Izdanje 1-2. jun 2013.

Page 1

od 10.aprila do 11.juna

VELIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 1. i 2. 6. 2013. BROJ 553/ GODINA II Hakija Fejzić

HAKIJA FEJZIĆ ● 7

Otac tvrdi da su mu sina oteli Rožajac Muharem Fejzić (32) kome je preksinoć oko 21 čas izgubljen svaki trag u tunelu koji vodi ka selu Besnik, pronađen je juče na Kosovu

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

JEMSTVO ● 13

Tužilaštvo bi da vrati Keljmendiju pare Prema saznanjima DN, imajući u vidu da se Keljmendi sam predao, Osnovno tužilaštvo u Kotoru je dalo pozitivno mišljenje na vraćanje jemstva

●6

LEX SPECIALIS ● 4

SDP ostao uz DPS, opozicija jedinstvena u zahtjevima

Vrh države čuvaju 34 iskusna policajca MILOŠ BEŠIĆ ● 3

SUMMA POLITICA O stanju demokratije jezikom brojki

REPORTAŽE ● 23

Skriveno blago Crnojevića

NAGRADNI KUPON

Izvor Frba u Brijestovu, mjesto kraj kojeg je prema predanju nekada bila trpeza Ivan-bega Crnojevica

O

crnogorskom vladaru Ivanu Crnojeviću (1460-1490), gospodaru Zete i Crne Gore, osnivaču Žabljaka Crnojevića, Cetinja, Obodske štamparije… poznatom u narodu kao Ivan–beg posto-

CFL ● 30-31

Ludih sadaddas asd 90 minuta u eliti

je brojna istorijska svjedočanstva. Pored njih Ivan-beg Crnojević u crnogorskom narodu živi i u legendi, poeziji, narodnoj tradiciji, kao i u brojnim toponimima, kojih ima na gotovo cijeloj teritoriji kojom je

ANTO DROBNJAK ● 32

on nekada upravljao. Monumentalni ostaci zidanih kamenih gromada vi(n)štice (vinskog podruma) u Brijestovu nadomak Danilovgrada svjedoče o prisustvu Ivan-bega na ovim prostorima.

MATURA ● 24-25

Favoriti smo, Herceg Novi ali oprez kao Holivud postoji

INTERVJU ● 10-11

Damjanović: Doba preletača iz SNP je završeno

BAR ● 13

Uhapšen svjedok ubistva braće Gojačanin


2

Tema dana

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013

Odustani, Gorane, probao sam sve.

A brate Ranko, podržite nam ovaj leksus specijalis.

Od nas vam je dosta i Šabović. Nađite još jednog iz DPS-a i to je to.

Mali mi je posao za ove ođe. Sada sam glavni u Plavu i mogu biti vazda gradonačelnik.

Ovaj Šabović postade popularan sa ovim njegovim pričama. Moram se i ja nečega dofatiti.

● SADRŽAJ POREZ

Samo 15 minuta smijeha dnevno ima snažan i pozitivan uticaj na kardiovaskularni sistem, kao i vježbanje aerobika ili upotreba ljekova za snižavanje holesterola. Ako ste zabrinuti, pa ne možete da nađete rješenje problema, kao lijek sebi priuštite dozu komedije. Gledanje smiješnih fillmova oslobađa nas pritiska i ublažava agresivnost i strah. Oslobođeni tog tereta, problemu pristupate iz kreativnije perspektive i što je najvažnije, sa mnogo manje emocija, pa samim tim lakše nalazite rješenje.

USPJEH

Čekić u Evropskoj filmskoj akademiji Sehad Čekić prvi je crnogorski filmski profesionalac koji je postao član Evropske filmske akademije. U razgovoru za Dnevne novine ovaj filmski producent i profesor na FDU na Cetinju ističe da je vijest o njegovom prijemu u prestižnu evropsku instituciju više nego prijatan kompliment i priznanje nakon godina uloženog rada na razvoju i prezentaciji domaće kinematografije.

● 20-21

Vladin meni ljetnjih poskupljenja

●9

PIUS FIŠER:

U EU samo sa ispunjenim uslovima ● 5 REFUNDACIJE

Nestaje novac za bebe ● 15

● 38

SUBOTA, 1. 6. 2013 .

05:12 20:08

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

● 14

● 36

Promjenljivo i nestabilno, povremeno sa kišom, u kontinentalnim predjelima poslije podne lokalno kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom.

13 12 13 14 12 8 5 4 7 8

19 20 19 19 18 14 14 9 14 15

05:11 20:09

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 21 stepeni.

Crna Gora spada u zemlje suočene sa problemom visoke potrošnje ljekova i njihove neracionalne upotrebe zbog, kako je ocijenio juče otvarajući skup “Aktuelnosti u farmaceutskoj zdravstvenoj zaštiti Crne Gore” ministar zdravlja dr Miodrag Radunović, neadekvatnog nivoa znanja, nepostojanja objektivnih naučno utemeljenih podataka, neograničene dostupnosti ljekova, ali i neadekvatne promocije i oglašavanja.

NEDJELJA, 2. 6. 2013.

Pretežno oblačno i nestabilno sa kišom, povremeno kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom. Duvaće pojačan vjetar južnih smjerova.

More uglavnom umjereno talasasto. Vjetar umjeren južnih smjerova.

Ne znamo kako trošiti ljekove

Direktorici zamjeraju i godine života ● 16-17

Rat počinje ovdje ● 18-19

JADRAN:

MIODRAG RADUNOVIĆ

HERCEG FEST

PROTEST ISPRED SJEDIŠTA ECB

Meteo

Zoja SpahićKustudić, PR Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, za Vikend novine govori o trudnoći, vaspitanju bliznakinja Marije i Lucije, koje imaju godinu i sedam mjeseci. Zoja se porodila carskim rezom, a najveću pomoć u podizanju kćerkica ima od supruga koji joj je, kako kaže, i desna i lijeva ruka.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

14 13 14 13 13 8 6 5 8 9

22 23 24 24 23 18 15 12 18 19

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto Vjetar slab do umjeren uglavnom zapadni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 20 stepeni.


Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

KO TO NE RADI SVOJ POSAO

ª Fervexº povučen tek juče popodne I

ako je crnogorska Agencija za ljekove i medicinska sredstva naložila povlačenje lijeka “fervex” iz prodaje zbog utvrđenih odstupanja od zahtjeva za mikrobiološki kvalitet proizvoda, on je juče ujutru građanima bio dostupan. Dežurne apotekarke nekoliko podgoričkih apoteka, reporteru DN su kazali da su za “problem sa lijekom” čule na televiziji i u novinama, te da nikakav dopis o njegovom povlačenju nijesu dobili.

Reporteri Dnevnih novina koji su juče u ranijim satima obišli nekoliko apoteka u glavnom gradu “uhvatili” su sporni lijek na rafovima, uz iskreno obrazloženje zaposlenih da su o povlačenju lijeka čuli iz medija. “Fervex” je tokom jučerašnjeg dana ipak sklonjen sa rafova apoteka i povučen iz prodaje. DN su juče objavile da i pored naloga crnogorske Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) da se povuče “fervex” za odrasle i djecu proizvođača “Bristol-Myers Squibb” iz prodaje, on je građanima bio dostupan i u privatnim i u državnim apotekama. Prekjučerašnju neblagovremenu reakciju inspekcija je

pravdala kasnim obavještenjem od Agencije. CALIMS je povlačenje iz crnogorskih apoteka naložila nakon što je kompanija “PharmaSwiss Srbija” saopštila da je iste medikamente privremeno povukla sa srpskog tržišta. Proizvođač lijeka je tokom rutinskog ispitivanja drugog lijeka “Fervex Adult Raspberry”, uočio odstupanje od zahtjeva za mikrobiološki kvalitet proizvoda. Agenciju za ljekove je 30.5.2013. “Pharma Swiss” kao predstavnik proizvođača obavijestio o potrebi povlačenja iz prometa svih serija ljekova “fervex®” za odrasle, 25mg

+ 500 mg + 200mg, granule za oralni rastvor, osam kesica i “fervex®” za djecu, 10 mg + 280mg + 100 mg, granule za oralni rastvor, osam kesica koje se nalaze u prometu u Crnoj Gori. “Povlačenje iz prometa navedenih ljekova je rezultat odluke proizvođača – kompanije ‘Bristol- Myers Squibb’, nakon što je prilikom rutinske provjere lijeka ‘FERVEX® ADULT RASPBERRY’ ustanovljeno odstupanje prilikom mikrobiološkog ispitivanja. Lijek ‘FERVEX® ADULT RASPBERRY’, za koji je proizvođač utvrdio da ne zadovoljava propisane standarde kvaliteta nije registrovan, niti je u prometu u Crnoj Gori. Međutim, stav proizvođača je da je potrebno preventivno povući iz prometa i njemu slične ljekove: ‘fervex’ granule za odrasle i ‘fervex’ granule za djecu, radi dodatnih ispitivanja. Lijek ‘fervex’ bez šećera, granule za oralni rastvor, i dalje ostaje u prometu”, kazali su ranije iz Zdravstveno-sanitarne inspekcije. B.B.

3

SUMMA POLITICA O stanju demokratije jezikom brojki DR MILOŠ BEŠIĆ Uobičajeno je da se o demokratiji u Crnoj Gori govori u negativnom kontekstu. Često s pravom, s obzirom na sve demokratske deficite Crne Gore. Pritom, o demokratiji najčešće govore politički akteri kojima je direktno ili indirektno u interesu da stanje demokratije u Crnoj Gori bude na visokom, odnosno niskom nivou. Jednako, kada stižu pohvale ili pokude sa evropskih adresa na račun demokratskog napretka Crne Gore, one su jednako neretko opozitne, a opet u zavisnosti od interesa država čije interese ovi predstavljaju. Ništa čudno, ništa neobično, to je sastavni deo politike. U ovoj kolumni bavićemo se merenjem Demokratije. Direktno sam bio inspirisan Konferencijom koja je održana 31. maja u Budvi u organizaciji CEDEM-a, gde je veliki broj važnih, domaćih i stranih političkih i NVO aktera govorio o evropskim integracijama i stanju demokratije u Crnoj Gori. Kada kažem merenje demokratije, u ovom prikazu koristiću podatke koje obezbeđuju međunarodne organizacije, dakle, nisu podaci na osnovu istraživanja čiji sam ja autor. U grafikonu predstavljene su vrednosti tri INDEXA i to World Bank Rule of Law Index (Index Svetske banke o vladavini prava), Freedom House Index demokratije i Corruption Perception Index (Index percepcije korupcije (Transparency International). Na osnovu grafikona se može videti da Crna Gora beleži napredak u pogledu vladavine prava u kontinuitetu od sticanja nezavisnosti do danas. Ponavljam sva tri Indexa su merenje vladavine prava (Svetska banka), korupcije (Transparency International) i demokratije (Freedom House), a ova napomena da se jasno adresiraju budući saradnici i plaćenici crnogorskog režima (naglašen sarkazam je sasvim nameran).

VDT

Čarapić poslije Ranke? Tužilački savjet trebalo bi danas da održi sjednicu na kojoj će biti razmotrene prijave na konkurs za novog Vrhovnog državnog tužioca, koji će tu prestižnu funkciju obavljati u narednom četvorogodišnjem mandatu. Prma ranijim informacijama iz Tužilaštva, na konkurs se prijavilo troje kandidata Ranka Čarapić, koja je tu funciju obavljala i u prethodnom periodu i advokati Zoran Piperović i Zoran Vukčević. Najveće iznenađenje izazvala je ponovna kandidatura Čarapić, koja je više puta otvoreno poručila da je spremna da se povuče sa te funkcije ukoliko se to od nje traži naročito zbog toga što uskoro ispunjava sve uslove za penziju. Vrhovna dr-

žavna tužiteljka posljednjih mjeseci bila meta oštrih kritika kolega iz pravosuđa zbog propusta u važnim predmetima. Advokat Zoran Piperović, kazao je za DN da će Tužilački savjet danas odbaciti njegovu kandidaturu i da se na taj način otvara put da Ranka Čarapić ponovo dobije novi petogodišnji mandat, što “opet pokazuje da ništa od ustavnih promjena neće biti”. U Tužilaštvu se nezvanično priča da se Ranka Čarapić prijavila kako bi završila ono što je počela. Upravo ono, za šta mnogi u ovoj branši misle da Čarapić ne preporučuje da vrši ovu funkciju, jeste razlog njenog pokušaja povratka. Prije svega se misli na “meko” po-

našanje Tužilaštva i same Ranke Čarapić u slučajevima Keljmendi i Šarić, kada su oni zbog nečinjenja VDT “išetali” iz Crne Gore, a onda o jadu zabavili Evropu, ali i o njenom stalnom pritisku na sudstvo povodom afere Zavala. Očigledno da ona kao svoj najveći uspjeh doživljava hapšenje poslanika, gradonačelnika i brata potpredsjednika DPS-a, ali je i očigledan strah od njihove oslobađajuće presude, koja bi u potpunosti razotkrila pravo stanje u VDT-u. Nekadašnji zamjenik VDT Zoran Piperović advokat smatra da je najveći problem Crne Gore u brobi protiv organizovanog kriminala “neznanje, neprofesionalnost i nestručnost”. Ml. P.

Dakle, sviđalo se to nekom ili ne, po merenju demokratije sa najviših mogućih međunarodnih adresa Crna Gora je od sticanja nezavisnosti do danas napravila progres. Da li ova konstatacija treba da nas zadovolji? Naravno da ne. Da li je ovaj argument dovoljan da opušteno gledamo u budućnost. Naravno da ne. Da li će samim tim građani-ke Crne Gore bolje živeti? Ne, svakako. Da li su ovakvi podaci u funkciji održanja vlasti? Ne, ako mene pitate. Čemu onda INDEX služi? Po mom uverenju, svrha ovakvih i sličnih INDEX-a jeste da razumemo da politički progres ne znači nužno i bolji život građana. On nam koristi da shvatimo diskrepancu između potreba građana i političkih procesa. Konačno, on nam može koristiti da shvatimo da demokratija u teoriji i demokratija u praksi ne idu nužno zajedno na način na koji bi to većina građana želela. Ipak, i time zaključujem, moramo nekada da razumemo da osećaj diskrepance između naše percepcije i stvarnosti neretko može biti rezultat naše pogrešne percepcije, a ne stvarnosti, kao takve.

PROFIL ALEKSANDAR DAMJANOVIĆ

Jedan od rijetkih pozitivnih političara Rođen 22. 12. 1969. godine u Podgorici. Ekonomski fakultet završio u Podgorici, magistrirao u Beogradu. Profesionalnu karijeru započeo u Ministarstvu finansija Vlade Republike Crne Gore (1992), da bi od 1995. do 2002. godine radio u Ministarstvu finansija Sa-

vezne Republike Jugoslavije na poslovima samostalnog deviznog inspektora u kontroli. Član SNP i poslanik u Skupštini. Može se smatrati jednim od rijetkih političara koji konkretno ukazuje na suštinske ekonomske probleme, kao i na loše poslovne odluke vlasti u vođenju države. Ovo se ponajprije odnosi na

sporne dotacije u privatizaciji Telekoma, te odluci crnogorske vlade da novcem iz državne kase (čitati: pare građana), praktično, finansira Magyar Telekomovu kupovinu akcija od manjinskih akcionara. Ipak, upozorenja koja je iznosio o lošoj privatizaciji KAP-a, te upornost u iznalaženju najboljeg i trajnog rješenja, a isključujući licemjerno

medijsko spinovanje i inostrane eksponente koji sjede u skupštinskim klupama, promovisale su ga u čovjeka koji se na najruzumljiviji način bori za boljitak države. Živi u Podgorici, u Moskovskoj ulici. Svakodnevno se može vidjeti po gradskim kafeima. Oženjen je, ima dvoje djece.


4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

SDP ostao uz DPS SKUPŠTINA

FOTO: darkO jOvanOvić

J

učerašnja rasprava u Skupštini Crne Gore pokazala je da lex specialis nema potrebnu većinu u crnogorskom parlamentu. Dok je opozicija insistirala na ponavljanju izbora, iz DPS su poručili da Skupština ne može donijeti tu odluku, već da je to jedino mogla uraditi DIK. Do zaključenja ovog izdanja Vikend novina nije bilo glasanja o lex specialisu.

Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić kazao je da su predstavnici tog saveza privremeno napustili parlament, smatrajući da to čine kao akt odgovornosti, jer je, kako je naveo, centralna ideja Fronta borba za jačanje države, dekriminalizaciju društva i odbranu Ustava. “Smatramo da je Ustav napadnut od onih koji treba da ga štite i zato smo kao izraz protesta opredijelili za privremeno napuštanje parlamenta”, rekao je Lekić. On je naveo da je sve kulminaralo aferom Snimak, “koja je udruženi poduhvat planiranja i realizovanja izborne krađe”. “Kao akter izbornog procesa mogu da kažem da je mnogo bolje biti pokraden nego sa onima koji kradu”, rekao je Lekić. Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Milutin Simović

rekao je da je ideja u izgradnju povjerenja dobro došla i da je potrebna svim društvima koja teže daljem razvoju demokratije. On je kazao da je ideja u skladu da se napreduje u jačanju vladavine prava, ocjenjujući da je namjera opozicije da stvori nepovjerenje u institucije i uruši temelje vladavine prava. “Nakon svakog poraza umjesto da analizira sebe, opozicija je govorila o izbornim manipulacijama, a zaboravlja izvještaje relevantnih stranih posmatrača”, kazao je Simović. Lider Pozitivne Crne Gore Darko Pajović kazao je da zaključci treba da pomognu rješavanju institucionalne krize. “Nakon 24 godine treba da razlučimo da li partiju treba da poistovjetimo sa državom, ili da imamo nezavisnu državu u svakom smislu”,

rekao je Pajović. On je nave o da s e država mora odvojiti od poistovjećavanja sa interesom DPS-a. “Nedopustivo je da zemlja koja je kandidat za članstvo u Uniji ima

Jajima na Skupštinu Aktivisti pokreta “Otpor diktatorskom režimu u Crnoj Gori”, koji su protestovali ispred zgrade Skupštine uoči početka sjednice, privedeni su nakon što su jajima gađali ulaz u parlament. Privedeno je desetak članova grupe, a nedaleko od zgrade parlamenta protestovali su i aktivisti pokreta “Ulica 2013”, koji su nosili transparente “Koalicija-opozicija” i d.o.o. Opozicija. Oni su protestovali iz revolta zbog “neodgovornog odnosa opozicionih političara prema zahtjevima sa protesta i zbog njihovih perfidnih pokušaja vraćanja u parlament”.

afere kao Crna Gora. Trenutni put sa ovakvim aferama nije put u EU, i to nije dobro za građane”, rekao je Pajović. Prema njegovim riječima, nedopustivo je da glavni akteri mnogih afera i dalje sjede u parlamentu jer im tu nije mjesto. “A ko i ko r u š i m e đ u n a r o d ni ugled države onda je to DPS, jer je afera Snimak sramota za Crnu Goru”, rekao je Pajović. Vladislav Bojović iz Fronta kazao je da predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić nije imao senzibiliteta prema opozicionim zahtjevima i da nije pokušao da uspostavi širok dijalog o njima. “Ovo je još jedna potvrda da Krivokapić sve vrijeme izigrava demokratu, a na kraju pruži ruku lideru DPS-a i uvaži njegove interese. Mogli ste da ste htjeli, da obezbijedite dijalog lidera parlamentarnih stranaka”, rekao je Bojović. Krivokapić je odgovorio da se više

Vujanović legalan, ali nelegitiman Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić kazao je da predsjednik Filip Vujanović jeste legalan, ali ne i legitiman šef države. “Vujanović je izabran legalno, jer je to odlučio Ustavni sud i Državna izborna komisija (DIK), ali meni nije legitiman. Nemamo pravo da ocjenjujemo njegovu legalnost, ali imamo legitimnost”, poručio je predsjednik parlamenta. puta bavio tim pitanjima, što je dovelo i do skupštinske rasprave o njima. “Ako mislite da treba da okupim lidere partija, obratite mi se sa tom inicijativom”, kazao je Krivokapić. A.O.

LUKŠIĆ U OHRIDU

Stabilnost nema alternativu Uporedo sa integracionom agendom, Crna Gora ispunjava ekonomsku sa jednim ciljem - da postane društvo sa višim stepenom kvaliteta života za sve građane, društvo koje pruža jednake mogućnosti, u kojem svaki pojedinac ima šansu da iskaže svoje potencijale, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Igor Lukšić. On je učestvovao na Ministarskom sastanku Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi SEECP, koji se održao na Ohridu, u okviru makedonskog

predsjedavanja SEECP. Učesnici skupa istakli su važnost evropske perspektive zemalja regiona i nastavka procesa proširenja, i u tom kontekstu ukazali na značaj pristupanja Hrvatske EU i otvaranja pristupnih pregovora sa Crnom Gorom. “Predanost realizaciji vanjsko-političkih prioriteta učinila nas je prepoznatljivim i kredibilnim partnerom spremnim da u potpunosti doprinese učvršćivanju regionalne stabilnosti i razvoju dobrosusjedskih odnosa, kroz učešće u SEECP, i slič-

nim regionalnim inicijativama”, rekao je Lukšić. Potpredsjednik Vlade istakao da je privrženost regionalnim inicijativama rezultat spoznaje da su one mostovi koji spajaju. “Lukšić je istakao da uporedo sa integracionom agendom, ispunjavamo ekonomsku, sa jednim ciljem da Crna Gora postane društvo sa višim stepenom kvaliteta života za sve građane, društvo koje pruža jednake mogućnosti, u kojem svaki pojedinac ima šansu da iskaže svoje potencijale”, ističe se u saopštenju resornog ministarstva. M.D.

PRITISCI DA SE GLASA ZA DPS

O ZAKLJUČCIMA

Milenko Krstonijević iz Pljevalja podnio je krivičnu prijavu osnovnom državnom tužiocu u Pljevljima protiv Rajka Kovačevića (55), poslovođe u rudniku olova i cinka Šuplja stijena kod Pljevalja, zbog krivičnog djela povreda opredjeljenja pri glasanju. U prijavi, koju je u njegovo ime podnio advokat Miladin Joksimović iz Bijelog Polja, navedeno je da je 10. oktobra prošle godine oko osam sati u prostorijama Gradira Montenegro, Kovačević “na protivpravan način vršio prisilu na Krstonijevića da izađe na oktobarske iz-

Odbor za zakonodavstvo je glasovima većine podržao amandmane na prijedlog zaključaka o izgrađivanju povjerenja u izborni proces. DF, Pozitivna, SNP i SDP su bili saglasni da treba da se formira radna grupa koja bi imala ovlašćenje skupštinskog nadzora rada državnih organa u čijoj nadležnosti je vođenje evidencije o izdavanju dokumenata bitnih za sticanje i ostvarivanje biračkog prava. Saglasili su,između ostalog, da se do 31. jula izabere Vrhovni državni tužilac kvalifikovanom većinom, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije. Ali, DPS nije bila saglasna sa njima. “Apsolutno sam za to da se ko-

Poslanici DPS bili neodlučni Krivična prijava protiv bivšeg šefa bore i glasa za DPS”. Kovačević je, kako piše u prijavi, upozorio Krstonijevića da o tome mora dostaviti podatke u Nikšić, objašnjavajući mu kome da se javi na izbornom mjestu na dan glasanja, da dobije instrukcije na koji način da glasa, kako bi se kasnije moglo provjeriti kome je dao glas. Nekoliko dana prije predsjedničkih izbora održanih početkom aprila na Fejsbuk profilu Demokratskog fronta Pljevlja (DF) objavljen je snimak na kojem se može čuti kako Kovačević vrši pritisak na zaposlenog Krstonijevića da glasa za DPS.

lege iz DF vrate u Skupštinu, ali nijesmo spremni da podržimo predloženo koje ima elemente nezakonitog. Radna grupa ne može da vrši nadzor nad radom državnih organa”, kazao je Miodrag Vuković (DPS). Predsjednik Odbora Džavid Šabović (SDP) je odgovorio Vukoviću da bi radna grupa bila privremeno skupštinsko radno tijelo i upitao “zašto ne bi imala tu funkciju kao i ostala radna tijela”. Vuković je kazao da će se članovi Odbora izjasniti uzdržano, jer tako žele da daju podršku DF da se postigne politički sporazum. I glasali su uzdražano, ali kada je Šabović kazao da

je sjednica završena, poslanici DPS su ustali sa stolica i u hodu dobacivali da su ipak protiv predloženog. “Pa jeste li za ili protiv”, uz smijeh ih je pitao Šabović. “Ipak smo protiv toga”, kazao je Vuković. Iz redova članova opozicije su dobacivali: “Kako se brzo predomisliše. Nije vam isto protiv i uzdržano”. “To je isto”, kazao je Vuković. Pošto su poslanici DPS kasnili na sjednicu odbora funkcioner Emilo Labudović je rekao kako bi bilo dobro da ne dođu, jer mu fino zvuči da su njihovi zaključci usvojeni jednoglasno. N.Đ.


Politika

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

Finansijska konsolidacija Crna Gora će nastaviti da bude snažan promoter ujedinjene Evrope i njenih vrijednosti u svom regionu, a biće spremna da od Hrvatske preuzme barjak integracionog procesa u Evropsku uniju, kazao je premijer Milo Đukanović. Đukanović je o EU integracijama i ekonomiji razgovarao sa Rajnerom Lindnerom, izvršnim direktorom Odbora za ekonomske odnose njemačke privrede s Istokom. “Nakon ulaska Hrvatske 1. jula u Evopsku uniju mi ćemo se u potpunosti posvetiti podršci Vašoj evropskoj perspektivi”, kazao je Lindner.

Korisne smjernice EK Eksplanatorni analitički pregled pravne tekovine za 18. poglavlje Statistika održaće se 3. i 4.juna u Luksemburgu. Sastanak će otvoriti šef radne grupe Gordana Radojević i savjetnik u Direkciji za Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju, Tursku i Island u Generalnoj direkciji za proširenje Marta Garsija Fidalgo. Na sastanku će predstavnici resornih generalnih direkcija Evropske komisije, kroz prezentaciju ključnih dokumenata, dati analitički pregled pravne tekovine EU u ovoj oblasti. Na eksplanatornom skriningu crnogorska strana će dobiti korisne smjernice od predstavnika EK, koje će joj poslužiti kao osnova za pripremu bilateralnog analitičkog pregleda koji će se održati krajem juna.

5

INTEGRACIJE

Fišer: U EU se ne ulazi bez ispunjenih uslova Budva - Svako zna da regionalni sporazumi zahtijevaju duh kompromisa svih strana. Kako ja mogu da vidim, jedini razumni kompromis je već za stolom, a još jednom se obraćam svim političkim partijama u Crnoj Gori i parlamentu da naprave korake u tom pravcu. Članstvo u EU ne dolazi bez uslova, bolna iskustva sa prelaganim pristupom nekih zemalja sigurno postavljaju temelj sadašnjih problema u EU”, poručio je ambasador Njemačke Pius Fišer na konferenciji u Budvi “Pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji - izazovi i ograničenja”. Fišer je poručio da su EU i Crna Gora započele pregovore i to je novi pristup, koji se posebno fokusira na poglavlja vezana za vladavinu prava. Taj novi pristup, kako je dodao, znači da će od samog početka kroz pregovore do zaključenja procesa pristupanja EU nadzirati, procjenjivati, podsticati i podržavati Crnu Goru u njenim naporima da osnaži svoje institucije i zakonske prakse, kako bi se djelotvornije borila protiv korupcije i organizovanog kriminala. Navodeći da je Crna Gora krenula putem pregovora, ambasadorka Francuske Dominik Gazi je kazala da je taj put utoliko zahtjevniji, jer se sada primjenjuje novi pristup, koji ističe konkretne rezultate u reformi pravne države i vladavine prava. “Proces proširenja nema nikakav automatski, a još manje magi-

čan efekat. U Crnoj Gori preostaje još puno obaveza u pogledu reformi, prije svega kada se radi o pravnoj državi. I to je nešto što je zajedničko svim zemljama regiona. Uspjeh procesa proširenja je praktično nadohvat ruke, ali se ne radi o mehaničkom procesu. On zahtijeva veliku budnost od strane EU.” Državni sekretar za evropske integracije Aleksandar Pejović poručuje da je Crna Gora iskreno posvećena evropskim integracijama, što je potvrdila prethodnih godina. “Uradili smo puno proteklih godina i želimo da pokažamo da crnogorski primjer može da bude koristan i za druge zemlje u regionu”, kazao je. Šef delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič rekao je da se Crna Gora kreće u pravom smjeru ka otvaranju dva najizazovnija poglavlja 23 i 24 vezano za vladavinu prava. “Sa novim pristupom, namjeravamo da se pozabavimo tim izazovima, što je ranije moguće. To će omogućiti maksimalno vrijeme da se uspostavi neophodno zakonodavstvo, instituticije i pravo praćenje pregovora prije zatvaranja poglavlja. Crnogorske reforme i priroriteti treba da budu razvijeni kroz transparentan proces konsulatacije sa svim relevatnim zainteresovanim stranama kako bi se osigurao maksimalan kvalitet tog procesa. Na putu ka pristupanju EU, Crna Gora tre-

Pregovori traju dugo Analitičarka Inicijative za evropsku sigurnost Aleksandra Štiglmajer kazala je da je zabrinjava utisak kao da Njemačka blokira otvaranje novih poglavlja prije nego što se otvore poglavlja 23 i 24, za šta se nada da će se desiti do kraja godine. “Bilo bi dobro da se dozvoli Crnoj baće da nastavi napore da usklađuje svoje zakonodavstvo sa pravnim tekovinama EU i osigura sprovođenje na pravi način”, kazao je on. Konferenciju su organozovali

Gori da u međuvremenu otvori i druga poglavlja jer, iako je jasno da će proces pregovaranja biti dugotrajan, ne bi trebalo da bude beskrajno dug i trebalo bi da postoji određena dinamika kako bi se morali zadržati u tom procesu”, kazala je. Fondacija “Robert Šuman Konrad Adenaur Stiftuing”, pod pokroviteljstvom njemačke i francuske ambasade, povodom proslave 50 godina Jelisejskog sporazuma. N.L.


6

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

OBEZBJEĐENJE LIČNOSTI

Trojicu predsjednika čuvaju 34 policajca Najviše policijskih službenika čuva Mila Đukanovića, a najmanje Filipa Vujanovića Marija Palibrk

Vujanović, Đukanović i Marović uz obezbjeđenje

N

ajvažnije političke ličnosti u Crnoj Gori, trojicu predsjednika, prema novom Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji MUPa, štiti ukupno 34 policijska službenika. Najbrojnije policijsko obezbjeđenje uživa predsjednik Vlade Milo Đukanović, zatim predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, a najmanje predsjednik države Filip Vujanović.

Predsjednika Vlade čuva ukupno 13 službenika Uprave policije, od čega jedan viši policijski inspektor-rukovodilac i 12 starijih policajaca I klase za obezbjeđenje ličnosti. Za bezbjednost Krivokapića zadužen je jedan čovjek manje, odnosno 11 starijih policajaca prve klase. Prema Pravilniku, predsjednika države Vujanovića obezbjeđuje najmanje policijskih službenika-devetorica, od kojih jedan viši policijski inspektor i osam policajaca I klase. Novim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova strogo su propisani uslovi koje policijski službenici moraju da ispunjavaju da bi bili u zaštiti trojice predsjednika u Crnoj Gori. Tako, viši policijski inspektor koji ima funkciju rukovodioca mora biti visoko obrazovan, mora imati završen pravni fakultet, policijsku akademiju ili drugi fakultet društvenih nauka. Takođe, potrebno je da ima najmanje devet godina radnog iskustva na poslovima sa visokom školom u određenom policijskom zvanju, kao i položen stručni ispit za rad u državnim organima. Stariji policajci I klase za obezbjeđenje ličnosti moraju imati srednje obrazovanje u srednjoj školi unutrašnjih poslova ili drugoj srednjoj školi, policijski kurs, kao i najmanje šest godina radnog iskustva u policijskom zvanju. I ovi policajci prema propisima Pravilnika moraju imati položen stručni ispit za rad u državnim organima. Osim ovih ulsova, novim Pravilnikom jasno su definsane i funkcije koje policijski službenici obavlja-

ju obezbjeđujući trojicu predsjednika. Prema njemu, viši policijski zadužen je za obavljanje najsloženijih stručno-izvršnih poslova koji zahtijevaju posebnu stručnost i samostalnost u radu u skladu sa opštim uputstvima neposrednog rukovodioca. “Viši policijski inspektor organizuje, koordinira i kontroliše rad u Grupi, prati stanje bezbjednosti štićenih ličnosti, preduzima odgovarajuće mjere i radnje po pitanju bezbjednosti štićenih ličnosti, pravovremeno informiše nadležne starješine o svim pitanjima vezanim za ličnu bezbjednost štićenih ličnosti, vrši i druge policijske poslove po nalogu pretpostavljenog”, piše u Pravilniku. Ovim dokumentom propisano je da stariji policajci I klase, koji su brojniji u obezbjeđenju ličnosti, obavljaju stručno-izvršne poslove koji zahtijevaju stručnost i samostalnost u radu, vrše neposredno obezbjeđivanje štićenih ličnosti, a obavljaju i druge poslove po nalogu pretpostavljenog. Osim predsjednika države, Vlade i Skupštine, ovim Pravilnikom je propisano da policijsko obezbjeđenje uživaju i visoki državni funkcioneri i osobe koje su zaštitu dobile po odluci Vlade. Neke od njih čuvaju, jer im to pravo pripada po Odluci Vlade, a neke zbog ugrožene sigurnosti. Tako se na VIP spisku nalaze se i Vrhovni državni tužilac, zatim potpredsjednik Vlade i šef crnogorske diplomatije Igor Lukšić, ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić,

Porodicu Đukanović i na glasanje prati obezbjeđenje

ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević i specijalna tužiteljka za borbu protiv organizovanog kriminala Đurđina-Nina Ivanović, i to po mjestu rada, stanovanja i u pokretu. Shodno odluci Vlade, službenici policije štite ove ličnosti i po njihovom odlasku sa funkcija, ukoliko na takvu neophodnost ukaže bezbjednosna procjena Agencije za nacionalnu bezbjednost. Osim ovih ličnosti, Uprava policije štiti ličnu sigurnost šefove stranih država, parlamenata i vlada za vrijeme njihovog boravka u Crnoj Gori.

13 12 9 službenika Uprave policije čuva Mila Đukanovića

policajaca zaduženo za bezbjednost Krivokapića

službenika policije čuva predsjednika države Vujanovića

Vujanović ª neposlušanº Predsjednik države Filip Vujanović, iako po Pravilniku ima najmanje policajaca koji ga obezbjeđuju, u javnosti je poznat po “neposlušnosti” fizičkom obezbjeđenju, te je njegova zaštita mnogo složenija, posebno kada su u pitanju njegove duge gradske šetnje. Vujanović je specifičan po tome što ne dozvoljava da ga ljudi iz obezbjeđenja tokom čestih šetnji prate u stopu, kao što je to slučaj sa ostalnim predsjednicima u državi. Tako, Vujanovića je često moguće vidjeti kako podgoričkim ulicama šeta sam sa prijateljima. Za razliku od njega, sve ostale VIP ličnosti se pokoravaju činjenici da se moraju pridržavati strogih procedura, kada je u pitanju njihova bezbjednost.

Predsjednik sa suprugom

Pojačano obezbjeđenje za Vesnu Medenicu, Duška i Milana Markovića Prema podacima koje su Dnevnim novinama dostavljeni u martu od izvora iz bezbjednosnih krugova, zbog ugrožene bezbjednosti, policijski službenici obezbjeđuju i potpredsjednika Vlade i ministra pravde Duška Markovića, predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i predsjednika Ustavnog suda Milana Markovića. Da li je policijska VIP zaštita statusni simbol, standard ili stvarna potreba za potpredsjednika Vlade Duška Markovića, predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu i predsjednika Ustavnog suda Mila-

na Markovića, javnosti nije poznato. Zvanično, njih troje nijesu u kategoriji štićenih ličnosti, čija se sigurnost štiti u skladu sa funkcijom koju obavljaju. Međutim, prema informacijama iz policije, njihova zaštita sprovodi se u skladu sa “članom 3, Odluke o određivanju ličnosti i objekata čiju zaštitu vrši Uprava policije, a saglasno procjenama nadležnih bezbjednosnih subjekata”. Procjenu njihove sigurnosti određuje Agencija za nacionalnu bezbjednost, a podaci o razlozima njihove ugroženosti nose stepen tajnosti.


Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

7

FINANSIJE

Žugić matirao opštinare DN saznaju da je ministar finansija poručio da se smanje troškovi i zarade racionalizuje broj zaposlenih Ministar finansija Radoje Žugić odbio je predlog pojedinih opština da se kratkoročno izuzme obaveza lokalnih samouprava da informišu Vladu o novim zaduživanjima i poručio im da ubuduće moraju više voditi računa o smanjivanju rashoda, saznaju DNod učesnika sastanka. Žugić se juče sastao sa predstavnicima lokalnih samouprava i zajednicom opština, čija je tema bila finansijski položaj. Iako su predstavnici opština namjeravali da sa Žugićem govore o mogućnostima povećanja prihoda lokalnih samouprava, ministar finansija je insistirao da se prije svega razgovara o rashodima i dugovima koje opštine imaju. Žugić je jasno kazao da opštine moraju da sprovode racionalizaciju i smanje broj zaposlenih, kao i da vode održive finansije. On je dodao, kako saznaju DN, da će država ukoliko bude prinuđena uzimati čak i imovinu opštinama zbog velikih dugova prema državi. Ministar je kao pozitivan primjer naveo opštine Tivat i Plužine koje nemaju dugova prema državi.

Isto tako, naglasio je Žugić, da se mora voditi računa i o zaradama koje se isplaćuju jer je “neprihvatljivo” da u pojedinim gradovima službenici imaju prosječne zarade koje su “od 30 do 50 odsto” veće nego u državnoj upravi. Jasno je Žugić i kazao da država neće dozvoliti da se opštine samo zadužuju već da moraju imati održive finansije. “Država neće ostaviti nikoga na cjedilu i spremna je maksimalno da pomogne, ali samo na realnim osnovama”, poručeno je sa sastanka koji je trajao više od dva sata. Prema podacima Ministarstva finansija, u informaciji koju je Vlada Crne Gore nedavno usvojila, ukupan dug lokalnih samouprava na kraju prošle godine iznosio je oko 115 miliona eura. Najviši dug je glavnog grada Podgorice blizu 31 milion eura minusa. Prema navedenim podacima, u informaciji o pokazateljima finansijskog stanja lokalnih samouprava u 2012. godini piše i da od ukupnog duga opština 54 miliona eura je unutrašnji, dok

je 61 milion spoljnjeg duga. Vlada je u informaciji konstatovala i problem viška zaposlenih u lokalnim samoupravama. U 21 crnogorskoj opštini radi 10.500 ljudi. Najviše ih zapošljava Podgorica 2.244. U saopštenju Zajednica opština sa sastanka navodi se da je na sastanku sa Žugićem analiziran materijal „Analiza stanja u finansiranju lokalnih samouprava“. “Ministar finansija je naglasio da je, radi realne i tačne slike u ovoj oblasti, neophodno uzeti u obzir i rashode, ukupne dugove, kao i neizmirene obaveze lokalnih samouprava, koje svakako zahtijevaju hitne intervencije”, dodaje se u saopštenju. Kako se dodaje, Žugić je iskazao spremnost Ministarstva finansija da zajedno sa lokalnim samoupravama radi na konsolidaciji lokalnih javnih finansija. U saopštenju se navodi da opštine glavni problem u njihovom funkcionisanju vide u ukidanju pojedinih prihoda koji su zauzimali značajan dio prihodne strane njihovih budžeta.


8

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

IRF

Odobreno četiri miliona eura za pet projekata Investiciono razvojni fond odobrio i faktoring aranžmane za tri korisnika

NLB MONTENEGROBANKA

Dobit šest miliona NLB Montenegrobanka je nakon četiri mjeseca imala profit od šest miliona eura, čime se vratila u zonu profitabilnog poslovanja. Prema podacima NLB-a dostavljenim Dnevnim novinama, na kraju prošle godine imala je bilansnu sumu od 476,5 miliona eura, što čini 16,96 odsto ukupne u crnogorskom bankarskom sektoru. Njeno učešće u kreditiranju čini 21 odsto ukupno, što je čini najvećim kreditorom crnogorske privrede u bankarskom sektoru, dodali su iz NLB-a. Izvršni direktor NLB Montenegrobanke Dino Redžepagić kazao je da se zajmovi građanima odobravaju uz povećanu kreditnu aktivnost, a da visina zavisi od

sposobnosti pojedinca, vrijednosti investicije, obezbjeđenja i perioda otplate kredita. “Što se tiče preduzeća, kreditiranje je uvijek na raspolaganju svim klijentima sa najboljim bonitetom, odnosno sa najbolje ocijenjenim projektom. Pored boniteta preduzeća važno je i obezbjeđenje kredita, koje najčešće proističe iz vrijednosti nepokretnosti, koji se detaljno i sa velikom pažnjom analiziraju”, dodao je Redžepagić. On je najavio određene novine u cilju integracije ponude u segmentu poslovanja sa malim i srednjim preduzećima, kako bi im obezbijedili još bolje uslove za što jednostavnije poslovanje.

