Izdanje 02. decembar 2013.

BROJ DANA

ce 30 nt i

24

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

kompanije posjetile su sobu sa podacima zbog istraživanja na e u Crnoj Gori

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013. BROJ 703/ GODINA III

NEVOLJE DRŽAVNIH PREDUZEĆA ● 7

Vlada opet izmiruje dugove RTCG i Montenegro erlajnsa ZDRAVLJE ● 9

OPOZICIJA POKUŠAVA DA ZBIJE REDOVE, ALI... ● 5

Jedinstveni u nejedinstvu

ISELJENJE ● 8

● Mandić poziva opoziciju pod okrilje Lekića

Ministarstvo odbrane tjera na ulicu tri porodice

● Bojović pozdravlja stvaranje državotvornog bloka ● Lideri blokova - očigledan problem SAZNAJEMO ● 3

Boris Tadić kandidat za generalnog sekretara SE

NIKŠIĆ ● 12

Niko ne dolazi po napuštenu djevojčicu FUDBAL ● 30 -31

JOHANESBURG ● 2

Crnogorsko udruženje u Južnoj Africi i Namibiji U

Johanesburgu u Južnoafričkoj Republici registrovano je udruženje koje okuplja iseljenike iz Crne Gore, saopšteno je Dnevnim novinama u Johanesburgu.

Udruženje Crnogoraca u Južnoj Africi nosi ime ‘’Montenegro - Africa Community’’, a osnivač i predsjednik društva je Zoran Lagator. Prvi potpredsjednik je Mirjana Mihaljević, a drugi potpredsjednik i sekretar Tatjana Đukić.

Uskoro će se udruženju priključiti i dva savjetnika iz okolnih afričkih zemalja.

Udruženje je nastalo nakon skoro dvije godine koordinacije i saradnje Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore i Uprave za dijasporu sa crnogorskim iseljenicima koji žive u JAR-u i Namibiji.

U Južnoafričkoj Republici se nalazi između 100 i 150 Crnogoraca, a ima ih i u okolnim državama, tako da je ukupan broj puno veći.

KOŠARKA Ž KVALIFIKACIJE ● 26

Prijete nam bubamare i tigrasti komarci

ROŽAJE ● 4

Osnovana još jedna bošnjačka partija

Kalač

ISTORIJA ● 13

Od Pljevalja do Dolova pade trista sokolova

ŽENA BORIS MILIVOJEVIĆ ● 23

` ` Crvene' ' protiv Gluma je Sutjeska i asd Ukrajine, Finske čemeran Budućnost sadaddas i Njemačke posao remizirale

Tema dana

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

Željko VukmiroVić urednik

TrI SeKUNDe

Nedavno je, u četvrtfinalu azijske Lige šampiona katarska Lekhvija dočekala kineski Guangzhou.

Kinezi su pobijedili sa 4:1, ali je najzanimljiviji na toj utakmici bio trenutak kada su kod rezultata 0:2, domaći fudbaleri u tri sekunde čak tri puta pogodili prečku.

Jeste, obične tri sekunde, tri šuta, tri puta u prečku. Iako je i tamo, kao i bilo gdje na svijetu razmak između stativa 7,28 metara, a prečka postavljena na visinu od 2,44 metra. Znači, stara lekcija, ništa nije nemoguće.

Kod nas, pak, u tri sekunde mogu da stanu i 23 godine. Jeste, dobro ste pročitali. A i nije ništa novo niti neočekivano, pripada stranicama istorije i stare lekcije o tome kako, zaista, ništa nije nemoguće.

Samo što se kod nas ovaj postupak ne smatra nikakvim čudom, već se jednostavno zove “incident”.

Nema pretjerivanja, samo činjenice, tri sekunde i jedan incident.

Zapravo, bila je to tek jedna donacija vrtiću u Golubovcima, jedna posjeta ministra prosvjete i fotografisanje sa djecom pod okriljem jedne partijske zastave DPS-a.

U suštini, bila je rabota. Jedini problem je što ta rabota traje već 23 godine i što se može smatrati tekovinom crnogorskog društva. Svakako, onog istog, siromašnog društva koje svoje prosperitetne vizije, pa makar i za tamo neki predizborni dan, pa makar i za sto eura ili dvije po 50, vezuje za pripadnost jednoj partiji.

Jer, proces indoktrinacije, dakle sasvim izvjesnog obrazovanja kojim se, bar prema definiciji, usađuju ideje i stavovi, nikako nije posljedica slobodnog pada. Doduše, tresak o zemlju liči na to, ali uistinu pripada profesionalnoj metodologiji. Zato, džaba sva ministarska objašnjenja o pojedinačnom slučaju i nesporazumu. Na kraju, ispada da su mladi DPS-a krivi. Zašto? Zato što ih je neko tome učio ili zato što su prepoznali da u Crnoj Gori ličnu uspješnost mogu ostvariti pod partijskom zastavom? A onda, šta je poruka incidenta? Da treba da se čuvamo mladih iz DPS-a jer svakog trenutka mogu da izvuku i repetiraju partijsku zastavu pred svima nama?

Svako ima svoja uvjerenja, svoj izbor. Tu bar nema ništa nejasno. Posebno u dijelu da se partijskim angažmanom može mnogo toga ostvariti. Bilo koji mladi čovjek, bar u jednom društvu koje karakteriše svakodnevna borba za golu egzistenciju, ne može biti okrivljen za to.

Ipak, problem je u tretmanu onog dijela stanovništva Crne Gore kojem ne pada na pamet da svoj život poistovjeti pripadanjem nekoj partiji. A i u tome da ta ideja slobode kod nas, bar kako nam sada stvarnost izgleda, nikada neće biti nagrađena.

Prije samo nagrđena. Tek, ona tri šuta, tri prečke i sve u tri sekunde su za nas malo dijete.

Nas neće, pa neće.

Crnogorsko kolo u JAR-u i Namibiji

JOHANESBURG

Osnovano prvo crnogorsko udruženje u Južnoj Africi U Johanesburgu u Južnoafričkoj Republici registrovano je udruženje koje okuplja iseljenike iz Crne Gore, saopšteno je Dnevnim novinama u Johanesburgu. Udruženje Crnogoraca u Južnoj Africi nosi ime ‘’Montenegro - Africa Community’’, a osnivač i predsjednik drustva je Zoran Lagator. Prvi potpredsjednik je Mirjana Mihaljević, a drugi potpredsjednik i sekretar Tatjana Đukic. Uskoro će se udruženju priključiti i dva savjetnika iz okolnih afričkih zemalja.

Udruženje je nastalo nakon skoro dvije godine koordinacije i saradnje Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore i Uprave za dijasporu sa crnogorskim iseljenicima koji žive u JAR-u i Namibiji.

“U Južnoafričkoj Republici se nalazi između 100-150 Crnogoraca, to su otprilike neki podaci koje ja imam.

Međutim, Crnogoraca ima i u okolnim državama, tako da je ukupan broj puno veći. Udruženje je registrovano kao neprofitabilna organi-

zacija, a osnivač udruženja je ujedno i osnivač kulturno-umjetničkog društva “Balkan”, kaže za naš list potpredsjednica udruženja Tatjana Đukić.

Dio članova sadašnje ‘’ Montenegro - Africa Community’’ je od ranije aktivan u veoma uspješnom KUD-u Balkan iz Johanesburga koji vode uglavnom iseljenici iz Crne Gore. Osnivanje ove nove crnogorske zajednice od velikog je značaja jer i pored dosta velikog broja naših iseljenika, uključujući i staro ise-

ljeništvo - potomke crnogorskih iseljenika koji su radili u rudnicima u Namibiji početkom prošlog vijeka, do sada nikada nijesu bili formalno organizovani.

Na ovaj način se otvara mogućnost boljeg povezivanja sa matičnom zemljom, kao i rada na očuvanju identiteta. Neki od iseljenika iz Crne Gore u JAR-u, među kojima ima i osnivača crnogorske zajednice, veoma su uspješni i priznati građani.

Ml.P.

Pripreme za Olimpijadu kulture u Dubaiju Zoran Lagator trenutno vodi intenzivne pripreme za predstojeću Olimpijadu kulture, koja se održava u Dubaiu od 26. decembra do 2. januara, za koju se Internacionalni Ansambl ‘’Bal-

kan’’ plasirao, i na kojoj bi trebalo da se predstavi sa igrama iz Crne Gore.

Za ovu manifestaciju naši iseljenici su obezbijedili i 14 crnogorskih narodnih nošnji.

Foto: Mirko Savović

EDITORIJAL

2

Meteo 06:50 16:14

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Borba protiv smetova - prioritet

ŽElJEzNičkA iNfRAStRUktURA

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More umjereno talasasto.

Vjetar sjeveroistočni, umjeren Nikšić do jak, na jugoistoku veoma jak Kolašin Žabljak sa udarima preko 40 čvorova.

Pljevlja Bijelo Polje

DANAS

Danas min oC max oC

7 7 8 7 8 3 -1 -4 -1 0

SJUTRA

Spremaju se za veliki snijeg

Sjutra

12 11 12 15 16 7 2 -2 1 2

min

5 6 7 6 6 0 -6 -9 -6 -3

oC

max oC

12 12 13 15 15 8 2 -2 3 4

Na jugu i u centralnim predjelima uglavnom Na jugu i u centralnim oblastima sunčano suvo i vjetrovito. Na sjeveru susnježica i i vjetrovito, na sjeveru malo do umjereno snijeg prvenstveno tokom prijepodneva oblačno.

Željeznička infrastruktura Crne Gore uradila je sve potrebne i planirane pripreme da bi se predstojeći zimski period obezbijedilo bezbjedno i nesmetano odvijanje željezničkog saobraćaja. Kako je saopšteno iz te kompanije, zbog nastupajućeg zimskog perioda, spreman je Plan snjegoborbe, koji ŽICG svakog 15. oktobra donosi. Plan snjegoborbe propisuju se preventivne i izvršne mjere u nadležnosti Željezničke infrastrukture sa ciljem nesmetanog odvijanja saobraćaja. U tom cilju formira se Glavni operativni štab za snjegoborbu, radi preventivnog djelovanja u cilju održavanja željezničke infrastrukture u stanju bezbjednom za odvijanje željeznič-

kog saobraćaja i djelovanja u slučaju vanrednih uslova, koji mogu nastati usled obilnih snježnih padavina, smetova, kišnih padavina, odrona, leda u tunelima, jakih vjetrova i dr.

“Na osnovu prikupljenih podataka i meteoroloških izvještaja a kad se procijeni potrebnim pokreće se krstarica i snjegočistač za otklanjanje snježnih nanosa na određenom dijelu pruge”, objasnio je šef Željezničke stanice u Kolašinu Slobodan Varagić, prenosi portal Analitika. Šef najzahtjevnije pružne dionice Kolašin Vuković Milorad, kazao je da njih 16 radnika održavaju 24,8 kilometara pruge od kolašinske stanice do kruševačkog potoka, od če-

ga je 15 tunela ukupne dužine 17,1 kilometara.

“Pruga je napravljena na teškom terenu, gdje je moguće zavejavanje, lavine i odroni. Učinili smo sve što je u mogućnosti da predupredimo pojavu istih, čisteći pružni pojas, uklanjajući stabla iz zaštitnog pojasa okolo pruge. Očistili smo odvodne kanale i propuste i spremni dočekujemo zimsku sezonu. Što se tiče snabdjevenosti energentima, učinjeno je sve da imamo dovoljno goriva za normalno funkcionisanje službi”, navodi Vuković. Vrijedni željezničari objašnjavaju da poučeni iskustvom ranijih godina i borbe sa nevremenima čine sve da se preduprijedi ono što je predvidivo.

Tema dana

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

3

SAZNAJEMO

Boris Tadić kandidat za generalnog sekretara SE Osim Tadića, kandidati su još i Torbijan Jagland, aktuelni generalni sekretar Savjeta Evrope, kao i evropski komesar za proširenje Štefan File, jedan od najboljih evropskih diplomata Adel Omeragić

B

ivši predsjednik Srbije Boris Tadić glavni je kandidat za mjesto generalnog sekretara Savjeta Evrope, saznaju Dnevne novine. Aktuelnom generalnom sekretaruTorbijanu Jaglandu mandat ističe krajem decembra.

Boris Tadić, bivši predsjednik Srbije i Demokratske stranke, jedan je od najozbiljnijih kandidata za mjesto Generalnog sekretara u Savjetu Evrope, saznaju Dnevne

1993. Za novi mandat za mjesto generalnog sekretara predložila ga je Norveška. Štefan File je aktuelni evropski komesar za proširenje.

Slovi za jednog od najboljih evrop-

File

Jagland

novine. Osim njega, kandidati za tu poziciju su i aktuelni generalni sekretar Torbijan Jagland, kao i Štefan File, evropski komesar za proširenje. Parlamentarna skupština je na svojoj sjednici od 29. septembra 2009. godine izabrala Jaglanda za Generalnog sekretara na petogodišnji mandat. Jagland je bio predsjednik Parlamenta Norveške (Storting) od 2005. godine i član parlamenta pokrajine Buskerud od

skih diplomata. S druge strane, Boris Tadić je bivši predsjednik Srbije. Nakon što je na izborima za predsjednika Srbije izgubio od Tomislava Nikolića, ubrzo je doživio i poraz na parlamentarnim izborima sa partijom na čijem je čelu bio (Demokratska stranka). Nakon toga je održan kongres parti-

je, a s obzirom da Tadić nije imao podršku većine, odlučio je da se ne kandiduje. Sada je počasni predsjednik DS. Prije mjesec dana postao je savjetnik u Telenoru. Tadić je već najavio mogućnost da postane generalni sekretar SE. “Nastavljam da se bavim politikom u Srbiji i međunarodnim institucijama”, kazao je Tadić.

Svrha Saveta Evrope ogleda se u ostvarenju osnovnih ličnih i demokratskih prava i sloboda u Evropi, a najvažniji akti su donošenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i uspostavljanje Evropskog suda za ljudska prava (eng. European Court of Human Rights) (1998), kao stalnog sistema pravne zaštite.

Sajvet Evrope ima 47 članica, koje su istovremeno i potpisnice Evropske konvencije o ljudskim pravima. Iako je organizacija nadnacionalnog i evropskog karaktera, Savjet

Evrope ne pripada institucijama Evropske unije, nije Evropski savjet ni Savjet Evropske unije. Članstvo u Savjetu Evrope nije uslovljeno članstvom u Evropskoj uniji, mada su sve zemlje Evropske unije članice Savjeta Evrope.

U okviru Savjeta Evrope, nadl e ž nost je podijel j e na između šest osnovnih institucija u koje spadaju, Parlamentarna

skupština, Kongres lokalnih i regionalnih vlasti, Komitet ministara, Generalni sekretar i Sekretarijat, Komesar za ljudska prava i Evropski sud za ljudska prava.

Oli Ren na čelu liberala Evropski komesar za ekonomske poslove Oli Ren izjavio je da će biti kandidat na evropskim izborima i da će biti na čelu kampanje liberala.

“Dobio sam podršku iz različitih krajeva Evrope i odlučio da budem glavni kandidat liberalnog centra na evropskim izborima”, kazao je Ren, navodi se u saopštenju njegove stranke Finski centar, javlja agencija AFP. Savez demokrata i liberala za Evropu, treća najvažnija grupa u Evropskom parlamentu sa 85 poslanika, treba da odredi u Bruxellesu 1. februara svog lidera za izbore u Briselu 1. februara.

Oli Ren je evropski komesar za ekonomske poslove od 2004. godine, a ranije je kratko bio evropski parlamentarac od 1995. do 1996. godine.

CRNOGORSKI TELEKOM

Promovisali servise i usluge Crnogorski telekom je u Delta sitiju održao promociju svojih servisa i usluga.

“U zasebnoj zoni su prikazane mogućnosti 4G tehnologije i ubrzanog interneta, a zaposleni u toj kompaniji su uz spid testove demonstrirali i preuzimanje fajlove 2,5-3 puta veće brzine od uobičajene. U 4G zoni održano je takmičenje gejmera koji su ugrali fudbal uz popularnu igricu pes 14. Najbolji gej-

BUDVA

Počinje Cetinjski parlamentarni forum Cetinjski parlamentarni forum, na kojem će se raspravljati o jačanju kontrolne uloge Skupštine nad sektorom odbrane i bezbjednosti, biće održan danas i sjutra u Budvi.

Forum će, kako je najavljeno, otvoriti potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić.

Organizator CPF je Skupština Crne Gore, u saradnji sa Centrom za bezbjednost, razvoj i vladavinu prava. Na Forumu će učestvovati više od 50 parlamentaraca iz regiona.

“CPF predstavlja autohtonu regionalnu inicijativu skupštinske saradnje zemalja jugoistočne Evrope na putu evropskih integracija i važan je vid podsticanja i promovisa-

nja parlamentarnog dijaloga između država regiona’’, navodi se u saopštenju iz parlamenta.

Navodi se i da je Forum vid inicijative koja podstiče i promoviše parlamentarni dijalog između zemalja regiona.

“Cilj okupljanja je unapređenje saradnje, prenos znanja i iskustava i jačanje veza radi kontinuiteta i proširivanje parlamentarne saradnje i diplomatije u regionu, poboljšanja bilateralnih i multilateralnih veza i zbližavanja predstavnika zakonodavnih institucija u državama koje dijele zajedničko istorijsko i kulturno nasljeđe, ali i evropsku perspektivu’’, saopšteno je iz Skupštine.

A.O.

mer je osvojio glavnu nagradu ajfon 5C, a dodijeljene su još četiri nagrade. Dosta posjetilaca se okupilo i u zoni pick’n’ play muzičkog portala, ekskluzivno dostupnog korisnicima Telekoma”, rekla je Jovanka Radović iz Službe za koorporativnu komunikaciju.

MC Marko je odgovarao na pitanja vezana za NRG paket, a pokazao je kako je sastavio svoju pick’n’ play listu muziku pomažući zainte-

Promocija Telekoma u Delta sitiju u Podgorici

resovanim da se i sami registuruju na ovaj popularni muzički portal i naprave izbor svojih omiljenih hitova. U trećoj zoni je organizovano i zanimljivo putovanje kroz svijet aplikacija i pruženi su korisni savjeti o korišćenju operativnog sistema i androida. Zaposleni u Telekomu su upoznavali posjetioce sa najnovijim aplikacijama za smart mobilne telefone. Takođe su davali i informacije o novoj ponudi ajfon modela. F.J.

4

Politika

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

ISTINOMJER

Sa skupa u Rožajama

Delegati Skupštine u Berlinu

POTVRĐENO PISANJE DN

Osnovana još jedna bošnjačka partija Najmlađa politička stranka u Crnoj Gori, Bošnjačka demokratska zajednica, izabrala je rukovodstvo stranke na osnivačkoj Skupštini u Rožajama. Za predsjednika stranke, jednoglasno je izabran Hazbija Kalač, a za potpredsjednike Adnan Ademović iz Rožaja, Demir Hodžić iz Podgorice i mr Damir Softić iz Pljevalja. Generalni sekretar stranke je Amer Hodžić, a predsjednik Izvršnog odbora stranke Almir Muratović. U svom prvom obraćanju kao predsjednik stranke, Kalač je kazao da je Crna Gora država i bošnjačkog naroda, da BDZ čvrsto podržava ulazak Crne Gore u EU i da će se njegova stranka zala-

gati da bošnjački narod u tom procesu ne bude na repu dešavanja.

Kazao je da će se stranka boriti za prava Bošnjaka, posebno u Crnoj Gori, ali i u Sandžaku, prostoru kojeg u budućnosti vide kao evropsku prekograničnu regiju. Dnevne novine su još ranije pisale da će Kalač biti na čelu BDZ. Partija istog naziva postoji i u Srbiji, a veoma je bliska sa muftijom sandžačkim Muamerom Zukorlićem. Kalač je bivši potpredsjednik Bošnjačke stranke, a 2012.godine je napustio partiju, nakon neslaganja oko vođenja politike. Takođe, Kalač je prvi političar iz Crne Gore koji je pokrenuo pitanje Sandžaka, kao prekogranične autonomije. A.O.

U organizaciji njemačke Fondacije Konrad Adenauer (KAS), poslanici i službenici Skupštine Crne Gore borave u studijskoj posjeti Berlinu.

Poslanici Predrag Sekulić, Snežana Jonica , Damir Šehović, Goran Danilović, kao i pet službenika Skupštine, imaće priliku da se, tokom petodnevnog intenzivnog programa, upoznaju sa ulogom i načinom funkcionisanja Bundestaga, spoljnopolitičkim prioritetima i odnosom Njemačke prema daljem proširenju Evropske unije.

Učesnicima programa biće omogućen bolji uvid i razumijevanje uloge i načina funkcionisanja Bundestaga, infrastrukture neophodne za njegov efektivan rad, značaja rada u poslaničkim klubovima i parlamentarnim odborima, kao i važnosti političke participacije uopšte.

Tokom studijske posjete, članovi Delegacije Skupštine Crne Gore razgovaraće sa značajnim imenima političkog života Njemačke i ambasadorkom Crne Gore u toj zemlji Verom Joličić-Kuliš. A.O.

CEMI

Radna grupa je izabrala pogrešnu metodologiju rada Radna grupa za izgrađivanje povjerenja u izborni proces izabrala je pogrešan put i metodologiju rada na izmjenama seta izbornih zakona, zbog čega, i pored prolongiranja rokova, još nije završila posao, smatraju u Centru za monitoring i istraživanje (CEMI).

Direktor pravnog odjeljenja u toj nevladinoj organizaciji (NVO) Vlado Dedović, smatra da je, kako sada stvari stoje, teško očekivati da će Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces završiti cjelokupni planirani posao do Nove godine.

Dedović je kazao da javnost i dalje nije upoznata sa pitanjima koja su predmet političkih pregovora.

“Odnosno, koja su to najdelikatnija pitanja u izbornom zakonodavstvu i institucionalnom okviru za koja treba naći opšte prihvatljiva rješenja, koja će rezultirati unapređenjem povjerenja građana u izborni proces”, precizirao je Dedović.

Prema njegovim riječima, postoje najave da bi poslanici mogli neposredno predložiti usvajanje seta zakona, bez prethodne saglasnosti postignute unutar Radne grupe.

“Ovakva inicijativa, legitimna sama po sebi, može uticati na dalje produbljivanje postojećeg nepovjerenja između političkih partija, uz očekivano međusobno optuživanje u slučaju neuspjeha cjelokupnog procesa”, ocijenio je Dedović. On je kazao da bi lokalni izbori, koji će biti održani na proljeće, trebalo da budu prvi test novog izbornog zakonodavstva i da je jedan od

Nezadovoljan načinom rada u Radnoj grupi: Dedović

ciljeva radne grupe upravo bio da se unaprijeđeni zakonodavni i institucionalni okvir za sprovođenje izbora prvi put primijeni na predstojećim lokalnim izborima.

“Međutim, pojedina rješenja koja bi trebalo unesu suštinske izmjene u sistem i unaprijede ambijent realizacije izbornih procesa, vjerovatno će i dalje ostati izvan zakona”, rekao je Dedović. To su, kako je

naveo, pitanja profesionalizacije cjelokupne izborne administracije, unapređenje kontrole postupka glasanja putem pisma, elektronske identifikacije birača, detaljnijeg zakonskog regulisanja sprečavanja zloupotreba državnih resursa, uspostavljanje održivog sistema kontrole finansiranja političkih partija i obezbjeđenje većeg stepena učešća žena u političkom životu. A.O.

Pejović nije ispunio obećanje Pejović

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Aleksandar Andrija Pejović nije ispunio obećanje iz februara prošle godine da će Vlada usvojiti Odluku o postupku izrade i usvajanja pregovaračkih pozicija, pokazala je analiza projekta Istinomjer.

Kako se navodi, Pejović je usvajanje tog dokumenta obećao u odgovoru Centru za demokratsku tranziciju (CDT) koji je poslao nakon što je ta organizacija dostavila komentare na Nacrt odluke o uspostavljanju struktura za pregovore o pristupanju Crne Gore EU. Pejović je naveo da se Odluka o uspostavljanju struktura za pregovore zasniva na hrvatskom modelu i da je to za Crnu Goru najefikasniji način unutrašnje organizacije donošenja odluka u procesu pregovora.

“Ovom odlukom se osnivaju strukture i definišu njihove nadležnosti, a njihov međusobni odnos i način donošenja stra-

teških dokumenata će biti definisan odlukom o postupku izrade i usvajanja pregovaračkih pozicija koju će Vlada naknadno donijeti. Većina vaših sugestija za dalje definisanje odnosa među djelovima pregovaračke strukture će biti tretirana u pomenutom dokumentu”, naveo je Pejović u odgovoru CDT-u.

Na pitanje portala CDT-a da li je taj dokument donesen, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI) je saopštilo da je procijenjeno da ne postoji potreba za tim, posebno jer zakonodavni sistem izbjegava dupliranje procedura, zakonskih i podzakonskih odredbi.

“I pored pojašnjenja koje je poslao MVPEI, CDT smatra da primjer Pejovića predstavlja neodgovorno ponašanje funkcionera jer odgovornost za javno dato obećanje predstavljanja jedan od osnovnih principa dobrog upravljanja”, ocijenili su iz CDT-a. A.O.

BJELOPOLJSKA PARTIJA

Očekujemo zavidan izborni rezultat U susret predstojećim proljećnim lokalnim izborima u Bijelom Polju, prema najavama iz Bjelopoljske partije, često se čuju političke ili filozofske izjave pojedinaca o analizi stanja u društvu pri čemu poput čarobnjaka, bez prethodnih faza, nude isključivo završne faze rješavanja problema.

“Međutim, došla su vremena da građani cijene samo konkretne poteze. U takvom razvoju situacije Bjelopoljska partija vidi svoju šansu i ponudiće konkretna rješenja bez filozofskih primjesa i političkih nadmudrivanja.Mi smo prepoznali glavne probleme našeg grada i želimo pomoći građanima Bijelog Polja”, saopštio je predsjednik BP, Mersudin Medjedović.

Naveo je da će u susret lokalnim izborima parija ponuditi nekoliko projekata koji će, kako je rekao, u narednom periodu u znatnoj mjeri promijeniti postojeću situaciju.

“Za razliku od drugih političkih subjekata, kako pozicionih tako i onih opozicionih, a zahvaljujući svojim prijateljskim vezama u inostranstvu kao i članovima Bjelopoljske partije

Međedović

u dijaspori koji će podržati odnosno učestvovati u realizaciji određenih ekonomskih projekata, sigurni smo da ćemo na predstojećim lokalnim izborima u Bijelom Polju ostvariti zavidan rezultat”, poručio je Medjedović.

B.Č.

Politika

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

5

Nepovjerenje najveći problem opozicije

Jedinstveni u nejedinstvu OPOZICIJA

Adel Omeragić

Z

aključak koji su donijeli opozicioni lideri jeste da vlast u Crnoj Gori ne mogu promijeniti ako se ne ujedine, ali i ako iza sebe ne budu imali SDP. Do jedinstva je očigledno teško doći, a do pomoći socijaldemokrata, izgleda, još teže.

Nakon još jednog izbornog poraza i to prilično ubjedljivog u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju, partije unutar opozicije već počinju da predlažu potencijalna rješenja za rušenje DPS sa vlasti. Osim jedinstva, svjesni su da im je potrebna i pomoć socijaldemokrata. Do jedinstva je očigledno teško doći, a do pomoći socijaldemokrata, izgleda, još teže. Lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić zalaže se za ideju jedinstvene opozicije, koju vidi pod dirigentskom palicom Miodraga Lekića. S druge strane, kandidat za predsjednika Crne Gore i lider Pravedne Crne Gore Rade Bojović vjeruje da bi državotvorni blok bio model koji bi Vladu Mila Đukanovića “sklonio” sa vlasti, ali se u njegovim izjavama još ne nazire ko bi taj blok predvodio. Povod za ovakve ideje su sve češća razmomilaženja na relaciji DPS-SDP. Nakon što je član Predsjedništva SDP Džavid Šabović još u aprilu kazao da je došlo vrijeme da nove snage povedu Crnu Goru, a da bi tu, osim SDP, bili još i Pozitivna, manjinske partije, kao i bivši liberali, zaključak koji su donijeli opozicioni lideri jeste da vlast u Crnoj Gori ne mogu promije-

niti ako iza sebe ne budu imali SDP.

● KaKo do saradnje?

Politički analitičar Andrija Đukanović smatra da opozicija mora naći zajednički imenitelj o kojem se mora složiti ukoliko želi smjenu vlasti, odnosno ako želi da bude ozbiljan protivnik.

“Ujedinjavanja je i ranije bilo pa se ništa nije mijenjalo. Ideološki, opozicija je dosta podijeljena i ne može se očekivati jače povezivanje. Pitanje nezavisnosti je krupna razlika, što se pokazalo kao smetnja saradnji opozicionih partija u ranijim izbornim ciklusima. Ne znam kako tu podjelu prevazići jer se tačka na referendum još ne stavlja. Nijesam siguran koliko je saradnja opozicionih partija realna. U samoj opoziciji jedni druge sumnjiče da nijesu prava opozicija, da su stvoreni od službi i tajkuna. S obzirom na takav stepen nepovjerenja jedinstvo izgleda kao nemoguća misija”, smatra Đukanović.

Sve u svemu, očigledno je da je opozicija jedinstvena u svom nejedinstvu i da će mnogo morati da radi na svom približavanju.

Na drugoj strani i u tzv. “državotvornom bloku” vode se razgovori o jedinstvu. Bivši i sadašnji lider socijaldemokrata Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić su, kako su ranije objavili mediji, nedavno razgovarali o budućnosti državotvornog bloka čiji bi nosilac bila Socijaldemokratska partija, u susret izazovima 2014. godine, a u kome bi, osim SDP, bili i Pozitivna i dio bivših funkcionera socijaldemokrata. Bojović smatra da bi opstanak te ideje bilo prijatno iznenađenje, imajući u vidu nespremnost potencijalnih aktera saveza na političko žrtvovanje.

“Znajući potencijalne aktere takvog saveza i njihovu većinsku nespremnost na političko i lično žrtvovanje i odricanje od stranačkih kalkulacija, bilo bi prijatno iznenađenje ukoliko bi takva ideja uspjela”, rekao je Bojović za agenciju Mina.

On se, kako je dodao, plaši da će pobijediti one osobine koje spajaju sve parlamentarne stranke, “a zbog kojih naša politička klasa predstavlja prepreku za napredak društva i države”.

“Takav savez, da bi uopšte funkcionisao, ne bi trebalo da bude opterećen liderstvom bilo koje partije. Održivost političkih saveza zahtijeva političku zrelost, kompromise i spremnost na odricanje i slijeđenje nadstranačkih ciljeva”, kazao je Bojović.

On je poručio da, prvo, treba shvatiti da takav savez na državnom nivou zahtijeva da SDP obori vladu i time izazove vanredne izbore.

● Mandić: sa LeKićeM do pobjede Za lidera Nove Andriju Mandića bitno je jedinstvo unutar opozicije. Iako to u ovom trenutku ne djeluje realno, jer se koalicija DF-SNP u Mojkovcu nije proslavila na izborima 16. novembra, Mandić smatra da je jedinstvena lista svih opozicionih stranaka snažna poruka biračima i dobra formula za svake izbore.

“Takođe je činjenica da je okupljanjem svih opozicionih stranaka oko lidera Demokratskog fronta Miodraga Lekića na predsjedničkim izborima ostvarena pobjeda nad režimskim kandidatom”, naveo je Mandić za agenciju Mina.

Komentarišući razjedinjenost u vladajućoj koaliciji Mandić je rekao da je siguran da je svakome postalo jasno da je DPS vlast, a da su Socijaldemokratska partija i stranke manjina više “statirajući sporedni elementi”.

On smatra da bi DPS odavno “bila preseljena u opoziciju” da su u prošlosti pojedine opozicione stranke imale više kondicije i da su bile malo upornije u zastupanju proklamovanih principa o smjenivosti vlasti.

“Nažalost, kada god je postojala takva mogućnost, uvijek bi se pronašli ‘viši razlozi’ da te stranke zaključe koaliciju sa DPS. Posljednja je to uradila Bošnjačka stranka, a prije nje SDP”, rekao je Mandić.

Abazović: Trenutno stanje neodrživo Poslanik Pozitivne Dritan Abazović smatra da su prošli parlamentarni izbori pokazali da se vlast može smijeniti u svakoj varijanti.

“Podsjećam da su manjinske partije omogućile većinu koja je sada aktuelna. Cilj je imati slobodne izbore i to je glavni razlog zašto treba razmišljati o saradnji unutar opozicije ili o nekom drugom modelu. Što se tiče ove dvije opcije koje se spominju, vrlo je rano govoriti o tome

šta bi bilo bolje. U ovom trenutku važno je da postoji opšta spoznaja da je trenutno stanje neodrživo i da samim tim nešto treba mjenjati.

Mislim da većina subjekata to savršeno dobro razumije, osim onih koji i dalje participiraju u vlasti, a znaju da srljamo u ekonomsku propast.

Svako ko je protiv takvog scenarija naprosto mora shvatiti da je krajnje vrijeme da promijeni svoje političko ponašanje”, kaže Abazović.

Ekonomija

6

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

STAV

Tender za istraživanje nafte i gasa otvoren je do februara naredne godine: Ilustracija

Pogrešni prioriteti FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

Z Z

M

D

JADRANSKO BRODOGRADILIŠTE

Do kraja godine tender za prodaju Raspisivanje međunarodnog tendera za privatizaciju Jadranskog brodogradilišta Bijela planirano je do kraja godine, a krajnji rok je prva polovina januara naredne, saopšteno je iz Tenderske komisije za privatizaciju. Predstavnici Tenderske komisije su agenciji Mina-biznis kazali da, u skladu sa zaduženjima Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, sprovode intenzivne aktivnosti na izboru privatizacionog savjetnika i pripremi tendera za Jadransko brodogradilište.

Nedavno je kompanija Adriatic Marinas, koja upravlja tivatskom marinom za megajahte Porto Montenegro, ponudila Vladi i Brodogradilištu osnivanje posebne kompanije za remont i servisiranje jahti, uz partnerstvo holandskog Amels/ Damena.

Iz Brodogradilišta su naveli da raduje takva najava, kao i da je učešće na tenderu najavilo više stranih kompanija, od kojih pojedine spadaju u najrenomiranije u oblasti jahtinga i kruzera.

“Svaka od njih će biti u prilici da ponudi svoje najbolje uslove za privatizaciju Jadranskog brodogradilišta. Sve to, naravno, kao što navode i iz Adriatic Marinasa, uz poštovanje najviših evropskih standarda i na dobrobit lokalne i šire zajednice”, rekli su iz Brodogradilišta. Jadransko brodogradilište je, kako su podsjetili, ispunilo apsulutno sve obaveze ranije važećim dokumentima o formiranju zajedničkog preduzeća sa Adriatic Marinasom za remont jahti i mega jahti. Priča o poslovnom aranžmanu o remontu mega jahti sa Adriatic Marinasom stara je nekoliko godina.

TENDER ZA NAFTU

Sobu sa podacima posjetile 24 kompanije Sobu sa podacima (Data room) su od oktobra 2011. godine, kada je zvanično otvoren pristup informacijama istraživanja nafte i gasa u Crnoj Gori, posjetile 24 kompanije.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu o istraživanju nafte i gasa u Crnj Gori, www.petroleum.me, brojne naftne kompanije su pokazale interesovanje za pristup podacima istraživanja u bliskoj budućnosti.

Sobu sa podacima su prema posljednjem ažuriranju podataka, koje je obavljeno u utorak, posjetile američke naftne kompanije Noble energy, ExxonMobil, Anadarko Petroleum Corporation, Marathon Oil, kao i Edison i Eni iz Italije.

Pristup podacima su imale i tri britanske naftne kompanije - JX Nippon Oil & Energy Corporation,

Hess Corporation, Sterling energy, kao i Hellenic petroleum i Energean Oil & Gas iz Grčke.

Sobu su posjetile i Woodside energy i Adx energy iz Australije, zatim njemačke kompanije Wintershall i Rwe Dea Ag, ruski Novatek, hrvatska Ina, francuski Total i Naftna industrija Srbije (NIS).

Interesovanje su pokazale i Statoil iz Norveške, Petroceltic iz Irske, Romgaz iz Rumunije, Repsol iz Španije i Galp energia iz Portugalije. Soba sa podacima je poseban radni prostor koji je zvanično otvoren u oktobru 2011, a uključuje specijalizovanu hardversku i softversku podršku za pristup podacima istraživanja nafte i gasa.

Raspoloživi podaci uključuju sve prikupljene, obrađene i interpretirane informacije o istraživanju

nafte i gasa u podmorju i na kopnu Crne Gore.

Dio raspoloživih podataka je dostupan u obliku izvještaja, studija i elaborata o izvedenim istražnim radovima, rezultatima obrade i intrepretacije podataka.

Tender za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju objavljen je u avgustu i otvoren je do februara naredne godine.

Vlada je donijela odluku o raspisivanju tendera za 13 blokova u crnogorskom podmorju, a radi se o površini od oko tri hiljade kilometara kvadratnih. Na tenderu neće moći da učestvuju firme sa off shore destinacija, kao ni kompanije sa destinacija gdje poreski organi Crne Gore nemaju uspostavljenu pravnu saradnju i mogućnost pravne pomoći.

