*Poklon Kuvar se nalazi u sredini dodatka Žena, na 8 strana koje treba presaviti, zatim izrezati na naznačenom mjestu i dobićete 16 strana zanimljivih recepata. I tako svakog četvrtka...
DANAS
od 10.aprila do 11.juna
ce 30 nt i
VELIKA
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me
10
ČETVRTAK, 9. 5. 2013. BROJ 535/ GODINA II
DRAMA U JAMI BIOČKI STAN
Rudari gladuju Posmrtni ostaci država Dragana Lajovića ćuti dopremljeni u ● 15
Crnu Goru
● OPROŠTAJNO PISMO NAJBOLJEG DRUGA KAP ● 2
Ni Kavariću nijesu jasni zaključci Skupštine
Radnici ne uzimaju hranu i vodu i u potpunosti su prekinuli svaki kontakt sa spoljnim svijetom
POLEMIKE ● 4
Petar Drugi Njegoš (ni)је svetac N
a redovnom majskom zasijedanju Svetog arhijerejskog Sabora Srpske pravoslavne crkve raspavljaće se o prijedlogu da Petar Drugi Petrović Njegoš bude proglašen za sveca. Mitropolit Amfilohije je rekao za Politiku da se o tom prijedlogu dugo govorilo. “Da ne kažem, od Njegoševe smrti. Sa strahopoštovanjem su o njemu, kao svetom čovjeku, govorili ranije mitropoliti i narod kroz istoriju”, kaže Amfilohije koji će lično, kao mitropolit crnogorsko-primorski, podnijeti ovu inicijativu Svetom arhijerejskom Saboru. Međutim, sociolog religije Mirko Đorđević u izjavi za Dnevne novine kaže da u pravoslavnoj crkvi zvanične kanonizacije nema i da je to rimokatolički običaj.
NAGRADNI KUPON
NOVO GROBLJE ● 12
Na vječni počinak između KAP-a i Dajbaba SER ALEKS FERGUSON ● 31
Veliki majstor sadaddas asd završava karijeru
OŠ MILORAD MUSA BURZAN ● 26-27
Položili prvi životni ispit
PISMO ● 4
Obama: Zalagaću se za Crnu Goru u EU
2
Tema dana
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
Ni Kavariću nije baš najjasnije
EDITORIJAL
KRIVOKAPIĆ
VUK PEROVIĆ urednik
IMA LI KRAJA?
Pretpraznično skupštinsko, kao izuzetno dramatično zasijednje, sa sve radom do kasno u noć i iznenadnim prekidima, iščekivanjem odluke skupštinskog odbora, završeno je još jednim skupštinski zaključcima o Kombinatu alumijuma, donešenim pred ponoć, i to jednom novom, ali ne neuobičajenom većinom. Bilo je i takvih dana, mnogi ih se dobro sjećaju. To što i te zaključke ne razumiju radnici Kombinata, pa su im potrebna dodatna objašnjenja i to od ministra kome takođe nije sve baš jasno, samo je šlag na torti. Trebalo je sve to tako pažljivo smisliti i zapakovati, pa da niko ne zna gdje je kraj, a gdje početak, da nema ništa konkretno, a da se forma, baš tako dramatično ispuni, u pet do ponoći, posljednjeg radnog dana pred praznike. Pošto izgleda nikom i nije toliko važno šta u tim papirima piše. Nijesu prvi, a sasvim moguće da nijesu ni posljednji na isti način donešeni i na isti način neprimijenjeni. Jer, da su prvi sprovedeni od strane onih koji bi morali to da učine, ovih drugih ne bi valjda ni bilo. Pa i sve da su jasni svim zainteresovanim stranama, a to bi zaključci, sami po sebi, morali da budu. Ali sve to nije bio problem da stari partneri ponovo sjednu za sto. Ili je to u stvari bila ta zajednička tačka. To da ne važi, a i ako važi, nerazumljivo je, pa onda možemo opet. Još jedan krug. Pošto se stvari kao još jednom, po ko zna koji put, izvide i poslije niza pokušaja da se neobjašnjivo objasni. Sada su i nauku pozvali u pomoć, a to je najčešće znak da je situacija još gora nego što izgleda. Najlakše će biti formirati taj stručni tim do 20. maja koji će onda za pola godine dostaviti Skupštini ni manje, ni više, nego studiju održivosti i razvoja aluminijumske industrije!? I onda će sve biti jasno i prosto kao pasulj. Samo je naučni rad falio i to baš ovako, planski, kao što smo i navikli. Ali u ovom poslu nijesmo sami, mi i oni. Oni koji to rade decenijama i mi koji sve to gledamo i podnosimo. Ovi treći izgleda imaju papir koji vrijedi, a zove se ugovor i očigledno se u tome bolje snalaze. A nije da nijesu imali pomoć prijatelja. A vrijeme prolazi. Ponovo se tek naizgled kupilo vrijeme. To je valjda bio i cilj cijele ove predstave. Ipak idu topliji dani, vrijeme godišnjih odmora, a ko će tada misliti o elektrolizi i ostalim čudima. Struju ima ko da plaća. Pa i za KAP. Ali, izgleda da ima tamo neko negdje u Evropi ko sve ovo broji. Samo da ne bude da i za taj put navodno kupujemo, a u stvari gubimo dragocjeno vrijeme. A sve izgleda tako. Zato ova trgovina može skupo da nas košta.
Meteo 05:26 19:52
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More umjereno talasasto do Nikšić talasasto. Vjetar mjestimično umjeren do pojačan, uglavnom Kolašin sjeverozapadni. Žabljak Pljevlja Temperatura vode na otvoBijelo Polje renom moru oko 21 stepen.
DANAS
Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme.
Danas
Sjutra
min oC max oC
min oC max oC
16 15 16 16 15 11 7 6 8 11
16 16 17 17 16 11 9 7 9 12
27 26 25 26 26 22 20 16 22 24
SJUTRA
29 27 27 28 27 25 23 18 25 26
Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima i uglavnom suvo vrijeme.
Predstavnici Sindikata aluminijuma nezadovoljni su izašli juče sa sastanka sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem jer ni nijesu dobili nikakva konkretna objašnjenja u vezi sa skupštinskim zaključcima koji su usvojeni prošle sedmice. Predsjednik Sindikata Rade Krivokapić saopštio je da bi zaključke trebalo revidirati jer takvi znače samo produženje agonije za radnike KAP-a. “Na sastanku kod ministra Kavarića koji je organizovan na zahtjev Sindikalne organizacije radnika proizvodnje aluminijuma tražili smo da nam resorni ministar pojasni Zaključke Skupštine Crne Gore, ali nijesmo dobili nikakva konkretna objašnjenja - jer ih ni sam ministar nema! Jedina povoljna tačka iz usvojenih Zaključaka jeste da se obezbijedi struja za Kombinat aluminijuma. Ovo znači da bi Kombinat aluminijuma produžio sa radom ali se, na žalost, ne zna na koji period”, kazao je Krivokapić. On je dodao da, ukoliko se urgentno ne revidiraju skupštinski Zaključci, radnici ne vide način na ko-
ª Čistija proizvodnjaº Organizacija Ujedinjenih nacija za razvoj industrije (UNIDO) uručila je Kombinatu aluminijuma Podgorica priznanje za uspješno sprovođenje projekta “Čistija proizvodnja”. Riječ je o programu u kojem KAP aktivno sarađuje sa državnim i drugim organizacijama i međunarodnim institucijama, u cilju realizacije ekoloških zadataka u KAP-u, njegovoj okolini, Crnoj Gori i regionu. “Suština uvođenja koncepta čistije proizvodnje je u sveukupnoj po-
ji bi država mogla da preuzme akcije od ruskog CEAC-a. Krivokapić je juče razgovarao sa izvršnim direktorom KAP-a Jurijem Moisejevim, koji takođe kao jednu pozitivnu stvar u usvojenim zaključcima vidi u obezbjeđivanji struje za fabriku. “Definitivno je da Rusi neće poći bez onih 40 miliona, a da li će Vlada ili parlament naći model za ra-
trebi za smanjenjem zagađenja životne sredine korišćenjem savremenih tehnologija, čiji je krajnji rezultat smanjenje količine otpada, potrošnje materijala i energije”, navodi se u saopštenju menadženta KAP-a. Dodaju da se uručivanjem priznanja fabrici, UNIDO je jasno stavila do znanja da podržava aktivnosti koje menadžment kompanije preduzima u cilju poboljšanja ekološke slike na ovom području.
skid ugovora sa CEAK-om ostaje da se vidi”, kazao je Krivokapić. Poslanici su nakon višesatne rasprave prošlog utorka usvojili zaključke SNP-a koji podrazumijevaju da Kombinat alumnijuma nastavi proizvodnju. Za skupštinske zaključke o KAP-u glasali su poslanici DPS i SNP, dok su Pozitivna Crna Gora i manja članica vladajuće koalicije, SDP bili protiv. I.C.
NEIZVJESNOST
Moreplovci i dalje zanemareni
Sedmorici pomoraca, među kojim su četiri crnogorska državljanina, koji se u borbi za svoje plate već deset mjeseci nalaze se na brodu “Jonijan spirit” grčke kompanije “Agoudimos”, na jugu Italije, ni nakon objava u medijima kojima su upoznali javnost sa situacijom u kojoj se nalaze, još niko se nije obratio. “Javljaju nam se samo novinari, niko drugi. Koga je briga za šačicu ljudi koji ne slave praznike, nijesu sa porodicama, nemaju novca ni da im upriliče makar simboličan poklon”, poručuju moreplovci. Oni su demantovali pisanja pojedinih crnogorskih medija da su dobili novac od italijanske vlade za povratak, kao i to da imaju advokata koji ih zastupa. “To su nebuloze. Novac za karte smo dobili od kompanije koja se ba-
Transparenti su postavljeni sinoć u 18 i 30 vi lučkim uslugama. Uostalom, karta košta 60 eura i nije problem, ali ko je lud da napusti brod i time izgubi pravo zagarantovano ugovorom da dobije zarađeni novac”, kazali su mornari.
Italijanski mediji takođe su zainteresovani za njihovu situaciju, tvrde oni, i prate je od početka, ali, pomoć njihove države kojoj se najviše nadaju, kako tvrde, izostaje i dalje. J.K.
SVEČANOST KNJIGE
Čovjek je pisanjem postao to što jeste Osmi međunarodni podgorički Sajam knjiga, koji i ove godine okuplja veliki broj izlagača iz zemlje, regiona i svijeta sinoć je u garaži Delta sitija svečano otvorio poznati glumac, pjesnik i reditelj Rade Šerbedžija. Slavni glumac je napomenuo da mu je drago što je u Podgorici. “Mislim da je ta vrsta umjetnosti u ovim vremenima najznačajnija umjetnost. Ima jedna fraza ili uzrečica za koju ne znamo tačno iz kojeg od naših naroda dolazi, a koja kaže:”Pjesma nas je održala njojzi hvala”, rekao je Šerbedžija. Pred brojnim ljubiteljima pisane riječi Šer-
bedžija je na otvaranju podsjetio na Krležine riječi:”Čovjek je postao, to što jeste, tek kada je počeo pisati…Pisati se može da je čovjek popljuvan, prezren ili poplavljen poplavom mračne energije, kao žrtva hajke ili kao lovorikom ovjenčani pjesnik. Piše iz samilosti, iz bijede, iz lične žalosti ili veselja, gladujući ili na karnevalskom plesu. Pisanju nema kraja ili konca. Čovjek bi se ugušio kad ne bi pisao punim plućima”. Umjetnička direktorka sajma Ksenija Popović najavila je da će ovogodišnji Sajam ugostiti brojne poznate pisce. Ona je podsjetila da
je ovogodišnje izdanje okrenuto najvažnijem jubileju: obilježavanju dva vijeka od rođenja crnogorskog pisca i vladara Petra II Petrovića Njegoša. J.B.
Tema dana
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
3
Gradilište na Zavali
Nema besplatnog prevoza do EU
novo obećanje
Zavala gotova dogodine, Polonski prodao biznis Mili Prelević, Ivana Boljević
N
ekadašnji kompleks Astra Montenegro, danas Dukljanski vrtovi, najvjerovatnije će prve goste dočekati početkom 2015. godine. Do sada je završeno 90 odsto grubih radova, a ove godine će u potpunosti biti gotovo desetak vila.
Radovi na turističkom naselju Dukljanski vrtovi na Zavali kod Budve biće završeni do kraja 2014.godine, najavila je grupa biznismena okupljenih oko Udruženja kupaca vila “Amia”, koju predvode Igor Peljuhno, Naum Emiljfarb i Igor Čaplidin Peljuhno je za Dnevne novine kazao da je od početka oktobra 2011. do danas završena trećina kompleksa na području Zavale. “Riječ je o investiciji između 1718 miliona eura. Cijeli kompleks biće završen do kraja 2014. godine. A ono što za ovu godinu mogu da najavim je otvaranje plaža Guvance i Tanga bič, ukoliko ih dobijemo na tenderu, a za sada smo dali najbolju ponudu za zakup tih plaža, te osnovano očekujemo da ćemo ih dobiti. Takođe ove godi-
ne ćemo otvoriti i šou rum u kome će posjetioci moći da se upoznaju sa našim planovima i radovima, materijalima koje koristimo i ostalim bitnim informacijama vezanim za naše investiranje. Radićemo do 15. maja kada je i početak sezone, ukoliko nam opština kao i prošle godine ne odobri produženje roka zbog loših uslova tokom dugog kišnog perioda. Svakako mogu reći da je 90 odsto grubih radova završeno, međutim kompletne radove završili smo na deset vila i samo one će moći da budu u funkciji ove sezone” kazao je Igor Peljuhno. Ova grupa biznismena u protekle dvije uspjela je da kupi više od pola miliona kvadrata zemlje u Budvi, Svetom Stefanu, Miločeru, Kotoru, Kolašinu, kao i apar-
tmansko naselje “Dukljanski vrtovi” na Zavali. Na drugoj strani, prvi vlasnik i investitor na Zavali, ruski biznismen Sergej Polonski, vlasnik Mirax-a, prodao je svoj kompletan biznis i planira da se seli za Švajcarsku. Polonski koji je nedavno uhapšen u Kambodži, više nema imovine na Zavali, a prema pisanju ruskih medija svoje kompanije je prodao za 100 miliona dolara. Većina tog novca će, kako ističu ruski mediji, otići na advokate i razne dugove, što ni iz bliza nije dovoljno da zadovolji sve one kojima Polonski duguje novac. Predstavnik Polonskog u Crnoj Gori, njegov prijatelj Vjačeslav Lejbman, koji je vodio radove na Zavali, na tadašnjem projektu Astra Montenegro, napustio je biznis i zaposlio se u državnoj firmi. On je sada u Moskvi zamjenik generalnog direktora Ruskih željeznica. Inače, sadašnji investitori, trojica ruskih biznismena planiraju da na kupljenoj zemlji grade hotelske i apartmanske komplekse i među malobrojnima su koji za to trenutno imaju novca.
DRaGan IvanČevIć
Novo rukovodstvo LP će biti bolje od sadašnjeg
Funkcioner Liberalne partije Dragan Purko Ivančević kazao je da nije zainteresovan za bilo koju funkciju u stranci navodeći da “sa gnušanjem” odbacuje sve tvrdnje “neimenoIvančević vanog izvora” po kojem je sve vidljiviji sukob između njega i predsjednika te partije Andrije Popovića, kako su to juče objavili neki podgorički mediji. Ivančević je naglasio da se nikad nije bavio zakulisnim radnjama u životu, poslu i politici kao i da „rukovodstvo stranke nije doraslo izazovima u novonastalim uslovima”.
“Pozivam rukovodstvo LP da se pozabavi izvorima iz vrha stranke jer ovakvim medijskim konstrukcijama nanose veliku štetu stranci kada je to najmanje potrebno. Pred LP su veliki izazovi u jednom pravilnom političkom pozicioniranju u novostvorenim uslovima. Vrijeme iza nas nam pokazuje da ovo rukovodstvo stranke nije doraslo tim izazovima i želim da vjerujem da će novo rukovodstvo u tome uspjeti. Svakako da ću se iskreno radovati svakom kvalitetnom iskoraku uz LP i svi oni koji u tome uspiju daću im podršku”, kazao je Ivančević, a objavio je Portal analitika. Nikšićki odbor Liberalne partije je objelodanio da će na redovnoj izbornoj kon-
ferenciji te partije za novog predsjednika kandidovati šefa tog odbora, vlasnika “Mi-rai” grupe koja se bavi proizvodnjom namještaja, Branka Mićkovića i koji je navodno blizak Ivančeviću. Ivančević je naveo da oni koji ga poznaju „znaju da nikad ne bi rušio ono u čijem je stvaranju učestvovao“. “ Samim tim svi moraju znati da LP želim sve najbolje u budućnosti. Da bih odagnao sve spekulacije javno poručujem da nijesam zainteresovan ni za jednu visoku funkciju u stranci i da aktivno neću učestvovati u izbornom procesu stranke, ali sam svakako zainteresovan za kadrovsku obnovu stranačkog rukovodstva jer nažalost stanje u stranci je daleko od onoga kako bih ja želio da bude,” rekao je Ivančević.
Krah Mirax-a Pošto je ruski milijarder Sergej Polonski doživio 2008. godine finansijski b ro d o l o m i Polonski doveo u pitanje projekat na Zavali, trojica biznismena su animirala 86 kupaca vila na Zavali i ponovo pridobili njihovo povjerenje. Njih trojica su za pet miliona eura otkupili podružnicu beogradske kompanije “Monterra” koja je bila angažovana na ovom projektu kao izvođač radova, da bi potom, posle stečaja u “Slav in”, kupili i ovu firmu i tako postali apsolutni vlasnici Zavale. Mirax je u potpunosti propao, a Polonski je objavio da više nije biznismen i da nema novca za investiranje.
Članstvo u Evropskoj uniji realna je perspektiva samo za one koji su istinski zainteresovani za prihvatanje njenih principa, poručio je danas Generalni komesar za proširenje Štefan File. On je, u obraćanju zemljama zapadnog Balkana povodom 9. maja Dana Evrope, poručio putem video linka da evropske integracije ostaju otvorene za sve države u regionu, ali da to, kako je kazao, nije besplatan prevoz. File je rekao da iz regiona dolaze ohrabrujući rezultati. “Srbija i Kosovo su nedavno postigli istorijski dogovor, a Crna Gora napreduje u procesu pristupanja”, istakao je File. Poručuje da je članstvo u EU je realna perspektiva samo za one koji su istinski zainteresovani za prihvatanje njenih principa. Ulazak Hrvatske u EU, ocijenio je File, daje novi zamah proširenju Unije. “To šalje snažan signal čitavom regionu o tome šta možete da postignete kada se učinite neophodne napore”, kazao je File. On je poručio da evropske integracije zahtijevaju istinsku posvećenost i napore, a da lideri treba da razmišljaju i djeluju na evropski način. On je podsjetio da je prije 60 godina Robert Šuman formulisao viziju “sve bliža Uniji” evropskih naroda. “Danas nastavljamo da sprovodimo njegovu ideju, a Hrvatska će uskoro postati 28. članica i ‘Čekaonica zapadnog Balkana’ je još daleko od prazne. Ovo pokazuje da Šumanova vizija nastavlja da nas inspiriše i jača evropsku stabilnost i napredak”, rekao je File. Evropski put je, smatra File, put za cijeli region. “Evropska integracija predstavlja izgradnju zajedničke, stabilnije i perspektivnije budućnosti. To je ono što su građani širom Zapadnog Balkana zaslužuju”, kazao je File. M.D.
SaRaDnja CRne GoRe I TURSKe
Podrška na putu učlanjenja u NATO Crna Gora je spremna za unapređenje saradnje u oblasti odbrane sa Republikom Turskom, istakla je ministar odbrane Milica Pejanović Đurišić tokom sastanka sa turskim kolegom Ismetom Jilmazom. “Ona je upoznala turskog kolegu sa procesom reformi sistema odbrane Crne Gore i ativnostima koje se sprovode na putu evroatlantskih i evropskih integracija”, ističe se u saopštenju ministarstva odbrane. Jilmaz je čestitao na dosadašnjem napretku Crne Gore na putu ka NATO i EU i izrazio uvjerenje da će Crna Gora uskoro ostvariti svoje spoljno-političke ciljeve, u čemu će, kako je istaknuto iz kabineta ministarstva, imati apsolutnu podršku Republike Turske. “On je informisao Milicu Peja-
nović Đurišić da je okončana interna procedura za potpisivanje Okvirnog spora- Pejanović - Đurišić zuma između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Turske o saradnji u vojnim oblastima obuke, tehnike i nauke. Pejanović Đurišić je pozvala ministra Jilmaza da posjeti Crnu Goru u narednom periodu, što je on sa zadovoljstvom prihvatio. Ona je izrazila očekivanje da će ekspertski tim Ministarstva odbrane Republike Turske uskoro posjetiti Mornaricu Vojske Crne Gore, u cilju sagledavanja mogućnosti za saradnju dvije mornarice”. A.O.
4
Politika
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
ČESTITKE
Obama: Zalagaću se za Crnu Goru u EU Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barak Obama čestitao je predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću reizbor na tu funkciju. “Dragi gospodine predsjedniče, čestitam Vam reizbor za predsjednika Crne Gore. Sa Vašim liderstvom koje se nastavlja, nadam se da naše dvije zemlje mogu dalje osnaživati partnerstvo koje smo izgradili u vremenu od skoro sedam godina otkada je Crna Gora stekla svoju nezavisnost”, navodi se u Obaminoj čestitki. Prema njegovim riječima obezbjeđivanje pripadajućeg mjesta Crnoj Gori i njenim građanima u demokratskoj, prosperitetnoj i integrisanoj Evropi je cilj kojem teže i on i Vujanović. “U tom pogledu predstojeće godine mogu biti značajne za Vašu zemlju”, dodao je Obama. Napredak Crne Gore na atlantskom putu, naglašava predsjednik SAD-a, zahtijevaće čvrsto opredjeljenje za dalje demokratske i ekonomske reforme, na programu koji, dodaje, još uvijek nije u potpunosti ispunjen. “Uvjeren sam da će to i nadalje biti najveći prioritet Vašeg mandata. Upućujem Vam čestitke i najbolje želje na početku novog mandata. Sa zadovoljstvom očekujem zajednički rad na viziji koju
Ne priznaje rezultate Protivkandidat Filipa Vujanovića na predsjedničkim izborima Miodrag Lekić kazao je u više navrata da neće priznati pobjedu svog rivala. “Tu takozvanu pobjedu neću dijelimo i želim Vam svaki uspjeh u postizanju Vaših ciljeva”, zaključuje se u čestitki Baraka Obame. Predsjedniku Vujanoviću do sada su čestitke na reizbor na funkciju predsjednika uputili još i državni sekretar SAD Džon Keri, predsjednik Narodne Republike Kine Xi Jinping, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso, predsjednik savezne Republike Njemačke Joachim Gauck, predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič, predsjednik Češke Republike Miloš Zeman, predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, predsjednik Švajcarske Konfederacije Ueli Maurer, kralj Maroka Mohammed VI, predsjednik Mađarske Janos Ader, predsjednik Repu-
priznati. Nemam pravo da odustajem i da prihvatam nešto što je izraz političke korupcije, a puno je primjera koji to potvrđuju”, kazao je Lekić. blike Italije Giorgio Napolitano, predsjednik Grčke Republike Karolos Papoulias, predsjednik Republike Turske Abdullah Gul, predsjednik Republike Azerbejdžan Ilham Alyev, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, predsjednik Republike Austrije Heinz Fišer, predsjednik Republike Bugarske Rosen Plevneliev, predsjednik Slovačke Republike Ivan Gašparović, predsjednik Republike Latvije Andris Berzinš, predsjednik Republike Moldavije Nicolae Timofti, predsjednik Arapske Republike Egipat Mohamed Morsi, predsjednik Republike Makedonije Đorđe Ivanov , predsjednik Republike Uzbekistan Islam Karimov, predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske Igor Radojičić i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. A.O.
Zakletva 20. maja Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović položiće zakletvu u crnogorskom parlamentu na sjednici koja će biti održana 20. maja na Cetinju. Zasjedanje će biti održano u 17 sati u Vladinom domu. Polaganje zakletve pred poslanicima predsjednika države predviđeno je Ustavom Crne Gore.
DEMOKRATSKI FRONT
U petak susret Lekića i predsjednika Skupštine Predsjedništvo Demokratskog fronta (DF) odlučilo je juče na sjednici da narednih dana nastavi konsultacije o ispunjavanju zahtjeva sa građanskog protesta sa predstavnicima opozicije, ali i predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem. Funkcioner DF Nebojša Medojević rekao je agenciji MINA da će tražiti da Krivokapić saopšti da li podržava donošenje lex specialisa
u parlamentu. “Od Krivokapića očekujemo jasnije stavove o rješavanju političke krize i odnosu Socijaldemokratske partije prema lex specialisu. Moje lično mišljenje je da ga, ako stav bude negativan, ne treba ni procesuirati”, kazao je on. Prema riječima Medojevića, dogovoreno je da predsjednik DFa Miodrag Lekić organizuje te
susrete. Na sjednici Predsjedništva je takođe odlučeno da odbornici Demokratskog fronta ne bojkotuju zasijedanja podgoričkog parlamenta. Sjednica Skupštine Podgorice bi trebalo da se održi sjutra, a odbornici će razmatrati izvještaj o radu gradonačelnika Miomira Mugoše za prošlu godinu. N.Đ.
RAZLIČITI STAVOVI
Njegoš (ni)je svetac Na redovnom majskom zasijedanju Svetog arhijerejskog Sabora Srpske pravoslavne crkve raspavljaće se o prijedlogu da Petar Drugi Petrović Njegoš bude proglašen za sveca. Mitropolit Amfilohije je rekao za Politiku da se o tom prijedlogu dugo govorilo. “Da ne kažem, od Njegoševe smrti. Sa strahopoštovanjem su o njemu, kao svetom čovjeku, govorili ranije mitropoliti i narod kroz istoriju”, kaže Amfilohije koji će lično, kao mitropolit crnogorsko-primorski, podnijeti ovu inicijativu Svetom arhijerejskom Saboru. On je na sinoć održanoj litiji u Podgorici, rekao da je Vladika Rade, predvidio današnju situaciju. “On je i tada vidio Crnogorce i Srbe koji zaboravljaju kosovsku golgotu, stvaraju neki sporazum i prodaju Kosovo i Metohiju za sočiva”,rekao je Mitropolit Amfilohije,dodajući da je sramno saznanje da se naš narod odriče svog srca i svojih grobova. Sociolog religije Mirko Đorđević u izjavi za Dnevne novine kaže da u pravoslavnoj crkvi zvanične kanonizacije ne-
m a i da je to rimokatolički običaj. “U pravoslavnoj crkvi ta novotarija je prisutna tek u novije vrijeme, a motiv je političke prirode. U Njegoševom slučaju, ništa nije nejasno, njegova veličina kao pjesnika i mudraca njemu je sigurno dovoljna, pa mu ovo nije potrebno, niti za to ima utemeljenja. U strogim propisima srpske crkve, naglašeno je kako neko postaje svetac. U njegovom životu treba sve da bude besprekorno i u ličnom i u javnom, da je činio žrtvu za druge, da se poslije smrti na njegovom grobu događaju čuda..to u Njegoševom slučaju nemamo”, kaže Đorđević i napominje da ovakvih
primjera nema ni u jednoj hrišćanskoj zemlji. “Ponavljam da su motivi političke prirode. Ni u jednoj hrišćanskoj zemlji, primjera radi u Rusiji nije nikome palo napamet da Puškina proglasi svecem”, kaže Đorđević. Protojerej Vel i b o r
Džomić i s t i če da jedino mitropo- lit Amfilohije takvo nešto može predložiti i to Saboru arhijereja. “Postoji saborska komisija za takve slučajeve, to pitanje prethodno dolazi na dnevni red takvih komisija i onda komisija podnosi svoj stav, a konačnu odluku donosi Sabor arhijereja”, rekao je Džomić i dodao da to što neke nevladine organizacije tvrde da Njegoš ne može biti proglašen svecem ne treba pridavati veliki značaj, niti davati veliki prostor, jer prosto ta organizacija postoji samo u medijima, ali ne i realnom životu”, kaže Džomić. A.O.
Ideja SPC nema utemeljenja Prema mišljenju istoričara Novaka Adžića, ideja SPC nema utemeljenja, jer je Njegoš, kako je istakao, bio svjetovni vladar. “Petar II Petrović Njegoš ne može postati svetac”, tvrdi Adžić. On smatra da je ideja Srpske pravoslavne crkve potpuno neutemeljena. “Mene od SPC-a ništa ne može iznenaditi, pa da i Njegoša proglase s vetiteljem. To nije padalo na pamet nikome na crnogorskom prostoru od Njegoševe smrti. Srpska crkva to može uraditi, ali to je zaista suprotno istorijskim činjenicama, jer Njegoš je bio najmanje mitropolit, a najviše svjetovni vladar”.
PRELAZAK
Koprivica pristupio DF-u Dosadašnji šef Medijskog pula i dugogodišnji funkcioner Socijalističke narodne partije Dragan Koprivica napustio je ovu partiju, odlučivši da pristupi Demokratskom frontu. Kako je saopštio, pristupiće jednoj od konstituenti DF-a, političkoj organizaciji koju predvodi Milan Knežević. “Osnovni razlog zbog kojeg sam odlučio da konačno napustim SNP je što ta partija već poodavno ne liči na sebe. Uostalom, javnost Crne Gore to i sama prepoznaje, tako da posebno obrazloženje i nije potrebno”, naveo je Koprivica. Ipak, ukazuje na
neke od razloga zbog kojih je donio ovakvu odluku. “SNP neosporno ima čestito članstvo, ali i veliki broj konformista u partijskom vrhu, koji ne žele promjene, i koji su SNP privatizovali, koristeći ga u svrhu ostvarenja ličnih ciljeva, zbog čega se ova partija i našla na dosad najnižim granama od svog postanka”, navodi Koprivica.On kaže da je, nakon pristupanja Kneževića Frontu, i dalje vjerovao da SNP ima svoju budućnost, “ali njena serija pogrešnih, a možda i namjernih odluka, kao i dalji konformizam, praktično pokazuju da su
Knežević i funkcioneri, koji su s njim pristupili Frontu, bili u pravu, to jest da su očuvali izvornu ideju SNP-a”. Koprivica smatra da će njegovo napuštanje SNP imati puni smisao ako „bar nekom posluži kao opomena da ta partija mora preduzeti hitne korake u cilju opozicione revitalizacije, jer joj ovako prijeti postupna marginalizacija. Međutim, iskreno se pribojavam da SNP za neki kopernikanski zaokret, zbog velikog broja kočničara u sopstvenim redovima, nema snage, te nezadrživo ide silaznom putanjom“. A.O.
Politika
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
5
USTAVNE PROMJENE
Nijesu ni počeli, a ne slažu se
Jovana Đurišić, Adel Omeragić
I
zmjenu Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe članovi Ustavnog odbora vide različito. U DPS smatraju da je ustavne promjene moguće izvršiti do kraja juna, dok u SNP nemaju tako optimistično viđenje ove situacije.
Izmjenu Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, nije realno očekivati do kraja juna, zbog činjenice da taj proces traje dvije godine i da još nijesu usaglašeni svi modeli, smatra poslanik Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović. On je naveo da nije realan rok da se izmjene Ustava mogu završiti do kraja juna i podsjetio da je proces izmjena Ustava počeo na predlog Vlade u junu 2011. godine. “Raspisivanjem parlamentarnih, a potom i predsjedničkih izbora uzrokovalo je da se kasni u tom poslu, koji je temelj za nužnu reformu pravosuđa, to je ključni motiv zbog kojeg SNP to pitanje doživljava najozbiljnije”, kazao je Kaluđerović. On je pojasnio da Ustavni odbor trenutno razmatra konkrentne modele o poziciji Državnog tužilaštva i načina izbora vrhovnog državnog tužioca (VDT). “Tu već postoje različita viđenja i sada se testira spremnost parlamentarne većine da prihvati većinu za imenovanje VDT-a koji nameće potrebu da se postigne najveći stepen saglasnosti o tome ko može da obavlja tako značajnu funkciju”, kazao je Kaluđerović. On je kazao da odluka poslanika Fronta da se vrate u parlament ne zavisi od toga da li će ih u Skupštinu pozvati on ili neko drugi iz SNP-a. “To je njihova odluka. Imamo na dnevnom redu dio pitanja koji su pokrenuli predstavnici Fronta i bilo bi besmisleno o njima raspravljati kada oni nijesu prisutni. Ali Front će sam procijeniti da li je to dovoljno da bi se vratili u Skupštinu, a nadam se da će se vratiti”, zaključio je Kaluđerović. Šef Delegacije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič smatra da ako ne dođe
do ustavnih promjena, onda se neće moći realizovati ta očekivanja u pogledu nezavisnosti sudstva i to može zakočiti procespregovora. “Nezavisnost sudstva, odnosno napredak u pregovorima je u interesu kako Vlade tako i opozicije”, rekao je Drobnič Demokratska partija socijalista (DPS) očekuje da se izmjene Usta va u dijelu pravosuđa mogu završiti do kraja jula, rekao je poslanik te stranke Predrag Sekulić, navodeći da država ne može biti blokirana ukoliko tom procesu ne prisustvuju predstavnici Demokratskog fronta. On je kazao da je optimista kada je u pitanju rad Odbora, i dodao da se nada da će se konačan tekst amandmana na izmjene najvišeg pravnog akta Skupština razmatrati sljedećeg mjeseca. “Cijenim da ćemo izmjene Ustava završiti na vrijeme, ne samo zbog toga što od nas to traže evropske institucije, već zato što je potreba Crne Gore. Što prije treba urediti oblast pravosuđa kako bi uskoro mogli računati na otvaranje poglavlja 23 i 24”, rekao je Sekulić. On je podsjetio da predstavnici Demokratskog fronta ne prisustvuju sjednicama Odbora, i naveo da članovi tog tijela iz Socijalističke narodne partije i Pozitivne Crne Gore daju konstruktivan doprinos radu tog tijela. “Vjerujem da bismo kompletan posao mogli da završimo do kraja juna, a da bi se svi neophodni zakoni mogli donijeti u julu, kako bi od septembra imali u primjeni ta rješenja”, rekao je Sekulić. Upitan koliko bi bilo dobro da se proces izmjena Ustava završi bez predstavnika Demokratskog fronta, Sekulić je rekao da bi DPS cijenio
konstruktivan odnos tog saveza prema tom procesu, navode i da to trenutno nije realno. “To nije realno prije svega zbog političkog odnosa Fronta prema činjenici da su izgubili predsjedničke izbore”, kazao je on. Sekulić je rekao da država ne može biti blokirana ukoliko predstavnici Fronta ne budu prisutni izmjenama najvišeg pravnog akta. “Voljeli bismo da kolege iz Fronta budu prisutni, jer neka rješenja su slična njihovim zalaganjima, ali moramo završiti posao na vrijeme i bez njih”, zaključio je on. Potpredsjednica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić smatra da su Pozitivna Crna Gora i ostale opozicione stranke u radu Ustavnog odbora pokazale veliku ozbiljnost i kooperativnost. Ona kaže da su modeli po kojima bi se osnažile pravosudne funkcije, a prije svega ona Vrhovnog državnog
Danilović: Prevareni ste rujem da bi sa opozicijom, predvođenom DF-om, mogli da ostvare i građansko-nacionalni i državni interes”, kazao je Danilović. LP je prije oktobarskih parlamentarnih izbora, kako kaže funkcioner DF, bila na korak od priključenja DF, te vjeruje da su “u međuvremenu shvatili koliko je ponuda Mila Đukanovića i Svetozara Marovića bila neiskrena i jednokratna. “Za razliku od DPS-a nudili smo im najznačajnije i centralne uloge, istorijsku priliku da u jednom ograničenom i prelaznom periodu Crnu Goru učinimo slobodnom i demokratskom zemljom, sa poštenim i slobodnim izborima.
savić, dodajući da oni mogu i sada da pokažu dobru volju i da on bude izabran dvotrećinskom većinom, jer je vladavina prava dobro svih građana Crne Gore. “Moramo stvarati pravni okvir u kome nema nedodirljivih, a takav izbor VDT-a bi bio prvi korak u tom pravcu”, zaključila je ona.
Preporuke VK Venecijanska komisija je, u mišljenju o amandmanima na Ustav, predložila da se vrhovni državni tužilac i sudije Ustavnog suda biraju dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore. Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković nedavno je izjavio da dvotrećinska većina ostaje kao osnovni model, prije svega u iz-
boru vrhovnog državnog tužioca, ali da VK predlaže i deblokirajući model, a to znači manja većina od dvotrećinske ako za izbor VDT ne bi bilo moguće obezbijediti dvotrećinsku. VK je preporučila da predsjednika Vrhovnog suda ubuduće bira Sudski savjet dvotrećinskom većinom, na prijedlog proširene sjednice Vrhovnog suda.
CDT
PORUKA MANJINSKIM STRANKAMA
Funkcioner Demokratskog Fronta Goran Danilović je na svom Fejsbuk profilu ponovio poziv Liberalnoj partiji, Bošnjačkoj stranci i FORCA-i da se pridruže tom političkom savezu. Da su manjinske stranke u lošem položaju i da DPS ne brine o njima, siguran je funkcioner DF Danilović. On je na svom Fejsbuk profilu napisao da je DPS iskoristila LP i gurnula na marginu, te da je očigledno da je i BS izvarana. “FORCI je i tijesno i nelagodno-prevareni su!? Suštinski, ove partije su ključ DPS-ove vlasti, a odnos prema njima je kao prema političkim ukrasima. Da li su to i zaslužili neka vide sami. Ipak, vje-
tužioca manje-više usaglašene. “Međutim, kad god dođemo do pitanja kvalifikovane većine, nailazimo na gard vladajuće stranke. Vjerujem da će pod snagom argumenata i jasnih preporuka evropskih kolega i partija vlasti morati da pokaže zrelost i da shvati da je nezavisno sudstvo svakome u interesu”, rekla je Ja-
Vjerujem da je ponuda još uvijek na stolu, a to je istovremeno i ispit za njihovu političku odgovornost. Ne učine li ništa za ljude koji su ih glasali, budu li se samo žalili na nekorektnost DPS-a, biće bespoštedno kažnjeni na narednim izborima. Svi biramo svoj put!”, napisao je Danilović. N.Đ.
HGI: Nema krize sa DPS Hrvatska građanska inicijativa je za razliku od ostalih manjinskih stranaka zadovoljna koalicijom sa DPS. Čelnica HGI Marija Vučinović za DN kaže da su se sa DPS dogovorili da u narednom mandatu realizuju neke stvari, te bi trebalo da dobiju mjesta u izvršnoj vlasti. Vučinović ipak nije željela konkretnije da govori o kojim institucijama se radi, već je samo kazala da će njihov kadar opravdati svako mjesto svojom stručnošću. “Sada ne bih još ništa govorila javnosti o tome”, kazala je Vučinović. Poslanica HGI Ljerka Dragičevič je kazala nedavno DN da je ona nezadovoljna što ih Andrija Pejović nije uključio u evropske integracije, ali se izgleda u međuvremenu to promijenilo.
Informisati građane
Građani Crne Gore zaslužuju da u Evropsku uniju (EU) uđu potpuno informisani, svjesni svih prednosti i nedostataka, jer jedino tako mogu biti ravnopravni građani Evrope, smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT). Ta nevladina organizacija predstavila je juče predlog praktične politike Pregovori o pristupanju Crne Gore EU - Aktivni i informisani građani ili statisti u procesu, u kojem je ocijenjeno da široj javnosti nijesu dostupne osnovne informacije o tom procesu. Biljana Jovanović, koautor tog dokumenta, podsjetila je da Vlada od 2005. godine, otkad je Crna Gora definisala učlanjenje u EU kao jedan od strateških prioriteta, radi na informisanju građana o tom procesu. U CDT-u smatraju da Crnoj Gori nedostaje sveobuhvatno istraživanje javnog mnjenja o toj temi, jer su se dosadašnja bavila uglavnom pro-
centima podrške građana učlanjenju u EU, Predsjednik CDT-a Milica Kovačević kazala je da postoje dva pristupa u informisanju građana koje su različite zemlje birale u procesu pregovora. Prvi model, kako je pojasnila, odlikuje zatvorena struktura kontrole informacija, i njegove prednosti su brzina i efikasnost procesa pregovora. Kovačević je kazala da je drugi pristup onaj u kome se pregovorima ne bavi samo uski krug ljudi oko Vlade, nego su u njih uključeni i parlament i civilni sektor. “Naša preporuka je da se, kao garancija politike transparentnosti i otvorenosti, usvoji propis koji bi definisao Vladinu obavezu da precizira koja će dokumenta biti objavljivana, u kojim rokovima, i u kojim slučajevima neke informacije iz pregovaračkog procesa neće biti javne”, navela je ona. M.D.
KADROVSKE PROMJENE U POZITIVNOJ
Ponoš napustila poslaničku fotelju Glavni odbor Pozitivne izabrao je Mladena Bojanića za potpredsjednika, a Gorana Tuponju za generalnog sekretara partije. Ana Ponoš na lični zahtjev napušta poslaničku funkciju gdje će je zamijeniti Tuponja. Ponoš je tražila da bude raspoređena na neku od pozici-
ja unutar stranke, a izabrana je za sekretara za evropske integracije. Lider Pozitivne Darko Pajović je na jučerašnjoj sjednici Glavnog odbora predložio da Bojanić, kao potpredsjednik stranke koordinira rad poslaničkih i odborničkih klubova stranke.
6
Globus
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
DETALJI ISTRAGE
Djevojke vezane lancima rodile najmanje petoro djece?
LUKA U ĐENOVI
Sedmoro poginulo u brodolomu u Đenovi RIM - Najmanje sedam osoba je poginulo a više ih je povrijeđeno i nestalo kada je teretni brod u utorak kasno uveče udario u kontrolni toranj u luci Đenove, na sjeverozapadu Italije. Prema posljednjim informacijama, tri osobe se i dalje vode kao nestale, a strahuje se da su neki u trenutku sudara ostali zatvoreni u liftu u kontrolnom tornju. Mediji izvještavaju da je oko 14 ljudi bilo u kontrolnom tornju kada je u njega udario teretni brod. Tada su od siline udarca neki pali u hladno more, dok su neki ostali zatrpani pod ruševinama. “To je strašna tragedija”, rekao je šef luke u Đenovi Luiđi Merlo, koji je dodao da se, zasad, ne zna uzrok nesreće. Kon-
trolni toranj, visok oko 50 metara, je uništen. Teretni brod Džoli Nero (Jolly Nero), dugačak 238 metara, udario je u kontrolni toranj u trenutku primopredaje smjene, što znači da je bilo više ljudi u tornju nego uobičajeno. Spasioci su pokušavali da utvrde da li ima još ljudi u visokom tornju metalne konstrukcije, koji od udarca stoji pod uglom od 45 stepeni. Na lice mjesta odmah su došli vlasnik kompanija direktor Luke Đenova Luiđi Merlo i gradonačelnik Marko Dorija. Istraga o uzroku nesreće je u toku. Ova nesreća oživjela je bolna sjećanja na nesreću kruzera Kosta Konkordija u Italiji prošle godine, u kojoj je više od 30 ljudi poginulo.
