Izdanje 17. april 2013.

Page 1

ce nt i

20

0

sju ce tra nt 3 i

od

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

SRIJEDA, 17. 4. 2013. BROJ 517/ 517 GODINA II

EPILOG ● 5

●2

MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA I MINISTARSTVO PRAVDE FORMIRAĆE POSEBNO ODJELJENJE ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA

Vlada pravi crnogorski USKOK ● Crnogorski USKOK biće sastavljen od provjerenih profesionalaca iz redova tužilaca, sudija i policije, za koje će presudno biti da nemaju mrlje u karijeri. To tijelo će biti pod direktnom kontrolom predsjednika Vlade i ministara policije i pravde.

ČITAOCIMA ● 9

Od sjutra Dnevne novine 30 centi

Opozicija u subotu na ulićne proteste ODGOVOR ● 10

Lajčak: Ne marim šta Medojević priča

FRANKFURT ● 13

I drugi osumnjičeni za masakr Podgoričanin?

SAD ● 2

Geleri od bombe u Bostonu kidali noge poput žileta

P

oštovani čitaoci, Dnevne novine će od sjutra koštati 30 centi i radnim danom. Vikend izdanje će zadržati istu cijenu. Razlog ove promjene je sprovođenje politike daljeg povećanja kvaliteta sadržaja. Želimo da zadržimo profesionalan pristup, nezavisnost i da obezbijedimo više dobrih novi-

nara, dobrih tekstova i kvalitetnijih informacija. Vjerujemo da ste do sada postali svjesni da su Dnevne novine unijele sasvim novi duh u medijsku scenu i da nudimo i dalje nešto novo i drugačije po znatno boljoj cijeni. U poređenju sa drugima, Dnevne novine će i dalje biti oko 60% jeftinije i svakako, mnogo pouzdanije. Svjesni smo da u ovako teškim finan-

POLUFINALE KUPA ● 32

Budućnost čeka Mladost, Čelik protiv Grblja

sijskim uslovima nije realno tražiti veću cijenu. Zato želimo da ostanemo pristupačni. Dakle, naša politika ostaje ista - veća objektivnost po mnogo boljoj cijeni od konkurencije. Vjerujemo da ćete i dalje biti uz nas da gradimo neko novo vrijeme u kojem će biti mjesta za pametnije ljude. Boris Darmanović, direktor i izdavač organizuju veliku

OD 10.APRILAA DO 11.JUN

ISTORIJA ● 14

Milovan Đilasrehabilitacija komunističkog disidenta PRAVILA NA STRANI

28


2

Tema dana

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

EDITORIJAL Kontrola

NOVAK USKOKOVIĆ urednik

Bez bilo kakve primjedbe prihvatili su čelnici u državnim i javnim preduzećima da im se zarade značajno smanje. Neko bi pomislio kako lijep potez, ali sve više sumnjam da je to samo bila maska. Posljednjih dana u saznanju sam da dio funkcionera dio troškova u, kako to oni zovu, naduvavaju pa se čak često ide i na službena putovanja da bi se nadoknadio minus koji imaju u mjesečnim primanjima nakon Vladine odluke da se smanje zarade. Sve je to vrlo sumnjivo, zbog čega je neophodno da ta praksa bude prekinuta odmah, a oni koji na taj način razmišljaju i tako posluju bez pogovora smijeniti sa svih funkcija. Nijesu mi logične mnoge stvari. Prvo je da neko sa skoro tri hiljade eura mjesečnih primanja svoje primanje svede na oko hiljadu, a da pri tom ne ukaže ili makar da primjedbu na tu odluku. Vladina namjera je bila jasna da se smanje zarade, ali i da se i ostali što više srežu. Nikako mi ne ide u glavu da logika prema kojoj su uglavnom firme koje imaju gubitke sebi olako podijele zaradu i plus po koju dnevnicu. Problematično je i što većina tih direktora razmišlja samo kako da nadoknadi manjak, a ne kako unaprijediti kompaniju kojom upravlja. Vlada mora reagovati pa kao što je donijela odluku o značajnom smanjenju službenih automobila, takav potez mora da preduzme i prema ostalom što je u njenom vlasništvu. Nije mi jasno kako se dozvoljava bahatost pojedinim službenicima da uživaju u mnogim privilegijama samo zato što imaju dobru poziciju u menadžmentu najčešće državne firme koja je u gubitku. Isto tako, mora se voditi računa i o sponzorstvima i donacijama koje pojedine firme daju, jer i tu mi se čini ima materijala za kreativno tumačenje propisa. Nijesu ni tu čista posla. Takođe, pojedini idu i toliko daleko da sve češće organizuju akcije kako bi prikazali određeni trošak za organizacuju takvih manifestacija, a mislim da je suština drugačija. Da je sreće, ove stvari bi trebalo da kontrolišu svi u sistemu, ali često zbog straha da će ostati bez posla, mnogi ne žele da spriječe ili saopšte sve što znaju. Jedini način da se zaustave pojedini “vrhunski intelektuaci” ili “nobelovci za naduvavanje troškova” je da se Vlada aktivno uključi u kontrolu svega- To nije toliko teško samo se mora poslati jedna depeša i poruka i sve će se zaustaviti. U suprotnom, mnogi će imati razne “amortizacije”, “ostale poslovne rashode”, “usluge pravnim konsultantima”, a proći će i po koji tender “neophodan za funkcionisanje cijelog sistema”. Ukoliko je ova kriza dokazala nešto, to je da je nedostatak menadžerskih sposobnosti jedan od ključnih u vođenju državnih kompanija, koje nikako da dođu na zelenu granu, dok nijednom od direktora ne fali ništa. Naprotiv, mnogi bi se mogli i pohvaliti kako su i u vremenu ekonomske krize živjeli kao da se ništa ne dešava oko njih. Crna Gora je mala i svi se znamo, tako da maske koje imaju pojedini “akademci znanja” i “čistunci” uzalud pričaju priče. Sve se zna, samo je pitanje kada će se objaviti. Uostalom, neka otvore svoje poslovne knjige i dokažu da je sve čisto. Nemam iluziju da će se to dogoditi, jer oni su samo očigledno sposobni da upravljaju svojim finansijama, one ne mogu da budu u gubitku, uprkos Vladinim odlukama.

Meteo 05:57 19:29

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

min oC max oC

12 10 14 10 9 5 0 -1 1 5

13 12 14 13 11 6 3 2 4 7

24 22 22 24 23 18 15 12 17 20

SJUTRA

25 22 23 24 23 19 16 13 20 21

Pretežno sunčano i relativno toplo povremeno uz slabu i promjenljivu oblačnost na sjeveru.

BOSTON - Američki istražitelji juče su tragali za osobom ili grupom odgovornom za postavljanje dvije bombe nedaleko od ciljne linije maratona u Bostonu u čijim su eksplozijama u ponedjeljak veče poginule tri osobe, među kojima jedan osmogodišnji dječak, a ranjeno je više od 150 osoba u najgorem bombaškom napadu na SAD od 11. septembra 2001. Policija je utvrdila da je napad izveden bombama kućne izrade, a odgovornost do sada niko nije preuzeo. Preteresen je jedan stan u Bostonu, ali uhapšenih i osumnjičenih nema. Istražitelji treba da obrate pažnju na “tamnoputog muškarca sa stranim naglaskom”. Navodi se da je dopis s takvim opisom osumnjičenog proslijeđen svim detektivima, uz naznaku da je ta osoba viđena kako “sa rancem na leđima pokušava da uđe u ograđeni prostor pet minuta prije prve detonacije”. Stanica WABC objavila je i da se traga za “žutim kombijem”, koji je sat nakon eksplozije pokušao da prođe kroz policijsku blokadu, tvrdeći da nosi medicinsku opremu. Drugih tragova zasad nema ili nisu zvanično saopšteni. Agenti pregledaju snimke nadzornih sistema, ali još nisu pronašli ništa što bi im pomoglo u istrazi, objavio je Si-En-En. Bombe su eksplodirale u gomili ljudi kod ciljne linije bostonskog maratona gdje su desetine hiljada ljudi dočekivali maratonce koji su ulazili u cilj. Većinu povreda uzrokovali su geleri bombi za koje se sada zna da su bile punjene kugličnim ležajevima, izjavio je jedan visoki zvaničnik povezan s istragom koji je želio da ostane anoniman. Eksplozije su se desile u razmaku od nekoliko trenutaka oko četiri sata i devet minuta nakon početka maratona, otprilike u vrijeme kada su na cilj stizali maratonci amateri nakon što su trku već odavno završili najbolji trkači. U eksplozijama su stradale tri osobe, među kojima je i osmogodišnji dječak. Objavljeno je da je on čekao da njegov otac završi trku, dok su dječakova majka i sestra teško povrijeđene. U bolnicama u Bostonu zbrinute su 154 osobe, od kojih je najmanje

17 u kritičnom stanju, dok je još 25 lica primljeno s teškim povredama. Među povrijeđenima ima najmanje osmoro djece, a najmlađe ima tri godine. Policija nije mogla da procijeni koliko je ljudi sa lakšim povredama zbrinuto neposredno nakon eksplozije na ulici ili u improvizovanim šatorima Hitne pomoći. Medicinski timovi su izvršili najmanje dvadeset amputacija, a kako je javio Si-En-En, najviše ima povreda donjih ekstremiteta, što upućuje na to da su bombe bile na zemlji. Si-EnEn je prenio da su mnogi ljekari više od 14 sati proveli u operacionim salama, kao i da će više desetina pacijenata morati da bude podvrgnuto “seriji ozbiljnih hirurških zahvata”. Iako se vjerovalo da su bombe bile pune metalnih kuglica i eksera, kako bi razorna moć bila uvećana i kako bi bilo povrijeđeno ili ubijeno što više ljudi, potvrde za sada nema. Pretpostavlja se samo da su detonirane mobilnim telefonom. Zvaničnici su saopštili da su bombe bile manjih dimenzija, da su mogle da stanu u običan ranac, kao i da u njima nije bilo sofisticiranih materijala kao što je C4. To ukazuje na to da su u pitanju primitivne, improvizovane eksplozivne naprave, kućne izrade. Kako se saznaje, policija je ubrzo nakon eksplozije u bolnici

ispitivala jednog ranjenog mladića iz Saudijske Arabije, ali je ubrzo po objavljivanju te informacije saopšteno da nije bilo privođenja, hapšenja ili da uopšte postoji lista osumnjičenih. Prema nezvaničnim informacijama, tog mladića je uhvatio i predao policiji jedan civil jer se “sumnjivo ponašao”. Mladić je sarađivao sa policijom i negirao da je umiješan u zločin. Specijalci su tokom večeri pretresli i jedan stan u predgrađu Bostona, iznijeli su nekoliko kesa, kantu za đubre i jednu vreću, ali više informacija o tom događaju nema. U okolini zgrade su bila i brojna vatrogasna vozila i Hitna pomoć. Predsjednik SAD Barak Obama rekao je da će pravdi biti privedeni svi pojedinci i grupe za koje se utvrdi da su odgovorni za nesreću. “Svi Amerikaci su uz građane Bostona, otkrićemo ko je i zašto ovo uradio”, rekao je predsjednik SAD Barak Obama u obraćanju javnosti nakon eksplozije na maratonu. Evropska unija, NATO i državnici juče su su oštro osudili teroristički napad na maratonu u Bostonu i uputili saučešća porodicama žrtava, a ruski predsjednik Vladimir Putin je ponudio pomoć američkim vlastima u istrazi.

Eksplozija na Bostonskom maratonu Boston

Longfellow Bridge

Washington UNITED STATES

BOSTON

Charles River Ponedjeljak, 14:50: Dvije bombe ubile troje,a povrijedile više od 150.

rive

D row Stor

t.

Uglavnom sunčano i relativno toplo. Ujutru i tokom noći umjeren ponegdje na udare i jak sjeveroistočni vjetar.

min oC max oC

U blizini ciljne linije Bostonskog maratona eksplodirale dvije bombe kućne izrade. Poginulo troje, više od 150 povrijeđeno, mnogima od njih amputirane noge. Za sada nema osumnjičenih

er S

DANAS

Sjutra

Geleri kidali noge poput žileta

Boston Common

Exet

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More mirno do malo Nikšić talasasto. Vjetar ujutru i tokom noći pojačan sjevero- Kolašin istočni, preko dana zapadni i Žabljak Pljevlja sjeverozapadni. Bijelo Polje

Danas

HOROR U BOSTONU

90

lston

Boy

Copley Square

St.

Fenway Victory Gardens Sources: Reuters, Associated Press, BBC World Service

Ciljna linija maratona

90 500 metres 547 yards © GRAPHIC NEWS


Tema dana

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

3

Crnogorski USKOK od septembra

BezBjednost

U

Ministarstavu unutrašnjih poslova i pravde smatraju da je formiranje posebnog tima, po uzoru na hrvatski USKOK ili SBPOK iz Srbije, veoma važno za rješavanje nagomilanih problema, posebno na Crnogorskom primorju

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo pravde formiraće posebno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala, jer je zajednička ocjena da je poseban tim potreban za razbijanje kriminalnih klanova u Crnoj Gori, potvrđeno je Dnevnim novinama u MUP-u. “Dva ministarstva rade analizu iz koje bi trebalo da izađe takav predlog. Formirana je radna grupa, sastavljena od stručnjaka dva ministarstva, i vrlo brzo će početi da rade”, saopšteno je DN u MUP-u. Dvojica ministara Raško Konjević i Duško Marković u više navrata su razgovarali o formiranju ovog posebnog odjeljenja. “Prije izvjesnog vremena na Odboru za antikorupciju, u ime Pozitivne Crne Gore, predložio sam da se formira samostalno Specijalno tužilaštvo kao i jedan Specijalni sud umjesto postojeća dva. Razlog zbog kojeg sam predložio samo jedan Specijalni sud je u tome što je Crna Gora mala država i ne-

ma kapacitete niti potrebe za postojanje dva takva sud. Takođe, neophodno je centralizovati borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i pa eventualno formiranje takvog tijela doživljavamo kao našu inicijativu. Potpredsjednik vlade Duško Marković tada se složio sa našim predlogom”, kazao je Zoran Miljanić iz Pozitivne za DN. Ministar pravde Duško Marković je nedavno najavio da će Ministarstvo pravde i MUP do kraja septembra pripremiti analizu o tome kako sarađuju organi zaduženi za borbu protiv kriminala i korupcije i do kraja godine pripremiti poseban zakon, kojim će biti propisane obaveze međuinstitucionalne saradnje. Čelnici dva ministarstva smatraju da je formiranje posebnog tima, po uzoru na hrvatski USKOK ili SBPOK iz Srbije, veoma važno za rješavanje nagomilanih problema, posebno na Crnogorskom primorju gdje bezbijednosna situacija u velikoj mjeri može uticati na uspjeh tu-

U Srbiji SBPOK Služba za borbu protiv organizovanog kriminala je organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, Uprave kriminalističke policije. Tokom 10 godina postojanja, u nekoliko navrata je mijenjana organizacija i struktura, ali se nije mijenjala osnovna misija – da se kroz partnerstvo sa organima i insti-

tucijama u zemlji i srodnim policijskim službama drugih država, koristeći sva raspoloživa zakonita sredstva i stečena iskustva što efikasnije suprotstavi organizovanom kriminalu u Srbiji i zemljama partnerima. Kroz svoje specijalizovane jedinice SBPOK se bavi suzbijanjem svih do sada uočenih oblika organizovanog kriminala.

rističke sezone. Kuriozitet je da se oko potrebe formiranja ovog tijela slažu članice vladajuće koalicije i opozicione partije. Još uvijek je neizvjesno kada će tačno popularno nazvan “crnogorski USKOK” biti formiran, ali se zna da će biti sastavljen od provjerenih profesionalaca iz redova tužilaca, sudija I policije, za koje će presudno biti da nemaju mrlje u karijeri. Izvjesno je, takođe, da će vladajuća koalicija možda već početkom jeseni pripremiti zakon kojim će biti omogućeno formiranje posebnog tijela, njegova organizaciona struktura i ingrencije. U javnosti se uveliko spekuliše da će to tijelo biti pod direktnom kontrolom predsjednika Vlade i ministara policije i pravde, kao i da će biti formirana tri centra, koja će kontrolisati tri regije – centralnu sa sjedištem u Podgorici, sjevernu sa sjedištem u Bijelom Polju i južnu sa sjedištem u Baru. Izvjesno je, takođe, da će ovaj tim sarađivati sa kolegama iz regiona i da će biti u višem rangu od pripadnika redovne

sAVez sIndIKAtA

policije I tužilaca. Ranije je bilo planirano da centar južne regije, koja bi trebalo da bude definisana novim zakonom, bude u Budvi ali su proljećni događaji u Baru pokazali da je u tom gradu bezbijednosna situacija izuzetno ozbiljna, i da se sumnja da kriminalni klanovi imaju uticaja na barske institucije. Ovo potvrđuje i činjenica da u seriji novih postavljenja u MUP-u nije imenovan i načelnik Centra bezbijednosti u Baru, jer svi mogući kandidati za tu funkciju izbjegavaju da zasjednu na vruću stolicu. Najava formiranja crnogorskog USKOK-a otvara pitanje rada Specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal pošto je i ta institucija formirana sa istim zadatkom. Opšta ocjena vlasti, opozicije, nevladinog sektora I stručne javnosti je da Specijalno tužilaštvo nije opravdalo postojanje o čemu najbolje govore istrage velikih slučajeva koje tapkaju u mjestu kao što su slučaju Šarić, Kalić, Keljemendi, neriješena ubistva u Budvi i krupne ko-

Hrvatska iskustva

Hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta(USKOK) osnovan je još 2001. godine i ovo specijalizovano tijelo je u sastavu Državnog odvjetništva Hrvatske, zaduženo za progon korupcije i organizovanog kriminala. Sjedište USKOK-a je u Zagrebu, a nadležan je za cijelu Hrvatsku. Načelnika imenuje Glavni državni odvjetnik Hrvatske, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministra pravosuđa i kolegijuma Državnog odvjetništva. rupcionaške afere. Veliko spremanje I pooštravanje borbe sa organizovanim kriminalom više puta je nagovijestio i sam premijer Milo Đukanović, ali i njegov potpredsjednik i ministar pravde Duško Marković.

BIznIs

Počelo suđenje za mobing protiv Zorana Masoničića

Italijani dolaze da skeniraju

Suđenje za mobing protiv generalnog sekretara Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) Zorana Masoničića, po tužbi zaposlenog u Stručnoj službi Vukadina Ćupića, počelo je juče. Ćupić je DN kazao je izvršeno upoznavanje sa predmetom, a da je sljedeće ročište zakazano za 6. jun. Masoničić nije prisustvao već je poslao svog pravnog zastupnika što je, prema Ćupićevom mišljenju, konflikt interesa. “Njegov zastupnik je šef pravne kancelarije Goran Ćulafić, koji je pod krivičnom prijavom jer je uzeo 5.000 eura od Sindikata, namijenjenih za rješavanje stambenog pitanja zaposlenih u stručnoj službi. Osim toga, nigdje u istoriji nije zapisano da šef pravne kancelarije brani svog poslodavca”, poručuje Ćupić. Reporter DN nije juče uspio stupiti u kontakt sa Ćulafićem, a Masoničić, drugi dan zaredom, takođe ne odgovara na pozive. Predsjednica sindikata zaposlenih u Savezu Senka Rastoder kazala je juče nakon suđenja da smatra da je pomalo bizarno da zaposleni tuže prvog čovjeka jedne radnič-

Najbrojnija italijanska delegacija privrednika posjetiće danas Crnu Goru, a glavna tema je mogućnost saradnje i ulaganja. Posjetu oko 50 privrednika organizuje čuvena Konfindustrija /Confindustria/, najveća organizacija poslodavaca u Italiji, u saradnji sa Ambasadom Italije u Crnoj Gori i Italijanskim institutom za spoljnu trgovinu ICE. Konfindustrija je organizacija koja predstavlja italijanske proizvodne i uslužne kompanije. Osnovana je 1910. godine i okuplja više od 149.000 kompanija svih veličina, koje su učlanjene na bazi dobrovoljnog članstva. “Ova inicijativa, organizovana u saradnji sa italijanskim Udruženjem građevinara ANCE i italijanskom Federacijom privrednika iz oblasti elektromehanike i elektrotehnike ANIE, ima za cilj da predstavi mogućnosti za ulaganje u sektor infrastrukture, saobraćaja i energetike”, navedeno je u saopštenju. U Crnoj Gori trenutno je najveći investitor italijanski A2A koji je suvlasnik EPCG i Rudnika uglja sa značajnim učešćem

ke organizacije koja u stvari treba da štiti radnike. Ona je potvrdila da će takođe podnijeti tužbu, s tim što će to učiniti ne samo protiv Masoničića, već i protiv predsjednika skupštine Saveza Danila Popovića jer je on “počeo hajku protiv zaposlenih u toj organizaciji”. Rastoder je kazala i da se Masoničiću spremaju tužbe koje “pljušte sa svih strana”. Rastoder je potvrdila saznanja DN da je blokiran račun Saveza i njihovog preduzeća “Rekra”.

“Apsolutno je tačno. Međutim, sam Savez ima četiri računa, a nemamo informaciju da li su svi blokirani. Sa računa “Rekre” je skinuto 30.000 eura”, kazala je Rastoder i dodala da se radnicima duguje 630.000 eura na ime 26 doprinosa i tri plate. Ona je potrdila i naša saznanja da postoje dokazi u policiji o uplati novca Crnogorskom fondu za solidarnu stambenu izgradnju, kao i da postoje dokazi da je taj novac podijeljen funkcionerima Saveza. J.K.

u tim firmama. U saopštenju se navodi da je Italija, kao najveći investitor strateški partner od velikog značaja za Crnu Goru. Italijanske firme su zainteresovani za sektore infrastrukture, turizma i zaštite životne sredine. Tokom poosjete italijanski privrednici će imati sastanke sa ministrima ekonomije, poljoprivrede, zdravlja i saobraćaja Vladimirom Kavarićem, Petrom Ivanovićem i Miodragom Radunovićem i Ivanom Brajovićem, kao i sa predstavnicima Privredne komore, Agencije za promociju stranih investicija, Draženom Vlaovićem. Osim tih susreta planiran je okrugli sto sa crnogorskim i stranim privrednicima, izvršnim direktorom Porto Montenegro, Oliverom Korletom i predsjednikom građevinske kompanije “Čelebić” Tomislavom Čelebićem. Italija je u teškoj ekonomskoj situaciji, a njeni privrednici sve više razmišljaju o prebacivanju određenih poslova na druge države zbog visokih nameta.


4

Politika

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

U BRISELU DANAS RASPRAVA O CRNOJ GORI

Slabo pravosuđe i (ne) zavisno Tužilaštvo

LAJČAK I KACIN ODGOVORILI

Medojević nema nikakvu vrijednost Miraš Dušević

E

vropski zvaničnici Miroslav Lajčak i Jalko Kacin odgovorili na optužbe lidera PzP Nebojše Medojevića da Europol treba da provjeri njihove račune jer ‘podržavaju mafijaški režim Mila Đukanovića’. Lajčak je Medojevićeve izjave nazvao balkanskom političkom kulturom, dok je Kacin lideru PzP poručio da optužbe više govore o njegovoj nevrijednosti nego o onima koje proziva.

Evropski parlament danas će raspravljati o rezoluciji o Crnoj Gori, kojom se apeluje da crnogorski parlament ustavnim odredbama treba da ojača nezavisnost i integritet pravosuđa i Tužilaštva. U Nacrtu rezolucije o Crnoj Gori navodi se da je njeno izborno zakonodavstvo većinom u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i OEBS-a. “Crnogorski pravni okvir mora biti potpuno usklađen sa OEBS-ovim preporukama prema kojima nijedan građanin pri glasanju ne može imati nepotrebna ograničenja”, navodi se u Nacrtu rezolucije koju je pripremio izvjestilac Čarls Tanok. U tom dokumentu, zvanična Podgorica se poziva da i dalje unapređuje izborne liste i transparentnost finansiranja kampanja da bi se, kako se navodi, spriječili svi oblici moguće zloupotrebe, “a posebno državnih resursa u političke svrhe”.

Dodaje se da se, u skladu sa preporukama OEBS-a, mora jačati povjerenje javnosti u izborni process. U rezoluciji se apeluje da crnogorski parlament mora da odredbama Ustava jača nezavisnost i integritet pravosuđa i profesionalnu autonomiju Tužilačkog savjeta. Tanok smatra da je dobro je što je nadzorna uloga Skupštine ojačana usvajanjem Zakona o parlamentarnoj istrazi. “Nadzorna uloga parlamenta se mora jačati pogotovo u borbi države sa organizovanim kriminalom i korupcijom”, kaže se u rezoluciji. Navodi se i da parlament, kroz politički dijalog, mora biti aktivnije uključen u pregovore sa Evropskom unijom. “Više skupštinskih odbora mora značajnije nadzirati taj proces, a parlament mora kontrolisati i primjenu usvojenih zakona”, dodaje se u rezoluciji. M.D.

Premijer Milo Đukanović će boraviti danas i sjutra u zvaničnoj posjeti Republici Slovačkoj na poziv predsjednika Vlade Slovačke Roberta Fica. Posjeta Republici Slovačkoj će biti prilika da se razmotre perspektive za dalje učvršćivanje političkih i ukupnih međudržavnih veza, te da se prezentuju rezultati koje je Crna Gora ostvarila u kontekstu njenih spoljnopolitičkih prioriteta, integracije u Evropsku uniju i NATO.

DALIBORKA ULJAREVIĆ

Afere mogu uticati na podršku integracijama Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje CGO Daliborka Uljarević je na ekspertskoj radionici “Budućnost proširenja: priprema za Solun II” u Briselu, predstavila glavne izazove sa kojima se suočava Crna Gora i govorila o onima na koje će naići tokom pristupnih pregovora sa Evropskom unijom, a koji mogu usporiti sam put ka EU. “Ona je stavila naglasak na nedavna politička zbivanja i korupcijske afere koje mogu uticati na podršku zemalja članica EU nastavku procesa proširenja prema zapadnom Balkanu”, saopšteno je iz CGO-a. Cilj ovog skupa je da se analiziraju izazovi s kojima se kroz proces proširenja suočavaju kako zemlje članice EU, tako i zemlje kandidati i potencijalni kandidati. Direktor Generalnog sekretarijata za prošire-

nje Stefano Sannino razgovarao je sa 14 eksperata iz zapadnog Balkana i EU o izazovima u procesu proširenja deset godina nakon Solunskog samita, održanog u junu 2003. godine. U deklaraciji iz 2003. EU je ponovila svoju nedvosmislenu podršku evropskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana. Budućnost Balkana je unutar Evropske unije. “Sada, deset godina kasnije, čini se da proces proširenja pati od dvije međusobno povezane bolesti: sa jedne strane, EU prolazi kroz duboku unutrašnju i egzistencijalnu krizu, a sa druge strane, izostaju odgovori zemalja sa statusom kandidata na potrebu brzog i kvalitetnog rješavanja i ispunjavanja zahtjeva EU, što dodatno pojačava uzdržanost i neraspoloženje zemalja članica”, navodi se u saopštenju CGO-a.

Šef slovačke diplomatije i savjetnik Evropske unije za Balkan Miroslav Lajčak kazao je za DN da napade lidera PzP Nebojše Medojevića doživljava kao dio balkanske političke kulture. Šef slovačke diplomatije je ponovio da se i do sada više puta suočava sa brojnim glasinama i optužbama. Kaže da ne mari previše za ovakve komentare. Medojević je izjavio da Europol treba da provjeri Lajčakove račune, kao i račune svakoga ko ‘podržava mafijaški režim Mila Đukanovića. Miroslav Lajčak ističe da Medojević nije samo njega optužio, već je optužbe uputio na više adresa. Optužbe su uslijedile nakon Lajčakove izjave da su najave opozicije da će organizovati proteste i njeno djelovanje van institucija ‘pogrešan korak’. Naš sagovornik je još jednom ponovio da ne sumnja u to da Crna Gora ima dovoljno kapaciteta i demokratskog iskustva da prevaziđe situaciju nastalu nakon predsjedničkih izbora. Precizirao je da Vlada i opozicija treba da pokažu demokratsku zrelost, da omoguće nadležnim institucijama da rade i na kraju, da prihvate odluku koju će one donijeti. Na udaru Medojevića našao se i potpredsjednik Delegacije Evropskog parlamenta sa saradnju sa zemljama jugoistočne Evrope Jel-

ko Kacin. Ocijenio je da izjava Nebojše Medojevića na društvenoj mreži Tviter više govori o njemu, nego o onima koje proziva. Kacin je dodao da institucije treba da rade svoj posao kako bi se smanjio manevarski prostor bezgraničnog populizma i ismijavanja institucija crnogorske države. “Taj poslanik i političar je bio velika nada crnogorske politike. Samo za nekoliko godina pokazala se njegova realna vrijednost. Takav njegov komentar više govori o njegovoj nevrijednosti nego o onima koje proziva”. Kacin je dodao da se trudi se koliko je god moguće da kao potpredsjednik Delegacije koja pokriva pet država regije u konkretnom slučaju pohvali ono što je pozitivno i kritikuje ono na šta treba ukazati. “Da li se to Medojeviću svidjelo ili ne, to je najmanje bitno. Ja bih mu preporučio da se bavi institucijama i svojom nadležnošću”, rekao je on.

Kacin je dodao da je visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton najbolje ocijenila situaciju u Crnoj Gori. “Ešton je bila u Crnoj Gori i pohvalila napore, uspjehe i konstruktivnost vaše države i napredak koji je postignut u evropskim integracijama. Crna Gora je pionir demokratizacije i u svom dijalogu i u samim pregovorima je postigla ogroman napredak. Baš prije dva dana je otvorila i zatvorila 26. poglavlje. I mislim da je to prava ocjena o tome šta radi Crna Gora i sve što je postigla postigla je unutar institucija. U Evropskoj uniji institucije rade bez obzira da li ih neko van proziva ili ne. Treba instititucije Crne Gore ohrabriti da preuzmu svoju ulogu kako bi se smanjio manevarski prostor bezgraničnog populizma i ismijavanja institucija crnogorske države” , zaključio je slovenački poslanik u Evropskom parlamentu.

MANS: ZA GLASOVE OPRAŠTALI DUGOVE STRUJE

Elektroprivreda će tužiti MANS Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je veći broj građana prijavio da je Elektroprivreda Crne Gore EPCG otpisivala dugove pojedinim domaćinstvima u zamjenu za podršku vladajućoj koaliciji na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima i kandidatu DPS na nedavnim predsjedničkim izborima, tvrde u ovoj organizaciji. Međutim, iz EPCG demantuju ove optužbe. Zbog neosnovanih optužbi iz MANS-a iz EPCG kažu da zadržavaju pravo da tuže tu NVO. MANS je zatražio EPCG da objavi podatke o broju domaćinstava kojima su oprošteni dugovi za struju tokom ove i prošle godine, kao i po kojim kriterijumima je to učinjeno. U MANS-u navode da zvanični podaci pokazuju da je EPCG za devet mjeseci 2011. godine, koja je bila neizborna godina, otpisala domaćinstvima 4,3 miliona eura duga za struju. “U istom devetomjesečnom periodu 2012. godine, odnosno uoči parlamentarnih izbora koji su održani u oktobru, EPCG je otpisala domaćinstvima blizu 13 miliona eura duga za struju, što je čak tri puta više nego u prethodnoj godini, u kojoj nije bilo izbora”, saop-

šteno je iz MANS-a. U reagovanju EPCG se navodi da je za prošlu godinu otpisano 123.637 eura nenaplativih potraživanja u kategoriji domaćinstva i “ostala potrošnja” što je neuporedivo sa 13 miliona eura koje navodi MANS bez dokumenata. Kada je riječ o 2011. godini radi se o sumi od 380.000 eura za obje kategorije, a ne 4,3 miliona eura kako navodi MANS. U EPCG navode da tvrdnje MANS-a da “oprost” dugova na kraju plaćaju građani, govori o njihovom nepoznavanju osnovnih ekonomskih kategorija. “Poznato da zaostala potraživanja ne ulaze u obračun mjesečnih faktura za utrošenu električnu energiju. Sa druge strane, odlukom RAE, od EPCG se zahtijeva 100 procentna naplata, tako da nenaplaćena sredstva predstavljaju rezervisana potraživanja u Finansijskom izvještaju”, navodi se u reagovanju EPCG. Pozivaju MANS da dostavi, javnosti i EPCG, zvaničnu dokumentaciju koja podržava njihove tvrdnje. Raspoloživi podaci MANS-a ne obuhvataju period za oktobar, novembar i decembar prošle godine, zbog čega u ovoj organizaci-

ji sumnjaju da je otpisani dug za struju veći. Takođe, MANS ne raspolaže ni podacima o otpisu dugova za struju u periodu januar-april ove godine. “Istovremeno, EPCG već dugo optužuju da je preduzećima bliskim vlastima opraštala dugove, zbog čega smo od energetske kompanije zatražili da objavi listu privrednih subjekata kojima je oprošten dug za struju, kao i kriterijume po kojima su “izuzeti” od ovog plaćanja”, dodaju u MANS-u. Da se radi o konkretnim optužbama, ističu u ovoj NVO, pokazuju zvanični podaci prema kojima je u 2011. godini EPCG otpisana preko 5,1 milion eura potraživanja iz kategorije “ostala potrošnja”, koja se odnosi na privredne subjekte. “Napominjemo da više ne stoji ključni argument državne energetske kompanije, koja godinama krije podatke o svom poslovanju, da nijesu obavezni da ih objave, jer je nedavno na snagu stupio novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama po kojem EPCG jeste obveznik njegove primjene. Sve oproste dugova na kraju plate građani Crne Gore kroz veće račune za struju”, stoji u MANS-ovom saopštenju.


Politika

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

5

Milošević: Protesti opozicije uzaludni Iako je prošlo devet dana od predsjedničkih izbora, DF još ne zna koliko je tačno glasova osvojio njihov kandidat, ali znaju da je on pobijedio. Iako su najavili mirne proteste, izvjesno je da su oni unaprijed osuđeni na propast, ocijenio je politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević. “Mimo svake pobjedničke logike, prvo traže da se anuliraju glasovi sa 1122 biračka mjesta od ukupno 1169, te da se Lekić proglasi za predsjednika na osnovu glasova sa 47 biračkih mjesta. Čak ne znaju ni na tih preostalih 47 biračkih mjesta koliko je glasova osvojio Lekić. Sada bi htjeli da ponište glasanje gotovo na svakom mjestu u Crnoj Gori. Pošto se uporno drže gubitničkog proračuna, tako će im se završiti i ova računica sa “mirnim” protestima”, kazao je Milošević.

Opozicija izlazi na ulice Protest

Adel Omeragić, Jovana Đurišić

N

a sastanku predstavnika opozicije postignut dogovor, protest zbog navodne izborne krađe biće održan u subotu ispred zgrade predsjednika. Iz DPS-a poručeno da je protest osuđen na propast. Policija u pripravnosti.