BOKSITI

Finansijski aspekti pregovora Savez ekonomista Crne Gore, u saradnji s Ekonomskim fakultetom u Podgorici i Fondacijom Friedrich Ebert, organizuje Okrugli sto o temi “Finansijski aspekti pristupnih pregovora: EU, zemlje kandidati i ekonomska kriza”. Kako je saopšteno, uvodna izlaganja će imati profesor Ekonomskog fakulteta i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore Saša Popović, dekan Ekonomskog fakulteta u Podgorici Milivoje Radović i Bojan Lađevac iz Fondacije Friedrich Ebert. Na okruglom stolu će govoriti i glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Andrija Pejović, profesor Mojmir Mrak sa Ekonomskog fakulteta Univerzete u Ljubljani i Miroslav Prokopijević, sa Instituta za evropske studije - Beograd. Pored njih izlaganja će imati i profesorica Lidija Čehulić-Vukadinović, sa Fakulteta političkih znanosti - Sveučilište u Zagrebu i docent doktor Nikola Milović sa Ekonomskog fakulteta iz Podgorice.

271 hiljadu eura profita imalo je Hotelsko-turističko preduzeće Trend Korali iz Sutomora na kraju trećeg kvartala, dok je prošle godine u istom periodu zabilježilo gubitak od 103.900 eura

Četiri godine borbe za otpremninu Čivović još nije ostvario zakonsko pravo na socijalni program koji je donijela Vlada Rašo Čivović jedini je od 960 radnika nikšićkih Rudnika boskita koji nije još nije ostvario zakonsko pravo na socijalni program, tačnije na dobijanje otpremnine po socijalnom programu koji je donijela Vlada Crne Gore, kao i pravo da ostvari penziju. Čivović ističe da posjeduje kompletnu neophodnu dokumentaciju, kao i da ispunjava sva četiri uslova iz znaničnog Vladinog programa, ali kako tvrdi, svoje pravo nije ostvario jer je od 2010. godine nekoliko puta javno ukazivao na korupciju u tom preduzeću. Čivović tvrdi da se povodom svog pitanja tokom prethodne četiri godine obraćao gotovo svim relevantnim institucijama, uključujući Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo pravde, Vladu Crne Gore, ali da ni sa jedne adrese nije stigao pozitivan odgovor. Kako je naveo, u više navrata je sa porodicom protestovao ispred Skupštine i Vlade, te ruske i američke ambasade. Po njegovim tvrdnjama, jedino je podršku dobio od nevladinih organizacija Vladavina prava, Centar za građansko obrazovanje i Akcija za ljudska prava, od kojih su pojedine pratile neka od sudskih parnica koje je tokom godina vodio jer je prijavio koruptivna djela u firmi.

“Obraćao sam se i delegaciji Evropske unije i OEBS-u jer sam prijavio domaće menadžere, kao i gospodu iz ruskog CEAK-a za korupciju i bivam kažnjen sudskom odlukom, što je kršenje radničkih

Foto: Milovan Danilović

akon o radu opet je postao goruća tema crnogorske ekonomije. Hiljade radnih mjesta je ugroženo, već nedjeljama se o tome diskutuje, i još se samo govori o posljedicama, a ne o uzroku, tj. još nije postavljeno ključno pitanje - kako se uopšte došlo u ovakvu situaciju? akon o radu je stavka od koje u najvećoj mjeri zavisi dinamičnost jedne ekonomije. To je još jednom potvrđeno na primjerima država sa juga Evrope, u kojima je rigidan Zakon o radu plaćen eksplozijom stope nezaposlenosti nakon izbijanja krize (u Španiji i Grčkoj preko 20 odsto), a što su najviše platili mladi, koji ne mogu da nađu posao ili ga dobijaju isključivo na određeno (u Španiji su nakon izbijanja krize, zbog straha od nemogućnosti otpuštanja, 93 od 100 ugovora o radu ugovori na određeno). Stoga su ove države odlučile da reformišu Zakon o radu po ugledu na Njemačku, koja je stvaranjem fleksibilnog tržišta rada smanjila nezaposlenost sa preko 11 na ispod 6 odsto, pri čemu smanjuju iznos otpremnine i olakšavaju otpuštanje i zapošljavanje na određeno. Naime, “uvode” svrhu Zakona o radu po kojoj treba biti preduzimljiv, ne prezati niti od jednog posla i biti spreman da radiš više i duže od drugih. Navedeni trend nije zaobišao ni naš region, pa tako Srbija, da bi privukla investitore, mijenja Zakon o radu čime će olakšati otpuštanje zaposlenih. Vlada Srbije polazi i od pretpostavke da ukoliko se ukloni strah kod poslodavca o isplati visokih otpremnina, više i lakše će se zapošljavati stručni ljudi stariji od 50 godina, kao i da će se smanjiti zloupotrebe u vidu produžavanja unedogled ugovora na određeno. i smo, nažalost, krenuli u pogrešnom pravcu, tj. ne u pravcu reformi, već u pravcu utopije koju nudi sindikat, koju je politička elita prihvatila, a koja podrazumijeva sljedeće: lakše raskidanje bračnog od radnog odnosa, izjednačavanje prava na rad sa pravom na radno mjesto i otpremnine koji dostižu cifru četvorogodišnje plate (britanski The Economist piše da prosječna otpremnina u Evropi iznosi šest, a u SAD i komunističkoj Kini jednu do dvije mjesečne plate). A to je prouzrokovalo da naša produktivnost iznosi samo 30 odsto evropske, i da zbog takvog cementiranja radnog odnosa brojni građani ne mogu da nađu posao, ili ga dobijaju isključivo na određeno zbog straha poslodavca da se zaposlenog ne može otarasiti ako se pokaže kao nekvalitetno rješenje. rugim riječima, akcenat borbe ne treba da bude na tome da kada jednom dobijete posao, kako god ga obavljali, nikada ga ne možete izgubiti, kao ni na forsiranju ranog penzionisanja, isplaćivanju plata za vrijeme štrajka i isplaćivanju toplog obroka, jubilarnih nagrada, zimnica, regresa čak i u neprofitabilnim godinama, već na tome da budete nagrađeni ako kvalitetno obavljate svoj posao, na poštovanju ugovorenih obaveza vezanih za visinu plate, odmora i plaćanje prekovremenog rada, kao i na zaštiti radnika od mobinga i diskriminacije.

Rašo Čivović

prava i evropskih standarda. Isti ti ljudi i ruski direktor su napravili dug od 138 miliona eura, a trenutna situacija u KAP-u i Boksitima sve govori”, poručuje Čivović.

On dodaje da se prije nekoliko dana obratio i njemačkom ambasadoru Pijusu Fišeru.

“Obratio sam se molbom da me primi jer sam javno ukazao na korupciju i da sam iz tih razloga proganjan i kažnjen već četvrtu godinu. Napominjem da za sve svoje navode posjedujem obilnu, potrebnu dokumentaciju”, tvrdi Čivović.

J.L.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

7

Opet pO džepu građana

Vlada plaća dugove RTCG i Montenegro erlajnsa Ivana Cimbaljević

I

z budžeta za narednu godinu preko šest miliona eura otići će na plaćanje dugova Javnog servisa i nacionalnog avio-prevoznika. Predlogom budžeta za narednu godinu, previđeno je da Vlada preuzme dug Montenegro erlajnsa od 3,7 miliona eura i Radiotelevizije Crne Gore od 2,4 miliona po osnovu poreza i doprinosa.

Ova dva preduzeća već godinama posluju sa gubicima.

Vlada Crne Gore i dalje nastavlja da pomaže državna preduzeća i ustanove. Ona će naredne godine “pomoći” Javni servis i nacionalnog-avio prevoznika sa više od šest miliona eura.

“Vlada Crne Gore će tokom 2014. godine preuzeti dugove u iznosu do 6.100.000 eura i to za dug Montenegro erlajnsa, u visini do 3.700.000 i za dug Radio-televizije Crne Gore po osnovu poreza i doprinosa u visini do 2.400.000”, predviđeno je Predlogom budžeta za narednu godinu, koju je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak.

Ovo nije prvi put da država pomaže nacionalnog avio-prevoznika. Vlada Crne Gore je već otpisala dug Montnegro erljansa od 3.233.336,56 eura koji je nastao od 2002. do 2006. godine. Inače, posljednih dana, ova kompanija je u centru medijske pažnje zbog informacija da je bivši predjsednik Borda direktora Zoran Đurišić ostavio dug od oko 55 miliona eura. Đurišić je to demantovao, tvrdeći da je dug oko 19,5 miliona eura.

Novi menadžement ove kompanije, koja godinama posluje sa gubicima, nedavno je saopštio da su uspjeli da za deset mjeseci ostvare bolje rezultate poslovanja za oko 2,75 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, kao posljedicu većih prihoda i znatno smanjenih troškova. Prema njihovim riječima, ukupni prihodi su veći za 130.000 eura nego u istom periodu prošle godine.

Javni servis je u prvih šest mjeseci poslovao sa gubitkom od 189.530, dok su u istom periodu prošle godne bili u minusu od 1.132.000 eura, saopšteno je nedavno na sjednici Savjeta Radio-televizije Crne Gore. Troškovi u Javnom servisu, kako se navodi u Izvještaju o finansijskom poslovanju RTCG od 1. januara do 30. juna, iznosili su 6.077.084 eura.

Zanimljivi su i troškovi za šminku. U prvih pola godine, oni su skoro 80 odsto veći od planiranih za taj period. RTCG je za šest mjeseci na ime šminke potrošila 4.557, dok je planirano da se za cijelu godinu utroši 2.500 eura.

Dug po osnovu neovlašćenog preuzimanja struje iz evropske interkonekcije (ENTSO) koju je Kombinat aluminijuma mjesecima koristio, platiće Crnogorski elektroprenosni sistem.

“Sredstva u iznosu do četiri miliona eura, koja se odnose na dug po osnovu vraćanja električne energi-

je u skladu sa kompenzacionim programom koji je akumuliran u odnosu na evropsku interkonekciju ENTSOE, realizovaće se iz sredstava ostvarene dobiti Crnogorskog elektroprenosnog sistema a.d.”, predviđeno je Predlgom budžeta koji je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak.

Foto: Mirko Savović

KAP-ov dug platiće CGES Vlada preuzima dug Javnog servisa od 2,4 miliona po osnovu poreza i doprinosa: Zgrada Radio-televizije Crne Gore Mirko Savović

LuKa Bar

adSL

Kontejnerski vape za investicijama Više priključaka Kompaniji Kontejnerski terminal i generalni tereti (KTGT) potrebne su hitne investicije i od novog većinskog vlasnika, Global Portsa, očekuje se da ih realizuje u što kraćem roku, jer vremena za čekanje nema, ocijenio je izvršni direktor barskog preduzeća, Andrija Radusinović.

Prema njegovim riječima, ubrzane investicije, moderna terminalska obalna oprema, kao i rekonstrukcija južne obale Gata 1, predstavljaju apsolutnu neophodnost.

“Bez dodatnih investicija kompanija nema sopstvena sredstva da realizuje navedeno, dok luke u regionu završavaju svoje ranije počete investicione cikluse”, rekao je Radusinović agenciji Mina-biznis.

On je podsjetio da kompanija u proteklom periodu nije imala finansijski bonitet za ovako krupne poduhvate.

“Treba imati u vidu da je posljednja procjena imovine, rađena u vrijeme građevinskog buma i u uslovima sadašnje ekonomske situacije, značajno precijenjena, što dodatno otežava poziciju prilikom pregovora sa bankama. Nakon ovih prioritetnih investicija, i u skladu sa pred-

Ukupan broj ADSL priključaka na kraju oktobra iznosio je 68.090

Global Ports bi mogao spasiti kompaniju: Kontejnerski terminali Bar loženim koncesionim ugovorom, po osnovu fiksne i varijabilne koncesione naknade, KTGT može donositi državi više od milion i po eura godišnje”, kazao je Radusinović. Sa realizacijom ovih investicija i novom terminalskom opremom, kako je dodao, povećava se i mogućnost za veću iskorišćenost terminala u budućnosti. Ugovor o kupoprodaji 62,09 odsto kapitala KTGT-a za oko

osam miliona eura, potpisan je sa turskim Global Portsom 15. novembra, a uskoro trebalo saglasnost za ugovor da da i Skupština Crne Gore.

Iz Global Portsa navode da investicioni program koji namjeravaju da realizuju u narednih osam godina u KTGT iznosi ukupno 21 milion eura.

Za socijalni program opredijeljeno je dodatnih 6,5 miliona eura.

Ukupan broj ADSL priključaka na kraju oktobra iznosio je 68.090, neznatno više u odnosu na septembar, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

Iz EKIP-a su saopštili da je broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu u oktobru iznosio 5.510,429 više nego u septembru.

Zaključno sa decembarskim izvještajem, Crnogorski Telekom je korisnike koji su pristupili internetu putem optičke mreže (FTTx) računao kao ADSL korisnike. Na inicijativu Agencije, od januarskog izvještaja, Telekom broj FTTx priključaka prikazuje odvojeno. Od ukupnog broja ADSL priključaka na kraju oktobra, 89,51 odsto se odnosi na građane.

Ukupan broj dial-up korisnika u Crnoj Gori koji su tokom oktobra na taj način pristupili internetu koristeći mrežu Crnogorskog Telekoma iznosio je 167,

što je 14 korisnika manje nego u septembru.

U izvještaju je navedeno da je WiMax priključaka bilo 8.110, što predstavlja rast od 28 priključka u odnosu na septembar, od čega se na građane odnosilo 90,89 odsto.

Broj KDS priključaka na kraju oktobra iznosio je 4.910, a WiFi 3.350.

“Ukupan broj širokopojasnih priključaka, nezavisno od tehnologije koja se upotrebljava, iznosi 89,98 hiljade, odnosno 549 više nego u septembru”, navedeno je u izvještaju. Na ADSL tehnologiju odnosilo se 75,68 odsto ukupnog broja širokopojasnih priključaka, FTTx 6,13 odsto, WiMax 9,01 odsto, WiFi 3,72 odsto, a na KDS 5,46 odsto.

Ukupan broj prepaid i postpaid korisnika mobilnih operatora koji su pristupili internetu tokom oktobra iznosio je 233.890, od čega je 136.430 koristilo isključivo 3G tehnologije pristupa.

8

Društvo

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

NALOŽENO ISELJENJE

U Crnoj Gori tokom ove godine registrovano je šest novooboljelih od AIDS-a (sida) i pet zaraženih virusom HIV-a, dok je jedna osoba umrla od posljedica te bolesti

Ministarstvo odbrane tjera na ulicu tri vojne porodice Ključeve vojnim licima 2011. godine uručio je tadašnji ministar odbrane Boro Vučinić

MEĐUNARODNI DAN

Epidemija HIV-a u Crnoj Gori uzima maha U Crnoj Gori tokom ove godine registrovano je šest novooboljelih od AIDS-a (sida) i pet zaraženih virusom HIV-a, dok je jedna osoba umrla od posljedica te bolesti. Međunarodni dan borbe protiv HIV/AIDS obilježen je juče - 1. decembra.

Doktorica u Instititu za javno zdravlje Aleksandra Marjanović saopštila je da su od početka epidemija HIV/AIDS-a u Crnoj Gori, koja je počela 1989. do 1. decembra ove godine, registrovane ukupno 153 osobe inficirane HIV-om i oboljele od

side. Od tog broja, 81 osoba je oboljela od side, dok su 72 inficirane HIV-om.

Prema podacima zdravstvenih vlasti od 1989. godine do danas 38 osoba je umrlo od side.

“Na Infektivnoj klinici Kliničkog centra Crne Gore nalazi se 65 osoba, od 72, koje se redovno kontrolišu”, navela je Marjanović.

HIV i AIDS registrovani su u 15 od 22 opštine u Crnoj Gori, a najveći broj zaraženih je u primorskoj regiji (42 odsto) i u Podgorici (39 odsto). M.M.K.

GIMNAZIJA ª SLOBODAN ŠKEROVIĆº

Lekcije za đake o klimatskim promjenama U podgoričkoj Gimnaziji “Slobodan Škerović” od 2. do 4. decembra održaće se ciklus predavanja o klimatskim promjenama i obnovljivoj energiji.

Rukovodioci seminara su organizacija CBS (Crossing Borders Students), a polaznici učenici ove škole.

“Organizacija CBS okuplja studente sa Univerziteta iz Štutgarta koji realizuju obrazovne projekte na području obnovljive energije u zemlji i inostranstvu, sa posebnim osvrtom na razvoj saradnje sa školama. U okviru tog projekta CBS organizuje edukativni projekat u Crnoj Gori sa ciljem da podigne svijest učenika o obnovljivoj energiji”, saopšteno je iz

Gimnazije.

Učenici će prisustvovati teoretskim predavanjima na kojima će se informisati o značaju obnovljive energije i klimatskim promjenama.

“Ujedno, sprovešće se i praktičan dio u kojem će voditelji pomagati učenicima da naprave modele auta sa pogonom na električnu energiju. U okviru seminara, učenicima će se predstaviti i privatna firma BB solar čiji su osnivači bivši đaci naše škole. BB solar se bavi obnovljivim izvorima energije i energetskom efikasnošću, i uključeni su u proces pripreme za proizvodnju struje iz hidro i solarnog potencijala u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.

M.M.K

CRNA GORA VLADA CRNE GORE AGENCIJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE “Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu (“Službeni list RCG”, broj 80/05 i “Službeni list CG”, broj 40/10, 73/10, 40/11 i 27/13 ) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je „POLIEX” a.d. iz Berana, Polica bb, podnijelo zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za proizvodnju termobaričnih eksploziva na lokaciji kompleksa „Poliex“ a.d. Berane koju čine katastarske parcele broj 24, 26, 27, 31,37, 38, 56, 56, 57, 64, KO Polica, Opština Berane.

U vezi sa navedenim pozivamo vas da izvršite uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, Ul. IV Proleterske 19, II sprat, kancelarija broj 211 i u Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine, stambenokomunalne poslove i saobraćaj Opštine Berane, IV Crnogorske br.1, kancelarija broj 20, radnim danima od 9 do 12 časova.

Rok za javni uvid i dostavljanje primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, do 19.12.2013.godine.

Javna rasprava o predmetnom Elaboratu održaće se u prostorijama Upravne zgrade preduzeća „Poliex“ a.d. Berane, Polica bb, dana 20.12.2013. godine, sa početkom u 12 časova.

Tri porodice koje su se 2011. godine uselile u vojne stanove na Starom aerodromu u Podgorici žive u strahu od prinudnog iseljenja.

Podgorički Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj u četvrtak, 28. novembra uručio je ovim familijama rješenja o iseljenju. U rješenju, porodicama je zaprijećeno da će ako to ne učine Ministarstvo odbrane u saradnji sa nadležnim opštinskim organom pokrenuti postupak prinudnog iseljenja.

Dva oficira i jedno civilno lice, inače dugogodišnji podstanari, dobili su stambene jedinice prije dvije godine, a ključeve im je na svečanoj ceremoniji povodom Dana vojske 7. oktobra uručio lično tadašnji ministar odbrane Boro Vučinić. Novom raspodjelom, koja je uslijedila nakon sudskih sporova nezadovoljnih kolega, imena ovih familija nijesu se našla na rang listi, odnosno njihovi stanovi dodijeljeni su drugim licima. Uprkos apelima da se iznađe rješenje kako ne bi bili prinuđeni da napuštaju domove, iz Ministarstva odbrane dobili su obavještenje da njihovi stanovi sada pripadaju drugim porodicama.

Rješenja o iseljenju stigla su uprkos sudskom podstupku koji su vojna lica pokrenula u drugoj polovini septembra tražeći zaštitu i svoja prava.

Oni su tužili Ministarstvo tražeći da se iznađe rješenje, te da se ne iseljavaju.

“Uz tužbene zahtjeve dostavili su i materijale o nepravilnostima prilikom podjele stanova. U vojnim zgradama ima stanova koji su prazni jer lica koja su ih dobila imaju i druge stambene objekte. Porodice koje su dobile rješenja o iseljenju su bili podstanari i sada, ukoliko bi morali napustiti stanove, praktično bi bili istjerani na ulicu. Oni su ogorčeni ovakvim odnosom. Pokušavali su razgovarati sa ministarkom odbrane Milicom Pejanović - Đurišić, ali ona nije bila raspoložena za to”, kazao je Dnevnim novinama izvor blizak ovim porodicama.

Naš izvor kaže da porodice neće

Ministarstvo: Postupili smo po presudama Milica Pejanović - Đurišić

Iz Ministarstva odbrane su nedavno kazali da je ponovna raspodjela po oglasu za dodjelu stanova, koji je objavljen 20. maja 2010. godine, izvršena u postupku izvršenja pravosnažnih presuda Osnovnog suda u Podgorici, kojima su poništena ranija rješenja o dodjeli stanova, donijeta po oglasu.

“U postupku ponovne raspodjele, Komisija za rješavanje stambenih potreba u Ministarstvu odbrane je utvrdila konačnu rang-listu za učesnike navedenog oglasa, imajući u postupiti po rješenju jer smatraju da treba sačekati da se završi sudski postupak koji su pokrenuli.

“Iz Ministarstva im je ranije rečeno da se neće pokretak postupak iseljenja dok se ne završi sudski postupak. Uprkos tom obećanju, pokreće se postupak iseljenja.

Mislimo da vojni resor krši propise jer tjera porodice iz stanova praktično na ulicu. Da je resorno ministarstvo poštovalo zakon, do ovoga ne bi došlo”, kaže izvor blizak vojnim familijama.

vidu stavove suda istaknute u pravosnažnim presudama, a uz primjenu kriterijuma utvrđenih Pravilnikom o rješavanju stambenih potreba. Lica zaposlena u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore svoju stambenu potrebu mogu rješavati jedino na način i u postupku predviđenim citiranim Pravilnikom”, odgovorili su ranije Dnevnim novinama iz vojnog resora, ali nijesu precizirali da li će iznaći rješenje za tri porodice koje su se naknadnom raspodjelom našle ispod crte.

Predsjednik Sindikata Vojske Crne Gore Mladen Burić ranije je upozorio da bi sporovi koje vode vojne porodice mogli da traju godinu i više.

“Plašim se da bi ti sporovi, pošto su kvalifikovani kao imovinsko-pravni, mogli, s obzirom na praksu, da traju dugo, što nikako ne bi odgovaralo oštećenim familijama”, istakao je Burić, poručujući da će Sindikat učiniti sve što je u njegovoj moći da pomogne ovim familijama.

M.M.K.

KONFERENCIJA

Radunović u Ašgabatu Ministar zdravlja Miodrag Radunović učestvovaće 3. i 4. decembra na ministarskoj konferenciji o hroničnim nezaraznim bolestima u Ašgabatu u Turkmenistanu. De-

legacija zdravstvenog resora, predvođena ministrom prof. dr Miodragom Radunovićem, učestvovaće na skupu o prevenciji i kontroli ovih bolesti.

“Konferencija u Ašgabatu na kojoj učestvuje i naša delegacija prvi put se organizuje na temu hroničnih nezaraznih bolesti”, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja. M.M.K.

Društvo

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

9

OpasnOst u CrnOj GOri

Tigrasti komarci prijete zdravlju naših građana

Invazivne vrste izazivaju nesagledive posljedice i po ekonomiju i biodiverzitet

11.000

egzotičnih vrsta zabilježeno je na području Evrope,koje su otkrivene zahvaljujući evropskom međudržavnom projektu.

Tigrasti komarac prenosi groznicu “zapadnog Nila”

Milica Krgović

V

elika prijetnja crnogorskoj ekonomiji, biodiverzitetu, ali i zdravlju građana su invazivne biljne i životinjske vrste čija se brojnost iz godine u godinu povećava. I dok one nekontrolisano iz drugih zemalja ulaze u Crnu Goru i izazivaju štetu poljoprivredi i drugim važnim resursima, odgovor države u vidu adekvatne strategije na ovaj izazov je, bar za sada, izostao. Kineske bubamare, koje pripadaju invazivnim vrstama, velike muke zadaju domaćinstvima na sjeveru, dok je prijetnja po zdravlje građana takozvani tigrasti komarac, koji se odomaćio na ovim prostorima.

Rukovodilac Studijskog programa za biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu profesor Vladimir Pešić upozorio je u razgovoru za Dnevne novine da nedostatak strategije suzbijanja invazivnih vrsta u Crnoj Gori već ima i imaće dalekosežne posljedice po bidiverzitet, ali i zdravlje ljudi i ekonomiju.

Invazivne su one vrste biljaka, životinja i gljiva koje dospijevanjem u neko drugo stanište i usljed nedostatka prirodnih neprijatelja poči-

nju da se nekontrolisano razmnožavaju i zauzimaju raspoložive ekološke niše. Posljedice tog nekontrolisanog razmnožavaja su suzbijanje ili iščezavanje autohtonih (domaćih) vrsta u tom staništu. U današnje vrijeme najčešći uzrok ove pojave su ljudske aktivnosti.

Bubamare, koje su na našim prostorima nekada bile rijetka vrsta, sada su za brojne građane Crne Gore prava noćna mora. Azijske ili takozvane kineske bubamare jese-

Nemamo ni adekvatnu bazu ugroženih vrsta U Crnoj Gori ne postoji baza invazivnih vrsta niti se trenutno radi takav registar na našim prostorima.

“Dosadašnja istraživanja su pokazala da najveći broj invazivnih vrsta naseljava antropogena staništa (poljoprivredne površine, naselja), morska priobalna područja i rječne obale.

Nasuprot navedenim tipovima, staništa koja imaju najmanji broj ovih vrsta su planinska područja, močvare, suvi pašnjaci i četinarske šume. U mediteranskom dijelu Crne Gore zabilježen je znatno veći broj invazivnih vrsta u poređenju sa centralnim i sjevernim dijelom”, zaključio je Pešić.

nas su okupirale brojna domaćinstva u Bijelom Polju, pa su se građani svakodnevno obraćali Veterinarskoj ambulanti “Grandov” za pomoć. Ove invazivne vrste, prema riječima stručnjaka, došle su nam iz okruženja, ali ih nadležne službe ne kontrolišu jer nema ni monitoringa za njih. S druge strane, nimalo nije prijatna činjenica da nam se odomaćio tigrasti komarac koji potiče iz Azije i izaziva groznicu “zapadnog Nila”. U Kliničkom centru Crne Gore krajem avgusta liječio se pacijent od te vrste bolesti.

“Invazivne vrste mogu izazvati štetne posljedice poljoprivredi i drugim resursima, dok je poznat patogeni uticaj tigrastog komarca koji izaziva groznicu “zapadnog Nila”. Poseban problem u poljoprivredi predstavljaju biljne vaši koje izazivaju štetu poljoprivrednicima. Već trpimo posljedice nesuzbijanja invazivnih vrsta, jer gubimo autohtone vrste. Posebno zabrinjava činjenica smanjena brojnosti riječnog raka zbog pojave parazita. Ovi paraziti negativno utiču na riblji fond.

Međutim, adekvatan odgovor države na tu pojavu ne postoji”, upozorio je za DN Pešić.

Prema njegovirm riječima, invazivna vrsta može ugroziti autohtoni biološki diverzitet.

“Invazivne vrste narušavaju stabilnost eko-sistema, prije svega, u slučaju intenzivnog izlovljavanja autohtonih vrsta ili kompetitivnom superiornošću u odnosu na autohtone vrste kada su u pitanju ograničeni resursi. Uticaj na autohtoni biodiverzitet može biti veoma značajan. Poznat je veliki broj vrsta ko-

ª Crnogorskoj igliciº prijeti nestanak Profesor Vladimir Pešić naveo je da je “crnogorska iglica” endemična i kritično ugrožena vrsta u Crnoj Gori.

“Invazivne vrste mogu dovesti do gubitka lokalnog biodiverziteta uključujući i endemične vrste”, kaže Pešić.

Najilustrativniji primjer iz Crne Gore je novotkriveni rod i vrsta za nauku “montenegrospeum bogici Pešić & Glöer, 2013”,odnosno predstavnik enedmičnog roda “montenegrospeum” - “crnogorska iglica”, koja je opisana kao vrsta nova za nauku od strane profesora Pešića i Glöera iz Hamburga. Ova vrsta je poznata samo sa jednog lokaliteta u Crnoj Gori, gdje je danas ugrožena invazivnim vrstama.

“Nažalost, za ovu vrstu ne postoji konzervacioni plan koji bi osigurao njen opstanak, tako da je moguće da u toku nekoliko narednih godina, ako se pod hitno ne sprovedu aktivnosti koje bi osigurale opstanak ove kritično ugrožene vrste, endemična “crnogorska iglica” zauvijek nestane!”, upozorio je Pešić. je se nalaze na listi ugroženih ili vrsta koje su u opasnosti da iščeznu.

Invazivne vrste izazivaju u svijetu milijarde dolara štete svake godine”, naglasio je Pešić.

On je dodao da je problem invazivnih vrsta danas aktuelan i prepoznat kao jedna od osnovnih prijetnji biodiverzitetu na globalnom planu.

Crnogorsku iglicu ugrožavaju invazivne vrste

“Ovim problemom se intenzivnije počelo baviti tek nekoliko posljednjih decenija. Kroz veliki evropski međudržavni projekt DAISIE (Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe) na području Europe je zabilježeno više od 11.000 egzotičnih vrsta”, naglasio je Pešić.

Budžet uCG za 2014.

Univerzitetu fale četiri miliona eura Uprkos krizi i nedovoljnim budžetskim sredstvima, na Univerzitetu Crne Gore (UCG) nadaju se da će naredna godina u svakom slučaju biti bolja. U ovoj ustanovi vjeruju da nova godina neće donijeti smanjenje zarada zaposlenim.

Predlogom budžeta za 2014. godinu Univerzitetu Crne Gore (UCG) predviđeno je 13,3 miliona eura iz državne kase, dok bi, prema procjenama iz ove ustanove, optimalan iznos bio oko 17 miliona. UCG je za ovu godinu odobreno 12,2 miliona eura.

“Sadašnji budžet od 12,2 miliona eura je evidentno nedovoljan i očekujemo sigurno povećanje. Ministarstvo prosvjete ima potpunu informaciju o našem radu i imamo njihovo razumijevanje. Optimalno bi za UCG bilo 17 miliona eura, računajući neizmirene obaveze iz prethodnog perioda gdje su u posljednjih nekoliko godina naslijeđeni enormni spoljašnji i unutrašnji dugovi. UCG ipak ostvaruje i dohodak od školarina i tržišta tako da vjerujem da će u 2014. godini sigurno biti bolje”, izjavio je Dnevnim

novinama predsjednik Upravnog dobora UCG profesor Duško Bjelica.

Uprkos krizi i nedostatku sredstava, Duško Bjelica vjeruje da neće biti smanjenja zarada.

“Naprotiv, u 2013. godini zarade su povećanje za šest posto. Zajedno sa Vladom i Sindikatom ćemo razmotriti sve moguće opcije i mjere koje bi dovele do stabilizovanja finansijske situacije na Univerzitetu. Ponavljam, vjerujem da do smanjenja zarada neće doći” , najavio je Bjelica.

M.M.K.

Neophodno više para i za plate Govoreći o potrebi većeg iznosa budžetskih sredstava, Duško Bjelica objašnjava da su im sredstva potrebna jer imaju finansijske obaveze prema zaposlenima (zarade) i fakultetima.

“Zatim, imamo materijalne troškove poslovanja koji proističu iz kolektivnog ugovora, a sve obaveze su vezane za realizaciju nastavnog procesa na studijskim programima koji su od javnog in-

teresa, znači budžetskim. Sadašnji nivo izdvajanja iz budžeta nije dovoljan da u ukupnoj mjeri pokrije sve naše obaveze iz kolektivnog ugovora. To, prije svega, zbog naslijeđenih dugova. Međutim, stalno ponavljamo da vjerujemo u Vladu i resorno ministarstvo koji su naši osnivači koji su to već pokazali na djelu, da će imati razumijevanja za naše potrebe”, nada se Bjelica.

10 Hronika

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

NAKON POLICIJSKOG PRITVORA:

Gojačanin na slobodi, Bujićevi advokati najavili konferenciju

Privođenje Halilovića u Tužilaštvo

PODIGNUTA OPTUŽNICA

Halilović organizovao šverc kokaina Zamjenik specijalnog tužioca za organizovani kriminal Hasan Lukač podigao je optužnicu protiv Mirsada Halilovića zvanog Đed iz Bijelog Polja zbog sumnje da je stvorio kriminalnu organizaciju za šverc droge.

Halilović je uhapšen 29. maja u Bijelom Polju, zbog sumnje da je jedan od organizatora kriminalne grupe uključene u krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike do zemalja Evropske unije.

Uprava policije Crne Gore

ranije je saopštila da je međunarodna grupa, čiji je Halilović član, organizovala distribuciju, kupoprodaju kokaina na području zemalja EU. Tokom međunarodne akcije u Srbiji su uhapšeni Hadži Zoran Jovanović i Aleksandra Desnica, a u Bosni i Hercegovini Ante Čančarević i Goran Jovanović.

Navedeno je da je grupa prokrijumčarila nekoliko desetina kilograma kokaina, ali i vršila njegovu uličnu prodaju na tlu Holandije. B.Č.

Osnovno državno tužilaštvo pustilo je na slobodu Vujicu Gojačanina (20), brata od strica ubijenih Barana Dejana i Ljubomira Gojačanina, nakon 48-časovnog policijskog zadržavanja zbog sumnje da je upravljajući džipom “ugrozio sigurnost” advokatu Danilu Mićoviću. Gojačanin je, prema sumnjama policije, “BMW džipom X-5” (BD-AS-443) u petak u blizini Višeg suda u Podgorici umalo udario Mićovića, jednog od branilaca Šćepana Bujića, kojem se sudi za ubistvo braće Gojačanin, usmrćenih 15. februara u bilijar klubu “Mr Otto” u centru Bara.

Nakon što su saznali da je Gojačanin na slobodi, Bujićevi advokati Mićović i Zoran Piperović zakazali su za danas konferenciju za štampu.

“Povod za organizovanje preskonferencije je odluka tužilaštva da pusti na slobodu Vujicu Gojačanina, koji je bio uhapšen zbog sumnje da je na štetu Danila Mićovića, advokata Šćepana Bujića, optuženog za ubistvo braće Gojačanin, počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti i izostanak reakcije Advokatske komore u vezi sa tim događajem”, navodi se u najavi za pres-konferenciju.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović kazao je za DN da je iznenađen odlukom pravosudnih organa da Gojačanina puste na slobodu.

“Očekivao sam da će istražni sudija i tužilac ozbiljno shvatiti ovaj ne-

primjeren slučaj, kao što su ozbiljno shvaćeni neki verbalni napadi na sudije zbog kojih su advokati čak i hapšeni”, kazao je Begović, dodajući da “neće sjedjeti skrštenih ruku”.

“Ja, a ni sam advokat Mićović, sa kojim sam bio u komunikaciji povodom ovog događaja, nijesam želio da ometam nadležne u donošenju odluke. Kako je sada donijeta zaista neočekivana odluka, Advokatska komora će, naravno, stati iza svog člana, nećemo stajati skrštenih ruku”, kazao je on dodajući da razumije nezadovoljstvo kolega cijelim slučajem te da mu se najava konferencije ne čini neprimjerenom.

Suđenje Bujiću od početka prate javna istupanja odlazeće direkto-

stil u Subotici ima svoju podfirmu kojoj je dužan 200.000 eura, pa to plaća mašinama nikšićke valjaonice. Početkom 2010. godine radnici Tehnostila počeli su danonoćni protest u hladnim i praznim pogonskim halama, zbog zahtjeva da im poslodavac isplati tri zaostale zarade, pokrene proizvodnju i vrati, kako su navodili, opljačkanu opremu, koju je prebacio u svoju fabriku u Srbiji.

U aprilu iste godine Specijalno državno tužilaštvo saopštilo je da postoji sumnja da su odgovorni u nikšićkoj kompaniji Tehnostil, Segal, Zonenko, Janovski i Đurković zloupotrijebili službeni položaj nakon čega je sprovedena istraga.

Stečaj u preduzeću po zahtjevu radnika uveden je u junu 2011. zbog duga vlasnika za plate i stambene kredite od 1,3 miliona, a ukupna priznata potraživanja u stečajnom postupku su 12 miliona eura. Od M.V.P.

ZA VRIJEME SAHRANE:

Opljačkana kuća poginulog Miloševića

Foto:Blic

Opljačkana kuća Miloševića

Foto:Vijesti

Direktori Tehnostila nijesu utajili porez

Kuća sada pokojnog Andrije Miloševića, brata proslavljenog srpskog fudbalera Sava Miloševića, koja se nalazi u naselju Šulovača u Loznici, opljačkana je dok je njen vlasnik sahranjivan u rodnom Johovcu kod Bijeljine, prenijeli su juče srbijanski mediji.

Lopovi su navodno poskidali bakarne oluke sa kuće u kojoj niko nije živio posljednjih nekoliko godina, a u njoj je izvršena i premetačina.

rice NVO Društvo braće Gojačanin Jovane Stevanović, te očigledna netrpeljivost prema advokatima Bujićeve odbrane. Zbog neprimjerenog obraćanja advokatu Piperoviću, početkom oktobra je izbačena iz sudnice, ali time nijesu prestali njeni javni istupi. Uslijedile su konferencije za štampu a slični komentari na račun advokata postavljani su i na Fejsbuk stranicu “Svi smo mi Dejan i Ljubo Gojačanin”. Samo dan prije nego što se dogodio napad na Mićovića, Stevanović, Gojačanin i Nebojša Perazić, vlasnik “BMW-a”, prijavili su da je pod auto postavljena bomba. Nakon što je policija izvršila detaljnu provjeru automobila, ispostavilo se da je uzbuna bila lažna.