KLIVLEND - Policija je juče ispitivala trojicu braće zbog tri djevojke koje su desetak godina provele zarobljene u njihovoj kući u Klivlendu. Djevojke su pronađene u kući Arijela Kastra (52), vozača školskog autobusa, koji je uhapšen zajedno sa braćom Pedrom (54) i Onilom (50) “Osumnjičeni daju brojne informacije istražiteljima”, rekao je šef policije Klivlenda Majkl Megrat u jednom televizijskom gostovanju i nagovijestio da oni nemaju pravne zastupnike. Megrat je potvrdio da su Amanda Beri, Đina Didžizus i Mišel Najt u kući držane vezane, ali nije želio da otkriva previše detalja. “Imamo potvrdu da su one bile vezivane. Našli smo lance i kanap. Vjerujemo da su povremeno puštane u dvorište. Djevojke su, s obzirom na okolnosti, u jako dobrom stanju”, rekao je Megrat. On je odbacio tvrdnje komšija da su više puta zvali policiju zbog toga što su “viđali gole djevojke u dvorištu” ili osobe koje “lupaju u prozore i zovu u pomoć”. “Takvi pozivi bi svakako bili u našoj evidenciji. Od 2000. godine ta kuća je bila predmet naše pažnje samo dva puta, prvi put 2000. kada je Arijel Kastro zvao zbog tuče na ulici, a drugi put 2004. kada je Kastro, vozač školskog autobusa, zaboravio na jednog putnika”, rekao je Megrat. Portparol policije u Klivlendu Dženifer Kacia rekla je u izjavi za Si-En-En da će istražitelji nakon saslušanja uhapšeni biti izvedeni
Otmičari braća Kastro pred sudiju. “Ovo je tek vrh ledenog brega. Istraga će trajati veoma dugo”, navela je ona, odbijajući da komentariše spekulacije da su djevojke bile vezivane u kući, tučene i da su bile trudne u više navrata. Američka TV stanica “Njuz čenel 5” prenijela je da se tokom zatočeništva tri djevojke rodilo najmanje petoro djece, a da je jedna od djevojaka imala čak tri pobačaja zbog neuhranjenosti. Megrat nije želio da komentariše takve navode, a nije komentarisao ni tvrdnje o navodnoj četvrtoj žrtvi. Američki mediji prenijeli su da policija intenzivno traga i za četvrtom žrtvom otmice, Ešli Samers, koja je nestala u istom kraju Klivlenda 2007. kada je imala 14 godina. Isprva se vjerovalo da je ona pobjegla od kuće, ali je 2009. FBI saopštio da ima indicija da je njen slučaj povezan sa tri otete djevojke, budući da su sličnog godišta i lika, kao i zbog činjenice da su sve četiri djevojke nestale na istom području. Sve je počelo tako što je u pone-
Berluskoniju četiri godine zatvora
IZLOŽBA POSVEĆENA PANKU
Od haosa do visoke mode KRAĐA DIJAMANTA
Hapšenja zbog ª pljačke vijekaº Policija u tri zemlje uhapsila 31 osobu zbog krađe dijamanata vrijednih 50 miliona dolara NJUJORK - Izložba posvećena pank modi pod nazivom “Punk: Chaos to Couture” (Pank: Od haosa do visoke mode) biće otvorena od 9. maja do 14. avgusta u njujorškom Metropoliten muzeju. Izložbu organizuje odjeljenje za kostime njujorškog Meta i na njoj će biti razmotren uticaj panka na visoku modu od njegove pojave 1970-tih godina do danas. Na izložbi će se naći oko 100 različitih pank stilova koji se kreću od sredine 1970-tih i londonskog butika Vivijen Vestvud i Malkoma Meklarena i prikazuje kako je visoka moda počela da “pozajmljuje” vizuelne simbole panka i njen uticaj kod dizajnera kao što su Aleksandar Mekvin, Helmut Lang, Mijučija Prada i Džon Gali-
jano, a filmovi i muzika iz tog perioda daće još veću autentičnost izložbi. “Pank je slavio individualnost, kreativnost i hrabrost da se čovjek ne plaši samog sebe i toga kako se oblači”, rekao je kustos izložbe Endru Bolton u intervjuu Rojtersu. Izložba je podijeljena u sedam tematskih galerija. Prva cjelina postavke posvećena je njujorškom klubu CBGB gdje su svirali neki od poznatih pank bendova, druga Malkomu Meklarenu i Vivijen Vestvud i njihovom butiku “Seditionaries” na londonskom Kings Roudu, treća dizajnerima koji “šire vizuelni jezik panka” oblikovan spajanjem socrealizma i umjetnickog izražaja, dok se preostale četiri galerije bave konceptom “uradi sam”.
djeljak popodne jedna od djevojaka pozvala policijski broj za hitne intervencije 911, pošto je uz pomoć jednog od komšija pobjegla iz kuće u kojoj se nalazila. “Ja sam Amanda Beri.. Vodim se kao nestala deset godina i sada sam slobodna”, rekla je djevojka policijskoj dispečerki, uz adresu na kojoj se nalazi. Policija je, pored Berijeve (27) oslobodila i Đinu Didžizus (23) i Mišel Najt (32), kao i šestogodišnju djevojčicu Džozelin, ćerku Amande Beri. One su odmah prebačene u bolnicu radi pregleda. Nakon obavljenih pretraga saopšteno je da su oslobođene djevojke dobrog zdravlja zbog čega nisu zadržane u bolnici već su puštene da se vrate svojim porodicama. Amanda Beri je nestala kada je imala 16 godina, u aprilu 2003. godine, kada se vraćala sa posla u Burger King restoranu. Druga žrtva, Đina DeDžizus je oteta sa 14 godina dok je išla ka kući iz škole godinu dana kasnije. Mišel Najt se vodila kao nestala od 2000. godine.
BRISEL - Belgijsko tužilaštvo saopštilo je da je u tri zemlje pritvorena 31 osoba povezana sa spektakularnom pljačkom pošiljke dijamanata, vrijedne 50 miliona dolara na briselskom aerodromu Zaventem, prije tri mjeseca. Tužilac Anja Bijnens rekla je da je jedna osoba pritvorena u Francuskoj, šestoro u Švajcarskoj i 24 u Belgiji, a koje su povezane sa pljačkom na briselskom aerodromu 19. maja, prenijela je agencija AP. Pljačku je izvelo osam muškaraca prerušenih u policiju koji su pred samo poletanje aviona uleteli sa vozilima na pistu i iz djela gdje je tovar uzeli dijamante. Svjetski centar za dijamante u Antverpenu označio ju je tada kao “jednu od najvećih ikada”. Portparol briselskog aerodroma Žan Van der Kruze rekao je agenciji AFP da na aerodromu postoje veoma jasni i čvrsti međunarodni bezbjednosni standardi i da se svi na aerodromu
“čvrsto njih drže”. “Nije nikad suvišno reći da provjeravamo aerodrom sve vrijeme, kako belgijske vlasti, tako i evropske vlasti, koje se takođe nalaze u Briselu i koje posjećuju naš aerodrom skoro svaki dan”, rekao je portparol aerodroma. Kruze je ispričao da putnici koji su se nalazili u opljačkanom avionu nisu čak ni shvatili da se nešto događa, sve dok policija nije ušla u avion. “Sve se dogodilo u posebnim okolnostima, oni su bili vrlo dobro organizovani, veoma efikasni, nisu paničili i izveli su to na takav način da niko na aerodromu nije shvatio da se događa pljačka”, rekao je Kruze. Portparol aerodroma je dodao i da su pljačkaši morali da imaju informacije koje drugi na aerodromu nisu imali i da zato treba naći ljude koji znaju sve detalje transporta takvih vrijednih pošiljaka.
RIM - Apelacioni sud u Milanu je potvrdio kaznu bivšem premijeru Silviju Berluskoniju u slučaju Mediaset, osudivši ga na četiri godine zatvora zbog prevare i petogodišnju zabranu bavljenja javnom funkcijom. Trostruki premijer i medijski tajkun se može žaliti višoj instanci, Kasacionom sudu, prenio je AP. Berluskoni je u oktobru proglašen krivim u šemi vještačkog naduvavanja cijena koje je njegovo medijsko carstvo Mediaset plaćalo za prava TV emitovanja američkih filmova, pri čemu su razliku stavljali u džep. Mediaset je medijska kompanija koju je 1970. godine osnovao Berluskoni, a danas u njoj ima 38,6 odsto udjela. Ako presuda stupi na snagu, Berluskoni neće moći da bude ni na čelu neke kompanije u periodu od tri godine.
Globus
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
7
ODLUKA
Hoking podržao bojkot Izraela
Da li će na njenom mjestu nići stambeno-poslovni kompleksi: Luka Beograd, dio na Savi
ISTRAGA
Maratonsko saslušanje Milana Beka Biznismen je kupio “Luku Beograd” po dva i po puta nižoj cijeni od realne
B
EOGRAD - Srpski biznismen Milan Beko saslušan je juče u svojstvu građanina zbog slučaja “Luka Beograd”. Nakon saslušanja, koje je trajalo gotovo šest sati, Beko nije davao izjave medijima. Privatizacija preduzeća “Luka Beograd” jedan je od 24 sporna predmeta na koje je ukazala EU, kao i Savjet za borbu protiv korupcije.
Direktor policije Milorad Veljović potvrdio je u izjavi Tanjugu da je Milan Beko saslušan u svojstvu građanina “radi prikupljanja informacija i obavještenja”. Druge detalje u vezi sa saslušanjem nije mogao da iznese u javnost. Beko je već bio saslušan 29. januara, poslije čega je izjavio da je policiji i Tužilaštvu pokušao da ukaže na razloge zbog kojih je godinama stvaran privid o navodnim nezakonitostima u postupku sekundarne privatizacije “Luke Beograd”. “To se prije svega odnosi na pokušaj određenih struktura da prikriju nezakonito dodjeljivanje 14,1 hektara zemljišta ‘Luke Beograd’ drugom korisniku i 4,6 hektara zemljišta na Adi Huji korisniku koji nije bio zakonit”, rekao je tada Beko. Milan Beko je postao vlasnik “Luke Beograd” 2005. godine kupovinom 93 odsto akcija tog preduze-
ća. Ta privatizacija jedan je od 24 sporna predmeta na koje je ukazala i EU, a naveden je i u izvještaju Saveta za borbu protiv korupcije Verice Barać. U septembru 2005. godine, 40 odsto državnih akcija “Luke Beograd” prodato je firmi “Vorldfin” iz Luksemburga, koja je zatim otkuplila i akcije malih akcionara. U izvještaju Savjeta iz 2008. godine navedeno je da je prodajom 40 odsto akcija Luke, koje su bile u vlasništvu Akcijskog fonda i PIO fonda firmi “Vorldfin” država izgubila najmanje 21 milion eura. Za preuzimanje 93 odsto akcija “Luke Beograd” ponudu je dao samo “Vorldfin”, koji je registrovan na istoj adresi kao i firma “Novafin”, koja je preuzela akcije “C marketa”, navedeno je u izvještaju. Savjet za borbu protiv korupcije 2010. je podnio krivične prijave protiv 17
BRAZILAC NA ČELU STO
Korak ka novom ekonomskom poretku
ŽENEVA - Brazilac Roberto Azevedo postao je novi šef Svjetske trgovinske organizacije (WTO), što je potez koji mnogi vide kao potvrdu rastuće globalne moći ove južnoameričke nacije. To je prvi put od 1995. godine, kada je osnovana trgovinska organizacija sa sjedištem u Ženevi, da je na poziciju šefa izabrana osoba iz Južne Amerike, kao i prvi put da je to predstavnik zemlje BRIKS-a. Azevedo (55) je pobijedio Meksikanca Herminija Blanka, koji se smatrao favoritom Sjedinjenih Država, u finalnoj rundi za mjesto nasljednika Francuza Paskala Lamija, koji je otišao 31. avgusta. Dilma Rusef, brazilska predsjednica, rekla je da bi izbor Azeveda, ambasadora Brazila u WTO-u od 2008, mogao da donese novi svjetski ekonomski poredak. “Za Brazil je jasno, s obzirom na njegovu posvećenost i iskustvo, da
će on biti sposoban da vodi organizaciju ka poštenijem i dinamičnijem globalnom ekonomskom poretku”, kazala je Rusef. “Ovo nije pobjeda za Brazil ili grupu zemalja, već za Svjetsku trgovinsku organizaciju”, dodala je. Azevedo se sada suočava sa teškim zadatkom da oživi zaustavljene pregovore o liberalizaciji trgovine, pokrenute 2001. godine. Mnogi se slažu da on ima dobre predispozicije za to, s obzirom na to da posjeduje iskustvo u pregovorima u okviru WTO-a. Prije pozicije brazilskog ambasadora u WTO-u Azevedo je bio šef pregovaračkog tima u mnogim državnim trgovinskim sporovima.
osoba, između ostalih Milana Beka, bivšeg ministra privrede Predraga Bubala i tadašnjeg direktora Komisije za hartije od vrijednosti Milka Štimca, zbog, kako su naveli, zloupotrebe položaja prilikom privatizacije “Luke Beograd” 2005. godine. Kako je tada navedeno, preduzeće je prodato po dva i po puta nižoj cijeni od realne. “Luka Beograd” u vlasništvu ima ukupno 220 hektara zemljišta u centralnoj gradskoj zoni, a Generalnim urbanističkim planom Beograda predviđeno je njeno izmještanje i izgradnja stambeno-poslovnog prostora na toj lokaciji.
LONDON - Jedan od najvećih umova današnjice, profesor Stiven Hoking, podržao je akademski bojkot Izraela povlačenjem sa konferencije čiji je domaćin izraelski predsjednik Šimon Peres u Jerusalimu u znak protesta zbog načina na koji država Izrael tretira Palestince. Hoking (71), svjetski poznati teorijski fizičar i počasni profesor matematike na Univerzitetu Kembridž, prethodno je prihvatio pozivnicu da predvodi petu godišnju predsjedničku konferenciju, pod nazivom “Suočavanje sa sutrašnjicom” u junu ove godine, piše londonski Gardijan. Prestižnim naučnim događajem ove godine se takođe obilježava 90. rođendan predsjednika Izraela uz mnoge istaknute svjetske ličnosti koje su potvrdile dolazak. Iako lošeg zdravlja, Hoking je prošle nedjelje napisao kratko pismo izraelskom predsjedniku kako bi mu rekao da se predomislio. On ovu odluku nije saopštio javno, ali se u izjavi Britanskog komiteta za Univerzitet u Palestini, uz Hokingovo odobrenje, navodi “da je njegova lična volja da poštuje bojkot, baziran na njegovom poznavanju Palestine, i nakon jednoglasnih savjeta njegovih akademskih kolega”. Hokingova odluka predstavlja još jednu pobjedu onih koji zagovaraju bojkot i sankcionisanje izraelskih akademskih institucija zbog odnosa izraelske
države prema Palestincima. U aprilu je Učiteljski sindikat Irske postao prvo predavačko udruženje u Evropi koje je pozvalo na akademski bojkot Izraela, dok su u Sjedinjenim Državama članovi Asocijacije azijsko-američkih studenata glasali u korist bojkota, što je prva nacionalna akademska grupa koja je to učinila. U četiri nedjelje nakon što je Hokingovo učešće u jerusalimskom događaju objavljeno, on je bio “bombardovan” porukama iz Britanije i širom svijeta u sklopu kampanje zagovornika bojkota koji su na taj način pokušali da promijene njegovo mišljenje. Na kraju, Hoking je rekao prijatelju da je odlučio da posluša savjet palestinskih kolega koji su se jednoglasno složili da on ne bi trebalo da učestvuje, prenosi Gardijan. Podržavanjem bojkota, Hoking se pridružio maloj, ali sve većoj listi britanskih ličnosti koje su odbile pozivnicu da posjete Izrael, među njima Elvis Kostelo, Rodžer Voters, Brajan Eno, Eni Lenoks i Majk Lejt. Hoking je posjećivao Izrael četiri puta u prošlosti. Posljednji put je bio 2006. kada je održao javno predavanje na izraelskom i palestinskom univerzitetu kao gost britanske ambasade u Tel Avivu. Hoking i Peres zvanično nisu komentarisali ovu odluku dok je na sajtu događaja u Jerusalimu povučeno ime britanskog naučnika sa liste gostiju i predavača.
8
Ekonomija
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
KAP EPCG
SKUPŠTINA
KAP: Nećemo dva puta da plaćamo
Nikola Fabris izabran je juče ze viceguvernera Centralne banke Crne Gore za finansijsku stabilnost i platni promet, a njegovo imenovanje u Skupštini podržali su poslanici vladajuće koalicije i SNP, dok su protiv bili poslanici Pozitivne Crne Gore. Poslanik Pozitivne, Mladen Bojanić, objasnio je da je ta partija glasala protiv, jer i pored toga što cijene Fabrisov rad, smatraju da je kao profesionalac morao dići glas protiv ugrožavanja bankarskog sistema, posebno onda kada je Prvoj banci dodijeljen kredit od 44 miliona eura, kao i način na koji je taj kredit vraćen. “Fabris nije reagovao dovoljno odlučno u trenutku kada je ugrožen bankarski sistem”, obrazložio je Bojanić. Guverner Milojica Dakić, koji je i imenovao Farbrisa za tu funkciju, odgovorio da Fabris u to vrijeme nije bio u grupi koja je donosila odluke u vezi Prve banke. On je ocijenio da je u ovom
Advokat EPCG zatražio da se dostave dokazni spisi o uplati spornih potraživanja
Fabris izabran za viceguvernera
Hotelsko turističko preduzeće (HTP) Ulcinjska rivijera završilo je prvi kvartal sa gubitkom od 416,44 hiljade eura, 11,5 odsto većim nego u istom periodu prošle godine. Prema izvještaju o poslovanju kompanije, koji je objavljen na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), poslovni prihod kompanije na kraju marta iznosio je 45,68 hiljada eura i bio je 40 odsto manji nego u uporednom periodu. Poslovni rashodi Ulcinjske rivijere porasli su 1,6 odsto na 431,65 hiljada eura. Troškovi zarada, njihovih naknada i ostali lični rashodi iznosili su 253,36 hiljada eura amortizacije i rezervisanja oko 98,2 hiljade, a materijala 59,1 hiljadu eura. Ostali poslovni rashodi dostigli su 20,99 hiljada eura.
momentu u Crnoj Gori siguran i stabilan bankarski sektor. Odovarajući na pitanje poslanika SNP-a, Aleksandra Damjanovića da li CBCG planira da popuni mjesto glavnog ekonomiste sa kog je pošao Fabris, Dakić je kazao da će naći racionalno rješenja “koje u ovom momentu najviše odgovara i CBCG i Crnoj Gori”. I.C.
Banke da prepoznaju interes Predstavnici crnogorske Vlade i Privredne komore Srbije očekuju da će ovlašćene banke, kao nosioci platnog prometa, prepoznati interes i pristupiti takvom modelu plaćanja na principu neto kliringa, za čiju su implementaciju stvorene sve neophodne pretpostavke. Iz Ministarstva finansija je saopšteno da su ministar finansija Radoje Žugić i predstavnici PKS na jučerašnjem sastanku podržali implementaciju takvog sistema plaćanja. “Uspostavljanje platnog prometa između Srbije i Crne Gore, na principu neto kliringa, doprinjelo bi poboljšanju efikasnosti sistema plaćanja i smanjenju troškova za obavljanje platnih transakcija za subjekte u obje zemlje”, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.
AGENCIJE
Uštedjeće oko 660.000 eura Regulatorna agencije za energetiku (RAE), agencije za ljekove i medicinska sredstva, elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), nadzor osiguranja, elektronske medije (AEM), kao i Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV), dostavile su Skupštini izmijenjene finansijske planove u dijelu koji se tiče smanjenja troškova zarada. Ukupna godišnja ušteda na nivou svih šest regulatora po tom osnovu iznosi oko 660.000 eura, prenosi agencija Mina-biznis. Regulatori su izmijenjene planove morali da dostave u skladu sa ocjenama i stavovima skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, koje je podržalo i Ministarstvo finansija. Poslanik SNP Aleksandar Damjanović je kazao da je ta suma velika imajući u vidu stanje u crnogorskim finansijama, ali i mala ako se zna šta ti regula-
tori rade i na kakvim tržištima postavljaju uslove i pravila igre. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Vukčević, saopštio je da je takva odluka bila nužna sagledavajući čitavu socio-ekonomsku situaciju u Crnoj Gori. On je podsjetio da su neki regulatori i u svojim prvobitnim finansijskim planovima predvidjeli smanjenje troškova, kao i da su u potpunosti ispunili zahtjeve Vlade i skupštinskog odbora. Regulatori su imali obavezu da koriguju zarade zaposlenih i sve ostale troškove na nivou državne uprave, ali taj posao nijesu u januaru odradili do kraja. Odbor je u predlogu ocjena i stavova, prema kojem su regulatori uskladili plate, predložio da se zarade rukovodilaca regulatornih agencija ograniče na najviše dvije i po prosječne zarade u državi u prošloj godini. I.C.
Ročište za glavnu raspravu u Privrednom sudu po tužbi podgoričkog Kombinata aluminijuma (KAP) protiv Elektroprivrede (EPCG), kojom se traži poništenje rješenja o plaćanju kamate od oko 658 hiljada američkih dolara, zbog neblagovremenih plaćenih računa iz perioda 1998. do 2000. godine, odloženo je za 21. jun. Pravni zastupnik KAP-a, Borjanka Čobeljić, dostavila je sudiji Marijani Pavićević podnesak sa predlogom za mirno rješavanje spora, tražeći da se dokazni spisi pošalju Centru za medijaciju koji će riješiti spor ili vratiti spise Privrednom sudu. Sa druge strane, advokat EPCG, Zoran Knežević, tvrdi da nije upoznat sa predlogom za mirno rješavanje spora, zbog čega je zatražio odlaganje ročišta kako bi se u roku od osam dana izjasnio na podnesak. “S obzirom na to da se advokat KAP-a u predviđenom roku nije izjasnio o predlogu EPCG, koji je dostavljen 4. aprila i zbog kojeg je i odloženo ročište, smatram da nije ispoštovan zakonski rok od osam dana za izjašnjenje, tako da tražim odlaganje ročišta kako bi se izjasnili na novi podnesak”, rekao je Knežević.
Ipak, prema riječima Ćobeljićke, izjašnjenje na predlog EPCG nije ni bilo potrebno jer se već ranije izjasnila povodom toga. “KAP je dostavio predlog da se spor rješi posredovanjem s namjerom da se na takav način riješe sporni odnosi parničnih stranaka, a ne samo predmetni. Suština je u tome da je tužilac u potpunosti platio EPCG dug po presudi Privrednog suda od 2006. godine. O tome smo dostavili dokaze, pa predlažemo da se ostvari uvid u njih”, objasnila je Čobeljić. Za Kneževića, tužba Kombinata je neosnovana, jer su rješenja Privrednog suda od oktobra i novembra prošle godine donijeta na osnovu pravosnažnosti i izvršnosti presude tog suda. Tom presudom se
obavezuje KAP da plati EPCG sporni dug, koji sa uračunatom kamatom iznosi 658 hiljada američkih dolara. “Mi samo nećemo dvostruko da platimo nešto što smo već platili, a to je kamata od šest odsto”, istakla je Čobeljić i dodala da je EPCG čak tražio i kamatu od 18 odsto, ali da su oni pristali samo na zakonsku kamatu od šest odsto. KAP je krajem prošle godine tužio EPCG i tražio od Privrednog suda da poništi rješenje o plaćanju duga podgoričke kompanije iz perioda od 1998. do 2000. godine, na osnovu neplaćenih faktura i kamata za utrošenu električnu energiju. Ukupan dug KAP-a prema EPCG za utrošenu električnu energiju dostigao je skoro 60 miliona eura. N.D.L.
Stiglo 67 ponuda
ADMINISTRATIVNI ODBOR
DRI-ju potrebne nove promjene Četiri kandidata za članstvo u Senatu Državne revizorske institucije, juče su pred članovima Administrativnog odbora obrazlagali svoje kandidature. Svi kandidati saglasni da DRI-ju treba bolja i profesionalnija organizacija. Jedan od kandidata Neli Ćuković koja je obavljala funkciju rukovodioca Revizorskog tijela za kontrolu sredstava Evropske unije, na pitanja poslanika odgovorila je da bi uvela dosta promjena, između ostalog, da se članovi Senata više bave revizijama. Osim nje kandidaturu je uputila i Sudija Višeg suda Biljana Vuksanović koja je kazala da bi DRI trebalo da poboljša korišćenje sredstava iz budžeta, kao i da bi trebalo pokrenuti odgovornosti subjekata revizije. Kandidati za člana u Senatu su i bivši službenik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Dragoslav Minić i revizor iz DRI Radule Žurić koji su na pitanje članova odbora kazali da bi u slučaju da budu članovi podnijeli krivične prijave ukoliko za to bude uslova. “Trebalo bi promijeniti zakon, način finansiranja, striktno poštovati zakon i jačati pozicije nezavisnosti revizora. Što se tiče načina izbora članova Senata tu nema mjesta za političare, već za stručne profesio-
nalce”, poručio je Žurić. Očekuje se da jedan od četiri kandidata bude izabran naredne sedmice. Administrativni odbor Skupštine raspisaće i javni poziv za imenovanje petog člana Senata Državne revizorske institucije, koja je ostala upražnjena podnošenjem ostavke Miroslava Ivaniševića na mjesto predsjednika Senata. Predsjednik Administrativnog odbora Radivoje Lala Nikčević je predložio da se kada se ispune uslovi za petog kandidata i dobije puni sastav, razgovara o izboru predsjednika. DRI već četiri godine radi u nepotpunom sastavu, odnosno bez petog člana Senata, a dosadašnji predsjednik Senata, Miroslav Ivanišević je krajem marta podnio ostavku, zbog kompromitujućih video snimaka objavljenih na Jutjubu. Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Aleksandar Damjanović kazao je da od postojeća tri člana Senata DRI može se odabrati predsjednik, jer i zakon to dozvoljava. “Ne vidim neku potrebu da čekamo da se zaokruži procedura da se imenuje peti član. Postoje zakonski uslovi da iz redova sadašnjih članova Senata završimo i imenovanje predsjednika”, rekao je Damjanović. I.B.
Za zakup privremenih lokacija sezonskog karaktera u prvoj zoni duž šetališta u Budvi, Bečićima, Svetom Stefanu i Petrovcu, stiglo je ukupno 67 ponuda. Iz budvanske lokalne uprave agenciji Mina-biznis je saopšteno da će najpovoljniji ponuđači biti poznati 9. maja, kada će obavještenje biti istaknuto na oglasnoj tabli u holu Opštine. Najveće interesovanje bilo je za lokacije na kojima će se prodavati sladoledi, sokovi, i suveniri. Za izbor najbolje ponude, kako je pojašnjeno, neće biti najznačajnija cijena zakupa lokacije, već i referenca ponuđača i dužina zakupa.
Berza novih biznis ideja Berza preduzetničkih ideja biće održana danas na Univerzitetu Donja Gorica (UDG), a cilj je da se podstiče razvoj biznis ideja, prije svega, studenata i učenika srednjih škola iz Crne Gore i iz regiona. “Biznis ideje se do 26. aprila 2013. godine dostavljaju organizatoru, nakon čega se vrši njihova preliminarna selekcija. Prihvaćene biznis ideje biće prezentirane na kotaciji biznis ideja, i shodno Pravilniku o kotaciji biznis ideja na Berzi”, navodi se u saopštenju UDG. Minimalna cijena za svaku biznis ideju je 200 eura. Ideju može da otkupi ponuđač koji za nju bude spreman da plati najveću cijenu.
Ekonomija
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
9
ZAPOŠLJAVANJE
Mladi žele da rade kao sezonci Rudari poručili da su spremni da rizikuju i zdravlje kako bi im se ispunili zahtjevi
Rudari počeli štajk glađu RADIKALIZACIJA
Zdravstveno stanje radnika je sve lošije, ali poručili su da su spremni da rizikuju zdravlje dok im se ne ispune zahtjevi Jovana Lasica
N
ikšićki rudari blokirali su juče ulaz u jamu Biočki stan i prestali da uzimaju hranu i vodu. Radnici koji već 14 dana štrajkuju u jami potpuno su prekinuli i kontakt sa spoljnim svijetom, nezadovoljni predlogom Komisije za ekonomsku politiku kojim bi Vlada Crne Gore našla način da obezbijedi 320.000 za isplatu jednog dijela zaostalih zarada. Zaposleni u Rudnicima Boksita ogorčeni i što im se niko od nadležnih juče nije obratio.
Kako Vlada nije juče do 12 sati, u roku koji su joj dali rudari revidira svoju odluku i ispuni zahtjeve koje su ranije postavili, rudari su odlučili da radikalizuju svoje proteste. U jami Biočki stan, koja se nalazi na pet kilometara od ulaza u okno već 14 dana štrajkuje tridesetak rudara. Uprkos lošim uslovima i opasnostima po zdravlje i život, za ulazak u jamu spremno je još 120 radnika. Međutim, njihov ulazak je za sada odložen kako bi se spriječile teže posljedice do kojih može doći prvenstveno zbog nedostatka kiseonika. Zoran Ćipranić, jedan od radnika koji je od prvog dana u jami saopštio je da će radnici istrajati u svojim zahtjevima uprkos visokom riziku po njihovo zdravlje. “Odlučili smo da radikalizujemo svoje proteste, a to podrazumijeva zatvoranje u jamu i pregrađivanje ulaza. Prestaćemo da uzimamo i hranu i vodu. Zdravstveno stanje radnika je sve gore i gore, stanje je vrlo teško, ali smo spremni da rizikujemo svoje zdravlje. Dugo smo bili strpljivi i sada nema odustajanja”, kazao je Ćipranić. Radnici su poručili da ne očekuju da se Vlada sažali na njih, već da postupi onako kako je ispravno i da ispuni njihove zahtjeve. “Mi i dalje tražimo sedam plata, iako se nama ustvari duguje deset
plata, zimnice i jubilarne nagrade. Dakle, mi ne tražimo sve što nam duguju već samo sedam zaostalih zarada i pokretanje proizvodnje”, naglasio je Ćipranić. Predsjednik samostalnog sindikata Borislav Bojanović smatra da je trenutno stanje u Rudnicima Boksita projekat neozbiljnog i neodgovornog odnosa poslodavca i crnogorske Vlade. “Očekivali smo da će se nam se ipak neko iz Vlade obratiti, međutim niko nas nije kontaktirao. Predlog koji je donijela Komisija za ekonomsku politiku za nas je bila neozbiljan iz razloga što smo mi ovo isto tražili prije mjesec dana i da nam je tada bilo odobreno do ove situacije ne bi došlo. Danas bi radili i primili bi tu jednu i po platu, a radnici ne bi štrajkovali u jami”, kazao je predsjednik samostalnog sindikata Bojanović. Predsjednik Sindikata očekuje da će se na današnjoj sjednici Vlade raspravljati o tom pitanju i da će misliti na bezbjednost svih ljudi koji su zatvoreni u jamu. Ako nadležni žele da snose rizik, kako je kazao Bojanović, za neodgovoran i neozbiljan odnos prema radnicima Rudnika, onda neka postupe kako smatraju da treba. “Ako Vlada planira bilo kakav vid stečaja, prvo moraju ispinuti sve
Ne daj Bože da se nekom nešto desi Bojanović smatra da je tužno što radnici svoja prava, koja im omogućava Zakon o radu i kolektivnom ugovoru, moraju tražiti na pet kilometara ispod zemlje. Početak štrajka glađu je, po njegovim riječima, dovoljna opomena Vladi da se uozbilji i udostoji ispuniti njihova potraživanja. “Ne daj Bože da se nekom u jami nešto desi, tražićemo ogovornost onoga ko je kriv. Ruski CEAK ima udio u Rudnicima Boksita i mi smo se shodno tome i njima obraćali već dva puta. Međutim, nama je rečeno da niko iz CEAKA nije odgovoran da pregovara sa radnicima o problemima u rudniku. Prema tome, oni su digli ruke i jedina adresa na koju se možemo u ovom trenutku javiti je Vlada Crne Gore”, poručio je Bojanović. što predtodi tom činu. Repove nećemo ostavljati radnicima, moraće se prvo ispuniti sve obaveze prema njima da bi se tek nakon toga razgovaralo o stečaju. Mi smo ispunili sve što su tražili od nas, smanjili smo i broj radnika, a ako sada postoji višak neka postupe po kolektivnom ugovoru”, zaključio je Bojanović.
PROTOKOL
Poziv japanskim ulagačima Parlamentarni zamjenik ministra spoljnih poslova Japana Minoru Kiuchia najavio je da će razgovarati sa predstavnicima tamošnjih kompanija, kako bi ih ohrabrio za dolazak u Crnu Goru. “Želimo da promovišemo Crnu Goru i ostvarimo još bolju saradnju“, kazao je Kiuchi nakon razgovora sa premijerom Milom Đukanovićem.
U saopštenju se navodi da su sagovornici razmijenili mišljenja o aktuelnim političkim i ekonomskim odnosima između dvije države. Ocijenjeno je da Crna Gora i Japan imaju sadržajan i kontinuirani dijalog koji predstavlja dobar temelj za nadgradnju saradnje i u ekonomskoj sferi. Đukanović se zahvalio Vladi Japana za razvojnu pomoć i tehničku podršku koju pruža
Crnoj Gori i istakao da dosadašnje pozitivno iskustvo saradnje u oblasti investicija predstavlja osnovu za intenziviranje kontakata sa investitorima iz Japana. Kiuchia je poručio da Japan daje punu podršku za nastavak integracionih procesa Crne Gore u EU i NATO, ističući konstruktivnu ulogu Crne Gore u uspostavljanju stabilnosti i bezbjednosti regiona. E.R.
Mladi u Crnoj Gori žele i hoće da rade sezonski, ali poslodavci još nemaju dovoljno sluha da im ukažu svoje povjerenje, ocijenjeno je iz nevladine organizacije Tvrđava koja šestu godinu sprovodi projekat Sezonskog zapošljavanja mladih u Crnoj Gori pod nazivom ”Ljeto za zaradu”. Iz NVO su kazali da su zbog posljedica ekonomske krize i nedostatka novca bili dovedeni u situaciju da obustave realizaciju projekta, ali da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma prepoznalo značaj i potrebu mladih da rade i zarade tokom ljeta, pa se intenzivno uključilo u projekat. “Zahvaljujući zajedničkim naporima i akcijama koje svakodnevno ulažemo, u Crnoj Gori se stvara sve veća šansa da se mladi zaposle na legalan i zakonit način, što je i bila naša ključna aktivnost u posljednjih šest godina”, navode iz NVO Tvrđava. Prema podacima Tvrđave, poslodavci koji su ukazali povjerenje mladima iz Crne Gore da rade na ovim poslovima u preko 95 odsto slučajeva su više nego zadovoljni
njihovim angažmanom i radom. “Sa punim pravom i odgovorno apelujemo na poslodavce da se okrenu domaćoj radnoj snazi. Ne samo da će dobiti kvalitetnu sezonsku radnu snagu, nego, sa druge strane, moći će da koriste poreske olakšice kroz subvencije Vlade Crne Gore ili kroz aktivnosti Zavoda za zapošljavanje. To su sve vrlo popularne mjere koje dodatno stimulišu poslodavce i mi se nadamo da će oni ove godine u značajnom broju prepoznati benefite i zaposliti naše mlade ljude”, poručili su iz NVO Tvrđava. Kako su objasnili, Tvrđava će obići sve srednje škole u Crnoj Gori, fakultete, studentske domove, kako bi anketirali sve mlade ljudi koji žele da rade na sezonskim poslovima. “Ako poslodavci hoće, sigurno iz domaćih resursa mogu obezbijediti kompletnu radnu snagu. Zato ih pozivamo da nam se s povjerenjem obrate, na obostranu korist, i poslodavaca i naših mladih sezonaca”, zaključili su iz NVO. N.U.
VLADA - EBRD - KFW
Zaključeni krediti vrijedni 85 miliona Predstavnici Crnogorskog elektroprenosnog sistema potpisali su juče sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i njemačkom bankom za razvoj (KfW) ugovore o 85 miliona eura vrijednih kredita. Novac će biti utrošen za izgradnju dalekovoda od Tivta do Pljevalja. Garanciju za kredit dala je Vlada, a u njeno ime garancije je potpisao ministar finansija Radoje Žugić. Kreditni aranžman sa KfW vrijedan je oko 25 miliona eura. Taj novac biće vraćen u roku od devet godina, u 18 jednakih ili približno jednakih polugodišnjih rata. Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, i za kreditni aran man sa EBRD, u visini od 60 miliona eura, biće potrebne državne garancije koje će biti izdate u narednom periodu, u tranšama, kako to bude definisano godišnjim zakonima o budžetu. Predviđeno je
da se taj kredit vraća u periodu od 12 godina u jednakim ili približno jednakim polugodišnjim ratama. Prva rata bi će plaćena u septembru 2016. godine, a posljednja u septembru 2028. Kredit podliježe fiksnoj kamatnoj stopi u iznosu od 2,4 odsto, prenosi Mina-biznis. “Predviđeno je da sredstva iz oba kreditna aranžmana budu iskorišćena za finansiranje izgradnje i postavljanje 150 kilometara dugačkog, visokonaponskog kabla između Tivta i Pljevalja, kao i za izgradnju trafostanice u Lastvi Grbaljskoj i rekonstrukciju trafostanice u Pljevljima. Realizacijom ovih aktivnosti biće obezbijeđena značajno jača prenosna mreža u Crnoj Gori i pouzdanije napajanje crnogorskog primorja, a tako će se se značajno umanjiti uticaj susjednih elektrosistema na naš sistem, u slučaju većih kvarova”, navedeno je u saopštenju. N.U.
10 Društvo
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
SIMPLE PROJEKAT
Sva djeca imaju jednaka prava Sva djeca bez obzira na različitosti imaju pravo na jednak tretman bez diskriminacije u svim vaspitno obrazovnim ustanovama. Iako eksplicitne diskriminacije skoro da nema, problem je i dalje tzv. posredna diskriminacija. To je jedna od poruka sa dvodnevnog međunarodnog skupa Multikulturalnost i obrazovanje manjina u zemljama Jadranske regije . Ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanović je kazao da Crna Gora preduzima niz pozitivnih koraka ka suzbijanju svakog oblika nacionalne netrpeljivosti i nepoštovanja manjinskih prava i sloboda što su između ostalog utvrđeno u okviru redovnog monitoringa Crne Gore po pitanju rasizma, nacionalne netrpeljivosti i netolerancije, u zemljama članicama Savjeta Evrope. “Uključili smo se u ovaj projekat sa zadatkom unapređenja statusa manjina i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, verifikacije njihovog istorijskog i kulturnog nasljeđa kroz, u ovom slučaju, unapređenje kvaliteta obrazovanja sa stanovišta multikulturalnosti, uvažavanja različitosti, poštovanja tradicije, te jačanja identiteta manjinskih na-
roda”, naveo je Numanović. On je naglasio da poštovanje ljudskih prava i suzbijanje svakog oblika diskriminacije, posebno kroz obrazovni sistem gdje su posljedice diskriminatornog djelovanja najdalekosežnije i najrazornije po demokratske tokove društva, zahtijeva identifikaciju i suočavanje sa ovim barijerama, sprovođenjem multikulturalnosti, odnosno, promocijom kulture, istorije, jezika i drugih obilježja pripadnika manjinskih naroda. Gabriel de Markantonio, koordinator projekta SIMPLE je naveo da se problem diskriminacije manjina ne može u cjelosti rješiti ali da institucije treba da rade na tome da građani imaju pozitivan pristup razlitičitostima. “SIMPLE prijekat se ne obraća direktno žrtvama diskriminacije već institucijama koje mogu da ponude rješenje problema”, objasnio je Markantonio. Vesna Vučurović iz Ministarstva prosvjete je kazala da je njihov cilj da obrazovanje bude jednako za sve i da se postigne ponašanje koje ne vodi eteketiranju već razumjevanju različitosti. B.R.
ª VLAdO MILIćº
Obilježili pedeset godina rada škole Učenici i uprava Osnovne škole “Vlado Milić” u Donjoj Gorici, obilježili su juče 50 godina rada te ustanove. Prema riječima direktora Biljane Ćulafić, školu pohađa 815 đaka. “Od školske 1962/63. godine, ova ustanova radi kao osmorazredna škola i osim vaspitne i obrazovne, imala je i snažnu emancipatorsku ulogu”, kazala je Ćulafić. Ona je navela da je iz škole ponikao veliki broj vrsnih znalaca, radnika, poljoprivrednika, intelektualaca. “Djeca su naš najvredniji resurs. Naša misija je da im damo znanje, jedini kapital koji im niko ne može oduzeti”, rekla je Ćulafić, dodajući da su Sjedninjene američke države (SAD) pomogle da nakon zemljotresa 1979. godine, škola dobije krov.
Ambasador SAD Sju Kej Braun među đacima škole, akko je kazala, vidi buduće lidere. “SAD promovišu obrazovanje i predstavljaju jedan su od najjačih partnera Crnoj Gori”, rekla je ona. Sju Kej Braun poklonila je školi mapu SAD-a. “Mapa treba da bude podsjećanje da SAD vjeruju u mladost Crne Gore”, kazala je Braun. Član savjeta roditelja Budimir Mugoša, pozvao je nadležne institucije da pomognu školi u rješavanju problema, naglašavajući da su u pitanju problemi sa prostorom i ogradom. Savjet roditelja poklonio je školi novi LCD televizor, koji će krasiti hol škole. B.B.