Građanski protest povodom rezultata predsjedničkih izbora biće organizovan u subotu, 20. aprila, u 12 časova ispred zgrade predsjednika Crne Gore u Podgorici, dogovoreno je juče na sastanku predstavnika opozicije. Sastanku su prisustvovali lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić, član DF-a Branko Radulović, Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije i generalni sekretar Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić. “Nakon što smo razgovarali sa svim činiocima civilnog i političkog sektora došli smo do konsenzusa da se protest održi u subotu, u 12 sati, ispred zgrade predsjednika države. Već smo predali zahtjev policiji”, kazao je funkcioner DF-a Radulović dodajući da će SNP aktivno učestvovati u organizaciji

protesta, a da vjeruje da će isto odlučiti i Pozitivna. Izborni štab Miodraga Lekića danas će podnijeti žalbu Ustavnom sudu na odluku Državne izborne komisije da odbije njihove prigovore, kojima su tražili da se ponište izbori za predsjednika Crne Gore na biračkim mjestima gdje se glasalo putem pisma. Tim povodom, Radulović je kazao da on očekuje da će odluka Ustavnog suda biti na fonu dosadašnjih. Zamjenik predsjednika Nove srpske demokratije i član predsjedništva Demokratskog fronta Goran Danilović komentarisao je na svom Fejsbuk profilu najave o protestima. On tvrdi da na najavljenim protestima neće podizati šatore. “Kažu da ćemo raširiti šatore i bivak činiti dok ne srušimo vlast. Dakle, on sebe vidi kao Mubaraka, a

Policija pripravna

Prošle nedjelje vrh Uprave policije formirao je operativni štab za praćenje bezbjednosne situacije, nakon što su iz Demokratskog fronta najavljeni protesti. Na čelo operativnog tima postavljen je pomoćnik direktora za Sektor policije Opšte nadležnosti Nikola Janjušević. Operativni štab formiran je po nalogu v.d. direktora Slavka Stojanovića, koji je smatrao da je neophodno da policija spremna dočeka najavljene proteste, kako ne bi došlo do nekih većih nereda ili narušavanja javnog reda i mira. Plan štaba dostavljen je svim organizacionim jedinicama u Upravi policije, a u toj depeši je naređeno da cijeli sastav policije narednih dana “bude pripravan”. nas kao egipatske studente. On je skoro Mubarak, to je izvjesno. Ipak, ništa od šatora, sačuvajte ih za ne daj Bože jesenje poplave ili izlete. Možda bude koji kišobran, bude li kiše ali od šatoranja ništa”, napisao je Danilović. Predsjednik Liberalne partije Crne Gore Andrija Popović kaže da ne vidi ništa loše u tome ako dođe do mirnih protesta u Crnoj Gori, organizovanih u skladu sa zakonom. “To je svuda u svijetu jedan od vidova demokratske borbe nezadovoljnih, ne samo opozicije. Ako bi i došlo do takvih protesta, vjerujem da bi oni bili dobro organi-

zovani, a ubijeđen sam da Lekić ne bi stao i ostao na čelo nečega što bi moglo poprimiti bilo kakav neželjen tok”, naveo je Popović, dok poslanik Force Genci Nimanbegu smatra da se sa najavljenim protestom žele ispraviti neke stvari od ranije. “Najavljeni protest je početak velike krize u Crnoj Gori”, kaže za DN Nimanbegu. Marija Vučinović iz HGI ističe da svako ima pravo da svoje nezadovoljstvo iskaže na svoj način, dok je Džavid Šabović(SDP) poručio da postoje drugi načini da se utvrdi istina je li bilo nepravilnosti tokom izbornog procesa.

Slaven Radunović funkcioner DF

“O zastavama na protestu... Moj predlog: pošto je to skup slobodnih ljudi, koji se “ne šćaše u lance vezati”, neka svako ponese koju hoće. Pa, neka se zajedno viju i trobojka i krstaš i oficijelna i zastave Delija, Varvara, Grobara, Vojvoda, Lacija, Juvea, Reala, Barselone, Arsenala iz Tivta i Londona, zastave bratstava i firmi, zastave udruženja pčelara i ribolovaca... Svi zajedno protiv nepravde, protiv korumpiranog režima! Neka se sve šareni, jer smo različiti, a ujedinjeni!”


6

Globus

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

VENECUELA

Četiri žrtve u uličnim protestima zbog izbora KARAKAS - Četiri osobe poginule su u nasilju u Venecueli poslije objavljivanja rezultata predsjedničkih izbora, na kojima je većinu glasova dobio Nikolas Maduro. Prema navodima venecuelanske novinske agencije, dvoje ljudi izgubilo je život u državi Miranda koja uključuje djelove Karakasa, jedna osoba je poginula u državi Taćira na granici s Kolumbijom, a četvrta žrtva izgubila je život u zapadnoj državi Zulija. Rezultati predsjedničkih izbora nisu zadovoljili opoziciju i pristalice opozicionog lidera Enrikea Kaprilesa, koji je imao samo 1,5 odsto manje glasova od Madura. Hi-

ljade pristalica opozicije ispunilo je i juče ulice Karakasa, udarajući u tiganje i tepsije, spaljujući kese sa smećem i uzvikujući: “Prevara”, javio je Frans pres. Na jednoj lokaciji policija je rastjerala grupu demonstranata ispaljivanjem suzavca, navela je francuska agencija. Itar-Tas javio je da je u glavnom gradu i drugim gradovima Venecuele na poziv lidera Bloka demokratskog jedinstva Kaprilesa, opozicija organizovala “tiganj-marševe”, zahtijevajući od Nacionalne izborne komisije ponovno prebrojavanje glasova birača. Marševi su paralisali saobraćaj u više ulica, navela je ruska agencija.

AMNESTIJA

Asad pomilovao sve zatvorenike DAMASK – Predsjednik Sirije Bašar al-Asad izdao je dekret kojim je pomilovao sve osuđenike koji su počinili zločine u Siriji do juče, javila je u utorak državna novinska agencija SANA. “Predsjednik Asad izdao je dekret kojim je pomilovao zločine počinjene do 16. aprila ove godine. U okviru dekreta smrtna kazna biće zamijenjena doživotnom kaznom teškog rada”, prenijele su svjetske agencije.

Asad je izdao nekoliko dekreta o pomilovanju od početka pobune protiv njegovog režima, u martu 2011. godine. Posljednji dekret neće biti primijenjen na ljude osuđene za krijumčarenje oružja ili zločine povezane sa drogom, ali oni koji su osuđeni za pridruživanje pobunjenicima dobiće lakše kazne. U sukobu u Siriji, koji traje više od dvije godine, stradalo je preko 70.000 ljudi, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija.

POTRES

Treslo se od Irana do Indije U stravičnom zemljotresu jačine 7,8 stepeni Rihtera koji je pogodio Iran poginulo najmanje 40 ljudi. Tlo podrhtavalo i u susjednim zemljama TEHERAN - Najmanje 40 ljudi je poginulo kada je zemljotres jačine 7,8 stepeni prema Rihteru juče potresao iransku jugoistočnu provinciju Sistan i Balukistan, na samoj granici sa Pakistanom. Epicentar potresa, najjačeg u posljednjih 40 godina je 86 kilometara udaljen od grada Kašama, na dubini 18 kilometara. Pogodio je rijetko naseljena ruralna područja. Zemljotres je bio tolike jačine da se osjetio daleko od epicentra i izazvao je paniku u više okolnih zemalja. Zgrade su se potresle u Pakistanu, Indiji,

te u zemljama Arapskog poluotoka. Podrhtavanje tla osjetilo širom Karačija i Balokistana. Mnoge zgrade u Karačiju su evakuirane. U Dubaiju, ljudi su evakuisani iz nebodera u kojem je smješten finansijski centar. Zaposleni su bježali van i iz zgrada u Nju Delhiju. Zemljotres je pogodio Iran dok se zemlja još oporavlja od onog koji ju je pogodio prije nedjelju dana. Tada je u južnoj provinciji Bušehr živote izgubilo 39 osoba, a 850 njih je povrijeđeno. Iransko tlo je izrazito trusno - ta zemlja već je imala niz tragičnih zemljotresa.

Najgori zemljotres u posljednjoj deceniji dogodio se u decembru 2003. godine. Razorio je drevni grad Bam i ubio četvrtinu njegovih stanovnika. Život je tada izgubilo blizu 31.000 stanovnika. Potres koji je odnio najviše žrtava, u Iranu se dogodio u junu 1990. godine. Bio je jak 7,7 stepeni po Rihteru. Poginulo je blizu 37.000 ljudi, a više od 100.000 ih je povrijeđeno u sjeverozapadnim iranskim provincijama Gilan i Zanjan. Taj je zemljotres pogodio 27 gradova i skoro 2.000 sela.


Globus

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

SINOD SPC

Analiziran porno snimak vladike

7

Vinovnik skandala: vladika zvorničkotuzlanski Vasilije Kačavenda

Iako je najavio da ide u penziju, kompromitovani vladika Vasilije Kačavenda se predomislio i pogazio svoju riječ

B

EOGRAD - Snimak na kome vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije (Kačavenda) ima seksualni odnos sa mladićima, pušten je na sjednici Sinoda SPC, tako da su i članovi crkvene vlade mogli se uvjere da su navodi protiv episkopa istiniti, objavio je juče portal beogradskog Blica. Iako je tada vladika Vasilije rekao Sinodu da hoće u penziju, prema saznanjima “Blica”, on je u eparhiji organizovao potpisivanje podrške sa kojom namjerava na Saboru da spriječi penzionisanje.

Slučaj vladike Vasilija nesumnjivo će biti jedna od tačaka dnevnog reda. Sada već pitanje njegovog penzionisanja nije moguće izbjeći, jer Sinod posjeduje obilje dokaza o vladičinom angažmanu koji nije crkvene i duhovne prirode. Prema Sporni snimak zbog kog je prošle nedelje pred Patrijaršijom uhapšen jeromonah Nikolaj Stamatović u pokušaju da ga proda za 100.000 eura među prvima su vidjeli članovi Sinoda jer je sa ostalim materijalom protiv vladike Vasilija u novembru donijet na sjednicu Sinoda. Sa ulo-

gom na snimku morao je da se suoči i vladika, koji je pozvan na sjednicu. Kako saznajemo, snimak nije jedini materijal koji posjeduje i SPC. Sinod je imao priliku da vidi i sporne fotografije, a postoje i svjedočenja mladića i bogoslova. Kap koja je prelila čašu i otvorila doslovce crkvenu istragu o vladici zvorničko-tuzlanskom bila je optužba dječaka iz Cetinjske bogoslovije, koji su se požalili svojim duhovnicima da su imali neprijatnosti sa vladikom Kačavendom. Poslije toga Crkva dolazi u posjed snimaka i

fotografija. Međutim, iako se vladika na Sinodu složio sa predlogom da treba da ide u penziju i podnio takav zahtev, on je sudeći po onome što se posljednjih dana događalo u njegovoj eparhiji, odustao od svoje riječi. Prema saznanjima Blica, vladičini namjesnici skupljaju potpise podrške koji bi trebalo Kačavendi da pomognu da na majskom saboru ne bude penzionisan. Navodi se da su svega trojica sveštenika odbila da potpišu podršku episkopu. “Iako niko ne prijeti, pritisak da potpišemo postoji da to niko i ne kaže. Imamo samo ovaj poziv, za njega smo se školovali i volimo ga, a bez njega smo na ulici. Situacija i pored očiglednih dokaza, nije čista, odnosno neizvjesno je šta će biti na Saboru. Svi se plaše šta će biti ako nisu potpisali a vladika ne bude penzionisan”, rekao je jedan od sveštenika koji je želio da ostane anoniman.

Zasad nije moguće utvrditi koja će biti sudbina vladike Vasilija na majskom saboru jer nije isključeno da odriješena grupa episkopa i pored svega stane u njegovu odbranu. Presudnu ulogu će odigrati patrijarh Irinej, koji je, pokazalo se do sada, uvijek bio spreman da se suoči sa problemima, a ne da ih gura pod tepih. Ako Vasilije bude penzionisan, to će otvoriti prostor da se isto zatraži i za Pahomija i Filareta.

DOJČE VELE

Diploma ne čini vođu

Da učiti od Evrope ne znači, nužno, učiti se humanoj i demokratskoj vladavini, pokazao je još ranije i slučaj kambodžanskog diktatora Pola Pota. Ovaj masovni ubica koji je pokrenuo mašineriju koja je u toj zemlji pobila više od dva milijuna ljudi, u mladim danima je studirao na elitnom pariškom univerzitetu Sorbona.

Bez obzira radilo se o Kim Jong-Unu, Bašaru al-Asadu ili Pol Potu: mnogi diktatori su studirali u demokratskim zemljama Evrope. Ipak, nisu preuzeli demokratske vrijednosti karakteristične za te države. BERLIN - Dječak iz Sjeverne Koreje je bio miran i tih, nije upadao u oči. Njemački jezik mu baš nije ležao. Najčešće su ga viđali obučenog u trenerku marke Najke. Drugim učenicima on se činio prilično čudnim. Njegovo ime je za sve u školi bilo Un Pak, službeno se predstavljao kao sin jednog sjevernokorejskog diplomate zaposlenog u ambasadi. U elitnu švajcarsku školu Liebfeld Steinholcl u blizini Berna on je došao 1997. godine i krenuo je u šesti razred. Žoao Mikaelo je s njim išao zajedno u razred i bio je jedan od njegovih rijetkih školskih prijatelja. Jednog dana, tako je Mikaelo ispričao novinaru švajcarskog dnevnog lista “Tagesanzejger”, Un Pak mu je priznao svoju tajnu: “Ja u stvari nisam sin ambasadora, ja sam sin predsjednika.” I da mu to dokaže, njegov mladi

prijatelj mu je pokazao jednu fotografiju zajedno s tadašnjim sjevernokorejskim predsjednikom Kim Džong-Ilom. Dvostruki iDentitet Međutim, Mikaelo mu nije vjerovao, mislio je da se radi o pukom hvaljenju. U međuvremenu on se ipak uvjerio da mu je drug govorio istinu: njegov tadašnji školski kolega je današnji sjevernokorejski diktator Kim Džong-Un. Službenih potvrda toga naravno sa sjevernokorejske strane nema. Ali dvoumljenja takođe gotovo da i nema: provjeravajući istinitost navoda, švajcarski list “Sontagscajtung” naručio je 2012. godine od antropologa Raula Perota da uporedi te fotografije s aktealnim slikama predsjednika Sjeverne Koreje. Rezultat: 95-postotna podudarnost. “Za me-

Džabe švajcarski fakulteti: Kim Džong Un, aktuelni predsjednik Sjeverne Koreje

ne”, kazao je antropolog, “tu nema sumnje: učenik Un Pak je u stvari Kim Džong-Un.” U švajcarskoj školi on je ostao do 2001. godine, a potom je odjednom i bez traga nestao. Kada su prve priče o boravku mladog nasljednika na diktatorskom tronu Sjeverne Koreje u Švajcarskoj procurile u javnost, mnogi su se ponadali, da će se godine koje proveo na Zapadu ipak pozitivno odraziti na njegova demokratska uvjerenja. Za sada se ništa od toga ne vidi: Kim DžongUn doduše voli zabavne parkove poput Diznilanda, još puno više on međutim voli moć. I nju želi da sačuva - po svaku cijenu. Demokratija - ne hvala! “Sinovi diktatora”, kaže politolog Ginter Mejer, “ne dolaze na Zapad kako bi se naučili demokratiji”. Radi se o tome da oni nauče način života na Zapadu, kao i da dobiju dobro obrazovanje. Po završetku škole oni se vraćaju u stare strukture. “Oni su dio sistema moći od kojeg ne mogu da pobjegnu.” Ko popusti demokratskim tendencijama i preuzme taj sistem vrijednosti ugrožava ne samo svoj udio u moći, već i čitav svoj klan”, kaže Mejer. Pritom Kim Džong-Un nije usamljen primjer. I sirijski diktator Bašar al-Asad je dio svoje mladosti proveo u inostranstvu - godinu i po dana on je studirao medicinu u Londonu. Kada je preuzeo vlast u Damasku, posmatrači su izražavali nadu u njegovu otvorenost prema reformama. “Na njega se gledalo kao na liberalnog vladara koji će promovisati demokratiju”, prisjeća se politolog Mejer. “Ali on je vrlo brzo shvatio da, zbog odnosa moći unutar njegovog klana s jedne strane, kao i zbog pritiska od strane tajnih službi sa druge, on ne može da izađe izvan postojećih struktura sem da ugrozi i sebe i čitav klan Asada.” I tako je na kraju Bašar nastavio da sprovodi autoritarnu politiku svog oca Hafiza.

PrivreDa ima korist Nada da bi uz pomoć obrazovanja sinova diktatora na elitnim zapadnim školama moglo doći do neke vrste izvoza demokratije dosada se nije obistinila. Tako je primjera radi Saif al-Islam Gadafi, sin bivšeg libijskog diktatora Moamera Gadafija, na uglednoj školi London Skul of Ekonomiks obranio doktorsku disertaciju sa naslovom: “Uloga civilnog društva u demokratizaciji globalnih institucija.” To zvuči vrlo obećavajuće. Ali kada se u Libiji radilo o obrani moći njegovog oca i klana Gadafi, Saif al-Islam je zaboravio sva demokratska načela i posegao je za

oružjem. Nakon svrgavanja Gadafija s vlasti u Libiji i pobjede pobunjenika 2011. godine, “Mač islama” - kako glasi prevod njegova imena - sjedi u zatvoru. Glavni tužioc Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu traži njegovo izručenje - zbog sumnje da je činio ratne zločine. Školovanje mladih diktatora na Zapadu ipak ne prolazi sasvim bez traga. Po mišljenju politologa Gintera Mejera, to je dobro za privrednu saradnju. “Tu se uspostavljaju veze i poznanstva, a od toga onda svi profitiraju. To je vrlo dobro i za njemačku privredu, prije svega kada se radi o podjeli poslova i sklapanju novih ugovora.”


8

Ekonomija

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

Prema procjenama Sindikata, od 80 do 100 radnika KAP-a će se prijaviti za sporazumni raskid radnog odnosa

BERZA TRANSAKCIJA

Prodato oko 2,5 odsto Prve banke KAP

Neće biti kako su zacrtali Vlada i menadžment KAP priznao

Transakcija je obavljena preko kastodi računa, pa se još uvijek ne zna ime kupca i prodavca Na Montenegroberzi prodato je juče 10.477 akcija Prve banke Crne Gore, ali cijela transkacija je obavljena preko zbirnmog kastodi računa tako da prodavac i kupac akcija nijesu poznati. Ukupna vrijednost transakcije iznosi je više od 1,06 miliona eura. Akcije Prva banke zabilježile su juče rast od oko devet procenata, po prosječnoj cijeni od oko 102 eura. Najveći akcionar Prve banke je biznismen Aco Đukanovića, brat premijera Mila Đukanovića, kojem pripada 41,46 odsto udjala, a za njim slijedi Elektroprivreda sa 19,76 odsto. Vlasnici 3,42 odsto akcija banke skriveni su iza PA Zbirnog kastodi ra una 1, dok 2,6 odsto dionica pripada CK zbirnom kastodi računu 1. Takođe, juče se u Privrednom sudu održalo i pripremno ročište u sporu koji Prva banka vodi protiv danilovgradskog preduzeća Acronim zbog neizmirenog duga po osnovu dva kredita u ukupnom iznosu od oko 750.000 eura,

održano je bez pravnog zastupnika tuženog. Prva banka, kako saznaju Dnevne novine odobrila je Acronimu kredit od preko 700.000 eura, dok je drugi na iznos od oko 50.000 eura Banka odobrila preduzeću Harpung, za koji je Acronim bio garant. Na jučerašnjem ročištu sudija Dijana Raičević, naložila je pravnom zastupniku Prve banke, Petrašinu Kasalici da u roku od 15 dana dostavi dokazna dokumenta, plan otplate, analitičke kartice i partiju prometa kako bi se razjasnilo koji dio spornog duga se odnosi na kamatu, a koji na glavni iznos. Kasalica je kazao da je spreman da u naloženom roku dostavi potrebna dokumenta de da će ukoliko tuženi bude negirao od Suda zatražiti i vještačenje po ovom predmetu. Prvoj banci je ovo tek jedan iz niza sporova po osnovu neizmirenih dugovanja, a najveći među njima nastali su kao rezultat više prijateljskih, nego poslovnih odnosa čelnika banke. I.B.

SB I VLADA

Pregovaraju o kreditu od 50 miliona dolara Predstavnici crnogorskog Ministarstva finansija razgovaraće sa predstavnicima Svjetske banke (SB) o ekonomskom rastu Crne Gore i o kreditnom aranžmanu od 50 miliona dolara. “U okviru posjete organizovano je više sastanaka predstavnika Svjetske banke u Ministarstvu finansija sa ministrom Radojem Žugićem i njegovim pomoćnicima. Na sastancima razmjenjuju mišljenja oko ukupne ekonomske i finansijske situacije u Crnoj Gori te o iznalaženju politike čija bi implementacija doprinijela oporavku i rastu crnogorske ekonomije”, rekla je radiju Antena M portpa-

rol ministarstva finansija Marija Radenović. Radenović je saopštila da će razgovarati o kreditu od 50 miliona dolara koji bi našoj Vladi poslužio za finansiranje javnih rashoda. “Glavna tema je i nastavak saradnje između SB i Vlade Crne Gore kako bi pripremili razvojni zajam tzv. DPL kredita koji bi Crnoj Gori bio dat pod vrlo povoljnim uslovima”, objasnila je Radenović. Taj kreditni aranžman, međutim, mogao bi da bude doveden u pitanje, jer, iako je bilo planirano da za osam mjeseci sprovedu preko 400 preporuka, ministarstva nijesu ispunila ni polovinu.

Za sporazumni raskid radnog odnosa uz isplatu odgovarajućeg iznosa otpremnina do sada su se prijavila 34 radnika Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), saopštio je predsjednik sindikata Aluminijuma Rade Krivokapić. Krivokapić je kazao će se konačna brojka znati petka, kada ističe rok do kojeg se zaposleni mogu prijaviti za isplatu otpremnina od šest do 14.000 eura. “Definitivno neće poći onoliko ljudi koliko su zacrtali iz menadžmenta i Ministarstva ekonomije. Naša procjena je da bi se od 80 do 100 ljudi moglo javiti za taj program”, rekao je Krivokapić. Kako je utvrđeno, višak je 700 od ukupno 1.200 zaposlenih u fabrici. Osnovni princip kod prijavljivanja za sporazumni raskid rad-

nog odnosa je da se otpremnine prvenstveno ponude zaposlenima koji imaju manje od 12 godina do sticanja prava na penziju. Krivokapić je saopštio i da su zaposleni u ponedjeljak primili martovsku zaradu i da za 270 radnika nijesu isplaćene premije odnosno stimulacije, što je bio slučaj i sa februarskom platom. OdlOžena sjednica BOrda Sjednica Borda direktora KAPa, na kojoj je trebalo da bude izjašnjavanje o gašenju ćelija u toj fabrici, odgođena je za 30. april, kazao je juče Dnevnim novinama predstavnik Vlade u Bordu Nebojša Dožić: “Odložili smo sjednicu za 30. u nadi da će u međuvremenu biti održana Skupština i da će biti odlučeno o daljoj sudbini KAP-a. Da

dug od 11 hiljada eura

Ročište u Privrednom sudu između kompanije Markant iz Valjeva i Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) okončano je juče jer je pravni zastupnik KAP-a Olivera Tošić priznala dug od sedam hiljada eura. Takođe, Tošić nije sporila da je iznos od četiri hiljade plaćen nakon utuženja, i naglasila da kompanija koju zastupa neće tražiti nikakve troškove. se odluči da li će KAP da radi ili ćemo da gasimo ćelije. Svako odugovlačenje dovodi KAP u goru situaciju, treba donijeti odluku što prije”, kazao je Dožić.

KONFERENCIJA

Siva ekonomija ključna biznis barijera u Crnoj Gori U borbi sa nelegalnim tržištem neophodno efikasnije naplaćivati poreze Siva ekonomija jedna je od ključnih biznis barijera i aktivno se radi na njenom suzbijanju na više kolosjeka, a osnovni cilj aktivnosti na planu suzbijanja neformalne ekonomije je snažnija fiskalna konsolidacija”, kazao je ministar finansija Radoje Žugić na otvaranju konferencije “Neformalna ekonomije kao destimulativni faktor u razvoju u CEFTA regionu”. Građani i privreda, kazao je Žugić, moraju biti motivisani na odgovorno ponašanje kroz jačanje svijesti o tome da siva ekonomija ima negativne posljedice, kako po budžet države kroz direktne i indirektne uticaje. “Ta svijest se mora podizati, ali i svijest o tome da neformalna ekonomija ugrožava onaj formalni dio ekonomije, koja je i nosilac rasta i razvoja. Neophodna je i fiskalna disciplina i na rashodnoj strani budžeta. Država može da troši onoliko koliko su realni fiskalni poreski kapaciteti i privrede i stanovništva i država nema pravo da koristi kreditnu karticu, osim ako su u pitanju razvojni projekti”, rekao je Žugić. Takođe, Žugić je naveo da su usvojene principe nulte stope tolerancije u odnosu na sivu ekonomiju i totalno neselektivnog prostupa, tako da niko neće imati zaštitu ili drugačiji tretman. “Biće zaoštrena i kaznena politika, ali nije cilj da se ističu veće ka-

Radoje Žugić

Uskoro izgradnja auto-puta Crna Gora je blizu izgradnje autoputa i brzo će biti odlučeno da li će taj posao realizovati kineski ili američko-turski investitori, rekao je ministar finansija, Radoje Žugić. On je novinarima na konferenciji u Budvi kazao da je nakon posjete Vladine delegacije Kini, Crna Gora blizu izgradnji autoputa, i da će, na osnovu ponuda, biti odlučeno ko će to realizovati. Zainteresovani su američko-turski investitor Behtel-Enka i Kineska kompanija za telekomunikacije i infrastrukturu “CCCC International”.

zne za one koji potkradaju državu, jer se ne može kaznama popuniti budžet, ali može sužavati zona sive ekonomije i doprinositi većem stepenu fiskalne ekonomije”, objasnio je Žugić. Siva ekonomija, smatra predsjednik PKCG Velimir Mijušković, prisutna je u skoro svim segmentima privrede. “Siva ekonomija direktno ugrožava konkurentnost preduzeća koja legalno posluju, jer povećava poresko opterećenje

i teret javne potrošnje stavlja na manji broj obveznika. Na taj način se povećavaju troškovi za preduzeća koja legalno posluju, što doprinosi njihovoj nekonkurentnosti”, istakao je ijušković. Direktor Poreske uprave Milan Lakićević je kazao da je pripremljen poseban zakon o mjerama za suzbijanje sive ekonomije, te da će taj set zakona osim prekršajne, obuhvatiti i krivičnu odgovornost za određena djela iz sive ekonomije. N.L.


Ekonomija

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

9

RUDNIK UGLJA

Zastoj i porezi proizveli gubitak

U ovoj godini Rudnik planira proizvodnju 1.914 miliona tona uglja, kao i pozitivan finansijski rezultat Nemanja Lacman

R

udnik uglja Pljevlja usvajanjem novog biznis plana i smanjenjem troškova pokušaće da nadoknadi prošlogodišnji gubitak od oko 1,2 miliona eura. Kako je saopšteno Dnevnim novinama iz te kompanije, gubitku u 2012. godini najviše je doprinio dvoipomjesečni remont Termoelektrane, zatim odluka opštine Pljevlja o povećanju poreza na zemljište, te znatno poskupljenje cijene goriva što je najviše poljuljalo Rudnik uglja.

I pored toga što je u 2012. godini pljevaljski Rudnik uglja ostvario proizvodnju u iznosu od 1.785.013 tona uglja, ta kompanija je iz dobitka koji ostvarivan prethodnih godina prešla u gubitak. Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Zoran Gospić objasnio je za Dnevne novine da ostvarenu proizvodnju u 2012. godini nijesu pratili adekvatni finansijski efekti, na koje je uticalo nekoliko osnovnih pozicija, uglavnom eksternog karaktera. “Na loš rezultat uticalo je nekoliko pozicija. Najprije, Termoelektrana (TE) Pljevlja, kao glavni kupac, bila je dva i po mjeseca u remontu, tako da u tom periodu nijesmo isporučivali ugalj i po tom osnovu imali smo manji prihod za oko šest miliona eura”, rekao je Gospić, koji je na taj položaj došao početkom ove godine. Prema njegovim riječima, u 2012. godini gubitku je doprinio i ukalkulisan varijabilni dio koncesija, znatno povećani porez na zemljište koji je donijela Opština Pljevlja, a ključna po-

zicija, tvrdi Gospić je povećana cijena goriva. “Ako se zna da je gro rudarske mehanizacije u Rudniku uglja pogon na gorivo, jasno je da i te kako te pozicije utiču na povećanje troškova. Primjera radi u 2011. godini cijena goriva je bila 85 centi po litru, a zbirna za 2012. godinu bila je znatno iznad 1,12 eura po litru”, objasnio je Gospić. Međutim, iz Rudnika su naglasili da ono čemu će se u ovoj godini sa pažnjom posvetiti jeste činjenica da dobre rezultate u proizvodnji moraju pratiti i adekvatni finansijski efekti. Donošenjem Biznis plana, planirano je da se pored poboljšanja finansijskog dijela, poboljša i investicioni dio, što će, kako se nadaju iz Rudnika dovesti do ostvarivanja profita na kraju 2013. godine. “Ono što je važno reći je to da je 2013. godina kod

Proizvodnja uglja skup proces Radnicima pljevljskog Rudnika, prema riječima Gosipića, dodatnu teškoću u vađenju i eksploataciji uglja predstavlja i prirodni lokalitet najsjevernijeg crnogorskog grada, jer da bi se do uglja došlo mora se izvršiti nekoliko teških pripremnih radova. “Proizvodnja uglja u pljevaljskom ugljenosnom basenu je izuzetno složena i skupa kako zbog prirodnih uslova zalijeganja uglja i svih teškoća koje postoje u rudarskoj struci i nauci, složene hidrogeologije, klizišta, dubokog zalijeganja ugljenog sloja, tako i zbog samog odnosa uglja, otkrivke i svih pripremnih radova da bi se došlo do samog uglja”, objasnio je Gospić. nas u kompaniji bila godina stabilizacije, godina stezanja kaiša, smanjivanja troškova, a prije nekoliko dana usvojili smo inovirani plan za 2013. godinu sa značajnim redukcijama troškova, kako investicionog dijela, tako i dijela operativnih troškova”, kazao je Gospić. Takođe, kako je objasnio Gospić, Rudnik očekuje dobre proizvodne i finansijske rezultate u 2013. jer je planirana ambiciozna proizvodnja od 1.914 miliona tona uglja, od kojih je dominatna isporuka prema TE Pljevlja i određena količina za široku industrijsku potrošnju. “Znatan dio proizvodnje odvija se na lokalitetu stare Cementare, tako da smo investicione radove redukovali inoviranim biznis planom i oni su u direktnoj funkciji ostvarivanja ambicioznog plana proizvodnje, ali i prevazilaženja svih onih poteškoća koje su neizbježne u djelatnosti kojom se bavimo”, zaključio je Gospić. Trenutno u Rudniku uglja 900 radnika ima status stalno zaposlenih, a određeni broj po potrebi se dodatno zapošljava na određeni period.

NTO

Finansiraće se od turističkih taksi i članskih doprinosa Nacionalna turistička organizacija (NTO) ubuduće će se finansirati dijelom iznosa od prikupljene boravišne takse, članskog doprinosa i turističke takse, a ne samo iz opštih budžetskih prihoda, odlučeno je na jučerašnjoj sjednici Skupštine NTO. Direktor NTO Saša Radović prezentovao je delegatima Skupštine Izvještaj o realizaciji programa promotivnih aktivnosti u 2012, Godišnji finansijski izvještaj i Program promotivnih aktivnosti i Finansijski plan NTO CG za ovu godinu. Skupština je jednoglasno usvojila te dokumente i konstatovala da je “NTO CG u 2012.” sve aktivnosti realizovala kvalitet-

no i u mogućem obimu i intezitetu shodno raspoloživom budžetu. Takođe, zaključeno je i da su Program rada i sve aktivnosti u 2013. godinu planirani u okvirima dodijeljenog budžeta koji, na osnovu aktuelnog Zakona o budžetu, iznosi 1.030.691 eura, što je za 27 odsto manje u odnosu na prošlu godinu. Skupština je zaključila da je potrebno obnoviti inicijativu da se uz podršku i saradnju Ministarstva turizma i održivog razvoja i Ministarstva finansija, prilikom narednih definisanja budžeta NTO omogući raspolaganje ukupno naplaćenim iznosom zakonom predviđe-

nog dijela namjenskih sredstava. “Na taj način NTO ne bi bila zavisna isključivo od opštih budžetskih prihoda, već bi se finansirala uglavnom iz namjenskih sredstava koja, u zakonom definisom dijelu, pripadaju NTO po osnovu boravišne takse, članskog doprinosa i turističke takse. Samim tim, NTO bi bila motivisana da učestvuje u efektivnijoj naplati ovih sredstava”, ističe se u saopštenju. Na inicijativu Ministra, biće formiran zajednički fond za pomoć lokalnim turističkim organizacijama sjevernog dijela, u kome bi participirale NTO i lokalne turističke organizacije sa primorja. N.D.L.

SUTOMORE

Za kupovinu hotela zainteresovana dva kupca Hotel Nikšić- Sutomore

Za kupovinu hotela Nikšić u Sutomoru, koji je bio ponuđen po cijeni od dva miliona EUR, javila su se dva kupca iz Crne Gore, saopštio je stečajni upravnik hotelsko-turističkog preduzeća Onogšt, Dragan Smolović. “Licitacija za hotel Nikšić biće održana u petak dok će za

Generalna skupština Asocijacije balkanskih komora (ABC) održava se danas u hotelu Splendid u Budvi. Teme o kojima će biti riječi, kako su najavili iz Privredne komore Crne Gore (PKCG), su značaj saobraćaja za ekonomski razvoj regiona, budući da među glavnim gradovima zemalja članica Asocijacije ne postoji mreža auto puteva, direktnih avio– linija i odgovarajućih željezničkih veza. “Saobraćajna nepovezanost je prepreka za stvaranje kvalitetne poslovne saradnje između preduzeća ABC zemalja. Potrebno je pokrenuti inicijativu prema vladama zemalja ABC članica i prema EU institucijama kako bi se pokušale riješiti ove barijere”, navedeno je u saopštenju PKCG.

prodaju hotela Onogošt u Nikšiću, Teutu u Risnu kao i kafanu Šavnik ponovo biti raspisan tender”, rekao je Smolović. Prema njegovim riječima, deveti tender o prodaji zaključen je danas a hotel Onogošt bio je ponuđen za četiri miliona a cijena Teute u Risnu bila je 7,8 miliona eura.

Više Njemaca iduće godine Predstavnici njemačke turističke agencije GWK, koji su prethodnih dana obilazili Crnu Goru, najavili su da će naredne godine dovesti veću grupu gostiju iz te države. Vlasnik GWK iz grada Batkisinger kod Frankfurta, Ginter Volf je prethodna tri dana sa osmočlanom studijskom grupom njemačkih turističkih radnika, u organizaciji budvanske turističke agencije Ekskluziv turs boravio u posjeti Crnoj Gori. Oni su se upoznali sa turističkom ponudom, prirodnim ljepotama i kullturno istorijskom baštinom Crne Gore. “Prvi put smo upoznali Crnu Goru, a tri dana boravka bila su divna. Obišli smo crnogorsko primorje, planinski dio i nacionalane parkove, a siguran sam da ću ponoovo doći u Crnu Goru i pozvati moje prijatelje da to učine”, kazao je Volf agenciji Mina-biznis.


