Izdanje 7. maj 2013

ce 30 nt i

POKLON UZ

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

LOM ● 3

Liberali traže ostavku Popovića i raskid koalicije

PLJEVLJA ● 9

Italijani šalju ponudu za zaboravljeni rudnik barita NAGRADNA IGRA ● 23

Kreatorka Aleksandra Cicmil izvukla dobitnike

SVAKOG ČETVRTKA UTORAK, 7. 5. 2013. BROJ 533/ GODINA II

● 11

UHAPŠEN KONTROVERZNI KOSOVSKI BIZNISMEN KOGA POLICIJA I ZVANIČNICI SAD A OZNAČAVAJU KAO JEDNOG OD GLAVNIH NARKO BOSOVA U REGIONU

Sastavite Maxijev kuvar iz 12 djelova i 190 strana korisnih recepata od 10.aprila do 11.juna

VELIKA

Keljmendi pao, na redu Kalić i Šarić

● Bosna i Hercegovina očekuje da će Keljmendi biti izručen toj zemlji, ali bi se pitanje ekstradicije moglo iskomplikovati, jer BiH nije priznala nezavisnost Kosova

● Moguće je da BiH dostavi sve dokaze protiv njega i da mu se na Kosovu sudi, kaže za Dnevne novine Keljmendijev advokat Midhat Kočo

4 ŠTRAJK ● 8

U jami šest rudara u kritičnom stanju PRESTROJAVANJE ● 5

SDP bi na lokalne izbore samostalno, bez DPS

ĐURĐEVDAN ● 20-21

Veselo i u velikoj nemaštini

NAGRADNI KUPON

Đ

elem, Đelem” i “Đurđevdan je…” orilo se juče u izbjegličkom kampu na Vrelima Ribničkim u Podgorici. Romske porodice slavile su Đurđevdan (Ederlezi), prkoseći krizi i nemaštini. Đurđevdan su proslavili skromnije nego godinu ranije, jer su samo pojedine familije mogle da na ovaj praznik priušte jagnje na ražnju. Kroz zidove kontejnera dopirala je romska muzika, dok je samo mali broj djece, kako običaji nalažu, bio obučen u novu garderobu. Porodica Mehmeta Dalija jedna je od rijetkih koja je uspjela da bogatije proslavi Đurđevdan.

Ispred kontejnera Dalija peklo se jagnje na ražnju. Dali za Dnevne novine kaže da je cijelu godinu štedio kako bi kupio jagnje i obezbijedio pečenje za porodicu i goste.

OD 8. MAJA DO 8. JUNA

Maturske večeri srednjoškolaca u Dnevnim novinama

MANDIĆ ● 15

Herceg Novi trpi veliku štetu zbog nestašica vode

Tema dana

EDITORIJAL

2

UTORAK, 7. 5. 2013.

JASMINA MUMINOVIĆ urednik

SLUČAJ KELJMENDI

Iako se mjesecima tačno znalo gdje se nalazi kontroverzni Kosovar Naser Keljmendi, uglavnom u svom domu u Peći, spektakularno hapšenje desilo se devet mjeseci od raspisivanja potjernice.

Naravno, Keljmendi nije uhapšen zbog šverca droge, iako su mu u medijima prisvajani epiteti kralja droge i narko-bosa, već zbog potpuno drugog krivičnog djela, i to po potjernici. Mediji, međutim, nijesu izmislili priču o drogi, međunarodnom švercu, utabanim rutama i regionalnim koridorima, već su takva takozvana saznanja plasirana iz javnih ili tajnih službi. I to uvijek kada ponestane materijala za prezentaciju konkretnih rezultata.

Ukoliko je zaista Keljmendi, ovaj ili neki drugi narko-bos, zašto poslije toliko godina aktivnog praćenja udruženih polijskih službi, nije uhapšen po tom osnovu. Nema sumnje da su udružene policije nagazile na trag koji vodi do velikog krijumčarskog lanca, u suprotnom ne bi tako dezavuisali javnost, ali su, svi su izgledi, i dalje bebe u povoju.

Da je Keljmendi bio korak ispred policije BiH, ali i drugih policija u regionu, koja ga traži zbog planiranja i organizovanja ubistva, potvrđuju činjenice koje nijesu javno ispitane. Najbolji primjer spinovanja i manipulacije javnosti je pompezno najavljena i izvedena akcija “Lutka” u BiH, u okviru koje se Keljmendi traži. Bosansko-hercegovačko Tužilaštvo, koje je mjesecima posjedovalo dokaze, kojima i sada raspolaže, tempiralo je raspisivanje potjernice za njim u momentu kada se nalazio baš na Kosovu. Samo nekoliko dana ranije, poznato je da je bio u Sarajevu, njima nadohvat ruke. Iskrenost namjere da se slučaj dovede do kraja, potpuno je jasna, posebno ako se uzme u obzir činjenica da je Keljmendi bio veoma blizak sa nosiocima pojedinih funkcija u sektoru bezbjednosti... U priči o Keljmendiju, odgovornosti se ne oslobađa ni Crna Gora, gdje je prošle godine Tužilaštvo počelo primjenu Instituta odloženog krivičnog gonjenja upravo u njegovom slučaju takozvane “divlje gradnje”. Uz nagodbu je uplatio 10.000 eura u dobrotvorne svrhe.

Ličnim percipiranjem ovog slučaja, moglo se i drugačije, ako se u obzir uzme činjenica da je riječ o osobi, sa crne liste američkog predsjednika Baraka Obame. Iako je u pitanju bagatelno krivično djelo, bilo je osnova i za krivično gonjenje i za presudu, jer je riječ o djelu za koje je zaprijećena novčana kazna.

I nije Keljmendi jedini, koji je označavan za narko-bosa, a nesmetano se kreće po Crnoj Gori, neki od njih i dalje šetaju i ulažu milione, kroz razne biznise, i tako peru svoj mafijaški novac. Kada će i oni doći na red, zavisi vjerovatno od toga kada će neka uticajna sila uperiti prst i u njih. Do tada mogu da budu spokojni.

Meteo 05:29 19:50

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More uglavnom mirno.

Vjetar uglavnom slab, ujutru istočni a tokom dana zapadni i sjeverozapadni.

Temperatura površine mora na otvorenom oko 20 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Promjenljivo do pretežno oblačno povremeno sa kišom a ponegdje i sa grmljavinom.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

18 17 19 18 18 12 7 7 9 11

14 14 16 15 15 10 6 6 8 9

25 26 25 26 25 20 18 14 21 21

SJUTRA

26 26 25 26 25 22 19 14 20 22

Promjenljivo oblačno, prije podne sa nešto više sunca, poslije podne jači razvoj oblačnosti, mjestimično sa kišom i grmljavinom.

TVORAC EURA

Zajednička valuta vodi u propast

Lafonten zatražio odustajanje od “katastrofalnog” evropskog novca

Oskar Lafonten, njemački ministar finansija koji je lansirao euro, zatražio je odustajanje od “katastrofalne” zajedničke valute, kako bi se omogućio oporavak južne Evrope, upozorivši da aktuelni kurs “vodi u propast”.

Lafonten upozorava da se ekonomska situacija pogoršava iz mjeseca u mjesec, a nezaposlenost je dostigla nivo koji sve više dovodi u sumnju demokratske strukture.

“Njemci još nijesu shvatili da će južna Evropa, uključujući Francusku, zbog ekonomske krize u kojoj se trenutno nalazi biti prinuđena da se suprotstavi njemačkoj hegemoniji”, rekao je Lafonten, pripisujući krizu velikim dijelom njemačkom smanjenju plata u korist povećanja udjela u izvozu, prenosi Blic.

Na sajtu njemačke “Levice”, on je izjavio da će se kancelarka Angela Merkel probuditi iz svog “prepotentnog sna” kada se udruže evropske zemlje u nevolji, kako bi iznudile promjene u politici rješavanja krize na štetu Njemačke.

Oskar Lafonten je izjavio da je podržavao evropsku monetarnu uniju, ali da više ne vjeruje u njen opstanak.

“Nade da će stvaranje eura podstaći racionalno ponašanje naci-

onalnih ekonomija bile su uzaludne”, rekao je on, dodavši da je politika prinude Španije, Portugalije i Grčke da sprovede internu devalvaciju bila katastrofalna.

Engleski list “San” proglasio je Lafontena najopasnijim muškarcem u Evropi, nakon što je 1998.

“Gotovo je s mjerama štednje.

Ovo je prelomni trenutak u istoriji EU poslije uvođenja eura.

Svjedoci smo kraja dogma mjere štednje. Ovo je pobjeda francuskog stava”, izjavio je on na francuskoj televiziji.

Moskovićijevi komentari uslijedili su nakon što su Francuska i Španija od Brisela dobile dodatni rok od dvije godine za ispunjenje cilja, prema kojem deficit ne smije da premaši tri odsto bruto društvenog proizvoda.

Istorija eura godine zatražio stvaranje ujedinjene Evrope i “kraj nacionalne države”. Euro je lansiran 1. januara 1999, a papirne novčanice su uvedene tri godine kasnije.

Njegova predviđanja je potvrdio francuski ministar finansija Pjer Moskovići, koji je obznanio kraj primjene strogih mera štednje i pobjedu francuske politike, rizikujući novo pogoršanje ionako narušenih odnosa između Pariza i Berlina.

Euro je danas dio svakodnevnog života građana u 17 država članica eurozone. Jedanaest starih država članica (sve osim Velike Britanije i Danske) ispunile su uslove za usvajanje eura 1999. godine, dok je Grčkoj to uspjelo dvije godine kasnije, 2001. godine. Od novih država članica, Slovenija je bila prva koja je usvojila euro 2007. godine. Slijedile su Kipar i Malta 2008., Slovačka 2009. i konačno Estonija 2011. godine.

Odustajanje neće donijeti probleme Crnoj Gori Ekonomski analitičar i direktor First Financial Banke Predrag Drecun ne očekuje da će doći do odustajanja od projekta “eura”, ali ukoliko dođe do toga, to Crnoj Gori ne bi trebalo da donese velike probleme, ukoliko euro zadrži svoju vrijednost.

“Ukoliko dođe do odustajanje od eura, a on očuva svoju vrijednost, onda ne ni bilo ni loše da se Crna Gore vrati na svoju valutu, ma kako se ona zvala.

Pretpostavimo da će se nazvati perper i ako bi se ona pokrila eurom, neće biti nikakvih problema”, smatra Drecun.

Prema njegovim riječima, mogli bi se samo očekivati manji tehnički problemi, jer je pitanje da li bi političari dozvolili štampanje novca, što je bio i glavni razlog što je Crna Gore uvela euro. Drecun objašnjava da je Crna Gora u specifičnoj situaciji, jer nije euro zaslužila u pregovorima sa Evropskom unijom, nego ga je dobila na poklon.

“Ako bi se desilo da bilo koja zemlja bude izbačene iz Eurozone, vjerovatno bi se postavilo pitanje zašto da Crna Gora ostane formalano, ako nije suštinski u Eurozoni”, kazao je Drecun.

Međutim, on ne vjeruje da bi se tako nešto moglo desiti.

“Nema nekih ekonomskih razloga da EU zatraži ukidanje eura u Crnoj Gori jer je u pitanju mala ekonomija. Međutim i to može da se desi ako EU to pokuša da uradi iz nekih principijelnih razloga. To je više političko nego ekonomsko pitanje”, objasnio je Drecun, koji ne vjeruje da će doći do urušavanja projekta euro. Jer da može da se nađe neko drugo ekonomsko bolje rješenje, sigurno bi ga do sada našli.

“To nije samo ekonomsko pitanje, već i politički stav. Politika će kao i uvijek odnijeti pobjedu. Bez eura nema ni Evropske unije”, zeključio je Drecun.

Poslije desetak i više godina od primjene, prema riječima Drecuna, logično je da je euro morao pokazati i nedostatke, ukoliko ekonomije pojedinih zemalja ne napreduju istom brzinom.

Tema dana

UTORAK, 7. 5. 2013.

3

LPCG

Liberali traže Popovićevu ostavku i raskid sa DPS-om

P

redsjedništvo Liberalne partije nije samo nezadovoljno koalicionom saradnjom sa Demokratskom partijom socijalista, već i radom predsjednika partije Andrije Popovića, saznaju Dnevne novine u vrhu LP. Prema informacija DN na jednoj od sjednica predsjedništva neki funkcioneri LP su postavljali i pitanje odgovornosti Popovića, a pominjana je i njegova ostavka.

“Isuviše smo popustljivi prema DPS-u, a nema nikakve potrebe za tim. Pored roka koji je do početka juna dat našem koalicionom partneru, taj rok važi i za predsjednika LP Andriju Popovića. Tada ćemo, ako budemo nezadovoljni, pored raskida koalicije sa DPS-om tražiti i njegovu ostavku”, rečeno je našem listu u vrhu ove partije.

Na drugoj strani, predsjednik LP Andrija Popović kaže da mu, do sada, niko nije tražio ostavku.

On je potvrdio Dnevnim novinama da će početkom juna tražiti od DPS-a da ispuni koalicione zahtjeve ili će raskinuti saradnju.

“Predsjedništvo partije je održalo sastanak u Pljevljima 20. aprila i na tom sastanku nijesam čuo da je neko tražio moju ostavku. Ja to prvi put čujem. Možda je to neko kazao privatno. Glavni Odbor Liberalne partije početkom juna planira ponovno održavanje sastanka. Stranka je zamrznula koaliciju sa DPS i sada čeka da li će do tada DPS ispoštovati koalicioni sporazum. Nikada se ne zna, možda DPS nije u in-

teresu da poštuje Sporazum”, kazao je Popović.

Politički direktor DPS-a Tarzan Milošević izjavio je juče za DN da je siguran da će se spor sa Liberalima brzo riješiti. Na pitanje da li je planiran sastanak sa koalicionim partnerima, Milošević kaže da njegova partija intenzivno radi na rješavanju problema, koji nijesu zabrinjavajući.

“Stalno razgovaramo o spornim pitanjima sa koalicionim partnerima.

Nekad se rješavaju brzo, neka sporije, ali sam siguran da kao ozbiljni koalicioni partneri nećemo dovesti u pitanje značajnije zajedničke projekte i ciljeve”, kazao je Milošević, naglašavajući da se, ipak, samo radi o nekim pojedinačnim kadrovskim rješenjima.

Inače, Andrija Popović je nedavno uputio pismo lideru DPSa Milu Đukanoviću u kojem ga je obavijestio da nijesu ispoštovani zajednički usaglašeni rokovi za realizaciju koalicionog Sporazuma Liberalne partije sa Demokratskom partijom socijalista

Ništa spektakularno U Pismu Milu Đukanović Popović ističe da se zamrzavanjem koalicione saradnje ništa spektakularno neće desiti jer gotovo jedina dosadašnja veza sa vladajućom koalicijom na državnom nivou je bila zaista izvanredna saradnja u okviru Kluba poslanika albanskih partija.

“U državnom Parlamentu ćemo u narednom periodu podržati sve Vladine prijedloge za koje procijenimo da su u interesu Crne Gore i njenih građana ali isto tako i

ako dolaze iz opozicionih redova, a svakako ćemo i sami imati inicijative za Izmjene i dopune pojedinih Zakona i donošenje novih. Naravno, radi se o vladajućoj koaliciji na državnom nivou, dok vjerujem da ćete se složiti, koalicije na lokalnom nivou u kojima participiramo i zajednički vršimo vlast (Podgorica, Kotor, Budva, Nikšić) funkcionišu za sada dobro i djelotvorno i nemamo nikakav nagovještaj da ih treba preispitati”, kaže Popović.

Prirodna koalicija

Tarzan Milošević kaže da je DPS vrlo pouzdan partner na političkoj sceni, kao i da poštuje koalicione partnere i potpisane ugovore.

“Odluku o predizbornom koalicionom savezu sa LP donijeli smo uvjereni da ćemo zajedno i brže dostići najvažnije političke ciljeve. Uz punu spremnost da dijelimo teret odgovornosti obavljanja vlasti u vrlo zahtjevnoj etapi naseg demokratskog razvoja i danas smo uvjereni da sve partije koje čine parlamentarnu većinu, na indetičan ili sličan način vide prioritete državne politike, zbog čega predstvaljamo prirodnu koalciju – naveo je Milošević.

od 13. septembra 2012. i ulazak LP-a u izvršnu vlast na državnom nivou, i da privremeno prekidaju učešće u vladajućoj koaliciji. „Nažalost, izigrana je izborna volja liberalnih glasača koji su podržali koaliciju „Evropska Crna Gora“ koja je pobijedila na parlamentarnim izborima 14. oktobra 2012. i kasnije sa manjinskim strankama formirala vladajuću koaliciju i opravdano se postavlja pitanje da li se više pričinjena šteta LP-i može ispraviti“, napisao je Popović Đukanoviću.

Predsjednik LP-a je, podsjetio da je predizbornim Sporazumom o koalicionoj saradnji DPS-LP kao i poslijeizbornim Sporazumom o zajedničkom političkom djelovanju svih konstituenata vladajuće koalicije (DPS, SDP, LP, DP, BS, Forca, HGI) definisan ulazak u izvršnu vlast prije konstituisanja Vlade, koje je bilo prije šest mjeseci.

Ml.P; N.Đ.

POKLON UZ

SVAKOG ČETVRTKA Sastavite Maxijev kuvar iz 12 djelova i 190 strana korisnih recepata

Andrija Popović, predsjednik Liberalne partije

4

Politika Lekić

NEMA KONAČNIH REZULTATA IZBORA

DF neće da koristi digitron Demokratski front još nije objavio potpune rezultate predsjedničkih izbora iako su oni završeni tačno prije mjesec dana. Zašto to još nijesu uradili i da li će ih objaviti uskoro nijesmo dobili odgovor iz ovog saveza, ali analitičar Vladimir Jovanović smatra da je u ovom slučaju DF pokazao da nema hrabrosti da upotrebi digitron i javnosti i svojim biračima kaže koliko je Miodrag Lekić osvojio glasova.

DF je nakon okončanja predsjedničkih izbora objelodanio samo 97 odsto obrađenih glasova i proglasili su pobjedu Lekića. Kada je Državna izborna komisija objavila privremene, pa onda i konačne rezultate prema kojima je Vujanović osvojio 161.940 glasova, a Lekić 154.289 iz DF su kratko poručili da ne priznaju te rezultate. Međutim, lider SNP Srđan Milić ih je priznao odmah na protestu, kada je rekao da je na taj skup došlo “više građana od 154.000 koliko nas je bilo 7.aprila”.

DF ne priznaje predsjedničke rezultate jer kažu da Vujanović ima oko 20.000 glasova manje od objavljenih, ali opet javnost nikako da čuje preciznu računicu od DF. Analitičar Jovanović smatra da neozbiljnost izbornog štaba DF može da nas samo navede na zaključak da je Filip Vujanović, bio on ustavan ili neustavan kandidat, ipak novi predsjednik Crne Gore.

“Neobjavljivanje rezultata na osnovu 100% obrađenog izbornog materijala, dokazuje da je DF tokom izborne noći proglašavanjem Lekića za pobjednika napravio katastrofalnu grešku koju sada pokušava da ispravi tzv.požrtvovanjem kroz bojkot parlamenta”, kazao je Jovanović.

Konstituenti DF su prethodnih godina uvijek izlazili sa idejom bojkota izbora, kao vidom borbe protiv nedemokratskih i nefer izbora u Crnoj Gori, pa Jovanović smatra da su posljednji predsjedničkii izbori bili mogućnost za bojkot. Iako je, kako kaže, usljed predsjedničkih izbora bilo niz malverzacija vezano za birački spisak, DF nikada ozbiljno nije razmotrio mogućnost povlačenja kandidature Miodraga Lekića.

“Ovakvim nedjelovanjem DF je svjesno pristao da učestvuje u “trci sa preprekama”. Ono što DF nije uzeo u obzir jeste činjenica da se u ovakvoj “trci” prepreke moraju preskočiti da bi se stiglo do cilja.

Proglašavanjem Miodraga za pobjednika predsjedničkih izbora na obrađenih samo 97% glasova jasno ukazuje na nesposobnost DF da preskoči jednu od bitnih prepreka u trci, a to je upotreba digitrona kao sredstva koje danas koriste sve demokratske zemlje prilikom sabiranja glasova na izborima”, kazao je Jovanović.

N.Đ.

SL NEZADOVOLJNA

Protestovaće pred ambasadom Srbije Dedeić

Srpska lista će danas pred ambasadom Srbije održati drugi protest zbog odluke Beograda da prizna državu Kosovo.

SL i njeni simpatizeri 28. aprila održali su prvi protest povodom sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, za koji su kazali da je sraman i da predstavlja prećutno priznanje nezavisnosti Kosova.

“S obzirom da novi glas protesta protiv lažne države Kosovo i postu-

paka režima u Beogradu dižemo tokom trećeg dana vaskršnjih praznika koje slave pravoslavni hrišćani, on neće imati karakter klasičnog skupa, odnosno protestnog mitinga”, navodi se u saopštenju SL. Oni su naveli da će performansom pod nazivom “Za Vaskrs Srbije” poslati poruku “da nismo slijepi, i pored većine koja možda jeste ili se sračunato tako ponaša i da ne pristajemo na izdaju svete srpske zemlje”.

N.Đ.

Politika

UTORAK, 7. 5. 2013.

5

SAMOSTALNOST NA LOKALNOM NIVOU

SDP bi na izbore bez DPS Da li još važe dogovori?

Ekipa Dnevnih novina

S

DP nije prihvatila kandidata Filipa Vujanovića za ponovnog predsjednika Crne Gore i uprkos njenom protivljenju DPS nije posustala, pa je kap prelila čašu i sve ukazuje da je zbog te nesuglasice SDP odlučila da izađe samostalno na predstojeće lokalne izbore. Manji koalicioni partner će izmjeriti snage sa DPS u Podgorici, Cetinju i Mojkovcu.

štinskog odbora SDP Stevan Grdinić ne misli tako. “Što se tiče sljedećih izbora razmislićemo, najvjerovatno samostalno”, jasan je Grdinić.

No, Mrdak i Grdinić su se saglasili u jednom, da su do sada zadovoljni saradnjom.

SDP će isto tako samostalno nastupiti i na izbore u Podgorici, što i nije iznenađujuće s obzirom da je stranka prije dvije godine izašla iz koalicije, kada je DPS kandidovao Miomira Mugošu za gradonačelnika čemu se usprotivio SDP. Izbori u Podgorici planirani su za proljeće sledeće godine, a ukoliko se donese odluka o skraćenju mandata, postoji mogućnost da oni budu održani do kraja ove godine.

Prema ocjeni člana Predsjedništva SDP Ervina Spahića raspoloženje unutar članstva SDP-a je takvo da se preferira samostalni nastup.

“SDP će na predstojećim lokalnim izborima nastupiti samostalno. Na to nas motivišu svi poslednji rezultati na lokalnim nivoima, gdje smo u samostalnom nastupu zabilježili bolji rezultat i dobijali veću podršku”, rekao je Spahić.

Otprilike je slična situacija i na Cetinju. Predsjedništvo Socijaldemo-

Očigledno da opštinski odbori Socijaldemokratske partije imaju “tvrđe” stavove, kada je vladajuća koalicija u pitanju. Iako nijesu bili u predsjedničkoj kampanji, aktivisti SDP su sa spiskovima “sigurnih glasača” išli od vrata do vrata i provjeravali da li će izaći na predsjedničke izbore. Mimo toga stranka se tako pripremala i za predstojeće izbore u Podgorici, Mojkovcu i Cetinju na kojima će izaći samostalno.

Mandat odbornicima u Podgorici zvanično ističe u maju naredne godine, Skupštine opštine Cetinje do februara, takođe sljedeće godine, dok bi izbori u Mojkovicu trebalo da se održe najkasnije do kraja ove godine.

SDP će nastupiti samostalno na izborima u Mojkovcu, koji će se održati do kraja ove godine.

No, izgleda da DPS od njih to ne očekuje. Predsjednik Opštinskog odbora DPS Dragan Mrdak nam je kazao da je saradnja sa SDP korektna i na visokom nivou, te da su zadovoljni dosadašnjim radom.

“Očekujemo da ćemo na narednim lokalnim izborima ići zajedno, o tome će odlučiti organi partije”, kazao je Mrdak.

On svakako može da se nada da će zajedno nastupiti, ali predsjednik Op-

POZITIVNA CRNA GORA

Lex specialis zaustavlja bojkot Poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović kazao je Dnevnim novinama da bi bilo očekivano da se DF vrati u Skupštinu, ukoliko bi na dnevni red došao lex specialis.

“Očekujem da se Skupština primjereno odnese prema zahtjevima opozicije i da u zajedničkom dijalogu nađe rješenje za prevazilaženje političke krize u kojoj je Crna Gora upala nakon predsjedničkih izbora. Prostora za tako nešto ima, a vidjećemo kako će na to reagovati stranke koje čine vladajuću većinu”, kazao je Abazović, koji ipak nije veliki optimista da će se tako nešto desiti.

“Teško je vjerovati da se svi zahtjevi mogu prihvatiti, ali mora se iskazati senzibilitet za momenat važan za razvoj demokratskog društva”, kazao je Abazović. Član Predsjedništva Pozitivne Goran Tuponja kazao je da ta stranka ostaje pri stavu da ne bojkotuje parlament.

“Ne treba propustiti jedinstvenu priliku da se procesuiraju neregularnosti, da se iščisti birački spisak, da se Vrhovni državni tužilac bira dvotrećinskom većinom, i druga važna pitanja koja je moguće rješavati samo parlamentarnim radom svih opozicionih partija”, pojasnio je Tuponja.

A.O. Abazović

RIFAT RASTODER

Stvoreni uslovi za opštinu Petnjica Stekli su se svi uslovi za pozitivnu odluku o zahtjevu građana Petnjice za vraćanje statusa opštine tom području. To smatra jedan od predlagača izmjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji poslanik Rifat Rastoder (SDP).

On je agenciji Mina kazao da je predlog zakona bio uvršten kao šesta tačka Predloga dnevnog reda treće sjednice Skupštine, koja je trebala započeti 10. aprila, ali je zbog predsjedničkih izbora odgođena i počela 30. aprila.

On je ukazao da je taj Predlog zakona prošao cjelokupnu, komplikovanu i dugu proceduru.

“Predlog nije motivisan nikakvim uskopolitičkim, odnosno uskostranačkim, uskonacionalnim ili bilo kojim drugim iracionalnim ralozima. Isključivi motiv predlagača je osjećaj želje i obaveze da se izađe u susret višedecenijskom zahtjevu građana da im se dozvoli da se lokalnom samoupravom pokušaju izboriti za očuvanje života ljudi na ovom području”, rekao je Rastoder.

kratske partije Cetinja odlučilo je prije predsjedničkih izbora da preporuči Opštinskom odboru te stranke da na predstojećim lokalnim izborima na Cetinju nastupi samostalno. Istakli su da Cetinje zaslužuje odgovornu i sposobnu vlast, spremnu da iskoristi sve lokalne resurse transformišući ga u grad bolje perspektive i sigurne egzistencije za sve njegove građane.

Jeste da su u Herceg Novom završeni lokalni izbori prošle godine na kojima su DPS i SDP nastupali samostal-

no, ali sudeći po rečenom tako će ostati i na narednim izborima.

“SDP je uvijek spremna za samostalne izbore”, kazao je predsjednik OO SDP Dragan Šimrak.

Da je saradnja sa SDP u ovom gradu dobra potvrđuje predsjednik OO DPS Zoran Bošnjak, ali što se tiče moguće koalicije sa DPS prokomentarisao je “o tom potom”.

“Glavni odbor DPS verifikuje sklapanje koalicija”, kazao je Šimrak.

I u Nikšiću su završeni izbori u oktobru, te predsjednik Opštinskog odbo-

ra DPS Radivoje Nikčević kaže da sa SDP sve funkcioniše kako treba.

“Još je rano govoriti o tome da li ćemo se na sledećim izborima pojaviti kao koalicija ili ne. Takve se stvari ne mogu prognozirati”, kazao je Nikčević.

Da SDP već nekoliko godina priprema teren za scenario koji koji može voditi i napuštanju vladajuće koalicije, ocijenio je nedavno politički analitičar Zlatko Vujović.

No, Spahić je kazao da će uprkos svemu sadašnja vlast nastaviti da funkcioniše.

6

Globus

UTORAK, 7. 5. 2013.

UMRO ĐULIO ANDREOTI

Uspon autoindustrije: Proizvodnja Fiata u fabrici Zastava u Kragujevcu

Odlazak starog političkog vuka RIM - Đuliuo Andreoti, višestruki italijanski premijer i jedan od najuticajnihih italijanskih političara poslije Drugog svjetskog rata umro je juče u 95. godini. Andreoti, jedan od stubova italijanske poslijeratne politike rođen je 14. januara 1919. u Rimu, imao je u posljednje vrijeme probleme sa zdravljem, a u avgustu 2012. nekoliko dana je proveo u bolnici zbog aritmije.

Umro je juče oko 10.00 časova u svom domu u Rimu, naveli su mediji. Andreoti je dominirao italijanskom politkom od Drugog svjetskog rata sve do početka 90-ih kada je podnio ostavku.

U svoje vrijeme, Andreoti je bio jedan od najmoćnijih ljudi u Italiji. On je učestvovao u pisanju nacrta ustava države poslije Drugog svjetskog rata, bio član parlamenta 60 godina, sedam puta je bio premijer, a u nekoliko vlada bio je i ministar unutrašnjih poslova, odbrane i spoljnih poslova. Od 1991. je doživotni senator.

Po političkom opredjeljenju hrišćanski demokrata, Andreoti je optužen da je razmjenio “poljubac časti” sa dugogodišnjim glavnim bosom italijanske mafije, a bio je pod istragom

zbog uloge u ubistvu novinara Mina Pekorelija koji je objavio navode da je Andreoti povezan sa mafijom i otmicom Alda Mora. Sud ga je poslije trogodišnjeg procesa, 1999. oslobodio svih optužbi, ali je nakon žalbe, u novembru 2002. osuđen na 24-godišnju kaznu zatvora. Tada 83-godišnji Andreoti odmah je oslobođen dok traje žalbeni postupak. Kasnije ga je sud oslobodio optužbi za povezanost s mafijom, a Andreoti je odbacio sve optužbe.

LIbIjA

Ministarstva pod opsadom TRIPOLI - Naoružani pripadnici paravojnih formacija držali su juče pod opsadom libijska ministarstva u Tripoliju, tražeći ostavku vlade.

“Mi smo odlučni u tome da nastavimo sa potestom sve dok premijer Ali Zejdan ne ode”, izjavio je Osama Kabar, lider paravojnih formacija koje su obećale da će prekinuti opsadu ako zakon bude usvojen. Libijski parlament usvojio je juče zakon kojim će biti zabranjeno svima koji su bili na visokim državnim funkcijama za vrijeme režima Moamera Gada-

fija da rade u novoj vladi, što znači da će premijer možda morati da podnese ostavku. Premijer Ali Zejdan je bio diplomata prije nego što se pridružio opoziciji 1980. godine, ali u novom zakonu ne piše jasno da li je funkcija koju je obavljao za Gadafijev režim bila dovoljno visoka da bi mu bilo zabranjeno da bude u novoj vladi. “Ne znam, u zakonu to nije jasno formulisano”, rekao je izvor iz premijerove kancelarije, dodajući da će to zavisiti od načina na koji zakon bude tumačen, prenjeo je Rojters.

ZVANIČNO

Srbi se oprostili od recesije BEOGRAD - Ekonomija Srbije i službeno je izašla iz recesije, u kojoj je bila cijele prošle godine, saopštila je juče Vlada Srbije.

“Prema podacima Republičkog Zavoda za statistiku, u prvom tromjesečju ove godine industrijska proizvodnja je počela da se oporavlja, zabilježivši rast od 5,2 odsto. To je doprinijelo i umjerenom rastu bruto domaćeg proizvoda od 1,9 odsto”, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija i pri-

vrede. Izvoz je ostvario rast od 22 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz praktično stagnirao, što je dovelo do pada spoljnotrgovinskog deficita za četvrtinu.

“Izvoz je u martu dostigao istorijski rekordnu vrijednost od 857 miliona eura na mjesečnom nivou. Posebno raduje činjenica da je od ove godine Srbija konačno počela da bazira svoj izvoz na finalnim proizvodima visokog ste-

pena dodate vrijednosti, umjesto na sirovinama i poluproizvodima niskog stepena profitabilnosti”, navode u Ministarstvu. Automobilska industrija postala je najbrže rastuća industrijska grana, sa učešćem od čak 20 odsto u ukupnom izvozu.

Rastu izvoza doprinio je i izvoz autodijelova, električnih mašina i aparata, tekstilnih proizvoda, obojenih metala i metalnih proizvoda.

Njujork Tajms: Slovenija najviše obećavala, a sada je težak bolesnik Izdavanjem 3,5 milijarde eura obveznica Slovenija je kupila vrijeme potrebno da reformiše bankarski sistem - jedinstvena je ocjena svjetskih medija, ali “Njujork Tajms” sumnja da je time kriza završena, već samo odložena.

Za ugledni američki list male su šanse da Slovenija izbjegne traženje finansijske pomoći, a bez obzira što Ljubljana ne voli poređenje

sa Kiprom, američki novinari tvrde da su sličnosti velike. Evropski finansijski stručnjaci kažu da se Slovenija uspavala u sprovođenju reformi, misleći da će 3,5 milijarde biti dovoljno da se izbjegne bankot. “Njujork Tajms” detaljno analizira položaj Slovenije i tvrdi da je zemlja najviše obećavala u Evropskoj uniji od novopridošlih članica, ali je sada teški bolesnik. “Ka-

pitalizam u balkanskom stilu razlog je sadašnjoj situaciji u Sloveniji”, navodi njujorški list i dodaje da je u zemlji vladao nepotizam, a da su nestručni ljudi vodili kompanije. List piše i o sudbini slovenačkih menadžera, od kojih su mnogi izbačeni sa posla iako su bili veoma sposobni. Obrnutih primjera, nesposobnih koji su vodili velike kompanije, ima napretek.

AVGANISTAN

Crni fondovi Hamida Karzaija Usljed proljećne ofanzive talibana, zapadni mediji pišu o novcu koji avganistanski predsjednik “ispod ruke” dobija od CIA i MI6 LONDON - Američke diplomate, u privatnim razgovorima, već duže vrijeme prilično žetoko kritikuju avganistanskog predsjednika, navodeći da je Hamid Karzai, čiji je brat, svojevremeno, imao restoran u Čikagu, u međuvremenu, pronašao mnogo unosniji posao. Gardijan navodi da je u subotu, u jednom od najsmrtonostnijih dana za Amerikance u Avganistanu u posljednjih nekoliko meseci, ubijeno čak sedam njihovih vojnika. Pet američkih vojnika poginulo je u bombaškom napadu na jugu Avganistana, u okrugu Maivand, koji se smatra duhovnom rodnom mestu talibana. Dvojicu Amerikanaca ubio je saborac, avganistanski vojnik, što je, kao i ostali slični napadi, još više podrilo međusobno povjerenje dvije savezničke vojske.

To je treći put od prošlog leta da je u jednom danu ubijeno sedam Amerikanaca, konstatuje Gardijan. Istovremeno, novac koji CIA šalje Karzaijevoj vladi za obavještajne namjene nesmetano pritiče u velikim količima. Gomile novce koje stižu u Avganistan “puni” i britanski MI6. Britanski “Telegraf” tvrdi da, osim CIA, “crne fondove” Hamida Karzaija puni i MI6, ali u nešto manjem obimu, kao

Karzai

i da London, suštinski, nema najjasniju predstavu u koje se namjene taj novac koristi.