TURIZAM

CTU među najvećima Crnogorsko turističko udruženje (CTU) zvanično je postalo član Evropske asocijacije putničkih agencija i turoperatora (ECTAA) na Generalnoj skupštini te organizacije koja se održava u Portu. Iz CTU je saopšteno da je na taj način Crna Gora postala 32. članica te asocijacije. Predsjednik ECTAA Boris Žgomba rekao je da će Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, postepeno usklađivati svoje zakone sa pravnom tekovinom EU. ECTAA sada zastupa 32 udruženja iz 30 evropskih zemalja, od kojih su tri članice na putu za članstvo u EU. Predsjednik CTU Žarko Radulović je kazao da je za to udruženje važno da bude dio šire evropske mreže, jer to omogućava razmjenu dobrih praksi i iskustava. Iz CTU su podsjetili da je to udruženje osnovano u oktobru 2006. godine. “Cilj CTU je da ojača konkurentnost turističkih preduzeća u Crnoj Gori i razvije njen turizam. Ono predstavlja oko 80 cr-

Odbor direktora Investiciono-razvojnog fonda odlučio je juče da sa četiri miliona eura podrži pet projekata preduzeća i poljoprivrednih proizvođača. Odbor direktora IRF-a je odobrio i faktoring aranžmane za tri korisnika, gdje ukupni odobreni limit ustupanja iznosi do 620.000 eura. Iz IRF-a su naveli da su privrednici zainteresovani za taj oblik finansiranja, kao i da je u prvih pet mjeseci ove godine zaključeno 18 ugovora o faktoringu, otkupljena potraživanja od 9,39 miliona eura i odobreni limiti komitentima vrijedni 8,98 miliona eura. “Za faktoring je za ovu godinu opredijeljeno deset miliona eura. Međutim, ukoliko se uzme u obzir nivo dosadašnjeg finansiranja, kao i multiplikativan efekat njegovog obrta, za očekivati je da će ovogodišnje faktoring finansiranje premašiti planirani nivo”, saopšteno je iz IRF-a. Ta institucija, koja se bavi pružanjem svih vidova podrške sektoru malih i srednjih preduzeća i preduzetništvu, od početka godine je kreditno podržala 61 projekat, samostalno i u saradnji sa poslovnim bankama. “Od tog broja, direktnim kreditnim aranžmanima finansirano je 40 projekata, dok je posredstvom poslovnih banaka finansiran 21. Ukupna sredstva IRF-a opredijeljena za njihovu realizaciju iznose 13,2 miliona eura, što navodi na

Podrška IRF iznad plana: Predrag Poček

zaključak da je evidentan rast kreditne aktivnosti IRF-a”, navodi se u saopštenju. Iz IRF-a su dodali i da postoji indicija da će, ukoliko se trend rasta investicija nastavi, ta institucija do kraja godine premašiti iznos od planiranih 25 miliona eura na ime kreditne podrške malim i srednjim preduzećima za ovu godinu. “U uslovima aktuelne ekonomske krize i evidentnog nedostatka li-

kvidnih sredstava, kao i brojnih biznis barijera, uloga i značaj IRF-a dolaze do većeg izražaja”, saopštili su njegovi predstavnici. IRF će, kao strateški partner crnogorskih preduzetnika i mikro, malih i srednjih preduzeća, i ubuduće kontinuirano pratiti i uvažavati različitosti njihovih potreba i shodno tome, kroz diversifikovanu ponudu, nastojati da podrži i osnaži taj sektor. E. R.

O poslovanju 1. jula

VEKTRA INVESTMENTS

Dug porastao na 1,4 miliona eura nogorskih putničkih agencija”, navodi se u saopštenju. Kroz članstvo u ECTAA-i širom Evrope je obuhvaćeno je 77.000 putničkih agencija, čiji se promet procjenjuje na oko 300 milijardi eura. E. R.

Ročište za glavnu raspravu po tužbi OTP faktoringa odloženo za 20. jun Ročište za glavnu raspravu po tužbi OTP faktoringa i Crnogorske komercijalne banke (CKB) protiv kompanije Vektra investments odloženo je za 20. jun, kako bi se advokati upoznali sa nalazom vještaka, o kojem treba da se izjasne. Prema nalazu sudskog vještaka finansijske struke Borke Boričić, koji je podgoričkom Privrednom sudu dostavljen u četvrtak, dug kompanije biznismena Dragana Brkovića prema CKB-u, zbog kojeg se vodi parnični postupak, iznosi 1,38 miliona eura. Glavnica duga, prema nalazu u koji je agencija Mina-biznis imala uvid, iznosi 1,2 miliona eura, ugovorene redovne kamate 154.000, a zatezne 30.000 eura. Sudija Privrednog suda Marijana Pavićević uručila je danas pravnim zastupnicima parničnih stranaka nalaz vještaka finansijske struke, o kojem bi oni trebalo da se izjasne na ročistu 20. juna. Ona je na prethodnom ročištu, 4. aprila, prihvatila predlog tužioca da se obavi finansijsko vještačenje i tako utvrdi visinu duga, zbog čega je za sudskog vještaka imenovala Boričić. Punomoćnik tužioca Filip Jovović ranije je predložio finansijsko

vještačenje kako bi vještak uvidom u posl ovne knjige parničnih stranaka utvrdio da li je tužilac isplatio Vektri investments novčani iznos po ugovoru o kreditu, kao i da izračuna preostali dug tuženog. Advokat Vektre investmenta Ranko Grbavac naveo je da tužilac uz tužbu nije dostavio dokaze, odnosno izvode sa računa, da li je, kada i sa kog na koji račun isplatio taj novac. Tužilac je ponovio da ostaje pri tužbenom zahtjevu da se Vektra investments obaveže da na ime duga plati 1,38 miliona eura sa kamatom počev od 5. aprila 2011. godine do isplate. Pravni zastupnik Vektre investments smatra da je sporna visina duga, jer je kredit iznosio oko 1,2 miliona eura, kao i to što je taj zajam potpisan, ali novac nije legao na račun. Privredni sud je sredinom februara odbio zahtjev CKB i OTP faktoringa za uvođenje stečaja u Vektru investments. Kompanija OTP faktoring, koja se bavi otkupom potraživanja i loših kredita kod CKB, podnijela je krajem novembra 2011. godine Privrednom sudu zahtjev za uvođenje stečaja u više preduzeća u vlasništvu Brkovića zbog duga od skoro 100 miliona eura. E .R.

Akcionari Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) razmatraće na Skupštini 1. jula odluke o usvajanju finansijskih iskaza i izvještaja o poslovanju za prošlu godinu. Na dnevnom redu je i donošenje odluke o izboru revizora EPCG, kao i o razrješenju i izboru članova Odbora EPCG. EPCG je prošlu godinu završila sa gubitkom od 5,8 miliona eura, 11 puta manjim nego 2011. Prema finansijskom izvještaju za prošlu godinu, koji je Odbor direktora razmatrao krajem marta, prihod EPCG je povećan jedan odsto na 263,3 miliona eura, uprkos smanjenom snabdijevanju Kombinata aluminijuma (KAP) tokom posljednjih mjeseci.

Značajan pad lizinga Na crnogorskom tržištu lizinga u prošloj godini je zaključeno oko 1,34 hiljade novih ugovora, čija je vrijednost, prema podacima Ministarstva finansija, oko 19,8 miliona eura, što je oko 36,8 odsto manje nego 2011. Aktivnih ugovora je 31. decembra prošle godine bilo ukupno oko 6,72 hiljada, a njihova vrijednost iznosila je oko 145,05 miliona eura. Broj ugovora zaključen tokom prošle godine, kako se navodi u novom biltenu Ministarstva za period od januara do kraja marta, manji je 19,6 odsto u poređenju sa rezultatima iz 2011. Od ukupnog broja zaključenih ugovora 58,7 odsto se odnosi na ugovore zaključene sa pojedincima, a 40,7 odsto sa kompanijama.


Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

9

STAV Poreska amnestija BOŠKO PEJOVIĆ ekonomista

PORAST POREZA

Vladin meni poskupljenja Naizgled mala poskupljenja, mogla bi poremetiti ionako lošu kupovnu moć, smatraju građani Ivana Boljević

A

ko, ili kada bude prihvaćena izmjena stope poreza na dodatu vrijednost, cijene u domaćim trgovačkim lancima će pretrpjeti izvjesne promjene. Na prvi pogled razlika i nije toliko značajna. Ipak, ona će, kako su odmah ocijenile pojedine nevladine organizacije, poslanici, ekonomisti, ostaviti traga na budžet građana. Premda osnovne namirnice neće poskupiti, jer će ostati na nižoj stopi poreza od sedam odsto, dugačka je lista onih koji će poskupiti. Dnevne novine sastavile su samo omanju listu proizvoda široke potrošnje sa obračunatim novom stopom PDVa. Naši građani traže da im Vlada sastavi jelovnik po novoj stopi poreza i u skladu sa primanjima, jer sami, kako kažu ne umiju.

Iako su predstavnici Vlade procijenili da stopa poreza od dva odsto neće ugroziti standard domaćih građana, tj. da će ga manje ugroziti od dobrobiti koju će budžet imati usljed većih prihoda, neki naši građani nijesu se složili sa ovakvim ocjenama. “Plate koje primamo bojim se nijesu u stanju da izdrže bilo kakvo povećanje poreza. Lišeni smo već svakog zadovoljstva poput dobre knjige, predstave, izlazaka, a sada nas tjeraju da štedimo na hrani, higijeni i ostalim osnovnim ljudskim navikama”, kazala je Podgoričanka Jelena Bojić. Iako je Vlada u svom saopštenju kazala da su novog poreza pošteđene osnovne namirnice, koje čine polovinu potrošačke korpe, te da najugroženiji slojevi stanovništva neće osjetiti povećanje budžeta, s tim se u startu ne slažu naši građani. Svetislav iz Podgorice, koji u svojim sedamdesetim živi sa oko 300 eura penzije, redovno plaćajući račune za vodu i struju kaže da će i te kako biti ugrožen. “Volio bih da me neko iz Vlade

nauči kako da, kao redovan platiša režija, preživim ostatak mjeseca sa novom stopom poreza od onog što mi ostane od penzije. Neka mi oni sastave jelovnik, za ove pare. Pod stare dane treba da se uzdam u dobru volju svoje djece, a četrdeset godina sam radio za penziju”, kazao je Svetislav, ne želeći da se slika za novine, jer kako je objasnio “nije tema za osmijeh, a bez osmijeha nema lijepe fotografije”. Novi, kako je iz Vlade ranije rečeno, privremeni porast stope poreza, povećeće i cijene robe i usluge široke potrošnje. Ukoliko, recimo, imate račun za struju u iznosu od 50 eura, ubuduće ćete plaćati 86 centi više. Ako zbog visokih cijena struje, želite istu da uštedite, i šporet na drva koji je koštao 400 eura platićete 6,75 eura više. Za druge tehničke uređaje poput plazma televizora koji je koštao oko 500 eura, po novoj poreskoj stopi moraćete da izdvojite 508,54 eura. Kada je riječ o prehrambenim proizvodima naočigleda razlike nijesu velike, no ipak odraz rasta cijena na

potrošačku korpu biće očigledan. Za recimo 100 grama kafe umjesto dosadašnjih 80 euro centi, plaćaćete 82 euro centa, za kesicu mješavine začina od 500 grama koja je ranije koštala 1,70 eura, po novom obračunu plaćaćete tri centa više. Trgovački lanci, obećavaju da neće koristiti promjenu PDV kao izgovor za veće cijene. Povećaće samo ono što budu morali. Osim već ranije najavljenih poskupljenja domaćih poljoprivrednih proizvoda, zbog porasta PDV-a može se očekivati da cijene ipak budu i

Visoki porezi, drakonske kazne, prijetnje represivnim mjerama, sve su to razlozi koji preduzetnike tjeraju na razmišljanje da li nastaviti biznis ili ne. Njihove snage su pri kraju, izmrcvareni sa već četvorogodišnjom krizom, kojoj se ne nazire kraj. Pogođeni su oštrim padom prihoda i svakodnevno dobijaju šamar od države uvođenjem novih nameta. Da li preduzetnik ima pravo na izgovor - kriza je, nemam odakle da platim? Spasavajte me ili propadam. Nakon toga slijedi blokada računa i kazne. Epilog je ipak da će država ostati bez toga novca. Koliko ih je takvih? Puno. Da li će siva ekonomija cvjetati? Hoće. Vlada se drži zakona koji su veoma rigorozni za neplaćanje poreza i pored toga poreski dug raste. Procijenjeni poreski dug prema podacima Ministarstva finansija je 350 miliona. Rješenje koje se samo nameće, a da se može pomoći preduzetnicima je uredba ili zakon o poreskoj amnestiji. Poreska amnestija nije novi pojam u svijetu i u raznim oblicima funkcioniše u SAD, Njemačkoj, Rusiji, Italiji, Srbiji… Šta bi obuhvatala poreska amnestija u Crnoj Gori? Poreska amnestija bi obuhvatala zamrzavanje poreskog duga na neko određeno vrijeme, od recimo godinu ili više, a da zauzvrat poreski obveznik se obaveže da će od dana kada je nastupila amnestija redovno plaćati poreske obaveze. Dug se ne bi otpisao, već bi se zamrzao na neko određeno vrijeme. Ako bi se preduzetnik pridržavao dogovorenih načela amnestije, imao bi pravo otpisa određenog procenta kamate koji ide na poreski dug. Pravo na poresku amnestiju ne bi imalo svako preduzeće, već bi se ta pravila utvrdila unaprijed, tako da neko ko je imao problema sa privrednim kriminalom ne bi mogao da bude amnestiran. Šta dobija država? Stabilne budžetske prihode u dužem i kratakom roku. Podstiče privredni rast. Sta dobijaju preduzeća? Preduzeća dobijaju šansu da ponovo stanu na noge i vrate svoje poslovanje u normalu, ne strepeći od blokade poslovanja. Ono što se ne vidi, iza svakog prestanka rada preduzeća, postoji i određeni broj radnika koji završi na ulici. Poreska amnestija bi bila vještačko disanje, posljednji trzaj, šansa, slamka spasa, koja treba da digne iz mrtvih veliki broj preduzeća.

Nešto će ipak ostati isto Iz Vlade su poručili da su prethodno rađene analize pokazale da će selektivno povećanje stope PDV-a generisati jednokratan rast cijena, koji će biti ublažen zadržavanjem niže stope PDV-a na istom nivou. “Podsjećamo da se niža stopa PDVa odnosi, između ostalog, na osnovne proizvode za ljudsku ishranu (hljeb, brašno, mlijeko i mliječne proizvode, hranu za odojčad, mast, ulje, meso i šećer), ljekove, udžbenike, knjige i nastavna sredstva, štampu, računarsku više od onog što su za sada procijenjena povećanja. Tako cijena recimo kilograma crnog luka od 0.80 euro centi koliko sada iznosi, koja sa uvećanim PDV-om treba da iznosi tek jedan cent više, dostigne i cio euro. Potrošačima je jasno i pravilo slobodnog for-

opremu, usluge smještaja u hotelima, motelima, aparthotelima, turističkim naseljima, pansionima, kampovima i vilama, usluge javnog prevoza, usluge javne higijene, pogrebne usluge, stočnu hranu, usluge koje se naplaćuju putem ulaznica za bioskopske i pozorišne predstave, koncerte, muzeje, sajmove, zabavne parkove, izložbe, zoološke vrtove i slične kulturne i sportske priredbe”, navedeno je u saopštenju Vlade na dan objave odluke povećanju poreza. miranja cijena, te tako se zapravo malo ko nada da će cijene biti više samo za najavljenu stopu poreza. Iz Vlade su istakli da je riječ o mjeri privremenog karaktera, te da će tokom narednog perioda, pratiti efekte njene primjene i odrediti se po pitanju njene, eventualno, duže implementacije.



Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

INTERVJU: AEKSANDAR DAMJANOVIĆ, POSLANIK SNP A

Doba preletača je završeno Novak Uskoković

V

lada Crne Gore trebalo je da predloži niz mjera prije povećanja stope poreza na dodatu vrijednost, kaže poslanik Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović. On je u intervjuu za Dnevne novine najavio da će SNP do kraja juna predložiti porez koji bi se odnosio na transakcije u bankarskom i međubankarskom poslovanju. Damjanović tvrdi da je SNP stabilna partija i da je doba preletača završeno.

DN: Jesu li jasni principi i zakljčci u vezi sa KAP-om? Ti koji se žale da zaključci nijesu jasni treba da kažu šta nije jasno. Nikad precizniji i jasniji zaključci nijesu usvojeni i isti su u funkciji zaštite građana, odnosno budžeta, KAP-a i repro lanca. Ovi zaključci imaju jasno definisane rokove, za razliku od onih iz februara 2012. godine. Zaključci iz prošle godine napravili su štetu od najmanje 50 miliona eura, koliko je povećan dug KAP-a. Zaključci koji su nedavno usvojeni predviđaju jasne rokove, uključujući i formiranje radne grupe koja bi trebalo da do kraja oktobra definiše ima li budućnost aluminijska industrija, da definiše ispunjavanje obaveza prema radnicima i ugovor za snabdijevanje električnom energijom. Neće biti prelivanja na teret građana, naročito ne onako kako je Vlada predložila, raskid sa CEAC-om, planiranom isplatom između 40 i 50 miliona eura iz budžeta. Raskid ugovora mora da bude urađen besteretno za budžet, a na koji način, putem programiranog stečaja, arbitražnog postupka, jednostranog raskida ugovora, to je već na Vladi. Na Vladi je u potpunosti odgovornost za primjenu zaključaka. Ukoliko Vlada ne bude umjela, htjela ili smjela da primijeni zaključke, pokrenućemo pitanje političke odgovornosti. DN: Ko čini radnu grupu? Hoće li biti članova SNP? SNP CG, ukoliko bude konsultovana, može da predloži nekog od eksperata, jer se trudimo da zaista ne bude politike u ovoj radnoj grupi. DN: MMF sugeriše zatvaranje KAP-a, šta je predlog SNP? Moramo znati da trenutno zatvaranje košta 300 miliona eura, pa ako neko ima te pare, neka ih da. Ako bi SNP bila dio vlasti, ubrzali bismo analizu održivosti aluminijske industrije i na osnovu toga donijeli konačnu odluku. Svakako da bi kad bismo bili vlast, jedna od prvih mjera bio raskid sa sadašnjim nesolidnim partnerom CEAC-om, koji je sa svojim prijateljima ovdje dosta koštao Crnu Goru. DN: Optužuju Vas da ste saradnik DPS-a, posebno nakon usvajanja zaključaka u vezi sa KAPom. Komentar? Nekoliko pojedinaca iz jedne političke grupacije i dio nevladinog sektora u svojoj nemoći i nedostatku ideja za rješavanje nagomilanih socio-ekonomskih problema u Crnoj Gori pokušava na taj način da se politič-

kim prozivkama, lažima i klevetama obračuna sa mnom. Riječ je o ciljanim optužbama koje dolaze od veoma nesposobnih i politički kompromitovanih lica. DN: Da li je dobra odluka povećati stopu PDV-a sa 17 na 19 odsto? To je trebalo da bude krajnja mjera tek kada se iscrpi niz mogućnosti koje Vlada ima na raspolaganju. Naplata poreskog duga koji iznosi ukupno 354 miliona eura u iznosu od samo deset odsto je ekivaveletna očekivanom godišnjem prihodu od povećanja PDVa. Zatim suzbijanje sive ekonomije i njeno svođenje na prihvatljiv nivo donijeli bi višestruko veće efekte nego kroz povećanje PDVa. Ako imate da 30 odsto poreskih obveznika ne plaća PDV ili da se samo u turizmu ne oporezuje 300 miliona eura potrošnje, po podacima radne grupe za suzbijanje sive ekonomije, onda je jasno da će efekat povećanja stope PDV-a plaćati samo oni koji redovno izmiruju tu dažbinu. To znači da će viša stopa još više opteretiti legalne i lojalne platiše. Oni koji ga do sada nijesu plaćali neće ni od sada, ukoliko ih država ne prinudi nekim radikalnim mjerama. Neke od mjera mogu biti oporezivanje nepokretne imovine koja se ne koristi, povećanje pojedinih akciza, širenje poreskih obuhvata i sl. Dakle, postoji niz mjera koje mogu donijeti prihod, a da nije bilo potrebe da se poveća PDV. DN: Ima li SNP neki svoj predlog kako obezbijediti prihod? SNP će podnijeti predlog zakona o oporezivanju platnog prometa, gdje očekujemo prihode na nivou godine od 20 do 40 miliona eura. Očekujemo da taj predlog dobije podršku u parlamentu. Uostalom, tada ćemo vidjeti ko je zato da teret krize snose i banke kojima smo pomagali kada je trebalo, a ko je zato

da se banke drže po strani, a da se sav teret krize prebacuje na građane i privredu. Taj predlog će biti u skupštinskoj proceduri do kraja juna. DN: Šta je suština tog zakona? Sličan propis je postojao dok je bila SFRJ. Namjera je da se u nivou od 0,1 do 0,2 odsto oporezuju transakcije u međubankarskom i prometu banaka sa klijentima. Platni promet je na nivou od 20 do 25 milijardi eura godišnje. Ako je stopa 0,1 odsto, onda je to prihod od 25 miliona eura, a sa stopom od 0,2 odsto je 50 miliona eura. Ukoliko izuzmemo međusobna plaćanja u okviru javnog sektora, i tada je iznos prihoda respektabilan. Neke procjene govore da je to prihod od najmanje 16 miliona eura. Nema sive ekonomije u platnom prometu, sve su transakcije legalne i lako oporezive. CBCG kroz zakonske odredbe ima dosta mehanizama da onemogući banke da prevale taj 0,1 odsto klijentima, kao što je ograničila kamatne stope. DN: Kako naplatiti poreski dug od 354 miliona eura? Postoje podaci da je dug opština samo za doprinose oko deset odsto ukupnog duga. Da ne idemo dalje u državne firme, koje bi trebalo da prednjače u plaćanju poreskih obaveza, da bi tada i mala i sredn j a

Doprinos Komisije manji nego što bi trebalo

DN: Kako ste zadovoljni radom Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala? Mislim da je Komisija izgubila prvobitni značaj, što potvrđuje i da sjednica nije bila održana skoro godinu. Na sjednicama se raspravlja o perifernim stvarima, a da se o suštinskim gotovo i ne govori. Pokušaj političkog pozicioniranja pojedinih članova te komisije i iscrpljivanje na sjednicama oko tehničkih pojedinosti govori da zaista postoji veliki prostor preduzeća mogli da natjeramo da i oni redovno plaćaju poreze. Nije pravedno kažnjavati nekog malog poreskog obveznika i tjerati ga da on prvi i na vrijeme mora platiti porez, a da čak opštine i državne institucije ne završavaju svoje obaveze. Čekamo 1. jul, kada će biti poznata imena poreskih dužnika, pa ćemo da vidimo ko je na toj listi. Tačno ćemo znati zašto je nešto nenaplativo, ko je odgovoran. Podsjećam da je Zakon o poreskoj administraciji sve vrijeme dozvoljavao da se poreski dug naplati plenidbom imovine dužnika. Zašto to nije rađeno i zašto se dug gomilao - i to će neko morati da objasni. DN: Vidite li volju kod Vlade da naplati bilo kome cent poreskog duga nekom duguje? Prvi test je objavljivanje imena, a nakon toga i da li se taj poreski dug smanjuje ili povećava. Želim da vjerujem novom direktoru Poreske uprave, profesoru Milanu Lakićeviću, koji je došao sa fakulteta, da želi da uvede

za unapređenje njenog rada. Mislim da bi trebalo da se povećaju njena ovlašćenja, što odavno predlažem, po uzoru na neke druge države. Na sjednicama bi trebalo raspravljati o bitnim stvarima poput “Mape kriminala“, dovoditi nadležne u institucije da odgovaraju na pitanja članova komisije, a ne da se bavimo statistikom. Na papiru su nadležnosti komisije velike, ali u suštini, osim tog praćenja akcionih planova, mislim da je njen doprinos mnogo manji nego što bi treba lo da bude. promjene. SNP će zaključke donositi tek kada bude imala uporedne podatke. DN: Da li je još u toku prelazni rok u SNP? Našalio sam se nekoliko puta pa rekao - više je otišlo funkcionera nego članova. Doba preletača je završeno. Članstvo i funkcija u SNP su ogromna odgovornost i ne može baš svako da izdrži taj teret. Nikada nijesmo komentarisali svoje bivše članove. Mogu samo da poručim da je partija iznad bilo kojeg pojedinca, po onoj narodnoj “što nas ne ubi - to nas ojača”. DN: Gdje vidite SNP za tri godine, kada su planirani naredni izbori? Ukoliko dođe do vanrednih izbora, koji se mogu očekivati kako zbog političke tako i zbog ekonomsko-socijalne situacije, mi ćemo se potruditi da ih spremno dočekamo. Bez jakog SNP niko ne može da očekuje smjenu vlasti. Očekujemo da na izborima, kada god budu, dođe do političkih promjena i da SNP bude dio tih promjena. Bez političkih promjena ova država teško može ići naprijed. DN: Pomenuli ste moguće vanredne izbore? Ekonomsko-socijalna situacija je toliko složena da ova vlast, ovako strukturirana, teško može da odgovori tim izazovima. Sukobi su unutar vlasti veliki, ne samo zbog problema oko KAP-a. Cijenim da je moguće da imamo izbore mnogo prije nego što je njihov r e d ova n termin.


12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

PRAVOSNAŽNO

Nema krivca za deportacije Dok pripadnici vladajuće partije izbjegavaju da komentarišu slučaj deportacija, gotovo svi ostali političari i civilni sektor nazivaju ga crnom mrljom crnogorskog pravosuđa

Apelacioni sud potvrdio je prvostepenu presudu Višeg suda u Podgorici kojom je devet bivših službenika MUP-a oslobođeno za deportaciju oko 66 bosansko-hercegovačkih izbjeglica vojsci bosanskih Srba u BiH 1992. godine od kojih je samo manji broj preživio, saopšteno je juče iz tog suda. Ovakva presuda, na nezadovoljstvo mnogih, postala je pravosnažna što znači da se njena validnost ne može više dovoditi u pitanje. Boško Bojović, bivši šef SDBa, Radoje Radunović, tadašnji načelnik sektora SDB-a u Herceg Novom, Milorad Ivanović, načelnik CB u Herceg Novom, Duško Bakrač, službenik SDB-a u Herceg Novom, Milisav Marković, tadašnji pomoćnik ministra policije, komandir stanice milicije Herceg Novi Milorad Šljivančanin, bivši načelnik SDB-a u Ulcinju, Božidar Stojović, zatim načelnik OB u Ulcinju Sreten Glendža i Branko Bujić, tadašnji načelnik CB Bar i ranije su oslobođeni od optužbe da su počinili ratni zločin protiv stanovništva, ali je ta presuda ukinuta i vraćena na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku koji je okončan u novembru prošle godine, sudija Višeg suda u Podgorici Milenka Žižić ocijenila je da su sporne radnje preseljenja izbjeglica obavljane po nezakonitim naredbama tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Pavla Bulatovi-

ća, ali da ipak nije riječ o ratnom zločinu. “Djelatnost i naredba je bila nezakonita, ali nije dokazano da su optuženi bili na nekoj od strana u oružanom sukobu, što je potrebno za postojanje ratnog zločina”, kazala je Žižić. Ona je dalje konstatovala da vraćanje Srba i Muslimana nije bilo zasnovano na rasnoj diskriminaciji, te da nije značilo namjeru da se ti ljudi trajno protjeraju. Prvostepenu presudu ranije su oštro osudile porodice stradalih, brojne domaće i međunarodne organizacije kao i članovi opozicije, navodeći da nema političke volje da se ovaj slučaj riješi. Razočarenje navedenih grupacija je sada čini se, još veće, budući da je riječ o pravosnažnoj presudi. Po mišljenju NVO CGO, odluka Apelacionog suda je “rezultat farsičnog postupka u kojem je izostao odgovor na potrebu utvrđivanja svih činjenica koje je trebalo da doprinesu rasvjetljavanju ovog slučaja i utvrđivanju individualne odgovornosti”. “Apelacioni sud je potvrdio ono što se godinama dešava u Crnoj Gori kada je u pitanju procesuiranje slučajeva ratnih zločina. Iako imamo žrtve i zločine, utvrđivanje odgovornosti i izvođenje pred lice pravde počinilaca i nalogodavaca uporno izostaje. Poražavajuće je za Crnu Goru i njene pravosudne organe da 21 godinu otkada je počinjen zločin svjedočimo

Optuženi i njihovi advokati po izricanju prvostepene presude njegovom zatvaranju bez utvrđene krivične odgovornosti, navodi se u saopštenju ove NVO. I autor filma o bosansko-hercegovačkim izbjeglicama Šeki Radončić nezadovoljan je presudom. “Šta reći sem da pravda nije zadovoljena. Žrtve ostaju žrtve, a ovo je očigledno, postao trend – da se za ratne zločine ne kažnjava. S druge strane, konkretan problem u Crnoj Gori je tužilaštvo koje nije obezbijedilo adekvtnu optužnicu, jer sud sudi na osnovu optužnice”, kazao je Radončić za DN. S.K.

ADVOKAT VUJISIĆ MILENA Apartmani Tološka šuma, poslovni prostor C10 Podgorica FIRST FINANCIAL BANK AD Podgorica kao hipotekarni povjerilac, na osnovu člana 338 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima objavljuje

OBAVJEŠTENJE O PRODAJI NEPOKRETNOSTI PUTEM JAVNOG NADMETANJA Prodaja će se održati dana 10.06.2013.godine, sa početkom u 12.00 h, u prostorijama Gradske kafane u ul. Njegoševoj 31, Herceg Novi. Predmet prodaje su nepokretnosti u svojini hipotekarnog dužnika Veličković Milana upisane u listu nepokretnosti br. 485 KO Topla Uprave za nekretnine PJ Herceg Novi i to stambeni prostor koji se nalazi u zgradi broj 1 na katastarskoj parceli br. 2133, PD 2, spratnost P, površine 52 m2. Početna kupoprodajna cijena na prvoj prodaji je procijenjena vrijednost nepokretnosti i iznosi 53.040,00€. Ukupan iznos preostalog duga na dan 26.02.2013.godine iznosi 21.679,98€. Prijava za učešće na javnom nadmetanju dostavlja se u zatvorenoj i zapečaćenoj koverti svakog radnog dana zaključno sa 07.06.2013. godine do 14:00 h, na adresu advokata Milene Vujisić u Podgorici u ul.Radnička bb, poslovni prostor C10, apartmani Tološka šuma sa naznakom „Prijava za javno nadmetanje”. U prijavi se mora tačno naznačiti nepokretnost koja je predmet javne prodaje, a uz prijavu je neophodno dostaviti: za fizička lica fotokopiju lične karte, a za pravna lica potvrdu o registraciji i ovlašćenje za zastupanje. Bliže informacije mogu se dobiti putem telefona na broj 067/422-922 i 020/ 220-269. ZA FIRST FINANCIAL BANK AD PODGORICA advokat Milena Vujisić

Optuženi mogu naplatiti dane provedene u pritvoru Advokat Božidara Stojovića, Zdravko Begović, najavio je da će podučiti svog branjenika da tražiti naknadu štete zbog neosnovanog pritvora koji je trajao dvije i po godine. “Stravična je agonija kroz koju su prošli ti ljudi i njihove porodice. Uz dužno poštovanje žrtava i njihovi porodica, mislim

da je neko drugi morao da odgovara, a ne osobe koje su se našli na optuženjičkoj klupi”, rekao je on, dodajući da ne postoji novac kojim se mogu platiti muke i agonija kroz koji su prošli okrivljeni za taj period od deset godina. Presuda je, kako je zaključio, dokaz da je pravda spora, ali dostižna.

Almer Kalač (BS) – Ovakva presuda je još jedna u nizu sramnih presuda koja pokazuje da Crna Gora još nije smogla snage da se suoči sa prošlošću, utvrdi krivicu i kazni počinioce zločina. Bošnjačka stranka će istrajati u traženju pravde ne samo za ovaj već i za zločine počinjene u Bukovici, Štrpcima i Kaluđerskom lazu. Mi ipak vjerujemo da je pravda dostižna bez obzira na njenu sporost. Koča Pavlović( DF) - Očekivana odluka Apelacionog suda, jer se radi se o državnom zločinu. Bilo je nerealno očekivati da politička elita koja je i tada bila na vlasti uradi nešto da se ovaj zločin rasvijetli. Ova država je zajedno sa svojim pravosuđem pronašla model da se taj zločin nije desio na teritoriji Crne Gore.

Miško Vuković (DPS) – Ne bavim se tim pitanjima, pa ne mogu ni komentarisati. Ta tematika ipak zahtijeva određenu ozbiljnost i znanje, a ja se u toj oblasti inforišem tek toliko da nijesam neobaviješten. Ni Husnija Šabović i Mevludin Nuhodžić (DPS) nijesu htjeli komentarisati odluku Apelacionog suda.

Azra Jasavić (Pozitivna) – Poraža vajuća je odluka Apelacionog suda, kao što je i poražavajuća prvostepena odluka, kao što je poražavajuća i optužnica. Kad se nešto grbi, to vrijeme ne ispravi. Optužnica je napravljena upravo na način da se ne može u sudskom postupku proglasiti krivim onaj koji je najodgovorniji. Jednaka odgovornost za poražavajuću odluku imaju i tužilaštvo i sudstvo. Rifat Rastoder (SDP) - Još jedna potvrda odsustva želje i volje i svih mogućih principa kada je u pitanju suočavanje s prošlošću. To se može nazvati novom mrljom na obrazu Crne Gore. Nadam se da će se naći načina da se stigne do međunarodnog suda i dođe se do zadovoljenja pravde. Glavna krivica ide na račun sudstva, jer je riječ o tumačenju jednog principa koji je u nekim ranijim slučajevima potpuno drugačije tumačen. Andrija Popović (Liberalna partija) - Deportacija izbjeglica koja se dogodila prije 20 godina je nesporno jedna od najvećih ljaga u novijoj istoriji Crne Gore. Krivci su, bez sumnje, tadašnji najviši državni funkcioneri, pa, po komandnoj odgovornosti, naniže. Zašto to ne može i ne želi da dokaže naša sudska vlast, veliko je pitanje.


Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

Fejzićeva porodica ispred zgrade rožajske policije

PRONAĐEN NA KOSOVU

Otac tvrdi da mu je sin otet Fejzićeva porodica tvrdi da ga je otela DB zbog tvrdnji da ima dokaze o švercu cigareta prema Kosovu Beća Čoković

R

ožajac Muharem Fejzić (32) kome je preksinoć oko 21 čas izgubljen svaki trag u tunelu koji vodi ka selu Besnik, gdje je pronađen njegov automobil, pronađen je juče na Kosovu, saopšteno je juče iz Uprave policije. Fejzićeva porodica tvrdi da je kidnapovan jer je javno progovorio o švercu cigreta na granici prema Kosovu, nudeći tužilaštvu dokaze kojima potkrepljuje takve tvrdnje. Iz policije nijesu potvrdili takve sumnje, a u saopštenju nijesu naveli ni da im je prijavljena otmica.

Rožajac je juče priveden u kosovsku policiju zbog ilegalnog prelaska granice, a crnogorski policajci, kako Dnevne novine saznaju, o navodnoj otmici sa njim će obaviti razgovor kada ga izruče Crnoj Gori. “Odgovorno tvrdim da je moga sina Muharema otela državna bezbjednost, zbog njegovih ranije iznesenih tvrdnji, da ima materijalne dokaze o švercu cigareta. Muharema je pronašla kosovska policija u mjestu Jablanica kod Peći i sada je u tamošnjoj stanici policije. Prema raspoloživim informacijama pronađen je pored puta na teritoriji Kosova na 20 kilometara udaljenosti od svog vozila. Muharemov “golf 2” nađen je u mjestu Besnik u noći između četvrtka i petka. Tu je bila Muharemova dokumentacija, a pored auta nađena je i njegova patika”, ispičao je za DN novine Muharemov otac Hakija Fejzić iz rožajskog sela Balotići. Fejzić, koji je sa nekoliko rođaka i prijatelja nestrpljivo čekao ispred zgrade rožajske policije da sazna vijesti o sinovljevoj sudbini, kazao je da je u četvrtak imao predosjećaj da će se nešto ružno desiti. “Toga dana Muharem i ja pošli smo oko podne da iz škole pokupimo mlađeg sina da bi ga prevezli na katun. Oko 16 časova Muharemu je zazvonio telefon jer ga je tražio izvjesni Juka, građevinski preduzimač iz Tutina kod kojeg je zimus radio u Budvi. Poručio je, da je navodno po nekom čovjeku iz Rožaja poslao 100 eura koje mu duguje, te da pođe i nađe tog čovjeka. Pošto je otišao, čuli smo se nekoliko puta telefonom i Muharem mi je govorio da nema tog čovjeka. Oko 20 časova me pozvao i obavijestio da je ušao u neki lokal da večera. Kao da sam predosjećao nešto, pozvao sam ga nakon 15 minuta i u jednom trenutku se javio policajac Senad, rekavši da Muharema nema ali, da je blizu tunela u Besniku pronađeno njegovo auto”, kazao

je Fejzić. Odmah potom, sa rođacima se uputio ka tunelu. “U autu su stajala Muharemova dokumenta, a vani je bila njegova patika. Odmah sam shvatio da je kidnapovan. Čitavu noć smo proveli ispred zgade policije i niko nas ništa nije obavještavao sve do jutros”, kazao je juče Fejzić. On je nadalje ispričao da je njegov sinovac Esad Fejzić otišao u Peć i uspio da na kratko juče vidi Muharema. “Prenio je da ga je vidio sa razdaljine od 10 metara, te da mu nije uočio povrede i da ne može ništa više reći jer mu nije dozvoljeno da se zadrži duže od dva minuta. I dalje tvrdim da je moj sin kidnapovan i bačen na kosovsku teritoriju. Govoreći o švercu cigareta postupio je kao častan građanin i morao je biti zaštićen. Ovo što se

desilo Muharemu je signal da čitava porodica treba da brine za bezbjednost”, kazao je Fejzić. Remzija Mujević, tast “otetog” Muharema, ispričao je da ga je kćerka Selveta obavijestila da joj je muž otet. “Od ranih sati sam ispred policije. Nelogično je da je Muharem nađen na kosovskoj teritoriji 20 kilometara udaljen od auta gdje su mu ostala dokumenta. Nepoznanica je kako je sproveden u tamošnju policiju. Vjerovatno je “samog sebe dobro pretukao, a onda se sam sproveo u policiju”. Druga teorija ne postoji, osim da je kidnapovan. Očekujemo da će se misterija ubrzo razriješiti”, kazao je Mujević. Osnovno državno tužilaštvo u Rožajama nedavno je pokrenulo istragu povodom tvrdnji Muharema Fejzića da strahuje za svoju bezbjednost jer je bio svjedok šverca cigareta. Tokom saslušanja u policiji ponovio je da mu smrću prijete dvojica braće Rožajaca i službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji su negirali te tvrdnje i najavili da će Fejzića tužiti. Fejzić je ranije tvrdio da skoro nema noći da ljudi iz Balotića ne švercuju cigarete i ko zna šta još, prevozeći ih traktorom do granice sa Kosovom.

Navodno pismo Fejzića: Prijete mi smrću

JEMSTVO 40.000 €

Tužilaštvo hoće da vrati novac Keljmendiju Liridon Keljmendi (30), sin kontroverznog Kosovara Nasera Keljmendija, koji se 24. maja predao crnogorskoj policiji kako bi odslužio preostalih pet i po mjeseci kazne zatvora zbog krivičnog djela “zloupotreba službenog položaja podstrekavanjem”, tražio je povratak 40.000 eura koje je 2011. godine platio kao jemstvo kako bi izašao iz pritvora. Ovu informaciju za Dnevne novine potvrdila je Vesna Pejović, sekretar Osnovnog suda u Kotoru, kojem je Keljmendi platio kauciju prije dvije godine. “Uvidom u spise predmeta je utvrđeno da je branilac okrivljenog Keljmendi Liridona, advokat Boris Vukašinović, podnio zahtjev za povraćaj jemstva u iznosu od 40.000,00 eura, koje je uplaćeno u 2011. godini. Postupajući sudija je predmetni zahtjev, zajedno sa spisima predmeta, dostavio Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, radi davanja izjašnjenja po zahtjevu. Osnovni državni tužilac je dana 29.05.2013. godine dostavio u spise

predmeta traženo izjašnjenje po podnijetom zahtjevu za povraćaj jemstva, pa će uslijediti donošenje odluke po istom”, navela je Pejović. Istu potvrdu Dnevne novine su dobile iz Osnovnog tužilaštva u Kotoru. Prema nezvaničnim saznanjima, ovo tužilaštvo je, imajući u vidu da se Keljmendi sam predao, dalo pozitivno mišljenje na vraćanje jemstva. Predmet je potom, ponovo vraćen u Osnovni sud u Kotoru, koji će uskoro dati konačnu odluku u ovom predmetu. S.K.- M.V.P.

Advokat tvrdi da nije tražio povraćaj jemstva Iako nadležne institucije samo što nijesu vratile Keljmendiju 40.000 eura, njegov advokat Boris Vukašinović demantovao je navode suda da je predao zahtjev za povraćaj Keljmendijevog jemstva. “Nije tačno da smo tražili povraćaj jemstva a da smo ga traži-

li, i dobili bi ga. To će učiniti za nekih tridesetak dana, koliko mu je još ostalo da odsluži kaznu zatvora”, najavio je Vukašinović podsjećajući da njegov branjenik nije bio u bjekstvu već da se, čim je čuo da ga potražuju nadležne institucije, njima i prijavio.

