Izdanje 15. januar 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

23

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

odsto je veći prosječan decembarski račun za električnu energiju u odnosu na novembarski

SRIJEDA, 15. 1. 2014. BROJ 738/ GODINA III

NOVAK KILIBARDA ● 4

● 11

Bulatović bio spreman da nudi novac za rušenje Vlade

MUP ĆUTI ● 11

Brković tvrdi da mu je nuđena zaštita

UPOZORENJE

●9

Zagoričani u pritvoru zbog ekonomske krize

Koka-kola: SMS o velikoj nagradi je prevara

● U rješenju je navedeno i da bi puštanje na slobodu optuženih za računarsku prevaru izazvalo veliko uznemirenje javnosti jer su o događaju izvještavali svi mediji

Jevrem Brković (arhiva)

ZA APELACIONI SUD PRESUDAN BIO UTISAK JAVNOSTI, A NE BROJ I TEŽINA DJELA IZA KOJIH STOJI ZAGORIČKI KLAN

BIVŠI RADNICI ● 6

Protest zakazan za danas ispred KAP-a

BREVETE ● 9

ZABAVA ● 23

BIJELO POLJE ● 10

Pomorci će papreno plaćati obuku i licencu

Dušica Vugdelić ima najbolje noge na estradi

Autom sletio na prugu

D

a se Novoj godini nijesu svi obradovali, svjedoči slučaj sa pomorcima koji su od 1. januara ove godine suočeni sa novim nametom jer će ih nastava i polaganje ispita za dobijanje dodatne brevete za sigurnost na brodu koštati najma-

RUKOMET ● 26

K

nje 300 eura. Ovaj sertifikat im je potreban da bi zaplovili mirnim i nemirnim morima i obezbijedili sebi i porodicama pristojan život. Naime, pomorci do sada nijesu plaćati nastavu, pa ih je izdavanje ovog dokumenta neznatno koštalo.

olašinac Aleksandar Vojinović (27) ) i njegov saputnik Petar Vojinović (33) iz Bijelog Polja povrijeđeni su u saobraćajnom udesu koji se dogodio sinoć oko 17 časova u naselju Malo Polje.

Prema nezvaničnim informacija-

FUDBAL● 31

ma, do udesa je došlo kada je Vojinović vozeći iz pravca Bijelog Polja iz nepoznatih razloga udario u brdo sa desne strane, zatim prešao na suprotnu stranu puta, oborio metalnu zaštitnu ogradu i sa visine oko pet metara sunovratio se pored pruge.

ŽENA INDIKATORI ● 33

Protiv Hrvatske Darko Zorić Mapa šansa za svesadaddas asd na pragu zdravlja na reprezentativce Crvene zvezde vašem licu

AKTUELNO

EDITORIJAL

2

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

NOVAK USKOKOVIĆ urednik

BEZ OGRANIČENJA

Od početka svjetske ekonomske krize kao prateća pojava smanjeno je kreditiranje. Mnogima je u vrijeme buma prilično lako skupiti dokumentaciju i aplicirati za kredit kako bi došli do novca. Sa krizom došlo je do pojave nevraćanja zajmova, što je sve uticalo da nivo nevraćenih kredita bude prilično visok, a uz to cijeli sistem je bio na testu. Kao jedna od mjera privremeno je bila ograničena kamatna stopa, a pojedinci smatraju da bi trebalo ograničiti opet kamatne stope.

Ograničavanje kamatnih stopa kod banaka ili mikrokreditnih institucija, iako vjerovatno mnogima ne zvuči logično, najviše šteti upravo potrošačima. Krediti sa ograničenim kamatama postali bi mnogo teže dostupni, a sa druge strane otvara se prostor da se novac pozamljuje od “sekundarnih tržišta”, odnosno kod kamataša.

Ono što se mora znati jeste da je najbolje dozvoliti tržištu da samo definiše kamatne stope. Ukoliko neka banka ima i visoke kamate, nju će vjerovatno svako zaobilaziti. To može natjerati banku da promijeni i smanji kamatu jer je za svaku banku najskuplje kada im novac stoji neplasiran.

Mora se znati da i praksa u Evropskoj uniji ne dozvoljava ograničavanje kamata kod banaka i mikrokreditnih institucija. Dio država koje su imale ograničenja kamata su to uvele da bi zaustavile “nelegalno kreditiranje”, odnosno odlazak kod kamataša. Stope ograničenja kod tih država su visoke i znatno iznad tržišnih.

U suštini, kamatna stopa je praktično cijena novca, a suprotno praksi Evropske unije jeste da se ograniči bilo koja vrsta cijena, pa i ta.

Praksa Europske unije nije da se ograničavaju kamate, pogotovo ne na jednoj granici jer su razni kreditni proizvodi različito rizični. Manji broj zemalja članica EU uopšte ima ograničenja kamatnih stopa, a od onih koje imaju dio postoji samo za nebankarski sektor ili samo za pojedine vrste kredita. Svjesnost da je Crna Gora već na putu evropskih integracija, navodi na činjenicu da će pravila i propisi koji važe u Evropi biti preslikani i kod nas. U oblasti ograničavanja kamata svaka ozbiljnija priča na teritoriji Evropske unije praktično je stala 2011. godine, kada je zaključeno da bi takve mjere više štetile potrošačima.

Jedna od primijećenih posljedica ograničavanja kamata u nekim slučajevima da se i najboljim klijentima kamate podižu i time otežava dobijanje odnosno kasnija otplata kredita. Razlog za to je da se bez segmenta tržišta sa višim stopama sve kamatne stope kreću prema limitu.

Dakle, umjesto da se troši energija na izmišljanje tople vode, samo bi trebalo sprovoditi ono što već postoji kod onih koji to primjenjuju vjekovima.

Meteo 07:09 16:36

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More umjereno do talasasto.

Vjetar, uglavnom južnih smjerova, ujutru umjeren do jak tokom dana nešto slabijeg intenziteta.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Oblačno sa kišom. Na jugu povremeno jača kiša sa grmljavinom, u najvišim planinskim oblastima na sjeveru susnježica i snijeg.

VJERA

Avganistancu dali azil jer je ateista Jednom avganistanskom državljaninu je odobren azil u Velikoj Britaniji iz vjerskih razloga, zato što je ateista. Britansko udruženje humanista kaže da dobijeni slučaj može biti prvi koji se zasniva na ateističkim ubjeđenjima.

Avganistanski državljanin je pobjegao u Veliku Britaniju zbog sukoba u Avganistanu zajedno sa porodicom 2007. sa 16 godina i bilo mu je dozvoljeno da ostane u Velikoj Britaniji do 2013. Odgajan je kao musliman, ali je tokom njegovog boravka u Velikoj Britaniji postao ateista, rekao je njegov pravni tim.

Oni kažu da bi on bio izložen progonu, a možda i smrtnoj kazni da je vraćen u Avganistan.

Tim sa Pravnog fakulteta iz Kenta koji pruža pravne usluge preko svoje Kent pravne klinike vjeruje da je to prvi put da je nekom odobren azil u Velikoj Britaniji na osnovu njego-

vog ateizma.

Advokati su podnijeli podnesak Ministarstvu unutrašnjih poslova na osnovu Konvencije o izbjeglicama iz 1951. koja ima za cilj da zaštiti ljude koje progone zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog mišljenja.

Slučaj je pripremila studentkinja druge godine prava Kleir Splaun pod nadzorom advokatice klinike Šeone Jork.

“Mi smo iznijeli argumente da ateisti treba da imaju pravo na zaštitu od progona na osnovu njihovog vjerovanja na isti način kao što je religiozna osoba zaštićena”, navodi Jork.

“Odluka predstavlja važno priznanje da je nemanje vjerskih uvjerenja promišljena i ozbiljno držana filozofska pozicija”.

Izvršni direktor Britanskog udruženja humanista Endjru Kopson je rekao da je sloboda vjerovanja za hu-

maniste, ateiste i druge nereligiozne ljude važna kao i sloboda vjerovanja za vjernike.

“Ali se suviše često zanemaruje od strane zapadnih vlada koje se fokusiraju suviše usko na prava hrišćana u inostranstvu, kao što smo nedavno vidjeli. Divno je vidjeti Britaniju kako pokazuje liderstvo u odbrani ljudskih prava nereligioznih ljudi na isti način”, dodao je on.

Jork je kazala da se Forin ofis u posljednje dvije godine sve više zalaže za prava nereligioznih ljudi u inostranstvu.

“A sada vidjeti da se vlada zalaže za proširenje britanske zaštite na nereligiozne izbjeglice unutar naših granica je nešto na šta svi mogu biti ponosni”, zaključila je ona.

Home Office je saopštio da Velika Britanija ima ponosnu istoriju davanja azila onima kojima je to bilo potrebno.

SJEVERNA IRSKA

Počinje istraga o zlostavljanju djece Sudska istraga o višedecenijskom zlostavljanju djece u državnim i vjerskim institucijama u Sjevernoj Irskoj počinje ovih dana prvim javnim saslušanjem u procesu u kojem će, kako se očekuje, svjedočiti više stotina ljudi.

Istražna komisija koju je imenovala Vlada ispituje navode o seksualnom, emocionalnom i fizičkom zlostavljanju djece od 1922. do 1995. godine u sirotištima i prihvatilištima za nezbrinutu djecu i bolnicama.

Za sada se zna da će u istragu biti uključeno 434 ljudi, među kojima 61 osoba sa prebivalištem u Australiji sa kojima su istražitelji razgovarali prošle godine.

Od danas pa do juna 2015. godine lično ili pisanim putem svjedo-

čiće najmanje 300 ljudi, dok će konačni izvještaj biti podnijet sjevernoirskoj Vladi do januara 2016. godine, prenosi AFP. Istraga počinje uvodnim riječima čije iznošenje će trajati nekoliko dana, nakon čega će uslijediti pauza, a zatim će krajem januara govoriti prvi svedoci.

Proces je pokrenula sjevernoirska administracija u maju 2012. godine kako bi utvrdila da li je bilo sistemske nebrige i zlostavljanja djece od strane institucija, a prikupljeni su dokazi u vezi sa 13 različitih institucija - verskih, vladinih i socijalnih.

Istragu vodi iskusni sudija Entoni Hart uz pomoć ekspertskog tima.

Jedna od osoba koje su riješile da progovore je Margaret Mekga-

kin koja tvrdi da je trpjela zlostavljanje od strane opatica u sirotištu katoličke ustanove “Sestre iz Nazareta” u Belfastu i koja se prijavila da svjedoči.

“Neki ljudi imaju preko 80 godina, ali još čekaju pravdu i da ih neko sasluša”, kaže ona.

ŠTRAJK KOMUNALACA Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

9 10 12 11 11 6 3 2 4 5

8 9 10 10 9 5 3 1 4 5

SJUTRA

11 12 13 13 12 7 6 3 9 10

14 15 15 15 14 10 7 5 11 11

Ujutru oblačno još ponegdje sa slabom kišom u planinskim predjelima na sjeveru susnježice i snijega. Tokom dana razvedravanje.

Mostar će biti zatrpan smećem Agencija Anadolija je prenijela da se ni petog dana javnih protesta radnicima Javnog preduzeća “Komos” iz Mostara niko nije obratio u ime gradske vlasti. Radnici su u utorak, uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, ispred Gradske vijećnice održali posljednji protestni skup pred stupanje u generalni štrajk.

Od srijede će početi generalni štrajk, što znači da će Mostar, do ispunjenja njihovih zahtjeva, ostati zatrpan smećem. Agonija ovog javnog komunalnog preduzeća traje mjesecima.

“Naši su radnici gladni, bez osnovnih sredstava za život. Uprkos činjenici da savjesno rade 30 dana u mjesecu, njihove plate su i dalje minimalne i neredovne”, rekao je Emir Džubur, predsjednik sindikata “Komosa”.

Džubur je pojasnio kako rješenje očekuju od gradonačelnika Mostara Ljube Bešlića.

“Još u decembru 2006. donesena je odluka o komunalnim preduzećima u Mostaru. Sve je sada na gradonačelniku”, kazao je Džubur.

Prenoseći zaključke sindikata, Dužbur je istakao kako neće pre-

kidati štrajk do implementacije odluke o ujedinjenju svih komunalnih preduzeća na nivou grada Mostara, čime bi i njihova statusna pitanja bila riješena. Uprkos činjenici da cijene životnih namirnica i mjesečnih režija svakodnevno rastu, lični dohoci uposlenika “Komosa” ne dosežu ni 600 KM, odnosno 300 eura.

“Ljudi su gladni, snalaze se kako znaju i umiju. Kartice su im blokirane zbog neuplaćivanja rata kredita. Nisu im uplaćena posljednja četiri lična dohotka. Stanje je neizdrživo”, pojasnio je Džubur.

AKTUELNO 3

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

mans

Opraštaju porez tajkunima, uvode namete građanima Vasilj Karadžić

M

reža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je juče Ustavnom sudu inicijativu za obaranje Zakona o otpisu kamate na poreske i carinske obaveze kojim se, kako tvrde, Vlada odriče desetina miliona eura u korist privilegovanih preduzetnika i kompanija. Iz ove NVO napominju da Vlada pomaže propale biznise tajkuna tako što građani plaćaju njihove poslove.

Iz ove NVO su napomenuli da Vlada, sa druge strane, rupe u državnoj kasi puni uvođenjem nameta osiromašenim građanima.

“Tim zakonom se Vlada u korist tajkuna i privilegovanih kompanija odriče desetina miliona eura budžetskih prihoda, dok sa druge strane rupe u državnoj kasi puni uvođenjem brojnih nameta osiromašenim građanima”, saopštili su iz MANS-a. Inače, Zakon predviđa mogućnost otpisa kamate svim poreskim dužnicima koji do kraja januara vrate glavnicu poreskog ili carinskog duga. MANS smatra da je Zakon neustavan, jer se njime, sa jedne strane, privileguju poreski obveznici koji do kraja prošle godine nijesu izmirili obaveze, dok se, sa druge, u neravnopravan položaj dovode oni koji uredno plaćaju poreze i od kojih su porez i kamate prinudno naplaćeni.

“Zakonom se prikriva očigledna korupcija ovlašćenih u Poreskoj upravi, koji nijesu obavljali službene dužnosti u cilju naplate poreza, čime se oslobađaju krivične odgovornosti. Zakonom se, u suštini, postiže kršenje Ustava i neplaćanje poreza,

jer obveznici mogu računati na povoljnosti, umjesto na mjere prinudne naplate”, poručili su iz ove nevladine organizacije.

Dalje se dodaje da prema zvaničnim podacima ukupan poreski dug trenutno iznosi oko 330 miliona eura, dok je, po osnovu neplaćene carine, budžet bio uskraćen za preko 38 miliona eura. To bi, kako su naveli iz MANS-a, značilo da bi država, po osnovu kamata na nenaplaćene dažbine, trebalo da inkasira skoro 100 miliona eura, što je, kako su dodali, ujedno i potencijalni gubitak ukoliko poreski dužnici odluče da iskoriste povoljnosti novog Vladinog rješenja. Upozoravaju da se na taj način Vlada odriče zakonitog prihoda od kamata, napominjući da izvršna vlast nema problem da kasu puni besmislenim i nezakonitim taksama koje nameće građanima.

“Država je po osnovu različitih kriznih mjera prošle godine od građana uzela blizu 110 miliona eura, što je više od sume koje se Zakonom svjesno odriče zarad šake tajkuna i privilegovanih kompanija, bliskih vladajućoj eliti”, naveli su iz MANS-a.

Vlada se odriče desetina miliona budžetskih prihoda Oni su podsjetili da su, prema zvaničnim podacima poreskih organa, među najvećim dužnicima bliski prijatelji premijera Mila Đukanovića, kao što je vlasnik kompanije Vektra, Dragan Brković, Veselin Barović, ali i gazda hotela Bjanka i Ski-centra Kolašin, Zoran Bećirović.

“Na listi dužnika su i kompanije čiji se vlasnici ili povezana lica dovode u vezu sa organizovanim kriminalom, poput Stanka Subotića, Brana Mićunovića ili Blaža Dedića, koji se povezuje sa odbjeglim narko bosom Darkom Šarićem”, kazali su MANS-ovci.

Oni smatraju da je Zakon o otpisu kamate na poreske i carinske obaveze samo jedna u nizu sramnih odluka Vlade, kojima se pomažu propali biznisi domaćih tajkuna ili lica povezanih sa organizovanim kriminalom, čime nastavlja praksa da građani finansiraju njihove poslove.

promjena mišljenja

crnogorska nacionalna zajednica

Ojačati identitetski imunitet Uložili žalbu u posljednji čas Predsjednik Crnogorske nacionalne zajednice u Beogradu Mihailo Terzić rekao je za CdM da nema mnogo naroda i država koje imaju tako bogatu kulturnu, duhovnu i državotvornu tradiciju kao što imaju Crnogorci i Crna Gora, ali je još manje onih nacija koje koriste samo trećinu sopstvenog nasljeđa za afirmaciju kolektivne identitetske svijesti.

On navodi da politička, kulturna, naučna i duhovna elita obnovljene crnogorske države, metaforički rečeno, još uvijek eksploatiše samo “površinske kopove” sopstvenog nasljeđa, i to najčešće

one koje su markirali i vrednovali tuđi istraživači, često, motivisani anticrnogorstvom.

Na putu novim otkrićima i vrednovanjima crnogorske prošlosti ispriječio se, ističe Terzić, prije svega dremljivi intelektualni kukavičluk, koji radije koriste falsifikovane ili nepotpune fragmente sopstvene prošlosti, nego da otkrivaju i vrednuju nova saznanja i sadržaje iz crnogorske istorije.

“Generacije jezgrovnih nosilaca crnogorstva uspjele su da u milenijumskom trajanju sačuvaju entitet “istorijske sudbinske zajednice”, ali su vrlo rijetko imale dugoročnu

identitetsku zaštitu sopstvene države. Naprotiv, dešava se da sam sistem države, odgovoran za crnogorski identitetski imunitet, dozvoljava “subverzivni pohod kroz sopstvene institucije” tzv. “Lomehozovih buba” i da ih hrani sopstvenom energijom, zanemarujući činjenicu da one radikalno razdiru supstancu identitetskog nacionalnog bića Crnogoraca. Rijetko se u istoriji Crne Gore obezbijedio optimalan ambijent u kome bi državotvorni, kulturni i duhovni identitet Crnogoraca prerastao u nov kavalitet u kolektivnu svijest crnogorske nacije”, kazao je on.

cda potvrdila

Amerikanci vlasnici Trenda Zvanični izvještaj Centralne depozitarne agencije (CDA), koji je juče objavljen, potvrdio je da su novi vlasnici 39,1 odsto akcija fonda Trend, šest američkih fondova, pet iz Njujorka i jedan iz Kalifornije.

Prema podacima CDA, fond Kingstown partners master ima 23,1 odsto akcija Trenda, Newtyn Partners 5,1 odsto, Ktown LP 4,2, Kingstown partners II posjeduje 2,6 odsto, Newtyn TE Partners 2,3 odsto, a Frontier market select fund II, 1,8 odsto.

Prema podacima sa sajta američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) ovi fondovi upravljaju sa aktivom većom od milijardu USD. Američki fondovi su od austrijske Hypo Alpe Adria banke za 3,6 miliona EUR kupili udio u Fondu zajedničkog ulaganja Trend i 100 odsto u Društvu za upravljanje tim fondom.

To je bila jedna od najvećih ame-

ričkih investicija na crnogorskom tržištu kapitala od 2007. godine.

Američki fondovi, kako je ranije saopšteno, vide veliki potencijal u Šest američkih fondova kupilo akcije Trenda; Ilustracija

Trendu i planiraju da rade na razvoju tog potencijala u korist svih deset hiljada akcionara, od čega su većina crnogorski građani.

Hrvatsko državno odvjetništvo je na samom isteku roka uložilo žalbu na odluku Županijskog suda o izručenju bivšeg pripadnika UDB-e, Josipa Perkovića Njemačkoj, a pravni stručnjaci dvostruku ulogu tužilaštva ocjenjuju kao skandaloznu.

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (DORH), koje je u procesu protiv Josipa Perkovića zastupalo njemačko tužilaštvo, uložilo je žalbu na presudu Županijskog suda o izručenju Perkovića Njemačkoj.

Nakon što je Županijski sud u Zagrebu potvrdio izručenje, u utorak je na sud stigla žalba DORH-a na presudu što je, prema medijskim analitičarima, sasvim neočekivan potez. DORH je u ovom slučaju zauzeo dvostruku poziciju. Uz žalbu DORH-a, advokat Josipa Perkovića Anto Nobilo, najavio je, takođe, da će uložiti žalbu na presudu o izručenju Vrhovnom sudu, a nakon toga, ako presuda bude ista, i Ustavnom sudu RH. Zdenko Mustač za isti je slučaj na

velikogoričkom županijskom sudu, takođe, nepravosnažno oslobođen izručenja Njemačkoj, a sud se još nije oglasio o eventualnoj žalbi koju bi DORH kao predstavnik njemačkog tužilaštva trebalo da uloži na ovaj sud.

Perkovića i Mustača Njemačka traži putem evropske potjernice zbog učestvovanja u ubistvu emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine na njemačkoj teritoriji. Advokat Anto Nobilo u žalbi tvrdi da se radi o zastari.

na mugošinu inicijativu

Šoću odlikovanje Predsjednik države Filip Vujanović uručio je juče Medalju za hrabrost Milutinu Šoću, reprezentativcu Crne Gore u kajaku, koji je prošle sedmice savladao i predao policiji dva lica koja su prethodno napala staricu i oteli joj novčanik.

Vujanović je na inicijativu gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše ocijenio da je Šoć učinio djelo lične hrabrosti, koja je izuzetna.

“Jer je svojim požrtvovanjem,

uz rizik povređivanja, savladao i predao policiji dvije osobe koje su prethodno napale staricu i, koristeći njenu nemoć, oteli joj novčanik”, kaže se u saopštenju Vujanovićevog kabineta.

Dalje su iz kabineta predsjednika istakli da takav čin hrabrosti i požrtvovanja primjer koji zaslužuje svako poštovanje, pa je predsjednik sa zadovoljstvom i uvažavanjem Šoću uručio Medalju za hrabrost.

4 POLITIKA

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

BERANE

Novak Kilibarda

DF i SNP odbile Srpsku listu

Zgrada opštine Berane Srpska lista pregovarala je sa Socijalističkom narodnom partijom u Beranama o mogućnosti zajedničkog nastupa na lokalnim izborima.

“S obzirom na to da ništa ne krijemo od javnosti i srpskog biračkog tijela, konstatujemo da su pregovori okončani tako što smo dobili odgovor da je koalicija SNP-a i Demokratskog fronta zacementirana i da ne žele dodatne koalicione partnere”, saopšteno je iz Srpske liste.

SL je ponudila opoziciji da u okviru opozicione koalicije zauzme 18. mjesto, od 35 odborničkih kandidata, što bi im obezbijedilo mandat u pobjedničkoj varijanti.

“Na taj način žrtvujemo stranačke interese u cilju pobjede opozicije s obzirom na to da smo na državnim izborima u Beranama imali rezultat iznad cenzusa, skoro četiri odsto”, ističu u SL. Srpska lista smatra da članstvo Socijalističke narodne partije u Beranama čine časni ljudi kojima je rušenje lokalne vlasti i DPS-a na državnom nivou politički prioritet.

“U toj borbi svaki glas, svaki pojedinac, svaka stranka i svaka antirežimski organizovana grupa ljudi veoma su važni. Da li to razumije i rukovodstvo beranskog SNP-a koje ne čini ništa da spriječi prljavu kampanju protiv Srpske liste koja će uskoro imati i odgovor, vrijeme će pokazati. Ili će se na kraju ispostaviti da su im Medojević, koji ih konstantno optužuje za šurovanje sa Svetozarom Marovićem, i Mandić, koji ih je skoro povezao sa Milom Đukanovićem i Branom Mićunović, bliži od SL koja je svih ovih godina ostala uz svoj narod?”, ističe se u saopštenju ove partije.

Oni napominju da opoziciona selekcija koju trenutno vrše SNP i DF ima za cilj čuvanje monopola na opozicionoj sceni, a nikako rušenje DPS-a.

“Ukoliko DPS pobijedi u Beranama, teško da će krivca za poraz naći mimo svojih redova, što će prouzrokovati totalni opozicioni sukob u ostalim opštinama”, zaključeno je u saopštenju potpredsjednika Srpske liste Anđelka Bubanje.

J.Đ.

ZUKORLIĆ U BERLINU

Njemce zanima sudbina Sandžaka Sandžački muftija Muamer Zukorlić razgovarao je sa predstavnicima Bundestaga zaduženim za jugoistočnu Evropu o Sandžaku kao prekograničnoj autonomnoj regiji u svijetlu EU integracija Srbije, Crne Gore i Balkana, kao i o uspostavljanju evropskog muftijstva.

Informativna služba sandžačkog mešihata saopštila je juče da su sa Zukorlićem, koji se nedavno povukao sa mjesta predsjednika mešihata Islamske zajednice u Srbiji, u posjeti Bundestagu bili predsjednik novoosnovane Bošnjačke demokratske zajednice u Crnoj Gori Hazbija Kalač i potpredsjednik Zajednice sandžačke dijaspore Ahmet Ahmetović.

Domaćini su, kako se navodi, pokazali veoma visok stepen interesovanja za ovu temu i izrazili spremnost za nastavak saradnje kako bi Sandžak u “duhu proklamovanih principa Evropske unije imao svoje mjesto među evropskim regijama”.

Delegacija iz Srbije i Crne Gore je, kako se navodi, predstavila viziju prekograničnog evro-

regiona Sandžaka ukazujući na važnosti ovog projekta za sve njene građane, kao i za stabilnost u regionu.

U razgovoru je, ističe se, bilo riječi i o stanju ljudskih prava u Srbiji i Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na vjerska prava i neophodnost implementacije propisa jednakosti svih građana i zajednica bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost.

Razgovarano je i o ideji uspostavljanja evropskog muftijstva u cilju intenzivnijeg rješavanja brojnih muslimanskih pitanja u Evropi.

Kao posebno zanimljiv istaknut je razgovor sa predstavnikom spoljnopolitičkog odbora Bundestaga zaduženog za jugoistočnu Evropu, Josipom Juratovićem, koji je, kako se navodi u saopštenju, ukazao izuzetno zanimanje za pitanje Balkana.

Delegacija je prisustvovala manifestaciji “Deset godina zlatne zvijezde sporta”, najznačajnije svečanosti ove vrste u Njemačkoj. Zasluge za ove susrete pripisane su savjetniku kancelarke Angele Merkel za pitanja Evrope Ernestu Kalacu.

KILIBARDA ODGOVORIO BULATOVIĆU

Bio je spreman da mi ponudi novac za rušenje Vlade Nekadašnji političar, lider Narodne stranke, Novak Kilibarda reagovao je kontraoptužbama na uvrede koje je na njegov račun izrekao nekadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović.

Bulatović je rekao medijima da ga premijer Milo Đukanović posjeća na Novaka Kilibardu, koji je, kako kaže, “prevalio neshvaljivu političku razdaljinu od četničkog koljača do vjernika tzv. crnogorske pravoslavne crkve, odnosno intelektualca koji se javno odrekao svega što je radio posljednjih dvanaest godina”. Takve optužbe za Kilibardu nemaju vrijednost, jer smatra da je njegova odluka da pristupi Vladi Mila Đukanovića bila ispravna.

“Momir Bulatović može da priča šta mu pada na pamet, ali ja ističem sljedeću činjenicu: kada je došlo do raskola između njega i Mila Đukanovića, tj. kada je došlo vrijeme da se Crna Gora opredeljuje za svoju samostalnost, onda je Momir Bulatović bio u punoj i apsolutnoj službi kako Slobodana Miloševića tako i Amfilohija Radovića”, kazao je Kilibarda u razgovoru za Dnevne novine.

On se osvrnuo i na tadašnju političku scenu i situciju kada ga je, kako kaže, Bulatović pozivao da sruše Đukanovića i njegovu vladu. No, Kilibarda kaže da je odbijanjem takve ponude uspio da spase Crnu Goru, ko-

Momire, što nas napusti?

Socijalistička narodna partija (SNP) navela je u saopštenju da je nekadašnji počasni predsjednik Narodne socijalističke stranke, Momir Bulatović u intervjuu listu “Dan” saopštio opštepoznatu činjenicu da SNP ima najčasnije i najbolje partijsko članstvo.

“Ne žureći da komentarišemo ostatak njegove očekivane i naručeja je, kako ističe, izbjegla bombardovanje NATO-a.

“Bulatović me je pozvao kao potpredsjednika Vlade Crne Gore i zahtijevao da mu pomognem u Skupštini glasovima svoje stranke da se sruši Vlada Mila Đukanovića i da Crna Gora ide naprijed u punoj slozi sa Srbijom”, objasnio je Kilibarda, dodajući da je takva ponuda za njega bila neprihvatljiva.

Ipak, napominje nekadašnji političar, Bulatović je imao i druge namjere i načine da ga privoli da prihvati njegovu ponudu.

“Tada sam mu čitao iz očiju da iskazuje mogućnost da za moj pristanak slijedi novac, koliko god zahtijevam i koliko god je potrebno, jer je iza njega u to vrijeme stajala kasa Slobodana Miloševića. Da sam pristao da

ne izjave, postavljamo mu jedno jednostavno pitanje – što nas napusti 2001. godine?”, poručuju iz SNP-a.

Bulatović se u intervjuu osvrnuo i na djelovanje SNP-a, ističući da je u pitanju “neobičan fenomen” na crnogorskoj političkoj sceni jer imaju najčasnije članstvo i najnesposobnije rukovodstvo. prihvatim predlog Momira Bulatovića, Crna Gora bi bila bombardovana od Atlanskog pakta i ko zna u kakvom bi stanju bila i da li bi postojala kao država”, kazao je Kilibarda.

Kada je odlučio da pristupi Vladi sadašnjeg premijera, donio je, kako smatra, ispravnu odluku.

“Prema tome, može on da priča šta god hoće, ali da je on bio umjesto Mila Đukanovića na čelu snaga koje su vodile Crnu Goru na putu ka samostalnosti i da ja nijesam ušao u savez sa Milom Đukanovićem nego sa njim, Crna Gora di doživjela katastrofu koja je bila na samom početku. Pale su nekolike bombe na njenu teritoriju, ali kada se ipak nije opredijelila za politiku Slobodana Miloševića, onda se spasila od bombardovanja”, zaključio je Kilibarda.

J.Đurišić

NIKOLA GEGAJ

Treba da se pomažemo Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić rekao je da je u interesu građana Srbije i Crne Gore da te države sarađuju, podržavaju se na putu evrointegracija i da održavanjem dobrih odnosa obezbijede čvrste osnove za napredak cijelog regiona. Nikolić je primio u oproštajnu posjetu dosadašnjeg ambasadora Crne Gore Igora Jovovića, a zajedno su ocijenili da između Srbije i Crne Gore nema bitnijih otvorenih pitanja, a da bi u budućnosti zajedničkim radom trebalo djelovati da se riješe svi, pa čak i najmanji problemi. “Nikolić, koji je Jovovića primio u oproštajnu posjetu, naglasio je da u interesu građana i Srbije i Crne Gore da dvije države sarađuju, efikasno ostvaruju zajedničke ekonomske projekte, da jedna drugu podržavaju na putu evrointegracija i da održavanjem dobrih odnosa obezbijede čvrste osnove za napredak cijelog regiona”, kaže se u saopštenju. Nikolić i Jovović saglasili su se da je vrijeme da se da zamah pregovorima Srbije sa Evropskom unijom, jer je Srbija, kako su ocijenili, u prethodnom periodu ostvarila ogroman napredak.

Opština da bude ekonomski održiva Funkcioner Demokratske partije socijalista Nikola Gegaj kazao je da će se ta partija držati datih obećanja u vezi sa statusom gradske opštine Tuzi.

“Demokratska partija socijalista uvijek nudi održiva i najbolja rješenja za sve građane Crne Gore. Tako je i u slučaju građana Malesije i traženja odgovora za budući status gradske opštine Tuzi. Držimo se datih obećanja i upravo kroz razgovore sa političkim partijama iz Malesije uvjeren sam da ćemo doći do rješenja koje će biti u najboljem interesu svih građana Malesije i koja će imati njihovu apsolutnu podršku bez obzira na političku ili neku drugu razliku”, kazao je Gegaj za Portal Analitika odgovarajući na pitanje o budućnosti gradske opštine Tuzi.

“DPS je do sada ono što je obećala i ispunila. Tako je bilo i oko vraćanja statusa opštine Petnjica, u proceduri je da i građani Gusinja dobijaju opštinu. Čvrstog sam uvjerenja da će tako biti i oko vraćanja statusa opštine Tuzima. Malesiji niko nije oduzeo pravo na opštinu, ali se moraju ispuniti predviđeni uslovi kako bi ona bila ekonomski održiva, a ne samo na opština na papiru. Realno govoreći, kada se pojedine mnogo razvijene opštine u Crnoj Gori zbog ekonomske krize suočavaju sa finansijskim poteškoćama, ni mi ne možemo očekivati da će nam dobijanjem opštine teći med i mlijeko, već ćemo morati ozbiljno zasukati rukave i činiti sve da nova opština bude funkcionalna”, zaključio je Gegaj.

A.O.

POLITIKA 5

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

Momčilo Radulović

RADNA GRUPA

Drobnič spasitelj Radne grupe?

Nemanja Lacman

S

udbina Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces i dalje je nepoznata jer ni Kolegijum predsjednika parlamenta nije odlučio da li će ona i kada nastaviti da radi. Ipak, kako za Dnevne novine navode šefovi poslaničkih klubova, konačna odluka mogla bi da bude donijeta danas nakon razgovora koopredsjedavajućih Radne grupe i šefa delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitje Drobniča.

Iako se očekivalo da Kolegijum predsjednika parlamenta donese odluku o prekidu ili nastavku rada Radne grupe, to se juče nije desilo, pa je odlukom većine dogovoreno da se koopredsjedavajući Srđan Milić i Milutin Simović danas sastanu sa šefom Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Mitjom Drobničem kako bi pokušali pronaći adekvatno rješenje.

●DPS: ŽELIMO MIŠLJENJE STRANIH EKSPERATA U Crnoj Gori bi od 20. do 24. januara, trebalo da boravi tročlana ekspertska grupa iz Brisela koja treba da pomogne crnogorskim parlamentarcima u izmjenama izbornog zakonodavstva što, prema navodima Simovića, može dosta pomoći oko finalizacije zakona.

“Većina je smatrala da treba obaviti razgovor sa šefom delegacije EU u Podgorici Mitjom Drobničem kako bi iskazali svoj konačni odnos prema ponuđenoj varijanti da dobijemo podršku od evropske delegacije u smislu angažovanja eksperata na finalizaciji dva zakona i to o finasiranju političkih partija i biračkih spiskova. Mogu da kažem da je DPS zainteresovan da čuje mišljenje eksperata Evropske unije po tom pitanju jer je uvijek dobro čuti mišljenje sa strane”, rekao je koopredsjedavajući Radne grupe Milutin Simović.

●PCG: UČEŠĆE U GRUPI ZAVISI OD STAVA DPS A Šef poslaničkog kluba Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić kazao je da partija koju predstavlja neće učestvovati u radu Radne grupe ukoliko DPS ostane pri istom stavu.

“Ukoliko se ostane pri ovakvom tvrdom stavu DPS-a, Pozitivna

Crna Gora neće učestvovati u radu takve Radne grupe. Nakon odluke o konačnom radu Radne grupe mi ćemo zauzeti stav. Takođe i vjerovatno zajednički tražiti rješenje da na bar onaj dio zakona koji je usaglašen, a to je prilično veliki broj, izjasnimo i vidimo ko je za, a ko protiv usvajanja tih novih usaglašenih stavova”, ističe Bojanić.

Prema riječima Bojanića, sa ostalim članovima opozicije će se razmotriti da li ima smisla da Radna grupa u nedogled zasijeda, a da se izbori održavaju pod istim uslovima kao ranije.

Prema riječima potpredsjednika parlamenta Branka Radulovića Demokratski front smatra da strani stručnjaci nijesu potrebni već da se treba bazirati na domaći kadar.

“Mislim da nam stručnjaci nijesu potrebni, nego da postoji dobra politička volja. U Crnoj Gori postoje dobri stručnjaci, a pojedini koji dođu su i stručnjaci bilo da je u pitanju nešto što je demokratski kapacitet, ekonomske integracije, ekonomija, socijala. Ima ih svakakvih, nijesmo mi lošiji ni u tome ni u mnogo čemu od njih, ali je problem u nama”, zaključio je Radulović.

●DPS: LOKALNI IZBORI MJERE POVJERENJE Prema navodima Simovića, cjelokupna situacija je dobra prilika i da se analizira stepen povjerenja građana u izborni proces.

“Najbolji odgovor na to pitanje možemo potražiti na nedavno završenim lokalnim izborima. Da li izlaznost u Mojkovcu koja je bila preko 80 odsto, na Cetinju preko 70 odsto znači da građani nemaju povjerenja u izb orni

OCJENA

Potrebne temeljne reforme Potpredsjednica Pozitivne i članica Radne grupe, Azra Jasavić kazala je DN da je neispunjavanjem obaveza poslata loša poruka građanima a samim tim i EU. Ona je podsjetila da je cilj ovog tijela bio da uspostavi povjerenje u izborni sistem koje nije postojalo od pojave višepartizma u Crnoj Gori.

“Zbog toga je potrebno na čistac i argumentovano iznijeti pred oči crnogorske i međunarodne javnosti ko je za to odgovoran. Ukoliko DPS i dalje bude istrajavala na zadržavanju postojećeg stanja jasno je da je na toj partiji i najveća odgovornost za prekid rada Radne grupe. Crnoj Gori je prijeko potrebna izmjena izbornog zakonodavstva. Ovo iz razloga što Ustav predviđa da je poslanik vlasnik svog mandata, a izborni zakon ne omogućava otvorene liste ili kombinovani izborni sistem na osnovu kojeg bi se mogla utvrditi stvarna podrška individualano poslaniku”, napomenula je ona. Jasavić je dodala da je izborno zakonodavstvo zrelo za temeljnu reformu. proces? Veći stepen izlaznosti građana na izborima govori o povjerenju u izborni proces”, smatra Simović.

Milić i Simović danas kod Drobniča razgovaraju o daljoj sudbini Radne grupe

Zajedničke ambasade dobre koliko i loše Predsjednik Evropskog pokreta Momčilo Radulović rekao je za radio Antena M da otvanje zajedničkih ambasada po ugledu na skandinavski model ima prednosti, ali i mane.

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore saopštilo je da je zainteresovano za uspostavljanje zajedničkih diplomatskih predstavništava država regiona, po ugledu na skandinavski model.

“Takvi aranžmani doprinose ekonomičnosti i efikasnosti rada diplomatsko-konzularnih predstavništava, omogućavaju brže širenje diplomatske mreže uz manje troškove, a smještaj ambasada zemalja regiona na jednom mjestu pojačava interese i potencijale svake države pojedinačno, ali i regionalnih mogućnosti”, saopšteno je iz MVPEI.

Radulović je kazao da zemlje regiona nemaju iste smjerove u spoljnoj politici.

“Iako je riječ o relativno prijateljskim zemljama, zemljama koje sve čvršće uspostavljaju nove ili obnavljaju stare odnose, ipak moram reći da se radi o zemljama koje nemaju u potpunosti iste smjerove unutrašnje ili spoljne politike. Ne vidim da je kod svih zemalja isti nivo prioriteta kada su posrijedi EU integracije ili NATO”, rekao je on.

Primjetne su, po njegovim riječima, razlike i kada se posmatra unutrašnja politika.

“Različite su vrste odnosa prema recimo manjinama, demokratizaciji, ekonomskim politikama, itd”, rekao je Radulović i dodao da sve to može da predstavlja izvor eventualnih bezbjednosnih, interesnih ili etničkih nesporazuma.

6 EKONOMIJA

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

PRIVREDNE KOMORE

Članarinu da plaća ko hoće Damjanović: Obavezno plaćanje naknada u komorama je prevaziđeno

Zgrada Višeg suda

HERITIDŽ FONDACIJA

Sudski organi su neefikasni Crna Gora je na listi globalnih ekonomskih sloboda američke Heritidž fondacije zauzela 68. mjesto od 178 rangiranih zemalja, sa 63,6 bodova, jedan poen više nego prošle godine.

“Crnogorski rezultat je bolji u odnosu na prošlogodišnji za jedan poen, sa značajnim napretkom u ekonomskim i investicionim slobodama koji je važniji od pada u radničkim, monetarnim i slobodom od korupcije”, navodi se u izvještaju dostavljenom agenciji Mina-biznis.

Crnogorska ekonomija se u prošlogodišnjem izvještaju našla na 70. mjestu od 177 zemalja, sa 62,6 bodova.

Prema ovogodišnjem izvještaju, Crna Gora zauzima 31. mjesto od 43 zemlje evropskog regiona i njen ukupan rezultat je bolji od svjetskog prosjeka. Crna Gora se i ove godine našla u zoni umjereno slobodnih zemalja.

Međutim, kako se navodi u izvještaju, ekonomska sloboda je i

dalje ograničena zbog nedostatka institucionalne posvećenosti snažnijoj zaštiti imovinskih prava i efikasne borbe protiv korupcije. Sudski sistem ostaje neefikasan i podložan političkom uticaju.

Iz Heritidža su podsjetili da se ekonomija oslanja snažno na turizam i izvoz prerađenih metala.

“Korupcija je i dalje rasprostranjena u izvršnim i sudskim ograncima i dijelom je naslijeđe borbe protiv Miloševićevog režima 90-ih godina. Iako je Evropska komisija (EK) navela napredak u reformi pravosuđa u 2012, nezavisnost ustavnog sudstva ostaje i dalje neefikasna i predmet političkog uplitanja”, rekli su iz Heritidža.

Od zemalja iz regiona najbolje je rangirana Makedonija na 43. mjestu. Iza Crne Gore, Slovenija se našla na 74. poziciji, Hrvatska zauzima 87, Srbija 95 i Bosna i Hercegovina 101. mjesto.

Princip obaveznosti plaćanja naknada za članstvo u privrednim komorama i sličnim udruženjima je prevaziđen i trebalo bi uvesti da kompanije članarinu plaćaju na dobrovoljnoj osnovi, ocijenio je poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović.

“Svaka naknada koja je obavezujuća za privredna društva i ostale subjekte može biti tretirana kao biznis barijera, naročito ako se za tu naknadu ne dobija srazmjerna usluga. Tako da je pravo pitanje da li su članice, u ovom slučaju privredne komore, zadovoljne načinom na koji Komora radi i kako zastupa njihove interese jer je ona i “interesna” organizacija, kako piše u već prevaziđenom Zakonu o privrednoj komori Crne Gore iz 1998 godine”, kazao je Damjanović za Dnevne novine.

On podsjeća da je na osnovu tog Zakona propisan obavezujući članski doprinos koji se plaća odnosno 0,27 odsto bruto zarade. Za kompanije do pet zaposlenih plaća se paušal od 50 eura.

“Cijeneći značaj Privredne komore i njeno zakonsko ustrojstvo, smatram da bi, ukoliko se ide na rješenje da se ukine princip obaveznosti, trebalo ostaviti neki prelazni period za rekonstituisanje Komore na novim osnovama, imajući u vidu da bi trenutno ukidanje sadašnjeg načina finansiranja ugrozilo njeno funkcionisanje”, objasnio je Damjanović.

Prema njegovim riječima, poslodavci u Crnoj Gori, a naročito mala i srednja preduzeća plaćaju slične naknade za Fond za profesionalnu rehabilitaciju.

“Svjedoci smo kakve se zloupotrebe čine sa tim milionskim sredstvima na državnom nivou, jer najveći dio tih sredstava ne ide za svrhe za koje su opredijeljena. Takvih nameta

Srbija već ukinula obavezu plaćanja U Srbiji se od 1. januara 2013. godine primjenjuje propis prema kojem je ukinuto obavezno plaćanje naknada za članstvo u privrednim komorama. Kao posljedica toga dogodilo se da je određeni broj komimamo i u sistemu javnih nabavki i u nizu drugih oblasti, pa generalno treba napraviti analizu šta sve privreda plaća, a šta za uzvrat dobija od države”, ocijenio je Damjanović.

On je dodao da je ove godine prestalo da funkcioniše i predstavništvo Privredne komore Srbije u Crnoj Gori, koje se transformiše u Klub privrednika Crne Gore i Srbije, na dobrovoljnoj osnovi, što takođe treba imati u vidu kao regionalni trend.

“U svakom slučaju ovo ne treba da bude tabu tema u Crnoj Gori, pa svakako ne treba izbjegavati otvoren, ozbiljan i stručno utemeljen razgovor o redefinisanju statusa Privredne komore, bez politizacije tog pitanja i šti-

panija napustio komoru, ali je njihov broj mali u odnosu na ukupan broj firmi. Namjera Vlade Srbije da ukine obavezno plaćanje članstva je ukidanje velikog broja parafiskalnih nameta preduzećima. teći interese onih kojih se ova tema najviše tiče, a to su privredna društva i preduzetnici”, saopštio je Damjanović. U Crnoj Gori za sada nema javne inicijative za ukidanje obavezne članarine, ali nije isključeno i da se to pojavi kao tema, ukoliko se ozbiljno želi krenuti u reformu poslovnog ambijenta. Vjerovatno bi i sama inicijativa bila dočekana na nož od same privredne komore, jer bi se na taj način direktno udarilo u njene osnovne prihode. A zanimljivo je i da se finansijski izvještaji Privredne komore ne nalaze nigdje na sajtu tog udruženja, što govori o veoma niskom korporativnoj odgovornosti u organizaciji privrednika.

N.U. Foto: Vedran Ilić

DRŽAVNI ZAPISI

Za 14 dana - 18 miliona duga Na prvoj ovogodišnjoj aukciji prodati su državni zapisi za 18,52 miliona eura po prosječnoj stopi prinosa od 1,82 odsto. Ukupan iznos podnesenih ponuda bio je 22,37 miliona eura, a ukupan iznos emisije 20 miliona eura. Rok dospjeća zapisa, koji će biti emitovani danas, je 182 dana, odnosno 16. jul. Ukupan dug po osnovu državnih zapisa, hartija od vrijedno-

sti koje se prodaju u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta, prema podacima Ministarstva finansija, iznosi oko 95,49 miliona eura. Prošle godine održano je ukupno 14 aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana i četiri sa rokom dospjeća od 91 dan. Tokom 2012. godine održano je 11 aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana.

Održane su i dvije aukcije zapisa sa rokom dospjeća od 91 dan. Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje Centralna banka prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta. Ministarstvo finansija obavezno je da na dan dospijeća isplati obaveze po emitovanim državnim zapisima.

Sa jednog od protesta radnika

KAP

Penzioneri danas opet ispred fabrike Bivši radnici Kombinata aluminijuma, koji su prošle godine, izmjenama zakona, stekli pravo na prijvremenu penziju, okupiće se danas u sedam sati ispred fabričke kapije kako bi se dogovorili o daljim koracima. Bivši radnici, a sadašnji penzioneri, juče su ponovi poslali dopis ministru ekonomije Vladimiru Kavariću, od koga su tražili da ispuni skupštinske zaključke koji se odnose na socijlani program, odnosno na isplatu otpremnina.

“Tražimo od njega da realizuje zaključke Skupštine iz aprila prošle godine, koje je Skupština ponovo potvrdila 27. decembra. Skupština je donijela zaključak da se postupi po Kolektivnom ugovoru. Očekujemo da po godini staža radnici koji nijesu regulisali stambeno pitanje dobiju po 177 eura”, kazao je Dnevnim novinama predstavnik radnika Radovan Tošković.

On je dodao da očekuju poziti-

van odgovor, jer je ministar, odnosno Vlada, dužna da poštuje zaključke koje je usvojila Skupština.

Oko 420 radnika KAP-a, koji su stekli pravo na prijevremenu penziju, traže isplatu otpremnina od šest do 14.000 eura, 177 eura po godini staža iz stambenog fonda i uplatu beneficiranog staža za 240 radnika. Oni su nekoliko puta prošle godine blokirali kapiju, kao i izvoz aluminijuma i uvoz sirovima u fabriku, pokušavajući na taj način da “natjeraju” nadležne da odgovore njihovim zahtjevima. Tokom protesta, asisitirala i policija, koju je uprava zvala da im pomogne da probiju blokadu i omoguće uvoz sirovina i izvoz aluminijuma.

Država je do sada uplatila oko 2,2 miliona eura za povezivanje radnog staža i beneficije, a u narednom periodu, kako je ranije bilo sapšteni, ukoliko ste steknu mogućnosti, mogle bi da budu uplaćene i otpremnine.I.C.

EKONOMIJA Foto: Mirko Savović

srijeda, 15. 1. 2014.

Ivanović kaže da će razočarati one koji su navikli da ne rade. U 2014. kako ističe radiće se još intenzivnije i postići još više Foto: Mirko

IVANOVIĆ

Neki sebe vide u ulozi ministra Ivana Boljević

M

nistrar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović nema vremena da se bavi poljoprivrednicima koji se bave politikom. Njihove osude ocjenjuje kao jeftino sakupljanje političkih poena i uprkos kritikama najavljuje realizaciju svih mjera i aktivnosti planiranih agrobudžetom i rast proizvodnje za najmanje dva odsto.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović optužbe koje često u posljednje vrijeme stižu na račun njegovog rada, smatra političkom kampanjom i ne mari za njih.

On je na godišnjoj konferenciji za novinare na kojoj je izložio brojne realizovane i planirane aktivnosti Ministarstva prokomentarisao i kritike koje je dobio od poljoprivrednika iz Kolašina.

“Meni se čini da je kampanja već počela. Vjerovatno da pojedini ljudi sebe vide u ulozi ministra poljoprivrede, pod pretpostavkom da te partije budu na vlasti, ali ja nemam vremena da se bavim time. Mene interesuju poljoprivredni proizvođači. Mene interesuju građani Crne Gore u smislu bezbjednosti hrane, a sve one koji sebe vide na nekim pozicijama, pa misle da će raznoraznim optužbama postići koji poen više ili glas više, srećno im bilo”, kazao je Ivanović, dodajući da ne misli da se podmetanjem i lažima mogu graditi političke karijere. Ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja pojedini poljoprivrednici zamjeraju da je umjesto povećanja agrobudžeta, u stvari isti samo smanjio, te da su sredstva iz Abu Dabija namijenjena samo velikim proizvođačima što je ministar odlučno demantovao.

U 2014. u Ministarstvu planiraju da potpišu 300 novih ugovora sa poljo-

privrednim proizvođačima ukupne vrijednosti deset miliona eura, kao i da realizuju sve planirane mjere Agrobudžeta za tekuću godinu. Poljoprivrednim proizvođačima, kako je kazao Ivanović, u naredne dvije godine na raspolaganju će biti preko 70 miliona eura, dok se u ovoj godini planira otvaranje hiljadu novih radnih mjesta.

“Realizovaćemo sve planirane mjere iz Agrobudžeta za ovu godinu, povećaćemo proizvodnju za oko dva odsto, povećaćemo površine pod zasadima za ne manje od novih 120 hektara i povećaćemo broj kooperanata za ne manje od novih 150”, rekao je Ivanović.

Ministar ističe da će u 2014. posebna pažnja biti posvećena podršci razvoju sjevera.

“Kroz MIDAS program očekujemo da će se u ovoj godini u sjeverni dio Crne Gore investirati oko četiri miliona eura, uz 150 projekata. Kroz nove pozive u okviru tog projekta planiramo da potpišemo ugovore vrijedne dodatnih 3,5 miliona eura”, precizirao je Ivanović.

Ministar Ivanović ipak nije zadovoljan u potpunosti rezultatima rada koje je Ministarstvo postiglo, jer se u pojedinim segmentima trošilo puno vremena i energije, a nijesu se postigli željeni rezulatati.

“U ekonomiji imate nešto što se zove produktivnost. Kad neko radi ja-

Šta će biti sa Šućurom?

Na pitanje Dnevnih novina da prokomentariše “optužbe” koje posljednjih stižu na račun Ministarstva, pa između ostalih i iz Uprave za šume od njenog direktora Radoša Šućura, Ivanović je imao zanimljiv odgovor. “Što se tiče Uprave za šume, da probam da odgovorim na ovaj način.

Ako pogledate bilo koji rječnik engleskog jezika, onda teško da ćete naći razliku između dvije riječi “to complete” (upotpuniti) i “to finish” (završiti). Svake godine u Lonodnu se održava jedna konferencija gdje dolaze ministri iz čitavog svijeta. Prije nekoliko godina na jednoj takvoj konferenciji pobijedio čovjek koji se zove Balgobin iz Gvajane. On je rastumačio razliku između ova dva termina.Kada čovjek sretne pravu ženu, onda je on complete (potpun), kada sretne pogrešnu ženu, onda je on finished (gotov). Kada žena muškarca uhvati sa pogrešnim ženom onda je on complitely finished (potpuno gotov). Sad vi rastumačite šta sam ja pod tim podrazumijevao”, kazao je Ivanović. ko, jako puno, ali pravi mali rezultat. Neko radi mnogo manje, ali pravi veći rezultat. Ja sam ekonomista i nijesam zadovoljan rezultatima zato što smo u pojedinim sektorima imali ogromno trošenje energije, vremena, rada, a rezultati nijesu tako dobri”, kazao je Ivanović, ne precizirajući koja je najslabija “karika” Ministarstava.

7

EPCG

Prosječan račun za struju 45 eura Domaćinstva su u decembru 2013. godine potrošila 122.623.828 kilovat časova električne energije što je oko 30 odsto više nego novembarska potrošnja, odnosno 1,6 odsto manje nego potrošnja ostvarena tokom decembra 2012. godine.

“Prosječan decembarski račun za električnu energiju za domaćinstva (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 45 eura”, saopšteno je iz Direkcije za odnose sa javnošću Elektroprivrede.

Domaćinstva u Mojkovcu bilježe najnižu prosječnu potrošnju od 26 eura, dok je najveća potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Kotoru i Podgorici gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od oko 54 eura.

“Oko 6,6 odsto potrošača iz kategorije domaćinstva, koji su trošili znatno više od prosjeka, odnosno preko 1.000 kilovat časova, dobiće račune u iznosu od preko 100 eura”, navodi se u saopštenju.

Iz EPCG podsjećaju da će decembarske račune umanjene za iznos

popusta za redovne platiše dobiti oko 132.000 domaćinstava. Račun za električnu energiju je za još 3.750 potrošača (koji su predali validnu dokumentaciju zaključno sa 20. decembrom) umanjen za iznos takse na tarifno brojilo.

“Broj domaćinstava koja su, u periodu važenja zakona, iskoristili mogućnost oslobađanja od takse je 27.727”, navode uz EPCG. Iz Elektroprivrede su apelovali na sve potrošače, koji su uključeni u akciju “Podijelimo teret” da svoje obaveze izmire do kraja mjeseca.

I.C.

KONsTITUIsAN BORd

Turci preuzeli Kontejnerske Akcionari Kontejnerskog terminala i generalnih tereta KTGT izabrali su na vanrednoj ponovljenoj Skupštini novi Odbor direktora. Kako je objavljeno na sajtu kompanije, Skupština je na sjednici koja je održana 10. januara prvo razriješila članove Odbora direktora, a potom izabrala novi Odbor koji čine državljani Turske Mehmet Kutman, Aysegul Bensel, Saygin Narin, Ayhan Paksoy, kao i državljanka Crne Gore Dragana Radević.

Prethodni Odbor direktora činili su predstavnici državnog kapitala, Branka Nikezić, Zarija Franović, Tomislav Markolović i Ilija Vukotić i predstavnik fondova Aleksandra Mitrović.

Novi Odbor direktora izabran je nakon što je turska kompanija Global Ports postala većinski vlasnik kompanije, tako što je 15. novembra u Podgorici potpisala ugovor o kupoprodaji 62,09 odsto kapitala u KTGT sa predstavnicima crnogorske Vlade.

TURIZAM

Skupljaju pare da spasu sezonu Lijepo vrijeme “pokvarilo” sezonu: Ski centar Javorovača

PROTOKOL

Pohvale stigle od Njemaca Ministar finansija Radoje Žugić boravi u posjeti Njemačkoj, tokom koje se sastao sa glavnim savjetnikom kancelarke Merkel za evropske poslove Nikolausom Majer-Landrutom.

U saoštenju se navodi da je Žugić sagovornika upoznao sa aktuelnim ekonomskim kretanjima u Crnoj Gori i aktivnostima na planu privrednog razvoja, fiskalnog prilagođavanja, kao i sa efektima do sada preduzetih mjera. Crnogorski ministar finansija je dodao da su mjere koje su preduze-

te doprinijele stabilizaciji javnih finansija.

Meyer-Landrut je, kako se navodi, pozdravio ozbiljan pristup crnogorske vlade u oblasti fiskalne politike, uz ohrabrenje da se nastavi sa započetim aktivnostima u pravcu kreiranja okvirnih uslova za privredni rast.

“Cijenimo vaše aktivnosti na rješavanju problema u fiskalnoj, realnoj i monetarnoj politici”, kazao je Meyer-Landrut.

Nakon sastanka u Kabinetu kancelarke, ministar Žugić je u

Evropskoj akademiji imao izlaganje na temu “Danas evropska zemlja - sjutra EU? Crna Gora i njena evropska valuta”, u čijem su fokusu bili uloga i značaj eura u Crnoj Gori, sa ekonomskog, pravnog i političkog aspekta, kao i perspektive, odnosno ciljevi crnogorske vlade u postizanju standarda EU. Planirano je da se ministar Žugić tokom boravka u Berlinu susretne sa ministrom finansija SR Njemačke Volfgang Šojbleom, kao i visokim predstavnicima KfW i Deutsche banke.

N.U.

Nacionalna turistička organizacija pokrenula je kampanju prikupljanja novca za organizaciju zabavnih manifestacija u ski-centrima kako bi se sa prvim snijegom ublažile posljedice loših vremenskih uslova i produžila sezona.

Kampanja je pokrenuta na inicijativu Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), Hotelske grupe (HG) Budvanska rivijera i drugih preduzeća iz primorskih opština. Finansijsku podršku kampanji najavila je i Vlada.

“NTO je otvorila poseban žiroračun za prikupljanje sredstava i biće odgovorna za realizaciju pro-

grama u okviru svoje tradicionalne kampanje Bijeg na snijeg. Svi zainteresovani novčane iznose u skladu sa svojim mogućnostima mogu uplatiti na žiro-račun NTOCG 510-72613-63”, navodi se u saopštenju Nacionalne turističke agencije.

Iz NTO su poručili da će pojačati promociju na domaćem tržištu u okviru kampanje Zimovanje kod kuće, ali i u susjednim zemljama kroz različite kanale promocije.

Iz Nacionalne turističke organizacije su dodali da su do sada svoje učešće najavili brojni privrednici.

I.C.

8 DRUŠTVO

srijeda, 15. 1. 2014.

“Španac” sve češće na udaru vandala

Zakonski će štititi kitove

KAMENOVANJE VOZOVA

Kroz Zagorič kao kroz Bejrut Iako u lokalnom prevozu saobraćaju tek nekoliko mjeseci, novi španski vozovi koje je država platila 13 miliona eura već su uveliko na udaru vandala. Ni to što je vozni park Željeznice obnovljen nakon skoro 30 godina nije bilo dovoljno da se promijeni svijest građana, pa su kamenovanja postala sve učestala pojava posljednjih dana.

Ne samo da se kompaniji nanosi znatna materijalna šteta, već je ugrožena i bezbjednost putnika jer se dešava da se na prugu postavljaju određene prepreke.

Sve učestalije kamenovanje novih elektromotornih vozova crnogorske Željeznice posebno je izraženo, kako su kazali iz te kompanije, na potezu Zagorič - Duklja.

Pored kamenovanja u kojem su lomljena bočna stakla na vozovima, vandali su pribjegavali i postavljanju prepreka na prugu i time, kako su precizirali iz Željezničkom prevoza, neposredno ugrožavali bezbjednost saobraćaja, zdravlje i živote putnika i oso-

blja kompanije.

“Nakon svakog kamenovanja vozove isključujemo iz saobraćaja do zamjene stakala. Procijenjena materijalna šteta na novim vozovima izazvana posljednjim napadima iznosi više hiljada eura”, kazao je šef jedinice Podgorica Zoran Bešović.

Vandalski čin kamenovanja lokalnih vozova naišao je i na oštru osudu putnika koji novim “Špancem” često putuju do Nikšića. Za takvo, kako navode, primitivno ponašanje krive društvo, ali i porodicu iz koje sve potiče.

“Ko zna iz kakvih porodica dolazi ta omladina kojoj je, izgleda, najveća zabava da kamenuju nešto što je zajedničko dobro svih nas. Zar nije lijepo vidjeti nove vozove na našim prugama, koji su nas makar vizuelno vratili u Evropu. Izgleda da mi možemo iz sela, ali selo iz nas nikad neće”, kazao je Mileta Đukanović koji često putuje novim vozom prema Nikšiću.

Volio bi, kako je rekao, kad bi mu

moglo biti da on nauči pameti “obijesne mladiće koji višak energije troše na upotrebu sile”.

“Da ima zakona i države, takve bi trebalo angažovati na prinudni fizički rad upravo održavanja vozova. Da ih ribaju od poda do plafona i spolja. Sramota je to što se dešava. Svi smo kukali kakvi su nam vozovi, da nemamo čime u Evropu, a sad kamenujemo i lomimo. Zbog čega?”, pita se Đukanović.

Tridesetsedmogodišnji Žarko Backović, koji je posljednjih sedam godina proveo na radu u Danskoj, u najmanju je ruku, kako ističe, šokiran ponašanjem ovdašnje omladine i njihovim divljanjem.

“Ovako nešto je nezamislilo da se dogodi u Danskoj. Ne samo tamo, već u bilo kojoj razvijenoj zemlji Evrope. Kad sam došao ljetos u Crnu Goru i prvi put vidio ovaj voz imao sam utisak da sam u nekoj skandinavskoj zemlji. Vožnja ovim vozom je ugođaj kakav možete da doživite samo u tim zemljama. Ali kad izađete iz voza, shvatite da ste

ustvari u varvarskoj Crnoj Gori, u kojoj je društevno neprihvatljivo ponašanje za normalni svijet svakodnevica”, priča Backović.

Do sada, kako je rekao, nije imao prilike da bude svjedok kamenovanja voza i navodi kako to sigurno nije prijatan osjećaj.

“Imamo toliko lijepih predjela, da se prosto opustite dok putujete, pa kamenica nije nešto što je baš poželjno u tim trenucima”, u šali priča Backović, apelujući na građane da se i u Crnoj Gori ponašaju onako kako bi se ponašali kad bi otišli van granica naše zemlje.

Posljednje kamenovanje voza koje se desilo prije nekoliko dana imalo je za epilog hapšenje maloljetnog S.D. iz Danilovgarda, koji je priznao da je u mjestu Burum, u Spužu, kamenicama gađao voz koji je saobraćao na relaciji Nikšić - Podgorica. Maloljetnik je inspektorima ispričao da je kamenice na prugu postavio iz radoznalosti, jer ga je, kako je kazao, zanimalo kako će voz preći kamenje.

Bo.P.

Crnogorska Skupština usvojiće Zakon o potvrđivanju amandmana na Sporazum o zaštiti kitova i delfina u Crnom i Sredozemnom moru i pripadajućoj zoni Atlantskog okeana.

Sporazum koji je potpisan 1996. godine u Monaku ratifikovale su 23 države, među kojima i Crna Gora.

Prema amandmanima koji su usvojeni na zasijedanju ugovornih strana 2010. godine u Monaku, Crna Gora je obavezna da izvrši izmjene i dopune Sporazuma.

Države koje su potpisale Sporazum obavezale su se na zaštitu delfina i kitova uspostavljanjem mreže morskih područja kojima se osiguravaju hranilišta ili mjesta za razmnožavanje i podizanje mladih.

Dokumentom se predviđa donošenje zakonskih propisa kojima će se slučajni ili namjerni ulov delfina i kitova svesti na najmanju mjeru.

Navodi se da migracioni putevi mnogih divljih životinja zaštićenih ovim Sporazumom vode i preko teritorije Crne Gore.

“Zbog toga su i druge zemlje zainteresovane na zajedničku saradnju na njihovom očuvanju i zaštitu stanovišta, što bi doprinijelo ukupnom naporima zaštite biodiverziteta u Crnoj Gori”, piše u predloženom zakonu. Bo.P.

BElAdA

Teško smanjiti jaz Potresne slike zaklanih srna

NVO BrEZNicA

Masakr srna, slika stanja u lovstvu Posljednji primjer masakra zakonom zaštićene divljači, konkretno srna na Goliji, pokazuje pravu sliku ekološke države i licemjera onih koji su odgovorni za ovakvo, potpuno haotično stanje u oblasti lovstva, poručili su iz NVO Breznica.

“Oni koji su me do juče progonili i protiv mene podizali tužbe, danas leleču nad odsječenim glavama srna na Goliji, zgražavaju se i osuđuju zločin. Pritom zaboravljaju da su upravo oni i njihovi kampanjoni bili glavni progonitelji ljudi koji su ukazivali na bezakonje i javašluk. Kao neko ko se usudio da upire prstom na zločince i progovori, bio sam predmet fizičkih napada, brojnih sudskih postupaka, osuđujućih presuda, pa i zatvorskih kazni

zbog kleveta i nanošenja duševih boli članovima krivolovačkih zločinačkih udruženja, poslije objavljivanja fotografija u medijima sa ubijenom divljači ili bilo kakve, pa i najmanje optužbe na račun krivolovaca”, tvrdi izvršni direktor te nevladine organizacije Milorad Mitrović. On napominje da, iako je prije više od 22 godine Crna Gora proglašena ekološkom državom, još nema usklađen i operativan sistem upravljanja biodiverzitetom.

Ministar poljoprivede Petar Ivanović kazao je prije dva dana da je taj resor predao krivičnu prijavu zbog pokolja srna na Goliji, apelujući na sve građane da se ponašaju u skladu sa vremenom u kojem žive, te da prijave sve nepravilnosti i kršenje standarda. Bo.P.

Potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Rafet Husović, kazao je da nije zadovoljan situacijom na seoskim područjima, navodeći da taj potencijal nije na adekvatan način iskorišćen i valorizovan.

On je rekao da je podjela Crne Gore na siromašni sjever i bogati jug i dalje prisutna i dodao da taj problem traje više decenija “i svakako nije lako rješiv u nekom kraćem periodu”.

“Da bi se smanjio jaz koji postoji između ta dva dijela Crne Gore treba stvarati ambijent na sjeveru za privlačenje investicija kroz razne podsticajne mjere kako sa državnog tako i sa lokalnog nivoa”, kazao je Husović agenciji Mina.

Prema njegovim riječima, opredjeljenje Vlade Crne Gore je da u narednom periodu podstiče ravnomjerni razvoj sva tri regiona.

“Ali svakako će se raditi na ubrzanom razvoju sjevernog regiona, kako bi se razlika između njega i centralnog i primorskog dijela smanjila”, kazao je Husović.

Bo.P.

Porodica na ispitu Identitet crnogorske porodice je postojan, ocijenila je porodična psihoterapeutkinja Milica Belada, navodeći da u posljednje vrijeme postoji prevelik pritisak da se porodične vrijednosti načelno promijene i učine drugačijim, bez suštinskih promjena koje prate takav proces, što dovodi do mnogih problema.

Upitana koliko je sada, u vrijeme globalizacije, integracija i raznih tranzicija i modernizacija, crnogorska porodica očuvala vjekovima građen identitet, Belada je rekla da tradicionalne vrijednosti bilo kojeg društva ne bi mogle da budu funkcionalne kada se, pod uticajem vremena u kojem postoje, ne bi mijenjale.

“Identitet crnogorske porodice je

Porodica je osnovna ćelija društva

postojan, to se naročito vidi u odnosu na porodične vrijednosti koje postoje u drugim zemljama i normalno je da se te vrijednosti mijenjaju da bi se adaptirale današnjem vremenu”, rekla je ona agenciji Mina.

Prema riječima Belade, čini se da u posljednje vrijeme postoji prevelik pritisak da se porodične vrijednosti načelno promijene i učine drugačijim, bez suštinskih promjena koje prate takve procese i to, kako je ocijenila, dovodi do mnogih problema koji se manifestuju na različite načine.

Belada je kazala da mjerilo harmonije u porodici ne mora da bude postojanje otvorenog razgovara o tabu temama, kao ni to da li mladi ranije odlaze od kuće, ili da li ih porodica više osamostaljuje. Bo.P.

DRUŠTVO 9

srijeda, 15. 1. 2014.

novi nameti

Pomorci će papreno plaćati nastavu i ispite

230

Milica Krgović

N

ovoj godini se nijesu svi obradovali. Takav je slučaj sa pomorcima koji su od 1. januara ove godine suočeni sa novim nametom jer će ih nastava i polaganje ispita za dobijanje dodatne brevete za sigurnost na brodu koštati najmanje 300 eura. Ovaj sertifikat im je potreban da bi zaplovili mirnim i nemirnim morima i obezbijedili sebi i porodicama pristojan život.

Naime, pomorci do sada nijesu plaćati nastavu, pa ih je izdavanje ovog dokumenta neznatno koštalo. Međutim, od 1. januara saopšteno je da će, shodno novom Pravilniku Ministarstva saobraćaja koji reguliše tu oblast i međunarodnoj Konvenciji, morati da plaćaju i časove nastave (obuku), kao i ispit koji će polagati u lučkim kapetanijama.

Pomorci koji su obratili Dnevnim novinama ispričali su nam da su ih prije Nove godine u Lučkoj kapetaniji obavijestili da će nakon 1. januara posjedovati nove brevete o sigurnosti na brodu, te da će za nastavu izdvajati 230 i oko 80 eura za dobijanje tog sertifikata nakon polaganja ispita.

“Niko mi nije znao objasniti da li su novi samo po pitanju forme obrasca ili novi u smislu da imaju dopunjeno izdanje nakon obuke. Znači, iako imam još važeći brevet ja moram da vadim novi i još dva koja se odnose na proširene mjere sigurnosti. Ništa to ne bi bilo čudno, ali umijesto da mi zamjene stari brevet za novi, Ministarstvo saobraćaja i Lučka kapetanija propisuju da kandidat mora ići ponovo na nastavu i to zadovoljstvo platiti 230 eura, a sa ostala dva nova breveta to ukupno košta oko 560 eura. I to je zaista premnogo”, požalio se

Dnevnim novinama pomorac koji je želio da bude anoniman.

Ovaj pomorac pita nadležne zašto se u Hrvatskoj breveti o sigurnosti VI/6-1 i VI//6-2 ne plaćaju ništa, odnosno samo 90 kuna.

“Na to mi je pravnik u Lučkoj kapetaniji kazao da je to važilo do 1. januara ali više ne. Prije Nove godine niko to nije spomenuo i danas kada sam čuo to, došlo mi je da iscijepam svu moju pomorsku dokumentaciju i da jednostavno stavim tačku na ovaj poziv. Ne zna se ko pije ko plaća, jedna opšta anarhija u tom veoma profitabilnom segmentu privređivanja za Crnu Goru”, kaže pomorac.

On nam je objasnio da pomorci da bi zaplovili, odnosno ukrcali se na brodove, moraju imati određene sertifikate, odnosno kako ih oni u žargonu zovu brevete.

“One se odnose na razna područja kao što su sigurnost na brodu, stručnu osposobljenost, zatim breveti za brodove određene namjene i slično.

Da bi mogao otići na brod morao sam da polažem mjere sigurnosti na ro-ro brodovima i taj sertifikat mi važi do 13. novembra ove godine. Sada STCW (međunarodna Konvencija) propisuje od Nove godine nove sertifikate”, požalio se pomorac.

eura će morati da plaćaju pomorci za nastavu (obuku) kako bi nakon toga mogli polagati ispit u lučkim kapetanijama i dobiti sertifikate za sigurnost na brodu

Stručnost najkritičniji faktor U resoru za saobraćaj i pomorstvo ističu da je stručnost pomoraca najkritičniji faktor u sigurnosnom i bezbjednosnom upravljanju trgovačkim brodovima i ima direktan uticaj na sigurnost života na moru i zaštitu morske sredine.

“U tom smislu STCW Konvencija definiše sveobuhvatan set pravila s ciljem održanja najviših standarda osposobljenosti uopšteno, što je i obaveza zemalja potpisnica STCW. Oficiri koji su imali ovlašćenje SSOoficir odgovoran za bezbjednost broda mogli su do 1. januara 2014. godine, (rok predviđen STCW Kon-

vencijom) bez polaganja ispita da dobiju ovlašćenje - postupci u slučaju opasnosti za bezbjednost i podizanje svijesti o bezbjednosti na brodu, čija je visina naknade sa administrativnom taksom bila 16 eura. Znači, razlika u visini naknade je period prije ili poslije konvencijskog roka, odnosno posjedovanja SSO ovlašćenja.

Centri za obuku pomoraca formiraju visinu naknade koju ste naveli (230 eura) i Ministarstvo na to ne može da utiče”, pravdaju se u ovom Vladinom resoru.

Dodaju da će Ministarstvo ovih

dana odrediti visinu naknade za polaganje ispita, vodeći računa da je to javni interes sa ciljem efikasnog sprovođenja zahtjeva STCW Konvencije, a da su ovlašćenja izdata jedino pomorcima koji ispunjavaju standarde osposobljenosti propisane tim dokumentom.

“Ovo uključuje upravljanje nacionalnim sistemom standarda kojim se definiše obuka i izdavanje svjedočanstava, kako bi države koje su pokazale usklađenost sa STCW Konvencijom zadržale mjesta na takozvanoj IMO bijeloj listi”, kažu u Ministarstvu.

Od 1. januara moraju na obuku i polaganje ispita Ministarstvo saobraćaja odgovorilo je Dnevnim novinama da stupanjem na snagu Pravilnika o zvanjima i uslovima za sticanje zvanja i izdavanje ovlašćenja za članove posade pomorskih brodova u zavisnosti od toga da li se radi o oficirskom osoblju ili članovima posade, konvencijska obaveza (STCW) je da nakon 1. januara pomorci moraju proći obuku koja se odnosi na bezbjednosne mjere u skladu sa novim odredbama, kao i polaganje ispita u Lučkim kapetanijama.

“Novo ovlašćenje koje se odnosi na

postupke u slučaju opasnosti za bezbjednost i podizanje svijesti o bezbjednosti na brodu, kao i ovlašćenje za pomorce kojima su dodijeljene bezbjednosne dužnosti su postala obavezna donošenjem ovog Pravilnika, a koji je transponovao odredbe međunarodne Konvencije o standardima za obuku, izdavanje ovlašćenja i vršenje brodske straže pomoraca (STCW), izmijenjeno i dopunjeno 2010. godine”, kaže se u odgovorima Ministarstva, kojim rukovodi ministar Ivan Brajović.

koka-kola upozoRava

Šeki Radončić

Neka Tužilaštvo ispita SMS o velikom dobitku je prevara jesam li slao poruke Novinar i publicista Šeki Radončić javno poziva crnogorsko Tužilaštvo da utvrdi da li je on poslao prijeteću i po život opasnu poruku direktorici nedjeljnika “Monitor” Milki Tadić-Mijović. Radončić je u reagovanju povodom tvrdnji Tadić-Mijović da joj je on slao prijeteće poruke, a koje su “Vijesti” objavile, pozvao Tužilaštvo da napokon uđe u Monitor i istraži sve finansijske malverzacije dugogodišnje direktorice i njenog gazde Miodraga Perovića. On je kazao da će prije ili kasnije državni organi Crne Gore morati da zaustave kočanizaciju crnogorskog javnog mnjenja zasnovanu na monstruoznoj kovanici “naše inerpretacije su nove činjenice” i da skinu, kako je kazao, okove

medijske mafije i njenih političkih advokata i zaštitnika, koji se nalaze na ministarskim i državnim funkcijama i sa njima sklapaju otvorene medijsko-političke saveze.

Tadić Mijović je 16. novembra dobila vulgaran i uvredljiv SMS, u kome se naziva “Milka Kilomudić”, što je citat preuzet iz tekstova koje je u “Pobjedi” objavljivao književnik Marko Vešović.

Vešović je u prekjučešanjoj kolumni u “Pobjedi” napisao da je Milki Tadić tu poruku poslao Šeki Radončić jer je ona u komentaru koji su objavili “Vijesti” i “Monitor” navodno Darka Šukovića nazvala “Šuković Šemsudin”. Kolumnista Pobjede je to opravdao navodima da Radončić zna kako “Vijesti” i “Dan” ne

objavljuju reagovanja, pa je riješio da joj pošalje “privatnu poruku kao odgovor na uvredu na račun njegovog imena, vjere i nacije”.

“Sumnjam da je policija duže vrijeme znala da iza prijetnji stoji Radončić i da mu je na ovaj način pružila šansu da nekako objasni motive ove skandalozne prijeteće poruke. Naravno, u cijeloj ovoj priči Radončić je nebitan, on je samo mali šraf kojeg koristi vrh ove države. Oni nasiljem protiv nezavisnih medija, koje se vrši na različite načine, od knjiga i serijala, preko minut-dva, pa do pendreka i bombi, pokušavaju da zaustave naše izvještavanje o zloupotrebama crnogorskog političkog i kriminalnog vrha”, rekla je juče Mijović.

Da li vam se dešavalo da dobijete poruku da ste upravo vi dobitnik velike nagrade koja može čak da dosegne gotovo nezamislivih 750.000 dolara? I da vam tu nagradu dodjeljuje Koka-Kola. Ne nasijedajte, jer ta kompanija ne stoji iza nagrade koja bi svakome dobrodošla.

“Congrats! Your mobile no. has won 750.000 dolara in 2013 Coca Cola Intl Mobile draw. To redeem email your name, phone no. and email adress to ccasa@live.com”. (Čestitamo! Vaš mobilni broj je osvojio 750.000 dolara u 2013 Coca-Cola Atlanta Mobile žrijebu.

Pošaljite Vaše ime, telefon i mejl adresu na ccasa@live.com)”, poruka je koju je dobio jedan od čitalaca CdM-a.

Znao je, kako je rekao, da je posrijedi prevara, te da ipak nije tolike sreće, ali je odlučio da vidi šta će mu odgovoriti u sljedećem mejlu.

“Vaš broj mobilnog je nasumično izabran preko računara glasačkog sistema svjetskog mobilnog telefonskog imenika. Ova nagrada je dio programa Koka-Kola Južna Afrika. Želja nam je da nagradimo što više ljudi širom planete”, pisalo je u sljedećoj poruci.

Od njega su traženi podaci poput mejla, kućne adrese, broja telefona, kako kućnog tako i mobilnog. Određene lažne podatke je, kako je rekao, poslao, ali dalje komunikacije nije bilo, osim objašnjenja da se njegova nagrada provjerava.

Bo.P.

10 HRONIKA

srijeda, 15. 1. 2014.

ŽABLJAK BEZ stRUJE

ª Škodomº u trafostanicu Dvadesetjednogodišnji Tivćanin Ivan Vujačić i troje njegovih saputnika u automobilu “škoda” tivćanskih registarskih oznaka prošli su bez težih tjelesnih povreda kada su udarili u trafostanicu, a potom upali u dubok kanal pored puta.

S druge strane, posljedice ovog udesa osjetio je čitav grad budući da je zbog ozbiljnog oštećenja koje je tom prilikom nastala na trafostranci, Žabljak bio bez struje nekoliko sati.

Nezgoda se dogodila juče oko 13 časova, u blizini autobuske stanice na Žabljaku, kada je vo-

zač izgubio kontrolu nad automobilom te sa kolovozne trake skrenuo u stranu, udarivši pri tom trafostanicu koja se nalazila na toj dionici puta. Prema prvim ukazima, uzrok nezgode mogao bi biti Vujačićeva brza vožnja, ali iz policije juče nijesu davali prognoze u tom pravcu.

Policijske patrole su odmah po saznanju za nesvakidašnji događaj izašle na lice mjesta, izvršile uviđaj i preduzele druge mjere radnje iz svoje nadležnosti. Za vrijeme trajanja policijskog uviđaja, navedeni putni pravac bio je zatovren za saobraćaj.

S.K.

Sjekli jele na Visitoru Beranska policija prekjuče je podnijela krivičnu prijavu protiv preduzeća “Pelengić trade” iz Bijelog Polja čija je djelatnost gajenje šuma i ostale šumarske djelatnosti, kao i protiv izvršnog direktora preduzeća Ratka Perengića (48) iz tog grada. Perengić, kao izvršni direktor u ovom preduzeću, sumnjiči se za krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju raspolaganja tuđom imovinom.

Prijava se odnosi na bespravnu sječu stabala jele u ukupnoj bruto masi 21,78 metara kubnih koja se desila u oktobru 2013. godine u šumskom gazdinstvu Čakor - Visitor u Murinskoj rijeci, saopšteno je iz policije. K.P.

Sa lica mjesta

BIJELO POLJE

Mercedes sletio na željezničku prugu Kolašinac Aleksandar Vojinović (27) koji je upravljao “mercedesom C 220 karavan” (NK BP 077) i njegov saputnik Petar Vojinović (33) iz Bijelog Polja povrijeđeni su u saobraćajnom udesu koji se dogodio sinoć oko 17 časova u naselju Malo Polje na dionici magistralnog puta Bijelo Polje-Ribarevine.

Prema nezvaničnim informacijama, do udesa je došlo kada je Vojinović, vozeći iz pravca Bijelog Polja iz nepoznatih razloga udario u brdo sa desne strane, zatim prešao na suprotnu stranu puta, oborio metalnu zaštitnu ogradu i sa visine oko pet metara sunovratio se prema pruzi. Prednja strana

automobila završila je u pružnom propustu.

Prema kazivanju očevidaca, prava je sreća da niko nije stradao jer je kritična dionica poznata po velikoj frekvenciji pješaka.

Povrijeđenim mladićima pomoć je ukazana u Hitnoj službi Opšte bjelopoljske bolnice gdje su putnicima konstatovane lakše tjelesne povrede.

“Pacijenti su opservirani i upućeni na kućni tretman”, kazao je ljekar Mališa Leković.

Uviđaj su obavili službenici bjelopoljske saobraćajne policije Ranko Miladinović, Danijela Kuč i Luka Perović.

B.Č.

PRONAĐEN U DŽIPU

Nikšićaninu oduzeta ª crvena zastavaº Policija iz Nikšića prije dva dana oduzela je pištolj od I.V. (29) iz Nikšića protiv koga će biti podignuta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Prekjuče je policija u Ulici narodnih heroja u Nikšiću kontrolisala auto marke “krajzler” mojkovačkih registarskih oznaka kojim

je upravljao I. V. gdje su pregledom u ručnoj torbici pronašli pištolj “crvena zastava”, kalibra devet milimetara bez oružnog lista sa okvirom u kojem su se nalazila tri komada municije istog kalibra.

Pronađeno oružje je oduzeto i biće predmet vještačenja u Forenzičkom centru, saopštila je Uprava policije.

K.P.

Oduzeti pištolj Foto: Uprava policije

POtvRĐENA PREsUDA

Potvrđena presuda za šverc heroina Apelacioni sud potvrdio je presudu kojom su Albanci Aleksandar Jubanij (38) i Zef Lešiu (28) osuđeni na po tri godine zatvorske kazne zbog šverca droge iz Albanije u Crnu Goru.

Istom odlukom, Brahim Dibra (43) iz Ulcinja osuđen je na dvije i po godine zatvora. Na zatvorsku kaznu manju za šest mjeseci osuđeni su Ilir Hajrulahaj (33) i Ilir Prengaj (25) iz Albanije. Dibra, Hajrulahaj i Prengaj proglašeni su krivim

za šverc heroina iz Albanije u Crnu Goru.

Prema navodima optužnice koja je potvrđena presudom, petorica osuđenih su 1. avgusta prošle godine u Crnu Goru unijeli skoro dva kilograma heroina koji je bio namijenjen daljoj preprodaji. Droga je pronađena kod Dibre i Lešija prilikom hapšenja.

Prvostepenu presudu izreklo je vijeće sudije Višeg suda u Podgorici Radomira Ivanovića.

M.V.P.

HRONIKA 11

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

ČUDAN ARGUMENT

Zagoričani u pritvoru zbog ekonomske krize Marija Palibrk

Z

agoričanima i njihovim prijateljima koji su optuženi za kriminalno udruživanje i računarsku prevaru produžen je pritvor, između ostalog, zbog ekonomske krize koja je vladala u Crnoj Gori za vrijeme navodnog izvršenja krivičnog djela. Apelacioni sud odbio je žalbu odbrane u kojoj se traži puštanje iz pritvora deset optuženih.

U obrazloženju takve odluke navodi se da bi njihovo puštanje na slobodu veoma uznemirilo javnost, te da je djelo za koje se terete posebno teško jer su ga izvršili za vrijeme ekonomske krize.

Haker iz Srbije Miloš Čujović, Z a goričani Vidoje Stanišić, Nikola i Nebojša Marković, Bojan Pejović, kao i Saša Klikovac, Dragan Kovačević, Radonja Vulević, Boris Petričević i Slađana Medenica optuženi su da su hakerskim prevarama uspjeli da sa tuđih računa iz inostranstva “skinu” 1.186.673 eura, od čega su, prema navodima opužnice, podigli 223.516,17 eura.

● U PRITVORU 16 MJESECI Od momenta hapšenja u policijskoj akciji “Fokus”, krajem avgusta 2012. godine, njih desetoro nalaze se u pritvoru. Njihovi branioci više puta, pa i tokom sudskog postupka, tražili su da se optuženima dozvoli da se brane sa slobode, ali je njihov zahtjev uvijek odbijan. Tako, Apelacioni sud je 30. decembra odbio žalbe odbrane, potvrđujući rješenje Višeg suda da svi optuženi za računarsku prevaru, jedno od novijih krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore, i dalje treba da budu u pritvoru. U obrazloženju ove odluke navedeno je da je Viši sud pravilno utvrdio da postoji osnovana

sumnja da su desetoro uhapšenih krivi za djela za koja se terete, da su svojim radnjama nanijeli štetu više osoba. Osim potvrđenih razloga prvostepenog suda, Apelacini sud je dodao i još jednu otežavajuću okolnost po optužene - to što su krivična djela izvršili u periodu vladanja besparice.

“Svojim radnjama postoji osnovana sumnja da su oštetili veliki broj osoba sa čijih računa su skidali novac, što predstavlja naročito tešku posljedicu. Sve iznijeto predstavlja kako teške okolnosti djela po načinu izvršenja, tako i po posljedici. Ovo posebno i zbog činjenice da je ovo sve preduzimano u vrijeme ekonomske krize, što je posebna okolnost u vezi sa težinom djela”, piše u rješenju Apelacionog suda.

● PUŠTANJE NA SLOBODU BI

IZAZVALO REVOLT GRAĐANA

Tu je navedeno i da je opravdan stav suda da bi puštanje optuženih na slobodu izazvalo veliko uznemirenje javnosti jer su o kritičnom događaju izvještavali

svi pisani i štampani mediji.

“Ova saznanja su izazvala uznemirenost javnosti Crne Gore, a u okviru toga posebno osoba koje su oštećene predmetnim krivičnim djelom i kod kojih uznemirenost i dalje postoji i to u onoj mjeri koja bi dovela do revolta, napetosti i nezadovoljstva građana, a što bi puštanje na slobodu ovih optuženih dovelo do ozbiljne prijetnje očuvanju javnog reda i mira. Ovo posebno imajući u vidu da su građani koji su oštećeni radnjama optuženih bez finansijskih sredstava ostali u vrijeme ekonomske krize koja je zahvatila Crnu Goru i uopšte”, dodaju iz Apelacionog suda, gdje navode i da uznemirenost i revolt građana nije splasnula ni protekom vremena od izvršenja krivičnog djela.

Iako su pripadnici takozvanog “zagoričkog klana”, među kojim su i optuženi za računarsku prevaru, više puta vršili krivična djela, uglavnom nasilničko ponašanje i nanošenje tjelesnih povreda, pretežno teških, tužilaštvo ih je često nakon uzetih izjava puštalo da se brane sa slobode.

Ipak, Više tužilaštvo je u akciji “Fokus” zauzelo čvrst stav - niko se neće braniti sa slobode.

● UHAPŠEN BEZ NALOGA? Tako, na primjer, branilac optuženog Nebojše Markovića advo-

Vidoje Stanišić kat Miloš Vuksanović tokom suđenja i u žalbama navodio je da je njegov branjenik bez razloga i optužen, a kamoli u pritvoru. Vuksanović, ali i Marković, nekoliko puta su sudu prepričali način na koji je ovaj mladić uhapšen. Prema njihovim riječima, kada je počelo hapšenje u akciji “Fokus”, policajci su Nebojšu Markovića slučajno pronašli u sobi motela u kojem

su bili neki od ostalih uhapšenih.

Kako su ga prepoznali, navodno bez naloga za hapšenje, priveli su i njega. Iako je tvrdio da nema veze sa krivičnim djelom, da čak nema nijedan žiro-račun u banci otvoren i on se od kraja avgusta nalazi u pritvoru.

“Hapse nas samo zato što smo Zagoričani”, tvrdio je Nebojša Marković na suđenju. M.V.P.

U pritvoru i majka teško bolesnog djeteta Viši sud u ovom predmetu neumoljiv je i za optuženu Slađanu Medenicu. Njen branilac advokat Zdravko Begović tražio je sudu da Medenicu puste na slobodu, najviše iz humanih razloga. Naime, ona je majka malog

djeteta koje boluje od autizma, te, kako je tvrdio Begović, neophodno mu je njeno prisustvo, zbog čega se ona nikako ne bi mogla dati u bjekstvo. Ipak, sud je ostao pri odluci, pa je Medenica i dalje u pritvoru.

JEVREM BRKOVIĆ:

Nudili su mi policijsku zaštitu Crnogorski književnik Jevrem Brković detonaciju koja je preksinoć odjeknula ispred njegovih vrata u zgradi u kojoj stanuje, doživio je kao prijetnju. Zato mu je, kako je kazao Dnevnim novinama, ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević ponudio zaštitu.

“Ministar je osobno ponudio zaštitu, ali nisam htio da čuvaju mene, nego su policajci u blizini zgrade dok se ovo ne završi. Mislim da su još tu”, kazao je Brković.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ovu informaciju juče nijesu potvrdili, niti demantovali, a ekipa Dnevnih novina u blizini zgrade u kojoj Brković živi juče nije vidjela policijske službenike.

Nakon detonacije, književnika je odmah posjetio i predsjednik Skupštine Ranko Krivikapić i direktor ANB-a Boro Vučinić.

“Odmah je došao Ranko Krivikapić, koji je ostao do ponoći. U kontaktu sam i sa Borom Vučinićem, ministar Raško Konjević me dva puta zvao. Stvarno, policija je sjajno djelovala”, rekao je Brković.

Iako je Uprava policije saopštila da je uviđajem zaključeno da je u

pitanju samo jača petarda, Brković je siguran da je eksplozija bila zastrašivanje upućeno njemu. “Živ sam”, riječi su kojim se književnik javio na poziv redakcije Dnevnih novina, nakon čega je objasnio šta se preksinoć dogodilo.

“Ma kakva petarda? Ne razumijem se u to, ali je eksplozija bila toliko jaka da je svu zgradu potresla.

Možda danas postoje tako jake petarde. Ovo je zastrašivanje od strane četničkih navodnih snaga i onih koje sam razobličio u svojim knjigama”, kazao je književnik DN. On je naglasio da je već preživio tri atentata.

“Odavno nije bilo napada na mene, zaista. Ali, sve se dobro završilo”, dodao je Brković.

On je pohvalio reakciju policije, koja je odmah po prijavi za događaj došla do stana Brkovića i obavila uviđaj.

Detonacija je odjeknula preksinoć oko 21.20 časova u Ulici Obala Ribnice br.8. Policiji je prijavljeno da je bačena eksplozivna naprava ispred stana Brkovića.

“Uviđajem je konstatovano da je na prostoru između dva sta-

na u prizemlju zgrade, bliže stanu koji pripada J.B., aktivirana petarda većih dimenzija, crne boje, od čijeg su dejstva na jednom dijelu vrata stana J.B. ostali vidljiJevrem Brković (arhivski snimak)

vi praškasti tragovi, dok je jedan dio tih tragova pronađen i u blizini susjednog stana”, saopštili su iz Uprave policije povodom ovog događaja.

M.V.P.

Ukinuta presuda za ubistvo Nikšićanina Nikšićanin Damir Vukotić (25) koji je osuđen na 13 godina i dva mjeseca zatvora zbog ubistva sugrađanina Miloša Vujičića i nedozvoljenog držanja oružja, naći će se ponovo na optuženičkoj klupi, jer je Apleacioni sud ukinuo prvostepenu presudu.Vukotić je proglašen krivim jer je 3. januara 2011. godine u Nikšiću, u kafe-baru “Cats” , s umišljajem ubio Vujičića. Obrazlažući presudu sudija sDragoje Jović je naveo da je okrivljeni prišao stolu za kojim je sjedio Vujičić. Zbog ranijih sukoba, u pravcu stradalog ispalio je pet hitaca. Vujičića su pogodila četiri metka, a teškim povredama on je podlegao 11 mjeseci kasnije, tačnije 21. novembra 2011. godine.

Početak novog suđenja zakazan je za 31. januar. M.V.P.

12 CRNA GORA SLUŽBA SPASA

Spašavanje i bez spasilačke opreme KOLAŠIN – Kolašinska Služba zaštite i spasavanja jedna je od lošije opremljenih u Crnoj Gori iako pokrivaju jednu od najvećih i najnepristupačnijih teritorija, odnosno 897 kilometara kvadratnih teritorije i 60 kilometara magistrale, kojom dominira kanjon Morače koji je i nerijetko mjesto teških nesreća.

Neadekvatna oprema evidentna je u najtežem dijelu njihovog rada - kada se vrše intervencije u Zoran Bulatović, kolašinska Služba zaštite i spašavanja

kanjonu, pri čemu koriste improvizovanu opremu. Komandir kolašinskih spasilaca Željko Darmanović kaže da se ipak snalaze.

“Najviše nam nedostaje planinarsko-spasilačka oprema, adekvatna nosila, odnosno korita, kao i čamci za spašavanje povrijeđenih. Zatim, lična zaštitna oprema, odjeća i obuća. Imamo jedan dio šljemova i prateće opreme, što

ipak nije dovoljno. Što se tiče protivpožarne opreme, dosta dobro smo opremljeni, jedino nemamo odijela za prilaz vatri. Nedostatke veoma često improvizujemo na licu mjesta i brzo se snalazimo. Malo srcem, malo vještinom”, kazao je Darmanović.

Ovaj period “zatišja” 21 član ove službe ipak ne provodi skrštenih ruku. Darmanović kaže da svakodnevno provjeravaju oprema za zimu, a provjerava se i stečeno znanje, te, kako tvrdi, spremni su da u svakom trenutku reaguju ako zatreba.

“U ovom periodu skoro da i nije bilo posla. Ono što bih istakao i na šta bih apelovao kod sugrađana je vrijeme sadašnje grejne sezone. U ovom periodu se moraju češće čistiti dimnjaci, posebno u kućama i zgradama stare gradnje kojih je u Kolašinu veliki broj i skoro da se nalaze u samom centru grada. U takvim objektima dimovodi su takođe dotrajali pa je bojazan od njihovog paljenja opravdana, a posljedice takvog stanja bi bile skoro pogubne, kao što je bio slučaj prošle godine kada je jedna starica izgubila život”, objasnio je Darmanović.

On je takođe objasnio da njegovi momci, kojih je od četiri do pet u četiri smjene od po 12 sati radnog vremena, pored navedenih aktivnosti svakodnevno imaju provjere kondicije. Pa makar to bio i stoni tenis.

“Naravno da bih volio da nemamo posla i da se sve svede na stoni tenis, jer kad se naše sirene oglase, onda je nekome majka zakukala. Policiji, ljekarima i nama je najljepše kad nemamo posla”, zaključio je Darmanović.

Z.B.

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

GRADSKI PARK

Ograda podijelila grad

“Slijepe” stepenice tivatskog parka TIVAT - Nakon ograđivanja Velikog gradskog parka, u Tivtu su podijeljena mišljenja da li im je ograda trebala ili ne jer, kako navode neki Tivćani, pojedina rješenja izazivaju i čuđenje. Jedan od najočiglednijih primjera je stepenište kod Osnovne škole “Drago Milović” koje nema izlaz nakon postavljanja ograde.

Mnogi građani se pitaju čemu služe kapije koje se ne zatvaraju, zašto i zbog koga su postavljene.

Opština Tivat je u taj posao uložila oko 94.000 eura, a posao ograđivanja obavila je podgorička firma “Incom”. U opštinskoj Direkciji za investicije i razvoj navode da je po projektu prvobitno

bilo predviđeno postavljanje četiri kapije, ali su u Opštini ipak odlučili “da se zbog blizine škole i lakšeg ulaska đaka postave još dva ulaza”, rekao je direktor Direkcije Peđa Obradović navodeći da na izlazu tih stepenica kod škole nije predviđena kapija jer bi stepenište izlazilo na parking, “a malo dalje odatle je kapija, pa ni đaci ni prolaznici nijesu oštećeni”, objasnio je Obradović.

Iz Opštine ističu da su zbog učenika osnovne i srednje škole postavili dva nova ulaza u park, kojih trenutno ima pet, a još jedan, zbog zahtjeva građana, biće postavljen prema marini i naselju Porto Montenegro

kada iz dijela gradskog parka bude izmješten vozni park Komunalnog preduzeća.

Projekat za ograđivanje parka, u ime Odbora za zaštitu velikog gradskog parka, radila je arhitekta Marija Nikolić koja kaže da je dodavanje novih kapija obesmislilo projekat.

“Smisao je bila zaštita spomenika prirode i kulturnoistorijskog spomenika od huligana”, navela je Nikolić istakavši da nema smisla da kod tivatskih škola na deset do petnaest metara postoje dvije kapije.

Ona je kazala da je, u odnosu na projekat, promijenjen i prvobitno predviđeni tip ograde.

Z.K.

CRNA GORA 13

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

NEZAPOSLENOST

Nepotizam diktira migraciju

Beća Čoković

I

nicijativni odbor za ekonomski razvoj sjevera iz Bijelog Polja upozorava na lošu socio-ekonomsku situaciju u tom gradu i nudi smjernice za poboljšanje standarda građana.

BIJELO POLJE - Koordinator Inicijativnog odbora Radomir Jokić ukazao je na to da su vladajućoj koaliciji puna usta priče o navodnoj brizi za sjever države.

“Najrječitiji primjer njihove brige su podaci o velikoj migraciji mladih prema centralnom i južnom regionu, kao i prema stranim destinacijama. Osim prividne političke socijalne pomoći koja se obično intenzivira u susret izborima, građanima koji žive na sjeveru države ne nudi se ništa konkretnije.

Nijedan ozbiljan investitor ne nalazi za shodno da uloži kapital i time uposli ljude na ovom području.

Svaka iole ozbiljnija vlast iskoristila bi prirodne resurse i potencijale kojima raspolaže ovo područje a u nizu promašenih investicija je i na „velika vrata“

najavljivani Midas projekat kojim je trebalo navodno da se pospješi poljoprivreda.

Ali notorna istina je da je neslavno prošao i politički zloupotrijebljen od strane vladajuće garniture”, kazao je Jokić.

Kako je naveo, loša socio-ekonomska situacija inicirala je Inicijativu za ekonomski razvoj sjevera da se preduzme niz aktivnosti i u tom pravcu predloženo je nekoliko smjernica.

“Umjesto pogubnog neoliberalnog modela ekonomskog razvoja treba bez oklijevanja preći na model državnog blagostanja, zasnovanog na proizvodnji, investicijama i izvozu.

Zakonom o budžetu treba opredijeliti poseban fond za razvoj sjevera od najmanje pet odsto državnog budžeta.

Sredstva iz fonda koristila bi se

isključivo za finansiranje razvojnih projekata, kojim bi se omogućilo otvaranje novih radnih mjesta u proizvodnji i uslugama baziranim na resursima kojima ovo područje raspolaže a isključivo opredijeljenim za supstituciju izvoza i uvoza”, kazao je Jokić.

U nizu sugestija Jokić je naveo da bi se novac koji se prikupi od poreza u gradovima na sjeveru mogao opredijeliti za dobrobit građana.

“Neophodno bi bilo da Republički parlament promijeni zakon o finansiranju lokalnih samouprava i prateće propise.

Novac koji se od poreza i doprinosa i drugih budžetskih prihoda prikupi na sjeveru države, nedopustivo je manji u odnosu na novac koji Vlada ulaže u ovaj region te preporučujemo da se 100 odsto poreza na plate i profit koji se prikupi u gradovima, pripadne lokalnim samoupravama ovog regiona u cilju finansiranja razvojnih projekata”, objasnio je Jokić dodajući da bi navedeni zakoni važili do momenta dok se ne uravnoteži razvoj sjevera sa ostalim djelovima države.

Radomir Jokic

Upozorenje nevladinog sektora o prosperitetu bjelopoljskog područja Nevladin sektor smatra da je za ekonomski oporavak i prosperitet bjelopoljskog područja i sjevera države neophodno promijeniti svijest i mentalitet pojedinih ljudi.

“I to prije svega onih koji misle da su nedodirljivi i kroje sudbine običnih građana. Notorna istina je da bjelopoljska opština, srazmjerno broju stanovnika, drži primat po broju nezaposlenih u Crnoj Gori.

Mladi na veoma težak način dolaze do zaposlenja, a kada se radi o zapošljavanju u Bijelom Polju, tvrdim da se to ne radi po političkoj liniji kako to vidi opozicija već se zapošljavanje realizuje na

sasvim drugi način. Zapošljavaju se oni koji su u bliskim rodbinskim, prijateljskim i kumovskim vezama sa funkcionerima iz redova nekoliko porodica islamske i pravoslavne konfesije”, kazao je predsjednik NVO Bjelopoljski demokratski centar Zdravko Janjušević dodajući da zapošljavanje po rodbinskoj liniji tjera sve veći broj mladih da napuštaju rodni kraj u potrazi za boljim životom.

On je istakao i da je većina bjelopoljske omladine duboko razočarana takvim stanjem i činjenicom da najbolje godine moraju da potroše prijavljujući se na biro rada.

“Ta ustanova treba da ima aktivniju ulogu u smislu zapošljavanja prvenstveno mladih osoba, a čitava procedura sastoji se u tome da se proforme obave razgovori i eventualno kojekakvi kursevi, umjesto pronalaženja radnih mjesta. Bolje je ugasiti biro rada jer bi se time i građani manje iritirali”, ocijenio je Janjušević.

On je upozorio nadležne u državi da je krajnje vrijeme da se tome stane na put, te da se ne dozvoli da mladi naraštaji, koji predstavljaju budućnost savremenog društva, zbog materijalne nemoći “bojkotuju” formiranje porodice šireći opasnu “zarazu – bijelu kugu”.

GOLIJA

Za lovce namještaljka, za mještane svakodnevica Pokolj devet srna na Goliji i dalje je glavna tema u Crnoj Gori, a šira javnost očekuje rezultate pokretanja pravosudnog aparata povodom tog nezapamćenog vandalskog čina. Radoman Jokić, predsjednik Lovačkog društva “Dr Zoran Kesler” koje gazduje tim lovištem, iznio je sumnje da je u pitanju namještaljka i da su ostaci ubijenih životinja podmetnuti zato što sme-

taju pojedincima koji nastoje da tom društvu nanesu štetu kako bi se na taj način izgubilo pravo koncesije.

Prema tvrdnjama Jokića, krivolova je uvijek bilo, ali su krivolovci do sada svoje tragove prikrivali u “devet jama” i palili sve materijalne dokaze jer su i sami bili svjesni da čine krivično djelo za koje prijeti i do pet godina zatvorske kazne.

“To mjesto se nalazi na 12 kilometara od glavnog puta i postavlja se pitanje zašto ta osoba koja je prijavila nije prvo obavijestila lovočuvara koji bi potom obavijestio mene, a ja bih dalje kontaktirao MUP. Sumnjivo mi je zašto se nije poštovala procedura nego se direktno otišlo u medije preko kojih smo mi, može se reći, i saznali za novonastalu situaciju”, poručio je Jokić, dodajući da sve činjenice govore da se radi o podmetanju dokaza.

Prema njegovim tvrdnjama, ne radi se samo o sticanju materijalne koristi krivolovaca, već je evidentna njihova namjera da nanesu štetu Lovačkom društvu.

“Utvrdiće se da li su srne sa istog područja ubijene u istom periodu, jer malo je nejasno kako su sve nađene na tom području od nekoliko desetina metara.

Ovo zlodjelo je za svaku osudu, vjerujem da bi svaki normalan čovjek to isto rekao jer je ovaj čin ubijanja srna zločinački čin. Želim da budem optimista i vjerujem da će se što prije otkriti prava istina”, kategoričan je Jokić.

● Lovačka prIča o

podmetanju je smIjeŠna

Inspektor za lovstvo Radoman Suknovic iznad ostataka srna

Međutim, mještani kraja u kom se dogodio pokolj srna tvrde

da nemaju povjerenja su krivolovci koji divu državne institucije i ljaju tim prostorima. da su se do sada mno“Mogli bi poslati nekoliko vozila, mogo puta obraćali i Logli bi blokirati putevačkom savezu i nad- Ovdje dolaze vozive i pregledati lovce ležnim ministarstvi- la sa različitim rema. Kako je juče ka- gistracijama, ima ih i oružje, provjeravati zao Veselin Vujučić, iz raznih gradova pa i kontrolisati situacikoji se na čelu mjesne ne vjerujem da neju. Mislim da je pokukancelarije Krstac na- ko zbog jednog zeca šaj da se sve ovo predlazi već 35 godina, taj dolazi baš iz Budve stavi kao podmetanje incident nije ni prvi u Goliju. smiješan jer nije tajni posljednji u Goliji, na šta se ovdje dešaa obimna dokumentava posljednjih godina. cija koju posjeduju svedoči da su Ovdje dolaze vozila sa različijoš od 2007. godine tražili pomoć tim registracijama, ima ih iz ranadležnih organa, ali uvijek bez znih gradova pa ne vjerujem da uspjeha. neko zbog jednog zeca dolazi baš “Mnogo godina već vapimo, iz Budve u Goliju. tražimo i šaljemo dopise da nas I poslije nas privode da kaženeko zaštiti od onih koji haraju mo ko krivolovi, da li mi treba i lovnim i nelovnim danima po da ih hvatamo, pa čemu onda Goliji. A do sada se događalo sa- služe nadležne institucije”, pita mo to da predstavnici lovačkog se Vujičić, dodajući da je prije društva “Dr Zoran Kesler” nare- nekoliko godina na svom imade nikšićkoj policiji da nas pri- nju našao noge i ostatke ubijevode gdje nas maltreritaju sati- nih srna, te da je mještanima to ma kako bi im kazali ko je kri- svakodnevica.

“Mislim da su ovog puta su zavolovac. Mene su lično privodili i zastrašivali da im kažem ime- ista pretjerali. Taj dan se čula rana i prezimena, kao da policija faljna paljba i ljudi su sjutradan ne može to sama da sazna ako bi pretresli teren i pronašli tragove divljaštva. Onda su mještani prihtjela”, kaže Vujičić.

On ističe da se tačno zna kada kupili te ostatke i doniijeli ih na su lovni dani, te da postoje razne tu jednu lokaciju. I eto zbog toga mogućnosti da se spriječi krivo- su na jednom mjestu, ako ih već lov, kao i načini da se sazna ko to zanima”, zaključuje Vujičić. J.L.

14 CRNA GORA TURIZAM

LABORATORIJA

Kvar će biti otklonjen, nema mjesta panici

NIKŠIĆ - Aparat za obradu nalaza krvi u biohemijsko-hematološkoj laboratoriji u nikšićkom Domu zdravlja od ponedjeljka veče je u kvaru zbog prekobrojnih analiza koje su na njemu rađene, potvrdio je za DN direktor Opšte bolnice Nikšić Ilija Ašanin. Pacijenti koji su vraćeni zbog kvara na aparatu vjeruju da će u naredna dva dana izvaditi nalaze, što potvrđuje i Ašanin koji naglašava da nema potrebe za brigom jer su već preduzete mjere kako bi aparat bio popravljen i kako bi u što kraćem roku nastavilo sa radom.

“Tačno je da je aparat u kvaru od ponedjeljka veče i to zbog prekomjernog broja analiza koje su se na njemu radile. Nema potrebe za dizanjem panike.

Kvarovi se dešavaju na aparatima i trudimo se da ih uklonimo u što kraćem roku”, rekao je Ašanin. Nikšićki Dom zdravlja ovih dana prepun je pacijenata kojima je neophodna medicinska pomoć zbog virusa koji su nastavili da haraju i u ovoj godini. Pacijenti koji su juče ujutro poranili da sačekaju red za vađenje krvi vraćeni su kućama, jer je aparat za obradu nalaza krvi u kvaru. Trudnica Sandra koja nestrpljivo čeka svoju prvu bebu kaže da joj je medicinska sestra rekla da dođe drugi dan.

“Medicinska sestra mi je kazala da dođem za tri dana, jer bi do tada najkasnije aparat trebao da bude popravljen. Nadam se da će biti sve u redu, kao što je bilo i do sada. Gužve su zaista ogromne u posljednje vrijeme i ovo je prvi put da me vrate zbog kvara na aparatu. Što prije se popravi aparat to bolje za pacijente, a i za medicinske radnike koji ne mogu stizati kolike su gužve”, kazala je Sandra.

Iako ima pacijenata koji su zabrinuti kada će aparat biti popravljen, zbog hitnosti nalaza većina vjeruje da će kvar biti otklonjen uskoro. Stariji pacijent Maksim kaže da ne treba brinuti.

“Nije to ništa strašno, aparati se moraju kvariti. Bitno je da se popravi. Nije problem sačekati dan-dva. Kad mi stari možemo, mogu onda i ovi mlađi”, kazao je Maksim.

Direktor bolnice naglasio je i da su odmah preduzete mjere da se problem u biohemijsko-hematološkoj laboratoriji što prije otkloni i nastavi sa nesmetanim radom.

“Već su preduzete sve neophodne mjere kako bi se kvar uklonio u što kraćem roku. Serviseri aparata su iz Beograda i već su obaviješteni o problemu”, napomenuo je Ašanin.

M.R.

KOMUNALCI

Obavljeno 535 inspekcijskih kontrola HERCEG NOVI - Tokom decembra komunalni policajci su obavili 535 inspekcijskih kontrola, od čega je 134 rezultiralo donošenjem odgovarajućih rješenja. Napisana je 191 službena zabilješka i 104 dopisa. Od ukupnog broja donesenih - izvršena su 132 rješenja, navedeno je u Izvještaju o radu Komunalne policije za prošli mjesec.

U odnosu na novembar za 158 više je obavljenih inspekcijskih kontrola i za 22 više izvršenih rješenja. Svega dva riješenja su ostala neizvršena. U periodu od prvog do 31. decembra prošle godine, ukupno su izrečena 132 prekršaj-

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

na naloga u iznosu od 8.160 eura, od čega je do sada realizovano 12 odsto. Putem Call-centra registrovano je 79 prijava građana. Preko Građanskog biroa u Opštini Herceg Novi dobili su 110 prijava građana, što je deset puta više nego u novembru. Najviše intervencija i sankcionisanja fizičkih i pravnih lica zatečnih u prekršaju zabilježeno je u oblasti saobraćaja sa ukupno 300 obavljenih kontrola.

“Parking servis” uputio je ukupno 184 prijave vezano za kršenje Odluke o javnim parkiralištima, a ostalo se zasnivalo postupajući po službenoj dužnosti rada na terenu Komunalne policije.

TO Tivta na sajmu u Beču Porto Montenegro

TIVAT - Turistička organizacija Tivta će, prema planu i programu za 2014. godinu, nastupiti na sajmu turizma u Beču - “Ferien Messe Wien”, koji počinje sjutra, čime počinju i sajamske prezentacije tivatske turističke ponude za ovu godinu. Sajam okuplja oko 700 izlagača iz 70-ak zemalja i traje do 19. januara. Osim u Beču, prezentacija tivatske ponude biće održana i u Bratislavi krajem januara. U februaru slijedi Prag, a potom Beograd i Budimpešta, najavili su iz tivatske Turističke organizacije.

Zbog racionalizacije troškova i kvalitetnijih promocija primorskih gradova, na tim turističkim berzama TO Tivta će nastupiti zajedno

sa Nacionalnom turističkom organizacijom i Turističkim organizacijama iz Bara, Budve, Herceg Novog i Kotora. Tivatska TO je za te i ostale nastupe tokom ove godine pripremila turističko-propagandni materijal, novi, opšti katalog Tivta “Od elite do elite”, kao i novi film istog naziva. Do kraja januara će iz štampe izaći i novi katalog privatnog smještaja, koji je rađen prema podacima Sekretarijata za finansije i ekonomski razvoj.

U planu su i reprint izdanja infoletka na osam jezika, gastro vodič, kao i mape plaža, kazala je Dejana Stjepčević iz TO Tivat najavljujući da će tokom intenzivnih propagandnih aktivnosti popularisati i

EKOLOŠKI PROBLEM

Kanalizacija pored pruge izvor zaraze BIJELO POLJE - Mještani bjelopoljskih naselja Malo Polje i Rakonje pored dionice pruge koja vodi ka Podgorici upozoravaju nadležne na ozbiljan ekološko-komunalni problem koji imaju sa otvorenom kanalizacijom koja otiče prema Limu.

Mještanin čija je kuća blizu kanalizacije kazao je da su prinuđeni da udišu nesnošljiv smrad.

“Fekalije iz naselja Medanovići izlivaju se iznad naših kuća i to je zaista ružna slika i nepodnošljiv miris, ne samo za nas koji tu živimo, već i za brojne prolaznike, jer se ra-

di o frekventnoj dionici puta. Srećna okolnost je da su trenutno niske temperature, jer bi u suprotnom to mjesto predstavljalo potencijalno izvorište zaraze”, kazao je mještanin Rakonja. On smatra da je privremeno rješenje, do izgradnje najavljenog gradskog kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, da se vode koje protiču kroz naselje adekvatnim cijevima odvedu do Lima.

“Iako nije ekološki prihvatljivo, time bi se makar na određeno vrijeme prikrila ružna slika naselja”, dodao je mještanin.

B.Č.

tehničke preduslove multimedijalne sale u opštini Tivat, rad organizacije MICE, odnosno kongresnog turizma, kojim bi se produžila sezona u tom gradu.

Iz tivatske TO su uputili i zahtjev agenciji “Adria DMC” u Budvi, koja je lider u organizaciji izleta, da u program za putnike sa kruzera uključe i Tivat tokom 2014. godine.

TOT će, pored redovnih aktivnosti, nastaviti i ove godine sa organizovanjem manifestacija Bokeški triatlon, Road show, Dani magnolije, Tusristički cvijet, a i dalje će biti kopartneri u dva IPA projekta: “Održivi razvoj turizma posebnih interesa” i “Swordfish”, istakli su iz te organizacije.

Z.K.

CRNA GORA 15

srijeda, 15. 1. 2014.

ŽALBA

Nezadovoljstvo na Zelenoj pijaci Zora Krstović

P

rodavci ribe na Zelenoj pijaci u Tivtu, koji u zakupu imaju tezge, ukazali su na problem vanpijačne prodaje ribe, posebno tokom prethodnih praznika.

TIVAT - Prema žalbama legalnih ribara sa pijace, koji ribu prodaju po strogo kontrolisanim uslovima, prije mjesec reagovale su inspekcije i nelegalni prodavci su se privremeno povukli sa ulica. Ribari tvrde da se prodavci vraćaju čim se inspektori sklone, što utiče, kako ističu, na promet kod onih koji plaćaju zakup tezgi u podzemnoj etaži pijace na Trgu magnolija.

S obzirom na to da se radi o vanpijačnoj prodaji inspektori Komunalne policije taj problem mogu riješiti samo djelimično jer prodavci prodaju vrše iz automobila krećući se iz ulice u ulicu, kazala je načelnica Komunalne policije Jadranka Joksimović navodeći da su inspektori i juče obišli područje Tivta od Lepetana i da nijesu naišli na prodavce ribe. Pošto se radi o ribi kao hrani, u suzbijanje te pojave bi se morale aktivnije uključiti ribarska,

tržišna i sanitarna inspekcija.

Zakupci tezgi u pijaci smatraju da je građanima jednostavnije da direktno na ulici kupuju ribu od nakupca, koja je najčešće i jeftinija od one na improvizovanoj ribljoj pijaci, koja je zbog neuslovnosti morala da se izmjesti u dio zelene pijace. Iz Komunalnog, koje gazduje pijacom, bili su primorani da zbog prokišnjavanja, vlage i neugodnog mirisa tezge za prodaju ribe izmjeste pored vitrina sa sirom i suhomesnatim proizvodima. Žaleći za starom peškarijom na pijaci u gradu, ali i onoj na Seljanovu koja je bila prelazno rješenje, ribari kažu da je prodaja znatno opala.

O problemima u dijelu za riblju pijacu, Komunalno preduzeće je u nekoliko navrata obavještavalo Direkciju za investicije u Opštini, odakle su naveli da prikupljaju ponude za sanaciju, odnosno hidroizolaci-

ju i druge neophodne radove. Prema riječima direktora Direkcije u opštini Peđe Obradovića voda curi iz fontane koja se nalazi pored samo ulaza u pijacu sa Trga. On je kazao da je stanje dodatno pogoršano zbog sipanja kiseline u dio fontane.

Iz Direkcije su ranije, tokom garantnog roka, o tim problemima obavještavali investitora i izviđača radova podgoričku firmu “Građevinar”, odakle su pokušavali da riješe problem, ali se sve, naglašavaju zakupci, završilo postavljanjem kanti na stropu odakle i dalje curi voda. Osim oštećenih zidova, u tom dijelu pijace ispucao je i betonski pod. Zbog tih problema Komunalno je ranije ribarima snizilo cijenu zakupa prodajnih mjesta sa 80 na 40 eura na mjesečnom nivou, dok se dnevno zakup stola za jedan metar plaća šest eura.

Za opremanje i nabavku pijačnih stolova i druge opreme, Opština je uložila oko 40.000 eura. Na pijaci površine 1.400 kvadrata postavljeno je 40 prodajnih stolova od rostfraja po posebnoj metodi kaskadnih elemenata za voće i povrće, kao i šest stolova za ribu od kojih su trenutno u upotrebi četiri.

Malo ko svraća na legalnu riblju pijacu u Tivtu

PREMINULI

Petar Milošev Savović 13. januara 2014. Sahranjen u krugu najbližih.

Zdravko Đađo Josov Nešević 14. januara 2014. u 84. godini. Sahrana će se obaviti 15. januara u 14 sati na gradskom groblju u Nikoljcu.

Jelica Andrijina Matanović 13. januara 2014. Sahrana je obavljena 14. januara u 14 časova u selu Kranji Do – Ćeklići.

Vukmir Vučićev Tripković 13. januara 2014. u Beogradu, u 72. godini. Sahrana će se obaviti 16. januara na groblju Lešće u 13 časova.

Kuća žalosti Ulica dr Nika Miljanića 18/18, Beograd.

Đoko Puniše Milošević 13. januara 2014. u 60. godini. Sahrana je obavljena 14. januara u 14 časova na mjesnom groblju Lijeva Rijeka.

Vasilije Vaso Marić 13. januara 2014. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 15. januara u 15 časova kod Crkve Sv. Spasa na Toploj.

Milutin Milisavov Ćeranić 13. januara 2014. u 69. godini. Sahrana će se obaviti 15. januara u 15 časova na mjesnom groblju Ždrebaonik.

Ilinka Ika Jovanova Popović rođena Bošković, u 95. godini. Sahrana će se obaviti 15. januara 2014. u 14 časova u Slatini.

Olivera Olja Predragova Radovanović Sahrana je obavljena 14. januara na gradskom groblju u Nikšiću.

Sonja Đokova Marković penzionerka, u 78. godini.

Sahrana je obavljena 14. januara 2014. u 15 časova u Rijeci Crnojevića.

Desanka Momčilova Kecojević rođena Tončić, 12. januara 2014. u 66. godini. Sahrana je obavljena 14. januara u 13 časova na Boričkom brdu.

Danica Lekić

PREGOVORI

Još nije definisan program Praznika mimoze HERCEG NOVI - Ni nakon jučerašnjeg sastanka predstavnika Azmonta i opštine Herceg Novi nije definisan programski sadržaj Praznika mimoze.

Savjet “Praznika mimoze” pred kraj prošle godine obećao je da će program tradicionalne zimske fešte biti objavljen ranije nego prethodnih godina. Okosnica Praznika mimoze, što je za sada jedino izvjesno, biće izložba cvijeća u Sportskom Centru Igalo, fešta od mimoze, ribe i vina duž novske rivijere, veliki, pa dječiji maskenbal i riblja večera u Institutu Igalo koji će biti domaćin i Međunarodnog plivačkog mitinga i Otvorenog prvenstva Crne Gore. Pozorišni programi, koncerti, izložbe Gradska Turistička organizacija stala je uz Praznik mimoze sa 80.000 eura, a kakvo je i koliko će biti učešće Azmonta koji je najavljen kao partner prvog novskog festivala još nije poznato.

Kako je najavljeno za DN iz opštine Herceg Novi predstavnici “Azmonta” su najavili konferenciju za novinare tokom iduće sedmice kada će saopštiti detalje i program manifestacije.

Podsjećamo, Praznik mimoze se sva-

od oca Luke i majke Velike, 13. januara 2014. u Beogradu. Sahrana će se obaviti 15. januara u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Viktorija Andrije Ristić u 15. mjesecu. Sahrana je obavljena 14. januara 2014. u 14.30 na Čepurcima. Kuća žalosti Prve proleterske 34.

Kosana Dejanova Glendža 12. januara 2014. u 69. godini. Sahrana je obavljena 14. januara u 15 časova na groblju pod Meterizima.

Mladen Savov Vukčević 12. januara 2014. u 62. godini. Sahrana je obavljena u Kotoru.

Vinka Komnena Bijelić

ke godine održava u prvoj sedmici februara. Praznik su osnovali 1969. godine Turistički savez Boke Kotorske i Skupština opštine Herceg Novi. Od 1991. godine je član Udruženja karnevalskih gradova Evrope. U periodu od 1969. do 1995. godine Karavan Praznika mimoze je prešao skoro 80.000 kilometara. Popularne mažoretke su gostovale na otvaranju 14. Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu. Jedna od najpoznatijih manifestacija je Fešta od mimoze, ribe i vina, koja se održava duž naselja Kumbor, Đenovići i Baošići. Tokom ove manifestacije, koja se održava

svake prve subote u februaru služi se riba i vino uz defiliranje mažoretki i gradske muzike. Svake godine se održava Međunarodna izložba cvijeća.Od 1968. godine se održava prestižna likovna manifestacija Hercegnovski zimski salon. Svake godine se u gradskoj luci Škver održava manifestacija suđenja karnevalu za sve loše što se dogodilu gradu Herceg Novom, poznata kao Karnevalska svetkovina. Tokom Praznika mimoze se održavaju i manifestacije: Riblja večera, Veliki dječji maskenbal, Velika bokeška fešta, , kao i razne predstave, izložbe I koncerti.

S.M.

rođena Dragović, 13. januara 2014. u 73. godini. Sahrana je obavljena 14. januara u 15 časova u Dragovića Polju.

Jovan Joza Miloša Raičević 13. januara 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 14. januara u 15 časova na mjesnom groblju u Gornjem Zagarču.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

UHAPŠENE UBICE SLAVKA ĆURUVIJE

Nakon 14 godina Legija riješio zagonetku

B

EOGRAD - Svjedočenje Milorada Ulemeka Legije o ubistvu Slavka Ćuruvije pomoglo je da se otkriju počinioci tog zločina, rekao je specijalni tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević, dodajući da je nalogodavac ubistva bio bivši šef DB Radomir Marković. Kao izvršioci ubistva juče su uhapšeni bivši operativci DB Milan Radonjić i Ratko Romić. Prekinuli smo zavjeru ćutanja, rekao je Aleksandar Vučić, poručujući da će Srbija biti pristojna i uređena država.

Tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević rekao je da je bivši komandant Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek Legija prošle sedmice iznio nove činjenice u vezi sa ubistvom novinara i vlasnika lista Telegraf Slavka Ćuruvije 11. aprila 1999. godine. “Došli smo do žive riječi, do svjedoka koji je odlučio da progovori. Radi se osobi koja je bila akter mnogih događaja iz tih vremena - Milorad Ulemek. On je odlučio da progovori i iznese saznanja o ubistvu”, rekao je Radisavljević na konferenciji za novinare u Vladi Srbije.

● LEGIJA, NE TRAŽEĆI NIŠTA ZA UZVRAT, REKAO SVE ŠTO ZNA

Radisavljević je istakao i da je svjedočenje bilo bezuslovno. “Nije ništa tražio, niti smo mu nešto dali, a govorio je detaljno i iscrpno”, dodao je Radisavljević. On je potvrdio da su juče kao izvršioci ubistva uhapšeni Milan Radonjić i Ratko Romić, a njihovo saslušanje u Tužilaštvu za organizovani kriminal počelo je u 18 sati. Prema njegovim riječima, osumnjičeni za taj zločin su i bivši šef DB-a Radomir Marković, kao direktni nalogodavac, i pripadnik posebne službe obezbjeđenja u DB-u Miroslav Kurak, koga su mediji apostrofirali kao neposrednog izvršioca.

Radisavljević je još dodao da treba sačekati završetak istrage, tokom koje će se možda doći do novih imena.

Marković je u zatvoru u Požarevcu, a Kurak nije dostupan pravosudnim organima i za njim će biti raspisana međunarodna potjernica. Tužilaštvo će pokrenuti istragu protiv njih, a kako je naveo tužilac, uskoro će biti podignuta i optužnica. Radosavljević nije saop-

štio da li je Radomir Marković vrh kriminalne piramide koja je ubila Ćuruviju, već je dodao da to zavisi od rezultata istrage. Komentarišući motiv ubistva Ćuruvije, tužilac je rekao da je on politički, kao i u slučaju Stambolić, Budva i Ibarska magistrala. “Ne isključujemo mogućnost da ćemo tokom istrage doći i do nekih, možda, ličnih motiva”, dodao je Radisavljević.

Radomir Marković je uhapšen u februaru 2001. Osuđen je na maksimalnu zatvorsku kaznu od 40 godina zbog ubistva Ivana Stambolića 25. avgusta 2000. godine i četvorice članova SPO u atentatu na vođu SPO - Vuka Draškovića na Ibarskoj magistrali, 3. oktobra 1999. Radonjiću i Romiću sudi se u Višem sudu u Beogradu za pomaganje u pokušaju ubistva Draškovića u Budvi 2000. godine. Prvostepeno su bili osuđeni na osam i sedam godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta i naloženo je novo suđenje.

● ALEKSANDAR VUČIĆ: KAZNA ĆE STIĆI SVE KRIVCE!

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić rekao je da je, pored Ulemeka, još dvoje svjedoka, kojima nije naveo imena - iz bezbjednosnih razloga - potvrdilo priču. Prvi potpredsjednik Vlade rekao je da se ubistva, kao što je bilo ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, više nikada u Srbiji neće ponoviti i da niko ne može da prođe nekažnjen. Vučić je na konferenciji za novinare u Vladi Srbije podsjetio da je prije nekoliko nedjelja rekao da je slučaj Ćuruvija paradigma mnogih slučajeva iz prošlosti, a da oni koji hoće da reformišu zemlju moraju da se suočavaju sa slučajevima iz prošlosti, što je nužno da bi se živjelo u normalnoj državi.

Vučić je rekao i da je za državu važno da se danas kaže da niko nije i da neće biti izuzet iz istraga.

On je najavio rasvijetljavanje još nekih zločina i podvukao da niko ne može da ubija nekažnjeno i da se u Srbiji nikad više takvi zločini neće događati. “Želio bih da zahvalim nekolicini ljudi koji su u ovo bili duboko umiješani, a to su predsjednik Srbije, ljudi iz Komisije, BIA, MUP, Tužilaštvo... Niko u javnosti nije saznao ništa od onoga što smo radili, i za vas je bilo iznenađenje ovo što je tužilac Radisavljević rekao, a imamo još dvoje svjedoka koji su potvrdili priču”, rekao je Vučić. Odgovarajući na pitanja, Vučić je rekao da ne može sada da komentariše navode o ulozi Mirjane Marković, supruge nekadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, u ubistvu Ćuruvije. “Do kraja februara ili početkom marta očekujemo optužnicu i do tada bismo mogli da saznamo i ko je bio glavni nalogodavac”, naveo je Vučić.

Prijatelj i izdavač knjiga bivše predsjednice JUL-a Mire Marković, Hadži Dragan Antić, prenio je juče da ona ne želi da govori o slučaju Ćuruvija.

● USKORO I HAPŠENJE ŠARIĆA Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje da će u narednim nedjeljama i mjesecima biti riješen slučaj Darka Šarića, Šarića, kao i da je uhapšen narko-diler Milan Obra-

dović Dejtona. “Očekujem da u narednom periodu i najveći slučaj koji doskora nije bilo moguće riješiti, u narednim nedjeljama i mjesecima bude riješen, a to je slučaj Darka Šarića”, rekao je Vučić na konferenciji za novinare. Vučić je rekao da je juče uhapšen Milan Obradović Dejtona, kod kojeg je pronađen oko kilogram čistog kokaina, čija je vrijednost oko 400.000 eura.

Organizovali ubistvo: Juče uhapšeni bivši pripadnici Državne bezbjednosti Milan Radonjić i Ratko Romić

Hronologija zločina

Slavko Ćuruvija ubijen je na Uskrs, 11. aprila 1999, u jeku NATO bombardovanja SR Jugoslavije. Ubistvo je izvršeno oko 17 časova u Beogradu, u Svetogorskoj ulici (u to vrijeme Ulica Ive Lole Ribara), u prolazu ispred broja 35, gdje su se nalazile prostorije marketing službe Dnevnog telegrafa, a na četvrtom spratu i stan u kome je Ćuruvija živio. Ubice su u Ćuruviju ispalile 17 metaka, a zatim ga “ovjerile” i jednim pucnjem u glavu. Sa njim je tada bila njegova nevjenčana supruga, istoričarka Branka Prpa. Na vlasti u Srbiji tada je bila koalicija SPS, JUL i SRS. Radomir Marković je uhapšen u

PROCES PROTIV PREDSJEDNIKA FK PARTIZAN

Kaucija za Đurića dva miliona eura BEOGRAD - Specijalni sud u Beogradu odredio je pritvor vlasniku Zekstre i predsjedniku FK Partizana Draganu Đuriću i odlučio da će biti pušten da se brani sa slobode ukoliko položi kauciju. Portparolka suda Dušica Ristić izjavila je juče Tanjugu da je sudija Đuriću odredio pritvor do 30 dana.

“Istovremeno je odredio da će Đurić biti pušten da se brani sa slobode ukoliko položi sudu jemstvo od dva miliona eura u dinarskoj protivvrijednosti i sudu dostavi dokaz o tome”, precizirala je Ristić.

To znači da će Đurić biti u Okružnom zatvoru u Beogradu dok njegova odbrana, odnosno rodbina i prijatelji, ne skupe dovoljno novca ili ne upišu hipoteku na nepokretnosti u vrijednosti od dva miliona eura. Tužilaštvo je u ponedjeljak, na-

kon saslušanja, donijelo naredbu o sprovođenju istrage protiv Đurića u vezi s privatizacijom “Veterinarskog zavoda” zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba položaja odgovornog lica. On se tereti da je u postupku privatizacije za konzorcijum pravnih lica “Zekstra” d.o.o i “Bankom” d.o.o. pribavio protivpravnu imovinsku korist u iznosu od više od 207.000.000 dinara (blizu dva miliona eura). Đurić se sam odazvao pozivu tužilaštva za saslušanje. Veterinarski zavod je njegova kompanija Zekstra kupila 2005. godine. Krivičnu prijavu protiv njega je 27. decembra 2013. godine podnijela policija. Veterinarski zavod je privatizovan 2005. godine kada ga je kupila kompanija “Zekstra”. To je jedna od

24 sporne privatizacije koje je kao takve označio Savjet za borbu protiv korupcije.

● UPRAVA FK PARTIZAN: ĐURI ĆEV PROCES NEMA VEZE SA KLUBOM

Potpredsjednik FK Partizan Mile Jovičić rekao je da privođenje predsjednika kluba Dragana Đurića nema veze sa crno-bijelima. Jovičić je novinarima u Humskoj ulici na vanrednoj konferenciji rekao da klub neće birati vršioca dužnosti predsjednika u odsustvu Đurića.

“Zatekla nas je juče odluka. Sekretarijat FK Partizan je održao sastanak. Bez obzira na to što je gospodin Đurić predsjednik kluba, ovo nema veze sa Partizanom. FK Partizan u svim segmentima i kapaci-

tetu radi i dalje. U međuvremenu je donijeta odluka da mu se produži pritvor na 30 dana. Mi sa poslovanjem Zekstre nemamo nikakve veze”, rekao je Mile Jovičić, potpredsjednik kluba.

Duboko vjeruju, kako je kazao, da će imati pravedan postupak i da će iznijeti svoje argumente.

“Ne postoji nijedan razlog da se bira vd predsednika. Njemu je produžen pritvor, ali može da plati hipoteku pa je taj rok od 30 dana regulativa. Biće redovna skupština sredinom februara na kojoj će biti razmatrano poslovanje kluba. Nema potrebe za vanrednom skupštinom”, dodao je Jovičić.

Podršku predsjedniku FK Partizan uputio je i predsjednik JSD Partizan i trener KK Partizan Duško Vujošević.

februaru 2001. Osuđen je na maksimalnu zatvorsku kaznu od 40 godina zbog ubistva Ivana Stambolića 25. avgusta 2000. godine i četvorice članova SPO u atentatu na vođu SPO - Vuka Draškovića na Ibarskoj magistrali, 3. oktobra 1999. Radonjiću i Romiću sudi se u Višem sudu u Beogradu za pomaganje u pokušaju ubistva Draškovića u Budvi 2000. godine. Prvostepeno su bili osuđeni na osam i sedam godina zatvora, ali je ta presuda ukinuta i naloženo je novo suđenje. Miroslav Kurak nije dostupan pravosudnim organima i za njim će biti raspisana međunarodna poternica.

SVIJET 17

srijeda, 15. 1. 2014.

OLANDOVA KONFERENCIJA ZA ŠTAMPU

Teško mi je, shvatite me

“Da li je gospođa Valerie Trirvaljer i dalje prva dama Francuske?” upitao je Olanda, Alen Barlue, predsjednik udruženja francuskih novinara, na šta mu on nije dao konkretan odgovor

Tokom prvog suočavanja sa novinarima nakon saznanja o njegovoj aferi sa glumicom Gaje, francuski predsjednik zamolio javnost da poštuje njegovo pravo na privatnost

PARIZ - Francuski predsjednik Fransoa Oland priznao je da prolazi kroz “bolan” period sa partnerkom Valeri Trirvaljer nakon otkrića medija o njegovoj vezi sa glumicom. Oland je juče održao svoju redovnu polugodišnju konferenciju za štampu u Jelisejskoj palati u sjenci skandala zbog otkrića o njegovoj vezi sa glumicom Žili Gaje i odlaska njegove partnerke Valeri Trirvaljer u bolnicu zbog šoka uzrokovanim saznanjem da je partner vara. Ljubavna afera koja potresa privatni život predsjednika Francuske isplivala je kao prvo pitanje na njegovoj poslije njegovog 30-minutnog obraćanja. Oland je odbio da kaže da li još živi sa svojom partnerkom i da li je ona još prva dama, ali je obećao da će “razjasniti” svoju privatnu situaciju prije odlaska u posjetu SAD

11. februara. “Siguran sam da ćete razumjeti, svako u svom privatnom životu zapada u teškoće. Ovo su teški trenuci za mene, ali imam jedan princip, privatne stvari treba da se rješavaju u privatnosti. To vrijedi za svakoga. Ovo nije ni vrijeme ni mjesto”, rekao je Oland. Na pitanje novinara o pravnim posljedicama toga što je list “Kloser” objavio slike i vijest o njegovoj vezi sa glumicom Oland je rekao da je “ogorčen” zbog kršenja njegove privatnosti, ali da neće tužiti list.

On je takođe rekao, osvrćući se na zamjerke da je zanemario svoju bezbjednost kada je posjećivao ljubavnicu, da kao svaka privatna osoba on može da se kreće slobodno kuda hoće, ali da je to uvijek bilo uz odgovarajuće profesionalno predsjedničko obezbjeđenje.

TAJNI DOGOVORI

DEA omogućila uspon meksičkog kartela Sinaloa MEKSIKO SITI - Američka vlada dozvolila je meksičkom narko kartelu Sinaloa da nesmetano sprovodi svoje ilegalne poslove u periodu od 2000. do 2012. godine, u zamjenu za informacije o rivalskim kartelima, objavio je najpoznatiji meksički dnevni list El Univerzal. Pozivajući se na sudska dokumenta u koja je imao uvid, list je objavio da su se oficiri DEA-e, američke agencije za borbu protiv trgovine drogom, više od pedeset puta sastajali sa pripadnicima kartela Sinaloa, nude-

ći u zamjenu za informacije obaranje optužbi protiv njegovih članova na teritoriji SAD. Doktor Edgardo Buskaglja, viši naučnik iz oblasti prava i ekonomije na Univerzitetu Kolumbija, kazao je da takva taktika nije prevelika novost, kao i da je prethodno korišćena u Kolumbiji, Kambodži, Tajlandu i Avganistanu.

“Naravno, takav modus operandi, pored toga što potpiruje plamen nasilja, podrazumijeva kršenje međunarodnog javnog prava”, rekao je Buskaglja. Sa druge strane, Majls

Frešet, bivši američki ambasador u Kolumbiji, smatra da, iako problem trgovine drogom opstaje u Kolumbiji, taktika tajnih sporazuma sa narko bosovima je uspjela da ga smanji. U periodu najboljeg odnosa između DEA i kartela Sinaloa, od 2006. do 2012. godine, Meksiko se suočio sa najvećom eskalacijom nasilja između narko bandi u istoriji te zemlje. Istovremeno, popularnost Sinaloe, vjerovatno i najuticajnijeg kartela na teritoriji te zemlje, značajno je rasla.

Američki novinar protjeran iz Rusije PRAG - Američki novinar Dejvid Sater, dopisnik Radija Slobodna Evropa, potvrdio je da je protjeran iz Rusije pošto je izvještavao sa proevropskih protesta u Ukrajini. Sater, dugogodišnji kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina, radio je u Rusiji od 2003. za Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda.

On je i bivši dopisnik Vol strit džornala i Fajnenešel tajmsa, a autor je tri knjige o Rusiji i SSSR-u. Saterovo protjerivanje iz Rusije prvo je protjerivanje jednog stranog novinara od završetka Hladnog rata. Problem je nastao kada je Sater želio u Rusiju da se vrati iz Ukrajine, gdje je izvještavao sa demonstracija, rečeno je Radiju Slobodna Evropa. Sater je u decembru obaviješten da mu je odobreno produženje vize, uključujući i broj od ruskog ministarstva inostranih poslova broj pod kojim je njegov zahtjev zaveden. Međutim, kasnije mu je u ruskoj ambasadi u Kijevu, gdje je pratio demonstracije ukrajinske opozicije, rečeno da se njegovo prisustvo u Rusiji smatra “nepoželjnim”.

NOVAC IDE U DOBROTVORNE SVRHE

Papa prodaje svoj ª Harli Dejvidsonº

RIM - Već stečenom imidžu “kul” poglavara papa Franjo će dodatno doprinijeti kada se bude pročulo da posjeduje motocikl “Harli Dejvidson”. Kako je prenio Rojters, papa je “čoper”, sa svojim imenom “Franćesko” ispisanim na rezervoaru, dobio prošlog juna od legendarne američke kompanije povodom 110. godišnjice postojanja, na proslavi u Rimu gdje je za tu priliku doputovalo 35.000. ljubitelja motora. Katolički poglavar je sada odlučio da motor pro-

da na aukciji i da sav prihod pokloni u dobrotvorne svrhe. Nije poznato da li se papa, koji odbija da sa vozi u blindiranim papamobilima, kako bi što više bio u kontaktu sa vjernicima i dao primjer skromnosti, ikada provozao na motoru. Organizator aukcije, kuća Bonams procjenjuje da bi papin “čoper”, na aukciji 6. februara u Parizu, mogao da dostigne cijenu od 12.000 do 15.000 eura. Na istoj aukciji će se naći i kožna jakna sa papinim potpisom.

REFEREDNUM O USTAVU U EGIPTU

Da li su ih kolege namjestile Amerikancima: Uhapšeni članovi kartela Golf, koji je u dobrim odnosima sa kartelom Sinaloa

Vlada Meksika pozvala seljane da se razoružaju Vlada Meksika zatražila je juče od seljana koji su se samoorganizovali protiv narko kartela da se razoružaju i odu kućama. Ministar unutrašnjih poslova Migel Anhel Osorio Čong poručio je seljanima da će se federalne snage izboriti s problemom narko kartela u gradovima na zapadu države. Mičoakan je dugi niz godina poprište krvavih obra-

čuna narko kartela, a posljednjih godinu dana seljani su odlučili da stvar uzmu u svoje ruke jer federalne snage uprkos povećanom prisustvu u toj problematičnoj državi nisu uspjele da suzbiju narko bande i njihovo nasilje. Lider naoružanih žitelja Estanislao Beltran rekao je da civilna milicija nije spremna da položi oružje u području Mičoakana pozna-

tom po plantažama limuna i avokada, Tijera Kaliente. Civilne milicije su zauzele skoro 20 gradova u Mičoakanu uprkos upozorenjima da njihovo širenje federalna vlast neće tolerisati. Beltran je rekao i da su u ponedeljak uveče federalne snage ubile dvojicu pripadnika civilne milicije, što su predstavnici federalnih snaga negirali.

Četiri žrtve tokom prvog dana glasanja KAIRO - Četiri osobe su poginule tokom prvog dana referenduma o Ustavu u Egiptu u sukobima snaga bezbjednosti i pristalica svrgnutog islamističkog predsjednika Mohameda Morsija. Nekoliko sati pred početak referenduma ispred suda u Kairu odjeknula je snažna eksplozija u kojoj nije bilo povrijeđenih ni žrtava, osim manje materijalne štete na zgradi suda. Egipćani su u dugim redovima čekali da se izjasne na referendumu o novom ustavu.

Mnogi političari i analitičari ocjenjuju referendum koji je počeo juče kao test popularnosti načelnika generalštaba egipatske vojske Abdela Fataha al-Sisija koji je zain-

teresovan za predsjedničku funkciju poslije svrgavanja Morsija. Novi ustav, ukoliko ga podrže građani na referendumu, zamijeniće ustavni akt koji je svrgnuti predsjednik Morsi potpisao prije nešto više od godinu, prethodno odobrenom na referendumu. Sedam mjeseci poslije Morsijevog pada, zemlja je i dalje žestoko podijeljena na njegove islamističke pristalice i protivnika.

Od tada je više od 1.000 ljudi, uglavnom islamista, izgubilo život u uličnim sukobima, a hiljade Morsijevih pristalica su uhapšene, ali islamisti i dalje skoro svakodnevno izlaze na ulice zahtijevajući njegov povratak na vlast.

18 KULTURA

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

IN MEMORIAM

Odlazak džez gitariste Roni Džordan, jedan od najtalentovanijih engleskih džez gitarista i čovjek koji je svojim zvukom obojio Guruov čuveni hit “No Time To Play”, umro je u 51. godini, saopštila je njegova porodica.

Roni Džordan je na profesionalnu džez scenu stupio 1985, kada gitaristi baš i nijesu bili na cijeni. Kasnije, devedesetih godina prošlog vijeka dok je diskografska kuća Acid Jazz publici ponovo skrenula pažnju na Blue Note i Verve klasike, malo autora je podsjećalo publiku na fantastične svirače: Grenta Grina, Kenija Barela i Vesa Motgomerija, kao što je to činio Roni Džordan, koji se kretao njihovim stopama. Tako je široj publici ponovo “otkrio” ove džez legende.

Rođen u Londonu 29. novembra 1962. godine Roni Džordan je na sebe skrenuo pažnju već svojim debitantskim albumom “The Antidote” 1992. Na ovo plo-

či se nalazila i odlična Džordanova obrada Majls Dejvisovog klasika “So What?”. Međutim, Roni Džordan je postao svjetski poznat 1993. učešćem na fenomenalnom i u mnogo čemu revolucionarnom albumu “Jazzmatazz, Vol. 1” koji je snimio vođa rep benda Gangstarr, Guru.

TEATAR

Mjuzikl ª Dan Mrmotaº Komičar Tim Minčin, koji je napisao muziku i tekst za hit predstavu “Matilda” koja se prikazuje na Vest Endu, trenutno radi na pozorišnoj adaptaciji kultnog filma “Dan mrmota”, u kome se proslavio glumac Bil Marej.

Pored Minčina, koji piše tekst i muziku, kao scenarista na ovom mjuziklu radi Deni Rubin, a reditelj će biti Metju Varkus, koji je režirao i “Matildu”. Tim Minčin je vijesti o tome da sprema mj-

uzikl “Dan Mrmota” objavio na svom blogu.

“Naša verzija “Dana Mrmota” će u isto isto vrijeme biti trenutno prepoznatljiva, ali i značajno drugačija od kultnog filma”, napisao je on.

Film “Dan mrmota” je snimljen 1993. godine, a glavne uloge igraju Bil Marej, Fil Konors i Endi Mekdauel. Istog trenutka kada se pojavio u bioskopima postao je klasik.

FESTIVALI

Atentat za start Kustendorfa Ovogodišnji filmski festival Kustendorf biće otvoren 18. januara na Mećavniku uz neobično koreografisan atentat na Franca Ferdinada, obojen disko hitovima i vatrometom umjesto pucnjeva. Kustendorf će da bude otvoren osamnaestog januara na spektakularan način, ne onako stidljivo kao do sada”, rekao je za B92 reditelj Emir Kusturica. “Biće to koreografija na temu ubistva tiranina Franca Ferdinanda, ali u plesnom aranžmanu disko muzike iz sedamdesetih”. Kostimirani par, Sofija i Franc, kroz kapiju Mećavnik grada ući će u maniru starih filmova, ali će ih ubrzo uz veliki broj ljudi dočekati i neobična plesna bomba, navodi Kusturica, koji ceremoniju otvaranja opisuje kao spektakularnu holivudsku zabavu.

“Njih dvoje će pozdraviti ogromna količina ljudi, kostimiranih statista.

Oni će na njih da bacaju cvijeće na la-

stišu, koje će se potom njima vraćati u rukav. Sve će se to dešavati u improvizovanoj 3D projekciji”, objašnjava Kusturica dodajući da će sve zgrade na Mećavniku biti pokrivene platnom sa filmskim projekcijama.

“Neuspio pokušaj ubistva na drugoj krivini biće početak plesa za sve koji se tu nađu. A na kraju, kada dođe do ubistva, ono se zapravo neće desiti, već će Gavrilo Princip ispružiti ruku i uperiti pištolj iz kojeg neće izaći metak, već će se iznad svih brda oko Mećavnika pojaviti vatromet.”

Gost festivala je Ašgar Farhadi, reditelj čuvenog iranskog filma “Razvod”, koji je prošle godine nakon brojnih evropskih nagrada osvojio i Oskara za najbolji film van engleskog govornog područja. Njemu će se pridružiti i poznata francusko-argentinska glumica Berenis Bežo, koja igra glavnu ulogu u Farhadijevom novom filmu, hvaljenoj drami “Prošlost” koje

u širem krugu nominovanih za Osakra. “Nijesu više u pitanju zvezde, već ono što je cilj festivala, a to je da okuraži mlade ljude i da ih dovede u poziciju u kojoj je film najvažnije sredstvo”, tvrdi Kusturica.

Osim Farhadija, studentima gostima festivala predavanje će održati i Paolo Sorentino, reditelj filma “Velika ljepota”, koji kritika svrstava rame uz rame sa italijanskim klasicima na čije se nasljeđe film velikodušno oslanja. “ Iz Italije na Kustendorf dolazi i reditelj Đanfranko Rozi sa prošlogodišnjim dokumentarcem “Sveti GRA”, prvim dokumentarnim filmom koji je u Veneciji osvojio Zlatnog lava, nagradu tradicionalno namjenjenu igranim filmovima.

Muzički program festivala obilježiće nastupi francuske pevačice Zaz i sastava Riblja čorba, Mostar sevdah reunion, Mahala Rai banda, Emira Kusturice i No smoking orkestra.

KULTURA 19

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

Film

Skorsezeovo prokletstvo

“The Beauty Queen” na sceni Studio

Veliki reditelj u novom lovu na Oskara Vuk Perović

M

artin Skorseze je već u ozbiljnim godinama (71), ali još snima kvalitetne filmove. Bez obzira na to, ljubav između Američke akademije za film i ovog slavnog reditelja nikako da se uspostavi, isključujući tu jednu varnicu 2006. kada je dobio Oskara za “Dvostruku igru”.

Iako su njegova ostvarenja danas filmski klasici, iako je “Vuk sa Vol strita” vjerovatno najbolje ostvarenje u trci za Oskare, sve ukazuje na to da se Skorseze neće ponovo radovati zlatnoj stauteti.

“Provjerite još jednom tu kovertu”, bile su prvi riječi reditelja Martina Skorsezea kada je 2006. pozvan na binu tadašnjeg Kodak, a danas Dolbi teatra da primi Oskara za najbolji film “Dvostruku igru”. Njegova opaska je bila sasvim na mjestu, pošto je on jedan od rijetkih aktivnih reditelja koji nikako da nađe zajednički jezik sa Američkom akademijom, iako je za većinu jedan od najvećih u istoriji kinematografije. Taj Oskar iz 2006. ga je izdvojio iz društva Alfreda Hičkoka i Stenlija Kjubrika koji nikada nijesu dobili zlatnu statuu.

●NomiNacije Skorseze je ušao u osmu deceniju živiota, ali još snima filmove. Njegov pogled na film svježiji je od većine mlađih reditelja, a i te kako ima šta da kaže o današnjem svijetu. “Dvostruka igra” jeste prekinula tu neslavnu tradiciju, ali je vidljivo da ni danas Skorseze od kolega ne može da dobije ono što mu vjerovatno i pripada. Nominacija za nagrade mu ne fali, samo “Hugo” ih je prije dvije godine imao čak 11, ali priznanja u onim važnim kategorijama nije bilo. Sudeći po ovogodišnjim nagradama koje su uvod u dodjelu Oskara, slična sudbina ga, sasvim nepravedno, očekuje i ove godine. Očekuje se da će “Vuk sa Vol strita” dobiti najmanje tri nominacije i to u najvažnijim kateogorima - najbolji film, reditelj i glavni glumac.

Martin Skorseze prvi put je nominovan za Oskara daleke 1981. za “Razjarenog bika”. Prije toga je snimio “Opasne ulice”, “Alisa više ne stanuje ovdje”, “Taksistu” i “Njujork, Njujork”. U osamdesetim nominovan je ponovo za “Posljednje Hristovo iskušenje” (1988), da bi se među pet reditelja ponovo našao sa “Dobrim momcima” 1991. Nova nominacija je uslijedila 11 godina kasnije, 2002, za “Bande Njujorka”, a onda je na još jednu čekao tri godine, do 2005. i to za “Avijatičara”. Naredne je napokon stigao taj Oskar. Novu nominaciju je zaradio sa “Hugom” 2012.

●Glumci Ako sebi nije znao ili mogao da pomogne, glumci u njegovim filmovima su i te kako imali koristi od saradnje sa njim. Njegov vjerni partner u prvom dijelu karijere Robert De Niro, nominovan je tri puta za Skorsezeve filmove - “Taksista”, “Razjareni bik” i “Rt Straha”. Oskara je dobio za ulogu Džejka Lamote u “Razjarenom biku”. Pol Njumen je svog jedinog Oskara dobio kada je imao 61 godinu za ulogu u Skorsezeovoj “Boji novca”. Elen Brnstin je bila najbolja glumica 1978. za “Alis više ne stanuje ovdje”, dok je Džo Peši imao najbolju epizodu u “Dobrim momcima”, a nominovan je i za “Razjarenog bika”. Za epizodu je Oskara dobila i Kejt Blanšet za “Avijatičara”.

“maske” u Bluz baru

●Nezajažljivi vuk “Vuk sa Vol strita” je biografska storija u kojima se iskusni Skorseze izuzetno dobro snalazi, što je pokazao u “Razjarenom biku” i “Avijatičaru”. Film je zasnovan na metorskom uspjehu, kasnije i padu brokera Džordana Belforta, čovjeku koji je pronevjerio nevjerovatne sume novca i prevario veliki broj ljudi, nesmetano mešetareći na berzi.

Kako je na početku karijere sarađivao sa Robertom de Nirom, danas je Skorsezevo čovjek Leonardo di Kaprio. “Vuk sa Vol strita” je njihova peta saradnja, svakako i najbolja. Di Kaprio se i sam već dugo bori protiv predrasuda i nije miljenik Američke akademije. Prije dva dana je dobio Zlatni globus za najbolju mušku ulogu.

Nominacije za Oskara biće objavljene sjutra.

muzika

Novi Džoni Keš Sin pokojnog kantri pjevača Džonija Keša, Džon Karter Keš, opisao je novi album njegovog oca koji će se uskoro pojaviti u prodaji “pravim blagom”, naglašavajući da će sigurno u budućnosti biti još muzike koju je legendarni muzičar snimio, ali nikada nije ugledala svjetlost dana.

Novi album preminule zvijezde kantrija “Out Among the Stars” biće objavljen u martu ove godine.

Ploča je snimljena za diskografsku kuću “Kolambija rekords” između 1981. i 1984, ali nikada nije objavljena, a na njoj se, između ostalih, nalaze i pjesme koje Keš izvodi sa svojom suprugom Džun Karter i Vejlonom Dženingsom. U vrijeme kada su pjesme snimljene u

Komad Martina Mekdone “The Beauty Queen”, u režiji Ane Vukotić, biće sjutra u 20 sati izveden na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta, od 20 časova.

Predstava je premijeru imala u oktobru 2004, tako da je na sceni CNP skoro čitavu deceniju.

Scenografiju i kostime osmisila je Jelena Tomašević, a uloge su povjerene Ani Vujošević, Dragici Tomas, Dejanu Ivaniću i Zoranu Vujoviću.

Martin Mekdona je svojevrsno čudo savremenog teatra. Napustio je školu sa šesnaest godina, proveo nekoliko godina pišući radio-drame. “The Beauty Queen of Leenane” napisao je za osam dana. U vrijeme premijere ovog teksta 1997. imao je dvadeset sedam godina i još četiri njegova komada izvodila su se u Londonu.

diskografskoj kući su odlučili da je Keš u trom trenutku “izašao iz mode” i da za njegovu muziku nema interesovanja, pa osim toga što album sa snimljenim pjesmama nije objavljen, sa Kešom je raskinut i ugovor.

Ovi snimci ugledali su svjetlost dana kada ih je njegov sin Džon Karter Keš pronašao kako skupljaju prašinu u jednom ćošku, dok je pravio popis i katalog očeve privatne arhive u 2012. Tom prilikom je naišao na stotine koturova magnetofonskih traka sa snimljenim materijalom, uključujući i duet sa Bobom Dilanom. “Out Among the Stars” će biti četvrti posthumni album Džonija Keša, koji je umro 2003. u 71. godini.

Izložba slikara Rada Vujačića “Maske” biće otvorena večeras u 21 sat u “Bluz baru” u Podgorici. Rade Vujačić je rođen 1977. u Podgorici. Fakultet likovnih umjetnosti završio je na Cetinju 2011. u klasi profesorice Anke Burić. Učestvovao je na više kolektivnih izložbi, dok je samostalno izlagao tri puta. Učesnik je više umjetničkih kolonija, od kojih je jedna bila internacionalnog karaktera.

● FOTO PRIČA

POVRATAk DžekA BAueRA TeLeVIZIJA Izgledalo je da je serija “24” poslije punih osam sezona 2010. završila sa emitovanjem, ali publika nije na to htjela da pristane. Snimljene su nove epizode, a Džek Bauer će ponovo biti na televizijiskim ekranima. kifer Saterlend i dalje igra agenta Bauera koji će ovoga puta u Londonu pokušavati da sprijeći teroriste da izvedu napad. Novi nastavak se zove “24: Live Another Day”, ima 12 epizoda, a premijera prve je 5. maja.

20 DRUGI MEDIJI

srijeda, 15. 1. 2014.

CNBC

Britanci misle da je Francuska ¹ propali socijalistički eksperimentª Rat riječi izbio je između Francuske Ambasade u Londonu i britanskog dnevnog lista nakon što su Francusku u jednom članku nazvali „propalim socijalnističkim eksperimentom“.

Alister Hit, urednik Siti A.M., napisao je kolumnu u kojoj je rekao: „Francuska ekonomsa bolest prevashodno je rezultat ohole države, stravično visokih poreza, ludačkih zakona, apsurdnih nivoa neefikasne javne potrošnje i generalizovane mržnje prema trgovini, kapitalizmu, uspjehu i teškom radu.“ Hit je ukazao na razočaravajući indeks menadžera raznovrsne kupoprodaje (PMI), koji je sa novembarskih 48 pao na 47.3 u decembru. U poređenju, Hit je naveo da se Španija oporavlja, Njemačka postaje sve jača a Irska „se održava“.

U odgovoru na ove tvrdnje, fancuska ambasada u Londonu objavila je internet reagovanje naslovljeno „10 činjenica koje je City A.M. pogriješio u vezi Francuske“, koji je takođe poslužio za napad na britanske ekonomsje neuspjehe. Reagovanje je Hitov članak opisalo kao miks „predrasude i grešaka“.

Dok je Hit rekao da se francuska ekonmija sve brže smanjuje, ambasada je kontrirala izjavom Evropske Komisije koja je predvidjela rast od 0.2% u 2013. i 0.9% za 2014., očekujući da će BDP dostići 1.5% do 2015. godine.

Hit je takođe napao francuske

poreze, posebno one od 75% koje je uveo predsjednik Fransoa Oland, za koje je naveo da nipošto ne mogu imati potizivne ekonomske efekte.

Ambasada je odgovorila da je „francuski poreski sistem fundamentalno redistributivniji“ od britanskog, te da se „porez od 40% automatski odnosi na sve prihode od preko 32.011 funti, dok u Francuskoj ljudi plaćaju pored od svega 30% na prihode ispod 71.397 eura (oko 59.000 funti)“.

Entente discordiale?

Britanci i Francuzi često su se sukobili zbog različitih kultura, uprkos tome što ih povezuju Evropska Unija i tunel ispod Lamanša.

Mnogi istoričari smatraju da je Britance još od Napoleonovih ratova ujedinjavalo rivalstvo protiv Francuske, a ovo nije prvi put da Francuze proziva strana štampa. Francuska vlada je 2012. napala magazin Ekonomist jer ih je nazvao „tempiranom bombom u srcu Evrope“.

U političkom smislu, Olandova Socijalistička partija značajno je drugačija od konzervativne partije premijera Dejvida Kamerona koja zagovara štednju. Francuska ambasada se u reagovanju dotakla i britanskog državnog zdravstvenog sistema, kritikujući neefikasnost javnog sektora. „Godine neinvestiranja primorale su Blerovu vladu da ogromne sume novca pripoji javnom zdravstvu a trenutna vlada muči se da

osigura potrebna sredstva za ovu problematičnu instituciju“, napisali su. Ambasada nije izbjegča da pomene ni nedavne skandale vezane za krivično zanemarivanje pacijenata od strane zaposlenih u javnom zdravstvu.

„Francuski sistem, kad već poredimo, je skoro sasvim besplatan, i nalazi se na vrhu liste Svjetske Zdravstvene Organizacije koja broji 191 zemlju kada se tiče opšteg zdravstva.“ Ambasada je zaključila reago-

vanje izjavom da se Oland bori za implementaciju više reformi, te da to pokazuje kako imaju „ozbiljne, održive i društveno ravnopravne propise“. Hit je odgovorio da ostaje „neubijeđen“ u odgovore na svoje argumente.

YAHOO NEWS

Međunarodna grupa svake godine u metrou bez pantalona

CNN

Princ Vilijam želi da uči o poljoprivredi Princ Vilijam se prošle sedmice vratio u školu i to na Univerzitet Kembridž, gdje će pohađati 10-sedmični program specijalno dizajniran za njega, sa predmetima iz poljoprivrednog menadžmenta.

Kada završi kurs, novopečeni otac Vilijam neće dobiti diplomu niti bilo kakav formalni sertifikat; imaće početničko znanje o tome kako treba voditi imanje Vojvodstva Kornvol – ogromni posjed vrijedan 1.2 miliona eura osnovano 1337. godine da obezbijedi privatne prihode za potrebe najstarijeg sina vladajućeg monarha, koje će Vilijam naslijediti kada princ Čarls postane kralj.

Kao i kod svih stvari koje se tiču morarhije, narod je imao polarizovane stavove: dok su jedni hvalili njegovu želju da se edukuje, drugi su je nazvali „besplatnom vožnjom“ i „uvredom“ za redovne studente Kembridža.

Vrsta kursa koji će Vilijam pohađati dostupna je svima koji imaju dovoljno novca da ga plate – veleposjednici, direktori firmi i ostala preduzetnička elita. Ali ko bi mogao reći daVilijam nije elita?

Vilijamov kurs osmislilo je Kembridžov Program za Održivo Vođstvo (CPSL), čiji je pokrovitelj princ od

Velsa, koji je takođe nekadašnji diplomac. Čarls je veoma otvoreno zabrinut za stanje britanskog ruralnog dijela, a Vilijam je očigledno odlučio da podrži oca i ima namjeru da nauči sve što može prije nego se uopšte lati posla.

Ali nije tajna da bi Vilijam rado odložio preuzimanje kompletnih kraljevskih dužnosti što je duže moguće.

Nakon što je odslužio sve tri grane britanske vojske, obavio svoje prvo ulaganje u ime Kraljice i predstavljao je samostalno za vrijeme Državne posjete, Vilijama sada spremaju za put u Australiju i Novi Zeland u aprilu.

Možda je nastavljanje edukacije prirodan korak imajući u vidu obaveze koje ga čekaju.

Gdje god ima bogatstva i porodičnih formi, ima i nasljednika. Djeca Ričarda Brensona i Donalda Trampa pridružili su se porodičnim biznisima i bili izuzetno uspješni. Zašto? Jer su svoj zanat izučili pomno.

Drugi su uživali u svim povlasticama svog svjetski-priznatog prezimena, samo da bi se pijani teturali iz noćnih klubova i snimali pornografske avanture. *Autor teksta je Viktorija Arbiter, specijalni kraljevski komentator.

Gole noge i bokserice preplavile su vagone od Sidneja do Nju Jorka u nedjelju kada su putnici putovali bez pantalona – izazivajući smijeh i zbunjene poglede – obilježavajući 13. godišnju „Vožnju Metroom Bez Pantalona“.

Putnici u otprilike 60 gradova zavladali su javnim transportom u svom vešu kako bi učestvovali u ovom globalnom pokretu koji osmislila poznata grupa iz Nju Jorka „Improv Everywhere“ (Improvizacija Svugdje) još 2002. godine.

Premisa je jednostavna: učesnici se sastaju na dogovorenoj ruti određenog dana svake godine bez pantalona i voze se metroom (ili autobusima) samo da bi šokirali i nasmijali ljude. „Radimo to samo zbog zabave i kako bi smo nasmijali ljude“, kaže Čarli Tod koji je pokret osnovao prije 12 godina kada je učestvovalo samo sedam ljudi. „Ponašajte se normalno. Zapamtite da treba da se uozbiljite“, Tod daje instrukcije učesnicima u Velikoj Jabuci – nekih 3.000 do 4.000 ljudi od tri mjeseca do 71 godine. „Ako vam neko kaže da nemate pantalone, rcite da ste ih zaboravili i da, hladno je, i da, baš vam je krivo“, dodao je.

No, gaćice se moraju nositi i iako su dozvoljeni minimalistički modeli, organizatori savjetuju učesnicima da izgledaju pristojno – makar iznad struka – kao da su krenuli u normalne svakodnevne obaveze, kako bi ostavili što veći utisak na posmatrače.

Posedno se preporučuju uniforme i poslovni odjevni predmeti kako bi se naglasila donja polovina koja nedostaje, kao i dodaci poput bicikala, kolica, šoping cegera i aktovki.

Sedam njujorških stanica ove su godine polazna sastajališta, sa ci-

ljem da se grupa sastane na Junion Skveru na Menhetnu. „Pomalo je hladno, ali zabavno“, kaže Perdo u crvenim gaćicama i čarapama, sa kapom i aktovkom, dok stoji na peronu metroa.

U Parizu je mjesto sastanka bila Čarls de Gol metro stanica, a golišavi učesnici putovali su sve do Bastilje. Preko 1.200 njih unaprijed je najavilo svoje učešće preko Fejsbuka.

Drugi sastanci bili su manje brojni, poput onog u glavnom gradu Argentine, Buenos Airesu, gdje je samo šačica mladih ljudi – uglavnom muškarci u odijelima, sa kravatama i u boksericama cvjetnih dezena – došla da se zabavi dok su im se sugrađani smijali.

U Sidjenu je mala ali odlučna grupa građana skinula pantalone u gradskom vozu koji kruži gradom, posebno zbunjujući vikend turiste.

„Insistirajte na tome da je puka slučajnost što su i drugi zaboravili pantalone“, organizatori su rekli učesnicima kojima je takođe zabranjeno da razgovaraju jedni sa drugima.

U krcatom metrou u Hong Kongu, oko 40 ljudi pridružilo se zabavi, uključujući Australijanku Bes Hepvort i njenog 18-mjesečnog sina. „Ovo je prvi put da mu u javnosti skidamo pantalone, mada on to već regularno radi sam“, rekla je uz osmijeh ova 37-godišnja majka.

U Pekingu je šačica putnika bez pantalona hrabro kročila u superbrzi voz, privlačeći zabezeknute poglede saputnika. „Želim da pokažem da je kineski narod postao internacionalan“, kaže 22-godišnja Huang Li u plavim gaćicama sa tufnicama. „Ali ljudi kažu da sam poremećena“, dodala je.

REpoRtažE 21

srijeda, 15. 1. 2014.

VeterAN

Električar bez mane i straha Bjelopoljac koji uspješno prkosi godinama jedan je od najboljih u svom poslu Beća Čoković

J

edan od najstarijih električara u Crnoj Gori Abid Rizvanović Bosanac aktivan je u 80. godini. Ovaj vitalni starac, na iznenađenje svojih sugrađana, na skuteru obilazi one kojima je potrebna njegova pomoć. U Bijelo Polje je iz Bosne stigao ne računajući na to da bi mogao tu i da ostane. Kada je, kako je to u vrijeme socijalizma bio običaj, od preduzeća dobio stan i oženio se, više mu nije palo na pamet da napusti grad pod Obrovom.

“Ambicija nikud ne vodi sve dok se ne napravi partnerstvo sa radom. Onaj ko ima ambiciju da visoko skoči, mora uzeti dobar zalet.

Ambicija nema odmora i ukoliko ona i vrijednost koračaju sa nama, postajemo neko”, slogan je uspješnog životnog opredjeljenja.

Iako u poznoj životnoj dobi Abid, poznatiji kao Bosanac, još je aktivan na polju elektrike. Taj sedamdesetdevetogodišnji penzioner priča za Dnevne novine da slovi za jednog od najstarijih električara u Crnoj Gori, tvrdeći da je u tome još bez premca.

“Zanat sam učio u Trebinju, a usavršio u Sarajevu. Kako se za ondašnje prilike skromno živjelo, porodica je ipak iznalazila sredstva da me školuje. Od ranih dječačkih dana zavolio sam elektriku i taj poziv sam uzeo kao životno opredjeljenje. Iako je to opasno zanimanje, do sada sam struju uvijek pobjeđivao. Poznat sam po raznim inovacijama i moji sugrađani, iako ponekad skeptični, sa po-

štovanjem mi skidaju kapu”, priča Rizvanović.

Ovaj čovjek koji je 60-ih godina prošlog vijeka iz Foče sasvim slučajno došao u Bijelo Polje, nije ni slutio da će u gradu pod Obrovom formirati porodicu i tu vezati dalju sudbinu.

“Došao sam u namjeri da posjetim brata koji je radio kao šef računovodstva u tadašnjem hotelu “Sandžak”, koji je kasnije promijenio naziv u “Bijela rada”. U to vrijeme u Bijelom Polju počela je da radi ciglana. Tražili su kvalitetnog električara i ponudio sam svoje usluge. Objeručke sam prihvaćen i nakon kraćeg vremena potpisao sam prvi radni ugovor. Dobio sam stan, a takav gest nije me mogao ostaviti ravnodušnim, pa sam bio čvrsto riješen da ne iznevjerim ukazano povjerenje. U međuvremenu sam upoznao Bjelopoljku Fahru Mekić i naša veza krunisana je brakom.

Dobili smo kćerku i sina i sa ponosom mogu kazati da sam srećan

Abid jezdi na svom skuteru i stiže na vrijeme gdje god je potreban

Od ranih dječačkih dana zavolio sam elektriku i taj poziv sam uzeo kao životno opredjeljenje. Iako je to opasno zanimanje, do sada sam struju uvijek pobjeđivao. Poznat sam po raznim inovacijama i moji sugrađani, iako ponekad skeptični, sa poštovanjem mi skidaju kapu čovjek”, kaže popularni Bosanac.

Sa zadovoljstvom ističe da ga zdravlje još dobro služi tvrdeći da nikada nije bio kod ljekara.

“Nemam otvoren ni zdravstveni karton, a recept za to je činjenica da uvijek nastojim da budem ravnodušan prema svim nedaćama sa kojima se susrijećem. Nastojim da izliječim i unutrašnji nemir onih koji se sa mnom druže i svih koji me iole poznaju”, odaje Abid tajnu svog čeličnog zdravlja i nepresušne vedrine. Prkoseći godinama, Bosanac često na skuteru, sa kacigom na glavi, obilazi grad i prigradske ulice pomažući sugrađanima kod problema sa elektroaparatima i elektrikom na vozilu.

“Nastojim da još pomažem svojim sugrađanima prilikom kvara nekog elektro-uređaja i elektrike na vozilu. Trudim se da posao

odradim bez nadoknade, ali ukoliko mušterija navali da plati, onda to ne mogu da odbijem”, kaže uz smiješak neumorni Abid.

ArhitekturA

Jedinstveni most Efekat otvorenog i zatvorenog prostora iznad brze rijeke i na dužini od 30 metara donosi jedinstven i raznolik audio-vizualni doživljaj tokom prelaska

Ovaj most je izabran za najbolji novoizgrađeni most u svijetu po dizajnerskom kriterijumu. Ne radi se o velelepnom mostu ili o nekoj superspektakularnoj lokaciji.

Most Hosea iznad rijeke Suldalslagan u Norveškoj izabran je za najbolji novoizgrađeni most u svijetu prema dizajnerskom kriterijumu, a izbor je sproveo američki časopis za putovanja Travel i Leisure.

“Rigorozna čelična konstrukcija čvrsta je koliko i stijene za koje je pričvršćena. Efekat otvorenog i zatvorenog prostora iznad brze rijeke i na dužini od 30 metara donosi jedinstven i raznolik audio-vizualni

doživljaj tokom prelaska”, piše spomenuti američki časopis, čiji uvodnik prenosi The Local.no.

Most su dizajnirali arhitekti Sami Rintala, Dagur Egertson i Vibeke Jensen, a most povezuje gradić Sand s obližnjim šumskim područjem.

“To je super. Bile su to fantastične i neočekivane vijesti. To je veliko priznanje projektu i naravno, dobar način za promociju Suldalslagena i Rifilke. Nadamo se kako će to privući turiste da posjete most”, rekao je za NRK Torkel Miklebust, predsjednik opštine Suldal.

Svečana dodjela nagrade bit će održana 30. januara u Njujorku.

22 ZABAVA

srijeda, 15. 1. 2014.

DANIJEL ALIBABIĆ

Na televiziji ću otkriti detalje cijele priče Još se ne nazire epilog ljubavne drame koja se desila između crnogorskog pjevača Danijela Alibabića i njegove supruge, srbijanske manekenke Jovane Nikolić. Podsjetimo, manekenka je putem saopštenja za javnost iznijela “prljav veš” njihovog privatnog života. Prednjače Jovanine tvrdnje da je suprug fizički zlostavljao tokom vremena provedenog u braku, kao i da je čitava veza bila svojevrsna farsa s obzirom na to da je Danijel homoseksualac, te da je Jovana bila duboko nesrećna od početka ljubavi. Iako zvuči kao potresna priča, Alibabić za Dnevne novine odlučno tvrdi da je ispovijest njegove supruge gomila neistinitih gadosti, ali i otkriva okviran sadržaj poruke koju je dobio od manekenke neposredno prije njenog obavještenja medijima.

“Uglavnom navodi sve ovo što ste već pomenuli i nudi mi dvije opcije ili da joj platim, ili će da iznese to u javnost i da će mi uništiti život i karijeru. Rekla mi je da ću proći gore od Adila”, tvrdi Alibabić aludirajući na tuču između popularnog pjevača Adila Makustovića i njego-

ve supruge Ane, inače kćerke pjevača Džeja Ramadanovskog, koja je ovih dana takođe tema medija u regionu.

Pjevač dalje za naš list objašnjava kako priča njegove supruge o dokazima koje navodno posjeduje, a koji ukazuju na to da je on tukao, nema veze sa istinom.

“Da ima bilo kakav dokaz o tome iznijela bi ga već, ali je to nemoguće jer nikada ni na jednu ženu nijesam podigao ruku. Žene su stvorene za ljubav i nježnost”, jasan je Alibabić, koji nije želio da komentariše navode srbijanskih medija o zdravstvenim problemima njegovih roditelja koji su inicirani Jovaninim tvrdnjama i medijskim nagađanjima.

“Ne želim da pominjem moje roditelje, volio bih da ih zaštitim od svega ovog. I njih i sve moje najbliže. Ne želim da učestvujem u tom cirkusu ako je ikako moguće”, naglašava Alibabić koji planira da se uskoro pojavi u jednoj emisiji kako bi pred širokim auditorijumom otkrio sve detalje priče koja je ovih dana udarna vijest estradnih rubrika.

D.B.

Jovana: Stanija je bila u pravu da je Danijel gej Tokom trajanja “Farme 4” na kojoj su Alibabići počeli ljubavnu romansu, starleta Stanija Dobrojević upozorila je Nikolić kako sumnja da je Danijel homoseksualac, te da se pripazi, zbog čega su se njih dvije žestoko posvađale. Kako srbijanski mediji pišu, gostujući u emisiji “AMI G SHOW”, Nikolić se

izvinila Staniji.

“U emisiji sam joj se javno izvinila, jer je pokušala da mi otkrije Danijelovu seksualnu orjentaciju, a onda sam se i čula sa njom nakon čega smo se dogovorile da se sretnemo, popijemo kafu i o svemu otvoreno porazgovaramo”, kazala je Nikolić.

BIJONsE

Na maminu zabavu potrošila 100.000 dolara Svima je poznato koliko su američke muzičke zvijezde finansijski moćne, te da nijednog trenutka ne oskudijevaju u čarima džet-set života. Novi primjer za tu tvrdnju stiže nam iz doma Nouls, u kojem su jedna od napopularnijih pjevačica današnjice Bijonse i njena sestra Solanž priredile zabavu povodom proslave 60. rođendana njihove majke Tine. Naravno, proslava je bila spektakularna, uzorne kćerke su organizovale maskembal i pozvale veliki broj poznatih prijatelja među kojima su bili Keli Rouland, Dženifer Hadson, Kris Džener i Bijonsin dečko, reper, Džej Zi. Prema pisanju američkih portala, Bijonse je za ovu svečanost izdvojila “skromnih” 100.000 do-

lara, a majka Tina je na mjesto proslave ušla u velikom stilu dok ju je pratio orkestar. Vesela dru-

žina takođe je na društvenoj mreži Instagram objavila i jednu fotografiju s proslave.

E.Z.

ELVIR LAKOVIĆ LAKA

Evrovizija nas je naučila pameti Nakon što je dogovorio nastupe u Holandiji, Njemačkoj i Švedskoj, Elvir Laković Laka obradovaće fanove i u regionu i održati nekoliko koncerata.

“Ovo će biti prilika da publici predstavimo novi bend. Kako su mi muzičari s kojima sam radio stalno, bili zauzeti, onda mi je bubnjar koji je radio sa mnom u Zagrebu na albumu “Stvorenje”, ponudio da okupimo novi bend i prihvatio sam. Prvi put mi se desilo da neko kaže: “E, evo, imam bend, hajde da probamo!” Odmah su vidjeli da se ne šalim, jer me je prethodni bend naučio profesionalizmu i onda tako vježbamo vrlo utegnuto i profesionalno do kraja”, govori Laka.

Na sceni će im se, kao i do sada, pridružiti Lakina sestra Mirela Laković, bez koje pjevač ekstravagantnog stila ne može.

“Mi smo savršen tandem, vrlo smo profesionalni. Malo što je Lela naučila od posla, malo što nas je Evrovizija naučila pameti i plus što nas je prethodni bend naučio kako treba da se radi posao”, dodaje Laković.

Među njegovim fanovima su ljudi različitih profila, starosnih doba, pa se tako očekuje i ovog puta.

“U stvari, sve zavisi od toga kada koncert počinje. Recimo, kada je kasno naveče, onda je dosta starija raja, a ranije dođe i djece. U osnovi, mislim da su tinejdžeri najbolja publi-

ka, svi su ostali samo nijemi posmatrači”, ističe pjevač.

Novi singl Posljednja pjesma koju je muzičar objavio su “Gasovi”, koja se trenutno nalazi na prvom mjestu MTV-jeve regionalne liste “Domaćica”. Pjesma se sa petog popela na vrh tabele.

“Ovo mi je baš odlična vijest, nijesam ni znao. “Gasovi” su uradili svoje, a ja već pripremam novi singl. Sada imam vlastiti bend tako da su oni uvijek dostupni za mene i možemo svirati gdje god hoćemo. Novi singl je ljubavna pjesma s dosta patetičnih riječi. Nešto kao ‘Mačka’”, otkriva Laković.

E.Z.

ZARADE TURsKIH GLUMACA

Sila milionerka

Turski glumci Kenan Imirzalioglu i Džansu Dere dominiraju na Top pet listi najvećih zarada tokom jedne sezone u serijama u kojima glume. Naime, ovi glumci su odavno postali milioneri, a Džansu trenutno važi za najpopularniju glumicu u Turskoj koja je po završetku “Sile”, serije popularne i kod domaće publike, postala enormno plaćena. Otkad su za Ezela počeli da kruže tračevi da je gej, markantni glumac je zaradio ogromne svote novca, pa je u seriji “Karadaji” dobio honorar od čak tri i po miliona eura.

U stopu ga prati Halit Ergenč iz serije “Sulejman Veličanstveni”, koji, nakon vjenčanja sa Berguzar Korel i uloge Onura u seriji “Hiljadu i jedna noć” zarađuje 25.000 eura po jednoj epizodi. Budući da je snimljeno više od 100 epizoda “Sulejmana”, glumac je od prve tri sezone zaradio 2.000.000 eura.

Najplaćenija glumica u Turskoj je lijepa Džansu Dere, Sila iz isto-

imene serije. Džansu je za tri sezone ove serije dobila 200.000 eura.

Nakon toga joj je cijena skočila, pa je u “Ezelu” za dvije sezone zaradila 250.000 eura.

Merjem Uzerli, koja je tumačila lik Hurem, na početku nije imala veliki honorar. Nakon druge sezone povećala je zaradu na osam, pa na 15.000 evra, da bi za 100 epizoda uzela milion eura.

ZABAVA 23

srijeda, 15. 1. 2014.

TOP 10

Najbolje noge crnogorske estrade ima Dušica Vugdelić Žiri, koji su činili poznati muškarci sa domaće javne scene, imao je težak zadatak Ma.Ivanović

O

ne su poznate, uticajne i mnogi im se dive. Znamo ih sa malih ekrana, iz časopisa, neke smo gledali kako maestralno pokazuju svoje talente na sceni, “daskama koje život znače” ili kroz kreacije. Pa, ipak, kada na stranu ostavimo njihov talenat ne možemo a da ne primijetimo da se govori o lijepim ženama koje privlače pažnju i izgledom. Izdvojili smo za vas listu 10 žena iz medija i iz različitih sfera umjetnosti koje godinama unazad dobijaju pohvale na račun nogu, kako od brojnih muškaraca, tako i od pripadnica ljepšeg pola.

Mjesto br. 7 Poznato TV lice Marija Razić oduvijek je pazila na svoj izgled, te je u skladu sa tim i vodila emisije o zdravom načinu života i treninzima. Sudeći po izgledu njenih nogu, trud se isplatio.

Mjesto br. 10 Prepoznatljivo lice nacionalne televizije Biljana Stanković sasvim zasluženo našla se na našoj listi kao dama čiji izgled se godinama unazad hvali, a posebno njene vitke noge.

Mjesto br. 1 Voditeljka Dušica Vugdelić je dama sa izvajanim nogama kojima je privlačila pažnju gledalaca tokom rada na brojnim festivalima. Kao rođena Budvanka Dušica je imala privilegiju se bavi i plivanjem, što je doprinijelo da njene noge izgledaju izvajano.

Mjesto br. 5 Crnogorska pop pjevačica Nina Petković poznata je po energičnim nastupima, ali i lijepim nogama. Često je možemo vidjeti u kratkim haljianam, suknjama, ali i šortsevima, pa dobija i brojne pohvale na račun izgleda.

Mjesto br. 4 Mlada nada crnogorske muzičke scene Aleksandra Bučevac, iako često kuburi sa kilažom, može se pohvaliti lijepim izgledom nogu.

Mjesto br. 3 Folk pjevačica Jadranka Barjaktarović od kada se pojavila plijeni pažnju njegovanim izgledom.

Baš zbog posla kojim se bavi a koji iziskuje 100 posto truda i Jadranka svoje tijelo održava brojnim treninzima. Zato i ne čudi kada na scenu izađe u kratkim suknjama koje jasno otkrivaju koliko su njene noge lijepe.

Mjesto br. 2

Mjesto br. 6 Talentovana glumica Žana Gardašević osim po svom umjetničkom talentu poznata je i kao dama koja je veoma lijepo i skladno građena. Žana takođe ima veoma lijepe i duge noge koje jednostavno ne mogu a da ne skrenu pažnju.

Mjesto br. 8

Glumica Jelena Nenezić Rakočević, koju smo imali prilike gledati u teatru i na filmovima, žena je koja plijeni ljepotom. Ova lijepa crnka koja se nedavno ostvarila i u ulozi majke, često je hvaljena zbog lijepih nogu koje nijesu promijenile oblik ni tokom trudnoće.

Iz modnog svijeta izdvojila se dizajnerka Nataša Pejović, djevojka koja plijeni stilom i često se izdvaja kao jedna od modnih ikona kod nas.

Osim talenat za modu, ovu lijepu dizajnerku krase i duge i lijepe noge za koje Nataša često dobija pregršt pohvala ma gdje se pojavila.

Mjesto br. 9 Takođe iz svijeta pop muzike kao jedna od dama koje dobijaju najviše komplimenata je i Ivana Popović Martinović. Iako važi za skromnu pjevačicu nemoguće je bilo ne primijetiti da ju je priroda obdarila izuzetno privlačnim nogama.

Žiri

Srđa Lubarda, voditelj

Dušan Kovačević, glumac

Slavko Kalezić, multimedijalna ličnost

Danijel Furtula, atletičar

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2647

SUDOKU

2014-01-11

3

5 8

1

Medium level

Teža

8

9

3 7

4

8 2

1

9

1

9

3

5

8

5

7

3Play sudoku 4 online at:

2

7

www.sudokukingdom.com

5

3

8

7

2 Lakša 2014-01-12

Daily Sudoku puzzle No. 2648

6

3

3

Medium level

5 4

4

8

8

9

4

9

2

8

8

2

5

3

7

9

Page 1/2

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

4

7

1

9

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7

6

9

1

8

4

HIT MEĐU ULAGAČIMA

Marihuana ili ª zeleno zlatoº

5

Puzzle solution:

Puzzle solution:

9

Sudoku Sudoku puzzle No. 2633 2013-12-28 Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2632 2013-12-27 4

5

3

1

6

8

7

9

2

4

7

1

3

6

8

2

9

5

8

2

7

4

9

3

1

5

6

9

3

6

7

2

5

8

4

1

6

1

9

7

2

5

4

3

8

2

5

8

4

9

1

6

3

7

7

4

6

5

8

2

3

1

9

7

1

4

8

3

6

5

2

9

3

8

5

9

1

6

2

7

4

5

8

2

1

4

9

7

6

3

2

9

1

3

4

7

8

6

5

3

6

9

5

7

2

1

8

4

1

7

4

2

5

9

6

8

3

8

2

5

9

1

4

3

7

6

9

6

2

8

3

1

5

4

7

6

9

3

2

5

7

4

1

8

5

3

8

6

7

4

9

2

1

1

4

7

6

8

3

9

5

2

VICEVI

Page 1/2

Novi hit među ulagačima u dionice su kompanije koje se bave uzgojem marihuane. Naime, cijene dionica pojedinih kompanija koje se bave ovom proizvodnjom snažno su porasle za kratko vrijeme, što je izazvalo pomamu među ulagačima.

Brus Perlovin, direktor kompanije “Hemp”, čije su dionice u samo

tri dana porasle za nevjerovatnih 205 posto, kaže da ulagači masovno kupuju akcije kompanija vezanih za marihuanu, jer žele da pronađu “novi ‘Majkrosoft’”. Robert Fričel iz kompanije “Advanced Cannabis Solutions”, čije su akcije u posljednjem tromjesečju porasle za 144 posto, kaže da je euforija na tržištu to-

lika da neke dionice bilježe porast od čak 1.700 posto.

“Potražnja za marihuanom nezaustavljivo raste, svjedoci smo rađanja nove industrije”, objasnio je Perlovin, inače nekada osuđivani diler marihuane, koji je prošlog mjeseca prodao 12 miliona dionica svoje kompanije.

Sjede lav i bik za šankom i piju.

Zazvoni lavu mobilni telefon. Javlja se lav kad ono njegova žena: - Ajde kući iz te birtije, čekam te!

- Evo, draga, stižem odmah.

Plati lav račun, popije što mu ostalo u čaši i taman da krene kad ga bik upita: - E, da mene tako žena zove kad sam u birtiji s prijateljima, ne bi to tako prošlo. Ja bih ostao u birtiji s društvom, a ne bih se pokupio kući!

A, na to će njemu lav: - Razumijem ja tebe, prijatelju, ali moja žena je lavica, a tvoja je krava! *** Došao Lala kod doktora, pa mu se žali: - Imam problema sa Sosom. Cijeli dan radim na njivi, a Sosa hoće da dođem s njive da se volemo.

Doktor mu odgovori: - Ponesi ti pušku na njivu, pa kad Sosa bude htjela da vodite ljubav, a ti samo opali iz puške, pa nek ona dotrči.

Poslušao Lala doktorov savjet, ali posle dvije nedelje dovodi polumrtvu Sosu doktoru.

- Doktore, pomagaj! Umire mi Sosa!

- Pa, Lalo, šta si to radio?!

- Ta, nisam ja, doktore. Stigli Italijani kod nas u lov. *** Došla senilna baba na autobusku stanicu da kupi kartu: Baba: - Dajte mi jednu kartu do Muda.

- Bako, nema tog mjesta.

A baba opet: - Ma dajte mi jednu kartu do Muda!

- Ali bako, nema tog mjesta… Da niste mislili na Jajce?!

Baba: - Joooj… Znam da se nešto vrti oko toga. *** Otišao haker u mesaru i traži 200 grama salame.

Mesar pita: - Da narežem?

- Ma ne, prebaci na fleš.

SLOBODNO VRIJEME 25

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

NEZVANIČNO I da ne zaboravim, neka nam je svima srećna Srpska, pardon, Pravoslavna, nova godina

Pušti me ženska glavo Filipe, Filipe...

Jesam li ti rekla dva sloja pudera da staviš?!

Word Search Puzzle #X310AYOSMOSMJERKA

HOROSKOP

T

G

K

M

K

C

O

D

D

A

P

S

P

G

I

D

O

N

O

M

I

N

A

T

E

X

O

A

E

E

S

O

O

L

E

C

T

U

R

E

S

R

C

X

H

S

R

C

U

T

L

E

T

T

T

R

N

M

E

T

C

L

K

F

V

C

E

A

S

E

O

A

R

R

O

O

F

I

R

E

F

L

Y

T

C

R

A

I

T

T

L

E

N

S

I

G

N

S

R

T

C

L

R

T

S

E

E

G

U

F

E

R

E

S

K

S

E

E

E

T

A

R

R

X

L

E

E

B

S

T

F

D

C

A

P

G

I

O

B

F

P

R

H

O

I

U

U

O

T

M

E

E

A

I

A

E

K

L

L

M

D

G

U

L

O

R

I

N

R

V

S

B

L

B

N

D

I

P

A

R

L

O

G

S

N

A

C

S

I

R

O

N

S

S

P

C

ATLAS BLOTS Atlas CEASE Blots CLOTTED Cease CONCEIT Clotted CONIFERS Conceit CREEP Conifers CROOK CUTLET Creep DUMBSax Crook EAGER Cutlet

EERIE ENSIGNS Ensigns EXERT Exert FIREFLY Firefly FLUES Flues GARRETS Garrets GOATEE Goatee GRAPE GROAN Grape INDUCES Groan IRONS Induces

KNOCKING KOSHER Latex LATEX Lectures LECTURES Liable LIABLE Liver LIVER Loose LOOSE Marts MARTS MIXES Mixes NOMINATE Nominate NOSTRILS Nostrils

Dumbs

Irons

Paddock

Eager

Knocking

Posts

Eerie

Kosher

Prompts

PADDOCK POSTS Racks PROMPTS Rapid RACKS Recoups RAPID Refill RECOUPS REFILLRefugees Scans REFUGEES SCANS Slide SLIDE Tether TETHER

OVAN Početni neuspjeh treba da Vas motiviše na dodatnu upornost ili na želju za prevazilaženjem različitih komplikacija. Važno je da napravite listu prioriteta ili da prihvatite koristan savjet u daljoj poslovnoj orijentaciji.

BIK Pokušajte da se distancirate prema osobi koja ponavlja pogrešnu priču. Sve što činite sa pozitivnom tendencijom, ostavlja dobar utisak na saradnike i potvrđuje Vašu afirmativnu ulogu u zajedničkom dogovoru.

BLIZANCI Nema potrebe da se povodite za lažnim utiscima o novim poslovnim prilikama. Dobro provjerite različite informacije i nečiju ulogu u poslovnoj saradnji. Ponekad kompletnu situaciju treba postupno analizirati na više načina.

RAK Ukoliko Vam nedostaje dobra volja ili koncentracija, prepustite svojim saradnicima da se bave komplikovanijim zadacima koji iziskuju veći napor. Morate imati dobru procjenu, ko može da Vas zamijeni u odlučujućem trenutku.

VAGA Uporno pokušavate da impresionirate svoju okolinu ili jednu uticajnu osobu, koju ste nedavno upoznali. Ipak, sve što činite više podsjeća na preuveličavanje ili na pretjerano eksponiranje. Do uspjeha se ne stiže na lak i jednostavan način.

ŠKORPIJA Imate dobru procjenu o novim poslovno-finansijskim prilikama. Umijete da nametnete svoje mišljenje pred saradnicima i dobijate pohvale sa različitih strana.

Međutim, ne želite da se zaustavite na sadašnjoj poziciji.

STRIJELAC Potrebno je da odložite neke poslovne dogovore. Povremeno postoje stvari koje zahtijevaju fazu stvaralačke inkubacije.

Za sada imate više pitanja nego zadovoljavajućih odgovora, strpljivo sačekajte na bolju poslovnu priliku.

JARAC Stalo Vam je da se napravi pravilna dioba poslovnih ili materijalnih interesa. Potrebno je da preuzmete inicijativnu, jer većina saradnika zagovara lična mjerila ili uslove koje najbolje poznaje. Nema razloga da prikrivate lične stvari od partnera.

Verbs

ª Kaficaº od tri miliona dolara Početkom devedesetih godina prošlog vijeka, popularni lanac restorana brze hrane “Mekdonalds” bio je na meti “tužbe vijeka”. Tada je Stela Libek iz Nju Meksika prosula sebi kafu za poniCopyright © Puzzle Baron January 13, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! jeti u krilo, a pošto je kafa bila vruća, dobila je odštetu od pola miliona dolara.

Sada penzionerka Džoan Fajno traži odštetu od 2,9 miliona dolara, jer se ispolivala “Mekovom” kafom u drajvtru restoranu.

“Poklopac na pakovanju bio je loše namješten do te mjere da se čini da je neko želio da se moja klijentkinja ispoliva. Ona ne može da spava od osjećaja pečenja, koji ne prolazi već godinama, i konstantno trpi bolove”, lupio je njen advokat i ostao živ.

LAV Izbjegavajte pretjerano eksponiranje u društvu saradnika i nemojte pričati o stvarima koje predstavljaju potencijalnu opasnost za Vaše poslovno-finansijske interese. Uostalom, uvijek postoji faktor promjene i iznenađenja.

DJEVICA Iskustvo Vas opominje da ne treba vjerovati osobi, koja ima neobičnu reputaciju ili za koju Vaši saradnici govore u nekom negativnom kontekstu. Odložite nove finansijske kalkulacije ili neki vid udruživanja pod sumnjivim okolnostima.

VODOLIJA Ukoliko Vas privlače neke tajanstvene ili neobične situacije, morate da prihvatite i određeni stepen poslovnog rizika. Nema razloga da preuveličavate svoje mogućnosti ili da kršite osnovna pravila u poslovanju.

RIBE Ne uspijevate najbolje da predvidite nečiji odgovor na zadatu temu ili da uspostavite dobar odnos u komunikaciji sa saradnicima. Ne budite previše razmetljivi, već na vrijeme zatražite nečiju moralnu ili materijalnu podršku.

26 SPORT

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

DA LI STE ZNALI

SATNICA Grupa C 18 - Rusija - Srbija 20.15 - Poljska - Francuska Grupa D 18 - Crna Gora - Hrvatska 20.15 - Bjelorusija - Švedska

EP U DANSKOJ 12 26. JANUAR

Da je Luis Garsija završio fudbalsku karijeru! Bivši reprezentativac Španije koji je zvjezdane trenutke doživio sa Liverpulom kada je 2005. godine osvojio Ligu šampiona rekao je dosta loptanju sa 35 godina. Garsija je počeo karijeru u Barseloni B, a igrao je za Atletiko Madrid, Barselonu, Liverpul, Rasing, Panatinaikos, Pueblu i Pumas...

TIKET DANA KATANIJA SIJENA TIP 1

KVOTA 2.10

NASIONAL ŽIL VISENTE TIP 1

KVOTA 1.70

RUSIJA SRBIJA TIP H2

KVOTA 1.90

LEVANTE VALJEKANO TIP X

KVOTA 3.20

NANT NICA TIP 1

KVOTA 2.00

TROA EVIJAN TIP 2

KVOTA 3.20

Igraju sa Hrvatima, a misle na Bjeloruse “Crveni” večeras (18h) igraju drugi meč na prvenstvu Evrope protiv Hrvatske Miloš Pavićević

P

rva utakmica na Evropskom prvenstvu u Kopenhagenu protiv Švedske je izgubljena, ali dostojanstveno (28:21), mladi igrači su pokazali motiv i želju, ali ne i kvalitet u toj mjeri da bi “žuti” položili oružje.

Međutim, to je bila samo jedna od tri šanse za plasman u drugi krug, naredna je već večeras protiv Hrvatske, a s obzirom na kvalitet rivala teško je očekivati da Rakčević i drugovi mogu pomrsiti račune Voriju, Duvnjaku, Aliloviću...

Međutim na ovakvim prvenstvima je sve moguće, pa i da David iznenadi Golijata, ali realnost je takva da će Crna Gora ipak svoju šansu najvjerovatnije tražiti u poslednjem kolu protiv Bjelorusije. “Lavovi” su juče u Kopenhagenu imali slobodan dan i dosta vremena da analiziraju meč sa Švedskom, gdje su jednostavno morali više - u prvom poluvremnu u odbrani, te u drugom u napadu.

“Nemam šta da zamjerim momcima na borbenosti i želji, ali svaka-

ko da smo na proteklom meču morali više. Prije svega nijesmo igrali u odbrani onako kako smo se dogovorili. Smatram da smo se na pravi način spremili za Šveđane, znali smo šta će da igraju, ali smo nekako uvijek kasnili i to je rezultiralo da primimo veliki broj golova na poluvremenu. Nedostajalo je malo više koncetracije, posebno smo podbacili u igri jedan na jedan gdje smo daleko stajali od protivnika. Lijevi bek Švedske Du Ric je imao dosta prostora da iskaže svoj kvalitet,

Podjela bodova u Herningu i Alborgu Dva odlična meča viđena su u grupama A i B. Prvi u Alborgu gdje je Mađarska deset sekundi prije kraja preko lijevog beka Lekaia isčupala veliki bod. Igralo se uglavnom gol za gol, za nijansu su bolji Island kojeg je sa klupe odlično vodio Aron bivši trener Haukara, a čak ni osam golova Palmarsona nije bilo dovoljno da ribari zabilježe i drugi trijumf na prvenstvu.

Fenomenalna utakmica je odigrana u Herningu, gdje je as Barselone

Kiril Lazarov postigao čak 12 od 24 gola za Makedoniju. Na drugoj strani je briljirao bek Belina - Horak sa osam golova, dok je Filip Jiha postigao dva manje. Kod konačnog rezultata 24:24 oba tima su imala po napad za trijumf, ali je sastav Ivice Obrvana čini se izhitreno šutirao, dok su potom Makedonci odigrali odličnu odbranu.

Našim komšijama je sada potreban trijumf protiv Austrije u poslednjem kolu, a dalje bi išli i sa bodom ukoliko Česi izgube od Danaca.

dok smo nešto bolji u tom segmentu igre bili u nastavku, ali smo potom zatajili u napadu. Slobodan dan ćemo iskoritisti da dobro analiziramo protekli meč, ali i da se pripremimo za Hrvate”, kazao je za naš list selektor Zoran Kastratović.

●BIĆE I VEČERAS DOBRIH STVARI Čovjek koji je se na početku priprema suočio sa dosta problema zbog povreda njegovih igrača ne krije da su “kauboji” favoriti.

“Hrvatska je favorit u ovom meču što zbog igrača koje posjeduje, što zbog kvaliteta, iskustva. Njihovi igrači imaju veliki broj ovakvih mečeva u nogama, dok kod nas prvi put neki igraju veliko takmičenje. Šta je tu je, nećemo se sigurno unaprijed predati već ćemo nastojati i da na ovom meču napravimo dobre stvari i da budemo dostojan protivnik bronzanoj selekciji sa proteklog Evropskog prvenstva u Srbiji”.

●SVI ĆE DOBITI ŠANSU PROTIV HRVATA Jasno je da će Kastratović kao i svi u “crvenom” taboru sve karte baciti na meč sa Bjelorusijom u petak veče.

“Vidjeli smo da su dosta ubjedljivo poraženi od Hrvatske, ali to ne mora ništa da znači. To je meč koji će najvjerovatnije odlučiti ko će kao treći iz grupe u narednu fazu takmičenja i usredsredićemo se na njega. Nastojaćemo da već danas adekvatno raspodijelimo minutažu kako bi spremni, zdravi i maksimalno motivisani dočekali taj posljednji meč u grupi. Slične ambicije imaju i naši protivnici, ali sam siguran da možemo igrati sa njima”, poručio je Kastratović.

Borozan: Osjećaj koji ću dugo pamtiti Svoj debi za seniorsku ekipu je prije dva dana imao Vuko Borozan - momak koji već godinu oduševljava u hrvatskom Karlovcu. Devetnaestogodišnji lijevi bek sa Cetinja je proveo deset minuta na terenu, a uspio je i da zatrese mrežu golmana Flensburga - Andersona.

“Zaista sam se osjećao posebno kada sam ušao u igru protiv Švedske. Ipunio mi se prvi san, da zaigram za seniorsku reprezentaciju i to na tako velikom takmičenju. Uspio sam i da zatresem mrežu rivala i u tom trenutku sam bio mnogo srećan. Žao mi je što smo izgubili meč, ali nijesmo i bitku jer imamo još dvije utakmice u grupi”, kazao je Borozan.

●PONOVO SE NE SKIDAJU LIPA I RAJKOVIĆ Na večerašnjem meču u “Bronbi hali” ponovo među 16 najboljih neće biti golmana Marka Rajkovića i trećeg desnog beka Vladana Lipovine. Kastratović je procijenio da su mu ostali igrači potrebniji za meč sa Hrvatskom, a promjena će biti jedino ukoliko se neko od igrača požali na povredu, s obzirom da se pivot Nemanja Grbović juče žalio na bol u stomaku.

SPORT 27

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

AUSTRALIJAN OPEN

Favoriti bez problema Plasman u drugo kolo izborili Nadal, Federer, Marej..te kod dama Azarenka, Šarapova, Voznijacki, Janković..

Grobari i Obradović najbolji Navijači Partizana prave atmosferu za prepričavanje na svakom evroligaškom meču košarkaša crno-bijelih, a sada je stiglo i zvanično priznanje od menadžera ekipa koje učestvuju u najjačem takmičenju. “Grobari” su proglašeni za najbučnije navijače sa 70,83 odsto glasova, a daleko iza njih sa po 8,33 odsto našli su se navijači Olimpijakosa i Panatinaikosa.

Za najboljeg trenera izabran je kormilar Fenerbahčea Željko Obradović sa 58,33 odsto glasova, na drugom mjestu se našao Realov Pablo Laso, a treću poziciju zauzeo je Jorgos Bracokas, strateg Olimpijakosa.

M.P.

Danilovgrad nemoćan u Zagorju Najbolji teniser svijeta Rafael Nadal se plasirao u drugo kolo Australijan opena odigravši samo jedan set, a poslije 6:4 u njegovu korist meč mu je zbog povrede predao Bernard Tomić.

Nadal je iskoristio prvu šansu za brejk, i to za 5:4, a nedugo nakon što je okončao prvu deonicu u svoju korist, ljubimac domaće publike je odlučio da zbog bolova odustane od ovog Grend slema.

“Veoma mi je žao Bernarda, nadam se da će mu uskoro biti bolje.

Znam kako je u takvim situacijama, stvarno mu želim više sreće u nastavku sezone”, rekao je Nadal.

Rafael Nadal će u drugom kolu Australijan opena igrati protiv još jednog australijskog tenisera, Tanasija Kokinakisa koji je sa 7:6(4), 0:6, 7:6(3), 6:2 eliminisao Igora Sijslinga iz Holandije.

Rodžer Federer, za razliku od najboljeg tenisera svijeta, morao je više da se pomuči na startu. I on je eliminisao domaćeg igrača Džejmsa Dakvorta sa ubjedljivih 3:0 (6:4, 6:4, 6:2). Švajacarac je tako sa uspjehom započeo nastup na 57. grend slemu u karijeri u nizu, što je apsolutni rekord. Federer će u sledećoj rundi igrati protiv Slovenca Blaža Kavčiča.

Odličan start imao je i Endi Marej. On je pobijedio Goa Soedu iz Japana sa 6:1, 6:1, 6:3.

Aktuelni pobjednik Vimbldona je od septembra, kada je podvrgnut operaciji leđa, odigrao samo dva zvanična meča prije duela sa Soedom. Tvrdi da će uprkos tome i ove godine pružiti maksimum i po-

kušati da stigne do trofeja.

“Imam mnogo više samopouzdanja nego prethodnih godina, ali je činjenica da mi nedostaju mečevi poslije pauze. Pokušaću da osvojim Australijan Open. Ovdje sam prethodnih godina igrao najbolji tenis u karijeri, ali to nije bilo dovoljno”, rekao je Marej, koji će u drugom kolu igrati protiv 267. tenisera svijeta Vensana Miloa iz Francuske.

Domaću publiku uz Tomića dodatno je rastužio Lejton Hjuit, koji nije uspio da prođe u drugo kolo.

Iako je imao meč loptu, Hjuit je izgubio od Andreasa Sepija poslije četiri sata i 18 minuta igre - 7:6, 6:3, 5:7, 5:7, 7:5.

Takođe ni kod dama nije bilo velikih iznenađenja. Aktuelna šampionka Viktorija Azarenka pobijedila je Šveđanku Johanu Larson sa 2:0 (7:6, 6:2) i izborila plasman u drugo kolo gdje će je čekati Čehinja Barbora Zahlavova Stricova, koja je pobijedila Su Vei Hsei (6:1, 4:6, 6:1).

Marija Šarapova je igrala sa uvijek nezgodnom Betani Matek Sands iz SAD, ali je Ruskinja odradila posao rutinski. Slavila je sa 6:3, 6:4 poslije nešto više od sat i po vremena.

Bez mnogo muke slavila je i bivša najbolja igračica svijeta Karolina Voznijacki. Dankinja je “isprašila” Lurdes Domingez Lino iz Španije sa 6:0, 6:2.

Srpske teniserke Jelena Janković i Bojana Jovanovski bile su uspešne u prvom kolu. Jelena je savladala Japanku Doi - 2:0, dok je Bojana bila bolja od Slovakinje Čepelove 2:1.

M.P.

ZAGORJE – Gradska dvorana.

Gledalaca: oko 150. Sudije: Lah i Sok. Sedmerci: Zagorje 5(3), Danilovgrad 5(3). Isključenja: Zagorje 4, Danilovgrad 10 minuta.

GEN-I ZAGORJE: Pikl (2 obrane), Perić (10 obrana i dva sedmerca), Mrmolja 1, Irman 7, Rebolj 1, Ugrin 5 (2), Okleščen 1, Bratec, Ferfolja 1, Jeglič 1 (1), Golčar, Valjavec, Gregorc 1, Ljubas 5, Mitruševska 2.

DANILOVGRAD: Kostić (2 odbrane i sedmerac), Rajković (7 odbrana i sedmerac), Arsenijević, Ujkić, Senić, Pavičević 1, Grbić 1, Ramusović, Jauković 6, Čavlović, Muratović 2, Pejović 1, Agović, Prelević, Malović 4 (1), Klikovac 1.

U takmičenju koje je ove sezone zanimljivije nego ikad rukometašice Danilovgrada zabilježile su šesti poraz u Zagorju protiv istoimene ekipe 25:16. Međutim konačni rezultat nije i pravi odnos snaga na terenu, s obzirom da su izabranice Maje Savić pružile više nego dostojan otpor starijim kolegnicama. Drugi tim Budućnosti je odigrao odlično 30 minuta. Konstantno su “crvene” bile u prednosti, vodile su čak 6:1, da bi domaće igračice u poslednjoj sekundi prvog dijela izjednačile - 12:12. Golovima Đurđine Malović i njene imenjakinje Jauković Danilovgrad ponovo dolazi u vođstvo (12:14), da bi naše dame poslednji put imale prednost u 42.minutu kada je na semaforu pisalo 15:14. Od tog trenutka su mnogo bolje zaigrale domaće igračice, imale su dužu klupu, više snage i na kraju su iz kontri napunile mrežu juče odlične golmanke Rajković.

M.P.

NBA

Momci sa Menhetna gaze Niksi upisali petu pobjedu zaredom, Sparsi stigli do 30. zvjezdice, Vučević propustio još jedan poraz Orlanda Grad koji nikad ne spava ponovo sanja uz jedan od kultnih timova NBA lige! Čuveni “Medison Skver Garden” polako i u ovom šampionatu postaje neosvojiva tvrđava, a Njujork Niksi, koji su se dugo “tražili” ove sezone, vezali su petu uzastopnu pobjedu (šestu u posljednjih sedam mečeva), konačno namirisali famozno osmo mjesto koje vodi u plej-of i jasno poručili svim rivalima da će imati mnogo problema kada god budu igrali sa momcima sa Menhetna!

U noći između ponedjeljka i utorka tim Majka Vudsona u najzvučnijem meču dana sredio je Finiks

Sanse - nakon produžetka 98:96.

Kod Niksa je u ovom meču blistao “maestro” Karmelo Entoni (29 poena, 16 skokova), a kad je “Melo” raspoložen onda se ni mnogo jačim timovima od Sansa (kod kojih je najbolji bio Slovenac Goran Dragič sa 28 p, 8 sk i 4 asistencije) ne piše dobro.

“Radimo naporno svakog dana, a kao plod toga počele su da dolaze i pobjede. Vidi se neka hemija u našem timu i vjerujte nastavićemo sa dobrim partijama”, istakao je nakon meča u “Medisonu” Karmelo Entoni.

U istoj večeri po ko zna koji put

sve su oduševili “matorci” iz Teksasa - San Antonio (Toni Parker 27 poena, Tim Dankan 18) bio je bolji od Nju Orleansa (95:101) i tako prvi od svih NBA timova stigao do 30 pobjeda u ligi. Za kraj pomenimo da je naš centar Nikola Vučević (zbog ranije zadobijenog potresa mozga) propustio još jedan poraz svog Orlanda - ovog puta od Dalasa. SEMAFOR: Toronto - Milvoki 116:94, Boston - Hjuston 92:104, Njujork - Finiks 98:96, Čikago - Vašington 88:102, Nju Orleans - San Antonio 95:101, Dalas - Orlando 107:88, Juta - Denver 118:113.

K.B.

SPORTSKI EKRAN 09:00 14:00 16:00 16:00 17:30 18:00 18:00 18:45 18:45 19:30 19:30 19:30 20:00 20:30 20:30 21:00 21:00 21:00 21:10 21:30 21:30 01:00

Australija Open Snuker, London Katanija - Sijena, fudbal Dinamo M. - Dinamo K, odbojka LŠ (ž) Uniks Kazanj - Valensija, košarka Milan - Specija, fudbal Galatasaraj - Tokat, fudbal Troa - Evijan, fudbal Nant - Nica, fudbal Fristajl skijanje, Svjetski kup Espanjol - Alkorkon, fudbal Atletik - Betis, fudbal Snuker, London Umjetničko klizanje, Budimpešta Koneljano - Omička, odbojka LŠ (ž) Lion - Marsej, fudbal Real Madrid - Bajern M, košarka Napoli - Atalanta, fudbal Mančester S. - Blekburn, fudbal FA Levante - Rajo Valjekano, fudbal Osasuna - Real Madrid, fudbal Australija Open

Eurosport Eurosport 2 SK 1 SK 3 Eurosport 2 SK 1 SK 2 Arenasport 2 Arenasport 4 Eurosport 2 Arenasport 1 Arenasport 3 Eurosport Eurosport 2 SK 2 Arenasport 4 SK 1 SK 3 SK 3 Arenasport 1 Arenasport 3 Eurosport 2

NE PROPUSTITE REAL MADRID - BAJERN MINHEN (21.00, SK 1) Pored fudbala (igraju se Kupovi) i AO uživajte u evroligaškoj košarci - kolo otvaraju Madrđiani sa Bavarcima...

REGIONALNA LIGA

Spremaju osvetu Četiri pobjede i tri poraza skor je košarkašica Budućnosti ove sezone u regionalnom takmičenju, a sastav Miloša Kovača je spreman na sve kako bi upisao peti trijumf u šampionatu i to protiv Crvene zvezde. Beogradski tim je slavio tijesno u prvom meču u glavnom gradu Srbije 86:82, tako da će Podgoričanke večeras imati motiv više. Svakako da su “plave” oslabljenje, s obzirom da su klub napustile Ana Baletić i Ana Poček, ali to neće umanjiti njihove ambicije u ovom meču.

“Bez obzira na odlazak Baletić i Poček, ranije Jelene Škerović i hendikepa na poziciji centara, dobro treniramo i vjerujem da možemo da se nosimo, ne protiv Crvene zvezde, nego i sa mnogo jačim od sebe”, rekao je Kovač.

Strateg plavih zna od koga im večeras prijeti najveća opasnost.

“Aleksandra Stanaćev je okosnica čitave igre i to pokazuje kroz dobro razvijanje tranzicionog napada. Ukoliko taj segment igre uspijemo da spriječimo i nju svedemo na manji broj poena i asistencija možemo ravnopravno da se nosimo sa Crvenom zvezdom”, poručio je Kovač.

Jasno je da bi podgorički tim bi pobjedom napravio korak ka plasmanu u četvrtfinale regionalnog takmičenja.

“Očekuje nas teška utakmica, protiv drugoplasirane ekipe naše grupe. Dobro smo se spremile za Crvenu zvezdu, znamo njihove kvalitete i nadam se da ćemo im se revanširati za poraz u Beogradu”, kazala je Milica Deura. M.P.

28 SPORT

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

MERKATO Zimski prelazni rok

NEMANJA MATIĆ

RASPORED FA KUP (1/32 FINALA) 21.10 Man.Siti - Blekburn

KUP ITALIJE

Veliko pojačanje i greška Čelsija

Sjajni vezista Nemanja Matić je već bio igrač Čelsija, ali su ga se “plavci” odrekli, da bi ga sada ponovo kupili za 27 miliona eura Fotografija iz prethodnog perioda, kada se kratko zadržao u Čelsiju: Nemanja Matić

(1/8 FINALA) 16.00 Katanija - Sijena

ARSENAL

Venger otima dragulja?

Julijan Drakster je jedan od najtraženijih igrača Evrope, a njegova cijena je čak 45 miliona eura! Ali, zna se da ga je Arsen Venger već vodio u obilazak “Emirejtsa”, ali je daleko cijeli posao od realizacije. Ipak, generalni menadžer Šalkea

Horst Held priznaje da tim iz Gelzenkirhena neće moći dugo da odolijeva unosnim ponudama za 20-godišnjeg majstora.

“Nadamo se da će Julijan ostati sa nama. Ali, ima tu faktora na koje ne možemo da utičemo”, kaže Held za Bild. A.P.

GALATASARAJ

Ne treba nam Vidić Trener Galatasaraja Roberto Manćini odbacuje mogućnost da 32-godišnji Nemanja Vidić pojača Galatasaraj tokom januara.

“Svaki trener bi volio takvog iskusnog igrača u timu, ali nama treba fudbaler koji može da igra Ligu šampiona hitno. Tako da, Vidić nije u našim planovima”, ističe Italijan, dok na drugoj strani “Dejli Miror” tvrdi da su čelnici “crvenih đavola” ponudili novi jednogodišnji ugovor sprskom štoperu, uz nedeljnu platu od 108.000 eura, koliko prima i sada.

A.P.

18.00 Milan - Specija 21.00 Napoli - Atalanta

KUP KRALJA (1/8 FINALA, REVANŠI) 19.30 Atl.Bilbao - Betis 19.30 Espanjol - Alkorkon 21.30 Levante - R.Valjekano 21.30 Osasuna - Real M.

KUP FRANCUSKE (ČETVRTFINALE) 18.45 Nant - Nica 18.45 Troa - Evijan 20.55 Lion - Marsej

MANČESTER SITI

Za Mangalu 50 miliona

KUP BELGIJE (ČETVRTFINALE, REVANŠI) 20.00 Serkl Briž - Varegem 20.30 Lokeren - Vesterlo 20.45 Ostende - Genk

KUP GRČKE (1/8 FINALA, Nastavlja se potjera za štoperom Porta Elijakvimom Mangalom. Naravno, prvi u redu stoji Mančester Siti, koji je, prema pisanju “L’Ekipa”, spreman da izdvoji nevjerovatnih 50

miliona eura za 22-godišnjeg Francuza i jednog od najtraženijih defanzivaca starog kontinenta. Podsjetimo, i Junajted pomno prati Mangaline partije.

A.P.

ZENIT

Novi šoping u Lisabonu Prije godinu i po dana Aksel Vitsel je u Zenit stigao za nevjerovatnih 40 miliona eura. A, sada uprava kluba iz Sankt Peterzburga sprema još jednu transfer bombu - 30 miliona eura za Rodriga, koji takođe igra u Benfici!

Sjajni 22-godišnjak u posljednje vrijeme privlači sve veću pažnju evropskih klubova, a osam dosadašnjih golova prava su preporuka za bivšeg mladog reprezentativca Španije. Zvanični pregovori su započeti, sada je pitanje da li će uprava lisabonskih “orlova” uspjeti da odoli izuzetno primamljivoj ponudi. A.P.

REVANŠI) 16.00 Psačna - Panatinaikos 19.00 Atromitos - Panetolikos

PORTUGALSKI LIGA KUP (GRUPNA FAZA, 2. KOLO)

Novo-staro pojačanje Čelsija jeste Nemanja Matić. Fantastični 25-godišnji srpski vezista je u isto vrijeme i velika akvizicija “plavaca”, ali i ogromna greška Romana Abramoviča. Pitate se zašto? Matić je već bio igrač Čelsija, od 18. avgusta 2009. godine do 23. avgusta 2010. odigravši samo dvije utakmice, nakon čega je otišao na pozajmicu u Vitese. U Benfiku je stigao 31. januara 2011, kao dio transfera Davida Luiza u Čelsi, vrijednog 25 miliona eura. Od tada je za lisabonske “orlove” odigrao 96 utakmica, postigao devet golova i izrastao u jednog od najboljih i najtraženijih vezista u Evropi. A onda, povratak nazad. Žoze Murinjo je naložio da klub po drugi put kupi igrača, a Benfika je zaradila 27 miliona eura!

“Da, utakmica protiv Porta bila je

moja posljednja za Benfiku. Zahvaljujem svim ljudima u i oko kluba, svim navijačima... Benfika će zauvjek ostati u mom srcu. Pružao sam sve od sebe na svakom treningu, u svakoj utakmici i sada je pravi trenutak za odlazak. Želim da napredujem, da se vratim u najbolju ligu na svijetu. Vraćam se u Čelsi, u klub koji mi se sviđa”, ističe Matić, koji je prošao medicinske preglede na “Stemford Bridžu”, pa će po drugi put nositi plavi dres, ali ovog puta kao veliko pojačanje, za razliku od prošlosti i velikog kiksa engleskog kluba.

A.P.

Poslovanje Benfike za desetku Anhel Di Marija

(plaćen 8 miliona / prodat Realu za 33 miliona)

Ramireš

(plaćen 7,5 miliona / prodat Čelsiju za 22 miliona)

David Luiz

(plaćen 500.000 eura / prodat Čelsiju za 30 miliona)

Fabio Koentrao

(plaćen 900.000 eura / prodat Realu za 30 miliona) 17.00 Braga - Beira Mar

Havi Garsija

17.00 Pakoš de Fereira - Kovila

(plaćen 7 miliona / prodat Man.Sitiju za 20,2 miliona)

17.00 Nasional - Žil Visente

Aksel Vitsel

19.30 Porto - Penafel

(plaćen 9 miliona / prodat Zenitu za 40 miliona)

19.30 Rio Ave - Setubal

Nemanja Matić

21.45 Benfika - Leiksoeš

(plaćen 3 miliona / prodat Čelsiju za 28. miliona)

SPORT 29

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

MERKATO

REVOLUCIJA

Spasilac Milana

Zimski prelazni rok

Klarens Sedorf “okačio kopačke o klin” i ekspresno postao trener kluba u kojem je igrao “do juče”, potpisavši ugovor na dvije i po godine

Aleksandar Popović

J

edna od najtužnijih sezona u istoriji Milana rezultirala je odlaskom Masimilijana Alegrija, a njegov nasljednik je, kako se i najavljivalo - Klarens Sedorf! Nevjerovatni 37-godišnji “profesor” (nadimak iz igračkih dana) ne mari za rizik, neiskustvo, protisak. Jednostavno, kako je jednom rekao “on je rođen spreman”, pa se tako i ovog puta postavio, prihvativši da u samo nekoliko dana završi jednu i počne drugu karijeru, potpisavši ugovor na dvije i po godine sa ljudima u čijem je klubu igrao 10 godina i osvojio mnoštvo trofeja.

“Nakon 22 godine završavam igračku karijeru i mogu reći da sam sada trener Milana. Potpisao sam ugovor na dvije i po godine i veoma sam emotivan zbog toga. Oduvijek sam imao specijalnu vezu sa Milanom, gdje sam proveo najljepše godine i osvojio toliki broj trofeja. Kada me je predsjednik klub Silvio Berluskoni zvao i postavio pitanje da li bih želio da vodim Milan - nijesam mogao da odbijem”, priznao je Klarens Sedorf na konferenciji, koja je bila održana u prostorijama Fudbalskog kluba Botafogo, za koji je igrao posljednjih godinu dana.

On neće voditi tim večeras u utakmici Kupa Italije protiv Specije, već će to odraditi Mauro Tasoti, ali će Holanđanin već sjutra biti predstavljen u “Milanelu” - svom “Milanelu”.

● IDOL MI JE FIL DŽEKSON I

POSTAĆU NAJBOLJI TRENER

Majstor na terenu, gospodskog stava i neopisivo moćne fizičke spreme Klarens Sedorf je postao sinonim u svijetu fudbala. A, godinama unazad su mnogi upozoravali (Paolo Maldini, Andrij Ševčenko ...) da će baš on jednog dana postati i veliki trener, jer ima sve što je potrebno za tako nešto.

“Vjerujem da ću jednog dana biti najbolji trener na svijetu! Želim da svoje bogato iskustvo prenesem na mlađe i da im pomognem da napreduju. To je veliki izazov za mene.

Imao sam šansu da radim sa najboljim trenerima u posljednjih 20 godina. ‘Promašili’ su me samo Žoze Murinjo, Arsen Venger i Ser Aleks Ferguson, ali su me zato trenirali Fabio Kapelo, Marćelo Lipi, Karlo Anćeloti, Luis Van Gal, Visente Del Boske… Ipak, moj trenerski uzor je legendarni trener Lejkersa Fil Džekson. On je uspio na ekipu da prene-

Da li ste znali?

Da Mario Baloteli neće nastupiti večeras (18.00) za Milan u osmini finala Kupa Italije protiv Specije zbog suspenzije. A, suspenziju “vuče” još od 2010. godine kada je kažnjen u Kupu, dok je nastupao za Inter. Sa obzirom da od tada nije igrao u tom takmičenju - moraće večeras da odradi kaznu, četiri godine kasnije.

se neke vrijednosti kojima se divim.

Stvari poput duhovnosti, meditacije, koje je u fudbalu jako teško ostvariti”, ističe Sedorf, koji neće zateći u Milanu Alesandra Matrija (otišao na pozajmicu u Fiorentinu), a italijanski mediji naglašavaju da upravo Sedorf insistira na revoluciji u timu.

To znači da će nove klubove potražiti Kevin Konstant, Kristijan Zakardo, Filip Mekses i još neki od sadašnjih članova “roso-nera”. Taođe, u”gradu mode” ga čeka njegov veliki prijatelj Rikardo Kaka, sa kojim je posljednji put promarširao starim kontinentom 2007. godine, a sada će imati priliku da trenira besmrtnog “Kakazinja”.

● POMOĆNICI STAM,

DAVIDS, KRESPO ...

Treba napomenuti da će Sedorf do kraja sezone raditi zajedno sa Maurom Tasotijem, ikonom kluba i dugogodišnjim pomoćnikom Karla Anćelotija i Masimilijana Alegrija. Nekadašnji desni bek će mu asistirati do kraja sezone, a onda odlazi, jer će se formirati novi stručni štab - Klarensov stručni štab pun legendarnih imena i bivših igrača Milana. Tako će čuveni Jap Stam biti zadužen da obučava odbrambene igrače od ljeta, Edgar Davids će raditi sa veznim dijelom ekipe, dok će Ernan Krespo imati za cilj da napadači budu efikasni kao što je to on bio. Takođe, najavljuje se i dolazak Patrika

FIORENTINA

Stigao Alesandro Matri

Anegdota sa Alegrijem Jednom prilikom je Masimilijano Alegri ostavio Klarensa Sedorfa na klupi za rezervne igrače. Početkom drugog poluvremena strateg je pridigao vidno uznemirenog “profesora” i pitao ga: “Klarense, da li si spreman da uđeš u igru?”, na što mu je Sedorf odgovorio - “Ja sam rođen spreman!”

4

titule Lige šampiona kao igrač osvojio je Klarens Sedorf, sa čak tri različita kluba (Ajaks, Real, dva puta Milan) što ga čini rekorderom u istoriji fudbala.

116

“ljubičaste” stiže kao pozajmljeni igrač do ljeta, odnosno zamjena za povrijeđene Marija Gomeza i Đuzepea Rosija, a kompletan transfer bi iznosio oko šest i po miliona eura, ukoliko Vinćenco Montela bude sa njim zadovoljan na ljeto.

A.P.

JUVENTUS

Tri ponude za Ćerćija Aktuelni šampioni Italije Juventus želi krilnog napadača Torina 26-godišnjeg Alesija Ćerćija i to više nije tajna. Generalni direktor “stare dame” Đuzepe Marota je prezentovao ponudu gradskom rivalu, koja uključuje tri opcije - drugu polovinu ugovora Ćira Imobilea, kompletan ugovor Sebastijana Đovinka ili pet miliona eura.

Da li će “bikovi” prihvatiti neku od ponuđenih opcija - ostaje da se vidi.

A.P.

INTER

Ernaneš blizu Intera

golova postigao je u karijeri Klarens Sedorf, odigravši 1.017 utakmica Klajverta, koji je trenutno pomoćnik Luisu van Galu u selekciji “lala”, ali će nakon Svjetskog prvenstva u Brazilu i on moći da se priključi revolucionarnom timu, koji je tokom igračkih dana debelo zadužio fudbalsku planetu, a od ljeta će to pokušati da ponove, ali u trenerskom obliku.

On je rođeni pobjednik Klarens Sedorf je porijeklom iz Paramariba (Surinam), ali je tokom cijele igračke karijere igrao za selekciju Holandije. Počeo je iz Ajaksa, gdje je za tri godine (1992 1995) osvojio dva prvenstva, jedan Kup i jednu Ligu šampiona sa 19 godina! Usljedio je odlazak u Sampdoriju na jednu sezonu, a onda veliki transfer u Real Madrid. Na “Santijago Bernabeu” stadionu se zadržao od 1996. do 2000. a igrao je i sa našim Predragom Mijatovićem. Sve je to rezultiralo osvajanjem Primere, Superkupa Španije, Interkontinentalnog Kupa i ponovo Lige šampiona, koju je “merengesima” donio upravo Peđa 1998. godine na “Amsterdam Areni”, gdje je matirao Juventus (1:0). Od 2000. do 2002. godine se dogodila avan-

Osim Andersona, koji će je stigao u Fiorentinu na šestomesečnu pozajmicu iz Mančester junajteda, redove “viole” pojačao je i napadač Milana Alesandro Matri, koji se definitivno nije uklopio u igru “rossonera”. Solidni 29-godišnji centarfor među

tura u Interu, ali tamo, baš kao i u Liguriji, nije osvojio nijedan trofej, na opšte iznenađenje.

Na “Đuzepe Meaci” je gotovo počeo da propada, jer je bio prikovan za klupu. Međutim, 2002. je za njega “zagrizao” najveći rival Milan, ponudivši Interu Andresa Guljevinpijetra i Umita Davalu za Holanđanina. Komšije su to prihvatila, napravivši najveću grešku u istoriji kluba, a ostalo je istorija. Dva skudeta, jedan Kup, dva Superkupa Italije, dvije Lige šampiona, dva Superkupa Evrope i jedno Svjetsko klupsko prvenstvo osvojio je Sedorf od tada do 2012. godine sa Milanom! Ali to nije sve. “Profesor” je zatim otišao u Botafogo, postao idol navijača i uspio da se okiti titulom prvaka Karioka takmičenja.

Uprava Intera spremila je iznenađenje – Ernaneša iz Lacija! Kako pišu brojni italijanski mediji, trener Valter Macari želi brazilskog vezistu u svom timu što prije, a predsjednik kluba iz Rima Klaudio Lotito je lično prihvatio ponu-

du rivala sa sjevera Italije. Pominje se suma od 16 miliona eura, dok će 28-godišnji “prorok” potpisati ugovor na četiri godine. Ako se se ovo obistini, traženi Fredi Guarin bi mogao da napusti “Đuzepe Meacu”.

A.P.

PETROLUL

Pojačanje - Mutu Rumunski veteran 35-godišnji Adrijan Mutu napustio je Ažaksjo nakon što je sa tim francuskim klubom raskinuo saradnju, nakon čega je potpisao za rumunski Petrolul.

“Razlog raskida ugovora?

Klub, kao i igrači u njemu su luzeri, a predsjednik kluba Alan Orsoni je najveći luzer među njima”, opleo je Mutu, koji ove sezone nije postigao nijedan jedini pogodak, što je rezultiralo povratkom u domovinu poslije 14 godina.

A.P.

30 SPORT

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

ODJECI

Pravda (ni)je zadovoljena Planeta se poklonila Kristijanu Ronaldu, ali (kao i uvijek) nezadovoljstvo postoji - Florentino Perez podržao svog pulena, Mišelu Platiniju žao Frenka Riberija, a Francuz poslao otrovnu strelicu izjavom: Treba da budem egoista da bih osvojio Zlatnu loptu

Bojan Topalović

K

rik (LLORO) - tako je madridska Marka koja je naklonjena Realu vidjela Zlatnu loptu emotivnog Kristijana Ronalda... Kristijano pobijedio (CRISTIANO GANA) - tako je Barselonin Mundo Deportivo obavijestio čitaoce uz nezaobilaznu sliku Lionela Mesija... Lopta i suze (DE L’ORO ET DES LARMES) - tako je francuski L’ekip napisao na naslovnoj strani uz nezaobilazan komentar pod naslovom “Okrutnost” kao podsjećanje da je njihov Frank Riberi zaslužio BALON DE ORO...

Jedni su stali na stranu Kristijana Ronalda, drugi stidljivo izbacuju Lionela Mesija u prvi plan, a treći se pitaju kako to da Frank Riberi nije proglašen za najboljeg pošto je sve osvojio...

I dok mediji zajedno sa ljubiteljima lopte prepucavaju, predsjednik Real Madrida Florentino Perez likuje, jer je njegov skupo plaćeni pulen poslije 2008. još jednom - neprikosnoven...

“Pravda je zadovoljena. Ronaldo je najbolji igrač na svijetu, on daje svima primjer. Navijači Reala su srećni i ovo je sjajan trenutak za sve nas u klubu. Čast je imati u timu igrača kakav je Ronaldo”, rekao je Perez za Marku, a onda je pecnuo konkurenciju...

“Ne želim da pretjerujem, ali ova nagrada nije samo Zlatna lopta, već priznanje za najvećeg igrača današnjice koji predstavlja Real i sve nas. Nagrada je bitna za njega najviše zbog toga što prepoznaje njegove napore da dostigne vrh”.

● PLATINI: RAZOČARAN SAM ZBOG RIBERIJA Portugalcu su ruku morali da pruže čarobnjak iz Rozarija, te majstor Bajerna iz Minhena predsjednik Uefe Mišel Platini je čestitao Ronaldu, ali...

“Prelijepo je to što je Ronaldo osvajač Zlatne lopte, ali veoma sam razočaran zbog Riberija. Iskreno, mislim da će ona i narednih godina pripadati Mesiju ili Ronaldu”, rekao je prvi čo-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

vjek evropske kuće fudbala Platini, koji je u jednom trenutku zastao, a onda nastavio...

“Riberi nije uspio da osvoji nagradu u godini kada je prigrabio sve trofeje, baš kao što niko od španskih igrača nije uspio 2010. godine, kada su bili prvaci svijeta”, između redova je govorio čovjek koji je tri puta zaredom osvajao Zlatnu loptu između 1983. i 1985. godine, kada je nosio dres torinskog Juventusa.

drugovima iz kraljevskog kluba,

Rat fanova Kristijana Ronalda i Lionela Mesija u epizodi “Irina Šajk vrijedi kao dvije Zlatne lopte”: Mesi možda ima četiri priznjana, ali Ronaldo ima dvije i zanosnu Ruskinju

● RIBERI: NE IGRAM SEBIČAN FUDBAL Vedeta Barselone je čestitala vječitom rivalu, ali je Riberi bio bijesan - Francuz koji je trku za Zlatnu loptu završio kao treći je uputio otrovnu strelicu ka superstaru “merengesa”...

“Nijesam razočaran. Naprotiv, izvukao sam pouku”, bila je prva Frankova reakcija, a onda je obrazložio...

“Da bih postao najbolji na svijetu moram postati egoista što se protivi mom Kuranu. Ne želim nikoga da omalovažavam, ali da bi se osvojila Zlatna lopta mora se manje pomagati saigračima, a više igrati za sebe”, jasan je Riberi, koji je poentirao...

“To nije fudbal koji želim, to nije fudbal koji ja igram”.

● RONALDO: ZAMALO SAM SE VRATIO U JUNAJTED Zvanično najboljem igraču planete prozivke nijesu zasmjetale - juče je odradio trening sa

Rat fanova Kristijana Ronalda i Lionela Mesija u epizodi “Žene vole najbolje”: Mesi sjedi sam razočaran, dok gleda svoju ženu sa Kristijanom i njegovom djevojkom pokazao im je loptu, ponašao se kao da je sve normalno...

A malo je nedostajalo da tu Zlatnu loptu slavi sa Mančester junajtedom, jer se ljetos zamalo nije vratio među “crvene đavole”...

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

“Istina je da sam razmišljao da se vratim u Junajted. Rio Ferdinand i ja smo bili u stalnom kontaktu. On je sjajan čovjek i pokušao je da me ubijedi da se vratim”, priznao je Kristijano

Ronaldo...

“Iskreno, poželio sam da dođem ponovo u Junajted. Ipak je to klub koji ima posebno mjesto u mom srcu, u kojem sam proveo četiri prelijepe godine”.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

SPORT 31

srijeda, 15. 1. 2014.

Blizu dogovora sa Zvezdom: Darko Zorić

Bajkova decenija: Sanjam titulu

TRANSFER

Zvezda spremna za Darka Zorića Crveno-bijeli zainteresovani za vezistu - Beograđani bi kroz dva, tri dana mogli fantazistu Čelika da predstave na Marakani Dvije godine zaredom je pokretač Čelika, jedan je od najtalentovanijih igrača Crne Gore, do ludila je dovodio Emrea Kana (ne samo njega) iz Leverkuzena (na utakmici Crna Gora - Njemačka), a na kraju 2013. godine je dobio nagradu za najboljeg fudbalera države... Jasno je da je riječ o fantazisti Darku Zoriću.

I ne - ovo nije priča o pripremama “metalurga” - već o transferu: majstor koji je ponikao u Sutjesci, a maksimalno se afirmisao u gradskom rivalu Čeliku je na pragu prelaska u Crvenu zvezdu.

Dnevne novine su juče dobile informaciju da su se predsjednik “crveno-bijelih” Dragan Džajić i potpredsjednik Slaviša Kokeza dogovorili da je Darko pravi igrač za Zvezdu, te da su već stupili u kontakt kako sa nikšićkim prvoligašem, tako i sa menadžerom 20-godišnjeg

mladog reprezentativca Crne Gore.

A, da se u Beogradu nešto kuva po dolasku Zorića potvrdio nam je sam igrač juče u telefonskom razgovoru...

“Postoji interesovanje Crvene zvezde. To znam. Možda bi u narednih nekoliko dana moglo sve da se završi”, rekao nam je momak koji je rođen 12. septembra 1993. godine.

Stvar je izgleda prilično jasna: bivši šampion Evrope je spreman za promociju majstora Zorića, ali pošto se u Crvenoj zvezdi ne zna ko je glavni, jer u Beogradu ima previše struja unutar kluba, možda cijela priča padne u vodu...

Ako Džaja i(li) Kokeza izguraju stvar do kraja najbolji igrač Crne Gore za 2013. godinu (ljetos se raspitivala Borusija Menhengladbah) će se vrlo brzo slikati na Marakani u crveno-bijelom dresu...

B.T.

KRENUO LOVĆEN

Daleko je Kup, ali mislimo o tome

Trener Mojaš Radonjić još ne zna sa kakvim timom će ući u prvenstvo - pojačanja su neophodna ako Cetinjani hoće da jure Kup FOTO: fklovcen.me

Decenija u jednom klubu. I to na prostorima bivše SFRJ. Rijetkost. Boban Bajković je 14. januara 2004. godine predstavljen kao perspektiva Crvene zvezde, a juče je proslavio, kako kaže, svoj drugi rođendan...

Sa rodnog Cetinja je otputovao na Marakanu, gdje je malo ljudi vjerovalo u njega (uglavnom je 10 godina bio više na pozajmicama nego u Zvezdi), ali sve se promijenilo dolaskom Roberta Prosinečkog 2010. godine.

Do sada je odigrao 100 utakmica, a jubilej na Marakani mogao bi da bude potpisan šampionskom titulom - Zvezda na polusezoni zaostaje jedan bod za Partizanom...

“Taj 14. januar slavim kao drugi rođendan. Sjećam se kao da je juče bilo kada sam stigao u Zvezdu. I tada i sada sam najsrećniji čovjek na svijetu zbog toga. Preživjeo sam mnogo toga, i lijepog i manje lijepog”, rekao je ljubimac beogradske publike za zvanični sajt Zvezde...

“Mnogo više je pozitivnih stvari, ove druge se trudim da zaboravim. Imam cilj da ove godine osvojim titulu sa mojoj Zvezdom, a onda ćemo vidjeti za dalje. Volio bih da ostanem još deset godina ovdje ako budem potreban klubu. Ne znam da li još neko može da se pohvali u skorijoj istoriji da je na Marakani ostao toliko dugo kao ja. Imam mnogo razloga da budem ponosan”, iskren je Bajko.

B.T.

Detalj sa jučerašnjeg treninga Ispisali su najuspješniju polusezonu u istoriji (prvenstvo okončano na trećem mjestu, plasirali su se u polufinale Kupa), a na prvom treningu se pojavilo iz (ne)opravdanih razloga samo 14 fudbalera - Lovćen je startovao sa pripremama za proljeće (prvenstvo startuje 25. februara), a plan je...

“Prvo da se skupimo brojčano, pa ćemo poslije gledati šta i kako. Pojedini momci su opravdano odsutni, neki traže odlazak u inostranstvo.

Vjerujem da ćemo za dva-tri dana biti kompletni”, rekao nam je juče trener Mojaš Radonjić koji je treninzima priključio nekoliko omladinaca i kadeta. Štoper Nikola Vukčević je najbliži odlasku (u inostranstvo), a crveni će, ostao ili otišao stameni defanzivac, tragati za pojačanjima...

“I jesenas nam je nedostajalo igrača, pogotovo u veznom redu.

Ne znam šta će biti sa Vukčevićem, ali treba nam vezista, defanzivac, igrač koji bi eventualno mogao da pokrije pozicije lijevog i desnog beka, te jedan golman pošto sada imamo dva”, jasan je šef najstarijeg našeg kluba, koji na proljeće neće moći da računa na vezistu Luku Mirkovića (pojačao Mladost).

Kada je pomenut čuvar mreže pitali smo Radonjića da li će se na

Cetinje vratiti talentovani Andrija Dragojević - golman OFK Beograda je počeo sezonu, ali je morao na operaciju ruke...

“Nemam komunikaciju sa njim, ali koliko sam čuo još nosi gips.

Ne znam u kakvom je stanju, je li spreman ili nije. Sve u svemu, treba nam golman”.

Prvi dio priprema će biti odrađen kod kuće, a onda se možda zapute u Tursku (ne u Antaliju)...

“Postoji neka kombinacija, ali moramo se dobro raspitati za to.

Ako ne odemo tamo vjerovatno ćemo se zaputiti ka Budvi”, rekao je Radonjić, svjestan da u metropoli turizma ima solidne uslove, ali i protivnike koji su neophodni kako bi se ekipa što bolje spremila.

Na kraju ciljevi ne mogu jasno da se definišu, jer Lovćen još ne zna sa kakvim će timom ući u proljeće, ali pošto se nalaze u polufinalu Kupa (zajedno sa Mogrenom, Petrovcem i Mladosti) sigurno se neće lako predati...

“Daleko je Kup, ali kada smo već među četiri mislimo na to. Međutim, pitanje je koga ćemo dobiti za protivnika, u kakvoj ćemo formi tada biti, a pitanje je i sa kakvim timom ćemo igrati na proljeće”, poručio je iskusni Radonjić, koji je od gubitničkog Lovćena napravio - pobjednika.

B.T.

Aleksandar Bogdanović: Snažna podrška klubu Prije nego što su prvotimci Lovćena istrčali na teren na prvi trening pozdravio ih je gradonačelnik prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović.

“Baš kako je to bilo tokom jeseni, i u narednom periodu pružaćemo snažnu podršku radu kluba, koju ste svojim izdanjima iz prve polusezone zaslužili. Uvjeren sam i da će kontinuitet vaših uspješnih nastupa, kako u prvenstvu tako i u

Kupu, biti očuvan i tokom proljeća i da ćemo, zajedničkim snagama, na kraju sezone uspjeti da izborimo plasman u međunarodna takmičenja. Želim da vam predstojeće pripreme proteknu uspješno i da one budu uvod u nove dobre rezultate našeg kluba”, rekao je Bogdanović, koji je podsjetio da će gradska uprava tekuće godine početi i gradnju stadiona na Obilića poljani.

FOTO: Dejan Lopičić

Aleksandar Leka Ivović je bio najefikasniji sa četiri gola

Veče majstora SvjetSka liga, 3. kolo

Tri od tri - vaterpolo reprezentacija Crne Gore savladala i Njemačku (13:10) u grupi C Svjetske lige i sigurno plovi ka egzotičnoj luci Dubai i završnom turniru Svjetske lige Kosta Bošković

P

Krenuli su naši momci pakleno, poveli 6:1, a onda šok i nevjerovatna, neočekivana, serija “pancera”, koji su na poluvrijeme otišli sa, za njih, zlatnih 6:6. Mučili su se naši i početkom trećeg

Crna Gora 13 Njemačka 10 IGALO - Bazen Instituta “Dr Simo Milošević”. Gledalaca: 400.

Sudije:Brosovski (Rumunija), Šekeli (Mađarska). Igrač više: Crna Gora 6-1 , Njemačka 5-2 . Peterci: Crna Gora 3 (3), Njemačka 1 (1). Rezultat po četvrtinama: 4:1, 2:3, 2:3, 5:3.

CRNA GORA: Radić, Dr. Brguljan 1, Sarić, Petrović, Da.Brguljan 2 (1), Radović 4 (1), Murišić 1, Kruzija, Ivović 4 (1), Mišić 1, Klikovac, Jokić, Lazović (osam odbrana).

NJEMAČKA: Kong (sedam odbrana), Bukovski 1, Glazer 1, Real 2, Prajs, Jungling, Nozer 3 (1), Šuler 2, Obšernikat, Eler, Šloterbek, Ejdner 1, Gek.

perioda, ali kada je najteže tu su stari majstori - Aleksandar Ivović i Draško Brguljan su sjajnim golovima probudili Crnu Goru iz januarskog sna.

Bili su Njemci i do kraja težak protivnik, ali nakon toga sve je bilo lakše... Ostaje da se pamti nova pobjeda “ajkula” i magično veče još jednog crnogorskog bisera.

●NikoliN debi iz sNova Nikola Murišić, talentovani centar Primorca živi magičnu sezonu, a nakon “bezbroj” golova u Jadranskoj ligi, sinoć je dosanjao i debi u kapici sa najdražim grbom. I to kakav - začinjen pobjedom i golom!

“Mislim da ne može bolje od ovog”, sijao je nakon meča Murišić. “Debitovati za reprezentaciju je san svakog sportiste, a ja sam debitovao pobjedom i još sam postigao posljednji gol na meču. Dao sam sve od sebe, a na nama mlađima je da to i radimo, da se nametnemo selektoru, a igranje sa igračima svjetske klase, koji su osvojili toliko medalja, za nas je samo još jedan veći podstrek”.

FOTO: Dejan Lopičić

rokišnjavao je bazen u Herceg Novom - nista novo za kultno oronulo vaterpolo mjesto kada krenu kiše. Crna Gora je novu godinu otvorila pobjedom - ništa novo kada su u pitanju naši vaterpolisti. Sinoć na ulasku u najljepsi evropski zaliv “ajkule” su sredile “pancere”: Crna Gora - Njemačka 13:10, u trećem kolu Svjetske lige. Ne, nije to bila perfektna partija momaka Ranka Perovića, bila je jedna od onih sa dva lica, ali na kraju najvažnija su tri nova boda i nastavak pravog puta ka egzotici i bogastvu Dubaija, ka završnom turniru Svjetske lige.

Prošla godina je bila naša, neka takva bude i 2014.

Herceg Novi je juče odisao crvenozlatnim nijansama - crnogorski vaterpolisti bili su glavne face u našem zalivu! Nakon što su simbolično sa trinaest golova ispratili Njemce sa bazena u Igalu, bilo je vrijeme da im se na svečanoj ceremoniji u Gradskoj kafani oda zahvalnost za sve što su uradili u trinaestoj godini novog milenijuma.

Tako su priznanja dobili svi igrači i

●Perović: MoraMo biti bolji u ovakviM utakMicaMa Nova pobjeda je upisana, ali našeg selektora Ranka Perovića i dalje brinu pojedine stvari u igri našeg tima.

“Ušli smo dobro u utakmicu, stvo-

stručni štab juniorske selekcije koja je na Malti postala šampion Evrope, kao i naši seniori - srebrni sa prvenstva starog kontinenta u Barseloni. Ovom prilikom za najperspektivnijeg mladog igrača Crne Gore proglašen je supertalenat Budve Bogdan Đurđić, dok je vaterpolista godine naš kapiten Nikola Janović.

Priznanje za afirmaciju vaterporili razliku, ali smo onda stali i dozvolili protivniku da se vrati u meč, a onda smo ponovo počeli da igramo - to su stvari koje nam se dešavaju uvijek i moramo ih ispravljati”, jasan je crnogorski selektor. “Jednostavno moramo biti bolji u ovakvim utakmicama, bez obzira što smo kvali-

la u našoj domovini dobila je legenda crnogorskog novinarstva Milorad Đurković, kao i Ivica Županović. Na početku svečanosti “Veče crnogorskog vaterpola” prisutnima se obratio predsjednik našeg Saveza Srđan Kovačević, koji je podsjetio da na uspjehe crnogorskog vaterpola u 2013. i izrazio želju da nova godina bude još uspješnija. tetniji, plašim se da ćemo negdje platiti opuštanje”.

I Njemačka je arhivirana na put ka Dubaiju - sada slijede prava iskušenja i tri gostovanja do kraja grupne faze. Ukoliko “ajkule” budu na svom nivou završni turnir im ne može izmaći!

SRIJEDA, 15.1.2014. bRoJ 738 GoDINA III

33 žENA HALJINE RUSKE ŠPIJUNKE

Smrtonosno oružje za žene Bivša ruska špijunka Ana Čepmen, koja od povratka u Moskvu gaji imidž seks bombe, lansirala je sopstvenu modnu liniju koja bi trebalo da se nađe u prodaji širom Rusije.

Odjeća koju je dizajnirala ova 31-godišnjakinja opisana je na njenom vebsajtu kao “smrtonosno oružje za žene”.

Kolekcija kontroverzne Ruskinje, koja se uglavnom sastoji od haljina inspirisanih motivima iz ruskih bajki i floklora, biće dostupna na tržištu od februara.

Upućeni kažu da su dizajn i cijene odjevnih predmeta “dostupni

svim Ruskinjama”.

Ana Čepmen je u trenutku kad je razotkrivena, iz SAD deportovana u Rusiju i otad je tamo postala slavna ličnost. Čak je imala i svoj TV šou “Tajne svijeta”, a nedavno je putem Tvitera zaprosila trenutno najpoznatijeg svjetskog “zviždača”, Edvarda Snoudena, predloživši mu da NSA čuva njihovu buduću djecu.

Ovo nije prvi put da se Ana našla u svijetu mode. Već je šetala modnom pistom, ali se i slikala za naslovnicu ruskog izdanja časopisa “Maksim”.

(Tanjug)

ISTRAžIVANJE

Joga ublažava bol kod artritisa

INDIKATORI

Mapa zdravlja na vašem licu

P

rema shvatanju kineske medicine, koža je najviše povezana sa plućima i debelim crijevom. Međutim, različite djelove lica možete “čitati” kao mapu zdravlja.

Čelo Područje čela predstavlja sistem za varenje. Akne na čelu označavaju probleme s varenjem ili lošom eliminacijom toksina iz tijela. Pokušajte da se primjerenije hranite i jednom mjesečno očistite tijelo od nakupljenih toksina. Sajvetuje se detoksikacijska dijeta voćem, povrćem i čajevima, koja se najčešće sprovodi od 36 sati do maksimalno tri dana tokom kojih su zabranjeni kofeinski napici. Ako i uprkos tome ne možete da se riješite osipa ili bubuljica, ispitajte toleranciju na namirnice koje često konzumirate.

Ako imate problema s crvenom i/ ili suvom kožom čela, to je pokazatelj dehidratacije pa pijte više vode i čajeva.

Područje između obrva Korijen nosa i dio između obrva je zona jetre. Crvene mrlje, bubuljice ili oštre borice na tom dijelu lica ukazuju na otežanu detoksikaciju jetre. Pomozite tijelu da se očisti smanjenim unosom masne i pržene hrane, mliječnih proizvoda i alkohola. Kako jetra simboliše bes i frustraciju i potiskivanje ljutnje, razmislite o potisnutim emocijama. U tom slučaju može pomoći akupunktura ušiju, gdje se stimulišu specifične tačke za oslobađanje stresa.

Nos Vrh nosa odgovara plućima, a korijen nosa ukazuje na probleme sa želucem. Najčešći su problem mitiseri, koji ukazuju na loše varenje, a ponekad i na nizak nivo hlorovodične kisjeline, koja je sastavni dio želudačanog soka. Tu dijagnozu ćete najlakše provjeriti kod gastroenterologa, a svakako je potrebno i da

promijenite navike u ishrani. Ako je nos veoma crven ili su izraženi kapilari, to je znak prevelikog unosa tečnosti koja grije organizam pa smanjite broj šoljica kafe, čaja ili alkohola.

Obrazi Predstavljaju disajni i kardiovaskularni sistem. Bubuljice na obrazima su često rezultat ishrane koja obiluje masnoćama. Blijedi obrazi mogu biti znak niskog nivoa gvožđa, a pretjerano crveni obrazi ukazuju na lošu cirkulaciju i preveliki unos začinjene hrane, alkohola, kafe i njihovo otežano uklanjanje iz organizma. Najvažnije je promijeniti ishranu, povremeno očistiti organizam detoksikacijskom dijetom ili homeopatskim preparatima, a za poboljšanje cirkulacije i disajnog sistema pomoći će pilates ili joga.

Područje oko očiju Područje oko očiju predstavlja bubrege. Tamni i/ili vrećasti podočnjaci najčešće su naslijedni, a mogu da upute i na zadržavanje tečnosti u cijelom tijelu. Plavi ili svijetli podočnjaci ukazuju na umor i iscrpljenost. Crni se povezuju sa slabokrvnošću, a žuta boja podočnjaka ukazuje na probleme sa jetrom i žučnom kesom, što može biti posljedica ishrane, ali i neizražene ljutnje i razočaranja. Za pojavu sitnih mrlja ili pegica ispod očiju odgovoran je brz tempo života i preopterećenost. Vrijeme je da uspostavite uravnotežen životni ritam. Neće škoditi ni da povremeno odradite kuru uvinim ili čajem od brusnice jer pospješuju rad bubrega. Da biste ublažili navedene poteškoće, potrebno je da po-

mognete bubrezima. Pijte više vode i biljnih čajeva, a smanjite unos soli, alkohola i kofeina.

Usne Jasno, usta predstavljaju funkciju sistema za varenje. Bijele ili vrlo blijede usne mogu ukazivati na nizak nivo gvožđa i slabu cirkulaciju.

Suva koža ili bore na usnama govore o nedovoljnom unosu vode. Ranice u uglovima usana znakovi su niskog nivoa vitamina B ili gvožđa.

Crvenilo, toplina ili krvarenje desni znak su povišene kisjeline u želucu ili upućuju na ishranu sa visokim udjelom životinjskih masti i jednostavnih šećera.

Brada Ovo područje ukazuje na promjene u radu bubrega i sistema za varenje. Crvenilo na bradi može biti znak ishrane s visokim udjelom prerađene hrane, šećera i masti. A može ukazivati i na neuravnotežen rad bubrega, što se javlja kod veoma teškog rada ili stresa. Konzumirajte namirnice bogate magnezijumom ili dodatke prehrani obogaćene magnezijumom jer sprječavaju kalcifikacije u bubrezima i bešici i deluju detoksikacijski. Fizička aktivnost, kao i vježbe opuštanja takođe su dobrodošle.

Vilica Na ovom području lica ogledaju se hormonske promjene. Iako se ovde hormoni najčešće pojavljuju u predmenstrualnom periodu, ako vas muče češće nego jednom mjesečno, savjetuju se hormonske analize krvi, a po potrebi i homeopatsko liječenje. Sitne bubuljice vodenastog sadržaja mogu da ukažu na problem sa limfom, što može biti posljedica unosa nekih ljekova, djelovanja toksina iz okoline ili pretjeranog unosa namirnica bogatih rafinisanim šećerom. Pomoć potražite u detoksikacijskoj dijeti voćem i povrćem.

Vježbanje joge pomaže oboljelima od artritisa, potvrdili su naučnici američkog Univerziteta Sinsinati koji su analizirali studije na tu temu u periodu od 2010. do 2013. godine.

Naime, istezanje ublažava bolove u zglobovima kod osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, piše “Dejli Mejl”.

Joga smanjuje jutarnju ukočenost, poboljšava fizičku pokretljivost i smanjuje osjećaj depresije koji najčešće prati tu bolest. Ona razgibava zglobove, jača muskulaturu i ubrzava cirkulaciju zbog čega se zglobovi bolje “podmazuju”, pa se smanjuje i bol, potvrdilo je istraživanje na ispitanicima koji su vježbali od jedne do 16 sedmica.

“Vježbe istezanja smanjuju stres, jedan od faktora koji do-

datno pogoršava artritis”, ukazali su stručnjaci.

Studije su, takođe, pokazale da oboleli već poslije nekoliko sati vježbanja osjećaju olakšanje, i fizičke i psihičke prirode i zato se joga smatra kao obećavajući tretman.

HALJINE

Crveno, volim te

Već smo često čuli da je crvena boja strasti i, svakako, preporučujemo da u ormaru obavezno imate haljinu te boje.

Ne samo da ćete na sastanku izgledati savršeno, već ćete utica-

ti na to da vas vaša jača polovina smatra kraljicom.

Mnoga istraživanja su pokazala da da je muškarac spreman potrošiti mnogo više novca kad je u društvu žene koja je u crvenom.

34 ŽENA

srijeda, 15. 1. 2014.

Zimske šetnje i putovanja sa bebom

Kada smijem bebu da iznesem u zimsku šetnju?

Do navršenih šest nedjelja života, beba smije da se iznosi napolje samo ako je temperatura preko 15 stepeni i ako je lijep, stabilan dan, bez vjetra. Poslije šeste nedjelje, kada sazri moždani centar za termoregulaciju, može da se iznosi i na temperaturu oko nula stepeni, pod uslovom da se adekvatno obuče i da nema vjetra.

Prvom izlasku treba da prethodi kratak boravak pored otvorenog prozora ili na terasi. Zimi bebu treba šetati u najtoplijem dijelu dana, od 12 do 13 časova. Napolje se izlazi prvo na deset minuta, pa se taj period svakog (lijepog) dana postepeno povećava za po deset minuta, ali ne više od dva sata dnevno. Pritom treba gledati aktuelne vremenske uslove, a ne kalendar. Ipak, zimi se sa bebom ne valja mnogo udaljavati od kuće. Ako plače, možda joj je hladno. Uzmite je u naručje, ispod kaputa, kako biste je zagrijali svojim tijelom, pa požurite kući.

Kako da znam da li je bebi hladno?

Posmatrajte joj boju kože i opipajte šake i stopala. Ako je blijeda i ima hladne i modre “krajeve” ekstremiteta - treba je utopliti, a u slučaju da je mokra, obavezno je presvući. Topli napitak će biti od koristi (mamino mlijeko ili čaj). Ne treba čekati da dijete zapadne u stanje pothlađenosti, jer to može da bude opasno po život.

Da li je bolje da šetam bebu u kengur nosiljci, da bi joj bilo toplije zbog bliskog kontakta sa mojim telom?

Sa aspekta grijanja, to bi bilo dobro, ali prije navršenih pet i po-šest mjeseci je suviše rano.

Za malu bebu je sling marama, u kojoj zauzima kosi položaj, bolje rješenje.

(Yumama)

Savjeti

Pripremite kožu za skijanje i hladnoću

I

ako zima još nije donijela bijele pahulje, te ljubitelji zimskih sportova sa čežnjom iščekuju vremensku prognozu koja najavljuje padavine kako biše isplanirali boravak u nekom od zimskih centara, mi vam donosimo savjete na koji način da pripremite kožu na udare hladnoće, vjetra i naglih promjena temperature.

Prije odlaska na skijanje preporučuje se da pripremite kožu za hladnije zimske uslove. Koža je tada na udaru hladnoće, suvog vazduha u zatvorenim prostorima, naglih promjena temperature, vjetra i snijega što može rezultirati ispucalim usnama, suvim i crvenim rukama, zategnutom kožom lica, pojačanom suvoćom i svrabežom.

Naravno da koža ima svoje mehanizme putem kojih se bori sa takvim situacijama jer u svom površinskom sloju ima hidrolipidni dvosloj koji spriječava gubitak vode. Kada dođe do oštećenja tog hidrolipidnog sloja dolazi do gubitka vlage iz kože i nastaje perutanje, svrbež i crvenilo. Tome u negativnom smislu mogu dodatno djelovati agresivna i neodgovarajuća kozmetika, neadekvatna sred-

tankim iglicama unose vitamini, aminokiseline, koenzimi, nukleinske kiseline, minerali, antioksidansi i hijaluronska kisjelina (takozvani mezoterapijski kokteli). Djelovanje se postiže na dva načina: farmakološkim djelovanjem preparata i fizičkom stimulacijom kože mikro iglama. Kontraindikacije su maligne bolesti hematopoetskog sistema (limfomi, trombocitopenije), bolesti jetre i bubrega.

Mezoterapija se može uraditi i s medicinskim rolerima, a to su valjci koji na površini imaju mikro iglice. S njima se koža izrola – izbode tako da se na centimetar kvadratni dobije i do 1.000 uboda. Nakon toga se nanose mezoterapijski kokteli koji sadrže aminokiseline, vitamine i hijaluronsku kiselinu. Time se podstiče stvaranje novog kolagena u koži i stvaranje novih krvnih žila u srednjem sloju kože (neokolageneza i neoangiogeneza).

Ovi posebni tretmani vrlo su dragocjeni za kožu nakon koja će zablistati i pokazati se u novom sjaju.

govor tijela

oDNoSi

Sedam grešaka nakon raskida Povratak bivšem Osoba koja vam ranije nije odgovarala, neće vam odgovarati ni sada. Žene se često vraćaju na “poznati teren”, jer nakon raskida ne žele da budu same, čak iako znaju da to nije dobro za njih.

Miješate “provod” sa “lošim ponašanjem” Nakon što ste proveli godine u vezi, sada je vrijeme za provod. Želite da vidite svijet, da izlazite, da učestvujete u aktivnostima za koje nijeste imali vremena dok ste bili u vezi. Ali, to nije trenutak da izgubite svoj moralni kompas i da uradite nešto zbog čega ćete se kajati.

Povređujete druge jer ste i sami bili povrijeđeni Žene često nakon raskida, posebno ako su one bile te koje su povrijeđene i ostavljene, postaju

stva za kupanje ili tuširanje.

Svakako da koži moramo pomoći i pripremiti je za skijanje, a ta pomoć može biti u pravilnoj njezi, pravilnoj upotrebi dermokozmetičkih proizvoda koja sadrže esencijalne masne kisjeline, ureju, ceramide, hijaluronsku kisjelinu i druge aktivne sastojke koji na kožu djeluju dubinski. Poželjno je uzimati i nekoliko mjeseci prije odlaska vitaminske preparate i minerale kako bi koži pomogli i iznutra.

Postoji i niz tretmana koji se sprovode u dermatovenerološkim ordinacijama, a za koje su zimski mjeseci izvrsni i služe kao priprema za skijanje.Od tih tretmana najzastupljeniji su pilinzi s glikolnom kisjelinom i mezoterapija.

Piling s glikolnom kisjelinom podstiče obnavljanje i regene-

raciju kože, dehidriranoj (isušenoj) koži vraća vlažnost i vitalnost, uklanja sitne, površinske bore, izbjeljuje pigmentacijske mrlje i ožiljke od akni, kod masne i nečiste kože čisti i smanjuje proširene pore, te dovodi do opšteg poboljšanja tena.

Sama glikolna kisjelina je nastala iz šećerne trske i dovodi do ljuštenja površinskog sloja koža, pojačane hidratacije kože i stimuliše sintezu kolagena i elastina čime se smanjuju prisutne bore i koža ima ljepši i pomlađeni izgled.

Nakon tih intenzivnih tretmana potrebno je sprovoditi tretmane održavanja kod kuće preparatima za kućnu upotrebu. Nakon obavljenog pilinga potrebno je nanositi na lice kreme s visokim zaštitnim faktorom.

Nekoliko mjeseci prije odlaska na skijanje preporučuje se, naravno ukoliko ste u mogućnosti, da kod svog dermatologa uradite tretman mezoterapije. Mezoterapija se radi u ponavljanim tretmanima tokom kojih se u kožu (njen srednji sloj ili mezoderm)

ogorčene na “cio muški rod”, te u namjeri da više nikada ne iskuse tako nešto počnu da povrjeđuju druge.

Gubitak posla Bol nakon raskida može da bude veoma iscrpljujući, ali gubitak posla samo će to da pogorša. Ako ste zaista uzrujani, uzmite bolovanje ili godišnji odmor. Ukoliko to nije moguće, saberite se i obavite sve svoje obaveze. Možda će vam biti teško, ali bez posla će vam biti još gore.

Finansijski problemi Problemi novčane prirode mogu da budu posljedica ako ste napravili prethodnu grešku, ili ako ste ljubavnu bol odlučili da zamijenite šopingom. Koliko god da ste rastreseni zbog raskida, finansijska situacija uvijek treba da vam bude na umu.

Life Content

Kako prepoznati lažljivce Nije tajna kako velik dio nas ponekad govori neistinu. To mogu biti male laži, a isto tako mogu biti laži koje bi nekoga mogle i povrijediti.

Međutim čak i one “bezazlene” mogu uništiti vezu i povjerenje. Ljudi se razlikuju po sposobnosti prepoznavanja laži, a mnogi nisu u stanju prepoznati laž.

Posebno je interesantno da, što su ljudi bliskiji, njihova sposobnost da detektuju laž se smanjuje. Žene su, pritom, sklonije tome da povjeruju u laž partnera nego što su to muškarci.

Brojni su pokreti i mimike koji otkrivaju naše stvarne osjećaje. Ponekad je dovoljno samo malo obratiti pažnju na neke signale koje nam šalje tijelo osobe s kojom razgovaramo, jer podsvjest djeluje automatski i nezavisno od izgovorene laži pa će govor tijela odati laž.

Ruka preko usta ili u blizini usana je čest signal kada neko ne govori istinu, jer podsvjest odaje grižnju savjesti osobe koja ne govori istinu. Takođe, nervozno lickanje

usana znak je da osoba nije sigurna u svoje riječi i da ne govori istinu.

Izbjegavanje pogleda je klasičan znak da je osobi nelagodna tema o kojoj se govori ili da ne govori istinu. Crvenjenje u licu ili ušiju je pokazatelj da se osoba ne osjeća ugodno. Uzrok toga može biti i društvo u kojem se nalazi, ili tema razgovora, ali isto tako i nelagoda zbog laganja. Što se tiče glasa, kada ljudi la-

žu, on poprima snižen ton. Ljudi se nesvjesno stišaju takođe iz razloga što im je neugodno i imaju grižu savjesti.

Naučnici su otkrili kako laganje može izazvati napetost u vratu, pa ako osoba proteže vrat, dira okovratnik ili masira vrat, znaci su da u tom trenutku ne govori istinu. Potvrdno klimanje glavom dok osoba govori “ne” ili obrnuto. (zanosna)

ŽENA 35

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

SAVJETUJEMO

Kako se probuditi bez kafe

N

JE

ZA DO K

ra kafu nego seks, vjerovali ili ne.

No, probuditi se možemo jednako uspješno i bez kofeina.

Za početak, nakon što vam alarm prekine san, nemojte ga udariti i okrenuti se na drugu stranu, nego ustanite i pronađite barem malo prirodnog svijetla, kakvo god ono bilo. Što će dani biti duži, to će biti lakše, a dokazano je da osobe koje su rano ujutru izložene jakom dnevnom svijetlu cijeli dan imaju povećanu aktivnost u dijelovima mozga odgovornim za kognitivne funkcije, pa je sasvim sigurno da će dan proteći sjajno.

Kad vam popodne glava klone i trudite se svim silama da držite oči otvorene, obično automatski izmasirate sljepoočnice ne bi li se trgnuli. Istu stvar napravite i ujutro, i to onako kako preporučuju naučnici sa Univerziteta Mičigen - trljajte vrh glave, tačku između palca i kažiprtsa, ispod koljena, jastučić stopala i korijen vrata. Odmah ćete se probuditi i osjetiti kako vam energija struji tijelom.

Umivanje je jedna od ključnih stvari za uspješno buđenje. Umijte se hladnom vodom, a možete poslušati i savjet dr. Oza - rukavicu za tuširanje namočite u ledenu vodu i da minuta trljajte udove i stopala. Tako ćete podstaći cirkulaciju i bićete budni u trenu.

Ako je ikako moguće, jutro započnite šetnjom do posla. Na taj ćete način takođe ubrzati cirkulaciju i pokrenuti proizvodnju endorfina što je djelotvornije i od jutarnjeg espressa.

I dr. Oz ima savjet - čučnjevi na način da vam grudi dodirnu koljena.

Za kraj, gorivo. Ubrzajte metabolizam doručkom bogatim proteinima, zaboravite na bijelo brašno koje će vam dati kratkotrajni udar energije i onda vas izduvati, uz to dobro bi došlo i dosta vlakana da vas zasite, pa se možete odlučiti i za jabuke.

Eto, to je to, a kad dođete na posao, onda popijte prvu kafu. Biće još bolja i ukusnija. (metro portal)

MOŽE I KOD KUĆE

TO RA

P I TA

Iako je kafa prva stvar na koju pomislimo kad se ujutro probudimo, evo nekoliko recepata kako se ujutro dovesti u red bez kafe. Zima je definitivno najpospanije doba godine, jer kad se budimo još je mrak, dan je kratak, a sunca baš i nema. Dobro, ova zima je malo drugačija, no još uvijek ima vremena da osjetimo sve njene čari i nezgode.

Većini ljudi je kafa prva stvar na koju pomisle nakon buđenja, i to u toj mjeri da je jedno istraživanje na sedam hiljada ljudi pokazalo da velika većina ljudi ujutro radije bi-

Superglatke noge

ISTRAŽIVANJA

Menopauza uzrokuje slabije pamćenje

Američki naučnici su sproveli istraživanje koje otkriva da menopauza ima značajan uticaj na pamćenje, naročito ako žena pati od valunga, odnosno iznenadnih naleta vrućine.

Istraživanje, koje je objavljeno u časopisu ‘Menopause’, pokazuje da postoji direktna povezanost između intenzivnih valunga i problema s pamćenjem.

U istraživanju je učestvovalo 68 žena u dobi od 44 do 62 godine. One su ispunjavale anketu koja je sadržavala pitanja o simptomima menopauze, raspoloženju i pamćenju.

Svaka žena je tokom jedne sedmice doživljavala najmanje 35 valunga. Žene koje su valunge doživljavale češće imale su većih problema s pamćenjem.

Rezultati istraživanja su takođe pokazali da što su valunzi in-

tenzivniji, to je oslabljeno pamćenje bilo duže prisutno. Simptomi menopauze i oslabljeno pamćenje su bili najizraženiji tokom prve godine menopauze.

Prethodna istraživanja su pokazala da žene, koje su gojazne, puše ili prekomjerno konzumiraju alkohol imaju veći rizik od nastanka neugodnih i izraženijih simptoma menopauze.

Najčešći simptomi menopauze su glavobolja, suvoća kože, slabljenje kose i noktiju, kao i problemi s pamćenjem, koncentracijom, depresija i umor.

Ovi simptomi ne moraju nužno biti prisutni kod svake žene.

Naučnici ističu da sve zavisi od toga koliko su osjetljive na promjene nivoa estrogena i progesterona u tijelu. (centar zdravlja)

PUT KA DEPRESIJI

Žene izloženije stresu Poštovani, Imam problem sa opadanjem kose. Konstantno mi opada, stanjila se i sada ni približno ne izgleda kao ranije. Porodila sam se prije 20 mjeseci, dojila sam do prije pet mjeseci, od prije godinu dana imam ugrađenu spiralu “Mirena”. Ne farbam kosu i nijesam pod stresom. Kontrolisala sam krvnu sliku, eritrociti i hemoglobin su u referentnim vrijednostima. Da li je moguć uzrok opadanja hormonska spirala, iako nemam druge tegobe?

Poštovana, Opadanje kose nakon porođaja je uobičajeno, traje jednu do dvije godine.

Hormonski atak na organizam (kakva je Mirena spirala), može da dovede do pojačanog opadanja kose, što naravno nije slučaj kod svake korisnice spirale.

Predlažem da pregledate zube, jer proces na korijenu zuba, tzv. granulom može biti uzrok opadanju kose. Takođe i svaki fokus (hronični upalni proces), ma gdje se nalazio, može biti uzrok opadanja kose, te stoga predlažem da uradite i ultrazvučni pregled stomaka i urinokulturu. Svakom čovjeku, svake treće do četvrte godine opada kosa. Ta su zbivanja najizraženija tokom jesenjih i zimskih mjeseci.

(Lepota i zdravlje) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Žene danas imaju dva puta veću šansu da obole od depresije, nego što je to bio slučaj prije četrdeset godina, tvrde istraživači.

One pokušavaju da postignu dobre rezultate i na poslu i kod kuće, pa u jednom trenutku postanu preopterećene. Istraživači koji su proučavali mentalne zdravstvene probleme širom Evrope, kažu da je broj depresivnih žena dupliran od 1970.

U najvećem riziku su dame stare između 16 i 42 godine, naročito kada planiraju da imaju dijete. Ta starosna grupa ima između 10 i 13,4 odsto veću šansu

da dobije depresiju, što je dva puta više od njihovih vršnjaka.

Od ‘80-tih do ‘90’-tih godina broj depresivnih žena bio je gotovo konstantan. Međutim, savremene potrebe i način života uzimaju danak. Žena danas mora biti i majka i domaćica i supruga i zaposlena, a to stvara nevjerovatan pritisak.

Iako je naglasak u ovom istraživanju bio na ženama, neki stručnjaci smatraju da ni muškarci nisu ništa manje podložni depresiji. Razlika je u tome što oni izbjegavaju da razgovaraju o tome i često nikada ne dobiju dijagnozu od ljekara.

IMAJTE NA UMU

Zimi se oči više suše Bez obzira na to o kojem se godišnjem dobu radilo, važno je znati da njega vlastitog tijela nikada ne smije prestati. Tako noge nećete njegovati samo ljeti, nego i tokom cijele godine.

Kako biste imali superglatke noge, ne morate odlaziti kod kozmetičara. Uz nekoliko kratkih savjeta, možete sebi svaki put priuštiti tretman kod kuće.

Ako se u bilo kojem trenutku ne osjećate dobro, zbog toga što mislite kako ste nepoželjni ili zato što su oni dani u mjesecu, počastite se vrhunskim tretmanom uz koji će vaše noge izgledati tako zanosno i seksi.

Danas postoji toliko domaćih krema i maski koje možete napraviti kod kuće uz nekoliko namirnica koje uvijek imate u svom domaćinstvu. Šamponi, regeneratori, maske za kosu, maske za njegu kože itd… Osim njih možete napraviti smjesu za glatke i super noge.

Prije nego što krenete sa pripre-

mom čudotvorne smjese provjerite imate li sve potrebno. Maslinovo ulje, sok od limuna i žilet. Uzmite veću staklenu posudu i u nju stavite jednu manju kašiku soka od limuna, manju šoljicu maslinovog ulja i šoljicu šećera (bijeli ili smeđi).

Sve sastojke pomiješajte u zdjelici i pričekajte da smjesa malo odstoji. U međuvremenu obrijte noge i zatim ih namažite ovom smjesom. Ona će pomoći ukloniti sve mrtve ćelije s kože. Isperite smjesu s nogu i ponovno se obrijte.

Koristite jednokratne žilete ili ako već posjedujete one za višestruko korišćenje povremeno ih je potrebno sterilizovati alkoholom.

Pokreti brijanja neka budu nježni i spori.

Noge opet izmasirajte smjesom od limuna i maslinovog ulja, te ih opet isperite. Kako biste bili sigurni da ste sve uklonili, slobodno isperite noge kombinacijom sapuna i tople vode. Na kraju ne zaboravite staviti željeni losion. (zanosna)

Verovatno ste primijetili da se oči zimi više suše, ali da li znate zašto se to događa? U vazduhu ima manje vlage nego tokom ljetnjih mjeseci. Razlog je i prevelika razlika između spoljne temperature i one u zatvorenim prostorijama.

Američki oftalmolog dr Suzan Resnik kaže da najviše problema imaju osobe koje nose kontaktna sočiva, pa bi trebalo da kod kuće koriste ovlaživače vazduha. Ali, nisu samo zimski uslovi krivci za suvoću očiju. Postoje i drugi faktori, vodootporna maskara i ajlajner mogu da izazovu probleme. Ajlajner je opasan posebno ako se nanosi na unutrašnju liniju kapka, jer se tamo nalaze žlijezde koje mogu da se zapuše. Doktorka Resnik upozorava i da vodootporna šminka na bazi ulja ostavljaju tragove koji zapušavaju pore i štete očima.

Ona savjetuje i da što manje

gledamo u računar, jer oni koji predugo sjede ispred ekrana trepću dva puta manje zbog čega se oči ne podmazuju dovoljno. Preporučuje da svakih 30 minuta skrenete pogled sa kompjutera i oko dva minuta gledate u daljinu. Ukoliko imate problem sa suvim očima, može da vam pomogne i promjena načina ishrane. Izbjegavajte alkohol i kofein, unosite više namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama poput lososa, semenki lana, oraha... (b92)

36 ŽENA

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

NEPONOVLJIV UKUS

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Milk kocke

SASTOJCI:

1 kg plavog patli džana 200 g krem sira 200 g šunke 2 dl pavlake 20 g susama 3 kašike ulja 1 kašika majon eza so

Šnicle sa sirom SASTOJCI:

500 g crnog luka 4 svinjske šnic le biber, so 3 kašike ulja 300 ml pavlake 250 ml suvog bi jelog vina kašičica soli sa bijelim lukom 200 g ementale ra 2 kašike supe

Rolnice s povrćem Patlidžan operite i isjecite na tanke kriške, posolite i ostavite da odstoji oko pola sata. Nakon toga kratko propržite na vrelom ulju. Izvadite na papirni ubrus da se ocijedi od viška ulja i sačekajte da se ohladi. Propržite susam.

Dodajte krem sir, pavlaku i isjeckanu šunku. Ohlađen patlidžan nafilujte pripremljenim namazom, uvijte u rolnice i dekorišite majonezom.

Desert

Oljuštiti crni luk i isjeći ga na tanke kolutove. Šnicle oprati, obrisati i posuti biberom. U jednoj posudi zagrijati ulje i propržiti svaku stranu mesa oko pet minuta. Izvaditi, posoliti i staviti u pleh za pečenje. Kolutove crnog luka propržiti u masnoći od prženja mesa, dok ne dobije zlatnožutu boju. Zagrijati rernu na 200 stepeni. Izmiješati pavlaku, vino, supu i so sa bijelim lukom. Obložiti šnicle kolutovima crnog luka, posoliti, pobiberiti. Odozgo preliti pavlakom. Skinuti koru sa sira, sitno narendati i posuti šnicle. Peći u zagrijanoj rerni 20 minuta na sredini rerne. Servirati šnicle na zagrijanim tanjirima. Uz to možete servirati pire od krompira ili miješanu salatu i garnirati kockicama zelene i crvene paprike i peršuna.

Jaja umutite sa šećerom. Brašno, prašak za pecivo i kakao pomiješajte, dodajte umućenim jajima.

Sve lagano promiješajte, dodajte vodu i sjedinite masu. Razlijte u veći pleh postavljen pek papirom i pecite 20 minuta na 180 stepeni.

Za fil od mlijeka odvojte 150 ml i pomiješajte s gustinom i šećerom.

U preostalo mlijeko dodajte bijelu čokoladu i stavite da provri. U provrelo mlijeko dodajte gustin i kuvajte dok ne dobije potrebnu gustinu. Kad se ohladi, dodajte margarin umućen sa šećerom u prahu.

Za toping čokoladu, šećer, mlijeko i margarin kuvajte sve dok se sastojci ne sjedine. Krem ohladite, tako da bude kao omekšali margarin. Kolač filujte na sljedeći način: Koru premažite bijelim filom, zatim topingom, odozgo stavite drugu koru i ponovite postupak.

SASTOJCI:

6 jaja 6 kašike šećera 6 kašike brašna kesica praška za pecivo 4 kašike kakaa 6 kašike tople vo de Fil: 1 l mlijeka 100 g gustina 4 kašike šećera 100 g bijele čoko lade 250 g margarin a 150 g šećera u pr ahu

Slani zalogaji

Slanim zalogajima malo ko može da odoli. Napravite nešto neponovljivo.

ROLAT OD SPANAĆA POTREBNO JE: 4 žumanca 180 g pavlake 150 g brašna 400 g spanaća 4 bjelanca 1 kašičica soli 1 prašak za pecivo.

ZA FIL: 450 g feta sira 500 g krem sira 300 g šampinjona 200 g praške šunke PRIPREMA: Skuvajte spanać, pa ga ostavite na cjediljki da se dobro iscijedi. Kasnije ga iscijedite još i rukama da bi se voda potpuno ocijedila. Jednu kašiku spanaća odvojite sa strane za dekoraciju. Umutite mikserom pavlaku, žumanca i spanać.

U drugoj posudi napravite šlag od bjelanaca. Izmiješajte brašno, prašak za pecivo i so, pa je naizmjenično dodajte smjesi od spanaća. Pleh obložite papirom za pečenje, pa sipajte smjesu za rolat. Pecite na 180 stepeni oko 20 minuta. Pečeni rolat prevrnite na vlažnu krpu, skinite papir za pečenje, pa urolajte i

ostavite da se ohladi. Šampinjone isječene na listiće ispržite u tiganju na malo ulja, pa ih procijedite.

Feta sir i krem sir sjedinite mikserom, pa od te smjese odvadite pet kašika za dekoraciju. Prašku šunku isjecite na komadiće. Odmotajte rolat pa filujte duž duže strane.

Namažite sirom tako da posljednja trećina rolata bude nafilovana u tanjem sloju, pa posuti šampinjonima i praškom šunkom. Uvijte rolat pritiskajući da se fil ujednačeno rasporedi. Od sira odvojenog za dekoraciju dvije kašike sjedinite sa kašikom skuvanog spanaća.

Rolat prvo premazati sirom, pa na vrh staviti sir pomiješan sa spanaćem. Ostaviti u frižideru najmanje sat vremena prije služenja.

PUŽIĆI SA ŠUNKOM I SIROM POTREBNO JE: 500 g lisnatog tijesta 200 g krem sira 300 g šunke PRIPREMA: Lisnato tijesto odmrznite i rastanjite. Premažite ga u tankom sloju krem sirom, preko poređajte šunku i uvijte u rolat. Isjecite na krugove oko centimetar debljine i stavite u podmazan pleh. Poprskajte sa malo ulja i pecite na 210 stepeni oko 20 minuta.

PREPORUKA

Probajte nova jela od mesa

ZA GURMANE

Najljuća papričica Iako su većini ljute papričice rijetko na jelovniku, postoje i oni kojima je ovo povrće sastavni dio svakodnevnog života. Ovakvi gurmani su uvijek u potrazi za još “jačom” i ljućom papričicom i za njih su konačno stigle dobre vijesti! Ed Kari, zaposlen u “PuckerButt Pepper Co.” u Južnoj Karolini postavio je svjetski rekord u uzgajanju najljuće papričice na svijetu – njegova papričica je “potukla” prethodni rekord

koji je iznosio čak 300.000 skolvila (jedinice kojom se određuje osjećaj ljutine). Svi zaljubljenici u nešto ljući ukus mogu kupiti ovu papričicu po cijeni od dvadeset dolara, ali stručnjaci preporučuju da prije konzumiranja ovog rekordera među papričicama pripremite veće zalihe mlijeka (za koje je poznato da ublažava osjećaj ljutine) i da budete u blizini hitne pomoći u slučaju komplikacija.

(Stvar ukusa)

Predlažemo da probate nešto novo − svinjski file, punjenu vješalicu i špikovanu teletinu.

FILE SA SUVIM ŠLJIVAMA I BADEMIMA POTREBNO JE: 700 g svinjskog filea 100 g suvih šljiva bez koštica 50 g blanširanog badema 5 g soli, 20 ml ulja ZA SOS OD ŠLJIVA: 15 g maslaca 4 kašike džema od šljiva 100 ml neutralne pavlake PRIPREMA: File uzduž isjecite na četiri trake, blago izlupajte i posolite. Pomiješajte suve šljive i bademe, rasporedite ih po mesu, urolajte, pričvrstite čačkalicama i ispržite na zagrijanom ulju. Pečeni file presijecite ukoso kao rolat i servirajte na tanjir. Za sos rastopite maslac u tiganju, dodajte džem od šljiva i neutralnu pavlaku. Kuvajte dok ne dobijete sos srednje gustine i njime prelijte meso.

PUNJENA VEŠALICA POTREBNO JE: 800 g svinjskog mesa bez kostiju 60 g kačkavalja 60 g šunke 150 g slanine 150 g brokolija

5 g soli PRIPREMA: Meso isjecite na četiri dijela i izlupajte tako da dobijete pravougaonik. Šunku, kačkavalj i slaninu isjecite na trake. Na meso složite šunku i kačkavalj, urolajte, pa tako rolovano zamotajte u slaninu. Vješalice ispržite u vrelom ulju, a brokoli posebno obarite i servirajte kao prilog. ŠPIKOVANA TELETINA POTREBNO JE: 700 g teletine od buta 80 g šargarepe 20 g bijelog luka

5 g soli 2 g mljevenog bibera 30 ml ulja 50 ml crnog vina 2 lovorova lista 50 g kukuruza šećerca 4 lista zelene salate PRIPREMA: Šargarepu i luk isjecite na štapiće i njima špikujte teletinu. Stavite u sač, začinite, dolijte vino, ulje i vodu i pecite dva i po sata na 250 stepeni.

Posebno skuvajte kukuruz šećerac.

Pečenu teletinu sijecite poprijeko i servirajte sa kukuruzom.

37

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

IZDAJE SE

P Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2.

Mjesto Drezga kod Rogama.

Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430 Prodajem novu kuću, 180m2, kod "Hemomonta" sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno.

Tel. 069/567-440 I

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela "Kostas", istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom.

Novogradnja. Privatna kuća.

Tel.067/355-709

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura.

Tel.067/666-966

Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno. Tel.067/563-811

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem namještenu kuću, 42m2, u Zagoriču kod Doma zdravlja. Internet, telefon, klima i parking. Cijena 180 eura.

Tel. 020/270-025

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva.

Tel.069/566-716

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole "Pavle Rovinski" ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada "Zetagradnje", plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257 Izdajem nov jednosoban nenamješten stan, na drugom spratu, u stambenoj zgradi iza Ljubovića. Tel.067/552-536 Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614 SOBE Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777 PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249299 Igalo, Poslovna zona, prodajem 4.200 m2 građevinskog zemljišta. Tel.067/383-319 Prodajem plac 600m2, Zagorič, uz cestu, Ulica 9. crnogorske, 1/1. Tel.067/860-381 VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ford mondeo 98.g, BD tablice, registrovan godinu, opremljen, očuvan, kao nov. Cijena 1.500 eura.

Tel.069/788-752 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

SRIJEDA, 15. 1. 2014.

MALI OGLASI

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708 USLUGE

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

XL AUDIT DOO -

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473367, 069/424-150, 069/747204 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 M o le r aj - g le t o v a nje - t a p e t i (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, radijatora, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, rasvete.

Tel.069/541-103 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 NASTAVA Privatno dajem časove engleskog i italijanskog jezika.

Stari aerodrom. Tel.069/247641 POSAO

Tel. 068 326 549

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

LIČNO

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Slobodan momak traži djevojku od 30 do 35 godina po mogućnosti iz Boke ili sa Grahova. Tel.067/379-756

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica Tel.067/351-111 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava.

Pozovite na 068/563-851 Valjak za peglanje uvezen iz Njemačke kratko korišćen, kao nov, 85cm, povoljno.

Tel.069/420-435 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno.

Tel.067/237-563

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax.

Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023, 067/342392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

srijeda, 15. 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi),

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 06:35 07:00 07:20 08:55 09:00 10:30 11:15 13:00 14:00 15:30 15:35 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 23:15 00:45

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Emisija za djecu-Mozgalica Tačno 9/r Serija: Ponor ljubavi/r Film: Polar ekspres/r Tačno 1 Serija: Sulejman Veličanstveni/r Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv Serija: Ponor ljubavi Serija: Odbačena Serija: Okrug Oranž Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman Veličanstveni Serija: Šešir profesora Koste Vujića Film: Fred Mraz Film: Sekač Exkluziv/r

PRVA Sulejman Veličanstveni 19.25

06.30 09.35 10.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.10 16.55 18.00 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve/r Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Serija: Žozefina Vijesti Serija: Sulejman Veličanstveni Serija: Office Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni Starni dok. program: Žene hrle papi Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red Vijesti

RTCG 1 Dnevnik 2, 19.30

06:50 07:00 10:30 11:00 11:50 12:00 14:00 14:45 15:00 15:50 16:00

City kid’s Dobro jutro X patrola Kursadžije/r City X faktor/r Serija: Sila/r City Serija: Simar City Serija: Nakuša 16:30 Film: Maratonci trče počasni krug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Bračni sudija 22:30 Ami g show 23:45 City 00:00 Film: Let iznad kukavičjeg gnijezda 02:30 Film: Živi pijesak

PINK Serija: Oluja 18.30

06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolaz/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Mezimica 14:00 Vijesti 14:40 Extra lifestyle 14:50 Serija: Larin izbor 15:35 Serija: Ruža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovačka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:45 Extra lifestyle 21:00 Euritmija 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Euritmija talk/r 00:40 Extra lifestyle

VIJESTI Serija: Larin izbor 14.50

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:15 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Italijanska kuhinja Divlja ljepota Film Večera kod Džaje/r Top Shop Italijanska kuhinja Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum Specijalna emisija: Isječci iz crnogorske istorije Film Forum 5 do 5/r Specijalna emisija/r

ATLAS 5 do 5, 16.55

TV PREPORUKA FRED MRAZ Prva 21.15

10.00 12.00 12.05 12.50 14.00

Fred je proživio čitav život u bratovoj velikoj sjenci. Fred je pokušavao, ali nije uspijevao da slijedi primjer koji je davao mlađi Nikolas koji je bio savršen. Svetac. I tako je Nikolas postao primjer davanja dok je Fred postao njegova potpuna suprotnost: prepreden, koji je ostao bez sreće i novca. Uprkos protivljenju gđe Mraz, Nikolas pristaje da pomogne svom bratu pod jednim uslovom: da dođe na Sjeverni pol i zasluži novac koji treba, radeći u Dedovoj radionici. Problem je što Fred nije baš materijal za vilenjaka, a kako je Božić sve bliže, Fred bi mogao ugroziti najsrećniji praznik godine.

15.30 16.00 17.30 17.50 19.30 20.00 21.40 22.30 23.15 00.15

Serija: Hejven/r Vijesti Serija: Univerzum Vaterpolo-SL: Crna Gora-Njemačka/r Rukomet(m)-PE: Norveška-Španija/r Putevi života/r Strani dok.program Studio - rukomet Rukomet(m)-PE: Crna Gora-Hrvatska Dnevnik 2 Košarka(ž)-KMRL: Budućnost-Crvena Zvezda Na obalama Mediterana Serija: Hejven Radni dan/r VOA – glas Amerike

RTCG 2 Budućnost - Crvena Zvezda 20.00

07:00 10:00 11:10 11:45 15:15 15:45 16:00 16:45 17:00 17:15 18:45 20:00 20:15 21:15 22:15 22:30 22:45

Uz jutarnju kafu – uživo Dogodilo se...

Svijeće i Svijećice Žestoko Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu Zabavni magazine Žestoko Zabava Ekstremno Svijet Sporta – premijerno Žestoko Ekstremno Gušteranje/r Svijet Sporta/r Zabava Smijeh kao Lijek

777 Smijeh kao Lijek 22.45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Lijek iz prirode 20.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Balkan ekspres (1989) 09:55 Vesti RTS 10:00 Trag 10:30 Zadnja kuća, Srbija 11:00 Vesti RTS 11:05 Izaberi uspeh 11:30 Trenutak za uživanje u luksuzu 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Evronet 12:35 Titef 14:05 Muzički program 15:05 Ovo je Srbija 15:55 Bela lađa 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:05 Poslednja šansa za Harvija 22:45 Vesti RTS 22:50 Mesto zločina: Njujork RTS 2 08:00 Sirene 08:25 Zanimanje dete 08:38 Plava ptica 09:05 Atenboro - 60 godina u divljini 10:00 E-TV 10:30 TV Mreža 11:00 Emisija iz kulture 11:30 Arhiv Srbije - 115 godina 12:00 Koncert So RTS 12:35 Hit libris 13:15 Trezor 14:15 Atenboro - 60 godina u divljini 15:07 Provetravanje 15:35 Reli: Dakar serija Argentina - Čile, pregled 16:05 Datum 16:10 Verski kalendar 16:20 Mira Adanja Polak i Vi 17:05

Doktor Živago 17:55 Rukomet - Evropsko prvenstvo 19:30 Dokumentarni program 20:00 U svetu 20:30 Beokult 21:00 Doktor Živago 21:50 Bordžije HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:15 Putovanja u daleke krajeve 11:00 Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala 13:20 Reporteri 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 Društvena mreža 16:00 Heartland 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uživo 18:20 Eko zona 18:50 Naši i vaši 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:04 Loto 7-39 20:10 Route 66 - Priča o pravoj Americi 21:00 Paralele 21:30 Pola ure kulture 22:00 Donator 22:50 Dnevnik 23:10 Sport HRT 2 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Dr. Oz 11:05 Uređujte nadahnuto 11:30 Uređujte nadahnuto 12:00 Hotel dvorac Orth 12:45 Lyndey Milan’s Taste of Australia 13:10 Praznici s Derekom

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 15:02 15:30 16:50 18:20 19:30 20:00 21:00 21:35

Svježi u dan Crtani filmovi Prolog /r.

Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Dzet set /r.

Dok. program Zoon politikon /r.

Dzet set Životinjske lakrdije/r.

Crtani film-Mumijevi PG Raport Info Istorijske paralele 23:00 Prolog 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Istorijske paralele 21.35

DANAS U GRADU 14:40 Glazba, glazba... 14:45 Degrassi: Novi naraštaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Izazovi 17:15 Uređujte nadahnuto 17:35 Kuhajmo zajedno 17:40 Emisija 17:55 Crna Gora - Hrvatska 19:30 Emisija 19:55 Cedevita - Lietuvos Rytas 21:50 Gradski kauboji HBO 09:30 Agenti sudbine 11:15 Filmovi i zvezde 11:40 Gužva u letnjikovcu13:10 Deveruše 15:15 Čudan život Timotija Grina 16:55 Rubi Sparks18:40 Opšte obrazovanje 20:05 Gvozdeni čovek 3 22:15 Pravi detektiv FOX LIFE 11:25 Sudije za stil 11:50 Sudije za stil 12:15 Poznati s paranormalnim iskustvima 13:05 Kako izgledam?

13:55 Sve što niste znali o ljubavi: Parovi 14:45 Džejmi Oliver: Autom kroz Ameriku 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u Klivlendu 17:00 Ludnica u Klivlendu 17:25 Kako je biti Erika 18:15 Uvod u anatomiju 19:05 Očajne domaćice 20:00 Bogobojažljive namiguše 20:55 Nova devojka 21:20 Nova devojka 21:50

Škola za parove 22:15 Škola za parove 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad FOX CRIME 11:00 Trinaesti apostol 11:57 Zločin 12:45 Slučajni partneri 13:40 Mornarički istražitelji 14:30 Nora Roberts: Noć nad močvarom 16:15 Pariski forenzičari 17:05 Pariski forenzičari 18:00 Pariski forenzičari 18:55 Pariski forenzičari 19:55 Tihi Svedok 20:55 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 21:50 Otac Braun 22:45 Bostonski advokati ARENA SPORT 09:00 Cedevita - Zadar 11:00 Atletico Madrid - Valencia 13:00 Roma - Genoa 15:00 Arsenal TV 17:00 Greatest Club Teams: Manchester United 17:30 Bordeaux - PSG 19:30 Espanyol - Alcorcón 21:30 Levante - Rayo Vallecano SPORT KLUB 12:30 Resovia - Roselare 14:15 NBA Live 14:30 Fudbal Mondijal Magazin 15:00 Top Tennis! 15:30 Novogodišnji miks 16:00 Catania - Siena 18:00 Milan - Spezia 20:00 Quini Wizard of goal 20:30 Novogodišnji miks 21:00 Real Madrid - Bayern 22:45 Novogodišnji miks 23:00 Max Bet Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh.

15:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na božićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00