. Boka Kotorska prisjedinjena Crnoj Gori „pod tačkom razno“, kao i to da se po oslobođenju u Velikom ratu, Bokokotorska episkopija uje-

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

dinila u Srpsku pravoslavnu crkvu direktno preko Patrijaršije u Beogradu, a ne preko Cetinja... Šta se ovim želi poručiti? ĐONOVIĆ: Čuo sam poruke episkopa SPC, bolje reći njihove prijetnje vlasti da dobro pripaze šta rade kad budu zakonom utvrđivali da li su naši-crnogorski manastiri zaista naši, čuo sam i da „savjetuju“ vlast da ne iskušava mudre i slobodarske Bokelje koji znaju za riječ svetog kneza Lazara „Bolje da nas unuci mrtve pamte, nego da nas sinovi žive zaborave“. Ali ono što je ovoga puta posebno zabrinjavajuće jeste njihovo tumačenje istorije Boke Kotorske. Srpski episkopi, izvlačeći iz istorijskog konteksta tvrde kako je Boka prisajedinjena Crnoj Gori 1945. godine i to pod tačkom razno, da se Bokokotorska episkopija ujedinila sa SPC preko Beogradske patrijaršije i tako dalje, što je čista manipulacija i glupost. Istorija Crne Gore ne traje onoliko koliko je to odredio Risto Radović i njemu slični već čitav jedan milenijum. Mnogo je događaja obilježilo hiljadugodišnje trajanje. Metodom Rista Radovića mogli bismo danas tvrditi da Crna Gora treba da zauzme teritorije od Drača do Neretve, da joj pripadne pola Bosne i pola Srbije, što bi bilo samo po sebi glupost, uprkos tome što je to nekada u istoriji bilo tako. VN: A Boka Kotorska? ĐONOVIĆ: Boka nije nikad bila dio Srbije, sem kad je čitava Crna Gora bila okupirana od bratske Srbije 1918-1941 godine. Srpski episkopi takvim porukama šalju užasne poruke građanima Crne Gore i unose klicu razdora, maštajući o nečemu što ne može biti. VN: Srpski šef diplomatije rekao je za beogradski Blic “da mu je drago što narod u Crnoj Gori ne proživljava krizu indentiteta”, ali da se to ne bi moglo reći i za političko rukovodstvo u Crnoj Gori. On ističe da, koliko vidi, pogoršanje odnosa sa Srbijom nije donijelo Crnoj Go-

Hercegnovski slučaj razobličio i suverenističke opozicione partije

vn: imali smo i u Herceg novom krajnje neprimjerene nacionalističke poruke i nipodaštavanje crne gora na humanitarnom koncertu, kojeg je organizovala Mcp. niko od opozicje nije reagovao. kako to tumačite? ĐonoviĆ: Opozicione partije, čak i suverenističke, pojedini

mediji i NVO smatraju da se o nekim ključnim pitanjima u Crnoj Gori ne treba izjašnjavati da se ne bi pomoglo DPS-u?! Čak i kada se radi o teškim nacionalističkim ispadima, kao što je koncert u Herceg Novom, oni ćute da ne bi od toga korist imala DPS. Ovakav stav je totalni apsurd i elementarna politič-

ka nepismenost, jer se tako zapravo pomaže baš DPS-u, a nanosi šteta sebi i državi Crnoj Gori. Upravo ovakvim ponašanjem oni doprinose stvaranju slike da je DPS jedina građanska stranke koja brani interese Crne Gore. Takva greška na kojoj istrajavaju 30 godina, prestaje biti greška, a postaje glupost.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

ri ništa dobro po pitanju turističke sezone, jer narod neće da ljetuje i troši novac tamo gdje nije dobrodošao“. Kako ovo komentarišete? ĐONOVIĆ: Srpski šef diplomatije Ivica Dačić, bre malo pjeva, malo vrijeđa Crnu Goru. Možda bi bilo bolje da stalno pjeva, jer bi tada pravio najmanje štete. Bio je jako dobar i poslušan Slobodanu Miloševicu, Koštunici,Tadiću i sada Vučiću… Gotovo da je likovao kad je rekao da je turistička sezona u Crnoj Gori propala, pa ga treba obavijestiti da je, na njegovu žalost, ova godina uspješnija nego bilo kada ranije. A što se tiče srpskog i crnogorskog naroda, ne mora da brine. To su prijateljski narodi i Srbi su uvijek dobrodošli kod nas kao što su i Crnogorci dobrodošli kod njih. Dakle, ako su odnosi između dvije države pogoršani, onda je to samo zavaljujući političarima kao što je i Dačić. VN: ŠtA pokazuju dešavanja u budvanskoj koalicionoj vlasti? ĐONOVIĆ: Budvanska koalicija je u haosu od prošlih izbora kada je počela da vrši vlast, jer se vršenje vlasti svelo na borbu za jeftine političke poene, a građanima Budve neka bude - kako bude.Tako nešto je vrlo prepoznatljivo. Takođe je evidentno da su ti sukobi veći unutrar vladajuće koalicije nego prema opoziciji. Kako se izbori bliže tako je intenzitet sukoba jači. Čak je došlo i do sukoba u samim strankama. Tako to, prije ili kasnije, uvijek biva kad se politika i upravljanje gradom ili državom svede na ogoljenu borbu za vlast. Kada se lični interes kao glavni politički cilj proglašava interesom građana nije teško pretpostaviti šta bi se dešavalo da takvi preuzmu vlast u državi i kuda bi je odveli. VN: Crnogorska je obavijestila javnost da izlazi iz koalicije, da će tražiti smjenu Carevića, da bi predsjednik te partije Pavićević rekao da je on za zamrzavanje inicijative o izlasku iz vlasti, navodno zato da ne dopuste DF-u da Budvu preda DPS-u. O čemu se ovdje radi? ĐONOVIĆ: Crnogorska se po tom sudu loše snalazi u političkim vratolomijama budvanske koalicije. Ovo je činjenica bez obzira što su iz Beograda uvezli pojačanje sa osmijehom i doktorskom titulom. S tim pojačanjem vjeruju da su postali prepametni, ali po onome što rade ispada da im pamet nije jača strana. Obavještavaju građane da izlaze iz budvanske koalicije, a odmah zatim da ne izlaze.Tra-

aktuelno

DPS vuče precizne poteze, ponekad i radikalne, ali nikada rizične po partiju VN: Približava se kongres DPS. Kakvi potezi vrha partije se mogu očekivati? ĐONOVIĆ: Kongres DPS-a koji se po pravilu dešava pred izbore, uvijek donese dosta političkih promjena, čini mi se poneže smjenu predsjednika opštine Marka Ćarevića, pa odmah poslije ne traže, nešto zamrzavaju, pa odmrzavaju… VN: Kažu da će sve uraditi da “sačuvaju” Budvu od DPS-a… ĐONOVIĆ: Kad neko ko je u koaliciji sa Demokratskim fron-

Priča da su se u Budvi posvađali zbog trubača, samo za naivne

VN: Vjerujete li da su se DF i Crnogorska posvađali zbog pokušaja organizovanja manifestacije na Jazu sa trubačima iz Guče ili je u pitanju nešto drugo? ĐONOVIĆ: Priča Crnogorske da su trubači iz Guče razlog za svađu sa Demokratskim frontom je samo novi trik, nova manipulacija građanima. Ta lekcija navodnog patriotizma koju pokušavaju da prodaju sada više ne prolazi. Ćutali su na transparente, ćutali kada je slavljena stogodišnjica Podgoričke skupštine kada je okupirana i nestala država Crna Gora. Za njih je izgleda bavljenje politikom ništa druga do da se smisli dobra prevara u pravi čas.

kad i radikalnih, ali nikad po sami DPS rizičnih. Do sada je ta partija uvijek vukla poteze vrlo precizno, kao u dobroj šahovskoj partiji, možda ne uvijek poteze koju su potrebni, ali svakako onoliko koliko je potrebno da se ne urutom kaže da čuva Budvu od DPS-a, to u logičnoj ravni ima smisla taman kao kad lisicu zadužiš da rješava stambeno pitanje kokošaka. VN: Demokrate se svim silama trude da javnosti pošalju poruku kako hoće da naprave otklon o DF-a. Da li je riječ o neslaganju sa politikom DF, ili o nečem drugom? ĐONOVIĆ: Tačno je da Demokrate prave otpor od DF-a uz galamu do neba, ali treba znati razloge. Prvi je taj što je svakome jasno da je politika DF krajnje retrogradna, dakle nije dobro biti dio te politike čak i da im ona leži na srcu. Drugi razlog je privlačenje određenog broja pristalica i glasača DF-a, a treći, možda i najvažniji, jeste liderska pozicija u opoziciji. Mlađani Bečić smatra, što je očigledno, da mu pripada liderska pozicija, dok u DF-u ima najmanje desetak onih koji se smatraju pametnijim, zaslužnijim i važnijim od njega. Ni u jednoj varijanti, čak i za naredne izbore, ne mogu imati zajedničku platformu. VN: U septembru bi trebalo da počne rad Odbora za reformu izbornog zakonodavstva. Kakva su Vaša predviđanja kada se radi o ovom tijelu i učešću opozicije? ĐONOVIĆ: Pretpostavljam

Ujedinjenje opozicije nezamislivo, a pojedinačno nemaju nikakvih šansi VN: Kako vidite kretanja na opozicionoj sceni u susret parlamentarnim izborima? ĐONOVIĆ: Opozicija već 30 godina gubi izbore, pa bi se moglo reći da im je to postala navika na koju se pripremaju i na sljedećim izborima. Njihovo ujedinjenje je praktično nezamislivo, a pojedinačni izlazak na izbore unaprijed ih ostavlja bez šansi. Izlaz bi mogao biti odlazak sa političke scene postojećih opozicionih lidera, pa da se sa nekim mlađim, manje opterećenim ljudima pokuša ugroziti DPS.

VN: Koji će biti najveći izazov za DPS? ĐONOVIĆ: DPS, nažalost, nema ozbiljnog protivnika ni na ovim izborima. Opozicija ovakva kakva je sada, sa sadašnjim opozicionim liderima, nema šansi bilo kako da se organizuju. Dakle, opozicija nije problem za DPS, već je DPS - u najveći problem sam DPS, posebno problemi koje imaju u izvršnoj vlasti, pogotovu na lokalnom nivou. Ipak, sa ovakvom opozicijom mogu biti spokojni.

ši jedinstvo partije. Vjerujem da će na predstojećem kongresu biti novih kadrova, da će šansu dobiti mladi ljudi, što će, svidjelo se to nekom ili ne, biti dobar uvod u predstojeće izbore. da će učestvovati veći dio opozicije. Uradiće to kako zbog sebe, tako i zbog pritiska Međunarodne zajednice, a vjerovatno i zato što smatraju da ostatku opozicije mogu nanijeti štetu. Jer, dio opozicije se više mrzi između sebe nego što mrze DPS. VN: U saopštenjima Demokrata, Crnogorske i DF-a svi se, narodski rečeno, poštapaju sa DPS-om, odnosno prozivaju jedni druge zbog navodne bliskosti sa DPS… ĐONOVIĆ: Kompletna opozicija napada DPS. Ako bi neko i razgovarao sa tom partijom onaj ostali opozicije bi to smatrao najvećim grijehom. Znate kako narod kaže – napad je najbolja odbrana. Tako i oni napadaju i kritikuju aktuelnu vlast jer nemaju što svoje da ponude, osim „poštenje“. Ovakvi kakvi su izgubiće i na sljedećim izborima. Aktuelna vladajuća koalicija uzeće im dvije trećine crnogorskih glasača, a sa jednom trećinom se ne može odlučivati. Preostaje samo priča bez nekog uticaja. VN: U javnosti je ovih dana dosta komentara izazvalo objavljivanje podataka o dodjeli stanova i kredita pod povlašćenim uslovima pojedinim funkcionerima, direktorima javnih preduzeća i službenicima javne administracije. Vaš komentar ĐONOVIĆ: Dodjela stanova koja je vršena u Vladi Crne Gore ne može biti prijatna ni za jednu partiju koja je u tome učestovala (bez obzira što se to radi u svakoj državi na svijetu), zbog načina na koji je to rađeno. Treba, svakako, primijetiti da je te spiskove objavila bas Vlada Crne Gore. U nekoj uređenoj demokratskoj državi ovo bi moglo skupo da košta vlast, no ovako loša opozicija sa dijametralno suprotnim programima predstavlja izuzetno dobar amortizer za ovaj, pa i druge propuste u samom DPS-u. Uostalom, to je već viđeno i ranije. U konkretnom slučaju ozbiljna vlast bi morala na dnevnom redu staviti odgovornost onih koji su prekršili zakone, ukoliko su ih prekršili. Dakle, vlast mora pokazati da će sankcionisati sve zloupotrebe i manipulacije u svim, pa i u ovom slučaju.

AKTUELNO

KONKURS

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

KOTORSKI ODBORNICI PODRŽALI PREDLOG PREDSJED

Seferović i Vuka novi potpredsjedn Sonja Seferović (SD) i Nenad Vukadinović (LP) novi su potpredsjednici Opštine Kotor. Njih je za ovu funkciju predložio predsjednik kotorske opštine Željko Aprcović, a taj predlog juče su na sjednici SO podržali odborici lokalnog parlamenta. Odbornici su usvojili predlog Odluke o visini, kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama, ali nijesu Izvještaj o podržanim projektima NVO, iznosu dodijeljenih sredstava, realizovanim projektima i njihovim efektima za 2017. godinu. U diskusiji po ovoj tački odbornica Ljilja Radunović je ocijenila da je neophodno sačiniti kompletan izvještaj kojim bi nova komisija raspolagala i iz kojega bi mogla da se precizno vidi aktivnost svake NVO pojedinačno. Potrebno je jasno predočiti i koliko sredstava je opredjeljeno ove godine NVO sektoru.

■ PROVJERITI PODJELU NOVCA NVO

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Odbornica SDP-a Bruna Lončarević smatra da je neophodno da izvještaj bude pripremljen od resornog Sekretarijata. Ona je mišljenja da je potrebno povećati iznose tradicionalnim NVO Bokeljskoj mornarici, Srpskom pjevačkom društvu „Jedinstvo“ i Gradskoj muzici jer oni dobijaju godišnje po 10 hiljada eura, a samo jedna NVO TV Kotor je primila 12.573 €. Posebnu pažnju odbornika je izazvao izvještaj o radu i finansijskom poslovanju za 2017. i 2018. godinu i Program rada i finansijski plan za 2018. i 2019. Fondacije „Kotorski festival pozorišta za djecu“. Resorni skupštinski odbor je bio uzdržan po ovim tačkama dnevnog reda, a odbornici nijesu usvojili ni Izvještaje o radu i finansijskom poslovanju i Program rada i finansijski plan za 2018. i 2019. godinu. Direktor Fondacije Petar Pejaković je u kratkom obraćanju

SO Kotor spojio sve četiri tačke i kazao da je postignut značajan uspjeh i ostvareni rezultati koji su za pohvalu. Odbornica Tanja Stanovčić (DPS) je pokazala nezadovoljstvo načinom na koji je Fondacija pisala izvještaje. Ona smatra da nije primjereno da onaj ko pravi finansijski izvještaj sebe i svoj rad hvali i veliča a da se nigdje kroz tekst ne vide baš pokazatelji zbog kojih se izvještaji pišu. Neki podaci su kontradiktorni i u suprotnosti sa napisanim, kazala je ona. Mora se znati kako se piše izvještaj i što on mora da sadrži, a ne ovako kako je napisano, bez parametara koji će biti jasni i precizni. Što se tiče finansijskih pokazatelja koji su dati na kraju izvještaja, ne vidi se tačno kako je i koliko je trošeno, kategorična je Stanovčićeva.

Odbornik Vido Drašković (LP) je kazao da neće govoriti o kvalitetu programa ali da Fondacija nije ostvarila one ciljeve zbog kojih je bila osnovana. Formiranje Fondacije je uslijedilo zbog lakšeg pristupa međunarodnim fondovima. Ova fondacija u prethodnom periodu nije ostvarila funkciju zbog koje je osnovana, kazao je Drašković i konstatovao da neće glasati za pomenute izvještaje. Pejaković je saopštio da je Fondacija osnovana jer je to jedna od najprihvatljivijih modela, a ovaj model je idealan za festivale. Pristup međunarodnim fondovima, po njemu, je samo jedan od razloga. Trenutno je Fondacija konkurisala sa tri projekta. Pejaković je kazao da je do sada dobijeno preko 60.000 eura od međunarodnih fondova i da se o tome

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

dNIKA OpštINE ŽELJKA ApRCOVIćA

adinović nici opštine vao nikome ni jedan cent. Pejaković je kratko odgovorio da je od Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti dobio nalog da isplati pomenuti iznos i da je po tom nalogu postupio.

■ Finansijski izvještaji pod lupom

izvještaj priprema. Direktora Fondacije Petra Pejakovića odbornica Vjera Rašković (DPS) je pitala kako to da je za žiri grada Kotora prošle godine izdvojeno 1000 eura. Ona je podsjetila da su ovaj posao ona i njene kolega u prethodnom radu žirija obavljala besplatno godinama i da se nikad nije isplaći-

Nije usvojen ni Izvještao o radu i finansijskom poslovanju Kulturnog centra „Nikola Đurković“ za 2017. i 2018. godinu i Program rada i finansijski plan za 2018 i 2019. godinu, kao ni Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju za 2017. i 2018. godinu i Program rada i finansijski plan za 2018. i 2019. OJU „Muzeji“ Kotor. Na sjednici je usvojen i set odluka o izgradnji javne rasvjete na području opštine Kotor preciznije u Koložunju, Popovićima, Dragalju i Gornjim Krivošijama. Na jučerašnjoj SO je izabrana Skupština Turističke organizacije Kotor, jer je prethodnom sazivu istekao mandat više od šest mjeseci. (skala radio)

Drašković očekuje ozbiljniji odgovor od Luke Kotor Predsjednik opštine upoznao je odbornike sa brojnim aktivnostima koje je lokalna uprava počela u ovom kratkom periodu od kada vrši vlast. Što se tiče odlaganja čvrstog otpada, odnosno građevinskog materijala sa lokacije hotela Fjord i zatvorenog bazena „Nikša Bućin“ Aprcović je kazao da će do 15. septembra biti određena lokaciji u Nalježićima. Građevinski otpad sa pomenutih lokacija nije u ovom perodu odvožen jer je turistička sezona u punom jeku i to ne bi bilo primjereno. Na odborničko pitanje Vida Draškovića kako je moguće da prvenstvenu koncesiju nije dobila vlast prije ove koja je sada opozicija i kakav će status Luke biti na-

kon 12 godina, stigao je odgovor u pisanoj formi iz ove kompanije. Drašković kaže da nije zadovoljan odgovorom i da se nada da će dobiti precizan odgovor da li će Luka Kotor u narednom periodu, obzirom da je podijelila dividende, moći da plaća obaveze prema državi. A ako ne, znači li to da, se može dogoditi da neko privatno lice uđe u vlasništvo Luke. Predsjednik SO Jovo Suđić je kazao da su na temu Luke Kotor i njene koncesije profitirale mnoge partije. Radi se o običnim velikim lažovima koji su iz političkih razloga napadali nas oko Luke i njene prodaje, što je spočitavano meni i mojom drugovima, rekao je Suđić.

aktuelno

ZBOG IZAZIVANJA NACIONALNE I VJERSKE MRŽNJE

Podnijete krivične prijave Crnogorski pokret podnio je krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu protiv Mitropolije crnogorsko primorske i pjevača Vlada Georgijeva. Kako CP navodi, prijavu su podnijeli zbog krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore i krivičnog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. “Na koncertu su se istupima govornika, podržanih organizovanim klerofašističkim divljanjem mase huligana, vrijeđali Crnogorci i Crna Gora i prizivala okupacija zemlje. Izvodile su se pjesme “Tamo daleko” i “Crna Gora i Srbija to je jedna familija”, koje su osobenom interpretacijom pjevača Vlada Georgijeva, mijenjanjem određenih riječi, sugerisale da su djelovi Crne Gore Srbija i da je Crna

Gora podređena Srbiji”, poručuju iz CP. Kažu da je poznato da je Vlado Georgiev, izvodeći pjesmu “Tamo daleko” po Srbiji, pjevao stihove “Tamo daleko daleko, daleko kraj mora, tamo je Herceg Novi, tamo je Srbija”. “Ovaj put je pjevajući o Srbiji ‘kraj mora’, jasno, u pregrijanoj nacionalističkoj

atmosferi, asocirao na navedene stihove u kojima se Herceg Novi smješta u Srbiju, jer se u originalnom tekstu pjesme kaže ‘daleko od mora”, stoji u saopštenju CP. Naknadni pokušaji da se, kako poručuju iz CP, relativizuje odgovornosti samo su pokušaj da se prikrije jasna namjera izazivanja nacionalističke euforije.

StEVAN KOpRIVICA OdGOVORIO pOSLANIKu df

Knežević neKad duhovit PoneKad dijarejičan

Dramski pisac i univerzitetski profesor Stevan Koprivica odgovorio je poslaniku Demokratskog fronta Milanu Kneževiću koji je reagovao na intervju Koprivice Dnevnim novinama objavljen u četvrtak, 15. avgusta, ocijenivši intervju kao “srbofobičan”, sa porukama mržnje prema SPC, srpskoj zastavi i tradiciji... Obzirom da u intervjuu nema niti jedna uvredljiva riječ na račun Srbije (niti se ta država pominje), niti na račun srpstva, SPC i srpskih pjesama. Reagovanje profesora Koprivice prenosimo u cjelosti: Prva primisao poslije či-

tanja načertanija gospodina Kneževića povodom mog intervjua bila je da ga tužim. Ne zato što sam se nešto najedio, ili uvrijedio, nego zato što je Milan Knežević lažov. Preispoljni. Ili, moguće, nije pročitao intervju, nego mu je neko prepričao u kratkim crtama. Da nije lažov, ili da nije čuo prepričavanje, znao bi da ni jednog momenta nisam pomenuo državu Srbiju, ni srpstvo, ni elegičnu pjesmu “Tamo daleko”. No, ne bih se bavio objašnjavanjima jer bi to zvučalo kao nekakva odbrana, a od laži niti hoću niti mogu da se branim. Naravno, odmah sam

Koprivica

odustao od primisli tužbe jer je na sudu gospodin Knežević kao doma, on voli sudnicu gdje demonstrira svoja verbalna umijeća, ponekad duhovita, ponekad dijarejična. Što da mu takav gušt priuštim? Dakle, neću tužiti Milana Kneževića, niti ću polemisati sa njim, jedino ću da da mu skrenem pažnju da ne brani Srbiju i srpstvo od mene, da kada sam ja u pitanju ne koristi oprobani fašistoidni metod crtanja meta, a nacistički jurišnici o kojima sam govorio sigurno nisu na polzu Srbiji, ni crkvi, ako njemu jesu. Ali, to nije moja briga, njegov problem je mnogo složeniji. Takođe, lijepo bih zamolio Milana Kneževića da zauzda ili stavi brnjicu njegovim junkerima koji prijete sa zaštićenih telefonskih brojeva. Ne zato što ih se bojim, nego što je strašno dosadno i glupo. Kako vas je, bre, volja, bre? Neka bude toliko rečeno o izlivu paranoidne logoreje i hajkačkom ojkanju Milana Kneževića”, stoji na kraju reagovanja Stevana Koprivice.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

KROZ TUNEL U PROSJEKU DNEVNO PROĐE VIŠE OD 12.000 VOZILA

MONTEPUT OVE GODINE OD PUTARINE KROZ SOZINU PRIHODOVAO ŠEST MILIONA EURA Ukupan prihod od naplate putarine putničkim vozilima je, kako su naveli u Monteputu, 3,85 miliona, dok je ostalim kategorijama naplaćeno više od 2,2 miliona eura

Kompanija Monteput prihodovala je od početka godine više od šest miliona eura od naplate putarina kroz tunel Sozina, saopšteno je Vikend novinama u preduzeću. Ukupan prihod od naplate putarine putničkim vozilima je, kako su naveli u Monteputu, 3,85 miliona, dok je ostalim kategorijama naplaćeno više od 2,2 miliona eura. “Od početka godine ukupni prihod od naplate putarine iznosi 6.071.670 eura. Ukupni prihod od naplate putarine putničkim vozilima Tip 2 je 3.855.555, dok je ostalim kategorijama vozila naplaćeno 2.216.115 eura”, precizirali su u Monteputu.

