Izdanje 26-27. januar 2013.

30 0. € PRAVILA NA STRANI 10 SUBOTA I NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013. BROJ 449/ GODINA II

MILOŠ BEŠIĆ

IZBORI U CRNOJ GORI ANALITIČKA PLATFORMA

Vujanoviću prvi krug, drugi neizvjestan

SUMMA POLITICA

VUJANOVIĆ OD 45%

do 55% LEKIĆ OD 25%

do 35% PAJOVIĆ OD 9%

do 15% KUPONMANIJA KUPONI VRIJEDNI VIŠE OD

235€ NA STRANI 52

KUPON

20 LIGA ABA

Plavi jurišaju na Krku

JELKO KACIN ● 11

Zaustavite uticaj na pravosuđe BOJAN OBRENOVIĆ ● 3

Banke ne treba da znaju kome građani duguju CRNA GORA SRBIJA ● 9

Biznis ruši sve barijere ŠTEDNJA ● 3

Vuksanović naredio da se parkira 250 auta KRIZNI POREZ ● 7

Vlada po svome, radnici na ulice

TENIS - AUSTRALIJAN OPEN

U finalu Đoković i Marej

SPORT 26 32

2

Tema dana

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 12. 2013

Alo bre, obratite malo pažnju na mene. Mislite li da bih bio lošiji kandidat od Lekića?

Nijesam htio da zatežem, ali ja bih u male ostavio i Vujanovića i Pajovića.

E sad da vidim šta će reći Ranko.

On je mislio da je Milu veći prijatelj od mene.

Kako da ne.

A kako se zanio Janko, bog te vidio. Ne daj bože još malo vlasti da mu damo, udario bi i na Mila.

Ooooooo, o čemu ovi ljudi razmišljaju. Uh. Samo da prođu još ovi predsjednički izbori, pa da počinem opet neku godinu. A ništa mi ni ovo nije trebalo.

● SADRŽAJ PRUGA PODGORICA NIKŠIĆ

U jednom od najljepših svjetskih zaliva, dopalo mu da na najljepšem mjestu bude! Da nije, ne bi, kako legenda kaže, a još i novine prije vijek i po zapisaše, “nigda bio gizdavom gospoštinom kraljice Teute”.

Da nije, ne bi kotorska gospoda za svoje najveće moći ljetnikovce baš u njemu imala. “Ubavom i čarobnom”, kako ga drugi, što kroz Boku prolaziše, vidješe, pa to i zapisaše.

BURA U TEATRU

Govor mržnje širi se s oltara Predstava “Fine mrtve djevojke”, po tekstu Mate Matišića, u režiji Dalibora Matanića, našla se u žiži hrvatske javnosti nakon što je objavljeno da je povučen plakat koji je najavljivao najnoviju premijeru pozorišta “Gavella”. Zbog zabrane plakata koji je navodno povrijedio ubjeđenja vjernika (na njemu su dvije skulpture Djevice Marije u zagrljaju) protestovali su mnogi hrvatski umjetnici.

● 22-23

● 25

Radnici na pruzi, vozovi u depou

● 14-15

MORNARI I GLASANJE

Bez prava glasa na otvorenom moru ●7

PREVRTLJIVI JANUAR

Skijališta kao povratak otpiisanih ● 18-19

Ana Stanić, jedna od najpoznatijih izvođačica na ovim prostira, za DN priča kako je iznijela trudnoću, kako sada odgaja sina sa mužem, u čijem podizanju učestvuje i njena majka, ali i kako i na koji način usklađuje poslovne i roditeljske obaveze. Ana se porodila u septembru 2011. godine carskim rezom i rodila sina Vuka.

● 36

PUTOPIS

S delfinima daleko na Karipskom moru

Poznati turistički centar Kankun nalazi se na poluostrvu Jukatan u Meksiku. Banka Meksika je 1967. godine odlučila da od mjestašca kakvo je tada bio sa 120 stanovnika napravi poznato ljetovalište. U tome je i uspjela, pa sada grad godišnje posjeti čak 4 milona turista. Nijesam ga ni ja zaobišao na putovanju na koje sam poveo i kćerku Saru. ● 24

SARADNJA

Za osam godina iz Srbije u Crnu Goru stiglo 290 miliona eura ●9

Meteo

SUBOTA, 26.1.2013 .

NEDJELJA, 27.1.2013.

Pretežno oblačno i vjetrovito, sa slabim snijegom i mećavom na sjeveru. Na jugu poslije podne razvedravanje.

07:02 16:50

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Promjenljivo oblačno na jugu duži periodi sunčanog vremena, na sjeveru nešto više oblačnosti i tek ponegdje moguće provijavanje snijega. Ujutru na sjeveru jak mraz i poledice. Jak sjeverni vjetar tokom dana će oslabiti.

Subota min oC max oC

JADRAN:

More umjereno talasasto na otvorenom talasasto.

Vjetar umjeren do jak na udare i vrlo jak sjeveroistočni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

4 6 8 7 7 -3 -6 -11 -6 -5

9 11 12 12 12 2 -2 -5 1 0

07:01 16:51

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

3 5 7 7 6 -5 -10 -13 -9 -7

10 12 13 13 13 3 0 -4 2 1

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto.

Vjetar ujutru jak sjeveroistočni tokom dana u slabljenju.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 12. 2013

3

NOVI ŠOK

Policajci da parkiraju još 250 auta Menadžment Uprave policije pravi novi rez, u drugom krugu racionalizacije službenici ostaju bez još jednog kontigenta službenih vozila Jasmina Muminović

S

vim organizacionim jedinicama Uprave policije juče je stigla nova depeša v.d. direktora Božidara Vuksanovića, u kojoj se zahtijeva da sve starješine i službenici, koji duže službena vozila starija od 14 godina, predaju te automobile Auto centru policije najkasnije do kraja naredne sedmice. Procjenjuje se da takvih vozila ima oko 250 i da su u relativno dobrom voznom stanju, a mnogi izražavaju bojazan da će ovaj vid racionalizacije voznog parka uticati na efikasnost službenika na terenu.

Nakon prve faze racionalizacije u okviru koje je već na službenom parkingu Auto centra i kampa na Zlatici parkirano oko 150 vozila, starijih od 19 godina, svim službama policije stigao je novi telegram, u kojem se traži da službenici predaju sva vozila starija od 14 godina, koja su do sada dužili. Prema direktivi Vuksanović, ovu odluku su svi dužni da sprovedu najkasnije do 1. februara, tako što će parkirati sporna vozila na pakringu Auto-centra i u krugu policijskog kampa na Zlatici.

To je juče unijelo pometnju u brojnim organizacionim jedinicama i strah da budućom organizacijom na terenu neće moći efikasno da služe građanima. Dodatan razlog za nervozu je, kako tvrde ne-

ki od njih, i taj što je riječ o vozilima u relativno dobrom voznom stanju i što dosadašnje servisiranje uglavnom nije išlo na teret budžeta, već su to činili preko ličnih veza i poznanstava. U ovakvoj racionalizaciji, prema riječima upućenih, najviše su oštećeni službenici kriminalističke policije, ali i uniformisanog sastava, vezani za rad na terenu. Doduše, ništa lakše nije ni graničarima, koji su ostali bez starih “pinc gauera”, sa kojima su jedino u zimskim uslovima mogli stići do najudaljenijih tačaka kopnenog graničnog pojasa Crne Gore.

Menadžent policije je, pak, drugačijeg mišljenja da je ukupno 1.080 vozila prevelika cifra za jednu takvu službu i da taj broj treba umnogom smanjiti. Međutim, način na koji se sprovodi plan racionalizacije za mnoge je problematičan, jer u ovom kontigentu vozila postoje i ona koja su neophoda za nesmetano funkcionisanje pojedinih policijskih službi. Samo podgorička policija u prvoj fazi oslabljena je za 20-tak vozila, dok će u drugom naletu ostati bez još 30-tak, tvr-

Informacija o racionalizaciji na narednom zasijedanju Vlade de upućeni. Sa druge strane, najava modernizacije voznog parka, uzimanjem vozila na lizing, u skorije vrijeme neće biti sprovedena, jer takvog plana nema u nacrtu budžeta za 2013. godinu.

Iako je najveći rez napravljen upravo u Upravi policije, ona nije jedina državna institucija u kojoj su već počele da se sprovode mjere racionalizacije.

To je, prema nezvaničnim informacijama iz Vlade, već učinjeno u svim ministarstvima, upravama i agencijama, shodno zaključku premijera Mila Đukanovića da racionalizacija mora biti sprovedena.

“Tako će, najvjerovatnije, već narednog četvrta tim Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva finansija Vladi predočiti informaciju o sprovedenim mjerama racionalizacije”, kazao je sagovornik DN.

PROFIL JELKO KACIN

Slovenački političar sa diplomatskim prutićem Jelko Kacin je rođen 26.11.1955. u Celju.

Slovenački političar. Diplomirao je 1981. na Fakultetu za odbranu, na temu “Žene u oružanim snagama”. Objavio je knjigu “Moderni avioni-helikopteri”, 1986. godine. Radio je kao službenik u opštini Kranj. Nakon prvih demokratskih

izbora 1990. postao je zamjenik ministra odbrane Slovenije Janeza Janše. Smatra se jednim od tvoraca Slovenačke novinske agencije. Bio predsjednik Liberalne partije. Sada je poslanik u Evropskom parlamentu. Specijalni izaslanik za Balkan. Svojevremeno u srpskoj štampi bio imenovan kao “persona non grata”

i “dežurni dreser Srba”. U Hrvatskoj, pak, važi za podsjetnik šta su sve Hrvati obećali u pristupnom ugovoru EU. Crnu Goru još i zna da pohvali, ali sa diplomatskim prutićem u ruci.

Važi za strastvenog biciklistu, ribolovca, ronioca i avio-modelara. Oženjen je, ima dva sina, živi u mjestu Besnica, kod Kranja.

OBRENOVIĆ

Inicijativa Centralne banke Crne Gore (CBCG) da se u kreditnom registru crnogorskih građana nađu i podaci o dugovanjima za potrošenu električnu energiju, pružene komunalne usluge, dugovanja po osnovu poreskih obaveza, te obaveze na računima kod banaka u inostranstvu i slično, neće dobiti zeleno svijetlo Agencije za zaštitu ličnih podataka, potvrdio je Dnevnim novinama prvi čovjek Agencije Bojan Obrenović.

Naime, poslovne banke su iskoristile sadašnju zakonsku regulativu koja omogućava Centralnoj banci da napravi takav registar, i uputile inicijativu Agenciji kako bi dali mišljenje na takav kreditni registar, koji bi banke koristile da provjere potencijalne korisnike kredita.

“Poslovne banke imaju interes da imaju tu vrstu podataka, pa su koristeći zakon koji nije sporan, obratile CB. Takav registar bi bio dobra osnova za banke, ali je on po našem mišljenju suvišan. Zaista smatram da banka nema

potrebe da ima na uvid koliko je neko dužan za struju, ako je došao da uzme kredit. Time se previše zalazi u privatnost građana, jer bi banke na taj način bukvalno imale psiho portret korisnika, što nanosi štetu građanima kao kli-

jentima”, kazao je Obrenović.

S obzirom na sadašnji Zakon o Centralnoj banci, koji omogućava registar kakav su tražili iz te institucije, ali ne i dijeljenje podataka sa poslovnim bankama, Obrenović kaže da se u Agenciji vrše analize dostavljenih podataka, nakon čega će uslijediti sugestije i jasne poruke koji se podaci mogu naći, a koji ne u zbirkama podataka CB. “Centralna banka je dužna da prilikom izmjene propisa ili odmah preko resornog ministarstva analizom zakona uz naše sugestije izmijeni odredbe zakona koje su sporne sa stanovišta Zakona o zaštiti podataka ličnosti i da izmjenom tih odredbi prevaziđemo taj problem. Mi ćemo svakako uputiti inicijativu za izmjenu Zakona o Centralnoj banci sa konkretnim primjedbama, a sve u cilju usaglašavanja zakonske regulative”, kazao je Obrenović, dodajući da je sve to potrebno kako bi se eliminisale štetne posljedice po građane.

B.B.

HIT NEDJELJE

Banke ne treba da znaju kome građani duguju

Možda se Filip promijeni

Andrija Popović, lider LP

Ako nas Vujanović ubijedi, ako promijeni stavove, možda ga u nekom trenutku i podržimo, vidjećemo.

Aktuelno

4

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

SUMMA POLITICA Izbori u Crnoj Gori ± analitička platforma

VENECIJANSKA KOMISIJA ZA DN

Crna Gora nije tražila mišljenje o trećem mandatu Vujanovića

Predsjednik Ustavnog suda Milan Marković nije tražio prijem kod predsjednika Venecijanske komisije Đanija Bukikija, kako bi razgovarali o ustavnosti trećeg mandata aktuelnog šefa države Filipa Vujanovića, iako se o tome spekulisalo u medijima, potvrđeno je Dnevnim novinama iz VK. “Nema zakazanog sastanka.

Država Crna Gora od Venecijanske komisije nije tražila mišljenje o tumačenju odredbe ustavnosti člana 97, stav 2 Ustava Crne Gore, koji uređuje broj mandata Predsjednika Crne Gore”, kazali su nam iz VK. Ipak, poručuju da odgovor na temu ustavnosti trećeg mandata aktuelnog predsjednika zavisi od mnogo faktora, posebno od toga da li će se u tom smislu interpretirati odgovarajuća ustavna pravila za legalni kontinuitet između razdoblja prije nezavisnosti, između nezavisno-

sti i stupanja na snagu Ustava.

“Da bismo izvukli finalni zaključak, bilo bi nužno pogledati u pripremne radove na Ustavu i ustavnom zakonu, te dokumenta koja je Crna Gora usvojila kada je postala nezavisna država, kao i raniji Ustav. Venecijanska komisija spremna je razmotriti ovo pitanje ukoliko to od nje zatraže vlasti u Podgorici”.

U nekoliko je prilika Venecijanska komisija naglašavala kako su ustavna ograničenja uzastopnih predsjedničkih mandata u svrsi smanjivanja rizika negativnih posljedica po demokratiju, proizašlih iz činjenice da ista osoba ima mogućnost zauzimanja predsjedničke funkcije tokom previše dugačkog vremenskog razdoblja. Iz tog je razloga Venecijanska komisija u pricipu podržavala takva ustavna ograničenja.

M.D.

Pravedna Crna Gora danas će objaviti ime nezavisnog kandidata koji će učestvovati na predsjedničkim izborima, dok će organi Liberalne partije razmatrati opcije učešća te stranke na izborima, 7. aprila.

Predsjednički kandidat Pravedne biće predsjednik Izvršnog odbora tog političkog kluba Rade Bojović. Pored nominacije Bojovića, čelnici Pravedne predstaviće na konferenciji za novinare stavove u vezi predsjedničkih izbora.

Predsjednički kolegijum i Savjet LP u subotu će na zajedničkoj sjednici razmatrati varijante učešća na izborima za predsjednika Crne Gore, a konačnu odluku će donijeti Glavni odbor na narednoj sjednici.

Predsjedništvo Narodne stranke takođe će danas raspravljati o predsjedničkim izborima, a njen lider Dejan Vučićević je najavio da najvjerovatnije neće imati svog kandidata.

Predsjedničku kandidaturu su najavili Filip Vujanović, Miodrag Lekić i Darko Pajović.

SNP

Lekićevom pobjedom počinje smjena vlasti Lekić

MILOŠ BEŠIĆ

Prvi krug Vujanoviću drugi bi bio neizvjestan Sva je prilika da su poznata dva ključna kandidata na predstojećim predsedničkim izborima, a bez mnogo spekulacija možemo da pretpostavimo i ostale učesnike u ovoj izbornoj utakmici. Dakle, kandidaturu je najavio i g-din Rade Bojović (o kome mi je teško da razmišljam neutralno jer smo prijatelji) i g-din Pajović, predsednik Pozitivne Crne Gore. S obzirom da SNP zasad nema kandidata (što je veoma čudno i van političke logike), pretpostavimo da se trka dešava između gore navedena četiri kandidata i pokušajmo da analiziramo potencijale svakog od njih pojedinačno u ovom trenutku.

● G DIN VUJANOVIĆ PREDNOSTI: • G-din Vujanović je više nego zadovoljavajuće (za većinu građana) obavljao funkciju Predsednika u prethodna dva mandata; • Gotovo svaki treći građanin Crne Gore u anketama aktuelnom predsedniku daje najvišu ocenu; • Ima imidž ‘poštenog’, ‘iskrenog’ i ‘dobrog’ (nema negativne percepcije, nema finansijskih afera i sl.); • Za razliku od većine ostalih funkcionera DPS-a ima kapacitet da penetrira u biračko telo suprotstavljenih partija, a ovo naročito važi za glasače SNP-a i PzP-a • Iza njega stoji snažna organi-

zacija koja zna kako se dobijaju izbori (DPS).

● G DIN VUJANOVIĆ NEDOSTACI: • Loš odnos sa SDP-om i posebno liderom SDP-a, partijom sa kojom DPS deli izvršnu vlast; • Potencijalni problem u debatama, s obzirom na iskusnog protivkandidata u drugom krugu; • Opasnost od gubitka glasova ‘tvrdih’ pristalica nezavisnosti.

● G DIN LEKIĆ, PREDNOSTI: • Predstavlja relativnu novinu na političkoj sceni, a to traži postojeće političko tržište; • Relativno solidan nastup u kampanji Demokratskog fronta; • Uglađenost, dobar vokabular, pristojan izgled, odmeren tonalitet, generalno dobar lični nastup; • Mogućnost da penetrira u biračko telo DPS-a; • Političko iskustvo, poznavanje političke komunikacije, dobre analitičke sposobnosti

● G DIN LEKIĆ NEDOSTACI: • Ideološko opterećenje vezano za identitet Demokratskog fronta; • Kompromis (koji je nužan) u pogledu crnogorske državnosti

usled koga rizikuje da izgubi ‘tvrde’ prosrpske glasače; • Ograničen domet u pridobijanju glasova manjina (petina biračkog tela).

● G DIN PAJOVIĆ PREDNOSTI: • Mlad, perspektivan, vredan, radan, brzo učim a uz to i definitivno novo lice na političkoj sceni; • Kao lider nove partije, napravio više nego solidan rezultat na prethodnim parlamentarnim izborima; • Ima kapacitet da uzima i glasače vladajućih partija, i glasače opozicije (koji se kritički odnose prema vlasti na građanskim osnovama); • U postojećoj konstelaciji (FilipLekić) posebno izražen potencijal da uzima glasove manjina; • Bez mrlje u dosadašnjoj profesionalnoj i NVO karijeri.

● G DIN PAJOVIĆ NEDOSTACI: • Nepovoljan ishod pregovora sa Demokratskim frontom o formiranju lokalne vlasti u Nikšiću; • Teškoće da se održi racionalan neblokovski građanski diskurs u podeljenoj Crnoj Gori; • Još uvek nejaka organizaciona struktura partije čiji je predsednik;

DEMOKRATSKI FRONT

Kandidatura neustavna Potpredsjednik SNP-a Neven Gošović rekao je da odluka SDP da ne podrži kandidaturu Filipa Vujanovića neće uticati na koalicione odnose sa DPS-om jer su interesi koji ih vežu veći od demokratskih principa.

On je poručio da bi nakon sukoba oko predsjedničkog kandidata u svakoj demokratskoj zemlji došlo do pada Vlade i raspisivanja prijevremenih izbora. Međutim, po njegovim riječima, spor između koalicionih partnera će se svesti na to da li postoji ustavnopravni osnov za kandidaturu Vujanovića o čemu će, ukoliko žalba bude podnijeta Ustavnom sudu, odlučiti taj sud.

“Napominjem da, saglasno Zakonu, žalbu zbog povrede prava u toku izbora predsjednika Crne Gore Ustavnom sudu mogu podnijeti kandidat za

predsjednika, predlagač kandidata i birač”, napomenuo je Gošović.

On je ocijenio da postoji realna šansa da nezavisni kandidat opozicije pobijedi na predsjedničkim izborima ukoliko bi ukupna opoziciona javnost stala iza njega, dodajući da će predstojeći izbori biti neizvjesni.

Gošović je tim povodom saopštio da je za očekivati da će GO SNP prihvatiti već saopšteni stav predsjednika stranke Srđana Milića, i dati podršku Miodragu Lekiću, kao nezavisnom kandidatu.

“Pobjedom nezavisnog kandidata kojeg bi podržala ukupna opoziciona javnost, počela bi smjena sadašnje vlasti.

Smatram da će taj motiv biti opredjeljujući za članove SNP na predstojećim izborima”, zaključio je Gošović.

V.K.

Funkcioner DF-a Milan Knežević rekao je da u tom političkom savezu očekuju od DIK-a i ustavnog suda da proglase kandidaturu Filipa Vujanovića za predsjednika Crne Gore neustavnom. No, dodao je i da DF neće osporavati Vujanovićevu kandidaturu, jer će to uraditi, kako je rekao manji koalicioni partner - SDP. “To će uraditi manji koalicioni partner u vladajućoj koaliciji, tako da ćemo ostaviti da se to u krugu njihove koalicione porodice razrješava”, kazao je Knežević.

On je podsjetio da je Front ranije saopštavao da je predlog da Vujanović po treći put bude kandidat DPS-a flagrantno kršenje Ustava Crne Gore: “Jer se radi o kontinuitetu obavljanja funkcije i svako njegovo novo kandidovanje značilo bi kršenje Ustava”. On je pojasnio da je Vujanović bio predsjednik 2003, nastavio tu funkciju 2008. godine i sad se ponovo kandiduje u 2013, konstatujući da su

Partija jača od države DPS je odlukom da Filipa Vujanovića treći put kandiduje za predsjednika Crne Gore poslala lošu poruku - da je partija jača od države, smatraju u Pozitivnoj Crnoj Gori.

Poslanik te stranke Srđan Perić ocijenio je da bi bilo dobro da je Vujanović, koji je bio predsjednik u dva mandata, sam relaksirao javnost dileme ima li ili nema pravo na treći mandat.

On smatra da nije dobro za demokratiju da predsjednik države na toj funkciji bude 15 godina jer, kako je naveo, ionako imamo problem sa doživljajem mjere političara iz vlasti kada je dosta, i kada bi trebalo da se povuku sa funkcije.

“Na kraju, nije dobro da je predsjednik države prije svega član partije, pa tek onda predsjednik svih građana”, rekao je Perić. nakon proglašenja nezavisnosti održani izbori na svim nivoima osim predsjedničkih.

“Kad je donesen Ustav, trebalo je ponovo da se održe izbori za predsjednika države, međutim, do toga nije došlo. Vujanović je neometano nastavio da obavlja svoju funckiju, što znači da se radi o kontinuitetu obavljanja funkcije i

da Vujanović ne bi imao pravo da se kandiduje treći put”, precizirao je Knežević. Član Predsjedništva DF-a očekuje da će kolege iz opozicionih stranaka koje se nalaze u DIK-u tumačiti na takav način kao što je to tumačenje, kako je rekao, eminentnih pravnih stručnjaka a kako smatra i stručnjaka iz VK. V.K.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

5

Prosječna ocjena za kandidate na skali od 1 do 5

Filip Vujanović glasa na predsjedničkim izborima 2008.godine

Vujanović

3,19%

Lekić

2,66%

Pajović

2,26%

Podrška kandidatima partija bez obzira ko su kandidati

100 90 80 Za kandidata DPS-a

70 60

44,8

50 40 30

Za kandidata DF-a

17,5

20 10

Za kandidata Pozitivne Crne Gore

Za kandidata SNP-a

7,8

10,9

Ne znam, zavisi od kandidata

19,1

0 • Nedostatak iskustva u direktnom debatovanju (koje nije izvesno u kampanji, ali je moguće).

● G DIN BOJOVIĆ PREDNOSTI: • Autentičan intelektualac i iskreni predstavnik suverenističke Crne Gore; • Iskren, pošten, i moralno kredibilan; • Neproblematična politička i profesionalna prošlost.

● G DIN BOJOVIĆ NEDOSTACI: • Bez organizacije koja stoji iza njega (ovo mu znatno umanjuje šansu za dobar rezultat, pa čak i mogućnost da se kandiduje kroz složenu proceduru skupljanja potpisa); • Loš lični nastup, presložena terminologija koju koristi, nemoderan izgled, loša boja glasa, naglašeno odsustvo harizme; • Namesto real-političke i pragmatične perspektive, dominacija intelektualističkog gledanja na stvari; • Krutost u političkim stavovima: etički fundamentalizam (koji je pozitivna osobina u ličnom ali negativna u političkom smislu); • Nedostatak spremnosti na političke kompromise zarad dobijanja glasova;

• Neuspeh sa Pravednom Crnom Gorom kao političkom grupacijom/partijom koja je osnovana, a nije izašla na parlamentarne izbore.

Ovakav popis pozitivnih i negativnih osobina se ne može jednostavno pretočiti u estimaciju procenata naprosto zato što svaka od gornjih teza ima različitu težinu u broju glasova. Prema tome, ovo je samo početni, ali ne i dovoljni uslov za procenu šansi kandidata. No, ako se real-politički sagleda čitava situacija, možemo reći da postoje četiri grupe faktora koje će odrediti rezultate izbora.

Prvo, to su strukturalni faktori, pri čemu tu pre svega mislim na snagu partija iz koje kandidati crpe svoj kapital. Drugo, to su aktuelne političke podele u društvu u odnosu na koje će kandidati morati da zauzmu stav.

Treće, to su lični kapaciteti samih kanidata. Četvrto, sama kampanja.

Kada je reč o prvoj grupi faktora, nesumnjivo da g-din Vujanović ima prednost. Kada je reč o drugoj grupi faktora, opet, g-din Vujanović ima nesumnjivu prednost. Kada je reč o trećoj grupi faktora, prednost ima, po mom sudu, g-din Lekić, i konačno kada je o četvrtoj grupi faktora reč, čini mi se da g-din Pajović ima najbolje izglede.

Ukoliko (i samo ukoliko) su gornje pretpostavke tačne, najverovatniji scenario jeste da će g-din Vujanović dobiti predstojeće izbore. No, ne treba izgubiti iz vida da ovo ni-

je izvesno, a neizvesnost se povećava ukoliko dođe do drugog izbornog kruga. Da li to znači da g-din Vujanović ima šanse da dobije izbore u prvom izbornom krugu? Mislim da je to moguće, ne bih rekao verovatno, ali sasvim moguće. Ukoliko, međutim, dođe do drugog izbornog kruga, onda se redosled gore poređanih strukturalnih faktora menja i to u smislu da snaga partije i podele (prva dva faktora), postaju manje važni, a potonja dva faktora postaju ključni, pri čemu kada je reč o trećem faktoru (lični kapaciteti), gdin Lekić, po mom sudu ima određenu prednost, dok će četvrti faktor (kamapanja), u tom scenariju biti na strani g-dina Vujanovića. U svakom slučaju, drugi krug bi sasvim moguće bio prilično neizvesan ukoliko do njega dođe.

U procentima (ne na osnovu anketa, već na osnovu korišćenja složenijih statističkih metoda a zahvaljujući većem broju istraživanja u prethodnom periodu, kao i na osnovu rezultata prethodnih parlamentarnih izbora), raspon u glaso-

vima po kandidatima u prvom krugu, po mom sudu bi grubo izgledao na sledeći način: Vujanović: od 45% do 55%, Lekić: od 25% do 35%, Pajović: od 9% do 15% i Bojović: od 0,5% do 4%. Dakle, ovo je gruba procena, i to na samom početku o to nije nikakva izborna predikcija na osnovu istraživanja. Naravno, ukoliko bi se u utakmicu uključio i kandidat SNP-a (što bi politički bilo logično), igra bi se promenila, a i ishod isto tako zavisno od kandidata i gornjih strukturalnih faktora.

Na kraju, ne sme se zaboraviti da čitava analitička shema može lako da dobije drugačiji oblik s obzirom na situacione faktore koji se uvek dešavaju u svakoj kampanji. Npr., pitanje je da li će podrška NOVE i PzP-a g-dinu Lekiću biti iskrena i da li će ove partije u tom smislu mobilisati sve svoje kapacitete ili će ta podrška biti samo deklarativna, iz većeg broja razloga o kojima neću ovde da govorim? Da li će Bošnjačka stranka dati iskrenu podršku g-dinu Vujanoviću, ili će to biti samo deklarativno što povećava mogućnost odlivanja

INICIJALNE GRUBE PROCJENE ŠANSI KANDIDATA Vujanović

od 45% do 55%

Lekić

od 25% do 35%

Pajović

od 9% do 15%

Bojović

od 0,5% do 4%

OTVORENI DAN POZITIVNA

Bošnjačkih glasova ka Darku Pajoviću? Kako će se ponašati u kampanji SDP s obzirom na oštro protivljenje kandidaturi g-dina Vujanovića?

Da li će zaista SNP ostati bez svog kadidata, i u kojoj meri će u toj situaciji glasači SNP-a zaista podržati g-dina Lekića ili će pak krenuti ka g-dinu Vujanoviću ili otići u apstinenciju?

Da li će sam tok kampanje da odredi stvari u drugačijem pravcu? Sve su ovo pitanja bez odgovora i mi to ne možemo znati na osnovu informacija kojima trenutno raspolažemo. Kako se stvari budu odvijale po ovim pitanjima, i sam ishod izbora može da se promeni.

Bilo kako bilo, nakon vruće pollitičke jeseni sledi nam vruće političko proleće. Na ovim izborima DPS brani postojeće pozicije, dok opozicija nema šta da izgubi. U negativnom ishodu po DPS, ova partija bi prvi put bila dovedena u situaciju kohabitacije koja bi sigurno konsekventno vodila ka rastakanju vlasti DPSa na svim nivoima. Dakle, za njih je ulog veliki, a dobitka nema ukoliko sve ostane onako kako je danas. Pitanje je koliko će u budućnosti snaga DPS-a biti u stanju da izdrži permanentne izazove koji se po prirodi izbornih procesa dešavaju periodično. Dosad, nespretna opozicija im je aktivno pomagala u tome, ali vreme se menja, dolaze novi ljudi i novi izazovi, a ekonomski trendovi im ni sada a ni u perspektivi, svakako, neće biti naklonjeni.

MUAMER ZUKORLIĆ

Građani se žale na rad sudova

Bošnjaci su postali suvlasnici Crne Gore

Građani se najviše žale na rad upravnih organa, neažurno postupanje sudova, nedostupnost državne administracije ali i sporo odlučivanje po zahtjevima i žalbama, poručila je potpredsjednica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić. Ta stranka svakog petka u prostorijama svog poslaničkog kluba organizuje “Otvoreni dan” u okviru kojeg poslanici Pozitivne, svako u svojoj oblasti, razgovaraju sa građanima, a sve sa ciljem da se “oslušne kompleksnost društvenog stanja u Crnoj Gori”.

Jasavić je u izjavi DN navela da je obavila desetak razgovora sa građanima, te da se njihovi problemi uglavnom odnose na sporost upravnih organa, neažurnog postupanja sudova, ali i onih problema koji se tiču socijalne tematike.

Tu se, kako je objasnila, prije svega radi o “problemima nepoštovanja

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić u “Živoj istini” je saopštio svoje viđenje položaja Bošnjaka u Srbiji i Crnoj Gori.

Objašnjava zašto je razočaran politikom Borisa Tadića pomogao Tomislavu Nikoliću da postane predsjednik Srbije: “Mi smo imali u Borisu Tadiću jednog lažnog demokratu, koji je sa četnicima bio četnik, sa Turcima Turčin, sa Hrvatima Hrvat, sa Bošnjacima Bošnjak, a to ne treba nikom.”

Zukorlić nije zadovoljan ni odnosom zvanične Podgorice prema Bošnjacima koji žive u Crnoj Gori.

Optužuje crnogorsku vlast da je na popisu podsticala cjepkanje bošnjačkog nacionalnog korpusa.

“Nedopustivo je da u nacionalnom smislu imamo kolone. To je programsko raslojavanje Bošnjaka, koje je tendenciozno sa pozici-

ženskih prava i vrlo nezahvalnog postupanja izvršnih organa u zaštiti žena od nasilja odnosno ekonomskog zlostavljanja”.

“Upravni organi su ti koji su bili najsporiji i građani su se najviše žalili na rad upravnih organa i njihovu sporost. Posebno kod Ministarstva finansija u drugostepenom upravnom postupku i Ministarstva unutrašnjih poslova u drugostepenom postupku”, podvukla je potpredsjednica Pozitivne.

Kada su u pitanju žalbe na rad sudova, Jasavić je kazala da građani tvrde da su sudske instance u pojedinim gradovima povezane sa centrima moći što je kao posljedicu imalo sporove koji su neažurno, neefikasno ili pak pristrasno završavani. Građani su pri tom ukazivali na lošu sudsku praksu i na rad sudova oko zaštite prava svojine i naknada šteta u sporovi-

ma sa EPCG. “Građani tvrde da su sudovi u pojedinim gradovima povezani sa izvjesnim centrima moći i da su zbog toga sporovi neefikasno i neažurno završavani ili su možda bili pristrasni u nekim slučajevima.

Ali o tome ne možemo govoriti mi jer nijesmo analizirali te predmete. Mi možemo prenijeti šta građani govore”, kazala je ona.

Jasavić je naglasila da će Pozitivna sumirati, a zatim i napraviti analizu jučerašnjih razgovora kako bi probleme građana artikulisala kako kroz medije tako i kroz institucije sistema.

V.K.

je države Crne Gore. Bošnjaci u Crnoj Gori nijesu azilanti, nijesu manjina ili zajednica koja je odnekud došla, Bošnjaci u Crnoj Gori su suvlasnici Crne Gore.”

6

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

Bez prava glasa na otvorenom moru PROPUST

Zakonom nije uređeno da crnogorski pomorci mogu da glasaju ako na dan održavanja izbora budu na brodu, iako ih ima 5.000 Nada Đurđevac

U

koliko se na dan održavanja izbora pomorci nađu na brodu koji je na otvorenom moru nije im omogućeno da glasaju, iako u našem Ustavu piše da pravo glasa imaju svi punoljetni državljani Crne Gore. Zakonima to nije uređeno bez obzira što u Crnoj Gori ima 5.000 pomoraca.

Za razliku od nas, Hrvati su riješili ovaj problem.

U Hrvatskoj je pomorcima omogućeno da glasaju preko kapetanovog mejla ukoliko se na dan održavanja izbora nađu na otvorenom moru. Poslanica Hrvatske građanske inicijative (HGI) Ljerka Dragičević u razgovoru za DN kaže da će uskoro podnijeti inicijativu da Skupština razmotri i usvoji hrvatski model prije nego što se održe lokalni izbori u Nikšiću i Andrijevici, koji su zakazani za 9. mart. A, onda predstoje i predsjednički izbori, 7. aprila. Dragičević kaže da bi bilo dobro da se praksa iz Hrvatske usvoji, jer je pomorcima onemogućeno da glasaju.

“U Hrvatskoj se model primjenjuje lijepo. Nema zloupotreba, jer šifru tog mejla kada glasa pomorac ima samo kapetan”, kazala je Dragičević.

Predsjednica CDT Milica Kovačević smatra da pomorci nijesu jedina grupa koja ne može ostvariti pravo glasa. Specijalnih biračkih mjesta, po našem zakonu, nema ni u bolnicama, niti za vojnike u kasarnama. Posebna izborna mjesta se formiraju jedino u zatvorima. Pravo glasa ne mogu ostvariti ni naši diplomatski i konzularni predstavnici, niti oni na privremenom radu u inostranstvu, kao ni oni koji su zaposleni van mjesta prebivališta.

Po crnogorskom izbornom zakonodavstvu birač može glasati samo na biračkom mjestu u kom je upisan u izvod iz biračkog spiska. Kovačević kaže da postoji jedan izuzetak od ovog pravila, a to je glasanje putem pisma, mehanizam koji mogu koristiti nemoćne i spriječene osobe, ali samo u okviru opštine u kojoj su upisana u birački spisak.

“To u praksi znači da ako ste na primjer bolesni i glasate u Pljevljima, možete iskoristiti da glasate putem pisma ako na dan izbora i boravite u Pljevljima, ali ne možete iskoristiti svoje pravo glasa ako ste u tom trenutku, npr. na liječenju u KC u Podgorici”, kazala je Kovačević.

Ona navodi da je Biro za demokratske institucije i ljudska prava OSCE/ODIHR ovo prepoznao kao problem u izvještaju nakon parlamentarnih izbora održanih 2009. godine navodeći da je ovim osobama “de fakto oduzeto pravo glasa”. OSCE/ODIHR je tada dao pre-

poruku da se omogući glasanje biračima koji se ne nalaze u mjestu stalnog prebilavlišta na dan izbora (npr. hospitalizovana lica, vojni i državni funkcioneri na dužnosti, diplomate itd.), i da se obezbijedi puna transparentnost i integritet takovog glasanja.

“CDT je tokom procesa izmjena zakona pokušavao da otvori dijalog i o ovoj i o brojnim drugim preporukama koje su ostale u sjenci rasprave o visoko političkim temama. Nažalost, ovo je jedna od brojnih preporuka OSCE/ODIHR koju Parlament nije razmatrao u procesu izmjena izbornog zakona”, rekla je Kovačević.

I funkcioner Demokratskog fronta Slaven Radunović je u jednom dijelu saglasan sa Kovačević. Osim pomorcima, on bi volio da se omogući svim državljanima Crne Gore koji su privremeno van države da glasaju.

“Jedino bismo tako dobili realnu sliku crnogorskih državljana”, kazao je Radunović.

Poslanik Miodrag Vuković (DPS) je pozdravio hrvatski model glasanja, ali smatra da je to svijetla, ali daleka budućnost kada je Crna Gora u pitanju. Vuković kaže da prije toga treba riješiti problem koji država ima sa biračkim spiskovima, jer po Ustavu pravo glasa imaju samo državljani Crne Gore. Do kraja godine za to pravo mogu da apliciraju oni koji nemaju crnogorsko državljanstvo.

“Kada to sredimo, onda ćemo imati mogućnost da čistim biračkim spiskovima glasaju državljani Crne Gore koji se privremeno nalaze van države”, kazao je Vuković.

Iz SDP-a kažu da zakonom nije predviđen model glasanja putem mejla i da za sada nije bilo predloga da se ovo izmijeni.

Poslanica u Evropskom parlamentu Tanja Fajon nije željela detaljnije da komentariše model koji se primjenjuje u Hrvatskoj. Kaže da države sa velikim brojem mornara imaju svoja uređenja, te da kapetan u Hrvatskoj ima velika ovlašćenja.

Pomorac Svetličić neće moći da glasa Pomorac iz Podgorice Branko Svetličić neće biti u Crnoj Gori kada se budu održavali predsjednički izbori, jer će ploviti. Pošto neće moći da glasa, on bi volio da se usvoji praksa iz Hrvatske koja bi mu to omogućila.

“To je odličan model. Bavim se pomorstvom već osam godina i dobro bi bilo da mogu da glasam iako sam na otvorenom moru”, kazao je Svetličić.

Kapetan Lučke kapetanije Bar Radojica Lazarević pozdravlja način na koji je Hrvatska omogućila pomorcima da glasaju preko kapetanovog mejla i kaže da to treba primijeniti i kod nas.

“Može se desiti da na predstojećim izborima bude odsutno 2.000 pomoraca, od njih 5.000”, kazao je Lazarević.

On tvrdi da ne bi bilo teško sprovesti u praksu hrvatski model.

Amerikanci prvi put glasali mejlom Na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima Amerikanci su, prvi put u istoriji, mogli da glasaju putem mejla. Mnoge države su omogućile glasačima koji žive u inostranstvu, kao i američkom vojnom osoblju da glasaju putem elektronske pošte.

Kritičari, uključujući i stručnjake za računarsku bezbjednost, smatraju da glasanje putem mejla može biti zloupotrijebljeno. Tvrde da mejlovi koji se prenose u formatu običnog teksta preko mnogih servera na putu od glasača do izbornih mjesta mogu da se presretaju i mijenjaju, a svaki od ovih servera može biti na meti hakera.

Softver za enkripciju koji bi zaštitio mejlove u tranzitu mogao bi biti rješenje, ali kritičari smatraju da bi to bilo previše komplikovano za glasače. Zastupnici ideje da će se na ovaj način olakšati građanima i vojnicima učešće u izborima smatraju da prednosti ovakvog načina glasanja nadmašuju navedene rizike.

Predsjednik Barak Obama potpisao je 2009. godine zakon kojim su uređeni načini na koje glasači u inostranstvu i vojno osoblje mogu učestvovati na izborima.

Ilustracija

“Pomorci nijesu jedina grupa koja ne može ostvariti pravo glasa. Specijalnih biračkih mjesta, po našem zakonu, nema ni u bolnicama, niti za vojnike u kasarnama.”

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

7

Sa jučerašnjeg sastanka predstavnika dva Sindikata sa premijerom

Vlada po svome, radnici na ulice PREGOVORI

Predstavnici sindikata nijesu uspjeli da ubijede premijera i ministre da povuku krizni porez, za USSCG preostala opcija su protesti

Front ima svoj recept za prevazilaženje krize

Ivana Boljević

K

rizni porez nužnost je oko koje, svi su izgledi, sa Vladom više nema rasprave. Predstavnici dvije sindikalne organizacije nezadovoljno su juče izašli sa sastanka sa premijerom Milom Đukanovićem i ministrima finansija i rada i socijalnog staranja Radojem Žugićem i Predragom Boškovićem. Jedni (Savez sindikata Crne Gore) optimistični su i nastaviće za vikend s pregovorima, dok za druge (Uniju slobodnih sindikata) su pregovori završeni, a kao opcija ostaju im protesti.

Različito gledanje dva sindikata na pregovore sa Vladom, ipak, nije promijenilo ishod pregovora. Vlada bez sumnje neće povući krizni porez iz skupštinske procedure, zbog čega će Unija slobodnih sindikata (USSCG) održati najavljeni protest u ponedjeljak, dok je Savez sindikata (SSCG) najavio da je spreman da i za vikend vodi pregovore sa predstavnicima izvršne vlasti.

Generalni sekretar USSCG, Srđa Keković, kazao je da na sastanku nije bilo mogućnosti za kompromis.

“Mi smo razgovor sa premijerom doživjeli kao takav da uopšte nijesmo razgovarali oko kompromisnih tačaka i naša impresija je da nema prostora da se ove stvari mijenjaju. Unija će ostati pri svom stavu i u ponedjeljak će organizovati protest ispred Skupštine”, kazao je Keković nakon sastanka u Vladi.

Premijer Milo Đukanović ne spori dijalog ali je ostao pri stavu da je krizni porez trenutna nužnost.

“Suština priče je da su ove vrste mjera neophodne i nijesu ishitrene.

Naprotiv, o mjerama se dugo razmišljalo i donešene su na promišljen način. Ukoliko se one ne bi provele, došlo bi se u situaciju da u nekom trenutku javne službe i građani uopšte ne prime platu a ne samo da im budu smanjene, kazao je Đukanović sindikalcima, prenio je portal Analitika.

Predlog dopuna zakona o porezu na dohodak fizičkih lica koji predviđa dodatno oporezivanje od tri odsto na bruto zarade veće od 400 eura pokrenuo je obije sindikalne organizacije u našoj zemlji. Zato su Sindikalci izašli pred premijera Đukanovića sa predlogom ekonomskih mjera za koje smatraju da bi mogle bolje da doprinesu punjenju budžeta. Između ostalog, iz Unije su predložili da se do kraja godine oporezuju progresivno sve one zarade koje prelaze 478 eura neto, odnosno koje su iznad prosječne zarade u državi. Takođe, predloženo je da se krene sa efikasnijom naplatom javnih prihoda. I mada jučerašnji pregovori nijesu urodili plodom, u SSCG imaju utisak da će Vlada “popustiti”.

“Ova dva dana smo otvoreni da sve naše ponude stavimo na sto i u ponedjeljak da to bude sumirano na način da će Vlada, ukoliko postigne određeni dogovor sa nama, ići sa takvim predlogom prema Skupštini”, kazao je Generalni sekretar Saveza sindikata Zoran Masoničić.

Ovakvu spremnost pokazao je i ministar finansija Radoje Žugić.

“Ostaju otvorena vrata za sva rješenja koja mogu biti kvalitetnija i bolja”, rekao je Žugić.

I u SSCG su otvoreni za nastavak pregovora, i vjeruju da ima šanse da se predloženi tekst zakona promijeni,” kazao je Žugić.

Poslanički klub Demokratskog fronta juče je saopštio svojih 14 predloga kriznih, socijalnih i razvojnih zakona, čije bi donošenje, kako su saopštili njihovi predstavnici, pomoglo efikasnije prevazilaženje aktuelne situacije. DF će tražiti da se 18. februara održi vanredna sjednica Skupštine, na kojoj bi se raspravljalo o setu antikriznih zakona. Među prvim predlozima je Izmjena zakona o porezu na dohodak građana i oporezivanje visokih plata.