“Postoji gomila dokaza da Karzai i njegova svita nemaju interes da bude postignut mir, već žele da rat traje što duže”, tvrdi britanski konzervativac Adam Holovej. Otkrivanje tajnih fondova pokrenulo je i lavinu reakcija u Avganistanu, uključujući i optužbe da primanje takvog novca predstavlja izdaju nacionalnih interesa”.

“Prihvatanje takvog novca je ozbiljna uvreda za Avganistan. Naciju su izdali svi oni koji su novac primili na taj način”, rekao je poslanik iz provincije Bajman, Hidajatula Rihae.

Njujork tajms navodi da CIA avganistanskom Savjetu za nacionalnu bezbjednost u mjesečnim ratama uredno već duže od jedne decenije isplaćuje milione dolara. Novac stiže u koferima, rančevima, pa i plastičnim kesama, tvrdi list. Na konferenciji za novinare, predsjednik Karzai je rekao da je dobio sve potvrde od šefa centrale CIA u Kabulu da će se dotok novca nastaviti.

“Zbog svih glasina u medijima, nemojte da nam obustavite isplate, jer nam je taj novac zaista potreban. Želimo da nastavite da nam pružate tu vrstu pomoći, rekao sam mu, a on mi je obećao da neće smanjiti iznose koje dobijamo”, rekao je Karzai.

On nije želeo da kaže koliko novca pristiže, ali je rekao da su ta sredstva velikim dijelom namjenjena za zbrinavanje ranjenih avganistanskih obavještajaca i za operativne troškove, a CIA je odbila, navodi Gardijan, da komentariše Karzaijeve izjave.

Istovremeno, razgovori o ame-

I nakon povlačenja će ih ostati 8.000-12.000: Američki vojnici u avionu u Avganistanu ričko-avganistanskom bezbjednosnom sporazumu su u zastoju, jer avganstanska strana želi da u njega ugradi određene uslove koji moraju biti ispunjeni prije nego što se iz Avganistana 2014. godine povuku međunarodne snage. Veliki problem je i zaštita “poroznih” avganistanskih granica, naročito prema Pakistanu, odakle se infiltriraju militantni pobunjenici, koji puno

utočište imaju u plemenskim oblastima te zemlje.

Predsjednik Barak Obama, podsjeća na kraju Gardijan, nije rekao koliko će američkih vojnika ostati u Avganstanu, ali nezavisne procjene kreću se od 8.000 do 12.000. Te trupe bi trebalo da pomognu u obuci avganistanskih snaga, ali bi bile korišćene i u operacijama protiv Al Kaide i drugih militantnih grupa.

Globus

UTORAK, 7. 5. 2013.

7

SUĐENJE U NJEMAČKOJ

Počeo ª Nirnbergº 21. vijeka Grupa Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU) optužena da je tokom protekle decenije sijala smrt među strancima u Njemačkoj

M

iNHeN - pred višim zemaljskim sudom u bavarskom gradu minhenu, uz oštre mjere sigurnosti i ogromni medijski interes, juče je počelo suđenje neonacističkoj grupi Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU), optuženoj da je proteklu deceniju sijala smrt među strancima u Njemačkoj i ubila osam turaka, jednog Grka i jednu njemačku policajku.

Suđenje, koje se naziva i procesom vijeka i njemačkim “Brejvik” procesom, počelo je u atmosferi napetosti i u sijenci nesporazuma sa turskim medijima, kojima prvo nije dato nijedno od 50 mjesta u sudnici, ali je kasnije dozvoljeno da prisustvuju četiri turska novinara. Suđenje je obezbjeđivalo čak 500 policajaca i pratio ga veliki broj novinara, što se u Njemačkoj, kažu analitičari, još nije vidjelo. Mediji prenose da je Beate Čepe (36), čija je neonacistička grupa ‘’NSU’’, kako se optužuje, ubila osam Turaka, jednog Grka i jednu njemačku policajku na početku suđenja okrenula leđa novinarima i počela da razgovara sa svojim advokatom. Kako su javili mediji koji su imali priliku da dobiju akreditaciju, odnosno, stalno mjesto u sudnici, ona je ušla bez ‘’lisica’’ na rukama, u bijeloj košulji i tamnom sakou. Čepe se, godinu i po dana poslije hapšenja, prvi put pojavila u javnosti, a mediji ocjenjuju da djeluje ledeno-mirno i navode da će se braniti ćutanjem, a kada je riječ o četvorici njenih ‘’saboraca’’, kojima se, takođe, sudi - dvojica od njih su ušla u salu sakrivenog lica.

Beate Čepe, jedna od osnivača ‘’NSU’’ grupe, odgovaraće zbog deset ubistava, 28 pokušaja ubistava, članstva u terorističkoj organizaciji, podmetanja požara i nasilne iznude. Inače, ‘’NSU’’ je osnovalo najmanje troje ljudi - Čepe, baštovanka po struci, jedina živa, zatim jedan profesorski sin i jedan pomoćni građevinski radnik. ●Da li je NSU imao političkU poDrškU? Angelika Lek i Sebastijan Šarmer, advokati koji zastupaju porodice žrtava, za sporo otkrivanje počinilaca i samo postojanje ove neonacističke grupe krive njemačke vlasti.

“Skandalozno u ovom procesu je to što su ektremni desničari u perio-

du od 10 godina ubili deset ljudi, a da u čitavom tom periodu istražni organi nisu imali nikakve tragove. Obavještajne službe, koje imaju mnogo svojih ljudi u ovoj oblasti, nisu bile sposobne da pomognu u otkrivanju počinilaca serije zločina”, kaže Angelika Lek. “Moramo da otkrijemo strukturu ove organizacije, ko ju je osnovao, ko ju je podržavao i finansirao, kako je do ovoga uopšte moglo da dođe. Sve su to pitanja koja ćemo postaviti u toku procesa”, dodaje Šarmer.

Tomas Grund, koji u Jeni odakle potiču Beate Čepe i dvojica njenih prijatelja, radi kao socijalni radnik, upoznao ih je prije 20 godina, kada su se pojavili u omladinskom klubu koji je vodio. Grund navodi da je socijalna služba 90-ih upozoravala na formiranje ekstremističkih grupa u manjim gradovima i selima u regionu, ali da su vlasti malo toga uradile da spriječe njihovo postojanje. Ponekad je, kako kaže, izgledalo kao da vlasti čak i štite desničare.

“Kada se 2011. godine saznalo da je grupa postojala više od deset godina, postalo je jasno da nisu mogli tako dugo da opstanu bez podrške.

Takva grupa morala je da ima izvjesnu podršku, podršku krajnje desnice, ali je sigurno bilo i političara koji su ih podržavali, koji su mogli da im obezbijede neku vrstu sigurnosti i da spriječe određene istrage protiv njih”, ističe Grund.

Otkrivanje ove grupa izazvalo je i pometnju i ostavke vodećih ljudi u redovima Savezne službe za zaštitu ustava, koja se tereti da je krajem 2011. godine uništila dokumenta o operaciji nazvanoj ‘’Renštajg’’, na sam dan kada je oficijelno saopšteno da je kod neonacista pronađeno oružje kojim su ubijeni migranti.

Njemačka vlada se, u međuvremenu, izvinila i porodicama žrtava neonacističke grupe ‘’NSU’’ isplatila na ime odštete, oko milion eura.

KArlA dEl pONtE:

Sirijski pobunjenici koristili bojni otrov sarin NJUJORK - Istražitelji Ujedinjenih nacija imaju podatke da su pobunjenici u Siriji koristili nervni gas sarin, izjavila je članica tima UN Karla del Ponte. Kako prenosi agencija Rojters, Del Ponte je rekla da se do tih podataka došlo u razgovoru sa žrtvama napada i doktorima u susjednim državama gde su ranjene osobe prebačene. “Prema tim izvještajima, u koje sam imala uvid, postoji konkretna i snažna sumnja da je upotrijebljen gas sarin, ali još nema potpune potvrde”, kazala je ona u intervjuu za švajcarsko-italijansku televiziju. Kako je objasnila Del Ponte, ovo hemijsko oružje su koristili pobunjeničke, a ne vladine snage.

Prema navodima Rojtersa, bivša tužiteljka Haškog tribunala za bivšu Jugoslaviju nije iznjela druge detalje o tome kada je i gdje sarin možda bio upotrijebljen. Gotovo istovremeno pojavila se vijest i da turske vlasti rade analize krvi kod Sirijaca koji su izbjegli u Tursku kako bi utvrdile da li je u Siriji upotrijebljeno hemijsko oružje. To je izjavio anonimni

ljekarski izvor na koji se poziva AFP. “Uzeti su uzorci od ljudi ranjenih u Siriji koji su došli u Tursku”, rekao je izvor, dodajući da rezultati još nisu poznati. Vladine i pobunjeničke snage su prethodnih nedjelja razmjenili međusobne optužbe o korišćenju hemijskog oružja u sukobu. Američka administracija i predsjednik Barak Obama su više puta ponovili da bi upotreba te vrste oružja predstavljala prekoračenje “crvene linije” za SAD. Od početka sukoba u Siriji procjenjuje se da je poginulo 70 hiljada ljudi, dok je 1,2 miliona ljudi raseljeno.

Beate Čepe juče u sudnici u Minhenu Uve Mundlos (lijevo), Beate Čepe i Uve Benhart (desno)

●ŽeNa vođa, miSlilac i koljač Beate Čepe, Uve Mundlos (38) i Uve Benhart (34), koji su zajedno živjeli u jednoj vili u mjestu Cvikau u Saksoniji, a novac zarađivali krađama, sumnjiče se da su ubijali strance po Njemačkoj i to snimali, ali su ih i pljačkali i napadali. Mundlos i Benhart su prošle godine pronađeni mrtvi, a Čepe je uhapšena. Za Mundlosa se kaže da je bio beskrupulozan “mislilac”, sin profesora, dobro vaspitan, kog njegovi bivši drugovi iz razreda opisuju kao neupadljivog i ljubaznog. On je svog invalid-

nog brata gurao u kolicima kroz naselje gdje su živjeli, slušao muziku i posjećivao sudske procese vođene protiv onih koji su osporavali holokaust. Rado je crtao, a na zidu u njegovoj sobi bio je portret Hitlerovog zamjenika, Rudolfa Haesea, koji je Mundlos lično nacrtao.

Benhart, pomoćni građevinski radnik, bio je čovjek oružja i skoro je uvijek sa sobom nosio 30 centimetara dugi bodež, a iz “lijeve scene” se kaže da je onaj ko je vidio ovog mladića odmah bježao. Njih troje planirali su rat protiv države i u početku su pravili “kofer-bombe”, uz nalije-

pljeni kukasti krst i to slali lokalnim medijima. Policija je u jednoj garaži, koju je Čepe iznajmila, 1998. godine otkrila bombašku radionicu sa više od jednog kilograma TNT-a.

Na početku “maratona ubistava” godina 2000. i 2001. ubijena su dva Turčina u Nirnbergu, koji je za neonaciste grad mitskog značenja, jer je tu Hitler održavao partijske kongrese svoje stranke.

Do 2007. godine ubijeno je ukupno osam Turaka, jedan Grk i jedna njemačka policajka, a štampa piše da je “trojka” svoje žrtve snimala za propagandni film.

8

Ekonomija

UTORAK, 7. 5. 2013.

BOKSITI

Šest rudara kritično Zdravstveno stanje rudara u jami sve teže, zatvaranje najavilo još 112 njihovih kolega Ukoliko Vlada nađe rješenje, rudari bi

VJETROELEKTRANE

Čekaju se urbanističko tehnički uslovi

Vlada očekuje da će se uskoro, nakon izdavanja urbanističko–tehničkih uslova (UTU), početi otkup zemljišta i ostali pripremni radovi za izgradnju vjetroelektrana na Krnovu.

Iz Ministarstva ekonomije su agenciji Mina-biznis kazali da je zahtjev za dobijanje urbanističko-tehničkih uslova predat.

“Prema našim informacijama uskoro se očekuje izdavanje urbanističko-tehničkih uslova”, rekli su iz Ministarstva ekonomije.

Ugovor o zakupu zemljišta u državnoj svojini i izgradnji vjetroelektrana za lokalitet Krnovo potpisan je prije skoro tri godine sa konzorcijumom kojeg čine japanska kompanija Micubiši hevi indastris i Ivikom konsalting iz Beča. Sa ciljem da gradi vjetroelektranu Krnovo od 72 megavata (MW) osnovana je kompanija Krnovo Grin Enerdži.

I za izgradnju vjetroelektreana na Možuri potrebno je bilo predati zahtjev za urbanistič-

Tržišna inspekcija je u prvom kvartalu ove godine obavila oko 3.500 kontrola i nepravilnosti utvrdila u 55 odsto slučajeva.

Iz Uprave za inspekcijske poslove agenciji Mina-biznis su kazali da je zbog utvrđenih nepravilnosti izdato 777 prekršajnih naloga u iznosu od 166.430 eura.

Podnijeto je i 16 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Iz Uprave nijesu odgovorili na šta su se nepravilnosti odnosile i gdje je obavljeno najviše kontrola.

ko-tehničke uslove, od čijeg izdavanja zavisi dinamiku implementacije projekta.

Iz Ministarstva su podsjetili da je na lokalitetu Možura došlo do određenog odlaganja na osnovu unutrašnje reorganizacije investitora.

Za gradnju vjetroelektrana na Možuri, u opštinama Ulcinj i Bar, zadužen je španski konzorcijum Fersa enerhias Renovables, sa kojima je ugovor zaključen u julu 2010. godine.

Ugovorom je predviđena gradnja vjetroelektrane instalisane snage do 46 MW. Period zakupa je 20 godina, sa mogućnošću produženja za maksimalno deset godina.

Za izgradnju vjetroelektrana, kako su objasnili iz Ministarstva, potrebno je vrijeme.

“Za projekte izgradnje vjetroelektrana potrebno je određeno vrijeme, od perioda davanja u zakup zemljišta, preko obimnih istražnih radova, do izgradnje i priključenja na elektroenergetski sistem”, objasnili su iz tog Vladinog resora.

I.B.

Ministarstvo ekonomije u saradnji sa Ministarstvom finansija danas bi na sjednici Vladine komisije ekonomsku politiku trebalo da predloži zakonski održivo rješenje za trenutne zahtjeve radnika Rudnika boksita. Kako je Dnevnim novinama kazao potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Vujica Lazović, Komisija će danas razmatrati i predloge Ministarstva ekonomije o budućnosti ove firme.

“Namjera je da danas, pored traženja održivog rješenja za trenutne zahtjeve, na sjednici razmotrimo i predlog Ministarstva ekonomije u pogledu toga šta će dalje biti sa ovom firmom, te hoće li, u uslovima potpune nezainteresovanosti poslodavca, kompanije CEAC, radnici za nekoliko mjeseci biti prinuđeni da postavljaju slične ultimatume”, kazao je Lazović.

On je objasnio da je u prethodnom “rješenju”, kada su Rudari tražili od Vlade pozajmicu od 320.000 eura, problematičan institut pozajmice.

“Ukoliko bi Vlada počela da pozajmljuje novac, krenuli bi zahjevi iz drugih gradova. Zašto sjutra ne bi pozajmili i svim drugim privatnim firmama čiji radnici nijesu primali plate? A takvih slučajeva, nažalost, ima koliko god hoćete”, kazao je Lazović.

Oko 30 radnika Rudnika boksita već 11 dana je u jami Biočki stan, protestujući što im Vlada nije odobrila pozajmicu od 320.000 eura.

Stanje rudara koji štrajkuju je sve teže i po riječima predsjednika samostalnog sindikata Borislava Bojanovića, rudari su na ivici psihič-

danas mogli izaći iz jama

ke i fizičke izdržljivosti.

On je kazao da je šest ljudi u kritičnom stanju i da su odbili ljekarsku pomoć i odlazak na pregled u nikšićku bolnicu jer nijesu htjeli da napuštaju svoje kolege.

“Situacija je zaista teška, iz sata u sat je sve gore i radnici su na granici izdržljivosti. Postoji šest rudara koji su jako bolesni, ali su oni odbili da pođu na preglede jer nijesu htjeli da napuštaju svoje kolege. Mi smo odlučili da postavimo dodatno dežurstvo, još jedan automobil koji će biti na raspolaganju ukoliko dođe do toga da nekome pozli, da se odmah može odmah intervenisati i poći do bolnice”, kazao je Bojanović.

Jama u kojoj rudari štrajkuju je mala i u njoj fali vazduha, pa ulazak novih radnika predstavlja opasnost i za njih i za rudare koji su već u jami. Ulazak novih ljudi ili eventualni prekid protesta zavisi od do-

nešenih rješenja na današnjoj sjednici Komisije za ekonomska pitanja.

“Danas će biti održan sastanak sa predstavnicima Vlade na koji su pozvani i predstavnici sindikata Boksita. Razvoj dalje situacije zavisi od toga šta će se dogoditi na tom sastanku, a ja sam ubijeđen da će se donijeti odluka kojom će radnici biti zadovoljni. Probaćemo da neđemo rješenje kako bi oni izašli živi i zdravi iz jame”, dodao je Bojanović.

Radnici nikšićkih Boksita traže zaostalih sedam plata kao i početak proizvodnje. Očekuju da njihovi problemi budu riješeni na današnjoj sjednici KEP-a, a ukoliko se to ne dogodi, radikalizovaće svoje proteste. Kako su ranije najavili, prestaće da uzimaju hranu i vodu te će potpuno prekinuti kontakt sa spoljnim svijetom. Juče je i 112 rudara najavilo ulazak u jamu, kao podršku svojim kolegama. I.C.-J.L.

VG Group potpisala je ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa crnogorskim Telekomom o prodaji fiskalnih kasa i korisničkih programa za trgovačke i ugostiteljske objekte, putem telekom računa i to na više mjesečnih rata, bez učešća i kamate. Iz VG Groupa su saopštili da je to ujedno i prvi takav ugovor koji tretira pravna lica.

“Ovakva vrsta finansiranja će omogućiti unaprijeđenje poslovanja kod crnogorskih preduzeća koje će biti u mogućnosti da obnove postojeću tehniku novijim i savremenijim fiskalnim uređajima, uz olakšano plaćanje”, saopšteno je iz VG Group-a.

Dodaju, da će projekat olakšati nabavku savremenih fiskalnih uređaja malim i srednjim ugostiteljskim i trgovačkim objektima.

“Za velike kompanije postoji i mogućnost prodaje složenih informacionih sistema na period i do 36 rata”, navode iz ove kompanije.

MORSKO DOBRO

Za pripremu sezone četiri miliona eura Javno preduzeće (JP) Morsko dobro uložiće do početka glavne turističke sezone od 3,5 do četiri miliona eura u uređenje morske obale kako bi uz pomoć primorskih opština obavili sve pripreme za prihvat velikog broja turista ovoga ljeta.

Iz Morskog dobra agenciji Mina-biznis je saopšteno da će svi tenderski postupci biti završeni najkasnije do 15. maja, a ulažu se vanredni napori kako bi u privatno javnom

partnerstvu, svi plažni prostori bili dovedeni u stanje maksimalne pripremljenosti i funkcionisanja.

Ove godine Morsko dobro je sa primorskim opštinama sporazumno podijelilo nadležnosti i novac od zakupa plaža, pa će pola prihoda pripasti Morskom dobru, a pola opštinama.

Od ove godine opštine će biti u obavezi da održavaju čistoću, zelene površine i javnu rasvjetu u zoni morskog dobra. I.B.

FOTO: Mirko Savović

Kase preko telefonskog računa

POLJOPRIVREDA

Crna Gora još nije od svojih najprodavanijih proizvoda uspjela da napravi turistički brend

Turisti su šansa za kupovinu crnogorskih proizvoda Ivanović: Domaći hoteli i restorani mogli bi biti najbolji promoteri poljoprivrede, ali ne smije izostajati kvalitet Domaći poljoprivrednici treba da iskoriste turističke potencijale naše zemlje i povezujući se sa hotelijerima i turističkim radnicima otvore nova tržišta svojim proizvodima, poručuje ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović.

On je u odgovoru Dnevnim novinama na pitanje da li i na koji način Vlada planira da poveže turizam i poljoprivredu, kazao da su turisti koji dođu u Crnu Goru tri puta veće tržište od onog u kome proizvođači rade, te da bi prema toj činjenici trebalo odgovorno da se odnose.

“Imamo probleme koje ne možemo preko noći da riješimo, a to su kvalitet, standard, pakovanje, mar-

keting, ali nastojaćemo da uvežemo poljoprivredu hotelijerstvo i turizam. Želimo da proizvođači sami shvate kakva im je alternativa ukoliko se ne budu edukovali, a bojim se da im se ta alternativa neće svidjeti”, kazao je Ivanović.

Poljoprivrednici sa područja Malesije većinom su saglasni sa ministrom Ivanovićem.

“Naravno da znamo da je tržište utakmica, i da moramo iznijeti kvalitet bolji od drugih, i to po boljoj cijeni. Ja sam siguran da proizvodi sa našeg podneblja mogu da se mjere sa bilo kojim iz Evrope, ali za dalji napredak potrebna nam je, osim našeg osvješćenja, i snažna podrška

stručnih službi Ministarstva poljoprivrede. Jer napredak poljoprivrede je proces koji zahtijeva sveukupno angažovanje, a mi smo taj proces tek počeli”, kazao je poljoprivrednik iz Malesije Malič Čunmuljaj.

Domaći hoteli i restorani mogli bi biti najbolji promoteri poljoprivrednih proizvoda budući da svaki turista želi da proba proizvode karakteristične za područje koje posjećuje.

Sir, pršut, mlijeko, vino, med, čajevi, voće, samo su neki od proizvoda za kojima stranci posežu kada dođu u Crnu Goru. Međutim, naša zemlja još nije od svojih najprodavanijih proizvoda uspjela da napravi turistički brend.

I.B.

Ekonomija

UTORAK, 7. 5. 2013.

9

KaP

Krivokapić sjutra sa Kavarićem

Prema istraživanjima stručnjaka, na samo četiri lokacije ima preko 300 hiljada tona barita

barit

Italijani šalju ponudu za rudnik

Predsjednik Sindikata aluminijuma Rade Krivokapić trebalo bi, kako saznaju Dnevne novine, sjutra u toku dana da se sastane sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem, koji bi trebalo zaposlenima da objasni šta znače skupštinski zaključci u vezi sa KAP-om, donijeti u utorak veče. Sastanku bi trebalo da prisustvuje i predstavnik Vlade u Bordu direktora Nebojša Dožić.

Iz Sindikata su nakon usvajanje ove odluke saopštili da radnicima nijesu jasni skupštinski zaključci u vezi sa KAP-om, donijeti u utorak veče, jer ne znaju šta će desiti sa fabrikom.

Poslanici su nakon višesatne rasprave u utorak veče usvojili zaključke SNP-a koji podrazumijevaju da Kombinat alumnijuma nastavi sa proizvodnjom. Za skupštinske zaključke oko KAP-a glasali su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i opozicione Socijalističke narodne partije (SNP), dok su Pozitivna Crna Gora i manja članica vladajuće koalicije, Socijaldemokratska partija (SDP), bili protiv.

Sjednici nijesu prisustvova-

li poslanici najjače opozicione grupacije, Demokratskog fronta (DF), koji bojkotuju rad Skupštine i skuštinskih radnih tijela zbog navodne krađe na nedavnim predsjedničkim izborima.

Zaključci podrazumijevaju da prenos akcija sa CEAC-a na državu bude obavljen bez nadoknade po bilo kom osnovu i bez tereta za budžet i građane.

To znači da će ruski partner vrlo vjerovatno ostati u KAP. Predviđeno je i da Skupština formira do 20. maja stručni tim sastavljen od domaćih i stranih eksperata koji bi do 20. oktobra podnio parlamentu na usvajanje Studiju dugoročne održivosti i razvoja aluminijumske industrije u Crnoj Gori.

I.C.

Nakon dodatnih informacija, italijanski preduzetnici će poslati ponudu za ponovno otvaranje rudnika u Pljevljima Nemanja Lacman

I

talijanski preduzetnici iz pokrajine L’Akvila koji su zainteresovani za otvaranje rudnika barita u Pljevljima zadovoljni posjetom najsjevernijem crnogorskom gradu i rudnom bogatstvu koje posjeduje, rekao je za Dnevne novine predstavnik industrijskog regiona Abruko Minerarija, Nikola Di Simone. Ipak, prema riječima Di Simonea, konačnu odluku o otvaranju rudnika u pljevaljskom selu Potkovač i izvoza tog minerala u Italiju, preduzetnici će donijeti nakon što im se dostavi dodatna dokumentacija.

Postojanje rudnog bogatstva u Pljevljima, prema saznanju Dnevnih novina, italijanski preduzetnici su sami otkrili i došli na ideju da ga uzvoze. Ruda barita, za čiji izvoz su najviše zainteresovani Italijani, koristi se u naftnoj industriji, za proizvodnju papira i boja, te za prečišćavanje vode.

“Ja predstavljam industrijalce iz “Abruko Minerarija” koji rade u pokrajini Lakvila, iače rudarskoj oblasti koja je bogata kalcijum-karbonatom i magnezijum karbonatom odnosno dolomitom. Neki od naših klijenata su nas kontaktirali i pitali za izvoz rude barita, što je rezultiralo upravo ovom posjetom Pljevljima”, objasnio je jedan od zainteresovanih italijanskih industrijalaca Nikola Di Simone.

Kako tvrdi on, italijanski preduzetnici koji su obišli pljevaljski basen i nekadašnji rudnik barita, zadovoljni su posjetom i onim što su

zatekli.

“Zadovolji smo cjelokupnom posjetom, a iskoristio bih priliku i da se zahvalim gradonačelniku Pljevalja, i predstvanicma Rudnika uglja koji su bili odlični domaćini”, rekao je Di Simone.

Međutim, konačna odluka o izvozu barita biće poznata za nekoliko mjeseci, kada zainteresovani industrijalci dobiju neophodnu dokumentaciju iz Pljevalja. “Što je prije moguće mi ćemo poslati našu ponudu, ali čekamo neophodnu dodatnu dokumentaciju nakon koje ćemo se izjasniti.

Mogu reći da je potražnja za mineralom barita velika u cijelom svijetu, jer se taj mineral u industriji veoma primjenjuje, ali i u raznim drugim oblastima”, zaključio je Di Simone.

Nekadašnji rudnik barita u pljevaljskom selu Potkovač zatvoren je prije više od deceniju i po, a ta rijet-

Na četiri lokacije, 350.000 tona Prema procjenama koje su obavili stručnjaci iz pljevaljskog rudnika uglja, rezerve rude barita procjenjene na skoro 350.000 tona. Te rude najviše ima u naseljima Potkovač, Kovač ali i u drugim manjim mjestima, uglavnom desetina kilometara udaljenih od Pljevaljske opštine. ka ruda je bila izvožena isključivo u Sjedinjene Američke Države, a jedan mali dio u Poljsku. Pored te rude, italijanski investitori su zainteresovani i za izvoz krečnjaka, gipsa, mermera, kao i minerala sige od koga se pravi ukrasno kamenje.

Tokom posjete Pljevljima i sastanka sa predsjednikom borda direktora Rudnika uglja Pljevlja, Zoranom Gospićem, i gradonačelnikom Milojem Pupovićem, preduzetnici su razmišljali o najefikasnijem izvozu rude do Italije. Tom prilikom, prema prema rijelima nadležnih iz Rudnika uglja, investitori su naglasili da bi za izvoz koristili pomorsli put preko Luke Bar, dok bi mali dio išao preko Beograda.

PraZNiCi

Posjeta bolja nego lani Tokom proteklih praznika u Crnoj Gori je boravilo oko 16.000 turista, deset odsto više u odnosu na prvomajske praznike prošle godine, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).

“Najveću posjetu tradicionalno je zabilježila Budvanska rivijera na kojoj je, prema procjeni TO Budva, boravilo preko 10.000 turista.

Aerodrom Tivat je opslužio preko 6.000 putnika odnosno pet odsto više u odnosu na isti period prošle godine”, navodi se u saopštenju NTO-a.

Osim individualnih turista u Crnoj Gori su boravile i organizovane grupe turista iz Francuske,

Njemačke, Austrije, Rusije i drugih zemalja.

Montenegro Customer Care 1300, uslužno-informativni broj za turiste, je tokom praznika zabilježio oko 60 poziva. Većina poziva odnosila se na davanje informacija o stanju na putevima, nacionalnim parkovima, smještajnim objektima. Zabilježeno je pet pritužbi i to na plaže, otpad pored magistralnih puteva, kao i od sniježnih nanosa neočišćen put do mauzoleja na Lovćenu.

Dobroj posjećenosti, kako tvrde u NTO-u doprinijeli su brojni događaji i manifestacije koji su organi-

zovani tokom praznika poput “Turizmijade” u Budvi, i Spring Break festivala, te Nautik show-a.

“31. Nautic Show koji je održan u Porto Montenegro okupio je veliki broj kompanija iz Rusije, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Češke i Crne Gore. Manifestacijom “Svi za turizam” koja je organizovana u Ulcinju otvorena je ovogodišnja turistička sezona u tom gradu. U okviru ove manifestacije bio je i sajam suvenira i domaće radinosti, takmičenje u skulpturama na pijesku, koncert tradicionalne muzike i brojni drugi događaji”, kazali su iz NTO-a.

I.B.

Pej Pal

Blokirali im račun nakon pokretanja web šopa Kompanija WTFJeans, čiji je osnivač Peđa Pušelja, prekinula je saradnju sa Pej Palom nakon što im je blokiran račun dva dana nakon pokretanja web šopa.

WTFJeans je inicijalno pokrenut u Francuskoj 2009. godine i u samom startu su korisnici imali mogućnost plaćanja samo preko Pej Pala. Kako Peđa Pušelja objašnjava na svom blogu na sajtu wtfjeans.com Pej Pal je blokirao njihov račun drugog dana od pokretanja web šopa.

“Nijesmo imali pristup novcu tako da nijesmo mogli da nastavimo sa prodajom. U Pej Palu su nam objasnili da njihova poslovna politika zabranjuje da se uzimaju narudžbine ako je isporuka nakon 20 dana. To je jedna od onih stvari na koje na mislite, jer nijeste pročitali onaj deo sa sitnim slovima iz Ugovora”, piše Pušelja, prenosi B92.

Međutim, Pušelji su rekli da mogu da naprave izuzetak od te politike kada se radi o provjerenim klijentima. Rekli su mu da pošalje “dokaz o porijeklu robe” kako bi odblokirali račun. Kada je poslao tražena dokumenta odblokirana je mogućnost plaćanja ali račun još nije kompletno odblokiran.

Nakon toga dva mjeseca je trajala prepiska sa Pej Palom. Slali su im sva dokumenta i kada su mislili da će se na kraju račun potpuno odblokirati primili su poziv od supervizora iz francuskog ogranka Pej Pala koja je rekla da treba

da otkažu sve narudžbine.

“Rekli smo joj da WTFJeans radio 24 sata, sedam dana u sedmici u posljednjih pet mjeseci, da smo investirali našu ušteđevinu. Supervizor Fransin nije marila za naše molbe da će otkazivanje porudžbina napraviti velike štete za naš biznis. Bila je nemilosrdna.

Rekla nam je da nijesmo pažljivo pročitali ugovor i da ne može da vjeruje da nas je Pej Pal pustio da radimo dve mjeseca i da ne razumije kako je to moglo da se desi”, piše na blogu WTFJeans-a.

Na kraju im ništa drugo nije preostalo nego da implementiraju novi način plaćanja na njihovom web šopu koji će ići preko banke.

Takođe, angažovali su i advokata kako bi im pomogao oko rješavanja problema sa Pej Palom.

WTFJeans je kasnije imala problema i sa vraćanjem novca naručiocima njihovih proizvoda. Novac je ostao zarobljen na računu Pej Pala i sada je trebalo da se vrati naručiocima jer je račun bio blokiran pa novac nijesu mogli da podignu. Pored mnogo poziva na kraju je taj problem otklonjen, ali i pored svega Pej Pal nije zaboravio da naplati naknadu dva puta.

“Pitao sam ih šta se desilo sa nadoknadom. Da li imaju pravo da mi dva puta naplate za uslugu koju nijesam ni dobio? Prvi put su mi naplatili 3,4 odsto plus 0,25 EUR za svaku transakciju koju sam primio. Sada me tjeraju da vratim novac klijentima i hoće da mi naplate istu nadoknadu”, piše Pušelja.

10 Društvo

UTORAK, 7. 5. 2013.

MEDICINSKI FAKULTET

Goran Nikolić dekan

Vijeće Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) predložilo je Upravnom odboru UCG da za dekana imenuje profesora Gorana Nikolića, i to za mandatni period od 2013. do 2016. godine. Pored Nikolića, u “trci” za dekana Medicinskog fakulteta bio je i Žarko Dašić.

Na sjednici, održanoj krajem aprila, od 56 prisutnih članova vijeća 29 je glasalo za Nikolića, a 25 za Dašića, dok su dva glasačla listića bila nevažeća. Kako nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu, u drugom krugu se gla-

Škola speleologa počeće da radi u četvrtak, 9. maja u 17 časova na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Obuku, kako je kazao doc. dr Goran Barović, kao i prethodnih godina, sprovode Odsjek geografija i Speleološko društvo Nikšić. Planirano je da prvi dio obuke bude teorijska nastava, a drugi dio rad na terenu. Pri praktičnim vježbama, polaznici će proći vježbe spuštanja konopom u sali fakulteta, zatim vježbe u prirodi, koje će se obavljati na Trebjesi, a nakon toga prelaze na silazak u pećine i jame. J.K.

salo samo za kandidata koji je u prvom krugu imao više glasova.

Nakon glasanja izborna komisija je konstatovala da je primljeno 56 glasačkih listića, ukupno tri nevažeća, i da je predloženi kandidat dobio 36 glasova “za”, a 17 “protiv”.

“Kako je Nikolić dobio potrebnu većinu predloženo je da ga Upravni odbor UCG imenuje za dekana”, navodi se u odluci o utvrđivanju predloga za izbor dekana koju potpisuje aktuelni rukovodilac Medicinskog fakulteta Bogdan Ašanin.

B.B.

Ignorišu Zaštitnika Ignorisanje inicijative koju je Ombudsman uputio parlamentu, u vezi usvajanja zakona o istopolnim zajednicama, jasan je pokazatelj nedostatka političke volje, ali i nebrige poslanika prema LGBT osobama u Crnoj Gori, poručio je Danijel Kalezić iz Juventasa.

U Izvještaju o radu Ombudsmana za prošlu godinu ocijenjeno je da bi promovisanje tolerantnih stavova u društvu, uz stvaranje dobrog zakonodavnog okvira, a prije svega donošenjem zakona o istopolnim zajednicama, doprinijelo opštoj slici dobrog poštovanja ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori.

Kalezić je kazao agenciji MINA da, kada je zaštita ljudskih prava LGBT osoba u pitanju, čekanje da društvo “sazri” za neku promjenu nije opcija na koju država treba da se odluči.

“Preovladavajući stav većine ne smije da bude izgovor i ne može da bude razlog zbog kojeg bi bilo ko imao manje prava nego ostali”, dodao je on. J.K.

OŠ ª DRAGIŠA IVANOVIĆº

Slaviće polumaturu Iako je uprava podgoričke Osnovne škole “Dr Dragiša Ivanović” prošlog mjeseca odlučila da kazni polumaturante, učenike devetog razreda te škole, neorganizovanjem polumaturske večeri i otkazivanjem svih izleta predviđenih do kraja školske godine, proslave polumature će ipak biti.