Predstavnici kompanije navode da kroz tunel, koji je u funkciji od 2005. godine, na dnevnom nivou tokom sezone prosječno prođe 12.080 vozila. “Za početak sezone uzimamo datum 1. jun i do 13.08. kroz tunel Sozina je prošlo prosječno dnevno 12.080 vozila. U najvećem dijelu nedjelje kolone se uopšte ne stvaraju na naplatnim rampama, što znači da je prosjek čekanja uglavnom između jednog do dva minuta najduže”, naveli su u Monteputu. Zaključno sa 13. avgustom, od početka godine kroz tunel je, kako su istakli predstavni-

17.838 VOZILA PROŠLO JE KROZ TUNEL 21. JULA, ŠTO JE REKORDAN BROJ POLAZAKA U JEDNOM DANU

ci kompanije, prošlo 1,76 miliona vozila.

■ BEZ ČESTIH GUŽVI NA RAMPAMA

Na naplatnim rampama u najvećem dijelu nedjelje, kako su kazali u kompaniji, nema gužvi. Oni dodaju da u određenim periodima dana, pretežno vikendom, dolazi do povremene obustave propuštanja vozila. “Postoje periodi dana, pretežno tokom vikenda, kada se dešavaju dnevne migracije turista i tada imamo situacije kada smo primorani da povremeno obustavljamo

Monteput je zamijenio i pustio u rad novi sistem upravljanja tunelom, koji obuhvata PP zaštitu, detekciju incidenata i video nadzor.

propuštanje vozila kroz naplatne rampe prema tunelu Sozina. Razlog tome je mala propusna moć saobraćajnice u Sutomoru, odakle se i generiše kolona vozila koja seže sve do južnog portala tunela. Tada smo primorani da privremeno obustavimo propuštanje vozila kroz naplatne rampe prema tunelu iz bezbjedonosnih razloga, da bi se izbjegla situacija da se kolona vozila ne prostire unutar samog tunela”, kazali su u kompaniji čije je vlasništvo Sozina.

Sozina

■ OBUSTAVE

POVREMENE

U Monteputu objašnjavaju da takve obustave, kojih ima oko tri do šest, mogu trajati po pet do deset minuta. “Obustave mogu da traju između pet i deset minuta i to njih tri do šest ukupno u periodu od dva do tri sata, koliko i traje pomenuti talas pristizanja vozila”, precizirali su u kompaniji. Sozina je rekordan broj vozila primila ove godine, kada je u jednom danu kroz tunel

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

11 Foto: monteput

prošlo 17.838 njih. “Maksimalni, a ujedno i rekordni broj prolazaka u jednom danu, bilježimo upravo u ovoj godini i to 21. jula kada je kroz tunel prošlo 17.838 vozila. Od otvaranja tunela do danas broj polazaka konstantno raste. U prvoj godini eksploatisanja tunela, prosječni dnevni broj prolazaka je bio 4.761, da bi u posljednje tri godine taj broj iznosio nešto ispod 8.000 vozila dnevno”, ukazali su u Monteputu.

■ IZDALI 230

SMART KARTICA

Monteput je od početka godine izdao i 230 smart kar-

Plan skoro deset miliona Monteput je, prema finansijskom planu kompanije koji je početkom godine usvojila Vlada, planirao da u ovoj godini od naplate putarine kroz Sozinu zaradi 9,89 miliona eura. “Prihod od naplate putarine za upotrebu tunela Sozina i prilaznih saobraćajnica planiran je u iznosu 9,89 miliona eura i u ukupnim prihodima kompanije učestvuje sa 98,76 odsto. Monteput raspolaže sa 39 reklamnih panoa na putnom pojasu prilaznih saobraćajnica tunelu i prihodi od iz-

1,76

MILIONA VOZILA PROŠLO JE KROZ SOZINU OD POČETKA GODINE DO 13. AVGUSTA

davanja planirani su u iznosu 58.000 eura. Planirani ostali prihodi od 65.000 eura odnose se na izdavanje prostora za postavljanje baznih stanica i izdavanja optičkog kabla mobilnim operaterima”, precizirano je u planu. Kada je riječ o prihodima, Monteput je planirao da ih u ovoj godini ostvari u ukupnom iznosu od 40.425.810 eura. Prema planu, rashodi za održavanje i upravljanje tunelom Sozina i pristupnim saobraćajnicama planirani su u iznosu 5,46 miliona eura.

tica, kao i 279 TAG uređaja za beskontaktnu naplatu putarine. Kada je riječ o ulaganjima u tunel, Monteput je zamijenio i pustio u rad novi sistem upravljanja tunelom, koji obuhvata PP zaštitu, detekciju incidenata i video nadzor. “Takođe, u Komandnom centru kroz uvođenje novog sistema, urađen je video zid, nova PP centrala, i ostali uređaji neophodni za upravljanje i komandovanje uređajima u tunelima Sozina’’ i Raš’. Kroz ovaj sistem prvi put je u Komandnom centru uvedeno upravljanje tunelom Raš”, zaključili su u kompaniji. D.J.

Postoje periodi dana, pretežno tokom vikenda, kada se dešavaju dnevne migracije turista i tada imamo situacije kada smo primorani da povremeno obustavljamo propuštanje vozila kroz naplatne rampe prema tunelu Sozina. Razlog tome je mala propusna moć saobraćajnice u Sutomoru, odakle se i generiše kolona vozila, naveli su u Monteputu

Za početak sezone uzimamo datum 1. jun i do 13.08. kroz tunel Sozina je prošlo prosječno dnevno 12.080 vozila. U najvećem dijelu nedjelje kolone se uopšte ne stvaraju na naplatnim rampama, što znači da je prosjek čekanja uglavnom između jednog do dva minuta najduže, rekli su u Monteputu

279

UREĐAJA ZA BESKONTAKTNU NAPLATU PUTARINE IZDAO JE MONTEPUT

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

Preliminarni Podaci monstata za Period od marta do juna

Novi rekord po broju putnika

Za tri mjeseca prevezena 2,62 miliona putnika Širom Crne Gore u periodu između marta i juna u željezničkom i drumskom prevozu, te na aerodromima registrovano je 2,62 miliona putnika, pokazuju preliminarni podaci Uprave za statistiku – Monstata. Željeznicu kao vid prevoza koristilo je 256.000 putnika, što je za 2.000 ili 0,8 odsto manje nego u istom periodu 2018. godine. Takođe, ovo je jedina stavka u putničkom transportu koja je zabilježila gore rezultate nego prošle godine. Ukupan broj prevezenih na putevima dostigao je 1,74 miliona, ili 1,7 odsto više, dok je samo broj onih koji su ko-

ristili lokalni prevoz iznosio 248.000 i bio veći za 3,8 odsto. Za tri mjeseca crnogorski aerodromi prihvatili su i ispratili 6.635 aviona na redovnim i vanrednim linijama, te 713.747 putnika, što je 9,5 odsto bolji rezultat nego u drugom kvartalu 2018. Konkretno, na podgoričkom aerodromu opslužena su 345.772 putnika, dok je na tivatskom istovremeno prošlo njih 367.975. Kada su u pitanju crnogorski avio-prevoznici, u redovnom vazdušnom saobraćaju su imali 158.081 putnika što je 7,5 odsto više nego od marta do juna prošle godine, dok su vanrednim linijama prevezli 9.768 ili 11,5 od-

sto više putnika. Najviše ih je stiglo iz Rusije - 185.688 putnika, pa Srbije 140.684. Slijede Njemačka sa 57.651, Velika Britanija sa 40.434, Turska sa 34.627 i Italija sa 32.559 putnika iz ovih zemalja. „Kod prevoza robe u drugom kvartalu u odnosu na isti prethodne godine, rast se bilježi kod ukupnog prometa robe u lukama za 19,8 odsto, željezničkog za 36,9 odsto, dok se kod prevoza robe na aerodromima bilježi pad za 13,8 odsto“, precizira se u saopštenju Monstata. Istovremeno, pretovareni teret u lukama bilježio je rast za 14,1 odsto i dostigao 548.488 tona, a izmanipulisani za 41,3 odsto odnosno 1,13 miliona tona. Na aerodromima promet tereta iznosi 219 tona, i manji je za 4,1 odsto. K.J.

Manje razgovora fiksniM i MobilniM

U okviru segmenta poštanskog saobraćaja i telekomunikacija, Monstat daje i pregled koliko minuta su korisnici proveli u razgovorima putem fiksnih i mobilnih telefona. Prema preliminarnim podacima, u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isti

2018, fiksna telefonija u Crnoj Gori korištena je 22,9 odsto manje, i ukupno je iznosila 26,53 miliona minuta. Manje vremena provodilo se i u razgovorima putem redovne mobilne mreže 584,63 miliona minuta, što je 1,5 u odnosu na period od

marta do juna prošle godine. No, vjerovatno bi značajno drugačiji bili podaci o količini protoka podataka putem interneta – uključujući i razgovore preko platformi poput Vibera - međutim daj dio statistike ne spada u ovu grupu.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

Aktuelno

podaci NacioNalNe turističke orgaNizacije o prihodima i broju gostiju

Više od 5,6 miliona eura od boraVišne takse

Prihodi od boravišne takse naplaćeni od početka godine do 14. avgusta, iznose više od 5,6 miliona eura, što je za gotovo 900.000 eura više u odnosu na isti period prethodne godine, kazala je PR Nacionalne turističke organizacije Aleksandra Maksimović. Ona je za Infobiro precizirala da su u pitanju i sredstva pripadaju budžetu Crne Gore, i ona opredijeljena za lokalne turističke organizacije. Kada je su pitanju fizički pokazatelji, odnosno broj turista i noćenja, prema posljednjim podacima lokalnih turističkih organizacija, procjenjuje se da je juče u Crnoj Gori boravilo oko 200.000 gostiju. U odnosu na isti period prošle godine, broj turista veći je za barem 25.000. „I ostali relevantni parametri ukazuju na porast turističkog prometa. Prije sve-

Aleksandra Maksimović

ga, to se odnosi na podatke Aerodroma Crne Gore, koji su opslužili za oko 120.000 putnika više, kao na podatke Nacionalnih parkova Crne Gore, koji bilježe za oko 30 odsto veći broj posjetilaca nego 2018. godine“, dodala je Maksimović. Prema istim podacima, struktura turista koji su do sada boravili u našoj zemlji je izmijenjena u odnosu na prethodne sezone. Ključna novina koja je obilježila ovu turističku sezonu, kako precizira, jeste veliki porast broja gostiju iz Njemačke, zatim iz zemalja Skandinavije i iz Beneluksa, i to dominantno u periodu predsezone. „To je izuzetno važno sa aspekta produženja turističke sezone, kao i nastavak pozitivnih trendova i dvocifrenih stopa rasta sa ostalih, za nas značajnih emitivnih tržišta - Rusije, Francuske, Velike Britanije, Poljske, ali i Kine“, zaključila je ona. K.J.

Više gostiju u Tivtu i Herceg Novom Prema podacima Turističke organizacije Tivat, broj turista juče je bio za 21 odsto veći nego u istom periodu prošle godine. Registrovanih stranaca je 9.172, a domaćih gostiju 59. Strani turisti koriste sve vidove smještaja, dok domaći borave u hotelskom i privatnom. Broj turista u Herceg Novom veći je za tri odsto, preciziraju iz turističke organizacije ovog grada. Na jučerašnji dan ukupno ih je bilo 35.339, od čega čak 34.587 stranih gostiju. U hotelima je boravilo 5.529 stranih i 684 domaćih gostiju, dok je u domaćinstvima bilo 28.988 turista iz inostranstva i 68 iz Crne Gore. Uz to, još 70 stranaca odabralo je da ljetuje u kampovima na hercegnovskoj rivijeri. Z.K.

direktor uprave javNih radova o budućim iNvesticijama

Za tri godine ulažemo 100 miliona €

Vlada je proteklih godina intenzivno radila na stvaranju uslova za punu valorizaciju turističkog potencijala sjevernih opština, a samo u izgradnju novih ski rizorta – uz kompletnu infrastrukturu do 2022. godine uložiće oko 100 miliona eura. To je za Radio Crne Gore kazao direktor Uprave javnih radova Rešad Nuhodžić, i dodao da ta institucija trenutno ima više od sto projekata i značajan broj podprojekata u različitim fazama realizacije, većinom na sjeveru države. Od je podsjetio da je na skijalište Kolašin 1600 otvoreno polovinom februara, za koji je Vlada izdvojila 17 miliona eura, te planiranu žičaru koja će spojiti ovo sa skijalištem Kolašin 1450. „Na Hajli u Rožajama u toku je izgradnja saobraćajne infrastukture u vrijednosti skoro dva miliona eura, a po završetku će se stvoriti uslovi za izgradnju žičare sa pratećim objektima u vrijedno-

miliona eura vrijede radovi za valorizaciju Đalovića pećine, koja bi trebalo da bude dostupna 2022. godine

sti većoj od devet miliona eura. Bjelopoljska Cmiljača će za koju godinu biti pravi zimski dragulj: u toku je izgradnja deset kilometara duge saobraćajne infrastrukture i elektroenergetske mreže, kao preduslov za ski staze i žičare ukupne vrijednosti oko 11 miliona eura. Takođe, u toku je priprema za izgradnju ski centra Žarski u mojkovačkoj opštini, a za kompletan projekat Vlada će izdvojiti blizu 30 miliona eura“, precizirao je on i podsjetio na 18 miliona eura

vrijedne radove za valorizaciju Đalovića pećine, koja bi trebalo da bude dijelom dostupna 2022. godine. Smatra da je nekadašnje jalovište u Mojkovcu, koje dobija obrise sportsko-rekreativne zone, najbolji primjer infrastrukturnih radova. Uz to, u ovom gradu se radi i pasarela preko magistrale Podgorica – Bijelo Polje od dva miliona eura. „Takođe bih naglasio radove u Plavu, koji će do kraja godine dobiti novi trg od pola miliona eura. Spisak aktuelnih projekata zaista je dugačak, a svaki od njih je veoma značajan. Među njima su nove gradske pijace u Gusinju i Rožajama, Dom starih u Nikšiću, rafter centar na Tari, sportske sale u Nikšiću i Rožajama, rezervoar za vodu u Tivtu, na desetine kilometara vodovodne i kanalizacione mreže, kao i lokalnih saobraćajnica širom Crne Gore“, naveo je Nuhodžić. RTCG

Za litar dizela od 0,98 do 1,49 eura

Novi uporedNi podaci o cijeNi goriva

eurosuper skuplji od prosjeka regiona Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori viša je od prosjeka u regionu, dok je eurodizel jeftiniji, pokazuju podaci iz redovnog Nedjeljnog biltena cijene naftnih derivata koje objavljuje Ministarstvo ekonomije. Prema podacima najnovijeg pregleda, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,36 eura, u Hrvatskoj 1,38, a u Albaniji 1,47 eura. Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, zatim Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, gdje košta 1,29, odsnosno 1,08 i 1,17 eura. Eu-

rosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Makedoniji, a najskuplji u Holandiji, gdje se prodaje po cijeni od 1,65 eura za litar. Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,21 euro. Eurodizel u Albaniji košta 1,46, Srbiji 1,36 eura, a Hrvatskoj 1,33 eura. Litar eurodizela jeftiniji je u BiH i Sjevernoj Makedoniji, gdje košta 1,19 eura, odnosno 98 centi. Najjeftiniji eurodizel u Evropi plaćaju upravo građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Švedske - 1,49 eura za litar. R.E.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

honorari na osnovu odbrane po službenoj dužnosti za

Isplate Iz budžeta ad se objavljuju, branIo

U mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka donijetom krajem prošle godine navodi se da objavljivanje imena i prezimena advokata i iznosa honorara isplaćenih iz državnog budžeta za odbrane po službenoj dužnosti nije u suprotnosti sa odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, te da je opravdan interes javnosti da zna pomenute podatke. Ipak, stav advokata nije u saglasnosti sa tim, imajući u vidu da okrivljeno lice koje zbog finansijskih prepreka nema mogućnost da izabere branioca, već mu se isti dodjeljuje po službenoj dužnosti, ukoliko bude pravosnažno osuđeno plaća državi sve troškove koje je ona prethodno izdvojila da plati branioca.

■ “na svaki prihod

plaćamo poreze”

Naime, u razgovoru za

Dnevne novine, predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović naveo je da je Komora začuđena mišljenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka. “S obzirom da smo mi potpuno samostalni i nezavisni i da na svaki prihod plaćamo poreze i na svako rješenje koje dobijemo po službenoj dužnosti i novčani iznos na to rješenje – i po jedan primjerak upućujemo Poreskoj upravi. Zato ne mogu da shvatim zbog čega postoji tolika intriga da bi se eventualno o tome pričalo. Zakon o krivičnom postupku obavezuje sud u slučajevima kada je odbrana obavezna a okrivljeni nije u mogućnosti da angažuje branioca - da mu ga odrede po službenoj dužnosti sa spiska Advokatske komore koji se u posljednjih godinu dana apsolutno poštuje, jer se objavljuju spiskovi unaprijed na sajtovma

sudova i tužilaštava, pa se tačno zna ko je na redu”, naveo je Begović. Sve te novčane nadoknade su evidentirane u Poreskoj upravi, ističe on. “Mi plaćamo porez i tu nema nikakve dileme. Uostalom, hiljadu ljudi danas radi kao advokat u Crnoj Gori i vrlo malo ima posla, a većini advokata je to jedan od glavnih izvora finansiranja ta, makar jedna odbrana po službenoj dužnosti u toku godine”, pojasnio je Begović. Kako je istakao, takav stav Agencije je po njegovom mišljenju pogrešan.

Cijeneći da se u konkretnom slučaju radi o angažmanu po službenoj dužnosti, postoji opravdan interes javnosti da zna koji advokati su angažovani tj. koliki je iznos pojedinačnih honorara, budući da se honorari ne isplaćuju od fizičkih ili pravnih lica već iz državnog budžeta

“To bi značilo da svakom građaninu možete da zavirite u džep i da eventualno date informaciju o tome kolika je njegova plata”, naveo je Begović.

■ “vršenje

javnog posla”

Begović

S druge strane u obrazloženju mišljenja iz Agencije navode da je Savjet Agencije pošao od sadržine Zakona o zaštiti podataka o ličnosti - tačnije od člana 2, kojim je propisano da se lični podaci moraju obrađivati na pošten i zakonit način i da se ne mogu obrađivati u većem obi-

Ilustracija mu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. “Cijeneći da se radi o advokatima koji su angažovani za odbranu po službenoj dužnosti tj. da u postupku učestvuju u svojstvu branioca kao i činjenicu da se njihove usluge, odnosno honorari finansiraju sredstvima iz budžeta Crne Gore, Savjet Agencije je mišljenja da njihova imena treba da budu dostupna javnosti, budući da se informacije odnose na vršenje javnog posla a ne na njihov privatni život. U tom smislu, ne može se govoriti o povredi privatnosti advokata jer se radi o njegovom profesionalnom angažmanu te isti ne može, u smislu za-

štite ličnih podataka, imati isti tretman kao fizičko lice koje je stranka ili svjedok u postupku”, stoji u mišljenju. Kako se dodaje, objavljivanjem, odnosno saopštavanjem ili na drugi način činjenjem dostupnim, imena i prezimena advokata kojima je isplaćen honorar za odbrane po službenoj dužnosti i iznosa honorara postiže se efekat transparentnosti i ostvaruje pravo javnosti da zna na koji način se troše sredstva iz državnog budžeta. “Registar advokata, koji sadrži sljedeće podatke: ime i prezime, adresu, broj telefona/fax i e-mail objavljen je na sajtu Advokatske komore, što znači da je isti javno dostupan jer, shodno članu

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

aktuelno

a agenciju za zaštitu ličnih podataka ne mogu biti tajne

advokatIma treba da ocI se ne slažu sa tIm Zakonom o advokaturi, u članu 15, predviđeno je da visinu naknade za rad advokata za odbrane po službenoj dužnosti utvrđuje Advokatska komora posebnim aktom, uz prethodnu saglasnost Vlade Crne Gore te da se akt kojim se iste utvrđuju objavljuje u “Službenom listu Crne Gore“, precizirano je u mišljenju Agencije.

■ opravdan inte-

res javnosti da zna

2 Zakona o advokaturi, advokaturom se mogu baviti advokati, samostalno, u zajedničkoj advokatskoj kancela-

riji ili advokatskom ortačkom društvu, upisani u imenik Advokatske komore, u skladu sa ovim zakonom.

Kako je istaknuto u obrazloženju mišljenja, uvidom u Službeni list, utvrđeno je da Odluka o visini naknade za rad advokata po službenoj dužnosti objavljenja u Službenom listu Crne Gore, br. 020/10 dana 16.04.2010.godine i da su istom utvrđene naknade u zavisnosti od predmeta postupka u procentualnom iznosu naknada utvrđenih Advokatskom tarifom (50%, 75% i 100%). “Članom 52 istog zakona predviđeno je da je Advokatska komora obavezna da sudovima i drugim organima dostavi spisak advokata upisanih u imenik Advokatske komore, sa potrebnim podacima, u skladu sa pravilima Advokatske komore, radi određivanja branilaca po službenoj dužnosti

u predkrivičnim i krivičnim postupcima”, navode iz Agencije, dodajući da je uvidom u web sajtove sudova utvrđena neujednačena praksa prilikom objavljivanja podataka o angažovanju advokata po službenoj dužnosti. Tako je na sajtu Osnovnog suda u Podgorici objavljena Lista advokata koji brane po službenoj dužnosti sa naznakom sljedećeg koji će biti angažovan za branioca po službenoj dužnosti. Kako je nadalje pojašnjeno, u okviru liste, objavljeno je ime i prezime advokata, adresa, broj telefona, broj rješenja i napomena (u slučaju da je odbio angažman ili se nije javio na pozive), na osnovu kojih podataka se može nedvosmisleno utvrditi koji advokati su angažovani po službenoj dužnosti. “Na sajtovima Osnovnog suda u Bijelom Polju i Osnovnog suda u Kotoru, objavljena je informacija ‘Iznosi naknada za odbrane po službenoj dužnosti’ koja sadrže sljedeće podatke: broj predmeta, broj rješenja, ime i prezime advokata i iznos troškova dok je na sajtu Osnovnog suda u Kolašinu objavljeno Rješenje o određivanju naknada advokatu za odbranu po službenoj dužnosti koje sadrži puno ime i prezime advokata, iznos naknade i grad. Uvid

je izvršen i u web sajt Višeg suda u Podgorici na kojem su objavljena Rješenja o postavljanju branioca po službenoj dužnosti koja sadrže ime i prezime advokata i grad. Cijeneći da se u konkretnom slučaju radi o angažmanu po službenoj dužnosti, postoji opravdan interes javnosti da zna koji advokati su angažovani tj. koliki je iznos pojedinačnih honorara, budući da se honorari ne isplaćuju od strane fizičkih ili pravnih lica već iz državnog budžeta”, stoji u mišljenju Agencije. Kako se u istom zaključuje, navedeno ne podrazumijeva objavljivanje podataka o ukupnim prihodima advokata već samo o honorarima isplaćenim iz državnog budžeta za odbrane po službenoj dužnosti. Bo.B.