“Predlažemo da se zarade do visine prosječne plate u Crnoj Gori ne oporezuju, dok bi se na one od pro-

sječne do vrijednosti potrošačke korpe plaćao porez od devet odsto”, rekao je Vučinić na konferenciji za novinare, kazao je poslanik DF-a, Janko Vučinić.

On je objasnio i da bi se zarade veće od vrijednosti potrošačke korpe oporezivale progresivno, po stopi od 15, 20 i 30 odsto. Setom antikriznih mjera DF-a predviđeno povećanje poreza na promet nepokretnosti od dva odsto kao i povećanje i poreza na luksuz. DF će predložiti i deklaraciju o ubrzanom razvoju energetike, čiji je cilj brže rješavanje problema u energetskom sektoru.

UPCG: Odluka CBCG sprovela odluku može da se o manjim planovima mijenja, ali zajednički Predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Predrag Mitrović nada se da će pitanje o kojem je trebalo da razgovaraju sva tri socijalna partnera i mnogo ranije ipak biti na dnevnom redu sjednice Socijalnog savjeta.

“Mi kao odgovorni socijalni partneri treba da zajedno iznađemo najbolje rješenje i da na taj način zajedno snosimo odgovornost primjene mjera koje smo donijeli.

Ovo je tema za Socijalni savjet čiju sjednicu očekujemo u narednih petnaest dana”, kazao je Mitrović.

Inače, sjednica Socijalnog savjeta nije održana mjesecima, a nije ni izabran predsjednik tog tijela.

Savjet Centralne banke (CBCG) donio je odluku da se od 1. marta dodatno smanje naknade članovima tog tijela i zarade zaposlenih pored ranijeg smanjenja od 33 odsto.

“Guverner će, saglasno odredbama Kolektivnog ugovora Centralne banke, posebnom odlukom utvrditi iznos obračunske vrijednosti koeficijenta za obračun zarada, umanjen za dodatnih tri odsto, počev od 1. marta. Po ovom osnovu, na poziciji bruto zarada zaposlenih, do kraja godine biće ostvarene dodatne uštede od oko 132 hiljade eura”, navedeno je u saopštenju CBCG. Biće odložena isplata primanja po osnovu ostvarenih rezultata rada u postupku ocjene radnog učinka zaposlenih i za ovu godinu. Po ovom osnovu uštede će iznositi 30 hiljada eura. CBCG će, kako se dodaje, mjere i aktivnosti na racionalizaciji troškova poslovanja implementirati do granice koja neće ugroziti efektivno i efikasno izvršavanja njenih funkcija.

8

Aktuelno VEKTRA MONTENEGRO

SKUPŠTINA

Guverner se bira u utorak

Guverner Centralne banke Crne Gore (CBCG) biće izabran na vanrednoj sjednici Skupštine koja je zakazana za utorak. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović je za guvernera CBCG predložio Milojicu Dakića, dosadašnjeg viceguvernera.

Vujanović je predložio Skupštini da se imenovanje guvernera CBCG obavi u najkraćem roku, poštujući dinamiku rada parlamenta. Dosadašnji guverner Radoje Žugić izabran je za ministra finansija. Karijeru je počeo još 1975. godine kao pripravnik u Narodnoj banci, da bi nakon toga 16 godina bio unapređivan na razne funkcije. Od 1991. godine obavljao je funkciju viceguvernera NBCG. Deset godina kasnije izabran je za generalnog direktora CBCG, i na tu funkciju ponovo imenovan 2007. godine. Govori engleski i francuski jezik. Oženjen je i otac troje djece. Guverner predstavlja i zastupa Centralnu

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

Rješenje je moguća prodaja hotela MOC-a i Horajzona Od imovine hotela u Bečićima i barske firme moglo bi se prihodovati od 26 do 30 miliona, što bi pokrenulo gradnju objekata u H. Novom

banku i stara se o izvršavanju politike Centralne banke i odluka Savjeta. Centralnom bankom upravlja Savjet Centralne banke Crne Gore, koji čini sedam članova: guverner, viceguverner Velibor Milošević i četiri člana, koji nijesu zaposleni u Centralnoj banci Srđa Božović, Milivoje Radović, Milorad Jovović i Asim Telaćević. Izbor Dakića trebalo bi da bude potvrđen u Skupštini Crne Gore. Njegovim izborom ostaće upraženjeno mjesto viceguvernera.

Konačno rješenje problema za Vektru Boka moguće je tražiti u komunikaciji Vlade i NLB Montenegrobanke, navodi se u Informaciji o statusu ugovora o nerealizovanim investicijama u oblasti turizma koju je Vlada juče razmatrala. Kako se navodi, NLB zbog pada vrijednosti nepokretnosti koje služe kao obezbjeđenje za kredite u ovom trenutku ne može naplatiti svoja potraživanja od Vektra Boke.

“S tim u vezi realno je sagledati mogućnosti realizacije modela na osnovu kojeg bi banka kreditor oslobodila dio imovine Vektra Montenegro (hotel MOC U Bečićima i imovinu Horajzon lodžistik), a svoju zalogu preusmjerila na objekte Vektra Boka, uz saglasnost Vlade i izmjenu osnovnog ugovora”, dodaje se u Informaciji.

Na taj način koordiniranom akcijom Vlade, banke i Vektre ponu-

Rok će biti produžen Ministarstvo finansija najavilo je da će rok za dostavljanje zahtjeva za isplatu novca koji je kod položen kod Dafiment i Banke privatne privrede položene preko Jugoskandika biti produžen.

Vlada Crne Gore je, 30. avgusta 2012. godine, utvrdila Prijedlog Zakona o izmjeni zakona o isplati deviznih sredstava građana položenih kod Dafiment banke ad Beograd i Banke privatne privrede dd Podgorica položenih preko preduzeća Jugoskandik dd Beograd.

Njima je predviđeno da građani, koji polažu prava na ova sredstva, zahtjev za njihovu isplatu, uz potrebnu dokumentaciju, mogu dostaviti bankama najkasnije do 31. januara 2013. godine.

“S obzirom da zakon još nije usvojen u Skupštini Crne Gore, a predviđeni rok se približava, informišemo javnost da će biti produžen, tj. da će se, u toku skupštinske raspave, amandmanski reagovati u smislu utvrđivanja novog roka, kako bi bilo ostavljeno dovoljno vremena građanima koji imaju položena sredstva kod banaka da podnesu zahtjev za njihovu isplatu”, precizira se u saopštenju.

MOBILNI INTERNET

Telefon puno pomaže Izvršni direktor m:tel-a Vladimir Lučić predstavio je plan razvoja kompanije m:tel u Crnoj Gori na jubilarnom 10. Forumu telekomunikacija jugoistočne Evrope, koji je u četvrtvak održan u Beogradu.

“Kompanija m:tel – pametni projekat je prezentacija za koju je vladalo veliko interesovanje iz razloga što je stručnoj javnosti prezentovan projekat uvođenja korisnika m:tel-a u svijet aplikacija, drugačijeg pogleda i shvatanja interneta, a koji najmlađi mobilni operator provodi u Crnoj Gori, koja je specifič-

no tržište kako po visokoj penetraciji, tako i po otvorenosti za sve moderne trendove i primjenu najsavremenijih aplikacija”, navodi se u saopštenju.

Dogovor EPCG i Željezare Predstavnici Elektroprivrede i Tosčelika, prema informacijama agencije Mina-biznis, postigli su dogovor o isporuci električne energije nikšićkoj Željezari, a ugovor bi trebalo da bude potpisan u ponedjeljak. Na sastanku sa predstavnicima EPCG, izvršni direktor Željezare Tosčelik potvrdio je da će ugovor o isporuci struje biti potpisan u ponedjeljak, po ranije definisanim uslovima. Tosčeliku je EPCG ponudila cijenu oko deset odsto veću od ranije netržišne (u zavisnosti od dnevne ili noćne potrošnje).

Ugovor o isporuci struje Željezari biće potpisan na četiri mjeseca, odnosno za januar, februar, mart i april. Radi se o prvom komercijalnom ugovoru EPCG i Željezare nakon što je Regulatorna agencija za energetiku (RAE) 1. januara prestala da određuje cijenu struje za kupce priključene na prenosni sistem, među kojima je Željezara.

Izvoz manji za petinu Ukupna spoljnotrgovinska razmjena u Crnoj Gori u prošloj godini je, prema preliminarnim podacima, iznosila 2,19 milijardi eura, četiri odsto manje u odnosu na 2011, saopšteno je iz Monstata. Izvezeno je robe u vrijednosti od 366,9 miliona eura, 19,3 odsto manje u odnosu na isti period 2011. godine, a uvezeno za 1,82 milijarde eura, 0,2 odsto manje u odnosu na isti period 2011. godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 20,2 odsto i manja je u odnosu na pokrivenost u istom periodu 2011. godine, kada je iznosila 24,9 odsto.

đena bi bila prodaja hotela MOC i aktive Horajzon lodžistik, a novac od toga bi bio prebačen na poseban račun odakle bi se finansirala gradnja.

“Na taj način Vlada se obezbjeđuje da u kratkom roku počne granja, a banka značajno obezbjeđuje svoja potraživanja. Dosadašanje procjene urađene prije nekoliko mjeseci ukazuju da bi se prodajom MOC-a i Horajzon lodžistika može dobiti između 26 i 30 miliona eura”, precizira se u Informaciji.

Angažovanjem kontrolora, kako se dodaje, utvrdiće se status imovine i evidentirati sva dosadašnja ulaganja. Moguće rješenje jeste pokretanje stečajnog postupka.

To podrazumijeva da se kroz prodaju nepokretnosti (jednog ili više hotela) obezbijedi ulazak strateškog partnera.

U Informaciji se naglašava da bi raskid ugovora zbog pokrenutog stečajnog postupka u Vektri Montenegro podrazumijevao bi i određene obaveze države odnosno povraćaj kupoprodajne cijene. Isto tako, otvorilo bi se i pitanje statusa zaposlenih. Vektra je u decembru 2007. godine od države kupio 59,4 odsto akcija HTP Boka za 22,2 miliona eura. Ugovorom je bilo predviđeno da se uloži 50 miliona eura u periodu od tri godine. Izuzev rušenja hotela Tamaris nijesu izvođeni značajni radovi na ostalim objektima odnosno hotelima Plaža i Igalo. N.U.

MINISTARSTVO FINANSIJA

Do licence se može doći i sa dvosjeda Elektronski registar omogućiće popunjavanje dokumentacije od kuće

Elektronski registar licenci, koji se zainteresovanim strankama omogućava brži pristup informacijama u vezi sa njihovim izdavanjem, juče je zavnično pušten u rad.

Sekretarka Savjeta za regulatornu reformu i unapređenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija Bojana Bošković kazala je da su na portalu licenca.me dostupne sve informacije o biznis licenciranju, uključujući prijavne formulare, naknade, dokumente koje je potrebno dostaviti, kao i kontakt osobe u nadležnim institucijama. Pristup portalu je besplatan.

“Budući da informatika postaje jezik svakodnevnice, jedan od in-

strumenata za jačanje transparentnosti i odgovornosti Vlade je i pružanje elektronski dostupnih podataka. Vodeći se time, posvećeni smo kreiranju novih elektronskih registara, sistema i postupaka registracija”, rekla je Bošković na prezentaciji registra.

U Vladi smatraju da su na ovaj način znatno pojednostavili procedure kroz smanjenje vremena i troškova.

U narednom periodu, za ažuriranje i održavanje registra biće zadužena Privredna komora, koja predstavlja kanal za spajanje mišljenja, ideja i rješenja koje nude privrednici sa državnim aparatom.

I.B.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

9

INVESTICIJE

Za osam godina iz Srbije u Crnu Goru stiglo 290 miliona eura Ukupna spoljnotrgovinska razmjena dvije zemlje prošle godine iznosila blizu 600 miliona eura i nešto je veća od uporednog perioda Ivana Cimbaljević

E

konomski odnosi Crne Gore i Srbije su dobri, a da bi saradnja bila još bolja, potrebno je otkloniti necarinske barijere i riješiti sporove, kazao je za Dnevne novine direktor predstavništva Privredne komore Srbije u Crnoj Gori, Radivoje Rašović. On je istakao da su investitori iz Srbije za proteklih osam godina u Crnoj Gori uložili više od 290 miliona eura i to uglavnom u trgovačke kapacitete i usluge.

Srbija je najveći partner Crne Gore u izvozu i uvozu, dok je u ukupnom ostvarenom izvozu Srbije Crna Gora na četvrtom mjestu. Ukupna spoljnotrgovinska razmjena između dvije zemlje u 2012. godini iznosila je blizu 600 miliona eura i nešto je veća u odnosu na uporedni period.

“Ukupna robna razmjena sa Srbijom u posljednje tri godine pove-

ćana je sa 25,5 odsto učešća u 2010. godini na 28,2 odsto u 2012. godini. Na svaki proizvod izvezen iz Crne Gore u Srbiju, Srbija je u Crnu Goru izvezla 7,5 puta više proizvoda”, objasnio je direktor predstavništva Privredne komore Srbije u Crnoj Gori Radivoje Rašović.

Statistika kaže da se u Srbiju iz Crne Gore najviše izvoze mineral-

Srbi i dalje najbrojniji Crnu Goru posjeti godišnje oko 1,4 miliona turista i ostvari oko osam miliona noćenja.

Na turiste iz Srbije odnosi se četvrtina gostiju koji ostvare preko dva miliona noćenja.

“Ako se ima u vidu da devizni priliv Crne Gore od turizma iznosi 700 miliona eura (blizu 300 milona se nalazi u sivoj ekonomiji) značajan dio deviznog priliva ostvaruju turisti iz Srbije”, kazao je Rašović.

Takođe, turisti iz Crne Gore su u ukupnom turističkom prometu Srbije vrlo značajni. Tako su u prošloj godini, prema riječioma Rašovića, preko 60.000 turista posjetilo Srbiju i ostvarilo preko 125.000 noćenja odmah iza Bosne i Hercegovine i Italije.

“Takođe treba istaći da na crnogorskom primorju ima nekoliko hiljada vikendica čiji su vlasnici srpski državljani,” rekao je Rašović.

On je dodao da Srbija ima izuzetno značajne turstičke kapacitete u Crnoj Gori koji su ili u vlasništvu ili suvlasništvu Srbije, a predstavništvo je značajno učestvovalo u rješavanju pravnih i ekonomskih problema Epsturs-a, Recreatours-a, Inex-a Zlatna obala, Instituta Simo Milošević, Instituta za rehabilitaciju Vrmac, Hotela Beograd.

vozila marke “Fijat”, proizvedenih u Kragujevcu izvezeno je iz Luke Bar je od 14. avgusta prošle do 18. januara ove godine teretnim brodom kompanije “Grimaldi”. Izvoz automobila iz Kragujevca preko Luke Bar čini skoro trećinu ukupnog pretovara robe u Luci. na goriva, farmaceutski proizvodi, pića, alkoholi, gvožđe i čelik, dok su najveći izvoznici.

S druge strane, iz Srbije se najviše uvoze: mineralna goriva, pića, alkoholi i sirće, mlijeko i proizvodi od mlijeka, plastične mase i proizvodi od plastičnih masa.

“Inače, za proteklih osam godina u Crnoj Gori je invenstira više od 290 miliona eura iz Srbije i to najvećim dijelom u trgovačke kapacitete i usluge (m:tel, Delta, Knjaz Miloš, Imlek, Simpo)”, objasnio je Rašović.

Kako ocjenjuje ekonomski odnosi Crne Gore i Srbije su dobri, ali da bi saradnja bila još bolja, potrebno je otkloniti necarinske barijere. Rašović objašnjava da je potrebno pojednostaviti procedure koje prate protok roba na granici i ubrzati prelazak roba na granici, usaglasiti domaće standarde sa standardima i propisima u EU i STO. “Od velikog funkcionalnog značaja bilo bi i proširenje glavnog putnog graničnog prelaza Srbije i Crne Gore, sa srpske strane (Gostun).

Nadležni organi Crne Gore renovirali su granični prelaz”, kazao da Rašović i dodao da je pozitivno to što je crnogorska vlada je ukinula

Sedam miliona eura nestane u transakcijama Budući da ne postoji direktan platni promet između Republike Srbije i Crne Gore, (prema nezvaničnim podacima iznosi oko 700 miliona eura) transakcije se obavljaju posredstvom ino banaka, čime se gubi oko sedam miliona eura.

“Centralne banke dvije države stvorile su sve organizacione, normativne, tehničke i kadrovske pretpostavke za plaćanje putem kliringa, a na bankama je da samostalno ocijene ekonomsku opravdanost uvođenja ovog sistema i zaključe sporazum sa Centralnom bankom”, kazao je Rašović.

On je objasnio da su interesi banaka glavani razlog što još nema direktnog platnog prometa između naše dvije zemlje.

“Nekoliko puta sa nadležnim ministrima u Srbiji i Crnoj Gori i guvernerima je razgovarano o ovoj problematici. Posljednji put sa ministrim finansija i privrede u Vladi Srbije sa Mlađanom Dinkićem prije mjesec, a očekuje se i razgovor sa guvernerom Narodne banke Srbije, gospođom Jorgovankom Tabaković”, istakao je Rašović.

Više od 7,5 hiljada sezonaca U Crnoj Gori je zaposlen veliki broj radnika iz Srbije pogotovu u građevinarstvu i turizmu. Od ukupno 15.000 sezonskih radnika u turizmu, kako je kazao Rašović, više od 50 odsto je iz Srbije.

“Primorski i planinski turistički centri veoma su poželjni platežno prihvatljive destinacije za građane Srbije. Uz sve to idu i oni tradicionalni razlozi koji opredjeljuju da turisti iz Srbije čine glavnu klijentelu na nasem turističkom tržistu”, navodi Rašović. naplate ekološke takse za putna i teretna vozila.

Prioritet u narednom periodu trebalo bi, prema riječima Rašović, treba da budu zajednički infrastrukturni projekti u koje su uključene i Srbija i Crna Gora, a to su prije svega rekonstrukcija željeznicke pruge Beograd-Bar; Luke Bar – potpunije korišćenje raspoloživih kapa-

citeta, proširenje i modernizaciju; putni pravci koji prolaze kroz obje zemlje; zajednički projekti u oblasti elektroprivrede.

“Moglo bi da bude bolje i više u oblasti investiranja srpskih privrednika u oblasti koje su profitabilne i koje predstavljaju obostrani interes za privrednike obje države”, zaključio je Rašović.

MONSTAT

POSLOVNI AMBIJENT

Rizici iz realnog sektora prisutni Usmjeriti pažnju na restrukturiranje javnog duga, deficit tekućeg računa Poslovni ambijent u Crnoj Gori još ne pokazuje indikatore snažnijeg oporavka i rizici koji proizilaze iz realnog sektora su još izraženi, ocijenio je juče Savjet za finansijsku stabilnost.

Savjet je na jučerašnjoj sjednici razmatrao stanje tekuće finansijske stabilnosti, kako bi se sistemski razmotrilo ovo pitanje i aktivnosti usmjerile ka njenom očuvanju.

“Konstatovano je da su prisutni brojni rizici, kako sa domaćeg tako i iz međunarodnog okruženja”, navedeno je u saopštenju.

Savjet je zaključio da su pri-

17.232

oritetetna područja za usmjeravanje pažnje restrukturiranje javnog duga, problem održivosti deficita tekućeg računa i pitanje njegovog statističkog obuhvata, nastavak aktivnosti dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja korporativnog duga i rješenja nekvalitetnih kredita u Crnoj Gori.

Savjet se saglasio da će se po ovim pitanjima dodatno uložiti napori i angažovati eksperti iz svih relevantnih institucija sistema, kako bi se došlo do optimalnog rješenja od sistemskog značaja za očuvanje finansijske stabilnosti.

Prosječna plata 497 eura Zarada u decembru veća četiri odsto u odnosu na novembar Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u decembru je, prema podacima Monstata, porasla četiri odsto u odnosu na novembar, na 497 eura, ali i dalje čini svega oko 60 odsto minimalne potrošačke korpe koja iznosi 799,4 eura.

Minimalna potrošačka korpa je u odnosu na neto zaradu veća 1,6 puta.

Iz Monstata je saopšteno da je prosječna zarada bez poreza i doprinosa u decembru u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec i cijelu prošlu godinu porasla 2,7 odsto.

“Ukoliko se ima u vidu da su potrošačke cijene u prošloj godini u odnosu na 2011. porasle četiri odsto, proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu zabilježile pad od 3,3 odsto”, navodi se u saopštenju, prenosi Mina-biznis.

Vrijednost prosječne bruto zarade u decembru bila je 741 eura. Po sektorima djelatnosti pro-

sječne zarade bez poreza i doprinosa u decembru su u odnosu na prethodni mjesec zabilježile rast u sektorima administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 39,5 odsto, trgovina na veliko i malo, popravka motornih vozila i motoci-

kala 15,7 odsto, saobraćaj i skladištenje 11,5 odsto, informisanje i komunikacije devet odsto, građevinarstvo 7,7 odsto, usluge smještaja i ishrane 5,5 odsto, stručne, naučne i tehničke djelatnosti pet odsto, umjetnost, zabava i rekreacija i ostale uslužne djelatnosti 3,5 odsto, finansijske i djelatnosti osiguranja 2,8 odsto, snabdijevanje vodom, upravljanje otpadnim vodama, kontrola procesa uklanjanja otpada i sličnih aktivnosti dva odsto, prerađivačka industrija 1,3 odsto i obrazovanje 0,2 odsto.

Pad je zabilježen u poslovanju sa nekretninama 6,2 odsto, snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji 5,7 odsto, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu tri odsto, vađenju ruda i kamena 2,1 odsto, državnoj upravi, obaveznom socijalnom osiguranju 0,4 odsto i zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti 0,2 odsto.

Politika 11

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013

INTERVJU: IZVJESTILAC EVROPSKOG PARLAMENTA JELKO KACIN

Zaustavite uticaje na pravosuđe

Sagovornik DN je jasan u stavu da se mora obezbijediti nezavisnost državnih institucija Miraš Dušević

M

oraju prestati uticaji na rad nezavisnih državnih institucija. Crna Gora se mora izboriti sa korupcijom na visokom nivou. Mediji moraju biti nezavisni, ocijenio je u intervju za Dnevne novine izvjestilac Evropskog parlamenta Jelko Kacin. Osvrnuo se i na naš integracijski put. Kaže da nam dobro ide, ali da ima još dosta posla. Ulazak u NATO je važna stavka.

● ŠTA CRNA GORA TREBA DA URADI KAKO BI SE ADEKVAT NO IZBORILA SA KORUPCIJOM I KRIMINALOM? Crnogorski lideri treba da pokažu političku hrabrost, moraju biti građanima za primjer, i moraju sami prekinuti veze između privatnih interesa i javnih preduzeća i staviti tačku na miješanje pojedinaca na rad nezavisnih institucija države, naročito miješanje u rad pravosuđa. Daleko od toga da je borba protiv korupcije u Srbiji završena, ali sama politička dinamika je u toj zemlji suštinski promijenjena od kada je počela koordinirana borba sadašnje vlade protiv visoke, sistemske korupcije, odnosno od najkrupnijih afera. Paralelno s tim treba raditi intenzivno na obezbjeđivanju pune nezavisnosti pravosudnih organa i njihovom obučavanju. Bez vjere u vladavinu prava nema uspješnog suprotstavljanja korupciji. Ali treba na tom mjestu reći, da su medijski napadi na pojedince u Srbiji isto tako neprihvatljivi, čak i neprofesionalni u takvoj mjeri da se narušava kredibilitet vladajuće koalicije. Bez profesionalnih i nezavisnih medija, nema ni samostalnih institucija, pa ni pravne države. ● KOJA BI POGLAVLJA CRNA GO RA MOGLA OTVORITI TOKOM IR SKOG PREDSJEDAVANJA? To su, prije svega, poglavlja 23 i 24 čije formalno otvaranje očeku-

jem do kraja godine, nakon uspješno okončanog skrining procesa. Ta poglavlja će se gotovo sigurno posljednja zatvoriti. Na ovom polju je potreban glavni napor kako bi Crna Gora pokazala da ima institucionalni kapacitet da obezbijedi vladavinu prava i izbori se sa sistemskom korupcijom. Ta poglavlja su pratila Hrvatsku od samog početka pregovora, i tako će biti i u slučaju svih novih kandidata. Dalje, vjerujem da će i poglavlje 26 o obrazovanju i kulturi biti sigurno otvoreno ove godine jer za to poglavlje nema tzv. “opening benchmarks”. ●ZATVORILI SMO POGLAVLJE 25, I TO UBRZO NAKON ŠTO JE FOR MIRANA NOVA VLADA. ŠTA U INTE GRACIJSKOM SMISLU ZNAČI TAJ PRVI USPJEŠNO OKONČAN PRE GOVARAČKI KORAK? To je svakako dobra vijest koja ohrabruje i Crnu Goru i njen susjede. Rad na reformama se isplati i nastavak integracija se ne dovodi u pitanje. To su najbolje poruke regionu i euroskepticima širom EU. ●U DOMAĆOJ JAVNOSTI SU SE ČULE SPEKULACIJE KAKO ME ĐUNARODNA ZAJEDNICA NIJE ZA TO DA SE MILO ĐUKANOVIĆ VRA TI NA DRŽAVNU FUNKCIJU. DA LI IMA MJESTA OVIM TVRDNJAMA ILI NE? Milo Đukanović je lider najjače političke partije, koja je postigla

najbolji rezultat na parlamentarnim izborima. On je i prvi čovjek koalicije i vlade. Sa njim su 21. januara imali susrete predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej i predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo. To su jasne poruke u ime predsjednika i šefova vlada svih članica i u ime evropske komisije. ●POČEO JE I PROCES PROMJENE CRNOGORSKOG USTAVA. VENECI JANSKA KOMISIJA JE DALA SVO JE MIŠLJENJE I SADA SE OTVARA PROCEDURA PROMJENE USTAVA U PARLAMENTU. VAŠ KOMENTAR? Koliko je meni poznato, sve zemlje istočne i centralne Evrope koje su se priključile EU 2004. godine su tokom pregovora o članstvu izvršile promjenu Ustava.

Slovenija je to morala napraviti čak više puta. To svakako treba da uradi i Crna Gora i ja se nadam da će politički lideri pokazati fleksibilnost i da će vla-

dajuća koalicija i opozicija moći zajedno da rade na usvajanju jednog modernog akta koji će garantovati slobode i prava građana i svih manjina u skladu sa evropskim standardima. To je svakako prilika da se stvori više političke kohezije unutar Crne Gore i da se ojača konsenzus o evropskim integracijama i reformama koje prate ovaj proces.

ju taj sporazum do konačne presude Međunarodnog suda pravd e , kojom će se staviti tačka na ovo pitanje.

●DA LI BI PITANJE P R E V L A K E M O G LO USPORITI CRNO GORSKI PUT KA EU ILI OČEKUJE TE RJEŠENJE PITA NJA BILATATERALNIM PUTEM? Privremni režim je već postignut i na snazi je.

Obje strane svakako treba da poštu-

Poziv u NATO naredne godine ●KAKVE SU VAŠE PROCJENE KADA JE U PITANJU PRISTUPANJE CRNE GORE NATO U? NATO i kolektivna bezbjednost koja proističe iz članstva u njemu pruža upravo onaj sigurnosni okvir koji je tako potreban manjim državama poput Crne Gore. Ugrožavanje ili napad na jednu članicu je ugrožavanje ili napad na NATO. Da ne pominjem troškove odbrane, koji su u sistemu kolektivne bezbjednosti neuporedivo niži. Skori formalan ulazak Crne Gore u NATO će biti još jedan važan korak u evroatlantskim integracijama i stabilizaciji Zapadnog Balkana. Mislim da je realno da poziv za punopravno članstvo u NATO stigne naredne godine.

LUKŠIĆ PUTUJE U ČILE

KONFERENCIJA

Strateško partnerstvo u fokusu

Informisanje važno za evrointegracije

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić učestvovaće na Samitu šefova država i vlada Evropske unije i Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja, koji se održava u Santjagu, u Čileu, 26. i 27. januara. Samit u Santjagu će okupiti čelnike evropskih, latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC) koji će, pored biregionalnih političko – ekonomskih odnosa, posebno razmatrati temu pod nazivom “Alijansa za održivi razvoj: Promocija kvalitetnih društvenih i ekoloških investicija”.

Kako nam je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, na Samitu se očekuje učešće 45 svjetskih lidera, među njima i njemačke kancelarke Angele Merkel, predsjednika Evropskog savjeta Hermana van Rompeja, predsjednika Evropske komisije Žoze Manuela Baroza i drugih.

Strateško partnerstvo između EU i latinoameričkih i karipskih država uspostavljeno je u Rio de Žaneiru 1999. godine radi saradnje na ravnopravnoj osnovi na brojnim poljima–ekonomije, trgovine, investiranja, političkih i bezbjednosnih pitanja, klimatskih promjena, migracija i dr. Cilj

Lukšić

je, takođe, da zemlje oba regiona efikasnije afirmišu stavove i razmatraju globalna pitanja u multilateralnom kontekstu. Potpredsjednik Lukšić će tokom boravka u Santjagu imati niz bilateralnih susreta, što će biti prilika za afirmaciju Crne Gore na međunarodnom nivou.

Informisanje građana o priključenju Crne Gore Evropskoj uniji jedan je od najznačajnijih i najkomplikovanijih procesa tokom pregovaranja, ocijenio je šef delegacije EU u Podgorici Mitja Drobnič, na konferenciji koja je o integracijama održana juče u Podgorici.

“Komunikacija sa javnošću jedan je ključnih tema u procesu evropskih integracija, to stalno treba imati na umu”, poručio je Drobnič.

On je ukazao da se proces pregovaranja tiče svih, “a građani treba da znaju šta će se dešavati tokom pregovora sa Unijom”.

“Mladi ljudi, oni koji su se sada rodili, treba da znaju da, kada dođe vrijeme za to, moći će da traže posao ne samo na crnogorskom već i na tržištu rada EU”, kazao je Drobnič.

On smatra da država mora da se pripremi na to da je pregovaranje dug proces koji se, kako je rekao, na

kraju isplati.

“Građani treba da shvate razumom i srcem da je EU za malu državu poput Crne Gore najbolji okvir koji treba da obezbijedi uslove za život”, poručio je Drobnič.

Generalni direktor za evropske integracije u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Snežana Radović kazala je da su u Vladi uvjereni da se sada mnogo više zna o EU nego prije nekoliko godina, ali i da ima prostora za značajni napredak kod unapređenja znanja kod građana.

Predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije Slaven Radunović rekao je da će uloga ovog tijela biti jako značajna u procesu integracija, ali da će za bolji rad biti neophodno definisati odnose sa drugim organima.

“Moramo u sljedećem periodu da definišemo taj odnos, na primjer šta proizvode negativne ocjene Odbora”, kazao je Radunović.

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

ENIGMA

Nema traga ko je Grgurovića pozvao na razgovor u policiju Na suđenju optuženom za lažno predstavljanje, sudija naložila saslušanje još pet policijskih službenika Automobil u kojem je pronađena droga

DEBELI BRIJEG

Carinici zaplijenili 13 kilograma skanka

Službenici Uprave policije i Uprave carina na Graničnom prelazu Debeli brijeg spriječili su još jedan pokušaj krijumčarenja skanka - ovog puta kod albanskih državljana Urana Kondija (31) i Andije Korita (23), pronađeno je preko 13 kilograma droge koja je oduzeta i poslata na vještačenje. Dva albanska državljanina uhapšena su i protiv njih je podnijeta krivična prijava, saopšteno je juče iz Uprave policije. Carinski graničnici su u četvrtak, oko 20 časova, na prelazu Debeli brijeg, detaljnim pregledom automobila albanskih registarskih oznaka kojim je upravljao Kondi, pronašli 23 PVC pakovanja sa drogom, sakrivena u instrumentalnoj tabli gdje se nalazi klima

Postupajući po prijavi građana, službenici nikšićke policije zatekli su sugrađanina Goran Ivković (40) u obijanju trafike vlasništvo AD “Štampa” koja se nalazi u Ulici VI crnogorske u Nikšiću. Osumnjičen da je počinio tešku krađu u pokušaju, ovaj Nikšićanin uhapšen je na licu mjesta, a policija je o događaju obavijestila nadležno državno tužilaštvo, saopšteno je juče iz Uprave policije.

S.K.

uređaj automobila. Ukupna količina nađene droge je 13,432 kilograma, saopšteno je iz policije.

Kako se u automobilu sa drogom, na mjestu suvozača nalazio Andija Korita, policijski službenici su Višem državnom tužiocu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv obojice, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”.

Iz Uprave policije podsjećaju da su njihovi službenici, u saradnji sa Upravom carina, na istom graničnom prelazu, četiri dana ranije, spriječili pokušaj krijumčarenja 19,4 kilograma skanka, koju je albanski državljanin G.T. pokušao prokrijumčariti u svom automobilu. S.K.

Falsifikovao 700 hiljada eura

Petar Jurić (35) iz Kostolca, za kojim je podgorički Interpol raspisao međunarodnu potjernicu, izručen je Crnoj Gori radi izdržavanja zatvorske kazne u trajanju od 14 godina zbog izvršenih krivičnih djela “zločinačko udruživanje” i “falsifikovanje novca”, saopšteno je iz Uprave policije.

Jurić je 2009. godine osuđen u Višem sudu u Podgorici kada mu se u odsustvu sudilo, jer je sa još devet osoba bio član kriminalne grupe koja je koja je u Crnu Goru prošvercovala 700.000 eura i 100.000 američkih dolara.

M.V.P.

HERCEG NOVI

Uhapšeni zbog 11 krađa

Hapšenjem N.O. (25) iz Herceg Novog, M.K. (30) iz Bosne i Hercegovine i N.M. (31) sa boravištem u Herceg Novom, policija je rasvijetlila 11 krađa počinjenih u tom gradu, saopšteno je iz Uprave policije. Osumnjičeni su, prema sumnjama policije, tokom prošle godine, u saizvršilaštvu, počinili osam teških krađa, na način što su sa više lokacija u Herceg Novom i Igalu, demontirali, a potom ukrali veću količinu dekorativnih mesinganih i bakarnih stubova za rasvjetu, koje su potom sjekli na otpadu sekundarnih sirovina koji je vlasništvo osumnjičenog M.P. Isječene djelove su prodavali drugim otpadima sekundarnih sirovina.

M.P. i M.K. se sumnjiče za dvije teške krađe, takođe počinjene prošle godine kada su u više navrata, odlazili iznajmljenim brodom do poluostrva Luštica u mjestu Špiljica, gdje se nalazio usidren brod tanker. Sa njega su brenerom sjekli opremu- metalne ploče, cijevi od bakra i mesinga, elektro-instalacione kablove, sigurnosne ventile, metalni lanac. I te djelove su, kako policija sumnja, iznajmljenim brodom transportovali i kasnije prodali. Dobijeni novac su podijelili.

Policija je o svim događajima obavijestila Osnovno državno tužilaštvo u Herceg Novom, koje je kvalifikovalo djela. M.V.P.

U spisima koje je šef podgoričke policije Petar Šestović dostavio podgoričkom Osnovnom sudu juče je konstatovano da ne postoji pisani trag o pozivanju u Područnu jedinicu Podgorica Milana Grgurovića iz Danilovgrada, koji se tereti da se lažno predstavio da je prijetio novinarki ND “Vijesti” Oliveri Lakić. Šestović je u svom dopisu naveo da je službenu zabilješku nakon ispitivanja Grgurovića koji su vodili tadašnji šef odsjeka za krvne i seksualne delikte Ekan Jasavić, inspektori Aleksandar Bošković i Marko Brajović potpisao Neđeljko Đukić.

Sudija Željka Jovović uvažila je predlog tužioca Saše Čađenovića da se na sljedećem suđenju saslušaju u svojstvu svjedoka inspektori Bošković i Brajović radi utvrđivanja činjenice kako je Grgurović pozvan u policiju. Uprkos protivljenju tužioca, sudija Jovović je na predlog Grgurovićevog advokata Slavomira Božovića naredila i saslušanje svjedoka Andrije Kovačevića i Vlada Lakića nekadašnjih policajaca danilovgradske ispostave, kao i njihovog šefa Mihaila Šaranovića.

Na predlog da se saslušaju Kovačević i Lakić, iz publike je reagovala novinarka Olivera Lakić nudeći sudiji pomoć u vidu informacije da su predloženi svjedoci, bivši policajci optuženi za primanje mita, unaprijed sumnjajući u vjerodostojnost njihovih iskaza. Kako Zakon o krivičnom postupku ne poznaje pomoć publike u sudskom procesu, sudija je morala odbiti ponuđenu pomoć.

Lakić je, u vrijeme kada joj je prijećeno, istraživala da li se u fabrici duvana “Tara” u Mojkovcu i u han-

Milan Grgurović (arhivski snimak)

garu u Donjoj Gorici, proizvode, a potom krijumčare lažni brendovi cigareta, navodeći, između ostalog, da sa fabrikom cigareta imaju veze neki službenici Uprave policije.

Nakon objavljivanja tekstova, novinarka Jasmina Muminović je policiji prijavila da je 9. februara u večernjim satima sa inostranog broja, pozvala nepoznata muška osoba, grubog glasa. Predstavljajući se kao “Boško”, iznijela je niz uvreda i prijetnji na račun Lakićeve i njene kćerke. Samo tri dana kasnije, Danilovgrađanin Milan Grgurović inspektorima je priznao da on stoji iza prijetećih poziva. Međutim, Tuži-

laštvo je vještačenjem telefonskih komunikacija Grgurovića, upoređenih sa njegovom izjavom o samom kretanju tog dana, došla do podataka koji bez dvojbe ukazuju da on nije osoba koja je prijetila Lakić, zbog čega je protiv njega pokrenut postupak za krivično djela “lažno prijavljivanje”. Takođe, tokom suđenja, Muminović je kazala da je potpuno sigurna da je Grgurovićev glas potpuno drugačiji od osobe koja je pozivala preko telefona. Grgurović je u prvostepenom postupku osuđen na maksimalnu kaznu od godinu, ali je Viši sud iz formalnih razloga tu odluku poništio.

B.R.

LAŽNA PRIJAVA

Nikoli Markoviću inspektori nijesu identifikovali glas Član takozvanog zagoričkog klana Nikola Marković na jučerašnjem suđenju u podgoričkom Osnovnom sudu izjavio je da nije kriv, odnosno da nije dežurnoj službi policije početkom juna prošle godine lažno prijavio da je u prepunom popularnom noćnom klubu “Velvet” postavljena bomba.

“Uvijek je tako. Meni se stavlja na teret da sam pozvao policiju sa telefonskog aparata koji su oni nekoliko puta zadržavali radi provjera i zaveli sve njegove šifre. Ta njihova tvrdnja je prosto nemoguća jer je te večeri telefon “nokia” cijelo vrijeme bio uz mene i u funkciji. U telefonu se cijelo vrijeme nalazila moja telefonska kartica”, ispričao je Marko-

vić, tražeći od suda da se ispita koliko se njegov telefonski aparat nalazio u policiji i da li je kritične večeri aparat gašen kao i podatak koji su pozivi sa njegove “nokie” te večeri obavljeni. Advokat Božina Banović, Markovićev branilac, ukazao je na propuste koje su inspektori napravili prilikom istrage, jer nijesu uradili identifikaciju Markovićevog glasa. “Trebalo je utvrditi da li je Marković taj koji je pozvao policiju i izjavio lažnu prijavu”.

Kako je sudija Jelena PerovićKovačević, predmete protiv Nikole Markovića za lažno prijavljivanje i prijetnje Mišu Vešoviću spojila u jedinstveni postupak juče su u nastavku suđenja svjedočili Miloš

Nikola Marković

Bajčeta i Miloš Šaković koji su tvrdili da nije bilo ni pogleda sa njhove strane prema Vešoviću koji tvrdi da je krajem februara Marković uperio pištolj prema njemu.

“Kada smo krenuli da Bajčetu prebacimo kući sjedio sam na mjestu suvozača i čačkao sam telefon tako da nijesam ni vidio Vešovića.

Bajčeta nam je kazao da je Vešović prošao pored nas. Ubrzo nakon toga oko nas odjednom stvorila policija”, ispričao je Šaković. Njegovu priču potvrdio je i Miloš Bajčeta koji je dodao da su kako su se tog dana vozili brzinom oko 50 kilometara na čas nije bilo ni moguće da im se pogledi sretnu. Vešović je tada policiji ispričao da je Marković, u trenu kada su se mimoilazili usporio, otvorio prozor, nakon čega je u njega uperio pištolj uz psovku i prijetnju: “Ubiću te”.

Marković je čest predmet kontrole policije u različitim akcijama i istragama.

On je u februaru prošle godine hapšen zbog navodne veze sa više krivičnih djela, pa i sa paljenjem auta “Vijesti”. Nedavno je osuđen na kratku zatvorsku kaznu zbog nasilničkog ponašanja nad sugrađaninom Mišom Vešovićem. Zbog Vešovića mu se i sudi u Višem sudu u Podgorici i to za pokušaj ubistva. Samo nedjelju dana nakon te pucnjave u centru grada uhapšen je nakon što je na kuću Vešovića bačena bomba.

Vešović je u julu prošle godine osuđen na godinu i dva mjeseca zatvora zbog nanošenja teških tjelesnih povreda Danilu Mandića.

B.R.

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

CRNA GORA I SRBIJA

Nemaju saznanja o stradanju italijanskih ribara Iz ministarstava odbrane Crne Gore i Srbije tvrde da im se italijanske vlasti nikada nijesu obratile u vezi sa nesrećom na Jadranskom moru iz 1994. godine

M

inistarstva odbrane Crne Gore i Srbije tvrde da nemaju nikakvih informacija o brodu “Franćesko padre” koji je u noći između 3. i 4. novembra 1994. godine potonuo na oko 20 nautičkih milja od Budve, kada su stradali Italijani - komandant Džon Pansini i mornari Luiđi De Giglio, Ksavijer Gadaleta, Frančesko Zaza i Mario De Nikolo.

Iako Tužilaštvo Italije iz Tranije više godina istražuje ovaj slučaj, zbog čega su, kako prenose italijanski mediji, tražili pomoć i iz Srbije i Crne Gore, iz Ministarstava odbrane obje zemlje tvrde da njima ti zahtjevi nijesu stizali.

Italijansko tužilaštvo tražilo je informacije o tome ko je za vrijeme misterioznog stradanja ribara bio nadležan na tom dijelu Jadranskog mora, kao i ko se sve sporne noći kretao vazduhom i vodom u predjelu gdje je brod potonuo. Kako se to dogodilo 1994. godine, za vrijeme postojanja Savezne republike Jugoslavije, kako su naveli iz crnogorskog Ministarstva odbrane, u tom periodu, za kontrolu pomorske granice bila je zadužena ratna mornarica Vojske Jugoslavije.

Iz srbijanskog MO kazali su da

su u ovom periodu ovakvi slučajevi stradanja bili nadležnosti Vojnog pravobranilaštva, koje je imalo svoju kancelariji i u Podgorici.

Međutim, već nekoliko godina taj organ u Crnoj Gori ne postoji.

Osim od Srbije i Crne Gore, Tužilaštvo Italije tražilo je odgovore i od SAD-a, jer je u za vrijeme ove tragedije, od 1991. do 1996. godine, bila aktuelna NATO akcija “Sharp Guard”, čiji je cilj bio zaustavljanje kriminalnih radnji na Jadranskom moru. Tokom te akcije, NATO je pregledao više od 74.000 brodova, ukrcali su se na preko 6.000 brodova, a oko 1.500 njih su vratili na provjere u luke. Međutim, kako su za italijanske medije rekli tužilac Karlo Maria Karpisto i njegov zamjenik Đuzepe Maralfa, iz sve tri države dobili su samo neupotrebljive izvještaje. Čak i one

REAGOVANJE

informacije koje su dobili bile su kontradiktorne.

“Istražitelji su tražili informacije od SAD, Crne Gore i Srbije u vezi sredstava koja su korišćena u oblasti ove tri zemlje na dan tragedije, ne odustajući od sumnje da se prije eksplozije ribarice dogodio oružani napad. Odgovori na molbe, međutim, nijesu bili zadovoljavajući i nijesu pomogli tužilaštvu Tranija da rasvijetle uzrok nesreće. Ove tri zemlje navele su različite činjenice, ali nisu dali informacije koje su tražene na osnovu Konvencije u Strazburu”, pišu italijanske novine “La Repubblica”.

Kobnog 4. novembra, petorica ribara ušli su na crnogorske teritorijalne vode mora, kada je, usred noći, njihov brod potonuo.