S.K.

Nestao student iz Berana

PRESUDA

Odgovorna lica u nikšićkoj kompaniji Tehnostil, izvršni direktor Ljubiša Đurković, predsjednik Borda direktora Sergej Zonenko, kao i Danijel Segal, Boris Janovski i Miodrag Mrvošević, oslobođeni su optužbi da su utajom poreza i doprinosa pribavili protivpravnu imovinsku korist u iznosu od preko 320.000 eura, za koliko su se teretili da su oštetili budžet Crne Gore. Presudu je izrekao sudija Osnovnog suda u Nikšiću Igor Đuričković.

Krajem 2002. godine ino partner je od Željezare kupio većinski paket akcija te fabrike, u čijem je sklopu do tada hladna valjaonica Tehnostil poslovala.

Proizvodnja je naglo obustavljena 2009, a početkom 2010. godine vlasnik je demontirao desetak postrojenja i bez znanja Vlade ih prevezao u Suboticu. Pošto je sindikat tog preduzeća o svemu obavijestio resorno ministarstvo, otkrilo se da je Tehno-

Mićović

Piperović

Nišavić

Privođenje Nebojše Mugoše u Viši sud u Podgorici

Dvadesetogodišnji student Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici, Ratko Nišavić iz Berana, nestao je u utorak 26. novembra u glavnom gradu.

Porodica nestalog mladića zamolila je sve koji nešto znaju o tome gdje se Ratko nalazi da prijave najbližoj policijskoj ispostavi, ili na broj telefona 067316435.

NEBOJŠA MUGOŠA DANAS PRED SUDOM

Suđenje za ubistvo kuma počinje iznova

Oduzeti auto djelovi

Nakon što je Apelacioni sud ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici kojom je Nebojša Mugoša u Višem sudu u Podgorici osuđen na 13 godina zatvora zbog ubistva kuma Nebojše Nikezića, suđenje će danas početi iznova pred vijećem sudije Vesne Moštrokol, koja je vodila i prethodni postupak.

Prema navodima optužnice, Mugoša je 17. februara 2011. godine, u podgoričkom naselju Stari aerodrom, na podmukao način i iz koristoljublja ubio Nikezića. Tužilac navodi da je okrivljeni iskoristio svoj kumovski odnos sa Nikezićem i veliko povjerenje i da ga je ubio u namjeri da prisvoji 515.000 eura koje mu je Nikezić predao na čuvanje. Okrivljeni je 17. februara, prema optužnici, mobilnim telefonom

Službenici Uprave carina, na graničnom prelazu Dobrakovo, kontrolom kamiona pronašli su neprijavljene auto djelove, čija je vrijednost 1000 eura.

“Tokom noći, 29. novembra, službenici Uprave carina, na graničnom prelazu Dobrakovo, vršeći kontrolu robe i putnika, prilikom detaljnog pregleda teretnog motornog vozila, austrijskih registarskih oznaka, kojim je upravljao crnogorski državljanin B.S. otkrili su i oduzeli neprijavljene auto djelove, čija je vrijednost 1.000 eura. Odgovornom licu, vozaču teretnog motornog vozila, izdat je prekršajni nalog i biće naplaćena novčana kazna, a roba je trajno oduzeta”, navodi se u saopštenju. M.Đ.

pozvao kuma na sastanak, a zatim u ugovoreno vrijeme došao “fordfiestom” naoružan. “Kada mu je kum prišao, Mugoša je iz automatske puške ispalio više hitaca, koji su ga pogodili u grudi i leđa”, piše u optužnici.

Sud ipak u prethodnom postupku nije prihvatio navode optužnice da je Mugoša iz koristoljublja i na podmukao način ubio kuma. Kako je kod optuženog nađeno preko 500.000 eura, u postupku je bilo sporno kome taj novac pripada, što prvostepeni sud nije sa sigurnošću utvrdio. Stoga se, pored ostalog, u ukidnom rješenju Apelacionog suda navodi da sud mora “istinito i potpuno utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite i pravične odluke”.

S.K.

Hronika 11

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

PREDOSTROŽNOST

Miloš Delibašić i Luka Bojović neće biti u istom zatvoru

i

stovremeno kada je Viši sud u Podgorici odlučio da odobri izručenje Beograđanina Miloša Delibašića (29) zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Nikole Bojovića (39), brata vođe “zemunskog klana” Luke Bojovića, u Srbiji je izvršen premještaj pojedinih zatvorenika iz beogradskog u druge zatvore u toj zemlji, kako bi se izbjegla opasnost od osvete po izručenju Luke Bojovića iz španskog u beogradski zatvor. Upravo zbog navedenog, ukoliko odluka o izručenju Delibašića postane konačna, vodiće se računa da on, kao i ostali optuženi za ubistvo Nikole Bojovića, bude što dalje od rešetaka iza kojih će biti brat ubijenog, Luka Bojović.

Srbijanski mediji pišu da je izuzetno bitno ko će boraviti u kojem zatvoru u trenutku kada se izvrši ekstradicija Luke Bojovića iz španskog u srbijanski zatvor. Bojoviću, koji je februara 2012. godine uhapšen u Valensiji, u Srbiji će se suditi za tri ubistva, a biće upućen i na izdržavanje kazne od 1,3 godine zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osam mjeseci zbog falsifikovanja službenih isprava.

Dok odluka o izručenju Delibašića ne postane konačna, te dok se ne riješi pitanje izručenja Slobodana Šaranovića, Ratka Koljenšića i Saše Cvetanovića, koji se takođe sumnjiče da su učestvovali u organizovanju i izvršenju ubistva Nikole Bojovića, u susjednoj zemlji se iz jednog u drugi zatvor izmiještaju navodni neprijatelji Luke Bojovića.

Miloš Delibašić je uhapšen 16. jula u Budvi zbog sumnje da je učestvovao u ubistvu Miloša Vidakovića, koje se dogodilo ljetos u Budvi. Ipak, nedugo pošto je uhapšen, stigla je i potjernica iz Srbije zbog sumnje da je povezan sa ubistvom Nikole Bojovića, zbog čega se još nalazi u crnogorskom ekstradicionom pritvoru.

kularnim bjekstvima iz zatvora.

Prema pisanjima srbijanskih medija, Milovanović se iza rešetaka nalazi zbog sumnje da je vršio krivična djela po nalogu Bojovićevog neprijatelja Sretena Jocića, poznatijeg kao Joca Amsterdam, što je i razlog njegovog preseljenja u drugi zatvor.

U pratnji Milovanovića na putu ka zatvoru u kojem više nema “poznatih osuđenika” bilo je čak osam džipova, dvije marice, kao i jedan civilni automobil, a saobraćaj na dionicama kojima je prolazila ta povorka bio je na kratko zaustavljen. Svi učesnici ovog neuobičajenog transporta bili su pod maskama i sa “dugim cijevima”, pišu srbijanski mediji.

Navodno, bezbjedonosna procjena uoči prebacivanja Bojovića iz Španije u Srbiju ukazuju na to da Milovanović ne smije da bude ni u blizini njegovih saradnika.

Osim toga, prema pisanju tamošnjih medija, Milovanović je pokušao da iz zatvora pobjegne sa Sretkom Kalinićem, koji je u međuvremenu postao Bojovićev neprijatelj, pa bi to moglo dodati njihovoj međusobnoj netrpeljivosti.

● Milovanović izMješten

● Čeka se odluka o

Istovemeno kada je u Podgorici donijeta odluka o Delibašiću, te kada je postalo pitanje dana kada će se odlučiti o ekstradiciji ostalih optuženih za ubistvo Nikole Bojovića, iz beogradskog u zatvor u Sremskoj Mitrovici prebačen je Željko Milovanović Gavra, poznat po spekta-

Samo dva dana prije odluke o Delibašiću, iz Višeg suda u Podgorici su saopštili da je “sudija za istragu u vanraspravnom krivičnom vijeću dostavio spise predmeta formirane u postupku ekstradicije Šaranović Slobodana i Koljenšić Ratka na dalje postupanje”. Tada međutim nije

pod neviđeniM MjeraMa bezbjednosti

izruČenju Cvetanovića, koljenšića i šaranovića

Delibašić privođen u Tužilaštvo pod naročitim mjerama bezbijednosti

saopšteno da li je sudija za istrage dao svoju saglasnost za izručenje ova dva crnogorska državljanina koja se sumjiče da su učestvovala u organizovanju ubistva Nikole Bojovića. Srpske vlasti Šaranovića sumnjiče da je naručio likvidaciju mlađeg Bojovića kako bi se osvetio za ubistvo brata Branislava (66) koji je ubijen u Beogradu 2009. godine.

Ovaj zločin srpska policija nikada nije riješila, a Šaranoviću na teret stavljaju da je on ličnom istragom došao do informacija da Luka Bojović stoji iza ubistva njegovog brata, zbog čega je odlučio da mu se osveti. Šaranović to negira.

Dok se Šaranović i Koljenović terete da su posredno učestvovali u ubistvu Nikole Bojovića, za direktnog izvršioca ubistva brata Luke Bojovića sumnjiči se Saša Cvetanović, koji se trenutno nalazi u ekstradicionom zatvoru u Spužu, a o čijem se izručenju takođe odlučuje ovih dana. “Vijesti” su nedavno objavile da se Cvetanović u crnogorskom zatvoru nalazi pod naročitim mjerama bezbjednosti zbog sumnje da je Luka Bojović naručio njegovo ubistvo za 400.000 eura. Ipak, iz uprave ZIKS-a takva vijest je demantovana.

S.K.

Šaranović, Arhivski snimak

Saša Cvetanović

12 Crna Gora

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

ČEKAJU RODITELJE DA SE JAVE

Niko ne dolazi po napuštenu djevojčicu Dijete romske nacionalnosti pronađeno je prije desetak dana kako luta gradom u dva sata poslije ponoći

REKONSTRUKCIJA

Za novu gradsku tržnicu milion i po eura BIJELO POLJE - Direkcija javnih radova i Opština Bijelo Polje opredijelili su sredstva od milion i po eura za izgradnju i rekonstrukciju gradske tržnice, a radovi bi trebalo da počnu nakon izbora izvođača, odnosno do kraja godine.

Prema riječima direktorice Direkcije za izgradnju i investicije Božice Zeković, novi objekat površine 3.500 kvadratnih metara, sa pratećom poslovno-komercijalnom i ostalom infranstrukturom, biće savremeno opremljen.

“Pored nedavno izgrađene mliječne, gradiće se zelena pijaca sa tezgama, poslovni prostori, kancelarije, pekara, pečenjara, bife, dok je za garderobu i tehničku robu predviđen gornji etaž, koji će, kao i zelena pijaca, biti poluotvoren”, kazala je Zeković, dodajući da će i prostor oko pijace biti adekvatno riješen i prilagođen kupcima i prodavcima.

Ona je kazala da će na postojećem betonskom kanalu

rijeke Lješnice biti izgrađen parking prostor za potrebe korisnika pijace.

“Nova pijaca biće jedno od rijetkih mjesta na sjeveru čije će usluge potpuno nesmetano moći da koriste osobe sa invaliditetom, jer se uz parking mjesta, posebne rampe, za njih grade i posebni toaleti. Takođe, predviđena je izgradnja elektro, vodovodne i kanalizacione mreže, a biće urađene instalacije sa riješenom klimatizacijom i ventilacijom”, kazala je Zeković.

Direktor Komunalnog preduzeća Sabro Čindrak nije mogao precizirati da li će se poslije Nove godine prodajna mjesta i tezge na postojećoj tržnici izdavati u zakup.

“Najavljena je rekonstrukcija postojeće tržnice, pa smo nedefinisani u pogledu izdavanja tezgi u zakup. Narednih dana će se definitivno znati gdje i na koji način će naši korisnici moći da obavljaju svoju djelatnost”, kazao je Čindrak. B.Čoković

PODI

Sanacija klizišta počinje u decembru HERCEG NOVI - Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić saopštio je da će radovi na sanaciji klizišta na Podima početi sredinom decembra.

Prema Mandićevim riječima, kotorska firma “JU Briv” bila je najpovoljniji ponuđač na javnom pozivu za sanaciju klizišta.

“Vrijeme je da se pomenuta firma uvodi na teren kako bi počela da izvodi radove”, istakao je on.

Prema Mandićevim riječima, kotorska firma je tražila da se sastane sa predstavnicima projektanta kako bi se određene tehničke stvari usaglasile.

“Dogovorili smo se da se neke stvari iz projekta izmjene u narednih desetak dana, kao i da vidimo da li je bolje kopati bunare ili ši-

pove pobijati. Dogovoreno je i da se narednih desetak dana prilagode radovi kako bi bilo što praktičnije raditi na terenu”, rekao je on.

Mandić je dodao da su projektom predviđene tri vrste radova iskop drenažnih kanala, ugradnja šipova na glavnom seoskom putu i ugradnja šipova ispod oštećenih stambenih objekata. Podsjećamo, klizište u naselju Crnica na Podima pokrenuto je još u februaru 2008. godine. Tada je stradalo 20-ak kuća. Nakon dugotrajnih geomehaničkih ispitivanja, izrade elaborata i projekata urađena je I faza sanacije - šipovanje terena i izgradnja drenažnog kanala ispod deponije da bi se eliminisao njen uticaj, ali ni tada klizište nije zaustavljeno. S.M.

AdvokAtsko ortAčko društvo IustItIA Adv. vlAdAn s. BojIć I drugI o g l A š AvA potrebu za angažovanje 4 (četiri) advokatske pripravnice sa perfektnim znanjem engleskog jezika, kompletnog poznavanja rada na računaru i poslovne korespondencije. pripravnički angažman je oročen na jednu godinu. prijave uz CV dostaviti najkasnije do 10.12.2013. na e mail adresu : sekvenca@t-com.me, putem telefaxa: + 382 20 224 111 ili neposredno na adresu ul. Svetlane Kane Radević br. 3 (pC Europoint).

Kont. tel. + 382 20 247 711, 247 712, 247 713 .

Podgorica, 1. decembar 2013.

Advokatsko ortačko društvo Iustitia adv. Vladan S. Bojić i drugi

Djevojčica se će ostati u bolnici dok nadležni ne urade svoj posao i utvrde ko su joj roditelji: Ilustracija NIKŠIĆ – Djevojčica, čiji identitet i broj godina još nijesu tačno utvrđeni, pronađena je prije desetak dana u Nikšiću sama tumara ulicama tog grada. Djevojčicu romske nacionalnosti, za koju se pretpostavlja da ima oko osam ili devet godina, prvo su primijetili građani, nakon što je oko dva sata ujutru pozvonila na vrata jedne stambene zgrade, poslije čega su obavijestili nikšićku policiju koja je dalje obavijestila Centar za socijalni rad.

Djevojčica je odmah smještena na dječje odjeljenje nikšićke bolnice, gdje je zbrinuta i gdje se od tada liječi od virusne infekcije. Prema riječima načelnice tog odjeljenja, pedijatra Raduše Pejović, o misterioznom slučaju djevojčice obaviještena je iste večeri oko dva sata ujutru, nakon čega je došla i oba-

vila neophodne preglede. Kako je objasnila, djevojčica je pripadnica romske populacije, pa je jezička barijera glavna poteškoća zbog koje je teško utvrditi njen identitet ili saznati nešto konkretno o njenom životu, porodici ili porijeklu.

“Dobili smo informaciju da je dijete bilo samo na ulici i tada se nije znalo, a ni do dana današnjeg se nažalost ne zna, čije je to dijete. Jedino rješenje je bilo smještanje na dječije odjeljenje, te je zbog okolnosti i situacije kakva jeste odlučeno da ona ovdje ostane dok se ne ustanovi ko su njeni roditelji. Isto tako, ona ima i zdravstveni razlog, doduše ne veliki, da bude na odjeljenju, jer ima virusnu infekciju od koje se trenutno liječi”, kazala je Pejović.

Kako je objasnila, djevojčica se će ostati na odjeljenju dok nadlež-

ne institucije ne urade svoj posao i utvrde ko su joj roditelji.

“Teško je procijeniti njene godine, ali po zubima bi se reklo da ima oko osam, devet godina. Ona je jedno hiperaktivno dijete, nju mjesto ne drži”, objasnila je Pejović i kazala da se, prema njenim saznanjima, još niko u policiji nije interesovao za djevojčicu ili prijavio njen nestanak.

Pejović je kazala da je policija obišla sve romske zajednice u Nikšiću, ali da niko ništa ne zna o njoj, niti je iko prepoznao. “Mi se ovdje vrlo lijepo brinemo o njoj, hranimo je, ali se zna ko se smješta na dječije odjeljenje, tako je ovo samo privremeno rješenje. Ona isto tako ne može biti smještena u dom, jer prvo mora proći određena procedura.

Njoj se moraju naći roditelji ako postoje”, zaključila je Pejović. J.Lasica

JESENJI BAZAR OPRAVDAO OČEKIVANJA

Bijelo Polje ima čime da se predstavi BIJELO POLJE - Dodjelom nagrada i priznanja u Sportskom centru Nikoljac, proteklog vikenda završen je prvi “Bjelopoljski jesenji bazar”. Na manifestaciji koja je imala za cilj promovisanje tradicionalnih vrijednosti, poput domaće radinosti, kulinarskih specijaliteta, starih zanata, narodnih rukotvorina i smještajnih kapaciteta, prva nagrada dodijeljena je hotelu “Bijela rada”, druga je pripala Milanki Stevanović i Binasi Ćorović za tkane rukotvorine, a treća Tatomiru Rudiću za izradu eksponata od drveta.

Specijalne zahvalnice uručene su osnovnim školama “Risto Ratković”, “Milovan Jelić”, “Dušan Korać” i “Vladislav Ribnikar”, dok su zahvalnice uručene i svim učesnicima.

Navodeći da postoje indicije da manifestacija preraste u tradicio-

nalnu, direktorica TO Bijelo Polje Violeta Obradović naglasila je da je dvodnevnim izlaganjem ispunjen glavni cilj.

“A to je promocija tradicionalnih vrijednosti domaće radinosti i smještajnih kapaciteta u turistčkom sektoru. Ponuda na bazaru je samo još jedna potvrda da Bijelo Polje i okruženje imaju čime da se predstave, bilo da se radi o pravnim licima koja se bave hotelijerstvom i ugostiteljstvom, ili da su u pitanju individualni proizvođači koji se bave ručnom radinošću, proizvodnjom suhomesnatih i mliječnih artikala, meda, sakupljanjem ljekovitog bilja i drugim djelatnostima”, istakla je Obradović.

Bazar je okupio 45 izlagača iz čitave Crne Gore koji su se predstavili raznovrsnim sadržajem i, prema ocijeni posjetilaca, manifestacija je opravdala očekivanja. B.Č.

Budžet za 2014. veći za 300.000 TIVAT - Nacrtom o budžetu opštine Tivat za 2014. godinu planirano je da gradski budžet iznosi 13.803.500 eura i blizu je 300.000 eura veći u odnosu na prošlogodišnji. Razlog za to su prenesena sredstva od prošle godine za uređenje gradskog šetališta Pine koje sa 1.380.000 eura finansira Morsko dobro.

Nacrt je predvidio da Opština od poreza naplati 3.760.000 eura, od poreza na imovinu 2,8 miliona, lokalnih poreza 500.000, naknada 4,8 miliona. Lokalna uprava i u ovu godinu prenijela je sredstva od 3,5 miliona. Najveća stavka u izdacima su kapitalni izdaci koji su planirani na 7.785.000 eura i u najvećem dijelu odnose se na infrastrukturu vodovoda i kanalizacije. Za bruto zarade planirano je 1,8 miliona, a transfere institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru 585 hiljada eura.

Lokalni prihodi u budžetu za narednu godinu iznose 7,6 miliona, ustupljeni prihodi 2,6, donacije 70.000 eura. U je toku javna rasprava o Nacrtu budžeta koja će trajati do polovine decembra, nakon čega će se naći na dnevnom redu lokalnog parlamenta, koja bi trebalo da se održi u posljednjoj sedmici decembra.

Z.K.

Crna Gora 13

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

URBANISTIČKI PROJEKAT

Sutorina najbolja lokacija HERCEG NOVI - Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić donio je Odluku o izradi Urbanističkog projekta za kompleks Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju sa objektom Stare škole - Sutorina.

Naime, područje na kome će se graditi objekat definisano je kao urbano područje sa mješovitom namjenom prostora gradskog karaktera za koje je obavezna izrada planskih dokumenata. Kako se navodi u obrazloženju odluke, s obzirom na to da se na prostoru nalazi objekat Stare škole, a u okviru stambenog naselja, kao i da je u pitanju kompleks objekata socijalnog i društvenog karaktera, izradom urbanističkog projekta daće se precizni elementi definisani prostornim planom Opštine. Direktor Dnevnog centra Dragica Kosić očekuje da će projekat biti gotov za pola godine, nakon čega se stvaraju uslovi za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinske dozvole. Prema nje-

OBILJEŽENE 72 GODINE OD PLJEVALJSKE BITKE

Od Pljevalja do Dolova pade trista sokolova

Hrabro i pod zastavama sa zvijezdom petokrakom, koja je i juče uz državnu zastavu stajala na ulazu u spomen kosturnicu obeliska na Stražici, crnogorska mladost prije 72 godine jurišala je na utvrđena Pljevlja Dejan Kandić

“

Petokraka sa pet lista, to je značka komunista”, zapjevali su juče pod crvenim barjakom predstavnici Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore, nakon komemoracije u Pljevljima održane povodom 72 godine Prvodecembarske bitke, po mnogima najveće bitke protiv fašizma u ovom dijelu Evrope tokom 1941. godine. U Pljevaljskoj bici učestvovalo je preko 4.000 boraca iz 14 crnogorskih opština, a poginulo je njih 238, ranjeno je 270 boraca, a stradao je i veliki broj građana u uličnim borbama.

Obelisk na Stražici, jedan od najsvjetlijih spomenika crnogorskog antifašizma, ruiniran je i teško oštećen, zbog čega iz boračke organizacije apeluju na nadležne da već tokom iduće godine počne sanacija spomenika.

PLJEVLJA - Malobrojne, tek trojica, ali željni da čuvaju tekovine NOR-a, baš kao i nešto više od stotinu potomaka učesnika rata i poštovalaca Revolucije iz svih krajeva Crne Gore ni loše vrijeme ni “sputnost” Pljevalja nijesu spriječili da se okupe ispred Memorijalnog centra “1. decembar” na Stražici.

“Petokraka sva u krvi, nosio je Tito prvi”, nijesu odustajali vijoreći partijsku zastavu sa porukom o ujedinjenju svih proletera svijeta, ponosno i visoko iznad glava. A hrabro i pod zastavama sa zvijezdom petokrakom, koja je i juče uz državnu zastavu stajala na ulazu u spomen kosturnicu obeliska na Stražici, crnogorska mladost prije 72 godine jurišala je na utvrđena Pljevlja. U Pljevaljskoj bici učestvovalo je preko 4.000 boraca iz 14 crnogorskih opština u devet bataljona: Lovćenski, Jezero-šaranski, Uskočko-drobnjački, Komski, “Peko

Pavlović”, Zetski, “Bijeli Pavle”, “Bajo Pivljanin”, Bataljon “18. oktobar”, sa borcima Pljevaljske čete. Poginulo je njih 238, čije su herojstvo, kao i samu bitku, mnogi književnici opisali i opjevali.

“Od Pljevalja do Dolova pade trista sokolova” naziv je jedne od mnogih pjesama posvećenih herojskoj borbi i hrabrošću učesnika bitke.

Poginuli u samoj bici nijesu jedine žrtve. Prema riječima predsjednika opštine Miloja Pupovića, ranjeno je još 270 boraca, poginuo je veliki broj građana u uličnim borbama i represalijama.

“Po ovom osnovu 159 građana se vode kao žrtve. Grad je te dane preživljavao kao u paklu. Sve je bilo zabranjeno, sve kažnjivo, na svakog se sumnjalo. Cijeli decembar je protekao u progonima i hapšenjima”, kazao je Pupović u svom obraćanju.

Pored lokalne uprave, počast žrtvama odali su juče njihovi potomci, građani Pljevalja, predstavnici

političkih partija, delegacije boračkih organizacija i građana Berana, Budve, Cetinja, Žabljaka, Podgorice i Prijepolja. No, najveći broj iz bezbjedonosnih razloga nije mogao da uđe u kriptu spomenika jer je obelisk na Stražici, jedan od najsvjetlijih spomenika crnogorskog antifašizma, ruiniran i teško oštećen. Noseći zidovi mauzoleja su popucali, brojne kamene i granitne ploče kojima je obložen spomenik popadale i nestale, mozaik na terasi oštećen. U minule tri decenije, posebno u novije vrijeme, umjetnička djela Draga Đurovića, Branka Filipovića Fila, Aleksandra Prijića i arhitekte Mirka Đukića na spomeniku su išarana grafitima. Stoga je predsjednik pljevaljske boračke organizacije Vidoje Despotović pozvao nadležne i privredu da pomognu da već tokom iduće godini počne sanacija spomenika u čijoj je kripti sahranjeno 414 boraca i poginulih građana.

“Jedan od elemenata čuvanja od zaborava borbene prošlosti je čuvanje i zaštita spomenika i spomenobilježja. Očekujemo od rukovodstava Crne Gore i opština, Rudnika uglja, EPCG i Uprave za šume da obezbijede sredstva za sanaciju spomenika. To je naša poruka”, kazao je Despotović, dodajući da se treba braniti i od pokušaja promjena istina o borbi za slobodu.

“Posebno od pokušaja izjednačavanja borbe za slobodu sa borbama koje imaju pečat izdaje”, naglasio je Despotović.

nom mišljenju, lokacija u Sutorini je jedino i najbolje rješenje zbog veličine prostora, ali i riješenih imovinsko-pravnih odnosa. To je i zaključeno nakon višemjesečnog obilaska terena i traženja adekvatne lokacije za izgradnju Dnevnog centra koji bi zadovoljio potrebe budućih korisnika.

Inače, već više od dvije i po godine Dnevni centar radi u iznajmljenim prostorijama zadužbinskog objekta Nikole Ukropine u Igalu koji je Javna predškolska ustanova “Naša radost” ustupila Opštini. Prostor od oko 130 kvadrata je neuslovan za boravak djece i omladine sa smetnjama u razvoju, ograničenog je kapaciteta i trenutno u njemu boravi 15 korisnika. Ova ustanova je otvorila i poseban račun za prikupljanje sredstava za izgradnju novog objekta, a trenutno raspolažu sa oko 13.500 eura, što će biti dovoljno da se u prvoj fazi završi projekat, pripremi neophodna dokumentacija i uradi analiza terena. S.M.

REGENT ŽELI BAZEN

Neće obnoviti ugovor sa ª Purobičomº TIVAT - Nakon dvije godine uspješnog upravljanja bivšim bazenom “Lido mar”, prestižni plažni brend “Purobič” neće nastaviti saradnju sa kompanijom Adriatic Marinas, u sklopu koje posluje marina i naselje Porto Montenegro. Prema nezvaničnim informacijama, ugovor neće biti obnovljen jer hotel “Regent”, koji će se otvoriti narednog ljeta, pretenduje da koristi bazen koji je neophodan objektu sa pet zvjezdica, što se nametnulo kao imperativ.

Prema ranijim najavama, “Purobič” je imao ambiciozne planove sa obogaćivanjem sa-

držaja za naredno ljeto, pa su predložili da “Regent” upravlja bazenom koji bi zadržao ime i brend “Purobič”, ali dogovor još nisu dobili. Da je na pragu raskidanje ugovora, potvrdio je izvršni direktor ovog prestižnog međunarodnog turističkog brenda Piter Esteba koji je kazao da postoje izvjesna neslaganja i da nastoje da izbjegnu veliki gubitak. Pošto nisu računali da ugovor o zakupu bazena neće biti obnovljen, rukovodstvo “Purobiča” je planiralo i produženje radnog vremena, kako bi pratili ponudu novog hotela u naselju. Z.Krstović

PRIVREMENI OBJEKTI

Ukloniće ª daščareº koje ª bodu očiº BUDVA – Opština Budva usvojila je trogodišnji program postavljanja privremenih objekata, koji će svake godine biti revidiran, ali je evidentno da, i pored strožijih kriterijuma, jedan broj privremenih objekata nije primjeren prostoru u kojem se nalazi. Na Skupštini Turističke organizacije Budve čule su se primjedbe na izgled pojedinih privremenih objekata, koji se, uz to što estetski lijepo ne izgledaju, nalaze u blizini elitnih hotela. Iako za 50 manje nego prošle i ranijih godina, na teritoriji opštine Budva ima oko 600 lokacija za privremene objekte, od kojih u opštinsku kasu treba da se slije 1,6 miliona eura.

Prema ocjeni sekretara za privredu i finansije Mihaila Đurovića, svi objekti koji ne ispunjavaju uslove trebalo bi da se uklone. Kako kaže, ne “bodu oči” samo privremeni objekti za čije je postavljanje odgovorna opštinska uprava, nego i oni još bliže moru, za koje odobrenje izdaje Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

“Treba uputiti zahtjev tom javnom preduzeću i nadležnom ministarstvu da preispitaju izdata odobrenja i dozvole”, kazao je Đurović.

Predsjednik Opštine Lazar Ra-

đenović najavio da će formirati radnu grupu koja će početkom sedmice razmotriti sva odobrenja koja su izdata za rad privremenih objekata.

“Za sve objekte za koje se ocijeni da ne ispunjavaju sve uslove, predložiće se brisanje iz Programa čije revidovanje je planirano za sljedeću sjednicu Skupštine Opštine. Za sve ono za šta nijesu u ovoj oblasti nadležni opštinski, obratićemo se državnim organima”, najavio je Rađenović.

Na Skupštini TOB se moglo čuti da je nezamislivo da na samoj plaži, elitnoj lokaciji između hotela Splendid i Crkve svetog Tome, više godina radi privremeni ugostiteljski objekat koji je, kako je rečeno, obična daščara. To je navedeno kao jedan od primjera, nakon čega je bilo još sličnih konstatacija.

Veliki broj porodica i pojedinaca preživljava godinu na način što zakupljuju privremene objekte, od kojih zaradu imaju uglavnom u turističkoj sezoni. Iz tog razloga, Opština je prinuđena da kalkuliše između zahtjeva za povećanje broja lokacija za privremene objekte i zahtjeva za njihov primjereniji izgled i smanjenje njihovog broja. N.L.

14 Crna Gora

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

konačno

Voda za 300 domaćinstava Gubavča

Iako je akcija za izgradnju pokrenuta 1989. godine, bjelopoljsko selo je tek sad dobilo vodovod BIJELO POLJE - Predsjednik Opštine Aleksandar Žurić i ministar poljoprivrede Petar Ivanović proteklog vikenda su u bjelopoljskom mjesnom Centru Gubavač stavili u funkciju vodovod koji će zadovoljiti potrebe preko 200 domaćinstava u prvoj fazi, s obzirom na to da ima kapaciteta i za 300 domaćinstava. Investitori projekta vrijednog 150.000 eura su Opština Bijelo Polje i Mjesna zajednica Gubavač, realizaciju su podržali Ministarstvo poljoprivrede i turska razvojna agencija TIKA, dok su izvođači radova bili DOO “Matador”, DOO “Delta Nova” i LPN – ING Knežević. Žurić je istakao da je vodovod u Gubavču jedan od pet najznačajnijih infrastrukturnih projekata u oblasti vodoprivrede, koje lokalna uprava sprovodi u okviru Programa javnih radova u tekućoj godini.

“Na prvom mjestu je rekonstrukcija i dokaptiranje izvorišta Bistrice u Majstorovini, dok je ovaj poduhvat na drugom mjestu, zbog svog kapaciteta, ukupne vrijednosti i što će 300 domaćinstava riješiti problem vodosnabdijevanja sa ovog vodoizvorišta i vodovoda. Osim toga, indirektni benefiti ovog rojekta će biti veoma prepoznatljivi i mjerljivi, jer će biti rasterećena ukupna gradska mreža i infrastruktura, te će okolna naselja Oluja, Njegnjevo i Sutivan imati kvalitetnije vodosnabdijevanje. Takođe su u završ-

Projekat je vrijedan 150.000 eura: Ivanović i Žurić na otvaranju vodovoda noj fazi i vodovodi u Nedakusima i Džafića brdu, gdje se radi elektrifikacija pumpnih postrojenja i nadamo se da će do kraja godine i ta dva vodovoda biti stavljena u funkciju”, kazao je Žurić.

Peti projekat iz oblasti vodoprivrede, kako je objasnio, jeste prva faza vodovoda između ravne rijeke i Slijepča mosta, gdje će druga faza započeti naredne godine, a u dogovoru i uz saradnju sa Ministar-

stvom poljoprivrede.

“Ideja je da iduće godine započnemo izgradnju vodovoda u Zatonu i u fazi smo izrade projekta tog vodovoda”, kazao je Žurić.

Ivanović je najavio da će resorno ministarstvo i iduće godine nastaviti da unapređuje razvoj poljoprivrede.

“Trudićemo se da poboljšamo kvalitet života ljudi u ovom kraju.

To će biti dovoljno jaka osnova i za

projekat udruženja paraplegičara

I psiholozi će pružati podršku BIJELO POLJE - Udruženje paraplegičara za Bijelo Polje i Mojkovac počelo je promjenu projekta pod sloganom “Formiranje savjetovališta za OSI u postraumatskom periodu”. Koordinator projekta Radule Bubanja podsjetio je da je Lokalni plan akcije u oblasti invaliditeta usvojen 2010. godine i da je u međuvremenu realizovan mali broj aktivnosti.

“Otvaranjem kancelarije za OSI i formiranjem Radnog tima za praćenje i monitoring LAPIja, došlo je do pomaka i rezultata. Urađen je šestomjesečni akcioni plan sa prioritetnim aktivnostima iz oblasti zdrastvene zaštite. Direktor Opšte bolnice u

Bijelom Polju dr Tomislav Jeremić ustupio je Udruženju prostor na korišćenje u dijelu stare zgrade površine 45 kvadrata, a preporuka je da se sredstava za realizaciju navedene aktivnosti obezbijede od lokalne Komisije za raspodjelu sredstava NVO”, rekao je Bubanja.

Kako je naveo, opšti cilj projekta je unapređenje položaja OSI na lokalnom nivou i njihovo uključivanje u sve oblasti društva na ravnopravnoj osnovi.

“Specifični cilj je unapređenje zdravlja OSI i njihovih porodica, kroz razvoj Savjetovališta u postraumatskom periodu. Ciljne grupe su osobe sa svim oblicima invaliditeta, članovi nji-

hovih porodica i društvo u cjelini, a glavna aktivnost projekta je obezbjeđenje rada savjetovališta za OSI u postraumatskom periodu. U okviru navedene aktivnosti predviđeno je angažovanje psihologa koji će pružiti psihosocijalnu podršku osobama sa invaliditetom kroz psihološko savjetovanje. Individualne seanse će se organizovati u trajanju od osam sati nedjeljno sa ciljem psihološkog osnaživanja, socijalne integracije i socijalne reintegracije”, kazao je Bubanja.

Navedena aktivnost prema njegovim riječima, planirana je da obuhvati ruralna područja opštine, s tim što će se organizovati i pet radionica.

B.Č.

privlačenje investicija, jer bjelopoljski kraj je prepoznat u Crnoj Gori po stočarstvu i poljoprivredi i mislim da ima prostora da to dalje poboljšamo”, kazao je Ivanović.

U ime građana MZ Gubavač, savjetnik u Opštini Refik Bojadžić je kazao da je projekat vodovoda rađen u nekoliko faza, te da je izvršen tehnički prijem objekta i nakon toga izdata vodna dozvola od strane Sekretarijata za preduzetništvo i ekonomski razvoj.

“Nadležni opštinski organi, zajedno sa MZ Gubavač, su objekat predali na upravljanje i održavanje Vodovodu “Bistrica” i on će biti priključen na postojeći sistem gradske vodovodne mreže i omogućiće da se korisnici na visokim kotama kontinuirano snabdijevaju vodom tokom čitave godine”, kazao je Bojadžić.

Mještani Gubavča, koji žive na takozvanim “visokim kotama”, smatraju da će konačno prebrinuti problem vodosnabdijevanja, iako su akciju za izgradnju vodovoda započeli davne 1989. godine.

“Ovo je veliko područje, a nijesmo imali vode i bilo nam je stvarno teško. Donosili smo vodu u bidonima, kolima išli na česmu i može se zamisliti koliko nam znači voda.

Rješavanje ovog problema unaprijediće poljoprivredu u ovom kraju”, kazao je mještanin Gubavča Redžo Budžan.

B.Čoković

Prijateljska i oproštajna posjeta HERCEG NOVI - Ambasador Crne Gore u Argentini Gordan Stojović posjetio je tokom vikenda hercegnovsku opštinu.

Kako je saopšteno iz Opštine, posjeta je bila prijateljska i oproštajna pred put kada Stojović i zvanično preuzima diplomatsku dužnost u ovoj južnoameričkoj državi.

“Biće to jedina ambasada Crne Gore u Latinskoj Americi, koja će, osim Argentine, pokrivati i Čile i Brazil”, istakao je Stojović.

On je dodao da je Argentina vrlo zanimljiva zemlja u kojoj živi oko 100.000 potomaka crnogorskih iseljenika.

“Ogroman je i broj iseljenika iz Herceg Novog, posebno iz Bijele i sa Luštice. Tamo žive potomci porodica Šerović, Zambelić, Želalić i mnogih drugih”, kazao je Stojović, dodajući da je moguće realizovati inicijativu dijela naših iseljenika o bratimljenju Herceg Novog sa jednim mondenskim turističkim gradom u Argentini.