DN je potvrđeno da će u drugoj polovini maja biti organizovana polumatura za učenike devetog razreda, koji se, kako su rekli, već uveliko pripremaju za taj događaj.

Takođe, učenici ostalih razreda ići će na predviđene izlete.

Podsjećamo, na odluku da otkaže polumaturu uprava škole se bila odlučila zbog masovne tuče,

organizovane preko društvene mreže Facebook, koja se dogodila 4.aprila u dvorištu OŠ “Savo Pejanović”, a u kojoj su učestvovali neki polumaturanti OŠ “Dr Dragiša Ivanović”.

U tuči je tada povrijeđen učenik OŠ “Savo Pejanović”, M.M. na kojeg je nasrnulo dvadesetak vršnjaka.

Tada je direktor OŠ “Dragiša Ivanović” Niko Raičević kazao da ovogodišnja generacija devetih razreda neće imati svečanu proslavu polumature, kao ni planiranu žurku, jednodnevnu ekskurziju i kros. Takođe, uprava škole je bila zabranila đacima izlazak iz školskog dvorišta za vrijeme odmora.

B.B.

NOVI ZAKON O VISOKOM OBRAZOVANJU

Neizvjestan avgustovski rok Da li će studenti zaostale ispite moći da polažu u avgustovskom roku, što je i zahtjev studenata, još uvijek je neizvjesno.

Naime, u izmijenjenom zakonu o visokom obrazovanju precizirano je da su ispitni rokovi januarski i junski, dok onaj u avgustu nije uveden.

“Ispitni rokovi imaju dva ispitna termina. Izuzetno od ovog stava student ima pravo da polaže dva predmeta u dodatnom ispitnom roku prije početka naredne studijske godine, u skladu sa statutom ustanove”, navodi se u tekstu predloga zakona.

Takoeđ, predlogom novog zakona o visokom obrazovanju Vlada može od ustanove koja stiču sredstva iz budžeta da zatraži povraćaj dodijeljenih sredstava, ukoliko je nalazom nezavisnog i ovlašćenog revizora utvrđena nezakonita i nenamjenska upotreba sredstava.

Navodi se i da država može finansirati i privatne ustanove, nakon mišljenja Savjeta za visoko obrazovanje koji treba da utvrdi broj studenata i visinu sredstava na studijskim programima od javnog interesa.

“Za sredstva koja se dodjeljuju privatnoj ustanovi Vlada može propisati određene uslove za njihovo korišćenje, kao i zatražiti od privatne ustanove da podnese budžet koji je predložen za obavljanje njene djelatnosti za narednu fiskalnu godinu. Privatna ustanova je odgovorna za zakonitu i namjen-

Rektoru jedan mandat Predlogom zakona o visokom obrazovanju je propisano da se rektor univerziteta bira na period od četiri godine na osnovu javnog konkursa i podnesenog programa sku upotrebu sredstava dodijeljenih od strane Vlade i dužna je da joj omogući pristup finansijskim knjigama i evidenciji”, navodi se u dokumentu.

Predlogom je predviđeno da odluku o ukidanju studijskog programa na određenoj ustanovi donosi

razvoja univerziteta.

“Isto lice ne može biti birano za rektora javnog univerziteta dva puta uzastopno”, precizirano je u aktu. organ upravljanja ustanove uz saglasnost osnivača.

“Na osnovu konačne odluke o ukidanju studijskog programa odluka se dostavlja Ministarstvu prosvjete radi brisanja iz Registra ustanova visokog obrazovanja”, piše u predlogu zakona.

B.B.

POMORCI PORUČILI

Porodice nam se raspadaju, ali brod nećemo napustiti Koliko su nepodnošljivi uslovi na brodu “Jonijan spirit” grčke kompanije “Agoudimos”, zarobljenom na jugu Italije, najbolje pokazuje podatak da se jedan od državljana Crne Gore prošle zime na njemu razbolio i kasnije preminuo. Kako su članovi posade kazali Dnevnim novinama, on je bolestan sa broda ispraćen kući, bez zarađenog novca.

Nekoliko mjeseci kasnije situacija nije ništa bolja. Četiri crnogorska državljanina i dalje se nalaze na brodu i prijete da će zapaliti sebe i brod jer već devet mjeseci nijesu primili ni centa. Brod neće napustiti dok im kompanija ne isplati zarađeni novac. “”Karitas” nas snabdijeva hranom, a lučka kapetanija Brindizija gorivom za osam sati struje

dnevno. Međutim, nama nije potrebna milostinja, već naš novac”, poručuju pomorci.

Pravni put u ovoj situaciji je nemoguć jer je to proces koji traje i do 10 godina, prema njihovim riječima, pošto su sudovi u Italiji fleksibilni, pa “je pitanje i da li će se ikada završiti”.

“Od čega ćemo mi i naše porodice da živimo do tada, od čega da platimo račune i hranu? Neki od nas imaju porodice, neki su vjereni, neki imaju djecu i unučiće. Ima nas kojima se porodice raspadaju, a nekima su roditelji smrtno bolesni”, kažu pomorci.

Ukrcali su se preko barske agencije “Montemare” vlasnice Sanje Čejović, a kako su kazali, za ukrcaj su morali platiti po 400 eura.

“Smatramo da agencija treba da snosi odgovornost jer je garantovala da je kompanija stabilna i likvidna. Prilikom obraćanja za pomoć iz agencije nam je savjetovano da čekamo i tako evo prođe 10 mjeseci”, poručuju moreplovci.

DN juče nijesu uspjele uspostaviti kontakt sa nekim iz agencije.

Na brodu se sada nalazi sedam članova posade - osim državljana Crne Gore, po jedan iz Srbije, Grčke i Ukrajine. Pomorci tvrde da su se obraćali za pomoć Međunarodnom sindikatu transportnih radnika, crnogorskoj ambasadi u Italiji, kompaniji, Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija, ali nijesu uspjeli doći do novca koji su pošteno zaradili.

J.K.

RADUNOVIĆ

Nedostaje 50 timova Zavoda za hitnu medicinsku pomoć U Crnoj Gori trenutno nedostaje 50 timova Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, da bi bili ispoštovani standardi, kazao je ministar zdravlja Miodrag Radunović.

On je rekao da, prema planu specijalizacija u sistemu zdravstva trenutno nedostaju anesteziolozi, biohemičari, mikrobilozi, radiolozi, epidemiolozi, patolozi i izabrani doktori-porodični ljekari.

“Drugim riječima, sve one specijalizacije za koje mladi ljekari ne pokazuju interesovanje.

U skladu sa sistematizacijama zdravstvenih ustanova, one raspisuju konkurse za potrebne nedostajuće kadrove, a Ministarstvo daje saglasnost shodno planu specijalizacija”, kazao je Radunović agenciji Mina.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo zdravlja uvijek je vodilo računa da u sistemu zdravstvene zaštite radi visokostručan i kompetentan kadar, navodeći da njegov resor zbog toga radi na stalnom stručnom usavršavaju ljekara i drugog medicinskog osoblja.

“Da brinemo i o stalnom profilisanju kadra potvrđuje činjenica da je shodno planu specijalizacija od 2006. do prošle godine, odobreno 381 specijalizacija i užih specijalizacija i 25 dospecijalizacija- porodična medicina”, rekao je Radunović.

On je naveo da je do sada u ovoj godini odobreno 20 specijalizacija i tri uže specijalizacije, kao i četiri u privatnim zdravstvenim

ustanovama.

On je kazao da je aranžmanom koji Crna Gora ima sa Svjetskom bankom, urađen Plan ljudskih resursa do 2020. godine, kojim su definisane potrebe u skladu sa strateškim dokumentima i na osnovu kojih će se dodjeljivati potrebne specijalizacije.

“Prema podacima Instituta za javno zdravlja u Crnoj Gori u 2011. godini, ukupno je u javnom sektoru 1.258 ljekara od čega 966 specijalista”, naveo je Radunović.

Govoreći o transplantaciji organa, on je rekao da to predstavlja krunu svakog zdravstvenog sistema, navodeći da je Crna Gora svojim kapacitetima pokazala spremnost da odgovori tom izazovu.

B.B.

12 Hronika VIJEST IZ ŠPANIJE

Luka Bojović uskoro u Srbiji Sud u Madridu odlučio da izruči Beogradu jednog od najtraženijih i najozloglašenijih srpskih bjegunaca Luka Bojović, pripadnik zemunskog klana biće izručen Srbiji, odlučilo je Krivično vijeće Višeg suda u Madridu.

Odluka je, kako piše ‘’Danas’’, donijeta da bi se Bojoviću, koji je februara prošle godine uhapšen u Valensiji, u Srbiji sudilo za tri ubistva i da bi bio upućen na izdržavanje kazne od 15 mjeseci zbog nelegalnog posjedovanja oružja i osam mjeseci zatvora zbog falsifikovanja službenih isprava.

Sudije Anhela Muriljo, Teresa Palasios i Huan Fransisko Martel odlučili su da se Bojović izruči Srbiji da bi mu se sudilo za ubistva Dejana Živančevića, Branka Jevtovića Jorge i Milutina Jovičića, počinjena 2004. u Beogradu, kao i zbog pripadništva organizovanoj kriminalnoj grupi.

U drugom djelu odluke sud konstatuje da je Bojović u Srbiji trebalo da 2010. godine bude upućen na izdržavanje kazne zatvora i da bi njegovo izručenje Srbiji bilo opravdano “s obzirom na prirodu i ozbiljnost zločina koji mu se pripisuju”.

Bojovićeva odbrana je, piše ‘’Danas’’, tokom suđenja u Španiji tvrdila da je suđenje u Srbiji održano u odsustvu njegovog klijenta, smatrajući da bi se suđenje trebalo ponoviti.

Sudsko vijeće je, imajući u vidu ozbiljne optužbe, bez ijednog konkretnog dokaza da Bojović u njih nije umiješan, odbacilo bez daljeg komentara sve zahtjeve Bojovićeve odbrane, piše u odluci suda, a prenosi ‘’Danas’’.

Na posljednjem ročištu koje je pred sudom u Madridu održano februara ove godine Luka Bojović se, prema pisanju ‘’Danasa’’, oštro usprotivio zahtjevu za ekstradiciju, zahtijevajući da odluka bude odložena, jer smatra da bi njegova prava pred srpskim sudom bila ugrožena i da mu je život u opasnosti.

Njegov zahtjev je sudsko vijeće odbacilo i 30. aprila donijelo konačnu odluku, da Luka Bojović bude izručen Srbiji.

Odluka španskog suda o izručenju Luke Bojovića Srbiji dolazi sa-

Bojović tokom hapšenja u Španiji mo nekoliko dana nakon mafijaške likvidacije njegovog brata Nikole Bojovića u Beogradu. Pojedini mediji spekulišu da je to ubistvo naručeno iz Crne Gore, zbog Lukinih neraščišćenih računa sa pripadnicima ovdašnjeg kriminalnog miljea.

Luku Bojovića, španska policija uhapsila je u Valensiji februara 2012. godine, zajedno sa Vladimirom Milisavljevićem, Sinišom Petrićem i Vladimirom Mijanovićem.

Od pripadnika ove grupe, Srbija jedino nije tražila izručenje Mijanovića. Luka Bojović je napustio Srbiju juna 2010. godine, nedugo poslije hapšenja Sretka Kalinića u Zagrebu i Miloša Simovića na srpsko-hrvatskoj granici.

Za njim je u septembru 2010. raspisana međunarodna potjernica i podignuta optužnica zbog sumnje da je 2004. organizovao ubistvo Andrije Draškovića i Zorana Nedovića Šoka kada su nastradala dvojica njihovih tjelohranitelja. Bojovića je sa ovim ubistvima povezao Kalinić, koji je Srbiji izručen iz Hrvatske 25. avgusta 2010.

Kalinić je sa Bojovićem došao u sukob 2009. godine. Srpsko tužilaštvo za organizovani kriminal u optužnici navodi da je Bojović stao na čelo zemunskog klana poslije ubistva njegovih vođa Dušana Spasojevića i Mileta Lukovića u martu 2003. godine, a da je svoju moć učvrstio je nakon hapšenja Milorada Ulemeka Legije.

UTORAK, 7. 5. 2013.

ČEKA SE

Danas oglas za izbor Vrhovnog tužioca Nakon što je Vrhovna državna tužiteljka, prošle nedjelje zvanično razriješena sa te funkcije, očekuje se da će se danas aktivirati oglas za izbor novog VDT-a.

Oglas je spreman još od 10. aprila, kada je prestao petogodišnji mandat Čarapić, ali se za njegovu objavu čekalo da Skupština zvanično razriješi Čarapićku, koja je u minulih pet godina vodila Tužilaštvo.

Za Vrhovnog državnog tužioca može biti imenovana samo osoba koja je državljanin Crne Gore, sa položenim pravosudnim ispitom i najmanje 15 godina radnog iskustva u struci. Oglas koji je već predat Složbenom listu, sjutra bi trebalo da bude objavljen, kako u samom listu, tako i na Zavodu za zapošljavanje i u Dnevnoj štampi. Prijave4 na oglas podnosiće se Tužilačkom savjetu u oku od 15 dana od dana objave.

Po prijemu kandidatura, Tužilački savjet po službenoj dužnosti, od ranijih poslodavaca pribavlja mišljenje o stručnim i radnim kvalitetima za sve kandidate.

Svi zainteresovani za ovu funkciju, sa predstavnicima Tužilačkog savjeta potom prolaze kroz fazu razgovora, ali i pisanog testiranja.

Tužilački savjet potom, na zatvorenoj sjednici, utvrđuje predlog za imenovanje Vrhovnog državnog tužioca, o tome obavje-

Vučković najozbiljniji kandidat za novog VDT-a

štava Ministra pravde a zatim prijedlog za imenovanjem upućuje Skupštini. Na dan imenovanja, Vrhovni državni tužilac dužan je da pred Skupštinom podnese zakletvu da “će tužilačku funkciju vršiti po Ustavu i zakonu”.

Prema nezvaničnim saznanjima, najozbiljniji kandidati je njen dugogodišnji zamjenik i predsjednik Tužilačkog savjeta Veselin Vučković. Ipak, ukoliko on podnese kandidaturu, to

bi značilo da će, kao predsjednik Tužilačkog savjeta, sam odlučivati o sopstvenoj kandidaturi. Čarapić je ranije kazala da će razmisliti o tome da li će se kandidovati za funkciju VDT nakon što Tužilački savjet raspiše konkurs. Ona je tada kazala da će sačekati da vidi da li će oglas biti po starom Ustavu, po kojem je za izbor potrebna prosta većina poslanika, ili će se VDT birati dvotrećinskom većinom u parlamentu.

S.K.

BEZ POSLJEDICA

Okršaj u centru Bijelog Polja Udaren U bjelopoljskoj Ulici slobode, juče oko podneva, sukobili su se službenik zatvora u Bijelom Polju Boris Radović (24) i Boris Jurišević (27). Ozbiljniji sukob spriječio je zatvorski službenik Milosav Tomović koji se našao u društvu sa Radovićem. Jurišević je, kako saznajemo, pred policijskim službenicima naveo da je kritične prilike pitao Radovića zbog čega mu prethodne večeri nije stao kolima i zašto uzmeirava njegovu bivšu djevojku. U nastavku je ispričao da je Radović iz torbe, izvadio pištolj crne boje, te da su ga mogli vidjeti svi ostali građani koji su se okupili oko njih.

Radović je, s druge strane, izjavio da je mirno sjedio u kafiću “Hemingvej” i ispijao kafu. Ispričao je da ga je po odlasku iz kafića, Jurišević provocirao, govoreći da će mu zabraniti izlazak u grad. On, navodno, samo odgovorio da to neće moći uraditi, nakon čega ga je ovaj udario pesnicom. On je kazao da je planirao da vježba gađanje na strelištu zbog čega je posjedovao pištolj, ali da ga u trenutku sukoba, nije imao u ruci i niti da ga je repetirao. Kazao je da je cio događaj snimljen kamerama sa obližnje zgrade, te da su se policijski službenici mogli uvjeriti da je Juriševićeva izjava netačna.

B.Č.

pješak

U Dalmatinskoj Ulici u Podgorici sinoć je oko 22 časa automobil podgoričkih tablica udario pješaka koji se kretao kolovozom.

Do zaključenja lista nije bilo moguće dobiti više podataka o težini njegovih povreda kao ni ustanoviti identitet povrijeđene osobe.

PRESUDA

Djeci pokazivao porno snimke Viši sud u Bijelom Polju potvrdio je prvostepenu presudu kojom je Nikšićanin O.J.(37) osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog krivičnog djela „prikazivanje pornografskog materijala“. Prvostepenu presudu donio je sudija Ivan Adamović u Osnovnom sudu u Bijelom Polju.

Tamošnje Osnovno državno tužilaštvo teretilo je Nikšićanina da je djeci uzrasta od 6-10 godina pokazivao pornografske snimke.

Okrivljeni je obavljao građevinske poslove na terenu u Kolašinu. U slobodno vrijeme u popodnevnim satima nekoliko puta je dolazio u Mojkovac, prilazio mališanima na trgu i pratio ih do ulaza u zgradu, gdje im je na mobilnom telefonu prikazivao i objašnjavao filmove sa pornografskim sadržajem.

Osumnjičeni je otkriven kada ga je jedna desetogodišnja

Ilustracija

djevojčica prepoznala na ulici i saopštila majci “da je taj čika njoj, drugaricama i drugovima na telefon pokazivao slike golih žena i muškaraca”. Obaviještena je policija i O.J. je uhapšen, a djeca su u njemu prepoznala osobu koja im je na telefonu pokazivala pornografske snimke.

B.Č.

Hronika 13

UTORAK, 7. 5. 2013.

NERIJEŠENI ODNOSI

EULEX da arbitrira o izručenju Keljmendija Kontroverzni biznismen, kojeg policije u regionu označavaju kao vodećeg narko-bosa, u ekstradicionom pritvoru u Prištini Svetlana Kumburović

I

ako je preksinoć u Prištini uhapšen kontroverzni kosovski biznismen Naser Keljmendi, kojeg policije u regionu i zvaničnici SAD-a označavaju kao jednog od glavnih narko-bosova u regionu, vlasti Kosova i BiH, po čijoj je potjernici uhapšen, juče nijesu imale odgovor da li će i kada biti izvedena njegova ekstradicija. Kao jedan od mogućih scenarija izvjesna je arbitraža EU, zbog nepostojanja diplomatskih odnosa dvije zemlje.

Kosovska policija potvrdila je informaciju o hapšenju Nasera Keljmendija u nedelju veče u Prištini. Njegovim hapšenjem, crnogorski državljani Darko Šarić i Safet Kalić postali su najtraženiji bjegunci regiona, koji se potražuju zbog šverca droge i pranja novca.

Iako BIH očekuje da će Keljmendi ubrzo biti izručen toj zemlji, pitanje ekstradicije moglo bi se iskomplikovati, jer BiH nije priznala nezavisnost Kosova.

“Pripadnici policije su, na temelju redovnih radnih obaveza, uspjeli lokalizovati položaj osumnjičenog za kojim je bila raspisana potjernica. Dana 5. maja, oko 20 časova, kosovska policija uhapsila je dvo-

jicu osumnjičenih - jedan od njih je potraživan po međunarodnoj potjernici, dok je drugi osumnjičen da mu je pomagao. Policijskom akcijom koja je sprovedena u Prištini, uhapšen je Naser Kelmendi (56) i Fuada Nikqi (32).

Nakon hapšenja, od njih su zaplijenjena dva automobila a policijske provjere su u toku. Oba uhapšena poslata su u pop r a v n i d o m“, navodi se u saopštenju ko s ov s ke policije.

Ministar bezbjednosti BiH Fahrudin Radončić izjavio je juče ujutru, prije zvanične potvrde o Kelmendijevom hapšenju, da je to ministarstvo dan ranije dobilo nezvaničnu informaciju da je Keljmendi uhapšen na Kosovu.

“Potvrdu treba da da UNMIK i ja se nadam da ćemo danas imati potvrdu te vijesti”, kazao je Radončić za tamošnje medije, dodajući da, ukoliko je vijest o Keljmendijevom hapšenju tačna, očekuje njegovo izručenje u BiH. Upravo ministar Radončić je u izvještaju sarajevskog Centra za istraživačko novinarstvo prepoznat kao Keljmendijev poslovni partner. Njih dvojica su navodno vršili razmjenu nekretnina, a, između ostalog, ispostavilo se da je Radončić vlasnik jednog od dva blindirana džipa, koje je Keljmendi naručio iz SAD-a, a koji su stigli u Sarajevo i pored zabrane američke vlasti.

●EULEX JOŠ ĆUTI

Iako Radončić očekuje izručenje, u Ministarstvu pravde kažu da je ekstradicija Keljmendija Bosni i Hercegovini moguća, ali da će biti komplikovana s obzirom da BiH nije priznala Kosovo.

Savjetnik ministara pravde Kosova Driton Lajqi, kazao je da će se u tom pogledu konsultovati sa misijom EU na Kosovu EULEX, jer oni imaju direktne kontakte sa vlastima u Bosni.

“Pitanje ekstradicije sa Bosnom je malo komplikovano zato što Bosna ne priznaje Kosovo, nemamo sporazuma o ekstradiciji sa Bosnom, kao što imamo sa nekim zemljama regiona i EU. Vlasti EULEX-a imaju mogućnost za ekstradiciju, jer je to misija EU, i mislim da treba pronaći legalne osnove, kako bi došlo do ekstradicije. To neće biti lako, već je veoma složeno obzirom da BiH ne priznaje Kosovo i ne želi da ima direktne kontakte sa Kosovom. Mi smo tu da poštujemo međunarodne konvencije i doprinesemo borbi protiv organizovanog kriminala i bilo kakve negativne pojave u regionu ”, kazao je Lajqi, a prenosi Radio slobodna Evropa.

U EULEX-u još se nijesu izjasnili da li će učestvovati u procesu izručenja Keljmendija. Ipak, počekuje se da će pružiti pomoć, kao što je to bio slučaj kod izručenja Baki Sadikija Slovačkoj koja nije priznala Kosovo, gdje je ovaj uhapšen.

Na crnoj listi Baraka Obame, sa crnogorskim tužilaštvom se nagodio

Keljmendi je porijeklom Kosovar, sa bosansko-hercegovačkim državljanstvom. Biznismen, očigledno upleten u šarenolike političke relacije više država regiona. Sumnja se da je novac stekao sumnjivim poslovima švercom droge, cigareta i zelenašenjem, iako za takva djela nikada nije odgovarao. U prvi plan izbio je nakon što ga je američki predsjednik Barak Obama stavio na crnu listu u pismu koje je uputio Kongresu. Uz imena lidera meksičkog kartela Snaloa te visoko rangiranog avganistanskog dilera, Keljmendi je označen kao prva osoba u Evropi po opasnosti za SAD. U crnoj listi predstavljen je kao glavni finansijer i organizator šverca heroina koji u Peć stiže autobusima iz Istanbula i Albanije, a zatim se preko Rožaja doprema u Novi Pazar, a odatle u zapadnu Evropu. Pored toga, Keljmendi se sumnjiči i za organizovanje ubistva Ramiza Delalića Ćele u Sarajevu 2007.

Unazad nekoliko mjeseci, direktor Asocijacije šefova policija zemalja jugoistoče Evrope Zlatko Miletić najavio je novu akciju sa ciljem hap-

●KRALJ DROGE BEZ IJEDNE ISTRAGE

Za Keljmendijevog advokata ipak, riječ je o neuporedivim slučajevima.

“Ovdje je riječ o sasvim ovom predmetu pa ne bih pravio nikakava poređenja”, kazao je advokat Midhat Kočo, očito nezadovoljan pisanjima medija o njegovom klijentu.

Kočo je za DN kazao da nema zvaničnu informaciju o hapšenju njegovog branjenika. “Ja nemam zvaničnu informaciju da je Keljmendi uhapšen. Niko ne može biti kriv dok se to ne potvrdi. Novinari pišu da je čovjek maltene kralj kokaina, a protiv njega nikada nije ni vođena istraga. Ja sam zaprepašten. Pa šta ako se nalazi na američkoj crnoj listi, zar je sveto sve što je američko?”, kazao je Kočo.

Sud BiH je, postupajući po zahtjevu Tužilaštva BiH, u septembru prošle godine raspisao međunarodnu potjernicu za Naserom Keljemndijem i više osumnjičenih lica u okviru akcije “Lutka”. U toj akciji uhapšeno je više od 30 osoba, ali je Keljmendi tada uspio da umakne policiji.

Upitan da li postoji mogućnost izr-

šenja Keljmendija, tvrdeći da je poznata lokacija na kojoj se on nalazi najavljujući projekat “Argos” koji je usmjeren “upravo na takve kao što je Keljmendi”. Keljmendi je ranije i javno saopštio da je novčano, ali i svojim trudom, pomogao crnogorsku nezavisnost. Keljemendi u Ulcinju posjeduje Agenciju za nekretnine “Donata compani”. U istom gradu, ali i u Sarajevu, posjeduje hotele pod nazivom “Kasa grande”. U maju prošle godine, Keljmendi se nagodio s crnogorskim Tužilaštvom, koje je odustalo od krivičnog gonjenja zbog divlje gradnje tog hotela u Ulcinju, nakon što je uplatio novac u humanitarne svrhe - po 5.000 eura dječjem vrtiću “Solidarnost” i Osnovnoj školi “Maršal Tito” u Ulcinju.

Osim ogromnih šumskih površina na teritoriji Ulcinja, ima i dio šumskog područja na ostrvu Sveti Nikola preko puta Budve. U Podgorici posjeduje stan od 81 kvadrat u potkrovlju zgrade u Moskovskoj ulici. Određenu imovinu posjedovao je i u SAD-u, ali mu je ona oduzeta i zabranjen mu je pristup toj zemlji. čenja Bosni, Keljmendijev advokat dao je nekoliko mogućnosti. “Ne može biti izručen Bosni zbog nepriznavanja Kosova. Moguće je da Bosna dostavi sve dokaze protiv njega i da mu se tamo (na Kosovu) sudi. Ipak, ne mora značiti da egzistira nemogućnost izručenja. Mogu na primjer zemlje koje su u dobrim odnosima sa Kosovom, da od Kosova zatraže izručenje, pa potom da ga ta zemlja izruči Bosni.

Ja sam tog čovjeka dobro upoznao i želim da se to raščisti u poštenom postupku. Ipak, sumnjam da će neko garantovati da će to biti pošten i fer postupak jer mjesec dana prije raspisivanja potjernice, on je bio u sudu BiH. Dakle, sve što su imali od dokaza mogli su tada da primijene. Što ga tad nijesu lišili slobodne nego su ga pustili pa u povoljnom političkom trenutku raspisuju potjernicu za njim”, kazao je Kočo.

DN su mogućnost Keljmendijevog izručenja nekoj drugoj zemlji koja bi ga potom izručila u BiH provjerili kod eksperata za ovu oblast. Oni, nasuprot Koču, tvrde da takav vid izručenja ne poznaje ni teorija ni praksa.

14 Crna Gora

UTORAK, 7. 5. 2013.

DECIBELI

Buka jača od zakona STAV Tipologija sagovornika PETAR ŠPADIJER

Dijalog je nužda,dijalog je gušt, dijalog je umjetnost.Kvalitet dijaloga zavisi od oba sagovornika.Gledano iz sopstvenog ugla,svako od nas je savršen (pa i ja), zato ću ovu analizu posvetiti “onom drugom”,našim sagovornicima.

Tipologija sagovornika koja će ovdje biti iznesena je bez nekog ostrog gradiranja i detaljisanja i dostupna je dopunama i sugestijama,uz obavezne primjere.

TIP 1: Ovom tipu sagovornik nije potreban.Zapravo jeste samo toliko da ga ne bi proglasili ludim dok priča sam sa sobom. Tip 1 neprestalno priča,melje, uništavajući sve pred sobom, a najlakše ga je prepoznati indirektno, po zelenoj boji lica sagovornika-mučenika.

TIP 2: Je sagovornik koji iziskuje pažnju slušaoca jer mu ima saopštiti nevjerovatno bitne podatke iz svog života,ali onog trenutka kada partner u dijalogu pokuša nešto reći,dočeka ga hladan tuš apsolutne nepažnje. primjer: (gledanje fotografija sa odmora koje traje pola sata) “Ovo sam na plaži, ovo sam u vodi, ovo plivam prsno, ovo leđno,ovo je izlazak sunca,ovdje je zalazak, ovo mi je novi kupaći, ovaj suncobran smo jeftino kupili... “Divno, da vidiš neke moje fotografije?” “Ne mogu, nemam ti ja živaca za to!”

TIP 3: Sagovornik koji poštuje osnovne postulate dijaloga, dozvoljava ti da i ti povremeno nešto prozboriš, ali onog trenutka kad pokušaš da uzmeš vazduh - ostao si bez riječi jer je on/a preuzeo/la “banak”.

TIP 4: Sagovornik koji ti svojim komentarom obesmisli svaki oratorski trud - on/a će neko vrijeme pažljivo “slušati”, ali postavljeno pitanje ili nastavak dijaloga ukazuju ti nisi,istinski, dobio ni milisekund pažnje. primjer: “Dobio sam nevjerovatnu poslovnu ponudu.Treba da se uključim u projekte koji iziskuju dosta truda ali je zato nagrada, i materijalna i nematerijalna, prilično izdašna.To bi me spasilo na duže staze jer,kao što...” “E, a što reče da ste spremali za ručak?”

TIP 5: Ovaj tip poštuje dinamiku, ritmiku i ekvilibriju dijaloga. Dozvoliće vam da kažete ponešto, uglavnom vas neće prekidati(mada ne nužno),ali će vas užasno iritirati njegova/njena osobina da svaku rečenicu počinje sa “ja” : “Evo,ja,na primjer...” , “Recimo,ja...” “Ja bih to...” , “Ja bih tu...” “Ja,ja,jaaaaa!”

TIP 6 : Sušta suprotnost tipu 1,čini vam se da je tu da se nebi osjećali kao ludak koji priča sam sa sobom. Ovaj tip vam neće krasti vrijeme,neće vam uzimati riječ... On,zapravo neće ništa,jer je samo fizički prisutan,ali ni na koji drugi način ne učestvuje u dijalogu.

TIP 7: ili “prisni tip”.Voli da vam se unosi u lice dok razgovarate.Jačina njegovog zadaha obrnuto je proporcionalna udaljenosti vašeg nosa.

TIP 8: Izuzetno rijedak, gotovo endemski i reliktni tip sagovornika. Ovaj sagovornik poštuje norme dijaloga,pažljivo sluša,odmjereno odgovara,ne davi,ne unosi vam se u lice i redovno pere zube. Ili bar koristi žvaku.

BUDVA – Problem buke u ljetnjim mjesecima ne može biti riješen sve dok ne bude donijet zakon o komunalnim djelatnostima. Aktuelnim zakonskim okvirom, Komunalnoj policiji su svezane ruke i ne može uticati na jedan od najvećih problema koji ljeti muči mještane primorskih opština i turiste. Upravo zona Starog grada i šetališta, gdje se nalazi oko 30 ugostiteljskih objekata, među kojima i pet otvorenih šankova, crna je tačka kada je riječ o problemu buke.

Da ne postoji jasan zakonski okvir ukazao je i načelnik Komunalne policije Slavko Đukanović, navodeći da od Ministarstva turizma očekuju da se to normativno riješi, kako bi inspketori mogli na terenu djelovati na pravi način. Inače, Zakon o komunalnim djelatnostima je u proceduri crnogorske Skupštine, a njegovom primjenom problem buke bio bi prevaziđen.

Kako kaže Đukanović, buka je konstatan problem i jedan od prioriteta djelovanja Komunalnih in-

spektora ovog ljeta. Dodaje da taj dio još nije normativno riješen do kraja.

“Dobili smo obećanje od Ministarstva turizma, ali to se još do danas nije riješilo. Međutim, dogovorili smo sa kolegama iz uprava policije i inspekcijskih poslova da probamo da taj problem riješimo, tako što ćemo kontrolisati konstantno ugostiteljske objekte koji proizvode buku. Stalnim kontrolama ćemo djelovati, ali nemamo mogućnost da mjerimo jačinu zvuka”, kaže on.

Komunalni inspektori mogu dje-

lovati samo onda kada čuju da je negdje buka. Iako je bilo dogovoreno da se na uređajima u lokalima ugrađuju limiteri zvuka, koji bi bili pečaćeni, i na taj način se proba doskočiti ovom problemu, to je zakonska nadležnost, a ne ne nadležnost Komualne policije.

“Jedna od sankcija biće oduzimanje dozvole ugostiteljskim lokalima koji emituju glasnu muziku. Apelujem na sve ugostitelje da ove sezone budemo partneri i zaista pokušamo da sve negativne pojave koje su se dešavale u prošlosti zauvijek riješimo”, zaključio je Đukanović. N.L.

SARADNJA

Studenti plove ª Jadranomº

TIVAT - Na četvorodnevnu plovidbu, a u organizaciji Fakulteta za pomorstvo iz Kotora i Vojske Crne Gore, školski brod “Jadran” isploviće sutra iz svoje matične luke Tivat sa studentima Fakulteta na obavezan vid praktične obuke. Ovogodišnja plovidba trajaće od 8 do 11 maja i na njoj će učestvovati 48 studenata i 7 profesora i saradnika Fakulteta za pomorstvo Kotor. Sa posadom Jadrana i predstavncima Ministar-

stva odbrane Crne Gore na brodu će biti ukupno 104-ro ljudi.

Brodom čije je isplovlajvanje zakazano za 12 sati komandovaće poručnik bojnog broda Goran Pajović.

Na brodu će boraviti studenti II i III godine studijskih programa Nautika, Brodomašinstvo i Pomorske nauke. Tokom plovidbe za njih će biti organizovana različita praktična obuka iz pomorskih vještina.

Takođe, studenti će davati gvardije (dežurstva) na komandnom mostu, makini (brodskim motorima) i uzeti učešća u svim djelatnostima na brodu tokom plovidbe Jadran će tokom boravka u Bariju biti otvoren za posjete, a predviđene su su zvanične posjete Š. B. “Jadran” delegacija Mornarice Italije i grada Barija.

Plovidba je, inače, nastavak saradnje Fakulteta za pomorstvo Kotor i Vojske Crne Gore, koja se nekoliko posljednjih godina produbljuje i ogleda u organizovanju plovidbi školskog broda “Jadran”, stručnom usavršavanju kadrova Mornarice Crne Gore na specijalističkim, magistarskim i doktorskim studijama Fakulteta, korišćenju i ustupanju opreme, istakli su sa Fakulteta za pomorstvo zahvalivši se ministru odbrane Crne Gore Milici Pejanović-Đurišić, načelniku Generalštaba Vojske Crne Gore viceadmiralu Draganu Samardžiću i komandantu Mornarice Vojske Crne Gore kapetanu bojnog broda Darku Vukoviću, za napor i podršku koju ulažu razvijanju saradnje naših institucija.

Z.K.

HERCEG NOVI

Druženje na Dizdarici

HERCEG NOVI - Nevladina organizacija Omladinski centar Herceg Novi u nastavku programa “Volonterski servis Herceg Novi– prijatelj djece”, organizovao je tokom praznika manifestaciju “Prvomajska vatra” na Dizdarici. Prema riječima predsjednika NVO Omladinski centar Herceg Novi

Milijana Mijovića, akciji su se odazvali štićenici i vaspitači dječijeg doma “Mladost”, članovi planinarskog društva “Subra”, Streličaski klub “Savina”, i ekološko društva “Boka” uz prisustvo lokalnih vatrogasaca. Pored druženja i roštiljanja, učesnici su očistili okolinu Dizdarice.

S.M.

Crna Gora 15

UTORAK, 7. 5. 2013.

