ce 30 nt i
POKLON UZ
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me
NIMANBEGU ● 2
FORCA nezadovoljna koalicijom sa DPS
SVAKOG ČETVRTKA PONEDJELJAK, 6. 5. 2013. BROJ 532/ GODINA II
UPOZORENJE ČETIRI DRŽAVLJANINA CRNE GORE KOJI SE NALAZE NA BRODU “JONIAN SPIRIT” ZAROBLJENOM U LUCI BRINDIZI
● 11
Zapalićemo sebe i brod!
VELIKA
INTERVENCIJE ● 13
Turistička ponuda daleko od EU standarda Sirijac kome su Bijelo Polje i Crna Gora u srcu
od 10.aprila do 11.juna
10
SEZONA ● 3
ŽIVOT ● 14
Sastavite Maxijev kuvar iz 12 djelova i 190 strana korisnih recepata
Posebna jedinica čuva beranski mir ● Pomorci koji već devet mjeseci nijesu primili ni centa poslali ultimatum grčkoj kompaniji ‘‘Agoudimos’’ i lučkoj kapetaniji
● U Ministarstvu vanjskih poslova
i diplomatskim predstavništvima u Rimu i Atini kazali da su učinili sve što je bilo u njihovoj nadležnosti
EVROINTEGRACIJE ● 5
AMFILOHIJE ● 10
Molim se da Bog da dobro i onima na vlasti
Ruski rulet na putu za NATO
POSLODAVCI ● 9 Doktor Jahja Muohsen
NAGRADNI KUPON
KOLUMNA ● 8
Filip Milačić: Skriveno bogatstvo na jugu Evrope SERIJA A ● 32
Mirko i sadaddas asd Juve uzeli 29. titulu
S
asvim je izvjesno da je Crna Gora krenula ka NATO-u, ali i da na tom putu postoje brojne prepreke. Jedna od najvećih je želja Rusije da smanji broj država potencijalnih članica ovog saveza. Toga su svjesni i NATO saveznici koji, na drug o j
strani, žele da se naša zemlja što prije nađe pod njihovim okriljem. Koliko jedna mala država može da zainteresuje svjetske moćnike pokazuje i intenzivna prepiska američke ambasade u Podgorici sa Vašingtonom, povodom sve učestalijih interesovanja ruskih zvanič-
RAZMISLITE ● 34
Kako se pametno udati
nika o ulasku Crne Gore u NATO. Ove prepiske je objavio i Vikiliks. U šifrovanim telegramima, koje objavljuje Vikiliks, otvoreno se govori da je jedan od ciljeva SAD, zbog koga je neophodno da se Podgorica uvuče u NATO, “pariranje obnovljenom i sve većem prisustvu Rusije u regionu”.
Kazne povećavaju korupciju i gase preduzeća
2
Tema dana
PONEDJELJAK, 6. 5. 2013.
PROBLEMI ZA DPS
I Albanci raskidaju koaliciju?
EDITORIJAL
FORCA će uskoro saopštiti odluku da li ostaje u koaliciji ili ne
ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik
PROCJENA
A jel znate onaj kad je Amerikanac došao u Bosnu pa vidio Muja đe igra šah sa međedom? Dobro, možda ima neko ko ne zna. U svakom slučaju, Amer se oduševio i pitao Muja da li bi mu dozvolio da tako pametnog međeda povede u Ameriku. A Mujo mu na to odgovori. “A povedi mene luđače, ja sam taj koji vodi 5:4.” I to sam htio da vam kažem. Mora biti da su ljudi na Balkanu totalno neshvaćeni za ostatak svijeta. A i taj ostatak svijeta nam stalno nešto trkeljiše po zakonima, ustavima, ugovorima, svako malo evo ih, imaju oni nešto da nam kažu, da nas dobronamjerno upozore, da primjete, da procjene, da nas nešto savjetuju. Valjda su mnogo načitani, odakle znam… Tek, na ovom Balkanu, kao na poligonu za dovođenje stvari u red, ostatak svijeta se baš razbaškario. Jer, teže malo da bi ovdašnji narod sam mogao da razriješi tu i tamo neke nejasnoće. A ostatak svijeta, od toliko nadgledanja, našim komšijama je štošta završio i sredio. Mada, stalno pričaju kako oni uopšte nisu policajci. U Hrvatskoj, prije neku godinu, spakovaše premijera u zatvor. U Bosni, nedavno, platio ga predsjednik, ka’ ijedan do sad. A tek šta se događa braći Srbima… Nakon njihove priče sa ostatkom svijeta, oni sada priznaju i šta jeste i šta nije. Od nacionalističkih besjednika za enciklopedije govorništva postali su male mace demokratije. Pa, da vidiš kako se sada lijepo izvinjavaju, kako sada sve može. Još im je i jedan od najbogatijih iza rešetaka, zavrnula se tamo slavina samo tako. A nama? Nama ništa. Otprilike, samo dvije prčke krvave i to od njih. Ako nam nešto i prigovore, očas posla se to na neki volšeban način ispegla, šta je bilo, sve u redu, ćuti i vozi. E pa, nije u redu. Šta nama fali? Mi, kao ne znamo šta je korupcija i pljačka, je li? Mi, kao, imamo najstrašnije zakone koje sprovodimo ni po babu ni po stričevima? Kod nas, kao, nema svih oblika nasilništva i kriminala? Kod nas se, kao, prijavljuje sva stečena imovina i za sve postoji račun? Kod nas, kao, nema firme koja je ostala radnicima dužna? Mi, kao, nemamo vođe radničkih sindikata koji voze džipove i imaju enormne plate? Kod nas se, kao, sve legalno sagradilo i svako je regularno dobijao poslove? Kod nas su, kao, investije iskorišćene za boljitak građanstva? Pa, čekaj malo, ostatku svijeta, nemoj tek tako da nas zaobilaziš. I mi živimo na Balkanu i mi imamo ove naše što su se odrli od tranzicionog lopovluka. Tu smo cijenu, kao građani, baš platili. Zato, pusti ti dragi ostatku svijeta te dobronamjerne priče i spočitavanja. Nema ‘leba od tih tvojih procjena. Ako već ‘oćeš i dalje da se družimo, daj malo inicijative, urgiraj da se odradi neka zapljena imovine i dobro hapšenje, bar ovdje ima da se bira. Ili će i dalje, kod nas, samo međedi da budu cijenjeni?
Meteo 05:30 19:49
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
Crna Gora
JADRAN:
More uglavnom malo talasasto. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni. Temperatura površine mora na otvorenom 20 do 21 stepen.
DANAS
Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje
Promjenljivo oblačno sa uslovima za povremenu kišu, ponegdje i grmljavinu. Vjetar slab do umjeren uglavnom istočni i jugoistočni.
Danas
Sjutra
min oC max oC
min oC max oC
18 18 16 17 17 13 10 8 10 12
16 16 15 15 16 12 8 7 9 10
27 28 28 27 26 22 20 17 23 25
SJUTRA
25 26 25 24 24 20 18 16 22 24
Promjenljivo oblačno sa mjestimičnom kišom i uslovima za lokalnu pojavu pljuskova i grmljavine. Vjetar uglavnom slab promjenljivog pravca.
Liberalna partija je privremeno raskinula koalicioni sporazum sa Demokratskom partijom socijalista, ali izgleda da nije isključeno da će možda isti potez povući i neka manjinska stranka, a sve zato što DPS ne poštuje obećano na papiru. Poslanik Genci Nimanbegu (FORCA) je u razgovoru za DN kazao da do sada nema kvalitetnih pomaka u poštovanju koalicionog sporazuma i da će ubrzo organi partije zasijedati zbog toga. Analiziraće šta je urađeno do sad i onda će donijeti odluku kako će dalje da se postave prema vladajućoj koaliciji. “Prije pet mjeseci smo potpisali sporazum i još nema kvalitetnih pomaka u saradnji. To se jako sporo realizuje”, kazao je Nimanbegu. Ne zaboravimo da je nakon oktobarskih izbora DPS osigurao apsolutnu većinu zahvaljujući potpisanomSporazumu o koaliciji sa manjinskim partijama, HGI, BS, FORCA. Koalicija Evropska Crna Gora osvojila je 39 poslaničnih mandata, a za formiranje Vlade potrebno je 41, te su spas našli u manjinskim strankama. Potpisanim sporazumom je predviđeno poboljšanje statusa manjina u Crnoj Gori, unapređenja kvaliteta života u nerazvijenim opštinama, ubrzanje evropskih i evroatlantskih integracija. Nimanbegu vjeruje da su održani predsjednički izbori bili jedan od razloga zbog čega je prolongirano po-
štovanje sporazuma, ali sudeći po rečenom Albanci, neće dugo čekati da DPS poštuje obećano. Sudeći po Nimanbegovim riječima, oni neće poput liberala ponuditi DPS određeni rok u kojem će tražiti realizaciju sporazuma. “Već imamo rokove koji teku. Ističe peti mjesec od potpisivanja Sporazuma”, kazao je Nimanbegu. Da li će albanske partije onda povući radikalan potez i raskinuti koaliciju sa DPS od Nimanbegua nije bilo moguće saznati. “Održaćemo uskoro sjednicu i na-
AVGANISTAN
Ubijeno osam vojnika NATO U tri odvojena napada u Avganistanu danas su ubijena osmorica pripadnika međunarodnih snaga - sedmorica Amerikanaca i jedan Njemac, saopšteno je danas u Kabulu. Petorica američkih vojnika poginula su u bom-
baškom napadu na njihovo vozilo u regionu Majvand u pokrajini Kandahar, prenijeli su predstavnici avganistanske armije. Predstavnik za štampu NATO snaga izjavio je da su u pokrajini Farah život izgubila dvojica Amerikanaca, kada je na njih pucao pripadnik vojske Avganistana. Jedan lokalni policijski zvaničnik rekao je da su kolege ubijenih američkih vojnika na licu mjesta usmrtile napadača. Odgovornost za taj napad preuzeli su talibani, čija je komanda saopštila da njihov “uspavani agent” ubijen. Njemačka vojska je saopštila da je u napadu na sjeveru Avganistana život izgubio jedan pripadnik njihovog kontigenta, prenosi DPA.
kon toga ćemo izaći u javnost sa odlukom”, kazao je Nimanbegu. Nijesu samo Albanci nezadoljni načinom na koji se DPS ophodi prema njima. Poslanica Hrvatske građanske inicijative Ljerka Dragičevič kaže da je nezadovoljna zato što ta manjina nije dovoljno zastupljena u državnim organima. “Ali, valjda će to krenuti nabolje”, vjeruje Dragičevič. Ona je optimista i kaže da očekuje da u narednom mandatu bude riješeno to pitanje. No, nedovoljna zastupljenost Hrvata u državinm institucijama nije jedina njena zamjerka. Dragičevič zato šalje kritike i na adresu glavnog pregovarača za evropske integracije Andriji Pejoviću. Ona kaže da je trebalo da ih uključe u integracije, ali da od toga još nema ništa. Dragičevič ističe da su ove primjedbe njen lični stav, a ne stranke. “Omanuli su što se tiče pregovora, ali kako god, mislim da mnogo gube. Mi imamo stručnjake koji bi dali doprinosa u integracijama”, kaže Dragičevič. Šta o svemu ovom misli Bošnjačka partija, nije bilo moguće saznati zato što nijesu odgovarali na pozive. Dok su nas Bošnjacu uskratili za komentar, u SDP nam je kratko rečeno da za sada nema govora o raskidu koalicije sa DPS, te da ne stoje informacije koje su se pojavile u medijima da SDP priprema teren da napusti koaliciju.
Ruskinja životno ugrožena Ruska državljanka Ljiljana Kurbakova (54) zadobila je povrede opasne po život u saobraćajnoj nesreći koja se juče u 12.25 dogodila u Ulici Save Ilića u Igalu u blizini kuće Ivetica. Do udesa je došlo kada je na pješaka Ruskinju naletjela Vjera Ninkovic (43) iz Herceg Novog, koja je upravljala sutomobilom “Tojota rav 4”. Nakon ukazane ljekarske pomoći u privatnoj opštoj bolnici u Meljinama Kurbakova je prebačena u Klinički centar u Podgorici. Nakon pregleda i ukazivanja pomoći u Urgentnom bloku, Ruskinja Kurbakova smještena je na odjeljenje intenzivne njege, a njeno stanje, do zatvaranja broja bilo je ugroženo. S.M.
SEZONA
Biće posla za 10.000 Crnogoraca Planom Zavoda za sezonsko zapošljavanje za ovu godinu predviđeno je angažovanje 10.000 osoba sa područja Crne Gore u oblastima sezonskog karaktera, kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo, poljoprivreda, ... Iako je, prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori registrovano skoro 33.000 nezaposlenih, sezonski radnici već godinama u velikom broju dolaze uglavnom iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine. Kako bi se radno angažovali crnogorski državljani iz Zavoda za zapošljavanje su ove godine pribjegli smanjenju radnih dozvola za strance u odnosu na prošlu godinu. Koordinator za sezonsko zapošljavanje u Zavodu za zapošljavanje Goran Jančić je kazao da su državni organi predvidjeli da će 16.500 ljudi sa strane zadovoljiti potrebe poslodavaca tokom turističke sezone. “Ponuda domaće radne snage iz godine u godinu sve veća, posebno nekvalifikovane i polukvalifikovane radne snage, i da u tom segmentu nemamo potrebe za uvoz kadra, već se možemo osloniti na domaće resurse. Prevashodno mislim na pomoćno osoblje u hotelima, restoranima, trgovinama. Broj angažovanih na sezonskim poslovima se posljed-
njih godina stalno povećava, što govori da postoji veliko interesovanje za rad u djelatnostima sezonskog karaktera. Istina je da ima jedan mali broj nezaposlenih koji odbijaju da rade na sezonskim poslovima, obrazlažući to otežanim uslovima rada, niskim primanjima itd. Ali, ekonomski uslovi, kriza i otežano zapošljavanje čine da su nezaposleni sve više zainteresovani da dođu do bilo kakvog posla”, rekao je Jončić. On je objasnio da je Crnoj Gori, u zavisnosti od uspješnosti sezone, u tu-
rizmu i ugostiteljstvu potrebno 12 do 15 hiljada sezonskih radnika. “Sezonske poslove u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i poljoprivredi trenutno radi 1.742 radnika iz Crne Gore, a značajno povećanje očekuje se početkom ljetnje turističke sezone”, dodao je Jončić. On je naveo da poslodavci koji angažuju domaće sezonske radnike mlađe od 25 godina očekuju subvencije za jun, jul, avgust i septembar i iznosiće 80 do 100 eura, u zavisnosti od toga da li angažovana osoba ima radnog iskustva. B.R.
Tema dana
PONEDJELJAK, 6. 5. 2013.
3
Daleko smo od EU TURIZAM
Iako su najave za sezonu dobre, ključni problemi domaćeg turizma ostali su neriješeni
Ivana Boljević
N
ajava bolje turističke sezone nego što je bila prethodna jedna je od rijetkih pozitivnih vijesti za budžet naše zemlje. Ipak, zvanični početak sezone i ove godine su dočekali ustaljeni problemi - nedostatak destinacijskog menadžmenta, te prenatrpanost jeftinom ponudom, smatra dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković. U Ministarstvu turizma i Nacionalnoj turističkoj organizaciji, međutim, kažu da su sasvim spremni za prognoziranih pet odsto više turista, te da je ponuda znatno poboljšana u odnosu na prethodnu godinu.
Iz godine u godinu izdvajaju se dvije problematične grupe tačaka u domaćem turizmu koje poprimaju hroničan karakter, a to su nepovoljna struktura turističke ponude i turističke tražnje Crne Gore, smatra Rade Ratković, dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve. Na strani ponude, kako objašnjava problemi su malo i stalno opadajuće učešće osnovnih smještajnih kapaciteta, naročito hotela; nedostatak adekvatnog destinacijskog menadžmenta, prenatrpanost turističkih mjesta vašarskom ponudom, te prevelika koncentracija posjetilaca i turista u špicu sezone na osnovu velikog broja neevidentiranih vikend stanovnika i turista i saobraćajna gužva i haos u špicu sezone. Sa druge strane, glavni problem tražnje su: simbolično učešće glavnih emitivnih izvora Evrope u našem turističkom prometu, što uslovljava kratku sezonu i nisko korišćenje kapaciteta, simbolično učešće velikih EU turoperatora u kanali-
ma prodaje. “Sve ovo uslovljava nisku ekonomsku efikasnost turističke privrede, odnosno poslovanje sa relativno velikim gubicima već 22 godine”, ocjenjuje Ratković za Dnevne novine. No, turističku ponudu osim smještajnih kapaciteta čine i uslužne djelatnosti, da li je Crna Gora na nivou evropskih ili svjetskih turističkih zahtjeva? “Mi smo, nažalost, jako daleko od EU standarda, koji su sadržani u našem Master planu razvoja turizma do 2020. godine. To se odnosi i na sve uslužne djelatnosti i na infrastrukturu. Ono što je na nivou, ne samo evropskih, nego i svjetskih standarda, jeste priroda i naša kulturna baština. Ali na njenoj zaštiti i valorizaciji se nedovoljno radi. Naprotiv, ta priroda i kultura se ozbiljno devastiraju najviše neobuzdanom stambenom izgradnjom za tržište i neodgovornim rasturanjem i deponovanjem građevinskog otpa-
da čak i na spomenicima prirode”, napominje Ratković. On ističe da je realno za očekivati da će ova sezona biti nešto bolja od prošlogodišnje. Ona može biti statistički i puno bolja, ako se obuhvati veći dio ilegalnog turističkog prometa, koji, po nekim procjenama, iznosi isto toliko koliko i registrovani turistički promet. To, međutim, neće bitno uticati na ublažavanje prethodno identifikovanih problema, za koje je potrebno vrijeme, organizacija i nova ulaganja. Crnoj Gori fali i turističkih inspektora ali više od toga, kako smatra Ratković, nedostaje dobre destinacijske organizacije i turističke politike koja bi podstakla pozitivne inicijative i procese u turizma, a efikasno osujetila sve one aktivnosti koje devastiraju turističke resurse i degradiraju našu turističku destinaciju. Ono što posebno fali je odnos prema kadrovima. Za razliku od susjedne Hrvatske, koja je očuvala prethodnu, mukom stvaranu, kadrovsku i preduzetničku strukturu, mi smo, u procesu tranzicije, demolirali i preduzetničku i kadrovsku strukturu. Kao da svijet počinje ranih devedesetih godina prošlog vijeka! Stvoren je kadrovski i organizacioni gep, koji se popunjava “fleksibilnim” uvezenim kadrovima kojima je kredo zadovoljiti nalogodavce za što više para, a ne odgovoran odnos prema resursima i ekonomskoj budućnosti Crne Gore.
Ministarstvo turizma: Spremno čekamo još jednu uspješnu sezonu Iz Ministarstva turizma stižu tvrde da naša zemlja iz godine u godinu unapređuje ukupnu ponudu, te su sigurni da će progres koji je napravljen biti vidljiv svim turistima koji posjete Crnu Goru. “Za ovogodišnju ljetnju sezonu, pripremili smo kvalitetnu turističku ponudu, ne samo za vrijeme trajanja ljetnjih mjeseci već i tokom vansezone. Putna infrastruktura u svim predjelima je poboljšana, kao i saobraćajna i turistička signalizacija, takođe se i obnavljaju i proširuju šetališta u primorskim gradovima. Predviđene su brojne cjenovne i druge povoljnosti”, kazala je Dnevnim novinama pomoćnica ministra za turističku strategiju Željka Radak. Ona je istakla da je svjetski savjet za putovanje i turizam (WTTC) prognozira da će prihodi od turizma u narednom period rasti realnom godišnjom stopom od 8,6 odsto, dok će zaposlenost koju direktno i indirektno generiše turizam rasti prosječnom realnom stopom od 5,8 odsto, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva turizma i održivog razvoja.
Bar vrvi od turista Očekuju pet odsto više prihoda BAR - Protekli prvomajski i vaskršnji praznici su među najtoplijim u posljednjih 20 godina u Baru, pa se za odlazak na mini odmor na more odlučio veliki broj turista i mještana. Na svim barskim plažama, većinom još neuređenim, bilo je neuobičajeno puno kupača za ovo doba godine, a od početka predsezone najviše su profitirali kafići u zaleđu obale, s obzirom da na samoj obali uglavnom nema otvorenih ugostiteljskih objekata. Prema podacima iz Turističke organizacije Bar, u opštini je za prvomajske praznike bilo registrovano 947 gostiju, što je 24 odsto više nego lani, od čega su u ogromnoj većini bili stranci. U hotelima ih je bilo 268, što je i razumlji-
vo, jer većina još nije otvorila svoja vrata, a u privatnom smještaju njih 679. Već tradicionalno, prvi od hotela na barskoj rivijeri koji kreće sa predsezonom je “Biserna obala” u Čanju. Sedmog maja pristiže prva grupa gostiju, studenata iz Srbije, jer se u ovom odmaralištu održava regionalna Studentijada. Nakon toga dolaze ekskurzije i djeca na rekreativnoj nastavi. Turistička organizacija radi na otvaranju turističko-informativnih punktova koji su otvoreni tokom sezone, u Šušanju, Čanju, Dobroj vodi i u naselju Utjeha. Tokom čitave godine otvoreni su punktovi na autobuskoj stanici, Topolici i Virpazaru. Ž.M.
Prihodi od turizma, broj turista i ostvarenih noćenja iz godine u godinu bilježe stope rasta, ističu iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). Danica Ćeranić, pomoćnica direktora NTO, Dnevnim novinama kaže da je Crna Gora u uslovima globalne ekonomske krize uspjela da očuva integritet i unaprijedi turističko-ugostiteljski sektor kao i da nastavi diverzifikaciju proizvoda. “Svake godine sve veći broj renomiranih medija i svjetski poznatih ličnosti posjeti našu zemlju. „Lonely Planet“,
najpoznatiji svjetski turistički vodič je u specijalnom izdanju “Best in Travel 2013” Crnu Goru preporučio kao jednu od deset najboljih svjetskih destinacija za putovanja u 2013. Imajući ovo u vidu, prognoze za 2013. su optimistične, te i ove godine očekujemo porast prihoda za oko pet odsto u odnosu na prethodnu godinu”, kazala je Ćeranić. Ona je podsjetila da je u 2012. godini posjetilo 1.439.500 turista koji su ostvarili 9.151 236 noćenja a prihodi od turizma su na godišnjem nivou iznosili 700 miliona eura.
4
Politika
Ponedjeljak, 6.5.2013.
INTEGRACIJE
Evropa ne trpi svađe susjeda Crna Gora je dobila jasne smjernice na putu ka EU. Suzbiti korupciju, kriminal, reformisati pravosuđe i tužilaštvo, to su poznati zahtjevi. No, na listi ne treba zaboraviti još jedan, a to su dobrosujedski odnosi i raščišćeni računi sa komšijama. Bez toga, nema nas na putu ka zajednici evropskih država. Za zemlje regije zapadnog Balkana za put ka EU izuzetno je važan jedan element, dobrosusjedstvo. Nema pomaka prije nego što se izglade susjedski sporovi i svađe. I, neće biti gledanja kroz prste, dakle izuzetaka koji potvrđuju pravilo, tvrde za DN u institucijama EU. Do sada su se pokazali dosljednima, a nema te zemlje dovoljno vrijedne i strateški značajne da se od principa odustane, recimo u korist Srbije ili Makedonije. O brzini pregovora u ovom novom krugu proširenja zaista odlučuju kandidatske zemlje. Proces je transparentan tako da se uglavnom zna što je sve u igri i koja su pitanja bitna. EU ohrabruje, podstiče kandidatske zemlje da što je moguće ranije same osmišljavaju planove za reforme i iznose prioritete – što je ujedno i dobar trening za buduće članstvo. Planovi su dio pregovora, primarno kao preduslovi, mjerila (benchmarks) za otvaranje. Koliko je zemlja spremna ili nije dobro ilustriraju godišnje analize napretka. Političari (bez obzira odakle stigli) mogu pričati što ih je volja, hvaliti ili kuditi, obećavati brda i doline ili....činjenice iz analize napretka dijagnoza su stanja. Proces proširenja odvija se u striktno definisanim
Ko će prije do cilja?
granicama, uz poznate uslove – pravnu državu i rezultatima dokazano zauzdavanje korupcije, opštu europeizaciju usvajanjem standarda EU u svim područjima života, od zdravstva i bezbjednosti na putevima do metrologije (mjera, mjerenja) ili nacionalnog budžeta. Ne slušati i ne uzimati svakoga i sve za ozbiljno, jedna je od veoma bitnih stvari u složenom, slojevitom procesu pridruživanja EU. Pregovori su dugački i komplikovani, nepredvidljivog ishoda. Zavise od volje 27 (od jula 28) članica EU, jer se svaka odluka usvaja jednoglasno. U tom procesu dvije su evropske institucije bitne – Evropska komisija, koja vodi prego-
vore i obavlja tehnički dio posla i Savjet EU, sa predstavnicima država – članica. U Savjetu po pravilu značajnu ulogu dobija predsjedajuća država jer od njene ambicije zavisi kojom će se brzinom spremati dosijei za proširenje i gurati ostale članice da učine što im je činiti. Ukoliko je predsjedavajuća zemlja željna pozitivnih bodova u svojih pola godine rada, obaviće velik posao, ponekad i preko objektivnih mogućnosti. Dobra je vijest za Crnu Goru da će nakon Irske kormilo EU preuzeti Litvanija, a potom Grčka. Obje su zemlje velike zagovornice proširenja (istina, kod Grčke to zagovaranje prestaje čim se dođe do Makedonije, tj. FYROM-a), a Litvanija će
se posebno truditi za vrijeme prvog predsjedavanja EU, želeći dokazati da je sposobna izaći na kraj sa brojnim i složenim zadacima osmišljavanja i koordinacije evropskih politika. Litvaniji će biti valjda lakše jer se za irskog predsjedavanja računa da bi bio gotov svima prihvatljiv dogovor o novom srednjoročnom budžetu EU. Do sada je jedina nova članica EU koja je stopirala proširenje za predsjedanja bila Slovenija, kršeći princip neutralnosit predsjedajuće zemlje u svakom dosijeu, naravno radi spora sa Hrvatskom. Spor je završen dogovorom o arbitraži nakon diskretnih pritisaka na Ljubljanu od strane članica sitih odlaganja. M.Dušević
Crnogorski pregovori dobro napreduju – i s tim se slažu svi sagovornici u EU. Izrečene su i javne pohvale tehničkom procesu, u ovoj fazi screeninga odvojenom od svake politike. To što jedan europoslanik (iz sebi i vjerovatno njegovoj zemlji poznatih razloga, a možda i samo radi ohrabrenja) obećava brzinu Srbiji i hvatanje priključka jedna je od olako datih izjava, bez uporišta u realnosti. Timovi pregovarača u Beogradu zaista mogu biti odlično spremni za sve finese procesa screeninga – no do početka pregovora EU mora usvojiti potrebnu dokumentaciju, prvenstveno osmisliti pregovaračke okvire. Oni će, između ostalog, sadržavati i po Srbiju bolne korake priznavanja činjenice da je Kosovo samostalna država. I normalizaciju odnosa. Kupovanje početka pregovora je i naglo otopljavanje veza s Hrvatskom, kroz posjete čelnika i veoma pomirljive izjave. Činjenice navedene u lanjskoj analizi napretka daju poraznu sliku stanja u zemlji, ekonomsku, društvenu, pravosudnu... Dakle, izjavama ne treba pridavati preveliki značaja, ni kad su hvale niti kad su kritike. Čak ni kada su dobronamjenri savjeti: ako vođstvo zemlje smatra da mora nešto učiniti, neka djeluje. Valja pokušati.
NOVA RUNDA PREGOVORA: GA PORUČUJE
Bez ustavnih promjena nema integracija
EK vrlo pomno prati šta se radi na ovom polju, moramo pokazati zrelost Prvi radni dan nakon prvomajskih praznika obilježiće nova runda pregovora vlasti i opozicije o ustavnim promjenama. Iako je odluka o početku pregovora sa Evropskom unijom sve bliže, još nije kasno za postizanje opipljivijeg dogovora. Ustavne promjene neminovne u procesu eurointegracija ne samo za Crnu Goru, već i za bilo koju drugu državu koja želi u Evropsku uniju. No, kako će sve ići, i hoće li se išta pomjeriti sa mrtve tačke ostaje da se vidi. DF je odlučan u stavu da bojkotuje rad Ustavnog odbora. Iz Građanske alijanse poručuju da se do sada se u kontinuitetu pokazivalo da zbog uskih političkih interesa nije bilo moguće
Sjednica Ustavnog odbora
doći do kompromisa o ovoj vrlo važnoj temi. Kažu, i vlast i opozicija moraju biti svjesni da se ovdje radi o opštem interesu svih i da je vazno da se nadje kompromis o tome. “Ustavne izmjene su vrlo značajne jer će u velikoj mjeri smanjiti uticaj ostalih grana vlasti na sudsku. Evropska komisija vrlo pomno prati šta se radi na ovom polju i moramo pokazati zrelost i da smo kao društvo prihvatili evropske standarde”, poručuje koordinator programa vladavine prava u GA Zoran Vujičić. Naš sagovornik poručuje da bi eventualno odgađanje usvajanja ustavnih reformi usporilo naš put ka EU. “Poglavlja 23 i 24 neće biti
VRIJEME ĆE POKAZATI
Frontu ne treba transformacija Demokratskom frontu (DF) nije potrebna transformacija da bi se održao na političkoj sceni, jer je organizacija tog saveza dovoljno komforna za sve njegove činioce, kazao je funkcioner DF Slaven Radunović. On je naveo da se formiranje Fronta definitivno pokazalo kao dobra ideja i da povjerenje građana u taj savez konstantno raste. “Birači u Crnoj Gori žele da vide kako političari čine napore da prevaziđu decenijama forsirane podjele. Zbog toga, ali i zbog činjenice da nam se priključio veliki broj nezavisnih intelektualaca i slobodnih građana, povjerenje u našu političku grupaciju stalno raste i sad je nešto više od 31 odsto”, rekao je Radunović agenciji Mina. Prema njegovim riječima bogatstvo DF-a je u njegovim razlikama i dodao da se ne slaže sa ocjenama analitičara da taj savez treba tran-
sformisati, ukoliko planira dugoročan opstanak na političkoj sceni. “Nevjerovatno je kako analitičari uvijek znaju šta bi trebalo. Ponekad pomislim, zaista kakva je šteta što se neki od njih ne kandiduju na izborima. Vjerovatno bi riješili sve društveno-ekonomske probleme zemlje za nekoliko mjeseci”, rekao je Radunović. On smatra da je aktuelna forma organizacije Fronta dobra i dovoljno komforna za sve. “Treba da funkcionišemo u ambijentu koji odgovara i strankama, ali i Građanskom klubu i nezavisnim pojedincima koji žele da daju doprinos demokratizaciji i opštem napretku Crne Gore”, ocijenio je Radunović. On je dodao da bi čvršće povezivanje DF-a umanjilo mogućnost njegovog daljeg širenja, “a obećali smo da će vrata za nove, dobronamjerne konstituente, biti uvijek
otvorena”. Prema riječima Radunovića, zahvaljujući DF-u, mogli su se konačno vidjeti Srbi, Crnogorci, Bošnjaci i drugi narodi, kako zajednički streme istom cilju - bogatijem, pravednijem i srećnijem društvu. “Naravno, ni jedan konstituent Fronta ne zanemaruje posebnosti koje ga karakterišu. Naprotiv, formirana je snažnija politička formacija koja će se efikasnije boriti za implementaciju onih civilizacijskih, demokratskih, socio-ekonomskih i drugih standarda koje konstituenti pojedinačno godinama nisu uspjeli da ostvare”, podsjetio je on. Zbog svega navedenog, dodao je Radunović, nezavisno od sudbine zahtjeva sa protesta, ideja pomirenja i zajedništva, koju Front baštini, formula je za smjenu vlasti. On smatra da je podrška svih relevantnih opozicionih stranaka Miodragu Lekiću odličan primjer koli-
ko efikasne mogu biti kad se fokusiraju na glavnog protivnika. “Žalim što strategiju zajedničkog djelovanja ne primjenjujemo, u potpunosti, i za odbranu izborne pobjede našeg kandidata. Mislim da građani to od nas očekuju”, rekao je Radunović. Upitan da li, iz ove perspektive, može reći da li će Lekić i ubuduće u jednakoj mjeri biti angažovan i zastupljen u politici Fronta, on je kazao da je lider Fronta pobjednik predsjedničkih izbora i da će stranke i građani koji su ga podržali insistirati na ispunjenju zahteva sa građanskog protesta. “Ukoliko budemo dovoljno čvrsti i istrajni, izbori će biti ponovljeni, a Lekić izabran za prvog demokratskog predsjednika. U tom slučaju, on će biti predsjednik svim građanima Crne Gore, a ne samo Demokratskom frontu”, rekao je Radunović. M.D.
otvorena dok se, između ostalih uslova, ne usvoje ustavne promjene. A ako znamo da ce poglavlja 23 i 24 biti otvorena tokom cijelog pregovaračkog procesa, onda nam je svima jasno da što kasnije otvorimo ova poglavlja, kasnije ćemo ih zatvoriti na kraju”. Vujičić je podsjetio da je evropski parlamentarac Jelko Kacin već rekao da je Srbija, koja nije počela pregovore, već u poglavljima 23 i 24 ispred Crne Gore, čime nas je posredno opomenuo. “Ovo jasno pokazuje da hitno moramo da reagujemo i uradimo sve sto je neophodno da bismo se vratili na pravi kolosijek kada su ova dva poglavlja u pitanju”, zaključio je Vujičić. M.D.
Radunović
Politika
Ponedjeljak, 6.5.2013.
5
CRNA GORA I EVROATLANTSKE INTEGRACIJE
Ruski rulet na putu za NATO
Mili Prelević, Miraš Dušević
S
asvim je izvjesno da je Crna Gora krenula ka NATO-u, ali i da na tom putu postoje brojne prepreke. Jedna od najvećih je želja Rusije da smanji broj država potencijalnih članica ovog saveza. Toga su svjesni i NATO saveznici koji, na drugoj strani, žele da se naša zemlja što prije nađe pod njihovim okriljem.
Za male države kao što je Crna Gora veoma važno da bude dio velikog bezbjednosnog sistema kakav je NATO. U tom smislu, naša država je u potpunosti posvećena procesu evroatlantskih integracija. Izazova na tom putu je dosta. Prvi je da se poveća podrška građana članstvu naše zemlje u NATO, koja je, prema poslednjim istraživanjima na svega 28,4 %. Ali, priča se tu ne završava. Koliko jedna mala država može da zainteresuje svjetske moćnike pokazuje i intenzivna prepiska američke ambasade u Podgorici sa Vašingtonom, povodom sve učestalijih interesovanja ruskih zvaničnika o ulasku Crne Gore u NATO. Ove prepiske je objavio i Vikiliks. U šifrovanim telegramima, koje objavljuje Vikiliks, otvoreno se govori da je jedan od ciljeva SAD, zbog koga je neophodno da se Podgorica uvuče u NATO, “pariranje obnovljenom i sve većem prisustvu Rusije u regionu”. Ambasada pretpostavlja da se “za sada, bez obzira na impozantne ruske investicije, Crna Gora čvrsto drži prozapadnog kursa”, ali “da ona ne bi od njega odstupila NATO mora prema njoj da napravi neki jak gest” (čitaj: da apsorbuje). “Proruski i nacionalistički put” Crne Gore se obavezno smatra kao nešto što je za SAD negativno. Sve to zna i crnogorska vlast koja je sasvim ozbiljno shvatila upozorenje Dejmona Vilsona, potpredsjednika Atlantskog savjeta SAD koji je nedavno upozorio, u intervjuu podgoričkim medijima, da Crna Gora mora da riješi pitanje dominacije Rusije na svojoj teritoriji ako očekuje poziv za članstvo u NATO. On je rekao da činjenica da je Crna Gora država skladnih multietničkih odnosa koja od svih zemalja bivše Jugoslavije ima najbolje od-
nose sa susjedima, nije dovoljna za poziv za članstvo u NATO. “Moraju se pružiti dokazi posvećenosti borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije, nepotizma... Tu su pitanja dominacije nekih drugih država na teritoriji Crne Gore, prije svega Rusije. Sve se to mora riješiti prije poziva za članstvo u NATO-u”, poručio je Vilson. Analitičar Andrija Đukanović smatra da vjerovatno postoje pritisci sa strane SAD i Rusije, da Crna Gora postupi u skladu sa interesima jedne od ovih sila. “Velikim igračima su bitni njihovi interesi i da te zone interesa budu što šire. Crna Gora se opredijelila za NATO i po tome bi se moglo zaključiti da prati interes SAD i zapada. S druge strane, uticaj Rusije je jak o to se ispoljava i u ekonomiji. Nažalost, taj uticaj rezultira katastrofalnim posl,edicama”, kaže Đukanović. On naglašava da CG pokušava da balansira između interesa jednih i drugih. “Sve u svemu, od svega toga nema puno koristi za Crnu Goru. To je uostalom i logika velikih sila. Zadovoljiti svoje interese prije svega. Uvjeren sam da ni NATO integracije neće puno pomoći razvoju naše države”, kaže Đukanović. Vojni analitičar Miroslav Lazanski kaže da je Crna Gora nepokrivena teritorija kada je riječ o NATO, a određene strukture koje Crnu Goru guraju u NATO smatraju da sebi produžavaju život na političkoj sceni. “Amerikanci uvijek politički iskoriste one koje trebaju, pa ih, kada im više ne trebaju, odbace. Članstvo u NATO ne donosi neke zlatne kokoške sa neba, niti prosperitet. Niti donosi strane investicije”, kaže Lazanski za Dnevne novine. On smatra da je želja Crne Go-
re da uđe u NATO, u stvari, motivisana ličnim interesima nekih političara. “Naravno, to je stvar Crne Gore, a to se mora riješiti izglasavanjem na referendumu. Ekonomske niti bilo kakve koristi od članstva nećete imati. Da je bivša Jugoslavija ušla u NATO, to bi imalo smila, zemlja se ne bi raspala. Sada, ne znam čemu ulazak, osim ako Crna Gora svoj politički, vojni i kulturološki identitet ne traži u antiruskom stavu. NATO je danas projekat okruživanja Rusije. Želja je da se izađe na granice ove velesile”, kaže Lazanski. Modest Alekseevič Kolerov, državni savjetnik Ruske Federacije Prvog ranga i bivši načelnik Uprave predsjednika Rusije Vladimira Putina za međuregionalne i kulturne veze, istakao je da bi eventualno učlanjenje Crne Gore u NATO savez bilo amoralno. Sve ovo ukazuje da je moguće da se preko Crne Gore prelome interesi velikih sila. ● Niko Ništa Ne Nudi
Lazanski “Rusi su zainteresovani za vaša država ne uđe u Alijansu. Niko ništa ne nudi. NI NATO ni Ruski savez. Za Crnu Goru je najbolje da ima status neutralnosti kao Austrija i Švajcarska. Niko vam neće dati pare”, kaže Miroslav Lazanski.