Stojović smatra da će se otvaranjem Ambasade Crne Gore u Republici Argentini poboljšati položaj naše zajednice u Južnoj Americi.

S.M.

Prve i jedine četvorke u Crnoj Gori: Petar, Vasilije, Božidar i Ivana

juče u kuMBoru

Četvorke proslavile 14. rođendan HERCEG NOVI - Juče su u Kumboru broj 23, Vesna i Srđan Mijušković proslavili rođendan svojih četvorki Petra, Vasilija, Ivane i Božidara, koji su rođeni 1. decembra 1999. godine. Četrnaesti rođendan prvih crnogorskih četvorki proslavljen je u krugu porodice.

“Djeca su prošetala malo sa svojim društvom, a danas ćemo imati ručak u krugu familije, sa tortom, naravno. Popodne ćemo ugostiti kumove i to je to”, priča za Radio Jadran majka Vesna.

Ona je čitav život posvetila svojim sada već osmacima. Brine o buđenju, ustajanju, oblačenju, putu do škole, zadacima, hobijima... Ali, to su, u stvari, njihove osnovne potrebe i interesovanja, jer nema mogućnosti ni za kakav luksuz. Čak i kompjuter u kući Mijuškovića ne radi već tri mjeseca.

Suprug Srđan nema uvijek posao, a Vesna mora uz puno slatkog odricanja da bude stalno uz djecu. Želi samo da normalno odrastaju i da se školuju. Mijuškovići mogu biti ponosni na svoje četvorke, jedine rođene u Crnoj Gori.

Kako prenosi Radio Jadran, Petar, Vasilije, Ivana i Božidar, izrasli su u male-velike ljude, njegovani i lijepo vaspitani, odlični su đaci, sportisti, muzičari. Fizički ne liče mnogo, ali svako od njih blista od zdravlja

i ljepote. Svi četvoro idu u OŠ “Ilija Kišić” u Zelenici.

Vasilije svira gitaru, ali ne zna hoće li moći da uklopi pohađanje Muzičke i srednje škole. Jer, volio bi da bude pomorac. I nastaviće školovanje u Srednjoj pomorskoj u Kotoru.

Petar trenira vaterpolo. To ga najviše zanima još od malih nogu. Oduvijek je, kaže zamišljao sebe kao vaterpolistu. Osvojio je već sedam zlatnih, tri srebrne i četiri bronzane medalje.

Božidar je najmlađi od braće, koja su od njega starija nekoliko minuta. Dobro se slažu. I on želi da završi Pomorsku školu u Kotoru, a kasnije da studira. Braća vole i da brinu o sestri Ivani, koja je mezimica.

“Lijepo je imati tri brata koja će te uvijek braniti. Ponosna sam što ih imam. Uvijek su mi bili podrška”, priča Ivana, koja takođe pohađa Muzičku školu, ali se bavi i plivanjem.

Ona i Petar će najvjerovatnije nastaviti gimnaziju u Herceg Novom.

Mijuškovići imaju puna srca i punu kuću sreće. Šestočlanu familiju nije lako prehraniti. Ali sve materijalne, pa čak i zdravstvene probleme prevazilaze nekako i drže se lijepih trenutaka odrastanja njihove djece. Ne žele da propuste nijedan, jer 14 godina od njihovog rođenja je veoma brzo prošlo.

Crna Gora 15

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

U školi uče o tome šta to sve treba da posjeduje jedan strip

PREMINULI

Vukosava Lukina Maraš

Đorđe Đuro Jovov Marković

rođena Radonjić, 29. novembra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 1. decembra na mjesnom groblju u selu Bijelo Polje – Zeta.

30. novembra 2013. u 86. godini. Sahrana će se obaviti 2. decembra u 11 časova na groblju ispred Crkve Sv. Petke u Budvi.

Sreten Urošev Jeknić 30. novembra 2013. u 73. godini. Sahrana će se obaviti 2. decembra u 14 časova na groblju Čepurci.

Vladimir Savov Boljević

deveta umjetnost

Strip kanališe dječju maštu Jovana Lasica

U

okviru Kreativno-edukativnog centra “Kec” u Nikšiću nedavno je otvorena škola stripa i ilustracije za sve koji su zainteresovani da nauče nešto više o tehnici i formi stvaranja devete umjetnosti. Polaznici prve škole stripa u Nikšiću za sada su samo djeca, i to približnog uzrasta, koju je povezalo interesovanje za strip i ilistraciju i koji na toj radionici imaju priliku da kanališu i razvijaju maštu.

NIKŠIĆ - Iako Crna Gora nema razvijenu strip kuluturu i ne postoji masovna navika kupovanja i čitanja stripova, radionica je privuka veliku pažnju Nikšićana. Prema riječima autora škole, akademskog grafičara Ilije Nikčevića, ranije je bilo individualnih pokušaja stvaranja takve škole, gdje su se okupljali ljubitelji stripa.

“Ta ideja se javila kada je mene strip zainteresovao. Međutim, nijesmo imali ovo što danas imamo mjesto gdje se mogu naučiti osnovne tehnike crtanja stripa. Nije se završilo kako je trebalo, prosto je to bilo više mjesto gdje smo se okupljali, čitali stripove, kao neki mali klub ljubitelja stripa. Ovo je sada prava škola, a poziv za učešće upućen je svim zainteresovanim pojedincima, s tim što se za sada formirala grupa mlađeg uzrasta, odnosno djeca petog i šestog razreda”, objasnio je Nikčević, dodajući da u okviru Kreativno-edukativnog centra “Kec” postoji i škola crtanja i slikanja.

Kako je istakao, polaznike razlikuje pristup crtežu, koji čini osnovu i slikanja i stripa, pa djeca koja više vole da rade mrtvu prirodu odlučuju se za školu slikanja, dok se djeca koja više vole ilistracije, odlučuju za strip.

“Počeli smo sa laganim vježbama, upoznavnjem sa formom stripa, iako im je to donekle jasno. Učimo o tome šta to sve treba da posjeduje jedan strip junak, da ga dobro isplaniraju, kako im sjutra dan ne bi bio dosadan. Primjenjivali su jedan kratak scenario na osnovu kojeg su uradili svoj kratki strip, a plan je da na kraju svi odrade jedan ozbiljniji strip od desetak stra-

nica gdje će sami moći da naprave priču”, rekao je Nikčević.

Iako kod nas egzistira mišljenje da je strip samo dodatna, laka zabava, istina je da je on mnogo više od toga. Prema riječima Nikčevića, belgijski strip Tin-Tin autora Džordža Remija, jedan od najpopularnijih stripova u Evropi 20. vijeka, postao je toliko cijenjen u svojoj zemlji da je danas na nivou klasične književnosti. U Crnoj Gori, prema njegovim riječima, ne postoji razvijena strip scena, jer za to je potrebno tržište, ali postoji nekolicina crtača, kao i Festival stripa koji se održava u Herceg Novom. Međutim, uprkos tome, Crna Gora će uskoro postati prva zemlja u regionu koja će u škole uvesti strip u formi eksternog udžbenika.

Cilj škole je da na kraju svi odrade jedan ozbiljniji strip od desetak stranica: Autor škole stripa Ilija Nikčević

Sandra Milanova Đurović rođena Lutovac, 30. novembra 2013. Sahrana je obavljena 1. decembra u u Danilovgradu.

Kuća žalosti Ulica moskovska 34/I sprat, stan 104, Podgorica.

Blažo Vasov Jančić 30. novembra 2013. u 93. godini. Sahrana je obavljena 1. decembra na groblju u Meterizima – Ulcinj. Kuća žalosti Meterizi bb, Ulcinj.

Veselin Vesko Božidara Mijović 30. novembra 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 1. decembra na gradskom groblju u Beranama.

Milena Seka Pavla Kovačević rođena Krivokapić, 30. novembra 2013. u 80. godini.

Sahrana je obavljena 1. decembra kod Crkve Sv. Trojice u Kutima.

Milorad Jovanov Kostić 30. novembra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 1. decembra na mjesnom groblju u Mioljem Polju – Župa.

Stanuša Novova Bulatović rođena Bulatović, 30. novembra 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 1. decembra na gradskom groblju u Kolašinu.

Milena Radoševa Vilotijević

osnIvaČKa sKuPŠtIna

Formiran prvi Triatlon savez TIVAT - Nakon osnivanja prvog triatlon kluba u Tivtu prošle godine, prvih takmičenja u ovom sportu tokom 2012. i 2013. godine, osnovana su i dva nova kluba u Herceg Novom i Podgorici. Time su ispunjeni zakonski uslovi za osnivanje nacionalnog saveza u ovom olimpijskom sportu.

Tako je protekle subote u Podgorici održana Osnivačka skupština Triatlon Saveza Crne Gore. U ime radnog predsjedništva prisutne su pozdravili Kristijan Sindik, pokretač i glavni promoter triatlona u Crnoj Gori,

general u penziji, 30. novembra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 1. decembra u 15 časova na groblju Čepurci.

Kuća žalosti Bulevar revolucije 52.

kao i specijalni gost Ivan Pavić, koji je član Upravnog odbora Triatlon Saveza Hrvatske.

U sklopu svečanosti izabrano je rukovodstvo, kao i upravljačka i radna tijela Saveza – upravni i nadzorni odbor, kao i disciplinska komisija. Za predsjednika je, na period od 4 godine, izabran Nebojša Grdinić, dok će funkciju sekretara obavljati aktuelni prvak Crne Gore u ovom sportu Luka Čupić.

Kao prvi predsjednik Saveza, Grdinić je zahvalio na ukazanoj časti i

povjerenju i najavio uspješan rad i razvoj ovog u svijetu sve modernijeg i popularnijeg olimpijskog sporta u Crnoj Gori. Predstavljeni su i planovi aktivnosti za sljedeću godinu, kao i kalendar takmičenja u kojem se pored, već tradicionalnog Bokeškog triatlona, ističu novi projekti kao triatlon na Plavnici na Skadarskom jezeru u junu i Crnogorske duatlontriatlon lige koja će se osim kao do sad u Kalardovu kod Tivta održavati i u drugim gradovima, navedeno je u saopštenju upućenom medijima. Z.K.

rođena Vukmirović, učiteljica u penziji, učesnik NOR-a od 1941, 29. novembra 2013. u 97. godini. Sahrana je obavljena 1. decembra na gradskom groblju u Nikšiću.

Bosiljka Ilije Radonjić rođena Šćepanović, 29. novembra 2013. u 77. godini.

Sahrana je obavljena 1. decembra u Donjem Zagarču.

Vojislav Veljov Klikovac 29. novembra 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 1. decembra na groblju u Mahali.

Slobodanka pok. Rajka Bijelić rođena Tušup, 29. novembra 2013. u 68. godini. Sahrana je obavljena 1. decembra na groblju u Savini.

Radmila Radana Božović rođena Čolović, 29. novembra 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 1. decembra na groblju u Šipačnom.

Milenka Dragoljuba Radojević rođena Bajović, 29. novembra 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 30. novembra u selu Gornja Brezna. Kuća žalosti Nikca od Rovina P+7/1-61.

Vida pok. Mihaila Radunović rođena Ivanišević, 29. novembra 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 30. novembra na seoskom groblju Progonovići.

Svetozar Stevov Đurašević 29. novembra 2013. u 65. godini. Sahrana je obavljena 30. novembra na groblju Manastira Praskvica.

Batrić Baćo Mirkov Milić 29. novembra 2013. u 68. godini. Sahrana je obavljena 30. novembra na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Danilo Miško Mihailov Kažić dr veterinarskih nauka u penziji, 29. novembra 2013.

Sahrana je obavljena 30. novembra na gradskom groblju Čepurci. Kuća žalosti Ulica Mila Radunovića s2/III.

Mileva Ljuka Živkova Vujačić rođena Marković, 29. novembra 2013. u 92. godini. Sahrana je obavljena 30. novembra na groblju kod Nikolj crkve u Golubovcima.

Stojan Bogića Vučić 29. novembra 2013. u 52. godini. Sahrana je obavljena 30. novembra na groblju Mahala.

Milorad Milošev Ličina 29. novembra 2013. Sahrana je obavljena na gradskom groblju Čepurci.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

TOP LISTA

Putin najbogatiji svjetski lider Na osnovu dostupnih podataka, “Hafington post” je sastavio spisak 20 najbogatijih aktuelnih svjetskih lidera. Na njemu su se našli kraljevi, predsjednici, sultani i kraljice. Većina su muškarci (takav je trend i kada su u pitanju svjetski politički lideri). Sedmoro je sa Bliskog istoka, a njihovo bogatstvo generalno po-

tiče od porodičnih veza, profitabilnih investicija i u nekim slučajevima, koruptivne vladavine. Ne iznenađuje to što mnogi njihovi zemljaci žive neuporedivo skromnije. BDP po glavi stanovnika je upoređen sa ličnim neto bogatstvom lidera, da bi se pokazalo koliko različito žive imućni i siromašni.

HRVATSKA

Nema referenduma o ćirilici Premijer Hrvatske Zoran Milanović ocjenio je juče da je referendum o braku “topovska priprema” za takozvani referendum o ćirilici, koji se, kako je rekao, neće sprovesti bez obzira na to koliko će potpisa biti prikupljeno.

“Ovo je zadnji referendum na kojem većina manjini uzima prava”, rekao je Milanović novinarima u Šibeniku povodom prikupljanja potpisa u organizaciji Štaba za od-

branu hrvatskog Vukovara. Premijer je najavio da će iduće godine to biti regulisano i Ustavom, prenose lokalni mediji.

Milanović je takodje ocjenio da je današnji referenedum o ustavnom definisanju braka kao životne zajednice muškarca i žene zapravo prikrivena homofobija i dodao da to nije mogao ranije da kaže.

Ponovio je da će za nedjelju ili dvije Vlada predložiti zakon o par-

tnerstvu prema kojem će svi parovi, bez obzira na polnu orijentaciju, imati jednaka prava, što je njegova Socijaldemokratska partija i obećala u predizbornoj kampanji. Pošto je glasao juče u Zagrebu, Milanović je otputovao u Šibenik na izbornu konvenciju šibenskokninskog ogranka SDP. On je ranije već rekao da će biti “protiv” ustavne definicije braka, kao i predsjednik države Ivo Josipović.

NJUJORK

Iskočio voz, četiri žrtve Četiri osobe su nastradale a više od 60 je povređeno, u jutrošnjoj nesreći, kada je u Bronksu u Njujorku iz šina iskočio jedan putnički voz. ABC Njuz javlja da je 11 osoba u kritičnom stanju, šest u ozbiljnom, dok su ostali pretrpjeli lakše povrede.Prema saopštenju saobraćajnih vlasti Metropoliten, četiri ili pet vagona voza od sedam vagona iskočilo je iz šina u krivini, oko 90 metara sjeverno od najbliže železničke stanice, ali nijedan vagon nije upao u obližnje rijeke Hadson i Harlem.Nesreću je prijavio mašinista, i još nije poznato da li je povrijeđen neko od članova posade.

Na licu mjesta nalazi se 130 vatrogasaca, a pristigao je i guverner države Njujork Endrju Kuomo.

1 Vladimir Putin predsjednik Rusije - Bogatstvo: 40 milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika: 14.000 dolara

2 BumiBol aduljadej kralj Tajlanda - Bogatstvo: 30 milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika: 4.400 dolara

3 Hasanal Bolkija sultan od Bruneja - Bogatstvo: 20 milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika: 41.000 dolara

4 AbdulAh bin Abdul Aziz Al SAud, kralj Saudijske Arabije -

Bogatstvo: 18 milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika: 21.000 dolara

5 hAlifA bin zAjed Al nAhjAn, predsjednik UAE - Bogatstvo: 15 milijardi dolara BDP, po glavi stanovnika: 40.000 dolara

6 MohAMed bin RAšid Al MAktuM, emir Dubaija - Bogatstvo: 14 milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika: 16.000 dolara

7 kiM džong-un, vrhovni lider Sjeverne Koreje - Bogatstvo: pet milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika: 1.800 dolara

8 hAnS-AdAM ii, princ Lihtenštajna - Bogatstvo: pet milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika: 135.000 dolara

9 MuhAMed Vi, kralj Maroka - Bogatstvo: 2,5 milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika: 3.000 dolara

10 SebAStijAn PinjeRA, predsjednik Čilea - Bogatstvo: 2,5 milijardi dolara, BDP po glavi stanovnika: 15.000 dolara

11 hAMAd bin hAlifA Al tAni, emir Katara - Bogatstvo: dvije milijarde dolara, BDP po glavi stanovnika: 90.000 dolara

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost.

12 SonjA gAndi, liderka vladajuće indijske INC - Bogatstvo: dvije milijarde dolara, BDP po glavi stanovnika: 1.500 dolara

13 AlbeRt ii, princ od Monaka - Bogatstvo: milijarda dolara, BDP po glavi stanovnika: 163.000 dolara

14 kAbuS bin SAid, omanski sultan - Bogatstvo: 700 miliona dolara, BDP po glavi stanovnika: 23.700 dolara

15 teodoR obiAng ngueMA MbASogo, lider Ekvatorijalne Gvineje - Bogatstvo: 600 miliona dolara, BDP po glavi stanovnika: 24.000 dolara

Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu.

Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

16 bAšAR Al ASAd, predsjednik Sirije - Bogatstvo: 550 miliona dolara, BDP po glavi stanovnika: 3.000 dolara

17 ilhAM AlijeV, predsjednik Azerbejdžana - Bogatstvo: 500 miliona dolara, BDP po glavi stanovnika: 7.000 dolara

18 elizAbetA ii, britanska kraljica - Bogatstvo: 400 miliona do 500 miliona dolara, BDP po glavi stanovnika: 38.000 dolara

19 SAbAh iV Al-AhMAd Al-džAbeR Al-SAbAh kuvajtski šeik -

Bogatstvo: 400 miliona dolara, BDP po glavi stanovnika: 56.000 dolara

20 MSVAti iii, kralj Svazilenda - Bogatstvo: 100 miliona dolara, BDP po glavi stanovnika: 3.000 dolara

Globus 17

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

TAJLAND

Haos i ulični sukobi Premijerka Jingluk Šinavatra pobjegla, bivši premijer Sutep Taugsuban pozvao na generalni štrajk

N

a Tajlandu se već osam dana održavaju demonstracije protiv vlade premijerke Jingluk Šinavatre, za koju demonstranti tvrde da je samo marioneta brata Taksina Šinavatre, koji je svrgnut u vojnom udaru 2006, poslije optužbi za korupciju i zloupotrebu položaja.

Do sada su u protestima na Tajlandu poginule četiri osobe, a samo u posljednja dva dana, prema riječima policije i službe hitne pomoći, povrijeđene su 54 osobe. Demonstranti su jučerašnji dan nazvali odlučujućim danom pobjede njihovog, kako su ga nazvali, “narodnog udara”.

Oni žele da umjesto izabrane vlade postave takozvani “narodni sa-

vjet”, ali su do sada bili neodređeni šta bi on tačno podrazumijevao.

Prema navodima iz policije, koja se juče sukobila sa oko 30.000 demonstranta, oni su se okupili na osam mjesta, uključujući zgradu vlade, televizijske stanice i sjedište policije Bangkoka.

Kako prenosi dopisnik BBC, sva pomenuta mjesta kontrolišu bezbjednosne snage. Demonstranti

su opkolili tri televizijske stanice, a BBC dodaje da su to učinili jer su željeli da osiguraju da poruka bivšeg premijera Sutepa Taugsubana bude emitovana. Nešto kasnije, gotovo svi tajlandski televizijski kanali emitovali su Taugsubanov poziv na generalni štrajk. Sutep je, takođe, naveo da su demonstranti osvojili desetine vladinih zgrada, mada je šef nacionalne bezbjednosti rekao za agenciju Rojters da nijedna nije preuzeta.

Premijerka Jingluk Šinavatra je namjeravala da da intervju za medije u sjedištu policije Bangkoka, ali je bila primorana da ga napusti jer su demonstranti pokušali da provale unutra. BBC navodi da nije pozna-

UKRAJINA

Sto hiljada ljudi na ulicama Kijeva Oko 100.000 demonstranata okupilo se na Trgu nezavisnosti u Kijevu, uprkos zabrani okupljanja u centru grada koje je od juče na snazi. Kako javlja agencija AP, danas je na ulice Kijeva izašao ubjedljivo najveći broj Ukrajinaca u znak protesta zbog odluke vlasti da se povuče iz pregovora sa Evropskom unijom i okrene jačanju veza sa Rusijom.

Demonstranati su se autobusima i automobilima uputili iz zapadnih dijelova Ukrajine na opozicioni skup koji je počeo u podne u glavnom gradu. Zastave EU i Ukrajine preplavile su Trg nezavisnosti, iako je policija zabranila okupljanja na centralnim kijevskim trgovima. Okupljanje je počelo u parku “Taras Ševčenko”,

odakle su se demonstranti uputili ka Trgu nezavisnosti.

Demonstranti traže da se povuče ukaz koji je prošle nedjelje izdao ukrajinski premijer Mikula Azarov.

Njime su prekinute pripreme sporazuma o pridruživanju sa EU, koji je trebalo da bude potpisan na samitu EU u Vilnjusu.

U saopštenju povodom 22. godišnjice referenduma na kojem se sovjetska republika Ukrajina izjasnila za nezavisnost od SSSR, predsjednik Viktor Janukovič juče je naveo da će se “potruditi da ubrza približavanje Ukrajine EU”.

Ministar inostranih poslova Njemačke Gvido Vestervele pozvao je ukrajinsku vlast da osigura slobodu

okupljanja i zaštiti demonstrante od zastrašivanja i nasilja. Prema njegovim riječima, Ukrajinci “imaju pravo da izađu na ulice radi evropske Ukrajine”, prenijela je agencija Ukrinform.

“Mi dijelimo njihovu želju da se Ukrajina brže približi Evropskoj uniji. Naši prijedlozi za to i dalje važe”, izjavio je za ukrajinsku agenciju Vestervele.

Lider Ukrajinske demokratske alijanse za reforme (UDAR) Vitalij Kličko, aktuelni svjetski šampion u boksu, pozvao je danas ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča i njegovu vladu na protestu u centru Kijeva da podnesu ostavke, navodeći da su “ukrali” ukrajinski san o evropskim integracijama.

to gde se ona sad nalazi.

Protivnici vlade do sada su uglavnom mirno demonstrirali, a u protestima je učestvovalo i do 100.000 ljudi, najviše pripadnika srednje klase koji su već godinama dio pokreta protiv Taksina Šinavatre. Demonstranti su prošle nedjelje osvojili Ministarstvo finansija, isključili struju u sjedištu policije, kampovali ispred zgrade vlade i lako upali u sjedište vojske kako bi je pozvali da ih podrži.

U međuvremenu, a bar prema jednoj izjavi vladinog zvaničnika, premijerka Tajlanda Jingluk Šinavatra je pobjegla i nalazi se na nepoznatoj lokaciji.

Policija je upotrijebila suzavac u

blizini zgrade Vlade, nakon haotične noći uličnih sukoba u prijestonici tokom kojih su poginule dvije osobe, a najmanje 45 je ranjeno. Opozicioni “Građanski pokret za demokratiju” najavio je opšti napad na vladu u cilju uspostavljanja “Narodnog savjeta”. Demonstranti tvrde da je vlada Jingluk Šinavatre u stvari pod kontrolom njenog brata, protjeranog bivšeg lidera Taksina Šinavatre. Lideri protesta poručili su svojim pristalicama da zauzmu vladine kancelarije, šest televizijskih stanica, sjedište policije i zgradu same vlade. Policija je saopštila da su demonstranti zauzeli zgradu državne medijske mreže PBS.

18 Kultura PREPORUČUJE

BOG MALIH STVARI, ARUNDATI ROJ IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 6,30 EURA Ovaj roman je priča o bratu i sestri blizancima, o njihovim čistim, dječijim nestašlucima i njihovim malim srcima. Njihovi nevini životi su regulisani zakonima koji određuju ko treba da bude voljen i kako... I koliko... Od trenutka kada im u posjetu dođe Sofi Mol, rođaka iz Engleske, brat i sestra počinju da shvataju da stvari mogu da se promijene u jednom danu. Da životi mogu da dobiju nove, ružne oblike, čak i da se prekinu zauvijek! Ovo je roman usidren u moru patnje, ali istovremeno beskrajno duhovit i čaroban. Autorka na senzacionalan način, natopljen bojama, mirisima i svjetlošću, otkriva gole kosti čovječanstva, uspješno ljušteći slojeve tradicije, kaste, religije, viđene očima dvoje djece na njihovom putu kroz svijet malih stvari.

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

MANIFESTACIJE

Izložba slika Filipa Jankovića za početak Decembarska umjetnička scena (DEUS) počinje večeras

TRI SUDBINE, NORA ROBERTS IZDAVAČ: VULKANI, BEO GRAD, CIJENA: 7,20 EURA

Kada njemačka podmornica potopila Luzitaniju, više hiljada ljudi je stradalo. Sitni lopov Feliks Grinfild bio je usred krađe jedne od tri srebrne satue grčkih boginja iz brodske kabine prve klase. On će biti jedan od rijetkih putnika koji će preživjeti brodolom i zbog toga će dati sebi riječ da će se promijeniti i postati bolji čovjek. Sada, mnogo godina kasnije, statua je ukradena od Feliksovih potomaka. Riješeni da je pronađu oni će poći na put oko svijeta, jer onaj ko posjeduje sve tri statue dobija moć da kontroliše sopstvenu sudbinu. Roman ljubavi, strasti, pohlepe i osvete.

NEBO PADA, SINDI ŠELDON IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJE NA: 6,70 EURA Vintropsovi su imućna američka porodica, a njihov nasljednik je harizmatični Geri Vintrop.

Sada, kada je na putu da postane najsjajnija nova zvijezda u Senatu, Gerija pronalaze mrtvog u njegovoj kući. Posljednja osoba koja je Gerija vidjela živog je spikerka Dana Evans.

Postavljajući za svoju misiju istragu o ovim na izgled slučajnim tragedijama, ne sluti da će je ta istraga povesti preko nekoliko kontinenata, izložiti nju i njenog sina ozbiljnoj opasnosti i da će je dovesti do istine koja će zapanjiti cijeli svijet. Triler koji će vas uvući u spletke najviših državnih krugova.

TAMO DALEKO, VUK DRAŠKOVIĆ IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA: 4,30 EURA

Roman u kojem je stvarnost nevjerovatnija od svake fantazije, a košmarna snoviđenja pretaču se u takvu realnost. U životnoj drami glavnog junaka Vidana ogleda se cio XX vijek Srbije, i doba današnje, i obrisi onoga što će se tek dogoditi. Još dok je bio dijete Vidana su priče njegovog djeda odnosile na dno mora, pored grčkog ostrvca Vido kraj Krfa, gdje bi, među algama i školjkama, sanjao sa zaspalom djedovom vojskom. Odatle, iz tog sna, Vidan je vidio sve. I vrijeme prošlo i vrijeme buduće. Usnuli na dnu mora umiru tek na kraju XX vijeka. Njihovi snovi su potopljeni, pobjede prometnute u poraze, slava u stid, a kuća u ruševinu, u kojoj vrači sude po kamenom zakonu.

Otvaranjem izložbe slika istaknutog crnogorskog umjetnika Filipa Jankovića večeras u 20 sati u JU Muzeji i galerije u Podgorici počeće ovogodišnja manifestacija “Decembarska umjetnička scena”. Za predstavljanje u rodnom gradu umjetnik je odabrao 66 radova koji su nastali u posljednjih godinu dana, među kojima motivski dominira Jankovićev omiljeni žanr - mrtva priroda, te nekoliko pejzaža.

Filip Janković je rođen 1935. godine u Gornjoj Gorici pored Podgorice. Akademiju za likovne umjetno-

sti i specijalni tečaj završio je 1964. godine u Beogradu. Studirao je u klasi Ljubice Sokić, Marka Čelebonovića, Mila Milunovića i Nedeljka Gvozdenovića. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Parizu specijalizirao je 1971. kod profesora Singier-a. Studijski je boravio u Francuskoj, Holandiji, Italiji, Velikoj Britaniji, SSSR i Njemačkoj. Bavio se i pedagoškim radom. Filip Janković je dobitnik brojnih nagrada i priznanja među kojima se posebno izdvajaju : Prva nagrada za slikarstvo Univerzitetskog odbora (Beo-

TOP LISTA

ª Trainspottingº na vrhu Kultni roman Irvina Velša najpopularniji kod Škota Prvi roman Irvina Velša “Trainspotting” proglašen je za omiljenu knjigu Škota u posljednjih pedeset godina. Kultna priča o zavisnicima, alkoholičarima i gubitnicima u Edinburgu je sa 833 glasa izbila na prvo mjesto liste 10 omiljenih škotskih romana u posljednjih pola vijeka.

Velš je rekao da je počaštvovan što je knjiga, koja ove godine “puni” 20 godina, uopšte dospjela na listu.

Na drugom mjestu je “Lanark” Alasdaira Greja, dok je krimić

“Black and Blue” Ijana Rankina na trećem mjestu.

Više od 8.800 ljudi glasalo je za izbor od 50 naslova koji su izabrali pisac i književni kritičar Stjuart Keli i osoblje Škotskog književnog fonda koje je naručlo anketu.

Keli je rekao da je lista sa krimićima, komedijama, naučnom fantastikom i avangardnim temama pokazala raznolikost savremene škotske književnosti, ali je ukazao i na manjak žena pisaca, budući da je Dženis Galovej jedina

koja je dospjela na listu i to na deveto mjesto sa “The Trick is to Keep Breathing”.

Reditelj Deni Bojl je 1996. adaptirao roman Irvina Velša u film koji je i sam stekao kultni status, a nedavno je najavio da namjerava da na veliko platno prenese još jedan Velšov roman “Porno” koji bi bio svojevrsni nastavak “Trainspotting-a”.

Snimanje će kako je najavljeno početi 2016. godine, a ponovo će se okupiti ista glumačka postava kao i u originalnom filmu.

ODLAZAK ZVIJEZDE

PUKOVNI KU NEMA KO DA PIŠE, G.G.MARKES IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 7, 30 EURA

Jedan ostarjeli pukovnik neimenovanog mjesta na Karibima ima samo sjećanja i jednog izgladnjelog i usukanog pijetla. Pa ipak, ili upravo zbog toga, taj pijetao je predmet bezuslovne ljubavi svoga vlasnika, ostarjelog pukovnika kojem ne samo da nema ko da mu piše, nego takoreći nema ni šta da jede. Neće, međutim, ni da skuva pijetla, a neće ni da ga proda.

Ovaj obimom neveliki roman govori o dubini usamljenosti, ali i o najdubljoj ljubavi. Govori i o nepokolebljivosti, o istrajnosti i o beznadežnom poštenju.

grad, 1959.), Nagrada “Oslobođenje Titograda” (1965), Trinaestojulska nagrada (1970), Orden rada sa zlatnim vijencem Predsjedništva SFRJ (1986) i Nagrada ULUCG (1991).

Pored izložbe djela Filipa Jankovića, likovni program DEUSA čine i “Kvadrat 1963 – 2013.” na kojem će radove izložiti Bane Sekulić, Nikica Raičević, Miodrag Latković, Ratko Odalović… Do 26. decembra publika će biti u prilici da prisustvuje brojnim muzičkim, književnim, pozorišnim, likovnim i filmskim programima.

ĐILAS NA VELIKOJ SCENI Predstava “Everyman Đilas”, po tekstu i u režiji Radmile Vojvodić, biće izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta sa početkom u 20 sati. Producent predstave je Janko Ljumović, dramaturškinja Borka Pavićević, scenograf Hans Georg Schafer, kostimograf Leo Kulaš, kompozitor Žarko Mirković.

U predstavi igraju Tihomir Stanić, Ana Vučković, Jelena Rakočević, Gorana Marković i drugi.

Tragična smrt Pola Vokera, zvijezde serijala “Paklene ulice”, potresla je cio svijet, a pored fanova koji mu odaju poštu na društvenim mrežama, i cijeli Holivud se oprašta od njega.

Među prvima nakon Vokerove smrti, oglasio se Vin Dizel s kojim je Voker snimio film “Paklene ulice” koji ga je i proslavio.

“Jako ćeš mi nedostajati, brate. Ostao sam bez teksta. Nebo je dobilo novog anđela. Počivaj u miru”, napisao je Vin Dizel na svom Instagramu. Portal Holivud Lajf je objavio da će sedmi nastavak, čija se premijera očekuje u julu 2014. godine, biti posvećen nastradalom glumcu.

Kultura 19

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

PRePORučuje

Nije to Ništa strašNo, DžulijaN BarNs IzdAvAč GeopoetIkA, BeoGrAd, 2011, CIjeNA: 5,50 eurA Barnsova knjiga razmišljanja na temu smrti, kako i on sam kaže, nije njegova autobiografija. Ali jeste porodični spomenar, ili još preciznije - intimna istorija njegove porodice. Kroz reči Džulijana Barnsa odzvanjaju riječi njegovog brata (filozofa), njihovih roditelja, kao i roditelja njihovih roditelja.

Rasprava o strahu od smrti, teme koja pripada svim bićima, vodi se i sa Bogom i o Bogu. Barnsovo intimiziranje sa smrtnošću zapravo je jedna vrsta ritualnog plesa kao odbrane od neminovnog.

Pet ParaDoksa moDerNosti, aNtoaN komPaNjoN PERFORMANS

Umjetnički čin sa prefiksom bola Angažovani umjetnici često znaju da šokiraju javnost Jelena Boljević

R

uski umjetnik Pjotr Pavlenski nedavno je u sklopu performansa ekserima prikovao genitalije za pločnik na moskovskom Crvenom trgu.

No, šokantna umjetnička akcija ruskog performera nije jedinstvena u svijetu umjetnosti. Britanski Gardijan podsjeća na neke od najradikalnih performansa tokom kojih su se umjetnici ranjavali, odstranjivali djelove tijela, pa čak i gubili živote. Naravno, na toj se listi našla i Marina Abramović.

Pjotr Pavlenski, umjetnik iz Sankt Peterburga, svoj kontroverzni čin je nazvao “metaforom apatije, političke ravnodušnosti i fatalizma savremenog ruskog društva”.

“Vlada želi da pretvori ljude u sigurnu i bezopasnu kukavičku stoku, koja smije samo da radi, jede i razmnožava se”, kazao je Pavlenski, koji je u jednom ranijem performansu zašio sebi usta u znak protesta zbog hapšenja članica benda “Pusi rajot”.

Obrazlažući zašto se opredijelio za tako drastičan vid protesta, koji je ipak okarakterisao kao umjetnost, Pavlenski je kazao da su crtež ili slika namijenjeni uskom krugu ljudi, dok je njegov čin namijenjen mnogo široj publici.

“Mislim da je to čista umjetnost.

Ali je veoma bitan i politički kontekst. Direktnom akcijom na ljudskom tijelu počinjete dijalog s ljudima. Tijelo je čvrst materijal, a bol je često strah, fobija. Treba savladati fobije, ali i tu postoji granica. Samoubistvo je nešto sasvim drugo, okončanje sebe kao misleće i djelajuće jedinke”, rekao je on.

Najnoviji rad ruskog performe-

ra, čije su slike u trenu obišle svijet, ipak nije rijedak u savremenoj umjetnosti. I ranije je bilo umjetnika koji su se u svom radu okretali samoranjavanju. Najdrastičniji primjer, a po mnogima najviši čin samožrtvovanja (ili kreativne destrukcije) je onaj Basa Jan Adera iz 1975. godine. Plovidba preko Atlantika je trebalo da bude performans “U potrazi za čudesnim” koji je ovaj umjetnik počeo u Masačusetsu u Velikoj Britaniji. Tokom plovidbe Jan Ader je nestao, a njegovo tijelo nije nikada pronađeno.

Umjetnica crnogorskog porijekla Marina Abramović, poznata je po istraživanju praga bola. U jednom od svojih prvih performansa - Ritam 5, koji je izvela 1974. godine u beogradskom SKC umalo je ozbiljno stradala.

Ona je u sklopu performansa na zemlju stavila veliku drvenu petokraku, zalila je benzinom i zapalila. Dok je u vatru bacala nokte i kosu skačući preko plamena, zbog nedostatka kiseonika se onesvijestila.

Publika to nije uočila zbog dima, pa je trebalo vremena da primijete da

umjetnica leži na tlu. Ubrzo zatim prevezena je u bolnicu.

Francuska umjetnica Orlan je pažnju svijeta osvojila projektom “Reinkarnacija Svete Orlan” gdje je dokumentovala i prikazala seriju estetskih operacija. Svoj lični opis je mijenjala kako bi se približila idealima ženske ljepote kroz istoriju. Tako se podvrgla operaciji da bi imala bradu Botičelijeve “Venere”, nos “Psihe” Žana Leona Žeroa, usne Fransoa Bušerove Evrope, te čelo Da Vinčijeve “Mona Lize”.

Godine 2012. japanski umjetnik Mao Sugijama odstranio je testise kako bi podigao svijest o pravima aseksualaca. Nakon što je neko vrijeme testise čuvao u hladnjaku, odlučio je da pripremi obrok za prijatelje.

U znak protesta protiv testiranja kozmetike na životinjama, francuska umjetnica Žaklin Traide podvrgla se radikalnom performansu. Deset sati bila je žrtva nasilnog hranjenja, ubrizgavanja različitih hemijskih supstanci, a djelovi glave su joj bili obrijani, sve sa namjerom da osvijesti ljude o nasilju koje se u laboratorijama čini nad životinjama.