Na osnovu prvih infromacija koje su dobili, porodice stradalih su mislile da je u uzrok tragedija eksplozija na motoru plovila. Tužilaštvo je, radi sigurnosti istrage, provjeravalo i sumnju da su ribari nelegalno prevozili eksplozivne materije koje su u jednom trenu eksplodirale. Niko nije ni sumnjao da je u pitanju bio atentat sve dok

2010. godine porodice stradalih nijesu odlučile da na mjesto nesreće stave spomen ploče. Kako bi ih pričvrstili na dno, ronioci su se s kamerama spustili. Tom prilikom zabilježili su snimke na kojim se, na desnoj strani krme broda, vide najmanje četiri rupe koje se od, kako Italijani sumnjaju, automatske puške. Da bi otklonili sumnju o verziji o eksplodiranju motora, ronioci su i njega provjerili. Tada su uočili da je motor za vrijeme potapanja broda bio ispravan.

Sumnja da je u pitanju namjerni atentat pojačala se nedugo nakon toga, kada je izvučeno tijelo jednog od stradalih ribara na čijoj lobanji je bila vidna rupa od metka. Tada su otvorili novu istragu ispitujući da li su za smrt pet italijanskih ribara krivi vojska Srbije i Crne Gore ili NATO. Od tada Tužilaštvo Italije, porodice stradalih, koji imaju punu podršku države i građana pokušavaju da riješe misteriju ovog događaja i najstrašnije osuđuju Crne Goru, Srbiju i SAD zbog nepružanja informacija.

Odbrou porodica žrtava pomoć

su pružili brojni advokati iz Italije. Među njima je Niki Persiko koji je na poteze Crne Gore, Srbije i SAD-a imao jasnu poruku: “Tamo gdje ne može stići zakon mora da stigne diplomatija”.

Advokat Askanio Ameduni kazao je da poricanje činjenica i vijesti u međunarodnim odnosima može značiti dvije stvari- države ili ne žele istraživati ili su našli nešto kompromitujuće.

“U oba slučaja to bi rezultiralo povredama pravila međunarodne saradnje koja treba da stvara mostove, a ne da podiže zidove”, poručio je Ameduni.

M.V.P.

INCIDENT NA BAZENU

Nema podataka o dubini Lima

Krivicu priznali svi optuženi osim Vidoja Stanišića

Velibor Marković, advokat policajca Željka Bojića koji se zajedno sa kolegom Adnanom Kožarom tereti za ubistvo Miroslava Šoškića iz Berana, odgovorio je na reagovanje Miroslavovog oca Vladimira Šoškića datog na tekst „Odbili zahtjev policajca da ga ispituju na poligrafu”.

U svom reagovanju upućenom Dnevnim novinama, Vladimir je negirao prethodno izrečene Markovićeve tvrdnje da je jakna njegovog sina, nađena na mjestu sa kojeg je najvjerovatnije skočio u vodu, nađena neoštećena, navodeći da je to “zaključak koji je donijet na osnovu lažnih izvještaja iz policije”. Prozvan da govori neistinu, Marković se još jednom obratio DN istim povodom. Ovog puta sa citatom Zapisnika o uviđaju Višeg suda u Bijelom Polju. “Na licu mjesta otac pok. Šoškića, Šoškić Vladimir je predao jaknu plavo bijele i teget sive boje sa izvučenim rukavima, koja je neuprljana i nije pocijepana”.

Marković u nastavku pojašnjava da je tu jaknu Vladimiru Šoškiću prethodno dao radnik područne jedinice Berane Gavrilo Barjaktarović “čistu i neuprljanu, kao to stoji u spisima predmeta”.

Marković je negirao i Šoškićeve

U Osnovnom sudu u Podgorici juče je, pred sudijom Nadom Rabrenović počelo suđenje sedmorici Zagoričana, Draženu i Aleksandaru Boričiću, Luki Miliću, Radoslavu i Vidoju Stanišiću, Bojanu Pejoviću i Marku Šofranacu koji se terete za nasilničko ponašanje i nanošenje teških tjelesnih povreda zaposlenima na bazenu Gojku Mijoviću i Zoranu Vukčeviću i posjetiocu bazena Ivanu Aligrudiću. Svi optuženi, osim Vidoja Stanišića priznali su izvršenje krivičnih djela koja im se stavljaju na teret. On je priznao da spornog dana, u julu prošle godine, jeste jednom ili dva puta udario u stomak nekog momka, ali je bio izričit da mu tako nije mogao nanijeti teške tjelesne povrede.

“Ne vjerujem u pravdu, jer sam već više puta osuđivan bez dokaza, i to iz interesa policije u saradnji sa Tužilaštvom i novinarima”, kazao je Vidoje.

Braća Boričić i Milić su ispričali da su se kritičnog dana kupali na Morači, nakon čega su pošli kod drugova na bazen. U tome su ih, kako su naveli, spriječili na ulazu,

Velibor Marković

navode da se, po dokumentaciji iz Hidrometeorološkog zavoda koju posjeduje “tu nije moglo ni trogodišnje dijete udaviti”. “U Izvještaju Hidrometeorološkog zavoda stoji samo informacija o vidljivosti i vremenskim prilikama, ne i o dubini Lima”, tvrdi Marković. Šoškić je nestao 17. decembra 2008. godine kada je, navodno, bježeći od policajaca, ušao u rijeku i zaplivao, a njegovo beživotno tijelo nađeno je tri dana kasnije. Uz potvrdu dva nalaza vještaka da je riječ o utopljenju, slučaj je zatvoren. Ipak, nakon četiri godine dolazi do preokreta - Bojić i Kožar uhapšeni su zbog sumnje da su ubili Šoškića. Proces je još u fazi istrage.

S.K.

Optuženi Luka MIlić kazao da je sporne prilike imao ‘svadbeni’ pištolj ćorac, kojim nikoga nije udarao Vidoje Stanišić (arhivski snimak)

jer im nijesu dali da prođu pod izgovorom da su pijani. Kako su dodali, stražar je počeo da gura Milića, te je zato došlo do svađe, a zatim i tuče.

“Bio sam pod dejstvom alkohola, ne mogu skoro ničega da se sjetim, znam da sam udarao više osoba tada, žao mi je što sam to uradio i odgovaraću za svoja djela”, rekao je Boričić.

Iako je priznao krivicu, Milić, koji je naveo i da je pokušao dati novac za karte, negirao je način na koji je nanio povrede radnicima bazena. Kako je objasnio, kritič-

ne prilike je imao pištolj, ali ćorac, kojim nije nikoga udarao po glavi.

“Ja sam imao pištolj ćorac, svadbarski pištolj, koji sam nosio jer sam imao razlog za veselje, ali nikog s njim nisam udarao, niti prijetio”, istakao je Milić.

Ostali iz optužene grupe Zagoričana ispričali su da su, dok su se kupali na bazenu, čuli galamu i vidjeli ljude iz obezbjeđenja kako istrčavaju na ulaz. Nakon toga, oni su navodno izašli za njima, a obezbjeđenje je nekoliko puta udarilo one za koje su mislili da su im drugovi.

Radoslav Stanišić u svojoj odbrani je naveo da je već šest godina svoje mladosti izgubio zbog, kako je opisao, ‘ovakvih gluposti’.

“Pokušavam da se smirim, ali...”, dodao je on.

Svi optuženi osim Aleksandra Boričića i Radoslava Stanišića nalaze se u pritvoru zbog optužbi za nasilničko ponašanje u drugim postupcima, kao i računarske prevare.

Nastavak suđenja zakazan je za 11. mart.

M.V.P.

14 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

Vandalizam

Štićenici Kakaricke gore bez vode zbog krađe pumpe

Vesna Simović

BRisel

Uskladiti propise sa Evropskim Trodnevni sastanak eksplanatornog analitičkog pregleda za 19. poglavlje, na kojem je predstavljeno evropsko zakonodavstvo u oblasti socijalne politike i zapošljavanja, završen je juče u Briselu. Sastanak su otvorili pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja i šefica radne grupe dr Vesna Simović i šef jedinice u Generalnoj direkciji za proširenje Tomas Bender.

Predstavnici Evropske komisije su članovima crnogorske radne grupe predstavili sadržaj tog poglavlja i pružili potrebne informacije i uputstva u pravcu daljeg usklađivanja i primjene evrop-

skog zakonodavstva iz oblasti socijalne politike i zapošljavanja.

Predstavljeni su evropski propisi koji se odnose na zdravlje i zaštitu i uslove rada, informisanje i konsultovanje zaposlenih, zatim socijalni dijalog na nivou Evropske unije, te politiku zapošljavanja i antidiskriminacije i jednakih mogućnosti. Na sastanku je zaključeno da je usklađivanje nacionalnog zakonodavstva i prakse sa evropskim standardima u ovoj oblasti preduslov za sprovođenje principa socijalne inkluzije, povećanje stope zaposlenosti i produktivnosti, što su ključni prioriteti politike u ovoj oblasti.

N.D.L.

Nepoznata lica su u noći između 24. i 25. januara obila crpnu stanicu sa koje se vodom za piće snabdijeva Javna ustanova za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psihoaktivnih supstanci na Kakarickoj gori.

Iz PG Biroa je saopšteno da su iz crpne stanice, udaljene jedan kilometar od Ustanove, ukradene dvije specijalne elektropumpe za vodu velike vrijednosti.

Službenici Uprave policije izvršili su uviđaj na licu mjesta, a ekipe „Vodovoda” i Javne ustanove od jutarnjih časova su na terenu i pokušavaju da saniraju štetu nastalu usljed ovog vandalskog čina, čiji je krajnji cilj najvjerovatnije prodaja ukradene opreme kao starog željeza.

“Do nabavke i ugradnje novih pumpi, Javnu ustanovu vodom će snabdijevati Služba zaštite Glavnog grada tako što će dopremati pijaću vodu u cistijernama“, ističu iz PG biroa.

Oni podsjećaju da su građani Podgorice svjedoci da je već duže vrijeme širom grada učestala krađa svih vrsta metalnih objekata.

“Na meti lopova su kanalizacione cijevi, poklopci šahtova, ulazna vrata stambenih zgrada, ograde, metalni djelovi parkovskog mobilijara, pa čak i spomenici istaknutim ličnostima naše istorije. Ovakvim i sličnim bizarnim krađama i vandalizmima pod hitno se mora stati na put, jer ne samo da nanose ogromnu ma-

terijalnu štetu, već i ugrožavaju bezbjednost građana, a naročito djece kojima prijete otvoreni šahtovi“, ističu iz PG biroa.

Dalje se navodi da očekuju od Uprave policije da preduzme sve mjere da se u najkraćem roku pronađu počinioci ovih krađa i onemogući im se dalje nanošenje štete.

“Istovremeno, upozoravamo vlasnike otpada i stovarišta, koji se bave preradom sekundarnih sirovina, da obavezno obavijeste policiju u slučaju da im se na otkup ponude predmeti na kojima je označeno da pripadaju gradskim preduzećima, jer u suprotnom podržavaju krađu i čine sami krivično djelo“, zaključuju iz PG biroa.

B.B.

UdRUŽenJe ª ROdiTelJiº

Obezbijediti montažni objekat do izgradnje vrtića

Nevladina organizacija Udruženje Roditelji zadovoljna je odlukom Vlade da na njihov zahtjev izgradi šest novih vrtića u tri crnogorske opštine.

“Obradovala nas je najava da će novac za gradnju šest novih vrtića u Podgorici, Pljevljima i Ulcinju biti obezbijeđen iz kredita Razvojne banke Savjeta Evrope, kao i skoro raspisivanje poziva za javno-privatno partnerstvo za izgradnju vrtića u gradovima u kojima je prebukiranost najizraženija”, navodi se u

saopštenju Udruženja. Iz pomenute NVO su predložili da se ove godine obezbijedi montažni objekat u Podgorici koja, kako navode, ima najviše prebukiranih vrtića.

“Slični objekti godinama postoje u Glavnom gradu i još nekim crnogorskim opštinama, a posljednji je izgrađen u Nikšću 2010. godine, površine 180 metara kvadratnih čija je vrijednost bila 60.000 eura”, kaže se u saopštenju.

Planom gradnje vrtića i dograd-

BOŠKOViĆ

nje postojećih izostavljene su opštine Bar, Budva i Herceg Novi gdje je broj djece u grupama i raspoloživi radni prostor, prema riječima nadležnih iz Udruženja ispod standarda.

“Podaci Ministarstva posvjete, jasno pokazuju da je u sistem predškolskog obrazovanja uključeno 32,7 odsto djece, a da cilj je da se taj procenat poveća na 40 odsto. U zemlji postoji 21 javna predškolska ustanova i 13 licenciranih privatnih”, ističe se u saopštenju.

N.D.L.

dOm zdRaVlJa

Najveći problem je rad na crno

Ljekari na specijalizaciji, građani ne treba da brinu

Uprava Zavoda za zapošljavanje predstavila je minstru rada Predragu Boškoviću planove za tekuću godinu. Ministar je kao značajan problem naveo rad na crno, protiv čega je, kako kaže, preduslov bolja komunikacija izmedju insistucija sistema. Poseban akcenat, napominje Bošković, ove godine stavljen je na zapošljavanje mladih.

“Napravili smo plan koji ćemo

Deset izabranih ljekara iz podgoričkih domova zdravlja, dobilo je specijalizaciju za dalje usavršavanje. Kako je rekla portparolka Doma zdravlja Tanja Boljević, njihovi pacijenti će za to vrijeme dobiti neophodnu zdravstvenu zaštitu.

“Dom zdravlja Podgorica, na osnovu odobrenja Ministarstva zdravlja, uputio je na specijalizaciju iz porodične medicine sedam doktora iz ustanove, a specijalizacije smo dodijelili i za tri doktora koji su bili zaposleni u drugim ustanovama, koji će nakon toga raditi u Domu zdravlja Podgorica ”, rekla je Boljević CdM-u.

Interesovalo nas je na koji način će biti popunjena radna mjesta tih doktora.

“Ni jedan pacijent za vrijeme trajanja specijalizacije naših ljekara, kao i u svim drugim situacijama, ne može biti uskraćen za potrebnu zdravstvenu uslugu, jer svakodnevno umjesto njih ordi-

narednih sedmica prezentovati i koji se odnosi na smanjenje broja stranaca pri sezonskom zapošljavanu. Pokušaćemo da nađamo način da radna snaga Crne Gore koja želi da radi i nakon sezone, uz ušečće države, ta radna mjesta zadrži, te da to ne bude klasično sezonsko zapošljavanje, već zapošljavanje u produženom trajanju”, kazao je Bošković.

N.D.L.

niraju drugi izabrani doktori. Za vrijeme trajanja specijalizacije njihovim pacijentima zdravstvenu zaštitu pružaće doktori na zamjeni, po već utvrđenom raspo-

redu ”, istakla je Boljević.

Boljević napominje da će specijalizacija trajati četiri godine i da će nakon toga ljekari ponovo biti u svojim izabranim timovima.

B.B.

Aktuelno 15

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

Radnici na pruzi, vozovi u depou surOVa stVarnOst

Foto: Vedran Ilić

Prazni vagoni na relaciji Podgorica - Nikšić, putnicima ne odgovaraju termini vožnje, koji su uslovljeni radovima Nemanja Lacman

I

ako je početkom oktobra 2012, samo dvije sedmice uoči parlamentarnih izbora, uz veliku svečanost otvorena obnovljena pruga Podgorica – Nikšić, četiri mjeseca kasnije, radnici na određenim dionicama pruge provode i po nekoliko sati, kako bi završili posao za koji su nadležni ubjeđivali javnost da je završen. Zbog radova je izmijenjen i režim kojim vozovi saobraćaju, pa putnika gotovo i da nema.

Prvi voz na relaciji Podgorica Nikšić ide ujutru oko pet sati, zatim sedam, a sljedeći tek u 14,30 minuta, jer su radnici na skoro otvorenoj pruzi bukvalno do 14 sati svakog dana.

“To je nečuveno. Otvorili su prugu, iako smo svi znali da nije završena. Voz ne ide od sedam do dva i po popodne, jer radnici rade do dva sata svakog dana”, kazao je izvor DN iz Željeznice.

Problem koji se otvara je i taj što su vagoni gotovo prazni, jer vozovi ne idu u terminima koji bi odgovarali putnicima, tvrdi izvor DN. U namjeri da provjere istinitost tvrdnji, reporteri DN su se upustili u vožnju vozom. Naime, po dolasku na Željezničku stanicu zatekli su dva vagona zakačena za lokomotivu, koja se spremala za polazak u Nikšić, tek u 14.30 minuta.

Prvi vagon, do lokomotive pred-

viđen je za nepušače pa ni u kupeima ni u hodniku nema prozora. Drugi vagon u odnosu na prvi je malo neuredniji, ali za razliku od drugih vagona koji se saobraćaju po našoj zemlji higijena u kupeima je bez zamjerke. Sve je čisto, bez prašine i otpadaka od prethodnih putnika. Fotoreporteri Dnevnih novina pokušali su da ukažu na problem pri korišćenju željezničke linije, međutim, problema nije bilo. Tek nešto kasnije, nekoliko minuta pred polazak, u voz se ukrcalo tek 15 putnika i to većinom strarijih osoba koje žive u blizini sporednih stanica.

Oko pola tri čuo se jak žvižduk lokomotive i voz je napokon krenuo.

Nikšićanin Goran Jočić kazao nam je da rado putuje vozom, ali na žalost, rijetko jer se iz Podgorice prema Nikšiću ide samo dva puta dnevno.

“Kad stignem na voz idem vozom,

Samo rijetki koriste voz kao prevozno sredstvo do Nikšića kada ne stignem onda autobusom.

Vozom je udobnije, ali autobusom praktičnije. Voz je odlično sređen, ali na žalost mnogima je kasno u pola tri da idu kućama, pogotovo ljudima koji nekim poslom dođu u Podgoricu”, rekao je Jočić.

I pored toga što je voz krenuo na vrijeme, vrijeme od 50 minuta za prelazak relacije Podgorica-Nikšić nije bilo moguće ostvariti. Voz je stigao u pola četiri na stanicu u Nikšić. Tokom oskudnog iskrcavanja, lokomotiva se okrenula i voz je nakon dvadesetominutne pauze krenuo nazad. Ovoga puta, situacija je bila nešto bolja. U vagonima je bilo oko 20 putnika i svi su išli za Podgoricu. Kažu jeftinije je, ali će morati da se vrate autobusom. Sve pohvale i za grijanje koje nije prestajalo sa radom tokom

ª Daj euro, da ti ne pišem kartuº Osim praznih kupea, ružnu sliku na putovanje je ostavio i kondukter koji povratne karte reportera DN nije htio da potpiše, a na kraju ih je uzeo govoreći da mu ne trebaju nego da se ne povlače po kupeu. Od jednog putnika smo saznali da kondukteri često traže da im se da jedan ili jedan i po euro da ne pišu kartu putniku. Takođe, objasnio nam je da je karte koje je kondukter uzeo od nas moguće stornirati i podići nadoknadu, koju će u svoj džep staviti kondukter. cijelog puta.

“Kada je otvorena pruga mislila sam da će biti minimum 10 otvorenih linija. Dvije linije iz glavnog grada ne znače mnogo. Idem za

Podgoricu sa društvom najčešće pa da bi mogli da pričamo i zezamo se idemo vozom, ali se vraćamo kasnije autobusom”, kazala je Nikšićanka Milica Janković.

listaju 2000 strana

sinDiKat

Komisija će dati konačnu ocjenu o izgradnji HE

Rastoder pozlilo

Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvo održivog razvoja formirali su Komisiju koja će utvrditi kako će na životnu sredinu uticati moguća gradnja hidroelektrana Buk Bijela i Foča na Drini, Brodarevo 1 i Brodarevo 2 na Limu.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović je kazala da se u javnosti raspravlja o uticaju ovih projekata na Crnu Goru, što je i razlog formiranja “Komisije koja je referentna, analitična i stručna”.

Komisija je, kako je kazala, sastavljena nakon konsultacija na najvišem nivou u Srbiji i Republici Srpskoj.

Pejović je dodala da nemaju sve zemlje regiona istu praksu i usvojene standarde Evropske unije u pogledu strateške procjene uticaja na životnu sredinu.

“To je razlog zbog čega u nekim fazama rada na projektnoj dokumentaciji za neke hidroelektrane te države nisu prepoznale ili se nisu dovoljno bavile mogućim uticajima na Crnu Goru”, navela je Pejović.

Komisijom će, kako je kazala, nadomjestiti nedostatak te dokumentacije koja je u međuvremenu stigla.

Ona je rekla da će NVO sektor moći da učestvuje u javnim raspravama koje će se organizovati širom Crne Gore.

Sa druge strane, prema njenim riječima, svi zainteresovani će do 15. februara moći da dostave primjedbe i sugestije nakon čega će Komisija raspravljati.

Predsjednik Komisije Mihailo Burić kazao je da će se o projektima odlučivati ukoliko postoji saglasnost sve tri države.

“Ovo će biti prilika da osmislimo neke principe i strategiju oko zajedničkog iskorišćavanja slivova. Ovo su projekti koji treba da se realizuju na međudržavnim relacijama”, kazao je Burić.

On je dodao da Komiija treba da utvrdi da li će eventualna izgradnja hidroelektrana loše uticati na Crnu Goru.

“Rano je da sada dajemo izjavu na tu temu jer Komisija mora da prouči dokumentaciju i da donese stavove”, kazao je Burić. Članovi novoformirane komisije koja će utvrditi stepen ugroženosti životne sredine su Mićko Radulović, Drago Marić, Milutin Ostojić, Sreten Škuletić, Vasilije Vušković, Milorad Janković, Dušan Pavićević, Blažo Jokanović, Ivana Bajković, Budislava Kuč, Nikola Jablan, Nataša Kovačević i Aleksandar Perović. B.B.

Predsjedniku Sindikalne organizacije Stručne službe Saveza sindikata (SSCG), Senki Rastoder, pozlilo je juče, trećeg dana štrajka glađu zbog neisplaćenih zarada.

Rastoder je prebačena u Urgentni centar zbog visokog pritiska i bola u grudima.

Ona je u srijedu, nakon žučne rasprave sa predsjednikom Skupštine SSCG, Danilom Popovićem, na kon-

ferenciji za novinare, počela štrajk glađu, iako je on bio najavljen za narednu sedmicu.

U štrajku joj se u srijedu pridružio kolega iz Sindikalne organizacije Stručne službe SSCG, Vukadin Ćupić.

Ranije su najavili da će naredne sedmice početi štrajk glađu do ispunjenja zahtjeva, odnosno isplate zaostale četiri zarade i preko 20 doprinosa.

16 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

MUKA GA NATJERALA

Doveo gladne krave pred Opštinu Gladne krave pred Opštinom simbol kako u Nikšiću prolaze ljudi koji su za Mila Đukanovića Ivana Jovović

S

točar Goran Goša Darmanović juče je ispred zgrade skupštine opštine Nikšić privezao tri krave, u znak revolta i gorčine jer stoka gladuje a on od opštine ne dobija nikakvu pomoć. Najavio da će sva svoja goveda da pusti po gradu jer ne želi da ih prodaje po petostruko nižoj cijeni

NIKŠIĆ - Tužna slika juče ujutro ispred zgrade skupštine Opštine Nikšić. Tri krave vezane tik uz stepenište i pas koji ih vjerno čuva i ne odmiče se ni sekunde od njih. Ljudi su u čudu posmatrali prizor, koji je bio iznenađenje za grad u kome, čini se, više ništa ne može da iznenadi. Očiju razrogačenih od čuda ili možda bolje rečeno od zaprepašćenosti komentarisali su “Muka je naćerala Gošu da ovo uradi”.

Gorana Gošu Darmanovića, vlasnika krava, pronašli smo u Rastocima, prigradskom naselju gdje je rođen i premijer Milo Đukanović. Tu je napisao i peticiju premijeru koju su potpisali i drugi mještani. Da nije u pitanju ni hir, ni trik, da je situacija krajnje ozbiljna i poražavajuća Goša iznosi brojke koje su potvrda bezizlazne situacije u kojoj se našao.

“Prije sedam godina zemlju su mi naplatili po 38 eura, kada su svima prodavali zemlju iz druge zone po 19.26 i zbog te trgovine sam u minusu 10.000 eura. Za premije za mlijeko mi duguju 18 mjeseci, a to je oko četiri hiljade. Tražio da mi to isplate da bih kupio

sijeno po 15 eura ljetos, a sad je 35 do 40 eura. Koncentrat je sa 27 poskupio na 44 eura. Za sijeno i koncentrat dužan sam za pola godine ukupno 10.000 eura. Još tri mjeseca tako da nastavim i biću dužan 15.000. Tražio sam da me pomognu da spasim stoku. Sve krave, ukupno ih imam 40 ću da puštim.

Nećemo da ih prodajemo jer kravu koja vrijedi 2.000 ne damo za 400 eura za klanje. Farma je uništena”, kategoričan je ovaj čovjek koji dnevno sa sinom radi 16 sati, a umjesto života dostojnog čovjeka dugovi se gomilaju.

Kaže, neće da postane fukara.

“Pošten sam bio, takvog me svi znaju, a pošten ću i ostati. Rođen sam kod hotela Onogošt, a farmu sam napravio da bih đecu na pravi put izveo, da bi pošteni ljudi postali. Prodao sam za 7.400 eura radno mjesto u Željezari, nakon 25 godina radnog staža. Sve što sam imao tu sam uložio, kredite sam dizao, a i prijatelji su mi pomogli. Radili smo, mučili se sin i ja, ali se nijesmo žalili. No dalje se ne može.

Pun sam gorčine. Njih zovu trideset posto, a i ja sam im taman toliko da kad sračunam koliko su mi

PLANINARSKI KLUB SUBRA

Orjen tri godine čeka obilježja HERCEG NOVI - Planinarski klub “Subra” u prošloj godini obilježio je 80 godina postojanja, imao je uspješan rad i sve akcije su realizovane kroz sekcije kako na lokalnom i državnom, tako i regionalnom nivou, saopšteno je na godišnjoj Skupštini.

Sa Skupštine su uputili zamjer-

ku ljudima iz opština, jer za tri godine od kada je donešena odluka da se Orjen proglasi za regionalni park, nijesu postavili adekvatna obilježja.

PK “Subra” je u prošloj godini poslovala sa dobitkom i prihodovala je 15.200 dok je rashod bio 12.600 eura.

S.M.

Obavještenje o sazivanju skupštine akcionara Gross-Marke AD Podgorica Obavještavaju se akcionari Gross-Market AD Podgrica,da će se dana 27.02.2013.godine sa početkom u 9 časova u Njegoševoj br.58 u Podgorici održati skupština akcionara sa sljedećim dnevnim redom: -Izbor i imenovanje akcionara za potpis zapisnika sa skupštine -Donošenje odluke o usvajanju finansijskih iskaza sa izvještajem revizora -Donošenje odluke o prodaji dijela imovine društva -Donošenje odluke o razrešenju članova Odbora direktora -Donošenje odluke o imenovanju članova Odbora direktora -Donošenje odluke o visini naknada za rad članova Odbora direktora -Donošenje odluke o izboru revizora Društva -Donošenje odluke o kupovini sopstvenih akcija Društva Materijal za sjednicu skupštine akcionara dostupan je svim akcionarima na uvid 20 dana prije održavanja sjednice, u gore navedenoj adresi. Pravo da prisustvuju sjednici imaju svi akcionari (ili) njihovi ovlašćeni punomoćnici.

Punomoćja moraju biti ovjerena u skladu sa Zakonom jer u suprotnom se neće dozvoliti priustvo punomoćniku.

Za sve neophodne informacije akcionari ii njihovi punomoćnici mogu se obratiti na telefon +382 60 36 77 66 svakog radnog dana ,od 10-13 časova.

Za Odbor diektora,predsjednik Milivoje Radunović

U Nikšiću se pitaju klanovi, a ne Milo uzeli od kada su na vlasti”, kazao je ogorčeno Goša.

Sramota ga je, kaže, da duguje ljudima za sijeno koje su oni spremali ljetos na 40 stepeni. Ogorčen je što su đeca čelnika Nikšićke opštine koja inače grca u milionskim dugovima, išla u Las Vegas za Novu godinu dok se đeca običnih smrtnika muče za golu egzisteniju.

“U drugim opštinama ljudima se pomaže, daju im se premije a ov-

Uzmeniren, pogođen do srži svoga bića što je morao da povuče ovaj potez, Goša kaže da za sve krivi lokalnu upravu, koja je maćeha svima onima koji su istinski za Đukanovića.

“Svi misle Milo, Milo, ali u Nikšiću nije glavni Milo nego klanovi! Ja sam posljednji vojnik crnogorski, posljednji Mohikanac, ja danas puštam krave po Nikšiću. Nijesam mogao, nego tri dovesti pred opštinu. Ja tražim politički azil. Tražim da iz Nikšića pređem kod Mila i kod Mugoše”, kazao je Goša dok mu se u očima vidi i ljutnja i razočarenje, a ponajviše muka. dje se daje za stanove ljudima koji su ih već uzeli. Mi smo mučenici.

A ovaj Matijašević je prije deset godina bio radikal, ali kod nas ko god dođe odma je kapo. Bitnija mu je Sutjeska nego da meni da 4.000 eura da spasim životinje od kojih živim”, kazao je Goša, podsjećaju-

ći da su Turci za vrijeme vladavine ovim prostorima pomagali Crnogorce da im stoka preživi.

Goša još jednom udara na savjest svih nas da se zapitamo da li nam prodaju maglu kada kažu da je poljoprivreda jedna od budućih razvojnih grana Crne Gore?

FREESTYLE PADOVI

Klizanja na Trgu magnolija Zbog klizavih pločica Tivćani u Domu zdravlja, neki polomili kuk TIVAT - Na klizave pločice, posebno kada su mokre u vrijeme kišnog perioda, na Trgu magnolija u centru Tivta, građani se žale od njihovog postavljanja. Posljednjih dana bilo je učestalih padova. Neki Tivćani su prošli sa lakšim povredama, ali ima i onih koji su prilikom pada polomili kuk, a ima povreda i vratnih pršljenova.

Iz podgoričke firme “Građevinar” koja je bila investitor i izvođač radova, kažu da nisu imali ni jednu primjedbu na klizavost plo-

čica prije predaje objekta opštini Tivat.

Građani ističu da su najopasnije glatke ploče ispred Kozmetiks marketa i kafe-restorana “Siti Hol”.

Tivćanka Anita Petković imala je sreću, prošla je sa lakšim povredama prilikom pada ispred Siti hola prije desetak dana. Anita je istakla da nema razlike, pločice su svuda isto klizave “i koliko god da se pazi, može se pasti”.

Više padova desilo se od početka ove sedmice na pločniku ispred me-

sare “Franca”, gdje je dvoje Tivćana zadobilo teške povrede - prelom kuka i povredu vratnih pršljenova.

Navodeći da svi u gradu znaju da je na Trgu klizavo, Angelina Uskoković koja ima povrede vratnih pršljenova, kazala je da je Trg Magnolija prelijep i mnogo je ljepše nego što je bilo prije izgradnje kompleksa, “ali neregularnosti koje su evidentne mislim da treba riješiti, prije nego se neko još više povrijedi”.

Problem klizavih pločica nije u nadležnosti Komunalne policije, izjavila je načelnica Jadranka Joksimović istakavši da je to propust izvođača radova- firme “Građevinar”. Komunalni inspektori se ne bave mokrim pločicama ispred mesare Franca i ribarnice zbog njihovog rada, ako je to razlog padova, jer je za održavanje čistoće zaduženo Komunalno preduzeće, objasnila je Joksimović.

Tehnički prijem stambeno–poslovnog kompleksa obavljen je prije skoro tri godine, podsjetio je direktor i vlasnik podgoričkog Građevinara Miloš Šuković navodeći da postoje bordure koje su glazirane, “ali sve je rađeno u skladu sa projektnom i tehničkom dokumentacijom”.

Komunalno preduzeće u čijoj je to nadležnosti treba da izvrši popravke ili korekcije onoga što ne odgovara, kazao je Šuković. Iz Komunalnog su rekli da prijava za klizave pločice nisu imali, kazao je tehnički direktor Tonko Lukšić. Z. Krstović

Aktuelno 17

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

Zatvoren put Nikšić Šavnik

LIMLJANI

Novih 300 metara otišlo u ambis Propao asfalt, šiblje i drveće, za sanaciju mnogo vremena, ali i novca

Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić - Šavnik u prekidu je od sinoć zbog velikih sniježnih nanosa. Kako je saopšteno iz policije, zabrana saobraćaja na pomenutoj dionici puta važi za sve kategorije vozila. Takođe, tokom jučerašnjeg dana iz Automoto saveza su saopštili da se u Crnoj Gori saobraća po mokrim putevima, te savjetovali sporiju i oprezniju vožnju na sjeveru, zbog snijega i susnježice. N.D.L.

CRMNICA - Slutnje žitelja sela Limljani u Crmnici da će klizište na tzv. Donjem putu u Bujacima ponovo proraditi i to u velikoj mjeri, obistinile su se.

U noći između četvrtka i petka, između Limljana i željezničke stanice Crmnica propalo je oko trista metara puta, asfalta, šiblja i drveća. Klizište je u jutarnjim satima zarobilo mehanizaciju barskog DD “Put“, ali su radnici ove firme uspjeli da

ci opštinske Agencije za investicije i imovinu, JP Komunalne djelatnosti i podgorički geolog Čedomir Grbović. Jedinstvena je ocjena da za sanaciju ovolike štete na površini nekoliko stotina kvadratnih metara moraju biti načinjene ozbiljne studije i primijenjeni skupi građevinski zahvati, što će iziskivati mnogo vremena. Sreća je što smo nekako uspjeli da za žitelje Limljana aktiviramo alternativni pravac

mašine prebace na drugu lokaciju.

Ova donedavno najmanje stradala komunikacija između Limljana i Virpazara sada je potpuno uništena, pa će se, kako ističe predsjednik MZ Crmnica Đuro Marković, “potpuno odustati od privremenih rješenja sanacije“, jer ona, “jednostavno nemaju svrhu“.

Ovo je drugi krak klizišta u Bujacima, jer su upravo sa ovog mjesta, samo stotinjak metara sjevernije, Crnu Goru, posredstvom Dnevnih novina, prije nekoliko dana obišle slike uništenog glavnog puta kroz Limljane. Asfalt i zemljište na kome je put su uništeni i zgužvani kao da su od papira, i na njima neće biti intervencija “do daljnjega”.

“Klizište na Bujake, koje je i dalje aktivno, obišli su predstavni-

kroz imanje Sjekloća, koji, uz oprez, mogu koristiti manji automobili, pa stanovnišvtvo ima nekakvu, iako slabu, mogućnost komunikacije s Virpazarom“, objasnio je za DN Marković.

U Crmnici su se, kaže on, pojavila i druga klizišta, poput onog na magistralnom putu Petrovac – Virpazar, ispod sela Sotonići, kojeg održava prohodnim podgorički „Bemax“, jednom trakom i uz pomoć semafora, dok je put Bar-Virpazar preko Sutormana osposobljen, nakon što je privremeno sanirano klizište kod škole u Boljevićima.

Marković je dodao da su obilne kiše, u manjoj ili većoj mjeri, oštetile i ostale seoske puteve kroz Crmnicu, ali da je najteže stanje u Limljanima. Ž.M.

Proslava Savindana HERCEG NOVI - Blagoslovom arhiepiskopa cetinjskog i mitropolita crnogorsko-primorskog, Amfilohija Savindanske svetkovine počeće danas u 16 časova, kada će u Crkvi Svetog Save u Savinskoj dubravi biti služena Svečana večernja služba uoči praznika. Na sam dan praznika, u nedjelju u 8.30 časova u Manastiru Savina biće organizovano svečano iznošenje Krsta Svetog Save, blagosiljanje naroda i prenošenje svetinje u litiji do Crkve Svetog Save na Savinskoj Dubravi. Sveta praznična liturgija sa poklonjenjem Svetosavskom krstu počeće u devet časova. Poslije liturgije slijedi svečani dječiji program koji su pripremili mališani iz Velike Hoče, Banja Luke i novskog kraja. S.M.

NA MArgINI

Ostaće i bez krova nad glavom Sedmočlana porodica Krasnići uskoro bi se mogli naći na ulici

ULCINJ - Sedmočlana romska porodica Krasnići, svakog dana bi mogla da ostane bez krova nad glavom, jer vlasnik Građevinskog preduzeća, u čijem napuštenom skladištu žive Zumra i Rustem, sa petoro maloljetne djece, insistira da se isele. Priču o ovoj porodici smo već ispričali, žive u krajnje nehumanim uslovima, a često se desi da nemaju čime da nahrane sinove.

Ulcinjani nijesu ostali ravnodušni na težak život ove porodice, i prva pomoć za porodicu Krasnići je stigla. Djeca više nijesu gola i bosa, imaju i nešto hrane, ali ono što njima zaista treba je dom.

Ali, kako sve u životu, ima dobre i loše strane , tako je ima i ova priča. I dok su jedni željeli da pomo-

gnu, druge je naša priča podstakla da petoro maloljetne djece izbace na ulicu.

Vlasnik Građevinskog preduzeća, u čijem napuštenom i ruiniranom objektu, Zumra i Rustem žive sa sinovima, insistira da pod hitno napuste objekat. Zumra priča, kako je čak i bio kod njih, šutirao stvari nogama i vikao da se pod hitno isele.

“Djeca su plakala, uplašili su se.

Muž mi nije bio tu. Da vam kažem pravo, i ja sam plakala, nije mi bilo sve jedno. Šutnuo je nogom ovaj prozor, vidite, slomljen je”, kazala je Zumra. Ona je još jednom apelovala na gradske oce, da im obezbijede kakav takav dom. „ Zima je, kako ćemo na ulicu, nemamo gdje da idemo, djeca su mala. Molim gradona-

čelnika da nam pomogne, i on ima djecu”, kazala je Zumra.

S druge strane, zahvalna je svima onima, od kojih pomoć svakodnevno stiže. Nazmi, Ermin, Sultan, Dževat i Renat, bar više nijesu gladni i bosi. Stigla je odjeća, obuća, hrana, jorgani, nešto namještaja, čak i nešto para. Zima u domu porodice Krasnići, za samo par minuta , uvuče se pod kosti. Oni su navikli na hladnoću. Zahvalni su što im djeca više nijesu bosa. A, stigla su im i drva za ogrijev. Ali, sudeći po svemu, brzo će morati i iz tog stravičnog doma. Majka Zumra neprestano ponavlja, kako im samo gradonačelnik može pomoći. „ Svima hvala, imamo šta da jedemo, nije nam zima kao prije. Ali, izgleda da ću s djecom morati na ulicu“, kaže Zumra.

Porodici Krasnići stigli su i paketi iz Crvenog krsta. Hrana i garderoba ih je obradovala. Mali Nazmi bio je presrećan , kada je ugledao paštetu.

Njegova majka kaže da je voli iznad svega. I dok se u ovim prazničnim danima, većina djece radovala božićnim i novogodišnjim poklonima, mi smo osmjehe ove djece izmamili paštetom. Sada su na redu gradski oci. Dom za porodicu Krasnići se mora obezbijediti. Mora zbog njihovih pet sinova. Najmlađe dijete ima samo devet mjeseci i dane provodi ispod jorgana.

S.Ganić

18 Crna Gora

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

STUDENTSKA ULICA

Rušenje stopirano dok se ne obezbijede porodice Sekretar Mugoša postigao dogovor sa stanarima ilegalnih objekata iza fabrike “Radoje Dakić” PODGORICA - Najavljeno rušenje 13 ilegalno izgrađenih objekata u Studentskoj ulici, u blizini zone “Radoja Dakića” koje je trebalo juče da se obavi, odloženo je za kraj mjeseca. Umjesto mašina za rušenje, došao je sekretar Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Miomir M. Mugoša i dogovorio se sa porodicama nastanjenim u barakama da će im se za srušene kuće obezbijediti mjesto stanovanja.

Kako je planirano, na toj lokaciji početkom februara planira se početak radova na izgradnji blokovske saobraćajnice i da će se za sada srušiti samo dvije kuće, a koje se nalaze na površini predviđenoj za izgradnju pomenute ulice.

“U jednom od ovih objekata, koji je nelegalno podignut ‘75 godine na gradskom zemljištu, živi Božo Stanojević sa suprugom i njegov sin Ivan sa suprugom i djetetom. Za njih je, u saradnji sa Sekretarijatom socijalnog staranja, obezbijeđen stan od 79 m2 u V proleterskoj ulici, dok je sadašnji objekat imao oko 61 kvadratni metar”, kazao je Mugoša, napominjući da Glavni grad za posljednjih 12 godina nikome nije

ostao dužan.

Ipak, drugi Stanojevićev sin, Igor, koji sa suprugom i troje djece živi u drugom objektu predviđenom za rušenje, nije zadovoljan ponudom Glavnog grada, po kojoj bi trebalo da dobije stan od 22 kvadrata.

Predstavnik stanara iz Studentske ulice Aco Rajović tvrdi da je Mugoša obećao da će pokušati da od Glavnog grada izvuče makar 38 kvadratna metra za nezadovoljnog Stanojevića.

Mugoša je najavio da će u drugoj fazi izgradnje biti srušene i obližnje kolektivne zgrade, kada će svi koji

imaju papire za vlasništvo stanova imati pravo za eksproprijaciju, ali da do toga neće doći tokom ove godine.

“S obzirom da se te porodice nalaze na spisku socijalnog staranja i odatle nemaju gdje, grad će pokušati i za njih da obezbijedi mjesto stanovanja”, kazao je Mugoša. M.Ne.

Piperi čekaju rješenje PODGORICA - Nakon što su iz mjesne zajednice Stijena uputili Upravi policije dopis koji se odnosi na urušavanje potpornog zida na lokalnom putnom pravcu u selu Gornji Crnci, mjesto Lukovo Ždrijelo, stručna služba Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj, zajedno sa predstavnikom Puteva i predsjednikom ove MZ Brankom Džankićem obišli su lokaciju i utvrdili da je oštećenje nastalo na zidu koji je rađen u suvomeđi, bez veziva i od lokalnog materijala, saopšteno je iz Sekretarijata.

Nakon obilnih padavina došlo je do urušavanja potpornog zida puta, čime se smanjila površina za kretanje vozila na ovoj dionici. Osim toga, smanjenju stabilnosti terena, odnosno kosina na ovom mjestu, gdje se inače pojavljuju klizišta.

“S obzirom na to da se radi o oštećenju većih razmjera na dužini od oko 25 metara, potrebno je detaljno sagledati novonastalu situaciju, izvršiti snimanje terena, nakon čega će se donijeti odluka o potrebnim radovima i pristupiti sanaciji na način koji će obezbijediti dugoročnije rješenje”, navodi se u saopštenju.

M.Ne.

OBILJEŽENA GODIŠNJICA

Visocki je Rusima bio glas slobode u teškim vremenima Veliki dan za svakog Rusa, 75 godina od rođenja legendarnog pjesnika, glumca i muzičara Vladimira Visockog, obilježen je juče polaganjem vijenaca na njegov spomenik kod Moskovskog mosta.

Ovaj dan je prema riječima Ljudmile Šlikove, direktorice Centra ruskog jezika i kulture “Vozroždenije” iz Budve, koja je prva došla da mu oda počast, veoma emotivan za sve Ruse. Osim toga, otka-

PRAZNIK MIMOZE

ko je podignut spomenik Visockog, dođe svake godine.

“Vladimir je bio veoma interesantna ličnost. U tom veoma teškom periodu, kad čak nijesmo mogli ni da izlazimo iz države, on je bio za nas glas slobode”, rekla je Ljudmila, dodajući da je 25. januar praznik za svakog ruskog čovjeka.

Vijence je položio i ruski ambasador Andrej Aleksejevič koji je istakao da je Visocki umro sa sa-

mo 42 godine, ali da je neizmjerno volio život i da je iza sebe ostavio bogato stvaralaštvo.

“Visocki je nesporno veliki sin svog naroda i zemlje, bio je svestrana ličnost - sjajan glumac, istaknuti kantautor i talenat koji je kroz riječi prenosio ono što se nalazilo u njemu, kako mi kažemo ‘u duši’, rekao je Aleksejevič.

U čast Visockog sinoć je održan koncert u Ruskoj školi. M.Ne.

FONDACIJA ª ĆANO KOPRIVICAº

Ribe i vina neće nedostajati Otvorena prva Ovogodišnja proslava opštinu i TO koštaće oko 100.000 eura Montesori školica HERCEG NOVI - Ovogodišnji Praznik mimoze počinje 1.februara i biće propraćen sa preko 40 raznih programa koji će trajati čitav mjesec. Fešta će opštinu i gradsku Turističku organizaciju koštati oko 100.000 eura, saopšteno na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

“Mimoza i praznik su asocijacija za Herceg Novi u čitavom regionu. Održavanje ove manifestacije, i pored složene finansijske situa-

cije nije dovođeno u pitanje, niti to smije biti ni u narednih 40 godina”, rekao je predsjednik Opštine i član Direkcije Praznika Dejan Mandić.

O najatraktivnijoj pučkoj svečanosti direktor Herceg Festa Dijana Krivokapić rekla je rekla da će biti pripremljeno 1.200 kilograma ribe i po tona piva i vina. Spaljivanje karnevala biće organizovano tradicionalno na Škveru, kao i veliki broj programa za djecu.

