Izdanje 13. i 14. oktobar 2012. by Dnevne Novine

NAJVEĆI I NAJBRŽE RASTUĆI TIRAŽ U CRNOJ GORI

30 0. € SUBOTA I NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012. BROJ 362/ GODINA II

MOSTARSKI ALUMINIJUM

SKUPLJA STRUJA A PRAVE PROFIT

Mostarski kombinat aluminijuma: Izlivaju profit:

● 4-5

INTERVJU ŽARKO RADULOVIĆ

Neću biti ministar turizma

PENZIJE

Od plate državi 111 hiljada eura

● 8-9

● 10-11

NAGRADNI KUPON

SMRTONOSNA KOMBINACIJA

Alkohol, brzina i preticanje

● 14-15

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Aktuelno

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

I ja sam neki urednik, a vidi mi telefon

Ćutanje je zlato, ali samo u predizborna dva dana

Opština Rogami – uh, kako to dobro zvuči

Šta ću ja danas staviti na naslovnu kad ne smijem nikoga pomenut

Mene su poslali ovdje da ne kažem ništa. Odlično mi ide

Da mi se hoće maći ovaj iznad glave, odao bih ti tajnu kako da ih pomeneš, a da ne prekršiš izbornu tišinu

● SADRŽAJ

ISTRAGA

REPORTAŽA

Velike livade još sanjaju avione D

anas Bar muku muči sa održavanjem kopnenog i željezničkog saobraćaja ka ostatku Balkana, a još četrdesetih godina XX vijeka bio je avionskom linijom spojen sa svijetom. Otvaranje aerodroma jula 1935. proslavljeno je velikim aero-mitingom, koji je i danas u sjećanju starijih žitelja naselja pod Volujicom. Organizovao ga je Mjesni odbor barskog Aero-kluba “Naša krila”.

● 24-25

Nakon prošlonedjeljne objave presude kojom su Ljubo Bigović, Saša Boreta, Ljubo Vujadinović i Milan Šćekić osuđeni na 120 godina zatvora zbog ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, sudija Višeg suda u Podgorici Biljana Uskoković nastavila je sa greškama u ovom predmetu. Prilikom kucanja rješenja o produženju pritvora za optuženog Bigovića, pogrešno je napisala datum od kada se on nalazi u pritvoru, zbog čega je već napisana ispravka tog rješenja, saznaju Dnevne novine.

Kalinićeve slike analiziraju vještaci iz Amerike

● 14-15

GENERACIJA 2012.

Prvaci isti, ali samo prvog dana ● 16-17

KADROVSKA POLITIKA

Rijalitiju nije mjesto ● 22-23 u teatru

SUBOTA, 13.10.2012 .

Meteo

Grad

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto, tokom dana u jačanju.Vjetar u skretanju na sjeverozapadni, uz obalu sjeverni i sjeveroistočni, u pojačanju na umjeren do jak. Temperatura vode na otvorenom moru oko 23 stepena.

DANAS

min oC

Sjutra max oC

min C max C

25 12 17 21 24 15 17 23 24 16 19 22 25 14 18 22 24 14 17 22 21 7 12 16 17 1 8 12 JADRAN: 13 0 6 8 More umjereno talasasto. 18 2 9 13 Vjetar uglavnom slab do umjeren, 19 4 10 14 južnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom

SJUTRA moru oko 23 stepena.

Izborna trka za 81 poslaničko mjesto

arlamentarni izbori, koji će biti održani 14. oktobra, biće deveti od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori, a treći nakon obnavljanja njene nezavisnosti. Pravo glasa ima 514.055 birača. Izbore će ove godine nadgledati CEMI i posmatračka misija OEBS-a.

Promjenljivo oblačno uz uslove za mjestimičnu kišu ili pljusak sa grmljavinom, uglavnom tokom jutra ili prijepodneva, u južnim i centralnim predjelima.

18:46

Danas

● 13

ODLUKA

NEDJELJA, 14.10.2012.

Umjereno do potpuno oblačno, povremeno kiša, a lokalno i pljuskovi 06:26 praćeni grmljavinom.

Crna Gora

Petak, pazarni dan u Petnjici, mještani šetaju, trguju u lokalnim kafanama, sjede zadovoljni odlukom Vlade da se Petnjici vrati status opštine. Na platou iza Doma kulture, u “Divan bašti”, proslava, pjesma, igra, sve zbog sve bližeg i izvjesnijeg povraćaja statusa Opštine. Bjelopoljski tamburaši, KUD “Bihor”, izvorna pjevačka grupa iz Podgorice, zvucima tamburica, spletovima kola i izvornim pjesmama su proslavili ovu dugo čekanu odluku.

06:52 18:06

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Subota

min oC max oC

17 17 19 18 17 13 10 8 9 11

22 24 24 23 22 17 17 13 18 19

06:53 18:05

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

16 16 18 17 16 11 8 7 8 10

23 24 24 24 23 17 18 14 19 20

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto. Vjetar povremeno umjeren do pojačan, južni i jugoistočni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 23 stepena.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

● Da li ćete izaći na izbore?

EDITORIJAL

TIŠINA

22%

MARIJANA BULJAN odgovorna urednica

MOŽDA

75%

PROFIL ŽARKO RADULOVIĆ

Domaćin i putnik R

ođen je 25. oktobra 1954. godine u Kotoru, porijeklom je iz Pješivaca, Katunska nahija. Bio je pomorac punih 19 godina, a prema sopstvenim riječima, svijet je obišao više puta. Tu karijeru okončao je 1990. godine. Jednom je priznao - plovio je predugo. Uvijek je imao problema da objasni ljudima gdje je ta Jugoslavija. Prema njegovim riječima, svuda u svijetu nijesu imali pojma sve dok im ne bi rekao “Tito”. E, tad su znali. Ličnog je uvjerenja da to ime mnogi nikada neće zaboraviti, za razliku od imena današnjih političara. Direktor je hotela “Splendid” i suvlasnik elitnog lanca hotela “Montenegro stars”. Ostaće upamćeno i da je svojevremeno priznao kako je 13. jula 2006. godine, gledajući sa plaže prvi put u tek završeni hotel “Splendid”, koji se tog dana svečano otvarao, promislio tih nekoliko riječi, jednom za vazda – “je... ti, koliki je”. Bio je domaćin Miku Džegeru, Madoni, Bilu Klintonu, Anđelini Džoli i Bredu Pitu. Tvrdi da se nije promijenio od onog Žarka od prije 20 godina, da ima iste prijatelje i da nema novih. ● 10-11

U izbornoj ste tišini, i mora da vam je laknulo, kao i nama, novinarima. Pravo je olakšanje dočekati kraj kampanje, pogotovo ovakve, u kojoj dominiraju velike riječi i niske strasti. Predviđeno je da ovu subotu provedete bez agitovanja političkih predstavnika i da u miru i tišini razmislite o svemu. To bi Vam trebalo omogućiti da sutra, bistre glave, obavite građansku dužnost glasanja, jednu od dvije najvažnije za funkcioniranje moderne demokracije. Druga je, naravno, plaćanje poreza. O plaćanju poreza se u Crnoj Gori malo govori, evo odgođeno je i objavljivanje liste poreskih dužnika. Ali, ispunjavanje te obaveze je u direktnom sukobu s velikim projektom kupovanja socijalnog mira, ili s modelom - mi ukrademo puno, pa i vi štrpnite malo, i svi mirni. Evo, i ovo je kršenje izborne tišine, makar na način na koji se to pravilo provodi u Crnoj Gori. Ipak, zakon kaže da su političari dužni obustaviti kampanju, nema ni riječi o tome da mediji trebaju prestati raditi svoj posao. Upravo bi tišina političara trebala dati više prostora za analizu i komentar. Inače, riječ je o klasičnom kršenju prava na slobodu govora, što se vidi i iz američkog pristupa. Vrhovni sud SAD-a donio je 1992. odluku prema kojoj je, na dan izbora, zabranjeno držati mitinge u blizini biračkog mjesta, ali sve drugo je dopušteno i zaštićeno slavnim Prvim amandmanom na Ustav kojim se brani sloboda govora. Ni u Evropi izborna tišina nije univerzalno primijenjena, i sve češće se dovodi u pitanje. U Mađarskoj je, na primjer, Ustavni sud 2007. donio odluku da ne treba braniti objavljivanje rezultata ispitivanja javnosti ni dan prije izbora, ali je potvrdio dan predizborne šutnje. Bugarski Ustavni sud je 2009. donio odluku kako su i dan predizborne šutnje i zabrana objavljivanja sondaža kršenje slobode izražavanja. I slovenski Ustavni sud je prošle godine presudio da je zabrana objavljivanja izbornih anketa protuustavna. Možda bi i Ustavni sud Crne Gore stao u obranu prava građana na slobodu govora i pridružio se modernoj interpretaciji svojih kolega. Samo, valjalo bi požuriti sa tom inicijativom Ustavnom sudu Crne Gore zbog poznate temeljitosti pristupa i brzine odlučivanja. Ako se preda na vrijeme, koliko u ponedjeljak, ima šanse da odgovor stigne do sljedećih parlamentarnih izbora.

VANJA ĆALOVIĆ

Šteta samo uz našu dozvolu

Preča konferencija od izbora anja Ćalović, direktorica MANS-a neće glasati na sjutrašnjim izborima jer je učesnik konferencije „Demokratija za sve” koja se održava u Limi glavnom gradu Peru od 14. do 17. oktobra. Sedmo međunarodno zasijedanje u organizaciji Svjetskog pokreta za demokratiju bavi se pitanjem obezbjeđivanja političke, socijalne i ekonomske inkluzije Ćalovic je jedna od panelista na na temu Efekti korupcije Tranzitnih kriminalnih mreža na demokratske institucije i napore civilnog društva u izgradnji demokratije. Direktorica MANS-a je sa aktivistima vodila veliku kampanju o regularnosti biračkih spiskova. Na protestnim šetnjama ulicama Podgorice i skupovima ispred Vlade pozivala je građane da izađu na izbore i smijene „odnarođenu vlast“. Iz MANS-a niko nije želio da komentariše ovu vijest.

HIT NEDJELJE

PREDRAG SEKULIĆ, ministar turizma i održivog razvoja

“Cijenim da nema ikakve bojazni da može bilo šta da bude urađeno na štetu države Crne Gore bez naše prethodne saglasnosti..”

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Aktuelno

subota i nedjelja, 13. i 14. 10. 2012.

ANALIZA

PROTEST

Rožajski radnički bunt

Radnici bivših rožajskih preduzeća juče su se okupili kako bi ukazali na sve nezakonite privatizacije i, kako su kazali, očigledno pljačkanje te sjeverne opštine. Na skupu ispred Doma kulture (organi-

zatorima nije bilo dozvoljeno da se skup održi u Domu, a nije im bilo dozvoljeno ni struju da koriste) okupio se značajan broj građana, a govorili su bivši radnici Gornjeg Ibra, Dekora i Spada. Očigledan pri-

mjer najvećih nezakonitosti, kako su kazali organizatori, je Gornji Ibar. U ovoj, ali i ostalim preduzećima u Rožajama, tvrde, desile su protivzakonite radnje, od pljačke imovine do uništavanja šume, nezakonitog oduzimanja akcija radnika, kao i neisplaćivanja zaostalih obaveza. “Planiraju da sruše četiri fabrike za preradu drveta površine tri hektra, i pretvore u građevinsko zemljište, što im sigurno nećemo dozvoliti” kazao je Hamdo Korać, predsjednik koordinacionog odbora bivših radnika rožajskih preduzeća. Radnici i gradjani kako su ka kazali odlučni su da nastave i poslije ovih izbora, bilo ko da dodje na vlast, da se bore za svoja prava za prava svih gradjana u Rožajama. A.M.

Kacin

Neophodni konkretni rezultati Glavni izazov za buduću crnogorsku vladu biće postizanje konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou, kazao je potpredsjednik Delegacije Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu Jelko Kacin. On smatra da Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore predstavlja ohrabrenje Vladi da nastavi reforme u procesu približavanja Evropskoj uniji (EU). “Crna Gora postaje predvodnik zemalja zapadnog Balkana na putu ka EU kao jedina zemlja koja vodi pregovore o članstvu”, navodi se u izjavi Kacina dostavljenoj agenciji MINA. On smatra da je, na osnovu Izvještaja, jasno da Crna

Gora mora da postigne mnogo na planu reforme pravosuđa, obezbjeđivanju vladavine prava i nezavisnosti institucija. “Da bi se poglavlje 23 uspješno zatvorilo potrebno je postići konkretne rezultate u borbi protiv visoke ko-

rupcije. To je glavni izazov za sadašnju i buduću Vladu, i ti napori će imati punu podršku Evropskog parlamenta i drugih institucija EU. Zaštita manjina je pitanje od velikog značaja koje ćemo pažljivo pratiti”, rekao je Kacin. Prema njegovim riječima, nakon ulaska Hrvatske u Uniju, Crna Gora će postati prvi susjed EU. “Želim da ohrabrim buduću vladu, opoziciju i nevladin sektor da postignu što prije najširi konsenzus koji će omogućiti napredak, koji uključuje i otvaranje drugih poglavlja. Takav ambiciozni pristup bi bio pravi podstrek ne samo javnosti i građanima Crne Gore, nego svim susjedima i širem regionu”, zaključio je Kacin.

VATRENI OKRŠAJ

Predao se napadač iz Maslina Podgoričanin Dražen Laković (24) koji je prekjuče, u Maslinama ispalio nekoliko hitaca iz pištolja prema sugrađanima Momčilu Preleviću i Nemanji Burzanović nakon jednodnevne policijske potrage za njim, predao se juče oko 16.30 časova podgoričkim policajcima. Prema nezvaničnim informacijama, Laković je, prolazeći automobilom “golf 5”, pored košarkaškog terena u Maslinama ugledavši Prelevića i Burzanovića, se zaustavio, istrčao iz automobila i opalio nekoliko metaka

u njihovom pravcu i nepogodivši ih, pobjegao. Policija sumnja da je u obračunu više osoba upotrijebilo oružje i da je na igralištu pored Burzanovića i Prelevića u njihovom društvu bio najmanje još jedan mladić, što su oni negirali. Da li su Prelević i Burzanović uzvratili paljbom iz pištolja u prekjučerašnjem vatrenom obračunu u Maslinama kada je na njih pucao Laković znaće se za par dana nakon što stignu rezultati parafinske rukavice iz forenzičkog centra, nezvanično je

saopšteno iz policije. “Prilikom davanja izjave u policiji, od Prelevića i Burzanovića koji su negirali da su pucali iz vatrenog oružja, uzeta je parafinska rukavica čije vještačenje će pokazati da li je na njihovim dlanovima bilo barutnih čestica”, kazao je izvor iz policije. Prelević i Burzanović nijesu od ranije poznati policiji dok je Laković evidentiran kao učesnik nekoliko tuča. Povod za pucnjavu, kako su kazali iz policije, su ranije svađe i neraščišćeni računi među mladićima. B.R.

Zašto je mostarski proizvođač aluminijuma uspješniji od KAP-a

Ko umije njemu i kombinat i profit Novak Uskoković

ako su podgorička i mostarska fabrika aluminijuma udaljene 150 kilometara jedna od druge, potpuno su dvije različite priče. Dok crnogorski KAP grca u dugovima i problemima od kojih trese država, Aluminij u Mostaru bilježi uspjehe. Osim toga, Aluminij, koji je praktično razoren u ratu, tehnološki je moderniji od podgoričkog na koji nije pala nijedna bomba. Brojke kažu da je KAP na kraju godine imao gubitak od 86 miliona eura, dok je mostarski Aluminij bio u plusu pet miliona eura.

Svi aluminijumski kombinati u svijetu su u krizi, najčešći je argument crnogorskih vlastodržaca kada se želi opravdati loše poslovanje podgoričke fabrike aluminijuma. Međutim, ta tvrdnja je djelimično tačna jer se sve suočavaju sa niskim cijenama aluminijuma u ovoj godini, ali na samo oko 150 kilometara od Podgorice postoji svijetli primjer. Kompanija Alumnij iz Mostara ipak, kako tako, uspijeva da preživi i čak ostvari pozitivan rezultat poslovanja. Aluminij koji čak nije radio od 1992. do 1997. godine zbog rata, danas je moderniji i mnogo uspješniji od svog “konkurenta” iz Crne Gore. Na sajtu Aluminija navodi se da je fabrika zatečena u ruševinama i u pepelu. Ratna je šteta dostigla 140 miliona eura. A onda, Aluminij se podiže! Zahvaljujući novcem od devet miliona američkih dolara koje je u Aluminij uložila Republika Hrvatska, u martu 1997. godine pušten je u rad pogon Anode, a par mjeseci kasnije upaljena i prva elektrolitička ćelija u Elektrolizi. Danas je Aluminij iz Mostara opet gigant. Ta fabrika, u svom po-

gonu Elektrolize, godišnje proizvodi 130 hiljada tona primarnoga aluminijuma. Ukupni godišnji prihodi dostižu između 200 i 300 miliona eura. “Taj aluminijum u svojoj Ljevaonici lijevamo u trupce, blokove, ingote i žicu. Osim te sirovine koju sami proizvedemo, naša Ljevaonica poveća godišnji kapacitet Aluminijeve proizvodnje na šest hiljada tona, pretapanjem dodatnih 30 hiljada tona krutog otpada, uglavnom nastalog rezidbom trupaca kod prerađivača našega metala, od kojih te ostatke otkupimo”, kaže direktor Aluminijuma Ivo Bradavica za Dnevne novine. Dakle, mostarski Aluminij nema prerađivačke kapacitete i jedini je proizvođač aluminijuma u BiH. Izvozi čak 90 odsto svoje proizvodnje, koju najvećim dijelom čine trupci i blokovi, a tek u manjem obimu ingoti i žica. Osim ingota, u podgoričkom se ništa ne proizvodi. Struja i državna podrška Godišnja potreba za električnom energijom podgoričkog Kombinata, kada radi u pu-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

PODGORICA miliona

Godišnja potreba za električnom energijom podgoričkog Kombinata, kada radi u punom kapacitetu, iznosi 164 megavata, dok je u Mostaru 225 megavata. Za razliku od KAP-a kojem je država dala 170 miliona garancija i platila dio njih, oprostila dio dugova, u Mostaru tvrde da nemaju nikakvu pomoć od njihove države.

PODGORICA

MOSTAR

miliona

Prognoze za aluminijumske fabrike nijesu vedre Bradavica je dodao da su u cijeloj Evropi fabrike ugašene ili u procesu gašenja, i to sve redom u vlasništvu svjetskih aluminijskih divova. “Naše je okruženje vrlo sivo i rastužuje poražavajuće stanje u kojemu su se našle fabrike u Sloveniji i u Crnoj Gori. Svjesni smo činjenice kako nas ne čeka ništa dobro, s obzirom na to da će cijene struje sve više rasti. Jasno, očekujemo oponom kapacitetu, iznosi 164 megavata, dok je u Mostaru 225 megavata. Bradavica navodi da se struja nabavlja od državnih elektroprivreda Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Za razliku od KAP-a kojem je država dala 170 miliona garancija i platila dio njih, oprostila dio dugova, u Mostaru tvrde da nemaju nikakvu pomoć od njihove države. “Aluminij nikada nije imao niti ima bilo kakav oblik državne pomoći. Štoviše, od države imamo samo podmetanja i neprilike, jer Bosnom i Hercegovinom vladaju politički, a ne zdravi ekonomski interesi i plaćamo najskuplju struju na evropskom kontinentu odnosno 54 eura za megavat”, dodaje Bradavica. POSLOVANJE I PROIZVODNJA Dok je KAP prošlu godinu završio sa minusom od čak 86 miliona eura, u Mostaru su imali profit od oko 500.000 eura, što je u uslovima koji su vladali na tržištu odličan rezultat. Bradavica za ovu godinu ne projektu-

MOSTAR

ravak cijene metala, prema prognozama negdje u posljednjem tromjesečju sljedeće godine, ali Aluminij je sebi postavio primaran strateški cilj, a to je sve snage uložiti u iznalaženje obnovljivog izvora energije, odnosno u ulaganje u vlastitu elektranu, bez koje se ne možemo nadati sigurnosti i postojanosti u vremenu koje dolazi”, saopštio je Bradavica.

je tako dobre rezultate već procjenjuje da će ove godine biti u gubitku od pet miliona eura, što je pogoršano neočekivanim poskupljenjima cijene struje. Međutim, i sa takvim minusom bili bi zadovoljni u podgoričkom Kombinatu. Već na pola godina KAP je bio u manjku od 21 milion eura. Zbog visokih cijena struje u Mostaru su odlučili da smanje proizvodnju. Do sada je proizvodnja smanjena za 12, 5 odsto odnosno ugašene su 32 elektrolitičke ćelije od njih 256. U KAP-u je proizvodnja smanjena za polovinu, a ugašeno više od 100 ćelija. Kada se sve uporedi i analizira, očigledno je da fabrika kojom upravljaju bivši i sadašnji radnici bolje radi, nego ona koja je privatizovana i čiji je vlasnik “renomirani partner Rusal”. Isto tako, ispada da je bilo lakše fabriku podići skoro iz pepela, nego ona koja je cijeli period kako tako radila. Sve to navodi na zaključak da kao država nijesmo znali da upravljamo i šta da radimo sa najvažnijim preduzećem u državi.

ALUMINIJ MOSTAR VLASNIČKA STRUKTURA:

miliona64% 2330 radnika i akcionara

Privatizacija propala Privatizacija mostarskog Aluminija koja je trajala pune tri godine je propala 2008. godine. Na tenderu za privatizaciju Aluminija pobijedio je konzorcijum koji čine švajcarski Glenkor, zagrebački Dalekovod i Feal iz Širokog Brijega. Da tender propadne najviše su uticali nerazjašnjeni vlasnički odnosi. Vlada FBiH je tvrdila da je ona jedini vlasnik, ali menadžment Aluminija je to osporavao, jer država nije uložila ni marku u obnovu u ratu porušenih pogona fabrike. Menadžment kompanije radnicima je na ime neisplaćenih plata dao dionice, kao i šibenskom TLM, koji je u obnovu „Aluminija” investirao devet miliona eura. Za kupovinu mostarske fabrike bio je zainteresovana i En plus grupa, koja je tada bila većinski vlasnik KAP-a.

KAP

24% Vlada FBIH 12 % Vlada Hrvatske

29,36% Država 29,36% CEAC 15,01% Minerals Euro-Asia

PROIZVODNJA 130.000 tona primarnog aluminijuma, trupci, blokovi, mali ingoti (težina do 20 kilograma) i žica

120.000 tona primarnog aluminijuma uključujući i velike ingote težine do tonu)

POTROŠNJA STRUJE 225 megavata (kada je u punom kapacitetu)

164 megavata

ZAPOSLENIH Oko 900 RADNIKA

oko 1200 radnika

REZULTAT POSLOVANJA 2011. Profit 500.000 eura

Gubitak 86 miliona eura UGAŠENE ĆELIJE

32 ĆELIJE

VIŠE 100 ĆELIJA CIJENA STRUJA PO MEGAVATU

54 EURA

47 EURA (prema ugovoru koji je važio do marta)

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. i 14.10.2012.

Izborna trka za 81 poslaničko mjesto PARLAMENTARNI IZBORI

Na izborima učestvuje sedam koalicija, pet partija i jedna grupa građana

Miraš Dušević

Ono što se ne mijenja više od dvije decenije je činjenica da je DPS lider na političkoj sceni. U koaliciji ili samostalno, lidersku fotelju čuvaju od 1990. godine. Dva puta su nastupili samostalno, i to 1992. godine kada su osvojili 46 mandata i 1996. godine sa osvojenih 45 mandata. Pobjede na izborima ostvarili su najčešće u koaliciji sa SDP-om, a među koalicionim partnerima na listi su se do sada našle i Narodna stranka, Bošnjačka stranka i HGI.

la na političkoj sceni Crne Gore, osvojila je 46 mandata. Na drugom mjestu tada je bila Narodna stranka sa 14, na trećem Liberalni savez sa 13 mandata. U parlament je ušla i Socijaldemokratska partija reformista sa četiri mandata, kao i Savez reformskih snaga sa osam mandata.

1996.

Prvi izbori od početka višestranačja u Crnoj Gori organizovani su 9.12.1990. godine. Početak višestranačja obilježilo je deset partija, od kojih je najveći broj mandata imao Savez komunista Crne Gore 83 od 125 mandata, koliko je brojao tadašnji saziv Skupštine.

Ubjedljivu pobjedu 1996. godine ostvarila je Demokratska partija socijalista, sa 45 od 71 mandata. Narodna stranka je osvojila 19, SDA tri, a po dva mandata su pripala Demokratskom savezu Crne Gore i DUA. Socijaldemokratska partija, koja se tada pojavila prvi put pod tim imenom (objedinjavanjem SDPR i Socijalističke partije), na ovim izborima nije uspjela da uđe u parlament.

1992.

1998.

1990.

Na izborima 1992. godine Demokratska partija socijalista, koja se te godine i pojavi-

Na parlamentarnim izborima, održanim 31. maja 1998. koalicija “Da živimo bolje Milo

NEMA IH NA POLITIČKOJ SCENI

Prva Narodna skupština Prva Narodna skupština konstituisana je 1906. godine Izbori su održani 27. septembra, a Narodna skupština sastala se prvi put na Cetinju 31. oktobra 1906. godine. Prva Narodna skupština konstituisana 31. oktobra 1906, raspuštena je 9. jula 1907. godine. Gubitkom državnosti 1918. godine do Drugog svjetskog rata, Crna Gora nije imala skupštinu. Ðukanović” osvaja 42 mandata, Socijalistička narodna partija na čelu sa Momirom Bulatovićem 29, LSCG pet, Demokratski savez i Demokratska unija Albanaca po jedan mandat.

2001.

Na izborima 22. aprila 2001. godine koalicija DPS-SDP “Pobjeda je Crne Gore Milo Ðukanović” osvojila je 36 mandata, dok je koalicija “Zajedno za Jugoslaviju” osvojila 33 mandata. U parlament je ušao i LSCG sa šest poslanika, a DS i DUA sa po jednim poslanikom.

2002.

Koalicija DPS-SDP “Demokratska lista za evropsku Crnu Goru - Milo Ðukanović” na izborima 20. oktobra 2002. godine osvojila je 39 mandata, dok je koalicija “Zajedno za promjene SNP-NS-SNS” osvojila 30 poslaničkih mjesta. LSCG

Slavko PEROVIĆ (LS)

osvojio je četiri, a Demokratska koalicija “Albanci zajedno” dva mandata.

2006.

Godina referenduma 2006. bila je ponovo uspješna za koaliciju DPS-SDP koja je, sa BS i HGI, na izborima 10. septembra osvojila 41 mandat. Srpska lista osvojila je 12, koalicija SNP-NSDSS 11. U parlament je ušao Pokret za promjene sa 11 poslanika. Koalicija Liberalna partija-Bošnjačka stranka osvojila je tri, a DS, DUA i Albanska alternativa po jedan mandat.

Momir BULATOVIĆ DPS SNP

Novak KILIBARDA NS

2009.

Koalicija DPS-SDP na izborima 29. marta 2009. godine osvojila je 48 mandata. SNP je imala 16 poslaničkih mjesta, Nova srpska demokratija osam, Pokret za promjene pet, UDSH-DUA, Forca, Albanska koalicija i Albanska lista po jedan mandat.

Aćim VIŠNJIĆ SRS

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14.10.2012.

POSLANIČKA MJESTA godina broj 1990 1992 1996 1998 2001 2002 2006 2009

125 85 71 78 77 75 81 81

ANALIZA

Od manjinskih partija zavisiće raspodjela mandata u Skupštini

Zlatko Vujović

514.055

1.165

birača upisano je u Centralni birački spisak

biračkih mjesta u 21 opštini

144.037

1.874

birača upisano je u Podgorici

birača upisano je u Šavniku

3 65

MILIONA eura će koštati parlamentarni izbori (1,5 miliona za izbornu kampanju i 1,5 miliona za troškove organizacije izbora)

HILJADA eura se potrošilo za štampanje izbornih listića

50 40

EURA dobija predsjednik biračkog odbora za nadgledanje izbora

EURA dobijaju članovi biračkih izbora

Ono što na ovim izborima može predstavljati značajan rizik za raspodjelu mandata, jesu manjinski mandati, tj. oni mandati na koje u određenim uslovima mogu da računaju predstavnici manjina, smatra Zlatko Vujović iz Cemija. On objašnjava da je, recimo, za Hrvatsku građansku inicijativu (HGI) traženo ispunjavanje cenzusa za mandat 0,35 odsto. U takvoj situaciji je dovoljno jedan glas da ta partija dobije ili ne dobije mandat, smatra Vujović. “Slična situacija je i sa albanskom zajednicom”, tvr-

di analitičar i objašnjava da za cenzus od 0,7 odsto dolazi jedan zagarantovan mandat ukoliko je jedna albanska partija. “Ukoliko više partija pređe cenzus, onda se svi rezultati albanskih partija koje su prešle 0,7 odsto sabiraju i tretiraju kao jedinstvena lista. U toj varijanti albanske partije mogu da računaju na najviše tri mandata”. Vujović objašnjava da, zavisno od toga koliko će manjinske partije na osnovu pozitivne diskriminacije dobiti mandata, za isti broj se umanjuje suma man-

data za koju konkurišu ostale političke partije. “Recimo, na primjeru vladajuće koalicije, mi ne znamo za koliko mandata oni konkurišu, 81 ili 74 mandata, jer će to zavisiti od toga koliko su manjinske partije osvojile mandata. Sve to unosi nesigurnost, jer se raspodjela mandata razlikuje u odnosu na prethodne izbore”, zaključio je Vujović. Inače, CEMi će angažovati oko 1.200 nezavisnih posmatrača, koji će biti rasporedjeni na više od 90 odsto biračkih mjesta u Crnoj Gori. M.D. B.P.