Izraelski performer Ašer Lev želio da pokaže gađenje nad rasističkim izjavama političara Šimona Gafsoa. Kako bi to učinio što uvjerljivije, pojeo je dio njegove izjave koju je ispisao na papir, a zatim popio mlijeko pomiješano sa plavom bojom i na kraju sve to ispovraćao...

DISKUSIJA

Izazovi kulturne politike

Na Fakultetu političkih nauka panel o mjestu i značaju kulture u Crnoj Gori Panel diskusija pod nazivom “Izazovi kulturne politike Crne Gore” biće održana danas na Fakultetu političkih nauka, u Sali II, sa početkom u 15 sati. Na temu kulturne politike govore reditelj Blagota Eraković, Vuk Vuković i Maja Bakić, predsjednica NVU “Crnogorska alternativna kultura”.

Eraković će u svom izlaganju objasniti teorijski koncept veze između kulture i politike, kao i uticaj aktivnog učešća građana u kulturnim sadržajima na svijest od društvenim promjenama, dok će Vuković posjetiocima približiti oblast

kulturne politike, kao i menadžment u kulturi i medijima, govoreći i o kulturnim sadržajima u Crnoj Gori danas.

Bakić će prezentovati aktivnosti NVU “Crnogorska alternativna kultura”, te predočiti viziju kulture iz presprektive te organizacije, sa posebnim osvrtom na institucionalne prepreke na koje nailaze tokom svojih aktivnosti.

“Cilj diskusije je skretanje pažnje na jedan značajan element društvenog napretka i trajanja koji je ostao na marginama naše pažnje – kulturu. Zanemaruju-

ći oblast koja propisuje osnovne društvene vrijednosti, zaboravljamo da bez nje ne može pravilno da funkcioniše nijedan sektor društva. Gdje je kultura na listi prioriteta razvoja našeg društva i države i kakva nam je kulturna politika potrebna? O tome ćemo razgovarati sa našim gostima”, saoštili su organizatori. Moderatorka panel diskusije je Aleksandra Vavić, članica MAPSS-a. Organizator je Crnogorsko udruženje studenata političkih nauka, MAPSS (Montenegrin Association of Political Science Students).

IzdAvAč ICjk, podGorICA, 2011, CIjeNA: 6,00 eurA

pet paradoksa modernosti, (Seuil 1990), studija je u kojoj Antoan kompanjon preispituje pojmove modernosti, postmodernosti i avangarde. Autor pruža zanimljiv prikaz odnosa teorije i umjetnosti, odnos elitne i masovne umjetnosti i najzad strast poricanja, negacije. preko ovih pet paradoksa, kako ih definiše autor, otvaraju se brojna teorijska pitanja: tradicija, progres, istorija, a autor znalački polemiše sa relevantnim teoretičarima moderne i postmoderne, od Ničea do Habermasa, od Fridriha do Liotara. Studija pet paradoksa modernosti teorija umjetnosti jednog određenog perioda istorije umjetnosti koju kompanjon fiksira preko pet ključnih tačaka, pet kriznih trenutaka.

Pseće srce, mihail Bulgakov IzdAvAč Lom, BeoGrAd, 2008, CIjeNA: 4,5 eurA Stvaranje novog bića po modelu dr.Frankenštajna prate mnoge groteskne i tragikomočne scene. Nastao od ulične džukele i lumpenproletera, junak se otima kontroli tvorca i traži svoje pravo na slobodu i mjesto u životu. Ova hrabra satira sovjetskog društva dvadesetih, prerušena u naučnu fantastiku, zaplijenjena je prilikom pretresa stana Bulgakova tako da pisac nije doživio da Pseće srce čitaju ljudi Rusije njegovog vremena. Knjiga je objavljena tek 1969 godine u Parizu.

igra života i kako je igrati, FloreNs skovel šiN IzdAvAč: Lom, CIjeNA: 4,00 eurA Budite preobraženi preporodom svoga uma, poruka je Igre života, “čudotvorne knjige”, koja je naizmjerno zadužila na hiljade ljudi, jer ih je naučila da život nije borba, već igra, igra davanja i primanja. Sve što čovek kaže ili učini, vratiće mu se; ono što daje to će i dobiti....

Čekaj Do Proleća, BaNDiNi, DžoN FaNte IzdAvAč: Lom, BeoGrAd, 2008, CIjeNA: 6,00 eurA

Ovoj svedenoj, tjeskobnoj i sjetnoj pripovijesti Fante vraća svog omiljenog junaka Artura Bandinija na početak čvorišta od koga je sve krenulo naopako. Bandini je previše kontemplativno nastrojen mladić koji u trenutku biva primoran da ponese pretežak teret: krajnje siromaštvo italijanskih doseljenika, prva neuzvraćena ljubav, očeva preljuba i odlazak, te majčina sklonost ka mistici koja je nepovratno odvodi put nervnog rastrojstva.

Tamna znamenja koja tokom ovog romana haraju Arturovom glavom mogu se sažeti u četiri S: snijeg, strah, samoća i slabost. Fante uz dosta minucioznosti i takta svojim tipičnim a neponovljivo razmahanim visokoparnim i oporim stilom pravi skicu za portret (izgladnjelog) umjetnika u nastajanju.

Reportaže 21

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

MASLINIJADA 2013

Od Šaltinog umaka do neprikosnovenog brenda

Proteklog vikenda u Baru održana centralna svečanost višednevne manifestacije “Maslinijada” Alma Ljuca

N

ema toga ko je zažalio što je došao u Stari Bar na dvanaestu Maslinijadu, čuvenu barsku feštu koju u slavu svetog stabla masline organizuje Društvo maslinara Bara, NVO “Maslinijada” I opština Bar. Bilo je na hiljade posjetilaca iz čitave Crne Gore i regiona.

Od pjace do ulaza u Stari grad starobarska ulica okićena maslinovim granama, na desetinama štandova izloženi najrazličitiji proizvodi od masline - od ulja i suvenira do paštete i čuvenog Šaltinog umaka čiji recept stotinama godina ljubomorno čuva barska porodica Šaltić, ali i med, vino, agrumi, sir, sve brendovi barskog podrumijskog kraja.

Između štandova nepregledna rijeka ljudi još od ranih jutarnjih sati. Stane se, pogleda, fotografiše, zamezeti s noge obilje gratis hrane... U publici i ministri u crnogorskoj vladi, ambasadori, predstavnici Opštine, gosti iz susjednih opština.

Manifestaciju je prije 12 godina

pokrenula grupa entuzijsta, ljubitelja maslinarstva i Starog Bara. Jedan od utemeljivača bio je i Suljo Mustafić, sada potpredsjednik Skupštine Crne Gore, a na Maslinijadi u svojstvu predsjednika NVO Maslinijada koji se u oficijelnom dijelu programa obratio prisutnima.

“Ovu manifestaciju pokrenuli smo sa željom da obnovimo Stari Bar i njegovu čaršiju. Maslinijada je dala podsticaj razvoju turizma i postala brend Bara i Crne Gore”, rekao je Mustafić.

On je istakao da “na stotine porodica u Baru, ali i Budvi i Ulcinju živi od maslinarstva, pa je potrebno raditi više na zaštiti domaćeg proizvo-

da i na tome da to ulje bude konkurentnije na tržištu”.

Manifestaciju je zvanično otvorio ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja prof. dr Petar Ivanović koji je istakao da u razvoj maslinarstva treba ulagati značajnija sredstva.

“Tokom posljednjih pet godina revitalizovano je u Crnoj Gori 62.500 stabala masline, usađeno 35.000 novih, mjere podrške iz bužeta iznosile su preko 500.000 eura, godišnja proizvodnja maslinovog ulja iznosi 500 tona, a stonih maslina 50 tona. Masline se nalaze na površini od 3.200 ha, najviše ih ima u Baru, preko 100.000, a registrovali smo 25 uljara i šest maslinarskih društava.

Međutim, najvažnija je promjena načina razmišljanja kod maslinara, ali i ostalih ljudi sa ovog područja, tj. povratka prirodi i zdravom životu”, rekao je Ivanović.

On je naglasio i značaj stipendiranja mladih koji žele da se bave ovom privrednom granom, čime bi se znanje i vještine prenijele na nove generacije, i time se nastavio porodični biznis. Iako maslinarstvo, prema ocjeni ministra još ne dobija značajnu podršku, neophodno je vratiti se iskonskoj tradiciji i učiti iz davnašnjih iskustava.

Gradonačelnik Bara Žarko Pavićević je naglasio da Opština Bar posljednjih godina ulaže znatna sredstva u razvoj poljoprivrede.

“Budžetom opredjeljujemo između 250 i 300.000 eura za razvoj poljoprivrede i smatram da su rezultati u toj oblasti sve bolji. U prilog tome govori i podatak da smo u posljednjih deset godina uz podršku Ministarstva i Udruženja maslinara obezbijedili preko 30.000 maslinovih sad-

nica i 100.000 čokota vinove loze. Iako smo primorska opština, moramo iskoristiti resurse koje nude tri polja – Barsko, Crmničko i Mrkovsko, jer je poljoprivreda značajna grana. Ove godine planiramo i da za svako novo radno mjesto, otvoreno u oblasti poljoprivrede i proizvodnih djelatnosti obezbijedimo 50% bruto plate kao stimulans kompanijama koje uposle taj kadar”, najavio je Pavićević.

Predsjednik Udruženja maslinara, Dragutin Martinović je kazao da je ove godine na oko 130 štandova prikazana bogata lepeza tradicionalnih domaćih proizvoda.

Prva nagrada, koju za najbolje održavani maslinjak dodjeljuje Fondacija “Miodrag – Mili Martinović” pripala je Avdu Šaboviću, a druga, koju dodjeljuje Društvo maslinara, Seadu Žuđeloviću. Prvu nagradu za najbolji mladi zasad dobio je Sabrija Bajramović, a drugu Vebija Abazović. U kategoriji ekstra djevičanskih maslinovih ulja prvu na-

gradu dobio je Zeko Šabović, a drugu Nijazim Bećović. Specijalnu nagradu za promociju maslinarstva i Maslinijade dobila je Srednja ekonomsko-ugostiteljska škola. Žiri, u sastavu mr Anastazija Miranović, Aleksandar Cvetinović i slikar Muharem Muratović je pregledao 76 štandova sa izloženim i aranžiranim artiklima. Na osnovu poštovanja ekoloških standarda, vrednovanja ambalaže od prirodnih materijala i predmeta domaće radinosti koji afirmišu kulturnu baštinu ovih prostora, žiri je odlučio da prva nagrada za najbolje aranžirani štand pripadne Acu Markoloviću, druga Sadiji Dapčević, a treća Božu Šaltiću.

U kulturno-zabavnom programu nastupio je orkestar Omera Hodžića, KUD “Jedinstvo”, Zdravko Đuranović, Gaga Ibrišimović, Lidija i Rajo Simonović, Dragiša Simović, Danica Nikić, plesni studio “Habanera”, mažoretke i drugi.

Pjaca u Starom Baru

22 Zabava

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

DRAGAN JOVANOVIĆ

Mnoge kolege su se prodale

HOT! Mlada Mekena Ašenbremer dolazi nam iz američkog Sent Luisa, a voljela bi da jednog dana postane najljepša žena svijeta. Kako bi taj cilj dostigla, odlučila je da pokaže seksepil i privuče modne agencije širom planete.

Jedanaestogodišnja devojčice sa Malte, Gaja Kauki sa pjesmom “Početak” pobjednik je ovogodišnje Dječje pjesme Evrovizije koja je održana u subotu uveče u glavnom gradu Ukrajine, Kijevu. Drugo mjesto pripalo je domaćinima, a treće Bjelorusiji. Četvrta je Rusija, peta Gruzija, slijede Jermenija, Azerbejdžan, Holandija, Švedska, debitant San Marino, Moldavija i Makedonija. takmičenje je prenošeno u više zemalja Evrope, kao i u Australiji i Meksiku. Dječja pjesma Evrovizije (Junior Eurovision Song Contest) je međunarodno muzičko takmičenje pod pokroviteljstvom Evropske radiodifuzne unije (EBU) namijenjeno djeci mlađoj od 16 godina.

Čarli opet sa porno glumicom Posljednjih par mjeseci glumac Čarli Šin se po medijima povlači zahvaljujući suđenju sa bivšom suprugom Bruk Miler, ali čini se da se sad odlučio okrenuti novoj ljubavi. Još u septembru problematični glumac je slavio 48. rođendan sa tri porno glumice, ali među njima nije bila njegova nova djevojka, Bret Rosi.

Njih su dvoje proteklih nekoliko dana proveli zajedno na odmoru u Meksiku, a Šin je na Tviteru objavio i fotografiju uz koju je napisao: “Najbolji Dan zahvalnosti ikad. Zahvalan sam što dajem svijetu još jedan razlog da budu ljubomorni!”.

Dan prije objave fotografije par je snimljen i kako se ljubi na balkonu hotela, a prije nego što je Šin objavio fotku na profilu Rosi je na svom napisala: “Napokon u Meksiku sa mojom ljubavi”.

Proslavljeni glumac Dragan Gagi Jovanović je u intervjuu za srpske medije otkrio zašto je naučio da vozi avion, gdje pronalazi svoj mir, kako je dobio nadimak Gagi Džihad i zbog čega je sa kompjuterima na “ratnoj nozi”.

“Najbitnija mi je priča koju ću ispričati svojim pjesmama. Nijesam muzičar, niti imam pored sebe bend koji čine ne znam kakvi virtouzi. Pokazaću jedan moj pogled na muziku uopšte, ne samo na rokenrol. Takođe, bitno je i ono što ću reći između otpjevanih numera”.

Jovanović kaže da “ne voli da živi, a da se nečega plaši”, pa je objasnio kako je prevazišao strah od letjenja avionom.

“Riješio sam da završim školu za pilota, jer sam se plašio letjenja! I

Stanija zagrijala stolicu “Ko nema sreće u ljubavi, ima u učenju”, nova je definicija popularne starlete Stanije Dobrojević, koja je riješila da nakon raskida sa dečkom Filipom Panajotovićem utjehu pronađe u nauci. Naime, Stanija je odlučila da napravi kratak predah kada je u pitanju objavljivanje golišavih fotografija i isticanje seksi figure, te je na društvenoj mreži Instagram “okačila” fotografiju radnog stola na kojem se nalazi knjiga iz ekonomije. Sudeći prema fotografiji, Stanija je čvrsto riješila da zagrije stolicu i položi ispit, na oduševljenje njenih fanova. Ne sumnjamo da će u danima koji slijede starleta javnosti podijeliti i utiske sa ispita, a ostaje da vidimo da li će se uskoro izjasniti i povodom raskida sa manekenom.

E.Z.

Za svakog pet dublera 2. Britanski glumac Ričard Armitaž, koji igra kralja svih patuljaka, kada je došao na snimanje prvog dijela, bio je uplašen da će dobiti otkaz jer je za tu ulogu previsok. Nije morao da brine, jer je reditelj koristio specijalne efekte da “skupi, smanji” glumce na ekranu. Ali, ono za šta su patiljci svakako morali da prođu obuku je način hodanja. Pri tome im pomažu specijalni kaiševi, pomoću kojih uspevaju da ostanu tako “mali”.

3. Četiri tone silikona je iskorišćeno za facijalnu protetiku, a 860 flašica izopropil alkohola je iskorišćeno za njihovo uklanjanje. Skoro 12.000 proteza je napravljeno za potrebe snimanja drugog dijela filma.

4. Svaki od glavnih likova imao je oko pet kaskadera (dublera) za

svoje “sklonište”, gdje može na miru da ćuti i druži se sa biljkama i životinjama. Velika strast ovog poznatog glumac je i tenis, odnosno sport uopšte. Kao klinac je trenirao fudbal, a danas svoju formu održava igrajući tenis. Zbog nekih partija tenisa, u kojima je “drao” suparnike, prozvali su ga “Gagi Džihad”.

Dragan smatra da ne postoji “rok trajanja” glumaca, jer dok god oni čuvaju dijete u sebi, ne moraju da se brinu.

“Sve dok ima djeteta u glumcima, oni mogu da rade. Ukoliko padnete pod čari globalizma i nove religije zvane novac, vi više nijeste za mene umjetnik. Mnogi su nažalost izgubili to dijete u sebi, izgubili slobodu i ne mogu više da stvaraju, kao što su to nekada radili. Nažalost, prodali su se.”

● Foto priča

NASTAVAK HOBITA

Film “Hobit” već zovu “kockanjem sa milijardom dolara” u kom je između ostalog bilo uposleno 1.200 statista, napravljeno je 752 perike, 263 brade a konačni budžet je 200 miliona eura.

Piter Džekson je ovu priču, o avanturama Bilba Baginsa, podijelio u tri dijela. Treći dio se očekuje decembra naredne godine. Nedavno su osvanuli neki zanimljivi detalji koje bi trebalo da znate o ovom filmu čije je snimanje koštalo 315 miliona funti, a čija premijera se očekuje za desetak dana.

1. Oko pet sati je bilo potrebno da se svakom patuljku namjesti perika, šminka, protetika i da se obuče. Iako u filmu ima samo 13 patuljaka, to je iziskivalo angažman od 165 ljudi (glumci, dubleri i kepeci...)

upravljati avionom je jedno nezaboravno iskustvo!”.

Kako kaže nije bilo nekih dramatičnih trenutaka za vrijeme njegovih letova, ali će se uvek sećati predavanja o “nepredvidivim situacijama”.

Iako je uspeo da savlada komandnu tablu u kokpitu, Gagi je u “velikoj svađi” sa računarima.

“Naravno da sam se upoznao sa tim novim tehnološkim dostignućima čim su se pojavili. Završio sam neki kurs, znam da pročitam poštu i pišem u Wordu. Međutim, definitivno sam se zamjerio toj prokletoj mašini, kada mi je pojela 30 strana nekog teksta! Od tada, koristim samo papir i olovku i ponekad pisaću mašinu”.

Kada poželi da pobjegne od užurbanog života u Beogradu, Gagi ode u

scene letenja, vožnje, penjanja...

Orlando Blum je u ovom delu odigrao neke od epskih vratolomija iako originalno, njegov lik Legolas uopšte i ne postoji u ovom delu knjige.

5. U knjizi nema toliko ženskih likova, ali su za potrebe filma ubačene devojke. Novi likovi su patuljčica Tauriel koja se koristi bodežima, lukom i strelom i neverovatno je brza u bici.

6. Silikonske uši Evanđeline Lili, topile su se tokom snimanja seta. Glumica koju publika poznaje iz serije “Lost” igra patuljka. Uši su se topile zbog toga što se ona tokom snimanja znojila.

7. Više od 140.000 kafa je skuvano na setu, a ta bi cifra mogla da se prikaže i ovako: to je oko 35.000 litara popularnog napitka.

Zabava 23

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

INTERVJU

Gluma je čemeran posao Glumac Boris Milivojević za DN priča o šou programu “Tvoje lice zvuči poznato”, izazovima profesije i bježanju od skučenih kocaka života Danilo Brajković

B

aš kao i dosta njegovih kolega, uprkos impozantnom broju uloga u filmskim i televizijskim ostvarenjima, glumac Boris Milivojević tek nedavno je zavrijedio veću pažnju javnosti kao takmičar šou programa “Tvoje lice zvuči poznato”. Vrlo brzo postao je miljenik publike, a na sceni je još jednom potvrdio da je riječ o klasnom glumcu koji nam je u razgovoru predstavio zanimljive poglede na životnu svakodnevicu.

Šou “Tvoje lice zvuči poznato” polako ali sigurno osvaja srca gledalaca širom regiona, kako humanitarnim aspektom tako i fantastičnim nastupima koje nam pružate iz sedmice u sedmicu. Otkud Vi u ovom programu? Da li ste se dvoumili da prihvatite poziv, i šta je presudilo da to učinite?

Dobio sam poziv od kolege i koleginice sa klase, ispričali su mi o čemu se radi i nijesam se dvoumio pošto mi je zvučalo zanimljivo to što je riječ o zabavnoj emisiji bez nekih neprijatnih sadržaja, koja je namijenjena širokoj publici i svim generacijama.

Do sada ste na sceni “lutali” kroz šarolike uloge. Manjifiko, Balašević, Tina Tarner, Elvis Prisli, Bajaga, Toni Cetinski, Ana Kokić, čak i Ivica Dačić. Koja od ovih imitacija vam je najviše prirasla srcu i zbog čega?

Koja je, pak, bila najzahtjevnija?

Do sada mi je najteže “legla” uloga MC Hamera, a tu imitaciju ćete vidjeti u narednoj epizodi. Šminka, maska, teška koreografija, puno teksta na tri strane, namučio sam se. Najdraža imitacija će doći kada gledaoci budu odlučivali. Tada ćemo najvjerovatnije sami birati koga želimo, pa će to, pret-

Boris kao Ana Kokić

Boris Milivojević je uspješno završio Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu, u klasi sa Nikolom Đuričkom i Sergejom Trifunovićem. Iako je redovno dobijao uloge u raznim filmovima i serijama, Boris je tek ulogom u filmu “Munje” stekao veliku popularnost. Uslijedili su filmovi “Nataša”, “Crni Gruja”, “Kad porastem biću kengur”, “Čitulja za Eskobara” i mnogi drugi. Gotovo nikada ne govori o privatnom životu. postavljam, biti moj favorit. Dosad je to možda ipak bio lik Manjifika.

U “koži” Tine Tarner zabilježili ste pobjedu. Iako je u pitanju šou revijalnog karaktera, pobjeđivati je, pretpostavljam, čak i za vas kao iskusnog glumca uvijek lijepo?

Lijepo je kad misliš da si najbolji ili kad si stvarno u nečemu najbolji...Za ovaj šou to nije od presudnog značaja, niti se mi takmičimo, a samim tim ocjene žirija nam i nijesu mnogo bitne.

Ko god pobijedi, daje novac nekome kome je veoma neophodan, a nama je, pored toga, najvažnije da se dobro zabavimo.

Prkosite uštogljenom mentalitetu i predrasudama, nije vam bilo teško da “uskočite” u štikle i obučete haljinu zbog uloga Tine Tarner i Ane Kokić?

Teško jeste, pogotovo nekome ko nije navikao na štikle, šminkanje... A koliko znam, gej populacija postoji od kad je i čovjeka, tako da ne vidim ništa loše u tome.

Da se malo osvrnemo na Vašu karijeru. Imali ste sijaset glumačkih dostignuća, s tim što je nekako najjači utisak ostavila uloga u nedavno završenom filmu “Spomenik Majkl Džeksonu”. Film, a i Vaša uloga, nosi jednu potpuno humanu stranu priče. Da li ste uspjeli da je publici prenesete na pravi način?

Nijesam gledao film i ne znam gdje je i kada prikazan, mada se viđam sa filmskom ekipom. Nadam se da smo uspjeli da prenesemo na platno bar jedan dio onoga što nam je bila namjera, onako kako je to napisao scenarista i reditelj Lungulov.

Kako vidite profesiju kojom se bavite?

To je opširna tema. Saglasan sam sa Mustafom Nadarevićem (Izet iz serije “Lud, zbunjen, normalan”),

Glumac u ulozi Tonija Cetinskog da je gluma čemeran posao. Poklapa se negdje sa globalnom situacijom u društvu, kao i na ovim prostorima.

Koju Vašu ulogu u dosadašnjoj karijeri biste, manirom bodovanja žirija, ocijenili sa 12 bodova?

Svaka uloga govori za sebe, a mislim da sam od mnogih uradio svega nekoliko gdje mogu sebe da ocijenim sa 12. Možda 11,78.

Glumci, usljed čestih promjena uloga, znaju ponekad i da izgube identitet. Da li vam se to nekad dešavalo, i kako izlazite na kraj sa tim?

Da, dobro ste primijetili, dešava se, ima dosta primjera. Bitno je da se čovjek distancira što više od lika koji treba da tumači. Dok radi na ulozi, ukoliko otkrije neku novu osobenost, emociju ili karakter, da umije da razgraniči šta je šta i ko je ko. Jer smo ipak mi, glumci, ti koji sebe daju -pozajmljuju liku koji tumače.

Da na kratko pređete iz glumačke u rediteljsku stolicu i do-

Tokom imitacije Bajage

Poznati su kao sav normalan svijet, Knez je favorit S kim od kolega se najviše družite iza kulisa, i kome predviđate konačnu pobjedu?

Družim se sa svima i priznajem da sam iznenađen koliko su ti naši poznati pjevači zapravo običan i norbijete zadatak da napravite film o Vašem životu, kakav biste scenario osmislili?

Tu nemam šta da smišljam, život je film za sebe, samo treba da se prisjetim. Mada je, možda, bolje da taj film snima neko drugi.

Da li je čitav život zapravo jedna velika gluma?

Glumimo svi. Nekad svjesno, ali češće nesvjesno. Trudim se da to ostavim za “daske koje život znače” i za kameru, ali dok god dobro ne upoznamo sebe i

malan svijet. Sa Skaj Viklerom se znam od ranije, a ostale sam upoznao ovdje.

Ne znam ko će pobijediti. Možda Knez, ali ima tu još favorita poput Željka Šašića, Goce Tržan i Ane Kokić. svijet oko sebe glumimo na velikoj pozornici.

Jedno vrijeme ste živjeli na selu. Šta Vas je to otjeralo sa vrelog asfalta?

Otjerao me je život u skučenim kockama ispunjenim smogom. Otišao sam samo sedam kilometara od grada, a 25 od centra i dobio više prostora, svježeg vazduha, biljaka i divljih životinja. Trudim se da što više vremena provodim tamo, mada sam, ipak, kad imam puno posla u gradu.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme DN

ŽITELJI SJENICE

VELIKI BALKON

NAČIN AMERIČ. VREDNOVANJA GLUMAC PAĆINO ŠAHISTA (ENGL.)

TENISERKA IVANOVIĆ

ŠPANSKI NEPARAN GOLMAN KASILJAS

OZNAKA JEDNE STRANE SVIJETA

STRANO ŽENSKO IME

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

AUTOOZNAKA KOTORA

JEDINJENJE AZOTA I VODONIKA

Daily Sudoku puzzle No. 2595

MJESTO U BOSNI KOD SANSKOG MOSTA

2

JEDAN VOKAL JAPANSKI GENERAL, SADAO

VRSTA DRVETA (MN.) UNAKAŽEN NEISPUNJEN VRSTA POKRIVAČA (MN.)

GRAD U FRANCUSKOJ, NA LOARI SVETOGORSKI MONAH IZ 14.

VIJEKA

6

2

9

5

1 1

UZVIK BOLA

8

MORSKI GREBEN ŽENA AGRESOR

2

3

INDIJSKI ZAČIN KNJIŽEVNIK VELIKANOVIĆ

JUNAK AKCIONIH FILMOVA SA KARIKATURE

4

1

2

6

9

9

3 1

www.sudokukingdom.com

9

7

PRISTAL. GNOSTICIZMA UZIMATI U NAJAM ZBIRKE GEOGRAFSKIH KARATA

5

3

2013-11-19

1

9 Medium level

9 1

LUMEN POLJSKI SLIKAR, VLADISLAV

2

Lakša

Daily Sudoku puzzle No. 2594

STAROEGIPATSKI PISAC RED PTICA PLOVUŠA KOJE ŽIVE NA SJEVERNOM MORU INDIAN INSTITUTE OF TECHNOLOGY LUKA U RUSIJI

3 8

GLUMICA ŽIGON

7

9

Play sudoku online at:

HRVATSKI PISAC

SERIJA, RED

MJESTO U VOJVODINI, KOD KANJIŽE

4

8

GRČKO OSTRVO

Medium level

1

LOMLJAVINA

SIMBOL ERBIJUMA

SUSJEDNA SLOVA LATINICE

2013-11-20

Teža

5

KRUPAN INSEKT JAKIH ČELJUSTI

JEDAN VOKAL

SUDOKU

7

8

6

4

2

9

3

1

GRAD U IZRAELU

9 GRČKI POLITIČAR SIMITIS

6

1

STANOVNICI POLARNIH OBLASTI

5

4

Play sudoku online at:

6

9

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

NOVOGODIŠNJE ČAROLIJE

dara. Istraživanje, kojim je bilo obuhvaćeno 2.500 ljudi, otkriva da je kićenje jelke omiljena tradicija. Slijede posmatranje svjetlosnih dekoracija, otvaranje poklona, kupovina poklona, slavljenje uz mamino pečenje i slušanje praznične muzike.

6

4

9

8

8 7

Puzzle solution:

2

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2219 2012-11-09 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1921 2012-01-16 1

6

8

2

7

4

5

3

9

5

1

7

3

9

6

4

2

8

4

7

3

5

1

9

8

6

2

9

6

2

4

1

8

7

5

3

9

2

5

8

6

3

1

4

7

3

8

4

7

5

2

1

9

6

2

8

4

7

5

1

3

9

6

7

3

5

2

4

9

8

6

1

6

3

9

4

2

8

7

1

5

2

9

8

6

7

1

5

3

4

7

5

1

3

9

6

4

2

8

6

4

1

8

3

5

2

7

9

3

4

7

6

8

2

9

5

1

4

2

9

1

6

7

3

8

5

8

1

6

9

3

5

2

7

4

1

7

6

5

8

3

9

4

2

5

9

2

1

4

7

6

8

3

8

5

3

9

2

4

6

1

7

Page 1/2

VICEVI

Odrasli Britanci pišu Djeda Mrazu osoba i dalje šalje Deda Mrazu pismo sa listom želja, a svaka peta rado odlazi da ga vidi. Trećina odraslih Britanaca mlađih od 55 godina ostavlja čarapu pored jelke, a isto toliko njih odbrojava dane do Badnjeg dana uz pomoć adventskog kalen-

3 Play sudoku online at:

8

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: NAVRAT NANOS, IMATI OBZIRA, KARARA, OKIT, OTIK, LATOJA, LIJ, METALAN, Š, EKATERINA, ESTAR, LANAR, RKE, IV, ZI, AJI, IJEDAN, NEJAKA, G, AMAR, EKLERI, REALAC, ATONA.

Božićnim i novogodišnjim praznicima najviše se raduju djeca, ponajviše zbog Deda Mraza i njegovih poklona. Da ni njihove majke i očevi nijesu imuni na prazničnu atmosferu svjedoči nedavna britanska anketa koja otkriva da svaka šesta odrasla

8

Page 1/2

Sjedjeli Mujo i Haso u parku, pričali i pili rakiju. Pričaju oni kako alkohol škodi i odjednom kaže Mujo: - E, Haso, ba, ‘vako ćemo. Ako ne pogodiš u kojoj ruci mi je rakija nikad više nećemo piti, a ako pogodiš, nastavljamo! Je l’ važi?

- Važi, Mujo.

Stavi Mujo ruke iza leđa i kaže: - Pogađaj!

Haso se misli, pa kaže: - Desna!

A Mujo mu na to odgovori: - Daj, Haso, bolan, koncentriši se malo! *** Došla žena raspuštenica u opštinu kod matičara da upiše dijete u matičnu knjigu rođenih.

- Ko mu je otac? – pita matičar.

- Ne znam! – kaže majka.

- Kako ne znaš? – pita matičar.

- A kako da znam. Ajde ti probaj da se provučeš kroz trnje pa mi kaži koji te je ubo, a koji ogrebao!

*** Sjede Mujo i Fata uveče i gledaju TV. Odjednom, iz čista mira, skoči Fata i zvekne Muji šamar.

- Bona, koji ti je!? Što si me sad zveknula?

- To ti je zato što si cijelog života sa mnom loše vodio ljubav!

Sjede oni tako dalje, gledaju TV, pa kroz pola sata skoči Mujo i ošamari Fatu.

- A što si ti sad mene lupio?

- E, to ti je zato što znaš razliku! *** Dogovaraju se carinici šta da kupe kolegi za svadbeni poklon, pa jedan predlaže: - Da mu kupimo kožnu garnituru?

- Malo je! – ostali će u glas.

- Da mu kupimo automobil?

- Malo je!

- Da mu kupimo stan?

- Malo je!

- A da ga pustimo da radi jednu smjenu sam?

- Mnogo je! ***

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

NEZVANIČNO Hvala Vam što ste me pozvali kod Vas u Skupštinu.

I, šta kažu, poledica u Nikšić je li?

Da mi je znati pada li sad snijeg u Rožaje?

Word Search Puzzle #S905LHOSMOSMJERKA

HOROSKOP

B

A

R

M

A

N

H

O

L

E

V

E

N

S

D

E

C

N

E

L

I

S

F

D

N

A

D

S

D

E

L

W

A

B

L

L

U

S

C

O

U

T

S

K

C

I

N

C

O

M

E

H

R

F

T

S

L

E

R

D

J

W

B

T

S

V

E

O

M

A

A

U

V

E

N

E

R

A

T

E

A

E

O

P

B

S

A

N

D

M

E

N

Y

O

L

J

N

B

S

N

D

I

U

L

F

L

U

L

M

D

G

D

S

E

C

N

U

O

R

T

N

O

I

S

E

S

H

T

U

G

R

A

N

D

E

U

R

S

N

R

T

C

E

J

E

D

I

S

E

R

I

F

U

E

Y

S

E

L

D

O

O

Z

S

G

R

H

S

B

M

A

C

E

D

O

S

G

N

I

L

U

R

M

Z

L

I

N

K

I

E

S

T

U

N

I

T

E

ASHCAN Ashcan ATONE Atone BARMAN Barman BAWLED Bawled BOORS Boors BOTTOMS Bottoms BURIAL CLEARLY Burial DESIGNS Clearly DUMBED Designs EDICT Dumbed

EJECT Elder ELDER Embers EMBERS Ensue ENSUE Evens EVENS Fireside FIRESIDE Flown FLOWN FLUID Fluid GENUS Genus GRANDEUR Grandeur INCOME Income

Haos, evo pišu mi da ne krećemo danas nikako tamo.

INKIEST Jeans JAVELIN Maced JEANS Manhole MACED Myths MANHOLE Nicks MYTHS Noises NICKS NOISES Oodles OODLES Pasts PASTS Realm REALM Rulings

Edict

Inkiest

Sandmen

Eject

Javelin

Scout

RULINGS Silenced SANDMEN Slabs SCOUT Smell SILENCED SLABSTrounce SMELLTurret Unite TROUNCE TURRET Venerate UNITEWidening VENERATE WIDENING

Neobična kuća od ogledala Umjetnik Filip Kej Smit potpiCopyright © Puzzle Baron November 30, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! suje “kuću od ogledala” koja na prvi pogled djeluje kao je providna.

Umjetnička instalacija pod nazivom “Luckasto mjesto” mijenja izgled u zavisnosti od doba dana.

Zahvaljujući strateški postavljenim ogledalima, sunce sija i izgleda transparentno, a uveče crveni, zeleni i plavi kvadrati i pravougaonici stoje na mjestu vrata i prozora. Prvobitno je zamišljeno da koliba bude srušena nakon dva dana, ali zbog velikog interesovanja njeno rušenje je odloženo. Posjetioci iz Njujorka i Kanade dolaze da vide nevjerovatnu “kuću od ogledala”.

OVAN Neko pokušava da Vas navede na svoje poslovno rešenje, ali Vi ste dovoljno snalažljivi i vješto izbjegavate susret ili razgovor sa određenim saradnicima. Na kraju, pokazaće se da Vaša poslovna taktika donosi bolji uspjeh.

BIK Dobro ste raspoloženi i vjerujete da uvijek postoji neki zaobilazan način, na koji možete da ostvarite ono što drugi ne mogu. Samopouzdanje koje osjećate djeluje pozitivno i na Vašu okolinu. Umijete da se zakteknete na pravom mjestu.

BLIZANCI Raspolažete sa ubjedljivim argumentima, ali nekome od saradnika kao da nije stalo da istina ispliva na vidjelo. Stoga, nemojte očekivati veliku podršku u svojoj okolini.

Važno je da pravilno završite posao koji ste započeli.

RAK Neko Vam nudi dobru poslovnu priliku, ali istovremeno od Vas očekuje određenu protivuslugu ili strogu diskreciju. Razmislite o novoj poslovnoj nagodbi, nema potrebe da podcjenjujete nečiju informisanost ili praktične sposobnosti.

LAV Novi događaji unose laganu pometnju u Vaše okruženje. Većina saradnika reaguje na prepoznatljiv način i bez vidljive koristi. Umjesto da se intelektualno nadmudrujete sa raznim neistomišljenicima, bolje je da povučete konkretan potez.

DJEVICA Na osnovu trenutne situacije u kojoj se nalazite donosite neku razumnu odluku. Potrebne su Vam pouzdane informacije, kako biste jasno definisali dugoročnije ciljeve u poslovnoj saradnji. Imate pozitivnu ulogu u jednoj zajedničkoj akciji.

VAGA Stalo Vam je da pronađete efikasno rešenje, tako da se ne obazirete previše na različite komentare.

Važno je da ostvarite pozitivne rezultate, ali ne i po cijenu prekida u poslovnoj saradnji. Prihvatite nečiji koristan savjet.

ŠKORPIJA Ne dopada Vam se nečija uloga i ponašanje, ali nemate ni mogućnost da mijenjate poslovna pravila ili da utičete na izbor saradnika. Za sada ćutke prelazite preko nekih neprijatnih događaja i strpljivo čekate na bolje uslove.

STRIJELAC Djelujete energično i nestrpljivo, ali pojačana inicijativa sa Vaše strane ne donosi pozitivne rezultate i nečiju naklonost. Ukoliko se uporno protivite nečijoj volji, primjećujete da to donosi i određene posledice na završne rezultate.