Mi plaćaMo porez i tu neMa nikakve dileMe. uostaloM, hiljadu ljudi danas radi kao advokat u Crnoj Gori i vrlo Malo iMa posla, a većini advokata je to jedan od Glavnih izvora finansiranja - ta, Makar jedna odbrana po službenoj dužnosti u toku Godine

“Apsurdno da osuđeno lice plaća branioca po službenoj dužnosti” Advokati su protiv odredbe Zakona o krivičnom postupku koja se tiče odbrane po službenoj dužnosti i koja kaže da u slučaju da je neko imao branioca po službenoj dužnosti, a u epilogu sudskog postupka bude pravosnažno oglašen krivim dužan je da plati troškove branioca, naveo je Begović. Ističe da je to samo po sebi apsurdno. “Negdje mu se direktno nameće obaveza da plati branio-

ca ili milom ili silom. A ako nije u mogućnosti da angažuje sopstvenog branioca, onda mu država daje šansu da mu ona obezbijedi branioca kada je obavezna odbrana, i naravno u takvoj situaciji obavezna je i država da mu ga plati. I tada imamo situaciju da čovjek nije u mogućnosti da angažuje branioca, a država mu ga postavi po službenoj dužnosti ne pitajući ga uopšte ko će bi-

ti taj branilac. Dakle, po našem ZKP-u lice koje je pravosnažno osuđeno, a imalo je branoca po službenoj dužnosti u toku sudskog postupka, dužan je da - bilo 10.000, 5.000 ili 500 eura na kraju, iako nema elementarnih sredstava za život, plati. Možda taj osuđenik, što se i dešavalo, nije uposlen ili ima brojnu porodicu a samo jednu platu, ili možda neko od njih ima neku nekretninu koja se u pri-

nudno postupku može prodati”, naveo je Begović. Kako je dodao, stoga je Advokatska komora podnijela inicijativu Ustavnom sudu, jer je to suprotno svim konvencijama, protivustavno je, i na taj način se povređuje pravo na odbranu. “Jer okrivljeni dolazi u situaciju da plaća za nešto što uopšte nije tražio i na što je takoreći bio primoran. Poslali smo

na ocjenu ustavnosti te odredbe inicijativu Ustavnom sudu prije nepuniih godinu dana, još uvijek nismo dobili odluku. Znam pouzdano da je veliki broj okrivljenih zbog takve odredbe revoltiran, da dolazi u bezizlaznu situaciju jer mora da plaća troškove branioca kojeg nije tražio već mu je to nametnuto od države, jer zakon takvo nešto propisuje”, zaključuje Begović.

aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

presječen lanac krijumčarenja droge

Državljanin Srbije uhvaćen sa 43 kilograma skanka

Policija je u Podgorici uhapsila državljanina Srbije A.O. (47) u čijem vozilu je pronađeno 43 kilograma skanka, koji je, kako se sumnja, bio namijenjen krijumčarenju u zemlje Evropske unije. A.O. je uz krivičnu prijavu je priveden Specijalnom državnom tužiocu. Skank je izuzet i biće upućen na vještačenje u Forenzički centar. Službenici Uprave policije su, u koordinaciji i po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, u saradnji sa Upravom carina, izveli koordiniranu akciju u kojoj je presječen lanac krijumčarenja skanka. Kako je saopšteno iz

saobraćajna nesreća u nikšiću

Poginuo ljubo Ćorović Dvadesetsedmogodišnji Ljubo Ćorović poginuo je u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se juče u 12.50 časova dogodila u nikšićkoj Župi. Ćorović je, upravljajući vozilom “vw new beetle buba” podgoričkih registarskih oznaka, iz za sada neutvrđenih razloga izgubio kontrolu nad vozilom, koje se više puta prevrnulo. Prilikom prevrtanja vozilo je udarilo u Ljiljanu Rašković (51), koja je zadobila teže povrede. Nesrećni Ćorović poginuo je na licu mjesta. Rašković je

zadobila prelom noge, zbrinuta je u Opštoj bolnici Nikšić i nije životno ugrožena. Istraga je u toku. Juče su se dogodile i dvije saobraćajne nezgode - u udesu na magistralnom putu Cetinje – Budva povrijeđen je Cetinjanin N.L. (34) koji je upravljao motociklom marke “Kawasaki”, i sudario se sa vozilom “Renault laguna”. U drugoj nezgodi, koja se dogodila na putu Podgorica-Danilovgrad, u Gornjoj Gorici, povrijeđene su tri osobe. M.R.

Uprave policije, u akciji je učestvovalo više organizacionih jedinica policije, a vozilo „nissan juke“ je zaustavljeno u naselju Mareza u Podgorici. Pretresom vozila, kojim je upravljao A.O., je u specijalno izrađenim bunkerima na više mjesta u unutrašnjosti vozila pronađeno 61 pakovanje skanka, i to 43 kilograma. Uprava policije preduzima dalje radnje i mjere u cilju identifikacije svih lica – članova kriminalne organizacije koji su krijumčarili drogu na međunarodnom nivou. Crnogorska policija je uspješna u borbi protiv

droge i u periodu od 1. jula prošle do 1. jula ove godine zaplijenila je ukupno 2,9 tona opojnih droga. R.C.H.

U akciji je Učestvovalo više organizacionih jedinica policije, a vozilo “nissan jUke“ je zaUstavljeno U naseljU Mareza U podgorici. pretresoM vozila, kojiM je Upravljao a.o., je U specijalno izrađeniM bUnkeriMa na više Mjesta U UnUtrašnjosti vozila pronađeno 61 pakovanje skanka, i to 43 kilograMa

herceg novi

U pucnjavi ranjen muškarac

nedjelju dana od napada na mladiće

Novljanin N.B. ranjen je u pucnjavi koja se u noći između četvrtka i petka dogodila u naselju Nemila, u Herceg Novom. Kako prenosi Radio Jadran, došlo je do svađe između N.B. i S.M., oba iz Herceg Novog, a nakon toga i do upotrebe vatrenog oružja. S.M. je ranio N.B. u članak. Osnovno državno tužilaštvo je obavilo uviđaj i kvalifikovalo djelo kao izazivanje opšte opasnosti u sticanju sa nedozvoljenim držanjem oružja. S.M. se nakon svađe udaljio sa mjesta okršaja, a policija za njim traga.

Policija traga za Dvojicom naPaDača Pripadnici bjelopoljske policije identifikovali su i podnijeli krivične prijave protiv R.Đ. (49), državljanina Srbije, i I.R. (49) iz Bijelog Polja, zbog osnovane sumnje da su pretukli dva mladića Adema Gredića i Admira Bašića ispred pekare “Šar”. “Sumnja se da su R.Đ, I.R. i još jedna osoba na čijoj se identifikaciji radi, 10. avgusta ispred pekare ‘Šar’ u Bijelom Polju fizički napali Gredića i Bašića. Tom prilikom Gredić je teško povrijeđen, a Bašić lakše”, kazali su

u Upravi policije. Nakon što su počinili krivično djelo osumnjičeni su pobjegli. Povrijeđenim je ukazana medicinska pomoć u Opštoj bolnici u Bijelom Polju. “Policijski službenici su od momenta prijave događaja intenzivno radili na njegovom rasvjetljavanju, što je rezultiralo identifikovanjem osumnjičenih lica i podnošenjem krivične prijave protiv njih nadležnom tužiocu. Policija intenzivno traga za ovim licima”, zaključuju u policiji. R.C.H.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

Aktuelno

Građani se žalili, uskoro izmjene zakona

Za nevraćanje sitniša kazna i do 2.000 eura

Zakonski propisi na osnovu kojih bi Tržišna inspekcija mogla sankcionisati trgovca zbog nevraćanja sitnih apoena još ne postoje, ali će predložene izmjene Zakona o zaštiti potrošača donijeti novine u tom smislu, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove. Iz Uprave su kazali da su dobijali žalbe potrošača koje su se odnosile na nedostatak sitnih apoena pri vraćanju kusura u trgovini, iako ne tako često. “Žalbe su podnosili domaći potrošači. Međutim, ne postoji zakonski osnov na osnovu kojeg bi Tržišna inspekcija mogla sankcionisati trgovca zbog nevraćanja sitnih apoena”, navodi se u saopštenju objavljenom na sajtu Uprave. Predložene izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača, kako tvrde u Upravi, donijeće određene novi-

ne u tom smislu. “Predloženim izmjenama i dopunama, koje je Vlada usvojila na sjednici 4. jula, propisana je obaveza trgovca da, uz račun za kupljeni proizvod, potrošaču vrati razliku između iznosa računa i primljenog novca u svim apoenima”, rekli su iz Uprave. Nadležni inspektor će rješenjem narediti trgovcu otklanjanje utvrđene nepravilnosti i odrediti rok za to, ako u toku inspekcijskog nadzora utvrdi da trgovac potrošaču, uz račun za kupljenu robu, nije vratio razliku između iznosa računa i primljenog novca u svim apoenima. “Novčanom kaznom od 300 eura do dvije hiljade kazniće se za prekršaj kompanija – trgovac, ako potrošaču, uz račun za kupljeni proizvod, ne vrati tu razliku. Za taj prekršaj kazni-

Iz Uprave su kazali da su dobijali žalbe potrošača koje su se odnosile na nedostatak sitnih apoena pri vraćanju kusura u trgovini će se i odgovorna osoba u kompaniji novčanom kaznom od 50 do 200 eura, a preduzetnik kaznom od 150 do 400 eura”, precizira se u saopštenju. Iz Uprave su kazali da do sada nijesu imali saznanja da trgovci kusur od cent i dva vraćaju potrošačima za koje utvrde da su stranci i da o tome govore otvoreno. “Sigurni smo da će se stupanjem na snagu izmjena

uCG: upis u druGoj polovini septembra

provešće 10 dana u postojbini

Foto: Dejan Lopičić

Na specijalističkim studijama 2.560 mjesta

Od ukupnog broja slobodnih mjesta, 1.343 je na budžetu, a 1.217 samofinansirajućih Univerzitet Crne Gore objaviće u prvoj nedjelji septembra Konkurs za upis na specijalističke studije, za koje je predviđeno ukupno 2.560 mjesta. Kako je saopšteno iz PR Centra UCG, upis studenata vršiće se u drugoj polovini septembra. Odluku o broju studenata za upis na postdiplomske specijalističke studijske programe

donio je Upravni odbor UCG 11. jula. „Za postdiplomske specijalističke studije predviđeno je ukupno 2.560 mjesta, od čega je 1.343 na budžetu, a 1.217 samofinansirajućih“, kaže se u saopštenju. Odluka o broju studenata po univerzitetskim jedinicama dostupna je na sajtu Univerziteta. R.D.

Predloženim izmjenama i dopunama, koje je Vlada usvojila na sjednici 4. jula, propisana je obaveza trgovca da, uz račun za kupljeni proizvod, potrošaču vrati razliku između iznosa računa i primljenog novca u svim apoenima

i dopuna Zakona o zaštiti potrošača stanje promijeniti na bolje”, smatraju u Upravi. Oni navode da će se, kada su u pitanju trgovci, striktnom primjenom novog zakonskog rešenja brzo promijeniti njihove dosadašnje loše navike, pa će potrošaču, uz račun za kupljeni proizvod, vraćati razliku između iznosa računa i primljenog novca u svim apoenima. M.I.

Djeca iz Lovćenca u posjeti crnoj Gori

Isplata materijalnih davanja iz socijalne i dječje zaštite za jul počeće danas, najavljeno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Ministarstvo je za ove svrhe obezbijedilo oko 6,9 miliona eura. Za korisnike materijalnog obezbjeđenja boraca i ličnu i porodičnu invalidninu izdvojeno je 466,1 hiljada eura, a za korisnike materijalnog obezbjeđenja 847,4 hiljada eura. Za korisnike dodatka za djecu izdvojeno je 374,4 hiljada eura.

Djeca Crnogorskog kulturno-prosvjetnog društva (CKPD) “Princeza Ksenija” iz Lovćenca ovog ljeta provode deset dana u Crnoj Gori, zahvaljujući donacijama više crnogorskih privrednih društava. Kako je objasnila PR Javnog preduzeća Morsko dobro Ivana Lazović, to je javno preduzeće djeci obezbijedilo smještaj u saradnji sa JU Lovćen iz Rafailovića.

“Privredna komora Crne Gore obezbijedila je put do Lovćenca, a juče su imali i krstarenje Bokokotorskim zalivom, gdje su im vlasnici ‘Vodene kočije’ obezbijedili nezaboravan užitak i priliku da se upoznaju sa svim vrijednostima koje Boka ima. Turistička organizacija Kotor ih je, na način što je obezbijedila vodiča, upoznala sa svim vrijednostima Kotora”, dodala je Lazović. R.D.

Djeca iz Lovćenca u Crnoj Gori

AKTUELNO 18 DOBITNIK NAGRADE LJEKARSKE KOMORE ZA NAJBOLJEG SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

ZNANJE IZ OBLASTI MEDICINE ĆU PRIMJENJIVATI U CRNOJ GORI

⌦ Marina Ilić

Student medicine na Medicinskom fakultetu u Podgorici Ersin Spahić, dobitnik je nagrade „Komora najboljem studentu medicine” koju od ove godine dodjeljuje Ljekarska komora. Riječ je o priznanju najboljima na studijama u Crnoj Gori i inostranstvu, za koje Spahić u razgovoru za Vikend novine kaže da mu predstavlja veliki podstrek za budući rad. On otkriva da mu je želja da se u ovoj oblasti usavrši u prestižnim evropskim i svjetskim medicinskim centrima, ali i da vještine i znanje koje tamo stekne primjenjuje u Crnoj Gori. „Svoju akademsku karijeru planiram da nastavim kao saradnik u nastavi na Katedri

za patološku fiziologiju, jednoj od najorganizovanijih katedri na našem fakultetu. Pored toga, sebe u bliskoj budućnosti vidim kao specijalistu sudske medicine, a želja mi je da specijalistički staž provedem na prestižnim evropskim i svjetskim medicinskim centrima i da naučena znanja i vještine tamo steknute primjenjujem u Crnoj Gori“, naglasio je Spahić.

■ NAJBOLJI MEĐU NAJBOLJIMA

Kako kaže, medicina se odlikuje time da rezultati dolaze nakon više godina napornog rada, a ne brzo kroz nekoliko mjeseci što je u današnje vrijeme teže prihvatljivo. Međutim, požrtvovanost i posveće-

500

EURA IZNOSI NOVČANA NAGRADA KOJU DOBIJAJU NAJBOLJI STUDENTI MEDICINE OD LJEKARSKE KOMORE

BUDUĆIM STUDENTIMA MEDICINE BI TREBALO NAJVEĆU SATISFAKCIJU DA PRUŽA UPRAVO ZNANJE STEČENO NA NAŠEM FAKULTETU, KOJE OMOGUĆAVA DA SJUTRA USPJEŠNO LIJEČIMO NAŠE PACIJENTE. NAGRADE NISU SAME PO SEBI CILJ, VEĆ PROISTIČU KAO POSLJEDICA ZALAGANJA, TRUDA, UČENJA, SARADNJE SA PROFESORIMA I NESEBIČNE PODRŠKE KOLEGA I KOLEGINICA nost predanom radu donijele su Spahiću prestižnu nagradu, za koju ga je na osnovu postignutih rezultata u toku minulih šest godina, predložilo nastavničko vijeće Medicinskog fakulteta u Podgorici. „Nagrada se prvi put dodjeljuje od Ljekarske komore, te ne krijem zadovoljstvo i veliku čast što sam dobitnik iste. Najbolji među najboljima! Zadovoljstvo je tim veće što su među ovogodišnjim laureatima još dva Bjelopoljca, profesor Ranko Lazović i kolega Šućo Madžgalj. Nagrada Ljekarske komore predstavlja svojevr-

snu krunu dosadašnjeg učenja i sticanja znanja. Potvrda da se uloženi trud isplatio, podsticaj i motivacija za nastavak usavršavanja, a ujedno i obaveza da nastavim sa postizanjem još većih i boljih rezultata u svojoj oblasti“, naveo je Spahić.

■ REĐALI SU SE USPJESI

Da je nagrada otišla zasluženo u Spahićeve ruke pokazuju brojni uspjesi koje je ostvario tokom prethodnih godina. Naime, on je studije na Medicinskom fakultetu završio sa prosječnom ocjenom 10, a tokom studiranja je u više navrata dobijao nagradu dekana Medicinskog fakulteta. „Studijske 2015/16 godine sam dobio nagradu „Prim. dr Miroslav Femić“ u organizaciji Sindikata Doma zdravlja Bijelo Polje kao najbolji student medicine na teritoriji bjelopoljske opštine. Tokom studija obavljao sam funkciju studenta demonstratora iz predmeta Patološka fiziologija. Između ostalog, bio sam i aktivni učesnik Sabora ljekara, koji se održao u Beranama 2018. godine i dio tima koji je učestvovao na međunarodnom takmi-

Kriterijumi Komore precizni

Kriterijumi za dodjelu nagrade „Komora najboljem studentu medicine“, jasno su utvrđeni Pravilnikom o dodjeli nagrada Ljekarske komore. „Nagrada se dodjeljuje najboljem studentu, studijskog programa medicine Medicinskog fakulteta u Podgorici i najboljem studentu, državljaninu Crne Gore, koji je na studijama Medicinskog fakulteta van Crne Gore, postigao izuzetan uspjeh u studiranju i to: u posljednjoj studijskoj godini; da je položio ispite iz svih predmeta u prethodnoj studijskoj godini predviđenih nastavnim planom i programom; sa prosječnom ocjenom koja ne može biti niža od devet”, navodi se u Pravilniku. Takođe, precizira se da se nagrada istom studentu može dodijeliti samo jedanput tokom studija. „Nagrađenom studentu medicine Medicinskog fakulteta u Podgorici i nagrađenom studentu, državljaninu Crne Gore, koji je na studijama Medicinskog fakulteta van Crne Gore, dodjeljuje se Plaketa i novčani iznos u visini od 500 (petsto) eura“, navodi se u Pravilniku.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

AKTUELNO

STUDENTA MEDICINE ERSIN SPAHIĆ ZA VIKEND NOVINE: VJEROVANJE DA STUDENTI MEDICINE NEMAJU ŽIVOT JE SAMO MIT

Medicina zahtijeva rad, trud, kao i besprekornu disciplinu za učenje, kaže Spahić. Međutim, on ističe da nije istina da studenti medicine nemaju život, te da se uz jasno definisane ciljeve sve može postići. „Sama organizacija nasta-

Nagrada Ljekarske komore predstavlja svojevrsnu krunu dosadašnjeg učenja i sticanja znanja. Potvrda da se uloženi trud isplatio, podsticaj i motivacija za nastavak usavršavanja, a ujedno i obaveza da nastavim sa postizanjem još većih i boljih rezultata u svojoj oblasti

Spahić čenju ‘International Medical Tournament 2018.’ u organizaciji Medicinskog fakulteta Novosibirsk iz Rusije. Bio sam član pobjedničkog tima na međunarodnom takmičenju studenata medicine i farmacije “Pharmaceutical and Medical Knowledge Showdown” održanom u Sarajevu od 25. do 27. aprila 2019. godine“, navodi Spahić. Osim toga, on je dobitnik stipendije CANU i nagrade Univerziteta Crne Gore kao najbolji student Medicinskog fakulteta za 2018/2019 školsku godinu.

■ NAGRADE NIJESU

SAME PO SEBI CILJ

Kada je riječ o posljednjoj nagradi u nizu, Spahić navodi da ga raduje činjenica da Ljekarska komora posvećuje pažnju najboljima, nagrađuje i podstiče. Međutim, on napominje da budućim studentima nagrade ne bi trebalo da budu cilj sam po sebi. „Budućim studentima medicine bi trebalo najveću satisfakciju da pruža upravo znanje stečeno na našem fakultetu, koje omogućava da sjutra uspješno liječimo naše paci-

jente. Nagrade nisu same po sebi cilj, već proističu kao posljedica zalaganja, truda, učenja, saradnje sa profesorima i nesebične podrške kolega i koleginica“, naglasio je Spahić. Osim toga, on otkriva da mu je, kada je upisivao Medicinski fakultet, motivacija bila želja da pomaže drugima i spašava ljudske živote. „Nakon postignutih brojnih uspjeha u toku dotadašnjeg školovanja i naklonost ka prirodnim na-

ve, tokom koje su obavezna predavanja, vježbe, aktivno učestvovanje u istim, kao i obimnost gradiva zahtijevali su da se fokusiram na studentske obaveze i da naučim da dobro organizujem svoje vrijeme. Neophodno je bilo odrediti vlastite prioritete, napraviti dobar plan i

ukama su uticali da u junu mjesecu 2013. godine upišem medicinu. Medicinu upisuju najbolji srednjoškolci, stoga mi je zadovoljstvo što sam bio dio njih. Želja da pomažem drugima, spašavam ljudske živote, kao i neprestano učenje i rad na sebi su umnogome doprinijeli da sad bu-

djelovati po istom. Ako vidite sebe u svom pozivu, ako volite svoj posao tada ništa nije teško i rezultati rada su neminovni. Urbani mit da studenti medicine nemaju život je samo mit i uz jasno definisane ciljeve sve se može postići“, kazao je Spahić. dem tu gdje jesam, ubijeđen da sam odabrao pravi poziv za sebe“, zaključuje Spahić.

AKTUELNO

pEtNJiCa: Kud ª Bihorº oBiLJEžio JuBiLEJ

Svečani koncert povodom 40 godina postojanja

Sa svečanosti povodom jubileja KUD “Bihor” U sali Centra za kulturu Petnjica prošlog petka 9. avgusta održan je koncert u čast proslave 40 godina postojanja Kulturno-umjetničkog društva „Bihor“. KUD „ Bihor“ je osnovan davne 1979. godine, a osnivanju su prethodile priredbe koje su održavane u osnovnim školama u lokalnoj sredini, a zahvaljujući entuzijastima na čelu sa profesorom Salijom Adrovićem, KUD je zvanično osnovan 21.12.1979. godine na delegatskom principu, kada su usvojeni statut, ime društva i glavni organi. Društvo je bilo aktivno sve do kraja 1989. kada je prekinulo sa radom, a ponovo se aktiviralo 2004. godine i od tada radi u kontinuitetu sve do sada, sa kraćom pauzom od 2006. do 2008. godine. Koncert povodom proslave, kako javlja radiopetnjica.me, čiji su pokrovitelji opština Petnjica, a koji je finansijski podržalo Ministarstvo kulture projektom u okviru manifestaci-

je „Bihorsko kulturno ljeto“, otvorili su članovi KUD-a „Bihor“ koji su na veliko oduševljenje publike predstavili koreografiju „Babovo kolo”. Predsjedniku opštine, Samir Agović je tom prilikom istakao značaj KUD-a „Bihor“ u promovisanju kulture i tradicije, ali i opštine Petnjica. Aktuelni predsjednik KUD-a „Bihor“, Sinan Tiganj osvrnuo se na rad društva od njegovog postanka do danas, a publici su se obratili i predsjednik skupštine KUD-a, Rifat Ramčilović, i dr Šemsudin Hadrović. Svečanost su uveličali i prijatelji i gosti KUD-a “Bihor”, KUD „Vesna“ iz Mojkovca, KUD „Kolo“ iz Berana, KUD „Vrelo Ibra“ iz Rožaja, KUD „ Biser“ Tojšići iz Tuzle i mladi harmonikaš Emin Smakić, a članica KUD-a „Bihor“ Hana Muratović recitovala je pjesmu posvećenu fokloru bivše članice Dijane Tiganj. KUD “Bihor” se pobratimio sa KUD “Biser” Tojšići (Tuzla).