Izbrisane Vikiliksove objave Značaj NATO-a na Balkanu je toliki da se i ambasade SAD u regionu bave informacijama o zemljama potencijanim članicama, sa obaveznim preporukama šta bi trebalo uraditi. Vikiliks je objavio dva dokumenta Ambasade SAD u Podgorici, koji su ubrzo nakon objave izbrisani. Na internet adrese koje Dnevne novine objavljuju više nije moguće dobiti željene dokumente. http://wikileaks.org/cablegate.html/09STATE22056.htm http://wikileaks.org/cablegate.html/09STATE22056.htm
Idemo u Alijansu Na 49. konferenciji o bezbjednosti koja je u februaru održana u Minhenu i na kojoj je učestvovalo više od 400 političara, uključujući i šefove država i vlada, više od 50 ministara inostranih poslova i odbrane, predstavnike poslovnih i naučnih krugova (među učesnicima susreta bili su – Džozef Bajden, Generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmunsen, predsjednik EK Žoze Manuel Barozo i drugi), crnogorski premijer Milo Đukanović je razbio sve moguće kombinacije i potvrdio čvrsto uvjerenje da Crna Gora želi u NATO.
Đukanović je istakao rezultate koje je zemlja postigla u reformama ka evroatlantskim integracijama. Pritom, u prvom redu, integracijama u Severnoatlantsku alijansu, a potom u EU, pošto se Crna Gora nada prijemu u NATO u 2014. Đukanović je izrazio uvjerenje da se stvaraju pretpostavke “za izgradnju nove, savremenije, funkcionalnije evropske arhitekture, koja će svima, pa i novim članicama, od kojih je Crna Gora među najizglednijima, otvoriti pretpostavke za obezbjeđenje punog kvaliteta života za svakog našeg građanina”.
6
Globus
PONEDJELJAK, 6.5.2013.
VELIKA BRITANIJA
Političar uhapšen zbog silovanja Britanskog političara Nigela Evansa (55) optužili su za silovanje i seksualno napastovanje dvojice muškaraca, dvadesetogodišnjaka. Evans je potpredsjednik Donjeg doma parlamenta koji se 2010. otvoreno deklarisao kao “gay”. On je u potpunosti negirao optužbe dvojice muškaraca za koje tvrdi da su mu bili prijatelji, javlja Dejli Mejl. Političar, koji je inače član Konzervativne stranke je jučer uhapšen, ispitan u vezi optužbi koje mu se stavljaju na teret i zatim uz kauciju pušten na slobodu. Danas je održao konferenciju za novinare na kojoj je negirao optužbe. Forenzički timovi su juče u okviru svoje istrage pretraživali njegove kuće u Londonu i Pendletonu. Ovo je još jedno u nizu hapšenja javnih osoba zbog optužbi za seksualno zlostavljanje u Velikoj Britaniji. Evans je prvi uhapšeni političar.
UKRAJINA
Crkve bezuspješno mole za Timošenko
Predsjednik Ukrajine Janukovič odbio amnestriranje bivše premijerke VATIKAN
Vaskršnja čestitka Pape Franja Poglavar Rimokatoličke crkve čestitao je Vaskrs pravoslavnim vjernicima tokom nedjeljne mise na trgu Svetog Petra u Rimu. “Iz dubine mog srca, ja zajedno sa svojom pravoslavnom braćom
i sestrama kažem Hristos Voskrese”, rekao je papa Franjo. Milioni pravoslavnih vjernika danas obilježavaju Vaskrs, dan Vaskrsenja Hristovog koji se smatra najvećim hrišćanskim praznikom.
Predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič odbio je molbu većine crkava da povodom praznika Uskrsa pokaže milost i amnestira bivšu premijerku Juliju Timošenko. “Pomilovanje Julije Valadimirovne Timošenko predstavljalo bi pred Bogom izraz dobrog djela”, poručili su velikodostojnici, javlja Verska informativna agencija (VIA). Molbu su potpisali najviši predstavnici dvije od tri pravoslavne crkve, kao i grkokatolici, katolici, bap-
tisti i pentekostalci. Izostala je pravoslavna crkva koja je u jedinstvu sa Moskvom. Crkve su sličan apel uputile Janukoviču i prošlog Uskrsa. Julija Vladimirovna Timošenko (52), koja je po obrazovanju ekonomistkinja, bila je premijerka Ukrajine u periodu od 2007. do 2010. godine. Osuđena je na sedam godina zatvora 11. oktobra 2011. zbog sklapanja navodno nepovoljnog ugovora o isporuci sibirskog gasa Ukrajini. Kao premijerka, za svoj rad “na
dobro Ukrajine”, primila je priznanja Carigradske i Jerusalimske patrijaršije i Vatikana. Radila je na prevazilaženju dubokih međupravoslavnih i međuhrišćanskih podjela u zemlji. Odnos ukrajinskih vlasti prema vođi “narandžaste revolucije” 2004. postao je prepreka u odnosima između Kijeva i Evropske unije. Prije pet dana, Evropski sud za ljudska prava je presudio da je hapšenje Timošenko bilo “proizvoljno i nezakonito”.
BANGLADEŠ
Iz ruševina izvukli 610 tijela NEVRIJEME
Tornado na sjeveru Italije Vremenska nepogoda pogodila mjesto Bentivoljio, kao i gradove Bolonju i Feraru Najmanje 11 ljudi povrijeđeno je u snažnom tornadu koji je u noći između subote i nedjelje pogodio sjever Italije, oblast u blizini Bolonje, javili su italijanski mediji. Guverner oblasti Emilia Romanja Vasko Erani zatražio je od centralne vlade da proglasi vanredno stanje. Gradonačelnik mjesta Bentivoljio, jednog od najteže pogođenih tornadom, rekao je da je situacija u gradu kao poslije zemljo-
tresa. Tornado je u ovom mjestu raznosio krovove i čupao drveće iz korijena. Agencija Ansa javila je da stanovnici ovog kraja ne pamte sličan fenomen, dodajući da su desetine kuća ostale bez krovova, a neke su i potpuno uništene. Tornado je pogodio i grad Feraru. Zvaničnici su na mjestu događaj i pokušavaju da utvrde nastalu štetu koja bi mogla da iznosi i više miliona eura.
Koordinator spasilačke službe strahuje da ovo nije konačni bilans
Iz ruševina zgrade koja se srušila u Bangladešu do sada je izvučeno više od 600 mrtvih, nakon što su pronađene nove žrtve deset dana poslije najgore industrijske katastrofe u zemlji, saopšteno je iz vojske Bangladeša. “Bilans je sada 610 mrtvih”, izjavio je za agenciju AFP poručnik Imran Khan, član ekipe za koordiniranje spasilačkih službi u katastrofi koja se dogodila 24. aprila u jednoj zgradi u predgrađu Dake, u kojoj je bilo nekoliko tekstilnih radionica. U nedjelju je pronađeno 41 tijelo. Broj žrtava bi mogao rasti, precizirao je on. Spasilačke službe su izvukle 2.437 živih osoba. Identifikacije se odvijaju otežano zbog stanja u kojem se nalaze tijela žrtava. Uhapšeno je dvanaestak osoba u okviru istrage, među kojim su vlasnik zgrade i vlasnici tekstilnih radionica.
Globus
PONEDJELJAK, 6.5.2013.
7
BLISKI ISTOK
Novi izraelski vazdušni napad Napadnuta pošiljka projektila iz Irana namijenjena Hezbolahu, a sadašnja situacija između Izraela i Sirije tumači se kao ratna
I
zraelska armija razmjestila je raketni odbrambeni sistem na sjeveru zemlje, nakon izveštaja o izraelskim vazdušnim udarima u susjednoj Siriji, na čijoj meti je bilo oružje za koje se vjerovalo da je namijenjeno ekstremistima iz libanskog Hezbolaha. Armija je saopštila da je premjestila baterije “gvozdena kupola” u nedjelju u okviru procjena situacije.Vlada iz Damaska upozorava da ti napadi širom otvaraju vrata “za sve mogućnosti”.
Novi razmještaj vojnih snaga uslijedio je nekoliko sati nakon što je Izrael izveo vazdušni udar u Damasku, kako je rekao jedan obaveštajni oficir. Napadnuta je pošiljka raketa iranske proizvodnje, namjenjena Hezbolahu. Bio je to drugi izraelski udar u posljednja tri dana, navodi Asošiejted pres. Pojačana izraelska aktivnost povisila je napetost sa Sirijom, Hezbolahom i Iranom, koji ih podržava. Gvozdena kupola štiti od raketa kratkog dometa. Hezbolah ima na hiljade takvih projektila. Izrael je tokom noći ponovo izveo napad na teritoriju Sirije, a na meti se, i ovog puta, našla pošiljka iranskih projektila koji su, kako se pretpostavlja, bili namjenjeni libanskoj ekstremističkoj grupi Hezbolah, tvrdi neimenovani zapadni izvor. “U napadu protekle noći, kao i u prethodnom napadu, gađane su zalihe projektila ‘fateh-110’ koje su dostavljene iz Irana Hezbolahu”, rekao
je ovaj izvor, a prenio Rojters. Sirijski državni mediji izvjestili su ranije da su izraelske rakete pogodile vojno-istraživački centar Džamraja u blizini prijestonice Damaska, izazvavši eksplozije i žrtve, a potvrdu napada u tom području, na 15 kilometara od libanske granice, dali su i opozicioni aktivisti grupe Sirijska opservatorija za ljudska prava. Izrael je odbio da komentariše ovaj napad, drugi ove vrste u posljednja tri dana. Sirija je osudila izraelske avionske napade na ciljeve oko Damaska, ističući da su napadi usmjereni “na pružanje direktne vojne podrške terorističkim grupama” koje se bore protiv sirijske vlade. Ministarstvo inostranih poslova je u pismu upućenom Savjetu bezbjednosti UN istaklo da je u “izraelskoj agresiji” ubijeno i ranjeno nekoliko ljudi i da je izazvalo “velika uništavanja”, prenio je Asošijeted pres.
FRANCUSKA
Fransoa Oland negirao sukob sa Merkelovom Ne postoji nikakav lični animozitet između Merkelove i mene”, tvrdi Oland Francuski predsjednik Fransoa Oland negirao je da je zamrzao saradnju s Angelom Merkel dok se ne završe opšti izbori u septembru u Njemačkoj i pohvalno se izrazio o njemačkoj kancelarki, objavio je danas nemački nedeljnik “Špigl”. “To je pogrešno, to nije moj stav”, rekao je Oland tokom razgovora sa luksemburškim ministrom spoljnih poslova Žanom Aselbornom u petak u Jelisejskoj palati u Parizu, a citirao ga je “Špigl”. “Ne postoji nikakav lični animo-
zitet izmedju Merkelove i mene”, istakao je Oland čije je riječi prenio “Špigl” u svom izdanju koje će se pojaviti u ponedjeljak na kioscima. Oland se, prema “Špiglu”, osvrnuo na saradnju sa Merkelovom nakon članka objavljenog u njegovom prethodnom izdanju, prenio je danas AFP. U članku se citira jedan od savjetnika Merkelove koji je rekao da ima utisak da vlasti u Parizu nisu zainteresovane za dogovor sa vlastima u Berlinu o osnovnim pitanjima prije glasanja 22. septembra.
Oland, koji u ponedjeljak proslavlja prvih godinu dana od svog izbora, iznio je pohvale na račun Merkelove, ocjenivši je veoma simpatičnom sagovornicom, dodaje “Špigl”. Merkelova i Oland imaju problema da pronadju zajednički jezik vezano za politiku štednje koju brane vlasti u Berlinu, a koja izaziva rastuće nezadovoljstvo u Evropskoj uniji. Oland je, međutim, ponovio da Francuska i Njemačka moraju zajedno da rade bez obzira na prilike, ličnosti koje ih vode i osjetljivosti.
SRBIjA
PROTeST
Vučić: Neće me niko uplašiti Francuska ljevica Potpredsjednik Vlade Srbije rekao da mu je savjest čista i da ide na na ulicama Pariza Kosovo makar ga gađali paradajzom i jajima Potpredsjednik vlade Aleksandar Vučić najavio je juče da će 12. maja posjetiti Kosovo i razgovarati sa tamošnjim Srbima o sprovođenju briselskog sporazuma, a da će 7. maja biti održan i sastanak u Beogradu. Vučić, koji je uskršnje jutro proveo sa pripadnicima 250. raketne brigade u selu Zuce, rekao je da mu je savjest mirna i da se ne plaši suda svog naroda, ma kakve planove imaju za njegov doček na Kosovu, pa makar ga gađali paradajzom, jajima ili kamenjem. “Meni je savjest potpuno čista. Uradio sam najbolje što sam mogao i borio se za interese svog naroda. I neće me niko uplašiti”, kazao je Vučić gostujući na televiziji Pink. On je istakao da shvata stav ko-
‘‘Štednja dovodi do nezaposlenosti, svi kažu da je to ćorsokak’’, tvrde francuski komunisti
sovskih Srba, ali da “ne razumije njihov pokušaj da mjenjaju političku mapu Srbije i nerazumjevanje za najveći dio Srbije, za druge ljude”. Potpredsjednik Vlade istakao je da Vlada neće posegnuti za
mehanizmima kojima bi bile ukinute institucije Srbije na Kosovu. “To neće Srbija da uradi, neće ići protiv svog naroda, ili dijela naroda, da bi pokazala da je u pravu”, kazao je Vučić.
Više desetina hiljada ljudi okupilo se na ulicama Pariza protestujući uoči obilježavanja prve godine od izbora Fransoa Olanda za francuskog predsjednika. Demonstracije su uslijedile nakon anketa koje pokazuju da je Oland jedan od najnepopularnijih predsjednika u modernoj francuskoj istoriji. Veliki broj glasača ljut je zbog ekonomije koja je na ivici recesije i velike nezaposlenosti. “Pokušava nas ubijediti da ne postoji alternativa. No, u posljednje vrijeme, dio cijenjenih ekonomista jasno tvrdi da nas ove mjere štednje vode u propast, s obzirom na to da
ljudi postaju sve siromašniji”, smatra Florence. Lider Fronta ljevice, Žan Lik Melankon i bivši Olandov protivkandidat za predsjedničku funkciju koji je ispao u prvom krugu, smatra da je uzrok krize sam predsjednik. Zato njegove pristalice poručuju: dosta ste uživali, sada odlazite. “Potrebno je ponovo pokrenuti ljevicu kako bi došlo do pravih društvenih promjena i kako bi se okreno novi list. Štednja dovodi do nezaposlenosti u Francuskoj i Evropi. Svi kažu da je to ćorsokak”, kaže lider Komunističke partije Pjer Loren.
8
Ekonomija EDITORIJAL Skriveno bogatstvo FILIP MILAČIĆ
doktorand na Humbold univerzitetu
Studija Evropske centralne banke o bogatstvu prosječnog domaćinstva u članicama euro zone izazvala je brojne polemike. Prema toj studiji, prosječno domaćinstvo u Njemačkoj posjeduje bogatstvo u vrijednosti od 195.000 eura, što je, primjera radi, za skoro 100.000 eura manje od španskog, a mnogo manje od kiparskih 671.000 eura. Navedene sume još više su zbunjujuće kada se ima u vidu rasprostranjeno mišljenje da bogati Njemac treba da se žrtvuje i pomogne siromašnom Špancu ili Kipraninu. No, koliko god studija ECB bila manjkava, jedno je sigurno - države sa juga Evrope mnogo su bogatije nego što se mislilo, te stoga nije neophodno da sprovode toliko oštre mjere štednje, koje su u velikoj mjeri zaslužne za duboku recesiju u kojoj se nalaze, već mogu same sebi da pomognu na dva načina: Prvi, problematične članice sa juga moraju više oporezovati bogate jer izvještaj ECB je potvrda da postoji bogatstvo koje se može oporezovati. Pojedine od njih su već krenule tim putem, pa je tako Španija opet uvela porez na bogatstvo, kao i porez na nasljedstvo i povećala najvišu poresku stopu poreza na dohodak. Sličnim putem krenule su Grčka i Francuska koje takođe više oporezuju bogatstvo, kao i Italija koja je uvela porez na nekretnine. Međutim, to nije lak zadatak u društvima u kojima vlada mišljenje da je svaki euro dat na poreze štetovan euro, a ne mišljenje da se na taj način poboljšava sistem socijalne zaštite, obrazovni sistem i infrastruktura. Drugi, problematične članice moraju efikasnije da se bore protiv utaje poreza jer deviza, ništa nije sigurno sem smrti i poreza, u ovim državama odavno ne važi. Podaci govore da je siva ekonomije dostigla iznos od 20 odsto BDP u Španiji i Italiji, a čak 25 odsto u Grčkoj (poređenja radi, u Austriji i Holandiji je taj iznos ispod 10 odsto). “Preveden” u konkretne cifre, Italija godišnje gubi 120 milijardi eura zbog utaje poreza. Ili konkretnim primjerima: vlasnik pet ferarija je prijavio mjesečni prihod od 1.000 eura, dok je vlasnik restorana, koji je kupio kuću u vrijednosti od 750.000 eura, u poreskoj prijavi naveo nepostojanje prihoda. No, navedene države nisu jedine koji moraju da se obračunavaju sa ovim problemima, jer se sa njima suočavaju i razvijene države sjevera, što je potvrdio i slučaj Henes. Naime, otkriveno je da je Uli Henes, predsjednik Bajerna iz Minhena, koji ne samo da je legenda njemačkog fudbala, već je zbog svojih čestih energičnih istupa u Njemačkoj važio za čuvara moralnih principa, godinama praktikovao utaju poreza. Stoga se, nažalost, da konstatovati da je deviza, plaćanje poreza predstavlja patriotizam, postala otrcana.
RAST
Evropska valuta ojačala Euro je na valutnim tržištima ove sedmice ojačao, uprkos smanjenju kamate Evropske centralne banke, ali kurs mu je znatno oscilirao zbog mogućih novih mjera za podsticanje ekonomije eurozone. Kurs eura prema američkoj valuti ojačao je ove sedmice 0,7 odsto, na 1,3115, dok je u odnosu na japansku valutu skočio 1,7 odsto, na 129,85 jena (JPY). I dolar je ojačao prema japanskoj valuti, jedan odsto na 99 JPY, prenosi Business.hr. U četvrtak je ECB, prvi put nakon deset mjeseci, smanjila ključnu kamatnu stopu za 0,25 odstotnih bodova, na rekordno nizak nivo od 0,5 odsto, kako bi podstakla izlazak ekonomije eurozone iz recesije, s obzirom da niz posljednjih makroekonomskih podataka upu-
PONEDJELJAK, 6.5.2013.
PKCG
Slabi podsticaji, slaba domaća ekonomija Znatno različiti budžetski stimulansi u poljoprivredi uticali su da uvozni prehrambeni proizvodii budu konkurentniji od domaćih I pored sve zaoštrenijih uslova i enormnog rasta aktera na globalnom tržištu, domaća preduzeća smatraju da imaju u ponudi kvalitetne proizvode i usluge koji realno mogu biti konkurentni, ali ih u tome sputava slab podsticaj države, smatra predsjednik Privredne komore Crne Gore (PKCG) Velimir Mijušković. “Ipak, jasno iznose da često dolaze u podređen položaj u odnosu na uvozne proizvode, a na drugoj strani su prilično sputani pri pokušaju prodora na pojedina CEFTA tržišta, zbog zakona koji su važeći u određenim zemljama, a kojima se daje podrška domaćim proizvodima i uslugama”, kazao je Mijušković. Sa druge starne, kako kaže, kada god se iniciralo prenošenje istog modela za crnogorsko tržište, odgovor je bio negativan sa argumentacijom da to predstavlja kršenje osnovnog načela međunarodne trgovine – kršenje nacionalnog tretmana. Značajno različiti budžetski podsticaji u poljoprivredi uticali su, kako je dodao, da su uvozni prehrambeni proizvodi na crnogorskom tržištu jeftiniji od domaćih, a kada se ovome doda damping, cijene pojedinih uvoznih prehrambenih proizvoda su znatno ispod cijena domaćih. “Vrlo nizak nivo cijena uvoznih prehrambenih proizvoda uticao je da su neki uvozni proizvodi postali cjenovno konkurentniji od domaćih, što je za sobom povlačilo uvoz. Velika ponuda roba široke potrošnje omogućava trgovačkim lancima da uslovljavaju proizvođače dugim rokovima plaćanja, čime oni postaju njihovi beskamatni kreditori”, podsjeća Mijušković. Ekonomski nelogični, dugi rokovi
Velimir Mijušković
plaćanja prema domaćim proizvođačima, koji u pojedinim slučajevima idu i preko 180 dana, nepostojanje kvalitetnih sredstava obezbjeđenja kao i pojava nenaplaćenih potraživanja predstavljaju osnovne probleme funkcionisanja domaćeg poljoprivredno-prehrambenog sektora, koji ozbiljno ugrožavaju njegovu likvidnost, a na dugi rok i opstanak. “Pretjerano dugi rokovi plaćanja primoravaju domaće proizvođače da u maloprodajne cijene kalkulišu visoke kamatne stope što predstavlja opasnost za dalji rast cijena”, objasnio je Mijušković. Prema njegovim riječima, država je dužna da stvori najpovoljniji privredni ambijent za poslovanje. “Kada je ambijent u kojem poslujete povoljan lakše se odupirati krizi. Lično vjerujem da nijedan ozbiljan privrednik i menadžer u Crnoj Gori od države ne očekuje ništa više od
OCJENA
Vlasti previše utiču na politiku Ekonomista iz Srbije Milan Kovačević opominje da se za budžet mnogo zadužujemo
ćuje na produbljivanje krize. Kako je taj potez bio očekivan, kurs eura znatno je porastao nakon saopštenja ECB, probivši se iznad razine od 1,32 dolara.
Za vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) ekonomija i politika bili su potpuno pomiješane, ali i sada u velikoj mjeri partije na vlasti previše utiču na privredu, smatra ekonomista iz Srbije Milan Kovačević. On navodi i da je za vrijeme Tita privredi nedostajao novac, ali je prije 33 godine bilo mnogo više optimizma. “U to vrijeme ekonomija i politika bili su potpuno pomiješani, ali se toga nijesmo oslobodili ni danas, tako da i sada u velikoj mjeri partije na vlasti previše utiču na privredu, umjesto da stvore bolji sistem tako da privatni sektor što bolje funkcioniše”, kazao je Kovačević za agenciju Beta. Kovačević je kazao da su mjereno statistički, mnogi ljudi prije 33 godine živjeli mnogo bolje nego danas, ali da je upoređenje dva perioda potrebno postaviti u kontekst vremena. Zbog toga, kako je dodao, u periodu poslije Titove smrti je došlo do velike zaduženosti Jugoslavije. “I sada pravimo jedan veliki problem sebi. To je da imamo preskupu državu i da se za budžet izuzetno mnogo zadužujemo. To što se za budžet zadužujemo stotinama miliona eura ne daje efekte nego nas gura u još veće dužničke probleme”, ocijenio je Kovačević. On je poručio da se ne može trošenjem kroz budžet stvoriti efikasnija i veća proizvodnja i povećanje izvoza, tako da se mogu vraćati dugovi.
stvaranja povoljnog poslovnog ambijenta. Svako pojedinačno privredno društvo mora u vremenima kakva su ova koja danas živimo, mora sa izuzetnom analitičnošću pratiti svoj rad i dugoročno planirati sopstveni razvoj”, poručio je Mijušković. On smatra da regionalna preduzeća sada imaju motiv, vrijeme, a ako se potrude i sredstva da stvore regionalne mini korporacije bazirane na partnerskim odnosima koje će moći da ostanu konkurentne na regionalnom tržištu i poslije ulaska u EU. “U suprotnom, odgovor na pitanje mnogih preduzeća da li će dalji integracioni procesi dovesti u pitanje njihovu konkurentnost na samom lokalnom tržištu je: najverovatnije da hoće. Dakle, regionalno povezivanje preduzeća na partnerskim osnovama nameće se kao neophodnost u narednom periodu”, rekao je Mijušković u intervjuu agenciji Mina-biznis. I.B.
Rast korisnika mobilnih Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) očekuje da će tokom ljetnjih mjeseci biti nastavljen trend rasta broja korisnika mobilne telefonije, koji je u martu evidentiran nakon pola godine pada. Iz EKIP-a su agenciji Mina-biznis saopštili da je u martu zabilježen neznatan rast broja korisnika mobilne telefonije, nakon konstantnog pada od septembra prošle do februara ove godine.
Crna lista “Relativno mali dio (pozajmljenog novca) se upotrebljava za podizanje privrede, naročito izvozne. To moramo brzo preokrenuti, jer ako to ne uradimo sigurno ćemo upasti u velike probleme, što se već i dogodilo sa mnogim zemljama koje su se pretjerano zadužile”, kazao je Kovačević. On je dodao da je situacija u ekonomiji Srbije u velikoj mjeri i proizvod istorijskih događanja od Titove smrti do danas. Kovčević je kazao da su najveći uticaj imale sankcije koje su upropastile izvoznu industriju i dodao da je raspadanje Jugoslavije smanjilo tržište.
U Srbiji prvih deset preduzeća u restrukturiranju za poreze duguje čak 197 miliona eura, a među njima su i ona koja su imala dobit, piše Blic. Među 500 najvećih poreskih dužnika, svaka šesta firma nalazi u se restrukturiranju. Najveći poreski dužnici na posljednjem spisku Poreske uprave i dalje su banke u stečaju - Beobanka, Invest, Astra i Beogradska banka koje duguju skoro 100 milijardi dinara. Među najvećim poreskim dužnicima je i Sartid u stečaju s dugom od blizu 6,74 milijarde. Odmah iza njih slijede preduzeća u restrukturiranju, među kojima je i RTB Bor koji je u prošloj imao profit od 1,8 milijardi dinara, ali i 2,4 milijardedinara neplaćenih poreza.
Ekonomija
PONEDJELJAK, 6.5.2013.
9
UPCG
Kazne gase preduzeća Privrednici podržavaju nacrt zakona o nelegalnom poslovanju, ali imaju i izvjesnih primjedbi i rezervi Ivana Cimbaljević
N
acrt zakona o mjerama za suzbijanje sive ekonomije predviđa nesrazmjerno visoke novčane kazne koje, prema mišljenju Unije poslodavaca Crne Gore, mogu dovesti do povećanja korupcije i gašenja preduzeća. S druge strane, u Montenegro biznis alijansi očekuju da predloženi zakon bude oslonac za one koji legalno posluju, a koji upravo imaju problema zbog onih koji posluju u zoni sive ekonomije.
Unija poslodavaca Crne Gore podržava nacrt zakona o mjerama za suzbijanje sive ekonomije, ali ima i izvjesne rezerve i primjedbe u pogledu namjere i pretpostavljenih efekata tog teksta, kao i širine problema koji je neophodno obuhvatiti. Generalni sekretar Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) Suzana Radulović kazala je Dnevnim novinama da, osim nekoliko članova koji se bave problemom obavljanja djelatnosti koja nije registrovana u skladu sa zakonom, nacrt sadrži odredbe koje uglavnom rješavaju problem “pravnih praznina” u drugim zakonskim tekstovima, tako da imamo jedan “omnibus” zakon koji se skoro u potpunosti bavi već registrovanim poreskim obveznicima (pravna lica i preduzetnici). “Budući da, pored brojnih propisa kojima se uređuju uslovi obavljanja određenih privrednih aktivnosti i odgovornost za njihovo nepoštovanje, i Zakon o odgovornosti pravnih lica za krivična djela i Krivični zakonik takođe tretiraju ovu problematiku, treba biti veoma obazriv kod propisivanja nekih kaznenih mjera, da ne bi došlo do prenormiranja i kolizije zakonskih normi. Takođe, postavlja se i pitanje da li se ovim zakonom može propisivati zatvorska kazna”, objasnila je Radulović. Prema njenim riječima, zakonom su predviđene nesrazmjerno visoke novčane kazne za registrovane preduzetnike i pravna lica, odnosno nije uzeta u obzir ekonomska snaga istih. “Novčana kazna u rasponu od 3.000 do 6.000 eura za preduzetnike, odnosno 6.000 do 20.000 eura za pravna lica, pri činjenici da najveći broj pravnih lica u Crnoj Gori čine mikro, mala i srednja preduzeća, koja su i inače na granici likvidnosti, za mnoge od njih (a naročito za preduzetnike) može biti nepremostiva prepreka i uzrok prestanka obavljanja djelatnosti“, kazala je Radulović. Poslodavci smatraju da ovakav raspon novčanih kazni sa sobom nosi rizik povećanja korupcije na svim nivoima, još selektivnijeg pristupa nadležnih organa i, u konačnom, gašenje privrednih subjekata i potpuno suprotno efeketima od željenih kroz ovaj zakon – njihov prelazak u sivu zonu. “Takođe, paralelno sa aktivnostiSuzana Radulović
ma vezanim za donošenje ovog zakona koji, ponavljam, u suštini UPCG podržava uz izvjesne primjedbe i zapažanja, treba uraditi mnogo više na poboljšanju uslova poslovanja. Krajnji cilj svima nama bi trebalo da bude uvođenje svih u regularne tokove a ne dodatno uzrokovanje gašenja privrednih subjekata”, zaključila je Radulović. I u Montenegro biznis alijansi (MBA) podržavaju ovaj nacrt zakona, od kojeg očekuju da bude oslonac za one koji legalno posluju, a koji upravo imaju problema zbog onih koji posluju u zoni sive ekonomije. Ekonomski savjetnik u MBA Zoran Vulević kazao je Dnevnim novinama da svako smanjenje procenta učešća sive ekonomije u odnosu na BDP doprinosi fi-
skalnoj konsolidaciji, odnosno donosi nove budžetske prihode. “Svaki predlog, svaka mjera i aktivnost u pravcu konsolidovanja stanja na planu suzbijanja sive ekonomije, odnosno njenog smanjenja ima podršku od naše poslovne asocijacije”, kazao je Vulević. U MBA smatraju da će ovaj zakon nakon usvajanja biti značajan podsticaj za smanjivanje sive ekonomije i istovremeno će biti novi podstrek za sve one koji žele na legalan način da se bave biznisom. “Znamo koliko je izražen problem nelikvidnosti u Crnoj Gori, kao uostalom i na globalnom nivou. U tom kontekstu problem sive ekonomije postaje veći, zato podržavamo predlog da se zabrani osnivanje privrednih društava i preduzetničke djelatnosti za vlasnike društva ili preduzetnike koji u dužem roku ne mogu odgovoriti svojim poslovnim i društvenim obavezama”, poručio je Vulević. On je dodao da treba očekivati da će predloženi zakon uticati na poboljšanje poslovnog ambijenta, što je presudno važan uslov za investitore, odnosno sve one koji žele da se ozbiljno bave biznisom.
BOKSITI
Čekaju utorak
Radnici nikšićkih Rudnika boksita, koji su proveli i devetu noć u jami Biočki stan, iscrpljeni su, ali se nadaju da će njihovi problemi biti riješeni u utorak na sjednici Vladine komisije za ekonomsku politiku (KEP). Predsjednik Samostalnog sindikata Boksita, Borisav Bojanović, jutros je obišao oko 30 rudara koji se nalaze u jami Biočki stan. “Rudari su fizički iscrpljeni, ali se nadaju da će rješenje biti pronađeno u utorak na sjednici Vladine Komisije”, rekao je Bojanović agenciji Mina-biznis. Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović ranije je najavio da
će na sjednici KEP-a tražiti od ministra ekonomije, Vladimira Kavarića, da saopšti kakve su perspektive Rudnika boksita u kratkoročnom i dugoročnom pogledu i predloži šta Vlada u tom smislu može preduzeti. Lazović je agenciji Mina-biznis rekao da će to tražiti zbog zainteresovanosti za sudbinu zaposlenih, bez obzira na, kako je kazao, neodgovoran odnos poslodavca. Sjednici bi trebalo da prisustvuju i predstavnici sindikata nikšićke kompanije. U jami Biočki stan protestuje grupa rudara nezadovoljna što im Vlada nije odobrila pozajmicu od 320.000 eura. I.B.
BANKARSKI OMBUDSMAN
Žalbi manje nego prošle godine Halila Kalača u prvom kvartalu posjetilo 59 klijenata, telefonom mu se obratilo njih 48 Bankarskom ombudsmanu se u prva tri mjeseca ove godine za pomoć obratilo 70 žiranata i 45 klijenata finansijskih institucija, a prigovori su se najviše odnosili na kreditne aranžmane sklopljene od 2005. do 2009. godine. Bankarskog ombudsmana Halila Kalača, u prvom kvartalu ove godine, posjetilo je 59 klijenata, telefonom mu se obratilo njih 48, a poštom osam. Kalač je agenciji Mina-biznis kazao da mu se, u odnosu na prošlu godinu, obratilo 15 odsto manje klijenata. “Taj pad govori da je prisutno sa-
Sve češće kontrole Unija poslodavaca ističe da i pored njihovih brojnih aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije u prethodom periodu od strane državnih organa i institucija su izostale adekvatne aktivnosti. “Umjesto toga, sve veći pritisak se vrši na one koji regularno posluju, tako da su izloženi sve češćim kontrolama brojnih inspekcijskih službi (objedinjavanje inspekcija u Upravu za inspekcijske poslove nije mnogo uticalo
na smanjenje broja kontrola), stalnom rastu postojećih i uvođenju novih fiskalnih opterećenja, neujednačenom i selektivnom postupanju inspekcijskih, sudskih i drugih državnih i lokalnih organa uprave...”, kazala je Radulović. Ona je dodala da u takvom ambijentu je, pored drugih pratećih problema u poslovanju, jako teško održati i postojeći nivo poslovnih aktivnosti i radnih mjesta, a o nekom rastu skoro da je nemoguće i razmišljati.
znanje o mogućnosti zaštite finansijskih prava pred Bankarskim ombudsmanom, što je uticalo na smanjenje broja klijenata i žiranata koji su kontaktirali ombudsmana telefonom”, objasnio je Kalač. On je saopštio da je u prva tri mjeseca ove godine, procesuirao 18 postupaka, po podnijetim zahtjevima za zaštitu finansijskih prava klijenata i žiranata. Od ukupnog broja vođenih postupaka 11 se odnosi na klijente, a sedam na žirante. Najviše prigovora bilo je iz Podgorice, Pljevalja, Nikšića i Rožaja, a da od ukupno 18 pokrenutih postupka, okončano je 14, a četiri su u toku. I.B.
10 Društvo
PONEDJELJAK, 6. 5. 2013.
VASKRŠNJA LITURGIJA
Pomolio se i za vlastodršce Mitropolit Amfilohije poželio da ljubav obasja i da dobro svima koji su na vlasti, na čelu sa Milom Đukanovićem Služeći juče centralnu svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, osim za narod pomolio i za dobrobit onih koji su na vlasti, dok je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo u Vladičanskom domu na Cetinju poručio da su prava CPC ugrožena. Mitropolit Amfilohije je rekao da je Vaskrs dan kada je čovjek najbliži Bogu i da je Vaskrs simbol vječnog zajedništva, ljubavi i vjere.
“Molim se da Bog da dobro svima u Crnoj Gori, kako onima koji su na vlasti, tako i ostalim. Da Bog obasja i one koji su na vlasti, na čelu sa Milom Đukanovićem, koji kaže da je ateista, a daće Bog da i on bude prosvećen svetlošću Hristovog vaskresenja, jer drugačije ne bi mogao da sjedi na stolici kralja Crne Gore Nikole Petrovića i Petra Drugog Petrovića Njegoša, koji su slavili Vaskrs”, kazao je Amfilohije. Mitropolit je kazao da je Hristovo vaskresenje mjera ljudske istori-
Mitropolit Amfilohije
ODBOR ZA BEZBJEDNOST
Razmatraće se rad vojske i MUP-a Odbor za bezbjednost i odbranu će naredne nedjelje razmatrati Izvještaj o učešću pripadnika Vojske Crne Gore u međunarodnim snagama, mirovnim misijama i drugim aktivnostima u inostranstvu u prošloj godini. Na devetoj sjednici Odbora za bezbjednost na
dnevnom redu će se naći i izvještaji o stanju u Vojsci i radu Ministarstva odbrane. Na drugoj sjednici, koja će se održati u petak, članovi Odbora razmatraće izvještaje o radu Ministarstva unutrašnjih poslova u prošloj godini i stanju zaštite i spasavanja u državi. B.R.