Predstavnik Direkcije Zoran Živković najavio je otvaranje manifestacije koncertom “Plavog orkestra” na trgu Nikole Djurkovića.

Sportski programi koji okupljaju veliki broj takmičara trajaće i tokom marta, saopštio je sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti Vladimir Žutković.

“Interesovanja ima za sve sportove, a za plivački miting već je prijavljeno 300 kandidata”, rekao je Žutković.

S.M.

Koncepcija predškolskog vaspitanja omogućava razvoj svih potencijala djece NIKŠIĆ - Fondacija “Ćano Kopri- nica, spavaonica, kuhinja sa trpezavica” ove subote podne otvara prvu rijom i administrativni prostor, kao i Montesori školicu u Crnoj Gori koja je didaktički Montesori materijal. namijenjena djeci predškolskog uzraIz Fondacije su pojasnili da Monsta. Prepoznajući značaj tesori Program zahtijeva stvaranje povoljne predškolskog vaspitanja vaspitne sredine u koi obrazovanja, a u skladu joj djeca stiču iskustva sa svojim strateškim cipo sopstvenom prograljem koji se ogleda u aktivnostima koje podstiču Fondacija je obezbi- mu i prevode ih u saznarazvoj obrazovanja i kul- jedila u Ulici Narod- nja. Montesori koncepciture, NVO “Ćano Kopri- ne omladine prostor ja predškolskog vaspitavica” osnovala je Školicu od 200 kvadrata, u nja i obrazovanja omogu“Zvono”, koja će raditi sa okviru kojeg se naćava uslove za razvoj svih djecom uzrasta od tri do lazi igraonica, spapotencijala djece, njihošest godina po prilagođe- vaonica, kuhinja sa vo odrastanje i zadovoljanom Montesori progra- trpezarijom i admivanje potreba što predšmu, koji podržava humani-nistrativni prostor kolskom djetetu pruža mostičku koncepciju predškolgućnost da slijedi svoj lični skog vaspitanja i obrazovanja, a koja razvoj, da razvija sposobnosti i uspoje u skladu sa demokratskim načeli- stavlja interakcije sa sredinom. Fonma Crne Gore. Sa djecom će raditi dva daciju je osnovao Nikola Koprivica, sertifikovana Montesori vaspitača, a a do sad je gradu pod Trebjesom poFondacija je obezbijedila u Ulici Na- klonila objekat nove Muzičke škole, rodne omladine prostor od 200 kva- koja iz tog razloga ima karakter zadrata, u okviru kojeg se nalazi igrao- dužbine.

I.J.

Crna Gora 19

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

PREVRTLJIVI JANUAR

Skijališta - povratak otpisanih Zimska sezona koja je umalo posrnula zbog nevremena, ubrzo će da ojača, ocjenjuju turistički poslenici Mila Nenezić

P

rethodnih godina sredina januara za turističke organizacije na sjeveru Crne Gore i ski-centre bilo je vrijeme kada su se trljali dlanovi, ali ne zbog hladnoće. Ovog puta, prethodna sedmica, koja je trebalo da bude špic sezone, donijela je hladnoću u kasama i poluprazne hotele. Nekima vremenske neprilike, drugima višednevni izostanak električne energije, a trećima, pak, zakrčeni putevi, nijesu dozvolili da dočekaju goste u broju na koji su navikli. Ipak, optimizam i dalje postoji, a upravo ovih dana očekuje se oporavak sezone.

Ovaj januar zaposleni u skicentrima i lokalnim turističkim organizacijama opština na sjeveru pamtiće po nedaćama. Tokom ove sedmice aktivno se radilo na pripremama ski staza koje ovoga vikenda u besprekornom stanju dočekuju goste.

Iz ski-centra na Vučju Vanja Tomašević za Dnevne novine kaže da su posljednjih desetak dana imali velike gubitke u vezi sa otkazivanjem rezervacija. Zbog vremenskih uslova gosti su čak i dan prije dolaska otkazivali posjetu.

“Iako je pročišćen put i stvoreni uslovi za rad skijališta, ima struje, gosti nijesu dolazili jer je vrijeme bilo

loše i danima je padala kiša, koja je otjerala i najupornije. Mi smo radili u subotu kad ostali ski-centri nijesu, ali od nedjelje kada je počela kiša, skijalište ne radi”, rekla je Tomašević.

Ona je napomenula da je do 16. januara bilo popunjeno 90 odsto kapaciteta, ali da je zbog nevremena u hotelu boravilo samo 27 gostiju.

Pa ipak, na Vučju stvari nijesu u potpunosti prepuštene slučaju. Menadžment hotela se potrudio da boravak porodicama koje su u hotelu učini prijatnijim, pa su ovih dana organizovana noćna takmičenja u sankanju za djecu. S obzirom da je mini ski-staza otvorena, posjetioci su imali od 20 do 40 odsto popusta za smještaj ili školu skijanja. Organizovana su i ta-

Vratiće se gosti Na Žabljaku probleme nije pravila električna energija, već je štetu nanijelo nevrijeme. Direktor TO Žabljak Boro Nikolić kaže da je najveći problem bio put.

“Cijelo ovo vrijeme ski-centar je bio spreman, svi liftovi i žičare radile bi da je bilo gostiju. Problem je bio put. Kako će gosti doći, kad na svim dnevnicima javljaju da putevi ne rade zbog sniježnih nameta. Veliki broj njih otkazao je rezervacije prošle sedmice”, rekao je Nikolić, navodeći da je veliki hendikep to što u jeku sezone nastaju ovakvi problemi. Hoteli na Žabljaku su radili sa oko 20 odsto kapaciteta, ali da se već tokom ove sedmice povećao broj gostiju.

Kao i u ostalim hotelima, gosti koji su ostali, imali su priliku da se oprobaju u noćnom skijanju.

Već juče, prema riječima direktora ski-centra na Savinom kuku Milutina Tomića, na skijalištu je bilo oko 200 ljudi, što nije zavidan broj, ali svakako ohrabruje, jer se gosti vraćaju u sve većem broju. Pravi dan na skijama organizovan je juče kada je mnogobrojne ljubitelje snijega i sniježnih sportova čekao popust.

“Očekuje 20 odsto jeftiniji jednodnevni ski-pas, staza je sređena i na njoj ima preko metar snijega”, poručio je Tomić.

kmičenja u pikadu. Nekima je, kaže Tomašević, odgovarao mir i mali broj gostiju.

“Kad nije bilo struje pola dana, gostima koji su boravili dva dana, odlukom menadžmenta hotela, ništa nije naplaćeno od usluga. Prilagođavamo se situaciji, nemamo striktni plan, ali se trudimo da ih animiramo”, pojasnila je Tomašević.

Ipak, optimizam u uspjeh ove zimske sezone ne izostaje, a to potvrđuje sve veći broj gostiju.

U Kolašinu je stanje protekle sedmice bilo prilično nepovoljno, ocijenili su turistički poslenici. Višednevni prekid u napajanju

električnom energijom, kao što su više puta do sad govorili, uticao je na slabu posjećenost i napuštanje hotela.

“Ono što je bitno je da od momenta dolaska električne energije, svakodnevno imamo sve veći broj gostiju na skijalištu. To što se desilo doprinijelo je da izgubimo veliki broj gostiju, ali iz dana u dan, sve više njih želi da iskoristi svoj odmor na snijegu, kao i školski raspust, pa se hoteli opet pune”, rekao je za DN direktor ski-centra Kolašin 1450 Boban Šćepanović.

“Put do skijališta je čist bez obzira na vremenske prilike, staze pripremljene, a već za vikend očekujemo drastičan porast broja posjetilaca, a posebno u nedjelju se organizuje “Bijeg na snijeg”, odnosno besplatan prevoz autobusima na skijališta. Osim toga, biće i produženo, besplatno noćno skijanje i promotivne žurke”, kaže

Šćepanović, navodeći da su tokom neprilika sa električnom energijom organizovali razne programe i zadržali goste, pa čak i rafting, što je rijetkost za ovo doba godine.

CJELODNEVNI SKI PAS

Ski centar Žabljak Vučje Kolašin djeca

cijena 12 eura 10 odrasli/5 djeca 20 odrasli/12

VISINA SNIJEGA Žabljak 150 cm Vučje 120 cm Kolašin 145 cm BROJ GOSTIJU NA STAZI Žabljak oko 200 Vučje oko 150 Kolašin oko 400

Je iniji ski pas do kraja sezone Na Žabljaku probleme nije pravila električna energija, već je štetu nanijelo nevrijeme. Direktor TO Žabljak Boro Nikolić kaže da je najveći problem bio put.

“Cijelo ovo vrijeme ski-centar je bio spreman, svi liftovi i žičare radile bi da je bilo gostiju. Problem je bio put. Kako će gosti doći, kad na svim dnevnicima javljaju da putevi ne rade zbog sniježnih nameta. Veliki broj njih otkazao je rezervacije prošle sedmice”, rekao je Nikolić, navodeći da je veliki hendikep to što u jeku sezone nastaju ovakvi problemi. Hoteli na Žabljaku su radili sa oko 20 odsto kapaciteta, ali da se već tokom ove sedmice povećao broj gostiju.

Kao i u ostalim hotelima, gosti koji su ostali, imali su priliku da se oprobaju u noćnom skijanju.

Već juče, prema riječima direktora skicentra na Savinom kuku Milutina Tomića, na skijalištu je bilo oko 200 ljudi, što nije zavidan broj, ali svakako ohrabruje, jer se gosti vraćaju u sve većem broju.

Pravi dan na skijama organizovan je juče kada je mnogobrojne ljubitelje snijega i sniježnih sportova čekao popust.

“Goste do daljnjeg očekuje 20 odsto jeftiniji jednodnevni skipas i iznosiće 12 eura, staza je sređena i na njoj ima preko metar snijega”, poručio je Tomić.

20 Globus

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

PRESUDA

Prošlo 40 godina od kad Amerikanci napustili Vijetnam 40th jeanniversary ofsuU.S. exit from Vietnam U Parizu je 27. januara 1973. potpisan mirovni sporazum kojim je On January 27, 1973, thegodine Paris Peace Accords formally ended direct okončan direktni vojni angažman Amerike u Vijetnamu.

Američke U.S. military involvement in Vietnam – where U.S. troops were trupe drafted in neuspješno su se borile protiv komunističkih trupa u krvavom ratu koji je to fight communist forces in a bloody and ultimately unsuccessful war ostavio gorak uticaj i nasljeđe, kako u zemlji, tako i širom svijeta

which left a bitter legacy both at home and abroad

Ho Chi Minh:

Ho Ši Min: Komunistički lider Sjevernog Vijetnama North Vietnam’s communist leader zalagao se za ponovno ujedinjenje zemlje. sought reunification of country.

Inspiraciju i podršku imao je u Vijetkongu, Inspired and supported Congsa– juga zemlje komunističkom gerilskomViet pokretu communist guerilla movement in South Vo Ngujen Giap: Komandant Sjeverne Armije Vijetnama i jedan od glavnih Vo Nguyen Giap: Commander of North kreatora istorijske pobjede na Francuzima Vietnamese Army, masterminded historic u Dien Ben Pu-u, 1954. godine prvog at victorytokom over French rata u Indokini (1946-1954) Dien Bien Phu in 1954

Američka početku je U.S. tacticstaktika initiallynarestrained bilarisk dosta uzdržana zbog rizika by of war with Soviet od rata sa SSSR-om Union and China – i Kinom, glavnih snabdjevača oružjem suppliers North SjevernogofVijetnama Vietnam’s large arsenal

Lyndon B. AmeričkiPresident predsjednik Lindon Džonson:Johnson: Još više je pojačao Escalated podršku Južnovijetnamskoj John F. Kennedy’s support vojsci koju je počeo njegov for South Vietnamese army prethodnik Džon F. Kenedi General William

General Vilijam Vetmoreland: Westmoreland: Boosted Povećao je broj vojnika poučen troop count to avoid francuskim iskustvom i repeat of French gubicima u prvom ratu za loss Indokinu

B52 Stratofortres bacili su

150km 90 miles CKHi InNaA

oko 2,5 B52 miliona tona USAF Stratofortress na ratno USAF"tepih-bombi" “carpet-bombs” vast areas with over 2.5m tons ofpodručje bombs

KLJUČNI EY EVENTS DOGAĐAJI (1954-75) (1954-1975) K 1954: Francuza završava 1954: Povlačenjem French withdrawal ends First se prvi rat za War. Indokinu.

Vijetnam se dijeli na Indochina Vietnam split between komunistički Sjever i na prozapadni communist north and pro-U.S. southJug Hanoj Hanoi 1957: Počinje Communist insurgency begins 1957: komunistička pobuna u Tonkinov Gulf of Južnom protiv government vlade Ngo Din in South Vijetnamu Vietnam against zaliv Tonkin Diema of President Ngo Dinh Diem Haipong Haiphong 1960: Diemu 1960: Sad U.S. povećava increases pomoć aid to Diem o sS LLAa O 1963: Vijetkonga nanose 1963: Gerilci Viet Cong guerrillas defeatporaz jedinicama južnovijetnamske vojske. Diem units of South Vietnamese army.

B52 polijetali su B52s from je zbačen i ubijen od disedentskih sa Guama Diem overthrown andstrane assassinated Guam and generala. iOkinawa Okinave by dissident generals rMi jeekkoa nMge 1964: brodovi sa 1964: Sjevernovijetnamski North Vietnamese torpedo torpedima američki razarač. boats attacknapadaju U.S. destroyer – triggering Ovaj napad bio je i okidač za početak Demilitarizovana Demilitarized U.S. bombing raids on North američkog bombardovanja Sjevera zona Zone 1965: intenzivira aerial kampanju 1965: SAD U.S. intensifies bombing THEATRE WARRat vazdušnog First bombardovanja.

200.000 campaign.

200,000 U.S. Oko combat (1965-70) (1965-70) Hue T aAjIlLaAn N dD TH američkih borbenih trupa stiže troops arrive in South Vietnam –u Vijetnam, Da Nang Communist Rute snabdjevanja njihovto broj porašće do 540.000 koliko ih je rising 540,000 by 1968 PUT MINA O CHO HI MŠI INH TRAIL H 1968. godine supply route komunista JužnoSOUTH Kinesko bilo1968: Uske staze džungle North Vietnamese army andi 1968: Vojska Sjevernog Vijetnama Series of jungle paths Vazdušne baze North Vietnamese more CHINA pretvaraju se u 16.000 km Vijetkong pokreću TetOffensive ofanzivu on koja je Viet Cong launch Tet into 16,000km of Sjevernog air base Vijetnama grows SEA puteva - 3.100 km obuhvatala preko 100 gradova u Južnom over 100 cities in South including roads – 3,100km hidden skrivenih puteva i 500 km SADair vazdušne Vijetnamu, uključujući Sajgon i Hue. U.S. base baze Mi Lai My Lai Saigon and Hue. U.S. troops kill –riječnih and 500km of rivers Američki vojnici ubijaju 500 civila u Mi Lai 500 civilians in My Lai massacre SADcorps visokokvalitetni U.S. HQ masakru Pleiku 1969: Predsjednik President Richard 1969: RičradNixon Nikson počinje U.S. korpus aircraft carrier Nosači aviona povlačenje kopnenih begins withdrawal of trupa ground troops 1970: nacionalni savjetnik 1970: Američki U.S. National Security advisor,za B52 B52ssa from am bO o dDžI aA CK A MB državnu bezbjednost Henri Henry Kissinger, and Le DucKisindžer Tho, for i Le Tajlanda Ia Drang Thailand Duk To, predstavnik vlade iz Hanoja, Hanoi government, start talks in Paris počinju pregovore u Parizu 1972: Nixon unrestricted 1972: Niksonorders naređuje totalno bombarPnom Phnom Tajlandski Gulf ofzaliv bombing of North to force resumption dovanje Sjevera kako bi ih natjerao na Pen Penh u žUnTiH SJ O Thailand nastavak pregovora of on-off talks Kampong Kampong n aAm VVIjEeTt N M Odluka o povlačenju Saom Jan 27, 1973: Ceasefire signed – Saom 27. januar 1973 Potpisan je prekid Decision to withdraw donijeta je pod pritiskom vatre, posljednje američke trupe trebale su last U.S. combat troops withdrawn influenced

by U.S. američke javnosti, koja je da se povuku do 29. marta March 29 public opinion – Sajgon Saigon bila šokirana prizorima Bez američke vojne podrške, Sajgon pada galvanised Without U.S. military aid,Vijetnama Saigon falls to koji su stizaliby sashocking prvih u ruke snaga Sjevernog u aprilu images from front line North Vietnamese forces in April 1975 linija fronta 1975. godine Kan Can EATH TOLL D To Tho Žrtve North Vietnamese Viet Cong 1.1m Sjeverni Vijetnam iand Vijetkong 1,1 milion South Vietnamese Up to 250,000 Južni Vijetnam oko 250.000 U.S. Over 58,200 SAD preko 58.200 Allies 5,000 Saveznici 5.000 Vietnamese civilians million Vijetnamski civili 2 2miliona

Dien Bien Pu Phu

SN j eOv Re Tr nHi V iI jEeTtNn A am M

gr vne Rkio

Sources: British Encyclopedia, PBS Pictures: Associated Press

© GRAPHIC NEWS

Napadaču iz Mumbaja 35 godina zatvora U napadima u indijskom gradu 2008. godine ubijeno je 160 ljudi ČIKAGO - Amerikanac pakistanskog porijekla Dejvid Koleman Hedli osuđen je na 35 godina zatvora zbog uloge u planiranju smrtonosnih napada u Mumbaiju 2008. godine.

Hedli (52) je osuđen na osnovu 12 tačaka optužnice, uključujući pomaganje militantima pakistanske grupe Laškar-e-Taiba, koji su izveli napade. Hedli je priznao krivicu pred sudom u Čikagu 2010. godine i sarađivao sa Tužilaštvom kako bi izbjegao smrtnu kaznu i izručenje Indiji.

Više od 160 ljudi ubijeno je u napadima u Mumbaiju 2008. godine, podsjetio je Bi-Bi-Si.

Sudija okružnog suda Hari Leinenveber rekao je da odluka o presudi nije bila laka. “Nimalo ne vjerujem Hedliju kada kaže da je sada druga osoba i da vjeruje u američki način života”, rekao je Leinenveber. Hedli je rođen kao Daod Đilani, od oca Pakistanca i majke Amerikanke, ali je 2006. godine promijenio ime u Dejvid Koleman Hedli, kako bi se u Indiji predstavio kao Amerikanac, koji nije ni musliman ni Pakistanac, rekli su tužioci. On je prvobitno negirao optužbe, ali je potom promijenio iskaz kako bi izbjegao smrtnu kaznu ili izručenje

u Indiju, Pakistan ili Dansku.

Njega su u oktobru uhapsili agenti Federalnog istražnog biroa (FBI) dok je pokušavao da uđe u avion za Filadelfiju. On je, navodno, Tužilaštvu rekao da je radio za Laškar-e-Taibu od 2002. godine. Jedini preživjeli učesnik terorističkih napada u Mumbaiju 2008. godine Mohamed Ajmal Kasab pogubljen je početkom novembra u zatvoru u Indiji. Početkom januara, biznismen iz Chicaga Tahavur Rana osuđen je na 14 godina zatvora zbog svoje uloge u tim napadima.

NOVI ANGAŽMAN

Vlasnik Fejsbuka ulazi u politiku LOS ANĐELES - Osnivač društvene mreže Fejsbuk Mark Zakerberg zakoračiće u političke vode tako što će sljedećeg mjeseca organizovati donatorsku večeru za guvernera Nju Džerzija, republikanca Krisa Kristija. Potencijalni kandidat za predsjedničke izbore 2016. godine time je dobio veoma moćnog saveznika, javio je “Telegraf”. Zakerberg će večeru prirediti u svom kalifornijskom domu 13. februara sa suprugom Prisilom Čan, a ulaznica, po osobi, koštaće vrtoglavih 3.800 dolara.

Iz Fejsbuka su potvrdili da se Zakerberg sa Krisom upoznao prije dvije godine kada je dao 100 miliona dolara za izgradnju škola u Nju Džerziju. Ova vijest iznenadila je mnoge jer je vlasnik Fejsbuka do sada uspješno izbjegavao

povezivanje s nekom od dviju vodećih američkih političkih opcija i to čak nakon što se u Silikonskoj dolini već dvaput susreo sa Barakom Obamom.

Globus 21

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

MARTIN ŠULC

EU će prerasti u Sjedinjene Evropske Države Kameronova ideja o referendumu je opasna i mogla bi da otvori Pandorinu kutiju, smatra predsjednik Evropskog parlamenta

B

RISEL - Predsjednik Evropskog parlamenta (EP) Martin Šulc oštro je kritikovao britanskog premijera Dejvida Kamerona zbog namjere da raspiše referendum i založio se za transformaciju Evropske unije u nadnacionalnu superdržavu.

“Duboko se ne slažem sa Kameronom”, rekao je Šulc na konferenciji za štampu u Parlamentu, osvrćući se na govor u kome je britanski premijer najavio referendum o ostanku Britanije u EU. Šulc je rekao da je ta ideja “opasna” i da bi mogla da otvori Pandorinu kutiju, jer bi druge zemlje vjerovatno slijedile britanski primjer.

“To bi onda bilo samoispunjavajuće proročanstvo”, upozorio je Šulc, konstatujući da su “neki duhovi već izašli iz kutije”, jer euroskeptici širom EU već slave Kameronov govor kao trijumf njihovih

ideja. S druge strane, predsjednik EP je priznao da su mnoge kritike koje je Kameron iznio u govoru opravdane.

“Moramo da radimo bolje”, rekao je on i naveo da su osnovne boljke Unije demokratski deficit, socijalna nejednakost i netransparentnost institucija. Šulc se požalio na to da šefovi država članica često neopravdano svaljuju krivicu na EU. “Oni naprave problem, pa ga pošalju u Brisel na rješavanje”, rekao je predsjednik EP. Šulc je istakao da nijedna člani-

ca EU nije sama za sebe dovoljno jaka da se izbori sa izazovima kao što su klimatske promjene, imigracija i ekonomska kriza i da je rješenje tih problema u produbljivanju evropskih integracija.

“Jednog dana imaćemo Sjedinjene Evropske Države”, kazao je Šulc i dodao da je stvaranje takve strukture “moguće i neophodno”. On je, međutim, istakao da takva superdržava neće biti “oslonac za topljenje

nacionalnih identiteta”. “Nećemo od Nijemaca praviti Teksašane, a od Francuske Kaliforniju”, obećao je Šulc, uz napomenu da je šarolikost evropskih identiteta jedno od najvećih prednosti Evropske unije.

NAORUŽANJE

Odgovor Kine na novu strategiju NATO pakta Najmnogoljudnija zemlja svijeta kupila 36 moćnih ruskih Tupoljeva Tu-22M3, u cilju zaštite svog jedinog nosača aviona PEKING - Samo nekoliko mjeseci nakon što je porinula i u operativnu upotrebu uvela svoj prvi nosač aviona, Kina je objavila da od Rusije kupuje čak 36 teških nadzvučnih bombardera Tupoljev Tu-22M3, vrhunskih aviona ruske proizvodnje, gotovo steltovskih karakteristika i velike udarne moći.

Sa čak 24 tone bombi i raketa po jednome uzletu i sa borbenim radijusom od 2400 kilometara pri brzini od 1,88 maha, ovi bombarderi, koji su posebno opremljeni za gađanje ciljeva na moru, predstavljaju strah i trepet za mornaričke snage.

“To je odgovor Kine i posredno Rusije na novu strategiju NATOa objavljenu prije samo nekoliko mjeseci kojom se težište djelovanja prebacuje sa Evrope na Daleki istok. Ujedno, to je dokaz da će, ako do velikog rata uskoro dođe, on izbiti upravo na području Tihog okeana, u području interesnih zona Kine i Japana, rekao je za Večernji list admiral Davor Domazet Lošo, bivši načelnik Glavne komande OSRH. Zaštita udarne grupe Izbor ruskih aviona koje Moskva još nikome nije prodala izvan zemalja bivšeg SSSR-a ujedno je i logičan korak u izgradnji Kine kao pomorske sile. Dugim dometom ovih moćnih bombardera Kina dobija mogućnost štićenja svog, za sada jedinog nosača aviona i iz vazduha.

“Nosač aviona nikada ne plovi

● FoTo priča

prvi u nizu tog tipa plovila koji će uskoro zaploviti morem.

Kraj američKe premoći “Da bi ovladao svojim dvorištem, Južnim i Istočnim kineskim morem, Peking treba još najmanje dvije udarne grupe nosača aviona i oni na tome užurbano rade. U svakom slučaju situacija se mijenja i više se ne može govoriti o apsolutnoj premoći mornarice SAD-a na tom području. Ujedno, nije ni najmanje čudno što je Rusija pristala da Pekingu proda avione. Svaki neprijatelj Kine, u ovom slučaju SAD i Japan, ujedno je i neprijatelj Rusije, kaže Domazet Lošo. A da se i Rusiji žuri, govori podatak da će prvih 12 “tupoljeva” Kini biti predano već za nekoliko mjeseci kako bi se kineski piloti što prije obučili.

sam, on je uvijek okosnica udarne grupe koju čini još i niz brodova, razarača, fregata i najmanje dvije podmornice. Međutim, udarna grupa mora da ima i zaštitu iz vaz-

duha, a ovi bombarderi Tupoljev omogućavaju upravo to. Gotovo je sigurno da će ova flota aviona biti prvenstveno opremljena protivbrodskim i protivpodmorničkim

raketama. Nabavka aviona logičan je korak u izgradnji Kine kao pomorske sile, tvrdi admiral Domazet Lošo. Prema najavama Kine, njihov nosač aviona samo je

SuKob Kine i japana najopaSniji je geopolitičKi Spor 2013. godine Prema tvrdnjama Jana Brenera, analitičara grupe Eurazia, izrečenim u Davosu, najveća opasnost od izbijanja globalnog rata leži upravo u sporu Kine i Japana.

“Kinesko-japanski sukob daleko je najvažniji i najopasniji geopolitički spor 2013. godine. Opasniji od Irana. Kina više ne treba Japan kao nekad, ne treba njegovu tehnologiju ili ulaganja i vjeruje da bi u sukobu s Japanom i SAD mogla da pobijedi,” zaključio je je Brener.

Dolar vrijedan deset miliona dolara NJUJORK - Srebrni dolar iz 1794. godine, za koji mnogi stručnjaci veruju da je prvi koji je iskovala američka kovanica novca, prodat je na aukciji u četvrtak za rekordnih 10 miliona dolara.

Prethodni rekorder bio je novčić koji je na aukciji 1999. prodat za 4,1 milion dolara, saopštila je aukcijska kuća “Stak’s Bou-

ers Galeris”. Kompanija koja se bavi rijetkim novčićima “Legend Numizmatiks” kupila je dolar čija je prodaja prestavljala vrhunac aukcije u Njujorku na kojoj je zarađeno 17,2 miliona dolara.

Predstavnik aukcijske kuće Dejvid Bouers kaže da novčić ima jedinstvene karakteristike zbog kojih je izuzetno vrijedan.

“To je prvi iskovani američki metalni dolar. Nijedan muzej nema sličan”, rekao je on Rojtersu.

Novčić je deo kolekcije Kardinal koju je sakupio kolekcionar Martin Lodžis. Bouers je kolekciju opisao kao zbirku “starih majstora” novčića iskovanih na samom početku rada Kovnice novca u SAD.

22 Kultura

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

ReCeNziJA

Pamuk poprskan krvlju

Film

Stiže nastavak ª Pritajenog tigra, skrivenog zmajaº Umjesto Anga Lija, drugi dio režiraće Roni Ju

Đangova osveta (Django Unchained) Režija: Kventin Tarantino Uloge: Džejmi Foks, Kristof Volc, Leonardo Di Kaprio, Keri Vašington Vuk Perović Kventin Tarantino je dijete pop kulture u najljepšem smislu te riječi. I pošto je shvata izuzetno ozbiljno, onako kako bi i trebalo, uspijeva da svoja djela u isto vrijeme učini izuzetno zabavnim, ali i ozbiljnim. Tarantinu se dopala ideja da nanovo ispisuje istoriju, što mu otvara širok teren na kom može da nasmije, ali i da ubode prstom pravo u oko. Tema rasizma je još tabu u mnogim sredinama, pa tako i u Americi. Na Tarantinovo spisku su svi, od beskrupuloznih robovlasnika do Čiča Toma. S druge strane, kao i u većini svojih filmova, Tarantino je spreman da izvrgne ruglu i danas opšteprisutnu političku korektnost. U svemu tome, nikada ne gubi iz vida da on prije svega voli da pravi filmove koji će publiku dovesti u bioskope, a kasnije ih natjerati da satima govore o tome šta su vidjeli na velikom platnu.

Tarantino je, bar sada tako izgleda, sa “Prokletnicima” samo pripremio teren za njegovo novo djelo koje upakovao u svoj omiljeni podžanr - vestern, uz dodatak špageta. Đango i doktor Šulc su jedan od filmskih tandema koji će dugo trajati. Šulc, koji je inače lovac na glave, otkupio je Đanga, da bi mu ovaj pomogao da uhvati tri bandita sa farme na kojoj je Đango bio rob. Pošto obave taj posao, Đango mu ispriča svoju ljubavnu nevolju, što je Šulcu dovoljno da krene sa njim u avanturu. A tamo ima svega, kao u svakom Tarantinovom filmu. “Đangova osveta” traje skoro tri sata u kojiima je reditelj uspio da napravi vješt balans njegovog prepoznatljivog prenaglašenog nasilja, fsacinantnih dijaloga i zavodljivog pripovijedanja, ljubavne priče i pravih vestern predjela koja je izuzetno oslikao direktor fotografije Ričardson. Uz još jedan perfektan soundtrack. Iako je osveta ponovo glavni pogon, Tarantino ovako nije bio romanitčno raspoložen još od scenarija za film “Prava romansa” koji je režirao Toni Skot. Kasting je još jedan segment u kom je on prosto majstor. Kristof Volc je ponovio svu glumačku raskoš koju je pokazao u “Prokletnicima”, Džejmi Foks je evidentno uživao u ulozi, a Leonardno di Kaprio je toliko maestralan kao negativac da je Američkog akademiji za film bilo strah da ga nominuje. Uz sve to, Semjuelu L. Džeksonu je pošlo za rukom naizgled nemoguće, da njegovog Stivena stavi rame uz rame sa Džulsom Vinfildom iz “Petparačkih priča”.

Tarantinov svijet je pomjeren od realnosti, izmješten, i kao takav mnogo govori o onome što nam se dešava, samo ako želite pažljivo da gledate. A uz to i da se dobro zabavite.

Snimanje nastavka filma “Pritajeni tigar, skriveni zmaj” trebalo bi da počne ovog proljeća u Aziji.

Američki filmski mediji prenose da nastavak kultnog filma neće režirati Ang Li, nego Roni Ju (51. država, Bez straha), a koreograf borbi iz prvog dijela, Vu Ping Juen radiće i na nastavku.

Novi film biće zasnovan na petoj knjizi Vang Duluve serije “Silver Vase, Iron Knight” (Srebrna vaza, gvozdeni vitez) koja je nastavak romana “Pritajeni tigar, skriveni zmaj”. Scenario za film napisao je Džon Fusko (Hidalgo, Mladi revolveraši).

Film Anga Lija “Pritajeni tigar, skriveni zmaj” 2000. godine osvojio je preko 40 nagrada uključujući i četiri Oskara, četiri BATFA priznanja i dva Zlatna globusa. U filmu su igrali Ccou Jun-fat, Mišel Jeo i Džang Ciji kojoj je taj film donio svjetsku slavu. Za potrebe uloge, Ciji je morala da poznaje čitav spektar vještina glumačkih, plesnih i borilačkih vještina.

U originalu nazvan “Crouching Tiger, Hidden Dragon”, Lijev film nas vraća na početak 19. vijeka u doba kada Kinom vlada dinastija King.

Majstor borilačkih vještina Li Mu Bai vraća se kući u nadi da će napo-

POGLED U KOMŠILUK

na borilačkim vještinama i u koju je potajno već dugo zaljubljen. Našavši se u Teovoj palati, mač ubrzo biva ukraden, a osumnjičena je Smaragdna lisica. Ne videći drugi način da povrati vrijedni mač, Li Mu Bai se i sam uključuje u potragu za izgubljenim blagom... U najavljenom nastavku filma, ljubitelji Lijevog ostvarenja mogu da očekuju razrješenje ove mračne bajke.

RADiONiCA

Umjetnost u novom pakovanju Britanski eksperti dali smjernice kako privući publiku u muzeje

Dvodnevna radionica na temu “Upravljanje muzejima i galerijama i ostvarivanje međunarodne saradnje” koju organizuju Ministarstvo kulture, Britanski savjet i Narodni muzej Crne Gore izazvala je interesovanje brojnih stručnjaka iz oblasti muzeologije koji su se okupili u prostorijama Crnogorske galerije umjetnosti “Miodrag Dado Đurić” na Cetinju.

Cilj radionice, koja je fokusirana na CGU “Miodrag Dado Đurić” jeste da obezbijedi transformaciju muzeja i galerija u dinamične i proaktivne institucije, “koje pronalaze i komuniciraju sa novim publikama i ostvare sinergije sa lokalnom zajednicom, umjetnicima i publikom kroz razne oblike interakcije te da inicira ostvarivanje međunarodne saradnje, radi organizovanja recipročnih i putujućih izložbi. “Predavanje su vodili međunarodni stručnjaci iz Velike Britanije, istoričarka umjetnosti Kejt Brindli i umjetnik Mark Stin.

Prema riječima Vanje Madžgalj, direktorice Britanskog savjeta u Cr-

JubileJ

Festival igre s podrškom EU Manifestacija je prepoznata kao jedna od najboljih na Balkanu Ovogodišnji 10. Beogradski festival igre biće organizovan pod pokroviteljstvom Evropske unije, a šef Delegacije EU u Srbiji Vensan Dežer istakao je da je ova manifestacija prepoznata kao jedna od najboljih na Zapadnom Balkanu i da je bilo vrijeme da dobije ovakvu vrstu podrške Unije.

Deseti, jubilarni Beogradski festival igre biće održan od 5. do 19. aprila, na sceni Centra “Sava”, Beogradskog dramskog pozorišta, Opere “Madlenijanum”, Jugoslovenskog dramskog pozorišta... Dežer je kazao da je ideju o podršci festivalu dobio od srpske balerine Aje Jung,

kon naći mir.

Smaragdna lisica ubila je njegovog učitelja i on se vraća kući da bi mu odao počast, a nada se i da će naći toliko željeni mir.

On zato svoj 400 godina star magični mač “Zelenu sudbinu” želi da prepusti Sir Teu, starom prijatelju i mentoru.

Zadatak da Teu odnese mač povjerava Ju Šu Lien, djevojci koja je vič-

koja je predložila da festival tako dobije “novu, evropsku dimenziju”.

“Festival ima svoju reputaciju i UNESKO ga je prepoznao kao jedan od najboljih u zemljama zapadnog Balkana, tako da zaista mislim da je vrijeme da mu damo širu, evropsku dimenziju”, istakao je Dežer. On je dodao da kada govori o evropskim integracijama uvijek govori o standardima koji u Uniji vladaju, obavezama i uslovima koje buduća članica treba da ispuni, a da veoma rijetko ima priliku da govori o plesu.

“Ono što nas sve spaja jeste kulturna baština, kultura ge-

neralno, a ples i igra je nešto u čemu se najbolje i najlakše okupljamo”, rekao je Dežer.

Balerina Aja Jung je kazala da je ponosna zbog toga što je EU odlučila da podrži ovaj festival i dodala da je svake godine njegov kvalitet rastao.

“Pono sna sam da smo uspjeli da napravimo i knjigu ‘Dekadens’, koju je štampao ‘Službeni glasnik’”, rekla je Jung.

Zaokružujući de ceniju svog postojanja, Beogradski festival igre može se pohvaliti istaknutom pozicijom među najboljim evropskim i svjetskim plesnim manifestacijama.

noj Gori ova radionica prosto se nametnula kao nešto vrlo aktuelno posebno u kontekstu velikog državnog projekta vezanog za regeneraciju Cetinja.

“Sa ovom radionicom i ostalim oblicima saradnje koje imamo sa Ministarstvom kulture Britanski savjet i britanska vlada pokušavaju da daju doprinos razvoju Cetinja”, kaza-

la je Madžgalj. Ona je dodala da je Galerija “Miodrag Dado Đurić” uzeta kao studija na kojoj će se testirati novi oblici menadžmenta. Direktorica Instituta moderne umjetnosti MIMA Kejt Brindli rekla je da joj je zadovoljstvo što je imala priliku da ljudima koji vode muzeje i galerije u Crnoj Gori prenese najbolje prakse i nešto što je u Velikoj Britaniji veoma aktuelno.

“Predavanja su bila bazirana na tome kako da se razvija pravilan odnos prema publici i kako muzeji treba da se odnose u korelaciji sa lokalnom zajednicom”, kazala je Brindli.

Mark Stin iz Palant Haus Galerije gdje upravlja programom za škole, zajednicu odrasle i djecu, kazao je da su galerije danas u poziciji da se kroz osmišljavanje najrazličitijih projekta bore sa inertnom pozicijom koju im nameće savremeno društvo, zbog čega se u Britaniji trude da u galerije dovedu kako jako mladu populaciju tako i specifične grupe ljudi kao što su osobe sa invaliditetom, zatvorenike i slične grupe.

M.Zadrima

Kultura 23

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

ª Dobro drvoº u Podgorici Predstava “Dobro drvo” Gradskog pozorišta iz Podgorice, koju je prema djelu američkog pisca i kompozitora Šela Silverstejna režirala Lidija Dedović, biće izvedena danas u 12 sati u Sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”.

“Dobro drvo” je poziv na prijateljstvo, razumijevanje, žrtvovanja, ali i mir u svojoj osami. Ovo je priča o svim generacijama, o nama koji smo bili djeca, o djeci koja će odrasti, ili o djeci koja će ostati djeca. Danas živimo vrijeme katastrofičnosti, najava kraja i raspada. Čovjek je umoran od žurbe i haosa u sebi i oko sebe.

Dobro drvo je utočište svih nas, sklonište od nevolja i bijeg u sigurnost. U predstavi igraju: Julija Milačić, Mišo Obradović i Vjera Nikolić.

BURA U TEATRU

Mržnja se širi sa oltara Reditelj u pozivu za spaljivanje filma nalazi paralele s mračnim dobom Hitlera Jelena Boljević

P ª Bajaderaº direktno iz Boljšoja Čuveni balet “Bajadera” direktno će se prenositi iz Boljšoj teatra sjutra u bioskopu “Sinepleks”, sa početkom od 16 sati. “Bajadera”, znamenito djelo Marijusa Petipe, pisano na muziku Ludviga Minkusa, dočarava tajnovitu Indiju i nemoguću ljubav dvorske plesačice (bajadere) Nikije i ratnika Solora. Novu scensku verziju ovog baleta postavio je Juri Grigorovič, dugogodišnji umjetnički direktor Boljšoja.

Naslovnu ulogu, bajaderu Nikiju, igra primabalerinu Svetlana Zaharova. Bajaderinu ljubav igraće vodeći solista Boljšoja Vladislav Lantratov, dok će njenu suparnicu izvoditi prvakinja Marija Aleksandrova.

redstava “Fine mrtve djevojke”, po tekstu Mate Matišića, u režiji Dalibora Matanića, našla se u žiži hrvatske javnosti nakon što je objavljeno da je povučen plakat koji je najavljivao najnoviju premijeru pozorišta “Gavella”. Zbog zabrane plakata koji je navodno povrijedio ubjeđenja vjernika (na njemu su dvije skulpture Djevice Marije u zagrljaju) protestovali su mnogi hrvatski umjetnici, a Dalibor Matanić u razgovoru za Dnevne novine kaže da se u Hrvatskoj danas osjeća veliki jaz između crkve i društva.

Prije deset godina Dalibor Matanić je režirao istoimenu filmsku priču o ljubavi među dvjema djevojkama. Deceniju kasnije burne reakcije na scensko uprizorenje u zagrebačkom pozorištu “Gavella” pokazuju da se hrvatsko društvo do danas nije mnogo promijenilo i da je prema drugačijima tolerantno samo u teoriji, kaže ovaj reditelj.

“Danas se više govori o toleranciji, neki politikanti se priključe gej-prajdu u znak podrške ali u praksi, na ulici stvari se zaoštravaju. Da pojednostavimo: više se priča, ali se i više mlati naokolo”, kaže Matanić. On dodaje da je već na prvoj probi tematika komada postala veoma aktuelna, jer je u novinama osvanuo članak o pretučenim lezbejkama u Zagrebu. Jedan od najplodnijih hrvatskih reditelja mlađe generacije napominje da se ondje danas dešava “jedan mučan jaz između crkve i društva”.

“Dosta sveštenika (ne svi, naravno) širi govor mržnje s oltara, vesele se priključivanju neonacista protiv gej prajda, urliču protiv komunja-

PREMIJERE

Mekelen i Stjuart na Brodveju Britanske glumačke legende Ijan Mekelen i Patrik Stjuart igraće zajedno u čak dva kultna komada 20. vijeka na Brodveju - “Čekajući Godoa” Semjuela Beketa i “Ničija zemlja” Harolda Pintera. Datumi premijera dva komada, koje će režirati Šon Matijas, biće kasnije saopšteni. Stjuart (72) i Mekelen (73) igrali su u “Čekajući Godoa” na londonskom Vest Endu 2009. godine, a prvi put su zajedno igrali 1977. u komadu Toma Stoparda “Svaki dobri dečko ima prava na uslugu”.

Dvojica glumaca mlađoj publici su najpoznatiji iz filmske franšize “Iks Men” gdje igraju

Profesora Ksavijera i Magneta.

Stjuart će u “Godou” igrati Vladimira a Hersta u “Ničijoj zemlji”, dok će Mekelen igrati Estragona u “Godou” i Spunera u “Ničijoj zemlji”. “Mislim da je divno biti ponovo sa prijateljima i vratiti se u Njujork”, rekao Mekelen poznat i po ulozi Gandalfa u filmskim trilogijama “Gospodar prstenova” i “Hobit”. Mekelen je debitovao na Brodveju 1967. godine, a Tonija je dobio za ulogu u “Amadeusu” 1981. Stjuart, možda najpoznatiji kao kapetan Žan Luk Pikar iz “Zvezdanih staza” prvi put se pojavio na Brodveju 1971. u Šekspirovom komadu “San ljetnje noći”.

ra na vlasti, bijesne na zdravstveni odgoj u školama”, kaže. I na primjeru reakcije na plakat za predstavu “Fine mrtve djevojke” može se detektovati taj “dogmatski krik iz davnih vremena”, smatra on.

“Nepoznata udruženja pozivaju se na 87 odsto katolika u Hrvatskoj i pod okriljem mase žele da kontrolišu državu po nekim srednjevjekovnim kanonima. Crkva je svjesna da gubi moć, ona se jednostavno treba modifikovati prema vremenu u kojem živimo. U svim ovim raspravama, cijelo vrijeme mi se činilo da pisac Mate Matišić i ja puno hrišćanskije i mirnije komuniciramo s crkvenim udruženjima nego oni sa nama.”

Nakon mnogo uvredljivih riječi i optužbi vrhunac bio kada su neki tražili javno spaljivanje svih primjeraka filma “Fine mrtve djevojke”, kaže reditelj.

“Tu se jasno može povući paralela s mračnim vremenima, velikim postotkom koji je u Njemačkoj podržavao Hitlera i paljenjem knjiga kao rezultatom.”

● FOTO priča

Efekat je pak sasvim drugačiji od onog koji su cenzori priželjkivali.

Već uoči premijere komad je zbog tematike i uspjeha filma najavljivan kao Gavellin hit, a nakon svih rasprava i zabrana karte su rasprodane daleko unaprijed.

“Već sam imao sličan slučaj s plakatom za film “Kino Lika”. Uvijek se na kraju zahvalim svim takvim frikovima na ekstra besplatnom PR-u koji bi u Americi koštao milione. U 2013. godini, naprosto nema mjesta za ikakvo cenzurisanje, osim ako ne živite u Bjelorusiji npr. I stalno ponavljam, svima mora biti jasno da u umjetnosti niko nije svet”, kategoričan je Matanić.

Kaže da za njega i nije bilo velike razlike u režiji iste priče za film i pozorište, ali se u scenskom uprizorenju otišlo korak dalje.

“Proširili smo analizu zajednice na sve aktere, na taj tihi kod mržnje koji postoji u društvu, koji ne mora

biti vezan isključivo uz gej zajednicu, nego se seli od motiva do motiva, ako nije lezbijka, onda je Srbin, ako nije on, onda je Židov, crnac, pa Dalmatinac, pa susjed dok na kraju ne dođemo do tihe mržnje prema svojoj vlastitoj ženi.”Nakon druge pozorišne režije (prva mu je bila “Sjajno mjesto za nesreću” u riječkom HNK) priželjkuje još prilika za rad u teatru.