Kotor: 27. avgusta BoKELJsKa NoĆ

Napraviće koridor od 45 okićeNih barki Tradicionalna kotorska fešta Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, održaće se 27. avgusta od 21 sat, a njen početak najaviće kotorska Gradska muzika i jedrilice Jedriličarskog kluba „Lahor“. Ulaskom u koridor, 45 okićenih barki sa 10-ak vučnih brodova predstaviće se publici i žiriju i konkurisaće za nagrade, čiji je fond 4.500 eura. Nakon proglašenja najmaštovitijih kreacija, uslijediće muzički vatromet sa mora za koje je zaduženo predu-

zeće „Mirnovec“. Program će sa glavne bine voditi Dubravka Jovanović, pjesnikinja i novinarka Skala radija, dok će RTCG omogućiti direktan prenos na svom prvom programu. Defileom Gradske muzike pjacama i pjacetama, fešta se sa mora seli na trgove u Starom gradu. Nastupaće samo kotorski muzički sastavi: Tri kvarta i The grupa, Four blues drivers i Jelena Kažanegra sa bendom, Mija i Sanja, Acoustic therapy, kao i klapa Incanto i bend Škuribanada. I.F.R.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

vaNdaLi osKrNaviLi oBJEKat CrNogorsKE p

Vladika Boris: Svoji smo na svome, ne plašimo se, znamo ko su nalogodavci

Nikšićki sveštenik kaže da se sve može očistiti osim crnog obraza Nepoznati počinioci oskrnavili su u noći između četvrtka i petka objekat Crnogorske pravoslavne crkve u Nikšiću grafitima neprimjerene sadržine i ispisanim ocilima po zidovima i vratima. Vladika Boris, episkop ostroškonikšićki Crnogorske pravoslavne crkve, kaže da se radi o trećem pokušaju provokacije vjernika Crnogorske pravoslavne crkve u Nikšiću. „Razumijem pretenzije i razumijem pokušaj asimilacije naših Crnogoraca, to je njihovo pravo. Ali definitivno, mi nećemo dozvoliti da budemo asimilovani. Bićemo svoji na svome i širićemo onaj put kojem nas uči Sv. Petar Cetinjski i Sv. Vasilije Ostroški, taj put mira i ljubavi, ali i put odbrane sebe i onoga što predstavlja naš narod, naša država i svi ljudi i građani koji ovdje žele slobodno da žive i da šire ljubav i prosperitet ove zemlje“, kazao je

Kolašin

vladika Boris. U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi povodom vandalističkih napada na sjedište Ostroško nikšićke eparhije, koji se po treći put dešavaju u posljednja tri mjeseca, kažu da se osjećaju „neugodno i ugroženo“. „Mi znamo da dolazi zakon o slobodi vjeroispovijesti koji je veoma bitan za cjelokupnu crnogorsku državu i za sve vjernike i koji uređuje na dobar način, odnos crkve i države i svih vjerskih zajednica. Mislim da je ovo pokušaj, već treći put, provokacije vjernika CPC, Nikšićana i svih onih koji čestito žive u ovoj zemlji“, istakao je

vladika Boris. Iz Crnogorske pravoslavne crkve upozravaju crnogorsku javnost da budu strpljivi i da očekuju od države pravo rješenje. „Mi svi znamo ko su ti nalogodavci i zašto šalju tu djecu da ispisuju grafite i da gađaju kamenjem i da ugrožavaju naš životni prostor. Samo bih poručio tim nalogodavcima, a prije svega smatram to ekstremno sveštenstvo u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Crnoj Gori, da to više ne rade, jer nema potrebe. Niti se mi koga plašimo, niti koga bojimo, svoji smo na svome i ako imaju neki problem može-

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

PRAVOSlAVNE CRKVE u NIKŠIću Besprizorni grafiti osvanuli su juče ujutro na zidovima objekta Crnogorske pravoslavne crkve u Nikšiću

mo ga rješavati na mnogo ljepšim mjestima i načinima nego što oni misle da to treba. Sukob, apsolutno nije potreban nikome, pogotovo građanima i našoj državi Crnoj Gori“, kazao je vladika Boris. U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi očekuju da će policija uspjeti da procesuira počinioce i nalogodavce vandalizma u Nikšiću, a mjere zaštite i obezbjeđenja nekadašnjeg ljetnjokovca kralja Nikole, a sada sjedišta Ostroško nikšićke eparhije i sami će preduzeti. „Nema toga što se ne može očistiti osim crn obraz, a ljudi koji su

poslali ovu djecu, mislim da su djeca koja su ovo ispisala, jer ovo ni jedan ozbiljan čovjek ne bi radio, ovo je njihov obraz. Mi ćemo ovo sanirati sa toliko ljubavi i pažnje je svaki kamen čišćen i saniran po svim konzervatorskim uslovima, uz velike napore i troškove i sa velikom željom da ovaj objekat, kao što i jeste, sija kao biser u ovom gradu, kao prvi državni objekat koji je podignut u Nikšiću poslije oslobođenja, a koji je dat na upravljanje Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi“, zaključio je vladika Boris. M.R.

SASTANAK SAVJETA ZA EKONOMSKI RAZVOJ OPŠTINE

Smolović: Bijelo Polje da bude grad sa najmanjim brojem taksi Savjet za ekonomski razvoj Opštine Bijelo Polje, održao je sjednicu na kojoj su se razmatrani nacrti nove Odluke o lokalnim administrativnim taksama, kao i članskim doprinosima za Turističku organizaciju. Predsjednik Opštine Petar Smolović istakao je da Bijelo Polje mora biti konkurentno prema međunarodnim standardima indeksa konkurentnosti. Predložio da sve što Opštini ne donosi prihod treba ukinuti, a ostale takse sagledati da li se mogu smanjiti. On je rekao da želi da Bijelo Polje bude grad sa najmanjim brojem taksi, a da je novom Odlukom predviđeno umanjenje cijena plaćanja značajnog broja postojećih taksi. Veselin Merdović iz Uprave javnih prihoda predočio je pojedinosti predloga nove Odluke, po kojoj će se obračun doprinosa vršiti na osnovu poslovnog rezultata, što će prema njegovim riječima biti dodatno rasterećenje za privredu.

Profesor na Ekonomskom fakultetu dr Milivoje Radović predložio je, da se procenat koji ide NTO smanji, a poveća procenat koji ide lokalnoj TO. Prvi bjelopoljski Biznis foruma ocijenjen je uspješnim, a usvojeni su i predloženi zaključci sa Foruma. Otvaranje i razvoj biznis zona, kontinuirani programi i stimulativne mjere za razvoj biznisa kao i stalne aktivnosti na uklanjanju biznis barijera i čitav niz drugih mjera koje provodi Lokalna samouprava, a koje doprinose boljim i kvalitetnijim uslovima života građana, su okosnica rasta i razvoja Opštine. Ocijenjeno je da će nastavak ubrzanog investicionog ciklusa doprinijeti da, mladi i obrazovani, sa idejama i preduzetničkim sklonostima, ostaju u Bijelom Polju i time doprinose i svom i razvoju Opštine, kao i da se porezi i doprinosi na zarade moraju značajno smanjiti na sjeveru Crne Gore zbog zaostajanja

u razvoju u odnosu na ostatak države i problema visoke nezaposlenosti. Za sve ugostiteljske objekte na sjeveru koji posjeduju određeni nivo kvaliteta usluge poreska stopa PDVa treba da bude umanjena na sedam odsto iz razloga strateškog opredjeljenja sjevera za razvoj ljetnjeg i zimskog turizma, a treba analizirati uticaj poreskih stopa da li stimulativno djeluju na poljoprivrednu proizvodnju i sagledati da li može dodatno da se smanji PDV na impute koji se koriste kao sirovina za poljoprivrednu proizvodnju. Na kraju je konstatovano da je Vlada Crne Gore svojim investicionim aktivnostima na izgradnji auto-puta, ulaganjima na otvaranju planine Bjelasice i Đalovića klisure, provođenjem čitavog seta aktivnih programa za unaprjeđenje konkurentnosti privrede stvorila i stvara preduslove da Bijelo Polje bude grad u koji se sve više investira. B.Č.

Sa sjednice Savjeta za ekonomski razvoj

DžuDI RAJZINg RAJNKE AMbASADORKA SAD-A u POSJETI KOlAŠINu

Postoje brojni Prostori za saradnju Džudi Rajzing Rajnke ambasadorka SAD-a prilikom radne posjete Kolašinu sastalase sa predsjednikom te opštine Milosavom Batom Bulatovićem. Na sastanku je konstatovano da postoje brojni prostori za saradnju, od ekonomije, obrazovanja, kulture, partnerstva u ekološkim i energetskim projektima. Predsjednik Bulatović je upoznao ambasadorku Rajnke sa prirodnim i pri-

vrednim potencijalima opštine. Naglasio je da su glavni razvojni oslonci turizam, zatim poljoprivreda koja je zadužena za zdravu i domaću turističku trpezu. Tu su i drvoprerada, energetika, ljekovito bilje, a kapitalni projekti su izgrad nju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i toplifikacija. Bulatović je ambasadorku upoznao i sa naporima lokalne uprava u revitalizaciju sela, pripremu timova

mladih ljudi, koji pišu IPA projekte, što se dešava u ambijentu velikih državnih projekata koji se realizuju u okolini Kolašina kao što je auto – put Podgorica – Mateševo, magistralni put Kolašin – Berane i Ski centar Kolašin 1600. Ambasadorka Rajnke je kazala da je posebno emotivno doživjela ulazak u Kolašin, kada je ispred hotela „Sheraton“ ugledala američku i crnogorsku zastavu jed-

nu pored druge. Najavila je da će u Kolašin češće dolaziti jer je podsjeća na rodni grad u državi Juti, u blizini kojeg se takođe nalazi Ski rizort. SAD žele da ostvare dobru saradnju sa svim crnogorskim opštinama, a Kolašin nudi raznovrsne mogućnosti, istakla je ambasadorka SAD-a. Ona je istakla da će američkim kompanijama koje imaju sjedište u regionu prenijeti i upoznati ih

sa ekonomskim potencijalima Kolašina, a najzanimljiviji bi trebalo da budu projekti turizma, drvoprerade, proizvodnje hrane i energetike. Najavljena je mogućnost uspostavljanja prijateljske saradnje Kolašina sa sličnim gradom u Americi, a predsjednik Bulatović je predložio da to upravo bude rodni grad ambasadorke Džudi Rajzing Rajnke, zaključuje se u saopštenju. Z.B.

SVIJET

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

DONALD TRAMP ŽELI DA KUPI GRENLAND, KOPENHAGEN ŠOKIRAN:

TO MORA DA JE ŠALA D anski političari ismijali su Trumpovu zainteresovanost za kupovinu ledenog ostrva. Američki predsjednik Donald Tramp privatno je razgovarao, sa saradnicima i savjetnicima, o ideji da SAD kupi ostrvo Grenland, najveće ostrvo na svijetu, kako bi se proširila američka teritorija. To su agenciji Rojters potvrdila dva izvora upoznata sa situacijom. Ideju o kupovini velikim dijelom zaleđenog ostrva, koji je autonomno područje Danske i nalazi se između sjevernog Atlantika i Arktičkog okeana, neki su savjet-

2.166.086 KVADRATNIH KILOMETARA ZAUZIMA POVRŠINA GRENLANDA, LEDENOG OSTRVA U SASTAVU KRALJEVINE DANSKE

nici shvatili kao šalu, ali su je drugi ozbiljnije uzeli u obzir, rekli su izvori. Informaciju je prvi objavio list Vol Strit Žurnal. Zainteresovanost Vašingtona za Grenland nije novost - predsjednik Hari Truman ponudio je 1946. 100 miliona dolara kako bi kupio Grenland. Tramp, koji je na radnom o dmoru u svom golf klubu u Bedminsteru (Nju Džerzi) posjetiće Dansku po prvi put početkom septembra. Za sada ne postoje naznake da će kupo-

Vazdušna baza Tule na Grenlandu je najsjeverniji američki vojni objekt. vina Grenlanda biti dio razgovora s danskom stranom. U Kopenhagenu su sa podsmjehom reagovali na ideju da Danska proda ostrvo Grenland Vašingtonu. Ministarka spoljnih poslova Grenlanda Ane Lone Bager poručila je da Grenland nije na prodaju. “Otvoreni smo za poslovanje, ali nismo na pro-

daju”, navela je Ane Lone Bager za Rojters. “To mora da je prvoaprilska šala. Potpuno van sezone”, naveo je na Tviteru bivši premijer Lars Loke Rasmusen. Portparol za pitanja spoljnih poslova Danske narodne partije Seren Espersen rekao je za dansku televizju da, ako Tramp zaista razmišlja o kupovini Grenlanda, to je “konačan dokaz da je poludio”. “Pomisao da Danska proda 50.000 građana Sjedinjenim Državama je potpuno besmislena”, poručio je Espersen. Danska poslanica iz druge po veličini partije Grenlanda “Inuit Atakatigit” Oja Kemnic Larsen uvjerena je da većina gađana Grenlada vjeruje da je, na duge staze, bolje da imaju odnose sa Danskom nego sa SAD. “Moja prva misao je ‘ne, hvala’”, rekla je za Rojters. Premijerka Mete Frederiksen i šef diplomatije Jepe Kofor nisu bili dostupni za komen-

MARTIN LIDEGARD, ZASTUPNIK SOCIJALNO LIBERALNE STRANKE, KOJA PODRŽAVA MANJINSKU VLADU, I BIVŠI MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA, KAZAO JE KAKO SE NADA DA JE TRAMPOVO INTERESOVANJE ZA KUPOVINU GRENLANDA ŠALA. “TRAMP DA KUPI GRENLAND? NADAM SE DA JE TO ŠALA, ALI SVAKAKO UŽASNA IDEJA, UZ RIZIK MILITARIZACIJE GRENLANDA I MANJU NEZAVISNOST ZA GRENLANDSKI NAROD, A TAKOĐE I VELIKI GUBITAK ZA DANSKU”, NAPISAO JE LIDEGARD NA TVITERU. tar, ali zvaničnici navode da će i oni ubrzo odgovoriti Trampu. Nije se oglasila ni američka ambasada u Kopenhagenu, ali je bivši ambasador SAD u Danskoj Rufus Gifor ocijenio da je ideja o kupovini Grenlanda “potpuna katastrofa”.

svijet

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

Čudo u rusiji

KaKo su preKvalifiKovani pravniK i neisKusni Kopilot spasili 233 života

Za svega nekoliko sekundi, dva pilota uspjela su da reaguju i spuste onesposobljeni avion “Erbas” na polje blizu Moskve nakon što je udar ptica zaustavio motore. Herojski trenutak se već upoređuje sa čudom iz 2009. na Hadsonu. Glavni pilot Damir Jusupov i prvi oficir Georgij Murzin uspjeli su da slete avionom “Erbas 321” aviokompanije “Ural Erlajns” nakon što su udarili gusto jato ptica prilikom polijetanja sa međunarodnog aerodroma Žukovski, jugoistočno od Moskve. Udar je zaustavio oba motora. Ipak, plan pilota da sleti “trbuhom” aviona u veliko kukuruzište spasio je svih 226 putnika i sedam članova posade. Kapetan Damir Jusupov, 41-godišnjak iz Sibira, nije tipični pilot koji ima desetine hiljada sati letjenja iza sebe. U svojoj pilot-

skoj karijeri odradio je tek oko 3.000 sati leta. To je dvostruko manje sati nego što je potrebno za glavno mjesto u kokpitu, ali to se nije pokazalo kao presudno u krizi u kojoj je morao da reaguje.

Svojevremeno ga je odbila pilotska škola zbog medicinskih razloga, završio je prava i tek potom se prekvalifikovao. Nezadovoljan time što mu se nije ispunio san, nakon završenog školovanja u pravnoj

struci odlučio je da se prekvalifikuje. Pilotsku školu završio je s odličnim uspjehom. Kolege ga opisuju ga kao smirenog, skromnog i iznad svega profesionalnog. Na konferenciji za novinare povodom spuštanja

onesposobljene letilice, događaj je opisao riječima: “Bilo je i drugih opcija i dobro je što ih nismo iskoristili. Da smo pokušali da se vratimo, ne znam što bi se dogodilo”. Rekao je da je prvo htio da okrene avion, ali kad je vidio da se i drugi motor pokvario - znao je da je udarac u zemlju “neizbježan”. “Ne osjećam se kao heroj jer sam učinio ono što je trebalo da bih spasio avion, putnike i posadu”, dodao je Jusupov. Georgij Murzin, dvadesettrogodišnji kopilot, dobio je licencu za pilota prije samo dvije godine. Diplomirao je na Državnom univerzitetu civilnog vazduhoplovstva u Sankt Peterburgu 2017. godine. Mladi pilot skupio je samo 600 sati leta u trenutku kad se našao u situaciji u kojoj se nijedan pilot ne želi naći, piše Raša Tudej.

zbog optužbi za šverc droge

Ostavka novoizabranog gradonačelnika Skadra

predsjednik vidodo tražio dozvolu pred parlamentom

DžaKarta više neće biti glavni graD inDonezije Indonežanski predsednik Joko Vidodo predložio je da se glavni grad preseli iz prenaseljene i zagađene Džakarte, koja ima 10 mililiona stanovnika, na ostrvo Borneo. Predsjednik Indonezije, međutim, nije naveo tačnu lokaciju na kojoj bi se na-

lazila nova prijestonica. Vidodo je, u govoru pred parlamentom, dan uoči Dana nezavisnosti, dao predlog da se novi glavni grad smjesti na Kalimantanu, odnosno na indonežanskoj strani ostrva Borneo. “Zato tražim vašu dozvo-

lu da premjestim naš glavni grad na Kalimantan”, rekao je Vidodo. “Glavni grad nije samo simbol nacionalnog identiteta, već je i pokazatelj napretka nacije. Ovaj predlog poslužio bi i za ostvarenje ekonomske jednakosti i pravednosti”, dodao je on.

Novoizabrani gradonačelnik Skadra Valdrin Pjetri podnio je ostavku na tu funkciju zbog optužbe albanske opozicije da je u Italiji bio osuđen za šverc droge. To je prenio portal A1on. “Svjestan važnosti političkog imidža i odlučan da preuzmem zakonsko rješavanje optužbe sa pozicije običnog građanina, tako da nikoga ne opterećujem, riješio sam da podnesem ostavku na funkciju gradonačelnika Skadra”, napisao je Pjetri. Konstituisanje novog saziva skupštine opštine Skadar i zakletva novoizabranog gradonačelnika odloženi su dok tužilaš-

Skadar

tvo ne donese odluku o utvrđivanju tačnosti navoda albanske opozicije da je Pjetri u Firenci bio osuđen za šverc droge, a nakon toga protjeran iz Italije. Albansko tužilaštvo je pokrenulo postupak i čeka odgovor Interpola i Europola. Nakon ostavke Pjetrija reagovao je i lider najveće opozicione stranke u Albaniji Demokratske partije Ljuljzim Baša, koji je naveo da ostavka Pjetrija znači “jedan kriminal manje u politici”. “Jedan kriminalac manje u politici. Ništa se ne mijenja dok ne ode Edi Rama, lider političkog kriminala”, napisao je Baša na Tviteru.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

KULTURA

ª LUDA TRAVAº POZORIŠNE LABORATORIJE ª SFUMATOº IZVEDENA NA GRADU TEATRU

Mali narodi gube identitet u sistemu globalizacije Predstava “Luda trava” kroz priču o nestanku jednog bugarskog sela, govori o krizi tradicije i istorijskog sjećanja jedne nacije Ostvarenjem “Luda trava”, u režiji Margarite Mladenove, na Gradu teatru prvi put se predstavila čuvena Pozorišna laboratorija “Sfumato” iz Sofije, koja slovi za jednu od najavangardnijih scena u ovom djelu Evrope. Budvanska publika bila je u prilici da uživa u susretu sa uvjerljivim, savremenim, uzbudljivim i scenski vrlo atraktivnim autorskim i glumačkim teatrom, koji je posljednjh godina vrlo poznat i u regionu – “Sfumato” je gostovao na beogradskom Bitefu, a na Festivalu malih scena u Rijeci 2016. osvojio je nagradu za najbolje ostvarenje sa predstavom “Gogoljev san”, koju je takođe režirala Margarita Mladenova, zajedno sa Ivanom Dobčevim. Rediteljka je i sa “Ludom travom” ostvarila zapažen uspjeh i na ovogodišnjem festivalu u Rijeci, sa kojeg je njena predstava ispraćena ovacijama, a isto se dogodilo i na Gradu teatru – publika je imala priliku da vidi jedno, po mnogo čemu drugačije pozorište, koje je rediteljski, glumački, vizuelno, izvan stereotipa i klišea sa kojima se ne tako rijetko susreće. Dramu “Luda trava” vodećeg bugarskog dramatičara Jordana Radičkova ona je

postavila kao univerzalnu, turobnu priču o narodima “zaglavljenim” u današnjem konceptu i vremenu jedne institucionalne globalizacije koja se surovo sprovodi. “Prije svega, jako mi je drago što je „Sfumato“ imao priliku da se predstavi na festivalu kao što je Grad teatar, koji ima jaku pozorišnu tradiciju, i koji je i sam producent, i ovo gostovanje smatram važnim za nas”, izjavila je Mladenova poslije izvođenja svoje predstave, ističući da je “Luda trava” nastala kao dio ciklusa “Nojeva barka”, čijom

se simbolikom bave i u drami. “Iako u predstavi, u ironičnom kontekstu današnjeg vremena govorimo o nestanku jednog bugarskog sela, odnosno, o krizi bugarskog nacionalnog identiteta, tradicije i istorijskog sjećanja, ta drama se danas odnosi na čitavo čovječanstvo, nad koje su se nadvile mnoge opasnosti - od korporativnog sistema i populizma, do stvaranja konfekcije od ljudi, kako u mišljenju i doživljaju stvarnosti, istorije, politike, društva, tako i u načinu života”, istakla je Mladenova. Upravo zbog toga, simbolič-

ki najjači i najzanimljiviji lik u predstavi je starac, mještanin, koji je izgubio razum lutajući po ludoj travi, i on predstavlja narod ogoljen od sjećanja, tradicije i smisla, koji je poludio u potrazi za identitetom. To je svojevrsno upozorenje opštem gubitku autentičnosti i izvornosti u sistemu institucionalizovane globalizacije. Poseban naglasak u predstavi Mladenova stavlja na militarizovane skupine koje ne ostavljaju prostora za otpor i odabir drugih mogućnosti. - Najveći i najopasniji problem savremenog svijeta, koji je posebno opasan za male države i siromašna društva kao što je Bugarska, jeste to što je sve manje bunta, što se ljudima nameće isključivo bavljenje golom egzistencojom kako bi preživjeli, i što im se zatvara svaka mogućnost kritičkog razmišljanja o tome da oni sami mogu nešto da promjene. Tako postavljena društva istovremeno eliminišu i mogućnost humanog okupljanja lju-

di zarad ostvarenja zajedničkih plemenitih ciljeva, i brišu onu bazičnu ljudsku solidarnost na kojoj i počiva svijet. A globalizacija kao jedini koncept života, preživljavanja i opstanka, agresivno i surovo postavlja isključivo lični interes pojedinca – smatra Margarita Mladenova, čija je predstava „Luda trava“ ispraćena ovacijama. Oduševljenje publike jednako je pripalo briljantnim glumcima koji su na scenu donijeli i ples, akrobacije, muziku - Albeni Georgievoj, Žani Raševoj, Galji Kostadinovoj, Katalini Starejšinskoj, Nadji Keranovoj, Biljani Georgievoj, Antoniju Dimitrievskom, Ivanu Nikolovu, Dimitriju Krumovu... Veoma atraktivna i uzbudljiva scenografija koju smo vidjeli u “Ludoj travi” “igra” jednu od glavnih uloga u predstavi, što ovu predstavu možda čini i najboljim događajem ovogodišnjeg dramskog programa Grada teatra. R.K

“Djevojčica sa žicama” na sceni između crkava Moderna dramska opera “Djevojčica sa žicama”, u režiji Marjana Nećaka, biće izvedena večeras na sceni između crkava, sa početkom u 21 sat. Predstava je koprodukcija Slovenačkog narodnog pozorišta iz Ljubljane i Moving Music Theatre iz Bitola. Priča prati mladu violi-

nistkinju koja vozom putuje Evropom u nadi da će ostvariti karijeru vrhunske muzičarke. No, bez porodičnog i socijalnog uporišta, ona od djevojke koja živi (za) svoj san o sreći i zasluženim priznanjima, sve više postaje jedno od mnogih bića koja žive od svirke po ulicama i trgovima rav-

nodušnih evropskih metrpola. Svjesno aludirajući na Andersenovu Djevojčicu sa šibicama, ona ipak ne završava potpunim beznađem, jer su na simboličko-metaforičkoj ravni violinske strune ipak snažnije od svuda prijetećih bodljikavih žica. Uloge tumače Barbara Cerar i Uroš Furst

, Branko Šturbej, autor pjesama je Ana Bunteska, prevodilac Darja Dominkuš, kompozitor, scenograf i dizajner svjetla Marjan Nećak, dramaturg Darja Dominkuš, kostimograf Nataša Filipovič, lektor Tatjana Stanič, autor videa Marin Lukanović i koreograf Žigan Krajnčan.