PROJEKAT
CGO: Igraj za Evropu! Centar za građansko obrazovanje (CGO), u saradnji sa fondacijom Friedrich Ebert i NVO Natura, realizuje projekat “EU Info Bus-na putu ka EU”, podržan od Delegacije EU u Crnoj Gori kao dio njene komunikacione strategije, saopšteno je iz CGO. “Projekat teži povećanju znanja, stepena razumijevanja i podrške procesu pristupanja EU građana i građanki Crne Gore, kroz edukativno-informativnu kampanju koju sprovodimo u šest opština centralnog regiona Crne Gore - Podgorici, Nikšiću, Danilogradu, Cetinju, Kolašinu i Mojkovcu”, kazali su iz CGO. U okviru projekta, Dan Evrope će se proslaviti u Kolašinu 7. maja, Cetinju 8. maja, dok ce centralna proslava biti upriličena u Podgorici, 9. maja 2013. godine.” “Pod motom ovogodišnje proslave Dana Evropa “Evropa u svijetu - Crna Gora u Evropi”, u Kolašinu ćemo imati brojne aktivnosti, edukativno-informativnog, sportskog i kulturnog karaktera”, naveli su iz te nevladine organizacije. Zvanično otvaranje manife-
Uljarević
je i čovječanstva, sveti kvasac vječnog i neprolaznog života za svakog čovjeka. “Vaskrs nije samo običaj, već događaj koji mijenja život, sudbinu, nebo i zemlju”, naveo je Amfilohije služeći liturgiju. On je dodao da je sva istorija Crne Gore je u znaku Hristovog vaskrsenja. Mitropolit Amfilohije pozvao je na socijalnu pravdu, u vremenu gdje, kako kaže, bogataši otimaju tuđe, a sirotinje je sve više. “Bog je došao na ovaj svijet da nas nauči kako treba da dijelimo jedni drugima, a ne da otimamo jedni od drugih”, istakao je Amfilohije. Tokom liturgije pročitana je vaskršnja poslanica partijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja, a nakon toga svetoj tajni pričešća pristupio je veliki broj pravoslavnih vjernika. Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo služio je juče ujutro vaskršnju liturgiju u veličanskom domu na Cetinju i pozvao crnogorske vlasti da riješe pitanje CPC kako bi svještenstvo i vjernici te crkve, kako je kazao, mogli da proslavljaju praznike u crnogorskim hramovima. Vrijeme da nakon dvije decenije svještenstvo i vjernici CPC uđu u crnogorske hramove. Tražićemo da se država pozabavi ovim našim problemom i crkve i države jer dok se ne riješi pitanje CPC budite sigurni da nemamo ni čistu državu Crnu Goru”, rekao je mitropolit Mihailo. B.R.
PRIORITET
Poboljšati status Roma Tokom jednogodišnjeg predsjedavanja Dekadom uključenja Roma 2005-2015 Crna Gora će biti pod budnim okom Evrope Ilustracija
stacije održaće se na glavnom gradskom trgu, obraćanjem ambasadora Mitje Drobniča, šefa Delegacije EU u Crnoj Gori. Pored njega, građanima i građankama Kolašina obratiće se Darko Brajušković, predsjednik opštine Kolašin i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. Nakon toga, uslijediće program KUD-a “Mijat Mašković”, a na trgu biće postavljeni EU info štandovi, organizovan kviz znanja o EU, postavljena slagalica i druge brojne aktivnosti. B.R.
ZEMLJOTRES
Opet treslo kod Plužina Seizmološki zavod Crne Gore reagistrovao je juče zemljotres manje jačine sa epicentrom devet kilometara zapadno od Plužina. “Jačina zemljotresa, koji je bio u deset sati i 14 minuta, u žarištu iznosila je 3,1 Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od četiri do pet stepeni Merkalijeve skale”, navodi se u saopštenju Seizmološkog zavoda. Žarište zemljotresa locirano je na dubini od devet kilometara. Procjenjuje se da zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području. B.R.
Kako će Crna Gora od 1. juna ove godine predsjedavati Dekadom uključenja Roma 2005-2015, neophodno je da zbog pažnje evropskih institucija, realizuje sve aktivnosti i da odredi prioritete radi poboljšanja položaja Roma, kazao je potpredsjednik Nacionalnog savjeta Roma Senad Sejdović. On je rekao da će prvi korak Crne Gore biti formiranje komisije za praćenje. “Bitno je odrediti prioritetne aktivnosti za poboljšanje položaja Roma. Treba stupiti u kontakt sa romskim civilnim sektorom i Romskim savjetom za dalje planiranje i koordinisane aktivnosti jer je potrebno da ciljna grupa osjeti primjenu ovog dokumenta”, objasnio je Sejdović. Da će Crna Gora tokom jednogodišnjeg predsjedavanja Dekadom, učiniti ono što je najbolje za Rome, ali i za državu obećao je i ministar rada i socijalnog staranja Suad
Numanović. “Naša namjera je da predsjedavanjem Dekadom pokažemo posvećenost na poboljšanje statusa Roma, ali i da pokrenemo još neka pitanja u vezi sa njihovom daljom integracijom”, kazao je Numanović, prilikom predstavljanja predlog plana predsjedavanja Dekadom. Sejdović je rekao da pored brojnih problema kod romske populacije obrazovanje zauzima prvo mjesto. “Na tom polju se dugo radi, a rezultata je malo, tako da ni ostale segmente ne treba zanemarivati kao što su zapošljavanje, zdravstvo. Slabi su rezultati u vezi sa jezikom i kulturom gdje takođe treba staviti akcenat”, istakao je Sejdović. On je objasnio da će Crna Gora biti pod “budnim okom Evrope” koja će pratiti njeno predsjedavanje Dekadom jer se, kako je naveo, Vlada obavezala da u narednom periodu sprovodi sve akcije u cilju poboljšanja statusa Roma. Prema riječi-
ma Sejdovića, Crna Gora može da izvuče vrlo poučne, ali negativne primjere od susjednih zemalja koje su prošle predsjedavanje Dekadom. “Većina je postala svjesna u Hrvatskoj, kao i u Srbiji koja je presijadavala prije nje, da su veliki dio Dekade propustili i sada pokušavaju da isprave stvari”, rekao je Sejdović. On je kazao da su u Hrvatskoj i Srbiji većinom profitirale nevladine organizacije većinskog stanovništva iako je, kako je naveo, u tim zemljama romski NVO jači od crnogorskog. “Treba ojačati civilni sektor da bi bio sposoban da se nosi sa problemima i poslije predsjedavanja, a krajnji korisnici projekata treba da budu realne osobe, a ne brojke na papiru”, bio je izričit Sejdović. On je zaključio da samo aktivnošću romskog civilnog sektora, uz Romski savjet, Vladine institucije mogu postići maksimalan efekat. B.R.
Društvo 11
PONEDJELJAK, 6. 5. 2013.
ZAROBLJENI U ITALIJI
Crnogorski pomorci prijete da će se zapaliti
Nakon deset mjeseci provedenih na ‘zarobljenom’ brodu, sedmorica pomoraca, među kojim su četiri Crnogorca, poručili da su u borbi za svoje plate spremni da preduzmu najradikalnije mjere Miraš Dušević, Marija Palibrk
Č
etiri državljanina Crne Gore koji se već deset mjeseci nalaze se na brodu “Jonijan spirit” grčke kompanije “Agoudimos” koji je zarobljen na jugu Italije, u gradu Brindizi, prijete da će zapaliti sebe i brod. Razlog je jasan. Već devet mjeseci nijesu primili ni centa. Brod neće napustiti dok im kompanija ne isplati zarađeni novac, poručuju pomorci u dopisu koji su poslali kako bi crnogorsku javnost obavijestili da se nalaze u krajnje alarmantnoj situaciji. Od države Crne Gore očekuju pomoć.
“Poslali smo ultimatum, kako lučkoj kapetaniji Brindizija, tako i kompaniji, da ćemo brod zapaliti, kao i nas na njemu, pa neka ostane kao opomena kako državi Crnoj Gori, jer se ne brine o svojim državljanima, a tako i cijelom pomorskom svijetu. Borimo se samo za svoj pošteno zarađen novac, a to vam je otprilike oko 50.000 eura za nas petoro iz Crne Gore (jedan je napustio brod)”, poručuju pomorci. Ogorčeni su. Kažu da im je dosta laži i priča o demokratiji i ljudskim pravima jer su, kako tvrde, potpuno obespravljeni usred EU, a niotkuda nikakve pomoći. “Naša država je nemoćna da riješi naš problem, kako kažu iz Ministarstva vanjskih poslova, ambasada u Rimu ne može da nam pomogne jer mi nismo u njenoj nadležnosti. Iz
kompanije nam se niko ne javlja. Ne preostaje nam ništa drugo, već smo spremni na najradikalnije poteze, jer svi želimo da što prije stignemo svojim kućama i porodicama, a mnogima od nas i porodice raspadaju. Ovim putem želimo da upoznamo crnogorsku javnost i vlast sa situacijom svojih državljana u nadi da će država Crna Gora i relevantne institucije pomoći da se nas kompanija isplati što prije i da se što prije vratimo svojim porodicama u Crnoj Gori”. Na brodu je sada sedam članova posade, četiri državljana Crne Gore, po jedan iz Srbije, Grčke i Ukrajine. Ostali su nakon 10 mjeseci provedenih na brodu pošli kućama, ali sedmoro ne želi napustiti brod bez pošteno zarađenog novca koji nijesu primili već deveti mjesec.
Pomorci su se, kako tvrde, ukrcali 5. jula i tom prilikom potpisali ugovor 3+2 mjeseca. Od tada su dobili samo jednu platu i avans od 500 eura. Ukrcali su se preko barske agencije “Montemare” vlasnice Sanje Čejović, kako su za ukrcaj morali platiti po 400 eura. Agencija je garantovala da je kompanija stabilna i likvidna, međutim prilikom obraćanja za pomoć iz agencije nam je savjetovano da čekaju i tako prođe 10 mjeseci. Pomorci tvrde da su se obraćali za pomoć ITF-u (Međunarodni sindikat transportnih radnika), crnogorskoj ambasadi u Italiji, kompaniji, Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija CG, ali nijesu uspjeli doći do novca koji su pošteno zaradili. Nakon 10 mjeseci provedenih čekajući i obraćajući se svim relevantnim institucijama nijedna se nije udostojila da riješi naš problem. Prepušteni smo sebi samima i svi su nas zaboravili. Nemamo više nikakvo osiguranje, jer su nam osiguranja istekla, te su nam zdravlje i životi potpuno ugroženi, jer više ni medicinsko osoblje ne dolazi da nam kontroliše zdravstveno stanje, a mi smo na ivici nervnog sloma. Hranu dobijamo od Karitasa, jer druge nemamo, a to je panini za cijeli dan i tanjir makarona.
CDPR
MVP: Učinili smo sve Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija i diplomatska predstavništva u Rimu i Atini, kazali su da su povodom ovog događaja učinili sve što je bilo u okvirima naših nadležnosti, kako bi zaštitili interese crnogorskih pomoraca sa broda “Jonian Spirit”. Iz MVP su napomenuli i da je počasni konzul Crne Gore za region Pulje Luigi Morfini, posjetio je u dva navrata crnogorske članove posade u luci Brindisi i odnio im pomoć u hrani, sredstvima za higijenu, koju je obezbijedila ambasada Crne Gore u Rimu. “Naša ambasada u Atini kontaktirala je grčku kompaniju čiji se brod pod zastavom druge države nalazi u luci Brindizi. Pomorci su informisali počasnog konzula da ne žele napustiti brod, jer bi u tom slučaju izgubili mogućnost isplate preostale zarade. Takođe, ambasada u Rimu je kontaktirala predstavnike ITW-a (Međunarodni sindikat transportnih radnika) i grčke kompanije, koji je u više navrata pružao pomoć pomaor-
cima u vidu osnovnih namirnica, ali i obećavali pomoć i isplatu novčanih sredstava”, naveli su iz Ministarstva vanjskih poslova. Naši pomorci su u ovom slučaju imali mogućnost zastupanja od strane druge kompanije u ostvarivanju svojim ugovorom definisanih prava, za šta su se opredijelili pomorci iz drugih država. “No, i pored naših napora da pružimo kako moralnu, tako i svaku drugu podršku, riječ je o nepoštovanju ugovorenih odredbi, odnosno o obligacionom odnosu između poslodavca i zaposlenog, u kome su ugovorom jasno definisana prava i obaveze, te je mogućnost posredovanja u naplati novčanih potraživanja otežana. Ministarstvo, i naša diplomatska predstavništva, svakako, do trenutka dok se situacija ne razriješi i dok su pomorci na brodu kompanije sa kojom imaju problem, pružati svaku vrstu pomoći i asistencije i komunicira sa porodicama pomoraca u cilju prikupljanja informacija i pružanja neophodne pomoć”, dodali su iz MVP.
Na poklon tretman odvikavanja od pušenja Obilježavajući Svjetski dan borbe protiv pušenja nizom aktivnosti koje su u toku i održavaće se tokom cijelog mjeseca Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) odlučilo je da pokloni zainteresovanim uživaocima duvanskih proizvoda tretman Odvikavanja od pušenja. “Prilikom obilježavanja ovog dana koji se širom naše planete proslavlja pod motom “Zabranimo reklamiranje, promociju i sponzorstvo duvana” CDPR je organizovao besplatne časove za odvikavanje od pušenja, jer je cilj da što više uživalaca duvanskih proizvoda u Crnoj Gori ostavi pušenje i konačno, nakon devet godina, počne da se poštuje u našoj domovini Zakon o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda”, kazali su iz te
organizacije. Prema njihovim riječima, tretman od odvikavanja od pušenja traje sedam dana. Pored pripremnog časa tretman sadrži još pet časova. “Odvikavanje od pušenja se radi po metodu američkog profesora Vejn Mek Farlanda, koji svih ovih godina u svijetu daje daleko najbolje rezultate kod ostavljanja cigareta i odvikavanja od pušenja”, navode iz CDPR-a. Pripremni čas će se održati po dogovoru sa polaznicima koji se prijave, krajem nedjelje u kancelariji CDPR-a u KIC-u “Budo Tomović” u Podgorici. Zainteresovani za tretmane odvikavanja od pušenja mogu se prijaviti do petka 10. maja ove godine od 18 do 20 časova na telefone CDPR-a: 020 665 633 i 069 530 666. B.R.
Ilustracija
12 Hronika NIKOLA BOJOVIĆ
Bio upozoren da ga prate ubice
Uviđaj nakon ubistva Nikole Bojovića Nikola Bojović, mlađi brat vođe zemunskog klana Luke Bojovića, prema informacijama srbijanskih medija, mjesec prije ubistva primao je ozbiljna upozorenja da mu je život u opasnosti. Navodno, do Lukinih saradnika i prijatelja stigla su upozorenja da je naručena likvidacije obojice, kao i da ubice Nikolu prate u stopu. Zbog stalnih prijetnji, prijatelji vođe zemunskog klana savjetovali su mlađeg Bojovića da ode iz Srbije kako bi sačuvao život. Na njegovom skrivanju najviše je insistirao Luka. Međutim, stradali Bojović nije vjerovao da mu prijeti opasnost, pa je ostao u Srbiji gdje se kretao slobodno, bez obezbjeđenja. Ipak, upozorenja su se obistinila 29. marta kada je Nikola Bojović izrešetan u centru Beograda, u Ulici carice Milice. Njemu je, za sada nepoznata osoba, oko 7 časova ujutru, naočigled brojnih prolaznika, prišla sleđa, ispalivši više hitaca u njega. Kada je pao na zemlju, ubica je stao iznad njega, ispalivši mu još nekoliko metaka u tijelo. Na lice mjesta ubrzo je stigla policija i služba Hitne pomoći koja je Bojovića, koji je davao jedva vidljive znake života prebacila u beogradski Urgentni centar. Tamo su mu konstatovane četiri prostrijelne rane, nakon čega je ubrzo podlegao
povredama. Istraga o njegovom ubistvu vodi se u više pravaca. Za sada, nema nijednog konkretnog traga koji bi ukazao na identitet ubice. Od dana ubistva srbijanska policija provjerava koliko je Nikola bio umiješan u kriminalne aktivnosti svoga brata i da li je njegovo ubistvo poruka Luki, koji u Srbiji i Crnoj Gori ima brojne neprijatelje. Izvor srbijanskih medija iz tamošnje policije naveo je da kada je kriminal u pitanju, Nikolu ne treba odvajati od Luke, iako se protiv njega nije vodio krivični postupak. Na samom početku, Luka je planirao da brata čuva od kriminalnih radnji kako bi ostao da čuva porodicu. Kako je kazao izvor iz srbijanske policije, kako se situacija komplikovala, uloga mlađeg Bojovića u zeunskom klanu sve više je rasla. Sve to pogotovo poslije ubistva Ilije Novovića, zatim kada je za Lukom raspisana poternica u Srbiji i na kraju kada je uhapšen u Španiji. Srbijanska policija provjerava i da li je ovo ubistvo osveta starijem bratu koji je za sobom ostavio više krvavih tragova. Naime, u istrazi se ispituju i Bojovićevi sukobi sa Andrijom Draškovićem, Zoranom Nedovićem Šokom, učešće Nikole Bojovića u ubistvu Branka Jevtovića Jorge, Ilije Novovića. M.V.P.
PUCNJAVA U PODGORICI
Baboviću određen pritvor Privođenje Babovića
Viši sud u Podgorici odbio je žalbu advokata Hamida Ganjole koju je uložio na odluku sudije za istrage Miroslava Bašovića koji je njegovom branjeniku, Filipu Baboviću (22) iz Podgorice, odredio pritvor u trajanju do 30 dana. Babović je osumnjičen da je u petak ujutru u centru grada pucao iz pištolja i zapalio službeni automobil Vlade i auto-servis “Centar” u Ulici Marka Miljanova. Baboviću na teret stavljaju krivi;na djela “teško ubistvo u pokušaju”, “izazivanje opšte opasnosti” i “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”. Pred sudijom za istrage Višeg suda u Podgorici, Miroslavom Bašovićem, negirao je da je poku-
šao da ubije službenika Ministarstva vanjskih poslova Dragana Đukanovića, te da se kaje zbog svega. U izjavi, Babović je naveo i da je sve učinio nenamjerno, pod dejstvom alkohola. “Kad popijem i čep alkohola, potpuno poludim. Postajem agresivan. Kajem se zbog svega”, tvrdio je Babović pred tužiocem, kojem je predat nakon triježnjenja u policiji i razgovora sa psihijatrom. Babović je nakon kraćeg zadržavanja kod sudije u pojačanoj pratnji policije upućen u Spuž, odakle je u petak ujutro, na dan incidenta, izašao nakon što je izdržao 40 dana kazne zbog kafanske tuče. M.V.P.
Hronika 13
PONEDJELJAK, 6.5.2013.
Posebna jedinica čuva beranski mir ALARMANTNA BEZBJEDNOSNA SITUACIJA
U cilju održavanja bezbjednosti, u protekla dva vikenda izvršene kontole u beranskom hotelu “Lukas” i jednom lokalu u centru grada
Kontrole Posebne jedinice policije uslijedile su nakon vatrenog obračuna u beranksom lokalu “Kaza” u kojem su povrijeđene četiri osobe
P
osebna jedinica policije, već drugi vikend zaredom, boravi u Beranama gdje se brinu za održavanje reda i mira kako na ulicama tako i u gradskim lokalima. Povod njihove kontrole, kako Dnevne novine nezvanično saznaju, jesu nezadovoljstvo i nesigurnost građana povodom brojnih incidenata koji su se dogodili u posljednje vrijeme i zbog velikog broja komada oružja koje Beranci posjeduju.
Iako Beranci cijeli događaj opisu ju kao racije, izvor Dnevnih novina iz policije, kazao je da su u pitanju re dovne aktivnosti u kojim službenici obilaze ugostiteljske objekte. Maskirane kornjače prvo su izvr šile pretres hotela “Lukas” u koji su iznenada upali u subotu 27. aprila. Očevici ove racije ispričali su Dnev nim novinama da je tom prilikom došlo do upotrebe sile, odnosno, da su policijski službenici bili primora ni da koriste pendreke. Kako nijesu otkrivena kršenja zakona, ova akci ja prošla je bez hapšenja. Hotel “Lukas” na meti Posebne je dinice našao se prvi zato što je njegov direktor Beranac Vladan Simonović (33) za kojim je raspisana međuna rodna Interpolova potjernica. Potjer
nice za njim i još trojicom njegovih sugrađana, Sinišom Jevrićem (41), Radisavom Rajovićem (43) i Ljubomirom Stijovićem (43) raspisalo je dansko ministarstvo pravde, zbog sumnje da su se bavili krijumčare njem kokaina. Nedjelju dana nakon toga, Poseb na jedinica policije izvršila je kontro lu u jednom od lokala koji se nala ze u strogom centru Berana. Više po licijskih službenika, sa šest džipova “defendera”, dvije takozvane marice i dvoje patrolnih kola upali su u glav nu ulicu, nakon čega su strojevim ko rakom utrčali u lokal. Nad svakim go stom izvršen je pretres, ali i ovog pu ta nije bilo hapšenja. Ovaj pokušaj policije da stane na kraj kriminalu, očevici, pa i oni koji
su prekontrolisani te noći, prokomen tarisali su kao neozbiljan čin. Naime, oni su tvrdili da je već u subotu uju tru svaki Beranac znao da će u tom lo kalu biti racija na šta su svi gosti bi li upozoreni. Takođe, spekuliše se da će Posebna jedinica policije ove subo te, 11. maja izvršiti kontrolu u još jed nom lokalu u centru Berana, te da su građani već upoznati i sa tim. Briga za bezbjednosnu situaciju u Beranama naglo se povećala nakon vatrenog obračuna u Lokalu “Kaza” koji se dogodio u nedjelju 21. aprila. Tom prilikom došlo do pucnjave u ko joj su teške tjelesne povrede zadobili Miroslav Femić (25) i Aleksandar Marsenić (26), a lakše su povrijeđe ni Bernard Sujković (26) i Jasmin Piljević (19). Povod revolveraškog obračuna, navodno je, dugogodišnja je netrpeljivost dvije grupe mladića. Nakon pucnjave policija je uhapsila Maslovarića, koji se pored pokušaja ubistva, on se tereti za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih mate rija. Za Simonovićem koji je kako se sumnja bio Maslovarićev saučesnik policija i dalje traga.
Prvi na meti policije našao se hotel “Lukas”
Nekoliko dana nakon tog inciden ta, pod motom “Stop nasilju” u zgradi Opštine Berane NVO “Zauvijek mla di” organizovala je sastanak sa gra đanima i predstavnicima instituci ja zaduženih za praćenje bezbjedno snog stanja i održavanja javnog reda i mira. Predstavnici nevladinog sek tora na sastanku iznijeli su zabrinu tost zbog velikog broja oružja koje ko riste Beranci, koji pištolje nose sa so bom, kako su opisali, i dok piju piće
u lokalima. Oni su napomenuli i na česte puc njave koje ugrožavaju sigurnost svih Beranaca nakon čega je načelniku beranske policije postavljeno pita nje zašto se ti problemi ne rješavaju i zašto se ne kontrolišu redovno ljudi koji imaju kriminalni dosije. Mediji su, izvještavajući sa ovog sa stanka, podsjetili na brojne incidente u Beranama, nakon čega je Posebna jedinice policije upućena u taj grad.
MANS:
Izbjegavaju saslušanje Mićunovića kao svjedoka Punomoćnik MANS-a, advokat Veselin Radulović
Punomoćnik nevladine organiza cije MANS, protiv koje su tužbu pod nijeli “Lutrija CG” i “Džek pot”, advo kat Veselin Radulović kazao je da predstavnici tužioca tokom sudskog postupka pokazali da po svaku cije nu žele izbjeći poziv suda i saslušanje Branislava Mićunovića kao svjedo ka. Tužbu protiv MANSa i kompani je “Daily press”, “Lutrija CG” i “Džek pot” podnijeli su zbog, kako navode, višemjesečnog tendencioznog dezin formisanja javnosti na štetu tih pri vrednih društava zbog čega je zatra žena odšteta od 5.000 eura. “U pokušaju da opravda Mićuno vićevo izvjesno neodazivanje na po ziv suda, advokat Vladan S. Bojić u novom podnesku sada neosnovano navodi da je Mićunović zakonski za stupnik “Džek pota”, u kom slučaju ne bi bio obavezan da se odazove pozi vu suda. Međutim, prema podacima
iz CRPSa koje je upravo advokat Bo jić priložio sudu, ovlašćeni zastupnik “Džek pota” je Sava Grbović i on je u tom svojstvu pozvan od strane su da, a zakonski zastupnik društva je izvršni direktor, ali to nije Branislav Mićunović”, saopštio je Radulović, dodajući da se upravo zato Mićuno vić ovom postupku može saslušati jedino kao svjedok. Radulović je naveo i da advokat Bojić saslušanje Mićunovića advo kat Bojić kvalifikuje kao potrebu za senzacionalizmom, tvrdeći da on ni je stranka u postupku. “Neprihvatljivo je smatrati senza cijom poziv suda za bilo kog svjedo ka, posebno za žrtvu kako advokat Bojić predstavlja Mićunovića”, dodao je Radulović. On je podsjetio da je advokat Bojić u podnesku od 18. oktobra 2012. go dine, istakao kako su Mićunović, Gr
bović i članovi njihovih porodica do te mjere ugroženi od MANSa da se i pravni poredak Crne Gore pokazao nesposobnim da ih zaštiti. “Tako je advokat Bojić jasno uka zao da je saslušanje Mićunovića od značaja za postupak koji je pokre nut protiv MANSa. Kako mu sada “nije jasno” na koje okolnosti treba da se sasluša Mićunović, proizilazi da je advokat Bojić pisao o njegovoj “ugroženosti” od MANSa, jer je znao da sudija Blažo Jovanić neće poziva ti Mićunovića da bi izbjegao “senza ciju”. Tako je postalo jasno i zbog če ga su se “Lutrija CG”, “Džek pot” i ad vokat Bojić onako protivili izuzeću sudije Jovanića. Na njihovu žalost, utvrđeno je da sudija Jovanić ne pru ža ni minimum garancija da bi su dio nepristrasno, pa je određeno da se Branislav Mićunović sasluša kao svjedok”, naveo je Radulović.
Optužbe da su Mićunović, Grbović i njihove porodice ugroženi i da se pravni poredak Crne Gore pokazao nesposobnim da ih zaštiti od MANS a, kako je objasnio Radulović, prilič no su ozbiljne, te se moraju provjeri ti prije svega njihovim saslušanjem. “Implicitna najava advokata Boji ća da se Mićunović neće odazvati po zivu suda predstavlja najavu nepo štovanja suda. Takođe, ako takva na java bude realizovana, MANS očeku je da sud sankcioniše nepoštovanje suda, da zaštiti svoj ugled i obezbije di neometan rad mjerama koje mu zakon propisuje u tu svrhu. U pro tivnom, pravni poredak Crne Gore će pokazati da je zaista nesposoban, ali ne zato što ne može zaštiti Miću novića od MANSa (kako se žalio ad vokat Bojić), već zato što bi se onda pokazalo da je Mićunović van prav nog poretka”, zaključio je Radulović.
14 Crna Gora
ponedjeljak, 6. 5. 2013.
ljubav
Sirijac kome je Crna Gora u srcu Jahja Mouhsen iz sirijskog grada Alepa, radi u Bijelom Polju kao pedijatar, a za DN priča o svom životnom putu BIJELO POLJE - Životni put bjelopoljskog pedijatra dr Jahje Mouhsena, koji radi u Domu zdravlja u ovom gradu, bio je veoma bogat. Jahja, što u prevodu na naš jezik znači Jovan, rođeni je Sirijac, ali već dugi niz godina živi i radi u Bijelom Polju. Došao je u Crnu Goru iz grada Alepa, koji je ovih dana poznat po sukobu koji se vodi između sirijskih pobunjenika i snaga predsjednika Bašara Al Asada. “Rođen sam u Alepu, najstarijem gradu na svijetu, i to u starom dijelu grada, kod Gvozdenih vrata. Alepu je ime dao sveti Abraham ili Avram koji je živio tu i koji je pozivao ljude da vjeruju u boga, a grob njegovog sljedbenika svetog Zaharija, koji je bio otac svetog Jovana Krstitelja, i danas se nalazi u Velikoj džamiji u ovom gradu”, počinje svoju priču dr Mouhsen. On kaže da su Sirijom kroz istoriju vladali mnogi narodi, od Rimljana, Vizantijaca do Turaka i da je ona specifična po tome što se sve religije koje se u njoj nalaze, međusobno poštuju i uvažavaju. “Mi, muslimani iz Sirije smatramo da smo islamom dobili poslanika Muhameda, ali da time nismo izgubili Isusa. I danas živimo sa hrišćanima, Jevrejima i ostalim religijama u odnosima u kojima vlada poštovanje i uvažavanje, što je rijetkost”, kaže dr Mouhsen. Svoje cjelokupno školovanje završio je u Alepu, osnovnu i srednju školu, a kasnije i Medicinski fakultet. U Alepu je počeo da radi kao ljekar narednih pet godina. “Poslije toga, odlučio sam da okrenem novu stranicu u životu i krenuo sam da putujem po svijetu, želio sam da putujem i vidim svijet van Sirije, da proživim ono što sam kao di-
jete sanjao”, priča Mouhsen i otkriva nam da je jedna od prvih stranih zemalja za koje je čuo bila nekadašnja SFR Jugoslavija. “Bio sam dijete kada je Josip Broz Tito dolazio u posjetu Alepu. Svima je bilo izuzetno drago što ima neko ko nije iz Sirije, a ko pokazuje veliku ljubav prema ovoj zemlji, i zbog tog odnosa prema nama sam i ja počeo da volim Jugoslaviju. Vama možda nije poznato, ali Tito je u Alepu sagradio veliki muzej koji se i danas nalazi i koji posjeduje ogromne zbirke eksponata koji su dio svjetske istorije i od velikog su značaja. To mi je kao djetetu bilo omiljeno mjesto koje sam posjetio bezbroj puta i na kom sam naučio mnogo, voljeli smo i da čitamo tablu na ulazu u muzej na kojoj je pisalo da je on izgrađen u znak prijateljstva Jugoslavije i Sirije. To prijateljstvo između naših naroda u Siriji ni danas nije zaboravljeno, iako je ovdje sa tim slabo ko upoznat. Velika stvar koju je Jugoslavija uradila za Siriju je ta što su jugosloveni napravili autoput Alep-Damask u dužini 350 kilometara koji je i danas jedan od najboljih. Među mnogim tragovima Jugoslavije u Siriji su i u tome što i danas imamo mnogo autobusa i kamiona koje je napravila vaša fabrika FAP”, sa ponosom priča Mouhsen. Nakon napuštanja Sirije, njegova prva stanica bila je Francuska u kojoj živi njegova sestra. No, pošto je morao dugo da čeka na dozvolu boravka, odlučio je da putuje, a prva “stanica” mu je bila Crna Gora. “S obzirom da imam jednu rodbinsku liniju u Crnoj Gori, i to baš u Bijelom Polju, jer je moja baba, majčina majka, bila rođena Bjelopoljka, iz porodice Dervović, koja se odselila
iz Bijelog Polja, riješio sam da istražim malo to moje porijeklo i došao sam u Bijelo Polje. U Bijelo Polje sam došao s ciljem da se poslije toga vratim u Francusku, ali poslije nekoliko mjeseci boravka u ovom gradu, odlučio sam da ostanem i da se trajno nastanim tu”, nastavlja svoju priču Mouhsen. On kaže da se odmah zaljubio u grad pod Obrovom. “Bijelo Polje sam odmah zavolio. Naišao sam i na dobar prijem dr Vlajka Sekulića, koji mi je ponudio da ostanem ovdje i da se zaposlim kao ljekar u bjelopoljskoj bolnici, što sam ja i prihvatio. Poslije nekog vremena sam se i oženio i zasnovao porodicu ovdje. U Beogradu sam specijalizirao pedijatriju, a kasnije i sub-specijalizirao”, kaže Mouhsen. On dalje navodi da je njegova porodica u Bijelom Polju živjela lijepo do 1992. godine, kada je postalo nemoguće da tu ostanu zbog ekonomske krize i ratnih dešavanja u okruženju. “Nismo od plata mogli da preživimo, tako da sam porodicu poveo u svoj rodni grad Alep, gdje su moja djeca i počela da se školuju, a ja nastavio da radim kao ljekar. Poslije nekoliko godina, počeli su nemiri i u Siriji i moja djeca su prisustvovala nekim traumatičnim situacijama, tako da sam odlučio ponovo da se vratim u Bijelo Polje sa njima. Opet su nas Bjelopoljci lijepo dočekali i zahvaljujem im se na tome. Dobio sam i državljanstvo i kada su me pitali za nacionalnost rekao sam im da sam Crnogorac, što je njima bilo čudno. Kako to, iz Sirije, a Crnogorac, pitali su me a, ja sam im odgovorio da se osjećam Crnogorcem, jer tu živim i volim ovu zemlju. Crnogorac sam, a religija mi je islam,
kao i mnogima ovdje”, zaključuje Mouhsen. On kaže da bi se vratio u Siriju ukoliko bi se stvari tamo sredile. “Možda bih se i vratio u Alep, ali Cr-
na Gora mi je ipak u srcu, njoj bih se uvijek vraćao, jer moja djeca ne žele da idu odavde i da se vrate u Siriju”, kaže Mouhsen. S. Muslić-Sadiković
zabrana
Od 15. maja prestaju radovi
BUDVA – Početak ljetnje turističke sezone u Budvi, trebalo bi da ujedno bude prestanak izvođenja građevinskih radova, izuzev na objektima koji su od javnog interesa i šireg društvenog značaja, ali uz prethodno pribavljenu dozvolu. Zabrana gradnje određena je po zonama, a poštovanje opštinske odluke i situaciju na terenu pratiće inspektori opštinske Komunalne policije. Zabrana građevinskih radova u prvoj gradskoj zoni počinje 15. maja i trajaće do 1. oktobra. Za ekskluzivnu i prvu zonu zabrana važi od 15. maja do 1. oktobra, za drugu od 1. juna do 15. septembra i za treću i četvrtu zonu od 15. juna do 15. septembra. Iz Komunalne policije pozvali su sve investitore u Opštini Budva, a prvenstveno one u ekskluzivnoj zoni, da, u skladu sa odlukom o komunalnom redu, od 15. maja urede i konzerviraju gradilišta. “Pozivamo investitore da po-
stupe po odluci, kako ne bi došli u situaciju da djelujemo na neki način preventivno u smislu sankcionisanja i kažnjavanja onih prekršilaca koji to ne budu poštovali. Za one koji ne poštuju odluku preduzimaće se mjere iz nadležnosti Komunalne policije zatvaranje gradilišta i drugih radnji”, ističe načelnik Komunalne policije Slavko Đukanović. Pojašnjava da se zabrana gradnje odnosi, kako na spoljašnje tako i na unutrašnje radove. “Nekada, upravo unutrašnji radovi mogu proizvoditi mnogo veću buku. U izuzetnim slučajevima uz prethodno dobijenu dozvolu radovi se mogu izvoditi na objektima od javnog interesa i šireg društvenog značaja. To se prvenstveno odnosi na radove na infrastrukturi i za to se dobija specijalan dozvola od Sekretarijata za stambeno komunalne poslove i gradsku infrastrukturu”, kaže Đukanović. N.L.
budžet
Izdvojili 45.000 za klubove MOJKOVAC – Opština Mojkovac je ove godine izdvojila oko 45.000 eura za sportske klubove uz još izdvajanja za školske sportske aktivnosti i za održavanje dvorane što je blizu 100.000 eura godišnje. “Moramo imati u vidu da su ovo godine teške ekonomske krize i to je najveće dosadašnje izdvajanje za sport po procentu koje je bilo do sada u Opštini Mojkovac. Ubuduće ćemo tražiti mogućnost da povećamo budžet za sport. Ono što se godinama
unazad potvrđuje jeste da je Mojkovac grad sportista. Teško je naći bilo gdje na ovoj planeti da ima toliko talenata koliko ima opština Mojkovac sa svega 8.500 stanovnika, ali je pokazala kroz dugi niz godina da je pravi rasadnik sportskih talenata”, kazao je predsjednik opštine Mojkovac Dejan Medojević. On je istakao da je Opština Mojkovac u 2009. godini bila domaćin MOSI igara, te da je tada uređeno dosta terena i obezbijedili da mojkovačka omladina može i
ima priliku i uslove da trenira. Ovih dana treba da se raspiše tender i da završimo još jedan postupak da uradimo toplifikaciju sportske dvorane. Dvorana će od ove godine biti u funkciju 365 dana, to je značajno za sve sportske klubove”, rekao je on. Medojević je naglasio da je Opština potpisala ugovor sa Srednjom školom “Vuksan Đukić” o zajedničkom gazdovanju, i da očekuju pismenu saglasnost od Ministarstva prosvjete koja je vlasnik sportske dvorane. V.B.
Crna Gora 15
ponedjeljak, 6. 5. 2013.
marina
Gdje sa malim barkama? Barski ribari poručuju da grad gubi morsku dušu i da se pretvara u garažu za jahte
Željko Milović
A
ktueliziranje priče o modernizaciji barske Marine od strane većinskog vlasnika, letonskog konzorcijuma “Multi-kapital” iz Rige, donijelo je novo/staro pitanje vlasnicima čamaca: gdje će i kako biti komunalni vezovi za barke, taksi-plovila i ribarice, ako se ispuni namjera investitora o prepravljanju tog dijela marine u dio namijenjen ekskluzivnim jahtama.