HERCEG NOVI

Grad trpi velike štete Zbog sve češćeg nestanka vode u Herceg Novom grad gubi dosta, a prema riječima predsjednika opštine Dejana Mandića, rješenje ovog problema je izgradnja novog cjevovoda i priključenje na Regionalni vodovod Sanja Milović

N

ovljani će početak glavne ljetnje turističke sezone dočekati bez vode. Zbog redovnog godišnjeg remonta postrojenja HE Trebišnjica biće obustavljen dotok vode preko Plata što podrazumijeva 20 časovne restrikcije vode. Rješenje ovog problema predsjednik opštine Dejan Mandić vidi u izgradnji novog cjevovoda i priključenja na Regionalni vodovod. Tokom dva mandata koja je dobio povjerenjem velikog broja Novljana, Mandić je riješio brojne višedecenijske probleme koji su bili evidentni u Herceg Novom.

HERCEG NOVI - Poznata je činjenica da Herceg Novi odavno ima problem u vodosnabdijevanju. Tokom godine zbog nedostatka rezervoarskih kapaciteta svaki deseti dan građani u pojedinim djelovima grada ostaju bez vode, što ujedno stvara nervozu i turističkim poslenicima. Već početkom narednog mjeseca pred početak glavne turističke sezone zbog remonta postrojenja HE Trebišnjica biće obustavljen dotok vode preko Plata. Predsjednik opštine Herceg Novi Dejan Mandić, kazao je za Dnevne novine da postoje dvije mogućnosti kako bi se riješio ovaj problem.

“Spajanjem Herceg Novog na regionalni Vodovod preko Luštice, a za tu investiciju bi trebalo obezbjediti oko četiri milona eura. Dugoročnija varijanata je preko Lepetana koji će podmorskim ispustom ići do Svete Neđelje”, rekao je Mandić, dodajući da postoji i mogućnost izgradnje cjevovoda od Plata do Herceg Novog.

U pitanju je predlog Hrvatske, a o tom predlogu treba da zauzme stav država jer se radi o međudržavnom cjevovodu.

“Radi se o investiciji od preko 20 miliona eura gdje bi najveći dio novca mogao biti bezpovratan. U ovom momentu samim tim što smo zavisni od remonta na Platu grad trpi određene šte-

te”, rekao je Mandić.

Kao jedan od najbitnijih projakta u gradu, prema riječima Mandića, jeste izgradnja kolektora. U pitanju je jedna od najvećih investicija u posljednjih 30 godina. No, ništa manje značaja nema ni izgradnja regionalne sanitarne deponije Duboki DO. “Očekujemo da od Ministrastva dobijemo građevinsku dozvolu za dva mjeseca”, kazao je Mandić.

● PROJEKAT U KUMBORU JEDINSTVENA PONUDA Kad su u pitanju turistički kapaciteti treba za očekivati projekat u Kumboru koji će biti jedinstven sa turističkom ponudom, smatra Mandić, dodajući da će taj projekat biti ne samo nosilac razvoja turističke privrede u Herceg Novom već i u cijeloj Crnoj Gori.

“Treba da obnovimo i gradske hotele koje smo imali. Ne moramo razmišljati o hotelima sa četri ili pet zvijezdica, bitno je imati hotele koji mogu da pruže usluge za klijantelu u narednih 10 godina. Mi očekujemo obnovu gradskih hotela Tamaris, Igalo i Plaža. Očekujemo i gradnju hotela sa četri zvjezdice u Bijeloj sa 70 soba, potom kompleks u bivšem PKB-ovom objektu u Baošićima, Lazaret Lalovina, lokacija Vrbanj,

Luštica”, kaže Mandić i pojašnjava da je za veći dio ovih lokacija usvojena planska dokumentaci-

Grafiti na zgradi Tužilaštva BIJELO POLJE - U Bijelom Polju je sve više zgrada i javnih objekata na kojima su ispisani grafiti, a na maštovite autore nije ostala imuna ni zgrada u Ulici “Radomira Medojevića” u kojoj su smještene prostorije Višeg i Osnovnog tužilaštva, Privrednog suda, Organa za prekršaje i nekih zna-

čajnih opštinskih službi. Među “spletom” natpisa ispisanih sprejom, flomasterom, kredom i drugim sredstvima dominira krilatica “Kod nas postoji jedno pravilo, da nema pravila”...

Za kažnjavanje autora i uklanjanje grafita “još se niko nije oglasio nadležnim”.

B.Č.

pitanju turistička ponuda, a kako kaže, lokacija u Zelenici je pokrivena planskom dokumentacijom.

Autobusku niko neće Autobuska stanica u Herceg Novom i dalje će biti na čekanju kada je u pitanju njena izgradnja, a prema riječima prvog čovjeka grada do sada nije iskazano interesovanje za taj projekat.

“Zna se da je hercegnovska opština prije tri godine pokrenula ovo pitanje, a investicija mora ići privatno javnim partnerstvom. Bio je raspisan i tender kada je bio i širi izbor. Bila su aktuelna tri ponuđača. Na drugom tenderu niko

Dio grada bez struje

kREatIVNOst

ja. Mišljenja je prvi čovjek Herceg Novog da je izgradnja marine nešto što je neophodno kad je u

PODGORICA- Radnici Elektrodistribucije Podgorica, i ekipa za mjerenje vršiće kontrolu komunikacije između koncentratora i pripadajućih brojila u TS 10/0,4 kV “ Privredna banka”. Zbog kontrola komunikacija, danas u terminu od 11 do 15 sati bez električne energije ostače potrošači koji se napajaju iz te trafostanice, koja se nalazi u ulici Svetozara Markovića, oko picerije Venon.

Zbog radova na kontroli komunikacije između koncentratora i pripadajućih brojila u TS 10/0,4 kV “Blok5 E2”, 7. maja, u terminu od 09 do 11 sati bez električne energije biće potrošači koji se napajaju iz te trafostanice u ulici Vijenac Danila Kiša. Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom potrošača na području grada. M.O.

se nije javio. Sada smo to pitanje aktuelizovali tako što smo dali agenciji da istražuje tržište. U ovom momentu je na šest adresa po Evropi otišla ponuda”, rekao je Mandić. On je priznao i da sanacija klizišta na Podima takođe ne ide očekivanom dinamikom, a glavni razlog za to je nedostatak finansijskih sredstava.

“Jednu fazu moramo odraditi do jeseni, a sa stručnjacima ćemo se dogo-

voriti šta je u ovom momentu najbitnije. Očekivali smo i da ćemo postaviti spomenik osnivaču gradu već na proljeće ali i tu kasnimo. Očekivali smo da ćemo do ljeta imati završenu dionicu šetališta od Milašinović plaže do Igala.

Međutim, tender je poništen, bili smo odabrali ponuđača ali našli su se oni koji su tender poništili pa smo to pitanje odložili za početak jeseni”, rekao je Mandić.

ZElENa pIjaCa

Prodaja sve lošija Cijene voća na Zelenoj pijaci Jagode 1 Banane 0,80 do 1,20 Jabuke 1 Pomoranđže 1 Ananas 1,50 Kivi 1,80 Cijene povrća na Zelenoj pijaci Paprika 2 Paradaiz 1,50 do 2 Krastavac 1 Mrkva 1 Krompir 0,80 Krastavac 1 Spanać 1,50 Luk 2 Cijene sira i kajmaka na Zelenoj pijaci Mladi sir 4 do 5 Stari sir 5 do 6 Kajmak 9 do 10

PODGORICA - Prodavci na Zelenoj pijaci iz “nedjelje u nedjelju” sve manje imaju posla. Očekivali su da će vaskršnji praznici popraviti stanje na pijaci, ali njihove tezge su, nažalost, ostale pune. Ove nedjelje cijene su nešto niže u odnosu na prethodnu. Ono što je juče obradovalo kupce jesu cijene jagoda ko-

je su prethodne nedjelje bile četiri eura, dok su juče bile jedan euro.

“Cijene na pijaci su nešto niže, jagode su jutros iznenadile sve kupce na pijaci, i one nam najbolje prolaze. Ali mislim da ove cijene koje su danas bile na pijaci, već od sjutra će biti skluplje, kazala je jedna od prodavačica.

M.O.

16 Crna Gora

UTORAK, 7. 5. 2013.

POMOĆ NEOPHODNA

Adelina ide na liječenje u Tursku

BAR - Petogodišnja Adelina Begzić iz Bara, radi koje se čitav Bar podigao na noge u nadi da će pronaći pomoć, odlazi u srijedu u Tursku, na kliniku “Santa Plus” u Istanbulu, gdje će doktori pokušati da je vrate u život.

Adelina je skoro 8 mjesci u komi, nakon što ju je nedaleko od njene kuće udario automobil dok je prelazila ulicu. Njeni roditelji Muharem i Edina su nezapošljeni i nemaju mogućnost da obezbijede novac za skupu operaciju, pa su zato, uz pomoć medija, Opštine Bar i pojedinaca, krenuli u borbu da sakupe potrebna sredstva. Skupa operacija košta oko 42.000 eura a turski doktori su pristali, zbog hitnosti slučaja, da počnu liječenje, iako sva sredstva nisu prikupljena.

“Dogovor sa doktorima je postignut uz veliko zalaganje ambasadora Crne Gore u Turskoj Rama Bralića, koji je posredovao i ubijedio doktore da počnu komplikovano liječenje, iako mi još uvijek skupljamo novac”, istakla je za Dnevne novine Anastazija Miranović, predsjednika Organizacije žena Bara, koja je i jedna od nosioca aktivnosti oko prikupljanja pomoći za malu Adelinu.

Na apel za pomoć odazvali su se brojne ustanove i pojedinci. Opština Bar je uplatila 2000eura, a učenici Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole organizovali humanitarni koncert na kojem je sakupljeno 3000 eura. U srijedu, u 21 čas, dok

Adelina bude na putu za bolnicu, Organizacija žena Bar, Radio Bar i poznati barski muzičar Omer Hodžić kreću u novu akciju za Adelinin život. Organizovali su još jedan veliki humanitarni koncert na kojem će nastupiti poznati izvođači - Merima Njegomir, Zdravko Đuranović, Žuti Serhatlić, Zoran Kalezić, Emir Habibović, Bane Nedović, Rajo i Lidija Simonović, Alen As, Emina Čivović, Venera Amanović, KUD „Jedinstvo“, Ana Vukazić, Renata Perazić i Milan Vujović.

Organizatori pozivaju sve da se pridruže ovoj humanitarnoj misiji i pomognu da se novac što prije sakupi, jer je svaki novi dan rizičan za Adelinin život. Novac se može uplatiti na žiro račun: Hypo Alpe Adria 907-55501-69, broj partije 9001216888, sa naznakom “za liječenje Adeline Begzić”. Ž.M.

JALOVIŠTE

Ponovo sade travu

MOJKOVAC – Trava koja je zasijana prošle godine na mojkovačkom jalovištu nije na svim mjestima izrasla. Zatravnjivanje jalovišta vršilo je podgorička firma “Plan plus”, a kako su saopštili iz mojkovačke lokalne uprave, travu će podgorička firma ponovo zasijati kako bi jalovište bila zelena oaza.

Podgoričko preduzeće “Crnagoraput” prošle godine je završilo sa radovima nasipanja jalovišta zemljom - humusom. Završna faza sanacije i rekultivacije deponije bivšeg rudnika “Brskovo”, čija je površina oko 19 hektara podrazumijevala je nasipanje slojem zemlje, debljine deset santimetara i sijanje trave.

Radove je finansirala Vlada Crne Gore i prema podacima iz Direkcije javnih radova ugovorena vrijednost radova je bila 143.240 eura.

Sanacija jalovišta završena je 12. jula 2011. godine, a po urbanističkim planovima prostor bivšeg jalovišta trebalo bi da se pretvori u atraktivnu sportsko-rekreativnu zonu, što će zavisiti od interesovanja investitora.

Sanacija jalovišta trajala je šest godina, a koštala je oko 10,6 miliona eura i najvećim dijelom je finansirana iz državnog budžeta. Zbog specifične podloge koja je nanesena na bivše jalovište, ne mogu se graditi teški objekti koji bi ugrozili saniranu podlogu. V.B.

ELEKTRANA

Dok je Mušovića Rijeke u Kolašinu će da svijetli Petar Grujić priča o izgradnji kolašinske hidrocentrale i njenom značaju za taj kraj Zorica Bulatović

J

edan od rijetkih živih udarn ika, Kolašinac Petar Grujić, gradio je prvu poslijeratnu hidroelektranu davne 1947. godine, koja nosi ime narodnog heroja Sava Maškovića u Rijeci Mušovića. Nekada je iz te elektrane, kako je kazao Grujić, struja snabdijevala Gusinje, pa čak je izvožena i u Srbiju.

KOLAŠIN – Kako objašnjava Grujić, hidroelektrana je rađena u tri smjene, u tada čuvenim radnim akcijama, a gradilo se po principu ruka ruci, tako da je 1950. hidroelektrana puštena u pogon.

“To su bile radne akcije svi bi ustali kao mravi, dolina je vrvila od radnika, bivalo je i po 200 ljudi da golim rukama i bez mašina rade i za par godina napravismo ovo čudo. Radilo se na cijeloj dionici od elektrane do brane 3 - 4 km kanala do vodostaja, a dužina cjevovoda odave je nekih 400m. Radili smo u smjenama, pošto su tad bile brigade jedna je bila kolašinska, jedna iz Ivangrada, pa gusinjske dvije brigade, imali smo agregat pa je sve bilo osvijetljeno, jer se radilo i po danu i po mraku”, objašnjava Grujić.

On je kazao da su bile postavljene i štreke kod vodostaja, i u vagonete se dovozio materijal, branu su već drugi radili kako je Grujić kazao ali sve ostalo je bilo djelo radničkih ruku. Kasnije 1963. godine, on je i sam počeo da radi u njoj.

“Prvo je ovdje od Mušovića Rijeke do Kolašina napravljen dalekovod, a odatle do Plava i Gusinja je centrala proizvodila struju, tada nije bilo puno potrošača, pa se radilo uveče do dva poslije ponoći i onda se gasilo, jer nije bilo svih ovih uređaja, dvije sijalice u kuću i ništa više. Poslije se to proširilo, dalekovodi se pravili. A ovaj dalekovod za Zekovu glavu na Bjelasici je napravljen, malo kasnije. Kad sam ja radio hidrocentrala je pokrivala cijeli Kolašin, a kad su dalekovodi proradili više nije moglo toliko da se napaja 1200kw se izvozilo, negdje do Ribarevina, cijeli sjever Crne Gore se tad odavde napajao, a prva sijalica je proradila ovdje u Rijeci Mušovića”, objašnjava Grujić kako je u njegovo vrijeme proizvođena struja.

Kako on tvrdi, punim kapacitetom je elektrana radila kad je bilo dovoljno vode, dodavši da se sa izgradnjom hotela Bjelasice potrošnja se povećala, pa je elektrana sve manje mogla da zadovoljava potrebe Kolašina za strujom.

“Kad sam počeo da radim pored svakodnevnog posla morao sam i

da po noći obilazim branu, pa smo ostajali i po dva tri dana da očistim lišće koje zapuši rešetku za cjevovod, moralo se i po nevremenu. Kasnije su te rešetke prorijeđene, pa je bilo mnogo bolje i lakše i nije se moralo svaki čas ići tamo. Danas su iste mašine koje su nekad postavljene i koje danas rade, bilo je malo popravki na njima da ih nijesmo tako dobro čuvali nebi do danas izdržale.

Centrala nikad nije bila bez struje, niti je moglo što da se pokvari, a bilo nas je osam zaposlenih, u smjenu su bila po dvojica, strojar i uklopničar, ja sam prvo počeo kao pomoćni radnik a onda sam bio strojar”, pri-

sjeća se Grujić tih dana.

Njegov posao, kako je kazao, bilo je odžavanje mašina. On je napomenuo da ukoliko bi se nešto dogodilo na dalekovodu odmah se “grabilo” da se sklopke isključe, kako od napona ne bi što sagorjelo. Uklopničar se po riječima Grujića nalazio u visokom naponu, a njegovo mjesto je moralo biti kod mašina, te ukoliko bi se dogodio neki ispad radili bi kao jedan.

“Mi nijesmo smjeli kao što se danas radi ni jednog sekunda zaustaviti proizvodnju struje, i uvijek smo imali srtuju i cijelo selo Mušovića Rijeka, jer smo uvijek za naše potrebe imali struje gdje god da je prestalo napajanje i preko dalekovoda za Bjelasicu ili od Kolašina, to se nama nije smjelo nikad desiti”, kazao je Grujić prisjećajući se 2005. godine kada je za novogodišnju noć nestala struja, pa je okretanjem sklopke u Mušovića Rijeku spašena ta čuvena novogodišnja noć kad je Kolašin vrvio od turista.

Petar Grujić

Crna Gora 17

UTORAK, 7. 5. 2013.

NEZAVRŠENA BOLNICA

Ordinacijama ordiniraju pacovi, psi i mačke Bjelopoljci više od 40 godina čekaju da objekat bolnice u naselju Medanovići bude privreden namjeni

Anka Milova Čvorović rođena Radović, 5. maja 2013. u 88. godini. Sahrana će se obaviti 7. maja u 15 časova na mjesnom groblju u selu Zagrad.

Zoran Milivoja Komnenić Tomislav Jeremić

Beća Čoković

B

jelopoljci više od 40 godina čekaju da objekat bolnice u naselju Medanovići bude privreden namjeni. Umjesto bolničkih soba i medicinskih ordinacija, prostor služi za smještaj pasa, mačaka i pacova. U više navrata nadležni su pokušavali da objekat stave u funkciju. Konkretnih predloga je bilo, ali je sve ostalo mrtvo slovo na papiru.

BIJELO POLJE - U ekspanziji građevinarstva u bivšoj Jugoslaviji 70-tih godina prošlog vijeka počela je izgradnja bolnice u bjelopoljskom naselju Medanovići. Objekat nije završen i neodoljivo podsjeća na onaj iz horor filmova gdje su stanište pronašle lutajuće životinje, psi i mačke. Primjećeni su i pacovi, što predstavlja potencijalni izvor zaraze za svakoga koji se tu zadesi. Bivši tehnički direktor izvođača radova bjelopoljske firme GRO “Radnik” Milan Raičević, kazao je za Dnevne novine da je projekat urađen i izgradnja započeta 1973. godine.

“Po prvobitnom projektu bolnica je trebalo da bude niža za dva sprata od postojećeg objekta. Ponešeni nostalgijom i željom da se izgradi kvalitetan Medicinski centar koji je trebao da bude regionalnog karaktera, dogradjena su još dva sprata što je dodatno otežalo završetak objekta. Da nije potrošen novac za tu dogradnju, objekat bi vjerovatno bio završen i ne bi zjapio ovakav kakav je sada”, kazao je Raičević. Postojeći objekat je prema njegovim riječima dosta veliki jer raspolaže korisnom površinom od 29.000 kvadrata.

“Projektovana su dva bloka, prvi za Dom zdravlja u kojem je smještena sadašnja bolnica i drugi visoki dio predviđen za bolnicu. Neobjašnjivo je da takav grandiozan

PREMINULI

5. maja 2013. u 41. godini. Sahrana će se obaviti 7. maja u 14 časova na mjesnom groblju u Pilatovcima.

Milutin Mila Nenezić 5. maja 2013. u 73. godini. Sahrana će se obaviti 7. maja u 15 časova na mjesnom groblju u Straševini.

objekat kao “Skadar na Bojani” propada punih 40 godina”, kazao je Raičević dodajući da su potrebna velika sredstva da bi se on priveo bilo kakvoj namjeni.

Sadašnja bolnica je smještena na prostoru od 6.000 kvadrata, a preostali dio preko 20.000 teško da se može raditi parcijalno. Objekat treba da se radi jedinstveno zbog napajanja strujom, jedinstvenog grijanja, kanalizacije, uređenja terena, a ranije je zagovarana ideja, da se pretvori u stambeni prostor, tvrdi Raičević.

“Nije mi poznato zbog čega se odustalo od te namjere ali sigurno je da nije jednostavno bolnički krug dijeliti sa potencijalnim stanarima zgrade. Nesporno je, da su za realizaciju krupnih projekata potrebna i velika sredstva ali i notorna istina da objekat na Medanovićima zjapi prazan i predstavlja ruglo Bijelog Polja. Očekujemo da kod odgovornih u lokalnoj upravi i državi proradi društvena svijest i savjest te da neće dozvoliti da ovaj objekat u budućnost postane predmet arheološkog istraživanja”, kazao je Raičević.

Bivši predsjednik lokalnog parlamenta i aktuelni savjetnik predsjednika Opštine Refik Bojadžić, potvrdio je da u vrijeme njegovog mandata od 2006. do prošle godine, pitanje objekta na Medanovićima nije razmatrano na sjednicama

Vlastimir-Baćko Đukana Joksimović advokat, 5. maja 2013. u 58. godini.

Sahrana je obavljena 6. maja u 14 časova na gradskom groblju u Beranama.

Branislav-Branko Veljkov Vujisić Skupštine opštine.

“Sjećam se da je prije 10-tak i više godina bilo nekih inicijativa od strane Direkcije za javne radove i Ministarstva zdravlja da se dio tog objekta prenamijeni u stambene jedinice za potrebe radnika u zdravstvu, obrazovanju i lokalnoj upravi. Ali, do dalje razrade te ideje i projekta nije došlo”, kazao je Bojadžić.

Direktor Opšte bolnice Tomislav Jeremić rekao je, da su tu ustanovu u poslednjih 12 godina posjećivali premijer Milo Djukanović, predsjednik Filip Vujanović i svi resorni ministri.

“Na sastancima je bilo priče, šta da se uradi sa postojećom zgradom i ništa nije definisano. Prije petšest godina na predlog tadašnjeg

predsjednika opštine Tarzana Miloševića napravljena je projektna dokumentacija za izgradnju 70 stanova i lokala u prizemlju. Projekat nije realizovan”, kazao je Jeremić.

On je podsjetio da su prije dvije i po godine prilikom postavljanja kamena temeljca za novi Dom zdravlja u naselju Pruška, Milošević i ministar zdravlja Miodrag Radunović sa saradnicima obišli bolnicu i dogovorili da se formira komisija od nekoliko članova koja će predložiti rješenje za objekat.

“Od toga ništa nije uradjeno.

Objekat u komšiluku odnosno uz samu bolnicu propada i još uvijek nemamo nikakvu viziju njegove eventualne namjene”, zaključio je Jeremić.

5. maja 2013. godine. Sahrana je obavljena 6. maja u 15 časova na gradskom groblju u Kolašinu.

Jovanka Milisava Lalatović rođena Nikolić, 5. maja u 79. godini.

Sahrana je obavljena 6. maja u 15 časova na mjesnom groblju u Ozrinićima.

Venka Jefta Mićković rođena Mirković, 5. maja 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 6. maja u 15 časova na mjesnom groblju u Mioljem Polju.

Borislavka-Borka Dušana Pešić rođena Obradović, 5. maja 2013. u 68. godini. Sahrana je obavljena 6. maja u 15 časova na groblju u Zatonu.

Mara Bošković rođena Marković, 5. maja 2013. u 86. godini. Sahrana je obavljena 6. maja u 15 časova na groblju u Pavinom Polju.

Marko Petrov Janković 4. maja 2013. godine. Sahrana je obavljena 6. maja na groblju Lešće u Beogradu. Kuća žalosti Ulica metalska br. 67, Višnjička banja, 11000 Beograd.

Milorad Stevanov Keković 4. maja u 76. godini. Sahrana je obavljena 6. maja u 16 časova na mjesnom groblju Mala Zagreda.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

18 Kultura

UTORAK, 7. 5. 2013.

MANIFESTACIJE

Šerbedžija otvara Sajam Osma međunarodna književna smotra biće održana od 8. do 14. maja

PREDSTAVA

Fatalna privlačnost

Predstava “Prosidba i medvjed u jednom činu” po tekstu Antona Pavloviča Čehova i u režiji Danijele Radovanović biće izvedena večaras u 20 sati na sceni Studio Crnogorskog narodnog pozorišta. Komad istražuje granicu između kalkulacije i emocije, progovara o vječitoj borbi muškarca i žene… Tražeći

gdje je linija između ljubavi i mržnje, prema riječima rediteljke, predstava pokazuje i koliko je ta granica, zapravo, varljiva kad su u pitanju muško-ženski odnosi.

U predstavi igraju: Dragica Tomas, Dejan Ivanić, Nada Vukčević, Gorana Marković, Dušan Kovačević i Stevan Radusinović.

FILM

DVD umjesto bioskopa Članovi Američke filmske akademije neće više morati da gledaju nominovane filmove u bioskopima da bi za njih glasali. Dokumentarne, kratke i strane filmove članovi akademije će moći da odgledaju na DVD-ju prije finalne runde glasanja, jer je riječ o kategorijama koje se obično ne zadržavaju duže na velikim ekranima multipleks bioskopa. Prije finalne runde glasanja, AFA će dostaviti svojim članovima DVD-jeve filmova van engleskog govornog područja, igrane dokumentarne,

kratke dokumentarne, kratke animirane i akcione kratke filmove.

To je najavljeno na prvom generalnom sastanku članova AFA, koji je održan simultano na Beverli Hilsu, u Njujorku i Emerivilu. Prema navodima AFA, ta promjena će svim članovima obezbijediti mogućnost da učestvuju u svim aktivnostima procesa odlučivanja o dobitnicima Oskara. Odlučeno je i da će biti nastavljeno elektronsko glasanje, ali će ostati na snazi i standradni papirni glasovi do daljeg.

Glumac, pisac i šansonjer Rade Šerbedžija otvoriće sjutra u 18. sati 8. Međunarodni podgorički sajam knjiga. Šerbedžija će, kako je ranije najavljeno, održati i koncert u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović” sa početkom od 20 sati. Osim na koncertu druženje sa Šerbedžijom organizatori su najavili i za naredni dan, 9. maj, kada će u 16 sati promovisati memoare “Do posljednjeg daha”, u izdanju Nove knjige.

Među autorima koji će biti gosti ovogodišnjeg Sajma knjiga su i Svetislav Basara, Sahar Delijani, Džerard Vilijams, Dejan Aleksić, ali i domaći pisci poput Dragana Radulovića, Lene Rut – Stefanović i Slavice Perović.

“Specijalni gost Sajma biće istoričar i novinar Džerard Vilijams. On će 11. maja predstaviti knjigu “Sivi vuk” na osnovu kog je urađen istoimeni film. Svjetsku premijeru imaće roman “Djeca drveta žakaranda” iranske spisateljice Sahar Delijani, koja

je odlučila da svoj roman prvijenac objavi istovremeno u 22 zemlje”, najavila je umjetnička direktorica Međunarodnog sajma knjiga Ksenija Popović.

Ona je istakla da će umjetnički pro-

gram, pored predstavljanja pisaca i novih izdavačkih kuća, obilježiti debate posvećene plasmanu domaćih autora u inostranstvu, angažovanoj književnosti, izdavaštvu u oblasti ljudskih prava i vladavini prava, interaktivnom sajtu Petra II Petrovića Njegoša i latinoameričkoj književnosti.

“Izdavačka kuća Oktoih promovisaće 10. maja sabrana djela Njegoša, kao i prevod “Gorskog vijenca” na engleski, koji je uradio Vasa Mihailović. Promovisaćemo “Posmrtnu masku” srpskog pisca Lasla Blaškovića i debitantski roman iranske spisateljice Sahar Delijani”, kazala je Popović.

Sajam, koji je ove godine posvećen aktuelnom jubileju 200. godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša, biće zatvoren 14. maja u 17 sati kada će Italija biti predstavljena kao zemlja gost narednog Sajma knjiga. Prema riječima organizatora, odluka o članovima žirija koji će dodjeljivati sajamske nagrade tek treba da bude donešena.

ERNEST HEMINGVEJ

Digitalizacija rukopisa Američki poslanik Džejms Makgavern iz Masačusetsa i Fondacija Finka Vidja objaviće digitalizaciju 2.000 papira i spisa iz zaostavštine pisca Ernesta Hemingveja u njegovom kubanskom domu, nedaleko od Havane. Nakon što budu digitalizovani, kopije tih dokumenata biće prebačene u bostonsku Biblioteku Džon Kenedi. To će biti prvi put da će neko u SAD ima-

ti uvid u zaostavštinu Hemingveja sa imanja Finka Vidja, koja uključuje i njegove pasoše, kao i pisma sa komentarima djela poput njegovog romana “Starac i more”. Biblioteka Kenedi posjeduje veliku zbirku spisa iz Hemingvejeve zaostavštine, jer je Žaklina Kenedi svojevremeno učestvovala u njihovom sređivanju.

Ugovor između američkog i ku-

banskog savjeta o digitalizaciji oko 11. hiljada Hemingvejevih dokumenata zaključen je 2002. godine.

“Iako je Bušova vlada minirala ugovor, Kuba ga poštuje i daće tu prvu donaciju Kenedijevoj biblioteci, uprkos činjenici da nijesmo dobili sav materijal i opremu o kojima je dogovoreno”, kazala je tada Marta Arhona, direktorka kubanskog Savjeta za nacionalnu baštinu.

IN MEMORIAM

Odlazak reditelja Nikole Majdaka Jedan od najstarijih filmskih radnika na prostorima bivše SFRJ Nikola Majdak, preminuo je u Beogradu. Majdakova karijera u kinematografiji trajala je punih 68 godina- od vremena kada se, kao srednjoškolac po oslobođenju Beograda, upisao na kurs filmske sekcije Propagandnog odjeljenja Vrhovnog štaba NOB pod vođstvom uloge Radoša Novakovića, budućeg prvog čovjeka srpske kinematografije, prenosi radio “Slobodna Evropa”. Među predavačima su bili velikani predratne kinematografije, kao što su Stevan Mišković, Mihajlo Al. Popović, Kosta Novaković, Mihajlo Ivanjikov, Andra Glišić, Vladeta Lukić… Majdak je u međuvremenu postao snimatelj dokumentarnih i igranih filmova, koreditelj sa drugim autorima, autor prvih crtanih filmova beogradske proizvodnje...

Rođen 1927. godine u Valjevu,

završio je srednju filmsku školu u Beogradu i diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Bio je profesor i šef katedre za filmsku i TV kameru FDU u Beogradu. Među njegovim važnijim crtanim filmovima su: Solista (1963), Izvor života (1969), Vrijeme vampira (1971), Poslednji TV dnevnik (1983), Le grand Guignol (1993)... Snimatelj je igranih filmova Nevjera (1953), Prvi građanin male varoši (1961), Dvije noći u jednom danu (1963), Ubistvo na podmukao i svirep način i iz niskih pobuda (1969).

Snimio je više od 160 dokumentarnih filmova, među kojima su najznačajniji oni koje je radio sa Aleksandrom Petrovićem, Ratomirom Ivkovićem i Mićom Miloševićem. Takođe, režirao je više kratkih filmova. Majdak je i osnivač i direktor festivala “Balkanima”, čije je deveto izdanje nedavno uspješno završeno u Domu kulture Studentski grad.

Kultura 19

UTORAK, 7. 5. 2013.

Dame čuvari tradicije Vjera Nikolić kvintet prirediće koncert pod nazivom “Dame čuvari tradicije” večeras u 21 sat na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Kvintet čine Tatjana Krkeljić i Zorana Jovanović, flaute, Ana Mihaljević, Mirjana Rajčić i Vjera Nikolić, klavir.

U jednosatnom programu publici će premijerno biti predstavljen autorski rad Vjere Nikolić, koji čine kompozicije na poznate crnogorske muzičke teme. Pisane su za klasične instrumente i izvođače, a nastale su iz potrebe autorke da crnogorske teme (koje su u originalu vrlo kratke) raznim kompozitorskim postupcima dovede do umjetničkog nivoa: da budu uvažene, sačuvane i da se iz sfere narodnih izvođača i orkestara presele u koncertne sale i u partiture koje će klasični muzičari izvoditi.

Potraga za kreativnošću

TEATAR

Istraživanje odnosa podređenosti i moći Rediteljka Selma Spahić za DN najavljuje premijeru u CNP-u Isidora Radulović

K

omad “Sluškinje” modernog francuskog klasika Žana Ženea, prva je režija mlade bosansko- hercegovačke rediteljke Selme Spahić (koju naša pozorišna publika poznaje kao autorku predstave “Hipermnezija”) u Crnogorskom narodnom pozorištu. Rad na komadu započet je prije mjesec dana i u ovoj prvoj, istraživačkoj fazi, tek se naziru obrisi teatarske cjeline. Spahić u razgovoru za DN kaže da joj je Žene ponudio tematski okvir za tumačenje odnosa servilnosti i nadmoći, a da ona francuski društveni kontekst želi da približi nama

U “Sluškinjama”, novoj premijeri Crnogorskog narodnog pozorišta, koju na sceni “Studio” Crnogorskog narodnog pozorišta možemo da očekujemo u prvoj polovini juna, igraju tri crnogorske glumice: Nada Vukčević, Kristina Stevović i Radmila Božović. Ženeove glavne junakinje Kler i Solanž, u vizuri Selme Spahić imaće ponaosob nekoliko lica (glumačkih tumačenja).

“Još smo u fazi improvizacija i sve tri glumice igraju sve likove. Vrlo je vjerovatno da će tako i ostati”, najavljuje rediteljka Selma Spahić za Dnevne novine.

Motiv za rediteljski izbor baš ovog (nekada kontroverznog) dramskog predloška Žana Ženea, ona je našla u zapanjujućoj scenskoj vitalnosti i

savremenosti ovog djela.

“Zapravo, nije se teško odlučiti za Ženea. On je moderni klasik i već na prvo čitanje nudi niz mogućnosti za različite rediteljske pristupe.

Osim toga i tematski je vrlo aktuelan”, kaže Spahić.

Osim navedenog, za adaptaciju “Sluškinja”, postoji motiv dubokog psihološkog i socijalnog istraživanja.

“Ono što je meni zanimljivo jeste današnji, zapadnjački shvaćen oblik “sluškinja”, gdje su uposlenice (mnogo rjeđe i njihove kolege muškog pola) naizgled u prijateljskom odnosu s poslodavcima/kama, naizgled potpuno ravnopravne i naizgled im se poštuju ljudska i radnička prava, ali se hijerarhija us-

Otklon od teatralnosti i približavanje našoj svakodnevici:Selma Spahić Foto: Dženat Dreković

Predstava “Čaura” baletske trupe Ballo biće izvedena večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”. “Čaura”, djelo koje govori o potrazi za kreativnošću, slikovito prikazuje put koji vodi od zatvorenosti učmale, monotone, jednolične mase, ka otvaranju i otkrivanju sopstvenih vrijednosti, i slikovito prikazuje odnos kolektivnog i individualnog. Ballo je renomirana baletska trupa iz Podgorice koja ima za cilj razvoj i afirmaciju baletske umjetnosti u Crnoj Gori, i bavi se umjetničkom igrom kroz njen savremeni scenski izraz. Baletsku trupu čine koreografi Tamara Vujošević-Mandić i Slavka Nelević i igrači: Nina Braletić, Nataša Milović, Sanja Vujović, Julija Milačić, Ivana Drakić, Ana Babac, Marko Radonjić i drugi.