Kultura

ljetopis: iZloŽBA ANe petRoViĆ

Promišljanje života na lijep i radostan način

Izložba radova “O čemu govorim kada govorim o ljubavi”, umjetnice Ane Petrović otvorena je u Dvorcu kralja Nikole, čime je ujedno i stavljena tačka na Likovni segment ovogodišnjeg Ljetopisa. Postavka se ne sastoji samo od slika, već je Petrovićeva, inače primijenjena umjetnica i dizajnerka, oslikala i izložila majice, tašne i druge predmete sa prepoznatljivim ljubavnim motivima, specifičnim upravo za njen likovni rukopis. Dr Anastazija Miranović je na otvaranju izložbe izrazila veliko zadovoljstvo što je upravo Petrovićevoj pripala čast da zatvori likovni segment “Ljetopisa”. “Zadovoljstvo mi je što smo ovaj predivan dah života i ljubavi unijeli u prostor Dvorca kralja Nikole. U razgovoru mi je Ana otkrila da je roman Haruki Murakamija ‘O čemu govorim kada govorim o trčanju’ bio inspiracija da ovako nazove izložbu, a ja bih se nadovezala na to promišljanje i rekla da trčeći kroz život, za raznim izazovima koji se pred nas postavljaju, zaboravljamo možda na neke situacije male, obične, koje nam ispunjavaju život, a koje su zapravo prikazane na slikama Ane Petrović. Ljubav i esencija ljubavi i radost življenja kojom odišu ove slike date u prvom planu u nekom egzekutivnom maniru naivnog slikarstva, zapravo nimalo nisu naivne već vrlo promišljaju život na strastven, lijep, radostan, upečatljiv način”, istakla je Miranović. Petrović je diplomirala na Fakultetu primenjenih umetnosti i dizajna u Beogradu na Odsjeku dizajn tekstila, a svo-

je obrazovanje je nadogradila u Italiji. Bavi se dizajnom namještaja, tepiha, predmeta za kuću, oslikavanjem enterijera i eksterijera. Slike radi tehnikom akril na platnu. Petrovićeva, pored učešća na brojnim kolektivnim izložbama, samostalno izlaže već dugi niz godina, širom svijeta. Na otvaranju izložbe u Baru ova umjetnica izrazila je zadovoljstvo što je dio ovakve manifestacije. “Velika mi je čast biti ovdje. Tendenciozno sam radila slike sa ovim naslovom za izložbu, dugo sam planirala koncept toga. Murakamijeva knjiga, o kojoj je Anastazija pričala, mi je zanimljiva po tome što je on sebi zadao zadatak da mora da trči jer puno sjedi i piše, morao je da ima neki odušak i način da tijelo održava zdravim time što se tjerao da trči. Onda sam razmišljala da je ljubav nešto što čovjek sam sebi ne mora da nametne, a u stvari treba. Jer kada bi ljudi o ljubavi razmišljali na način da je to u stvari najbolji lijek za sve probleme, brige, za naš organizam za našu dugovječnost onda bi shvatili da je mnogo lako voljeti i da je to u stvari mnogo lakše od trčanja”, kazala je Petrović. Na slikama se mogu vidjeti momenti, sitne sekunde uhvaćene, kada se parovi uhvate za ruke ili pogledaju... To su sekunde koje pamtimo za cijeli život, i kada sa nekim starimo, i kada nekoga više nema, to su ti momenti i o tome govorim kada govorim o ljubavi, istakla je ova višestruko nagrađivana umjetnica svjetskog renomea. Izložba je za posjetioce otvorena narednih 14 dana. R.K.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

iNteRVjU: GlUMiCA jUlijA Mil

Žalosno je š više odlaze

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

Kultura

LAČIĆ-PETROVIĆ NJEGOŠ

Kao Madam Džuli u komadu “Balkan Boys”

što mladi sve sa Balkana ⌦ Marija Roganović

Predstava o prevarenim očekivanjima - “Balkan Boys” u režiji Siniše Evtimova, otvorila je vrata nove sezone u Kraljevskom pozorištu Zetski dom. Rađen po motivima teksta “Ladies Night” Entonija Mekkartena i Stivena Sinklera, kao i filmskog scenarija “The Full Monty” Stivena Bofoja, u sklopu međunarodnog ADNICH projekta i koncepta Art Geto, ovaj komad je okupio međunarodni glumački ansambl, među kojima se našla i naša Julija Milačić-Petrović Njegoš, koja u predstavi tumači ulogu Madam Džuli.

■ IZGUBLJENI U NEDOĐIJI

Kako je u razgovoru za Vikend novine rekla Milačić-Petrović Njegoš osnovno polazište predstave, odlazak omladine sa Balkana u potrazi za boljim životom u inostranstvu, i te kako je bitno u današnje vrijeme, a autorski i glumački tim je “uzeo temu i poigrao se njome”. “Komad se bavi problemom vječitog bježanja omladine sa Balkana i hrljenja ka Evropi. Izgubljeni u nedođiji pronalaze se Balkanci, brinu jedni o drugima i kreće komedija. Tačnije, komedija počinje u momentu kada se uspije pobjeći, doći do ciljanog grada, ali šta onda? Kako? Gdje? S kim? Ta pogubljenost nenalaženje izlaza i beznadežni pokušaji komični su mo-

menti koje mlada ekipa glumaca sa Balkana hrabro gradi i prenosi poentu uz pravu dozu naivnosti, površnosti i nerazumijevanja koju nose njihovi likovi”, pojašnjava glumica. Razlog odlaska u većini slučajeva je isti, ističe ona, uslovi u kojima živimo, što je, uzimajući u obzir vijek u kojem živimo, veoma tužno. “Mladi najčešće bježe glavom bez obzira, a vrlo često bez promišljanja i plana. Nažalost, kasno shvate da je plan bio neophodan i da tamo gdje su došli nema mjesta za njih... Žalosno je što mladi sve više odlaze sa Balkana. Žalosno je što se tapka u mjestu. Žalosno je što vrlo često imamo osjećaj da se i nismo pomjerili iz ‘93 godine”, priča ona.

■ MADAM DŽULI BOG I BATINA

Ekipu momaka sa Balkana, nakon odlaska u Austriju, život dovodi u noćni klub “Gazela”, kod Madam Džuli. A kako ističe glumica, njen lik je jedina osoba koja se brine o glavnim protagonistima predstave. “Madam Džuli je prva otputovala i nelegalnim putem došla do cilja. O da, ona je imala plan i ostvarila ga. Vlasnica je lokala u kojem rade momci i

Nagrade su Na Neki NačiN potvrda dobro obavljeNog zadatka. CrNogorskoj teatarskoj sCeNi Ne zNače Ništa. pažNja se Ne obraća Na uspjehe glumaCa, što je NaravNo slika CrNogorske kulturNe sCeNe. jezivo je koliko smo Nevidljivi, kakav god uspjeh Napravili. da je sport u pitaNju drugačije bi bilo

Bijesni me pomisao da danas postoji još osoba i to vjerovatno baš u političkom svijetu koji glumce smatraju zabavljačima, glumice lujkama, a pozorište dosadnom zabavom. To pokazuju one ‘protokolarne karte’ koje su na premijerama slika praznih stolica u kojima su mogli sjedjeti iskreni ljubitelji naše umjetnosti, ali ne, za njih nema mjesta

ona je jedina koja se brine o njima. Sa druge strane vrlo je impulsivna, oštra, a zna biti i prosta. Madam je Bog i batina, ali i zagrljaj kad je najteže. Ona hoda po tankom ledu, ne boji se, ali led može pući...”, okarakterisala je glumica lik koji tumači. A nakon prvih reakcija javnosti da su “Momci sa Balkana vratili komediju u pozorište”, Milačić Petrović Njegoš otkriva da je i sam rad na predstavi bio pravo uživanje. “Ne sjećam se kada sam zadnji put imala proces u kom sam se svakog dana smijala najiskrenije glumačkim postupcima i minijaturama koje moje kolege grade. Zapanjujuća je ljubav i energija koja se stvorila tokom procesa i koliko fantastičnih momenata može da ispliva u takvoj atmosferi. Uživala sam. Uprava pozorišta i cijela ekipa koja radi na projektu djeluje kao jedna velika, srećna porodica i ovo je jedan od procesa iz kog ne želim da izađem još dugo”, otkrila je glumica. Milačić Petrović Njegoš je nedavno osvojila prestižnu nagradu “Actor of Europe” za ulogu Pauline Salas u predstavi “Smrt i djevojka”, na festivalu u Sjevernoj Makedoniji, za ko-

ju kaže da joj predstavlja motivaciju i ujedno daje energiju. To, nažalost nije slučaj sa ovdašnjom pozorišnom scenom.

■ NA NAŠOJ SCENI NAGRADE NE ZNAČE PUNO

“Nagrade su na neki način potvrda dobro obavljenog zadatka. Crnogorskoj teatarskoj sceni ne znače ništa. Pažnja se ne obraća na uspjehe glumaca, što je naravno slika crnogorske kulturne scene. Par novinara je bilo zainteresovano da se posveti uspjehu, i to je to. Ne samo meni, kada ovo govorim mislim na sve moje kolege. Jezivo je koliko smo nevidljivi, kakav god uspjeh napravili. Da je sport u pitanju drugačije bi bilo”, ističe ona. Dodaje da je uloga Pauline Salas, žene koja dobija priliku da se osveti čovjeku za koga vjeruje da je deset godina ranije bio njen mučitelj, bila težak zadatak. “Paulina - ona koja strada ali ne odustaje. Njene patnje sabrati, dodati straha, ali ipak odlučnosti da uspije u ‘suđenju’, a na tom putu utkati izvjesnog zadovoljstva, hrabrosti, drskosti... Sa druge strane, igrati onu kojoj je oduzeta bit, uništena utroba i brutalno ukinuto majčinstvo, bio je veliki izazov za moj glumački instrument... Pričati, igrati ljude koji i dan danas žive, truditi se da vežeš njihove najsitnije detalje nije lagan zadatak. I da li postoje lagani zadaci za glumicu/ca, sigurna san da je odgovor NE”, kaže glumica.

■ PAULINA SALAS IMA SVUGDJE

Modernih tekstova crnogorskoj teatarskoj sceni ne nedostaje, ističe glumica, “čak i klasike prebacujemo u 21. vijek, pa

se često desi da se reditelji zaigraju, a podjednako često nakon odlaska reditelja glumci odluče da oskrnave tekst da bi se dopali publici”. Međutim, komad “Smrt i djevojka” je tekst koji nosi problem koji je prisutan u cijelom svijetu. “Nista Crna Gora nije drugačija od ostatka planete i sve ono što se dešava ovdje dešava se i tamo negdje. Problem korumpiranosti, potlačenosti, duševnog i psihičkog zlostavljanja podjednako traje i jak je kao i 1975. godine. Manje je fizičkog nasrtanja, ali to ne znači da ga nema. Svakog dana imamo barem jedan takav događaj. Od porodičnog nasilja, do nasilja pojedinca nad društvom i obratno. Paulina ima svugdje, i zastrašujuće je da se njihov broj opet povećava”, priča Milačić-Petrović Njegoš.

■ NEDOSTAJE

NAM MJUZIKLA

Iako se “sva djeca podjednako vole” kod nje će uvijek prevagnuti ljubav prema teatru, a prema njenom mišljenju, ovdašnjoj savremenoj teatarskoj sceni nedostaje mjuzikl. Kulturnom politikom i odnosom prema kulturi u našoj sredini nije zadovoljna, i ističe da “Zakoni moraju da se pročešljaju i glumci treba da dobiju zasluženo bolji položaj od onog u kojem su trenutno”. “Bijesni me pomisao da danas postoji još osoba i to vjerovatno baš u političkom svijetu koji glumce smatraju zabavljačima, glumice lujkama, a pozorište dosadnom zabavom. To pokazuju one ‘protokolarne karte’ koje su na premijerama slika praznih stolica u kojima su mogli sjedjeti iskreni ljubitelji naše umjetnosti, ali ne, za njih nema mjesta”, zaključuje nagrađivana glumica.

REPORTAŽA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

U POHODE JEZERIMA NA BJELASICI UZ PRATNJU TMURNIH OBLAKA I VJETRA

DOK SMO GLEDALI PEŠIĆA JEZERO ČINILO SE DA ONO GLEDA NAS

⌦ Zorica Bulatović

rsulovačko jezero ispod same Crne glave, najvećeg vrha planine Bjelasice (2.138 mnv), jedno je od najnepristupačnijih jezera u Crnoj Gori. Upravo ono je bilo izazov koji je novinarka Vikend novina, kao dio četvoročlane ekipe, na čijem čelu se našao jedan od boljih vodiča, spasilac i spelelog Aco Vukajlović, nedavno savladala. Sa drugog po redu najvećeg vrha, Zekove glave, ekipa se divila i ljepoti Pešića jezera. Dva sata gubljenja vremena oko prevoza konja obilježila su polazak, koji je bio planiran za ranu zoru. Acu pomogli brže prebacivanje konja do Vranjaka. Prikolica sa dva boksa prevezla je do skijališta Kolašin 1450 dva konja. Teži dio posla oko konja pripao je Podgoričanki Magdaleni Bulatović, nekadašnjoj odbojkašici i meni. Konje smo pješice izvele sve do katuna “Vranjak”. Sačekasmo Aca i Miloša, koji je takođe iz Podgorice, i opet sportista odbojkaški veteran, pa tek oko 8h krenusmo prema Zekovoj glavi. Nedoumica se pojavila koje je-

zero da obiđemo, da li Pešića, koje je sa desne strane Zekove glave ili Ursulovačko koje je dalje i koje je ispod same Crne glave. Podgoričani su rado vreli asflat zamijenili mekom travom Bjelasice i prvi put se popeli u sedlo. Vremenska prognoza kojom smo se vodili ukazivala je na sunčan dan, no od katuna Vranjak sve do Zekove glave pratio nas je jak sjeverni vjetar, magla i tmurni oblaci, pa smo morali i kapuljače staviti. Usput smo naišli na grupu turista iz Francuske koje hladno vrijeme nije pokolebalo da pješice obiđu planinu. Vele da im to ne smeta i da se ovakvoj ljepoti nagledati ne mogu.

■ ZEKOVA GLAVA

I PEŠIĆA JEZERO

Nakon dva sata jahanja stigli smo na Zekovu glavu, ispod nas Pešića jezero, koje mnogi zovu biserom Bjelasice. Oivičeno sa jedne strane šumom a druge planinom podsjetilo nas je na legendu koja govori o nastanku njegovog imena. Posmatrali smo ga sa visine, a ustvari činilo se da ono posmatra nas. Modrozelena boja jezera stapala se sa prirodom, ali ipak ta boja vode odvajala ga je za nijan-

su od svega. Aco nas podsjeti na legendu o Pešića jezeru. Legenda kaže da je po mjesečini iznad jezera letio bijeli konj sa modro-zelenim očima, baš onakve boje kakve je danas jezero. Vile su se svake noći okupljale na kraju šume, koja je grlila jezero sa jedne strane i očarane ljepotom konja ostajale sve do zore, gledajući predivan ples nad vodom. Zbog takvih dešavanja ljudi su izbjegavali ovo mjesto, no bijaše jedno zgodno momče, Pešić se prezivao. O njegovoj ljepoti nadaleko se pričalo. On riješi da se jedne noći okupa u jezeru. I tako ode on, skoči u zelenu dubinu jezera i nikad više ne izroni. Kažu da su vile toliko bile ljubomorne na njegovu ljepotu da su ga udavile u jezeru. I od tad niko se više nije utopio u jezeru a ono dobi ime po njemu “Pešića jezero”. Ipak, nijesmo sišli do obala Pešića jezera, već se odlučismo da krenemo ka Ursulovačkom do kojeg nam je trebalo dva sata jahanja. Na nekim mjestima moralo se i sići sa konja, teren nepristupačan i vrlo težak, ali naši veterani odbojke ni okom nijesu trepnuli bez obzira na težinu terena.

Pogled na Ursulovačko jezero

■ BISTRINA URSULOVAČKOG JEZERA

Nikad sreći kraja, kad smo bezbjedno stigli do obale. Stado ovaca krasilo je krajolik pokraj jezera koje je zbog visine na kojoj se nalazi (1.895 m nadmorske visine) mnogo hladnije, ali i

bistrije. Dugačko je 162 m, a široko 106 m. Prosječna dubina mu je oko tri metra, a mijenja se u zavisnosti od vodostaja. Zbog odsustva vegetacije i kamenitog dna voda je bistra. Jezero je glečerskog porijekla, u njegovoj neposrednoj blizini su i dva izvora od kojih jezero dobija vodu.

REPORTAŽA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

Modro-zelena voda Pešića jezera

Legenda kaže da je po mjesečini iznad Pešića jezera letio bijeli konj sa modro-zelenim očima, baš onakve boje kakve je danas jezero. Vile su se svake noći okupljale na kraju šume, koja je grlila jezero sa jedne strane i očarane ljepotom konja ostajale sve do zore, gledajući predivan ples nad vodom

Četvoročlana ekipa zaslužila je odmor, osim stada pored obale i šume koja se odslikavala u bistrini vode, nikog drugog nije bilo. I dalje jako hladno vrijeme nije dozvoljavalo da se umočimo u plavetnilo vode, premda smo to ranije planirali. Ubrzo nam se pridružila i grupa francuskih turista ko-

ju je predvodio vodič iz Podgorice Radonja Srdanović, koji je kako kaže skoro savki dan u planini od početka aprila do kraja oktobra. “Vodim grupu Francuza koji će devet dana biti sa mnom u Crnoj Gori. Prespavali smo u Vranjaku, a danas obilazimo Zekovu i Crnu glavu, Pešića i Ursulovačko jezero. Sjutra nam je treći dan i nastavljamo na Prokletije, Komove, Durmitor i Pivu. To su sve pješačke ture. Oni su više nego zadovoljni, od smještaja pa do svih prirodnih ljepota koje obilazimo tokom devet dana”, kazao je Srdanović. On ističe da bi mu kancelarijski posao bio naporniji od ovoga, bez obzira što nekad uslovi nijesu idealni i da nijedna grupa turista nije podjednako spremna. Iako su vremenske prilike bile veoma loše u maju, on ističe da je na planini bio svaki dan. Iako je rođen i živi u Podgorici, zbog ljubavi prema planinama pokušava cijelog života da sazna odakle je ustvari. “ Strastveno volim planinu tako da sigurno nijesam Podgoričanin”, uz smijeh je kazao do sada najoriginalniji vodič kojeg smo na mnogim izletima sreli.

Polazak ekipe sa katuna “Vranjak”

■ BLATINA ILI MALO Stado ovaca krasilo je krajolik pokraj Ursulovačkog jezera koje je zbog visine na kojoj se nalazi (1.895 m nadmorske visine) mnogo hladnije, ali i bistrije.

URSULOVAČKO JEZERO

Nije se dalo vremenu da se proljepša, pa smo odlučili da krenemo nazad. Obišli smo i malo Ursulovačko jezero poznato još i kao Blatina. Male je površine i dubine i nalazi se na 1760 mnv. Udaljeno je oko kilometar od velikog Ursulovačkog jezera. Dugačko je 175, a široko 90 metara. Duboko je 3m. Nikad ne presu-

Ovčice na obali Ursulovačkog jezera

šuje mada mu prijeti nestanak. Služi kao pojilo za stoku. Pri povratku, činilo se da je put lakši, no trebalo je krenuti uzbrdicama, jedino olakšanje bilo je što se oko 15h vrijeme proljepšlo, pa smo i malo planinske boje “nabacili”. Kako se do ovog jezera dolazi i sa beranske strane, na padinama Bjelasice bilo je dosta berača borovnica upravo otuda. Jesu li to Kolašinci postali lijeni, ili misle da još ne treba krenuti u berbu ovog slasnog bobičastog voća, jer ih nigdje ne sretosmo na planini. U povratku se dobro zabavismo, neki su padali nespretno silazeći sa konja, drugi su se, pak, plašeći se da konji ne padnu zajedno sa konjem “bacili” baš u te borovnjake. Treći su zadobili gadne ujede insekata. Ništa od toga nije bilo nesvakidašnje za planinu. U Kolašin se obresmo oko 19 sati. Svi zadovoljni, puni utisaka, ali uz neizostavno jadikovanje da nema “koske” koja ne boli, što od jahanja a što od pješačenja. Ipak, dogovorismo se da ne čekamo dugo do narednog pohoda u prirodu.

zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

BARSKI BEND GRIMM SLAVI 20 GOD

PRIZNANJE HRVATSKOJ ª DŽENIS DŽOPLINº

Zdenka Kovačiček na austrijskom Vudstoku Hrvatska Dženis Džoplin nastupiće na proslavi 50. godišnjice Vudstoka u Austriji večeras. Rok i džez diva zaokružiće ljeto 2019. novim koncertnim datumima i najavljuje novi singl, a nakon više od 60 godina karijere, novim singlovima se još uvijek nalazi u samom vrhu regionalne muzičke scene. Zdenka, koja je zbog svog moćnog glasa i sjajne interpretacije proglašena “hrvatskom Dženis Džoplin”, svo-

jim nastupom odaće počast upravo ovoj velikoj muzičarki koja je nastupom na Vudstoku oduševila nekoliko stotina hiljada okupljenih na farmi Maksa Jasgura i obilježila istoriju rok muzike. Uvijek energičan nastup i jedinstveni vokal Zdenke Kovačiček i provjereno vrhunska interpretacija rok klasika Džoplin sigurno će biti neponovljivo iskustvo u sklopu ove jubilarne godišnjice čarobna “3 dana ljeta i ljubavi”. Fi.J.