BAR - Letonski konzorcijum, koji je 29. decembra 2010. otkupio paket od 54 odsto akcija barske Marine, stekao je pravo i obavezu investicionog ulaganja u visini od 12 miliona eura, i razvijanja razvojnog projekta do konačne realizacije. Iako je Ugovorom bila precizirana dinamika početka radova, do toga nije došlo, jer nije bio donešen DUP za tu lokaciju, pa nisu postojali ni uslovi za izradu projektno-tehničke dokumentacije. Krajem prošle godine, donošena je Državna studija lokacije tzv. Dijela sektora 56, koja podrazumijeva 800 vezova u moru, ali i dodatnih 200 koji su planirani iza lukobrana, što je obavezalo investitora da u roku od 60 dana počne radove. Izvršni direktor barske marine Tomislav Markolović istakao je medijima da je za ovu godinu planirano ulaganje 400.000 eura za izradu dokumentacije i dobijanje neophodnih saglasnosti za izvođenje radova, te da se završetak projekta očekuje u naredne četiri godine. Time je otvorena novo poglavlje muke lokalne ribarsko-nautičke zajednice. Komunalni vez od nastanka Marine, ali i ranije, dok su funkcionisali kameni gatovi pored Luke, koriste Barani za male čamce, kojim se otiskuju u ribolov ili do obližnjih plaža, uz samo nekoliko registrovanih za taksi prevoz. Po novom planu,
mjesta za njih nema. Ribari sa kojima smo razgovarali nisu htjeli da se predstave, jer “ne žele da pogoršavaju situaciju”, ali su istakli što ih muči. “Ovdje se vezuje oko 200 barki, od čega ima i ljudi kojima je lov ribe mrežom jedini izvor ionako sitne zarade. Našim odlaskom ili guranjem na nepraktična mjesta, daleko od Luke, grad gubi morsku dušu i pretvara se u garažu za jahte. Barska Marina je građena doprinosima građana, kako onda ti građani nemaju mjesta u njoj?”, pitaju se oni, i dodaju kako su “u diskriminatorskom položaju, jer niko ne može kupiti novu barku, pošto raspoloživih vezova odavno nema”. Direktor Marine Tomislav Markolović je, međutim, više puta isticao kako novi vlasnik nema obavezu da poštuje vlasnike barki i ribarica, ali da će biti obezbijeđeni vezovi dok radovi na novoj marini budu trajali. Prema DUP-u, nova gradska marina u kojoj će se vezivati privatna mala plovila biće izmještena na ušće rijeke Željeznice, što je obaveza gradske uprave. Riječ je, međutim, o višemilionskom ulaganju, ali i naizgled nemogućem projektu. Svi Barani znaju da je Željeznica jedna od najhirovitijih rijeka ovog kraja i da njenim koritom svake godine bujice nose sve pred sobom, pa ni obližnje kuće nisu sigurne, a ne
Hrišćani
Krštenja na Toploj
HERCEG NOVI - Uz prisustvo velikog broja vjernika u subotu je u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg na Toploj svetu Arhijerejsku liturgiju služio mitropolit Crnogorskoprimorski Amfilohije, sa lokalnim sveštenstvom. U Porti hrama obavljena je priprema za čin Sabornog krštenja 25 vjernika koje je nakon Svete arhijerejske liturgije, mitropolit Amfilohije krstio u moru. “Sva događanja, od nastanka svijeta i vijeka, dobijaju svoj vječni smisao i punoću u događaju nad događajima, prazniku nad praznicima – u Vaskrsenju Hrista Boga. Hristovo vaskrsenje predstavlja kvasac vječnog života, darovan ljudskoj prirodi. Tako ispovjedajući Njegovo vaskrsenje, mi istovremeno svjedočimo “vaskrsenje mr-
tvih i život budućeg vijeka. Upravo u tome se sastoji dostojanstvo Hrišćana, koji su svjedoci pobjede vječnog života nad smrću, besmrtnosti nad smrtnošću, vječnog postojanja nad ništavilom; pobjeda vječne istine nad laži, dobra nad zlom”, poručio je, između ostalog, u besjedi pred brojnim vjernicima okupljenim u porti i hramu Hrista Vaznesnja na Toploj Amfilohije. Saborno krštenje je obavio mitropolit Amfilohije uz sasluženje lokalnog sveštenstva u Topaljskom akvatorijumu. Bilo ih je svih uzrasta , od dva mjeseca koliko ima mala Sofija, do čak 70 godina. Svetoj Tajni krštenja koje je obavljeno u moru, pristupili su pored Novljana , veliki broj stranaca. S.M.
mala plovila. Istina, postoje u Italiji marine u ušćima rijeka, ali im redovno bude nasut ulaz u more i barke ostaju zarobljene, nekad i sedmicama. Pravila tržišta su jasna – komunalni vez barki je u prosjeku oko 200 eura godište, zavisno od dužine plovila, a vez za jahte najmanje sedam puta veći, a ni sa druge strane nema dileme - tranzicioni mehanizmi su učinili da nekadašnje zajedničko dobro postane privatna svojina, pa većinski vlasnik planove kreira prema sopstvenoj želji. O Baranima koji jednostavno vole more i žele da imaju barku, očigledno, malo ko razmišlja.
Da li treba da naša djeca sa zavišću gledaju tuđu Nevladin sektor je više puta isticao kako se, u tržišnoj trci, moraju poštovati i Barani. U tome je prednjačio Anto Baković u sklopu projekta “Omnia Vita Ex mare”: “Mora se naći mjesta za komunalni dio marine, vezove ribarica, za prostor amaterskih klubova veslača, jedri-
ličara i sportskih ribolovaca, za jedine kalafate u ovom dijelu Jadrana i reparaciju drvenih barki. Bilo bi pogubno da dođemo u situaciju da naša djeca gledaju sa zavišću kako djeca stranaca uživaju u moru, a za lokalno stanovništvo nema mjesta”.
16 Crna Gora NACIONALNI PARK
Ponovo se bore protiv rampi Mještani Njeguša, Bajica i Bjeloša su nakon upornog insistiranja spriječili naplatu ulaza u NP Lovćen i uklonili rampu
AUTO PIJACA
Zbog praznika manje interesovanje kupaca
PODGORICA - Vaskršnji praznici uticali su da posjeta na Auto-pijaci bude manja nego prošle sedmice. Kupci kojih je bilo manje nego ranije, iskoristili su praznike da prošetaju i razgledaju, rijetko ko je kupio automobil. “Slaba je prodaja, rijetko ko šta kupi. Više kupaca bilo je prošle sedmice, zbog praznika je lošije. Prvi put izvodim svoj auto na prodaju, ne nadam se da ću ga prodati”, rekao je jedan od prodavaca. Na pijaci, kao po običaju, najviše je bilo njemačkih automobila marke “Folksvagen”,”Mercedes” i “Au-
di”. Najjeftiniji mercedes je bio “200 DM” iz 1985. godine, a koštao je 3.950 eura, najskuplji model ove marke bio je mercedes E klase” star pet godina čija je cijena bila 15.000 eura. Golfovi su se mogli kupiti po cijeni od 1.200 eura koliko je koštala golf dvojka iz 1989. godine do 4.300 eura koliko je cijenjena “golf četvorka”. Najjeftiniji auto na pijaci bila je “lada samara” 1991. godište, koja je koštala 750 eura, najskuplji model je i dalje Tojotin džip “lend kruzer” iz 2007. godine čija je cijena 19.300 eura. Ovaj automobil od prošle sedmice čeka svog kupca. A.G.
Radovi znatno smanjeni HERCEG NOVI - Tokom vaskršnjih praznika smanjen je intezitet radova na izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže u hercegnovskoj opštini. Predstavnici turske kompanije “Ćeltićioglu” do 7. maja obustavili su radove na dionicama magistarle u Kumboru, Zelenici i Meljinama. Na šetalištu Pet Danica na Savini obezbjeđena je staza za pješake. U Radničkoj ulici saobraćaj je regulisan preko zaobilaznog puta koji ide kroz Kvantašku pijacu, dok se u Dubrovačkoj ulici odvija nesmetano. U Kumboru kao i radovi na podmorskom ispustu obavljaju se smanjenim intezitetom saopšteno je iz komapanije “Ćeltićioglu”. S.M.
CETINJE - Pokušaj da se zaobiđe rješenje i nalog Direkcije za saobraćaj i da se nastavi nelegalna naplata ulaska u Nacionalni park Lovćen, ponovo digla na noge Odbor mještana Njeguša Bajica i Bjeloša. Nakon što su za prvomajske praznike spriječili naplatu te nakon insistiranja i rampa uklonjena, obratili su se javnosti obavještenjem u kome pozivaju nadležne organe da sprovedu Zakon i donijeta rješenja kako bi se izbjegle dalje komplikacije. Pozivali su svakog gosta kome se eventualno naplati ulaznica u Nacionalni park Lovćen da istu dostavi Odboru mještana Njeguša Bajica i Bjeloša kako bi im ‘’poslužila kao dokazni materijal u kasnijim sudskim procesima do kojih će sigurno doći ukoliko NP Lovćen nastavi praksu nelegalne naplate ulaska u Lovćen.’’ U razgovoru za Dnevne novine članovi Odbora mještana Petar Radnjić, Boro Perunović i Dragan Čavor kažu da će insistirati na sprovođenju zakona i da neće dozvoliti da se nastavi praksa nelegalne naplate ulaska na Lovćen. “Prvog maja vršena je naplata ulaska i kad smo saznali da se to radi, mi smo odmah reagovali tražeći da se poštuje donijeto rješenje Direkcije za saobraćaj”, kaže za DN Dragan Čavor i dodaje da im je na punktu Bjeloši rečeno da “se čeka papir” koji će objasniti sve i koji omogućava da se vrši naplata. “Kad je stigao dokument, svima je bilo jasno da on nema snagu zakona, da se u stvari radi o mišljenju koje je na zahtjev direktora NP Crne Gore Zorana Mrdaka proslijedila (kako stoji u potpisu) državna sekretarka Daliborka Pejović, a u kome se kaže da je planom objekata privremenog karaktera na području NP Lovćen koji je donešen od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma 19.03. 2011. i sa rokom važenja do 31.12.2013. godine, odobreno postavljanje dva kontrolno naplatna punkta na ulazima u NP Lovćen”, kaže Čavor. U dokumentu koje posjeduju DN na kraju stoji i da “će se nakon donošenja plana posebne namjene od strane Skupštine, moći izdati urbanističko-ehnički uslovi i dobiti dozvola za predmetne punktove, kao stalne objekte”. Nakon insistiranja mještana, naplata je obustavljena, a rampa, ali uprkos donijetim rješenjima priča o naplati se vraća na period od prije godinu kada je sve i počelo. Mještani tri lovćenska sela su u nekoliko navrata organizovali proteste, blokirali naplatu, a sredinom jula prošle godine Direkcija za saobraćaj Vlade Crne Gore donosi nalog za uklanjanje rampi postavljenih na regionalnom putu Cetinje – Lovćen, čime je formalno pravno stavljena tačka na ovaj spor. Žalba koju je JP “Nacionalni parkovi” uputila Ministarstvu saobraćaja i pomorstva odbijena je sredinom septembra 2012. godine uz obrazloženje da je “postupajući po žalbi, Ministarstvo našlo da ista nije dopuštena iz razloga što se ne radi o rješenju prvostepenog organa tj. Direkcije za saobraćaj, već o nalogu za uklanjanje rampi što žalbu samim tim čini nedopuštenom, a što je u skladu sa članom 219. stav 1 Zakona o opštem upravnom postupku, kojim je propisano da protiv rješenja donešenog u prvom stepenu stranka ima pravo na žalbu.” Na navedeno upućuje i sama sadržina naloga Direkcije za saobraćaj gdje se jasno vidi da se nigdje ne pominje pravana pouka, čime nije ni dozvoljena žalba. Bilo kako bilo, očigledno je da
Podnesene prijave protiv Mrdaka i Gregovića Odbor mještana Njeguša Bajica i Bjeloša, 30. aprila ove godine, Osnovnom državnom tužiocu na Cetinju podnio je krivične prijave protiv nekadašnjeg izvršnog direktora JP “Nacionalni parkovi” Rada Gregovića, izvršnog direktora JP NP Zorana Mrdaka, izvršnog direktora NP Lovćen Vasilija Uskokovića zbog, kako stoji u prijavi, osnovane sumnje da iskorišćavanjem službenog položaja i ne
vršenjem službene dužnosti nijesu pristupili izvršenju rješenja Vlade o uklanjanju rampi čime su omogućili nezakonitu naplatu ulaznica u NP Lovćen. Krivična prijava podnešena je i protiv glavnog inspektora za državne puteve Ednana Abdića koji je po mišljenju odbora mještana Njeguša Bajica i Bjeloša, svojim nečinjenjem omogućio protivzakonitu naplatu ulaznica u NP Lovćen.
Sa prošlogodišnjeg protesta: Arhiva
NP Lovćen neće lako odustati od “slatke zarade” naplate ulaska u Lovćen, ali je isto tako očigledno da mještani tri podlovćenska sela, sa adutima poput naloga za uklanjanje rampi neće odustati u namjeri da se rampe i naplata ukinu. “Nemamo ništa protiv kućica i kontrolnih punktova. Tu smo je-
dinstveni u mišljenju da treba da se vrši kontrola kako bi se sačuvala dobra Nacionalnog parka, to je prava uloga koju NP Lovćen treba da ima, a tu smo spremni da pomognemo. Naplata i rampe su mimo zakona i protiv toga ćemo se boriti”, poručuju članovi Odbora mještana Njeguša Bajica i Bjeloša. M.Z.
Crna Gora 17 razvoj
Poljoprivreda je sada na margini Zoran Rakočević, nekadašnji opštinski sekretar, nastavlja priču o zlatnom dobu kolašinske privrede
PREMINULI
Dragi Danilov Maraš
3. maja 2013. u 49. godini. Sahrana je obavljena 4. maja u 13 časova u Matagužima.
Ljeposava Dragova Maraš
rođena Simonović, 4. maja 2013. u 79. godini. Sahrana će se obaviti 6. maja u Mahali.
Radovan Vujadina Matović
nastavnik u penziji u 71. godini. Sahrana će se obaviti 6. maja u selu Kurilo.
Slobodan Milutinov Sekulić
dipl. inž. tehnologije ± grafolog, 4. maja 2013. u 75. godini. Sahrana će se obaviti 6. maja u 15 časova na mjesnom groblju Ždrebaonik.
Milorad-Miško Tiodora Caušević
4. maja 2013. u 57. godini. Sahrana će se obaviti 6. maja na mjesnom groblju Ždrebaonik u 15 časova.
Božidar-Bobo Banićević
Vera Đurova Popović
3. maja 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 4. maja na Čepurcima.
Desanka Neđeljkova Dragnić
rođena Marojević, 3. maja 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 4. maja u 16 časova u Morakovu.
Dušan Jakovov Đurović
3. maja 2013. Sahrana je obavljena 4. maja u 16 časova u Novom Selu.
Milutin-Mrdo Radenkov Korać
3. maja 2013. u 62. godini. Sahrana je obavljena 4. maja u 15 časova na groblju u Zatonu.
4. maja 2013. u 79. godini. Sahrana će se obaviti 6. maja u 15 časova u Grahovu.
Olga Milanova Đilas
Milutin Vladimira Purlija
4. maja 2013. u 56. godini. Sahrana je obavljena 5. maja na groblju Sveta Gospođa u Virpazaru u 16 časova.
Vaso Draga Labović
4.maja 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 5. maja u 14 časova na groblju u Kraljima.
Luka Zefin Junković
Zorica Bulatović
D
N nastavljaju priču o usponu i padu kolašinske privrede o kojoj govori advokat Zoran Rakočević, koji je dugo vremena bio opštinski sekretar. Kako je tridesetih godina prošlog vijeka Kolašin bio najrazvijeniji grad države i kako su prehrambeni proizvodi sa ovog područja osvajali zlatne medalje za kvalitet. Kako u Kolšain dolaze turisti iz inostranstva na liječenje i odmor u prirodnom ambijentu. Danas se može konstatovati da je sadašnji nivo, struktura i intezitet ove osnovne, nekad pretežne ekonomske djelatnosti, gotovo zanemaren.
KOLAŠIN – Na zahtjev Vlade Knjaževine Crne Gore, kaže Rakočević, stručne i naučne ekipe sa bečkog univerziteta, na čelu sa profesorom dr Adamecom, nakon detaljnih istraživanja i naučnih analiza sačinili su studiju na osnovu koje su preporučili rejonizaciju planinskog i seoskog područja u kolašinskom okrugu, koja se dosljedno poštovala i bitno uticala na izuzetno brz razvoj poljoprivrede u ovom kraju. “Na osnovu te studije određen je početak ispaše na planinama, te oblast poljoprivrede prema uslovima na pojedinim područjima, tako da je za Rovačko područje kao glavna i pretežna djelatnost predviđeno kozarstvo, za Donju Moraču voćarstvo i povrtlarstvo, kao i proizvodi na bazi voća, a od žitarica autohtona sorta kukuruza. Dalje, za Gornju Moraču preporučen je uzgoj ovčarstva, dijelom voćarstva i biljna proizvodnja. U slivu Tare planiran je uzgoj krupne stoke, ovčarstvo, strana žita, kontinentalno voćarstvo i proizvodnja krompira”, objasnio je Rakočević. Kako je kazao Rakočević, nakon rejonizacije dolazi do izuzetno brzog razvoja poljoprivrede, a time i do ekonomskog i kulturnog prosperiteta ovog područja. “Ni brojni ratovi i sukobi a posebno I i II svjetski rat, ni prinudna kolektivizacija, po ugledu na Sovjetski Savez nijesu bitno uticali na stanje poljoprivrede, a posebno stočarstva. Zahvaljujući tome, tridesetih godina Kolašin postaje prva turistička destinacija u Crnoj Gori gdje dolaze turisti iz Grčke, Albanije i Italije radi odmora i liječenja u prirodnom am-
bijentu”, rekao je Rakočević. Kako je objasnio, u tom periodu, tačnije 1930. godine, istaknuti i poznati Kolašinci Janko Tošković, Nikola Jovanović i Mile Mujović obezbjeđuju prezentaciju kolašinske poljoprivrede u Novom Sadu gdje se zlatne medalje dodjeljuju za rečinsku pšenicu i pogaču, za moračku rakiju-šljivovicu i suvo voće, a zlato ide i za kukuruz iz Gornje Morače. “Takođe zlato dobija za sir i kajmak, selo Požnja i jagnjeće meso sa Sinjajevine. Država tada pomaže, podstiče i unapređuje poljoprivredu i stimuliše izvoz. Na taj način, a prilikom prvog popisa stanovništva, domaćinstava, ekonomskih dobara i stočnog fonda, kolašinski srez se zvanično proglašava za najrazvijeniji u Crnoj Gori”, kazao je Rakočević. Država posebno, po njegovim riječima, stimuliše obradu i proširenje poljoprivrednih žitnih površina, a povećanju tih površina daju se i velike premije. Takođe pomaže u navodnjavanju većih površina i to za čitava seoska područja i individualnih posjeda gdje je to bilo moguće. Kako je Rakočević objasnio, napravljen je projekat za korišćenje vode za navodnjavanje sa izvorišta Crkoštak u selu Blatina, kanalom dugim 5km za sve površine tog sela kao i sela Drijenak, a na tom projektu su radile stručne ekipe iz jugoslovenske vlade. “U svim srezovima osnivaju se ustanove za robne rezerve koje otkupljuju od proizvođača, i to za sve vrste proizvoda po izvoznoj cijeni, a radi sigurnosti, bezbjednosni maga-
cini se lociraju u blizini vojnih kasarni”, kazao je Rakočević. Nakon II svjetskog rata slijedi period industralizacije, promjena strukture i odnosa gradskog i seoskog stanovništva u korist industrije, kasnije i prinudna kolektivizacija, osnivanje dobrovoljnih zemljoradničkih zadruga i u njima uništenje stočnog fonda, ali sve to, po riječima Rakočevića, nije bitno promijenilo stanje poljoprivrede i stočarstva. Ono što je bitno uticalo na poljoprivredu u tom periodu, po njegovim riječima, jeste organizovanje i usmjeravanje zadruga. “U zemljoradničkim zadrugama obezbjeđuje se stručan kadar, agronomi Dragan Ćetković i Radomir Paunović u Kolašinu, a Simeun Vuković u Morači, kad je osnovana i poznata plantaža najkvalitetnijih sorti jabuka na Vočju i Gornjoj Morači - Dragovića Polju najmodernije i najuređenije plantaže ovog voća uz primjenu svih naučnih metoda i mjera”, kazao je Rakočević. U tom periodu, a opet uz pomoć države, kako je on kazao, izvozi se stoka u živom stanju, meso iz moderne i jedine i opremljene klanice u Kolašinu, u Grčku, Arapske zemlje i mnoga druga odredišta. Takođe se, po njegovim riječima, izvozi ljekovito bilje, različiti šumski plodovi, i drugi proizvodi širokog asortimana, dok se viškovi koji ostaju nakon izvoznih aranžmana otkupljuju za savezne i republičke robne rezerve, tako da se pitanje plasmana po riječima Rakočevića uopšte ne tretira kao neki limitirajući, već kao stimulativni kvalitet poljoprivrede. “Od izuzetnog značaja za razvoj kolašinske privrede je preiod sedamdesetih i osamdesetih godina, kada se društveni sektor poljoprivrede objedinjuje u okviru djelatnosti radne organizacije Sinjajevine, koja u sastavu velikog poslovnog sistema Veletrgovine, postaje jedan od vodećih subjekata iz ove oblasti u Crnoj Gori, a poznata i prepoznatljiva u Jugoslaviji”, kazao je Rakočević.
4. maja 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 5. maja u 16 časova na gradskom groblju Sveti Vid u Baru.
rođena Pul, 3. maja 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 4. maja u 16 časova na mjesnom katoličkom groblju u Risnu.
Desanka Slavka Krivokapić
rođena Vuletić, 3. maja 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 4. maja u 16 časova na groblju kod Crkve Sv. Sergeja i Vakha na Podima.
Kosa Svetozarova Milačić
rođena Adžić, 2. maja 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 4. maja u 15 časova na Veruši.
Olga Vučete Drašković
rođena Kaluđerović, 4. maja 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 5. maja u 15 časova na groblju u Lepencu.
Nikola Blagojin Stevović
2. maja 2013. u 68. godini. Sahrana je obavljena 4. maja u 17 časova u Škaljarima.
Vukosava-Vukica Branka Dobrković
rođena Lukić, 4. maja 2013. u 69. godini. Sahrana je obavljena 5. maja u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.
Ivanka N.Seratlić
rođena Antonijević, 2. maja 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 3. maja u Podgorici na gradskom groblju Čepurci.
Uroš Radomira Bošković
4. maja 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 5. maja u 15 časova na gradskom groblju Zagorič.
Borislav Golubović
4. maja 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 5. maja u Nadgori u 14 časova. e-mail: sotiroski@t-com.me
Miodrag Blažov Živković
4. maja 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 5. maja na Starom groblju na Cetinju u 15 časova.
Milić Milisava Bošković
3. maja 2013. u 89. godini. Sahrana je obavljena 5. maja 2013. u 14 sati na groblju u Baricama.
Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi
Zaharije-Zarija Petrov Anđušić
3. maja 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 5. maja u 13 časova na groblju Nikolj crkva.
Slobodan± Slobo Dušanov Banović
3. maja 2013. u 70. godini. Sahrana je obavljena 5. maja u Prekornici u 15 časova.
Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.
18 Kultura PREPORUČUJE
DO POSLJEDNJEG DAHA, RADE ŠERBEDŽIJA NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 8,00 EURA Do posljednjeg daha je knjiga autobiografskih zapisa u kojoj slavni filmski, televizijski i pozorišni glumac, reditelj, pisac i muzičar otvoreno govori o događajima i ljudima koji su presudno uticali na njegov život i umjetničku karijeru. Pisac u potrazi za svojim identitetom, koji nikada i nije izgubio, ali kojeg su drugi pokušavali izbrisati. Kako je to biti poznat i usjpešan u jednoj zemlji i naći se u drugoj na početku objašnjava Rade u ovoj knjizi.
PONEDJELJAK, 6.5.2013.
JUBILEJ
Kako razumjeti Kjerkegora Danska obilježava 200. godina od rođenja čuvenog mislioca
Danska obilježava 200 godina od rođenja svog najpoznatijeg filozofa Serena Kjerkegora (1813-1855), koji je ujedno bio i najmanje shvaćen mislilac i često pogrešno tumačen. Povodom jubileja Kjerkegora, u toku sedmice će širom Danske biti organizovan niz događaja koji bi tre-
balo da približe Dancima suštinu filozofske misli Kjerkegora, jednog od prvih i vodećih egzistencijalista. Kako bi što šira publika dobila još jednu priliku da razumije Kjerkegora, mladi reditelj Mari Miler osmislio je mjuzikl po Kjerkegorovom najčuvenijem djelu “Ili-ili” iz 1843. godine.
NAŠ BRAT, LUIZ MILER LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 9,80 EURA
Naš brat je biografija o Flori Sends, ženi koju su srpski vojnici zvali “naš brat”. Ona je bila jedina žena iz Zapadne Evrope koja je kao vojnik učestvovala u Prvom svjetskom ratu, a koja je zbog svoje borbe u srpskoj vojsci i istaknute vojne karijera postala heroina i medijska senzacija. Ova knjiga govori o njenom djetinjstvu, nevjerovatnom životu, o njenom odlasku u Srbiju kao dobrovoljca Crvenog krsta i kasnijem stupanju u vojsku, o turnejama i predavanjima koje je držala kada se proslavila, o braku s kolegom oficirom, o boravku u gestapovskom zatvoru tokom Drugog svjetskog rata i o njenim posljednjim godinama u Safoku...
LOVAC NA DUŠE, DONATO KARIZI
U predstavi se koristi strob-svjetlo, elektronska muzika, lutke veličine djece… Izvođena je proteklih dana u školama širom Danske u pokušaju da najmlađima približi Kjerkegorovo djelo kojim postavlja egzistencijalistička, estetska i etička pitanja o ljubavi. Kjerkegor je to djelo napisao inspirisan raskidom vjeridbe, što ga je dovelo do nervnog rastrojtva i riješenosti da se posveti književnom radu. Taj mjuzikl nije jedini pokušaj da se Kjerkegorovo djelo približi široj publici. Nedavno je postavljena i komedija 46-godišnjeg glumca Klausa Damgora koji je Kjerkegorovo učenje iskoristio za osvrt na savremene seksualne i ljubavne odnose, kombinujući humor i edukaciju. Predstava se igra širom Danske, a među najneobičnijim lokacijama bila je kapela na groblju na kojem je sahranjen najveći i u svijetu najuticajniji danski mislilac svih vremena. Na istom groblju sahranjen je i Kjerkegorov savremenik, čuveni Hans Kristijan Andersen. Povodom jubileja Kjerkegora, juče je na dan njegovog rođenja Pošta Danske pustila u promet prigodnu marku sa likom tog slavnog filozofa, a počast mu je izrazila i kompanija Google.
KONCERT
Rundek Cargo trio u Podgorici
VULKAN, BEOGRAD CIJENA: 7,00 EURA Markus je lovac na mrak, obučen da prepozna anomalije, da pronađe zlo i otkrije njegovo skriveno lice. On istražuje slučaj djevojke koja je nestala. Možda je kidnapovana, ali i ako jeste još živa, nije joj preostalo mnogo vremena. Međutim, Markus je nekoliko mjeseci ranije doživio nesreću u kojoj je izgubio pamćenje? Sandra je forenzički fotograf i njen je posao da snima mjesta na kojima se desio zločin. Kroz objektiv aparata pronalazi tragove i krivca, i detalje u kojima se krije smrt. Međutim, postoji jedan neobičan detalj i u njenom i u Markusovom životu zbog kojih će, kada im se ukrste putevi, otkriti užasan svijet pun tajni, skriven među mračnim sokacima Rima.
ZVUCI IZ PODMORNICE, MARIJA JOVANOVIĆ AUTORSKO IZDANJE, BEOGRAD CIJENA: 8,90 EURA “Još uvek mi se dešava da u naručju osetim Dunjino telo, namirišem dašak njenog parfema u vazduhu ili začujem u glavi njenu misao, i tada se nasmešim, već naviknut na neobjašnjivo prisustvo žene koju sam voleo. Ispravljam se- koju volim, iako više nije kraj mene...” Ovako počinje najnoviji roman Marije Jovanović. Roman o ljubavi. Roman o gubitku. Knjiga koja vas kao i svi njeni pređašnji romani sigurno neće ostaviti ravnodušnima.
ZNAM DA MISLIŠ NA MENE, IVA ŠTRLJIĆ AUTORSKO IZDANJE, BEOGRAD CIJENA: 5,90 EURA
“Znam da misliš na mene” je knjiga napisana u formi dnevnika o dvoje ljudi čijoj ljubavi život i vrijeme stalno podmeću prepreke. Maša čezne za svojim bivšim momkom Milošem, koji se, nakon što je pošao u Australiju da radi, nikada nije javio. Sada, posle tri godine a uoči novogodišnjeg dočeka, Maša, posredstvom drugarice Sanje, saznaje da se Miloš vratio u Beograd. Maša ne može da obuzda svoju želju da se susretne sa njim. Posle niza peripetija, slučajno se sreću i ništa više neće biti isto.
Poznati muzičar i nekadašnji frontmen grupe Haustor Darko Rundek održaće koncert večeras u podgoričkom “Montenegro pabu”, sa početkom od 22 sata. Čuveni kantautor će u glavnom gradu Crne Gore nastupiti sa svojim Rundek Cargo triom. Pored Rundeka, njegovu grupu čine i violinistkinja Izabel i multiinstru-
mentalista Dušan Vranić – Duco. Rundek će na ovom koncertu svirati pjesme sa posljednjeg albuma “Plavi avion”, ali i neke nove numere koje zajedno sa bendom priprema za novi CD. Prije koncerta u Podgorici, Rundek je u sklopu mini turneje po Crnoj Gori održao koncerte na Cetinju i u Nikšiću. Darko Rundek je karije-
ORDEN ZA VONG KAR VAJA Kineski režiser Vong Kar Vaj odlikovan je juče francuskim Ordenom komandanta reda umjetnosti i književnosti. Istaknuti režiser odlikovanje je primio iz ruku ministra spoljnih poslova Lorana Fabijusa na otvaranju Francuskog festivala umjetnosti u Hong Kongu. Vong je miljenik francuske publike. On je 1997. na Kanskom festivalu dobio nagradu za režiju filma “Srećni zajedno”, a 2001. je dobio Cezara - francuski ekvivalent Oskaru - za film “Raspoložen za ljubav”. Orden komandanta reda umjetnosti i književnosti pre Vonga dobili su, između ostalih, i Klint Istvud, Šon Koneri, Majkl Kejn, T.S. Eliot i Dejvid Bouvi. Vong Kar Vaj, koji je rođen u Šangaju i odrastao u Hong Kongu, poznat je po filmovima “Raspoložen za ljubav”, “Moje noći borovnice”, “Čungking ekspres“, “2046”. Njegovo posljednje ostvarenje “The Grandmaster” o životu legendarnog
ru počeo 70-ih kao pjevač i gitarista, a kasnije i kao autor i muzičar u zagrebačkom bendu Haustor. U to vrijeme je završio režiju na Akademiji za dramsku umjetnost u Zagrebu i režirao je nekoliko pozorišnih i radio drama. Početkom 1991. godine odlazi u Pariz gdje uglavnom radi muziku za pozorišne drame.
“ČAURA” U KIC U
majstora borilačkih meština Ip Mana, prikazano je na otvaranju prošlogodišnjeg Berlinskog filmskog festivala.
Baletska predstava “Čaura” baletske trupe “Ballo” biće izvedena sjutra u 20 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”. “Čaura”, djelo koje govori o potrazi za kreativnošću, slikovito prikazuje put koji vodi od zatvorenosti učmale, monotone, jednolične mase, ka otvaranju i otkrivanju sopstvenih vrijednosti, i slikovito prikazuje odnos kolektivnog i individualnog. “Ballo” je renomirana baletska trupa iz Podgorice koja ima za cilj razvoj i afirmaciju baletske umjetnosti u Crnoj Gori, i bavi se umjetničkom igrom kroz njen savremeni scenski izraz. Baletsku trupu čine koreografi Tamara Vujošević-Mandić i Slavka Nelević i igrači: Nina Braletić, Nataša Milović, Sanja Vujović, Julija Milačić, Ivana Drakić, Ana Babac, Marko Radonjić i drugi.
Kultura 19
Ponedjeljak, 6.5.2013.
Nije bio najprecizniji u računanju i pravopisu ali je napisao jedan od najvećih romana 20. vijeka: Skot Ficdžerald
preporUčUJe
Istanbul: uspomene I grad, orhan pamuk GeopoetikA, BeoGrAd CijenA: 7,00 eUrA da li je tajna istanbula u njegovom siromaštvu koje živi pored slavne istorije, što nasuprot tome što je toliko otvoren za spoljne uticaje vodi zatvoren mahalski i društveni život i što mu se svakodnevica sastoji od trošnih, krhkih odnosa u pozadini veličanstvene prirodne ljepote okrenute spolja? Ali, svaka priča vezana uz opšte karakteristike jednog grada, njegov duh ili biće, pretvara se posredno u razgovor o našem sopstvenom životu, a još i više o našem sopstvenom duhovnom stanju. Grad nema drugog centra osim nas samih. orhan pamuk, istanbul
dve sestre I njIhova matI, Fransoaz erItje XX vek, BeoGrAd CijenA: 7,00 eUrA
LITERATURA
Getsbi je veliki, ali Ficdžerald je veći U Americi objavljena neobična intimna i finansijska hronika slavnog pisca u kojoj je zabilježio zaimljive detalje iz života Jelena Boljević
V
elika premijera raskošnog 3D rimejka filmskog klasika „Veliki Getsbi” čiju režiju potpisuje Baz Lurman zakazana je za 10. maj u SAD, dok je projekcija u Kanu pet dana kasnije prva premijera u ostatku svijeta. Dugoočekivana adaptacija romana koji mnogi smatraju najboljim djelom 20. vijeka ponovo je u žižu vratila proslavlejnog autora Skota Ficdžeralda. Najnovija knjiga čiji je izdavač Univerzitet Južna Karolina je životno svjedočanstvo pisano rukom samog Ficdžeralda i pred njegove obožavaoce donosi mnoštvo do sada nepoznatih detalja.
Upravo objavljena knjiga o Frensisu Skotu Ficdžeraldu posebna je po tome što nije riječ o djelu nekog njegovog biografa ili istraživača, nego o ličnoj poslovnoj knjizi u kojoj je, pored ostalog, slavni književnik detaljno zabilježio sve svoje finansijske transakcije između 1919. i 1937. godine, ali i brojne anegdote iz sopstvenog života. Izdavač ove zanimljive hronike Univerzitet Južna Karolina koji je dokument danas učinio dostupnim Ficdžeraldovim ljubiteljima i na internetu saopštio je da je riječ “o jednom od najbogatijih izvornih dokumenata o životu nekog pisca”. Knjiga počinje jednostavnom i pitkom pričom o Ficdžeraldovom rođenju 24. septembra 1896. godine u Sent Polu u saveznoj državi Minesoti. Navodi se da je progovorio sa 9 mjeseci, a po riječima njegove majke prvo što je izgovorio bila je riječ “up” (gore). Autor se prisjeća i toga da je u sedmoj godini imao rođendansku zabavu na koju niko nije došao, a ispovijest je sve detaljnija što je stariji i pred čitaoca donosi sve više detalja. Tu su bilješke o bit-
nim datumima iz života poput onog iz 1920. kada je u Kemp Šeridanu (u blizini mjesta Montgomeri u Alabami gdje je tokom Prvog svjetskog rata bio stacioniran) sreo svoju buduću suprugu Zeldu Sajr. Dakle, nije ovdje riječ samo o faktografskom djelu već o šarmantnoj i intimnoj autobiografiji. Knjiga sadrži detaljan prikaz Ficdžeraldovih finansijskih transakcija uključujući i unaprijed dobijenih 3. 939 dolara za Velikog Getsbija 1923. godine. Ovo svjedočanstvo pokazuje da Ficdžerald nije bio najtačniji u računanju i pravopisu, ali da je bio veoma svjestan značaja svojih djela, navodi izdavač. Zato je i ovu knjigu napisao sa sviješću o potrebi da buduće generacije imaju uvid u njegov život. Najpoznatiji po svom klasičnom, američkom romanu Veliki Getsbi Ficdžerald je dobio ime po svom daljem rođaku, Frensisu Skotu Kiju, autoru teksta američke nacionalne himne, “Zvijezdama posuta zastava”. Postao je slavan kad je objavljen njegov prvi roman “Ova strana raja”, 1920. godine, zasno-
van na njegovom ličnom iskustvu sa Prinstonskog univerziteta. Njegova supruga Zelda i on postali su prvi slavni par “džez ere” dvadesetih godina prošlog vijeka. Živjeli su glamurozno, trošili pretjerano i gdje god su se pojavljivali postajali su predmet pažnje. Ficdžerald i Sajrova su postali dio američke iseljeničke zajednice u Parizu, skupa sa Ernestom Hemingvejom, Arčibaldom MekLišom, Džonom dos Pasosom i Gertrudom Stajn. Međutim, uprkos činjenici da je sve to izgledalo kao veoma privlačan život, Ficdžeraldovi su se istovremeno borili da izađu na kraj sa Skotovim alkoholizmom i Zeldinim psihičkim bolestima. Veliki Getsbi, koji se smatra najvećim djelom Skota Ficdžeralda, nije zabilježio veliki komercijalni uspjeh kad se prvi put pojavio 1924. godine. Međutim, vremenom, taj roman o američkim aspiracijama ka sticanju materijalnog, postao je jedno od najpopularnijih, u širokim krugovima čitano i od kritike hvaljeno književno djelo američke literature. Pisac je nastavio da objavljuje romane i kratke priče početkom tridesetih godina prošlog vijeka. Međutim, 1936, njegov brak i njegovo zdravlje su počeli da se pogoršavaju i on je kraj te decenije proveo kraj Ešvila u Severnoj Karolini, gdje je Zelda liječena od šizofrenije. Posljednjih godina svog života, Skot Ficdžerald je živio u Holivudu, gdje je radio kao pisac scenarija. Umro je 1940. godine u četrdeset šestoj godini života, ne završivši svoj posljednji roman pod imenom: “Posljednji magnat”.