JARAC Ukoliko Vas neko opominje da promijenite svoje zahtjeve u poslovno-finansijskoj saradnji, prihvatite određeni kompromis. Izbjegavajte varijantu ekstremnog ponašanja ili pretjeranu razmetljivost pred svojim saradnicima.

VODOLIJA Djelujete duhovito i iskreno, tako da osvajate simpatije na različitim stranama. Stalo Vam je da ostavite dobar utisak na svoje saradnike.

Pokažite svojoj okolini da posjedujete i neke druge osobine koje otkrivaju emotivnu stranu.

RIBE Pogađa Vas nečije nekorektno ponašanje ili nepravda u poslovnoj saradnji. Međutim, važno je da se na kraju stvari završavaju na dobar način. Dovoljno ste umješni da prevaziđete neke iznenadne komplikacije.

26 Sport

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

ABA LIGA

Plavi skupo platili početak u Laktašima Košarkaši Budućnost Volija doživjeli četvrti poraz u ABA ligi u Laktašima (75:68)

DA LI STE K ZNALI

Miloš Pavićević

atastrofalnih prvih deset minuta igre (32:11), koštali su košarkaše Budućnost Volija poraza u Laktašima u 10. kolu ABA Lige. Igokea je zabilježila šesti trijumf (75:68), dok su “plavi” prokockali priliku da zacimentiraju svoje mjesto u gornjem dijelu tabele.

Da je Lionel Mesi jedini igrač koji ima više zlatnih lopti nego postignutih golova na Svjetskom prvenstvu.

U meču gdje je pet igrača igralo za oba kluba na samom startu mnogo bolje se snašla Igokea. Domaći igrači su pogađali iz svih pozicija, najjače oružje Budućnosti - odbrana je zatajila, a već nakon prve četvrtine (32:11) bilo je jasno da će naš šampion morati da napravi veliki napor kako bi se vratio u igru.

Druga dionica nije nagovijestila da bi se preokret mogao desiti, ali zato jeste nastavak. Podgoričani su treću četvrtinu odigrali kao preporođeni, smanjili su zaostak na “samo” minus devet u 26.minutu (50:41), da bi u dva minuta kasnije “plavi” došli i do minus šest (53:47) nakon koševa Mihailovića i Popovića. Upravo kada se činilo da su izabranici Igora Jovovića ušli u super seriju, bivši igrači “plavih” Gordić, Bakić i Bunić dodaju gas i Igokea na kraću pauzu odlazi sa 59:49, da bi

ubrzo ponovo pobjegla na velikih plus 16 (65:49).

“Slabo smo otvorili utakmicu i to nas je koštalo poraza. Imali smo šansu u trećoj i četvrtoj četvrtini da se vratimo, ali nismo je iskoristili. Čestitam Igokei na pobjedi i njenim navijačima na aplauzima koje sam dobio prije susreta”,kazao je košarkaš Budućnosti Čedomir Vitkovac.

Uslijedile su dvije vezane trojke Subotića koji je konačno dobio pravu šansu i Budućnost dolazi do minus deset (65:55), koševima Šehovića “plavi” se ponovo vraćaju i igru i dolaze do minus pet (67:62) samo četiri minuta prije kraja, ali onda dva puta za redom griješe (15 izgubljenih lopti), Mihailović i Ćapin ubrzo promašuju dva otvorena šuta za tri poena, dok na drugoj strani Aleksandrovčani ne griješe i Igokea rutinski privodi meč kraju.

Igokea - Budućnost 75:68 Laktaši - Gledalaca: oko 700.

Sudije: Sašo Petek, Tomislav Vovk i Nikola Perlić. Rezultat po četvrtinama: 32:11, 14:14, 13:24, 16:19.

IGOKEA: Dozet, Jorović 4, Knežević, Gajović, Radukić, Nikolić 5, Gordić 19, Gipson 12, Bakić 8,

TIKET DANA FIORENTINA VERONA TIP 1 1 KVOTA 2.10 LACIO NAPOLI TIP X KVOTA 3.25 RIVER PLATA ARGENTINOS J. TIP 1 KVOTA 1.95 MEC OKSER TIP 1 KVOTA 1.75 BARI TERNANA TIP 1 KVOTA 2.10 FRANKFURT BILEFILD TIP 1 KVOTA 1.85

Mirkovič 11, Štemberger 3, Bunić 13.

BUDUĆNOST: Šehović 4, Mihailović 13, M.Popović, Subotić 16, Komatina, Mugoša, Vitkovac 2, A.Popović 11, Akindele 10, Ivanović, Ćapin 10, Koleman 2.

Semafor Tabela

1. C. zvezda 2. Partizan 3. Cedevita 4. Cibona 5. Budućnost 6. Igokea 7. M. Vizura 8. MZT 9. Krka 10. Zadar 11. Radnički 12. Szolnok i 13. Olimpija 14. Široki

10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10 10

8 8 8 7 6 6 5 4 4 4 3 3 2 2

2 2 2 3 4 4 5 6 6 6 7 7 8 8

18 18 18 17 16 16 15 14 14 14 13 13 12 12

MZT - Cibona 88:93 Cedevita - Solnok 98:87 Krka - C.Zvezda 69:78 Zadar - Široki 77:69 Partizan - Olimpija 63:52 Igokea - Budućnost 75:68 Mega - Radnički 90:87 11.kolo - 7.decembar 17 - Široki - MZT 17 - Olimpija - Mega V. 19 - Budućnost - Cedevita 21 - Radnički - Krka 8.decembar 17 - Solnok - Partizan 18.15 - Cibona - Igokea 20.30 - C.Zvezda - Zadar

ŽRIJEB U MINHENU

Dame protiv Ukrajine, Njemačke i Finske Naše najbolje košarkašice će u kvalifikacijama za EP 2015.godine igrati u grupi D sa Ukrajinom, Njemačkom i Finskom, odlučeno je na žrijebu u Minhenu.

Dvadesetdvije selekcije je raspoređeno u četiri grupe sa po četiri, odnosno dvije grupe sa po tri tima. U grupi A su Poljska, Slovačka, Slovenija i Luksemburg, dok Litvanija, Velika Britanija, Belgija i Makedonija čine grupu B. Letonija, Italija, Estonija i Portugal nadmetaće se u grupi C, a Rusija, Švedska i Holandija u grupi E. Posljednju grupu (F) čine Bugarska, Hrvatska i Izrael. Šest prvoplasiranih i pet najboljih drugoplasiranih selekcija izvadiće vizu za šampionat Starog kontinenta. Termini kvalifikacionih mečeva su 8, 11, 15, 18, 22. i 25. jun naredne godine.

Plasman na Evropsko prvenstvo pored domaćina Mađarske i Rumunije, izborili su Grčka (pobjednik prve runde kvalifikacija

za Eurobasket 2015), kao i Španija, Francuska, Turska, Srbija, Bjelorusija i Češka, koje su učesnici Svjetskog prvenstva u Turskoj 2014. godine.

Istovremeno sa žrijeb za košarkašice, obavljen je i žrijeb za mlađe selekcije.

Mlada reprezentacija Crne Gore na Evropskom prvenstvu u Grčkoj igraće u C grupi, sa Hrvatskom, Italijom, Turskom i Češkom. Šampionat je na program od 8. do 20. jula na Kritu.

Juniori će na svom premijernom nastupu u A diviziji, igrati u D grupi sa Srbijom, Španijom i Rusijom. Evropskom prvenstvu igra se u Konji (Turska) od 24. jula do 3. avgusta, Muška kadetska reprezentacija na B prvenstvu Evrope, koje se od 20. do 30. avgusta održava u Strumici (Makedonija), igraće u D grupi sa Švedskom, Austrijom, Švajcarskom, Portugalom i Albanijom. Ženska juniorska selekci-

ja na Evropskom prvenstvu B divizije igraće u D grupi sa Ukrajinom, Mađarskom i Rumunijom.

Takmičenje od 17. do 27. jula biće odigrano u Temišvaru i Oradei (Rumunija).

M.P.

Sport 27

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

NBA

Peković i Lav pospremili Dalas Šou Hardena u San Antoniju, Čikago nemoćan bez Derika Rouza

Paris najbrži u Lejk Luisu Italijan Dominik Paris pobjednik je prvog spusta sezone koji je za Svjetski kup alpskih skijaša vožen juče u američkom Lejk Luisu. On je do prve pobjede ove sezone, ukupno treće u Svjetskom kupu, došao u vremenu minut, 49 sekundi i 90 stotinki.

Sve tri pobjede ostvario je u spustu. Paris je jueč za tri stotinke bio brži od drugoplasiranog Austrijanca Klausa Krola, dok je treći bio Francuz Adrien Teo sa 11 stotinki slabijim vremenom od pobjednika.

Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Aksel Lund Svindal, peti je bio Francuz Žoan Kliri, a šesti Austrijanac Georg Stritberger.

U generalnom plasmanu Svjetskog kupa prvo mjesto zauzima Marsel Hiršer sa 160 bodova.

Amerikanac Ted Ligeti je drugi sa 124, dok je treći Paris sa 100 bodova. Lejk Luis će danas biti domaćin superveleslaloma skijaša.

M.P.

SPORTSKI EKRAN 13:00 14:00 14:00 17:00 18:00 19:00 20:00 20:15 20:30 21:00 21:00 21:00

Metalurg - Medveščak, hokej Snuker, Jork Rostov - CSKA Moskva, fudbal Sevastopolj - Dynamo, fudbal Jagielonija - Visla Krakov, fudbal Fiorentina - Verona, fudbal Snuker, Jork Frankfurt - Bilefeld, fudbal Roma - Emporio Armani, košarka Eštoril - Gimaraeš, fudbal Dodjela nagrada, španska liga Lacio - Napoli, fudbal

SK 1 Eurosport SK 3 SK 1 Eurosport 2 Arenasport 4 Eurosport Eurosport 2 SK 1 SK 2 SK 3 Arenasport 4

NE PROPUSTITE FIORENTINA - VERONA (Arenasport 4, 19.00) Stefan Savić, Marko Bakić i drugovi iz renesansnog grada moraju da pobijede Veronu - trijumf je imperativ...

SELEKTOR SAOPŠTIO SPISAK

Košarkaši Čikaga nastavili su da se muče u odsustvu prve zvijezde Derika Rouza, pa su u Klivlendu poraženi sa 97:93, dok je Milvoki konačno uspio da ostvari pobjedu nakon niza nespjeh. “Jeleni” su bili jači od Bostona na svom terenu 92:85. Minesota je u Teksasu pokazala pravu snagu pobijedivši Dalas sa 112:106, a istim rezultatom Hjuston je, takođe na gostujućem parketu, savladao San Antonio. Čikago je skoro cijelu utakmicu protiv Klivlenda bio u zaostatku, iako je važio za favorita. “Bikovi” su konstantno prijetili da će preokrenuti rezultat, ali su završili okršaj u manjem zaostatku.

Luol Deng je uporno pokušavao da podigne ekipu, jer ulogu vođe, koja je pripadala ponovo povređenom Deriku Rouzu, niko nije želio da preuzme. Na kraju, britanski košarkaš je imao učinak od 27 poena, 11 asistencija i četiri skoka, ali niko osim njega nije dao svoj maksimum.

Dalas je na svom terenu pora-

Semafor Vašington - Atlanta 108:101 Klivlend - Čikago 97:93 Memfis - Bruklin 88:97 Dalas - Minesota 106:112 San Antonio - Hjuston 106:112 Milvoki - Boston 92:85 Feniks - Juta 104:112

žen, ne zato što je bio mnogo lošiji od protivnika, već zato što nije imao adekvatno oružje za sjajnu igru Minesote pod obručem.

Kevin Lav i naš Nikola Peković postigli su po 21 poen, uz to što je Amerikanac upisao 11 skokova, dok je naš centar zabilježio dva skoka manje.

Ako je ko “ukrao šou” na mečevima igranim u noći između petka i subote, onda je to košarkaš Hjustona Džejms Harden koji je u trijumfu nad San Antonijom naterao fanove “raketa” da pomisle kako njihov voljeni tim ove godine može sve.

Harden je sa 31 poenom, sedam skokova i šest asistencija, uz po jednu blokadu i ukradenu loptu okovao ruke Sparsima kojima je ostalo samo da polože oružje.

Ipak, ne bi čovjek prepoznatljiv po bradi mogao sam da pobijedi San Antonio, već mu je bila potrebna podrška samo još jednog raspoloženog u redovima Hjustona, a tu ulogu je preuzeo Čendler Parsons koji je sa 25 poena ispratio Hardena.

Jedina svijetla tačka u porazu Sparsa je ruka sigurnosti Tonija Parkera koji se vratio na lidersku poziciju i ponovo krenuo sa sjajnim igrama nakon kraćeg “usporenog tempa”. Francuz je ubacio 27 poena, ali staro prijateljstvo sa Timom Dankanom (20 poena) nije bilo potpuni recept za razigrane “rakete”.

M.Pavićević

Rukomet: Goleada u Danilovgradu Čak 76 golova je viđeno u Danilovgradu u 4.kolu Prve crnogorske lige za rukoemtaše.

Domaći tim je ugostio šampiona - Lovćen, koji je teže nego što se očekivalo izašao na kraj sa Građanima (41:35).

Zinković, Perović, Majić i drugovi su čak 35 puta tresli mrežu učesnika SEHA lige za kojeg nijesu igrali samo Marković i Lasica.

Istina Lovćen je konstatno bio u prednosti, ponovo čuvari mreže nijesu bili na visini zadatka (kao protiv Partizana), ali je ovog puta rival bio mnogo slabiji. Odličnu partiju pružili su Popović, Nikolić i Kaluđerović, dok su šansu u poslednjih deset minuta dobili Petričević i Stanojević, te mladi Ilija Vučković koji je prije dva dana registrovan.

Na drugoj strani odlični su bili Majić, Zindović i Perović.

Ulcinj je kod kuće napravio iznenađenje i savladao vicešampiona Mojkovac 34:30 (18:11). U ovom kolu slobodna je Budvanska rivijera. M.P.

RAGBI

Budućnost bolja od Nikšića Podgoričani deklasirali sastav iz Nikšića (27:7) U prvoj zvaničnoj utakmici prvog prvenstva Crne Gore u ragbiju slavila je Budućnost iz Podgorice, koja je pobjedila ekipu Nikšića rezultatom 27:7.

Podgoričani su pokazali da su iskusnija ekipa, a Nikšićani da su mnogo naučili za tri mjeseca od kada se ovaj sport pojavio u gradu čelika i piva.

Eseje (pet poena) za Budućnost su postigli Aleksandar Milosavljević dva i po jedan kapiten Aleksandar Bulatović, Luka Lučić i Danilo Ćeranić. Nakon eseja Bulatovića transformaciju (dva poena) je uspješno pogodio Marko Kuč.

Za Nikšić esej je postigao Danilo Adžić, a transformaciju Vuk Viš-

njić. Meč je sudio internacionalni ragbi sudija iz Beograda Dejan Štiglić.

Ragbi savez Crne Gore zvaničnu registraciju od Ministarstva prosvjete i sporta dobio je prije dvije sedmice. U trci za osvajača prvog prvenstva u ragbiju je još i Arsenal iz Tivta, najstariji klub osnovan prije dvije godine.

M.P.

Adžić precrtao Jasnu, Sandru, Olju i Milicu Na Svjetskom prvenstvu koje će se od 6.do 22.decembra igrati u Srbiji selektor naših najboljih rukometašica Dragan Adžić neće voditi bekove Jasnu Tošković i Sandru Nikčević, mladu golmanku Milicu Kostić i krilo Oliveru Vukčević. Prema našim informacijama Adžić je nakon sinoćnjeg treninga to saopštio igračicama, a ono što je novost jeste da će šansu na srednjem beku dobiti Ivana Božović, te na pozciji desnog beka super talentovana Đurđina Malović.

Naše dame će još tri dana trenirati u Podgorci, a onda otputovati za Beograd, gdje će i igrati grupnu fazu takmičenja. Dakle za Srbiju će putovati 17 igračica - golmani Sonja Barjaktarović i Marina Vukčević, krila Jovanka Radičević, Radmila Petrović, Majda Mehmedović i Biljana Pavićević, bekovi Anđela Bulatović, Ivana Božović, Jelena Despotović, Marija Jovanović, Milena Knežević, Katarina Bulatović, Andrea Klikovac i Đurđina Malović, te pivoti Ana Đokić, Suzana Lazović i Sara Vukčević. M.P.

28 Sport

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

SERIJA A 14. KOLO

Dama se klanja Ljorenteu, veliki Milan se probudio Juventus, golom Fernanda Ljorentea, u nadoknadi srušio Udineze, Milan stigao do prve pobjede u gostima - Inter i Roma (ponovo) samo do remija

IN MEMORIAM

Preminuo legendarni Umberto Panini Jedan od tvoraca čuvenih albuma za samoljepljive sličice Umberto Panini preminuo je 83. godini. Legendarni revolucionar iz Modene je, zajedno sa braćom Đuzepeom i Benitom, davne 1960. godine počeo da proizvodi albume za popunjavanje sličicama, izgradivši brzo ogromnu vojsku mladih kolekcionara. Njihov prvi album zvao se “Calciatori” (Fudbaleri) i bio je posvećen italijanskim prvoligašima, odnosno njihovim igračima. Međutim, ubrzo je asortiman proširen, pa su iz štampe počeli da izlaze albumi iz raznih domena - od

VENGER: TREBA UKINUTI “ZLATNU LOPTU”!

Borba Frenka Riberija, Kristijana Ronalda, Lionela Mesija, Zlatana Ibrahimovića ne vodi ničemu - Trener Arsenala Arsen Venger ne cijeni “zlatnu loptu”, nagradu koja se dodjeljuje svake godine najboljem igraču planete.

“Svim silama se borim protiv ‘zlatne lopte’ koja šteti fudbalu.

Igrači zbog toga, nesvjesno, više obraćaju pažnju na svoje nastupe, nego na igru cijele ekipe.

Ne želim nikome da ove godine osvoji pomenuto priznanje, jer sam protiv individualnih nagrada. To je potvrda za pojedinca, koja radi protiv suštine našeg sporta”, jasan je strateg aktuelnog lidera Premijer lige.

Podsjetimo, “zlatna lopta” će najboljem fudbaleru svijeta biti uručena na ceremoniji u švajcarskom Cirihu 13. januara 2014. godine.

A.P.

sporta, preko životinja, do junaka stripova i crtaća, na ogromnu radost mališana ne samo u Italiji, već i u mnogim drugim zemljama.

Kompanija “Panini” je 2011. ostvarila prihod od 621 milion eura, a odlazak posljednjeg od braće Panini izazvao je talas nostalgije u Italiji, čemu svjedoče mnogobrojni komentari u medijima i na društvenim mrežama.

“Jedan dio našeg djetinjstva umro je sa odlaskom Umberta Paninija”, glasio je komentar jednog od korisnika Tvitera.

A.P.

Marselo: Bejl nije Ronaldo Real Madrid je razmontirao Valjadolid (4:0) u subotu, a briljirao je Geret Bejl, koji je, u odsustvu Kristijana Ronalda, režirao svoj prvi “het-trik” u dresu “merengesa”. Svi su bili oduševljeni zbog sjajne igre skupocjenog Velšanina, ali ne i njegov saigrač Marselo ...

“Ne možete upoređivati Bejla i Ronalda! Kristijano je iznad ostalih igrača i svi u ekipi to znaju. Međutim, Bale je sjajan igrač i na pravom je putu”, spustio je Brazilac na zemlju momka iz Kardifa, poslavši mu jasnu poruku da ni ne pomišlja na to da bi mogao biti “glavni” igrač tima.

A, kada se radi od Bejlu i Ronaldu zanimljiv je sljedeći podatak. CR7 je postigao svoj prvi “hettrik” za Real nakon 62. utakmice, dok je nekadašnjem igraču Totenhema to pošlo za rukom poslije samo 13 mečeva za “kraljevski klub”.

A.P.

BARSELONA

Tata želi četiri velika pojačanja u Kataloniji Trener Barselone Herardo Martino želi da vidi u svojoj ekipi četiri igrača po sopstvenom izboru - piše dobro upućeni “El Mundo Deportivo”. Popularni “Tata” želi pod svaku cijenu da dovede supertalentovanog golmana Borusije Menhengladbah Mark-Andre Ter Štegena, odličnog defanzivce Matsa Humelsa iz Borusije Dortmund, odnosno stamenog Jana Vertongena iz Totenhema, dok je posljednji na listi želja Čelsijem Brazilac i neumorni trkač Ramirez. Da li će 51-godišnji argentinski stručnjak uspjeti da realizuje svoj plan pokazaće naredni period, a možda se neki od transfe-

Udineze je u Torinu imao nekoliko sjajnih prilika (Bufon spašavao Juventus), ali je “stara dama” dočekala ne pet, već svoj jedan minut i to u sudijskoj nadoknadi. Fernando Ljorente je na asistenciju Stefana Lihštajnera zatresao mrežu “zebri” i vinuo šampiona na vrh - tri boda u odnosu na drugoplasiranu Romu!

“Igrali smo protiv odlične ekipe, ali smo pokazali zajedništvo i na kraju postigli zlata vrijedan gol. Sada smo pobjegli Romi, ali ne zaboravljamo da je i ona nedavno imala prednost, pa nas sve to neće opustiti nimalo”, obećava trener Juventusa Antonio Konte, koji nije koristio Mirka Vučinića, iako se Nikšićanin zagrijavao duže vrijeme.

● PRVIJENAC U GOSTIMA I BU ĐENJE MILANA Nakon prvog sezonskog trijumfa u gostima nad Seltikom (3:0), Milan je režirao prvijenac i u Seriji A. “Rossoneri” su, uprkos tome što su gubili, uspjeli da preokrenu i savladaju Kataniju na Siciliji 3:1! Rikardo Montolivo, Mario Baloteli i nezaustavljivi Kaka presudili su žilavom domaćinu, koji je od sredine drugog dijela igrao sa igračem manje (crveni karton zaradio je Panagiotis Tačsidis).

“Ovo je, baš kao i u Glazgovu, fundamentalna pobjeda za nas. Trebao nam je ovaj trijumf i zasluženo smo slavili”, ističe Kaka, koji je postigao svoj 99. gol u dresu Milana...

“Emocije su neopisive. Sve sam bliži tom 100. golu i ne mogu dočekati da ga postignem”, jasan je preporođeni Brazilac, koji je pokazao kritičarima da još nije sve rekao na terenu.

Takođe, duel je obilježio i verbalni sukob Marija Balotelija i Nikolasa Spolija - “Super Mario” je nakon jednog prekršaja pobijesnio, tvrdeći da ga je Spoli nazvao “crnim ...”,

Junak Torina, junak Juventus: Fernando Ljorente slavi gol u sudijskoj nadoknadi a želio je da napusti i teren, ali su ga sudija, Masimilijano Alegri, Kaka i igrači ubijedili da ostane na travnjaku. Ovih dana će se voditi istraga o svemu, pa će biti poznato da li je zaista bilo rasizma od strane kapitena Katanije.

● MIHA RASTUŽIO “SVOJ” INTER, Pred očima novog vlasnika Erika Tohira Inter je golom Fredija Guarina vodio protiv Sampdorije, ali je tim Siniše Mihajlovića u finišu zaledio “Đuzepe Meacu”, zahvaljujući Renanu Garsiji, koji je u 86. minutu zamijenio Pedra Obijanga, a samo tri minuta kasnije postigao gol. Ipak, to nije zadovoljilo Mihu...

“Nijesam srećan, jer smo zaslužili tri boda. Odigrali smo dobro kao i protiv Lacija, napadali smo Inter i vršili presing. Da smo malo više vjerovali u sebe, mogli smo do trijumfa, jer smo bili superiorni”, jasan je bivši igrač “nero-azzurra”, dok je na drugoj strani Valter Mazari istakao da je ovo bio najlošiji Inter ove sezone i da će pod hitno nešto morati da

se promijeni.

A, stopama Intera otišla je i Roma, iako je ona bila ta koja je izbjegla poraz u Bergamu od Atalante. Nakon rekordnih 10 uzastopnih pobjeda “vučica” je preko Kevina Strotmana stigla do četvrtog remija u nizu, pa ljubitelji fudbala na Apeninima sa razlogom konstatuju da su Rimljani zaboravili da pobjeđuju.

A.Popović.

SEMAFOR

KATANIJA - MILAN 1:3 (Kastro 13’ - Montolivo 19’, Baloteli 63’, Kaka 81’) ATALANTA - ROMA 1:1 (Brivio 51’ - Strotman 90’) KALJARI - SASUOLO 2:2 (Nene 73’, Sau 87’ - Marcorati 14’, Zaza 19’) KIJEVO - LIVORNO 3:0 (Rigoni 39’, Tereo 56’, Paloski 79’) INTER - SAMPDORIJA 1:1 (Guarin 18’ - Renan 89’) JUVENTUS - UDINEZE 1:0 (Ljorente 90’)

HNL 18. KOLO

Maglica šokirao šampiona Derbi za čistu peticu: Golom Antona Maglice Hajduk u posljednjim trenucima stigao do boda protiv Dinama (2:2) Istorijski derbi Dinama i Hajduka posmatrali su udruženi na tribinama “Maksimira” navijači oba tima, a nakon utakmice su bili zadovoljniji Dalmatinci. Hajduk je poveo preko Žeana Ervarda Kuasija, ali su “modri” preokrenili preko El Sudanija i Duje Čopa. Međutim, kada su svi čekali kraj meča, “bili” su na krilima rezerviste Antona Maglice šokirali aktuelnog šampiona, izborivši remi 2:2 i nastavivši “mrtvu trku” uz bod zaostatka. Fatos Bećiraj je ušao u igri tokom drugog poluvremena, ali nije uspio ozbiljnije da ugrozi rivala sa “Poljuda”.

“Naravno da nijesam zadovoljan rezultatom, ali čestitike igračima oba tima. Drago mi je da je pobijedio fudbal i mislim da je to najvažnije”, rekao je trener Dinama Zoran Mamić, dok je Igor Tudor na drugoj strani bio očekivano puno zadovoljniji.

“Osjećam se polaskan, jer mi svi

dijele komplimente nakon meča. Igrali smo odlično, osvojili veliki bod, a da smo pobijedili mislim da bi to bilo ipak previše. Međutim, spasili smo prvenstvo ovim golom u finišu”, iskreno je rezimirao Tudor.

I dok je fudbalska ljepotica propraćena zajedničkim navijanjem “Bad Blue Boys-a” i “Torcide”, sa tribina se ponovo čulo “Za dom spremni”, što je ponovo pokrenulo burnu reakciju javnosti u reagionu. Takođe, dvije navijačke grupe su se sukobile nakon meča, ali sa policijom. Međutim, ipak nije zabilježen

nered većih razmjera i ozbiljnijih posljedica.

Remi dva velika rivala nije uspjela da iskoristi Rijeka, koja je na svojoj “Kantridi” dva puta gubila od Slaven Belupa, ali je dvostruki strijelac Leon Benko vraća stvari na početak, ali mu je ponestalo snage da svojim trećim golom lansira Riječane prema trijumfu.

SEMAFOR: Dinamo Zagreb Hajduk 2:2 (Sudani 27’, Čop 54’ Kuasi 11’, Maglica 91’), Rijeka - Slaven Belupo 2:2 (Benko 40’, 84’ - Matoš 31’, Rak 63’).

A.P.

Da li ste znali? ra dogodi već i u januarskom prelaznom roku, iako će klubovi, gdje pomenuti fudbaleri već igraju, teško pustiti svoje bisere.

A.P.

Da zagrebački Dinamo ne zna za poraz na “Maksimiru” u posljednje 54 utakmice, odnosno više od tri godine! “Modri” su posljednji put poraženi na svom travnjaku 31. jula 2010. kada ih je savladala Rijeka (2:1).

“Maksimir” u šoku: Anton Maglica postiže gol za 2:2

Sport 29

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

FULAM

Vejn Runi sa dva gola spasio Junajted

Jol otpušten, Maulenstin trener Holandski stručnjak dobio otkaz, novi trener dugogodišnji pomoćnik Ser Aleksa Fergusona

PREMIJER LIGA (13. KOLO)

Harakiri u Londonu Totenhem i Junajted remizirali na obostrano nezadovoljstvo (2:2), Hal srušio Liverpul (3:1) - Čelsi i Siti bacili na koljena Sautempton, odnosno Svosni Aleksandar Popović

D

erbi 13. kola na Ostrvu režirao je istinski harakiri. Totenhem i Mančester junajted podijelili su bodove (2:2), čime su ostali na 8. odnosno 9. poziciji, daleko od vodećeg Arsenala. Kajl Volker i Sandro su dovodili Sparse u vođstvo, ali je na drugoj strani Vejn Runi dva puta uspio da poravna i zaključi remi, koji na kraju nije nikog zadovoljio na “Vajt Hart Lejnu”. A, pobjede Čelsija i Mančester sitija dodatno su rasplamsale alarm u redovima “crvenih đavola”, koji utjehu jedino mogu da pronađu u porazu Liverpula od Hala.

“U normalnim okolnostima bod ne bi bio loš na ovako teškom gostovanju, ali smo ovog puta izgubili dva boda, iako smo dva puta jurili rezultat. Jednostavno, nakon ovog meča moramo krenuti da pobjeđujemo i to u kontinuitetu, jer je razlika u bodovima između nas i Arsena sve veća, što me jako brine”, priznaje trener Junajteda Dejvid Mojes, dok se sa demonima na drugoj strani bori strateg Totenhema Andre Viljaš Boaš, čija je sudbina na klupi žestoko uzdrmana nakon onog poraza od 6:0 protiv Sitija.

“Išli smo na pobjedu, ali šta je tu je. Nevjerovatan je pritisak na nas, a posebno na mene. Jednostavno, ne

SEMAFOR

TOTENHEM - MAN. JUN 2:2 (Voker 18’, Sandro 54’ - Runi 32’, 57’ pen.)

HAL - LIVERPUL 3:1 (Livermor 20’, Mejler 72’, Škrtel 87’ a.g. - Džerard 27’) ČELSI - SAUTEMPTON 3:1 (Kejhil 55’, Teri 62’, Demba Ba 90’ - Rodrigez 1’) MAN. SITI - SVONSI 3:0 (Negredo 8’, Nasri 55’, 77’)

poštuje se moj integritet, moja profesionalnost, što je zaista nedopustivo.

Svjestan sam da vlada nezadovoljstvo nakon onog teškog poraza od Sitija, ali smo protiv Junajteda pokazali da nijesmo potonuli”, zaključuje mladi portugalski stručnjak.

● LiverpuL u kandžama “tigrova” Ono čega su se pribojavali navijači Liverpula dogodilo se protiv Hala.

“Redsi” su, bez povrijeđenog Danijela Staridža (pauzira do osam sedmica zbog povrede koljena), upali u kandže “tigrova”, koji su zasjenili slavnog rivala i prekrasan gol iz slobodnjaka Stivena Džerarda.

“Kada nemate Staridža, onda je očekivan nedostatak kvaliteta. Međutim, mislim da smo igrali dobro, ali smo pravili dosta grešaka koje su nas na kraju skupo koštale”, smatra trener Liverpula Brendan Rodžers.

I, dok se tim iz grada Bitlsa suočava sa porazom u taboru Hala vlada zadovoljstvo zbog trijumfa, ali istovremeno i rat između navijača (osnovali protestnu grupu “do posljednjeg daha”) i vlasnika kluba Asema Alana, koji želi da se klub umjesto Hal zove Tigrovi.

“Ako me navijači ne žele u klubu - u redu je. Za 24 sata ću prodati sve i neću više uložiti ni funtu”, prijeti 74-godišnji Egipćanin, koji je stigao u Hal Siti kao student 1968. godine, a spasio je klub od bankrotstva 2010. i u njega od tada uložio 55,90 miliona eura.

snoveni štoper Ledli King, koji je za svoj Totenhem 2000. godine, nakon 10 sekundi, pogodio mrežu Bredforda. Iza njega je Njukaslov Alan Širer (10,4 sekunde, 2003. protiv Sitija), treće mjesto zauzima neka-

sto u prvenstvu, što ga je lansiralo na izlaznim vratima londonskog kluba.

A.P.

NEVJERICA

Riberi: Sako me razočarao

“Kristijano Ronaldo je najbolji igrač 2013. godine, što pokazuje statistika. Zbog toga, da imam pravo glasa, dao bih njemu svoj glas u izboru za ‘zlatnu loptu’”, ispalio je Mamadu Sako. Međutim, riječi defanzivca Liverpula i reprezentacije Francuske pogodile su njegovog zemljaka i saigrača iz redova “trikolora” Frenka Riberija, koji žar-

ko želi priznanje za najboljeg na planeti.

“Sako me razočarao jer je to izjavio. Ipak, tako je to u fudbalu, kao i u životu, on je izrekao svoje mišljenje i to nije ozbiljan problem”, ističe Riberi, koji je sa Bajernom prošle sezone osvojio “sve što se osvojiti može”, ali je CR7 igrama ove sezone postao prvi favorit za osvajanje “zlatne lopte”.

A.P.

● pLavo sLavLje, teri u istoriju Sautempton je, do utakmice na “Stemford Bridžu”, imao najbolju odbranu u ligi. “Sveci” su čak poslije 13 sekundi zaledili “plavce” na krilima Džeja Rodrigeza nakon kardinalne greške Mikaela Esjena. Ali ... u nastavku je upravo plava odbrana presudila timu Maurisija Poketina, a osim Demba Be (gol u finišu za 3:1) preokret su režirali Tim Kejhil i Džon Teri, koji je u svom 400. nastupu za Čelsi postiga svoj 34. gol iz igre, što ga čini najubojitijim defanzivcem u istoriji Premijer lige!

“Osjećaj je fantastičan. Zaista sam presrećan zbog svega i hvala navijačima koji su uvijek uz mene.

Počastvovan sam”, naglašava 32-godišnji Teri, drugi igrač u istoriji kluba koji je odigrao 400 ili više utakmice. Naravno, prvi je na listi najbolji strijelac kluba svih vremena Frenk Lampard.

Poput Čelsija, i Mančester siti je sa tri gola “počastio” Svonsi, sa tim što nije vadio loptu iz sopstvene mreže. Bez povrijeđenog Stevana Jovetića, majstorijama Alvara Negreda (iz slobodnjaka) i dvostrukog strijelca Samira Nasrija “građani” su ostvarili maksimalnu 7. uzastopnu pobjedu na “Etihadu”, uz impresivnu gol razliku - 29:2, za nastavak lova na vodeći Arsenal.

Rodrigez postigao peti najbrži gol, Ledli King i dalje neprikosnoven Igrač Sautemptona Džej Rodrigez postigao je peti najbrži gol u istoriji Premijer lige. On je to uradio poslije 13 sekundi meča protiv Čelsija, a evo ko je bio brži i s(p)retniji od njega. Na listi je nekada nepriko-

Uprava Fulama je, nakon “šamara” od Vest Hema (3:0), uručila otkaz treneru Martinu Jolu, koji je nanizao pet uzastopnih poraza, a njega će nasljediti Rene Maulenstin. Radi se o dugogodišnjem pomoćniku Ser Aleksa Fergusona iz Mančester junajteda, koji je potjeran sa “Teatra snova” nakon dolaska Dejvida Mojesa. Međutim, iskusni stručnjak je nedavno izrazio želju da zapliva u trenerske vode, a priliku je dobio ekspresno u Anžiju, gdje se nije dugo zadržao. A, kada je riječ o Jolu, holandski strateg je predvodio ekipu sa “Krejven kotižda” od juna 2011. godine, ali je tim ove sezone drži razočaravajuće 18. mje-

dašnji napadač Lidsa Mark Viduka (11,1 sekund, 2001. protiv Čarltona), dok je četvrti Dvajt Jork, čiji je gol za tačno 13 sekundi pomogao 1995. Aston Vili da povede ekipu Koventrija.

EREDIVIZIJA (15. KOLO)

Pele srušio PSV Roterdam je juče odisala u bojama italijanskih zastava, a sve je to očigledno inspirisalo Gracijana Pelea, koji je sa dva gola srušio vicešampiona Holandije PSV Ajndhoven (3:1), za svoj 12. gol ove sezone! Poslije četiri meča suspenzije zbog crvenog kartona protiv Heraklesa napadač je od 54. do 65. minuta bacio na koljena “Filipsovce”, a mogao je da stigne i do “het-trika”, ali nije iskoristio jedanaesterac u 58. minutu. Ipak, i to je bilo dovoljno da produbi krizu slav-

nog rivala, koji sada zauzima 10. poziciju.

Ajaks je protutnjao kroz Hag (4:0), dok je vodeći Vitese razbio nedorasli Kambur (3:0).

SEMAFOR: Den Hag – Ajaks 0:4 (Klasen 10’, Fišer 34’, Van Rajn 68’, Krkić 90’), Fejenord – PSV 3:1 (Boti 45’, Pele 54’ pen, 65’ – Maher 21’) Vitese – Kambur 3:0 (Vejinović 33’, Lerdam 50’, Čantuirija 90’), NEC - AZ Alkmar 3:2 (Vermijl 17’, Jahakbakš 53’, 72’ - Berens 25’, Bergujs 81’).

A.P.

30 Sport

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

FOTO: M. Danilović

MORNAR POBIJEDIO

Roto izmislio veliki trijumf Barani upisali važna tri boda protiv Zete - 4:0

Vodili veliku borbu svih 90 minuta: Srđan Radonjić u duelu sa prošlosezonskim saigračem Mihailom Tomkovićem

DOBRA UTAKMICA

Uvijek sa ekipom proslavlja golove: Luka Rotković Upao je u udarnih 11 poslije tri utakmice suspenzije, trener Obren Sarić mu vjeruje, ekipa mu vjeruje, a on je briljirao - Luka Rotković je sa dva gola bio glavna faca u velikom trijumfu Mornara nad Zetom (4:0).