CRVEnI KRST
Pronađi volontera u sebi Svjetski dan Crvenog krsta, 8. maj, i Nedjelja Crvenog krsta, koja traje od 8. do 15. maja Crveni krst Crne Gore (CKCG) ove godine obilježiće raznim predavanjima, tribinama, radionicama, promocijama i akcijama. “U cilju isticanja važnosti volontera u pružanju pomoći ugroženim kategorijama stanovništva, djelovanju na saniranju posljedica nesreća, promociji humanih vrijednosti, kreiranju boljeg i kvalitetnijeg društva, sve aktivnosti su povezane sa kampanjom, čiji je slogan “Budi zvijezda na svoj način. Pomagati je uvijek u modi. Pronađi volontera u sebi””, sa saopštila je PR Služba CKCG. U Nedjelji CK opštinske organiza-
cije će distribuirati pomoć socijalno najugroženijim porodicama u Crnoj Gori koja je prikupljena tokom aprila u sabirnoj akciji, koja je realizovana u saradnji sa kompanijama Mercator, Voli i Laković u 10 crnogorskih opština, a bebi paketiće, kkao je saopšteno, dobiće sve bebe koje se rode od 8. do 15. maja. J.V.Đ.
Društvo 11
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
zamjerke na predlog zakona
Eliminišite zloupotrebe, ne smanjujte zarade Više od 36 inspekcija treba da ukloni nepravilnosti, a porodiljama treba refundirati puni iznos plate Jelena Kovačević
P
redlog zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, kojim je predviđeno ograničavanje sredstava koja se refundiraju poslodavcu za porodiljsko odustvo na nivo prosječne zarade zaposlenog u državi za prethodnoj godini, naišao je na negodovanje nevladinog sektora i opozicije na jučerašnjoj sjednici Odbora za zdravstvo i socijalno staranje. Manje novca izdvojeno za socijalnu zaštitu osjetljivih kategorija, smatraju pojedini članovi Odbora, ne može dovesti do boljih uslova života.
U Pozitivnoj Crnoj Gori smatraju da umanjeni iznos opredijeljenih sredstava iz budžeta za porodilje negativno utiče na već loši prirodni priraštaj jer je prošle godine on bio najniži od 1950. godine. Zbog opasnosti od bijele kuge koja prijeti državi, sličnog mišljenja je i poslanica DPSa Zorica Kovačević, koja je kazala da je spremna da podrži predlog da refundacija iznosi jednu i po ili dvije prosječne plate u Crnoj Gori. U još težem položaju, prema mišljenju civilnog sektora, nalaze se majke sa invaliditetom, koje su zaboravljene u ovom predlogu zakona. Prema njihovim podacima, na teritoriji Crne Gore postoji oko 30 majki sa invaliditetom, što znači da bi taj izdatak na mjesečnom nivou bio oko 3.900 eura. Međutim, da nijesu samo zaposleni ugroženi ovim predlogom, već i poslodavci, smatra generalni sekretar Unije poslodavaca Crne Gore Suzana Radulović. Ona smatra da je predlog zakona u direktnoj suprotnosti sa odredbama Zakona o radu i o zdravstvenom osiguranju. “S jedne strane, sa dva zakona smo nametnuli obavezu poslodavcu da u stopostotnom iznosu isplaćuje naknadu zarade, a kroz ovaj zakon ograničavamo pravo na refundaciju što predstavlja prenošenje socijalne brige sa države na poslodavca”, poručila je Radulović.
Ona je kazala da zna da su postojale zloupotrebe postojećeg zakona, ali da neka od više od 36 inspekcija u Crnoj Gori treba da eliminiše nepravilnosti, a ne da se čitava privreda gura u problem zbog pojedinca. “Da li ikome u Crnoj Gori treba naglašavati u kakvom je stanju privreda? Podaci MONSTAT-a pokazuju da je svega nešto više od 21.000 privrednih subjekata koji su aktivni, a ogroman je broj onih koji nemaju redovnu likvidnost. Mislite li da privreda može da zadovolji sve apetite?”, upitala je Radulović. Predlagač zakona, savjetnik u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Dragan Đukanović, s druge strane tvrdi da su zlupotrebe osnovni razlog smanjenja dijela budžeta namijenjenog za porodiljsko bolovanje, te da će se ograničenjem postići znatne uštede. On tvrdi da su zloupotrebe bile brojne, pa da su pojedine građevinske firme imale više porodilja nego građevinskih radnika. “Mjera te vrste ne ugrožava poslodavce, nego su oni koristili dosadašnje zakonsko rješenje i dobijali subvencije za poslovanje mimo određenih regula. Doduše, stvar je inspekcijskih službi da kontroliše sve to”, kazao je Đukanović. Da će predlog zakona znatno smanjiti mogućnost zloupotrebe sredstava koja se izdvajaju iz budžeta, smatra poslanik SDP-a Izet Bralić. Poslodavci su fiktivno uvećavali
Hra
Povucite rješenja koja diskriminišu Akcija za ljudska prava (HRA) podržava zahtjev Udruženja Roditelji da se odustane od rješenja iz člana 49 Vladinog Predloga zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti koje omogućava da se naknada za vrijeme porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva poslodavcu refundira samo do iznosa prosječne zarade u državi. “Protestujemo i zato što je iz Predloga zakona izostavljena garancija koja postoji u važećem zakonu da visina naknade zarade za vrijeme porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva ne može biti niža od najniže cijene rada. Takođe, protestujemo protiv potpunog uskraćivanja i ograničavanja naknade onima koje/i radni odnos zasnuju u roku do godinu dana prije započinjanja porodiljskog, odnosno roditeljskog odsustva”, saopštio je juče Tim HRA i apelovao na Vladu da povuče te predloge, odnosno na sve poslanike i poslanice da na njih amandmanski djeluju. U toj NVO predložena rješenja smatraju diskriminatornim, protivnim Zakonu o zaštiti od diskriminacije, Zakonu o
rodnoj ravnopravnosti, Zakonu o radu, Ustavu Crne Gore i međunarodnom standardu zabrane diskriminacije. “Usvajanje predloženog rješenja značilo bi kažnjavanje posebno visoko obrazovanih žena, koje zarađuju više od prosječne zarade u državi, zbog odluke da rode i odu na zasluženo porodiljsko odsustvo. Rješenja su po sebi diskriminatorna, a posebno bi bile dalekosežne njihove posljedice u vidu podsticanja na diskriminaciju svih žena prilikom zapošljavanja”, kaže se u saopštenju. Pretpostavljamo da je cilj Vladinog predloga sprečavanje zloupotreba u vidu fiktivnog zapošljavanja trudnica. Međutim, zloupotrebe u pojedinačnim slučajevima moraju se spriječavati i kažnjavati na drugi način, aktivnošću inspekcijskih i drugih državnih službi, a ne kršenjem ljudskih prava ogromnog broja građanki i građana. Neefikasan rad inspekcijskih službi ne smije se prikrivati kršenjem ljudskih prava. J.V.Đ.
Korać: Dječiji dodatak prenizak Predlog zakona je naišao i na druge brojne zamjerke nevladinog sektora samim tim što se ne traže nova dodatna sredstva već su preporučena umanjena u odnosu na postojeća. “Dječiji dodaci iznose od 19 do 31 euro, a u posljednjih devet godina taj
iznos je povećan za četiri eura. Još 2001. godine sva djeca u Crnoj Gori su primala taj dodatak, a ukinut je uz obrazloženje da će tih 10 posto koji su korisici dodatka primati veci iznos”, kazao je Milisav Korać iz Saveza udruženja roditelja djece sa teš-
zarade nekoliko mjeseci kako bi porodiljama omogućili veći iznos refundacije, navodi on. Najgrublja zluopotreba je kod onih poslodavaca koji traže porodilje, fiktivno im isplate enorme zarade, a od refundiranih sredstava samo dio daju njima, a ostatak zadržavaju za sebe. Uprkos navedenom, SDP smatra neprimjerenim limitiranje sredstava koja se refundiraju poslodavcu za roditeljsko odsustvo na nivo prosječne zarade, jer se mora povesti računa o porodici, kako je naveo, a ova mjera bi imala negativan efekat na natalitet.
koćama u razvoju. On je predložio i da se oformi posebna naknada roditelju djeteta sa teškoćama u razvoju, koji nije u radnom odnosu, u iznosu od 100 eura. Takvih korisnika bi bilo oko 300, poručuje on, što bi bilo na godišnjem nivou svega 360.000 eura.
IA: Beskućnici su bez uslova za život Predlog Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti je značajno unaprijeđen u odnosu na Predlog Zakona koji je povučen iz skupštinske procedure, ali i dalje ostavlja prostor za amandmansko djelovanje u dijelu jačanja saradnje, definisanja beskućnika i usluge prihvatilišta i vođenja evidencije, stav je Instituta Alternativa (IA).
“IA smatra da je potrebno obavezati pružaoce socijalnih usluga na redovnu razmjenu podataka i informisanje o korisnicima njihovih usluga kako bi postojala pouzdana baza podataka o pružaocima usluga i dostupnim uslugama u lokalnim zajednicama, ali i da bi se izbjegle zaloupotrebe”, navode oni.
UdrUŽenje rodITeljI
Počinje Pripovjedaonica Udruženje Roditelji pokrenulo je projekat Pripovjedaonica, u toku kojeg će djeca predškolskog uzrasta i njihovi roditelji moći da učestvuju u interaktivnom pričanju priča, koje u sebi nose poruku tolerancije, empatije i njegovanja i poštovanja različitosti. Iz Udruženja Roditelji objasnili su da će radionice u vrtiću “Jelena Ćetković” početi već danas, dok će prva u Biblioteci “Radoslav Ljumović” biti organizovana 11. maja. Projekat predviđa organizovanje ukupno 13 radionica, od kojih četiri u Biblioteci “Radosav Ljumović” i devet u vrtićkoj jedinici “Jelena Ćetković”, koji pripada sistemu javne predškolske ustanove “Đina Vrbica”. Koordinator projekta Ana Vujnović kazala je da je Udruženje pokrenulo projekat sa ciljem da razvija program podrške kojim će podsticati toleranciju, njegovanje različitosti i vrednovanje prijateljstva kod djece predškolskog uzrasta. “Kroz pažljivo odabrane priče, koje se interaktivno pripovjedaju, želja nam je da djeci prenesemo važne poruke. Pripovjedanje je u svijetu dobro poznata forma, naročito je bliska djeci predškolskog uzrasta koja kroz nju najradije i
najbolje uče”, navela je Vujnović. Radionice će, kako je saopšteno, pratiti i brošura, namijenjena roditeljima i vaspitačima. Pedagog Vanja Rakočević pojasnila je da je edukativna brošura kreirana u vidu vodiča za roditelje i vaspitače, koji kroz nju mogu saznati kako da na adekvatan, djeci blizak način, obogate vrijeme provedeno sa njima. Prema njenim riječima, priče su najbolji način da se djeci na vješt način prenesu bitne poruke, posebno kroz pripovijedanje kao najadekvatniji oblik komunikacije sa djecom tog uzrasta. Priče će, pored članova Udruže-
nja, na intraktivan način, uz puno razgovora, animacije i igre, pričati i volonteri tri kluba Filozofskog i Ekonomskog fakulteta, kao i Volonterskog kluba Gimnazije “Slobodan Škerović”. Radionice su besplatne, a broj mjesta je ograničen, zbog čega roditelji treba da prijave učešće svoje djece uzrasta od četiri do šest godina putem email adrese contact@roditelji.me ili direktno u Biblioteci. Projekat Pripovjedaonica finasira fAKT uz podršku Kooperative holandskih fondacija za Centralnu i Istočnu Evropu (CNF). B.B.
12 Društvo
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
METEOROPATE
PODGORICA
Održana Markovdanska litija Markovdanska litija, u čast Sv. apostola i jevanđelista Marka, zaštitnika Podgorice, prošetala je sinoć ulicama Glavnog grada. Crkvena povorka, na čelu sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohijem, moštima Svetog Simeona Dajbabskog Čudotvorca, crkvenim horovima i vjernicima krenula je od Crkve Sv. Đorđa pod Goricom, do kuće Đečevića na Draču, čija porodica već četiri vijeka stanuje na temeljima hrama Sv. apostola Marka. “Ovaj hod svešteni traje vjekovima, neko vrijeme je bio prekinut, a sada je više od 20 godina od obnove ovog hoda”, kazao je sinoć Amfilohije ispred kuće Đečevića na Draču. Prema njegovim riječima, jedan od glavnih koji je dao podsticaj ob-
novi litije bio je časni starina Halid Đečević, domaćin čiji se dom nalazi na temeljima drevnog hrišćanskog manastira Svetog apostola i jevanđeliste Marka. Sveti apostol Marko je jedan od četiri jevanđelista i prvi mučenik Aleksandrijske crkve. Skončao je
pod mukama u Aleksandriji 68. godine, za vrijeme cara Nerona, progonitelja hrišćana. Nad njegovim moštima dogodila su se mnoga čuda. U narodu se ovaj praznik svetkuje u mnogim naseljima. Markovdan je takođe i krsna slava nekih rodova. J.Đ.
Najčešće se javljaju pacijenti sa srčanim problemima i bolovima u trbuhu
Crna Gora Skupština Administrativni odbor
Broj 00-63-14/13-32
Promjenljivo vrijeme puni ambulante
Milica Krgović
L
jekari u službi Hitne pomoći, Urgentnom centru i Domu zdravlja kažu za Dnevne novine da je povećan broj pacijenata primijetan od kraja aprila, od kada se u Crnoj Gori bilježe rekordne temeparture za ovo doba godine.
Podgorica, 8. maja 2013. godine
Shodno članu 49 Poslovnika Skupštine Crne Gore („Službeni list Crne Gore“ br. 7/10, 80/10), a u vezi sa članom 33 Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji („Službeni list RCG“ br. 28/04, 27/06, 78/06 i „Službeni list CG”, broj 17/07, 73/10, 40/11), upućuje
JAVNI POZIV
za imenovanje jednog člana Senata Državne revizorske institucije Pored opštih uslova kandidat za člana Senata Državne revizorske institucije treba da ispunjava sljedeće posebne uslove: 1. da ima visoku stručnu spremu - diplomirani pravnik ili diplomirani ekonomista; 2. da ima položen - pravosudni ispit i najmanje 10 godina radnog iskustva na poslovima pravne struke ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih pravnih poslova u državnoj službi; ili - stručni ispit za obavljanje poslova revizora ili računovođe i najmanje 10 godina radnog iskustva ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama; i 3. da ima crnogorsko državljanstvo. Član Senata ne može vršiti funkciju ako je u konfliktu interesa u smislu čl. 35 i 36 Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji. Funkcija člana Senata Državne revizorske institucije je stalna. Javni poziv će biti objavljen u dnevnim novinama: „Pobjeda“, „Dan“ ND „Vijesti“ i „Dnevne novine“ i web sajtu Skupštine Crne Gore. Rok za podnošenje prijave je 15 (petnaest) dana od dana poslednjeg objavljivanja javnog poziva. Neblagovremene ili nepotpune prijave i prijave uz koje nijesu priloženi svi potrebni dokazi, neće se razmatrati. Prijava kandidata treba da sadrži: ime i prezime, adresu i kratku biografiju kandidata, e-mail adresu i kontakt telefon. Lice koje se kandiduje za člana Senata Državne revizorske institucije dužno je da kompletnu dokumentaciju dostavi na adresu: Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, Podgorica, Bulevar svetog Petra Cetinjskog broj 10, sa naznakom “Za javni poziv za imenovanje jednog člana Senata Državne revizorske institucije“.
PREDSJEDNIK ODBORA Radivoje Lala Nikčević,s.r.
Direktor Urgentog centra Kliničkog centra Crne Gore, dr Vladimir Dobričanin kazao je za DN da su u toj jedinici KCCG za osam dana pregledali 1.542 pacijenta. Dobričanin ističe da je priliv pacijenata u Urgentni centar svakodnevno izuzetno veliki. “Najčešće nam se javljaju pacijenti sa kardiološkim problemima i bolovima u trbuhu. Iako zvanična medicina gotovo da ne priznaje meteoropatiju kao uzrok pogoršanja tegoba kod ljudi, sve je više istraživanja u medicini koja potvrđuju da određene promjene vremenskih prilika mogu imati pozitivan ili negativan uticaj na zdravlje ljudi. Naročito su tome podložni pacijenti sa hroničnim bolesnima srca i pluća, kao i psihički labilne ličnosti”, kazao je Dobričanin. U takozvanim prelaznim periodima, kako je kazao, potrebno je izvesno vrijeme da bi se organizam prilagodio na novonastale uslove, te se pacijentima preporučuje pravilna ishrana, redovno uzimanje terapije, kao i umjereni izlasci u određenim periodima tokom dana, radi što brže adaptacije organizma. “Uglavnom se potpuna adaptacija postiže u kratkom periodu (dan do dva) ali ona, nekada može trajati i duže, ukoliko se vremenske prilike ne stabilizuju”, objašnjava Dobričanin. Doktorica u službi Hitne pomo-
ći u Podgorici Snežana Mitrović izjavila je da ljekari ove zdravstvene ustanove obave oko 200 pregleda za 24 sata. Mitrovićeva je istakla da pomoć ljekara uglavnom traže hronični srčani bolesnici, kao i starije osobe. “Srčani bolesnici se uglavnom javljaju zbog pogoršanja osnovne bolesti, uslovljene vremenskim prilikama. Temperature koje se bilježe posljednjih dana karekteristične su za ljetnji period. Osim hroničnih bolesnika javljali su nam se i pacijenti sa povredama, kao i građani koji su se žalili na vrtoglavicu i glavobolju”, naglasila je Mitrović. Ona savjetuje srčane bolesnike da redovno uzimaju terapiju, te da izbjegavaju izlazak tokom najtoplijeg dijela dana. I u podgoričkom Domu zdravlja registruju povećanje broja pacijenata. Izabrani doktor za odrasle, Slaviša Rabrenović rekao je za naše novine da aktuelne vremenske prilike najviše utiču na pacijente sa povišenim krvnim pritiskom, dijabetičare i astmatičare. “Vrijeme djeluje na zdrave i bolesne. Primijetno je da je povećan broj pacijenata od kraja aprila. Uglavnom se radi o hroničnim bolesnicima, koji se žale na tegobe. Savjetujemo hroničnim bolesnicima da redovno uzimaju terapiju i da se u slučaju pogoršanja obrate svom ljekaru,” apeluje Rabrenović.
Micev: Kišu za vikend Najave meteorologa ne ohrabruju, pa se, prema njihovim prognozama, u narednom periodu očekuje promjenjivo i sparno vrijeme sa padavinama. Načelnik Centra za analizu i prognozu vremena u Hidrometeorološkom zavodu Branko Micev saopštio je Dnevnim novinama da se danas, sjutra i u petak na jugu i u centralnoj regiji očekuje promjenjivo vrijeme, povremeno sa kišom i sparno, dok će
na sjeveru svakodnevno kiša padati. “Temperatura vazduha imaće tendenciju pada. Temperatura na sjeveru iznosiće 15, a jugu i centralnim predjelima do 28 stepeni Celzijusovih. Za vikend će biti uglavnom oblačno vrijeme, nestabilno i u većini mjesta sa kišom”, najavio je Micev. Prema njegovim riječima, posljednjih dana bilježe se rekordne temperature za ovo doba godine.
Društvo 13
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
INSPEKCIJA RADA
Za praznike radilo više od 450 zaposlenih
Kod KAP-a na vječni počinak NOVO GRADSKO GROBLJE
Podgorički gradski oci planiraju da pokrenu izgradnju novog gradskog groblja u Podgorici na potezu između druge faze Kombinata aluminijuma i Manastira Dajbabe, saznaju Dnevne novine. Prema nezvaničnim informacijama, novo groblje će se prostirati na površini od 100.000 kvadratnih metara. Prema planu čelnih ljudi Glavnog grada ubrzo bi trebalo da se počne na izradi Glavnog projekta, nakon čega slijede pripreme i početak izgradnje novih ukopnih mjesta, kazao je Dnevnim novinama sagovornik čije ime je poznato redakciji. On je objasnio da je Glavni grad vlasnik jednog dijela zemljišta gdje je planirano novo groblje dok će
preostali dio parcela koji se nalazi u privatnom vlasništvu otkupiti opština. Opravdanost potrebe za izgradnjom novog gradskog groblja, potvrdio je i prvi čovjek Javnog preduzeća Pogrebne usluge iz Podgorice Slobodan Stanović koji je kazao da će proširenja gradskih grobalja Čepurci i Zagorič riješiti problem kapaciteta u sljedećih dvije do tri godine nakon čega slijedi njihovo zatvaranje, kada je riječ o prodaji novih ukopnih mjesta. Prema riječima Stanovića, u sklopu četvrte faze proširenja gradskog groblja Čepurci, do kraja godine treba da bude izgrađeno 266 grobnica. On je kazao da se krajem godine planira još jedno proširenje gro-
blja “Čepurci” sa južne strane prema podgoričkom naselju Zabjelo. “Grobnice, čija će gradnja početi krajem godine biće urađene na površini od 3.000 metara kvadratnih. Izgradnja novih ukopnih mjesta finansiraće se iz budžeta Glavnog grada”, dodao je Stanović. On je naveo da će uskoro početi radovi na izgradnji novih grobnica na gradskom groblju Zagorič, nakon čega više neće biti moguće proširivati ovo groblje. “Izgradnjom ukopnih mjesta u Zagoriču, iskoristićemo prostorne kapacitete koje smo tamo mogli obezbjediti nakon čega više nećemo moći proširivita to groblje. Iako nećemo graditi nove grobnice to groblje će nastaviti da radi”, ispričao je Stanović. B.R.
Za vrijeme Prvomajskih i Uskršnjih praznika Inspekcija rada Uprave za inspekcijske poslove izvršila je 63 inspekcijske kontrole poslodavaca i u okviru pojačanog inspekcijskog nadzora zatekli 469 zaposlenih na teritoriji cijele Crne Gore. “Vršeći sveobuhvatne kontrole Inspekcija rada je ustanovila 52 nepravilnosti, izrekla 42 ukazivanja i izdala 15 prekršajnih naloga u iznosu od 4.560,00 eura, dok je privremeno zabranila rad jednog subjekta”, saopštila je PR služba Uprave za inspekcijske poslove. Inspekcija rada je, navodi se dalje, prilikom nadzora poslo-
davcima naložila da zaposlenima, koji su zatečeni na radu, isplate uvećanu zaradu za 150 odsto za svaki čas rada u dane praznika. “Početkom juna Inspekcija rada će izvršiti ponovne kontrole kod tih poslodavaca kako bi utvrdila da li su ispoštovali tu zakonsku obavezu u pogledu isplata majskih zarada”, kaže se u saopštenju i dodaje da će Inspekcija rada vršiti kontrole i po prijavama, pa apeluju na sve zaposlene, koji se smatraju zakinutim u obračunu zarada za dane praznika, da se obrate Upravi za inspekcijske poslove. J.V.Đ.
Inspekcija rada je prilikom nadzora poslodavcima naložila da zaposlenima, koji su zatečeni na radu, isplate uvećanu zaradu za 150 odsto
STUDENTI PSIHOLOGIJE
Traže ostavku Nema razvoja privrede bez zaštite životne sredine rektora ALEKSANDAR PEJOVIĆ
Poglavlje 27 - Životna sredina, prema mišljenju glavnog pregovarača za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj Uniji (EU) Aleksandra Pejovića je, kako je kazao, ne s pravom zanemareno i u sjenci poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava. On je rekao da je uticaj na industriju i privredu bitan s obzirom na ogromna finansijska ulaganja koja je potrebno obezbijediti u narednom periodu, te prilagoditi privredu onome što su standardi EU i što sve članice poštuju. “Manje od dva mjeseca je do kraja skrininga, nakon čega je jedna intenzivnija faza u kojoj ćemo vidjeti kako ćemo se usklađivati sa pravnom tekovinom u narednim godi-
nama i to je period od jula do 1. januara naredne godine”, kazao je Pejović na okruglom stolu “Izazovi u implementaciji EU propisa u oblasti žviotne sredine” u Privrednoj komori. Poglavlje o životnoj sredini, kako je kazao, imaće veliki uticaj na crnogorsku privredu. “Privrednici će u narednom periodu morati da ulažu ogroman novac kako bi se prilagodili evropskim standardima”, poručio je Pejović, dodajući da će preduzetnici, prvog dana kada njihovo preduzeće “osvane kao dio EU”, shvatiti da više ne mogu funkcionisati sa starom tehnologijom, izduvnim gasovima, starim načinom odlaganja otpada, reciklažom, pa će uslijedi za-
tvaranje ili prestanak proizvodnje. Kako je naveo pored zakonskih promjena bitno je kako će se sve to sprovoditi u praksi. “Ne govorim samo o ulaganjima iz budžeta države i opština, već ulaganjima preduzeća kako bi se prilagodili standardima. U ovom dijelu treba imati na umu novi programski period za pretpristupne fondove EU u narednih sedam godina od nekih 200 miliona eura”, kazao je on i dodao da je oblast životne sredine specifična i jedna od rijetkih gdje je moguće dobiti prelazna razdoblja i duži rok za usaglašavanje sa evropskim standardima. Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je prisutnim privrednicima da u pregovorima sa EU nije moguće dogovoriti prelazne rokove za nove investicije ili projekte, već ekološki standardi moraju biti ugrađeni u cijenu investcije, odnosno gradnje. I pomoćnica ministra održivog razvoja i turizma i šefica pregovaračke grupe za poglavlje 27 Ivana Vojinović saglasana je sa ocjenama da veliki izazovi čekaju crnogorsku privredu na samom ulasku u EU. “Do kraja godine usvojićemo potpuno nov zakon koji će definisati odgovornost za štetu koja je nastala u životnoj sredini, ali i za neposrednu opasnost od štete koju realizacija nekih opasnih aktivnosti i upotreba opasnih materijala može da donese sa sobom’’, kazala je ona. B.B.
Nezadovoljni zbog neispunjenja obećanja da će im zahtjevi biti riješeni, studenti psihologije na nikšićkom Filozofskom fakultetu zahtjevaju ostavku rektora Univerziteta Crne Gore Predraga Miranovića i od danas ponovo počinju bojkot nastave. Oni će od danas, kako je najavila predstavnica studenata Aleksandra Albijanić, radikalizovati poteze i početi ometanje predavanja i na ostalim odsjecima, kao i pozvati studente Filozofskog fakulteta da ih podrže u borbi za ugrožena prava. Ključni problemi studenata psihologije su, kako je rekla, “razuđena nastava, nedolasci i odustajanje pojedinih profesora, nemogućnost polaganja ispita, čime je semestar ugrožen”. Albijanić je ocijenila da se Miranović ignoratski odnosi prema njihovim zahtjevima o kvalitetu nastave, iako im je na sastanku 24. aprila dao i pisanu garanciju da će traženo biti ispunjeno. “Izgleda da rektor studente ne smatra vrijednim pažnje, jer nam se nakon posjete i dogovora nije javio, niti na bilo koji način obavijestio o toku rješavanja našeg problema. Suočeni sa takvim odnosom još jednom smo mu se obratili zahtijevajući da do 9. maja realizuje obećano, ali odgovor nijesmo dobili”, kazala je Albijanić i dodala da je rektor
umjesto odgovora otišao na poslovni put, “očigledno smatrajući da postoje važnije stvari od problema 200 studenata psihologije”. Ona je istakla da su se protekla dva mjeseca uzalud obraćali nadležnima i borili za svoja prava, na kraju organizovali i bojkot nastave i zatvorili se u učionice, koje su napustili nakon tri dana boravka, vjerujući obećanju Miranovića da će im zahtjevi biti ispunjeni. “Više nećemo odustajati i borićemo se za ono što nam pripada svim sredstvima. Istrajaćemo do kraja, a jedini mogući kraj je normalno, adekvatno i kvalitetno školovanje. Zar je to mnogo”, upitala je Albijanić. J.V.Đ.
14 Hronika
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
SASLUŠANJE
SLUČAJ ŠARIĆ
Advokati tvrde da firme nijesu fantomske
Pred specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Bijelom Polju, kojim predsjedava sudija Šefkija Đešević, juče je čitanjem pisanih dokaza nastavljeno suđenje Pljevljacima Dušku Šariću (33) i Jovici Lončaru (49), koji se u ponovljenom postupku terete za pranje novca. Bjelopljski Viši sud je u maju prošle godine osudio Šarića i Lončara za pranje novca na osam, odnosno šest godina zatvora. Po preciziranoj optužnici Šarić i Lončar se terete da su se udružili u periodu od 24. decembra 2007. do kraja 2010. godine da putem bankarskog i finansijskog poslovanja prikriju porijeklo novca za koji su znali da je pribavljen krivičnim djelom u ukupnom iznosu 21.353.879 eura. Branilac okrivljenih advokat Borivoje Đukanović primijetio je da je Ugovor o poslovno tehničkoj saradnji između firmi “Mateniko” i “Durabili” dokaz, kojim se apsolutno degradira stav optužbe da su fantomske. “To su firme koje su po zakonima zemalja u kojima su registrovane poslovale legalno. Svaki list je legalno pribavljen i postoji poslovno tehnička saradnja između ovih sa drugim firmama. Postoje imena lica koji su osnivači ovih firmi i postoje svi konstituenti, koji apsolutno obezvrjeđuju tvrdnju tužioca da se radi o fiktivnim firmama”, iznio je Đukanović. Advokat je ocijenio “presedanom u sudskoj praksi” to što je zastupnik optužnice pokušao da u dokaze uvede i prijedlog, da se na nekom od narednih glavnih pretresa uvedu dokazi, koji su bili fokusirani na
Duško Šarić izvršenje krivičnih djela ”stvaranje kriminalne organizacije” i ”nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”. “Protivimo se tom dokaznom predlogu iz razloga što se radi o pravosnažno presuđenoj stvari. Apelacioni sud potvrdio je oslobađajuću presudu u odnosu na okrivljenog Duška Šarića i svi dokazi koje je tužilac predložio fokusirani su na navedeno krivično djelo, koje je pravosnažno presuđeno. Tužiočev dokazni predlog, po našem uvjerenju, postupajuće vijeće neće uvažiti, jer bi time bila devalvirana i pravna snaga pravosnažne presude za navedena dva krivična djela,” iznio je Đukanović. Glavni pretres se nastavlja 11. i 12. juna kada je predviđeno saslušanje vještaka finansijske struke Vlajka Milićevića, predstavnika Centralne, Prve i Hipo Alpe Adria banke i Uprave za sprečavanje pranja novca. B.Č.
Bombe u džepovima Podgorička uniformisana policija uhapsila je Vajta Berišu (50), od kojeg su zaplijenili dvije ručne bombe. Prema nezvaničnim informacijama, policija je imala operativni podatak da Beriša posjeduje bombe i kada su ga zaustavili i krenuli u njegov pretres, on ih je sam izvadio iz džepova.
Beriša je u policiji ispričao da bombe ima odavno, ali nije želio da otkrije detalje, kako je došao do njih i zašto ih je nosio u džepovima. Protiv njega će biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo “nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija”.
Keljmendi: Sve su mi namjestile vlasti BiH Kontroverzni kosovar Naser Keljmendi, koji je u posljednja tri dana dva puta hapšen po bosanskoj potjernici, negirao je juče u Okružnom sudu u Prištini, navode optužnice bosanskog tužilaštva. Tužilac EULEXa Erik Larson zatražio je od suda da mu odredi jednomjesečni pritvor dok advokati odbrane tvrde da za to nema osnova, te da ga treba pustiti na slobodu. Odluka suda biće donijeta danas do 20 časova kada mu ističe 48-časovno zadržavanje. Osim EULEX-ovog tima tužilaca i sudija, saslušanju koje je bilo zatvoreno za medije, prisustvovali su i Keljmendijevi advokati Osmana Cucovića, Muharema Hotija i Besima Beriše koji su pred sudom osporili tužiočev zahtjev za određenje pritvora. “Tužilac nije potkrijepio svoje navode i sumnje da je gospodin Keljmendi počinio bilo koje krivično djelo, osim što je prepisao zahtjev Vlade BiH koji je pristigao u kancelariju EULEX-a. Nijedan materijalni dokaz tužilac nije ponudio sudu. Mi smo osporili navode tužitelja i tražili smo od suda da se gospodin Keljmendi hitno oslobodi i nadamo se da će odluka biti u skladu sa zakonom”, rekao je Osman Cucović, jedan od Keljmendijevih advokata. Odluka Okružnog suda u Prištini očekuje se danas do 20 časova kada ističe rok za 48-časovno zadržavanje. Drugi Keljmendijev advokat Besnik Beriša izjavio je da je njegov klijent pred EULEX-om negirao “sve za što ga optužuju vlasti iz Bosne i Hercegovine. On je dodao da Keljmendi smatra da je riječ o najmeštaljci, odnosno da je postupak pokrenut zbog njegovih
“veza sa prethodnom političkom nomenklaturom u Bosni i Hercegovini”, čije državljanstvo, osim kosovskog, njegov branjenik posjeduje. “Moj klijent je sudu rekao da se bavi legitimnim biznisom, nekretninama i odbacio sve ostale navode u Interpolovoj potjernici”, rekao je Beriša. On je naglasio da je optimista i da očekuje oslobađanje svog klijenta, jer su, kako je kazao, sudu iznijeli tvrde garancije da njegov klijent neće napustiti Kosovo i da će se odazvati na svaki poziv sudskih organa. Kosovska policija je u nedjelju, 5. maja, na području Prištine uhapsila Keljmendija, za kojim je Sud BiH u septembru prošle godine raspisao međunarodnu potjernicu. Bosansko tužilaštvo označilo je Keljmendija kao vođu kriminalne grupe koja je preko Albanije, Crne Gore i Srbije do zemalja Zapadne Evrope švercovala kokain i heroin. Kako kosovsko zakonodavstvo dozvoljava zadržavanje uhapšenih po Interpolovoj potjernici najviše do 48
Keljmendi sati ukoliko nema međunarodnog sporazuma o saradnji, što je u konkretnom, slučaj, Keljmendi je u utorak pušten na slobodu. Ipak, po izlazu iz zgrade policije dočekali su ga pripadnici EULEX-a koji su mu ponovo stavili lisice na ruke, pa je time predmet preuzeo tim EULEX-ovih tužilaca.S.K.
BiH zatražila izručenje Ministarstvo pravde BiH uputilo je juče molbu EULEX-u za izručenje ovog narko-bosa pravosuđu BiH. Uz to je poslati i poseban dopis da se molba sa potrebnom dokumentacijom dostavi nadležnom organu ili za pravosuđe na Kosovu, pišu bosanski mediji. Iako EULEX tokom jučerašnjeg dana nije dobio navedenu dokumentaciju, potparolka EULEX-a Irina Gudeljević, saopštila je da će oni “asistirati
Ministarstvu pravde u Prištini u izručenju Nasera Keljmendija vlastima u BiH, ukoliko zahtjev bude dostavljen i Ministarstvo pravde donese odluku o njegovom izručenju”. Bosanski mediji nezvanično iz EULEX-a saznaju da će Keljmendi biti izručen BiH, ali prethodno ministar pravde u privremenoj vladi Kosova mora donijeti posebno rješenje o izručenju.
PRESUDA
Za ubistvo Bugarina 15 godina Nebojša Savić osuđen je u Višem sudu u Podgorici na 15 godina zatvora zbog ubistva Bugarina Rastislava Cvetkova, odlučilo je vijeće sudije Vesne Moštrokol u Višem sudu u Podgorici. Njegov brat Gajo Savić, oslobođen od optužbe da mu je pomagao, ali je osuđen na pola godine zatvora zbog povrede leša. U obrazloženju sudija Moštrokol je navela da je tokom suđenja nesumnjivo utvrđeno da je Nebojša Savić 22. marta 2011. godine u Budvi, u stanu Saše Mijatovića ubio Rastislava Cvetkova. Bajonetom ga je ubo više puta u predjelu leđa i grudi što je potvrđeno uviđajnom dokumentacijom. Međutim, sud nije prihvatio pravnu kvalifikaciju iz optužnice, da je Nebojša izvršio krivično djelo
teško ubistvo na podmukao način. Obdukcionim nalazom i izjašnjenjem sudskog vještaka Miodraga Šoća utvrđeno je da je Cvetkovu naneseno 25 ubodno reznih rana od kojih 21 u predjelu grudnog koša. Prema sprovedenim dokazima, Nebojša i Savić je bio svjestan da Cvetkova može ubiti, pa je to i htio. Sa druge strane, provedenim dokazima, ni u jednom dijelu nijesu potvrđeni navodi optužnice da je Gajo Savić izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja. Iz odbrane Nebojše Savića proizilazi da Gajo, s obzirom da nije bio prisutan, nije mogao znati, niti biti svjestan odluke svog brata da ubije, niti ima dokaza da je on unaprijed obećao da će mu pomoći u nje-
govom prikrivanju, navela je sudija Moštrokol. Radnje koje je preduzeo Gajo sud je kvalifikovao kao krivično djelo povreda leša, jer dokazi, po riječima sudije, ukazuju da je u jutarnjim satima glavu i šake oštećenog stavio u torbu od laptopa i otišao u naselje Podmaine, gdje je na proplanku jedne šume polio ih benzinom i zapalio. Pretresom stana u kojem je boravio Nebojša pronađeno je ukupno 89,82 grama marihuane za koje je sud utvrdio da je bila namijenjena daljoj prodaji, a ne, kako je to optuženi tvrdio, za njegove lične potrebe. Tako je Nebojša, za nedozvoljenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet droge, osuđen na dodatnih devet mjeseci zatvora. S.K.
OBRT
Droga izuzeta iz spisa predmeta Ilustracija
KRIVIČNA PRIJAVA
Maloljetni Podgoričanin opljačkao kladionicu Podgorička policija podnijela je Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici krivičnu prijavu protiv maloljetnog B.B. (15) zbog sumnje da je na štetu kladionice “Olimp” počinio tešku krađu. Petnaestogodišnji Podgoričanin, kako navode u saopštenju Uprave policije, tereti se da je u noći između 6. i 7. maja, oko 4 sata ujutru, odvalivši katanac, obio ulazna vrata kladionice koja se nalazi u
Aerodromskoj ulici u Podgorici. Iz unutrašnjosti objekta ukrao je četiri LCD televizora i jedan mobilni telefon. Jedan ukradeni televizor je prodao, a preostala tri, prema sumnjama policije, dao je na čuvanje jednoj osobi. Policajci su ukradene stvari pronašli i vratili oštećenom vlasniku, a od B.B. je uzeta izjava u policijskim prostorijama. M.V.P.
Zbog nepostojanja naloga za pretres automobila u kojem je u februaru 2009. godine na graničnom prelazu Debeli brijeg nađeno nešto manje od 20 kilograma marihuane, Baranin koji živi u Podgorici Željko Vučeraković, koji je za to djelo u odsustvu osuđen na dvije i po godine zatvora, mogao bi biti oslobođen optužbe. Vučeraković je, prema optužnici, u februaru 2009. godine, zajedno sa srpskim državljaninom Aleksandrom Karadarevićem, radi prodaje prevozio poreko graničnog prelaza Debeli brijeg 19.481, 80 grama marihuane koja je bila namijenje prodaji. Za njeno prenošenje, Karadarević je prethodno dao auto „pontiak“ sa pripremljenim skrovištem, te angažovao Sremčević Nikolu da za iznos od 200 eura iz Podgorice, od Vučerakovića preuzme drogu i preveze je u Bosnu. Sremčević je angažovao Miroslava Prokića, da za iznos od 50 eura, prenesu drogu. Slijedeći upu-
stva Vučerakovića, dovezli su auto iz Srbije do Podgorice, gdje je Vučeraković u posebnu kutiju u automobilu ubacio 22 pakovanja marihuane. Potom je automobil predao Sremečeviću koji se, sa Prokićem, uputio ka graničnom prelazu Šćepan Polje, gdje su i otkriveni. Vučeraković je tada pravosnažno osuđen na tri i po godine zatvora, dok su ostali dobili ukupno sedam godina. Kako se Vučerakoviću sudilo u odsustvu, omogućemo mu je ponovno suđenje koje donosi neočekivani preokret. Nakon što je sudija Višeg suda u Podgorici Vesna Moštrokol iz istražne pisarnice tog suda zatražila podatke o tome da li je izdata naredba za pretres automobila u kojem je pronađena droga, u odgovoru je dobila da se naredba odnosila samo na pretres stana. Uprkos opaski tužiteljke Milić da se „u to vrijeme nije bila praksa da se daje poseban nalog za pretres automobila“, sudija je
konstatovala da nalog nije postojao. Advokat Zdravko Begović, čuvši zaključak koji ide u prilog njegovom branjeniku, burno je reagovao. „Ovo je nečuveno, eto kako radi policija i drugi. Ljudi su pravosnažno osuđeni na velike zatvorske kazne prema dokazu koji je nezakonito pribavljen”. Nakon što je konstatovano da nije bilo naloga, sudija je iz spisa predmeta izdvojila sve akte koji se odnose na drogu nađenu prilikom pretresa automobila. Izdvojene su sve službene zabilješke o pretresu automobila sa drogom, potvrda o prijemu oduzetih predmeta, foto dokumentacija nađene droge kao i zapisnik o njenom vještačenju. Izdvojena dokumentacija biće predata istražnom sudiji a ukoliko se ne uvaži žalba tužiteljke Suzane Milić koju mora uložiti u roku od tri dana, optuženi bi mogao biti oslobođen od optužbe, jer u predmetu nema ni traga od droge. S.K.
Hronika 15
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
IN MEMORIAM Dragan Lajović
DANAS SAHRANA
Dopremljeno tijelo Dragana Lajovića Marija Palibrk
T
ijelo Dragana Lajovića, dekana Ekonomskog fakulteta, koji je poginuo u ponedjeljak, 6. maja u saobraćajnoj nesreći u Bugarskoj, dopremljeno je juče u Podgoricu. Odmah po preuzimanju tijela, ožalošćena porodica kovčeg sa posmrtnim ostacima stradalog izložila je u kapeli na Čepurcima, gdje će primati saučešće do 15 časova sjutra, nakon čega će se obaviti sahrana na porodičnom groblju u Piperima.