Fransoaz eritje (Françoise Héritier) je profesorka antropologije na Francuskom koledžu (Collège de France) i na visokoj školi za društvene nauke (ecole des Hautes etudes en Sciences Sociales) u parizu, gde od 1982. godine rukovodi katedrom za uporedno proučavanje afričkih društava. Bavi se problemima socijalne antropologije, a posebno se istakla studijama srodstva i odnosa među polovima. pored ove knjige najznačajnija djela Fransoaz eritje su: Upražnjavanje srodstva (1981), Zamršenost bračnog srodstva (1991), o incestu(1994) i Muško/ žensko. Misao razlike (1996).
poslovna IntelIgencIja, bojan ĆIrIĆ dAtA StAtUS, BeoGrAd CijenA: 10,10 eUrA ova knjiga je prije svega namijenjena onima koji se na bilo koji način bave poslovnom inteligencijom, bilo kao korisnici nekog rješenja implementacije poslovne inteligencije, kao učesnici u razvoju tih rješenja ili kao rukovodioci u čije ingerencije spada razvoj informacionih tehnologija uopšte. takođe, ova knjiga može da posluži i kao uvodni priručnik za sve koji žele da steknu osnove iz oblasti poslovne inteligencije da bi mogli da je koriste u svom svakodnevnom poslu. poslovna inteligencija je oblast u okviru informacionih tehnologija, čiji je cilj da sveukupne informacione potencijale preduzeća stavi u funkciju donošenja najkvalitetnijih odluka...
robotI I sablastI, Izbor Iz neobjavljenIh drama, borIslav pekIĆ SolAriS, novi SAd CijenA: 14,10 eUrA – 30% engleska je zemlja starih običaja, starih ideja i starih ljudi. o običajima se ne misli jer se podrazumijevaju, idejama se ne bavi jer je to beskorisno, o starosti i smrti ne govori jer je neučtivo. to je, takođe, zemlja čija se porodica – ono što u evropi nespojive ljude spaja, manje- više, ubjedljivim krvnim nitima i zajedničkim mitovima – sastoji mahom od roditelja i djece ispod šesnaest godina. puritanski odgoj iziskuje da se na sopstvene noge stane čim dovoljno ojačaju da dijete odvedu najunosnijem poslu, od koga se – ako krupne riječi odbacimo – život uglavnom i sastoji.
aztecI, Žak sustel nAklAdA jeSenSki i tUrk, ZAGreB CijenA : 9,10 eUrA – 40%
MUZIKA
Dilanovi stihovi na aukciji Nepoznata pjesma Boba Dilana sljedeći mjesec će biti ponuđena na aukciji u Londonu. Stihovi pjesme “Go Away You Bomb” pronađeni su u Švedskoj, a Dilan ih je napisao 1963. godine za Izija Janga, koji je vodio Folklor Centar u Njujorku. Očekuje se da bi stihovi - napisani u jeku kantautorovog protestnog angažmana, tokom rada na albumu “The Freewheelin” - mogli da dostigao cijenu između 25.000 i 35.000 funti. “Pitao sam sve koje sam po-
znavao da napišu pjesmu o nuklearnoj bombi”, izjavio je je Jang za magazin Rolling Stone, “Bob Dilan je došao sjutra dan i predao mi pjesmu”. Danas 85-godišnji Jang, ranih sedamdesetih preselio se u Stokholm, a stihove je spremio u ladicu i zaboravio ih. Pronašao ih je prije nekoliko godina, ali nije lako pristao na prodaju. Jang je s Dilanom bio u kontaktu od pjevačevih prvih dana u Njujorku. Bio je vlasnik i direktor Folklor Centra u Njujorku, važnom mjestu za folk
muzičare, gdje su se mogle nabaviti knjige i ploče do kojih nije bilo lako doći, a muzičar mu je posvetio i pjesmu “Talking Folklore Centre”. Nakon što je Dilan zamolio Janga da posluša njegove pjesme, organizovao mu je i prvi koncert u Karnegi holu, 1961. godine. Došlo je samo 53 ljudi i Jang je izgubio novac, ali je svejedno platio honorar muzičaru. Na aukciji će ponuditi i program za koncert iz 1961. za koji se očekuje da će dostići cijenu između 1.000 i 1.500 funti.
Azteci su bili zadnje od sedam barbarskih plemena Chichimeka, tek malena skupina koja je do 12. vijeka bila potpuno nepoznata u drevnom Meksiku. “narod čije lice niko nije poznavao” lutao je više od sto godina. prezreni od svih. Azteci su sa sobom nosili samo malu drvenu statuu svoga boga Huitzilopochtlija i nesalomljivu volju. i upravo će ih to učiniti veličanstvenim gospodarima Meksika i pretvoriti u civilizaciju koja je preuzela sva vrhunska dostignuća prethodnih kultura, od kozmologije i religije, graditeljstva i književnosti do vrhunskih matematičkih i astronomskih spoznaja utkanih u nevjerovatno precizan Aztečki kalendar.
20 Zanimljivosti ISTRAŽIVANJE
ponedjeljak, 6. 5. 2013.
FENOMEN
Obrazovanije žene Pješčana sklonije alkoholu dina na jugu U istraživanju koje je sprovela “London School of Economics” gdje su naučnici pratili živote hiljade žena i muškaraca u dobi od 39 godina starosti, zaključak je da žene koje su završile fakultet konzumiraju više alkohola nego njihove manje obrazovane vršnjakinje. Naime, žene s diplomama imaju tendenciju da piju preko dana, kao i da razviju problem s alkoholom. Slična veza između obrazovanja i konzumiranja alkohola može se primijetiti među muš-
karcima, ali nije toliko izražena. Autori studije navode nekoliko mogućih objašnjenja zašto bolje obrazovane žene više piju. Kasnije rađaju, čime odgađaju odgovornost roditeljstva. Takođe, mogu imati aktivne socijalne živote te raditi u muškom okruženju gdje dominira kultura pijenja. Kako se navodi u studiji, obrazovanije žene imaju bolje mogućnosti i vode način života koji ih izlaže okolnostima u kojima dolazi do povećane konzumacije alkohola.
Francuske
Džinovska pješčana dina duga tri kilometra, široka 500 metara i visoka 100 metara, koja se nalazi na obali gradića La Teste de Buš, 60 kilometara od Bordoa, širi se tako što bukvalno guta kuće, puteve i šume. Ovaj dio francuske obale podsjeća više na Saharu nego na evropsku teritoriju. Atlantski vjetrovi su “zaslužni” za
stvaranje pješčane dine Pila koja se širi brzinom od pet metara godišnje, i koja se dvostruko uvećala u posljednjih sto godina. Zbog neobične lokacije dine, ona je postala popularna turistička destinacija, koju godišnje posjeti preko milion turista. Dugi periodi oseke na francuskim obalama takođe uveliko doprinose njenom
širenju, jer vjetrovi nanose pijesak sa dna obala ka ovoj “planini”. Nalazi koje su naučnici skupili prikazuju i ugljene supstance na obalama “Plažne dine” kako je nazivaju lokaolni stanovnici, što ukazuje da su se tu nalazile i mnogo starije šume, koje su nestale nakon naleta vjetrova i pijeska tokom vijekova.
NJUJORK
Tajms Skver pretvoren u pano Poznati francuski umjetnik JR je po Tajms Skveru polijepio na hiljade postera. Veliki broj Amerikanaca okupili su se u Njujorku kako bi vidjeli umjetničko ostvarenje JR-a nazvano “Inside Out”. Projekt na kojem su pripremljeni posteri za više od 150.000 učesnika iz raznih dijelova nazvan je “Ljudska umjetnost”. Volonteri koji učestvuju u projektu, fotografije dodaju na internet stranicu www.insideoutproject.net, koje se nakon toga izlažu na poznatom Tajms Skveru. Nakon toga, pripremljeni posteri se tehnikom koja se koristi u izradi reklamnih panoa postavljaju na trg Tajmsa. Istoimeni dokumentarni film, kao i JR-ov projekat postera, bilježi značajne uspjehe
širom svijeta. Na poznatom skveru svaki dan se izlaže oko 300 postera.
Projekt postera koji traje 19 dana, trajaće do 10. maja.
Reportaže 21
ponedjeljak, 6. 5. 2013.
KANADA
Montreal, francuski šarm u srcu Kanade
Francuski ili engleski? Jedna od sjajnih stvari u Montrealu je ta što nikad ne znate na kom jeziku će vas neko pozdraviti, piše Njujork tajms
t
o sa sobom nosi još jednu dobru stvar: Možda je u pitanju dobra hrana, vedro nebo, ili slobodoumni studenti koji ovaj grad zovu svojim kampusom, ali ljudi iz Montreala su definitivno srdačni. uđite u Metro, dio ogromnog podzemnog grada koji zimi ostaje topao, i pitajte nekoga kako da stignete do svog odredišta - lako vam se može desiti da nekoliko minuta kasnije s tom osobom pravite planove za večernje piće. što uopšte nije tako loše, “bien sur”. S obzirom da grad vrvi od mjesta sa živom muzikom, šik restorana i postindustrijske renesanse, dobro je da imate lokalca za vodiča.
● Sjedite na bicikl Javni bicikli su preplavili Evropu, a Montreal - “drugi Pariz” - počeo je da popularizuje taj koncept u Sjevernoj Americi. U proljeće 2009. grad je dobio oko 5.000 crveno-sivih “Bixi” bicikala i oni su odmah postali hit. Provucite svoju kreditnu karticu kroz jednu od 400 “Bixi” stanica i krenite u obilazak grada - za detalje idite na sajt bixi.com. Bicikl je jedan od najbržih načina da se krećete po gradu, ali i među najjeftinijima, jer 24 sata korišćenja bicikla košta samo pet kanadskih dolara. Da biste našli najbližu Bixi stanicu, uključujući i najveću u ulici Rue McGill, daunlodujte jednu od mnogih aplikacija za iPhone uz pomoć koje ćete dobijati redovne apdejtove gdje ima slobodnih bicikala - preporučujemo besplatnu Bixou Lite.
● Obiđite grad na dva tOčka Bicikl je dobar samo ako u gradu za njega postoji dobra i razgranata infrastruktura. A Montreal ima 310 milja biciklističkih staza, od kojih je polovina i fizički odvojena od automobila. Da biste shvatili zbog čega je UNESCO proglasio Montreal za grad dizajna 2006, idite do nekadašnjeg industrijskog keja po imenu “Lachine Canal”, koji je danas pretvoren ogromnu zelenu površinu. Biciklistička staza vrvi od arhitektonskih dragulja kao što je Habitat 67 eksperiment u stilu brutalizma, koji je projektovao Moše Safdi. Ili vozite duž ulice Bulevar de Mejsonnen, koja prolazi kroz sam centar Montreala.
● kuhinja kvebeka Možda je još fensi, ali nekada hvaljen od kritičara, restoran “Toque!”je danas prije svega preskup: večera za dvoje će vas lako
koštati 200 kanadskih dolara, bez vina. Srećom, Normand Lapris koji je prvi počeo da koristi svježe lokalne sastojke u restoranu “Toqué!”, otvorio je 2010. jeftiniju varijantu pod imenom “Brasserie t! “(adersa: 1425, rue Jeanne Mance; brasseriet.com). Nalazi se u podnožju muzeja savremene umjetnosti (Contemporary Art Museum), i spolja izgleda kao neki renovirani kargokontejner. Na jelovniku su relativno uobičajena, savremena francuska jela poput šnicle od buta sa roštilja i brandade od usoljenog bakalara. Večera za dvoje u prosjeku izađe oko 60 kanadskih dolara, bez vina.
● Muzička Milja Multikulturni distrikt “Mile End” i danas je sinonim za dobru muziku i bendove poput Arcade Fire koji su ovdje počinjali svoju karijeru. Među mnogima omiljeni “Green Room” nedavno je zatvoren nakon što je izbio požar, ali demo bendove i dalje možete čuti u mjestu “Divan Orange” (adresa: 4234, boulevard St.-Laurent; divanorange.org). Dalje ka istoku nalazi se “Il Motore” (adresa: 179, rue Jean-Talon Ouest; ilmotore.ca), sa većom binom i boljim zvukom. Da biste imali uvid u to ko gdje nastupa, nabavite primjerak jednog od dva nedjeljnika za kulturu - Hour ili Mirror.
● kupOvina Iako je Mile End i dalje mjesto gdje ćete doći da čujete nove bendove, šoping u tom distriktu nije više toliko popularan. Središte kupovine danas je Old Montreal, koji vrvi od indi butika smještenih u kaldrmisanim ulicama istorijskog centra. Za lokalne kreatore kao što su Denis Ganjon i Ariel de Pinto, svratite u Reborn (adresa: 231, rue St.Paul Ouest; reborn.ws). U blizini je i “À Table Tout Le Monde” (adresa: 361, rue St.-Paul Ouest; atabletoutle-
monde.com), elegantna prodavnica sa ekskluzivnom keramikom i posuđem. A dok tumarate po istorijskom kvartu, ne propustite DHC Art (adresa: 451, rue St.-Jean; dhcart.org), jednu od vodećih galerija za savremenu umjetnost. Obližnji vinski bar koji služi fenomenalnu hranu zove se “Buvette Chez Simone” (4869, avenue du Parc; buvettechezsimone.com) - nalazi se u kvartu Mile End. Pečeno pile sa reš krompirom i zelena salata košta oko 50 kanadskih dolara za dvoje, piše New York Times.
● MeSO, MeSO, MeSO Montreal već dugo ima brojne restorane u kojima se jede prije svega meso, ali u posljednje vrijeme se otvaraju i taverne koje u sopstvenoj bašti gaje organsko povrće. Jedna od najpoznatijih je “McKiernan” (2485, rue Notre-Dame Ouest; mckiernanbaravin.com), posljednji u nizu mini imperije restorana koju drže isti ljudi kao i poznata mjesta “Joe Beef” i “Liverpool House”. “McKiernan” možda djeluje kao neki seoski snek-bar, ali hrana je vrhunska. Probajte specijalitet “porchetta tacos”, koji se pravi sa svježim tortiljama (11 kanadskih dolara).
du Parc;buvettechezsimone.com) nalazi se u kvartu Mile End. Pečeno pile sa reš krompirom i zelena salata košta oko 50 kanadskih dolara za dvoje. Ako želite neke inventivnije đakonije, idite u Pullman (3424, avenue du Parc; pullman-mtl.com), veoma kvalitetan tapas bar u kojem se služe specijaliteti poput tartar-srnetine, guščije paštete i maslina sa kandiranim limunom. U oba restorana gosti su uglavnom mladi i moderni.
● grad dizajna
● elektrOnika
Već treće ljeto zaredom, prikladno nazvan “Gay Village” je zatvoren za saobraćaj, tako da je ulica Rue Ste.-Catherine sada pješačka. Ali, osim ako ne želite da počnete da pijete u 4 popodne, ovdje nemate šta da tražite. Znatno privlačniji dio grada je odmah iza ugla, u ulici Rue Amherst, gdje je nedavno niklo mnoštvo prodavnica, od kojih su neke u gej maniru. Krenite od butika i galerije “Headquarters Galerie + Boutique” (No. 1649; hqgalerieboutique.com), a zatim svratite u antikvarnicu “Antiquités Curiosités” (No. 1769; 514-525-8772), prepunu starinskih sitnica. Jedna od najmanjih prodavnica je istovremeno i najprivlačnija - Montreal Modern (No. 1851; mtlmodern.com), koja izgleda kao kutija za nakit iz sredine 20. vijeka.
Još jedan znak da uticaj Evrope raste u Kanadi je jaka tehno scena u Montrealu. Najbolje žurke organizuje Neon (iloveneon.ca), a dobro mjesto je i “Le Belmont Sur Le Boulevard” (4483, boulevard St.-Laurent; lebelmont.com), intimni klub koji u prednjem djelu ima sto za bilijar, a u zadnjem vibrirajući saund sistem. Ako želite analogniji vajb, idite u “Velvet Speakeasy” (420, rue St.-Gabriel; velvetspeakeasy. ca), trendi klub otvoren u oktobru 2009. u kvartu Old Port.
● FrancuSki zalOgaj Obližnji vinski bar koji služi fenomenalnu hranu zove se “Buvette Chez Simone” (4869, avenue
● jaja na brzinu Za fenomenalan branč idite u “Le Cartet” (106, rue McGill), smješten u staroj gradskoj kući sa dugim komunalnim stolovima. To je dijelom kafe, a dijelom bakalnica, dok su gosti uglavnom mladi porodični ljudi i profesionalci. Za 16 kanadskih dolara dobićete pržena jaja sa smokvama, sirom i rukolom. Prilikom izlaska, zgrabite komad hrskavog bageta, malo francuskog senfa
i komad piknik sira.
● OStrvO Île Ste.-hélène Ako je napolju sunčano, pridružite se bosonogim i pirsovanim lokalcima na “Piknic Électronik” (piknicelectronik.com), rejvu na otvorenom koji se tokom ljeta organizuje na ostrvu Île Ste.-Hélène. Idite biciklom ili sjedite na metro do parka “Jean-Drapeau”, a zatim slijedite ujednačen ritam muzike do gigantske skulpture pod nazivom Man koju je izvajao Aleksander Kalder za Expo 1967. Ona kao da lebdi iznad podijuma za igru, kao neka spejs katedrala. Na ovom ostrvcu vrijedi vidjeti i neke druge arhitektonske zaostavštine Expo izložbe - prošetajte do Montreal Biosfere (biosphere.ec.gc.ca), čuvene geodezijske kupole koja priziva utopijsku viziju tehnologije.
● SMještaj Najnoviji luksuzni hotel u Montrealu je “Le St.-Martin Hôtel Particulier” (980, boulevard de Maisonneuve Ouest; lestmartinmontreal.com). Ima 123 sobe, a otvoren je u junu 2010. u zgradi od 17. spratova u centru grada. Ima bazen na otvorenom i fitnes centar. Sobe su od 225 kanadskih dolara. Le Petit Hôtel (168, rue St.-Paul Ouest; petithotelmontreal.com) otvoren je 2009. godine u zgradi iz 19. vijeka u kvartu Old Montreal, sa 24 ušuškane i istovremeno moderne sobe. U zavisnosti od sezone, sobe koštaju od 148 do 188 kanadskih dolara.
22 Zabava
PONEDJELJAK, 6. 5. 2013.
ĐULE VAN GOGH
Album na jesen - spot u junu
Beogradski bend Van Gog, gotovo četiri godine poslije albuma “Lavirint”, objavio je 1. maja novu pjesmu pod nazivom “Nešto me vuče dole” koji ljubitelji ovog sastava mogu besplatno preuzeti na sajtovima Facebook.com/musicvangogh i Musicvangogh. com. Ovo je ujedno i najava novog albuma koji će biti objavljen na jesen, a zanimljivo je da će se uz album pojaviti i knjiga “Tragovi prošlosti” o ovoj rok grupi, iz pera Ivana Ivačkovića. Frontmen grupe Zvonimir Đukić Đule kazao je medijima da je nova numera prepuna energije i emocija, te da je drugačija je od ostalih, ali ipak prepoznatljivog “vangogovskog” tona. “Za mjesec ćemo snimiti
i spot za istu pjesmu. Raduje nas da će sve radio stanice imati mogućnost da preuzmu singl sa interneta. Više nam ne trebaju poštanske markice,” našalio se Đule u intervjuu za Dnevni avaz i dodao kako će se na albumu naći između 10 i 12 pjesama. “Naša publika je navikla da se ne ponavljamo. Idemo ukorak sa promjenama u nama i osjećanjima koja dijelimo sa publikom. Biće dosta zanimljiv, a možda i najkoncertniji do sada. Posebno nas raduje činjenica da iz albuma u album, iz turneje u turneju, na naše koncerte dolazi nova mlada publika. Naravno, od naših koncerata ne odustaju ni oni koji su nas slušali od prvog studijskog albuma,” kazao je on. Z.Š.
Stonsi su skupi Veterani svjetskog roka, grupa Roling Stons proteklog vikenda u Los Anđelesu počeli su sjevernoameričku turneju ‘50 and Counting’, kojom obilježavaju pola vijeka postojanja. Nakon 17 koncerata u SAD-u i Kanadi, britanski rokeri u junu će svirati na Glastonburyju, najvećem festivalu u svojoj domovini, i mjesec poslije u londonskom Hajd parku. Turneja je krenula u dvorani koja prima 19.000 posjetilaca, a kako pi-
šu svjetski mediji interesovanje publike nije veliko. Naime, 24 sata prije koncerta Stonsi su imali problema s prodajom skupih ulaznica a rasprodan je bio samo najjeftiniji dio dvorane gdje su ulaznice koštale 85 dolara( oko 65 eura). Skuplje ulaznice, od 250 pa čak do 600 dolara (190 do 490 eura), izuzetno su se slabo prodavale pa je menadžment na dan koncerta pustio u prodaju još 500 ulaznica po najjeftinijoj cijeni.
KONCERTI
Borba oko osvajanja ª Ušćaº Prostor kod beogradskog Ušća će u narednih mjesec biti stjecište raznih muzičkih pravaca i njihovih sljedbenika, a kako i ne bi kada su za velike svjetske, a po svemu sudeći i domaće zvijezde Arene i stadioni premali da prime očekivanu publiku. Tako će Ušće 19. maja ugostiti sastav Dipeš Mod, a onda u junu ovaj prostor zauzimaju najveće rivalke Jelena Karleuša (koja će koncert održati 15. juna), i Svetlana Ceca Ražnatović koja je svoj koncert i ujedno promociju novog albuma zakazala za 28. jun. Karleuša je svoj koncert nazvala “Viva la Diva” (zanimljivo, održaće ga dan poslije Cecinog 40. rođendana) i već je krenula u reklamnu ofanzivu, dok Ražnatovićeva ovih dana snima nove pjesme koje će posjetioci premijerno čuti upravo tog dana. No, Ceca i Jeca intrigiraju javnost gdje god da se pojave i šta god da
kažu, pa je Ražnatović najavljujući svoj koncert za beogradski list “Kurir” kazala da nju ljudi dolaze da slušaju, a ne gledaju. “Nemam pjesme uz koje bih izvodila akrobacije. Da li ću skakati, izvoditi kolut naprijed ili nazad, dizati nogu lijevo ili desno, to moju publiku ne zanima. Oni su došli da slušaju kako pjevam” kazala je Ceca, što je pop divu - kako Karleuša sebe naziva očigledno razljutilo pa je “paljbu” po koleginici osula putem socijalnim mreža. “Ovaj ološ, između dva suđenja za lopovluk i nasiličko ponašanje ima vremena i nešto da se kur*i?! Bruko srpska!” napisala je Jelena na mrežama Fejsbuk i Tviter. Da obje zaista imaju armiju svojih sljedbenika, dokazuju i komentari koji se mogu naći na raznim portalima, blogovima ali i statusima na društvenim mrežama, gdje se od juče “vodi rat” među fanovima a sve u cilju da zaštite svo-
ju ljubimicu. Prenosimo jedan od komentara koji brani Cecin stav: “ Lijepo kaže žena, kad hoću da gledam cirkus, ja odem u cirkus. Pa ko normalan daje novac da sluša koncert na plejbek??? Ili da sluša nečije skičanje i vrištanje??? Luda nasta uporno sebe naziva umjetnikom? Neka joj je rekla, eno je već šizi na tviteru i vrijeđa” napisao je ljubitelj Cecinih pjesama. Karleušina publika podržava mišljenje svoje ikone, pa jedan od komenatara na račun akrobacija glasi: “To kaze Ceca, čije grudi su više van haljina nego u njima, koja ima izreze haljina do pola stražnjice i čipkane haljine gdje se više vidi, no što je sakriveno. Ceca izigrava sveticu, daleko je ona od tog” smatra neko ko u slobodno vrijeme uživa u Karleušinim hitovima, “Ferari”, “Sodoma i gomora”, “Upravo ostavljena” i drugim. Z.Š.
EVROVIZIJA
Moje 3 otputovale juče, Who See i Nina danas
Moje 3, odnosno Mirna Radulović, Sara Jovanović i Nevena Božović “oprostile” su se juče od Srbije kada su sa beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” otputovale za Malme gdje ih već 8. maja očekuju prve probe. Djevojke su još jednom ponovile da se nadaju ulasku u finale, a brojni okupljeni fanovi poeželjeli su da se u Srbiju vrate i sa nekom nagradom. “Jedno veliko hvala svima koji su došli da nas isprate na aerodrom i koji su nam ovih dana slali predivne poruke podrške!” poručila je putem Tvitera i Fejsbuka, uvijek nasmijana Sara Jovanović neposredno prije ulaska u avion. Moje 3 u Malme idu sa osam ra-
zličitih verzija pjesme “Ljubav je svuda”, a djevojke su najavile da će se njihov nastup na evrovizijskoj bini razlikovati od onoga što smo vidjeli na Beosongu. “Želimo da svi budu ponosni na nas tih tri minuta koliko imamo na sceni”, rekla je Nevena do-
dajući da su u prethodnom periodu vrijedno radile na pripremi nastupa. Moje 3 i pjesma “Ljubav je svuda” Saše Miloševića Mareta predstaviće se evropskoj publici prve polufinalne večeri 14. maja, kao posljednji izvođači te večeri. Z.Š.
Let za Malme danas u 15.00 h Who See i Nina Žižić kao i delegacija RTCG otputovaće za Malme danas u 15.00 sati. Naime, naša delegacija će koristiti pravac Podgorica - Beč - Malme. Očekuje se da naši predstavnici budu
na aerodromu znatno ranije, pa ukoliko želite da budete među onima koji će našim predstavnicima uživo poželjeti srećan put i dobar plasman dođite na podgorički aerodrom oko 13 sati.
Zabava 23
Ponedjeljak, 6. 5. 2013.
SPRING BREAK FESTIVAL
Đuričić: Osjećala se ogromna energija Treći po redu festival Spring break Montenegro 2013 je završen u petak, a zaokružen je glavnim događajem na Kamenovu koji je trajao cijeli dan i ispunio kompletnu plažu. U muzici, plivanju, igranju odbojke na plaži i vatrometu uživalo je nekoliko hiljada posjetilaca iz zemlje i inostranstva. Program je bio raznovrstan, pa su trećeg dana nastupili i naš poznati bubnjar Dragoljub Đuričić, ali i nekadašnji član legendarnih Monteniggersa, Niggor, koji su sa nama podijelili utiske i govorili o značenju ovakvih događaja za našu državu. “Turistička sezona u Crnoj Gori nikako da sastavi 40 dana, pa je jedan ovakav događaj veoma veoma puno znači, naročito je lijepo vidjeti da se nekoliko hiljada ljudi okupilo prije početka sezone na plaži u Kamenovu. Mislim da su imali i dobar tajming, oko 1. maja i Vaskrsa, kada su ljudi bili u mogućnosti da dođu”, kaže naš veliki bubnjar i dodaje da mu je čast što je bio dio cijele ove priče. “Nijesam mogao odbiti jedan ovakav poziv. Ja nemam energije možda koliko ti mladi di-džejevi imaju, ali ono što me pokreće uložio sam u nastup i bio izuzetno zadovoljan kada sam vidio koliko se omladine zabavljalo i đuskalo, osjećala se velika energija. Imam sina od 16 godina, pa samim tim i volim druženje sa omladinom, jer ću se na taj način i njemu lakše primaći”, kaže Dragoljub. A Đuričić je već počeo pirpreme i za Cucku jeku u Kobiljem Dolu, treću po redu. “Već sam počeo pripreme za ovogodišnji festival. Mi se možda Evropi ne možemo predstaviti
po tehnološkim dostignućima, ali ono što rijetko gdje možete naći je netaknuta priroda kao kod nas. To je upravo i karta na koju treba da igramo, organizovanjem što većeg broja festivala različite koncepcije. A takav festival je i Cucka jeka, koja je jedinstvena u Evropi, pa vam samim tim garantujem da će ovaj festival za godinu ili dvije biti upisan na festivalsku kartu svijeta”, kaže on i dodaje će ove godine nastupiti i jedna grupa sa kojom je svirao devedestih godina. “Imam želju da aktiviram jedan bend sa kojim sam sarađivao na jednom album, a to je Kerber. Momci iz benda nijesu dugo zajedno viđeni na sceni i mislim da ću specijalno za Cucku jeku uspjeti da ih okupim ove godine”, ističe Dragoljub i dodaje da mu nije namjera da se hvali, već da skrene ljudima pažnju i natjera ih da uspore i osvrnu se nalijepe stvari oko sebe. “Od brzine života, većina ljudi više ni ne primjećuje lijepo i ne umije da uživa u sitnicama. Upravo jedna vožnja kroz Kobilji Do i netaknuta priroda mogu probuditi ono iskonsko u čovjeku i natjerati ga da se zamisli i počne da se osvrće oko sebe”, završava priču naš bubnjar. A Igor Lazić se nadovezao na priču i istakao da su ovakva dešavanja jako bitna za našu promociju i da bi trebalo što više da ih bude u Crnoj Gori. “Imamo predivne plaže koje treba iskoristiti. Mogu da pohvalim da organizatore festivala, jer sve protello u najboljem redu i bez incidenata. Nijesam očekivao toliki broj ljudi, pa samim tim možemo i zaključiti da će Spring break pre-
MC Niggor
Foto: Kolektiv.me
Dragoljub Đuričić i MC Niggor o utiscima nakon nastupa na festivalu u Budvi
rasti u jedan ozbiljan i veliki festival”, kaže Niggor i dodaje da je zadovoljan rekcijama publike na novi singl koji je pustio kao poklon publici na kraju nastupa. “Singl ‘Serotonin’ sam promovisao nedavno, ali po reakcijama publike mogu reći da pjesma već ima prođu. Tu je i neki bit koji podsjeća na Monteniggerse, što su ljudi, čini se i prepoznali”, kaže Niggor i zaključuje priču najavom spota za novi singl. “Snimanje će uskoro početi, pa se nadam da će sredinom juna spot već biti emitovan na televizijama. U svakom slučaju, nadam se da se ovog ljeta ponovo vidimo na primorju, ali i u Podgorici”. A kada je sami festival u pitanju, treba pomenuti i nastup didžej Tomkrafta, koji je sa posjetiocima proslavio 20 godina karijere i priredio pravi dvočasovni šou za miks pultom i ispred njega. Filip Jovović
Dragoljub Đuričić
PRocuRILA LISTA zAhTjEVA
Bijonse hoće slamčicu od titanijuma Voda koju Bijonse pijucka prije, tokom i nakon nastupa u sklopu svoje aktuelne turneje “Mrs. Carter Show” mora biti marke Alcaline i rashlađena na tačno -6,1 stepen Celzijusa, a pjevačica je želi ispijati kroz 900 dolara (oko 690 eura) vrijednu slamčicu od titanijuma. Osim toga, na raspolaganju joj tokom koncerta moraju biti i ručno rezbarene kuglice od leda, jer one iz kalupa, izgleda, nisu dovoljno dobre. Čini se da gospođi Karter ni uobičajene boje toaletnog papira nisu drage, pa je poželjela crveni. Ovi bizarni zahtjevi samo su dio popisa koji je pjevačica dostavila organizatorima turneje, a procurili su uoči njenog nastupa u Londonu. Kako saznaje “Daily Star”, Bijonse je od organizatora koncerta u areni O2 zatražila svlačionicu koju inače koriste sportski timovi, jer joj ona koju su do sada koristile Madona, Lejdi Gaga, Rijana i ostale zvijezde nije bila dovoljno velika. Navodno je zatražila i da se ugrade nove WC šolje, te da sve osoblje nosi odjeću od stopostotnog pamuka.
HOT! Kad seksi Brazilke poziraju u seksi pozama na seksi fotografijama definitivno se niko ne buni. Pogotovo kad je u pitanju jedna od najslavnijih po svom tijelu - Izabel Goulart. Vatrena ljepotica ovog puta u izazovnim pozama snimila je editorijal za jedan brazilski magazin pokazavši da redovno vježba i vodi računa o svom tijelu.
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
24 Zabava/Slobodno vrijeme
Ponedjeljak, 6. 5. 2013.
Daily Sudoku puzzle No. 2203 sudoku 2012-10-24
Medium level
Teža
9
2
1
8
8
5
1
6
2
7
5
3
3
1 1
5
5
9
8
1
9
Play sudoku online at:
3
1
www.sudokukingdom.com
9 7
4
1
2
5
2
Daily Sudoku puzzle No. 1855
3
Lakša 2011-11-11
Medium level
2
1
9
5
3
1 8
5
1
7
2
8
3
9 7 8
2
Page 1/2
Play sudoku online at:
1 Play sudoku online at:
9
8
1
www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com Zanimljivo
Praznici zaista ne bi imali tu čar da se u turistički atraktivinim gradovima ne dešavaju razne stvari. Tako je po pisanju lista Dnevni avaz, jedna od najatraktivnijih ponuda turistima ovih dana u mostarskom Starom gradu neeksplodirana granata iz rata. Spomenuta granata se u jednom mostarskom dućanu prodaje za 30 eura, a na njoj je još ispisan i nezvanični slogan Starog mosta - “Don’t forget”. Granata na sebi ima očuvana krilca i tragove od udara kao oštećenje na vrhu i izložena je na udarnom mjestu, na samom ulazu, na malom stepeništu ove radnje. “Brojni turisti se fotografišu sa granatom, rado bi je kupili, ali nisu sigurni da će moći da je unesu u avion i prođu graničnu kontrolu”, kazala je prodavačacica u suvenirnici, ističući da svako može da je dodirne i podigne. “Slobodno je uzmite. Rekli su mi da neće eksplodirati. Ne bojte se, evo vidite kako je ja držim” govorila je neustrašiva žena zainteresovanim prolaznicima.
5
2
4
8
6
Puzzle solution:
7 9
Puzzle solution:
Sudoku puzzle No. 2001 2012-04-05 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1839 2011-10-26 5
1
8
9
4
3
2
6
7
2
6
8
1
4
9
5
3
7
9
4
2
6
1
7
8
3
5
5
7
1
6
8
3
9
4
2
3
7
6
2
8
5
4
9
1
9
3
4
7
2
5
1
8
6
2
5
9
8
3
4
7
1
6
4
8
2
3
9
6
7
5
1
6
8
1
5
7
2
3
4
9
3
5
9
4
1
7
6
2
8
7
3
4
1
6
9
5
8
2
7
1
6
8
5
2
3
9
4
8
2
5
4
9
1
6
7
3
1
4
7
5
3
8
2
6
9
4
9
3
7
2
6
1
5
8
6
9
3
2
7
4
8
1
5
1
6
7
3
5
8
9
2
4
8
2
5
9
6
1
4
7
3
vicevi
Suvenir iz Mostara granata
8
*** Ulazi Perica u apoteku i sa vraPage 1/2 ta viče: - Imate li prezervativa? - Ne viči, mali! Prvo, nije lijepo tako glasno govoriti, a uostalom to i nije za djecu. Koja ti veličina treba? - Znate, nas su u školi učili da govorimo jasno i glasno. Drugo, znam da nije za djecu nego protiv djece. Treće, mami trebaju sve veličine, pošto ide na more. *** Ulazi plavuša u prodavnicu i kaže: - Daćete mi ovaj TV. Prodavac kaže: - Ne prodajemo plavušama. Ona se ofarba u crno. Drugog dana uđe i kaže: Daćete mi ovaj TV. Prodavac opet kaže: - Ne prodajemo plavušama. - Kako znate da sam plavuša? - Pa pitate za mikrotalasnu.
*** Pita Bosanac Amerikanca: - Kol’ko ti zarađuješ? - 5.000 $ mjesečno. - A kol’ko trošiš za život? - Pola. - A šta radiš s ostatkom? - E, to se kod nas ne pita. A koliko ti zarađuješ? - 300 € mjesečno. - A koliko trošiš za život? - 1.000 €. - Kako? Pa gdje nabaviš ostatak? - E, to se kod nas ne pita! *** Bio Mujo u Americi i pita ga Haso: - Kako je tamo? - Ma pusti, bolan, oni su 20 godina iza nas. - Kako to misliš? - Ma kod njih je još uvijek dobro! ***
Zabava/Slobodno vrijeme 25
PONEDJELJAK, 6. 5. 2013.
NEZVANIČNO Đe da bojkotujemo Skupštinu, tačno ne bi znao što bi čitav dan sa sobom
Možda da počneš da pecaš ponekad, preživjećemo bez tebe nekako
Pst, Tarzane, moram da ti kažem nešto, ali da Miško ne čuje
Zove li me ovo neko dok radim ovako važna posla?
Što mi ovo zuji iza glave?
Baš da te ja ne čujem, nemoguće
Word Search Puzzle #J334IG
OSMOSMJERKA
HOROSKOP
Y
U
A
P
S
H
A
K
E
Y
R
T
S
M
A
P
E
T
T
D
L
E
R
Z
E
W
S
E
R
S
C
U
S
O
V
E
R
L
A
I
D
R
P
E
R
H
N
P
V
P
L
R
R
L
R
C
S
T
A
G
G
E
R
S
M
E
I
S
B
Y
L
C
F
D
F
S
W
S
N
A
N
K
S
P
K
I
A
M
Y
A
T
C
R
E
G
S
P
E
C
T
N
R
I
H
A
S
O
E
E
A
E
T
A
R
I
V
F
S
N
E
O
M
D
T
O
T
B
U
E
U
E
I
T
M
R
H
E
I
P
I
D
S
C
D
H
L
N
I
E
S
G
R
L
N
E
E
E
C
F
O
R
G
E
A
A
I
E
G
E
S
S
N
I
P
P
E
D
R
W
S
E
L
F
I
Z
Z
L
E
D
R
S
B
S
T
M
W
BLAZE Blaze BRASH Brash CHINS CITRUSES Chins DOPES Citruses ENCASED Dopes FARCE Encased FEEDBACK Farce FEVER Feedback FIZZLED Fever FORGE Fizzled GHOSTS
GLIDERS Gliders KEEPS Keeps LIARS MERCY Liars MESSY Mercy MISTIER Messy NEWCOMER Mistier NIECES Newcomer OVERLAID Nieces PEOPLE Overlaid PETTING People POLISH
READY Ready REARING Rearing REEDS REGIMES Reeds SATIRIST Regimes SCARFING Satirist SECTS Scarfing SHACK Sects SHAKE Shack SIREN Shake SNIPPED Siren SPRAY
Forge
Petting
Snipped
Ghosts
Polish
Spray
STAGGERS Staggers SWARMS TASKSSwarms TEENSTasks TELLSTeens TRUTH Tells UPSETTruth WAGED Upset WAIVE Waged WEIGH
OVAN Javlja se želja da se osamite i na miru pretresete probleme koje imate u komunikaciji sa okolinom. Ono zbog čega ste zabrinuti jeste totalno razočaranje u nekog kome ste vjerovali, u koga ste polagali mnoge svoje nade.
BIK Pošto ste donekle pogrešno procijenili trenutnu situaciju, mogući su izvjesni kiksevi. Čim stvari i najmanje krenu nizbrdo, počinjete da se nervirate, kao da nijeste navikli na ma kakva odstupanja od zacrtanih planova.
BLIZANCI Nailazite na uobičajenu prepreku kad je posao u pitanju, što vas čini pomalo nervoznim i razdražljivim. Iako nerviranjem samo odlažete rješenje problema, to je jače od vas. Partner pokušava da vam ukaže na greške.
RAK U svom ste elementu. Bavite se onim što volite, a imate vremena i za ljenčarenje. Trenutno vas jedino neprijatno može iznenaditi totalna besparica, jer ste na sve ostale probleme oguglali. Prepustite se uživanjima.
VAGA Imate utisak da ste zaslužili daleko više nego što dobijate. Problem je u tome što vam nedostaje objektivnost da biste uvidjeli sopstveni doprinos. Možda ste neke svoje kvalitete precijenili, ili pak potcijenili.
ŠKORPIJA Ponovo na scenu stupa ljubavni problem. Pošto nijeste baš načisto kad su emocije u pitanju, bez razloga se uzbuđujete i pravite ispade. Spremni ste na vjernost i na mnoge ustupke u vezi sa partnerom, ali prikrivate nesigurnost i ljubomoru.
STRIJELAC Lako se nervirate i u stanju ste da planete zbog sitnice. Šta ćete kad vam je takva priroda. Partneru neprestano nalazite mane, iako bez njega ne možete. Sreća je u tome što je i on svjestan toga, pa vam žučne ispade ne uzima za zlo.