IZLOŽBA

Neupadljivi prikazi Izložba radova Ivana Šukovića “Ostaci života – neupadljivi prikazi” biće otvorena u petak 10. maja u 19 sati u ateljeu Dado. Riječ je o foto i video instalaciji koja tretira međuprostore i međuvremena kao neupadljive prikaze, koji predstavljaju inkarnaciju temeljnog razdora u porodičnim odnosima, nastalih po uzoru na dramu “Šest lica traži pisca” Luiđija Pirandela. Dramu, koja se bavi dvostrukim značenjem prostora i vremena, njegovim skrivenim smislom, “interpretira” hičkokijanski junak, “čovjek koji je previše znao”. Otac, kao provokator radnje, blokira život drugih, vraća lošu prošlost i spriječava dobru budućnost. Koncept rada postavlja ključno pitanje: da li su

u životu, u svakoj priči, kao i u samoj istoriji najintrigantnije činjenice ili oni međuprostori i međuvremena – zavučeni između njih, te što čini bespredmetni prostor i sa čime se suočavamo u tišini između pitanja i odgovora, u jazu između slike i zvuka, između gutljaja i kašike.

Ivan Šuković rođen je 1981. godine u Titogradu, SFRJ. Magistrirao je na odsjeku Digitalne umjetnosti (Fakultet za medije i komunikacije, Beograd) i diplomirao književnost na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Angažovan je kao organizator umjetničkih aktivnosti u podgoričkoj galeriji “Pizana”. Umjetnički je direktor na programima u NVO “Punkt” i saradnik na časopisu za digitalnu umjetnost “Propeler”.

● FoTo priča

Nepristajanje na ª retoriku truležiº U aprilu ove godine, mlada rediteljka obavijestila je Direkciju Sterijinog pozorja da neće učestvovati na ovogodišnje festivalu, jer je najavljeno da će ga otvoriti reditelj Emir Kusturica.

Direkcija festivala, po njenoj ocjeni, tim gestom dala je “legitimitet nacionalističkoj retorici”, a u pismu Direkciji, navela je da njena odluka podrazumijeva i povlačenje njene predstave “Grebanje ili Kako se ubila moja baka” iz takmičarskog dijela festivala. “Izborom Emira Kusturice za osopostavlja suptilnim ukazivanjem nadmoći. Zanimljivo mi je i to kad ni jedna ni druga strana ne želi da postoji odnos submisivnosti i dominacije, a on ipak postoji”, ističe rediteljka. Naša publika s radom Selme Spahić susrela se u dokumentarističkom teatarsko-socijalnom autorskom projektu “Hipermnezija” koji (posredno) govori o ratu u

bu koja će svečano otvoriti ovogodišnji festival, jasno ste nam dali do znanja koji je vaš stav. Festival koji ukaže takvu čast Kusturici, ideološki se jasno opredjeljuje, pristaje na nacionalističku retoriku i daje joj legitimitet.

Na takvom festivalu ne želim da učestvujem”, poručila je Spahić u pismu Direkciji Sterijinog pozorja, uz objašnjenje da umjetnici imaju etičku dužnost da se svim sredstvima koja su im na raspolaganju bore protiv “nacionalističke truleži i retorike”.

Bosni, viđenom kroz prizmu doživljaja djece koja su odrastala pod opsadom. U “Sluškinjama”, Spahić trenutno “ispipava” teren teksta i njegovih mogućnosti.

“U proces smo ušle potpuno istraživački, kroz improvizacije, propitujući naš odnos prema služenju, od najšireg do najužeg konteksta. Vrlo mi je uzbudljivo da se sa autorskom ekipom istražujem šta ovaj tekst znači za nas danas ovdje”, kaže ona.

U želji da tekst približi našim okolnostima, Spahić će primijeniti nekoliko radikalnijih rezova.

“Odmičem se od Ženeove teatralnosti na kojoj je ovaj autor baš instistirao i pokušavam da se približim našoj svakodnevnici. Do sada, jedino insistiram na aktuelizaciji i na prirodnosti. Radimo na Sceni Studio, koja je malih dimenzija i to nam omogućava zanimljiv minimalizam i svedenost u glumačkim izražajnim sredstvima”, opisuje Spahić.

Dramaturgiju Ženeovog teksta radi Stela Mišković, scenografija i kostim biće djelo Natalije Vujošević, a muziku će komponovati Draško Adžić.

Selma Spahić, jedna je od najperspektivnijih rediteljki mlađe generacije u regionu. Diplomirala je režiju na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu sa predstavom “Buđenje proljeća” Franka Vedekinda. Do sada je režirala desetak predstava, a mnoge od njih nagrađene su na regionalnim pozorišnim festivalima.

Između vatre i talasa Instalacija pod nazivom “Između vatre i talasa” koju čini 6.000 vatrenih lončića postavljena je na keju u Staroj luci kao jedan od događaja u okviru manifestacije na kojoj je Marsej proglašen za kulturnu prijestonicu Evrope. U pozadini se vidi bazilika Notr Dam, najupečatljivije zdanje u ovom francuskom gradu. Vlasti Marseja se nadaju da će se ovaj grad na jugu Francuske, gdje je do kraja godine planirano oko 100 događaja, predstaviti u novom svijetlu. Pored Marseja, ove godine su i Košice (Slovačka) prijestonica evropske kulture.

20 Zanimljivosti

UTORAK, 7. 5. 2013.

dubai

Luksuzna patrola Policija u Dubaiju nabavila je Aston Martin One-77 vrijedan 1,45 miliona eura.

Najskuplji automobil u vlasništvu policije je Aston Martin One77, koji je proizveden u ograničenoj seriji od 77 primjeraka.

Policija u Dubaiju nastavlja s nabavkom skupocjenih vozila za svoj vozni park. U karakteristične zeleno-bijele oznake već su prije obojeni Lamborđini Aventador, Ferrari FF, Ševrolet Kamaro i BMW Serije 5, a sada su im se pridružili i Mercedes SLS AMG, Bentli Kontinental GT Kupe i ubjedljivo najskuplji od svih – Aston Martin One-77.

Tri najnovija modela biće predstavljena javnosti u izložbenom prostoru Arabian Travel Marketa u Dubaiju od 6. do 9. maja.

Kupovina skupocjenih automobila dio je strategije razvoja turizma, a ovi automobili na ulicama

Dubaija predstavljaće još jednu od mnogih turističkih atrakcija ovog grada.

“S obzirom na to da je Dubai prijestonica luksuza u svakom pogledu, nužno je i da policijske snage drže korak, objasnio je zamjenik šefa policije Dubaija”, Hamis Matar Mazinah.

Najskuplji automobil u vlasništvu policije je Aston Martin One77, koji je proizveden u ograničenoj seriji od 77 primjeraka. Čak sedam ih je “završilo” u UAE. Pokreće ga 7.3 litarski V12 motor sa 760 konjskih snaga, smješten naprijed, dok se snaga prenosi na zadnje točkove automobila. Za ubrzanje od 0-100 km/h potrebno mu je 3,5 sekundi, a prema fabričkim podacima maksimalna brzina iznosi 322 km/h.

Kada je reč o Ferrariju FF, zanimljivo je da će ovu mašinu voziti dvije policajke.

sad

medvjed za volanom!

Nije šala, jedan Amerikanac je u svom automobilu na mjestu vozača, sa šapama na volanu, zatekao medvjeda.

Evan Nilsen iz Kalifornije je ispred kuće ostavio kola, ali ih nije zaključao, a kada se vratio nije mogao da vjeruje šta vidi.

“U jednom momentu medvjed je držao šape na volanu i njuškom pritiskao sirenu. Probao sam da ga istjeram napolje, ali on nije želeo da se pomjeri pa sam pozvao policiju.”

Nakon što je policija uspjela da ogromnu životinju izvuče iz kola, unutrašnjost je bila uništena.

OstrvO

Ranjeno srce

Zbog maslina su preorali Galešnjak, ostrvo ljubavi

Ostrvo Galesnjak

Oblik srca mu niko ne može oduzeti, ali su mu bageri promijenili izgled netaknute prirode. Dvije velike brazde prelaze ga dijagonalno i početak su budućih maslinika.

Galešnjak, ostrvo ljubavi, u zadnjih nekoliko nedjelja izgubilo je prepoznatljivi izgled. Oblik srca mu

niko ne može oduzeti, ali su mu bageri promijenili izgled netaknute prirode. Dvije velike brazde prelaze ga dijagonalno i početak su budućih maslinika porodice Jureško koja je suvlasnik ostrvca. Na parceli će porodica Jureško posaditi oko 120 stabala.

Veselo i u nemaštini PrOslava ĐurĐevdana

Uprkos nemaštini, romske porodice slavile su jedan od najvećih romskih praznika, uz skromnije trpeze nego prethodne godine Milica Krgović

Đ

elem, Đelem” i “Đurđevdan je…” orilo se juče u izbjegličkom kampu na Vrelima Ribničkim u Podgorici. Romske porodice slavile su Đurđevdan (Ederlezi), prkoseći krizi i nemaštini. Đurđevdan su proslavili skromnije nego godinu ranije, jer su samo pojedine familije mogle da na ovaj praznik priušte jagnje na ražnju. Kroz zidove kontejnera dopirala je romska muzika, dok je samo mali broj djece, kako običaji nalažu, bio obučen u novu garderobu.

Većina Roma, kako se uvjerila ekipa Dnevnih novina, Đurđevdan je proslavila polupraznih trpeza. Iako su slavili, Romi nijesu krili nezadovoljstvo uslovima ži-

vota i odnosom nadležnih što žive u kontejnerima, u kojima je, kako pričaju, nesnosna vrućina.

Porodica Mehmeta Dalija jedna je od rijetkih koja je uspjela

da bogatije proslavi Đurđevdan.

Ispred kontejnera Dalija peklo se jagnje na ražnju. Dali za Dnevne novine kaže da je cijelu godinu štedio kako bi kupio jagnje i obezbijedio pečenje za porodicu i goste.

“Spremamo se svake godine za Đurđevdan. Tradicija, koju smo naslijedili od predaka, nalaže da na ovaj praznik moramo imati jagnjeće pečenje. Godinu dana sam se mučio da bi danas skromno proslavi naš praznik”, kazao je Dali.

Njegova djeca su juče bila obučena u novu garderobu, a i kupala

Reportaže 21

UTORAK, 7. 5. 2013.

Prema tradiciji za Đurđevdan se treba veseliti uz pjesmu i igru: Juče na Vrelima Ribničkim

Romi žele zdravlje i što više djece Đurđevdan je bogato proslavio Bajro Banuš. Banuš kaže da je za Đurđevdan obavezno jagnjeće pečenje sa ražnja i da se taj praznik slavi uz bogatu trpezu.

“Zaradili smo i mučili se kako bi pro-

slavili ovaj praznik. Na ovaj dan mora imati dosta pića i hrane.

U goste nam dolaze prijatelji i komšije.

Kod nas Roma običaj je da se oko ponoći uoči Đurđevdana kupamo u

hladnoj vodi, kako bi skinuli maler i da nam Bog da zdravlja i što više djece.

Ovaj dan slavimo i zbog toga što se završila zima. Ja imam 21 člana porodice i svi slavimo ovaj praznik”, ispričao je Banuš.

Kod Banuša Bajre juče se bogato slavilo

su se u rijeci kako bi, prema vjerovanju bila zdrava i srećna tokom cijele godine.

“Imam sedmoro djece. I ona su se jutros kupala u hladnoj Cijevni kako bi cijele godine bila zdrava”, ispričao je on.

Njegov komšija Valjet Krasnići slavio je Đurđevdan uz polupraznu trpezu. Žali se da nije imao dovoljno sredstava ni da kupi djeci novu garderobu. “Đurđevdan je praznik svih Roma. Obilježavamo ga kako možemo. Porodično smo na Đurđevdan ustali rano, kako bi otišli do obližnje rijeke na kupanje. Djeci nijesmo mogli ništa kupiti. Moram vam reći da se mi ovdje nalazimo na velikoj muci. U kontejnerima u kojima sada živimo je nesnosna vrućina, temperature su ekstremne, a da nevolja bude veća nemamo ni vode”, istakao je Krasnići.

Lejla Emini i njena porodica nijesu spavali uoči Đurđevdana.

“Običaj je od davnina da se uoči Đurđevdana ne spava, kako ne bi bili pospani tokom godine. Uoči Đurđevdana pjevali smo, ple-

Porodica Šemović je s radošću dočekala Đurđevdan

sali, igrali… Posebno se radujem ovom prazniku, jer su ga slavili i moji preci. Za ovaj praznik spremili smo tortu, meso, pečenje i baklavu. Ipak, lošije se slavi ove godine nego lani. Uslovi u kampu su lošiji. Živim u šestočlanoj porodici i svi se radujemo Đurđevdanu. Želim da naglasim da je danas poseban dan i svi treba da budu složni i veseli. Đurđevdan treba da prođe bez tuče. Poseban dan je i za djecu, koja se kupaju u hladnoj vodi kako bi bila zdrava. Moja porodica se uoči praznika kupala u Ribnici”, ispičala nam je sa osjehom na licu Lejla. Đurđevdan je skromno obilježila i trinaestočlana porodica Isena Osmanija. I njegova familija prema tradiciji slavi ovaj praznik, koji simbolizuju slavu života.

“Je dnako slavimo kao i prošle godine. Obezbijedili smo malo pečenja i pića, a za djecu kolača. Danas su, fala Bogu, svi veseli”, ističe on.

Njegov susjed Gzim Gaši ne krije da su mu izvori prihoda iz kontejnera, te da je na taj način uspio obezbijediti namirnice za Đurđev-

Porodica Gzima Gašija skromno proslavila romski praznik

dan. Gaši kaže da nije imao novca da kupi jagnje, te da je na njegovoj trpezi samo jedan tanjir u kome se nalazilo nekoliko parčadi jagnjetine.

“Nije dobro, loše se živi. Nema posla. Imam petoro djece. Pomalo slavimo”, kazao je on.

Romske porodice juče su prije izlaska sunca organizovano išle do najbližih rijeka na tradicionalno đurđevdansko kupanje. Kažu da se svi kupaju u hladnoj vodi, kako bi čitave godine bili zdravi, a da onima koji osjećaju zdravstvene tegobe voda odnese bolest. Đurđevdan je jedan od najvećih romskih praznika koji se obilježava u cijelom svijetu. Na taj dan Romi se svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska muzika i pleše se romsko kolo. Običaji ovog praznika uključuju kupanje u vodi s cvjetovima, a ponegdje se i zidovi kuća peru vodom. Obično се na ovaj dan jede ja gnjetina.

Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja i na taj dan se nekad odlazilo na putovanja do augusta.

Bijelo polje

Proslava Đurđevdana u čast dolaska proljeća Porodica Hajrudina Šemovića tradicionalno je obilježila đurđevdanski uranak uz roštilj i prateću zakusku Pravoslavni vjernici u Bijelom Polju juče su proslavili svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika. Prema narodnom vjerovanju, Đurđevdan predstavlja granicu između ljeta i zime. Za ovaj praznik vjernici se kupaju u rijekama, pletu vijence od bilja i umivaju se.

Takođe je običaj da se ovaj dan obilježi i đurđevdanskim urankom, dočekujući svitanje negdje u prirodi.

Praznik je posebno poštovan među Romima.

Brojni Bjelopoljci su rane jutarnje sate iskoristili da obiđu gradska izletišta i nezaobilazno brdo Obrov

odakle se grad vidi kao na dlanu.

Porodica Hajrudina Šemovića nastanjena u Radničkoj ulici u centru Bijelog Polja tradicionalno je obilježila đurđevdanski uranak uz roštilj i prateću zakusku.

“Ustali smo u 5 sati i pospremili zakusku. Tradiciju ne prekidamo a posebno od trenutka kada se desila željeznička nesreća na Bioču. U kobnom vozu sam putovala sa sinom Hajrudinom i oboje smo lakše povrijeđeni. Sreća nas je spasila i Đurđevdan doživljavamo kao napredak”, kazala je 70-godišnja Hajrija Šemović.

B.Č.

22 Zabava

UTORAK, 7. 5. 2013.

Srećno!

Dejan Dedović Deda, Mario Đorđević Nojz, Nina Žižić u pratnji delegacije Javnog servisa, šefice Lidije Backović, PR-a Sabrije Vulića, režisera spota za numeru “Igranka” Zorana Markovića Zonja, odletjeli su juče u 15 časova za Malme, gdje ih danas već očekuje prva proba. Sat i po prije leta, novinarske ekipe dočekale su ih na podgoričkom aerodorumu, a članovi su iz kombija oko desetak minuta iznosili veliki broj kofera, što je izazvalo veliku pažnju okoline.

“Gro tog prtljaga su kostimi, te nije ni čudno zašto nosimo ovoliko kofera. Spremali smo se dugo”, kaže Deda za Dnevne novina, a Nojz se nadovezuje: “Ponijeli smo rezerve donjih gaća, čarapa, potokšulja. Juče smo bili cijeli dan po pijaci da kupujemo čarape raznih brendova, najk, puma, adidas...”.

ZABORAVILI SUHOMESNATO I PAŠTETU Na pitanje, da li su zaboravili da ponesu i suhomesnate proizvode, pršut ili neki drugi crnogorski specijalitet članovi kažu: “Uh, vidiš, kako se toga nijesmo sjetili, no u gužvi oko ovih stvari zaboravismo suhomesnato. A, najžalije mi je od svega što paštete nijesmo uzeli”.

Iako se Deda plaši aviona i ima kako kaže blagu tremu, jer misle da će da se sruše, Nojz mu objašnjava da nema potrebe da paniči: “Ma to su ti glupe priče, nije nam prtljag toliko težak”, kaže Nojz, dok Nina ističe da je ko žensko ponijela

sve od igle do lokomotive.

“Neko kaže da je lijepo vrijeme, drugi da je hladno, pa sam ja ponijela sve varijante da se obezbijedim”, ističe ona.

PRTALJAG IM BIO PRETEŽAK I, baš kada smo mislili da je istina to što kaže, putna kontrola, kaže supotno, od previđenih 30 koliko je potrebno da se nađe u koferima, u pojedinim je bilo oko 60 kilograma.

“Sad ćete morati da raspakujete kofere, jer je trebalo na vrijeme da nam kažete, kako bi kompanija odobrila veću težinu kofera”, kažu sa punkta za čekiranje putnika, da bi odmah savjet nedugo poslušao PR Sabrija Vulić i u nekoliko paketa posložio promo mateijal koji je bio smješten u jednom koferu.

Naše predstavnike ovo nije mnogo iznerviralo, pa kažu da jedva čekaju da uđu u avion.

“Dako nam daju šta da popijemo u avion. Ja ću odmah pitati čim uđemo”, kaže Nojz, a Nina, će usput pjevati numeru “Euforija” od prošlogodišnje pobjednice Loren.

“Moram priznati da imam malu tremu od letjenja, ali ne i od nastupa”, priznaje Nina, koja je zadovoljna kreacijom koju će nositi na polufinalnoj večeri.

“Ne smijem ništa otkriti kakva je, ali ćete se sigurno oduševiti isto kao što sam se i ja oduševila”, priča Nina, na šta se nadovezuju Deda i Nojz.

“Osjećamo se dobro u tim kostimama koje nosimo. Ono što je najbitnije jeste da kostimi nijesu stegnuti. Prva verzija je bila da Deda nosi neke helanke, ali smo digli ru-

FOTO: Mirko Savović

EUROSONG

Who See sa delegacijom spremni da pokore Evropu

ke, nijesu mu stajale”, kaže Nojz.

“Ma sve je to zbog moje pozadine koja je velika, ogromna”, kaže Deda, kojem je žena prije puta rekla da ga najviše voli na svijetu i da jedva čeka da se vrati.

“Rijetko se kad rastajemo na duže vrijeme, volimo da smo zajedno, pa će mi nedostajati”, priznaje Deda.

DEDU I NOJZA ČASTILI OČEVI ZA PUT Na pitanje da li su uzeli “koji euro” da sebe časte, Deda kaže da je ponio svojih 20 eura, a da ga je tata

Sabrija Vulić raspakuje kofere sa promo materijalom

Who See i Nina spremni za put

SARA PARKER NAJAVILA

Snima se još jedan nastavak ª Seks i gradº

Nakon hit-serije i dva filma, saga o četiri Njujorčanke i njihovim vezama dobiće još jedan filmski nastavak, nagovijestila je glumica Sara Džesika Parker. U posljednjem filmu, snimljenom 2010, Keri i Faca su se jedva pomirili nakon što se ona ljubila s Ejdanom, a navodno će u trećem filmu oni postati roditelji.

“Rekli smo da smo završili, ali ostala je jedna važ-

častio još deset.

“Meni je tata dao 30, jer mi je bio dužan deset od ekskurzije. Kad se sve sabere imamo 60 eura, pa dako nađemo neku kafanicu da ih dobro potrošimo”, naglašava Nojz.

Za razliku od njih, Nina je ipak prije puta “izguglala” koliko košta hana, te gdje je najbolje jesti za sitne pare.

“U šoping neću ići, ali zato sam vidjela koliko se kreću sendviči i voda.

Znam kakav je njihov standard, pa sam se već obezbijedila informacijama”, kaže ona, koja će se za razli-

na priča da se ispriča i nadam se da ćemo uskoro imati priliku da obradujemo fanove nastavkom”, rekla je Sara.

Dok je prvi film lijepo prihvaćen, drugi nastavak je kritika oštro dočekala, a nije baš oduševio ni ljubitelje serije. Zaradio je na blagajnama za trećinu manje od prvog dijela, ali je svejedno bio najgledanija romantična komedija 2010. godine.

ku od mnogih prvo javiti svom mobilnom operatoru pošto joj kako naglašava “šteka” roming.

Osim sjutrašnje probe, ostale su zakazane za 9, 11. i 13. maj, a prema pisanju evropskih medija, pjesma “Igranka” jedna je od najomiljenijih na ovogodišnjem Eurosongu.

Deda, Nojz, Nina, srećno!.

F.JOVANOVIĆ

Nojz i Deda nose pakete

RAJDER LISTA DEPECHE MODE

Samo žene u obezbjeđenju Beograd će 19. maja biti domaćin i svjedok još jednog velikog muzičkog događaja, prvi put će gostovati elektro velikani Depeche Mode. Kao i pred svaki veliki koncert i nastup velike zvijezde ili zvijezda, javnost zanima šta to sve oni traže da im bude pri ruci. Ni Depeche Mode nije izuzetak. Ukratko: dolaze sa 20 kamiona opreme, četiri autobusa, šminkerima, frizerima i kuvarima. A posebna pikanterija je da je frontmen Dejv Gahan u obezbjeđenju tražio isključivo žene. Članovi benda ne vole brzu vožnju. Na Ušću će biti postavljeno 11 prostorija za bend i menadžment turneje. Članovi Depeche Mode će se od aerodroma do hotela i koncerta prevoziti u velikom stilu. Menadžment sastava zahtijevao je tri luksuzna kombija sa zatamnjenim staklima, a naglašeno je da vozači moraju da voze prijatno, jer nijedan član sastava nije ljubitelj brze vožnje, te će biti zahtijevano da se zamijeni svaki vozač koji to ne poštuje. Sastav je tražio i ukupno 40 stolova, 80 stolica i 10 kaučeva za sjedenje, kao i 100 kilograma leda za potrebe koncerta. Boce sa kise-

onikom i maserke na usluzi članova benda postali su uobičajeni za grupe svjetskog ranga.

Koncert u brojkama: - Bina veličine 50x24 metra biće postavljena na Ušću; - Za potrebe benda biće izgrađeno 11 prostorija; - 20 kamiona sa opremom stiže u Beograd; - 100 ljudi među kojima su i šminkeri, frizeri i stilisti i kuvari dolazi sa bendom;

- Obezbjeđenje ispred garderobe Dejva Gahana činiće po zahtjevu pjevača samo žene; - Tri luksuzna kombija prevoziće bend u Beogradu, a vozači moraju da znaju engleski, da dobro poznaju istoriju i zanimljivosti grada, kao i da ne voze brzo; - 100 kilograma leda, maseri i boce sa kiseonikom su već standard u rajderu za velike zvijezde koje priređuju dva sata vrhunskog muzičkog spektakla.

E.Z.

Zabava 23

UTORAK, 7. 5. 2013.

Aleksandra Cicmil izvukla pet srećnih dobitnika Poznata crnogorska modna kreatorka Aleksandra Cicmil izvukla je ovonedjeljne dobitnike nagradne igre koju organizuju Dnevne novine. Aleksandri ovo nije bio prvi put da učestvuje u izvlačenju nagradnih kupona s obzirom na to da je i ranije učestvovala u nagradnim igrama, a u opuštenom razgovoru nakon izvlačenja otkrila nam je da se uvijek rado odazove sličnim akcijama.

“Zaista je lijep i zanimljiv osjećaj usrećiti nekoga. Žao mi je što nijesam imala mogućnost da svima budem srećne ruke jer je bilo dosta koverata, ipak, nadam se da će biti još prilika da nekoga obradujem”, kazala je kreatorka.

Kako se približava ljeto, uspješna kreatorka ima pune ruke posla, imajući u vidu da pored svojih kolekcija užurbano priprema i haljine za maturske večeri koje slijede.

“Radim proljećnu kolekciju, koja je uglavnom bazirana na svečanim haljinama i detaljima koji će pratiti haljine. Takođe, imam u planu i kolekciju kaputa, ali s obzirom na to da je riječ o malo zahtjevnijem poduhvatu zbog materijala koji koristim i koji moram potražiti, još nijesam sigurna kada ću to realizovati”, objašnjava ona.

Kada je riječ o maturskim toaletama, prema riječima naše sagovornice, djevojke uglavnom traže ležerne i glamurozne haljine, koje podjećaju na one koje nose poznate svjetske ličnosti na dodjelama priznanja tokom brojnih svečanosti poput Oskara.

“Teži se takođe atraktivnom i transparentnom izgledu, mada

NagrađeNi manje nego ranijih godina kada su uglavnom bile aktuelne otvorene haljine sa što više detalja.

Sada se teži zatvorenosti i manjem broju detalja. Mladi prate modu, to je za svaku pohvalu, jer treba imati stila i lijepo se obući za matursku noć koju

sve one pamte do kraja života.

Pogledi na modu se mijenjaju, naročito u prilično patrijarhalnoj sredini kao što je Crna Gora, a to je odlično kada govorimo o modnim trendovima”, zaključila je Cicmil.

D.B.

Dimitrije Radulović, Podgorica - Kozmetički Style Sonja Knežević, Podgorica- restoran Sempre Stanislava Šekarić, Bečići - Zdrava hrana Gojko Popović, Danilovgrad - Cungu Jelena Durutović, Bar - Gorenje Preuzimanje nagrade: Dobitnici nagradu mogu preuzeti narednih sedam radnih dana u prostorijama Dnevnih novina PC Nikić, 7. sprat, pored zlatare “Majdanpek”, od devet do 17 časova.

HLADNO PIVO - NOVI SINGL

O mentalitetu Balkanaca

Da nas Hladno pivo uvijek drži budnima, gotovo punih 25 godina, pa je hrvatski rok sastav opet iznenadio svoje fanove, objavivši novi singl pod nazivom “Na ovim prostorima”.

“Pjesma ‘Na ovim prostorima’ nastala je u jednom dahu i bez puno pisanja, brisanja pa opet pisanja i brisanja kao što to obično biva kod mene. Naime, putujući kombijem uzduž i poprijeko ovim prosto-

rima uočio sam nevjerovatne podudarnosti, da ne kažem sličnosti u mentalitetu ljudi. Kao što su recimo u ljubavi, mržnji, pečenom mesu i Kiki bombonima... Tako je nastala pjesma ‘Na ovim prostorima’, koja je zamišljena kao neka vrsta vizitke lijepe naše domovine kada uđemo u novu asocijaciju naroda i narodnosti zvanu EU. Čisto da poslije ne bi govorili da im niko nije rekao s kim imaju posla”, opisuje Mile Ke-

kin nastajanje pjesme.

Pjesma ‘Na ovim prostorima’ stvarana je u Strmcu početkom 2013. godine, gdje je produkcijsku palicu preuzeo Denyken. Nakon produkcijskog dijela za mastering se pobrinuo Brad Blekvud (Euphonic Masters), inače dobitnik Gremija, ujedno poznat i po saradnji sa poznatim imenima poput Maroon 5, Against me, Calexico i Hatebreed.

HOT! Australijska ljepotica i voditeljka na televiziji Fuel u Australiji, Gabrijela Sevalos, pozirala je za magazin DSS. Ukoliko nijeste znali koliko je zapravo lijepa ova djevojka, evo idealne prilike da je bolje upoznate.

Gabriela je zasigurno najseksi djevojka koju ste vidjeli u posljednje vrijeme. Uživajte u fotografijama.

FOTO: Mirko Savović

NAGRADNA IGRA DNEVNIH NOVINA

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

UTORAK, 7. 5. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2377 sudoku 2013-04-16

Medium level

Teža

9

2

5 2

8

6

7

4

8

6

1 6

2

5

5

7

3

9

5

4

Play sudoku online at:

3

6

1

www.sudokukingdom.com

4

2

5 4

3

Daily Sudoku puzzle No. 2376

8

3 5

Lakša 2013-04-15

5

Medium level

6 9

2

6

6

5 7

7

4

9

2

3

6

5

8

7

Page 1/2

Play sudoku online at:

1

7

Play sudoku online at:

3

9

4

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 9

4 8

Zanimljivo

Mladenci u Mostaru uveli su novo pravilo – obavezni odlazak na Stari most, nakon izgovaranja sudbonosnog „Da”. Vjenčanja su „krunisana” setom fotografija na Starom mostu - simbolu Mostara, a potom slijedi od-

lazak na obližnji Lučki most koji se nalazi stotinak metara nizvodno i ponovno fotografisanje mladenaca, kako bi bio ovjekoviječen i nevjerovatan pogled na stari dio grada.

Kada ugledaju novopečene

supružnike, turisti se uglavnom sklanjaju kako bi mladenci neometano obavili ritual, a zatim se priključuju ovom novonastalom običaju, zabilježujući svojim foto-aparatima ulazak u bračne vode mladih Mostaraca.

9

Puzzle solution:

6 Puzzle solution:

3

Sudoku puzzle No. 2203 2012-10-24 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1855 2011-11-11 6

9

3

4

2

7

5

8

1

3

7

5

2

4

8

1

9

6

1

4

5

8

6

3

9

2

7

9

6

2

7

1

5

4

3

8

8

2

7

1

5

9

3

4

6

4

1

8

6

9

3

7

5

2

9

3

6

2

4

8

1

7

5

8

5

1

9

3

6

2

7

4

4

7

1

9

3

5

8

6

2

2

9

4

1

5

7

8

6

3

2

5

8

6

7

1

4

3

9

6

3

7

4

8

2

5

1

9

5

8

2

3

9

6

7

1

4

5

2

9

3

7

4

6

8

1

3

6

9

7

1

4

2

5

8

1

8

6

5

2

9

3

4

7

7

1

4

5

8

2

6

9

3

7

4

3

8

6

1

9

2

5

vicevi

Stari most za sreću u braku

7

Bio Mujo u Americi i pita ga Haso: Page 1/2 - Kako je tamo?

- Ma pusti bolan, oni su 20 godina iza nas.

- Kako to misliš?

- Ma kod njih je još uvek dobro! *** Došli Mujo i Haso na semafor.

Upali se crveno svijetlo, a Mujo će: - Vidi lijepe boje.

Upali se žuto svijetlo, a on: - Ova boja je još ljepša.

Upali se zeleno svijetlo, a on će na to: - Uuuuu, a ova boja je najljepša.

Upali se opet crveno svijetlo, a Haso će: - Hajmo, ovo smo već vidjeli. ***Mujo sav iznerviran dolazi u biblioteku: - Jarane, vraćam ti ovu knjižurinu, nije nizašta, previše bolan likova, a nigdje zapleta!

- A ti si nam znači uzeo telefonski imenik!

*** Pita majka Pericu: -Perice, čula sam da si dobio keca iz Bosanskog, radili ste pismenu, koja je bila tema?

Perica: -’’Kako sam se proveo na ljetnom raspustu?”

Mama: -I šta si ti napisao?

Perica: -Dobro, hvala na pitanju. *** Kako policajac ubija pticu?

-Baci je kroz prozor!

Kako policajac ubija ribicu?

-Utopi je!

Kako policajac pravi tintu?

-Lupa vodu dok ne poplavi! *** Prolazi jedan čovjek i vidi Pericu kako plače i ga upita: -Jeli mali zašto plačeš?

-Pa sanjao sam kako škola gori.

-Ma to je bilo samo u snovima.

-Pa zato i plačem zato što je u snovima.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

UTORAK, 7. 5. 2013.

NEZVANIČNO

Maro, đe nađetu vodu? Vazda li se ti snađeš.

E ko mi uze onu vodu da mi je znati? A ovdje sam je stavio pored ovog mikrofona.

Ja se ne snalazim već dobro organizujem..

Da ti je neko nije uzeo? Znaš koliko su žedni ovi muzičari...

Šta traže ona dvojica?

Word Search Puzzle #Z790GSOSMOSMJERKA

HOROSKOP

X

A

B

R

O

O

K

S

H

O

B

B

Y

L

J

C

I

L

A

T

I

N

F

O

U

R

T

H

S

C

N

I

Z

S

E

L

A

H

X

E

H

O

G

O

D

O

W

N

P

O

U

R

O

W

G

L

N

U

S

E

U

N

I

T

N

O

C

S

I

D

I

N

T

E

R

M

E

D

I

A

R

I

E

S

T

T

C

F

L

O

C

K

E

D

F

G

W

S

S

S

B

O

N

S

E

T

A

M

I

N

A

I

A

D

U

U

Y

N

P

L

Q

T

O

I

L

S

C

A

S

B

S

R

E

O

F

D

E

N

I

D

Y

E

G

I

O

V

A

K

U

F

D

I

N

I

S

B

G

E

E

R

P

S

O

S

U

D

T

A

T

N

N

E

M

O

W

P

O

W

E

R

S

L

S

R

E

P

P

O

C

K

F

R

A

M

E

P

ACCOUNTS Accounts ANIMATES BEADS Animates BREWS Beads BROOKS Brews CASTING Brooks COPPERS Casting CRANK Coppers CYSTS DINED Crank

DINING Downpour DISCONTINUES DOWNPOUR Ensigns ENSIGNS Exhales EXHALES Flocked FLOCKED Fourth FOURTH Frame FRAME Hobby HOBBY HOLDS Holds

HOSES Lints INTERMEDIARIES ITALIC Omega LEVEE Onuses LINTS Plaids OMEGA Powers ONUSES Robust PLAIDS Rosary POWERS ROBUST Ruffle

Cysts

Hoses

Snobs

Dined

Intermediaries

Spouse

ROSARY Weighty RUFFLE SNOBSWoken SPOUSE Women SPREEZincs TOILS WEIGHTY WOKEN WOMEN ZINCS

Najduži autobus na svijetu

Dining

Italic

Spree

Discontinues

Levee

Toils

“A u t o T r a m E x t r a Grand” smatra se najdužim autobusom na svijetu .Vozilo koje ima Baron May 6, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Copyright © Puzzle kapacitet većeg tramvaja ili polovine metro-voza. Zanimljivo je da mu za polukružno okretanje ne treba mnogo mjesta – krug minimalnog prečnika od 24,72 metra, što mu omogućavaju četiri upravljive osovine. Opremljen je sa 96 sjedišta, dok je za stajanje predviđeno do 160 mjesta.

OVAN Iskrenost u poslovnom dijalogu ne izaziva veliko oduševljenje kod saradnika. Nema razloga da dokazujete svoju superiornost i da skrećete veliku pažnju na sebe.

Završite na vrijeme svoje obaveze.

BIK Pronalazite pravi smisao ili zadovoljstvo u različitim situacijama, koje istovremeno uljepšavaju Vaše raspoloženje. Nema potrebe da se ponašate nesigurno i skromno pred poslovnim saradnicima ili u društvu voljene osobe.