“Da mi je neko prije tri godine rekao da ću režirati u pozorištu, rekao bih da je lud. Ali, onda upoznate proces, shvatite da ste stalno okruženi glumcima koji su najveće rediteljevo oružje i da je medij apsolutno nebitan”. Naredni filmski projekat biće mala romantična komedija. Na njegov način. “Izgleda da je došao trenutak da loš i neukusan humor koji me privatno krasi, stavim na platno, otkriva autor koji je iza sebe ima desetak filmova među kojima je posljednji “Ćaća” ovjenčan sa tri Zlatne arene u Puli.

ª Lovci na vješticeº u Holivudu Glumac Peter Stormer ljubi poster na kome je njegova koleginica Đema Arterton, odmah po dolasku na premijeru akcionog 3D horora “Hansel and Gretel: Witch Hunters”, 24.janu ara u Grauman’s Chinese Teatru u Holivudu.

Film je režirao Tomi Virkola i to je nastavak bajke braće Grim o Ivici i Marici.

24 Reportaže

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

S delfinima na Karipskom moru PutoPis

Prelijepa piramida Maja

EdiN KrNić čovjek koji radi da bi putovao

Čiken ica je smještena između Plaje del Karmen i Meride i ujedno je najśeverniji lokalitet Maja.

Grad je nastao kao dva naselja iznad podzemnih voda Kstolca 455. godine, a od Vi do X vijeka se počeo širiti oko područja Čiken vijeo izgradnjom građevina u majanskom stilu.

Od X vijeka u Čiken ici dolazi do miješanja toltečke kulture i Maja, koje su se brzo integrisale.

Godine 1531. španski konkvistador Francisko de Montejo je osvojio, ali je poslije nekoliko mjeseci uslijedila pobuna Maja koji su otjerali Špance iz Čiken ice.

Zahvaljujući arheolozima, pronađen je tunel, kojim se može ući u piramidu unutar piramide. Unutrašnja piramida je rađena po Lunarnom, a vanjska po solarnom kalendaru. U julu 2007. godine Čiken ica je proglašena za jedno od novih sedam svjetskih čuda.

Nakon nezaboravno provedenog dana i odličnog meksičkog ručka, vraćemo se u Plaju, gdje ostajemo na kupanju na prelijepoj plaži karibskog mora, a nakon Plaje sljedeća destinacija - piramide Maja u Tikalu-Gvatemala.

Tuzanin, koji je u posljednjih nekoliko godina obišao mnoge atraktivne destinacije, za DN predstavlja Kankun

P

oznati turistički centar Kankun nalazi se na poluostrvu Jukatan u Meksiku. Banka Meksika je 1967. godine odlučila da od mjestašca kakvo je tada bio sa 120 stanovnika napravi poznato ljetovalište. U tome je i uspjela, pa sada grad godišnje posjeti čak 4 milona turista. Nijesam ga ni ja zaobišao na putovanju na koje sam poveo i kćerku Saru.

Slijećem sa Sarom na aerodrom u Kankun, poznati meksički turistički centar na poluostrvu Jukatan na obali Karipskog mora.

Kada smo poletjeli iz Njujorka, temperatura je bila -2, a za samo četiri sata leta stižemo na +33 stepena.

Nevjerovatan osjećaj kada te na izlazu iz aerodromske zgrade “strefi” toplotni udar, koji je još i pun vlage, tako da sam se automatski osjećao neprijatno u garderobi u kojoj sam bio.

Otvaram kofer i presvlačim majicu dok rijeke turista izlaze iz aerodromske zgrade. Sara nije mogla da vjeruje da će se tako osjećati, iako sam joj u toku leta pričao o tome.

Prije puta sam razmišljao gdje se smjestiti, da li u neki rezort u Kankunu ili poći brodićem do malog ostrva žena Isla Mujeres.

Odlučio sam se za Islu iz više razloga. Prvi je neiskvaren odnos mještana prema strancima, kako to inače biva u poznatim ljetovalištima, drugi, mnogo povoljnije cijene smještaja i vanpansionske potrošnje. Treće i možda najljepše je kupanje sa delfinima u čuvenom “Dolphin Discovery”, koji smo śutradan posjetili. Kupanje sa delfinima košta od 110$ do 160$, a cijena varira od izbora programa i vremena boravka sa delfinima.

Kako sam kartu platio direktno kod

njih, a ne kod nekog njihovog partnera iz bilo koje turističke agencije, imali smo VIP cjelodnevni boravak uz neograničene količine hrane i pića, gdje je bilo svega, od raznih vrsta riba i rakova, tropskih koktela i voća.

Za mene je za ovakve destinacije neprevaziđen Mojito, koji je generalno najbolji i svugdje istog ukusa.

Igra sa delfinima traje sat, a za 60 minuta ga možete ljubiti u njušku ili će vas on poljubiti ako mu namjestite obraz, a kupanje ima najveću draž.

Dok ležimo na dasci za surfanje, prišao nam je i gurao nas tako snažno, kao da nas je vukao gliser. Potom nam je dao svoja dva prednja peraja za koja smo se uhvatili, a onda je tako brzo plivao da smo u tom trenutku najviše uživali.Sljedeća dva dana smo proveli u kupanju, a onda se zaputili u Playa del Carmen, odakle sam planirao obilaske Tuluma, Kobe i Čiken ica.

Plaja del Karmen je prelijep i bezbjedan grad na istočnoj obali Mek-

sika. Osim što je veoma blizu Tuluma, Kobe i Čiken ice, mnogo je bitno da je bezbjedan i da na putevima Jucatana i po samom gradu ima veoma mnogo policije i vojske, tako da je bezbjednost u ovom dijelu Meksika zagarantovana, što je najbitnija stavka puto-

vanja kroz zemlje centralne Amerike.

Do Tuluma ima sat vremena, a cjelodnevni izlet sa obilaskom Kobe, vodičem i uključenim ručkom košta 50$. Bilo je očekivano lijepo, ali se ne može uporediti sa Čiken icom, koju smo posjetili nakon dva dana.

Reportaže 25

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

TivaT

Grad živi novu priču Obala Pine, “Jadran“ i jahte u Portu

Nekada je Tivat bio manje privlačan, dok danas vrvi od života i ljeti i zimi

Zora Krstović

U

jednom od najljepših svjetskih zaliva, dopalo mu da na najljepšem mjestu bude! Da nije, ne bi, kako legenda kaže, a još i novine prije vijek i po zapisaše, “nigda bio gizdavom gospoštinom kraljice Teute”. Da nije, ne bi kotorska gospoda za svoje najveće moći ljetnikovce baš u njemu imala. “Ubavom i čarobnom”, kako ga drugi, što kroz Boku prolaziše, vidješe, pa to i zapisaše.

Tivat. Nekada zapisivan kao Teodo. Od Teodorus, što se prevodi kao božije dijete. Od Tivad, što od Kelta vuče i pijesak znači. Kako god da se do imena stiglo, a pouzdanih podataka nema, Tivat je ono što jestepotencijalno jedna od najprestižnijih turističkih destinacija Crne Gore i Mediterana. To je, s kraja prošle godine, potvrdila i Nacionalna turistička organizacija, dodijelivši mu nagradu za najbolje turističko mjesto u 2012. godini. Nagrada stiže i za najbolju plažu (Almara Bič - Oblatno), ali i za nešto što će tek svijet da očara - projekat “Luštica bay”.

“Tivat će tek da zablista”, ustvrdio je u jednom od januarskih izdanja “Njujork tajms”, rangirajući Crnu Goru na 12. mjesto među destinacijama koje turistima treba da budu nezaobilazne u 2013. godini.

Tivat je u ovom vijeku postao grad koji ne preskaču ni najbogati ljudi planete, jer sve više zaživljava ideja Pitera Manka da se dio grada, marina Porto Montenegro, pretvori u elitnu destinaciju nautičkog turizma. Na sreću, ali i po obećanju samog kanadskog milijardera, grad nije raspolućen. Atraktivna marina, sa svim sadržajima koje nudi, lagano se s jedne strane veže za gradsku rivu, a sa druge se sve više pretače u ljepotu Seljanova i Donje Lastve. Tako svako može da “poveže” “Betulu” sa drvenim klupama u lučici Kaliman i restoran u marini koji nudi suši. Može u luči-

ci u butigi da kupi robu što se kao “seknd hend” zavodi, a može u Portu da se obuče i šeta sa silnim etiketama svjetski znanih kreatora. Sve po želji i po mjeri džepa.

Ne manjka ničega. Bezbroj mijena, a Tivat je, tako i turisti tvrde, mjesto koje nije izgubilo mediteranski šmek i dušu primorskog grada. Tako se i užitak dijeli. Mogu u Tivat ‘dospjeti’ i Salvador Dali i Endi Vorhol, ali moraju, mediteranskom svjetlošću zaigrani, i Momčilo Macanović i Ljubomir Popadić.

Mogu “Gavela” i “Atelje 212”, ali uz bokeške pozorišne priče Centra za kuturu Tivat mnogo bolje pašu. Može elektronska i svaka druga tehno varijanta po klubovima za mlade, ali ne može se bez stoljetne Gradske muzike. Mogu jahte što ih u najljepše na svijetu ubrajaju, ali još je ljepše kad je s njima u oku i jedrenjak “Jadran”. Mogu Tivćani, što su činili i čine, na Olimpijske igre da idu, ali moraju i na svojoj, jedinstvenoj u svijetu, boćarskoj olimpijadi da budu. Ispisano ne treba nikoga da čudi. Nečijom omaškom o Tivtu se malo znalo. O gradu koji je iznjedrio pisce u čitankama, pjesnike čije je stihove narod kao svoje zaveo, naučne radnike rasute diljem svijeta, o gradu koji je imao simfonijski orkestar još prije sedamdeset godina i u kome je osnovano prvo lutkarsko pozorište u Crnoj Gori, o gradu koji je s kraja 19. vijeka dobio jedan od najljepših parkova na oba-

Atmosfera u Porto Montenegra privlači malo i veliko

li Jadrana, o gradu koji je kolijevka crnogorskog sporta i koji je jedini u Zetskoj banovini imao uslove za pripreme fudbalske reprezentacije Banovine, konačno se, slikom i riječju, sklapa prava slika.

A, ako će pravo da se zbori, Tivat ni na polovini puta nije! Šta će, tek, biti (a biće, zasigurno) kada u punom sjaju zablistaju možda i najljepši djelovi grada: uvala Pržna, za čiju ljepotu putopisci poodavno zapisaše da čeka svog Getea, ostrvo Sveti Marko, kompleks Župa, Donja Lastva..., šta će biti kada se krene put Vrmca i Krtola, pa kada se iskoriste sve blagodeti što može donijeti vjerski turizam...?

● Bez “Minjona” se ne Može

“Minjon”: Dragana i Mariola Dimitrijević, nastavile su roditeljski posao

“Minjon je tivatski brend”, tvrdnja je Milke Canić, koja je izgovarajući samo dvije riječi, “dobro veče”, kao lektor i supervizor popularnog kviza “Slagalica”, postala jedna od najpopularnijih televizijskih ličnosti u Srbiji.

“Iz godine u godinu, a pratim ih skoro tri decenije, koliko sam i vezana za Tivat, kvalitet njihovih sladoleda i kolača je vrhunski, prate svjetske trendove i ne znam nikoga ko je nezadovoljan napustio ovu poslatičarnicu”, kaže ona.

Brojni su istomišljenici gospođe Canić, a sumnjičavim ili onim, ako ima takvih, što još nijesu svratili u

“Minjon”, putokaz do poslastičarnice može biti poslovni potez kanadskog milijardera Pitera Manka. Sa suprugom je svratio u poslastičarnicu, probali su sladoled, oduševili se, a onda je uslijedilo insistiranje da se “Minjon” proširi i do Porto Montenegra!

Uz porodični posao idu i “porodični, generacijski” gosti. Mlade dame, sestre Dragana i Mariola Dimitrijević, nastavile su roditeljski posao i ponosne su na goste koji u Tivat i “Minjnon” dolaze od djetinjstva.

“Ti generacijski gosti”, kazuje Dragana, “nekada su dolazili sa roditeljima, a danas to čine sa svojom djecom. Mnogo je i onih koji nijedan dan odmora ne provedu, a da ne dođu kod nas. Na naše Tivćane ne treba ni da trošim riječi.”

“Minjon” je, prije svega, znan po sladoledima, nekada je to bila čuvena vanila, koju su sestre naslijedile od majke, a danas je u ponudi preko četrdeset vrsta: čiz sladoled od slatkog sira, divlje jagode i plazme, sladoled od papaje, mandarineta, tifrendo (sladoled od čokolade, lješnika i kukuruznih pahuljica)... Sve, priznaje Dragana, po recepturi Mariole.

“Sretne smo i zahvalne roditeljima, koji su na nas prenijeli ljubav i znanje koji idu uz ovaj posao. U julu prošle napunilo se 35 godina od otvaranja radnje, a na nama je da nastavimo već utabanom sta-

zom. Zadovoljni gosti su naše najveće bogatstvo”, završila je Dragana kratko predstavljanje “Minjona”, tivatskog brenda, kako g-đa Canić reče.

● jedrenjak i jahte Još jedna tivatska priča uz sladak se ukus ispisuje. I to na terasi hotela “Pina” na kojoj užitak garantuju krempite i brojne delicije “Mimozinih” slastičara, koje mimo Tivćana, Kotorani i Budvani obožavaju, pa nema dana u godini, a da neko od njih “ne skoči” do Tivta baš zbog njih.

Uz slast i pogled za užitak. Pogled na desnu stranu i ljepota novog doba - superluksuzne jahte. Niko više i ne pita za njihove cijene, sve nekako na desetine miliona eura idu. Pogled na lijevu stranu - ljepota neprolaza.

Jedrenjak “Jadran”. Školski brod Mornarice Crne Gore. Svoj na svome. Tivat mu je još 1933. godine bio matična luka. Dug je 64 metara, jedra mu površine od 933 kvadratna metra, a konopi bi u dužinu otišla na 11 kilometara. Na jednom od najljepših jedrenjaka tipa “barkantin” imaju tri jednokrevetne, dvije dvokrevetne i tri četvorokrevetne kabine, po jedan dvanaestokrevetni i tridesetokrevetni prostor, a u upotrebi su i “visaljke”. Njegovom cijenom niko se ne bavi. Jednostavno, nije na prodaju.

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

Razbio Moskovljane:

Markus Vilijams bek Unikahe EVROLIGA

DA LI STE ZNALI...

Unikaha pospremila CSKA u Moskvi Španski tim na krilima Markusa Vilijamsa ponizio armejce, Real slavio u Atini Zvuči nestvarno, ali jedan evropski tim je dao famoznoj ruskoj kaznenoj ekspediciji 94 poena i to usred Moskve - košarkaši Unikahe pospremili su CSKA u utakmici 5. kola Grupe E Evrolige. Šta se dogodilo u Moskvi sa Milošem Teodosićem, Nenadom Krstićem i drugovima samo oni znaju, tek teško je shvatiti da ih je ekipa, koja ove sezo-

ne nikom nije dala više od 90 poena, prosto “ubila”.

Najzaslužniji za trijumf Španaca bio je Markus Vilijams je sa 28 poena, dok je kod domaćih Krstić ubacio 23, uz šest skokova, a Teodosić 17 poena uz osam asistencija.

“Nijesmo odigrali dobro odbranu, jasno je svima, a možda smo i malo potcijenili rivala”, rekao je na-

kon meča Nenad Krstić. “Unikaha je u Moskvu stigla bez presije, počeli su da ubacuju sve. Imamo težak raspored i ovo moramo da zaboravimo što prije”.

Junak meča Markus Vilijams blistao je nakon velikog trijumfa.

“Nezaboravan meč je iza mene i mog tima. Izgubili smo sedam uzastopnih mečeva, a pobjeda protiv

ovako jakog tima je najbolje rješenje za krizu”, istakao je Vilijams.

Veliki derbi odigran je u Atini - Real Madrid je u uzbudljivoj završnici savladao Panatinaikos (54:58), koji je sve do poslednja tri minuta meča imao rezultatsku prednost.

Semafor: CSKA Moskva - Unikaha 81:94, Efes - Žalgiris 56:52, Panatinaikos - Real Madrid 54:58.

dema Marsin Gortan-Luis Skola (15+14).

“Svaki poraz boli. Moramo što prije da se vratimo na pravi kolosjek”, rekao je as Klipersa Džamal

Kroford, sa 21 poenom najefikansiji u svom timu.

Semafor: Finiks - LA Klipers 93:88, Orlando - Toronto 95:97, Boston - Njujork 86:89.

M.A.

NBA LIGA

Vučević i Orlando kakve suprotnosti Da Sesk Fabregas nikada u karijeri nije izgubio u Kupu kralja odlični vezista je u masovnijem španskom takmičenju odigrao 12 utakmica i nije osjetio gorčinu poraza.

11

VIKEND BROJKA

puta ove sezone se desilo da jedan tim u Premijer ligi postigne 5+ golova! Od tih 11 Arsenal je to učinio 5 puta.

VIKEND TIKET LEVANTE VALJADOLID TIP 1

KVOTA 2.00

BRAJTON ARSENAL TIP 2

KVOTA 1.65

INTER TORINO TIP 1

KVOTA 1.55

BILBAO A. MADRID TIP 2

KVOTA 2.30

LIDS TOTENHEM TIP 2

KVOTA 1.60

LACIO KIJEVO TIP 1

KVOTA 1.55

Nikola Vučević briljira u svojoj drugoj NBA sezoni, ali magični nastavljaju sa porazima Nova fenomenalna noć Nikole Vučevića i novi poraz Orlanda - sjajni crnogorski centar protiv Toronta je upisao novi dabl-dabl (19 poena uz 14 uhvaćenih lopti), ali njegove magične partije nikako da se poklope sa pravim rezultatom tima sa Floride. Orlando je u svom “Emvej centru” u neizvjesnoj završnici bio primoran da 15. put u posljednjih 17 mečeva položi oružje. “Džordanovski koš” sa zvukom sirene za trijumf Reptorsa djelo je Demara Derozana, koji je sem pobjedničkog poena pored svog imena stavio još 20 koševa i 7 asistencija.

“Vučević? Njegove brojke su impresivne, sa samo 22 godine on je jedan od najboljih centara Lige. Pravi dijamant”, sipaju komplimente američki mediji na račun crnogorskog asa koji ove sezone bilježi prosječno 11,8 poena i 11,3 skoka.

U Medison Skver Gardenu prije dvadesetak dana jedan od NBA klasika bio je pun negativne ener-

gije (nekoliko tehničkih grešaka, koškanje Garneta i Entonija), slavio je Boston, ali Niksi nijesu dugo čekali na revanš - na krilima sjajnog Mela (28 poena, 9 skokova) tim iz Velike jabuke utišao je Garden centar prvi put od novembra 2006. godine i 13 uzastopnih poraza.

“To sam tražio. Borili smo se 48 minuta, moralo je da se isplati”, rekao je trener Njujorka Majk Vudson, čiji je tim poništio super noć Režona Ronda (23 poena, 10 skokova, 11 asistencija) i označio peti uzastopni neuspjeh kelta.

Nakon fantastične serije pobjeda, Klipersi su ušli u zonu sumraka - treći poraz u nizu, ukupno 12. u sezoni Blejk Grifin i družina doživjeli su u Arizoni, na parketu Finiksa. Sanse je do tek 15. trijumfa u sezoni vodio slovenački reprezentativac Goran Dragič sa 24 poena (19 u prvom poluvremenu) uz nesebičnu pomoć centarskog tan-

ČEKAJUĆI SPEKTAKL

Zlatne rezerve Veliki Tim Dankan predvodi listu “rezervista” na 62. All Star meču NBA lige Tojota centar u Hjustonu je našminkan i spreman čeka 17. dan februara i jedan od najspektakularnijih sportskih šou programa All star meč NBA lige! Već nekoliko dana su spremne i starte petorke Istoka i Zapada 62. priče “svih zvijezda”, a od juče i “zlatne” rezerve, super majstori koje su izabrali treneri najjače košarkaške lige.

Momke sa klupe predvodiće živa legenda San Antonio Sparsa Tim Dankan, kome će ovo biti 14. nastup na “All Star”-u i on je, poslije Kobija Brajanta, koji ima 15. nastupa, košarkaš sa najdužim stažom na tradicionalnom NBA spektaklu.

Pored “Big Tima” rezervnu postavu Zapada čine Lamarkus Ol-

dridž (Portland), Džejms Harden (Hjuston), Dejvid Li (Golden Stejt), Toni Parker (San Antonio), Zek Rendolf (Memfis) i Rasel Vestbruk (Oklahoma), dok će na klupi Istoka biti Kris Boš (Majami), Tajson Čendler (Njujork), Pol Džordž (Indijana), Džru Holidej (Filadelfija), Kajri Irving (Klivlend), Žoakim Noa (Čikago).

Podsjetimo, prvu petorku Zapada činiće majstori Kris Pol, Blejk Grifin (LA Klipers), Kobi Brajant, Dvajt Hauard (LA Lejkers) i Kevin Djurent (Oklahoma), a Istoka “vanzemaljci” Režon Rondo, Kevin Garnet (Boston), Dvejn Vejd, Lebron Džejms (Majami) i Karmelo Entoni (Njujork).

K.B.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

SPORTSKI EKRAN

JEDINSTVENA LEGENDA

Inspiracija za generacije

Najstariji maratonac na svijetu Fauja Sing u februaru će se oprostiti od najzahtjevnije atletske discipline Kosta Bošković

K

ada je Fauja Sing u malenom selu Pandžab regije na sjeveru Indije došao na svijet, planeta nije ni slutila da će je uskoro zahvatiti strahote Prvog i Drugog svjetskog rata, našom domovinom je vladao kralj Nikola Petrović, a Crna Gora još nije imala svoj prvi fudbalski klub... Danas su svjetski ratovi i kralj Nikola daleki dio istorije, FK Lovćen se sprema da ove godine proslavi 100. rođendan, a Fauja Sing i dalje trči maratone! Tačnije trčaće ih do 24. februara kada će se i zvanično oprostiti od najzahtjevnije atletske discipline.

Nevjerovatni heroj naše priče, djedica koji učestvuje na svakom važnijem maratonu, odlučio je da svoju nestvarnu karijeru završi trčeći uli-

cama Hong Konga, samo mjesec i po prije svog 102. rođendana.

“Osjećam da me godine sustižu, ali ću nastaviti da trčim najmanje četiri

sata dnevno. Trčanje je moj život, trčaću kako bih inspirirao mase”, istakao je Fauja Sing, čovjek koji je - vjerovali ili ne - počeo da trči u 89. godini života.

Indijac koji živi u Velikoj Britaniji nema neki specifičan recept za svoje zdravlje i izdržljivost - za sve je, kaže, dovoljna sreća.

“Svakodnevno vježbam i pravilo se hranim. Umjesto velike količine hrane konzumiram velike količine sreće. Danas svi najčešće odlaze u teretane, ali emocionalno i fizički su jači oni koji redovno vježbaju onako kako njima odgovara”, objasnio je Fauja Sing.

● DAME I SPORT

Strašan ulov Majkla Felpsa Nije prošlo ni mjesec dana od kada je proslavljeni američki plivač Majkl Felps okončao romansu sa djevojkom Megan Rouzi, a već je našao drugu. Podjednako atraktivnu. Američka Ajkula je uplovio u novu romansu i upecao holivudsku glumicu Džesmin Volc, poznatu i po dugogodišnjoj vezi sa slavnim glumcem Dejvidom Arketom. Strašan ulov popularnog metka iz Baltimora.

09:30 10:00 11:30 13:45 15:15 16:00 16:00 16:00 16:00 16:00 17:00 17:00 17:25 18:00 18:00 18:00 18:30 18:30 18:30 18:45 19:00 19:55 20:00 20:00 20:00 20:45 21:00 21:00 21:00 21:15 22:00 22:00 22:55 23:30

SUBOTA Azarenka - Li Na, finale Alpsko skijanje Alpsko skijanje Stouk - Mančester siti, fudbal Nordijska kombinacija, skijanje Brajton - Arsenal, fudbal Norič - Luton, fudbal Selta - Sosijedad, fudbal Ski skokovi Obala S. - Tunis, fudbal Ren - Marsej, fudbal Zadar - Cedevita, košarka Fleš sport Lokeren - Anderleht, fudbal Levante - Valjadolid, fudbal Lacio - Kjevo, fudbal Mančester J. - Fulam, fudbal AEK - OFI, fudbal Frajburg - Bajer Leverkuzen, fudbal Alžir - Togo, fudbal Olimpija - Igokea, košarka Sport Saragosa - Espanjol, fudbal Mehelen - Genk, fudbal Sao Paulo - Atletiko S, fudbal Juventus - Đenova, fudbal Budućnost - Krka, košarka Budućnost - Krka, košarka Umjetničko klizanje Braga - Benfika, fudbal La Korunja - Valensija, fudbal Kolorado - San Hoze, hokej Sport Sportska subota

(Eurosport) (Eurosport2) (Eurosport) (SportKlub) (Eurosport) (SportKlub) (SportKlub+) (SK Prime) (Eurosport) (Eurosport2) (Arena1) (Arena2) (RTCG2) (SportKlub+) (SK Prime) (Arena4) (SportKlub) (Arena3) (Eurosport2) (Eurosport) (Arena1) (RTCG1) (SportKlub+) (SK Prime) (Arena2) (Arena4) (RTCG2) (Arena1) (Eurosport) (SportKlub) (SK Prime) (Arena2) (TV Vijesti) (RTCG2)

09:30 10:15 11:30 12:00 12:00 12:30 12:30 12:30 13:00 14:15 14:30 14:30 15:00 15:00 15:00 15:00 15:30 16:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:30 17:30 17:45 18:30 19:00 19:00 19:00 19:00 20:00 20:45 21:00 21:00 21:00 21:15 21:45 22:50

NEDJELJA Đoković - Marej, finale Alpsko skijanje Nordijska kombinacija, skijanje Real Madrid - Hetafe, fudbal Barselona - Bilbao, košarka Vitese - Ajaks, fudbal Alpsko skijanje Bolonja - Roma, fudbal Brentford - Čelzi, fudbal Ski skokovi K. Briž - Gent, fudbal Fejnord - Tvente, fudbal Lids - Totenhem, fudbal Katanija - Fiorentina, fudbal Parma - Napoli, fudbal Atalanta - Milan, fudbal Hamburg - Verder Bremen, fudbal Kopenhagen - Viđev Lođ, fudbal Oldam - Liverpul, fudbal R. Valjekano - Betis, fudbal Široki - Cibona, košarka Nica - Bordo, fudbal Medveščak - Linc, hokej Štutgart - Bajern Minhen, fudbal Maroko - J. Afrika, fudbal Atromitos - Panatinaikos, fudbal Boston - Majami, košarka Barselona - Osasuna, fudbal C. Zvezda - MZT Skoplje, košarka Huventud - Unikaha, košarka Snoubord, Svjetsko prvenstvo Inter - Torino, fudbal Majorka - Malaga, fudbal Atletiko B. - Atletiko M, fudbal PSŽ - Lil, fudbal Estoril - Olhanense, fudbal Klizanje, Svjetsko prvenstvo Sport

(Eurosport) (Eurosport2) (Eurosport2) (SK prime) (Arena1) (SportKlub+) (Eurosport) (Arena4) (SportKlub) (Eurosport) (SportKlub+) (SK Prime) (SportKlub) (Arena1) (Arena3) (Arena4) (Eurosport2) (SportKlub+) (SportKlub) (SK Prime) (Arena1) (Arena3) (SportKlub+) (Eurosport2) (Eurosport) (Arena4) (SportKlub) (SK Prime) (Arena1) (Arena2) (Eurosport2) (Arena4) (SportKlub+) (SK Prime) (Arena3) (SportKlub) (Eurosport) (TV Vijesti)

SUPERVELESLALOM

Svindalov Kicbil Jedan od najluksuznijih zimskih centara poklonio se olimpijskom šampionu Norvežanin Aksel Lund Svindal pobjednik je superveleslaloma za Svjetski kup, vožen u austrijskom Kicbilu. Svindal je trku završio u vremenu od jednog minuta i 14,48 sekundi, 13 stotinki brže od drugoplasiranog Austrijanca Matijasa Majera.

Treće mjesto zauzeo je Italijan Kristof Inerhofer sa zaostatkom od 40 stotinki.

U generalnom plasmanu Svjetskog kupa vodi Austrijanac Marsel Hiršer sa 935 bodova, ispred Svindala sa 847, Ligetija sa 736...

U subotu se u Kicbilu vozi spust, a u nedjelju slalom.

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

SP U ŠPANIJI 11. 26.JANUAR

Furija ekspresno u finalu Rutina domaćina - Španci očekivano savladali Sloveniju (26:22)

GENERALKA ZA LŠ

Posljednja provjera pred put u Vesprem Regionalna liga - Budućnost danas (15 sati) dočekuje Vardar Uz Podravku dvije najkvalitetnije ekipe u regionalnom takmičenju - Budućnost i Vardar odmjeriće snage danas (15h) u “Morači”, pa će ljubitelji rukometa u glavnom gradu na meniju dobiti “predjelo” pred spektakl 2. februara u Vespremu kada će plave u reprizi prošlogodišnjeg finala Lige šampiona odmjeriti snage sa Đerom. ● RUS UZEO VARDAR “Plave” su prije samo četiri dana u Skoplju deklasirale Metalurg (24:17) koji u domaćem šampionatu bije veliku bitku za titulu sa Vardarom.

Ipak tim koji sa klupe predvodi Indira Kastratović (supruga našeg selektora Zorana) je ove sezone kvalitetniji od gradskog rivala, a kako stvari stoje tek za sljedeću sezonu Vardar sprema projekat koji će odjeknuti na evropskoj rukometnoj sceni, jer je akcije kluba kupio ruski milioner.

“Dvije utakmice u Regionalnoj ligi koje su poslužile kao priprema za nastavak Lige šampiona odrađene su na pravi način. Pozitivna stvar je što se Elena Gjorgijevska priključila ekipi i što trenira sa nama, a vjerujem da će se i Majda Mehmedović brzo oporaviti od povrede i da ćemo uskoro biti kompletne”, kazala je za Dnevne novine Suzana Lazović. ● REALIZACIJA MORA BITI BOLJA Posljednja provjera pred otvaranje glavne runde Lige šampiona za izabranice Dragana Adžića biće prilika da se isprave greške pravljenje

protiv Metalurga i posebno Zaječara.

“Moramo meč sa Vardarom da iskoristimo na pravi način i ispravimo greške koje smo pravile u prethodna dva meča. Jasno nam je da realizacija napada može da bude na višem nivou, a možemo bolje i u odbrani. Ipak, poslije napornih priprema bilo je i očekivano da ima određenih nedostataka, ali sigurna sam da ćemo to ispraviti i da ćemo protiv Vardara odigrati bolje i napraviti lijepu uvertiru pred nastavak Lige šampiona”, poručila je kružna napadačica “plavih”. ● NEMA OPTEREĆENJA Duel protiv Đera već duže vrijeme je u mislima aktuelnih šampionki Evrope, koje su upravo preko mađarskog tima stigle do prvog trofeja Lige šampiona u klupskoj istoriji. Osim vicešampiona Evrope, rivali u glavnoj rundi su Larvik i Randers, pa je jasno da će “plave” morati da pruže više od maksimuma kako bi se na pravi način suprotstavile sjajnim timovima.

“Od početka sezone naš cilj je bioda izborimo prolaz u glavnu rundu, iako su nas protivnici potcijenili zbog činjenice da imamo mladu ekipu. Ipak, upravo nam je mladost i velika želja koju smo prikazali u svim duelima u prvoj fazi, donijela plasman u glavnu rundu. Sada nas očekuju mečevi sa sjajnim protivnicima, a naš adut protiv svih je činjenica da nemamo pritisak i da ćemo rasterećeno, sa željom da pružimo maksimum, pristupiti svakom meču”, jasna je Lazović. M.P.

Furija nastavlja da melje na Mundijalu. U njihovu mašinu upala je juče Slovenija (najprijatnije iznenađenje SP), ali nije mogla više od časnog poraza 26:22(13:12). Španska reprezentacija predvođena odličnim Šterbikom i Kaneljasom osigurala je svoje mjesto u borbi za najsjajnije odličje.

Punih 18 minuta igre u nastavku izabranicima Valera Rivere bilo je potrebno kako bi slomili čvrst otpor Slovenaca koji će se u danas boriti za bronzu.

Ipak Zorman i drugovi su u prvom dijelu igre pokazali klasu, ali i rutinu da se na pravi način mogu suprotstaviti super jakim Špancima, ali ipak prednost domaćeg terena, kao i podrška sa tribina bila je vidna u ključnim trenucima za Riverin tim. Slovenci su do poluvremena pratili u stopu “furiju” (13:12), da bi Moros u nastavku pogodio za 14:12, a greške domaćina dale su šansu timu Borisa Denića za preokret. Semafor je u 40.minutu ispisao 14:15, ali Aginagalde, Kaneljas, Moros i fenomenalni Šterbik tada pokazuju da imaju druge

Šundovski podnio ostavku Pala je prva “glava” kao posljedica rezultata na Svjetskom prvenstvu u Španiji. Makedonski selektor Zvonko Šundovski podnio je ostavku nakon dolaska sa Pirinejskog poluostrva, gdje je njegova selekcija osvojila 14.mjesto.

“Podnosim neopozivu ostavku na mjesto selektora reprezentacije Makedonije. Ovu odluku donosim isključivo u interesu rukometne reprezentacije. Ponosan sam na uspjehe koje smo ostvarili. Makedonija je postala relevantan faktor u evropskom i svjetskom rukometu. Hvala savezu, igračima i stručnom štabu na saradnji”,kazao je Šundovski.

Momir Ilić se povlači Kapiten rukometaša Srbije izjavio da sigurno neće nastupati na Evropskom prvenstvu u Danskoj sljedeće godine. Momir Ilić se povlači iz nacionalnog tima, to je sigurno, jer neće nastupati na narednom EP, ali ostaje pitanje da li to znači i definitivno zbogom “orlovima”.

“Srbiji nikad ne mogu da kažem ne, veliki sam patriota, ali sigurno neću igrati na Evropskom prvenstvu. Već sam razgovarao sa selektorom Vukovićem i predsjednikom saveza Marjanovićem, rekao sam šta planiram, nagovijestio sam to i ranije. Razmisliću još mjesec, dva i vidjeti da li ću pomoći reprezentaciji da to ostvari”, kazao je Ilić. planove.

Počela je velika serija Španaca, od čak 6-0 koja lomi kako slovensku obranu tako i na-

pad, te postavlja velikih i potom nedostižnih 21:14 nakon svega 18 minuta igre u drugom dijelu.

M.Pavićević

BALKANSKA LIGA

Budućnost juriša ka tituli Plavi sigurni u Tirani - pala Škendija sa 3:0 Tirana - Dvorana: „Fahrije Hoti“.

Gledalaca: 100. Sudije: Mujkić (Bosna i Hercegovina) i Omari (Albanija). Poeni iz napada: Budućnost 36, Škendija 17. Poeni iuz bloka: Budućnost 12, Škendija 8. Poeni iz servisa: Budućnost 10, Škendija 4. Greške: Budućnost 26, Škendija 18.

Budućnost: Vukašinović 9, Babić 4, Medojević (libero), Lakčević (libe-

ro), Bošković 2, Radulović 1, Ječmenica 11, Đuranović 6, Hamzagić 12, Bojić 8, Strugar 4. Škendija: P. Vela 5, Memedi (libero), Islami 2, Ajeti 6, I. Vela 3, Luma 3, Hamza 2, Galeski 6, Selmani.

Tamo gdje su stali u Bosni i Hercegovini odbojkaši Budućnosti nastavili su Albaniji. Start poslednjeg turnira Balkanske lige bio je očekivan

za izabranike Zorana Vukčevića, koji su sa terena počistili makedonsku Škendiju sa 3:0 (25:18, 25:17, 25:18).

Sa tri boda iz ovog meča, Marko Đuranović i drugovi su sakupili ukupno 23 boda, i sada imaju pet bodova više od drugoplasiranog Jedinstva. Budućnost će u subotu odmjeriti snage sa Studentom (19), a u nedjelju je rival Jedinstvo (11).

M.P.

Sport 29

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

JAdrAnsKA vAterpOLO LIGA

Za nastavak sna o F4

Stižu redovne mušterije plavih - slavlje košarkaša Budućnosti nakon meča u Novom Mestu protekle sezone

Budva ima zicer protiv Šibenika, Primorac čeka Mladost, Jadran kod Medveščaka - večeras od 18h Mini zimski san i pauza u regionalnom takmičenju je završena, Jadranska liga ovog vikenda piše svoju jedanaestu stranicu ove sezone (posljednju u prvom dijelu), stranicu koja donosi nove izazove za crnogorske timove.

Najlakši posao, bar na papiru, imaće naša najbolje plasirana ekipa u “regionu” (trenutno na četvrtom mjestu) Budva, koja na svom bazenu dočekuje posljednji Šibenik.

“U prethodnom periodu smo radili stvarno jako naporno i mislim da će upravo utakmica protiv Šibenika pokazati rezultate tog rada, ne samo u posljednje vrijeme već od početka naše zajedničke saradnje”, rekao je Dnevnim novinama talentovani trener Budve Drago Pejaković. “Očekujem da će svaki pojedinac, baš kao i na prethodnom meču protiv Mornara, dati sve od sebe i da će svi biti maksimalno motivisani”.

Iako je Jadranska liga tek na pola svog puta pozicija Budve na tabeli održava san o fajnal-foru...

“Osim Juga i Primorja, koji su stvarno van konkurencije, ove godine u Jadranskoj ligi svako svakog može da pobijedi. Ono što mogu da obećam je da ćemo se truditi da ostvarimo što bolju poziciju

i da ostanemo na nivou na kojem smo sada”, dodao je Pejaković, koji za ovaj meč neće moći da računa na Ejdana Rouča i Blejka Edvardsa, koji su na pripremama australijske reprezentacije. ● Žapci favoriti, ali...

Spektakl je zakazan u Kotoru, u okršaju bivših evropskih šampiona Primorca i Mladosti iz Zagreba...

“Mladost je favorit u ovom meču, ali vjerujem da naši mladići imaju motiv i želju za dokazivanjem”, smatra trener tima iz “drevnog” grada Veljko Uskoković. “Pokazali smo i u dosadašnjim duelima, kada smo kompletni, da možemo da se nosimo sa renomiranim rivalima”. ● jadran U novom ZagrebU Komšije Primorca igraće večeras protiv komšija na tabeli - vaterpolisti Jadrana u ovom kolu gostuju na bazenu “Utrine”, timu Medveščaka.

“Radi se o timu protiv kojeg je veoma teško igrati na njegovom bazenu, pa iako nijesmo u situaciji da bilo kome prijetimo, mislim da možemo da im pariramo ako pružimo naš maksimum”, smatra trener tima sa Škvera Vladimir Gojković.

K.B.

ABA LIGA (19.KOLO)

Energija odlučuje

Plavi priželjkuju trijumf protiv Slovenaca - Budućnost Voli večeras (21h) u Morači igra protiv Krke Miloš Pavićević

S

tare mušterije iz novog mesta izaći će večeras na megdan “plavoj” mašineriji koja nošena odličnim rezultatom u Kijevu protiv budeveljnika u nikad boljoj atmosferi dočekuje meč sa aktuelnim šampionom Slovenije.

Ovaj meč će za tim Dejana Radonjića biti važan iz više razloga, jer bi eventualnim trijumfom zadržali realne šanse da se plasiraju na fajnal for ABA lige, ali bi i ugrabili zlata vrijedne bodove s obzirom da već u narednom kolu imaju vruće gostovanje . Takođe “plavi” imaju dva trijumfa više od Krke, tako da bi tim iz Slovenije u slučaju poraza bio otpisan što se tiče borbe za sami vrh tabele. Ekipa iz Novog Mesta je nakon serije od pet vezanih poraza podigla formu, slavila je protiv Zadra i Cibone u gostima, odnosno Širokog pred svojim navijačima i sa puno samopouzdanja dolazi u “Moraču”. ● Samo jedan trening pred meč Prednost “farmaceuta” je i to što su imali dovoljno vremena da se odmore i pripreme za ovaj duel, dok to nije slučaj sa crnogorskim šampionom.

“U žestokom ritmu u kome igramo već izvjesno vrijeme, nije baš jednostavno da se pripremi i da se napravi što je potrebno za meč koji nas očekuje. Krka je podigla nivo i kvalitet igre, a dolazi jača u odnosu na prethodna tri meča koja su dobili. Dobili su i Cibonu u Zagrebu i moramo biti maksimalno koncentrisani, jer takvi mečevi nisu najidealniji u ovom trenutku za nas. Imali

smo dugačak put iz Kijeva i samo jedan trening za pripremu utakmice.

Ono čime se najviše bavimo je oporavak igrača i nadam se da ćemo biti u dobrom stanju i da ćemo slaviti protiv”, ističe trener “plavih” Dejan Radonjić. ● KadrovSKi problemi Kadrovski problemi i dalje muče stručni štab. Pavlin Ivanov je bolestan i neće igrati, dok još nekoliko igrača ima problema sa virusom.

“Situacija nije idealna i do početka meča nećemo znati da li ćemo igrati u najjačem sastavu. Sigurno je da Ivanov neće biti u sastavu. Da li će biti još odsutnih, vidjećemo, da li će biti još bolesnih, to je izvjesno.

Međutim, ko god bude igrao u obavezi je da pruži maksimum”.

Strateg našeg šampiona nema dilemu oko toga šta bi moglo da presudi na večerašnjem meču.

“Mišljenja sam da ovaj meč odlučuje energetski nivo naše igre i koncentracija. Što se tiče statističkih parametara, mislim da će oni doći kao proizvod ova dva prethodna segmenta. Ukoliko budemo dobri u ova dva segmenta, mislim da imamo velike šanse da dobijemo.

U ovom zamoru, statistika ne može biti dobra, to je sigurno. Međutim, statistiku ne gledam previše”, istakao je Radonjić.

● Umor nije alibi Kapiten Marko Popović ističe da ekipa osjeća posljedice paklenog ritma.

“Za razliku od prvog meča, Krka je podigla igru na mnogo veći nivo. Očekuje nas izuzetno teška utakmica, jer u posljednje tri utakmice imaju pobjede. Što se tiče nas, vratili smo samopouzdanje pobjedom u Kijevu i daćemo sve od sebe da ne dođe do iznenađenja protiv Krke. Postoji malo umora, ali ne želimo da nam to bude bilo kakav alibi”, zaključio je Popović.

Kao poklon ljubiteljima košarke uprava Budućnosti je odlučila da ulaz večeras bude slobodan. aba liga Subota 17 - Zadar - Cedevita 19 - Olimpija - Igokea 19 - Split - Solnok 21 - Budućnost - Krka nedjelja 17 - Široki - Cibona 19 - C.Zvezda - Skoplje ponedjeljak 20.30 - Radnički - Partizan 1. Igokea 2. C.Zvezda 3. Partizan 4. Budućnost 5. Radnički 6. Cedevita 7. MZT 8. Olimpija 9. Krka 10. Zadar 11. Split 12. Cibona 13. Široki 14. Solnok

18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18

15 12 12 10 10 10 10 9 8 7 7 6 6 4

3 6 6 8 8 8 8 9 10 11 11 12 12 14

33 30 30 28 28 28 28 27 26 25 25 24 24 22

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

REAKCIJA

Gospodine Perez Marka ne laže, igrači su protiv Murinja Španski list objavio tekstualne poruke od izvora bliskog Realu

SERIJA A, 22. KOLO

Viola kod Montelinog bivšeg kluba Juventus ima posao koji bi mogao “pješke” da riješi protiv Đenove, Napoli će biti na iskušenju u Parmi, a dosta uzbuđenja se očekuje na Siciliji - Katanija dočekuje “crnogorsku” violu na čijoj klupi sjedi njihov bivši šef stručnog štaba Vićenco Montela...

“Nema emocija. Treniram Fiorentinu, trudićemo se da pobijedimo kako bi izašli iz mini krize”, rekao je Montela, čija je viola na posljednja tri meča upisala dva poraza i jedan

remi.

Reprezentativci Stevan Jovetić i Stefan Savić počeće od starta važan meč protiv Katanije, tako bar pišu mediji na Apeninskom poluostrvu.

RASPORED - Subota: Lacio - Kijevo (18), Juventus - Đenova (20:45). Nedjelja: Bolonja - Roma (12:30), Atalanta - Milan, Parma - Napoli, Kaljari Palermo, Katanija - Fiorentina, Sampdorija - Peskara, Udineze - Sijena (utakmice počinju u 15) Inter - Torino (20:45). B.T.

Delijev napad na zelene

BAJERN GOSTUJE ŠTUTGARTU! Bavarski gigant dominira Bundesligom, iz kola u kolo su bliži popularnoj Salatari, a protivnici gledaju kako da ih zaustave na tom putu - Bajern u nejdjelju gostuje Štutgartu - to je derbi 19. kola njemačke elite...