NAVODNI PREGOVORI U TOKU

Madona nastupa na Jahorini ove ziMe?

Portal Jahorina.org je na svojoj Fejsbuk stranici objavio kako su za zimu dogovorili koncert Kraljice popa Madone na Jahorini. S obzirom na to da u objavi piše da još dogovaraju neke detalje, treba biti skeptičan.. Madonna je u junu objavila novi album “Madame X”, koji će od septembra promovisati na turneji po SAD. Nastupiće samo u osam gradova ali će u svakom gradu održati više koncerata. Tako će u Njujorku

nastupiti “samo” 17 puta. Početkom sljedeće godine nastupiće u Evropi. Koncerte će održati u tri grada, ali će u Lisabonu održati šest koncerata, u Londonu 14, a u Parizu 12. Zimska turneja joj počinje 16. januara 2020. godine u Lisabonu, a završava 4. marta u Parizu. Ako je vjerovati šta piše pomenuti portal, Madona bi možda mogla zatvoriti zimsku sezonu na Jahorini u martu sljedeće godine. Fi.J.

Umjetnički sa svijetom, to je ⌦ Filip Jovović, foto: Adnan Doa Alomerović Barski hard got rok bend Grimm ove godine slavi 20 godina na sceni, a jubilej su već obilježili prošlonedjeljnim odličnim i izuzetno posjećenim koncertom u Baru, kada su okviru Ljeta sa zvijezdama nastupili na Šetalištu kralja Nikole. Nebojša Grimm Đukanović, frontmen benda govorio je za Vikend novine o obilježavanju jubileja, velikom barskom koncertu, karijeri i crnogorskoj muzičkoj sceni. VN: Kakvi utiske nosite sa nedavno održanog jubilarnog koncerta u Baru? NEBOJŠA: Koncert je bio onakav kakav smo odavno priželjkivali.Po riječima voditelja i organizatora, prvi put se desilo da se orilo iz stotina grla “Bis.. Bis”, a mi smo to spretno i odradili da ne zakinemo vremenski početak velikog umjetnika kakav je Darko Rundek. I od njega smo kasnije dobili sve čestitke. Reakcija publike je bila onakva kakvu bi poželio svako ko se bavi ovim poslom, horsko pjevanje, skandiranje, čak šutka i na kraju su tražili da nastavimo sa svirkom. Bili smo i mi posebno motivisani i prvi put nastupili kao šestorka pojačana mojim prijateljem iz djetinjstva Mišom Škuletićem, osnivačem benda Akademia. Sve je bilo na vrhunskom nivou i nadamo se da ćemo od sada pa ubuduće imati takve uslove da prezentujemo naš dugogodišnji autorski materijal ne samo u svom gradu.

govora. Kada sam počinjao sa ovom pričom, bila su prilično drugačija vremena. Nisam siguran da bih išta mijenjao, jer ovo što radim, potiče iz duše i umjetničkog nadahnuća i kao takvo, uvijek je ono naiskrenije i najesencijalnije. Kada čovjek počne da razmišlja o popularnosti i isplativosti, tu više nema srži umjetnosti, tada nastaje kalkulativno stvaranje koje nama za osnov inspiraciju, već unaprijed postojeće elemente i kombinacije koje se prave da bi se dopale ciljnoj publici i samim tim od iskrenosti nema više ništa. Iskren da budem, imam pjesama koje kada bih snimio ili prodao, sigurno znam da bi se to odrazilo superpozitivno na moj novčanik, ali znajući kako sam te pjesme stvorio, sam sebi bih bio ono što danas mislim o većini zvijezda, kako kod nas, tako i u svijetu, bio bih prodana duša. Zato muzika Grimma ostaje ili opstaje dan danas, zato se pamte i pjevaju pjesme koje imaju i 10 i 15 godina od svog studijskog bilježenja i to je cijela poenta mog stvaralaštva. Ja osjećam ljude koji vole Grimm i oni osjećaju mene, na koncert su došli ljudi iz dalekih krajeva samo zbog nas. Takvu privilegiju mnogi, mnogo skuplji od nas, mogu da sanjaju. A ja sam umjetnički čist i pred sobom i pred svijetom, a to mi je jedna od najvećih satisfakcija. Radim ono što najviše volim i radim ga do kraja i bez rezervih opcija.

VN: Šta biste promijenili u karijeri, ukoliko biste imali priliku da ponovo počnete sa iste tačke od prije 20 godina? NEBOJŠA: To je pitanje koje nema preciznog odo-

VN: Da li ima još planova za obilježavanje muzičkog jubileja? NEBOJŠA: Planova svakako ima, ali oni ne zavise samo od nas. Potrudićemo se da do kraja godine na-

33 DINA NA SCENI, NEBOJŠA ĐUKANOVIĆ ZA VIKEND NOVINE: SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

zabava

am čist pred sobom i e najveća satisfakcija Iskren da budem, Imam pjesama koje kada bIh snImIo IlI prodao, sIgurno znam da bI se to odrazIlo superpozItIvno na moj novčanIk, alI znajućI kako sam te pjesme stvorIo, sam sebI bIh bIo ono što danas mIslIm o većInI zvIjezda, kako kod nas, tako I u svIjetu, bIo bIh prodana duša. pravimo autorski koncert u KIC-u, a ako uspijemo i koncerte po većim gradovima u Crnoj Gori, ali to je u načelu ideja, a šta će biti od svega, vidjećemo. Uglavnom postoje nove pjesme od kojih smo prvu već premijerno odradili u Baru, čeka nas i studio i vjerovatno novi spotovi, toliko za sada mogu reći.

Detalji sa slavljeničkog koncerta u Baru

VN: Na šta ste najponosniji u dosadašnjem muzičkom radu? NEBOJŠA: Kao što rekoh u odgovoru na prvo pitanje, ponosan sam na svoju doslednost i slušanje svog srca. Nijedna pjesma Grimma nije stvorena da bi popunila prostor ili bila tek onako još jedna pjesma. Svaka je proizvod impresije, emocije, svaka ima svoju liričku poentu i melodijsku specifičnost i to me čini jako zadovoljnim. Užasavam se površnih i jednokratnih pjesama kojima je tržište preplavljeno, ja sam ipak roker starog kova i moji junaci dan danas traju, a ja sam se ugledao na njih. VN: Rijedak ste primjer benda koji je uspio da ostane dosljedan svom inicijalnom muzičkom pravcu. Kako gledate na današnju crnogorsku muzičku scenu, gdje su njene granice? Nebojša: Granice stvaramo mi sami, tj. sami sebe umijemo da usmjerimo na

ono što je lijepo ili na ono što je profitabilno, samo rijetki genijalci spoje i lijepo i profitabilno. CG scena ima elemenata za ponos, ali je ukupan stav i medija i onih koji bi trebalo da vode računa o našem umjetničkom identitetu, u najmanju ruku nedefinisann. Dok god budu strani izvođači tretirani kao zvijezde koje odnose šlag sa torte, a crnogorski izvođači vječite predgrupe sa uvijek ograničenim vremenom predstavljanja svog stvaralaštva, dotle ćemo imati scenu bez snage i prodora. Kod nas gostuju izvođači sa svake strane, a nisam primijetio da naše bendove iko igdje zove ili daje šansu makar da se pojave. Za TO nismo krivi mi stvaraoci, već oni koji bi trebalo da imaju jasnu ideju našeg umjetničkog identiteta. Međutim, duboko vjerujem da će se to jednom promijeniti i da će kvalitet isplivati na površinu kad-tad. Ja, lično, znam da idem težim putem,ali taj put je jedino ispravan. Suviše lako se prodaje koža i mnogi dugogodišnji borci su poklekli i pretvorili se u svoj negativ, tako da im je i ona nekadašnja iskrenost postala neiskrena i oprljana. To je tako tužno i sebi to ne bih mogao da oprostim. Prije ću pristati da ostanem u ovim okvirima nego izdati svoju umjetnost, koliko god da je njen domet slab u vremenu konzumentskog izobilja. Međutim, uvijek ću znati da sam stigao do onih pravih koji znaju kome je Grimm stvaralaštvo namijenjeno. Na novom materijalu, u kreiranju aranžmana učestvovaće čitav bend i po prvi put u procesu finalnog rezultata, biće odgovoran čitav bend, a to zadovoljsvo jedva čekamo da predstavimo publici. Novi materijal če biti svjetliji jer više nisam preopterećen današnjicom. Sada samo želim da do kraja uživam u muzici.

numerologija

Dnevni broj 1

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

PROGNOZA ZA DANAS U ZAVISNOSTI OD BIORITAMSKOG BROJA Bioritamski broj dobijamo sabiranjem brojeva iz dana i mjeseca rođenja i svođenjem na jednocifren broj. Npr. bioritamski broj osobe koja je rođena 14. marta izračunava se na sljedeći način: 14+3=17=1+7=8. Bioritamski broj 1: Danas je nužno strpljenje, jer će privatne stvari sporo da se odvijaju, trebalo bi da povedete računa o svom temperamentu i emocionalnim reakcijama. Nemojte tragati za nečim što je nedostižno, bolje je da upotrijebite ono što vam je pri ruci. Vjerujte svojoj intuiciji i prepustite se ljubavi. Ovaj dan je izuzetno povoljan za razne vrste odnosa sa osobama ženskog pola, izjavljivanje ljubavi, šarmiranje, kao i početak sređivanja stambenog pitanja. Bioritamski broj 2: Vibracije današnjeg dana povoljne

su za posao i postizanje dobrih rezultata na ličnom planu. Volja i želja za uspjehom neće izostati, zbog toga će ljudi željeti vaše društvo. Nemojte rasipati energiju i novac na nebitne stvari. Kupite poklon dragoj osobi, a ostalim novcem izmirite svoje obaveze. Početak nekog kursa ili bavljenje pravnim poslovima danas ide od ruke. Ukoliko treba da vodite sastanak sa bitnim ljudima za vašu karijeru ili da zatražite unapređenje na poslu, uradite to danas. Bioritamski broj 3: Moguće je da se osjećate sputanim zbog mnoštva obaveza koje čekaju na vas i nedostatka vremena za njihovo izvršavanje, ali danas učite veliku lekciju o tome da više cijenite vašu duhovnu snagu. Uspješno obavljate sve što je u vezi sa poslom i velikim organizacijama, kao i intelektualnim

poduhvatima. U odnosima sa ljudima morate biti strpljivi, a kada je odnos sa partnerom u pitanju, suzdržite se od nametanja svojih ideja. Bioritamski broj 4: Danas nemojte planirati ništa, možda nećete uspjeti u ostvarivanju svojih planova, jer vibracije današnjeg dana donose stalne promjene. I sami ćete željeti da mijenjate nešto i da se stvari odvijaju brže. Moguća je promjena rasporeda namještaja u kući, pisanje pisama i poruka, odlazak na kraće putovanje, odlazak u pozorište ili druženje sa prijateljima. Čuvajte se u saobraćaju. Poslovanje sa mlađim ljudima može donijeti profit. Bioritamski broj 5: Harmonija, ritam, ljepota i kultura danas zaokupljuju vašu pažnju, zbog toga ćete htjeti da mijenjate enterijer u svom

domu ili kancelariji. Sve što je u vezi sa umjetnošću može vam donijeti profit. Ljubav, porodični život i prijateljstva takođe padaju pod ovaj pozitivni uticaj, pa ćete biti u stanju da pomognete drugima u rješavanju njihovih problema, na taj način ćete učvrstiti veze sa vama bitnim ljudima. Bioritamski broj 6: Dan je kao stvoren za meditiranje, za duhovno bogaćenje. U odnosima sa ljudima osjećate napetost i uznemirenost. Više računa povedite o svom domu i obavite važan razgovor sa voljenom osobom. Što se finansija tiče, možete naići na poteškoće, zato ne ugovarajte neke veće poslove. Današnji dan je povoljan i za razmišljanje o budućnosti, provjeru zdravstvenog stanja, započinjanje nekih psiholoških proučavanja, vođenje domaćih poslova.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

NUMEROLOGIJA

Jana Luković, numerolog i autorka teksta

Brojevi od sedam do devet Bioritamski broj 7: Vrlo povoljan dan za pravljenje finansijskih aranžmana i rješavanje materijalnih pitanja. Možete preuzeti inicijativu, jer je sve pod vašom kontrolom, a vibracije Univerzuma vas podržavaju. Koji god cilj da sebi postavite, ako budete disciplinovani, moći ćete da ostvarite. Emotivno ste jači nego prethodnog dana, stoga se nećete lako vrijeđati niti će vas reakcije drugih ljudi pretjerano uzbuđivati. Poslovi dolaze na svoje mjesto i sve što na poslovnom planu preduzmemo biće ostvareno sa uspjehom. Bioritamski broj 8: Ko je spreman da konačno riješi nesporazume iz prošlosti, evo pravog trenutka za to. Napišite pisma i poruke koje je odavno trebalo da pošaljete, objektivno sa-

gledajte situaciju oko sebe i potrudite se da iza svake vaše odluke i svakog vašeg poteza stoji ozbiljno i duboko razmišljanje. Što se posla i novca tiče, dan ne tako naklonjen istima, uz savjet da ne započinjete nikakve poslovne poduhvate, ali zato sve što treba da završite, uradite danas. Bioritamski broj 9: Sve ono što vas je prethodnih dana mučilo ostavite za sobom, otvorite se za nove ideje, nove poduhvate, budite spremni za susrete sa novim ljudima, uz sve to dolazi i sticanje novih iskustava. Danas možete napredovati ili se usavršiti u bilo kojoj oblasti života. Uspjeh možete naći u učenju, traženju novog posla, plasiranju poslovnih ideja, učestvovanju na takmičenjima, susretu sa važnim ljudima.

Svi koji su našli zanimljive informacije u tekstu, sve detalje o izradi natalne karte i numerološke analize mogu dobiti slanjem poruke u inboks Fejsbuk stranice “Astrološka i numerološka analiza”, kao i slanjem poruke na i-mejl adresu astroloskainumeroloskaanaliza@ gmail.com

ZABAVA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

PEDESET GODINA KASNIJE

Svaki muzički festival na svijetu je mali spomenik Vudstoku Dejan Ambrozić (Vreme)

anas je moguće rekonstruisati događaje koji su doveli do toga da Vudstok postane dosad najuticajniji održani muzički festival, ali nije moguće rekonstruisati njegov duh. On ostaje nedostižan ideal za sve koji idu na festivale ili ih organizuju – i tako i treba da bude

Vudstok je jedan od najvećih mitova rok kulture. Da stvar bude zanimljivija, on nije nikakva priča iz druge ruke, nego stvaran događaj koji se stvarno desio i u kome je učestvovalo oko 500.000 ljudi. Tokom tri dana, ljeta 1969, festival koji je okupio skoro sve najbolje u rokenrolu tog trenutka, doveo je mlade iz cijele Amerike na pastoralnu lokaciju poznatu kao Vudstok (mada je tačna odrednica: farma Betel, Vajt Lejk, država Njujork). Najavljen ambiciozno kao “tri dana muzike i umjetnosti”, pretvorio se u nezapamćeno generacijsko hodočašće, na koje su uglavnom mladi ljudi došli sa svih strana, ne bi li bili zajedno. Onog momenta kad ih se okupilo neočekivanih pola miliona, svima je postalo jasno da se dešava nešto vanserijski važno, događaj koji je mnogo više od skupa muzičara i druženja publike u prirodi. Nikad se ni prije ni kasnije nije u tim razmerama desilo takvo jedinstvo jednih i drugih, povezanih dotad neizrečenom potrebom da se javno i masovno kaže kako se nešto hitno mora promijeniti, posebno u Zapadnom svijetu. Većina velikih muzičara tog doba bila je mlada kao i publika, u svojim dvadesetim, okružena odbacivanjem od strane starije generacije, pod zakonskom obavezom da se odazove regrutaciji u američku nacionalnu armiju

(tad još nije bila profesionalizovana), sistematski transportovana već godinama u neki nepoznati azijski rat – koji je i tako vjerovatno služio samo tome da industrija SAD dobije novi razvojni impuls. Na sceni su se tako smjenjivali mladići i djevojke, govoreći sličnim slengom i obučeni isto kao i prisutni u nepreglednoj masi. Sama činjenica da su bili tako bliski govorila je o tome da se promjena o kojoj je bila riječ već dešava, svuda okolo, i da oni nisu bili manjina, kao što se vjerovalo – svaka rok grupa koja se pojavila bila je samo nova manifestacija nečega što se više nije moglo zaustaviti u svojoj šarolikoj, tako ljudskoj raznolikosti.

vac i zaradili dovoljno da sagrade studio u Vudstoku, gdje bi kasnije dovodili bendove da snimaju – što je legitiman biznis plan. U tu svrhu su stvarno krenuli da zovu ugledne grupe – a kako niko nikad u poslu nije čuo za pomenute klince – njihovi menadžeri su ih manje-više odrali, tražeći povećane honorare, uglavnom ranga tadašnjih 15.000 dolara, dok je Džimi Hendriks bezobrazno zahtijevao čak 50.000, kao velika zvijezda (prim. aut.: u današnjim parama, to je relativno skroman iznos za jednog hedlajnera – očigledno još niko nije shvatao koliko se može zaraditi na ovakvim manifestacijama). Problemi neukih pridošlica na koncertno tržište nastavili su se sa izborom lokacije – prvobitni izabrani gradić Midltaun u Orindž Kauntiju, država Njujork, uskratio im je dobrodošlicu onog časa kad su se pojavili angažovani radnici da uređuju prostor, svi odreda dugokosi i skloni “du-

vanju”. No, izgled radne snage ludom srećom nije prepao vlasnika obližnje ogromne farme Betel, gospodina Maksa Jazgura, koji je mladim hipi momcima dobrodušno ponudio izlazak iz neprijatne situacije – koncerti su već bili zakazani, karte u prodaji – ali za mnogostruko veću cijenu zakupa, što baca malo drugačije svjetlo na njegove prave motive... Pejzaž u kome je sve trebalo da se odigra bio je zaista predivan, te se malo organizaciono društvo oduševilo ovim spasom u posljednji čas, dok su se računi nagomilavali eksponencijalnom brzinom. Nije poznato kako je izgledala računica koja se uvijek radi kad se ulazi u ovakve projekte – ako je uopšte urađena – ali je jasno da su svi nekako vjerovali da će prodati dovoljno ulaznica i vratiti uloženo. Zna se da im se prvobitna javno saopštena procjena kretala oko 50.000 ljudi, te da su na nekoliko dana pred održavanje bilježili 186.000 prodatih karata, ali u vre-

■ FARMA SPASA Događaj je nadrastao samu poslovnu ideju, pa i pokretače, i mogao je samo te godine da se odvija na tako predivno nekontrolisan način – kao slučajan susret ogromnog broja ljudi na jednom mjestu, neka vrsta pra-flash-moba – a da ostane relativno bezbjedan, mada nikakvo obezbjeđenje nije bilo angažovano i policija se nije usudila da priđe ni blizu. Četiri glavna zavjerenika iza ove priče (Majkl Lang, Arti Kornfeld, Džon Roberts, Džoel Rozenman) na početku su namjeravali da naprave muzički hepening na kome bi okrenuli uloženi no-

Fotografija koja je završila na naslovnici ploče

menima prije interneta nije bilo moguće izmjeriti koliki je odziv neke kampanje i koliko osoba namjerava da se pojavi. A onda su ljudi počeli da dolaze.

■ TRI DANA Po dostupnim svjedočenjima, koja su godinama iznicala, prvi gosti festivala počeli su da stižu danima ranije, da bi se na tri dana od početka, na mjestu gdje se gradila bina – našlo oko 25.000 slobodnih duša, sklonih kampovanju i nepomjeranju. Ovo se sve desilo preko noći i svakako prije nego što je izgrađena ograda oko festivalske lokacije, da ne pominjemo ulaze i kontrolna mjesta za karte. Više niko nije mogao da ih izbaci – ne u tom broju – a drugi su samo dolazili i dolazili, dok organizatori nisu presjekli svoje muke saopštivši da će ovaj događaj biti besplatan. Nepoznato je koliko ih se tek onda podiglo i krenulo iz svih pravaca Amerike

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

ka ovom svetilištu na tri dana, ali putevi su bili zakrčeni kilometrima prije stejdža, ljudi su ostavljali svoje automobile i nastavljali pješke, a mnogi nisu ni stigli da čuju bilo kakvu grupu, ostavši na prilazima zabavljeni druženjem koje će pamtiti čitavog života. Čudo je moglo da počne. Jedini plan koji je organizacija u tom trenutku mogla da ima bio je da se najavljeni koncerti održe, jer su svi umjetnici bili uredno plaćeni – a da se novac kasnije vrati od prava na prodaju snimaka; mada niko ranije nije ni pokušao da sprovede ovako rizičan poslovni aranžman, na kraju je on donio rezultat, pošto su album i film o Vudstoku do danas ostali među najpoznatijim pločama “uživo” i najgledanijim dokumentarnim muzičkim filmovima (Oskar za dokumentarac; reditelj Majkl Vodli, asistenti Martin Skorseze i Telma Skunmejker), zaradivši taman dovoljno da svim povjeriocima svaki dolar bude vraćen. Tehnički problemi na licu mjesta su prevaziđeni tako što su sve snage uložene u samu binu i perimetar oko nje, gdje su muzičari dovoženi helikopterima, pošto se putevima više nije moglo probijati. Čak i samo održavanje koncerata dolazilo je povremeno u pitanje tokom trajanja – jer su bendovi na bini bili zaštićeni od kiše samo sa dvije povelike cirade, a ne pravom nadstrešnicom ili krovom. U to vrijeme niko nije imao dovoljno iskustva sa planiranjem i vođenjem velikih festivala jer ih jednostavno nije bilo – a svakako ne te veličine – pa je napeta organizacija bila diktirana ne samo neiskustvom nazovimenadžera nego i deficitom pratećih struč-

reotipnih. Sva slobodoumnost i raznolikost koje su već bile sadržane u njihovim pjesmama, bile su ovde na jednom mjestu. Vudstok je imao samo jednu, vrlo jednostavnu poruku, i svi su je razumjeli, bez obzira gdje su se nalazili, kao što je svi još uvek razumiju: bez obzira šta nam govore – moguće je slobodno živjeti.