10 Društvo

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

UDRUŽENJE BORACA

Rezultati istraga ratnih zločina jednaki nuli BOlEST kRVI

Od hemofilije boluje 50 osoba Svjetski dan hemofilije obilježava se danas. Riječ je o rijetkoj urođenoj bolesti krvi, od koje boluje jedan od 10.000 ljudi, a u Crnoj Gori ta dijagnoza postavljena je kod oko 50 osoba. U Crnogorskom udruženju za hemofiliju kažu da Svjetski dan treba da privuče pažnju društva na probleme osoba sa hemofilijom i omogući poboljšanje kvaliteta njihovog života. To se, kako navode, može postići adekvatnim liječenjem, savremenim i bezbjednim ljekovima-koncentratima faktora koagulacije. “Ti ljekovi su izuzetno skupi i ne nabavljaju se u dovoljnoj količini. Kućno liječenje bi omogućilo da se smanji broj hospitalizacija, djeca sa hemofilijom bi redovnije išla u školu i imala mogućnost da se bave fizičkim aktivnostima, kao i njihovi zdra-

vi vršnjaci”, navodi se u saopštenju Udruženja. Da bi se taj cilj postigao neophodan je naporan rad i međusobna saradnja između Ministarstva zdravlja, Fonda zdravstva, doktora hematologa, fizijatara i Crnogorskog društva za hemofiliju. “Poboljšanje kvaliteta života osoba sa hemofilijom i liječenje savremenim efikasnim preparatima su osnovni ciljevi rada Crnogorskog društva za hemofiliju a glavni zadatak obezbijedi profilaktičko liječenje svih osoba sa teškom hemofilijom u Crnoj Gori”, poručuju iz Udruženja. Svjetska federacija za hemofiliju (WFH) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 1989. godine obilježavaju 17. april kao Svjetski dan za hemofiliju, a od 2011. taj dan obilježava i Crnogorsko društvo za hemofiliju. B.B.

Vrhovno državno tužilaštvo treba da se bavi ratnim zločinom iz 1992. godine kada je 14 vojnika Nikšićko-šavničke grupe mučeno i likvidirano u vojno-istražnom centru Lora u Splitu, poručio je direktor Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore Radan Nikolić. On je na konferenciji za novinare rekao da je prošla 21 godina od ratnog zločina, a da su sva istraživanja bez rezultata. “Razlog je opstrukcija glavnog državnog odvjetnika Hrvatske Mladena Bajića i potpuna podređenost sada već bivšeg crnogorskog vrhovnog državnog tužioca Ranke Čarapić i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice”, kazao je Nikolić. Tonči Majić iz Dalmatinskog komiteta za ljudska prava kazao je da je puno dokaza za ono što se desilo crnogorskim državljanima, ali da i dalje nema adekvatne reakcije nadležnih državnih organa dvije države. On je, kako je kazao, nudio i pomoć crnogorskom tužilaštvu u procesuiranju zločina, ali da ipak ništa nije urađeno. Majić je podsjetio da je proces u Hrvatskoj stopiran, jer je sud, prema nalogu Bajića, odbio da nastavi postupak dok se svi optuženi je uhapse. “To je smio način da izigra pravda i međunarodno pravo koje propuisuje da ratni zločini ne zastari-

jevaju, kazao je Majić, nalašavajući da se ne zna gdje su optuženi, ni da li su živi. On je najavio da će taj komitet, u saradnji sa drugim organizacija, u narednom periodu predstaviti hrvatskoj javnosti tu situacuju, i nadaju se da će izvršiti pritisak na nadležne organa da djeluju. Vukan Kovač iz Saveza logoraša Republike Srpske, koji je i sam bio u zloglasnom logoru “Lora”, kazao je da će se te organizacije zalagati da pravda bude zadovoljena. Nikolić je kazao da je pravni osnov za opstrukciju hrvatskocrnogorski Sporazum o saradnji i gonjeniju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv

čovječnosti i genocida, kojim nijesu obuhvaćeni zločini koje su hrvatski državljani počinili nad crnogorskim stanovništvom na području te države. “Zahtijevamo da VDT Crne Gore stavi van snage Sporazum, da ga izmijeni, kako bi istim bili obuhvaćni i zločini nad crnogorskim državljanima u Hrvatskoj”, poručio je Nikolić. Zahtivaće se od nadležnih organa i da pribave dokumentaciju o nastalim licima – crnogorskim državljanima, a koja se odnosi na okolnosti zarobljavanja, stradanja i pronalažena posmrtnih ostataka pripadnika Nikšićko-šavničke grupe. B.B.

MONSTAT

DONACIJA ROSA VODE

Inkubator i oprema za bebe na poklon

Upisano manje učenika Osnovne škole u Crnoj Gori u školskoj 2012/13. godini upisalo je 68.696, dok je u srednje upisano 31.858 đaka. Prema podacima koje je objavio Zavod za statistiku Monstat najviše srednjoškolaca je u Podgorici (32,6 odsto), dok svega 1,6 odsto đaka pohađa srednje škole u četiri najmanje opštine Andrijevici, Šavniku, Plužinama i Žabljaku. U srednjim školama manje je učenica - 48,9 odsto. “Gimnaziju pohađa 10.401 učenika ili 32,6 odsto, ekonomiju, pravo i administraciju 5.313 (16,7), trgovinu, ugostiteljstvo i turizam 4.968

(15,6), sva ostala područja rada zajedno čine 35,1 odsto. U resursnim centrima za obrazovanje i vaspitanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama u Crnoj Gori, školske 2012/13. godine upisano je 202 učenika, od tog broja učenice čine 43,1 odsto”, piše u saopštenju. Broj odjeljenja u osnovnim školama u Crnoj Gori je 3.285 tako da odnos odjeljenja i učenika u redovnom osnovnom obrazovanju iznosi 1:21, a odnos broja nastavnika i učenika 1:14. U saopštenju Monstata navodi se da nastavno osoblje čine 74,7 odsto žene i 25,3 odsto muškarci.

Broj upisanih učenika u prvi razred je za 1,2 odsto veći nego prethodne školske godine i iznosi 7.460 učenika, odnosno 10,9 odsto od ukupnog broja osnovaca, od čega 47,1 odsto čine učenice, a učenici 52,9 odsto. “U resursnim centrima i posebnim odjeljenjima za obrazovanje i vaspitanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim školama broj učenika iznosio je 184, što predstavlja smanjenje za 8,9 odsto u odnosu na prethodnu školsku godinu. Od tog broja učenice čine 38,1 odsto”, saopštili su iz Zavoda. B.B.

ISTRAŽIVANJE

Mladima ne fali ideja za biznis

Rosa voda je u okviru kampanje “Podržimo život”, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Crne Gore i uz podršku Udruženja Roditelji donirala transportni inkubator za Dom zdravlja Kolašin i neophodnu neonatološku opremu za Opštu bolnicu Berane. Donacijom opreme, koja je prethodnih dana stigla u navedene zdravstvene ustanove, završena je druga godina podrške Rosa vode crnogorskoj neonatologiji. Od početka novembra prošle godine do kraja februara od svake prodate flaše Rosa vode odvajana su sredstva za nabavku inkubatora za dvije crnogorske bolnice. “U planiranju donacije, vode-

ći se Vladinom politikom ravnomjerne regionalne razvijenosti, zajednički smo sa Rosa vodom stavili fokus na sjevernu regiju, u cilju podrške i posebnog unapređenja zdravstvene usluge za stanovnike sjevernih opština”, rekao je na konferenciji za novinare povodom završetka projekta pomoćnik ministra zdravlja Nebojša Todorović. Brend menadžer Rosa vode Milija Magdelinić kazao je da je u kampanji učestvovao veliki broj građana, koji su svoj doprinos davali kupovinom Rosa vode, ali i dijeljenjem svojih iskustava na Fejsbuk stranici “Podržimo život”. J.K.

Mladi u Crnoj Gori imaju mnogo više biznis ideja nego što imaju spremnosti da se upuste u pokretanje sopstvenog biznisa pokazalo je istraživanje na temu “Svakodnevica mladih u Crnoj Gori”, iz tematske cjeline “Mladi i preduzetništvo”, koje je povodom 20 godina rada sprovela Agencija za ispitivanje javnog mnjenja “Damar” iz Podgorice. “Biznis ideju ima 2/3 ispitanika, a spremnost da pokrenu sopstveni biznis izrazilo je manje od jedne polovine”, kazao je metodolog anketnih istraživanja mr Vuk Čađenović. Istraživanje je sprovedeno od 23. do 28. marta ove godine na uzorku od 1.000 ispitanika starosti 15 do 24 godine iz Podgorice, Nikšića, Cetinja, Bara, Ulcinja, Herceg Novog, Berana, Bijelog Polja i Pljevalja, opština u kojima, kako je kazao, 77 odsto te populacija, prema popisu stanovništa iz 2011. godini živi. Najzastupljenije biznis ideje su, kako je rekao, iz djelatnosti koje se odnose na finansije i biznis 24,8 odsto, trgovinu 22,9

odsto, te ugostiteljstvo 16,5 odsto. “Najveći procenat, 19 odsto, ispitanika smatra da je samouvjerenost najvažnija osobina uspješnog preduzetnika, drugo i treće mjesto sa skoro 16 odsto “dijele” osobine struč-

Da li imate biznis ideju? NE 32,7% DA 67,3%

nost i kreativnost, dok je interesantno da je najmanji procenat 6,8 odsto “povukla” osobina-poštenje”, kazao je Čađenović i dodao da je na skali od jedan do deset preduzimljivost ljudi u Crnoj Gori, kada je u pitanju biznis, ocijenjena prosječnom ocjenom 4.80. Istraživanje je pokazalo i da je 55,8 odsto anketiranih spremno da promijeni mjesto stanovanja kako bi u drugoj sredini našlo posao, dok svaki peti ispitanik nije spreman na to ili nije siguran da bi to učinio. “Malo više od polovine anketiranih ne očekuje da se nakon završenog školovanja zaposli u nekoj od državnoj institucija, dok njih 41 odsto to očekuje. Na pitanje otvorenog tipa Koji je Vaš posao “iz snova” ispitanici, njih 39,5 odsto koliko je odgovorilo na to pitanje, sami su upisivali odgovore i u najvećem procentu su naveli da bi voljeli da postanu vlasnici neke privatne kompanije, ljekari, stomatolozi, sportisti, bankari, hotelijeri”, rekao je Čađenović. J.V.Đ.


Društvo 11

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

ZNANJE I IMANJE

Smeta im bolji položaj državnog univerziteta

Fakultet za poslovne studije “Montenegro Business School” Univerzitet Mediteran u Podgorici

Predstavnici crnogorskih privatnih fakulteta ukazuju na loš standard i probleme sa kojima se suočavaju zbog nepovoljnog položaja u odnosu na UCG Bojana Robović

P

redstavnici privatnih fakulteta u Crnoj Gori smatraju da su u nepovoljnom i neravnopravnom položaju u odnosu na državni univerzitet kome se, između ostalog, dozvoljava da svake godine upiše prekomjeran broj studenata kršeći licencu, koju sa druge strane samostalni fakulteti moraju striktno poštovati. Takođe, smatraju da su u odnosu na državne fakultete, privatni prepušteni sami sebi, te da je nastavni kadar u nepovoljnijem položaju.

Dobijajući pokriće svojih troškova iz budžetske kase, državni univerzitet, smatraju sagovornici DN, studentima omogućava “kupovinu” znanja po damping cijenama koje su znatno niže od cijena studiranja na privatnim fakultetima. Prof.dr Dragoljub Janković, dekan na Faklutetu za poslovne studije “Montenegro Business School” Univerzitet Mediteran u Podgorici kazao je da se prema licenci na prvu godinu može upisati najviše 200 studenata i da su se tog ograničenja držali čak i u godinama prosperiteta kada su bili pod pritiskom da upišu znatno veći broj. “Kvalitet studiranja i rad u malim grupama na svim godinama studija je uvijek bio naš prioritet. Privatni fakulteti su danas prepušteni da se sami snalaze u uslovima kada kriza utiče na sve manji broj upisa novih studenata, a to su jedini izvori njihovog finansiranja”, kazao je Janković. Rade Ratković,, dekan Fakulteta za biznis i turizam u Budvi naveo je da se prekoračenjem licence i prekomjernim upisom brucoša na državne fakultete najveća šteta nanosi samim studentima. “Kvalitet studiranja se ne može postići na toliko velikom broju studenata, jer nemate materijalnih ni kadrovskih resursa da ih kvalitetno opslužite. U ovom slučaju se dešava da veliki broj studenata ne mogu čuti, a često ni vidjeti profesore prilikom predavanja”, objasnio je on. Janković je naveo da su

državni fakulteti u znatno povoljnijem položaju kako zbog potrebe bržih promjena odnosa u oblasti visokog obrazovanja, tako i zbog sporog prihvatanja u javnosti privatnih fakulteta kao novih obrazovnih institucija. Prema njegovom mišljenju, država još nije prepoznala značaj pojedinih potencijala privatnih fakluteta koji nude nove studijske programe u odnosu na postojeće na državnim fakultetima. “Potvrda te konstatacije su razne afere u upravljanju i neracionalnosti kod trošenja sredstava koji su nezamislivi na privatnim fakultetima, preplitanje privatnih interesa na štetu javnih, a sve pod isticanjem akademskih sloboda i nemiješanja države, te favorizovanje nastavnog kadra u raznim državnim tijelima, uz ignorisanje onih kvalitetnih sa privatnih fakulteta. Takođe,

upis studenata na pojedinim fakultetima znatno više iznad kapaciteta i broja studenata za koji su dobijene licence, dok na drugoj strani imamo držanje studijskih programa i strukture nastavnih planova koji odgovaraju postojećem nastavnom kadru, angažovanje nastavnog kadra iz inostranstva čak kad imamo kvalitetnih nastavnika na privatnim fakultetima”, objasnio je Janković.

Nastavni kadar sa UCG u povoljnijem položaju Prema mišljenju dekana Univerziteta Mediteran, Dragoljuba Jankovića i nastavnički kadar na državnim fakultetima je u povoljnijem položaju o odnosu na privatne fakultete. “Svi su stambeno zbrinuti i imaju bolje uslove za rad koje im je država obezbijedila. Njihovi angažmani u državnom aparatu u raznim formama (komisijama, radnim grupama, upravnim tijelima, projektima, ...) se podrazumijevaju dok imate primjera da istaknuti i cijenjeni profesori sa privatnih fakulteta rijetko imaju mogućnost takve saradnje. Da ne pričamo o sigurnosti radnog mjesta, sigurnosti primanja plata i mnogo toga drugog”, pojasnio je Janković.

Lajović: I jedni i drugi imaju svoje prednosti Sa druge strane, dekan državnog Ekonomskog fakulteta u Podgorici Dragan Lajović smatra da i privatni i državni fakulteti imaju svoje komparativne prednosti, dok jedni imaju tradiciju, drugi imaju komparativne prednosti iz otpočinjanja biznisa. “Diploma, bez obzira na to da li potiče sa privatnih ili državnih fakulteta, treba da bude samo ulaznica za posao, dok će karijera i dokazivanje u kompaniji zavisiti od znanja ili neznanja koje stoji iza te diplome”, istakao je Lajović. On je naveo da tražnja definitivno objektivizira vrijednost proizvoda, a višegodišnje interesovanje maturanata za Ekonomski fakultet i tražnja poslodavaca za njihovim ljudskim resursom dokazuje kvalitet diplome koju tu stiču. Lajović vjeruje da će privatni fakulteti svojim kvalitetom dodatno motivisati državne da podignu i inoviraju svoje programe, dok će i jedni i drugi, protokom vremena, prepoznati svoje šanse i opasnosti na tržištu znanja na dobrobit tržišta rada i biznisa u Crnoj Gori.

CALL CENTER

ª PRINCEZA KSENIJAº

Balerine obilaze dječije bolnice Lakše do inspekcije Baletska škola “Princeza Ksenija” i Klinički centar Crne Gore juče su pokrenuli projekat “Svi u istom životu”, koji podrazumijeva obilazak dječijih bolnica u šest crnogorskih opština tokom aprila i maja. Projekat će trajati tokom aprila i maja, a pored Podgorice, planirana je njegova realizacija i na Cetinje, u Baru, Kotoru, Nikšiću i Bijelom Polju. “Ovaj projekat smatram posebnim jer su na sceni solidarnost i sve što nas čini osjetljivim ljudskim bićima. Sve dječije bolnice ćemo obići, sve punktove gdje su djeca u ovakvim okolnostima, dakle okružena pažnjom i brigom medicinskog osoblja koje svoj posao i u otežanim uslovima drži na nivou za svako poštovanje”, kazala je Vanja Pantović, direktorica baletske škole “Princeza Ksenija”. Balerine za najmlađe pacijente u KC-u izvele su varijacije iz klasičnih djela poput “Uspavana ljepotica”, “Don Kihot”, “Kopelija”, “Raj-

Besplatna linija za prijave građana

monda”, po koreografijama madam Katje Petrovske. Direktorica Instituta za bolesti djece Danojla Dakić ističe da je ovaj projekat koristan za sve. Sponzor projekta je Crnogorska

komercijalna banka CKB, iz koje poručuju da će nastaviti da ulažu u zdravlje i obrazovanje djece kroz sponzorstva i donacije. Pored sponzora OTP CKB, projekat je podržalo i Ministarstvo kulture. B.R.

Uprava za inspekcijske poslove osnovala je call center - servis koji građanima omogućava prijavljivanje svih uočenih nepravilnosti iz domena nadležnosti Uprave putem besplatnog broja telefona: 080-555555. “Želimo da podstaknemo građane da prijave nepravilnosti na neposredan način, jer osim toga što je broj telefona besplatan, njime je olakšana i sama procedura prijavljivanja i obezbijeđeno je pravovremeno reagovanje inspekcija u hitnim situacijama. Građani mogu uputiti zahtjeve i putem e-maila: prijave@uip.gov. me ili direktnim podnošenjem inicijative u Upravu koja se nalazi u Bulevaru revolucije br. 7 u Podgorici”, saopštila je juče PR Služba Uprave. Ukoliko je telefonski poziv putem call centera upućen izvan

radnog vremena Uprave, koje je od devet do 17 časova, navodi se dalje, zahtjeve građana bilježiće automatska sekretarica, a snimljena poruka biće evidentirana i proslijeđena na dalju obradu, čime je osigurana 24-satna ažurnost Uprave 365 dana u godini. “Najveća prednost za građane je u tome što operater mora da primi i evidentira upućeni zahtjev, bez obzira na to kome je on namijenjen čime se otklanja nesigurnost građana da prijava nije dostavljena na pravu adresu, jer će se zahjev rasporediti nadležnoj inspekciji”, kaže se u saopštenju i dodaje da podnosioci inicijative mogu ostati anonimni, ali ukoliko se odluče da ostave podatke u najkraćem roku će biti obavješteni kojoj inspekciji je proslijeđen i koje mjere je određena inspekcija sprovela. J.V.Đ.


12 Hronika

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

PETICIJA

Imenovanje Policijske akademije u Danilovgradu u rukama poslanika

U Skupštini uskoro rasprava o prijedlogu da Policijska akademija u Danilovgradu nosi naziv po ubijenom inspektoru Slavoljubu Šćekiću Prijedlog da Policijska akademija u Danilovgradu nosi ime po ubijenom policijskom inspektoru Slavoljubu Šćekiću naći će se ubrzo na Skupštinskoj raspravi. Potpisivanje peticije sa ovom inicijativom završeno je juče, a ukupno je sakupljeno 6.741 potpisa. Da bi se ovaj prijedlog našao na dnevnom redu Skupštine bilo je potrebno 6.000 potpisa, tako da se sada čeka da poslanici iznesu svoje mišljenje koje će u ovo slučaju biti presuđujuće. Akciju je pokrenula sestra stradalog inspektora, Slavica Šćekić, početkom marta ove godine. Veći dio potpisa prikupljen je na pultovima koji su prvih dana peticije postavljeni ispred T.C. “Gintaš”, na trgu ispred robne kuće “Podgoričanka” i ispred Uprave policije. Ostali dio potpisa ovaj građanski poziv obavilo je putem Interneta, popunjavajući e-peticiju “Glas građana” koja se nalazi na sajtu Vlade Crne Gore. U trenutku kada je sakupljeno 6.000 glasova, stečeni su uslovi da se ovo pitanje razmatra Skupština Crne Gore. Ovo će, prema riječima upućenih, inicirati ili Predsjednik odbora za bezbjednost Melvudin Nuhodžić ili će zahtjev za raspravu o ovom pitanju podnijeti jedna od političkih partija. U svakom slučaju, inicijator peticije, Slavica Šćekić, vjeruje da je najveći dio posla završen te da će oduka Skupštine biti pozitivna. “Skupština će donijeti odluku da li prihvata ili ne prihvata taj predlog. Iskreno, ja mislim da neće biti problema, da će prihvatiti tu inicijativu”, kazala je Ščekić za Dnevne novine. Slavoljub Šćekić ubijen je u ljeto 2005. godine, a presuda za njegovo ubistvo još nije postala pravosnaž-

Potpisivanje peticije ispred zgrade Uprave policije u Podgorici

Javni funkcioneri i političari podržali inicijativu Većina predstavnika opozicije kazali su da su potpisali peticiju te da će se založiti za realizaciju plana da Polijska akadenmija dobije ime “osobe koja je životom platila hrabrost i odlučnost da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije”. Iz vladajuće kolalicije juče nijesu željeli da komentarišu ovo pitanje. Prema riječima poslanika Pozitivne Crne Gore, Zorana Miljanića, ta partija na. Do sada su dva puta izricane presude okrivljenima za ubistvo, ali ih je Apelacioni sud oba puta ukidao i predmet vraćao na ponovni postupak. Trećom presudom specijalnog

spremna je da predloži Skupštini usvajanje prijedloga iz peticije. ”Kako to ne mora biti preko Odbora, mi smo spremni da sami, kao partija, predložimo Skupštini na razmatranje ovo pitanje. To bi se sigurno i do sada dogodilo da nije došlo do ovog vanrednog stanja u Skupštini pa ona ovih dana gotovo da ne radi”, kazao je on. Po riječima Slavice Šćekić, pripadnici Uprave policije djelimično su podržali vijeća Višeg suda u Podgorici u ovom predmetu osuđeni su na po 30 godina zatvora okrivljeni Milan Šćekić, optužen da je iz heklera ubio inspektora Šćekića, i Ljubo Vujadino-

Baranin krao zlato i stoku ni kožni povez sa lančićima, on ga je zgrabio, istrčao iz radnje i dao se u bjekstvo. Tom prilikom, Vulević je ukrao 209,85 grama zlata, ukupne vrijednosti 7.345 eura. Plijen je, kako sumnjaju iz policije, prodao nepoznatoj osobi za 560 eura. Sigurnosne kamere zabilježile su trenutak pljačke i policajci su sa snimka prepoznali osumnjičenog Vulevića. Uhapšen je prekjuče u Podgorici. Osumnjičeni Baranin prekjuče je predat ZIKS-u koji je za

njim izdao nacionalnu potjernicu 6. decembra prošle godine. Naime, Vulević je dan ranije trebao da se vrati sa dopusta- godišnjeg odmora u ZIKS gdje služi zatvorsku kaznu. Nakon dvije trećine izdržane zatvorske kazne pušten je na odmor u trajanju od mjesec dana. Vulević je osumnjičen, kako Dnevne novine sazanju od izvora iz policije, i da je, dok se nalazio u bjekstvu, jednom prilikom, ukrao više ovaca i koza i jednu kravu, koje je kasnije prodao u Podgorici. M.V.P.

TEŽE POVREdE

Autom oborio motociklistu Srbijanac zadobio teške tjelesne povrede

Srbijanac B.B. (33) iz Vrbasa zadobio je teške tjelesne povrede u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče u Ulici Josipa Broza Tita u Podgorici. B.B. se ulicom vozio na motociklu, kada ga je automo-

vić, koji se tereti da je ubicu čekao u džipu. Zbog podstrekavanja na ubistvo na istu zatvorsku kaznu osuđeni su Ljubo Bigović i Saša Boreta. S.K.

Podgorička policija uhapsila je Ranka Đurišića (42) zvanog Crni koji se više od devet mjeseci potraživao radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci zbog krivičnog djela “nasilničko ponašanje”, saznaju Dnevne novine. Đurišić je uhapšen u lokalu u centru Podgorice. Policijski službenici uočili su Crnog nakon čega su mu prišli i legitimisali ga. Odmah zatim, Đurišiću su stavljene lisice na ruke. Đurišić je u bjekstvu od jula prošle godine osumnjičen je da je oko 23 časa Ulici AVNOJ-a u podgoričkom naselju Zabjelo iz poluautomatske puške teško ranio sugrađanina Darka Pejovića, koji je do nekoliko dana prije incidenta živio kod njega kao podstanar. Tada se spekulisalo da su se njiih dvojica posvađali, nakon čega je Đurišić pucao u pravcu Pejovića pogodivši ga u lijevu butinu. Povod svađe, navodno, bili su dugovi. Naime, Pejović je redovno plaćao kiriju stanodavcu, ali računi za vodu i struju, kako je tada pričao, bili su preveliki zbog čega je posumnjao da ne plaća samo svoje troškove. Tada je došlo do nesuglasica među njima, a kada je dug dostigao do oko 1.000 eura, došlo je do svađe koja je kulminirala ranjavanjem. M.V.P.

POdgORIčANIN

ZATVORENIK

Podgorička policija uhapsila je tridesetsedmogodišnjeg Lazara Vulevića iz Bara, koji je pobjegao sa služenja kazne u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija, zbog sumnje da je prije tri i po mjeseca opljačkao zlataru “Nina” u Podgorici. Baranin je, kako navode u saopštenju Uprave policije, 3. januara ove godine oko 17.00 časova ušao u zlatarsku radnju koja se nalazi u Ulici Oktobarske revolucije nakon čega je tražio da vidi zlatne lančiće. Kada mu je vlasnik radnje donio izložbe-

inicijativu. “Iz Odsjeka za javni red i mir su masovno došli, formirali su kolonu i svi su se potpisali, a saobraćajci su samo gledali. Nijesu potpisali”, kazala je ona neposredno nakon povlačenja pulta za potpisivanje peticije koji je bio postavljen ispred zgrade Uprave policije. Ona je tada navela da su peticiju potpisali i Potpredsjednik Vlade i Ministar pravde Duško Marković, Emilo Labudović i Nebojša Medojević.

Uhapšen nakon devet mjeseci

bilom marke folsvagen “polo” udario Podgoričanin P.B. Motociklista je od udara pao na ostrvo između kolovoznih traka, a vozač se zaustavio odmah za njim. Na lice mjesta izašla je polici-

ja koja je izvršila uviđaj, a povrijeđenom, koji se nalazi van životne opasnosti, ukazana je pomoć. Srbijanac je na glavi nosio zaštitnu kacigu zahvaljujući kojoj nije došlo do opasnjih povreda. M.V.P.

Uhapšen zbog šest teških krađa Podgoričanin Sali Osmani (19) uhapšen je zbog sumnje da je na teritoriji glavnog grada ove godine počinio šest teških krađa, saopšteno je iz Uprave policije. Podgoričanin je, prema sumnjama policije, u noći između 11. i 12. marta, metalnom šipkom obio ulazna vrata kioska brze hrane “Mimi”, koji se nalazi u Hercegovačkoj ulici. Pošto je ušao u unutrašnjost objekta, ukrao je novac koji se nalazio u registar kasi i mobilni telefon. Isti kiosk, obio je 1. aprila kada je odvalio rešeteke na ulaznim vratima magacina, a potom kamenom razbio staklo na vratima. Kroz tako napravljen otvor ušao u unutrašnjost magacina, odakle je ukrao novčanik u kojem je bilo 310 eura novca. Nekoliko dana ranije, 28. marta, tešku krađu počinio je na štetu sugrađanina B.V. kojem je obio automobil iz kojeg je ukrao torbicu sa ličnim dokumentima. Nedelju dana ranije, pratio je Podgoričanku R.M. kojoj je, pošto je ušla u ulaz zgrade u kojoj živi,

prišao sleđa, nakon čega joj je iz ruke istrgao ceger u kojem se nalazio mobilni telefon, lična dokumenta, novčanik sa novcem, bankovnim karticama i drugim ličnim predmetima. Sugrađanku M.Ć., Osmani je, prema sumnjama policije opljačkao takođe u martu, i to na isti način. Prateći M.Ć., dok se kretala trotoarom pored Tološke šume, u jednom trenutku trčeći joj je prišao leđa, i iz ruku joj je istrgao tašnu sa novcem, bankovnom karticom i ličnim dokumentima, a potom se udaljio u pravcu naselja Tološi. Tešku krađu, ovaj devetnaestogodišnjak je počinio i 20. februara na štetu Podgoričanke P.O. koju je takođe pratio dok se kretala kretala Ulicom Meše Selimovića u Podgorici. Njoj je, pošto je gurnuo, iz ruke oteo novčanik sa novcem, bankovnim karticama i ličnim dokumentima. O događaju je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici kojem je Osmani predat uz krivičnu prijavu. M.V.P.

REAgOVANJE Miodrag Kruščić reagovao je na navode teksta “Inspektori pretresli lokale” koji je objavljen u ponedjeljak 15. aprila b. Kruščić je naveo da on nije zadužen za poslovanje u lokalu “Dr Brajer” u Podgorici, kako piše u tekstu, već da je zakupac prostora u kojem se kafić nalazi.


Hronika 13

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

MASAKR U NJEMAČKOJ

I Crni iz Podgorice? Za ubistvo dvojice Srbijanaca u hotelu u Frankfurtu osumnjičeni Aleksandar Knežević- Laki iz Podgorice i Crni

D

rugi osumnjičeni za nezapamćeni masakr u Njemačkoj u hotelu “Luksor”, koji je tamošnjoj policiji poznat samo po nadimku Crni, sumnja se da je takođe Podgoričanin, kao i prvi osumnjičeni Aleksandar Knežević zvani Laki. Ovu informaciju za Dnevne novine potvrdio je izvor iz policije, koji nije želio da otkriva puno ime ovog mladića navodeći da bi se time narušila istraga koja je u toku.

Masakr u kojem su ubijeni Marko Jakšić (20) iz Zemuna i njegov drug Bojan Ristić (37) iz Bora dogodio se u noći između 29. i 30. decembra prošle godine, a policija u Franfurtu početkom ovog mjeseca identifikovala je Kneževića kao jednog osumnjičenog i za njim su izdali međunarodnu potjernicu. Drugom osumnjičenom poznat je samo nadimak Crni. Knežević je identifikovan uz pomoć podgoričke policije koja je potvrdila da su tragovi krvi koji su pronađeni na mjestu zločina, a ne pripadaju žrtvama, upravo njegovi. Njemačka policija u svojim kartotekama imala je Kneževića kao dilera droge, što je umnogome olakšalo njegovu identifikaciju kao osumnjičenog. Takođe, sigurnosne kamere sa hotela “Luksor” koji se nalazi u centru Frankfurta, zabilježile su ubice kako bježe sa lica mjesta i tamošnja policija objavila je njihove slike. Za bilo kakve informacije o Lakiju i Crom Njemačka nudi nagradu od 5.000 eura. Na sajtu njemačke policije objavljene su njihove fotografije sa opisom njihovog izgleda na njihovom, ali i srpskom jeziku. U želji da se što prije otkriju počinioci

ovog monstruoznog zločina, ubrzo zatim, iste fotografije objavljne su i na stranici ove policije koja se nalazi na društvenoj mreži “Fejsbuk”. Tamošnja policija istakla je da sumnjaju da su dvojica ubica prebjegli u Crnu Goru, a kako nijesu sigurni u identitet Crnog, naveli su da je moguće i da je iz Srbije. Motiv ubistva još je nepoznat ali sumnjaju da je u pitanju borba za poslove na narko-tržištu. Naime, tamošnja policija sumnja da su ubijeni mladići, Jakšić i Rustić u Frankfurt došli da bi se uključili u posao trgovine drogom. Soba na četvrtom spratu u hotelu “Luksor”, navodno im je služila kao baza za trgovinu. Upravo zato policija provjerava da li su tim poslom mladići zasmetali Podgoričaninu, koji je poznat po trgovini drogom, i njegovom prijatelju Crnom. Ovaj zločin, inspektori iz Njemačke opisali su kao nezapamćeni masakr. “Cijeli hotel je, od prvog do četvrtog sprata bio umazan krvlju nastradalih, a njihova su tijela bila izmasakrirana brojnim dubokim i širokim povredama stomaka i leđa. Prosto ne vjerujem da iza ovako brutalnog zločina nije stajao i neki lični motiv, od-

Aleksandar Knežević Laki

Crni (snimak sa sigurnosne kamere) nosno osveta za nešto što se u prošlosti dogodilo između tih ljudi. Kolega i ja smo potrčali uz stepenice prateći krvavi trag, nadajući se da su ubice možda još u hotelu, ali i da spriječimo da ostali gosti hotela, koji su čuli da se nešto neobično dešava, u panici ne istrče iz svojih soba, i tako možda unište važne forenzičke tragove”, rekao je izvor iz frankfurtske policije za tamošnje medije. Kneževićevi poznanici iz Podgorice ispičali su za DN da su ga u centru grada vidjeli prije dva-dva i po mjeseca, odnosno nakon izvršenog zločina kada je bio sa starim ‘dobro poznatim’ društvom.

OSUMNJIČENI:

Da sam namjeravao da ga ubijem, bog ga ne bi spasio Završnim riječima koje prethode presudi juče je u Višem sudu u Podgorici završeno suđenje bivšem inspektoru policije Mrđanu Kovačeviću optuženom za pokušaj ubistva kuma Aleksandra Spičanovića u oktobru prošle godine. Predsjednica krivičnog vijeća Višeg suda u Podgorici Vesna Moštrokol presudu će izreći 22. aprila. Po riječima zamjenika Višeg državnog tužioca Željka Tomkovića, sprovedenim dokazima potvrđena optužnica tužilaštva. On je kazao da je odbrana okrivljenog Kovačevića opovrgnuta brojnijm izvedenim dokazima tokom suđenja. “Okrivljeni je pokušao da ubije Spičanovića, bio je svjestan da ga može ubiti pa je to i htio”, tvrdio je Tomković, zahtijevajući da se Kovačević kazni po zakonu. Kovačevićev advokat Novak Ražnatović tvrdio je bio je kategoričan da nema dokaza da je njegov klijent počinio krivično djelo stavljeno mu na teret. On je kazao da je njegov klijent izvadio pištolj nakon štoje vidio da Spičanović drži pištolj u rukama. “Da je želio da ga ubije, to je mogao učiniti jer je šanžer je bio pun metaka”, kazao

je Ražnatović. Ono što je, po njegovim riječima, nesporno utvrđeno jeste da je Kovačević želio da odvrati Spičanovića od napada. Odbrana Kovačevića, prema advokatovim riječima, potvrđena je i balističkim vještačenjem kojim je utvrđeno da projektil nije bio usmjeren prema Spičanoviću. Ražnatović je zatražio da se njegov klijent oslobodi optužbe za pokušaj ubistva, a da mu se za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja izrekne uslovna osuda. Bivši inspektor Kovačević izjavio je u završnoj riječi da su brojne činjenice koje ukazuju da se Spičanoviću ne može vjerovati, a prilog toj tvrdnji je i balističko vještačenje. “Da sam imao namjeru da ga povrijedim, a kamoli da ubijem bog ga ne bi spasio”, tvrdio je on. U nastavku, on je naveo da je Spičanović nepouzdan svjedok kome se ne može vjerovati. “On je patološki lažov sa namjerom da me smjesti u zatvor i oteža moj položaj. Nisam imao namjeru da ga ubijem, a pištolj sam nosio jer mi je život bio ugrožen od Spičanovića”, kazao je na kraju Kovačević. S.K.


14 Crna Gora

srijeda, 17. 4. 2013.