Tijelo Lajovića iz Bugarske do podgoričkog aerodroma prevezeno je helikopterom Ministarstva unutrašnjih poslova. Kako je tokom dana bila velika oblačnost i obimne padavine, postojala je mogućnost da helikopter ne sleti u Podgoricu, pa bi se u tom slučaju vratili za Skoplje, gdje bi proveli noć. Mnogobrojna rodbina i prijatelji, među kojim je bilo i nekoliko funkcionera, sinoć, oko 19 časova sačekali su helikopter iz Sofije. U trenutku kada se začuo zvuk helikoptera, jecaji najbližih rođaka i prijatelja stradalog Lajovića postajali su sve jači. U nevjerici gledajući kako pogrebno vozilo preuzima kovčeg sa tijelom stradalog dekana, brišući suze sa lica rođaci i prijatelji još jednom su željeli da se oproste od Lajovića. Sa očajem i bolom u srcu, najbliži su utjehu tražili u zagrljaju
njegovih prijatelja i saradnika. Tužna povorka od nekoliko automobila nakon toga uputila se ka kapeli na gradskom groblju Čepurci. Odmah pošto je tijelo izloženo kolone ljudi, među kojim su bili Ivan Brajović, ministar saobraćaja i pomorstva i Živko Šipčić, bivši direktor Policijske akademije u Danilovgradu, došle su da se posljednji put poklone pred odrom pokojnika i pruže ruku utjehe njegovoj porodici. Dragan Lajović poginuo je u ponedjeljak 6. maja oko 18 časova u udesu koji se dogodio na autoputu “Trakija” u Bugarskoj. Kako pišu bugarski mediji, kombi “mercedes vito” u kojem se nalazio Lajović, a kojim je upravljao N.L. (25) iz Sofije, udario je u automobil “opel astra”, a zatim probio zaštitnu ogradu i ‘zakucao’ se u kamion “reno master” koje se kretao iz suprotnog pravca. Lajović, koji je nakon udesa davao znake života, kao i dvadesetpetogodišnji vozač “mercedesa”, prevezeni su odmah u Univerzitetsku bolnicu u Plovilu. Mladiću je konstatovan prelom ruke, dok je Lajović, kod kojeg je konstatovano više povreda opasnih po život, zadržan na odjeljenju za intenzivnu njegu. Nekoliko časova kasnije preminuo je u bolničkoj sobi.
Knjiga žalosti
U ime posljednjeg pozdrava dekanu, juče je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici tokom cijelog dana bila otvorena knjiga žalosti. Najviše poruka zahvalnosti na saradnji, kolegijalnosti, ali i odanom prijateljskom odnosu ostavili su studenti i profesori koji su ga, kako je suditi po brojnim porukama, uvažavali kao profesora, kolegu i prijatelja. Porodica, rodbina i brojni prijatelji sa njim će se oprostiti na sahrani koja je zakazana za danas.. Na ekonomskom fakultetu danas je dan žalosti pa u fakultetskim prostorijama neće biti nastavnih niti vannastavnih aktivnosti, saopštili su juče iz uprave fakulteta.
Danas komemoracija Ekonomski fakultet i Vlada Crne Gore organizovali su komemorativnu sjednicu povodom tragične smrti uvaženog kolege, dekana Ekonomskog fakulteta Dragana Lajovića. Sjednica će se održati danas u Kongresnoj sali stare zgrade Vlade sa početkom u 9h. Od Lajovića oprostiće se rektor Univerziteta Crne Gore Predrag Miranović i ministar finansija Radoje Žugić.Na ekonomskom fakultetu danas je dan žalosti pa u fakultetskim prostorijama neće biti nastavnih niti vannastavnih aktivnosti, saopštili su juče iz uprave fakulteta.
Zvali smo se “druže”! To je bila naša mala parodija na neka bivša vremena. Zvao me je “druže Sale”, a ja njega “druže Dragane”. Nikada nisam ni pomislio da ću se opraštati na ovakav način od “druga Dragana”, čovjeka koji mi je dao smjernice nakon završenih studija da se priključim privatnom preduzetništvu u Crnoj Gori. Složićete se da ga slobodno možemo zvati rodonačelnikom preduzetništva u Crnoj Gori. Upoznali smo se neposredno pred početak bombardovanja tadašnje SRJ kada sam ga zamolio da pročita moj diplomski rad i napravi mi smjernice za njegov završetak. Njegova širina se mogla uočiti trenutno, da jednom potpunom neznancu, studentu, izađe u susret i rediguje mu diplomski rad. Diplomirao sam dan pred bombardovanja SRJ na Univerzitetu u Beogradu. Poslušao sam ga, krenuo sam u privatni biznis u Crnoj Gori krajem 1999. godine na zaprepaštenje kompletne familije, kumova, prijatelja gdje i dan danas preovladava mišljenje “državni posa je sigurnost”. Njegov doprinos promjeni tog mišljenja je neprocjenjiv. Ne smijem ni da pomislim gdje bi smo bili sa preduzetništvom u Crnoj Gori da nije bilo našeg “druga Dragana”. Samo da Vam kažem da se ja danas za crnogorske okvire uspješno bavim preduzetništvom kome me je usmjerio “drug Dragan”. Nije pogriješio u mom usmjeravanju i ja neću dozvoliti da pogriješi. Svih ovih godina sam kao i svi njegovi “drugovi”, prijatelji pronalazio oslonac i podršku u njemu. Rjeđe su bile situacije kada je on mogao pronaći savjet ili smjernicu u nama. Jedini savjet koji smo mi njemu mogli ponu-
diti je “uspori malo druže”. Teško je u jednoj individui spojiti velike osnove znanja, preduzimljivosti, praktičnog iskustva u menadžmentu, širine misli, osjećaja za ljude, procjene njihovih dobačaja i mogućnosti. On je to sve to imao. Znao je da se veseli. Da od svega napravi šalu i prijatan trenutak. Sve sa mjerom i šmekom. Što bi nove urbane populacije u svom slengu govorile “Profa je faca”. Znao je i u kafani da bude u centru pažnje kako šalama, umjerenim dobacivanjima i obraćanjima. Sve konobare je zvao zajedničkim imenom “Miroslave”, nikad sa nipodaštavanjem, uvijek sa podsticajem za radnike, a gazdama kada su željeli da mu ukažu čast i ponude ga pićem, on im je govorio “zapakujte mi za ponijeti”. Kada ukucate u Google ime moga “druga Dragana” pojaviće Vam se 25 punih stranica sa temama vezanim za njegovo ime. Pronaći će svaka ljudska ćud za sebe po nešto. Za znavene, stručnu javnost i studente djela, gostovanja, govori i radovi, naučne smjernice i praktični savjeti. Za široku populaciju mišljenja i pogledi koji su razumljivi upravo širokoj javnosti. Samo velikim ljudima je karakteristično da znaju prilagoditi svoja kazivanja onome kome se obraćaju, a to je moj Dragan znao savršeno. Ima i ljubomornih na uspjeh na tim stranama, ali su u manjini. Mogao bih još dosta toga dodati, kao i svi vi koji ste ga poznavali, ali to ćemo ostaviti za naredne periode da dozvolimo našem Draganu da nam ostane u vječnim pripovjedanjima, jer to mogu samo veliki. Hvala ti što sam te poznavao moj najbolji druže Dragane! Saša Radunović
16 Crna Gora
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
EUROMOST
Hidrocentrala na Bistrici pomućena mutnim radnjama HIV/AIDS
Preventivno testiranje osnovna karika BIJELO POLJE - U okviru strategije za borbu protiv HIV/ AIDS-a koju je usvojila Vlada u novembru 2010. godine, predviđeno je institucionalno unapređenje preventivnih aktivnosti. Akcionim planom su predviđeni dodatni edukativni seminari za savjetnike koji rade u Savjetovalištima za HIV, kao i za osobe koje su indirektno vezane za prevenciju rizičnog ponašanja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti a dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje sa testiranjem predstavllja jednu od osnovnih karika u službama za prevenciju HIV-a u opštoj populaciji, posebno u ranjivim grupama koje su teško dostupne. Direktor Doma zdravlja Bijelo Polje prim.dr. Rasim Agić saopštio je da se putem savjeto-
HERCEG NOVI - U Sekretarijatu za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredineod juče su počeli sa organizovanjem javnih rasprava i uvida u Nacrt rješenja o utvrđivanju akustičnih zona u Opštini Herceg Novi. Centralna javna rasprava će biti održana 23. maja u Maloj Sali Opštine Herceg Novi. Zainteresovana lica primjedbe i predloge mogu dostavljati na e-mail adresu Opštine, a za uvid u Nacrt rješenja, grafički prikaz i druge informacije mogu se obratiti u Sekretarijat, svakog radnog dana od 9 d o 11 časova do 24. maja, kazao je sekretar Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine Marko Mirjanić. S.M.
vanja ciljne grupe upoznaju sa razumijevanjem i prepoznavanjem pravog rizika i smanjuje zabrinutost i strahovanje u vezi sa HIV infekcijom. “Takođe je neophodno prepoznati rane znake infekcije u cilju što ranijeg početka sa artiretrovirusnom terapijom (ART) koja u velikoj mjeri mijenja i popravlja kvalitet života osoba koje su inficirane HIV-om, a koja je dostupna svim građanima. Kako bi se izbjegla duga diferencijalna dijagnostika i kako ne bi došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja pacijenta i porasta troškova zdravstvene zaštite, neophodno je da izabrani timovi doktora prepoznaju mogućnost postojanja HIV infekcije kako bi se obrada i tretman pacijenta uspješno završili”, kazao je Agić. B.Č.
Počela škola fudbala BIJELO POLJE - U gradu pod Obrovom počela je da radi “Škola fudbala - Bijelo Polje” za djecu mlađeg uzrasta. Školu podržava Centar za socijalni rad za opštine Bijelo Polje i Mojkovac i prema riječima direktorice Zlate Lukač, cilj je da mališani razvijaju zdrave stilove života i aktivno koriste svoje slobodno vrijeme. Mališani u početku treniraju na vještačkoj travi sportskog poligona OŠ “Dušan Korać” i prema riječima trenera profesora Stojana Njanja Ivezića uskoro će se trenirati na stadionu “Tekstilca” kod fabrike “Vunko”. “Škola će trajati čitavog ljeta i ukoliko bi se u projekat koji ima humanitarni karakter, uključila lokalna uprava i sponzori ne isključuje se mogućnost da škola preraste u fudbalski klub koji bi se takmičio u sjevernoj regiji”, kazao je Ivezić. B.Č.
REKONSTRUKCIJA
Mojkovac dobija novu modernu saobraćajnicu MOJKOVAC - Mojkovac će uskoro dobiti još jednu modernu saobraćajnicu sa svom pratećom infrastrukturom. Iz lokalne uprave Mojkovca su saopštili da je počela rekonstrukcija ulice “Vojislava Šćepanovića” u Ambarinama. Dionica ulice koja će se u ovoj fazi rekonstruisati je od Elektrodistribucije do Željezničke stanice u dužini od 526,85 metara. Investitor radova je Vlada Crne Gore - Direkcija javnih radova. Rok završetka radova je avgust 2013. godine. Izvođač radova je preduzeće “Crnagoraput”,a nadzor vrši “Građevinski nadzor i
labaratorijska ispitivanja” iz Podgorice. V.B.
BIJELO POLJE - Bjelopoljska NVO “Euromost” dostavila je tamošnjem Osnovnom državnom tužiocu obavještenje sa zahtjevom da se ispita je li bilo zloupotrebe službenog položaja u postupku između lokalne uprave i koncesionara u vezi izdavanja potvrde za dobijanje građevinske dozvole opredjeljivanjem 532.341 eura investitoru za izgradnju dvije minihidrocentrale na rijeci Bistrici, od naknade za uređenje građevinskog zemljišta. U saopštenju “Euromosta” se podsjeća da je prošlo pet godina kako je Ministarstvo ekonomije sa firmom “Haider extreme energy” potpisalo ugovor o koncesiji za izgradnju minihidrocentrala na rijeci Bistrici kod Bijelog Polja i Bjelojevićkoj rijeci kod Mojkovca. “Investitor još nije započeo radove izgradnje mini hidrocentrala, ne dostavlja bankarske garancije, niti je platio nadoknade za zemljište, što je bio dužan da učini shodno ugovoru o koncesiji koji je potpisao 2008. godine sa Ministarstvom ekonomije. Vlada je na sjednici od 14. decembra 2012. godine usvojila informaciju da je Ministarstvo za održivi razvoj i turizam 23. aprila 2012. godine izdalo građevinsku dozvolu za izgradnju mHE na rijeci Bistrici”, kazali su u toj NVO. Obaveza koncesionara bila je, da izgradi predviđene mHE u roku od 8 mjeseci od izdavanja građevinskih dozvola odnosno do 23. decembra iste godine. “Na osnovu izvještaja inspektora za građevinarstvo, koji je obišao predmetnu lokaciju 21. decembra prošle godine, konstatovano je da su još uvijek u toku pripremni radovi, što ukazuje na činjenicu da koncesionar ne poštuje ugovorom utvrđenu dinamiku izgradnje malih hidroelektrana”, navodi se u saopštenju “Euromosta” koje je potpisao izvršni direktor Almer Mekić. On je saopštio da postoji i nepravilnost u vezi bankarske garancije koju koncesionar nije dostavio za treću fazu plana realizacije, već je produžio garanciju za drugu fazu. Koncesionar je, kako je naveo, predložio da mu se omogući da nastavi izgradnju predviđenih hidroelektrana uz dostavljanje bankarske garancije vrijedne 4 miliona eura do kraja aprila tekuće godine.
Iz Euromosta tvrde da su došli do podataka da su Opština Bijelo Polje i koncesionar “HAIDER EXTREME ENERGY” sklopili ugovor o naknadi za uređenje građevinskog zemljišta broj 06/1-1373/1 od 23. 11. 2011. godine u iznosu 1,2 million eura i istog dana investitoru izdata potvrda. “Investitor nije platio ni centa za nadnoknadu, shodno ugovoru, na osnovu kojeg je dobio građevinsku dozvolu. Koji to građanin u Bijelom Polju može da izgradi kuću bez pla-
ćene nadnoknade za uredjenje građevinskog zemljišta i da dobije potvrdu”, pitaju u Euromostu. Bivši potpredsjednik Opštine i aktuelni savjetnik predsjednika Opštine i poslanik Radovan Obradović koji je od početka bio uključen u projekat izgradnje minihidrocentrala na rijeci Bistrici, prekjuče je saopštio DN, “da nije u mogućnosti da komentariše nikakve navode jer je previše zauzet oko priprema za predstojeću sjednicu Republičkog parlamenta”. B.Č.
Dostavljene procjene nisu relevantne Studijom o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju HE Brodarevo 1 i 2 u Republici Srbiji nijesu obrađeni svi elementi relevantni za argumentovanu i pouzdanu procjenu uticaja, na teritoriju Crne Gore, saopšteno je iz Agencija za zaštitu životne sredine. To se odnosi na biodiverzitet, mogući uticaj indukovanih zemljotresa, stimulisano kliženje terena i odronjavanje stijenskih masa, pronos riječnog nanosa i denudaciju,
koincidenciju mogućih havarija i velikih voda, karakteristične kote uspora za karakteristične vode. Kako se navodi u saopštenju, Komisija za ocjenu Studija o procjeni uticaja na životnu sredinu za izgradnju hidroelektrana “Buk Bijela” i “Foča” na Drini u BiH, i hidroelektrana „Brodarevo 1“ i „Brodarevo 2“ na Limu u Srbiji, dostavila je danas Agenciji Izvještaj o ocjeni Studija o procjeni uticaja projekta izgradnje ovih hidroelektrana.
HUMANITARNI KONCERT
Adelina i pored novca još uvijek ne može u Tursku BAR - Na velikom humanitarnom koncertu, održanom u utorak u Baru, prikupljeno je između 7.000 i 8.000 eura, što uz već dobijena sredstva od donatora i pojedinaca iznosi više od polovine sume potrebne za liječenje petogodišnje Adeline Begzić. Ona je juče trebalo da odleti za Tursku, na kliniku “Santa Plus” u Istanbulu, čiji su doktori pristali da izvedu veoma rizičnu operaciju uklanjanja hematoma na mozgu, ali je konzilijum ljekara odlučio, zbog veoma lošeg opšteg stanja i tjelesne težine koja je nešto iznad 5 kg, da se sa transportom sačeka do eventualnog oporavka organizma. Adelina je skoro osam mjeseci u komi, nakon što je nedaleko od njene kuće udario automobil dok je prelazila ulicu. Skupa operacija košta oko 42.000 eura, a turski doktori su pristali, zbog hitnosti slučaja, da počnu liječenje, iako sva sredstva nisu prikupljena. Na velikom koncertu, kojeg su osmislili Organizacija žena Bar, Radio Bar i poznati barski muzičar Omer Hodžić, nastupili su
Merima Njegomir, Zdravko Đuranović, Žuti Serhatlić, Zoran Kalezić, Emir Habibović, Bane Nedović, Rajo i Lidija Simonović, Alen As, Emina Čivović, Venera Amanović, KUD “Jedinstvo”, Ana Vukazić, Renata Perazić i Milan Vujović. “Puna sala Doma kulture pokazala je na koji su se način Barani odazvali apelu za pomoć mladoj sugrađanki. Treba istaći i veliku reakciju firmi, koje su pomagale na razne načine, ali i to da je svaki od izvođača nastupio besplatno. Bilo je to zaista emotivno veče, otvoreno ‘Baladom za Adeli-
nu’, a nema osobe u publici koja nije pustila suzu kada je Adelinina porodica izašla na binu, a mlađi brat počeo da plače za sestrom”, istakla je mr Anastazija Miranović, jedan od organizatora ovog humanitarnog skupa. Organizatori pozivaju sve da se i dalje pridruže ovoj humanitarnoj misiji i pomognu da se preostali novac što prije sakupi, jer je svaki novi dan rizičan za Adelinin život. Novac se može uplatiti na žiro račun: Hypo Alpe Adria 90755501-69, broj partije 9001216888, sa naznakom “za liječenje Adeline Begzić”. Ž.M.
Crna Gora 17
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
ručni rad
Kada hobi postane zanimanje od kojeg se zarađuje za život
Iz skromne radionice Aleksandra Orbovića izlaze unikatni predmeti od drveta Jovana Lasica
U
mjestu Kočani nadomak Nikšića živi mlada, umjetnička porodica Orbović. Oni su vlasnici uspješne Umjetničke radionice “Da”, koja se bavi ručnom izradom unikatnih predmeta od drveta. Iz njihove skromne radionice izlaze predmeti ručnog rada, a tehniku izrade savladali su uz volju i veliku ljubav. Glava familije je Aleksandar, svestrani, samouki umjetnik i drvodelja,koji od drveta pravi čuda. Njegova žena Duška trenutno vodi brigu o njihova dva sina, dvogodišnjem Vasiliju i petomjesečnom Viktoru.
NIKŠIĆ - Za današnje prilike, kada tehnologija preuzima primat u životu ljudi, može se reći da Orbovići vode prilično nekonvencionalan stil života, nimalo nalik onome što svakodnevno možemo sresti. Televizor su izbacili iz upotrebe još prije tri godine, i kako su kazali, svoje slobodno vrijeme naviše vole da provode u prirodi. Kao su kazali, egzistenciju im obezbjeđuje njihov umjetnički rad u radionici koja je do skoro brojala samo jednog člana, Aleksandra, a
od prije nekoliko dana zaposlili su još jednog radnika. “Kada smo Duška i ja prije nekih sedam, osam godina bili u Dubrovniku, kupili smo kao uspomenu minđuše od kokosovog oraha. Nakon povratka u Nikšić, jedan naš prijatelj ih je ugledao i mnogo su mu se svidjele. Danima nas je molio da mu ih poklonim, ali pošto je to bila uspomena nijesam mogao pristati. Tada me je zamolio da mu napravim slične jer je znao da sam radio restauracije raznih predmeta
dugovanja
Blokirali gradilište PLUŽINE - Građevinski radnici koji šest mjeseci rade na gradilištu zgrade solidarnosti u Plužinama, blokirali su juče ulaz na gradilište kamionima izvođača radova firme BAS iz Podgorice. Radnici, njih desetak, na taj korak su se odlučili zbog neisplaćenih zarada u proteklih šest mjeseci. Zaposleni na gradilištu su većinom mještani, i kako su kazali, radovi na zgradi i pored blokade biće nastavljeni ali samo dok se ne potroši postojeći građevinski materijal. Firma Bas iz Podogorice je po tvrdnjama mještana angažovala radnike preko novoforimirane firme “Piva gradnja” iz Plužina za koju kažu da posluje bez računa
tako što se novac isplaćuje “na ruke”. Radnici tvrde da već šest mjeseci nijesu dobijali dogovorene plate, već da su umjesto toga dobijali potvrde pomoću kojih se može trgovati u prodavnici Albona u Plužinama. Oni su kazali da je juče isplaćen dio dugovanja ali samo nekim radnicima, te se zbog toga desetak radnika odlučilo da kamionima blokira prilaz gradilištu. Radnici su o svim aktivnostima na gradilištu obavijestili i Inspekciju rada, a po nezvaničnim informacijama nikšićka inspekcija rada je već jednom posjetila gradilište u Plužinama kada je uočila brojne nepravilnosti koje se tiču zaštite na radu. J.L.
umijem da radim sa drevetom. Tako je sve počelo”, osvrnuo se Aleksandar na svoj početak. “Kada sam napravio te minđuše, shvatio sam da umijem to da radim, ali nisam ni slutio da će taj hobi postati moj posao, nešto od čega ću izdržavati porodicu. Prvo su došle te jedne, pa sam nakon toga napravio pedesetak unikatnih minđuša koje su se svima dopale”, objasnio je Saša koji je nakon toga počeo da pravi i razne suvenire sa etno motivima. Na samom početku svog rada koristio je primitivni alat, ali mu to nije smetalo da za kratko vrijeme napravi veliku količinu nakita, koji su ljeti prodavali na crnogorskom primorju. Njegov talenat i kreativnost su vrlo brzo došli do izražaja, pa su kupci bili veoma zaineresovani za ono što ima da ponudi, te su tako krenule i prve porudžbine. “Kada je posao krenuo, htjeli smo da zakupimo neki prostor u Kotoru, gdje bi mogli izlagati svoje proizvode. Nijesmo mogli naći neki objekat koji
bi priveli namjeni, pa smo tog ljeta, prije šest godina zakupili mjesto ispred kotorske pijace. To je bio pun pogodak, jer smo upoznali mnogo ljudi, vlasnike radnji sa nakitom i suvenirnica koji su bili oduševljeni našim nakitom”, priznaje Aleksandar. Nakon toga, aktivnije su se angažovali i počeli da rade na suvenirima koji najčešće imaju crnogorske motive, te su oni danas aktivni članovi Crnogorskog saveza suvenira. Njihov prepoznatiljiv ručni rad, lampe od kamena i drveta sa mnoštvom etno detalja, svoj put su našle i preko okeana. Da bi napravio lampu, kaže, potreban mu je jedan čitav dan i njegovih deset prstiju. Inspiraciju za svoje radove crpili su vozeći se motorom po Crnoj Gori, upoznavajući naše prilike i običaje. Najdraža dionica puta kroz našu zemlju je, priznaju, jod Nikšića, preko Čeva i Njeguša, do Boke Kotorske. Upoznavanje sa kustosom Njegoševe rodne kuće i motivima tog dijela naše zemlje, doprinijelo je da se zaokruži
cjelokupna ideja koju su osmišljali. Prvo su napravili suvenir na kamenoj ploči, da bi kasnije došli na ideju da bi se mogla dobiti upotrebnu vrijednost, te je tako nastala nadaleko poznata autentična lampa od kamena i drveta. Osim samostalnog rada, skoro je počela i saradnja sa sva četiri crnogorska nacionalna parka, za koje rade neobične sove od drveta, drvene pegle, kolijevke i olujska kola. Do sada su imali preko pedeset izlaganja na raznim sajmovima po Crnoj Gori i, kako kažu,,mušterija koja jednom kupi neki proizvod od njih, ne propušta nijedan sljedeći na kom izlažu. U mnogo crnogorskih gradova, mahom sa primorja, postoji veliki broj radnji u kojima se mogu naći njihovi proizvodi. Četiri su u Kotoru, a od kojih je jedna najveća radnja sa suvenirima na Balkanu. Orbovići, koji su svestrana porodica, sarađuju i sa Kendo savezom Crne Gore kojima pomažu u održavanju opreme.
18 Crna Gora
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
REGENT
Uspješna tivatska priča
TIVAT - U naselju i marini “Porto Montenegro” u Tivtu juče su generalni direktor “Regent” grupe, Ralf Ohlec i član Borda direktora kompanije “Adriatik Marinas”, Mladen Miranović simboličnom ugradnjom posljednjeg bloka u zgradu novog hotela “Regent” čija je izgradnja počela prije godinu dana, obilježili kraj grubih građevinskih radova i krovne konstrukcije. Hotel će nakon njegovog završetka početkom ljeta naredne godine, biti jedan od najluksuznijih rizorta u Evropi, kazao je Miranović istakavši da će hotel biti još jedna uspješna priča, koja je realizovana u sklopu projekta Porto Montenegro. Za godinu dana, od polaganja kamena temeljca, hidrograđevinska firma “Yu Briv” iz Kotora izgradila je podzemnu etažu, prizemlje i pet spratova
plus potkrovlje gdje je planiran tehnički dio, ukupne površine od preko 19.800 kvadratnih metara. Na petom spratu “Regenta” sa koga se pruža atraktivan pogled na marinu, direktor Ralf Ohlec je rekao da će to biti “fantastičan proizvod, fantastičan hotel koji će staviti Crnu Goru na turističku mapu najpoznatijih destinacija”. “Ovo je zaista jedan fantastičan prostor, koji će mnogo drugačije izgledati nakon unutrašnjeg dizajna. Kada se završi to će biti najbolji proizvod u cijeloj Evropi sa aspekta rizorta“, kazao je Ohlec. Uz ostale sadržaje, hotel će imati kafee, eksluzivni restoran, biblioteku, prostore za razne konferencija i slična dešavanja, te elitni SPA centar i tzv.infinity otvoreno-zatvoreni bazen na jednom od poslednjih spratova. Z.K.
CINEMA
Ništa od bioskopa ove godine BUDVA – Po svim prilikama, Budvani će još čekati da odgledaju film u biskopskoj sali, nakon što je metropola turizma ostala bez jedinog bioskopa koji je bio u zgradi Zeta filma, a koja je prodata prije deset godina. Iz Opštine Budva je najavljivano da će grad dobiti bioskop izgradnjom “TQ Plaze”, za šta je i opredijeljen prostor, međutim, ni “Cineplex”, iako je postojalo interesovanje da sa opštinom uđe u privatno javno partnerstvo, ipak nije pronašao poslovni interes u ovakvom projektu. Za bisokop je opredijeljen prostor oko 800 kvadrata na prvom spratu ovog poslovno- stambenog centra. Menadžer Opštine Budva Milena Marović - Bogdanović podsjeća da je Opština sa svoje strane preduzela sve pripremne radnje, te da je opredijeljen prostor koji je u skla-
du sa tehnologijom savremenih sala trebalo prilagoditi i opremiti neophodnom tehnikom. Navodi da je u prethodnom period kontaktirano više renomiranih kuća koja se bave ovom djelatnošću, među kojima se ozbiljnošću i zainteresovanošću istakao Cineplex, ali nakon dužih pregovora i sastanaka, još uvijek nema konkretnih rezultata koje bi mogli da saopšte građanima. “Prvi razlog je što ova kuća sada prolazi kroz transformaciju vlasništva, a drugi što u ovom projektu, izgleda ne pronalazi svoj finansijski interes. Jer, bez obzira što se radi o maloj sali sa najviše 120 raspoloživih mjesta, postoji bojazan, da čak ni ona ne bi bila popunjena svakog dana u zimskom periodu, što je jedan od osnovnih uslova njihovog poslovanja. S obzirom na to da u budžetu za 2013. godinu ni-
jesmo opredjelili sredstva za kupovinu opreme i završetak tehničkih radova u bioskopskoj sali, ukoliko ne pronađemo zainteresovanog subjekta za koncesiju prostora, ostaje da se opredijelimo do 2014. godine da li ćemo u ovaj značajan projekat ući sistemom: privatno-javnog partnerstva ili eventualno sami, sopstvenim finansijama”, kazala je Marović- Bogdanović. Ocjenjuje da aktuelnost teme otvaranja bioskopa u Budvi sa punim pravom ne jenjava. “Svjesni smo toga da je postojanje bioskopa, danas, nešto što se podrazumjeva kao osnovna ponuda u civilizacijskom društvu. Nadamo se rješenju koje će biti najpovoljnije za Opštinu, ali i najkvalitetnije i najbrže za sve građane i posjetioce, koji moraju imati ovakav vid kulturnozabavne ponude”, zaključila je. N.L.
Crna Gora 19
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
skupština
Stambenim pitanjem vlast počela kampanju SDP optužio lokalnu vlast da je odlukom o izgradnji stambenog objekta koji će koristiti radnici javnih službi, otpočela izbornu kampanju
Slavomir Spasoja Adžić 8. maja 2013. u 46. godini. Sahrana će se obaviti 9. maja u 15 sati na groblju u Brzavi.
Rosanda N. Gurešić rođena Vlahović, 8. maja 2013. u 76. godini. Sahrana će se obaviti 9. maja 2013. u 15 časova na groblju u Crnči.
Zagorka-Bela Petrova Milošević
Mladen Zadrima
S
kupština Prijestonice Cetinje usvojila je prijedlog odluke o valorizaciji građevinskog zemljišta kroz izgradnju stambeno poslovnog objekta po modelu javno privatnog partnerstva, prijedloge odluka o proglašavanju biznis zona Cetinje 1 i Cetinje 2, odluku o utvrđivanju akustičnih zona u Prijestonici, te dvije odluke o prodaji nepokretnosti slobodnom pogodbom.
CETINJE - Odbornici su, na početku, prihvatili dopunu dnevnog reda i kao sedmu tačku prihvatili prijedlog odluke o ustupanju na upravljanje lokalnoj turističkoj organizaciji objekat u Njegoševom parku za potrebe ove organizacije. Kako je Turistička organizacija kao nosilac prekograničnog IPA projekta vinske ceste između Hrvatske i Crne Gore, obezbijedila sredstva od EU, planom i programom je predviđena rekonstrukcija nekretnine najkasnije do 30. juna, a koji će dobiti status muzej – vinska kuća. Obrazlažući prijedlog odluke o valorizaciji građevinskog zemljišta kroz izgradnju stambeno poslovnog objekta po modelu javno-privatnog partnerstva, zdanju koje će se raditi na sadašnjem prostoru tzv. “Male pijace” gradonačelnik Aleksandar Bogdanović je rekao da se radi o modelu koji će omogućiti da se na kvalitetan način riješi stambeno pitanje za četrdeset porodica, radnika cetinjskih javnih službi po cijeni od 295 eura po kvadratnom metru. On je ocijenio da se radi o “velikoj šansi za oživljavanje građevinskih aktivnosti” i da se radi o projektu vrijednom preko 1 milion eura. Ocjenjujući da se radi o veoma značajnoj temi odbornik opozicione SDP Ivan Gazivoda je pitao kako se došlo do pomenute cijene kvadrata i tražio pojašnjenje zašto se u prijedlogu odluke ne navodi da se radi o dvije parcele i zašto nema stavke koja se tiče komunalija. Gazivoda je postavio pitanje i kako sa-
PREMINULI
dašnji vlasnici poslovnih prostora na maloj pijaci reaguju na projekat izgradnje objekta na tom prostoru. Odgovarajući na postavljena pitanja šef kabineta gradonačelnika Dražen Blažić je pojasnio da se ne radi o cijeni izgradnje kvadrata stana te da se radi o takvom modelu koji zainteresovanim omogućava da otkupe stan. On je rekao da ovaj model, koji se primjenjuje po prvi put, stimuliše lokalne građevinare, bankare i privlači pažnju javnih službi da riješe stambena pitanja svojih radnika. On je pojasnio da će se komunalno opremanje objekta utvrditi nakon pripreme tehničke dokumentacije. Sekretar sekretarijata za uređenje i planiranje prostora i zaštitu životne sredine Filip Aleksić je rekao da se “još nije sprovelo kompletiranje urbanističke parcele, a da će se sa vlasnicima objekata ući u razgovore oko alternativnih rješenja.” Na opasku odbornika SDP Gazivode da je očigledno da se “sad sigurno može reći da je počela predizborna kampanja” u završnoj rijeći gradonačelnik Bogdanović je konstatovao da “apsolutno ne stoji da se radi o kampanji” ali da ako se ovo tako tretira “onda bi volio da izbore imamo što češće.” I po pitanju prijedloga odluke o proglašavanju biznis zona Cetinje 1 i Cetinje 2 vođena je rasprava na relaciji DPS – SDP. Biznis zona Cetinje 1 je definisana kroz kompleks gornjeg OBOD-a i kako je to
rođena Đurović, 7. maja 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 9. maja u 16 časova u porodičnoj grobnici u Bajicama.
Sredoje Boškov Bošković 7. maja 2013. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 9. maja u 15 časova na novom groblju pod Trebjesom.
Milka Lukina Vujović 7. maja 2013. u 73. godini. Sahrana će se obaviti 9. maja u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.
Anka-Beba Đorđijina Njunjić pojasnio Dražen Blažić ona ima kvalitetnu infrastrukturu te da će kroz projekat Marina Abramović Commmunitu Center Obod Cetinje (MACCOC) osamdeset procenata kapaciteta nekadašnjeg Oboda biti opredijeljeno za Hajtek industriju a preostalih 20 procenata za kulturne sadržaje. Na pitanje odbornika SDP Ivana Gazivode kakvi su trenutni vlasnički odnosi po pitanju imovine Oboda, Blažić je rekao da “ko god se pojavi kao vlasnik neće imati mnogo manevarskog prostora da mijenja predviđeni plan”, a da je intencija i Vlade i lokalne uprave da bude vlasnik toga prostora. Biznis zona Cetinje 2 je pojas sa desne strane puta ka Budvi i nije kvalitetna kao prethodna zona, nije komunalno opremljena ali se prostornim planovima polako definiše i za par mjeseci, prostorno urbanističkim planom, omogućiće se njeno kvalitetno komunalno opremanje. Savjetnik gradonačelnika Dražen Blažić je rekao da se dio te zone
nalazi u privatnom vlasništvu ali da to ne predstavlja problem realizaciji planova po tom pitanju. Sekretar sekretarijata za uređenje i planiranje prostora i zaštitu životne sredine Filip Aleksić je rekao da prijedlog odluke o utvrđivanju akustičnih zona predstavlja pravni temelj za niz akata koja će se po tom pitanju donijeti što će omogućiti nadležnim službama da sprovode zakon kada je u pitanju buka. Odbornik SDP Mirko Stanić je rekao da je ova stranka konstantno dobijala prigovore od građana na nesnošljivu buku tokom ljetnih mjeseci iz kafića u centru grada i da se jedna porodica zbog toga čak iselila sa tog prostora. Aleksić je pojasnio da se radi o početnom koraku u čitavom procesu i da će se vlasnici lokala morati prilagoditi propisima. Na početku zasijedanja umjesto preminulog dr.Zdravka Belade odborničko mjesto u klupama vladajuće DPS, shodno odborničkoj listi te stranke pripalo je Branku Martinoviću.
Opština ćuti, šintera nema
Suzbiti sivu ekonomiju
KOLAŠIN – Psi lutalice prije dva dana imali su svoj krvavi pir u prigradskom naselju Drpe, gdje su zaklale jednu ovcu a nekoliko njih izranjavale. U lokalnoj samoupravi još uvijek nemaju rješenja za ovaj problem koji dugo prati kolašinsku opštinu, nakon što su psi lutalice u nekoliko navrata izujedali u sred bijela dana nekoliko građana. Svakodnevno se i u samom centru grada može vidjeti kako veći psi lutalice u čeljustima nose i kokoške. Kako je kazao vlasnik ovaca Rade Šćepnović, čopor pasa u kojem je bio i jedan vučjak napali su ispred kuće ovce koje su bile u toru. “Nekoliko ovaca su povrijedili, a jednu zaklali i odvukli u jedan obližnji potok. U ovom naselju ima previše pasa lutalica što je dugogodišnji problem i neznamo kako da se odbranimo od njih”, kazao je Šćepanović. Načelnik kolašinske komunalne policije Dragan Vlahović kazao je da to nije u njihovoj već u nadležnosti Komunalnog preduzeća, naglašavajući da to nijesu domaći psi, već oni koji se svakodnevno iz drugih sjevernih gradova Crne Gore
ULCINJ - Direktor Uprave za inspekcijske poslove Božidar Vuksanović i predsjednik opštine Ulcinj Nazif Cungu sa svojim saradnicima susreli su se juče kako bi dogovorili institucionalnu saradnju u cilju obezbjeđivanja uspješne turističke sezone u ovom gradu. Na sastanku je potvrđena puna logistička podrška opštine Ulcinj i usaglašena stalna koordinacija lokalnih službi sa Štabom za praćenje turističke sezone, formiranim radi efikasnije borbe u suzbijanju sive ekonomije u oblasti turizma. Takođe je dogovoreno da po potrebi inspekcije Uprave za inspekcijske poslove obrazuju zajedničke ekipe sa lokalnom komunalnom policijom u periodu aktivnosti Štaba za praćenje turističke sezone, koji je već počeo sa radom 1. maja i biće aktivan do 15. septembra tekuće godine. Zaključeno je da će se posebna pažnja usmjeriti na pojavu sivog tržišta rada, nelegalno bavljenje trgovinom i pružanja usluga smještaja, nepropisnog pružanja usluga kupališta, buku, kao i na zdravstveno-sanitarne uslove u ugostiteljskim objekatima.
psi lutalice haraju
istovaraju na području kolašinske opštine. “U gradu nema šinterske službe i ovo je jedan višegodišnji problem. Ni u podgoričkom azilu više nemja mjesta za pse lutalice”, kazao je Vlahović. Sa druge strane, i iz Komunalnog preduzeća tvrde da u njihovoj nadležnosti nije da idu po prigradskim naseljima i hvataju pse lutalice. DN su u nekoliko navrata pisa-
le o ovom problemu koji već duže vremena prati kolašinsku opštinu, nakon što su u prošloj godini psi liutalice napadale stanovnike, koji su pošli sa nimalo bezazlenim posljedicama. U dva navrata psi su bili trovani, pošto je očigledno da u kolašinskoj lokalnoj upravi nemaju drugog rešenja za ovaj problem, koji će se očito prebacivati, na štetu građana, sa Komunalnog preduzeća na komunalnu policiju. Z.B.
rođena Šobaić. Sahrana će se obaviti u Nikšiću 9. maja 2013. godine u 16 časova.
Srđan Vitomira Vujnović kapetan duge plovidbe, 4. maja 2013. u 52. godini. Sahrana će se obaviti 9. maja u porodičnoj grobnici kod Crkve Sv.Trojice u Kutima.
Milinko Aničić 7. maja 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 8. maja u 13 časova na groblju Zagorič.
Radojka Vuksanova Popović rođena Kasalica, 7. maja 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 8. maja u 14 časova na gradskom groblju u Mojkovcu.
Zorka Filipova Đurđić rođena Kojadinović, 6. maja 2013. u Beogradu u 58. godini. Sahrana je obavljena 8. maja u selu Virak kod Žabljaka u 16 časova.
Zdenka Dimitrijina Pejović 5. maja 2013. Sahranjena je 6. maja u porodičnoj grobnici na gradskom groblju Čepurci.
e-mail: sotiroski@t-com.me
Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi
Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.
20 Kultura
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
ART
Patuljasti Marks kao ukras Serija od 500 odlivaka autora Otmara Hoerla podijelila Njemačku
TEATAR
Povratak ª Don Žuanaº Predstava “Don Žuan”, biće igrana večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Komad Žana Batista Poklena Molijera režirala je i adaptirala Ana Vukotić. U predstavi igraju: Dragan Mićanović, Simo Trebješanin, Jelena Minić, Stevan Radusinović, Zoran Vujović, Mišo Obradović, Branimir Popović, Nada Vukčević, Žaklina Oštir i De-
jan Ivanić. Kostimografiju predstave potpisuje Leo Kulaš, muziku Ivan Marović, scenski pokret Tamara Vujošević Mandić, jezičku adaptaciju teksta Ljubomir Đurković, saradnik na scenografiji je Aleksandar Vukotić, saradnik na dramaturgiji Dragana Tripković, lektor Dijana Diklić. Predstava je rađena u koprodukciji sa Međunarodnim festivalom Kotor art.
EKSPLICITNOE
Vagner u centru skandala Moderna produkcija opere “Tanhojzer” Riharda Vagnera izazvala je burne reakcije u Njemačkoj, zbog scena koje podsjećaju na doba nacizma, eksplicitnih prikaza umiranja ljudi u gasnim komorama i pogubljenja čitave porodice čiji članovi imaju obrijane glave. Portparol Njemačke opere na Rajni u Dizeldorfu, Monika Dol, izjavila je da je publika “zviždala i bila šokirana” i dodala da operska trupa razmatra mogućnost ublažavanja provokativnih scena, koje su djelo reditelja Burkharda Kosminskog.
Inspirisana njemačkom legendom, u njegovoj verziji u prvom činu vidimo učesnike bahanalija na Venusbergu uhvaćene u gasnoj komori, dok je Venera nacistička oficirka, a Tanhojzer njena desna ruka. Čak su i kostimi opere izazvali kontroverze jer je prikazivanje kukastog krsta i dalje zabranjeno u Njemačkoj. Produkcija je najavljena kao “košmarna priča o krivici i represiji, pokušaju iskupljenja i konačnoj kapitulaciji”. Publika je operu ispratila zvižducima i povicima nezadovoljstva, a kritičari su je “dočekali na nož”.
PLAKETA
Ministar mecena
Godišnja plaketa Mecena Srednje likovne škole “Petar Lubarda” sa Cetinja uručena je juče ministru kulture Branislavu Mićunoviću. Ove godine Srednja likovna škola “Petar Lubarda” je plaketu dodijelila je u znak zahvalnosti za podršku Ministarstva kulture za izložbu likovnih radova pod nazivom “Mali likovni susreti”, a koja je otvorena 26. aprila u galerijskom prostoru ško-
le. Iz Ministarstva kulture, saopšteno je da je ministar Mićunović izrazio zahvalnost za dodijeljeno priznanje i istakao da će nastaviti da pruža svesrdnu podršku stvaralaštvu mladih talenata, što i jeste jedan od prioriteta kulturne politike ovog Ministarstva.Plaketu, koji su učenici škole izradili u grafičkoj tehnici linorez, ministru Mićunoviću je uručila direktorka škole Gordana Tomašević.
Marks u viziji Otmara Hoerla Njemački umjetnik Otmar Hoerl izradio je ograničenu seriju od 500 baštenskih patuljaka, statueta Karla Marksa u čast 195. godišnjice rođenja osnivača komunizma. Ko zna što bi Marks napisao o pretvaranju čovjeka u ekskluzivnu, ograničenu seriju baštenskih patuljaka koji su kao umjetnička instalacija postavljeni u njegovom rodnom gradu Triru. Naročito kad je taj patuljak on sam, iako je izuzetno uticajna istorijska ličnost. Umjetnik mu je još ostavio veliku
Prevedene Đurišićeve priče Pet priča crnogorskog pjesnika i pripovjedača Dušana Đurišića prevedene su na karačevo-balkarski jezik u aprilskom izdanju lista “Sovetskaja molodjož” (omladinski časopis koji izlazi na tri jezika, u Naljčiku, glavnom gradu Kabardinobalkarske Republike). Priče je s ruskog na karačevo-balkarski jezik preveo Muradin Oljmezov, poznati balkarski pjesnik za djecu i talentovani književni prepjevalac.
raščupanu bradu. Tako je 195. godišnjicu Marksovog rođenja odlučio da obilježi njemački politički umjetnik Otmar Hoerl, koji je 2009. izazvao skandal, jer je napravio baštenske patuljke sa desnicom uzdignutom u nacistički pozdrav. Pet stotina Marksova u verziji baštenskog patuljka su napravljeni od plastike i dolaze u nekoliko različitih nijansi crvene boje, a visoki su nešto manje od metra. Hoerl kaže da ljude “želi da inspiriše da drugačije razmišlja-
ju o Marksu”. Zato su patuljci postavljeni na frekventnoj lokaciji, uz rimske ruševine Porta Nigra u Triru. Hoerlov projekt pak nije naišao na dobre kritike u njemačkim medijima, pa tako “Der Špigl”, koji nije bastion marksizma, piše da se Marks time ‘trivijalizuje do maksimuma’, te predviđa da bi baštenski patuljci mogli da postanu ‘turistička atrakcija u Triru’, ali ‘sigurno neće podstaći raspravu o Marksovim idejama’, što je umjetnik izjavio da mu je cilj.
POGLED U KOMŠILUK JUBILEJ
Umjetnici su glavni Sedam je decenija Bitke na Neretvi
U organizaciji Saveza antifašista i boraca NOB-a BiH 11. maja u Jablanici biće obilježena 70. godišnjica od Bitke na Neretvi, poznatije i kao Bitka za ranjenike. Među umjetnicima koji su uključeni u realizaciju svečanog programa obilježavanja sedam decenija Bitke na Neretvi je i konceptualni umjetnik Jusuf Hadžifejzović, koji će biti i scenograf događaja. On je otkrio da će scenografija biti kreativno rješenje od gipsa, zavoja i mreže, dok će publici biti predstavljen print Pikasovog plakata za film “Bitka na Neretvi”. “Internacionalni obol cijelom događaju daje i činjenica da je jedan od najvećih umjetnika 20. vijeka uradio plakat upravo za film koji govori o ovoj istorijskoj bici, što je vjerovatno i jedini plakat za film koji je Pikaso uradio”, istakao je Hadžifejzović. Osim protokolarnog dijela, umjetnički program ove godine režiraće reditelj Dino Mustafić, dok će poseban fokus biti dat promovisanju ideje antifašizma među mladima. “Ove godine prvi put nema političkih govora, riječ će imati umjetnici, muzičari, sportisti i svi mladi ljudi koji podržavaju ideje antifašizma”, najavio je Nijaz Skenderagić, predsjedavajući Organizacionog odbora, objašnjavajući važnost trenutka organizacije ovog jubileja. “Svjedoci smo ukupne političke situacije ne samo u našoj zemlji, nego i u regionu i želimo ovaj put što masovnije obilježiti ovaj važni datum da bi mladi ljudi gradili ljepšu i srećniju budućnost na ideji antifašizma”, zaključio je Skenderagić. On je najavio dolazak svih
preživjelih boraca Bitke na Neretvi i dolazak delegacija iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Kosova i Makedonije, izražavajući želju da se ovakve antifašističke manifestacije nastave obilježe u cijelom regionu. Tokom godine još brojne aktivnosti SABNOR-a povodom obilježavanja važnih jubileja, među njima i Bitke na Sutjesci, najavljuju organizatori. U muzičkom dijelu programa učestvovaće: Frenkie, Zoster, Grof Đuras, hor Bel Canto i Tijana Vignjević uz horsku pratnju.
Kultura 21
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
ª Sve toº u Kolumbiji Kratki igrani film “Sve to” crnogorskog reditelja Branislava Milatovića, nakon nedavnog učešća na 8. SEE Film Festu u Los Anđelesu, uvršten je u zvanični program filmskog festivala u Kolumbiji, koji je počeo 7. maja u Bogoti. Četvrti “Salon Internacional de la Luz” trajaće do 13. maja i podijeljen je u dvije takmičarske selekcije- kratkometražni igrani i kratkometražni dokumentarni film. Film “Sve to” takmičiće se u kategoriji kratkometražnog igranog filma sa još 40 ostvarenja iz čitavog svijeta. Glavne uloge u filmu tumače: Slavko Štimac, Momo Pićurić i Jovan Miranović. Scenario su napisali Branislav Milatović i Ognjen Spahić. Producent filma je Montenegro Art Production, a ko-producent Artikulacija Production.
Iz ciklusa Misterijum Luče mikrokozma, Dimitrije Popović
Popovićeva Luča u ` ` Noći muzeja' ' MANIFESTACIJA
Crnogorski muzeji i galerije najavljuju programe za međunarodni praznik Jelena Boljević
C
rnogorski muzeji i galerije i ove godine učestvuju u globalnoj manifestaciji „Noć muzeja“. Centralna proslava biće u znaku Njegoševog jubileja i odvijaće se na Cetinju 18. maja, dok će programi u Podgorici početi dan ranije. Posebnim programima doprinos ovoj manifestaciji daju Centar savremene umjetnosti Crne Gore, Muzeji i galerije Podgorice, Pomorski muzej u Kotoru, Centar za kulturu u Tivtu, Muzej grada Perasta i Zavičajni muzej u Ulcinju, dok će ostali publici ponuditi besplatan obilazak stalnih muzejskih postavki do kasnih večernjih sati 18. maja.
Ćurčinovi crteži u Bluz baru Radovi crnogorskog strip crtača (i osnivača festivala stripa u Herceg Novom), Nikole Ćurčina, biće predstavljeni od večeras u 21 sat na izložbi u podgoričkom “Bluz baru”. Izložbom su obuhvaćene njegove ilustracije, grafike i crteži. Nikola Ćurčin rođen je u Kotoru 23. oktobra 1971. godine. Studirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju- odsjek za grafički dizajn.
Centralni događaj kojim će Narodni muzej obilježiti predstojeću manifestaciju Noć muzeja je velika izložba djela Dimitrija Popovića čiji je naziv “Misterijum Luče mikrokozma”. Postavka koju čini više od pedeset crteža i slika istaknutog crnogorskog umjetnika biće svečano otvorena 18. maja u 20 sati, u Njegoševoj Biljardi, a ujedno će posjetiocima biti predstavljena i monografija koja je posvećena umjetnikovom ciklusu o Njegošu, kazala je za Dnevne novine direktorka Umjetničkog muzeja Ljiljana Zeković. Tokom manifestacije za publiku će vrata, kao i obično, otvoriti i drugi cetinjski muzeji- Umjetnički, Etnografski, kao i Muzej kralja Nikole. Centar savremene umjetnosti Crne Gore pripremio je ovoga puta dva zanimljiva programa. Ključni događaj biće organizovan u šoping molu Delta siti 17. maja kada će posjetiocima premijerno biti pred-
KrATKI METAr
Dokumentarci u Zagrebu Projekat “Dokumentarni film u Crnogorskom domu” počeće večeras u Crnogorskom domu u Zagrebu projekcijom filma “Nacionalni parkovi Crne Gore”, rađenom po scenariju i u režiji Gorana Bjelanovića. Svakog drugog četvrtka u mjesecu (izuzev avgusta) javnosti Zagreba i ljubiteljima dokumentarnog filma biće predstavljeni najznačajniji crnogorski autori i njihova ostvarenja u dokumentarnom žanru. Cilj ovih projekcija je predstavljanje završnih radova polaznika Fakulteta dramskih umjetnosti– Filmske i TV režije sa
Cetinja u izboru Nikole Vukčevića. Projekat organizuje Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb. Projekat je prihvaćen i sufinansiran od Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske. U realizaciji programa očekuje se pomoć Crnogorske kinoteke, Arhiva RTCG, autora i pojedinaca, među kojima su i reditelji Veljko Bulajić i Nikola Vukčević. Idejno rješenje i logo dokumentarnog filma u Crnogorskom domu napravila je dizajnerka Maja Mišković. Namjera organizatora je da projekat postane tradicionalan.
stavljena izložba radova crnogorske umjetnice Lene Nikčević. Dan kasnije u Perjaničkom domu biće otvorena izložba skulptura mlade vajarke Vlatke Vujošević. JU Muzeji i galerije Podgorice međunarodni praznik muzeja obilježiće 17. maja. Publika će te večeri moći da vidi stalnu muzejsku postavku, kao i izložbu fotografija sa nalazišta Heraklea arheologa Dražana Braćića koja će biti otvorena u Kuslevovoj kući. U holu muzeja biće predstavljena knjiga Zorice Mrvaljević “Narodne izreke i poslovice iz Stare Crne Gore”, dok će nesvakidašnja izložba pod nazivom „Savremeno crnogorsko pećinsko slikarstvo“ biti otvorena u pećini koja se nalazi u temeljima Kusleove kuće. Na toj izložbi radove će predstaviti umjetnici Radovan Grujić, Aleksandar Saša Vukotić, Ivana Pejović, Marko Lukovac, Tanja Markuš, Nikola Radović i Dušanka Seratlić.
● Foto priča
Centar za kulturu Tivat organizuje nekoliko programa. U galeriji Letnjikovca Buća biće otvorena izložba radova Dragane Mladenović, dok će se u atrijumu odvijati program naslovljen “Priče iz paralelne istorije” koji je za ovu priliku osmislio Neven Staničić. Izložba ikona Saše Brnovića biće otvorena iste večeri u kapelici Svetog Mihovila. Muzej Grada Perasta pripremio je izložbu pod nazivom “Dobrotska čipka” koja će posjetiocima pružiti uvid u dragocjeni ručni rad Nadežde Nade Radović. U Noći muzeja gradski muzej u Ulcinju predstaviće izložbu “Keramika sa Svača”, u okviru koje
će publici biti prezentovana vrijedna keramika sa ovog arheološkog lokaliteta. U slobodnom obilasku postavki u obilježavanju Noći muzeja pridružiće se i Zavičajni muzej u Baru, te muzeji u Herceg Novom, Bijelom Polju, Budvi i Kolašinu. Noć muzeja je manifestacija koja se od 2005. godine, na inicijativu i u koordinaciji Francuske muzejske direkcije, u evropskim muzejima organizuje pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope i UNESCO ICOM, u subotu najbližu 18. maju, kada je Međunarodni dan muzeja, koji se ove godine obilježava 36. put u više od 100 zemalja svijeta.
Djela Vaska Lipovca u Kotoru Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja Pomorski muzej u Kotoru najavljuje obimnu izložbu slika i skulptura naslovljenu “Vasko Lipovac se vraća doma”. Kako je navela direktorka muzeja Mileva Vujošević ova značajna postavka Lipovčevog opusa organizovana je u saradnji sa Udrugom Vasko Lipovac iz Splita. Vujošević je podsjetila da je od njegove posljednje izložbe u Kotoru prošlo više od četiri decenije i kao poseban kuriozitet izložbe istakla to da je dio skuptura koje će biti prezentovane izrađen od kotorskih greda. Rođeni Kotoranin - Lipovac je Akademiju primjenjenih umjetno-
sti završio je u Zagrebu 1955. Bio je saradnik majstorske radionice Krsta Hegedušića od 1955. do 1959. godine. od 1967. živio je i radio u Splitu. Dobitnik je brojnih nagrada za skulpturu, ilustraciju i javne spomenike. Preminuo je u Splitu 4. jula 2006.
Milioni za ª Jabukeº Slika “Jabuke” Pola Sezana prodata je za 41,6 miliona dolara na aukciji u Njujorku. “Jabuke”, naslikane 1890. godine, (ovo voće je Sezanov omiljeni motiv), jedno je od ključnih djela ponuđenih na aukciji impresionističke i moderne umjetnosti kod Sotbija, i “jedna je od najsavršenijih Sezanovih mrtvih priroda”, rekao je Čarls Mofet, zamjenik predsjednika odsjeka za impresionističku i modernu umjetnost kod Sotbija. Platno je uoči aukcije bilo procijenjeno na 25 do 35 miliona dolara.
22 Zabava
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
TRIBUTE ADEL
Biće i revija Nataše Pejović
ZANIMLJIVO
Najluđe rajder-liste svijeta Sedma po redu Tribute žurka koja će biti održana večeras biće posvećena jednoj od najzapaženijih svjetskih vokala Adel. Ljubitelji dobre strane muzike, tokom žurke moći će da čuju hitove poput “Hometown Glory”, “Chasing Pavements”, “Make You Feel My Love”, “Rolling in the Deep”, “Someone Like You”, “Set Fire to the Rain” i mnoge druge. Osim toga, publika će po tradiciji oko ponoći imati prilike da uživa u muzičko- scenskom performansu Tribute zvijezde, da
bi poslije toga uslijedila mini modna revija crnogorske dizajnerke Nataše Pejović. Publika će imati prilike da vidi nove kreacije svečanih haljina za aktuelnu sezonu, a modele će nositi dame sa crnogorske javne scene. U muzičkom dijelu žurke, kao specijalne gošće koje će izvesti Adeline pjesme biće Ivana Popović- Martinović i Anita Popović. Žurka počinje u 22 časa i 30 minuta, a informacije i rezervacije se mogu dobiti na broj telefona 069/ 777 773.
Pročitajte neke od najluđih zahtjeva koje su velike muzičke zvijezde imale pred koncerte u Londonu. Velike zvijezde - veliki prohtjevi. Bolje reći, suludi prohtjevi! Bijonse je, recimo, za koncert u londonskoj O2 Areni tražila titanijumskih slamčica(!?) po cijeni od 600 funti, kao i ručno isječene ledene kuglice da osvježi grlo. Rijana je u Londonu tražila da joj svlačionica bude osvjetljena svijećama, posuta cvijećem, kao i da u njoj bude dugačak kauč, ali ne od kože, već da preko njega bude “ledeno plavi prekrivač”. Takođe je zahtjevala i gomilu brze hrane. Maraja Keri je za jedan nastup imala zahtjev da joj bude dostupan šampanjac “Kristal”, servis za čaj za osmoro, čistače vazduha, malog psa
i male mačiće, i nešto od čega ćete pasti sa nogu - poseban pratilac koji bi joj bacao žvakaće gume!? Madoni je bila potrebna soba za 200 ljudi (bolje reći dvorana!), 30 članova obezbjeđenja, joga instruktor, hemijsko čišćenjem nekoliko šefova, 20 međunarodnih telefonskih veza u svlačionici, u kojoj su morali da budu i ljiljani, bijele i pink ruže, ali da budu pravilno isječene. Dženifer Lopez je tražila privatni avion, hotelske sobe za svoju armiju stilista i šminkera. Imala je i ona, blago rečeno, čudan zahtjev: da joj kafa bude promješana suprotno kretanju kazaljki na satu!? Lista zahtjeva hevi-metal grupe Motley Crue bila je takođe nenormalna. Tražili su majonez, poseban senf (Pupon dižon) senf, bou (zmija)
od 3 metra i mitraljez! A tražili su i raspored lokalnih sastanaka za liječenje alkoholičara. Zahtjevi Džejmsa Brauna su bili u skladu sa pjesmom “Sex Machine”. Tražio je jednom prilikom dvije djevojke ispod 21 godine i fen za kosu. Merilin Menson je tražio nešto slično. Prostituka, ali isključivo ćelavu, bez zuba, Haribo bombone, kokice napravljene u mikrotalasnoj rerni, vodku absint... On, inače, uvijek traži da klima “gari” na maksimumu. Britni Spirs je imala rajder-listu od 2.000 tačaka! U svlačionici je trebalo da joj bude postavljena uramljena fotorafija princeze Dajane, kojoj se divila, omiljeno jelo Britanaca - fish and chips, čizburgez iz “Mekdonaldsa”, pasta za zube...
Zabava 23
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
PATROLA
Žene češće u seksi šopovima
Najviše se kupuju vibratori, preparati za potenciju, a klijenti su pretežno sa Primorja Za sve one koji žele da obogate svoj seksualni život, “ubiju” svakodnevicu i rutinu i daju sasvim novi smisao odnosu sa partnerom u krevetu brojni stručnjaci iz oblasti seksologije predlažu kupovinu proizvoda u seks šopovima. Iako je ovaj trend prema svjetskim istraživanjima zastupljeniji na Zapadu, u posljednje vrijeme su i Crnogorci prilično aktivni u kupovini seksi proizvoda, pri čemu dominiraju mušterije sa primorja i mlade generacije, kaže za DN radnik seks šopa “Venera” u Podgorici Miško Rajković. “Uglavnom najviše traže vibratore, preparate za potenciju, seksi veš i razne zanimljive seksi igračke. U najvećem broju slučajeva mušterije naručuju artikle preko mejla, dok manji broj njih dođe i lično da kupi to što ih zanima. Ono što je sigurno je da žene kupuju više od muškaraca, i uglavnom kao poklon drugima, bar tako kažu”, objasnio nam je Rajković. On takođe ističe da su najaktivnji kupci mladi, međutim ni stariji ne posustaju tako lako. Za cijenu proizvoda kaže da odgovara kvalitetu robe, i da nema previše zamjerki mušterija na taj račun. “Vibratori koštaju od 18 eura
Svako ima različite fantazije Niko la Šoć, maneken i glumac Kad sam bio m ali sjećam se da se u starom gradu u Budvi otvorio seks šop pa sam sa društvom još kao klinac ušao da vidim šta sve tu ima, ali nikad nijesam kupovao u njima, niti sam imao priliku a ni potrebu za tim. Društvo je planiralio da mi kupe neku lutku za rođendan, međutim, to je bila više šala. Svako ima različite fantazije i dozvoljeno mu je da mašta, pa ne vidim ništa loše u kupovini tih poklona.
pa na dalje. Kada je riječ o seksi vešu cijena je preko 30 eura, a negdje slično tom iznosu je neophodno izdvojiti i za preparate za potenciju. Seks sprejevi koštaju
Gumenu lutku na poklon Bane Lalić, pjevač benda MVP Iskren da budem posjećivao sam seksi šopove nekoliko puta, međutim, uglavnom se to sve svodilo na razgledanje sa društvom, nikad nijesam kupio ništa konkretno. S druge strane ja sam nekoliko puta dobio na poklon od prijatelja seksi poklončiće, sjećam se jedne gumene lutke koju sam dobio. Moram priznati da sam ja negdje čovjek malo staromodnijih shvatanja, ali u principu mislim da je kupovina tih proizvoda više prikladna za mlađe naraštaje, tako da generalno nemam ništa protiv toga. Mada sam ja više za varijantu oči u oči sa partnerom.
10 eura, a pumpe 40 eura. Za sado- mazo proizvode poput bičeva i lisica treba izdvojiti preko 25 eura”, kazao je Rajković. On dodaje da žene uglavnom
artikle koje kupuju ne žele da probaju u radnji, već ih nose kućama. “Nema previše eksperimentisanja već se odlučuju da kupuju na nečiju preporuku. Jeste malo nezgodno kada im treba objasniti na koji način da koriste proizvod ukoliko nijesu upućeni, međutim sve je to dio posla, i ništa neuobičajeno”, zaključio je Rajković, koji nam je kazao da do sada njegove mušterije nijesu bile ličnosti sa crnogorske javne scene. Danilo Brajković
Dobio lisice za rođendan
Imam korisne stvari Ida Prester, pjevačica sastava Lolobrigida U seks šopovima kupujem uglavnom poklone za prijatelje. Ima tu stavrno dosta zabavnih i smiješnih stvari, i mislim da je to idealno mjesto za nabavku neobičnih darova. I sama sam dobila nekoliko takvih poklona, i moram priznati da su neki od njih i vrlo korisni.
DJ Cule Posjećivao sam seksi šopove, međutim, nijesam to činio ovdje već uglavnom u insotranstvu. Ne znam ni da postoji neki u Crnoj Gori iskreno. Od prijatelja sam jednom za rođendan dobio lisice, ali to je onako više bila fora nego što je bilo namijenjeno za upotrebu. Kupovina tih stavri mi je potpuno normalna, i ne vidim to kao neku tabu pojavu.
NAPOPUST.ME OD DANAS
Prvi sajt za grupnu kupovinu
U šoping-molu Delta Siti, danas će u 18.30 biti organizovano puštanje u rad prvog crnogorskog sajta za grupnu kupovinu Napopust. me, sa potpuno novim i jedinstvenim konceptom. Na dan zvaničnog otvaranja planirano je proglašenje pobjednika FEjsbuk nagradnih igara “Otkrij popuste i osvoji Ajfon 5”, koji je Napopust.me organizovao, kao i dodjela vrijednih nagrada na-
mijenjenih prvim članovima sajta, koji se registruju na licu mjesta. Napopust.me je novi koncept grupne kupovine, sa mogućnošću onlajn plaćanja, jedini takve vrste u Crnoj Gori. Sajt Napopust.me funkcioniše tako što svaki dan kupcima nudi novu ponudu koja sadrži određeni proizvod ili uslugu sa ogromnim popustom. Potrebno je samo registrovati se i otvoriti Na-
popust.me nalog u par klikova. Na ovoj web stranici za vrijeme trajanja ponude kliknete dugme “Kupi”. Nakon toga, uplati se potreban iznos platnom karticom ili uplatnicom. Kada je ponuda uspjela, putem imejla ili sms poruke, dobijate kupon. Njega odštampate ili sačuvate u mobilnom telefonu i iskoristite uživajući sa vašim prijateljima ili porodicom. E.Z.
HOT! Za one koji je ne poznaju, Tatjana Likina je model koji dolazi iz Rusije. Radi se o zaista prelijepoj djevojci koja sjajno obavlja svoj posao. Bujnu ljepoticu predstavljamo fotografijom na kojoj je pozirala za špansko izdanje magazina FHM. Uživajte.
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
24 Zabava/Slobodno vrijeme DN
LIČNA ZAMJENICA
NEHOTICE REĆI
JEDNA NOTA
FRANCUSKI MATEMATIČAR, ANRI
POTČINJENE
ULAŽENJE U RODBINU (MN.)
RADNI ZANOS
OZNAKA GENERAL JEDNE BIVŠE KOLONA, ŠAHOVSFRJ NIZ SKE BLAGOJE FIGURE
KOJI NE ODIŠE EROTIKOM
2
JEDAN OD SIMBOLA DRŽAVE
RADON
8
3
4
ZAPAD NAŠ DŽUDIST MRVALJEVIĆ
6
5
8
8
1
1
9
5
2
ZAČIN SKANDINAVSKA PRIČA
LJUDSKI (SKR.)
4
6
7
LITAR
8
9
www.sudokukingdom.com
SLAĐI OD DRUGIH NOSIOCI NAJVIŠE NAGRADE
3 PLIN
ŠUMSKI DUH (MIT.)
7
Play sudoku online at:
SRDŽBA
PUN ŽULJEVA
ASTATIN
3
7
6
POKOJNI CRNOGORSKI SLIKAR UNIŠTENJE
8
5
BIVŠI DIKTATOR UGANDE AMIN IRIDIJUM
Medium level
Teža
OTVOR NA KOŠULJI ILI PANTALONAMA LIČANI
NORVEŠKA
Daily Sudoku puzzle No. 2381 sudoku 2013-04-20
EPIZODNI GLUMAC
JEDNO ČULO
ORIGINALNE
AUTOR: B. NIKIĆ
ČETVRTak, 9. 5. 2013.
1
8
6
3
4
LUMEN AMPER BIVŠA AMERIČ. SEKRET. OLBRAJT
ASOC. MUZIČ. STVARALACA BIH
KORISNIK AZILA
Daily Sudoku puzzle No. 2380 ALT
5 4
NAVIGACIONI OPERATIVNI CENTAR
6
2 8
5
4 8 Page 1/2
3
2
3
Play sudoku online at:
5 Play sudoku online at:
2
9
www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 8 6
ARHITEKTURA
lau”. Romejn je počeo intenzivno da istražuje grad i da bilježi njegove raznovrsne arome... Na kraju, shvatio je da sva mjesta koje je posjetio imaju jednu zajedničku crtu – a to je strahopoštovanje prema prirodi dok gledate nebo iznad visokih zgrada.
2
5
7
Puzzle solution:
2
Puzzle solution:
Sudoku puzzle No. 2379 2013-04-18 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2380 2013-04-19 5
1
7
2
6
9
8
4
3
2
5
8
1
7
4
6
9
3
2
9
4
5
8
3
6
1
7
9
7
3
5
6
2
8
4
1
8
6
3
7
1
4
2
9
5
4
1
6
9
3
8
2
5
7
4
8
2
3
7
5
1
6
9
7
4
1
2
9
5
3
8
6
7
3
6
9
4
1
5
8
2
3
8
5
6
1
7
4
2
9
1
5
9
6
2
8
7
3
4
6
2
9
8
4
3
7
1
5
3
4
8
1
5
7
9
2
6
5
3
7
4
2
9
1
6
8
9
2
5
8
3
6
4
7
1
1
9
4
3
8
6
5
7
2
6
7
1
4
9
2
3
5
8
8
6
2
7
5
1
9
3
4
vicevi
Nestvarni soliteri Hong Konga
prvi put je došao u Hong Kong 2009. godine. Živio je u dijelu grada “Jau Cim Mong” i polako postajao fasciniran heterogenim karakterom urbanog gradskog prostora sa modernim zgradama, kojima je “suprostavljena” tradicionalna arhitektura, oličenim kroz prodavnice “tong
7
5
GRAD U ITALIJI
RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: VANEVROPSKI, EMANUEL RIVA, ZUBIN MEHTA, ALOJA, SANDA, TERA, BUTARE, ITA, ARNI, IR, NAROD, ARO, EKONOM, AHAB, ZA, ASINDETI, IRINA DOBNIK, KORD, LAR, MINI, ONAJ, MACA.
9
8
4 8
ŽITELJ ANINE
6
6
7
SRPSKI FUDBALER KRSTAJIĆ
HONG KONG - Francuski fotograf Romejn Žake-Lagrez (Romain Jacquet-Lagrèze) posjetio je Hong Kong i bio fasciniran soliterima u ovom gradu. Svoju očaranost visokim zgradama objavio je u knjizi “Vertikalni horizonti” (Vertical Horizons). Romejn Žake-Lagrez
Medium level
4
STRANO ŽENSKO IME
PREDGRAĐE NJUJORKA NAJVIŠI CILJ, UZOR
Lakša 2013-04-19
VRSTA HRASTA
*** Sjede Perica i njegov otac u rePage 1/2 storanu. Ostalo im je malo hrane. Dođe konobar i otac kaže: -Molim vas zamotajte ostatak od hrane. Kaže Perica: -Zašto, tata? Tata odgovara pred konobarem: -Pa da odnesemo psu! Odgovara Perica: -A tata, idemo poslije kupiti psa? *** Uhvatila žena zlatnu ribicu i ova joj kaže: -Pusti me i ispuniću ti 3 želje, ali moraš da znaš sve što poželiš tvoj muž će dobiti 10 puta više. - U redu- kaže žena -Prva mi je želja da budem najljepša žena na svijetu. -Dobro- odgovori ribica -Ali tvoj muž će biti 10 puta ljepši od bilo kog drugog muškarca na planeti. -Nema veze, on voli samo mene. -Dobro, koja je druga želja? -Da budem najbogatija na
svijetu. -Ali tvoj muž će biti 10 puta bogatiji od bilo koga drugog na planeti. -Nema veze, on mene voli. -Aha, a koja je treća želja? -Želim da dobijem lagani infarktreče žena. *** Treba da se porodi Crnogorka, kad ono mali Crnogorac neće da izađe. Mole oni njega da izađe, a on neće pa neće. I nastavak razgovora: -Pa ‘ajde izađi. -Neću! -Ajde molimo te! -Neću! -Ajde sredićemo ti osnovnu školu. ...-Neću! -Ma i diplomu za srednju ćemo da ti nabavimo! -Neću! -I fakultet je sređen! -Neću! -A da budeš general? -Može! Al’ u penziji!
Zabava/Slobodno vrijeme 25
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
NEZVANIČNO
E da ti je malo ove moje kose bio bi ljepši trista puta, a?
Da te zamolim da me ostaviš na miru.
Word Search Puzzle #S062DS OSMOSMJERKA
HOROSKOP
Y
T
D
E
S
A
H
C
J
D
R
O
S
S
T
U
R
N
S
C
K
C
G
A
E
E
G
A
E
S
R
E
T
D
U
D
R
V
M
B
P
R
T
F
I
I
N
G
N
I
W
O
R
H
T
I
H
I
W
R
C
I
M
E
D
I
P
E
L
S
A
S
R
E
W
O
L
F
G
D
L
I
I
E
W
H
E
N
C
E
L
T
T
E
S
N
U
S
E
I
U
G
L
E
A
N
T
U
L
J
G
E
D
E
G
R
A
N
N
Y
O
D
X
U
P
S
E
S
S
E
R
P
P
U
S
B
E
R
P
S
P
T
R
A
C
E
S
K
A
U
O
E
U
A
O
Y
T
I
E
D
U
L
L
S
L
D
R
R
T
L
O
V
E
R
U
S
E
L
C
N
Y
G
S
R
E
R
I
N
G
S
S
A
N
U
A
F
AVOID CHASED Avoid DEBTS Chased DEITY Debts DEPOTS DOMES Deity DROSS Depots DULLS Domes EPIDEMIC FAUNAS Dross FISHIEST Dulls FLOWERS
Epidemic
GLEAN GRANNY Glean GRASSES Granny GREED Grasses GUILT INERT Greed INJURED Guilt LEGENDS Inert NOBODY OVERUSE Injured PEEVE Legends PORCH
Nobody
Izvini ja sam ozbiljan poslanik i ne slušam šta drugi pričaju.
Kako mu ga reče, a?
PROSES REVOLT Proses RINGS Revolt RISES Rings SALES SARIS Rises SPELLS Sales SUBDUED Saris SUPPRESS SWITCH Spells TELETYPE Subdued TERSE
Suppress
THAWED THROWING Thawed TRACES Throwing TURNS Traces UNDER UNSETTLE Turns UNWIND Under WHENCE Unsettle WRIST
Unwind Whence Wrist
Zlatno auto za Bolta
Faunas
Overuse
Switch
Fishiest
Peeve
Teletype
Flowers
Porch
Terse
Pošto je inače navikao da ste što je u njegovom dizajnu osvaja zlato, japanska kompa- učestvovao i sam Bolt. Bolt je nija „Nisan“ odlučila je da naj- inače brend ambasador „Nisabržem čovjeku na planeti po- na” još od aprila 2012. godine, kloni sportski primjerak mo- a od oktobra iste godine počeo dela “GT-R” u, naravno, zlatnoj je sa tom japanskom kompaniboji. OnoCopyright što ovaj © primjerak či- May jom da sarađuje na izradi moPuzzle Baron 8, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! ni drugačijim od svih ostalih je- dela “GT-R”.
OVAN Brzopleto ste prihvatili nečiju ponudu i sada Vam preostaje da žalite zbog onoga što ste rekli ili učinili pred svojim saradnicima. Ako ste suviše zaokupljeni velikim ambicijama, obratite pažnju na nečiji komentar o novim poslovnim prilikama.
BIK Nema potrebe da preuveličavate svoje znanje ili praktične sposobnosti pred osobom koja ima bogato iskustvo. Važno je da tačno odredite svoje mjesto i ulogu u timu saradnika. Večernje sate posvetite relaksaciji.
BLIZANCI Oslonite se na svoj instinkt, nemojte dozvoliti da neko smišljeno umanjuje Vaše zasluge ili da Vas zavarava pogrešnom pričom o dobitku. Pažljivije birajte saradnike od povjerenja i ugleda. Prijaće Vam psihološka relaksacija.
RAK Svojim načinom razmišljanja i ponašanjem djelujete podsticajno na okolinu. Važno je da podstičete dobar odnos sa saradnicima, kao i da ispoštujete različite stavove o izboru poslovnih interesa i prioriteta. Dogovor obećava zajednički dobitak.
LAV Stalo Vam je da ostvarite konkretne rezultate, tako da Vas iritira nečija kolebljivost ili nesigurnost u poslovnim pregovorima. Izbjegavajte rivalske odnose i ne budite sujetni pred saradnicima, jer svako koristi taktiku koju najbolje zna.
DJEVICA Imate stroge kriterijume i iritira Vas nečija pojava, površnost ili neodgovornost u poslovnom susretu. Razmišljate o promjeni uslova kako biste ostvarili bolji standard. Ne budite brzopleti, već sačekajte na dobru priliku.
VAGA Imate utisak da Vaše riječi ne predstavljaju dovoljno jake argumente u susretu sa osobom koja odlučuje o poslovno-finansijskim interesima. Ukoliko Vam je stalo da otklonite nečiju sumnju, zatražite dodatnu intervenciju.
ŠKORPIJA Djelujete kao osoba koja svoje poslovno-finansijske ciljeve stavlja iznad interesa većine, tako da Vas očekuju različiti komentari i nečije negodovanje. Važno je da nove nesporazume rješavate u hodu i bez dodatnih pritisaka.
STRIJELAC Djelujete dekocentrisano, jer neko Vas indirektno sputava da ostvarite svoje poslovno-finansijske namjere. Ne trpite osujećenje i ne želite da se pomirite sa strogim poslovnim režimom ili neuspjehom. Budite diskretniji u svom ponašanju.
JARAC Pažljivije analizirajte nečije upozorenje, bez obzira na veliku upornost ne možete da nametnete svoja praktična rješenja. Bolje je da ostanete u nečijoj sjenci, nego da započinjete posao za koji nemate dovoljno interesovanja ili podršku većine.
VODOLIJA Neko podržava Vaše ideje, ali to ne predstavlja garanciju za poslovno-finansijski uspjeh. Potrebno je da ispunite sve zadate uslove. Objašnjavate stvari koje Vaša okolina dobro poznaje, ali se ne usuđuje da ih prihvati.
RIBE Ukoliko postoje situacije koje rješavate sa manje uspjeha nego Vaši saradnici, izbjegavajte konflikt sa osobom koja Vam nameće svoje konzervativno mišljenje. Ne budite pretjerano sujetni, već zatražite nečiju podršku ili savjet.
26 Matura
četvrtak, 9.5.2013.
Položili prvi životni ispit PROSLAVA
Sa sinoćnje polumature Osnovne škole “Milorad Musa Burzan” u restoranu SC Morača
Milena Stanisavić, foto: Darko Jovanović
P
olumaturanti podgoričke Osnovne škole “Milorad Musa Burzan” sinoć su svečano odjeveni, kako i priliči ovoj noći, uspješno položili prvi životni ispit, polumatursko veče. Ponosni roditelji i mnogobrojna rodbina ispratili su svoje mezimce do SC Morača, kuda su budući osnovnci promarširali i na sva prisutne ostavili utisak još jedne uspješne i srećne generacije.
Sinoć je SC “Morača” ugostio još jednu generaciju polumaturanata koji su uz muziku do ranih jutarnjih časova slavili završetak osnovne škole, pa samim tim imali vremena i da se prisjete svih lijepih trenutaka koje su dijelili tokom devet prethodnih godina u školskim klupama. U očima tek pokoje polumaturantkinje mogla se primijetiti i suza, neizostavni detalj gotovo svake polumaturske i maturske večeri. A da sve ostane prođe samo u veselju, dobrom raspoloženju i zabavi, svesrdno su se potrudili i nastavnici. Jedan od najveselijih polumaturanata Predrag Dragović, svoje devetogodišnje školovanje će pamtiti po najboljem društvu. “Ovo je noć koju nikad neću moći da zaboravim. Živio sam za ovaj dan i spremao sam se nekoliko mjeseci za polumatursku noć. Što se tiče srednje škole, još se dvoumim između Gimnazije i Ekonomske škole”, kaže Predrag. Njegova drugarica Jovana Globarević je stekla drugarice, kako kaže, za cijeli život. “Sve ovo do sada ću da pamtim samo po lijepim događajima i poznanstvima, po razrednoj koja je
najbolja, a noćas očekujem da ćemo se svi dobro provesti”, kaže ona, koja ima u planu da upiše ekonomsku školu. Milica Džaferović, koja se opredijelila za Trgovinsku školu, kaže da će osmogodišnje školovanje pamtim po dobrom društvu i nastavnicima. “Noćas očekujem da se svi dobro provedemo i da nam svima ovo bude noć za pamćenje”, ističe Milica, dok Nina Glavičanin kaže da je tokom školovanja bilo dosta zabave. “Ono po čemu je ostala upečatljiva je ekskurzija na kojoj smo se odlično proveli”, kaže Nina, koja će upisati Gimnaziju. Danilo Damjanović, kao i Nina, najviše evocira uspomene sa ekskurzije, na kojoj su se odlično poroveli i upoznali kulturu i znamenitosti mnogih gradova. “Što se tiče srednje škole, najvjerovatnije ću upisati Medicinsku. Noćas je noć koju ćemo svi da pamtimo”, kaže Danilo. Njegov drug Bogdan Pavličić ipak će se sjećati odličnih nastavnika i najboljih drugova. “Nadam se da će neko od mojih drugova kao i ja upisati Medicinsku školu”, naglašava Bogdan.
Matura 27
četvrtak, 9.5.2013.
Neka koračaju pravim putem Pomoćnik direktora Borka Ćevriz za DN je kazala da je ova generacije kao i svaka druga nizala veliki broj uspjeha na raznim takmičenjima, pa će ih i po tome pamtiti. “Ono što je dobro pamtiće se, a ono što je loše zaboravlja se. Nadam
se da će i oni pamtiti dobre stvari jer sa nama su učili devet godina, sticali nova znanja i iskustva i nadamo se da će postati dobri ljudi i da će u daljem životu koračati pravim putem i da će uvijek nizati samo uspjehe”, kaže Ćevriz.
Previše se troši novca na garderobu Đed Luke Pavličića smatra da se previše novca daje na odjevnu kombinaciju za polumatursku noć. “Nije bitna spoljna pojava, kako je ko našminkan i sređen, već kakva je osoba. Ali jednostavno je došlo takvo vrijeme da
ne preostaje ništa drugo današnjoj omladini bez da prate trend. No, ono što je najvažnije je da se oni noćas lijepo provedu”. I baba Andree Vukčević se slaže da mnogo novca troši na matursku garderobu.
“Ovo su sve mladi i lijepi ljudi i njima nije potrebno previše novca da bi fino izgledali. Međutim, vrijednosti su se promijenile tako da danas ako ne nosiš skupocjenu garderobu, smatra se da manje vrijediš”, kaže ona.
28 Sport
DA LI STE ZNALI
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
Da budemo pravi u Makedoniji POČINJU PRIPREME
Muška seniorska odbojkaška reprezentacija startuje sa pripremama u Baru za kvalifikacije za SP u Poljskoj Miloš Pavićević
Da je trener Denvera Džordž Karl proglašen za najboljeg trenera u NBA ligi u tradicionalnoj anketi u kojoj glasaju novinari i TV komentatori iz SAD i Kanade. Stručnjak koji uskoro puni 62 godine predvodio je Nagetse do najboljeg skora (57 pobjeda i 25 poraza) otkako su 1976/77. debitovali u NBA ligi. Karl je u NBA karijeri vodio Sijetl, Milvoki i Denver i nijednom nije završio sezonu sa negativnim odnosom pobjeda i poraza!
TIKET DANA
P
lasman na veliko takmičenje našim najboljim odbojkašima je u proteklim kvalifikacijama za dlaku izmaklo, međutim svi u “crvenom” taboru vjeruju da korak više mogu napraviti u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Poljskoj naredne godine. Seniori će pripreme početi već danas u Baru, gdje će trenirati do 17. maja kada se na dva dana sele za Odžak, a zatim na Kopaonik do početka kvalifikacija u Makedoniji od 24. do 26. maja.
Selektor Ivan Joksimović je juče skratio spisak na svega 14 igrača, dok će se seniorima priključiti i dva najbolja juniora po dolasku iz Rusije. Ono što mnogo više zabrinjava jeste da ni za ovu akciju neće biti bez dileme najboljeg igrača kojeg Crna Gora ima Vojina Ćaćića koji je najavio povratak u reprezentaciju, ali tek od naredne akcije. U odnosu na prvobitni spisak danas se u Ba-
ru neće pojaviti teničari Ivan Bošković, Miloš Tatar i Rajko Strugar, korektori Goran Bošković i Bojan Strugar, srednji blokeri Blažo Milić i Luka Babić, te primači Vojin Ćaćić, Andrej Bojić, Jovan Delić i Vladimir Bojić. “Očekuje nas paklen rad, ali i još veće obaveze jer želimo u ovim kvalifikacijama ostavimo pozitivan utisak, ali i napravimo dobar rezultat.
Smatram da imamo dosta vremena da se kvalitetno pripremimo, te da ćemo do početka kvalifikacija biti maksimalno spremni”, poručio je najiskusniji u reprezentaciji srednji bloker Budvanske rivijere Milan Marković. Prije odlaska u Makedoniju, gdje će pored domaćina i naše reprezentacije igrati Ukrajina i Albanija, “crveni” će odigrati dvije kontrolne utakmice sa reprezentacijom Bosne i Hercegovine u Odžaku 17. maja i Modriči 18. maja. Pobjednici svih grupa plasiraće se u 3. rundu koja je na programu 2. do 4. januara 2014. godine i igra se 5 turnira sa po 4 reprezentacije. Drugoplasirane ekipe iz svih 6 grupa prve runde igraće 2. do 6. oktobra 2013. godine u drugoj rundi jedan turnir sa kojeg će u treću rundu po tri najbolje plasirane ekipe.
Joksovih četrnaest odabranih Na skraćenom spisku selektora Joksimovića se nalazi 14 igrača, a to su tehničari Simo Dabović i Marko Vujović. Korektori Miloš Ćulafić, Aleksandar Minić, Miloš Simović. Srednji blokeri Milan Marković, Gojko Ćuk, Luka Šuljagić, Ivan Ječmenica. Primači Aleksandar Milivojević, Marko Bojić, Balša Radunović, Božidar Ćuk. Libero Ivan Rašović.
KVALIFIKACIJE ZA SP
SERKL BRIŽ GENK TIP 2
KVOTA 1.55
LESTER VOTFORD TIP X
KVOTA 3.50
SERVETE TUN TIP X
KVOTA 3.40
AZ ALKMAR PSV TIP 2
KVOTA 1.60
RANDERS ESBJERG TIP 1
KVOTA 2.50
MOLDE ALESUND TIP 1
KVOTA 1.80
U Herceg Novi po željenu formu Sport koji će krajem mjeseca zaokupirati pažnju crnogorske javnosti je odbojka. Ne samo da će odbojkaši pokušati da izvade vizu za Poljsku, već će i dame u seniorskoj konkurenciji od 24. do 26. maja u Igalu nastojati da uspješno preskoče prvu prepreku ka Svjetskom prvenstvu naredne godine u Italiji. Na našem primorju izabranice Vladimira Rackovića će snage odmjeriti sa Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, te Makedonijom. “Crvene” dame će se već danas okupiti u glavnom gradu, a onda će se uputiti ka Herceg Novom gdje će prije početka kvalifikacionog turnira odigrati dva prijateljska meča - sa Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom.