Izborna noć Na TV Vijesti će u nedjelju, 45 minuta prije zatvaranja biračkih mjesta, početi specijalni višečasovni program posvećen izborima. “Samo nekoliko minuta nakon zatvaranja birališta, čim krene prebrojavanje glasova, pa sve do trenutka kada bude izvjesno koliko je koja stranka dobila glasova i mandata, gledaoci će iz sekunda u sekund moći da prate izborne rezultate”, kazala je za Dnevne novine pomoćnica direktora TV Vijesti Marijana Bojanić. Ona je objasnila da će podaci stizati istovremeno kad i u Centar za monitoring. Program će biti emitovan iz dva studija, uz stalna, direktna uključenja iz CEMI-a, te iz izbornih štabova - Koalicije za evropsku Crnu Goru, DF, SNP i Pozitivne Crne Gore. Reporteri TV Vijesti biće i u Budvi, Nikšiću i Kotoru. “Rezultate koji će neprekidno biti ažurirani, kao i izbornu kampanju, komentarisaće brojni gosti iz različitih oblasti”, istakla je Bojanić. Gosti u studiju biće urednica crnogorske redakcije Radio Slobodna Evropa Slavica Brajović, direktor CDT Dragan Koprivica, Srđan Bogosavljević iz IPSOS-a i ekonomski analitičar Petar Popović. Teme ragovora, sem toka izbornog dana i rezultata, biće i predizborna obećanja, zloupotrebe državnih resursa za kampanju, ekonomski izazovi koji očekuju novu Vladu.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. i 14.10.2012.

POTPISAN UGOVOR

Za rekonstrukciju pruge Kolašin - Kos 10 miliona eura Ugovor o kreditu od 10 miliona eura za rekonstrukciju pruge Kolašin - Kos potpisan je juče između predstavnika Željezničke infrastrukture (ŽICG) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Od kredita će se, između ostalog, sanirati pet tunela, izraditi projektna dokumentacije za 18 tunela kao i vodopropusti kod tunela i mostova čija je vrijednost 500.000 eura. Prema ocjeni predsjednika Odbora direktora ŽICG, Zarije Franovića, kredit je veoma

povoljan za Crnu Goru. “Kredit se potpisuje na 14 godina, sa kamatom Euribor koja na današnji dan iznosi 0,417 odsto plus jedan odsto kamata”, kazao je Franović nakon potpisivanja ugovora. Prema njegovim riječima, do sada je u rekonstrukciju pruge uloženo 175,4 miliona eura, a završeni su i glavni radovi na generalnom remontu Mijatovo kolo – Mojkovac. Šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Đulio Moreno, go-

voreći o željezničkom sistemu kao veoma bitnom preduslovu za crnogorski ekonomski razvoj, istakao je da je kredit samo proširenje već postojećeg koji će se koristiti za dalje unapređenje glavne željezničke linije. “U toku je revizija energetske efikasnosti cjelokupnog crnogorskog željezničkog sistema koje sprovode konsultanti EBRD u cilju moguće uštede sredstava i unapređenja cjelokupnog sistema”, kazao je Moreno.

VEKTRA AVIEJŠN

Ročište ponovo odloženo Podgorički Privredni sud je ponovo odložio razmatranje zahtjeva za uvođenje stečaja u Vektri aviejšn, biznismena Dragana Brkovića. Advokat te kompanije Ranko Grbavac tražio je odlaganje ročišta radi postizanja dogovora između dvije strane, zbog čega je sudija, koji vodi taj predmet Ivan Kovačević novo zakazao za 9. novembar. Grbavac je zatražio rok kako bi se sporni odnosi riješili mirnim putem, navodeći da su pregovori koje vode dvije strane u fazi postizanja dogovora za izmirenje cjelokupnih obaveza kompanije Vektra Montenegro i kćerki kompanija prema CKB i OTP banci. Advokat CKB, Senja Radović ostala je pri podnijetom predlogu za pokretanje stečaja i onome što je rečeno na prethodnim ročištima, ali se nije protivila odlaganju ročišta. Sud će u međuvremenu od Centralne banke (CBCG) pribaviti podatke o stanju na računu

Za radni vijek državi za poreze i doprinose dajemo 111.360 eura Ivana Cimbaljević

dužnika, a tiču se iznosa duga kompanije i broja dana njegove blokade. Prema posljednjem spisku preduzeća sa blokiranim računima, koji je objavila CBCG, Vektra aviejšn duguje 1,34 miliona eura, a njen račun je

blokiran skoro pola godine. Kompanija OTP faktoring, podnijela je krajem novembra Privrednom sudu zahtjev za uvođenje stečaja u više preduzeća u vlasništvu Brkovića, zbog duga od skoro 100 miliona eura.

CBCG

Sve manje odobrenih kredita

Prema podacima Centralne banke (CBCG), ukupno odobreni krediti na kraju avgusta iznosili su 1,91 milijardu eura, 2,3 odsto manje nego u julu i 5,1 odsto niže u odnosu na isti prošlogodišnji period. Odnos između kredita i depozita u avgustu je pogoršan u odnosu na prethodni mjesec, pa je na jedan euro uložen u banke dolazilo 98 centi kredita. Odnos kredita i depozita, povećanih za ukupne uzete pozajmice, na kraju avgusta je iznosio 0,79 i nije bitni-

Držav dobitk penzi na gu ZARADE

je promijenjen na mjesečnom i godišnjem nivou, navodi se u novom Biltenu CBCG. U strukturi odobrenih kredita, pozajmice privredi i stanovništvu činile su 91,5 odsto, dok se preostalih 8,5 odsto odnosilo na finansijske institucije, neprofitne kao i organizacije u javnom vlasništvu, strane firme i opštu vladu. Ukupni depoziti su na kraju avgusta na mjesečnom nivou porasli dva odsto na 1,95 milijardi eura. U odnosu na isti period prošle godine, depoziti

bilježe rast od 3,4 odsto. Oročeni depoziti činili su 59,4 odsto ukupnih, a oni po viđenju 40,6 odsto. U strukturi oročenih depozita najveće učešće imali su oni ročnosti od tri mjeseca do jedne godine, 52,1 odsto. Depoziti ročnosti od jedne do tri godine činili su 22,5 odsto ukupnih. Ukupni depoziti stanovništva u avgustu su u odnosu na jul porasli dva odsto na oko 1,11 milijardi eura. U odnosu na avgust prošle godine bili su 8,5 odsto veći.

d bruto plate svakog zaposlenog država uzme skoro polovinu na poreze i doprinose, od čega se finansira zdravstvo, penzije, otpremnine, naknade nezaposlenima... Za 40 godina, sa prosječnom zaradom od 480 eura, Fondu PIO daćemo 51.858 eura, državi za porez 30.950, Fondu zdravstva skoro 30 hiljada eura ili ukupno 111.360 eura. No, nakon završetka radnog vijeka, na ovaj novac ne možemo da računamo. Penzija će nam biti svega 279 eura, a kad se razbolimo vjerovatno ćemo morati većinu usuga da platimo.

Od 716 eura, koliko iznosi prosječna bruto zarada u Crnoj Gori, za slobodno trošenje zaposleni mjesečno ima 480 eura, dok ostatak njegove zarade ide na poreze, doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i doprinose za zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti i to ukupno oko 232 eura. Računica ide ovako. Onaj ko kući nosi 480 eura, mjesečno Fondu PIO daje 107,47 eura. To znači da je on za 40 godina u penzijski fond “ubacio” 51.585 eura koliko sada vrijedi jednosoban stan u Podgorici, ili dvosoban u Mojkovcu. Kada pođe u penziju, teško da će mu se taj novac vratiti. Pored za-

poslenog, i poslodavac je dužan da plaća iste doprinose i poreze. Njega zaposleni sa prosječnom zaradonm košta 84,70 eura, jer je i on dužan da plati 39,41 euro za penzijsko-invalidsko osiguranje, a za zdravstveno 27,2 eura. Takođe, svaki poslodavac za nezaposlenost izdvaja 3,5 eura, koliko i zaposleni, kao i za isplatu otpremnina Fondu rada 1,43 eura. Pored toga, tu je i prirez na porez, kao i za članstvo u privrednim udruženjima i sindikatu. ● PRIVATNI PENZIONI FONDOVI Neko ko se zaposli sa 24 godine, a u penziju pođe sa punim radnim stažom od 64 go-

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14.10.2012.

va u ku ioneri ubitku Preko privatnog fonda penzija veća 135 eura

BRUTO ZARADA I NADOKNADE

716,42

POREZ na lična primanja

64,48

Doprinos za PIO

107,47

Pod uslovom da se zaposlite sa 24 godine, primate prosječnu platu od oko 480 eura i u penziju pođete sa punim radnim stažom od 64 godine, možete računati na prosječnu penziju od 279 eura. U tom slučaju penziju ćete dobijati svega 10-ak godina, budući da je prosječni životni vijek u Crnoj Gori oko 75 godina. Penzioner će tako dobiti oko 70 odsto uplaćenog novca, što je oko 36.928 eura. Sa druge strane ako bi istu svotu uplaćivali u privatni penzioni fond, svih 40 godina, svakog mjeseca tokom 11 penzijskih godina, primali biste čak 414 eura.

Doprinos za zdravstveno osiguranje

60,89

dine, može računati na prosječnu penziju od 279 eura. S druge strane, ukoliko bi ovu svotu uplaćivao u privatni penzioni fond svih 40 godina, penzija bi bila veća za 135 eura i iznosila bi čak 414 eura. Takođe, privatni fondovi daju mogućnost isplate akumulirane sume u ratama koje vam odgovaraju, kako ne bi morali da računamo da će nas dobro zdravlje “poslužiti” makar još dvadesetak godina, a imate i mogućnost da novac podignete odmah. Međutim, privatni penzioni fondovi u našoj zemlji još uvijek nijesu zaživjeli u onoj mjeri u kojoj bi trebalo, tako da su zaposleni u Crnoj Gori u obavezi da mjesečno plaćaju

dorpinose za PIO. Zaposleni u našoj zemlji će još neko vrijeme morati da sačekaju da dobiju mogućnost da sami biraju na koji način će da štede za starost. Pored toga, država mjesečno na osnovu poreza na platu koji iznosi 64,48 eura na prosječnu platu, godišnje od zaposlenog uzme 773 eura, odnosno 30,950 za 40 godina, koliko košta i garsonjera u Budvi. Isto toliko izdvaja se i za Fond za zdravstveno osiguranje. Dobro je uplaćivati ovu vrstu osiguranja, jer tim novcem se, između ostalog finansiraju hiruški zahvati, poput operacije sinusa, koja kod nas košta oko 1.000 eura ili operacija srca koja

Doprinos za osiguranje od nezaposlenosti NETO ZARADA ( oporez.dio) Neoporeziva L.P. -NETO

480,00 0,00 480,00

NETO - UKUPNO otprilike košta oko 5.000 eura. Takođe, davanjem 60,89 eura mjesečno finansiramo zdravsteno osiguranje djece i nezaposelnih. Međutim, ovi izdaci nam možda ne bi toliko “teško” pali, da ne moramo kada se razbolimo ići u privatne klinike kako bi izbjegli duga čekanja na pregled i slično. Nemojte misliti da država

3,58

daje novac nezaposlenima na Birou rada. To radite vi sa 3,5 eura mjesečno. Ovi nije velika suma, ali nijesu ni njihova primanja, jer nazaposleni koji su na Birou mjesečno primaju oko 30 eura. Sve u svemu, kada se sve sabere i oduzme, sve mi plaćamo. Fond PIO častimo za radni vijek dvosoban stan, bez ikakve

garancije da ćemo kada se penzionišemo imati dobru i redovnu penziju. Za zdravstveno osiguranje damo preko 30.000 eura za 40 godina, da bi na kraju kada se razbolimo, morali ili da zavisimo od dobre volje sestara ili doktora ili od novca sa kojim ćemo poći u privatnu ambulantu, ukoliko želimo da izbjegnemo davanje mita.

IZNOSI KOJI SE UPLATE OD ZARADA OSNOVA PROSJEČNA ZARADA OD 480 EURA 51.858

eura daćemo u prosjeku Fondu PIO za 40 godina rada koliko košta i jednosoban stan u Podgorici

30.950

eura državi za porez za 40 godina rada koliko košta i garsonjera u Budvi

30 Ukupno

hiljada eura daćemo Fondu zdravstva, a opet ćemo većinu usluga morati da platimo 111.360 eura

Pratite nas na twitteru

@dnovine

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. i 14.10.2012.

INTERVJU: ŽARKO RADULOVIĆ

POLICIJA

Europol otvara Biro u Podgorici Crnogorska vlada i Evropska unija planiraju otvaranje nacionalnog biroa Evropske policijske organizacije – Europol u Podgorici, navodi se u Trećem godišnjem nacionalnom programu (ANP). “Planirano je obezbjeđenje efikasnog rada jedinice za međunarodnu saradnju sa centralizovanim i objedinjenim upravljanjem svih ključnih funkcija međunarodne policijske saradnje”, piše u tekstu ANP-a. Vlada je u četvrtak usvojila ANP u okviru Akcionog

plana za članstvo (MAP), kojim su definisane su obaveze Crne Gore koje se odnose na nastavak sveobuhvatnih reformi u političkom, odbrambeno-vojnom i bezbjednosnom sektoru, u cilju dostizanja NATO standarda. Kako je saopšteno nakon sjednice, konstatovano je da zacrtani ciljevi trećeg MAP ciklusa proizilaze iz prioriteta države u njenom daljem razvoju i ispunjava-

nju strateških opredjeljenja - članstva u NATO i Evropskoj uniji, kao i preporuka iz Izvještaja o napretku za drugi MAP ciklus. Ocijenjeno je da pozitivne poruke i pohvale za dosadašnji učinak Crne Gore sa samita Sjevernoatlantskog saveza u Čikagu, služe kao dobre smjernice za dalji put ka punoravnom članstvu, što će u narednom periodu biti ključni prioritet njene spoljne politike.

INCIDENT

Detonacija oštetila kuće

TIVAT - Mine koje su eksplodirale iz gradilišta pumpne stanice za kanalizacioni sistem uznemirile su mještane obale Đuraševića jer je kamenje od jake detonacije napravilo štetu na obližnjim kućama. Mještanin Vaso Dubravčević, čija se kuća nalazi preko puta gradilišta, kazao je da je kamenje letjelo više stotina metara i popadalo po kućama, magistralnom putu i obližnjim pontama. Mještani su spriječili radnike da, nakon detonacije, uklone kamen sa puta, a kamenice su oštetile crijep na Dubravčevićevoj kući, vrata i oluk njegovog komšije Milorada Vuletića, kao i automobil Borisa Franciškovića, koje je bilo na obližnjem parkingu. “Nismo dozvolili da se kamen sa puta ukloni, a o incidentu smo obavijestili tivatsku policiju, koja je obavila uviđaj i sada čekamo službenu zabilješku”, rekao je Dubravčević istakavši da su mještani, sobzirom da se incident ponavlja prinuđeni da svoju imovinu i živote zaštite pred sudom. Pumpna stanica se gradi za kanalizacioni sistem za Krtole, a Kompanija za nadzor nad izvođenjem radova na Projektu izgradnje vodo-

Novak Uskoković

arko Radulović, suvlasnik Montenegro stars hotelske grupe i predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, spada u grupu poželjnih sagovornika, zbog svoje spremnosti da precizno saopšti stav o problemima u crnogorskom turizmu. Najveći problem koji prepoznaje je siva ekonomija zbog koje je, kako tvrdi, 70 miliona eura manje u državnom budžetu.

● Svake godine se najavljuje

vodne i kanalizacione mreže u opštini Tivat je „Dahlem“ odakle su se oglasili povodom tog incidenta i saopštili da se Nadzorni organ, uvidom na terenu odmah nakon događaja, uvjerio da je do „incidenta došlo isključivo greškom rukovaoca eksplozivnim sredstvima korišćenim u svrhu iskopa jame buduće pumpne stanice.

“Greška je posljedica neadekvatnog obezbeđenja polja miniranja i neusklađenosti sa tehničkim normativima i elaboratom o miniranju prema kome se ova vrsta radova izvodi. Odmah nakon incidenta, radovi na ovom lokalitetu su, od strane nadzornog inženjera, obustavljeni”, navodi se u saopštenju. Z.K.

TURIZAM

Gostiju dva odsto manje U Crnoj Gori boravi 7,39 hiljada turista, dva odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). Crnu Goru je, za osam

U državnoj kasi fali 70 miliona iz turizma

mjeseci ove godine, posjetilo 1,15 miliona turista, 4,6 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Turisti su u tom periodu ostvarili 7,6 miliona noćenja, 3,9 odsto više nego u uporednom periodu.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma su nedavno saopštili da prihodi od turizma tokom prvih osam mjeseci iznose 609 miliona eura, tri odsto više nego u istom periodu prošle godine.

rješavanje problema privremenih objekata na Primorju, a oni su sve veći, bolji i tehnološki moderniji. Ima li kraja “vašarima” uz obalu? Interes je u pitanju. I interes povećava broj tih objekata iz godinu u godinu. Mislim da je kulminirao ove godine. Ovo je prvi put da je došao na pijedestal, pa bi naredne godine trebalo očekivati drugačiju situaciju. Priča o privremenim objektima pokrenula je mnoge druge, pa smo shvatili da se u tim objektima ne izdaju fiskalni računi. Bitno je da svaki građanin ili velika većina shvate da je najmanje jedan euro njegov. I onaj ko ne izda račun, on ga je ukrao. Privremeni objekti prave strašnu štetu imidžu destinacije, putničkim agencijama, trgovini, zakupcima plaže, a najmanje nama koji smo u

hotelskom biznisu ili izdavanju privatnog smještaja. Ovo stanje je dugoročno neodrživo jer budžeti i opštine i države mogu više da prihoduju.

● Zašto postoje takvi objekti? Ni opozicija ne napada privremene objekte. Zato što su svi involvirani u taj biznis. Pojedini vlasnici imaju nekoliko objekata koje preprodaju nekom drugome i već u startu prihoduju. Interes ih drži sve zajedno da ćute i taj problem se marginalizuje svake godine. Možda se stiče utisak da smo popustili, ali nijesmo. Samo smo utihli dok prođu izbori, da to ne bi dobilo političku konotaciju, jer politike tu nema.

● Kako se rješava to pitanje?

Da se razumijemo, nijesmo mi protiv tih “buvljih pijaca”,

Ne bih prihvatio da budem ministar turizma Da li biste prihvatili funkciju ministra turizma da Vam ponude? Apsolutno ne. Zašto? Sve moje ambicije, sva moja strast je usmjerena ka drugim stvarima, a to su neki novi projekti. Strast da održim svoju kompaniju i učinim boljom nego što jeste. Mora da postoji Ministarstvo turizma - moja je poruka.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 11 FOTO: VEDRAN ILIĆ

SUBOTA I NEDJELJA, 13. i 14.10.2012.

imaju ih mnogo veće destinacije. Neka postoje, ali u određenim zonama, gdje je logično da budu, a ne da cijela obala bude buvlja pijaca. Druga stvar, da se promijeni Pravilnik o izdavanju privremenih objekata i da se obavežu svi koji prihoduju da imaju fiskalnu kasu i prijave radnike. Vlasnici privremenih objekata su svake godine sve bogatiji, dok mi koji radimo legalno, koji punimo budžet, nijesmo u istom položaju i prihodujemo na kraju manje. Nijedna tezga nije do-

vela turistu u Crnu Goru. Mora se uvesti poreska disciplina. Ostaće tezge i dalje, ja sam zato da one ostanu. Sa mnogo pristojnijom ponudom.

● Udio sive ekonomije u turizmu je visok. Koliko iznosi taj udio u novcu? Svjetska banka je prezentovala da se u jednom danu u Crnoj Gori prihoduje u sivoj zoni 1,25 miliona eura - puta 365, i to je više od 400 miliona. Udio sive ekonomije u turizmu je od 300 do 350 miliona. To nije juče nastalo. Teško je suzbiti sivu ekonomiju. Najlakše je krenuti od turizma. Privremeni objekti su tretirani tako da ne moraju da imaju fiskalne kase, jer je navodno njihov promet do 18.000 eura. Ali, zakon kaže da mora da ima paragon blokove ovjerene u Po-

reskoj upravi. Uradili smo analizu za jedan objekat koji prodaje sladoled. Troškovi za dozvolu za lokaciju od šest kvadrata, odvoz smeća, struju i da bi platio dva radnika, nabavio sladoled, da bi bio na pozitivnoj nuli treba da prihoduje 21.000 eura. Tako da je za tri hiljade prešlo 18.000. To je štetno za sve.

● Ko tu ne radi posao kako

treba? Inspekcije fenomenalno rade svoj posao, Poreska uprava radi veoma naporno i mnogo, ali oni nemaju šanse da naprave bilo što. Nemoguće je sve kontrolisati. Čini mi se da u Crnoj Gori postoji 21 inspektor. Da bi samo po jednom kontrolisali budvansku opštinu, tim inspektorima treba 47 dana. Treba sistem postaviti tako da ne može da se isplati ako radiš na divlje. Tu su interesi opšti i oni se svode na 50 ili 100 porodica, koji imaju korist ili možda još 100 ili 200 indirektno koji dobiju bakšiša. Od toga, ali hiljade i hiljade porodica strada zbog toga jer je 70 miliona manje u budžetu države ovog ljeta.

● Prihodi turizma su između

600 i 700 miliona. Je li to dovoljno? Nije tačno ni jedno ni drugo. Prihodovaće 1,1 milijardi eura najmanje. To je prava cijena. Jedna trećina ukupnih prihoda je van tokova odnosno u sivoj ekonomiji.

● CTU je pokrenulo inicijativu

u vezi sa promjenom kriterijuma za zakup plaža. Šta je sporno? Neko se sjetio prije godinu da mijenja Pravilnik o zakupu plaža gdje je najvrednije ponuđena suma zakupa. I ko da više. Nema veze što je neko ranije uložio pola miliona, ako ja dam dvije hiljade više i preuzimam tu plažu. Jako opasna situacija, jer otvara mogućnost zloupotrebe jer znam da ste, Vi recimo uložili pola miliona i idemo na tender. Zna se koliko je realna cijena zakupa i ja ponudim više i budem proglašen pobjednikom. Onda dođem uveče kod vas i tražim, recimo, deset hiljada eura više od cijene koju sam ponudio da bih Vam dao da opet upravljate plažom. Bilo je i takvih situacija.

đu učesnicima tendera za zakup plaže. Zakupci su sada oni za koje je dokazano da ne znaju da rade, a ima i onih čija je jedina referenca sin funkcionera ili lokalni moćnik!? Ne može fizičko lice da uzme plažu u zakup. Mora da bude firma. Mora da ima iskustvo, nije svejedno ko drži plažu jer se tako šalje slika o destinaciji. I nekome ko je radio cigarete, naftu, sada dati plažu, po meni nije prihvatljivo. Ni njegove radne navike ne korenspondiraju sa onim što je biznis zakupa plaže. Naš predlog je metodologija koja bi vrednovala savjesno poslovanje, iskustvo, uložen novac, planiranu investiciju, a da se najmanje vrednuje ponuđeni iznos zakupa plaže. Tri godine je malo, treba pet godina da bi čovjek ozbiljno uložio.

● Šta je Vaš predlog?

● Hoće li biti inicijative od

Naš je predlog da se plaže daju u zakup na pet godina, ali samo savjesnim zakupcima. Savjesni zakupci su oni koji nijesu napravili prekršaj, nemaju sankcije od inspekcije, redovno izmiruju obaveze prema Morskom dobru i vode računa o plažama i van sezone. Takvih je sijaset u Crnoj Gori. I ako je išta u Crnoj Gori napravilo iskorak, to su plaže. Imamo najuređenije plaže u regionu.

● Ipak, izgleda da će se pla-

že zakupljivati na tri godine, kako sada stoje stvari. Ranije je bilo prijetnji me-

CTU? Predlog je da se napravi moratorijum na tender koji je planiran za januar. Da onaj koji je bio savjesan zakupac i naredne godine upravlja plažama, a da se vrijeme iskoristi do januara 2014. godine i uradi pravilnik koji će omogućiti da svako bude zaštićen - i opština, država, zakupci i gosti i imidž Crne Gore.

● Ima li Montenegro stars grupa ambicija da pravi još jedan veliki hotel u Crnoj Gori? Ne.

Bez priče o politici i “reketiranju” Radulović je veoma lako pristao na intervju za Dnevne novine, ali se o dvije teme nije moglo pričati. Prvo smo podsjetili Radulovića da će intervju biti objavljen u vrijeme izborne tišine, tako da se nije moglo govoriti o tome. U neformalnom dijelu razgovora, ipak, dosta se pričalo o politici, a najčešće su priče bile duhovite. Radulović je samo napomenuo da ne želi da odgovara na pitanja koja se odnose na slučaj pokušaja iznude iz 2005. godine i bombaških napada na Splendid. Neposredno nakon toga, ubijen je visoki policijski službenik Slavoljub Šćekić koji je radio na otkrivanju počinilaca, navodnog pokušaja iznude i bombaških napada. Za ubistvo Šćekića, nedavno je Sud potvrdio kazne po 30 godina za Ljuba Bigovića, Sašu Boretu, Ljuba Vujadinovića i Čilu Šćekića.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 13

SUBOTA i NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

KONAČNO

Opština nakon godina čekanja Petnjičani ne kriju zadovoljstvo, pjesma i veselje u Bihorskom kraju Miki Tmušić

etnjica će najvjerovatnije biti 22. crnogorska opština. Nakon što je Vlada odlučila da postoje sve pretpostavke da se promijeni teritorijalni status ovog mjesta i nakon odluke građana Berana i Petnjičana na referendumu, ostaje da se o tome izjasni i Skupština. Petnjičani ne kriju zadovoljstvo što će konačno ponovo dobiti opštinu, nakon oduzetog statusa 1957. godine.