PRiTVOR

Uhapšen svjedok ubistva braće Gojačanin iz Bara Barska policija uhapsila je Nikolu Vujovića i Aleksandra Jelenića, koji se u policijskim evidencijama vode kao članovi kriminalne grupe Šćepana Bujića koji se osumnjičen za ubistvo braće Dejana i Ljubomira Gojačanina. U noći između četvrtka i petka, oko 3 sata poslije ponoći policajci su uočili dvojicu mladića u alkoholisanom stanju. Pošto su im prišli pokušali su da ih legitimišu, tražeći im da urade alko-test. Kako su Vujović i Jelenić, ponašajući se drsko, odbili da to urade, policajci su ih priveli u stanicu. Mladi Barani, kako je kazao izvor Dnevnih novina iz policije, odbili su da im se uzme krv kako bi se uradio alko test, pa su nastavili ‘bahato i nekulturno ponašanje’ prema policajcima. Nakon toga, njih dvojica su uhapše-

ni i protiv njih je podnijeta krivična prijava za djelo “sprečavanje službenog lica u vršenju službene dužnosti”. Osumnjičene je juče saslušao Viši državni tužilac u Podgorici koji je, kako DN nezvanično saznaju, predložio sudiji za istrage da im odredi pritvor zbog sumnji da su članovi Bujićeve kriminalne grupe. Poslije saslušanja, Vujović i Jelenić su proslijeđeni istražnom sudiji u Baru koji im je odredio pritvor u trajanju do 30 dana, pa su poslati u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija u Spuž. Vujović je, prema tvrdnjama izvora iz policije, bio svjedok ubistva braće Gojačanin, nakon čega je pobjegao u Austriju. Poslije toga vratio se u Podgoricu, a zatim i u rodni Bar gdje je uhapšen. M.V.P.

LAKŠE POVREDE

Radnik pao sa zgrade Milan Prebiračević (30), građevinski radnik iz Bijelog Polja zadobio je lakše tjelesne povrede prilikom pada sa četiri metra visine sa zgrade u izgradnji u Budvi. Mladić je juče ujutru bio na zgradi, gdje je angažovan kao građevinski radnik, a pretpostavlja se da je u momentu izgubio ravnotežu i sa skele pao na zemljanu podlo-

gu. Njegove kolege ispričale su da su čuli tup i jak udarac nakon čega su vidjeli Prebiračevića kako leži na zemlji. Odmah su mu pritekli u pomoć i pozvali Hitnu, gdje je dopremljen oko 11 sati. U ambulantu je primljen sa, kako su kazali ljekari, normalnim vitalnim funkcijama i nekoliko posjekotina na glavi. N.L.


14 Društvo

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

CRnA gORA

Prosječna starost pušača 52 godine

SKUP FARMACEUTA

Ilustracija Prosječna starost pušača u Crnoj Gori je 52 godine, a dužina pušačkog staža je kod više od polovine veća od 20 godina, pokazalo je istraživanje koje je Institut za javno zdravlje radio povodom obilježavanja Međunarodnog dana kontrole duvana. “Zbog komplikacija izazvanih pušenjem, 75 odsto ispitanika je posjećivalo doktora, pri čemu je kod dvije trećine ustanovljena neka vrsta poremećaja zdravlja”, kazala je nacionalna koordinatorka za kontrolu pušenja prof. dr Agima Ljaljević.

Ona je napomenula da se zbog pušenja javljaju najčešće problemi vezani za disanje, kod 51 odsto, za krvotok 32 odsto, a kod skoro trećine ispitanika dijagnosticiran je neki problem u vezi sa promjenama na koži. “Prema posljednjim podacima, trećina stanovnika Crne Gore puši i primjetan je trend pada udjela pušača u opštoj populaciji, ali smo i dalje u vrhu evropskih država sa takvim rezultatom”, upozorila je Ljaljević. Ovogodišnji slogan glasi “Oslobodi se i zabrani reklamiranje, promociju i pokroviteljstvo”. B.B.

Crna Gora spada u zemlje suočene sa problemom visoke potrošnje medikamenata i njihove neracionalne upotrebe

Pretjerana upotreba ljekova štetna po zdravlje i finansije Crna Gora spada u zemlje suočene sa problemom visoke potrošnje ljekova i njihove neracionalne upotrebe zbog, kako je ocijenio juče otvarajući skup “Aktuelnosti u farmaceutskoj zdravstvenoj zaštiti Crne Gore” ministar zdravlja dr Miodrag Radunović, neadekvatnog nivoa znanja, nepostojanja objektivnih naučno utemeljenih podataka, neograničene dostupnosti ljekova, ali i neadekvatne promocije i oglašavanja. “Neracionalna, neadekvatna, neodgovarajuća i nepravilna upotreba ljekova predstavlja ozbiljan javno-zdravstveni problem budući da je neracionalna upotreba ljekova atak na bezbjednost pacijenata i zdravlje građana. Ona predstavlja i veliki finansijski problem zdravstvenog sistema jer ima negativne implikacija po održivost sistema”, kazao je Radunović. Saradnja između zdravstvenih radnika u cilju pružanja kvalitetne usluge pacijentima, poručio je on, mora biti usmjerena na obezbjeđivanje primjene pravog lijeka u pravo vrijeme, u pravoj dozi, za odgovarajuću indikaciju i na pravi način. “Uspostavljanje efikasnog sistema nacionalnog nadzora nad bezbjednom primjenom ljekova jedan je od preduslova za sprovođenje racional-

ne farmakoterapije. U tome neizbježnu ulogu imaju zdravstveni radnici tako što će prijaviti neželjena dejstva ljekova”, ocijenila je rukovoditeljka sektora za ljekove i medicinska sredstva u crnogorskoj Agenciji za ljekove i medicinska sredstva Željka Bešović. Imajući u vidu obimnost farmaceutskog pravnog sistema EU, Crna Gora mora da donese niz podzakonskih akata kojima se daju bliži uslovi i odredbe u pojedinim obla-

stima, a kada se pravni okvir usaglasi sa evropskim, smatra Bešović, ispuniće se obaveze koje proizilaze iz EU integracija. “U Crnoj Gori u oblasti ljekova postaviće se standardi zaštite zdravlja koji odgovaraju najvišim evropskim zahtjevima, a farmaceutskoj industriji i ostalim učesnicima u prometu obezbijediće se bolji uslovi za razvoj, napredak i konkurentnost”, ocijenila je Bešović. J.V.Đ.

Počinje skrining raka debelog crijeva U Crnoj Gori danas počinje implementacija Nacionalnog programa skrininga za rano otkrivanje raka debelog crijeva, kazao je ministar zdravlja dr Miodrag Radunović. Dijagnostika i tretman, objasnio je, podrazumijevaju da do 14 dana imate rezultate testa, do 31 dana završenu dijagnostiku, odnosno kolonoskopiju i za još 31 dan da bude završeno liječenje, odnosno da pacijent bude upućen digestivnom hirurgu. “Sa tim bi mogli da uradimo ono što je cilj, da za pet godina imamo smanjenu smrtnost od karcinoma debelog crijeva za 15 odsto”, istakao je Radunović i dodao da očekuju odziv 60 odsto sta-

novništva starosti 60-64 godine, među kojima je najveća učestalost tog oboljenja u Crnoj Gori, ali i u Evropi i Americi. U drugom krugu programom će obuhvatiti i stanovništvo od 50 do 74 godine, odnosno, kako je istakao, oko 150.000 građana. “Pregled je besplatan, bezbjedan i bezbolan i savjetovao bih građanima da se pregledaju. Od 1. juna građani će preko Crnogorskog telekoma dobiti sa govornog aparata poruke i SMS da se pripreme da će ih izabrani doktor pozvati da dođu da se testiraju”, kazao je Radunović i istakao da će ranim otkrivanjem bolesti podići kvalitet života građana na viši nivo.

BOBAn MUgOšA

Fali novca za testove Direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša zadovoljan je radom te institucije u protekloj godini, ali je, povodom obilježavanja godišnjice, ukazao na problem sa kojim kuburi - nedostatak novca za nabavku testova i reagenasa. “Mogli smo i više i bolje da je bilo više novca, posebno u dijelu dikrobiološke dijagnostike, gdje postoji nedostatak za nabavku testova i reagenasa od skoro 40 odsto u odnosu na potrebe koje iskazuju naši kliničari”, upozorio je Mugoša. On je ipak kazao je, bez obzira na manjak u kasi za te potrebe, Institut uz dobru organizaciju i sprovedenu štednju i racionalizaciju uspio da se izbori sa tim problemom. “Prošle godine smo obradili 73.336 pacijenata, što je 30 odsto više nego godinu ranije, kada smo imali 56.042 pacijenata. Uspjeli smo i da odradimo više naučnih istraživanja, da dobijemo novi edukovani kadar, kao i da poslujemo sa pozitivnim finansijskim rezultatom od 12.000 eura, što nije beznačajno za jednu zdravstvenu instituciju u ovakvim prilikama”, kazao je Mugoša. Za ovu godinu on je najavio prve

Filozofski fakultet Nikšić Mugoša: Mogli smo i više i bolje da je bilo više novca rezultate iz nacionalnih registara, uspostavljene skrinig programe, nacionalni influenca centar, proširenje akreditacije, kao i nabavku novih aparata. Mugoša je kao nove zdravstvene izazove naveo nove mikroorganizme kao što su HIV, Korona virus, Noro virus, virus ptičjeg gripa. Problemi je i porast rezistencije na antibiotike, bolesti srca i krvnih sudova, tumora, dijabetesa. U okviru svečanosti obilježavanja 91 godine od osnivanja Instituta, dodijeljeno je i priznanje penzionisanom radniku Milivoju Vujoševiću. B.B.

REKTORAT

Neka se fakultet obrati Vijeću Rektorat Univerziteta Crne Gore saopštio je da je Senat podržao inicijativu za osnivanje Filološkog fakulteta, ali nije mogao da razmatra elaborat o transformaciji studijskih programa za jezik i književnost u Filološki fakultet pošto ga Vijeće fakulteta nije dostavilo. “Dakle, za odgovor na konstataciju da se ‘ovoj proceduri ne vidi kraj’ članovi Instituta treba da se obrate najprije svom Vijeću, jer bi, kao dio interne organizacije Fakulteta, trebalo da poznaju pravila i procedure koje važe u intituci-

ji u kojoj rade. Prije iznošenja optužbi na rad organa Univerziteta, Filozofski fakultet treba da ispoštuje procedure koje su definisane odlukom Senata i zaključcima Upravnog odbora”, saopšteno je iz Rektorata. Sa državnog univerziteta su pozvali Filozofski fakultet da se komunikacija ubudeće obavlja na način koji priliči akademskoj zajednici. “Ovo tim prije što se većina rukovodilaca i profesora studijskih programa za jezik i književnost

Filozofskog fakulteta ogradila od stavova iz otvorenog pisma Instituta za jezik i književnost”, navodi se u saopštenju Rektorata. Iz kabineta rektora su se oglasili povodom otvorenog pisma Instituta za jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Nikšiću Upravnom odboru Univerziteta Crne Gore u kojem zahtijevaju da se na prvoj narednoj sjednici, uz prisustvo njihovog člana, razmotri elaborat u vezi sa transformacijom sedam studijskih programa za jezik i književnost u samostalni filološki fakultet. J.K.


Društvo 15

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

refundacija porodiljskog odsustva

Gdje nestaje novac za bebe? Iznos uplaćenih sredstava od 2009. do 2012. godine znatno se povećavao, dok je broj zdravorođene djece u Crnoj Gori iz godine u godinu sve manji

Sporni računi centara

Milica Krgović

P

rema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, koji su dostavljeni poslanici SNP-a Snežani Jonici, u 2012. godini iz državne kase na ime refundacije sredstava poslodavcima za porodiljska odsustva isplaćena su 22.355.766 eura, dok je tri godine ranije po tom osnovu izmireno upola manje sredstava. Jonica je ocijenila za Dnevne novine da se očigledno radi o zloupotrebama ovih naknada, jer se 2012. u odnosu na 2009. godinu rodilo skoro 2.000 beba manje.

Pozivajući se na podatke Ministarstva, Jonica je precizirala da je država 2009. godine za porodiljska odsustva isplatila 10.934.460 eura, a 2012. godine duplo više - 22.355.766 eura. Ona kaže da podaci Monstata govore da je 2009. godine na svijet stiglo 8.642 bebe, a 2012. - 6.713 mališana. “Činjenica da se iznos sredstava uplaćenih za refundaciju porodiljskog odsustva od 2009. do 2012. godine znatno povećavao, a da je u isto vrijeme broj zdravorođene djece u Crnoj Gori bio svake godine sve manje, daje za pravo da za zloupotrebe o kojima su govorili predstavnici Vlade ovih dana, optužimo upravo Vladu”, ocijenila je Jonica. Prema njenim riječima, nije logično da broj rođene djece bude znatno manji, a novac utrošen za refundaciju porodiljskog odsustva duplo veći u istom periodu. “Nije normalno da Vlada ne zapazi tu nelogičnost već prve godine kada se ta tendencija pojavila, niti da taj trend prećuti pune četiri godine, u vrijeme kada novca za soci-

jalnu i dječiju zaštitu nema dovoljno i kada se svake od navedenih godina odbija amandman na budžet iz kluba poslanika SNP kojim se traži povećanje sredstava za dječije dodatke, materijalno obezbjeđenje porodice, ličnu invalidninu, sa obrazloženjem da nema dovoljno novca. Iz ovog se vidi da je novca bilo, ali je pitanje je kako je trošen”, smatra Jonica. Jonici je nelogično i da se u posljednje četiri godine planira i utroši 24.606.757 eura za službena putovanja, a samo, kako tvrdi, 18.405.300 eura za dječije dodatke. “Nije logičan ni odgovor da je Komisija Ministarstva rada i socijalnog staranja koja je formirana da izvrši nadzor nad radom centara za socijalni rad konstatovala da ‘nijesu utvrđene nepravilnosti u radu’, pa nije sačinila pisani izvještaj”, naglasila je ona. Novi Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti usvojen je na sjednici Skupštine u utorak, a jedna od ključnih korekcija koja je izazvala oštre rekacije i osudu javnosti je ograniča-

BITKA ZA TRUDNICE

Jonica: Zloupotrebe evidentne vanje isplate naknada na ime porodiljskog na dvije prosječne zarade. Ova korekcija izvršena je, kako su se pravdali iz Vlade, zbog zloupotrebe na ime isplate naknada porodiljama. Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković saopštio je prekjuče DN da je taj resor podnio zahtjev Tužilaštvu za provjeru određenog broja privrednih subjekata

Godina

2009. 2010. 2011. 2012.

radi utvrđivanja moguće zloupotrebe prava na refundaciju sredstava po osnovu korišćenja porodiljskog odsustva. On je precizirao da su nalazi Uprave za inspekcijske poslove predati Državnom tužilaštvu, čija je nadležnost utvrđivanje postojanja zloupotrebe prava po osnovu korišćenja porodiljskog odsustva i u slučaju postojanja istog da pokrene postupak.

Refundirana sredstva

10.934,460 14.432,550 17.845,341 22.355,766

Broj rođene djece

8.642 7.418 7.215 6.713

Pozivajući se na izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) za 2011. godinu Snežana Jonica (SNP) saopštila je da je utvrđeno da pojedini centri za socijalni rad imaju račune otvorene kod više banaka. “Dokumentacija o otvaranju računa, s ciljem utvrđivanja svrhe otvaranja računa i usklađenosti sa članom 12. Zakona o budžetu, kao ni kartoni deponovanih potpisa, nije dostavljena revizorima na uvid u procesu revizije. Utvrđeno je da sistem unutrašnjih finansijskih kontrola u Ministarstvu nije uspostavljen u skladu sa odredbama Zakona o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru”, kazala je ona. U narednom periodu potrebno je, kako je istakla, preciznije planirati budžetsku potrošnju u cilju izbjegavanja nenamjenske potrošnje i visokih preusmjeravanja po linijama izdataka. “Ministarstvo mora voditi računa o fiskalnoj disciplini i ne smije dozvoljavati transakcije koje ne prati valjana dokumentacija”, zaključila je Jonica.

socijalni savjet

Sindikati nijesu bili složni

Sa sjednice

drŽava stiMuliŠe

Sto eura za posao domaćem radniku Poslodavci treba da se okrenu zapošljavanju domaće radne snage jer ima dovoljno zainteresovanih za rad tokom turističke sezone, poručili su iz nevladine organizacije (NVO) Tvrđava. U tom cilju, svi koji zaposle domaće radnike bez radnog iskustva dobiće subvenciju od 100 eura mejsečno, a u slučaju da zaposle nekog sa radnim iskustvom 80 eura. Direktor Tvrđave Vlastimir Perović kazao je da ta organizacija šesti put realizuje projekat sezonskog zapošljavanja mladih u Crnoj Gori u oblasti turizma, ugostiteljstva i trgovine, pod nazivom Ljeto za zaradu. Taj projekat se, kako je dodao, realizuje u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore (ZZZ) i resornim ministarstvima. “Naša baza za sada, sa oko dvije hiljade novoprijavljenih, ima oko 17.000 mladih zainteresovanih za sezonski rad i svakodnevno se povećava”, rekao je Perović.

Ove godine je, kako je dodao, realizacija projekta bila dovedena u pitanje zbog loše finansijske situacije, ali je pomoglo Ministarstvo održivog razvoja i turizma. On je kazao da poslodavci koji zaposle domaću radnu snagu mogu koristiti poreske olakšice. “Zapošljavajući naše mlade, pomažu prije svega sebi, zatim mladim ljudima, a i državi jer novac ostaje i ne odliva se iz Crne Gore i ne siromaši društvo”, kazao je Perović. Direktorica ZZZ Vukica Jelić kazala je da u sezoni ima mnogo mjesta za mlade, te da 70 odsto poslova koji se traže su pomoćni, a ostalo su stručni. Ona je saopštila da su mladi ove godine pokazali veliki entuzijazam, da ne biraju poslove i da su spremni da rade, kao i da znaju strane jezike. Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma kazali su da je ove godine predviđeno zapošljavanje deset hiljada sezonaca iz Crne Gore. B.B.

Definisanje datuma za potpisivanje Opšteg kolektivnog ugovora, koje je bilo predviđeno za jučerašnju sjednicu predsjedništva Socijalnog savjeta, nije usaglašeno jer članovi reprezentativnih organizacija sindikata nijesu u potpunosti usaglasili stavove o članu 60 kojim se definiše namjena sredstava za prevenciju

radne invalidnosti, sport i rekreaciju zaposlenih, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Predsjednik Socijalnog savjeta, ministar Predrag Bošković, predložio je da do sljedeće sjednice sindikati usaglase stavove o pomenutom članu i Opštem kolektivnom ugovoru u cjelini i informišu Sa-

vjet o dogovorenom. Na Predsjedništvu je takođe dogovoreno da na narednoj sjednici Socijalnog savjeta bude prisutan ministar finansija Radoje Žugić, sa kojim će se razgovarati o efektima borbe protiv sive ekonomije, povećanju poreza na dodatu vrijednost i drugim temama. J.K.


16 Crna Gora KAFENISANJE

Građane zanimali projekti opštine

CETINJE - Građani Cetinja mogli su juče, uz kafu, da porazgovaraju sa gradonačelnikom Aleksandrom Bogdanovićem i razmijene mišljenja i ideje o radu lokalne samouprave. Bogdanović je istakao kako je novi segment komunikacije prevashodno uveden u cilju što većeg učešća građana u procesu donošenja odluka. Prisutni građani, kako se navodi u saopštenju prijestonice, najveće interesovanje iskazali su za aktuelne projekte i aktivnosti prijestonice Cetinje. Tako je najviše riječi bilo o kružnom toku na ulazu u grad, rekonstrukciji Njegoševe ulice,

uspostavljanju višenamjenskog kompleksa MACCOC, aktivnostima na otvaranju novih radnih mjesta, gradnji dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, pripremama za raspisivanje tendera za izbor izvođača radova u projektu gradnje žičare Kotor – Lovćen – Cetinje, te brojnim drugim tekućim aktuelnostima iz rada gradske uprave. Svi građani Cetinja zainteresovani za učešće u pomenutom vidu komunikacije sa gradskom upravom prijave mogu podnijeti putem imejla online@cetinje.me i telefona 041 231 755.

BAR

Postavili kontejner za prikupljanje garderobe BAR - Na centralnom gradskom trgu u Baru, pored infotable Turističke organizacije, postavljen je prvi gradski kontejner - spremište za polovnu garderobu. Ova novina omogućiće svima koji imaju robu koju ne žele više da nose ili su im djeca prerasla a nemaju kome dati odjeću da je doniraju u humanitarne svrhe. Službenici JP Komunalne djelatnosti, koji su i postavili ovaj kontejner - spremište za odjeću, ističu da će odjeća odmah nakon davanja biti upućena u Crveni krst.

“Riječ je o donaciji firme ‘Korali’ iz Kraljeva, od koje smo, putem tendera, kupili i pet podzemnih kontejnera za otpad. Instalirali smo za sada tri, od čega dva na ulazu u pijacu, a jedan pored zgrade u kojoj je picerija ‘Polo’. Svako od stanara je dobio u sandučiću uputstva za upotrebu, te ih zaista molimo da ih se pridržavaju. Upozoravamo ih da su podzemni kontejneri predviđeni samo za kućni otpad, ni za šta drugo”, rekao je direktor Komunalnog sektora JP Komunalne djelatnosti Predrag Ristović. Ž.M.

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

Luče za 15 učenika

PODGORICA - Učenici i nastavnici podgoričke OŠ “Savo Pejanović” obilježili su juče Dan škole organizovanjem progodnog programa na kome su gosti upoznati sa dostignućima đaka u prethodnoj godini. Nakon održane priredbe, učenicima koji su tokom cjelokupnog osnovnog školovanja bilježili samo najbolje ocjene uručene su diplome. Dobitnici nagrade Luča za završnoj 2012/13. godini su učenici devetih razreda Petar Nikolić, Danilo Raspopović, Pavle Prelević, Milica Ćetković, Lejla Tuzović, M a r i j a M a r a š , Te o d o r a Gordijan, Filip Vujošević, A n d re a M i ć a n o v i ć , A n a Pejanović, Milica Prelević, Elena Čelebić, Slađana Grbović, Sara Ćuković i Danica Šoć. Nakon uručenja diploma i proglašenja And re e M i ć a n o v i ć i D a n i l a Raspopovića za đake generacije, proslava je završena koktelom koji je organizovala uprava škole. B.R.

HIDROGRAFIJA

Nikšićko polje je fenomen

NIKŠIĆ - Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) organizovalo je ekološku tribinu “Hidrografski fenomeni Nikšićkog polja”, na kom je glavno predavanje održao doc. dr Goran Barović, profesor Filozofskog fakulteta. Predavanje, kome je prisustvovalo oko 40 građana, obuhvatilo je široku lepezu stručno-naučnih informacija od samog nastanka Nikšićkog polja pa do današnjih dana. “Bili smo u prilici da slušamo izvandredno predavanje i vidimo mnoštvo fotografija. Profesor Barović nam je obogatio znanje o hidrigrafskim temama karakteristič-

nim za Nikšićko polje. Prisutni su pokazali veliko interesovanje za prezentovanu temu tako da je i nakon predavanja nastavljen razgovor kroz pitanja i odgovore u opuštenoj atmosferi. Na opšte zadovoljstvo prisutnih, profesor Barović je izrazio želju da održi još jedno predavanje”, kazali su članovi DMEN-a. Predavanje je realizovano u okviru projekta “Za ljepši Nikšić”, koji je finansijski podržan na prošlogodišnjem konkursu Pivare “Trebjesa” AD Nikšić, za finansiranje projekata NVO iz oblasti zaštite životne sredine. J.L.


Crna Gora 17

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

herceg fest

Dijani prigovaraju i za godine života Sanja Milović

P

rođena Vukanović, 30. maja 2013. u 74. godini. Sahrana će se obaviti 1. juna u 15 časova na mjesnom groblju Doljani.

30. maja 2013. Sahrana će se obaviti 1. juna na groblju u Danilovgradu.

Đuro pok. Todora Milošević 30. juna 2013. u 56. godini. Sahrana će se obaviti 1. juna u 17 časova na groblju kod Crkve Sv. Trojice u Kutima.

Branko Gojkov Dabović

zivati filmovi u 3D rezoluciji. U obrazloženju se navodi i da godine života kandidata Branke Šućur naspram godina Dijane Krivokapić, pored toga što ukazuju na viši stepen vjerovatnoće da će ono što je predstavljeno zaista biti i realizovano, ukazuju i da će u samom organizacionom aspektu upravljanje ustanovom biti efikasnije kako u kadrovskom tako i u smislu trošenja opredijeljenih sredstava iz budžeta opštine Herceg Novi. Krivokapić se zamjera i što nije ništa uradila na ostvarivanju sredstava od zakupa poslovnih prostora TVCG. Dosadašnji vršilac dužnosti “Herceg festa” Dijana Krivokapić kazala je DN da je besmisleno bilo šta komentarisati. Potvrdila je da je RTCG uplatila zaostala dugovanja u iznosu od 7.000 eura, kao i da je diskriminišu kada su u pitanju godine. Ona je do-

Škola u rasovu

Sinonim uspjeha

BIJELO POLJE - Osnovna škola “Vladislav Slobodanov Ribnikar” u Rasovu kod Bijelog Polja juče je prigodnim kulturno-umjetničkim programom, u izvođenju učenika i nastavnika ove vaspitno–obrazovne ustanove, proslavila 100 godina postojanja i rada. Direktorica Svetlana Pavićević je podsjetila na istorijat ove škole, istakavši da je kroz njene klupe prošlo više od tri hiljade učenika, koji su kasnije postali priznati članovi društva, među kojima ima i dvadeset doktora nauka. “U postojećoj zgradi smo od 1967. godine, dok sadašnji naziv škola nosi od 1985. Postižemo u kontinuitetu odlične uspjehe i rezultate na raznim takmičenjima, kako u opštini, državi, tako i regionu. Nastavu pohađa u matičnoj školi u Rasovu i područnim

Radmila BožidaraBoža Belojević

Veselin-Vesko D. Kalezić

rašina oko razrješenja dojučerašnjeg vršioca dužnosti JUK “Herceg fest” Dijane Krivokapić se ne stišava u gradu pod Orjenom. Pismenu odluku o izboru novog direktora u Javnoj ustanovi kulture “Herceg fest” juče je Upravni odbor uručio kandidatkinjama koje su se javile na konkurs - dosadašnjem vršiocu dužnosti direktora Dijani Krivokapić i po izboru većine članova UO budućoj direktorki Branki Šućur. U odluci je navedeno da je Krivokapić dužna da izvrši primopredaju dužnosti novoizabranom direktoru Branki Šućur 5. maja u 8 časova.

HERCEG NOVI - U odluci se između ostalog navodi da dosadašnji VD direktor Dijana Krivokapić za period od godinu koliko je bila direktor ove ustanove nije uradila mnogo. “Činjenica je da su izvedeni radovi na tekućem održavanju dvorane “Park”, ali ni to kako ističu nije dovoljno da bi se dosadašnjem v.d. direktora povjerio mandat u trajanju od četri godine”, navodi se u odluci. Upravni odbor je naveo da bi se to povjerenje moglo zaslužiti samo da je u dosadašnjem periodu učinjeno nešto na planu kulture u Herceg Novom, da je urađen bar jedan mali dio onoga što se sada u programu rada i planu razvoja pompezno najavljuje za ubuduće. S druge strane, kako se navodi u rješenju predsjednika Upravnog odbora Ivice Zidara, ističu da je Šućur u svom programu rada i planu razvoja predstavila svoju misiju i svoje ciljeve kao i kadrovska rješenja, sve u cilju unapređenja rada ustanove. Predstavljeni ciljevi Branke Šućur, iako za razliku od najavljenih projekata Dijane Krivokapić izgledaju skromnije i umjerenije, Upravnom odboru djeluju dostižnije i realnije. Kao primjer može poslužitti da Upravni odbor sumnja da se u doglednom vremenu mogu prika-

PREMINULI

odjeljenjima na Zmijncu i Boljanini ukupno 560 učenika, razvrstaniih u 27 odjeljenja”, kazala je Pavićević. Ona je dodala da je ove školske godine bilo 85 svršenih polumaturanata, od kojih je njih 31 godinu završilo sa odličnim uspjehom. Ukupno je 17 dobitnika nagrade “Luča”. To su Hedija Husović, Esad Kasumović, Hana Zvrko, Rijad Ličina, Danilo Šćekić, Danijela Pavlović, Valentina Borančić, Erna Softić, Marija Španjević, Nerma Hot, Filip Šarić, Elma Mulić, Matija Bulatović, Ajla Bahović, kao i Lazar Pavićević i Anđelko Obradović, koji su ujedno đaci generacije. Na svečanosti je promovisana i monografija “Sto godina rasovske škole” autora Rajka Radovića. B.Č.

30. maja 2013. Sahrana će se obaviti 1. juna u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Branislavka-Branka Milanova Ćetković rođena Radulović. Sahrana će se obaviti 1. juna u 15 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Ul. Bracana Bracanovića 21. dala da njen protivkandidat ni u jednom momentu nije na konkursu naznačila planove kao i da ne pominje nijednu manifestaciju u organizaciji “Herceg festa”. Krivokapić će iskoristiti pravo da uloži žalbu za ovakvo riješenje. Član Upravnog odbora Nebojša Vasović, koji je napustio sjednicu, potvrdio je novinarima da razrješenje Krivokapić nije bilo po za-

konu. Predsjednik opštinskog odbora Nove srpske demokratije Jovan Subotić je ostao pri izjavi koju je dao neposredno po završetku sjednice UO Herceg festa. On je kazao da se farsa ovom odlukom nastavlja, ali da i oni sada imaju sve neophodne dokumente na osnovu kojih će reagovati onako kako su i obećali.

vježba

Katastrofe ne poznaju granice BERANE - U organizaciji Fondacije za razvoj sjevera Crne Gore, FORS Montenegro, čiji je partner u projektu Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i Republike Srbije, juče je u Beranama, kod glavnog gradskog mosta, održana prva prekogranična pokazna vježba. U vježbi je učestvovalo 40 spasilaca iz službi zaštite i spašavanja iz Nikšića, Pljevalja, Berana, Prijepolja, Priboja i Nove Varoši, kao i pet pripadnika sektora za vanredne situacije iz Crne Gore i Srbije, koji rukovode timovima za spašavanje. Pomoćnik načelnika Sektora za vanredne situacije Republike Srbije Bojan Kostić kazao je da prirodne katastrofe ne poznaju granice i da zajedničke aktivnosti koje su sprovedene na najbolji način pomažu

boljoj saradnji i boljem djelovanju u vanrednim situacijama. Polaznici obuke demonstrirali su stečena znanja u spašavanju na brzim vodama. Pomoćnik ministra za vanredne situacije Ljuban Tmušić kazao je da je vrijednost ovog projekta više od dvjesta hiljada eura a finansira ga Evropska komisija. Tmušić je kazao da je obuka doprinijela boljoj pripremljenosti i jačanju kapaciteta Službe zaštite i spašavanja u slučaju poplava i omogućila da polaznici steknu znanja i vještine spašavanja u slučaju poplava i na brzoj vodi. Radomir Šćepanović iz Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore kazao je da su prisutni mogli vidjeti niz aktivnosti koje su uvježbavane ovih dana M.T.

Tiha Milana Vuković rođena Puhar, 29. maja 2013. u KC Niš u 57. godini. Sahrana će se obaviti 1. juna u 15 časova na groblju pod Trebjesom.

Stracimir-Mile Vukašina Janković 30. maja 2013. u 72. godini. Sahrana će se obaviti 1. juna u 15 časova na groblju Zagorič.

Vasiljka-Vasa Bojova Vukčević rođena Čelebić, u 77. godini. Sahrana je obavljena 31. maja u Žabljaku Crnojevića u 14 časova.

Stojanka Sima Marsenić rođena Folić, 30. maja 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 31. maja u 15 časova na groblju Rijeka Marsenić.

Novica-Novo Jovice Mandalinić 30. maja 2013. u 71. godini. Sahrana je obavljena 31. maja u 15 časova u Bogetićima.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.


18 Globus PROTEST ISPRED SJEDIŠTA ECB

ª Rat počinje ovdjeº Danas, na 15. godišnjicu osnivanja Evropske centralne banke, u Frankfurtu se očekuju demonstracije na kojima će učestvovati 20.000 ljudi

F

RANKFURT - Više od 2.500 ljudi blokiralo je juče ulaz u sjedište Evropske centralne banke u Frankfurtu, protestujući zbog načina na koji se evropski lideri ophode prema krizi u EU. Demonstrante su dočekale jake policijske snage sa opremom za razbijanje demonstracija, psima, spremnim vodenim topovima, kao i helikopteri koji su nadlijetali ECB.

Pripadnici antikapitalističkog pokreta “Blokupaj” noseći transparente i uzvikujući parole kao “humanost ispred profita” blokirali su i ulice koje vode do Dojče banke i finansijskog centra grada. Kako je prenio Rojters, protest je bio uglavnom miran, ali je policija saopštila da je bilo bacanja kamenica i guranja kod policijskih barikada, a na fotografijama se vidjelo i kako policajci po kiši privode neke od okupljenih. Desetak pripadnika antikapitalističkog pokreta, koji se oštro protivi mjerama štednje, podiglo je i veliki slogan sa natpisom “Rat počinje ovde”. “Cilj blokade je da se spriječi normalan rad u ECB”, rekao je portparol pokreta Martin Somer, dodaju-

ći da su neke od ljudi koji su pokušali da dođu do posla demonstranti vratili kućama. Vlade u državama eurozone pokušavaju da se izbore sa velikom dužničkom krizom. Zemlje EU opterećene velikim dugom smanjile su potrošnju i povećale poreze, što je uzrokovalo recesiju širom eurozone, dok su mnoge porodice upale u dugove ili izgubile svoje domove nakon pucanja mjehura na tržištu nekretnina. Njemačka ekonomija je bila relativno otporna na krizu, međutim najnoviji podaci pokazuju da ni ona nije imuna. Evropski antikapitalistički pokret “Blokupaj” formiran je nakon osnivanja pokreta “Okupirajmo Volstrit” u 2011. godi-

SIRIJA

Migovi umjesto S 300

MOSKVA - Rusija nije isporučila rakete zemlja-vazduh S-300 režimu Bašara al Asada, javljaju mediji i navode da, ako uopšte i bude isporuka raketa, one neće stići u Siriju prije jeseni. Rusija će Siriji isporučiti više od 10 aviona MiG-29M/M2, najavio je direktor ruske “MiG korporacije”. Iako je sirijski predsjednik Asad u četvrtak nagovijestio da je Sirija od Rusije već dobila rakete, dnevnici Vedomosti i Komersant su juče, pozivajući se na izvore iz vojno-industrijskog kompleksa, javili da to nije istina - isporuke još nije bilo. Vedemosti navodi da nije sigurno da će oružje, čija je vrijednost prema ugovoru iz 2010. godine milijarda dolara, uopšte biti isporučeno ove godine. “Isporuka šest raketa S-300, predviđena ugovorom iz 2010. godine, biće realizovana tek u drugom tromjesečju 2014. godine”, piše Komersant. Izvor Vedemosti je rekao i da uprkos činjenici da ruske vlasti naglašavaju da su spremne da realizuju ugovor iz 2010. godine, nije

sigurno da će do isporuke i doći. Istovremeno, direktor “MIG korporacije” Sergej Korotkov rekao je da Rusija prodaje Siriji više od 10 borbenih aviona MiG-29M/M2, koji će biti isporučeni u skladu sa ugovorom. Sirijska delegacija bila je u Moskvi kako bi utvrdila detalje ugovora, rekao je Korotkov novinarima. Prije četiri dana, EU je ukinula embargo na isporuke oružja Siriji, čime je članicama omogućila da naoružavaju tamošnje pobunjenike koji nastoje da obore Asada i njegovu vladu, kojima je Rusija glavni saveznik. Moskva je, odmah nakon ukidanja embarga, najavila da će, zarad sprječavanja da sirijski konflikt preraste u nekontrolisani regionalni sukob, isporučiti Asadu sisteme S-300, ali zapadni eksperti nisu bili uvjereni da će se ti projektili brzo naći u rukama vladinih snaga. Istovremeno, Izrael je upozorio Moskvu i Damask da S-300 pokriva i vazdušni prostor te države, pa će ga uništiti čim bude dopremljen.


Globus 19

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

Širenje sintetičkih droga u Evropi

Agencija za droge i bolesti zavisnosti EU izrazila je zabrinutost zbog "promjenljive prirode" evropskih problema sa drogom, dok se sve veći broj zavisnika okreće novim vrstama psihoaktivnih supstanci umjesto "tradicionalnih" narkotika poput kokaina ili heroina

Broj prijavljenih zaplijena narkotika (u hiljadama)

Preko 100 11-100 1-10 Ispod 1

Norveška: 25 Velika Britanija

Finska: 13

223

nema podataka Belgija: 37 Broj zapljena prikazan je prema Francuska: 100 državama u kojima imaju najveću vrijednost Španija Vrsta zaplijenjenih droga (proporcionalno)

Švedska: 18 Danska: 14 Njemačka: 57

400

Biljna konoplja

Italija: 22

41% Ekstazi: 1%

Kanabis smola

Turska: 66

Kokain i krek: 10%

36%

Metamfetamin: 1%

Kanabis iz biljki: 3%

Amfetamin: 4%

Podaci za 2011.

Heroin: 4%

SYNTHETIC DRUGS 73 nove psihoaktivne supstance otkrivene su u članicama EU u 2012, a 49 je otkriveno u 2011 Droga se prodaje u specijalizovanim prodavnicama ili onlajn, često pod lažnim oznakama kako bi se izbjegle kontrole

ni. Za danas, kada se obilježava 15 godina od osnivanja Evropske centralne banke, planirane su demonstracije u centru Frankfurta, na kojima organizatori predviđaju da će učestvovati oko 20.000 ljudi. Banke su se pripremile za ovaj protest. Mnoge od njih su svoje radnike iz centra sklonile u filijale na periferijama ili su ih poslali da rade od kuće. Neke banke su svojim zaposlenima dale i odmor.

● KO KAKO ŽIVI U EVROPI Prema podacima švajcarskog Federalnog zavoda za statistiku, životni standard u toj zemlji među najvišim je u Evropi, a ispred su samo Luksemburg i Norveška. Među evropskim državama postoje velike razlike u kvalitetu života, a u no-

vim članicama Evropske unije veliki broj ljudi ne može sebi da priušti kopletan obrok svaki drugi dan, prenjeo je švajcarski list 24 sata. Životni standard u Švajcarskoj, mjeren raspoloživim prihodima, izraženim u kupovnoj moći, u 2011. našao se na trećem mjestu u Evropi, prema istraživanju švajcarskog Zavoda o prihodima i uslovima života u evropskim državama. Prema ovom pokazatelju, Švajcarska je u četiri puta boljoj poziciji od Rumunije, Letonije i Bugarske, a dva puta od Grčke. Isti izvor naveo je da populacija zemalja koje su se Evropskoj uniji pridružile 2000-tih godina živi najmanje dobro, tako da svaka treća osoba u Letoniji i Mađarskoj, na primjer, ne može sebi da obezbjedi svaki drugi dan obrok koji

sadrži meso, piletinu ili ribu. Ova proporcija u Bugarskoj iznosi čak 50 odsto, dok je u eurozoni osam, a u Švajcarskoj manje od dva odsto populacije. Takođe, četvrtina stanovnika Evropske unije ima poteškoća da sastavi kraj s krajem, dok je njih u Švajcarskoj 12,5 odsto. U nejednakoj raspodjeli prihoda, Švajcarska je bliska evropskom prosjeku. Ukupni iznos prihoda 20 odsto najbogatijeg stanovništva veći je 4,5 puta od ukupnih primanja 20 odsto najsiromašnije populacije, a u Evropi ovaj indikator varira između 3,3 i 6,8 puta. Najveće nejednakosti u prihodima su u Španiji, Letoniji, Bugarskoj, Rumuniji, Grčkoj i Litvaniji, a najmanje u Islandu, Norveškoj, Češkoj, Sloveniji, Švedskoj i Finskoj.

Većina tih supstanci napravljena je tako da oponašaju efekte kontrolisanih ljekova. Malo je poznato o dugoročnim efektima njihovog korišćenja. Više od 40 smrtnih slučajeva u 2010. povezano je sa, naknadno zabranjenim, lijekovima poput mefedrona. Source: EMCDDA

Picture: Associated Press

© GRAPHIC NEWS

EPIDEMIJA?

Koronavirus usmrtio 30 osoba ŽENEVA - Broj žrtava koronavirusa dostigao je 30 umrlih, pošto mu je još troje ljudi podleglo u Saudijskoj Arabiji, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). U međuvremenu, novim koronavirusom, koji je od prošle nedjelje dobio naziv “bliskoistični koronavirus sa respiratornim sindromom” (MERS), zaražen je još jedan muškarac u Saudijskoj Arabiji. Time se ukupan broj oboljelih u svijetu povećao na 50, izvjestio je AFP. U samoj Saudijskoj Arabiji je dosad oboljelo 39 ljudi, od kojih je 25 umrlo. MERS je “rođak” virusa koji izaziva teški akutni respiratolrni sindrom (SARS), od kojeg je 2003. širom svijeta umrlo oko 800

ljudi. Osim što izaziva teške respiratorne sindrome, kao i SARS, MERS karakteriše i ubrzano slabljenje aktivnosti bubrega.