Prvoplasirane iz svih kvalifikacionih grupa idu direktno u treću rundu kvalifikacija (3.do 5. januar 2014. godine), dok će šest drugoplasiranih ekipa (grupe od A do F), igrati u drugom kolu kvalifikacija, koje je na programu od 2. do 6. oktobra. Prve dvije sa kvalifikacionog turnira drugog kola idu u treću rundu kvalifikacija. Današnji trening će odraditi tehničari Evgenija Milivojević i Marija Đonović. Primači Dragana Peruničić, Jelena Cvijović, Danijela Džaković i Milana Rovčanin. Srednji blokeri Ana Otašević Tijana Jakić i Jelena Rosić. Korektori Neda Vujadinović i Nikoleta Perović. Libera Ana Raičević i Dragana Vulević. M.P.
KVALIFIKACIJE ZA SP
Prvijenac u Rusiji Muška juniorska odbojkaška reprezentacija Crne Gore upisala je prvu pobjedu u prvoj rundi kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Turskoj. Nakon poraza od Grčke (3:0), izabranici Srđana Popovića savladali su juče Dansku 3:1 (20:25, 32:30, 25:20, 25:13), nakon 107 minuta igre, u meču 2. kola grupe A kvalifikacionog turnira u ruskoj Anapi. Najefikasniji u našem timu bio je primač Budućnosti Marko Vuka-
šinović sa 23 osvojena poena, dok je Jovan Delić upisao 19, a Goran Bošković 14. Danska je doživjela i drugi poraz, nakon prije dva dana od Rusije (3:0), a u taboru Skandinavaca juče su najbolji bili Bonesen, Varming i Sorensen sa po 14 poena. “Crveni” danas (16.30 časova) igraju sa Austrijom, a plasman na SP izboriće samo pobjednik grupe. M.P.
Sport 29
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
Karatisti na Kastro: Računam prvenstvu u na Žarka Markovića Budimpešti SPISAK ZA KVALIFIKACIJE ZA EP
Nastavlja se sapunica - desni bek Gepingena ponovo na spisku, povratak Žarka i Marka Pejovića
Nije ga bilo na Svjetskom prvenstvu u Španiji, nije sa “crvenima” bio ni u nastavku kvalifikacija za EP u Dankoj u duelima sa Izraelom, u međuvremnu je kazao da sebe ne vidi više u nacionalnoj selekciji, ali se Žarko Marković ponovo našao na spisku selektora Zorana Kastratovića za odlučujuće mečeve sa Njemačkom (12.juna u Podgorici) i Češkom (tri dana kasnije u Brnu) za plasman na prvenstvo Starog kontinenta. Rukometna javnost se našla u čudnoj situaciji, koju malo ko razumije. Selektor Kastratović je neposredno pred mečeve sa Izraelom izjavio da će podnijeti ostavku kada Marković odigra meč za reprezentaciju, a za naš list je juče pokušao da objasni tu nesvakidašnju situaciju. “Nema tu šta puno da se objašnjava. Već ranije sam kazao da računam na Žarka Markovića, jer je on relativno mlad igrač, a pritom je potreban Crnoj Gori koja realno nema mnogo kvalitetnih rukometaša. Međutim, Žarko mora da zna da treba da se ponaša u skladu sa propisima i da je reprezentacija na prvom mjestu”, kazao je Dnevnim
novinama Kastratović. U odnosu na Izrael, jedina nova imena su bek Tatrana iz Prešova Žarko Pejović i Marko Pejović, pivot holandskog Lajonsa, koji je prethodnu akciju propustio zbog povrede. Žarko Pejović je posljednji put bio na spisku za prošlogodišnji junski baraž za SP, ali se tada nije odazvao, jer je imao zakazano vjenčanje. “Nekoliko igrača nije baš u najboljoj formi, neki su i bez klubova tako da smatram da je potrebna pomoć Žarka Pejovića koji igra konstantno u Tatranu”, kazao je Kastratović. Nakon četiri odigrana kola u grupi 2, Crna Gora je prva na tabeli sa šest bodova, Njemačka i Češka imaju po četiri, dok je Izrael posljednji sa dva boda. Dvije prvoplasirane selekcije izboriće vizu za EP, kao i najbolja trećeplasirana, računajući bodove sa dvije prvoplasirane ekipe iz grupe. “Crveni” su jako blizu Danske, za to im treba barem remi protiv Njemaca. Čak i u slučaju poraza u posljednja dva meča, Mrvaljević i drugovi bi mogli do EP, jer su trenutno najbolja trećeplasirana ekipa. M.Pavićević
Spisak za Njemačku i Češku Na spisku selektora Kastratovića koji je ovog puta proširen za dva imena nalazi se 21 igrač, a to su golmani Rade Mijatović (Dinamo Minsk), Marko Rajković (Valens, Francuska), Nebojša Simić (Malme). Lijeva krila Petar Kapisoda, Igor Marković (Lovćen). Desna krila Fahrudin Melić (Gorenje), Marko Lasica (Pik Seged). Pivoti Mladen Rakčević (Metalurg), Nemanja Grbović (Lovćen), Marko Pejović (Lajons, Holandija). Lijevi bekovi Vladimir Osmajić (Cimos,
Slovenija), Vasko Ševaljević (Dinamo Minsk), Goran Lasica (Lovćen). Srednji bekovi Draško Mrvaljević (Bregenc, Austrija), Stevan Vujović, Mirko Milašević (Puetro Sagunto, Španija), Žarko Pejović (Tatran, Slovačka). Desni bekovi Zoran Roganović (Lund, Švedska), Marko Simović, Ivan Perišić (Lovćen) i Žarko Marković (Gepingen, Njemačka). Kastratović je odredio i dvije rezerve, lijevo krilo Ulcinja Miloša Vujovića, i desno krilo Lovćena Mirka Radovića.
Crnogorska karate reprezentacija učestvovaće na seniorskom prvenstvu Evrope, koje će od sjutra do nedjelje biti održano u Budimpešti, saopšteno je iz Karate saveza Crne Gore. Crnu Goru će u borbama, u ženskoj konkurenciji, predstavljati Suzana Mirković (do 55), Jelena Maksimović (do 61), Marina Raković (do 68) i Dragana Konjević (preko 68 kilograma), a kod seniora Jozo Dabović (do 67), Nemanja Brašanac (do 75), Danilo Lučić (do 84) i Almir Cecunjanin u kategoriji preko 84 kilograma. Ženski tim u borbama čine Marina Raković, Suzana Mirković, Jelena Maksimović i Tina Minić, a muški Ljubiša Mihailović, Filip Vujadinović, Stefan Karadžić, Vuk Šuković, Almir Cecunjanin, Danilo Lučić i Nemanja Brašanac. U katama pojedinačno nastupiće Mijat Vojvodić i Biserka Radulović, dok muški kata tim čine Mirko Rudić, Ivan Simonović i Danilo Đurović. Reprezentaciju će predvoditi selektori Dragoljub Fatić, Slavenko Bajić i Jugoslav Bukilić.
Rafa Nadal bez milosti
Španski teniser Rafael Nadal uspješno je započeo pohod na trofej u Madridu, pošto je u drugom kolu bio bolji od Benoe Pera sa 6:3, 6:4 za 87 minuta. Na omiljenoj podlozi u domovini Rafa nije blistao, ali je odigrao dovoljno dobro da se plasira u osminu finala, gdje ga čeka pobjednika duela između Nikolasa Almagra i Mihaila Južnjeg. Nadal nije imao milosti prema slavljeniku, pošto je Peru za 24. rođendan poklonio poraz. Odličan meč odigrali su Conga i Holanđanin Hase. Francus se propisno namučio i slavio sa (7:6, 7:6). Nišikori je bez problema eliminisao Troickog (2:0), a Has istim rezultatom Robreda. M.P.
ĐIRO DI ITALIJA
Degenklob preživio sudar, pa slavio u Materi Trka kroz Italiju je zaoukružila petu etapu, a samim tim dobila petog različitog pobjednika! Sa samo 24 godine njemački biciklista i član Argos Šimano tima Džon Degenklob trijumfovao je na stazi od Kosence do Matere. Etapu dugu 203 kilometra pomenuti vozač je prešao za 4 sata 37 minuta i 48 sekundi i tako iza sebe ostavio najvećeg favorita za osvajanje ove poprilično sprinterske etape, Britanca Marka Kevendiša koji nije imao dovoljno snage da izvuče posljednjih osam kilometara do cilja. Momak koji je
svoj talenat pokazao na prošlogodišnjoj Vuleti gdje je slavio na pet staza, imao je veliku sreću u posljednjem kilometru jer je uspio da se izvuče iz velikog sudara na kojem se “spotaklo” desetak biciklista. Juče je definitvno bio njemački dan pošto se pored osvajača staze Degenkloba, na trećem mjestu pojavio još jedan Njemac Paul Martens, dok je drugi završio Anđel Vikosio iz Kaćuše koja je trenutno najefikasnija ekipa na Điru. Što se tiče generalnog plasmana Đira, odnosno roze majice nije doš-
lo do “presvlačenja” - Italijan Luka Paulini (Kaćuša) je rutinski zadržao lidersku pozicju, dok se iza njega redom nalaze Serđo Enao (+25 sekundi), Benjat Inčausti (26), Vićenco Nibali (31), te Rigoberto Uran (+32). Akutelni osvajač trke kroz Italiju Rajder Hesjedal se nalazi na odličnoj šestoj pozicji sa 34 sekunde zaostatka. Sljedeća staza je zakazana za danas - etapa koja je duga 169 kilometara i sličnog je tipa kao prethodna (ravna) počinje u Mola di Bariju, a završava u Margeriti di Savoja. U.R.
SPORTSKI EKRAN 11:00 11:00 14:15 15:00 17:25 18:00 19:30 20:00 20:15 22:50
VTA i ATP Madrid VTA i ATP Madrid Điro di Italija Randers - Esbjerg, fudbal Fleš sport AZ Alkmar - PSV, fudbal Sport Genk - S. Briž, fudbal Švedska - Kanada, hokej Sport
SportKlub SportKlub+ Eurosport 2 SK Prime RTCG 2 SK Prime RTCG 1 SK Prime Arena 1 TV Vijesti
NE PROPUSTITE AZ Alkmar - PSV (SK Prime 18:00) “Filipsovci” su izgubili trku za titulu od Ajaksa, pokušaće da osvoje Kup i time spasu prvenstvo protiv AZ Alkmara koji je imao blago rečeno slabu sezonu.
NBA PLEJ OF
Niksi i Grizliji uzvratili udarac Oklahoma se teško navikava na “život” bez Rasela Vestbruka - Kevin Durent je lider, ali jasno je da ne može baš uvijek sam protiv Memfisa. Zvijezda grmljavine imao je fantastičan učinak od 36 poena, 11 skokova i 9 asistencija, ali pored veterana Dereka Fišera koji je ubacio 19 poena, nije imao raspoloženih saigrača, što je bilo dovoljno da Grizliji pred put kući na naredna dva meča izjednače u seriji. Junak je bio Majk Konli koji je upisao 26 poena, 10 skokova i 9 asistencija. “Bili smo odlični, sada treba da iskoristimo prednost domaćeg terena”, poručio je najbolji defanzivac Lige Mark Gasol koji je postigao 24 poena.
Indijana je pred kraj treće četvrtine u “Velikoj jabuci” povela 63:62, ali je onda uslijedio tornado iz Njujorka - Karmelo i družina ispalili su seriju 30:2, pa je konačan rezultat glasio 105:79! Melo je meč završio sa 32 poena i 50 odsto šuta iz igre, a slijedili su ga sjajni Šampert sa 15 i Felton sa 14 poena. Kod šokiranih gostiju, najbolji je bio Pol Džordž sa 20 koševa. “Kada ovako igramo ne može nam niko ništa”, euforičan je bio Karmelo Entoni nakon dalekometne paljbe njegovog tima. Semafor: Njujork - Indijana 105:79 (1:1 u seriji), Oklahoma Memfis 93:99 (1:1 u seriji). M.A.
30 Sport
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
Jagodina osvojila Kup Srbije: Milan Đurić je postigao pobjedonosni gol sa bijele tačke
KUP SRBIJE
Slavlje Jagodine Ispisali istoriju - Jagodina osvojila Kup - u finalu bolji od Vojvodine 1:0 Jagodina slavi - razigrana družina Sime Krunića prvi put u istoriji kluba osvojila je Kup Srbije! A, do vrijednog trofeja došli su preko Vojvodine koja je sinoć na stadionu Partizana igrala svoje šesto finale - pobijedili su ih minimalno 1:0. Utakmicu je riješio ofanzivac Milan Đurić u 15. minutu - Đorđe Jokić je pogriješio, pogodila ga je lopta u ruku, a precizni sudija Slobodan Mažić je pokazao na bijelu tačku - sa jedanaest metara bio je siguran pomenuti Đurić... “Ispunili smo obećanje. Trofej poklanjamo svim Jagodincima”, re-
kao je poslije utakmice kapiten Jagodine (u trijumfu učestvovao i Luka Petričević) napadač Miloš Stojanović. Vojvodina je u nastavku pokušala sve - Nebojša Vignjević je u napad gurnuo sve (šansu je dobio i mladi reprezentativac Crne Gore napadač Đorđe Šušnjar), ali do izjednačujućeg gola se nije moglo. Da ne pominjemo preokret... “Nijesmo imali koncetracije. To nam je nedostajalo. Napadali smo u nastavku, ali nije nam se dalo. Jednostavno, Jagodina je bila strpljiva i zato sada slave”, rekao je razočarani Vignjević. B.T.
KUP HRVATSKE
Veliko srce bilih Hajduk pobijedio u prvoj utakmici - 2:1 Dijete Hajduka Igor Tudor kao šef stručnog štaba prvog tima debitovao je trijumfom na Poljudu - “bili” su u prvoj utakmici finala Kupa Hrvatske savladali Lokomotivu 2:1! “Pošto smo gubili moram biti zadovoljan pobjedom. Trebali smo da slavimo sa većom razlikom, jer smo imali veliki broj šansi, ali to je fudbal. Momcima svaka čast na trijumfu. Kapa dolje”, rekao je poslije utakmice Tudor. Kao što je Igor rekao nije sve idealno na splitskom stadionu bilo za Ivana Vukovića i drugove igrali su dobro, imali šanse, ali je filijala zagrebačkog Dinama stigla do prednosti - Domagoj Antolić je u 53. minutu potpisao rezultat 0:1. E, tada je mladi Hajduk poka-
zao da ima veliko srce - preokrenuli su utakmicu za samo četiri minuta! Anton Maglica je u 65. minutu poravnao na 1:1, a mladi fudbaler iz Obale Slonovače Žean Kuasi je u 69. minutu pogodio konačan rezultat... “Bili smo dobri, ali smo morali odigrati mnogo bolje”, kritičan je bio poslije poraza trener Lokomotive Tomislav Ivković, koji je dodao: “Do izjednačujućeg pogotka Hajduka sve je bilo kako treba, tada smo stali - nerauzmljivo. Sve u svemu, gotovo je tek prvo poluvrijeme. Poraz od 2:1 je isto kao remi od 1:1 pošto u revanšu moramo pobijediti”, jasan je Ivković. A, drugi meč finala Kupa Hrvatske na programu je 22. maja u Zagrebu. B.T.
ITALIJA CRNA GORA 1:0
Poraz od Italije Kastel di Sangro - Stadion Komunale. Gledalaca: 300. Golovi: 1:0 Lombardi u 5. minutu. Sudija: Fabio Delaritiprete (Italija). Žuti kartoni: Jovan Baošić, Idriz Toskić (Crna Gora). ITALIJA: Leonardo Ćiti (Vladimiro Falkone), Mikele Soma, Antonio Bareka (Filipo Kosta), Franćesko Salendria (Mario Pićinoki), Davide Montelone (Đakomo Lukarini), Luka Joti (Mikaele Kortinovis), Eduardo Ćeria (Kristijan Tavanti), Eros Kasteleto (Alesandro Kanataro), Davide Voltan (Andrea Patanja), Luka Kreko (Nikolo Faci), Kristijano Lombardi (Etore Gloci). CRNA GORA: Marko Kordić, Jo-
van Bošković, Jovan Baošić, Danilo Šarkić, Ilija Tučević (Andrija Vukčević), Mirnes Pepić, Idriz Toskić (Stefan Nedović), Marko Janković (Miloš Milović), Žarko Grbović (Jovan Čađenović), Lazar Lalošević (Boris Cmiljanić), Vladan Karadžić (Marko Kažić). Omladinska reprezentacija Crne Gore poražena je rezultatom 1:0 u prijateljskom meču sa selekcijom Italije! “Crveni” su ostavili dobar utisak protiv “azura”, ali presudio im je Lombardi. Sve u svemu - sparing sa Italijom dobro je poslužio selektoru Aleksandru Miljenoviću da provjeri momke pred kvalifikacije za EP u septembru.
Razgovor sa Jovetom za 10 dana Jure ga Arsenal, Juventus, Mančester siti, a Fiorentina se nada da će ostati u Firenci predsjednik “ljubičastih” Andrea dela Vale je najavio da će klub razgovarati sa crnogorskim dijamantom Stevanom Jovetiću o nastavku saradnje. “Prošlog ljeta smo sa Stevanom imali otvoren i jasan razgovor. Ponovo ćemo da sjednemo za sto za 10 dana. On se do sada ponašao veoma zrelo i klub to zna da cijeni. Lično, nadam se da će Jovetić ostati u Fiorentini”, rekao je Dela Vale italijanskim medijima, koji je dodao: “Nema smisla da sada donosimo odluke o eventualnom transferu. Ono što mogu da kažem je da u drugim klubovima sigurno može da se bori za Skudeto, ali atmosfera i navijači kao u Firenci nigdje ne postoje”, jasan je prvi čovjek “viole”. B.T.
Runijev flert sa Bajernom Sprema se nova senzacija superstar Mančester junajteda Vejn Runi bi mogao da pojača Bajern iz Minhena! “Miror” je plasirao vijest da se Runi povjerio saigračima kako će na ljeto potpisati ugovor sa Bavarcima, a da će Bajern na račun “crvenih đavola” uplatiti 30 miliona eura. Engleski centarfor je navodno oduševljen idejom da sarađuje sa Pepom Gvardiolom koji na kraju sezone preuzima Bajern... B.T.
Pujol neće u Milan Španski mediji su u saradnji sa italijanskim kolegama plasirali vijest da će kapiten Barselone Karlos Pujol pojačati Milan! Navodno, defanzivac Barse je viđen u gradu mode kako pregovara sa Milanom. Ali, to je bila samo novinarska mašta... “Sve te informacije su čiste izmišljotine. U ovom trenutku sam koncentrisan samo na to kako da se oporavim od povrede i budem potpuno spreman za sljedeću sezonu”, napisao je Pujol na svom Tviter profilu.B.T.
Bufon: Konte je najbolji Trenirali su ga Alberto Malezani, Marćelo Lipi, Fabio Kapelo, Klaudio Ranijeri, Didije Dešamp,, ali za strašnog golmana najbolji je Antonio Konte Đanluiđi Bufon sipa pohvale na račun svog šefa poslije osvojene 29. titule u Seriji A... “Svaki trener sa kojim sam radio imao je značajan uticaj na moju karijeru, ali definitivno mislim da je Konte najbolji od svih”, rekao je Bufon, koji je obrazložio svoju tvrdnju... “Konte je u kratkom periodu uspio da udahne novu energiju i osvoji dvije titule sa ekipom koja prethodno nije mogla bolje od sedmog mjesta na tabeli”, dodao je Bufon. B.T.
GENIJE ODMORI, ZASLUŽIO SI
Legenda živi vječno
Ser Aleks Ferguson će se poslije 26 godina na klupi Mančester junajteda na kraju sezone povući iz trenerskog posla Kosta Bošković
N
ervozno žvakanje žvakaće gume, njegov lik iza čuvenog zida crvenih cigli na mjestu predviđenom za domaći tim na “Old Trafordu”, njegova harizma, nevjerovatna veličina, ali i jedinstvene reakcije pored terena od ovog maja odlaze u legendu, a on će od sada sa nekog mirnijeg mjesta na “Teatru snova” (direktorskog) posmatrati svoj Mančester junajted... Junajted kojeg je on stvorio onakvim kakav je danas - najveći na Ostrvu! Osvanuo je i taj dan, dan za koji se mnogi odavno spremaju, a koji ih je, ipak žestoko šokirao - jedinstvena fudbalska ikona, “The Great” ser Aleks Ferguson (71) poslije nestvarnih 27 godina na klupi svojih “đavola” povući se na kraju sezone iz trenerskog života! Otiće će kao šampion, a legenda o neprevaziđenom Fergiju ostaće da živi vječno...
Još 180 minuta (dva kola do kraja prvenstva) i više ništa neće biti isto u crvenom dijelu Mančestera, mnogi navijači Junajteda već su pomalo zabrinuti za budućnost kluba, ali ne i veliki Fergi, koji zna da je postavio temelje za budućnost Mančestera, za nove staze uspjeha za klub sa “Old Traforda”... “O odluci da se povučem razmišljao sam dugo i moram da priznam da je nijesam donio lagano. Ipak, ovo je pravo vrijeme. Za mene je bilo najvažnije da organizaciju i klub ostavim u najboljoj mogućoj formi i mislim da sam u tome uspio. Kvalitet ovog šampionskog sastava i ravnoteža u godinama (igrača) daju za pravo da vjerujem u kontinuirani uspjeh na najvišem nivou, dok će strukt u r a p o d mlatka osigurati da budućnost kluba ostane svijetla na duge staze”, poručio je Aleks Ferguson nakon što je postalo jasno da je jedna fudbalska era na Ostrvu završena.
● SEDMI DAN 1990. KOJI JE PROMIJENIO ISTORIJU Sve ono što ga činim jednim od najvećih u istoriji, svi oni trofeji, brojke i rekordi dobro su poznati svima koji prate fudbal, ali jedan trenutak u njegovoj karijeri, jedan meč odigran 7. januara 1990. godine označio je prekretnicu u životu ser Aleksa Fergusona i životima svih navijača Mančester junjateda... U predvečerje utakmice trećeg kola FA kupa između tada moćnog Notingem Foresta i Mančester junajteda, legendarni Škot nalazio se u najtežem trenutku svoje karijere. Pune tri godine nakon preuzimanja dužnosti menadžera trofeji su i dalje zaobilazili “Old Traford”, Junajted se “krio” na 15. mjestu Premijer
lige, a u medijima se sve češće pisalo kako se Fergijeva karijera u Mančesteru bliži kraju. Bilo je tada više nego jasno - ukoliko “đavoli” ispadnu od “šumara”, Junajted će dobiti novog menadžera. Ipak, Ferguson je “izmislio” tada mladog Marka Robinsona, koji je postigao odlučujući gol na meču - Notingem se “poklonio” crvenim đavolima, Fergi na kraju osvojio FA kup (njegov prvi trofej u Mančesteru), sve nakon toga bila je istorija...
● SJEĆAĆEMO SE... Nakon svega, svima nama u sjećanju će ostati fudbalski genije koji je jednako uspješno vodio nekoliko generacija fudbalera Junajteda. Pamtićemo Fergijeve bebe, sjećati se brojnih trofeja, 27 godina nevjerovatnog rada na istom mjestu, ali i više od hiljadu menadžera koji su, od kada je 1986. godine Fergi došao u Mančester, promijenjeni u svojim klubovima, pamtićemo ga po 37 trofeja koje je donio na “Old Traford”... Isto tako, ostaće legende da se prepričavaju o tome kako je Dejvida Bekama “zveknuo” kopačkom u glavu, kako je prodao majstora Ruda van Nisterloja, promašio dovođenjem Đemba-Đembe i Bebea, psovao novinare kada su kritikovali Huana Sebastijana Verona, sudije kada ne “ispoštuju” čuveni “Fergie time” (šala da sudijska nadoknada traje dok Junjated ne postigne gol)... Ostaće da se pamti je-
dinstvena fudbalska priča, gospodin koji nije podnosio poraze, legenda koju su pobjede njegovog Mančestera održavale vitalnim i sa 70 napunjenih godina... Legendo, sada odmori - zaslužio si!
Tako je govorio Fergi... O Rajanu Gigsu: “Sjećam se kada sam ga prvi put vidio. Imao je 13 godina i trčkarao je unaokolo kao koker španijel koji juri papir na vjetru“. O Geriju Nevilu: “Da je samo nekoliko centrimetara viši, bio bi najbolji centarhalf u Britaniji. Otac mu i nije toliko nizak, pa bih ja provjerio mljekadžiju za svaki slučaj”. O Filipu Inzagiju: “Taj momak je rođen u ofsajdu”. O Liverpulu: “Moj najveći izazov nije ovo što se trenutno dešava, već to što sam Liverpul izbacio iz kolosijeka. I to slobodno štampajte”.
Sport 31
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
Spekulacije o Fergijevom nasljedniku
STAV
Ser Aleks Ferguson napušta Mančester junajted na kraju sezone nakon 26 godina na mjestu menadžera, a Evertonov menadžer Dejvid Mojes po bukmejkerima je prvi favorit da naslijedi čuvenog Škota na Old Trafordu
Fergi, hvala ti ADEL OMERAGIĆ novinar
Ser Aleks Ferguson Godina: 71
Dejvid Mojes Godina: 50
Premijer liga FA Kup Liga šampiona Liga Kup FIFA SP za klubove
13 5 2 4 1
Mojesov ugovor sa Evertonom ističe ovog ljeta i još nije objavljeno da li je postignut dogovor o produžetku saradnje. U svakom slučaju kao menadžer Evertona nije osvojio trofej za 11 godina.
Učinak Fergusona i Mojesa u Premijer ligi Utakmica Pobjeda NeriješenoPorazi Datih golova Primljenih Bodova Pobjede %
Ferguson 807 Mojes 425
526 172
167 123
114 130
1,619 565
697 501
Izvori: Barclays Premier League, Paddy Power
1,745 639
65.2% 40.5%
© GRAPHIC NEWS
I poslije Škota, Škot - stiže Dejvid Mojes Pitanje za milion dolara - ko će poslije 27 godina biti novo lice na klupi Mančester junajteda! Licitacija je odmah krenula, pominjao se i Žoze Murinjo, Murinjo, a onda pomalo senzacionalna vijest: Novi menadžer Junajteda najvjerovatnije će biti dosadašnji trener Evertona
Dejvid Mojes, tvrde svi prestižniji mediji u Velikoj Britaniji. Sa Ostrva su stigle informacije da će to biti ozvaničeno u toku jučerašnjeg ili današnjeg dana, ali do zaključenja našeg broja ništa još nije bilo zvanično. Uz Mojesa i Murinja, pominju se i Jirgen Klop, Ole Gu-
nar Solskjer, Mihael Laudrup, Rajan Gigs, Dijego Simeone...
Rekli su o ser Aleksu Sep Blater, predsjednik Fife: “Njegova dostignuća ga svrstavaju među najveće ikada, bez ikakve sumnje. Ne vjerujem da će njegova dugovječnost na klupi Junajteda ikada biti ponovljena”. Mišel Platini, predsjednik Uefe: “Ser Aleks je dao veliki doprinos fudbalu, ne samo u Škotskoj i Engleskoj, već širom Evrope. Njegova posvećenost, pažnja i jedinstveno oko za pronalaženjem talenata obilježili su prethodnih 30 godina”. Dejvid Kameron, premijer Velike Britanije: “Njegova dostignuća u Mančester junajtedu su nevjerovatna. Nadam se da će njegova penzija malo olakšati život mom timu, Aston Vili”. Vensan Kompani, kapiten Mančester sitija: “Ser Aleks, jedan od najboljih trenera u istoriji fudbala. Nakon 27 godina u Mančester junajtedu, svi moramo da mu odamo priznanje”. Ditmar Haman, bivši fudbaler Liverpula: “Njegovo dostignuće nikada neće biti nadmašeno. Sada će imati mnogo vremena da jutrom uživa u konjičkim trkama”. Piter Šmahjel, bivši golman Ju-
njateda: “Razočaran, šokiran, tužan. Nijesam mislio da će taj dan biti danas”. Patrik Vijera, bivši kapiten Arsenala: “Ovo je kraj ere istinski velikog ambasadora fudbala, ne samo u Premijer ligi. Sve najbolje ser Aleks”. Rud van Nisterloj, bivši napadač Junajteda: “Čak 150 golova na 219 utakmica pod jednim od najboljih trenera u istoriji fudbala. Bila je to jedinstvena privilegija”. Kristijano Ronaldo, napadač Reala: “Hvala na svemu, šefe”.
Morao je doći i taj dan. Menadžer kakvog svijet više neće gledati odlazi u zasluženu penziju. Ipak, za sve navijače Mančester junajteda ova vijest odjeknula je kao bomba, jer je Fergi nakon osvajanja 20. titule Premijer lige rekao da ima viziju tima za narednih 10 godina. Kada je to rekao, vjerovatno je znao da on neće biti menadžer Junajteda. Za 27 godina koliko je proveo na kormilu ovog velikana, Fergi je osvojio sve što se osvojiti može, bio ljubimac navijača, podrška igračima, posebno mlađim, a ono što se posebno dopadalo fanovima jeste autoritet koji je Fergi uživao među igračima, upravom, medijima. Čuveni “fen” o kojem su često govorili fudbaleri Junajteda ostaće upamćen kao Fergijev penicilin kada igra njegovih izabranika nije bila na nivou. O Fergijevim uspjesima nemam šta novo reći. On je najtrofejniji menadžer u istoriji ovog sporta. Sinonim za uspjehe. Za trofeje. Posebna priča je rad sa mladim igračima. Čuvena generacija mladih igrača koja je 92. god osvojila trofej namijenjen juniorskom šampionu Engleske kasnije je postala dio zlatne generacije Mančester junajteda. Gigs, Skols, Bekam, braća Nevil, Niki Bat... Svi oni su Fergijev proizvod. Njegova čuvena izjava kada je stigao u Mančester Junajted 1986. godine da mu je zadatak da pretekne Liverpul po broju titula tada je zvučala smiješno. Međutim, vrijeme je pokazalo da sve što je i obećao, Fergi ostvario. Liverpul je ostao na 18 titula prvaka Engleske, a Junajted došao do impresivne brojke 20. Fergijevih 13 titula prvaka Engleske osvojene su sa stilom, dominantno. Njegov skor je impresivan i iznosi nevjerovatnih 1.033 mečeva u elitnom rangu engleskog prvenstva, uz 624 pobjede, 237 neriješenih rezultata i 172 poraza. Ser Aleks odlazi, ali i ostaje, jer fudbal je u njegovoj krvi. Boljeg čovjeka za mjesto direktora i ambasadora kluba Mančester Junajted nikada neće imati, na “Old Trafordu” će taj čovjek ostati do smrti. Ipak, ni to ne treba da plaši, njegov status u svijetu fudbala davno je prevazišao granice besmrtnosti. Novi trener Junajteda (najverovatnije Dejvid Mojes) imaće svu podršku i pomoć legendarnog zemljaka. Fergi, hvala za sve..
● KARIKATURA DANA
No more Fergie time
Godinama je na Ostrvu kružila šala da sudijska nadoknada na mečevima Mančester junajteda traje dok “đavoli” ne postignu gol (nazvana “Fergie time”) - karikaturista portala Goal.com Omar Momani je to iskoristio da na slikovit način označi kraj karijere velikog Aleksa Fergusona...
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić
26
godina je trajao niz Junajteda bez osvojene titule u Engleskoj dok Ferguson nije stigao do svog prvog šampionskog trofeja sa njima 1993. godine.
Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)
Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola. vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)
Čelzi
2:2 Totenhem
Oskar 11’, Ramireš 39’
Adebajor 26’, Sigurdson 80’
PREMIJER LIGA, 33. KOLO ODLOŽENI MEČ
Londonska bitka za Ligu šampiona, nastaviće se...
Remi koji je zakuvao borbu za LŠ na Ostrvu - sinoć u zapadnom Londonu, Čelzi - Totenhem 2:2 (2:2) i pakleno zakuvao situaciju u borbi za treće i četvrto mjesto Premijeršipa, pošto će sada o njima odlučivati tri tima iz prijestonice Ujedinjenog Kraljevstva. Uz “plavce” i “sparse”, još i Arsenal! A samo su dva kola do kraja, a razlika između ljutih gradskih rivala najviše tri boda - Čelzi je treći (69), Arsenal četvrti (67), Totenhem peti (66)...
Inače, super meč na zapadu Londona najavio je sjajni Brazilac Oskar. Eden Azar je izveo korner, Geri Kejhil nebeskim skokom “gurnuo” loptu do Oskara kojem nije bilo teško sa dva metra da pogodi mrežu Uga Ljorisa - 1:0. Čekala se reakcija Totenhema, čekao se Geret Bejl, a “eksplodirao” je Emanuel Adebajor - “pakleni” momak iz Togoa povukao
Milan nadomak LŠ, Inter potonuo Serija A, 36. kolo - Aroma kvalifikacija za Ligu šampiona sve jače miriše u “crveno-crnom” dijelu “grada mode”. Milan je režirao “poker” (4:0) u gostima protiv novog drugoligaša Peskare i na krilima Marija Balotelija, Salija Muntarija i Metjua Flaminija stigao na korak od potvrde trećeg mjesta. “Odigrali smo odličan meč. Naravno, imamo još dva kola i nadamo se da ćemo savladati Romu u narednom kolu i slaviti na San Siru”, ističe trener “rosso-nera” Masimilijano Alegri. Fiorentina, naših Stevana Jovetića
i Stefana Savića, slavila je golom štopera Gonzala u toskanskom derbiju, ostala na četiri boda iza Milana i dovela Sijenu na korak od Serije B. Juventus je, bez Mirka Vučinića, trijumfovao u Bergamu, gdju se se sukobili navijači Atalante i “stare dame”, dok je odlični Lacio nanio katastrofalnom Interu peti poraz u posljednjih šest mečeva i prekinuo post u Milanu nakon 15 godina, čime je nastavio borbu sa Romom i Udinezeom (pobijedio Palermo i gurnuo ga u ambis) za Ligu Evrope. Takođe, drugu poziciju je osigurao Napoli, koji je rutinski
preslišao Bolonju na “Dal’Ari”. SEMAFOR: Peskara - Milan 0:4 (Baloteli 10’ pen, 57’, Muntari 33’, Flamini 51’), Atalanta - Juventus 0:1 (Matri 18’), Bolonja - Napoli 0:3 (Hamšik 53’, Kavani 63’ pen, Džemaili 67’), Kaljari - Parma 0:1 (Rosi 80’), Inter - Lacio 1:3 (Alvarez 33’ Flokari 22’, Hernanes 45’ pen, Onazi 76’), Palermo - Udineze 2:3 (Mikoli 34’ pen, Hernandez 81’ - Muriel 10’, Anđela 64’, Benatija 83’), Sampdoria - Katanija 1:1 (De Silvestri 36’ Spoli 68’), Sijena - Fiorentina 0:1 (Gonzalo 14’), Torino - Đenova 0:0. A.P.
je loptu na polovini Čelzija, a onda sa 25 metara super preciznim udarcem “ubio pauka” na golu Petra Čeha - 1:1, “sparsi” su ponovo oživljeli u 26. minutu. Nakon Adebajora “eksplodirao” je i Fernando Tores, ali ne tako što je tresao mrežu Totenhemovog gola, već “magičnom” asistencijom za Ramireša, za 2:1 na “Stemfordu”, za rezultat prvog
poluvremena... Himna Lige šampiona sve jače se u nastavku čula na zapadnom Londonu, a onda je ponovo otjerao maestralni Adebajor! Fenomalnom asistencijom (odigrao petom) pronašao je Gilfija Sigurdsona, koji u 80. minutu postavlja konačnih 2:2 i najavljuje paklenih posljednjih 180 minuta Premijer lige u Londonu... K.B.
KUPON 22
Osvojite vrijedne nagrade!
Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.
IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................
NAGRADNI KUPON
Možda nedostaje neizvjesnosti u trci za titulu, ali će zato borba u Premijer ligi za mjesta pod zvjezdicama Lige šampiona biti super žestoka! I to na jednom mjestu, pod svijetlima Londona! Srijeda veče je mogla da donese ime jednog putnika u “Champions”, Čelzi je bio veoma blizu, ali je Totenhem u direktnom duelu sa “plavcima” na “Stemfordu” preživio
četvRtak, 9. 5. 2013. broj 414 GoDINA ii DIZAJNERI KOJI SU PROMIJENILI MODU
33 žENA
Kralj elegancije mode i luksuza
t
okom godina, bio je zadužen za stajling Džeki kenedi, Džulije Roberts, princeze Margarete, klaudije Šifer i mnogih drugih
Čuveni italijanski modni kreator Valentino Garavani rođen 1932. u Vogeri. Studirao je modni dizajn na Akademiji umjetnosti u Milanu a još kao student, tada u Parizu, osvojio je prestižnu nagradu Internacionalnog sekretarijata za vunu. Posijle kraće karijere u raznim modnim kućama, otvara svoj salon 1960. godine, i prezentuje glamurozne modele koji akcentuju žensku figuru. Odmah je stekao poštovanje svijetskog džetseta kom je do dan danas Garavani jedan od omiljenih dizajnera. Dobitnik je je i Legije časti kojom ga je nagradio bivši predsjednik Francuske Žak Širak. Za Valentina se ne može reći samo da je dizajner jer je on zapravo umjetnik koji poput vajara savršeno poznaje žensku siluetu te su zato sve njegove kreacije savršeno skrojene, elegantne i prefinjene. Njegovi govori kada je moda u pitanju precizno opisuju umjetnikovu viziju žene i mode koju on stvara. “Želim da glorifikujem žensko tijelo i senzualnost. Nijedan muškarac ne želi ženu koja izgleda kao muškarac”, smatra on. Njegov dizajn komplimentuje ženskoj figuri i stavljala naglasak na senzualnost. Modele slavnog dizajnera nosila je i modna ikona Džeki Kenedi zatim Elizabeta Tejlor, Katrin Denev, Gvinet Paltrou, a danas je to i glumica En Hatevej koju često ističe kao svoju muzu. Dizajnirao je vjenčanice za Dženifer Lopez, Kortni Koks i mnoge druge slavne dive, princeze i članice visokog društva.
● Valentino crVena Dugačke, ekstravagantne haljine ove nijanse su ono što čini kuću Valentino prepoznatljivom. Crvena boja provlačila u mnogo kolekcija tokom godina, uz kombinaciju materijala kao što su svila, saten i pliš. Haljine su uvijek diskretno ukrašene čipkom, vezom i kristalima. Njegov dizajn je svedeni glamur i damska elegancija te se do sada nikada nije desilo da iskteaira neki ekstravagantni modela nebi li se priklonio tržištu. Valentino je među modnim dizajnerima prepoznat po svojim haute couture i ready to wear kreacijama. Garavani osnivač je brendova po imenu Valentino SPA, Valentino Roma, Valentino Garavani, RED Valentino i Valentino. Njegovi brendovi su internacionalni, a on se plasira kao jedan od deset najkvalitetnijih i najuspješnijih dizajnera u svijetu. Sve ove činjenice, pomogle su mu da postane i ostane broj jedan. Bankok, Pariz, Atlanta, Buenos Ajres, Dalas, Tokio samo su neki od gradova gdje posjeduje butike.
● iako u penziji i dalje je aktivan Šokirao je javnost kada se povukao iz svijeta mode i da u januaru 2008. godine najavivši da odlazi u penziju. Ipak iako se povukao sa čela brenda koji je osnovao to nije značilo da je prestao sa radom. Naime prošle godine za njujorški balet dizajnirao je 16 origalnih kostima koje će nositi balerine, mnoge svoje haljine izlagao je u najpoznatijim muzejima širom svijeta, a o njemu je urađen i dokumentarni film.
MODA
Prednosti sandala na punu petu Sandale na punu petu vrlo su praktična obuća koja je idealna u toplijim mjesecima. S obzirom da se tokom ljeta svi odijevamo ležernije i primat dajemo udobnosti malo koja dama preko dana nosi visoke štikle pa je zato je ovaj model idealan za sve one koje ne žele izgledati niže. Upravo sandale na punu petu daju vam mogućnost da osim što ćete izgledati visočije budete i opu-
štenije bez bolova u leđima koji se često javljaju ako posao i obaveze zaršavate noseći visoke potpetice. Bilo da se radi o redovnim dnevnim obavezama ili vremenu koje provodite na odmoru ova udobna obuća istovremeno je i moderna. Zato investirate u jedan dobar par u neutralnim bojama, kao što su bež i crna, koje su uvijek u trendu i odlično se uklapaju u sve vaše odjevne kombinacije. Ma. I.
SAVJETI
Za čvršće i ljepše grudi
Uz malo truda, mnogo volje i grudi će vam dobiti na volumenu, a vi na samopouzdanju. Nakon svih ovih isprobanih savjeta sigurno ćete uživati u rezultatima i to bez odlaska pod nož i plastične hirurgije. Dajte na volumenu Ključ je u haljini koja će naglasiti vaše grudi, bile one male ili velike. To su obično haljine sečene u struku ili imaju mašnu koja se vezuje, napred ili pozadi. Ukrasite svoj dekolte Pored toga što želite da imate savršen dekolte, veoma je važno naglasiti ga. To možete postići uz pomoć neke efektne i glomazne ogrlice koja će mamiti poglede. Ispravite se Uz savršen dekolte nikako ne idu savijena ramena ili pogrbljen stav. Isprsite se i odmah ćete svima staviti do znanja da ste ponosne na ono što imate. Ispravite ramena i povucite ih nazad. Primijetićete kako vam grudi djeluju podignutije i čvršće. Ne stidite se onoga čime vas je majka priroda darovala Većina žena ima jednu dojku neznatno manju od druge. Zato je i većini žena problem da nađe odgovarajući grudnjak. Stručnjaci preporučuju da se uzme
grudnjak koji odgovara većoj dojci, a da se silikonski umeci koriste za onu manju. Zanimljivo je to da su mnogi uvjereni da je lijeva dojka veća zbog toga što se srce nalazi na lijevoj strani. Vježbe za grudi Grudi su malo veća grupa mišića i zahtijevaju više vježbe i pažnje. Stanite, raširite ruke sa dlanovima okrenutim prema naprijed. Udahnite i raširite ruke pomjerajući ih ka leđima. Zadržite ih u tom položaju 60 sekundi. Bronzer Što da ne iskoristite bronzer kako biste ih vizuelno uljepšale? Samo nekoliko pokreta i dobiće na sjaju, ali i dubini. Spavajte na leđima Ukoliko spavate ne grudima, vremenom se stvaraju bore na njima. Kako bi izbjegle ove ružne probleme, preventive radi, spavajte na leđima. Investirajte u kvalitetan grudnjak Držite se podalje od jeftinih “push up-ova” već umjesto njih investirajte u neki skuplji i kvalitetniji model. Bitno je da vam je udoban da vas ne steže i da vam žice ne smetaju.