Podjele oko Milovana Đilasa

Rehabilitacija komunističkog štete disidenta Više nama nego

Nada Đurđevac, Vesko Baltić

p

rvo ročište o rehabilitaciji poznatog disidenta Milovana Đilasa bi trebalo da se održi u Višem sudu u Beogradu krajem maja. Dok crnogorski političari i istoričari imaju različite stavove kada je riječ o zasluzi da se Đilasu vrati ugled u društvu, iz rodnog njegovog grada poručuju da je to najveći mojkovački intelektualac.

U Višem sudu u Beogradu bi krajem maja trebalo da se održi ročište o rehabilitaciji poznatog disidenta Milovana Đilasa, publiciste, prevodioca, pjesnika, ratnog komandanta, državnika, ali i jednog od najvećih disidenata na prostoima bivše Jugoslavije. Đilas je bio prvi visoki funkcioner koji je istupio iz Komunističke partije početkom pedesetih godina prošlog vijeka. U periodu od 1955. do 1962. godine suđeno mu je ukupno četiri puta: tri puta za neprijateljsku propagandu i jednom za odavanje državne tajne. U zatvoru je proveo ukupno jedanaest godina, od čega devet u vrijeme socijalizma, a dvije prije Drugog svjetskog rata. Oduzet mu je Orden narodnog heroja, koji je dobio krajem 1945. godine, vojni sud mu je oduzeo čin general-pukovnika JNA u rezervi, a Sud časti sva odlikovanja koja je dobio kao zasluge iz rata. Zabranjeno mu je istupanje u javnosti, oduzeta građanska prava, a oduzeta mu je i korist od objavljenih knjiga. Formalno, bio je izolovan sve do 1989, kada je djelo za koje je osuđen prestalo da postoji u krivičnom zakonu. Crnogorski istoričar Šerbo Rastoder za DN kaže da ne vjeruje u rehabilitacije koje vrše sudovi. On ističe da sudovi treba da učine ništavnim akta proistekla iz političkih suđenja, ali je siguran da ti organi ne mogu bilo koga rehabilitovati, već to može samo društvo.

“Društvo treba vrijedonosno da se odredi prema idejama koje je zastupao osuđeni. Ovo društvo jedva da je uspjelo da organizuje jedan naučni skup o Đilasu tako da nije pokazalo da je spremno u bilo kom smislu da razvija i brani slobodu mišljenja. Svako ko je osuđen iz političkih razloga (kao što je bio Đilas), ne da zaslužuje, nego mora biti rehabilitovan”, kazao je Rastoder. ●Intelektualac Zahtjev za rehabilitaciju Đilasa je, pored advokata Rajka Danilovića, prošle godine podnio i Đilasov brat Akim. No, sa zahtijevom da se Đilasu vrate građanska prava baš i nije saglasan crnogorski poslanik DPS Miodrag Vuković. Vuković kaže da se građanska prava ne mogu vratiti mrtvom čovjeku, ali ne osporava da je Đilas vrijedan intelektualac. “Đilasa ljudi različito doživljavaju. Za nekoga je on revolucionar, za nekoga ne. Imam ambivalentan odnos kada je u pitanju rehabilitacija Đilasa. Ne može sud da zabrani nekome da Đilasa doživljava na ovaj ili onaj način, jer je to sloboda”, kaže Vuković. Dok Vuković smatra da je pitanje rehabilitacije Đilasa zapravo jedna kvazipolitička manifestacija, nego što u suštini ima bilo kakvog materijalnog smisla, funkcioner DF Emilo Labudović drugačije razmišlja. On kaže da Đilas ne samo da zalužuje da bude rehabilitovan, već za-

njemu

Uprkos kontroverzama koje se vežu za Đilasa član Glavnog odbora SDP Bojan Zeković kaže da je političko-društveni i književni rad disidenta tolikog međunarodnog značaja i ugleda da njegovo nepriznavanje u njegovoj zemlji više šteti nama nego Đilasu. Zeković je naglasio da je to njegov lični stav, a ne GO SDP. On smatra da je rehabilitacija Đilasa potrebna i Crnoj Gori i Srbiji. “Rehabiliticaja, koja Đilasu nije ni potrebna, ima smisla samo ako bude doživljena kao rehabilitacija države i društva koje se kaje što je sudilo najboljima među sobom. Čitav postupak mora biti u funkciji saznanja istine, a ne pokušaj da se određene istorijske ličnosti i pokreti koje su predstavljali, na mala vrata legitimišu zbog trenutnih potreba političkih struktura, kao što se pokušava sa Dragoljubom Mihajlovićem”, kaže Zeković. služuje da mu se u novijoj istoriji srpskog naroda da mjesto koje je sa teškom mukom izborio, jer smatra da je u Đilasovo vrijeme trebalo mnogo junaštva da bi neko mogao da bude disident. “Bio je to baklja nezavisnog, slobodnog, neuniformisanog mišljenja koje se opire autoritetima izvan same nauke i promišljanja. Da nije njega bilo i njemu sličnih proces naše društvene, političke i socijalne emancipacije bi mnogo duže trajao”, poručuje Labudović. Za Pozitivnu Crnu Goru proces re-

MOJKOVČANI O ĐILASU

Đilas sa suprugom po izlasku iz zatvora u Sremskoj Mitrovici

Jedan od susreta sa Titom habitlitacije svake ličnosti koja se nije ogriješila o zakon i civilizacijske vrijednosti nije sporan. Kada govorimo o Đilasu moramo shvatiti da se radi o ličnosti koja je izazvala i izaziva kontroverze i ambivalentna osjećanja, ali ono što je van svake diskusije jeste da se radi o značajnoj ličnosti. Ovako ocjenjuje poznatog disidenta poslanik Pozitivne Srđan Perić. “Na ljudskoj ravni, on je imao tu rijetku sposobnost da pripada vlasti i da ne doživi tragičnim i kada ne bude njen dio. Činjenica je da je bio spreman da ide i u zatvor zarad svojih ubjeđenja. U istorijskom smislu, a on jeste bio ličnost kojim se bavi istorija, pratile su ga brojne kontroveze oko ideološke orijentacije, i dozivljaj njegovih stavova i djelovanja su išli od potpune negacije do glorifikovanja. Smatram da taj dio priče treba prepustiti istoričarima”, rekao je Perić ●crnogorcI

posebna nacIja

Ne znamo da li je Milovan Đilas došao u Crnu Goru 1941. godine “zapenjen i krvav od mržnje”, ali je nesumnjivo donio radikalizam, koji je i bez Đilasa bio svojstven komunističkom pokretu. Đilas kaže da su propali svi pokušaji da se crnogorski narod odvoji od srpskog naroda, kao i da se izbriše individualnost Crne Gore i crnogorskog

●Vladimir – Milan Filipović: “Rođen sam poslije Drugog svjetskog rata 1950. godine. Moj otac je bio jedan od pismenih ljudi u tom vremenu i smatrao je da je Đilas jedna najveća inteligencija koja je potekla iz tog vremena, iz naše sredine Mojkovca i Crne Gore. Sazrelo je vrijeme da sve ono što je učinio Đilas kako za Crnu Goru tako i za SFRJ da se rehabilituje. Sahranjen je u Podbišću kod Mojkovca, bio sam na sahrani, Mojkovac će biti prepoznat i po Đilasu ubuduće”.

●Rodoljub Ćorić: “Rehabilitacija koju najavlju vlasti u Beogradu me iskreno raduje ne samo kao književnika već kao predsjednika fondacije Milovan Đilas u Crnoj Gori i vjerujem da će i Crna Gora prepoznati značaj takvog mislioca i borca za demokratiju koji je hrabro u onom vremenu jednoumlja stao u odbranu prava i slobode. Đilas je jedna od najvećih istorijskih figura ovog našeg doba i ovog prostora, bio je kolumnista Njujork tajmsa i uvršten je među stotinu najznačajnih ličnosti po Oksfordskoj ljestvici.

●Vlajko Gašević: “Apsolutno podržavam rehabilitaciju Đilasa. Jedno je Đilas komunista revolucionar koji je izvršavao partijske direktive, drugo je Đilas koji se poslije pokajao, pripisano mu je stvaranje crnogorske nacije što nije tačno. Imao sam priliku da kontaktiram sa Đilasom na tribinama u Beogradu u Bigzovoj knjižari. Kazao sam: “Đido, dvije vaše knjige o istom piscu Njegošu su toliko dijametralne kao da se ne radi o istim ljudima”, a on je zanimljivo odgovorio: “Prvu knjigu sam pisao da branim partiju, a druga knjigu sam pisao u zatvoru”.

Đilasova legitimacija iz Vlade FNRJ

naroda. Slijedeći ovu, navodno potvrđenu istorijsku zakonitost, on daje objašnjenje o nastanku crnogorske nacije, koje glasi: Crnogorci su prema etničkom porijeklu – Srbi, ali su nesporno i posebna nacija. Kao prvi čovjek državne ideologije, Đilas je smatrao važnim da već 1945. godine objavi opširan tekst o crnogorskom nacionalnom pitanju. Naveo je da su Crnogorci dio srpskog naroda, odnosno, oni su srpskog etničkog porijekla (srpska grana južnoslovenih plemena), ali su u epohi razvoja kapitalističkih odnosa uspjeli da se konstituišu kao posebna nacija. Ovako piše istoričar Živko Andrijašević o Đilasu. “Iako utemeljena na problematičnim konstrukcijama, Đilasova teza o crnogorskoj naciji bila je prvi zvanični stav nove državne vlasti, kojim se priznaje postojanje Crnogoraca kao posebne nacije. U to vrijeme, i u tadašnjim okolnostima, više od toga nije se moglo reći”, navodi Andrijašević. Milovan Đilas je rođen u Mojkovcu, pa smo pitali građane ovog grada šta misle o najavljenoj rehabilitaciji. Da naše društvo treba realno da procijeni da li će neko biti rehabilitovan ili ne, siguran je čelnik Skupštine u Mojkovcu Slavenko Blažević. Đilas je bio aktivista u toku NOR, političar, književnik i u jednoj mjeri filozof, zato Blažević ne sumnja da će se njegovo mjesto u istoriji našeg naroda definisati istoričari.


Crna Gora 15

SRIJEDA, 17. 4. 2013.

U nove stanove za godinu i po TIVAT

Počela gradnja stanova za 20 tivatskih prosvjetara

PETNJICA

Za siraru 120 hiljada

Zora Krstović

T

ivatski prosvjetari bi uskoro mogli da riješe stambeno pitanje. Njih 20, prema sadašnjim najavama, u stanove će useliti krajem septembra naredne godine. U zadruzi “Solidarno” mišljenja su da objekat koji će biti izgrađen ne zadovoljava potrebe tivatskih prosvjetara te se nadaju da će u narednom periodu biti omogućena izgradnja sličnih objekata, kako bi se riješilo stambeno pitanje što većeg broja prosvjetnih radnika.

TIVAT - U Donjoj Lastvi u Tivtu, u blizini objekta područnog odjeljenja Osnovne škole “Drago Milović”, počela je izgradnja stambene zgrade sa 20 stanova za tivatske prosvjetare, koji useljenje očekuju krajem septembra 2014. godine. Podgorička firma “Novi Volvox” privodi kraju zemljane radove, a narednih dana uslijediće i izlivanje temelja, potvrdila je predstavnik prosvjetnih radnika Tivta u zadruzi “Solidarno”, profesorka Ana Katurić naglasivši da taj objekat ne zadovoljava tivatske potrebe, ali se zadrugari nadaju da je to samo početak i da će u narednom periodu biti omogućena iz-

gradnja sličnih objekata, kako bi se riješilo stambeno pitanje što većeg broja prosvjetnih radnika. “Zadruga je participirala 60 odsto kredita, koje ćemo vraćati po jedan odsto, a za preostali iznos ćemo se zadužiti kod banke”, kazala je Katurić, istakavši da ih je Opština uslovila izgradnjom podzemnih garaža, što je dodatno poskupilo realizaciju projekta. Procjene su da će prosvjetarima, koji su stekli pravo kupovine stana, mjesečna rata, za otplatu u periodu od 15 godina, za stan od 48 kvadrata, iznositi oko 360 eura. Prema toj računici, kvadratni metar stambenog

prostora platiće 730 eura, a kvadrat garažnog mjesta 1.000 eura. Predviđeno je da se izgradnja zgrade, čiji je investitor Stambena zadruga “Solidarno” iz Podgorice, završi do 30. septembra naredne godine, a njena ukupna vrijednost je oko 800.000 eura. Investitor je odlukom tivatske Skupštine oslobođen plaćanja komunalija. Katurić je kazala da je, u odnosu na prvobitnu površinu, plac smanjen sa 1.500 na 1.000 kvadrata zbog izgradnje puta prema školi, vrtiću i obližnjim privatnim kućama. Objekat površine 1.117 metara kvadratnih, gradi se po projektu podgoričke firme “Arhicon”, a činiće ga visoko prizemlje, dva sprata i potkrovlje. Površina stanova se kreće od 20 do 55 metara kvadratnih. Stanovi su podijeljeni na sve tivatske obrazovne ustanove. Osnovnoj školi “Drago Milović” pripalo je deset stanova, po tri su opredijeljena za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u OŠ “Branko Brinić”, SMŠ “Mladost” i JU “Bambi”, a jedan za Muzičku školu.

NAGRADA

Ambasadorovo priznanje za Marijanu PODGORICA - Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Su K. Braun dodijelila je juče prvo “Ambasadorovo priznanje za građanski aktivizam” Marijani Goranović, paraolimpijskoj atletičarki i NVO aktivistkinji. Komisija Ambasade SAD, kako se navodi u saopštenju ambasade, izabrala Goranović za prvu dobitnicu ovog priznanja zbog njenog doprinosa poboljšanju statusa osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori. “Zahvaljujući svojoj hrabrosti, pozitivnoj energiji i istrajnosti, Marijana je ostvarila sjajan rezultat na Paraolimpijskim igrama 2012. Njeni izvanredni rezultati u Londonu, kao i posjete školama i razgovori sa djecom širom Crne Gore, izdvajaju Marijanu kao primjer i liderku koja svojim djelovanjem doprinosi

unapređenju položaja osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori”, kazala je Braun na svečanosti u svojoj rezidenciji. Zamjenica pomoćnika američkog državnog sekretara u Birou

za evropska i evroazijska pitanja Bej Feng, koja je u posjeti Crnoj Gori, i grupa aktivista u oblasti prava osoba sa invaliditetom i ljudskih prava prisustvovali su ovom događaju.

BERANE- Organizacija Saveza Njemačke donirala je Mjesnoj Zajdnici Petnjica 120 hiljada eura za otvaranje Sirare u tom kraju, a koja bi trebalo do kraja maja da počene sa proizvodnjom. Potpredsjednik opštine Berane Braho Adrović rekao je da je u pitanju značajan projekat za ovaj kraj, i istakao da će Opština pružiti svu potrebnu logističku podršku za realizaciju ovog projekta. Prema njegovim riječima oprema je najsavremenija i trenutno se nalazi na granici, gdje se sređu-

ju papiri oko uvoza. “Radi se o najsavremenijoj opremi koja će proizvoditi sve vrste sireva visokog kvaliteta, rekao je Adrović. Kapacitet proizvodnje je 2.000 litara mlijeka na dan, od čega se dobija oko 40 kilograma sira. Pored ove, u MZ Šekulra je već instalirana jedna ovakva sirara, koja je krenula sa proizvodnjom, ali zbog loše uprave i menadžmenta, sirara ne poizvodi onoliko koliko je planirano. M.T.

Beranci očekuju deblokadu računa BERANE- Račun opštine Berane već duže vrijeme je blokiran, radnici nijesu primili zarade koje im se duguju. Kako nam je podpredsjednik opštine Braho Adrović rekao, da s deblokda očekuje u naredna dva dana, i da će zarade radnicim biti uplaćene. “U naredna dva dana očekuje-

mo deblokadu računa, i isplate zarada radnicima lokalne uprave, a blokdada je uslijedila zbg kašnjenja sa uplatom jedne rate za kredit koji je opština podigla, ali da će se to ubrzo riješiti. Situacija je svuda veoma teška pa i u našoj opštini”, kazao je Adrović. M.T.


16 Crna Gora BARSKA PLOVIDBA

PARKING

Treća parking zona najviše prihodovala

PODGORICA - Iako su se građani glavnog grada protivili naplati parkinga, ipak koriste usluge parkiranja. Javno preduzeće “Parking servis” je od naplate parkinga po zonama u prethodnoj godini prihodovalo 1.339.336.81 eura. Njihova očekivanja nijesu ispunjena, a razlog tome su vremenske nepogode koje su zadesile glavni grad tokom februara prošle godine. Prihodi koji su ostvareni znatno su veći nego u 2011. godini. U parking zonama prihodi su iznosili oko 220.000 eura, a najviše je naplaćeno u trećoj zoni gdje je prihodovano 55 odsto, u zoni dva 25 odsto, i u

SRIJEDA, 17. 4. 2013.

prvoj zoni 20 odsto. “Prihodi koje smo ostvarili u 2012. godini su veći od onih u 2011. godini, u procentima je to 29 odsto povećanja za prihode od SMS-a i 24 odsto za prihode od doplatnih karata. Naše preduzeće u februaru prošle godine, nije naplaćivalo parking, zbog velikog snijega, gdje smo mi dosta izgubili. Od parking usluga putem SMS-a prihodovano je 108.000 eura, od doplatnih karata 105.000 eura. Ugovori sa pravnim i fizičkim licima donijeli su nam prihode od 302.836 eura, prihodi od pazara su 486.297 eura, saopšteno je iz Parking servisa. M.O-A.G

Ekonomska kriza kriva za pad poslovanja Povodom sve češćih natpisa u dnevnoj štampi o lošem poslovanju AD Barska plovidba, što je naročito aktuelizovano nakon objave da trajekt “Sveti Stefan” ide u staro gvožđe, oglasio se dopisom medijima menadžment kompanije. U njemu se ističe da je Barska plovidba AD, zahvaljujući četrdesetogodišnjem iskustvu u pomorskom prevozu ljudi i vozila sa italijanskim lukama, uspjela da od 2000. do 2010. uveća i osavremeni osnovnu djelatnost kroz kupovinu brodova “Sveti Stefan” i “Sveti Stefan II”. Sredstva su investirana i u izgradnju i podizanje nivoa usluga na Putničkom terminalu, a brodovi “Barske plovidbe”, ističu u menadžmentu, ispunjavaju sve međunarodne zahtjeve koji se tiču sigurnosti putnika. Kako je saopšteno iz te kompanije, u prva tri mjeseca ove godine usluge kompanije je koristilo 31 odsto više putnika, 12 odsto više automobila i 48 odsto više kamiona nego u uporednom periodu prošle i predprošle godine. “Barsku plovidbu” je do 2010. godine pratio konstantan trend pozi-

tivnog poslovanja, nakon čega slijedi pad. Razloge za ovakav trend menadžment vidi u svjetskoj ekonomskoj krizi, smanjenom protoku ljudi i roba, visokoj cijeni nafte i naftinih derivata, ali i razvoju alternativ-

nih putnih pravaca, posebno prema Albaniji, zbog bolje drumske povezanosti luke Drač sa sjeverom Albanije i Kosovom”, kaže se u dopisu koji potpisuje Izvršni direktor “Barske plovidbe” Dragana Mašanović. Ž.M.

Realizacija tri projekta IZLOŽBA LUKE LAGATORA

Bukvar u Matici CETINJE - Izložba Luke Lagatora, pod nazivom “Slova” namijenjena onima koji su tek zakoračili u svijet slova biće organizovana u organizaciji Matice crnogorske, Ogranak Cetinje. Izložba je dio projekta u kome učestvuje više stvaralaca različitih profila, s ciljem da se objavi jedinstvena knjiga udžbenik za najmlađe, koji u skladu sa redovnim školskim programom počinju da uče slova. Bogat kolorit, poseban pristup u prezentaciji i zanimljiva ilustra-

cija svakog znaka, prilagođena uzrastu, karakterišu ovu postavku koju čine 32 rada. Velika slova su prepoznatljiva asocijacija na predmet, pojavu, životinju, čiji naziv počinje upravo tim slovom, dok su mala slova komponovana od djeci zanimljivih reptila, čija gipkost omogućava lako postizanje željene forme određenog slovnog znaka. Otvaranje izložbe uz prisustvo učenika i ostalih zainteresovanih, zakazano je za četvrtak 18. aprila u 11 časova. M.Z.

MOJKOVAC - Predsjednik opštine Mojkovac Dejan Medojević i ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Su Kej Braun, svečano će danas označiti uspješnu realizaciju tri projekta, uključujući dva koji su nedavno realizovani kroz partnerstvo sa opštinom Mojkovac koji imaju za cilj unapređenje turističkog sektora i lokalnog poslovnog ambijenta. USAID je pomogao obavljanje završnih radova na modernom objektu za potrebe lokalne turističke organizacije, u sklopu kojeg se nalazi suvenirnica i opštinski Info centar. Novi objekat površine 150 kvadratnih metara, na atraktivnoj i primamljivoj lokaciji u centru grada, je osmišljen da omogući pružanje kvalitetnih usluga turistima koji posjećuju Mojkovac i promociju lokalnih turističkih atrakcija. V.B.

PRIJESTONICA

Francuski ugao se otvara na Cetinju CETINJE - Opštinski sekretarijat za socijalnu politiku i mlade pokretač je ideje za otvaranje Francuskog ugla na Cetinju. Finansijska pomoć obezbijeđena je od fondacije Robert Šuman posredstvom Fondacije Petrović-Njegoš. Centralna Narodna biblioteka “Đurđe Crnojević” obezbijedila je prostor u zgradi bivšeg francuskog poslanstva za rad Francuskog ugla, a otvaranje je najavljeno za maj. “Prepoznavši da je Cetinje kroz Ustav dobilo zvaničan status kulturne, istorijske i duhovne prijestonice, došli smo na ideju da, jednostavno, na tom polju pokušamo da nešto konkretno uradimo”, kazao je za Dnevne novine sekretar Sekretarijata za socijalnu politiku i mlade Mošo Martinović. On navodi da je sasvim jasno da “nije realna priča” da diplomatska predstavništva koja su nekada postojala na Cetinju tu ponovo budu oformljena, ali je kao “realnu pretpostavku” naveo otvaranje kulturnih centara na Cetinju u zdanjima nekadašnjih diplomatskih predstavništava. Martinović kaže da je jedna od prvih ideja krenula sa ambasadom Italije kroz održavanje besplatnog kur-

sa italijanskog jezika za građane Cetinja. Slične inicijative upućene su na adrese francuske, njemačke i austrijske ambasade. “Nažalost, u toj prvoj fazi dobili smo samo pozitivan odgovor od italijanske ambasade, koja je kroz zajednicu Italijana pomogla pomenutu aktivnost. Od francuske ambasade smo dobili negativan odgovor zbog ograničenosti finansijskih kapaciteta,” kazao je Martinović. Fondacija Petrović - Njegoš je u saradnji i kroz dogovor sa fondacijom Robert Šuman pružila podršku da se u okviru nekog prostora na Cetinju organizuje Francuski kutak u kome će se, prije svega održavati časovi francuskog jezika i formirati čitaonica za ljubitelje francuske književnosti i literature. Planirano je da jednom sedmično budu prikazivani francuski filmovi. ‘’Građani Cetinja dobiće čitaonicu na francuskom jeziku, dobiće prostor u kome će se organizovati različiti kulturni događaji, dobiće salu za projekciju filmova na francuskom jeziku, a tokom ljetnih mjeseci projekcije će se održavati na otvorenom prostoru,” kazao je Martinović. M.Z.


Crna Gora 17

srijeda, 17. 4. 2013.

Stari grad

Poziv na obilazak problematičnih plaža Predstavnici mjesne zajednice Stari grad preporučili su direktoru Morskog dobra Rajku Baroviću da mu budu saradnici i dojavljivači problema Nina Lajović

P

redstavnici Mjesne zajednice Stari grad uputili su dopis direktoru JP Morsko dobro Rajku Baroviću, kako bi ukazali na neke kritične zone priobalnog pojasa, te mu ponudili i pomoć i pozvali ga da zejdno sa njima obiđe problematične lokacije.

BUDVA – Kako navode predstavnici mjesne zajednice Stari grad, problem nestajanja pijeska sa plaže Mogren evidentan je posljednjih 50 godina, pa se moralo i mora početi sa nekim, barem eksperimentalnim probnim projektima prihranjivanja plaže. “Posebno su problematična “leđa” plaže, a naročito na drugoj plaži. “Klopanova greda”, koja je vjekovima bujicama nanosila zemlju je potpuno zatrpana đubretom koje tu stoji tokom sezone i tako ostane. Strana plaže prema Ponti od Mogrena se oburdava, a ima jedan bor koji je pao prije 10 godina preko pijeska i još tako stoji. Objekat restorana i kabina je u nedopustivo primitivnom stanju, a nekada se smatralo da je to najljepša moderna arhitektura Budve”, navodi se u dopisu. Na plažu ispod Grada ili Brijeg od Budve, ističu, more je ove zime izbacilo dosta kamenja, jer je povuklo pijesak i sada će zakupci to kamenje pokupiti i odnijeti. Problem i i na plaži Školj prema Bečićima, na ostrvu Sveti Nikola, koju zakupci plaža ostave u veoma lošem stanju, a isti je slučaj i sa plažom Golubinj koja je nestala oburdavanjem brda kod tunela. “Sam izgled sojenica kao da smo na rijeci ili jezeru, pa još svuda daske, grede, džakovi, stolice, plastika. Morsko dno je takođe puno svega, a “kod murve” se vidi da se priprema neko betiniranje jer se nabacuje kamena podloga. Na strani Ško-

lja prema pučini već tri godina da se oburdala velika količina zemlje. Mislimo da nije komplikovano da se prenese mali bager i nagura tu zemlju u more u oktobru, mada i sada nije kasno za ovo ljeto jer će još biti juga koje prečišćava zemlju i pravi pjesak. Isti je slučaj i sa plažom Golubinj koja je nestala oburdavanjem brda kod tunela”, upozoravaju iz MZ Stari grad. Inače, dodaju, ovaj prostor, kao i druga plaža Jaz svako ljeto dočekaju u svom zaleđu pune su tone plastike, flaša, konzervi, plastike od krema za sunčanje, šampona, motornog ulja, cipela, papuča. “Čak i sada da se spale na licu mjesta do ljeta će se iščistiti. Kada bi se to radilo dva puta godišnje u oktobri i aprilu uspjeli bi da more sačuvamo u nekoj mjeri od zagađenja koje donosi čovjek. Ranije smo skretali pažnju da je zakupac Pizane postavio velike saksije preko ovog zidića da se turisti i građani nemogu tu šetati, pa urgiramo da mu to više ne dozvolite jer nije zakupio taj zidić pogotovo noću”, navodi se u dopisu upućenom Baroviću. Građani i ribari ove mjesne zajednice, navode, upravo žive u ovom prostoru i dobro bi došli kao saradnici, barem kao “dojavljači” problema. Navodeći da im je jasno da Morsko dobro nema infrastrukturu da može kontrolisati cijelu obalu, oni su ponudili Baroviću da nađe vremena i jedan dan zajedno sa njima obiđe sve problematične lokacije.

PREMINULI

Бошковић (Мијајла) Томо преминуо у Београду 13. априла 2013. у 86. години. Посмртни остаци биће допремљени у уторак, 16. априла око 22 часа и биће изложени у породичној кући у Потрку. Сахрана драгог нам покојника биће обављена у сриједу, 17. априла 2013. године у 15 часова на мјесном гробљу у Потрку ± Град. Ожалошћени: син ВеселинВеско, кћерке Цица, Јелика, Стојанка-Цола, Беба, Деса и Зорка, брат Обрад, сестра Јела, синовци Момир и Бојан, синовице, сестрићи, сестричине, унучад, праунучад и остала многобројна родбина.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi POGREBNE USLUGE

SUZA

NIKŠIĆ PODGORICA PLUŽINE ŠAVNIK Radno vrijeme 0-24 067

040/230-227, 068 /287-160, 063/201-968 069

● FOtO priča

Deponija u Ivanovićima

Po najpovoljnijim cijenama u Crnoj Gori nudimo: - Prodaja pogrebne opreme, garderobe i nacionalne nošnje - Organizacija i obavljanje sahrana - Ekshumacija - Prevoz pokojnika u zemlji i inostranstvu - Izrada i montaža nadgrobnih obilježja - Slanje umrlica i pomena za dnevne novine - Izrada i širenje plakata - Fotografisanje i video snimanje - Odloženo plaćanje ili na rate

BAR

BAR

Obavijesti o smrti možete predati u kiosku „Enigma“ Bul. 24. novembra 030 340-500 069 688-868

aKCiJa

Očistili Jasikovac BERANE - U organizaciji škole fudbala FK “Berane”, planinarskog društva “Berane” i moto kluba “Berane”, za vikend je organizovano čišćenje i uređenje izletišta “Jasikovac”. Jedan od organizatora ove akcije Marko Lalević kazao je da su izuzetno zadovoljni odzivom građana Berane. “Mnogo nam je drago bilo kada smo vidjeli koliki se broj naših sugrađana odazvao pozivu, da sredi-

mo ovo izletište, koje bi trebalo da bude oaza čistog vazduha i izletište za ponos grada, a ne deponija smeća i otpada. Učestvovalo je više od stotinu građana, i ovo je tek početak akcija koje ćemo sprovoditi da naš grad uredimo kako mu to i dolikuje”, kazao je Lalević. Prema njegovim riječima, građani Berana su ovim pokazali da svijest o čistom gradu nije izumrla, i da se nada da će sledeća akcija koju planiraju biti masovnija nego što je ova bila. M.T.

CVJEĆARA “MAJA” NJEGOŠEVA B.B. MOJKOVAC

050-473-048; 050-470-108 067-450-019; 067-449-973 BUDVA – U naselju Ivanovići u Bečićima nikla je divlja deponija na kojoj se istovaruje zemlja i šut, zbog čega su se mještani tog naselja nekoliko puta obraćali Komunalnoj policiji. Na deponiji preko puta hotela “Splendid”, navode mještani, svakodnevno se istovaruju tone zemlje, pa je osim narušenog ambijenta, ugrožena i saobraćajnica, zbog čega mještani pozivaju nadležne inspekcije da hitno reaguju. N.L.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


18 Zanimljivosti

Srijeda, 17. 4. 2013.

ugrožena baština

Propada najveća kraljevska palata Najveća kraljevska palata na svijetu ugrožena je zbog sve češćih napada vandala, a oštećenja koja ostavljaju dovela su do toga da gradonačelnik pozove italijansku vojsku da je zaštiti. Reggia de Caserta, nekadašnja kraljevska rezidencija, polako propada zbog neobazrivih turista i zuba vremena. Palata koja se nalazi u Kaserti, 30 kilometara sjeverno od Napulja, ima 1.200 soba, više od dvadeset apartmana i ogromni park sa vodopadima i vrtovima, slike i skulpture koje već vjekovima očaravaju poznavaoce umjetnosti. Gradnja započeta sredinom 18. veka za Burboske kraljeve Napulja trajala je skoro sto godina, budući da je njen arhitekta Luiđi Vantijeli želio da bude konkurencija Versaju. UNESCO ju je 1997. proglasio svjetskom kulturnom baštinom i opisao je kao “labudovu pesmu spektakularne umjetnosti Baroka”. Reggia de Caserta poslužila je kao kuća kraljice Amidale i kraljice Džamile u posljednjoj trilogiji “Star Wars”. Takođe, bila je scenografija za dio filma “Angels and Demons”, a

“glumila” Vatikan u “Mission Impossible III”. Uprkos holivudskoj slavi, svake godine je posjećuje po 50.000 turista manje, zbog slabog održavanja. Godišnji budžet od 500.000 eura za održavanje nije dovoljan za neophodne popravke, niti pokriva potrebno obezbjeđenje. Grafiti su vidljivi na svim uglovima palate, mermerni stubovi polako popuštaju zbog zarđalih čeličnih nosača, a česte su i krađe građevinskog materijala. Nedostatak sigurnosnih kamera smatra se glavnim razlogom za veliki broj požara koji su se u posljednje vrijeme javljali u dvoru, a zatvoreno pozorište u dvorcu zatvoreno je duže od decenije. Sada gradonačelnik Kaserte Pio del Gaudio zahtijeva pažnju italijanske vlade i traži 24-časovnu zaštitu policije. Lokalni kustosi krive turiste za većinu oštećenja, jer nemaju poštovanja prema ovom mjestu. “Propadanje je posljedica nemarnosti hiljada ljudi koji dolaze iz okolnih mjesta”, rekla je Paula Rafaela David, nadzornik za kulturno nasljeđe Kaserte.

aukcija

Dostignuće

Prodaje se uvojak Naučnici napravili prvi vještački bubreg kose Franja Josipa I Careve lične stvari i memorabilije biće ponuđene na prodaju u poznatoj bečkoj aukcijskoj kući Dorotheum. Ako ste ikada željeli posjedovati uvojak kose cara Franja Josipa I, sada vam se pruža prilika. Austrijska aukcijska kuća Dorotheum 25. maja među memorabilijama i ličnim carevim stvarima, ponudiće i njegov uvojak, čije je procijenjena vrijednost između 400 i 600 eura. Osim uvojka, čuvanog u metalnoj kutijici sa baršunastom postavom, na aukciji će biti ponuđeno i careve manžetne, koje su procijenjene na šest do osam hiljada eura, zatim portreti Franja Josipa i njegove supruge, carice Sissy, te mnoge drugi lični predmeti koji su bili u posjedu Eugena Ketterla, posljednjeg carevog sobara. Ketterlovom rukom inventar stvari cara Franja Josipa procijenjen je na 2,5 do pet hiljada eu-

Nakon srca, pluća i jetre, medicinska istraživanja dovela su do još jednog velikog uspjeha Za otkazivanje bubrega, lijek ne postoji. Jedini dostupni tretmani za tu bolest su ili dijaliza ili transplatacija, no to znatno smanjuje kvalitet života. Sada su znanstvenici konačno uspjeli uzgojiti bubreg u laboratorijskim uvjetima koji radi nakon transplatacije na životinjama, u ovom slučaju laboratorijskog štakora. Naučnici OTT laboratorija za regenerativnu medicinu iz Bostona proizveli su bubreg koji prozvodi urin i filtrira krv upotrijebivši eksperimentalne tehnike, kojima su već ranije uzgojili funkcionalna srca, pluća i jetra. Bubreg je prvo rastao 12 dana u laboratoriju, a zatim

je presađen u štakora, da bi potom uspješno proradio. No, Elaine Davies, upravnica britanskih Kidney Researcha, iako ovaj naučni uspjeh naziva fascinantnom naukom, upozorava ka-

ko je regenerativni pristup medicini još uvijek u povojima. “Nada postoji, ali s oprezom. Ne kažem da jednom nećemo stići tamo, ali može to trajati još mnogo decenija”, kaže Davies.

ra, dok bi careva maramica mogla postići cijenu od čak 900 eura.

Vratolomije

Grupni zaokret unazad 30 skijaša

Očekuju da podvig uđe u Ginisovu knjigu rekorda

Ilustracija: Dispečer

nasilje

Grupa od 30 skijaša u Kvebeku u Kanadi izvela je grupni okret unazad, a vjeruje se da se radi o najvećem zajedničkom okretu unazad koji je ikada izveden. Grupu su sačinjavali bivši i aktuelni članovi Kanadskog freestyle skiing tima, a vježbali su u malim grupama dva sata kako bi osjetili

skok i pokušali izvesti okret unazad držeći se za ruke. Spustili su se niz kratku nizbrdicu, a potom skočili i izveli okret unazad, pri čemu su se sve vrijeme držali za ruke. Grupa se nada da će njihov podvig ući u Ginisovu knjigu rekorda kada trik budu izveli sljedeće godine.