Akcionarsko društvo za unutrašnju i spoljnu trgovinu ’’Štampa’’ Podgorica, ul. Josipa Broza Tita br. 67, Podgorica, objavljuje KONKURS ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA IZBOR REVIZORA ZA POSLOVNU 2013. GODINU

DEMONSTRACIJE U ISTANBULU

Turci branili park, policija povrijedila više od 100 ljudi

ISTANBUL - Turska antidemonstrantska policija juče je suzavcem i vodenim topom rastjerala mirne demonstracije protiv sječe drveća u parku u Istanbulu, a tokom protesta povrijeđeno je više od stotinu ljudi. Novinska agencija Dogan navodi da je nekoliko demonstranata povrijeđeno kada je pala skela na koju su se bježeći popeli. Policija je u zoru prekinula četvorodnevni protest protiv rekonstrukcije glavnog istanbulskog Trga Taksim. Demonstranti su

zahtjevali da se sačuva park na tom trgu. Stanovnici Istanbula svih uzrasta osuđuju projekat rekonstrukcije trga, uz izgradnju novih zgrada, zbog čega će biti posječeno svih 600 stabala u jedinom centralnom parku, javila je agencija AFP. Na tom mjestu će biti izgrađena kopija nekadašnje otomanske kasarne, jedan centar za kulturu i jedan trgovinski centar. Od ponedjeljka, kada su stigli buldožeri, stanovnici i aktivisti su čuvali park, uz podršku poslanika opozicije, i sva-

kodnevno se sukobljavali sa snagama reda, navodeći da je rekonstrukcija “nezakonita”. Park iz 1940. godine do sada se postepeno smanjivao zbog izgradnje luksuznih hotela. Istanbul, najveći grad Turske, ima 15 miliona stanovnika, a njime vlada konzervativna islamska stranka. Ona tvrdi da drveće neće biti posječeno, već će iz parka biti presađeno na druga mjesta pri pretvaranju Trga Taksim u pješački trg. Projekat bi trebalo da se završi do juna.

Ponude za učešće na konkurs mogu slati ovlašćeni revizori i društva za reviziju koja ispunjavaju posebne uslove predviđene Zakonom o računovodstvu i reviziji i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu i reviziji (’’Sl. list CG’’ br 69/05 i 80/08). Ponuda treba da sadrži: Naziv ovlašćenog revizora ili društva za reviziju, sa svim dokazima o ispunjavaju uslova za obavljanje revizije kao i svim podacima odnosno elementima koje treba da sadrži ugovor o reviziji sa posebno iskazanom cijenom revizije sa PDV-om i bez PDV-a. Revizija računovodstvenih iskaza obavlja se za period od 01.01. do 31.12.2013. godine. Ponude slati u zatvorenoj koverti na adresu: AD ’’Štampa’’ Podgorica, ul. Josipa Broza Tita br. 67, za Sekretara Društva u roku od 15 dana računajući od dana objavljivanja. Kontakt osoba i telefon: Sekretar Društva 020/ 445-580.

AD ’’Štampa’’ Podgorica


20 Kultura

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

BIJENALE

Nova veza slike i mišljenja

Otvoren crnogorski paviljon na 55. međunarodnoj izložbi u Veneciji Crnogorski paviljon na 55. Venecijanskom bijenalu savremene umjetnosti otvoren je u palati Malipjero izložbom “Misliti slikom” Irene Lagator-Pejović. U prisustvu brojnih posjetilaca, predstavnika inostranih medija, kritičara umjetnosti i kustosa uglednih međunarodnih institucija kulture, izložbu je otvorio poznati umjetnik i profesor estetike sa Univerziteta u Vupertalu Bazon Brok. “Ovaj projekat istražuje načine na koje umjetnici sarađuju sa naučnicima i teoretičarima. Već u naslovu smo suočeni sa imperativima ‘Image Think’ – misli slikom! U naučnoj zajednici postoji zajednički dogovor o kognitivnim procesima koji u praksi nema mnogo značenja, tako da je zadatak umjetnika da stvori nove veze između ova dva naizgled suprotstavljena pojma – slike i mišljenja”, kazao je on. U ovoj instalaciji je, prema njegovoj ocjeni, Irena Lagator-Pejović dala savršen, otvoren i jasan odgovor koji bi svaki umjetnik i naučnik zainteresovan za procese kognicije i komunikacije trebalo da iskoristi. “Rad Irene Lagator-Pejović ispituje procese evaluacije, kao i dijalektiku između raznih vidova spoznaje, umjetničke i naučne, i komunikacije. Irena Lagator-Pejović

je dovoljno jaka da svojim umjetničkim radom, a posebno ovom instalacijom, kreira prostor mira i saznanja koji nas štiti od destruktivnih sila svijeta u kojem smo prinuđeni da djelujemo bez razumijevanja”, kazao je Brok. U ime Ministarstva kulture, koje je organizator i pokrovitelj crnogorskog učešća na 55. Bijenalu u Veneciji, publici se obratila generalna direktorka Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo u Ministarstvu kulture

Dragica Milić, kao i komesarka crnogorske postave u Veneciji, istoričarka umjetnosti Nataša Nikčević. Venecijansko bijenale savremene umjetnosti zvanično će biti otvoreno danas za najširu publiku. Do kraja novembra publika će moći da pogleda izložbe u gotovo 90 nacionalnih paviljona, kao i centralnu postavku “Enciklopedijska palata” sa radovima više od 150 umjetnika iz četrdesetak zemalja.

MUZIKA

Šansa za mlade muzičare Prvo Internacionalno takmičenje gitarista počinje danas Prvo Međunarodno takmičenje mladih gitarista - Youth International Guitar Competion - biće održano danas i sjutra u Tivtu u organizaciji NVO Anagastum Guitar Society. Pokrovitelj ovog događaja je opština Tivat, a organizuju ga još tivatski Centar za kulturu, uz podršku Muzičkog centra Crne Gore i kompanije Euro Unit grupa iz Podgorice. Takmičenje je otvoreno za sve mlade izvođače rođene nakon 1990. godine. Kandidati će se ta-

kmičiti u šest starosnih kategorija, programom u trajanju od pet do 18 minuta koji će izvoditi napamet. Kotizacija iznosi 40 eura, a o najboljima će odlučivati žiri sastavljen od regionalno poznatih pedagoga. To su akademski profesori Goran Krivokapić iz Koblenca, Vojislav Ivanović iz Sarajeva, Maroje Brčić iz Splita i Danijel Cerović sa Cetinja, kao i predavači muzičih škola Antonio Rumenović iz Koprivnice, Neno Munitić iz Splita i Goran Perišić iz Nikšića.

Najbolji takmičari će biti nagrađeni diplomama, žicama i notama koje je obezbijedio zastupnik “Yamahe”, kompanija Euro Unit, kao i besplatnim učešćem na međunarodnim festivalima i takmičenjima. Konkurs će biti zatvoren nastupom pobjednika, a zatim će koncert održati izuzetni Crnogorski gitaristički duo, koji čine Goran Krivokapić i Danijel Cerović u galeriji “Buća2, od 20 časova. Za sjutra su predviđeni masterklasovi koje će voditi članovi žirija festivala.

novo iZDanje kultne knjiGe

PhotoCG u FranCuskoj Trojica članova Foto kluba “PhotoCG” saša Popović, Zoran ribo raičević i Dejan kalezić predstaviće se 4. juna samostalnim izložbama fotografija publici u Dol de Bretanj u Francuskoj u okviru 10. internacionalnog salona fotografije. Više od četrdeset autora iz raznih zemalja izložiće ove godine na slobodnu temu kolekcije radova na Salonu. Saša Popović predstaviće se sa 14 radova, pejzaža pod nazivom “Crnom Gorom”, Zoran Ribo Raičević izložbom “Ljepote crnogorskih planina” koju čini 18 fotografija pejzaža, dok će Dejan Kalezić izložiti 15 pozorišnih fotografija, nastalih na više predstava koje su igrane u CNP-u, pod nazivom “Emotions”. Mogućnost da izlažu u Francuskoj kao kolijevci fotografije članovi kluba “PhotoCG” smatraju velikim uspjehom i najboljim načinom da predstave svoj rad i Crnu Goru.

Izdavačka kuća “Nova knjiga” iz Podgorice objavila je novo i dopunjeno izdanje knjige “Mi djeca sa stanice Zoo” kristijane F. Dopuna ovog kultnog djela ogleda se u originalnim fotografijama likova autobiografske priče Kristijane F. Ova ispovijest predstavlja uspješan spoj autentičnog dokumentarnog i književnog teksta. Već više od dvadeset godina ima status bestselera bez tendencije opadanja interesovanja. Ideja za nastanak knjige “Mi djeca sa stanice Zoo” potekla je od kaja hermana i rika horsta, novinara magazina Štern, koji su 1978. upoznali petnaestogodišnju Kristijanu F., heroinsku zavisnicu na liječenju. Po ovoj knjizi je snimljen i film u režiji eli edel.


Kultura 21

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

USPJEH

Sehad Čekić u Evropskoj filmskoj akademiji Crnogorski filmski producent među članovima prestižne evropske institucije

JUBILEJ

Decenija ª Julije i Romeaº Komedija za djecu i odrasle “Julija i Romeo” Gradskog pozorišta biće izvedena večeras u 19 sati u velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, čime će proslaviti 10 uspješnih godina. Predstavu je po tekstu Branka Milićevića Kockice režirao Nikola Vukčević. Branko Milićević Kockica davne 1992. godine u Londonu, gdje se toliko puta igrao komad sličnog naslova, stvorio je novu priču na svoj prepoznatljiv način, u verziji za djecu i odrasle oslobođenoj krvi i tragedijskih muka, kao vrcavu i

brzu komediju karaktera. Predstava “Julija i Romeo”, u prvoj deceniji svog života, odigrana je 71 put. Danas u ovom komadu igraju: Katarina Krek, Dubravka Drakić, Pavle Ilić, Vesna Vujošević, Goran Slavić, Dijana Dragojević i Davor Dragojević. Slavljeničko veče biće povod i da se oda priznanje dvadesetogodišnjem kreativnom i predanom radu u Gradskom pozorištu Podgorica glumcima: Dejanu Đonoviću, Sejfu Seferoviću i Davoru Dragojeviću.

UNDERHILL

ª Život je...º i ª Čuvariº

Jelena Boljević

S

ehad Čekić prvi je crnogorski filmski profesionalac koji je postao član Evropske filmske akademije. U razgovoru za naš list Čekić kaže da je počastvovan prijemom u članstvo EFA, te da ulazak u prestižnu instituciju doživljava kao potvrdu onoga što je do sada na polju filmske umjetnosti i domaće kinematografije uradio. Članstvom u Akademiji postali smo dio jedne velike filmske mreže koja okuplja ugledne profesionalce iz cijele Evrope.

Producent Sehad Čekić postao je član Evropske filmske akademije prije nekoliko dana i tako se našao u društvu oko 2.800 filmskih profesionalaca koji su okupljeni sa zajedničkim ciljem da promovišu evropsku filmsku kulturu. Članovi EFA moraju da posjeduju kvalitete i da su dokazani na polju na kom djelaju kako bi Odbor Evropske filmske akademije procijenio da oni zaslužuju da budu članovi i pridruže se uglednom društvu propagatora filmske kulture. “Svako ko dobije poziv da postane član EFA mora se osjetiti počastvovanim. Kinematografiju čine ljudi, a ne samo apstraktni pojmovi, filmovi i statistika. To je ono što u Evropi dobro znaju, poštuju i zbog čega se smatra privilegijom biti u međunarodnim organizacijama. Sada su za našu kinematografiju otvorena još jedna nova vrata i bliži smo cilju koji ne može biti drugi nego da postanemo dio filmske Evrope”, ističe Čekić. Članstvom u ovoj instituciji postaje se dijelom velike filmske mreže koja okuplja ugledne profesionalce iz cijele Evrope. “Sve ovo za nas kao malu zemlju i kinematografiju u budućnosti znači mnogo više mogućno-

sti da participiramo u akcijama koje su usmjerene na promociju i razvoj filmske umjetnosti na Starom kontinentu, naglasio je Čekić. Kada je riječ o domaćim prilikama u domenu kinematografije, on kaže da misiju (sopstvenu i svojih kolega) vidi u stvaranju ozbiljnog kinematografskog sistema koji će činiti dobru bazu i podršku talentovanim filmskim stvaraocima, a time i našoj zemlji obezbijediti priliku da se nametne kao prostor koji komunicira sa svijetom preko filma. “U opštem je interesu da se promijeni sadašnja slika, da se više ulaže u film, da se uradi zajednička akcija kako bi se unaprijedili uslovi i stanje u domaćoj kinematografiji”, napominje naš sagovornik. Ističe da je do sada jako puno toga učinjeno i to u dosta teškim uslovima. “Sa malo sredstava i puno nedostataka mi smo ipak uspjeli da tokom proteklih nekoliko godina napravimo nešto. Sve više naših filmova putuje po Evropi, uspjeh nekih dugometražnih i kratkometražnih filmova na evropskim festivalima ukazuje na to da u Crnoj Gori znamo što je film. Ali da

Evropski pandan američkoj Akademiji EFA je pandan Američkoj filmskoj akademiji. Osnovana je 1989. godine pod imenom “European Cinema Society”, kada je predsjednik inicijative bio čuveni reditelj Ingmar Bergman. Cilj Akademije je da promoviše evropsku filmsku kulturu širom svijeta, podrži i štiti interese evropske filmske industrije. Tokom godine EFA inicira i učestvuje u seriji aktivnosti koje su

u vezi sa filmskom politikom, ekonomijom, umjetnošću i profesionalnim treninzima. Kulminacija aktivnosti institucije ogleda se u godišnjoj dodjeli evropskih filmskih nagrada. Svi članovi EFA imaju pravo glasanja na dodjeli Evropske filmske nagrade, a pored toga i mogućnost da ukažu na neke filmske projekte za koje smatraju da zavređuju pažnju.

bismo sve te kvalitete koje imamo iskoristili do kraja, moramo više da ulažemo, da se bolje organizujemo. Samo tako ćemo uspjeti da dosegnemo više standarde, da se povežemo i integrišemo u Evropu”, naglašava Čekić. Na tom razvojnom putu domaće kinematografije i integrisanja u savremena evropska filmska zbivanja predstoji još nekoliko bitnih koraka. To su, prije svega, učlanjenje u Euroimaž i Media program, ali i institucionalno organizovanje filmadžija u okvirima naše države, odnosno osnivanje filmskog centra ili instituta. “Individualnim pregnućima mnogih od nas i akcijama Ministarstva kulture koji je značajan partner u većini naših dosadašnjih projekata postignuto je puno. Prošle godine su ulaskom u Evropsku filmsku promociju otvorena mnoga vrata. Mnogo znači i naše prisustvo na Kanskom festivalu, ali je potpuno jasno da naši sagovornici iz Evrope i regiona žele na drugoj strani instituciju, nekoga sa kim će brže i lakše da dogovore saradnju. Za koju god da se formu odlučimo - filmski centar ili institut - važno je da što prije osnujemo takvu organizaciju”, kaže Čekić. Čekić je predstavljao Crnu Goru na proteklom Kanskom filmskom festivalu u programu “Networking/Producers on the move”, gdje je prezentovao svoje dosadašnje filmske projekte i razgovarao sa potencijalnim inostranim partnerima o budućim projektima. Njegov stručni i stvaralački profil bio je zastupljen u specijalizovanim publikacima EFP. Od 2005. godine radi na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju, na kojem je biran u zvanje docenta na predmetima Filmska produkcija 1-6 i Savremena filmska produkcija 1-2. Dva Čekićeva ostvarenja selektovana su u okviru koprodukcionog marketa Cinelink, na Sarajevo Film Festivalu, u čijem je Talent Campusu učestvovao 2007. Bio je izvršni producent na dugometražnom filmu “Gledaj me”, rediteljke Marije Perović i kratkom filmu “Maske” Andra Martinovića, odnosno producent dugometražnog igranog filma “Posljednje poglavlje” Nemanje Bečanovića i “Nekako s proljeća” Nikoline Barić.

Film “Život je...” crnogorskog reditelja Vladimira Perovića biće prikazan večeras u 20.30 sati na Sinema garaži (krovu parking garaže između ulica Vuka Karadžića i Novaka Miloševa u Podgorici), u okviru četvrtog Telekom Underhillfesta. Potom u 22 sata slijedi projekcija filma “Čuvari” reditelja iz Izraela Drora Moreha. Ovo ostvarenje prikazuje šestoricu bivših starješina izraelske obavještajne službe

koji prvi put govore o događajima koji su promijenili istoriju Bliskog istoka. Sjutra su na programu filmovi “Bosanoga” hrvatske autorke Morane Komljenović (20.30 sati) i “Braća po krvi” američkog reditelja Stiva Huvera, čija projekcija je zakazana za 22.30 sati. U slučaju vremenskih nepogoda, projekcije će biti održane u Crnogorskom narodom pozorištu, u predviđenom terminu.

OBAVJEŠTENJE O SAZIVANJU REDOVNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA Akcionarskog društva za unutrašnju i spoljnu trgovinu "Štampa", iz Podgorice

Na osnovu člana 36. Zakona o privrednim društvima ("Sl. list RCG", br. 06/02 i 17/07) i članovima 27 i 28 Statuta Akcionarskog društva za unutrašnju i spoljnu trgovinu "Štampa", iz Podgorice ("Društvo"), Društvo obavještava sve akcionare da će se redovna godišnja sjednica Skupštine akcionara održati dana 28.06.2013. u sjedištu Društva na adresi ul. Josipa Broza 67 u Podgorici, sa početkom u 10 časova, sa sledećim DNEVNIM REDOM 1. Usvajanje zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara; 2. Usvajanje Godišnjeg obračuna poslovanja ’’Štampa’’ AD Podgorica za 2012. godinu sa Izvještajem revizora; 2.1. Odluka o usvajanju finansijskih izvještaja Društva; 2.2. Izvještaja o poslovanju Društva; 2.3. Izvještaja revizora; 3. Izbor revizora Društva za poslovnu 2013. Godinu; 4. Razrješenje članova Odbora direktora; 5. Imenovanje članova Odbora direktora. Sve informacije u vezi sjednice Skupštine akcionara mogu se dobiti kod Sekretara Društva, ul. Josipa Broza Tita 67, kao i putem telefona: 020- 445-580. Akcionari ili njihovi punomoćnici koji namjeravaju da prisustvuju Skupštini akcionara dužni su da se prijave Sekretaru Društva najkasnije 1 sat prije održavanja Skupštine, radi identifikacije i evidencije.

AD ’’ŠTAMPA’’ PODGORICA Odbor direktora



Reportaže 23

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

Ostaci vinskog podruma Ivan-bega Crnojevića

VinarstVo

Skriveno blago Crnojevića Ostaci Ivan-begove vinarije u Brijestovu nadomak Danilovgrada svjedoče o tradiciji vinarstva u nas

Slavko Raspopović

O

crnogorskom vladaru Ivanu Crnojeviću (1460-1490), gospodaru Zete i Crne Gore, osnivaču Žabljaka Crnojevića, Cetinja, Obodske štamparije … poznatom u narodu kao Ivan–beg postoje brojna istorijska svjedočanstva. Pored njih Ivan-beg Crnojević u crnogorskom narodu živi i u legendi, poeziji, narodnoj tradiciji, kao i u brojnim toponimima, kojih ima na gotovo cijeloj teritoriji kojom je on nekada upravljao. Monumentalni ostaci zidanih kamenih gromada vi(n)štice (vinskog podruma) u Brijestovu nadomak Danilovgrada svjedoče o prisustvu Ivan-bega na ovim prostorima.

Zanimljivo je da malo ljudi u ovom kraju zna da je ovaj znameniti Crnojević baš tu imao svoju vinariju. Brijestovo je udaljeno samo osam kilometara od Danilovgrada, na novom magistralnom putu prema Ostrogu. Ovo prisojno i stepenasto kraško polje sa više živih izvora, koji nikada ne presušuju - Frba, Ledinak i Đemez smješteno je na 350 do 400 metara nadmorske visine. “Jedino Stubica ljeti presušuje”, kazao nam tokom posjete Brijestovu njegov jedini stanovnik Petar Kalezić. Pokazujući nam vi(n)šticu Ivanbega Crnojevića, koja se nalazi na pedesetak metara od njegove kuće, Petar kaže da se nekad u Brijestovu uz bistru zdravu vodu, točilo i vrhunsko rujno vino, čiji je vlasnik u srednjem vijeku bio niko drugi nego gospodar Zete i Crne Gore Ivan-beg. Blažo Kalezić u knjizi ‘’Kalezići kroz vjekove’’ piše o tome kako je vojvoda Kaleta, rodonačelnik ovog bratstva, upravljao Ivanovim posjedima. Kaletu pominje i kralj Nikola u ‘’Balkanskoj carici, tvrdi 90-godišnji Jagoš Kalezić koji sa dvije godine mlađom suprugom Rosom posljednjih dvadesetak godina sve ćešće provodi u Brijestovu, nego u Nikšiću. “Imamo kuću u Nikšiću, ali je meni i ženi miliji dan u Brijestovu no godina u Nikšiću”, kaže on. “Čitav ovaj prostor između kamenih greda bio je nekad zasađen lozom. Ima ih još, mada malo skrivenih, između drijena i graba. Bilo je ovdje vinograda i do šezdesetih godina prošlog vijeka”, kaže Jagoš. O bogatstvu ovog kraja lozom pričali su mu stariji mještani, a postoji i predanje o tome da su ovdje pobili svu Ivan-begovu poslugu, uključujući Jagoševog pretka Kaletu, a njegove ljude isjekli na komade. Zbog toga se ovaj dio Brijestova zo-

ve Komarda. “Turci su tada, kako veli Jagoš, prosuli vino iz vinštice. Bilo ga je toliko da je vrelo kao potok od vinštice do Škale na Stubici, a to je dužina od pola kilometra”. Iako zapuštena i nagrižena zubom vremena, vinštica i danas djeluje moćno i impresivno. Ostaci starog naselja čine ruševine kamenih kula načinjene od gromada neobrađenog kamenja. Građevina je smještena u Gornjem Brijestovu, na lokalitetu Komarda. U sredini Komarde bila je prema zapisima Kaletina kula. A do nje je bio vinski podrum Ivan-bega Crnojevića ili kako u zapisima stoji, Ivanova vinštica. Vinštica je, svjedoče njeni sadašnji ostaci, sa tri strane bila opasana i do dva metra debelim kamenim zidovima, dok njen sjeverni zid predstavljala prirodna vertikalna monolitna stijena u podnožju visokih kamenih greda koje se izdižu nad ovim živopisnim selom. Na vjerodostojnost podataka koji svjedoče o postojanju vinske tradicije Brijestova nedvosmisleno ukazuju i tragovi brojnih vinograda kojih je do pedesetih godina prošlog vijeka bilo na čitavoj teritoriji Brijestova, a od kojih danas nažalost ima samo poneka loza sakrivena u grmlju. Vinograde sa kartošijom obnovili su Petar i Jagoš. A vino je, prema zapisima Blaža Kalezića i prema priči Jagoševih predaka, u srednjem vijeku, zajedno s medovinom, bilo omiljeno piće u Brijestovu. “Vino se čuvalo u hrastovim i borovim buradima od drveta sa Prekornice”, tvrdi on. Piće se iz Ivanbegove vinštice, prema zapisima iz Brijestova nosilo na dvor Ivana Crnojevića u jarećim mješinama. “Ponekad, poslije ljetnjih kiša kad ogrije sunce, a nebo dobro izvedri iz Brijestova se može vidjeti Skadarsko jezero i Skadar”, kaže Jagoš. Vjerovatno otuda i tvrdnja da je

feudalni gospodar Crne Gore Ivanbeg Crnojević odavde mogao da vidi pola svoje države, a drugu polovinu sa Ivanovih korita, koja su takođe bila njegov posjed. Sa Gornjeg pitomog prisojnog Brijestova pruža se neponovljiv pogled na rijeku Zetu i bjelopavlićku ravnicu ispod sebe. Nekada naseljeno mjesto sa školom danas tokom cijele godine pripada samo Petru Kaleziću koji za sebe kaže da je ovdje ostao da čuva tradiciju življenja na selu. “Nije u Brijestovu vazda bilo ovako. Ovđe je radila škola koja je imala blizu stotinu đaka, danas je nažalost samo zarasla ruina. Nekada je u

jednoj kući bilo gotovo pedest čeljadi, đece i odraslih”, kaže Petar, pokazujući nam sada napuštenu još uvijek lijepu kamenu kuću, zidanu filigranskom preciznošću starih majstora za kamen iz ovih krajeva. “To je ova kuća Vučete Kalezića moga prađeda. Pod jednim krovom, gotovo do 1970. godine gorjelo je pet ognjišta: moga đeda, oca i stričeva, bilo nas je čini mi se 46, i nikome nije bilo tijesno”, kaže on. Upitno gledajući brata izusti: “Izbrojismo li toliko, Miladine?” A ispričao nam je i to da živi mnogo ljepše i mirnije nego ljudi iz grada.

Petar Kalezić kraj svojih pčela

Više vole da provode vrijeme u Brijestovu nego u Nikšiću: Rosa i Jagoš Kalezić sa muljačom za grožđe

“Jer, ne znam što se dešava niti me interesuje”, kaže Petar, koji je prije dvadeset godina trajno vratio u zavičaj nakon penzije koju je zaradio u policiji. “Ne bih pristao da se vratim da živim u grad ni po koju cijenu, ne vala pa da mi darivaju soliter, jer sam ja ovđe srećan, uživam u harmoniji sa prirodom, radeći pomalo oko loza i pčela. I pored ove ljepote ljudi nažalost odlaze, ovđe se vraćaju samo vikendom i ljeti”, kaže Petar. Podižući raširene ruke prema meni kao da želi da opravda sve one koji su napustili ovaj prostor u šali kaže: “A nije im ni čudo i čini mi se da odavde u grad povedem moga psa čim bi se dotaka asfalta ne bi se vrta za mnom u Brijestovo”. Petar i njegov brat Miladin, kojega smo zatekli u njihovoj staroj kući, pored ostalog čuvaju i tradiciju proizvodnje meda. “Ovdje dolaze sa svih strana da kupe med, a kada ga jednom probaju, onda redovno dolaze da bi kupili još koju teglu. Posebnost ovog meda je i u tome što ga pčele proizvode ne samo od bogatog domaćeg medonosnog bilja već ga čuvaju u kamenim (mermernim) košnicama”, tvrde braća koja imaju blizu stotinjak košnica od kojih je većina napravljena od bjelopavlićkog mermera iz rudnika kamena Maljat. Zapis o dugoj i bogatoj istoriji Brijestova u voćarstvu i pčelarstvu ostavio je i Blažo Kalezić u knjizi “Kalezići kroz vjekove”. “Na južnom dijelu ovog posjeda, pored poljoprivrednih kultura, gajilo se razno voće, ali najviše vinova loza. Vino je u srednjem vijeku bilo veoma cijenjeno i omiljeno piće koje se, pored domaće upotrebe, iznosilo na tržište. Koliko je Brijestovo obilovalo ovim pićem najbolje govori podatak da i danas u Gornjem Brijestovu postoje ostaci Ivanove viništice. Odatle se vino u jarećim mješinama, kao i druge dažbine koje su seljaci davali vlastodršcima, kao što su med, vosak, suvo meso, žitarice, mliječni proizvodi, slalo na dvor Ivana Crnojevića. Pored ovih zanimanja, sporednu djelatnost predstavljalo je i pčelarstvo, koje je bilo veoma razvijeno. Med je kod starih Slovena bio jako cijenjen, jer je, pored ishrane, uziman i kao lijek. Vosak je takođe bio tražen, jer je, pored upotrebe za osvjetljenje, hrišćanima služio i za vjerske obrede”, zapisao je Blažo Kalezić.


24 Matura

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

MATURA

Herceg Novi kao Holivud

Proteklih dana i 304 maturanta srednje škole “Ivan Goran Kovačić” prodefilovali su centrom grada i proslavili završetak svog školovanja u hotelu “Plaža”. Ponosni roditelji su bili sa maturantima i pratili ih do ulaza u hotel kako bi otplesali valcer. Na veliko iznenađenje većina njih će svoje školovanje nastaviti van Crne Gore. Ivan Seferović ističe da će upisati Pravni fakulet u Beogradu, a njegov drugar Božidar Dulić Mašinski fakultet takođe u Beogradu. Strahinja Dragojević, koji se obukao u “fanki” fazonu, kaže da mu je žao što napušta dobar dio djetinjstva i drugarstva koje ga vežu za srednju školu, ali da se sa-

da osim za eksternu mautru priprema i za prijemni ispit za Informacione tehnologije u Beogradu. Milja Arnautović, koja je bila jedna od kandidatkinja za đaka generacije, planira da upiše Ekonomski fakultet u Novom Sadu. Ni njoj ne pada teško polaganje eksterne mature, kao i ni prijemnog ispita, jer se dobro spremila. Stefan Veličković nastaviće kao i većina maturanata školovanje u Beogradu na Megatrend fakultetu i kaže da mu je na izvjestan način teško pao rastanak od većine drugara i drugarica iz srednje škole, ali da će ipak veći broj njih ipak sresti u Srbiji. Prema riječima direktora škole Momira Dragićevića, po-

četkom ove sedmice biće održane i sjednice nastavničkih vijeća na kojima su verifikovani uspjesi maturanata. Školsku 2012/13. godinu, završio je 81 učenik gimnazije, 207 učenika trećeg stepena i 16 učenika četvrtog stepena stručne spreme. Dodjela diploma planirana je u srijedu 29. maja u 11 časova. Dragićević je naglasio da je ponosan uspjehom i vladanjem koje su maturanti postigli. Njih sedmoro zavrijedilo je Luču za odličan uspjeh, a 22 učenika Luču 2 za opšti odličan uspjeh. Nastavničko vijeće je između 30 učenika odabralo i đake generacije i to su Katarina Elez iz Gimnazije i Stefan Stanković iz Stručne spreme. S.M.


Matura 25

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

PLJEVLJA

Sokak premali za veliku svečanost Pljevaljska čaršija bila je premala da primi sve znatiželjne koji su pogledima i usklicima oduševljenja ispratili defile ovogodišnje generacije maturanata Srednje stručne škole. Nakon okupljanja ispred ovog vaspitno obrazovnog objekta u kome su proveli četiri, po mnogima najljepše godine života, maturanti su ulicom Vuka Kneževića, preko Trga Patrijarha Varnave i Tršovom ulicom kroz špalir sugrađana stigli do hotela Pljevlja gdje je uslijedila jedna od najnezaboravnijih večeri u životu. Ponosno i gordo koračali su

pljevaljskom čaršijom, istom onom kojom su hodali i igrali se bezazleno dječji, maltene do juče, sakupljajući uspomene kojih će se sjećati cijelog života. Sa iste te čaršije u modernim odijelima i raskošnim toaletama svojim maturskim defileom zakoračili su u budućnost. Mnogi će, kazali su nastaviti školovanje, neki će pokušati da nađu zaposlenje sa stečenim obrazovanjem, ali su te priče kao i eventualne obaveze ostavili po strani zbog zajedničkog slavlja koje je u društvu preofesora nastavljeno do ranih jutarnjih sati. D.K.


26 Sport

DA LI STE ZNALI

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

NOVA BRUKA

Crna Gora bez kluba u Ligi šampiona

Iz dana u dan crnogorski klupski rukomet sve dublje tone, što najbolje potvrđuje podatak iz EHF-a da šampion naše zemlje neće igrati kvalifikacije za Ligu šampiona Miloš Pavićević

Da je Radomel Falkao juče potpisao milionski ugovor sa Monakom. Konačno je sve završeno i Monako će na račun Atletiko Madrida uplatiti nevjerovatnih 60 miliona eura obeštećenja. Glavni čovjek operacije bio je Rikardo Pećini, Italijan koji je radio u mlađim kategorijama Milana i Sampdorije, a zatim postao šef skauta u Monaku, i on je odradio veći dio posla. Još nije poznato koliko će biti plata Kolumbijcu, ali nagađa se da se radi o sumi između 12 i 15 miliona eura po sezoni.

E

vropska rukometna Federacija objavila je sastave šešira za narednu sezonu Lige šampiona, a ono što čelnike naših klubova i čelnike RSCG treba da brine jeste da Crna Gora neće imati predstavnika u najkvalitetnijem rukometnom takmičenju.

Novi šamar za crnogorski klupski rukomet. Naime, rukometna Crna Gora je izgubila pravo da ove sezone šampion države - Lovćen igra kvalifikacije. Razlog je jasan, koeficijent koji u EHF-u ima naša zemlja ne zadovoljava standarde da bi crnogorski predstavnik bio u odabranom društvu. Prije tri sezone tadašnji šampion Budućnost je zbog loše finansijske situacije odustala od učešća u kvalifikacijama, godinu prije toga u Skoplju nije ni izborila plasman u Ligu šampiona, da bi prije dvije sezone takođe bivši šampion

Mojkovac igrao samo kvalifikacije za EHF Kup. Cetinjani su ipak prošle godine u Beogradu igrali kvalifikacije za Ligu šampiona (kotizacija iznosi 25.000 eura), ali nijesu izborili elitu u društvu Partizana, Sloge i Porta. Gotovo da nevjerovatno zvuči podatak da će kvalifikacije za Ligu šampiona igrati šampioni Italije, Holandije, Luksemburga, pa i Grčke, a da u tom društvu neće biti crnogorskog predstavnika. Za razliku od prethodnih godina, kada je kretao iz kvalifikacija, zahvaljujući odličnim rezultatima Metalurga, šampion Makedoni-

ŠEŠIRI Šešir 1: Barselona, Kil, Alborg i Vesprem. Šešir 2: Kielce, Čehovski Medvedi, Zagreb i Pari Sen Žermen. Šešir 3: Atletiko Madrid, R. N. Loven (ili Flensburg), Gorenje Velenje i Makedonija 1. Šešir 4: Kif Kolding (Danska 2), Vaker Tun (Švajcarska 1), Naturhaus La Rioha (Španija 3) i R. N. Loven (ili Flensburg). Šešir 5: St. Peterburg (Rusija 2), Francuska 2, pobjednici kvalifikacionog turnira 1 i 2. Šešir 6: PL Celje, pobjednik turnira valjd-kard), pobjednik kvalifikacionog turnira 3 i 4. KVALIFIKACIJE Šešir 1: Šampioni Švedske, Bjelorusije, BiH i Rumunije Šešir 2: Šampioni Srbije, Slovačke, Portugala i Izraela Šešir 3: Šampioni Austrije, Norveške, Turske i Ukrajine Šešir 4: Šampioni Grčke, Italije, Holandije i Luksemburga je će od naredne sezone igrati direktno u najkvalitetnijem takmičenju i biti žrijeban iz trećeg šešira, kao i slovenački šampion, Gorenje. Hrvatski šampion Zagreb nalazi se u drugom

šeširu, dok se Celje nalazi u šestom. Šampion Bosne i Hercegovine Borac biće u prvom šeširu za kvalifikacije, dok je novosadska Vojvodina u drugom.

TIKET DANA SELTA ESPANJOL TIP 1

KVOTA 1.45

ANŽI CSKA MOSKVA TIP X

KVOTA 3.30

BAZEL ST. GALEN TIP 1

KVOTA 1.60

LIVORNO EMPOLI TIP X

KVOTA 3.30

BARSELONA B VILJAREAL TIP 2

KVOTA 1.65

JANJINA PAOK TIP 2

KVOTA 1.70

SELEKTOR SE OSIGURAO

NASTAVLJA SE OSIPANJE

Selektor naše košarkaške reprezentacije Luka Pavićević produžio je ugovor sa Roanom na još tri sezone. On je Roan preuzeo 2011. godine nakon što se razišao sa berlinskom Albom. Pavićević je sa Roanom eliminisan u četvrtfinalu francuskog plejofa od Šalona, ali su i pored toga ljudi u klubu zadovoljni njegovim radom. “Finansijski aspekt me nije motivisao da ostanem. Javilu su mi se mnogi klubovi, koji cijene i vrijednuju moj rad kako bi me angažovali. Međutim, volim ovaj grad, osjećam se dobro ovdje i želim da pomogne novom timu. U Roanu sam našao sam sve uslove za dobar rad”, rekao je Pavićević za klupski sajt. Zadovoljstvo produžetkom saradnje sa Pavićevićem, nije krio ni Emanuele Broše, predsjednik

Nakon Jova Damjanovića iz Nikšića, koji je sa reprezentacijom Katara potpisao petogodišnji ugovor, te Borka Cupare koji početkom juna ide na probu, još jedan mladi rukometaš iz Crne Gore će put Dohe. Četrnaestogodišnji desni bek iz Mojkovca Jovan Gačević (visok 194 cm) je dobio ponudu iz dalekog Katara da se priključi njihovoj kadetskoj reprezentaciji na pripremama u Dohi i on će prema našim informacijama već od 10. juna boraviti u ovoj zemlji. “Izgleda da se vraće vrijeme janičara, vrijeme kada neko može da vam otme djecu za hiljadu eura mjesečno, a pritom ničim nijesmo zaštićeni, niti imamo načina da zaustavimo osipanje talenata poput Jovana Gačevića koji bi trebalo da bude biser crnogorskog rukometa. Ovim stvarima pod hitno treba da se pozabave ljudi u Savezu”, kazao je predsjednik Mojkovca Vlatko Rakočević.

Luka Pavićević još I Gačević ode u Dohu tri godine u Roanu

Roana. “Pred nama je novi zadatak, pravimo novi projekat, a Luka je glavni kamen u tom mozaiku. Veoma je važno da imamo na klupu takvog stručnjaka i osobu kao on. Rezultati jesu bitni, ali je za nas važniji način rada Luke, sa kojima smo prezadovoljni. Zbog toga je bilo logično da nastavimo saradnju”, objasnio je Broše. M.P.

Rukometaš fenomenalnih fizičkih predispozicija je za prvi tim Mojkovca debitovao u finalu Kupa protiv Lovćena. M.P.


Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

FAJNAL FOR LIGE ŠAMPIONA

Počinje rukometna ludnica u Kelnu Četiri najbolja tima žele isti trofej

Na finalnom turniru Lige šampiona u njemačkom Kelnu učestvovaće 14 igrača sa naših prostora. Među njima, samo su trojica osvajala Ligu šampiona u dosadašnjoj karijeri Uroš Zorman, Momir Ilić i Danijel Šarić. Trojac se nalazi među ukupno 24 igrača kojima je to polazilo za rukom, a koji će nastupiti u Kelnu. Najtrofejniji je Sergej Rutenka, koji je pet puta osvajao Ligu šampiona sa tri različita kluba (Siudad Real, Celje i Barselona). ● NAJVEĆE AMBICIJE Polufinale koje će sve ljubitelje rukometa ostaviti bez daha odigraće najveći rivali u Njemačkoj - mašinerija zvana Kil i Hamburg. “Kada igraš u Kilu, ambicije su ti uvijek najveće moguće. Stižemo u Keln da osvojimo titulu. Poznajemo se dobro sa igračima Hamburga, uvijek su to teški mečevi. Mislim da će nam biti daleko teže nego prošle godine. Moraćemo da odigramo na najvišem mogućem nivou kako bi došli do pehara”, rekao je Momir Ilić. ● SUPER BARSA Danijel Šarić, pokušaće da sa Barselonom dođe do drugog trijumfa, nakon što je pehar namijenjen pobjedniku podigao 2011. godine. Međutim najtrofejnijem rukometnom klubu na planeti neće biti lak posao jer će na drugoj strani biti polj-

ski šampion i najprijatnije iznenađenje ove sezone - Kielce. “Znamo šta nas očekuje i da Kielce ima fenomenalan tim, ali Barselona neće odstupati od svog cilja i na svakom meču će ići na pobjedu. Odlično znamo kolika je snaga tima iz Poljske, ali i vjerujemo u naš kvalitet i uradićemo sve da dođemo do finala”, poručio je Šarić. ● IMAMO KVALITET Glavna uzdanica Kielcea, reprezentativac Hrvatske - Ivan Čupić respektuje Barselonu, ali ipak vjeruje da njegov tim ima šansu da napravi istorijski rezultat. “Napravili smo veliku stvar plasmanom na fajnal for u Kelnu, ali zašto se time zadovoljiti kada imate priliku da napravite još više. Barselona je već godinama glavni gavorit za osvajanje ovog takmičenja i mi cijenimo veličinu tog kluba, ali isto tako kada meč počne samo ćemo razmnišljati na koji način da trijumfujemo, a siguran sam da imamo kvalitet da napravimo velike stvari u Kelnu”, jasan je Čupić. M.Pavićević

SATNICA Subota 15.15 - Barselona - Kielce 18 - Kil - Hamburg Nedjelja 15.15 - za 3.mjesto 18 - finale

● DAME I SPORT

Borijelo zaveo ª anđelaº

Najveći zavodnik italijanske Serije A (od kada su Inzagi i Vijeri u penziji) se vratio u velikom stilu! Marko Borijelo šeta novu seksi cicu. Napadač Đenove poznat po osvajanjima van terena je opet ubo džek pot. Nova ljubav ljepuškastog Italijana je brazilski foto model Izabel Gular, jedna od „anđela“ Viktorija Sikreta. Paparaci su ih uslikali prije neko veče u Rimu. Pogledajte kako izgleda nova Borijelova pratilja...

Rajković još dvije godine u Valansu

Naš reprezentativni golman Marko Rajković produžio je ugovor sa francuskim drugoligašem Valansom na još dvije sezone. Rajković je u Francusku došao na preporuku prvog trenera Mila Davidovića, a već nakon prve godine svojim odbranama kupio je čelne ljude kluba koji su mu juče ponudili novi, mnogo bolji finansijski ugovor. “S obzirom da mi je bilo lijepo u Valansu ove sezone nijesam htio mnogo razmišljati kada sam dobio ponudu da produžim saradnju, iako sam imao još nekih ponuda. Ove sezone smo igrali zapaženu ulogu u drugoligaškom takmičenju, koje je i te kako kvalitetno, a već sledeće ambicije kluba će biti mnogo veće”,kazao je Rajković. M.P.

