Dnevne novine 13. novembar 2019. by Dnevne Novine

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE IVAN BRAJOVIĆ

Staviti tačku na priču o “tehničkoj vladi”

■5

SRIJEDA, 13. 11. 2019. BROJ 2528 GODINA VIII Izdavač: Dnevne novine d.o.o. | Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica | 19. decembra. br. 5 | 0,50 EUR

DIREKTOR UPRAVE POLICIJE NA OTVARANJU DONATORSKO KOORDINACIONE KONFERENCIJE ■ 13

NTO NA SJEVERU ■ 6

VELJOVIĆ: POKAZUJEMO SNAGU U STVARANJU SIGURNIJE SREDINE

PROGRAM ZA REKORDNU ZIMSKU SEZONU

ZASIJEDANJE SKUPŠTINE: MINISTAR PAŽIN PORUČIO

Ako treba, zbog izbora VDT i Ustav promijeniti

DRAGANA RADOVIĆ DOBILA PET I PO GODINA ZATVORA

Predstavljala se kao Katnićeva prijateljica i nudila zaposlenje ■ 11 VIŠI SUD ■ 12

Čaki godina zatvora za napad na službeno lice

■2 3

■Raško Konjević optužio predsjednika parlamenta Ivana Brajovića za korupciju zbog 50.000 eura

MINISTAR PROSVJETE DAMIR ŠEHOVIĆ JUČE NA SKUPŠTINSKOM ODBORU ■ 14 15

Dogovor o povećanju plata na UCG do kraja godine ZA NAJBOLJE PONUDE:

marketing@dnovine.me

+382 20 252 900

politika

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

Foto: Igor Šljivančanin

2 Sa sastanka

zasijedanje skupštine crne gore, potp

Pažin: ako treba vdt-a Promijen

Politika proširenja da P ostane na listi prioriteta delegacija češke u crnoj gori

Politika proširenja, poštujući princip regate, treba da ostane visoko na listi prioriteta Evropske unije i u novom sastavu njenih institucija, ocijenio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. On se juče sastao sa delegacijom Odbora za evropske poslove parlamenta Češke i tom prilikom ocijenio da između dvije zemlje vladaju tradicionalno dobri odnosi i otvorena saradnja, ističući važnost daljeg snaženja parlamentarne saradnje. Brajović je istakao da Crna Gora izuzetno cijeni podršku država Višegradske grupe, sa kojima naša država dijeli dobre političke i ekonomske odnose, kao i saradnju u okviru NATO. “Crna Gora svojim postignućima nastoji da pruži snažne argumente za podršku tih zemalja našem evropskom putu”, istakao je Brajović. Potpredsjednik Odbora za evropske poslove Premisl Mališ naglasio je da će Češka, kao i Višegradska grupa, nastaviti snažno da podržava proces proširenja i priključenje Crne Gore Evropskoj uniji, imajući u vidu značajan do-

prinos koji naša zemlja daje stabilnosti regiona. Sagovornici su razmijenili mišljenja i o aktuelnim političkim pitanjima na međunarodnom planu. U sklopu zvanične posjete delegacije Odbora za evropske poslove parlamenta Češke Crnoj Gori, čiji je domaćin Odbor za evropske integracije, održan je sastanak delegacija dva odbora, na kojem su istaknuti tradicionalno prijateljski odnosi sa Češkom, koja predstavlja pozitivan primjer za sprovedene konkretne reforme koje su u konačnom rezultirale članstvom u Evropskoj uniji. Članovi Odbora za evropske integracije su jednoglasni u stavu da je Evropska unija glavni spoljnopolitički cilj kojem teži dominantna većina građana Crne Gore, ali da je neophodno više raditi na reformama koje se tiču poglavlja 23 i 24, kako bi Crna Gora spremna dočekala poziv za punopravno članstvo u Uniji. “Za ovaj zadatak je neophodna i jača podrška EU i zemalja članica, ali i iskrena želja da se riješe ključni problemi u oblasti vladavine prava”, navodi se u saopštenju. A.N.

Crna Gora da sačuva političKi Konsenzus Predstavnici Odbora za evropske poslove Češke nadaju se da će, i pored internih neslaganja i izazova, Crna Gora očuvati politički konsenzus o procesu evropskih integracija. Na sastanku sa kolegama iz Crne Gore je razgovarano i o posljednjim dešavanjima u Uniji u odnosu na politiku proširenja i iskazana je

podrška Češke i Višegradske grupe zemljama Zapadnog Balkana na putu ka EU i uopšte politici proširenja EU. “Izraženo je očekivanje da će na narednom Samitu o Zapadnom Balkanu u Zagrebu 2020. godine članice Višegradske grupe pitanje proširenja Unije pozicionirati visoko na političkoj agendi”, saopšteno je iz Skupštine.

otpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pažin pozvao je juče poslanike da se krene u reformu zakona, ako treba i Ustava, kako bi se izabrao novi Vrhovni državni tužilac.

Prema riječima Pažina, da li ćemo imati VDT-a i da li će biti profesionalac koji će moći da odgovori na sve izazove, zavisi i od vlasti i od opozicije. “Nemojte mi zamjeriti što kažem da je odgovornost na opoziciji i veća jer se traži visoka kvalifikovana većina. Nema nikakve dileme da DPS i koalicija žele izbor VDT-a i svjesni smo da to sami ne možemo sprovesti i potreban je dijalog o tom pitanju. Ne želim da prihvatim da u Crnoj Gori nema pojedinca koji bi mogao odgovorno, savjesno i visoko profesionalno da obavlja tu funkciju”, rekao je Pažin i pozvao na otvaranje dijaloga o toj temi. “Niko ne očekuje da to bude partijski profesionalac bilo koje partije, već pravni profesionalac koji je etički utemeljen i čiji je nivo znanja takav da može da odgvori na te izazove. Ne vjerujem da smatrate da takvih nema u Crnoj Gori.

Pažin juče u skupštini Dajte da ih pronađemo i izaberemo VDT-a. Dajte da pokrenemo reforme po dubini, izmjenom zakona, a ako treba i Ustava. Dajte da ne govorimo

sa partijskih pozicija nego da se ponašamo kao odgovorni pojedinci, tražeći ono što je za dobro građana Crne Gore”, kazao je Pažin juče u Skupštini.

Konjević optužuje Brajovića zbog 50.000 eura Potpredsjednik Vlade Zoran Pažin kazao je juče da je objektivna odgovornost vrsta moralne sankcije prema samom sebi, a ne prozivanje drugih da bi bili odgovorni. Pažin je to kazao u odgovoru na pitanje poslanika SDP-a Raška Konjevića, koji ga je pitao kako bi izgledao princip političke odgovornosti u slučaju predsjednika parlamenta Ivana Brajovića, za koga je kazao da mu je zbog političkih veza Duško Knežević otpisao dug od najmanje 50 hiljada eura sa rivolving kartice. “Ako nije tačno ovo što kažem, ja se više neću baviti politikom, jer ovakva vrsta stanja koje sam opisao, zaslužuje da se provjeri”,

rekao je Konjević. Brajović je kazao da jeste imao karticu. “To je potpuno tačna informacija. Ta kartica je podmirivana i zatvorena prodajom moje zemlje. Ali, ovo su političke priče”, rekao je Brajović i napustio predsjedavanje sjednicom, ali je polemika nastavljena. Pažin je rekao da Konjević iznosi vrlo ozbiljne optužbe, te da ako tvrdi da je to tačno, podnese prijavu nadležnim institucijama. “Ako nijeste spremni da podnesete dokaze za izgovoreno, korisnije za društvo bi bilo da niste govorili ništa”, rekao je Pažin. Konjević je nakon toga kazao

da se to što je rekao za govornicom može smatrati krivičnom prijavom. “Saznanje izrečeno u crnogorskom parlamentu ima veći stepen obaveznosti, nego novinski članak. Prije mene neko nešto treba da kaže. Nemojmo da se igramo prebacivanja odgovornosti”, kazao je Konjević. Pažin je rekao da je objektivna odgovornost jedna vrsta etičke, a ne pravne odgovornosti. “Vi ste danas u parlamentu optužili predsjednika parlamenta za vrlo teške stvari. To nije pitanje objektivne odgovornosti. Pitanje objektivne odgovornosti je da se vi osjećate odgovornim za to što izgovorite”, objasnio je Pažin.

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

politika

predsjednik vlade poručio

a, za izbor niti i ustav Poslanici o inicijativi “Mali Šengen”

Pažin je rekao i da nikada nije imao dilemu da Saša Sinđelić treba da bude izručen Hrvatskoj. “Nikada nijesam imao dilemu, iako sam vrlo neprijatne i neprimjerene detalje sa vaše strane imao priliku da čujem na račun svoje ličnosti u vezi s tim”, odgovorio je on na pitanje poslanika DF-a Predraga Bulatovića. Pažin je rekao da je “legalista koji nije smio da prejudicira proceduru”. “Kad je predmet prešao u moju nadležnost to se vrlo brzo završilo, prethodno je trebalo sprovesti druge procedure”, kazao je Pažin. U odgovoru na pitanje poslanika Gorana Danilovića, da li nakon izmjena Zakona o međunarodno pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, naše Vrhovno državno tužilaštvo može, ukoliko postoji potreba, zatražiti formiranje zajedničkog istražnog tima sa Srbijom u slučajevima koji se tiču izručenja Svetozara Marovića,

U Skupštini je juče bilo riječi i o inicijativi “Mali Šengen”. Poslanik DF-a Milutin Đukanović poručio je da je bi bilo normalno da i Crna Gora bude dio jedne takve inicijative, dok je poslanik DPS-a Predrag Sekulić rekao da je Crna Gora “za veliki, a ne za mali Šengen”. “Taj lider u regionu, kada se spomene mali Šengen, od toga bježi. Znači, Crna Gora hoće evropske integracije, a neće da ima slobodan protok roba, ljudi i kapitala između susjeda. Je li to normalno, je li prirodno? To dovoljno govori o iskrenoj spremnosti za evropske integracije”, rekao je Đukanović. Sekulić je kazao da je skeptičan po pitanju “malog Šengena”. “Dozvolićete da budem skeptičan, iz prostog razloga što Crna Gora jeste lider kada su evropske integracije u pitanju, a podsjećam i na program DPS-a iz 2002. godine, a to je da, što se tiče nas, evropske integracije nemaju alternativu. I ne znam zašto bi veliki Šengen mijenjali za mali Šengen”, rekao je Sekulić. Pažin je odgovorio da se član pet Zakona ne može odnositi na predmete koji su već pravosnažno okončani i koji su u fazi izručenja. “Izručenje nije obuhvaćeno ovim međunarodnim istražnim timovima, nego se može odnositi samo na aktivne predmete, bilo da postoji potreba da se proširi istraga van granica Crne Gore u odnosu na istragu koja se već pokrenula u državi ili postoji potreba da se pokaže međunarodna pravna odgovornost i izađe u susret očekivanjima neke druge države da im se pruži međunarodna pravna pomoć u ovoj oblasti”, rekao je Pažin. A.N.

čestitke povodom dana prijestonice

Cetinje postaje sve ugodnije mjesto za život Više od hiljadu života koje je tokom Drugog svjetskog rata za slobodu dalo stanovništvo Cetinja obavezuju na istorijsko pamćenje i njegovanje vrijednosti za koje su se borili, naveo je predsjednik Skupštine Ivan Brajović u čestitki povodom 13. novembra, Dana prijestonice. Brajović je kazao da je Dan prijestonice važno obilježje oslobođenja grada 1944. godine i početka novog doba oporavka i razvoja Cetinja. “Građani prijestonice dostojni su nastavljači slobodarskog crnogorskog Cetinja, ali i prethodnog bogatog istorijskog nasljeđa ovo-

ga grada. Danas je Cetinje univerzitetski centar umjetnosti, nezaobilazna turistička destinacija, sa potencijalom da postane perspektivni privredni ambijent za preduzetnike iz zemlje i inostranstva”, navodi Brajović. Prema riječima Brajovića, uz podršku države, realno je očekivati da prijestonica bilježi sve bolje ekonomske pokazatelje, a time i postane sve ugodnije mjesto za život svojih građana. Čestitke povodom Dana prijestonice uputili su i predsjednik GP URA Dritan Abazović, koji je naveo da je Cetinje oduvijek bilo čvo-

rište svih događaja u istoriji Crne Gore, napominjući da se danas malo računa vodi o toj činjenici i da je grad neopravdano zapostavljen u mnogim segmentima. Lider Demokrata Aleksa Bečić kazao je da želi da se “Cetinju vrati dostojanstvo koje mu je oduzeto”. Dan prijestonice je čestitao i lider Liberalne partije Andrija Popović, navodeći da je Cetinje kao temelj i istorijske i današnje Crne Gore u svakom vremenu predstavljalo luču njene slobode i mjesto koje je taj status ljubomorno čuvalo sa svojim časnim i nepokornim ljudima. A.N.

istoričar boban batrićević na građanskom satu poručio

Zapadne vrijednosti su ključne Za demokratiZaCiju

Mitološko sagledavanje prošlosti ne može da bude princip po kojem se pravi moderna država, kazao je istoričar Boban Batrićević i dodao da je Crna Gora to prepoznala, opredjeljujući se za zapadne vrijednosti i pristupajući savezu u kojem društva vidno napreduju. Batrićević je, na građanskom satu na temu Crna Gora u NATO orbiti, od 1949. do 2019. godine, koji je organizovao Centar za demokratsku tranziciju, rekao da je period od 2006. do danas,

odnosno ulazak države u društvo zapadnih zemalja, promijenio sliku Crne Gore. Prema njegovim riječima, ulazak Crne Gore u NATO bio je važan korak da država sa bezbjednosno - strateških razmatranja pređe na uređenje na ekonomskom, socijalnom i kulturnom planu. “Ulazak Crne Gore u NATO je prilika da sa priča o bezbjednosti pređemo na ekonomski, socijalni i kulturni plan, na izgradnju institucija i vladavine prava“, istakao je Batrićević.

Kako je dodao, sada kada je Crna Gora ušla u NATO više nema pravdanja. “Ušli smo u taj savez, zabetonirali smo nezavisnost crnogorskih granica, red je da se država okrene sprečavanju korupcije i kriminala”, kazao je Batrićević. On je poručio da se treba okretati savezima u kojima je vidno da društva napreduju, a opredijeljenost Crne Gore za zapadne vrijednosti ocijenio je kao najpametniji potez koji je mogao da bude napravljen. R.P.

POLITIKA

KONKURS

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

DRLJEVIĆ RAZGOVARAO SA AMENDOLOM

INTEGRACIJA BALKANA U EU NEMA ALTERNATIVU Amendola: Nastaviti sa podrškom

DNEVNIM NOVINAMA

POTREBAN RADNIK RADNO MJESTO:

GRAFIČKI DIZAJNER

USLOVI: ODLIČNO POZNAVANJE

Drljević i Amendola Integracija u Evropsku uniju nema alternativu za Zapadni Balkan i sve države regiona, ali i članice EU moraju zajednički da rade na ostvarenju tog cilja, ocijenjeno je tokom razgovora glavnog pregovarača Aleksandra Drljevića sa italijanskim ministrom za evropske poslove Vinćencom Amendolom. Drljević je istakao da je Crna Gora, bez obzira na različite signale koji u posljednje vrijeme stižu iz pojedinih država članica EU, odlučna u namjeri da bude dio EU. “Nepovoljne okolnosti na evropskom planu u kojima se odvijaju pregovori u ovom momentu potvrđuju da postoji rezerva određenih država članica prema politici proširenja EU. Ipak, težnja regiona ka EU je uvijek aktuelna, jer je to važno ne samo za napredak država Zapadnog

Balkana, već i stabilnost cijele Evrope”, rekao je Drljević. On je naglasio da je cilj cjelokupnog procesa pregovora prvenstveno kvalitetniji život crnogorskih građana, istakavši da će čitavo društvo nastaviti konstruktivno da doprinosi procesu i da održava živom evropsku ideju. Amendola je kazao da pripadnost evropskoj porodici znači postojanje demokratije, poštovanje ljudskih prava i sloboda i visokih standarda u oblastima od životnog značaja. On je pohvalio napredak Crne Gore u procesu pristupanja EU, uz očekivanje da će naša država održati dinamiku pristupanja i nastaviti sprovođenje reformi u svim oblastima, a posebno u vladavini prava, kao ključnoj za pomak prema EU. “Vjerujem da je EU svjesna da je važno da njena vra-

Italijanski ministar za evropske poslove Vinćenco Amendola kazao je da je pristupanje država Zapadnog Balkana evropskoj zajednici, u skladu sa sopstvenim rezultatima, od koristi za sve. “Zbog toga moramo nastaviti sa podrškom ovom dijelu Evrope i ne okretati im leđa, uprkos unutrašnjim izazovima i reformskim modelima o kojima mnogi razmišljaju i o kojima će sigurno biti riječi u predstojećem periodu“, rekao je Amendola. Na sastanku je naglašena spremnost Italije da nastavi da podržava Crnu Goru, kroz integracioni proces, kao i putem ekonomske saradnje, koja je jako važna za dalje unapređenje bilateralnih odnosa. “U tom cilju je posebno istaknuta važnost energetskog povezivanja Italije i Crne Gore podvodnim kablom, što je projekat od velike važnosti za obje države”, navodi se u saopštenju. ta budu otvorena i da je politika proširenja jedna od njenih najuspješnijih”, rekao je Amendola. Razgovorima sa Amendolom je prisustvovala i ambasadorka Crne Gore u Italiji Sanja Vlahović. A.N.

DRŽAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA

Pozitivno mišljenje na finansije HGI

PRIJAVE SLATI NA MAIL: posao@dnovine.me

Finansijskom revizijom je utvrđeno da je Godišnji finansijski izvještaj Hrvatske građanske inicijative za 2018. godinu u svim bitno materijalnim aspektima sastavljen i prezentovan na fer i objektivan način u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja, saopšteno je iz Državne revizorske institucije. “Revizijom pravilnosti utvrđeno je da je subjekt

revizije finansijske i druge radnje uskladio sa zakonskim i drugim propisima koji su identifikovani kao kriterijumi za predmetnu reviziju osim navedeno u Izvještaju pod tačkom 10.1.2 - Potraživanja i pod tačkom 10.2.2 - Troškovi ugovorenih naknada i troškovi pomoći i stipendija”, navodi se u saopštenju. Revizijom Godišnjeg finansijskog izvještaja za

2018. godinu je takođe izvršena provjera realizacije preporuka datih u Izvještaju o reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja za 2017. godinu. “Revizijom Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja za 2018. godinu utvrđeno je da je subjekt revizije realizovao dvije preporuke i djelimično realizovao jednu preporuku”, navodi se u izvještaju DRI. R.P.

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

politika

predsjednik skupštine ivan brajović poručio

Staviti tačku na priču o tehničkoj vladi

Mjesto u izvršnoj vlasti se zaslužuje na izborima i zato treba staviti tačku na priču o tehničkoj vladi, poručio je predsjednik Skupštine Ivan Brajović. Brajović je u “Intervjuu” Radija Crne Gore rekao da je produženje roka Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva još jedan pokušaj značajnijeg uključivanja opozicije u rad tog tijela i stvaranje uslova za izbore čiji će rezultati biti prihvatljivi svim stranama. Brajović je upozorio da će ako ne bude dovoljno posvećenosti svih strana, i novi rok 18. decembar, ali i svi naredni, biti kratki. On je kazao da je, iako mogućnost za dogovor postoji, posebno važno voditi računa o interesima građana koji su im dali povjerenje. “Zadatak je da napravimo dogovor, naravno ne odstupajući ni od programskih stavova političkih partija”, rekao je Brajović. Predsjednik parlamenta je uvjeren da je dogovor u parlamentu uvijek moguć, što se pokazalo i u slu-

Protesti da budu mirni Komentarišući najavljene proteste Dem o k r a t s k o g f ro n t a , predsjednik parlamenta Ivan Brajović je poručio da je, iako demokratsko sredstvo, to pogrešan izbor koji u dosadašnjoj praksi nije donio ništa dobro. “Ako ih bude, najvažnije je da budu mirni i kontrolisani od strane organizatora”, zaključio je Brajović. čaju bojkota koji je, kako kaže, sada prošlost. Prema njegovim riječima, velika većina poslanika učestvuje u svim plenarnim raspravama, a oni koji nijesu na plenumu sjede u Odboru za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Brajović je podsjetio da je uvijek govorio da je bojkot promašaj i da su na to ukazi-

vali i međunarodni partneri. “Mjesto u izvršnoj vlasti se zaslužuje na izborima pa zato treba staviti tačku na priču o tehničkoj vladi. Takođe, iskustvo iz prethodne vlade izbornog povjerenja pokazalo je da to nije model prihvatljiv za demokratska društva”, naglasio je Brajović. Na pitanje kako do dvotrećinske većine za izbor

Vrhovnog državnog tužioca, Brajović je kazao da treba pokušati sve, “pa ćemo vidjeti šta će taj rad donijeti”. On je rekao da je spreman da dokaže pred tužilaštvom da optužbe Duška Kneževića da mu je davao novac nijesu tačne. “Uvijek sam dobro sarađivao sa tužilaštvom, odazivao sam se na njihove pozive i činiću to i ubuduće jer

prije svega cijenim institucije ove države”, naveo je Brajović. On je kazao da Socijaldemokrate, čiji je lider, brine to što su, kako vjeruju, koncesioni dokumenti za Aerodrome u jednom dijelu nezakoniti, što privatnik ne može biti bolji menadžer od države i što bi u toj partiji željeli da Vlada odustane od projekta. R.P.

predsjednik građanske alijanse boris raonić

UkljUčiti konsUltante iz međUnarodnih organizacija Rok za završetak rada Odbora za izborne reforme realan je, ali su potrebni ozbiljnost i posvećenost kvalitetnom radu, ocijenio je predsjednik Građanske alijanse Boris Raonić, dodajući da treba uključiti konsultante iz međunarodnih organizacija. Skupština Crne Gore podržala je većinom glasova, predlog da rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakono-

davstva bude produžen do 18. decembra. Raonić je agenciji MINA kazao da je treći rok koji je u ponedjeljak postavljen realan, kao i prethodna dva. “Jedino što treba da uradimo je da se uozbiljimo i posvetimo kvalitetnom radu. U suprotnom i sva nova pomjeranja nemaju smisla”, istakao je Raonić. On je ocijenio da je u rad Odbora potrebno uključiti konsultante iz međunarod-

nih organizacija, dobro izanalizirati sve modele, kako bi se prvih nekoliko mjeseci sljedeće godine posvetili implementiranju tih rješenja i kako bi izborna kampanja bila posvećena suština politike i političke borbe. “Iako pomjeranje tog roka i ulazak u novu godinu, ako bi bio predmet konsenzua, ne bi bilo ništa strašno, smatram da ne treba pomjerati rokove, jer očigledno bi to značilo da nema političke

Raonić zrelosti za taj iskorak”, naveo je Raonić. Zbog toga, kako je istakao, Evropska unija ovih dana treba maksimalno da uloži napore i dodatno pogura proces, kako bi se došlo do održivih rješenja.

“Neprihvatljivo je da ta tema dominira javnim diskursom u posljednjoj godini mandata Vlade i da pojedine partije smatraju da je to tema na kojoj mogu da politički profitiraju”, naveo je Raonić. R.P.

uSd: gbP: jPy: ChF: rub: rSd: hrK:

1.10150 0.85820 120.240 1.09630 70.4859 117.423 7.44170

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

au = 1,454.86

montEnEgRo berza

ekonomija PlEmEnItI metali

KuRSnA lista

aG=16.79

Naziv JGPK BUDR SSHO PREN LUBA

Najveći promet CijeNa 11,4823 6,3400 3,2100 0,6400 0,2280

KoličiNa 1.016 256 466 1.438 813

obim u € 11.665,9800 1.623,0400 1.495,8600 920,3200 185,3600

PromjeNa -0,41% 0,00% -1,23% 0,00% -0,44%

Foto:SasaMatic

NTO predsTavila akTivNOsTi šesT TO i skijališTa CG

Program za rekordnu posjetu Šest gradova i Skijališta Crne Gore predstavili su juče u Podgorici programe i planove za nastupajuće novogodišnje praznike i zimsku turističku sezonu. „Organizacija dočeka Nove godine je nešto po čemu je Crna Gora već prepoznata u regionu i samim tim važan segment zimske turističke ponude“, istakla je Aleksandra Maksimović iz Nacionalne turističke organizacije koja je i organizovala jučerašnji promotivni događaj. Ona je podsjetila da će biti priređeni i prateći događaji poput božićnih i novogodišnjih bazara, klizališta, te animacije i predstave namijenjene najmlađima. „Očekujemo da ćemo zadržati imidž destinacije najboljeg prazničnog provoda u regionu i rekordnom posjetom domaćih, gostiju iz regiona ali i iz ostalih zemalja Evrope, zaokružiti ovu uspješnu turističku godinu i započeti novu“, potrcrtala je Maksimović. Prema riječima Nine Pajović iz Turističke organizacije Podgorice, glavni grad će ove godine imati još više aktivnosti na otvorenom. Uz dvije koncertne večeri za doček i reprizu Nove godine, najavila je Podgorički praznični bazar od 6. decembra sa još bogatijim programom, zatim Podgoričku noć koja će ove godine biti prvi put priređena na otvorenom, te koncert Gibonnija u

Sa jučerašnjeg predstavljanja

Kolašin 1600 radi od 14. decembra

Direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović najavio je otvaranje ski sezone za 14. decembar u Ski centru Kolašini 1600, a goste će zabavljati Indira Forza. On je izrazio nadu da će ski sezona trajati do 14. aprila. Osim ovog, tokom zime će raditi još šest skijališta: Kolašin 1450, Savin kuk, Javorovača, Vučje, Lokve i Turjak. Takođe je podsjetio da će razvoj skijališne infrastrukture kojom upravljaju Skijališta Crne Gore do 2022. godine biti uloženo 140 godina, čime se taj projekat svrstava u red najvećih i najvažnijih – odmah nakon auto-puta Bar-Boljare. Bemax areni koji predstavlja poklon te kompanije. Kako je kazao Emil Kukalj, Bar i turistička organizacija na čijem je čelu i ove godine organizuje Novogodišnji hepening sa muzičkim zvijedama koje će nastupiti na Trgu Vladimira i Kosare. Tome će prethoditi besplatna zabava za najmlađe na klizalištu već od 20. decembra i vožnja vozom Ćirom od 30. decembra do 1. januara. Doček Nove godine u Budvi već je jedan od najatraktivnijih u širem regionu. Tijana Kotarac iz TO Budva najavi-

la je petodnevni program koji otvara rok veče 28. decembra, uz Psihomodo pop kao glavnu atrakciju, te nastupe Lene Kovačević i Nina Belana dan kasnije i 30. decembar gdje će se čuti i klasika i DJ-evi. Direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić kazala je da će u tom gradu praznični program Zimska bajka početi već 25. novembra. Do 3. januara uz brojne koncerte zvijezda poput Nataše Bekvalac, grupe Van Gogh, Vlatka Stefanovskog i Željka Bebeka, biće mjesta i za klizalište, gastro kućice, humanitarne bazare i dječji program. U Kotoru se Nova godina treći put zaredom dočekuje uz zvuke roka. Direktorica TO Ana Nives Radović istakla je da će od 7. decembra svake subote biti organizovan koncert, a osim zabavnih čuće se i klasične note. Za doček 2020. godine gosti će moći da uživaju u pjesmama Partibrejkersa, Lačnog Franza i VIS-a Tetra, dok 1. januara nastupaju Bajaga, Hladno pivo i Light Under the Black Mountain. Natalija Terzić iz TO Herceg Novi kazala je da će trodnevni praznični program ove godine biti organizovan ispred Hotela Igalo. Kako bi što duže zadržali posjetioce u svom gradu, oni će svima koji budu boravili pet ili više dana u nekom od hotela na teritoriji ove opštine pokloniti dva izleta – do Kotora i Tivta i do Dubrovnika. K.J.

preMijer Na kONFereNCiji U lONdONU

Marković o projektu ekonomskog državljanstva

Predsjednik Vlade Duško Marković boravi danas u Londonu gdje učestvuje u radu XIII globalne konferencije o državljanstvu – najvećeg međunarodnog skupa na temu migracije ulaganja, saopšteno je iz Vlade. Boravak u Londonu, kako su kazali u Službi za odnose sa javnošću, biće prilika za sastanke sa potencijalnim investitorima u Crnu Goru.