Nazvala 911 tražeći razvod Policija Pennsylvanije tužila je 42-godišnju ženu za nasilničko ponašanje nakon što je nazvala 911 i zahtijevala policijsku intervenciju kako bi njen muž otišao iz kuće jer se želi razvesti. Policajci su izjavili kako je žena nazva-

la sat iza ponoći i tražila da pošalju policijske službenike u njen dom u Girard Townshipu na sjeveru Pennsylvanije. Policija je objasnila ženi, čiji identitet nije objavljen, da je razvod građanski slučaj te da ne

mogu otjerati njenog muža s obzirom na to da nije napravio nikakav prekršaj. Umjesto pomoći policija je tužila ženu zbog nasilničkog ponašanja i zloupotrebe sistema 911, prenosi The Associated Press.


Reportaže 19

Srijeda, 17. 4. 2013.

ª U Pjongjangu se osjećate bezbjednoº Turizam

Tako tvrde britanski turisti koji bez predrasuda odlaze u posjetu ovoj azijskoj zemlji

B

ritanski forin ofis razmatra mogućnost da promijeni preporuke turistima koji putuju u Sjevernu Koreju nakon što su porasle napetosti na Korejskom poluostrvu, prenosi B92. To neće mnogo pogoditi Pjongjang, a ni Britance, jer samo oko 3.500 ljudi sa Zapada posjeti tu izolovanu i tajanstvenu zemlju godišnje i spremno je da odvoji po 1.000 dolara za klasičnu turu od pet dana tokom kojih ste pod stalnim nadzorom, u sobama sa prislušnim aparatima i često bez struje.

Endru Druri, koji voli avanture, kaže da tamo u grupama putuju ljudi bez predrasuda, koji su čuli mnogo o Sjevernoj Koreji i jednostavno žele i sami da se uvjere. Pjongjang je grad-izlog za pokazivanje. Većina ljudi nalazi da je fascinantno provesti vrijeme u najbizarnijem glavnom gradu na svetu, kazao je on za BBC. Ono na šta nailaze strani turisti u Pjongjangu je pažljivo sređen grad s čistim, praznim ulicama, redovima praznih kuća u socrealističkom stilu. Nema ni traga siromaštva, prosjaka, nemaštine ili kriminala. U stvari turista u Pjongjangu može da očekuje da bude dobro dočekan kao “državni gost” u državnom hotelu i ako zatreba u državnoj bolnici za strance. Posjete muzejima, spomenicima i okolini grada su organizovane s vojničkom preciznošću. Vodiči i vozači svuda prate turiste kad god i u koje god doba oni napuste hotel. Druri, koji je s rođakom Najdželom Grinom putovao od Mogadiša do Iraka, kazao je da se u Pjongjangu, u poređenju s tim mjestima, osjećate tako bezbjedno kao da ste bili u tihom španskom ljetovalištu Marbelja. “Ta zemlja je tako unazađena i tako siromašna da se čini kao vic kada brinemo da će oni započeti rat. Oni nijesu u stanju da obezbijede struju za više od pola sata. Ali, zato im je obezbjeđenje dobro i s tolikom pratnjom vi se osjećate stvarno sigurni u tom gradu”, kaže Druri. “Prilikom ulaska, na granici su nam uzeli mobilne i kompjutere, ali nisu znali šta je to ajped, tako da su mi dopustili da ga zadržim”, kaže Endru. Međutim, tamo nema interneta, pa nisam mogao da šaljem poruke, kazao je on i dodao da je zato poka-

zao nekoliko video snimaka ženi koja je bila s obezbjeđenjem. Ona čak nije znala ni ko su Bitlsi, dodaje on. Svaki obilazak grada podrazumijeva posjetu najvećoj trijumfalnoj kapiji na svijetu, džinovskim statuama “vječnog predsednika” Kim Ilsunga i njegovog sina Kim Džongila, kao i palati pretvorenoj u mauzolej gdje su izložena njihova tijela. Vodič Karl Medous, koji je 15 puta boravio u Pjongjangu posljednjih osam godina, kaže da kada s običnim svijetom razgovarate o vođama iz dinastije Kim, ljudi počinju istinski da plaču. Zato upozoravamo turiste da ne govore ništa negativno o sadašnjem i bivšim vođama, jer se oni prema njima odnose sa iskrenim poštovanjem, napomenuo je on. On je kazao da su popularni obilasci demilitarizovane zone, dobro utvrđene granice između Sjevera i Juga načičkane bunkerima i minskim poljima s obje strane. Većina zapadnih turista na Sjever putuje iz Kine avionima ili vozom u malim grupama. Nema podataka koliko je turista sa Zapada posjetilo Pjongjang od kada je otvorio svoje granice za turiste 1987, ali se on polako povećava. Najveći broj stranih turista koji dolaze u Sjevernu Koreju su Kinezi, koji su i najveće troškadžije ako osim hotela i ima na šta da se potroše pare. Druri kaže da je jednom pokušao da se odvoji od grupa, ali da nije imao nešto posebno da vidi. “Većina velikih hotela i zgrada su prazni iznutra, to su samo školjke”, tvrdi on. Tamo nije nimalo opasno. Oni ne žele da ih doživljavate kao agresore i imate utisak da je svako u toj zemlji srećan. Prema njegovim riječima, Južnu Koreju, Sjevernjaci doživljavaju kao američki imperijalistički režim i istinski misle da će jednog da-

Ulica u Pjongjangu

na osloboditi Južnjake, kaže Druri i dodaje da je to opšte uvjerenje ljudi na Sjeveru. Pjongjang ima sve više restorana, ali u samo mali broj radnji strancima je dozvoljeno da uđu. Postoji i veliki centralni park u koji domaćini vode turiste da vide kako stanovnici 3,5 milionskog grada uživaju tokom vikenda. Grupe mogu da odlaze u prirodu i uživaju u nezagađenim planinskim vrhovima, rijekama i lagunama u regionu planine Kumgang. Turistima se posvećuje izuzetna pažnja i oni uživaju u obilju hrane, ali su i pod stalnim upozorenjima da ne smiju da fotografišu vojne objekte ili mostove i značajnije građevine, jer mogu da ostanu bez kamera i aparata. Vodiči se trude i da predstave da je Sjeverna Koreja bogata država i jedno od najzahvalnijih mjesta koje možete da obiđete. U realnosti i pored sve šminke, to je veoma drugačije i zatvoreno društvo od svih postojećih, pa nije čudo što je to i najmanje posjećena zemlja na svijetu.

Pjongjang: Spomenik komunističkoj partiji

Kaiksduanmen Pjongjang, Mauzolej Kim Il Sunga


20 Kultura

SRIJEDA, 17. 4. 2013.

FILM

Maja Bogojević u Kanu

Crnogorska teoretičarka filma biće članica žirija međunarodne kritike Fipresci

TEATAR

ª Revizorº u CNP-u Predstava “Revizor” N.V Gogolja, u režiji Veljka Mićunovića biće izvedena večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. “Danas je korupcija više od prekršaja, to je društveni fenomen posebno zanimljiv. Moglo bi se reći, korupcija je uslov uspješnog biznisa, života. Ovo scensko tumačenje Gogolja potencira reviziju kao društvenu mimikriju, a korupciju kao vječnu igru koja traje i ne da se zaustaviti...

Kraljevsko pozorište Zetski dom gostovaće večeras u 20 sati u Makedonskom narodnom teatru u Skoplju sa predstavom “Žabar” po tekstu R. V. Fasbindera. Predstavu potpisuju Lidija Dedović i Petra Veber. Djelo “Žabar” je jedno od prvih ostvarenja genijalnog Fasbindera i za njega je predstavljalo odskočnu dasku u daljem radu. U predstavi igra mlada, nova, hrabra i talentovana generacija crnogorskih glumaca. Riječ je o studentima iz klase profesora Branislava Mićunovića. To su Miloš Pejović, Jovan Krivokapić, Petar Novaković, Bojana Malinovska, Karmen Bardak, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Aleksandar Radulović, Sanja Jovićević, Gordana Mićunović, Nebojša Nenezić.

Sve se vrti u krug”, zapisao je reditelj. U predstavi igraju Srđan Grahovac, Branimir Popović, Žaklina Oštir, Radmila Božović, Simo Trebješanin, Dejan Ivanić, Danilo Čelebić, Mišo Obradović, Slobodan Marunović i Gojko Burzanović. Adaptaciju i dramatizaciju potpisuje Žanina Mirčevska, ko Jelena Stokuća, scenografiju Darko Nedeljković, koreografiju Tamara Vujošević-Mandić.

ª Mungos logosº u Kotoru Izložba radova pod nazivom “Mungos logos” akademske likovne umjetnice Ivane Grubić iz Užica biće otvorena sjutra u 20 sati u Gradskoj galeriji kotorskog Starog grada. Ivana Grubić rođena je 1984. godine u Užicama. Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu u klasi profesora Gordana Nikolića. Specijalističke studije je završila 2010. godine u Milanu. Članica je ULUSA I UAK, samostalno je izlagala u Užicu i Beogradu, a za svoje radove je i nagrađivana. Jеdna je od osnivača udruženja “Art konstruktori” u Beogradu, koje radi na unapređenju i razvoju likovnog stvaralaštva iz oblasti primijenjene umjetnosti i dizajna.

Teoretičarka filma i filmska kritičarka Maja Bogojević biće članica žirija međunarodne kritike FIPRESCI na predstojećem 66. Kanskom festivalu, koji će biti održan od 15. do 26. maja 2013. godine. Pored nje, u žiriju međunarodne kritike FIPRESCI u Kanu biće i Klaus Eder iz Njemačke (predsjednik žirija filmske kritike), Kris Fudživara iz Sjedinjenih Američkih Država, Jacob Jensen iz Danske, Safa Hagag iz Egipta, Jongme Huang iz Koreje, Rita Duta iz Indije i Barbara Lorej de Lašrijer i Pjer-Simon Gutman iz Francuske.Fipresci je međunarodna profesionalna asocijacija filmskih kritičara sa dugom tradicijom, mlađa je nešto malo od filmske umjetnosti i industrije. Za njene početke uzima se 1925. godina. Danas je Fipresci ogromna organizacija, koja broji kao svoje članove skoro sve evropske zemlje, ali i zemlje sa svih kontinenata. Fipresci, u cilju promocije filmske umjetnosti, obuhvata mnogobrojne filmske aktivnosti. Maja Bogojević je predsjednica crnogorskog ogranka Fipersci, članica Fedore i dekan je Fakulteta umjetnosti Univerziteta Donja Go-

rica u Podgorici. Direktorica i osnivačica je međunarodnog Montenegro filmskog festivala Mediterana – “MOFFEM”, osnivačica i urednica je prvog crnogorskog filmskog časopisa “Camera Lucida”, a u pripremi je njena knjiga “Konstrukci-

ja roda i nacije u jugoslovenskom filmu”. Kanski festival otvoriće film “Veliki Getsbi” Baza Lurmana, a američki reditelj i Oskarovac Stiven Spilberg predsjedavaće glavnim žirijem na ovogodišnjoj filmskoj smotri.

KNJIŽEVNOST

Aktar Pulicerov laureat Društvene teme ponovo u fokusu žirija

Knjiga Adama Džonsona “The Orphan Master’s Son” (Sin gospodara sirotana) o putovanju jednog čovjeka kroz Sjevernu Koreju osvojila je Pulicerovu nagradu za fikciju, dok je komad Ajada Aktara “Disgraced” (Osramoćen) o uspješnom pakistansko-američkom advokatu čija žurka izmiče kontroli dobitnik nagrade za dramu. Pulicerov žiri knjigu Adama Džonsona “The Orphan Master’s Son” nazvao je “izvanredno napisanim romanom koji nosi čitaoca na avanturističko putovanje u dubine totalitarističke Sjeverne Koreje i najintimnije prostore ljudskog srca”. To je treća knjiga 45-godišnjeg Džonsona koji predaje kreativno pisanje na Stenfordu. Ajad Aktar je nakon saznanja da je dobio nagradu za dramu “Disgraced” rekao: “Ovo je velika čast. Šokiran sam. “Veoma sam srećan i zahvalan”. Aktar je 42-godišnji Njujorčanin koji je napisao roman “Američki derviš” i glumio u filmu “The War Within” (Rat iznutra).

Ajad Aktar Pulicerova nagrada za dramu, uz koji laureat dobija i ček od 10 hiljada dolara, dodjeljuje se za “izvanredan komad američkog autora, po mogućnosti original, koji se bavi američkim životom”. Izdavači i knjižari bili su šokirani prošle godine kada Pulicerov žiri, poslije mnogo godina, nije dodijelio nagradu za fikciju. Pulicerovo priznanje za biografiju dobio je Tom Rajs za “The Black Count: Glory, Revolution, Betrayal,

and the Real Count of Monte Cristo” (Crni grof: Slava, revolucija, izdaja i stvarni grof Monte Kristo). U domenu stručne literature nagradu je dobio Gilbert King za “Devil in the Grove: Thurgood Marshall, the Groveland Boys, and the Dawn of a New America”. Nagradu za poeziju dobila je Šeron Olds za “Stag’ s Leap“ (Jelenski skok). Kerolajn Šou za “Partituru za osam glasova”, dobila je Pulicerovu nagradu za muziku.

POGLED U KOMŠILUK

JUBILEJ

Više od sto izlagača u slavu pisane riječi

U Sarajevu danas počinje 25. regionalni sajam knjiga Međunarodni sajam knjige u Sarajevu biće održan jubilarni, 25. put od danas do 22. aprila, a uprkos finansijskoj krizi, organizatori očekuju uobičajeno interesovanje izlagača, kao i više od 100.000 posjetilaca. Organizatori su najavili više od sto promocija izdanja iz zemalja regiona, Evrope i svijeta. Sajam će svečano otvoriti u Bosanskoj kući šefica Katedre za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu Nina Alihodžić-Hadžialić, prva žena koja je dobila tu dužnost. Organizatori će na otvaranju uručiti poklon knjige posjetiocima, jer se na krizu “može odgovoriti samo knjigom”, kako je rekao novina-

rima direktor Udruženja izdavača i knjižara BiH Ibrahim Spahić. U okviru 25. Sajma knjige i 12. Bijenala knjige, biće dodeljeno 15 nagrada, a žirijem predsjedava Nevenka Hajdarević, voditeljka Centra za ISBN BiH. Jubilarni, 25. Sajam knjige i 12. Bijenale knjige organizuju KJP Centar Skenderija, privatna firma TKD Šahinpašić i UIK BiH. U okviru 25. Sajma knjige, organizovana je i deveta međunarodna konferencija bibliotekara slavista, koja se završava danas dodjelom nagrade Fondacije “Kemal Bakaršić”. Prozor ispunjen knjigama zaštitni je znak ovogodišnjeg, 25. Međunarodnog sajma knjiga i 12. Bijenala knjige.

Jubilej će potvrditi da je sarajevski Sajam najbolja svetkovina umjetnosti i znanja koja otvara prozore Bosanske kuće i daruje gostoprimstvo autorima i izdavačima, čitaocima i znatiželjnim posjetiocima iz naše zemlje, regije i svijeta. Vrijeme knjige u vremenu krize traži kreativne odgovore na izazove dramatičnih ekonomskih, političkih i socijalnih promjena, naglasio je Ibrahim Spahić na jučerašnjoj konferencije za novinare. “Osjećam potrebu da iskažem divljenje prema ne baš rijetkim podvizima nekih naših izdavača koji u svoje izdavačke projekte stavljaju značajne, ambiciozne književne i svake dru-

ge tekstove od kojih nastaju izdanja visokih duhovnih vrijednosti. Poznato je da od davnina pa sve do našeg vremena, cenzura u različitim oblicima, svjedoči o “opasnosti” knjige i čitanja po bilo koju vrstu vladajućih režima. Širenje moći, između ostalog, počiva i na aktivnostima kojima se nastoji ograničiti doseg i prisutnost knji-

S presa juče u Sarajevu ge u društvu. Tako da je ovaj, predstojeći sajam, zapravo, ponovo događaj “otpora” u kojem još jednom pisanu riječ dovodimo na vidjelo, podsjećajući na mnogostruki značaj knjige kao riznice znanja i na važnost umijeća čitanja”, kazala je Nina Alihodžić – Hadžialić, koja će otvoriti ovogodišnji Sajam.


Kultura 21

srijeda, 17. 4. 2013.

Muzika

Ples u prstima, čardaš u srcu “Kralj ciganske violine” Robi Lakatoš sa Đas bendom priredio spektakl na ‘‘A Tempu’’ u Podgorici

P

rvi nastup proslavljenog violiniste Robija Lakatoša u Podgorici (Velika scena Crnogorskog narodnog pozorišta, na 12. “A Tempu”) protekao je u usijanoj atmosferi i odličnom raspoloženju. Publika koja je napunila salu CNP-a (za razliku od većine dosadašnjih koncerta na ovogodišnjem festivalu), bila je spremna da na nadahnuće i umijeće ovog izuzetno popularnog muzičara uzvrati ne štedeći dlanove. Dva sata stala su u jedan veliki aplauz, a neumorni Lakatoš i “Đas” bend ispunili su i poneku muzičku želju.

Robi Lakatoš je već sa scene poručio Podgoričanima da su mu najdraži oni koncerti u mjestima i gradovima u kojima nikad prije toga nije bio. U malom razgovoru za Dnevne novine, ovaj “kralj ciganske violine” kaže da će se potruditi da što prije ponovo dođe u Podgoricu, jer mu se dopao doček koji mu je priredila naša publika. “Mnogo volim da sviram pred ljudima koje ne poznajem, publikom pred kojom nisam nastupao. To mi daje jedan poseban osjećaj”, kaže Lakatoš, ekskluzivac “Dojče Gramofona” koji se publici skromno predstavio (samo) kao gost subotičkog “Đas” benda. Ovaj ambasador romske muzike i kulture, začetnik je jednog posebnog stila, bolje rečeno izvođačkog tretmana romske muzike u savremenim okvirima široke world music scene. “Neke tradicionalne kompozicije sam, izvodeći ih, dopunio i na neki način nadgradio. Mnogo toga, istražujući sam stavio u note. Gdje god

da sam bio, trudio sam se da naučim i nove pjesme”, kaže Lakatoš koji uspješno kombinuje klasično muzičko obrazovanje sa sopstvenim muzičkim stilom koji pruža više slobode, mimo striktnog školskog formalizma. “Romska muzika odavno je osvojila cijeli svijet, ali malo ko zna da i klasična muzika kakvu danas poznajemo, ima mnogo elemenata romske kulture. Jednostavno rečeno, mnogi čuveni kompozitori bili su inspirisani našom tradicijom. Najprije Brams ili List”, ponosno kaže violinista prepoznatljivog nastupa i energije koja plijeni na sceni. “Ovo što ja radim, moj način interpretacije može se nazvati “neortodoksna džipsi fuzija”, a muziku koju izvodim, srešćete svuda u svijetu. U svim kulturama i tradicijama u kojima Romi žive i rade. Stvar je u tome da Romi, po prirodi nomadski narod, muziku podneblja koje naseljavaju sviraju na neki svoj način”, kaže on.

Čardaš je nešto što svi vole: Robi Lakatoš i “Đas” bend u Podgorici

Foto:Duško Miljanić

Isidora Radulović

Time je moguće objasniti i “migracije” pjesama iz baštine u baštinu, kao i to da istu pjesmu u nekoliko lokalnih verzija imaju mnogi balkanski narodi, još od vremena kad savremena komunikacijska sredstva nisu postojala ni u gruboj ideji. “Iskreno govoreći, cijela evropska muzika je mozaik, a Romi svakom podneblju daruju i nešto svoje. U mojoj interpretaciji je mnogo elemenata. Mnoge muzičke pravce volim i mnogim se muzičarima

divim. Najviše sam pak naučio od sjajnog violiniste Janoša Šandora dok sam kao dječak bio druga violina u orkestru”, kaže Lakatoš. Ukazivanje neupitnog poštovanja kolegama muzičarima, za njega je najvažnija lekcija koju je dobio od od svog učitelja. “On me je učio da poštujem kolege i tako ja nikada nisam javno izdvajao muzičare koje posebno cijenim”, kaže nekrunisani kralj. U Lakatoševoj biografiji ima mnogo detalja koji, svaki ponaosob, glasno

odjekuju. Ni veliko scensko iskustvo (odnosno, možda baš njemu treba zahvaliti) nije “oštetilo” njegovu djetinju radost muziciranja. Lakatoševi stari prijatelji iz “Đas” benda s kojim često nastupa, zaista su u Podgorici dostojno držali korak sa njim. Robi Lakatoš kombinaciju klasične muzike s mađarskim i romskim folklorom, često prožima džez temama, a publika ne može da se otme utisku da mu je udobno u svemu što svira-od čardaša do džez improvizacija Đanga Renarda. Lakoća interpretacije, njegov je zaštitni znak i zato nije pretjerano reći da ovaj muzičar izlazi iz formi i zadatih okvira, ne zato što ima nešto protiv njih, već zato što radije slijedi svoj put. Kao potomak legendarnog romskog violiniste Janoša Biharija, Lakatoš je debitovao sa samo devet godina. Na konzervatorijumu “Bela Bartok” u Budimpešti, dobio je prvu nagradu na takmičenju klasičnih violinista 1984. godine. Sarađivao je s Vadimom Rjepinom i Stefanom Grapelijem, a legenda kaže da ni maestro Jehudi Menjuhin nije bio ravnodušan na njegov dar. U martu 2004. Lakatoš je nastupao s londonskim simfonijskim orkestrom zajedno sa čuvenim Maksimom Vengerovim. Do sada, objavio je nekoliko albuma na kojima je sarađivao s Martom Argerič, Miriam Fuks, Aldom Granatom, Stefanom Grapelijem, Vadimom Rjepinom i mnogim drugim muzičarima.


22 Zabava

SRIJEDA, 17. 4. 2013.

KONCERT BIJONSE

HOLIVUD

Pirs Brosnan podržava crnog Džejms Bonda

Bivši agent 007 Pirs Brosnan rekao je da bi tamnoputi britanski glumac Kolin Salmon bio “izvanredan” Džejms Bond, ali da ne treba žuriti sa traženjem zamjene Danijelu Krejgu. Na pitanje ko bi mogao da zamijeni aktuelnog agenta Krejga u filmskim adaptacijama romana o Džejmsu Bondu, 59-godišnji Brosnan je odgovorio: “Uvijek sam pominjao ime Kolina Sajmona. Sa njim sam blisko sarađivao godinama i mislim da bi bio izvanredan”. Brosnan je igrao Bonda u četiri filma poslednje decenije 20. i prve decenije 21. vijeka, prije nego što je Danijel Krejg preuzeo palicu 2006. Salmon (50) je igrao sa Brosnanom u tri filma o Džejmsu Bondu – “Tomorrow Never Dies”, “The World Is Not Enough” i “Die Another Day” –

gdje je tumačio Čarlsa Robinsona, zamjenika šefa MI6. Prije Brosnana i Krejga agente 007 glumili su Šon Koneri, Rodžer Mur i Timoti Dalton, ali nijedan tamnoputi glumac. Brosnan priznaje da je Krejg “izvrstan” kao 007 a da je uloga Bonda jedna od najboljih koje je i sam tumačio. “To je jedna od najzahvalnijih uloga. Sam lik i prilike koje on pruža... To je dar koji vas nikada ne napušta jer kad jednom igrate Bonda, vi ste Bond za cijeli život. Mali je krug muškaraca koji su igrali agenta 007, a meni je omogućilo da stvorim svoju producentsku kuću i da napravim međunarodnu karijeru. Najzdravija stvar koju jedan glumac može da dobije je raznovrsnost izbora”, objasnio je Brosnan.

Dva sata ludnice Američka pop zvijezda Bijonse u ponedjeljak veče je koncertom pred 17.000 ljudi u beogradskoj “Kombank areni” počela četvrtu svjetsku turneju “Šou gospođe Karter”. Nastup gospođe Karter (kako glasi prezime njenog muža Džeja Zija) kasnio je sat vremena, a kada je dvorana u 21 sat utonula u mrak, čule su se zaglušujuće ovacije. Jedna od najmoćnijih žena u šou biznisu bukvalno je izronila iz bine, u bijeloj mini haljini i zapjevala “Run the world”. Poslije druge pjesme “End of time”, diva se obratila egzaltiranoj publici: “Hvala mnogo, volim vas ljudi! Presrećna sam što sam u Srbiji i što turneju počinjem u Beogradu. Vi me činite boljom i jačom. Koliko god da griješim, dajete mi ljubav i ja želim da vam je vratim”. Poslije “Get me bodied” Bijonse se presvukla u omiljeni svjetlucavi triko, a na glavu stavila kačket. Presvlačila se poslije svake tri pjesme, ukupno devet puta. Impresivne su bile i tri punačke crnkinje, prateći vokali. Bijonse nam je pokazala da je, prije svega, odlična igračica, pa će njen prvi dolazak u Srbiju ostati upamćen više kao spektakl, a manje kao koncert. Ona izuzetno vodi računa o svakom pokretu, ali na uštrb pjevanja. Doduše, pokazala nam je svoje hvaljene glasovne mogućnosti na nekoliko laganijih pjesama. Gotovo sve numere imale su nove i čvršće aranžmane, na koje tinejdžeri i djeca nijesu najbolje reagovali, ali,sve se popravilo kada je ležeći na klaviru otpjevala “Why don`t you love me”, a

sa njom i hor od 15.000 duša. Onda je zakačena za sajlu odletjela do manje, kružne bine, na sredini partera, nastavivši da ređa hit za hitom. Euforija je nastala na “Crazy in love”, a posebno je dirljivo bilo dok je pjevala hit Vitni Hjuston “I will always love you”. “Nikada neću zaboraviti svoj prvi šou na ovoj turneji, niti vaša divna lica. Neka vas Bog blagoslo-

vi. Volim vas sve”, obratila se diva poslije “Single ladies”, držeći u ruci srpsku zastavu u koju se, ipak, nije umotala. Zatim je predstavila plesače, prateće vokale i bend i za kraj otpjevala “Halo”. Šou je, sa sve pauzama za presvlačenje između kojih je publika gledala Bijonse na video bimovima, trajao punih dva sata. E.Z.


Zabava 23

srijeda, 17. 4. 2013.

INTERVJU

Nevena: U Malmeu ću sigurno biti uzbuđena Moje 3 za Dnevne novine o pripremama za Evroviziju Zlatko Šebek

M

irna Radulović, Nevena Božović i Sara Jovanović osvojile su simpatije publike tokom takmičenja Prvi glas Srbije, što su producenti šoua, ali i član žirija Saša Milošević-Mare, kao idejni tvorac grupe, prepoznali kao dobitnu kombinaciju za ovogodišnju Pjesmu Evrovizije. Tako su djevojke pod nazivom Moje 3 nastupile i trijumfovale na festivalu Beosong sa kompozicijom “Ljubav je svuda”, čije izvođenje ovih dana neprestano uvježbavaju. Za Dnevne novine predstavnice Srbije pričaju o pjesmi i učešće na Eurosongu.

Kako teku pripreme nastupa za Pjesmu Evrovizije? Sve tri: Pripremamo se punom parom. Probe imamo svaki dan, tu su i obaveze prema Evrovoziji kada su u pitanju snimanja i razgovori sa novinarima, družile smo se sa hrvatskim predstavnicima “Klapa sa mora”, fotografisale se, snimale razglednicu sa švedskom ekipom koja će biti prikazana u Malmeu, razgovorale sa novinarima na Gugl Plus-u, imala razna gostovanja u televizijskim emisijama u Srbiji i drugo. Svakog dana nešto novo u čemu uživamo, ali su nam probe prioritet. Hoćete li na sceni biti samo vas tri, ili vam u pomoć stižu plesači i bek vokali? Sve tri: To je iznenađenje koje čuvamo kao poslasticu, saznaćete najkasnije tokom prenosa polufinala 14. maja koje će vjerujemo biti gledano u Crnoj Gori i Srbiji. Paralelno sa pripremama, redovno nastupate po klubovima? Kakvo je raspoloženje publike kada zapjevate “Ljubav je svuda”? Nevena: Imale smo nekoliko nastupa, zakazanih prije nego što smo pobijedile na Beosongu. Sada već toga nema jer smo posvećene samo probama. Tada kada smo imale priliku da izvedemo ‘’Ljubav je svuda’’ i ljudi su odlično reagovali na pjesmu što mi je drago. Sara: Od kad su počele zvanične pripreme za Evrosong prestale smo

da nastupamo, kako bi se što više skoncentrisale na predstojeći festival. Do sada je publika uvijek pozitivno reagovala na cio naš repertoar, kao i na “Ljubav je svuda”, tako da smo veoma zadovoljne i srećne. Mirna: Neopisiv je osjećaj kada publika pjeva zajedno sa vama. Bilo je dosta kritika na račun vašeg izgleda na Beosongu. Jeste li bile zadovoljne kostimima ili dijelite mišljenje javnosti ? Sve tri: Mi smo profesionalci. To smo dobile na raspolaganje od ekipe koje je pripremala naš nastup i to smo obukle. Mislim da tu nema razloga da dodatno komentarišemo. Pretpostavljam da ste kao djevojčice maštale o Evroviziji. Je li ovo ostvarenje nekog ranijeg sna i da li biste ipak željele da na ovom festivalu nastupate kao solisti? Mirna: Da, to je zaista bio moj san u djetinjstvu i neopisivo sam srećna jer je postao java. Nevena: Jeste ostvarenje mog sna i nijesam ni sanjala da ću u roku od pet godina dva puta predstavljati svoju zemlju na Evroviziji, ali bih svakako voljela za nekoliko godina, kada budem starija i zreliji pjevač sa nekoliko albuma iza sebe da ponovo nastupam kao solista za svoju zemlju. Sara: U mojoj porodici se godinama Evrovizija doživljava kao neka vrsta praznika. Često se za tu priliku okupljamo u velikom

broju i uživamo zajedno komentarišući svaku numeru. Oduvijek sam se divila tom festivalu, jer se za tu priliku okuplja toliko talentovanih izvođača i smatram da biti predstavnik svoje zemlje jedan od najvećih uspjeha i časti koje jedan pjevač može da doživi u karijeri. Maštala sam još od kad sam bila mala o tome i prosto mi je nevjerovatno da mi se san ostvario, i da sam doživjela toliko uspjeha za kratko vrijeme. Mirna i Nevena su mi prije svega dobre prijateljice, pa onda koleginice. Od prvog dana kada smo se upoznale smo imale sjajan odnos, koji se izgradio u jedno divno prijateljstvo. Slažemo se odlično u svakom pogledu, i mnogo mi je drago što ću ovako nešto doživjeti sa njima. Hajde da čujem šta mislite jedni o drugima kada je pjevanje u pitanju, i koja to najbolje radi? Nevena: Sve tri smo totalno različite, jedinstvene. Sara: Mislim da su Nevena i Mirna izvanredne pjevačice, svaka na svoji način, i da su zasluženo stigle do superfinala u PGS, jer su svake nedjelje briljirale. Mirna: Svaka od nas ima svoje kvalitete, a odlično zvučimo i zajedno, što potvrđuje pjesma “Ljubav je svuda”. Neveni javnost uglavnom zamjera nedostatak osmijeha. Jesi li zaista u privatnom životu “mrgud” ili te trema uzme pod svoje ? Nevena: Nijesam mrgud ni na sceni ni u privatnom životu. Tokom Prvog glasa dobijala sam teške balade koje su zahtijevale da budem ozbiljna, maksimalno skoncentrisana u skladu sa temom same pjesme. Ako je pjesma tužna i ljubavna, moram i ja biti takva. (smijeh). Prijatelji znaju da sam veliki šaljivdžija. Jeste li preslušale konkurentske pjesme i šta vam je zapalo za uho?

Sara: Kao svake godine ima puno nevjerovatnih pjevača i jako dobrih pjesama. Moram da priznam da me posebno raduje susret sa italijanskim predstavnikom Marko Mengoni, koji je jedan od mojih omiljenih pjevača, i jedva čekam da ga slušam uživo, kao i mnoge druge. Nevena: Ono što sam do sada čula je veoma interesantno, biće to uzbudljivo takmičenje. Mirna: Kompozicije su različite, ima onih veoma zanimljivih i onih kojima treba vrijeme da dopru do publike. Ipak, kao i uvijek, poneke se izdvajaju svojim kvalitetom. Pjevušite li crnogorsku “Igranku”? Nevena: Da, mnogo mi se dopada pjesma! Bravo za izbor! Sara: Dopala mi se originalost, zaista dobra pjesma. Mirna: Za sada najviše pjevušimo

“Ljubav je svuda”, ali od srca želimo puno uspjeha predstavnicima Crne Gore u Malmeu. Postoje li strahovi kada je nastup u Malmeu u pitanju? Nevena: Ne! Znam sigurno da ću biti uzbuđena (već jesam), i da ću imati pozitivnu tremu dok ne stanem na scenu. Jedva čekam Malme! (smijeh) Sara: Trudimo se da ne stvaramo nikakvu tenziju i nervozu razmišljajući o ishodu festivala, već smo skoncentrisane da što bolje uvježbamo numeru, da damo sve od sebe, kako ne bismo razočarale našu publiku. Smatramo da je i samo učešće veliki uspjeh. Mirna: Nema strahova, samo pozitivna trema koja nas tjera da budemo potpuno fokusirane na predstavljanje zemlje i naše kompozicije na sceni u Malmeu.

TERRANEO FESTIVAL

Objavljena prva imena učesnika My Bloody Valentine

Prvi izvođači koji su potvrđeni za Terraneo 2013. su My Bloody Valentine i Azealia Banks. Organizatori su najavili da će na ovogodišnjem festivalu učestvovati još i Calexico, The Bots, Postolar Tripper, Kawasaki 3P, Svi na pod i Icarus Down, ali i da se uskoro očekuju potvrde novih imena. Ovogodišnji Terraneo odžaće se od 7. do 9. avgusta u bivšoj kasarni Bribirskih knezova u Šibeniku. My Bloody Valentine proslavili su se albumom Loveless koji je izašao prije 22 godine. Ove godine obnovili su rad benda sa povratničkim izdanjem M B V. Azealia Banks promovisaće u Šibeniku novi album Broke with Expensive Taste koji uskoro treba da objavi. Uz objavljivanje imena prvih izvođača, u prodaju je od juče pušten i novi paket Terraneo ulaznica po cijeni od 60 eura. Ova cijena ulaznica važi do sljedeće objave izvođača, koja je planirana za početak maja. Karte za Terraneo festival mogu da se kupe na prodajnim mjestima sistema Eventim i preko sajta eventim.rs. Fi.J.

HOT! Nije prošlo ni mjesec od kada smo vam predstavili obline Rijan Sugden, a ljepotica iz Mančestera je odlučila da nas počasti novim seksi fotografijama. Vjerujemo da će svi naši čitaoci uživati.


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

Srijeda, 17. 4. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2358 sudoku 2013-03-28

Medium level

Teža

3 4 6

7

6

4

5

8

9

4

8

7

6

5

9

7

9

5

2

1

5

1

Play sudoku online at:

2

7

www.sudokukingdom.com

5 6

2

8

7

Daily Sudoku puzzle No. 2357

6

Lakša 2013-03-27

Medium level

3

1

9

9

2

3

1

6

6

7

9

3

5

2

2

8 8

8

7

Page 1/2

Play sudoku online at:

3

Play sudoku online at:

3

4

1

9

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 2

1

5

vijest

lu 2009, samo 229.157 primjeraka je prodato u Indiji, iako je fabrika mogla da isporuči 250.000 komada godišnje, navodi sajt Auto ekskluziv. Razlog ovako slabe prodaje “ta-

te nano” je veoma čudan – automobil je jednostavno suviše jeftin! Sa cijenom od 2.150 eura kupci ga ne vide kao automobil. “Tata” je promovisala “nano” model kao zamjenu za skuter.