Stanić među odabranima Preko 20000 navijača na zvaničnim stranama EHF Lige šampiona učestvovalo je u anketi i izabralo najbolju postavu najkvalitetnijeg evropskog takmičenja u sezoni 2012/2013. Evropska rukometna kuća, nominovala je 32 igrača za osam pozicija (biran i najbolji defanzivac), a po mišljenju rukometnih fanova sa svih meridijana, u idealnoj postavi su svoje mjesto našli golman Metalurga, Mojkovčanin Darko Stanić i desno krilo Kilcea, Ivan Čupić. Na poziciji lijevog beka našao se Čeh Filip Jiha, srednji je Danijel Narcis, desni Laslo Nađ, pivot Hulen Aginagalde, dok je najbolji defanzivac igrač Vesprema Ištvan Timoščin. M.P.

SPORTSKI EKRAN 11:00 11:30 15:15 17:00 17:30 18:00 19:00 19:00 19:55 20:00 20:30 21:00 21:00 21:20 22:00 22:50 23:00 23:00

SUBOTA Rolan Garos CSKA - Anži, fudbal Kielce - Barselona, rukomet Real Madrid - Osasuna, fudbal Finska - Portugal, odbojka Kil - Hamburg, rukomet Real Madrid - Saragosa, košarka Barselona - Malaga, fudbal Sport Bajern M. - Štutgart, fudbal Bazel - Sent Galen, fudbal Primera, kombinovani prenos Gem, set i Mets Santos - Gremio, fudbal Atletika Sport Sportska subota Los Anđeles - Čikago, hokej

Eurosport, Eurosport 2 SportKlub+ Arena1 SportKlub Arena4 Arena1 Arena2 SportKlub RTCG1 Arena1 SportKlub+ SportKlub, SK Prime Eurosport Arena3 Arena2 TV Vijesti RTCG2 Arena1

11:00 12:40 14:00 15:15 15:30 18:00 18:00 19:30 19:55 20:30 21:00 21:00 21:00 22:50 23:00 23:15 23:30

NEDJELJA Rolan Garos Barselona - G. Kanarija, košarka MOTO GP, trka EHF LŠ (treće mjesto) Mančester J. - Real M, fudbal EHF LŠ (finale) Segunda, kombinovani prenos Atromitos - Asteras, fudbal Sport SAD - Njemačka, fudbal Košarka, srpska liga Brazil - Engleska, fudbal Gem, set i Mets Sport Čikago - DC Junajted, fudbal Boka Juniors - Velez, fudbal Aletiko M. - Sao Paulo, fudbal

Eurosport, Eurosport 2 Arena1 SportKlub Arena1 SK Prime Arena1 SportKlub+, SK Prime Arena4 RTCG1 SportKlub Arena1 Arena3 Eurosport TV Vijesti Arena1 SK Prime Arena3

KOŠARKA

Cedevita dogovorila sa Ramljakom Cedevita je angažovala prvo pojačanje za narednu sezonu, ugovor sa Zagrepčanima potpisaće Ivan Ramljak, krilo Širokog. Ramljak je proteklog ljeta bio blizu prelaska u redove Cibona, ali od toga na kraju nije bilo ništa jer je klub napustio Jasmin Repeša. Ramljak, koji se nalazi na širem spisku selekcije Hrvatske za EP u Sloveniji, je u posljednje dvije sezone jedan od najboljih igrača hercegovačke ekipe, koja trenutno igra finale domaćeg šampionata protiv Igokee. U ABA ligi ove sezone imao je prosjek od 7,6 poena, 3,9 skokova i 1,4 ukradene lopte. M.P.


28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

VATERPOLO FAJNAL FOR LŠ

Super Leka sredio Partizan, Zvezda Špance za istoriju Za trofej LŠ igraće Jug i Crvena zvezda - u polufinalu tim iz Gruža bolji od Partizana (8:7), Zvezda od Barselonete (9:5)

RK LOVĆEN

Da li ostaje Marko Martinović?

Najstariji crnogorski fudbalski klub - Lovćen bi mogao već do sredine juna da dobije novog predsjednika, ukoliko čovjek koji je u proteklih osam godina mnogo uradio za klub - Marko Martinović “podigne sidro”, s obzirom da već duži period ulaže sopstveni novac u cetinjski ponos. Naime, juče je u našoj prijestonici održana Skupština kluba na kojoj je izglasano da novi predsjednik

Skupštine bude gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović, dok će potpredsjednik biti bivši prvi čovjek grada Milo Janković. Iako je trebalo sinoć da se polemiše na temu ko će na čelu kluba dočekati 100 godina od osnivanja, od toga nije bilo ništa, tako da će se o predsjedniku Lovćena znati nešto više u narednih petnaestak dana kada će biti izabran i novi UO kluba.

NBA MAJAMI INDIJANA

Super Haslem za 3:2 Čuda se ruše drugim čudima! Jedno od njih su svakako košarkaši Indijane, koji žestoko muče šampiona Majami u finalu Istoka, dok je drugo čudo Udomis Haslem, momak koji je u noći između četvrtka i petka zasjenio zvjezdice iz svoje ekipe i Majami doveo na korak od novog finala. Košarkaš koji se prije svega isticao u odbrambenim zadacima imao je pakleno veče u napadau - procenat šuta 9-8, 16 poena, uz neizostavnih 30 Lebrona Džejmsa bili su previše za Indijanu - 90:79, za 3:2 u seriji. Momke sa Floride od finala dijeli još jedna pobjeda. “Haslemovih osam od devet? Da. To nas je potpuno ubilo u pojam”, priznao je trener Indijane Frenk Vogel. Osim pomenutog tandema sjajni su u Majamiju bili i Mario Čalmers (12 poena i 6 asistencija), Dvejn Vejd i Kris Boš (po 17 poena), dok se u poraženom timu istakao Pol Džordž (27 poena, 11 skokova i 5 asistencija). Šesti meč na programu je u nedjelju ujutro - 02.30h po našem vremenu. K.B.

Kada je teško onda se poznaju rođeni šampioni, majstori hrabrog srca... Jug je bio veliki favorit protiv Partizana u polufinalu Lige šampiona koji se održava u Beogradu, ali se u “gostujućoj” atmosferi dosta mučio, a onda kada se “lomio” rezultat “isplivao” je čovjek za velike stvari - naš majstor Aleksandar Ivović! U finišu, pri neriješenom rezultatu, čuveni Leka je najprije “haubicom” sa desetak metara skinuo paučinu sa Sorovog gola, bio besprekoran u odbrani, a onda i izborio peterac (koji je iskoristio još jedan Crnogorac Nikola Janović)... Nakon toga bilo jasno - Jug ide u finale - 8:7 (2:1, 2:1, 2:3, 2:2). “Opravdali smo očekivanja, iako nije bilo lako. Pokazalo se još jednom da je Partizan, iako mlada, odlično pripremljena ekipa. U početku smo promašivali zicere i propustili šansu da se odlijepimo. Na kraju je presudilo naše iskustvo”, rekao je Ivović nakon meča na kojem je postigao dva gola, koliko i njegovi saigrači Miho Bošković i Nikola Janović. Najbolji u timu Partizana bio je rođeni Kotoranin Dušan Mandić sa dva gola, a jedan pogodak postigao je i naš reprezentativac Uroš Čučković. Drugo polufinale u paklenoj atmosferi SRC “Banjica” nije donijelo toliko neizvjesnosti - najljepša vaterpolo priča ove godine Crvena zvezda “odradila” je špansku Barselone-

Iskustvom do finala: Nikša Dobud na meču sa Partizanom

tu 9:5 (2:2, 2:0, 3:3, 2:0), pa će Evropa večeras uživati u super finalu dva tima koja su definitivno najviše pokazala u sezoni koja polako ispisuje svoje posljednje stranice... “Crveno-bijele” su do istorijskog trijumfa vodili Strahinja Rašović (tri gola), Andrija Prlainović i Duško Pijetlović (po dva pogotka). “Čestitam mojim momcima i publici, atmosfera je bila fenomenalna. Sada nas čeka finale i veliki protivnik, ali učinićemo sve da se ne za-

ROLAN GAROS

SEMAFOR Jug - Partizan 8:7 C. Zvezda - Barseloneta 9:5 DANAS 17.00 Za treće mjesto: Partizan - Barseloneta 20.15 Finale: C. Zvezda - Jug držimo na ovome”, istakao je nakon meča Zvezdin trener Dejan Savić. K.B.

Rafa izgubio set, Fedeks ni toliko, kraj za Miloša Raonića Kišni oblaci i dalje gospodare nebom iznad Pariza, ali je sveta šljaka Rolan Garosa ponovo bila spremna za majstore tenisa. A juče su po njoj gazila dvojica najvećih u posljednjoj deceniji - najprije je Rafael Nadal, izgubio prvi set, pa potom sredio Martina Kližana (3:1), da bi onda njegov vječiti rival Rodžer Federer mnogo lakše izašao na kraj sa Žilijenom Benetoom (3:0). “Igrao sam protiv veoma neugodnog protivnika, a i uslovi su bili izuzetno teški, tako da sam srećan kako se sve završilo. Nadam se da ćemo ubrzo vidjeti sunce”, rekao je Nadal nakon meča. Jučerašnji dan donio je i pobjede Davida Ferera, Viktora Troickog i Janka Tipsarevića kod muškaraca,

dok su kod dama sigurne bile Ana Ivanović, Serena Vilijams i Marija Šarapova. Od većih imena ispao je Miloš Raonić. VAŽNIJI REZULTATI (M): Nadal - Kližan 4:6, 6:3, 6:3, 6:3, Fonjini Rosol 6:2, 7:6, 2:6, 6:1, Federer - Beneto 6:3, 6:4, 7:5, Ferer - Lopez 6:1, 7:5, 6:4, Izner - Harison 7:5, 7:6, 3:6, 1:6, 8:6, Tipsarević - Verdasko 7:6, 6:1, 3:6, 5:7, 8:6, Južnji - Delbonis 6:3, 6:7, 7:5, 6:4, Troicki - Čilić 7:6, 6:4, 7:5, Conga - Šardi 6:1, 6:2, 7:5, Anderson - Raonić 7:5, 7:6, 6:3. VAŽNIJI REZULTATI (Ž): S. Vilijams - Kirstea 6:0, 6:2, Erani - Lisicki 6:0, 6:4, Skjavone - Flipkens 6:1, 4:6, 6:3, Šarapova - Bušar 6:2, 6:4, Kirililenko - Barti 6:3, 6:1, Bartoli - Duke Marino 7:6, 7:5, Ivanović - Razano 6:3, 6:2. K.B.


Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

PRIMERA (POSLJEDNJE KOLO)

Koga će progutati pakao Segunde? Deportivo drži sve u svojim rukama, za njegov kiks mole se Selta, Saragosa i Majorka

DFB POKAL

Posljednji izazov Jupovog orkestra

Nije bilo neizvjesnosti u šampionskoj trci, ali zato borba za opstanak u Primeri donosi dramu i u posljednjem kolu, koje je na programu večeras. Ujedno zadnjih devedeset minuta u španskom fudbalu za ovu sezonu daće i odgovor ko će uz Barselonu, Real i Atletiko Madrid u “magično” društvo Lige šampiona - Valensija je na pol poziciji, njen kiks u Sevilji čeka Real Sosijedad. Upravo će Sosijedad biti umiješan i u borbu za opstanak, pošto gostuje Deportivu iz La Korunje, timu koji se nalazi jedno mjesto iznad zone ispadanja (sa 35 bodova) i čijem se neuspjehu nadaju “davljanici” Selta (34), Sara-

gosa (34) i Majorka (33). Ukoliko Super Depor slavi na svom “Riazoru” pomenuta tri tima će bez obzira na rezultat u posljednjem kolu završiti u Drugoj ligi. “Idemo da napravimo parti od ove super važne utakmice. Jednostavno, mislim da ne možemo izgubiti na našem Riazoru”, riječi su Fernanda Vaskeza, trenera Deportiva. RASPORED (subota): Real M. Osasuna (17.00h), Barselona - Malaga (19.00), Granada - Hetafe, Sevilja - Valensija, Deportivo - Sosijedad, Selta - Espanjol, Majorka Valjadolid, Saragosa - Atl. Madrid, Levante - Betis, Rajo V. - Atl. Bilbao (svi u 21.00). K.B.

Bavarci za istoriju, “švabe” za čast - večeras (od 20 sati) u Berlinu Bajern i Štutgart igraju finale njemačkog Kupa Kosta Bošković

P

rijestonica je otvorila svoje kapije... U Berlin, na teren veličanstvenog Olimpijskog stadiona, stižu tek krunisani kralj Starog kontinenta Bajern Minhen i Štutgart, tim koji će pokušati da napravi ono što nikom nije ove sezone - da bavarskoj mašineriji “otme” trofej. Istorijska sezona u Njemačkoj večeras zatvara svoju knjigu - finale Kupa biće prilika za Bajern da postane prvi tim iz ove zemlje koji je osvojio “triplu krunu” (već je šampion Njemačke i Evrope), a za Štutgart da odigra meč za čast, za spas sezone... Ujedno, biće ovo i posljednji meč na klupi Bavaraca za trenera koji je od Bajerna napravio najdominantniji tim Evrope, legendarnog Jupa Hajnkesa.

Baš kao što je rekorder po broju titula u Bundesligi, veliki Bajern je bez premca i u njemačkom “Pokalu” sa 15 do sada osvojenih trofeja ono što nedostaje da ovaj klub definitivno dobije epitet besmrtnog je da sva tri najprestižnija trofeja u jednoj sezoni završe u trofejnoj sali “Alijanc arene”. Mnoge generacije minhenskog giganta su igrale sjajan fudbal, ali samo ova ima priliku da ispiše istoriju...

15

puta je Kup Njemačke osvojao Bajern Minhen što ga čini rekorderom u ovom takmičenju. S druge strane, Štutgart je do “Pokala” stizao u tri navrata.

● KARIKATURA DANA

Pivo je (opet) spremno Salatara Bundeslige i “ušati” pehar Lige šampiona već su dobro “zaliveni” na Alijanc areni, a “duhovni vođa” vjerovatno i najvećeg Bajerna iz Minhena u istoriji Jup Hajnkes već je “spremio” čuveno njemačko pivo i za proslavu Kupa, za istorijsku triplu krunu... Ostaje još samo da Roben, Riberi i društvo “odrade” Štutgart, pa žurka može da počne...

● Rumenige: BesmRtnici, mileR: Pišemo istoRiju Zbog svega toga, riječ istorija najčešće struji ovih dana vazduhom iznad Minhena, Kup, najmanje važno takmičenje, odjednom je dobilo poseban značaj. “Ovaj tim je već ušao u sve udžbenike, ali ovi momci sada mogu da postanu fudbalski besmrtnici ako pobijede Štutgart. Osvojili bi treći trofej u sezoni, a to nije pošlo za rukom ni Bekenbaueru, ni Mileru, ni Majeru”, riječi su još jedne legende Bajerna, danas Izvršnog direktora kluba, Karl Hajnc Rumenigea. Velike prilike za svoj tim svjestan je i još jedan momak iz čuvene Bajernove familije - Miler, majstor sa “brojem 25” Tomas. “Kup je još više dobio na značaju, jer je nagrada koju možemo da ostvarimo mnogo veća. Mi možemo da ispišem nove stranice istorije ovog kluba”, jasan je Tomi Miler.

1

gol primio je Bajern u dosadašnjem dijelu Kupa Njemačke i to u polufinalu kada je razmontirao Volfsburg 6:1. Za to vrijeme, tačnije na do sada odigrani pet mečeva u Kupu, postigao je 17 golova.

Inače, Jup Hajnkes, kojeg će nakon ovog meča na klupi Bajerna naslijediti Pep Gvardiola, za finalni duel neće moći da računa na defanzivca Dantea i vezistu Luiza Gustava, koji su pozvani za nacionalni tim Brazila.

● laBadija: Čuda se događaju, nadam se Baš sada S druge strane, Štutgart je do “Pokala” stizao u tri navrata, ali posljednji put još 1997. godine. Sada će im trebati pravo čudo da stignu do četvrte zvjezdice u njemačkom Kupu... “Znamo protiv koga igramo, znamo da Bajern ima po dva ili tri jednako dobra igrača za svaku poziciju”, istakao je Bruno Labadija, trener Štugarta i nekada igrač Bajerna. “Međutim, čuda se u fudbalu dešavaju svakog dana. Nadam se da će taj dan biti baš subota”.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) crna gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: ivanka FATić RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) svijet: nikola MiJuŠKOvić (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOvAnOvić (filip.jovanovic@dnovine.me) sport: Miloš AnTić (milos.antic@dnovine. me) Foto: Darko JOvAnOvić (darko.jovanovic@dnovine.me) dizajn: nikola vuKOTić (nikola.vukotic@dnovine.me) marketing: Bojana BECić (bojana.becic@dnovine.me)

Akcionarsko društvo za unutrašnju i spoljnu trgovinu ’’Trgopress’’ Podgorica, ul. Josipa Broza Tita br. 67, Podgorica, objavljuje KONKURS ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA IZBOR REVIZORA ZA POSLOVNU 2013. GODINU Ponude za učešće na konkurs mogu slati ovlašćeni revizori i društva za reviziju koja ispunjavaju posebne uslove predviđene Zakonom o računovodstvu i reviziji i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu i reviziji (’’Sl. list CG’’ br 69/05 i 80/08). Ponuda treba da sadrži: Naziv ovlašćenog revizora ili društva za reviziju, sa svim dokazima o ispunjavaju uslova za obavljanje revizije kao i svim podacima odnosno elementima koje treba da sadrži ugovor o reviziji sa posebno iskazanom cijenom revizije sa PDV-om i bez PDV-a. Revizija računovodstvenih iskaza obavlja se za period od 01.01. do 31.12.2013. godine. Ponude slati u zatvorenoj koverti na adresu: AD ’’Trgopress’’ Podgorica, ul. Josipa Broza Tita br. 67, za Sekretara Društva u roku od 15 dana računajući od dana objavljivanja. Kontakt osoba i telefon: Sekretar Društva 020/ 445-580. AD ’’Trgopress’’ Podgorica


30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

BUDUĆNOST - MORNAR

Sutjeska - Lovćen Budućnost - Mornar Čelik - Jedinstvo Rudar - Petrovac Grbalj - Zeta Mladost - Mogren (utakmice počinju u 17.30 časova) 1. Sutjeska 32 19 5 8 48:30 2. Budućnost 32 17 9 6 56:38 3. Čelik 32 15 8 9 40:33 4. Grbalj 32 13 11 8 40:20 5. Rudar 32 14 6 12 40:39 6. Petrovac 32 8 14 10 35:40 7. Lovćen 32 11 4 17 37:50 8. Mogren (-1) 32 10 7 15 33:39 9. Zeta 32 8 12 12 42:43 10. Mladost 32 8 12 12 36:47 11. Mornar 32 8 9 15 35:47 12. Jedinstvo 32 8 9 15 30:44

Plavi prizivaju sreću Pred praznim tribinama plavi igraju (17.30) protiv Barana - žele trijumf i dobre vijesti iz Nikšića u duelu Sutjeske i Lovćena

62 60 53 50 48 38 37 36 36 36 33 33

Grblju je dovoljan bod da igra Evropu: Kenan Ragipović, vezista trikolora

Ni najveći optimisti plavo - bijele familije nijesu vjerovali da će Budućnost u posljednjem kolu imati šansu za titulu, ali malo toga zavisi od njih na utakmici Budućnost Mornar (17.30). Prije godinu dana plavi su stigli do pehara odigravši neriješeno protiv Rudara (1:1) pred praznim tribinama, a sada je situacija slična - stadion je suspendovan, pa protiv Barana opet bez publike mogu proslaviti duplu krunu - moraju da savladaju supermotivisane Barane, a iz Nikšića je potrebna vijest o trijumfu Lovćena ili remiju na utakmici Sutjeska - Lovćen. “Gledamo samo kako da pobijedimo posljednjeg rivala, ništa drugo nas ne zanima. Sami smo krivi što smo došli u situaciju gdje smo sada, ali isto tako jedino smo i mi zaslužni što smo uspjeli donekle da se vratimo poslije minusa od 12 poena. Situacija je takva kakva je i tu se ne može ništa promijeniti”, poručio je trener Budućnosti Radisav Dragićević. Rajo neće moći da računa na duže povrijeđenog Radivoja Golubovića, a biće lišen usluga suspendovanih Nikole Vukčevića i Radenka Kamberovića. “Utakmica može mnogo da donese kako nama, tako i Mornaru. Sigurno je da imaju kvalitet, ali pokušaćemo da maksimalno ispoljimo ono što smo u posljednjoj nedjelji fantastično radili. Ako bude tako, mislim da neće biti problema”, jasan je Dragićević. Momci koji nose dres najpopularnijeg kluba Crne Gore će igrati sa Mornarom, a slušaće kakvo je stanje u Nikšiću. Pitali smo šefa stručnog štaba plavih šta misli o

Jedni se bore za titulu, drugi za opstanak: Mugoša će voditi duel sa Skopljakom

duelu kraj Bistrice. “Lovćen dolazi rasterećeno, ali ukoliko budu igrali kao protiv nas, sigurno da mogu da naprave dobar rezultat. S druge strane, Sutjeska je pod većim pritiskom, ali to nije bitno, jer mi prije svega moramo da mislimo o Mornaru i pobjedi”, završio je Dragićević. Od svih ekipa koje se grčevito bore za opstanak Baranima je najteže - osokoljen dobrom formom u posljednje vrijeme vođa gostiju iz lučkog grada vjeruje u povoljan rezultat. “Igramo protiv ekipe koja je u posljednje vrijeme pokazala koliko vrijedi - dostigli su pravu formu. Međutim, tu smo i mi koji smo napravili dobar rezultat i imamo pravo da se nadamo povoljnom ishodu. Cijenimo Budućnost, ali nećemo ih previše respektovati jer dolazimo u Podgoricu po trijumf”, poruka je

trenera Mornara Obrena Sarića. Šef Barana je svjestan da protivnik ima veliki kvalitet, ali je ubijeđen da njegovi izabranici imaju jedno oružje koje je mnogo jače od fudbalera Budućnosti. “Motiv do neba. Smatram da imamo mnogo veću želju od njih, ali to moramo dokazati na terenu. Svi su spremni i maksimalno koncentrisani”, jasan je Sarić, čija će ekipa u ligi sigurno ostati ukoliko slave pod Goricom. Ako Jedinstvo izgubi od Čelika, Baranima je i poraz - dovoljan - pošto su bolji međusobno od Bjelopoljaca. U. Radulović ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Budućnost: Neriješeno: Pobjeda Mornar:

10 8 1 1

GRBALJ - ZETA

Sve miriše na iks Grbalj trijumfom sigurno osigurava Evropu, Zeta sa pobjedom izbjegava baraž, a sa neriješenim rezultatom obje ekipe otprilike dobijaju ono što žele. Međutim, fudbal ne bi bio to što jeste da nema (ne)prijatnih iznenađenja - iz tog razloga trener “trikolora” Aleksandar Nedović poziva na oprez. “Imamo lijepu šansu i dobru situaciju da osiguramo Evropu. Mislim da smo dovoljno pametni, znamo koliko nam znači utakmica sa Zetom - obećavam da će moji momci uložiti posljednji atom snage kako bi došli do Evrope koju nijesmo ni sanjali”, poručio je Nedović. Sa druge strane i Golubovčani najavljuju da neće kalkulisati remijem - nakon što su razbili

Mladost 5:0, ekspedicija sa Trešnjice želi cijeli plijen i u Donjoj Sutvari. “Od drugog dijela sezone imali smo za cilj da ostanemo u eliti bez baraža. Eto u posljednjem kolu za to ćemo se boriti protiv Grblja. I pored toga što nam je dovoljan bod, siguran sam da ćemo pokušati da pobijedimo odličnog protivnika. Pružićemo maksimum kako bi izbjegli doigravanje”, riječi su ofanzivnog veziste gostiju Miljana Vlaisavljevića. U.R.

20 3 6 11

DRUGA LIGA

Zabjelo ili Bratstvo Dečić će preskočiti posljednje kolo Druge lige, ali oni su već prvoligaši - prošle nedjelje se to proslavili pred svojim navijačima. Velika bura se očekuje u borbi za mjesta koje donosi baraž za popunu elite - konkurišu Bokelj, Zabjelo i Bratstvo. Kotorani su sigurni učesnici baraža, samo je pitanje da li će u razigravanje sa pozicije broj 2 ili 3, dok će se velika borba voditi za mjesto broj tri - ako Zabjelo izgubi od Zore u “republici”, a Bratstvo savlada Berane u Ljajkovićima onda će Bratstvo u baraž. Drugu ligu napušta Iskra. RASPORED 33. KOLA (subota, 1. jun, 17.30): Bokelj - Iskra, Bratstvo -

Rudari gledaju sebe Prsa u prsa: Marko Šćepanović i Mirko Radišić su spremni za veliki duel

MLADOST - MOGREN

●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Grbalj: Neriješeno: Pobjeda Zeta:

RUDAR - PETROVAC

Berane, Zabjelo - Zora, Igalo - Arsenal, Jezero - Ibar. Slobodni će biti fudbaleri Dečića.

Kom - Pljevlja Zlatičani u nedjelju od 17.30 časova imaju priliku da naprave veliki korak ka Drugoj ligi - Kom na stadionu Mladosti igra protiv Pljevalja, a ako pobijede imaće šest bodova na svom kontu. Tabela poslije prva dva meča izgleda ovako: Kom 3 boda (1 utakmica), Cetinje 3 boda (2 utakmice), Pljevlja 0 poena (1 utakmica).

Ko će u plej-aut Izbjegava se igranje baraža u Podgorici Veliko opuštanje i mnogo utakmica sa užasnim rezultatima doveli su Mladost i Mogren da u direktnom okršaju (17.30) na Starom aerodromu odlučuju ko će u baraž - “romantičarima” će biti dovoljan bod da izbjegnu “crvenu zonu”, dok će Budvani morati dobro da se preznoje i pokušaju da pronađu rješenje za tri boda. Poslije katastrofe protiv Zete (5:0), fudbalerima Duška Globarevića bi i remi dobro “legao”, jer su u međusobnim duelima bolji od “žutih”. “Igramo najbitniju utakmicu. Mislim da imamo psihološku prednost jer ne moramo da jurimo rezultat. To je naša šansa i vjerujem da ćemo ovo privesti kraju kako treba. Nećemo ići na bod - uz pravi pristup siguran sam da ćemo na kraju ostati u eliti crnogorskog fudbala bez baraža”, poručio je trener Mladosti Globarević. Mnogo teži posao očekuje Mogren - gosti imaju isti broj poena

kao Podgoričani, ali njima je pobjeda neophodna. “Pred nama je meč biti ili ne biti. Nemamo prava na greške i kalkulacije. Očekujem zanimljivu utakmicu, gdje mislim da će drugo poluvrijeme sve odlučiti. Mladost je ekipa protiv koje smo imali dosta problema ove godine, ali vjerujem da konačno možemo napraviti pravu stvar”, rekao je pomoćni trener Mogrena Drago Maraš. U taboru domaćina neće biti povrijeđenih Sanibala Orahovca i Vladimira Mandića, odnosno suspendovanog Nemanje Vuković, dok za Mogren neće igrati Adis Đoković i Bracan Popović. U.R.

Družina Nikole Rakojevića ima šansu da uhvati Evropu - ne zavisi sve od njih, ali kalkulacija je sasvim jasna: Rudar mora da savlada Petrovac pod Golubinjom (17.30), a Grbalj da izgubi od Zete u Radanovićima. Međutim, Pljevljaci ne gledaju previše ka moru, pošto natovareni problemima (pogotovo finansijske prirode) žele samo na pravi način da zatvore sezonu... “Igraćemo u jakom sastavu, možda neko od mlađih dobije priliku, ali jasno je da napadamo tri boda”, rekao nam je juče Rakojević koji neće moći da računa na Blaža Igumanovića koji se nalazi na pripremama A reprezentacije... “Trijumf je cilj, jer želimo na lijep način da završimo sezonu. Petrovac je potpuno rasterećen, ali kao takav je težak protivnik”, dodao je Peco. A, nebesko plavi su baš relaksirani - ostali su u ligi, sa podmlađenim sastavom će nastupiti u Pljevljima... “Igraće tri - četiri iskusnija igrača, ostalo će šansu dobiti momci koji su manje igrali. Nemamo imperativ, jednostavno hoću da vidim ko od mlađih koliko može, da li su spremni za prvi tim”, poručio je šef Petrovca Milorad Đembo Malovrazić. B.T.

●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mladost: Neriješeno: Pobjeda Mogren:

18 3 9 6

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Rudar: Neriješeno: Pobjeda Petrovac:

34 18 8 8


Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

SUTJESKA LOVĆEN NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Početak: 17.30. Sudija: M. Novović (Podgorica). Pomoćnici: D. Dević (Bar), V. Đuranović (Podgorica). Delegat: Miloš Radulović.

Janjušević, Bečelić, Ognjanović, Ćuković, Stijepović, Jovović, Karadžić, Stevović, Perošević, Ćetković, Isidorović Trener: Dragan Radojičić

Dragojević, Radunović, Tatar, Dušak, V. Martinović, Hočko, Mirković, Halilović, M. Vušurović, Đurišić, Vujović Trener: Mojaš Radonjić

BUDUĆNOST MORNAR

Dogovor donosi titulu: Perošević, Ćetković i Bečelić

SUTJESKA LOVĆEN

Titula ili tuga C

ijele sezone su bili lideri, držali su se zajedno u svakoj situaciji, kolektiv je stoički izdržao štrajkove, neprimanje plata... Od gubitnika iz prošle sezone pretvoreni su u pobjednike. Ali, ti pobjednici polako gube dah. Međutim, ako žele istorijsku titulu potrebno je da sada budu najhrabriji - Sutjeska dočekuje Lovćen (17.30), tri boda garantuju šampionski lovor...

Neriješen rezultat ili poraz protiv proljećnjeg šampiona države (Lovćen u drugom dijelu sezone uzeo 29 poena, više od bilo kog prvoligaša) ide na ruku Budućnosti pošto bi eventualnim trijumfom nad Mornarom onda plavi iz Podgorice prigrlili trofej. Gospodine Radojičiću, šta očekujete? “Kakva bi bila očekivanja?”, postavio nam je pitanje trener Sutjeske Dragan Radojičić, a onda je odgovorio... “Pred nama je vraški težak posao. Lovćen je uzeo najviše bodova, imaju dobru ekipu, sjajnog trenera koji je mene trenirao u dva navrata, kod koga sam debitovao. Poznavajući Mojaša, znam da je rođeni pobjednik, da uvijek ide na trijumf”, zna jaku stranu crvenih iz prijestonice Gaga, koji u jednom dahu nastavlja... “Ambicije se znaju, to je trijumf. Nemamo više popravnog, imamo 90 minuta da uradimo ono što smo radili cijele godine. Vjerujem u momke, vjerujem da ćemo sezonu završiti tamo gdje smo bili cijele sezone - na prvom mjestu”. Definitivno je jedno - utakmice sa Lovćenom je ispit generacije za igrače Sutjeske...

“Sigurno. Imamo momke poput Ognjanovića, Ćetkovića, Janjuševića koji znaju kako se uzimaju trofeji, koje mlađi sanjaju. Vjerujem da će svi odgovoriti zadatku, da će im titula biti podstrek za ubuduće, jer sam siguran da mnogo momaka može da napravi lijepe karijere”, jasan je Radojičić. Cetinjani nemaju imperativ pošto su ostali u ligi, a Gaga ne očekuje predaju... “Jesu obavili svoj dio posla, ali najteže je igrati protiv ekipa koje su rasterećene. Ne očekujem ih nemotivisane”, riječi su Dragana Radojičića koji za utakmicu godine neće moći da računa na Andriju Pejovića i Jovana Nikolića, dok su pod znakom pitanja Vladimir Jovović i Nikola Stijepović. A, da Gaga dobro poznaje Mojaša Radonjića vidi se i izjave koju nam je dao trener Lovćena na pitanje: Hoće li ekipa imati motiva... “Ne mogu da shvatim da neko ko igra fudbal nema motiva na svakoj utakmici. Nema tu razmišljanja, pobjeda je velika stvar. U redu je ako je neko bolji od tebe - pružiš mu ruku. Ali, ako ste pata - pata, ne mogu da shvatim da nekoga ne zanima trijumf”, jasna je poru-

MOJ TIP Bojan Topalović (DN) Sutjeska - Lovćen Budućnost - Mornar Grbalj - Zeta Mladost - Mogren Rudar - Petrovac Čelik - Jedinstvo

●●● 19 6 6 7

ČELIK JEDINSTVO

Vjera u momke i kalkulacije

Metalurzi nemaju imperativ, igraće kvalifikacije za LE, ali njihovom protivniku u Nikšiću (17.30) gori pod nogama - Jedinstvo pokušava da ne ispadne direktno iz lige! Ali, to neće uticati na Čelik... “Evropa je tu, ali hoćemo na lijep način, a to je pobjedom, da odemo na odmor”, riječi su Dejana Miljanića, prvog pomoćnika Slavoljuba Bubanje koji neće voditi meč jer je kažnjen mjesec dana. “Jedinstvu treba trijumf, ali to nas ne interesuje. Iskreno, treba nam trijumf, jer ako izgubimo možemo završiti na četvrtoj poziciji.

Nije isti doživljaj ako ste treći ili četvrti”, svjestan je Miljanić da će crveni iz Nikšića biti na poziciji broj 4 ako izgube od Jedinstva, a ako Grbalj pobijedi Zetu pošto su međusobno slabiji od “trikolora”. Mnogo veću muku muče Bjelopoljci - ekipa Dušana Jevrića će obezbijediti baraž ako pobijede ili remiziraju sa Čelikom, a ako Mornar izgubi od Budućnosti. Postoji još jedna kombinacija: ako Mornar i Jedinstvo slave (imaće po 36 poena), Bjelopoljci će ići u baraž samo ako još Mladost bude imala 36 bodova, jer su u tome trouglu bolji od Mornara,

koji je međusobno kvalitetniji od Jedinstva... “Prošle nedjelje smo savladali Rudar iako smo bili pod psihološkim pritiskom. Međutim, sve smo prevazišli. Nadam se da ćemo sličnu partiju ponoviti protiv Čelika, te da ćemo izboriti opstanak. Vjerujem u momke”, optimista je trener Jedinstva Jevrić. B.T. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Čelik: Neriješeno: Pobjeda Jedinstvo:

Radanović, Kajević, Skopljak, Vojvodić, Gačević, Obradović, Krstović, Metović, Divanović, Bogdanović, Rotković Trener: Obren Sarić

PODGORICA - Stadion: FK “Mladost”. Početak: 17.30. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje). Pomoćnici: Đ. Ražantović (Cetinje), M. Asović (Berane). Delegat: Miroslav Mićunović.

Prelević, Tatar, Šofranac, Kaščelan, Mitrović, Tomić, Sanković, Šćepanović, Kaljević, Marković, Knežević Trener: Duško Globarević

1 1 X 1 1 2

ka Radonjića. Situacija je takva da Lovćen može da utiče na šampiona države - Budućnost sanja njihovu pobjedu ili remi, Sutjeska hoće da im uzme skalp... “Nijesmo birali poziciju, tako nas je zapalo. Mirni smo što se tiče nas, idemo da se nadigravamo sa Sutjeskom, pa neka bolji slavi. Sutjeska je u prednosti zbog domaćeg terena, ali isto tako može da ih uhvati grč zbog imperativa koji možemo iskoristiti”, poentirao je Mojaš Radonjić, koji neće moći da računa na lakše povrijeđenog Darka Markovića. Pobjeda Nikšićane definitivno vodi do titule, ali Sutjeska može sebi da dozvoli i luksuz poraza ili remija, ali tada Budućnost mora ili remizirati ili izgubiti od Mornara! Sve u svemu - u Nikšiću će se ili slaviti ili tugovati... MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Sutjeska: Neriješeno: Pobjeda Lovćen:

Agović, Raspopović, Kopitović (Orahovac), Peković, Tomković, Flavio, Kalezić (Raičković), M. Vukčević, Nikač, Mugoša, Radonjić Trener: Radisav Dragićević

MLADOST MOGREN

Nikšićani protiv (17.30) crvenih za titulu - treba im trijumf Bojan Topalović

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Početak: 17.30. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), M. Stanković (Cetinje). Delegat: Miodrag Gardašević.

17 7 2 8

Butorović, Ivanović, Bojić, Radišić (Milović), Milošević, Mijušković, Lagator, Peličić, Pržica, Vujović, Đurović Trener: Branislav Milačić

GRBALJ ZETA RADANOVIĆI - Stadion: u Radanovićima. Početak: 17.30 sati. Sudija: M. Šćepanović (Podgorica). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić), N. Radulović (Podgorica). Delegat: Dejan Golubović.

Radulović, N. Bogdanović, Glavan, Radusinović, I. Bogdanović, Ragipović, Martinović, Luković, Janković, Đalac, Ašćerić Trener: Aleksandar Nedović

Ivanović, M.M. Radulović, Kaluđerović, Cavnić, Novović, Burzanović, Brnović (Božović), Došljak, Vlaisavljević, Boljević, Korać Trener: Mladen Vukićević

ČELIK JEDINSTVO NIKŠIĆ - Stadion: FK “Čelik”. Početak: 17.30 sati. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica), B. Krstev (Cetinje). Delegat: Dragan Klikovac.

Banović, Adrović, Radović, Dubljević, Bulatović, Kolev, Bulajić, Jovović, Zorić, Ivanović, Račić Trener: Dejan Miljanić

Aković, Gojačanin, Gordić, Mih. Petrović, Vojinović, Garić, Drašković, Kalezić, Đurović, Raičević, Mil. Petrović Trener: Dušan Jevrić

RUDAR PETROVAC PLJEVLJA - Stadion: pod Golubinjom. Početak: 17.30 sati. Sudija: A. Marković (Cetinje). Pomoćnici: N. Razić (Podgorica), B. Bogdanović (Nikšić). Delegat: Branislav Mandić.

Vukliš, Popović, Alić, Petrović, Jeknić, Brnović, Vlahović, Kaluđerović, Jovanović, Šljivančanin, Stojanović Trener: Nikola Rakojević

Popović, Ma. Radulović, Lakić, Grbović, Čelebić, Mijović, Vratnica, Gazivoda, Leverda, Kruščić, Vujačić Trener: Milorad Malovrazić


FOTO: Mirko Savović

Ukrajina se mota po glavama: Anto Drobnjak u društvu selektora Branka Brnovića gleda kako reprezentativci vježbaju na jučerašnjem treningu

ANTO DROBNJAK

Nemamo kvalitet samo u napadu, svi su odlični Najopasnija reprezentacija iz bivšeg Sovjetskog Saveza sa kojom je Crna Gora do sada igrala stiže pod Goricu - crveni respektuju rivala, ali se ne plaše - nemaju razloga

N

ekada liliputanci, sada družina za poštovanje. Veliko. Cijelog svijeta. I kao takva, sa drugačijim reflektorima planete, Crna Gora veselo se sprema za Ukrajinu (7. jun, 20.30) - tu bivšu sovjetsku državu koja dobro pamti nadigravanje u Kijevu (0:1, Dejan Damjanović)! I ne pamti samo “žuta podmornica” crvenu armiju - učenici Branka Brnovića su odigrali devet utakmica sa bivšim članicama SSSR-a (svi igraju sličan fudbal), rezultat je impozantan: osam trijumfa, jedan remi...