Bila je to prva pobjeda “mornara” u prvenstvu poslije 25. septembra...

“Sve se poklopilo. I tim i ja smo igrali dobro. Vratio sam se poslije suspenzije, postigao dva gola, upisao asistenciju, ali najbitnija su tri boda”, rekao nam je juče Roto, koji sa Mornarom više nije posljednji na tabeli - sada su u zoni baraža.

Trijumf nad Zetom bi tek dobio na značaju ako bi pobijedio Rudar u odloženoj utakmici 15. kola, koja je zakazana za srijedu (4. decembar).

“Nije bilo lako pobijediti Zetu koja je samo prije nekoliko dana savladala Mogren. Samopouzdanje nam je veliko, a protiv Rudara ćemo napasti tri boda. Nema druge.

Na pravom smo putu, a čini mi se

da će kraj jesenje pauze najmanje nama odgovorati, jer smo konačno uhvatili ritam”, govori Rotković, koga društvo iz kraja upoređuje sa napadačem Mančester sitija Alvarom Negredom zbog stila igre i velikog srca koje ostavlja na terenu.

A, upravo u toj pauzi će se odigrati prelazni rok - centarfor Mornara bi mogao da napusti Bar, jer ima dobru statistiku: postigao je sedam golova na deset utakmica.

“Zadovoljan sam partijama, a naravno da razmišljam o odlasku. Tokom svakog prelaznog roka sam imao ponuda, ali sada ću se truditi da odaberem pravu ponudu. Polako, ima vremena”, riječi su Rotkovića, koji ne krije da mu je san igranje na Starom kontinentu.

“Radim naporno, treniram puno... Nadam se da ću pronaći angažman u Evropi. Ima nekih nagovještaja”, završio je razgovor junak Mornarove pobjede nad Zetom.

B.T.

DRUGA LIGA

Bokelj bez poraza Apsolutni lider Druge lige Crne Gore je na lijep način zatvorio jesenju sezonu - Bokelj je juče u Igalu savladao istoimenog domaćina rezultatom 1:0! Kotorani su tako potpisali sedmi uzastopni trijumf, ukupno 14. u polusezoni, a da pritom nijesu izgubili nijednu utakmicu...

Zora je u Spužu savladala bjelopoljsko Jedinstvo 1:0 (1:0), te su se tako osamostalili na drugoj poziciji, dok je sada trećeplasirani Kom u gradskom derbiju kao gost trijumfovao u duelu sa Zabjelom rezultatom 3:0 (1:0). Pobjedu su ostvarili i fudbaleri Jezera, koji su u Plavu savladali tivatski Arsenal 2:1 (1:1).

Utakmica u Beranama, između domaćeg tima i rožajskog Ibra, nije odigrana zbog snijega. Za 4. decembar odgođen je duel Cetinja i Bratstva.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Zvanično, juče je stavljena tačka na jesenji dio u Drugoj ligi, ali pošto ima odloženih utakmica gledaćemo još drugoligaškog fudbala...

SEMAFOR 17. KOLA: Igalo Bokelj 0:1 (0:0), Zora - Jedinstvo 1:0 (1:0), Zabjelo - Kom 0:3 (0:1), Jezero - Arsenal 2:1 (1:1).

TABELA 1. Bokelj 17 14 3 2. Zora 17 9 3 3. Kom 17 8 3 4. Berane 16 8 2 5. Arsenal 17 7 4 6. Jezero 16 6 6 7. Cetinje 15 6 2 8. Zabjelo 17 5 4 9. Jedinstvo 16 4 5 10. Igalo 17 3 6 11. Ibar 15 3 3 12. Bratstvo 16 2 5

0 5 6 6 6 4 7 8 7 8 9 9

31:4 19:19 21:16 28:19 15:16 17:14 20:24 16:23 11:18 14:17 6:21 14:21

45 30 27 26 25 24 20 19 17 15 12 11

Dva lijepa gola, crveni karton, čarke - derbi “Plavo-bijeli” iz Nikšića će u posljednjem kolu prvog dijela tražiti jesenju titulu - juče Sutjeska - Budućnost 1:1 Sutjeska je mogla da osvoji jesenju titulu u najstarijem crnogorskom derbiju, Budućnost je imala priliku da lideru (Sutjeskoj) počne da diše za vratom poslije klasika domaćeg loptanja, ali... Sutjeska - Budućnost 1:1! Ukratko: prvo poluvrijeme je bilo totalno Sutjeskino, a u drugom je konkretnija bila Budućnost.

Remi sigurno više odgovara “plavima” jer su ostali tu u vrhu (igrali sa igračem manje više od 50 minuta), dok se “plavo-bijelima” sada gradski rival Čelik nalazi jako blizu - metalurzi su na “minus dva”...

“Prije svega čestitao bih Budućnosti na osvojenom bodu. Drugo poluvrijeme smo odigrali ispod nivoa, ne znam po koji nam se put dešava sličan pad”, motala se po glavi treneru Sutjeske Draganu Radojičiću freška utakmica od srijede, kada su protiv Grblja imali 2:0, a na kraju je bilo 2:2...

“Mislili smo da će pobjeda sama doći, ponovio nam se psihološki pad.

Mogli smo i da izgubimo, jer je Budućnost imala dvije dobre prilike poslije gola. Iskreno, mislim da je priča o jesenjoj tituli opteretila igrače”, dodao je popularni Gaga, koji će sa ekipom sljedeće subote protiv Rudara juriti jesenji lovor.

● BRZI MASATO I DOBAR GOL KARADŽIĆA

I kako to obično biva kada je na programu derbi - igralo se oprezno, svaki pojedinac se plašio greške (na samom startu Mihailo Tomković je napravio jednu, ali je prekršajem spriječio opasnost), čekao se neki prostor...

Pošto je koncentracija bila na nivou u oba tabora, pošto se činilo da ni jedni ni drugi neće napraviti kardinalnu grešku, postalo je jasno da će se gol tražiti kroz igru. I tako je Sutjeska došla do pogotka u dosta opreznih 19 minuta - taj gol je bio najzanimljiviji trenutak - Jovan Nikolić je dobacio do Masata Fukuija, Ja-

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Vukčević: Zadovoljan sam, remi je najrealniji ishod Trener Budućnosti Nenad Vukčević je morao da bude zadovoljan neriješenim ishodom - nije mogao da računa na Marka Ćetkovića (povreda), Vladislava Rogošića i Borisa Kopitovića (suspenzija), plus: “plavi” su imali igrača manje i negativan rezultat...

“I mi i Sutjeska smo u utakmicu ušli muški. Derbi je opravdao očekivanja, a konačan rezultat je, čini mi se, najrealniji. Sutjeska je u prvom dijelu panac je nadmudrio Momčila Raspopovića na lijevoj strani, asistirao Darku Karadžiću, koji je lijepo iz prve kroz ruke Jasmina Agovića poslao loptu u mrežu...

Pored gola, jednog solidnog šuta Miloša Stevovića (odbranio Agović), u prvom dijelu utakmice je viđen naivan crveni karton Borisa Cmiljanića - mladi ofanzivac je napravio bespotrebno dva oštra faula (dva žuta kartona), pa je u 40. minutu morao pod tuš, a njegova Budućnost je sa 10 igrača ostala da parira ekipi koja ima prednost, ekipi koja je na poluvremenu u džepu imala jesenju titulu...

● MAJSTORIJA ILINČIĆA Međutim, “plavi” su djelovali bolje sa igračem manje - jesu se često branili, ali su i napadali, pa čak stigli i do gola... Igrao se 53. minut, stigla je nebeska lopta iz defanzive Budućnost, 18-godišnji Marko Ilinčić je prvo primirio, zatim namjestio, a onda opalio sa nekih 25 metara - i bum - 1:1! Ivan Janjušević je paradom samo stavio do znanja da nije mogao ništa da učini...

Sutjeska je napadala poslije primljenog gola, tražila se do kraja, ali

bila bolja, na njihovu agresivnost pokušali smo da odgovorimo na isti način, ali su nas brzi žuti kartoni omeli u tome. Tada smo morali da povučemo ručnu, a uskoro smo ostali sa igračem manjem”, rekao je juče poslije utakmice Vukčević...

“Drugi dio je bio dobar, brzim izlascima smo pokušali da ugrozimo protivnika i u tome uspjeli. Na kraju, zadovoljan sam bodom”, dodao je mladi šef Budućnosti. nijesu uspjeli da se dobro organizuju - imali su “bubamaru” u nogama, nekoliko dobrih šansi (Igor Poček, Darko Isidorović), ali kao da je pritisak derbija okovao noge.

Sa druge strane, Budućnost nije ni sanjala da će imati super priliku za totalni preokret - opet je dugi pas iz plave odbrane zbunio defanzivu šampiona Crne Gore, Burzanović je ostao sam, htio je da lobuje Janjuševića, ali se reprezentativni golman nije dao prevariti...

Do kraja, pored inicijative, snage, želje, ali ne i staloženosti “plavo-bijelih” (Sutjeskoj nedostajala mirnoća za tri boda), pišemo veliku grešku glavnog arbitra Željka Radunovića - igrao se 73. minut: Darko Nikač i Janjušević su se borili za loptu poslije greške Sutjeskine odbrane, golman Sutjeske je promašio “bubamaru” i u grudi udario napadača Budućnosti.

Faul je bio van kaznenog prostora (na ivici), ali ga je arbitar morao svirati, kao što je morao i opomenuti Janjuševića. Na kraju, viđene su manje čarke između igrača (sve je prošlo OK, jer su drugovi iz mlade reprezentacije smirivali jedni druge), bilo je čarki i na tribinama...

Ali sve je to derbi...

B.T.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

Sport 31

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

TIM KOLA

Golman Đoković (Dečić)

UKUPNO

DOMAĆIN

Odbrana

GOST

1. SUTJESKA

16

8

7

1

24:9

31

8

4

3

1

13:5

15

8

4

4

0

11:4

16

2. ČELIK

16

8

5

3

22:12

29

8

5

2

1

13:5

17

8

3

3

2

9:7

12

3. PETROVAC

16

7

6

3

19:15

27

8

2

4

2

8:8

10

8

5

2

1

11:7

17

4. LOVĆEN

16

8

3

5

21:14

27

8

4

1

3

13:9

13

8

4

2

2

8:5

14

5. BUDUĆNOST

16

7

4

5

19:14

25

8

3

2

3

9:7

11

8

4

2

2

10:7

14

6. ZETA

16

6

2

8

23:29

20

8

4

2

2

15:10

14

8

2

0

6

8:19

6

7. RUDAR

15

5

4

6

14:14

19

7

3

1

3

7:6

10

8

2

3

3

7:8

9

8. GRBALJ (-3)

16

5

5

6

16:21

17

8

3

3

2

10:7

12

8

2

2

4

6:14

8

9. MOGREN (-3)

16

5

5

6

21:26

17

8

3

2

3

13:14

11

8

2

3

3

8:12

9

10. DEČIĆ

16

2

8

6

16:21

14

8

2

4

2

9:6

10

8

0

4

4

7:15

4

11. MORNAR

15

3

4

8

16:24

13

8

2

2

4

10:9

8

7

1

2

4

6:15

5

12. MLADOST

16

3

3

10

12:24

12

8

2

2

4

7:10

8

8

1

1

6

5:14

4

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: oko 1.500. Sudija. Ž. Radunović (Cetinje) 5,5. Pomoćnici: M. Đukić (Cetinje) 6,5, D. Pajović (Cetinje) 6,5. GOLOVI: 1:0 Karadžić u 19, 1:1 Ilinčić u 53. Žuti kartoni: Stefanović, Nikolić (Sutjeska), Vukčević, Nikač, Tomković, Raičković, Burzanović, Cmiljanić (Budućnost). Crveni karton: Boris Cmiljanić u 40. minutu (Budućnost).

SUTJESKA

1 1

Janjušević 6, Bečelić 6, Ognjanović 6,5, Ćuković 6,5, Stijepović 6,5, Stefanović 6, Nikolić 6,5 (od 71. Jovović -), D. Karadžić 6,5, Stevović 6, Masato 6,5 (od 65. Isidorović -), Radonjić 6 Trener: Dragan Radojičić 6,5

BUDUĆNOST

1 0

Agović 6,5, Raspopović 6, Orahovac 6, Tomković 7, Radunović 6,5, Raičković 7, Hočko 6,5, Ilinčić 6,5 (od 68. Vukčević -), Cmiljanić 5, Burzanović 6,5 (od 88. Kopitović -), Nikač 6,5 Trener: Nenad Vukčević 7

BUDVA - Stadion: “Lugovi”. Gledalaca: oko 350. Sudija: M. Novović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Mrgunović (Podgorica) 7, V. Todorović (Nikšić) 7. GOLOVI: 1:0 G. Vujović u 3. (pen.), 1:1 Merdović u 29, 1:2 Bogdanović u 52, 2:2 Kalezić u 89, 2:3 Stojanović u 90+1. Žuti kartoni: Lagator, Kalezić (Mogren), Vukčević, Tatar (Lovćen). Crveni karton: Mirko Radišić u 53. minutu (Mogren).

MOGREN

2 1

Todorović 6, Racković 5,5, Radišić 5, Kaluđerović 5,5, Pržica 5,5, Lagator 5,5, Marković 5,5, Burzanović 5,5 (od 57. Milović -), Rudović 5 (od 46. Kalezić 6,5), N. Vujović 5 (od 57. Đurović -), G. Vujović 6 Trener: Branislav Milačić 6

IGRAČ UTAKMICE: Mihailo Tomković

PETROVAC - Stadion pod Malim brdom. Gledalaca: oko 200. Sudija: N. Dabanović (Podgorica) 6,5. Pomoćnici: D. Dević (Bar) 7, S. Korać (Bar) 7.

PETROVAC

0

Popović 6,5, Ivanović 6, Grbović 6,5, Lakić 6,5, Čelebić 6, Golubović 6,5, Marković 6, Đukić 6, Pejaković 6,5 (od 83. Leverda -), Jablan 6 (od 90. Kruščić -), Vujačić 6 (od 80. Dragićević -) Trener: Milorad Malovrazić 6,5

RUDAR

0

Radanović 6,5, Gordić 6, Đurić 6,5 Mijušković 6,5, Nestorović 6,5, Kaluđerović 6 (od 90. Sekulić -), Vlahović 6,5, Gačević 6 (od 71. Vuković -), Kato 6,5, Jovanović 6,5 (od 88. Šljivančanin -), Talović 6,5 Trener: Mirko Marić 6,5

DEČIĆ

3 1

Đoković 7,5, Padović 6,5, Mihailović 7,5 (od 78. Vučković -), Ramović 7,5, Ljuljđuraj 6,5, Zlatičanin 7, Popović 7, Ajković 7, Kuč 8 (od 61.

Nuhodžić -), Lazarević 7,5, Vujačić 8 (od 81. Bulatović-) Trener: Radim Nečas 7,5

GRBALJ

0 0

Radulović 6, Bogdanović 5, Glavan 5, Carević 5, Radusinović 5,5, Ragipović 5 (od 46. Obradović 5,5), Janković 6, Međedović 5,5, Delić 5,5 (od 61. Manojlović -), Vukčević 5,5 (od 59. Nikolić 5,5), Ašćerić 5 Trener: Aleksandar Nedović 6

MORNAR, DEČIĆ

Dugo vremena su bili na samom dnu, vječno su tragali za pobjedom, a onda su se u jednom kolu razgoropadili - Mornar i Dečić su upisali upisali jako važne bodove u borbi za opstanak...

Mornar je na krilima povratnika Luke Rotkovića sa 4:0 isprašio Zetu, istu onu ekipu koja je u srijednu popodne demolirama Mogren. Barani nijesu više posljednji, a i imaju utakmicu manje - 4. decembra igraju sa Rudarom... Što se tiče Dečića prijatno su iznenadili - sa 3:0 su lagano odradili dobri Grbalj! Češki trener Radim Nečas je upisao svoju prvu pobjedu od kada je preuzeo Tuzane...

Perović 7, Kosović 7, Vukčević 7, Tatar 6,5, Martinović 7, Mirković 7, Bogdanović 7,5, Halilović 7, Radović 7 (od 87. Vušurović -), Draganić 7 (od 80. Stojanović 7), Merdović 7,5 Trener: Mojaš Radonjić 7

PODGORICA - Stadion: Mladosti. Gledalaca: oko 300. Sudija: S. Vujović (Cetinje) 7. Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica) 7, D. Vujović (Cetinje) 7. GOLOVI: 0:1 Zorić u 78. Žuti kartoni: Božović, Mugoša (Mladost), Hadžibulić (Čelik).

MLADOST

0 0

Kuzmić 5,5, Nikolić 6, Šofranac 6, Petrović 5,5, Živković 6, Kašćelan 5,5 (od 80. Marković -), Božović 5,5 (od 86. Pavićević -), Kalezić 6 (Savićević), Novović 5,5, Mugoša 6, Knežević 6 Trener: Goran Milojević 6,5

ČELIK

1 0

Aković 7, Jovović 6,5, Krsteski 6, Mujdragić 6,5, Bulatović 6,5, Hadžibulić 6,5, Brnović 6,5, Zorić 7 (od 86. Adrović -), Prtenjak 6 (od 62.

Nikolić - ), Ivanović 7 (od 87. Vuković -), Đalac 6,5 Trener: Slavoljub Bubanja 7 IGRAČ UTAKMICE: Darko Zorić

BAR - Stadion: “Topolica”. Gledalaca: oko 200. Sudija: J. Kaluđerović (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica) 7, N. Radulović (Podgorica) 7. GOLOVI: 1:0 Rotković u 30, 2:0 Rotković u 45, 3:0 Arsenijević u 50, 4:0 Mijušković u 69. minutu.

MORNAR

4 2

Lakićević 7, Dubljević 7, Petrović 7, Radulović 6,5, Kajević 6,5, Arsenijević 7, Obradović 6,5 (od 75. Spasojević -), Bogdanović 7,5, Mijušković 7 (od 70. Vukmarković -), Divanović 7 (od 85. Đurković), Rotković 8 Trener: Obren Sarić 7,5

ZETA

0 0 Ivanović 5,5, Radulović 5, Đ. Vukčević 5, Šoć 5, Klikovac 5, Dujković 5, S. Vukčević 5 (od 46. Krstović 5,5), Boljević 6, Došljak 5,5 (od 85. Radinović -), Vlaisavljević 5,5 (od 67.

St. Vukčević -), Orlandić 5,5 Trener: Mladen Vukićević 6 IGRAČ UTAKMICE: Luka Rotković

IGRAČ UTAKMICE: Vule Vujačić

+ Plus

3 1

IGRAČ UTAKMICE: Dejan Bogdanović

IGRAČ UTAKMICE: Nemanja Mijušković

TUZI - Stadion Dečića. Gledalaca: oko 350. Sudija: M. Bošković (Podgorica) 7. Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) 7, A. Đikanović (Nikšić) 7. GOLOVI: 1:0 Kuč u 39, 2:0 u Lazarević 48, 3:0 Vujačić u 56. Žuti kartoni: Ramović, Ljuljđuraj (Dečić).

LOVĆEN

- Minus

MLADOST

Velike pobjede Mornara i Dečića, te novi poraz Mladosti (Čelik bio bolji 1:0) uticao je na “romantičare” - “crveni” sa Starog aerodroma su definitivno dotakli dno: nalaze se na posljednjeplasiranoj poziciji...

Blijeda Mladost nema nijednu dodirnu tačku sa onom družinom koja je ljetos u borbi za Evropu izbacila Videoton i Senicu, pa onda makar postigla gol protiv po kvalitetu svjetlosnim godinama daleke Sevilje.

Jasno je da su “crveni” umorni, ali isto je jasno da će se dosta toga na Starom aerodromu promijeniti tokom zimskog prelaznog roka...

Ognjanović (Sutjeska) Mijušković (Rudar) Tomković (Budućnost) Arsenijević (Mornar)

Vezni red Bogdanović (Lovćen) Zorić (Čelik) Merdović (Lovćen) Kuč (Dečić)

Napad

Vujačić (Dečić) Rotković (Mornar)

Trener Radim Nečas (Dečić)

LISTA STRIJELACA 9 Orlandić (Zeta) 7 Delić (Grbalj), Zorić (Čelik), Rotković (Mornar) 6 N. Vujović (Mogren) 5 Isidorović, Radonjić (Sutjeska), Kaluđerović (Rudar), Vujačić (Petrovac) 4 Knežević (Mladost), Ivanović (Čelik), Stojanović (Lovćen), Karadžić (Sutjeska), G. Vujović (Mogren), 3 Račić, Nikolić (Čelik), Đurišić (Mogren), Tomić (Mornar), Ćetković, Nikač, Ilinčić (Budućnost), Mugoša (Mladost), Janković, Vukčević (Grbalj), Jablan (Petrovac), V. Martinović, Bogdanović (Lovćen), Vlaisavljević, Došljak (Zeta), Vujačić, Kuč, Pepić (Dečić) 2 Đalac, Jovović (Čelik), Kohe, Vlahović (Rudar), Rogošić, N. Vukčević, Burzanović, A. Vukčević (Budućnost), Radusinović (Grbalj), Vujović, Muhović (Petrovac), Mirković, Perutović, Halilović, Merdović (Lovćen), Radišić, Đurović, Marković (Mogren), Savićević (Mladost), Lekić (Dečić), Jovović, Stevović, Stefanović (Sutjeska), M. B. Radulović, Boljević (Zeta), Mijušković (Mornar) 1 Masato, Nikolić, Pejović, Ćuković (Sutjeska), Pavićević, Marković, Kalezić (Mladost), Racković, Kalezić (Mogren), Đukić, Golubović, Pejaković, Šofranac, Kruščić, Grbović (Petrovac), Šćepanović, Jovančov, Ćosović, Šljivančanin, Gačević (Rudar), Ramović, Novović, Zlatičanin, Lazarević (Dečić), Vušurović, Radović, Draganić (Lovćen), Hočko, Cmiljanić (Budućnost), Ašćerić (Grbalj), Kalačević, St. Vukčević, Krstović(Zeta), Mujdragić (Čelik), Dubljević, Radulović, Spasojević, Arsenijević (Mornar)

PAROVI SLJEDEĆEG KOLA 17. KOLO - 7. DECEMBAR Budućnost - Grbalj Rudar - Sutjeska Zeta - Petrovac Lovćen - Mornar Čelik - Mogren Mladost - Dečić (sve utakmice počinju u 13.00 časova)

PRVO PROBA, A ONDA...

Petković ide u Čelzi

Supertalentovani golman mlade reprezentacije Crne Gore na oku “plavaca” iz Londona - Danijel Petković uskoro odlazi na probu u Čelzi, a ako zadovolji, mogao bi da potpiše ugovor sa velikanom sa Stemford bridža Loža stadiona pod Goricom na utakmici Crna Gora - Njemačka (1:1, mlada reprezentacija) je bila puna fudbalskih agenata - bilo je tu Njemaca, Francuza (itd.), gledali su gotovo sve igrače, ali predstavnik Čelzija je došao samo zbog jednog momka - golmana Danijela Petkovića!

“Plavci” već neko vrijeme prate visokog čuvara mreže, drugoligaša Bokelja, a tu noć je bio pod posebnom lupom.

I dopao se ljudima iz Londona: Petković će uskoro otputovati u glavni grad Engleske kako bi odradio probu.

Kako su Dnevne novine čule, popularnom Dadu se sređuje viza, a u kampu Čelzija će boraviti sedam do deset dana kako bi uvjerio velikana sa Stamford bridža da je upravo on golman za njih.

Ako zadovolji ukuse ljudi

koji se pitaju za sve u taboru šampiona Evrope iz 2012. godine, vjerovatno će potpisati ugovor sa “plavcima”, a onda će biti proslijeđen na pozajmicu kako zbog konkurencije, tako i zbog radne dozvole, jer je svojevremeno Petkoviću propao transfer u Lester baš zbog radne dozvole. Čelzi već ima dva golmana na pozajmicama - to su Tibo Kurtoa (Atletiko Madrid) i Matej Delač (Vojvodina) - tako da će Danijelu sigurno naći dobro utočište ako se u Londonu izbori za ugovor.

Da podsjetimo - Danijel Petković je rođen 25. maja 1993. godine, dijete je Bokelja, prošao je sve mlađe selekcije reprezentacije Crne Gore. Kada ga gledate, vidite da ima sve - visinu, brzinu, refleks, dobar pregled igre... B.T.

pOnEdjEljak, 2. 12. 2013. broj 703 GoDINA III

33 ŽENA NAJVAŽNIJI PROIZVODI

Njega kože zimi Zimi je zaista teško izgledati besprijekorno. Blijedi ten, perutava i ispucala koža i crveni nos ne izgledaju sjajno ni na kome, da ni ne govorimo o naelektrisanoj kosi i suvim rukama. Ukoliko želite da izgledate lijepo i njegovano cijele sezone, predlažemo vam da opremite kozmetičku torbicu određenim proizvodima. A evo i koji su to proizvodi:

1. Dobra hidratantna krema 2. Ulje za zanoktice 3. Dobra krema za ruke 4. Korektor u boji vašeg tena (za podočnjake i crveni nos) 5. Bronzer koji pristaje vašem zimskom tenu 6. Hranljiva maska za kosu 7. Labelo za regeneraciju usana 8. Puder ili BB-krema koji će štititi vašu kožu od vjetra.

(Index.hr)

KRISTI TARLINGTON

Bezvremena ljepota

IZGLED

Modni savjeti za svaku priliku Priredila: E.Z.

M

odne norme se vremenom mijenjaju. Od filmova do uličnih radnji, sve utiče na modne trendove. Međutim, postoje neke stvari kojih se treba pridržavati u svim prilikama. To uključuje odjeću, šminku i obuću. Evo nekih modnih savjeta za svaku priliku.

Modni savjeti za svaku priliku olakšaće vam spremanje i uštedjeti vrijeme.

Dobro poznavanje kože lica Lice ima veliki značaj kada se govori o modi. Neophodno da znate tip, teksturu i boju vaše kože, jer će vam to pomoći u pravilnom odabiru pudera, rumenila i ostale šminke.

Provjerite svoju garderobu Vjerovatno u ormanu imate raznu garderobu, naravno u skladu sa vašim stilom. Međutim, potrebno je da imate i bar neki komad odjeće za posebne prilike kao što je izlazak, razgovor za posao ili odlazak na vjenčanje.

Obuća je veoma važna Ne možete istu obuću da nosite u svim prilikama. Neka vam cipele budu za jutarnju šetnju ili odlazak na posao, a štikle za odlazak na večeru ili sastanak.

Frizura U zavisnosti od tipa i dužine kose, treba da naučite da pravite frizure koje biste mogli da imate u raznim prilikama. Ukoliko imate kraću kosu, možete je pokupiti u malu punđu ili rep, a ako imate dugu kosu, nemojte je skupljati nego je isfrenirajte i pustite.

Budite pažljivi sa modnim dodacima Dodaci poput minđuša, čarapa, tašni i raznog nakita igraju važ-

nu ulogu u vašem izgledu. Ukoliko imate svijetlu haljinu, stavite nakit koji nije toliko svijetao. Boju noktiju, nakit i tašnu kombinujete sa garderobom, zato vodite računa da se sve slaže.

Da li šminku nanosite pravilnim redosljedom Poštujete sva gore navedena pravil, ali opet nešto ne štima. Možda nanosite proizvode pogrešnim redosljedom. Šminkeri često primjećuju kako djevojke i žene pogrešno shvataju funkcije određenih proizvoda pa ih nanose na potpuno pogrešan način. Evo nekih čestih primjera: Nanosite korektor prije pudera Ovo je jedna od najčešćih zabluda. Korektor se ne nanosi prije pudera, već nakon kako bi ispravio eventualne nepravilnosti koje puder nije uspio da prekrije. Naravno, važno je dobro ga utapkati kako bi se stopio s podlogom.

Sjenku nanosite nakon ajlajnera i maskare Ovaj postupak sasvim je nelogičan, no mnoge ga žene uporno ponavljaju. Maskara i ajlajner nanose se nakon senke za oči - u protivnom će boja tuša biti prekrivena bojom senke, a maskara puna mrvica.

Nanosite rumenilo prije karmina i šminke na očima Ovaj redosljed je dobar samo ako namjeravate da izađete s minimal-

nom šminkom. Ukoliko planirte nešto izraženiji izgled s jako naglašenim očima ili usnama, rumenilo ostavite za kraj. Jedino tako ćete moći da pogodite pravu mjeru.

Njega kože Na kraju, ne treba posebno naglašavati da je nanošenje šminke više od jednom dnevno nekima trošenje vremena, posebno ako je riječ o zaposlenim ženama koje nemaju previše vremena koje mogu da potroše pred ogledalom. Iako ima žena kojima ponovno nanošenje šminke nije problem, sigurno bi željele da im mejkap traje duže.

Održavajte kožu čistom Šminka će se na licu zadržati duže ako imate čistu kožu. Redovno radite piling, održavajte je hidriranom pijući puno vode. Zbog površinskih ulja na licu, šminka brže “klizi”, pa je važno da očistite i hidrirate kožu prije nego što na nju nanesete šminku.

Ako mejkap nanesete na suvu kožu, tada se neće predugo zadržati.

Koristite prajmer Prajmer služi kao spona između kože i pudera, odnosno on je podloga na koju nanosite mejkap, pa će ga držati. Ujednačava ton kože i dopušta da koža diše. Odlično apsorbuje ulja, što znači da će se šminka (i rumenilo) na licu duže zadržati. Nanesite puder na pravilan način. Bolje je izbjegavati tečni puder jer se možda na vašem licu neće zadržati predugo. Nanesite puder koristeći sintetičk četku i odaberite pudere gušće teksture otporne na vodu koji garanuju dugotrajnost. Na sredinu lica nanesite malu količinu pudera pa ga četkicom razmazujte kružnim pokretima prema spoljnom dijelu lica. Na lice nežno pritisnite maramicu kako biste ga učvrstili.

Egzotičnu ljepotu manekenka Kristi Tarlington naslijedila je od majke rodom iz Salvadora. Svojom harizmom osvojila je modni svijet već sa 14 godina, a krajem osamdesetih sa čuvenim modnim magom Kelvinom Klajnom potpisala je ekskluzivni ugovor od šest miliona dolara i postala zaštitno lice celog brenda sa inicijalima CK. Vladarka modne piste slavna je još od ugovora sa brendom Kelvin Klajn, koji je potpisala davne 1987. godine, ne sluteći da će njeno tijelo punih 26 godina biti korišćeno

za promociju modnih CK detalja.

Tih osamdesetih bila je deo čuvene petorke manekenki koje su vladale pistom i u šali izjavljivale da ujutru ne ustaju za manje od 10.000 dolara, a među kojima su bile Naomi Kempbel, Klaudija Šifer, Linda Evanđelista i El Mekfirson. Ove suvjerene vladarke piste uvele su nove standarde ženskog manekenstva i stvorile prvu kategoriju u ovoj profesiji - supermodele.

Na odmoru u Hemptonima 2000. godine upoznala je pisca i režisera Edvarda Bernsa. Njihova veza bila je tako dobra da su se već krajem godine vjerili, a vjencanje upriličili 2003. Danas su roditelji ćerkice Grejs i malog Fina. Zanimljivo je i da se Kristina sestra Keli udala za Edvardovog brata i sada su svi jedna velika porodica. Čuveni fotograf Teri O’ Nil o pojavi Kristi Tarlington uvijek je govorio isto: “Ona je klasika za sva vremena. Možete je smjestiti u bilo koje razdoblje i uvijek će biti prekrasna”.

(Lisa.rs)

ISTRAŽIVANJE

Zašto je geliranje noktiju štetno

Za većinu žena najbolja tehnika je ona koja će im omogućiti da imaju lijepe nokte i da nemaju mnogo obaveza oko njih. Zbog toga je trenutno možda i najpopularnija gel tehnika kojom, osim lijepo oblikovanih noktiju, dobijate i mogućnost da birate boje, razne crteže po noktima, cirkone, stikere, šljokice i razne varijante frenč manikira. Međutim, ova tehnika i te kako može da ošteti nokte, ali i kožu ruku. Sa njom naizgled dobijate lijepe nokte, ali da li se pitate šta se dešava ispod tipsi ili gelova? * Vremenom nokti postaju krti, listaju se, a osim toga nokatna ploča može i da boli ili da peče kada se stavi u UV lampu kojom se obavlja polimerizacija, odnosno vezivanje gela za nokatnu ploču. * Nedavno su pokrenuta i brojna istraživanja o štetnosti geliranja noktiju koja su pokazala prisustvo štetnih hemikalija u gelovima. Tehnika koja bi navodno trebalo da zaštiti krte nokte, ojača ih i spriječi njihovo listanje, poslije izvjesnog vremena daje potpuno suprotan efekat. * Gel i UV zraci kojima se izlažu

nokti i ruke mogu da prouzrokuju i starenje kože na rukama i hiperpigmentaciju, odnosno pojavu pega. S obzirom na to da su gelovi koji se koriste puni hemikalija često dolazi i do pojave kontaktnog dermatitisa, lomljenja i listanja noktiju, i alergija. * Gelirani nokti idealno su mesto za razvoj gljivica i bakterija, a nijesu rijetki i ekcemi na rukama. Kada se radi priprema nokti se turpijaju, nokatna ploča se stanjuje, tu se zadržava voda i kada se stavi gel, koji ništa ne propušta, voda teže isparava. Tako se stvara sredina koja je veoma vlažna i idealna za razvoj patogenih bakterija i gljivica, koje se ne mogu izliječiti sve dok se ne skine gel. I kada uđe vazduh između nokta i gela, takođe se stvara pogodno mesto za razvoj gljivica. * Poslije čestog geliranja prirodan nokat je istanjen, može da promijeni boju jer “ne diše”, ali i da se izdeformiše od turpijanja.

Zbog toga je tehniku geliranja najbolje koristiti samo u izuzetnim prilikama.

34 Žena

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

Šta maćeha treba da zna

Postoje stvari koje svaka maćeha treba da zna kako bi imala što bolji odnos sa djecom svoga supruga.

Nijeste biološka majka djeci svoga partnera Djeca vašeg partnera već imaju majku, a to nijeste vi.

To je najvažnija stvar koju svaka maćeha treba da zna.

Nemoguće je da imate ista osjećanja prema svojoj i djeci vašeg partnera. Isto tako, djeca vašeg partnera ne mogu da imaju ista osjećanja prema vama i biološkoj majci. To je sasvim normalno.

Smanjite očekivanja Možda ste previše očekivali da budete velika i srećna porodica, ali do toga nikako da dođe. To je skroz u redu. Velika i važna stvar je i da budete ljubazni i civilizovani jedni prema drugima.

Ne kritikujte sebe Ukoliko dajete sve od sebe da imate dobar odnos sa djecom svoga partnera, nema potrebe da se opterećujete i kritikujete sebe za svaku stvar.

Informišite se Najbolja stvar koju možete da uradite jeste da se informišete o tome šta znači i kako biti dobra maćeha. Pomoći će vam savjeti drugih maćeha kao i knjige i blogovi na internetu.

Prihvatite odnos sa djecom takav kakav je Ukoliko odnos sa djecom vašeg partnera nije onakav kakav ste očekivali da bude, nemojte previše time da se opterećujete. Budite zadovoljni ukoliko među vama vlada poštovanje.

Dajte im prostora Najgora stvar koju možete da radite kao maćeha je da silite djecu da uspostave sa vama blizak odnos. Dajte im prostora, fizičkog i emocionalnog. Manje ćete se uzajamno nervirati i vremenom ćete imati bolji odnos. (021)

PSIHOLOGIJA

Red rođenja i odrastanje Priredila: E.Z.

S

igmund Frojd je bio prvi psihoterapeut koji je napisao: “Djetetov red rođenja u porodici ima veliki uticaj na kurs njegovog kasnijeg života.”Vaš red rođenja i pol određuju u velikoj mjeri kako se drugi članovi porodice odnose prema vama, kao i kako vas tretiraju, a to se održava i na zrele dane.

Red rođenja utiče na to kako vi o sebi razmišljate i kako se ponašate prema drugim ljudima, kako u okviru svoje porodice tako i van nje. Naša porodica je učionica u kojoj učimo kako da se ponašamo u svijetu. Naša iskustva kod kuće takođe utiču na naša očekivanja i procjene, kako situacija, tako i odnosa. Reagovaćemo na isti način na mnoštvo događaja tokom ostatka života na način na koji smo reagovali na njih u porodici. Iskustva reda rođenja i pola utiču prije svega na naše socijalno ponašanje i na uloge supruge, roditelja, prijatelja kao i na sve druge socijalne odnose u koje ulazimo.

Alfred Adler je o redu rođenja rekao: “Ne treba da nas iznenadi saznanje da ljudi ne mijenjaju svoje stav prema životu nakon svog djetinjstva, iako se on u

sno, promišljeno i samodovoljno. Uključite ga u proces donošenja odluka. Hvalite njihove sitne uspjehe baš kao što ste to radili sa svojim najstarijim djetetom.

Ne dozvolite da starija djeca dominiraju ili previše zadirkuju najmlađe. Počnite rano da čitate najmlađem djetetu i ohrabrite ga u intelektualnom razvoju.