JARAC Danas se relativno dobro osjećate, mada ste, kao i uvijek, prilično neprilagodljivi i isključivi, što okolini može da zasmeta. Kolegijalni odnosi mogu donekle biti poremećeni, ali ništa nije tako zabrinjavajuće.
Waive Weigh
Grafitom izmalerisao vjenčanje Proljeće je stiglo i znate šta to znači: ako još nijeste dobili poziv Copyright © Puzzle Baron May 5, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! za svadbu, možete da ga očekujete uskoro. Ali ima i onih koji nikako ne vole vjenčanje, poput ovog momka koji je grafitom na kom piše da se 40 % brakova završi razvodom upropastio idiličan dan jednom paru. Ne znamo šta ga je nagnalo da se bavi crnom statistikom razvoda ali je želio da upozori usijane glave kako ih ne bi ponijelo lijepo vrijeme da prebrzo stanu na ludi kamen. Izgleda da su i korisnici na društvenim mrežama riješili da podrže njegovu akciju pošto je ova fotografija postala veliki hit na internetu.
LAV U ovom periodu nedostaje vam prije svega vitalnost. Osjetljiva konstitucija sprečava vas da krenete u konkretnu akciju, a svjesni ste da je ona neminovna. Poraz teško podnose svi, Lavovi najteže.
DJEVICA Trebalo da povedete malo više računa o zdravlju. Kada se ne osjećate baš najbolje, nemate ni dovoljno energije, niti možete pred sebe da postavite jasne ciljeve. Imate osjećaj da vas svi iskorišćavaju i da vas niko ne razumije. Griješite!
VODOLIJA Međuljudski odnosi, koji već duže vrijeme nijesu idealni, danas mogu biti dovedeni do usijanja. Osjećate strah za svoju egzistenciju. Normalno je da ne možete biti ravnodušni, ali bi trebalo da razmislite o svemu i pronađete rješenje.
RIBE Imate osjećaj da neko stalno rovari i podmeće vam zamke kad je posao u pitanju. Nikako da vas ostavi na miru. Iako idealno ispunjavate povjerene vam zadatke, nekome to nije dovoljno. Stalno traži dlaku u jajetu, što vas dodatno iritira.
26 Sport
PONEDJELJAK, 6.5.2013.
LIGA ŠAMPIONA
DA LI STE ZNALI
Đer napravio super brejk
Rezultat iz snova - naša reprezentativka Jovanka Radičević sa svojim Đerom slavila u Larviku (24:21) i tako napravila veliki posao pred revanš 11.maja Miloš Pavićević
T
reći put ove sezone rukometašice Đera savladale su Larvik, međutim definitivno su Jovanka Radičević i drugarice juče došle do najvažnije pobjede u Ligi šampiona. Bez dileme najbolji rukometni tim ove sezone je slavio u sred Larvika (24:21) u prvom finalnom meču, tako da će šampionke Mađarske već 11.maja u Vespremu imati priliku da prvi put u istoriji kluba podignu trofej namijenjen osvajaču najkvalitetnijeg rukometnog takmičenja.
Da je samo šest klubova iz glavnih evropskih gradova osvojalo titulu Lige šampiona u njenoj istoriji. To su uradili Real iz Madrida (devet puta), Ajaks iz Amsterdama (četiti puta), Benfika iz Lisabona (dva puta), odnosno londonski Čelzi, Steaua iz Bukurešta i beogradska Crvena zvezda po jednom.
TIKET DANA SANDERLEND STOUK TIP 1
KVOTA 2.10
HETAFE R. SOSIJEDAD TIP 2
KVOTA 2.00
START MOLDE TIP X
KVOTA 3.40
JEOVIL ŠEFLID J. TIP 2
KVOTA 3.40
S. OLOMUC TEPLICE TIP 1
KVOTA 1.75
BRAUNŠVAJG KOTBUS TIP X
KVOTA 3.75
U osmom evropskom finalu, Đer bi napokon mogao da se domogne pehara. Domaće su bile za nijansu bolje do početka drugog poluvremena, ali je onda Đer uzvratio serijom 6:0, koju je zaključila Jovanka Radičević svojim petim golom, i poveo 19:17. Od tog trenutka tim Ambrosa Martinaje je zaigrao na visokom
nivou i u samom finišu meča pokazao zašto je bez dileme najkvalitetniji na planeti. Imale su “zelene” često igračicu manje, međutim ni to nije omelo Mađarice da naprave rezultat iz snova pred revanš u paklenoj atmosferi u Vespremu. Najefikasnija na meču bila je Anita Gorbic sa osam pogodaka, dok su naša Jovanka Radičević i Hajdi Loke po-
Jasna ne može sama U prvom meču finala Kupa pobjednika Kupova rukometašice francuskog Isija poražene su na svom terenu od višestrukog osvajača Lige šampiona - Hipobanke 30:22 i tako praktično izgubile sve šanse da mogu do prvog evropskog trofeja u klupskoj istoriji. Tim iz Pariza je odlično otvorio meč, u nekoliko navrata su domaće bile u prednosti, da bi gošće zaigrale mnogo bolje u drugom dijelu igre. Najefikasnija kod Isija bila je naša reprezentativka Jasna Tošković sa sedam golova, dok je na drugoj strani Gorica Aćimović postigla devet. stigle po pet. “Bila je to odlična utakmica. Malo lošije smo otvorile meč, ali smo kasnije maksimalno odgovornom igrom prije svega u odbrani to nadoknadile. Imamo rezultat kakav smo željele. Prije svega nam je važna bila igra sa kojom smo zadovoljne, dok je i došao rezultat koji nas neće opustiti pred revanš. Napravi-
le smo veliki posao, trofej je sad jako blizu, ali ništa još nije gotovo”, poručila je Radičević. Na suprotnoj strani Blanko i Koren su pogodile po pet puta, a Suland četiri. Fenomenalne su bile golmanke Sesilija Leganger je zaustavila 17, a Norvežanka na golu Đera, Katrine Lunde-Haraldsen, čak 20 šuteva.
I TO SE DEŠAVA
Kobijeva majka prodala uspomene As Lejkersa Kobi Brajant moraće da ide na sud, kako bi spriječio da više od 900 njegovih košarkaških suvenira iz mladosti završi na aukciji. Kobijeva majka, Pamela Brajant, zimus je potpisala ugovor sa jednom aukcijskom kućom u Nju Džersiju, od koje je unaprijed dobila 450.000 dolara za suvenire njenog sina, uglavnom iz dječačkih i srednjoškolskih dana. Kada je bek Los Anđeles Lejkersa čuo za to, odmah je naložio svojim advokatima da izdejstvuju otkazivanje aukcije, ali je vlasnik aukcijske kuće Kenet Goldin odgovorio da to nije moguće, jer je Pameli Brajant dao unaprijed dio novca, dok je dodatna sredstva uložio u reklamiranje aukcije. Goldin je sudu rekao i da je Kobije-
va majka prilikom pregovora tvrdila da je još prije pet godina pitala sina da li su mu potrebne stvari ostavljene u roditeljskom domu i da joj je on odgovorio da može sa njima da radi šta hoće. Među uspomenama koje su planirane za aukciju nalaze se Brajantovi dresovi, lopte, patike, majice za trening, šampionsko prstenje (ne ono koje je osvojio u NBA ligi)... Aukcija je zakazana za sledeći mjesec, a procjena je da bi svi suveniri mogli da “odu” za oko milion i po dolara. Poznato je da je Kobi Brajant tokom godina imao periode “zategnutih” odnosa sa majkom i ocem Džoom, koji je nekadašnji NBA košarkaš, a trenutno trener na Tajlandu. M.P.
BOKS
Kličko dotukao Pjanetu u 6. rundi Najbolji svjetski bokser Vladimir Kličko nastavio je dominaciju - i narednih šest mjeseci biće vlasnik pojasa apsolutnog šampiona svijeta, a do toga je došao nokautiravši Italijana Frančeska Pijanetu u šestoj rundi. Italijanski bokser, koji je bio sparing partner Kličku na početku karijere, nije bio ni blizu šanse da ugrozi Ukrajinca. Donekle je uspio da parira tek u drugoj rundi, ali je izdržao do šeste. Prvi nagovještaj ishoda dao je u četvrtoj rundi, novi razorni udarci su sa-
mo produžili agoniju Pijanete, koju je okončao sudija Šarif poslije trećeg pada. Kličku je ovo 60. pobjeda u 63. borbi, 52. trijumf nokautom, čime je nastavljena serija nepobjedivosti od 2004. godine. Posljednji ga je porazio Lamon Bruster u borbi za WBO pojas. U bokserskim krugovima smatra se da bi samo Rus Aleksandar Povetkin mogao da parira i eventualno savlada Klička, pa se očekuje da on bude sledeći rival Ukrajincu. M.P.
Sport 27
PONEDJELJAK, 6.5.2013.
NBA
Noa vodio Bulse do pobjede nad Bruklinom
Zakazano polufinale istoka - Čikago na Majami
Lovćen bolji od Rivijere Rukometaši Lovćena upisali su i 16. prvenstvenu pobjedu u isto toliko mečeva, četvrtu u Mini ligi za prvaka - izabranici Zorana Abramovića savladali su u Budvi ekipu Budvanske rivijere 34:24 (18:11). Budvani su parirali novomstarom šampionu samo u uvodnim minutima, vodili su do 4:3 (7. minut), nakon čega su gosti preuzeli stvari u svoje ruke i do kraja dominirali. Lovćen je najveću prednost imao u 56. minutu kada je vodio 31:19, a najefikasniji u “crvenom” timu bili su kapiten Igor Marković i pivot Nemanja Grbović sa po osam golova, dok je na drugoj strani bivše krilo Cetinjana - Milić čak 11 puta tresao mrežu Abramovića. Sutjeska je u Nikšiću savladala Mojkovac 20:19 i preuzela treće mjesto na tabeli sa pet bodova. U domaćem timu najefikasniji su bili Damjanović i Šekarić sa po pet golova, dok je kod Mojkovčana bolji od ostalih bio Tursković sa šest. M.P.
SPORTSKI EKRAN 11.00 11.00 12.00 14.30 14.45 15.00 15.30 17.25 17.30 18.30 19.55 20.00 20.15 20.15 21.00 22.00 22.50
ATP i VTA Madrid ATP i VTA Madrid Kašiva - Jokohoma, fudbal Jeovil - Šefild J, fudbal Điro di Italija Magazin Lige šampiona Snuker Fleš sport Brentford - Svindon, fudbal Ruh Č. - Pjast G, fudbal Sport Snuker CG sport Braunšvajg - Kotbus, fudbal Sanderlend - Stouk, fudbal Hetafe - R. Sosijedad, fudbal Sport
SportKlub SportKlub+ Eurosport 2 SK Prime Eurosport2 RTCG 2 Eurosport RTCG 2 SK Prime Eurosport 2 RTCG 1 Eurosport RTCG 2 Eurosport 2 SK Prime SportKlub + TV Vijesti
NE PROPUSTITE
Sanderlend - Stouk (SportKlub 21.00 h) Poslije poraza od Vigana, “crne mačke” su opet u nezgodnoj situaciji što se tiče opstanka - izabranicima Paula Di Kanija je potrebna pobjeda protiv čvrstog Stouka
Novo sjedište CEV-a Povodom 40 godina od osnivanja Evropske odbojkaške konfederacije juče je u prisustvu uglednih zvanica, među kojima su bili dr Ari Da Silva Grasa Filjo, predsednik FIVB, Andre Hofman, predsjednik Olimpijskog komiteta Luksemburga, Romain Šnajder, ministar sporta Luksemburga, kao i predsjednici 41 Federacije od 55 zemalja članica CEV, svečano je otvorena nova “Evropska kuća odbojke”. Našu zemlju na ovoj svečanosti predstavljao je Cvetko Pajkovic, predsjednik odbojkaškog saveza Crne Gore. M.P. Od početka plej-ofa u NBA ligi, samo duel Bruklina i Čikaga donio je majstoricu i sedmi meč ljubiteljima košarke. Prednost domaćeg terena imali su Netsi, ali je Noa ispunio obećanje dato poslije šeste utakmice. “Pobijedićemo u inat svim problemima”, rekao je Francuz, a Bulsi su slavili sa 99:93 i zakazali duel sa Majamijem u polufinalu Istoka. Upravo Noa je odlično otvorio utakmicu, postigao je 10 poena i došao do pet skokova u napadu već u prvoj dionici, koju su Bulsi dobili sa 29:25. Domaćini su parirali do polovine druge četvrtine, kada je počela velika serija Čikaga. Okončao ju je Buzer efektnim zakucavanjem u posljednjoj sekundi za čak 17 poena prednosti. Vodeći tandem Netsa Vilijams Lopez se razigrao u nastavku, ali je prednost gostiju ipak bila prevelika. Kad god su sustizali rivale i dolazili bar do pet poena zaostatka, Čikago je uspijevao da uzvrati i ubije im
samopouzdanje. Posljednji je to učinio Belineli dva minuta prije kraja, za 95:87. “Ovo je razočaravajuće, dobili smo šestu utakmicu, osjećali smo da su naši, i onda su oni došli ovdje i odigrali vrhunski meč. Noa je veliki ratnik, izborio se sa povredama i odigrao ludački. Zaista nismo imali odgovor na njegovu igru”, priznao je Vilijams. Noa je bio igrač utakmice sa 24 poena, 14 skokova i šest blokada, što mu je rekord karijere u plej-ofu. Isti broj poena imao je Belineli, Buzer je dodao 17 uz sedam skokova. U Netsima, Vilijams je ubacio 24 poena, Lopez 21, Valas 19, u skoku se istakao Evans sa 13 uhvaćenih lopti. Bulsi nisu računali na Denga, Hajnriha i Rouza, a sastaće se sa Majamijem u polufinalu Istoka, drugi duel igraju Indijana i Njujork. Na Zapadu, parovi su Memfis - Oklahoma i Golden Stejt - San Antonio. M.P.
Branko Hajduković izabran je, na Izbornoj Skupštini, za predsjednika Biciklističkog saveza Crne Gore (BSCG). Skupština je održana u Sutormanu kod Bara, nakon završenog prvog kola kola MTB Lige Crne Gore, u organizaciji BK Mornar iz Bara. Iz BSCG je saopšteno, da će funkciju Generalnog sekretara u naredne četiri godine obavljati Siniša Milidrag iz Kotora. Formirani su i Stručni odbor, Takmičarska komisija, Bodovna komisija, Sudijski odbor, Registraciona komisija, Disciplinska komisija, Savjet vozača i Nadzorni odbor.
Pedrosa gazda u Španiji Dani Pedrosa najbrži na trci za Veliku nagradu Španije janja, priveo je trku kraju mirno, ali se zato zakuvalo u borbi za drugo mjesto. Zauzeo ga je drugi vozač Honde, 20-godišnji Mark Markez, koji je u posljednjoj krivini obišao Lorenca na kontroverzan način i na cilj stigao sa 2,5 sekunde zaostatka. Lorenco je za Pedrosom zaostao nešto više od pet sekundi, a sedmostruki svjetski šampion Valentino Rosi, koji vozi za Jamahu, zauzeo je četvrto mjesto sa devet sekundi za-
Skaj častio Salvatorea Pućija rozom majicom
Hajduković predsjednik
AUTOMOTO
Vozač Honde Dani Pedrosa trijumfalno je okončao trku za Veliku nagradu Španije, a prvi pratioci bili su mu timski kolega Mark Markez i aktuelni šampion i predstavnik Jamahe, Horhe Lorenco. Pedrosa je do prve pobjede u sezoni i 23. u karijeri, došao na stazi „Heres“ za vrijeme od 45:17.632 minuta, a ključ je ležao u preticanju Lorenca koji je vodio od starta. To se desilo u šestom krugu, a nakon uspješnog odva-
ĐIRO DI ITALIA
ostatka. Poslije trke, Markez se izvinio sunarodniku. “Moram da uputim izvinjenje Horheu, ali vidjeli smo da su se ovakve stvari dešavale i ranije na trkama. Da je on mene izbacio sa staze, i ja bih sigurno bio bijesan, ali to je trka. U poslednjem krugu, idete na sve ili ništa”, rekao je Markez. Markez je preuzeo vođstvo u generalnom plasmanu sa 61 bodom. Pedrosa na drugom mjestu ima tri manje, a Lorenco 57 bodova. M.P.
Na vulkansom ostrvu Iskija dogodila se erupacija na britanski način - druga etapa biciklističkog klasika “Điro di Italija” održana je u vidu grupnog hronometra na kojem je ubjedljivo slavio tim “Skaja” iz Velike Britanije. Stazu dugu 17,4 kilometra ser Bredli Vigins i ekipa su je “pregazili” u roku od 22 minuta, 9 sekundi i time svom vozaču Salvatoreu Pućiju obezbijedili da preuzme rozu majicu koja je nakon prvog dana bila u vlasništvu Marka Kevendiša. Iza, 23-godišnjeg Italijana su prošle njegove klupske kolege pomenuti Vigins, Serhio Enao
Montoja, Dario Kataldo i Rigoberto Uran. Devet sekundi razlike, koju su juče dozvolili Skaju, kasne biciklisti iz Movistara, tačnije njih petorica - Benjat Inćausti, Đovani Viskonti, Hose Erada, Aleks Doset i Eros Kapeki. “Napravili smo nevjerovatan rezultat, veoma sa iznenađen. Kada sam se probudio nijesam ni pomislio da ću obući rozu majicu”, poručio je sadašnji lider Đira Pući. Naredna trka se vozi danas - etapa koja je duga 212 kilometara počinje u Sorentu, a završava se u Marina di Aseu. U.R.
28 Sport
PONEDJELJAK, 6.5.2013.
PORUKA
Fergi: Ne povlačim se, budućnost je prelijepa Legendarni menadžer Mančester junajteda Aleks Ferguson gleda naprijed
EL MUNDO DEPORTIVO
Brazilac Nejmar stiže na Nou Kamp Superstar Santosa Nejmar iz godinu u godinu je blizu Evrope, ali čini se da će na ljeto konačno zakoračiti na Stari kontinent - kako sada stvari stoje sjajni Brazilac će potpisati ugovor sa Barselonom uprkos tome što ga traži i Real Madrid... “Ugovor je gotov, Nejmar će od iduće sezone igrati za Barcelonu”, rekao je Pako Agvilar, novinar katalonskog “El Mundo Deportiva” za “Radio Monte Carlo”.
PEPE OKRENUO LEĐA MURINJU Voljeli su se, radili jedan za drugog sve, a onda je Portugalac Pepe zemljaku Žozeu Murinju okrenuo leđa - visokom defanzivcu se sada ne sviđa što Specijalni nema poštovanja prema golmanu Ikeru Kasiljasu... “Murinjo je naš trener, ali morate imati malo više poštovanja prema Ikeru. Igrači i navijači stoje iza Kasiljasa. Iker je prava institucija u Realu, kao i u Španiji”, rekao je Pepe. Prgavi štoper je ranije govorio kako bi volio da Murinjo ostane trener Reala, ali sada je o mogućem odlasku pričao bez emocija... “Svi smo mirni. Zadatak igrača je da poštujemo boje dresa koji nosimo”, riječi su Pepea, koga zastupa isti agent kao i Murinja - Horhe Mendes. B.T.
A, Pakove riječi imaju težinu, pogotovo ako se zna da je Nejmar prije par dana odlučio da odbije novi ugovor koji mu je ponudila uprava Santosa... “Nejmar nas je obavijestio da neće produžiti ugovor jer je njegovo vrijeme u Santosu došlo do kraja”, rekao je podpredsjednik Santosa Odilio Rodrigez. Gdje ima dima, ima i vatre... B.T.
Matić blizu Monaka Nemanja Matić je eksplodirao u Portugalu - izrastao je u vodećeg igrača Benfike, asistira, daje golove... A, to nije prošlo nezapaženo na svjetskoj berzi - portugalski list “A Bola” piše da je Monako spremio nevjerovatnih 50 miliona za dovođenje ljevonogog veziste! Navodno, ruski biznismen koji drži Monako (ušli u Prvu ligu, imaju velike ambicije) Dimitri Rubolovljev i trener Klaudio Ranijeri su zaljubljeni u Matića, pa neće štedjeti novac kada je njegov dolazak u pitanju. Pored Monaka, vezistu koji nema mjesta u reprezentaciji Srbije (selektor Siniša Mihajlović ga precrtao) traže dva mančesterska kluba, PSŽ i Juventus. B.T.
INTERESOVANJE
Sesk Fabregas na oku Milana i Intera Barselona će tokom ljeta mijenjati igrački kadar, a na izlaznim vratima se nalazi Sesk Fabregas što će pokušati da iskoriste gradski rivali iz grada mode - Milan i Inter! Prema tvrdnjama Korijero delo Sporta milanski klubovi su zagrijani da dovedu momka koji je iz Arsenala 2011. godine pojačao Barselonu, a bliži transferu je Inter. Neroazuri su u prednosti, jer Barsa ima želju da na gol dovede “jedinicu” Intera Samira Handanoviča, pa bi klubovi mogli da se dogovore o “rokadi” uz doplatu. B.T.
Samo od zdravstvenog stanja zavisi kada ću napustiti Mančester junajted - poručio je nedavno kultni menadžer “crvenih đavola” Aleks Ferguson. Fergi krajem jula ide na operaciju kuka, pa ostrvski mediji spekulišu da je možda to trenutak kada će se 71-godišnji virtuoz povući. Ali, to su samo “priče”... “Šampionski tim se neće mijenjati! Čeka nas ‘duga vožnja’. Bićemo mnogo bolji. Ako sve bude u redu, naša 20. šampionska titula biće samo početak nove uspješne decenije”, poručio je Fergi britanskim medijima. Kada će Aleks Ferguson u zasluženu penziju? “Vidjećemo da li ću narednih 10 godina biti u klubu, ali trenutno ne planiram da se povučem iz nečega za šta vjerujem da će biti posebno i vrijedno toga da ostanem”, dodao je bivši trener Sent Mirena i Aberdina. Fergi je prilično jasan da nema namjeru da napusti Old Traford, a to automatski znači da gleda naprijed... “U fudbalu je teško biti apsolutno siguran u to šta nosi budućnost. Ali, ne živim u svijetu mašte i mislim da imamo razloga da budemo uvjereni u lijepu budućnost Mančester junajteda”, poručio je Ferguson stavivši svima do znanja da se stari lav neće lako predati. Da podsjetimo - Aleks je preuzeo Mančester 1986. godine, osvojio je 13 šampionskih titula, 10 trofeja Komjuniti Šild, pet FA kupova, četiri Liga kupa, dvije Lige šampiona, te po jedan Kup kupova, Superkup Evrope, Interkontinentalni kup i svjetsko klupsko prvenstvo. B.T.
Krojf: Kraj ere? Glupost
SKROMAN
Pep: Važno je da pročitate momke Gvardiola u Argentini pričao sa novinarima
Dok njegov budući klub Bajern Minhen hara Evropom, a bivša kuća Barselona grca u problemima Pep Gvardiola odmara, putuje, drži predavanja širom planete... Stigao je do Buenos Airesa, podijelio iskustvo sa argentinskim stručnjacima, a onda je izašao pred medije. Glavno pitanje je bilo: Kako ste tako dobri? “Nijesam ništa bolji od ostalih trenera širom planete. Gubio sam, pobjeđivao tokom karijere - trijumfi i porazi su sastavni dio igre”, ostao je dosledan sebi Pep, ne stavljajući svoju ličnost u prvi plan, objašnjavajući u čemu je tajna uspjeha... “Tajna je u tome da trener priti-
sne pravo dugme za svakog igrača. Morate pročitati momke. Možete da radite šta hoćete, ali kad počne utakmica, sve je u rukama fudbalera”, poručio je bivši strateg Barselone, koji je sinoć gledao derbi argetinskog prvenstva Boka Juniors - River Plata. Da podjetimo - Gvardiola je trenersku karijeru počeo u Barseloni B 2007. godine, a godinu dana kasnije preuzeo je prvi tim, ostao je na klupi četiri sezone i osvojio 14 trofeja - tri šampionske titule, dvije Lige šampiona, dva Superkupa Evrope, dvije titule klupskog prvaka svijeta, dva Kupa kralja i tri Superkupa Španije. B.T.
U subotu, 4. maja, navršeno je 25 godina od dana u kojem je Johan Krojf preuzeo prvi tim katalonskog giganta i uspostavio temelje današnje Barselone. Rezultat je lako vidljiv, pogotovo prethodnih godina. Preciznije - do ove sezone, kada je potpuni debakl Barse u duelima sa Bajernom u polufinalu Lige šampiona nagovijestio kraj dominacije “tika-taka” igre u evropskim okvirima. Holandski stručnjak se ne slaže sa ocjenom je era Katalonaca završena. “Nema kraja ere, to je glupost. Načinjene su greške sa pojačanjima i to se događa. Sada u Barsi moraju da analiziraju šta se dogodilo”, rekao je Krojf španskim medijima. Legenda holandskog fudbala bio je član katalonskog kluba i kao fudbaler i kao trener. U periodu od 1973. do 1978. godine odigrao je 143 utakmice za Barselonu i postigao 48 golova. Prvi tim je vodio od 1988. do 1996. godine i za to vrijeme osvojio je četiri šampionske titule, jedan Kup kralja, tri španska Superkupa, dok je 1992. postao prvak Evrope.
Sport 29
PONEDJELJAK, 6.5.2013.
EREDIVIZIJA (33. KOLO)
Ajaks šampion
Klub iz Amsterdama “petardom” potvrdio titulu
Holandija, kao nekada, živi u dominaciji Ajaksa - “kopljanici” iz Amsterdama demolirali su “fenjeraša” Viljem II (5:0), čime su stigli do svoje 32. titule, odnosno poslali protivnika u niži rang takmičenja! Kolo prije kraja Eredivizije novi-stari šampion je preko Kolbejna Sigtorsona, Kristijana Eriksena, Viktora Fišera, Siema De Jonga i Danija Hesena rutinski odradio posao, obezbije-
divši ispred PSV-a novi, rekordni trofej u svojim vitrinama. “Ovo je fantastično! Jednostavno, osjećaj je zaista neopisiv, jer je ovo moj klub”, rekao je ushićeni strateg Frank de Bur, koji je sa tri uzastopne titule stao rame uz rame sa legendarnim trenerima Ajaksa Rinusom Mihelsom i Luisom van Galom, koji su takođe tri puta i nizu osvajali prvenstvene titule. A.P.
SLUČAJNOST ILI NE
Bavarski lobi minira milionere
TRAGEDIJA
Preminuo sudija kojeg je igrač udario
Dortmund protiv Bajerna i medija se sprema za finale LŠ Aleksandar Popović
B
ajern melje sve u nizu, igra atraktivno, napadački - jednostavno mašina za golove. Zbog toga će i biti veliki favorit 25. maja na “Vembliju”, u finalu Lige šampiona protiv Borusije Dortmund. Ali, u vazduhu se osjeća “bavarski lobi”, koji uveliko pokušava da slomi “milionere”, pred istorijski duel. Prvo je klub iz Minhena preoteo rivalu Marija Gecea, što je njegov “Bild” proračunato objavio tik pred revanš sudare “žuto-crnih” sa Realom. Zatim je usljedilo i pitanje “Robert Levandovski”, pa su i njega mediji selili na “Alijanc Arenu”. A, najnoviji “ubod” plasirala je “sedma sila”, a ideja je bila “ubiti u pojam” sjajni štoperski par Nevena Subotića i Matsa Humelsa. Plasirana je informacija da Srbin provodi vrijeme sa saigračevom djevojkom Keti Fišer, što su fudbaleri ekspresno demantovali. Sve se to događa sa ciljem da se destabilizuje jedan fantastičan kolektiv, koji uz vulkanske navijače želi da stigne do vrha Evrope - bez prljave igre!
Jednostavno, osim na terenu, Bajern očigledno dobro stoji i van njega. Najtrofejniji njemački klub želi pošto-poto da se domogne 5. titule šampiona Evrope, a vjerovatno se vodi onom “cilj opravdava sredstvo”. Ali, i pored nevjerovatnih napada koje prima, Dortmund se ne da, čak naprotiv - upravo bi sve to moglo da bude njegovo najveće oružje na Ostrvu, jer tradicionalno arogantni Bavarci (uživaju božanstvenu popularnost) rade sve kako bi savladali suparnika i prije njegovog istorijskog sastanka. ● Subotić: Sve je laž! Sve intenzivnije priče, napade ili kako god, o ljubavnom trouglu natjerale su Nevena Subotića i Matsa Humelsa da se oglase i demantuju ih. “Ljudi, sve je laž! Ono što nas je najviše fasciniralo je sposobnost ljudi da najobičnije gluposti pretvore u fantaziju. Da li je tako, Mats?”, opovrgnuo je sve srpski defanzivac, pozvavši i svoj kolegu da kaže svoje.
“Zbog svih tih neistina, do sada, vjerovatno, već pola Njemačke priča kako se Neven viđa sa mojom devojkom”, konstatovao je reprezentativac “elfa”, nakon čega je poentirao ponovo Subotić. “Mats i ja smo prijatelji i obojica imamo stabilne veze. Morali smo da se oglasimo, jer svaki taksista i frizer pričaju o tome. Valjda više neće poslije ovog”, zaključio je član “orlova”. ● Gece, novac pokazuje koliko imaš Srca Finalisti ovogodišnje Lige šampiona odigrali su 1:1 u Bundesligi, a meč bez takmičarskog značaja (Bajern osvojio titulu, Dortmund sigurno drugi) pretvorio se u žestoke obračune. Prvo su navijači “milionera” sa tribina poručili Mariju Geceu, 37 miliona vrijednoj akviziciji Bajerna - “Gece, novac pokazuje koliko imaš srca!”. A, onda je na scenu prvo stupio Brazilac Rafinja, udarivši laktom Jakuba Blaščikovskog, zbog čega je za-
radio crveni karton, što ga nije spriječilo da se verbalno “zakači” sa Jirgenom Klopom. Ipak, sve bi bilo u redu da se između njih nije ispriječila legenda Dortmunda, a danas sportski direktor minhenskog kluba Matijas Zamer, kojem je strateg “žuto-crnih” nakratko očitao lekciju i poslao ga na klupu. ● bajernova pomoć 2004? ne, to je njihov profit Već godinama kruži priča kako je upravo Bajern spasio Dortmund bankrota 2004. godine, pozajmivši mu dva miliona eura. Međutim, sve su to demantovali čelnici tima sa “Vestfalena” ... “To su apsolutne neistine! Bajern je dao novac, ali iz visoku kamatu, koji smo mi vratili ubrzo. Tako da, nijesu oni imali namjeru da spašavaju nas, već su imali itekakav interes u cijeloj toj priči”, oglasili su se iz redova Borusije. Naravno, sve navedeno svakim danom sve više udaljava velike konkurente, a naročito je zanimljivo da se većina toga dešava upravo pred utakmicu koja će jedne poslati u raj, a druge u pakao. Čitajući između redova jasno je da veći klub u ovoj priči može sebi priuštiti veliki novac i moć da obezglavi rivala “krađom” Gecea zbog njegove klauzule u ugovoru, prijetiti da može isto uraditi i u slučaju Levandovskog, a da ne pričamo o tajmingu svega toga, koji je, usput rečeno, toliko sumnjiv da je više nego očigledan, a u njemu “svojih pet minuta” poput hijena grabe tiražni “Bild” i ostala sredstva obavještavanja.
je fudbaler priveden u maloljetnički zatvor. “Da cijeli život provede u zatvoru, neće biti dovoljno, jer to neće vratiti mog oca”, u suzama je procjedila Portiljova kćerka Džoana, koja je ostala bez oca samo iz razlog što je on sankcionisao prekršaj i opomenuo igrača. A.P.
Američki fudbalski arbitar Rikardo Portiljo preminuo je sedam dana nakon što ga je neimenovani 17-godišnji igrač udario u glavu zbog dobijenog žutog kartona. Nesrećni 46-godišnjak je naizgled imao lakšu povredu, ali je nakon toga pao u komu, a onda i izdahnuo, zbog čega
● KARIKATURA DANA
Super Mario spasilac Milana Deset utakmica za Milan - devet golova, to je Mario Baloteli! Popularni “Super Mario” je prekinuo mučenje “rosso-nera” protiv Torina, pogodio u finišu meča, čime je svoj tim doveo na korak od Lige šampiona.
PREMIJER LIGA (36. KOLO)
Mata matirao šampiona Čelzi pobijedio Junajted (1:0), Liverpul i Everton bez golova Svježi prvak Engleske Mančester junajted ponovo je spuštene glave napustio travnjak nakon duela sa Čelzijem. “Plavci” su na “Old Trafordu”, zahvaljujući Špancu Huanu Mati, u 87. minutu stigli do zlata vrijednog trijumfa (1:0) u borbi za Ligu šampiona, čime su nakon FA Kupa ponovo šokirali sastav Ser Aleksa Fergusona. “Čelzi je zasluženo slavio, dok smo mi bili prespori za bilo koji drugačiji epilog. Jednostavno, nemam opravdanja za svoje igrače”, priznao je Fer-
gi, čiji je fudbaler Rafael zaradio crveni karton u 89. minutu. Sa druge strane, “Mesrsisajd derbi” između Liverpula i Evertona završio je bez golova. Crvena i plava bitka za grad Bitlsa završila je miroljubivo, dok je legendarni defanzivac “redsa” Džejmi Karager odigrao svoj posljednji gradski derbi u karijeri. “Karager je više od profesionalca. On je fudbalski kolos! Njegova motivacija nikada nije opala ni za tren. On živi za fudbal i uvijek je tu da pruži primjer mladima, da ih poduči, ali
je i sam spreman da i dalje uči i prihvata savjete od drugih”, pohvalno se izrazio strateg Liverpula Brendan Rodžers. I, kako trenutno stvari stoje još jedna razočaravajuća sezona završiće se za kultni klub sa “Enfilda” (sedmo mjesto), a uz to će drugu godinu zaredom morati da gledaju u leđa “karamelama”, koji drže šestu poziciju. SEMAFOR: Liverpul - Everton 0:0, Mančester junajted - Čelzi 0:1 (Mata 87’). A.P.
30 Sport
PONEDJELJAK, 6. 5. 2013.
Sve je bilo na nivou Gostovanje trećeplasiranom timu, bez okosnice ekipe (nijesu igrali Darko Marković, Goran Vujović i Miloš Radunović) za dojučerašnjeg “fenjeraša” je došlo u najnezgodnijem trenutku - Lovćen je u subotu otputovao da se “vadi” protiv Čelika, a nemoguću misiju pretvorio je - u ogromna tri boda (1:3)! Cetinjani su nevjerovatnom željom, te borbenošću iskoristili ležernost finaliste Kupa, pa su tako došli do važnog trijumfa i “dizanja sidra” sa posljednje pozicije koju sada drži Mornar. “Bez obzira što smo bili oslabljeni vjerovali smo u dobar rezultat, jer jednostavno moramo da se nadamo pozitivnom skoru u svakom meču - takva nam je situacija. Protiv Čelika smo radili sve kako treba, postigli golove na vrijeme, mogli još koji put da zatresemo mrežu, ali kada tri puta poentirate u gostima i uzmete bodove morate biti zadovoljni”, poručio je starteg Lovćena Mojaš Radonjić. Dovođenjem iskusnog trenera i nekoliko veoma kvalitetnih igrača, Cetinjanima je svanulo nakon užasnog prvog dijela sezone u kojem su prošli sve od štrajka do igranja omladinaca. Postavlja se pitanje, da je Lovćen bio organizovaniji
od početka koje bi mjesto sada zauzimao na tabeli? “Dešavale su se potpuno nelogične stvari. Klub slavi 100 godina, ali izgleda da istorija kod nas ništa ne znači, jer da je čelnike to zanimalo ne bi dozvolili da se ovo dešava. Kada sam došao u Lovćen imao sam dvije solucije - da pokušamo da se vratimo u trku za opstanak, a da to nijesmo uradili na vrijeme forsirali bi mlade igrače. Napravili smo dosta toga - u subotu nam dolazi Zeta i ukoliko evenultano pobijedimo, bila bi to velika stvar”, jasan je Radonjić. U.R.
DRUGA LIGA
Zabjelo u transu Dečić je budući prvoligaš (juče savladali Jezero 1:0), Bokelj je trijumfom nad Igalom (1:0) blizu baraža, a veliki korak ka sanjanom razigravanju napravili su “republikanci” - Zabjelo je u derbiju 28. kola savladalo Bratstvo 2:1 u Ljajkovićima. Tako su izabranici Milije Savovića gurnuli direktnog konkurenta u borbi za treće mjesto prilično daleko od sebe - Ljajkovčani sada zaostaju za “republikancima” šest poena. Plus, Bratstvo je iduće nedje1. Dečić 2. Bokelj 3. Zabjelo 4. Bratstvo 5. Igalo 6. Ibar 7. Jezero 8. Arsenal 9. Berane 10. Zora 11. Iskra
26 26 25 26 25 26 25 26 25 25 25
19 14 13 12 9 7 5 5 7 7 4
lje slobodno. Pored trijumfa Dečića, Bokelja, Zabjela 28. kolo je donijelo pobjedu Iskre nad Ibrom (3:2), dok su Berane i Arsenal podijelili plijen - 2:2. SEMAFOR 28. KOLA: Bratstvo Zabjelo 1:2, Dečić - Jezero 1:0, Iskra Ibar 3:2, Bokelj - Igalo 1:0, Berane Arsenal 2:2. Slobodna je bila Zora. PAROVI 29. KOLA (nedjelja 12. maj): Igalo - Dečić, Zabjelo - Bokelj, Ibar - Berane, Jezero - Iskra, Arsenal - Zora. Slobodno Bratstvo. B.T. 3 6 7 4 8 9 12 12 7 3 5
4 6 5 10 8 10 8 9 11 15 16
39:14 35:18 35:22 35:28 31:29 29:31 20:24 23:32 27:48 25:29 27:51
60 48 46 40 32 30 27 26 24 23 17
Sa dva gola vodio Budućnost do pobjede nad Rudarom: Stefan Mugoša postiže gol sa bijele tačke
FOTO: D. Kandić
MOJAŠ RADONJIĆ
LUDI MEČ
Stojanović - Mugoša 2:2, Rudar - Budućnost 3:4 Golgeterski šou u Pljevljima - Budućnost savladala Rudar 4:3 Golobradi Podgoričani sa prosjekom ispod 19 godina pokazali su protiv Rudara, da Budućnost ima budućnost, ali i da se bodovi ne osvajaju na ime, nonšalacijom i šetnjom već borbenošću i izgaranjem za svaku loptu. Tako su došli do trijumfa od 4:3. “Pravi derbi. Klinci su iskoristili ukazanu šansu i istovremeno pokazali da se u klubu dobro radi. To treba da raduje sve koji vole Budućnost. Bili smo u pojedinim periodima dominatni, znali šta hoćemo, ali smo napravili i par grešaka koje je Rudar kaznio. Ne bi bilo nepravdeno i da je pobijedio. Ipak, mislim da smo zasluženo osvojili tri boda”, rekao je trener Budučnosti Radisav Dragićević. A da je Budućnost došla da se nadigrava vidjelo se poslije 120 sekundi kada je šut Darka Nikača završio pored lijeve stative već savladanog Lakićevića. Deset minuta kasnije uslijedila je reakcija domaćih - Stojanović je u pedesetometarskom trku promiješao
kompletnu plavu odbranu, lako je matirao Agovića za 1:0. Purketova “šetnja” ponijela je saigrače pa su svi izuzev Petrovića i rezerviste Nerića odšetali ostatak utakmice, što su Podgoričani sa jakim sudijskim vjetrom u jedra iskoristili da do poluvremena preokrenu rezultat i na kraju se izbore za zasluženu pobjedu. Rudar je prije vodećeg gola tražio penal, ali ono što je propustio da svira u 10. minutu sudija Dabanović je učinio u 27. na drugoj strani - siguran sa bijele tačke je bio Stefan Mugaša. Osam minuta kasnije Mugošin presing na indisponiranog Predraga Brnovića donio je rezultat - špic Podgoričana je oteo loptu, dodao je Raičkoviću čiji je centaršut na iznenađenje i njega, a najviše Lakićevića završio u golu za vođstvo plavih. Treći gol Budućnosti ponovo je Mugošino fudbalsko remek djelo - slobodnjak sa 25-26 metara završio je u desnom gornjem uglu Pljevljaka.
Malo je ko očekivao da se Rudar može vratiti u meč, ali dva centaršuta sa lijeve strane u samo pet minuta (Popović i Igumanović centrirali) u gol su pretvorili prvo Stojanović, a onda i Nerić, koji su “rudarima” donijeli izjednačenje. Potpuni preokret promašio je Stojanović u 72. minutu, ali tri minuta kasnije novu glupost odbrane domaćih na desnoj strani iskoristio je Marko Vukčević za konačnih 3:4. Pobjedu Budućnosti u sudijskoj nadoknadi zamalo nije oteo Igumanović iz slobodnjaka. “Olako smo primili sve golove, uglavnom zbog individualnih grešaka mojih igrača, što je ustvari rezultat velikog psihološkog pritiska koga osjećaju već duži period. Ostaje nam da pokušamo u narednim utakmicama da se vratimo, da prevaziđemo teškoće i možda izborimo poziciju koja vodi na evropsku scenu. U svakom slučaju, publika je vidjela kvalitetnu utakmicu”, rekao je Nikola Rakojević, trener Pljevljaka. D.K.
OPOMENA
Malo smo pali, ali idemo dalje Darko Isidorović svjestan je da se ekipa opustila u završnici prvenstva
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić
Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)
Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)
Jasna poruka “fudbal se igra do kraja” opominje plavo-bijele Nikšićane - Sutjeska ni na trećoj uzastopnoj utakmici nije uspjela da uknjiži tri boda, pa je samim tim, dozvolila Budućnosti da se primakne na sedam poena razlike i donekle unese “krv” u crnogorski šampionat. Poslije poraza od Mladosti (2:3) i Mogrena (3:2), lider šampionata je remizirao sa Grbljem (1:1) u Radanovićima - Darko Isidorović je postigao gol, ali ipak ne može biti zadovoljan konačnim ishodom. “Postigao sam pogodak, ali eto na kraju se ispostavilo da nije bio dovoljan. Nijesmo igrali kako treba - pravili smo greške iz kojih smo jednom kažnjeni, ali smo isto tako pred protivničkim golom imali dosta zicera”, rekao nam je napadač Nikšićana. Sutjeska je imala dvanaest, ali nakon niza neuspjeha prednost se istopila na sedam bodova u odnosu na Budućnost - Isidorović krivi sebe i saigrače. Sa razlogom... “Vidi se da smo se malo opustili, čak smo i primili sedam golova u posljednja tri meča, a to ne smije da dozvoli ekipa koja se bori za
pehar. Mada, ne treba da se uzbuđujemo - idemo dalje, još imamo veliku zalihu u odnosu na Budućnost”, jasno je poručio Isidorović. A već u sljedećem kolu stvari bi mogle da budu mnogo jasnije - biće to vikend derbija. Kraj Bistrice dolazi Rudar koji se bori za izlazak u Evropu, dok će se pod Goricom odigrati generalna proba pred finale Kupa - na te-
ren će finalisti takmičenja Budućnost i Čelik. “Biće teško, ali vjerovatno je da će naredne utakmice “slomiti” prvenstvo, odnosno otkloniti sve dileme. Malo jesmo pali, ali sigurno smo ekipa koja zaslužuje prvo mjesto. Cijelo vrijeme smo radili dobro, potrebno je još samo malo da izdržimo i napravimo ogromni uspjeh “, završio je Isidorović. U.R.
Sport 31
PONEDJELJAK, 6. 5. 2013.
TIM KOLA
Golman Butorović (Mogren)
UKUPNO
DOMAĆIN
Odbrana
GOST
1. SUTJESKA
29
19
4
6
46:25
61
14
12
0
2
26:10
36
15
7
4
4
20:15
25
2. BUDUĆNOST
29
15
9
5
52:34
54
14
6
4
4
23:20
22
15
9
5
1
29:14
32
3. ČELIK
29
14
8
7
38:28
50
15
7
5
3
22:15
26
14
7
3
4
16:13
24
4. GRBALJ
29
12
10
7
35:15
46
15
8
5
2
25:9
29
14
4
5
5
10:6
17
5. RUDAR
29
13
5
11
36:35
44
15
6
3
6
19:20
21
14
7
2
5
17:15
23
6. MOGREN (-1)
29
10
6
13
29:31
35
15
5
3
7
15:18
18
14
5
3
6
13:13
18
7. PETROVAC
29
8
10
11
31:36
35
14
3
6
5
12:14
15
15
5
5
5
19:222
20
8. MLADOST
29
8
10
12
34:40
34
15
5
6
4
21:20
21
13
3
4
7
13:20
13
9. ZETA
29
6
12
11
31:39
30
15
6
4
5
17:17
22
14
0
8
6
14:22
8
10. JEDINSTVO
29
7
8
14
26:39
29
14
3
4
7
13:19
13
15
4
4
7
13:20
16
11. LOVĆEN
29
8
4
17
29:47
28
14
4
2
8
13:20
14
15
4
2
9
16:27
14
12. MORNAR
29
6
9
14
27:43
27
14
3
6
5
10:15
15
15
3
3
9
16:27
12
Tomić (Mladost) M. Vušurović (Lovćen) Bojić (Mogren) Radusinović (Grbalj)
Vezni red Šćepanović (Mladost) Ćulafić (Mornar) Đurišić (Lovćen)
Napad
Korać (Zeta) Mugoša (Budućnost) Stojanović (Rudar)
Trener PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Gledalaca: oko 1000. Golovi: 1:0 Stojanović u 14, 1:1 Mugoša (pen.) u 26, 1:2 Raičković u 33, 1:3 Mugoša u 61, 2:3 Stojanović u 65, 3:3 Nerić u 70, 3:4 M. Vukčević u 75. Sudija: N. Dabanović (Podgorica) 5. Pomoćnici: D. Dević (Bar) 6, D. Mrgunović (Podgorica) 6. Žuti kartoni: Popović, Vlahović (Rudar), Tomković, Agović (Budućnost).
RUDAR
BUDUĆNOST
3 1
Lakićević 5,5, Popović 6 (Šljivančanin 6), Petrović 6, Alić 5,5, Jeknić 6,5, Kaluđerović 5 (Nerić 7), Brnović 5 (Sekulić 6), Vlahović 6,5, Jovanović 6, Igumanović 6,5, Stojanović 7,5 Trener: Nikola Rakojević 7
4 2
Agović 6,5, Raspopović 6,5, Peković 5,5, Kopitović 5,5, Tomković 6,5, N. Vukčević 6,5, Raičković 7, M. Vukčević 7 (Kalezić -), Cmiljanić 7,5 (Kažić -), Mugoša 8, Nikač 6,5 Trener: Radisav Dragićević 7,5
RADANOVIĆI - Stadion Grblja. Gledalaca: oko 300. Golovi: 0:1 Isidorović u 12, 1:1 Ašćerić u 55. minutu. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje) 7. Pomoćnici: S. Korać (Bar) 7, Đ. Ražnatović (Cetinje) 7. Žuti kartoni: Ragipović, Martinović, Milojko (Grbalj), Bečelić (Sutjeska).
GRBALJ
Radulović 7, N. Bogdanović 6,5, Carević 6,5, Radusinović 7, I. Bogdanović 6,5, Ragipović 6,5, Martinović 7 (Milojko 6,5), Đalac 6,5, Pepić 6,5 (Janković 6,5), Luković 7, Ašćerić 7 Trener: Aleksandar Nedović 7
Igrač utakmice: Stefan Mugoša
NIKŠIĆ - Stadion Čelika. Gledalaca: oko 250. Golovi: 0:1 Halilović u 2, 0:2 Dubljević (autogol) u 41, 1:2 Račić u 56, 1:3 Đurišić u 78. Sudija: M. Milačić (Podgorica) 6,5. Pomoćnici: N. Razić (Podgorica) 6,5, N. Radulović (Podgorica) 6,5. Žuti kartoni: Račić, Jovović, Đikanović (Čelik), Dragojević, Mirković, M. Vušurović, Vujović, M. Draganić (Lovćen).
ČELIK
LOVĆEN
1 0
Banović 5,5, Dubljević 5, Radović 5,5, Đikanović 5,5, Videkanić 5, Adrović 5,5, Bulajić 6, Zorić 6, Jovović 5,5, Ivanović 5,5, Račić 6 Trener: Slavoljub Bubanja 6
3 2
Dragojević 6,5, N. Vujović 6, L. Vušurović - (Ćeranić 6), Dušak 6, Martinović 6 (M. Draganić -), Hočko 6, Mirković 6,5, Halilović 6,5, M. Marković 6, Đurišić 7, M. Vušurović 6,5 Trener: Mojaš Radonjić 7
MLADOST
MORNAR
3 1
Vujović 5, Kašćelan 6, Mitrović 6,5, Ćetković 5,5 (Taku 6,5), Vuković 6,5, Sanković 6, Tomić 7, Kaljević 6,5 (Pavićević -), Šćepanović 8, Seratlić 6,5, Marković 6 (Knežević -) Trener: Duško Globarević 7
3 0
Radanović 6, Gačević 5,5, Skopljak 6,5, Vojvodić 6, Kajević 6, Obradović 6, Metović 6,5, Krstović 6 (Jovančov 6,5), Ćulafić 8 (Jelenić 5,5), Divanović 7,5, Bogdanović 7,5 Trener: Obren Sarić 7
Goleade
Mladost - Mornar 3:3, Rudar - Budućnost 3:4, Zeta - Petrovac 2:2, Čelik - Lovćen 1:3! Dosta golova, dosta lijepih akcija - to je fudbal koji vraća navijače na stadion... Nekome je trebalo za Evropu, nekome za opstanak, nijesu svi mogli da budu zadovoljni krajnjim rezultatima, ali malobrojna publika koja je posjetila navedene utakmice imala je razloga da bude - prezadovoljna! Jer, nema u elitnom loptanju Crne Gore uvijek toliko golova. A, da ih ima sigurno bi više ljudi dolazilo na stadion...
Janjušević 6,5, Bečelić 6,5, Ognjanović 6,5, Ćuković 6, Stijepović 6, Jovović 6,5 (Poček -), Nikolić 6,5, Karadžić 7, Stevović 6,5, Perošević 6 (Ćetković -), Isidorović 7 Trener: Dragan Radojičić 7
GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Gledalaca: oko 300. Golovi: 1:0 Korać u 16, 2:0 Korać u 23, 1:2 Vujačić u 38, 2:2 Muhović u 62. minutu. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje) 7. Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) 7, M. Brajović (Spuž) 7. Žuti kartoni: Novović, Vlaisavljević (Zeta), Radulović, Grbović, Golubović (Petrovac).
ZETA
PETROVAC
2 2 Ivanović 5,5, M. Radulović 5,5 (Kalačević -), Kaluđerović 6, Cavnić 5,5, Novović 6, Burzanović 6,5, Brnović 6,5, Božović - (Došljak 6), Boljević 6,5, Vlaisavljević 6,5, Korać 7,5 Trener: Mladen Vukićević 6,5
2 1
Popović 5,5, Radulović 6, Grbović 6, Lakić 6, Čelebić 6, Golubović 6,5, Pejaković - (Šofranac 7), Marković 6,5 (Pepić -), Leverda - (Jablan 6,5), Muhović 7, Vujačić 6,5 Trener: Milorad Malovrazić 7 Igrač utakmice: Žarko Korać
BUDVA - Stadion: Lugovi. Gledalaca: oko 250. Golovi: 1:0 Đurović u 90. minutu (pen.). Sudija: S. Vujović (Cetinje) 7. Pomoćnici: V. Todorović (Nikšić) 7, D. Pavićević (Podgorica) 7. Žuti karton: Popović (Mogren), Petrović, Garić, Vojinović, Gordić, Đurović, Kasumović (Jedinstvo). Crveni karton: Đurović u 90. minutu (Jedinstvo).
MOGREN
JEDINSTVO
1 0
Butorović 7, Ivanović 6,5, Bojić 6,5, Baošić 6,5, Popović 6,5, Lončar 7 (Ćosić -), Lagator 6,5, Mijušković 6,5 (Grbović -), Pržica 6,5, Đoković 7, Đurović 7 Trener: Branislav Milačić 7
0
Aković 7, Gojačanin 6,5, Gordić 6, Garić 6, Vojinović 6, Kalezić 6,5, Drašković 6 (Boričić -), Raičević 6,5 (Kasumović -), Petrović 6,5, Čindrak 6 (Ljujić -), Đurović 6 Trener: Dušan Jevrić 6 Igrač utakmice: Marko Đurović
Igrač utakmice: Marko Šćepanović
+ Plus
1 1
Igrač utakmice: Stevan Luković
Igrač utakmice: Milan Đurišić
PODGORICA - Stadion na Starom aerodromu. Gledalaca: 250. Golovi: 1:0 Šćepanović 14, 1:1 Ćulafić u 47, 1:2 Šćepanović u 49, 2:2 Ćulafić u 61, 2:3 Divanović u 66, 3:3 Tomić u 80. minutu. Sudija: M. Novović (Podgorica) 7. Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica) 7, M. Asović (Berane) 7. Žuti kartoni: Kaljević, Mitrović, Seratlić, Kašćelan (Mladost), Kajević, Vojvodić, Gačević (Mornar).
SUTJESKA
1 0
- Minus
Zeta
Imali su 2:0 protiv Petrovca , tri boda u džepu koja riješavaju mnogo toga kada je opstanak u pitanju, a na kraju su upisali - remi 2:2! I zakomlikovali su situaciju - Zeta sada ima 30 poena, još su sigurnoj zoni, ali rivali im dišu za vratom - Jedinstvo i Lovćen koji drže baraž pozicije udaljeni su od “vukova” samo jedan, odnosno dva boda, dok je posljednjeplasirani Mornar daleko tri poena. Ako Zeta nastavi sa lošom formom (ne znaju za trijumf sedam kola, uzeli su samo četiri boda) lako se može desiti da ispadnu iz elite...
Radisav Dragićević (Budućnost)
LISTA STRIJELACA 15 Adrović (Budućnost) 12 Račić (Čelik), Šćepanović (Mladost) 10 D. Karadžić (Sutjeska), Vujović (Mogren), Korać (Zeta), Đurišić (Lovćen), Ćulafić (Mornar)
9 Šušnjar (Sutjeska/ Vojvodina) 7
Ašćerić, Mugoša (Grbalj)
6 Nikač (Budućnost), Vlahović (Rudar), Mil. Petrović (Jedinstvo), Zorić (Čelik), Đalac (Grbalj), Isidorović (Sutjeska) 5 Bošković, M. Vukčević (Budućnost/Sapunbari), Orlandić (Zeta), Jablan (Petrovac), Jovanović, Igumanović (Rudar), Vujović (Lovćen) 4 N. Nikolić (Grbalj/Rostov), Boričić (Jedinstvo), Jovanović, Muhović (Petrovac), Đoković, Đurović (Mogren), Ivanović (Čelik) 3
Ivanović, Krkeljić, Brnović, Nerić, Stojanović (Rudar), Pejović, Ćetković, Jovović (Sutjeska), Kasapi (Čelik), Sepuja, Rosić, Raičević (Jedinstvo), Merdović, Pepić (Grbalj), Rotković (Mladost/ Mornar), Đukić, Vujačić (Petrovac), Golubović, Flavio (Budućnost), Marković, (Mladost/Mornar)
2 Radonjić, Raičković (Budućnost), Pržica (Mogren), Agović, Radović (Čelik), Radović, Mirković (Lovćen), Božović, Boljević, Vlaisavljević, Došljak (Zeta), G. Petrović (Rudar), Eber, Božović, Orahovac, Seratlić, Pavićević (Mladost), Janković (Grbalj), Gačević, Bogdanović, Divanović (Mornar), B. Nikolić, Perošević, Poček, J. Nikolić, Stevović, Ćuković (Sutjeska), Leverda, Grbović (Petrovac), Radulović (Jedinstvo) PAROVI SLJEDEĆEG KOLA 30. KOLO - 11. MAJ 17 SATI Sutjeska - Rudar Budućnost - Čelik Petrovac - Mogren Lovćen - Zeta Mornar - Grbalj Jedinstvo - Mladost
R: 3:1 AFO SEM pdorija ijel 87 r m , Mu - Sa eze 29, 52 n i d e U atal (Di N 34) o 1:0 Eder n - Torin Mila teli 84) jena 3:0 i (Balo nija - S 52, 71) 1 , 4, : Kata resio 14 kara 4 lo 30, 5 s e j g e i r e - P 9, Bo (B ) 1 ova Đen o Flores Skuli 35 1:0 r o o 0 i 7 alerm (Fl olać Bert ntus - P .) n e Juv l 59’ pe ja 6:0 61, Erna n , a o 0 d l i 5 o (V , 39, o-B Laci e 22, 36 0 s a 2: (Klo 2) lant ani 58) 3 a s t e A j n aijabi Parm lo 45, B o (Par
SERIJA A 35. KOLO
Stara dama? Ne, kraljica Apenina!
Juventus i Mirko Vučinić odbranili titulu, slave 31. skudeto umjesto 29. - Klose sa pet golova režirao zemljotres, Mario Baloteli pogurao Milan na prag Lige
D
ogodilo se ono što je bilo poznato već mjesecima - Italija se i drugu godinu zaredom poklonila Juventusu, ali i crnogorskom reprezentativcu Mirku Vučiniću! “Crno-bijeli” su, golom Artura Vidala, savladali Palermo (1:0) i tri kola prije kraja matematički osvojili 29. zvanični, odnosno po njihovoj računici 31. skudeto, ignorišući odluku Fudbalskog saveza Italije koja im je oduzela dvije titule! Međutim, “stara dama” je vedrila i oblačila Serijom A, čime je postala kraljica Apenina, a Vučina igrač sa dva skudeta na prsima. Šampionska ludnica je zagrila Torino, igrači su uz alkoholna pića slavili u nedogled, dok je trener Antonio Konte “nastradao”, jer su ga fudbaleri bacili u hladni bazen svlačionice.
“Ovo je fenomenalno - predivna sezona, sa najljepšim osjećajem na kraju. Cijele smo sezone dominirali, borili se na tri fronta i na kraju uspjeli tri kola prije kraja da osvojimo skudeto, što je, priznaćete, govori više od hiljadu riječi”, sa širokim osmijehom na licu, ali i mokrom izdanju, poručuje trener Juventusa Antonio Konte, koji je od svog dolaska na klupu preporodio “staru damu”, koja je 2006. bila u ponoru, a danas je na vrhu. ● BARZALJI: IMAMO 31 SKUDETO! Euforija je tek počela, fešta tek pustila svoje korijenje, dok igrači Juventusa prilikom svake izjave napominju da oni nemaju 29. već 31 skudeto. “Nisam očekivao da ćemo se prošetati prvenstvom, dok nas je neiskustvo koštalo u Ligi šampiona. I, takođe, moram da kažem - mi imamo 31. skudeto, dakle tri zvjezdice i to svi znaju, a mi priznajemo”, naglašava defanzivac Andrea Barzalji, dok je njegov saigrač Leonardo Bonući istakao u prvi plan glavne
karakteristike tima. “Mi smo kompaktni. Složni smo i ni u jednom momentu se ne odvajamo jedni od drugih. Dišemo zajedno, gubimo i pobjeđujemo. Na sreću, pobjeđujemo mnogo, mnogo češće”, sa osmijehom ističe reprezentativac Italije. ● BUFON: ČAK SAM OSVOJIO I SERIJU B On je ostao u Juve i kada je ispao u drugu ligu. On je osvajao Svjetsko prvenstvo, dok je za 12 godina, koliko je u Torinu, osvojio sedam titula - jednostavno neponovljivi Đanluiđi Bufon! “Pogledajte, za 12 godina imam čak sedam titula! Uspio sam da budem prvi i u Seriji B”, raspoložen kao i uvijek konstatuje jedan od najboljih golmana svih vremena. Naravno, ne 29. već 31. - svi računaju i oduzete titulu iz 2005. i 2006. godine zbog afere “Kalćopoli”. “Ja sam te titule osvojio na terenu, a tamo sam ih i proslavio! Što se tiče ovog skudeta, drugačiji je osjećaj. Nije manje vrijedna, jer su
ove sezone svi od nas to očekivali, dok prošle nije niko. To je razlika”, priznaje 35-godišnji čuvar mreže. ● KLOSE SA DRUGE PLANETE, MILAN GRABI KA LŠ Ima 34 godine, u Bajernu su procijenili da više ne može da pruži najbolje od sebe, a Miroslav Klose jednostavno trpa i trpa. Njemac je dugo ove sezone kuburio sa povredom, a onda se vratio protiv neugodne Bolonje i - torpedovao je! Klose je postigao nevjerovatnih pet golova u pobjedi Rimljana (6:0), čime se upisao u istoriju Serije A, kao čovjek koji je uspio da ostvari takav (ne)mogući zadatak! “Postigao sam pet golova zahvaljujući cijelom timu i posvjećujem ih svim svojim saigračima”, skormno, kao i uvijek, rezonuje napadač poljskih korijena. Defnitivno se malo napadača može pohvaliti da je postiglo “peticu” protiv taktički savršenih italijanskih defanzivaca, ali je besmrtnom centarforu to uspjelo, zbog čega je, uz Juventus baš on glavna faca današnjeg dana. Međutim, još jedan momak nastavlja sa svojim golovima kao na traci - Mario Baloteli je prekinuo mučenje Milana protiv Torina i u 84’ minutu pogodio za krucijalnih 1:0, pa su sada “rosso-neri” tri kola prije kraja na +4 u odnosu na Fiorentinu, drže treće mjesto i vjerovatno će izboriti kvalifikacije za Ligu šampiona, što su na očajnom startu sezone mogli samo da sanjaju. Inače, od svog dolaska na “San Siro”, “Super Mario” je u 10 odigranih mečeva uspio da postigne sjajnih devet golova.
Vučinić na korak od Savićevića Dugo godina je naš najbolji fudbaler Mirko Vučinić stizao na korak od skudeta, ali nije uspijevao sa Romom da dođe do vrha. Uslijedila je selidba u Juventus, sa kojim slavi svoju drugu titulu, pa je sada stigao na korak od najveće legende crnogorskog fudbala Dejana Savićevića, koji je sa Milanom uspio tri puta da bude najbolji u Seriji A (93’, 94’ i 96’). Međutim, sa obzirom da Nikšićanin ima 29 godina, da je njegov Juve bez premca u domaćim okvirima i da bi, uprkos raznim špekulacijama, trebao ipak da ostane u redovima “bianco-nera”, već naredne sezone se može dogoditi da stane rame uz rame sa “Genijem”
KUPON 19
Osvojite vrijedne nagrade! Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.
IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................
NAGRADNI KUPON
Aleksandar Popović
pOnedjeljak, 6. 5. 2013. broj 532 GoDINA II
33 ŽENA KOZMETIČKA LINIJA
U čast Moniki
Popularni modni dvojac Domenko Dolće i Stefano Gabana posvetili su seksi glumici i svojoj muzi Moniki Beluči make up kolekciju i nazvali je “True Monica”. Italijanska glumica koja, iako je u petoj deceniji, i dalje važi za najljepšu ženu na svijetu, već dugi niz godina muza je i zaštitno lice popularnog brenda Dolce&Gabbana, koji inspiraciju uvijek crpi iz bogate italijanske umjetnosti i tradicije. Dugogodišnji poslovni partneri o saradnji sa glumicom koja je i njihova prijateljica kažu: “Oduvijek smo inspirisani Monikom. Za nas, ona će uvijek biti oličenje Dolce&Gabbana žene, prirodna i bezvremenski lijepa”, kazali su oni. Kolekcija je bazirana na zemljanim, pastelnim i roskastim tonovima, a uključuje ruževe “Monica Voluptuous Lipsticks”, sjenke za oči “Smooth Eye Colour Quad”, kao
i lakove za nokte. Dizajn ove linije nadgledala je njihova stalna saradnica i jedna od najboljih make up artista na svijetu Pet Mekgrejt. Upravo ovakav make up koristi i sama Belučija te su stoga i boje kolekcije u duhu filmske dive.
FITNES
Ne činite ovo prije vježbanja
NJEGA KOŽE
Kako ukloniti sunčane pjege
P
jege i fleke najčešće se javljaju na koži kao posljedica sunčanja pa je ovo doba godine pravo vrijeme za tretmane sa kojima ih možete izblijedeti ili ukloniti. Ove promjene na koži pojavljuju se na nosu, čelu, obrazima, ali i na rukama, dekolteu i leđima, i to uglavnom kod osoba svijetlije puti. Ublažiti ih ili čak ukloniti možete pokušati i sami uz pomoć prirodnih preparata poput limuna, rena, sirćeta, sedefa ili pak losiona od grožđa.
Pjege i fleke nastaju zbog veće koncentracije pigmenta melanina na pojednim mjestima. Osobe svijetle puti imaju više crvenkastih pigmenata feomelanina, dok osobe tamne puti imaju više crno smeđeg eulomelanina koji je neuništiv i apsorbuje svjetlost svih talasnih dužina, pa je ujedno i “lovac” na slobodne radikale. Za uklanjanje i izbjeljivanje takvih pigmentnih mrlja koriste se specijalni kozmetički proizvodi. Djeluju tako da rastvaraju nastali nagomilani pigment u koži, a napravljena su od specijalnih sastojaka. Proizvodi za uklanjanje i izbjeljivanje Postoje razni djelotvorni spojevi poput cinkovog ili vodonikovog peroksida. Njihovo djelovanje temelji se na stvaranju atoma aktivnog kiseonika koji oksidacionim procesom uništava melanin. Pjege i fleke možete ukloniti i pilingom, skidanjem gornjih slojeva kože, gdje se melanin i skuplja. Kao supstance pogodne za ovaj postupak su kiseline biljnog, odnosno prirodnog porijekla askorbinska, salicilna, mliječna i vinska kiselina.
Rizici izbjeljivanja pjega i fleka Kao suprotnost željenom efektu mogu nastati ozbiljne smetnje u procesu nastajanja pigmenata, na primjer premalo pigmenata, odnosno pojave bijelih fleka. Osim toga, postoji i opasnost od svraba, guljenja kože, crvenila i alergijskih pojava. Stoga je najbolje da pitate ljekara specijalistu da vam preporuči odgovarajuće sredstvo ili tretman. Šta možete da uradite sami Kada izbjeljujete kožu važno je da uvijek koristite zaštitnu kremu ako izlazite napolje, inače će ultravioletno zračenje i dalje pojačavati pigmentaciju. Pojačana pigmentacija može se javiti i zbog nedostatka vitamina E, zato pojačajte njegovo uzimanje kroz ishranu. Sedef i limun Manju školjku sa puno sedefa ili nekoliko sedefnih dugmadi prelijte sokom od limuna, i ostavite da odstoje preko noći. Potom sok procijedite kroz gazu i sipajte u malu bočicu. Čistite flekavi dio kože od četori do pet puta dnevno, bez ispiranja. Losion čuvajte u frižideru, sa njim možete da mažete i cijelo lice, naročito ako imate ma-
snu kožu. Ren, sirće i brašno U teglu stavite dvije pune kašike izrendanog rena i prelijte sa velikom čašom sirćeta. Teglu držite 10 dana na toplom mjestu. Procijedite smjesu i sok držite u zatvorenoj staklenoj flašici. Svakodnevno pravite maske za pjege i fleke od losiona i malo brašna i držite ih oko 20 minuta. Prirodni losion od grožđa Da biste ublažili pjege od sunca svako veče prije spavanja na kožu nanesite sok od grožđa i ostavite da odstoji preko noći. Ujutro čim ustanete isperite lice mlakom vodom i prije nego što izađete napolje nanesite kremu sa zaštitnim faktorom. Maska od crne rotkve i kisjelog mlijeka Nacijedite sok od crne rotkve i mažite pjege i fleke od pet do šest puta, ostvljajući svaki sloj da se osuši. Ako želite da bijelite cijelo lice, dekolte, ruke ili leđa, onda masu od rotkvice koja je ostala od cijeđenja soka izmiješajte sa kisjelim mlijekom. Natopite veću gazu u sok i sa njom prekrijte kožu, a preko gaze namažite masku i držite je 20 minuta. Boraks (natrijum borat), bjelance i mekinje Ulupajte šne od bjelanceta, dodajte kašičicu boraksa i dobro umiješajte da se rastvori, pa dodajte kašiku mekinja. Nanesite masku na kožu cijelog lica i držite je 20 minuta, pa je isperite i nanesite kremu. (novosti.rs)
Da ne biste zaradili povredu tokom vježbanja i time usporili proces mršavljenja ili održavanja energije tijela, pridržavajte se ovih savjeta. Vježbanje na gladan stomak Ako vježbate ujutru, važno je da pojedete makar nešto prije nego što se bacite na vježbanje ili ćete sagorjeti mišićnu masu umjesto sala. Zato ne preskačite doručak. Ispijanje energetskih pića Energetska pića su puna prerađenih šećera, podići će vam nivo šećera u krvi, koji će se potom veoma spustiti tokom vježbanja, zbog čega ćete izgubiti početnu energiju. Umjesto energetskog pića, uzmite zeleni čaj ili nekoliko gutljaja kafe. Preveliki unos hrane Ako pojedete ručak i onda odete u teretanu, ne samo da ćete imati problema sa stomakom tokom vježbanja, nego će vam tijelo pojačati utrošak ener-
gije vareći hranu, zbog čega ćete se osjećati lijeno i usporeno, a ni znojenje neće biti pojačano. Pamuk Kada se znojite, tkanina upija znoj, te ostaje mokra, što dovodi do žuljeva na nogama, infekcija u/na polnim organima i svraba u drugim djelovima. Obucite nešto od materijala koji će odbijati znoj od vaše kože i dati joj mogućnost da se osuši. Istezanje prije Istezanje hladnih mišića je sjajan način da istegnete mišić, a to sigurno ne želite. Ostavite istezanje nakon vježbanja. Bacanje na vježbanje odmah Gledajte da ne preskočite zagrijevanje samo zato što nemate mnogo vremena. Provedite makar pet minuta zagrijevajući se uz neku laganu vježbicu (na primer, šetanje) ili se posavjetujte sa trenerom šta je najefikasnije, a štedi najviše vremena.
VAŽAN ASESOAR
Nakitom izrazite sopstveni stil Nakit je obavezan asesoar bez kojeg mnoge dame jedostavno ne mogu zamisliti odjevnu kombinaciju. Ove sezone u modi vlada pravilo što veće, što šarenije, to bolje. Minđuše, ogrlice, narukvice, broševi su XL dimenzija, a od materijala tu su perlice, kristali, razne vrste metala, nosi se i zlatno i srebrno i sve je prenaglašeno. Boje su intenzivne a kombinacije raznorazne. Već odavno nakit nije samo modni dodatak, jer se vremenom polako ali sigurno transformisao u glavnu stvar. Onaj koji nosite i te kako pokazuje vaš karakter i stil. Iako važi da je manje više, ovog proljeća i ljeta dizajneri apsolutno demantuju tu maksimu, što pokazuju kolekcije poznatih brendova, kako modnih, tako i onih specijalizovanih za izradu nakita poput “Kenneth Jey Lane”, “Mikimotoa”, “Šoparda”, “J.Crow”, “Lulu Frost”, “Dannijo” i mnogih drugih. Neki od pomenutih brendova popularni su u svijetu a napravljeni su od kvalitetnih materijala i većinu njih možete kupiti preko internet sajtova. Bižuteri-
ja je odavno potisnula skupocjene ogrlice koje su dostupne samo najimućnijoj klijenteli i to na sreću brojnih djevojaka i žena koje sada za 30 do 250 eura mogu sebi priuštiti sjajne komade koje će nositi godinama. Dakle, fokus je ovog ljeta na izrazito velikim ogrlicama i minđušama, što smo mogli vidjeti na revijama brendova “Dolce&Gabbana”, “Etro” i “Gucci” i ostalih, a upravo upečatljiv nakit sjajan je za kombinovanje. Nosite ga uz jednostavnu bijelu majicu ili košulju, elegantnu ili opuštenu ljetnju haljinu i uvijek ćete izgledati sjajno. Ma. I.
34 Žena
Antibiotik za nevjerne muževe
Ponedjeljak, 6. 5. 2013.
razmislite
Kako postati kučka i dobro se udati
B
udi dobra, dobro kuvaj, budi uvijek nasmijana, nikad ne reci da te boli glava i budi uvijek spremna na seks. To je samo dio savjeta koje su primile naše majke i bake kako bi na vrijeme osigurale i zadržale supruga. Danas su stvari sasvim drugačije, dobre djevojke ostaju usjedjelice dok muškarci naprosto lude za ženama koje su karakterne kučke ili, kako bi ih neki nazvali, gadure.
Studija koju su proveli profesori sa japanskih univerziteta “Veseda” i “Kjušu”, pokazuje da možda postoji lijek koji bi mogao spriječiti muškarce da podlegnu čarima atraktivnih žena i da budu zavedeni. U pitanju je minociklin, antibiotik iz grupe tetraciklina, koji se koristi za liječenje akni i drugih kožnih infekcija, kao što su MRSA i lajmska bolest. Rezultati su pokazali da se povjerenje ispitanika u žene na fotografijama povećavalo u slučaju atraktivnih dama, ali to nije bio slučaj kod muškaraca koji su dobili minociklin.
Mala plata diže pritisak Zbog male plate raste rizik od srčanog i moždanog udara, a najugroženiji su ljudi od 24 do 44 godine te žene, pokazalo je opsežno evropsko istraživanje. “Najvjerovatniji uzrok je stres vezan uz niska primanja te što mnogi sebe vrednuju po tome koliko zarađuju”, kaže dr J. Pol Lig, koji je bio na čelu ovog istraživanja. Takođe, osim slabije plaćenih, viši pritisak, ali u starijoj dobi, imaju oni koji tokom karijere nisu mogli sami donositi poslovne odluke.
Želite li se dobro udati, zaboravite priču o dobroj i krotkoj ženici, poručuje stručnjak za veze Šeri Argov, autorka serije knjiga u kojima opisuje muško-ženske odnose. Ono što je dostupno - nije privlačno Zamislite kako bi izgledao svijet da su stvari drugačije, svijet u kojem bi muškarci kuvali i skupljali prljave čarape po stanu. Zamislite da u tom svijetu muškarci od desete godine sanjaju o vjenčanju u bijelom i roditeljstvu. Zamislite da svako veče čekaju vaš povratak s posla u svilenim boksericama i kaubojskim čizmama očekujući da ih obljubite. Sada im dodajte i vječno pitanje - “Hoće li me zaprositi?” Zar i vi ne biste imali plan za bijeg koji biste realizovali u prvoj prilici? “Tokom istraživanja muškarci su mi govorili da je samosvjesnih žena vrlo malo, a da ih upravo takve žene najviše privlače”, objašnjava Argov, koja smatra da su ženski časopisi krivi za to što se savremena žena ponaša kao polugola očajnica koja samo što ne nosi majicu s natpisom “Odaberi me”. Ono što je dostupno nije privlačno, savjetuje autorka, upoređujući današnje djevojke s muškim gubitnicima koji na prvi spoj dolaze s dva tuceta ruža. Čak i ako muškarac spava s vama, ne znači da u njegovoj budućnosti ima mjesta za vas. Pojavi li se u njegovom životu snažna, samosvjesna žena-kučka, postaćete prošlost. Ponašajte se kao kraljica Jednom kada odaberete svoju “žrtvu”, važno je znati prvo pra-
Kako postati kučka Muškarci ne žele ponizne ženice. Biti kučka ne znači pregaziti sve moralne principe. Žena-kučka nije nepristojna, pretjerano agresivna ili glupa. Naprotiv, možete pokazati brigu za druge, ali nikada kompromisima ne ugrožavajte sebe. Pogrešno je uvjerenje da muškarci žele poslušne lutkice koje će im posluživati pivo dok oni s rukom u boksericama gledaju fudbal. Muškarci žele zanimljivu, a ne savršenu ženu Vijek trajanja savršenih, slatkih i prelijepih žena u vezama je vrlo kratak. Jednom kad ih osvoje, muškarci naglo gube interesovanje za svoje takozvane “trofejne komade”. Dobar primjer za to su izbori ljepote koji svake godine izaberu nove nesretnice koje će život provesti goneći fudbalere. Ako budu imale sreće, završiće s prstenom nekog ostarjelog biznismena sumnjive reputacije. Pokušate li muškarca osvojiti svojim savršenim manekenskim hodom, usklađenim modnim detaljima, kikotanjem u pravim trenucima, već ste sebi u startu nalijepili etiketu “privremene zabave”. Stavite se u njegov položaj; šta biste napravili s takvim vještačkim frajerom koji
za večeru naručuje dvije masline s niskokaloričnim prelivom? Ako se trudite previše, muškarac će iskušavati vaše granice Nikada, ali baš nikada, nemojte mijenjati svoje navike ili izgled zbog muškarca. Ako vam muškarac na drugom ili trećem sastanku kaže kako voli žene s jarko crvenim ružem, a vi se na idućem sastanku pojavite baš s krvavo crvenom bojom usana, zagrizli ste u mamac koji vam je bacio. Zaista, muškarci to rade. Pokušate li se već na početku ve-
ze prilagoditi, zaboravite na njegovo poštovanje. Kada god ste zabrinuti zbog tuđeg mišljenja, ta osoba smanjuje svoje poštovanje prema vama. Svako može biti lijep Jedna od najljepših žena svijeta Sofia Loren jednom je rekla – “Ljepota je ono što osjećate iznutra, a što se cakli iz vaših očiju. Ljepota nije fizička”. Upravo je u tome sažeta cijela istina. Muškarac dugoročno ne traži fizički savršenu ženu koja će ispunjavati njegove prohtjeve i oblikovati se poput gline.