Padale su Estonija (0:1), Kazahstan (3:0), Gruzija (2:1), Bjelorusija (1:0), Azerbejdžan (2:0), Uzbekistan (1:0), Letonija (1:0), Ukrajina (0:1), Moldavija (0:1), a jedini neriješen rezultat upisan je u Tbilisiju protiv Gruzije - 0:0. Sovjeti nam leže, pogotovo pod Goricom, ali 7. juna u vrlo bitnoj bitki za Svjetsko prvenstvo stiže definitivno najopasnija reprezentacija iz bivšeg SSSR... “Ukrajina je jako kvalitetna. Napravili su odlične rezultate poslije duela sa nama: dobili su dvije utakmice u gostima (Poljska, Bugarska), jednu na neutralnom terenu (Norvešku u Španiji), kao i Moldaviju kući”, sigurno je dobro Anto Drobnjak skautirao Anatolija Timoščuka i drugove... “Puni su samopouzdanja, žele da naprave rezultat. Njihova snaga nije pojedinac, nego kolektiv. Kolektiv koji jako dobro funkcioniše. Normalno, imaju mana,

kao i svaka reprezentacija, znamo im nedostatke, pokušaćemo da ih iskoristimo”, dodao je popularni Bodo. ● PRITISAK JE TU Oprez je prisutan, što je super važno, pogotovo na tlu balkanske ljepotice gdje se lako stvori euforija da je sve gotovo. A sa “ludnicom loptanja” dolazi (neizostavni) pritisak... “Postoji prije svake utakmice”, ne krije proslavljeni fudbaler Budućnosti, Crvene zvezde, Bastije... “Međutim, reprezentacija je porasla, a pritisak opada. Svima nama je jasno kakav je značaj utakmice sa Ukrajinom, znamo da pritisak mora biti prisutan. Ali, momci su dokazali da mogu da se nose sa tim, jer su iz pozicije autsajdera na startu došli do toga da ih svi respektuju”. Je li Crna Gora favorit? “Svi u stručnom štabu od star-

ta smo bili optimisti, govorili smo da smo favoriti pred našom publikom. Ukrajinci bolje igraju na strani, ali lično: prihvatam ulogu favorita, jer vjerujemo u momke”, jasan je Drobnjak. Javnost, naročito evropska, kao da neće da nauči nešto više o Crnoj Gori - kažu: Imaju dva velika majstora Mirka Vučinića i Stevana Jovetića. Od njih zavise. Sve je to tačno, ali crveni nijesu samo Joveta i Vučina... “Uvijek se potencira napad, ali imamo vrlo kvalitetne sve tri linije tima”, zna Bodo da pobjede ne bi dolazile da nemamo Bašu, Savića, Pekovića, Zverotića, Volkova... Jer, ti momci zatvaraju pukotine. ● BOŠKOVIĆ JE MLADOLIK Skoro 40 minuta (možda nešto jače) pošto je Drobnjak iskoračio pred sedmu silu, po lijepom vremenu koje nije moglo poremetiti Brnine zamisli, istrčali su - reprezentativci. Nedostajali su Elsad Zverotić, Dejan Damjanović i Andrija Delibašić ranije najavljeni da stižu u nedjelju. Pitali smo bivšeg centarfora kako mu izgleda vezista Branko Bošković... “Pa, ovako je mladolik”, izmamio je Drobnjak osmijehe novinara na Starom aerodromu ... “Izgleda stvarno dobro, vidim da se uželio reprezentacije. Njegovo znanje, iskustvo će nam sigurno biti od

Mladi sa Egiptom Pravac Španija - mlada reprezentacija Crne Gore u ponedjeljak putuje za Pinatar gdje će 5. juna igrati prijateljsku utakmicu sa Egiptom! Za posljednji sparing pred početak kvalifikacija za EP 2015. (11. juna igramo sa Farskim Ostrvima u Podgorici) u Španiji selektor Dušan Vlaisavljević je pozvao 18 fudbalera - GOLMANI: Dakoristi. Daje sve od sebe, baš kao svaki igrač. Iskreno, ako damo sve od sebe, mislim da ćemo doći do trijumfa”. A, sve će biti puno lakše uz podršku tifoza. Pravih tifoza... “Uvijek su bili naš 12. igrač, potrebni su nam. Koristim priliku da ih zamolim da budu na nivou, jer znamo šta se sve dešavalo u domaćem prvenstvu. Imamo upozorenje od Fife da ne smije biti incidenta, pa bi bilo ružno da naš igrač više pokvari utakmicu ubacivanjem nekog predmeta”, poziva na podršku bez incidenata jedan od pomoćnika Branka Brnovića.

mir Ljuljanović, Vuk Radović, DEFANZIVCI: Momčilo Raspopović, Ilija Bogdanović, Miloš Bakrač, Igor Vujačić, Ermin Alić, VEZISTI: Deni Hočko, Marko Vukčević, Nebojša Kosović, Andrija Kaluđerović, Branislav Janković, Vladimir Jovović, Darko Zorić, NAPADAČI: Stefan Mugoša, Luka Đorđević, Aleksandar Boljević, Jovan Vučinić. Za kraj - imate li ideju kako se suprotstaviti Ukrajini? Trijumf bi nas odveo na sedmo nebo, a odatle je Brazil bliži... “Ideju imamo od samog starta, ali nije sada vrijeme za tu priču”. Ni naredna dva dana neće biti previše priče - “hrabri sokolovi” će danas odraditi trening u jutarnjim časovima, a onda će se zaputiti ka Bečićima, gdje će subotu i nedjelju odmarati u luksuznom “Splendidu” kako bi malo promijenili ambijent, kako bi odmorili od lopte. Ponedeljak donosi nove velike obaveze...

JOKER

Osvojite vrijedne nagrade!

Pape Sušić: Zajedno u Brazil!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

Legendarni Safet Pape Sušić sprema svoju Bosnu i Hercegovinu koja sigurno korača ka Brazilu za gostovanje Letoniji 7. juna. Međutim, prati Crnu Goru... “Volio bi da se Crna Gora plasira na SP. Da zajedno nastupimo u Brazilu, to bi bio veliki uspjeh. Objektivno, Crna Go-

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

ra skoro da je obezbijedila drugo mjesto i baraž. Za prvo mjesto boriće se sa Engleskom”, rekao je Sušić u intervjuu agenciji MINA. Crveni više nijesu iznenađenje, to zna cijela planeta... “Bolje ste počeli kvalifikacije od osta-

lih i sada sve zavisi od Crne Gore. Znam da Crnu Goru očekuju teške utakmice, sa Ukrajinom, Poljskom i Engleskom. Za prvo mjesto neophodne su pobjede pred svojim navijačima do kraja kvalifikacija, uz trijumf u gostima, u Poljskoj ili Engleskoj”, rekao je Sušić.

NAGRADNI KUPON

Bojan Topalović


subota i Nedjelja, 1. i 2. 6. 2013. broj 547 GoDiNA ii

33 žEnA PARFEM ª ROBERTO KAVALIº

Inspiracija italijanska ljepota Nimalo napadan, lagan i u isto vrijeme vrlo moćan, najnoviji parfem “Roberto Kavali” uzdiže čula i podstiče na sanjarenje svojim mirisom. Glavna inspiracija kreatoru mirisa bila je italijanska ljepota, ženstvenost i elegancija, a muza ovog senzualnog parfema je jednako senzualna Elisa Sednaoui, unuka Kristijana Labutena. Gornje note: ružičasti biber Srednje note: cvijet narandže Baza: tonka, vanila Oblom, elegantnom bočicom dominira zlatna boja dok leopard print upotpunjuje njen izgled i ocrtava karakter mirisa koji se u njoj nalazi. Na vrhu bočice je izuzetno atraktivno dizajniran čep u obliku krune.

DEJAn MILOŠEVIĆ

Frizure za ljeto

MODA

Kombinacija za vrele dane

Frizer Dejan Milošević, iz studija “Hair Dejo” za čitateljke Vikend izdanja, kaže da kada je duga kosa u pitanju i frizura preporuka za šišanje je stepenasto, sa vrhovima koji su blago istanjeni. “Takvu kosu treba oblikovati u lokne, različitih oblika ili jednostavno nositi je izlomljenu - blago talasastu. Kao i svake godine”. On dodaje da je ove godine aktuelna kratka kosa, naravno ako dame imaju hrabrosti i stila iznijeti je na pravi način i naravno biti u trendu. Pored ove kombinacije tu su i kraće šiške. “Kako za dnevnu, tako i večernju frizuru za ljeto, preporučujemo podignutu, neobavezno formiranu u punđu koja se može prilagoditi i dnevnoj i večernjoj varijanti, a ujedno treba da bude elegantna. Kada su boje u pitanju, neizostavna plava i

žarke boje su u trendu, a nešto sto je veoma aktuelno i što će tek zavladati kao modni trend kada je “Hair” u pitanju je Ombre - sjenčenje kose”, poručuju oni i dodaju da ono što je prirodno nikada neće izaći iz mode. E.Z.

ČETKICA ZA ZUBE

Važna je veličina

Bermude i šortsevi su hit ove sezone, a kreatori predlažu da ih nosite u bilo koje doba dana Priredila: E.Z.

B

ermude se već nekoliko sezona bezuspješno nameću kao jedan od trendova, ali ovog proljeća konačno su dobile svojih pet minuta. Našle su mjesto u gotovo svim kolekcijama velikih dizajnera i topla su preporuka modnih stručnjaka za nadolazeće dane, zbog svoje praktičnosti i multifunkcionalnosti.

Bermude su komad garderobe koji divno izgleda u mnogo kombinacija i lako prolazi kako u kežual, tako i u nešto elegantnijim prilikama. Svakako su bermude zahvalnije u dnevnim varijantama, ali uz visoke potpetice i efektan aksesoar biće rješenje i za svečane trenutke. Bermude se veoma lijepo uklapaju sa baletankama, a ukoliko ste vitke i visoke, interesantan izbor mogu biti i duboke čizme. VESELE BOJE Šarene, teksas, u nekoj veseloj boji, napravljene od starih farmerki, pamučne, baggy, sa printom, izbor je

samo vaš, bitno je da su malo iznad koljena, a ipak nešto duže od običnog šortsa. Bermude su šik izbor, koji odiše ležernošću i stilom, i svakako su raj za modne igrarije i kombinovanje uz sakoe, jaknice, kardigane i džemperčiće. URBANE I ŠIK Bermude su udobne, šik i dobro stoje svima, i ovog proljeća i ljeta biće popularnije nego ikada, a modni kreatori predlažu da se kombinuju sa majicama i košuljama u retro fazonu. Oni dodaju da retro nikada nije izgledao tako dobro. Snaga cvije-

ća je odrasla, sazrijela u obliku aplikacija i engleskog veza. Pa tako se bermude od teksasa mogu ukombinovati sa bijelom košuljom i nekim cvjetnim sakoom koji će upotpuniti kombinaciju i dati joj pečat dame iz holivudskih filmova. Po ugledu na Lanu Del Rej, mnoge dame će se odlučiti za taj stil, pa će uz sve to dodati neki prepoznatljiv modni detalj kao što su šešir ili male minđuše u obliku klikera, a na usne staviti crveni ruž. KRATKA ODIJELA Ipak, one dame koje žele da izgledaju poslovno, odlučiće se za odijela, ali naravno sa bermudama. Ovaj look je bio prisutan na mnogim pistama u svim vodećim modnim gradovima – i idealna je kombinacija klasike i zavodljivog seksepila. Ova odjela mogu se nositi u različitim prilikama, raznovrsni su i svako može pronaći opciju koja najbolje odgovara njihovom ukusu i obliku tijela.

Čini se da nikada nije bilo teže odabrati četkicu za zube kao sada kada u apotekama, parfimerijama i supermarketima postoji na desetine modela i veličina. Na šta treba da obratimo pažnju kada kupujemo najvažnije sredstvo za održavanje oralne higijene? Naravno da je važna veličina. Glava četkice mora da odgovara veličini usta i zuba. Ne smije da bude ni premala ni prevelika, da bi mogla da dopre do svih zuba i nepristupačnih djelova usne duplje. Kada je riječ o vlaknima, postoje ona meke, srednje i tvrde oštrine. Djeca bi trebalo da koriste četkice sa mekim vlaknima,

na vrhovima zaobljenim. Ovakve četkice preporučuju se i starijim osobama i onima koje nose proteze. Dok su tvrde dobre za osobe sa velikim i čvrstim zubima, najveći broj ljudi koristi četkice srednje oštrine uz pomoć kojih se efikasno skidaju naslage sa zuba, a pritom i masiraju desni. Osim toga, sve više ljudi kupuje i četkice sa rebrastim ili bodljikavim dodacima za čišćenje jezika, ili one čiji je vrh takav da može da dopre do najudaljenijih djelova usta. Dakle, kada kupujete četkicu, osim boje i oblika, na šta se najčešće obraća pažnja, povedite računa o ovim karakteristikama.


34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

PREDSTAVLJAMO: MILA NIKIĆ

Sugrađani su ponosni na mene Buduća zvijezda crnogorske muzičke scene Mila Nikić, koja je ujedno i pobjednica druge sezone muzičkog programa “Let ka zvijezdama”, nakon što se stišala prašina oko takmičenja i sve se vratilo svom “normalnom” toku, ova Danilovgrađanka je posvećena fakultetu. Ona je student druge godine Ekonomskog fakulteta u Podgorici. Da li je i koliko takmičenje uticalo na tebe u smislu da si se na neki način promjenila kao osoba? Što se tiče takmičenja, posljednja dva, tri mjeseca, kada vratim film, imam konačnu sliku o svemu. Takođe, ostali takmičari su bili tu i druženje sa njima je bilo odlično, što je sve obostrano uticalo da se čovjek mijenja, i sve to će mi ostati u najboljem sjećanju. Tako da sam se svakako promijenila jer nikakvo muzičko iskustvo prije toga nijesam imala, a i afirmisala sam se kao nikada ranije. Je li rad na albumu počeo i kako postižeš sve obaveze? Pravi rad na albumu počinje tek u septembru, ali pjesme od raznih kompozitora polako pristižu, pa kada stignem, preslušavam materijal kako bih izvršila selekciju. Sada sam potpuno posvećena fakultetu i obavezama na njemu, kojih je sada mnogo. Sada si već relativno poznato lice, a sigurno ćeš biti još poznatija široj publici. Kakav je sada odnos sugrađana prema tebi? Da li ti je neobično? Naravno da mi je neobično. Nekad me presretnu na ulici pa počnu da me hvale i slično. Tako da je svakako sve to veoma simpatično i interesantno. Zadovoljni su mojim rezultatom i to mi imponuje jer sam na neki način promovisala i svoj grad. Spoj ekonomije i muzike je ne-

običan. Šta bi odnijelo prevagu? Kada bih dobila neku dobru ponudu da snimim album ili pjesme, što bi u neku ruku bio i garant mog uspjeha, sigurno bi muzika bila odabrani put, jer ovom prvom, ekonomiji, uvijek se mogu vratititi ako ovaj ne uspije i nađem neki posao koji je vezan za ono što sam završila (smijeh). Za sada je primaran fakultet, ipak, on treba da se završi, radi sigurnije budućnosti, ali i boljeg života, u neku ruku. Imaš li sada već nastupe i da li

ima ponuda za saradnju sa nekim poznatim imenima ili grupama? Imali smo nekoliko nastupa mi takmičari zajedno, a ja samostalno još nijesam imala nastupanja. Sa Ivanom Maksimovićem sam pregovarala da ovog ljeta nešto organizujemo po tom pitanju, ali nijesam još sigurna. Takođe, imala sam ponude od nekih bendova, ali sam ih odbila, zbog nedostatka vremena, jer sada sam svu energiju usredsredila na fakultet i spremanje albuma. B. Šarančić

ALBUM

Stiže Emina zmaj Emina Jahović objaviće novi, četvrti po redu studijski album već prvih dana juna mjeseca, a pjesme će među prvima čuti gledaoci TV Pink, odnosno specijalnog izdanja emisije “Ami G Show”, u kojoj će lijepa pjevačica pričati o nastanku albuma. “Dragi moji, samo da vam kažem da dolazi album koji će obilježiti 2013/14”, napisala je pjevačica na Tviteru pod haštagom “skromno”, otkrivši da od novog albuma očekuje mnogo više od prethodnog “Vila”, koji po estradnim govorkanjima nije ispunio Eminina očekivanja. Inače, Emina je objavljivanje novog albuma najavila singlovima “I da mogu” i “Nedostaješ”, koji su za vrlo kratko vrijeme postali veliki hitovi u Srbiji, Crnoj Gori i BiH, ali ne i u Hrvatskoj, pa je popularna pjevačica odlučila da se “pozabavi” i njihovim tržištem go-

stujući na CMC festivalu u Vodicama (održava se 14. i 15. juna), gdje će se predstaviti numerom “Nedostaješ”. Kako je objavljeno, Emina će iskoristiti učešće i za promociju novog CD-a, koji će u hrvatskoj objaviti “Croatia Records”. Da Jahović zaista zna da zaintrigira javnost, pokazala je još jednom novim statusom na socijalnim mrežama, gdje je vrlo kratko upitala fanove: “ Jeste li spremni za ženu zmaja”, misleći na još jednu numeru sa novog albuma, a moguće je da će i CD nositi isti naziv. Podsjećamo, pored regionalnog tržišta, Emina Jahović krenula je i u osvajanje turskog medijskog neba pa je tako posljednja dva singla objavila i na tom jeziku (“I da mogu” - “Kimse Yok Mu”, “Nedostaješ” - “Yakışmaz”). Emina je udata za veliku tursku zvijezdu Mustafu Sandala, sa kojim ima dva sina Jamana i Javuza. Z. Šebek

FEJSBUK

Stečajni upravnik stečejnog dužnika DOO „MIKCOMMERCE“ u stečaju iz Budve,St.br. 49/12, saglasno čl.134 Zakona o stečaju (Sl. List CG br. 1/11 od 11.01. 2011.godine) oglašava

Emili se pohvalilia Kotorom

ČETVRTO JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika koju čine katastarska parcela ukupne površine 2789 m2, upisane u listu nepokretnosti br.265,KO KUBASI,SO KOTOR, i to :katastarske parcele br.510,511 I 512 i površina 1663 m2, 494m2 i 632m2. Katastarske parcele se nalaze sa lijeve strane , udaljene 50 metara od puta Budva-Tivat. Početna cijena je 65.000,00e. Prodaja nepokretnosti vršiće se dostavom zatvorenih pisanih ponuda Privrednom sudu u Podgorici, ul. IV Proleterske br. 2. Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka: St. Br. 49/12 PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI „MIRCOMMERCE- U stečaju „iz Budve- NE OTVARAJ. Ponude se dostavljaju najkasnije do 17.06.2013.godine do 12:00 časova, a postupak otvaranja ponuda otpočeće istog dana u 12:00 časova u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija br. 20. Pravo na dostavu ponude imaju sva pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja uplate depozit na stečajni račun prodavca: 510-66594-78 u iznosu od 5% od početne cijene nepokretnosti ponuđene na prodaju. Status kupca za predmetnu nepokretnost stiče ponuđač koji nudi najbolju cijenu. Izabrani kupac je dužan zaključiti kupoprodajni ugovor i uplatiti kupoprodajnu cijenu u roku od 8 (osam) dana od dana otvaranja prispjelih ponuda. Ukoliko ne izvrši uplatu u ovom roku, kupac gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi kupoprodajni ugovor sa sledećim ponuđačem- kupcem čija je ponuda odmah iza najveće. Nepokretnosti se prodaju u viđenom stanju bez prava na reklamaciju. Troškove zaključenja ugovora i prenosa prava svojine plaća kupac. Učesnicima javnog nadmetanja koji nijesu stekli status kupca depozit se vraća u roku od 3 ( tri ) dana. Uslov za javno nadmetanje smatra se ispunjenim ako se na oglas javi bar jedan kupac. Sve informacije mogu se dobiti na telefon:+38269013650.

Dama posebne boje glasa koja je osvojila Evropu, a uveliko i Ameriku, Emili Sande slobodno vrijeme ovih dana, sudeći prema fotografiji koju je objavila na Fejsbuk profilu, provodi u Kotoru. Na fotografiji se nalazi otvorena knjiga i panorama mora sa komentarom “moj studio”, a onda su uslijedili komentari ljudi koji su prepoznali Bokokotorski zaliv, ali i onih koji su oduševljeni ovim primorskim gradom. Inače, Emili je u posljednje vrijeme čest gost u Crnoj Gori, poslije udaje za dugogodišnjeg momka Nikšićanina Adama Guragina. Njih dvoje su se prošle godine vjenčali u turističkom kompleksu Forte rose na Luštici, a tom događaju su prisustvovali najbliži prijatelji i rodbina. Emeli je trenutno jedna od najpopularnijih britanskih pop pjevačica. Nastupila je i na otvaranju i na zatvaranju Olimpijade u

Londonu, a njen prvi album “Our Version of Events” (2011) bio je na prvom mjestu britanske top-liste. Album je prodat u 600.000 primjeraka, što je nekoliko hiljada više od koleginice Adel. Prvi singl sa albuma “Heaven” bio je na drugom mjestu britanske muzičke top-liste. Na samom vrhu našla se i pjesma “Next to me”, koju je posvetila Adamu, a osim nje, posebnu pažnju su privukle numere “My Kind of Love” i “Read All About It”, koju je izvela na zatvaranju Olimpijskih igara. Inače, Emili je već nastupala u Crnoj Gori, za koju kaže da je predivna, a ljubav prema Adamu je dokazala tako što je svoje sudbonosno da izgovorila baš u njegovoj državi. Inače, Emili je privukla pažnju britanske javnosti i kada je istetovirala “Volim te, Adame” na crnogorskom jeziku. F.J.


Zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

TribuTe žurke

Stranci vole imitatore svjetskih zvijezda E.Z.

T

ribjut žurka posvećena Britni Spirs održana je u podgoričkom lokalu “Buda bar”. Kiša nije omela najvjernije fanove popularne pjevačice da uživaju u njenoj muzici i sjajnom performansu njene imitatorke, koja se za ovu priliku presvlačila čak tri puta. Noć prije toga crnogorska Lejdi Gaga “zapalila” je tivatski lokal “My Club”.

Mlada nikšićka manekenka Nevena Mijatović, koja je za ovu priliku glumila Britni Spirs, nosila je kostim srednjoškolke, vamp žene i za kraj seksepilne kancelarijske službenice. “Srećna sam što su najvjerniji fanovi Britni Spirs ipak došli, iako sam očekivala da će više ljudi biti s obzirom na to da su se javljali, ali vjerovatno je loše vrijeme uticalo da ipak odustanu. Nijesam imala tremu, jer mi nastupi i pojavljivanja u javnosti nijesu strani, a Britni je jedna od mojih omiljenih pjevačica. Volim skoro svaku njenu pjesmu i uživala sam u svakom kostimu koji sam večeras nosila”, rekla je Nevena, koja je izazvala oduševljenje publike kvalitetom svog nastupa i simulacijom spotova popularne pjevačice. Noć prije toga, u tivatskoj diskoteci “My Club” održana je žurka u čast svjetske senzacije Lejdi Gage. U prepunoj diskoteci se nešto sat vremena iza ponoći pojavila tribjut zvijezda u pratnji plesača u kostimima robova sa maskama. Publika je bila odušev-

ljena performansom, a zbog originalnosti i uvjerljivosti izvedbe i koreografija, te autfita u sklopu kojeg je bila i plava perika sa mašnom, cipele sa vrtoglavom platoformom, te jakna sa metalnim nitnama u stilu pjevačice veliki broj stranaca nije bio siguran da li gledaju nastup svjetske zvijezde ili pak njene imitatorke. U nastavku večeri predstavljena je i mini revija crnogorske kre-

atorke Aleksandre Cicmil, čije su modele nosile mlade tivatske manekenke, kao i pjevačice Elda Kurtagić, Lidija Kordić, inače učesnice emisije “Let ka zvijezdama”, te mlada intepretatorka Jovana Vukosavović, koje su takođe nastupile u nastavku programa. “Oduševljena sam nastupom i kompletnim programom. Drago mi je što sam imala prilike da odgledam

nastup tribjut zvijezde, koja je zaista razmrdala publiku. Imitatorku Lejdi Gage poznajem i sigurna sam da bolji izbor u Crnoj Gori za ovu priliku ne postoji”, rekla je Elda. I kreatorka Aleksandra Cicmil je imala samo riječi hvale na račun crnogorske Lejdi Gage, a o svojoj kolekciji je kazala: “Trudila sam se da prikažem svečane haljine koje se mogu nositi na

raznim događajima, počevši od matura, koktela, pa do večernjih izlazaka. Haljine su rađene od najfinijih materijala u aktuelnim bojama koje se koriste ove sezone, ali i u klasičnoj crnoj i bijeloj”, rekla je Aleksandra. Tribjut žurke u tivatskoj diskoteci “My Club” organizovaće se svake srijede, a naredna je 5. juna, kada posjetioce očekuje bogat muzičkomodni događaj.


36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

Strah od pojave strija bio je najveći RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

POZNATE MAME: ZOJA SPAHIĆ KUSTUDIĆ

Zoja Spahić-Kustudić, PR Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, za Vikend novine govori o trudnoći, vaspitanju bliznakinja Marije i Lucije, koje imaju godinu i sedam mjeseci. Zoja se porodila carskim rezom, a najveću pomoć u podizanju kćerkica ima od supruga koji joj je, kako kaže, i desna i lijeva ruka. Kako je porođaj uticao da se promjenite kao osoba? Nijesam se promijenila kao osoba, ali sam neke stvari počela drugačije da razumijem i shvatam. Mnogo manje me nerviraju neke stvari koje su me ranije činile nervoznom. Više sam posvećena kući a manje nekim drugim stvarima. Tako da sam u suštini ostala ista, ali uz neka poboljšanja. Kako su protekli trudnoća i porođaj i kojim putem ste se porodili? Imala sam vrlo komplikovanu trudnoću s obzirom na to da je bila veoma stresna kako sam nosila blizance, i sve je bilo veoma naporno. Naravno, sve je prošlo u najboljem mogućem redu. Porodila sam se mjesec dana prije određenog termina, ali to je normalno kada je u pitanju trudnoća sa blizancima i to carskim rezom, što je opet relativno normalno. Naravno, sve to je bilo veoma veliko iskustvo za mene, s jedne strane, a s druge opet veoma stresno, sa strahom i iščekivanjima, ali sve se na kraju završilo odlično. Kako ste se njegovali tokom trudnoće? Što se medicinske njege tiče, imala sa ljekara koji me je pratio čitav taj period. Takođe, išla sam i na razne konsultacije u Beograd, zatim mi je ovdje trudnoću pratila doktorka Raspopović, koja me je i porodila. Što se tiče kozmetičke ili estetske njege, pazila sam šta jedem, i da to maksimalno budu zdrave namirnice, tako da sam izbjegavala sve suhomesnate proizvode, svu hranu koja zadrži konzervanse. Da li ste se ugojili previše u

trudnoći? Nijesam se bila previše ugojila, mada imajući u vidu da je u pitanju blizanačka trudnoća, višak od 20 kilograma je sasvim normalan i za očekivati, tako da sam bila u granicama normale. Da li je postojao neki strah tokom trudnoće? Pored straha koji je normalan za period trudnoće, i kako će se sve na kraju završiti, imala sam i veliki strah koji je bio vezan za estetski izgled, a to je pojava strija. Imala sam osjećaj da je to nešto najlošije što može da se desi kada je izgled u pitanju. Koliko Vam suprug pomaže u odgoju kćerkica, i naravno, pored njega, čija

Vam je pomoć još neizostavna? Suprug pomaže maksimalno još od prvog dana. On je i lijeva i desna ruka, i ništa mu nije teško što se djevojčica tiče, već sve radimo zajedno oko njih i tu nema podjela. Od prvog dana u kući imam i pomoć jedne gospođe koja nam čuva kćerkice od kako sam počela da radim, tako da je i ta pomoć ogromna. Naravno, tu su i bake, djedovi i tetke, tako da bukvalno cijela familija pomaže. Neko ih mazi više neko manje, i svi imaju svoj sistem odnosa prema njima, ali ljubav koja im se pruža je neizmjerna i to je sve onako kako sam i zamišljala. Na koji način vaspitavate kćerkice, vodite li se savjetima stručnjaka ili

imate svoje metode? Niti čitam knjige i sajtove niti slušam savjete. Vaspitavam ih instinktivno u dogovoru sa suprugom, i mislim da je to najbolji način gdje postavljam njima određene granice u smislu tolerancije. Tako da mislim da je najbolje slušati sebe, a dobar glas će se daleko čuti u svakom slučaju. Savjet za buduće mame? Ako već planiraju trudnoću, da maksimalno iskoriste život u periodu prije trudnoće, da se povežu sa suprugom i da iskoriste sve moguće šanse koji im se pružaju jer kada postanu majke, mnogo toga će se promijeni u njihovim životima. Boris Šarančić

MLADI TALENTI: LANA ŠAHBAZ

Obaveze mi ne predstavljaju problem Dvanaestogodišnja Lana Šahbaz, učenica Osnovne škole “Milorad Musa Burzan” u Podgorici, odmalena je ispoljavala talenat usmjeren ka brojnim oblastima umjetnosti. Nagrade i priznanja koje dobija postala su njena svakodnevica već od četvrte godine kada Lana počinje da se bavi manekenstvom i modernim plesom za koji kaže da je njena prva ljubav, i da se u tome najbolje pronalazi. “Oduvijek sam voljela da slušam muziku, a mnogo me je privlačio i ples. Imala sam dobar ritam koji je pratio muziku, tako da je majka odlučila da me upiše u Dječiji kulturni centar ‘Beauty’, i nijesmo se pokajali zbog takve odluke”, kazala nam je Lana. Osim prijatne atmosfere sa časova plesa i brojnim sklopljenim drugarstvima, Lana je ponosna na brojne nagrade osvojene sa ostalim članovima plesne grupe na takmičenjima širom Evrope. “Sa plesnom grupom sam obišla Prag, Beč, Milano, a nedavno smo se vratili iz Pariza. Ponosna sam jer smo se sa tih takmičenja uglavnom vraćali sa medaljama, i većinom nagradama za prvo ili drugo mjesto”, otkrila je Lana, i dodala da joj je naročito drago što su ona i njeni drugovi iz grupe veoma složni, tako da je to put do uspjeha.

Iako se svakodnevno susreće sa brojnim vanškolskim obavezama, Lana nikako ne zanemaruje obrazovanje, za koje kaže da joj je veoma bitno s obzirom na planove koje ima za budućnost. “Mnoštvo obaveza mi nikada ne predstavlja prepreku kada je učenje u pitanju. Svjesna sam da ukoliko želim da postignem svoj cilj, a to je da upišem Gimnaziju, moram da završim školu sa svim peticama. Za sada mi to dobro polazi za ru-

kom, i nadam se da će tako biti i u narednom periodu”, iskrena je Lana. Ples i škola nijesu jedina polja na kojima Lana ima mogućnost da iskaže svoj talenat. Od sedme godine je jedna od voditeljki emisije “Kindermania” na MBC televziji, koja je posvećena djeci. “Brzo sam prebrodila početnu tremu, bez većih problema sam se snašla u voditeljskom poslu, tako da je sve super ispalo”, objasnila je

Lana, koja polako ali sigurno već ima viziju čime bi to voljela da se bavi u budućem periodu. “To su svakako ples i voditeljstvo, mada ne smijem zanemariti ni školu, koja je uvijek na prvom mjestu. Poslije Gimnazije, svakako da će brzo uslijediti i fakultet, tako da je školovanje osnov svega”, poručila je Lana, i dodala kako joj najveću podršku u svim poduhvatima predstavljaju majka, porodica i prijatelji. D. BRAJKOVIĆ


Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 1. i 2. 6. 2013.

SLJEDEĆE NEDJELJE

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Utrogestan u svim apotekama Montefarma Lijek “utrogestan”, koji ginekolozi najčešće propisuju pacijentkinjama prilikom održavanja rizičnih i uopšte problematičnih trudnoća, od juče se opet može kupiti na recept u svim apotekama Montefarma u Podgorici, a od ponedjeljka će to biti moguće i u drugim crnogorskim gradovima. Kako je portalu Roditelji.me saopšteno iz te zdravstvene ustanove, “utrogestan” je proteklih sedmica bio u djelimičnoj nestašici u njihovim apotekama, što znači da se u pojedinim nije mogao kupiti. Direktor Montefarma, Budimir Stanišić, kazao je da je razlog nestašice bio to što je dobavljač, koji je dobio na tenderu, kasnio sa isporukom, iako je ta zdravstvena ustanova uredno napravila narudžbu. “Drugi, ne manje značajan razlog je zdravom razumu neprihvatljivo propisivanje ovih ljekova od strane doktora i pacijenata”, kazao je Stanišić. On je pojasnio da je, prema evidenciji Montefarma, samo u januaru ove godine 66 pacijenata preuzelo po četiri kutije “utrogestana”, 18 pacijenata po šest kutija, tri pacijenta po osam, dok je jedan pacijent podigao pet, a drugi sedam kutija. “Što je mnogo, mnogo je”, kazao je Stanišić, apelujući na građane da ne prave bespotrebne zalihe ljekova. On je podsjetio da su pacijenti, za vrijeme nestašice, novac koji su za “utrogestan” dali u privatnim apotekama mogli refundirati kod Fonda za zdravstveno

osiguranje, kao što je to slučaj i sa drugim ljekovima koji su na “pozitivnoj listi”. Iz podgoričkog Doma zdravlja su portalu Roditelji potvrdili da je u posljednje vrijeme upotreba progesterona, odnosno “utrogestana”, povećana u liječenju

prijetećih pobačaja i prijevremenog porođaja, jer je, kako su pojasnili, u tim slučajevima to lijek izbora. Načelnik Organizacione cjeline izabranih doktora za žene u toj zdravstvenoj ustanovi dr Milovan Jovanović kazao

je da je to hormonska terapija koja se najčešće prepisuje za održavanje trudnoće i rijetko kod neurednog krvarenja. Veliki broj trudnica u posljednje vrijeme koristi progesteron u trudnoći, čak i ako nijesu rizične, na osnovu preporuka ljekara koji ga propisuju na prvi znak potencijalne opasnosti u prvim mjesecima, ali i kasnije. Brojne čitateljke portala Roditelji navode da su uzimale ili uzimaju taj lijek, kako u najranijim fazama trudnoće, tako i tokom cijelog njenog trajanja, a kao razlog su uglavnom navele kontrakcije. Jovanović je pojasnio da se progesteron daje tokom cijele trudnoće, kada postoje znaci prijetećeg pobačaja i prijevremenog porođaja. Prema njegovim riječima, ta terapija uglavnom djeluje blagovremeno na sam tok trudnoće, odnosno na sprečavanje navedenih poremećaja. “Uvijek se držimo strogih indikacija za davanje kako ove, tako i ostalih terapija, da bi žene što manje bile izložene uzimanju ovog lijeka”, naglasio je Jovanović. Hormonska terapija progesterona “utrogestan”, uvršten je početkom prošle godine na listu ljekova koji se izdaju na teret Fonda. Trudnice koje ne uspiju da ga nabave na recept, prinuđene su da ga kupuju u privatnim apotekama, gdje jedna kutija košta oko 7,5 eura. “Utrogestan” je samo jedan od ljekova koji se preporučuju tokom trudnoće, uz prenatalne vitamine koji su takođe skupi, kao i mnogobrojne nalaze koji su uvedeni u protokole.

SAVJETI

Motivišite dijete na aktivnost Mnogi roditelji se nađu u dilemi kada dijete odjednom ne želi da odlazi na aktivnost na koju je donedavno uživalo da ide - da li odustati ili ne!? Da li ga podržati i ispisati čim izrazi nezadovoljstvo ili ne popuštati i nastojati da ponovo zavoli aktivnost!? Srećom, mnogo je faktora koji su na dijete mogli uticati da izrazi nezadovoljstvo, a roditeljima su korisni u donošenju prave odluke za dijete. Djeca su po prirodi vrlo znatiželjna i žele sve da isprobaju, što dovodi do toga da često mijenjaju područja interesa. Danas ga zanima fudbal, sjutra bi rado slikalo na platnu. To je jedan od razloga zašto odustaju od aktivnosti koja se bavi jednim područjem. To ne znači da više ne voli da radi što je radilo do sada, samo bi probalo nešto novo. Tada je na roditelju zadatak da mu pruži priliku da isproba, ali nikako da dopusti da odustanu od onoga što su počeli. Pratite raspoloženje djeteta cijelog dana i lako ćete zaključiti da li je to uticalo na takvu odluku. Ako dijete negoduje pri odlasku na aktivnost, a na kraju redovno izlazi nasmijano, sretno i zadovoljno, tada nemate razloga za brigu. Vjerovatno je posrijedi umor, teško odvajanje od aktivnosti kod kuće ili dječja “lijenost” spremanja. Ako dijete odlazi s aktivnosti u istom raspoloženju u kakvom je i došlo, potrebno je s njim porazgovarati i shvatiti ga ozbiljno. Možda je dijete prezasićeno dodatnim aktivnostima i jednostavno mu je previše. Tada valja dobro razmisliti koliko ste opteretili dijete i je li to potrebno. U situaciji kada je dijete tek počelo novu aktivnost i brzo odluči da odustane, podstaknite ga da to ne čini nego da sebi da priliku da aktivnost zavoli, po-

(BEZ) PRAVILA

Do kada dojiti

sebno ako ste sami sigurni da je aktivnost dobra za njega. Pokušajte zajedno dogovoriti vrijeme koliko će pohađati aktivnost, ali utvrdite i da li mu se sviđa ili ne. Važno je da se i vi tada držite dogovora.

Ne postoji određena granica kada treba prestati sa dojenjem. Jedino majka i njeno dijete mogu odlučiti do kada dojiti, niko drugi. Ako ste mama koja uživa u dojenju, imate potpuno pravo ne obraćati pažnju na komentare okoline i dojite dok god vas je volja. Ako ste, s druge strane, mama kojoj je dojenje postalo napor, onda sigurno činite ispravno prestankom dojenja. Činjenica je da je

majčino mlijeko sasvim dovoljno djetetu do šestog mjeseca života. Nakon toga, dojenje se nastavlja uz davanje i druge hrane, sve do druge godine starosti ili duže. Uobičajene predrasude vezane za produženo dojenje su da ono dovodi do pretjerane povezanosti djeteta s majkom, da mama doji “zbog sebe”, da je to opasno za zube i slično. Nijedan od tih navoda nije tačan.


fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

KORISNO

Gledanje filmova povezano sa zdravljem

S

amo 15 minuta smijeha dnevno ima snažan i pozitivan uticaj na kardiovaskularni sistem, kao i vježbanje aerobika ili upotreba ljekova za snižavanje holesterola. Ako ste zabrinuti, pa ne možete da nađete rješenje problema, kao lijek sebi priuštite dozu komedije. Gledanje smiješnih fillmova oslobađa nas pritiska i ublažava agresivnost i strah. Oslobođeni tog tereta, problemu pristupate iz kreativnije perspektive i što je najvažnije, sa mnogo manje emocija, pa samim tim lakše nalazite rješenje.

Ako je smijeh zdravlje, komedija je apoteka. Tokom smiješnih scena krvne žile se šire čak 22 odsto, što omogućuje bolji protok krvi. To znači da se, dok gledate komedije, krvni pritisak snižava jednako kao kad vježabate. “Vaše će zdravlje od gledanja komedija najviše profitirati ako se bar 15 minuta smijete tako da vas od smijeha zabole trbušnjaci”, kaže dr Mihael Miler, direktor Centra za preventivnu kardiologuju Fakulteta Merilend. Tužni filmovi usrećuju

Nakon što su odgledali film o nesrećnom ljubavnom paru, gledaoci su bili zadovoljniji vlastitim životom. Ali taj recept ne važi za one koji su skloni depresiji. “Hari Poter” u djeci podstiče kreativnost Djeca koja su gledala “Harija Potera” postigla su mnogo bolje rezultate na testovima kreativnog mišljenja. Ako želite da poboljšate svoju kreativnost, odgledajte film “začinjen” sa malo čarolije. Potresni filmovi su povratna karta u depresiju

Osobe koje su sklone depresiji, mnogo dublje razmišljaju o tragičnim scenama iz filmova. Jezivi zvukovi su opasni Jezivi zvukovi iz horor filmova, poput škripe vrata, plaše nas više od čudovišta, pokazalo je mjerenje mozga funkcionalnom magnetnom rezonancom, pa će ovakav zvuk podići pritisak i puls. Filmovi mogu da kontrolišu misli Pomoću magnetne rezonance ljekari su pratili reakcije na film “Bang! Mrtav si”. Mozak je identično reagovao kod čak 65 odsto gledalaca. Zaključili su da se putem filmske tehnologije može uticati na osjećanja. Horor ubrzava rad srca Nakom gledanja horor filmova izmjerite puls. Primijetićete da vam srce mnogo brže kuca. U ovakvim slučajevima može doći do srčanog udara. Čak i na mlade i zdrave osobe ovi filmovi imaju vrlo snažan uticaj.

U mozgu se tokom gledanja potrasnih scena događaju hemijske promjene slične onima koje su se dogodile kad se u stvarnom životu doživjeli traumatične trenutke. Plačemo ako je radnja slična našem životu Identifikujemo se sa junacima koji žive život sličan našem, pa i sami proživljavamo kroz to. Zbog nasilja u filmu ljudi su zlobniji i agresivniji Nakon gledanja nasilja u filmu žene su agresivnije i zlonamjernije, pokazalo je istraživanje sprovedeno na 250 žena. 3D filmovi mogu otkriti probleme s ravnotežom U ušima su živci, kanalići i tečnost koji su povezani s mozgom i pomažu da držimo ravnotežu. Oko 40 odsto starijih od 40 godina ima neku vrstu problema, stoga gotovo polovina odraslih pri gledanju 3D filmova osjećaju vrtoglavicu.

NJEGA

Biljkama protiv masne kože Masnu kožu uzrokuje pretjerano lučenje lojnih žlijezda, sebuma, voštane supstance koja štiti kožu. Kada je sebuma previše, koža nam izgleda masno, a to ne voli nijedna žena. Isto tako, preveliko lučenje ove supstance može izazvati stvaranje akni. Malo je poznato da žene sa prirodno tamnom kosom luče mnogo više masnoća nego one sa svjetlijom, ali postoje i mnogi drugi faktori koji pospješuju lučenje sebuma, a to su stres, hormonalne promjene i trudnoća. Pozitivne strane su što masnija koža ljepše stari i na njoj se bore mnogo sporije razvijaju nego kod normalne ili suhe kože, ali s druge strane moramo joj posvećivati mnogo više pažnje. Žene koje imaju masnu kožu li-

ca treba da se umivaju sa što toplijom vodom, a od preparata da izbjegavaju one koji dodatno hidratizuju kožu. Najbolje bi bilo lice umivati običnim antibakterijskim sapunom, posebno ako imate problema sa aknama. Biljka koja je pravo malo otkriće kad je u pitanju zdravlje kože lica jeste hamamelis, biljka žutih cvjetova koja porijeklo vuče iz SAD, a još su je i stari Indijanci koristili za zacjeljivanje rana. Ako imate masnu kožu i akne, obavezno nabavite sredstvo za čišćenje lica na bazi ove biljke i utrljavajte ga na lice više puta u toku dana. Hajdučka trava, žalfija i pepermint takođe mogu pomoći kod problema sa masnom kožom. U jednu

šolju stavite po kašiku čaja svake od ovih biljaka i prelijte kipućom vodom. Ostavite da stoji oko pola sata. Ocijedite tečnost i ostavite da se hladi. Ovu tečnost možete staviti u flašicu sa raspršivačem i prskati lice više puta u toku dana. Na sobnoj temperaturi čuvajte je najviše tri dana, a u frižideru i do pet. Blagovanje je biljka iz porodice mente koja takođe blagotvorno djeluje na kožu lica. Jednostavno, skuhajte čaj od ove biljke i nanosite ga sa kuglicom vate na lice, nakon umivanja. Ako u čaj od blagovnja dodate i nekoliko kapi eteričnog ulja lavande dobićete u isto vrijeme sredstvo za čišćenje i toner. Maske na bazi gline, blata, bjelanca i limunovog soka takođe mogu pomoći.


Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

KORISNO

SJAJNA VOĆKA

Rasvjeta je važan element uređenja enterijera stana Većina ljudi ne vodi računa o rasvjeti kada počnu da razmišljaju o uređenju svog stana. Energiju troše na razgledanje časopisa za uređenje stana, skoncentrisani na namještaj, ne shvatajući da zapravo svjetlost oslikava prostor u potpunosti. Dobro osvetljenje je zaslužno što vaš dom odiše prostranstvom, toplinom, pruža osjećaj dobrodošlice. Prirodna svjetlost, električno osvetljenje i boje su usko povezani. Sve su ovo stvari o kojima treba voditi računa i iskombinovati ih prije početka sređivanja stana. Kako riješiti dnevnu sobu? Vaš dnevni boravak može imati mnogo različitih uloga, može se koristiti za gledanje televizije, čitanje, slušanje muzike, opuštanje, ćaskanje sa prijateljima i porodicom ili za hobi i zabavu, kao što su igranje šaha ili pletenje. Generalno, mnoga domaćinstva pokušavaju da sa malim brojem izvora svjetlosti osvijetle čitav dnevni boravak što uglavnom nije dovoljno za lijepo osvetljenje, jer je ona često prilično velika u odnosu na ostale prostorije u kući. Dnevna soba zahtijeva širok spektar izvora svetlosti. Kombinacija prirodne svjetlosti i električne rasvjete treba da se prilagođava različitim raspoloženjima i aktivnostima. Zato osvjetljenje u dnevnoj

sobi treba da bude dovoljno kako bi se zadovoljio tako širok spektar različitih aktivnosti. Ovo se jednostavno postiže korišćenjem osvjetljenja koje je fleksibilno i po količini i po kvalitetu. Umjesto samo jedne osrednje sijalice koja visi u centru sobe - možete dati mašti na volju i upotrijebiti ukrasne stone lampe, lampe za čitanje, zidna svijetla, možda svijetla za sliku ili da istaknete zanimljiv predmet. Kao grubi vodič, recimo par stonih

lampi, usmjeren snop svjetlosti da se istakne ukrasni predmet ili slika, neka vrsta skrivene lampe unutar police za knjige, kao i podna lampa smatra se dobrim izborom rasvjete koja se može iskoristiti na pravi način da u potpunosti osvijetli vašu dnevnu sobu. Ne morate sve vrste rasvjete i lampe koristiti u isto vrijeme. Umjesto toga, prilagodite količinu svetla u zavisnosti od toga kakav ambijent ste željeli da kreirate i koje aktivnosti se odvijaju.

Zašto je mango saveznik zdravlja

Jeste li ludi za mangom? Ako nijeste, onda ste stvarno ludi, tvrde nutricionisti, s obzirom na to koliko zdravstvenih dobrobiti nosi ova ukusna mesnata voćka. Mangom protiv dijabetesa Nedavna studija, predstavljena na kongresu Federacije američkih udruženja za eksperimentalnu biologiju, pokazala je kako se životinjama koje su svakodnevno u razdoblju od 12 nedjelja konzumirale deset grama smrznutog i dehidriranog manga snizio nivo šećera u krvi. Ovo bi otkriće pacijentima s dijabetesom moglo pomoći u kontroli glukoze. Mango štiti od raka debelog crijeva i dojke Mango takođe može pomoći u sprečavaju rasta stanica raka debelog crijeva i dojke, sudeći prema rezultatima studije istraživača “Texas AgriLife Researcha”, koji su proučavali pet

najčešćih vrsta manga dostupnih u SAD. Mango - saveznik u mršavljenju Mango je pravi rudnik vlakana, vitamina A, B6 i C te sastojaka zvanih triterpen i lupeol, koje mogu inhibirati rak kože i debelog crijeva. Osim što štiti od šećerne bolesti i određenih vrsta raka, mango može biti saveznik svih onih koji vode bitku sa suvišnim kilogramima. Unutrašnjost mu je veoma mesnata pa može ugodno zasititi, a s obzirom na to da je bogat vlaknima, pomaže i u eliminaciji toksina iz tijela. U proljeće i rano ljeto volimo se okrenuti hrani koja će nam pomoći da kožu pripremimo za jače sunce ili nam dati tamniju boju puti. Mango je u tome od velike pomoći jer u sebi krije visok sadržaj beta-karotena, što znači da je idealan za postizanje bronzane boje kože.

BRZO, LAKO I JEFTINO

Trikovi za kuhinju

SAVJETI

Kako se depilirati bez muke i bola Vjerovatno ste se i vi počeli depilirati prije nego što ste morali, no bez obzira na iskustvo, možda činite neke greške kojih nijeste svjesni. Pročitajte koje su najčešće greške koje valja izbjeći da biste bezbolnije uklonili dlačice, a kožu održali mekom, baš prije ljeta!

1.

Preskačete piling Piling je najbolja obrana protiv uraslih dlačica, bez obzira koju ste metodu depilacije izabrali. A da biste ih spriječili u razvoju nakon brijanja, koristite dnevni losion za tijelo s voćnim kisjelinama jer će otpustiti mrtve stanice kože. Ako ste skloni potkožnim dlačicama nakon depilacije voskom, nanesite losion na područje koje depilirate dva dana prije i tri dana nakon samog čina.

2.

Natežete kožu iznad obrva dok ih depilirate Natezanje obrva narušava njihov prirodni oblik pa ne možete postići simetriju koju želite. Pokušajte potpuno opustiti lice, a da biste spriječili bol

zbog kojeg i natežete kožu, preko tog područja povlačite kocku l eda.

3.

Brijanje čim se probudite Brijanje nakon jutarnjeg tuširanja štedi vrijeme, ali dok spavate, noge malčice nateknu, što nije dobro za najmanje dlačice. Brijete li se u večernjim satima, uspjeh će biti potpuniji.

4.

Brijanje u toploj vodi Niti ćete se opustiti, niti ćete postići savršen efekt depilacije ako to radite u

toploj vodi - noge će vam lagano “nabubriti”, a to nije dobro za uklanjanje dlačica. Ako već želite, činite to dok se kupate u kadi i neka vam depilacija bude prva stvar kad uđete.

5.

Nijeste nanijeli pjenu za brijanje Što god mislili o tome, pjena za brijanje ima konkretne učinke. Nanosite je suprotno od smjera rasta dlačice, što će ih zapravo podignuti, tako da stoje uspravno, pa će brijanje biti najuspješnije.

Želite novu kuhinju, ali to sebi ne možete da priuštite? A kako bi bilo da napravite samo nekoliko poboljšanja koja će vašoj kuhinji dati sasvim novi izgled, bez potrebe da odlazite u banku? Sviđa vam se ta ideja? OBOJITE ELEMENTE Budući da ormarići prekrivaju većinu prostora u kuhinji, ništa više ne mijenja izgled kuhinje od izgleda i boje elemenata. Ideja za malu kuhinju- ako se usudite, probajte da obojite donje ormariće jednom bojom, a gornje drugom bojom. RASPREMITE RADNU POVRŠINU Svi provodimo dosta vremena u kuhinji. Zbog toga se i smatra središtem kuće. Upravo zbog toga se radna površina u kuhi-

nji često popuni, ne samo kuhinjskim stvarima, već i mnogim drugim – papirima, računima, dječjim stvarima. Za te stvari obezbijedite skladište ili fioku. PROMIJENITE RUČKE NA ORMARIĆIMA To je jednostavan način promjene izgleda kuhinje. Probajte da nabavite nove olovne ručke ili modele od nikla. Da bi uzeli pravu veličinu, ponesite sa sobom u prodavnicu stare. NOVA RASVJETA Probajte da promijenite uobičajenu plafonjerku za lijepi viseći luster. Ili bi vam kuhinja možda bolje izgledala sa novim višestrukim reflektorima. (Kolektiv.me)


40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

Jagode na načina Osim što je jedna od najukusnijih voćki, jagoda je i veoma zdrava. Donosimo vam nekoliko predloga kako je možete iskoristiti

TORTA

Cimet je odličan izvor mangana, gvožđa, kalcijuma, bakra i cinka, a stručnjaci preporučuju da se ovaj začin dodaje kafi, voćnim sokovima, žitaricama, pecivu...

Za podlogu: 200 g keksa, 100 g prženih, mljevenih badema ili lješnjaka, 100 g maslaca (otopljenog) Za nadjev: 3 dl (300 ml) slatke pavlake, 3 dl (300 ml) kisjele pavlake, 150 g šećera u prahu, 10-12 g želatina u prahu, 6 kašika hladne vode da se natopi želatin, 3 kašike soka od limuna ili limete, narendana kora limuna, 500 g jagoda PRIPREMA Sameljite keks i pržene bademe i u to dodajte otopljeni maslac. Dobro promiješajte da se sastojci sjedine i utisnite dobro na dno podmazanog kalupa veličine 22 cm (može i 24 cm). Ostavite na hladno dok pripremate nadjev. Za nadjev prvo natopite želatin sa hladnom vodom i ostavite da nabubri. Za to vrijeme umutite slatku pavlaku sa šećerom u prahu, u njega dodajte kisjelu pavlaku, sok od limuna ili limete i dobro sve izmiješajte. Poslije toga uzmite nabubreni želatin i zagrijte ga u mikrotalasnoj ili na šporetu na laganoj temperaturi da se otopi i u tankom mlazu dodajte u smjesu od slatke i kisjele pavlake, sve vrijeme miksajući. Jagode operite, očistite od peteljki i ostavite ih čitave. Gusto ih poslažite jednu do druge na pripremljenu podlogu i zalijte nadjevom od slatke i kisjele pavlake. Odozgo pospite naribanom korom limuna.

LIKER

350 ml rose vina, 250 g šećera, 350 g očišćenih jagoda, 100 ml vodke ili rakije PRIPREMA Zagrijati vino na veoma niskoj temperaturi. Jagode oprati, očistiti i osušiti. Rasjeći ih na pola ili četvrtine. Zagrijano vino preliti preko jagoda, poklopiti šerpicu i ostaviti da stoji 48 sati. Poslije 48 sati, procijediti tečnost sa jagodama i dobro iscijediti. Šerpicu sa tečnošću staviti da provri, dodati šećer, skloniti sa šporeta i miješati dok se šećer ne otopi. Ostaviti da se ohladi. U ohlađenu tečnost dodati vodku, promiješati i uživati u likeru.

SLADOLED

500 g jagoda, 175 g kristal šećera, 500 ml punomasnog mlijeka, 500 ml slatke pavlake, 1 kesica vanilinog šećera, 10 žumanca, 2 kašike soka od limuna PRIPREMA Očistite od peteljki i isjeckajte krupno jagode. Stavite ih u činiju i pospite sa dvije kašike kristal šećera. Ostavite da se natope i upiju. Sipajte mlijeko i slatku pavlaku u šerpu sa debljim dnom, dodajte šipku vanile rasječenu na pola, po dužini. Zagrijte skoro do ključanja, ali ne treba da provri, isključite va-

tru i ostavite oko 20 minuta da upije miris. U velikoj činiji mutite žumanca sa 175 g kristal šećera dok se ne zgusnu i postanu blijedo žuta. Stavite vanilin šećer, u mlijeko i pavlaku i sipajte miješajući toplo mlijeko u žumanca. Stavite čistu šerpu na vatru sa kremom, mlijekom, miješavinom jaja i šećera i miješajte ovaj krem od vanile dok se ne zgusne, pomijerite sa vatre i sipajte u činiju da se ohladi. Napravite pire od jagoda u multipraktiku i kad se krem ohladi, umiješajte sok od limuna i jagode.

DŽEM

3 kg jagoda, 1,5 kg šećera PRIRPEMA Jagode očistiti od peteljki i dobro oprati. Staviti u veću šerpu i posuti šećerom. Ukoliko ste u stisci s vremenom, možete ih ostaviti da prenoće u frižideru pa kuvati sjutradan, a možete kuvati i odmah. Džem treba lagano da krčka, povremeno ga treba promiješati i skinuti pjenu koja se nakupi. Tegle i poklopce dobro oprati i staviti u rernu da se sterilišu najmanje 1 sat na temperaturi od 100°C. Džem kuvati 1 do 1,5 sat. Za probu, staviti malo džema na tacnu da se ohladi. Ako se ne razliva, znači da je kuvan. Vreo džem sipati u vrele tegle i odmah zatvarati originalnim poklopcima ili povezati celofa-

nom navlaženim alkoholom. Ušuškati ih dobro u vuneno ćebe ili perjani jastuk (a može i u jedno i u drugo) i ostaviti da se lagano hladi.

VOĆNI JOGURT

3 kesice pudinga od vanilije ili po želji od jagode, maline, 1 l vode, 1 l običnog jogutra, 5 kašika velikih šećera, 1/2 kg jagoda PRIPREMA Puding pomiješati sa šećerom i skuvati u litri vode. Ostaviti da se ohladi. Dok se puding hladi, pripremiti jagode tj. isjeći na željenu veličinu. Kad se puding ohladi, sastaviti sa jogurtom i izmiksati (može mikserom, a može i u blenderu). Na kraju dodati jagode i lagano promiješati sa kašikom. Staviti da se ohladi. Ako hoćete jaču boju jogurta, koristiti puding od jagode.


Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

● RECEPT POZNATIH

RECEPT MAJSTORA

Pasta sa morskim plodovima Nina Žižić, koja je osvojila i evrovizijsku publiku glasom i šarmom, kaže za Vikend novine da se odlično snalazi u kuhinji, a da tokom vrelih ljetnjih dana najviše voli laganiju hranu, paste sa morskim plodivima i razne salate. Ovo je njen predlog:

Potrebno: 100 g lignji 2 komada gambora 50 g čeri paradajza 100 g tikvica 250 g špageta 0,5 dl bijelog vina crni luk, bijeli luk, biber, so, limunov sok, maslinovo ulje Priprema: Na maslinovom ulju propržiti crni luk dok ne dobije žućkastu boju, zatim dodati dva gambora, lignje i sve preliti bijelim vinom. Dinstati na tihoj vatri dva minuta, a potom izvaditi gambore. U smjesu dodati na listiće isjeckanu tikvicu, čeri paradajz i sitno isjeckani bijeli luk. Začiniti po ukusu i dodati prethodno iscijeđene špagete. Pri serviranju dodati gambore i sve zaliti limunovim sokom.

Pastrmka sa rižom i vrganjem ● KOKTEL

Long Island Ice Tea Jedan od najpopularnijih koktela današnjice je upravo koktel Long Island Ice Tea. Koktel Long Island Ice Tea je jako piće ali se vrlo lako ispija, a u ovom članku ćemo vam napisati kako da ga i sami pripremite. Potrebni sastojci: - Vodka 0,03dl - Džin 0.03dl - Tekila 0,03dl - Bijeli rum 0,03dl - Triple Sec 0,03dl - Koka-kola 0,15dl - Limunov sok 0,03dl - Kriška limuna za dekoraciju - Led Način pripreme: Uzmite čašu, ne manju od 0,3dl i u nju stavite šaku leda. Preko leda dodajte bilo kojim redom po 0,03 šota, tj. manje čašice za rakiju sljedeće: votku, bijeli rum, bijelu tekilu i džin. Na sve to sipajte 0,15 Triple Seca i 0,03 limunovog soka. Dolijte koka-kole toliko da dopunite čašu.

Hotel CITY šef kuhinje Siniša Radonjić Ovog vikenda vam preporučujem lagano jelo koje je jednostavno spremiti. Za pripremu ovog jela su nam potrebni sljedeći sastojci: dvije manje pastrmke, pola glavice crnog luka, šolja od bijela kafe riže, 50 g šampinjona, 50 g vrganja, 10 g putera, pola kašičice soli, prstohvat bibera, jedan čen bijelog luka, jedan limun, 1/4 veze peršuna, 0,3 dl bijelog vina.

Preporuka

Salata sa lososom, krompirićima i čerijem Potrebno: 6 malih mladih krompira pola dl maslinovog ulja 2 kašike neutralne pavlake 2 kašike bijelog vinskog sirćeta 2 kašičice dižonskog senfa 1 kašika sjeckanog svježeg vlašca 50 g čeri paradajza malo rukole ili mladog spanaća 2 filea svježeg lososa

Priprema: Krompir kuvajte u vrućoj posoljenoj vodi 15-ak minuta. Kad se skuva, procijedite ga i ostavite nekoliko minuta u hladnoj vodi da biste ga lakše oljuštili. Filee lososa posolite i namažite maslinovim uljem pa ih kratko (nekoliko minuta s jedne i druge strane) ispecite u tiganju. Za preliv pomiješajte senf, maslinovo ulje, slatku pavlaku, sirće i vlašac. Krompire prepolovite i zajedno s polovinama paradajza umiješajte u preliv. Posolite i pobiberite. Filee lososa iscjekajte na manje komade, pomiješajte s krompirom i paradajzom, pa na kraju dodajte rukolu ili mladi spanać.

Sos od šampinjona Sastojci 100 g crnog luka, 200 g šampinjona, 20 g senfa, 1 kašičica mljevenog bijelog bibera, 20 g putera, 10 g brašna, 1 dl supe od kocke, 1 dl bijelog vina, 50 ml ulja za prženje, sjeckani peršun, majčina dušica i vlasac po ukusu Priprema Na ulju propržiti sjeckan crni luk, kad omekša, dodati sjeckane šampinjone. U omekšale šampinjone dodati senf i bijeli biber. Kuvati dok se ne dobije homogena smjesa, dodati puter i brašno. Kad se to sjedini, dodati supu od kocke, vino kuvati dok se neutrališe miris brašna. Posoliti, povegetiti, dodati sjeckani peršun, majčinu dušicu i vlasac. Na kraju skinuti sa ringle i dodati pavlaku.

Čorba od sočiva Sastojci 200 g sočiva 2-3 čena bijelog luka 2 kašike ulja 2 kašike brašna 1 kašika aleve paprike suvi boljni začin Priprema Sočivo namakati preko noći u hladnoj vodi. Sjutradan ga kuvati na tihoj vatri, sat, sat i po, paziti da se zrna ne raskuvaju. U drugoj šerpi propržiti seckan bijeli luk da pusti miris i požuti. Dodati brašno i kratko pržiti, paziti da ne ostanu grudvice, dodati soćivo i naliti vodom u kojoj se kuvalo. Dodati alevu papriku i začiniti po ukusu. Po želji, dekorisati neutralnom pavlakom.

Priprema jela: Pirinač izdinstajte sa crnim lukom na maslinovom ulju, dodajte bijelo vino i nastavite dinstanje sve dok alkohol ne ispari. Nakon toga, dodajte fond od supe i vrganj. Pustite smjesu da se krčka na laganoj vatri dva do tri minuta sve dok vrganj ne omekša, a zatim dodajte šampinjone. Promiješajte, i dodajte so, biber, bijeli luk i sitno isjeckan peršun. Kuvajte to na laganoj vatri još tri do četiri minuta dok pirinač potpuno ne omekša - odvaja se od zidova posude. Kada je rižoto skuvan, sklonite ga sa vatre i dodajte mu maslac kako bi masa postala kompaktna. Očišćenu i opranu pastrmku posušite, posolite i stavite da se isprži na vrlo malo maslinovog ulja, dodajte joj bijeli luk u ulju. Kada je pastrmka gotova, servirajte zajedno sa rižotom od pečurki, a pastrmku prelijete sokom od limuna i poprskajte sjeckanim peršunom.


42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 1. i 2. 6. 2013.

BMW

Automobili

predstavljamo, savjeti...

otkriven koncept ª Ninetyº

BMW je predstavio koncept “Ninety”, napravljen povodom obilježavanja 90 godina proizvodnje motocikala u njemačkoj kompaniji i 40 godina od prvobitnog modela R90S. “Ninety” je izrađen u saradnji sa kućom “Roland Sands” iz Kalifornije koja se bavi doradom, a pokreće ga bokser tvin motor od 110 KS iz prethodne generacije BMW-a R1200GS.

Dizajn podsjeća na originalni R90S iz 1973 – čak je ofarban u identičnu “Daytona Orange” boju i ima kratko zadnje sjedište. Takođe, far je okruglog oblika, ali umjesto osvjetljenja iz 1973, u njega je ugrađena najnovija LED tehnologija. Za sada je ovo samo koncept, ali je BMW zaštitio ime “nineT”, što ukazuje da će se ovako zvati budući serijski model.

Dacia SanDero

Četiri zvjezdice na Euro testu Oprezno sa staklima

Nezavisna evropska bezbjednosna organizacija Euro NCAP je testirala model Dacia Sandero, a pristupačni rumunski automobil je dobio četiri zvjezdice. Maksimalnih pet zvjezdica su mu izmakle zbog slabije zaštite grudnog koša vozača i suvozača prilikom frontalnog sudara, ali to nije bio najveći problem. U slučaju bočnog udara,

grudni koš testne lutke je znatno oštećen, što pokazuje da bi Sandero mogao da bude dosta sigurniji da ima dodatna ojačanja i vazdušne jastuke. Nasloni za glavu ne pružaju najbolju zaštitu za povrede vrata u slučaju udara otpozadi, ali je Sandero zabilježio maksimalni rezultat u kategoriji zaštite djece od 18 mjeseci, smještene u dječje

sjedište okrenuto suprotno od smjera kretanja vozila. Slična situacija je i kod lutke koja oponaša trogodišnje dijete u klasično postavljenom sjedištu, pa je u oba slučaja rizik od povreda minimalan. S obzirom na cijenu Sandera, rezultat u zaštiti pješaka od 57%, dosta iznad prosjeka industrije, iznenađujuće je dobar.

Temeljno čišćenje stakala na vozilu je proces koji se sastoji iz tri dela. U prvom dijelu perete stakla sa sapunom i vodom pri pranju cijelog automobila. Na ovaj način ćete sa stakala skinuti one grube nečistoće. U drugom dijelu sa sredstvom za čišćenje stakala temeljno očistite stakla sa unutrašnje i sa spoljašnje strane. Čišćenje sa unutrašnje strane je posebno važno za nove automobile, jer plastični djelovi u unutrašnjosti automobila ispuštaju gasove (poznate kao “miris novog automobila”) koji ostavljaju sloj na staklu. Mikrofiber krpe su veoma zahvalne kada se radi o čišćenju stakala. Kopren u svom asortimanu ima veoma kvalitetna Sonax sredstva od mikrofibera namijenjena posebno za čišćenje stakala. U trećem, posljednjem dijelu ovog procesa, suvom krpom ponovo prelazite stakla sa unutrašnje i sa spoljašnje strane. Ovom prilikom koristite sasvim suvu krpu bez ikakvog sredstva za čišćenje. Pregledajte stakla iz svih uglova kako bi se uvjerili da nije ostalo bilo kakvih nečistoća. Kada i posljednji korak uradite pravilno, stakla bi trebalo da budu potpuno čista. Čišćenje stakala nikada ne bi trebalo da bude izvođeno na direktnoj sunčevoj svjetlosti ili kada su stakla topla.


Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

GEJTS ĐACIMA

Bil Gejts, osnivač kompanije Majkrosoft, koji je ponovo na prvom mjestu na listi najbogatijih ljudi na planeti, čije je bogatstvo prije nekoliko dana procijenjeno na 72,7 milijardi, dao je nedavno učenicima jedne škole u SAD 11 pravila za uspjeh - “kojima vas neće naučiti u školi”. - Televizija nije pravi život. U pravom životu ljudi moraju napustiti kafić i otići na posao. - Život nije podijeljen u semestre. Nema slobodnog ljeta i vrlo malo zaposlenih je zainteresovano da ti pomogne da nađeš sebe. To čini u svoje slobodno vrijeme.

- Tvoja škola ima način za rješavanje i pobjednika i gubitnika, život nema. U nekim školama ukinuli su negativne ocjene i daju ti bezbroj prilika da daš pravi odgovor, ali to nema nikakve sličnosti sa stvarnim životom. - Život nije fer, navikni se na to! - Svijet ne interesuje tvoje samopoštovanje. Svijet te prihvata ako postigneš nešto prije nego što počneš dobro da se osjećaš u svojoj koži. - Nećeš zarađivati 60.000 dolara godišnje čim izađeš iz srednje škole. Nećeš biti potpredsjednik sa službenim telefonom sve dok to ne zaradiš. - Ako misliš da ti je učitelj strog, če-

kaj da dobiješ šefa. - Pečenje hamburgera nije ispod časti. Tvoji preci su imali drugu riječ za pečenje hamburgera: zvali su to prilikom. - Ako pogriješiš, nijesu roditelji krivi, ne kukaj nad greškama, uči iz njih. - Budi ljubazan prema štreberima. Velike su šanse da ćeš raditi za jednog. - Prije tvog rođenja tvoji roditelji nijesu bili dosadni kao sada. Postali su takvi zbog plaćanja tvojih računa, čišćenja tvoje odjeće i slušanja kako pričaš da si “cool”. Zato prije nego spasiš šume od parazita, pokušaj da složiš orman u svojoj sobi.

PAYPAL SEBIČAN

Tinejdžer ostao bez vrijedne nagrade

1967, “Brown Box” je prva igračka konzola, izum Ralfa Baera. U prodaju je puštena 1972. pod nazivom “Magnavox Odyssey”. Prodato 330,000 primjeraka. 1983, Nintendo Entertainment System (NES): Počinje Mario avantura Prodato: 62m

1979, Mattel Intellivision: Bolja grafika i zvuk od Atari 2600 Prodato: 3 miliona 1988, Sega Mega Drive/Genesis, igrica Sonic the Hedgehog Prodato 40 miliona

1996: Mario dobija

3D verziju. Titula za najbolju igricu svih vremena

Prodato: 33m

2005, Majkrosoft XBox 360: Halo sci-fi igrice Prodato: 77m

2001, Microsoft XBox: Konzole koje se koriste samo za online turnire Prodato: 24m

2006, Sony PS3: Koristi se Blu-ray disk Prodato: 77m

1990, Nintendo SNES/Famicom: Počinje razvoj 3D grafike Prodato: 49 miliona 1994, Sega Saturn: Popularan samo u Japanu Prodato: 9m

1994, Sony PlayStation: Kertridži nestaju, igrice se snimaju na CD, Prodato: 102m

1998, Sega Dreamcast: Prva konzola koja omogućava online igranje. Prodato: 11 miliona

Source: IGN

1977, Atari 2600: Popularnost raste zbog mogućnosti korišćenja kertridža sa igricama. Prodato: 30 miliona

2006, Nintendo Wii: Bežični džojstik Prodato: 100m Priredio: Fi.J.

2000, Sony PS2 Prodato: 155m 2001, Nintendo GameCube: Redizajn Zelda serije Prodato: 22m 2012, Nintendo Wii U: Džojstik u stilu tableta Prodato: 3.5m

© Nintendo

ja, ali nešto je slabija dok se hoda. Pokretni dijelovi tada se ne pokreću dovoljno. Studenti očekuju da će neko nakon njih preuzeti projekt na fakultetu i doraditi ga, smanjiti dijelove i povećati snagu da bi ga približio tržištu. “Dokažemo li da možemo proizvoditi iskoristivu energiju, uskladištiti je u bateriju koja će napajati MP3 player, tada možemo reći da punjač radi”, kazao je Karlos Armada. Cilj tima je da proizvedu dovoljno energije za telefone i druge prenosne uređaje.

Istorija konzola za video igrice

Istorija kućnih video igara i konzola može se podijeliti u osam etapa. Majkrosoft i Soni će krajem ove godine pustiti u prodaju nove modele.

2013, Microsoft XBox “Infinity” and Sony PS4: Očekuje se krajem godine © GRAPHIC NEWS

telefoni, računari, igrice...

Studenti mašinstva sa univerziteta Rice u SAD napravili su patike koje mogu puniti bateriju telefona dok hodate. Tim od četiri studenta uspio je kinetičku energiju, koja se proizvodi hodanjem, pretvoriti u električnu pa su napravili PediPower patike koje bi jednog dana mogle napajati i medicinske uređaje u našim tijelima. Naprava je u trenutnoj fazi prevelika za svakodnevno korištenje, ali prototip zadovoljava uslove koje je kompanija postavila. Proizvodi 400 milivati, što je dovoljno da se napuni bateri-

va od ove kompanije nagradu za učestvovanje u Bug Bounty Programu, ali tvrdi da su mu iz te kompanije uskratili nagradu za-

to što je još nije navršio 18 godina pa uopšte nije mogao da učestvuje u tom programu. Kruger je zamolio ekipu iz ove kompanije da mu novac za učestvovanje u ovom programu uplate na račun njegovih roditelja ili da mu barem javno daju zasluge za njegov trud i pronalazak bezbjednosnog propusta kako bi mu to u budućnosti pomoglo prilikom traženja posla, ali odgovor na svoj upit još nije dobio.

© SEGA

Patike će puniti telefon

vio bezbjednosni propust u PayPalu koji hakeri mogu iskoristiti za krađu informacija ili za pokretanje malicioznog koda i zahtje-

© Nintendo

iskoriste hakeri, dok osobe koje ih otkriju mogu dobro zaraditi. Majkrosoft ne plaća ništa, ali javno objavljuje imena korisnika koji su im pomogli u otkrivanju propusta, dok u PayPalu ne objavljuju sa kolikom novčanim iznosom nagrađuju korisnike koji u okviru njihovog Bug Bounty Programa pronalaze bezbjednosne propuste. Jedan mladi genijalac je 17-godišnji Robert Kugler iz Njemačke nedavno prija-

© Microsoft

Brojne velike kompanije imaju posebne programe u kojima nagrađuju korisnike koji pronađu bezbjednosne propuste u njihovom softveru – Fejsbuk plaća od 500 dolara za pronađeni propust, dok Guglova nagrada varira između 100 dolara i 20 hiljada dolara, zavisno od težine otkrivenog propusta. Na ovaj način kompanije mogu riješiti probleme sa bezbjednosnim propustima prije nego što ih otkriju i

TEHNOLOGIJA

Ako je učitelj strog sačekajte šefa


Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2406 sudoku 2013-05-15

Medium level

Teža

8

LAKŠA Lakša

2 5

2

2

4 6

9

3

9

3

1

5

6

6

1

2 3 6

2

6 5

1

3

HEMIJSKE NOSIO MATERIJE HRVATSKI BOŽJE MUZIČAR KOJE ZAPOVIJUSIĆ IZAZIVAJU JESTI REAKCIJU

2

OTPOZADI

SUPARNICI, RIVALI

TRAKA ZA VRSTA ŠTAMPAČ EKSPLO(MN.) ZIVA

UPREDENA OSNOVNA VUNENA TARIFA VLAKNA

PRAVO RIMSKE DRŽAVE PRIDJEV UZ IMENICU ENERGIJA

EXCLUSIVE BRAND OUTLET

BODLJIKAVA UKRASNA BILJKA (MN.)

POVIŠEN TON "G”

PRIPADNIK JEDNE VJERE

ECIJO KRAĆE

AGINA ŽENA

NAMOTAJ

SUPERLATIV

4

SIMBOL SUMPORA

8

ČUVENI PLES IZ OZNAKA FRANCUS. ZA NOĆNIH SJEVER KLUBOVA

FUDBALER BAJERNA IZ MINHENA

7

1

SUBOTA i NEDJELJA, 1. i 2. 6. 2013.

7 TREĆI I PETI VOKAL

PONIŠTITI DVA VOKALA UČINITI DA NEŠTO ZAMRE

NEPER VRSTA PAPAGAJA

IZGLED LICA

GOZBA

TONA BALERINA STARIJA PAVIĆ BALERINA JUNG PARNEL

PJESMA ĐURE JAKŠIĆA AKROBAT (GRČ.)

DRŽAVA U INDIJSKOM OKEANU PRVI PREMIJER NEZAVISNOG KONGA LUMUMBA

Lakša

PREMAZATI LAKOM

GRAD U ITALIJI

SMRDLJIVA ZVJERKA MORSKA I RIJEČNA ŽIVOTINJA

Page 1/2 GRAD U RUSIJI

Play sudoku online at:

DIO LONDONA

www.sudokukingdom.com

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: BIBLIOTEKAR, INRI, NIKAMO, KEJT VINSLET, ORALO, OPERA, VTN, GOROVIT, NSJ, MONAKO, NEKUD, SALAR, E, NAČITANI, SKRAJA, KLJUČAR, LUMINA, ACETAT, DANIRA, ALISON, NOTESI.

Play sudoku online at: Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2406 2013-05-15 3

5

9

2

6

4

1

7

1

4

9

5

7

3

2

8

6

6

7

2

1

4

8

9

5

3

5

2

8

6

3

9

1

7

4

3

9

7

4

5

1

8

6

2

Sudoku puzzle No. 2405 2013-05-14

4

6

1

2

8

7

5

3

9

6

9

1

5

2

7

4

8

3

7

1

4

3

9

5

6

2

8

2

4

7

3

8

6

1

5

9

2

8

6

7

1

4

3

9

5

8

3

5

9

4

1

7

2

6

9

5

3

8

6

2

7

4

1

5

8

2

4

7

3

6

9

1

7

1

4

2

6

9

8

3

5

3

6

9

8

1

5

2

4

7

9

2

6

1

5

8

3

7

4

1

5

8

7

3

4

9

6

2

4

7

3

6

9

2

5

1

8

vicevi

8

su naši radnici izgradili za godinu dana. - Ovo!? Pa to naši radnici izgrade za šest mjeseci! Nastave oni i dođu ispred hotela Interkontinental. Amerikanac: - A ovo? - E to vam je hotel Interkontinental. To su naši radnici izgradili za pet mjeseci. Amerikanac: - Ovo!? Pa to naši radnici izgrade za tri mjeseca. Šetaju dalje i naiđu na Arenu. Amerikanac: - A šta vam je ovo? A domaći arhitekta će iznervirano: - Nemam pojma, to jutros nije bilo tu!

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Ubica ulazi u jednu porodičnu kuću i zatiče muža i ženu. Pita ubica ženu: - Kako se ti zoveš? A ona odgovara: - Ana. - Dobro, poštedjeću ti život jer se tako zvala moja majka. Onda pita njenog muža: - Kako se ti zoveš? A ovaj će, zamuckujući: - Zovem se Mirko, ali me prijatelji zovu Ana... *** Došao američki arhitekta u Beograd i vodi ga domaći arhitekta u obilazak grada. Amerikanac: - Šta je ovo? - To je hotel Hajat. Vidite, njega

Puzzle solution:

Kako se dopasti ljudima za 30 sekundi Budite iskreni, pošteni i opušteni. Ljudi mogu da namirišu prevaru kilometrima daleko! Tajna broj 1: Nasmiješite se! Umjetnost osmjehivanja cijelim bićem poboljšava raspoloženje i sasvim izvjesno utiče na govor tijela. Postoji velika razlika u osmjehivanju samo usnama i osmjehivanja cijelim tijelom – osmjehivanja srcem i dušom. Najlakše je da ovo vježbate pred ogledalom. Vrlo brzo ćete uvidjeti o čemu govorim. Samo napred, smiješite se!

Tajna broj 2: Zračite samopouzdanjem! Šta podrazumijevam pod pojmom - zračite samopouzdanjem? Ljudi su privlačni drugim ljudima ako zrače samopouzdanjem i prijatnošću. Možda se u ovom trenutku ne osjećate puni samopouzdanja. Bez obzira na to, vježbajte pred ogledalom izgled samopouzdane osobe. Primijetićete vrlo brzo kako se popravlja vaše raspoloženje i kako se to odražava na vaš govor tijela. Niko se ne osjeća lijepo i

opušteno u prisustvu osobe koja izgleda kao da joj je potrebna pomoć i koja izgleda kao prišipetlja. Kada se tako osjećate, izbjegnite, ako ikako možete, susret s ljudima kojima želite da se dopadnete! U takvoj situaciji pobjeći će od vas kao preplašeni zečevi! Zašto? Zato što ljudi mogu da na kilometre osjete vaše raspoloženje i negativnu energiju i u takvim situacijama ne vrijedi ni odlična gluma. Ne glumite! Budite uvijek ono što jeste! Nastavak u sljedećem broju!


Zabava/Slobodno vrijeme 45

SUBOTA i NEDJELJA, 1. i 2. 6. 2013.

SUMANUTOST

DAN RAZUMVRSTA FUDBALER LJIVO, ŠUMSKE BORUSIJE PUNOG MJESECA BILJKE, IZ DORT- KOD STAR. SHVATSASA MUNDA RIMLJANA LJIVO

VOKAL U BANANI

BLOKIRANJE

DVA VOKALA

AUSTRAPOMOĆU LIJSKI GLUMAC, SINTEZE RASEL

oVAn

STARIJA HRVATSKA GLUMICA

OZNAKA ZA ONTARIO ŽENSKO IME

KOJE SE ODNOSI NA NEBO UDARAC U BOKSU (MN.) TENISERKA ŠTEFI

LIČNI NAZIV

Bik ELEKTRON -VOLT AMERIČ. SPISATELJICA BAK

UKRASNA BILJKA VATRENI SLJEDBENICI (LAT.) PRAVO NASLJEĐA NAJSTARIJIH (MN.) SVJEDOČANSTVO ŽITELJ ISTRE

U ČETIRI OKA (FR.) RIJEČNI RIBAR ZAŠTITA OD OTROVNIH GASOVA (MN.) OZNAKA ZA GAUS

Kao po običaju, ne oskudijevate u volji i energiji. U komunikaciji sa kolegama padate u vatru i zbog najmanje sitnice. Riješili ste da, uprkos evidentnim zastojima, sprovedete u djelo jedan projekat. Narednih dana spontano nekoga zavodite.

PJESNIK LIRSKIH PJESAMA KOVILJKA OD MILJA

POZITIVNA ELEKTRODA

RIJEČNI RIBAR STARI GRK JAKOG GLASA (MIT.)

U harmoniji ste prije svega sa sobom. Znate šta hoćete i odlučno grabite ka cilju. Mnogi Bikovi narednih dana donose mudre odluke. Period pred vama odličan je za pamćenje, pa tako i za polaganje ispita.

BLizAnCi Sve je u znaku para. Na momenat ćete biti okupirani materijalnim vrijednostima do te mjere da nećete primijetiti suštinski problem. Svi projekti su vezani za zaradu. Naoružajte se strpljenjem, jer su mogući zastoji.

VRSTA LAĐE (MN.) SKUPA NIŽA STR. SPREMA BIVŠI FUDBALER VOJVODINE, DAMIR

ATLETSKI SAVEZ VOJVODINE

horoskop

AKTIVNOST (LAT.)

LITERATURA (SKR.)

rAk

SKLADNO GRAĐEN

Imate osjećaj da je situacija bezizlazna. Možda ste se “preforsirali”, pa otuda negativan pristup tekućim problemima. Pošto su stvari vezane za posao sastavni dio karmičkog čišćenja, važno je shvatiti da ste dali sve od sebe.

NASTAVNIK, VASPITAČ (LAT.) DRŽAVICA U PIRINEJIMA

LAV

MUŠKO IME

Na svaki trenutak gledate kao na slavlje. Uspjeli ste da shvatite dublji smisao života, pa uživate u sitnicama. Uviđate sopstvene slabosti. Teško vam je da krenete sa radom, ali kad uhvatite zalet, nema sile koja vas može zaustaviti.

OBRAĐIVATI METAL AMERIČKI PISAC KOLDVEL

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: RIMSKO PRAVO, EBO, ATRIBUT, ARJEN ROBEN, GIS, KATOLIK, ECI, AGINICA, NAJ, NAVITAK, S, EA, N, T, IU, NA LIPARU, MAURICIJUS, PRELAKIRATI, ATRI, TVOR, RIBA, ITAT, SITI.

nAGrADni zADATAk U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem! Evo kako glasi zadatak: Za kupovinu 10 jaja Suzani nedostaje tačno onoliko novca koliko joj preostaje od kupovine osam jaja. Da li Suzana ima manje ili više novca potrebnog za kupovinu devet jaja? NAGRADA: Knjiga “Zaposlite i zadržite najbolje ljude”, autor Brajan Trejsi, jedan primjerak, poklon Edukativnog centra Finesa - Beograd.

Tačan odgovor i ime nagrađenog biće objavljeni u sljedećem dvobroju. Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: ime i prezime, adresu, broj telefona, imejl adresu. Rješenje zadatka iz prošlog broja: 2+6+7 = 3+4+8 = 1+5+9 Nagrađeni za 35. Mozgalicu: Dajan Miljanić, Nikšić

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

DjEViCA

Sreću nalazite družeći se sa srodnim dušama. One vas čine srećnim, omogućavaju vam da funkcionišete. Sve ostale eliminišete iz okruženja. Pošto umijete da osluškujete događaje, osjećate da treba biti strpljiv i sačekati povoljniji momenat.

DA Li sTE znALi

Teža TEŽA

- Da amazonski mravi kradu larve drugih mrava, koje poslije drže kao robove? - Da su Havaji jedina američka država koja uzgaja kafu? - Da se noću može vidjeti oko 6.000 zvijezda bez teleskopa? - Da je mladunče kengura dugačko oko tri cm kada se okoti? - Da džinovski afrički cvrčak obožava da jede ljudsku kosu?

VAGA Započinje nova, svjetlija faza u vašem životu. Ova izjava djeluje obavezujuće, ali je tačna. Na mnoge stvari stavljate tačku. Prekretnica na planu posla. Neke Vage će ga promijeniti ili dopuniti, a neke planiraju da odu u penziju.