BLIZANCI Ne dopadaju Vam se nečije ideje, tako da pažljivo birate situacije u kojima možete da izrazite svoje intelektualne ili praktične sposobnosti. Umijete da smislite pametno rešenje i prigodno objašnjenje za svoje saradnike.

RAK Neko u Vama podstiče novu sumnju, stoga ne želite glasno da pričate o svojim poslovno-finansijskim ili privatnim planovima. Ipak, previše diskrecije sa Vaše strane ostavlja negativan utisak na Vaše saradnike.

LAV Ukoliko neko ima primjedbu na Vaš način rada ili ponašanje, prihvatite dobronamjernu kritiku.

Zatražite praktičan savjet od osobe koja ima dovoljno iskustva i volje da Vas usmjeri u dobrom pravcu.

Budite iskreniji u izražavanju svojih osjećanja.

DJEVICA Važno je da upotrijebite svoje diplomatske manire u susretu sa poslovnim partnerima. Nema potrebe da otkrivate svoje namjere pred saradnicima za koje Vas ne vezuju zajednički interesi. Ostanite uzdržani.

VAGA Svoje poslovno-finansijske interese vezujete za nečije obećanje, stoga odbijate ideju koju podržavaju Vaši saradnici. Umjesto da nepotrebno rizikujete u poslovnim dogovorima, kontaktirajte osobu koja ima pouzdane informacije.

ŠKORPIJA Reagujete suviše ishitreno u poslovnim susretima i kategorično odbijate nečiji savjet. Potrebno je da kontrolišete svoje loše navike, nema razloga da se ističete pred osobom koja ima drugačija poslovna mjerila.

STRIJELAC Podstičite kod sebe kreativnu radoznalost i upornost, ali samo do one granice koja neće predstavljati problem da ostvarite svoje poslovne namjere. Budite pažljivi pred okolinom, jer Vaši saradnici koriste različite kriterijume.

JARAC Zaključujete da susret sa jednom osobom ne donosi veliko olakšanje ili odgovore na važna pitanja. Izbjegavajte polemiku i ispoštujte zvanične propise. Primorani ste da se suočite sa istinom koja odslikava »ružniji dio stvarnosti«.

VODOLIJA Informacije koje Vam neko saopštava imaju korisno značenje.

Obratite pažnju na različite detalje u poslovnim pregovorima i na »skrivene poruke«. Važno je da pravilno sagledate sve poslovne mogućnosti.

RIBE Djelujete vješto u u poslovno-finansijskim dogovorima, ali ni Vaši saradnici nisu naivni. Stoga, nemojte podcjenjivati nečije sposobnosti. Važno je da sačuvate samokontrolu i da djelujete sugestivno na svoju okolinu.

26 Sport

DA LI STE ZNALI

UTORAK, 7. 5. 2013.

CRNOGORCI U INOSTRANSTVU

Melka blista u Velenju Odličan vikend imali Melić, Mrvaljević, Rakčević i Pejović Miloš Pavićević

I

ako je praktično sama završnica sezone u svim ligama naši rukometaši koji igraju u inostranstvu pružaju zapažene partije. Neki se bore za trofeje, neki za opstanak, ali će po svemu sudeći četa Zorana Kastratovića spremno dočekati istorijski meč sa Njemačkom za nešto više od mjesec dana.

Da je Mančester junajted imao manje trofeja od Aston Vile prije nego što je Aleks Ferguson stigao na Old Traford. Vila ih je te legendarne 1986. godine već imala 21, a Junajted 14.

Sam Fergi ih je osvojio još 38.

Odličan vikend imao je jedan od najboljih krilnih igrača na planeti Fahrudin Melić koji sa svojim Gorenjem hita ka tituli u Sloveniji. Gorenje je u derbiju kola deklasiralo učesnika osmine finala EHF Kupa - Maribor sa nevjerovatnih 40:23, a naše desno krilo je postiglo čak osam golova i bio najefikasniji na meču.

“Bila je to utakmica gdje je igrao samo jedan tim. Očekivali smo mnogo jači otpor Maribora koji je ove sezone igrao odlično. Međutim, mi smo bili na nivou, odigrali smo kako znamo, a onda i dotukli rivala”, kazao je Dnevnim novinama Melić koji je još igrajući za Bosnu dobio nadimak leteći rukometaš.

● BLIZU TITULE

TIKET DANA VIGAN SVONSI TIP 1 KVOTA 1.80 ROMA KIJEVO TIP 4+

KVOTA 2.30

TROA BORDO TIP 0 1

KVOTA 2.70

ROSTOV CSKA TIP 2

KVOTA 1.60

VASLUI GAZ METAN TIP 1 KVOTA 1.55 JANG BOJS GRASHOPERS TIP GG KVOTA 1.70

Gorenje ima četiri boda više od drugoplasiranog Celja, do kraja su ostala još tri kola tako da je tim iz Velenja blizu prvog trofeja ove sezone.

“Mnogo želimo titulu i to je priori-

ĐIRO D' ITALIJA

tet kluba. Siguran sam da ćemo uraditi sve da ispunimo zacrtani cilj”.

Već od ljeta igrač PSŽ-a na posljednja dva meča za reprezentaciju nije pružao partije naspram svog kvaliteta, ali vjeruje da će protiv Njemačke čitava ekipa djelovati mnogo bolje.

“Kao da se sve bilo poklopilo da ne odigramo kako treba na mečevima sa Izraelom. Imali smo meč loptu da sve riješimo što se tiče plasmana na Evropsko prvenstvo, ali vjerujem da ćemo protiv Njemačke odigrati mnogo bolje”, poručio je Melić.

● PLEJ OF U AUSTRIJI U Austriji je počeo plej of, a naš kapiten Draško Mrvaljević sa svojim Bregencom je poražen od najjačeg tima Fajversa 30:27, iako su “žuti” na poluvremenu vodili sa 15:11.

Sredni bek sa Cetinja je na ovom meču postigao četiri gola.

U drugom meču Hard je na svom

Spust Paolinija za rozu majicu Italijanski biciklista Luka Paolini pobjednik je treće etape ovogodišnje Trke oko Italije, vožene od Sorenta do Marine Di Ascee u dužini od 222 kilometra.

Paolini je prevezao stazu za pet sati, 43 minuta i 50 sekundi, a iza njega kroz cilj je prošla velika grupa vozača sa zaostatkom od 16 sekundi, među kojima i glavni favorit popularnog Ðira, Britanac Bredli Vigins.

Paolini je pobjedom preuzeo ružičastu majicu vodećeg u generalnom plasmanu sa 17 sekundi prednosti nad Viginsom i Kolumbijcem Rigobertom Uranom.

Danas se vozi četvrta etapa od Polikastro Busentina do Sera San Bruna i duga je 246 kilometara. M.P.

terenu savladao Krems sa 21:20, a bivši reprezentativni golman Golub Doknić je uknjižio 14 odbrana.

● MAĐO U POLUFINALU KUPA Mladen Rakčević se sa svojim Metalurgom plasirao u polufinale Kupa i tako je aktuelni šampion Makedonije napravio odličnu uvertiru pred super derbi sa Vardarom 9. maja. Metalurg je prije dva dana savladao Tineks sa 25:14, a naš pivot je četiri puta tresao mrežu rivala.

Novi igrač francuskog Biljera Mirko Milašević broji dane u Španiji. Njegov Puerto Segundo nadomak je opstanka u Asobal ligi, ali je srednji bek iz Budve najzaslužniji što je njegov tim učestvovao na finalnom turniru Kupa Kralja proteklog vikenda. Puerto Segundo ipak nije mogao do finala sa Atletikom, jer je u polufinalu poražen od Logronja 30:21. Naš reprezentativac je La Rohi postigao dva gola.

● ODLIČNI PEJOVIĆ U najjačoj ligi na svijetu su ostala još četiri kola. Kil je šampion, dok je velika gužva u borbi za opstanak.

Nakon deset uzastopnih trijumfa na dva fronta Gepingen je pre-

Ana osvojila trofej na kraju karijere Bolji kraj karijere Ana Đokić nije mogla da ima - Rostov je pred svojim navijačima osvojio Kup Rusije, pošto je u finalu savladao Zvezdu iz Zvenigoroda sa 34:27 (17:14), a 34-godišnja Aranđelovčanka je u posljednjem meču postigla tri gola.

Rostov se dan ranije revanširao Dinamu iz Volgograda za poraz u majstorici finala plej-ofa (27:23), a juče je timu iz Zvenigoroda dozvolio da vodi samo 1:0 i 2:1. Sve nakon toga bilo je u znaku domaćih, na čijem je golu odlična bila Sonja Barjaktarović sa 12 odbrana. trpio poraz od Melsungena (20:27), a naš desni bek Žarko Marković je postigao dva gola i na terenu proveo 25 minuta zbog povrede stopala. Bivše reprezentativno desno krilo Aleksandar Svitlica je postigao dva gola u remiju njegovog Mindena sa Lemgom (21:21).

U Slovačkoj ništa novo. Tatran Prešov melje sve pred sobom, a Mojkovčanin Žarko Pejović je postigao pet golova u pobjedi nad Bratislavom (44:26).

NJEMCI SVE JAČI

Glandorf i Rogiš stižu u ª Moračuº Nakon odličnih partija na Svjetskom prvenstvu u Španiji, te u istom ritmu nastavka kvalifikacija za Evropsko prvenstvo u Danskoj rukometna reprezentacija Njemačke ima debeli razlog da sa optimizmom dočekuje meč sa Crnom Gorom u “Morači” 12. maja. Selektor rukometne vele sile Martin Hojberger će u Podgorici moći da računa na dva fenomenalna igrača Holger Glandorfa iz Flenzburga, te Olivera Rogiša iz Rajn Nekar Levena u 5. kolu kvalifikacija za odlazak na prvenstvo Starog kontinenta.

Njih dvojica su se u reprezentaciju vratili već protekle nedjelje kada su sa Slovenijom odi-

grali dva prijateljska meča u Magdeburgu. Njemci su slavili u oba susreta (30:31), (27:24).

M.P.

Sport 27

UTORAK, 7. 5. 2013.

NBA

Indijana moćna u Njujorku

Košarka: Budućnost u Ulcinju

Karmelo Entoni igrao na pogrešnoj poziciji

SPORTSKI EKRAN 11:00 11:00 14:15 17:25 18:55 19:15 20:45 20:45 20:45 20:55 22:50

ATP i VTA Madrid ATP i VTA Madird Điro di Italija Fleš sport Erste-superliga, košarka Rusija - SAD, hokej Roma - Kjevo, fudbal Mančester S. - VBA, fudbal Vigan - Svonsi, fudbal Troa - Bordo, fudbal Sport

SportKlub SportKlub+ Eurosport2 RTCG2 RTCG2 Arena2 Arena1 SportKlub+ SK Prime Arena3 TV Vijesti

NE PROPUSTITE

Nakon očekivanih trijumfa Budućnosti i Sutjeske nad Ulcinjem, odnosno Teodom u prvim mečevima plej of serije za prvaka isti rivali će snage odmjeriti danas, ali ovoga puta na primorju. Ulcinj će u svojoj dvorani večeras u 19 časova dočekati aktuelnog šampiona, dok će Teodo ugostiti Sutjesku u istom terminu. U Tivtu se očekuje mnogo interesatniji susret s obzirom da su ovi timovi u proteklih nedjelju dana odigrali dva meča i ostvarili po trijumf.

M.P.

I da Goluža ode, ne bih se vratio Košarkaši Indijane poveli su sa 1-0 u polufinalu Istočne konferencije NBA lige savladavši u gostima Njujork sa 102:95.

Niksi su prvi put nastupili u drugoj rundi doigravanja još od 2000. godine, ali ih je dominacija Pejsersa na prilično bolan način “vratila na zemlju” nakon radosti zbog uspješno okončane uvodne faze plej-ofa.

Daleko snažniji i za igru pod obručima raspoloženiji gosti, uspješno su ukrotili Karmela Entonija koji je pokazao da, iako sjajan igrač, nije i najbolje snažno krilo u ligi.

Entoni je veći dio karijere proveo kao nisko krilo, a transformacija iz “trojke” u “četvorku”, iako isprva prilično uspješna, nije bila dovoljno dobra da bi se izašlo na kraj sa Dejvidom Vestom, koji kao krilo dominira u ekipi Pejsersa. Karmelo je sa svojih 203 centimetara i 106 kilograma tek za tri centimetra i sedam kilograma “manji” od Vesta, ali kako nije igrao na svojoj prirodnoj poziciji, a pritom je za rivala imao i Roja Hiberta (218 cm, 127 kg), jasno je zašto je potpuno izgubio bitku u reketu.

Entoni je utrošio 28 šuteva ne bi li postigao 27 poena, ali je kako-ta-

ko održavao Nikse u igri dok ga faulovi nijesu izbacili iz ritma. Već poslije 23 minuta sakupio ih je četiri, a od njegovog izlaska pri rezultatu 60:54 za Pejserse gosti su samo do kraja treće dionice napravili seriju od 21:11 i 30 sekundi prije predaha došli do nedostižnih 81:64.

Vest je ubacio 20 poena za Indijanu, jedan manje Pol Džordž, a 16 rezervista Di-Džej Augustin. Pored Karmela, u redovima Niksa koji su potpuno izgubili bitku pod obručima (44-30 u skokovima) istakli su se i Felton sa 18, te Džej-Ar Smit sa 17 poena.

“Da se razumijemo, nisu oni bili ništa snažniji od nas, ne fizički. Dobili su nas na veću želju. Više truda su uložili, bolje se borili pod obručima, hvatali ničije lopte”, kazao je Entoni.

Iako su domaćini i narednog meča bolji dani će izgleda doći tek od subotnjeg nastupa u Indijani, kada bi za Njujorčane trebalo da se ponovo zaigraju i Amari Stodmajer i Stiv Novak. Do tada, Niksima ostaje da nađu bolje rješenje za sopstvenog igrača, Karmela, koji ovu borbu u ulozi klasične “četvorke” teško da može da dobije.

M.P.

U razgovoru za Sportske novosti zvanično najbolji rukometaš svih vremena Ivano Balić dao je prvi intervju otkako nije pozvan u reprezentaciju Hrvatske za OI u Londonu.

“Priča sa reprezentacijom je gotova. Tako se dogodilo, odlučili su se na mlade, rekli su da više ne trebam i eto. Duvnjak treba da bude nosioc igre, kao što i jeste, treba se pronaći samo neko ko će to još igrati uz njega. I da Goluža ode ne bi se vratio u reprezentaciju, završio sam s tim”, rekao je Balić.

M.P.

ATP MADRID

Raonić pospremio Davidenka Teniser crnogorskog porijekla će u 2. kolu turnira igrati sa Verdaskom Prvog dana ATP Masters turnira u Madridu uzbuđenja je bilo na pretek, a najinteresantniji meč odigrali su Miloš Raonić i Nikolaj Davidenko. Teniser našeg porijekla je sa terena počistio Rusa sa 2:0 (7:5, 7:6), tako da će u šesnaestini finala snage odmjeriti sa domaćim teniserom - Verdaskom koji je sa 2:0 savladao Gofina. Nišikori je identičnim rezultatom savladao Austrijanca Melzera, dok je Njemac - Majer bio bolji od Matoševića (2:1), pa će u narednom kolu igrati sa trećim nosiocem Endi Marejom. Izner je sa 2:0 bio bolji od Garsije Lopeza,

dok je Himeno Traver savladao Lopeza sa 2:1 (6:2, 4:6, 2:6). Stepanek je ubjedljivim rezultatom savladao Tomića, pa će se za plasaman u osminu finala boriditi sa Rože Federerom.

Najbolji teniser na planeti Novak Đoković će u šesnaestini finala igrati sa boljim iz duela Dimitrov - Marti, dok će snage sa Rafael Nadalom odmjeriti Souza ili Paire.

Otac i trener australijskog tenisera Džon Tomić moraće na sud pošto je u Madridu polomio nos francuskom teniseru Tomasu Drueu.

Asocijacija teniskih profesionalaca (ATP) potvrdila je da se incident dogodio i da se radi na prikupljanju dokaza. Bernard Tomić je u nedelju u Madridu izgubio od Radeka Štepaneka već u prvom kolu turnira, a trenutno je 53. teniser na svetskoj rang listi.

Ovo nije prvi put da je njegov otac , istovremeno i trener, umiješan u neki skandal. On je 2008. godine, tada 16-godišnjem Bernardu, naredio da se povuče sa teren pošto je protivnik navodno napravio prestup prilikom servisa, a sudija to propustio da sankcioniše.

M.P.

Vigan - Svonsi (SK Prime 20:45) Domćini se hvataju za slamku spasa - ukoliko savladaju Velšane, fudbaleri Vigana bi bili na korak od izlaska iz “crvene zone”.

EVROLIGA

Krstić i Tomić u prvoj petorci, Mirotić u drugoj Najkvalitetnije evropsko košarkaško takmičenje je izabralo najbolje petorke, a u prvoj centarske pozicije pokrivaju igrači sa ovih prostora - Srbin Nenad Krstić (CSKA) i Ante Tomić (Real Madrid).

U idealnoj postavi su i asovi Panatinaikosa Dimitris Dijamantidis i Olimpijkosa Vasilis Spanulis, kao i još jedan košarkaš „kraljevskog kluba” Rudi Fernandes.

U drugom timu Evrolige su Mi-

loš Teodosić i Viktor Hrjapa iz CSKA, Huan Karlos Navaro iz Barselone, krilni centar Reala Nikola Mirotić i Šon Džejms iz Makabija.

U izboru najboljih petorki učestvovali su posjetioci zvaničnog sajta Evrolige, kao i novinari.

Završni turnir Evrolige na programu je od petka do nedjelje u londonskoj „O2 areni”. U polufinalu se sastaju CSKA i Olimpijakos, odnosno Barselona i Real. M.P.

28 Sport

UTORAK, 7. 5. 2013.

Priredio: Aleksandar Popović Događaji koji su obilježili sedmicu za nama

Premotavanje BAJERN + DORTMUND

JUVENTUS

BUDVA

LUKA BAR

MIROSLAV KLOSE

Njemačka moć

Torinska kraljica

Vladar vaterpola

Sirene opet vladaju

Klasa je vječna

Prolazile su godine, decenije, dok su se Italijani, Englezi i Španci mijenjali na klupskom vrhu Evrope. Ali, došla je i ta 2013. godina, u kojoj su Bajern Minhen i Borusija Dortmund razbili “sveto trojstvo”, demolirali Barselonu i Real Madrid, za premijerno njemačko finale Lige šampiona, koje će se igrati 25. maja na kultnom “Vembliju”! I dok su Bavarci osramotili “blaugranu” ukupnim rezultatom 7:0, “milioneri” su morali da pate protiv zvjezdanih “merengesa”, uspjevši da bace na koljena klub kojeg su svi viće vidjeli u finalu. Dakle, svjedočimo svemirskoj promjeni u klupskom fudbalu, kojom upravljaju sinovi Bundeslige.

Pobjedom nad Palermom (1:0) Juventus i crnogorski reprezentativac Mirko Vučinić odbranili su titulu šampiona Italije. “Stara dama”, odnosno torinska kraljica, je tri kola prije kraja Serije A osigurala svoj 29. (zvanični) skudeto, ali je proslavila (po svojoj računici) 31. jer se ne miri sa oduzetim titulama 2005. i 2006. zbog namještanja. Bilo kako bilo, “bianco-neri” su potvrdili svoju vladavinu na Apeninima, iako je, iskreno rečeno, liga daleko od konkurentne. Ali, trijumfu se ne gleda u zube, a istorija ne traži razloge, pa je italijanski gigant još jednu sezonu završio visoko uzdignute glave, isprašivši rivale.

Treći put u svojoj istoriji vaterpolisti Budve su postali šampioni Crne Gore. Klub iz turističke prijestonice je dva puta u finalu savladao kotorski Primorac (11:9), (10:7), pa je sa ukupnih 2:0 stigao do trofeja. Tim Draga Pejakovića (osvojio svoj prvi trofej u trenerskoj karijeri) je najprije ostvario prednost na svom bazenu, a nakon toga je pokorio rivala i u Kotoru, na bazenu “Nikša Bućin”, za istorijsku titulu. Inače, Budvani su prije toga slavili 2011. godine, a premijerni uspjeh su ostvarili sada već davne 1994. godine. Takođe, Budva je uspjela da osvoji i dva Kupa Crne Gore od njene nezavisnosti - 2009. i 2011. godine.

Bar ponovo ima šampionke Luka Bar je nakon godinu dana uspjela da vrati crnogorsku titulu na primorje. “Sirene” su u finalnoj seriji plej-ofa odradile (do tada) aktuelne prvakinje Budućnost Zetatrans 3:0, prepustivši rivalkinjama samo jedan jedini set! Tako su Baranke stigle do svog četvrtog trofeja od sticanja crnogorske nezavisnosti, a ove sezone slave i dvostruku krunu, sa obzirom da su razbile konkurenciju i u Kupu. Takođe, nove vladarke su režirale slatku osvetu Podgoričankama, koje su ih prošle sezone nakon preokreta rasplakale u finalu. Međutim, ove godine je scenario bio drugačiji, a odbojkašice Luke Bar vratile osmijeh na lice.

Ima 34 godine, a nikad ne prestaje da oduševljava. Jednostavno, Miroslav Klose, čovjek koji je potopio Bolonju, matiravši je nevjerovatnih pet puta! “Petarda” nekadašnjeg njemačkog reprezentativca odjeknula je poput bombe širom fudbalske planete, a njegov podvig je samim tim veći jer je to uradio u ligi koja tradicionalno ima najsavršenije odbrambene igrače.

Da je to, na primjer, uradio u Španiji, pa i u Engleskoj, za nijansu bi bilo realnije, ali ovako - Italji su pozitivno šokirani.

Kloseu se klanjaju svi, od novinara, saigrača, protivničkih igrača, legendi “kalća”, jer je čovjek za 68. minutu postigao pet pogodaka.

Sport 29

UTORAK, 7. 5. 2013.

lEo rEKorDEr igrači poručili murinju

Mesi in, Maradona out

Žoze, dosta je bilo!

Čarobnjak sustigao velikog “El Pibea” Barsa je pobjedila Betis (4:2), Lionel Mesi postigao dva gola - za nove rekorde! “Čarobnjak iz Rozarija” je stigao učinak karijere Dijega Armanda Maradone, koji je postigao 345 golova u karijeru. Naravno, Mesi je več sada stigao do brojke 345. iako je odigrao tek devetu sezonu, a ima samo 25 godina! Takođe, Argentinac je postigao golove na 21. uzastopnu utakmicu španske Primere! Posljednji put je osvajač četiri “zlatne lopte” apstinirao 3. novembra 2012. godine, kada je (nekako) Selta izbjegla njegov dodir čarolije. Od tada, kroz Mesijevom “platni spisak” prošli su Majorka, Saragosa, Levante, Bilbao (dva puta), Betis (dva puta), Atletiko Madrid, Valjadolid, Espanjol, Malaga, Sosijedad, Osasuna, Valensija, Hetafe, Granada, Sevilja, La Korunja, Rajo Valjekano, Selta i Real Madrid - dakle, cijela liga. A.P.

DorTmunDSKa luDniCa

Svi igrači Reala (osim Lopeza, Modrića i Esjena) stali protiv Žozea Murinja i njegovog ponižavanja Ikera Kasiljasa Aleksandar Popović

D

ecembar 2012. - maj 2013. godine. ništa se nije promijenilo, ali ovog puta će biti posljedica. Žoze Murinjo već dugo, dugo ne komunicira sa svojim igračima u realu, konstantno ih napada za loše rezultate (nekada je krivicu preuzimao samo na sebe), čime je srušio duh svlačionice, ali i mit o tome da se on uvijek žrtvuje za svoje igrače, odnosno da mu oni vjeruju po svaku cijenu. Mada, možda je to bio slučaj u interu i čelziju (nakon trofeja i slave), ali u Madridu, gdje se nije proslavio - kao da je izgubio glavu. kako u decembru, tako i sada - igrači su ponovo digli glas i poručili “dosta!”, što je stratega još više približilo izlaznim vratima “santijaga bernabeua”.

“Problemi nastaju kada neko pomisli da je iznad drugih. Nemam problem sa igračima koji smatraju da su isti kao i ostali”, riječi su Žozea Murinja, koje dovoljno govore o svemu.

Ipak, pored bunta igrača u prošlosti, ovaj je najkristalniji. Eliminacija od Dortmunda napokon je skinula masku sa sezone Reala, pa je na površinu izašla prelako izgubljena bitka sa Barsom u Primeri, već nakon prvih 10-ak kola, odstranjivanje legendarnog Ikera Kasiljasa iz prvih 11, potjera Horhea Valdana, Zinedina Zidana i tako unedogled. Nekada je sve izgledalo bajkovito, ali danas se ruše svi stubovi uspjeha, o kojima je sanjao Florentino Perez kada je angažovao kontroverznog stručnjaka. Jednostavno, veliki klub, zvjezdani igrači, svemirske ambicije i neopisiv pritisak porazili su jednog od najvećih trenera današnjice. ●Pobuna: igrači naPokon stali Protiv Murinja!

Došao je, primao po pet “šamara” od Barselone, a onda uz skupocjene akvizicije i nakon “101 duela”

pronašao način da preotme Kataloncima titulu španskog šampiona. Svi su veličali Žozea Murinja, ali - sa tim je stigao i imperativ “a sada osvoji 10. Ligu šampiona!”.

Portugalac to nije uspio, dok se od nacionalne titule oprostio na startu - ekspresno. I, onda su konci ispali iz ruku, a ceh je platio niko drugi do ikone Ikera Kasiljasa, čije sjedjenje na klupi nije niko mogao da zamisli, ali se to dogodilo.

Na gol ga je zamjenio Dijego Lopez - solidan golman, uz činjenicu da nije “ni do koljena” djetetu Reala. Nakon posljednjeg optuživanja Kasiljasa i Ronalda na treningu da su oni krivi za sve, protiv Murinja su se urotili svi, osim igrača koje je on doveo - Dijega Lopeza, Luke Modrića i Mikaela Esjena. Zbog čega se protiv Valjadolida trener nije obratio nikom od svojih izabranika!

Jer, prema njegovom mišljenju su osam igrača, koji su u vlasništvu poznatog menadžera Žorža Mendeša, krivi za lošu atmosferu: Iker Kasiljas, Serhio Ramos, Gonzalo Iguain, Marselo, Mezut Ozil, Karim Benzema, Kaka i Raul Albiol.

●Cr7: briga Me za njega!

PePe: neMa Poštovanja Nakon ispadanja od Borusije Dortmund u polufinalu Lige šampiona madridski svijet se srušio, a već tada su fudbaleri otkrili svoj odnos sa Murinjom.

Tako je Kristijano Ronaldo, na pitanje da li će trener otići, jasno poručio.

“Baš me briga da li će Murinjo ostati ili ne. Meni je jedino važan Real Madrid!”, poentirao je CR7, a njemu se pridružio još jedan Žozeov zemlja Pepe, koji je odbranio Kasiljasa i na diplomatski način etiketirao šefa ...

“Morate imati malo više poštovanja prema Ikeru. Igrači i navijači stoje iza Kasiljasa, jer je on prava institucija u ovom klubu, kao i u Španiji”, rekao je Pepe novinarima, a kao da se imaginarno obraćao baš Murinju. ●PortugalaC Pakuje kofere Perez: treba naM PriMirje I dok su Murinja snimili kako u “Ikei” kupuje kutije i samoljepljivu traku, predsjednik Florentino Perez poziva na primirje - ali samo do finala Kupa kralja protiv Atletiko Madrida 17. maja, koji bi makar malo popravio razočaravajuću sezonu Reala.

Ipak, “Mu” očigledno već sada planira svoj bijeg u London, gdje bi trebao da se vrati u Čelzi, odakle ga je potjerao Roman Abramovič 2007. godine, dok ga budućnost “merengesa” baš i ne zanima, kao što je to bio slučaj sa Portom, odnosno Interom, koje je napustio a da dostojno nije ni proslavio ono što je sa njima osvojio.

Svi žele na Vembli Ljubav ne poznaje granice Borusija iz Dortmunda saopštila je da je dobila preko pola miliona zahtjeva za ulaznice finala Lige šampiona protiv minhenskog Bajerna, koje će se igrati 25. maja na “Vembliju”! “Milioneri” na svom “Vestafelu” ove sezone imaju prosječnu posjetu od oko 80.000 gledalaca, a u klub je do sada za finale LŠ stiglo 502.567 zahtjeva za ulaznice, od kojih će 24.042 srećnika dobiti priliku da uživo bodri svoju svetinju.

Kapacitet londonskog “Vemblija” je 86.000 mjesta, a finalisti su dobili oko 50.000 ulaznica. Najjeftinije ulaznice za fina-

le prodaju se po cijeni od 60 funti (71 euro), a najskuplje iznose 330 funti, odnosno 392 eura. A.P.

iTalijani oDušEvljEni

Besmrtni Klose Pet golova postigao je napadač Lacija Miroslav Klose protiv Bolonje, čime je postao prvi igrač u Seriji A, nakon 27. godina, kojem ja tako nešto pošlo za rukom! Takođe, Njemac poljskih korijena zauzeo je 12. mjesto na listi igrača koji su tako nešto uradila u prošlosti. Prije njega je “petardu” potpisao golgeter Rome Roberto Pruci 1986. godine u pobjedi nad Aveli-

nom 5:1. Prethodnih 10 igrača koji su postigli po pet pogodaka učinili su to uglavnom prije Drugog svjetskog rata, a među njima je i čuveni Đuzepe Meaca. Ipak, rekorderi sa po šest pogodaka na jednom meču Serije A su čuveni Silvio Piola (1933.) u dresu Pro Verćelija protiv Fiorentine (7:2) i Omar Sivori, u trijumfu Juventusa protiv Intera (9:1) iz 1961. godine.

A.P.

● KARIKATURA DANA

argEnTina (primEra 12. Kolo)

Superklasiko režirao remi Boka Juniors i River Plata remizirali (1:1) u karnevalskoj atmosferi najvećeg argentinskog derbija - gol Lancinija poništio Silva Jedan od najvećih, ako ne i najveći gradski derbi na svijetu nije uspio da iznjedri pobjednika, u karnevalskoj atmosferi sa tribina - Boka Juniors i River Plata su remizirali (1:1) na “Bombonjeri”, što je domaćina prikovalo za dno tabele, dok su “milioneri” nastavili da jure vrh tabele. Boku je već nakon 44 sekundi šokirao glavom Manuel Lan-

cini, nakon asistencije Karlosa Sančeza, dok je konačan rezultat postavio u finišu prvog dijela Santijago Silva. Do kraja je u uzavreloj atmosferi, čestim prekidima Giljermo Burdiso pocrvenio, ali River to nije iskoristio uprkos sudijskom dodatku od čak 12 minuta.

“Propustili smo veliku šansu da savladamo velikog rivala i da

se još više izdignemo, ali nastavićemo da se borimo”, poručuje trener Rivera Ramon Dijaz.

SEMAFOR: Godoj Kruz - Kolon 3:0, Kilmes - San Lorenco 1:2, Union Santa Fe - Belgrano 1:1, Argentinos Juniors - Lanus 1:2, Rasing - Velez 0:0, Tigre - Independiente 0:2, Boka Juniors - River Plata 1:1, Atletiko Rafaela - San Martin 2:1.

A.P.

Žurka šampiona Dok Ser Aleks Ferguson (Mančester junajted) i Jup Hejkens (Bajern Minhen) uveliko slave svoje nacionalne titule, na žurku šampiona ulaze i Antonio Konte (Juventus), Frank de Bur (Ajaks), Fatih Terim (Galatasara), a Karlo Anćeloti i

Tito Viljanova dolaze ubrzo na red. Takođe, pokušali su na žurku da se provuku Žoze Murinjo (Real Madrid), Roberto Manćini (Man. Siti) i Masimilijano Alegri (Milan), ali - oni su drugi, za njih mjesta jednostavno nema.

30 Sport

UTORAK, 7. 5. 2013.

Nastavio sa golgeterskom formom: Vladimir Boljević, skroz desno slavi sa saigračima gol protiv Korjelaža

DN donose učinak crnogorskih fudbalera u inostranstvu Pripremio: Uroš Radulović

GOLMANI Mladen BOŽOVIĆ (Fehervar) – Bez greške odradio derbi protiv MTK-a. Videoton slavio sa 2:0 i opet preuzeo drugu poziciju u šampionatu Mađarske.

Boban BAJKOVIĆ (Crvena zvezda) – Napravio kardinalnu grešku kod drugog kola, ipak Zvezda se izvukla na teškom gostovanju protiv Jagodine (2:3).

MIROSLAV VUJADINOVIĆ (Vlaznija) – Primio tri pogotka u porazu od Fljamurtarija 3:1.

ODBRANA IVAN KECOJEVIĆ (Gazijantepspor) – Keca i saigrači nastavljaju sa fenomenalnom formom. Ovoga puta su u gostima bili bolji od Karabukspora (0:2), naš reprezentativac je standardan.

VLADIMIR BOŽOVIĆ (Mordovija) – Mnogo dobar po lijevoj strani protiv Spartaka iz Moskve. Mordovija slavila sa 2:1, naš bek dobio žuti karton. Šansa za baraž još postoji.

NIKOLA VUJADINOVIĆ (Šturm) – Loša forma ne izlazi iz nogu - tim iz Graca opet izgubio, bolji je bio Rapid sa 3:1. Vujadinović igrao cijeli meč.

DEJAN BOLJEVIĆ (Novi Pazar) – Igrao do posljednjeg sudijskog zvižduka u porazu od Slobode (2:0) i zaradio žuti karton.

MILKO NOVAKOVIĆ (BSK Borča) – Nije uspio da izbjegne novi kiks - Milko nije mogao ništa da uradi u porazu od Spartaka (0:3).

NIKOLA VUKČEVIĆ (Kazma) U Kuvajtu stigao do polufinala Emir kupa savladavši sa svojim saigračima Al Sulibihat sa 3:1.

VLADIMIR VOLKOV (Partizan) - Univerzalac u reprezentaciji Crne Gore je u odličnoj formi - Volkov pogodio za 1:0 u trijumfu Partizana nad Radničkim iz Niša (3:1).

VLADAN ADŽIĆ (OFK Beograd) – Fenomalno komandovao odbra-

nom u duelu sa Radničkim iz Kragujevca (1:0) - bivši štoper Rudara sa svojim kolegama došao do trećeg uzastopnog trijumfa.

MARKO BAŠA (Lil) – Štoper nastavlja golgetersku formu - do petog pogotka u sezoni Baša je stigao u duelu sa Tuluzom, gdje su “mastifi” ipak poraženi sa 4:2.

IVAN FATIĆ (Leće) – Igrao prvo poluvrijeme u remiju protiv Karpija (2:2). Leće se bori za ulazak u drugu ligu.

SLOBODAN LAKIĆEVIĆ (Čelik Zenica) - Standardno dobar u “crveno-crnom” dresu. Lakićević igrao u remiju protiv Radnika (2:2).

SRĐA KNEŽEVIĆ (Hapoel Akra) - Ušao u samom finišu. Akra u gostima remizirala sa Haifom 1:1.

Mirko MUSTUR (Bežanija) Ušao već u 17. minutu protiv Kolubara i korektno odradio utakmicu koja je završena bez pobjednika (0:0).

VEZNI RED ELSAD ZVEROTIĆ (Jang Bojs) - Na terenu proveo 70 minuta u lakom porazu od Sent Galena 3:1. Jang Bojs i Zverka pali na sedmu poziciju.

MARKO VEŠOVIĆ (Crvena zvezda) – U 65. minutu meča sa Jagodinom (2:3) na strani Vešo je zaradio drugi žuti, odnosno crveni karton. Ipak, nije bio tragičar meča, jer se Zvezda upsješno odbranila i odnijela bodove za Beograd.