“Moramo da nastavimo istim tempom. Ne smijemo dozvoliti luksuz poraza, jer bi se stvorio pritisak sa svih strana”, najavio je meč sa “švabama” bavarski čarobnjak Frank Riberi.

RASPORED - Subota: Borusija M. - Fortuna, Hanover Volfzburg, Augzburg - Šalke, Grojter Firt - Majnc, Ajntraht - Hofenhajm (utakmice počinju u 15.30), Frajburg - Bajer L. (18.30). Nedjelja: Hamburg - Verder (15.30), Štutgart Bajern (17.30).

B.T.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Barsa ima lak posao (Osasuna), Atletiko Madrid ima težak posao (Bilbao), Real Madrid ima lak posao (Hetafe), a najzanimljiviji duel u 21. kolu Primere odigraće Rajo i Betis.

Valjekano u čijem napadu se nalazi Andrija Delibašić je na šestom mjestu (31 bod) i napadaju zelene koji ljubomorno čuvaju poziciju broj četiri (35 poena) koja vodi u kvalifikacije za Ligu šampiona...

“Rajo igra dobar fudbal. Upoznati smo sa tim, ali vjerujem u pobjedu”, rekao je napadač Betisa Horhe Molina.

RASPORED - Subota: Selta Real Sosijedad (16), Levante - Valjadolid (18), Saragosa - Espanjol (20), Deportivo - Valensija (22).

Nedjelja: Real Madrid - Hetafe (12), Rajo Valjekano - Betis (17), Barselona - Osasuna (19), Atletik Bilbao - Atletiko Madrid, Majorka - Malaga (21). Ponedjeljak: Sevilja - Granada (21.30).

B.T.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

MARCA NO MIENTE (Marka ne laže) - stoji na naslovnici španskog lista nakon što je predsjednik Real Madrida Florentino Perez demantovao pisanje Marke kako su kapiteni Iker Kasiljas i Serhio Ramos odlučni da smijene Žozea Murinja!

Tiražni španski list koji je izuzetno blizak “merengesima” ne odstupa od svojih stavova - i dalje tvrde kako igrači žele da vide Portugalcu leđa.

“S obzirom na to da je predsjednik Real Madrida optužio naš list da pokušavamo da destabilizujemo klub i da smo pogrešno izvjestili javnost o događajima tokom večere “na kojoj je jedina tema bio bonus za osvajanje Lige šampiona”, Marka je odlučila da objavi sadržaj poruke koju smo dobili od našeg izvora koji insistira na anonimnosti: “Pričali smo o svemu. Uopštenim stvarima, svlačionici, treneru, bonusima...” , rečeno je španskom listu.

Na pitanje da li je samo “jedan igrač” protiv Murinja, stigao je odgovor: “Nije samo (redakcija nije htjela da objavi njegovo ime, pretpostavlja se da je u pitanju Kasiljas).

Kažem vam, još mnogo njih je protiv njega”.

To su dvije poruke od Markinog izvora bliskog Realu, a kada je to vidio kontroverzni Murinjo se navodno odmah sastao sa Ramosom... “Čuo sam šta je predsjednik rekao, ali želim čuti iz tvojih usta da je laž to da ti i Kasiljas hoćete da odem”, rekao je Specijalni

Ramosu.

Nije poznato šta je španski defanzivac odgovorio Žozeu, ali šuška se kako je Murinjo juče dao ekskluzivan intervju jednom italijanskom mediju, u kome je otvoreno progovorio o cijelom slučaju i kompletnoj situaciji u Real Madridu. Intervju bi trebao da bude objavljen za vikend.

Svađe, demanti - sve to utiče na Real Madrid, koji ne igra dobro, a kojeg veoma uskoro očekuju velike bitke sa Barselonom (30. januar) u Španiji, te Mančester junajtedom (13. februar - 5. mart) u Ligi šampiona. Pitanje je hoće li Murinjo preživjeti ta dva meča ako rezultati ne budu dobri...

B.T.

Manćo čuva Balotelija

FA KUP

Siti skida prokletstvo, Gigs se plaši Berbe Super utakmica u “kolijevci fudbala” neće nedostajati - na programu je 4. kolo FA Kupa! Od 12 duela koji su zakazani za subotu, te tri za nedjelju definitvno će najteže biti modernom gigantu Mančester sitiju koji na megdan dolazi nezogodnom Stouku.

Vjerovali ili ne “građani” će u subotu na Britanija stadionu pokušati da sruše neviđeno proklestvo - čak 14 godina “nebesko plavi” nijesu uspjeli da trijumfuju u kući Stouka.

“Jasno nam je koliko je teško tamo igrati. Stouk je dobro organizovana ekipa, ali mi smo spremni za borbu. Nadam se dobrom rezultatu.

FA Kup je takmičenje koje svi vole i cijene”, rekao je štoper “građana” talentovani reprezentativac Srbije Matija Nastastić.

Drugi Mančester takođe nema lak posao - posada ser Aleks Fergusona na Old Trafordu dočekuje Fulam koji predvodi bivši napadač “đavola” Dimitar Berbatov. Sjajni veteran Rajan Gigs posebno se plaši bugarskog napadača.

“Moraćemo dobro da pripazi-

mo na njega. Još uvijek ima odličan osjećaj za gol. Sjajan je fudbaler. Dobili smo šansu da igramo kod kuće i moramo je iskoristiti. Ne želimo remi, odnosno uzvratni meč jer nas mnogo teških utakmica očekuje u narednom periodu”, jasan je 39-godišnji Velšanin.

Od ostalih duela najstarijeg klupskog fudbalskog takmičenja biće zanimljivo gostovanje Totenhema nekada velikom Lidsu, kao i meč Arsenala protiv Brajtona. Klub koji se takmiči u Čempionšipu, a sa klupe ga predvodi legenda Čelzija Gustavo Pojet u prethodnom kolu je napravio iznenađenje eliminisavši Njukasl.

RASPORED - Subota: Stouk - Mančester siti (13:45), Bolton Everton, Brajton - Arsenal, Derbi Blekburn, Hadersfild - Lester, Hal Barnsli, Maklsfild - Vigan, Midlzbro - Alderšot, Norič - Luton, KPR - MK Dons, Riding - Šefild junajted (utakmice počinju u 16:00), Mančester Junajted - Fulam (18:45). Nedjelja: Brentford - Čelzi (13:00), Lids - Totenhem (15:00), Oldam - Liverpul (17:00).

U.R.

Farse, problemi, svađe... - to nije uspjelo da poremeti Italijana na klupi Mančester sitija - Roberto Manćini potvrdio je da će Mario Baloteli ostati na Itihadu uprkos klinču koji su imali krajem 2012. godine.

“Mario ostaje kod nas. Nijesmo imali nikakve zvanične zahtjeve za njegov transfer, niti se bilo ko raspitivao za neke druge naše fudbalere”, rekao je italijanski stručnjak čime je definitivno demantovao mogući prelazak Balotelija u Milan. U.R.

Rendžer silovao djevojku

Problematični član “svraka” po navici našao se u škripcu - fudbaler Njukasla Nil Rendžer uhapšen je zbog sumnje da je silovao jednu djevojku, prenose britanski mediji. Mladog 21-godišnjeg napadača pripadnici javnog reda i mira priveli su u mjestu Forest Hol. “U četvrtak, 24. januara, jedna žena je prijavila policiji da je silovana u hotelu u Džezmondu. Zbog toga je uhapšen 21-godišnji muškarac”, navodi se u saopštenju policije.

Inače, igrač sa Sent Džejms Parka poznat je kao “Bad boy” - u oktobru prošle godine Rendžer je osuđen na 12 mjeseci uslovne kazne pošto je fizički nasrnuo na dva policajca. U.R.

Sport 31

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

DEfInItIVnO

Revolucija: EURO širom Evrope Predsjednik Uefe Mišel Platini potvrdio da će se Evropsko prvenstvo 2020. godine održati u 13 gradova

PROBLEMI

Niko se ne okreće prema Zeti Vlado Šišević govorio o dugovanjima, zakupu stadiona pod Goricom, lošoj saradnji sa Opštinom Uroš Radulović

N

ajveći problem crnogorskog loptanja su po svemu sudeći - finansije. Tako će biti i u buduće. Klubovi često krpe kraj sa krajem, plate su misaona imenica, ali to nije ništa novo - igrači u eliti su navikli na takav tretman, često posežu za štrajkom... Zetinim prvotimcima se nešto duguje, ali o buntu se ne razmišlja.

Dobili smo informaciju da je Zeta konačno dobila novac od Uefe nakon uspješnog igranja kvalifikacija za Ligu Evrope (eliminisali Pjunik, JJK, Sarajevo, ispali od PSV-a), ali momci koji nose dres prvog crnogorskog šampiona nijesu primili zarađani novac.

Da vidimo o čemu se radi pozvali smo Vlada Šiševića, generalnog sekretara Zete.

“Postoje neka dugovanja, ali kao što je poznato Zeta funkcioniše od prodaje igrača ili pozajmica. Jedan

dio novca dat fudbalerima”, rekao je Šišević.

A, onda je naš sagovornik “otvorio dušu” pošto nije lako živjeti u crnogorskom fudbalu.

“Već treću godinu za redom idemo u Antaliju, a to je oko 150 hiljada eura. Kao što znate nijesmo uspjeli nikog da prodamo. Budućnosti je lakše, u Tursku ih vodi Gintaš, a imaju i pomoć opštine - to je bitna razlika”, naglasio je Šišević, koji je potom iznio probleme koje Golubovčane muče kada igraju evrop-

ske utakmice pod Goricom.

“Zeta je 38 hiljada eura platila zakup Gradskog stadiona za mečeve Lige Evrope. Plus, još 20 hiljada smo kažnjeni od strane Uefe. Bilo je tu još troškova tokom kvalifikacija, zatim isplaćivanja nekih starijih dugovanja, kao i plate zaposlenima i trenerima”. Šišević je nakon toga “pucao” na ono što ga najviše boli, a to je ophođenje glavnog grada Crne Gore prema prvom šampionu države.

“Niko ne pita kako funkcionišemo. Klub je od opštine za sedam godina dobio sedam hiljada eura. Očigledno da je nebitno što smo bili prvi šampioni Crne Gore, što smo redovni učesnici u kvalifikacijama za Evropu, što smo ljetos napravili uspjeh koji će se teško ponoviti.

Nadam se da prema našem klubu nemaju nekih predrasuda”, izjavio je Šišević.

aKn

Burkina Faso je glavna faca

Uzbudljiv meč favorita Grupe C na Kupu afričkih nacija završen je bez pobjednika - šampion Zambija odigrala je neriješeno sa Nigerijom 1:1, što je iskoristila Burkina Faso pošto je laganom pobjedom (4:0) nad Etiopijom zasjela na lidersku poziciju!

Tabela izgleda ovako: Burkina Faso 4 poena, Zambija 2, Nigerija 2 i Etiopija 1... Sada se lako može desiti da aktuelni šampion ili Ni-

gerija koja je puna zvijezda ispadnu iz grupe.

A, blizu naredne faze je Burkina Faso koja je golovima Alana Traorea (postigao dva, jedan sa 30 metara), Đakariđe Konea i Džonatana Pitroipe demolirala Etiopiju.

Mnogo više uzbuđenja viđeno je na prvom meču dana - Nigerija je preko Emanuela Emenike došla do prednosti nad Zambijom, da bi golman šampiona Kenedi Mvene

Prvi čovjek evropske kuće fudbala “uzdrmao” je javnost najvažnije sporedne stvari na svijetu rekavši da će se Evropsko prvenstvo 2020. godine održati u čak 13 gradova - predsjednik Uefe Mišel Platini dodao je da domaćini još nijesu poznati, ali ono što je sigurno jeste da će to biti sve različite države što implicira da će se EURO prvi put u istoriji održati u 13 zemalja.

Za ovakav poduhvat Izvršni odbor, koji je na ovu temu razgovarao u petak u Nionu, donio je i par uslova oko domaćinstva - finale i polufinale neće moći da se igraju na stadionima sa manje od 70 hiljada mjesta, granica za četvrtfinale će predstavljati 60, a za osminu i grupnu fazu brojka glasi 50 hiljada sjedišta.

Ipak, Uefa će napraviti dva izuzetka - prvi je: dva meča grupne faze će se igrati na stadionima sa po 30.000 sjedećih mjesta, a drugi: ako neki Savez namjerava da se kandiduje za EP, moraće da

predloži stadion u izgradnji, a rok za završetak radova će biti 2016. godina.

Eto minimalne šanse da FSCG pokuša da uđe u trku za organizaciju makar jednog meča - predsjednik Dejan Savićević ima veliki uticaj u Evropi, ali država mora mnogo da pomogne kako bi se krenulo u izgradnju super modernog stadiona.

Konkurs će biti otvoren 28. marta, a konačnu odluku o tome kojih 13 gradova će organizovati EURO 2020, Izvršni komitet UEFA saopštiće u septembru 2014. godine.

Inače, novina će promijeniti sistem kvalifikacija za EURO 2020, jer nijednoj reprezentaciji neće biti garantovano učešće, čak i ako dobije organizaciju neke utakmice. To će povećati broj ekipa u kvalifikacijama, jer je do sada, kao što je poznato, uvijek važilo pravilo da domaćin ili domaćini (Holandija i Belgija 2000, Austrija i Švajcarska 2008, Poljska i Ukrajina 2012) imaju osigurano učešće.

U.R.

u stilu centarfora izveo jedanaesterac u 85. minutu i pogodio. Vjerovatno bi sve drugačije bilo da je kapiten Nigerije Džon Obi Mikel u 26. minutu pogodio sa bijele tačke. U posljednjem kolu Zambija će igrati protiv Burkine Faso, a Nigerija protiv Etiopije.

SEMAFOR: Zambija - Gana 1:1 (Mvene (pen) 85. - Emenike 57.), Burkina Faso - Etiopija 4:0 (Traore 34, 74, Kone 79, Pitroipa 94.). S.R.

tRansfER

Anjelka pojačao Juventus Saradnja na pola godine - iskusni francuski napadač za šest mjeseci zaradiće šest miliona eura “Stara dama” je tražila pravog napadača - “sidraša”. I konačno, uspjeli su da ga angažuju - nakon PSŽ-a, Arsenala, Reala, Liverpula, Mančester sitija, Fenerbahčea, Boltona, Čelzija i Šangaja Nikolas Anjelka je obukao dres Juventusa! Šampionu Italije je u špicu nedostajalo iskustvo, a francuski

33-godišnji napadač će im to donijeti kako u Seriji A, tako i u Ligi šampiona... Robusni centarfor je tražio klub u Evropi, bio je blizu premijerligaša Vest Hema i KPR, ali poziv Juvea nije mogao da odbije.

Anjelka će za šest mjeseci u Juveu zaraditi isto toliko miliona,

a ukoliko se nakon juna dogovori da ostane u Torinu inskasiraće još dva i po miliona.

Da napomenemo Juventus će na ljeto biti jači za još jednog napadača - na vrata najtrofejnijeg kluba države ušetaće Fernando Ljorente koji će do tada braniti boje Atletik Bilbao.

U.R.

Đoković vs Marej

Novak Đoković 34 5 3 puta – 2011.

2011.

10 pob.

1

3

SRB

Endi Marej ATP Trofeji Gran slem AUS RG VIM U.S. Međusobni dueli

VBR

25 1 – – – 2012.

7 pob.

PUT DO FINALA P. Metju R. Harison R. Štepanek S. Vavrinka T. Berdih D. Ferer 6-2, 6-2, 6-1

R1 R2 R3 R4 1/4 1/2

R. Hase Ž. Sousa R. Berankis Ž. Simon Ž. Šardi R. Federer 6-4, 6-7, 6-3, 6-7, 6-2

POSLJEDNJE GODINE NA MELBURN PARKU 2012. ‘11. ‘10. ‘09. 2012. ‘11. ‘10. ‘09.

Pob Pob 1/4 1/4

1/2

Foto: Getty Images

F

F

R4

© GRAPHIC NEWS

AUSTRALIJAN OPEN, 14 27. JANUAR

Fedeks i Rafa su istorija, Nole i Endi sadašnjost Novi teniski poredak: U finalu prvog Gren slema sezone (nedjelja, 9.30h) igraće Novak Đoković i Endi Marej Kosta Bošković

P

osljednji Gren slem prošle godine, US open i glamurozni beton Njujorka, najavili su, a prvi u 2013. to sve više potvrđuje! Rodžer Federer i Rafael Nadal, uprkos nesumnjivoj klasi, svijetla su istorija bijelog sporta, a novo super rivalstvo, žestoko još iz juniorskih dana, rodilo se na teniskom nebu... Novak Đoković i Endi Marej svirali su najljepše note i “na kraju svijetu” ovog januara, Srbin i Škot boriće se, u reprizi finala iz 2011, za trofej velikog Australijan opena. Publika na “Rod Lejver areni” pokloniće se Novaku četvrti put, ili Mareju prvi...

Novak Đoković je još u četvrtak završio posao oko plasmana u finala “počistivši” lagano u tri seta Davida Ferera, dok je Endi Marej juče morao dobro da se oznoji u polufinalu protiv legendarnog Rodžera Federera (6:4, 6:7, 6:3, 6:7, 6:2). Vrijeme do velikog finala polako ističe, favorita je teško tražiti, iako se jedan momak ipak izdvaja...

● NOVAK: SAMOPOUZDANJE DO NEBA

Nije teško pretpostaviti da je to Novak Đoković, “monstrum” koji ne staje sa gaženjem rivala, momak koji juri treću uzastopnu titulu Australijan opena, a četvrtu ukupno - uspjeh koji su do sada napravili samo Andre Agasi i Rodžer Federer.

“Mečevi kao onaj protiv Ferera mnogo znače za moje samopouzdanje. Nevjerovatno je kada

Melburn danas dobija kraljicu I dok će nedjelja biti rezervisana za muško finale, danas će se na terenima Melburn parka krunisati nova (ili stara) kraljica Australijan opena! Od 09.30 sati na “Rod Lejver areni” za trofej prvog Gren slema sezone boriće se aktuelna šampionka Viktorija Azarenko i dama, koja je ponos Kine - Na Li.

JOKER

JOKER

JOKER

JOKER JOKER

4

4

u polufinalu Gren slem turnira, protiv četvrtog tenisera svijeta, možete da pružite takvu partiju.

Potpuno sam fokusiran na finale, imam dovoljno vremena da se spremim za taj meč”, riječi su najboljeg svjetskog tenisera.

● ENDI: SAMO DA SE OPORAVIM

Za razliku od Đokovića, Endi Marej će imati mnogo manje vremena za odmor, međutim to vjerovatno neće mnogo uticati na veliki motiv Škota koji sanja reprizu US opena iz septembra prošle godine, kada je nakon maratona srušio Novaka i osvojio svoj prvi Gren slem trofej.

“To bi bio najljepši scenario, međutim ovo je teren na kome Đoković igra najbolje, na kome je ostvario velike pobjede. A i dobio me je nekoliko mečeva u nizu (Dubai, završni Masters)”, naglasio je Marej i dodao.

“Iskreno se nadam da ću biti u prilici da se dovoljno oporavim do narednog nastupa i da u finalu odigram ako treba još jedan nevjerovatan meč sa njim.

Ali, biće teško... Novak se nevjerovatno kreće, može da igra brojne duge poene. Ipak, radujem se tom duelu”.

REKOJ

1

4

1 4

SubOTa i nedjelja 26 i 27. 1. 2013. broj 449 GoDiNA ii

33 žena šmInkanJe

Sjaj smeđih očiju Ako vam često ponestane ideja za šminkanje svojih divnih smeđih očiju, pročitajte naše savjete. Vikend je tu, a vaš novi mejkap oduševiće okolinu.

Napravite kombinaciju tamne i svijetle sjenke Jedan dobar savjet je da braon oči vizuelno učinite većim tako što ćete koristiti sjenku za oči kontrastnih nijansi, kao što su breskva i narandžina kora, ili svijetlobraon sjenka u kombinaciji sa tamnom čokoladom. Ovakve kontrastne kombinacije naglasiće vaše oči.

Koristite sedefastu sjenku Savjetujemo da u ostatku šminke ne pretjerujete sa šljokicama. Preporučujemo da prvo stavite sjenku po sopstvenom izboru, a onda samo uzmete malo neutralnog sejdefa na prst i premažete preko očiju. Ovo će biti odličan način da naglasite braon oči bez pretjerivanja.

Plavetnilo sa ajlajnerom Morate biti samouvjereni ako mislite da iznesete ovaj izgled.

Ukoliko ste stidljivij ovakav mej-

kap može vrlo lako biti potpuni promašaj.Sljedeći put kada krenete na zabavu, stavite plavu sjenku sa tamno braon ajlajnerom. Trepavice namažite mornarsko plavom maskarom.

Rozikaste podloge, rumenila i karmini Iako se savjeti uglavnom odnose na šminkanje očiju, dobro rumenilo takođe može istaći vaše oči na pravi način. Mnoge holivudske zvijezde koriste suptilno rozikaste podloge, rumenila i karmine što čini da njihove braon oči budu upadljive.

Metalik sjenka i ajlajner Da li volite metalik sjenke? One nikada ne izlaze iz mode. Ali morate znati da ih koristite na pravi način kako biste naglasili oči – jednostavno je, ne brinite. Najbolje je koristiti metalik sivu i zamazati je na četkicu, papirnu maramicu ili prst. Ona će vam dati pomalo neuredan ali seksi izgled, a naglasiće vaše braon oči, tako da ćete biti oduševljeni.

nJeGa

Mediteranski piling za kućni spa tretman Zima je godišnje doba koje nam ne daje višak poleta. Uprkos raznim zabavnim odjevnim kombinacijama, teško da ćete se osjećati posebno lijepom dok jurite po bljuzgi u teškim zimskim čizmama.

Odmorite se od čišćenja snijega ili borbe sa žestokim vjetrom uz domaći spa tretman.

Kožu skrivenu pod slojevima odjeće revitalizirajte laganim pilingom za tijelo iz kućne radinosti.

Potrebni sastojci: 2-3 kašike morske soli 2-3 kašike maslinovog ulja 3-4 kriške limuna (i s korom ako je organski limun) Postupak: Ubacite sve sastojke u mikser. Poslije nekoliko minuta, kada se limun dobro usitni, sipajte smjesu u posudicu. Prije

BJUTI

Riješite se brzo bora smijalica

S

mijanje liječi, ali i ostavlja tragove na licu - bore smijalice. Tu uskaču neki sastojci kao što su šećer i kokosovo ulje koji će obrisati bore s lica. Osim što su posljedica starenja, bore oko očiju i usta nastaju i usljed godina smijanja. Međutim, uz izbor pudera i podloge koji savršeno odgovaraju tenu - možete ih ublažiti.

Ako ne možete da pogodite nijansu identičnu vašoj koži, bolje je odlučiti se za onu koja je malo svjetlija od tena, jer će koža izgledati svježije. Nijanse uvijek isprobavajte na licu: napravite liniju puderom od obraza do linije vilice, lagano je utrljajte u kožu i pogledajte kako izgleda na prirodnom svijetlu.

A tester ili baza za mejkap posebno je važan za područje oko usta, ali i usne. Najprije stavite dnevnu hidratantnu kremu, zatim balzam za usne, sačekajte nekoliko minuta pa sve fiksirajte testerom. Što se tiče linija oko oči-

ju, skrenućete pažnju s njih kremastim sjenkama. A ispod očiju nanesite svijetli korektor kako biste izgledali odmorno.

TEČNI PUDER ZA ZRELIJU KOŽU Puder u prahu najviše će istaći bore pa je mnogo bolji izbor onaj u tečnom obliku, ali štedljivo s njim. Da bi on stvarno dobro izgledao na koži, ona prije svega mora biti njegovana. To znači da je piling jedanput nedjeljno obavezan, a pri skidanju šminke nemojte biti pregrubi, posebno oko očiju.

ŠEĆER I KOKOSOVO ULJE UBLAŽAVAJU BORE Možete i sami da pripremite sredstvo za ublažavanje bora smijalica, a potrebne su vam kašičica kokosovog ulja i kašičica smeđeg šećera. Pomiješajte pa nanesite oko usta i isperite nakon minut-dva. Masaža tom mješavinom izazvaće “omekšavanje” bora, a i kasnije će koža bolje upijati hidratantnu kremu, piše 24 sata. “ŠKILJENJE” TAKOĐE IZAZIVA BORE OKO OČIJU Ulja noćurka, jojobe, aloe vere ili susama idealna su za dubinsku hidrataciju kože i njenu elastičnost. Osim kozmetike, za lijepu kožu sa što manje bore važna je i ishrana s obiljem voća te bar osam čaša vode na dan. Ako previše naprežete oči, to takođe izaziva nastanak bora pa obavezno posjetite očnog ljekara.

ili tokom tuširanja istrljajte se kružnim pokretima od stopala ka gore i uživajte u svojoj predivnoj koži!

Ovaj piling ne samo da dobro miriše i uklanja mrtve ćelije kože, nego sadrži i maslinovo ulje, koje ima antibakterijska svojstva, a limunska kisjelina vam pomaže u održavanju pH nivoa kože.

kOZmeTIka

Navike koje morate usvojiti

Da biste uvijek imali čistu šminku i kozmetički pribor, donosimo vam nekoliko pravila ljepote koje treba da usvojite već danas.

1. Nikada ne miješajte očišćene i neočišćene četkice.

2. Svakih desetak dana očistite četkice, aplikatore i sunđere za lice.

3. Prilikom čišćenja, uvijek očistite i dezinfikujte i kozmetičku torbicu.

4. Nikada ne posuđujte šminku, pogotovo maskaru i olovku za oči.

5. Redovno oštrite olovke za

oči, jer se na njima skuplja mnogo bakterija.

6. Brijače prije i poslije korišćenja dezinfikujte, a jednokratne bacite poslije upotrebe.

7. Nemojte “pumpati” vazduh u maskaru, time u nju unosite i bakterije.

8. Bacite sve čemu je istekao rok trajanja.

9. Redovno čistite i dezinfikujte pincetu.

10. Nikada ne dirajte lice, kremu ni šminku prljavim prstima.

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

ANĐA PONOVO TRUDNA

U trećem mjesecu

MODA

Milica putuje u Milano Manekenka Milica Pejović iz Podgorice otputovla je u Milano gdje će početi karijeru profesionalnog modela.

Milica, koju je otkrila skaut agencija Coran Management Group, u Milanu će ostati dva mjeseca, gdje će raditi u modnoj agenciji “2Morrow”.

Prema riječima Snežane Bušković, skauta agencije pred Milicom je velika karijera i internacionalni uspjeh.

“Milica je do sada radila revije za Branku Asanović, Marinu Banović- Džuver, Tijanu Burić, Vericu Rakočević, Ivanu Marušić, Marka Mitanovskog, Sergeja Ermakova, Suzanu Perić i mnoge druge. Smatram da je ovo samo početak njene manekenske karijere i da njeni uspjesi tek predstoje”, govori Snežana.

Milica je student psihologije i obrazovanje joj je na prvom mjestu, ali kako sama kaže dobrom organizacijom može se pored studija baviti uspješno i manekenstvom. “Šta god da radim trudim se da

Ako je vjerovati pisanju američkih medija, Anđelina Džoli i Bred Pit će za šest mjeseci dobiti prinovu.

Kao glavnu priču, koju je objavio na naslovnoj strani, magazin “Star” izbacio je informaciju da je lijepa Anđa ponovo u drugom stanju i da će na svijet donijeti dečaka.

“Anđelina je presretna jer već izvjesno vrijeme želi da rodi još jedno dijete. Malena Ši-

loh već je izabrala ime za bebu”, tvrdi izvor blizak porodicama Pit-Džoli.

Anđelina je navodno trudna već tri mjeseca, a Brad Pit ne može da sakrije sreću pa je već skoro svim prijateljima razglasio srećnu novost. Bred je ubijeđen da će Anđelina roditi dječaka. Brad i Anđelina već imaju šestoro djece - Zaharu, Medoksa, Šiloh, Paksa, Noksa i Vivijen.

dam svoj maksimum, jer jedino tako se možete nadati uspjehom.

Svjesna sam velike konkurencije u ovom poslu, pa se baš zbog toga i trudim da budem svoja i da ne

dozvolim da mi drugi nameću stil.

To preporučujem i drugim ljudima, jer svi smo mi po nečemu posebni, samo treba da njegujemo tu posebnost”, kaže Milica. Ma.I.

Sergej na Pinku Pjevač Sergej Ćetković gost je ovonedjeljne emisije Život u trendu koja je na programu u subotu 26. januara od 12h na televiziji Pink M. U otvorenom razgovoru sa Snežanom Dakić, Sergej prvi put javno govori o svom roditeljskom odnosu sa ćerkama, daje savjet kako uprkos slavi i uspjehu ne poletjeti i ostati normalan, ali i kako održati uspješan brak i ljubav punih 14 godina. Tabu tema emisije je kako izaći na kraj sa teškim ljudima i o njoj pored ostalih govore Leontina Vukomanović, Frano Lasić, Jelena Blečić, Nenad Radujević.

Zabava 35

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013.

INTERVJU

Svako vrijeme ima heroje svoje generacije Danilo Brajković

S

plitski vagabundo Goran Karan za čitaoce DN govori o karijeri, najavljuje nove muzičke poduhvate, ali i koncert za Dan zaljubljenih u Crnoj Gori. On će uskoro objaviti i album “Čovik tvoj”, na kojem će se naći pjesme u njegovom prepoznatljivom maniru.

Nedavno ste objavili numere sa Tomislavom Bralićem i Helenom Bastić. Kako je došlo do saradnje sa njima?

Pjesma “Prijatelju” je od samog stvaranja i ideje bila namijenjena Tomislavu Braliću. Njegov glas ima radost pjevanja i iskrenost iskustva, tako da je ta ličnost idealna za prijateljsku priču koja je tema pjesme. Što se tiče dueta sa Helenom Bastić,

pjevačice koja vam je poznata kroz hitove grupe Bastard, pjesma je nastala zajedničkim radom. Na festivalu dalmatinske šansone sam joj pokazao melodiju i ideju i zamolio je da napiše riječi za pjesmu. Helena je vrlo brzo imala ideju i napisala stihove.

Odakle ideja za duete sa poljskim vokalima Jacek Silski i Terezom Werner?

Riječ je o poljskim vokalima sa kojim sam došao u kontakt posredstvom njihove izdavačke kuće. Došli su u Split, snimili smo pjesmu i spot.

U pjesmi Jacek Silski pjeva na poljskom, a ja na hrvatskom jeziku. Nakon toga sam sa Vagabundo bendom pozvan da održimo koncert.

Tu je došlo da kontakta sa Teresom Werner, pa smo snimili duete za pjesme “Tu non llores” i “Takni me”.

Nakon petogodišnje pauze konačno ste snimili nove numere.

Zbog čega ste napravili toliku pauzu?

Tokom proteklog vremena sam objavio nekoliko pjesama, među kojima su “Nevera”, “Kad podne zazvoni”. Bila je tu i pjesma za festival svjetskih kultura u Berlinu - “All the colours of the rainbow”, pa “Place in my heart”. Tako da to i nije bila pauza, već se taj dio mog života i karijere odvijao na pozornicama koje nijesu na ovim prostorima. Napisao sam

za to vrijeme puno pjesama, muzike i dosta toga što tek treba objaviti.

Pomenuli smo Vaša dva nova dueta. Da li to znači da ih u skorije vrijeme možemo očekivati jo, ili ćete se posvetiti solo aranžmanima?

Kao umjetniku i putniku, uvijek me zanimaju kontakti i razmjene kultura, nasljeđa i emocija.

U pripremi je i saradnja sa Irinom Kapetanović, uspostavljena na proslavi pedesetogodišnjice Indeksa, na kojoj smo zajedno pjevali.

Tu je i američka kantautorka Melani Storm, sa kojom pripremam numeru. Gore pomenutu pjesmu “Prijatelju” snimam i sa Mariušom Kalagom, renomiranim poljskim kantautorom, i to isto tako dvojezično.

Od mnoštva pjesama od početka karijere do sada, koju smatrate najvećim hitom?

Bilo ih je, hvala Bogu, nekoliko, od prve “Priznaj mi”, koja je 1996. dobila nagradu za rok hit godine, pa do pjesama “Lipa si lipa”, “Ostani”, “Vagabundo”. U nekoliko posljednjih godina pišem većinu svog materijala, a pjesme “Dite jubavi”, “Anđele” i “Di si rasla” i sad rado poslušam.

Kako komentarišete današnju muzičku scenu na prostoru bivše Jugoslavije?

Svako vrijeme ima heroje svoje generacije. Mislim da i danas ima heroja, iako se ne obraćaju nužno mojoj starosnoj grupi.

Bili ste predstavnik Hrvatske na Eurosongu 2000. godine. Da li biste ponovo učestvovali?

Svaka prilika u kojoj možeš predstaviti publici pravu pjesmu je pri-

lika da se baviš svojim poslom, pozivom i ljubavlju.

Stihovi Vaših pjesama su “recept” muškarcima prilikom zavođenja dama. Koje stihove ste Vi koristili kako biste osvojili nečije srce?

Iz vremena večeri sa gitarom, prije “stotinjak” godina, kada sam se tim zanimao, klasici su bili sentiši Bijelog dugmeta, opus Olivera Dragojevića, Divljih jagoda i grupe Deep Purple.

Mnogo nastupate širom svijeta.

Sve to zahtijeva velika odricanja i manjak slobodnog vremena. Kako uspijevate da pronađete vrijeme za porodicu i prijatelje?

Vrijeme ide uvijek naprijed. A svi dragi ljudi mog života imaju svoje mjesto i vrijeme. Ipak, moja odsustva nijesu vremenski preduga, to je niz malih rastanaka i dolazaka. A ljubavi uvijek ima i za ponijeti.

Kada možemo očekivati novi album?

Album “Čovjek tvoj” izlazi početkom februara, a sa njim i novi singlovi.

Da li imate u planu koncert u Crnoj Gori, s obzirom da imate puno obožavalaca ovdje?

Da, za Dan zaljubljenih sam sa Vagabundo bendom gost hotela Maestral u Miločeru, tako da vas očekujem, svi ste dobrodošli.

UTIsak NEdJElJE

Naljepnice zlata vrijedne OTO F T HI

Pjevačica Nikol Šrizinger uspjela je privući pažnju okupljenih na crvenom tepihu dodjele nagrada “National Television Awards” bez da joj je išta “ispalo”.

Lukava Šrizinger obukla je potpuno providnu haljinu, zbog koje su se mnogi za njom okrenuli, misleći da vide upravo ono što je vješto skrila. Nikol na pomenutoj dodjeli nije ispala “jeftina” poput brojnih slavnih koleginica, pa je umjesto da priušti znatiželjnima besraman pogled na svoje poprsje, pjevačica na bradavice stavila naljepnice i tako sačuvala svoju intimu.

Z.Š.

HOT!

Seksipilnu glumicu Tifani Tisen mnogi pamte iz serije “Beverly Hills 90210” gdje je igrala zločestu Valeri Maloun. No, od “Beverly Hillsa” prošlo je mnogo godina, a Tifani i dalje oduševljava javnost i to prvenstveno zahvaljujući atributima. Ona i dalje izgleda besprijekorno, a svojim poprsjem i nabijenim seksipilom mami uzdahe muškaraca širom svijeta.

36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013

Svaki dan uživajte u čarima roditeljstva RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

POZNATE MAME: ANA STANIĆ, PJEVAČICA

Ana Stanić, jedna od najpoznatijih izvođačica na ovim prostira, za DN priča kako je iznijela trudnoću, kako sada odgaja sina sa mužem, u čijem podizanju učestvuje i njena majka, ali i kako i na koji način usklađuje poslovne i roditeljske obaveze. Ana se porodila u septembru 2011. godine carskim rezom i rodila sina Vuka.

Koliko Vas je uloga majke promijenila kao osobu?

Promijenila sam se u smislu da mi se sve preokrenulo naopačke, u pozitivnom smislu. Šta god da radim, najprije mislim na svog sina i uvijek jurim da se njemu vratim kući. On mi je apsolutni prioritet.

Promijenila sam se u smislu da sam postala manje egocentrična, jer sam ranije bila skoncentrisana i fokusirana na sebe.

Sad prvenstveno mislim na sina, pa onda na ostalo. To je glavna promjena.

Da li ste u trudnoći pazili šta jedete i da se ne ugojite?

Pazila sam šta jedem da bi beba dobijala sve što je neophodno, kako ne bih unosila nešto što bebi ne odgovara. Tako da se taj režim ishrane koji sam opsesivno sa interneta i nekih američkih sajtova o nutricionizmu u trudnoći skidala ispostavio fenomenalnim, jer beba je bila velika, a ja sam dobijala minimalne masne naslage.

Tako sam se tokom trudnoće ugojila vrlo malo i brzo se vratila na staro.

Kako ste se njegovali tokom trudnoće?

Mazala sam se tri puta dnevno sa tri različite kreme i bila sam opsjednuta time da ne dobijem strije na stomaku. Na moju veliku sreću, nijesam ih dobila. Mazala sam se jednom dnevno argonovim uljem.

To je čuveno marokansko ulje koje je, po mnogima, najbolje za kožu. Takođe sam koristila i dvije američke kreme.

Da li je postojao strah tokom ili nakon trudnoće?

Imala sam stresnu trudnoću, a doktor mi je zabranio da idem na putovanje i ako sam se osjećala odlično i bila puna energije i svima djelovala kao da super podnosim trudnoću. U jednu ruku i jesam, ali doktor me je stalno upozoravao da moram mirovati i da budem oprezna, tako da mi je to stvaralo psihološku napetost i bi-

la sam vrlo zabrinuta.

Porodili ste se carkim rezom. Da li je to bilo neminovno ili Vaša odluka?

Bilo je neminovno. Prije nekoliko godina imala sam operaciju na materici, zbog koje sam morala da idem na carski rez, a isto tako sam bila srećna, jer sam se bojala prirodnog porođaja. Tako da bih u svakom slučaju insistirala da idem na carski rez i to bih zaista svakome preporučila.

Imala sam epiduralnu anasteziju, bila sam budna cijelu operaciju, vidjela sam bebu kada je izlazila, bila budna dok su me šili, poslije 15 minuta su mi je donijeli u sobu,

a već sjutradan sam mogla da hodam. Tako da bih to preporučila svakoj ženi, ako može da ubijedi doktora.

Da li sinu kupujete odjeću poznatih brendova i da li Vam je to važno?

Moram da priznam da sam upadala u zamku prva tri mjeseca i bilo mi je nenormalno važno da sve njegove benkice i deke budu takve. Postoji jedna francuska marka koju obožavam a zove se “Bateau petite”. To je malo skupa, ali fenomenalna marka za djecu, jer su stvari od najfinijeg pamuka. Onda sam mu kupovala “Barbery” stvari, imao je “Gucci” pr-

vu posteljinu. Moram da priznam da me je sada malo i sramota što sam se time opterećivala, ali to me ubrzo pustilo i onda sam shvatila da mu najbolje stvari nalazim u “Zari”. Tako da sada koristim neke brendove koji nijesu skupi, a imaju fantastičan dizajn.

Imate li već sada neke vaspitne metode?

On ima samo godinu i četiri mjeseca, tako da je još mali za neko ozbiljno vaspitavanje. U principu je dobro dijete a malo je i nestašan, pa kada procijenim da moram da podignem glas, to je kada je baš nestašan i kada me ne sluša. To mi malo ne polazi za rukom, ali to su izuzetno rijetke situacije. Nikad u životu ne bih bila strog roditelj, a kada poraste, okrenuću se ka izučavanju knjiga, jer sam prosto takav tip, tako da ću pročitati sve moguće o vaspitanju djeteta, kako bi on odrastao u samouvjerenu, radoznalu, dobru i veselu osobu. Međutim, ne bih da pretjeram u tome, da ne bude razmaženo dijete, tako da se nadam da ću naći neku pravu mjeru.

Koliko Vam je teško da kao majka uklopite roditeljske i poslovne obaveze?

Nije mi teško zato što imam pomoć supruga i majke. Imamo dadilju koja je svaki dan kod nas, tako da sa svima njima uspijevam, inače bi bilo vrlo teško.

Koliko Vam suprug pomaže u odgoju sina?

Mnogo mi pomaže iako sam ja više sa djetetom jer on puno radi, ali svi trenuci koje provodi sa djetetom su takvi da mogu da imam puno povjerenje u njega.

Znam da neke moje prijateljice ne mogu to da kažu za svoje muževe. Moj muž ga lijepo presvuče i nahrani i stavi na spavanje, tako da sve to on može sam. Veoma sam srećna što je to tako.

Imate li savjet za buduće mame?

Da se na vrijeme organizuju što se tiče bebisiterke ako imaju takvu situaciju i ako im muževi i bake rade kao što je kod mene slučaj. Da se ne ugoje previše u trudnoći, jer će im onda biti mnogo lakše da se vrate na svoje stare mjere i da uživaju svaki dan u roditeljstvu, jer je to nešto najljepše.

Boris ŠARANČIĆ

ODGOJ

Da li je vrijeme da promijenite bebisiterku Nije uvijek lako znati da li osoba koja čuva Vaše dijete radi svoj posao baš onako kako ste Vi zamislili da treba. Da biste to otkrili, možda ćete morati malo da istražujete. Ukoliko sumnjate u ispravnost postupaka bebisiterke, možda ćete čak doći na ideju da kupite i opremu za nadzor. Međutim, često je moguće utvrditi da nešto “ne štima” i bez primjenjivanja tako ekstremnih mjera. Evo koji znaci ukazuju na to da bi možda trebalo da promijenite bebisiterku...

Vaše dijete nije srećno kada vidi bebisiterku i ne raduje se njenom dolasku, u njenom prisustvu postaje uznemireno i uplašeno. Bebisiterka svakako ne može da zamijeni roditelje, ali dijete mora da ima povjerenja u tu osobu i da se uz nju osjeća sigurno. Moguće je da jednostvano međusobno nijesu uspostavili dobru vezu jer mu ona, recimo, ne pruža toplinu onako kako ono želi. Kao i kod svih ljudskih bića, i u ovom odnosu je bitno da se uspostavi pozitivna “hemija”.

Vaša bebisiterka postaje tajanstvena kada je pitate kako su proveli dan. Kada dođete kući sa posla, naravno da prvo želite da čujete kako je Vaše dijete provelo

dan. Međutim, ako bebisiterka nije raspoložena da govori o tome, jasno je da se radi ili o njenom lošem odnosu prema komunikaciji sa Vama ili o tome da nešto pokušava da sakrije. Vaše dijete je bilo izloženo nezgodama koje su lako mogle biti izbjegnute. Bebisiterka mora konstantno da nadzire Vaše dijete i da u svakom trenutku zna gdje se ono nalazi, šta radi i čime se zanima, kako bi se izbjegle različite vrste povreda.

Primjećujete da se Vaši savjeti ne poštuju. Vi i Vaša bebisiterka zajedno radite na tome da dijete dobije što je moguće bolju negu. U svakom slučaju, ipak ste Vi šef i ne dozvolite da se oglušuje o Vaše zahtjeve i da se pravi da zna sve bolje od Vas. Vaša bebisiterka često kasni. Nepouzdana osoba će Vas ostavljati na cjedilu iznova i iznova. Bolje pronađite nekog ko je posvećen poslu i ko je spreman da odgovori na Vaše potrebe. Kašnjenje i neopravdani izostanci ukazuju na to da osoba može biti neodgovorna i u ostalim sferama života.

Vaša beba često izgleda neuredno i prljavo. Ukoliko Vaša bebisiterka nije spo-

sobna da vodi računa o osnovnim higijenskim potrebama Vašeg deteta, sigurno neće moći da odgovori na neke zahtjevnije potrebe Vaše bebe.

Postoje “rupe” u njenim pričama. Ni-

kada ne dozvolite da za Vas radi neko ko laže, krade ili Vas vara na bilo koji način.

Morate naći osobu u koju ćete imati potpuno povjerenje, kako bi rezultati bili najbolji mogući.

Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013

CRNA GORA

Djeca sa smetnjama u razvoju, naročito ona sa težim, u Crnoj Gori teško ostvaruju pravo na stomatološku zaštitu, pa su njihovi roditelji često prinuđeni da ih zbog intervencija kao što je vađenje zuba vode u Beograd, što iziskuje ogromne troškove.

Zakon o zdravstvenom osiguranju propisuje da djeca imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, a članom 17 tog akta precizirano je da se posebno vodi računa o kategorijama osiguranika u koje spadaju djeca sa smetnjama u razvoju, naročito ona koja boluju od cerebralne paralize, progresivnih nervno-mišičnih i sličnih oboljenja.