MANIKIR
Pronađite pravi oblik noktiju Postoji mnogo proizvođača, mnogo boja, stilova, oblika i načina da uredite nokte tako da budu besprekorni i zdravi. Izaberite omiljeni stil i bićete sigurno zadovoljni. Okrugli nokti Iako je rijetkost da neko uređuje nokte na ovaj način, moramo priznati da ima prednosti. Jedna od dobrih stvari je izdržljivost. Glatka i zaokrugljena površina nokta će sačuvati vaše čarape i ovaj oblik je idealan za one dame koje imaju slabe i mekane nokte. Četvrtasti nokti Ovaj oblik je vrlo popularan danas. Ukoliko ih nalakirate u francuskom stilu, bićete u trendu u svakoj prilici, jer je francuski manikir klasika. Četvrtasti nokti sa oblim vrhom Ukoliko volite četvrtaste nokte, bezbjedniji način nošenja istih je
da zaoblite sam vrh, jer tako rijeđe dolazi do listanja i pucanja noktiju. Šiljati nokti Veoma dugački i šiljati nokti su pravi hit. Ipak je teško voditi normalan život ako imate ovakve nokte, jer su zaista vrlo oštri i možete se, povrijediti ili ogrebsti. Oblik badema Za ovakav oblik trebalo bi da zaoblite nokte sa strane. Bademast oblik noktiju je ženstven, izdužuje prste i ruke izgledaju nježnije. Ovalni nokti Ovako sređeni nokti su jaki, jer kombinuju ono najbolje od četvrtastog, bademastog i oblog predloga. Odličan su izbor za dugačke i nokte srednje dužine. Nokti u obliku karmina Ovaj oblik podsjeća na sam vrh karmina, vrlo je sličan šiljatim noktima, ali razlika je u tome što su kraći.
34 Žena
ČETVrTak, 9. 5. 2013.
Najopasnije doba za zaposlene je jutro Jedno britansko istraživanje otkriva da su zaposleni najizloženiji opasnostima u vrijeme puta od kuće do posla, a da je nakritičniji trenutak u 08.29 časova. Anketa koju je sprovelo osiguravajuće društvo LV, upozorava da treba biti posebo oprezan kada na satu otkuca 08.29, jer je tada saobraćaj na ulicama najgušći, a gradski prevoz najopterećeniji. Put od kuće do posla predstavlja rutinu. Zaposleni se, po navici, uvijek kreću istom trasom, pa im zbog toga pažnja često popusti. Rezultati istraživanja pokazuju da u toku samo jedne sedmice zaposleni rizikuju 32 povrede na putu od kuće do posla. Opasnosti posebno vrebaju automobiliste, ali i one koji do posla stižu gradskim prevozom. Istraživači upozoravaju da do nesreća najčešće dolazi kada ljudi trče za autobusom, idu stepenicama ili se kreću po kolovozu da bi izbjegli druge pješake.
Fejsbuk Vas može izludjeti Svi pacijenti doktora Urija Nicana pronašli su bijeg od usamljenosti tako što su našli utočište u intenzivnoj virtualnoj vezi. Fejsbuk, kao i druge društvene mreže, doslovno vas mogu izludjeti, tvrde izraelski naučnici.Istraživači s Tel Aviv univerziteta povezali su psihotične napade sa zavisnošću od Interneta i sumanutosti uzrokovane virtuelnim vezama. Iako su svi učesnici istraživanja prethodno patili od usamljenosti, niko nije imao u istoriji bolesti zabilježenu psihozu. “Kako Interent postaje sve pristupačniji širom svijeta, tako se širi i psihopatologija, a komunikacija koja se odvija putem Fejsbuka je bitan dio ove priče,” rekao je voditelj istraživanja, doktor Uri Nican. (kolektiv)
RODITELJSTVO
Disciplinovanje nije uvođenje strogih kazni
V
ašom kućom odnedavno odjekuje “Neee, nećuuu!”, jer se mali dvogodišnji anđelčić preko noći pretvorio u pravog đavolčića. Na svaku vašu molbu da nešto učini frkne nosom i kaže prkosno “neću”, pa se pitate nije li pravo vreme da uvedete disciplinu u vaspitanje svog dijeteta. Kako ne bi bilo zabune, upamtite da disciplinovanje nije uvođenje strogih kazni, iskaljivanje frustracija na djetetu ili uskraćivanje nagrada. Disciplinovanje je pomaganje djetetu da nauči da kontroliše svoje ponašanje te da se prihvatljivo ponaša i tako ostvari suživot s roditeljima i prijateljima.
Tajna discipline “Tajna disciplinovanja je postavljanje jasnih granica i zakona”, rekao je Lari Koen, autor knjige “Razigrano roditeljstvo”. “Nemojte postavljati previše granica jer nećete moći dosledno da odgovarate na njih.” Odrediti jasne granice i pridržavati ih se nije lak zadatak, a ako ih se ne držite, zbunjujete djecu i ne pružate im uvid u poželjno ponašanje. Zato im objasnite šta se od njih očekuje i koje su posledice ako se ne pridržavaju pravila. Jedna od ključnih uloga je u tome
ko stiču samopouzdanje kako bi mogli da isprobavaju nove stvari u životu. Nemojte im nametati neostvarljive ciljeve jer djeca nijesu odrasli ljudi i ne mogu tako da se ponašaju. “Nevaljali” kutak S dolaskom “Superdadilje” na male ekrane širom svijeta “nevaljali” kutak ili stolica postali su vrlo popularni u disciplinovanju djece. Međutim iako se mnogi stručnjaci slažu kako je “time out”-(slanje u kaznu) korisno, termin “nevaljali” ili bezobrazni trebalo bi oprezno upotrebljavati. Ne smijete im slati poruku da su bezobrazni ili problematični. Djeca moraju znati da su voljena, ali da njihovo ponašanje ponekad nije primjereno. “Time out” nije primeren za malu decu, a “hlađenje” u svom kutku može biti korisno za djecu koja su svjesna uzročno-posljedične veze, odnosno da su u “kazni” zato što su napravili nešto neprimjereno.
DOBRE ILI LOŠE STRANE
ISTRAŽIVANJA
Da li je afera dobra za brak Novo istraživanje pokazuje da je 73 odsto žena zanemareno od strane svojih muževa, dok 57 odsto vjeruje da im afera može spasiti brak. Iako je za većinu žena afera znak da je vezi došao kraj, sudeći prema rezultatima novog istraživanja jedna od tri žene veruju da afera sa drugim muškarcem zapravo može spasiti njihov brak. Od onih koje su varale svoje muževe, čak 73 odsto kaže da su to uradile zato što su ih muževi zapostavljali, kao i zbog toga što su se emotivno udaljili. “To nije nikakvo iznenađenje. Mnogim ženama fali pažnja, a užasno je osjećati se usamljeno u braku”, navodi Noel Birdmen, osnivač sajta ashleymadison.com – “Realnost je takva da mnogi ljudi ne mogu da ostave svoje partne-
da smo i sami bili disciplinovani kao djeca. “Vaše detinjstvo znatno utiče na to kako odgajate svoje djete. Zapitajte se šta se događalo u vašem životu kada ste bili istog uzrasta kao i vaše djete”, rekao je Lari. Važnost pohvale Pohvala pomaže u učvršćivanju vaših granica. Na primjer, ako vaše dete nekontrolisano vrišti, umesto da mu kažete: “Prestani da se dereš”, pokušajte smirenim tonom da izgovorite: “Mama više voli kada sa njom pričaš tišim glasom”. A ako va-
še dete stvarno počne da govori nižom frekvencijom glasa, pohvalite ga. Međutim kada vaše dete jednom počne da radi ono što ga zamolite, nećete više morati da ga hvalite tako često. Mnogi se pitaju koliko vremena mora da prođe da dijete savlada pravila discipline. Činjenica je da ćete morati da ponavljate pravila koliko je god potrebno da ih vaše dijete upije. Kada treba početi s disciplinovanjem? Stručnjaci kažu da nikada nije prerano ni prekasno, ali disciplinovanje male bebe ipak nije dobra ideja. Roditelji moraju da postave pozitivnu i prijatnu rutinu te ohrabre bebu da se uklopi u okruženje. Katkad disciplinovanje zavisi od doba djeteta (starijem detetu možete zabraniti da gleda televiziju ili ode kod drugara), ali imajte na umu da deca treba da prave greške i otkrivaju kako to nije kraj sveta. Ta-
re iz finansijskih razloga i žene su sklone tome da se žrtvuju zarad porodičnog života. Zato one svoje potrebe zadovoljavaju van kuće”. U prilog tome, 67 odsto ispitanih žena kaže da se odlučilo na prevaru zbog nezadovoljavajućeg seksa sa svojim supružnikom. Nekima od njih se prevara isplatila: 32 odsto je izjavilo da im je afera popravila kasniji odnos sa supružnikom. “Muškarci vrhunac seksualnosti dostižu u svojim dvadesetim. Kod žena je to kasnije u tridesetim i četrdesetim kada se osjećaju mnogo udobnije u svojim telima. Svako želi da se osjeća poželjno, tako da žene niko ne može kriviti ako se tako ne osećaju u svom domu”, kaže Birdmen. (Super žena)
Najčešći problemi u seksu Svaka žena može da doživi orgazam, uvjeravaju nas istaknuti klinički seksolozi, a evo kako da popravite najčešće probleme zbog kojih ne možete da doživite orgazam. Najčešći problemi u seksu zbog kojih je ženama teško da postignu vrhunac: Previše stvari vam odvlači pažnju Popravka: Naučite da se fokusirate Razmišljajte o seksu kao o masaži. “Većina nas može da isključi mozak na sat vremena koliko je potrebno za masažu. Isto je i sa seksom,” kaže dr Ejmi Kuper, klinički seksolog, autor knjige “Sve o orgazmu”. Nijeste upoznati sa sopstvenim tijelom Popravka: Upoznajte sopstvanu topografiju “Pogledajte se u ogledalo,” kaže Ramani Durvasula, profesor psihologije na Kalifornijskom državnom univerzitetu u Los Anđelesu. “Pogledajte gdje vam je klitoris u odnosu na vaginu i usmine. To će
vam pomoći da naučite kako da se dodirujete i navodite svog partnera, jer je kod svake žene to smješteno malo drugačije.” Vaša poza radi protiv vas Popravka: Večeras isprobajte ove poze! Žena gore: Pored toga što vi kon-
trolišete koliko brzo i koliko duboko želite, lakše vam je i da dirate klitoris. Plus, vaš muškarac može lako da vam mazi grudi. Na sve četiri: Ugao omogućava vašem muškarcu da ode dublje i udari vašu G-tačku, dok vi možete da dirate klitoris.
Žena 35
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
TRENING
Sagorijevanje suvišnih naslaga i zatezanje tijela
N
JE
ZA DO K
se odmarajte. Dodajte po jednu vježbu poslije svake pauze dok ne uradite šest vježbi. Neke od ovih vježbi su više za zatezanje, a neke više za sagorevanje masti, pa njihova kombinacija i postepena “nadogradnja” vježbi daje najbolje rezultate. 1. Zatezanje: Zatvorenički čučanj Vježba za: trbušnjake, zadnjicu, butine Stanite sa stopalima udaljenima u širini kukova, ruke podignite i stavite iza glave, laktovi savijeni. Čučnite – koljena ne smeju da pređu preko vrhova prstiju na stopalima. Zatim se podignite i, gledajući još pravo (bez rotacije), u struku savijte u lijevo koliko najviše možete. Vratite se u početni položaj, pa ponovo čučnite, podignite se i ovog puta nagnite u desnu stranu. Vježbu radite 30 sekundi, naizmenično mijenjajući stranu u koju se savijate. 2. Zatezanje: Letenje Vežba za: ramena, leđa, trbušnjake, bedra Krenite iz poze za sklek, pa se spustite na pod i ispružite ruke ispred glave podignite ruke i noge. Zadržite dok ne izbrojite do dva. Zatim se spustite na pod i podignite u plank poziciju. Ponavljajte ovo 30 sekundi. 3. Zatezanje: Udarac koljenom Vježba za: trbušnjake, bokove, zadnjicu, butine, zadnju ložu Stanite sa stopalima u širini bokova, ruke sa strane, zategnute i pesnice
sklopljene (kao u boksu). Desnu nogu pomerite unazad i nagnite se unazad u dubok iskorak, istovremeno podignite dlanove ka grudima. Oduprite se od lijeve noge i uspravite podižući desno koljeno ravno uvis (prema grudima). Ponovo se spustite u iskorak unazad. Ponavljajte ovo 15 sekundi, pa zamijenite noge i sve ponovite. 4. Sagorevanje: Dodirnite zadnjicu Stanite pravo, sa sklopljenim stopalima, ruke sa strane. Trčite u mjestu, naizmenično dodirujući stopalom zadnjicu. Radite to 30 sekundi, pa se odmorite 30 sekundi prije nego što ponovite vežbu i dodajte joj i sledeću. 5. Sagorijevanje: Odraz nogama Stanite pravo, pa se nagnite naprijed i dlanove spustite na tlo nekih pola metra (ili jedan vaš korak) ispred sebe. S dlanovima čvrsto na tlu, odrazite se nogama u vazduh, kao da pokušavate da uradite stoj (kao na slici), ali nemojte da ispružite noge, one moraju da budu savijene. Ponovo se dočekajte na istom mjestu i n astavite to brzo da radite 30 sekundi. 6. Sagorijevanje: Zvijezda Stanite uspravno sa spojenim stopalima. Kolena su opuštena, ruke savijene u laktovima, dlanovi skupljeni u pesnice na grudima. Držeći noge skupljene skočite u desno najviše što možete, zatim isto tako skočite u lijevo.
DOKAZANO
Seks s kondomom ne znači manji užitak Muškarci nemaju problema s održavanjem erekcije prilikom navlačenja kondoma, a seks s kondomom ocijenjen je kao jednako uzbudljiv i prijatan kao i onaj bez njega! Žene i muškarci podjednako uživaju u seksu sa kondomima ili bez njih, navodi nova studija koju prenosi “Mail Online”. Analiza upitnika o seksualnim navikama koji su popunjavali muškaraci i žene između 18 i 59 godina otkrila je da anketirani smatraju siguran seks vrlo uzbudljivim i prijatnim, a istu je ocenu dobio nezaštićeni seks. Doktorka Debi Herbenik sa Univerziteta u Indijani, koja je vodila istraživanje, izjavila je
da je važno da parovi zajedno donose odluke o tome koju će vrstu zaštite koristiti, kao i da su to odluke koje povećavaju sigurnost i zadovoljstvo seksualnih iskustava. Ova studija je takođe pokazala da muškarcima nije teško da održe erekciju prilikom stavljanja kondoma. Doktorka Herbenik dodaje da će istraživanje pomoći u formiranju ciljanih zdravstvenih poruka u borbi protiv polno prenosivih infekcija, HIV-a i neželjenih trudnoća. Nedavno je otkrivena i nova vrstu gonoreje koja nosi oznaku HO41 i veoma je otporna na ljekove, uključujući i antibiotike.
Oni koji pričaju o sebi će postati Pokazatelji raznih depresivni ozbiljnih bolesti ZUBI, JEZIK, DESNI
TO RA
P I TA
Iskombinujte vježbe za zatezanje sa onima za sagorijevanje kalorija na najefikasniji način, “nadogradnjom vježbi”, da za najkraće vreme stignete do željenih rezultata. Autorka ovih vježbi je fitnes stručnjak Angela Li, i one su savršene za sagorijevanje suvišnih masnih naslaga i zatezanja tijela. Uradite prvu vejžbu, pa odmorite 30 sekundi. Ponovo uradite prvu vježbu, i odmah zatim drugu, pa odmorite 30 sekundi. Zatim uradite prvu, drugu i treću vježbu za redom, pa
Poštovani, imam 22 godine. Prije šest mjeseci počeli su da me bole zglobovi i to prvo mali na šakama, zatim na stopalima, laktovi, koljena. Prvo sam osjećala ukočenost i bolove ujutru i uveče, a kasnije i preko cijelog dana. Teško sam hodala niz stepenice, nisam mogla da skupim ruku u pesnicu, boljela su me ramena i slično. Sedimentacija mi je bila 30, 40 pa 60. Svakog drugog dana imala sam temperaturu 37,2. Doktor mi je prepisao Nyripan i Movalis, a sad trenutno pijem Sulfosazalin 500mg i Nyripan. Nalazi su bolji ali me zanima koliko dugo traje liječenje, da li je bilo takvih slučajeva s obzirom da imam tek 22 godine? Poštovana, prema opisu bi se reklo da bolujete od reumatoidnog artritisa. Liječenje ove bolesti traje doživotno. Deformacije kostiju su moguće ali se sprječavaju ili usporavaju adekvatnim liječenjem. Ranije su korišćene injekcije soli zlata, sada mnogo rjeđe. Od injekcija se sada koristi Metotreksat i tzv. biološki agensi. O detaljima morate da se dogovorite sa svojim ljekarom. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.
Naučnici sa Univerziteta Kasel u Njemačkoj su otkrili da ljudi koji konstantno koriste prvo lice jednine, odnosno sebe stavljaju na prvo mjesto, imaju veći rizik da budu depresivni od onih koji imaju tendenciju da koriste oblik množine. Dakle, ukoliko češće govorite mi, umesto ja, naučnici tvrde da ćete biti manje depresivni. Naravno, stvar je u vašoj svesti i u tome da ne treba misliti samo na sebe. Istraživači, na čelu sa dr
Džonesom Kimermanom, su intervjuisali 15 muškaraca i 103 žene, a svi oni su se liječili od depresije i anksioznosti. Anketari su zamolili učesnike da ispričaju nešto o svojoj prošlosti, o svojim vezama i svojoj samosvjesti. Otkrili su tom prilikom da ljudi koji govore samo ja i sebe stavljaju u prvi plan, imaju veću tendenciju ka dubljoj i težoj depresiji, ali i da imaju većih problema u međuljudskim odnosima, piše Klix.
KORISNO
Lijek za sijede vlasi Pojavile su se bolne pojave na sluznici usta, muče vas neobično prozirni zubi ili povlačenje desni? Pojave na sluznici, zubima ili jeziku mogu ukazivati na ozbiljne bolesti. Prozirni zubi Možda vas muči povrat kiseline iz želuca. S vremenom kisjelina može erodirati zubnu gleđ. Oštećeni, odlomljeni zubi Možda vas muči bruksizam ili škrgutanje zubima. Ovo je posljedica prevelikog stresa. Naučite se opuštati te naručite štitnik za zube dok spavate. Suva usta Možda imate Sjögrenov sindrom, autoimunu bolest zbog koje telo ne proizvodi dovoljno sline ili suza. Budući da je slina bitna za održavanje zdravlja zubi, važno je uz oftalmologa koji je stručnjak za ovaj problem posetiti i zubara. Ne postoji lijek, ali postoje sredstva koja smanjuju probleme. Neprestani loš zadah Možda je riječ o halitozi, koja može biti posljedica niza faktora, čak i nedijagnostikovanog dijabetesa. Među druge uzroke spada i hronična žeđ ili ekstremni umor. Zakažite sistematski pregled.
Blijede desni Možda je riječ o anemiji. Povećate li unos hrane koja je bogata gvožđem stanje se može popraviti, ali za svaki slučaj kontaktirajte ljekara jer ovo može biti simptom i drugih bolesti. Metalni ukus Ako traje duže od dan ili dva možda je riječ o nedostatku cinka koji podstiče rast ukusnih pupoljaka na jeziku. Jednostavna krvna pretraga ukazaće o čemu je riječ. Školjke, crveno meso i perad dobar su izvor cinka. Čudna boja jezika Kratkotrajno smeđi ili crni jezik možda je tek posljedica pušenja ili ispijanja kafe. Međutim, bijeli ili žućkasti jezik kojeg prati svarb ili osjetljivost može ukazivati na bakterijsku ili gljivičnu infekciju. Ljekovi će brzo riješiti problem. Sitne grudvice na jeziku Obično prođu same od sebe za nedjelju dana, a neki smatraju da je riječ o reakciji na jako začinjenu hranu. Međutim, ako ne prolazi već tačke postaju veće, ovo može biti znak ozbiljne bolesti kao što je oralni rak. (bebac)
Zaboravite na odlaske kod frizera svakih mjesec dana zbog farbanja, neželjene sijede vlasi bi uskoro mogle da postanu stvar prošlosti! Naučnici iz Holandije, Njemačke i Velike Britanije udružili su se kako bi pronašli mehanizam kojim će obrnuti proces nastajanja sijede kose, što bi moglo izazvati revoluciju. Sijeda kosa i vitiligo imaju istog uzročnika, tvrde naučnici, a radi se o masivnom oksidativnom stresu koji uzrokuje akumulaciju hidrogen-peroksida u folikuli kose, što je uzrok gubitka prirodnog pigmenta boje u vlasi. Taj se proces, prema rezultatima njihovog istraživanja, može spriječiti tretmanom u kojem se posebna supstanca nanosi na kosu i sprečava akumulaciju hidrogen-peroksida kojeg nakon toga u folikuli više nema, pa kosa vraća prirodnu boju. Na taj način se već eksperimentalno tretirao i vitiligo, koji nastaje zbog istih razlo-
ga u ćelijama kože, i to s velikim uspjehom. Rezultati istraživanja su objavljeni u magazinu Američkog društva za eksperimentalnu biologiju. Ukoliko tretman postane komercijalno dostupan uz prihvatljivu cijenu, to bi moglo zadati velike glavobolje kozmetičkoj industriji i farbama za kosu, koje se najčešće počinju koristiti upravo zbog pojave sijede kose.
36 Žena
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
RECEPTI Predjelo
Glavno jelo
Pita sa jagodama
SASTOJCI:
VODITE RAČUNA
Hrana utiče na starenje
Zaboravite proizvode za pomlađivanje. Ukoliko želite zadržati mladalački izgled, biće dovoljno da izbjegavate određene proizvode koji ubrzavaju starenje. Šećer Postoji nekoliko razloga zašto ishrana bogata šećerom čini ljude starijim. Višak šećera u organizmu veže se sa kolagenom, što kožu čini tvrdom i nesavitljivom te doprinosi stvaranju bora. Nezasićene masti Poput šećera, višak nezasićenih masti čini kožu tvrdom i nesavitljivom, a dovodi i do začepljenja arterija i manjih krvnih sudova. So So dehidrira tijelo, a kada ste dehidrirani, postajete umorni i izgledate istrošeno. Pored toga, so doprinosi oboljenjima bubrega, visokom krvnom pritisku i ometa metabolizam. Kafa Kafa i proizvodi na bazi kafe takođe dehidriraju tijelo te ljudi izgledaju umorno i istrošeno. Slatkiši
Šećer u slatkišima izaziva upale u tijelu, a kožu čini naboranom i starom. Vještački zaslađivači Vještački zaslađivači poput aspartama povezani su sa glavoboljom i bolovima u zglobovima te često izazivaju žudnju za slatkišima. Alkohol Konzumiranje većih količina alkohola dehidrira tijelo, izaziva nastanak bora, manjak kolagena, crvenilo i natečenost. Energetski napici Energetski napici oštećuju gleđ zuba osam puta više od sode. Ova erozija čini da zubi izgledaju žuto i nezdravo. Ugljikohidrati Pretjerana konzumacija ugljikohidrata može umanjiti količinu kolagena i oštetiti vlakna u koži. Pržena hrana Pržena hrana takođe doprinosi “slamanju” kolagena u koži te je čini naboranom i istrošenom. Soda Konzumiranje gaziranih pića, punih šećera i sode, dehidrira tijelo, deblja i umara organizam. (Klix.ba)
Desert
750 g kupusa kašičica đumbi ra 3 struka mlado g crnog luka 2–3 ljute paprič ice 3 kašike ulja 6 kašika bujona od povrća 3 kašike soja-s osa kašika sirćeta kašika meda pola kašičice gu stina peršun, so, bibe r
Bataci sa voćnim sosom
Umijesiti 500 g brašna sa pola kašičice praška za pecivo, pola kašičice karanfilić praha, 200 g biljnog margarina, 2 jaja, 2 manje šoljice voćnog šećera (žuti). Tijesto podijeliti na dva jednaka dijela, prekriti najlon folijom i ostaviti 2 sata u frižideru. 1 kg jagoda, 2 kesice vanilin šećera, 5 kašika voćnog šećera prodinstati 10 minuta. Umutiti 2 kašike gustina sa 1 manjom šoljicom voćnog sirupa, preliti preko jagoda, kuvati da se zgusne (3 min). Jedan dio tijesta oblikovati oklagijom i postaviti u manji pleh, prekriti jagodama, poklopiti drugim dijelom tijesta. Peći 40 minuta na 180 stepeni.
SASTOJCI:
Kupus salata Očišćen i opran kupus isjecite na rezance, a mladi crni luk na kolutove. Ljute papričice prepolovite, očistite od sjemenki i sitno isjeckajte. Zagrijte ulje, pa dodajte papričice, đumbir i kolutove luka, te sve zajedno pržite minutdva. Dodajte kupus i sve zajedno dinstajte tri minuta, skinite s vatre i ostavite da se prohladi. Bujon, soja-sos, sirće, med i gustin dobro umutite i time prelijte salatu. Posolite i pobiberite, ukrasite listovima peršuna i poslužite.
4 komada pileći h bataka 1 komad pomor andže 1 crni luk vegeta,so biber,peršun lovor,prstohvat bosiljka
Batake naređati u pleh, utrljati vegetom i biberom. Narandžu izmiksirati pa je nasuti okolo, dodati začine, usuti 2 dl vode i 1 dl ulja i staviti da se peče. Okretati u toku pečenja. Kad je gotovo, batake izvaditi i uzeti pola smjese iz tepsije, staviti u šerpu pa u to zakuvati dvije kašike brašna, posoliti. Uz batake servirati pire krompir i sa sosom preliti pred služenje,da bude toplo sve.
SASTOJCI:
100 g brašna pola kašičice pr aška za pecivo pola kašičice ka ranfilić praha 200 g biljnog margarina 2 jaja 2 manje šoljice voćnog šećera 1 kg jagoda 2 kesice vanilin šećera 5 kašika voćnog šećera 2 kašike gustin a 1 šoljica voćnog sirupa
POBUDE ZA HRANOM
Zamijenite grickalice voćem i povrćem
UKUSNA KOMBINACIJA
Bataci u sosu od krastavaca Ovaj sos je vrlo interesantan, jer se pravi od kisjelih krastavčića i još nekih dodataka, ali svako ko je probao ovo jelo nije mogao da kaže od čega je sos napravljen. Sastojci: 4 svinjske šnicle 2 glavice crnog luka 2-3 čena bijelog luka 3-4 kisjela krastavca 1 kašika vegete aleva paprika po ukusu brašna za šnicle 200 ml pavlake za kuvanje Priprema:
Izlupati šnicle i natrljati bijelim lukom. Uvaljati u brašno i propržiti na ulju, zatim vaditi iz šerpe, u isto ulje dodati dosta sitno sjeckanog crnog luka, 3-4 narendana kisjela krastavčica, jednu kašiku vegete, aleve paprike, naliti vodom i dodati biber. Sve to prodinstati, vratiti šnicle, doliti vode da šnicle “ogreznu” i lagano krčkati dok šnicle skroz ne omekšaju, a saft se ne ukuva. Na kraju dodati pavlaku i još malo ukrčkati i posuti peršunom odozgo. Služiti uz pirinač, njoke, pire, pastu.
Manjak magnezijuma i vitamina “čita” se iz vaše potrebe za čokoladom. Ukoliko vapite za ljutom hranom onda imate upalu. Ljudima pod stresom nedostaje jod i natrijum, pa češće jedu brzu hranu. Evo šta još odaje vaša nekontrolisana potreba za određenim namirnicama. ZA B R A N J E NA H R A NA J E NAJSLAĐA Želju za hljebom, tjesteninom i pirinčom možete suzbiti mahunarkama ili integralnim brašnom. Ako imate ove želje možda imate nizak šećer u krvi. STVAR UKUSA ILI SIMPTOM Ako redovno jedete začinjenu i ljutu hranu, moguće je da vam se smanjila osjetljivost čula ukusa na jeziku. Iznenadna želja za začinjenom hranom upućuje na upalu ili bol u tijelu. SO TRAŽI JOŠ VIŠE SOLI Česta žudnja za slanom hranom može značiti da ne jedete dovoljno soli ili da je jedete previše. Većina ljudi koja žudi za slanim navikla se na takvu ishranu i traži sve više i više soli. ORAŠASTI PLODOVI UMJESTO SIRA
Žudnja za sirom često upućuje na nedostatak esencijalnih masnih kiselina. Jedite orašaste plodove, masnu ribu i lanene sjemenke. ZBOG GVOŽĐA MAŠTATE O HAMBURGERU Osjećate želju za slatkišima, razmislite o tome kako spavate u zadnje vrijeme. U trenucima umora ljudi najčešće posežu za ugljenim hidratima da bi podigli nivo energije. Ako maštate o hamburgeru mo-
guće je da vam nedostaje gvožđe. Umjesto velikih količina mesa jedite mahunarke, a mogao bi vam pomoći i vitamin C. ČAS BI SLATKO, ČAS SLANO Ako često osjećate želju za grickalicama, ponekad za slatkim, ponekad za slanim, to može značiti da vam nedostaje različitih hranjivih komponenti. Rešenje je uravnotežena ishrana bogata voćem, povrćem i ribom.
37
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN
om na broj
Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.
MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)
SA URAČUNATIM PDV-OM
VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.
Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104
OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!
AS NEKRETNINE
KUĆE/STANOVI
P
Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220
23744
Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686
23756
Prodajem kuću 105m2 + podrum 15m2 na placu od 400m2. Vrela ribnička, Podgorica. Tel.069/855747 23787
Cetinje, kuća atraktivna lokacija, centar. Tel.068/713-288 23803
Jednosoban stan 42m2 pored kineske ambasade, ispod Ljubovića, u prizemlju (ukopan 70cm). Novogradnja, uknjižen 1/1, kompenzacija 890e. Tel.067/631-328. www. abexcompany.me
-T.Put ‘‘kalezić’’, 50m2/ I, 41.000 e - A.centar, 44m2 / V, 45.000 odličan - Delta “Čelebić”, 47m2 / I, 56,000e - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e - Zabjelo 41m2/III 41.000e - T.Put “Kalezić”, 26m2/IV, 26.000e - Dalmatinska, 62m2 / I, 62.000 eur, nov, dvos.
Ulica Slobode 60/II
IZDAVANJE
-S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. -HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. -DELTA “ČELEBIĆ”,68m2/II, 300 PRAZAN
-UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e -BLOK IX, 83m2/ II, 350 eur, PRAZAN -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. -L.KATA, 70m2/ I, 300e, NAMJ. -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. -S.AER. 30m2 / III , 130e, PRAZAN - MOSKOVSKA, ‘‘ ALBONA ‘‘, 70 m2/III,LUX
asnekretnine@t-com.me
020-230-057 020-230-225 069-060-961 069-051-360 067-657-258
PRODAJA
www.asnekretninepg.com
Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 S.a. (Zetagradnja), 57m2/I, 63000e, u izg. Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Ljubović, 85/I, u izgr., sa garažom, 89000e Kod Delte, 68m2/I, polunamj., 300e Pobrežje, 58m2/priz., dvos., namj., 350e, nov S.A. (Zetagradnja), 67m2/IV, 250e V.most, 67m2/I, namj., 450e Maksim, 70m2/I, namj. sa garažom, 800e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/Iv, namj., luks, 350e
Trosoban stan 92m2 u strogom centru Podgorice, Ulica slobode pored ΄Carina΄ na 11-tom spratu, potrebno renoviranje, ekstra povoljno, može kompenzacija. Tel.067/277444, 067/631-328 23807
Izdajem jednosoban stan 40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄, Stari aerodrom kod podvožnjaka, prazan ili polunamješten. Novogradnja sa klima uređajem. Tel.069/027-105
23808
Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440
23795
P
Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660
23812
Prodajem dobar trosoban stan, 100m2, u Nikšiću preko puta bolnice. Ugrađena PVC eloksirana, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu! 57.900 eura. Tel.068/108-000 23813
Kuća na prodaju, 280m2, sve zasebno, sadrži dva trosobna stana i jednosoban (osigurana), ostava, garaža, krevet za lozu, ograđeno, 500m2 plac, ulična rasvjeta. Tel.063/239-981 23816
23746
Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045 23748
Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537 23749
Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616
Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 23743
Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370629 23757
Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 23745
Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767
23753
Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
IZDAVANJE:
Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska
Provjerite zašto smo IN
Danilovgrad - Grlić, blizu Zete plac 220m pogodan za vikendnicu prodajem po dogovoru. Tel.067/396313 23792
Bigova, 2 placa po 420m2 blizu mora, jeftino. Tel.068/713-288 23802
POSLOVNI PROSTOR
I
IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 Izdaje se poslovni prostor p=42m2, 1. sprat. Nov i klimatizovan, sjeverna tribina stadiona ΄Budućnost΄ i poslovni prostor p=65m2, prizemlje, Ulica Mitra Bakića 120, kod autobuske stanice. Tel.069/027105 23796
VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 23741
PLACEVI
23750
I
22m2/pr- Zabjelo; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m2/2- centar ; 42m2/1-Momišići; 46m2/1- Ljubović ; 45m2/4- St. Aerodrom; 56m2/2- Velika pijaca; 52m2/1- Momišići; 72m2/3- Ljubović; 110m2/2- Momišići; 118m2/3- Tološka šuma; 92m2/3Pobrežje; 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2Zlatica;
IZDAVANJE
23806
Trosoban stan 66m2 na Starom aerodromu kod škole, novogradnja, useljiv, uknjižen 1/1, suteren, kompenzacija uz doplatu. Povoljno. Tel.067/277-444, 067/631-328 www.abexcompany.me
Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332
PRODAJA
E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me
MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264
Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 41m2+liđa, 42000e, dobar L.Kata, 52+24/IV, 60000e, odličan Vez.most, 58m2/I, 61500e, odličan S.a. (Zetagradnja), 41m2/II, 46500e,useljiv Vez.most, 45m2/I, 53000e, dobar Profesorska (kod Delte), 53m2/V, 60000e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Kod Delte 65m2/I, 70000e, nov
INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44
23755
Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605
23742
RENT-A-CAR MNE - CAR
VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem
069 559-555 069 997-992
Povoljno prodajem
FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema
067 24 99 11 Peugeot-boxer furgon HDI 2.2. Godina proizvodnje avgust 2004. Original. Prešao 200.00 km. Njemačke tablice. Posjeduje servisnu knjižicu. Cijena 4.000 eura. Tel.067/830698 23789
Ford picap 1.8D, 1997.g. Dobro stanje. 1.700 eura. Tel.067/501-209 23797
Pasati 5 1,9 T(DI) 2001, 2003. karavani, tek uvezeni iz Njemačke, na ime kupca. Auta su u ekstra stanju, original km.servisne knjige, ful oprema, fabrička navigacija. Tel.067/364-190 23801
GRAĐEVINSKE USLUGE
Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura. Tel.068/616-711
Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222
Kupite polovno vozilo iz Njemačke, sa original kilometražom i servisnom knjigom, u perfektnom stanju. Nalazimo se iza Delte. Imamo oko 30-tak vozila stalno na lageru. Tel.067/277-444. www.pg-garage.me
Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806
23754
23778
23780
23785
38
ČETVRTAK, 9. 5. 2013.
MALI OGLASI
GRAĐEVINSKI MATERI JAL Prevoz-prodaja šljunka, greze, sitnog pijeska kiperom od 1-5m3. Najpovoljnije! Tel.069/080-925 23782
USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 23773
Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631-328 23774
Vebsajt izrada i postavljanje na internet 99e. Ugradjen SEO za Gugl. Detaljnije na www.bismontenegro. org Tel.069/530-568 23810
Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, invertorske, multi, kasete, parapetne... Dezinfekcija, servis, garancija. Najpovoljnije! Tel.067/501-209, 068/501-209 23798
KOZMETIČKE USLUGE
POLJOPRIVREDA
Profesionalno šminkanje i svečane frizure. Akcijska cijena u toku maja i juna. Šminka 15, frizura 10, čupanje obrva 2 eura. Zlatica kod stadiona Koma. Tel.069/186-783
Prodajem sadnice žive ograde, ožiljene. 1 komad 1 euro. tel.067/801826
NASTAVA
RAZNO
23804
23791
Solarni sistemi zagrijavanja vode. Obezbijedite svoju kuću jeftinom vrućom vodom pomoću energije Sunca. Od 600e. Sun Union. Tel.069/704-001, 068/328-343
Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505
23776
23747
Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459110
Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537
23779
Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494
23752
23783
Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713
Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409729
23781
POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 23751
Caffe pizzeria ΄Ibon΄ Nikšić, potrebni: šanker, konobar, kuvar i poslastičar. Potrebno radno iskustvo! Tel.040/212-026, 069/364-806. E-mail:ibon@t-com.me 23788
23786
Pečati, štambilji, automati, dostava Budva i Boka Kotorska. Tel.067/374-992 23793
Servis klima, ventilacija, prodaja, ugradnja, rezervni djelovi, dezinfekci, garancija... Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com
Inostranoj kompaniji potrebni saradnici. Vanserijski proizvodi i vanserijska zarada. Tel.067/728-096 23790
Firmi Ataco d.o.o. potreban unapređivač prodaje za područje Budve i okoline. Za sve dodatne informacije obratite se na sljedeće brojeve telefona: 067/262-058, 067/641-037 23794
23799
Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpele za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr, vaš zatupljen pribor naoštrite. Tel.069/081-507 23805
APARATI/OPREMA
Baštenske figure: magarence, lane, zeko, pas, mačka, pečurke, labud, cipele, patuljci, saksije za cvijeće. Tel.069/314-623 23800
Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 23809
Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 23811
Vrhunski originalni preparati za potenciju. Gelovi 7kom/20 e, tablete 4kom/15 e, man-king, na biljnoj bazi 50e/10 kom. Tel.067/852-451 23814
Električni šporet gorenje 50 eura, rashladna vitrina mala 150 eura, bendž klupa 90 eura, klupa za trbušnjake 80 eura. Tel.063/239-981 23815
Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598
Paorska paradna kola (zaprega) iz 1929. god, pogodna za restorane, hotele i dvorišta. Cijena 1.500 eura. Tel.063/239-981 i 067/239-923 23817
23784
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
39
četvrtak, 9. 5. 2013.
MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);
09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:
Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,
20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.
Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i
Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750
Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;
nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154
40
TV PROGRAM FILM
06:00 06:50 07:35 07:50 08:15 09:00 09:45
Galileo/r Serija:Tračara/r Exkluziv/r Exploziv/r Dođi na večeru/r Tačno 9 Serija: Odbačena/r 10:30 Film:Pisma Iva Džime/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Prijatelji 14:45 Paklena kuhinja/r 15:30 Serija:Tračara/r 16:15 Dođi na večeru 17:00 Serija:Odbačena 17:50 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija: Porodične tajne 19:45 Serija:Tračara 21:00 Radna akcija 21:50 Film:Čovjek sa gvozdenom maskom 00:00 Exkluziv/r 00:15 Exploziv
PRVA Serija:Tračara 19.45
06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.06 Univerzum-dok. serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: djevojački institut/r 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija :Štrumfovi 13.00 Vijesti 14.05 Serija: Hejven/r 15.30 Dnevnik 1 16.06 Strani dok. program :Visler – vislerova majka 17.00 Crna Gora uživo 18.00 Vijesti 18.05 Serija:Djevojački institut 18.55 Znam da znaš 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.15 Film:Maks manus 22.00 Dnevnik 3 22.30 Hronika sajma knjige 23.00 Igrani serijal:Hejven 00.00 Vijesti
RTCG 1 Dnevnik 2 19.30
06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:00 23:00 00:30 00:40 01:15 02:15
City kid’s Dobro jutro Farma- uživo City Tačno u podne Farma – uživo Serija:Naslednici Serija:Simar Teen pleme City Farma-uživo Serija:Neželjene Serija:Mješoviti brak Info Monte Serija:Sobarica sa Menhetna Serija:Mala nevjesta Farma – pregled dana Serija:Eskobar Neobjavljene priče Sve za ljubav Teen pleme Farma- uživo Preljubnici City
PINK Sve za ljubav 23.00
10:00 10:07 10:35 11:00 11:07 12:00 13:07 13:45 14:00 14:07 14:10 15:00 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:40 20:50 22:00 22:15 22:25 23:25 00:50
Vijesti u 10 Serija:Ruža vjetrova/r Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija:Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Julijina kuhinja Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Načisto sa Petrom Komnenićem Vijesti u 10 Sport Serija:Premijerka Film:Ljepotica i rugoba Extra lifestyle
VIJESTI Ruža vjetrova 17.05
Sport
Informativa
06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 Među nama/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 1na1 /r 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Konzilijum 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Konzilijum 01:00 Forum/r
ATLAS Neki to vole zorom 10.00
TV PREPORUKA ČOVJEK SA GVOZDENOM MASKOM Prva 21.50
Godine su prošle otkako su se tri musketara, Aramis, Atos i Portos borila sa D’Artanjanom. Arogantni tiranin kralj Luj XIV želi prelijepu Kristinu pa naređuje njenom udvaraču Raolu da ode na front gdje će, neizbježno, poginuti. Takođe, on šalje Aramisa da ubije vođu jezuitskih pobunjenika. Međutim, ono što kralj ne zna je da je njegov lojalni zaštitnik i doušnik, D’Artanjan, u tajnoj ljubavi sa njegovom majkom, kraljicom Anom. Luisov brat blizanac, Filip, je čovjek sa gvozdenom maskom, koji je već šest godina u zatvoru. Atos i Portos planiraju da oslobode Filipa, otmu Luja i zamijene ih.