BERANE - Petak, pazarni dan u Petnjici, mještani šetaju, trguju u lokalnim kafanama sjede zadovoljni odlukom Vlade. Na platou iza Doma kulture, u “Divan bašti”, proslava, pjesma igra, sve zbog sve bližeg i izvjesnijeg povraćaja statusa Opštine. Bjelopoljski tamburaši, KUD “Bihor”, izvorna pjevačka grupa iz Podgorice, zvucima tamburica, spletovima kola i izvornim pjesmama su proslavili ovu dugo čekanu odluku. Enver Rastoder, mještanin Petnjice, izrazio je veliko zadovoljstvo ovom odlukom, i nada se da će veoma brzo biti upriličena i velika proslava kada Petnjica i zvanično, poslije skoro pola vijeka, opet bude opština. “Veliko zadovoljstvo osjećam, radost, srce mi je puno, jer status opštine koji nam je oduzet već dugo čekamo. Vraćanjem statusa ćemo poboljšati život u Bihorskom kraju, neće nam omladina odlaziti već će ostajati ovdje iz razloga što će se otvoriti nova radna mjesta, i što će naša veoma brojna dijaspora početi da ulaže u naš kraj”, kazao nam je Rastoder. U lokalnoj kafani gužva, zadovoljna lica, osmijesi na licima ljudi, a na pitanje zašto takvo raspoloženje svi su odgovorili, “pa

zbog opštine”. U razgovoru sa predsjednikom MZ Petnjica Ramzijom Latićem, koji nije skrivao euforiju zbog odluke i sve bližeg, kako reče, datuma kada će Petnjica opet biti opština. “Davne 1957. godine nepravedno nam je oduzeta opština. Tada je broj stanovnika bio veći nego danas. Ali zbog teške ekonomske situacije naši mladi su odlazili trbuhom za kruhom u potrazi za boljim životom. Nemoj neko da nas pogrešno shvati što se mi borimo da nam se opština vrati. Mi samo želimo da se lokalna administracija približi građanima, jer ako treba za najobičniju potvrdu iz opštine preći u jednom pravcu 50km, onda sami ocijenite kako je nama teško”, kaže Latić. Ispred Doma kulture sreli smo i sina posljednjeg predsjednika opštine Petnjica Sabrije Kočana, Faika Kočana, koji je zadovoljan ovom odlukom, ali ga je strah da ne budu opet izigrani, kao što on reče, mnogo puta do sada. “Moj otac je bio posljednji predsjednik opštine Petnjica. Mi to želimo i očekujemo da će nam se vratiti, ne dati nego vratiti nepravedno oduzet status. Ali sumnjam i strah me da nas opet ne prevare. Mnogo puta do

Petnjica

Malesija i dalje čeka obećano Proći će i ovi parlamentarni izbori, a obećanje da će Tuzi dobiti status opštine neće biti ispunjeno, iako je to, ko zna koji put, najavio lider DPS-a Milo Đukanović. Đukanović u Tuzima nije prvi put najavio samostalnu opštinu, jer je sa istim obećanjem pred mještane Malesije izlazio uoči svih izbora u prosada nam je obećavano, pa ništa. Nadam se da ćemo uskoro proslaviti vraćanje statusa našoj Petnjici”, ka-

teklih šest godina. Nakon referendumske kampanje, punopravna opština bila je, uz Zakon o manjinama, dio neispunjenog dogovora sa predsjednikom DUA Ferhatom Dinošom. Opština Tuzi obećavana je i uoči parlamentarnih izbora 2009. godine, a bila je dio predizbornog paketa vlasti na lokalnim izborima prije dvije godine.

zao je Kočan. U Domu kulture, lijepa Anita Latić, iako zauzeta zbog proslave, rekla nam je

da je izuzetno srećna i oduševljena ovom odlukom. “Kako se osjećam? Pa kao i svaki mještanin Petnjice, srećna presrećna i nadam se da ćemo uskoro dobiti oduzeto”, istakla je Anita. Status opštine Petnjici je oduzet davne 1957. godine, i od tada pa do danas ulagani su veliki napori ne bi li se taj status povratio. Na referendumu u avgustu ove godine 99,30% stanovnika je glasalo ZA, i sad je sve na Skupštini Crne Gore, da na prvom zasijedanju potvrdi odluku Vlade, uz nadu da će ta odluka proći jednoglasno.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

14 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

Među uhapšenima i crnogorski državljani? U nekoliko španskih gradova uhapšeno je 15 osoba među kojima se nalaze žena i brat Luke Bojovića, šefa zemunskog klana U zajedničkoj akciji srbijanske i španske policije prekjuče je u Španiji uhapšeno petnaest osoba koje se dovode u vezu sa kriminalnom grupom Luke Bojovića, vođom “zemunskog klana”. Među uhapšenima, pored osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kako prenose beogradski mediji, nalazi se i nekoliko Crnogoraca. Međutim, iz Ministrastva unutrašnjih poslova Srbije nijesu mogli potvrditi informacije o uhapšenim Crnogorcima. U akciji bezbjedonosnih službi Španije i Srbije, lisice na ruke stavljene su i Bojovićevoj supruzi Barbari i bratu Nikoli. Osim hapšenja, policija je na na području više gradova Španije, prije svega Las Palmasa, Alikantea izvršila pretres oko 20 stanova i privatnih preduzeća. Organizovana krimanalna grupa, kako prenose srbijanski mediji, pored likvidacija, sumnjiči se i za pranje novca i prodaju narkotika iz Južne Amerike preko Španije ka zapadnoj Evropi. Premijer Srbije i ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, potvrdio je da su u ovoj akciji, na Kanarskim ostrvima u Španiji, prekjuče oko sedam sati ujutru uhapšeni Barbara i

Bojović

Jasmina Muminović

ako istrage o nekoliko ubistava u Budvi još zvanično nijesu dale rezultate, Tužilaštvo se hvata za “slamku spasa”. Poslije više od četiri godine, riješilo je da snimak sa video-kamere, koja je zabilježila djelimično maskiranog ubicu Gorana Pejovića, ubijenog u avgustu 2008. u bašti budvaske “Palme”, uputi u Ameriku na vještačenje, saznaju Dnevne novine.

Nikola Bojović, kao i Vladimir Milisavljević, Vladimir Mijanović, Nenad Jorac, Slavica Ristović, Željko Nešović i više drugih osoba. Međutim, u svom obraćanju medijima ni on nije potvrdio navode da se među uhapšenim osobama nalaze i državljani Crne Gore. Dačić je kazao i da je hapšenjem Milisavljevića, posljednjeg člana Zemunskog klana, ova kriminalna organizacija konačno uništena. Bojović, osumnjičen za organizovanje više ubistava nestao je prije dvije godine ali nakon hapšenja dvojice pripadnika “Zemunskog klana” Sret-

Opljačkao brod u Tivtu Tivatska policija podnijela je izvještaj kao dopunu krivične prijave protiv hrvatskog državljanina I.K. (40) zbog sumnje da je ukrao opremu broda “Zaneti”, firme “Polar Star Marine Limited”, koji je bio usidren u marini Porto Montenegro u Tivtu. Time je, kako se sumnja, izvršio krivično djelo “teška krađa”. Kako navode u saopštenju Uprave policije, I.K. se sumnjiči da je ukrao konop za vezivanje jedara, četiri fendera- bokobrana i dva brodska odijela za nevrijeme. M.V.P.

Privođenje zbog nedolaska Nikola Ražnatović koji je sa Draškom Mirkovićem optužen za prebijanje reditelja Danila Marunovića, glumca Todora Vujoševića i novnara RTCG Mirka Boškovića, juče se nije pojavio na suđenju. Iako ne postoji potvrda da je Ražnatović primio poziv za ročište koji mu je poslao Osnovni sud u Podgorici, sudija Goran Đuković izdao je nalog za njegovo prinudno dovođenje. Nalog za prinudno dovođenje izdat je i za svjedoke Dragana i Jovana Lauševića. Po izlasku iz sudnice Raž-

Sretkov vještaci ISTRAGA

KLAN LUKE BOJOVIĆA

natovićev branilac, advokat Pavle Radonjić je kazao da je adresa njegovog klijenta poznata, da se nalazi u spisima predmeta, te da nema osnova za prinudno dovođenje. “U spisima predmeta postoji CD sa video snimkom događaja koji sudija nije dozvolio da iskopiram već je rekao da ćemo ga gledati svi zajedno na glavnom pretresu. Smatram da su policija i tužilaštvo, a vjerovatno i sud, upoznati sa sadržajem CD-a što odbranu stavlja u nezgodan položaj”, dodao je Radonjić. M.V.P.

ka Kalinića i Miloša Simovića srpska i španska policija su mu ušle u trag i on je u februaru uhvaćen u Valensiji. Tada su uhapšeni i Vlada Milisavljević, zvani Vlada budala, Siniša Petrić, zvani Zenica i Bojovićev kum Vladimir Mijanović, zvani Zuba. Bojović koji je označen kao vođa “zemunskog kriminalnog klana” što do sada nikad nije potvrđeno pravosnažnom presudom, u Republici Srbiji osuđen je na 14 mjeseci zatvora zbog nedozvoljenog držanja oružja i na osam mjeseci zbog falsifikovanja ličnih dokumenata. M.V.P.

Snimak je već upućen u jedan od tamošnjih forenzičkih instituta, sa visokosofisticiranom tehnikom za vizuelno utvrđivanje identiteta. Ovaj snimak, kako saznaju Dnevne novine, biće upoređen sa fotografijom ozloglašenog pripadnika “zemunskog” klana Sretka Kalinića. Iako je bio maskiran, sa manjom bradom, perikom i šeširom, Kalinića, kako tvrde upućeni, je bilo moguće prepoznati. Međutim, kvalitet kamere koja je ga je “uhvatila” prilikom bijega nakon počinjenog zločina je veoma slabog kvaliteta. I sam Kalinić je, navodno, tokom hapšenja u Hrvatskoj

ranije ispričao da je on egzekutor surove likvidacije, u kojoj je stradala nevina žrtva Goran Pejović. Tada je, kako su prenosili visoki policijski zvaničnici, ispričao da je njegova meta zapravo bio kontroverzni Budvanin Ivan Delić, koji je i ranije više puta uspješno izbjegao nišan suparničnog tabora. Ipak, Dnevne novine su nedavno, posredstvom njegovog advokata Slavka Petrovića, kontaktirale Kalinića, koji se nalazi u Centralnom zatvoru u Beogradu, i tada je poručio da od njegovog priznanja nema ništa. I advokat Petrić tvrdi da nikada od hrvatske po-

REZULTATI OBDUKCIJE

Pijan preticao u punoj brzini

Obdukcijom tijela stradalih mladića koji su u ponedjeljak veče stradali u saobraćajnoj nesreći u Tološima, utvrđeno je da je vozač “golfa 2” Ivan Tasić bio pod uticajem alkohola. To je, prema sumnjama policije, uz preticanje i brzu vožnju doprinijelo tragediji. U teškoj nesreći, osim Tasića, poginuli su i njegov brat od tetke S.R.(17) i saputnici u “mercedesu” Vladimir Saveljić i Vladimir Rubežić, dok su stariji brat S.R. - Strahinja Rešetar i Nikola Pejičić zadobili teške povrede. “Tasić koji je ‘golfom’ preticao ‘mercedes’, u momentu obdukcije, urađene dan kasnije, imao je 1,6 promila alkohola u krvi, a dva u urinu. Kako je analiza Tasićeve krvi i urina urađena dan nakon nesreće, pretpostavlja se da je količina alkohola u njegovom organizmu bila i veća u trenutku nezgode”, ispričao je izvor iz policije.

Vozač ‘‘golfa’’ bio pod dejstvom alkohola: Sa mjesta nesreće

Oba vozila su se kretala uporedo od Mareze prema centru grada, a tokom istrage došlo se do saznanja da je Tasić u pijanom stanju išao velikom brzinom i krenuo u preticanje “mercedesa” čiji je vozač, po svemu sudeći, takođe, išao velikom brzinom, ne želeći da ih propusti. Kada su izašli iz blage krivine, došlo je do stravičog sudara. Obdukcioni nalaz potvrdio je i navode prijatelja po-

ginulih mladića iz “mercedesa” da je automobilom upravljao Vladimir Saveljić, a ne Vladimir Rubežić, saznaju Dnevne novine od izvora u policiji. Isti sagovornik objasnio je da se u prvim trenucima nesreće, na osnovu izjava očevidaca, vjerovalo da je za volanom “mercedesa” bio Rubežić, ali se vještačenjem njihovih povreda došlo do saznanja da je ipak vozio Saveljić. B.R.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2012.

ve slike analiziraju i iz Amerike licije nije dobio zapisnik, koji se odnosi na to Kalinićevo priznanje. “Tražio sam da mi dostave sve zapisnike, koje su sačinili prilikom njegovog ispitivanja, ali taj nijesam dobio”, kazao je on. Crnogorsko Tužilaštvo, koje je u posljednjih mjesec aktuelizovalo ovaj slučaj, ponovnim ispitivanjem pojedinih svjedoka, među kojima je bio i Delić, nije imalo šansu da se zvanično uvjeri u priznanje ovog Zemunca. Prema riječima upućenih, razlog je zakašnjela reakcija Tužilaštva, jer su se tek poslije nekoliko mjeseci, nakon što je Kalinić iz Hrvatske izručen Srbiji, obratili toj tužilačkoj organizaciji. Međutim, posrednim putem, Kalinić je odbio tu komunikaciju. Ubistvo Pejovića dogodilo se 11. avgusta 2008 godine, oko 17.45 časova. Pejović je tada stigao autobusom iz Nikšića u Budvu i sa trojicom prijatelja sjedio u popularnom budvanskom kafeu “Palma”. Dok su neobavezno ćaskali, prišao mu je maskirani ubi-

Bigović

DNK analiza u Visbadenu

Kalinić ništa ne priznaje: Sa mjesta ubistva

ca sa perikom na glavi i slamnatim šeširom, koji mu se kratko obratio: “Ovo ti je pozdrav iz Beograda”. Sasuo je u njega nekoliko metaka, a onda pobjegao pored diskoteke “Trokadero” odakle mu se izgubio trag. Pored ubistva Pejovića, po-

licijski i tužilački tim istražuje i likvidacije Kragujevčanina Ivana Šćepanovića, Podgoričanina Dragana Bećirovića i Pljevljaka Slavoljuba Mijatovića, kao i razboništvo na Cetinju u kojem je stradao mladi košarkaš Ljubo Jovanović.

Crnogorsko tužilaštvo forenzičarima iz Amerike i Njemačke uputilo na vještačenje prikupljene tragove u istragama za ubistva u Budvi

U pokušaju da se dođe do DNK ubice, tragovi krvi izuzeti u blizini mjesta ubistva biznismena Dragana Bećirovića, usmrćenog u Budvi 10. aprila 2011. godine, upućeni su na vještačenje u Visbaden. Tužilaštvo se odlučilo na taj korak nakon što je u danilovgradskom forenzičkom centru utvrđeno da je riječ o krvnoj grupi “B”, upoređivanoj sa više od 500 uzetih uzoraka. Analiza nije dala rezultate, mada nije i sigurno da li pronađene kapljice krvi uopšte i pripadaju ubici. Vještačeno je čak i oko 500 primjeraka pištolja “tetejac”. Inspektori su više puta kontrolisali sve telefonske pozive, koji su obavljeni te večeri u užem krugu naselja Golubovina. Policija je, nakon pregleda zapisa sa bezbjednosnih videosistema postavljenih na zgradama u okolini, kontrolisala nekoliko tipova vozila koja su im se učinila sumnjivim.

UBISTVO INSPEKTORA

Tehničke greške ponovo u predmetu Šćekić Nakon prošlonedjeljne objave presude kojom su Ljubo Bigović, Saša Boreta, Ljubo Vujadinović i Milan Šćekić osuđeni na 120 godina zatvora zbog ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, sudija Višeg suda u Podgorici Biljana Uskoković nastavila je sa greškama u ovom predmetu. Prilikom kucanja rješenja o produženju pritvora za optuženog Bigovića, pogrešno je napisala datum od kada se on nalazi u pritvoru, zbog čega je već napisana ispravka tog rješenja, saznaju Dnevne novine. Time je nastavljen trend tehničkih greški koje prate ovaj predmet, zbog čega se i suđenje odužilo na sedam godina, a sudije koje su ranije

sudile u ovom predmetu više ne pokrivaju sudijske funkcije. Sudija Uskoković je treća sudija koja izriče presudu ovoj grupi i pravi greške prilikom njene izrade. Prije nje to su uradili sudije Lazar Aković i Slava Vukčević, koji su ubrzo nakon objelodanjivanja tehničkih grešaka napustili sudijske funkcije. Ipak, greška sudije Uskoković, za razliku od grešaka njenih bivših kolega koji su, između ostalog, zaboravili da donesu rješenje o produženju pritvora i u presudu pogrešno unijeli krivična djela za koja se pojedini optuženi osuđuju, neće uticati na izrečenu presudu. Inspektor Šćekić ubijen je u noći 30. avgusta 2005. u dvorištu svoje kuće u podgoričkom naselju Tološi. Pre-

ma presudi, Milan Šćekić je u njega iz dva pištolja ispalio više hitaca, od čega su ga pogodila čak 19, nanoseći mu teške povrede od kojih je preminuo. Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović, koji ga je, prema navodima presude, doveo do inspektorove kuće i sačekao dok ovaj počini ubistvo, osuđeni su na po 30 godina zatvora, dok su zbog podstrekavanja na ubistvo na iste kazne osuđeni Saša Boreta i Ljubo Bigović. Zbog pokušaja reketiranja suvlasnika hotela “Splendid” Žarka Radulovića i podmetanja eksploziva na gradilište tog hotela, Alan Kožar osuđen je na šest godina i 10 mjeseci zatvora, što je već odležao u pritvoru za vrijeme trajanja sudskog postupka. S.K.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

16 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14.10.2012.

ZETA

Nova škola u Srpskoj Svečano otvaranje nove škole u gornjoj Zeti, umjesto u proslavu pretvorilo se u veliku zakusku, prisutnih mještana i nadležnih iz Ministarstva prosvjete i sporta na čelu sa ministrom Slavoljubom Migom Stijepovićem. Treba pohvaliti izgradnju škole, do koje djeca u kišnim danima mogu doći jedino u gumenim čizmama, jer su lokve na pojedinim mjestima na putu do škole duboke i više od deset centimetara. Pohvale, ipak, treba uputiti i organizatorima koji su umjesto detaljnog upoznavanja sa novom školom, sve prisutne pozvali u jednu veću učionicu i počastili ih alkoholnim i bezalkoholnim pićem kako i dolikuje, ali i roštiljem i raznim đakonijama. Najukusnija je bila piletina, sudeći prema tanjirima koji su za pet minuta od postavljanja bili prazni. Izjavu ministra Stijepovića niko od medija nije uspio dobiti, i to kako su se čule glasine u školi zbog izborne kampanje i škakljivih pitanja koja bi mu bila postavljena. Srećnici su na primjer dobili fotografiju za

Iako kreću sa sličnim potencijalom, djeca zbog različitih uslova u školama neće imati iste šanse za uspjeh

uspomenu i dugo sjećanje na taj svečani događaj i posjetu ministra toj školi. Sve pohvale treba odati i za uređenost škole, pa je zbog dolaska mi-

nistra ili zbog ljubavi prema državi bilo postavljeno devet zastava, a himnu osim razigrane dječice skoro da niko nije pjevao. N.D.L.

KONGRES

Fond finansirao osam implantanata Od 2008. kada je u Crnoj Gori ugrađen prvi do danas, o trošku Fonda je ugrađeno osam kohlearnih implanta djeci uzrasta pet do 10 godina, a za ovu godinu je obezbijeđeno još osam po cijeni od 15.000 eura, kazao je juče direktor Fonda dr Kenan Hrapović otvarajući X Balkanski Kongres slušnih implantata i pomagala visoke tehnologije u Budvi.

“Uvođenjem novih procedura i primjenom jedne od najsavremenijih intervencija u medicini pomažemo najmlađoj populaciji, a osim nabavke implanta Fond je obezbijedio i sredstva za rehabilitacije te djece u Institutu za bolesti djece u Podgorici i u Zavodu za školstvo i rehabilitaciju djece ometene u govoru i sluhu u Kotoru”, kazao je Hrapović i do-

dao da rehabilitacija traju oko dvije godine i košta od 10 do 15 hiljada eura po osobi. Organizator Kongresa na kojem učestvuje 70 stručnjaka iz te oblasti iz Turske, Grčke, Rumunije, Litvanije, Austrije, Hrvatske, federacije BIH i Republike Srpske, Srbije, Makedonije, Slovenije i Crne Gore, je bolnica “Danilo I” sa Cetinja. J.V.Đ.

Nešto manje od 7.000 prvaka upisano je ove godine u neku od 166 crnogorskih škola. Uzrasta su od pet i po do šest godina i međusobno se mnogo ne razlikuju. Dijele velike snove o budućnosti, sklapaju nova drugarstva od kojih će neka biti za cijeli život. Navikavaju se na školske obaveze. Neki od njih su i prije škole naučili da čitaju, dok će drugi i to ubrzo savladati. Neke predmete su odmah zavoljeli, a i simpatije prema učiteljicama su različite. Njihovi odgovori otkrivaju koliko su slični, možemo reći da su sada svi isti, ali je pitanje hoće li imati jednak tretman na kraju osnovnog, obaveznog školovanja, jer

im nijesu osigurani isti uslovi. Dok su mnoge škole u Crnoj Gori potpuno opremljene, brojne u prigradskim i seoskim naseljima nemaju elementarne uslove za rad. Važnost jednakosti u školovanju istaknuta je i u Ustavu, pa se prva odredba odnosi upravo na to. Član 75 garantuje pravo na školovanje pod jednakim uslovima. Problem je, svakako, najizraženiji na sjeveru, gdje u nekim školama nedostaje adekvatno grijanje, pa se tokom zime u pećima nalažu drva. Mnogi će cijelo školovanje provesti u školi bez kabineta fizike, hemije...O kompjuterima, da ne govorimo. Fiskulturne sale su nedostupne gotovo svim prva-

TODOR BEKO

HERCEG NOVI

NATO

DONACIJA

Kinezi donirali 1.500 računara Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović i ambasador Kine Ži Žaolin potpisali su juče sporazum o donaciji 1.500 računara najnovije tehnologije namijenjenih školama u Crnoj Gori čime je zaokružen sporazum o privrednotehničkoj saradnji potpisan u junu prošle godine, a koji podrazumijeva milion eura bespovratne pomoći Republike Kine namijenjene realizaciji projekta Nacionalni PC program.

Prvaci i samo p ŠKOLA

“Računari će biti dominantno distribuirani djeci školskog uzrasta u nerazvijenim područjima, čiji roditelji nijesu bili u mogućnosti da im to obezbijede. Dio će biti podijeljen i pojedincima, ustanovama i socijalnim grupama koje do sada nijesu bile u prilici da koriste računare”, kazao je Lazović i pojasnio da donacija podrazumijeva 670 desktop, 680 laptop i oko 150 tablet računara. J.V.Đ.

Kvalitet po standardima Sertifikate za proizvode kodifikovane po NATO standardima, koji su neophodan uslov kvaliteta bez kojeg je nemoguće izaći na odbrambeno tržište, izvršnim direktorima kompanija Tara, 13. jul Plantaže i Mesopromet Franca uručila je ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić. “Crna Gora je izabrala NATO sistem kodifikacije kao jedan od svojih partnerskih ciljeva, s namjerom da osigura neprekidnost, sigurnost i brzinu u snabdijevanju vojnom opremom i rezervnim djelovima”, kazala je Đurišić. J.V.Đ.

HERCEG NOVI - Todor Beko učenik I 2 razreda Osnovne škole “Dašo Pavičić” kaže da mu se u školi najviše sviđa odmor i to “Veliki”. Danilo Ogurlić mu je najbolji drug. Dopao mu se odmah čim su se upoznali, jer ima lijepo ime. “Na pitanje koliko ima učenika u njegovom razredu Todor odgovara. “Ne znam, puno, ima više dječaka, nijesmo mirni pa je gužva, ne mogu da ih prebrojim”. Todor kaže da bi volio kad poraste da bude džudista. “Više volim da se igram, nego da učim”, kaže Todor. Omiljeni dan u školi mu je petak, jer nakon toga je vikend i predstoje dva dana odmora. S.M.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 17

SUBOTA I NEDJELJA, 13. i 14.10.2012.

isti, ali 2012. prvog dana A GENERACIJ

cima, ali će u boljim školama makar u četvrtom razredu doći na red, da na vrijeme pokažu sportski talenat. Mnoge od malih škola nemaju ni dvorište u kojima bi se mogli igrati bez opasnosti. U ovom tekstu ne možemo vam, kao što smo namjeravali, činjenicama pokazati razlike među školama, a time i đacima, jer iz Ministarstva prosvjete i sporta već tri sedmice ne stižu odgovori na vrlo jednostavna pitanja. Kako su nam u više navrata kazali, potrebno je oformiti stručni tim ljudi koji bi se pozabavio odgovaranjem na ta pitanja, za šta oni, kako je rečeno, baš i nemaju vremena. Ne bi nas iznenadilo da tim, okupljen da odgovori na pitanja novinara, bude posebno plaćen za posao koji bi inače trebali da obavljaju. Do daljnjeg, sadašnje školarce, one buduće, kao i njihove roditelje, očekuje činjenica da njihova djeca, iako ista, zbog uslova u školama, neće imati iste šanse za uspjeh.

BALŠA RABRENOVIĆ

LUKA MIJANOVIĆ

CETINJE

CETINJE - Prvak Osnovne škole “Njegoš” sa Cetinja, Luka Mijanović kaže za DN da mu se dopada da bude u školi u kojoj se druži sa Petrom, Matijom, Simonom, Ivom, Ninom.... i sa svim drugarima iz odjeljenja koje ima 22 učenika. Luka posebno voli fizičko, matematiku i engleski jezik, a kada završi školu htio bi da bude bankar ili učitelj. Bankar jer jer mu se sviđa banka u kojoj je bio kod čika Bora, a učitelj da bi učio djecu. M.Z.

MOJKOVAC

MOJKOVAC – Balša Rabrenović ima šest i po godina i učenik je prvog razreda Osnovne škole “Aleksa Đilas – Bećo” u Mojkovcu. Učiteljica mu se zove Milodarka Rabrenović, i kako kaže, dobra je za njega i njegove školske drugare. U njegovom odjeljenju ima 20 učenika. Najbolji drug mu je Radoš, a omiljeni predmet mu je matematika. “Kad porastem želim da se bavim sa dva posla da vozim avion i brod. Sviđa mi se zato što volim da letim kao ptica koja ima krila. V.B.

TARA LEKOVIĆ

PLJEVLJA

PLJEVLJA - Šestogodišnja Tara Leković pošla je ovog septembra u prvi razred. Nastavu pohađa u Đurđevića Tari, u područnom odjeljenju Osnovne škole “Dušan Ivović” sa Kosanice, tri kilometra daleko od kuće. Zbog udaljenosti od kuće, do škole je vozi otac automobilom. U razredu ima osam učenika, a najviše se druži sa drugaricom Slađom. Voli da uči i da igra fudbal. Škola nema fiskulturnu salu, pa nastavu fizičkog, dok to vrijeme dozvoljava, Tara i njeni drugari imaju na poligonu. Kad poraste, željela bi da bude doktorica, jer joj se taj poziv “najviše sviđa i zato što želi da pomaže ljudima”. D.K.

PETAR MUGOŠA

PODGORICA

PODGORICA – Petar Mugoša ima pet godina i krenuo je u prvi razred Osnovne škole “Radojica Perović” u Podgorici. Kaže da se brzo privikao na školu, upoznao nove drugare, a zavolio je i učiteljicu Bojanu. Na pitanje koliko ima učenika u njegovom razredu, rekao je 32, ali da ne zna ima li više dječaka ili djevojčica, jer ih je puno. Petar je počeo da trenira fudbal, koji je odmah zavolio, pa bi želio da postane fudbaler. “Volio bih da igram u Crvenu Stijenu, a onda u Barselonu”, rekao je Petar. M.Ne.

MINA LEKIĆ

BERANE

BERANE - Mina Lekić, učenica Osnovne škole “Vukašin Radunović” iz Berana, ima pet godina i pohađa prvi razred. Mina je rekla da joj se sviđa njena učiteljica Ana i da kad poraste, hoće da bude isto kao i ona. Ona voli sve drugare i drugarice iz odjeljenja, ali najbolja drugarica joj je Darija. Do škole dolazi sa tatom, ali ipak najviše voli kad je vode tetka i baka, jer joj one kupuju igračke, bojice i slatkiše. “Najviše volim da me tetka i baka vode, jer mi uvijek kupe nešto. Ne volim da me vodi deda, jer nikad nema para da mi nešto kupi”, kaže Mina. M.T.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Aktuelno 19

SUBOTA i NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

Gotovo svi hotelijeri krađe doživljavaju kao uobičajeni dio posla i sa razumijevanjem kažu da se vjerovatno radi o odnošenju suvenira koji će te goste podsjećati na lijepe trenutke provedene u hotelu

Kradu i bogati i siromašni TURIZAM

Gosti iz crnogorskih hotela uzimaju čaše, bade-mantile, sijalice i daljinske

Ekipa Dnevnih novina

a gosti za uspomenu iz Crne Gore, kada dođu na ljetnji ili zimski odmor, ne nose magnete, majice za natpisima “Montenegro” i ostale autentične suvenire, potvrđuju iskustva domaćih hotelijera, čiji inventar često bude “olakšan” za nekoliko papuča, bade-mantila, budilnika i daljinskih upravljača. Krađa hotelijere godišnje može koštati i do tri hiljade eura.

Dok su hotelijeri u Tivtu bili iznenađeni pitanjem Dnevnih novina da li turisti u njihovim hotelima kradu, i šta najčešće nedostaje nakon što se gost odjavi iz sobe, u barskim hotelima se iznenade ako gost nešto ne odnese za uspomenu iz hotela. Gostima, prema iskustvu barskih hotelijera, nije strano da sa sobom nose sve što nije, takoreći, fiksirano što potvrđuje direktor hotela “MD” u Šušnju Duško Mališić. “Daljinskih u sobama skoro da nemamo poslije sezone. Gosti nose peškire, čaše, posteljinu, čak i sijalice. Vrhunac je bio kad smo otkrili da su glomazno duplo ćebe smotali i sakrili u torbe. Možda bi se moglo očekivati da to rade siromašniji gosti, ali nije tako, kradu svi, bez razlike. Nije tu bitan socijalni status”, zaključio je Mališić. Iz hotela “Princess” gosti, kako su kazali, najviše vole da odnesu peškire, što je, kako su sa-

opštili, kod njih redovna pojava. Krade se i u hotelima duž hercegnovske rivijere, pa direktor hotela “Plaža” Dragan Spalević ističe da se u njihovom hotelu pretežno krade pribor za jelo, poput viljuški, noževa i kašika, kao i peškiri. I turisti koji borave u Budvi iz tog grada kao suvenir nose peškire, čaše, bade-mantile, piće iz mini bara, alarm sat, pa čak i posteljinu. Kako navode u hotelskoj grupi “Budvanska rivijera”, gosti vole da odnesu “uspomenu”. “Dešava se da gosti odnesu peškire, male sapune koji su u kupatilu. Isto tako, uzimaju piće iz barova koji se nalaze u sobama i apartmanima, jer misle da je to besplatno, pa bude negodovanja kada im se kaže da to treba da plate. Dešava se da uzimaju i alarm sat, koji je u sobi i da ga odnesu”, navode u toj hotelskoj grupi. Gosti nose čaše i bade mantile i iz “Splendi-

Stvari koje najviše nestaju iz hotelskih soba 1. Kape za tuširanje, sapuni 2. Peškir 3. Daljinski 4. Bade-mantil 5. Budilnik 6. Posteljina 7. Sijalice 8. Ćebe 9. Pribor za jelo 10. Piće iz mini bara

da”, dok iz hotela “The Queen of Montenegro” neki gosti odnesu čak i posteljinu. “Često se dešava da gosti odnesu peškire, piće iz barova, pa, eto i posteljinu. Najčešće pojave tog tipa dešavaju se kada imamo Italijane u hotelu, ono vole da odnesu neke od ovih stvari”, navode u ovom hotelu. Sa druge strane, u jedinom bjelopoljskom hotelu “Bijela rada” kako tvrde zaposleni u ovom hotelu nije čest slučaj da nestaje hotelski inventar. Ipak, vlasnik jednog bjelopoljskog restorana koji nudi sobe za prenoćište kaže da stvari poput kape za tuširanje ili pakovanja sapuna i peškiri najviše nestaju kada imaju grupu tu-

rista. On je kazao i da se uglavnom radi o ljudima iz naše zemlje. Iz hotela “Bjanka”, makar prema riječima zaposlenih, gosti nikad ne “čiste” sobe, dok iz žabljačke “Planinke” nestaje sitni asesoar, koji često bude i vraćen, kazali su DN iz tog hotela. Sa druge strane vlasnici podgoričkih hotela tvrde da gosti ne odnose stvari iz soba u kojima borave, te da nemaju zamjerki na ponašanje turista koji u njima borave. Gotovo svi hotelijeri krađe doživljavaju kao uobičajeni dio posla i sa razumijevanjem kažu da se vjerovatno radi o “odnošenju suvenira koji će te goste podsjećati na lijepe trenutke provedene u hotelu”.

Sitnica po sitnica hotelijere košta 3.000 eura Sitnica po sitnica, koju svaki gost kad izađe iz hotela uzme “za uspomenu” crnogorske hotelijere može godišnje prilično da košta. Dok većina smatra da je za njih ta cifra zanemarljiva, direktor hotela “MD” u Šušnju Duško Mališić, smatra da se na krjau godine “nakupi dosta za plaćanje, odnosno nabavku nestalog”, ne želeći pa precizira o kojoj je cifri riječ. Sa druge strane, Dragan Spalević direktor hercegnovskog hotela “Plaža” bio je konkretniji. “Čak i to može da zavisi od klijentele i cjelokupne sezone, odnosno broja gostiju. Kada se radi o troškovima, oni iznose, dvije do tri hiljade eura na godišnjem nivou”, naveo je Spalević.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

20 Globus

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14.10.2012.

● FOTO priča

PRIZNANJE

Golotinjom protiv štednje

ATINA - Iako je Evropska Unija juče primila Nobelovu nagradu za mir, u pojedinim djelovima Evrope nezadovoljstvo i građanski nemiri postali su način života. Na slici se vidi goli demonstrant koji trči ispred zgrade grčkog parlamenta tokom protesta protiv posjete njemačke kancelarke Angele Merkel. Njena posjeta u utorak izazvala je veliko negodovanje grčkog naroda, koji su se, uprkos zabrani protesta, okupili na centralnim trgovima Atine, kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo zbog dolaska njemačke liderke. Mnogi Grci Merkelovu smatraju glavnim krivcem za bolne mjere štednje koje su se morale sprovesti kako bi Grčkoj bili odobreni finansijski paketi pomoći vrijedni oko 200 milijardi eura.

Evropsko Nobel za mir OSLO - Nobelova nagrada za mir ove godine dodijeljena je Evropskoj uniji zbog šest decenija posvećenih unapređivanju mira i pomirenja, demokratije i ljudskih prava u Evropi, saopšteno je iz norveškog Nobelovog komiteta. “Prijem Hrvatske sljedeće godine, otvaranje pregovora o članstvu sa Crnom Gorom i davanje statusa kandidata Srbiji osnažilo je proces pomirenja na Balkanu”, naveo je Komitet kao jedan od razloga za dodjelu priznanja Uniji. Dodaje se da je posljednjih decenija potencijalno članstvo Turske, takođe, unaprijedilo demokratiju i ljudska prava u toj zemlji. U saopštenju se navodi i to da Unija sada prolazi kroz velike ekonomske teškoće i socijalne nemire, ali da se Nobelov komitet “želi fokusirati na ono što vidi kao najvažniji rezultat EU: uspješnu borbu za mir i pomirenje”.

BROJKE

Šest milijardi pretplata za mobilne telefone NJUJORK - U svijetu danas ima gotovo isto toliko pretplata na mobilne telefone koliko i stanovnika, objavila je Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU). Krajem 2011. godine bilo je oko šest milijardi pretplata na mobilne telefone, odnosno po jedna na 86 od 100 stanovnika planete, prenosi AP. Samo je u Kini registrovano oko milijardu pretplata za mobilne telefone, a tu brojku će, kako se predviđa, Indija dostići tokom ove godine. ITU takođe saopštava da je krajem prošle godine u svijetu bilo 2,3 milijarde korisnika interneta, odnosno svaki treći od oko sedam milijardi stanovnika planete, s tim što u tome postoji veliki disparitet između bogatih i siromašnih

zemalja. Naime, 76 odsto korisnika interneta živi u bogatijim, industrijalizovanim državama, a samo 24 odsto u siromašnijim zemljama u razvoju.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Globus 21

SUBOTA I NEDJELJA, 13. i 14.10.2012.

NOVA VERZIJA

Lejdi Di ubijena u kolima hitne pomoći?

oj uniji Nobelova za mir Nobel nagrada Peace Prize

Američki tabloid Gloub tvrdi da ima nove dokaze o Dajaninoj smrti

The Nobel Peace Prize hasza been Nobelova nagrada za mir 2012. awardeddodijeljena to the European Union, godinu je Evropskoj which “for"već overšest six decades uniji, koja decenija contributed the advancement doprinosito unapređenju mira iof peace and reconciliation, pomirenja, demokratijedemocracy i ljudskih Nobelove nagrade za mir and human rights in Europe” prava u Evropi".

RECENT LAUREATES 2011:Ellen Elen Johnson Džonson Sirleaf Sirlif, Liberija Liberia 2011 Leymah Gbowee Liberia Lejma Gbovi, Liberija Tawakkul Karman Tavakul Karman, Jemen Yemen 2010:Liu LiuXiaobo Ksiaobo, Kina 2010 China 2009:Barack Barak Obama, 2009 ObamaSAD U.S. 2008:Martti Marti Ahtisari, 2008 AhtisaariFinska Finland 2007: Međunarodni odborPanel za klimatske on 2007 Intergovernmental Climate Change promjene i Al Gor, SAD / Al Gore 2006:Muhammad Muhamad Jonus, Bangladeš i 2006 Yunus / Grameen Gramen banka, Bank BangladešBangladesh 2005:International MeđunarodnaAtomic agencijaEnergy za atomsku 2005 Agency / Mohamed ElBaradei energiju i Muhamed El Baradej, Egipat 2004: Vangari Matai, Kenija Kenya 2004 Wangari Mathai 2003 EbadiIran Iran 2003:Shirin Širin Ebadi, Source: Izvor: Nobelprize.org Nobelprize.org

Kao jedan od razloga ovakve odluke Nobelov komitet naveo je i ulogu EU u osnaživanju procesa pomirenja na Balkanu

NJUJORK - “Princeza Dajana ubijena je u kolima hitne pomoći”, glasi naslovna strana američkog tabloida Gloub, koji u novom broju tvrdi da posjeduje nove dokaze o smrti britanske princeze. Iako je prošlo 15 godina od smrti lejdi Di, još kolaju brojne glasine o zavjeri protiv bivše supruge princa Čarlsa, u koje su obično uključene britanska kraljevska porodica i tajna služba. Posljednju u nizu lansirao je magazin Gloub, koji tvrdi da je princeza likvidirana u kolima hitne pomoći dok su je prevozili u bolnicu. Časopis negira zvaničnu verziju po kojoj ni Dajana, ni njen partner Dodi Al-Fajed nijesu bili vezani sigurnosnim pojasom u trenutku saobraćajne nesreće. List navodi da je princeza preživjela sudar u pariskom tunelu, ali da je kasnije ubijena u ambulantnim kolima. Gloub tvrdi da ima dokaze koji potvrđuju tezu o ubistvu i koji će jednom zauvijek riješiti “misteriju Dajanine smrti”. Princeza Dajana izgubila je život u saobraćajnoj nesreći u pariskom tunelu Alma 31. avgusta 1997. godine.

AFERA

Preko veze na Harvard Bračni par iz Hong Konga platio profesoru dva miliona dolara mita kako bi se njihovi sinovi upisali na prestižni američki univerzitet BOSTON - Jedan bračni par iz Hong Konga tužio je bivšeg harvardskog profesora da im je izvukao dva miliona dolara obećavajući da će im sinove upisati na Harvard, objavio u četvrtak dnevni list Boston gloub, ističući kako je to opomena za roditelje upletene u vrlo kompetitivni “rulet” upisa na fakultete u SAD. “Kada je riječ o primanju na fakultet, garancije nema i tačka. Ako vam neko kaže da vas može ubaciti na Harvard, to je prevara”, izjavio je za list Mark Kantrovic, stručnjak za finansiranje i planiranje studija iz Krenberija u Pensilvaniji. Džerald i Lili Šou, oboje stanovnici Kine, u svo-

joj tužbi podnesenoj 2010. okružnom sudu u Bostonu kažu da su profesoru Marku Zimniju platili 2.000.000 dolara na temelju obećanja da će njihova dva sina da upiše na elitni američki koledž, po mogućnosti na Harvard. Supružnici Šou u tužbi takođe tvrde kako im je Zimni rekao da će pomoći oko uplate njihovih donacija drugim elitnim fakultetima, zaobilazeći navodni rasizam protiv azijskih donatora. Supružnici Šou optužuju Zimnija za prevaru, kršenje ugovora i neopravdano bogaćenje i žele da im vrati njihove milione. Zimni je negirao optužbe, a tužba bi trebalo da bude prebačena na savezni sud i u novem-

bru se očekuje prvo ročište, piše bostonski list. Dok je slučaj Šou ekstreman, Kantrovic kaže da roditelji širom SAD troše velike svote novca u nastojanju da djecu upišu na vodeće univerzitete, plaćajući savjetnike koji im pomažu u pripremi za polaganje ispita i pisanje eseja potrebnih za prijavu na fakultete. Prošle godine je Harvard prihvatio samo 6,2 odsto od 34.950 prijavljenih za upis, prema pisanju studentskog lista Harvard krimson. Harvard je imao najnižu upisnu stopu u tzv. Ajvi ligi - grupi od osam elitnih univerziteta na sjeveroistoku SAD, ispod Kolumbije sa 6,9 odsto i Jejla sa 7,35 odsto upisanih.

Univerzitet Harvard

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Osvrt 23

SUBOTA i NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

OSVRT

sedmični pregled u 5 minuta - najvažniji događaji iz zemlje i svijeta NOVA PIJACA

TRAGEDIJA

VIŠI SUD

SKOK IZ SVEMIRA

IZBORNA KAMPANJA

Bazar čekali 30 godina

Poginula četiri mladića

Jak vjetar odgodio skok

Obama kiksao u debati

Godinu prije roka gradonačelnik Miomir Mugoša otvorio je Bazar u Podgorici iako još nije završen. U objektu u Bloku 5 radi zelena pijaca, na koju su izmještene tezge sa Male pijace, koja će biti srušena do kraja mjeseca. Tu je i hipermarket Voli, Buzz kafe i podzemna garaža. U planu je da se za naredna dva mjeseca završe radovi i otvore butici na prvom spratu, a Bazar će imati i dječji zabavni centar sa igraonicom. Inače, stanovnici u kraju Preko Morače su čekali čak tri decenije na obećani bazar.

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila početkom sedmice u Podgorici poginula su četiri mladića. Život su izgubili Ivan Tasić (20), maloljetni Stefan Rešetar (17), Vladimir Rubežić (23) i Vladimir Saveljić (21). Dvije osobe su teže povrijeđene, Nikola Pejičić i Strahinja Rešetar. Težak udes se dogodio na putu od Tološa ka Marezi, gdje su se sudarili “golf 2” i “mercedes”, koji su se, prema tvrdnjama očevidaca, kretali velikom brzinom. Tasić, koji je vozio “golfa 2”, bio je u alkoholisanom stanju.

Za ubice 120 godina zatvora

Istorijski skok iz svemira austrijskog padobranca Feliksa Bumgartnera, koji je trebalo da se održi u utorak, odgođen je zbog loših vremenskih uslova za nedjelju. On je trebalo da uzleti do startosfere uz pomoć helijumskog balona, te da skoči sa visine od 36.576 metara. U pustinju na jugoistoku Novog Meksika je trebalo da “slobodno padne”, a ovaj poduhvat je planirao pet godina. Bumgartner je skokom želio da postavi novi svjetski rekord i nadmaši rekord Džoa Kitingera iz 1960. godine, koji je skočio sa visine od 31 kilometar.

Obama je zbog razočaravajućeg nastupa u debati sa Mitom Romnijem izgubio pet odsto prednosti na nacionalnom nivou koju je imao. Na to ukazuje Galupovo istraživanje, prema kojem je predsjednička trka sada postala potpuno neizvjesna. Sedamdeset dva odsto ispitanika smatra da je Romni imao bolji nastup od Obame, pa čak i među demokratama postoji većinsko mišljenje o uspješnijem nastupu republikanskog predsjedničkog kandidata. Obamini savjetnici su takođe razočarani u njegov nastup. Predsjednički izbori u SAD su 6. novembra.

Trećom presudom Viši sud opet je osudio četvoricu optuženih za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića. Iako je Apelacioni sud dva puta ukinuo presude, nakon sedam godina od tada su Ljubo Bigović, Saša Boreta, Melan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović ponovo osuđeni na kazne po 30 godina robije. Oni su ubili Šćekića 2005. jer su se plašili da će biti otkriveni kao organizatori bombaškog napada na gradilište hotela Splendid. Advokati odbrane vjeruju da će ih Apelacioni sud osloboditi.

BLOG

Da li je rezultat izbora upozorenje? Consigliere BiH

Japanac Šinja Jamanaka i Britanac Džon B. Gurdon dobitnici su Nobelove nagrade za medicinu za svoj pionirski rad na matičnim ćelijama. Oni su dobili nagradu za “otkriće da zrele ćelije mogu da budu reprogramirane kako bi postale pluripotentne”. Nobelove nagrade dodjeljuju se od 1901. godine

Šta nas čeka sljedeće dvije godine? Po meni, postoje dva scenarija. Prvi, manje logičan, jeste taj da SNSD i njegovi sateliti, zajedno sa faraonom, sultanom, kako god hoćete da ga nazovete, Miloradom Dodikom, stave prst na čelo i kažu sebi “pa očigledno ovaj narod nije toliko stado ovaca kakvim smo ga držali, očigledno da znaju da saberu dva i dva i da uvide da neke stvari koje smo radili nijesu legle narodu onako kako smo mi mislili”. Sljedeći korak bio bi taj da se SNSD reformiše, da protjera tajkune iz svojih redova i uvidi da se ne može funkcionisati tako da se ima više članova stranke (i zaposlenih u državnim preduzećima) nego glasova na izborima. Međutim, ovaj scenario je vjerovatan kao i održavanje Zimskih olimpijskih igara 2034. godine u Najrobiju ili Kartumu. Problem SN-

SD-a je što se na čelu te stranke nalazi najveći tajkun. Zato ćemo preći na drugi scenario. U strahu od mogućeg pada sa vlasti, očekuje nas dvije godine neviđene pljačke, nesnosno bezobzirnih i neodgovornih uzimanja kredita, privatizacija ovo malo jada što je ostalo, povećanja nameta svih vrsta i dodatnog zapošljavanja kadrova u državne firme u jalovom pokušaju da se dodatni broj ljudi veže za stranku i da se tako obezbijedi novi broj vjernih glasača. Osnovni problem jeste korupcija, taj parazit, taj kancer koji proždire sve. Tek kad neko iz vlasti za svoja zlodjela (koja bih mogao da uporedim sa najgorim zločinima protiv čovječnosti, jer se drugačije ne može opisati šta vlast radi ovom narodu) bude odgovarao, i to ozbiljno, glavom, pred nekim prijekim sudom mase koja se skupila i rekla dosta (vidjeti pod Čaušesku), i tek kad svaki kandidat koji se bude kandidovao na nekim sljedećim izborima bude u glavi

imao sliku svog prethodnika koji je zbog krađe, korupcije, bahatosti i nepotizma završio na nekoj banderi, tek tada ćemo moći da se nadamo da je uvođenje demokratije kod nas imalo smisla. Dosta je bilo političara koji misle da su otkrili toplu vodu time što su shvatili da se vlast može zloupotrijebiti u korist ličnog interesa - to su znali mnogi, ali je zbog toga giljotina radila sva-

kodnevno u Francuskoj šest godina. Ali, to se dešavalo prije dva i kusur vijeka. Da li smo dovoljno pametni da sami odlučujemo o svojoj sudbini, sad je vrijeme da vidimo. Ako nismo, onda izbore i predstavničku demokratiju i nije trebalo prezentovati ovom narodu. Bolje od feudalizma i nismo zaslužili, mada i ne znam kako ovo stanje u kom smo sada drukčije i da nazovem.

Pratite nas na twitteru

24 Reportaže

@dnovine

SUBOTA i NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

Spomenar

Velike livade još sanjaju avione Aerodrom koji je Bar imao početkom prošlog vijeka pamte još samo stariji mještani, ostalo je priča Željko Milović

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Reportaže 25

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2012.

Aeromitingu u Baru prisustvovalo je mnogo ljudi

Od Bara do Beograda za 700 dinara U crnogorskoj i srpskoj štampi objavljen je 1940. godine red vožnje na liniji Beograd-Bar, via Podgorica. Polazak iz glavnog grada Srbije bio je u 9 sati, dolazak u Podgoricu u 10:15, odlazak za Bar u 10:25, gdje se slijetanje očekivalo oko 10:40. Let u suprotnom pravcu je bio u 10:50, dolazak u Podgoricu u 11:05, odlazak u 11:30, i dolazak u Beograd u 12:45. Karta od Bara do Beograda ili obratno koštala je 700 dinara (sa popustom samo 393), a na liniji Podgorica-Bar ili obratno 150, sa popustom 80 dinara.

Gradska muzika koja je zabavljala okuprljene i pozdravila dolazak prvog aviona u Bar

idiš li tamo, iza žice, onu ledinu i nabacanu zemlju na njoj, tamo gdje je ono žbunje, e tu su ti bile Velike livade, mjesto đe je prije rata u Baru podignut aerodrom. Svi koji smo živjeli na Pristanu tada, a i oni iz Šušanja, Polja, Zubaca, Bjeliša, ma i oni iz Starog Bara, nikad neće zaboraviti tih nekoliko godina dok su avioni slijetali. To je bila atrakcija za nas”, pokreće vremeplov Milo Vukčević,, ugledni barski gospodin u osmoj deceniji života, dok na ulazu u lučku zonu gledamo ka nekadašnjem Domu JNA i Zgradama Prvoborca. “Bio sam mali, ali pamtim dobro masu koja se slivala kod Darovih topola. Učestvovali su vojni i civilni avioni, a hidro-avioni Kraljevske mornarice su polijetali s mora. Na Velikim livadama napravljen je plato i podignuta tribina za zvanice. Nekoliko dana prije, Pristan je okićen zastavama, a na ulazu u aerodrom napravili su slavoluk”, sjeća se Vukčević. Novine su zapisale da je još od ranog jutra mnoštvo svijeta iz čitavog Crnogorskog primorja počelo da pristiže. Iz svih krajeva barske opštine, u narodnim nošnjama ili “građanski” obučeni, dolazili su mještani, a bilo je i delegacija iz Hercegovine i Albanije. Oko 8:30, uz oduševljenje mase, koja ih je pozdravljala ovacijama, pojavili su se nad Barom avioni, a u luku su uplovili brodovi Kraljevske mornarice. Kružeći nad aerodromom, avioni su napravili veliki kraljev monogram, na šta je “odgovoreno” sviranjem i pjevanjem himne. “Avioni su pravili u vaz-

Milo Vukčević iz vremena kada su u Bar slijetali avioni

duhu razne akrobacije i lupinge, prelijetanje i prestrojavanje, a skakanje s padobranima je najviše zainteresovalo sve nas okupljene. Pjevala su barska pjevačka društva, bilo ih je nekoliko, a građane i goste je zabavljala čuvena barska bleh muzika, kojom smo se svi ponosili. Po podne je i publika dobila priliku da leti. To se nama, najmlađima, činilo kao nešto što se samo u snu može doživjeti. Nevjerovatna atrakcija”, kaže Vukčević. Zvanični cilj aero-mitinga bio je da se dokaže mogućnost komercijalnog korišćenja aerodroma u Baru, što je dugo bilo predmetom rasprave u krugovima bliskim tadašnjoj vlasti. Uspješna generalna proba rezultirala je pokretanjem vazdušne linije Bar-Beograd, ali tek pet godina kasnije. Avionsku liniju na sebe je preuzeo “Aeroput”, jedna od

najčuvenijih evropskih vazdušnih kompanija toga doba. U tridesetim su pokrenuli redovne linije od Beograda do Graca, Beča, Soluna, Skoplja, Sofije i Budimpešte, a 1938. ta linija je produžena do Tirane. U vrijeme pokretanja linije ka Baru, “Aeroput” je uspostavio i avionsku vezu sa Varšavom, Pragom, Parizom, Londonom, Amsterdamom, Minhenom i Berlinom. Najatraktivnije su bile sezonske ture za one sa dubokim džepom do Dubrovnika, Venecije, Milana i Torina, a linija ka Crnogorskom primorju trebala je da bude mini-pandan ovakvim letovima. Prvi avioni na turi Beograd – Podgorica – Bar poletjeli su u redovnoj liniji 5. avgusta 1940. godine. Dva aviona marke “Spartan Cruiser” i “Lockheed – Elektra 10”, kojim su upravljali šef pilota “Aeroputa” čuveni Vladimir Striževski i inž. Dimčović, puna putnika i dopisnika beogradskih listova i domaće štampe, sletjeli su ujutro oko devet sati na barski aerodrom. Dočekala ih je oduševljena svjetina, državni, politički, religijski i privredni vrh

Bara i južne Crne Gore. U prvom avionu bio je i novinar tadašnjeg nedjeljnog cetinjskog lista “Zetski glasnik”. Ovako je opisao putovanje od glavnog grada Zetske banovine do mora: “Let od Podgorice je trajao nepunih 15 minuta. Slike su se brzo mijenjale, rastojanje je bilo toliko malo, a brzina aviona toliko velika da putnik skoro nije u stanju da pogledne lijevo i desno, već avion klizi po novom barskom aerodromu. Aerodrom je dobro uređen i potpuno osposobljen za sletanje i uzletanje, a za ovu zgodu je bio još i ukrašen zelenilom i zastavama, kao uostalom i sve kuće Starog i Novog Bara. Za ovaj let i svečano otvaranje vazdušne linije vladalo je danima veliko interesovanje, pa nije ni čudo, što je bana Krstića i ostale goste dočekalo preko hiljadu lica. Uz pucanje prangija, usklike i uz zvuke Barske muzike, gosti su pozdravljeni pri dolasku lijepim i oduševljenim maifestacijama”. Saobraćajna veza sa primorjem bila je zamišljena kao idealna za bogati sloj beogradskog javnog i privred-

nog života koji bi njome dolazio na ljetovanje, ali su pokretači računali i na privrednike i trgovce koji su imali zastupništva firmi na Crnogorskom primorju. “Elegantna beogradska buržoazija je jednom nedjeljno slijetala avionom u Bar iskupaju se i avionom ponovo za Beograd. Od tadašnjeg hotela ‘Dekleva’ do Pristana uz plažu su bile poređane kabine za presvlačenje, sandoline su davane na taksu, a mi mlađi smo išli kod Jova Jovanovića da nam iznajmi biciklo za jedan dinar. Vozili bi se tako stazom pored Rikavca i gledali gospodu i dame kako uživaju na našem moru, znali su da nas zovu i nešto poklone”, pripovjeda Vukčević. Na ovoj liniji, osim početne višemjesečne euforije, nije bilo očekivanog broja putnika i drugog transporta, te je, kao nerentabilna, prilično brzo ukinuta. Njeno otvaranje, sem dokazane mogućnosti korišćenja aerodroma, nije bilo od većeg značaja za Bar i Crnogorsko primorje. Ubrzo je uslijedio i rat, i na elitistička putovanja iz Beograda na more niko više nije pomišljao.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

26 Kultura

SUBOTA i NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

IZLOŽBA

Stanićevo “Jedrenje na snovima” u Šangaju Djela crnogorskog umjetnika na turneji u Kini

Izložba slika “Jedrenje na snovima” jednog od najznačajnijih savremenih crnogorskih stvaralaca Voja Stanića, biće otvorena danas u 14 sati u Umjetničkom muzeju Lju Haisu u Šangaju. Postavku čini šezdesetak slika koje su prije mjesec dana predstavljene

i u Muzeju umjetnosti Kineskog milenijumskog spomenika u Pekingu, a ovi radovi prošle godine bili su izloženi i u Londonu i Rimu. Vojo Stanić rođen je 1924. godine u Podgorici. Diplomirao je vajarstvo na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, 1951. godi-

ne. Par godina kasnije odlazi u Herceg Novi, gdje i danas živi, i potpuno se posvećuje slikarstvu. Njegovo slikarstvo, kažu kritičari, spaja realno i irealno, s naglaskom na fantastičnost u kojoj sjedinjuje tradicije nadrealističkog slikarstva na tragu Magrita i De Kirika, umjetnost starih majstora i tradiciju pučke umjetnosti. U mnogome na to je uticao njegov put u Pariz 1958. godine kada se upoznaje sa nasljeđem nadrealista, kao i boravak u Rimu 1973. i 1974. godine, gdje će na svoj način doživjeti metafizičke slike De Kirika. Član je Crnogorske akademije nauke i umjetnosti. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za slikarski rad. Postavku koja će trajati do 21. oktobra, otvoriće ambasador Crne Gore u Kini Branko Perović. Izložba je organizovana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Narodne Republike Kine i Ministarstva kulture Crne Gore.

(kadrovska) politika

Rijalitiju nije mjesto u teatru

Zoran Đerić, dosadašnji direktor novosadskog pozorišta mladih, o aktuelnim potresima u tom teatru Isidora Radulović

akon što je jedan od najpopularnijih učesnika rijalitija “Farma” i “Veliki brat” Dragan Marinković Maca srpskim medijima saopštio da ga je prošla volja za direktorskim mjestom u novosadskom Pozorištu mladih i da neće biti v.d. direktora, ova goruća tema dobila je (privremeni) epilog. Dosadašnji direktor te ugledne institucije Zoran Đerić razloge za ovakva politička namještenja nalazi u želji vlasti da se teatar odrodi od svoje tradicije i suštine.

Izbor Dragana Marinkovića Mace na mjesto direktora Pozorišta mladih prije dva dana nije potvrđen na sjednici Skupštine Novog Sada, jer je on u saopštenju za javnost poručio da “ne želi dа bude direktor”. Njegova odluka je, kako kaže, odgovor na “sve što je o njemu izrečeno u posljednjih nekoliko dаnа” i zbog toga ne može da se prihvаti nove dužnosti. On navodi i da dok je sebe vidio u toj ulozi, nаrodu je, mаkаr i nа

momenаt, želio da “vrаti osmijeh” nа lice. “Od onih koji su inspirisаli, sprovodili i rаspirivаli bezočnu kаmpаnju kojа je protiv mene vođenа u gotovo svim medijimа očekujem dа mаkаr upolа toliko energije i resursа ulože u rаskrinkаvаnje ljudi koji su posljednjih godinа unesrećili ovu zemlju i pokrаli je, kаo i grаđаne Srbije. Mnogi od njih to i dаnаs nesmetаno čine”, obrazložio je Marinković svoju od-

bijenale teatra

“Lasice” i pozorišna debata u CNP Komad “Lasice” po tekstu Bojane Mijović, a u režiji Stevana Bodrože biće izveden večeras u 20 sati na Velikoj sceni CNP-a, u sklopu glavne selekcije Bijenala crnogorskog teatra. Debata na temu „Pozorišni trend: novi konteksti razmatranja i vrednovanja”, u okviru pratećeg programa Bijenala crnogorskog teatra, biće organizovana u Crnogorskom narodnom pozorištu u 17 sati. Učesnici debate su: Jelena Lužina, Anja Suša, Aleksandra Jovićević i Blaž Lukan. Ovaj program biće realizovan u saradnji sa časopisom „Gest“. Komad “Ludi od ljubavi” Sema Šeparda na programu je sjutra u 20 sati u Kraljevskom pozorištu Zetski dom, a opera Đakoma Pučinija “Sestra Anđelika”, u produkciji

Muzičke škole “Vida Matjan” iz Kotora, biće izvedena u Katoličkoj katedrali Sv. Ante u Tuzima sa početkom u 19 sati.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Kultura 27

SUBOTA i NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

Dragan Marinković Maca

luku, zаhvаljujući odbornicimа koji su ga za to mjesto predložili i Uprаvnom odboru ugledne institucije kulture. Oni su, kako kaže, prepoznаli njegovu iskrenu nаmjeru dа u rаd pozorištа unese “novi kvаlitet” i energiju kojа mu je prijeko potrebnа. Kao reference (za direktorsko mjesto), koje bi Pozorište mladih Novog Sada odvele “u boljitak”, Marinković, kojeg crnogorska (i veći dio regionalne javnosti) prepoznaje po učešću u rijaliti programu “Farma”, navodi diplomu nа Akаdemiji scenskih umetnosti u Sаrаjevu (gdje je bio student generаcije) i iskustvo stečeno u više od 50 teаtаrskih premijerа u ulozi glumcа i rediteljа. Osim toga, Novi Sаd mu je, kako kaže, “u srcu”. Dosadašnji direktor Pozorišta mladih Novog Sada Zoran Đerić ovu i slične kadrovske ideje u teatru, uz sve uvažavanje Marinkovićevog akademskog obrazovanja, smatra nedopustivim, jer je on, po njegovom mišljenju, neadekvatna ličnost za rukovodeće mjesto u bilo kom teatru. Aktuelnu priču o Marinkovićevom dolasku na čelo ovog teatra on naziva igrom sudbinama ljudi ko-

ji najviše ulažu u teatar. “Samo akademsko obrazovanje ili neka polazna osnova za direktorsko mjesto nijesu dovoljni, naročito ako se neko svojim javnim aktivnostima i angažovanjem u medijima direktno suprotstavlja suštini pozorišnog djelovanja, koje u svom opisu ima i oplemenjujući, edukativni karakter”, kaže Đerić, koji je u proteklih šest godina sa ansamblom novosadskog pozorišta mladih ostvario zapažene rezultate krunisane brojnim priznanjima. “Besmisleno je da o upravniku pozorišta odlučuje politička opcija, jer na kraju neka potpuno ‘lijeva’ varijanta dolazi da sruši ono što ste godinama gradili. Stalno sebi pokušavam da objasnim zašto se to dešava. Očigledno je da je ovdje riječ o sistemskom urušavanju vrijednosti na kojima pozorišna umjetnost počiva već više od hiljadu godina. Populizmu i uticajima iz rijalitija nije mjesto i teatru”, rekao je Đerić za Dnevne novine. On je kao producent predstave “Povodom Galeba” Borisa Liješevića sa ansamblom ovog teatra bio gost Bijenala crnogorskog teatra.

Đerić navodi da ljude iz samog pozorišta u Srbiji i regionu niko ništa ne pita, čime pozorište postaje samo predmet iživljavanja i manipulacije grupe ili pojedinaca. “Niko se ne usuđuje da problematizuje pitanja i odluke na sjednici Skupštine grada, svi se samo slažu. Opozicija je nemoćna, a često i ne pokušava da se suprotstavi vlasti. Ako dozvolimo da nam rijaliti uđe u teatar, od teatra neće ostati ništa”, kaže Đerić, navodeći da je mogućnost Marinkovićevog dolaska na čelo Pozorišta mladih izazvala ogroman revolt i nezadovoljstvo u ansamblu i među zaposlenima u toj kući.

Zoran Đerić

“Cilj je, očigledno, da se pokaže kako je teatar nebitan, da svako može da bude glumac, pozorišni reditelj ili upravnik teatra. Akademski, profesionalni teatar dovodi se u istu ravan sa amaterizmom i sa primitivizmom, a ulična scena ulazi na pozorišnu scenu”, kaže Zoran Đerić.

Književnost

Tolkinov kralj Artur uskoro Priča proslavljenog autora smještena je u drevnu Britaniju Dosad neobjavljena knjiga Dž. R. R. Tolkina o posljednjim danima vladavine kralja Artura biće objavljena u maju sljedeće godine. Priča o svijetu tame, vitezovima i princezama, magiji i izdajama, Dž. R. R. Tolkina, autora proslavljenog trilogijom “Gospodar prstenova”, umjesto u Srednju zemlju, smještena je u drevnu Britaniju. Na radost brojnih fanova Dž. R. R. Tolkina, iz izdavačke kuće “HarperCollins” objavili su da dosad neobjavljeno djelo tog književnika naredne godine stiže na police. Urednik knjige je Tolkinov sin Kristofer Tolkin. Kris Smit, urednik u izdavačkoj kući “Harper Collins” rekao je da će knjiga više podsjećati na “Sir Gavejn i

Zeleni vitez”, ep iz 14. vijeka koji je Tolkin prilagodio za savremene čitaoce, nego na Tolkinovu poznatu trilogiju.

“U knjizi ‘Pad Artura’ nalazimo teme izgubljenog identiteta, izdaje i žrtve za slavu, koji imaju svoje odjeke u ostalim djelima, kao što je ‘Gospodar prstenova’, ali oni koji traže veće sličnosti neće naći čarobnjake i čarobne mačeve”, rekao je Smit. Radnja prati posljednje dane Arturove vladavine i njegovu borbu za spas zemlje, pred ustanak njegovog nećaka Mordreda. Tolkin je počeo da piše ovo djelo nekoliko godina prije nego je napisao roman “Hobit”. Knjiga je posljednja u seriji novih Tolkinovih izdanja, a već su objavljena njegova djela ‘Legenda o Sigurdu i Gudrun” (2009) i “Hurinova djeca””(2007).

Recenzija

U krugu 360 (360) Fernando Meireleš Rejčel Vajz, Entoni Hopkins, Džad Lou Vuk Perović Brazilski majstor, reditelj Fernando Meireleš poslije maestralnog “Grada bogova”, postao je jedan od rijekih autora koji je na prilično miran način izveo tranziciju kao većim budžetima i filmskim zvijezdama u podjeli. Njegova vješta adaptacija špijunskog trilera Džona Le Karea “Brižni baštovan” ponukala je mnoge druge reditelje da ponovo iščitaju opus tog majstora uzbudljivih zapleta i da pronađu to što je Meireleš tako dobro vidio. Još jedna adaptacija, “Sljepilo” Žozea Saramaga, iako ne na istom nivou kao prethodni, pokazala je da je on jedan od rijetkih danas kome ne nedostaje inventivnosti, tehničke preciznosti, ali i duše. Ipak, film kojem je već u startu bilo zapisano da će postići veliki uspjeh jer je imao tu “art” auru koja ga je okruživala, sjajne glumačke zvijezde poput Entonija Hopkinsa, Džada Loua i Rajčel Vajz i uspješnog scenaristu Pitera Morgana u posljednjih osam godina dva puta nominovanog za Oskara za “Kraljicu” i “Frost/Nikson” i nepravedno izostavljenog iz nominacija za “Posljednjeg kralja Škotske” bio je “360”. To se nije desilo. Ambiciozno zamišljen, kao “Sudar” Pola Hegisa kom je sasvim neobjašnjivo pošlo za rukom da začara Američku akademiju i dobije Oskara ili mnogo uspješniji “Babel” Aleksandra Gonzalesa Injaritua, “360” je sastavljen od više priča čiji su likovi na neki način povezani. Meireleš i Morgan nas vode na razne destinacije. Od Beča, Pariza, Londona, sve do Denvera. Glavni grad Austrije je najbolji dio filma, a najveća šteta je što odatle i kreće priča, pošto kasnije sve ide silaznom putanjom. Dvije sestre Slovakinje (odlične glumice Lucia Siposova i Gabrijela Marcinkova) su u Beču da bi starija sestra počela da radi kao prostitutka. Taj segment je vrlo dobro dramaturški i rediteljski izveden, a likovi su jasno profilisani, što nedostaje ostalim pričama. Čim iz Beča stignemo u Pariz, stvari odu pogrešnim tokom. Pokušavajući prije svega da povežu likove, Meireleš i Morgan su zaboravili da ih izgrade i naprave uvjerljivim pa pogotovu Rajčel Vajz i Džad Lou skoro da nemaju šta ni da igraju, dok je Sir Entoni Hopkins bar dobio jedan monolog u kom je mogao da pokaže svu svoju raskoš, ali koja nimalo ne pomaže cjelini. Meirelešov vizuelni stil je neupitan. Svo vrijeme se upinje da raznim pokretima kamerima, ali i montažnim rješenjima da filmu neki ritam, ali nas zajedno sa scenaristom nešto manje od dva sata, u dobroj mjeri, bez ikakvog smisla i poente, samo vrti u krug.

KUPONM

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskor

UZ VIKEND NO

MANIJA

ristite ih pri kupovini na naznačenim adresama

OVINE ŠTEDITE

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine SUBOTA i NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

TV program 31 PRVA 21.00

Iz Pariza sa ljubavlju Čarli Voks je tajni agent sa ozbiljnim problemom ponašanja i sve rješava kroz buku i nasilje. Za razliku od njega, Džejms je sušta suprotnost - nisko pozicionirani radnik američke ambasade u Francuskoj, pristojan, odgovoran i nedavno vjeren. Igrom slučaja, njih dvojica će postati partneri u pokušaju zaustavljanja terorističke ćelije Pakistanaca usred Pariza, a sve će se dodatno zakomplikovati kada se otkrije ko je jedan od glavnih pripadnika te organizacije...

TV strana

najave emisija, TV ličnosti, program ...

PINK 12.00

Život u trendu Poznate ličnosti podijeliće sa gledaocima segmente iz svog života i razmišljanja o važnim stvarima kroz koje su prošli. U formi kratkih priloga, teme autorke emisije podučiće nas kako da osavremenimo svoj život i pogled na svijet, od ishrane, zdravlja i odnosa sa partnerima, do dobrog izgleda i kupovine. Tehnološke inovacije, novi tretmani, psihološka, medicinska ili farmaceutska rješenja lako pronalaze svoj put do publike kroz “Život u trendu”. Kao i do sada, biće to vaša nedjeljna doza kvalitetnog programa o stilu života: dobrih informacija i zanimljivih priča koje će vas navesti da razmislite o svom životu, ali i o drugima.

MARIJA MAŠANOVIĆ

VIJESTI 19.15

U zabavnim TV formama Rezultati iz sekunda u sekund se komfornije osjećam Jedno od prepoznatljivih lica Atlas Televizije Marija Mašanović, ponovo je dio tima emisije “5 do 5”. Kako kaže za Dnevne novine, s obzirom na to da je ovaj TV projekat, relativno nova forma, odlučili su da zadrže istu koncepciju, te da se u njenom sadržaju i u ovoj sezoni ništa značajno nije promijenilo. “Jedina promjena je pojačanje u voditeljskom smislu jer se našoj maloj redakciji pridružila Andrea Mugoša. Dobre stvari ne treba mijenjati već ih samo poboljšavati, tako da će “5 do 5” ostati porodični magazin koji se bavi temama kao što su medicina, psihologija, sociologija, roditeljstvo i obrazovanje”, naglašava Marija. Ona dodaje da, kada je dobar tim u pitanju, uvijek je zadovoljstvo raditi na zajedničkim projektima. “Najveća mana je ta što samo jedna karika koja ne funkcioniše kako treba izaziva lančanu reakciju koja može biti pogubna po finalni proizvod. Na sreću Dajana, Andrea i ja se savršeno dobro poznajemo i razumijemo i u profesionalnom i u privatnom smislu pa je zajednički rad proizveo jednu od najgledanijih dnevnih formi na domaćim televizijama”, kaže Marija, koja još nije razmišljala o promjeni koncepcije same emisije. “S obzirom da emisija ‘5 do 5’ nije proslavila ni prvi rođendan, još ne razmišljam o drugom projektu. Ima-

mo težak zadatak da održimo fenomenalan rejting koji smo postigli u prethodnoj sezoni što nije lako jer se gledaoci brzo zasite određenih formata i konstatno im treba držati pažnju novim sadržajima”, ističe Marija. Na pitanje kako reaguje kada joj sagovornik otkaže gostovanje, te u realizaciji puste pogrešan prilog odgovara: “Da mi je ovo pitanje postavljeno prije nekoliko godina, najiskreniji odgovor bi bio da doživljavam nervne slomove, međutim, s iskustvom shvatite da su takve stvari svakodnevica u poslu. Minutaža koja se mora ispuniti jeste veliki pritisak ali novinari brzo nauče da u nepredviđenim situacijama nađu alternativu za materijal koji je tehnički neispravan ili gosta koji otkaže u posljednjem trenutku”. Marija takođe kaže da novinarstvo nije njena primarna profesija jer je ekonomista po struci pa je u jednom trenutku bilo logično da rad u ekonomskoj redakciji bude spona sa onim za šta se obrazuje. “Međutim, u televiziji se mnogo komfornije osjećam u kulturno-zabavnoj redakciji, a van nje se godinama aktivno bavim marketingom i PR-om, i dok u potpunosti profesionalno ne pređem u te vode, na TV ću se baviti zabavnim formama”, obećava Marija. F.J.

Televizija Vijesti u nedjelju, 45 minuta prije zatvaranja biračkih mjesta, počinje specijalni višečasovni program posvećen izborima. Samo nekoliko minuta nakon zatvaranja birališta, čim krene prebrojavanje glasova, pa sve do trenutka kada bude izvjesno koliko je koja stranka dobila glasova i mandata, gledaoci će iz sekunda u sekund moći da prate izborne rezultate. Podaci će u TV Vijesti stizati istovremeno kad i u Centar za monitoring. Biće to prvi put u Crnoj Gori da jedna TV kuća na ovaj način realizuje emisiju posvećenu izborima. Rezultate koji će neprekidno biti ažurirani, kao i izbornu kampanju, komentarisaće brojni gosti iz različitih oblasti. Program će biti emitovan iz dva studija, uz stalna, direktna uključenja iz Centra za monitoring, sa kojim je TV Vijesti partner u ovom projektu, te iz izbornih štabova - Koalicije za evropsku Crnu Goru, Demokratskog fronta, Socijalističke narodne partije i Pozitivne Crne Gore. Reporteri TV Vijesti biće i u Budvi, Nikšiću i Kotoru, gradovima u kojima se glasa i za lokalne parlamente.

ATLAS 21.00

(Ne)moguća misija (Ne)moguća misija jedan je od najvećih i najprepoznatljivijih TV brendova nastalih u Srbiji i na Balkanu. Već sedam godina zbog originalnosti, kvaliteta i kompleksnosti formata prepoznatljiv je format na ovdašnjim prostorima. Autor i njegova ekipa prate događaje u Srbiji i svijetu i tako osmišljavaju scenarije: ptičji grip, svinjski grip, trgovina ljudima, putevi droge, korupcija, namještanje kvizova i nagradnih igara, haški bjegunci, otmice, nepristojne ponude, ljubomorne scene, skandali, politička situacija, prostitucija, pljačke, lažni vidovnjaci itd.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

32 TV program

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2012.

FILM

Sport

Informativa

TV PROGRAM

SUBOTA

06:00 Serija: Ranjeno srce /r 08:15 Film: Centurion /r 10:00 Domaćine, oženi se /r 11:00 Serija: Prijatelji /r 13:00 Serija: Odbačena /r 14:00 Radna akcija 15:00 Talk show: Žene 16:00 Film: Povratak Supermena /r 18:00 Galileo 19:00 Vijesti prve 19:20 Serija: Porodične tajne /r 20:10 Serija: Odbačena 21:00 Prvi glas 22:00 Film: Tango i Keš 00:00 Serija: Porodične tajne /r 00:50 Radna akcija /r 01:30 Prvi glas /r 02:30 Serija: Tri Hil/r

06.00 Radio Crne Gore - Budilnik 08.00 Vijesti 08.05 Dobro jutro Crna Goro 09.45 Uvijek Subotom Mihailo Radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film 12.00 Vijesti 13.00 Dok. serijal o Titu/r 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 15.30 Dnevnik 16.50 Univerzum 17.45 Dok. program 19.00 Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 20.05 Dok. serijal o Titu 21.00 Serija: Budva na pjenu od mora 22.00 Dnevnik 22.30 Film 00.00 Vijesti u ponoć

06:50 City Kids 06:55 Dobro jutro! 10:00 Vikend vizija 11:45 City 12:00 Život u trendu 13:00 Gold muzički magazin 14:00 Šopingholičarke 15:15 City 15:30 Film: Tigar 17:00 Serija: Mala nevjesta 18:00 InfoMonte 18:30 Magazin IN 20:00 Kursadžije 21:00 Zvezde Granda 23:00 Film: Čitulja za Eskobara 00:45 City 01:00 Film: Dželat

07:00 07:45 07:55 08:35 09:00 09:40 10:30

PRVA Film: Tango i Keš 22.00

RTCG1 Serija: Budva na pjenu od mora 21.00

PINK M Film: Čitulja za Eskobara 23.00

VIJESTI Film: Tri musketara 20.15

IN Lazy town 07.30

12.10 16.45 17.00 18.40 19.00 19.30 19.55

12:00 14:00 15:00 16:00 16:30 17:30 18:00 18:30 19:00 20:00 21:00 22:00 22:30

09:55 10:45 12:40 13:15 14:00

09:20 13:00 14:30 14:45 15:30 18:25

07:35 10:00 12:30 13:30 14:10 17:00 19:00 19:55 21:00 21:35 22:00

Serija: Badi Farou Planeta zemlja Film: Ispod svijeta/r Top mobil Štrumfovi Dnevnik Košarka: SOL – Budućnost 21.45 Vikend serija: Rezovi 22.10 Serija: Hitna pomoć 23.00 Fudbal: Zeta – Rudar

BET + Bez uputa 1 na 1 /r I Love My Car Urbanizam Pop (kv)art Forum Akcija Serija: S vjetrom u leđa Svijet na dlanu Nemoguća misija Forum Showroom

14:45 19:30 19:45 20:30 21:00 21:15 00:40

Dogodilo se… Zabava Jakanje Na domaćem terenu Smijeh kao lijek Fudbal.me Ekstremno Zestoko Nindža ratnici Toto vijesti Texas holdem poker Smiješna top lista

13:25 13:55 14:00 14:07 16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 20:15 22:00 22:30 22:45

18:30 20:00 20:15 22:20 22:30 00:00

Pingvini sa Madagaskara Baltazar Majstor Meni 101 dalmatinac Mala sirena Julijina kuhinja Tenis Masters Šangaj – polufinale I Moja polisa Julijina kuhinja Vijesti u 2 Tenis Masters Šangaj – polufinale II Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Serija: Krv nije voda Serija: Stranac mladoženja Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Film: Tri musketara Sport vikend Vijesti u pola 11 Serija: Istražitelji iz Majamija

Kindermanija Plodovi zemlje Video katalog Reportaža /r Astro num caffe Video katalog Kindermanija Video katalog Rock karavan Video katalog Zvjezdano nebo Astro num caffe

07:00 07:30 08:45 09:00 10:30 11:30 11:35 12:20 13:30 15:00 15:15 16:00 16:55 19:00 19:40 20:40 21:40 22:00 00:00 02:00

Crtani serija Lazy town Garfild Film za djecu Garfild Blink Dokumentarni program /r Serija /r Film /r Blink Serija Serija: Jermolovi /r Film In - Puls Informativna emisija Dokumentarni program Serija: Jermolovi In - puls Informativna emisija Film Film Serija /r

Svježi u dan Pet Show Lili Pez Životinjske lakrdije Mkanal/r Tekstura /r Raport iz Bara Autoshop/r Info Putopisi Film: Razlog za život i razlog za smrt 00:00 Ponoćni info

SUBOTA RTS1 14:50 Vesti 14:55 TV lica...kao sav normalan svet 15:45 Vesti 15:48 Pozorište u kući tv serija 16:55 Bibliotekar američki film 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Sva ta ravnica tv serija 21:00 Operacija svemir američki film 23:10 Vesti 23:15 Smrtonosna želja 2 američki film 00:45 Mira Adanja Polak i Vi 01:00 Vesti (02,00, 03.00, 04.00,05.00) 01:35 TV lica...kao sav normalan svet 02:35 Kvadratura kruga RTS2 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti, pesmo moja mila 14:30 Kao mehur od sapunice 15:15 Beograd - večiti grad: Heroji i legende 16:00 Pesme moje, koncert

posvećen Tomi Zdravkoviću 16:45 Datum 16:50 Verski kalendar 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek 17:55 Rukomet-Liga šampiona: Partizan-Ademar Leon, prenos 19:30 Rukometna fantazija 20:15 Izgubljeni svetovi 21:00 Potrošački savetnik 21:40 Svet sporta 22:00 Na prvu loptu 22:30 Balkanski ratovi: Početak Prvog Balkanskog rata 23:15 Gitar art: Kings of strings HRT1 17:11 Fotografija u Hrvatskoj informativni program 17:25 Odmori se, zaslužio si 4, epizoda 6. Odmori se, zaslužio si 4 18:05 Lijepom našom: Cestica, epizoda 2. 19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras prezentacija

programa 20:10 Loto 7/39 20:17 Runjićeve večeri snimka 22:00 Dnevnik 3 22:20 Vijesti iz kulture 22:28 SPORT 22:31 Vrijeme sutra 22:40 DC Banks 1: Playing with Fire, epizoda 1. (12) serija HRT2 13:31 Briljanteen (706.) ® 14:11 Navrh jezika obrazovanje 14:15 JACK američki film 15:55 Vaterpolo, Jadranska liga: Jug - Mladost prijenos 17:10 Rukomet, LP (Ž): Gyor - Podravka prijenos 18:45 Sportski program 19:05 Garaža: Tom & The Twisters glazbeni program 19:30 Chees Slices 1, epizoda 1. dokumentarna serija 19:55 Večeras prezentacija programa 20:00 Oblak dokumentarni film 21:25 MI NISMO ANĐELI igrani film, komedija 23:05 Reporteri: Suvremeni špijuni, epizoda 2. ®

HBO 15:25 DUŠA SURFERA film 17:10 TRI MUŠKETIRA 3D film 19:00 BATMAN: GODINA PRVA film 20:05 SUPER 8 film 21:55 PUŠTENI S LANCA film 23:40 DA:BAR film 01:10 CRVENKAPICA film ARENA SPORT 17:00 AUTO-MOTO: Motosport Mundial: Magazin 17:30 Rukomet EHF LIGA SAMIONA: Magazin 18:00 uživo Rukomet EHF LIGA SAMPIONA: Partizan - Ademar Leon 19:45 BOKS: KOTV - Magazin 20:00 uživo Rukomet EHF LIGA SAMPIONA: Buducnost - Zvezda Zvenigorod 21:45 NFL-Extra 22:00 Fudbal The Football Review 22:30 FUDBAL: LIGA ŠAMPIONA: Magazin 23:00 FUDBAL: BRAZILSKA LIGA - Highlights 23:30 uživo Fudbal BRAZILSKA LIGA: Očekujemo potvrdu

SPORT KLUB 10:30 ATP Masters Shanghai 1/2 Finale DIREKTNO 12:30 SK STUDIO DIREKTNO 14:00 ATP Masters Shanghai 1/2 Finale DIREKTNO 16:00 Euroleague: Besiktas - Partizan 17:30 Odbojka Serie A1: ViboValentia - Modena DIREKTNO 19:15 Moto GP Japan - Kvalifikacije 21:00 Segunda division: Villarreal - Huesca DIREKTNO 23:00 Pregled Euroelague FOX LIFE 11:40 Knjižničarka serija 13:05 Džungla u gradu 2,13:45 Bogobojazne namiguše 14:30 Ally McBeal .16:10 Obitelj Cesaroni 17:45 LJUBAVNE PORUKE 19:00 Tori & Dean: Bajkovita vjenčanja 20:15 Melissa i Joey 21:10 Ne vjeruj susjedi iz stana 22:05 Ne vjeruj susjedi iz stana 22:35 Privatna praksa

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

TV program 33

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2012.

FILM

Sport

TV PROGRAM

Informativa

NEDJELJA

06:00 Serija: Ranjeno srce\r 08:15 Film: Progonjen /r 10:00 Serija: Prijatelji /r 12:00 Film: Tango i Keš /r 14:00 Talk show: Žene /r 15:15 Talk show: Veče sa I. Ivanovićem /r 17:00 Prvi glas /r 18:00 Galileo /r 19:00 Vijesti prve 19:20 Serija: Porodične tajne /r 20:15 Serija: Parada 20:45 Vijesti prve 21:00 Film: Iz Pariza s ljubvlju 00:00 Dosije /r 01:00 Domaćine, oženi se 01:50 Serija Tračara /r

06.00 Radio Crne Gore - Budilnik 08.00 Vijesti 08.05 Kad prošetam Crnom Gorom 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Vijesti 11.05 Program za djecu 12.00 Vijesti 12.05 Magazin lige šampiona 13.00 Dok. program 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan 15.30 Dnevnik 15.50 Film 18.00 Univerzum 19.00 Crtani film: Sali Bolivud 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 20.05 Izborna noć 23.00 Dnevnik 23.30 Izborna noć 01.00 Serija: Budva na pjenu od mora 02.00 Film

06:55 Dobro jutro! 10:00 Crtani film: Braća Dalton 11:45 City 12:00 Top Speed 13:00 Film: Bog je umro uzalud 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne Lee Kiš 18:00 InfoMonte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Ami G Show 21:00 Film: Romantična komedija 23:00 VIP Room 23:45 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Dobrodošli u džunglu

07:00 Pingvini sa Madagaskara 07:45 Baltazar 08:25 Majstor Meni 09:10 101 dalmatinac 09:40 Mala sirena 10:05 Aladin 10:30 Tenis Masters Šangaj – finale 13:55 Julijina kuhinja 14:00 Vijesti u 2 14:06 Serija: Larin izbor/r 15:10 Prave riječi/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Julijina kuhinja 16:45 Serija: Krv nije voda 17:30 Showbizz magazin 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Izborna noć 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Serija: Zločini iz prošlosti 00:25 Film: Podmetnuto dijete

07:00 Crtani serija 07:30 Lazy town 08:45 Garfild 09:00 Film za djecu 10:30 Garfild 11:30 Blink 11:35 Top gear /r 12:20 Serija /r 13:30 Film /r 15:00 Blink 15:15 Serija 16:00 Serija: Jermolovi /r 16:55 Film 19:00 In - Puls Informativna emisija 19:40 Top gear 20:40 Serija: Jermolovi 21:40 In - puls Informativna emisija 22:00 Film 00:00 Film 02:00 Serija /r

RTCG2 Film: Hatari 16.30

ATLAS Showroom 12.30

777 Texas holdem poker 19.00

MBC Rock karavan 18.45

MONTENA Mkanal 21.00

07.30 VOA /r 10.05 Top mobil/r 10.25 Košarka: SOL – Budućnost 11.55 Fudbal: Zeta – Rudar /r 16.30 Film: Hatari 19.00 Štrumfovi 19.30 Dnevnik 20.00 Serija: Rezovi 20.30 Vikend film: Linija 22.00 Serija: Hitna pomoć 23.00 Reportaža

12:00 12:30 13:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 17:30 18:00 19:00 20:00 21:00

09:00 11:45 11:55 13:15 15:00 15:45 17:00 18:15 19:00

09:00 10:05 11:00 12:30 14:30 14:45 15:30 17:00 18:00 18:45 20:35 22:20 22:30

07:35 09:15 11:50 13:45 15:00 16:00 17:00 18:30 19:00 19:30 20:15 21:00 22:00

Akcija Showroom Nemoguća misija 1 na 1 Tragovi divljine Urbanizam Divlja ljepota Bez uputa Verbalisti Forum Serija: S vjetrom u leđa Svijet na dlanu Izborna noć

Fudbal.me Zabava Dogodilo se... Gušteranje Toto vijesti Žestoko Ekstremno Jakanje Texas holdem poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Na domaćem terenu

Plodovi zemlje Kindermanija Hrana i vino Astro vizija Video katalog Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Reportaža /r Rock karavan Tv čat Video katalog Zvjezdano neb

Svježi u dan Mumijevi Životinjske lakrdije Film: Banana Džo Pregled programa Tean eye Muzički program Životinjske lakrdije Zelena patrola /r Crtani filmovi /r Dok. program /r Mkanal Film: Ućionica smrti

NEDJELJA RTS1 13:30 Balkanskom ulicom 14:10 Vreme je za bebe 14:50 Gastronomad serija 15:05 Vesti 15:15 Sat 16:05 Vesti 16:08 Sva ta ravnica tv serija 17:00 Zadnja kuća, Srbija 17:30 Šljivik 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Sva ta ravnica tv serija 21:00 Dnevnik Bridžet Džons američki film 22:45 Vesti 22:50 Titanic: Krv i čelik serija 23:30 Dnevnik 23:50 Exit RTS2 15:10 Beograd - večiti grad: Otomanske vatre 16:00 Tvoje pesme, moji snovi: Aleksandar Mandić 17:00 Datum 17:05 Verski kalendar 17:20 9.Beogradski festival igre 18:00 Magazin Lige šampiona 18:30 Vikend Evronet 19:55

Košarka-Jadranska liga: PartizanŠiroki, prenos 21:00 Naučni kafe: Vansolarne planete 21:45 TV teatar: Stari dani igrani program 23:25 Jelen top 10 00:10 Vita studentis HRT1 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK Promet info informativni program 17:15 Vrtlarica ® 17:50 Volim Hrvatsku, epizoda 4. show program 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras prezentacija programa 20:10 Loto 7/39 20:15 Sve u 7! kviz 21:05 Stipe u gostima 5, epizoda 5. humoristična serija 21:45 Nedjeljom ujutro, subotom navečer, epizoda 5. (12) humoristična serija 22:15 Damin gambit talk show 23:00 Dnevnik 3 23:20 Vijesti iz kulture 23:28 SPORT 23:31 Vrijeme sutra

HRT2 14:05 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 14:40 LOVE IS A FOUR LETTER WORD američki film 16:05 Olimp sportska emisija 16:55 Košarka, ABA liga: Cedevita - Crvena zvezda prijenos 18:40 Jedrenje RC44, reportaža 19:05 Magazin Lige prvaka 19:30 Chees Slices 1, epizoda 2. dokumentarna serija 19:55 Večeras prezentacija programa 20:00 EVERGREEN - CIKLUS VELIKIH EKRANIZACIJA: PUT U INDIJU film 22:45 BALADA TRISTE DE TROMPETA španjolski film HBO 15:40 GREGOV DNEVNIK (12) film 17:10 Hollywood: Na snimanju 9, epizoda 42. serija 17:35 TRANSFORMERS 3 (12) film 20:05 PUT RATA film 22:30 Okus krvi 5, epizoda 53. (15)

serija 23:20 CONAN BARBARIAN film 01:10 NOĆ MORSKIH PASA 3D film ARENA SPORT 12:15 uživo Košarka ENDESA LIGA: Lagun Aro - Bilbao 14:15 NFL-Extra 15:00 uživo Rukomet BUNDES LIGA: Kiel - Göppingen 16:45 KOŠARKA: ABA LIGA: Highlights 17:00 uživo Košarka ABA LIGA: Cedevita Crvena Zvezda 19:00 uživo Košarka ABA LIGA: Partizan - Siroki 21:00 BOKS: KOTV Classics 22:00 NFL Game Day SPORT KLUB 12:30 SK STUDIO DIREKTNO 13:30 Pregled Euroelague 14:15 League 1: Preston - MK Dons DIREKTNO 16:15 Premier League - Game of the Two Halves 16:45 Moto GP Japan - Trka Moto 3 17:45 Košarka VTB liga: Turow

- Khimki DIREKTNO 19:30 Moto GP Japan - Trka Moto GP 20:30 Segunda division: Almeria - Cordoba DIREKTNO FOX LIFE 12:05 Obiteljsko blago Genea Simmonsa 13:20 Obiteljsko blago Genea Simmonsa 13:45 Ally McBeal 4.15:00 Melissa i Joey 15:45 Kath i Kim 1.serija 16:30 SUCI ZA STIL 17:00 Ally McBeal 4. 17:45 Privatna praksa .18:55 19:50 TIJELO JE DOKAZ 21:00 Ne podcjenjuj Jordan FOX CRIME 16:40 Nečujno 17:30 Bolni propusti 18:20 Imitator 19:10 Pariški forenzičari 20:00 Četiri žene i sprovod 20:55 Imitator 21:45 Imitator 22:35 Ubojstvo 23:25 Jedinica serija 00:15 Zakon i red

Pratite nas na twitteru

34 Zabava

@dnovine

SUBOTA i NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

Istina često zna da zasmeta i zaboli Aleksandra Radović za Dnevne novine priča nekoliko dana prije beogradskog koncerta o karijeri, “Prvom glasu Srbije”, privatnom životu

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava 35

SUBOTA i NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

ju čak i u ovim trenucima kada sam prilično nervozna jer pripremam koncert. ● U jednom stihu kažeš “Kao luda fališ mi”. Da li to nekada kažeš i u privatnom životu? Nikom posebno, ali ako mi neko nedostaje, ja to i kažem. Da li na ovaj ili neki drugi način, svakako da izgovorim. A eto nekad i otpjevam… ● Kome si dala da ti čuva srce i da li je uspjela ta osoba da ga sačuva na pravi način kako si ti očekivala? Uh. Suviše intimno pitanje, zar ne?! Svi mi nekom dajemo svoje srce i želimo da taj neko naše srce čuva što duže i na pravi način. Pa i ja. Moja očekivanja se po tom pitanju ne razlikuju od ostalih ljudi. ● Uveliko se približio i tvoj solistički koncert. Kakvo veče očekuje tvoje fanove? Da li će nositi maramice? Moji saradnici i ja vrijedno radimo i probe se iz dana

u dan povećavaju. Po više časova vježbam sa bendom i sa plesačima, jer sam ovog puta odlučila da publici pružim i zvučni i vizuelni doživljaj. To znači da će moći da uživaju u mojim pjesmama sa nekim potpuno novim, drugačijim aranžmanima a neke pesme će pratiti i koreografija kao i vizuelni 3D maping. Nadam se da će se publici u Sava centru dopasti i da će još više zavoljeti moju muziku. ● N a svakom koncertu praktikovala si da imaš i po nekog gosta? Da li će i ovog puta biti tako i da li da očekujemo Vlada Georgieva? Goste nikada nijesam najavljivala pa neću ni sada. Smatram da gosti treba da budu samo jedan dio iznenađenja koje priređujem za to veče i da je tako mnogo ljepše. Imaću goste i biće uglavnom iz regiona. To je sve što mogu da kažem. ● Kako si se snašla u “Prvom glasu Srbije”? Iako su mnogi mislili da ćeš biti stroža, ipak nisi. Što se “Prvog glasa” tiče, vidim da se često pominje strogoća kada sam ja u pitanju. Ja samo mislim da sam iskrena, a i pravična. Uvijek je najbolje reći istinu, a istina često zna

godno; čitam grafite srednjoškolaca na limenim ormarićima. Gledam odjevne kombinacije koje me okružuju, likujem i mrštim se; bježim od gospodina koji mi se nepristojno blizu unosi u „privatni prostor“ i slažem facu gađenja, zbog nehigijene. Smijem se bijelim kožnim muškim cipelama koje su izašle iz učionice. Dižem pogled preko utegnutih tamnih farmerica i roze sportske košulje. Košuljica puca, samo što ne cvili sa razvijenog momka koji je fura kroz masu oznojenih kandidata. Vraća se u učionicu i krajem oka snima moju negodujuću grimasu “Ccc”. Instruktorka otvara vrata, proziva; kaže, treba spremiti hemijsku olovku i ličnu kartu. Peto ime po redu je moje. Ulazim samouvjereno, predajem ličnu kartu u ruke onoga brdovitog momka i krećem se ubrzano u pravcu glasa gospodina iz komisije koji rukom pokazuje na moju stolicu, usamljenu u klupi za dvoje: „Ovo je Vaše mjesto“. „Dobro je“, pomislih, „imam gdje da položim svoj novi Armani ruksak“. Bijeli. Ja srećna. Omamljena neonskim svjetlima, vrućinom i uzbuđenjem, jedva čujem steroidni glasić koji me nešto opominje: to me onaj utegnuti zove da se vratim po ličnu kartu, a nisam još ni sjela. Ja se smiješim i pružam ruku da je uzmem, kad je on dočepa nazad, ljut. Unosi mi se u facu i izgovara: „Ja NIKAD ne trčim...

(dramska pauza) za NIKIM“. Isfrustriran. U djeliću sekunde, otimam nazad svoju ličnu, premotavam u glavi taj njegov skeč gramatičkog promašaja i odgovaram kao iz topa „A preslatko!“, sa posebnim akcentom na podrugljivu notu. Hodam nazad do svoga testa kao prava mudra. Pobjednica. Drugi se još potpisuju, ja test privodim kraju. Nakon svega nekoliko minuta – gotovo. Ništa lakše. Ta me brzina koštala par poena, ali koga briga! Ponosna sam. Ustajem da predam svoje ispravne odgovore, gorepomenuti mladić me opominje da sjednem i još jednom sve provjerim. Pa me opominje da test držim na stolu, a ne uspravno, da kandidat iza mene ne bi prepisivao. Ja se iskarikirano okrećem, kolegu pogledam, a on mrčo ćuti i posramljeno gleda u svoju hemijsku. Kolutam očima, ustajem i zaheftane papire spuštam na komisijski sto. Iz ruku mi ih čupa onaj cipelić: On će da ih pregleda. Dobro, de. Ispred učionice čekam rezultate. Predstavnica moje auto škole izlazi nakon desetak minuta, izblamirana mojim postupcima pred znamenitim članom komisije. Pita znam li momka od ranije, “da mi nije neki bivši”?, žmirka skeptično. Veli, da je ikako mogao, „obalio“ bi me. Kasnije sam čula da ćemo se sresti i na polaganju vožnje. Blago meni.

Filip Jovanović

leksandra Radović godinama važi za jednu od najboljih pjevačica na ovdašnjim prostorima. Svojom specifičnom bojom glasa i baladama “kupila” je uglavnom ženski dio publike. Tekstovima je pokazala svoju osjećajnu stranu, a iako je mnogi nazivaju “čelična lejdi”, te kažu da je stroga kao član žirija u “Prvom glasu Srbije”, Aleksandra ipak ističe da je samo pravična. Za kćerku Ninu kaže da je centar njenog univerzuma, te da je još mala da bi posjećivala njene koncerte.

● N ovim singlom “Čuvaj moje srce” za vrlo kratko vrijeme si osvojila publiku. No, reklo bi se da ovom pjesmom najavljuješ neko novo muzičko poglavlje Aleksandre Radović. Šta nas to ubuduće čeka kod tebe? Trenutno je u pripremi novi, četvrti studijski album. Uveliko radimo na novim pjesmama. Sve što mogu u ovom trenutku da kažem je da će biti drugačiji u odnosu na prethodni u tom smislu što će biti dosta dinamičniji, da će imati mnogo više brzih pjesama nego balada i da ćemo, moji saradnici i ja, probati da ispratimo svjetski trend koji postoji u muzici. Za sada sam jako zadovoljna kako album zvuči. ● U spotu te vidimo nasmijanu. Šta te čini sretnom ovih dana? Mnogo toga. Prvenstveno kćerka koja me svakog dana obraduje nečim, potom i ljudi sa kojima se privatno družim, a koji znaju da me nasmi-

piše: blue (Ime autora poznato redakciji)

Preslatko polaganje Ah, osvanuo je i taj dan! Kao po običaju, učenje sam odlagala do posljednjeg dana polaganja, kad sam samo sat vremena prije ulaska u zagušljivu sobu u suterenu nove medinske škole dobila detaljno objašnjenje raskrsnica i pravila koja na njima važe. Sve mi je bilo jasno: regulisane i neregulisane. Ostala pravila saobraćaja učila sam iz testova za vježbanje. Činilo mi se da prosto pucam od znanja i da ću test položiti sa maximalnim brojem poena. Na kraju sam „promašila“ samo 1 odgovor, i to od brzine ispisivanja. Iako mi je odmah bilo jasno da sam pogriješila, nisam se trudila da broj tri „našminkam“ da liči na sedmicu u dijelu za saobraćajne znake jer je gospodin koji je nadzirao polaganje rekao da se ispravke neće uvažavati. 20 minuta ranije: Taxi kasni, ja se nerviram što ću stići posljednja. Olakšanje, jer ispred medicinske 30-ak ljudi čeka komisiju koje niđe nema. U holu ispred učionice za polaganje, ljudi se nervozno preslišavaju. Vrućina je. Špartam do toaleta i nazad, i meni je nela-

da zasmeta i zaboli. Ja samna prvom mjestu, svoj najveći kritičar, pa tako pokušavam da budem i sa svim kandidatima otvorena i iskrena po pitanju njihovog talenta i trenutnih sposobnosti. Sve što kažem je u njihovom najboljem interesu. Sa Vladom i Maretom je super, družimo se, radimo i super zabavljamo. ● D a li je neko uspio da te ra-

splače, kupi glasom ili da te iziritira netalentom? Hahahhhhaaa… U svemu su uspjeli. Postoje dvije-tri djevojke koje su ozbiljno dodirnule moju dušu načinom interpretacije, mislim da ćemo imati jako teško finale… Stvarno ima dosta ozbiljnih pjevača. ● S novim pjesmama polako mijenjaš i stajling. Da li je to tvoja želja ili marketinškog tima? I jedno i drugo. Mislim da ne bi valjalo da zauvijek ostanem ista Aleksandra Radović. Ovo što ću pripremiti za koncert u Sava Centru je potpuno drugačije od onog što je publika do sada vidjela kod mene, ali kako se mijenjaju trendovi u muzici, tako se i ja na sceni sa svojim stajlingom moram promijeniti. Nadam se da će to biti promjena na bolje. ● D a li te polako Nina prati na nastupima i da li ćeš neku pjesmu uskoro posvetiti njoj? Sve svoje nastupe i pjesme posvećujem Nini i ona je centar mog univerzuma. Međutim, još je mala da bi me pratila na nastupima. A i u vrijeme kada ja nastupam Nina mora da spava. Polako, život je pred njom, moći će sve to da nadoknadi.

HOT! Argentinska ljepotica Luisiana Lopilato još je jednom otkrila svoju besprijekornu liniju u seksi intimnom rublju Ultimo, te time usrećila mnoge muškarce. Ova 25-godišnja ljepotica izgleda fantastično u novoj kolekciji seksi rublja.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

36 Zdrav život

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2012.

Vježbanje po starosnoj dobi

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ZDRAV ŽIVOT

REKREACIJA

Vježbanje je jedan od najvažnijih elemenata za vođenje zdravog načina života. Ipak, vježbe kojim se možete baviti u dvadesetim, ne možete u pedesetim te nam zato stručnjaci donose preporuke vježbanja za najvažnija životna doba.

LEPRŠAVE DVADESETE Tijelo je u dvadesetima mlado, lako se oporavlja od alkohola, neprospavanih noći i loše hrane. Uz redovno vježbanje, brzo se vraća u formu. U ovom dobu se preporučuje 30 minuta treninga s tegovima, te 30 minuta kardiovježbi, i to najmanje tri puta nedjeljno. Uz to, preporučuje se od 45 do 60 minuta čistih kardiovježbi tri puta nedeljno. Jedan dan se uvijek ostavlja za odmor. Stručnjaci savjetuju ženama u dvadesetim da svakako praktikuju i treninge s tegovima, što će biti dobra podloga za njihovo buduće zdravlje, jačanje mišića i kostiju.

PET KUĆNIH SPRAVA

Uz ovih pet kućnih sprava, koje bi svakako trebalo da nabavite, možete da upražnjavate vježbe bez obzira u kojim ste godinama: 1. Lopta - najviše se koristi za vježbe stomaka 2. Ručni tegovi - imate mogućnost izbora lakih, srednjih i teških 3. Otporne cijevi - prvenstveno pomažu u vježbama istezanja 4. Prostirka za jogu - svaku aktivnost čini udobnom i upija znoj 5. Vijača - najjeftiniji dio kardioopreme koje ćete ikada kupiti

SLATKE TRIDESETE U tridesetima žene primjećuju da mršavljenje ne ide više tako lako, a to je ponajprije zbog blagog usporavanja metabolizma. Istraživanja pokazuju da žene koje redovno vježbaju izgledaju vrlo slično u 31. kao i u 39. godini, dok žene koje

ne praktikuju fizičku aktivnost mogu da izgledaju vrlo različito. U tridesetima se preporučuje jedan sat kružnoga treninga, i to četiri puta nedjeljno. Pored toga, potrebno je barem jedan dan u nedjelji raditi kardiovježbe, i to vrlo intenzivno u trajanju od 45 do 60 minuta. STABILNE ČETRDESETE Mnoge se turbulencije događaju u tijelu tokom četrdesetih godina, gravitacija sve više čini svoje, hormoni blago divljaju, a metabolizam postaje još sporiji. U ovim godinama se preporučuje sat vremena treninga s tegovima, i to tri dana u nedjelji. Treba praktikovati i kardiovežbe 45 minuta dnevno, i to svaki dan. MIRNE PEDESETE Mnoge žene u pedesetima iza sebe su ostavile menopauzu i tijelo im zbog toga funkcioniše drugačije. Stručnjaci preporučuju da je u pedesetima dobro raditi četiri do šest kardiotreninga nedjeljno, i to u trajanju od 20 do 40 minuta. Ako imate osjećaj da vam se lijepi sve što pojedete, to je djelimično i tačno. Trebate pripaziti da intenzitet vježbi ne bude prejak. Preporučuje se i pola sata treninga s tegovima dva puta nedjeljno, ne zaboraviti ni na istezanje mišića.

PITANJE ZA DOKTORA Zovem se Vera i imam 32 godine. U posljednje vrijeme osjećam gubitak energije, tromost, brzo se umaram, slabo spavam. To stanje traje već tri mjeseca, tokom kojih sam se udebljala nekoliko kilograma jer imam konstantan osjećaj gladi. Inače, bila sam da prekontrolišem krvnu sliku i pritisak i kazali su mi da je sve u redu. Recite mi šta Vi mislite da je u pitanju i šta da radim? Poštovana gospođo Vera, U Vašem slučaju obično se uradi analiza kompletne krvne slike, provjeri visina šećera u krvi, masnoće, prekontroliše se stanje hormona, nalaz mokraće. Nakon tih nalaza se pacijent obično upućuje kod interniste, endokrinologa, nutricioniste, eventualno i ginekologa ukoliko se posumnja na trudnoću. Simptomi koje ste opisali mogu ukazivati na endokrinološki poremećaj, ali ne bih mogao sa sigurnošću da kažem o kojem se oboljenju radi, jer je potrebna podrobnija anamneza i detaljnija laboratorijska analiza. Predlažem da se obratite Vašem izabranom doktoru, koji će Vam dati, na osnovu detaljne anamneze i pregleda, da odradite adekvatne nalaze, a nakon pristiglih rezultata uputiti kod odgovarajućeg specijaliste. dr Momčilo Bajagić

ISTRAŽIVANJA

Glavobolju riješite čokoladom, komedijom ili muzikom Istraživanja pokazuju da ljekovi protiv glavobolje i drugih vrsta bolova koje svakodnevno uzimamo mogu imati suprotan efekt. Ljekovi mogu samo još više da povećaju bol, te zato za glavobolju umjesto tablete uzmite malo čokolade ili pak odgledajte neku komediju. Slatkiši Jedno istraživanje je pokazalo da slatkiši mogu ublažiti bol jer djeluju kao morfijum i blokiraju izvor bola. Pokušajte sa čokoladom. Pisanje Dugi i hronični bol kod ljudi često izaziva ljutnju i bijes. Stručnjaci pre-

poručuju pisanje kao način rješavanja ovog problema. Pisanje pomaže pri konstruktivnom izražavanju ljutnje tako što stimuliše živce i pomaže kod boljeg protoka krvi. Novac Kada vas boli glava najbolje je da ne plaćate račune jer to dokazano povećava bol. Ukoliko morate, onda prije nego rasporedite novac stavite ga na gomilu i uzmite u ruke. Držanje novca u rukama u vama će stvoriti osjećaj kontrole nad životom, a to će vam ublažiti bol. Komedija U trenucima kada osjećate jak bol bilo bi dobro da pažnju usmjerite na humoristične sadržaje, odnosno na neku seriju ili film. Smijeh trenutno poboljšava raspoloženje i podstiče izlučivanje hormona koji su odgovor-

ni za dobro raspoloženje, a ujedno i blokiraju bol. Psovanje Umjesto da u tišini trpite bol, dopustite sebi izliv bijesa i slobodno opsujte. Istraživanje je pokazalo kako psovanje i vikanje podiže prag tolerancije na bol i ublažava je. Miris lavande Miris lavande smanjuje bol nakon hiruškog zahvata i porođaja, a pomaže i kod menstrualnih bolova. Miris lavande pojačava djelovanje alfa talasa koji ublažavaju bol. Muzika Više je puta dokazano terapeutsko djelovanje muzike. Istraživanje među hroničnim bolesnicima dokazalo je da upravo muzika olakšava bolno stanje.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Roditelji 37

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2012.

INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Ponovo obilaze vrtiće i škole Institut za javno zdravlje nastaviće ovog mjeseca obilazak predškolskih i školskih objekata u Podgorici u cilju smanjenja negativnog uticaja neadekvatnih uslova sredine na rast, razvoj i zdravstveno stanje djece. Centar za zdravstvenu ekologiju Instituta je već u prvom dijelu godine sproveo dio Programa javno-zdravstvene kontrole i utvrdio da je prebukiranost podgoričkih vrtića uzrok sanitarno-higijenskih problema koji ugrožavaju zdravlje djece. “Tokom prethodnih obilazaka vaspitnih jedinica, konstatovani su određeni sanitarno-higijenski nedostaci koji proističu iz veće gustine smještaja. Smanjenjem broja djece u vaspitnim jedinicama, svi uočeni nedostaci bi bili riješeni”, smatra specijalista higijene, doktor Ivana Joksimović. Ona je kazala da veliki broj djece u ograničenom prostoru tokom dugog perioda može značajno da utiče na povređivanje, pojavu i širenje akutnih i hroničnih bolesti, kao i na nastanak i dalju progresiju deformiteta.

Na pitanje šta je sa vrtićima u drugim gradovima, s obzirom na to da prebukiranost vaspitnih jedinica nije problem samo Glavnog grada, Joksimović je pojasnila da svaka opština ima higijensko epidemiološku službu pri domu zdravlja, koja je zadužena za taj posao. “Takvu službu nema jedino Podgorica, pa zbog toga to radi IJZ”, precizirala je ona. Prema zdravstveno sanitar-

DOJENJE

nim preporukama, dijete jaslenog uzrasta treba da ima deset kvadrata radnog prostora, a šest do osam kvadrata je savjetovano za dijete vrtićkog uzrasta. Optimalna temperatura u prostorijama za predškolsku djecu je 20 do 24 stepena Celzijusa. Sve prostorije treba da budu dobro prirodno osvijetljene, a sa zdravstvenog aspekta minimalni odnos površine prozora u odnosu na površinu poda je

1:4. Namještaj treba da odgovara uzrastu djece, bezopasan, bez oštrih ivica i neravnina. U 2011. godini, sudeći prema mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u vaspitnim ustanovama ali ne samo u Podgorici već u cijeloj Crnoj Gori, prosječna radna površina po djetetu iznosila je jedan i po kvadratni metar. Ombudsman je problem prebukiranosti i neadekvatnog protora prepoznao kao veoma izražen i velik zbog čega je u Konačnom mišljenju u vezi sa obezbjeđivanjem predškolskog obrazovanja za svu djecu sa teritorije Crne Gore definisao nekoliko preporuka Ministarstvu provjete i nauke. Zaštitnik je konstatovao da su kapaciteti predškolskih ustanova u Crnoj Gori preopterećeni i da prostor u kojem borave djeca ne odgovara propisanim standardima u pogledu površine. Toj instituciji su i iz predškolskih ustanova naveli kao problem nedostatak prostornih kapaciteta i da to u velikoj mjeri otežava njihov rad i dovodi u pitanje kvalitet pruženih usluga.

BEBE

Laktacija se Navikavanje na tutu uspostavlja i mjesec nakon porođaja Laktacija se uspostavlja i do mjesec dana nakon porođaja - kod nekih majki taj proces je brži i bez problema, a kod drugih se mogu javiti poteškoće za čije prevazilaženje je potrebna upornost i podrška sredine. Dojenje po određenoj satnici nije preporučljivo u prvim mjesecima, dok se laktacija sasvim ne uspostavi. Od rođenja do kraja prvog mjeseca dojenja mijenjaju se količina i sastav majčinog mlijeka. Prva tri dana stvaraju se male količine kolostruma čija je glavna vrijednost zaštitna. Njegova količina ne prelazi 50 ml na dan. Od 4. do 14. dana javlja se prelazno mlijeko, a njegova količina se povećava od 50 do 500 ml. Nakon toga, počinje lučenje zrelog mlijeka čija količina je dovoljna za adekvatnu ishranu bebe i može biti i zmeđu 800 do 1000 ml.

Skidanje pelena je rijetko prioritet za malu djecu, ali uz malo podstreka i kada su za to spremni, većina njih će brzo i lako naučiti da koristi nošu – i to bez mnogo nevolja. Ako vaša beba prespava noć i redovno u isto vrijeme uzima obroke, nije teško predvidjeti kada će puniti pelene. Takve bebe su uredne u svim pitanjima. Bebe koje se manje pridržavaju reda i rasporeda nisu toliko predvidljive, ali se po određenim znacima poznaje kada će kakiti. Ako se dijete oslanja na vaše predviđanje njegovih potreba, to ne znači da je naučilo na nošu. Predvidjeti potrebu za nošom nije isto što i naučiti dijete da kontroliše bešiku i crijeva. Dijete ne može da se nauči kontroli dok mu mozak nije razvijen i ne zna da kontroliše sfinkter (kružni stezni mišić) i bešiku, a to se dešava oko 18-30 mjeseca. NIKAD ·Ne zadržavajte dijete na noši ako hoće da ustane. ·Ne vičite, ne grdite ga, ne kažnjavajte ga na bilo koji način. ·Poruka treba da je jednostavna: noša je korisna. Ne govorite mu da je noša prljava i fuj. ·Ne očekujte previše. Desiće mu se greške, pogotovo ako se zaigra. ·Nikada ga ne upoređujte sa drugom djecom, niti mu namećite ritam i navike drugih.

Pratite nas na twitteru

@dnovine

38 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2012.

Lignje na načina

Oktobar je pravo vrijeme za uživanje u svježim, jadranskim lignjama, jer je sezona lova upravo počela. Ako ne možete naći svježe, i zamrznute će biti dostojna zamjena.

Lignje skuvajte s listom lovora i dodajte so. Krompir narežite na kockice i skuvajte. Isjecite kuvane lignje na manje komadiće, dodajte krompir, so, vegetu, usitnjeni peršun, češnjak i crveni luk i prelijte s malo vode od kuvanja lignji. Dodajte sirće i ulje, lagano izmiješajte i poslužite. Može se jesti toplo i hladno. Na isti način možete spremiti i hobotnicu.

● lista želja

Đumbir je tropska, začinska, višegodišnja biljka slična trsci. Narasta do visine od oko jednog metra, a koren je debljine nekoliko santimetara, mesnat i dužine oko 20 santimetara. Za ishranu i kao dodatak jelima koristi se koren i rizom pošto je jako aromatičan i sadrži mnoge korisne sastojke. Miris limuna i slatkasto-pikantan ukus đumbir čine veoma prijatnim.

Salata od lignji

RUČNI APARAT ZA ESPRESSO PHILIPS SAECO

KUHINJSKA MORSKA SO SOLANA NIN

395,10 €

1,63 €

Prodajni objekti Tehnomaxa

Aparat je napravljen od vrhunskih materijala. Patentirani filter za pjenu pod pritiskom garantuje dugotrajnu pjenu odličnog ukusa, prilikom svake primjene. Zaljubljenici u tradicionalnu pripremu na ovaj način imaju sve što je potrebno za dobijanje autentičnog italijanskog espressa.

Bonela, Bulevar revolucije br. 62, Podgorica

HRANILICA

90,93 € Habitat, Bulevar Džordža Vašingtona bb, Podgorica

Hranilica je pomagalo u vaspitanju i odgoju djeteta. Pravilan odnos mališana prema stolu i ishrani razvija se na taj način od početka života. Ova stolica je načinjena od drveta i samim tim privlačna, jer su na tržištu mahom u ponudi stolice od plastike i metala. Ovaj je proizvod kvalitetno izrađen, odnosno stabilan je, siguran, udoban i funkcionalan, te lako pokretljiv.

Prirodna morska so dobijena je na tradicionalan način sa ninskih polja soli. Ima visoku koncentraciju prirodnog joda i minerala neophodnih za ljudski organizam. Ninska so je potpuno prirodna i zdrava so iz Jadranskog mora iz jedne od rijetkih solana na svijetu koje datiraju čak iz rimskog perioda.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Gušti 39

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14. 10. 2012.

● PREPORUKA

Lignje sa krompirom

Le Cadet

Nasjeckajte luk, a komorač sitno isjeckajte pa zajedno dinstajte na maslinovom ulju oko 10 minuta. Dodajte očišćene i narezane lignje, pasirani bijeli luk, začin i papar pa dinstajte još oko 15 minuta uz dolivanje vode. Oguljeni krompir narežite na kocke, skuvajte ga i dodajte lignjama. Pred kraj kuvanja umiješajte vinsko sirće i vino. Lignje s krompirom pospite peršunom i poslužite.

Lignje s njokicama Lignje narežite na kolutiće i krakove. U zdjelu kapnite ulje i stavite luk, na brzinu kratko prepržite, dolijte vodu, posolite, dodajte lignje, sodu (da prije omekšaju), lovor, ruzmarin, vino, pa dinstajte na srednjoj temperaturi dok se lignje sku-

Teletina napolitana

Dejan Stojanović Somelijer

Skrivene lignje Krompir narežite na kolutove i posolite. Lignje očistite, ako su male mogu ostati cijele, a ako su veće, narežite na manje komade. Luk, papriku i paradajz isjeckajte na sitno. Na maslinovom ulju prodinstajte luk, lovor i papriku, kad omekša, ubacite paradajz, prodinstajte još nekoliko minuta, a zatim ubacite lignje. Dinstajte dok lignje malo ne omekšaju, a zatim u namašćeni pleh stavite polovinu krompira, na njega samo lignje, te na njih ostatak krompira. U luk, papriku i paradajz, gdje su se dinstale lignje ubacite neutralnu pavlaku, so, biber, ostatak maslinovog ulja i vino. Prokuvajte i time prelijte krompir u plehu, stavite parmezan i ispecite.

RECEPT MAJSTORA

vaju. Umiješajte neutralnu pavlaku, dodajte bijeli luk i peršun, vegetu, dolijte vodu do željene gustine sosa i kuvajte još nekoliko minuta da se sve poveže. Skuvane njokice prelijte lignjama u sosu.

Lignje sa pršutom Pršut narežite na tanke listiće, pa svaki usitnite na male komadiće, napunite lignje tim komadićima pršute. Na dobro ugrijano maslinovo ulje u tiganju stavite da se peku pripremljene lignje, a uz njih dodajte i krakove. Ispržite nakratko s jedne i druge strane, pa ih zatim posipajte prezlom, pobiberite, posolite i zalijte vinom. Odmah poslužite lignje i krakove na tanjiru, pa ih prelijte sosom. Kao prilog, uz njih možete poslužiti kuvani pirinač. Umjesto u tiganju, nadjevene lignje mogu biti ukusne i ako se ispeku na roštilju. Pršut će im dati naročit ukus, pa posebno pazite da ih ne presolite. Poslužite s nekom sezonskom salatom.

gastro kritika

Ovo francusko kvalitetno suvo crveno vino potiče iz regije Bordo u jugozapadnoj Francuskoj. Pravi se u okviru programa proizvodnje barona Filipa de Rotšilda što mu je dovoljna garancija kvaliteta. Iako je svrstano u kvalitetna vina njemu je, u stvari, mjesto među vrhunskim vinima. To je zbog toga što se klasifikacija vrši po regijama u Francuskoj, a ne po kvalitetu vina. Le Cadet je mješavina Kaberne sovinjona 85-90% i vina Merlo 10-15% grožđa. Miriše na začine, naročito biber. Ukus mu je pun, harmoničan, tipičan za ove vrste grožđa i podsjeća na ljubičicu. Vino se pravi od pozne sorte grožđa koje sadrži od 20-24 odsto šećera, pa sadrži od 12-14 odsto alkohola. Ima izuzetno zatvorenu rubin boju. Regija Bordo se prostire na preko 113.000 hektara vinograda, koji se nalaze uz obalu rijeke Gironde. Le Cadet traži jaku hranu. Stoga, prvenstveno se konzumira uz crvena, jaka mesa, poput ramsteka i bifteka. Može i uz divljač. Veoma je dostupan po restoranima i veleprodajama, a cijena se kreće od 15 do 20 eura. Proizvođač: Rotšild, Bordo, Francuska

Italijanski specijalitet teletina “Napolitana” uglavnom se služi kao glavno jelo, za ručak ili večeru. Koloritno jelo bogatog ukusa sprema se veoma jednostavno i brzo. Ukupno vrijeme spremanja nije duže od 15 minuta. Za jednu veću porciju potrebno je 250 grama lijepo narezanog telećeg šola (šnicle), 50 grama putera, malo brašna da bi se uvaljalo meso, mocarela, čeri paradajz, svježe pečurke, so, svježi bosiljak i bijelo vino. U tiganj prvo istopiti puter. Potom začinjeno meso uvaljati u brašno i ubaciti u zagrijani tiganj. Šnicle pr-

ocjena:

Pečenjara

Mahala bb, Zeta, Podgorica, Radno vrijeme 8 - 11 h Tel: 020 872 250; 067 422 263 Ako baš ne tražite savršenstvo, a želite kvalitetan i obilan obrok, nijeste vegetarijanac i ne smeta vašoj figuri ako pojedete nešto malo masnije i slasnije - krenite put Pečenjare u Zeti. Drvo i kamen dominiraju jednostavnim ambijentom u kojem nema ničeg suvišnog. Ipak, drvene klupe nijesu baš za one koji vole komfor. Ni slučajno tamo ne idite ako ne obožavate meso, jer ćete dobiti ukusnu bečku šniclu koja je veća od najvećeg tanjira koji imaju u tom restoranu. A, kada vam serviraju karađorđevu šniclu, nećete baš biti sigurni da li je za jednu osobu ili četvoročlanu porodicu. Porcija podgoričkih popeka oborila bi s nogu i najješnijeg Podgoričanina... Roštilj je takođe obilan i vrlo ukusan. Mesojedi će zasigurno uživati. Prilozi nijesu, međutim, naro-

Milan POPOVIĆ Restoran Leonardo, Podgorica

čito šareni. Uglavnom prženi krompirići i uobičajena ponuda salata. Moja zamjerka je slaba ponuda hljeba, samo pogačice od bijelog brašna. Da se potrude, mogli bi da posluže domaće, tople pogačice, sa malo sira i skorupa. Ponuđeni deserti nijesu baš inspirativni pa ih nijesmo ni naručivali iako smo ljubitelji dobrih slatkiša. Palačinke, voće, pita od jabuka, tiramisu. Usluga - brza i korektna. Uzdržano ljubazna. I pored toga što je pušenje zabranjeno, neki gosti su se poslije obroka počastili i cigaretom, a konobar je u pauzi sjedio u plavičastom oblaku duvanskog dima u hodniku između ulaznih vrata i toaleta i uživao pogleda uprtog u daljinu. Toaleti su čisti, ali voda na česmi nije iz vodovoda, što prepoznajete kada želite da isperete ruke od sapuna, a one vam

Hrana Ambijent Usluga Cijena

+ ++

djeluju kao da su masne. Konobar mi objasni - bunarska voda. Vodovod ne funkcioniše. Iako je etno restoran u pitanju - ovaj detalj i nije naročito privlačan. Cijene su pristupačne. Sasvim lijepo se četvoročlana porodica gurmana može najesti i da im se spakuje za kući - i to za tridesetak eura. Iako se mesu nema šta prigovoriti, nemaštovitost salata i skroman izbor priloga, kao i duvanski dim i bunarska voda, razlog su za nižu ocjenu. Jedno, ipak, ne zaboravite - u Pečenjaru idite samo skroz praznog stomaka i nikada ne vodite tamo prijatelje ili, ne daj bože, poslovne partnere - vegetarijance.

Napomena: Kritičar Vikend novina restorane posjećuje inkognito i plaća račun.

žiti dok ne porumene, prvo sa jedne, a onda sa druge strane. Nekoliko čeri paradajza isječenih na polovine dodati u tiganj da se proprže sa mesom. Zatim deblje kriške mocarela sira položiti na meso, a zatim politi bijelim vinom i malo krčkati. Krupno iscječene i blago začinjene svježe pečurke u drugom tiganju izdinstati nekoliko minuta na jakoj vatri. Na tanjir položiti teleće šnicle sa mocarelom, preko staviti pečurke i čeri paradajz, a zatim posuti svježe isjeckanim bosiljkom. Ovaj specijalitet lijepo ide uz kvalitetno bijelo vino.

40 Automobili/Tehnologija PREDSTAVLJAMO: OPEL ADAM

predstavljamo, savjeti...

AUTOMOBILI

Moderan enterijer

Sa potpuno novim ADAM-om, Opel izbacuje na tržište mali, šik gradski automobil koji stvara sve veće mogućnosti u modno nadahnutom A segmentu brenda. Opel ADAM kombinuje smjelu, moćnu konstrukciju sa mogućnostima za gotovo bezbrojne personalizacije, što svakog ADAM-a čini potpuno jedinstvenim. Pored toga, pruža vrhunske tehnologije iz viših segmenata, uključujući novi ugrađen infozabavni sistem, koji integriše vlasnikov smartfon u automobil (Android i Apple iOS), čineći aplikacije zasnovane na internetu dostupnim u kabini. Sa gotovo 3,70 metara dužine (širina bez retrovizora 1,72 metra), verzija sa troje vrata je savršena za urbano okruženje. U enterijeru više klase, Opel ADAM nudi sjedišni prostor za do četiri osobe koje mogu da uživaju u njegovoj vrhunskoj atmosferi i velikoj prostranosti koja je neobična za male automobile. Opel ADAM će se u početku nuditi sa tri efikasna benzinska motora (1.2 l 51 kW/70 ks, 1.4 l 64 kW/87 ks i 1.4 l 74 kW/100 ks) zajedno sa 5-stepenim manuelnim prenosom. Sve pogonske grupe su na raspolaganju sa paketom ecoFLEX tehnologije koji uključuje štedljivi Start/Stop sistem.

ADAM donosi inovativni pristup enterijeru. Umjesto dobro poznate hijerarhije konfiguracija, kupci mogu da biraju između tri različita, visoko individualizovana ambijenta ili okruženja: JAM je nekonvencionalan, moderan i šaren, GLAM donosi elegantnija, prefinjenija podešavanja, dok se SLAM dopada osobama sa energičnim i sportskim držanjem. ADAM JAM, ADAM GLAM i ADAM SLAM - ova tri ambijenta daju mogućnost za, bukvalno, neograničen potencijal za personalizaciju sa širokim izborom boja eksterijera, tri boje krova, različitim bojama enterijera i različitim gornjim površinama uključujući zvjezdani krov sa LED osvjetljenjem i druge vrhunske elemente dizajna. ADAM je prvi automobil sa Opelovim potpuno novim, vrhunskim info-zabavnim sistemom, koji vlasniku vozila ne donosi samo mogućnosti smartfona nego daje i dodatnu vrijednost, pružajući veću udobnost i fleksibilnost u odnosu na konvencionalni sistem. Novi sistem je eksklu-

telefoni, računari, igrice...

TEHNOLOGIJA

UNAPREĐENJE

zivan u A-segmentu s obzirom da sada ne samo da nudi smartfon povezanost za Apple iOS softver, nego je i kompatibilan sa Android operativnim sistemima. Novi info-zabavni sistem čini izabrani smartfon sadržaj, uključujući internet aplikacije poput GPS navigacije dostupnim u kabini. Ova aplika-

Android 4.2 imaće centar za personalizaciju Google priprema da uvede puno novih funkcija u svoju sljedeću verziju Androida. Android 4.2 će biti veliki pomak čak i u odnosu na najnoviji Jelly Bean. Još bolje je što planiraju višestruke verzije Nexus uređaja, što će dati više izbora onima koji hoće da uživaju u najnovijim verzijama Androida. Personalizacija Personalizacija je oduvijek bila izvor ponosa za Android korisnike, ono u čemu je Android daleko bolji od iPhone-a. Google je navodno stvorio Centar za Personalizaciju za prosječnog korisnika Android kao i HUB za stvari kao što su tonovi zvona, pozadine i šablone, tako da svako može lako promijeniti izgled svog uređaja. Sjajno, zar ne? To nije ni polovina onoga što može. Bolji Google Now Google Now je fantastičan, i u sadašnjoj verziji, ali to nije baš koristan kada je riječ o sistemskim funkcija-

ma. Da bi popravio situaciju, Google će predstaviti fino-usklađen Google Now koji omogućava korisnicima da bolje kontrolišu svoj uređaj U Androidu 4.2, Google Now će moći da se koristi za podešavanje glasnoće, svjetline ekrana i za uključivanje/isključivanje Bluetooth-a. To će proširiti mogućnosti aplikacije koja za sada samo pristupa informacijama na webu, na alat koji lako vodi brigu o jednostavnim funkcijama. Projekat Roadrunner Ovog ljeta uz Projekat Butter, Google je predstavio mnogo preciznije iskustvo koje usredsređeno na povećanje brzine Korisničkog interfejsa. U Roadrunner, gigant će navodno fokusirati svoje resurse na produžavanje trajanja baterije. Pošto mnogi Android uređaji dobijaju četverojezgrene procesore, Google podešava softver da ne bi smanjio potrošnju baterije. Baterija je oduvijek bila problem na Android frontu, ali izgleda da će se Roadrunner pozabaviti tim pitanjem.

Automobili/Tehnologija 41 ● SAVJETI

Zamjenite sami ulje na motoru Zamjena ulja na automobilu, iako je veoma prosta stvar, mnogim vozačima dodatno izbija novac iz džepa pred nastupajuću zimu. Uz sve troškove za kupovinu zimskih guma, plaćanje vulkanizeru za njihovo namještanje, zamjenu antifriza, tu je i zamjena ulja. Redovna kontrola i zamjena ulja na automobilu je jedna od najvažnijih stvari za održavanje ljubimca na četiri točka. Čuva motor od pregrijavanja, smanjuje habanje metalnih površina u motoru i na kraju produžava vijek trajanja. Kako zamijeniti ulje u motoru: 1. Kupiti ulje i filtere. 2. Ohladiti motor. 3. Parkirati iznad kanala i zavući se ispod motora. 4. Odvrnuti stari filter i ispustiti ulje. 5. Zavrnuti novi filter. 6. Sipati novo ulje (ispod haube čep, obično žute boje).

MICROSOFT TELEFON

Stiže opasna konkurencija Glasine kažu da će Microsoft, nakon tableta, predstaviti sopstveni napredni pametni telefon koji bi trebalo da bude konkurencija najjačim modelima na tržištu. Glasine o Microsoft-ovom telefonu sada su objavljene na stranici BGR.com i na China Timesu na kojima kažu da telefon možemo očekivati do kraja godine ili tokom prvog kvartala 2013. godine. Iako nema konkretnih informacija o tome kakve bi opcije Microsoft-ov telefon trebalo da ima, na BGR-u kažu da će to biti napredan model koji bi na tržištu trebalo da bude konkurencija najboljim telefonima poput iPhone-a 5 i Samsunga Galaxy-ja SIII. Novinari Business Insidera kažu da, dok Microsoft trenutno najviše zarađuje prodajom softvera drugim kompanijama, Apple veliki novac zarađuje prodajom telefona, pa možda u Microsoft-u ovdje vidi priliku za dodatnu zaradu i od prodaje hardvera.

tips tricks

Brinete li se što bi se dogodilo s vašim računima ako bi se hakeri domogli vaših lozinki? Iako ne možete spriječiti takve krađe baza podataka, možete hakerima otežati provaljivanje vaše lozinke. Ako hakeri već skinu baze podataka koji sadrže lozinke, te bi lozinke trebalo da budu šifrova-

IGRICA NEDJELJE: RESIDENT EVIL 6

Mračna tajna predsjednika SAD

Prošlo je deset godina od “incidenta” u gradiću Raccoon City. Predsjednik SAD je odlučio da ovu mračnu tajnu podijeli sa svijetom, u vrijeme straha od bio-terorizma. Sa njim je, u ovalnoj kancelariji, njegov lični prijatelj - Leon S. Kennedy. On će ubrzo saznati, kao i cijeli svijet, da više niko nije bezbjedan. Samo nekoliko trenutaka poslije bio-terorističkog napada predsjednik SAD postaje bezumni zombi. Apokalipsa počinje.

ne. Primjera radi, ako je vaša lozinka “hello”, ona će u bazi biti snimljena kao “$1$r6T8SU B9$Qxe41FJyF/3gkPIuvKOQ90”. Upravo zato je bitno da vaša lozinka bude što duža. Povećanje broja znakova u lozinki na 20 smanjuje mogućnost provaljivanja za 90%

Ova igrica je isporučena je u 4,5 miliona primjeraka širom svijeta. Svega nekoliko dana nakon zvaničnog izlaska Resident Evil 6 isporučen je u 4,5 miliona primjeraka, objavio je Capcom. Ovaj podatak otkrije da je RE6 jedna od najpopularnijih igrica u ovom trenutku. Capcom se nada da će do kraja fiskalne godine prodati oko sedam miliona primjeraka igrice, što bi Resident Evil 6 učinilo najprodavanijom igricom u Capcomovoj istoriji.

Kako upamtiti 20 znakova?! Tu je i “problem” predvidljivosti: smišljajući lozinke svi više-manje koristimo svoje ime ili prezime ili ime ljubimca, mijenjajući slovo o za 0, itd… Zato je najbolja ona lozinka u kojoj su slova i brojke zaista nasumično izabrani!

Pratite nas na twitteru

42 Zabava/Slobodno vrijeme

@dnovine

Puzzle solution:

Sudoku puzzlesudoku No. 2179 2012-09-30364 Teža 2 7Play 5 sudoku 9 4 3online 1 8at:6

TRAČARITI

SUBOTA i NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

SATIRIČNI AMERIČKI OSTAVITI PRIDO- KOMIČAR PREDMET ENGLESKI BILIJARLIST BIJATI IZ DOBA U ARHIVU GLUMAC, JOVANA SKI ŠTAP, OLIVER JOVANOVI NEKOGA NIJEMOG TAK (LAT.) ĆA ZMAJA FILMA

RUSKI PISAC ERENBURG

OZNAKA SKUPLJAČ ZA OGLASA PJEŠAKA (LAT.) U ŠAHU

KIRIJA

VRSTA PSA

KILOTONA KINGSOFT OFFICE (SKR.)

NEIMAR

9 4 1 2 8 6 7 5 3 www.sudokukingdom.com

VODA (LAT.) LJETNIKOVAC

OBRAĐIVANJE

9Puzzle 7 2 solution: 4 5 1

BOLEST USLJED MANJKA VITAMINA

7 1 4 3 5 8 9 6 2 Sudoku puzzle No. 1806 2011-09-23 Lakša

8 Play4sudoku1online5at: 7

5 1

MATORA, VREMEŠNA RĐA OD ČOVJEKA

FRANC. PISAC ARAGON POMAJKA

JEDAN VEZNIK POSTAVLJAČ MINA ČLANAK, ZGLAVAK

27. I 8. SLOVO MUŠKO IME, ANTO

GRAD U GANI

GAĆE BEZ VOKALA

KRAJ MOLITVE OZNAKA ZA SJEVER

PREDSTAV -NICI VRSTE

AUTOR: BRANISLAV NIKIĆ

SIMBOL IRIDIJUMA UZVIK ČUĐENJA

STAVLJATI REDOM ORGANIZ. UJEDINJ. NACIJA

ATALIJA OD MILJA

TELEFONSKI POZIV SUPROTNO OD MRAKA

MJESTO U SRBIJI

MUŠKI POTOMAK KOJI IMA DUGE NOGE

RADIOVEZA PRVO SLOVO

VUK (RUS.)

AŽDAJA, NEMAN OTEGNUT UZVIK

RUSKI KOSMONAUT, ALEKSEJ

2Play sudoku 9 6online 3at:

RUSKA LUKA NA OHOTSKOM MORU

RAZUZ4 3 7 8 www.sudokukingdom.com 2 5 1 9 6 www.sudokukingdom.com DANO

1 9

Puzzle solution:

RJEŠENJE IZ BROJA 361: KAMATARSTVO, ATINA, LIRIK, RASTKA, JITI, LIN, ORMARIĆ, IRIG, GORANA, R, KREATININ, IG, ASTENICI, DŽEZVA, TANAN, EONI, S, PLATAN, SOMINA, EGERIĆ, N, NANI, LITAS, CRTICE.

GIMNASTIKA ZA MOZAK

Ključ odličnog pamćenja

vicevi

Lijepa žena kaže ljubavniku: - Postoje dva mjesta gdje bih voljela da me ljubiš! - A koja su to mjesta - upita ljubavnik uzbuđeno. - Akapulko i Kanarska ostrva! *** Voditelj: - Znači, vi ste pjesnik? Gost: - Da, ja sam pjesnik. Voditelj: - Amater?

Gost: - A mater nije, ona je domaćica, malo oko bašte i tako... *** Otvorio Cigo štand na placu. Proleti neki frajer, mazne kožnu jaknu i zbriše. Ciganka će na to: - Cigo, ode jakna! On pita: - Po kojoj cijeni? - Po nabavnoj - kaže mu Ciganka.

GIMNASTIKA ZA MOZAK

Sudoku puzzle No. 2180 2012-10-01 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1847 2011-11-03

Američki neurofiziolog Rodžer Speri otkrio je da smo intelektualno najjači kada koristimo obje hemisfere mozga – podjednako. Potrebno je da svakoga dana vježbamo na adekvatan način kako bismo imali željene rezultate. Kora velikog mozga (cerebralni korteks) sadrži između 12 i 14 milijardi neuro ćelija koje su smještene u lijevu i desnu hemisferu mozga. One su povezane finim spletom nervnih vlakana (Corpus Callosum) koja imaju zadatak da prosljeđuju informacije iz lijeve u desnu hemisferu i obrnuto. Lijeva hemisfera mozga dominantno je zadužena za sljedeće intelektualne funkcije: logika, analiza, riječi, brojevi, redo-

sljed, linearnost, spiskovi, apstraktni simboli. Desna hemisfera mozga “više voli” da se bavi nekim drugim aktivnostima, kao što su: mašta (stvaranje slika i mentalnih filmova), ritam, boje, prostorno poimanje, sanjarenje i geštalt (kompletna slika). Svakodnevno treniramo lijevu hemisferu čitajući, pišući, rješavajući logičke zadatke i računajući. Da bismo bili u stanju da podjednako koristimo obje hemisfere mozga, potrebno je da više treniramo desnu, kreativnu hemisferu zato što u svakodnevnim rutinskim aktivnostima nemamo priliku za to. VJEŽBA: Nabrojte boje kojima su napisane ri-

ječi po redosljedu kojim su prikazane posmatrajući dati niz 10 sekundi, ne same riječi. Svakoga dana neka neko za vas pravi različite kombinacije boja i riječi.

PLAVO ŽUTO CRVENO ZELENO ŽUTO ZELENO PLAVO CRVENO ŽUTO CRVENO Preporuka: Vježbu radite jednom dnevno. Vježba aktivira desnu, kreativnu hemisferu mozga, razvija vezuelno-prostorne sposobnosti i jača logičko-analitičke sposobnosti lijeve hemisfere mozga.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Zabava/Slobodno vrijeme 43

SUBOTA i NEDJELJA, 13. i 14. 10. 2012.

365

STRUČNJAK ZA LJEKOVE

MALE AMERIČKI STVAR IMA GA STAVITI U SRPSKA ŠUPLJINE KOMIČAR LIČNE OKOVE GLUMICA, DOSTA U U TKIVU IZ DOBA PRIRODE MIRJANA BANANI NIJEMOG (MED.) (LAT.) FILMA

NOSE IH KNJIŽEVNI POKUŠAJI BEBE (ENGL.)

GRAD U VAJOMINGU (SAD)

ITALIJANSKI FUDBALSKI TRENER

ovan SAVEZNA DRŽAVA U INDIJI AKTINIJUM

ČEŠKO ŽENSKO IME VLASNICI RESTORANA

NAJSJAJNIJA ZVIJEZDA U SAZVJEŽĐU ORLA

VOLJA DA SE NEŠTO URADI TALASAS. DIO GLAVE STUBA SUKNJA DO KOLJENA

PRIPADNIK GERMANSKOG NARODA MRKE BRADAVICE NA TIJELU ČOVJEKA

PRUŽITI USLUGU

BIVŠI ŠPANSKI GOLMAN ARKONADA

AMPER INICIJALI REDITELJA VISKONTIJA

bik Pažljivo analizirate nove događaje, stalo vam je da budete dobro obaviješteni o svemu što se dešava na poslovnoj sceni. Nove informacije otvaraju različite mogućnosti poslovanja. Ljubavni odnos zahtijeva neprekidno prilagođavanje.

Nalazite se u kreativnoj fazi i imate interesantne ideje, ponekad saradnici ne mogu u potpunosti da prate vaš stvaralački ritam. Vodite aktivan društveni život i u prilici ste da susrećete osobe različitih profila.

LUKA NA LAMANŠU MARKA KOMPJUTERA S KRAJA 90-IH

SUKNJA U OBLIKU ZVONA (NJEM.)

Prolazite kroz dinamičan poslovni period u kome vas prate različite dileme. Izbjegavajte saradnju sa nepoznatim osobama i ne dozvolite da vas neko navede na pogrešne odluke. Osjećate emotivno previranje.

blizanci

UZORI ZAVIČAJNO PRAVO (LAT.)

ODSJEĆI MAKAZAMA VUNU

BOŽO BEZ NULA

ZEVSOV SIN HEM. OZNAKA ZA AMALGAM

BIV. HRV. FUDBALER ŠURJAK POMALO SRKATI

KELVIN OKRUGLO SLOVO

AUTOR: BANE

horoskop

MJERA ZA OTPOR (MN.)

SINOVA ŠĆER OSTRVO U JADRANU

RAK Saradnici ne pokazuju veliko interesovanje za vaše originalne ideje, potrudite se da usmjerite svoju pažnju prema osnovnim ciljevima. Sačuvajte energiju i koncentraciju za situacije u kojima se rješavaju važna pitanja.

VELŠKI PJEVAČ DŽONS RIJEKA U SIBIRU

SUPARNICI PLANINSKI VIJENAC U KINI

LAV

MEKSIČKO ŽENSKO IME

RJEŠENJE IZ BROJA 364: OVČARSKIPAS, GRADITELJ, KT, OBRADA, AKVA, VOLK, RV, SIN, AVITAMINOZA, RAČA, ALO, IR, ATA, SLAGATI, TIPOVI, AMEN, I, LUJ, STARA, MINER, ZAN, TĐ, GĆ, ALA, LEONOV, OHOTSK, BAHATO.

DJEVICA

NAGRADNI ZADATAK

Evo kako glasi zadatak: Dva radnika iskopaju za dva sata kanal dužine dva metra. Koliko radnika će za pet sati iskopati kanal dužine pet metara?

NAGRADA: Knjiga “Čitanjem do bogatstva” (dva primjerka), autor Burk Hedžis, poklon Edukativnog centra Finesa – Beograd. Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu. rs ili pismom na adresu: Finesa, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu. Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju. Tačan odgovor zadatka iz prošlog broja: Kada se sretnu, oba voza će biti podjednako udaljena od oba grada! Spisak nagrađenih: Tamara Drljević i Bulić Selma, Podgorica

Nalazite se u kreativno stvaralačkoj fazi i imate neskromna očekivanja. Velike ambicije mogu da Vas podstaknu na dodatno zalaganje i na ozbiljne poslovne odluke. Potrebno je da realno procijenite svoje mogućnosti.

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs w w w. b r a n i slavmaricic.com

da li ste znali

U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem!

Angažovani ste na različitim stranama kada je riječ o vodećim ulogama i praktičnim ciljevima, ali nemate dovoljno koncentracije da taktizirate. Osjećate pojačani zanos koji vas dovodi u nova emotivna iskušenja.

- Da su naše oči od rođenja uvijek istih dimenzija, ali da nos i uši ne prestaju da rastu? - Da jedan komad četvrtastog, suvog papira ne može biti savijen na pola više od osam puta? - Da je pecanje najučestaliji sport na svijetu? - Da su ljudi koji najčešće

VAGA Od novih informacija očekujete povoljnije uslove ili mogućnost za uspješnu satisfakciju na poslovnoj sceni. Stalo vam je da demonstirate svoje profesionalne sposobnosti. Smireno analizirate odnos sa voljenom osobom.

Škorpija Djelujete vrlo ambiciozno i pokušavate da ostvarite pozitivne rezultate na različitim stranama. Važno je da pravilno usmjeravate kreativnu energiju. U odnosu sa voljenom osobom prolazite kroz različite faze.

STRIJELAC U odnosu na ostale saradnike nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi i imate velika očekivanja. Ponekad preuveličavate svoje mogućnosti. Vaš uspjeh proizilazi iz partnerskog dogovora i zajedničkog angažovanja.

JARAC Očekuju vas dobre poslovne prilike, na vama je da osmislite zajedničku akciju i pravilan redosljed poteza. Uzajamno povjerenje i saglasnost oko izbora osnovnih interesa predstavljaju preduslov za pozitivne rezultate.

VODOLIJA Novi događaji na poslovnoj sceni nameću pojačanu dinamiku. Podstičite kod sebe smisao za prave vrijednosti i postavite nove poslovne kriterijume. U emotivnom životu učinite ono što je nužno.

RIBE Uz promišljenost i određenu dozu mudrosti, moguće je da pravilno zaštitite svoje poslovne interese. Bez obzira na faktor iznenađenja ili neprijatnosti, uvijek postoji dobro rješenje. Ne želite da prihvatite emotivno odbijanje.

ginu u pljačkama banaka pljačkaši? - Da prosječan čovjek dnevno izgubi 200 dlaka sa glave? - Da je otvarač za konzerve pronađen 48 godina nakon što su uvedene konzerve? - Da je od 1815. godine vođeno 210 međunarodnih ratova?

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

SMS om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa i pošaljite na broj 14554.

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA NIKOLE BB £ 7. SPRAT (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI

P

Extra lux dvosoban namješten stan 87m2 iza Delta citya, novogradnja, uknjižen 1/1, odličan raspored, sa 2 podzemna parkinga. www.abexcompany. me Tel.067/631-328 12340 Prodajem ili mijenjam stan u Kolašinu 38 m2. Tel.069/294289 12384 Prodajem u Kolašinu staru kuću P-91m2 na placu 200m2, stamb.posl.objekat P-150m2, kuću P-110m2 na placu P220m2. Tel.069/265-124 12385 Prodajem ili mijenjam za manji uz doplatu, trosoban stan u Baru, 104m2, Makedonsko naselje (zgrada Lordova). Tel.067/547-081 12388 Prodajem deluks dvosoban stan 74m2, Američki centar, Podgorica. Tel.067/273-73012393 Prodajem lijep trosoban stan (100m2) blizu centra u Nikšiću. 63.000 eura. Može kompenzacija za manji uz doplatu. Tel.067/272-015 12499 Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288 12504

Lux kuća 450m2 sa 800m2 placa. Podgorica, Donja Gorica. Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbjeđujemo izuzetno povoljan kredit. Tel.068/103068, 067/503-605 12539 Prodajem nedovršeni stambeni objekat u Petrovcu, bruto površine 800m2. Tel.069/629-418 12567 Prodajem na Zabjelu, preko puta stovarišta Đurović, jednosoban stan 50m2 - 54.000e, trosoban 81m2- 80.000e. Useljivi i uknjiženi. Tel.068/064-446 12568 Trosoban stan 98m2 na IIspratu, ispod Ljubovića kod Kodre. Uknjižen 1/1, novogradnja. Projektom djeljiv na 2 jednosobna. Može kompenzacija. www.abexcompany.me Tel.067/631-328 12582 Jednosoban 42m2 i dvosoban 50m2 između Codre i Kineske ambasade, novogradnja, uknjižen, prizemlje ukopano 85cm, odličan raspored, povoljno. www.abexcompany.me Tel.067/631-328 12583 Trosoban stan 92m2/11 u strogom centru Podgorice, Ulica slobode 59, pored Carina, sa 2 li a. Potrebno renoviranje. Može kompenzacija. Povoljno. www.abexcompany. me Tel.067/631-328 12584

Trosoban stan 63m3 u suterenu na Starom aerodromu kod škole. Novogradnja, useljiv, uknjizen 1/1, odličan raspored. Povoljno. Može kompenzacija. www.abexcompany.me Tel.067/631-328 12585 Prodajem dvosoban stan u Bloku V (76m2) na 1. spratu u plavoj zgradi preko puta trim staze. Tel.069/070-777 12586 Prodaje se kuća na Cetinju. Tel.067/246-074. Zvati radnim danima od 8 do 16 časova. 12592 Prodajem jednosoban stan u centru Nikšića, 37m2 (iza Vračara), renoviran, 24.000 eura. Tel.068/822-115 12596

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 12520

Izdajem namješten stan u Beogradu na odličnoj lokaciji pogodan za studente i porodicu. Tel.067/453-324, 0038165/6224300, 067/554-222 12245

Izdajem jednosoban namješten stan, novogradnja, Stari aerodrom, kod Zetagradnje, 250e. Tel.067/221-786, 069/361742 12319

Izdajem namještenu garsonjeru od 28m2 u zgradi na Starom aerodromu. Novogradnja. Fixno 180. Tel.067/554-840, 067/554-840 12247

Jednoiposoban namješten stan u Igalu, studentkinjama. Tel.069/946-041 12322

Izdajem namješten, dvosoban stan, potkrovlje, strogi centar grada. 350e. Tel.067/479-523, 067/880-899 12248 Izdajem potpuno namješten dvosoban stan, povoljno, Stari aerodrom. Tel.067/452-71312302 Izdajem stan blizu fakulteta, Donja Gorica, 80 kvadrata. Tel.069/032-687 12314

Izdajem namješten stan, 35m2, u kući, Stari aerodrom iza BMW salona. Tel.069/080005 12357 Izdajem jednosoban stan 45m2 na Starom aerodromu, zgrada Zetagradnje. Tel.067/219-211 12377 Izdajem dvosoban opremljen, lux stan (76 m2) u Beogradu u Zvečanskoj ulici. Tel.069/406735, 068/453-995 email vladozlok@gmail.com 12383

Pratite nas na twitteru

@dnovine

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14.10.2012.

Izdajem u centru Podgorice, kod nove zgrade Vlade, namješten stan. Internet uključen u cijenu. Fiksno 290e. Tel.067/535-264 12396 Kotor, Dobrota. Izdajem nenamješten, klimatizovan dvosoban stan na duže, tokom cijele godine, 250 eura mjesečno. Tel.069/522-457 12399 Izdajem garsonjeru u strogom centru Bara. Tel.068/210-481 12414 Izdajem dvosoban, totalno namješten, stan u Tološima. Prizemlje kuće (studentkinjama ili djevojkama), 220e. Tel.067/256-506 12416 Izdajem odličan dvosoban stan, novogradnja kompletno namješten (ima i mašine za sude i veš) na II-spratu iza Delte, velika bijela zgrada. www. abexcompany.me Tel.069/508866 12418 U Budvi izdajem namješten jednosoban stan do jula 2013. godine. Tel.069/636-771 12433 Izdajem dvosoban, komforan, namješten stan. Klima, extra TV! Sve zasebno! Donja Gorica. Podgorica. Tel.069/029-060 12445 Izdajem dvosoban stan od 100m2, ispod Ljubovića, lux. Tel.067/387-580 12446 Izdajem prazan jednosoban stan kod Sahat kule, 200e. Tel.067/225-977 12447 Izdajem trosoban namješten stan u Tološima - 250 eura. Telefon 067/807-009 12451 Izdajem garsonjeru u Podgorici, kraj Dalmatinske ulice Tološi. 30 m2 potpuno namjestena! Tel.067/666-662 12453 Izdajem garsonjeru studentima extra opremljena (klima, kablovska TV, internet, novi namještaj), kod cetinjskih semafora. Tel.069/354-458, 068/407-723 12479 Izdaje se garsonjera, ekstra namještena, sve zasebno. Zagorič kod škole. Tel.067/826-999 i 068/798-136 12494 Izdajem nov neuseljavan stan u Podgorici preko puta Dječje bolnice, povoljno. Tel.069/102065 12500 Izdajem manji dvosoban stan u Tološima, bulevar prema Marezi, kod auto-kuće Uzelac, zaseban ulaz, klima, parking, povoljno. Tel.067/564-641 12509 Izdajem namještenu kuću kod Katoličke crkve, Podgorica, prednost studenti i samci. Tel.067/319-235 12511 Izdajem dvosoban stan u Bečićima, u blizini Hotela Splendid, 200 eura mjesečno. Tel.067/641-371 12513 Izdajem dvosoban luksuzno opremljen stan, potpuno klimatizovan - 78m2. Preko Morače, 3. sprat. Tel.067/617-045 12521 Izdajem nov jednosoban namješten stan, 60m2, u Podgorici kod ΄19.decembra΄, poslovnim osobama, studentima. Parking, klimatizovan, internet. Prednost stranci. Tel.067/287-303 12549

Izdajem manji stan na Zlatici, iza restorana Tri bora. Tel.069/502-504 12551 U Podgorici izdajem praznu garsonjeru u stambenoj zgradi. Tel.067/220-129 12554 Izdajem stan prazan, polunamješten ili namješten. Bliži dio Zagoriča. Tel.020/272-612, 067/869-995 12565 Izdajem namješten stan, 50m2, u Budvi do 1. jula 2013. Tel.068/631-904 12587 Izdajem garsonjeru (namješteno-prazno), Tološi - Elastik. Sve zasebno. Parking obezbijeđen. Tel.068/045-984 12589 Izdajem nenamještenu garsonjeru u Zagoriču. Cijena 80e. Tel.067/366-053 12594 Izdajem ekstra namještenu garsonjeru na 3. spratu kod Vezirovog mosta, u zgradi, 200 fiksno. Tel.068/611-005 12595 Sutomore, izdajem jednosoban stan 100 e. Tel.067/230-343 12598

P

Hitno potreban dvosoban lijepo namješten stan u zgradi, Gorica C. Agencija. Tel.068/723177 12572

SOBE Izdajem studentkinjama sobu u blizini fakulteta. Tel.069/498682 12421 Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607 12522 Renta sobe dan, dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking obezbijeđen. Ekstra povoljno. Podgorica. Tel.069/690-19312593

PLACEVI Prodajem plac u Podgorici, 7.000. Tološi. Tel.068/378-566 12249 Prodajem plac 3.500m2 u Nikšiću, Duklo, uz rijeku Zetu. 200m od puta Risan-Žabljak. Tel.068/315-060 12255 Prodaje se plac u Đenovićima 316m2 - 50m od mora. Ima urbanističko tehničke uslove. 500e/m2. Tel.068/323-223 12256 Prodajem plac 3.640 m2 u Bandićima, 5 km od Podgorice, put, struja, vrlo povoljno. Tel.067/244-353 12323 Podgorica, urbanizovan plac uz magistralu, industrijska zona Mareza, namjena - skladišta i servisi. Povoljno. Tel.067/228-96812376 Prodajem 4 placa po 1.000m2, može i manje, u Martinićima blizu mosta Radovića. Cijena povoljna, po dogovoru. Tel.068/126-485, 067/617-121 12455 Bigova, plac od 864m2 blizu mora, je ino. Može djelimična kompenzacija za auto do 10.000e. Tel.068/713-288 12503 Prodajem 2.000m2 zemljeDonji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Hitno, moguć dogovor! Tel.069/204-051, 069/509-584 12515 Danilovgrad, 150 m od kružnog toka, prodaje se plac 2.565 kvadrata + 3.000 kvadrata. Tel.067/631-121 12516

Cetinje - naselje Gruda, prodajem placeve raznih veličina. Put, voda, struja, telefon. Tel.069/911-611 12533 Podgorica - Donja Gorica, placevi 1.560, 1.790, 3.360m2. Svaki ima 2-4 urbanističke parcele. Plaćanje: keš, kompenzacija, obezbjeđujemo velik povoljan kredit. Tel.068/103-068, 067/503-605 12540 Prodajem plac 700 m2 Novo naselje Kruševac-Sadine, put, struja, voda-80.000e. Tel.067/180-158 12597

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Podgorici, Oktobarske revolucije 78, površina 172m2. Cijena 1.800e/m2. Tel.069/502-101 12538 Poslovni prostori od 22-300m2 spojeni sa suterenom i mogućnošću spajanja sa podzemnom garažom iza Delte. Uknjiženo 1/1. Može kompenzacija. www. abexcompany.me Tel.067/631328 12581

I

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 Izdajem magacin 300m2 u blizini Budve. Povoljno. Tel.067/831-920 12244 Izdajem magacin 100m2 pored nikšićke magistrale, prilaz šleperima osiguran rešetkama. Tel.067/439-576 12507 Tivat, centar, 150m2, ekskluzivan poslovni prostor u ekstra zoni, izdajem ili prodajem. Kompletno uređen restoran-pizzeria. Pogodan za sve namjene. Tel.068/144-440 12508 Izdaje se kancelarijski i magacinski prostor kod mini zaobilaznice, Podgorica. Tel.067/246074. Zvati radnim danima od 8 do 16 časova. 12591

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ford escort 1.4b ΄89. godište. Redovno servisiran, garažiran, u dobrom stanju. 800e. Tel.069/017-319 12243 Prodajem karting, može kompenzacija uz moju doplatu... Tel.069/032-687 12313 Prodajem opel astru 1.7 CDTI 06. god. Sve od opreme. Kao nova! Registrovana do avgusta 2013. Tel.067/639-776 12387 Prodajem pasata VI, kraj 2005. godine, tamno sivi, bež enterijer, high line oprema, kao nov. 9.000 eura. Tel.067/605-857 12392 Pežo partner, dizel, putnički, 2008. god. Tel.069/449-33712444 Fiat skudo 7+1, 2002. god, 2000 JTD, odličan. Može zamjena za mercedesa... Tel.069/970-800 12448

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

SUBOTA I NEDJELJA, 13. I 14.10.2012.

Prodajem golf 3 TDI 1.9, 95.god. Podizači, klima alu. felge, četiri nove gume. 2.300. Tel.067/637-222 12454 Hitno prodajem pežo 306, 1.700 eura, godište 1997. Tel.067/371-699 12459 Prodajem ford mondeo, 1.8 TD, 98. godište. Registrovan godinu dana. Tel.068/590-370 12518 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 12519 Opel corsa 1.2, 2002. godište, 4 vrata. Odlično stanje. Tel.067/309-076 12531 Hitno! Prodajem kawasaki ER6 N, 650 cm3 2008.g, prešao 4.700km, ekstra stanje! Tel.069/048-662 12553 Povoljno prodajem dobro očuvanu D4D tojotu avensis, proizvedena 2006. godine, prvi vlasnik. Tel.068/680-925 12566 Mercedes E300 TD avantgarde ΄99. Mercedes E320CDI karavan avantgarde΄04. Pežo 607HDI ful ΄08. Škoda oktavia TDI karavan΄02. Pežo 407 HDI sw. www.pg-garage.me Tel.067/631-328 12580

GRAĐEVINSKE USLUGE Veoma povoljno i kvalitetno radimo kuće od temelja do krova, šalovanje, malterisanje, zidanje od kamena, mermer, keramika, krečenje, bavalit... Podgorica. Tel.068/666-672 12559

GRAĐEVINSKI MATERIJAL Prodajem crijep (kanalice) stare 50 godina sa kuće koja se ruši u Budvi, oko 3.000 kom. Hitno! Tel.067/882-208 12309 Crijep mediteran, prodajem povoljno. Tel. 069/053-471 12561

USLUGE Rušenje zidova, ploča, stepeništa, keramike. Brzo i profesionalno. Može sa našim prevozom šuta. Povoljno. Tel.069/813-462, 068/540394 12529 Tepih servis Orkan, pranje tepiha, staza, garnitura, prevoz besplatan. Dubinsko pranje i poliranje auta. Kvalitetno i povoljno. Tel.067/389-585 12325 Vršim usluge moleraja, farbanje stolarije, gletovanje. Moleraj 0,50e/m2. Tel.067/427850 12347 Vršimo usluge pratnje, nadzora i obezbjeđenja. Diskretno i profesionalno. Tel.068/396-76512389 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 12440 Iskusni arhitekta radi idejna rješenja: rekonstrukcija, novo-

SELIDBE

• Prevoz robe i stvari • Profesionalni radnici • Bezbjedno pakovanje stvari • Odnošenje nepotrebnih stvari • Demontaža i montaža 069 488 656 067 541 095

DR PERAZIĆ

 KARDIOLOGIJA  KUĆNE POSJETE  LASER TERAPIJA 068 592 692 067 614 615 gradnja, uređenje i opremanje stanova i kuća - Podgorica. 5e/ m2. Tel.069/594-707 12442 Roletne, zatvaranje balkona, komarnici, venecijaneri, zavjese (trakaste, rolo, panelne, zebra). www.zamraci.me Tel.067/885-533 12452 Tepih servis. Mašinsko čišćenje i ručno pranje tepiha. Najpovoljnije cijene. Dolazimo po pozivu. Tel.069/214-059 12456 Dječja igraonica. Ostavite vaše dijete na sat, dva ili više u lijepo opremljenom prostoru za igru. Rezvišite rođendansku zabavu. Tel.067/238-542 12497 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 12527 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 12528 Registracija preduzeća, preduzetnika, NVO. Stečaj i likvidacija firme. Radne dozvole i boravište za strance. Knjigovodstvene i pravne usluge. Tel. 067/205-104, 069/065-438, 020/238-439 12530 1) Finansijski konsalting, 2) Knjigovodstvene usluge, 3) Registracija firmi. Tel.069/320990, 069/503-583, 069/483033 12534 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 12535 Elektro servis frižidera, zamrzivača, klima, rashladnih vitrina, ledomata, bijele tehnike. Tel.067/454-280 12536 Popravka: klima, frižidera, zamrzivača, veš mašina, šporeta itd. Đole. Tel.069/027-979 12537 Popravka aparata za zavarivanje, invertora, ispravljača, punjača za akumulatore i lap topove. Tel.069/833-083 12543 Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve opravke. Tel.069/013-484 12547 Za vas besplatno organizujemo, registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Više na www. artgloria.me Tel.067/631-328 12548 Kućni servis: vodoinstalater, električar, bravar i moler. Dolazak besplatan! Intervencije veoma povoljne. Tel.068/422218 12569 Prevoz, povišenim produženim kombijem privatno i firmama! Tel.069/502-022 12579

Električar: popravka veš mašina, šporeta, TA-peći, bojlera, usisivača, postavljanje i popravka elektro instalacije i rasvjete. Tel.069/541-103 12588

NASTAVA

Potrebna žena za pomoć oko mlađe nepokretne osobe. Radno vrijeme od 8-20h plata 300. Zagorič, Podgorica. Tel.020/270-078, 069/857217, 067/824-495 12564 Potrebne saradnice za rad sa Avon kozmetikom. Učlanjenje besplatno. Mogućnost zarade do 30 odsto plus poklon dobrodošlice. Tel.069/252-194 12570 Potrebna radnica za pikado-poker klub. Tel.068/101-094 12573 Žena, ozbiljna, bez obaveza, pazila bi stariju osobu 24h. Stan, hrana i plata po dogovoru. Tel.067/922-2385 12590 Tražim saradnicu u računovodstvu. Sa 3 klijenta sigurna početna zarada. Zarada 40 odsto od mjesečne nadoknade klijenta. Više klijenata veća zarada. cljubo55@gmail.com Podgorica. Tel.069/221-97412600

APARATI/OPREMA Mobilni telefoni: Nokia, Samsung, HTC, I-phone. Prodaja, servis, garancija, dostava. Tel.067/564-764 12541 Alarmni sistemi, spy oprema, student bubice, prisluškivači, kamere, gps trakeri, video nadzor. Tel.069/833-083; 067/513-871 12542 Klime Šćepanović, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija, split, multi sistema, kaseta... Garancija. Tel.067/501-209, 068/501209 www.klimescepanovic.com 12550 Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 12560

NAMJEŠTAJ Prodajem trosjed, dvosjed i fotelju, braon - 150 e. Tel.063/202-560

12449

POLJOPRIVREDA

Dajem časove italijanskog jezika. Čas 5 eura. Tel.069/751812 12397 Časovi engleskog za osnovce i srednjoškolce. 1 sat - 5e. Tološi. Tel.068/205-190 12575 Profesor matematike sprema učenike svih škola, studente prve godine matematiku, kvantitativne metode, vrednovanje rizika, poslovnu statistiku. Tel.069/783-933 12599

POSAO Potrebna pomoćna radnica u frizerskom salonu u Podgorici. Tel.068/673-878 12386 Potreban radnik/ca u frizerskom salonu. Centar Podgorice. Uslovi po dogovoru. Tel.069/893-806 12546 Potrebni saradnici u Avon cosmetiks. Besplatno uključenje, motivacija i poklon za nove članove. Pozovite ili pošaljite SMS. Tel.067/273-496 12552 Frizerskom salonu u City kvartu potreban ženski frizer sa iskustvom. Tel.067/455-55912558

Prodajem domaću prasad oko 20 kg. NK-Župa. Tel.067/822003 12310

LIČNO NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Ruskinjama. Tel.040/213013 i 068/132-785 12317 Oženjen, 44 godine, traži dame od 25 do 55 godina. Za diskretne susrete. NK, PG, DG. Tel.069/714-883 12502 Momak 30 godina traži dame iz NK do 55 godina radi diskretnog druženja. Tel.068/869-607 12563

HRANA/PIĆE Prodajem 50kg kozjeg sira 8e/1kg. Sakupljen ljetos na Bjelasici. Tel.069/265-124 12250 Prodajem domaće vrhunsko vino i lozu (cabernet) nosioci srebra sa Novosadskog sajma. Tel.067/830-584 12315

RAZNO Prodajem u Podgorici električni šporet Gorenje 50cm-100e, šiber ormar 165x230-110e, 2 kreveta bijela eko-koža-mebl100e. Tel.068/067-398 12308

Hitno prodajem pokretni štand široke namjene, 450e, u Herceg Novom. Tel.067/827-764 12311 Maxxes je biljni preparat za bolju potenciju. Dijetetski proizvod. Potpuno neškodljiv za zdravlje. Dejstvo 24h. Cijena 5 eura po komadu. Tel.069/916707, 067/477-580 12312 Tarot divinacija za posao, ljubav, zdravlje i finansije. Tel.069/946-041 12320 Harmonika vrata, očuvana, 2,5m x 1,80m. Povoljno. Tel.069/459-110 12369 Mesari prodajem mesarsku pancir rukavicu za 80e. U prodavnici je 180e. Hitno! Tel.068/791-14, 068/791-142 12380 Prodajem stari namještaj i motor benzinac za opel vektru. Tel.068/547-096 12429 Prodajem 280 knjiga sa vitrinom za iste 500e, 5 umjetničkih slika 230e, klasični njemački foto aparat 80e, suvenire 80e. Podgorica. Tel.069/594-707 12443 Prodajem stolarsku kombinirku 5 operacija. Cijena 1.000e. Tel.068/668-844 12450 Prodajem kompresor Atlas Kopco PZ 350. Tel.068/010-911 12458 Man king, vrhunski preparat za potenciju 100 posto na biljnoj bazi, dejstvo do 72 sata. Kutija 60eur/10 kom. Tel.067/852-451 12461 Kupujem: stare ćemere, ordenje, medalje, grbove, stari novac (lire, perpere, dinare), pisma, stari porculan, srebro... Tel.067/532-106 12474 Odgovore na svoja lična pitanja i dileme te sta vas očekuje sjutra pozovite i saznajte! Tel.069/946-041 12514 Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713 12532 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 12544 Gledam u šolju, radim vodu za ljubav, opuštanje, nafaku. Ne gubite nadu. Pozovite 068/122-786 12545 Otkupljujem zlato i dukate, najveće cijene u regionu. Tel.067/928-9280 12555 Biljni ruski lijek za vitiligo 100 posto uspješno, provjereno. Tel.069/888-822 12556 Numrolog radi natalne karte, gleda budućnost, skida crnu magiju, pomaže po mnogim pitanjima. Pozovit na 068/563-851 12557 Otkup zlata, dukata, lomljeno, medaljoni, zubno zlato... Dolazimo u sve gradove. Najbolje plaćam 1g 22,50e. Tel.067/320-327 12574 Natalna analiza na preko 20 stranica. Cjena 15 eura. Tel.069/946-041 12576 Psihoze, depresija, nemogućnost da podijelite s nekim svoju muku. Pozovite i osjetićete olakšanje. Tel.069/946-04112577 Prodajem šporet smederevac 7, lijevi priključak, u dobrom stanju. Tel.067/613-712 12578

Pratite nas na twitteru

@dnovine

48 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 13. i 14.10.2012.

EKSKLUZIVNO

Morača bi progutala DA LI STE ZNALI...

Da je legendarni holandski fudbaler Edgar Davids potpisao ugovor sa engleskim četvoroligašem Barnetom, gdje će obavljati frunkciju igrača i pomoćnog trenera.

VIKEND TIKET ATLETIKO MINEIRO SPORT RECIFE TIP 1-1 KVOTA 1.80 VERONA GROSETO TIP 1

KVOTA 1.70

ELČE NUMANSIJA TIP 1

KVOTA 1.65

MALAVI GANA TIP 2

KVOTA 1.85

KAŠIVA KAŠIMA TIP 2-3

KVOTA 1.90

BARSELONA B HIHON TIP 3+ KVOTA 1.70

Kim Anderson, reprezentativac Švedske i član KIF Koldinga, uoči mečeva sa Lovćenom prisjetio se baraž duela sa Crnom Gorom i magične prošlogodišnje sezone u Kilu

Oduševljen atmosferom u Podgorici: Kim Anderson na meču sa Crnom Gorom u Morači

Iz Kopenhagena Miloš Pavićević

rošle sezone sa Kilom je osvojio sve što je bilo u ponudi (duplu krunu u Bundesligi i Ligu sampiona), ljeto na Olimpijskim igrama u Londonu potpisano je švedskim srebrom, što je bio najljepši poklon za njegov jubilarni 30. rođendan. Jedan od najvećih majstora rukometne igre Kim Anderson od ove sezone je član ambicioznog danskog prvoligaša KIF Koldinga, protivnika našeg Lovćena u 2.kolu EJHF Kupa (igrali sinoć jedan meč, revanš je danas - 15h).

Uoči početka jučerašnjeg meča (koji zbog zahtjeva i rokova štamparije nijesmo mogli da ispratimo) ljevoruki bombarder iz Švedske priznao je Dnevnim novinama da u idealnoj prošloj sezoni i nije baš sve tako idealno. “Jedina mrlja je poraz od Crne Gore u baražu za Mundijal u Španiji”, ističe Kim Anderson. “U karijeri sam prošao sve i svašta, ali kada neko pomene navijače i atmosferu na rukometu sjetim se Podgorice. Takav fanatizam još nijesam nigdje vidio, a igrao sam i pred 20.000 gledalaca. Svi na nogama, konstantna pjesma, pa u takvoj atmosferi u tom trenutku pala bi i Francuska”. Da nije malo previše, pitamo? “Možda zvuči nerealno i po malo pretenciozno, ali je stvarno tako. Imali smo odličnu ekipu, vjerovali u trijumf, ali pred kraj duela kao da su nam se presjekle noge. Crna Gora je igrala kao u transu, nekako se sve složilo i jednostavno nije bilo šanse da odemo na Svjetsko”, rekao je Anderson, i samouvjereno ispalio: Proći će još mnogo vremena pa da nas ponovo eliminišete. Iako smo često igrali u posljednje vrijeme, volio bih da se opet sretnemo negdje. Da vam vratimo dugove i odužimo se naciji za onu blamažu u Podgorici”. A Kim Anderson se začudio kada smo mu rekll da upra-

vo u toj Podgorici ne postoji muški rukometni klub. “Stvarno je tako? Šteta zaista, jer bi se u onoj dvorani mogao igrati lijep rukomet. Mada sam čuo, iako ne pratim ženski rukomet, da Podgorica ima prvaka Evrope u ženskom rukometu”. Andersonu smo zatim objasnili da je klub postojao i da su plavo-bijeli dres Budućnosti nosili bivši bombarder Kila Nenad Peruničić, te sadašnji reprezentativci Crne Gore Žarko i Igor Marković. “Nenada pamtim kao igrača koji je harao u Njemačkoj kada sam ja počinjao karijeru u Švedskoj. I dan danas se u Kilu prepričavaju njegovi golovi sa pola terena, bio je strašan igrač. Znam i desnog beka Markovića, sad je potpisao za Gepingem, hvale ga u Njemačkoj, može mnogo, a sjećam se i Igora koji na je zadavao dosta problema u baražu. Imena ovih igrača razlog su više da se u vašem gradu opet oformi muški klub, koji bi i ubuduće mogao da stvara ovakve asove”, rekao je Anderson, a zatim u nevjerici dodao: Zar je moguće da crnogorski timovi zbog loše finansijske situacije moraju da igraju mečeve evro kupova na strani? Reprezentacija vam je odlična, ljudi koji su na čelu rukometa u vašoj zemli ne bi smjeli dozvoliti ovakvu klupsku situaciju”.

Prošlogodišnji Kil je najjači tim u istoriji rukometa Sezona bez poraza, dominacija i na domaćem i na evropskom tlu - Kil predvođen Andersonom, Omejerom, Ilićem, Narcisom, Jihom... je prošle godine iscrtao neke nove stranice rukometne istorije. “To je najjači tim svih vremena”, siguran je naš sagovornik. “Niko nam ništa nije mogao, a čitavu sezonu bez poraza teško će ko ponoviti u modernom rukometu. Ipak ono što me je fasciniralo je činjenica da smo svakim danom sve više napredovali, trenirali kao nikada, davali maksimum, što je možda nekome malo i neobično kada vidi toliko zvijezda na okupu”.

Pratite nas na facebooku

facebook.com/dnovine

Sport 49

subota i nedjelja, 13. i 14.10.2012.

i Francuze

vikend sportski ekran SUBOTA

MARATON - Podgorica će naredne godine biti domaćin prvenstva Balkana u maratonu za muškarce i žene, odlučeno je na Kongresu Asocijacije Balkanskih zemalja na Malti. Prvenstvo će biti održano u okviru 20. Podgoričkog maratona, koji će po kalendaru Svjetske i Evropske atletske federacije biti održan 27. oktobra 2013. godine. “Organizacija je priznanje za doprinos u organizovanju sportskih manifestacija koje na najbolji način potvrđuju uspješnost i sposobnost Crne Gore da organizuje značajne međunarodne manifestacije. Posebno je značajna manifestacija Podgorički maraton, koji je u proteklom periodu okupljao učesnike sa svih kontinenata svijeta i na njemu je trčalo više od 5.000 stranih učesnika”, rekao je generalni sekretar ASCG Milan Madžgalj.

Kim Anderson u razgovoru sa našim novinarom u Kopenhagenu

LENS ARMSTRONG - Direktor Svjetske antidoping agencije (WADA) Dejvid Hauman ocijenio je da se američki biciklista Lens Armstrong godinama dopingovao vjerovatno, uz blagoslov antidoping kontrolora. Hauman je naveo da Armstrongu, koga je u avgustu Američka antidoping agencija doživotno suspendovala, sada ne može da pomogne činjenica da nikada u karijeri nije uhvaćen u dopingu.