4

Puzzle solution:

6

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2356 2013-03-26 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2355 2013-03-25 5

2

8

1

6

7

3

9

4

9

3

4

5

1

8

7

6

2

1

7

6

9

4

3

5

2

8

6

8

1

7

4

2

5

3

9

9

4

3

2

8

5

7

6

1

2

5

7

3

9

6

1

8

4

3

5

4

6

1

9

2

8

7

4

1

9

8

3

5

6

2

7

6

8

2

5

7

4

9

1

3

3

7

5

2

6

9

8

4

1

7

1

9

8

3

2

4

5

6

8

6

2

4

7

1

3

9

5

2

6

7

3

5

8

1

4

9

7

2

6

9

5

3

4

1

8

8

3

5

4

9

1

6

7

2

1

4

8

6

2

7

9

5

3

4

9

1

7

2

6

8

3

5

5

9

3

1

8

4

2

7

6

vicevi

Najjeftiniji auto na svijetu

Najjeftiniji auto na svijetu, “tata nano”, nije na indijskom tržištu postigao uspjeh koji se očekivao kada je predstavljen 2008. godine. Otkako su isporuke počele u ju-

9

Majka: Sine, zašto se u posljednje vrijeme ne družiš sa Markom? Page 1/2 Sin: Pa je l’ bi se ti družila sa nekim ko pije, puši i drogira se? Mama: Naravno da ne bih. Sin: Pa eto vidiš, neće ni on. *** Bio Mujo u Americi i pita ga Haso: - Kako je tamo? - Ma pušti bolan, oni su 20 godina iza nas. - Kako to misliš? - Ma kod njih je još uvijek dobro! *** Došle plavuša, crnkinja i brineta pred ogledalo koje usisa osobu koja laže. Dođe crnkinja pred ogledalo i kaže: - Ja mislim da sam lijepa. I ogledalo ju usisa. Dođe brineta pred ogledalo i kaže: - I ja mislim da sam lijepa. I ogledalo ju usisa. Dođe plavuša pred ogledalo i kaže: - Ja mislim...I ogledalo ju usisa.

*** Sretnu se slijepac i invalid bez ruku i nogu. Slijepac udari u invalida, i invalid mu kaže: - Nemoj sada da ti lupim šamar! A slijepac će na to: - Baš bih volio to da vidim! *** Ulazi Piroćanac u kafanu i pita čovjeka: - Je l si ti onaj što mi je spasao sina od davljenja? - Jesam,ne morate mi zahvaljujete. - A gdje mu je kapa? *** Sjede Perica i njegov otac u restoranu. Ostalo im je malo hrane. Dođe konobar i otac kaže: - Molim vas zamotajte ostatak od hrane. Kaže Perica: - Zašto, tata? Tata odgovara pred konobarem: - Pa da odnesemo psu! Odgovara Perica: - A tata, idemo poslije kupiti psa?


Neka si malo došao sa onog Cetinja, tamo je prilično depresivno.

NEZVANIČNO

Zabava/Slobodno vrijeme 25

Ne brinite se vi za mene. Mogu da pokrijem i Budvu i Podgoricu kao gradonačelnik.

SRIJEDA, 17. 4. 2013.

A nemoj ga dirati on je freško oženjen.

Ima li neko da mi kaže šta ja radim ovdje?

A ništa slobodno!

Word Search Puzzle #S824JX OSMOSMJERKA

HOROSKOP

T

F

K

T

L

O

A

S

I

S

S

I

E

S

E

Y

N

U

I

S

R

R

N

S

Z

O

D

D

N

R

I

R

M

T

T

E

T

E

D

G

E

R

N

T

G

N

I

S

I

V

E

D

C

G

X

E

O

L

H

S

T

G

C

O

L

I

A

V

A

I

B

A

T

C

H

N

U

M

L

C

S

W

T

D

R

P

S

A

U

I

L

C

E

I

C

S

E

L

A

G

Z

L

G

T

A

M

C

U

A

L

L

O

I

E

S

I

S

F

T

O

T

S

D

E

N

S

D

N

H

V

I

A

I

U

U

N

E

V

I

G

S

I

I

E

Y

R

O

T

A

D

N

A

M

C

T

E

N

R

O

C

N

H

L

P

E

N

A

L

B

D

Y

E

S

E

S

O

L

E

K

C

I

N

D

E

M

O

D

E

L

A

Y

D

N

I

W

U

ALIVE ARTICULATIONS Alive AVAIL Articulations BATCH Avail BONNET Batch CAGED Bonnet CASCADE CORNET Caged CRAFTING Cascade DELAY Cornet

DEVISING DINED Domed DOMED Edger EDGER Fiend FIEND Genie GENIE Given GIVEN HAZED Hazed INLET Inlet INTELLECTUALLY Intellectually

KNIGHTS LIMIT Mouth LOSES Movers MANDATORY Navels MOUTH Nickel MOVERS Oasis NAVELS NICKEL Paltry OASIS Penal PALTRY Raids

Crafting

Knights

Shiny

Delay

Limit

Sissies

Devising

Loses

Soldier

Dined

Mandatory

Suicides

PENAL RAIDS Taxed SHINY Thugs SISSIES Turns SOLDIER Windy SUICIDES TAXED THUGS TURNS WINDY

Smršala 107 kilograma Ema, koja ima 22 godine, smršala je 107 kilograma i zapanjila nekadašnje školske siledžije © Puzzle Baron April 16, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! koje su Copyright joj se rugale zbog njene figure. U jednom trenutku Ema je imala 170 kilograma i, kako kaže, bila je toliko neproporcionalna da su morali da joj naprave specijalnu školsku uniformu. Zvali su je raznim pogrdnim imenima, a dali su joj i nadimak “Bartonator”.

OVAN Pomalo ste rezignirani nečijim ponašanjem, ali to Vam ne daje za pravo da utičete na promjene u poslovnom dogovoru. Potrebno je da se distancirate od nekih sumnjivih situacija i da ostanite dosljedni u svojim namjerama.

BIK Neko Vas opominje na mogući promašaj, ali Vi ne pridajete značaj osobi koja nema važnu ulogu u Vašem poslovnom životu. Pravilna procjena vrijednosti i dobar stav donosi dodatne olakšice, upotrebite svoje praktično iskustvo.

BLIZANCI Okolina pozitivno reaguje na Vaše ideje i neko Vas podstiče na kreativno izražavanje. Važno je da sačuvate smisao za dobar ukus i da ne ističete previše svoj uspjeh ili popularnost u društvu saradnika.

RAK Nepotrebno se upetljavate u različite situacije koje prevazilaze Vaše znanje ili praktično iskustvo. Važno je da se pravilno distancirate od sumnjivih događaja ili saradnika, koji mogu da prouzrokuju neku neprijatnu situaciju.

LAV Potrebno je da se pravilno organizujete i da zatražite nečiju podršku. Nalazite se u sjajnoj prilici da povučete paralelne poteze, pokažite promišljenost i upotrijebite pouzdane kriterijume pri izboru bliskih saradnika.

DJEVICA Važno je da dobijate pozitivne odgovore sa različitih strana i da se poslovni događaji mijenjaju u Vašu korist. Prije ili kasnije, sve se svodi na dobru procjenu i vješto planiranje. Takođe, faktor sreće uvijek ima presudno značenje.

VAGA Vaša objašnjenja zvuče logično, ali u susretu sa saradnicima nove događaje najčešće posmatrate iz svog ugla i zanemarujete druge aspekte. Neko Vam zamjera da suviše favorizujete lične interese ili želju za poslovnom dominacijom.

ŠKORPIJA Dopadaju Vam se nečije poslovne ideje, ali još niste donijeli završnu procjenu i zvaničnu odluku. Zatrašite od svojih saradnika dodatne informacije o stvarima koje još ne poznajete dovoljno.

STRIJELAC Ukoliko se zaklanjate iza nečijih odgovora, nehotično podrivate svoj poslovni ili društveni ugled. U susretu sa saradnicima izbjegavajte impulsivne odluke i nepotrebnu razmetljivost. Budite promišljeni i uzdržani.

JARAC Ponekad stvari izgledaju suviše komplikovano. Ali, bez određenog rizika nema ni značajnijeg poslovnog uspjeha. Vaša okolina djeluje podsticajno i dobronamjerno. Poslovni uspjeh treba da Vas motiviše na pozitivne promjene u različitim pravcima.

VODOLIJA Imate zanimljive ideje, ali ne možete da ostvarite sve što zamislite u svojoj glavi. Pokažite više smisla za praktičnim djelovanjem. U susretu sa saradnicima izvucite korisnu pouku o poslovnim odnosima.

RIBE Uporno pokušavate da nametnete svoj uticaj pred saradnicima, ali postoje situacije koje prevazilaze Vaše znanje ili profesionalno iskustvo. Budite dovoljno promišljeni u procjeni svojih poslovnih mogućnosti.


26 Sport

FOTO: Mirko Savović

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

Hvala čelnicima kluba, hvala Deju RIJEČ PRVOG TRENERA

DA LI STE ZNALI

Budućnost Voli juče predstavila novog šefa struke - Igora Jovovića Miloš Pavićević

N

ovi strageg košarkaša Budućnosti Igor Jovović je juče u kancelarije kluba u Njegoševom parku pred velikim brojem novinara ušetao kao i prije sedam godina Dejan Radonjić - samouvjereno, odvažno i spremno za najveće izazove. Takav stav je novom treneru Crvene zvezde donosio rezultat na klupi “plavih”, a sigurno da je i Jovović u proteklom periodu mogao mnogo da nauči od svog prethodnika.

Da je jedan od najboljih svjetskih rukometaša, Nikola Karabatić (29), potpisao trogodišnji ugovor sa Barselonom. Prema pisanju španske “Marke” katalonski gigant je u svoje redove privolio momka, čije se ime i po dobru, i po lošem, provlačilo u svjetskim medijima prethodnih godina. Zbog afere oko klađenja, bivši igrač Kila i osvajač svih mogućih titula sa reprezentacijom Francuske, morao je Monpelje da zamijeni Aiksom prošle zime, a kao novi poslodavci, pominjali su se i Pariz, Kil, Visla. Ipak, završio je u katalonskoj prijestonici.

TIKET DANA ANDERLEHT LOKEREN TIP 1

KVOTA 1.35

LENS BORDO TIP 2

KVOTA 2.30

EVIJAN PSŽ TIP 2

KVOTA 1.55

PAOK ASTERAS TIP 1

KVOTA 1.70

LIVORNO NOVARA TIP 1

KVOTA 2.10

INTER ROMA TIP X

KVOTA 3.40

Novi strateg “plavih” je zahvalio dugogodišnjem saradniku na kvalitetnim preporukama koje su ga dovele na kormilo Budućnosti. “Biti prvi trener Budućnosti je velika čast i obaveza i ovom prilikom bih se zahvalio rukovodstvu kluba na ukazanom povjerenju, kao i Dejanu Radonjiću čije je preporuka bila i te kako važna”, bile su prve riječi tridesetogodišnjeg Jovovića. Čelni ljudi kluba su se za ovaj potez odlučili iz više razloga, a prvi i najkonkretniji je da Jovović odlično poznaje igrački kadar, te da je njihova procjena da sa njim mogu nastaviti niz trofeja na domaćoj sceni. “Mlad sam stručnjak, prvi put sam u situaciju da budem prvi trener neke ekipe. Sa maksimalnom

posvećenošću i željom pokušaću da odgovorim tom izazovu na pravi način. Prednost mi je što dobro poznajem igrački kadar, imam izuzetnu saradnju sa momcima”. OSVOJIĆEMO TITULU Budućnost će zadržati sistem igre koji je sa Radonjićem gradila prethodnih sezona. “Mogu da obećam da ćemo na svakom treningu biti 100 odsto posvećeni i da ćemo crnogorsku ligu izgurati kako se od nas očekuje, odnosno da ćemo osvojiti titulu prvaka Crne Gore”, rekao je Jovović, koji je inače završio Fakultet za fizičku kulturu u Nikšiću, kao i trogodišnju trenersku školu pod pokroviteljstvom FIBE.

Debi večeras u Topolici Novi strateg “plavih” Igor Jovović će debitovati večeras (19h) u 6. kolu Super lige u Baru protiv Mornara. U istom terminu je zakazan duel u Tivtu između Teoda i Ulcinja, dok će sat ranije snage odmjeriti Lovćen i drugoplasirana Sutjeska. Sportski direktor “plavih” Gavrilo Pajović je poručio da su počeci Jovovića vezani su za Budućnost i mlađe selekcije kluba. “Prepoznali smo ozbiljnost, profesionalnost, predanost poslu koji obavlja i to ga je dovelo da bude pomoćnik Radonjiću. Sada je na novom poslu, jer nije isto biti drugi ili prvi. Imaće našu podršku da do kraja odradimo posao kako treba i osvojimo titulu”, kazao je Pajović. Da li će Jovović biti prelazno ili dugotrajno rješenje zavisiće od toga kako se pokaže na domaćoj sceni, te kakvi će ciljevi kluba biti za

narednu sezonu. “Moje mišljenje je da je spreman da vodi ekipu i da može profesionalno i svojim karakterom odgovoriti izazovu i biti pravo rješenje za Budućnost”, poručio je Pajović uz prisjećanje svog završetka karijere kada je zajedno sa bivšeim trenerom Dejanom Radonjićem došao u klub. “Tadašnja uprava je imala viziju i mislim da smo mi to odlično obavljali. Žao mi je, imali smo odličnu saradnju i dobre rezultate. U moje i ime kluba želim Radonjiću puno uspjeha u Crvenoj zvezdi”, rekao je Pajović. DONIJELI SMO PRAVU ODLUKU Izvršni direktor Budućnosti - Slavko Radulović vjeruje da će Jovović opravdati ukazano povjerenje. “Igor Jovović je u proteklih šest godina bio prvi saradnik Radonjiću i sa velikim uspjehom promovisao igre Budućnosti. On je i u stručnom štabu reprezentacije Crne Gore, što je još jedan pokazatelj da je rukovodstvo kluba donijelo pravu odluku. Želim mu puno uspjeha i da nastavi sa dobrim rezultatima”, kratak je bio Radulović.

REZULTAT ISPRED SVEGA

Dejov izazov karijere Bivši strateg Budućnosti i naše reprezentacije Dejan Radonjić predstavljen je juče na Malom Kalemegdanu kao novi trener Crvene zvezde Telekom sa kojom je potpisao ugovor na dvije i po godine. Podsjećanja radi “crveno-bijeli” su se u ponedjeljak rastali sa dosadašnjim strategom Vladom Vukoičem. “Dolazim u veliki klub koji ima veliku armiju navijača i bogatu tradiciju, s tim da je sada situacija veoma kompleksna. U ovim uslovima svaki dan nam je značajan za rad i pripremu za ono što nam slijedi, kako bismo ispunili klupske ambicije”, rekao je Radonjić. NAPAD NA METALAC Novi Zvezdin strateg se osvrnuo i na prvi naredni izazov. “Već u srijedu je utakmica sa Metalcem, nadamo se reakciji igrača poslije poraza, u skladu sa renomeom i njihovim individualnim kvalitetima. Imao sam jutros trening sa njima, svjestan sam da se rezultat traži odmah, a prije svega treba ispuniti ambicije i navijača i rukovodstva kluba. Stanje u ekipi je zadovoljavajuće i nema zdravstvenih problema, samo je jedan igrač izašao iz povrede (Nelson) i za završni turnir ABA lige svi će biti spremni”,

rekao je Radonjić. Crnogorski stručnjak je stigao na mjesto trenera Zvezde samo devet dana prije početka finalnog turnira ABA lige u Laktašima. “Uopšte nijesam razmišljao o tome da li da prihvatim poziv Zvezde, ili ne. Finalni turnir regionalnog takmičenja je izazov za mene, sve se poklopilo i nijesam imao nikakvu dilemu”. INTERESANTNA ISTORIJA Dejan Radonjić je već “igrao za Čovića”, i to u sezoni 1997/98. koju je, poput ove, obilježila šokantna smjena Zvezdinog trenera. Radonjić je, kao košarkaš FMPa, učestvovao najprije u eliminaciji Partizana u polufinalu plej-ofa, a potom je u finalu uspio da dođe do 1:1 protiv Zvezde, pobjedom od 68:65, nakon uvodnog Zvezdinog trijumfa od 63:56. Dan poslije druge utakmice finalne serije treneru crveno-bijelih Vladislavu Lučiću je, usred završne borbe za titulu, uručen otkaz, a na njegovo mjesto vraćen je Baranin Mihailo Pavićević, koji je i počeo sezonu kao trener kluba sa Malog Kalemegdana. Zvezda je u naredna dva meča, pobjedama od 67:53 i 77:76 osvojila svoju poslednju titulu. M.Pavićević

Zvezda mora do rezultata Predsjednik Crvene zvezde Nebojša Čović poručio je da smjena Vlade Vukoičića nema veze sa njegovom stručnošću, već da klub bio prinuđen na taj korak zbog serije loših rezultata. “Nijesu ovo trenuci lakih odluka. Naš zadatak nije da se bavimo populizmom, već da donosimo teške odluke u pravom trenutku. Taj trenutak je došao. Želim da naglasim da ovo nije posljedica poraza od Mege, već smo u velikom padu još od kupa, a Zvezda to ne može da toleriše. Vrijeme će pokazati da li je potez ispravan, a ja sam uvjeren da je sto posto ispravan. Naš posao je takav, Zvezda mora da dođe do rezultata”, kazao je Čović.


Sport 27

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

ODBRANILE TROFEJ

SPORTSKI EKRAN

Šampionski ples vučica Ista scena kao prošle sezone košarkašice Budućnosti Podgorice su osvojile titulu prvaka Crne Gore odbranivši trofej od prošle godine! A, do zlatnog pehara su došle tako što su u majstorici finalne serije savladale Primorje rezultatom 55:40. Utakmica nije bila previše interesantna - Novljanke su imale malu prednost na startu, ali onda su plave dame uzele stvar u svoje ruke i ispisale su trijumf koji je označio šampionski ples na svodovima dvorane Morača... “Uzeli smo treći trofej, najvažniji za nas. Drago mi je što smo odbranili Duplu krunu koju je prošle godine osvojio moj kolega Vukićević”, rekao je poslije utakmice trener “vučica” Zdenko Grbavčević, koji se osvrnuo na utakmicu... “Ušli smo malo nervozno u meč, ali su djevojke pokazale karakter do kraja. Iskreno, čestitim Primorju na izvanrednoj sezoni”, nije Grbavčević zaboravio da pohvali Novljanke. A, “vučice” su do trofeja koji su osvajale prošle sezone, te 2002, 2003, 2007, 2008. godine došle na pogon Marine Vučetić, dok su za Primorje pogađale samo Gajević - Džonson - Radulović. Sa tako malo raspoloženih igračica Novljanke nijesu mogle do trofeja... “Budućnost je zasluženo osvojila trofej, a mi smo uspjeli u svojoj namjeri, a to je da produžimo seriju. Imamo šest igračica, vidjelo se da su umorne. Dugo smo igrali egal, ali poslije nas je stigao umor,

FOTO: Vedran Ilić

Budućnost Podgorica bolja od Primorja u majstorici finalne serije - 55:40

Zasluženo slave: Košarkašice Budućnost Podgorice

10:30 10:30 13:00 13:30 16:00 17:30 17:30 18:00 18:00 19:00 19:55 20:00 20:15 20:30 20:30 20:45 20:45 20:55 21:00 22:50

ATP Monte Karlo ATP Monte Karlo Australija - Srbija, hokej na ledu Biciklizam OFK Beograd - Vojvodina, fudbal Fleš sport O.Slonovače - Nigerija, fudbal Metalac - Crvena Zvezda, košarka Šahtjor - Karpati, fudbal Efes - Olimpijakos, košarka Sport Jagodina - Javor, fudbal Libek - Kil, rukomet Štutgart - Frajburg, fudbal Gana - Kongo, fudbal Inter - Roma, fudbal Kaha Laboral - CSKA, košarka Evijan - PSŽ, fudbal Fulam - Čelzi, fudbal Sport

SportKlub SportKlub+ SK Prime Eurosport Arena1 RTCG2 Eurosport2 Arena1 SK Prime SportKlub+ RTCG1 Arena1 Arena2 Arena4 Eurosport2 SportKlub SK Prime Arena3 SportKlub+ TV Vijesti

NE PROPUSTITE

BUDUĆNOST 55:40 PRIMORJE PODGORICA - Dvorana: SC “,Morača”. Gledalaca: oko 400. Sudije: Z. Šutulović (Podgorica), M. Koljenšić (Podgorica), R. Savović (Podgorica). Rezultat po četvrtinama: 15:11, 9:9, 15:11, 16:9. BUDUĆNOST PODGORICA: Franović, Mujović 6 (6-2), Vučetić 14 (6-

nijesmo imali snage za preokret. Moje igračice zaslužuju čestitke, jer iako ih nema u reprezentaciji cijele sezone bile su egal sa Budućnosti, zbog čega sam pono-

4), Baletić 14 (3-2), Vujadinović 10, Caričić, Bajić, Dobrović 11 (2-1), Mugoša, Kirberg, Kuželj, Vujačić. PRIMORJE: Novak, Zlajić, S. Dabović, Gajević 21 (13-7), J. Dabović, Varezić, B. Samardžić, Radulović 6 (2-1), Džonson 13 (7-5), Krivokapić, J. Samardžić.

san”, rekao je Dragan Prga, trener Primorja. Poslije utakmice, kao i uvijek, uslijedilo je slavlje - uslijedio je šampionski ples vučica... B.T.

Inter - Roma (SportKlub 20:45) Lacio je u finalu Kupa, a drugi putnik u završnicu takmičenja će biti poznat večeras na Đuzepe Meaci. “Vučica” je u prvom meču slavila sa 2:1.

ŽRK BUDUĆNOST

Rada ostaje još godinu Od naredne sezone Radmili Miljanić će na dresu pisati Petrović

OBAVJEŠTENJE Hotel Centar Igalo obavještava crnogorske penzionere da nastavlja sa tradicionalnim programom za penzionere i u 2013 gd. po izuzetno popularnoj cijeni dnevnog pansiona od 20,50 eura i mogućnošću otplate u deset mjesečnih rata. Slobodnog mjesta ima za smjene:

Iako joj ugovor ističe za mjesec, prema informacijama Dnevnih novina jedna od najboljih evropskih igračica na poziciji desnog krila Radmila Miljanić nosiće dres Budućnosti i naredne sezone, a onda će najvjerovatnije završiti igračku karijeru i više vremena posvetiti privatnom životu. Iako se šuškalo da bi na taj potez mogla da se odluči po završetku ove sezone, Radmila je nakon razgovara sa trenerom Draganom Adžićem i čelnim ljudima kluba odlučila da pomogne klubu naredne sezone. Njeno rano povlačenje bi bio veliki gubitak za crnogorski rukomet tim prije ako se zna da je dvadeset četvorogodišnja rukometašica iz Nikšića pravu šansu dobila tek prije dvije sezone, kada je igrački eksplodirala i bila najprijatnije iznenađenje na evropskim terenima. Radmila je potom dala ogroman

doprinos u osvajanju Lige šampiona, zlatne medalje na Evropskom prvenstvu u Beogradu, te srebra na Olimpijskim igrama u Londonu. Ono što će naredne sezone biti novost jeste da će Radmili umjesto Miljanić na dresu pisati Petrović, s obzirom da će u julu stati na ludi kamen sa izabranikom svog srca Vanjom.

Larvik domaćin Đeru Larvik će biti domaćin Đeru u prvoj utakmici finala LŠ za rukometašice, odlučeno je juče na žrijebu u sjedištu EHF-a. Prvi meč igraće se 4. ili 5. maja u “Larvik areni” u Norveškoj, revanš je sedam dana kasnije u Mađarskoj, u “Vesprem areni”. M.P.

- 22.04.2013. - Usluga puni pansion sa tri terapijske procedure dnevno, - 02.05.2013. - Usluga puni pansion sa tri terapijske procedure dnevno - 12.05.2013. – Usluga puni pansion sa dvije terapijske procedure dnevno. Rezervacije isključivo na broj telefona 031/332-014. Ljubazno Vas molimo da sa sobom ponesete članske penzionerske knjižice koje sadrže ID penzioni broj i primjerak penzionog čeka.

DOBRODOŠLI!!!


28 Sport

Kreće FED kup Počinje Fed Kup turnir (startuje danas, završava se 20. aprila), a juče je u hotelu Otrant u Ulcinju obavljen žrijeb - najbolje teniserke Crne Gore se nalazi u grupi A sa nosiocem i favoritom za ulazak u I grupu Južnom Afrikom, a tu su još Grčka i Litvanija. Što se tiče grupe B - nosilac je Estonija, favorit je Tunis, a račune će pokušati da im pomrse Finska i Letonija. A, prvi mečevi su zakazani za danas - od 10.00 sati se sastaju Crna Gora - Grčka, te Južna Afrika - Litvanija u grupi A, dok se u grupi B sastaju Estonija - Tunis i Finska - Letonija. Svi mečevi sastoje se od dva singla i jednog dubl meča - naš tim predvodi Danka Kovinić, a tu su još Vladica Babić, Danica Krstajić i Ana Veselinović.

Karate šou 20. aprila Karate savez Crne Gore je odlučio - 20. aprila u sali Gimnazije “Slobodan Škerović” u Podgorici održaće se prvenstvo Crne Gore za uzrasne kategorije poletaraca, mlađih pionira i mlađih u muškoj i ženskoj konkurenciji u katama. Pored toga održaće se Kup Crne Gore za U21 (mlađe seniore), juniore i kadete u katama i borbama za muškarce i žene. Očekuje se učešće 30 klubova i 300 takmičara.

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

Vaterpolo

Rat za finale kreće pod otvorenim nebom Počinje borba za domaći trofej - u prvom meču polufinala Jadran na otvorenom bazenu (17.30 h) dočekuje Primorac Dok prvo pravo sunce ove godine “kupa” blistavo plavo Jadransko more, na samom početku naše obale krenuće bitka “ljutih” rivala za mjesto u finalu nacionalnog prvenstva. Večeras pod nebom Herceg Novog, na otvorenom bazenu na Škveru, Jadran i Primorac odigraće prvi meč polufinala crnogorskog plej-ofa. Revanš je u subotu u Kotoru, dok bi se eventualni treći meč igrao takođe u Herceg Novom, što bi mogla da bude velika prednost za momke Vladimira Gojkovića... “Iskreno, vjerujemo da možemo da iskoristimo domaći bazen, jer nam je to jedina prednost u odnosu na Primorac”, riječi su sjajnog kapitena Jadrana Miloša Šćepanovića. “Smatram da su oba tima približno istog kvaliteta, a odsustvom Aleksandra Radovića, Primorac je u ovim mečevima dobio veće šanse nego što je to bio slučaj kada smo protiv njih osvojili Kup Crne Gore”. Naravno, i bez “faktora Radović” Primorac vidi svoju šansu za finale - pogotovo zbog dobre igre u drugom dijelu Jadranske lige... “Taj drugi dio u regionalnom takmičenju smo odigrali sasvim dobro i sada kompletni možemo da se nosimo sa Jadranom”, istakao je trener kotorskog tima Veljko Uskoković. “Mala promjena je igranje na otvorenom bazenu, pa smo zbog toga u utorak poslijepodne održali trening na novom bazenu Jadrana. Ali, dobro smo prostudirali njihovu igru, znamo

Budva (19.00) čeka Kataro

odakle dolazi glavna opasnost i tako ćemo prilagoditi igru. Vjerujem da možemo da izborimo plasman u finale”. Priča broj jedan novog bokeljskog derbija spremna je da ispiše svoje stranice... Neka bude spektakl! K.B.

Nekako po navici u posljednje dvije-tri godine drugi polufinalni par u domaćem vaterpolu ne donosi neizvjesnost. Kataro odavno nije ono što je bio nakon svog osnivanja, pa će biti veliko čudo ukoliko hit Jadranske lige Budva ne prođe u finale. Prvi meč igra se večeras (19.00h) u metropoli turizma... “Nijesmo se nešto mnogo spremali za Kataro, više mislimo na finale, ali jasno je da ne želimo nikoga da potcijenimo. Nadam se da ćemo sve riješiti u dvije utakmice”, rekao nam je majstor Budve Dragan Drašković, a na pitanje da li bi sve

osim titule u domaćem prvenstvu bio neuspjeh za momke sa bazena “Dragan Trifunović” odgovorio je. “Ne bih to baš tako rekao. Primorac je u istom sastavu igrao prošle godine, a ove su još bolji za iskusnog Sutića. Isto tako i Jadran je dobra ekipa, predvođena sjajnim kapitenom Milošem Šćepanovićem, dok je s druge strane Budva prvi put u ovom sastavu, imamo mnogo igrača koji ranije uopšte nijesu igrali neko jače takmičenje, tako da će biti neizvjesno, konkurencija je jaka i ne bih smatrao neuspjehom ako Budva ne bude šampion”.


Sport 29

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

MIRKO VUČINIĆ

Kritike na moj račun su apsurdne Kapitena “hrabrih sokolova” bole konstatacije da ne pruža sve od sebe u dresu Juventusa Žestoke kritike dočekale su napadača Juventusa Mirka Vučinića nakon meča protiv Bajerna u Ligi šampiona. Međutim, onda je uslijedilo gostovanje Laciju, na kojem je kapiten Crne Gore odgovorio kritičarima izborivši jedanaesterac za “staru damu”, a nakon toga je i asistirao Arturu Vidalu za konačnih 2:0. “Kritike na moj račun su apsurdne. Možemo da pričamo o mojoj lošoj igri, ali nikako o mom pristupu na terenu, gdje uvijek

KUP ITALIJE (POLUFINALE)

Vučica u crnoplavoj jazbini Konačan obračun: Inter večeras (20.45) dočekuje Romu - Rimljani brane pobjedu (2:1) sa “Olimpika” Aleksandar Popović

M

ilano. “Đuzepe meaca”. velikan na velikana. revanš kupa italije, sa pogledom na ligu evrope. razočaravajući rezultati tjeraju oba sastava da se bore za “goli život” večeras, kako bi eventualnim osvajanjem trofeja izašli na scenu Starog kontineta naredne sezone. i dok “vučica” posjeduje zalihu iz prvog duela (2:1), “nerazzurri” traže spas, za koji im je potreban minimalac od 1:0. Sve to sa par metara posmatra lacio, čiji su fudbaleri preko juventusa izborili veliko finale, gdje će ukrstiti koplja ili sa timom iz “grada mode”, ili sa omraženim gradskim rivalom.

“Ovo je trenutak kada moramo da pružimo sve. Apsolutno sve. Jer, ulog je ogroman, a mi svakako želimo da preokrenemo situaciju u našu korist i da dođemo u situaciju da se borimo za trofej”, jasan je trener Intera, Andrea Stramaćoni, čija se stolica već duže vrijeme klima nakon četiri poraza u posljednjih pet utakmica u Seriji A. “Moja budućnost ne zavisi od večerašnjeg meča. Predsjednik Masimo Morati ima puno povjerenje u igrače, pa samim tim i u mene. Želim da odradim svoj posao do kraja sezone, a onda neka se podvuče crta i donese odluka”, naglašava mladi stručnjak. SilveStre: Dokazaćemo Da Smo živi Inter će morati da juri minus bez čak 13 igrača, među kojima su povrijeđeni Rodrigo Palasio, Juto Nagatomo, suspendovani Fredi Guarin, dok su pod velikim znakom pitanja Riki Alvarez, Huan Žezus i tako u nedogled. Ipak, klub koji je sedam puta osvajao Kup Italije želi da stigne makar do finala, a u njemu je

sve moguće ... “Mnogo smo bijesni zbog svega što se događalo ove sezone. Od naših loših predstava, preko kontroverznih sudijskih odluka, pa sve do povreda koje su na zadesile. Zbog svega toga želimo večeras da slavimo, izborimo finale i dokažemo svima da smo živi”, najavljuje defanzivac Matijas Silvestre, koji je bio u centru pažnje protekli vikend, kada je napadač Kaljarija Mauricio Pinilja iznudio pored njega nepostojeći jedanaesterac, koji je koštao Interiste poraza. “vučica” Sanja SuDar Sa laciom Golovima Alesandra Florencija i Matije Destra Roma je 23. januara pobijedila večerašnjeg rivala (2:1) na “Olimpiku”, a večeras “vučica” želi da završi posao kako bi izdejstvala priliku da baš protiv Lacija “gine” za pehar ... “Bilo bi predivno kada bi večeras eliminisali Inter i igrali sa komšijama u finalu”, priznaje strateg Rome Aurelio Andreacoli, dok će opravljeni

Neroazurima leži Roma Kada su u pitanju Kup okršaji tu je Inter prilično nadmoćniji u odnosu na Romu. Tim iz Milana je 2011. godine u polufinalu eliminisao Rimljane ukupnim rezultatom 3:1, dok je godinu prije toga slavio u finalu golom Dijega milita. Takođe, “nerazzurri” su bili bolji 2006. ukupnim rezultatom 4:2, što su uradili i 2005. godine kada je bilo 3:0 nakon dvomeča. Što se tiče “vučice”, ona je je 2008. godine u finalu bacila Inter na koljena (2:1). A, sezonu prije toga su Franćesko toti i društvo demolirali večerašnjeg rivala poslije poraza u prvom meču finala (2:1). Revanš se igrao u “vječnom gradu”, gdje je Roma plesala i stigla do titule rezultatom 6:2, ukupno 7:4! Danijele De Rosi predovoditi rimsku vojsku na “Đuzepe Meaci” ... “Moramo da iskoristimo lošu formu rivala i sve te njihove probleme sa povrijeđenim igračima. Jednostavno, možemo i da izgubimo, ali samo ako ćemo tako uspjeti da prođemo dalje. Što se tiče Lacija - derbi kao derbi, bio bi to spektakl u kojem nam ne bi nedostajalo motivacije. Ipak, ne želimo da mislimo na to prije nego što preskočimo Inter”, poručuje nasljednik kapitena Franćeska Totija.

pružam svoj maksimum. Uvijek ću prihvatiti zamjerke kada odigram slabije, ali me boli kada se priča o meni kao igraču koji se ne trudi dovoljno za tim”, odgovorio je i van travnjaka Nikšićanin, koji hita prema svom drugom skudetu sa klubom iz Torina. “Zaista smo blizu titule. Ali, ne smijemo da se opuštamo, jer se nikad ne zna”, zaključio je Vučina, iako njegov Juve ima velikih 11 bodova prednosti ispred Napolija, šest kola prije kraja Serije A. A.P.

ATP MASTERS MONTE KARLO

Kreću Rafa i Nole Dok su drugi dan Mastersa u Monte Karlu obilježile eliminacije Janka Tipsarevića (od Grigora Dimitrova 6:7, 1:6) i Huana Karlosa Verdaska (od Marinka Matoševića 5:7, 3:6), kao i pobjede Žo Vilfreda Conge (protiv Davidenka7:6, 6:2) i Huan Martina Del Potra (nad Dolgopolovim 1:6, 6:4, 6:3), prave stvari, ipak se očekuju danas... Na terenu pored Azurne obale istrčaće “kralj” Kneževine Rafael Nadal (baš protiv Matoševića od 11.50h) i Novak Đoković (protiv Mihajila Južnija od 13.10), koji je juče obradovao svoje navijače kada je postalo jasno da će ipak nastupiti u svom gradu... “Novak Đoković će biti dio spektakla u Monte Karlu”, potvrdili su “L’Ekipu” organizatori turnira. “Već je odradio trening

sa Rafaelom Nadalom, njegova povreda više nije problem i sa nestrpljenjem čeka početak takmičenja”. K.B.