09.15 Porodični album/r 10.05 Serija:Šerif 10.55 Program za djecu:Mala kreativna radionica 12.00 Vijesti 12.30 Film: Profa iz kraja 14.15 Perper - koncert Cetinje /r 16.10 Serija:Život u divljini 17.00 Serija:Izlog strasti 18.05 Serija:Mjesto zločina/r 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.15 Stižu bebe/r 20.45 Serija:Mjesto zločina 21.30 Serija:Nježne godine 22.20 Serija:Medium 23.05 Dok. program: Porodični album/r 00.00 Film:Profa iz kraja
RTCG 2 Život u divljini 16.10
07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 11:45 Jakanje 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 18:15 Konzilijum 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker
777 Smiješna Top Lista 15.15
08:30 Aljazeera 09:00 Lijek iz prirode 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Farma 12:30 Nokaut 13:00 Interfejs 14:30 Lijek iz prirode 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Plodovi zemlje 20:55 Farma 22:10 Interfejs 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe
MBC Hrana i vino 17.30
07:35 09:15 10:00 11:35 12:00 13:20 14:20 16:00 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:35 21:45 00:00
MONTENA Zelena patrola 21.35
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Ulica lipa” 09.55 Sasvim prirodno 10.25 Moja lepa Srbija 11.00 Zbogom drugovi 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina”13.15 Evronet 13.20 Drama: Pucanj u šljiviku preko reke 15.00 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko 19.00 Kviz: Slagalica 19.17Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.00 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 20.55 Da, Možda, Ne 22.00 Vesti 22.05 Film: “Hitler - uzdizanje zla” 23.45 Dnevnik 23.55 Vesti 00.00 Serija: “Mesto zločina” 00.45 Evronet RTS 2 07.48 Pčelica Maja, animirana serija 08.12 Deni i Dedi, animirana serija 08.18 Čarobno selo 08.44 Velikani 08.52 Balkanski ratovi 10.15 Srpske sportske legende 10.45 Trag u prostoru: Nazovi me loncem... 11.10 Slikarskahronika 12.10 Čajkovski: Koncert za klavir i orkestar
DANAS U GRADU
12.45 Beokult13.15 Trezor 14.15 Čarobno selo 14.26 Velikani 14.51 Balkanski ratovi 15.11 Likovna kolonija RTS: Energija u belom -Nikola Žigon 15.40 TV lica 16.25 Preci i potomci 17.00 Serija: “Heroji” 18.00 Dan pobede - Vojna parada u Moskvi 19.00 Aleksa Jelić 20.00 Život i standardi 20.30 TV feljton 21.10 Serija: “Heroji” 22.00 Film: “Svila” 23.50 Akademski hor ruske armije 01.05 Trezor
10.00 Serija: “Dolina sunca” 10.45 Film: “Bio sam Faust tinejdžer” 12.20 Koncert 13.10 Film: “Nekad kad smo bili odrasli” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Školski program 16.35 Serija: “Dolina sunca”17.20 Zalagaonica 18.35 Turistička klasa 19.05 Mala TV 19.30 Dokumentarni film 20.05 Film: “Hulk” 22.35 Serija: “Nove avanture stare Kristine” 23.15 Serija: “Red i zakon”
HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.10 -Dokumentarna serija 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.23 -Dr Oz 14.35 Trenutak spoznaje 15.55 Serija: “Kralj vinograda” 16.45 Hrvatska uživo 17.50 Serija: “Slatko ludilo” 18.20 Serija: “Kuća puna Ra era” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 Dokumentarni film 20.45 Spektar 21.35 Paralele 22.05 Pola ure kulture 23.05 Vesti iz kulture 23.25 Film: “Tri ujutro” 00.55 Film: “Nekad kad smo bili odrasli”
HBO 10.10 Film: “Monte Karlo” 12.00 Film: “Hrabra Merida” 13.30 Film: “Mister Bin” -15.00 Film: “Čarli Sent Klaud” 16.40 Film: “Prvih deset miliona” 18.25 Film: “Bolje sutra” 20.05Film: “Vesela buka” 22.00 Tata je snimao bezobrazne filmove -23.00 -Serija: “Redakcija” 00.50 Film: “Ultraviolet”
HRT 2
Svježi u dan Crtani filmovi Putopisi /r. Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Majstor kuhinje /r. Auto Shop /r. Serija: Distrikt /r. Majstor kuhinje Životinjske lakrdije /r. Muzički program Crtani film /r. PG Raport Info Zelena patrola Montena Business Broadcasting Ponoćni Info
FOX LIFE 11.45 Brza italijanska kuhinja 12.55 Emili Ovens 13.50 Venčanja iz bajki 14.45 Serija: “Doba ljubavi” 15.40 Sudije za stil 16.10 Serija: “Ali Mekbil” 17.05 Serija: “Houp i Fejt” 17.35 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” 18.05 Serija: “Grad kuguara”
18.35 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 19.05 Serija: “Ružna Beti” 20.00 Serija. “Šapat duhova” 20.55 Serija: “Telo je dokaz” 21.55 Serija: “Džordanino raskršće” 22.45 Serija: “Privatna praksa” 23.40 Serija. “Ružna Beti” SPORT KLUB 09.00 Fudbal mondijal magazin 09.30 Pregled portugalske lige Portugol 10.00 Program iz studija 11.00 Tenis: VTA i ATP Madrid, prenos osmine finala 23.00 NBA Action 23.30 Auto magazin 00.00 Fudbal: AZ - PSV, holandski kup 02.00 Magazin Premijer lige ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Milan - Katanija 13.00 Fudbal: Barselona - Bajern 15.00 Fudbal: AC Milan, report 16.00 Fudbal: Boka Juniors - Korintians 18.00 Najk najava kola, studio 18.30 Fudbal: Partizan - Radnički Niš 20.30 Fudbal: Jagodina - Crvena zvezda 22.00 Košarka, pregled ABA lige 23.00 Košarka, pregled Endesa lige 23.30 Rukomet, magazin Bundeslige 00.00 Poker 01.00 Fudbal: Čelzi - Bazel 03.00 Fudbal, pregled brazilske lige
CINEPLEXX
Strast 19:40; 22:20; U kući 21:40; Iron man 3 3D 15:20; 18:00; 20:00; 22:00; Iron man 3 digital 19:00; 21:00; Vjenčanje godine 18:30; 20:20; 22:10; Trens 17:40; Mrak film 5 17:00; 19:20; 20:40; Ted – Izgubljeni pustolov 3D 16:20; 18:15; Utočište 15:30; Zaborav 22:30; Zambezia3D 15:00; 17:20; Kruds 3D 16:10; CNP
Žan Batist Poklen Molijer :Don Žuan 20.00 KIC BUDO TOMOVIĆ
Predstava:Pinokio 11.00
ŠIK GRICKALICA ZA VAŠ KOKTEL-PARTY
Špargla u pršuti
27 korisnih recepata + specijal iz restorana "sempre"
Aranćini
Potrebno: 10 listova pršute, presječenih po dužini 20 štapića špargle, dolji dio dijagonalno odsječen Maslinovo ulje u spreju Sjeckani bademi/parmezan (opciono) Priprema: 1. Svaku stabljiku špargle dijagonalno umotajte u pršutu. Isprskajte maslinovim uljem. 2. Ugrijte gril rešetku ili riganj sa rebrastim gril dnom na visokoj temperaturi. Poređajte špargle i povremeno ih okrećite dok pršuta ne dobije ko-
ricu a špargle postanu svijetlo zelene, mekane i hrskave. 3. Prebacite vruće na dekorativni tanjir i za specijalni efekat, pospite listićima badema. TIP: Ispržite dva jaja, dodajte špargle sa pršutom i imate cijeli, zdravi obrok.
predjela
Špargle u košuljici SAMOSE Mini kurs:
Naučite da spremate istočnjački specijalitet
Potrebno: 10 listova pršute, presječenih po dužini 20 štapića špargle, dolji dio dijagonalno odsječen Maslinovo ulje u spreju Sjeckani bademi/parmezan (opciono)
1. Listove pršute tanko namažite krem sirom ili kajmakom prije obmotavanja oko 2 pruta špargle. 2. Stavite list tanke kore na površinu, isprskajte maslinovim uljem pa preklopite drugom korom da se zalijepi. Izrežite na tri duge trake.
3. Svaki par špargli stavite na početak trake i umotajte do kraja. Poprskajte maslinovim uljem. 4. Pecite u zagrijanoj pećnici, na plehu sa papirom za pečenje dok kore ne porumene i postanu hrskave.
● Medaljoni sa
voćnom rižom
Tart sa jajima i slaninom
Tarzan prstići sa kockicama
● Tornado krompirići
sa viršlom
2
15 Jeste li čuli za samose? Znate li šta su gÖzleme i odakle nam dolaze pluto pups? Otkrijte nove recepte i probajte domaće klasike na moderan način. Krenite sa nama u gastronomsku avanturu, počevši od zanimljivih predjela koje vam predlažemo u ovom broju. Probajte smokve sa kozjim sirom, djecu iznenadite voćnom večerom, a dragoj osobi pripremite nezaboravno hrskavi užitak u kojem se krije med! U sirće dodajte čokoladu, pohujte luk, odaberite zreli avokado za svoj sos, prospite puter od kikirikija preko mesa i zasjenite sve prethodne posjete prijatljicama koje dobro spremaju hranu pastom od lososa. Bon apetit!
GÖzleme ± turske palačinke
Između pice i palačinke, gzleme je veoma poznat turski specijalitet koji možete probati na svakom koraku. Nude ga ulični prodavci sa punjenjem od spanaća i sira, ili sa mljevenim mesom, kao u našem receptu. Postupak: 1.U šolju sipajte toplu vodu, kvasac, šećer i prstohvat brašna. Stavite 10ak minuta na toplo, dok kvasac nabubri. 2.U posudu skupa prosijte brašno i so, te dodajte vodu sa kvascem i jednu kašiku maslinovog ulja. Napravite mekano tijesto i izbacite ga na pobrašnjenu radnu površinu. Mijesite 5 minuta ili dok ne postane elastično. Premjestite u blago nauljanu posudu i pokrijte providnom folijom da odleži 30ak minuta na toplom mjestu, ili dok se tijesto ne udvostruči. 3.U međuvremenu u tiganju ugrijte 2 supene kašike ulja na srednje jakoj vatri. Dodajte patlidžan i miješajući pržite 6-7 minuta dok ne postane mekan. Izvadite na papirni ubrus. U tiganj stavite sitno sjeckani crni i bijeli luk i miješajte oko 3 minuta, kod ne promijeni boju. Dodajte mljeveno meso i miješajući pržite 6-8 minuta, ili dok potamni. Dodajte spanać opran vrelom vodom, papričicu i patlidžan koji se ocijedio od ulja. Dinstajte zajedno još 2 minuta, dok spanać „uvene“ a meso se sasvim skuva. Sklonite sa vatre i umiješajte mrvice/kockice sira i limunov sok. 4.Tijesto podijelite u 4 jednake porcije. Jedan dio razvaljajte u pravougaonik a četvrtinu punjenja sa mesom rasporedite po polovini tijesta. Ivice tijesta premažite vodom, te drugom polovinom tijesta pokrijte dio sa filom. Ivice pritisnite kako bi se dobro zalijepile. Ponovite postupak sa preostala tri dijela tijesta. 5.Tiganj zagrijte na srednje jakoj vatri. Jednu stranu svake gÖzleme premažite ostatkom ulja. Pržite 3 minuta ili dok dno ne porumeni. Gornju stranu premažite uljem pa palačinu okrenite da se prži još 3 minuta ili dok ne porumeni i postane hrskava. Prebacite na dasku i svaku palačinku izrežite na 8 parčadi. Poslužite sa nemasnim jogurtom. TIP: Tijesto možete razvaljati u krug, punjenje staviti na jednu polovinu i preklopiti drugom, a otom ivice pritisnuti viljuškom da bi se dobro zatvorile. Ako vam je lakše, fil možete zapakovati i u “pismo” palačinke kao na slici. EXTRA TIP: GÖzleme se mogu peći u rerni, s time da ćete ih na pola pečenja okrenuti na drugu stranu i nju nauljati. Gotove gÖzleme takođe isjeći na četvrtine i poslužiti uz krišku limuna. PRO TIP: GÖzleme možete peći i u pica pekaču.
•250-300 ml tople vode •Kesica suvog kvasca •Kašičica šećera •500 gr mekog brašna •Jedna ipo kašičica soli •100 ml maslinovog ulja •Pola manjeg patlidžana, nasjeckanog na kockice od oko 1cm
•Pola malog crnog luka, sitno sjeckanog •2 čena bijelog luka, sitno sjeckanog •400gr mljevenog mesa •100 gr spanaća ili blitve •Kašičica suve čili papričice •100gr feta sira u mrvicama •2 kašičice soka limuna
14
Tart sa jajima i slaninom
Pluto pups ± viršle u tijestu od piva Ove zanimljive grickalice potiču iz daleke Australije a omiljene su kod muškaraca u doba sezone fudbala. Služe se uz sos od paradajza (kečap za manje izbirljive) i naravno – pivo.
3
250g oštrog brašna 80g mekog brašna 125g maslaca, isjeckanog 2-3 supene kašike hladne vode 1 s.kašika maslinovog ulja 1 crni luk, sitno isjeckan 5 listova slanine, nasjeckane, odstranjena masnoća 80g spanaća/blitve, nasjeckano ¼ čaše pavlake Malo bibera, 4 jaja 1 žumance, umućeno Listovi salate, za serviranje
4 komada viršle/kobasice po želji 100gr brašna Pola kesice praška za pecivo 1 jaje, razmućeno Oko 200ml običnog svijetlog piva Prstohvat soli Ulje za duboko prženje
Postupak: 1.Viršle skuvajte, ocijedite i uvaljajte kratko u brašno. Po želji ih možete isjeći na pola ili četvrtine, kako bi dobili više komada i zanimljiviji izgled gotovog jela, posebno za djecu. 2.U zdjeli pomiješati brašno sa praškom za pecivo, dodati razmućeno jaje i so pa polako dolivati pivo uz stalno miješanje žicom. Tijesto treba da bude dosta gušće od onoga za palačinke kako bi se fino lijepilo za viršle. 3.Ulje zagrijati da bude makar 3cm duboko (u manju a dublju šerpu). Pobrašnjene komade viršle lagano otresite pa viljuškom uvaljajte u tijesto i odmah pržite. Dovoljno je svega 10ak sekundi jer je meso već ispečeno, samo dok tijesto ne dobije zlatno žutu boju. Pazite da ne potamni. 4.Gotove pupse vadite na papirni ubrus i ukoliko su mali, zabosti čačkalicu u svaki. Ako ste ostavili cijelu viršlu, nabodite je na deblje drvene štapiće kao za ražnjiće.
TIP: ukoliko vam ostane tijesta, na ovaj način možete pohovati komade povrća ili samo tijesto, poput priganica. EXTRA TIP: Viršle ili kobasice umjesto kuvanja možete prpržiti na malo maslinovog ulja i onda ostaviti da se ohlade 30 minuta prije pohovanja. Za zdraviji obrok, možete probati i sa pečenjem u rerni.
Prstenovi od luka
ne ukruti. 2. Rernu zagrijte na 190 stepeni. Pleh obložite papirom za pečenje. Zagrijte ulje u tiganju na srednjoj vatri. Dodajte luk i slaninu, te miješajući pržite 4-5 minuta ili dok luk ne omekša. Dodajte spanać. Dinstajte još oko 1 minut ili dok ne „uvene“. Sklonite sa vatre. Umiješajte pavlaku i začinite biberom. 3. Tijesto podijelite u 4 jednaka dijela. Svaki razvaljajte u tan-
ki krug i prebacite u pleh tako da svi stanu. U sredinu svakog kruga stavite smjesu sa slaninom, ostavljajući ivicu oko 2 cm širine. Krajeve tijesta povucite preko smjese, šipajući prstima tako da ostaje vidna samo polovina smjese, odnosno središnji dio. 4. Razbijte po jedno jaje u svaki tart. Žumance i 1 supenu kašiku vode umutite i time premažite sve vidljive djelove tijesta. Pecite 20
minuta ili dok se jaje ne isprži. Začinite biberom. Poslužite na salati. TIP: Ukoliko nemate procesor hrane/blender, mrvičasto tijesto možete postići miksanjem ručnim mikserom, samo je važno da ne traje previše kako se maslac ne bi sasvim istopio. Zato je u ovom slučaju potrebno nasjeckati ga hladnog na što manje kockice, veličine zrna graška ili manje. Tako će se brže i lakše sjediniti sa brašnom.
Zdravi fish and chips
Iznenađujuće ukusni, kad ih jednom probate ulaze u redovan meni. Služe se uz omiljeni sos kao grickalica ili kao prilog uz meso. Postupak: Očistite luk i isijecite na kolutove debljine oko 7mm. Pažljivo razdvojte svaki prsten. Tijesto za pohovanje umijesite od piva, brašna, malo soli i jednog žumanceta. Dobro izmixajte. Sipajte dosta ulja i zagrijte za prženje. Svaki prsten luka umočite u smjesu za pohovanje i pržite dok ne porumeni, sa obje strane. Prženi luk vadite na papirne ubruse i vruće dodatno posolite.
Postupak: 1. Brašno i maslac stavite u procesor hrane i miksajte dok tijesto ne postane mrvičasto. Dodajte 2 kašike hladne vode i nastavite sa miješanjem dok se tijesto ne sjedini. Dodajte još hladne vode ukoliko je potrebno. Izbacite tijesto na pobranjenu površinu i mijesite oko minut, dok se postane glatko. Umotajte u prozirnu foliju i stavite u frižider na 15 minuta ili dok se
4 kompira srednje veličine Maslinovo ulje u spreju 60g pahuljica 1 jaje, lagano umućeno 80g oštrog brašna 600g fileta bijele ribe bez kostiju 2 supene kašike niskokaloričnog jogurta 2 kašičice sitno sjeckanog peršuna •3 do 4 komada luka •Šolja brašna •Šolja piva •1 žumance •So •Ulje za prženje
Priprema: 1. Rernu ugrijte na 190 stepeni C. Pleh obložite papirom za pečenje. 2. Kuvajte krompire oko 15 minuta ili dok krenu da mekšaju. Dobro iscijedite. Stavite sa strane da se prohlade. 3. Izrežite krompire na kriške. Rasporedi-
te po pripremljenom plehu i isprskajte maslinovim uljem. 4. Stavite pahuljice u veliku plastičnu kesu i izdrobite uz pomoć oklagije. Izručite u plitku zdjelu. Jaje i brašno stavite u zasebne zdjele. 5. Riblje filete prvo umočite u brašno, pa u jaje, pa u pahuljice. Stavite na pleh sa
krompirom. 6. Pecite 15 minuta ili dok ne dobiju zlatnožutu boju. 7. U međuvremenu, u maloj činiji pomiješajte jogurt i peršun. To će biti umak koji će te poslužiti uz vruću ribu i krompir.
4
AJVAR UPRZENI BLAGI 365 680G
Zapečene prženice sa suvim mesom i sirom
meso isjeckajte, sir obilno narendajte i pospite po hljebu pa sve promiješajte. Umutite preliv od razmućenih jaja, mlijeka i kisjele pavlake. Posoli-
Aranćini
Tarzan prstići sa kokicama 13 80g običnog brašna 2 jaja 100g kukuruznih pahuljica 100g kokica 30g nasjeckanog svježeg peršuna 40g/paketić suve bistre supe, bez rezanaca 1kg pilećih prsa Maslinovo ulje Sos od paradajza za umakanje
Postupak: 1.Položite papir za pečenje na pleh. Sipajte brašno na tanjir. Jaja razmutite u plitkoj posudi. U drugu posudu stavite izmrvljene pahuljice i kokice, peršun i prah za supu, te izmiješajte. Piletinu izrežite na duguljaste „prste“ ili trake, te slijedite klasičan proces pohovanja: meso prvo uvaljajte u brašno, pa u jaja i na kraju u smjesu sa kokicama. „Utabajte“ je pritiskajući prstima da bi se dobro zalijepila. 2.Piletinu ređajte na pripremljeni pleh. Stavite u frižider na 30 minuta a rernu upalite da se ugrije na 200 stepeni (180 ako imate ventilator za vreli vazduh). 3.Piletinu isprskajte maslinovim uljem i pecite 20 minuta, okretajući prstiće na drugu stranu na pola pečenja. Meso je gotovo kad dobije zlatnu boju. Poslužite uz sos od paradajza ili drugi omiljeni sos vaše djece.
Nekoliko kriški prženica Pršuta/pančeta/suva govedina/ propržena kobasica 3 jaja 50ml mlijeka 100g kisjele pavlake 200g sira za rendanje 250ml pavlake za kuvanje (malo pakovanje) So i biber Maslinovo ulje Peršun, sjeckani
Postupak: Uključite rernu na 200 stepeni C. Prženice isjeckajte na kocke od 1cm i ubacite u vatrostalnu posudu. Suvo
KID-FRIENDLY
te i pobiberite pa prelijte preko hljeba. Nasjeckajte peršun, pospite i njega, te poprskajte maslinovim uljem i na kraju neutralnom pavlakom za Pirinač So i biber Peršun, sjeckan Po izboru: grašak, šunka, kukuruz, sir, pršuta... Pola šolje brašna Dva jaja, umućena Prezle, susam ili žitarice za pohovanje Ulje za prženje Ostalo vam je pirinča od ručka? Napravite ove ukusne pohovane loptice od riže sa mesom ili graškom i oduševite svoje ukućane i goste. Pleh obložite papirom za pečenje. U posudu sa pirinčem dodajte bilo koje začine pored soli i bibera, kuhinjsko bilje poput sjeckanog peršuna, te sastojke poput sjeckane šunke ili graška. Kašikom vadite i mokrim rukama oblikujte loptice od riže. Prstom napravite rupu i u nju ubacite parče sira. Zatvorite rupu a aranćine ređajte na masni papir. U zasebne zdjelice stavite pola šolje brašna, jednu šolju hleb-
kuvanje.Stavite u rernu i pecite dok hljeb ne omekša, sir se rastopi a pavlaka za kuvanje dobije boju. Poslužite uz svježe cijeđeni sok po izboru. nih mrvica (prezle) i dva umućena jaja. Aranćine pohujte na uobičajen način; prvo u brašno, pa u jaja i na kraju u prezle. Kuglice vratite na papir, pa ponovite cijeli proces pohovanja još jednom. Pleh sa aranćinima stavite u frižider na 30 minuta da se stegnu. U dublju šerpu (tiganj) uspite ulje dubine makar 6 cm i zagrijte na jakoj vatri. Temperatura je odgovarajuća kad komadić hljeba ubačen u ulje porumeni za 15ak sekundi. Pržite po nekoliko aranćina odjednom (2-3 komada, nikako pun tiganj), 3-4 minuta ili dok ne dobiju zlatnu boju. Rupičastom kašikom prebacite na papirni ubrus i služite čim se suvišno ulje iscijedi. TIP: Aranćine možete praviti i samo od pirinča, a u sredinu ubaciti meso, grašak, sir ili neki drugi sastojak. EXTRA TIP: Za zdraviji užitak, možete ih peći i u rerni. PRO TIP: Aranćini se umjesto prezlama mogu pohovati izdrobljenim pahuljicama ili susamom.
TIP: Pahuljice i kokice možete samleti u blenderu. Ukoliko ga nemate, stavite ih u deblju kuhinjsku kesu i usitnite rolajući oklagiju preko smjese.
Svinjski medaljoni u kokosu sa voćnom rižom Zaobiđite večeras pranje posuđa i djeci poslužite večeru u zanimljivim papirnim čašicama. Postupak: 1.Stavite jogurt i meso u staklenu/keramičku posudu, posolite i pobiberite, prekrijte prozirnom folijom i ostavite u frižideru da se marinira 30 minuta. brašno sipajte na tanjir, pobiberite i posolite, pa umiješajte kokosovo brašno i pola količine kari praha. 500g svinjskih fileta, isjecka2.Ocijedite meso, marinadu bacite. Svaki medaljon/ nih na kockice kockicu uvaljajte u smjesu od brašna. 600ml jogurta 3.U veći tiganj naspite dovoljno ulja da dođe do 1cm od So i biber ruba tiganja. Ugrijte između srednje i visoke tempera100g običnog brašna ture. Pržite polovinu mesa oko 8 minuta, ili dok ne po50g kokosovog brašna rumeni, konstantno okretajući komade. Prebacite na ta1 kašičica blagog kari praška njir sa papirnim ubrusima i ponovite prženje sa drugom Ulje za prženje polovinom mesa. 1 supena kašika maslinovog 4.U međuvremenu, zagrijte maslinovo ulje u drugom ulja tiganju do srednje jake temperature. Ubacite luk i osta1 mali crni luk, sitno isjeckan tak kari pudera, te dinstajte miješajući oko 2 minuta ili 200g basmati riže dok luk ne omekša. Ubacite rižu i kuvajte miješajući još 500ml vode oko minut, dok pirinač ne poprimi ukuse i mirise. Do70g ribizle dajte vodu, ribizle i brusnice i pustite da provri. Smanji70g suvih brusnica te temperaturu na vrlo nisku. Poklopite i kuvajte još 12 100g boranije, očišćene, tanminuta ili dok riža ne postane mekana. ko isječene dijagonalno 5.Dodajte boraniju u rižu i nježno izmiješajte. Ponovo pokrijte i ostavite sa strane još 10 minuta, da se zapari. Viljuškom odstranite zrna. 6.Poslužite pohovane medaljone sa pirinčem.
12
5
Frittata sa kobasicom
Samosa
Šolja običnog brašna 2 kašike maslaca (mekog, sobne temperature) 100gr sjeckanog luka 200gr krompira 100gr graška 1 zelena paprika 50gr sjeckanog peršuna 1/2 kašičice paprike u prahu ¼ kašičice sode bikarbone So i biber Ulje za prženje
Samosa je grickalica iz južnoazijskih zemljama, posebno popularna u Indiji. Iako je izvorni recept vegetarijanski sa punjenjem od krompira, graška i aromatičnog bilja, internacionalna popularnost donijela je varijacije sa mljevenim mesom i ribom. Samosa se tradicionalno konzumira uz čaj ili kafu.
Dosadili su vam standardni omleti? Probajte ovaj ukusni italijanski recept. Postupak: 1.Tiganj otporan na lijepljenje hrane (teflonski, keramički) poprskajte maslinovim uljem i zagrijte na srednjoj temperaturi. Propržite kobasice 6-8 minuta dok nisu sasvim gotove i prebacite ih na tanjir. 2.Smanjite temperaturu i propržite luk, miješajući, 4-5 minuta ili dok ne promijeni boju. Dodajte bijeli luk i krompir te kuvajte još 2 minuta neprestano miješajući, dok krompir ne omekša. Prebacite u veću posudu, dodajte spanać i miješajte dok ne omekša. Kobasice izrežite rijagonalno na manje komade te ih sa graškom dodajte u smjesu. 3.Tiganj očistite i ponovo nauljite. Ugrijte na tihoj do umjerenoj vatri. Prebacite frittata smjesu i poravnajte. Preko izlijte umućena jaja i nakrivite tiganj kako bi ih ravnomjerno raspodijelili preko cijele frittate. Kuvajte 5 minuta ili dok se skoro sasvim ne stegne. 4.U rerni ugrijte samo gornju gril rešetku i pecite još 5 minuta ili dok se ne prosuši i porumeni. Uz pomoć spatule, oslobodite frittatu i prebacite je na veliki tanjir. Izrežite na trouglaste komade i servirajte na listu salate.
Maslinovo ulje 180gr kobasice 1 mali crni luk, sitno isjeckan 2 čena bijelog luka, zdrobljena 200gr slatkog krompira, oljuštenog i narendanog 40g spanaća ili blitve, nasjeckano 100gr zamrznutog graška 6 jaja, lagano umućenih Listovi salate, za serviranje
Gratin od krompira sa grizom Postupak: 1.Kalup u kojem će se gratin peći premazati uljem i posuti prezlama. Rernu zagrijati na 200 stepeni C. 2. 4 krompira narendati na najsitnije rende, luk takođe. Staviti u posudu za miksanje i dodati jaja, pavlaku i mlijeko, te ostale sastojke, miješajući. Na kraju umiksati izdrobljeni sir i začiniti. Sve dobro sjediniti. Preostali krompir isjeći na što tanje kolutove. 3.Smjesu presuti u pripremljeni kalup, pokriti kolutićima krompira i peći 40ak minuta. Poslužiti uz nemasni jogurt. TIP: Luk možete kratko propržiti na maslinovom ulju prije dodavanja u smjesu. Takođe možete koristiti kuvani krompir umjesto rendanog. U tom slučaju smjesu umjesto kolutićima krompira pospite mješavinom susama i hlebnih mrvica.
500g krompira 5 većih komada 1 crni luk (100g) 30g brašna 60g griza 150ml mlijeka 75g kisjele pavlake 2 jaja 100g feta sira, sitno izdrobljen Vegeta, so, biber
Punjenje: • Oljuštite, skuvajte i isjeckajte krompir. Skuvajte grašak. Sitno isjeckajte luk i papriku. • Zagrijte dvije supene kašike ulja i propržite luk i papriku. Nakon 2-3 minuta dodajte grašak. • Kuvajte zajedno 3-4 minuta pa dodajte prstohvat soli, malo bibera, papriku u prahu i na kraju na kockice isjeckani krompir. Dobro izmiješajte, sjedinite i isključite vatru. Izvadite u drugu posudu da se hladi. Tijesto: • Od malo brašna i vode napravite ljepljivu „pastu“ za premazivanje tijesta. • U posudi izmiješajte brašno, so, sodu bikarbonu i maslac. Zamijesite tijesto. • Vadite loptice tijesta i od njih oklagijom razvaljajte krugove prečnika 10-15cm, u zavisnosti od toga kolike samose želite. Nožem presijecite na dvije jednake polovine. • Pastom premažite ivice tijesta i oblikujte „kornet“. • Napunite ga pripremljenom smjesom i zatvorite laganim stiskanjem ivica. Slažite samose na papir za pečenje. • Ugrijte ulje i pržite samose do zlatne boje. Samose se takođe mogu peći. Premažite ih umućenim jajetom i pospite susamom za zanimljiviji izgled.
TIP: Provjerite da li je ulje spremno za prženje uz pomoć parčeta hljeba: ako dobije zlatnu boju za oko 10 sekundi, možete ubaciti samose. Ili umočite kraj drvene varjače u ulje - spremno je ako se oko drške stvore mjehurići vazduha.
EXTRA TIP: Samose pokrijte krpom dok ne budu sve gotove za prženje, ili punite i pržite po tri, dok pripremate slijedeće 3. Vadite ih na papirne ubruse da upiju višak masnoće.
PRO TIP: Napunjene samose ostavite pokrivene pola sata u frižideru pa ih tek onda pržite/pecite.
Umak od avokada
6
11
Kesica želatina 100g dimljenog lososa, nasjeckanog 125g kisjele pavlake 1-2 supene kašike soka limuna Krupna so Tanke kore za pitu 6 komada gambora, očišćenih 1 supena kašika maslinovog ulja 50g maslaca So i biber Kašičica kavijara
Meso dva avokada Sok ¼ limuna 1 čen bijelog luka, izdrobljen 1 paradajz, izvađene sjemenke, isjeckan 1 mali krastavac, isjeckan ¼ vezice peršuna, isjeckani listovi So i biber 1 šargarepa Čips, naćosi za serviranje Priprema: 1. Nakon što ste iz avokada izvadili „meso“ voćke, izmeljite ga viljuškom zajedno sa sokom limuna i lukom. Smjesa treba da vam je grudvičasta i u komadićima. Umiješajte paradajz i peršun, te začinite po ukusu uz so i biber. 2. Šargarepu operite, odstranite koru ljuštilicom i nasjeckajte na duguljaste štapiće koje će te umakati u sos od avokada. 3. Servirajte uz čips, naćose, krekere, pica hljeb ili prepečeni hljeb isiječen na duguljaste “štangle”. KAKO IZABRATI AVOKADO? Da li ste znali da avokadno ne zrene na drvetu? Avokado sazrijeva ili „omekša“ tek nakon branja. Prvo što će vam pomoći da odaberete avokado savršene starosti jeste boja koja se mijenja od jasno zelene do tamno ljubičaste ili skoro crne, kad je voćka sasvim zrela. Međutim, boja nije uvijek pravi pokazatelj pa se zrelost avokada najbolje otkriva pritiskom. Ukoliko je voćka pretvrda, avokado je sirov; ukoliko već vidite neka udubljenja i jako je meka, avokado je prezrio. Da bi ste bili sigurni u izbor, uradite slijedeći test: stavite avokado u dlan i lagano ga pritisnite ne koristeći vrhove prstiju jer bi to moglo izazvati udubljenja. Avokado treba da pomalo „dozvoli“ ovaj pritisak; ukoliko se kora ne pomjeri, avokado je premlad i trebaće mu još par dana da sazri.
TIP: Ukoliko više volite homogene smjese za umake, sos od avokada propasirajte štapnim mikserom ili ujednačite u blenderu. Ukrasite listovima metvice. VJEŽBOM DO USPJEHA: Ukoliko do sad niste kupovali avokado, izabreite u prodavnici tvrdu, veoma mladu voćku i provjeravajte je „na pritisak“ narednih par dana. Ova vježba će vam pomoći da primijetite razliku u „tvrdoći“ i zrelosti avokada.
EXTRA TIP: Zreli avokado treba pojesti u dan-dva. Ukoliko vam ovo voće treba za neku predstojeću priliku, kupite ga dok je mlad i tvrd.
Puter od kikirikija 165g pečenog, neslanog kikirikija bez ljuspica daće vam oko pola šolje kikiriki putera. Preporučujemo da ga sami pravite jer je veoma jednostavno. Recepti koji ga zahtijevaju biće vam zahvalni jer za razliku od kupovnog koji je često preslan, vaš domaći puter od kikirikija neće ispuštati ulje pri pečenju. Postupak je prost – samo stavite željenu dozu kikirikija u procesor hrane (dobar blender) i čekajte da magično preraste u puter! Nemojte se odmah obeshrabriti i imajte na umu da kikiriki mora proći nekoliko faza prije nego postane kremasti puter. Prvo će biti mrvičast, pa će se formirati u lopticu i tek na kraju popustiti i pretvoriti se u namaz koji volimo. Ukoliko je aparat koji koristite za obradu kikirikija dovoljno snažan, cijeli proces neće trajati duže od 5 minuta. Preostaje vam samo da uživate u neodoljivom ukusu kikirikija, sa hljebom, krekerima, krompirićima, svježim povrćem, vrućim mesom i u mnogim slatkišima. Ovako pripremljen puter od kikirikija možete odložiti u teglicu koja ne propušta vazduh i čuvati ga u frižideru nekoliko sedmica. PREDLOG: Dvije velike supene kašike putera od kikirikija razmutite u 2 supene kašike neutralne pavlake za kuvanje na srednje jakoj vatri dok provri. Posolite, pobiberite i dodajte svježe sjeckani peršun. Ovaj ukusni preliv probajte preko bilo kojeg mesa sa grila. Djeci servirajte preko sočnih kockica ćuretine.
NEKA VAM GOSTI ZAVIDE NA UMIJEĆU: PRATITE OVAJ JEDNOSTAVAN RECEPT I NAUČITE DA PRAVITE:
Moderne korpice sa paštetom od lososa i gamborima
Dan prije: 1.Stavite želatin prah sa 3 supene kašike hladne vode u manji tiganj za sos i pustite ga 5 minuta da nabubri. Lagano ugrijte na tihoj vatri, miješajući, samo dok se želatin istopi. Stavite sa strane. 2.U blender stavite losos, pavlaku i limunov sok. Miksajte dok smjesa ne postane glatka poput paštete; začinite solju. Dok blender radi, dodajte prohlađen želatin i miksajte dok se ne sjedini sa pastom od lososa. 3.Premjestite u staklenu/keramičku posudu i zaštitite providnom folijom tako da ne dodiruje paštetu od lososa. Rashladite u frižideru preko noći. Ujutro: 1.Izvadite kore na površinu, nasložite 5-6 komada jednu na drugu, lagano prskajući vodom između slojeva kako bi se kore zalijepile. Uz pomoć modle, obruča ili drugog okruglog objekra, režite i vadite krugove prečnika oko 10cm. Ugrijte rernu na 200 stepeni C. 2.Krugove od kora stavljajte u pojedinačne modle za mafine (najbolje silikonske), pazeći da oblikujete ivice u lijepe „karnere“. Ako ne uspijete, vaše korpice će i dalje izgledati lijepo kad se napune. Zapecite ih u rerni tek toliko da počnu da dobijaju zlatnu braon boju. Izvadite iz rerne i pustite da se u kalupima sasvim ohlade. Pokrijte ih debelom krpom. Sat vremena prije gostiju: Izvadite paštetu od lososa iz frižidera i stavite je u poslastičarski špric sa većim zvjezdastim vrhom. Korpice izvadite iz modli i u svaku stavite po spiralnu „ružicu“ paštete, pazeći da ostavite malo mjesta u sredini, gdje će te kasnije uroniti gambore. Pola sata prije gostiju: 1.U tiganj stavite maslinovo ulje i otopite maslac. Dodajte gambore i miješajte 4-5 minuta, dok ne porumene. Posolite i začinite biberom. Izvadite ih na papirni ubrus i sačekajte da se ocijede i prohlade. 2.Stavite ih u sredinu losos paštete u lisnatoj korpici i kao ukras dodajte granule kavijara. Služite uz osvježavajući ljetnji koktel.
10
7
3 crne smokve 3 zelene smokve Par kašika tamnog šećera 100g svježeg burata sira (kremasta, meka mocarela), lagano izmiksan Malo maslinovog ulja Malo svježe samlevenog bibera Malo morske soli Sjeckani pistaći (opciono)
Kesice sa kozjim sirom, medom i voćem
PREPORUČUJE RESTORAN SEMPRE Tanke kore za pitu (4-5, zavisno od veličine) Nekoliko kašika istopljenog maslaca 2 supene kašike začinjenog kozjeg sira 2 supene kašike meda 2 supene kašike suvih brusnica ili jedna kruška Blitva za serviranje
Rižoto sa plodovima mora
Oduševite svoju dragu osobu ovim jednostavnim receptom koji izgleda kao iz skupih francuskih restorana. Postupak: 1.Raširite 1 tanku koru na površinu i premažite je istopljenim maslacem. Prekrijte je drugom korom pa i nju premažite. Ponovite postupak dok budete imali 4-5 slojeva. Za ovaj recept je bolje imati tijesto u obliku kvadrata, pa ako su vaše kore pravougaonog oblika, presijecite ih na pola, ili izrežite višak pa ponovite postupak za drugi „smotuljak“. 2.Stavite 1 kašiku začinjenog kozjeg sira u sredinu lisnatog kvadrata i „prošarajte“ jednom kašikom meda. 3.Sir zatim pospite ili brusnicama ili isjeckanom kruškom (ukoliko koristite krušku, prvo je ogulite i izrežite na kockice, te prodinstajte par minuta u tiganju na srednje jakoj vatri, dok ne počnu da bivaju staklasto-providne po ivicama). Neka vam ovaj fil liči na
„gomilicu“ i ide u visinu; ne širite ga po tijestu. 4.Podignite krajeve tijesta svuda oko fila od sira, meda i voća, uvrtite ih kao kesicu pri vrhu i dobro zatvorite. 5.Premjestite ih u manju vatrostalnu posudu i pecite u rerni na 200 stepeni C 8-10 minuta, ili dok vrhovi kora ne porumene. Pazite da vam ne izgore jer će braon boja ružno izgledati. Poslužite na krevetu od blitve, dodajte još malo voća po izboru, poprskajte medom i dobili ste otmenu salatu. EXTRA TIP: Začinjeni kozji sir ne morate kupovati. Napravite svoj uz dodatak omiljenog začinskog bilja poput majčine dušice, peršuna, ruzmarina i sl. Pobiberite i dobro izmiješajte. Ubacite u plastičnu kesicu i dobro zatvorite. Stavite u frižider na par sati da se dobro stegne i onda koristite po receptu.
Tornado krompirići sa viršlom Priprema: 1.Stavite ulje da se ugrije. Krompir dobro operite, prosušite, pa izdubite sredinu metalnim valjkom za odstranjivanje sredine jabuke. Sve začine pomiješajte u zdjeli. 2.Viršle nabodite na maslacem podmazane štapiće za roštilj pa ih premažite senfom i provucite kroz sredinu krompira. 3.Malim oštrim nožem počnite od vrha da režete krompir (ne mnogo debelo) dok drugom rukom polako okrećete štapić, tako ga režete do viršle, spiralno – na dolje. Kad ste stigli do dna, polako razvucite krompir u jasnu spiralu i pržite u vrelom ulju. 4.Krompir treba da porumeni sa svih strana a viršla da bude ispržena. Vadite tornado krompiriće na tanjir sa papirnim ubrusima i odmah pospite svim začinima. Poslužite toplo; odraslima uz pivo, djeci uz gazirano piće. ZDRAVI TIP: Tornado krompiriće sa viršlom možete isprskati maslinovim uljem, posuti začinima i otresti, te peći u rerni dok ne porumene. EXTRA TIP: Spremanje možete odložiti polaganjem pripremljenih krompira u hladnu vodu. Kad ste spremni za prženje, ocijedite ih, posušite i nastavite postupak po receptu.
6 komada srednjih krompira tanke kore 6 tankih viršli, duplo dužih od krompira Supena kašika senfa 1 kašičica bijelog luka u prahu 1 kašičica soli 1 kašičica mljevenog bibera 1 kašičica suvog peršuna 1 kašičica crvene mljevene paprike 1 kašičica vegete Ulje za prženje Maslac za podmazivanje štapića za roštilj
Za pripremu ovog jela potrebno je izdvojiti 20-ak minuta. Maslinovo ulje 100g riže 30g dagnji ili mušula 30g lignji 30g hobotnice dva velika gambora 20-30g školjki čen bijelog luka, sitno isjeckan čašica bijelog vina so i biber
Prethodno skuvati rižu. U tiganj staviti maslinovo ulje, dodati 30 grama dagnji ili mušula, 30 grama lignji, 30 grama hobotnice, dva velika gambora i 20 do 30 grama školjki. Sve to propržiti otprilike 7-8 minuta, dodati čen bijelog luka i malu čašu bijelog vina. Kada vino ispari dodati vodu i staviti već skuvanu rižu. Na kraju začiniti sa biberom,soli i prešunom. Jelo je veoma jednostavno za pripremu i preporučuje se kao predjelo, jer je lagano za konzumiranje. Odaberite svoje omiljeno bijelo vino, dodajte par gutljaja hladne kisjele vode i uživajte!
Napomena: Ovaj recept bi trebalo samo odrasli da pripremaju jer se koriste oštri nož i vrelo ulje.
Restoran Sempre možete naći u centru Podgorice u ulici Stanka Dragojevića br14. Kuhinja je otvorena 08-24, a rezervaciju možete ostvariti na br. tel. 020/665-771
9