ZNA SE DA IM SE PRVOBITNA JAVNO SAOPŠTENA PROCJENA KRETALA OKO 50.000 LJUDI, TE DA SU NA NEKOLIKO DANA PRED ODRŽAVANJE BILJEŽILI 186.000 PRODATIH KARATA, ALI U VREMENIMA PRIJE INTERNETA NIJE BILO MOGUĆE IZMJERI- ■ DOGAĐAJ BEZ TI KOLIKI JE ODZIV NEKE KAMKARATA PANJE I KOLIKO OSOBA NAMJEFestival priređen za VudstoRAVA DA SE POJAVI. A ONDA SU kovu pedesetu godišnjicu bio je LJUDI POČELI DA DOLAZE. zakazan, pa nedavno otkazan, a nih lica svih vrsta, ali i manjkom ozvučenja i osvjetljenja, koje se još nije proizvodilo za tako ogromne prostore. Ipak, biznis je naučio ovu lekciju koju im je dalo par potpunih anonimusa sa dobrom idejom: nije prošlo mnogo i tokom sedamdesetih počele su da se organizuju potpuno opremljene putujuće stadionske turneje rok i pop zvijezda, na kojima se kontrolisano vrtjeo bezbožno veliki novac – jednom kad su krenule, nisu prestale do danas. Poslije Vudstoka, i najmanji investitor je shvatio da je rokenrol – dobar posao. Ništa od svega toga nije moglo biti u glavama učesnika ovog događaja od 15. do 17. avgusta 1969, na kome je muzika pokazala svoj veličanstven potencijal da bude inspirator društvenih pokreta, upravo suprotno od one isprazne priče po kojoj pjesma ne može da mijenja svet. Nikad prije ovog trodnevnog dešavanja muzičari nisu imali ovakvu priliku da na jednom mjestu izlože zajednici sve bogatstvo mogućih životnih scenarija, koje čovjek može da izabere, mimo onih ste-

da ulaznice nisu nikad puštene u prodaju. Mada su reprize bile upriličene 1994. i 1999. godine, ovo obilježavanje jubileja očekivalo se sa posebnim interesovanjem: ne samo zato što je okrugla, nego zato što se po grandioznom spisku najavljenih autora moglo vidjeti kako se selekciji prišlo sa sviješću da treba predstaviti uglavnom umjetnike koji imaju nešto socijalno relevantno da kažu, te da će biti zastupljeni razni muzički žanrovi i potkulture, što je sve bilo blisko originalnoj programskoj ideji. Nažalost, izgleda da se negdje u osnovi nisu razumjeli vlasnici imena i inspiratori kao što je Majkl Lang, japanska marketinška firma Dentsu Aegis, koja je dobila posao, te produkcijska kuća Superfly, što je trebalo da ga izvede. U akciju se ušlo kasno, planovi su se učestalo mijenjali u hodu, te se raspad ovog loše sklopljenog sistema pretvorio u javnu agoniju koja je trajala mjesecima, a ubrzala se u aprilu, kad su se Japanci povukli, za njima i tehnika, dok su dozvole za održavanje bile uskraćivane jedna za drugom – prvo na stazi za automobilske

ZABAVA

trke u Votkins Glenu, pa potom na stazi za konjske trke u Vernon Daunsu – sve relativno blizu mjesta na kome je Vudstok održan, ali ovaj put se nikakvo spasenje nije desilo. Pomenuti Majkl Lang posebno je ovih dana u fokusu, kao najvidljiviji iz tima ljudi koji su pokrenuli Vudstok. On kao da je naprosto želio da cio život proživljava jedno te isto: dramu postavljanja najvećeg ikada održanog festivala. Dakle, upravo mu se “desilo” isto što i u vrijeme pravljenja prvobitnog događaja, pa je na pedesetu godišnjicu u posljednji čas tragao okolo pokušavajući da nađe prihvatljivu lokaciju za svoj poduhvat, i to kad je on već zakazan. Ukoliko je takav razvoj događaja godine 1969. bio razumljiv, jer prije njega niko nije ništa slično pokušao – ogroman festival u prirodi, daleko od poznatih prostora za sviranje sa odgovarajućom infrastrukturom, bio je apsolutan novitet – godine 2019, u postmodernom dobu muzičkog biznisa, kad je naizgled sve moguće organizovati, ovo je naprosto smiješno i ne može se opravdati antikorporativnom ideologijom originalnog hipika. Niko u ovom poslu, naime, ne zakazuje ni solo koncert a da nije prethodno zakupio odgovarajuću salu. Kako sam imao tu sumnjivu čast da pomenutog gospodina upoznam, mislim da mogu da prenesem kako je i iz tog jednog višečasovnog kontakta odmah bilo jasno da se ovdje ne radi o osobi koja mnogo razmišlja o poslovnim odgovornostima, već se nekako događa zajedno sa događajem, kao da je neka vrste ljudske kulise – inspirator i posjetilac, a ne važan akter. Rijetko neozbiljna ličnost uvjeravala je cijelo oso-

blje Exita da će Ms Laureen Hil, čiji je menadžer tad bio, doći na vrijeme za nastup 2007. Kad se to nije desilo, kao i neke druge dogovorene i sa njim potpisane stvari, jednostavno je nastavio da se sunča, mada je sunce već polako zalazilo. Sjećam se da sam pomislio kako je vjerovatno tako organizovao i Vudstok. Ove godine se to pokazalo surovo istinitim, i sad možemo slobodno da kažemo da je u gomili otkaza bendova koji su bar unaprijed plaćeni, verovatno najveću prevaru doživela publika, koja je očekivala novo životno iskustvo, možda ne baš doslovno poredivo sa događajem koji je promijenio živote mnogih prije pola veka, ali svakako veoma drugačije od svih ostalih u koncertnoj ponudi ovog ljeta. Činjenica da se to nije desilo, mnogo govori ne samo o glavnim akterima svih ovih zbivanja, nego i o krajnje površnom duhu doba u kome živimo. Ipak, sve i da se nikad više ne dogodi ništa slično, Vudstok nastavlja da traje kao mitski okvir u kome se svi mi koji volimo muziku krećemo kad izađemo na festivalsku poljanu. Svojevremeno je toliko promijenio šou-biznis da je čuveni menadžer Bil Grejem, gledajući radni materijal dok se film o festivalu još montirao, izjavio da mu je bolje da zatvori svoje legendarne sale Filmor Vest i Ist, jer će se odsad svi klinci širom svijeta baciti na to da organizuju svoje male Vudstoke. Pedeset godina poslije ovih riječi – upravo se tako nešto i dešava. Svoj festival sad ima svako mjesto koje drži do sebe, nesvjesno rekonstruišući uspomenu na ovo prvobitno okupljanje. Svaki muzički festival na svijetu je mali spomenik Vudstoku.

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

FOTO UBOD

Srećno svima koji silaze

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Play sudoku online at:

Širenje šatora na muzičkom festivalu Vudstok www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2657

2014-01-21

8 7 1

7 1

7 2

2014-01-22

6 6 5 4

3 2

9 7

9 4

5 9

1 5

Medium level

7 2 5 3 9 4 1 8 6 Sudoku puzzle No. 3039 2015-02-07 5

4 3

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 2658

6 8 1Puzzle 7 5 solution: 2 9 4 3

Sudoku puzzle No. 3038 2015-02-06

1 7 6 2 8 5 4 3 www.sudokukingdom.com

4 2

Medium level

Play sudoku online at:

5 8 7 9

ENIGMATIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

DIJELIMO KARTE ZA TOP HILL Budvanska diskoteka Top Hill sezonu gostovanja regionalnih zvijezda, pod okriljem programa “Balkan Soul”, nastavlja večeras i to nastupom Cece. Dva najbrža čitaoca, koja danas tačno u

podne pošalju mejl na adresu zabavadnovine@gmail.com, sa naznakom “Top Hill”, imenom i brojem telefona, Dnevne novine i Top Hill nagrađuju sa po dvije karte za pomenuti nastup.

FOTO UBOD

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

www.sudokukingdom.com Ako ne volite markere za knjige, ima rješenja Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA Play sudoku online at:

TEŽA Daily Sudoku puzzle No. 1833

2011-10-20

Medium level

www.sudokukingdom.com 3 9 5 8 6 2 1 7

6 6

3 9

9 2

8 9

7 1

5 1

7 9

2011-09-23

Medium level

1 4

9 5 3Puzzle 1 4 solution: 8 7 2 6

8 4

3 6

2 8 4 6 7 3 5 9 1 Sudoku puzzle No. 2658 2014-01-22

Sudoku puzzle No. 2657 2014-01-21

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 1806

6 8

9 4

6 5

8 6

9 2

1 7

petak,

MALI OGLASI

14. 11. 2014.

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

OBAVJEŠTENJE Po š to v ani k o r i s n i ci oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me POSAO Restoranu Atrio u Delta City-ju potrebni pica majstor i pomoćni pica majstor. Zvati svakog radnog dana od 08h do 16h na broj telefona 067 613 707

USLUGE

GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www.hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

APARATI/OPREMA Klime - midea, vivax, fujitsu, daikin, LG, mitsubishi, aux. Prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke, freon. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel: 069/020-023, 067/342-392

RAZNO Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713 Prodajem plac na Veruši, 400 m2. Izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767

Male oglase uz ličnu kartu možete predati i lično radnim danima od 8 do 16 časova u prostorijama Dnevnih novina

Prodajem plac 20 000 m2 i kuću 70 m2, selo Donja Brezna, 29 km od Nikšića. Povoljno! Tel: 067/898-614 Prodajem dvije Dormeo prostirke za bračne krevete, debljine 6 cm. Cijena po dogovoru. Tel: 067/378-640 MALI OGLASI DO 20 RIJEČI -1 DAN 1 EURO

• • • • • •

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata prijava i odjava radnika izrada završnih računa pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

Izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” Cijena 50,00 eura. Julski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

SPORT

SPORTSKI EKRAN PRIPREMIO: B.T.

SUBOTA

SPORT KLUB CG 13:30 16:00 18:30 20:45 00:00

Arsenal - Barnli, fudbal Sautempton - Liverpul, fudbal Man. siti - Totenhem, fudbal Sivas - Bešiktaš, fudbal ATP Sinsinati, tenis

12:00 17:00 19:00 21:00

Tokio - Hirošima, fudbal Selta - Real Madrid, fudbal ATP Sinsinati, tenis WTA Sinsinati, tenis

SPORT KLUB 2

SPORT KLUB 3 13:30 Sanderlend - Portsmaut, fudbal 16:00 Notingem Forest - Birmingem, fudbal 19:00 Valensija - Sosijedad, fudbal 21:00 Košarka EP (U16), finale

SPORT KLUB 4 13:00 18:30 22:30

Vorksla - Dinamo Kijev, fudbal Venlo - Ajaks, fudbal Porto - Setubal, fudbal

SPORT KLUB HD 09:00 , 10:15, 12:45, 14:15, 15:30 Fudbal na pijesku 17:00 WTA Sinsinati, tenis 21:00 Leganes - Osasuna, fudbal

SPORT KLUB 6 17:00 19:00 21:00

St. Polten - Salcburg, fudbal Almerija - Albasete, fudbal Viljareal - Granada, fudbal

SPORT KLUB 7 19:00 20:00

16:45, 18:00

Majorka - Eibar, fudbal

SPORT KLUB 9

Fudbal na pijesku

Klub sa najviše trofeja koji sljedeće godine slavi 100 godina postojanja dočekuje aktuelnog šampiona Crne Gore - Rudar koji iz meča u meč pokazuju karakter ulazi u klinč sa Sutjeskom, koja želi što prije da zaboravi eliminaciju od Linfilda u 3. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope. RTCG 2, ARENA SPORT 5, 17:00

SPORT KLUB 10 10:00 - 16:00 Moto GP Silverston 19:15 Dijamantska liga, atletika (disk) 20:30 Dijamantska liga, atletika (troskok)

ARENA SPORT 1 13:30 Turska - Srbija, odbojka (ž) 17:00 Italija - Srbija, košarka 20:00 Spartak - Crvena zvezda, fudbal 01:00 Njujorks - Nju Ingland, fudbal 04:00 LA Galaksi - Sijetl, fudbal

ARENA SPORT 2 13:00 15:00 17:30 19:30

Plivanje, Singapur Lens - Avr, fudbal Nant - Marsej, fudbal Grčka - Turska, košarka

NEDJELJA

ARENA SPORT 3 14:15 18:00 20:00

Vels - Engleska, ragbi Kortrajk - Anderleht, fudbal Mec - Monako, fudbal

16:00 18:00 20:00

Italija - Hrvatska, odbojka (ž) Od - Rozenborg, fudbal Bordo - Monpelje, fudbal

ARENA SPORT 4

ARENA SPORT 5 20:00

Amijen - Lil, fudbal

EUROSPORT 1 15:00, 16:45, 00:00

Biciklizam

EUROSPORT 2

Portorož, tenis

SPORT KLUB 8

● NE PROPUSTITE

10:25 12:55 15:20 18:25

Sportsko penjanje, Japan Štutgart - Sent Pauli, fudbal Borusija D. - Augzburg, fudbal Borusija M. - Šalke, fudbal

● NE PROPUSTITE

RTCG 2

17:00

Rudar - Sutjeska, fudbal

SPORT KLUB CG 13:00 15:00 17:30 20:00 22:00 02:00

Reding - Kardif, fudbal Šefild J. - Kristal P., fudbal Čelsi - Lester, fudbal WTA Sinsinati, tenis ATP Sinsinati, tenis Minesota - Sijetl, NFL

SPORT KLUB 2 16:00 18:00 20:00 22:00

Olimpik - Karpati, fudbal Brondbi - Alborg, fudbal Steaua - Poliasi, fudbal Čardžers - Nju Orleans, NFL

15:00 17:00 19:00 22:00

Dijamantska liga, atletika Alaves - Levante, fudbal Espanjol - Sevilja, fudbal Atl.Madrid - Hetafe, fudbal

SPORT KLUB 3

SPORT KLUB 4 13:45 15:10 18:00 22:00

Dijamantska liga, atletika Dijamantska liga, atletika Deportivo - Ovijedo, fudbal Sporting - Braga, fudbal

SPORT KLUB HD 09:00, 10:15 Fudbal na pijesku 15:00 Orebro - Haken, fudbal 17:00 Šturm - Rapid, fudbal 20:45 Kašimpasa - Trabzon, fudbal

14:15, 16:45 Fudbal na pijesku 21:00 Betis - Valjadolid, fudbal

SPORT KLUB 8 12:20, 14:00

SPORT KLUB 9 12:20, 14:00

“Pijevci” su dugo prethodne sezone pratili “građane” u borbi za pehar Premijer lige. Ali klasa mašinerije Pepa Gvardiole je bila presudna. Međutim, zato je inspiracija momaka Maurisija Poketina presudila u polufinalu Lige šampiona. A šta će presuditi u derbiju u plavom dijelu Mančestera? SPORT KLUB CG, 18:30

Dijamantska liga, atletika Dijamantska liga, atletika Ljvov - Šahtjor, fudbal Aluminij - Olimpija, fudbal

SPORT KLUB 6 15:35 20:00

Dijamantska liga, atletika Portorož, tenis

SPORT KLUB 7

Moto GP Silverston

SPORT KLUB 10 12:20, 14:00

Moto GP Silverston

ARENA SPORT 1 14:30 Standard Lijež - Muskron, fudbal 17:00 Turska - Italija, košarka 19:30 Grčka - Srbija, košarka

ARENA SPORT 2 15:00 17:00 19:00 21:00

Sent Etjen - Brest, fudbal Rems - Strazbur, fudbal Partizan - Rad, fudbal Ren - PSŽ, fudbal

ARENA SPORT 3 15:00Sparta P. - Banjik Ostrava, fudbal 17:00 Borec - Vardar, fudbal 19:00 Teplice - Viktorija Plzen, fudbal

ARENA SPORT 4 16:00 Stabek - Kristijansund, fudbal 18:00 Hajduk - Gorica, fudbal 20:00 Rijeka - Osijek, fudbal

ARENA SPORT 5

SPORT KLUB 5 14:05 15:20 18:30 20:15

Moto GP Silverston

17:00

Rudar - Sutjeska, fudbal

EUROSPORT 1 13:00, 15:00, 16:30, 22:00 Biciklizam

EUROSPORT 2 12:50 Ski skokovi 15:20 Ajntraht - Hofenhajm, fudbal 17:50 Union Berlin - Lajpcig, fudbal

SPORT

LISTA STRIJELACA

Boban Đorđević (GRBALJ), Miloš Kalezić (PETROVAC), Goran Vujović (KOM), Dejan Zarubica (Budućnost)

Draško Božović, Petar Grbić, Igor Ivanović, Stefan Milić, Mihailo Perović, Dušan Stoiljković (BUDUĆNOST), Nikola Čelebić, Šaleta Kordić, Jovan Vujović (PODGORICA), Igor Ćuković, Marko Vuković (RUDAR), Sava Gardašević, Vuk Orlandić (KOM), Balša Goranović, Nemanja Sekulić (ZETA), Branislav Janković (SUTJESKA), Miroje Jovanović, Luka Malešević, Ognjen Obradović (ISKRA), Boris Kopitović (PETROVAC), Nemanja Kartal, Vladan Kordić, Nemanja Petrov, Miloš Zečević (GRBALJ)

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

Rudarski inat ili rutina

TELEKOM 1. CFL, 4. KOLO RUDAR PROTIV SUTJESKE PRED TV KAME

Rudar u svojoj trofejnoj sali ima šest trofeja (dvije titule, četiri Kupa), a Sutjeska pet (četiri titule, jedan Kup) - tako će se pod Golubinjom sastati 11 pehara. Međutim, papir u 4. kolu Telekom 1. CFL kaže nešto drugačije - “rudari” su u povlašćenom položaju u odnosu na aktuelnog šampiona pred nedjeljni okršaj pred TV kamerama u Pljevljima (17.00, RTCG 2, Arena sport 5). Tim Edisa Mulalića se kasno okupio, ali je poslije dva poraza (Budućnost, Grbalj) pokazao karakter u srijedu protiv Titograda pobjedom od 1:0. “Svi znaju u kakvoj smo situaciji, koliko treniramo zajedno, ali smo pokazali karakter. Smatram da smo i u uvodna dva kola zaslužili makar bod”, rekao je napadač Vule Vujačić, koji izuzetno poštuje Nikšićane... “Sutjeska je možda najbolji fudbalski kolektiv u zemlji, ali nismo digli bijelu zastavu u prva tri kola, pa nećemo ni sada”, jasan je Vujačić. Prvak Crne Gore zaostaje pet bodova za liderom Budučnošću, ali ima utakmicu manje. A “plavo - bijeli” su nakon ispadanja iz Evrope totalno orjentisani na prvenstvo. “Misli su nam okrenute na šampionat, a svi znamo da su

4. KOLO Nedjelja, 17.00 Zeta - Iskra Rudar - Sutjeska Podgorica - OFK Titograd Kom - Grbalj Nedjelja, 19.30 Petrovac - Budućnost

Zeta ne može da računa na Nijaveđija, dok Iskra ima na raspolaganju kompletan roster Rudar računa na sve igrače, baš kao i Sutjeska Podgorica je lišena usluga povrijeđenih Tiodorovića, Božanovića i Vučićevića, dok Titograd nema problema sa sastavom Kom ne može da računa na Orlandića, a Grbalj na Raša Petrovac je lišen usluga Vujovića, a Budućnost ne može da računa na Vujačića

1. BUDUĆNOST

8:2

2. ZETA

2:0

3. GRBALJ

6:5

4. ISKRA

3:2

5. SUTJESKA

1:0

6. KOM

4:5

7. RUDAR

2:5

8. PODGORICA

3:5

9. OFK TITOGRAD

0:2

10. PETROVAC

3:6

PRVAK, KVALIFIKACIJE ZA LIGU ŠAMPIONA KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE KVALIFIKACIJE ZA LIGU EVROPE, UKOLIKO NEKO OD PRVA TRI TIMA OSVOJI KUP PLASMAN U BARAŽ

DRUGA LIGA

Bubanja i Ciger traže trijumf u Pljevljima, a Ivanović želi da savlada Petrovac pod Malim brdom nam ambicije velike. Umorni smo nakon Evrope, ali to ne smije da nam bude alibi. Jednostavno, više ne smijemo da kiksamo”, rekao nam je Miljan Vlaisavljević, svjestan da je Budućnost napravila malu zalihu zbog remija protiv Zete u 2. kolu... “Ako želimo vrh, ne smijemo da prosipamo bodove. Neće biti lako, nikada nije u

ZETA Aković Tuzović Ceklić Baošić Sekulić Milojko S. Krstović S. Vukčević Đ. Vukčević Bošnjak Goranović Trener: Dejan Roganović

RUDAR

ISKRA Blažić Jovanović Drinčić Obradović Malešević Rogošić Šahman Boričić Karaklajić Đurišić Milić Trener: Aleksandar Nedović

Ružić Perišić Kašćelan Ćuković Seratlić Marković Krasić Janketić Racković Vuković Vujačić Trener: Edis Mulalić

GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Sudija: Mileta Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: Marjan Paunović (Berane), Srđan Jovanović (Bar). Početak: nedjelja, 17.00.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Iskra:

Pljevljima, bez obzira na sadašnju situaciju Rudara. Rudar je spreman svima da zagorča život, a njihov trijumf u prošlom kolu je samo oabveza više da moramo da budemo maksimalno koncentrisani”, jasan je Vlaisavljević, čija Sutjeska u posljednja četiri međusobna duela nije poražena od Rudara (tri pobjede i remi).

14 5 2 7

■ PLAVI ŽELE 4/4 NA

“TEŠKOM TERENU”

“Plavi” iz Podgorice su poručili da žele da gledaju samo sebe, a novi izazov je Petrovac pod Malim brdom - nedjelja, 19.30h. Budućnost je jedini tim sa sve tri pobjede, a sada napada - četvrti trijumf. Ali... “Prošle godine smo igrali tri

SUTJESKA

PODGORICA

Giljen Ciger Šofranac Nedić Bulatović Janković Eraković Ćetković Vlaisavljević Kojašević Božović Trener: Nikola Rakojević

Agović Šćekić Đajić Pajović Čelebić Vujović Golubović Maraš Suzuki Sekulić Kordić Trener: Vojislav Pejović

PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Sudija: Savo Vujović (Cetinje). Pomoćnici: Ivan Bogdanović (Cetinje), Veselin Đuranović (Podgorica). Početak: nedjelja, 17.00, RTCG 2.

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

56 22 11 23

TITOGRAD Ivanović Roganović Banović Živković Novović Nikolić Pavlović Nasimento Mendi Gašević Đalović Trener: Dragoljub Đuretić

PODGORICA - Stadion: DG arena. Sudija: Milovan Milačić (Kotor). Pomoćnici: Aleksandar Đikanović (Nikšić), Vladan Todorović (Nikšić). Početak: nedjelja, 17.00.

Podgorica i Titograd se do sada nisu sastajali u Telekom 1. CFL - “žuti” prosječno po utakmici postižu jedan gol, dok “romantičari” nisu postigli nijedan pogodak u uvodna tri kola

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

SPORT

a ĹĄampiona

ERAMA, BUDUÄ&#x2020;NOST U PETROVCU

je da nas zavara. MeÄ&#x2018;utim, naĹĄ cilj je trijumf i ne odustajemo od toga, jer samo tako moĹžemo do duple kruneâ&#x20AC;?, jasan je IvanoviÄ&#x2021;. Petrovac je poslije remija u 1. kolu vezao dva poraza, na klupi neÄ&#x2021;e sjedjeti suspendovani trener Rudolf MarÄ?iÄ&#x2021;, ali â&#x20AC;&#x153;nebeskoplaviâ&#x20AC;? su na neki naÄ?in â&#x20AC;&#x153;crna beĹĄtijaâ&#x20AC;? plavih - na posljednjih pet utakmica pod Malim brdom, upisali su dva trijumfa i tri remija.

â&#x2013; PODGORICA ILI

MlaÄ&#x2018;a kadetska reprezentacija Crne Gore

TITOGRAD!?

puta na terenu u Petrovcu i nismo nijednom pobijedili. Zato smo maksimalno spremni, kao i za Petrovac koji je dobra ekipa. Nadam se da Ä&#x2021;emo da nastavimo sa nizom pobjedaâ&#x20AC;?, rekao je Igor IvanoviÄ&#x2021;, koji je dodao... â&#x20AC;&#x153;NeÄ&#x2021;e biti lako, ali svi smo zdravi i to je veliki plus za nas. Petrovac posjeduje kvalitet, ali nije pronaĹĄao ritam u uvodna tri kola i stanje na tabeli ne smi-

KOM PavliÄ?iÄ&#x2021; Ä?ukiÄ&#x2021; RaduloviÄ&#x2021; MiloviÄ&#x2021; BlagojeviÄ&#x2021; Ä?urkoviÄ&#x2021; GoluboviÄ&#x2021; VlahoviÄ&#x2021; Hot Sentoku VujoviÄ&#x2021; Trener: Viktor Trenevski

PETROVAC

GRBALJ PeroviÄ&#x2021; VuÄ?etiÄ&#x2021; Kartal Ä?ukiÄ&#x2021; MerdoviÄ&#x2021; KaciÄ&#x2021; MacanoviÄ&#x2021; ZeÄ?eviÄ&#x2021; Petrov Serbul KordiÄ&#x2021; Trener: DuĹĄan VlaisavljeviÄ&#x2021;

OrliÄ&#x2021; MiliÄ&#x2021; RajoviÄ&#x2021; KajeviÄ&#x2021; RaĹžnatoviÄ&#x2021; KaleziÄ&#x2021; TaÄ?ibana KalaÄ?eviÄ&#x2021; Klikovac VukÄ?eviÄ&#x2021; KopitoviÄ&#x2021; Trener: Ĺ˝eljko MrvaljeviÄ&#x2021;

PODGORICA - Stadion: FK Kom. Sudija: MiloĹĄ BoĹĄkoviÄ&#x2021; (Podgorica). PomoÄ&#x2021;nici: Miodrag BrajoviÄ&#x2021; (Podgorica), Jovan DoĹĄljak (Berane). PoÄ?etak: nedjelja, 17.00.

MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Kom: NerijeĹĄeno: Pobjeda Grbalj:

Na DG areni Ä&#x2021;e odmjeriti snage dva imena koja su se smjenjivala kroz istoriju ĹĄto se tiÄ?e glavnog grada Crne Gore - Podgorica i OFK Titograd (nedjelja, 17.00)! I jednu i drugi jure premijerni trijumf u novoj sezoni, dok â&#x20AC;&#x153;romantiÄ?ariâ&#x20AC;? Ĺžele da rijeĹĄe i problem realizacije, jer joĹĄ nisu postigli nijedan pogodak... Zeta poslije dva remija i jednog trijumfa na svojoj TreĹĄnjici (nedjelja, 17.00) doÄ?ekuje Iskru koja je takoÄ&#x2018;e neporaĹžena (pobjeda i remi), a biÄ&#x2021;e to lijepa prilika da se vidi mladost, jer oba tima forsiraju klince. A Kom i Grbalj (nedjelja, 17.00) garantuju uzbudljivost na Zlatici - povratnik u elitu i â&#x20AC;&#x153;trikoloriâ&#x20AC;? igraju nepredvidiv fudbal, pa Ä&#x2021;e publika na stadionu imati ĹĄta da vidi... B.T.

26 10 6 10

BUDUÄ&#x2020;NOST DragojeviÄ&#x2021; VuÄ?iÄ&#x2021; MiliÄ&#x2021; DamjanoviÄ&#x2021; BoljeviÄ&#x2021; MirkoviÄ&#x2021; BoĹžoviÄ&#x2021; MijiÄ&#x2021; IvanoviÄ&#x2021; GrbiÄ&#x2021; PeroviÄ&#x2021; Trener: Branko BrnoviÄ&#x2021;

PETROVAC - Stadion: pod Malim brdom. Sudija: Nikola DabanoviÄ&#x2021; (Podgorica). PomoÄ&#x2021;nici: Milutin Ä?ukiÄ&#x2021; (Cetinje), Nikola RaduloviÄ&#x2021; (Podgorica). PoÄ?etak: nedjelja, 17.00.

MEÄ?USOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: NerijeĹĄeno: Pobjeda BuduÄ&#x2021;nost:

45 7 16 22

MLAÄ?A KADETSKA REPREZENTACIJA PORAĹ˝ENA OD INDONEZIJE 1:0

ZasluĹžili smo makar remi Nakon neuspjeha protiv JuĹžne Koreje (4:0), sada je stigao minimalan poraz mlaÄ&#x2018;a kadetska reprezentacija Crne Gore je izgubila od Indonezije sa 1:0, u 2. kolu meÄ&#x2018;unarodnog turnira u Mijanmaru. UÄ?enici Slobodana DraĹĄkoviÄ&#x2021;a su u Mandeleju, na stadionu Mandalar, bili ravnopravan rival, ali je â&#x20AC;&#x153;crvenimaâ&#x20AC;? presudio Mohamed Ĺ aifulah u 53. minutu. â&#x20AC;&#x153;Odigrali smo puno bolje nego protiv JuĹžne Koreje, posebno na taktiÄ?kom planu. Prema svemu prikazanom, zasluĹžili smo bar remi. MeÄ&#x2018;utim, nijesmo isko-

MLAÄ?A KADETSKA REPREZENTACIJA Ä&#x2020;E POSLJEDNJI MEÄ&#x152; NA TURNIRU U MANDELEJU - POSLIJE PORAZA OD JUĹ˝NE KOREJE (4:0) I INDONEZIJE (1:0) - ODIGRATI U NEDJELJU PROTIV DOMAÄ&#x2020;EG MIJANMARA ristili svoje ĹĄanse i to je toâ&#x20AC;?, rekao je selektor DraĹĄkoviÄ&#x2021; za sajt FSCG. Poslije primljenog gola, â&#x20AC;&#x153;sokoliÄ&#x2021;iâ&#x20AC;? su krenuli na sve ili niĹĄta, stvorili su par pri-

lika, a najbolje su propustili Bojan PaviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021; u 66. i BalĹĄa BaroviÄ&#x2021; nekoliko minuta kasnije. MlaÄ&#x2018;a kadetska reprezentacija Ä&#x2021;e posljednji meÄ? na turniru u Mandeleju odigrati u nedjelju (12.00) protiv domaÄ&#x2021;eg Mijanmara. Za â&#x20AC;&#x153;crveneâ&#x20AC;? su protiv Indonezije igrali Andrej KrivokapiÄ&#x2021;, Luka Ĺ˝ivkoviÄ&#x2021; (od 54. Damjan KukuliÄ?iÄ&#x2021;), Damjan DakiÄ&#x2021;, Ä?orÄ&#x2018;e PeĹĄukiÄ&#x2021;, Vladimir PeriĹĄiÄ&#x2021; (od 45. BalĹĄa BaroviÄ&#x2021;), Aleksa Ä&#x2020;etkoviÄ&#x2021;, Mitar GlobareviÄ&#x2021; (od 36. Vedad TuruskoviÄ&#x2021;), Tomo Ĺ oÄ&#x2021;, Luka Bubanja, Viktor Ä?ukanoviÄ&#x2021; i Bojan PaviÄ&#x2021;eviÄ&#x2021;. B.T.

DRUGA LIGA NEDJELJA 17.30 DONOSIO UTAKMICE 2. KOLA

Derbi u Kotoru, DeÄ?iÄ&#x2021; u Tivtu

Premijerno kolo drugoligaĹĄkog karavana je donijelo trijumfe Bokelja, Jezera i DeÄ?iÄ&#x2021;a, a drugo kolo (nedjelja, 17.30) Ä&#x2021;e upravo donijeti meÄ&#x2018;usobni okrĹĄaj â&#x20AC;&#x153;bokeljaâ&#x20AC;? i tima iz Plava... Bokelj u svom Kotoru doÄ?ekuje Jezero i Ĺželi da dokaĹže da Ä&#x2021;e biti ozbiljan kandidat za ulazak u elitu, dok tim Milije SavoviÄ&#x2021;a ima namjeru da bu-

de konkurentan za visoku poziciju. Sa druge strane, DeÄ?iÄ&#x2021; - najefikasniji tim prvog kola (pobijedio Ibar sa 4:1) - je poruÄ?io da je Telekom 1. CFL primarni cilj. A ekipa iz Tuzi Ä&#x2021;e u 2. kolu biti na velikom ispitu, jer gostuje u Tivtu - ne Arsenalu, veÄ&#x2021; nezgodnom Otrant Olimpiku koji ne igra u svom Ulcinju.

Jedinstvo u Bijelom Polju doÄ?ekuje Arsenal, Ibar je u RoĹžajama domaÄ&#x2021;in Mornaru, dok Ä&#x2021;e LovÄ&#x2021;en domaÄ&#x2021;instvo protiv Drezge odraditi u NikĹĄiÄ&#x2021;u na stadionu Sutjeske - svih ĹĄest timova jure premijerni trijumf u Drugoj ligi. RASPORED, 2. KOLO (nedjelja, 17.30): Bokelj - Jezero, Jedinstvo - Arsenal, Ibar - Mornar, Otrant Olimpik DeÄ?iÄ&#x2021;, LovÄ&#x2021;en - Drezga. TABELA: DeÄ?iÄ&#x2021; 3, Bokelj 3, Jezero 3, Drezga 1, Jedinstvo 1, Mornar 1, Otrant Olimpik 1, Arsenal 0, LovÄ&#x2021;en 0, Ibar 0. B.T.

sport

radonjić o šanSama na mundobaSketu

Aduti Crne Gore su rasterećenost i motiv

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

Našem NBA centru nedostajao skok za dabldabl: Nikola Vučević tokom turnira u Lionu

Dejan Radonjić

Jedan od najboljih crnogorskih trenera Dejan Radonjić polako se sprema za svoju treću sezonu na klupi Bajerna iz Minhena, a kako je trenutno glavna tema u košarkaškim krugovima Mundobasket, nekadašnji trener Budućnosti govorio je za B92 i o šansama naše zemlje na istorijskom nastupu na Svjetskom prvenstvu. “Crna Gora je ostvarila fantastičan uspjeh plasmanom na Svjetsko prvenstvo u Kini i treba očekivati da će reprezentativci dati sve od sebe u svakom meču, kao i da će

pokušati da naprave što bolji rezultat i stignu do istorijskog uspjeha”, istakao je Radonjić. Šta bi mogli da budu aduti momaka Zvezdana Mitrovića? “Postoji određena doza rasterećenosti, ali s druge strane i motiv da se na što bolji način reprezentuje svoja zemlja”, dodao je Radonjić. Nekadašnji selektor Crne Gore govorio je i o šansama Srbije u Kini. “Srbija ima mnogo razloga za optimizam i nadu da će da osvoji medalju”, zaključio je Radonjić. K.B.

Sporazumni raSkid legende Sa oSS

Grbić više nije selektor, zamijeniće ga Kovač

Nikola Grbić Legenda više neće biti na klupi svoje zemlje - Nikola Grbić više nije selektor odbojkaške reprezentacije Srbije. Kako je potvrdio Odbojkaški savez Srbije, sa Grbićem je sporazumno raskinuta saradnja poslije kvalifikacionog turnira za Olimpijske igre, na kome je

propuštena pretposljednja šansa za mjesto u Tokiju. Kako piše dobro obaviješteni “Worldofvolley” naslijediće ga nekadašnji saigrač, takođe proslavljeni srpski odbojkaš Slobodan Kovač. On je u prošlosti trenirao selekcije Irana i Slovenije i imao odlične rezultate. K.B.

Crna gora protiv argentine upiSala i dru

Bez DuBija i iv teško protiv

Drugi pripremni meč u Lionu - i drugi poraz, koji ne bi trebalo puno da brine pred Svjetsko prvenstvo. Posebno, jer je selektor Zvezdan Mitrović ovog puta odlučio da odmori važan tandem Nikola Ivanović - Bojan Dubljević. Košarkaši Crne Gore izgubili su od Argentine (85:77) u drugom meču na turniru u Francuskoj, nakon što su dan ranije poraženi i od domaćina. Iako je igrala bez pomenutog tandema (umjesto njih uskočili Jovan Kljajić i Nemanja Radović) Crna Gora je sjajno krenula i u prvom poluvremnu bila bolji rival, pa su na odmor Nikola Vučević i drugovi otišli sa “plus dva” (35:33). Dobro su se naši momci držali i u trećem periodu, iako su “gaučosi” imali i 47:40, a onda se razigrao super tri iz Real Madrida Fakundo Kampaco -

Gabrijel Dek - Nikolas Laprovitola, da bi u posjlednjoj četvrtini praktično i nestala odbrana Crne Gore, pa su momci Serhija Ernandeza znali kako da privedu meč kraju. A priču u Lionu završili su na pet minuta do kraja kada je Patrisio Garino pogodio trojku za 73:63. Nikola Vučević je odigrao solidan meč, a nedostajao mu samo skok za dabl-dabl (11 poena, devet skokova), dok je najefikasniji bio Petar Popović sa 13 poena. Odlično je svoje vrijeme na parketu iskoristio i Radović, koji je za 17 minuta bio bez promašaja (4-4 za dva poena, 3-3 slobodna bacanja), a meč je završio sa 11 poena i šest skokova. Crnu Goru danas očekuje posljednja provjera u Lionu protiv Brazila, rivala sa kojim će se sastati i na Mundobasketu. K.B.

Grci već u petoj brzini

Juče je u Atini krenuo Akropolis kup, a rival Crne Gore na Mundobasketu odmah je poslao jasnu sliku - i našoj selekciji, ali i ostalim rivalima šta ih čeka u Kini. Grčka je “razbila” Italiju u 1. kolu turnira (83:63), a posebno je sve “OAKA areni” oduševila brzina kojom su igrali momci Tanasisa Skurtopulosa. Plej Panatinaikosa Nik Kalates i najbolji igrač NBA lige Janis Adetokumbo sjajnim akcijama pokazali su da će biti paklen tandem na SP. Na kraju Kalates je ubacio 11 poena (uz sedam asistencija), dok je Janis bio najefikasniji sa 18 poena.

CRNA GORA

ARGeNtiNA

77 85

18 17 17 25 17 16 24 28 Vučević 11 Nidam 3 Su. Šehović 6 Radović 11 Se. Šehović 9 A. Popović 9 Todortović 9 Čarapić Kljaić 3 Radončić 1 P. Popović 13 Bjelica 2 Selektor: Zvezdan Mitrović

Kafaro Vildosa 3 Skola Kampaco 21 Laprovitola 11 Brusino 8 Fjelerup 2 Delia 6 Dek 23 Redivo Garino 7 Galisi 4 Selektor: Serhio Ernandez

LION - Astrobal arena. Gledalaca: 5.000. Sudije: Johan Roso, Luis Migel Kastiljo i Karsten Straube.

EP U16 (B DIVIZIJA) - ProPUštEnA PrVA šAnsA ZA A DIVIZIJU

Ništa od fiNala, ali fiNale je i daNas

Prva meč lopta za ulazak u A diviziju “odskočila” je Poljsku - košarkaši Crne Gore poraženi su u polufinalu Evropskog prvenstva B divizije za igrače do 16 godina. Poljska je sinoć u “Bemaks areni” u Podgorici slavila sa 72:65. Možda dječaci Mladena Ostojića nisu uspjeli da se plasiraju u finale prvenstva, ali pravo finale čekaće ih danas - tačnije posljednja šansa da izbore plasman u elitni rang evropske košarke. Protiv Danske (18.15h) očekuje

cg u lionu

semafor

Francuska - Crna Gora 80:72 Crna Gora - Argentina 77:85 Subota 18.00h Crna Gora - Brazil

POLUFINALE Holandija - Danska 73:68 Poljska - Crna Gora 72:65 SUBOTA Za 3. mjesto 18.15h Crna Gora - Danska Finale 20.30h Poljska - Holandija

UGI PorAZ nA tUrnIrU U lIonU

vanovića gaučosa

sport

SUBOTA I NEDJELJA, 17. I 18. 8. 2019.

Glavu gore: Danas je najvažniji meč za naše dječake ih duel za treće mjesto, koje takođe vodi u A diviziju. Poljaci su sinoćni meč prelomili u samom finišu kada su bili bolji u pucačkom obračunu za tri poena dvije selekcije. Najefikasniji u našoj selekciji bio je Andrija Grbović sa 18 poena i deset skokova, a pratili su ga Luka Bogavac sa 14 poena i Đor-

đije Jovanović sa 10. Poene za Crnu Giru sinoć su postigli i Lazar Radetić (devet), Maksim Vujović (pet), Stefan Vukčević (četiri), Andrej Joksimović (tri) i Danilo Ivanović (dva). Crna Gora i Danska već su se sreli na turniru, a u grupnoj fazi slavili su Skandinavci (71:62). K.B.

Prvi poraz plavih dama BUDUćnost U PrIPrEmnom mEčU PorAžEnA oD mEcA - 30:24

Nakon četiri sigurne pobjede na test mečevima u Podgorici rukometašice Budućnosti upisale su i prvi poraz tokom priprema - i to od (posljednjih godina) dobro poznatog rivala. Bolje od “plavih dama” na turniru u Brestu bio je francuski Mec - 30:24 (12:11). Jovanka Radičević je bila najefikasnija sa osam golova, Milena Raičević i Majda Mehmedović postigle po četiri, dok je protiv bivšeg kluba ponovo bila sjajna golmanka Marina Rajčić sa 13 odbrana. Đurđina Jauković, Matea Pletikosić i Tatjana Brnović po dva puta su zatresle mrežu

Ponovo odlična protiv bivšeg tima: Marina Rajčić polufinalste posljednjeg izdanja Lige šampina, a u strijelce su se upisale i Branka Konatar i Barbara Lazović Varlec. Dame Dragana Adžića danas (subota) u Brestu očekuje još jedna jaka provjera protiv

ĆSM Bukurešta (18.30h), dok je za nedjelju zakazan superklasik sa Đerom - 15.00h. Budućnost će ove sezone u Ligi šampiona (kreće u oktobru) igrati u grupi Vlčeom, Brestom i Bitighajmom. K.B.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me) Vesna ŠofrANAc, glavni i odgovorni urednik, Goran PoPoVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

Razbili azure: Kalates i Adetokumbo

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@dnovine.me), Sport: Miloš ANTIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIčIĆ (foto@dnovine.me)

redakcija@dnovine.me

SPORT

NAVIJAČI VULVERHEMTONA NIKADA NEĆE ZABORAVITI PUT DO JERMENIJE

Kapitenovo hvala za 48 najvjernijih Karta za utakmicu između Pjunika i Vulverhemtona u 3. kolu kvalifikacija za Ligu Evrope koštala je samo funtu, ali trebalo je preći oko desetak hiljada kilometara do Jerevana (preko Moskve), naći najpovoljniju avio konekciju - i sve to tokom radne sedmice, u svega par dana. Međutim, za tačno 48 navijača Vulvsa ni to nije bio problem - na razne načine snašli su da stignu do glavnog grada Jermenije i bodre svoje ljubimce, koji ove sezone uživaju u evropskim avanturama nakon više decenija. Njihov sjajan gest, vjernost, želju i upornost znali su da nagrade i momci Nuna Espirita Santa (slavili sa 4:0), ali i posebno kapiten Konor Koadi, koji je odlučio da se navijačima zahvali na poseban način. Takav da će ga uvijek pamtiti. Koadi je svakom od 48 navijača napisao pismo u znak zahvalnosti - svako direktno adresirano na ime navijača, uz kapitenov potpis. Ideja da se pojedinačno zahvali svakom navijaču

bila je isključivo njegova, a imao je samo jednu skromnu želju - da sve to ne postane javna stvar. Naravno, u današnjem svijetu to je teško, pa su mediji sa Ostrva brzo otkrili njegov sjajan gest. “Konor nije želio da sve ovo neko shvati kao njegovo samoreklamiranje, jedino što je htio bilo je da se zahvali navijačima sa kojim odavno ima posebnu povezanost”, objasnio je portparol Vulverhemptona. Još jedan čas o navijačkoj vjernosti sa Ostrva, još jedna lekcija o odnosu igrača i navijača. Naredna destinacija za sve iz Vulverhempt o n a je mnogo bliža - Torino u baražu za Ligu Evrope. K.B.

Navijači Vulverhemptona u Jerevanu

S kraja na kraj Evrope zbog 18 minuta fudbala

Konor Koadi

Stiv Bišop je čovjek koji pune 43 godine nije propustio nijedan meč Vulvsa, ali zbog problema sa avio linijama na meč u Jerevanu stigao je pri samom kraju - da odgleda posljednjih 18 minuta. “Ruben Neveš je u tih posljednjih 18 minuta postigao četvrti gol, tako da nije bilo

loše”, poručio je Bišop. Poruku za ovog navijača imao je i trener Vulvsa. “Žao mi je zbog njega, ali na kraju nije propustio baš sve - posljednjih 18 minuta bili su baš dobri, a i slavili smo svi zajedno na stadionu”, istakao je Espirito Santo.

EVOLUCIJA LIONELA MESIJA TOKOM GODINA U BARSELONI

Od desnog krila, preko lažne devetke, do klasične desetke Fudbalska magija u Španiji vratila se sinoć na novom “San Mamesu” - Atletik Bilbao i Barselona otvorili su sezonu Primere, a kao i tokom mnogih ranijih godina sve oči ponovo su uprte ka Lionelu Mesiju. Posebno je to slučaj nakon što je Pirineje napustio Kristijano Ronaldo. Tako su se u Španiji ovih dana bavili evolocijom čarobnjaka iz Argentine tokom godina provedenih u Barseloni. Kada se tek pojavio kao čudo od tinejdžera pod palicom Franka Rajkarda, Mesi je terorisao odbrane kao desno krilo - brz, ek-

splozivan, nezaustavljiv u driblingu i završnici. Dolaskom Pepa Gvardiola dobio je ulogu “lažne devetke” i djelovao je više centralno. U kasnijim godinama počeo je da igra sve dublje, posebno nakon odlaska Ćavija i Injeste, pa je postao “klasična desetka”. I ono što je najvažnije uvijek je bio jednako dobar, genijalan... Španski mediji postavili su i grafik koji vizuelno prikazuje Mesijevo pozicioniranje - sa loptom i bez nje. Zanimljivo je koliko terena Mesi pokriva kada nema loptu, budući da je često bio kritikovan da ne tr-

či dovoljno kada lopta nije kod njega. Na desnom krilu, kao lažna devetka ili kao klasična desetka... Jedno je sigurno pred nama je još jedna sezona u kojoj će čarobnjak rušiti rekorde. K.B.

Mesijevo pozicioniranje na terenu tokom sezona: Gore sa loptom, dolje bez lopte