Nemojte pretpostaviti da je ono suviše malo ili nezrelo da zaista bude od pomoći. Dajte mu odgovarajući dio kućnih obaveza. Nikada ne poredite najmlađe dijete sa starijom djecom. Imajte na umu da su njegovi kvaliteti više povezani sa redom rođenja, a ne sa urođenim osobinama. Pobrinite se da vaše najmlađe dijete ima nove stvari, bez obzira da li je to garderoba ili igračke.

Oduprite se iskušenju da vežete svoje najmlađe dijete za sebe iz straha da ćete ostati sami. Roditelji u Evropi imaju sklonosti da kažu za svoju najmlađu djecu: “Ovo je za moju starost”, misleći da će ono ostati kod kuće, bez sopstvene porodice i da će se brinuti o ostarjelim roditeljima.

TAJNA USPJEŠNE VEZE

ODNOSI

Da li ste imuni na prevaru Sve više ljudi poštuje instituciju braka, a sami stavovi u vezi sa preljubom su se učvrstili, odnosno postali stoži. Britanska studija pokazala je da gotovo 70 odsto žena i 63 odsto muškaraca ne odobrava prevaru,što je skoro 20 odsto više nego pre 20 godina. Međutim, petina muškaraca i dalje smatra kako je vanbračni seks za jednu noć normalan i prihvatljiv, dok je broj žena koje odobravaju takvo ponašanje porastao s pet na 13 odsto.

“Poštovanje i iskrenost važni su u svakom braku, a ljudi to konačno uočavaju. Sve manje odobravaju usputni seks zato što su imali priliku da se uvere kakve posledice prevara ostavlja na porodicu i prijatelje”, istakla je jedan od istraživača doktor Ket

odraslom dobu izražava na drugačije načine u poređenju sa detinjstvom.”

“Mali svet detinjstva sa svojim poznatim okruženjem je model velikog svijeta”, riječi Karla Junga u vezi sa uticajem reda rođenja na kasniji život osobe.

Zbog toga je važno biti svjestan kako naša pozicija u porodici i naša rana iskustva u vezi sa tim su nas oblikovala kao ličnost kao i naše odnose sa drugim ljudima. Marej Bover, čuveni porodični terapeut je imao običaj da govori “nijedan pojedinačni podatak nije važniji od reda rođenja osoba u sadašnjoj porodici i prošlim generacijama.”

Kada se uzmu u obzir svi drugi faktori, osobine koje određuje red rođenja se zasnivaju na pet sljedećih okolnosti pri

rođenju: - Red rođenja, da li ste prvo, drugo ili posljednje dete - Pol djeteta - Broj godina između rođenja braće i sestara - Pol druge djece - U nešto manjem obimu, red rođenja roditelja, prije svega onog koji je istog pola kao i vi.

Značaj najstarijeg djeteta Od najstarijih vremena najstarije dijete u porodici ima poseban značaj. Taj poseban značaj se odnosio kako na nasljeđivanje nasljedstva, tako i na njihovo prinošenje kao žrtve u religioznim obredima, što predstavlja dobru metaforu za izmiješane blagoslove koje prate nastariju djecu.

Najstarije dijete - prvo dijete - kao prva ljubav. Taj odnos se nikada više ne može ponoviti.

Nabijen je divljenjem i čuđenjem o tome šta su roditelji donijeli na ovaj svijet. Čak i kada neko drugo dijete postane omiljeno nekom roditelju odnos sa prvim djetetom će i dalje biti intenzivniji od tog odnosa.

Zašto su jedinci jedinstveni Ohrabrite svoje najmlađe dijete da bude više nezavi-

Merser. Ne jednom od regionalnih sajtova internet anketa uvezi sa navedenim pitanjima dala je sljedeće reazultate: “Da li biste oprostili prevaru?”, od 211 učesnika, 66 je obilježilo DA, 145 NE, dok je na pitanje: “Da li biste prevarili partnera?” 66 njih odgovorilo DA, dok je 138 zaokružilo opciju NE. A vi? E.Z.

Držite jezik za zubima Postoje stvari o vašem romantičnom partneru koje nikome, nikada i ni pod kojim uslovima ne smijete da otkrivate drugim ljudima, pa čak ni najboljim prijateljima. Ma koliko voljeli da dijelite svaki detalj svog života sa prijateljima i bliskim ljudima, ipak postoje stvari koje ne biste smjeli da priznate nikome. Riječ je o tajnama koje se tiču vašeg muškarca i koje bi mogle kompromitujuće da djeluju na njega i ujedno vas.

Baš zbog toga vodite računa da sljedeće stvari nikada ne prevalite preko usana.

Njegovi strahovi Žene su sklone tome da podijele sopstvene strahove. Međutim, otkrijete li prijateljicama da se vaš suprug plaši gromova ili nepoznatih pasa možete da dovedete do toga da ispadne slabić. Osim toga, on vam je svoje strahove otkrio u povjerenju pa bi njihovo otkrivanje njemu mogao da bude pokazatelj da ste ga iznevjerili. To je prvi korak ka gubitku povjerenja u vezi.

Vaš seksualni život

Nema ništa loše ponešto podijeliti s prijateljicama. Međutim, govoriti o veličini njegovog penisa ili tehnikama je zabranjeno. Žene su osjetljive na svoj izgled, stoga razmislite kako bi vama bilo kada bi on svojim prijateljima ispričao kako ste se udebljali ili imate male grudi? Dakle, ukoliko dođe do takve teme sa prijateljicama neka vaš opis bude bez suviš-

nih detalja.

Nešto što niste priznali ni njemu Smatrate li da vam ne posvećuje dovoljno pažnje ili da je previše tvrdoglav u nekim stvarima i stavovima, to biste prvo trebali da raspravite sa njim, a ne sa prijateljicama. Sazna li da ste o tako važnim stvarima govorili njemu iza leđa, to može ozbiljno da naruši vaš odnos. (Net.hr)

Žena 35

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

KUTAK ZA BUDUĆE MAME

PREPORUKA

Zašto trudnice slabije pamte

N

JE

ZA DO K

Malo ljudi smatra da je važno ulagati u zdravlje. Međutim, zdravlje je nešto što ne treba uzimati zdravo za gotovo. Evo nekih savjeta kako da pametno ulažete u svoje zdravlje.

1. Alternativne tarapije Sjajan način ulaganja u zdravlje su alternativne tarapije. Ima ih mnogo i sigurno ćete naći neku koja vam odgovara.

Joga, pilates i aromaterapije su postale veoma popularne, a ljudi kažu da zaista uživaju u njima i da im pomažu u zdravlju.

2. Kvalitetna hrana Hrana je najvažnija za zdravlje. Zato treba da poboljšate ishranu, izbacite prerađenu hranu i ne jedete previše šećera.

Na primjer, možete da kupujete organsko voće i povrće.

3. Riješite se poroka

nom žale na rasejanost, nemogućnost da budu fokusirane na ono što rade, pa nekad nijesu u stanju da kvalitetno završe ono što su započele ili da zapamte šta su sve uradile.

Izvjestan broj naučnika negira “majčinsku amneziju”, objašnjavajući da su pravi krivci koji dovode do zaboravljanja nagle promjene raspoloženja u trudnoći, kao i rasprostranjeno društveno očekivanje da su trudnice više odsutne. Međutim, veći broj studija pokazuje da ona definitivno postoji.

To su, između ostalog, utvrdili i istraživači sa Univerziteta u Sidneju, koji su ispitivali kako funkcioniše memorija kod trudnica.

Re z u l t at i s u pokazali da su neke sposobnosti umanjene, naročito za obavljanje novih memorijskih zadataka - poput pamćenja telefonskih brojeva, imena ljudi ili više podataka za kratko vrijeme.

Svima je potrebno malo zabave u životu, ali ona nije vrijedna vašeg zdravlja. To se odnosi na cigarete i alkohol. Ako već ne možete da se odviknete od tih poroka, važno je da ih umjereno konzumirate.

4. Vježbanje Vježbanje treba da bude sastavni dio života svih ljudi. To može da bude jednostavna šetnja, ili plivanje, ali i odlazak u teretanu. Postoji mnogo opcija i zato izgovori ne dolaze u obzir kada je vježbanje u pitanju.

5. Pregled očiju i zuba Ovim pregledima se obično ne pridaje velika važnost do trenutka u kom nas ne zaboli zub ili imamo problem sa vidom. Redovne kontrole kod zubara i očnog su veoma važne i ne treba ih zanemarivati.

(B92)

ZDRAVSTVENE BLAGODETI

TO RA

P I TA

Mnoge trudnice i mlade mame postaju pomalo zaboravne, a ova vrsta demencije često se naziva i “trudnički mozak”, trudnička amnezija ili mamomnezija. Ovakvo stanje nije dugotrajno i ne predstavlja zdravstvenu opasnost.

Kapacitet mozga se ne mijenja u trudnoći, mada je kod nekih žena smanjena intelektualna “oštrina”, pokazuju istraživanja. Ovakvo stanje je prolazno i nastaje zbog toga što se mozak pod uticajem hormona priprema za takozvano “majčinsko programiranje”.

Odsutnost, nizak nivo pažnje, misli koje lutaju, rastresenost, uobičajene su pojave na koje se trudnice najčešće žale, posebno u trećem tromjesečju.

Kod skoro polovine budućih mama se javlja kratkoročan gubitak pamćenja, koji kod nekih traje i godinu dana nakon što se beba rodi. Zapravo, 80 odsto trudnica se suočava sa nekim oblikom oslabljene kognitivne, odnosno saznajne funkcije.

Dokazano je da žene u posljednjih šest mjeseci trudnoće i prva tri mjeseca nakon porođaja najviše imaju problema sa prostornim pamćenjem - često ne mogu da se sjete gdje su ostavile određene stvari, piše “Jumama”.

Zaposlene trudnice se uglav-

Ulažite u zdravlje

Poštovani, Imam 53 godine. Bavim se tri puta nedjeljno pilatesom, trudim se da se hranim na pravi način. U postmenopauzi sam već 4-5 godina, oko 43.44. godine je već prestao ciklus, u poslednjih par godina naglo dodajem kilograme u predjelu struka, znojim se prilično. Imam veoma često nadimanja, trbuh mi dođe kao da sam u devetom mjesecu.

Ne mogu sama sebe da prepoznam. Pila sam razne probiotike i radila hormone za štitnu žlijezdu i oni su uvijek bili u redu. Šta bih još mogla da uradim?

Poštovana, I sami ste povezali promjene na svom tijelu sa periodom života kroz koji prolazite.

Menopauza je period u životu žene kada se ona mijenja, i fizički i mentalno, ali i to je dio normalnog procesa starenja.

Menopauza sa sobom donosi i neke dobre strane, a to su stabilnost i zrelost. Svojim ličnim stavom, uz pomoć neposredne okoline, žena menopauzu može učiniti ljepšom, podnošljivijom i prijatnijom. Veoma je važno gledati na stvari pozitivno i sa puno optimizma. Poslije 50. godine, svaka žena treba da ostavi pušenje, da reguliše tjelesnu težinu i da ne konzumira alkohol. (stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Kako iskoristiti sastojke tamjana

ISTRAŽIVANJE

Nezaposleni brže stare

Istraživanje sprovedeno na Imperijal Koledžu u Londonu otkrilo je više znakova stresa na DNK nezaposlenih osoba. Naime, riječ je o jednom od pokazatelja starenja, odnosno skraćivanju tijelomjera, piše portal Pliva. Tijelomjeri su strukture DNK smještene na krajevima hromozoma, a njihovo skraćivanje je već povezano i s većim rizikom za bolesti koje su češće u starijoj životnoj dobi. Stručni časopis “Plos One” dodaje da su ranije studije već otkrile ve-

zu skraćivanja tijelomjera i prevelike opterećenosti na radnom mjestu, posebno kod osoba koje rade na više radnih mjesta.

Istraživači to objašnjavaju djelovanjem stresa, nezavisno od toga da li se radi o nezaposlenim osobama ili osobama koje previše rade. Novi nalazi se zasnivaju na podacima prikupljenim od oko 5.600 ispitanika rođenih 1966. godine, pri čemu je skraćivanje tijelomjera bilo najuočljivije kod ispitanika koji su duže bili nezaposleni.

(BBC)

PORUKA ZA VOZAČE

Osvježite vazduh u vašem automobilu

Tamjan je aromatična smola koja se dobija iz drveta bosvelia, koje raste u oblastima Azije i Afrike i jedan je od najstarijih mirisa. Iako nama možda nije poznato za šta se sve može korstiti, on je pre 5.000 godina na Arabijskom poluostrvu i u sjevernoj Africi bio vrijedan gotovo koliko i zlato, a u Egiptu je korišćen za balsamovanje mumija.

Na Zapadu, tamjan je najviše poznat po svojim antiupalnim svojstvima. Aktivni ljekoviti sastojci tamjana su seskviterpeni ugljovodonici, monoterpeni, diterpeni i bosvelijske kisjeline. Neka istraživanja su pokazala da tamjan može pomoći i u liječenju nekoliko vrsta karcinoma - malignih melanoma, raka mokraćne bešike i tumora na mozgu. Potvrđeno je da ekstrakt tamjana, tamjanov acetat, smanjuje

neurološka oštećenja, olakšava depresiju i napetost, sprečava bolesti krvnih sudova i smanjuje nivo holesterola. U aromaterapiji tamjan se koristi za olakšanje stresa, napetosti, histerije i depresije.

Masaža i kupka sa uljem od tamjana mogu da pomognu kod menstrualnih bolova i upale mokraćnih kanala.

Terapija uljem tamjana pozitivno djeluje na disajne puteve i olakšava bronhitis, astmu, sinusitis, česte prehlade i alergije.

Nakapajte na ruku par kapi ulja i udišite ih nekoliko puta dnevno ili se inhalirajte tinkturom tamjana (1 kašika na litrar vruće vode). Smatra se da tamjan može da pomogne i kod hrkanja, tako što se uljem tamjana mažu vrat, grudi i područje oko nosa.

(Mondo)

I vozači automobila, kao i njihovi saputnici izloženi su negativnom uticaju zagađenog vazduha. I to dvostruko više nego običan pješak, pokazuju rezultati istraživanja koje je nedavno sprovela Agencija za kontrolu vazduha u Parizu. Naime, ispostavilo se da su vozači automobila, osim spoljnog zagađenja, izloženi i zagađivačima iz vozila. Oni prije svega dolaze od podnih prostirki i sintetičkih presvlaka za sjedišta, ali i sa brojnih plastičnih dijelova kabine. Radi se o organskim česticama koje kruže vazduhom, kao što su benzen ili formaldehid, ali i česticama biološkog porijekla, kao što je buđ, koja veoma nadražuje disajne organe. Zato stručnjaci ove agencije savjetuju: * Kabinu automobila redovno provjetravajte, čak i zimi! * Kada prolazite kroz dugačak tunel, obavezno zatvorite ventilaciju i prozore, a čim

iz njega izađete, širom otvorite prozore i dobro provjetrite vozilo. * Uvijek operite svog četvorotočkaša i unutra, nikada samo spolja. * Jednom godišnje promijenite filter za vazduh u automobilu. Najbolje je da kupite onaj na bazi aktivnog uglja, jer osim polena i prašine, zaustavlja prolaz čestica štetnih gasova i neprijatnih mirisa. (Novosti)

36 Žena

PONEDJELJAK, 2. 12. 2013.

ZASLADITE SE

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Šerbet torta

SASTOJCI:

750 g praziluka 5 glavica crnog luka veza peršuna biber so brašno ulje slatka paprika masline

Tikvice u tijestu

Na slabijoj vatri karamelizujte šest kašika šećera, prelijte šoljom vode i kuvajte dok se karamel ne istopi. Sklonite s vatre i u prohlađeno dodajte sjeckane orahe, 250 grama šećera i ulje. Sipajte brašna koliko je potrebno da dobijete tijesto srednje gustine. Dodajte prašak za pecivo, dobro izmiješajte i tijesto podijelite na dva dijela. U podmazanom i brašnom posutom kalupu ispecite dvije kore.

Ušpinujte 100 grama šećera, dodajte mljevene orahe, margarin i dvije štangle otopljene čokolade. Dobro izmiješajte, premažite tortu i preklopite drugom korom.

Ostatak posne čokolade istopite s nekoliko kašika vode i malo margarina. Topljenom čokoladom prelijte gotovu tortu.

SASTOJCI:

Ću e od praziluka Praziluk očistite, isjecite ga na komade i skuvajte u slanoj vodi.

Na malo ulja propržite na kockice isječen crni luk, začinite ga sjeckanim peršunom, solju i biberom, pa dodajte slatku papriku i skuvan i usitnjen praziluk. Kada se prohladi, dlanovima formirajte loptice i u sredinu svake stavite po maslinu. Svaku ćuftu uvaljajte u brašno i pržite na vrelom ulju.

Poslužite s maslinama.

kesica tjestenin e po želji 3 tikvice 200 g suvog vrat a 300 g iriškog sir a 300 ml slatke pa vlake 2 čena bijelog lu ka kašičica bosiljk a kašika maslinov og ulja kašičica suvog biljnog začina so, biber

Tikvice operite, sa korom isjecite na kolutove i propržite ih kratko na malo maslinovog ulja, pa im dodajte izgnječeni bijeli luk.

Dodajte suvi biljni začin, so i biber, zalijte pavlakom i kratko prokuvajte. Suvi vrat isjecite na rezance i umiješajte ga u tikvice.

Tjesteninu skuvajte al dente, dodajte je masi od tikvica i dobro izmiješajte. Sve sipajte u podmazanu posudu za pečenje, prekrijte listovima Iriškog sira i zapecite kratko u rerni.

PREPORUKA

Rižoto sa lukom

Možete ga pripremiti kao glavno jelo ili predjelo, potpuno je svejedno. Jedno je sigurno, ukus rižota će vas oduševiti.

POTREBNO JE: 6 šolja supe od povrća malo kurkume šargarepa sitno sjeckana 3 kašike margarina kašika maslinovog ulja čen bijelog luka crni luk isjeckan šolja i po pirinča pola šolje bijelog vina pola šolje rendanog biljnog sira so i biber silikonski kalup za mafine

PRIPREMA: Na maslinovom ulju ispecite luk dok ne postane staklast, dodajte šargarepu i prodinstajte, sipajte pirinač i pustite da se peče dok ne postane blijed (pazite da ne pobraoni). Sipajte šolju supe od povrća. Smanjite vatru i pustite da se krčka. Čim pirinač ostane bez vode, dodajte po još malo supe. Kada ste pri kraju sa supom, dodajte u pirinač bijeli luk i kurkumu. Dodajte i bijelo vino, kada voda ispari umiješajte margarin. Kalupe namažite uljem u njih sipajte vruć pirinač i ostavite da se ohladi. Prije služenja izvadite iz kalupa i ukrasite po želji.

SASTOJCI:

6 kašika šećera 100 g sjeckanih oraha 200 g mljeveni h oraha kašika praška za pecivo šolja ulja brašna prema potrebi 200 g margarin a 7 štangli posne čokolade

Posne poslastice

Iznenadite porodicu slatkim zalogajima i pokažite im da i od posnih namirnica mogu da se pripreme delikatesi. ČOKO KOCKE POTREBNO JE: 250 g margarina 12 kašika šećera u prahu 200 ml kisjele vode 8 kašika mljevenih oraha 300 g brašna prašak za pecivo 100 g posne čokolade ZA PRELIV: 200 g posne čokolade 80 g margarina PRIPREMA: Ostavite 200 grama margarina na toplom, pa ga, kad sasvim omekša, umutite sa šećerom u prahu. Lagano, stalno muteći, dolivajte kisjelu vodu i postepeno dodajte orahe, brašno pomiješano s praškom za pecivo i narendanu čokoladu.

Izlijte smjesu u pleh koji ste obilno podmazali preostalim margarinom i posuli brašnom. Pecite na 180 stepeni oko pola sata. Pečen kolač prelijte glazurom od rastopljene čokolade i margarina.

BAKLAVA POTREBNO JE: 500 gr kora za baklavu 500 gr mljevenih oraha 300 gr suvog grožđa (po želji) 500 gr kristal šećera 2 vanilin šećera 1 limun malo cimeta (po želji) ulje PRIPREMA: Od sastojaka umutite fil. Prvo

podmažite tepsiju uljem. Zatim počnite sa ređanjem baklave. Da bi baklava bila prava, najbolje je da ređate jednu koru, pa fil i tako dok ne utrošite sve sastojke. Kada završite sa ređanjem baklave, isjecite je na parčiće, po želji. Neko siječe na pravougaonike, a neko na rombove.

Kada to uradite, stavite je u dobro zagrijanu rernu i pecite dok ne porumeni. Pripremite sirup. Sipajte u šerpu šećer i vanilin šećer, pa tome dodajte ili limun sječen na kolutove ili iscjeđen sok od jednog limuna. Kada sirup počne da vri, smanjite i ostavite na ringli dok ne pogusti. Sirupom prelijte vrele baklave i pustite da se ohlade.

KARAMEL TORTA POTREBNO JE: 1/2 korica za rozen tortu 125 g margarina 200 g šećera 1 puding od karamele 400 ml sojinog mlijeka 150 g mljevenog pečenog lješnika + 50 g za posipanje PRIPREMA: Karamelizovati šećer na laganoj vatri, pa sipati 300 ml sojinog mlijeka i miješati dok ne provri i karamel se ne rastopi. U preostalom mlijeku razmutiti puding od karamele, pa dodati u proključalo mlijeko i miješati dok se ne zgusne. Zatim dodati na listiće sječen margarin i mljeveni pečeni lješnik, miješati dok se masa ne ujednači, a zatim toplim filom filovati korice. Nafilovati i gornju koru, pa je posuti mljevenim pečenim lješnikom i ostaviti da se ohladi i stegne. Sjeći na kockice.

ZA LJUBITELJE ZDRAVE HRANE

Ukusna jela s povrćem Varijanta tradicionalnih jela od povrća nije ništa manje ukusna od mesnih specijaliteta. Probajte nove recepte.

Z A P E Č E N I K R O M P I R SA MASLINAMA POTREBNO JE: 4 veća krompira 100 g maslina 2 paradajza 1 dl soka od paradajza dvije glavice crvenog luka suvi začin ulje mala šargarepa PRIPREMA: Na malo ulja prodinstajte glavicu crvenog luka, dodajte pola krompira sečenog na kockice, šargarepu i vode da prekrije krompir. Dinstajte dok se krompir ne skuva. Blenderom napravite kašastu smjesu.

Ostale krompire stavite u ljusci da se probare. Ocijedite ih i isjecite na tanke kolutove. Posolite ih. Nauljite tepsiju, sipajte luk isječen na kockice, stavite red krompira, pa paradajz isječen na kolutove ili kriške.

Preko svega toga prelijte kašu od krompira i odozgo poređajte masline. Pecite na 200 stepeni 30 minuta.

SUPA U ZEMIČKI POTREBNO JE: 10 zemički sa čvrstom koricom

200 g sjeckanog crnog luka 100 g suvih šljiva kašičica mljevene paprike 600 g krompira 140 ml soka od paradajza maslinovo ulje biber suvi začin PRIPREMA: Prvo skuvajte paprikaš. Na ulju

izdinstajte luk, dodajte crvenu papriku i čašu vode, sipajte isjeckane šljive. Kuvajte pet minuta. Dodajte sjeckani krompir, nalijte vodom da prekrije krompir, dodajte sok od paradajza. Kuvati 40 minuta. Zemičkama skinuti vrh. Izdubite sredinu i stavite zemičke u rernu na 180 stepeni 5 minuta. U zemičke sipajte paprikaš i poslužite.

MALI OGLASI

37

AS NEKRETNINE

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

PONEDJELJAK, 2.12. 2013.

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću, 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno, povoljno. Tel.067/351-111 Prodajem novu kuću, 180m2, kod «Hemomonta» sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno.

Tel.069/567-440 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2.

Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor.

Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446 Prodajem stan Tre Canne Budva, 104m2, VIII sprat, Centralna kula. Tel.069/300-775

I Izdajem nenamješten jednosoban stan, Ulica kralja Nikole - Zabjelo. (IV sprat).

Tel.067/517-154 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

PRODAJA S.A.”Normal”, 61m2 / II, 52.000e M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, vv, 33.000e TT.Put, 51m2 / V V, 47.000e, novog.

Delta “Čelebić”, ””, dvos. 62m2/ V Zabjelo, 66m2 / I, 47.000e, odličan City hotel, 47m2 / I, 55.000e S.A. 70m2 / V V, 62.000e, odličan P.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar P

Novaka Miloševa 32

IZDAV AVAN AV VANJE PM.V P. .Ve .V Vektra 60m2 / II, 400e, namj.

T t 48m2 / II, nov, T.pu vv, namj.250e Autobuska 67m2 / V, V 250e, namj.

Blok V, V 96m2 / IV, V 350e, prazan V, Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj.

Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj.

S.A. 64m2 / II, nov, v 250e, prazan v, Zabjelo 47m2 / V V, namj, 230e PM.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj.

P. Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače.

Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

www.asnekretninepg.com

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva.

Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura.

Tel.067/801-021

SOBE

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura.

Tel.067/666-966

Izdajem praznu sobu kod Gintaša, Stara varoš. Prednost imaju ženske osobe.

Tel.067/394-592, 020/623-250

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

POSLOVN I PROSTOR

Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara.

Tel.069/555-891

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija.

Tel.067/450-720

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi.

Cijena 45.000 eura.

Tel.067/611-115, 069/611-115 PLACEVI

Prodajem plac 4.000m2 sa objektom 53m2 u Vranićima - Podgorica, put i struja. Voda nije sprovedena.

Tel.069/064-566, 020/628-877

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767

38 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814

VOZILA/AUTO DJELOVI

ponedjeljak, 2.12. 2013.

MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović.

Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204 TD enterijer Novi, izrada i cija namještaja Tel.069/563-870

Herceg restaurai tendi.

Izdaje se lokal u cetru Podgorice za doček Nove godine.

Tel.067/351-111

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102

Klime obične, inverter, multi parapetne, zidne, kasete. Prodaja, montaža, dezinfekcija, servis. Garancija od 2 do 5 godina. Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209 Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane.

Opravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832 RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala.

Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno.

Tel.067/237-563

M oleraj- gletova nje -t a peti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

Prodajem 2 norveška radijatora od 1,5KV, korišćen samo jednu sezonu.

Tel.067/289-989

GRAĐEVINSKE USLUGE

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809806 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393 POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax.

Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

ponedjeljak, 2.12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30.

PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi).

Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:30 07:00 07:20 08:10 08:55 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00 14:45 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 22:15 01:00

Emisija:Exploziv/r Emisija:Exkluziv/r Emisija:Paklena kuhinja Serija:Karma/r Emisija za djecu-Mozgalica TaÄ?no 9 Serija:OdbaÄ?ena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:Roki 5/r TaÄ?no 1 Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni/r Serija:Staklen dom/r Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:OdbaÄ?ena Serija:Staklen dom Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni Serija:Karma Serija:SinÄ‘elići Film:Poslednji Samuraj Exkluziv/r

PRVA Serija:OdbaÄ?ena 17.00

06.30 09.30 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 14.10 15.30 16.10 16.55 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r Vijesti NauÄ?no – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Vijesti NauÄ?no – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Otvoreno Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red - odjeljenje za specijalne Ĺžrtve Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uŞivo 11:50 City 12:00 Magazin in/r 13:00 Farma uŞivo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uŞivo 17:30 X patrola 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Akademci specijal 21:30 Farma uŞivo 21:45 Grand- narod pita 00:00 Farma uŞivo 02:45 City

06:45 09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 14:00 14:07 14:15 15:00 15:40 16:30 16:50 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:40 00:30 00:25 01:25

Boje jutra Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: RuĹža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Bez granica Vijesti Sport Serija: Internat Bez granica Extra lifestyle Dabar/r Serija: Bandini/r

PINK Serija: Oluja 18.30

VIJESTI Vijesti u pola 7 18.30

07:00 10:00 10:30 10:45

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Trag 12:30 Tajne i ljepote Kine 13:00 Na toÄ?kovima 13:30 Bez recepta 14:30 Interfejs/r 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Dnevnik 19:55 Bez recepta 20:25 Tajne i ljepote Kine 21:30 Aljazeera 22:20 Nokaut 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Pop kvart 14:30 Business Exclusive 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film: Pijanista 20:00 Forum 20:15 U raljama Ĺživota 21:15 Film: Uspon 22:45 Forum 23:00 5 do 5/r 00:15 U raljama Ĺživota/r

ATLAS Divlja ljepota 16.30

TV PREPORUKA POSLJEDNJI SAMURAJ Prva 22.15

Kapetan Nejtan je izgubljen. Borbe koje je nekada vodio sada izgledaju daleke i nevaĹžne. Rizikovao je svoj Ĺživot za Ä?ast i zemlju, ali se u godinama posle graÄ‘anskog rata svijet promijenio - pragmatizam je zamijenio hrabrost, a sopstveni interesi zauzeli su mjesto Ĺžrtve i Ä?asti. Negdje na zaboravljenim poljima blizu obale rijeke VaĹĄita, Algren je izgubio svoju duĹĄu. Drugi vojnik vidio je njegov naÄ?in Ĺživota kao slom. On je Kacumoto, poslednji voÄ‘a srednjovjekovnih ratnika - samuraja, koji su posvetili svoje Ĺživote spasavanju vladara i zemlje.

08.30 Serija: Plesna akademija/r 09.30 Cetinjski parlamentarni forum 12.00 Vijesti 12.00 SkupĹĄtina - V zasijedanje DjeÄ?ijeg parlamenta 14.30 Magazin Lige Ĺ ampiona/r 15.00 Muzika 17.00 Serija: Univerzum/r 18.00 Crnogorske teme, dr Danilo Radojević/r 19.00 Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda 19.30 Dnevnik 2 20.15 C.G sport 21.00 Dok. program:Hajla/r 21.30 Serija: Sestra Tereza 22.15 Serija:FleĹĄ point 23.00 Radni dan/r

RTCG 2 Vijesti 12.00

11:00 11:45 15:45 16:00 17:15 18:15 19:00 19:45 20:15 20:30 21:15 22:45 23:00

Uz jutarnju kafu – uŞivo Dogodilo se...

Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Žestoko Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin - uŞivo Ekstremno NindŞa Ratnici/r Texas Holdem Poker Na Domaćem Terenu/r Ekstremno NindŞa Ratnici Guťteranje – premijerno Smijeh kao Lijek Zabavni magazin/r

777 Smijeh kao Lijek 10.45

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Cvat lipe na Balkanu 10:00 Vesti RTS 10:05 Lov i ribolov 10:35 Eko karavan 11:05 Vesti RTS 11:10 Svedoci vekova 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Stop sport 12:45 Ubistvo 13:45 Evronet 13:50 Ciklus: Ĺ˝ene scenaristi 14:55 Gastronomad 15:10 Ovo je Srbija 15:55 Bela laÄ‘a 16:50 Tv zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela laÄ‘a 21:00 Potraga 21:50 Poslednji krug u Monci 23:45 Dnevnik RTS 00:00 Ubistvo RTS 2 08:46 Izaberi svoju knjigu 09:02 Ĺ˝ivotna raskrsnica 09:25 Komandir JuriĹĄne Ä?ete Proboj 09:49 Internest 10:04 Vrele gume 10:35 Knjiga utisaka 11:15 Klinika Vet 11:45 Kontekst 21 12:15 So rts: Musorgski 12:50 Emisija iz ekologije 13:20 Trezor 14:20 Izaberi svoju knjigu 14:36 Ĺ˝ivotna raskrsnica 14:59 Komandir JuriĹĄne Ä?ete Proboj 15:23 Internest 15:38 Emisija iz kulture 16:10 SAT 16:55 Sve boje Ĺživota 17:25 Braća Karamazovi 18:10 Tehnologije 18:40 Svet zdravlja 19:10 Verski mozaik Srbije

20:00 ReÄ? na reÄ? 21:20 Najveći sportski dogaÄ‘aji u dvorani 21:50 Braća Karamazovi 22:35 ÄŒitanje pozoriĹĄta 23:05 Dani Evropske kulturne baĹĄtine 23:35 OpĹĄteobrazovni program 00:05 Rockovnik HRT 1 10:10 Vrijeme 10:14 Na vodenome putu 11:00 Ĺ to vas Ĺžulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:22 TV kalendar 12:37 Nasljednica s Vendavala 13:21 Glas domovine 13:46 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:11 Jezik za svakoga 14:21 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 DruĹĄtvena mreĹža 14:50 DruĹĄtvena mreĹža: 8 kilometara od civilizacije 15:20 DruĹĄtvena mreĹža 16:02 Puna kuća Ra era 16:47 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:17 Hrvatska uĹživo 18:06 I to je Hrvatska 18:20 PotroĹĄaÄ?ki kod 18:51 Odmori se, zasluĹžio si 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 TV Bingo 20:28 Let nad Hrvatskom 21:01 Fokus 21:59 Zagorka 22:55 Dnevnik 23:15 Sport 23:18 Vrijeme HRT 2 09:00 Ĺ kolski sat 09:30 Inkubator 09:45 Ton i ton 10:00 Briljanteen 10:41 Dr. Oz 11:21 Obrtnik i partner 11:52 Hotel dvorac Orth 12:38 Na zapovijed, glavni kuharu!

13:03 Skok prema slobodi 14:45 Glazba,

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 14:30 16:50 18:20 19:00 19:30 20:00 20:20 21:00 21:35 22:00 00:00

SvjeĹži u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r.

Anegdota iz Şivota Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Majstor kuhinje /r.

Dok. program Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r.

Anegdota iz Ĺživota Crtani film-Mumijevi PG Raport Tragom prirode /r.

Info MuziÄ?ki program Film: Taminokeri 1dio /r.

Ponoćni Info

MONTENA Crtani film-Mumijevi 19.30

DANAS U GRADU glazba... 14:50 Degrassi: Novi naraĹĄtaj 15:11 Divlji u srcu 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Ĺ kolski sat 17:00 Boli glava 17:15 Dok vas nije bilo... 17:59 Kuhajmo zajedno 18:04 Svaki dan, dobar dan 18:45 Dr. Oz 19:25 Gustav 19:31 TV vrtić 19:42 ÄŒarobna ploÄ?a 20:00 Roditelji i djeca 20:44 Top Gear 22:02 Krvavi svibanj 23:01 CSI: Las Vegas 23:44 Sestra Jackie 00:11 Fringe HBO 10:45 Vesela buka 12:40 Borba Titana 14:35 Neka ruĹžni crknu 16:20 Skubi Du! Muzika vampira 17:40 Osvetnici 20:05 Carstvo poroka 21:05 Carstvo poroka 22:05 Na istok i dole 22:35 Devojke 23:05 Kuća u Bretanji 00:40 Diktator 02:05 Poklekli Atlas FOX LIFE 09:05 Ĺ apat duhova 09:55 Emili Ovens 10:50 Najbolji kuvar 11:45 Sudije za stil 12:10 Sudije za stil 12:40 Rodiću njihovu bebu 13:35 ProvodadĹžija za milionere 14:30 Projekat “Modna pistaâ€? 15:25 Najbolji kuvar 16:20 Nova devojka 16:45 Nova devojka 17:15 Nova devojka 17:40 Nova devojka 18:10 Jednom davno 19:05 Jednom davno 20:00 Jednom davno 20:55 Kugar Taun 21:20 Kugar Taun 21:50 Kako je biti Erika 22:45 Emili Ovens 23:40 Kugar Taun 00:05 Kugar Taun 00:35 Kako je biti Erika 01:25 Ĺ apat duhova

FOX CRIME 09:25 Prevaranti 10:25 Prevaranti 11:30 Prevaranti 12:35 Operativci 13:45 Red i zakon 14:45 Ubrzana istraga 15:45 SluÄ?ajni partneri 16:45 Jedinica 17:45 Jedinica 18:45 Jedinica 19:45 Novi stari sluÄ?ajevi 20:55 Red i zakon 21:50 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 22:50 Detektiv na Floridi 23:50 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 00:50 Imitator 01:50 Milosrdna Grejs 02:40 Opasni cimeri ARENA SPORT 09:00 Igokea - Budućnost 11:00 Juventus - Udinese 13:00 Sarajevo - Leotar 15:00 Arsenal TV 18:00 Pregled Copa Sudamericane 18:30 Magazin Lige ĹĄampiona 19:00 Pregled kola 19:30 Pregled Bundeslige 20:00 U obruÄ?u 21:00 Olimpija - Partizan 23:00 Jelen pregled kola 00:00 Professional Poker Tour SPORT KLUB 13:00 Metallurg - MedveĹĄÄ?ak 15:10 NBA Live 15:15 Na danaĹĄnji dan 15:30 Pregled Euroleague 16:20 Inside NBA 17:00 Sevastopol - Dynamo 18:50 NBA Action 19:20 Pregled Premier League 20:30 Roma - Emorio Armani 22:15 Na danaĹĄnji dan 22:30 Euroleague Magazin 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Pregled ĹĄpanske lige 00:30 Estoril - Guimaraes 02:15 History del Camp Nou

BIOSKOP CINEPLEXX

MraÄ?ne ulice Menhetna 19:45; 22:00; Niko 2 16:30; Bitka godine 18:10; Safari u Africi 3D 15:00; Slotera Nika za predsjednika 18:30; Igre gladi, lov na vatru 16:10; 18:50; 21:15; Savjetnik 17:45; 20:00; 22:15; Plan bjekstva 20:30; 22:45; Vojna akademija 17:30; Malavita 21:30; Legende u Vegasu 20:15; 22:30; Tor mraÄ?ni svijet 2 3D 16:40; 19:00; Kapetan Filips 16:00; Kumba 3D sinhronizovano 15:45; Grozan ja 2 3D 15:15.