ZA NAJMANJE 4.449 dOLARA

Želite li baklju sa OI u Sarajevu ` 84? Mnoge jugonostalgičare, a i one koji se sa posebnim emocijama sjećaju jedinstvenog događaja u bivšoj nam domovini - Zimskih Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine - obradovaće ponuda koja se našla na sajtu “eBay”. Na čuvenoj svjetskoj aukcijskoj platformi prodaje se važan detalj sa najvećeg sportskog spektakla svih vremena sa prostora bivše Jugoslavije - olimpijska baklja kojoj je cijena 4.449 dolara.

Baklju prodaje posjetilac sajta iz Konjica čiji identitet nije poznat, a aukcija se završava u srijedu, pišu Nezavisne novine. Interesantno je da se radi o replici, kojih ukupno ima oko 1.000 na tržištu, a u muzeju u sarajevskoj “Zetri” nalaze se još tri identične. Prava baklja, kojom je Sanda Dubravčić upalila plamen, oštećena je vatrom na ceremoniji otvaranja OI, i kao takva poklonjena Sandi. K.B.

● KARIKATuRA DAnA

NBA LIGA

Juta i Lejkersi u foto-finišu “Džezeri” i “jezerdžije” biju bitku do kraja - Vučević ponovo do dabl-dabla Kada nema Nikole Pekovića (povreda lista) Minesota ne postoji, doslovno. Juta je na krilima Alana Džefersona (22 poena) uspjela da savlada “vukove” i odloži odluku za tu čuvenu osmu poziciju koja vodi u plejof, a sa kojom je “džezeri” bore sa Lejkersima. Dakle, da bi ušla među osam najboljih na Zapadu Juti treba trijumf protiv Memfisa, ali i poraz Lejkersa protiv Hjustona, sa kojim bi u tom slučaju imali identičan skor sa tim što

bi sastav iz Solt Lejk Sitija prošao dalje zbog boljeg međusobnog duela. “Na kraju se sve svelo na jednu utakmicu. Jedino o čemu mi treba da brinemo je naš nastup. Ostalo ostavljamo Lejkersima”, naglašava Džeferson.I dok je Oklahoma preko Sakramenta zabetonirala prvo mjesto na Zapadu, Orlando je poklekao protiv Čikaga, ali to nije omelo Nikolu Vučevića koji je po ko zna koji put stigao do “dabl-dabla” (17

poena i 14 skokova). Ipak, bilo je to nedovoljno jer je ostatak ekipe, kao i u većem dijelu sezone, jednostavno podbacio. SEMAFOR: Klivlend - Majami 95:96, Orlando - Čikago 84:102, Šarlot - Njujork 106:95, Detroit Filadelfija 109:101, Bruklin - Vašington 106:101, Dalas - Memfis 97:103, Milvoki - Denver 111:112, Minesota - Juta 80:96, Oklahoma Siti - Sakramento 104:95, Feniks Hjuston 119:112, Golden Stejt - San Antonio 116:106. A.P.

Manćo naljutio kolege Dok se menadžeri timova iz donjeg dijela engleske Premijer lige (Kris Hjuton, Paolo Di Kanio, Pol Lambert, Toni Pjulis i Hari Rednap) pakleno bore za opstanak u eliti i nadaju (očekivanom) porazu (takođe davljenika) Vigana večeras od Mančester sitija, trener “građana” Roberto Manćini ih je žestoko naljutio... Manćo je odlučio da baš protiv “latiksa” kombibuje sa timom, pa će se tako, između ostalih, u timu naći igrači poput Mike Ričardsa koji nije igrao još od oktobra...



Sport 31

SRIJEDA. 17. 4. 2013.

kUp srBije, pOLUFinaLe

Život za finale Crnogorski OFK Beograd čeka Vojvodinu (16), Jagodina gosti Javor (20)

Ženska reprezentacija

Engleska - tako nam je suđeno Crvene će u kvalifikacijama za SP 2015. godine igrati sa Engleskom, Ukrajinom, Bjelorusijom, Velsom i Turskom RASPORED UTAKMICA

Bojan Topalović

P

erfektan rezultat u predkvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Kanadi 2015. godine odveo je crvene dame na žrijeb za Mundijal, a kuglice su žensku fudbalsku reprezentaciju gurnule u grupu 6 - tamo su još Engleska, Ukrajina, Bjelorusija, Vels i Turska. Muška A selekcija već dva kvalifikaciona ciklusa igra sa “gordim Albionom”, pa je red došao na dame...

Subota, 26.10.2013. Bjelorusija - CRNA GORA Četvrtak, 31.10.2013. CRNA GORA - Ukrajina Subota, 23.11.2013. CRNA GORA - Vels

Ostrvo nam je, izgleda, suđeno zna to selektor crvenih dama Zoran Mijović... “Izgleda da nam je suđeno da igramo sa Engleskom. Muška selekcija je igrala sa njima u dva kvalifikaciona ciklusa, a sada je red došao i na nas. Mi smo plasmanom u grupnu fazu kvalifikacija ostvarili svoj cilj”, rekao je juče za sajt FSCG selektor Mijović. Zoran koji marljivo radi sa djevojkama sigurno će skockati ekipu da se dame predstave kako valja... “Imaćemo godinu dana utakmica sa jakim protivnicima, što će nam pomoći da napredujemo. Iako smo početnici u ovom društvu, očekujem da pokažemo dobar kvalitet igre, pa možda i napraviti poneko iznenađenje. Sa Ukrajinom smo već

igrali, doduše na nivou kadetkinja, čak smo ih i pobijedili”, dodao je Zoran Mijović. Evo svih kvalifikacionih grupa za Svjetsko prvenstvo u Kanadi (2015. godine): GRUPA 1: Njemačka, Rusija, Republika Irska, Slovačka, Slovenija, Hrvatska, GRUPA 2: Italija, Španija, Češka, Rumunija, Estonija, Makedonija, GRUPA 3: Danska, Island, Švajcarska, Srbija, Izrael, Malta, GRUPA 4: Švedska, Škotska, Poljska, Sjeverna Irska, Bosna i Hercegovina, Farska Ostrva, GRUPA 5: Norveška, Holandija, Belgija, Portugal, Grčka, Albanija, GRUPA 6: Engleska, Ukrajina, Bjelorusija, Vels, Turska, CRNA GORA, GRUPA 7: Francuska, Finska, Austrija, Mađarska, Bugarska, Kazahstan.

Četvrtak, 28.11.2013. Turska - CRNA GORA Subota, 05.04.2014. Engleska - CRNA GORA Četvrtak, 10.04.2014. CRNA GORA - Bjelorusija Četvrtak, 08.05.2014. Vels - CRNA GORA Subota, 14.06.2014. Ukrajina - CRNA GORA Četvrtak, 19.06.2014. CRNA GORA - Turska Srijeda, 17.09.2014. CRNA GORA - Engleska

Velika želja vodi u finale: Nemanja Nikolić, kapiten OFK Beograda Srbija gori! Ne, nije u pitanju vječiti derbi Crvena zvezda - Partizan, već polufinale Kupa - na programu su revanši: OFK Beograd dočekuje Vojvodinu (prvi meč 0:1), Jagodina igra sa Javorom (prvi meč 0:1)... Romantičari koji guraju na crnogorski pogon (Nemanja Nikolić, Petar Grbić, Vladan Adžić, Igor Ivanović) se dugo pripremao za revanš, jer to je za njih utakmica sezone... “Pred nama je prilika da dokažemo koliko vrijedimo”, svjestan je težine meča kapiten Beograđana, te povremeni reprezentativac Crne Gore Nemanja Nikolić... “Trofej je u pitanju i veoma je blizu. Želja za dobrim izdanjem je velika. Protivnika vrlo dobro poznajemo, ali mi ćemo pokušati da anuliramo rezultat iz prvog meča i da prođemo u finale”, dodao je Nemanja, čiji šef Zoran Milinković neće moći da računa na udarnu iglu Grbića... “To je veliki hendikep”, kratak je Nikolić. Milinković guta knedle, a Nebojša Vignjević nema problema sa tim - trener Vojvodine nema problema sa sastavom... “Bezglavo jurišanje i napadi nijesu opcija iz prostog razloga što imamo rezultatsku prednost. Čekaćemo strpljivo šansu, ako nam se ukaže, pokušaćemo da pitanje plasmana u finale riješimo prije

posljednjeg sudijskog zvižduka’’, rekao je Vignja, koji će od starta na teren najvjerovatnije poslati mladog reprezentativca Nebojšu Kosovića, dok će na klupi biti Đorđe Šušnjar. Drugo (ne)zanimljivije, a opet važno polufinale igraće Jagodina - Javor. Šef Jagodinaca Simo Krunić koji u ekipi ima Crnogorca Luku Petričevića vjeruje u - finale... “O duelu sa Javorom razmišljamo od izvlačenja. Znamo da je ovo velika šansa. Dosta igrača nikada nije učestvovalo u finalu, nisam ni ja, nije ni naš klub”, rekao je Krunić, koji je dodao: “Svi igrači žive za utakmicu. Imamo dobru atmoferu i jedva čekamo da počne meč”, jasan je mladi trener. A, optimisti su i ljudi iz Javora, razumljivo, jer imaju povoljan rezultat iz prvog meča - trener Ivanjičana Mladen Dodić žarko želi trofej... “Da bi se stiglo do finala, potrebno je biti bolji u oba meča, a prvi korak je napravljen u Ivanjici”, svjestan je Dodić da ima prednost od 1:0 iz prvog meča... “Iskreno, ako ne prođemo dalje, volio bih da Jagodina osvoji trofej i izađe u Evropu”, dodao je Dodić. RASPORED: 16.00 - OFK Beograd - Vojvodina (prvi meč 0:1), 20.00 - Jagodina - Javor (prvi meč 0:1). B.T.

LUka ĐOrĐeViĆ

Zenit je pravi klub za mene Talentovani reprezentativni napadač se nije pokajao što je otišao u Rusiju Na stolu je imao ponude Ajaksa, PSV-a, Kelna, Udinezea, a odabrao je Zenit - Luka Đorđević je kao velika nada iz Crne Gore potpisao ugovor sa super bogatim Rusima. Na startu sezone 2012/13. je igrao, debitovao je u najvećem derbiju sa Spartakom iz Moskve (pobjeda od 5:0), ali tokom proljeća ne igra - veliku ulogu u tome imale su dvije povrede koje su odvojile čarobnog 18-godišnjaka od udarnih 11. Luka je za portal sportal.rs objasnio kakav je osjećaj kada te klub gdje igraju zvijezde poput Hulka, Aksela Vitsela, Igora Denisova pozove da im se priključiš... “Kada sam saznao da Zenit želi da me dovede već sam imao nekoliko ponuda velikih klubova koji su ozbiljno bili zainteresovani za mene. Na kraju, iako neko vrijeme nijesam igrao u Zenitu, mislim da sam napravio pravi korak - zbog budućnosti”, misli unaprijed Luka, jer zna da njegovo vrijeme tek dolazi, pošto je saradnju sa Zenitom dogovorio još kao dječak sa 17 godina. Đorđević je isticao da mu je idol

reprezentativni kolega Stevan Jovetić, a novinari iz Srbije su ga pitali: Da li ste možda željeli da kao Stevan igrate u Partizanu? “Jovetić je igrao za Partizan, ostvario je moj san. Recimo da nas je to u prvom mahu povezalo. Upoznao sam ga prije dvije godine na aerodromu u Beču i odmah sam shvatio da je odličan momak”, ponovio je Luka ono što svako kaže kada upozna Jovetu - da je sjajan čovjek. A, u svlačionici Zenita nikada nije dosadno - Luka je nagovorio reprezentativca Belgije Vitsela da se slika sa porukom “Budim se često u Borči”. Ta poruka je obišla Srbiju... “Nije Vitsela bilo teško nagovoriti. Imamo dobar odnos sa njim, vjerujem da je navikao na slične stvari. Mada, siguran sam da “Budim se često u Borči” nije nikada prije držao u rukama”, poručio je talentovani napadač, koji bi uskoro mogao opet da igra za ekipu Lućana Spaletija pošto je potpuno zdrav. A, Italijan ga cijeni - da nije tako, ne bi ga kao 18-godišnjaka uvodio u prvom dijelu sezone... B.T.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: ivanka FATić RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: nikola MiJuŠKOvić (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOvAnOvić (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš AnTić (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOvAnOvić (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: nikola vuKOTić (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECić (bojana.becic@dnovine.me)


Utakmica sezone

PORUKA POLUFINALISTA

RevanĹĄi polufinala Kupa Crne Gore na programu (16.00) - Budućnost doÄ?ekuje Mladost (prvi meÄ? 1:1), ÄŒelik poslije remija bez golova Ä?eka Grbalj

N

ajvaĹžniji fudbalski dan u kalendarskoj godini za Ä?etiri predstavnika fudbalske elite je tu! Na programu su revanĹĄi polufinala Kupa gdje neko spaĹĄava sezonu (Budućnost), neko brani trofej (ÄŒelik), a neko pak sanja prvi trofej u nezavisnoj Crnoj Gori (Mladost, Grbalj) - Budućnost igra protiv Mladosti, ÄŒelik protiv Grblja - to su dvije vaĹžne utakmice. Super vaĹžne utakmice!

A, kao ĹĄto to uvijek biva u centru paĹžnje je sudbina najpopularnijeg kluba - Budućnost je u prvom meÄ?u sa “romantiÄ?arimaâ€? remizirala na Starom aerodromu uz povoljnih 1:1.

â—? DRAGIĆEVIĆ: NEIZVJESNO Izabranici Radisava Dragićevića su (po svemu sudeći) ostali bez snage u bitki ĹĄampionskog fronta - “plaviâ€? devet bodova zaostaju za Sutjeskom, a u danaĹĄnjem duelu će pokuĹĄati da zalijeÄ?e prvenstvene rane. Poruka je jasna - tim iz ulice Vaka Ä?urovića oÄ?ajniÄ?ki Ĺželi drugo finale Kupa. “Bez obzira na prvi rezulat biće veoma neizvjesno. Imamo dosta teĹžak zadatak i svjesni smo toga. Svima u klubu - igraÄ?ima, struÄ?nom ĹĄtabu i upravi je meÄ? i te kako vaĹžan. PokuĹĄaćemo da sastavimo najbolji mogući tim iz jako malog fonda igraÄ?a, jer je poznato da su za ovakve meÄ?eve potrebni iskusni fudbaleriâ€?, rekao nam je juÄ?e Dragićević, koji je dodao: “Protiv Mladosti smo vjerovatno odigrali i najgori meÄ? na proljeće, ali moramo da pruĹžimo maksimum. Protivnik će biti veoma motivisan - analizirali smo prvu utakmicu i znamo ĹĄta nas Ä?ekaâ€?, jasan je ĹĄef aktuelnog ĹĄampiona drĹžave koji neće moći da raÄ?una na povrijeÄ‘ene Radivoja Golubovića i Rista Radunovića, a pod znakom pitanja su bekovi Radenko Kamberović i Mihailo Tomković. â—? VUKOTIĆ: PLAVI BLAGI FAVORIT Osokoljeni trijumfom nad Rudarom koji je nabildovao samopouzdanje, “crveniâ€? veoma motivisani stiĹžu na najveću arenu u Crnoj Gori.

Mladost je najavljivala da će preko ĹĄampionata pokuĹĄati da “upecaâ€? Evropu, ali loĹĄi rezultati u prvom dijelu sveli su momke Miodraga Vukotića na predstojećih devedest minuta ili viĹĄe. “Mislim da nam je forma u uzlaznoj putanji. Prvi meÄ? protiv Budućnosti smo odigrali dobro, pa Ä?ak bili i bliĹži pobjedi. Plavi su blagi favoriti, zbog rezultata, a i zato ĹĄto su domaćini. Nećemo se predati, jer smo svjesni da je ovo za nas utakmica sezone. Smatram da moĹžemo odigrati joĹĄ bolje nego u remiju na Starom aerodromuâ€?, poruÄ?io je Vukotić koji će biti liĹĄen usluga napadaÄ?a Ivana KneĹževića, te defanzivca Radula Ĺ˝ivkovića. â—? BUBANJA: ÄŒEKA NAS PAKAO Podgoricom će prĹĄtati, ali ni drugi polufinalni duel neće biti niĹĄta manje zanimljiv slije remija lova u Raćima aktusnik peKupu silno visan da letne ekistigne do finala. “Rezultivan za pe. Rival a u povrijeme

- pobez godanovielni vlahara u je motipreko pope Grblja joĹĄ jednog tat je akobje ekije Ä?vsrt, sljednje su znatno po-

pravili efikasnost. JoĹĄ uvijek ih nijesmo savladali, niti postigli gol protiv njih, tako da nas oÄ?ekuje pakaoâ€?, zna ĹĄef ÄŒelika Slavoljub Bubanja da će biti vraĹĄki teĹĄko... “NaĹĄa obaveza je da pokuĹĄamo da odbranimo trofej od proĹĄle godine. Ekipa je psiholoĹĄki odliÄ?no spremna za meÄ?â€?, poruÄ?io je predvodnik “metalurgaâ€? koji u rosteru neće imati suspendovane veznjake Dilijana Koleva i Ivana Ivanovića, te povrijeÄ‘enog beka Darka Bulatovića.

BUDUĆNOST MLADOST PRVI MEÄŒ 1:1 PODGORICA - Stadion: pod Goricom. PoÄ?etak: 16. 00. Delegat: Nikola Gegaj.

Ljuljanović, Kamberović (Raspopović), Orahovac, Peković, Tomković (Kopitović), N. VukÄ?ević, Flavio, M. VukÄ?ević, Adrović, NikaÄ?, Radonjić Trener: Radisav Dragićević

MarÄ?elja, Tatar, Ĺ ofranac, Mitrović, Vuković (Taku), Mandić, Sanković, Orahovac, Šćepanović, Seratlić, Marković Trener: Miodrag Vukotić

â—? NEDOVIĆ: IMAMO ADUTE Od Ä?etiri kluba “trikoloriâ€? imaju najmanji pritisak za peharom - trener Grblja Aleksandar Nedovića sa mladim, ali izuzetno perspektrivnim igraÄ?ima “hladne glaveâ€? se sprema za duel u NikĹĄiću. “Po svim parametrima ÄŒelik je favorit - tabela, igraÄ?ki kadar, domaći teren. MeÄ‘utim, i mi imamo svoje adute, ambicije i ponos. Znamo da nas oÄ?ekuje izuzetno naporan meÄ? koji će preovladavti sa mnogo trke na

terenu. Mijeťani sastav u posjednjoj pobjedi nad Lovćenom (3:0), me stavio na slatke muke oko udarnih jedanaest�, rezimirao je talenotvani strateg iz Radanovića.

ÄŒELIK GRBALJ PRVI MEÄŒ 0:0 NIKĹ IĆ - Stadion: FK ÄŒelik. PoÄ?etak: 16.00 sati. Delegat: Dragan KaluÄ‘erović.

Banović, Adrović, Radović, Ä?ikanović, Dubljević, Bulajić, Simić, Ristić (Jovović), Zorić, Marjanović, RaÄ?ić Trener: Slavoljub Bubanja

Radulović, N. Bogdanović, Glavan, Radusinović, I. Bogdanović, Luković, Ragipović, Janković, Merdović, Ä?alac, Aťćerić Trener: Aleksandar Nedović

KUPON 6

Osvojite vrijedne nagrade! IzreĹžite kupon, popunite i poĹĄaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novineâ€?, nagradna igra, ili dostavite liÄ?no radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Uroť Radulović


srijeda, 17. 4. 2013. broj 517 GoDINA ii

33 žEnA mAnikir

Zbogom zanoktice Da biste se riješili upornih zanoktica ne morate ići na manikir, možete ih se lako osloboditi kremama koje ste sami napravili i već poslije nekoliko nanošenja nestaće ovaj problem. Krema za omekšavanje Potrebno je: kašičica prirodne gline (koja se može nabaviti u bolje snabdjevenim apotekama ili parfimerijama), kašičica maslinovog ulja i 3 kapi eteričnog ulja lavande. Sve sastojke pomiješajte i energično mutite da dobijete homogenu, glatku masu. Dobijenu kremu sipajte u sterilisanu staklenu teglicu, hermetički zatvorite i čuvajte u frižideru. Svakog dana zanoktice dobro istrljajte ovom kremom koja će ih sasvim omekšati i omogućiti da ih poslije dva, tri dana lak-

še uklonite. Krema protiv upale Potrebno je: 0,5 g kakao putera, 1,5 g šea odnosno karite putera, koji se dobija od zrna šea drveta i može se nabaviti u bolje snabdevenim apotekama, kašičica glicerina, pola kašičice ulja vitamina E i 10 kapi eteričnog ulja limuna. Pomiješajte kakao i šea puter i na pari otopite uz stalno miješanje. Dobijenu mješavinu malo ohladite, pa dodajte ostale sastojke, energično promješajte i preručite u sterilisanu staklenu teglicu. Čuvajte u frižideru. Svakog dana prije spavanja utrljajte manju količinu kreme na kožicu zanoktica, ruke zaštitite pamučnom rukavicom kako bi se koža oko noktiju preko noći oporavila i nahranila zdravim sastojcima.

kriSTiJAn LObuTin

Espadrile su IN SAVJET

Piling će osvježiti kožu vašeg tijela Priredila: Marija Ivanović

N

akon zime koži tijela je obavezno potreban piling koji će osvježiti i pripremiti je za proljeće i ljeto kada će biti najviše izložena suncu. Njime ćete otkloniti odumrle ćelije kože, odnosno otklonićete sve nečistoće koje se se nakupile na koži. Za taj tretman nije obavezan odlazak kod kozmetičara već samo vrijeme koje ćete sami izdvojiti da temeljno očistite kožu.

Koža zaslužuje piling i osvježavanje pošto je konstantno izložena uticajima poput loše ishrane, stresnih situacija, hladnoće kojom je bila izložena tokom zimskih mjeseci i sušenjem, pucanjem i nakupljanjem izumrlih ćelija. Da bi se regenerisala potrebno je s vremena na vreme uraditi piling, a nakon toga je nahraniti mlijekom za tijelom ili eteričnim uljima. Piling radite pažljivo Pilingom ćete otkloniti odumrle ćelije kože, otklonićete sve nečistoće koje se mogu nakupiti na koži. Vaša koža će odbaciti površinski dio kože i regenerisaće se, a na površinu će donji donji dio kože, pa će time biti obnovljena. Pilingom ćete, takođe, poboljšati cirkulaciju, a koža će biti glatka i opuštena. Kako uraditi piling tijela Prije nego što počnete sa pilingom, dobro navlažite kožu, znači istuširajte se ili još bolje pripre-

mite sebi mirisnu kupku. Napunite kadu vodom u koju ćete dodati neko mirisno ulje, lezite i opustite se. Na ovaj način će vam se otvoriti sve pore na koži, što je veoma dobra priprema za piling koji slijedi. Zatim uzmite rukavicu koja je predviđena za piling kože u nju stavite zrna pirinča i pokvasite je. Kružite po svojoj koži, masirajte je nježnim pokretima. Trljajte noge, posebno butine, zatim ruke ali i stomak, predio oko dekoltea i grudi a na kraju i leđa. Prirodni recepti Smjesu koju koristite za piling možete naći u prirodnim sastojcima poput kafe, maslinovog ulja, palente, bademovog ulja. Palenta i med Pomiješate med, limunov sok i dvije kašike palente. Tome dodate malo vode kako bi se smjesa sjedinila. Ovu smjesu nanesete svuda ravnomjerno od stopala do lica i trljate kao da ribate, ali bez agresivnih pokreta. Na kraju

se istuširajte kako biste sve skinuli sa sebe. Toz od kafe i maslinovo ulje Možete napraviti i piling od maslinovog ulja, slatkog mleka i taloga crne kafe, tzv. soca. Pet kašika taloga od kafe pomiješajte sa 150 g morske soli i dvije kašike maslinovog ulja. Piling kombinujte s lakom masažom, kružnim pokretima, počev od ruku i nogu u pravcu srca. Ostavite da djeluje kratko na koži, a zatim se istuširajte mlakom vodom. Susam i lavanda Ako je vaša koža osjetljiva, preporučujemo vam piling koji ćete napraviti od čaja kamilice, meda, sjemenki susama i eteričnog ulja lavande. Kao što smo već pominjali, to sve pomešate da dobijete jedinstvenu smesu i trljate kožu time. Piling je dovoljno da radite jednom nedeljno a nakon njega se obavezno dobro istuširajte i nanesite neki losion na telo. Najbolji su biljni losioni i hranljiva ulja za tijelo. Napomena Piling nemojte raditi “na brzinu”, pred važan izlazak ili sastanak, kako biste zablistali jer se može desiti da vam se koža zacrveni što sigurne ne želiti pogotovo ako ste imali namjeru da obučete haljinu bez rukava. Piling uradite uveče kada imate dovoljno vremena.

Jedan od najvećih dizajnera obuće Kristijan Lobutin, koji se proslavio izradom vrlo elegantnih cipela na visoku potpeticu, prvi put je dizajnirao popularni model obuće od prepoznatljivog pletenog konopa, poznat kao espadrile. Kolekcija sadrži četiri modela: u rozoj, crvenoj, nebeskoplavoj i žutoj boji, a sve su ukrašene logotipom. Espadrile mogu da se kombinuju i na druge načine, sa trofrtaljkama ili pantalonama cigaret kroja.

kOZmETikA

Odstranjivači laka na bazi soje Uljani odstranjivači laka već neko vrijeme pokušavaju da zamjene klasični aceton, ali bjuti stručnjaci izvještavaju kako su velika novost na tržištu odstranjivači na bazi soje! Kako prenosi časopis Allure, sojini odstranjivači djeluju na istom principu kao i aceton - rastvaraju lak te ga, uz pomoć vate uklanjaju s nokta, ali puno su nježniji, te ne štete noktu. Zbog čega su bolji od acetona: 1. Dok je aceton poznat po svom neprijatnom i izrazito snažnom mirisu, sojini odstranjivači uopšte nemaju miris. 2. Sojini odstranjivači ne samo da ne isušuju nokat, već ga čak i dodatno hrane i vlaže! 3. Aceton isušuje i područje oko nokta, dok sojini odstranjivači smanjuju vjerovatnoću od stvaranja zanoktica. Loše strane sojinih odstranjivača: Sojini odstranjivači malo su masniji pa se, nakon njiho-

vog korišenja ruke treba dobro isprati i osušiti kako bi se na nokte primio novi lak. Isto tako, ne funkcionišu na geliranim noktima, pa s njih ne mogu skidati lakove, piše Index.


34 Žena

srijeda 17. 4. 2013.

Kada iskreno volimo tada poštujemo osobu PSIHOLOGIJA

Razočaranja u ljubavi, želja da se iz prijateljstva pređe u vezu, opsjednutost i suicidne misli Boris Šarančić

R

azočaranje je često osjećanje u ljubavi onda kada osoba shvati da njen partner nije onakav kakav je mislila da jeste, kakvim joj se predstavio. Prema riječima psihologa Ivana Brajkovića, iznenađujuće je uprkos tome što ljudi svoje razočaranje doživljavaju kao nepoželjnu, negativnu emociju da je ono u stvari veoma pozitivno osjećanje. Kako prebroditi ljubavna razočarenja ili ih izbjeći da budu što manje bolna i pogubna za osobu savjetuje psiholog Ivan Brajković.

Razlozi Ključno pitanje u vezi s ovim jeste šta osoba očekuje od nekoga s kime stupa u vezu. Iznevjerena očekivanja mogu predstavljati glavni razlog razočarenja. Očekivanja mogu biti različita i zato razloge ne možemo sagledavati na bukvalan način već kao individualne razloge nekog pojedinca. Očekivanja i potrebe u ljubavnoj vezi zavise od dobi, karaktera, vaspitanja, prethodnih iskustava, pa i socijalnog statusa, okoline, itd. Način za rješenje Ukoliko postoje dijametralno suprotna očekivanja i stavovi obično takve veze doživljavaju neuspjeh. U suprotnom, uvijek postoje načini za nalaženje kompromisa. Ukoliko partneri nijesu u mogućnosti da sami naprave kompromis na kva-

litetan način preporučuje se i posredstvo treće osobe - psihologa, terapeuta, koji partnerima na nepristrasan i stručan način može ukazati na greške i probleme i pomoći im da ih otklone. Opsjednutost Opsesija ili opsjednutost nekom osobom svakako nije pozitivno osjećanje. Kada iskreno volimo tada poštujemo osobu, njene želje i osobnosti po kojima se ta osoba razlikuje od nas. Opsesija je u suštini fokusiranost na samog sebe. Ljubav se usredsređuje na partnera dok opsjednutost znači skoncentrisanost na vlastite želje i potrebe koje imamo i po svaku cijenu želimo ostvariti. Znaci koji ukazuju na opsesivno ponašanje: onaj ko vas želi na silu mijenjati - vaše oblačenje, mišljenje, stavove, zapravo vas ne vo-

li. Ako primijetite takav vid ponašanja treba dobro preispitati svoju potrebu i motive da ostanete u takvoj vrsti veze. Suicidne misli Najčešći uzrok suicida kod mladih ljudi jeste prekid veze sa prvom velikom ljubavlju. Osjećaj razočarenja, tuge i bola, rušenje vizije idealne ljubavi izaziva nisko samopoštovanje, negativnu predstavu o sebi, devalvaciju sopstvene vrijednosti i uzrok je blažih ili težih oblika reaktivnih depresivnih stanja. Podrška je jedna od osnovnih stvari koje im možemo pružiti. Ona može da varira od stručne pomoći do prostog slušanja problema koje osoba proživljava. Diskreditovanje potrebe za pomoć osobe koja pati njoj može izgledati kao da diskreditujemo nju kao ličnost. To onda može potvrditi i njenu iracionalnu ideju da život nema smisla i povećati šanse da ga sebi oduzme. Osobe u takvim stanjima prave negativne generalizacije, tzv. “kognitivne distorzije” da je sve crno i izgubljeno i da život više nema smisla pa se psihološka intervencija u velikoj mjeri usmjerava na promjenu tih pogrešnih uvjerenja. U teškim slučajevima neophodno je obratiti se za pomoć i psihijatru.

Više od prijateljstva? U prijateljstvu između momka i djevojke (ili muškarca i žene) treba jasno postaviti granice koje se ni u kakvim okolnostima ne mogu prelaziti i biti siguran u ono što se želi i što se ne želi i umjeti to jasno i nedvosmisleno pokazati. Neko vri-

jeme će se prijatelj, odnosno prijateljica koji je želio/ željela nešto više od prijateljstva udaljiti, možda se neko vrijeme uopšte neće javljati, a možda se i nikad više neće javiti, ali ako je prijateljstvo pravo i iskreno vremenom će se stvari vratiti na svoje mjesto.


Žena 35

SRIJEDA 17. 4. 2013.

TRENING

Bolje je vježbati četiri puta nedjeljno nego svaki dan

N

JE

ZA DO K

i nasumično ih raspodijelili u jednu od tri grupe za vježbanje. Jedna je grupa počela s dizanjem tegova jednom nedjeljno, a radile su i vježbe izdržljivosti, poput trčanja i vožnje sobnog bicikla. Druga grupa je dizala tegove dva puta nedeljno i trčala ili vozila sobni bicikl dva puta nedjeljno. Zadnja je grupa, kao što se može pretpostaviti, radila vježbe s tegovima i vježbe izdržljivosti čak šest puta nedjeljno (tri dana u nedelji su dizale tegove, a tri puta vozile sobni bicikl ili trčale). Sve su tri grupe bile pod stalnim nadzorom istraživača, a vježbe su u početku bile smanjenog intenziteta, s ciljem izazivanja

promjena u mišićnoj strukturi i izdržljivosti, odnosno tjelesnoj formi. Tokom razdoblja od četiri mjeseca, koliko je trajalo istraživanje, intenzitet i trajanje vježbi su se postepeno povećavali, do tačke u kojoj su žene počele trčati 40 minuta i dizale tegove u gotovo jednakom vremenskom razdoblju. Istraživači su se nadali da će otkriti tačnu nedjeljnu količinu vježbi koja je potrebna za postizanje dobre tjelesne forme i optimalnu potrošnju energije kod žena. Određena prethodna istraživanja ukazivala su da pojedinci koji vježbaju redovno jednom ili dva puta nedjeljno postižu dobru tjelesnu formu tokom vremena, dok oni koji energično vježbaju svaki dan s vremenom smanjuju intenzitet tjelesne aktivnosti, da bi na kraju postali i manje tjelesno aktivni, odnosno praktikovali manju količinu vježbe. Istraživači su iznijeli teoriju prema kojoj naporan raspored vježbe i rekreacije uzrokuje nesvjesne reakcije nervnog sistema (iste kakve se javljaju u slučaju preterivanja u nečemu) koji šalje određene fiziološke signale nakon kojih se ljudi osjećaju umorno i letargično pa se manje ili sporije kreću. S ciljem utvrđivanja je li ova teorija tačna, istraživači su pratili nivo citokina u krvi žena, supstance koja je povezana sa stresom i pojavljuje se u nervnom sistemu u slučaju preterivanja u telesnim aktivnostima. (tportal)

SAVJETI

TO RA

P I TA

Jedna od predrasuda kad je riječ o vježbanju i rekreaciji je ona o učestalosti. Naime, većina ljudi je uvjerena da, ukoliko ne vježba svaki dan, neće postići značajnije koristi i pozitivne učinke na zdravlje i formu, ali nedavno sprovedeno istraživanje pokazuje suprotno – ležeran pristup u raspoređivanju vježbe često je korisniji i bolji od intenzivnog svakodnevnog vežbanja. U sklopu tog istraživanja, koje je objavljeno u časopisu Medicine & Science in Sports & Exercise, istraživači iz Univerziteta Alabama u Birmingemu okupili su 72 starije žene, u dobu od 60 do 74 godine, koje uglavnom provode vrijeme sjedeći,

Poštovani, problem je počeo od juna 2012. godine kad sam primijetila da me bole dojke u gornjem predjelu maltene ispod pazuha, i to ujutru kad se probudim i ustajem iz kreveta, pa bol prestane tokom dana. Međutim primijetila sam se da se to češće javlja i da me boli nekoliko dana pa prestane. Recimo pred menstruaciju, pa poslije prestane. Zatim, dešava se obrnuto, da me boli sve češće pa pred menstruaciju ne boli, pa poslije opet. Nijesam napipala nikakvu grudvicu niti bilo šta slično. Nijesam radila nikakve analize, niti pijem lijekove, ne pušim. Zanima me vaše mišljenje? Poštovana, za tegobe u dojkama veoma je važno znati koliko godina imate, da li su ciklusi uredni, kakvo je stanje jajnika i funkcije štitne žlijezde kako bih bio precizan u odgovoru. U svakom slučaju ovo što vi navodite je osjećaj bola u dojkama koji je uobičajan kod žena u drugoj polovini ciklusa, kao i u slučajevima kada postoje promjene na kičmenom stubu. Zato je potrebno da se javite najbližem radiologu / ginekologu ili onkologu. Razjašnjenjem uzroka ukazaće na moguće liječenje bola. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Četiri vrste trbuha kojih se lako možete riješiti

ISTRAŽIVANJA

Zašto djeca neće napolje Dječiju pažnju danas privlači previše stvari zbog čega radije ostaju u kući nego da izađu napolje i igraju se s vršnjacima. Današnja djeca radije bi gledala televiziju, igrala kompjuterske igrice, pisala domaći zadatak pa čak i čitala knjige nego da izađu napolje, pokazuju nova istraživanja. U poređenju sa 70-im i 80-im godinama, danas se djeca napolju igraju tokom nedjelje u prosjeku dva sata manje i devet sati manje vikendom, bez obzira na vrijeme, piše Dejli mejl. Tako su današnji roditelji kao djeca preko nedjelje bili napolju 10 sati i 26 minuta, a preko vikenda pet sati i 32 minute. Djeca danas se preko nedjelje

igraju po sat vremena, a vikendom manje od pet sati na vazduhu. Skoro polovina ispitanih roditelja želi da im djeca što više borave na svježem vazduhu, a 54 odsto je ozbiljno zabrinuto što to ne čine. Deset stvari koje bi deca radije radila nego da se igraju napolju: 1. Gledali TV 2. Igrali kompjuterske igrice 3. Igrali društvene igre 4. Igrali se s igračkama 5. Čitali knjige 6. Surfovali internetom 7. Slušali muziku 8. Čitali časopise 9. Pisali domaći zadatak 10. Radili kućne poslove (bebac)

Botoks vas može učiniti depresivnim Evo kako botoks vodi do depresije: Tretman botoksom ‘zaleđuje’ mišiće lica pa žena (ili muškarac) ne može normalno da se smije. Pokretanje mišića za smijanje ključno je jer šalje poruku mozgu da je riječ o sretnom događaju. Žene koje se odlučuju na inekcije botoksa kako bi izravnale bore od smijanja vrlo vjerovatno će se početi osjećati depresivno i to zato što se ne mogu normalno smijati. Pokretanje mišića za smijanje ključno je jer šalje poruku mozgu da je riječ o srećnom događaju. “Dugoročno, tretman botoksom može dovesti i do depresije”, upozorava dr Majkl Luis, psiholog sa

univerziteta Kardif. On je vodio istraživanje u kome je učestvovalo 25 žena, a sve one koriste botoks ili filere. Ispitanice su četiri nedjelje odgovarale na pitanja vezano za njihovo opšte raspoloženje. Pokazalo se da većina onih koje se često podvrgavaju tretmanu botoksom pokazuju simptome depresije. S vremenom ti simptomi postaju izraženiji. Ovo nije prvo istraživanje koje ukazuje na štetne posljedice botoksa. Već ih je nekoliko do sada pokazalo da je riječ o opasnom tretmanu koji može dovesti do raznih posljedica. (t portal)

ZDRAVLJE

Feferoni pomažu u borbi protiv raka Prije nego krenete na rigoroznu dijetu zbog ‘šlaufova’ na trbuhu, doznajte što ih sve može uzrokovati. Donosimo četiri najčešća oblika trbuha kojih se uz male promjene životnog stila možete riješiti. 1.Trbuh koji izgleda kao probušena guma Ovakav oblik trbuha opisuje ljude koji mnogo vremena provode sjedeći. Riječ je najčešće o kancelarijskim poslovima. Isto tako, ovaj tip građe opisuje ljude koji konzumiraju hranu koja sadrži velike količine šećera, bijeli hljeb te tjesteninu. No, ovaj tip trbuha može se vrlo lako reducirati i to najviše pravom prehranom. Izbacite alkohol i gazirane sokove. 2. Trbuh uzrokovan stresom Ovakav niski trbuh najčešće imaju osobe koje su perfekcionisti, ali i opisuje probleme s probavom i nadutosti. Kada smo pod stresom tijelo izlučuje hormon kortizol koji uzrokuje nakupljanje masnog tkiva na donjem dijelu trbuha. Jedan od uzroka je i preskakanje obroka, brza hrana i dnevno unošenje velike količine kofeina u organizam.