NEMANJA NIKOLIĆ (OFK Beograd) – Kao po navici igrao svih 90. minuta. “Romantičari” minimalcem bolji od Radničkog iz Kragujevca 1:0.

VLADIMIR BOLJEVIĆ (Krakovija) – Sa bijele tačke pogodio u 64. minutu, ipak to nije bilo dovoljno za pobjedu protiv Kolejarža (2:2). Paklena borba za ulazak u elitu se nastavlja.

VLADAN SAVIĆ (Kečkemet) – Dobio šansu od 67. minuta u gostima protiv Haladaša i zaradio javnu opomenu (1:1). “Ljubičasti” jure zonu za kvalifikacije Lige Evrope.

U polufinale Kupa: Nikola Vukčević

MARKO VUKASOVIĆ (Kečkemet) - U meču sa Haladašom (1:1) izašao u samom finišu - prije toga dobio žuti karton.

Donio pobjedu protiv Radničkog iz Kragujevca, na redu je Crvena Zvezda: Petar Grbić

BRANKO BOŠKOVIĆ (Rapid Beč) – Požutio i igrao do 73. minuta. Branko i ostale kolege iz Beča osvojile Grac, gdje su savladali Šturm sa 1:3.

PETAR GRBIĆ (OFK Beograd) – Meč viner protiv Radničkog iz Kragujevca. U samom finišu prvog poluvrijeme Grbić postigao jedini gol na meču i time nastavio sa dobrom formom.

MIRKO RAIČEVIĆ (Hoverla Zakarpatija) – Još jedan odličan meč za popularnog Ćira u pobjedi nad Karpatima (2:1). Hoverla ima veliku šansu da ostane u ligi, nakon užasnog prvog dijela sezone.

Baćo NIKOLIĆ (Borac Čačak) - U 17. minutu načeo mrežu Mladenovca koji je na kraju izgubio 3:0 od odličnih Čačana.

RAMAZAN BIŠEVIĆ (GOŠK Gabela) - Još jedna dobra partija za bivšeg vezistu Budućnosti - Ramo igrao cijeli meč u veoma bitnoj pobjedi nad Širokim Brijegom (3:2). GOŠK se nada opstanku u eliti BiH. DAMIR KOJAŠEVIĆ (Astana) Na teren ušao u 58. minutu i pet minuta prije kraja susreta donio bod svom timu u remiju sa Akžaikom (2:2). Astana drži drugo mjesto u eliti kazahstanskog loptanja.

FILIP KASALICA (Crvena zvezda) – Proveo na terenu svih 90 minuta u uzbudljivom meču sa Jagodinom 3:2 - “crveno-bijeli” nastavljaju trku sa Partizanom.

DRAGAN BOŠKOVIĆ (Sapunbari) - Učestvovao u remiju protiv Račaburija. Bole se dobro snašao na Tajlandu.

STEVAN JOVETIĆ (Fiorentina) – Igrao do 71. minuta u prorazu od Rome kod kuće (0:1). Ovim neuspjehom “viola” se udaljila od Lige šampiona.

NEBOJŠA KOSOVIĆ (Vojvodina) - Igrao pola sata u trijmfu nad Radom (1:0). Trener Nebojša Vignjević računa na našeg mladog reprezentativca koji ima samo 18 godina.

MIRKO VUČINIĆ (Juventus) – Uspio je da odbrani Skudeto sa Juventusom. “Stara dama” savladala Palermo 1:0, a naš kapiten igrao do 78. minuta.

NAPAD SRĐAN AJKOVIĆ (BSK Borča) - Nije uspio previše da zaprijeti odbrani Spartaka u porazu kod kuće od 3:0. Zamijenjen u 72. minutu

DEJAN DAMJANOVIĆ (Seul) – Igrao u porazu od Dženbuk Motorsa (1:0). Boske je sa Seulom tek deseti u šampionatu Južne Koreje.

FATOS BEĆIRAJ (Dinamo) – Dobio šansu od 13. minuta protiv Rijeke u meču bez golova.

STAFAN NIKOLIĆ (Steaua) Oporavio se nakon teške povrede koljena i dobio šansu od 52. minuta u trijmufu nad Pandurijem (2:0).

Stigla titula u Bukurešt!

DARKO PAVIĆEVIĆ (Zalegerseg) - Učestvovao u pobjedi protiv Sopronija koja je došla teže nego što se očekivalo 3:2.

IVAN VUKOVIĆ (Hajduk) – Giga je slabo igrao u gradskom derbiju protiv Splita. Tim sa Poljuda je doživio novi poraz (2:1) i pao na petu poziciju!

Radisav SEKULIĆ (Bežanija) Solidan u remiju sa Kolubarom (0:0).

Raco dobio karton u 85. minutu.

TIM VIKENDA M. Božović Vukčević Kecojević Kecojevi

V. Boljević U polufinale Kupa: Nikola Vukčević

Volkov

V. Božović Bošković

Raičević

Grbić Vučnić(Nikolić) Kojašević

Sport 31

UTORAK, 7. 5. 2013.

huimanitarni turnir

Sva za osmijeh malog Marka

intervju

Sada želim u Ligu šampiona Nekadašnji kapiten mlade reprezentacije Crne Gore Stefan Nikolić sa Steauom osvojio titulu u Rumuniji

N

ajveći rumunski klub je nakon sedam godina opet osjetio šampionski šmek - Steaua je dugo postila, klub iz Bukurešta je posljednju titulu osvojio 2006. godine, međutim za vikend nekadašnji osvajač Kupa Šampiona je pet kola prije kraja (pobjedom nad Pandurijem 2:0) opet sjeo na vrh rumunskog fudbala.

I sve ovo ne bi bilo toliko zanimljivo da u timu prvog šampiona Evrope sa istočne strane “starog kontinenta” ne igra Stefan Nikolić - nekadašnji mladi reprezentativac Crne Gore je uz Mirka Vučinića za sada jedini naš fudbaler koji se okitio pobjedničkim lovorom u ligi.

“Osjećaj je prelijep, prije svega što je i meni ovo prva titula u karijeri.

Steaua je veliki klub i nakon sedam godina posta trebao im je trofej. Zadovoljan sam svojom igrom, postigao sam pet golova i na većini utakmica bio starter”, počeo je za naš list 23-godišnji napadač.

A, prije nepuna dva mjeseca Nikolića je zadesio veliki peh - povrijedio je ligamente koljena tačno pred utakmicu četvrtfinala Lige Evrope protiv Čelzija. Totalno se oporavio i dok ne stekne punu snagu, ulazi sa klupe....

“Još ne mogu da prežalim što nijesam mogao da pomognem sai-

gračima pred tako važan i veliki meč, kao što je bio duel sa Čelzijem. Zadesila me velika nezgodna jer sam se povrijedio na posljednjem treningu pred utakmicu. Poslije nešto više od mjesec i po dana uspio sam da se oporavim i sada je sve kako treba”, rezimirao je rođeni Nikšićanin.

Da se još malo vratimo na ovogodišnju sezonu - Steaua je bila ubjedljiva u domaćem šampionatu, a svoje fenomenalne partije pružala je i u Ligi Evrope, gdje se najčešće izdvajao Nikolić. Golovi iz LE, će definitvno ostati zauvijek u sjećanju...

“Ovaj klub je nekada bio šampion Evrope i ove godine ćemo kroz kvalifikacije dati sve od sebe kako bi se plasirali u grupnu fazu Lige šampiona. To mi je sada najveća želja sa Steauom i težiću ka tome. Ove godine u Ligi Evrope imali smo jednu super sezonu - završili smo prvi u

grupi, imao sam i sreću protiv Kopenhagena kada sam postigao gol. Posle toga smo eliminisali veliki Ajaks gdje smo nakon zaostatka iz Amsterdama od 2-0, uspjeli da se vratimo i pobijedimo na penal-ruletu gdje sam bio strijelac. Lijepo mi je ovdje i ne razmišljam o odlasku”, jasna je poruka Nikolića.

Hemija sa ultrasima Steaue Kada su u pitanju navijači najvećeg kluba u Rumuniji - Stefan Nikolić je jedan od igrača kojeg tifozi najviše cijene u klubu - nekadašnji napadač Temišvara, Lirsa, Roselarea i OFK Beograda ne krije da postoji hemija između njega i “crveno-plavih”.

“Navijači su nas 12 igrač. Stalno su uz nas - mnogo sam im zahvalan za sve što su pružili. U sljedećem kolu igramo gradski derbi sa Rapidom i sigurno će napraviti spektakl”, ističe Nikolić.

Lijepo druženje, dobar fudbal uz mnogo atraktivnih poteza i simbolična suma prikupljena za liječenje Marka Radulovića iz Nikšića - epilog je mini turnira odigranog na terenu SC Kalezić na Zabjelu proteklog vikenda. Takmičenje u organizaciji Saveza studenata Ekonomskog fakulteta proteklo je u super atmosferi, uz prisutvo mnogih javnih ličnosti koji su prisustvom i izdvojenim sredstvima upljepšali pažnje ovu vrijednu humanitarnu akciju.

Početni udarac uz velike aplauze izveo je upravo mali Marko, čiji je osmjeh govorio da je napravljen pravi potez. Prikupljena novčana sredstva i pokloni jesu simbolični, ali je bitna bila iskrena namjera svih onih koji su se te večeri našli na Zabjelu da pomognu Marku da dobije najvažniju životnu utakmicu.

Kada su u pitanju rezultati u prvom polufinalu ekipa Sa-

veza studenata Ekonomskog fakulteta bila je bolja od Varvara 8:4, dok se u nadmetanju Javnih ličnosti kao snalažljiviji pokazao tim za koji su nastupili Filip Mirotić i Dalibor Medenica iz Montenegro airlinesa, Vuk Pejović (NVO Naša Podgorica), Miloš Antić (Dnevne novine), Vlado Perović (TV 777) i majstor iz FK Zeta Balša Božović. U meču punom preokreta Božović i družina savladali su rezultatom 4:3 ekipu u sastavu Aleksandar Radulović (glumac), Ivan Vukčević (frizer), Jovan Brajković (Drugačija radio stanica), Vesko Šabo Đukić (bivši fudbaler) i super tandem profesionalaca - bivši reprezentativac Luka Pejović i kapiten Zete Goran Burzanović.

U velikom finalu dilema ni u jednom trenutku nije postojala - ekipa Javnih ličnosti do vrha je napunila mrežu “studenata” 6:1.

M.A.

mali fudbal

Boričje najbolje u Plužinama Juče su Plužine bile u znaku fudbala - u gradu na sjeveru naše države odigran je čevrti memorijalni turnir u malom fudbalu “Brano Bane Blagojević”, na kojem su u učestvovala četiri tima. U prvom polufinalnom duelu ekipa Bajo Pivljanin je savladao Nikšić Junajted rezultatom 3:2, dok je Boričje u drugom obračunu bilo bolje od eki-

pe Milvola sa 5:3.

Finale je bilo pravi spektal u kojem se Boričje osvojile šampionski pehar nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca (11-10), dok je u regularnom dijelu utakmice bilo 6:6.

Najbolji igrač turnira je Darko Ćalasan (BP), golman Branislav Vuković (BP), a titulu najefikasnijeg strijelca je odnio Ilija Vučković (Milvol).

U.R.

mali fudbal

Sukobi na Kamp nou - svi se svađaju Real Madrid nije sam - u kraljevskom klubu je još davno krenuo talas svađe koji kulminira iz dana u dan, ali ni u taboru najomraženijeg rivala ne cvjetaju ruže.

Velika prašina podigla se u timu Barselone - igrači i čelnici “blaugrane” su u potpunosti “izbačeni iz takta” nakon što su doživjeli razbijanje od strane Bajern Minhena u polufinalu Lige šampiona ukupnim rezultatom 7:0, pišu katalonski mediji.

Prvo se “zakačila” gospoda u foteljama - predsjednik Barselone Sandro Rosel navodno nije zadovoljan radom sportskog direktora Andonija Zubizarete i zamjerio mu je da je premalo učinio na ubrizgavanju “svježe krvi” u timu. Dokaz da između njih dvojice

nema previše komunikacije svjedoče i njihove različite izjave o mogućim pojačanjima na štoperskim pozicijama Zubizareta priča o Matsu Humelsu, a Rosel o Tijagu Silvi.

Kako pišu španskii mediji, trener Tito Viljanova osjeća se sve usamljeniji na Nou Kampu - Rosel je bio razočaran pripremom fudbalera za mečeve sa Bajernom, a sve je još više “potpalio” nekadašnji prvi čovjek Katalonaca Đoan Laporta, koji je javno pozvao Rosela da napusti poziciju predsjednika Barselone.

Sukoba je bilo u kancelarijama, a i u svlačionici - u javnost se probila informacija o žestokoj verbalnoj svađi između Viljanove i Đerara Pi-

kea. Naime, kormilar Barse bio bi najsrećniji ukoliko bi na ljeto otišao Sesk Fabregas, ali se pomenuti štoper baš sam tim ne slaže, pa je samim tim stao u zaštitu svog velikog prijatelja koji zajedno sa Lionelom Mesijem čine klan “1987” (godište svih trojice). Pike je navodno pred cijelom ekipom rekao Viljanovi u lice da nije baš siguran ima li kapacitet za glavnog trener Barselone.

Ovakve stvari do sada nijesu išli u prilog jednog od najvećih klubova na svijetu, Barselonu su svi smatrali jednom velikom školom u kojoj se zna ko šta radi, međutim nakon debakla od Bajern Minhena isplivale su, po svemu sudeći, prljave stvari.

U.R.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUčInIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVAnOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš AnTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVAnOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: nikola VUKOTIĆ (nikola. vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

POČELA OPERACIJA FRANCUSKA

Dame obećavaju paklen rad Košarkašice Crne Gore juče počele pripreme za Evropsko prvenstvo od 15. do 30.juna u Francuskoj - prvo Zlatibor, Beograd, Crkvenica, Cetinje pa pravac Van Miloš Pavićević

I

ako se još nijesu na pravin način odmorile, nakon napornih sezona u svojim klubovima, naše najbolje košarkašice kreću u novi projekat - da naprave korak više u odnosu na Evropsko prvenstvo u Poljskoj prije dvije godine kada su bile šeste. Jelena Škerović i drugarice će od 15. do 30. juna u Francuskoj nastojati da se domognu petog mjesta i izbore učešće na Svjetskom prvenstvu, što bi svakako bio ogroman uspjeh.

ječi selektora Baletića. ● NEMA VREMENA ZA ODMOR Najveći problem naše selekcije može biti umor najiskusnijih igračica.

“U ovom trenutku imamo problema, a to je kratak period za rad za koji mi nismo krivi, jer je FIBA tako postavila datume za takmičenje. Imamo problema i što su nosioci naše igre više nego premoreni, imamo određene povrede, ali strahovito vjerujem u karakter igračica, u njihovu želju da još jednom svojim požrtvovanjem i odnosnom dostignu ono što nam nedostaje”. ● NEMA SLABIH RIVALA U “crvenom” taboru kao i pred prvenstvo u Poljskoj imaju jasne ciljeve.

“Ako imate 16 ekipa, koje su najbolje od najboljih, onda tu nema slabih rivala. Nama je cilj da odigramo dobro i da ostvarimo bolji plasman. Nastojaćemo to da uradimo, ali biće teško. Sa tako malim bro-

Promjene u stručnom štabu Uoči okupljanja došlo je do malih promjena u stručnom štabu. Zbog ličnih i poslovnih obaveza, kondicioni trener Dragan Gačević i fiziote-

rapeut Vesna Odalović nijesu mogli da budu sa reprezentacijom. Umjesto njih tu su Filip Mihailović i Jelena Šibalić.

Milica Jovanović: Imamo obavezu Krilni centar Milica Jovanović imala je dobru sezonu u turskom Bešiktašu. Ona je i u proteklim kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo pokazala klasu, kao i da se na nju može ozbiljno računati, iako ima svega 23 godine.

“Radujem se početku priprema i

za ovih mjesec dana ćemo uraditi sve da se što bolje pripremimo za Evropsko prvenstvo. Velika je obaveza predstavljati svoju zemlju, na tako jednom velikom takmičenju. Nadam se da ćemo opravdati sva očekivanja”, istakla je Jovanović.

jem igračica biti konkurentan velikim evropskim selekcijama, nije nimalo lako, ali je za poštovanje”, jasan je Baletić. ● ŽELIMO U DRUGU FAZU Od kapitena Jelene Škerović se bez dileme uvijek očekuje najviše.

Ona je već dokazala da je pravi vođa, a uz pomoć Jelene Dubljević, Ive Perovanović, Ane Turčinović, Snežane Aleksić, Milice Jovanović... jasno je da Crna Gora

Grupa A (Van) 15.jun 12.30 - Crna Gora - Slovačka 15 - Ukrajna - Turska 16.jun 12.30 - Slovačka - Ukrajna 15 - Turska - Crna Gora 17.jun 12.30 - Crna Gora - Ukrajna 15 - Turska - Slovačka

ima tim koji može pomrsiti račune i najjačima.

“Daćemo sve od sebe kao i do sada, na svakoj utakmici pružićemo 100 odsto. Očekivanja su, kao što je rekao selektor, velika, ali treba da idemo od utakmice do utakmice. Imamo veliki broj mečeva, mali vremenski period i svaki meč je poseban. Prolazak u drugu fazu bi bio veliki uspjeh, jer je EP jako takmi-

čenje, velika konkurencija. Bitno je da prođemo u drugu fazu, a nako toga sve je moguće”.

Odmah nakon okupljanja, ekspedicija ženske selekcije se uputila na Zlatibor, gdje će ostati do 30. maja. Potom slijede turnir u Beogradu i Crkvenicama, a povratak u Crnu Goru, planiran je za 7. jun, kada će “crvene” do odlaska u Francusku trenirati na Cetinju.

KUPON 20

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Želja i motiv u “crvenom” taboru nikada nijesu bili problem, a ono što ovu selekciju krasi jeste da sve djevojke sa posebnim emocijama nose dres sa državnim grbom. To su pokazale u Poljskoj, gdje su bile najprijatnije iznenađenje šampionata, ali su i u proteklim kvalifikacijama izabranice Miodraga Baletića pokazale karakter.

Pozitivna vijest je da šef struke može da računa na sve igračice, Amerikanka Ana Deforž selekciji će se priključiti 13.maja, dok se dolazak Milke Bjelice očekuje u srijedu kada će “crvene” biti na Zlatiboru.

Pred “crvenima” je malo vremena, a dosta posla, ali su obećale da će uraditi sve da što spremnije odu na šampionat Starog kontinenta.

“Iako smo imali dobar rezultat u kvalifikacijama pred prethodno Evropsko prvenstvo, ispraćeni smo bili sa određenom skepsom. Sada pred prvo okupljanje, ispraćeni smo sa očekivanjima, što pomalo može biti i opterećujuće”, bile su prve ri-

utorak, 7. 5. 2013. broj 533 GoDINA II

33 žENA TAJNE LJEPOTE

Bikini tijelo za mjesec dana Ljeto se bliži i upravo imate dovoljno vremena da dotjerate svoju liniju do savršenstva. Evo šta trebate učiniti. Izvagajte se i zacrtajte cilj. Ako vam je lakše, fotografišite se na samom početku “procesa” i na kraju kada dostignete željenu figuru.

Odmah kupite bikini u koji želite ovog ljeta da “uđete”. Objesite ga na vidno mjesto, neka vam on bude podsticaj, koji će vam pomoći da izdržite režim koji vas čeka.

Jedite ispravno. Vježbe, same, vam neće pomoći. Morate pronaći dijetu ili uopšte režim ishrane, koji vam odgovara. Nema više roštilja, masne, kalorične, “brze” hrane. Vrijeme je za mnoštvo povrća i voća, ćuretine, piletine, ribe, jaja, …

Obavezno pijte najmanje osam čaša vode dnevno. Ne samo da će

poboljšati vašu kožu, već će vas držati sitim između obroka.

Smanjite unos šećera. Moraćete se odreći nekih slastica, ali i alkohola. (Dozvoljena vam je čaša crvenog vina). Što se tiče vježbi, tri do pet puta sedmično radite kardio vježbe po 30 minuta. Znači, na raspolaganju su vam brzo hodanje, trčanje, džogiranje, plivanje ili brdsko pješačenje. (Uključite i dizanje tegova bar dva puta sedmično za bolje rezultate). Budite pažljivi prilikom biranja vježbi. Neka to budu one, koje vam se dopadaju, koje ćete rado raditi. A, ako vam je lakše, učlanite se u teretanu, krenite na aerobik, zumbu, ples.

Uvedite promjene u svoju svakodnevicu. Šetajte više, smanjite vožnju automobilom – idite pješice, provodite vrijeme u parku.

SAVJETI

Bez bora na čelu Mnoge žene bi htjele da se riješe bora na čelu, takozvanih bora mrštilica, ali bez intervencije botoksom i iglama. Stručnjaci u borbi protiv starenja imaju nekoliko odličnih savjeta.

Prestanite da se mrštite Prvi korak koji će vam pomoći protiv bora mrštilica na čelu je dobro staro opuštanje. Što se manje mrštite - i bora će biti manje. Znamo, to je teže nego što zvuči.

“Borbu protiv bora na čelu započnite tako što ćete sve vaše elektronske uređaje da podignete do nivoa očiju”, savjetuje stručnjak Nikola Džos, kojoj je jedna od klijentkinja i glumica Gvinet Paltrou.

Pronađite idealnu kremu Drugi korak je da se pozabavite borama koje već imate. “Retinol kreme su zlatni standard kad je u pitanju izgradnja kalogena, koji pomaže u omekšavanju bora”, tvrdi Patricia

TREND

Kraljica proljeća

S

vaka sezona se odlikuje drugačijim bojama, ali takođe, od svih boja se uvijek izdvoji jedna, čija posebna nijansa stvori jedinstvenu atmosferu i dominira modnim svijetom neko vrijeme. Prošlog ljeta ta čast je pripala boji mandarine i mint, dok je za ovo proljeće, smaragdno zelena nova opsesija.

Ova nijansa zelene se povezuje sa konceptom luksuza, ona inspiriše i daje osjećaj harmonije, ova zelena je zapravo najlepša boja prirode koja laska svakom tenu i boji očiju. Kako biste ovaj trend izneli na najbolji mogući način, predstavljamo vam nekiliko savjeta koji će vas uvesti u zeleno raspoloženje na pravi način!

Kako da nosite zelenu boju - zelena i druge boje Prva stvar koju treba da znate u vezi sa svakom bojom, to je da je ona uvijek u nekakvoj vezi sa drugim iz točka boja. Smaragdno zelena je raznovrsna i dozvoljava kombinovanje sa skoro svim nijansama, a da pri tom ne gubi na ljepoti.

Zelena se, ipak, najbolje slaže sa električno plavom, fuksijom, narandžastom, bojom šljive, crvenom, zlatnom, srebrnom, crnom, bež, belom i sa pastelnim tonovima. Opcija je bezbroj, samo treba da pustite mašti na volju i budete kreativne.

Bez obzira na svoje luksuzne karakteristike, budite pažljive u kombinovanju zelenih komada. Ne preporučujemo ovaj izgled od glave do pete, već su detalji u ovoj boji ili jedan, dominantni komad, sasvim dovoljni. Tako će vaša cvjetna haljina izgledati fantastično uz zelene ba-

letanke ili pojas, a zelene pantalone uz bijelu bluzu i neutralne sandale će biti pravi akcenat vašeg stila.

Zelena u potpunosti može izgledati dobro samo kada je svečana haljina u pitanju. Tada, bila ona maxi, midi ili mini, uz nju možete poneti zlatne detalje i cipele ili je upotpuniti crnim asesoarima za postizanje glamuroznog izgleda.

Zelena boja i vaš ten Birajte odgovarajuću nijansu zelene ako želite da ona izgleda sjajno na vama.

Ako imate normalan ten, birajte bogate nijanse smaragdno zelene, za dame sa svjetlijim tenom preporučuju se svjetliji tonovi, jer će previše

intenzivne nijanse zelene izgledati grubo, dok se za tamniju put preporučuju intenzivnije, tamnije i otvorenije nijanse zelene.

Zelena u vašem neseseru Trend smaragdno zelene lako možete da prenesete i na šminku, što je idealno za sunčane dane. Da biste zaista zablistali, evo nekoliko savjeta za odabir zelenih nijansi. Tekstura je zaista bitna, pa zelena šminka sa metalik i svjetlucavom teksturom treba da bude vaš izbor, dok će ona sa satenskom ili mat završnicom izgledati previše scenski i vještački.

Zelena rijetko može da izgleda dobro sama po sebi i zato je uvijek iskombinujte sa drugim nijansama, poput braon, zlatne ili ljubičaste. Zelene sjenke laskaju svakom pogledu, ali su najupečatljivije na braon očima.

Smaragdni nokti su luksuzni sami po sebi i dovoljan su akcenat koji će ići fantastično sa crvenim ili zlatnim printom.

Veksler, profesorka kliničke dermatologije u medicinskoj školi Mount Sinai.

Ako vam je retinol agresivan, razmislite o kremama koje imaju svojstvo učvršćivanja i koje sadrže peptide koji podstiču proizvodnju kalogena na blaži način. “Samo imajte na umu da ćete takve proizvode morati radovno da koristite mjesecima prije nego što primijetite rezultate”, dodaje ona.

KORISNO

Devet trikova za kućni pedikir Iako su profesionalni pedikir tretmani opuštajući i fenomenalni, oni su ipak skupi i oduzimaju nam dragocjeno vrijeme. Logično je da se zapitate: “Zašto da plaćam nekoga za ono što lako mogu da uradim sama kod kuće?” Donosimo vam nekoliko savjeta za savršen kućni pedikir kako bi vaša stopala spremno ušetala u ljeto.

1. Nikad nije naodmet previše brige i njege, ali nedjeljni pedikiri nijesu neophodni. Jednom u dvije nedjelje je dovoljno da uradite temeljan tretman tokom ljetnjih mjeseci.

2. Bezbojni ili bazni zaštitni lak treba da bude vaš najbolji prijatelj. Potrudite se da ga primijenite trećeg dana vašeg pedikira (ili manikira).

3. Nikada nemojte da koristite proizvode bogate proteinima i one za ojačavanje noktiju zajedno. Korišćenje oba uzrokovaće pucanje laka. Pokušajte da primijenite samo proteine za nokte na čistim nenalakiranmim noktima.

4. Koristite ulje za zanoktice kada su vam nokti već nalakirani. Tako ćete ih dodatno hidrirati i omogućiti da vlaga prodre u ko-

žu, što pomaže da lak za nokte duže traje.

5. Nanesite ulje za zanoktice na bazu vaših noktiju, fokusirajući se na područje oko zanoktica kako bi vaši nalakirani nokti izgledali još bolje.

6. Mliječni pedikir će vas definitivno spasiti. Pomiješajte pola šolje tople vode sa jednom šoljom mleka i dodajte kašičicu šećera ovakva maska za stopala će hidrirati kožu i spriječiti žuljeve.

7. Utrljavanje pilinga za stopala i struganje peta je odličan način da uklonite mrtvu kožu. Izbjegavajte korišćenje kamena za pete jer je zamka za bakterije, a umjesto njega upotrebljavajte turpiju.

Pošto su vam stopla potpuno istrugana, isperite ih, hidrirajte sa ne pretjerano masnim losionima, pa možete početi sa lakiranjem.

8. Šea puter, blaga eterična ulja i vazelin možete koristiti za vlaženje peta i tako spriječiti njihovo pucanje.

9. Ako imate žuljeve najbolje je da ih prepustite profesionalcima.

Ukoliko pokušate da ih sami iskopate napravićete više štete nego koristi.

34 Žena

UTORAK, 7. 5. 2013.

Sebične žene srećnije Nije riječ o pravoj sebičnosti nego o tome da su žene koje znaju da postave granice i pridržavaju ih se srećnije i imaju kvalitetnije veze. Često podstaknute mislima da su njihovi partneri uvijek tu da im pomognu pa bi i one trebalo da budu na usluzi, žene će učiniti mnogo toga što im se u stvari ne radi. Recimo, priskočiće u pomoć oko kućnih poslova, u kuhinji i slično. Međutim, time samo narušavaju svoj mir i dodatno se “pune” stresom te su nezadovoljnije, naglašavaju istraživači sa univerziteta u Arizoni. A time štete i svojoj vezi.

Stres zbog manjka odmora nakon nekog vremena može prouzrokovati sukobe među partnerima. U istraživanju na 154 para koji su zapisivali sve što im se događalo ispalo je da su stabilnije veze u kojima se žena ponekad postavi sebično tako da odredi vlastite granice preko kojih neće ići. Takve žene uživale su više i u svojim vezama, a partneri su imali više sluha za njih.

Zaboravljate imena Da li vam se nekada dogodilo da ne zapamtite imena ljudi koje ste tek upoznali? Ne brinite, nijeste jedini. To se dešava većini ljudi, a britanski naučnici su ustanovili da nam mozak to namjerno radi da se ne bi preopteretio.

Naučnici su došli do saznanja da se mozak, namjernim zaboravljanjem nebitnih činjenica poput nečijeg imena, zapravo bori protiv sopstvenog preopterećenja.

U svojoj studiji istraživači su sproveli eksperimente na puževima kojima su ponudili nepoznatu supstancu kako bi vidjeli da li će je prepoznati kao hranu.

Otkrili su da su puževi reagovali tako što su imali memorijske propuste od trideset minuta do dva sata, da bi memoriju konsolidovali tek poslije četiri sata.

PSiHoLoGiJA

Situacije koje remete brak P osljednjih godina često se mogu čuti žene kako se žale da muškarci više ne žele da se vezuju brakom. Sa druge strane, pak, muškarci se žale da su žene postale previše samostalne i da odlažu brak. Očigledno je da je savremeno doba od braka napravilo sveti gral, a tome dodajte i naporan pritisak društva koje ljude još vrednuje na osnovu bračnog statusa. Situacija nije jednostavna, ali nije ni toliko komplikovana. Stručnjaci kažu da brak nema veze s godinama i zato prestanite da se opterećujete.

Ne žele svi djecu Jedan od glavnih razloga zbog kojih se ljudi odlučuju na brak je roditeljstvo. Još uvek je društveno poželjno da se djeca rađaju unutar braka, pa ga neki isključivo zbog toga i sklapaju. Međutim, šta je sa ljudima koji ne žele djecu? I zašto se oni ne bi venčali zato što žele, a ne zbog djece i biološkog sata?! Ne zaboravite da su ljudi različiti i da te različitosti treba uvažavati.

Ne sazrijeva svako istom brzinom Kada je neko spreman za brak? Postoje oni koji vjeruju da su to kasne dvadesete ili rane tridesete. Međutim, ljudi su različiti i različitom brzinom sazrijevaju. Neko je već u ranim dvadesetim spreman za brak, a neko nije ni u pedesetim. Tu nema pravila, osim jednog – sudbonosno “da” recite tek kada zaista budete spremni.

Ne postoji vremensko ograničenje Za ulazak u brak nema vremenskog ograničenja. Nije to kao roditeljstvo kod žena – postoji određeni broj jajašaca, a kada nestanu, onda nema majčinstva. Brak nije zajednica u koju treba srljati, jer ste se opteretili godinama. Potrebno je vrijeme da pronađete savršenog ili savršenu. Neko pravog muškarca ili ženu upozna već u 21. ili 22. godini, a neko čeka mnogo duže.

I opet se vraćamo tvrdnji da su ljudi različiti. Neki ljudi znaju da prepoznaju osobu koja im odgovara vrlo rano, a neki moraju da prođu određena iskustva u vezama (najčešće bolna) da bi na kraju prepoznali osobu s kojom mogu da grade budućnost. Važno je naći pravu osobu, a ne uletati u brak samo zato jer vam neko govori da je vrijeme.

Neki ljudi moraju da prođu kroz divlju fazu Znate li one ljude koji se vjenčaju u dvadesetčetvrtoj i onda se rastanu u dvadesetdevetoj godini?

To je zato što nijesu odvojili vreme da malo divljaju, skupe razna iskustva i upoznaju sami sebe. Stručnjaci kažu kako je dobro da svako u životu ima jedno određeno razdoblje samovanja. Takvi ljudi kasnije biraju kvalitetnije partnere jer poznaju sebe, znaju šta žele, ali i prošli su divlju fazu pa se mogu smiriti.

Pritisak društva nije dobar razlog za brak Nerijetko okolina vrši strahoviti pritisak na ljude u kasnim dvadesetim i tridesetim – morate se vjenčati, šta više čekate, vrijeme vam je! Stručnjaci vjeruju da su mnogi brakovi sklopljeni upravo zbog ovog pritiska. To je najgori motiv za brak i ako se sklada zbog pritiska, šanse za razvod su jako velike.

DRUGA STRANA

koRiSNo

Savjetujte drugaricu Šta muškarci mrze kod žena Ovakve situacije danas nijesu rijetkost, pa se skoro svakoj ženskoj osobi barem jednom dogodilo da mora pokušati svoju drugaricu izvesti na pravi put.

Ne postoji način kako da joj objasniš da se ne upušta u to, jer te neće poslušati. No, postoje stvari koje joj moraš napomenuti, kako bi joj ipak ubacila crv sumnje da razmisli i sama dođe do zaključka da radi protiv sebe.

1. Kako to da još nije ostavio djevojku ili ženu?

Ako to traje već neko vrijeme i on stalno odgađa odlazak iz veze u kojoj, kako kaže “nije srećan”, vrlo vjerovatno nikada neće otići. Tačnije, neće zbog nje, možda zbog neke druge hoće. Da li je zaista spremna toliko da čeka nešto što se možda nikad neće dogoditi?

2. Da li je on važniji od porodice i prijatelja?

Obično se takva djevojka prilagođava njegovom rasporedu, pa često zaboravi da osim njega ima porodicu i prijatelje. Krene s preskakanjem porodičnih ručkova i prijateljskih kafa i izlazaka, a završi potpunim ignorisanjem. Ili još gore, javljanjem samo kad on nema vremena. Ko će joj ostati jednog dana? Vrlo vjerovatno niko!

3. Sve se vraća, sve se plaća!

Ako se uzme u obzir činjenica da je moguće da on ipak ostavi svoju curu i započne nešto ozbiljnije s njom, ko garantuje da to isto neće uraditi i njoj? Kako će se tek onda osjećati?

Shvatamo u potpunosti frustraciju u kojoj nekome ko ti je drag nikako ne možeš da objasniš da radi na svoju štetu. Ipak, nipošto joj nemoj okrenuti leđa.

Od ljudi koje voliš se ne odustaje. Izdrži, vrijedeće...

Iako dosta puta znamo šta muškarcima smeta kod nas, ponekad se pravimo da to nije tako i nastavljamo po svome.

1. BLEBETANJE Nalazite se i on pita kako vam je prošao dan, a potom kreće monolog u poređenju s kojim Ilijada i Odiseja izgledaju kao haiku. Nije da muškarce ne zanima šta njihova djevojka ima da im kaže, samo ne vole da slušaju priče prepune detalja.

2. ŠOPING Koliko god oni puta rekli da im je muka da idu s vama po prodavnicama i da bi radije kopali tunele, djevojke će se i dalje duriti svaki put kad neće hteti da pođu s njima ili će ih požurivati pri peglanju kartica. Možda treba da razmislite, pa šoping počnete da praktikujete samo kao kaznu za nešto?

3. HIPEROSjETLJIVOST Iako su im samostalne žene jako privlačne, muškarci vole da znaju kako su oni ti koji nose pantalone u vezi.