OvO nijeste znali
Pazite se hOrmOna
Pretvaraju žene u ª loše momkeº Svakih nekoliko mjeseci objavi se neka nova studija o uticaju hormona na odluke, želje i preferencije žena. Čine da ih privlače ‘feminizirani’ muškarci Britanska studija utvrdila je da mlade heteroseksualne žene koje uzimaju pilule više privlače muškarci sa feminiziranim crtama lica. Prije uzimanja kontracepcijske pilule ženama su bili privlačniji muškarci sa tradicionalno muškim crtama lica, poput snažnije čeljusti i istaknutijih obrva. Utiču na odluke Jedna studija iz septembra 2011. utvrdila je da polni hormoni mogu pomoći u donošenju odluke o karijeri. Proučavajući mlade osobe sa kongenitalnom adrenalnom hiperplazijom (CAH), genetskim stanjem uzrokovanim viškom muš-
vilo uspješne veze: Što se jače usredsredite na izdizanje same sebe, to će se on više truditi da bude više na listi vaših prioriteta i više će vas poštovati. Ne pristajte da muškarac utiče na vaš način odijevanja, šminkanja ili ponašanja u društvu. Jasno mu dajte do znanja da se ne namjeravate prilagođavati njegovom životnom stilu.
kog polnog hormona androgena u materici, te njihovu braću i sestre koji nisu imali CAH, utvrđeno je da žene s CAH-om više zanimaju ‘stvari’, dok žene bez CAH -a više interesuju ljudi. Jednostavno prevedeno: ženski hormoni će uticati na to da kasnije želite raditi s ljudima (i odabrati karijeru nastavnika), dok će vas muška hormoni zainteresovati za prirodne nauke. Pretvaraju žene u ‘loše momke’ Ako ste na piluli, hormoni od vas mogu napraviti ‘lošeg dečka’. Prema studiji iz 2012, menstrualni ciklus čini žene sklonim avanturama. Utvrđeno je da žene za vrijeme ovulacije češće odlaze u krevet sa seksi frajerima, a manje sa pouzdanim muškarcima, prenosi Huffington Post.
Šta jesti prije ljubavnog sastanka Prvi ljubavni sastanak, koliko god mu se radujemo, može da bude jako stresan. Neizvjesnost koja nas iščekuje i razmišljanje o tome da li ćemo se pokazati u najboljem svijetlu nas čini uznemirenim, pa se dešava da zbog te nervoze sebi upropastimo izlazak. Neprijatnosti se, međutim, mogu izbjeći ako pred izlazak u organizam unesete pravu hranu. Pogledajte koje su to namirnice koje je najbolje jesti pred prvi sastanak. Tamna čokolada Osim što smanjuje stres, tamna čokolada može da ublaži nervozu i ojača osjećaj sreće. Povećane količine serotonina izmamiće vam osmijeh na lice, pa ćete s većom lakoćom pristupiti prvom sastanku koji je inače stresan. Naravno, pazite da ne pretjerate, pa da vam pripadne muka od čokolade. Zeleni čaj Popijte šoljicu zelenog čaja pola sata prije sastanka i energija će porasti, što je jako dobro ako na sastanak
idete poslije napornog dana. Uz to, zeleni čaj osvježava dah bolje od paste za zube ili mentola, pa će osigurati i svježi dah sljedećih nekoliko sati. Humus i celer Celer je prirodni diuretik, što znači i ravniji stomak, a ako se kombinuje sa dvije, tri kašičice humusa, normalizovaće nivo šećera u krvi, pa ne-
će biti opasnosti od naglih promjena raspoloženja. Voda od kokosa Dehidratacija može biti nezgodna, jer nivo energije može naglo da padne. Mali tetrapak kokosove vode čini čuda i hidrira mnogo bolje od obične vode, zahvaljujući elektrolitima. (Novi magazin)
Žena 35
PONEDJELJAK, 6. 5. 2013.
ISTRAŽIVANJA
Čačkanje nosa je zdravo
N
ZA DO K JE
navika, dobro utiče na imuni sistem čovjeka. Profesor biohemije Skot Neper zatražio je od svojih studenata da mu pomognu u istrazi mogućih
pozitivnih strana jedenja slina. On vjeruje da tako ojačavamo imuni sistem zato što u organizam unosimo male i bezopasne količine bakterija. Njegova teorija se nadovezuje na druge teorije koje tvrde da je povećana higijena dovela do velikog broja alergija i autoimunih poremećaja kod ljudi. U svom istraživanju profesor planira da podijeli studente u dvije grupe, u čije noseve bi stavio određeni molekul. Jedna grupa volontera ne bi ništa radila, dok bi druga kopala po nosu i jela sline. Nakon toga bi pratio kako imuni sistem reaguje na novostečenu naviku. Neper čvrsto veruje u svoju teoriju jer tvrdi da “nas priroda tjera na različite stvari koje su sigurno dobre po nas, jer moramo da unosimo različite vrste namirnica”. Tako kada imate potrebu da iščačkate nos i pojedete “pronađeno”, to treba i da uradite. Sa evolucijske tačke gledišta nastali smo u veoma prljavim uslovima, i prema mišljenju profesora, naša želja da nam okruženja budu sterilna nije dobra po nas. Imuni sistem funkcioniše tako što formira “memoriju” i bilježi kako se borimo sa svakom bakterijom na koju naiđe. Kada istu bakteriju sretne po drugi put, imuni sistem “izvlači iz memorije” oružja, koja se zovu memorijski limfociti, koja znaju kako da se bore protiv te bakterije. (Dejli mejl)
DJELOTVORNO
TO RA
P I TA
Čačkanje nosa ojačava imuni sistem, tvrdnje su jednog kanadskog naučnika, koji podstiče svoje studente da čačkaju nos vjerujući da ta, po nekim veoma ružna
Poštovani, već mjesec i po a poslije preležanog gripa, nos mi je zapušen. Nekada jedna strana nekada druga, nekada obje. Imam strašan osjećaj suvog nosa i često moram da kvasim nosne duplje. Kada pritisnem nozdrve one se slijepe i treba im nekoliko sekundi da se vrate u prvobitan položaj. Kao da sam ih zalijepila lijepkom. Kada kinem (nekada i sama izazivam) mogu da izduvam nos (providan sekret) i onda prodišem. Ne koristim kapi za nos jer se plašim zavisnosti od njih. Moja tetka orl ljekar u penziji mi je rekla da samo stavljam fiziološki rastvor i da će se nosna sluzokoža obnoviti. Mene interesuje da li je moguće da sluzokoži treba mjesec da se obnovi jer je meni ova zapušenost nosa promijenila kvalitet života. Kada mi je nos zapušen, dobijem lupanje srca, toplota mi dođe u lice i preznojim se. Imam 45 godina. Hvala unaprijed. Poštovana, Za oporavak respiratorne sluzokože poslije virusne upale je potrebno do šest nedjelja u zavisnosti od virulencije virusa. Korišćenje fiziološkog rastvora je opravdano. Ako se problemi nastave, potreban je orl pregled. Pozdrav
NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.
Napici od banane tope kilograme
NJEGA
Uradite pedikir kod kuće Stopala su dio tijela koji trpi najveći pritisak, bilo da se radi o ljetnjem periodu, kada nosimo otvorenu obuću, koja ih nedovoljno pridržava, bilo zimi, kada su ona čvrsto stegnuta u teškim cipelama i čizmama. Priuštite svojim stopalima pravi užitak kod kuće. Ukoliko lakirate nokte, prvo uklonite lak. Zatim kadicu ili lavor napunite toplom vodom, a u nju dodajte malo morske soli i nekoliko kapi eteričnog ulja. Držite stopala u kupki oko 20 mi-
nuta, sve dok koža ne omekša. Nakon toga osušite noge peškirom, posebno područje između prstiju, gdje vlaga i toplota pogoduju razvoju gljivica. Otvrdlu kožu sa stopala možete skinuti specijalnom turpijom ili kamenom. Veoma je važno da pravilno sječete nokte kako biste izbjegli urastanje nokta u meso, što može da bude veoma problematično. Nokti treba da budu isječeni ravno, oko dva milimetra ispod vrha prsta.
Kuhinje na poslu su najveći izvori zaraze Kuhinje na radnom mjestu opasno su prljave, toliko da bi mogle biti izvor bolesti, pokazuje novo britansko istraživanje. Studija je pokazala da je polovina radnih površina u kuhinjama koje se nalaze u sklopu neke kompanije kontaminirana opasno visokim nivoima bakterija coliform (poput Ešerihije koli), pa mogu dovesti do izbijanja gastrointestinalnih bolesti, prenosi Net.hr. Isto tako, čak je u četvrtini su-
dopera četiri puta premašena dozvoljena doza bakterija coliform. Ručke na frižideru takođe su pune bakterija, trećina je imala opasan nivo tih bakterija, a 30 posto mikrotalasnih pećnica je takođe kontaminirano, posebno oko ručki i tipki. Opasno je i ispijanje čaja. Više od 40 posto držača za lončiće u kojima se kuva voda za čaj kontaminirano je visokim nivoima bakterija koje se nalaze na vratima WC-a.
PAŽNJA
Uprkos ustaljenom mišljenju kako bananu treba izbjegavati ukoliko želite izgubiti kilograme ona je jedno od najpoželjnijih sastojaka dijetalnih napitaka i to upravo zahvaljujući kalijumu koji rješava višak vode u tijelu. Osim toga prirodni šećeri fruktoza, saharoza i glukoza odličan su izvor energije za naše tijelo, pa konzumirajući bananu zdovoljavamo lažne osjećaje gladi koji nas često dovode do zabranjenih zalogajčića koji su uzročnici masnih jastučića, dok su vlakna kojima banana obiluje ključni i u ubrzavanju metabolizma. Donosimo tri recepta za obroke sa bananama. 1. Banana napitak s lanenim sjemenkama Sastojci: 1 narandža 1 banana 2 čajne kašike surutke 2 čajne kašike lanenih sjemenki
2. Banana s bobičastim voćem Sastojci: 1 banana 1 šolja bobičastog voća (borovnica, malina, brusnica) 1 čajna kašika meda 1 čajna kašika izribanog đumbira pola šolje mlake vode 3. Banana napitak sa špinatom Sastojci: 1 banana 20 dkg opranog svježeg špinata pola šolje light jogurta trećina šolje zobenih pahuljica 1 čajna kašika meda Priprema ovih napitaka ista je za sve vrste, samo je potrebno sastojke ubaciti u blender i izmiksati. Ove dijetalne, ali prije svega zdrave napitke konzumirajte ujutro za doručak jer tada tijelo najbolje apsorbuje i prepoznaje sastojke koji će u ovom slučaju napraviti pravu invaziju na vaše masne jastučiće nataložene oko struka.
Kofein često izaziva impulsivno reagovanje Nova istraživanja su pokazala da sve veći broj mladih poseže za kofeinskim tabletama, energetskim pićima, pa i medikamentima, kako bi pospješili svoju koncetraciju. Mjesec dana odmaranja, a zatim pet neprospavanih noći uoči ispita – to je taktika mnogih studenata. Gorivo za kampanjsko učenje najčešće je kafa, jer kofein bistri um i održava budnost. Istraživanja pokazuju da “guarana efekat” često ne donosi više koncentracije, ali izaziva impulsivno reagovanje. “Ukoliko imate zadatak da zapamtite što više brojeva u nizu ili igrate igru pamćenja – onda ćete vjerovatno uz pomoć ovih supstanci imati nešto bolje rezultate. Međutim, kada su zadaci kompleksniji, ova sredstva
mogu djelovati kontraproduktivno”, tvrdi Stefan Šlejm, profesor neurofilozofije na Univerzitetu u Minhenu.
36 Žena
PONEDJELJAK, 6. 5. 2013.
RECEPTI Predjelo
Glavno jelo
Krem od kafe
SASTOJCI:
PREPORUKE
Napravite dobar bujon
Za koru: 350 g brašna 1 kašičica praška za pecivo 170 g hladnog m aslaca 1 jaje 50 ml mlijeka Za fil: 5 jaja 400 g šunke (is ječene na kockice) 150 g krastavčić a 200 g kačkaval ja 2 dl kisjele pavl ake Ostalo: 500 g koktel pa radajza
Desert
Rižoto sa ribom
Želatin nakvasite u dosta hladne vode oko 10 minuta, pa zagrijte mlijeko u koje ste dodali nes kafu. Umutite žumance, šećer i vanilin šećer, potom smjesu umutite na pari. Postepeno umiješajte mlijeko sa kafom. U pripremljenoj masi rastopite želatin i na kraju umiješajte liker. Stavite činiju sa kremom na drugu činiju sa ledenom vodom i miješajte dok se ne ohladi. Umutite pavlaku i umiješajte u krem čim počne da želira. Sipajte u šolje ili čaše, pa držite u frižideru jedan sat. Ukrasite šlagom u spreju (ili napravite sami šlag) neposredno prije posluživanja. SUPERSAVJET: U tacnu stavite nekoliko zrna kafe i vaši gosti će imati utisak da su u nekom eksluzivnom restoranu.
SASTOJCI:
Čest sastojak supa, čorbi i mnogih sosova i jela je bujon. U Evropi može da se kupi u tetrapaku, ali je najljepši kada je svjež, pripremljen kod kuće. Evo kako. Bujon od junetine Jedan kilogram mesa preliti vodom da potpuno ogrezne, pa kuvati 45 minuta. Povremeno skidati pjenu koja nastaje tokom kuvanja. Dodati vezu zeleni (šargarepa, celer, peršun, paškanat) i praziluk, kao i na ringli zapečeni crni luk i čen bijelog luka, zatim četiri zrna bibera i lovorov list. Kuvati dva sata. Procijediti tečnost, posoliti i skinuti masnoću s bujona. Pileći bujon Isjeckati praziluk, celer i dvije šargarepe. Oprati pile ili kokošku, pa staviti u šerpu, dodati povrće, dva neoljuštena zapečena luka i pola kašičice bibera u zrnu. Preliti hladnom vodom, prokuvati i onda dva sata kuvati na najslabijoj temperaturi. Skidati pjenu koja nastaje kuvanjem. Izvaditi meso i procijediti bujon. Posoliti i kad se prohladi, skinuti masnoću s površine.
Riblji bujon Riblji bujon odnosno bistru riblju supu možete da pripremite od sitne ribe, glava ili ribljih ostataka (kada je filetirate). Riba se kuva sa jednom glavicom luka, malo praziluka, dvije šargarepe, malim celerom, lovorovim listom, parčetom limunove kore, dva decilitra bijelog vina, grančicom mirođije i biberom u zrnu. Riblji bujon treba procijediti na najgušće sito, zbog sitnih kostiju. Bujon od povrća Razno korjenasto povrće (šargarepa, celer, peršun, paškant), crni luk (najbolje pečen na ringli), praziluk, lovor i biber u zrnu skuvati i procijediti. SUPER SAVJETI: - Da biste bujon potpuno razbistrili, dodajte mu umućeno bjelance (na litar jedno), prokuvajte i skinite kašikom na površini izdvojenu mješavinu bjelanceta i trunčica. - Bujon se ne soli, jer se soli jelo (čorba ili sos) u koje se bujon dodaje. - Bujon možete da zamrznete u porcijama i imate uvijek kada vam je potreban. (Stvar ukusa)
Pita sa šunkom i jajima Pomiješati brašno sa praškom za pecivo. Dodati isjeckani maslac, jaje i mlijeko, pa sve izmijesiti u ujednačeno tijesto. Uviti u foliju i držati 30 minuta u frižideru. Za to vrijeme pripremiti fil. Isjeckati krastavčiće na sitno, šunku na kockice, barena jaja na kolutove (deblje), a kačkavalj izrendati. Sve sastojke (osim jaja) zajedno sa pavlakom izmiješati. Jaja dodati na kraju kako se ne bi izlomila prilikom miješanja. Tijesto izvaditi iz frižidera i razdvojiti ga na manju i veću kuglu. Veću kuglu razvaljati na radnoj površini posutoj brašnom. Staviti u pleh i izvući ivice. Sipati fil. Razvaljati i manju kuglu i poklopiti pitu. Peći pitu oko pola sata. Deset minuta pred kraj poređati po piti koktel paradajz.
1 glavica luka 350 g pirinča za rižoto 300 ml bijelog vina 600 ml ribljeg bu jona so, biber 500 g fileta loso s pastrmke 2 kašike soka od limuna 2 kašike brašna 3 kašike lista ža lfije 5 kašika ulja 1 šargarepa šaka graška
Isjeckati luk i prodinstati ga na malo ulja. Dodati pirinač i nasjeckanu šargarepu i grašak pa nastaviti dinstanje. Nalivati vino i bujon, malo po malo, uz mješanje, kuvati dok ne ispari, pa onda opet doliti tečnost i kuvati kako je opisano. Kuvati dok se pirinač ne skuva i ne iskoristi sva tečnost (oko 30 minuta). Posoliti i pobiberiti. Isjeći ribu na komade, preliti je limunom, posoliti i pobiberiti. Posuti je brašnom. Propržiti žalfiju na ulju, dodati ribu i pržiti je sa strane gdje je koža, oko tri minuta. Okrenuti ribu i pržiti još dva minuta. Sipati rižoto u podgrijane tanjire i posuti biberom. Servirati preko losos pastrmku i ukrasiti listovima žalfije (ili nekom drugom začinskom biljkom).
SASTOJCI:
4 listića želatin a 600 ml mlijeka 4 kašičice nes ka fe prstohvat soli 4 žumanca 4 kašike šećera 2 vanilin šećera 2 kašike likera od kafe 200 ml slatke pa vlake šlag za ukrašava nje
ZDRAVO
Lazarkinja ili ivanjsko cveće KORISNO I UKUSNO
Obogatite knedle Dosadile su vam obične griz knedle? Evo rješenja. Knedle u boji Ukoliko prilikom pripreme knedli od griza, dodate paradajzpire dobićete i drugačju aromu i ljepšu boju. Isto važi sa dodavanjem usitnjenog spanaća. Knedle će dobiti divnu zelenu boju i ljepši i bogatiji ukus. Knedle sa začinskim biljem Začinsko bilje se u kuhinji koristi upravo zbog specifične arome ko-
je posjeduje. Sitno nasjeckano bilje obogatiće kako izgled tako i ukus knedli. I što je najbolje, svaki put možete da odaberete neko drugo bilje - bosiljak, peršun, nana, korijander, mirođija... Knedle sa sirom Parmezan ima veoma specifičnu aromu, pa će vaše knedle biti daleko ukusnije od običnih griz knedli. Knedle sa šunkom Pogodne su za situacije kada želite da obogatite supu od povrća.
Svuda unaokolo, a prije svega u svijetlim listopadnim šumama sada se širi intenzivan slatki miris ivanjskog cvijeća. Lazarkinja je zeljasta, višegodišnja biljka, sa razvijenim i razgranatim korjenom. Raste na sjenovitim mjestima, po šumama, naročito bukovim. Upotrebljava se cijela biljka, ali bez korijena. Sakuplja se u vrijeme cvjetanja, maj-jun, a suši se u sjenci zajedno sa bijelim cvjetovima. Najbolje je kada se suši na promaji, jer ukoliko sušenje traje predugo, lazarkinja postaje crna i gubi mnoga od svojih svojstava. U manjim dozama lazarkinja može da djeluje stimulativno na organizam i da ublaži glavobolje. Ali, ako se koristi u većim količinama, može upravo da izazove glavobolju i vrtoglavicu. Ljekovita svojstva Lazarkinja umiruje grčeve, ima umirujuće dejstvo, pomaže varenje, pospješuje mokrenje i odličan je an-
tiseptik. Ova čudesna biljka može da pomogne kod izražene psiho-vegetativne labilnosti, i nesanice, palpitacija (lupanja srca), kod anksioznosti, neuralgija, insuficijencija jetre, žutice, kamena u bubregu i kod edema (otok). Čaj Jedna puna kašičica treba da odstoji tri minuta u 250 mililitara vrele vode. Procijediti i piti po tri šolje čaja na dan, zaslađene medom.
Spoljašnja upotreba Kao rastvor za ispiranje vaginalne šupljine i rana. Bola od lazarkinje Uvežite nekoliko grančica ovog ivanjskog cvijeća u buketić, ostavite ga okrenutog naopačke oko 30 minuta u vinu. Zatim izvadite buketić biljke a u posudu dodajte šampanjac ili mineralnu vodu. Dobili ste aromatičan, ljekovit i osvježavajući napitak.
37
PONEDJELJAK, 6. 5. 2013.
MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN
om na broj
Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.
MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)
SA URAČUNATIM PDV-OM
VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.
Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104
OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!
AS NEKRETNINE
KUĆE/STANOVI
P
Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220
23556
Prodajem kuću 147m2, sa placem od 5.000m2, Donji Kokoti. Tel.067/877-866
23567
Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686
23568
-T.Put ‘‘kalezić’’, 50m2/ I, 41.000 e - A.centar, 44m2 / V, 45.000 odličan - Delta “Čelebić”, 47m2 / I, 56,000e - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e - Zabjelo 41m2/III 41.000e - T.Put “Kalezić”, 26m2/IV, 26.000e - Dalmatinska, 62m2 / I, 62.000 eur, nov, dvos.
Ulica Slobode 60/II
IZDAVANJE
-S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. -HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. -DELTA “ČELEBIĆ”,68m2/II, 300 PRAZAN
-UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e -BLOK IX, 83m2/ II, 350 eur, PRAZAN -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. -L.KATA, 70m2/ I, 300e, NAMJ. -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. -S.AER. 30m2 / III , 130e, PRAZAN - MOSKOVSKA, ‘‘ ALBONA ‘‘, 70 m2/III,LUX
asnekretnine@t-com.me
020-230-057 020-230-225 069-060-961 069-051-360 067-657-258
PRODAJA
Prodajem kuću 105m2 + podrum 15m2 na placu od 400m2. Vrela ribnička, Podgorica. Tel.069/855-747
www.asnekretninepg.com
Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 S.a. (Zetagradnja), 57m2/I, 63000e, u izg. Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Ljubović, 85/I, u izgr., sa garažom, 89000e
IZDAVANJE
Kod Delte, 68m2/I, polunamj., 300e Pobrežje, 58m2/priz., dvos., namj., 350e, nov S.A. (Zetagradnja), 67m2/IV, 250e V.most, 67m2/I, namj., 450e Maksim, 70m2/I, namj. sa garažom, 800e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/Iv, namj., luks, 350e
Izdajem namještenu garsonjeru kod Gintaša. Tel.067/460650 23603
23597
Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629
Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440
23611
P
23607
Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660
I
Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992
23558
23554
PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331
23535
23560
Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 23561
Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244616
23562
22m2/pr- Zabjelo; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m2/2- centar ; 42m2/1-Momišići; 46m2/1- Ljubović ; 45m2/4- St. Aerodrom; 56m2/2- Velika pijaca; 52m2/1- Momišići; 72m2/3- Ljubović; 110m2/2- Momišići; 118m2/3- Tološka šuma; 92m2/3Pobrežje; 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2Zlatica;
23557
Izdajem dvosoban komforan namješten stan i jednosoban prazan kod hotela Keto. Tel.069/074-279
Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767
23565
23587
Izdajem namještenu, klimatizovanu garsonjeru u Dalmatinskoj, zgrada Cijevnakomerc, prvi sprat, useljiva od 1. juna. Tel.069/351-904 23602
POSLOVNI PROSTOR Prodajem magacin 900m2 plus kancelarija 100m2 na asfaltnoj površini 3.500m2. Tel.067/643-397
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
IZDAVANJE:
Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska
Provjerite zašto smo IN
IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 I
Izdajem poslovni prostor p=65m2, prizemlje, sa dva ulaza, djeljiv za dvije djelatnosti. Orijentacija na Bulevar M.Bakića 120, preko puta autobuske, Podgorica. Tel.069/027-105 23536
VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629
23552
Izdajem jednosoban stan p=40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄ kod podvožnjaka Stari aerodrom. Mogućnost polunamješten. Podgorica. Tel.069/027-105 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045
Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332
PRODAJA
E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me
MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264
Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 41m2+liđa, 42000e, dobar L.Kata, 52+24/IV, 60000e, odličan Vez.most, 58m2/I, 61500e, odličan S.a. (Zetagradnja), 41m2/II, 46500e,useljiv Vez.most, 45m2/I, 53000e, dobar Profesorska (kod Delte), 53m2/V, 60000e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Kod Delte 65m2/I, 70000e, nov
INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44
23596
RENT-A-CAR MNE - CAR
VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem
069 559-555 069 997-992
Povoljno prodajem
FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema
067 24 99 11 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605
23553
38
PONEDJELJAK, 6. 5. 2013.
MALI OGLASI
Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura. Tel.068/616-711
23566
Kupite polovno vozilo iz Njemačke, sa original kilometražom i servisnom knjigom, u perfektnom stanju. Nalazimo se iza Delte. Imamo oko 30-tak vozila stalno na lageru. Tel.067/277444. www.pg-garage.me 23586
Ford picap 1.8D, 1997.g. Dobro stanje. 1.700 eura. Tel.067/501-209 23610
Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328
Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e. Tel.068/133-886
23555
GRAĐEVINSKE USLUGE Iskusan profesionalni majstor radi krovne konstrukcije, brodski pod i ostale zidarske i tesarske radnje. Tel.068/253-348 23541
23598
23584
Potrošački beskamatni krediti za penzionere i firme - kompjuteri, oprema, bijela tehnika, LCD uređaji, šporeti itd. Tel.020/651418, 020/210-981, 069/120-248
23585
Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 23588
PLOVILA
Caffe pizzeria ΄Ibon΄ Nikšić, potrebni: šanker, konobar, kuvar (italijanska kuhinja) i poslastičar. Potrebno radno iskustvo! Tel.040/212-026, 069/364-806. E-mail:ibon@tcom.me
Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 23592
Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729
APARATI/OPREMA Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/9112598 23593
Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, invertorske, multi, kasete, parapetne... Dezinfekcija, servis, garancija. Najpovoljnije! Tel.067/501209, 068/501-209 23608
LIČNO Oženjen, 38 godina, upoznao bi udatu damu do 40 godina radi intimnog druženja. Slati SMS. Tel.067/845-208 23604
23595
Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222
Prodajem 12.000 kubika kvalitetne plodne zemlje, a postoji i mogućnost otvaranja zajedničke deponije.(Građevinski materijal). Tel.068/317-210
Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806
Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029
RAZNO
23548
23589
23549
23594
Povoljno i kvalitetno zidanje, šalovanje, malterisanje, ograde, trotoari, renoviranje kuća i krovova, Podgorica. Tel.067/368-999 23605
Solarni sistemi zagrijavanja vode. Obezbijedite svoju kuću jeftinom vrućom vodom pomoću energije Sunca. Od 600e. Sun Union. Tel.069/704-001, 068/328-343
Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505
23559
23600
GRAĐEVINSKI MATERIJAL Prevoz-prodaja šljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3. Najpovoljnije! Tel.069/080-925 23591
USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340
23583
Stop privatni detektiv otkriva preljubu, prevare, zavisnost i sl, obavlja praćenja, obezbjeđenja... profesionalno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite 067/927-2006 23551
Povoljno... Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih usluga. Tel.069/613-817 23606
Servis klima, ventilacija, prodaja, ugradnja, rezervni djelovi, dezinfekci, garancija... Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com 23609
POSAO Ozbiljna žena čuvala bi bebu, dijete predškolskog uzrasta ili stariju osobu. Stari aerodrom. Tel.069/412-009 23537
Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490
Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 23564
Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 23590
Prodajem aparat za točenje piva i pokretnu tendu 20m2. Tel.069/034-876 23601
23563
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
39
ponedjeljak, 6. 5. 2013.
MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);
09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:
Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,
20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.
Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i
Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750
Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;
nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154
40
TV PROGRAM FILM
06:00 07:35 07:50 08:15 09:00 09:45 10:30 12:00 13:00 14:30 14:55 15:20 16:00 17:00 18:05 18:35 19:00 19:23 20:10 21:00 00:00 00:20
Film:Guru Exkluziv/r Explozv/r Dođi na večeru/r Tačno 9 Serija: Odbačena/r Veliki Brat VIP Serija: Dva i po muškarca/r Film: Kao pas i mačka Serija: Prijatelji Veliki brat VIP Serija: Tračara/r Dođi na večeru Veliki Brat VIP Exploziv Exkluziv Vijesti Prve Serija:Porodične tajne Serija:Odbačena Veliki Brat VIP Finale Exkluziv Exploziv/r
PRVA Veliki Brat VIP Finale 21.00
06.30 09.06 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.05 12.25 12.50 13.00 13.35 14.05 15.30 16.05 17.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 22.00 22.30 23.00 00.00
Dobro jutro Crna Goro Univerzum-dok. serijal Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Pokreni se/r Crtana serija Štrumfovi Foršpani Vijesti Muzika Serija: hejven/r Dnevnik 1 Svoja i šik/r Crna Gora uživo Serija: Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Film :Povratak Dnevnik 3 Meridijani Igrani serijal: Hejven Vijesti
RTCG 1 Hejven 23.00
06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:15 23:30 00:30 00:40 01:10 02:00
City kid’s Dobro jutro Farma – uživo City Tačno u podne Farma – uživo Serija:Naslednici Serija:Simar Teen pleme City Farma - uživo Serija:Neželjene Serija: Mješoviti brak Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevjesta Farma: Pregled dana Grand narod pita Serija:Eskobar Teen pleme Farma: uživo Preljubnici City
PINK Info Monte 18.00
09:05 09:40 10:00 10:30 11:00 11:07 12:00 13:07 13:45 14:00 14:07 14:10 15:00 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:25 01:25
Kako vrijeme prolazi/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Julijina kuhinja Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Bez granica Vijesti u 10 Sport Premijerka Film:Tombston Extra lifestyle
VIJESTI Serija:Bandini 13.07
Sport
Informativa
06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 100 % /r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 I Love My Car 19:30 Showroom 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 U raljama života 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 U raljama života 01:00 Forum/r
ATLAS 5 do 5 16.55
TV PREPORUKA POVRATAK RTCG 1 20.05
Rusija, vrijeme sadašnje. Mlada braća, Ivan i Andrej, razvili su duboku povezanost koja im u djetinjstvu nadoknađuje nedostatak oca. Kad su se trkom vratili kući posle tuče sa klincima iz susjedstva, momci su bili šokirani otkrićem da se otac vratio poslije dvanaestogodišnjeg odsustva. Uz nevoljni pristanak majke, dječaci se spremaju da krenu u nešto za šta vjeruju da će biti izlet sa pecanjem uz ćutljivog oca. Iako u početku oduševljeni susretom sa ocem, dječaci su napeti i opterećeni težinom očevog čudnog ponašanja i njegovim sve brutalnijim pokušajima da nadoknadi deceniju propuštenog očinskog vaspitanja.
09.15 10.05 11.00 12.00 12.30 15.00 15.30 16.10 17.00 19.00 19.30 20.15 20.45 21.30 22.20 23.05 00.00
Porodični album/r Serija:Šerif 1. Moj ljubimac i ja Vijesti Fudbal – Prva liga: Rudar – Budućnost/r Magazin Lige šampiona Art magazin/r Serija:Život velikog grizlija Serija:Izlog strasti Crtani film: Štrumfovi Dnevnik 2 CG.sport Serija:Mjesto zločina Serija:Nježne godine Serija:Medium Dok. program: Porodični album/r Film:Vila Margarita/r
RTCG 2 Štrumfovi 19.00
07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Grad koji Volim 10:45 Dogodilo se... 12:30 Goleada 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:15 Gušteranje
777 Dogodilo se... 10.45
08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55 20:25 21:00
Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag, dok. zabavni program Tajne i ljepote Kine Na točkovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Dejan Tadić – Finansijsko tržište 22:20 Nokaut 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe
MBC Tajne i ljepote Kine 12.30
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Ulica lipa” 10.00 Lov i ribolov 10.30 Eko karavan 11.00 Vesti 11.05 Zbogom drugovi 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Stop sport 12.45 Serija: “Do usijanja” 13.25 Evronet 13.30 Drama: Nameštena soba 14.40 Zadnja kuća Srbija 15.15 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.00 Film: “Zaverenik” 23.00 Vesti 23.10 Serija: “Mesto zločina” 00.20 Serija: “Na ivici” RTS 2 09.39 Očima fizike -09.45 -Vrele gume 10.12 Knjiga utisaka 10.50 Klinika vet 11.21Kontekst -11.55 -Vaskršnji koncert 12.30 Životna sredina i zdravlje 13.00 Trezor 14.00 Verujte, ali ne preterujte 14.44 Novo groblje u Beogradu 15.09 Očima fizike -15.23 Libela -15.30 -SAT 16.15 Sve boje života 16.45 Serija: “Heroji” -17.30 -Ad li-
bitum 18.00 -Igrale se delije na sred zemlje Srbije 19.10 Verski mozaik Srbije -20.00 Đurđevdan na Staroj planini 20.30 Na prvu loptu 21.00 Serija: “Heroji” -21.50 Čitanje pozorišta 22.25 Detalj 22.55 Slikarska hronika 23.30 Bila je tako lepa -00.50 –Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 09.25 Jutarnji program 10.00 Vijesti 10.05 Dokumentarni film 11.10 Ekološko stanovanje 12.00 Dnevnik 2.12Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.35 erija: “Prkosna ljubav” 13.25 Dr Oz 14.35 Treće doba 15.55 Serija. “Kralj vinograda” 16.45 Hrvatska uživo 17.00 Vesti 17.50 Slatko ludilo 18.20 Serija: “Puna kuća Ra era” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 TV bingo 20.35 Potrošački kod 21.10 Nulta tačka 22.05 Dnevnik 23.00 Naučni program 23.55 Serija: “Ludnica u Klivlendu” HRT 2 10.45 Film: “Krik za slobodom” 13.20 Film: “Amiški oproštaj” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Škol-
07:35 07:45 09:15 10:00 12:00 13:20 16:00 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 00:00
Svježi u dan Serija: Distrikt /r. Crtani filmovi Zelena patrola /r. Crtani film-Mumijevi Majstor kuhinje /r. Serija: Distrikt Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r. Muzički program Crtani film /r. PG Raport Info Istorijske paralele /r. Ponoćni Info
MONTENA Majstor kuhinje 16.45
DANAS U GRADU ski program 16.00 Regionalni dnevnik 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.25 Lijepom našom 18.30 Generacija Ipsilon 19.10 Mala TV 19.40 Dokumentarni film 20.10 Turistička klasa 20.45 Film: “Doktor Dulitl” 22.25 Serija: “Red i zakon” 22.55 Serija: “Dva i po muškarca” 23.20 Serija: “Lovci na natprirodno” HBO 12.10 Film:”Kupili smo zoološki vrt” 14.10 Film: “Džek i Džil” 15.40 Marina Abramović: Umetnik je prisutan 17.25 Serija: “Potpredsednica” 17.55 Film: “Šerlok Holms - Igra senki” 20.05 Serija: “Igra prestola” 21.05 Film: “Nemoguća misija 4” 23.15 Serija: “Kalifornikacija” 23.45 Film: “Kolumbov trg” FOX LIFE 13.45 Venčanja iz bajki 14.45 Serija: “Doba ljubavi” 15.40 Sudije za stil -16.10 -Serija: “Ali Mekbil” 17.05 Serija. “Houp i Fejt” 17.35 -Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” -18.05 -Serija: “Srećni završeci” 18.35 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 19.05 -Serija:
“Ružna Beti” 20.00 Serija: “Šapat duhova” -20.55 -Serija: “Kako je biti Erika” -21.55 Serija: “Uvod u anatomiju” 22.55 Serija: “Privatna praksa” 23.55 -Serija: “Ružna Beti” 00.45 Venčanja iz bajki SPORT KLUB 06.00 Tenis: VTA Madrid 08.15 Odbojka, Serija A1 finale plej ofa: Pjaćenca - Trentino 10.00 Program iz studija 11.00 Tenis: VTA i ATP Madrid, prenos 23.30 Pregled Premijer lige 00.30 Pregled španske lige 01.30 Moto GP Herez - trka Moto GP 03.00 Moto GP Herez, Trka Moto 3 04.00 Moto GP Herez Trka Moto 2 ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Milan -Katanija 13.00 Fudbal: Borac - Sarajevo 15.00 Fudal: Arsenal TV 17.00 Fudbal, Arsenal TV 18.00 Fudbal UEFA: Classic Matches Ep 06 18.30 Fudbal, magazin Lige šampiona 19.00 Francuska liga, emisija 19.30 Košarka, Emisija U obruču 20.30 Košarka: ABA liga, finale 22.30 Rukomet, magazin Bundeslige 23.00 Fudbal, pregled italijanske lige 00.00 Poker
CINEPLEXX
Iron man 3 3D 15:20; 18:00; 20:40; 22:00; Iron man 3 digital 15:20; 18:00; 19:00; 20:40; Vjenčanje godine 18:30; 20:20; 22:10; Trens 20:00; 22:20; Mrak film 5 17:00; 19:20; 21:00; 22:40; Ted – Izgubljeni pustolov 3D 16:20; 18:15; Utočište 15:30; Zaborav 19:40; 21:30; Zambezia- 3D 15:00; 17:20; Slomljeni grad 17:40; Kruds 3D 16:10;