3. Niski trbuščić Trbuščić je smješten vrlo nisko, a opisuje najčešće prezauzete majke ili žene posvećene karijeri i dugim radnim danima. Uzrok se krije i u jednoličnoj prehrani koja se često ponavlja. Ovakav trbuščić vrlo je čest kod mršavih i vitkih osoba, te ostaje bez obzira na fizičku aktivnost. Najvažnija je prehrana i kretanje zato ne držite dijetu već radije vrijeme potrošite na šarene namirnice i raznoliku pripremu hrane. 4. Nadušen trbuh Nadušen trbuh najčešće je ravan ujutro, ali tokom dana postaje i te kako primijetan. Bez obzira na fizičku građu i kilograme razlog je nadutost i probava uzrokovana namirnicama koje ne odgovaraju vašem organizmu, alergijama ili obrocima siromašnim vitaminima i mineralima. Možda cijeli život konzumirate određene namirnice ne shvatajući da vašem tijelo one nikako ne odgovaraju. Tegobe uzrokovane nadutošću olakšaće vam napitak umirujućeg djelovanja za probavni sistem. (zadovoljna)

Ljuti feferoni mogu smanjiti rizik razvoja raka prostate, objavili su nedavno naučnici u njemačkom stručnom medicinskom časopisu “Aerzte-Zeitung”, a grupa američkih farmakologa tvrdi da sastojak u ljutim feferonima - kapsaicin, ima antikancerogene efekte i kod tumora pankreasa. Studije su pokazale da kapsaicin, sastojak koji feferonima daje karakterističnu ljutinu, uzrokuje programiranu ćelijsku smrt (apoptozu) kancerogenih ćelija prostate i pankreasa. Inače, apoptoza je normalan proces koji omogućava da se oštećene ćelije redovno uklanjaju. Američki naučnici su miševima s rakom prostate davali kapsaicin koji je efikasno napao kancerogene ćelije, poslije čega je došlo do izumiranja tumorskih ćelija i znatnog smanjenja veličine tumora. Odrasli pacijenti bi trebalo da uzimaju oko 400 miligrama kapsaicina

tri puta sedmično, odnosno od tri do osam ljutih papričica, savjetuju naučnici koji veruju da bi rezultati istraživanja uskoro mogli da dovedu do proizvodnje derivata kapsaicina kao novog “pametnog” citostatika. (Tanjug)


36 Žena

SRIJEDA, 17. 4. 2013.

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Puding keksići

SASTOJCI:

RECEPTI OD BORANIJE

Tri ideje za dobar i izdašan ručak

4 dl vode 2 dl kisjelog mlij eka 1 prstohvat šeće ra 1,5 kesica suvo g kvasca 1 kašičica soli 2 kašike masti ili 1 dl ulja 1 jaje 1 kg brašna Za nadjev: 1/2 kg sira 1 jaje

Desert

Zapečene tortilje

Od navedenih sastojaka umijesiti glatko tijesto, uviti u celofan i ostaviti u frižideru oko pola sata. Zatim izvaditi tijesto iz frižidera, još jednom premijesiti, pa oblikovati u tanku veknicu. Sjeći kriškice, pa od njih praviti kuglice, pa ih pritisnuti viljuškom da se dobije šara, a zatim poređati u pleh preko pek papira. Kolačiće peći na 180 stepeni oko 5-7 minuta zavisno od rerne. Što se tiče pudinga, mogu se koristiti razni ukusi, s tim što treba voditi računa da se ne prepeku i da puding keksici ostanu bijeli. Najljepši keksići su oni napravljeni od čokoladnog i vanilinog pudinga.

SASTOJCI:

Iako nikada nije postala popularna kao pasulj, od boranije možete da pripremite ukusna i izdašna jela u kojima će uživati i najveći gurmani. Probajte naša tri recepta. BORANIJA S MLIJEKOM Sastojci: 0,5 kg boranije, glavica crnog luka, 4 šargarepe, 3 čena bijelog luka, suvi biljni začin, kašika brašna, kašika slatke začinske paprike, 0,5 l vode, malo svježe mirođije, 50 ml mlijeka. Priprema: Ispržite na ulju crni i bijeli luk koje ste prethodno sitno isjeckali. Dodajte očišćenu šargarepu isječenu na kolutove, pa boraniju i sve zajedno kratko propržite. Pospite boraniju brašnom, suvim biljnim začinom i slatkom začinskom paprikom. Prelijte vodom i mješajte da se brašno i paprika dobro rastvore. Kuvajte četrdesetak minuta na tišoj vatri, a pred kraj dodajte usitnjenu mirođiju i mlijeko. BORANIJA S PILETINOM Sastojci: 2 pileća bataka s karabatacima, 2 glavice crnog luka, 0,5 kg boranije, 200 ml mlijeka, 1 paradajz, kašika ulja, 2 jajeta, peršun, so, biber.

Priprema: Skinite kožu i odvojte kosti od mesa, pa ga isjecite na manje komade. Posolite meso i propržite ga na zagrijanom ulju. Kad meso porumeni, dodajte sitno isjeckan luk i boraniju, pa dinstajte nekoliko minuta. Dodajte paradajz isječen na kockice, začinite po ukusu i nastavite s dinstanjem uz povremeno dolivanje vode. SAVRŠENA BORANIJA S JUNETINOM Sastojci: 1 kg boranije, 400 g junetine od buta, glavica crnog luka, malo svježih listova celera, suvi biljni začin, 200 ml soka od paradajza, kašičica slatke začinske paprike, ulje, so, 2 kašičice skrobnog brašna. Priprema: Isjeckan luk propržite na malo ulja, pa dodajte junetinu isječenu na kocke. Začinite biljnim začinom, solju i biberom, propržite, pa nalivajte pomalo vodom i dinstajte dvadesetak minuta. Kad meso omekša, dodajte očišćenu boraniju, celerov list, začinsku papriku i sok od paradajza. Dodajte vode toliko da sve ogrezne, poklopite preko varjače, pa smanjite temperatura i krčkajte oko jedan sat (Žena)

RECEPT POZNATIH: DRAGANA NOVAKOVIĆ

Salata od šunke i pilećeg mesa Novinarka Dragana Novaković za danas preporučuje ukusno i slasno jelo za koje vam ne treba puno vremena. “Malo je reći da volim da kuvam, kuvanje je za mene vid umjetnosti i nijesam saglasna sa današnjim “modernim” curama koje bježe od kuhinje jer smatraju da je to demode”, rekla je Dragana. Uživajte uz salatu od šunke i pilećeg bijelog mesa. Sastojci: 200 gr šunke pileće bijelo meso konzerva kukuruza 4 jaja (kuvana) 15 kisjelih krastavaca 2 kašike senfa

4- 5 kesica senfa malo pavlake origano celer so, biber Priprema: Isjeckati 200 grama šunke, dodati bileće bijelo meso i konzervirani kukuruz. Krastavce isjeckati na sitne komadiće ili kockice i dodati u prethodnu pripremljenu smjesu. Na isti princip isjeckati i kuvana jaja i dodati u smjesu. Ostale sastojke dodajte po sopstvenom ukusu i želji u razmjeri koja vam odgovara ( ne morate dodati sve začine ukoliko ne volite, stvar je ukusa).

Pužići sa sirom Razmutiti kvasac u mlakoj vodi sa šećerom, dodati jaje, kisjelo mlijeko, mast ili ulje i brašno i zamijesiti tijesto. Ostaviti tijesto da naraste, a zatim ga razviti na 0.5 cm debljine pa isjeći na pravougaonike veličine 15x10 cm. Pravougaonike malo rastegnuti rukama, nafilovati sirom a zatim tijesto uviti u rolnice pa uvrtati u krug, formirajući pužiće. Tako pripremljene pužiće ostaviti oko pola sata da stoje u plehu, premazati ih razmućenim jajetom pa peći na 220 stepeni oko 30 minuta.

1 pakovanje torti lja, 8 komada 400 g mljeveno g mesa 1 kašika masti 1 crvena paprik a 1 praziluk 2 dl paradajz so ka so, biber, mješa vina začina 2 kašike krem sira 1 čaša kisjele pa vlake 100 g kačkavalja

Zagrijati mast, pa u njoj propržiti praziluk i papriku isjeckanu na kockice. Dodati mljeveno meso i još malo dinstati. Zatim dodati sok od paradajza i još malo krčkati i po potrebi dodavati malo vode, začiniti i dodati dvije kašike krem sira. Tortilje zagrijati na tiganju ili u mikrotalasnoj pećnici. Zatim ih puniti pripremljenim nadjevom i savijati. Poređati pripremljene paketiće u vatrostalnu činiju. Premazati ostatkom fila, preliti pavlakom, posuti narendanim kačkavaljem i peći u rerni na 200 stepeni kratko vrijeme. Zapeći.

SASTOJCI: 125 g margarin a 50 g šećera u pr ahu 2 vanil šećera 50 g prah puding a 125 g brašna

SAVJETI

Dobre i loše strane pice i tjestenine Špageti bolonjeze ili pica margarita? Uporedite adute ova dva italijanska specijaliteta i opredijelite se na osnovu toga šta želite da postignete. Pica Pica je kompletan obrok. Sadrži spore šećere, kalcijum, bjelančevine životinjskog i biljnog porijekla, biljna vlakna, minerale, vitamine i nezasićene masti. Da bi obrok za koji jedete picu bio još zdraviji, opredijelite se za one vrste koje sadrže razno povrće ili je jedite uz salatu, a za desert uzmite voće. Tjestenina Tjestenina nema naročitu hranljivu vrijednost. Recimo, špagete ne sadrže vitamine, tjestenina sa sosom od povrća ne sadrži bjelančevine, a u špagetima bolonjeze nema kalcijuma. Ako tjesteninu jedete bez ikakvog sosa, nećete unijeti neophodne vitamine, mineralne soli i biljna vlakna. Zato je najbolje da se odlučite za recept koji sadrži i namirnice biljnog porijekla i meso i da ih začinite kašičicom parmezana. Obrok završite nekom voćkom. AKO PAZITE NA LINIJU: IZABERITE TJESTENINU Pica Kaloričnija je od tjestenine koja podrazumijeva iste sastojke. Sto grama pice margarita ima 230 kcal, dok 100

grama špageta sa sosom od bosiljka ima 190 kcal. Pica je takođe obično obilnija od porcije špageta. Ako ipak više volite picu, a pazite i na svoj struk, dajte prednost napolitani, vegetarijani i margariti (800 kcal) u odnosu na kalcone ili kvatro formađi (1.800 do 2.000 kcal). Tjestenina Ista količina tjestenine će vas mnogo lakše zasititi, zato što sadrži više sporih šećera. Izbjegavajte specijalitete koji podrazumijevaju masne materije. Recimo, špagete karbona-

ra imaju 1.000 kcal na 250 grama, a s prelivom od četiri vrste sira 900 kcal na 250 g. To znači da su previše kalorični i da usporavaju varenje. AKO VAM JE POTREBNA ENERGIJA: MOŽE I JEDNO I DRUGO Pica Tijesto, koje čini osnovu pice, sadrži so, brašno, vodu i kvasac. Veoma je bogato sporim šećerima, koji nam obezbjeđuju potrebnu energiju. Ali pazite: ne preterujte s ovim specijalitetom pošto može negativno da se odrazi na varenje i izazove pospanost.


37

SRIJEDA, 17. 4. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, ”Vektra”- Rimski Trg 44 Ulica Slobode 60/II KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za IZDAVANJE A.centar, 44m2 / V, 45.000 odličan Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 reklamacije. -S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. 020-230-057 - Delta “Čelebić”, 47m2 / I, 56,000e PRODAJA IZDAVANJE: 2. Mali oglasi poslat- iBlok doVI141m2/ 6h, bvis.priz. iće o38.000e bjavljeni-HOTEL u sjuCITY tra60m2 šnj/ e brNAMJ. oju izdanja, poslije 16h biće ob25m2/1-St.Aerodrom; javljeni nak33m2/2on dcentar va ;danPoslovni a p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače P IVm – 300e 22m2/prZabjelo; 42m2/1-Momišići; 46m2/1; 45m2/4- St. osnovnog Aerodrom; Nam. stan: 50m2/IIIpo NAMJ. 250e 3. Redakcija zadržava pravo daIII,izvrši oglasa usvojenim redakcijskim pravilima bez Ljubović promjene smisla oglasa! Prodajem kuću, 84m2, na pla020-230-225 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma - Blok VI, 52m2/ 55.000e,korekturu dobar -NJEGOŠEVA 56m2/2- Velika pijaca; 52m2/1- Momišići; 72m2/3- Ljubović; -UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom cu od 1.000m2 vinogradom 4. sa Oglasi koji nijesu- u skladu zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! Zabjelo, 33m2sa / I, 26.400 eur 110m2/2Momišići; 118m2/3Tološka šuma; 92m2/3-I.CRNOJEVIĆA, 56m2 / II, 300e NAMJ. 069-060-961 281m2/5»Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. - Zabjelo 41m2/III 41.000e kvalitet, i voćnjakom5.u naselju MurtoviIzdavač nije odgovoran za sadržaj, tačnost učinjenu uslugu koja je dataPobrežje; putem oglasa! -GORICA “C”, 45m2 / iI, 300e NAMJ. Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2- Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače - “Kapacity” 105m2/dupl. 105.000e -P.M.KOD HRAMA 35m2 / II 250e, NAMJ. na. Tel.069/883-220 069-051-360 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas biti primljen. Umjesto navedenih 320m2, plac 2.250m2-Tološi Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci;neće 1000m2-D.Gorica; 5.570m2- Nam. kuća: 22383 - Vez.most, 58m2 / I 61.500e, lux -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. Zlatica; Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska znakova dovoljno- Dalmatinska, je da upišete c, c, z, s, dj. 62m2 / I, 62.000 eur, -S.AER. 30m2 / III , 130e, PRAZAN

INekretnine

AS NEKRETNINE

067-657-258 Prodajem kuću 147m2, sa pla- TOL.ŠUMA, “BEMAX”, 75m2 / I, 700E, LUX nov, dvos. Provjerite zašto smo IN cem od 5.000m2, Donji Kokoti. www.asnekretninepg.com asnekretnine@t-com.me E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me Tel.067/877-866 Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me

22394

Novi pisati Beograd -na kod e-mail Fontane, dvosoban namješten stan 69m2/III+lođa - 95.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298

USLUGE tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264 adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382GRAĐEVINSKE 77 300 104 PRODAJA

Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 41m2+liđa, 42000e, dobar L.Kata, 52+24/IV, 60000e, odličan Vez.most, 58m2/I, 61500e, odličan S.a. (Zetagradnja), 41m2/II, 46500e,useljiv Vez.most, 45m2/I, 53000e, dobar Profesorska (kod Delte), 53m2/V, 60000e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Kod Delte 65m2/I, 70000e, nov

Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 S.a. (Zetagradnja), 57m2/I, 63000e, u izg. Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Ljubović, 85/I, u izgr., sa garažom, 89000e

RENT-A-CAR MNE - CAR

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! VOLKSWAGEN 22414

Prodajem stan 57m2 na Zabjelu. 750 eura m2. Novogradnja. Tel.067/269-270 22437

Prodajem dvosoban stan, 76m2, visoko prizemlje, u Podgorici Blok V, preko puta Hrama. Ekstra renoviran 80.000 eura. Tel.067/245-738 i 069/015-998

IZDAVANJE

Kod Delte, 68m2/I, polunamj., 300e Pobrežje, 58m2/priz., dvos., namj., 350e, nov S.A. (Zetagradnja), 67m2/IV, 250e V.most, 67m2/I, namj., 450e Maksim, 70m2/I, namj. sa garažom, 800e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/Iv, namj., luks, 350e

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767

22392

22439

Prodajem stan u Podgorici, pent haus, 193m2, ekstra urađen. Cijena 950 eura m2. Plaćanje dogovor. Tel.067/287308

POSLOVNI PROSTOR Prodajem magacin 1.000m2, ispred 3.500m2, asfaltirana površina. Donja Gorica. Tel.067/643-397

22445

22425

Prodajem kuću u Donjoj Gorici 140 m2, plus pomoćni objekta 50m2, na placu od 500m2. Moguća kompenzacija za manji stan uz doplatu. Cijena 85.000. Tel.067/311-600

Prodajem poslovni prostor 45m2, Herceg Novi, blizu centra grada. Tel.068/317-852 i 069/042-227 22438

22451

Prodaje se poslovni prostor 15m2, Ulica Veliše Mugoše, zgrada Čelebić. Tel.067/877739

Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomocni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440

22447

22452

I

Prodajem jednosoban stan 45m2 - zabjelska Vektra. Cijena 49.000. Tel.067/249-158 22457

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 22381

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

Izdajem dvosoban stan u stambenoj zgradi na Starom aerodromu kod škole. Tel.067/284-837 22442

Izdajem dvosoban nenamješten stan, Gornja Gorica, blizu Venkora, novogradnja. Tel.069/304-632

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

22444

22388

Izdajem jednosoban namješten stan u Staroj varoši, 160 eura. Tel.068/754-703 22433

P

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

22385

Z

Izdajem jednosoban stan p=40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄ kod podvožnjaka Stari aerodrom. Mogućnost polunamješten. Podgorica. Tel.069/027-105

Mijenjam kuću 200m2 sa poslovnim prostorom, za stanove. Stari aerodrom. Tel.067/452-282

Izdajem garsonjeru u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog 24. Garsonjera je na prvom spratu. Cijena je 200 eura. Tel.068/460873

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

22436

22384

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

Izdajem poslovni prostor veličine 14m2 u Ulici Vasa Raičkovića br. 36, Podgorica. Iza Srednje tehničke škole. Tel.069/690-244 22428

Izdajem poslovni prostor p=65m2, prizemlje, sa dva ulaza, djeljiv za dvije djelatnosti. Orijentacija na Bulevar M.Bakića 120, preko puta autobuske, Podgorica. Tel.069/027-105 22435

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

22379

22416

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 22427

Rušenje zidova, betonskih ploča, stepeništa, skidanje keramike, otvaranje prostora za vrata i prozore. Tel.068/540-394 22432

067 24 99 11 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 22380

Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura. Tel.068/616-711 Prodajem VW bubu 1973, mali štopovi original, restaurirana i sačuvana, jedan vlasnik. Cijena 5.200 eura. Tel.069/012-243 22446

PLOVILA Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e. Tel.068/133-886 22382

22453

22434

Povoljno prodajem

22393

22387

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537

RENO MEGAN RENO KLIO Usluge unajmljivanja vozača 069 559-555 069 997-992

Spušteni plafoni, pregradni zidovi, adaptacija stanova i potkrovlja. Gipsane lajsne, stubovi voltovi, šankovi. Tel.069/737606 22454

GRAĐEVINSKI MATERI JAL Prevoz-prodaja šljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3. Najpovoljnije! Tel.069/080-925 22420

USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 22389

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 22411


38

SRIJEDA, 17. 4. 2013.

MALI OGLASI

Potrošački krediti za penzionere i firme na 12 mjesečnih rata - klima uredjaji, bijela tehnika, LCD televizori itd. 069/120-248 069/160-159 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102

SLOLES - MONTENEGRO DANILOVGRAD, PAŽIĆI VELIKA RASPRODAJA NAMJEŠTAJA POPUSTI OD 10% DO 70% Tel. 020/811-066 i 069/424-224

22412

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188

NASTAVA

22413

Potrošački beskamatni krediti za penzionere i firme - kompjuteri, oprema, bijela tehnika, LCD uređaji, šporeti itd. Tel.020/651-418, 020/210981, 069/120-248

Tražim posao (noćna smjena - stražar), radim za dnevnicu. Tel.067/581-394

22415

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

22448

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342392

22418

΄Kvalitet΄ - čišćenje stambenoposlovnih prostora, dubinsko pranje tepiha, garnitura, automobila, poliranje-kristalizacija mermera. Popust do 30 odsto. Tel.067/224-644, 068/224644, 069/224-644

22421

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

22419

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644494

22426

22422

Servis računara (win xp, 7, 8, ubuntu, kubunt, fedora) reinstalacija samo 10 eura. Izrada vebsajtova, foruma i održavanje. Tel.069/245-463, 068/818936 22431

Postavke i popravke svih vrsta roletni, PVC stolarije, venecijanera i trakastih zavjesa. Tel.069/810-177 22440

Anticelulit masaže - 15 tretmana 100e u trajanju od 1h. Stari aerodrom. Tel.069/857-280 22455

Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih usluga. Tel.069/613-817 22456

Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema matematiku, fiziku i francuski. Tel.069/478348 22424

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 22390

LIČNO Momak 30 godina (sportski građen) upoznao bi usamljenu gospođu-đicu do 50 godina iz Podgorice za povremena intimna druženja. Tel.069/652405 22441

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura. Tel.067/833-411

22386

Inostrana kompanija traži saradnike! Vrhunski proizvodi! Vrhunska zarada! Tel.068/547096 22429

Operater na računaru, odlična informatička pismenost. Radno vrijeme od 4.30 ujutro. Podgorica. Prijave slati na info@arhimed.me 22443

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 22391

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 22417

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom25eura, bombone 4kom-20 eura. Tel.067/646-426, 068/451-457

22423

Za imunitet, energiju, spavanje, protiv opadanja kose, energetski napici, loša cirkulacija, proti triglicerida, holesterola, za slabljenje (šejkovi) itd, itd. Tel.068/547-096

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 22449

Savjetujemo putem tarot karata, runa, I Chinga. Radimo pojedinačnu i poredbenu analizu ličnosti. Pozovite i rezervišite termin. Tel.069/946-041 22458

Vrhunski originalni preparati za potenciju. Gelovi 7kom/20e, tablete 4kom/15e, man-king, na biljnoj bazi 50e/10 kom. Tel.067/852-451 22458

22430

KUPUJEM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

067/532-106

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


39

srijeda, 17. 4. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154


40

TV PROGRAM FILM

06:50 07:35 07:50 08:15 09:00 09:45 10:30 12:00 13:00 14:00 14:45 15:20 16:00 17:00 18:05 18:35 19:00 19:23 19:45 20:30 20:45 21:30 23:00 23:45 00:00 01:00

Serija:Tračara/r Exkluziv/r Exploziv/r Dođi na večeru/r Tačno 9 Serija:Odbačena/r Veliki Brat VIP Serija:Dva i po muškarca/r Tačno 1 Serija:Prijatelji Veliki Brat VIP Serija:Tračara/r Dođi na večeru Veliki Brat VIP Exploziv Exkluziv Vijesti Prve Serija:Dva i po muškarca Serija:Odbačena Veliki Brat VIP Serija:Tračara Veliki Brat VIP Dnevni pregled Veliki Brat VIP Exkluziv/r Veliki brat VIP Veliki brat VIP Bez

PRVA Exploziv 18.05

06.30 09.06 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.35 14.00 14.05 15.30 16.06 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Univerzum-dok. serijal Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija:Štrumfovi Vijesti Muzika Vijesti Serija:Hejven/r Dnevnik 1 Strani dok. program:Život sisara Crna Gora uživo Vijesti Serija:Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Dok. program Serija:Ncis la Dnevnik 3 U centar Igrani serijal: Hejven Vijesti

RTCG 1 Crna Gora uživo 17.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 11:00 Farma- uživo 11:50 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Farma – uživo 14:15 Serija: Naslednici 15:00 Serija: Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma – uživo 16:45 Serija:Neželjene 17:15 Serija: Mješoviti brak 18:00 Info Monte 18:30 Serija:Sobarica sa Menhetna 19:30 Serija:Mala nevjesta 20:00 Farma: pregled dana 21:00 Serija: Eskobar 22:00 Dnk 23:00 Bračni sudija 00:30 Teen pleme 00:40 Farma-uživo 01:15 Preljubnici

PINK Bračni sudija 23.00

06:45 09:05 09:45 10:00 10:35 11:00 11:07 12:00 13:07 13:45 14:00 14:07 14:10 15:00 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:25

Boje jutra Serija:Kako vrijeme prolazi/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Kuhar i pol Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Euritmija Vijesti u 10 Sport Serija:Premijerka Film:Ukradena priča

VIJESTI Kad lišće pada 15.00

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 Večera kod Džaje/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 Urbanizam 19:30 Showroom 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Među nama sa Duškom Pejović 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Među nama 01:00 Forum/r

ATLAS 5 do 5 16.55

TV PREPORUKA UKRADENA PRIČA Vijesti 23.25

Kad Rori Džansen objavi svoj prvi roman, to je onaj rijedak, jedinstveni događaj što literarni svijet i javnost obori s nogu. Prijatelji ga zdušno preporučuju, kritika diže u nebesa i jednostavno je posvuda - od književnih klubova, aviona do sveučilišnih kampusa. Svježinom glasa i mudrošću koja se čini nekako bezvremenskom, Rori postaje instant zvijezda na literarnom nebu. Harizmatičan, talentovan, inteligentan, čini se da mladi autor ima sve - divan život, krasnu suprugu, svijet mu je pod nogama - i sve to zbog njegovih riječi. Ali čije su to riječi? I na koncu, čija je priča?

08.30 Serija:Badi Farou/r 10.05 Serija 11.00 Program za djecu: Izazovi – odbojka 12.00 Vijesti 12.30 Film:Ljubavi velikih kompozitora – Debisi/r 14.15 Program za djecu: Izazovi – odbojka/r 16.10 Serija:Život velikog grizlija 17.00 Serija:Izlog strasti 18.05 Serija:Mjesto zločina/r 19.00 Crtana serija 19.30 Dnevnik 2 20.15 Let ka zvijezdama 20.45 Serija:Mjesto zločina 21.35 Serija 22.20 Serija:Medium 23.05 Dok. program:Porodični

RTCG 2 Život velikog grizlija 16.10

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 12:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17:30 Goleada 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 19:50 Ekstremno

777 Ekstremno 19.50

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Lijek iz prirode 12:30 Trag, zabavno dok. program 13:10 Lijek iz prirode 14:00 Aljazeera 14:30 Kućica u cvijeću 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:00 Lijek iz prirode 22:00 Nokaut 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.30

07:35 07:40 09:15 10:00 11:30 12:00 12:35 14:20 15:05 15:50 16:50 18:25 19:30 20:00 21:00 21:35 23:00 00:00

MONTENA Crtani film-Mumijevi 12.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Pozorište u kući” 09.45 Gastronomad 09.55 Vesti 10.00 Trag 10.30 Zadnja kuća Srbija 11.00 Vesti 11.05 Tito - crveno i crno 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Pojmovnik ranog hrišćanstva 12.40 Serija: “Do usijanja” 13.20 Evronet 13.28 Drama: Večernja zvona, 3. deo 14.15 Zadnja kuća Srbija 15.00 Ovo je Srbija 16.00 Serija. “Bolji život” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija. “Bolji život” 21.00 Svedok 22.05 Film 00.35 Dnevnik RTS 2 08.10 Pčelica Maja, animirana serija -08.34 -Ana Dobrić, animirana serija -08.41 -Plava ptica -09.08 Radijacije i radioaktivnost na zemlji i u vasioni -09.25 -e-TV -09.34 -Životna raskrsnica -09.55 Na prvu loptu -10.25 -TV mreža -10.50 -Drugi vek -11.20 -Savremeno tumačenje srp-

ske istorije 12.25 Libela -12.50 -Trezor -13.50 -Plava ptica -14.15 -Radijacije i radioaktivnost na zemlji i u vasioni -14.44 -Životna raskrsnica -15.05 -Vita studentis -15.25 -Pozitivna energija -16.05 Serija: “Izvan sumnje” -17.00 -Beokult -17.30 -U svetu -17.55 -Košarka: Metalac - Crvena zvezda 19.55 -Vaterpolo: Partizan Spartak -21.00 -Serija: “Izvan sumnje” -21.55 -Film: “Tilva Roš” -23.35 -Muzički program -00.05 –Trezor HRT 1 07.00 -Dobro jutro Hrvatska -09.00 -Serija -10.00 -Vesti -10.10 -Dokumentarni film -11.10 -Preuredi i prodaj -12.00 -Dnevnik -12.35 -Serija: “Prkosna ljubav” -13.22 -Dr Oz -14.35 -Riječ i život -15.05 -Indeks -15.55 -Serija: “Kralj vinograda” -17.20 -Hrvatska uživo -17.50 -Slatko ludilo -18.22 -Serija: “Kuća puna Ra era” -19.10 -Tema dana -19.30 -Dnevnik -20.15 -Globalno selo -21.30 -Horizonti -21.45 -Sibirski trans -22.35 -Dnevnik -22.55 -Vesti iz kulture -23.05 -Drugi format -23.55 -Serija: “Bez oduševljenja, molim” HRT 2 09.10 Školski program 10.00 Se-

Svježi u dan Serija: Distrikt /r. Crtani filmovi Prolog /r. Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Muzički program Serija: Distrikt Dok. program MBB Magazin /r. Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r. Crtani film /r. PG Raport Info Istorijske paralele Prolog Ponoćni Info

DANAS U GRADU rija: “Dolina sunca” 10.40 Film: “Atentat u Sarajevu” 12.13 Naučni program 13.10 Film 14.45 Serija: “Degrasi” 15.12 Školski program 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.23 Koncert: Džipsi sving kvintet 20.00 Film: “Tajno društvo” 21.45 Top gir 22.35 Serija: “Red i zakon” 23.20 Serija. “Uvek je sunčano u Filadelfiji” 23.50 Serija: “Lovci na natprirodno” HBO 11.55 Film: “Providne laži” 13.25 Film: “Noting Hil” 15.25 Film: “Skot Pilgrim protiv sveta” 17.15 Serija: “Vaspitanje za početnike” 17.40 Film: “Ratni konj” 20.05 Film: “Potomci” 22.30 Serija: “Igra prestola” 23.05 Film: “Uobičajena egzekucija” 00.50 Film: “Psi od slame” FOX LIFE 13.45 Vodič za stil 14.45 Modna pista 15.40 Sudije za stil 16.10 Serija: “Ali Mekbil” 17.05 Serija: “Houp i Fejt” 17.35 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” 18.05 Serija: “Melisa i Džoi” 18.35 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 19.05 Serija: “Očajne domaćice” 20.00 Serija: “Džorda-

nino raskršće” 20.55 Serija: “Jednom davno” 21.55 Serija: “Seks i grad” 22.55 Serija: “Privatna praksa” 23.55 Serija: “Ružna Beti” SPORT KLUB 10.00 -Top tenis -10.30 -Tenis: ATP Monte Karlo, prenos -19.00 -Tenis, program iz studija -20.00 -Pregled NBA -20.15 -Premijer liga, vesti -20.45 -Fudbal: Kup Italije: Inter - Roma, prenos -22.45 -Evroliga, plej of -00.30 -Fudbal: Fulam - Čelzi -02.15 -Hokej na ledu, SP: Australija - Srbija -04.00 -Pregled ruske lige -04.30 -Pregled Argentinske lige ARENA SPORT 09.00 Košarka: Kaha Laboral - Valjadolid -11.00 -Fudbal: Juventus - Peskara -13.00 -Fudbal: Galatasaraj - Real Madrid -15.00 -Fudbal: Borusija Dortmund TV -16.00 -Fudbal: Arsenal TV -16.30 -Fudbal: Arsenal TV -17.00 -Fudbal, pregled brazilske lige -17.30 -Fubbal, pregled grčke lige -18.00 -Košarka: Crvena zvezda - Radnički, prenos -20.00 -Rukomet, magazin Bundeslige -21.00 -NCAA finale -23.00 -Fudbal, pregled Lige šampiona -00.00 -Poker -01.00 -Fudbal: Juventus – Bajern

CINEPLEXX

Vreli Majk 17:30; 19:40; 22:00; Ljubav dolazi kasnije 22:30; Zaborav 20:00; Stoker 20:40; Zambezia 3D 15:20; 17:00; 18:40; Broken city 20:20; 22:30; G.I. Dzo 2: Odmazda 19:20; 22:40; Domaćin 16:00; Potpuno punoljetan 19:00; 21:00; 22:50; Pad olimpa 21:30; Buntovnice 18:20; Džek, ubica divova 3D 15:00; 17:10; Kruds 3D 16:10; 18:00; OZ-Veliki i moćni 16:30; Krugovi 15:10;

CNP

Nikolaj Vasiljevič Gogolj : Revizor 20.00


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.