Vole da osjete potrebu da su potrebni

ženama kao zaštitnici, ali samo ako nije u pitanju preterivanje. Preosjetljive žene, koje stalno treba tješiti i tetošiti, jednostavno su im nešto s čime ne znaju i ne žele da se nose.

4. KRITIKOVANJE DRUGIH Komplimente im dajete rijetko, ali zato kritike...Muškarcima tako ostavljate utisak da ste vrlo nesigurni, iako

ponekad kritikujete tek toliko da nešto kažete. Posebno ne vole ako kritikujete njih, njihove prijatelje ili članove porodice, piše Index.

5. LJUBOMORA I tu mislimo na one nenormalne ispade. Malo ljubomore nikome ne škodi. Svakako, ona je poželjna. Ali naglašavamo, malo.

Žena 35

UTORAK, 7. 5. 2013.

ISHRANA

Dijeta za poslovne žene

N

ali, i za one koji u širokom luku zaobilaze boravak u kuhinji ili pak provode skoro cio dan na poslu!

Primjer ishrane Ponedjeljak Doručak: 1 banana i 2 kivija Ručak: tjestenina sa povrćem – 70grama testenine, 50 grama prokelja, 50 grama brokolija, 1 šargarepa, 1 crvena paprika Večera: 250 grama teleće šnicne sa roštilja i 300 grama na vodi dinstanih šampinjona Utorak Doručak: 2 dl soka od šargarepe, 2 kriške integralnog crnog hleba, 20 grama kravljeg sira Ručak: povrće i viršle (50 grama

šargarepe, 50 grama graška i 100 grama skuvanih viršli) Večera: seckano povrće – 1 patlidžan, 1 luk, 1 tikvica, 2 paradajza, kafena kašičica parmezana, isto toliko maslinovog ulja Srijeda Doručak: 1 pecivo, kašičica marmelade i nezaslađen čaj Ručak: salata od jabuke i krompira Večera: tanjir supe, 200 grama fileta oslić, 100 grama kuvane šargarepe Četvrtak Doručak: čaša soka od jagoda, 200 grama kruške Ručak: 1 bio-pecivo, 100 grama kisjelih krastavčića, 100 grama fileta pilećih prsa Večera: 100 grama barenog integralnog pirinča, 200 grama cvekla Petak Doručak: 250 grama ananasa Ručak: salata sa jajima i povrćem – 100 grama zelene paprike, 50 grama graška, 50 grama kukuruza, 1 paradajz i 1 kuvano jaje Večera: riba – 100 grama fileta oslića sa limunovim sokom i biberom, i grašak – 200 grama Prednosti dijete Laka priprema obroka. Raznovrsnost jelovnika koji obuhvata dovoljno proteina, ugljenih-hidrata, vitamina i ostalih korisnih supstanci.

Odlična za osobe koje planiraju da budu na posebnom režimu ishrane duži vremenski period, jer imate slobodne vikende kada možete pojesti ono što vam je tokom nedelje nedostajalo, pa nećete biti mrzovoljni. Dobar rezultat na duže staze!

LOŠE NAVIKE

Lista pet ª skrivenihº izvora kofeina Mnogi su zbog zabrinutosti radi negativnih posljedica prevelikog unosa kofeina u organizam odlučili da smanje unos kafe ili energetskih pića. Međutim, istraživanja otkrivaju još pet skrivenih izvora kofeina, objavila je američka Agencija za hranu i ljekove (FDA).

1. DODACI ISHRANI: Više od polovine Amerikanaca koristi neku vrstu dodatka ishrani. U istraživanju 20 takvih proizvoda, u njih šest je pronađena veća količina kofeina od prikazane na etiketi proizvoda. Svih šest uzoraka je sadržavalo visoke procente kofeina, od 210 do 310 mg.

Poređenja radi, jedna šoljica kafe sadrži oko 100 mg kofeina.

2. LJEKOVI: Pojedini ljekovi sadrže kofein. Recimo da u jed-

nom ljeku protiv bolova (Excedrin Extra Strength) je pronađeno 130 mg kofeina, nešto više nego u šoljici kafe.

3. KAFA BEZ KOFEINA: Ako se odlučite za ovu verziju kafe, ne možete biti sigurni kako u istoj kofeina neće biti, jer se on tokom procesa dekofenizacije ne izgubi u potpunosti. Količine su male, ali zato pripazite na količinu.

4. ČOKOLADA: Ako pojedete na primjer punu kesicu čokoladnog čipsa u organizam ste unijeli 104 grama kofeina, baš kao da ste ispili šoljicu kafe.

5. ČAJ: Ako ste s kafe prešli na ispijanje čaja, dobro je znati kako u crnom čaju ima od 14 do 60 mg kofeina, dok se u zelenom sakrije od 24 do 40 mg kofeina, piše Dnevnik.

TIJELO

ZA DO K JE

VJEŽBE

TO RA

P I TA

Ako nemate vremena da dugo pripremate posebne obroke ili imate radno vrijeme koje utiče na vaš način ishrane? Ovo je vaš put do savršene linije. Dijetu držati tokom radne nedjelje, a vikendom dajte sebi oduška i smažite omiljenu poslasticu! Jelovnik je tako koncipiran da se može jesti i za kancelarijskim stolom! Vrijeme držanja dijete nije ograničeno, i od vas zavisi da li ćete je držati 1, 2 ili 7 nedjelja.

Kome je dijeta namenjena?

Ovo je idealno rješenje za zaposlene žene, zauzete majke, studentkinje u ispitnom roku, riječju djevojke koje nemaju dovoljno vremena za dugotrajnu pripremu hrane,

Hodanjem izgubite višak kilograma

Poštovani, ja želim da trajno uklonim grudi, dakle osjećam se nelagodno, prosto osjećam da mi ne pripadaju. Ne osjećam pripadnost polu u kome se nalazim. Dakle, radi se o transeksualizmu, ali za početak ja bih da uklonim grudi. Zanima me koji su rizici operacije, da li može to uspješno da se uradi, kao i cijena tog zahvata.

Poštovana, razumijem vaše pitanje. Potrebno je da se obavi priprema za takav zahvat. Neophodan je pregled psihijatra seksologa. Nakon tog pregleda mislim da treba da vas pregleda konzilijum za promjenu pola koji treba da odobri da se sve potrebne operacije urade. Postoje informacije da se to čak može obaviti o trošku fonda. Svaka operacija u opštoj anesteziji ima određeni rizik ali kod mladog, zdravog čovjeka, uz dobru pripremu- rizik je sveden na minimum. (stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Oblikujte vaš stomak Područje tijela kome za vrijeme vježbanja sigurno posvećujemo najviše pažnje je stomak, a vježbe za središnji dio tijela ne samo da obećavaju lijep oblik trbušnih mišića, već i podupiranje leđa i bolje držanje. Međutim, naučnici sada tvrde da su vježbe za stomak u stvari gubljenje vremena i da čak mogu biti i loše po zdravlje.

Pod nazivom “core” obično se podrazumeva kompleks mišića koji okružuju kičmu i drže je na mjestu. Nema sumnje da su jaki core mišići izrazito važni – pomažu da se trup stabilizuje, omogućuju no-

gama da snagu prebace na gornji dio tijela, što omogućuje sve radnje, od trčanja, vežbanja pa do nošenja džakova.

Međutim, tu nijesu presudni samo trbušni mišići. Naime, moraju se jačati svi mišići koji okružuju kičmu, a tada se i najbrže vidi napredak.

“Core vježbe strahovito su pogrešno shvaćene u industriji teretana u posljednjih nekoliko decenija. Isto tako, vježbanje na lopti i sličnoj opremi neće efikasno ojačati ciljnu grupu mišića”, ističe stručnjak za kondiciju Ričard Kingston.

ISTRAŽIVANJA

Šta izaziva rak dojke

Trčanje zamijenite hodanjem jer i uz ovu aktivnost možete efikasno da vježbate i dotjerate figuru!

Nijeste ljubitelj trčanja? Nema veze! Umjesto te aktivnosti, možda će vam više odgovarati hodanje. Nedavno istraživanje potvrdilo je kako su gojazne žene koje su četiri puta nedjeljno po 45 minuta u intervalima hodale, a zatim radile vježbe za tonus mišića, za 16 nedjelja izgubile 10 kilograma. Donosimo vam jednostavne savjete kako da pravilno hodate i pritom uspješno trošite kalorije i učvrstite tijelo!

PRAVILNO DISANJE Kako bi svi mišići mogli pravilno da rade i kako ne bi ostali bez “goriva”, potreban je kiseonik. Pluća koja su potpuno ispunjena vazduhom omogućiće vam da efikasnije sagorite masno tkivo i poboljšate izdržljivost. Usredsredite se na duboki udisaj, koji je aktivan, a izdisaj će bi-

ti pasivan i automatski.

UKLJUČITE TRBUŠNE MIŠIĆE Lagano se nagnite prema napred iz kukova, a ne iz struka, i prilikom hodanja aktivirajte mišiće trupa.

Tako ćete jačati trbušne mišiće, ali i sprečiti bolove u leđima i kukovima.

SAVIJTE RUKE U LAKTOVIMA Ruke ćete brže pomerati ako su u ovom položaju, dok će noge ubrzati tempo kako bi držale korak s ritmičnim pomeranjem ruku. Ako želite dodatno da pojačate dejstvo treninga, tokom hodanja ruke njišite prema nazad dok ne dođu paralelno s vašim rebrima.

PRAVITE KRAĆE KORAKE Nemojte popustiti iskušenju i izdužiti korak kako biste brže hodali. Takvim pokretom šaljete trzaj u zglobove i na kraju krajeva, usporavate proces sagorijevanja kalorija. Umjesto toga, hodajte kraćim koracima, piše Ordinacija.

Prekomerno konzumiranje alkohola, prejedanje i premalo kretanja su faktori koji doprinose povećanom broju karcinoma dojke kod žena mlađih od 50 godina.

Iako žene u tom životnom dobu do sada nijesu smatrane rizičnom grupom, danas je svaka peta žena s malignim rakom dojke u 30-ima ili 40-ima, pokazuje istraživanje britanskog Centra za istraživanje raka.

Naučnici tvrde da su moderne životne navike glavni krivac za povećanje broja oboljelih, a jedan od razloga je i odgađanje majčinstva, kraći period dojenja i korišćenje hormonskih kontracepcijskih pilula.

Trudnoća prije 30-e smanjuje broj menstrualnih ciklusa žene, čime se smanjuje njihova izloženost estrogenu, hormonu koji je pokretač najvećeg broja slučajeva tumora dojke.

Broj pacijentkinja s rakom dojke u posljednjih deset godina porastao je za 18 posto kod svih starosnih grupa, ali najveće povećanje je među mlađim ženama.

“Iako je rak dojke česta bolest starijih žena, danas je situacija ta-

kva da pravila nema i da treba proširiti svjest o važnosti samopregleda i kod mlađih generacija,” rekao je Kris Askeu, direktor Centra za rak dojke.

Dodaje da bi žene s istorijom raka dojke u porodici trebale redovno da odlaze na preglede, odnosno jednom godišnje.

Pozitivan podatak je da se smrtnost mlađih žena od raka dojke prepolovila, a tome doprinose kampanje koje upozoravaju na važnost rane dijagnoze bolesti.

36 Žena

UTORAK, 7. 5. 2013.

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kolač sa kokosom

SASTOJCI:

ZDRAVE NAMIRNICE

Biljne klice protiv bolesti

400 gr brašna 250 gr margarin a 150 gr mljeveno g slanog pečenog ki kirikija 100 gr susama 5 kašika piva 1 kesica praška za pecivo so

Desert

Pasulj sa kobasicom

Jaja, šećer i aromu vanile mutiti mikserom 3-4 minuta. Dodati brašno pomiješano sa praškom za pecivo i prstohvat soli. Smjesu lagano izmiksati. Zagrijati mlijeko i maslac (ili margarin) da se otopi i dodati smjesi sa jajima, a onda izmiješati. Tijesto izliti u podmazan i brašnom posut pleh.

Peći na 180-200 stepeni oko 2025 minuta. Kolač malo prohladiti, preliti sastojcima predviđenim za preliv. Vratiti u rernu još oko 4 minuta, tj. dok se odozgo ne zapeče. Prohladiti, pa sjeći i dekorisati po želji.

SASTOJCI:

Biljne klice predstavljaju jednu od najvrednijih vrsta hrane, po obimu bioaktivnih materija, po lakoći svarljivosti i brzini po kojoj hranljive i zaštitne materije ulaze u krv i tako direktno utiču na zdravlje i životni vijek.

PŠENICA Proklijala zrna postaju mekana, kao da su kuvana na pari. Skrob se u njima prevodi u sladni šećer, što u potpunosti olakšava probavu.

Zato je proklijalo sjeme najbolje za probavu i najljekovitije od svih zrnastih jela.

SOČIVO I PASULJ Smatra se da klica sočiva, kao i klice pasulja imaju bolji biohemijski sastav od samog sočiva i pasulja, naročito u nezasićenim masnim kiselinama i antioksidantima, snižavaju nivo LDL holesterola. Istovremeno, imaju visok sadržaj biljnih vlakana koja snižavaju krvni pritisak, pa se preporučuju kod hipertenzije.

Značajne su za regulaciju lučenja insulina.

AZUKI Značajno je uzimati azuki klice kod nutritivnih anemija, zbog visokog sadržaja gvožđa, kao i u cilju jačanja odbrambenih snaga organizma. Značajne su za regulaciju lučenja insulina. Koriste se u sirovom stanju, kao dodatak jelima.

LEBLEBIJA Klice sadrže ugljene hidrate, biljna vlakna, proteine, vitamine B grupe, vitamin C i A, kao i mineralne materije fosfor, kalcijum, magnezijum, cink i natrijum. Preporučuje se uzimanje klica nauta kod opstipacije i u odbrani organizma od infekcija.

ZELENA SOJA Mungo pasulj je vrsta soje, poznata kao “zelena soja”. Klice su bogate proteinima, lecitinom, sadrže veću količinu vitamina B i C, b-karoten, a od mineralnih materija: kalijum, kalcijum, fosfor i gvožđe. Koristi se u ishrani dijabetičara. Folna kiselina je neophodna da sintetizuje hemoglobin i - pravilan razvoj krvnih ćelija.

(Novosti)

SPECIJALITET

500 g bijelog pa sulja 2 velike glavice crnog luka 1 srednja sargar epa 4-5 čenova bije log luka 300 g njeguške kobasice malo soli po potrebi voda Za zapršku: kašika masti kašika brašna kašika aleve pa prike

Kuglice od kikirikija Sve sastojke sjediniti u kompaktnu masu. Probati tijesto i po potrebi dodati soli.

Praviti na dlanu male pljeskavice a na sredinu svake dodati cijeli kikiriki. Zatvoriti i napraviti malu kuglicu. Svaku kuglicu uvaljati u malo prepečen susam koji ste izmiješali sa morskom soli. Peći ih na oko 180 stepeni dok malo ne porumene. Čuvati ih u zatvorenoj limenoj ili plastičnoj kutiji.

SASTOJCI:

Prebran i opran pasulj ostaviti preko noći u vodi, da nagrezne.

Sjutradan vodu prosuti, zrna su već nabubrila i nema potrebe da se pri kuvanju prva voda baca. U ekspres loncu crni luk sitno narezati, bijeli samo oljuštiti, šargarepu rezati na kockice a kobasicu na kolutove – sve to, zajedno sa nagrezlim pasuljem, stavimo u lonac, nalijemo vode da dobro prekrije sastojke.

Zaprška: Na zagrijanu mast (u tiganju) stavimo kašiku brašna, miješamo varjačom da se brašno malo preprži – ne treba da požuti. Na to stavimo alevu papriku, kratko promiješamo i vruću zapršku sipamo preko vrućeg pasulja. Ostavimo da baci još dva-tri ključa.

2 jajeta 180 g šećera 150 g brašna 120 ml mlijeka 1 kašičica arom e vanile 1 kašičica praška za pecivo 1 prstohvat soli 30 g maslaca Za preliv: 150 g žutog šeće ra 100 g rastopljeno g maslaca 50 g kisjele pavl ake 80 g kokosovog brašna

POPULARNI NAPITAK

Ukusna jagnjetina Čaj od hibiskusa popravlja imunitet Isprobajte jednostavan način spremanja ukusne jagnjetine, kojim se maksimalno čuvaju svi ukusi.

Sastojci: 1,5 kg jagnjećeg buta 10-12 čenova bijelog luka 180 grama pekorino sira kašika maslinovog ulja 1,5 kilograma kuvanih krompira tri srednje šargarepe, isječene na dijelove morska so svježe mljeveni crni biber voda četiri-pet listova pergament papira Priprema: Zagrijte rernu na 250 stepeni.

Istrljajte jagnjetinu sa malo maslinovog ulja, pa pospite solju i biberom po ukusu. Oštrim nožem zasijecite jagnjetinu na više mjesta i u svaki otvor ubacite čen bijelog luka i kockicu sira. Poprskajte krompire i šargarepu preostalim maslinovim uljem, i posolite i pobiberite po ukusu. Na čistoj radnoj površini, raširite pergament papir i stavite jagnjeći but u sredinu, a okolo krompir i šargarepu.

Zatvorite papir i dobro ga zavežite, i savijte strane ispod, da napravite paket. Napunite pleh za pečenje do trećine vodom, stavite paket i kuvajte dva sata i 30 minuta, dodajući još vode u pleh da ne bi postao suv.

Od većine popularnih biljnih čajeva hibiskus se razlikuje prepoznatljivom crvenom bojom, kisjelkastim ukusom i velikom količinom vitamina C. Limunska kiselina čini ga osvježavajućim čajem, a jedan je od onih koji ne sadrži kofein. Ovaj čaj sadrži čak trinaest aminokiselina, od kojih je šest izuzetno važno za naše tijelo i zdravlje. Osim vitamina C, bogat je željezom i sadrži flavonoide, enzime, eterična ulja i voćne kisjeline.

Zdravstvene prednosti i ljekovita svojstva Hibiskus vam može popraviti imunitet i poboljšati opšte stanje organizma. U slučaju prehlade, kašlja, upale grla i gripe odličan je izbor, a istovremeno je odlično osvježenje i tokom vrućih ljetnih dana. Pomaže i kod stomačnih problema, posebno u slučaju zatvora, jer djeluje kao laksativ.

Može poslužiti i kao diuretik, pa je tako dobar za one sa bubrežnim i srčanim problemima. Pomaže i kod poremećaja cirkulacije, nesanice, površinskih rana i osvježava dah. Zbog velike prisutnosti flavonoida, čaj od hibiskusa potpomaže detoksikaciju organizma, štiti jetru, ubrzava rad metabolizma i

poboljšava rad štitne žlijezde.

Snižava krvni pritisak Rezultati istraživanja sprovedenog u SAD-u, sugerišu da čaj napravljen od ekstrakta cvijeta hibiskusa može da bude od pomoći u tretiranju blage i umjerene hipertenzije tj. povišenog krvnog pritiska. Naime, nakon četiri sedmice

ispitivanja, distolni (donji) pritisak je smanjen za skoro deset jedinica kod 79 odsto osoba koje su svakodnevno konzumirale čaj od hibiskusa (oko pola litra), i 84 odsto osoba koje su uzimale lijekove protiv hipertenzije. Sistolni (gornji) pritisak je takođe opao za 7,2 milimetra živinog stuba.

(Namirnice)

37

UTORAK, 7. 5. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

AS NEKRETNINE

KUĆE/STANOVI

P

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

23616

Prodajem kuću 147m2, sa placem od 5.000m2, Donji Kokoti.

Tel.067/877-866

23627

Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839686

-T.Put ‘‘kalezić’’, 50m2/ I, 41.000 e - A.centar, 44m2 / V, 45.000 odličan - Delta “Čelebić”, 47m2 / I, 56,000e - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e - Zabjelo 41m2/III 41.000e - T.Put “Kalezić”, 26m2/IV, 26.000e - Dalmatinska, 62m2 / I, 62.000 eur, nov, dvos.

Ulica Slobode 60/II

IZDAVANJE

-S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. -HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. -DELTA “ČELEBIĆ”,68m2/II, 300 PRAZAN

-UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e -BLOK IX, 83m2/ II, 350 eur, PRAZAN -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. -L.KATA, 70m2/ I, 300e, NAMJ. -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. -S.AER. 30m2 / III , 130e, PRAZAN - MOSKOVSKA, ‘‘ ALBONA ‘‘, 70 m2/III,LUX

asnekretnine@t-com.me

020-230-057 020-230-225 069-060-961 069-051-360 067-657-258

PRODAJA

www.asnekretninepg.com

Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 S.a. (Zetagradnja), 57m2/I, 63000e, u izg.

Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Ljubović, 85/I, u izgr., sa garažom, 89000e

IZDAVANJE

Kod Delte, 68m2/I, polunamj., 300e Pobrežje, 58m2/priz., dvos., namj., 350e, nov S.A. (Zetagradnja), 67m2/IV, 250e V.most, 67m2/I, namj., 450e Maksim, 70m2/I, namj. sa garažom, 800e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/Iv, namj., luks, 350e

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

23618

23614

PLACEVI

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

23620

23622

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629

23629

Izdajem dvosoban komforan namješten stan i jednosoban prazan kod hotela Keto.

Tel.069/074-279

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331 23617

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 23625

23649

Izdajem dva stana namješten i nenamješten vrlo povoljno, Ulica husinskih rudara br. 36, Konik. Tel.067/571-795 23665

POSLOVNI PROSTOR Prodajem magacin 900m2 plus kancelarija 100m2 na asfaltnoj površini 3.500m2. Tel.067/643-397

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

23658

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

069 559-555 069 997-992

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

067 24 99 11

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan.

Tel.067/265-605

Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura.

Tel.068/616-711

23612

23668

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska

Povoljno prodajem

VOZILA/AUTO DJELOVI

23659

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244616

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

23661

Prodajem u Nikšiću dobar trosoban stan, 100m2, preko puta bolnice. Ugrađena PVC eloksirana, klimatizovan, na 1. spratu. 58.000 eura.

Tel.068/108-000

IZDAVANJE:

Provjerite zašto smo IN

Kotor, Rakite, izdajem poslovni prostor 16 m2. Tel.069/149-888

Prodajem kuću 105m2 + podrum 15m2 na placu od 400m2. Vrela ribnička, Podgorica. Tel.069/855-747

23621

22m2/pr- Zabjelo; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m2/2- centar ; 42m2/1-Momišići; 46m2/1- Ljubović ; 45m2/4- St. Aerodrom; 56m2/2- Velika pijaca; 52m2/1- Momišići; 72m2/3- Ljubović; 110m2/2- Momišići; 118m2/3- Tološka šuma; 92m2/3Pobrežje; 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2Zlatica;

I

23628

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 41m2+liđa, 42000e, dobar L.Kata, 52+24/IV, 60000e, odličan Vez.most, 58m2/I, 61500e, odličan S.a. (Zetagradnja), 41m2/II, 46500e,useljiv Vez.most, 45m2/I, 53000e, dobar Profesorska (kod Delte), 53m2/V, 60000e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Kod Delte 65m2/I, 70000e, nov

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

23613

23626

38

UTORAK, 7. 5. 2013.

MALI OGLASI

Kupite polovno vozilo iz Njemačke, sa original kilometražom i servisnom knjigom, u perfektnom stanju. Nalazimo se iza Delte. Imamo oko 30-tak vozila stalno na lageru. Tel.067/277444. www.pg-garage.me

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno.

Tel.067/644-494

Peugeot-boxer furgon HDI 2.2.

Godina proizvodnje avgust 2004. Original. Prešao 200.00 km. Njemačke tablice. Posjeduje servisnu knjižicu. Cijena 4.000 eura. Tel.067/830-698

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729

23648

23662

PLOVILA Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e. Tel.068/133-886

23615

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

23654

23657

Povoljno... Besplatna usluga registracije preduzeća za one koji će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih usluga.

Tel.069/613-817 23669

Vebsajt izrada i postavljanje na internet 99e. Ugrađen SEO za Gugl. Detaljnije na www.bismontenegro.org Tel.069/530568 23676

POLJOPRIVREDA Prodajem sadnice žive ograde 1 komad 1 euro. Tel.067/801826 23666

RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura.

Tel.069/959-505

23619

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 23624

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

NASTAVA

23651

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

23652

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Rad na daljinu. Tel.068/563-851

23656

GRAĐEVINSKI MATERIJAL Prevoz-prodaja šljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3.

Najpovoljnije!

Tel.069/080-925

23664

Prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice ΄Portret starog Crnogorca΄, ulje na platnu. Tel.069/490723

23653

USLUGE

23667

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 23645

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone.

Tel.067/912-0490

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 23670

23623

Caffe pizzeria ΄Ibon΄ Nikšić, potrebni: šanker, konobar, kuvar i poslastičar. Potrebno radno iskustvo! Tel.040/212026,069/364-806.

E-mail:ibon@t-com.me

23660

Inostranoj kompaniji potrebni saradnici. Vanserijski proizvodi i vanserijska zarada.

Tel.067/728-096 23663

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www. artgloria.me Tel.067/631-328 23646

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 23650

Prodajem nove minđuše od crnog bisera sa sertifikatom kvaliteta - 100 eura.

Tel.069/132-482 23671

Prodajem veći trpezarijski ovalni sto nov, gratis tepih.

Tel.069/260-827 23672

Prodajem dječje biciklo za uzrast do 9 godina, gratis trotinet. Tel.069/260-827 23673

APARATI/OPREMA Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi.

Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija.

Garancija do 5 godina. Povoljno.Tel.069/020-997, 067/911-2598

Prodajem uljani radijator, 13 rebara, sa termostatom, korišćen dva mjeseca.

Tel.069/260-827 23674

Potrebna cimerka u stanu u Podgorici. Tel.069/414-469 23675

23655

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

UTOrak, 7. 5. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi).

POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30.

Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50.

Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15.

Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55.

Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10.

Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00.

Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

nedjeljom u 15:50.

Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10.

Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45.

Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25.

Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50.

Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10.

Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

40

TV PROGRAM FILM

06:00 Film:Prodavac automobila 07:40 Exkluziv/r 07:55 Exploziv/r 08:15 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Veliki Brat VIP Finale/r 13:00 Tačno 1 14:15 Serija:Prijatelji 14:35 Film:Vreli talas 16:10 Dođi na večeru 17:00 Serija: Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Porodične tajne 20:10 Serija:Tračara 21:00 Serija:Otvorena vrata 21:45 Film:Bilblijski kod 00:45 Exkluziv/r 01:00 Exploziv/r 01:30 Serija:Porodične tajne/r

PRVA Dva i po muškarca 17.50

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.06 Univerzum-dok. serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija:Djevojački institut/r 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Muzika 12.25 Crtana serija:Štrumfovi 13.00 Vijesti 13.35 Muzika 14.05 Serija: Hejven/r 15.30 Dnevnik 1 16.05 Stižu bebe/r 17.00 Crna Gora uživo 18.05 Serija:Djevojački institut 18.55 Znam da znaš 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Otvoreno 21.00 Serija:NCIS LA 22.00 Dnevnik 3 22.30 Meridijani 23.00 Igrani serijal:Hejven 00.00 Vijesti

RTCG 1 Crna Gora uživo 17.00

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 21:15 22:00 23:00 00:20 00:30 01:10 02:00

City kid’s Dobro jutro Farma - uživo City Tačno u podne Farma – uživo Serija:Naslednici Serija:Simar Teen pleme City Farma - uživo Serija:Neželjene Serija:Mješoviti brak Info Monte Serija:Sobarica sa Menhetna Serija:Mala nevjesta Farma- pregled dana Farma – izbor sluga Serija: Eskobar Paparazzo lov Ami G show Teen pleme Farma - uživo Preljubnici City

PINK City 15.50

06:45 09:05 09:55 10:00 10:30 11:00 11:07 12:00 13:07 13:45 14:00 14:07 14:10 15:00 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:45 21:00 22:00 22:15 22:25 23:25

Boje jutra Kako vrijeme prolazi/r Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 10 Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Julijina kuhinja Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Paradoks Vijesti u 10 Sport Serija:Premijerka Film:Crna voda

VIJESTI Kad lišće pada 15.00

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 U raljama života/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 Bez uputa/r 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Večera kod Džaje 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Večera kod Džaje 01:00 Forum/r

ATLAS Večera kod Džaje 21.00

TV PREPORUKA CRNA VODA Vijesti 23.25

Grejs, njen dečko Adam i njena mlađa sestra Li su na odmoru na sjeveru Australije. Odlučuju da krenu na putovanje rijekom po močvari kako bi lovili ribu. Krenuće zajedno sa vodičem Džimom, ali tokom vožnje, čamac će im se prevrnuti, a Džim neće izroni. Shvativši da ih je napao krokodil, Adam im predlože da se povuku na obližnje drvo kako bi izbjegli dalje napade. Njih troje sada moraju da izbjegnu krokodila ljudoždera, okrenu prevrnuti čamac i živi krenu dalje nizvodno.

08.30 Serija:Trkačka groznica/r 09.15 Dok. program:Porodični album/r 10.05 Serija:Šerif 11.00 Program za djecu: 1. Mala kreativna radionica 12.00 Vijesti 12.30 Film:Vila Margarita/r 14.45 CG.sport/r 15.30 Mostovi/r 16.10 Serija:Život velikog glizlija 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.15 ABS 20.45 Serija:Mjesto zločina 21.30 Serija:Nježne godine 22.20 Serija:Medium 00.00 Film:Utočište za djecu

RTCG 2 ABS 20.15

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se...

10:30 Gušteranje 12:30 Goleada 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18:00 Toto vijesti 18:15 Trijaža 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti

777 Gušteranje 10.30

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 13:15 14:30 15:30 17:30 19:10 20:00 20:30 21:00 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Kućica u cvijeću Nokaut Ekonomija sa Brankom Dragašem Dejan Tadić – Finansijsko tržište Bez recepta Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Loto Kućica u cvijeću Al Jazeera Al Jazeera Astro num caffe

MBC Kućica u cvijeću 20.30

07:05 Svježi u dan 07:45 Serija: Distrikt /r.

09:15 Crtani filmovi 10:00 Tean Eye/r.

12:00 Crtani filmMumijevi 12:35 Muzički program 15:05 Dok.program 16:00 Serija: Distrikt 16:45 Majstor kuhinje 18:20 Životinjske lakrdije /r.

19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r.

20:00 PG Raport 21:00 Info 22:00 MBB Magazin 00:00 Ponoćni Info

MONTENA MBB Magazin 22.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Ulica lipa” 10.00-Vesti 10.05-Kvadratura kruga 10.30 Putopis 11.05 Zbogom drugovi -12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet -13.20 Drama: Čovek koji je pojeo vuka 15.00 Ovo je Srbija 15.50 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika -8.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 -Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 20.55 Pesma bez granica 21.55-Vesti 22.00 Film: “Zaštitnik” 23.40 Dnevnik 23.55 Serija: “Mesto zločina” 00.40 Evronet 00.45 Serija: “Na ivici RTS 2 09.05 Antologija kuća 09.28-Kako naučiti matematiku-09.43 Sve boje života 10.10 Magazin Lige šampiona 10.40 Ad libitum 11.12 Trag 11.42 Građanin 12.10 Horovi među freskama 12.20 Peta prolećna klavirska freska 13.30 Trezor 14.30 En-

ciklopedija za radoznale 14.35 Antologija kuća -14.58 Kako naučiti matematiku -15.13 Datum -15.18 Verski kalendar -15.30 Sloboda ulice 16.15 Vreme je za bebe -16.50 -Eko karavan -17.20 Serija: “Heroji -18.02 Muzički program -18.30 Svet zdravlja -19.05 Pčelica maja, animirana serija -19.47 -Verski kalendar -20.00 TV mreža -20.30 Krugovi poezije -21.00 Serija: “Heroji -21.50Film: “Malajski letopisi” -23.40 25.

Beogradski džez festival: Marković Gut 01.06 Trezor HRT 1 11.10 Ekološko stanovanje -12.00 Dnevnik -12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.20 Dr Oz 14.35 Među nama -15.05 Hrvatska kulturna baština -15.20-Fotografija u Hrvatskoj -15.45 Preuredi i prodaj 15.55 -Serija: “Kralj vinograda” -17.50 -Slatko ludilo 18.20 Serija. “Puna kuća Ra era” 19.10 Tema dana -19.30 Dnevnik -20.10 Paravan -21.04 Film: “Uzavreli grad” 22.35 Dnevnik -22.50 Vesti iz kulture -23.55 Film -02.00 Film: “Anin vrh” HRT 2 07.55 Teletabisi 08.20 Žiot s De-

DANAS U GRADU rekom 10.00 Misa 12.45 Obrtnik i partner 13.05 Jelovnici izgubljenog vremena 13.45 Film: “Anin vrh” 15.10 Školski program 16.00 Regionalni dnevnik 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.20 Damin gambit 18.00 Ni Da ni Ne 19.00 Mala TV 19.40 Putovanje jednog gurmana 20.10 20 godina Porina 21.00 Film: “Nikom ni reč” 22.40 Serija: “Red i zakon” 23.25 Serija: “Dva i po muškarca” HBO 11.50 Serija: “Potpredsednica” -12.20 Film: “Beskrajna priča 2” 13.50 Film: “Devojka” 15.20 Film: “Prijateljice pune love” 16.50-Film: “Gusari” 18.20 Film: “Poslednji zvezdani borac” 20.05 Film: “Čelična borba”-22.10-Film: “Igre na berzi” 23.35 Serija: “Spartak” FOX LIFE 14.45 Serija: “Doba ljubavi” 15.40 Sudije za stil 16.10 Serija: “Ali Mekbil” -17.05 Serija: “Houp i Fejt” -17.35 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” 18.05-Serija: “Srećni završeci” 18.35 Serija: “Ludnica u Klivlendu”-19.05 Serija: “Ružna

Beti” -20.00 Serija: “Šapat duhova” 20.55 Serija: “Osveta” -21.55 -Serija: “Očajne domaćice”-22.55-Serija.

“Privatna praksa” 23.55 Serija. “Ružna Beti” SPORT KLUB 08.00 Fudbal: Sanderlend - Stouk 10.00 Program iz studija 11.00 Tenis: VTA i ATP Madrid, prenos 23.00 Top tenis 23.30 Sedmica pred vama 23.45 Premijer liga, vesti 00.00 Fudbal: Vigan -Svonsi 02.00 Magazin Evrolige 02.30 Pregled argentinske lige 03.30 Pregled ruske lige ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Lion - Sent Etijen 13.00 Fudbal:Novi Pazar Partizan 15.00 Fudbal, Liverpul TV 17.00 Rukomet, magazin Bundeslige 18.00 Fudbal: Borusija Dortmund - Real Madrid 20.00 Fudbal, Liga šampiona, studio 20.45 Fudbal: Real Madrid - Borusija Dortmund 22.45 Fudbal, Liga šampiona, studio 23.00 Fudbal, pregled Lige šampiona 00.00 Poker 02.00 NHL, prenos

CINEPLEXX

Iron man 3 3D 15:20; 18:00; 20:40; 22:00; Iron man 3 digital 15:20; 18:00; 19:00; 20:40; Vjenčanje godine 18:30; 20:20; 22:10; Trens 20:00; 22:20; Mrak film 5 17:00; 19:20; 21:00; 22:40; Ted – Izgubljeni pustolov 3D 16:20; 18:15; Utočište 15:30; Zaborav 19:40; 21:30; Zambezia- 3D 15:00; 17:20; Slomljeni grad 17:40; Kruds 3D 16:10; CNP

Koncert :Dame čuvari tradicije 21.00 A.P.Čehov:Prosidba i medvjed u jednom činu 20.00 KIC BUDO TOMOVIĆ

Čaura 20.00