Predsjednik Prvog udruženja roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama, Savo Knežević, kazao je portalu Roditelji da se pod zdravstvenom zaštitom na koju djeca sa smetnjama u razvoju imaju pravo, podrazumijeva i stomatološka, i to u državnim poliklinikama i privatnim ordinacijama koje su sklopile ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje. „U praksi se pokazalo da je ovo pravo nemoguće ostvariti, jer stomatolozi na kulturan način odbijaju da rade sa djecom sa smetnjama u razvoju, pravdajući se da nemaju uslova ako postoji potreba za totalnom anestezijom, ili da nijesu edukovani, pogotovo za rad sa djecom sa kombinovanim, odnosno mentalnim i fizičkim smetnjama ili djecom sa nevoljnim pokretima“, naveo je Knežević.

Prema njegovim riječima, u Poliklinici za bolesti zuba pri Kliničkom centru Crne Gore, samo jedan doktor prihvata da izvadi zub djetetu sa smetnjama pod

lokalnom anestezijom, a ako postoji potreba za totalnom – tvrde da za to nemaju mogućnosti. „Sve ovo važi i za popravku, tako da našoj djeci propadaju zubi jer nema ko da ih održava. To, u suštini, znači da će djeci sa smetnjama u razvoju biti pružena stomatološka usluga zavisno od stava ili raspoloženja stomatologa. Mada, vrlo je moguće da većina njih nema tehničkih mogučnosti za rad sa djecom sa smetnjama u razvoju“, smatra Knežević.

On je pojasnio da je u Dječjoj bolnici u Podgorici za djecu sa smetnjama u razvoju omogućeno vađenje do četiri zuba u totalnoj anesteziji, dok je popravka većeg broja zuba u totalnoj anesteziji nemoguća. Ako dijete ima teže razvojne smetnje, moguće je dobiti uput za popravku i vađenje zuba u Beogradu, s tim što roditelji sami snose troškove, koje im Fond zdravstva refundira tek po završenoj intervenciji. „Troškovi su oko hiljadu EUR, u zavisnosti od intervencije. Pitanje je koji roditelj djeteta sa smetnjama u razvoju ima toliko novca. Koliko je meni poznato, u našem udruženju koje broji 110 članova, niko nema“, kazao je Knežević.

Roditelji zbog svega toga često odustaju od ostvarivanja prava na stomatološku zaštitu svoje djece dok ne budu krajnje prinuđeni, pa se dešava da je uglavnom kasno, jer su tada zubi te djece u katastrofalnom stanju.

Knežević je podsjetio da, po Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju, djeca moraju imati izabranog stomatologa. „Prema našim saznanjima, nema niko

Ilustracija

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Djeci sa smetnjama nedostupan stomatolog

specijalizovan, odnosno edukovan za rad sa djecom sa smetnjama u razvoju, nego roditelji nasumično biraju i djecu vode kod stomatologa koji pokažu spremnost da radi njima, i to uglavnom sa onom sa lakšim smetnjama“, kazao je on.

Kada je u pitanju Dječja poliklinika, problem sa kojim su roditelji suočeni je

i taj što se ambulanta nalazi na spratu. „S obzirom na to da ne postoji lift, sve zavisi od spremnosti i mogućnosti roditelja da djecu ponesu na sprat, kada se radi o teško pokretnoj ili nepokretnoj djeci, ili spremnosti i mogućnosti stomatologa da siđe u neku slobodnu ambulantu u prizemlju“, pojasnio je Knežević.

OBRAZOVANje

Uključivanje očeva u školovanje djece Nova slika očeva kao i kulturna i nova vaspitna očekivanja podrazumijevaju aktivnije uključivanje u odgajanje djece. Ovo podrazumijeva i praktičnije uključivanje očeva od strane institucija koje se bave obrazovanjem djece, prvenstveno škola i vrtića. Dok je direktno uključivanje u obavljanje školskih obaveza vrlo poželjno, očevi se i na indirektan način mogu uključiti, kroz podsticanje akadamskog postignuća, ustaljivanje radne etike, omogućavanje intelektualnih i kulturnih aktivnosti i iskustava.

Uključivanje očeva u školske obaveze

djece rezultira time da djeca generalno imaju manje neuspjeha u školi. Međutim, angažovanje očeva u obrazovanje djece nema samo uticaj na stvaranje dobrih školskih navika već i na razvoj socijalnih vještina. Angažovanje očeva podstiče djecu da budu nezavisni i da njeguju takmičarski duh koji povećava nivo postignuća. Na taj način je društveni život djece stabilniji, sa manje nasilja, zavisnosti ili druge vrste patologije. Djeca sa pozitivnim uticajem oca uspješno će se boriti sa izazovima u školi, imaće zdravije odnose sa vršnjacima i drugim odraslim osobama.

DOjeNje i AleRGije

Od hrane sve zavisi Dojenje štiti od alergija na dva načina.

Isključivo dojena djeca su, u prvim mjesecima života, manje izložena potencijalnim alergenima time što se hrane samo i isključivo majčinim mlijekom. Što dijete ranije jede određenu hranu, to je veća vjerojatnost da će biti alergično baš na tu namirnicu. Važi i obrnuto, što je kasnije i manje izloženo drugoj hrani osim majčinog mlijeka, manja je i vjerovatnost obolijevanja od alergija.

Drugi razlog zbog kojeg isključivo dojena djeca manje obolijevaju od alergija je vezan za imunološki sistem djeteta koji je kod rođenja nezreo i dijete zavisi od zaštite koju dobija preko majčinog mlijeka. Osim toga i probavni sistem djeteta je nespreman za drugu hranu. Od 6 mjeseca djetetov imunološki sistem je spreman da sam proizvodi imunoglobulin koji stvara zaštitni sloj u crijevima, štiteći tako dijete od potencijalnih alergena.

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

PSIHOLOGIJA

Kako da znate da je zatvoren

O fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

n je šarmantan, pažljiv, divan, ali uprkos svemu tome djeluje vam nekako nedostupno. Veoma je teško zamisliti da je baš vaš princ na bijelom konju emotivno zatvoren i da nije baš sve onako kako biste vi voljeli. Evo nekih znakova emotivne blokade.

1. Izgovori....

Jedan od znakova da je vaš dečko emotivno zatvoren jesu izgovori koje ima spremne u svakoj situaciji. Jedan od banalnijih pokazatelja može biti i njegov neodređen status na Fejsbuku, ali i činjenica da ne želi da vas doda među prijatelje. Kada je sa vama izgovara rečenice poput “sa tobom je sve tako lako” ili “sve je tako dobro”. Znajte da ste se uplele u vezu sa emotivno zatvorenim muškarcem.

2. Nikada nije tu Ukoliko više komunicirate sa njegovom telefonskom sekretaricom ili preko poruka na koje vam on nikada ne odgovara odmah, a često nije ni fizički tu za vas, onda ste sigurno u vezi sa nekim ko nije spreman da podijeli svoje emocije.

3. Misteriozan je U vezi ste, a još ne znate mnogo o vašem dečku? Suzdržava se da dijeli intimne detalje sa vama, a

kamoli da priča o nekakvoj zajedničkoj budućnosti. Ne želi da učestvuje u vama bitnim događajima poput vjenčanja vašeg najboljeg druga/drugarice. Ovaj muškarac prosto ne namjerava da bude blizak sa vama. Što prije ovo shvatite, to ćete lakše moći da izađete iz ove veze.

4. Ja, ja, ja Kada i uspijete da se sastanete sa vašim dečkom, to je uvijek pod njegovim uslovima, isključivo kada njemu odgovara, jer on ne može da odstupi od svojih obaveza.

Iako je on iskren u tome, morate da shvatite da zadovoljava isključivo svoje potrebe. Možda vam pruža nježnost, imate teme za razgovor, ali vam daje samo onoliko koliko je dovoljno za održavanje veze, ne i više od toga. Ukoliko je on taj koji je uspostavio tok vaše veze (gdje se sve odvija sporo), zabavljate se sa nekim ko emotivno

nije uključen.

5. On ne voli marke, satove, dugoročne planove....

Muškarac koji je emotivno zatvoren nikada vam neće dati konkretan odgovor za bilo šta. Ukoliko pokušate da vodite malo ozbiljniji razgovor, ovakav muškarac će izgledati zbunjeno ili će samo ćutati ostavljajući vas sa više pitanja nego na početku razgovora. Tamo gdje je odgovor: da ili ne, on odgovara sa možda ili kasnije ćemo pričati o tome. Njegov raspored je uvijek u vazduhu, a sam čin odluke prepušta slučaju. Često kasni na sastanke ili se prosto ne pojavi.

6. Nijeste jedina.....

Jedan od najupadljivijih znakova da je muškarac sa kojim se zabavljate emotivno zatvoren je taj da vi nijeste jedina žena u njegovom životu. Ukoliko njegov status na Fejsbuku glasi: komplikovano je ili razdvojen ili u procesu... itd.

i poslije nekoliko mjeseci veze sa vama, on nije za vas.

7. Socijalne mreže umjesto žive komunikacije Ukoliko je emotivno zatvoren, velika je vjerovatnoća da mnogo više komunicira preko svih mogućih socijalnih mreža: imejla, Tvitera, Fejsbuka... Ovo mu dodatno omogućava da komunicira i sa drugim ženama, praveći tako distancu između vas i onih sa kojima bi da ostane u neobaveznom odnosu. Ukoliko dobijate više informacija o njemu preko Fejsbuk obavještenja nego od njega lično, vrijeme je da preispitate svoju definiciju veze.

Nije lako naći pravu osobu, ali ne treba se zadovoljiti ni sa nekim ko nije tu za vas. Onda kada donesete odluku da ne želite da se zabavljate sa nekim ko je emotivno zatvoren, počećete da primjećujete sve druge muškarce koji to nijesu!

Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

KORISNO

Pivo čisti namještaj

MARIJA MIĆOVIĆ,

fitnes instruktor

Interesuje me da li mi možete preporučiti neke vježbe koje kao trudnica mogu da primjenjujem. Naime, u 6. mjesecu sam trudnoće i zanima me u kojoj mjeri mogu da budem aktivna, kao i to da li imate u planu da u Vašoj teretani napravite program koji je namijenjen za trudnice.

Drago mi je da ste postavili ovo pitanje, jer u posljednje vrijeme veliki akcenat se stavlja na aktivnost, tj. rekreaciju tokom trudnoće. Upravo je i trudnoća jedan od važnih stanja zbog kojih moramo držati naše tijelo jako, zdravo, sa normalnom težinom i prije trudnoće, kako bismo se pripremili za napore i promjene u drugom stanju. Vježbanje u trudnoći (ukoliko je ginekolog potvrdio da trudnoća nije rizična i dao Vam odobrenje da možete se baviti umjerenom fizičkom aktivnošću) treba da bude normalan nastavak Vaše prethodne aktivnosti, ali naravno u smanjenom obimu. Dakle, vježbanje u trudnoći ne bi trebalo da bude novitet i stres za tijelo, već nastavak vježbanja u cilju održanja i poboljšanja psihofizičkog zdravlja Vas i Vašeg djeteta.

Možete da hodate na traci (šetnja u prirodi), lagano trčanje, mada više preporučuju hodanje jer trčanjem stvarate malo jači pritisak na zglobove, kroser, steper, biciklo. Svaka od ovih kardio sprava je pogodna jer ne stvara pritisak na zglobove. Od vježbica možete raditi lagane vježbe zatezanja na spravama ili strunjači, pri čemu nemojte forsirati vježbe za stomak, sklekove, nemojte praviti nagle pokrete, ravnoteža je blago poremećena, tako da vodite računa da pokreti i prelazi između vježbi budu lagani. U svemu je najvažnije da osluškujete Vaše tijelo i osjećate ga, kako biste mogli i tokom trudnoće da uživate u vježbanju.

Vježbanje tokom trudnoće utiče na poboljšanje rada kardiovaskularnog sistema, na smanjenje prekomjernog povećanja težine, omogućava lakši i brži porođaj, utiče na brži oporavak. U našem centru možemo Vam preporučiti kako personalnog trenera tako i trenera

grupnog programa koji Vas mogu vježbati tokom trudnoće.

Molim Vas, da mi preporučite šta bih mogla jesti od obroka prije, a šta poslije treninga. S obzirom da sam mršavica, da želim da dobijem mišićnu masu i da se zategnem, sigurna sam da moram unositi neke obimnije ili jače obroke dok treniram.

Najčešći način za procjenu optimalne tjelesne mase je korišćenje body mass indexa, BMI koji se dobija dijeljenjem vrijednosti težine sa kvadratom visine. Preporučene vrijednosti za žene su 21,3-22,1. Dobijanje mase se postiže povećanjem kalorijskog unosa. S obzirom da ste sebe opisali kao mršavicu, glavni Vaš problem je da je Vaš energetski unos mali u odnosu na potrošnju, tj. ne jedete dovoljno. U izgradnji mišićne mase izuzetno je važno podesiti pravilan unos, prije svega proteina, ugljenih hidrata i nezasićenih masti. Optimalni unos proteina je 2-2,2g/kg tjelesne težine. Kalorijska potreba za svakog od nas je različita. Da bismo malo uprostili stvari, imamo dvije grupe ljudi: lijene - sa povećanom težinom i aktivne – mršave ljude. S obzirom da Vi spadate u drugu grupu, Vaša kalorijska dnevna potreba je veća. Kako nijeste naveli broj godina, visinu i težinu ne mogu Vam dati Vaš preporučeni dnevni unos kalorija, ali na internetu možete doći do tih podataka i uporediti ih sa kalorijama koje trenutno unosite. Prije svega, vodite računa da imate minimum 3-6 obroka. Obroci moraju biti kvalitetni. Namirnice bogate skrobom su najbolji izvor ugljenih hidrata za one koji žele da dobiju na mišićnoj masi:tjestenina, musli, žitarice, krompir, riža, grašak, pasulj. Zdrav izvor masti su laneno i maslinovo ulje, kikiriki puter, pritom dobre masti dobijamo i iz ribe, sardina, pastrmka. Što se tiče proteina, broj jedan je bijelo pileće i bijelo ćureće meso, bjelanca, nemasna teletina, nemasna govedina i riba. Sat vremena prije treninga uzmite 10-15 badema i jednu bananu. Pola sata poslije treninga popijte proteinski šejk sa bananom.

Pivo je jedno od pića koja pružaju veliko osvježenje, ali da li ste znali da može poslužiti i u različite praktične svrhe.

VRATITE SJAJ STAROM NAKITU Nakitu od čistog zlata izgubljeni sjaj vratite pivom. Postupak je vrlo jednostavan, a vaš nakit će izgledati kao nov. Na krpicu nanesite malo isključivo svijetlog piva te nježno istrljajte zlatni nakit, ali ne onaj s ukrasnim kamenčićima. Za sušenje i završno poliranje koristite drugu, suvu krpicu.

UKLONITE MRLJE OD KAFE I ČAJA Uz pomoć piva uklanjanje mrlja od kafe i čaja s tepiha više nije nemoguća misija. Preko mrlje prelijte malo piva te lagano trljajte, a mrlja bi trebalo uskoro da nestane. Ako je mr-

lja veća, ponekad je potrebno ponoviti postupak nekoliko puta kako bi u potpunosti nestala.

OČISTITE DRVENI NAMJEŠTAJ Nepopijeno pivo koje vam već nekoliko dana stoji u frižideru iskoristite za čišćenje drvenog namještaja. Pivo nanesite na meku krpu i jednostavno prebrišite namještaj, a zatim ga osušite drugom, suvom krpom.

VRATITE SJAJ KOSI Sjaj i lijep izgled kose postignite uz malo piva. Prije tuširanja u jednoj šoljici pomiješajte pola čaše tople vode sa tri kašike piva. Nakon što šamponom operete kosu, nanesite miks vode i piva na kosu te ostavite da stoji nekoliko minuta, a nakon toga isperite. Kosa će vam dobiti sjaj i volumen, piše T portal.

Siguran seks je uzbudljiv Anketari su sproveli onlajn istraživanje o seksualnim navikama muškaraca i žena od 18 do 59 godina, i otkrili da su učesnici najčešće ocjenjivali siguran seks kao vrlo uzbudljiv i prijatan - baš kao i seks bez zaštite.

Doktor Debi Herbenik sa Univerziteta Indijana, koji je vodio studiju, rekao je da muškarci češće nego žene kupuju kondome i koriste ih. “Važno je da što više žena bude upoznato s upotrebom kondoma i da odaberu sigurnu zaštitu pri seksualnom

odnosu”, objasnio je on.

Američka studija pokazala je da muškarci nemaju problema s održavanjem erekcije dok koriste kondome. Sa druge strane, većina žena nije mogla da kaže da li kondom sadrži lubrikant ili ne.

Ovo istraživanje trebalo bi da posluži u borbi protiv polno prenosivih bolesti i neželjene trudnoće. “Ako kondomi počnu češće da se koriste i spominju kao dobri, to bi spriječilo mnoge loše posljedice nezaštićenog seksa”, rekao je Herbenik.

FINANSIJSKA KRIZA

Utjeha se traži u hrani

I love you, Phillip Morris ‘Oću i ja momka iz ZIKS-a. ‘Oću da ispraxam onu bračnu sobicu da tamo trudna ostanem. ‘Oću da mu dolazim našminkana, sa japracima i stomakom do zuba. ‘Oću da dijete odgajam u duhu tolerancije, da od malena nauči da poštuje sve ljude, od zatvorskih čuvara, preko dilera do okorjelih kriminalaPIŠE: BLUE ca. Svi smo ljudi.

(Ime autora poznato redakciji) ‘Oću i ja momka iz ZIKS-a. ‘Oću da ga čekam vječno i gledam mjesečno. Hoću da znam da je samo moj, tamo đe je, na sigurnom. Hoću da stekne neraskidiva prijateljstva u vidu poslovnih partnera kad iz ZIKS-a izađe. Hoću da se tamo produhovi, načita knjiga i edukuje (iz)vanredno. I da zna da ga ovamo čekam vjerna Ja. ‘Oću i ja momka iz ZIKS-a. ‘Oću da mu u posjetu dolazim BMW 6icom, u maxericama i pink Adidas trenerci, frotiranoj sa cirkonima. ‘Oću da mu sav personal zavidi na meni toliko da požele da su na njegovom mjestu pa i ako je zatvoren, samo da bi im u posjetu dolazila bajna Ja. Hoću da svi hodnici mirišu na moj opojni novi parfem satima nakon što me isprate. Hoću da mu nosim firmirani veš i posteljinu, da se osjeća bolje nego u hotel(u). Ne dam mu da crnči u radionicama ili uzgaja kokoške.

‘Oću i ja momka iz ZIKS-a. Hoću još dugo da mu ulijećem u željni zagrljaj, da mi koljena klecaju kad odlazim, da osjećam vrtoglavicu od pomisli da ga tamo ostavljam. Hoću da me gledaju kao mamu Dalton kad mu donosim tortu iz Maše. Hoću da organizujem te ostale žene, majke, đevojke i ljubavnice u neku NVO za podršku, da se sistematski pozabavim time što mu ne smijem ostavit MP3 plejer, jer zaboga, previše liči na telefon. Ima displej!

‘Oću i ja momka iz ZIKS-a. Ako ništa drugo, onda da nerviram Onu što na “recepciji” isfrustrirano pretresa nas napaćene posjetiteljke svojih zapečaćenih sudbina. Ako ništa drugo, onda da uživam u pažnji onih ljubaznih momaka oko nje. Ako ništa drugo, onda da uljepšam onaj sivi ambijent. Auh kako bi ja ono sredila, da je ono moj lokal! Turisti bi ga obilazili! Samo da imam momka iz ZIKS-a...

Tokom finansijske krize i depresije povezane s njom, mnogi utjehu traže u omiljenoj hrani, tvrde naučnici sa Univerziteta Majami. Oni su otkrili da ljudi pod stresom unose i do 40 posto više kalorija nego inače, a to čine jer hranu povezuju s prijatnošću.

“Ne težimo za određenim ukusima, nego što većoj količini hrane, što objašnjava paradoks da se ljudi u vrijeme nemaštine debljaju,” rekao je voditelj studije Džuliano Laran.

On objašnjava da ljudi teže za masnom, nezdravom i kaloričnom hranom zbog osnov-

nog instinkta preživljavanja, jer smatraju da im je egzistencija ugrožena. Tada se okreću zadovoljenju osnovnih potreba, kao što je hrana.

Naučnici su otkrili da ljudi u zadovoljnom i srećnom stanju pojedu i 25 posto manje kalorija nego što je prosjek, što govori u prilog tome da nam tjelesne potrebe postaju manje važne čim su ispunjene one duhovne.

“Ovo otkriće može imati važan uticaj na stvaranje zdravih navika u ishrani i podsticanje samokontrole emotivnog prejedanja”, ističe Laran.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

načina

Jagnjetina na

Jagnjetina se kod nas uglavnom sprema kada želite da nekoga dočekate i ugostite na najbolji mogući način. Bilo kako da se spremi, ukus je fantastičan. Poznati su vam vjerovatno kod nas često pominjani i konzumirani recepti jagnjetina ispod sača, kao i jagnjetina u mlijeku. Nudimo vam neke manje poznate recepte.

1.

je zimzeleni grm tipičan za područje Mediterana.

Sjajni listovi imaju ljutkastocitrusnu aromu i mogu se koristiti kao dio nadjeva u pripremi svinjetine i jagnjetine, za šta se takođe koriste i osušene bobice.

Mesnate tamnoplave bobice jestive su i svježe u novembru kad sazrijevaju.

Kažu da se od njih može napraviti i aromatičan žele. Lozovači mirta ili mrča ili mrta daje divan miris i boju.

Konzumiraju se i usoljeni plodovi. Bijeli cvjetovi se mogu koristiti u voćnim salatama.

2.

na kockice, biber, začin, so, majčinu dušicu i lovorov list. Pri kraju umiješajte kašiku razmućenog brašna i limunov sok prema želji. Poslužite uz kuvani slani krompir ili pire.

3.

Jagnjetina sa mladim lukom Meso oprati, isjeći na komade, posoliti i staviti u šerpu.

Dodati očišćen, opran i na komade duge dva centimetra isječen crni i beli luk, pa sve preliti masnoćom. Staviti šerpu na šporet, poklopiti i kuvati na tihoj vatri.

Paziti da jelo ne zagori. Povremeno dolivati po malo vode. Kašiku brašna razmutiti u malo vode, dodati kašičicu aleve paprike i sipati u jelo. Zatim jelo posoliti po

ukusu i dodati malo bibera. Jelo preliti mješavinom jaja i mlijeka, posuti sjeckanim peršunovim listom i zapeći u zagrijanoj rerni koliko da se uhvati rumena korica.

4.

Jagnjeće grudi punjene spanaćem Spanać obaren u slanoj vodi sitno isjeckati i pomiješati sa obarenim pirinčom, sjeckanom šunkom, sitno sječenim i proprženim lukom, jajetom, majoranom, biberom i solju.

Jagnjeće grudi posoliti spolja i iznutra, napuniti ovim nadjevom i bijelim koncem ušiti. Staviti ih u đuveč, preliti vrelom mašću i peći u rerni. Prelivati ih sokom koji meso ispusti. Kada su pečene,

skinuti konac, a meso isjeći na komade i ređati za posluženje.

5.

Jagnjeći ćevap Meso (400 gr) isječeno na kockice propržiti na zagrijanom ulju. Dodati sitno isjeckan crni luk (dvije glavice), nekoliko kriški isjeckanog svježeg paradajza, te papriku isječenu na kockice i dinstati. Dodati sitno isjeckan mladi bijeli luk, paradajz iz tube i alevu papriku, pa dolivati vinom i supom. Poslije nekoliko minuta kuvanja dodati isječenu feferonku, začin, so i mljeveni biber po ukusu. Jelo zapeći u zagrijanoj rerni. Gotovo jelo odozgo posuti sitno isječenim peršunovim listom.

Parfe od bijele čokolade ● super desert

Mirta

Jagnjeći medaljoni Pripremljene jagnjeće medaljone posoliti, pobiberiti i kratko propržiti na dobro zagrijanom maslacu.

Da porumene, smanjiti temperaturu i peći još 10 minuta, naliti vodu i poklopljeno dinstati još 10 minuta. Izvaditi na topao tanjir i poslužiti odmah, dekorisano po želji.

Ragu od jagnjetine Jagnjetinu isjecite na kockice i pržite kratko na margarinu. Nakon toga dodajte isječen luk, šampinjone isječene na listiće, sve izmiješajte zajedno, dinstajte. Tokom dinstanja dodajte oljušteni paradajz isječen

Bijelu čokoladu za kuvanje (100 grama) isjeckati, rastopiti na pari i čvrsto ulupati. Kašikom umutiti 3 žumanca, 30 gr šećera u prahu, pola kašičice cimeta i 4 ml višnjevače.

Spojiti masu od višnjevače i rastopljenu bijelu čokoladu, pa ostaviti da se ohladi. Čvrsto ulupati šlag od 300 ml slatkog vrhnja, a zatim ga izmiješati sa dobro ohlađenim kremom.

Masu za parfe izručiti u četiri prethodno navlažene činijice i ostaviti najmanje 8 sati u zamrzivaču.

Preliv od višanja Višnje (500 gr), 1 šipka cimeta, crno vino (100 ml), 100 gr šećera i 2 zvjezdice anisa ukuvati u šerpici. Umutiti 2 pune kašike gustina sa 2 kašike hladne vode, tako da se dobije glatka masa, pa uliti u ključalu smjesu i pustiti da sve zajedno još jednom proključa. Skinuti šerpicu sa šporeta, pa je staviti u plitku posudu sa ledenom vodom i miješati dok se sos ne ohladi.

Završni postupak Parče čokolade (50 gr) sastrugati pomoću ljuštilice, tako da se dobiju tanane rolnice. Modlice sa smrznutim parfeom potopiti na časak u posudu sa vrelom vodom i odmah izručiti sadržaj na tanjiriće. Parfe preliti sosom od višanja i posuti struganim rolnicama od čokolade (može bijele, a može i crne koja je tkđ. vrlo dekorativna na ovom parfeu).

Savjet Ako nemate smrznute višnje, možete koristiti i one iz konzerve. U tom slučaju, količina šećera i vina mora se prepoloviti: potrebno je svega 50 grama šećera i 50 ml vina. Višnje dobro procijediti, pa njihov sok prokuvati sa šećerom, vinom i začinima, a zatim dodati dvije kašike gustina. Potom vratiti višnje u sos i preliv je gotov.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

● PREPORUKA

Ruffino Riserva Ducale

● POSEBNI NAPICI

RECEPT MAJSTORA

Ćureći medaljoni u susamu

Rade Rajković Somelijer i član NUSCG

Riserva Ducale je klasično toskansko vino, prvi put proizvedeno 1927. godine. Od početka proizvodnje ovo vino je postalo sinonim za fini Chianti i pionir razvoja čuvenog toskanskog kvaliteta vina u svijetu.

Na mnogim tržištima Riserva Ducale je postao brend po sopstvenom pravu, uspio je da održi reputaciju tokom vremena, zahvaljući Ruffinu i najkvalitetnijem grožđu Sangioveze, gajenom na brdima Chianti Classico.

Pažljivim odabirom grozđa stvoreno je vino pogodno za dugo starenje. Vino odležava dvije godine u buradima, a zatim stari u boci.

Vino Riserva Ducale Chianti Classico je vino D.O.C.G kvaliteta, dobijeno od sorte Sangioveze 80 odsto sa dodatkom cabernet sovignona i merloa.

Vinogradi se nalaze između pokrajina Siene i Firence, na nadmorskoj visini od 300-450 mnv.

Zemljište je tipično za chianti classico, glina sa dosta skeleta.

Fermentacija se vrši u sudovima od nerđajućeg čelika na kontrolisanoj temperaturi.

Ovo vino je rubin crvene boje, na mirisu je elegantno sa cvjetnim notama i delikatnim voćnim mirisom, trešnje i šljive koji se stapaju sa delikatnim začinskim mirisom duvana.

Ima svježi voćni ukus, osjećaju se nježni tanini. Vrlo svježe i prijatno voćno vino, u finišu dominiraju note ruzmarina.

Naziv - Riserva Ducale Chianti Classici Proizvođač - Ruffino Toscana Italija Zapremina - 0,75 l Alkohol - 13,5 vol Berba - 2009.

Temperatura serviranja - 18 C° Maloprodajna cijena - oko 15 eura

Igor Vukanić, Kuvar u restoranu “Bahus”

Sangrija

Ovo vino dolazi sa prostora Španije i Portugala, a riječ “sangrija” dolazi od španske riječi “sangre”, što u prevodu znači “krv”.

Ovo piće je osvojilo prostore i van Pirinejskog poluostrva, pa je sve više onih koji znaju i vole da ga i kod nas konzumiraju. Riječ je o voćnom vinu koje sadrži različite vrste voća, a koje varira od regiona do regiona. Postoje dvije vrste ovog pića, i to “Sangria” i “Sangria Blanco”, gdje se u prvom slučaju voće dodaje crnom, a u drugom slučaju bijelom vinu. Prilikom pravljenja sangrije, možete dati mašti na volju.

Predlažemo recept sa voćem čija je sezona sada u toku.

Pripremite flašu crnog vina, malo ruma, rakije od kajsije, likera od breskve i limunovog soka. Pored ovoga, potrebno vam je i pola litre đusa i isto toliko soka od borovnice. Isjeckate pola kilograma jabuka, pomorandži i krušaka i sve to stavite u veliku činiju ili bokal. Preko voća prespete sva alkoholna pića i sokove i dodate šećera po ukusu. Ovako pripremljenu sangriju ostavite u frižideru da se ohladi i da voće odstoji i upije alkohol. Kada je piće ohlađeno, spremno je za konzumiranje!

Francuski specijalitet, ćureći medaljoni sa susamom, svakako će biti izbor onih koji vole koloritni i ukusom raskošni zalogaj.

Za pripremu jedne porcije potrebna su tri ćureća medaljona po 100 grama, nekoliko svježih šampinjona i oko 100 grama mocarela sira. Kao prilog potrebno je isjeckati povrće, odnosno oko 70 grama tikvica, 40 grama patlidžana, 20 grama šargarepe, jednu veću crvenu papriku, četiri do pet šeri paradajza i začinsko bilje.

Medaljone napuniti šampinjonima i mocarelom,

EKSTRA OBROK SALATE

KOLESLAV kremasta salata

Kremasto osvježavajuća, ukusna, a što je najvažnije slaže se sa svim vrstama mesa ide i uz svježe hrskavo pecivo, pa može i kao zaseban obrok.

Potrebno je pripremiti: crveni kupus, zeleni kupus, šargarepu, crveni luk, so, biber i kašičica kristal sećera i malo vinskog sirćeta, tartar sos.

Isjeckati povrće na tanke rezance, dodati kaščicu vinskog sirćeta, kašičicu sećera, malo bibera, pa sve to povežite sa tartar sosom. Pomiješati sve sastojke i ostaviti gotovu salatu u frižideru bar pola sata.

Uživajte!

Posna salata od šampinjona i karfiola Potrebno je pripremiti: “buketić” (glavica) karfiola, 4-5 mladih šargarepa, 400g mariniranih pečurki (ili svježih, pa blanširanih), lovorov list, so, biber, vezu peršuna, vezu mirođije, 1-2 struka mladog luka ili vlašca, 100g posnog majoneza, sok jednog limuna.

Očistiti karfiol i šargarepu, kuvati u posoljenoj vodi, i kad omekšaju, ocijediti ih i ostaviti da se prohlade. Šampinjone (ako su svježi) prokuvati u rastvoru soli i sirćeta uz dodatak bibera i lovorovog lista – samo malo, čisto da omekšaju. Ako su marinirani, samo ih iscijediti i isjeckati na listiće.

Isjeckati šargarepu na “rezance” (ako imate ljuštilicu za povrće, ona je fenomenalna jer dobijate divne kovrdžave štraftice povrća), karfiol na sitne cvetiće. Dodati peršun, mirođiju i vlašac – veoma sitno isjeckane.

Pomiješati majonez sa limunovim sokom, posloiti i pobiberiti, pa dodati preliv mješavini povrća.

Možete sve to ukrasiti listom mirođije i kolutovima rotkvice ili krastavca ili šargarepe…

potom uvaljati u susam i začiniti. Pržiti na ulju, od pet do sedam minuta sa obje strane, odnosno dok ne dobiju zlatno-žutu boju.

U međuvremenu izgrilovati nepravilno isjeckano povrće.

Pripremiti sos, tako što će se isjeckana paprika, pršuta i parmezan staviti u tiganj i propržiti na srednjoj vatri. Preliti neutralnom pavlakom i krčkati dok se ne zgusne na laganoj vatri. Začiniti mirođijom, majčinom dušicom, posoliti i staviti malo mješavine četiri vrste mljevenog bibera.

Ovalni oblik lista radiča savršeno će poslužiti kao dekoracija, tako što će se u njega staviti grilovano povrće. Medaljone preliti sosom i poslužiti.

Kao desert može se pojesti parče čokoladne torte sa biberom i prelivom od šumskog voća.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013

Chrysler 300 GlaCier edition

Automobili

predstavljamo, savjeti...

Specifičan po sjajnim crnim retrovizorima

Chrysler je nedavno najavio planove da ponudi 300 Glacier Edition i kompanija je sada izdala nekoliko novih detalja vezanih za ovaj model. Baziran na modelu 300S , Glacier je specifičan po sjajnim crnim retrovizorima, hromiranim ukrasima i jedinstvenim 19“ aluminijumskim točkovima.

Kupci takođe mogu da poruče crni sjajan krov i ekskluzivni Glacier Blue Pearl eksterijer. Promjene enterijera su ograničene ali ovaj model je opremljene kožnim / štofanim sportskim sjedištima, pia-

no crnom opremom i specijalnim elementima za promjenu stepeni prenosa na točku upravljača.

Ovaj model takođe posjeduje „matirane Ugljenične hidrografske“ ukrase i specijalne patosnice za pod sa Glacier logom.

Ispod poklopca motora, dostupna su dva motora: 3.6L V6 sa 300ks snage i 5.7L HEMI V8 sa 363ks snage. Bez obzira na odabrani motor, oba šalju snagu preko sistema pogona na točkove preko all-wheel sistema.

Jeep Compas

Auto za sve vremenske uslove

Nemojte nikada izvoditi slalom

Sa do sada neviđenim mogućnostima u svim vremenskim uslovima, unaprijeđenom efikasnosti potrošnje goriva i redefinisanim dizajnom, novi 2014 Jeep Compass model nastavlja da postavlja standarde u segmentu kompaktnih SUV modela.

Model 2014 Jeep Compass posjeduje novu šestostepenu PowerTech auto-

matsku transmisiju, osvježeni eksterijer i dizajn enterijera te sistem pogona na sva četiri točka. Jeep Compass obezbjeđuje kupcima kombinaciju ekonomičnosti potrošnje goriva, bezbjednosti i vrijednosti.

Nova verzija donosi preko 30 bezbjednosnih i sigurnosnih karakteristika, uključujući standardne bočne vazdušne jastu-

ke za prednja sjedišta, bočne vazdušne jastuke za sve redove sjedišta, ESC, sistem, pomoć pri kretanju na uzbrdici, kao i unaprijeđene kočnice.

Po prvi put u okviru Jeep Compas modela se nalazi 6F24 šestostepena automatska transmisija koja je potpuno elektronska i dizajnirana za efikasnost potrošnje goriva i unaprijeđene performanse.

Nemojte nikada odjednom prelaziti-presijecati više saobraćajnih traka i ako ste “sigurni” da ste potpuno sami na kolovozu.

Kada želite da se prestrojite u drugu saobraćajnu traku postupite na sljedeći način; uključite pokazivač pravca (žmigavac), pogledajte na retrovizor u vozilu pa onda u spoljni retrovizor i kada se uvjerite da je susjedna saobraćajna traka slobodna, prije nego otpočnete prestrojavanje pogledajte preko ramena u mrtvi ugao, pa tek onda lagano, za 30-60 stepeni smotajte volan i postepeno se uključite vodeći računa, ako se uključujete ispred nekog vozila to radite sa pojačanim gasom, a ako se uključujete iza vozila to radite sa oduzetim gasom.

Automobili 43

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013

Pokrenut Mega sajt NOVOSTI

stemu baziran Mega sajt, Kima Dotkoma.

Prve informacije o posjećenosti govore da vlada prava “navala” korisnika iz cijelog sveta i da je link protoka do 10 gigabita zakrčen za 10 minuta. Najbržih 100.000 korisnika registrovalo se za manje od sat vremena!

Prije lansiranja novog sajta Kim Dotkom je Baraku Obami lično poslao javno upozorenje preko Twittera da je do Mega sajta

ostalo svega 15 minuta.

Pokretanje sajta svakako je obeležio gaf, koji na mestu mađarskog jezika navodi hrvatski, koji, ipak, kao ni naš jezik još uvijek nije na spisku podržanih jezika. Dok se Bosanski jezik nalazi na listi.

Za samo jedan dan, Mega je premašio milion korisnika. O tome je govorio Kim DotCom u svojoj vili u New Zelandu. On je odgovarao na pitanje novina-

izvršni direktor, nego upravo Tony Lentino koji živi u New Zelandu Kako će se razvijati ovaj novi web sajt vidjećemo u narednom periodu. Kim Dotcom kaže da nema “rupa” gdje bi ga neka Vlada napala i probala da mu oduzme sajt.

Posjetite sajt ali ne nemojte začuditi ukoliko bude spor, već ga koriste milioni ljudi: www. mega.co.nz/

IGRICA: DEVIL MAY CRY

UREĐAJI

Ove godine Epl lansira osam novih gadžeta

Gotski elementi Evrope Novi Devil May Cry je prequel, tj. igrica koja prati dešavanja iz Danteove mladosti.

Okruženje je više u zapadnom stilu. Gotski elementi Evrope odlično se uklapaju u pseudokatolički mitos koji je postavka priče. Razlika je što je okruženje, ovoga puta rađeno u Unreal engine-u, veoma živo.

Ono se aktivno mijenja dok igrate: put se cijepa na dva dijela, demoni izlijeću iz otvora,

prolazi se urušuju, a stvaraju se nove putanje. Do sada smo navikli na statično okruženje. Međutim, promjena je manje-više kozmetička.

Naravno, glavni gameplay momenat ostaje hack’n’slash. To je, i dalje, apsolutno dominantni element. Platformisanje je brzo, bez zagonetaka: Dante se glatko kreće, kako bi što prije došao do onoga što je najvažnije: hiperstilizovane “epileptične” tuče.

dan naziva “Math”, što nam zaista zvuči poprilično čudno.

U svakom slučaju, ova brojka od 8 novih uređaja doista djeluje impresivno, posebno nakon što je Epl demantovao tvrdnje da će proizvoditi “jeftini” Ajfon i Ajpod, jer oni i dalje žele prodavati, kako kažu, “najbolje proizvode”, što naravno znači i skupe.

Ako je ova glasina ipak istinita, onda bismo vrlo brzo trebali dočekati prvi Eplov uređaj za ovu godinu, jer bi ih morali izdavati tempom od svakih 1,5 mjesec po jedan.

Naučili smo iz brojnih tekstova do sada da je najbolje da u sklopu šifre imamo kombinaciju velikih i malih slova, brojeva i simbola. Nažalost, to nije dovoljno…

Ljudi često misle da su njihove lozinke

dovoljno specifične i jedinstvene, i da je njihov nalog bezbjedan.

Tehnologija je otišla predaleko. Ipak, postoji jedna stvar koja bi definitivno mogla da nas spase i vrlo je jednostav-

na – kada sastavljate lozinku smislite neku (samo vama poznatu) gramatičku grešku.

Priznaćete, nije teško, a sigurno vam može pomoći.

telefoni, računari, igrice...

U posljednje vrijeme najveći broj glasina o novim Epleovim uređajima dolazi iz azijskih zemalja, tačnije s kineskog područja.

Najnovije među njima donose kineski medij China Times i tajvanski Commercial Times, koji tvrde kako će tokom 2013. godine Apple izdati čak 8 novih gadgeta, među kojima i sopstveni televizor iTV. Prema izvorima iz kruga kineskih i tajvanskih dobavljača Eplovog hardvera, kineski su mediji napisali da Epl ove godine, između ostaloga izdaje 3 različita modela Ajfon pametnih telefona, među kojima se je-

tips tricks

ra gdje je napravio veliku press konferenciju.

Pitali su ga kako to da je pokrenuo ovaj vebsajt obzirom da su mu svi milioni “zamrznuti” od strane američke Vlade koja mu je oborila web sajt kojim se proslavio. On je u tom trenutku otkrio ime glavnog investitora Tony Lentino.

Kim Dot Com je ovaj put promijenio svoju biznis strategiju obzirom da se on ne vodi kao

TEHNOLOGIJA

Kim Dotcom navodi da će Mega svakom korisniku ponuditi 50 GB besplatnog Cloud prostora za čuvanje podataka u što ga čini izuzetnim konkurentom Cloud servisima kao što su Dropbox, Google Drive i Microsoft SkyDrive koji korisnicima besplatno nude od 2 do 7 GB Cloud prostora za čuvanje.

U trenutku kada je američka vlada srušila Megaupload sajt, pokrenut je novi, na Cloud si-

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 1941 sudoku 2012-02-05

Medium level

Lakša TEŽA

Teža

7

1

6

1 9

5

5

8

6

6

9

4

1

1 8

2

2

6

9

8

VIŠA STRUČNA SPREMA (SKR.)

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013

INDUSTRIJSKA BILJKA

NIJE STARO

AMERIČKA GLUMICA SA SLIKE

NASELJE KOD SOKOBANJE

2

5

VRH NA PLANINI KUKAVICA NA JUGU SRBIJE

POSTATI KILAV TRKAČ NA PREPONE

6

3

ORG.HEM. JEDINJ. TRGOVINA BAKALS. ROBOM (MN.) MASLINA GUBITI DLAKU (ŽIVOTINJE)

JEDAN VOKAL

ISTA SLOVA

www.sudokukingdom.com

INICIJALI GLUM. BRONSONA ITAL.ARH. BARTOLOMEO

ZEMLJIŠNA MJERA

6

SIMBOL IRIDIJUMA

NESTVARNO

2012-02-03

Medium level

Lakša

2

DODACI ULJANIM PRODAVAC BOJAMA TKANINA (LAT.)

JEDAN AFRODIZIJAK

1

Daily Sudoku puzzle No. 1939

PRUŽITI, DATI

FRANC. KOMPOZ. ŽORŽ VELIKA RIJEKA J. AMERIKE

MLADA AMERIČKA PJEVAČICA GOMEZ

ROGATO SLOVO

1

MJESTO GDJE SE POČIVA, ODMARA

NEMOĆAN, IZNEMOGAO (GRČ.)

7

7

OZNAKA JEDNA JEDNE SKIJAŠKA STRANE DISCISVIJETA PLINA MJENIČNE GARANCIJE

Play sudoku online at:

8

ITALIJANSKI FUDBALER ENRIKO

7

1

9

RUSKI ŠAHIST, BORIS

KESTEN

9

8

5

8

7

2

9

2

4

6

1

JEZERO U ŠPANIJI

9

7

Page 1/2

4

5

Play sudoku online at:

3

9

6

STRANO ŽENSKO IME, MARJA

7

INSEKT KOJI NAPADA VINOVU LOZU(MN.)

1

SLOVO POBJEDNIKA

6 UTOČIŠTE

3 8 2 www.sudokukingdom.com 9

4

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 1829 2011-10-16 7

1

9

2

8

4

3

6

5

6

8

3

9

5

1

4

7

2

2

4

5

6

3

7

8

1

9

3

5

7

8

4

2

1

9

6

8

2

6

5

1

9

7

4

3

Sudoku puzzle No. 1940 2012-02-04

4

9

1

3

7

6

5

2

8

7

1

5

8

6

3

9

4

2

5

7

2

4

9

3

6

8

1

6

9

2

7

1

4

5

3

8

1

6

8

7

2

5

9

3

4

3

4

8

2

9

5

1

7

6

9

3

4

1

6

8

2

5

7

2

5

7

1

4

8

6

9

3

9

3

6

5

7

2

8

1

4

4

8

1

9

3

6

2

5

7

8

2

4

3

5

9

7

6

1

5

7

3

6

8

1

4

2

9

1

6

9

4

2

7

3

8

5

vicevi

Puzzle solution:

- Ostali smo bez benzina – odgovara crnka.

- Vidiš kako si ti pametna, ja bih i dalje vozila – kaže plavuša. *** Učiteljica zadala temu za pismeni zadatak: “Da sam direktor…”

Svi pišu, samo Perica sjedi skrštenih ruku.

- A što ti ne pišeš, Perice?

- Čekam sekretaricu. *** Mujo vodi ljubav sa ženom svog jarana Hasa. Odjedanput zvoni mobilni, ona se javlja, a Mujo će: - Ko je bio?

- Haso. Kaže da je sa tobom na kuglanju!

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Došla tašta Muji u goste, a Mujo je pita: - Do kad ostajete?

- Pa, dok vam ne dosadim!

Mujo: - A što tako kratko? *** Stoje plavuša i pandur na obali nekog jezera i na sred jezera pliva patka.

Plavuša: - Jao, vidi roda!

Pandur: - Nije to roda, to je pelikan, znaš, od njega se prave gumice. *** Crnka i plavuša voze auto i ostanu bez benzina.