ŠkorpijA Nešto slavite. Fantastično se osjećate, jer dijelite sreću svoga okruženja. U poslove unosite ono čega imate u izobilju - intuiciju. Osluškujući unutrašnji glas, ne samo da ne griješite, nego postižete i izuzetne rezultate.

sTrijELAC Težite da proširite znanja. U fazi ste učenja, makar i učenja na tuđim greškama. Dobijate priznanje. Više bi vam odgovaralo da ono bude materijalne prirode. Mijenjajte sebe, pa će se i drugi promijeniti.

jArAC Okolinu zapanjujete otvorenošću i jasnim ispoljavanjem stavova: što na um - to na drum. Nemate više živaca da ideje uvijate u formu. Saradnici vas doživljavaju suviše direktno. Smeta im promjena u vašim stavovima.

VoDoLijA Osjećate se preporođeno. Hiperaktivni ste. Srećni ste zbog povoljnog razvoja porodičnih odnosa. Poslovi koje započinjete narednih dana urodiće plodom tek krajem idućeg mjeseca. Obnavljate stare emotivne veze.

riBE Kao po običaju, sanjarite na javi. Pasivnost vas dovodi u konfuzno stanje, kada procjene mogu biti pogrešne, a greške evidentne. Imate uspjeha u svim poslovima koji su vezani za kreativan rad. Mašta je od velike pomoći.

- Da je prva fabrika torpeda na svetu “Vajthed” osnovana u Rijeci? - Da je riječ banana arapskog porijekla? Stari Grci su ovo voće zvali “pala” - Da su Kanarska ostrva dobila ime po psima? - Da su venecijaneri izmišljeni u Japanu?


TV PROGRAM

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

TV PROGRAM FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Film: Smrtonosno oružije/r 10:25 Serija: Dva i po muškarca 11:25 Paklena kuhinja/r 12:15 Sport: Rolan Garos Masters 15:00 Talk Show-Žene 16:10 Serija: Parada /r 16:35 Sport: Rolan Garos Masters 18:10 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:23 Radna akcija/r 20:15 Film: Pukotina 22:20 Film: Totalni opoziv 00:30 Sami u tami/r 01:20 Dosije/r 02:05 Porodične tajne/r

PRVA Vijesti Prve 19.00

07.00 09.30 10.00 11.20 12.00 12.05 13.00 14.00 14.05 14.51 15.30 16.12 16.40 17.30 17.50 19.30 19.55 20.10 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Film Vijesti Muzika Vijesti Tv arhiv Strani dok. program: Čerčil, majstor igre Vijesti Mozaiku Spotovi Dnevnik 1 Zapis: Žućenica fest Više od igre Svoja i šik Serija: Karabuđan/r Dnevnik 2 Sport Strani dok. program: Terorizam Pazarni dan Dnevnik 3 Profil Film Vijesti

RTCG 1 Pazarni dan 21.00

06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:30 15:00 16:30 18:00 18:30 20:00 20:45 21:15 23:30 00:00 01:45 02:00

City kid’s Dobro jutro Vikend vizija City Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić Gold muzički magazin City Farma – uživo Serija: Mala nevjesta/r Info Monte Magazin in sa Sanjom Marinković Farma - pregled dana Farma - nominacije Zvijezde granda Farma- uživo Film: Iskonski strah City Film: Dvostruka prevara

PINK Život u trendu 12.00

07:00 Film: Bilo jednom u Kini/r 09:15 Kako vrijeme prolazi/r 09:50 Serija: Larin izbor/r 10:30 Julijina kuhinja 11:45 Film: Moljac 12:00 Vijesti u 12 13:30 Moja polisa 14:00 Vijesti u 2 14:10 Showbizz/r 15:00 Serija: Dva smo svijeta različita/t 15:40 The best of extra lifestyle 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 The best of extra lifestyle 16:50 Serija:Počivali u miru/r 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 20:10 Kako vrijeme prolazi 21:00 Serija:Paradoks 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Serija:Dekster 23:25 Film:Igra smrti 00:40 Film:Loše društvo/r

VIJESTI Film:Moljac 11.45

Sport

46 Informativa

06:30 07:00 11:00 11.30 12:30 14:00 15:00 17:00 18:00 18:30 18:45 21:00 22:00 22:30 23:00 23:30 00:30 01:00

VOA Crtani filmovi Bet + Svijet na dlanu Živa istina Bez uputa Film: Uticaj blizanaca Dokumentarni program Forum Akcija Film: Žuta Dokumentarni program Forum Showroom Chik Peek Dokumentarni program Urbanizam Forum

ATLAS Forum 18.00

TV PREPORUKA PUKOTINA Prva 20.15

Robert Hansen je kompjuterski stručnjak koji već 25 godina radi za FBI. No, javljaju se sumnje u njegovu čednost pa FBI upošljava mladog i nadobudnog Erika O`Neila da ga nadgleda. Budući da je njegov dosadašnji posao bio istraživanje terorističkih sumnjivaca, Erik ne skriva svoje nezadovoljstvo kada ga smjeste na novi “undercover” zadatak. Kao Hansenov advokat, Erik bi trebalo da zadobije njegovo povjerenje i istovremeno ga držati na oku.

08.00 Serija: Trkačka groznica/r 11.45 Robin Hud/r 13.00 Sav taj sport/r 13.45 Stil/r 14.45 Film: Profa iz kraja 16.30 Skoči kolo da skočimo 18.00 Dok. program: Koža – cutis/r 19.00 Serija za djecu: Lutkokaz 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Igra 20.30 Serija:Djevojački institut/r 22.00 Sportski program 22.30 Sportska subota 23.00 Film: Pod dejstvom alkohola 00.30 Vikend serija:Igra/r

RTCG 2 Sportska subota 22.30

09:55 11:00 12:15 12:45 14:00 15:15 17:30 19:00 20:30 21:00 21:15 00:40

Dogodilo se… InfoTip Trijaža Svijet sporta Smiješna Top Lista Fudbal.me Retrospektiva Toto Klub Nindža ratnici Toto vijesti Texas Holdem Poker Smiješna top lista

777 Dogodilo se… 09.55

08:30 09:25 10:30 11:50 12:20 13:00 13:50 15:30 17:30 19:10 20:15 23:30 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Kindermanija Lijek iz prirode Bez recepta Plodovi zemlje Tivatski horizonti Astro num caffe Na točkovima Mbc dnevnik Rock karavan Aljazeera Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Na slovo na slovo 11:35 Neki novi klinci tv serija 12:30 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti 15:10 TV lica: Đuza Stojiljković 16:00 Vesti 16:03 Selo gori a baba se češlja tv serija 16:50 film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Selo gori a baba se češlja tv serija 20:55 Mumija američki film 23:05 Vesti 23:10 film 01:00 Vesti (02,00, 03.00, 04.00,05.00) RTS 2 09:00 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti pesmo moja mila 14:30 Emisija iz kulture 15:00 Deseti beogradski festival igre: Maggio danza (Firenca) 16:20 Datum 16:25 Verski kalendar 16:35 Vaterpolo-Liga šampiona: Fajnal for 16:55 VaterpoloLiga šampiona, fajnal for, za treće mesto

18:00 Vaterpolo-Liga šampiona: Fajnal for 18:15 Vrele gume 18:50 Sto Srpskih truba 19:50 Vaterpolo-Liga šampiona: Fajnal for 20:10 Vaterpolo-Liga šampiona, fajnal for, finale, prenos 21:15 Vaterpolo-Liga šampiona: Fajnal for 21:30 Svet sporta 22:00 Potrošački savetnik 22:30 Horizont: Da li se još razvijamo serija 23:25 Frajle muzički program HRT 1 10:00 Vijesti 10:05 Vijesti iz kulture ® 10:15 HAK - promet info 10:20 Kućni ljubimci 10:50 Skica za portret 11:05 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar ® 12:35 Veterani mira emisija za branitelje 13:20 Duhovni izazovi 13:50 Prizma multinacionalni magazin 14:35 Globalno sijelo 15:05 Reporteri: Na tajnom zadatku u Sjevernoj Koreji i Zatvorenik X 16:02 Ne krivite psa 17:00 Vijesti 17:10 HAK - promet info 17:15 Znanstvene vijesti 17:20 Kulturna baština 17:35 Sveti Gaudencije Osorski - zaboravljeni svetac emisija pučke i predajne kulture 18:05 Lijepom našom: Tomislavgrad 19:05 Najava programa 19:10 Crtani film 19:30 Dnevnik 20:00 Vrijeme 20:02 Večeras... 20:05 Loto 7/39 20:10 Uz nas niste sami: Palčić gore prijenos

07:35 09:15 10:00 12:30 13:30 14:10 16:00 17:00 19:00 19:30 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Pet Show Lili Pez Životinjske lakrdije Serija: Distrikt /r. Prolog /r. Koncert Raport iz Bara Crtani film /r. Autoshop/r. Info Putopisi Film: Benzamin Frenklin Ponoćni Info

MONTENA Lili Pez 12.30

DANAS U GRADU humanitarne akcije 22:15 Dnevnik 3 22:35 Vijesti iz kulture 22:43 SPORT 22:46 Vrijeme sutra 22:48 HAK - promet info HRT 2 10:00 Modry tygr 11:30 Podravka - Okusi za sve jezike: Grčka emisija pod pokroviteljstvom ® 11:40 Podravka - Okusi za sve jezike: Velika Britanija emisija pod pokroviteljstvom ® 11:50 Podravka - Okusi za sve jezike: Njemačka emisija pod pokroviteljstvom ® 12:00 Podravka - Okusi za sve jezike: Estonija emisija pod pokroviteljstvom ® 12:15 A plumm summer 14:00 Glazba, glazba... 14:35 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 15:10 Rukomet, LP: Kielce - Barcelona prijenos 16:55 Beograd: Vaterpolo, EL - Final Four prijenos finala 18:20 Sportski program (tenis) 19:25 Rukomet, kvalifikacije za SP: Francuska Hrvatska prijenos 21:05 Priča iz bronxa 23:05 Odvjetnička elita 23:50 Capri 00:35 Mućke 7A HBO 10:40 Neko kao ti 12:15 Skubi du! muzika vampira 13:35 70. Dodela nagrade zlatni globus 15:40 Ognjeni grm 17:00 Otmica 18:50 Zvončica i tajna krila 20:05 Pet 21:30 30 minuta ili manje

22:50 Diktator 00:15 Đavolji dvojnik 02:00 Đavo u tebi 03:20 Fredi protiv džejsona 04:55 Soba za posete SPORT KLUB 11:50 NBA Weekly 12:35 Moto GP Mugello - Kvalifikacije Moto 3 direktno 13:30 Moto GP Mugello - Trening 4 Moto GP direktno 14:10 Moto GP Mugello - Kvalifikacije Moto GP direktno 15:05 Moto GP Mugello - Kvalifikacije Moto 2 direktno 16:00 Svet fudbala 16:30 Najava španske lige 17:00 Spanska liga: Real Madrid - Osasuna (direktno) 19:00 Spanska liga: Barcelona - Malaga (direktno) 21:00 Kombinovani prenos deportivo - sociedad, Sevilla Valencia (direktno) 23:00 Moto GP Mugello - Kvalifikacije 01:00 Trans World Sport 02:00 NBA Weekly ARENA SPORT 09:00 Košarka Srpska liga: Polufinale 2 Game 2 11:00 Fudbal Francuski kup: FINALE Bordeaux - Evian 13:00 Fudbal Grcka liga: Asters Tripolis - Pas Giannina 15:00 Rukomet BUndes liga: Magazin 15:15 uživo Rukomet Ehg liga sampiona: Polufinale 1 Vive Targi Lielce - Barcelona 17:00 Boks KOTV Magazin 18:00 uživo Rukomet Ehg liga sampiona: Polufinale 2 Kiel - Hamburg

CINEPLEXX

Mamurluk 3 12:00; 14:00; 16:00; 17:00; 18:00; 19:00; 20:00; 21:00; 22:00; 23:00; Paklene ulice 6 15:20; 17:20; 20:20; 22:30; Najbolja ponuda 22:50; Star Trek,prema tami 3D 22:40; Veliki Getsbi 3D 16:10; 18:50; 21:30; Veliki Getsbi 19:50; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 12:30; 14:30; 16:30; 18:30; Čuvari tajnog kraljevstva 11:20; 13:20; 15:30; Iron man 3 3D 17:40; Vjenčanje godine 20:40; Mrak film 5 15:00; Ted - Izgubljeni pustolov 3D 11:40; 13:40; Zambezia-3D 11:00; 13:00; Kruds 3D 12:20; 14:20;


TV PROGRAM

SUBOTA I NEDJELJA, 1. I 2. 6. 2013.

FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Film: Air America/r 10:15 Serija: Dva i po muškarca/r 11:20 Serija: Pevaj brate/r 12:00 Sport: Rolan Garos Masters 15:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:30 Serija: Dama bez blama/r 17:00 Sport: Rolan Garos Masters 18:05 Exkluziv The Best Of 18:30 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Otvorena vrata/r 20:15 Serija:Pevaj brate/r 21:00 Serija:Pevaj brate 21:45 Film:Kukavičko ubistvo Džesi Džejmsa od strane Roberta Forda 00:30 Exkluziv The Best Of/r 01:00 Sami u tami/r 01:50 Exploziv The Best Of/r

PRVA Serija:Pevaj brate 21.00

07.00 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Kad prošetam Crnom Gorom 10.30 Agrosaznanje 12.00 Vijesti 12.05 ABS 12.35 Muzika 13.00 Putevi života 13.30 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan/r 15.30 Dnevnik 1 15.50 Obrazovni program/r 16.30 Dok. emisija/r 17.00 Nvo sektor 17.30 Stižu bebe 18.00 Strani dok. program: Međunarodni terorizam /r 19.00 Crtana serija :Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.00 Okvir 21.05 Serija 22.00 Dnevnik 3 22.30 Art magazin 23.00 Film 00.00 Vijesti

RTCG 1 Okvir 20.00

06:50 06:55 10:30 11:45 12:00 13:00 14:00 14:45 15:00 16:00 18:00 18:30 20:00 21:00 23.00 00:00 00:45 01:00

City kid’s Dobro jutro Farma – uživo City Top speed Grand parada Akademci specijal City Ja to tako Nedeljno popodne sa Leom Kiš Info Monte Dobro veče Srbijo Serija: Zvezdara Farma - izbacivanje Vip room Trenutak istine City Film: Nameštaljka

PINK Farma -izbacivanje 21.00

47

TV PROGRAM

07:00 Film: Knjiga o džungli 08:50 Film: Bilo jednom u Kini 2 10:40 Serija:Larin izbor/r 11:35 Julijina kuhinja 11:40 Okruzenje/r 12:00 Vijesti u 12 12:40 Iz mog ugla/r 14:00 Vijesti u 2 14:07 Bez granica/r 14:50 SFRJ za početnike/r 15:40 Načisto sa Petrom Komnenićem/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Serija: Svi smo jedan tim 16:55 Julijina kuhinja 17:00 Lud, zbunjen, normalan 17:30 Showbizz 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 20:15 Počivali u miru 21:10 Serija: Dva smo svijeta različita 22:00 Vijesti u 10 22:15 Sport vikend 22:25 Film:Čast Prizijevih 00:35 Serija:Dekster/r

VIJESTI Počivali u miru 20.15

Sport

Informativa

06:30 07:00 11:00 11.30 12:30 13:00 14:00 15:00 16:30 18:00 18:30 18:45 21:00 22:00 22:30 23:30 01:00

VOA Crtani filmovi Akcija Svijet na dlanu Urbanizam I love my car 1 na 1 Film: Žuta Večera kod Džaje/r Forum Chik Peek Film: Drugačija vjernost Dokumentarni program Forum Film: Nekad bilo Dokumentarni program Forum

ATLAS I love my car 13.00

TV PREPORUKA DRUGAČIJA VJERNOST Vijesti 18.45

Sali i Leo su novinari koji izveštavaju o aktuelnoj situaciji u Bejrutu. Putevi im se ukrštaju, oni se zaljubljuju i stupaju u brak. Kada Leo iznenada nestane, Sali odlučuje da započne sopstvenu istragu u nadi da će ga pronaći. Istraga je vodi iza Gvozdene zavjese i dovodi u kontakt sa agentima tajnih obavještajnih službi. Njoj postaje jasno da je on znao mnogo više o međunarodnoj politici i odnosima država nego što se na prvi pogled dalo zaključiti. Glavno pitanje je može li ga spasiti prije nego što vladini zvaničnici prekinu njenu potragu.

08.00 Crtani film: Štrumfovi/r 10.25 Sportski program/r 12.00 Magazin Lige šampiona 12.30 Film: Mama fudbalski mag 17.30 Film: Pod dejstvom alkohola/r 19.00 Serija za djecu: Lutkokaz 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija: Igra 20.30 Serija: Djevojački institut/r 22.45 Reportaža 23.15 Magazin Lige šampiona/r 23.45 Svoja i šik, magazin za žene/r

RTCG 2 Film: Mama fudbalski mag 12.30

08:00 10:00 11:45 13:00 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Gušteranje Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Grad koji volim

777 Nindža ratnici 20.30

08:30 09:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00 19:10 20:00 21:00 22:20 23:00 00:00

Aljazeera Plodovi zemlje Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Serijski program Interfejs Na točkovima Nokaut Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Kukuriku šou 11:25 Poletarac 11:55 Priđi bliže tv serija 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:15 Vreme je za bebe 14:55 Gastronomad 15:10 Vesti 15:20 Sat 16:05 Vesti 16:08 Selo gori a baba se češlja tv serija 17:00 Vesti 17:05 Zadnja kuća, Srbija 17:40 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Selo gori a baba se češlja tv serija 21:05 Čudesna sudbina Amelije Pulen francuski film 23:10 Ubistvo danska serija 00:10 Dnevnik 00:25 Jelen top 10 01:10 Lud, zbunjen, normalan tv serija RTS 2 09:30 Bio jednom - čovek animirana serija 10:00 Ja, mi i drugi 10:30 Moj ljubimac 11:00 Brazde 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Citre, gajde, okarine i njenjere 13:30 Kulturako aresipe 14:00

Srpski istočnici 14:25 Tema Srbije na vezi 15:05 Susretanja: Susret sa Mokranjcem 16:05 Latinska Amerika strana serija 17:05 Srpske sportske legende 17:35 Magazin Lige šampiona 18:00 Krsmanac”-Čista energija Srbije 19:00 TV feljton: Zabranjene knjige 19:50 Verski kalendar 20:00 Nedeljom uveče 20:55 Košarka: Plej of, polufinale 3, prenos 23:00 Sat 23:45 Ja, mi i drugi 00:15 Vikend Evronet HRT 1 10:00 Vijesti 10:05 Vijesti iz kulture ® 10:15 ni DA ni NE: Znanost i umjetnost 11:10 Ubojstvo, napisala je 9 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:40 Divlji u srcu 616:30 Vrtlarica ® 17:00 Vijesti 17:10 HAK promet info 17:15 Cranford 2 19:05 Najava programa 19:10 Crtani film 19:30 Dnevnik 20:00 Vrijeme 20:05 Loto 6/45 20:10 Lokalni izbori 2013. - drugi krug 22:00 Dnevnik 3 22:20 Vijesti iz kulture 22:31 Vrijeme sutra 22:33 HAK - promet info

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani film -Mumijevi 09:35 Crtani filmovi 10:00 Pet Show /r. 12:30 Lili Pez/r. 13:45 Film: Benzamin Frenklin 2dio /r. 15:05 Raport iz Bara /r. 18:30 Životinjske lakrdije /r. 19:30 Crtani filmovi /r. 20:30 Planet Croatia 21:00 Koncert 22:00 Film: Kamil 00:00 Koncert

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU HRT 2 10:40 Biblija 10:50 Portret Crkve i mjesta 11:00 Dubrovnik: Misa prijenos 12:05 Stick and stones 13:40 Čitaonica 15:05 Kulturna baština 15:25 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 16:00 Olimp emisija o sportu 17:00 Magazin LP 17:25 Glazba, glazba... 17:55 Kaštel Sućurac: Odbojka - Kvalifikacije za EP: Hrvatska - Slovenija prijenos 19:30 Specijalitet dana s Nigelom Slaterom 20:00 The final countdown 21:45 Rukomet, LP snimka finala 23:05 INmusic Festival Jarun - Gogol Bordelo, snimka koncerta 00:25 Odvjetnička elita 1 HBO 08:20 Zarafa 09:40 Pet 11:05 Odgoj za početnike 11:25 Svet po garpu 13:40 Kako se zaljubiti 15:05 Zaraza 16:50 Hollywood: Na snimanju 17:15 Ratni konj 19:40 Odgoj za početnike 20:05 Velika godina 21:45 Obitelj Borgia 322:45 Divni dečak 00:25 Naoružani propovjednik 02:35 Obred SPORT KLUB 09:40 Moto GP Mugello - Warm Up Moto 2 direktno 10:00 SK studio di-

rektno 11:00 Moto GP Mugello - Trka Moto 3 direktno 12:20 Moto GP Mugello - Trka Moto 2 direktno 14:00 Moto GP Mugello - Trka Moto GP direktno 15:20 SK studio direktno 16:00 SK Superliga: SBB Vukovi - GAT Novi Sad Dukes direktno 18:00 Najava španske lige 18:30 Premier League Golovi sezone 2012/13 19:30 SK Magazin 20:00 Na današnji dan 20:30 Fudbal prijateljska: USA - Germany (direktno) 22:30 NBA: Playoff 00:00 Moto GP Mugello - Trka 03:30 NBA Classic Game: New Jersey - New York 20/4 1983 ARENA SPORT 12:30 uživo Košarka endesa liga 14:15 Boks KOTV Classics Ep 91. 15:15 uživo Rukomet EHG Liga sampiona: Za 3. Mesto 17:00 Fudbal Copa Libertodores: Magazin 17:30 Fudbal Liga sampiona: Magazin 18:0 uživo Rukomet EHG Liga sampiona: Finale 20:00 ESPN: Documentary: 16th Man 21:00 uživo Košarka Srpska liga: Polufinale ili Finale G1 23:00 uživo Fudbal MLS LIGA: Chicago - DC United 01:00 uživo Hokej NHL 03:30 Automoto Mundial: Magazin

CINEPLEXX

Mamurluk 3 12:00; 14:00; 16:00; 17:00; 18:00; 19:00; 20:00; 21:00; 22:00; 23:00; Paklene ulice 6 15:20; 17:20; 20:20; 22:30; Najbolja ponuda 22:50; Star Trek,prema tami 3D 22:40; Veliki Getsbi 3D 16:10; 18:50; 21:30; Veliki Getsbi 19:50; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 12:30; 14:30; 16:30; 18:30; Čuvari tajnog kraljevstva 11:20; 13:20; 15:30; Iron man 3 3D 17:40; Vjenčanje godine 20:40; Mrak film 5 15:00; Ted - Izgubljeni pustolov 3D 11:40; 13:40; Zambezia-3D 11:00; 13:00; Kruds 3D 12:20; 14:20;


48

SUBOTA I NEDJELJA, 1 I 2. 6. 2013.

MALI OGLASI om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ”Vektra”ova šifra Rimski osnovaTrg za 44 reklamacije. Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 P 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16PRODAJA h biće objavljeni nakon dva danIZDAVANJE: a 36m2/4- Sity kvart; 26m2/4-St.Aerodrom; 33m2/2- Centar ; Poslovnismisla p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; Prodajem kuću, na placu 3. 84m2, Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bezS.Aerodrom; promjene osnovnog oglasa!60m2(su+pr)-P.Morače 55m2/3-P.Morače; 49m2/545m2/5-V. Pijaca; Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma 58m2/2- Pobrežje; 81m2/5-P.Morače; 53m2/3-Krivi most; od 1.000m2 vinogradom i 4. sa Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 110m2/2-Momišići; 118m2/3-Tološka šuma; 93m2/1-Univ. Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom voćnjakom u5.naselju Murtovina. Praz.stan: 42m2/2-Blok IX; 82m2/4-Blok IX. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je datacentar; putem oglasa! 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Tel.069/883-220 63m2/6-p.Morače; 100m2/2-Centar Kućajer 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, placprimljen. 1.000m2- Praz.stan: 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ vaš oglas neće biti Umjesto navedenih Zagorič; Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2-Zlatica; Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj. Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Provjerite zašto smo IN Obezbijeđena daska za šalovaE-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me nje ploče i blokovi zaZa podizanje dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac na je u vlasništvu lijepo namješten pisati e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME pozvati na tel:dvoso+382 77 300 104 MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.meiliIzdajem PLACEVI 1/1. Tel.068/839-686 tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264 ban stan i garsonjeru u Maslinama, Ulica Zetskog odreda, u prizemlju Prodaje se (može kompenzacija Kralja Nikole, 26,5m2/1 namj. 33500e, nov. PRODAJA kuće, sve zasebno. Tel.069/693Sutomore - Zagrađe, kuća u izBlok IX, 66m2/III, 78000e, odličan za stan) 13.000m2 zemlje, selo Blok VI (Zetagr.), 26,3m2, 34115e 169 gradnji 120m2 prizemlje i sprat, Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Orašje i 1.600m2, selo Grlićuseljive 3 sobe i kupatilo. Cijena Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar M.brdo, 40m2/priz., reg.pp., 29000e, odličan Danilovgrad. Tel.069/073-331 V.Raičkovića 32m2/polusut (jednos) 23000e V.most, 45m2/I, 53000e, odličan Izdajem namještenu garsonjeru povoljna! Tel.069/069-148 L.Kata, 62m2/IV, 60000e, odličan kod Gintaša. IZDAVANJE Prodajem plac na Veruši, V.most, 58m2/I, 61500e, odličan Blok IX, 82m2/IV, odličan, 350e 400m2, ili mijenjam za automoProdajem nov jednosoban stan Tel. 067/460-650 Kod ‘’Delte’’, 53m2/V, 59500e, odličan Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e u Bijelom Polju, 41 m2, 700 bil. Tel.067/390-767 Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e V.most, 67m2/I, dvosoban, namješten, 300e eura m2 fi ksno, vlasništvo 1/1. J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e Povoljno izdajem nenamještenu Tel.067/345-050 S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Prodajem 2.000m2 zemlje, Doveću gasonjeru i manju namješteBlok V (soliter), 92m2/II, 89000e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e nji Crnci, nedaleko od željezničnu, Stari aerdrom . Tel.067/535ke stanice u Spužu. Voda, struja, Jednosoban stan, 42m2, pored ki676, 067/415-868 put. Tel.069/204-051 neske ambasade, ispod Ljubovića, u prizemlju (ukopan 70cm). NovoPovoljno izdajem zasebnu namjegradnja, uknjižen 1/1 kompenzaProdajem plac 500m2, Novo Selo štenu kuću. Tel.069/101-906 cija 890e. Tel.067/631-328 www. prema Danilovgradu. Struja, voda, abexcompany.me put do placa, 7.000e. Tel.067/508Izdajem namješten stan, 51m2, u 250 Beogradu na odličnoj lokaciji, poTrosoban stan, 66m2, na Stagodan za studente, postdiplomce rom aerodromu kod škole, novoili porodicu. Tel.068/387-078 i Plac 500m2, Stara Zlatica, vlasnik. gradnja, useljivo, uknjiženo 1/1, Asfalt, struja, voda, kod pomoćnog 067/453-324 suteren, kompenzacija uz doplastadiona FK “Kom”. Tel.069/016tu. Povoljno. Tel.067/277-444, 600 067/631-328. www.abexcompany. Izdajem stan u kući iznad 5 some litera kod crkve, dvosoban 185 eura - mjesečno plaćanje. Okre- Prodajem plac, 700 m2, sa zidaProdajem kuću u centru Podgorice, čen, odmah useljiv. Lijep raspored. nim objektom 25 m2, voda, struja, asfaltni prilazni put, Farmaci, PodIzdajem kuću u Zagoriču po- Tel.067/915-6823 55m2 (38+17). Može i putem kredigorica. Tel.067/861-907 red doma zdravlja, 42m2. Nata. Tel.068/610-313, 067/735-675 mještena, klimatizovana, injednosoban, namje- Prodajem 2 ha imanja u Pavinom ternet, telefon, parking, 200e. Izdajem Prodajem novu kuću od 180m2 šten stan u Podgorici, Zagorič. Polju, kod Bijelog Polja, 300 m od Tel.020/270-025 kod Hemomonta dva trosobna staTel.067/473-931 asfalta. Tel.067/484-532 na i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Izdajem stan na Zabjelu iza zgrade Tel. 069/567-440 Vodovoda. Ulica Miladina Popovića Prodajem plac u Dulovinama iznad P 18. Tel.067/871-031 botaničke bašte. Tel.069/589-601 Četvoročlana porodica traProdajem kuću, 130 m2 na ži kuću ili stan na čuvanje u placu 550m2, u Baru - DoIzdajem nov namješten dvosoBigova, 2 placa po 420m2 blizu Podgorici ili bližoj okolini. bre Vode. Cijena 80.000e. mora, je ino. Tel.068/713-288 ban stan na Starom aerodromu. Tel.067/596-660 Tel.068/227-844 Tel.069/497-527 Nikšić, povoljno prodajem doProdajem ili izdajem u Beogra- bar trosoban stan, 100m2, preko Izdajem na duže novim stvarima Potrebni stanovi za zakup, svih POSLOVNI PROSTOR du u blizini Vukovog spomenika puta bolnice! Ugrađena PVC, kli- i aparatima opremljen dvosoban struktura, isključivo u stambematizovan, na 1. spratu. Moguća nim zgradama. (Stari aerodrom, jednosoban stan, 36m2, pogodan Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, stan u kući. Izdajem i namještenu za studente. Opremljen, kvtv, in- kompenzacija za manji uz doplatu. garsonjeru sa novim kupatilom Preko Morače, centar...). Telefon kod stare vatrogasne, centar, noTel.067/272-015 068/723-177 ternet, interfon, klimatizovan. vogradnja ili mijenjam za stan, is-1.800m od centra. Tel.067/472Tel.068/474-184 ključivo novogradnja. Tel.067/350680 545 Cetinje, kuća atraktivna lokacija,  Prodajem stan, 57 m2, na Zabjelu, centar. Tel.068/713-288 Pod Goricom, novogradnja u 42.000 e. Tel.067/269-270 zgradi, luks namješten, parking. Kupujem stan u Podgorici, jed- Prodajem poslovni prostor 45m2, nosoban, dvosoban, garso- Herceg Novi, a.stanica, jedinstveProdajem kuću 108m2, na pla- Tel.069/016-600 njeru... Prednost novograd- na i povoljna prilika. Tel.068/317cu od 364m2 u Lastvi Grbaljskoj, Prodajem jednosoban stan u Podnja. Direktno od vlasnika. 852 i 069/042-227 Tel.0038765/528-718, gorici, kod Hrama, novogradnja, Kotor. Izdajem jednosobne i dvosob- Tel.068/723-177 66m2, luks namješten, internet, 067/474-141 ne stanove u Podgorici - centar, kablovska, parking , ugradni plaPreko Morače, Stari aerodrom. I kari, kuhinja, direktno od vlasnika. Tel.068/723-177 I Tel.069/041-263 SOBE Izdajem magacinski prostor dobro uređen, može i za druge naIzdajem jednosoban namješten Samcu potrebna soba sa upomjene, u Tološima blizu Volija. Prodajem kuću, 58m2, na stan. Stari aerodrom, iza Volija. Izdajem jednosoban stan 40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄, Sta- trebom kupatila od 50-80e. Tel.067/860-937 placu 1.022m2 na Rije- Tel. 069/993-992 ri aerodrom kod podvožnjaka, Prednost okolina Tološa i Bloka. ci Crnojevica. Cijena 35.000e. prazan ili polunamješten. No- Tel.069/839-001 Tel.069/411-554 Izdajem kompletno opremljen Povoljno izdajem namješten jedvogradnja sa klima uređajem. luksuzan stan Preko Morače. nosoban stan Preko Morače. Tel.069/027-105 Budva, izdaje se dvokrevetna soba Tel.069/551-717 Tel.067/617-045 Prodajem dio kuće na Draču kod za cijelo ljeto, veoma povoljno. poreske, 46m2 -23.000 eura. Izdajem dvosoban namješten stan Tel.069/080-691 Tel.067/207-388 Izdajem namješten stan u cenIzdaje se poslovni prostor p=42m2, u stambenoj zgradi, Malo brdo tru Podgorice. Cijena 350 eura. 1. sprat. Nov i klimatizovan, sjever250 eura. Tel.069/406-976 Tel.067/244-616 Izdajem jednokrevetne i dvo- na tribina stadiona ΄Budućnost΄ i Povoljno prodajem dvospratnu krevetne klimatizovane sobe sa poslovni prostor p=65m2, prizekuću na Cijevni (PG) pored “CenIzdajem stan na Pobrežju, trometala” površine 2 x 82m2 sa Izdajem prazan dvosoban stan u upotrebom kuhinje i kupatila kod mlje, Ulica Mitra Bakića 120, kod 1.100m2 placa. Može posebno zgrada Vampirica. IV sprat. privatnoj kući u Zagoriču na duže Pravnog i Ekonomskog fakulteta. autobuske stanice. Tel.069/027105 Tel.067/816-907, 069/177-963 plac od 600m2. Tel. 068/430-722 Tel.069/370-629 vrijeme. Tel.069/286-806

INekretnine

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


49

SUBOTA I NEDJELJA, 1 I 2. 6. 2013.

MALI OGLASI

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

Čuvala bih starije osobe - smještaj, hrana, plata. Ozbiljna i odgovorna, 49 godina. Tel.069/233-640 Kafe piceriji «Fufluns» kod Pravnog fakulteta potrebni, šanker-ica sa iskustvom i pomoćna u kuhinji. Zvati od 10 do 16 h. Tel 067/610480

069 559-555 068 733-333

Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike. Učlanjenje besplatno. Tel.067/266-216

Izdajem poslovni prostor 44m2, Ivana Crnojevića. Cijena 250e! Tel.067/ 526- 037

Povoljno prodajem

Potrebna frizerka m-ž sa radnim iskustvom u Žabljaku. Uslovi odličn. Hitno. Tel.069/436-580, 067/320-067

Izdajem poslovni prostor, 32 m2, u centru grada. Pogodan za kancelarije. Tel.069/703-301

1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

Izdajem poslovni prostor 11m2 u centru Žabljaka. Povoljno. Tel.069/436-580, 067/320-067

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura. Tel.068/616-711 Kupite polovno vozilo iz Njemačke, sa original kilometražom i servisnom knjigom, u perfektnom stanju. Nalazimo se iza Delte. Imamo oko 30-tak vozila stalno na lageru. Tel.067/277-444. www.pg-garage.me Prodajem reno senik grand 1.5 dizel, 2004, registrovan, 5+2 sjedišta, digitalna klilma, euro kuka, besprekorno stanje. Vlasnik, 4.600e. Tel.069/012-243 Polo 1.4 TDI 2002. god, 4 vrata, siva metalik, el. podizači, izuzetno mali potrošač! Odrađen kompletan servis. Odličan! Tel.068/000-381 Audi A4 tdi 2008. Mercedes B 180cdi. Opel Insignia cdti. Seat leon 1.9tdi 2008. Opel astra cdti karavan 2007. Reno megan 1.5dCi 2007. Ford focus. Reno senic. Tel.067/631-328 Prodajem jeep grand cherokee, limited, disel 3.1 TD, 103 kw, februar 2000. godine. 5.500e. Tel.067/603-743

FORD MONDEO

067 24 99 11 Pežo partner. Tel.069/449-337 Prodajem motocikl kawasaki Z 750 2008. god. Kupljen u salonu, redovno servisiran. Rizoma oprema spojler auspuh akrapovič, tri ključa. Tel.069/360-592 Ford picap 1.8D, 1997.g. Dobro stanje. 1.700 eura. Tel.067/501209 Prodajem alfu 145 1.9 tdi, troje vrata, 97. godište ,registrovana do 24. jula 2013. Cijena 1.500 eura. Tel.067/670-445 Pasat karavan 1.9 TDI, kraj 1993, redovno servisiran, u odličnom stanju, registrovan do feb. 2014. Nikšić. Nove gume + dvije nove zimske na al felnama. Tel.067/321-626 Polo 1.4, 2001. god. Ekstra stanje, povoljno. Tel.067/232-160 Prodajem fiat punto 1.3, dizel multi jet, 4 vrata, dosta opreme kraj 2003, servisiran, na ime kupca. Tel.067/189-194

POSAO

Potrebna radnica sa iskustvom za rad u novootvorenoj radnji brze hrane u strogom centru Podgorice. Zvati poslije 17 h. Tel.067/861818

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Vebsajt izrada i postavljanje na internet 99e. Ugrađen SEO za Gugl. Detaljnije na www.bismontenegro. org Tel.069/530-568 Realizujemo kanadske vize. Tel. +381113186548, 069/-992-209 Dječja igraonica. Najpovoljnije proslava dječjih rođendana. Pronađite nas na Fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf. Tel.067/238-542

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efi kasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpele za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr, vaš zatupljen pribor naoštrite. Tel.069/081-507 Rolo plast vrši ugradnju PVC stolarije, PVC i aluminijumskih roletni za zatvaranje tarasa, venecjianera, komarnika, trakastih zavesa i vršimo popravke roletni. Tel.069/914-496 Radim sve vrse moleraja i fasada. Tel. 067/887-007

Čuvala bih starije nepokretne osobe, dnevna ili noćna smjena. Preporuke. Tel.067/838-792, 069/869-908

Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, zamjena rasvjete, tabli sa osiguračima. Tel.069/541-103

Servis klima, ventilacija, prodaja, ugradnja, rezervni djelovi, dezinfekci, garancija... Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic.com

Potreban kotlar za parne kotlove sa položenim sertifi katom. Tel.069/830-130, 020/272-405

Bravarsko limaski radovi, kapije, ograde, metalne konstrukcije, oluci, obšivke, atika. Tel.068/538-497

Ugradnja keramike, laminata, tapeta, molerski radovi, kompletna adaptacija kupatila. Kvalitetno i brzo. Tel. 067/580- 398

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


50

SUBOTA I NEDJELJA, 1 I 2. 6. 2013.

MALI OGLASI

KOZMETIČKE USLUGE Profesionalno šminkanje i svečane frizure. Akcijska cijena u toku maja i juna. Šminka 15, frizura 10, čupanje obrva 2 eura. Zlatica kod stadiona Koma. Tel.069/186-783

LIČNO Stari penzioner traži staru penzionerku za suživot na moru. Tel.069/641-785 Momak od 37 godina traži djevojku ili razvedenu damu za upoznavanje, vezu. Samo ozbiljne ponude. Prednost BA, BP, PG. Može i opušteni b.par za druženje. Tel.069/871-003

NASTAVA

APARATI I OPREMA Časovi matematike i informatike. Tel.067/642-642 Dajem časove iz: Elementi zgrada i nacrtne geometrije. Tel. 067/513601, 069/068-589

NAMJEŠTAJ Prodajem spavaću sobu od punog hrastovog drveta, ručni rad, kao nova. Cijena 599 eura. Tel.067/384-892 Prodajem njemačku vitrinu, puno drvo, ukupne dužine četiri metra, iz tri dijela . Samo 119 eura. Tel.067/384-892 Prodaje se francuski krevet 1,4x2,0m za 50 eura. Tel. 069/224-588 Povoljno prodajem garnituru: trosjed, dvosjed i fotelju. Kontakt: 067/516-356 Prodajem trpezarijski sto i četiri stolice, stilski namještaj, luksuzno, nekorišćeno, povoljno. Tel.067/223-613 Prodajem dobro očuvanu ugaonu garnituru. Bar. Tel.069/764-619

KUĆNI LJUBIMCI Prodjem štene pit bul terijer (ženka) staro dva mjeseca. Super odgajano, povljno . Vidjeti. Tel.068/106-619

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Prodaje se samsung TV LE40C530F, LED 102cm za 350 eura. Tel.069/224-588, 068/719-615 Prodajem laptop 100 eura. Servis i otkup laptop računara. Tel.063/236-311 Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, invertorske, multi, kasete, parapetne... Dezinfekcija, servis, garancija. Najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501-209

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem bansek za rezanje drva sa električnim motorom i kružnom testerom prečnika 35 cm. Vrlo povoljno! Podgorica. Tel. 067/262-061 i 020/513-778. ( Zvati poslije 16.00h ). Prodajem koka kola frižider visine 1m. Tel.067/802-216

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474188 Valjak za peglanje mački, kratko kao nov. Hitno, Tel.069/420-435

aeg njekorišćen, povoljno.

Biljnim melemom uspješno saniram spondilozu - okoštavanje: vratnih prsljenova, lumbalnog dijela, koljena, kao i reumatski artritis napicima. Tel.068/124-660

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Prodajem kućnu teretanu: multifunkcionalni bendž, gladijator, sobno biciklo i vratilo i razboj. Tel.067/802-216 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Skidam učin i pomažem oko mnogih problema, proričem sudbinu. Tel.067/887-007 Prodajem dobro očuvana crvena kolica chicco 0+ sa zimskom opremom. Cijena 85e. Tel.067/249-158 Sve vrste potopnih pumpi sa opremom za komplet opremanje bunara. Tel. 067/308-520 i 068/828339

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat


51

subota i nedjelja, 1 i 2. 6. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

PODGORICA – RIM (FCO) Ponedjeljak u 12.00 Utorak u 10.30 Četvrtak i subota u 11.50 Petak u 08.30 Nedjelja u 17.00 RIM (FCO) – PODGORICA Ponedjeljak, četvrtak i subota u 09.40 Utorak u 12.40 Petak u 10.30 Nedjelja u 19.00 Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202


KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.