“Premijer će na konferenciji, na kojoj će biti jedan od govornika, predstaviti politička i ekonomska dostignuća Vlade, strateške razvojne prioritete Crne Gore, kao i projekat sticanja crnogorskog državljanstva prijemom radi realizacije programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore”, rekli su u Vladi. R.E.

pOvOdOM ObilježavaNja 58 GOdiNa rada e

EPCG naGradila najb

Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) Igor Noveljić dodijelio je, povodom 58 godina od osnivanja Elektrotehničkog fakulteta, stipendije od po 500 eura studentima sa najvišim prosjecima na osnovnim studijama, saopšteno je iz EPCG. Dekan Elektrotehničkog fakulteta Saša Mujović je na svečanosti povodom Dana Elektrotehničkog fakulteta podsjetio da je ta obrazovna institucija jedna od najstarijih sa Univerziteta Crne Gore, i da je upravo EPCG bila jedan od njegovih osnivača.

“Mijenjali su se državni, društveni i prostorni ambijenti u kojima je egzistirao ETF. Ostala je jedna tvrdokorna konstanta koja se nije dala promijeniti, a to je da je ETF mjesto koje okuplja one natprosječne i da je to mjesto za one koji su spremni na veliki rad i odricanje”, rekao je Mujović. Noveljić je stipendije dodijelio Tijani Radojičić sa smjera Elektronika, telekomunikacije i računarstvo, Lazaru Šćekiću sa smjera Energetika i automatika i Ahmedu Hasanagiću sa smjera Primijenjeno računarstvo. R.E.

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

dobitnici

Naziv

CijeNa

KoličiNa

obim u €

PromjeNa

PREN MIGF BUDR JGPK LUBA

0,6400 0,1200 6,3400 11,4823 0,2280

1.438 1.272 256 1.016 813

920,3200 152,6400 1.623,0400 11.665,9800 185,3600

0,00 0,00 0,00 -0,41 -0,44

Naziv SSHO LUBA JGPK PREN MIGF

ekonomija gubitnici

CijeNa 3,2100 0,2280 11,4823 0,6400 0,1200

KoličiNa 466 813 1.016 1.438 1.272

obim u € 1.495,8600 185,3600 11.665,9800 920,3200 152,6400

PromjeNa -1,23 -0,44 -0,41 0,00 0,00

Prema novom izvještaju

Lutrija Crne Gore već u minusu 250.000 eura

odgorička firma lutrija Crne Gore je nakon prvih devet mjeseci poslovanja ove godine u gubitku 251.871 euro, pokazuje novi izvještaj koji je na internet stranicama objavila montenegroberza.

Radom kompanije prihodovano je 870.838 eura, od čega su 833.184 eura prilivi od prodaje roba i usluga, a 37.654 ostali prihodi. Istovremeno su rashodi dostigli čak 1,12 miliona eura. Najveću stavku u tom dijelu predstavljaju zarade zaposlenih na koje je dato 487.940 eura, dok se na ostale poslovne rashode odlilo još 428.453 eura. Na materijal potreban za kontinu-

irani rad odvojeno je 80.806 i na amortizaciju 121.924 eura. Tako je poslovni rezultat u ovom periodu bio negativnih 248.285 eura. Rezultat finansijskih tokova bio je takođe negativan i iznosio je 1.005 eura, pošto je priliv bio 95, a odliv 1.100 eura. Kod ostalih poslovnih aktivnosti isto je registrovan gubitak od 2.581 eura. Finansijski iskazi vezani za gotovinu pokazuju da je kompanija poslovanjem od početka godine do kraja septembra imala priliv od 1,07 miliona eura. Najveći su bili prilivi od prodaje 987.915 eura. S druge strane, odlivi gotovinskih sredstava od 1,09 miliona eura najviše se odnose na zarade 486.099 eura, zatim na plaćanje dobavljačima 395.021 i na kamate 900 eu-

eleKtroteHniČKoG FaKulteta

Negativan saldo od igara na sreću

Radom kompanije prihodovano je 870.838 eura, od čega su 833.184 eura prilivi od prodaje roba i usluga, a 37.654 ostali prihodi

ra. Za različite obaveze prema lokalnoj i državnoj administraciji data su 203.204 eura. Tako je gotovina iz poslovnih aktiv-

nosti imala negativan iznos od 19.255 miliona eura. Kako je saldo na početku godine bio 20.872 eura, u kasi se na kraju septembra nalazilo 1.617 eura. Ukupna imovina kompanije iznosila je 4,17 milion eura, od kojih su 4,06 miliona predstavljale vrijednost nekretnina i opreme, 25.842 nematerijalna ulaganja, a 77.844 dugoročni plasmani sredstava. Za kratkoročne finansijske aranžmane uključujući gotovinu izdvojeno je 282.158 eura, dok su zalihe iznosile 10.667 eura. Sadašnji osnovni kapital ima

vrijednost 4,73 miliona eura i raspoređen je u 2,76 miliona akcija, dok je postojeći gubitak na strani pasive čak 2,34 miliona eura. Pozitivni rezultati revalorizacije rezervi donijeli su kompaniji 1,08 miliona eura, odložene poreske obaveze imaju vrijednost 268.867 eura, a kratkoročne obaveze 688.810 eura. Lutrija Crne Gore je firma u kojoj većinsko vlasništvo ima podgorički Flesh & As – 55,99 eura, Sava Grbović iz Nikšića 43,06 odsto, a ostala pravna i fizička lica još 5,95 odsto učešća. K.J.

održana SjedniCa Savjeta Centralne banKe

Sa uručenja

Foto:Nikolic B. Dragan

boljE studEntE EtF-a nastavljEni Pozitivni trEndovi U bankarskom sektoru su u trećem kvartalu ove godine nastavljeni pozitivni trendovi, saopšteno je nakon sjednice Savjeta Centralne banke Crne Gore (CBCG). Kako je saopšteno na sjednici Savjeta, kojom je predsjedavao guverner CBCG Radoje Žugić, razmatran je Kvartalni izvještaj o poslovanju banaka na 30. septembar. “U odnosu na drugi kvartal ove godine, ostvaren je

miliona Eura jE Porastao kaPital na nivou sistEma od 13 banaka, u jEdnoGodišnjEm uPorEdnom PEriodu

rast aktive od 6,50 odsto i rast depozita od 7,79 odsto, što je više od 250 miliona eura u nominalnom iznosu. Kapital je na nivou sistema od 13 banaka u jednogodišnjem uporednom periodu porastao za skoro 100 miliona, odnosno 19,59 odsto”, saopšteno je iz vrhovne monetarne institucije. Savjet je utvrdio i Politiku CBCG u 2020. godini, kojom se definišu smjernice osnovnih aktivnosti CBCG za narednu godinu. R.E.

Poslovne vijesti iz svijeta

ekonomija

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

predsjednik skupštine OtVOriO reGiOnALnu rAdiOniCu

Značajna saradnja sa revizorskim institucijama

Ruski predsjednik Vladimir Putin i predsjednik Kine Si Đinping učestvovaće u ceremoniji otvaranja gasovoda Snaga Sibira u decembru putem videolinka, saopštio je pomoćnik šefa Ruske Federacije Jurij Ušakov. “Putin i Si Đinping će u decembru putem video-konferencije dati znak za početak isporuka ruskog prirodnog gasa u Kinu preko istočnog kraka gasovoda”, kazao je Ušakov. Gasovodom biće transportovan prirodni gas iz nalazišta nafte i gasnog kondenzata Čajanda u Jakutiji i nalazišta gasnog kondenzata Kovikta u Irkutskoj oblasti, u Istočnom Sibiru.

Radnici Huaweia izdržali američke sankcije Huawei će isplatiti bonuse zaposlenima, jer su pomogli da kompanija izdrži američke sankcije koje su ugrozile poslovanje sa mobilnim telefonima i ostale poslovne aktivnosti. Kompanija je objavila da će 90.000 zaposlenih podijeliti dvije milijarde juana, odnosno 285 miliona dolara. “To znači da će svaki zaposlenik dobiti po 3.100 dolara. Svih 180.000 radnika Huaweija dobiće dodatke uz mjesečnu zaradu. Kineski gigant potvrdio je da je objava o bonusima na društvenim mrežama autentična, ali nije želio da dodatno komentariše”, prenose agencije. Veće bonuse primiće zaposleni u proizvodnji čipova, istraživačkim i razvojnim aktivnostima, kao i lica koja rade u proizvodnim pogonima.

Kvalitetna kontrolna i nadzorna uloga parlamenta jedan je od preduslova za razvoj istinske parlamentarne demokratije, a na tom zadatku saradnja sa vrhovnim revizorskim institucijama je od velikog značaja, ocijenio je predsjednik crnogorske Skupštine Ivan Brajović. On je na otvaranju završne regionalne radionice o strategijama i tehničkim pristupima jačanju saradnje između parlamenata i vrhovnih revizorskih institucija kazao da mu je drago što je crnogorska Skupština domaćin tog važnog skupa. “Želio bih da istaknem značaj aktivnosti Mreže parlamentarnih odbora za ekonomiju, finansije i evropske integracije, koja je u prethodnom periodu značajno doprinijela povezivanju parlamentaraca u našem regionu. Kada je ri-

Za grčku luku 600 miliona Kina i Grčka dogovorile su se da nastave sa realizacijom 600 miliona eura vrijedne investicije kineske kompanije Kosko u najveću grčku luku Pirej. Mediji pišu da je sporazum sklopljen radi jačanja uloge Pireja kao čvorišta u brzo rastućoj trgovini između Azije i Evrope. “Iznos obuhvata i obavezne investicije od 300 miliona do 2022. godine, koje će, pošto budu realizovane, omogućiti kompaniji Kosko da preuzme još 16 odsto udjela u luci”, prenose mediji.

Kada je riječ o crnogorsKoj sKupštini i dri, naš dosadašnji zajedničKi rad zasnovan je na principima uzajamnog povjerenja, nezavisnosti i obostranom interesu, reKao je brajović ječ o crnogorskoj Skupštini i Državnoj revizorskoj instituciji, naš dosadaš-

nji zajednički rad zasnovan je na principima uzajamnog povjerenja, nezavisnosti i obostranom interesu, u skladu sa Ustavom i zakonom definisanim nadležnostima”, istakao je Brajović. Organizator trodnevnog događaja je Skupština, odnosno njen Odbor za ekonomiju, finansije i budžet i Svjetska banka. R.E.

turističkA OrGAnizACijA BAr

Kako na njemačko tržište

Podrška za preduzetnike

Huawei će zaposlenima podijeliti dvije milijarde juana

Sa konferencije

Delta siti i Glavni grad objaviće u petak konkurs za Program podrške kreativnom preduzetništvu, kako bi se pomoglo proizvođačima u njihovom daljem razvoju i promociji biznisa. Konkursom će, kako je saopšteno iz Glavnog grada, biti odabrano 12 proizvođača koji će tokom naredne godine na mjesec dobiti besplatno korišćenje centralnog štanda u Delti za plasiranje i prodaju proizvoda. “Pobjednike konkursa očekuje i aktivna promocija, online i offline, kako njihovog proizvoda, tako i samog proizvođača. Pobjednici će na raspolaganju imati i 2.000 eura finansijske podrške od Glavnog grada i komunikacionu strategiju za dalji razvoj i promociju biznisa”, rekli su u Glavnom gradu. R.E.

Turistički poslenici u Baru imali su juče priliku da nauče nešto više o tome kako privući turiste sa njemačkog govornog područja. Turistička organizacija grada pod Rumijom organizovala je radionicu na kojoj je predavač bio Volfram Goslih, predsjednik asocijacije Busconcept, koja okuplja više od 1.500 organizatora putovanja specijalizovanih za autobuske ture. Iz svog 25-godišnjeg iskustva govorio je o kreiranju programa i strategija za ova tržišta. “Na radionici je bilo riječi o trenutnom stanju na tržištu njemačkog govornog područja. Predstavljeni su

trendovi, struktura tržišta i marketing mogućnosti, kako koncipirati program putovanja, kada ga ponuditi, kako uspostaviti dobru strategiju distribucije, šta se očekuje od domaćina i šta je sve potrebno pripremiti za turoperatore koji dolaze u Crnu Goru“, istakli su iz barske TO. Znanje na ovoj radionici sticali su predstavnici hotela Kalamper, Princess, Pelikan, Trend Korali, Sea Fort, Nautilus, Porto Sole, Pharos, Sato, Akapulco, Adria, Adria Harmony i Stara čaršija, kao i turističkih agencija Next Tavel, Direct Booker, Aveturs, Allegra, Barska plovidba i Riva Travel. K.J. Sa jučerašnje radionice

VELIKA AKCIJA Dnevnih novina

POVODOM 10. OKTOBRA, DANA DNEVNIH NOVINA

POKLANJAMO svakoj osnovnoj i srednjoj Å¡koli na teritoriji Crne Gore pet primjeraka knjige Crnogorski vladari

Prijatelji projekta:

hronika

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

ODLOžENO SUđENJE SLOBODANU kAŠćELANU

Tužilac službeno odsutan, suđenje 10. decembra Suđenje Slobodanu Kašćelanu, optuženom za zelenaštvo izvršeno na organizovan način, odloženo je juče u Višem sudu u Podgorici zbog službenog odsustva postupajućeg specijalnog tužioca Saše Čađenovića. Naredno ročište zakazano je za 10. septembar, za kada je zakazano saslušanje svjedoka oštećenog Milana Dragovića putem video-linka, jer se on nalazi u Hrvatskoj. Ovom svjedoku oštećenom, prema navodima SDT-a, okrivljeni Kašćelan je dao novac na zajam iskorišćavajući teško imovno stanje i tom prilikom ugovorio za sebe nesrazmjernu imovinsku ko-

rist u iznosu od 30.000 eura. Kako je pojasnio sudija Dragoje Jović, Dragović je svjedok optužbi koje su negirali prvookrivljeni Kašćelan i optuženi Goran Ljubatović. Naime, Kašćelan se tereti da je od juna 2010. godine pa nadalje, u Kotoru, iskorišćavajući teško imovno stanje, teške prilike i nuždu, dao novac na zajam oštećenom Milanu Dragoviću i ugovarao za sebe nesrazmjernu imovinsku korist u iznosu koji je preko 30.000 eura, u čemu mu je, kako se to osnovano sumnja, pomogao okrivljeni Goran Ljubatović. Prema optužnici, oštećeni Dragović nalazio se u teškom

Kašćelan

imovnom stanju i u stanju nužde zbog propasti više poslova i prijetnje da će izgubiti stambeni objekat, kuću “Vila Luković”, zbog kredita podignutog kod Hipo Alpe Adria banke, pa mu je Kašćelan pozajmio novac u iznosu od 50.000 eura, pri čemu je za sebe ugovorio nesrazmjernu imovinsku korist u vidu mjesečne kamate u iznosu od 10 odsto vrijednosti pozajmljenog novca. Potom je, prema navodima optužnice, okrivljeni Ljubatović sa oštećenim Dragovićem sklopio ugovor o neistinitom dugu od 250.000 eura, a onda i ugovor o hipoteci, gdje je precizirano da se na ime obezbjeđenja duga ustanovi hipoteka na stambenom prostoru oštećenog Dragovića - “Vila Luković”. Kašćelan je prvooptuženi u ovom predmetu, i slovi za vođu “kavčana”, a osim njega optužnicom SDT-a terete se Stefan Brnović, Zlatko Samardžić, Ilija Dedović, Tripo Moškov, Aleksandra Bogdanović, Đerđ Camaj, Igor i Nikola Andrić i Goran Ljubatović i to za stvaranje kriminalne organizacije u sticaju sa nedozvoljenim držanjem oružja, prodajom droge, davanjem mita i pranjem novca. Takođe, aktom Tužilaštva obuhvaćeni su Igor Božović, Vladimir Božović, Miloš Radonjić, Siniša Vlahović, Aleksandar i Igor Đurišić i Davor Prelević, koji su u bjekstvu i sudi im se u odustvu. Bo.B.

U BLIzINI OSNOVNE ŠkOLE ª SALkO ALJkOVIćº U PLJEVLJIMA

osNovac se hvalio djedovim pišToljem

Osnovac iz Pljevalja L.L. (14) u petak, 8. novembra uzeo je djedov pištolj i pokazivao ga djeci u blizini Osnovne škole “Salko Aljković”, u naselju Moćevac, da bi nakon toga pobjegao. Kako prenosi PV informer, dječak je pištolj pokazivao djeci, a to je primijetio građanin koji je pištolj oduzeo i obavijestio Upravu policije. Pripadnici policije su brzo pronašli dječaka i obavili razgovor sa roditeljima, da bi se utvrdilo da je dječak uzeo pištolj od 90-godišnjeg

djeda. Pištolj je, na svu sreću, bio prazan. Protiv L.L biće pokrenut krivični postupak. Iz Centra bezbjednosti Pljevlja su apelovali na članove porodica koji imaju dozvolu za držanje oružja da ga čuvaju u skladu sa zakonom i posebno van domašaja djece, da bude zaključano i posebno odvojeno u sefovima, kasama ili sličnim ormanima koji se ne mogu lako otvoriti, a municija se mora čuvati odvojeno od oružja.

RJEŠENJEM VIŠEG SUDA U BIJELOM POLJU

Rožajki potvRđena optužnica za dRogu

tUžILAčkI SAVJEt O kANDIDAtIMA zA VDt

Na sjedNici će se uTvrdiTi da li su prijave blagovremeNe

Nakon nedjelju dana od kad je završen konkurs za prijavu kandidata za izbor vrhovnog državnog tužica, konačno se oglasio Tužilački savjet sa informacijom koja je već poznata javnosti, odnosno da su se na konkurs prijavila tri kandidata, od kojih je jedan u međuvremenu odustao. “Povodom Javnog poziva za izbor vrhovnog držav-

nog tužioca Crne Gore koji je 18.oktobra 2019.godine objavljen u ‘Službenom listu Crne Gore’ i dnevnom listu ‘Pobjeda’, obavještavamo Vas da su Tužilačkom savjetu dostavljene tri prijave kandidata i to: profesora doktora Blagote Mitrića, Danijele Marković, sekretarke Sekretarijata za opštu upravu i društvenu djelatnost opštine Budva i Lidije Vukčević, specijalne

tužiteljke u Specijalnom državnom tužilaštvu. Kandidat prof. dr Blagota Mitrić svoju prijavu je povukao 11.novembra 2019.godine”, ističu iz Tužilačkog savjeta. Takođe navode da će na sjednici Tužilačkog savjeta, za koju se ne zna kad će biti održana, utvrditi da li su prijave blagovremene i potpune, u smislu 45 stav 2 Zakona o Državnom tužilaštvu. N.P.

Vanpretresno vijeće Višeg suda u Bijelom Polju potvrdilo je optužnicu Rožajki S.H. (27), koja se tereti za krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga“. S.H. je, prema navodima optužnice, po prethodnom dogovoru od 1. oktobra sa E.H. iz Rožaja da mu za iznos od 100 eura proda

pet grama heroina, preko Graničnog prelaza Dračenovac iz Srbije u Crnu Goru unijela 4,4 grama predmetne droge. Navodi se da je “golf 4” pazarskih registarskih oznaka zaustavila ispred jednog marketa u selu Bać kod Rožaja. E.H. je ušao u njeno vozilo, gdje mu je predala drogu upakovanu u PVC kesu. Tada je došla policija i uhapsila S.H.

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

hronika

Pravosnažna Presuda: radović dobila Pet i Po godina zatvora

Predstavljala se kao Katnićeva prijateljica i nudila zaposlenje

Foto: Iva Mandić

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu kojom je srpska državljanka sa prebivalištem u Podgorici Dragana Radović osuđena na pet i po godina jer je počinila produženo krivično djelo prevara. Na razne načine je dolazila do novca, a žrtvama se predstavljala kao direktorica “Erste banke”, prijateljica specijanog tužioca Milivoja Katnića, službenica Uprave za kadrove..... Podsjetimo, prvostepenu presudu u junu donijela je sutkinja Larisa Mijušković-Stamatović, koja je Radović oglasila krivom, jer je u periodu od marta 2017. do 4. maja 2018. godine u Podgorici i Budvi u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, lažnim prikazivanjem činjenica, dovela drugog u zabludu i time ga navela da na štetu tuđe imovine nešto učini, a iznos pribavljene imovinske koristi prelazi 3.000 eura. Naime, kako se navodi u obrazloženju prvostepene presude, Radović je početkom aprila 2018. godine oštećenom Goranu Popoviću ponudila pomoć oko zapošljavanja njegove supruge Aleksandre Popović u Specijalno državno tužilaštvo, gdje navodno postoji potreba za zapo-

šljavanjem saradnika kod specijalne tužiteljke Lidije Vukčević. Tom prilikom od njega je tražila 350 eura za polaganje državnog ispita i 80 eura za naknadu za izdavanje potvrde na Ekonomskom fakultetu o stručnoj spremi, lažno predstavljajući oštećenom da je zaposlena u Upravi za kadrove i da je prijateljica glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužiteljke Vukčević i sekretara Ekonomskog fakulteta Miodraga Zarubice. Osim toga, Radović je, prema navodima presude, u martu 2017. godine oštećenom Mlađanu Ulićeviću u komunikaciji preko Fejsbuka lažno predstavila da je finansijski direktor Erste banke i ponudila mu da postane korisnik VIP štednje tako što će dati na zajam novac banci na sedam dana, a banka će mu po isteku tog roka vratiti dati iznos, uvećan za 20 odsto na dnevnom nivou za vrijeme trajanja zajma. “Oštećeni je to prihvatio jer joj je vjerovao, pa joj je predao na ruke 8.000 eura, koje je okrivljena prisvojila i sebi pribavila protivpravnu imovinsku korist”, dodaje se.Takođe, kako se navodi u odluci suda, Radović je 27. decembra 2017. godine

oštećenom Draganu Kankarašu ponudila da mu pomogne oko kupovine stana površine 60 kvadrata, koji se navodno nalazi u Budvi i koji navodno prodaje Erste banka za 65.000 eura. “Tražeći od njega da joj preda 760 eura na ime naknade za prijavu na oglas za prodaju stana, lažno predstavljajući da je kuma direktorice banke i da će mu pomoći oko dobijanja kredita u banci kojim bi se obezbijedio novac za isplatu kupoprodajne cijene, i tako ga dovela u zabludu i navela ga da joj narednog dana u Podgorici preda 250 eura. Uz to, tražila je od njega da nađe još jednu osobu koja bi po istim uslovima kupila stan u Budvi, i tako ga dovela u zabludu i navela da navodnu prodaju stana i uslove prodaje predstavi oštećenom Miru Kneževiću, kojeg je takođe dovela u zabludu da ulazi u postupak kupovine stana i navela da joj posredstvom oštećenog Kankaraša uplati putem pošte u Budvi 760 eura, time je sebi pribavila protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 1.010 eura”, precizirano je u odluci. Radović je, inače, ranije više puta osuđivana za isto krivično djelo. E.H.

poligraf”, kazao je Keković. Prema navodima optužnice, Keković, Mišurović, Savićević i Rakočević terete se da su na poznatom mjestu,

neovlašćeno nabavili, a potom 17. januara eksplozijom izazvali opasnost za imovinu čija vrijednost prelazi 20.000 eura. Bo.B.

oPtuženi za aktiviranje eksPloziva u dvorištu šćePanovića

U petak presuda Kekoviću i drugima Sutkinja podgoričkog Osnovnog suda Nada Rabrenović u petak, 15. novembra, izreći će presudu optuženima za aktiviranje eksplozivne naprave u dvorištu Aleksandra Šćepanovića u Trebinjskoj ulici u Podgorici. Na jučerašnjem ročištu za iznošenje završnih riječi optuženi Aleksandar Keković, Mladen Mišurović, Nikola Savićević i Danilo Rakočević negirali su da su 17. januara aktivirali eksploziv i zatražili od suda da ih oslobodi, dok je tužiteljka ODT-a Romina

Vlahović istakla da je provedenim dokazima utvrđena krivica optuženih i tražila da ih sud oglasi krivim. Kako je Vlahović navela, odbrana optuženih da nijesu počinili krivično djelo sračunata je na izbjegavanje krivice. S druge strane branilac Kekovića, Mišurovića i Savićevića advokat Božo Milonjić, kazao je da je optužnica zasnovana na pretpostavkama. Milonjić je tražio i da se Kekoviću i Rakočeviću ukine pritvor, a njegov kolega advokat Nikola Laković, branilac Rakoče-

vića, pridružio se završnim riječima kolege Milonjića. Optuženi Keković naveo je da je optužnica namještena u dogovoru tužilaštva, policije, inspektora i činovnika MUP-a sa kojima bliske veze ima Aleksandar Šćepanović. “Bazne stanice su potvrdile moju izjavu i izjavu moje djevojke gdje smo tačno opisali naše kretanje. Garantujem životom i životom svoje familije da nemam nikakve veze sa krivičnim djelom koje mi se stavlja na teret i spreman sam da idem na

Hronika

DOO „AKADEMIJA ZNANJA“ BUDVA Broj: 778/1 Budva, 12.11.2019.godine Na osnovu člana 39 i 40 Zakona o državnoj imovini (,,Sl. list CG” broj 21/09 i 40/11), člana 11 Odluke o osnivanju DOO ,,Akademija znanja” Budva, člana 5 i člana 10 Statuta DOO ,,Akademija znanja” Budva, DOO ,,Akademija znanja” Budva objavljuje

JAVNI

POZIV

za davanje u zakup poslovnih prostora prikupljanjem ponuda

I Predmet ovog poziva je prikupljanje ponuda za davanje u zakup sljedećih poslovnih prostora: 1. Poslovni prostor, označen kao B1, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 45,75 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 503,25 EUR(+PDV) mjesečno; 2. Poslovni prostor, označen kao B2, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 50,08 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 550,80 EUR(+PDV) mjesečno; 3. Poslovni prostor, označen kao B3, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 46,36 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 509,96 EUR(+PDV) mjesečno; 4. Poslovni prostor, označen kao B4, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 45,66 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 502,26 EUR(+PDV) mjesečno; 5. Poslovni prostor, označen kao B7, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 38,18 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 419,98 EUR(+PDV) mjesečno; 6. Poslovni prostor, označen kao B13, koji se nalazi na I spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 79,22 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 11,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 871,42 EUR(+PDV) mjesečno; 7. Poslovni prostor, označen kao C3, koji se nalazi na II spratu objekta na katastarskoj parceli broj 555/5, LN broj 3508 KO Budva, površine 76,14 m2, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva. Minimalni iznos zakupnine ovog poslovnog prostora, u skladu sa Cjenovnikom DOO ,,Akademija znanja” broj: 809/2 od 31.08.2017.godine, je 10,00 € po m2 mjesečno, odnosno ukupno – 792,20 EUR(+PDV) mjesečno; II Poslovni prostori koji su predmet javnog poziva daju se u zakup u viđenom stanju, na period do 5(pet) godina uz mogućnost produženja nakon isteka roka na koji je ugovoren zakup. Period zakupa ne može biti kraći od 12 (dvanaest) mjeseci. III Zakup će dobiti ponuđač koji ponudi najveći iznos zakupnine za poslovni prostor/poslovne prostore koji je/su predmet javnog poziva. U slučaju da dva ili više ponuđača ponude isti iznos naknade, prednost će imati onaj ponuđač čija je ponuda ranije zavedena u arhivi DOO “Akademija znanja” Budva. IV Prijave po javnom pozivu podnose se u zapečaćenom omotu, neposredno na arhivi DOO ,,Akademija znanja”, ul. Žrtava fašizma bb Rozino, Budva. najkasnije do 25.11.2019. godine do 09:00 časova, sa obaveznom naznakom »Prijava po javnom pozivu za davanje u zakup poslovnog prostora – ne otvaraj« kao i brojem javnog poziva i oznakom poslovnog/poslovnih prostora za koji/koje se dostavlja prijava. Neblagovremene, nepotpune, nejasne i ponude u nezapečaćenim kovertama neće se uzeti u razmatranje. Ponuda treba da sadrži: Za pravna lica: 1. Naziv i sjedište ponuđača; dokaz o registraciji iz Centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave za domaća, odnosno dokaz o registraciji nadležnog organa matične države stranog ponuđača za strana lica; rješenje o PIB pravnog lica; rješenje o registraciji PDV-a; odgovorna lica u društvu – karton deponovanih potpisa; 2. Iznos ponuđene naknade i ponuda o dužini zakupa; 3. Priložena dokumenta moraju biti original ili ovjerene kopije od nadležnog organa. Za fizička lica: 1. Ime i prezime ponuđača, sa adresom prebivališta, odnosno boravišta i kontakt telefonom; Izvod iz CRPS-a o registrovanju preduzetnika; 2. Iznos ponuđene naknade i ponuda o dužini zakupa; 3. Priložena dokumenta moraju biti original ili ovjerene kopije od nadležnog organa. V Ugovor o zakupu, kojim će se regulisati međusobna prava i obaveze Zakupodavca i Zakupca, će se zaključiti sa najpovoljnijim ponuđačem u roku od 15 dana od dana javnog otvaranja ponuda i izbora najpovoljnijeg ponuđača. U slučaju da izabrani ponuđač odustane od zakupa nepokretnosti, ugovor će se zaključiti sa sljedećim najpovoljnije rangiranim ponuđačem itd. VI Javno otvaranje ponuda, kojem mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici, će sprovesti Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda DOO ,,Akademija znanja” dana 25.11.2019.g., a održaće se u kancelariji B1, u sjedištu DOO ,,Akademija znanja” Budva, ul. Žrtava fašizma bb, Rozino, Budva, sa početkom u 10:00 časova. Obavještenje o najpovoljnijem ponuđaču dostaviće se učesnicima postupka u roku od osam dana od dana provedenog postupka. VII Zainteresovani ponuđači mogu izvršiti razgledanje poslovnog prostora koji je predmet javnog poziva, svakog radnog dana u periodu od 08:00 do 15:00 časova. Sva bliža obavještenja i informacije u vezi sa Javnim pozivom mogu se dobiti u kancelariji Savjetnika za pravne poslove (kancelarija B1) DOO ,,Akademija znanja” Budva, svakim radnim danom u periodu od 11:00 do 13:00 časova. Kontakt osoba: Danilo Mrvaljević, savjetnik za pravne poslove, telefon 067 261 112. DOO ,,AKADEMIJA ZNANJA” BUDVA Marija Đurić, izvršna direktorica

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

Viši sud potVrdio presudu osnoVnog

Ivanoviću godina zatvora za napad na službeno lice Viši sud potvrdio je presudu Osnovnog suda u Nikšiću kojom je vođa “varvara” Aleksandar Čaka Ivanović osuđen na godinu dana zatvora, kazala je Dnevnim novinama savjetnica za odnose sa javnošću ovog suda Aida Muzurović. Ovu presudu donijela je sutkinja nikšićkog Osnovnog suda Vesna Kovačević i proglasila ga krivim zbog krivičnog djela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti. Tužilaštvo je prehodno odustalo od optužbi da je Ivanović policajcu Ljubiši Vukoviću nanio tjelesnu povredu, imajući u vidu vještačenje koje je pokazalo da policajac Vuković nije dobio čak ni laku tjelesnu povredu. Ivanovićev branilac, advokat Srđan Lješković, kazao je Dnevnim novinama

Činjenično stanje prilikom donošenja pobijane presude pogrešno je utvrđeno, zbog čega je prvostepeni sud suvoparno, pravno ‘nemilosrdno’ i donio pobijanu presudu

da je za ovu informaciju saznao iz medija. “Činjenično stanje prilikom donošenja pobijane presude pogrešno je utvrđeno, zbog čega je prvostepeni sud suvoparno, pravno ‘nemilosrdno’ i donio pobijanu presudu. Naime, pobijana presuda donesena je na osnovu saslušanih oštećenih lica - pripadnika policije, uvidom u video zapise i foto-

grafije sačinjene od strane policijskih službenika Uprave policije CB Nikšić uz odbijanje za provođenje bilo kojeg predloženog dokaza na strani okrivljenog, a koji bi mu eventualno išao u korist, naročito nakon provedenog vještačenja od strane vještaka medicinske struke dr Miodraga Šoća”, piše u žalbi advokata Srđana Lješkovića. Podsjetimo, nakon utakmice Sutjeska - Budućnost, 3. aprila, došlo je do sukoba policije i navijača. Ivanović je osuđen za napad na službeno lice, ali je u incidentu i sam dobio batine, ali još nije utvrđeno od koga. Vođa “varvara” se od 5. aprila nalazi u pritvoru, a povodom njegovog slučaja vodi se i drugi spor u kome je Ivanović oštećeni. E.H.

saVjet za građansku kontrolu rada policije

Pokazana odlučnost da se zaštiti bezbjednost novinara Savjet za građansku kontrolu rada policije je ocijenio da su aktivnosti Uprave policije u vezi sa ugrožavanjem sigurnosti novinara Gojka Raičevića i Nebojše Redžića bile brze, profesionalne i uspješne. “Savjet je posebno po-

zdravio činjenicu da su društvene mreže policijski službenici prepoznali kao prostor u kojem novinari takođe mogu biti ugroženi. Efikasna reakcija policije i odlučna primjena zakona doprinose zdravijem i konstruktivnijem digital-

nom okruženju. Savjet je ocijenio, na osnovu pažljive procjene dosadašnje primjene policijskih ovlašćenja, da Uprava policije pokazuje punu odlučnost da zaštiti i garantuje bezbjednost svih novinara”, kazali su iz Savjeta. E.H.

HRONIKA

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

DIREKTOR UP NA OTVARANJU DONATORSKO KOORDINACIONE KONFERENCIJE

Veljović: Pokazujemo snagu u stvaranju sigurnije sredine Crna Gora je odlučna da se zajedno sa partnerima zajednički bori protiv bezbjednosnih izazova, koji u savremenom obliku prevazilaze nacionalne kapacitete suprotstavljanja i zahtijevaju regionalne i međunarodne odgovore, poručio je direktor Uprave policije Veselin Veljović, na otvaranju Donatorske koordinacione konferencije, čiji je organizator i domaćin Uprava policije Crne Gore. “Ovo je prilika da zajedničkim naporima i raspoloživim resursima i njihovom adekvatnom primjenom ostvarimo što veću efikasnost i veći stepen sinergije, kako bi na najbolji način zadovoljili potrebe reformskih procesa, te ojačali kapacitete crnogorske policije. Država pokazuje snagu u punom kapacitetu u stvaranju još

sigurnije i bezbjednije sredine za život naše djece”, poručio je Veljović. Kako je naveo, posljednji Izvještaj Evropske komisije za poglavlja 23 i 24 konstatuje ostvareni napredak u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i međunarodne policijske saradnje, istovremeno su identifikovani određeni izazovi i date smjernice za efikasnije ispunjavanje obaveza iz procesa pristupanja.

“Cilj konferencije da se ostvari veći stepen koordinacije i spriječi nepotrebno preklapanje namjenskih projekta, kao i da se definišu prioriteti materijalno tehničkog opremanja i stručnog usavršavanja, i na taj način unaprijede ukupni potencijali policije u postizanju rezultata u važnim oblastima pregovaračkog procesa. Kontinuitet susreta u ovom formatu, pokazuje odlučnost da se zajednički borimo protiv bezbjednosnih izazova, koji u savremenom obliku, prevazilaze nacionalne kapacitete suprotstavljanja i zahtijevaju regionalne i međunarodne odgovore. Dozvolite da konstatujem da je Uprava policije posebno od uspostavljanja nove organizacione strukture ostvarila mjerljive rezultate, što već sada opravdava odluku institucionalne reorganizacije i novog koncepta postavke službe”, naveo je Veljović. Prema njegovim riječima, Uprava policije je, cijeneći sugestije i ekspertizu međunarodnih p a r tnera, poseb-

nu pažnju posvetila analizi uočenih nedostataka i mjerama koje je neophodno preduzeti u cilju prevazilaženja i sačinila Plan aktivnosti sa prioritetnim potrebama za unapređenje materijalnih i kadrovskih kapaciteta, kao i sveukupnog rada UP i efikasnijem ispunjenju privremenih mjerila. “Prioritete ovog Plana, u okvirima nadležnosti sa posebnim akcentom na borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, na finansijske istrage, računarski kriminal, borbu protiv pranja novca, ilegalne migracije, trgovinu ljudima ali i graničnu bezbjednost, predstaviće moji pomoćnici u drugom dijelu konferencije. Uvjeren sam da će nastavak projektnih aktivnosti doprinijeti unapređenju naše sveukupne saradnje, koja podrazumijeva i osnaživanje komunikacije i koordinacije ka usklađivanju aktivnosti sa realnim potrebama, što konačno dovodi do konkretnih i održivih rezultata”, kazao je direktor Uprave policije. Plan aktivnosti, kako je naveo, pokazuje spremnost policije da u periodu koji slijedi, nastavi rad na unapređenju sopstvenih kapaciteta i suočavanju sa prepoznatim nedostacima za efikasniji rad, ali i posvećenost da se prema dobijenim sredstvima i ostvarenoj saradnji sa zemljama i međunarod-

nim organizacijama, odnosi odgovorno i sa posebnim pijetetom. “Smatram da je Donatorsko-koordinaciona konferencija prilika da uložimo zajednički napor da resursima kojima raspolažemo i adekvatnom primjenom ostvarimo što veću efikasnost i efektivnost i veći stepen sinergije, kako bi na najbolji način zadovoljili potrebe reformskih procesa, te ojačali kapacitete crnogorske policije. Vjerujem da će konferencija doprinijeti i krajnjem cilju kreiranja Mape donatora, koja će nam svima pružiti jasniji uvid u planove, ali i samu dinamiku procesa sprovođenja projektnih aktivnosti”, poručio je Veljović, koji je zahvalio ekspertima država za učešće i podršku u realizaciji projekata i aktivnosti. Ambasador EU u Crnoj Gori Aivo Orav uputio je čestitke na organizovanju značajnog događaja i istakao prednost i otvorenost Uprave policije na preduzimanju inicijative, kao i na potencijalu za upravljanje donatorskom podrškom. “Prisustvo mnogobrojnih bilateralnih donatora, međunarodnih organizacija i partnerskih zemalja pokazuje da se snažno zalažemo za zajedničko nastojanje, da pružimo podršku Upravi policije i Crnoj Gori, kako bi se približila cilju, članstvu u EU”, poručio je Orav. E. Hamzić

U oktobru rasvijetljeno pet ubistava Direktor Uprave policije Veselin Veljović je kazao da UP dostavlja svim diplomatskim predstavništvima i međunarodnim partnerima tromjesečne izvještaje sa ostvarenim rezultatima u najvažnijim oblastima djelovanja. “Podsjetiću vas da smo samo u oktobru rasvijetlili pet ubistava, od kojih su

neka iz prethodnog perioda, da ostvarujemo progres po svim linijama rada, da je otvoren značajan broj istraga od Sektora za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i iz oblasti privrednog kriminaliteta i ne manje važno da smo efikasnom akcijom policije identifikovali odgovorno lice za

prijetnje novinarima portala IN4S i dopisnika Glas Amerike. Uprava policije će nastaviti još efikasnije u realizaciji utvrđenih prioriteta i planiranih aktivnosti. Vjerujem da i naši uvaženi partneri prepoznaju progres i ostvarene rezultate policijske organizacije”, kazao je Veljović.

DRUŠTVO

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

ŠEHOVIĆ U SKUPŠTINI: RIJEŠIĆEMO PITANJE PROFESORICE MILOŠEV

DOGOVOR O POVEĆANJU PLATA ZAPOSLENIH NA UCG DO KRAJA GODINE njem od 50 odsto mi se približavamo platama u Bosni”, naglasio je Zogović.

■ NE POLITIZOVATI SLUČAJ PROFESORICE

Tokom razmatranja aktuelne situacije u vezi sa profesoricom podgoričke gimnazije Jasminkom Milošević, Šehović je kazao da je već održan sastanak sa njom i da će doći do rješenja. “O tome nijesmo htjeli u medijima, već u direktnoj komunikaciji sa gospođom Milošević. Jer korišćenje ovakvih teških slučajeva u dnevnopolitičke svrhe katkad prevazilazi svaku mjeru dobrog ukusa”, kazao je Šehović. On je objasnio da Milošević ima punu normu, a time i pravo na punu zaradu u Gimnaziji “Slobodan Škerović”. Sa nivoa Vlade za organizaciju Filo-

zofske olimpijade, preko Ministarstva nauke i Ministarstva prosvjete, uplaćeno je oko 1.800 eura. To je, kako je naveo, više nego što se inače dodjeljuje nevladinim organizacijama mimo konkursa za NVO, koji se svake godine raspisuje. “Ona i njena NVO su imali dobru namjeru kada su na sebe preuzeli i organizovali Međunarodnu filozofsku olimpijadu. Međutim, zbog nedovoljnog kapaciteta nakon tog događaja ostao je dug 40.000 eura. Ona je sama svojim potpisom dala saglasnost da se skida taj novac sa njenog računa”, naveo je Šehović. On ističe da je, iako Ministarstvo i Vlada nemaju nikakvu obavezu da riješe ovaj problem, cijeneći izuzetan entuzijazam koji je Milošević pokazala da se ovaj događaj realizuje, odžan razgovor sa njom i direktoricom podgoričke Gimnazije

Zojom Bojanić-Lalović. “Smatrao sam da u jednom ljudskom razgovoru nađemo način na koji bismo riješili problem. Jako bih se ružno osjećao kada bismo krenuli ovaj slučaj da koristimo za sitne političke poene. Pokušaćemo da u direktnoj komunikaciji nađemo rješenje. Pokušaćemo u zakonskim mogućnostima da izdejstvujemo da se Milošević prebaci iz Gimnazije u jednu srednju školu u Baru i da se riješi problem sa dugom”, istakao je Šehović. Da se prestane sa politizacijom slučaja profesorice Milošević, pozvao je i predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević, navodeći da se ona nalazi u teškoj situaciji i da joj je Sindikat već pomagao. Dodao je i da mnogi drugi imaju slične probleme i da imaju dostojanstva. On je ocijenio da je položaj

prosvjetnih radnika, “užasno loš” i kazao da je Sindikat tražio 10 odsto povećanje zarada, a da je Ministarstvo bilo spremno da poveća za devet odsto, što su oni prihvatili. Pavićević je kazao da nema razloga za euforiju zbog povećanja zarada već da je to samo prvi korak na putu ka daleko većim platama i boljem statusu. “Najavljeno je da će se graditi brojni vrtići i škole, ali u njima treba neko da radi. Da bi prosvjetni radnici bili motivisani da rade, potrebno je da im se povećaju plate”, predočio je Pavićević. Komentarišući tvrdnju odbornika Budimira Aleksića da su dodjele nagrada u prosvjeti politizovane, Pavićević je kazao da se one ne dijele po političkim osnovama već po tome koliko su decenija proveli u prosvjeti. On je, takođe, negi-

RADUNOVIĆ: OČEKUJE SE ZNAČAJNO UVEĆANJE BUDŽETA Ministar finansija Darko Radunović kazao je na sjednici da je broj zaposlenih na sva četiri nivoa u prosvjeti 14.000, odnosno trećina zaposlenih u javnoj upravi. Ministar je nagovijestio da se očekuje znatno uvećanje budžeta za Ministarstvo

prosvjete, koje će uključivati najavljeno povećanje zarada i ulaganja u obrazovnu infrastrukturu. Govoreći o posljednje četiri godine, on je kazao da je budžet Ministartsva 2016. bio 146, 2017. 148, 2018. 157 a Radunović ove godine 154 miliona eura.

Foto: Iva Mandić

Ministar prosvjete Damir Šehović je, tokom jučerašnjeg konsultativnog saslušanja na sjednici skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, kazao da će, nakon postignutog dogovora o povećanju plata prosvjetnih radnika, uslijediti i pregovori o povećanju zarada zaposlenih na Univerzitetu Crne Gore (UCG). Kako je istakao, nakon što se utvrdi koliko sredstava ima za ovo povećanje u budžetu za iduću godinu, vjeruje da će dogovor biti postignut do kraja godine. “Narednih dana krećemo u pregovore. Vidjećemo u narednom budžetu koliko ima za povećanje zarada. Siguran sam da će dogovora biti do kraja godine. Povećaćemo plate zaposlenih na Univerzitetu u skladu sa onim što je optimum u datom momentu”, kazao je Šehović napominjući da je dogovor koji je postignut sa Sindikatom prosvjete realan. Ipak, predsjednik Sindikata zaposlenih na UCG Vukašin Zogović kazao je da oni ne traže uvećanje zarada nego da se nivo zarada vrati na nivo od prije četiri godine. On je kazao da je koeficijent profesoru 11,64 a ministru 22,43. “Ako bi povećanje bilo devet odsto, koeficijent profesoru bi bio 12,68 posto, kao sudiji za prekršaje. Mi sa povećanjem zarada od 30 odsto nismo ni blizu platama profesora na Kosovu i u Albaniji. Sa poveća-

DRUŠTVO

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

VIĆ U SKLADU SA ZAKONOM

PREDSTAVLJENA NACIONALNA STRATEGIJA

Potrebno jačati zdravstvo usljed klimatskih promjena

Foto: Iva Mandić rao tvrdnju poslanice DF Marine Jočić da prosvjetari masovno napuštaju Sindikat i naglasio da je ova sindikalna organizacija uspjela u mnogim oblastima.

■ PLATE POVEĆATI U

SKLADU SA EKONOMSKIM RASTOM

Poslanik Liberalne partije Andrija Popović složio se sa konstatacijom da su prosvjetni radnici u Crnoj Gori u teškom položaju, ipak on je naglasio da ne treba praviti razliku u odnosu na zdravtsvene i druge radnike. “Nije suština da prosipamo demagogiju kako će prosvjetnim radnicima biti povećano 20 ili više posto. Mora se sačuvati finansijska stabilnost države. Ne smijemo upasti u zamku nejednakih povećanja. Podjednako su nam važni zdravstvo, nauka, kultura, sport”, istakao je Popović. Ipak, poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović-Stanković kazala je da ne može biti pravedno da zamjenik šefa kabineta u Vladi ima tri puta veću platu od profesora u školi ili četiri puta veću platu od vaspitačice u vrtiću. “Realne zarade naših građana, prema zvaničnim podacima, su za godinu dana manje tri odsto, dok se prosvjetnim radnicima plata nije povećavala već godinama”, kazala je ona. Predlog SDP-a je, ističe, jednostavan. “Ako su nam prihodi veći za skoro 200 miliona u posljednje

tri godine, ako nam je ekonoski rast najveći u regionu, ako smo lideri u mnogim oblastima, onda mora da ima novca za povećanje zarada prosvjetnim i zdravstvenim radnicima, kao i ostalima koji osjećaju nezadovljstvo zbog svog ekonomskog statusa”, kazala je poslanica SDP-a, koja je inicirala saslušanje.

Klimatske promjene, kojima je Crna Gora opterećena, utiču na zdravlje građana i hroničnih bolesnika, a da bi se to spriječilo, potrebno je ojačati zdravstveni sistem i efikasnije upravljati rizicima, poručila je juče šefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Mina Brajović. Brajović je, na predstavljanju Nacionalne strategije za adaptaciju zdravstvenog sistema na klimatske promjene 2019-2025. godine, kazala da je pod pritiskom klimatskih promjena Ministarstvo zdravlja prepoznalo potrebu da dalje jača kapacitete zdravstvenog sistema. Fokus rada bio bi, kako

je objasnila Brajović, na ranom upozorenju, nadzoru i podizanju nivoa spremnosti zdravstvenih ustanova za kontinuirano djelovanje u otežanim klimatskim uslovima. “Intencija je spremiti zdravstveni sistem da pruži podršku i zbrine povećan obim zdravstvenih potreba, posebno hroničnih pacijenata kao posljedice ekstremnih vremenskih promjena”, rekla je Brajović. Tehnički službenik u SZO Vladimir Kendrovski kazao je da su klimatske promjene najveći rizik sa kojim se čovječanstvo suočava, jer direktno i indirektno utiču na zdravlje.

Prema njegovim riječima, najsmrtonosniji uticaj su toplotni talasi, dok su poplave najfrekventnije klimatske promjene. “Jun i jul su ove godine bili najtopliji mjeseci u posljednja dva vijeka i bilo je puno smrtnih slučajeva u zapadnoj Evropi. Zabrinjava to da nemamo dobre vijesti za budućnost, jer ono što se sad dešava biće još intenzivnije u godinama koje dolaze”, istakao je Kenderovski. Direktor Direktorata za javno zdravlje Miro Knežević kazao je da Ministarstvo ulaže velike napore kako bi u tom dijelu uredilo sistem i donijelo smjernice. M.I.

Detalj sa predstavljanja Strategije

■ NAJVEĆA ULAGANJA U INFRASTRUKTURU

S druge strane, Šehović je podsjetio da su trenutno najveća ulaganja u obrazovnu infrastrukturu. “Ovoliko nikad nije ulagano u obrazovanje”, kazao je Šehović. Nezavisno od toga, jednako tako, istakao je na saslušanju, posvećeni su unapređenju položaja prosvjetnih radnika. Šehović je kazao da već od Nove godine kreće uvećanje plata od devet odsto, a od 2021. na to još tri odsto. “Tim povećanjem možemo biti zadovoljni mi u Vladi ali i u Sindikatu”, kazao je Šehović. Naglasio je da nisu uspjeli da njihov status bude onakav kakav zaslužuju, ali da je maksimum koji se mogao postići u ovom trenutku. Ministar je naglasio da će zarade prosvjetnim radnicima biti najveće u regionu, ne računajuci članice EU Hrvatsku i Sloveniju. Govoreći o rješavanju stambenih potreba, kazao je da će u sljedeće tri godine uložiti 2,1 milion eura. M.I.

REAGOVAO CENTAR ZA AKADEMSKI INTEGRITET

BEČIĆEV RAD PLAGIJAT

Nevladino udruženje “Centar za akademski integritet” pozdravilo je odluku Senata Univerziteta Crne Gore (UCG) da usvoji izvještaj Komisije za provjeru autentičnosti magistarske teze Alekse Bečića, kojom se zaključuje da je dati rad plagijat. “Ovom odlukom, Senat UCG konačno je stavio tačku na ovo pitanje, koje je, usljed dvogodišnje politizacije, u javnosti postalo poznato kao ‘afera Plagijat’”, kazao je Mitar Đukanović, izvršni direktor ove NVO. Iako su, kako kaže, odlukom Senata u potpunosti potvrđene prvobitne tvrdnje ove NVO, on ipak zamjera što je postupak dugo trajao, čime je “narušeno povjerenje javnosti u sposob-

Đukanović nost nadležnih organa UCG”, Razočaran je, kaže, reakcijom Vladimira Pavićevića, predsjednika Crnogorske. “Kada je 2014. otkriveno da je tadašnji ministar unutrašnjih poslova u Vladi Srbije Nebojša Stefanović plagirao doktorsku tezu, Pavićević je Stefanovića pozivao da podnese ostavku. Međutim, kada je u plagija-

tu juče uhvaćen Pavićevićev koalicioni partner, Pavićević je pokušao da dezavuiše proces i bagateliše njegov ishod. Moramo da priznamo da smo, ovom prilikom, od Pavićevića očekivali manje politike a više stručnog integriteta”, kazao je Đukanović. Podsjetimo, priča o autentičnosti magistarskog rada lidera Demokrata Alekse Bečića pokrenuta je 20. aprila prošle godina, kada je NVO Centar za akademski integritet predstavila pilot istraživanje koje je, pored ostalog, pokazalo da njegov rad (koristeći softver “turnitin”) ima 44 odsto poklapanja sa drugim radovima. Bečić je u više navrata demantovao tvrdnje ove NVO, navodeći da se radi o političkoj kampanji. R.D.

društvo

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

U SKOPLJU

Crna Gora preuzela predsjedavanje ReSPA-om Crna Gora preuzela je predsjedavanje Regionalnom školom za javnu upravu na Zapadnom Balkanu (ReSPA) za narednu godinu. Ministar za informaciono društvo i administraciju Sjeverne Makedonije i predsjedavajući Upravnog odbora za ovu godinu Damjan Mančevski, predao je predsjedavanje ReSPA-om ministarki javne uprave Crne Gore Suzani Pribilović. Pribilović je, na sastanku Upravnog odbora ReSPA na ministarskom nivou u Skoplju, zahvalila ReSPA-i na

dosadašnjoj podršci i izuzetnoj saradnji od osnivanja tog Vladinog resora. Ona je istakla da je predsjedavanje ReSPA-om za Crnu Goru predstavlja veliki izazov i još veću obavezu, s obzirom da ga preuzimaju od Sjeverne Makedonije koja je u proteklih godinu značajno napredovala u oblasti reforme javne uprave. “Čvsrto smo opredijeljeni da slijedimo taj primjer i iskoristimo mogućnosti saradnje s ReSPA-om za unapređenje javne uprave, pa će u fokusu naših aktivno-

Mančevski i Pribilović sti u narednom periodu biti pružanje usluga, jer to je ono što najviše osjete građani od naših reformskih aktivnosti”, kazala je Pribilović. Sastanak Upravnog odbora, kako je saopšteno iz Ministarstva, održan je u cilju rezimiranja glavnih dosti-

gnuća u procesu poboljšanja javne administracije na Zapadnom Balkanu i dalje inicijative za unapređenje regionalne saradnje, kao i nove modele zajedničkog rada u okviru ReSPA programa, uz podršku Evropske komisije.

Sastanku su prisustvovali ministri i visoki zvaničnici zaduženi za resor javne uprave iz zemalja ReSPA članica, Bosne i Hercegovine, Albanije Sjeverne Makedonije i Srbije, kao i predstavnici Evropske komisije i Kosova. J.V.Đ.

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

društvo

SavjeT rTCG PrePoruČio GeneralnoM direKToru

Savjet Radio-televizije Crne Gore jednoglasno je juče preporučio generalnom direktoru Javnog servisa Božidaru Šundiću da bivšem generalnom direktoru te kuće Radu Vojvodiću isplati 109.128,00 eura naknade štete za neisplaćene zarade koju je sud utvrdio usljed nezakonite smjene. Šundić je na sjedinici Savjeta istakao da je obaveza RTCG da, pored te sume Vojvodiću, uplati još oko 73.000 eura na ime poreza i doprinosa, što će ukupno Javni servis koštati 182.000 eura. “Nesporno je da mu moramo isplatiti tih 109.128 eura i to možemo uraditi u tri rate. Sve ostalo, otpremnina i povratak na radno mjesto, stvar je dogovora. On neće da se odrekne zatezne kamate, a možda će tužbu da povuče ako mu isplatimo ovaj novac, jer smatram da je spreman na sporazum u ovom smislu”, rekao je Šundić i objasnio da mu je advokatski tim Vojvodića saopštio da njihov branjenik ne želi da se odrekne zatezne kamate, te da nakon odluke Vrhovnog suda nema potrebe za dogovorima. Član savjeta Pavle Radovanović je naglasio da bi dobro rješenje bilo da se

Foto: Iva Mandić

Vojvodiću da se isplati 109.000 eura

Sa jučerašnje sjednice Savjeta RTCG postigne dogovor sa Vojvodićem, kako bi se zaustavio dalji sudski postupak. “Ovih 109.000 je suma koju Televizija Crne Gore treba da plati Vojvodiću”, kazao je član Savjeta Pavle Radovanović i istakao da taj iznos po zakonu sljeduje Vojvodića i da zbog toga taj proces treba što prije završiti. Predsjednik Savjeta Ivan Jovetić kazao je da i slučaj bivše generalne direktorice Andrijane Kadije, koja je takođe smijenjena i zbog toga tužila RTCG, treba, sa

aspekta procesa, posmatrati identično. “Ali je problem da se tu ubacuju Mićunović i drugi slučajevi koji nemaju s nama ništa, jer ih mi nijesmo razrješavali. S ovim smo zaključili slučaj Vojvodić koji, što se Savjeta tiče, traje tri mjeseca, odnosno od 24. jula kada je dospjela presuda Vrhovnog suda, a ne tri godine”, kazao je predsjednik Savjeta RTCG Ivan Jovetić. On je podsjetio da su Vojvodić i njegov adovokat tim odbili svaki sporazum sa

tom kućom, te da su u septembru tužili Javni servis. “Nijesu željeli da prihvate ništa što smo im ponudili. Vojvodić je početkom mjeseca tražio da imamo sastanak, ali je naglasio da neće da se odrekne kamata”, kazao je Jovetić. Nalaz vještaka finansijske struke, u koji su Dnevne novine imale uvid, pokazao je da Vojvodiću treba da se isplati 109.128 eura na ime izgubljene zarade uz pripadajuću kamatu, 73.000 eura po osnovu poreza i dopri-

nosa na zarade, kao i 66.539 eura za otpremnine sa kamatom što ukupno iznosi 249.267 eura. Član Savjeta Ilija Despotović predložio je da to tijelo Javnog servisa otvori svoj sajt, kako bi se javnost lakše upoznavala s njihovim stavovima. Njegov kolega Goran Sekulović smatra da bi bilo korisno uvesti dužu televizijsku formu, od nekih pola sata, koja bi se detaljno bavila radom Savjeta nakon svake sjednice. J.V.Đ.

nevladino udruženje ª STaZeº

ObučenO šest OsI za Izradu ukrasnIh predmeta

U okviru projekta Udruženja roditelja, djece i omladine sa smetnjama u razvoju “Staze” obučeno je šest osoba sa invaliditetom (OSI) za izradu jednostavnih ukrasnih predmeta i nakita, nakon čega je zaposleno njih pet, koji su samostalno izradili više od 700 komada. Predstavnica NVU “Staze” Marija Boljević navela je da je cilj projekta “Obuka i zapošljavanje osoba sa invaliditetom”, koji je finansijski podržao Zavod za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), bio unapređenje ambijenta za povećanje socijalne uključenosti OSI u Crnoj Gori. “Takođe, kroz projekat

Sa jučerašnjeg protesta

iSPred SKuPŠTine

Boljević smo težili povećanju njihove zapošljivosti i bržem uključivanju u radne i društvene procese, kao i da se podigne nivo svijesti OSI o potrebama kvalifikacija za nova zanimanja. Vrijednost projekta je bila oko 50.000 eura, a projekat je trajao 12 mjeseci, od 16. novembra prošle godi-

ne do novembra ove godine”, pojasnila je Boljević. Ona je navela da je projekat imao za cilj i povećanje broja OSI, obučenih za zanimanje izrađivač/ica jednostavnih ukrasnih predmeta i nakita, kao i povećanje broja zaposlenih OSI sa evidencije Zavoda. J.V.Đ.

Majke održale još jedan protest

Bivše korisnice naknada za majke sa troje i više djece održale su juče još jedan protest ispred Skupštine Crne Gore. Kako je ranije najavila ispred Koordinacionog odbora majki korisnica naknada Željka Savković,

one su prošetale poručujući da majke ne ćute i da neće ćutati. Podsjetimo, majke sa troje i više djece traže, kako kažu, stečeno pravo koje imaju i poslanici i sportisti i kulturni radnici, i vlasnici kockarskih aparata. R.D.

CRNA GORA

ZAVRŠENA OBUKA ZA VRŠNJAČKE EDUKATORE

Polaznici dobijaju zvanje omladinskih aktivista Mladi edukatori

Dvodnevna obuka polaznika treninga za vršnjačke edukatore održana je u organizaciji Savjetovališta za prevenciju bolesti zavisnosti „Saslušaj me“ i sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja. Obuku, koja je održana u prostorijama Omladinskog kluba Tivat, pohađalo je 10 učenika osmog razreda OŠ “Drago Milović”, saopštili su iz Opštine. Obuka sastojala se iz niza teorijskih i praktičnih znanja i vještina iz oblasti koje se tiču pojašnjenja pojmova vršnjačkog edukatora, njegovog značaja, osobina, vještina i sposobnosti koje edukator treba da ima da bi mogao uspješno, na kvalitetan i kreativan način, prenositi informacije svojim vršnjacima.

Na kraju su postavljeni ciljevi i predložene aktivnosti kroz koje će se pratiti dalje napredovanje XI generacije Vršnjačkih edukatora. Polaznici imaju zadatak da u narednom periodu organizuju i realizuju određen broj radionica, uz podršku i nadzor, kako bi na taj način usavršavali vještine potrebne za izvođenje radionice i osposobili se za samostalan rad. Na kraju cijelog ciklusa, završene obuke za vršnjačke edukatore, angažovanja u Omladinskom klubu i realizacije radionica polaznici će dobiti potvrde o stečenom zvanju omladinskog aktiviste, čime će se pridružiti generacijama Vršnjačkih edukatora koje je Opština Tivat obučila, a kojih sada ima već 120. Z.K.

BIJELO POLJE: KANCELARIJA ZA ROME

Zaposlena prva Romkinja Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović razgovarao je sa Dženadom Rizvanović, prvom Romkinjom zaposlenoj u Opštini. Smolović je kazao da je zapošljavanje Rizvanović, poruka kojom lokalna samouprava želi da pruži primjer i ostalim opštinama u Crnoj Gori, o potrebi snažnijeg uključivanja ranjivih kategorija u lokalne i državne institucije. “Ovo je prva Kancelarija za Rome u Crnoj Gori, a pored Rizvanović u istoj kancelariji na neodređeno, radni odnos je zasnovao njen sugrađanin Vladimir Luković. Ova Kancelarija i zaposleni u njoj predstavljaju važan resurs za našu opštinu i da će u značajnoj mjeri doprinije-

ti socijalnoj inkluziji pripadnika romske zajednice”, kazala je sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu Saida Čikić. Rizvanović se zahvalila predsjedniku i sekretarki na ukazanom povjerenju. “Srećna sam i ponosna što sam upravo ja odabrana da radim na tom radnom mjestu. Želim da uz pomoć ove kancelarije pomognem mom narodu, u cilju što bolje integracije u društvo”, kazala je Rizvanović. Podsjećamo, predsjednik Petar Smolović izabran je za “najboljeg predsjednika – prijatelja Roma”, koji je zalaganjem u najvećoj mjeri unaprijedio položaj romske manjine. Smolović će nagradu primiti 19. novembra u Briselu. B.Č.

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

KOLAŠIN: BULATOVIĆ O PLANIRANIM INVES

TURISTIČKI OBJEKTI PORED JEZERINA, NA BREZI, U RIJECI MUŠOVIĆA...

olašin će u narednom periodu biti grad velikih investicija, a za njega su veoma zainteresovani strani investitori iz Turske, Rusije, Albanije, Zapadne Evrope, kao i investitori iz Crne Gore. Osim najava za izgradnju fabrike tekstila, gdje zainteresovani investitor dolazi iz Turske, gradiće se i veliki broj hotela, od kojih je jedan na planini Bjelasici, kako bi skijaši direktno iz svojih soba izašli pravo na skijališta. Takođe, u planu su i bojne investicije vezane za hidropotencijal, gdje su već napravljeni značajni koraci, kada je riječ o gradnji mini hidroelektrana. “Riječi investicije i investitori koje će naravno biti pretvorene u djela su jedne od osnovnih smjernica kojima smo došli na vlast i sa kojima ćemo život u Kolašinu učiniti kvalitetnijim. Smatramo da se na takav način potvrđuju razvojne projekcije koje planiramo. Drugim riječima nema konkretnije potvrde razvoja, od realizovanih investicija i novih radnih mjesta, koje donose investicije. Naš prvi korak na tom planu je bilo kompletiranje u opremanju Biznis zone u Bakoviću. Kao što znate na tom prostoru koji je i u prošlom vjeku bio industrijska zona, u prethodnom periodu su započele pripreme za

otvaranje Biznis zone. Ono što nama predstoji jeste da uradimo saobraćajne komunikacije unutar Biznis zone, kao i da kompletiramo potrebnu infrastrukturu. Mi smo spremni da u razgovorima sa investitorima organizujemo sve podsticajne mjere i da budemo pravi partneri u sklopu zakonskih mogućnosti koje imamo”, kazao je Milosav Bato Bulatović. Kako je istakao, jedna tekstilna kompanija iz Turske je zainteresovana za izgradnju tekstilne fabrike u Kolašinu. U tim razgovorima je bilo riječi o tome da opština Kolašin obezbijedi radnu snagu, između 250 do 300 kandidatkinja iz Kolašina i eventualno susjednih opština. “Kandidatkinje za zaposlenje bi prošle dvomjesečnu obuku, koja bi bila plaćena, nakon toga bi zasnovale radni odnos. Radi se o tekstilnoj proizvodnji za poznate svjetske brendove, gdje će zaposleni imati više nego solidne uslove rada i zarade. Sa pozicije lokalne uprave ćemo već početi pripreme za ta projekat i stupiti u kontakt sa partnerima iz Turske. Za nas sa po-

Bulatović

I tekstilna kompanija iz Turske je zainteresovana za izgradnju tekstilne fabrike u Kolašinu. U tim razgovorima je bilo riječi o tome da opština Kolašin obezbijedi radnu snagu, između 250 do 300 kandidatkinja iz Kolašina i eventualno susjednih opština

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

STICIJAMA U GRADU NA TARI Kolašin

zicije lokalne uprave, posebno su značajni investitori i investicije u turizmu. Kompanija West Point Sheraton, koja je vlasnik hotela Sheraton, u našem gradu je već počela sa izgradnjom hotela na lokaciji Jezerine. Radi se o prestižnom hotelu, koji će imati sve sadržaje hotela na planini za zimsku, ali i ljetnju turističku ponudu. Ova investicija je posebno značajna, jer se na ovaj način počinje sa izgradnjom hotelskih kapaciteta na planini Bjelasici. Dugo je na snazi bila varijanta da će hoteli na planini ugroziti smještajne kapacitete u gradu, ali savremeni turistički principi ne priznaju tu vrstu podjele i traže da gost ‘iz sobe’ može ‘da sjedne’ na žičaru”, objasnio je Bulatović. Značajne investicije će biti, kako on naglašava, na Brezi gdje se planira izgradnja turističkog kompleksa koji će povezati ponudu juga i sjevera Crne Gore. Glavni arhitekta je odobrio turistički projekat u Rijeci Mušovića, gdje će se graditi hotel i 10 turističkih vila. Takođe je odobrena gradnja hotela, adekvatnog centru grada, u Ulici Milutina Lakićevića koji će imati preko 20 soba, a imamo interesovanje za gradnju hotelskih kapaciteta, između Ulice palih partizanki i hotela Sheraton.

“Radi se o interesovanju investitora iz Rusije, Turske, Albanije, Zapadne Evrope. Naravno ima i investitora iz Crne Gore, a nas posebno čini zadovoljnim što ima investitora koji su vezani za Kolašin. Tako je preduzeće ‘Haus majstor’, čiji je vlasnik Zoran Popović, otvorilo hotel sa četiri zvjezdice na Gornjem Pažanju. Kolašinac Vlado Bojić, koji živi i radi u Beogradu, je kupio od ruskih investitora tri poluzavršena objekta na Brezi, već je počeo sa završnim radovima na njima koji će rezultirati modernim smještajnim kapacitetima i modernim restoranom. Takođe je u Mojkovačkoj ulici, u blizini centra grada, blizu otvaranje novog apartmanskog objekta”, podsjetio je Bulatović. Značajne su investicije u hidroenergiji, jer Kolašin obiluje tom vrstom prirodnog potencijala. Preduzeće BB solar iz Podgorice gradi mini hidro-elekranu „Bistrica“, a ono što je važno, po mišljenju Bulatovića, jeste da je ovaj investitor postigao dogovor sa mještanima o ulaganju u infrastrukturu i garantovao zaštitu vodotoka na tom području. Takođe se gradi i mini hidro-elektrana na Paljevinskoj rijeci, iznad Rijeke Mušovića i mini hidro-elektrana na Bukovici u Trebaljevu. Z.B.

CRNA GORA

TIVAT: ZBOR MJEŠTANA KRTOLA O GASOVODU KROZ NASELJE

Krtoljani su kategorično protiv gradnje gasovoda

Prolazak gasovoda kroz Krtole tema je koja je zavrijedila najveću pažnju na Zboru građana u Radovićima, kojem je prisustvovao i predsjednik Opštine Siniša Kusovac. Krtoljani su kategorično protiv gasovoda kroz Krtole i predlažu da on ide podmorskim putem. Kusovac je rekao da je Opština vezano za gasovod već uputila primjedbe i da će o tome više govoriti na glavnoj javnoj raspravi, dodajući da je Opština uložila prigovor po tom osnovu. „Ostalo nam je da vidimo kad dođu projektanti i predstave koncept kuda prolazi trasa i biće dovoljno vremena da uložimo prigovor da li ta trasa treba da ide preko Krtola ili nekim drugim putem“, istakao je Kusovac. Predsjednik MZ Krtoli Savo Klakor je rekao da su projektanti prije petnaestak dana bili na području Krtola kako bi sa mještanima razgovarali o trasi gasovoda, ali i da su prije toga posje-

tili Opštinu koja je izašla u susret Krtoljanima i dozvolila da se uključe u pitanje oko gasovoda s obzirom da se radi o njihovoj imovini. Kusovac je obećao da će tražiti odgovore na pitanja zašto gasovod mora proći kroz Krtole, što će usloviti eksproprijaciju i narušavanje izgleda područja. On je mišljenja da treba sve uraditi da ne dođe do Javne rasprave, kako to ne bi bilo dovođenje pred svršen čin. Sekretarka za planiranje prostora i izgradnju objekata, Tamara Furtula je navela da su 2017. godine uputili primjedbe po tom osnovu i podsjetila je da je tada održana javna rasprava o Master planu gasifikacije koju je organizovalo Ministarstvo ekonomije. Predstavnik Matice Boke Ivan Starčević je kazao da je ova trasa najjeftinija za izradu i podsjetio da je MZ prije dvije godine održala zajednički zbor sa Grbljanima, gdje je dogovoreno da neće

dozvoliti da gasovod prolazi preko naselja. On je dodao da primorje ima izuzetno malu potrebu za gasom i da se preporučuje solarno ili neki alternativni način grijanja ali svakako ne gas, i podsjetio da se Luštica Development koja na području poluostrva Luštica gradi turistički kompleks Luštica Bay protivi toj trasi gasovoda. Rusa Vjačeslava Efimova, koji preko deset godina živi u Radovićima i koji je u Rusiji radio na gasovodima, zanimalo je kako se uopšte može govoriti o gradnji gasovoda kroz visokorizičnu seizmičku zonu. Na zboru se raspravljalo i o nacrtu nove odluke o porezu na nepokretnosti koja podrazumijeva oporezivanje vlasnika nekretnina na prvoj liniji obale mora, te uz trasu magistrale. Mještani se s tim predlogom ne slažu jer su, ističu, sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda uslovi života znatno lošiji. Z.K.

Zbor MZ Krtole

OSNOVCI POSJETILI PRVU ORGANSKU FARMU MASLINA

Djeca se upoznala sa proizvodnjom ulja U okviru manifestacije „Novembarski dani“, učenici osmog i devetog razreda OŠ „Drago Milović“, sa predstavnicima Sekretarijata za turizam i preduzetništvo, Petrom Vujovićem i Radmilom Kilibardom, posjetili su juče porodično gazdinstvo Moric, prvu i jedinu organsku farmu za proizvodnju maslinovog ulja u Crnoj Gori. Porodica Moric već više vjekova čuva bogato porodično

nasljeđe noseći vjekovnu ljubav prema maslini, dok danas, na svom imanju od oko tri hektara i sa oko 1.000 stabala masline (od kojih su neka stara i preko 300 godina), poštujući tradiciju, uz savremene metode proizvode ekstra djevičansko maslinovo ulje vrhunskog kvaliteta. Loše vrijeme nije omelo djecu da prošetaju maslinjakom, obiđu savremeni mlin i budu upoznati sa naprednom teh-

nologijom proizvodnje maslinovog ulja te čuju vrlo poučnu priču ljubaznog domaćina, prof. dr Ilije Morica, profesora Fakulteta za turizam i ugostiteljstvo u Kotoru. Nakon pojašnjenja o savremenom načinu proizvodnje maslinovog ulja, uz obaveznu degustaciju, djeca su posjetila konobu i stari mlin sa presom gdje su mogli da vide kako se na tradicionalan način prerađivala maslina i proizvodilo ulje. Z.K.

crna gora

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

Apel MUp-A zbog nAjAve pAdAvinA

Preventivne mjere u zaštiti od PoPlava

Direktorat za vanredne situacije MUP-a apelovao je na građane da preduzmu neophodne mjere i radnje kako bi se umanjio rizik od eventualnih poplava i spriječile veće posljedice, imajući u vidu da se narednih dana očekuje novi kišni talas sa umjerenim do obilnim količinama padavina. Oni su saopštili da su i dalje, sa ostalim subjektima u sistemu zaštite i spašavanja, u pripravnosti i prate razvoj situacije na terenu, te da su spremni da svim raspoloživim ljudskim i materijalnotehničkim kapacitetima odgovore na eventualnu novu

situaciju. Vodostaj rijeka juče je bio u opadanju, dok je nivo Skadarskog jezera u blagom porastu, ali za sada bez većih opasnosti za materijalna dobra i objekte na tom području. “Od nadležnih institucija iz Republike Albanije dobili smo informaciju da za sada nema ispuštanja voda iz hidroelektrana na rijeci Drim. Predstavnici CEDIS-a su osposobili elektrodistributivnu mrežu, tako da je područje Broćanca u opštini Nikšić juče sa urednim napajanjem električnom energijom”, saopštili su iz Direktorata za vanredne situacije MUP-a.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac, Ministarstvo odbrane, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka usluge tehničke podrške i održavanja mornaričkog MIMS programskog paketa prema uslovima i zahtjevima postavljenim u tenderskoj dokumentaciji (72267100-0 Održavanje softvera za informacione tehnologije; 72267200-1 Popravka softvera za informacione tehnologije) ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 30.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 80705-9248/19-5 od 11.11.2019. godine objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov. me, dana 11.11.2019. godine. Lice za davanje informacija: Nikola Vuković, telefon: (+382) 20 483 445 i (+382) 67 319 256, e-mail: nikola.vukovic@mod.gov.me.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14 28/15,42/17 ) MINISTARSTVO ODBRANE, oglašava

OBAVJEŠTENJE O JAVNOJ NABAVCI Nabavka sportske opreme, CPV(37400000-2) ukupne procijenjene vrijednosti 35.000,00 € sa PDV-om. Tenderska dokumentacija broj 80705-9294/19-5 je objavljena na Portalu javnih nabavki, www. ujn.gov.me, dana 12.11.2019. godine. Kontakt – Jasna Jovanović, telefon +382 20 483 445, e-mail: jasna.jovanovic@mod.gov.me; nabavkemod@gmail.com.

Na osnovu člana 13. Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl.list CG“ br. 75/2018) Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine OPŠTINE BAR

OBAVJEŠTAVA ZAINTERESOVANU JAVNOST da je nosilac projekta Mašan Lekić iz Bara, Ul. Jovana Tomaševića br 16, podnio zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za objekt za proizvodnju vina sa pratećim sadržajima, na katastarskim parcelama 945, 946, i 947 KO Komarno. U vezi sa navedenim, pozivamo Vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, Bulevar Revolucije broj 1, drugi ulaz, II sprat, radnim danima od 08 do 14 časova. Dokumentaciju koja je podnjeta uz zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata za objekt za proizvodnju vina sa pratećim sadržajima, možete preuzeti za web. sajta Opštine Bar( www.bar.me ) Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine, je pet (5) radnih dana od dana objavljivanja ovog obavještenja.

Na osnovu člana 62, stav 1 Zakona o javnim nabavkama („Službeni list CG“, br. 42/11, 57/14, 28/15 i 42/17) naručilac Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, Kotor, Škaljari bb, oglašava

OBAVJEŠTENJE O OGLAŠAVANJU POSTUPKA JAVNE NABAVKE Izgradnja saobraćajnice u Risnu do “Roman Gardens”, ukupne procijenjene vrijednosti sa PDV-om 200.000,00 €. Tenderska dokumentacija broj 70/19 objavljena je na Portalu javnih nabavki, na adresi www.ujn.gov.me dana 12.11.2019. godine. Lice za davanje informacija Zorica Stanković, telefon 032/322-940, e-mail komunko@t-com.me.

nikšić: nAcionAlnA konferencijA U ipc Tehnopolis

upravljanje otpadom još nije na zadovoljavajućem nivou

Stanje u oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, ali se intenzivno radi na unapređenju i rezultati su mjerljivi, ocijenjeno je na nacionalnoj konferenciji “Mogućnosti za primjenu savremenih tehnologija za uspostavljanje pametnog sistema upravljanja otpadom u Crnoj Gori”, koja je održana juče u IPC Tehnopolis. “Kada bismo pitali građane Crne Gore kakvo je stanje u oblasti upravljanja otpadom, sigurno da njihovo mišljenje ne bi bilo dobro. Sigurno da ne možemo biti zadovoljni stanjem u toj oblasti, ali imamo određene rezultete. Ova oblast je teška, ali mi smo optimisti za naredni period. Mi u Ministarstvu održivog razvoja i turizma ulažemo znatne napore da ovu oblast uredimo u skladu sa evropskim zakonodavstvom. Mislim da u tom dijelu sigurno postižemo određene rezultate, a možemo kazati da smo, što se tiče glavnog grada i primorskog dijela, u značajnom dijelu izgradili infrastrukturu”, kazao je Igor Jovanović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. Ističe da na sjeveru nije dobra situacija, ali da su vidljivi pomaci. “Znamo da je urađen reciklažni centar na Žabljaku, počela je izgradnja stanice u Mojkovcu, čitav niz tehničke dokumentacije radi se za sjeverni region, tako da ćemo se moći pohvaliti za godinu i po, do

dvije, infrastrukturom u sjevernom dijelu Crne Gore”, rekao je Jovanović. Dopunama odluke državnog plana predviđena su četiri centra za upravlajnje otpadom u Crnoj Gori. “Mi već imamo reciklažni centar u Podgorici. Slična je situacija u Baru, tamo je izgrađena deponija i radi se tehnička dokumentacija za izgradnju reciklažnog centra. Pored Podgorice i Bara, predviđeni su centri u Bijelom Polju i Nikšiću”, kazao je Jovanović. Ističe da se radi o direktivama teškim za sporovođenje koje su zahtjevne u finansijskom, tehnološkom i tehničkom smislu. “Ono što specifičnu težinu daje toj oblasti jeste što vi možete da uredite oblast u zakonodavnom i

implementacionom dijelu, možete da izgradite infrastrukturu, a ukoliko građani odlažu i bacaju otpad tamo gdje ne treba ispada kao da ništa nismo uradili”, istakao je Jovanović. U čitavu priču trebalo bi da se uključi i privredni sektor, a pozitivan primjer je Pivara Trebjesa koja trenutno reciklira 50 odsto otpada. “Težimo ka tome da proces reciklaže bude još veći što je u skladu sa dugoročnim ciljem korporacije kojoj pripadamo, a to je da do 2025. godine sav otpad recikliramo, tj. da imamo nula otpada koji nosimo na deponiju”, kazala je menadžer korporativnih odnosa u Pivari Jelena Damjanović-Vidaković. M.R.

Od najranijeg uzrasta učiti o upravljanju otpadom Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta “Ozon” smatra da je neophodna snažna i odgovorna politika, sistemska podrška državnih i lokalnih uprava, te da je neizostavno raditi na edukaciji stanovništva. “Postoji potreba da cijeli obrazovni sistem odreaguje na pravi način kako bi se to pametno upravljanje otpadom prepoznalo sa strateškog ugla, kako bi djeca od najranijeg uzrasta prepoznala koliko je važno o otpadu razmišljati strateški, kao potencijalu, a ne kao problem kao što je do

sada bio slučaj”, pojasnio je Perović. U Ozonu kaže da će intenzivno raditi i da Nikšić dobije savremeni centar za upravljanje otpadom. “Sigurno da ćemo morati još mnogo da radimo da ubjedimo lokalnu upravu da to treba da prihvati, te da kroz razne mehanizme učešća javnosti u donošenje odluka utičemo na Vladu i ministarstvo da izradom studija isplativosti i izvodljivosti prepoznaju najbolji model formiranja takvog modernog centra u Nikšiću”, kazao je Perović.

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

Crna gora

Obilježen Dan jU KOmansKi mOst

Više od milion eura uloženo u adaptaciju prostorija

inistar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić i direktor JU Zavod Komanski most Vasilj Dušaj juče su obišli adaptirane prostorije u ovoj ustanovi, a ujedno su obilježene 43 godine postojanja Komanskog mosta.

Ministar Purišić je istakao da je u prošloj godini, u saradnji sa Ministarstvom ekonomije, implementiran “Program energetske efikasnosti u javnim zgradama” - faze I i II, kojima je obuhvaćena primjena mjera energetske efikasnosti. “Kroz ovaj program postavljena je termoizolacija na krovu, uz zamjenu krovnog pokrivača, kao i termoizolacija na fasadi. Zamijenjena je fasadna bravarija, instaliran je sistem grijanja i hlađenja, zamijenjene su svjetiljke i adaptirani sanitarni čvorovi. Vrijednost ovih radova prelazi 1,3 miliona eura”, kazao je Purišić. Ističe da su implementacijom navedenog programa unaprijeđeni standardi smještaja u ovoj ustanovi, ispunivši propisane normative i standarde za pružanje usluge smještaja odraslih i starih lica sa invaliditetom, što je rezultiralo dobijanjem licence za obavljanje djelatnosti iz oblasti socijalne za-

štite, koju je izdalo resorno ministarstvo. “Politika Vlade i dalje će biti sve efikasnija zaštita lica sa invaliditetom, i u tom smislu u narednom periodu podstaći ćemo razvoj usluga koje su neophodne ovim licima. U skladu sa navedenim u toku je izrada plana transformacije ove ustanove sa ciljem smanjenja broja korisnika kroz razvoj usluga - stanovanje uz podršku, mala grupna zajednica, pomoć u kući i dr.”, naveo je Purišić. Ustanova je počela sa radom 12. novembra 1976. godine, a namijenjena je za umjereno, teže i teško psihički oboljelu djecu i omladinu. Vremenom je Komanski most prerastao u ustanovu za zbrinjavanje odraslih i starih osoba sa intelektualnim invaliditetom. Trenutno je u ustanovi 112 korisnika, od čega 49 žena i 63 muškarca, a u cilju adekvatne zaštite svakodnevno se sprovode aktivnosti u cilju osna-

Zoran Kalezić zabavio korisnike

Purišić i Dušaj živanja korisnika, radnookupacione aktivnosti, podrška u ostvarivanju kontakta sa porodicom i drugim licima. Od osnivanja kroz ustanovu su prošla 392 korisnika, a ujedno je Komanski most jedina ustanova ovog tipa. Direktor ustanove Komanski most Vasilj Dušaj kazao je da je adaptacijom prostorija stvoren viši standard smještaja korisnika. “Ova populacija zaslužuje da ima dobre uslove, jer ovdje, nažalost, imamo potpuno slijepa lica, osobe sa najtežom intelektualnom retardacijom i nepokretne, a svima njima je potrebna 24-časovna briga i njega. Ovi ljudi zaslužuju da imaju topli dom i dobre uslove života”, kazao je Dušaj, koji je zahvalio ministarstvima rada i socijalnog staranja i ekonomije na realizaciji programa energetske efikasnosti. Vrijednost projekta bila je predviđena na 1,1 milion eura,

Tokom obilježavanja dana ustanove bio je organizovan i zabavni program za korisnike, a crnogorski muzičar Zoran Kalezić otpjevao je nekoliko pjesama, što je naišlo na oduševljenje korisnika. Dušaj je podsjetio na veoma teške uslove rada u ovoj ustanovi, o čemu, kako kaže, većina građana nije ni najmanje informisana, te koliko znače ovakve posjete. “Koliko je teško raditi ovdje ali je za 200.000 eura premašen ovaj iznos zbog posebnih zahtjeva ove ustanove. “Ne treba da žalimo sredstva da ulažemo u ovu populaciju, jer iako ovi ljudi ne znaju da pričaju ili da se kreću, onda imaju duhovni osjećaj i odmah osjete kad je nešto dobro ili loše”, istakao je Dušaj. U narednom periodu, kako kaže, radiće se na smanjenju broja korisnika, a u toku je izrada programa transformacije ove ustanove. Ministarstvo rada je preko centa-

najbolje govori podatak da oko 64 odsto naših korisnika koristi pelene, pa zamislite koliki je samo to posao svaki dan, uz hranjenje i održavanje higijene. Moramo sa njima da radimo 24 sata dnevno. Možda je i sve to lako u odnosu na njihova pitanja ‘direktore, kad ćemo kući’ ili ‘direktore, kad će mi doći majka ili tata’. Oni nažalost nemaju ni majke ni tate, ali mi smo tu za njih, jer smo mi njihovi najbliži”, kroz suze priča Dušaj.

ra za socijalni rad pokrenulo inicijativu da se za svakog korisnika preispita osnovna sposobnost i da im se, ukoliko je to moguće, vrati poslovna sposobnost. Generalni direktor Direktorata za energetsku efikasnost Marko Radulović podsjetio je da su program energetske efikasnosti na javnim objektima započeli 2012. godine i do sada su investirana 23 miliona i rekonstruisana 33 obrazovna i jedan socijalni objekat. M.M.

OsnOvanO UDrUženje parKing servisa Crne gOre

Unaprijediti UslUge i primijeniti tehnička dostignUća Udruženje parking servisa Crne Gore, čiji članovi su resorna preduzeća iz Berana, Bijelog Polja, Nikšića, Podgorice, Budve, Herceg Novog, Ulcinja i Tivta, formirano je juče u Tivtu, na inicijativu Parking servisa iz ove opštine. Asocijacija je formirana na okruglom stolu “Inicijativa za osnivanje Udruženja parking servisa Crne Gore”, na kojem su predstavljeni i ciljevi udruženja: poboljšanje uslova za pružanje usluga parkiranja građanima,

primjena tehničko-tehnoloških dostignuća u pomenutim oblastima i unapređenje međusobne saradnje članova. Udruženje će se baviti i unapređenjem saradnje sa drugim organizacijama na državnom i međunarodnom nivou u sektoru za komunalne djelatnosti, saobraćaj i bezbjednost. Asocijacija će se zalagati za efikasan sistem parkiranja, te upućivati predloge nadležnim organima u pitanjima bitnim za funkcionisanje pomenutog sistema, kao

i mišljenja o nacrtima zakona iz resorne oblasti. Inicijator formiranja udruženja, direktor Parking servisa Tivat Slaviša Ognjanović, kao najvažniju aktivnost istakao je saradnju na unapređenju racionalnog korišćenja postojećih resursa. Predsjednik opštine Tivat Siniša Kusovac poželio je uspješan rad Udruženju u formalno-pravnom uobličavanju već postojeće saradnje, uz želju da istraju u svojim ciljevima. Z.K.

SVIJET

ª MI IDEMO U RATº

Palestinci traže osvetu za ubijenog komandanta Palestinski Islamski džihad objavio da se priprema za rat s Izraelom nakon što je u izraelskom udaru iz vazduha ubijen njihov komandir na sjeveru pojasa Gaze. “Mi idemo u rat. (Premijer Izraela Benjamin) Netanjahu je prešao sve crvene linije ubistvom komandira Brigada al-Kuds Bahe Abu elAte. Odgovorićemo silovito”, izjavio je generalni sekretar Islamskog džihada Zijad alNakhala za arapske medije. U saopštenju Islamskog džihada nakon ciljanog ubistva Abu el-Ate je navedeno da su “ovi teroristički zločini agresija i objava rata palestinskom narodu i nepri-

jatelj snosi odgovornost za njih”. Četrdesetdvogodišnji Abu el-Ata bio je, kako je saopšteno, jedan od najistaknutijih članova vojnog savjeta i komandir sjevernog dijela pojasa Gaze. I islamski ekstremistički Hamas je još ranije upozorio da ubistvo Abu el-Ate neće proći nekažnjeno, a na njegovoj sahrani je rečeno “Tvoja krv je naša krv”. Komandir Islamskog džihada ubijen je u zajedničkoj operaciji izraelske vojske i bezbjednosne službe Šin bet. Izraelski mediji ocjenjuju da je ovo jedna od najozbiljnijih eskalacija nasilja u pojasu Gaze poslije više mjeseci.

NAKON GLASANJA O POVJERENJU

Pala moldavska vlada Moldavska vlada juče je pala pošto je izgubila glasanje o povjerenju u parlamentu. Premijerka Maja Sandu i njena vladajuća koalicija su dobili povjerenje samo 38 od 101 poslanika. Parlamentarne stranke sada imaju tri mjeseca da oforme novu vladajuću većinu, a ako u tome ne uspiju, ići će se na prijevremene izbore. Moldavija je jedna od najsiromašnijih država Evrope, pod teretom korupcije i političke nestabilnosti. Ta zemlja je stra-

teški važna i za zapad i za Rusiju otkako je 1991. proglasila nezavisnost od Sovjetskog Saveza. Odnosi između proevropske koalicije ACUM, koju predvodi Maja Sandu, i proruskih socijalista, koji su zajedno činili vladajuću koaliciju, pogoršani su zbog premijerkinog plana da preuzme kontrolu nad imenovanjem vrhovnog državnog tužioca, za šta Sandu tvrdi da je ključ u borbi protiv korupcije. Socijalisti su željeli da tužioca bira specijalna komisija.

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

SMIJENJENI PREDSJEDNIK PRIHVATIO AZIL KOJI MU JE PONUDIO MEKSIKO

EVO MORALES NAPUSTIO BOLIVIJU

Evo Morales, koji je u ponedjeljak podnio ostavku na mjesto predsjednika Bolivije, meksičkim vojnim avionom odletio je u tu zemlju koja mu je odobrila azil. Meksički ministar spoljnih poslova Marselo Ebrard novinarima objavio je na Tviteru fotografiju Moralesa u avionu uz koju je pojasnio da je dojučerašnji bolivijski predsjednik odletio vojnim avionom Meksika iz svoje zemlje. “U skladu sa postojećim međunarodnim konvencijama on je pod zaštitom Meksika. Njegov život i integritet su bezbjedni”, napisao je Ebrard. Morales je tokom noći između ponedjeljka i utorka potvrdio da je dobio azil u Meksiku i najavio da odlazi iz Bolivije. “Braćo i sestre, odlazim u Meksiko”, tvitovao je bivši predsjednik Bolivije. Evo Morales podnio je ostavku nakon što je vrhovni komandant oružanih snaga Bolivije od njega zatražio da “odstupi” kako bi se osigurala stabilnost u zemlji, budući da su širom zemlje poslije predsjedničkih izbora 20. oktobra na kojima je Morales proglasio pobjedu izbili protesti. U međuvremenu, predstavnica bolivij-

Osnovne stvari koje treba znati o političkom azilu

Pravo na politički azil se koristi kako bi se dobila zaštita zemlje koja progoni osobe iz političkih razloga. Mnogi su ovo pravo koristili kako ne bi bili nepravedno optuženi, a neki su ga zloupotrebljavali i tražili bez osnova. Ovo je osnovne stvari koje bi treba-

Braćo i sestre, odlazim u Meksiko, tvitovao je bivši predsjednik Bolivije ske opozicije Žanin Anes najavila je da će preuzeti predsjedavanje Bolivijom nakon ostavke predsjednika Moralesa i drugih visokih zvaničnika. Nakon ostavke predsjednice Senata Adriane Salvatiere i prvog potpredsjednika Senata Rubena Medinačelija, Anes je kao druga potpredsjednica ostala prva sljedeća ustavom moguća nasljednica upražnjenog predsjedničkog mjesta. Ona je najavila raspisivanje predsjedničkih izbora kako bi Bolivija “22. januara imala izabranog predsjednika”. “Raspisaćemo izbore s kvalitetnim ljudima koji će voditi izborni proces koji će reći što Bolivijci žele”, rekla je nakon dolaska u Parlament. Oglasio se i američki predsjednik Donald Tramp, izrazivši zadovoljstvo prisilnom ostavkom Moralesa, u kojoj vidi “snažlo da znate o političkom azilu.

Šta je politički azil?

Pravo na azil je pravo svake osobe na zaštitu druge zemlje ukoliko je zemlja u kojoj živi progoni iz političkih razloga.

Ko je prvi uveo azil?

Pravo na azil potiče još iz antičkog perioda, kada su ga Egipćani i Grci u religioznom

no upozorenje” upućeno “nezakonitim režimima” u Latinskoj Americi. Pritom je, kako ja javio AFP, pohvalio vojsku. “Sjedinjene Američke Države pohvaljuju bolivijski narod zbog toga što traži slobodu i bolivijsku vojsku zbog toga što je poštovala svoju zakletvu da neće štititi samo pojedince, nego i bolivijski ustav”, naveo je Trump u saopštenju. smislu koristili da zaštite one koji su optuženi za neke zločine, što je kasnije preuzeto i u hrišćanstvu.

Kome se garantuje?

Prema članu 14. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima “svako ima pravo da traži i uživa u drugim zemljama azil od proganjanja”, ali i da se na ovo pravo ne mo-

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

svijet

socijalisti i unidas podemos postigli postizborni sporazum

Ljevici fali 21 poslanik da formira vladu u Španiji

Španska socijalistička radnička stranka (PSOE) i ljevičarska Unidas Podemos postigle su postizborni sporazum, što i dalje nije dovoljno da bi se osigurala većina u Donjem domu parlamenta, koji ima 350 poslanika, javio je Tanjug pozivajući se na Rojters. Dogovor su postigla dva stranačka lidera, Pedro Sančez i lider Podemosa Pablo Iglesias. Socijalisti su na vanrednim parlamentarnim izborima, održanim u nedjelju, osvojili 120, a Podemos 35 mandata.

■ Ništa od velike koalicije

Prethodno su i socijalisti, i konzervativci potvrdili da neće stvoriti veliku koaliciju po uzoru na Njemačku, iako na parlamentarnim izborima nijedna stranka nije dobila dovoljno glasova za samostalno formiranje vlade. PSOE, zajedno s manjim lijevim strankama, ne može doći do podrške 176 zastupnika (nedostaje im 21 mandat), koliko treba za većinu, a niti Narodna stranka, s 88 mjesta, u sklopu desnog bloka, pa se nagađalo o mogućoj koaliciju tih dvi-

“Ovi događaji su snažan znak upozorenja nezakonitim režimima u Venecueli i u Nikaragvi da demokratija i volja naroda uvijek pobjeđuju”, dodao je on. SAD je u ponedjeljak pozvao bolivijski Parlament da “čim prije” održi sjednicu i službeno prihvati ostavku predsjednika Moralesa te započne tranziciju koju će voditi civili kako bi se ispunio politički vakuum.

Ipak, stabilnost zemlje i nakon Moralesove ostavke pod velikim je znakom pitanja. U ponedjeljak su u mnogim gradovima Bolivije na ulice izašle pristalice smijenjenog predsjednika, mahom pripadnici domorodačkih naroda, koji su protestovali protiv “državnog udara”, sukobljavali se sa snagama reda i zapalili više policijskih stanica širom zemlje.

že pozvati niko koga krivično gone.

ambasade u Londonu.

Azil se može zatražiti od zemlje u koju je progonjena osoba pobjegla, kao što je Edvard Snouden pobjegao u Rusiju, a može biti zatražen i u ambasadi zemlje koja pruža azil, što je učinio Džulijan Asanž koji je dobio azil ekvadorske

Osim Snoudena i Asanža, azil su zatražili i dobili i Karl Marks, iranski šah Mohamed Reza Pahlavi, kao i bivši makedonski premijer Nikola Gruevski koji je prošle godine zatražio i dobio azil u Mađarskoj.

Kako se dobija?

Ko je uspijevao da dobije azil?

Socijalisti su na vanrednim parlamentarnim izborima, održanim u nedjelju, osvojili 120, a Podemos 35 mandata

ju najvećih stranaka, što bi izvuklo Španiju iz političke blokade. “Situacija je kompleksna, dinamična, ništa nije statično. Ali mi nećemo pokušavati da sastavimo veliku koaliciju s desnicom”, rekao je Hoze Luis Abalos, sekretar PSOE-a, nakon stranačkog sastanka. Dodao je da će u najkraćem mogućem roku nastojati da sastave vladu s progresivnim karakterom. U nedjelju su Španci četvrti put izašli na parlamentarne izbore u posljednje četiri godine.

■ NarodNjaci

Ne vjeruju socijalistima

Sekretar Narodne stranke Teodoro Garsia Egea takođe je odbacio mogućnost koaliranja s PSOE-om, premda bi ta koalicija ponudila veću

stabilnost, jer bi imala 208 zastupnika u Parlamentu. “Nismo kompatibilni s programom PSOE-a, niti vjerujemo toj stranci“, rekao je Egea za radijsku stanicu Onda Cero. Poručio je kako se prilikom glasanja o vladi Narodna stranka neće niti suzdržati od glasanja kako bi PSOE dobio manjinsku vladu. U prvom krugu glasanja o vladi potrebno je imati 176 poslanika, ali dođe li do drugog kruga, PSOE-u će biti dovoljno više glasova “da” u odnosu na “ne” bez obzira koliko poslanika bude glasalo. PSOE, na čelu sa Sančezom, tako bi mogao da formira manjinsku vladu. “Nije nam prihvatljivo da Španija ima predsjednika vlade kojem ne vjeruju ni vlastiti partneri”, istakao je Egea. PSOE i Narodna stranka su tradicionalni suparnici i smjenjuju se na vlasti gotovo 40 godina. No 2015. godine su, zbog visoke nezaposlenosti, korupcije i nezadovoljstva tim dvjema strankama, na političku scenu iskočile tri manje stranke, narušivši tradicionalno dvostranačje. Španija od uvođenja demokratije prije četiri decenije nije imala koalicionu vladu na nacionalnom nivou.

SVIJET

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

MIHAIL KALAŠNJIKOV

Izmislio je najsmrtonosnije oružje 20. vijeka, a ono ga je mučilo do kraja života

Na pitanje šta je najsmrtonosnije oružje na svijetu, mnogi bi naveli atomsku bombu ili nešto slično. Uprkos njenoj izuzetnoj destruktivnosti i smrti i do 200.000 ljudi u Hirošimi i Nagasakiju, atomska bomba je daleko od prvog mjesta na listi. Neslavni šampion je legendarna jurišna puška AK-47. Prvobitno razvijana u tajnosti za sovjetsku vojsku, oko 100 miliona raznih varijanti AK-47 je proizvedeno do sada. Puška se može pronaći bukvalno u bilo kojem dijelu svijeta, u rukama civila, vojnika, pobunjenika i terorista. Mihail Kalašnjikov izumio je sredinom prošlog vijeka oružje koje nosi njegovo ime. Rođen 10. novembra 1919. godine, Kalašnjikov je bio tenkovski mehaničar u sovjetskoj vojsci tokom Drugog svjetskog rata, a bio je ranjen tokom operacije „Barbarosa“ i njemačke invazije na SSSR 1941. godine. Vidjevši izbliza koliku prednost u borbi imaju njemačka oružja, Kalašnjikov je odlučio da napravi bolje oružje. Dok je još bio aktivnoj službi, napravio je nekoliko varijanti prije nego što je proizveo prvi AK-47. „Automat Kalašnjikov 1947“ puno je ime puške koja će ući u legendu. Dvije godine poslije pojave prvog modela, sovjetska vojska je usvojila. Ubrzo se njena upotreba proširila i na druge vojske Varšavskog pakta. Poslije toga je postalo simbol različitih revolucionarnih pokreta, od Vijetnama i Avganistana do Kolumbije i Mozambika, na čijoj se zastavi i dalje vijori. Tokom života, Kalašnjikov je stalno unapređivao dizajn, čineći

pušku još pouzdanijom, lakšom, jednostavnijom za proizvodnju i jeftinijom.

■ ZAŠTO JE AK-47

STEKAO LEGENDARNI STATUS

Relativno jeftin za proizvodnju, dovoljno lagan za nošenje, jednostavan za rukovanje - pokazalo se da je dobitni recept. Dodatni bonus je njegova čuvena pouzdanost i izdržljivost u surovim vremenskim i terenskim uslovima. Od kišnih tropskih džungli do užarenih pješčanih pustinja, AK47 treba samo da ima metaka u šaržeru. Osim toga, jednostavan je za održavanje. Velikim gasni cilindar i dosta prostora između pokretnih djelova sprečavaju lako zaglavljivanje puške. Kalaš-

njikov je i sam bio oduševljen pouzdanošću svoje kreacije i isticao njenu superiornost u odnosu na američku jurišnu pušku M-16. „Tokom Vijetnamskog rata američki vojnici bi bacali svoje M-16 puške i u ruke hvatali AK-47, a municiju bi uzimali sa mrtvih ili zarobljenih vijetnamskih vojnika. Čujem i da je američki vojnici u Iraku koriste često“, rekao je u intervjuu 2007. godine. Zbog svih prednosti postala je omiljeno oružje različitih kriminalnih i terorističkih organizacija. Tako se našla u rukama terorista koji su zauzeli olimpijsko selo u Minhenu 1972. godine, kao i brojnih drugih napada širom svijeta. Američka vojska čak je i distribuirala oružje u sukobima u Avganistanu i Iraku. Sa prosječnim životnim

vijekom od 20 do 40 godina i ogromnom proizvodnjom širom svijeta, AK-47 može da se kupi za relativno malo novca.

■ KALAŠNJIKOVLJE-

VA ZAOSTAVŠTINA

Za svoje napore, Kalašnjikov je dobio Nagradu Staljina, ordene Crvene zvijezde i Lenjina. Ruski predsjednik Vladimir Putin istakao je 2007. godine da je Kalašnjikovlje-

va puška „simbol kreativnog genija ruskog naroda“.Preminuo je kao nacionalni heroj 2013. u 95. godini, a 2017. u Moskvi mu je podignut spomenik. Tokom čitavog života, tvorac najpopularnije puške na planeti borio se sa kritikama da je njegov izum doveo do ogromnog broja smrti širom svijeta. On je insistirao da je pušku razvio za odbranu, a ne napad. Prije desetak godina, novinar ga je u intervjuu upitao da li može da spava noću. „Spavam dobro. Političari su oni koje treba kriviti zbog toga što ne mogu da se dogovore i okreću se nasilju“, rekao je Kalašnjikov. Međutim, u posljednjim godinama života, izumitelj je izgleda promijenio stav. U pismu ruskoj pravoslavnoj crkvi, napisao je da je bol u njegovoj duši nepodnošljiv. „Pitam sebe iznova i iznova isto pitanje: 'Ako je moja puška uzela toliko ljudskih života, da li sam ja odgovoran za njihovu smrt'“, preispitivao se Kalašnjikov. Isto osjećanje vjerovatno bi imao i Alfred Nobel da je doživio da vidi kako se njegov izum koristi. U vječnoj debati o tome šta ubija, oružje ili oni koji ga koriste, Kalašnjikov nije želio da pokuša da se opravda. U dnu pisma samo je napisao: „Božji sluga, dizajner Mihail Kalašnjikov.“ RTS

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

KULTURA Novi roman Nikole Nikolića Roman “Sirene za uzbunu” Nikole Nikolića, jednog od važnijih predstavnika mlađe generacije crnogorskih pisaca, objavljen je u izdanju Nove knjige. Riječ je o djelu koje opisuje period od prije dvije decenije, posljednju, burnu godinu prošlog vijeka, koju su obilježili bombardovanje, vanredno stanje i mnogi drugi lični i kolektivni potresi. Roman je napisan u prvom licu, u vidu naratorove rekonstrukcije perioda adolescencije, stasavanja u okrilju različitih, često sukobljenih istina – vršnjačke, nastavničke, roditeljske, medijske – sve pod pritiskom sirena koje danonoćno oglašavaju opasnost. R.K.

REPERTOAR DANAS 13.11.2019.

FILM

DŽOKER

16.45 / 20:00/ 22.20h

REŽIJA: Tod Filips

MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

DANAS 13.11.2019.

FILM

BITKA ZA MIDVEJ 21:00h

REŽIJA: Roland Emerih MJESTO: Bioskop Cineplexx Delta City, Podgorica

OSTVARENJA MARINOVIĆA I JOVANOVIĆ PODRŽANA SA 8.000 EURA

Regionalna filmska mreža podržala dva naša projekta

Mreža kinematografija jugoistočne Evrope dodijelila je sredstva za razvoj dva crnogorska projekta “Živi i zdravi” Ivana Marinovića i “Sve je teklo sigurnim tokom” rediteljke Anje Jovanović. Oba projekta dobila su podršku u iznosu od 8.000 eura. “Živi i zdravi” projekat je produkcijskih kuća “Adriatic Western” (CG) i “Sense Production” (SRB), koji je ranije podržan na konkursima Filmskog centra Crne Gore. Takođe, projekat je dobio specijalno priznanje na CineLink koprodukcijskom marketu (CineLink Co-production Market 2019) u okviru Sarajevo Film Festivala, te osvojio nagradu Krzysztof Kieslowski ScripTeast za scenario, tokom Kanskog filmskog festivala. Takođe, projekat “Sve je teklo sigurnim tokom” rediteljke Anje Jovanović, produkcijske kuće “Videa Production” (CG), ove godine je podržan od strane Filmskog centra Crne Gore u kategoriji za sufinansiranje kratkometražnog igranog filma. Mreža kinematografija jugoistočne Evrope See Cinema Network ima za cilj da razvije saradnju između filmskih profesionalaca ze-

malja članica. U tu svrhu, mreža podržava razvoj internacionalnih koprodukcija (igrani filmovi) i proizvodnju kratkometražnih filmova (koje dijelom finansira). Generalna skupština SEE Cinema Networka održana je 7. novembra u Solunu, tokom trajanja 60. izdanja Thessaloniki International

MREŽA KINEMATOGRAFIJA JUGOISTOČNE EVROPE SEE CINEMA NETWORK IMA ZA CILJ DA RAZVIJE SARADNJU IZMEĐU FILMSKIH PROFESIONALACA ZEMALJA ČLANICA

Film Festivala. Podsjećanja radi, u okviru festivala, kao dio selekcije Crossroads Co-production Forum na industrijskoj sekciji AGORA, našao se i crnogorski projekat “Planeta 7693”, reditelja Gojka Berkuljana, prema scenariju Ane Vujadinović, a čiji je producent Marko Jaćimović. R.K.

U KOSOJ SALI NARODNE BIBLIOTEKE ª RADOSAV LJUMOVIĆº

RUKOPIS IZ SNA MILICE M. VUKMANOVIĆ

Zbirka poezije “Itija – rukopis iz sna” autorke Milice M. Vukmanović biće predstavljena večeras od 19 časova u Kosoj sali Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” u Podgorici. “Mudra i osjetljiva, na neki samo svoj tihi način, Milica M. Vukmanović po stihovanoj srči ‘Itije’ kreće se na prstima i lebdi na onoj tananoj niti koja dijeli misao od osjećanja. Njen pjesnički jezik nema oštre ivice, već se kao vino iz molitvene čaše stapa

s riječima dajući im nešto od svog višeznačnog i bogougodnog tona. Nad ambisom jezika, gdje se, kako sama kaže ‘ispod zemlje ukazuje kao crkva’, misao začas može da se pretvori u nešto što nije osjećaj, nije pjesma...”, zapisao je recenzent zbirke mr Milan Lutovac. Milica M. Vukmanović do sada je objavila knjige poezije:”Sveti grijeh” (1990), “Itija” (1993) i “Plač vinskog mjeseca” (1994). Njena poezija je zastupljena u mnogim zborni-

cima i tri antologije. Poezija joj je prevođena na ruski, rumunski, makedonski, slovenački, engleski i italijanski jezik. Učesnik je mnogih književnih festivala u Crnoj Gori i regionu. Dobitnik je književnih nagrada i priznanja. Živi i stvara u Baru. Izdavač zbirke “Itija – rukopis iz sna” je JP Kulturni centar Bar, a na predstavljanju, osim autorke, govoriće i mr Ana Pejović i Vesna Šoškić. M.Rog.

KULTURA

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

ZBIRKA POEZIJE ª DAN I NOĆ U BUTUIº U AKADEMIJI ZNANJA

Martinovićevi prostori mita, sna i sjećanja Zbirka poezije Miraša Martinovića “Dan i noć u Butui” biće predstavljena večeras od 19 časova u holu Akademije znanja u Budvi. Drevna Budva je uvijek bila inspiracija pjesniku Mirašu Martinoviću i, kako u predgovoru knjizi bilježi mr Božena Jelušić, “svojevrsni lirski arheolog među pjesnicima joj ovog puta posvećuje cijelu knjigu, uvodeći čitaoce u prostore mita, sna i sjećanja”. “Iako sklon postmodernističkom prosedeu i osobito žanrovskoj hibridnosti, Martinović u ovoj knjizi više te-

ži kratkoj i čistoj lirskoj formi. Lapidarni iskazi tako postaju poput uklesanih linja u kamenu, sa poentama koje se tiču nas današnjih i koje u trenutku znaju da budu poput ‘udarca sjekirom u zaleđeno more u nama’, kako je Kafka jednom zapisao”, ističe Jelušić. Martinović je jedan od najznačajnijih crnogorskih pisaca. Na ragionalnim i širim prostorima prepoznatljiv je po antičkim temama i zaboravljenim pejzažima Crne Gore koje je oživio u romanima: “Putevi Prevalise”, “Otvaranje Agruvijuma”, “Teu-

ta”, “Snovi u Doklei” i “Antički gradovi/snovi i sudbine”. Djela su mu prevođena na nekoliko jezika. Dobitnik je Regionalne književne nagrade Teuta za ukupno djelo i Oktobarske nagarde Herceg Novog. Član je Crnogorskog PEN-a i Matice Crnogorske. O knjizi će, osim autora, govoriti recenzentkinje pjesničke zbirke mr Božena Jelušić i profesorica Zorica Joksimović. Izdavač knjige je Narodna biblioteka Budve, a predstavljanje knjige je dio programa u okviru obilježavanja Dana Opštine. M.Rog.

ANDREA AKOVIĆ PRVA CRNOGORKA NA PRESTIŽNOJ FILMSKOJ AKADEMIJI

RADUJE ME LUKSUZ DA GLUMU UČIM U NJUJORKU

⌦ Marija Roganović

odgoričanka Andrea Aković prva je naša glumica koja će se usavršavati na jednoj od vodećih filmskih i glumačkih škola u SAD - Filmskoj akademiji u Njujorku. Aković će se u prestižnoj školi naći u januaru i to u klasi od 15 odabranih talenata iz cijelog svijeta. Ushićenje povodom velikog uspjeha i ostvarenja sna, kako je istakla mlada glumica u razgovoru za Dnevne novine, teško se može opisati riječima. “Nijesam još svjesna svega. Svakako mi je uvijek čast da predstavljam Crnu Goru”, istakla je za naš list Aković. Nakon završene Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu tamo je ostala da radi. Poslije snimanja njenog prvog kratkog filma “The Sign”, u kojem je igrala rame uz rame sa legendarnom jugosloven-

skom glumicom Sekom Sablić, odlučila je da se dalje školuje. “Shvatila sam da bi mi trebalo mnogo godina da naučim tehniku ispred kamere i velika sreća da budem dio svakog projekta koji se radi na našim prostorima, pa sam odlučila da nađem dobar master program i učim to na nekoj od akademija u inostranstvu. Našla sam New York Film Academy i prijavila se, poslala dokumenta i prijemni ispit koji se sastojao od dva monologa, komedija i drama, u trajanju

Potrebno mi je sada da od 60 do 90 sekun“Program je jako intenzinađem sredstva jer su di. Nakon nekoliko van, uostalom kao i svaka škole u Americi jako skudana su mi javili glumačka škola na našim pe, ali nadam se da će drda sam primljena prostorima, full time. Glužava prepoznati moj potencijal kao mladog i da sam dobila Tama se uči na setu, od prumjetnika koji teži ka usalent Based Award u vog dana. Nastava na ovom vršavanju svog umjetničiznosu od 9.000 dolapredmetu je koncipirana tako kog izraza ra, koja je umanjila vida se dobije scenario i priprema sinu školarine, koja je prise nedjelju dana, a sljedeće sedmilično visoka”, pojašnjava mlace se snima. Mnogo me raduje činjenida glumica. ca da ću imati luksuz da me neko zaustavi na setu i kaže: ‘E, vidiš, ne tako, nego ovako’, kao što su nas učili na akademiji. ■ TO PREDIVNO Ali kod nas još nažalost nemamo časove ISKUSTVO - KAN glume pred kamerom”, otkriva Aković. Na programu Filmska gluma, na koOva talentovana Podgoričanka je sa 26 godina ostvarila još jedan san. Naijem, kako ističe, ima iste predmete kao na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajeme, ona je u maju prošetala čuvenim crvu, biće u društvu 15 talentovanih glumavenim tepihom festivala u Kanu, tokom ca iz svih krajeva svijeta. premijere ostvarenja “The Sign”.

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

KULTURA

AKADEMSKI SLIKAR GORAN ĆETKOVIĆ IZLAŽE U ZAGREBU

Radovi o prolaznosti života Izložba radova pod nazivom “Zub vremena” akademskog slikara Gorana Ćetkovića biće otvorena u ponedjeljak 18. novembra u galeriji “Kristofora Stankovića” u Zagrebu u sklopu manifestacije Dani crnogorske kulture u Hrvatskoj 2019. Ćetković će se likovnoj publici predstaviti sa 30 slika velikog formata iz najnovijeg ciklusa slika “Zub vremena”. To je psihoanalitička studija koja govori o otuđenosti čovjeka kao i o prolaznosti života. Ćetković je diplomirao na FLU Cetinje, odsjek slikarstvo u klasi profesora Nikole Gvozdenovića 2000.

godine. Član je ULUCG. Izlagao je na velikom broju grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu i učesnik je velikog broja likovnih kolonija. Ovo je njegova 28. samostalna izložba. Dobitnik je više značajnih nagrada. Izložbu će otvoriti poznata hrvatska istoričarka umjetnosti Iva Kőrbler. Pored nje na otvaranju će govoriti predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezić, kao i predsjednik Skupštine grada Zagreba. Glavni pokrovitelj izložbe je Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske kao i Ministarstvo kulture Crne Gore. M.Rog.

U filmu “The Sign” sa Sekom Sablić

Aković “Kan je bio predivno iskustvo, mnogo smo se svi radovali. Filmski centar Crne Gore i Udruženje glumaca su mi pomogli da odem u Kan, meni i Lidiji Kordić, mladoj crnogorskoj glumici koja je takođe igrala u jednom od pet filmova. Složili smo se svi da je projekat ‘SEE Factory’, čiji je dio bio i Dušan Kasalica, crnogorski režiser, bio uspješan, tako da smo se baš lijepo proveli u Kanu”, kazala je glumica.

■ SARAJEVO KAO SUDBINA U Sarajevu radi na mnogobrojnim projektima. Trenutno igra predstavu “Tvoj sin Huckleberry Finn” Alena Šimića, dio je vrlo važnog performansa “Nasilje nad novinarkama”, ali i vodi Hospitality sektor u East West Centru Harisa Pašovića za novi festival koji će biti u decembru.

Samim tim, mišljenja je da kada je školovanje u pitanju, Sarajevo prosto bilo njena sudbina, a da na našim prostorima zaista ima mnogo toga da se nauči i od koga. Međutim, ističe, ne odlazi jer je nezadovoljna onim što joj se ovdje nudilo. “Jednostavno, znam da je došao period kada mi je potrebno da živim u nekom većem gradu, dok sam još mlada i da želim da budem ispred kamere više, što ovdje trenutno nijesam mogla. Išla sam ka tome da sama sebi da ispunim tu želju. Potrebno mi je sada da nađem sredstva jer su škole u Americi jako skupe, ali nadam se da će država prepoznati moj potencijal kao mladog umjetnika koji teži ka usavršavanju svog umjetničkog izraza. Kolegama bih poručila da nikada ne prestanu da mnogo rade”, zaključuje Aković.

U predstavi “Komšizluk”

ZABAVA

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

MULTIMEDIJALNI PROJEKAT PREDSTAVLJEN U PODGORICI

IMA JEDAN SVIJET I U NJEMU SLAVKOVA ISTINA

Svi su saglasni da je riječ o večeri u kojoj je Kalezić, kroz tri šarolike cjeline, istovremeno zahvalio onima koji ga podržavaju i žestoko odgovorio dežurnim kritičarima i udaračima

⌦ Danilo Brajković, foto: Iva Mandić Premijera multimedijalnog projekta “Moja istina”, pod čijim je svjetlima glumac i pjevač Slavko Kalezić priredio adaptaciju istoimene knjige, nastale nakon učešća na Eurosongu 2017. godine, prije dvije večeri u podgoričkom hotelu Ramada okupila je blizu 100 poštovalaca Kalezićevog umjetničkog opusa, članova porodice, kolega, prijatelja i predstavnika medija. Svi su saglasni da je riječ o večeri u kojoj je Kalezić, kroz tri šarolike cjeline, istovremeno zahvalio onima koji ga podržavaju i žestoko odgovorio dežurnim kritičarima i udaračima. Ukratko, sve o čemu je pisao u knjizi sažeo je u jednočasovni performans, uz novitete u vidu singlova.

re zahvaljujući konkursu za sufinansiranje projekata iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva ogolio je Kalezićev svijet do srži. Prvu cjelinu obilježio je segment posvećen Južnoj Africi i dogodovštinama iz vremena učešća u britanskom “X factoru”. U ritmu muzike nalik ratničkoj, Kalezić je odmah otkrio karte i to mono-

■ AERODROM, DRAMA I GOJAZNOST

■ KONTRAUDARAC KRITIČARIMA

Projekat podržan od Ministarstva kulture Crne Go-

logom i riječima da kritičari nikada nisu štedjeli udarce na njegovom putu ka istini, uz obećanje da ni on neće štedjeti kontraudarce na njihovom putu laži i prevare. U beskompromisnom maniru, dio plesnog performansa iskoristio je da potkači one koji su ga ekstremno osuđivali jer je bio “ispred vremena”, drugačiji i veseliji, zatim one umjetnike koje slava i novac mijenjaju preko noći, a to je, ne krije, bilo teško, pošto je okružen njima zbog prirode posla kojim se bavi.

Sa promocije

Nakon kratkog predaha, druga cjelina protekla je u znaku muzike - pored nekoliko poznatih singlova, kao što su “El ritmo” i obrada “Ljuljaj me nježno” od Olivera Mandića, noć je, na pogon plesačica, klizila ka temi Eurosonga. U formi kabarea, Kalezić je, potom, pričao i o

Slavko Kalezić nepoznatim zakulisnim detaljima prije takmičenja, makar za one koji nisu čitali knjigu. Odlazak za Stokholm, povodom snimanja numere “Space”, kojom nas je predstavljao u Kijevu, priznao je Kalezić, pretvorio se u dramu - saznanje o neblagovremeno kupljenim kartama, kaže, zateklo ga je na aerodromu, ujedno i ponizilo, zabrinulo da li iko vodi računa o njemu. Zatim, oštricu je usmjerio ka Momčilu Zekoviću Zeku. Premda njegovo ime nije ni pominjao, bilo je sasvim jasno na koga Kalezić misli kada je govorio o čovjeku sa kim je, oštro će, na svoju nesreću putovao za Švedsku. Podsjetimo, Zeko je u ovoj priči kompozitor i tekstopisac numere “Space”, a Kalezić mu zamjera, između ostalog, što je zbog njega i neobjašnjivog nagona za hranom, uprkos trci i ogromnoj želji, propustio ukrcavanje na let iz Frankfurta za Stokholm. Priča je išla čak i do gušenja, gojaznosti... Sve do premijere pjesme “Love Letter”, kojom je, kako je i obećao pred premijeru, za sva vremena odgovorio na

sada već dosadno pitanje kako reaguje na negativne komentare. “Nailazio sam na negativne kritike često i počastvovan sam što ih izazivam, jer i svjetske zvijezde su u tom košu”, riječi su Kalezića.

■ MAJKA - ŽENA

LAVLJEG SRCA

A treća cjelina vratila nas je na početak. U Bjelopavliće. Kalezić cijeni da ljude treba slaviti dok su živi i pokazati im ljubav. Najemotivnije minute posvetio je majci. Ženi lavljeg srca, koja je iz prvih redova bodrila ljubimca, namijenio je “Pjesmu o njoj”, a na ekranu su se smjenjivale vrijedne porodične fotografije iz doma Kalezića, dok su se svijetla polako gasila. Poznajući glumca koji voli da pjeva, što je možda najtačniji opis Kalezićevog djelovanja, za nekoliko dana možemo očekivati i opširnu rekapitulaciju večeri iz njegove vizure. Do tad, napisao je sasvim dovoljno za zaključak. “Desila se istina. Moja istina. Ne mogu da opišem emocije. Noć za pamćenje”.

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

SA ALBUMA PSIHOMODO POPA

“Digitalno nebo” u etru pred veliki koncert Psihomodo pop u matičnom Zagrebu (Tvornica kulture) ove subote očekuje koncertna promocija novog albuma, a frontmen Davor Gobac i kolege tim povodom juče su lansirali četvrti singl pomenutog izdanja, ujedno i naslovnicu albuma - “Digitalno nebo”. Podsjetimo, ranije su predstavljeni singlovi “Ako želiš biti moja”, “Sve će biti u redu” i “Deja vu”, a album “Digitalno nebo” ugledaće svjetlost dana pet godina nakon izdanja “Ći-

ribu Ćiriba”. “Na novom albumu, čiju produkciju potpisuje Srđan Sekulović Skansi, naći će se 16 pjesama, od čega 11 novih, ali i obrada ‘Narodne pjesme’ legendarnog Parafa. Psihomodo pop album je posvetio prerano preminulom kolegi i prijatelju Tigranu Kaleboti, koji je bubanj odsvirao na sedam pjesama sa novog izdanja”, saopštili su iz “Dallas Recordsa”, pod čijim krovom izdaje Psihomodo pop. D.B. Naslovnica albuma

PJESAMA NALAZI SE NA ALBUMU PSIHOMODO POPA, A IZDANJE JE POSVEĆENO POKOJNOM BUBNJARU TIGRANU KALEBOTI

ČINČILA JAČA ZA DRUGO IZDANJE

“Bez oblika” za one koji vide, čuju i misle Bend Činčila, vjesnik alternativne muzičke orijentacije iz Sarajeva, objavio je drugi studijski album “Bez oblika”, pod etiketom izdavačke kuće “Lampshade Media”. Izdanje se, objašnjavaju izdavači, sastoji od 13 autorskih pjesama koje jasno ukazuju na progresivnost benda, koji je u međuvremenu nadogradio zvuk i dobio novu formu. “Album se pretežno bavi tematikom koja je životno aktuelna za mlade danas, ali i za sve one

generacije koje ‘robuju’ usljed društvenih kretanja prouzrokovanih surovim tranzicionim procesima ka globalnom kapitalističkom režimu, u kom konzumerizam diktira vrijednosti i uspostavlja sistem gdje je svaki vid individualnosti suvišan, gdje na kraju i umjetnost opstaje samo kao roba”, objašnjavaju izdavači, dok frontmen Vanja Solaković dodaje da je album “Bez oblika” prvenstveno za one što “vide, čuju i misle”. D.B.

ZABAVA

Na osnovu člana 135 Zakona o stečaju („Sl.list CG“ br.1/11), stečajni upravnik Veselin Perišić, kao zakonski zastupnik stečajne mase u stečajnom postupku St.br.76/11, blagovremeno

OBAVJEŠTAVA

stečajnog sudiju, odbor povjerilaca, dužnika, sve povjerioce i sva lica koja imaju zalogu, pravo vlašnišva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine koja čini novostečenu stečajnu masu, i istovremeno na osnovu čl.134 i čl.136 Zakona o stečaju objavljuje p e t i po redu

OGLAS ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI Predmet prodaje po ovom oglasu je zemljište ukupne površine 13.210 m2, koje se nalazi u mjestu Krstovače, Opština Nikšić, upisano u Listu nepokretnosti br.135 KO Liverovići, u obimu prava 1/1, koje čine katastarske parcele, i to: kat.parcela 306 po kulturi livada četvrte klase površine 1.061 m2; kat.parcela 309/1 po kulturi njiva šeste klase površine 518 m2; kat.parcela 310 po kulturi livada treće klase površine 751 m2; kat.parcela 311 po kulturi pašnjak šeste klase površine 545 m2; kat. parcela 313 po kulturi pašnjak šeste klase površine 2.502 m2; kat.parcela 315/1 po kulturi livada druge klase površine 1.109 m2; kat. parcela 317 po kulturi pašnjak prve klase površine 791 m2; kat. parcela 318 po kulturi livada treće klase površine 1.446 m2; kat.parcela 327 po kulturi livada treće klase površine 490 m2; kat.parcela 328 po kulturi livada treće klase površine 1.031 m2; kat.parcela 329 po kulturi pašnjak četvrte klase površine 1.913 m2; kat.parcela 366 po kulturi livada sedme klase površine 1.053 m2. Procijenjena vrijednost zemljišta je 41.358,00 eura. Najniža početna prodajna cijena zemljišta je 16.940,24 eura. Prodaja nepokretnosti koje čine novostečenu stečajnu masu stečajnog dužnika Željezara Nikšić a.d. u stečaju, vrši se javnim prikupljanjem pisanih ponuda. Nepokretnosti (zemljište) koje se prodaje po ovom oglasu, prodaje se u viđenom stanju, u pravnom i faktičkom stanju u vrijeme oglašavanja, bez posebnih garancija kupcu, i bez prava kupca na naknadni prigovor i reklamaciju, i stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke na nepokretnostima koje kupac utvrdi nakon izvršene kuporodaje. Pravo podnošenja pisanih ponuda imaju pravna i fizička lica koja po važećim propisima Crne Gore imaju pravo kupovine nepokretnosti. Ponuđači su dužni da najkasnije do i sa 13.12.2019.godine do 13,00 časova dostave pisanu ponudu u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD CRNE GORE, ul.IV proleterske br.2 Podgorica, sa naznakom: St.br.76/11 „PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI - NE OTVARAJ“. Ponuda mora da sadrži: puni naziv, sjedište i adresu pravnog lica, matični broj, potpis ovlašćenog lica i pečat firme, dokaz da se radi o ovlašćenom licu, odnosno ime i prezime ako ponudu dostavlja fizičko lice, adresu stana, jedinstveni matični broj, broj važećeg pasoša za strano fizičko lice, potpis na ponudi, izjavu da je ponuda bezuslovna, iznos ponuđene kupoprodajne cijene, broj računa na koji će se izvršiti povraćaj depozita u slučaju da se ponuda ne prihvati, i precizne instrukcije za povraćaj sredstava depozita ako se radi o stranom licu. Ponuđači su obavezni da uz ponudu dostave: izvod iz registra nadležnog organa kod kojeg je registrovano pravno lice koje dostavlja ponudu, ovlašćenje za zastupanje na javnom otvaranju ponuda (za pravna lica), dokaz o uplati obaveznog depozita, izjavu o prihvatanju uslova utvrđenih ovim oglasom, izjavu o gubitku prava za povraćaj depozita za slučaj da podnosilac ponude ne pristupi javnom otvaranju ponuda, ne potpiše zapisnik o javnom otvaranju ponuda kao proglašeni kupac, u oglasom propisanom roku ne zaključi kupoprodajni ugovor, ili ne uplati kupoprodajnu cijenu, kao i u slučaju odustajanja proglašenog kupca, ako drugi najpovoljniji ponuđač u oglasom ostavljenom roku ne zaključi kupoprodajni ugovor, ili ne uplati kupoprodajnu cijenu. Lica koja podnesu ponudu za kupovinu zemljišta dužna su da uplate depozit u iznosu od 10 % od početne prodajne cijene zemljišta, na sledeći način: -domaća pravna i fizička lica na prolazni račun Privrednog suda u Crne Gore broj 550-19495-89 kod Societe Generale banke Montenegro (Podgorićka banka); -strana pravna i fizička lica na devizni prolazni žiro-račun Privrednog suda Crne Gore prema sledećim instrukcijama za plaćanje: Field 56A:RZBAATWW Intermediary Raiffeisen Bank International AG Field 57A SWIFT:PDBPMEPG (Account with Inst) Field 59: ME 25550005190000010736 (Beneficiary) Privredni sud Crne Gore IV Proleterske 2 Podgorica Nevažećim ponudama smatraće se neblagovremene ponude, ponude koje ne sadrže sve elemente predviđene ovim oglasom, ne sadrže ponuđenu kupoprodajnu cijenu ili se pozivaju na neku drugu ponudu ili na uslove koji nijesu predviđeni u oglasu, ponude koje nijesu dostavljene na naznačenu adresu i u zatvorenoj koverti, ponude uz koje nijesu dostavljeni prilozi predviđeni ovim oglasom, kao i dokaz o uplati predviđenog depozita. Nevažeće ponude neće se uzimati u razmatranje. Javno otvaranje ponuda sprovešće se dana 17.12.2019.godine u 10,00 časova u Privrednom sudu Crne Gore, ul. IV proleterske, br.2, kancelarija broj 30. Smatra se da su ispunjeni uslovi za javno otvaranje pisanih ponuda ako je u oglasom ostavljenom roku na arhivu Suda prispjela najmanje jedna pisana ponuda. Ako na javnom otvaranju ponuda prisustvuju ponuđači, ovlašćeno lice pravnog lica mora priložiti original propisno ovjerenog punomoćja za zastupanje i dokaz o identitetu (važeću ličnu kartu ili pasoš), a fizičko lice kao ponuđač mora priložiti važeću ličnu kartu ili pasoš. U roku od 8 dana od dana otvaranja ponuda prodavac će odlučiti o izboru najpovoljnijeg ponuđača i proglašenju kupca. Za slučaj da je jedno lice dostavilo ponudu, prodavac može donijeti odluku da ga proglasi kupcem. Za slučaj da je više lica dostavilo ponudu, prednost će se dati licu koje je ponudilo najveću kupoprodajnu cijenu. Za slučaj da kupac odustane od kupovine nepokretnosti, prodavac može proglasiti za kupca drugog po redu najpovoljnijeg ponuđača. Ponude učesnika javnog nadmetanja ne obavezuju, i prodavac zadržava pravo da po ovom oglasu ne proglasi kupca, i da zbog toga ne snosi posledice. Ukoliko prodavac proglasi kupca, o tome će pisanim putem obavijestiti ostale ponuđače u roku od 3 radna dana od dana proglašenja kupca. Kupac je dužan da u roku od 10 dana, a najkasnije u roku od 15 dana od dana proglašenja kupca zaključi ugovor o kupoprodaji, i da u roku od 5 dana od dana zaključenja ugovora o kupoprodaji uplati cjelokupan iznos kupoprodajne cijene po odbitku uplaćenog depozita koji će se uračunati u kupoprodajnu cijenu, na žiro-račun i prema instrukcijama koje mu dostavi prodavac. Kupac je obavezan da snosi troškove propisanih poreza, troškove notarskog zapisa i ovjere, kao i sve ostale troškove koji proizađu iz osnova ugovora o kupoprodaji. Stečajni upravnik će bez odlaganja, a najkasnije u roku od 2 dana od dana proglašenja kupca vratiti položeni depozit ponuđačima čije ponude ne budu prihvaćene. Zainteresovana lica mogu razgledati imovinu koja se prodaje, a bliže informacije u vezi prodaje nepokretnosti mogu dobiti na telefon broj 069/217-046. Stečajni upravnik Veselin Perišić

Roditelji-djeca

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

za fizičko i mentalno zdravlje djece

Rizične, ali korisne igre Jedan od načina da se izbore sa nekim od strahova jeste da odmalena uče da se sa nekima od njih mogu i suočiti - kroz igru i zabavu. To, pak, mnoge roditelje izluđuje i teško im je da dopuste djeci da se tako igraju, jer se plaše potencijalne povrede. Ovo je lista od nekoliko rizičnih aktivnosti/ igara za djecu koja mogu biti korisna za fizičko i mentalno zdravlje djece... Penjanje visoko Djeca vole da se penju po drveću, visokim spravama na igralištu, po svemu što im se čini izazovnim. Na taj način razvijaju snagu i izdržljivost mišića, sposobnost da procijene dubinu i svoj pokret, razvijaju bolje opažanje prostora. Iako roditeljima umije da bude stresno, istraživanja pokazuju

da su djeca prirodno veoma dobra u procjenama dokle i koliko smiju da se penju ako im je dopušteno da slobodno testiraju granice. Veći problem nastaje onda kada nemaju šansu za to. U tom slučaju, ne znaju da procijene gdje su granice njihovih mogućnosti i sposobnosti, ali i mogu razvijati strah od visine kasnije u životu. Prebrzo trčanje Uz pomoć brzog trčanja, okretanja, skakanja sa visine u toku trčanja razvijaju slične vještine kao kod penjanja - orijentacija i svjesnost o prostoru koji okružuje dijete. Djeca koja se brzo jure, skaču sa visine su po pravilu manje uplašena od visine kasnije u životu. Grublje igrarije Igranje koje je malo grublje kao i padanje predstavlja način

da djeca razviju fizičku snagu, izdržljivost i kontrolu. Posebno je ovakav način igre razvojno važan za dječake jer se oni na taj način zbližavaju sa drugim dječacima, uče kako da se takmiče i nađu svoju mjesto u grupi vršnjaka. Ovakav način igre pomaže i dječacima i djevojčicama da se nauče da kontrolišu agresiju kod sebe. Iako umije da bude zabavan, takva zabava zna veoma lako da pređe u svađu i da djeca izgube strpljenje u ovakvog igri. U situacijama kada ne znaju da kontrolišu svoje impulse i igra pređe u tuču - djeca veoma brzo nauče da im je igra od tog trenutka završena i da imaju sankcije zbog takvog ponašanja. Ako žele da im bude zabavno, djeca moraju da nauče da se smire. (Bebac.com)

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

Roditelji-djeca

bitne životne lekcije za klince

Praktične vještine i za djecu Vaše dijete je sposobnije nego što mislite. Čak i vaš predškolac može početi da uči ove bitne životne lekcije. Uz toliko toga što mogu naučiti u današnjem svijetu tehnologije, djeca propuštaju da nauče praktične životne vještine, poput pranja odjeće, čitanja karte grada ili ručnog pisanja pisama. 1. Pranje rublja Previše tinejdžera kreće na fakultet, a da nemaju pojma kako da operu odjeću. Ne dozvolite da vaše dijete postane jedno od njih. Svoje dijete možete podučavati o pranju odjeće već od šeste godine. Prođite kroz cio postupak, od toga kako izmjeriti količinu odjeće i kako dodati deterdžent, do toga kako odabrati program i pokrenuti mašinu. 2. Pakovanje poklona Djeca vole da poklanjaju, a pakovanje poklona činiće ih još zadovoljnijim. Predškolci mogu pomoći sa siječenjem i lijepljenjem papira, dok mlađa djeca mogu dovršiti zamotavanje uz vašu pomoć, mogu uklanjati cijene, pronalaziti kutije prave

veličine ili stavljati mašnice. 3. Sadnja biljaka Mnogo djece predškolskog uzrasta nauči da zasadi sjeme u vrtiću, ali ne i kako da presadi klice u vrt. Vitni Koen, jedna od autorki knjige o vrtlarskim projektima za djecu, podijelila je kratke i jednostavne smjernice: - zamolite dijete da iskopa rupu koja je malo veća od lonca u kojem je biljka - izvadite biljku iz lonca i stavite je u rupu, nježno stavite zemlju i polako je pogurajte - neka vaše dijete nježno zaliva iz kante za zalivanje s otvorenim širokim mlazom 4. Zakucavanje eksera Koristite komad mekog drveta poput bora, topole ili kedra. Ako imate priliku drvo možete fiksirati na sto ili ga jednostavno postaviti na zemlju. Izaberite eksere sa širokom glavom. U početku ćete morati “započeti” svaki ekser. Kad je vaše dijete spremno da to uradi samo, možete gurnuti ekser kroz mali komad kartona, kako bi ga karton držao na mjestu dok ga zakucava u drvo.

Pazite da dijete pri tome zaštiti svoje prste. Jednom kada savlada tu metodu, neka pokuša samo. Budite spremni na udarac u palac par puta, ali brzo će savladati tehniku.

5. Pisanje pisama Djeca mogu diktirati pismo članu porodice, mogu priložiti i svoj crtež, zatvoriti koverat, zalijepiti markicu i ubaciti ga u poštansko

sanduče. Naučite starije dijete kako da pravilno napiše pismo. Bitno je i da nađu partnera za dopisivanje. Tu im možete i vi pomoći s predlogom. 7. Liječenje rane Naučite dijete od malih nogu da ne paničari kad ugleda krv, što znači da vi morate biti primjer kad dođe do nezgode. Dajući im plan liječenja rane kroz igru odvratićete ih od bola, što će im dobro doći kad vas ne bude u blizini. Pritisnuti dok se krvarenje ne zaustavi, isprati krv vodom, tretirati antiseptikom i zatim zaviti. 8. Čišćenje kupatila Obaveze u kupatilu zahtijevaju veću vještinu. Djeca školskog uzrasta mogu očistiti poklopac, dasku i postolje šolje dezinfikujućom maramicom. Pobrinite se da nakon toga temeljno operu ruke. Veća djeca mogu čistiti šolju netoksičnim sredstvom za čišćenje - pospite sodu bikarbonu, ostavite da odstoji nekoliko minuta, ulijte malo sirće i zatim iščetkajte sa četkom za šolju. (Index.hr)

NJEGA

PRIRODNI FAKTOR

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

KOLAGEN JE VAŽAN SASTOJAK ZA SVJEŽ IZGLED Proces starenja kože je sastavni dio prirodnog procesa starenja cijelog tijela. Pojava bora, njihov izgled, dubina i debljina različiti su i na njih utiču različiti faktori. Već nakon 25. godine počinju se pojavljivati bore i mnoge mlade osobe se odlučuju da odlaze na ubrizgavanje raznih sastojaka u vidu injekcija, misleći da će tako vratiti svježinu i mladalački izgled. Međutim, sve češće na ulicama možemo sresti čak i veoma mlade djevojke kojima se već izdaleka primjećuje neprirodan izgled. Ubrizgavanje raznih sastojaka, pod izgovorom da su to prirodni preparati, često napravi toliko štete da većina djevojaka zažali poslije prvog pogleda u ogledalo, jer shvati da nije

sebe tako zamišljala. Kozmetika kao nauka je toliko napredovala da kozmetičkim tretmanima mogu da se postignu mnogo učinkovitiji rezultati, koji prirodno popravljaju izgled. U prirodne, a neagresivne tretmane spada potiskivanje kolagena duboko u tkivo. ZNAČAJ KOLAGENA ZA OČUVANJE KOŽE Kolagen je prirodni sastojak svake kože. Najzastupljeniji je protein u organizmu i nalazi se svuda u koži. Kada govorimo o lijepom izgledu lica i mladosti, kolagen je jedan od najvažnijih sastojaka koji omogućava da koža ostane zdrava, jedra i svježa. Međutim, starenjem se znatno smanjuje njegova proizvodnja u organizmu pa ga tre-

ba nadoknađivati spolja. To je protein koji proizvode matične ćelije i predstavlja sastavni dio vezivnog tkiva svake osobe. Sastoji se od finih isprepletanih vlakana koja čine mrežu, čija se dužina i debljina mjeri nanometrima, a zadužen je za mek, zdrav i lijep izgled kože. Kolagenska vlakna imaju ulogu da povezuju ćelije i uz elastin čini osnovu za čvrstoću kože i osigurava joj elastičnost, gipkost, čvrstoću, zategnutost i vlagu. Postoji nekoliko vrsta kolagena, koji se međusobno razlikuju po strukturi i rasporedu u tkivima. Pod uticajem spoljnih faktora, a i tokom starenja kože, njihova struktura se mijenja, dolazi do smanjenja njegove proizvodnje, što uzrokuje opu-

štanje kože i stvaranje bora. Taj proces započinje već sredinom tridesetih. Tada proizvodnja kolagena počinje da opada, koža gubi jedrinu i samim tim se smanjuje elastičnost. Na površini ćelije ubrzano izumiru, stvara se zadebljali sloj orožalih ćelija, koje usporavaju fiziološke procese i ometaju funkcije kože. Produkcija novih ćelija polako opada i počinju da se ispoljavljuju prvi znaci slabljenja bioloških funkcija. Jedini način da se ovaj proces uspori ili zaustavi je da se dodaju preparati sa visokim postotkom kolagena i da se poveća njegova produkcija (proizvodnja) i ojačaju postojeća kolagenska vlakna. Ovo se postiže posebnim i ciljanim tretmanima.

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

NJEGA

AUTOR:

Sloba Bubanja www.estebel-mn.com

TRETMANI Naglasili smo da postoji više vrsta kolagena, a da bi preparat koji nanosimo na kožu ispunio očekivanja, potrebno je da sadrži tri tipa kolagenske strukture, da bi zadovoljili potrebe kože i dobili manje bore, a bolju strukturu kože. Kolagen se koristi u različitim oblicima: u obliku ampula, seruma ili sušenih listića koji se vlaže specijalnim aktivatorima, nanose se na pripremljenu kožu, potom ih treba potisnuti aparatom za mezoterapiju da prodru do mezoderma. Kolagen potisnut duboko u kožu ovom metodom je izuzetno efikasan i daje dugotrajne rezultate. Potiskivanjem aktivnih supstanci aparatom aktivira se metabolizam kože, stimuliše dioba matičnih ćelija, aktivirajući ih da se brže dijele, umnožavaju, regenerišu i proizvode novi kolagen, pa koža ne izgleda samo svježije, već je i mnogo mekša, pri dodiru je glatka, elastična, gipka i čvrsta, a neravnine su već poslije prvog tretmana mnogo manje vidljive. Obavezan završni korak u tretmanu čini kolagenska maska čija je uloga da potisne sve nanesene sastojke u duboke slojeve kože da bi ubrzali obnavljanje vlakana, dubinsku hidrataciju, jačanje otpornosti kože, podizanje tonusa, glačanje bora i finih linija na licu, vratu i dekolteu. Kolagen se u kozmetici koristi već mnogo godina. Odnedavno se koristi biljni i morski kolagen koji imaju značajnu ulogu u kozmeti-

ci. Ribe i drugi morski produkti neiscrpan su izvor kolagena koji nema nikakvih negativnih, niti štetnih dejstava. Biljni kolagen takođe ima svoje trajno mjesto u kozmetičkoj industriji. Posljednjih godina, naučnici preporučuju upotrebu aparata kojima se preparati kolagena potiskuju do mezoderma i tako zatežu pokidana vlakna. Kreme od kolagena poslije kozmetičkog tretmana, kao produžena kućna njega, obavezan su sastavni dio svake njege. Intenzivna njega hranljivim kremama koje sadrže visok postotak kolagena, elastina i proteina koji vezuju vodu i potpomažu održavanje vlažnosti kože poželjna je za održavanje mladalačkog izgleda. Zatim, upotreba vitamina A, C, E i betakarotina, polivitaminska i hormonska terapija, izbjegavanje alkohola, nikotina i nezaobilazna šetnja na svježem vazduhu su sastavni dio njege. Svi ovi složeni kozmetički tretmani koji odlažu i usporavaju proces starenja kože i nastajanja bora treba da budu sastavni dio svakodnevne njege. Povremeni tretmani u kožmetičkom salonu retinolom, kavijarom, kolagenom i hijaluronskom kisjelinom kao ciljana terapija, a za smanjenje postojećih bora i sprečavanje pojave novih, veoma su popularni. Za ukupan proces podmladjivanja i borbu protiv starenja kože upotreba aparata je nezaobilazna i nezamjenljiva.

POKLANJAMO Dnevne novine u saradnji sa autorkom današnjeg teksta, vlasnicom podgoričkog bjuti centra “Estebel” Slobodankom Bubanjom, poklanjaju jednom od čitalaca tretman lica po izboru. Dobitnik nagrade će poslije pregleda kože dobiti tretman koji odgovara baš njegovom licu i moći će da ga iskoristi u narednih sedam dana. A da biste dobili poklon tretman, potrebno je da danas tačno u 12 časova pošaljete mejl na sljedeću adresu: zabavadnovine@gmail. com sa naznakom Za nagradnu igru Estebel i ličnim podacima (ime, prezime i grad). Srećno!

ZNAKOVI DAJU ODGOVOR

36 MuŠkarac-žena

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

Da li ste zaista preboljeli bivšeg Dešava se da ljudi misle da su potpuno preboljeli bivšeg ili bivšu, zato što više ne razmišljaju o njima toliko kao nekada. Međutim, raskidi su teški i često bolniji nego što bismo željeli da priznamo, pa se desi da dosta poslije razlaza počnemo da sumnjamo da li smo stvarno emotivno “prešli preko toga”. Ukoliko niste sigurni, ovi su signali da ipak niste preboljeli bivšeg. I dalje mislite o njemu svakodnevno ili ponekad zaplačete zbog njega To je vrlo očigledan znak da ga još uvijek niste sasvim preboljeli – da jeste, ne bi vam nedostajao i ne biste plakali. Čuvate sve što vam je poklonio U redu, neki pokloni su vam možda dragi i želite da ih zadržite, ali ako čuvate i najmanje sitnice koje su poklon od njega - jasno vam je da ga još uvijek volite. “Odlažete” nove veze u nadi da ćete se pomiriti Ili još gore, ušli ste u vezi sa nekim novim, a ipak se nadate pomirenju. To je vrlo okrutno i prema partneru, a i prema vama. Zaista nije fer da nekoga držite kao rezervu i da ga koristite u nadi da će vam pomoći da prebolite bivšeg... Dajete mu signale na društvenim mrežama Pažljivo isplaniranim objavama na društvenim mreža-

ma pokušavate da ga “namamite” i započnete nekakvu komunikaciju? Da, i dalje ga volite. Prijateljima se smučilo da pričate o njemu Bili su puni podrške prvih nekoliko mjeseci, ali sada im se već stvarno smučilo da i dalje pričate o bivšem? Ako vam kažu da postajete opsjednuti ili da treba da potražite pomoć terapeuta, možda su u pravu... Trudite se na sve načine da ostanete u njegovom životu Čak i ako znate da je to pomalo jezivo, na sve moguće načine se trudite da ostanete u njegovom životu ili da pričate sa njim. Tvrdite da ste sasvim dobro, iako drugi brinu za vas Iako vam bliski ljudi uporno govore da im ne djeluje da dobro podnosite raskid, vi tvrdite da ste dobro i da se odlično zabavljate. Zapravo, ako se malo previše zabavljate, moguće je da to radite na silu kako biste nadoknadili to što vam toliko nedostaje. Uporno se pitate jeste li nešto mogli da uradite drugačije Dobar znak da niste preboleli bivšeg je i to što često razmišljate o prošlosti i pitate se šta ste mogli da uradite drugačije da spasete vezu. Ostavili biste trenutnog partnera zbog bivšeg Ne samo da je to znak da

Pažljivo isplaniranim objavama na društvenim mrežama pokušavate da ga “namamite” i započnete nekakvu komunikaciju? Da, i dalje ga volite

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

još uvijek volite bivšeg, već je signal i da trenutnog partnera iskorišćavate samo da biste se vi bolje osjećali. Činite bivšem usluge u nadi da ćete se pomiriti Iako vam je jasno stavio do znanja da je među vama gotovo, vi mu i dalje činite neke usluge u nadi da će se predomisliti. Šta god rekli ili uradili, ne možete da ga natjerate da se predomisli, ali je vrlo moguće da će nastaviti da vas iskorišćava za razne usluge, ako mu to dozvolite. Možda je vrijeme da presiječete sve veze među vama i konačno počnete ispočetka? (Mondo.rs)

MuŠkarac-žena

Srce kao mišić Nažalost, ne može svaka veza da uspije i nekad je raskid neminovan. Ono što je ponekad još teže od raskida je pokušaj da shvatimo zašto veza nije uspjela. Svako ko je ikad doživio raskid vjerovatno je od prijatelja čuo savjet: “Prestani da misliš o njoj/njemu, izađi u grad i provedi se”. Međutim, neizbježno je da nakon raskida razmišljamo o bivšem partneru koji je, ipak, određeno vrijeme bio dio našeg života. Psiholog dr Šaron Drejper kaže da savjet “prestani da misliš na nju/njega” zapravo i nije zdrav. Kako da prebolite raskid “Razmišljajte o srcu kao o mišiću. Kada neki mišić istegnete ili povrijedite, tijelo vam govori da ste povrijeđeni i da je potrebno neko vrijeme da rana zacijeli. I to što mislite na bivšeg ili bivšu je ista stvar – vaše srce pokušava da racionalizuje šta se desilo i da vam pomogne da iz toga naučite lekciju”. Ona dodaje ne treba poslije raskida da se ljutimo i budemo bijesni, već da zahvalimo bivšem ili bivšoj na prilici da razmislimo o tome šta nije bilo u redu i šta je bilo dobro. Kada shvatimo zašto prošla veza nije uspela, znaćemo šta da tražimo i čemu da težimo u sljedećoj vezi.

Iako vam bliski ljudi uporno govore da im ne djeluje da dobro podnosite raskid, vi tvrdite da ste dobro i da se odlično zabavljate. Zapravo, ako se malo previše zabavljate, moguće je da to radite na silu kako biste nadoknadili to što vam toliko nedostaje

Iako vam je jasno stavio do znanja da je među vama gotovo, vi mu i dalje činite neke usluge u nadi da će se predomisliti. Šta god rekli ili uradili, ne možete da ga natjerate da se predomisli, ali je vrlo moguće da će nastaviti da vas iskorišćava za razne usluge, ako mu to dozvolite. Možda je vrijeme da presiječete sve veze među vama i konačno počnete ispočetka?

38 DN

ENIGMATIKA NEGATIVNA ELEKTRODA

SEDMA POZNATI PLANETA PJEVAČ SUNČE- ZABAVNE VOG MUZIKE SISTEMA

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

RIMSKA SEOSKO PODRUČJE OZNAKA BOGINJA (MN.) NORVEŠKE PLODNOSTI

TREĆA NOTA

FOTO UBOD

ODBAČAJ ZAPOVNOGAMA JEDNIK U IZMRVITI, OD VOJSCI IZDROBITI ZEMLJE

KRIK

RUKOMETAŠ IZ SJEVERNE MAKEDONIJE, FILIP INAT

VOJNIK JURIŠNIH ODREDA (ITAL.)

ZAKISELJENI OČIGLED. NAUČNE POSTAVKE MANASTIR KOD RAŠKE

PUSTINJA U INDIJI VRSTA DIVLJEG MAGARCA (MN.)

VRSTA KARTAŠKE IGRE FRANCUSKI PISAC ŽAK

VRISKANJE OPASAN PO ŽIVOT

DEUTERIJUM

POTOMCI EAKA (MIT.) PJEVAČICA JURITMIKSA

OVČICA IZ ANDRIĆEVE PRIČE BIVŠI ŽENSKI MUZIČKI SASTAV

NEPOZNATO LICE IKONIJA ODMILJA

NAJVEĆA MORSKA ŽIVOTINJA NJEMAČKA

MESO OD SOMA OPASNA PROMJENA RADA SRCA (MN.) OSTRVA

Sjeverna obala Australije prije nedjelju i danas LITAR ŽIVA OGRADA, ŽIVICA

NASIP, GAT

OMANJE, OMALENO

MJESTO U HRVATSKOJ DOMAĆE GOVEČE OZNAKA LESKOVCA

OZNAKA ISLANDA

Play sudoku online at:

SLIČNO

www.sudokukingdom.com Play sudoku online at:

DODATAK UGOVORA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: FOTOAPARATI, ABORDAŽ, PUS, REKORD, REMA, ULOZI, POLAK, KIVI, KAMAČO, HSI, NARATIV, AK, ZARANITI, DŽ, KARANOVIĆ, IPERIT, BARA, I, ERAVO, GITARE, ITONAC, ĆEMANE, TIKER.

Puzzle solution: RJEŠENJE IZ PRETHODNOG BROJA

LAKŠA Daily Sudoku puzzle No. 2970

6 8 5

3 9 5 8 7 2 1 6 www.sudokukingdom.com 5

9 6

9 5

1 5

6 3

1Puzzle 5 8 solution: 3 4 7

Daily Sudoku puzzle No. 2971

TEŽA

2014-12-01

5 2

Medium level

2 8 4 1 6 7 3 5 9 Sudoku puzzle No. 3027 2015-01-26

3 7

7 8

Sudoku puzzle No. 3026 2015-01-25

9 5

Medium levelPlay sudoku online at:

2014-11-30

Živio kralj životinja

1 6

8 4 8

1 3

3 4

2 9 7 4

3 8

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

Word Search Puzzle #Z508FP

Annoy

Detracts

Mirth

Annoy Anted Anted Anyone Anyone Approximations Approximations Arise Arise Beads Boots Beads Brutal Boots Bushy Brutal Cakes Cashmere Bushy Deign Cakes Detracts

Eager Eager

Overs

Cashmere

Lumpy

Deign

Magics

Fastest Fastest Fulls FullsGenders Goofy Genders Grant Hated Goofy GrantHutch Knifes Hated Lumpy HutchMagics Mirth Knifes Overs

Upside

Quadrilaterals Vegetarians Quartz Quadrilaterals Sassier Yanks Quartz Smokes South Sassier Spoon Smokes Steal Stone South Subtleties Spoon Unsure Upside Steal Vegetarians Stone Yanks

ENIGMATIKA HOROSKOP OVAN Komunikacija s osobama koje se nalaze u inostranstvu može biti od velike koristi. Poslovni planovi se razvijaju u smjeru koji ste priželjkivali. Ipak, ne prihvatajte stvari zdravo za gotovo.

BIK Previše ste ozbiljni. Dan je savršen da sebi date malo oduška, pobjegnete s posla i provedete sate u društvu prijatelja koji vas ničim ne opterećuju. Posao neće pobjeći.

BLIZANCI Kod vas sve ide u paketu, posao, novac i ljubavni život. Ipak, od vas se zahtijeva da se prilagodite novim okolnostima. Niste elastični pa vam sve to smeta.

RAK Dan je obilježen žustrim raspravama u koje će vas uvući saradnici koje ste smatrali za prijatelje. Nakon jutarnjeg pada raspoloženja, popodne protiče u znaku dobrog raspoloženja.

VAGA Očekujete vijesti od kojih zavisi plan. Nije u pitanju samo današnji dan, već je na neki način, u pitanju stvar koja vam dugoročno određuje kojim ćete putem krenuti.

ŠKORPIJA Čini se kao da su svi podlegli atmosferi koja je za vaš pojam previše nezdrava. Intenzivno smišljate načine kako da se riješite svih obaveza i neko vrijeme provedete izolovani.

STRIJELAC Možda ćete danas upoznati osobu sa kojom vas čeka romantična avantura. Ipak, ukoliko obuzdate svoju usplahirenost, veza bi mogla potrajati. Osim toga, izbjegavajte šoping.

JARAC Iščekujete promjene u čijoj ste realizaciji imali značajnu ulogu. Strpljenje vam danas nije jača strana pa je izvjesna tenzija i neraspoloženje.

Subtleties

Unsure REBUS

Niste sasvim sigurni šta zaista želite. Moguće je malo poboljšanje raspoloženja iako neki problemi još postoje. Ipak, možete odahnuti jer dan ne donosi ništa spektakularno.

DJEVICA

Rješenje iz prethodnog broja: Tu je, Liza, razuman čovek

Osjećate da stiže priliv energije koja vam je nedostajala. Paralelno pristižu vam nove obaveze koje vas mogu zabrinuti. Opustite se, iako je pred vama period napornog rada.

VODOLIJA Ako i dalje budete odbijali da prihvatite novu situaciju, sve ćete pogoršati. Uz to, očekujte komplikacije i sa službenim licima pa je savjet da sve što radite bude zakonski ispravno.

RIBE Umorni ste od tempa koji vas pritiska već neko vrijeme. Obeshrabruju vas zahtjevi sa svih strana kao i novčane obaveze koje su se nagomilale.

petak,

Mali oglasi

14. 11. 2014.

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

MALE OGLASE UZ LIČNU KARTU MOŽETE PREDATI I LIČNO RADNIM DANIMA OD 10 DO 16h U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA 19. decembar br. 5 – 4 sprat Južna tribina stadiona pod Goricom

USLUGE

RAZNO Prodajem plac na Veruši, 400 m2. izlazi na glavni asfalt.Tel: 067/390-767 Prodajem grobnicu na pravoslavnom groblju u Škaljarima, Kotor. Tel: 069/597-539

OBAVJEŠTENJE Poštovani korisnici oglasnog prostora, materijal za objavljivanje malog oglasa do 20 riječi slati na mail: marketing@ dnovine.me GRAĐEVINSKE USLUGE Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. www. hidroizolacija.me. Tel.067/809-806

izdajem poslovni prostor 20 m2 na Zabjelu, Ul. 27. marta broj 24. Tel: 067/640-432 Prodajem 20 000 m2 i kuću 70 m2, 30 km od Nikšića. Tel: 067/898-614 Prodajem 500 m2, Donji Crnci, Piperi. Put, voda, struja, 7 eura kvadrat. Tel: 067/390-767

Mali oglasi 1 dan 1 euro

Samo na stranama malih oglasa POPUST ZA PAKET 22+8 GRATIS Dimenzije - širina puta visina: 81 x 65 mm

220 €

81 x 34 mm

110 €

38 x 65 mm

110 €

38 x 34 mm

55 €

38 x24 mm

33 €

Kupujem dinare,lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče. Telefon: 069/019-698, 067/455-713

Cijene sa uračunatim PDV-om

KNJIGOVODSTVENE I RAČUNOVODSTVENE USLUGE • osnivanje i registrovanje svih privrednih subjekata • vodjenje knjiga na mjesečnom nivou, izrada PDV prijava i obračuna plata • prijava i odjava radnika • izrada završnih računa • pravljenje finansijskih izvještaja , po potrebi i zahtjevu klijenata • finansijsko savjetovanje Telefon: 067 204 646

izdavački projekat Dnevnih novina “CRNOGORSKI VLADARI” na crnogorskom i engleskom jeziku. Cijena po primjerku 50,00 eura. Novembarski popust! Za fizička lica 10%

DNEVNE NoViNE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

41 31

MALI OGLASI

VAŽNI TELEFONI

Radio

Petnjica

Talas Bihora na 90.5 MHz

DEŽURNE SLUŽBE

INSPEKCIJE

Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji ..................... 112 Policija ................................... 122 Vatrogasna ............................ 123 Hitna pomoć ....................... 124 Tačno vrijeme ...................... 125 Telegrami............................... 126 Sigurnost na moru ............... 129 SOS broj za žrtve trafikinga ........ ..........................................116 666

Ekološka......................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora .......... ....................................... 281-055 Inspekcija rada............. 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................ 265-438 Komunalna policija 080-081-222 Metrološka inspekcija................... 601-360, fax................... 634-651 Sanitarna........................ 608-015 Tržišna............................ 230-921 Turistička........................ 647-562 Veterinarska.................. 234-106

Univerzalna služba za davanje informacija...........................1180 Crnogorski Telekom: Informacije ...........................1181 Prijava smetnji ..................12711 Call centar ...........................1500 Telenor: Informacije ..........................1189 Prijava smetnji ..................12769 Call centar ...........................1700 M:tel: Prijava smetnji ..................12768 Call centar ...........................1600 Radio difuzni centar: Prijava smetnji ..................12712 Telemach: Prijava smetnji ................. 12755 Call centar .......................... 1800 Orion Telekom: Prijava smetnji ..................12777

Specijalna ponuda za male oglase Platiš 3 dobiješ 5 Napomena: Ponuda ne važi za oglase poslate putem SMS-a

Elektrdistribucija........... 633-979 Vodovod......................... 440-388 Stambeno...................... 623-493 Komunalno..................... 231-191 JP “Čistoća”.................. 625-349 Kanalizacije.................... 620-598 Pogrebno........................ 662-480 Meteo..................... 094-800-200 Centar za zaštitu potrošača ............................... 020/244-170 Šlep služba........... 069-019-611 Žalbe na postupke policije....... 067 449-000,................ fax 9820 Carinska otvorena linija ............................... 080-081-333 Montenegro Call centar........ 1300 Tel. linija za podršku. i savjetovanje LGBT osoba u CG.......................... 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga ...... ........................................ 116 666 SOS linija za žrtve nasilja u porodici................ 080 111 111 Sigurna ženska kuća 069-013-321 Povjerljivi telefon 080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ................... 611-534 Narcotics Anonymous .............. ................................067495250 NVO 4 LIFE.................................. .... 067-337-798 068-818-181 CAZAS AIDS.......... 020-290-414 Samohrane majke 069-077-023

BOLNICE Klinički centar................ 412-412

DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje.......................... 648-823 Konik............................... 607-120 Tuzi.................................. 603-940 Stari aerodrom.............. 481-940 Dječja.............................. 603-941 Golubovci....................... 603-310 Radio-stanica................ 230-410 Blok............... 481-911, 481-925

LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr”.................. 664-648 Malbaški........................ 248-888 PZU “Life” klinika za IVF...623-212

VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet”............. 020-641-651 Montvet.......................... 662-578

APOTEKE Ribnica............................ 627-739 Kruševac......................... 241-441 Centar............................. 230-798 Sahat kula..................... 620-273

HOTELI Ambiente........................ 235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro................... 406-500 Bojatours....................... 621-240 City.................................. 441-500 Crna Gora..... 634-271, 443-443 Evropa.......... 621-889, 623-444 Eminent.......................... 664-646 Keto................................. 611-221 Kosta’s........... 656-588, 656-702 Lovćen............................ 669-201 Pejović............................ 810-165 Premier........................... 409-900 Podgorica...................... 402-500

TAKSI Alo taksi 19-700, sms 069019700 Boom taksi........................ 19-703 Bel taxi............................. 19-800 City taksi........................ 19-711, besplatan broj......... 080081711 De lux taksi...................... 19-706 Exclusive taksi.................. 19-721 Hit taksi........................... 19-725 Red line taksi.................................. ........19-714, sms 068019714 Royal taksi......................... 19-702 Oranž 19”.......................... 19-709 PG taksi............................ 19-704 Queen taksi...................... 19-750

DNEVNE NOVINE ● 020/252-900 ● marketing@dnovine.me ● Južna tribina stadiona pod Goricom ● 19. decembar br. 5, 4. sprat

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

SOKOLOVI PUTUJU ZA LONDON SJUTRA VEČE PROTIV ENGLESKE NA VEMBLIJU 20. Istorijski dani fudbalski reprezentacije Crne Gore: Miodrag Džudović i Stefan Savić zaustavljaju Ešlija Janga na Vembliju

DA LI STE ZNALI

Odložena utakmica 15. kola Telekom 1. CFL između Grblja i Budućnosti odigraće se 14. decembra, saopštila je Disciplinska komisija FSCG. Tako će “trikolori” i “plavi” zaostali meč nadoknaditi na kraju jeseni, nakon što se odigra svih 19 kola.

Sterling zbog frke preskače Crnu Goru

Gomez Rahim Sterling, strijelac osam od 26 golova Engleske u kvalifikacionoj grupi A, neće igrati protiv Crne Gore na Vembliju (četvrtak, 20.45)! Razlog - frka na nedjeljnom derbiju Liverpul - Mančester siti (3:1) i detalj kada je Sterling nasrnuo na Džoa Gomeza napravivši mu ogrebotinu ispod oka. Selektor Geret Sautgejt je prvo odstranio 24-godišnjeg napadača “građana”, zatim se Sterling izvinio 22-godišnjem defanzivcu “redsa”, a onda je Sautgejt na nagovor svlačionice poštedio Sterlinga, koji će preskočiti “sokolove”, ali će igrati protiv Kosova (17. novembar, Priština, 18.00). “To je završen slučaj za mene. Sterling neće igrati protiv Crne Gore i mislim da je to ispravna odluka, a u smirivanju situacije su pomogli neki iskusni igrači. Mi smo porodica i zajedništvo nam nije ugroženo”, poručio je Sautgejt. B.T.

LAKŠE JE BITI IGRAČ, IMAMO IME I PREZIME I TO JE MOTIV

Miodrag Džudović po lijepom pamti kultni Vembli - 12. oktobra 2010. godine je predstavljao bedem u istorijskom remiju sa Engleskom (0:0), kada je Crna Gora Zlatka Cica Kranjčara još sanjala plasman na EURO 2012. Tada su koferi bili puni optimizma... Sedam godina kasnije - danas - “hrabri sokolovi” putuju za London, gdje će večeras trenirati, a koferi su puni zebnje da “gordi Albion” ne iskali svoj bijes (što redovno radi u kvalifikacionoj grupi A) u 1000. meču reprezentacije Engleske. Džudović, sada kao pomoćnik u stručnom štabu, zna da će Crna Gora biti u podređenom položaju u četvrtak veče (20.45) na zatvaranju najlošijih kvalifikacija. “Vežu me lijepe emocije za Vembli, nadam se da će biti lijepe i poslije meča. Jesmo u podređenoj situaciji, a kada je tako, uvijek je lakše biti igrač - manje razmišljaš”, jasan je 40-godišnjak iz Plava. Selekcija “tri lava” će u spektaklu za pamćenje protiv Crne Gore juriti matematički plasman na EURO 2020, ali i što više golova u crvenoj mreži - pred očima svih živih kapitena Engleske, pred očima javnosti željne ponižavanja, pred očima svijeta, jer će svi gledati 1000. utakmicu “kolijevke fudbala”...

GRUPA A

9. KOLO - 14. novembar 2019. 20.45 Češka - Kosovo 20.45 Engleska - Crna Gora 10. KOLO - 17. novembar 2019. 18.00 Bugarska - Češka 18.00 Kosovo - Engleska

TABELA 1. Engleska

6 5

0 1 26:6

2. Češka

6 4

0 2 11:9

3. Kosovo

6 3

2 1 12:10

4. Crna Gora

7 0

3 4 3:15

5. Bugarska

7 0

3 4 5:17

UTAKMICA SU ODIGRALI CRNA GORA I ENGLESKA (DVIJE NA VEMBLIJU, TRI POD GORICOM) - “SOKOLOVI” SU UPISALI DVA REMIJA (LONDON, PODGORICA) I TRI PORAZA (JEDAN NA VEMBLIJU, DVA POD GORICOM)

“Moramo da tražimo svoj motiv, svako u sebi - kako individualno, tako i ekipno. Imamo ime i prezime, imamo državu koju predstavljamo, to je naš motiv. Plus fudbalski”, poručio

je Džudović, koji se nadovezao... “Želimo da pokažemo da znamo da igramo, pokušaćemo da ponovimo neke dobre stvari, kao i da ih nadogradimo. Sve je to proces koji je po-

čeo stvaranjem ekipe za Ligu nacija. I sami vidite da se širi baza, tako da radimo na tome.” Statistika je ubjedljivo na strani učenika Gereta Sautgejta, koji su nedovoljno uzdrmani zbog sukoba Rahim Sterling - Džo Gomez Engleska prosječno u grupi A postiže 4,3 gola, a “sokolovi” su na osam mečeva postigli svega tri. Realno je da se plašimo katastrofe... “Profesionalci smo i ne bi trebalo tako da razmišljamo. Naš profesionalni odnos nam nalaže da se što bolje pripremimo i da odgovorimo na zahtjeve, kao i da pokušamo da neutrališemo jače strane protivnika”, jasan je eks reprezentativac. “Gordi Albion” se nalazi u svom najboljem momentu, a “crveni” u najtežem. Plus, selektor Faruk Hadžibegić muči muku sa povredama Savića, Tomaševića, Šćekića, Jovetića odavno, a sada je otpao i Vukan Savićević... “Nije nam prvi put da prolazimo kroz sve to, ali ne razmišljamo o tome. Pokušavamo profesionalno da se odnosimo ka zadacima. I ekipa i stručni štab i FSCG rade na tome da se u Engleskoj prikažemo u što boljem svijetlu. Daćemo sve od sebe, pa neka pobijedi bolji”, podvukao je Miodrag Džudović. B.T.

srijeda, 13. 11. 2019.

sport

0.45) ZATVARAJU SUMORNE KVALIFIKACIJE

Da pokušamo malo da pokvarimo jubilej

Danijel Petković je nezamjenjiv na gol crti u eri Faruka Hadžibegića, a sve su prilike da će početi protiv Engleske na Vembliju (četvrtak, 20.45). I sigurno će biti na “streljani”, jer Hari Kejn i drugovi imaju imperativ da uveličaju 1000. utakmicu u istoriji selekcije “tri lava”. “Ako selektor odluči da budem na golu, neće biti jednostavno da se odgovori zadacima. Međutim, mi smo tu uvijek za reprezentaciju, nadam se da ćemo biti pravi”, jasan je 26-godišnji čuvar mreže. “Gordi Albion” će napadati, a “hrabri sokolovi” se braniti. Takav meč nas čeka. Tako je bilo i pod Goricom u jednom od najubjedljivijih poraza (5:1)... “Kod kuće smo igrali loše. Znamo kakva je Engleska ekipa, šta možemo da očekujemo na terenu i pripremamo se da na najbolji mogući način iznesemo duel sa Englezima”, poručio je Petković, koji zna da Engleska slavi jubilej... “Ta 1000. utakmica im daje vjetar u leđa, biće spektakl. To je za njih dodatni mo-

Marko Janković otpao zbog povrede Pomoćnik Miodrag Džudović je potvrdio da je Vukan Savićević povrijeđen, a poslije sinoćnjeg treninga postalo je jasno da u London ne putuje ni Marko Janković zbog povrede. Vladimir Jovović je lakše povrijeđen, ali naći će se u avionu za Englesku.

meč je u dresu “hrabrih sokolova” upisao danijel petković

tiv. Ali, sve te stvari motivišu i nas. Iskreno se nadam da im malo možemo pokvariti slavlje. Očekuje i da hoćemo. Međutim, svi znamo kakav kvalitet ima protivnik”. Petković je rezerva u Anžeu, u sličnoj situaciji je većina reprezentativaca, a tu su i povrijeđeni igrači... “Dosta godina unazad imamo problema sa povredama. Međutim, svi momci koji su tu su željni da pruže najbolje. Borićemo se”. Kvalifikacije za revolucionarno Evropsko prvenstvo 2020. godine su najlošije u istoriji naše selekcije... “Svi znamo da smo sada u krizi, ali očekujemo da izađemo što prije iz toga. Teško se vaditi protiv Engleske, ali nadam se da će u Ligi nacija sve biti bolje za nas. Od tog prvog meča sa Bugarima kvalifikacije su otišle u krivom smjeru. Otišla je i euforija, ali nadam se da ćemo ubuduće izgledati bolje”, podvukao je Danijel Petković na sinoćnjem treningu pod Goricom, posljednjem pred današnji put za London. B.T.

Selektor Engleske Geret Sautgejt bio je 1.071 igrač koji je zaigrao za “Albion”, pa će dobiti dres sa tim brojem iznad grba

ENGLESKA ćE PROTIV CRNE GORE ODIGRATI 1.000. MEČ U ISTORIJI

Dugih 147 godina, 999 mečeva, 1.244 igrača, 19 trenera i jedna boginja Možda se fudbalska reprezentacija Crne Gore ne nalazi u idealnom trenutku, možda duel sa Engleskom na kraju kvalifikacija za EURO 2020. dolazi u nezgodnom trenutku, ali... Prije svega, ovog puta važno je što će naša selekcija, na neki način način, postati dio istorije zemlje koja je planeti poklonila ovu divnu igru, dio istorije u kolijevci fudbala, dio istorije “Vemblija”... Baš protiv Crne Gore Engleska će probuditi miris istorije, sjutra protiv “sokolova” odigraće 1.000 meč od nastanka. Mnogo toga je iza ove velike selekcije, pa da krenemo redom...

■ GlazGov 1872, niko kao Šilton i Runi

Danijel Petković na sinoćnjem treningu pod Goricom

Prvi meč Engleska je odigrala 1872. protiv Škotske bilo je tada u Glazgovu 0:0. Nakon toga “gordi Albion” je odigrao još 998 utakmica, a ima impozantan skor - dobio je 568, 241 je odigrao neriješeno, a izgubio je 190. Postigao je 2.188 golova, a primio 984. Za to vrijeme dres Engleske nosilo je 1.244 igrača, čak devet njih ima preko 100 nastupa za svoju zemlju - najviše od svih legendarni golman Piter Šilton (125), a

prate ga Vejn Runi (120), Dejvid Bekam (115), Stiven Džerard (114)... Najbolji strijelac u istoriji ove selekcije je Vejn Runi sa 53 pogotka. Kada su u pitanju treneri, Englesku je vodilo 19 stručnjaka, a najduže na klupi se zadržao Volter Vinterbotom - čak 16 godina. Najbolji postotak pobjeda imao je Fabio Kapelo (66,7 odsto), a iza njega je legendarni Alf Remzi (61,1), koji je 1966. vodio “gordi Albion” do svjetske krune. Englezi imaju ogromnu tradiciju, mnogo toga su dali fudbalu, ali samo jednom su se radovali “zlatnoj boginji” - upravo te 1966. kada su Džofri Hurst i Martin Piters u finalu Mundijala na “Vembliju” sredili Zapadnu Njemačku.

■ Specijalni bRojevi, MediSon i toMoRi čekaju

Za utakmicu sa Crnom Gorom Engleska je spremila i specijalne dresove, pa će tako svaki igrač iznad grba nositi broj koji će otkriti koji je taj igrač bio debitant među svih 1.244. Majstor Lestera Džejms Medison i Čelsija Fikajo Tomori, ukoliko debituju dobiće dresove sa brojevima 1.245 i 1.246. Na meč sa Crnom Gorom

biće pozvani svi kapiteni i igrači koji su dres Engleske nosili više od 50, kao i zlatna generacija iz 1966.

■ zaniMljivoSti... Mnogo je još zanimljivih podataka vezanih za 147 godina istorije “gordog Albiona”. Tako su 53 engleska stadiona bila domaćini reprezentaciji, očekivano najviše je to bio “Vembli” - čak 288. Poslije “hrama fudbala” Engleska je najviše domaćih mečeva odigrala na “Old Trafordu” (17) i “Enfildu” (osam). Najčešće prezime koje je krasilo dres Engleske, takođe je očekivano - čak 20 njih koji se prezivaju Smit. Iza njih su Brauni i Džonsoni (devet). Jedan momak među njih 1.244 odigrao je samo jedan minut za Englesku - Natanijel Šaloba, vezista Votforda, 2018. ušao je u sudijskoj nadoknadi utakmice sa Španijom. Imao je jedan dodir sa loptom. Prvi gol za Englesku u istoriji postigao je Vilijam Kenjon-Stenli - protiv Škotske 1873. Najmlađi strijalac bio je Vejn Runi (17 godina i 317 dana), dok je Geri Lineker sa deset pogodaka najbolji strijelac Engleske na velikim takmičenjima. Istorija, fudbal - sve to je Engleska. K.B.

SPORT

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

OMLADINSKA SELEKCIJA NAPADA BUGARSKU U ANTALIJI 11.00

START JE NAJVAŽNIJI Foto: FSCG

Omladinska selekcija Crne Gore kreće u svoju bitku za elitu - učenici Milorada Pekovića danas (11.00) igraju u Antaliji protiv Bugarske u 1. kolu preliminarne runde kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Na turniru u našoj grupi učestvuju još domaćin Turska i Jermenija, a u elitnu fazu će se plasirati dvije najbolje selekcije, dok će tamo završiti i četiri najbolje trećeplasirane selekcije iz svih kvalifikacionih grupa. “Za ovo smo se spremali maltene čitave godine. Bugarska je najvažnija utakmica za nas i od tog meča dosta očekujemo. Sa Bugarskom ćemo se boriti za vrh tabele, radi se o ekipi sličnog kvaliteta kao mi”, rekao je selektor Peković, koji zna vrline i mane

RASPORED 1. kolo - danas 11:00 Crna Gora - Bugarska 14:00 Turska - Jermenija 2. kolo - 16. novembar 11:00 Bugarska - Jermenija 14:00 Turska - Crna Gora 3. kolo - 19. novembar 13:00 Jermenija - Crna Gora 13:00 Bugarska - Turska

protivnika... “Pošto se radi o dvije izjednače ekipe, u tom duelu će presuditi detalji i nadam se da ćemo se mi radovati. Biće, naravno, potrebno i malo sreće”, jasan je Peković. B.T.

KADETSKA SELEKCIJA IZGUBILA OD IZRAELA U IRSKOJ 1:0

Poraz, ali sve je još otvoreno Na početku turnira preliminarne faze kvalifikacija za Evropsko prvenstvo - poraz! Kadetska reprezentacija Crne Gore je izgubila minimalno od Izraela (1:0) u 1. kolu, a “sokolićima” je presudio Nehoraj Jifraj u 7. minutu. Izabranici Slobodana Draškovića u 2. kolu grupe 3 u petak igraju protiv domaćina Republike Irske (20.30).

RASPORED 2. kolo - 15. novembar 16:00 Izrael - Andora 20:30 Irska - Crna Gora 3. kolo - 18. novembar 15:00 Andora - Crna Gora 15:00 Izrael - Republika Irska

Crna Gora je igrala u sastavu Nikola Ivezić, Milan Radović, Nemanja Božović, Nikola Vuko-

tić, Andrej Bajović, Kristijan Ernec, Lazar Mijović, Ognjen Bakić (82’ Aleksa Ćetković), Filip Radojičić (87’ Bogdan Veljić), Milun Joković, Dušan Šuškavčević (70’ Eldin Rastoder). Da podsjetimo - iz grupe 3 u elitnu fazu kvalifikacija će se plasirati prve dvije ekipe, dok će se tamo naći i četiri najbolje trećeplasirane selekcije. B.T.

FOTO PRIČA

VISENTE KALDERON

Atletiko Madrid je od 1966. do 2017. godine igrao na “Visente Kalderonu”, zatim su se Stefan Savić i drugovi preselili na “Vanda Metropolitano”, a legendarni stadion je otišao u - istoriju. U stvari, njegov veći dio, a na fotografiji možete da vidite šta je još ostalo od Visentea... To je posljednja parcela koju će “kolčonerosi” prodati za 80 miliona eura, pošto su prethodne dvije prodali za 100 miliona.

EVROKUP BUDUĆNOST VOLI P

PLAVI DOKA DA IGRAJU D Na mjestu gdje je prije dvije sezone u šampionskoj godini ispisan plasman u četvrtfinale Evrokupa, stigao je prvi trijumf u tom takmičenju u aktuelnoj sezoni, a tek prva pobjeda u Evropi nakon 16 utakmica... Budućnost Voli je savladala Trento (76:69) u gostima poslije sjajne treće četvrtine, “plavi” su dokazali da tim raste i na momente su pokazali kako tim može da igra. Naravno, poslije skora 1-6 je nemoguće očekivati plasman u TOP 16 fazu, ali... “Utakmica je bila takmičarski važnija za Trento, ali je za nas ovo bilo pitanje ponosa, pitanje košarke. Bili smo bez pobjede, ali sve utakmice, osim meča sa Trentom u Podgorici, smo izgubili na jednu loptu. Željeli smo to da promijenimo”, rekao je trener “plavih” Petar Mijović poslije meča. Prvo poluvrijeme je bilo ispod prosjeka (loša odbrana, laki poeni Trenta), ništa nije slutilo na slatku pobjedu. A onda je dogovor u svlačionici razdrmao našeg šampiona treća četvrtina je dobijena sa 31:8 i to je putokaz kako Budućnost može da igra. Za malo više od tri minuta Mijovićevi učenici su napravili seriju od 14:0, okrenuli sa 45:44 na 45:58, a u posljednjoj četvrtini su išli na “plus 17”, ali je opuštanje dovelo do toga da bude “plus sedam”.

Dominirao: Hasan Martin u duelu sa igračem Budućnosti Aronom Krafto

ASISTENCIJA JE UPISAO DŽASTIN KOBS PROTIV TRENTA, A BUDUĆNOST VOLI JE UKUPNO UPISALA 21 DODAVANJE

NAJVEĆA SPORTS

UNION BERLIN Jedni se nalaze u nekadašnjem istočnom Berlinu, drugi igraju na čuvenom Olimpijskom stadionu. Kroz istoriju ih je dijelio i Berlinski zid, ali nikada toliko da se ne poštuju kao veliki rivali. Union i Herta nedavno su na tačno 30 godina od pada famoznog zida odigrali prvi derbi u Bundesligi, a slavio je “manji” klub sa istoka. Oba tima krase

SPORT

PROTIV TRENTA 76:69 UPISALA PRVI TRIJUMF

Derek Nidam na sinoćnjem meču

Foto: eurocupbasketball

AZALI DA MOGU DOBRU KOŠARKU

a bivšim om

“Bili smo bez fokusa u prvom dijelu, ali smo u nastavku bili bolji, posebno u defanzivi. Mislim da smo zasluženo slavili”, podvukao je Mijović. Plavi su letjeli na krilima Hasana Martina (18 poena, sedam skokova) i Danila Nikolića (13 poena), dvocifreni su još bili Martinš Mejers (11) i Nikola Ivanović (10), dok je Džastin Kobs odskočio sa 11 asistencija. B.T.

HASAN MARTIN Ponosan sam što smo konačno ostvarili pobjedu, to nam puno znači. Bili smo nervozni u prvom dijelu, ali nas je trener osvijestio u svlačionici i u drugom smo zaigrali mnogo bolje. Pokušaćemo da slavimo i u posljednje tri utakmice u Evrokupu. Znamo da je TOP 16 faza daleko, ali vjerujemo dok god postoji šansa

SKA RIVALSTVA

HERTA BERLIN nevjerovatni navijači, vjerni i spremni da mnogo toga žrtvuju za svoj klub. Navijači Uniona davali su krv kako bi skupili novac i spriječili bankrot kluba, dok svojevremno fanovi Herte iz istočnog Berlina nisu prestali sa podrškom klubu ni kad je grad bio podijeljen. Često su se okupljali ispred zida kako bi slušali šta se događa na stadionu Herthe koji je tada bio smješten u blizini.

TRENTO

BUDUĆNOST

69 76

22 19 8 20 13 20 31 12 Keli 12 Blekmon 16 Kraft 10 Đentile 4 Paskolo Mijan 8 Foraj 4 Knoks 8 Mezanote Ladurner King 7 Lehtaler Trener: Nikola Brijenca

45 Foto: FIBA

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

Kobs 5 Ivanović 10 Bamford 9 Šehović 4 Martin 18 Ilić 4 Z. Nikolić Božić Popović 2 Mejers 11 D. Nikolić 13 Žugić Trener: Petar Mijović

TRENTO - Dvorana: BLM arena. Gledalaca: 1.859. Sudije: Karlos Peruđa, Are Haliko, Nik Van den Brek. Slobodna bacanja: Trento 8-9 (88,9%), Budućnost Voli 17-24 (70,8%). Šut za dva: Trento 20-44 (45,5%), Budućnost Voli 22-45 (48,9%). Šut za tri: Trento 7-22 (31,8%), Budućnost Voli 5-18 (27,8%). Skokovi: Trento 15+29, Budućnost Voli 7+26. Asistencije: Trento 16, Budućnost Voli 21. Ukradene lopte: Trento 4, Budućnost Voli 7. Greške: Trento 15, Budućnost Voli 7. Blokade: Trento 3, Budućnost Voli 6. Faulovi: Trento 20, Budućnost Voli 15.

JEDINI TIM BEZ POBJEDE U LIGI ŠAMPIONA

“MORNARI” USPJELI SAMI SEBE DA POTOPE

Među 32 tima koja ove sezone nastupaju u Fibinoj Ligi šampiona nakon pet kola samo je Mornar bez pobjede. A sinoć joj je bio tako blizu, tačnije ostaje neshvatljivo kako je tim iz Bara izgubio od Peristerija u Topolici - 73:65. Momci Mihaila Pavićevića od stratu su krenuli sa dobrom igrom, praktično uvijek bili u vođstvu, sredinom posljednje četvrtine imali i 61:52, a onda su uspjeli da potope sami sebe. Grčki tim je serijom 16:0 za manje od pet minuta okrenuo vicešampiona Crne Gore i na minut do kraja poveo sa nedostižnih 68:61. Džejkob Pulen bio je najefikasniji u timu Morbara sa 16 poena, a po osam su dodali Derek Nidam, Uroš Luković, Damir Markota i Antabija Voler. Na drugoj strani blistao je Vilijam Hečer sa 23 poena. K.B.

IZJAVA DANA San Antonio, sjajan je osjećaj biti kući. San Antonio će uvijek biti moj dom. Veoma je važno da to znate. Hvala navijačima na emocijama. Toni Parker, bivši plejmejker San Antonija (2001 - 2018) sa kojim je osvojio četiri NBA prstena (2003, 2005, 2007, 2014), nakon povlačenja njegovog broja “devet” u dvorani “mamuza” AT&T centru.

MORNAR JE SINOĆ IMAO 21 IZGUBLJENU LOPTU MORNAR

PERISTERI

65 73

21 19 11 14 17 16 13 27 Mornar Pulen 16 Nidam 8 Jelenić Šehović 2 Rejli-Ros Begić 7 Vujošević Voler 8 Markota 8 Vranješ 3 Bjelica 5 Luković 8 Trener: Mihailo Pavićević.

Peristeri Smit 4 Blejk 7 Ksantopulos 7 Skordilis 2 Agravanis Moreira 10 Karampelas Godikas Vasilopulos 2 Hečer 23 Grej 5 Mozes 13 Trener: Ilijas Zuros.

BAR - Dvorana “Topolica”. Gledalaca: 1.200. Sudije: Maconi (Italija), Suslov (Estonija), Šahin (Turska).

sport

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

aBa 2

SutjeSka Se vraća pobjedama

Knežević Sjajan ritam košarkaša Sutjeske u Drugoj ABA ligi u prošlom kolu prekinuo je Borac, ali meč protiv Rogaške pred svojim navijačima idealna je prilika da se Nikšićani vrate pobjedama. “Dolazi nam iskusna ekipa, koju dobro poznajemo. Imamo određenih zdravstvenih problema, ali mislim da ćemo posvećenim i energičnim pristupom izvojevati još jednu pobjedu na domaćem terenu”, poručio je trener Sutjeske Zoran Glomazić. Naš drugi tim u ABA 2 ligi Lovćen svoj meč 7. kola odigraće sjutra u gostima protiv Novog Pazara. RASPORED, 7. kolo: Helios MZT 78:76, Dinamik - Sloboda 87:83. VEČERAS: Sutjeska - Rogaška (19.00h). ČETVRTAK: Novi Pazar - Lovćen Bemaks (19.00h), Split - Borac (19.00), Široki - Spars (19.00). TABELA: MZT (5-2) 12, Helios (5-2) 12, Borac (5-1) 11, Sutjeska (4-2) 10, Široki (4-2) 10, Dinamik (3-4) 10, Split (3-3) 9, Lovćen (3-3) 9, Rogaška (3-3) 9, Sloboda (2-5) 9, Novi Pazar (15) 7, Spars (0-6) 6. K.B.

Sjajni na prvom meču: Dušan Banićević, uz Dušana Matkovića i Nikolu Moskova, debitovao je za ajkule

SL, 1. koLo: VaterpoLiSti Crne Gore odradiLi Skromnu ukrajinu

Lagan trening ajkuLa

Jedan od lakših mečeva u svojoj istoriji odigrala je vaterpolo reprezentacija Crne Gore - kombinovane i podmlađene “ajkule” na startu Svjetske lige u Nikšiću lagano su odradile skromnu Ukrajinu (23:3). “Iskoristili smo ovaj meč na pravi način, iako smo znali da Ukrajina ne može da nas ugrozi”, bio je realan nakon meča selektor Crne Gore Vladimir Gojković. Utakmicu u lijepom ambijentu u Nikšiću otvorio je Đuro Radović promašenim petercem, ali ubrzo je postalo jasno da će samo od naših

VLADIMIR GOJKOVIĆ

Imali smo pravi pristup, pogotovo mlađi koji su željeli da dokažu da imaju kvalitet za A selekciju. I dobro je što je tako. igrača zavisiti koliko lopti će završiti u mreži Ukrajine. Već u prvoj četvrtini bilo je 8:1, a sve do kraja odrađivanje posla. Gojkovića može da raduje i ozbiljnost njegovih momaka iako je rival bio sa vaterpolo margine. “Slavili smo velikom razli-

kom, imali smo pravi pristup, pogotovo mlađi koji su željeli da dokažu da imaju kvalitet za A selekciju. I dobro je što je tako”, potencirao je Gojković. A među mladim igračima bila su i tri debitanta koji su na pravi način iskoristili priliku Dušan Matković (Primorac), Dušan Banićević (Jadran) i Nikola Moskov (Apolon). U grupi D naše momke očekuje još samo jedan duel protiv Španije u februaru, ali je praktično i nakon žrijeba bilo jasno da će upravo “furija” i “ajkule” biti dva putnika iz ove grupe u četvrtfinale. K.B.

crna gora

ukrajina

23 3 Lazović, Matković Radović Petković Obradović, Popadić Ukropina Đurđić, Moskov Banićević Vidović Pješivac Tešanović

2 3 3 1 4 4 3 2 1

Nikolskij, Osika, Mametjev, Krivolapov, Djadjura, Grišćuk Abramov Džura, Jevstratov, Vojtenko, Aljeksjejev Kečedžij, Babskij

1 1

NIKŠIĆ - Gradski bazen. Gledalaca: 750. Sudije: Vogel (Mađarska), Kikališvili (Gruzija). Igrač više: Crna Gora 5 (5), Ukrajina (7 (1). Peterci: Crna Gora 4 (3), Ukrajina 1 (1). Rez. po četvrtinama: 8:1, 6:1, 5:1, 4:0.

ZLatna džudiStkinja joVana pekoVić na prijemu kod SimonoVića i janoVića

Evropsko zlato jE samo počEtak Šampionka Evrope u džudou Jovana Peković sa zlatnom medaljom oko vrata juče je bila gost Crnogorskog olimpijskog komiteta i Ministarstva sporta i mladih. Predsjednik COK-a Dušan Simonović tom prilikom je istakao... “Medalja je samo uvod u naredne velike rezultate, jer

DUŠAN SIMONOVIĆ Podrška i pomoć COK-a sigurno neće izostati, a nama daje pravo da se nadamo njenom plasmanu na OI u narednom periodu.

je evidentna njena ambicija, predan rad i disciplinovan odnos prema obavezama, kao i niz zapaženih nastupa u mlađim kategorijama”. Naravno, u centru pažnje u narednom periodu biće eventualni Jovanin nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju. “Podrška i pomoć COK-a sigurno neće izostati, a nama daje pravo da se nadamo njenom plasmanu na Olimpijske igre u narednom periodu”, dodao je Simonović. S druge strane, ministar sporta i mladih Nikola Janović potencirao je kako je Jovana postala prva džudistkinja koja je stekla status per-

spektivnog sportiste i jednogodišnju stipendiju njegovog resora. “Jovanin rezultat upravo je potvrda velikog potencijala u tom sportu čijem napretku treba da budu posvećeni svi oni koji su zaduženi za razvoj džudoa u Crnoj Gori i da im briga o talentima mora biti isključivi prioritet”, jasan je Janović. K.B.

NIKOLA JANOVIĆ Napretku ovog sporta treba da budu posvećeni svi oni koji su zaduženi za razvoj džudoa u Crnoj Gori.

SPORT

SRIJEDA, 13. 11. 2019.

● tifo kutak

SPORTSKI EKRAN SK 1 CG 09:30 _ Košarka: North Port Batang Pier - Road Warriors 13:00 ____________________________ ATP London (dublovi) 15:00 ___________________ ATP London: Nadal - Medvedev 17:55 ________________________ Evrokup: Tofaš - Partizan 21:00 _____________________ ATP London: Cicipas - Zverev

SK 2 12:00 ___________________ Košarka: Alaska - Feniks Pulse 17:30 ___________________Odbojka (M): Vojvodina - Galati 19:45 ________________________ Evrokup: Monako - Patras

SK 3 18:00 ___________________________ Evrokup: Ritas - Limož 20:20 _______________ Odbojka (M): Zadruga - Mladost ZG

U MOME SRCU JEDINA...

Da i male zemlje, kao što je naša, imaju sjajne navijačke grupe primjer su ultrasi Budućnosti. Zaljubljeni u Podgoricu i plavo-bijele boje “Varvari” već 32 godine daju poseban šmek utakmicama Budućnosti - bilo na stadionu pod Goricom (nekada na jugu, sada na sjeveru) ili u “Morači”. Njihova priča rođena je 1987. iako su okupljanja i horska pjevanja na našem najvećem stadionu krenula desetak godina ranije. Od 1992. do 1994. došlo je do prekida postajanja ove grupe, da bi nakon toga “Varvari” donijeli jedinstvenu odluku za ovo podneblje - zabranu politike i svega sličnog na utakmicama Budućnosti. “Varvari” nikada nisu imali jednog vođu, jer kako su svojevremeno govorili - Ne vidimo razlog da kod nas mora da postoji neko kome bismo se klanjali. Možda su neki njihovi sugrađani impresionirani klubovima iz regiona, ali u njihovom srcu Budućnost je jedina. K.B.

DN TIKET

1 2

2 H1 1 1

VENECIJA LOKOMOTOVA K. TOFAŠ PARTIZAN CRNA GORA U19 BUGARSKA U19 C. OLIMPIJA UNIKS

UKUPNA KVOTA: 16,75

Vesna ŠOFRANAC, glavni i odgovorni urednik, Goran POPOVIĆ, zamjenik gl. i odg. urednika

redakcija@dnovine.me

18:30 _____________________ Evrokup: C. Olimpija - UNIKS 20:45 _______________________ Evrokup: Breša - Huventud

SK 5 19:00 ____________________________ ATP London (dublovi)

SK 6 19:30 _________________Odbojka (M): Vibo Valentia - Sora

SK HD 18:30 ___________________________Evrokup: Rišon - Virtus 20:45 _________________________ Evrokup: Unikaha - Arka

ARENA SPORT 1 20:30 ________________________ FIBA LŠ: Sasari - Strazbur 04:00 ___________________ NBA: L.A. Lakers - Golden Stejt

EUROSPORT 1 13:45 __________________________________ Snuker, S. Irska 19:45 __________________________________ Snuker, S. Irska

MILIONA DOLARA GODIŠNJE ZARAĐIVAĆE NBA ANALITIČAR STIVEN SMIT. NE PROPUSTITE: PO NOVOM UGOVORU KOJI JE POTPISAO SA ESPN-OM NE PROPUSTITE Nastavljaju se bitke na završATP mastersu u Londonu. Danas jedan od SMIT ĆE BITI PLAĆENIJI VI- nom derbija Nadal protiv Medvedeva. SK 1 CG. ŠE OD 300 NBA IGRAČA.

Nenad AMIDŽIĆ, izvršni direktor (nenad.amidzic@dnovine.me)

Izdavač: Dnevne novine d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Ul. 19. decembar br. 5, Južna tribina stadiona pod Goricom

SK 4

(desk@dnovine.me)

Politika: Mili PRELEVIĆ (politika@dnovine.me), Ekonomija: Bojana DESPOTOVIĆ (bojana.despotovic@dnovine.me) Hronika: Nataša PAJOVIĆ (hronika@dnovine.me), Društvo: Bojana PEJOVIĆ (drustvo@dnovine.me), Crna Gora: Ivanka RASTODER (crnagora@dnovine.me), Kultura: Jelena BOLJEVIĆ (kultura@dnovine.me) , Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (svijet@dnovine.me), Zabava: Filip JOVOVIĆ (zabava@ dnovine.me), Sport: Bojan TOPALOVIĆ (sport@dnovine.me), Foto: Dejan LOPIČIĆ (foto@dnovine.me)

zanimljivo

aktuelno nezadovoljni dokumentarnim filmom o holokaustu

Poljaci uputili zvaničnu notu “Netfliksu“

rekord za ginisa

Najstariji bračni par zajedno ima 211 godina Zajedno imaju ukupno više od dva vijeka - Džon Henderson napunio je 106, a njegova supruga Šarlot 105 godina. Ovaj teksaški bračni par po Ginisovoj knjizi rekorda najstariji je živi par na svijetu, piše “Jutarnji list”. Džon i Šarlot iz Ostina u decembru će proslaviti 80 godina zajedničkog života, što je životni vijek prosječnog Amerikanca, piše Si-En-En. Par se vjenčao 1939. godine, a upoznali su se 1934. dok su bili studenti univerziteta u Teksasu. Šarlot je studirala da postane učiteljica, a Džon je bio dio fudbalskog tima. Za Si-En-En su izjavili kako

su vremena bila toliko teška da su na hotelsku sobu koju su unajmili za medeni mjesec potrošili samo sedam dolara. Ne treba zaboraviti ni to da je Džon i najstariji živi bivši fudbaler univerziteta u Teksasu. Ovaj par je živi dokaz za to da ljubav može da preživi test vremena. Kažu kako je ljubav među njima tokom godina samo jačala. Džon još svakodnevno vježba, a na pitanje novinara Si-EnEn-a koja je tajna dugog života i srećnog braka, odgovorio je: “Živite umjereno i budite ljubazni prema supružniku”.

Premijer Poljske uputio je pismo kompaniji „Netfliks“ sa zahtjevom da se unesu ispravke u nedavno prikazani dokumentarni film o nacističkim logorima. Premijer Mateuš Moravjecki ističe da geografska karta u filmu prikazuje raspored koncentracionih logora unutar današnjih granica Poljske. Ovim se Poljska pogrešno predstavlja kao odgovorna za logore smrti, a zna se da je u stvari bila okupirana u Drugom svjetskom ratu od strane Njemačke, dodao je Moravjecki. U „Netfliksu“ su u izjavi za Rojters istakli da su svjesni kontroverzi u vezi ovog dokumentarca. Nacistička Njemačka napala je Poljsku 1939. godine, što je označilo i početak Drugog svjet-

skog rata. Njemci su na okupiranim teritorijama gradili koncentracione logore, uključujući i zloglasni Aušvic, u kojima je ubijeno više miliona prognanih, uglavnom Jevreja. Poljski premijer je u pismu Ridu Hejstingsu, generalnom direktoru

kompanije „Netfliks“, naveo da je važno „odati poštu žrtvama i sačuvati istinu o Drugom svjetskom ratu i holokaustu“, ali optužuje „Netfliks“ da su „pojedina djela“ koja su prikazali „izuzetno netačna“ i „istorijski revizionistička“.

Ana u sjedištu njemačkog bnd-a u berlinu

Otvorena škola za špijune

N j e m a č k e o b av j e štajne agencije otvorile su zajedničku špijunsku školu u srcu Berlina, gradu koji je tokom hladnog rata nazivan “prijestonicom špijuna” i koji je još ključna tačka špijunaže. Šefovi stranih i domaćih oba-

vještajnih agencija zvanično su otvorili Centar za obuku obavještajne službe blizu mjesta gde je Berlinski zid ranije dijelio grad na dva dijela, prenio je AP. Zvaničnici navode da će agenti biti naučeni kako da odbiju sajber napade i osu-

jete teroriste. Novi centar za obuku sadrži radionice i hemijske laboratorije. Špijunska škola nalazi se u novom sjedištu strane obavještajne agencije BND, koje je otvorena početkom ove godine i ima prostor za 4.000 zaposlenih.