- Zašto smo stali? – pita plavuša.

OZNAKA ZA ISLAND OZNAKA MJERE ZA TEČNOST JEDAN VOKAL

RJEŠENJE LAKŠE: BRODSKI LIST, REBALANS, AA, ODANOST, BBC, DOLINE, KAIN, OVIJATI, JRA, LITERATURA, IL, ŠILJATO, MH, DZ, SEMIR, IDEAL, OPOJNI, PODLAC, SKAUTI, ARTIST, DANSKA, ATI, IR.

Play sudoku online at:

Page 1/2

RIMSKO 50 FILM KOSTE GAVRASA

Zabava/Slobodno vrijeme 45

SUBOTA i NEDJELJA, 26. i 27. 1. 2013

Teža

LAKŠA

HAVARIJA BRODA

NIZOVI

OBORITI, SRUŠITI

ENGLESKI VODIČ JEDAN OD INTERNA- OZNAKA ZA GLUMAC SLONOVA NAZIVA CIONALNI ZA KASELESOTO SA SLIKE (SKR.) TOFON

OZNAKA ZA ITALIJU

ZBRAJATI

oVAn

SPISAK TERETA KOJI SE PREVOZI BRODOM

ENGLESKA TVSTANICA OZNAKA ZA KELVIN

VJERNOST AVELJEV BRAT PO BIBLIJI NESREĆNO DIJETE (GRČ. MIT.)

UDUBLJENJA IZMEĐU BRDA OMOTAVATI

Bik JAPAN ROAD ASSOCIATION ZEJTIN OZNAKA ZA OREGON

KNJIŽEVNOST

INICIJALI FINSKOG VOZAČA HAKINENA

Poželjno je odmjeravati riječi i ćutati. Pošto je komunikacija jednostrana, ne pokušavajte da nekoga u nešto ubijedite. Nov posao mnogo obećava, pa ste s razlogom optimista. Donosite odluku o partneru. Lav vam u potpunosti odgovara.

AD AKTA MUSLIMANSKI VJERSKI PRAZNIK

URAVNOTEŽENJE (LAT.)

OZNAKA ZA OBIM

horoskop

POSLUŽAVNIK

OZNAKA IZRAELA STAROGRČKI LJEKAR

Od vas se narednih dana očekuju taktičnost, upornost i odmjerenost. Ne idite glavom kroz zid, već se sjetite da postoje lakši načini da riješite problem. Proširite obim djelatnosti stvarima koje će otkriti neke vaše nove talente.

OŠTRO KOJI SE ODNOSI NA ZANAT

BLizAnCi BIVŠI FUDBALER VELEŽA TUCE KOLAČAR

DOM ZDRAVLJA (SKR.) DOPUNSKI

Zahvaljujući kreativnim idejama i snazi, u kombinaciji sa mladalačkim šarmom, činite čuda. Ušli ste u povoljan poslovni period. Družite se sa osobama koje vam prijaju. Pošto ste u plus fazi, tako i funkcionišete.

NAJVIŠI CILJ, UZOR DRŽANJE NEPRIJATELJA U OBRUČU

rAk

KOJI OPIJAJU

Zadovoljni ste jer vam je napokon pošlo za rukom da ostvarite projekat koji zbog viših okolnosti kasni.

Nemojte unositi previše emocija u posao. Kao i obično, preosjetljivost vodi u depresiju i anksioznost. Zategnut odnos sa partnerom.

POKVAREN ČOVJEK ČLANOVI SKAUTSKE ORGANIZACIJE

LAV

IGRAČ U CIRKUSU (FRANC.)

Prethodnih dana ste se do te mjere preforsirali, pa ne možete da se naspavate. Planirate nove akcije, koje zahtijevaju dodatnu snagu. Niste svjesni posljedica koje hiperaktivnost može imati na vaše zdravlje. Posvetite više pažnje sebi.

DRŽAVA U EVROPI

KONJI U EPSKOJ PJESMI

SIMBOL IRIDIJUMA

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: OH, PG, SNAST, DEKORATOR, R, R, ALOPATIJA, ANRI MATIS, J, Z, BANTUSTAN, NAMIRITI SE, A, MIKACIJA, UVID, PA, ASI, TAD, VA, Ž, IR, OR, FO, MAŠNA, MALI ZVORNIK, OTON, BIGS, ISAK, LENI.

Treći korak ka brzom čitanju ± dobra koncentracija nom gimnastikom – razmišljanjem!

Evo kako glasi zadatak: Odredite broj koji se povećava 12 puta ako mu se zdesna napiše cifra osam.

NAGRADA: Dva primjerka knjige “Razgovor malo košta”, autora Haris i Haris, poklon Edukativnog centra Finesa - Beograd.

Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju.

Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu.

Rješenje zadatka iz prošlog broja: Pošto ¾ metra platna staju 300 dinara, tri metra staju 1.200 dinara a jedan metar 400 dinara. Znači da 100 metara platna košta 40.000 dinara.

SPISAK NAGRAĐENIH IZ PROŠLOG BROJA: Nataša Gojković (Podgorica) i Dragomir Izgarević (Danilovgrad) Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

U fazi ste donošenja značajne odluke, optimizma i početka novog životnog ciklusa. Za sve stvari imate opravdanje. Djevice su na planu zdravlja nenadmašne. Veza u kojoj ste ima sve elemente da se pretvori u čistu patologiju.

Uzbuđenja će biti na pretek, pa vam neće biti dosadno. Staloženo završavate jedan po jedan započeti posao. Psihički problemi mogući su samo ukoliko budete vraćali film unazad. Pošto od toga nemate koristi, glavu gore. Budućnost obećava.

ŠkorpijA Kroz iskušenja i patnju postižete ličnu snagu. U fazi ste pravljenja dalekosežnih planova. Pod uslovom da umjesto razuma unosite emocije, imaćete problema.

Ukoliko se uplašite zbog zdravlja, vidjećete da je strah neosnovan.

sTrijELAC Nepopravljivi ste romantičar.

Suviše se na nekog oslanjate, pa bez njega teško funkcionišete.

Završavate davno započete poslove i stičete finansijsku sigurnost. Ne mudrujte s partnerom, već krenite u direktan napad.

jArAC Loše se osjećate. Ukoliko niste uspješni, sami ste krivi. Narednih dana treba očekivati prosperitet. Razmislite gdje griješite ako do njega ne dođe? Preosjetljivi ste, nemate snage da pogledate istini u oči. Ovnovi i Bikovi su vam glavna preokupacija.

VoDoLijA Finansijska situacija se popravlja.

Polazi vam za rukom da spojite korisno sa lijepim. Iskoristite naredne dane maksimalno, jer su vam zvijezde naklonjene. Konzumirate hranu na nervnoj bazi.

Ljubav je definitivno uz vas.

riBE Napokon ste usaglasili fizičke i mentalne aktivnosti. Možete se nadati uspjehu. Za sada je poželjno učiti se strpljenju i korektno obavljati zadatke. Mislite da ste bolesniji nego što to činjenice pokazuju.

Rakovi su idealni partneri za vas.

Dvodnevni seminar

Podgorica, 9. i 10. februar Većina ljudi čita svega oko 20 strana na sat uz loše razumijevanje i pamćenje (20 - 40%).

Na seminaru ćete naučiti djelotvorne tehnike koje će vam omogućiti da čitate 100-200 strana na sat uz razumevanje i pamćenje (50 - 80%).

Seminar će se održati na Univerzitetu Mediteran, TC Palada, subota i nedelja od 10h do 18h.

Seminar vodi internacionalni licencirani predavač - instruktor Branislav Maričić, Edukativni centar FINESA iz Beograda.

Informacije i prijave: 069062629; e-mail: educo.f@t-com.me

DA Li sTE znALi

Tokom proteklih osam godina držanja predavanja i seminara brzog čitanja primijetio sam da bukvalno 99 odsto ljudi priznaje da ima probleme sa koncentracijom.

Problem se manifestuje tokom perioda sanjarenja, do koga prirodno dolazi na svakih 30 do 40 minuta. Kada vaš mozak počne da sanjari, on radi ono što treba da radi, pravi pauzu u pravo vrijeme. Ako ne poštujete ovaj prirodni ritam, vaša koncentracija će biti sve slabija. Može vam se dogoditi da pročitate cijelu stranicu teksta a da se ničega ne sjećate.

Zato se preporučuje da sesije čitanja ne budu duže od 25 minuta a da pauze između njih ne budu duže od 10 minuta, kako se ne biste “ohladili” za čitanje, odnosno učenje. Takav plan čitanja će omogućiti vašem očno-moždanom sistemu da se odmori.

Ako učite, u pauzama zamišljajte lijepe opuštajuće prizore iz prirode (odmaranje mozga) a oči zatvorite i prekrijte ih dlanovima (odmaranje očiju). Svakodnevno pridržavanje navedenih koraka ka brzom čitanju omogućiće vam da vrlo brzo uspostavite nove, dobre navike, što će rezultirati bar dvostruko većom brzinom čitanja i poboljšanim razumijevanjem i pamćenjem pročitanog materijala.

Probajte, višestruko će se isplatiti!

NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mental-

DjEViCA

VAGA

- Da ni u jednom kazinu u Las Vegasu nema časovnika?

- Da je 10% muškaraca ljevoruko, a samo 7% žena piše lijevom rukom?

- Da preko 60% hokejaša ostane bez najmanje jednog zuba?

- Da je vodonik zapaljiv gas, kiseonik podržava sagorijevanje ali kombinovani čine vodu koja se

koristi za gašenje požara?

- Da je pecanje najučestaliji sport na svijetu?

- Da je kod čovjeka dužina od ručnog zgloba do lakta jednaka dužini stopala?

- Da je zbir brojeva sa suprotnih strana kockice za jamb uvijek 7?

SUBOTA

SUBOTA I NEDJELJA, 26 I 27.1. 2013.

TV PROGRAM FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 10:15 Serija:Dva i po muškarca/r 11:40 Serija:Vampirski dnevnici/r 13:00 Tačno 1 14:00 Radna akcija/r 15:00 Talk Show-Žene 16:00 Music show-Prvi Glas The Best Of Magazin/r 17:30 Dosije/r 18:10 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Dva i po muškarca 20:00 Serija: Vampirski dnevnici 21:00 Film: Ostrvo 23:10 Film:Bjekstvo 01:10 Serija:Dva i po muškarca/r 01:50 Serija:Prvi Glas The Best Of Magazin/r 03:20 Serija: Tri Hil/r

PRVA Film:Bjekstvo 23.10

Film na Pinku: Mjesto udara Keli Rejes od života želi samo jedno - da je pamte kao veliku odbojkašicu. To će joj vrlo vjerovatno poći za rukom ukoliko je suditi po uspjehu na terenu, ali ubrzo će otkriti i negativnu stranu uspjeha.

Na nju će se namjeriti izvjesni fanatik opsjednut sportistkinjama koji uvijek pronalazi način kako da se nađe uz njih na zabavama poslije utakmica. Upravo se Keli našla na meti ludaku koji je, čini se, povezan za šarmantnim, misterioznim sportskim novinarom Holdenom. Holden stupa u kontakt sa Keli, praveći se da je očaran njenom karijerom u želji da ispriča njenu priču. Njegove prave namjere su ipak nešto drugačije.

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 08.05 Dobro jutro Crna Goro 09.45 Uvijek subotom Mihailo Radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film 12.00 Vijesti 12.05 Tv arhiva 13.05 Jedna žena, jedan vijek“ – Serijal Želimira Žilnika /r 14.05 Mozaiku 14.50 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.10 Zapis 16.40 Više od igre 17.30 Svoja i šik, magazin za žene 18.10 Kad prošetam Crnom Gorom/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Dok.serija: Dinastija Petrović 20.40 Muzika(etno) 21.00 Pazarni dan 22.00 Dnevnik 3 23.00 Film 00.00 Vijesti

RTCG 1 Pazarni dan 21.00

07.30 08.00 11.30 12.45 Zatim 15.45 16.15 16.30 18.10 18.30 20.55 23.00 23.30 00.00 00.30 02.00

VOA – glas Amerike/r Serija Robin Hud/r Rukomet – (m): polufinale Rukomet – (m): polufinale 2/r Dok. program:/r Program za đecu Film Top mobil Rukomet (m) – III mjesto, direktno Košarka – ABA liga: Budućnost – Krka, direktno Dok. program Sportska subota VOA – glas Amerike Rukomet (m) – III mjesto/r Košarka – ABA liga:

RTCG 2 Rukomet, direktno 18.30

06:50 06:55 10:00 11:45 12:00 13:00 14:00 15:15 15:30 17:00 18:00 18:30 20:00 21:00 23:00 00:45 01:00 03:00 05:00

City kid’s Dobro jutro Vikend vizija City Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić Gold muzicki magazin Šopingholičarke City Domaći film: Drugarčine Izbor za miss Crne Gore Info Monte Magazin in sa Sanjom Marinković Kursadžije Zvijezde granda Film: Mjesto udara City Film : Zli poručnik Film : Mjesto udara/r Film : Zli poručnik/r

PINK Film:Mjesto udara 23.00

09:55 Dogodilo se…

10:45 Zabava 11:00 Na domaćem terenu 12:15 Trijaža 14:00 Smijeh kao lijek 17:00 Žestoko 19:30 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:15 Texas Holdem Poker 00:40 Smijesna top lista

777 Smijeh kao lijek 14.00

07:00 07:50 09:20 10:05 10:45 12:00 12:07 14:00 14:07 15:50 16:30 16:40 16:45 16:50 17:45 18:30 19:10 20:15 22:00 22:30 22:45 23:30 00:55

Dizni serija: Miki Maus Dizni serija: 101 dalmatinac Serija:Krv nije voda/r Serija:Larin izbor/r Kuhar i pol serija Vijesti u 12 Film:Put na jug Vijesti u 2 Ja imam talenat/r Showbizz/r Vijesti u pola 5 Serija:Kuhar i pol Uspori, brže ćes/r Serija:Na putu za montevideo/r Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Film: Fabrika Sport vikend Vijesti u pola 11 Serija: Istražitelji iz Majamija Film: Pobuna Film:Djevojka iz susjedstva/r

VIJESTI Put na jug 12.07

08:30 Muzički blok 09:25 Zdravo jutro 09:35 Serija: Tajne avanture Žil Verna 10:30 Kindermanija 12:05 Lijek iz prirode 13:00 Plodovi zemlje 14:00 Kućica u cvijeću 14:45 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:25 Na točkovima 18:15 Dnevnik 18:45 Sportsart fitness 20:15 Rock karavan 22:00 Na točkovima 23:10 Rock karavan 00:00 Astro num caffe

MBC Rock karavan 23.10

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Uviđaj 14:15 Ekskluzivno: Luksuzi istoka 14:50 Vesti 14:55 TV lica... kao sav normalan svet 15:45 Vesti 15:48 Bolji život tv serija 16:50 Bejb 2: Prase u gradu američki film 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Bolji život tv serija 20:50 Ustanička ulica domaći film 22:35 Vesti 22:40 Koriolan engleski film 01:00 Vesti (02,00, 03.00, 04.00,05.00) RTS 2

08:30 Pustolovine Marka i Maje animirana serija 08:50 Ritam džungle animirana serija 09:00 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Pružimo im ruku:

Ne želim da tražim azil u Evropskoj uniji 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 13:55 Leti, leti, pesmo moja mila 14:25 Srpske sportske legende 15:25 Klizanje - EP: Muškarci, slobodno, prenos 16:50 Vrele gume 17:25 Rukomet(ž)PS: Jagodina-Zaječar, prenos 18:55 Rukomet-SP: Za treće mesto, prenos 20:30 Klizanje - EP, žene, slobodno, uključenje u prenos 22:25 Medalje zauvek 22:45 Potrošački savetnik 23:10 Antisemitizam: Antisemitizam između dva svetska rata 00:00 Zašto siromaštvo HRT 1

07:58 Hrvatska kronika BiH 08:15 KINOTEKA - CIKLUS KLASIČNOG VESTERNA: NA ODMETNIČKOME PUTU američki film 09:40 Fotografija u Hrvatskoj 10:00 Kućni ljubimci 10:30 Skica za portret: šime Vulas 10:45 Vijesti iz kulture ® 11:00 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 1 12:15 SPORT 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar ® 12:35 Veterani mira emisija za branitelje 13:20 Duhovni izazovi popularna

Sport

46 Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Bet + 11.30 Svijet na dlanu 12:30 Živa istina 14:00 Bez uputa 15:00 Film: Na sedmom nebu 17:00 Dokumentarni program 18:00 Forum 18:30 Akcija 18:45 Film: Pjesnik 21:00 Serija: S vjetrom u leđa 22:00 Forum 22:30 Showroom 23:00 Chik Peek 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 00:30 Urbanizam 01:00 Forum

ATLAS Showroom 22.30

07:35 08:55 09:15 10:00 12:30 14:10 15:15 16:00 16:45 17:00 18:05 18:25 19:00 19:30 19:55 21:00 21:30 22:00 00:00

Svježi u dan Montena shop Crtani filmovi Pet Show Lili Pez Mkanal Majstor kuhinje /r.

Prolog /r.

Montena shop Tekstura /r.

TV shop Životinjske lakrdije Raport iz Bara Crtani film /r.

Autoshop Info Putopisi Sudija Mastranđelo 5dio Ponoćni Info

MONTENA Lili Pez

DANAS U GRADU znanost 13:50 Prizma multinacionalni magazin 14:35 Eko zona 15:05 Reporteri: Kalkuta - gospodarsko čudo 16:00 Ledena prostranstva Arktika, epizoda 5. dokumentarna serija 17:00 TV kalendar ® 17:12 HAK - Promet info 17:15 Znanstvene vijesti 17:20 Kulturna baština obrazovanje 17:35 Na Riječkom karnevalu, epizoda 1. emisija pučke i predajne kulture (1. dio) 18:05 Lijepom našom: Kaštela, epizoda 1. 19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras prezentacija programa 20:10 Loto 7/39 20:15 LEA I DARIJA film 22:00 Dnevnik 3 22:20 Vijesti iz kulture 22:28 SPORT 22:31 Vrijeme sutra 22:33 HAK - Promet info 22:38 Scott and Bailey 1, epizoda 1. (12) serija 00:11 HAMLET igrani film

AUTI 2 film 16:00 PRIČA O DUPINU (12) film 17:50 IGRA POBJEDNIKA film 20:05 CHARLIE ST. CLOUD film 21:45 ZLOČESTA UČITELJICA film 23:20 CRVENKAPICA film 01:00 SVETI RATNIK film 02:25 Pravi seks, epizoda 31.

(18) Pravi seks 03:00 FILMSKI KLUB: STRAŠILO (15) američki film

07:35 MEDVJED YOGI 3D film 08:55 PITANJE UKUSA: KUHINJA PAULA LIEBRANDTA (12) film 10:10 JACK film 12:00 DRVO ŽIVOTA film 14:15

11:00 Fudbal FRANCUSKA LIGA: Valenciennes - Lyon 13:00 NHL Minnesota - Detroit 15:00 AUTO-MOTO: Mundial: Magazin 15:30 Fudbal SPANSKI KUP:

HBO

SPORT KLUB

11:00 SK STUDIO DIREKTNO 13:00 NBA Weekly 13:45 FA Cup: Stoke - Manchester City (DIREKTNO) 16:00 FA Cup: Brighton - Arsenal (DIREKTNO) 18:00 Na današnji dan 18:30 FA Cup: Manchester United - Fulham (DIREKTNO) 20:30 Pregled Euroleague 21:15 Portugalska liga: Braga - Benfica DIREKTNO 23:15 NBA Live 23:30 NBA Action 00:00 ŠPANSKA LIGA 01:45 FA Cup 03:30 Belgijska liga: Lokeren – Anderlecht ARENA SPORT

Ana Karenjina 17:20; 20:00; 22:00; 00:30; Tajna operacija 20:20; 22:30; Koko i duhovi 11:40; 13:30; 15:30; Nevjernici 17:00; Đangova osveta 14:00; 17:30; 19:10; 20:40; 22:10; Džek rRčer 17:10; Kralj pingvina 3D 11:00; 12:20; Semijeva velika avantura 2 3D 12:00; 13:50; Haos u kući matorci dolaze 13:20; 15:40; 18:00; 19:40; Pijev život 3D 21:30; Zvončica 3D 11:20; 12:50; 14:40; 16:30; Hobit 3D 14:20; 18:20; Pet legendi 11:30; 15:20; Hrabra Merida 12:30.

NEDJELJA

SUBOTA I NEDJELJA, 26 I 27.1. 2013.

TV PROGRAM FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija:Nikita/r 09:35 Serija: Dva i po muškarca/r 12:15 Serija: Vampirski dnevnici/r 14:20 Talk show-Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:00 Music show-Prvi glas Finale/r 18:05 Exkluziv The Best Of 18:35 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Folk/r 20:10 Serija: Folk 21:00 Film: Konačna odluka 23:15 Exkluziv The Best Of/r 23:45 Film: Bornova nadmoć/r 01:30 Exploziv The Best Of 01:50 Galileo /r 02:35 Serija: Tri Hil/r

PRVA Konačna odluka 21.00

Film na Prvoj: Konačna odluka Nemilosrdni teroristi planiraju da iskoriste i otmu putnički avion kao sredstvo masovnog uništenja u ovome sjajnom i u današnjim vremenima zastrašujuće prepoznatljivom filmu, u kojem nastupaju velike akcijske zvijezde Kurt Rasel i Stiven Sigal. Teroristi preuzimaju kontrolu nad prekookeanskim letom od Atine do Vašingtona kako bi imali čime pregovarati dok traže oslobođenje svog zatvorenog vođe. Međutim, obavještajni stručnjak David Grant (Kurt Rasel) sumnja da su pravi razlozi terorista zapravo posve drugačiji te uvjerava vojsku kako se ni pod koju cijenu ne smije dozvoliti ulazak aviona u američki vazdušni prostor. Vojska priprema akciju spašavanja te se, uz pomoć najsavremenije tehnologije, ekipa najprobranijih specijalaca ubaci u avion u letu,

06.00 10.00 10.05 11.00 12.00 12.05 13.00 13.30 14.00 14.05 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 18.35 19.00 19.30 19.55 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Radio Crne Gore - budilnik Vijesti Agro saznanje Profil/r Vijesti Abs, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj Putevi života Mostovi Vijesti Pazarni dan/r Dnevnik 1 Obrazovna emisija/r Dok. program/r Nvo sektor Stižu bebe Dok.serija: Dinastija Petrović/r Muzika Crtani film :Štrumfovi Dnevnik 2 Sport Okvir Serija :Ncis la Dnevnik 3 Art magazin Film Vijesti

RTCG 1 ABS 12.05

07.30 VOA – glas Amerike/r 08.00 Crtani film: Štrumfovi/r 10.05 Top mobil/r 10.25 Rukomet (m) – III mjesto/r 12.00 Košarka – ABA liga: Budućnost – Krka/r 13.30 Sportska subota/r 14.00 Serija:Izlog strasti/r 16.45 Rukomet (m) – finale,direktno 19.30 Dnevnik 2 22.00 Serija:Igra 20.30 Vikend film 22.15 Serija: Mjesto zločina 23.00 Reportaža 23.30 VOA – glas Amerike 00.00 Svoja i šik, magazin za žene/r 01.05 Rukomet (m) – finale/r

RTCG 2 Mjesto zločina 22.15

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Film: Stranac je nosio pištolj 11:40 City 12:00 Top speed 13:00 Domaći film: Velika frka 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Ami g show 21:00 Film: Isplata 23.00 Vip room 23:45 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Djelić sekunde 03:00 Film: Cesta nevaljalog djeteta 05:00 Film: Isplata/r

PINK Trenutak istine 00.00

09:00 Fudbal.me 11:00 Dupla šansa Top Tiket – uručenje 11:45 Zabava 11:55 Dogodilo se...

13:15 Gušteranje 15:00 Toto Vijesti 15:45 Žestoko 17:00 Ekstremno 18:15 Jakanje 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Na domaćem terenu

777 Nindža ratnici 20.30

07:00 08:25 09:40 10:00 10:50 11:55 12:00 12:07 14:00 14:07 14:10 14:45 15:05 16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 20:05 21:00 22:30 22:45 22:55 23:45 00:40

Dizni serija: Miki Maus Dizni serija: 101 dalmatinac Dizni serija: Aladin Serija:Krv nije voda/r Serija:Larin izbor/r Serija:Kuhar i pol/r Vijesti u 12 Film:Ne zaboravi me/r Vijesti u 2 Kuhar i pol Serija:Istražitelji iz Majamija/r Organska - hrana 21. Vijeka/r Prave riječi/r Vijesti u pola 5 Serija:Kuhar i pol Serija:Krv nije voda Showbizz magazin Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Na putu za Montevideo Ja imam talenat Vijesti u pola 11 Sport vikend Serija:Torčvud Serija: Dekster/r Film:Pobuna/r

VIJESTI Dizni serija: Miki Maus 07.00

08:30 09:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:45 15:30 17:00 18:15 18:45 20:00

Muzički blok Plodovi zemlje Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Interfejs Serija: Tajne avanture Žil Verna 21:30 Interfejs 22:45 Serija: Tajne avanture Žil Verna 00:00 Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 14.45

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:10 Vreme je za bebe 14:50 Gastronomad serija 15:05 Vesti 15:15 Sat 16:00 Vesti 16:03 Na putu za Montevideo tv serija 17:00 Vesti 17:05 Zadnja kuća, Srbija 3 17:35 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Na putu za Montevideo tv serija 21:00 Ja imam talenat, polufinale 22:30 Dnevnik 22:45 Barnijeva verzija američki film 01:00 Exit RTS 2

08:00 Dozvolite... 09:00 Sirene animirana serija 09:25 Bernard animirana serija 09:30 Poštar Pat animirana serija 09:45 Zanimanje - dete 10:00 Provetravanje 10:30 Moj ljubimac 11:00 Brazde 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV

13:00 TRAG U PROSTORU 13:25 Kulturako aresipe 13:50 Klizanje-EP: Egzibicije, prenos 16:10 Srbija na Dakaru 16:55 Datum 17:00 Verski kalendar 17:10 Rukomet - SP, finale, prenos 18:55 Košarka-ABA liga: Crvena zvezda-MZT Skoplje, prenos 20:45 Srpski istočnici: Svetosavsko bdenje pesnika Jera 21:15 U susret osam vekova manastira Mileševa 21:45 O plodovima dobra i zla igrani program 23:05 Jelen top 10 23:50 Provetravanje 00:20 Tema Srbije na vezi 01:00 Srpske sportske legende HRT 1

08:25 STVAR američki film (oko 81’) ® 09:55 ni DA ni NE: Noćni izlasci obrazovanje 10:45 Vijesti iz kulture ® 10:55 Ubojstvo, napisala je 9, epizoda 4. serija 11:40 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:15 SPORT 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje emisije o gospodarstvu 13:25 Split: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro religijske emisije 15:40 Divlji u srcu 4, epizoda 4. serija 16:30 Vrtlarica 17:00 TV kalendar ®

Sport

47 Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 TOP SHOP 11:00 Akcija+Verbalisti 11.30 Svet na dlanu 12:30 Urbanizam 13:00 I love my car 13:30 Tragovi divljine 14:00 1 na 1 15:00 Film: Tragovi 16:30 Večera kod Džaje/r 18:00 Forum 18:30 Chik Peek 18:45 Film: Drugačija vjernost 21:00 S vjetrom u ledja 22:00 Forum 22:30 100% sa Ksenijom Popović 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 01:00 Forum

ATLAS Film :Tragovi 15.00

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani filmMumijevi 10:00 Pet Show /r.

11:50 Životinjske lakrdije 12:30 Lili Pez/r.

13:45 Film: Bumerang 1dio 15:05 Raport iz Bara /r.

15:30 Planet Croatia /r.

16:00 Tean eye 17:00 Muzički program 18:30 Životinjske lakrdije 19:00 Muzicki program 20:30 Planet Croatia /r.

21:00 Mkanal 21:50 Montena shop 22:00 Film: Sudija Mastrandjelo 6dio 00:00 Koncert

MONTENA Pet show 10.00

DANAS U GRADU 17:12 HAK - Promet info 17:20 DER OELPRINZ njemačko-hrvatski film 19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras prezentacija programa 20:10 Loto 6/45 20:15 Sve u 7! kviz 21:15 Stipe u gostima 5, epizoda 19. humoristična serija 21:55 Damin gambit talk show 22:40 Dnevnik 3 23:00 Vijesti iz kulture 23:08 SPORT 23:11 Vrijeme sutra 23:13 HAK - Promet info 23:20 DER OELPRINZ njemačkohrvatski film ® 00:50 STRANI IGRANI FILM film ® HBO

08:35 CHARLIE ST. CLOUD film 10:15 Filmovi i zvijezde 5, epizoda 4. Filmovi i zvijezde V 10:45 SCOOBY DOO: LEGENDA O FANTOSAURU film 12:00 NEDJELJE KOD TIFFANYJA (12) film 13:25 COUNTRY U SRCU film 15:20 PREVELIKI DA PROPADNU (12) film 17:00 Hollywood: Na snimanju 10, epizoda 4.

Hollywood: Na snimanju X 17:30 ROBIN

HOOD film 20:05 CRNI SATI film 21:35 Protuudar 2, epizoda 1. (15) Protuudar II 22:20 PUT BEZ POVRATKA 5 film 23:50 LOV NA VJEŠTICE film 01:25 TO JE ROCK N ROLL! film 03:15 CRNI SATI film SPORT KLUB

10:00 Pregled Euroleague 10:30 Portugalska liga: Braga - Benfica 12:15 SK STUDIO DIREKTNO 13:00 FA Cup: Brentford- Chelsea (DIREKTNO) 15:00 FA Cup: Leeds - Tottenham DIREKTNO 17:00 FA Cup: Oldam - Liverpool DIREKTNO 19:00 NBA: Boston - Miami DIREKTNO 21:15 Portugalska liga: Estoril - Olhanense (DIREKTNO) 23:30 Španska liga: Barcelona - Osasuna 01:15 NBA Classic Game: LA Lakers - Sacramento - 6/5 2001 03:15 Španska liga: Athletic Bilbao - Atletico Madrid ARENA SPORT

09:00 Košarka ABA LIGA: Zadar - Cedevita 11:00 NFL Game Day 11:30 NFLExtra 11:45 KOŠARKA: ENDESA LIGA: Highlights 12:00 uživo Košarka ENDESA LIGA: Barcelona - Bilbao 14:00 Fudbal

Ana Karenjina 17:20; 20:00; 22:00; 00:30; Tajna operacija 20:20; 22:30; Koko i duhovi 11:40; 13:30; 15:30; Nevjernici 17:00; Đangova osveta 14:00; 17:30;19:10; 20:40; 22:10; Bajadera 16:00; Džek Ričer 17:10; Kralj pingvina 3D 11:00; 12:20; Semijeva velika avantura 2 3D 12:00; 13:50; Haos u kući - matorci dolaze 13:20; 15:40; 19:40; Pijev život 3D 21:30; Zvončica 3D 11:20; 12:50; 14:30; Hobit 3D 14:20; 18:20; Pet legendi 11:30; 15:20; Hrabra Merida 12:30.

48

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 Novi Beograd - kod

Izdajem novu kuću od 40

Renta sobe dan, dva ili duže.

III+lođa-105.000e.

Može zamjena za Podgoricu, preko Morače.

Tel.069/360-298

prodavnice. Zvati na telefon 067/269-884

Podgorica. Tel.069/690-193

POSLOVNI PROSTOR KUĆE/STANOVI Kupatilo, klima, TV, parking NOVINAMA! kvadrata, Stari aerodrom dvosoban OGLASITE SEFontane, U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM obezbijeđen. Ekstra povoljno. Prodaje se poslovni prostor druga faza, preko puta Maxi namješten stan - 69m2/

K

Kupujem manju kuću sa placem do 2.000m2, bliža okolina Podgorice prema Danilovgradu, Cetinju i Bioču.

(Agencija). Tel.068/723-177 17266

Kupujem dvosoban stan na lizing. Tel.067/602-868

17394

P Bar - prodajem stan 53m2 u centru grada. Cijena 56.000e. Tel.068/317-210

17156

Plav - Prodajem stan u novoj stambenoj zgradi na izvanrednoj lokaciji, a može i zamjena za Podgoricu, primorje ili Sarajevo. Tel.068/317-210 17157

Bar - Dobre Vode, prodajem kuću od 210m2 udaljenu 20m od plaže pored Hotela ΄Kalamper΄. Mogućnost dijela plaćanja za stan, građevinski materijal ili plac. Tel.068/317-210 17158

Prodajem trosoban stan na odličnoj lokaciji u centru Nikšića. Tel.067/280-297

17162

Prodajem jednosoban stan 50m2 (54.000 eura) i trosoban stan 80m2 (8.1000 eura), preko puta stovarišta ΄Djurović΄. Tel.068/064-446 17206

Prodajem ili izdajem u Beogradu u blizini Vukovog spomenika jednosoban stan 36m2 pogodan za studente.

Opremljen, KVTV, internet, interfon, klimatizovan.

Tel.068/474-184

17256

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288

17353

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

17418

17407

17439

Prodajem stan 30m2 u Baru, ili mjenjam za Podgoricu.

Tel.069/885-048 17446

Prodajem dobar trosoban stan (100m2) blizu centra u Nikšiću ili mijenjam za manji uz doplatu! Tel.068/108-000 17460

Budva - prodajem namješten stan 69m2 sa garažom 26m2. Tel.069/410-303

17462

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

17416

Bar - renta stan. Iznajmite stan na dan, dva ili duže...

Tel.067/542-404 Izdajem namješten jednosoban stan, ADSL i BBM besplatni, 200e, Masline.

Tel.067/488-073

17420

Izdajem nov namješten jednosoban stan (60m2 plus terasa) u Podgorici, Vojislavljevića. Prednost stranci.

Parking, satelitska, intenet.

Tel.067/287-303, 067/287308

17441

U Momišićima izdajem jednosoban namješten stan pogodan za studente.

Tel.068/330-502

17159

17443

Izdajemo dvoiposoban prazan stan u Bloku 6, Ulica Đoka Miraševića, 4. sprat.

Tel.067/927-8400

Izdajem namješten jednosoban stan preko puta Delta city kvarta, slobodan od 5. februara.

Tel.069/316-980

17458

17204

17298

Izdajem dvosoban stan, novogradnja - sve zasebno, Masline. Tel.067/553-794

17303

Kotor - izdajem stan 50m2, kod Doma zdravlja. Prvi sprat, zaseban ulaz, nov, prazan. Tel.063/204-406 17352

Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi.

Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-540 17461

Izdajem ful namješten dvosoban stan, Rimski trg, 4. sprat, 90 kvadrata. Tel.069/012205, 063/206-910 17465

17404

PLACEVI

Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino.

Tel.068/713-288

17154

Danilovgrad - Grlić, stari put, plac 220m. Cijena po dogovoru. Tel.067/396-313 Cetinje. Prodajem dva urbanizovana placa 2.399m2, Lovćenska ulica.

Tel.067/226-699

17419

SOBE

17309

Prodajem plac 285m2 sa starom kućom u Podgorici Drač. Tel.069/442-332

17312

Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino.

Tel.068/713-288

17354

Prodajem 2.000m2 zemlje - Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051, 069/509584

17360

Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860-381 17410

Izdajem dvokrevetne sobe za studente. Kuhinja, kupatilo, zaseban ulaz. Kod Palade blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Te.069/305-363 17299

I Izdajem pod zakup obradivo poljoprivredno zemljište u selu Lješnica, pored rijeke Lješnice, kod Bijelog Polja. Cijena po dogovoru.

Mogući i drugi aranžmani.

Tel.067/212-460

(15m2) u Podgorici, zgrada ΄Čelebić΄ kod Vezirovog mosta, 16.000e. Tel.067/877739

17304

I Izdajem poslovni prostor u Ulici slobode 74, površine 24m2. Tel.067/200-818

17297

Izdajem restoran-motel na Cijevni - Zeta, bivši restoran ΄Stefan΄. Tel.069/022-316

17387

Izdajem poslovni prostor 16m2 u Lepoj Kati (50m od TC ΄Gintaš΄).

Pogodan za sve namjene.

Tel.069/055-856

17421

17444

17400

Izdajem lijepo namješten dvosoban stan u zgradi Vampirica i namješten apartman 35m2 u kući blizu marketa Lido - Dalmatinska, povoljno.

Tel.069/894-444

17417

Imanje u srcu Morakova (Nikšićka župa) 7.000m2. Voda, struja, voćnjak, obradivo zemljište i izvor na imanju.

Tel.067/564-649

P Četvoročlana porodica traži kuću na čuvanje u Podgorici ili periferiji.

Tel.067/596-660

Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607

17215

17448

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline.

Tel.650-254, 069/702-333

Izdajem jednosoban stan Preko Morače, Ulica moskovska. Tel.067/609-469, 067/184-597

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537

17403

Izdaje se magacin od 300m2 i komora od 76m2. Režim hlađenja +5 stepeni. Bulevar Šarla de Gola. Kontakt: 069/312-161. Zvati od 08 do 14h radnim danima

17442

GARAŽE

Prodajem garažu 14m2, Ulica Sveti Petar Cetinjski 47, 10.000e. Tel.067/205-074 17406

VOZILA/AUTO DJELOVI

Kupujem auto do 5.000e, u zamjenu za izvođenje građevinskih radova, prednost Podgorica. Tel.068/317-210

17155

Prodajem pasat 92. godina turbo dizel 1,9 servo centralno i abs i alarm. Ekstra stanje, istekla registracija, 1.350e. Tel.069/248-256

17211

PRODAJEM BMW 530D 2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

17449

Tel.067/249-911

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

MALI OGLASI RENT-A-CAR

Stolar, brza i efikasna intervencija. Izrada i montaža vrata, radioničke usluge.

Tel.068/668-844

MNE-CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

17359

Popravke televizora povoljno, dolazak po aparat, garancija, Podgorica.

Tel.069/088-778

069 559-555 069 997-992

17395

Prodajem ford mondeo, kraj 2003. godine, 2.000 kubika, 85kV, ekstra stanje, tek ocarinjen i registrovan, 5.300e.

Tel.069/150-903

17212

Prodajem motor tomos sa 4 brzine, povoljno.

Tel.067/645-162

17347

Prodajem range rover 2011. godina, moguća kompenzacija. Tel.069/967-971 17393

Mijenjam novi reno megan DCI, prešao 10.000km, za manji stan u Podgorci ili Budvi uz moju doplatu.

Tel.067/185-743

17398

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

17414

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

17415

Prodajem cedy 2000 SDI, registrovan 2004. godine, u ekstra stanju, odradjen veliki servis, aluminijumske felne.

Tel.069/035-363

17450

Jeep ciroki u izuzetnom stanju. Registrovan do kraja godine, automatik, 95.g.

Tel.068/363-676

17459

Električar - popravka veš mašina, bojlera, šporeta, TA-peći, postavljanje elektroinstalacija, montaža rasvjete i zamjena tabli. Tel.069/541103 17409

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija.

Najpovljnije. Tel.067/501209, 068/501-209 www. klimescepanovic.com

17411

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

17422

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija.

Knjigovodstvo. Revizija.

Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020102

17434

Registracija preduzeća.

Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188

17435

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno.

Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328

17436

USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

17433

Električar - izrada instalacija, popravke, montaža rasvjete, garnišle, slike. Tel.069/364684

Privatni dektektiv. Otkriva preljubu, prevare, zavisnost itd. 100 posto profesionalno i diskretno sa materijalnim dokazima.

Tel.068/471-143

17451

Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge. Podgorica.

Tel.069/613-817

17455

17163

Besplatna usluga registracije preduzeća za korisnike naših računovodstvenih usluga.

Podgorica. cljubo55@gmail. com Tel.069/221-974

TURIZAM

Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077 17456

17253

Knjigovezac. Sve vrste tvrdog poveza. Diplomske radove, magistarske i doktorate. Popravka starih knjiga.

Brzo, kvalitetno, je ino.

Tel.069/443-859

NASTAVA

17264

Oštrim profesionalno makaze, noževe i sve ručne specijalne alate. Frizeri, šnajderi, hirurzi, mesari, kuvari, duborezci. Uvjerite se u kvalitet.

Tel.069/081-507 17306

Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf.

Tel.067/238-542 17358

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

49

50

SUBOTA I NEDJELJA, 26. I 27. 1. 2013.

MALI OGLASI

LIČNO

Momak, 40 godina, zgodan, visok, sportski građen, traži damu od 25-45 godina za povremena druženja, primorje i okolina. Tel.067/919-8176 17169

Muškarac 37 godina, diskretan, trenutno na primorju, traži damu za povremene susrete. Tel.067/472-147

17218

NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Ruskinjama. Tel.068/132-785

www.PG-GARAGE.me

17260

- Renault Laguna 2.0 dci 2008.god. navigacija, alu felme 8.900€ - Nisan Qashqai 1.5 dci 2007.god. panorama, senzori, alu felme...

- Peugeot 207 sw 1.6 hdi 12.2009.god. klima, tempomat 6.600€ - Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja, podizači 7.500€ - Opel astra 1.9cdti 12.2007.god. karavan, klima, ESP, 6.600€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Golf 6 2.0tdi 2009.god. highline, 17” alu felme,ful oprema 11.300€

Momak 29 godina upoznao bi gospođu-gospođicu iz Podgorice za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405

POSAO

17300

Žena bez obaveza, ozbiljna, čuvala bi stariju osobu 24h.

Stan, hrana i plata dogovor.

Tel.069/448-378

17152

Potrebna ozbiljna žena 24h polupokretnoj 50.godišnjoj ženi i pomoć u kući. Stan hrana i plata 200 eura. Tel.069/857217, 067/824-495 17208

Čuvala bih starije nepokretne osobe, dnevna ili noćna smjena. Preporuke i iskustvo.

Tel.067/838-792, 069/961-186 17293

Potrebna ozbiljna žena za njegu starije osobe 24 h i pomoć u kući. Tel.069/155-194 17307

Momak, 30 godina, lijepog izgleda traži djevojku, damu ili mamu za diskretno dopisivanje i druženje bez obaveza.

Prednost Podgorica i Nikšić.

Tel.069/945-360 17464

HRANA/PIĆE

Prodajem kvalitetnu domaću jabukovu i šljivovu rakiju.

Tel.067/185-336

17402

Domaća lozova rakija i vino - prvi kvalitet. Povoljno.

Tel.067/615-491

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

17440

RAZNO

Čuvala bih djete uzrasta od tri do četiri godine. Budva.

Tel.069/598-887

Prodajem kućicu za psa.

Odlična, izolovana. Cijena 70 eura. Tel.069/010-761

Potrebna frizerka (m-ž) sa radnim iskustvom u Žabljaku. Uslovi odlični. Hitno.

Tel.069/436-580, 067/320067

Kupujem korišćene orginalne igrice za PS2 - fudbal, košarka, sportovi. Tel.067/509-091

17308

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

17161

17305

17349

Potrebno osoblje raznih zanimanja sa znanjem engleskog jezika ili njemačkog za luksuzne krstareće brodove.

Tel.069/885-077

17355

Inostrana kompanija traži saradnike - odlična zarada!!!

Tel.068/547-096

17445

APARATI/OPREMA

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane.

Opravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832

17314

Klime - obične, inverteri -prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina.

Tel.069/020-023 17397

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 17412

Servis računara, reinstalacija sistema, nadogradnja sistema. Tel.067/655-554 17453

Prodajem mehaničku šivaću mašinu ΄bagat jadranka΄ i električnu pisaću mašinu ΄olimpija΄.

Novo. Tel.067/826-178 17316

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom20eura, šumeće 7kom-25eura.

Tel.068/451-457, 067/646-426

17342

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

17396

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713 17437

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine.

Tel.068/400-001

17438

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 17452

Prodajem italijanski A4 80 grama papir 125 riseva 310 eura. Tel.067/655-554

17454

NAMJEŠTAJ

Namještaj Tošić. Izrada i restauracija namještaja. Posetite nas budite nam gost.

Namještaj Tošić - namjestaj za buduća vremena. Ppodgorica. Tel.069/273-852 17447

Valjak za peglanje njemački, malo korišćen, kao nov, povoljno. Tel.069/420-435

17457

Otvorite svoje tarot karte i uhvatite se u koštac sa problemima u životu! Tel.069/946041

17463

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

subota i nedjelja, 26. i 27. 1. 2013.

MALI OGLASI

VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

KUPONMANIJA

-20%

BESPLATNA DOSTAVA NA TERITORIJI CG

______ KUPON

Uz sve kupone možete da uštedite do 235€

Z A SV E N A R U D Ž B E VEĆE OD 85€!!!

PRODAJA I SERVIS RAČUNARA, BIJELA TEHNIKA, GRAFIČKI I WEB DIZAJN, WEB HOSTING, PRODAJA GOTOVIH WEB SAJTOVA, LEGALIZACIJA PROGRAMA, TONERI, SVE TO NAJJEFTINIJE U CRNOJ GORI!!!

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama