Izdanje 12-13. januar 2013. by Dnevne Novine

30 0. € PRAVILA NA STRANI 10 SUBOTA I NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013. BROJ 437/ GODINA II

BIVŠA UPRAVA OPŠTINE KOLAŠIN PREBIJANJEM DUGOVA SA PRIVATNIM FIRMAMA OŠTETILA BUDŽET LOKALNE SAMOUPRAVE

PRODAVALI ZEMLJU ZA DVA, A KUPOVALI ZA 70 EURA ● 6-7

Mile Šuković

Mileta Bulatović

ŽELJEZNICA NESREĆA ● 3

Otpravnici iz pritvora na isto radno mjesto MILOŠ BEŠIĆ ● 3

SUMMA POLITICA

KUPONMANIJA

165€

KUPONI VRIJEDNI VIŠE OD

NA STRANAMA 52 JOKER

POTJERNICA ● 13

Luka Đurović u bjekstvu INTERVJU BRANIMIR GVOZDENOVIĆ ● 11

Ove godine 10 miliona noćenja

Tema dana Nije mi nikako jasno kako mi novinari nemamo beneficirani radni staž i nekakvu doplatu na opasnost.

●NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

Ja mislim da bi mi trebali i dodatno da budemo zaštićeni kao VIP. Pa onda da možemo da uđemo đe oćemo i da preko reda završavamo stvari, a ne ovako.

A neka, nemoj griješit dušu. Mi se predstavljamo kao stranka penzionera i svi će tako napisati a niko neće provjeriti jesmo li ili nijesmo. Malo li je od njih

Ja ne znam šta hoće ovi novinari. Njih bi sve trebalo malo kroz ruke provući.

● SADRŽAJ PENZINERI NAMETI

KUD “Mijat Mašković” iz Kolašina, koji ove godine slavi 70 godina postojanja, na scenu vraća autentično izvođenje kola uz pratnju vokalne a ne instrumentalne muzike. Umjetnički rukovodilac i specijalista vaspitač tradicionalnih igara Kud-a Davor Sedlarević smatra da se suviše podleglo “jeftinim scenskim rješenjima”, i vjeruje da su oni u Kolašinu vraćanjem na originalne vrijednosti načinili pravi korak koji doprinosi istinskom očuvanju tradicije.

POVODI

Standardi ispred prirodne ljepote Žerar Depardje kaže da hoće da snima film u Crnoj Gori, a nije prvo (vjerovatno ni posljednje) veliko svjetsko ime koje je izrazilo takvu želju. Naše filmadžije ovih dana skoro da su se jednoglasno izjasnili o tome. Poučeni iskustvom, (u situaciji u kojoj nemamo infrastrukturu za tu vrstu poduhvata), pitaju se-ako do realizacije tog filma i dođe, hoće li Crna Gora i naša kinematografija imati ikakve koristi od toga?

● 33

● 36-37

UDRUŽENJE RODITELJA

Dobro da nije veće zlo ● 8-9 ŽIVOTNO OSIGURANJE

Uvalili nam mačku u džaku ● 14 ZAKON O SAOBRAĆAJU

Nekim vozačima treba psihijatar ● 12-13 Muminović: I danas bih prepoznala ª Boškovº glas ● 16

● 17

● 36-37

Podgoričanin pucao na pse● 8

SUBOTA, 12.1.2013 .

NEDJELJA, 13.1.2013.

Rano ujutru još ponegdje slaba kiša i snijeg na sjeveru, zatim razvedravanje. Tokom dana pretežno sunčano. Ujutru pojačan na udare i jak sjeverni vjetar koji će tokom dana slabiti.

07:10 16:33

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Naoblačenje sa kišom i susnježicom i snijegom na sjeveru, uglavnom u drugom dijelu dana i tokom noći. Tokom noći na jugu jača kiša.

More malo do umjereno talasasto. Vjetar ujutru umjeren na udare i jak sjeveroistočni, tokom dana u slabljenju.

7 8 10 9 9 -1 -5 -7 -6 -3

10 11 12 12 13 4 -1 -4 0 2

07:10 16:34

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

Upala u stan da ne skoči u Taru

DOLIJAO

● 20

JADRAN:

BEZNAĐE

Kolašinka Svetlana Knežević, samohrana majka tri djevojčice, nasilno je uselila u jedan od nekoliko praznih stanova izbjegličkog naselja. Svetlana je sa svojim kćerkama protekle četiri godine živjela u Domu učenika sa još šest socijalno ugroženih porodica, gdje je, kako je kazala, trpjela razna maltretiranja od svojih susjeda.

PRIJETNJE NOVINARKI

Tražiće od Glavnog grada podršku za gradnju vrtića Meteo

Hercegnovski ribar Slobodan Vukotić 20 godina se bavi ovim poslom. Ribolov mu je ljubav iz mladosti. U početku se time bavio amaterski, a kada je otišao u penziju postao je profesionalni ribar. Za DN priča o dobrim i lošim stranama ovakvog načina života.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

0 3 4 4 3 -5 -14 -13 -11 -7

9 12 13 13 12 6 4 2 6 6

JADRAN:

More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar umjeren do jak na udare vrlo jak, jugoistočni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

SPORNO

Otpravnici iz pritvora na isto radno mjesto

SUMMA POLITICA

Quis custodiet ipsos custodes

Protiv otpravnika željezničkih stanica, i pored sumnje da su odgovorni za tragediju u tunelu Rudnica kod Mojkovca, Željeznička infrastruktura nije pokrenula disciplinski postupak I pored toga što su otpravnici željezničkih stanica u Mijatovom Kolu i Mojkovcu Golub Dulović (41) i Novo Rosić (46) bili osumnjičeni da su odgovorni za željezničku nesreću u tunelu Rudnica kod Mojkovca, u kojoj su poginule dvije osobe, a 45 osoba povrijeđeno, vraćeni su na posao koji su obavljali prije tragedije. Otpravnici su nakon odluke suda da se brane sa slobode vraćeni na posao i protiv njih firma Željeznička infrastruktura Crne Gore ne vodi disciplinski postupak. Otpravnici su juče ujutro obavljali posao na istim željezničkim stanicama na kojima su i prije nesreće radili, saznaju Dnevne novine. Prema komentarima osoba upućenih u pomenutu priču, Željeznička infrastruktura Crne Gore je morala da pokrene disciplinski postupak protiv Dulovića i Rosića. Zbog čega Željeznička infrastruktura nije pokrenula disciplinski postupak protiv otpravnika, Dnevne novine nijesu mogle da saznaju. Prvobitno iz te firme nam je saopšteno da ćemo odgovore dobiti u toku radnog dana, da bi kasnije portparolka Željezničke infrastrukture Mirjana Vujović kazala da su pitanja Dnevnih novina zahtjevna i da iziskuju više vremena za pripremu odgovora. Advokat optuženog otpravnika Nova Rosića Stanko Jelić potvrdio je Dnevnim novinama da protiv njegovog klijenta Željeznička infrastruktura

MILOŠ BEŠIĆ

nije pokrenula disciplinski postupak iz razloga, kako je rekao Jelić, što se čeka okončanje krivičnog postupka. Jelić je najavio da je u toku izrada nalaza vještaka koji će biti završen u narednih sedam dana. Željeznička nesreća na pruzi Mojkovac - Bijelo Polje desila se 13. novembra 2012. godine, kada su se sudarili lokalni voz i građevinska drezina. Tom prilikom poginuli su radnici novosadske firme ZGOP, Ranko Kašiković i Goran Gavrić. Po nalogu Tužilaštva, policija je zbog sumnje da su izazvali željezničku nesreću uhapsila dva otpravnika vozova i jednog tehničara. Uhapšen je Veljko

Marković (51), radnik novosadskog preduzeća “ZGOP”, zbog osnovane sumnje da je počinio teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje saobraćaja opasnom radnjom ili opasnim sredstvom. Tužilaštvo sumnja da su njih trojica direktno odgovorna za izazivanje nesreće, s obzirom da je došlo do nesporazuma u komunikaciji između njih. Pretpostavlja se da je Marković javio otpravnicima vozova da je mašina završila radove i da je uklonjena sa pruge, a otpravnici su bez prethodne provjere dali prolaz putničkom vozu. N.D.L.

PROFIL BRANISLAV GVOZDENOVIĆ

Ujak - najmilija titula Rođen 1961. godine u Baru. Po porijeklu Crmničanin, po nacionalnosti Crnogorac. Završio Elektrotehnički fakultet. Svoj radni vijek počeo kao programer u Republičkom komitetu za informisanje, 1986. godine. Viši savjetnik za informatiku u Republičkom sekretarijatu za razvoj postao 1990. godine, da bi devet godina nakon toga preuzeo dužnost direktora Pošte Crne Gore d.o.o. Nedugo poslije toga postaje jedan od potpredsjednika Vlade, v.d. ministra pomorstva, a i predsjednik Opštine Bar. Učesnik je privatizacije KAP-a i Rudnika mrkog uglja u Beranama, kao i davanja u zakup hotela Sveti Stefan. Smatra se i zagovornikom prodaje Termoelektrane Pljevlja, ali i odgovornim za davanje građe-

vinskih dozvola za stambeno poslovne zgrade u Podgorici i Budvi, u vrijeme dok je bio ministar održivog razvoja i zaštite životne sredine. Ima dva poslanička mandata, a jedno vrijeme je bio i politički direktor DPS-a. Predsjednik je Borda Elektroprivrede Crne Gore. Jedna od najvažnijih titula, ipak mu je, to što je ujak. I to ne bilo kome već svjetski poznatom teniseru Milošu Raoniću koji slovi kao Podgoričanin sa kanadskim pasošem.

d dana kada sam sa svojim timom organizovao exit poll nisam u javnosti iznosio stavove o ovom pitanju. Drugi jesu, naravno, i oni se dele u dve grupe. Prvi, koji su osporavali (neki novinari, delovi opozicije i otuđeni delovi NVO sektora), a neki su podržavali (javnost generalni, viđeniji intelektualci, profesori iz Londona i New Yorka). Da su ovi prvi bili u pravu, ja bih danas bio u zatvoru, ili bih u najmanju ruku bio pred tužilaštvom za organizovni kriminal (kao što to pesnik reče). No, obzirom da nisu bili u pravu, nakon 100 dana tišine, reč je da prozborim koju o ovom pitanju, ne da bih likovao (iako bih i na to imao pravo), nego da bi kroz ovaj slučaj bolje razumeli kako funkcioniše politička scena u Crnoj Gori.

ajpre, exit poll je izlazna anketa u kojoj građani, nakon glasanja učestvuju u istraživanju (anketi). Oni nisu obavezni da učestvuju u anketiranju, i anonimnost im je zagarantovana (ubacuju listiće u kutije). To neme nikakve veze sa političkom kampanjom, jer anketari nemaju nikakva partijska obeležja, niti može da utiče na rezultate izbora, budući da su anketirani već glasali. Exit poll se legitimno koristi u svim demokratskim zemljama decenijama unazad, a poslednji rezultati izbori u USA i Sloveniji su objavljeni na osnovu izlaznih anketa. Time je priča o legalnosti i legitimnosti izlazne ankete završena!

emu exit poll služi? Dva su osnovna cilja, prvo, da građani budu pravovremeno i objektivno informisani, i drugo, da bi se izvršila kontrola izbornog procesa. Oba cilja su postignuta, preliminarne rezultate izbora građani su znali 15 minuta nakon zatvaranja birališta, a preciznost ankete dokazuje da nije bilo krađe izbornih glasova (0.8% prosečna apsolutna greška).

o je osporavao exit poll? Jedna otuđena organizacija civilnog društva koja se zove CEMI. Zašto? Zato što je ova organizacija uzela novac od Norveške narodne pomoći kako bi izvršila monitoring

izbora, a onda je poziciju ‘monitora izbora’ iskoristila da broji glasove i to brojanje naplati medijima. Dakle, reč je o prostom finansijskom interesu, na način da se uzme novac od Norvežana za jednu stvar, a onda se taj novac koristi za finansiranje profita, što je sasvim druga stvar. Najveći paradoks u ovoj situaciji jeste što neko ko broji glasove i ovo brojanje naplaćuje, koristi poziciju monitora (iako to nisu, nego su biznis akteri), kako bi osudila sa pozicije ‘neutralnog posmatrača’ nekog drugog (exit poll) koji broji glasove, jer to šteti njihovom finansijskom interesu. Dakle, zainteresovana strana se pojavljuje kao nezavisan posmatrač. Profiter druge optužuje ponašajući se kao neutralni posmatrač. Uz to, taj neko je nedodirljiv, jer zaboga, predstavlja civilno društvo (ovo je opravdanje za sve).

sada se postavlja ključno pitanje, a to je pitanje odgovornosti? Ja pitam, kako će da odgovaraju oni koji su zloupotrebili dobru volju norveškog naroda zarad vlastitog materijalnog interesa a brukajući i sebe i Crnu Goru? Kako će da odgovaraju novinari koji su moje anketare (neutralne studente) na dan izbora slali u zatvor? Kako će da odgovara novinar koji je mene lično slao u Spuž zbog izlazne ankete? Ključno pitanje: kako ćemo jačati demokratiju bez odgovornosti?! Zašto oni koji druge pozivaju na odgovornost imaju pravo na neodgovorno ponašanje? Ko posmatra posmatrača? Ko ima pravo da drugima ukida pravo na slobodu mišljenja i profesionalnog delanja? Kako da građani imaju poverenja u sudije kada oni nisu spremni samima sebi da sude po istim aršinima po kojima sude drugima? Pitanje odgovornosti je jedno od ključnih pitanja u budućem razvoju demokratije. Bez odgovornosti nema demokratije. To je zadatak građanske Crne Gore i to je odgovor na sva gore postavljena pitanja. Vreme je da posmatrači postanu objekti posmatranja, da se skinu maske, jer javnost ima pravo na ogoljenu istinu, a ne na njene delove koju ‘posmatrači’ interpretiraju po vlastitoj volji, i zarad vlastitog interesa, naravno.

ª QUEER BRIGADAº

ª Zaključanaº istopolna ljubav na podgoričkom mostu

Ubi me sram HIT NEDJELJE

Most “Gazela” u Podgorici, poznatiji kao viseći most u 2013. godinu je ušao ukrašen novim “ljubavnim katancima”. Tokom akcije “Queer Brigade” dvadeset i četiri istopolna para “zaključala” su ljubav na mostu, ispisujući na katancima u bojama duge svoja imena, postavljajući ih tamo gdje to već čine zaljubljeni heteroseksualni parovi. “Katanaci označavaju ljubav i vezanost, manifestuju i nadu da će 2013. našim sugrađankama i sugrađanima donijeti novo vrijeme lišeno predrasuda i stereotipa prema LGBT osobama, a istopolnim zajednicama donijeti nova zakonska rješenja kojima će zaustaviti diskriminaciju”, piše u saopštenju “Queer Brigade”. “Queer Brigada” je neformalna grupa lezbejki, gejeva, biseksualnih i transrodnih osoba i prijatelja, formirana u aprilu 2011. godine, koja akcijama na javnim prostorima gradova u Crnoj Gori skreće pažnju na homofobiju i probleme sa kojima se LGBT osobe susrijeću u Crnoj Gori. Grupa se bori i protiv fašizma, neo-nacizma, racizma, antisemitizma i ksenofobije, odnosno svih oblika nasilja i uskraćivanja jednakih mogućnosti drugačijima, zbog njihovog određenog ličnog svojstva. B.B.

Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene

Lično me je sramota poruke koju šalje moja Vlada, da su utajivači poreza dobrodošli u moju Crnu Goru

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

spor

NoVA INICIJATIVA

Optuženi za govor mržnje

SNP želi izbore u Podgorici

Srpska pravoslavna crkva podnijela prijavu protiv Krivokapića, Stanića i Dedeića Pravoslavna Mitropolija crnogorsko-primorska tužila je juče Ranka Krivokapića, predsjednika SDP, Mirka Stanića, portparola te stranke i mitropolita CPC Mihaila Dedeića zbog govora mržnje i grubih uvreda iznijetih na račun njihovog sveštenstva i crkve. Protiv Stanića prijava je podnijeta zbog dan ranije objavljenog saopštenja stranke SDP pod naslovom “Spremite se, jer će vas stići pravni sistem evropske Crne Gore”, u kojem je, kako navode u tužbi, iznio niz uvreda i prijetnji jezikom mržnje na račun protojereja Velibora Džomića, cijele Srpske pravoslavne crkve i Mitropolije crnogorsko-primorske. “SPC je došla u Crnu Goru na bajonetima uništenja Crne Gore i skoro vijek, bez obzira na promjenu raznih političkih sistema, najekstremniji je protivnik državnosti Crne Gore. Kako im je ponestalo domaćih

sluga, dovedeni su strani najamnici u mantijama (aludirajući na Džomića) da otimaju i rasprodaju imovinu naših predaka i truju međuetničke i međuvjerske odnose u Crnoj Gori”, navode u saopštenju. Krivokapića su tužili zbog izjava u vezi sa crkvom na Rumiji. “On je više puta javno saopštio da pravoslavni Hram Svete Trojice na Rumiji nije crkva već metalni objekat, ‘lamina’, aludirajući na metalni otpad koji ostaje nakon ostavljanja olupine iskorišćenog automobila na deponiji”, navode u tužbi. Mitropolija navodi i da Tužilaštvo Dedeića treba da ispita zbog izjava koje je dao za vrijeme božićnih praznika, kada je tvrdio da su mu “neki državni zvaničnici” obećali da će ove godine uzeti nekoliko crkava od njih. Kako navode u tužbi, neophodno je utvrditi koji državni zvaničnici su obećali tako nešto. M.V.P.

Šef Odborničkog kluba SNP, Vladimir Vujović

Stanić: Džomić je sve ono protiv čega se borila Evropa Svakome ko prati SPC u Crnoj Gori je jasno da se ne radi o vjerskoj nego o političkoj organizaciji koja je instrument politike druge države, kako je to i navedeno u Strategiji Vlade Srbije, smatra portparol SDP Mirko Stanić. On je objasnio da SPC pokušava da Crnu Goru udalje od evropskog puta, kao što su to radili devedesetih. “Kada su nas sukobljavali sa civilizovanim svijetom, podržavajući politiku etničkih čišćenja

i slikavajući se po ratištima bivše”, smatra Stanić.On dodaje da Crnu Goru Evropi suprostavlja podgorički paroh Velibor Džomić jer predstavlja ideologiju koju je porazila antifašistička Evropa u drugom svjetskom ratu. “Jer SPC u Crnoj Gori u suštini nema nesporazum sa SDP, nego sa Evropom i njenim civilizacijskim nasljeđem: Prevashodno sa poštovanjem zakona i tolerancijom prema različitima”, zaključio je Stanić.

Odbornici Socijalističke narodne partije ponovo će inicirati donošenje odluke o skraćenju mandata u Skupštini Glavnog grada i raspisivanju prijevremenih izbora u Podgorici. To je saopšteno iz stranke. U tom cilju će, kako su naveli, SNP narednih dana predložiti održavanje sastanaka sa svim opozicionim partijama u Podgorici, koje imaju odbornike u Skupštini Glavnog grada, kao i sa nezavisnim odbornicima. SNP tvrdi da je jedini demokratski izlaz iz postojeće neregularne situacije u Skupštini Glavnog grada, u kojoj navodno vlada nelegitimna i ničim definisana odbornička većina, vraćanje mandata građanima Podgorice. N.Đ.

LoKALNI IZBorI

Opozicija čeka stav Tužilaštva

Sjednica nikšićkog parlamenta

Crnogorska opozicija sljedeće nedjelje imaće pune ruke posla. Demokratski front, Pozitivna i SNP počeće konsultacije na lokalnom nivou i na nivou centrala partija o načinu učešća na lokalnim izborima u Nikšiću i Andrijevici. Kako saznaje portal Analitika, tokom konsultacija razmatraće se bojkot lokalnih izbora, a ukoliko se odluče da ipak izađu na izbore, onda će razmatrati nastup. U igri su dvije opcije, ili zajednički nastup tri partije ili svaka pojedinačno. Zvaničan stav sva tri politička subjekta je da se prije odluke čeka stav Tužilaštva ‘’po-

ApEL

CGO: Poslanici ne pomažu da se čuje glas građana Izmijena čl. 93 Ustava je bitan preduslov za rješavanje ovog pitanja i demokratizacije crnogorskog društva CGO je ponovo apelovao da se promijeni ustavna norma koja definiše tzv. „pravo građanske inicijative”, zbog toga što ta norma trenutno ne podstiče aktivno građanstvo koje je bitan preduslov demokratizacije crnogorskog društva i izgradnje demokratske političke kulture. Oni konkretno traže da se izmijeni čl. 93 Ustava Crne Gore, po kojem “pravo predlaganja zakona ima i šest hiljada birača, preko poslanika koga ovlaste”.

“Ovakvim određenjem se institut istinske građanske inicijative u crnogorskoj stvarnosti pretvario u partijski institut, čime su na gubitku upravo građana Crne Gore”, smatraju u CGO. Ta NVO objašnjava da u Skupštini umjesto građana prijedlog neke inicijative ili zakona mora predstavljati poslanik određene političke grupacije, sto “neminovno vodi etiketiranju i same inicijative, čime se automatski i takva inicijativa guši u svom začetku”.

prEdsJEdNIčKI IZBorI

“Svjedoci smo prakse po kojoj je poslanicima mnogo bitnije ko nešto predlaže nego sam sadržaj i svrsishodnost prijedloga”, kažu u CGO. Oni pojašnjavaju da je građanska inicijativa oblik neposredne demokratije, odnosno mogućnost građana da neposredno predlažu skupštini donošenje zakona i drugih rješenja koja direktno unaprijeđuju njihov život kroz rješavanje društvenih problema koje političari nerijetko zanemaruju.

Odluka o kandidatu do 25. januara

Predsjedništvo i Glavni odbor DPS donijeće do 25. januara odluku o predsjedničkom kandidatu. DPS je, kako tvrdi portparol te partije Časlav Vešović, utvrdila dinamiku izbora kandidata za predsjednika Crne Gore. Prema ustaljenoj proceduri, najkasnije do 20. januara, biće održane sjednice svih opštinskih

odbora u proširenom sastavu, kojima će prisustvovati i predsjednici mjesnih odbora partije, gdje će biti evidentirani prijedlozi za predsjedničkog kandidata. “Nakon sjednica opštinskih odbora, najkasnije do 25.januara, Predsjedništvo će donijeti odluku o predsjedničkom kandidatu”, zaključuje se u saopštenju. B.P.

vodom istrage o političkoj korupciji u slučaju Draga Đurovića’’. Što se bojkota tiče, unutar opozicije vlada mišljenje da bi takav način suprostavljanja umanjio šansu predsjedničkom kandidatu Miodragu Lekiću na predstojećim predsjedničkim izborima. Ideju o zajedničkom nastupu opozicije prvi je lansirao predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević koji je predložio da na novim izborima opozicija treba da izađe sa ‘’jednom listom protiv mafije’’. Sa druge strene, u Liberalnoj partiji su sigurni da nastupaju na lokalne izbore i to najvjerovat-

nije samostalno. “”Nakon svih neprijatnih političkih dešavanja u Nikšiću, razmišljamo da ovaj put samostalno nastupimo na predstojećim izborima i na taj način izmjerimo snagu i dobijemo nesumnjiv politički legitimitet”, saopšteno je iz LP. nNajviši partijski organi će o tome dinijeti odluku početkom februara, nakon predloga Opštinskog odbora u Nikšiću i Inicijativnog odbora u Andrijevici, čije je formiranje u toku a u kojoj liberali nikada nisu imali Odbor. Lokalni izboru u Nikšiću i Andrijevici, održaće se 9. marta. B.P.

NoVE opŠTINE

Zahtjevi su rijetko opravdani Grbalj, Paštrovići, Sutomore, Malesija, Petnjica i Gusinje mjesta su čiji žitelji zahtijevaju da dobiju (ili da im se vrati) status opštine. Petnjičani su se prošle godine na referendumu izjasnili da žele opštinu, a posljedni primjer za to je i Gusinje. Stanovnici tog malog mjesta na sjeveru će po svemu sudeći krenuti stopama Petnjičana, najavljuju referendum i sve su uporniji u svojoj namjeri da dobiju opštinu. Inicijative tog tipa podržavaju i pojedini poslanici. “Zakonom je jasno definisano na koji način jedno područje može da dobije status samostalne opštine. Potrebno je podnošenja akta, zatim raspisivanje konstitutivnog referenduma, nakon toga će Vladina komisija odlučiti da li to područje ima sve ekonomske parametre da bude samostalna opština”, kazao je za CdM psolanik Demokratskog fronta Milan Knežević. On smatra da područja koja za to ispunjavaju uslove treba da dobiju status opštine. “Smatram da u narednom periodu ova područja koja su aplicirala za status samostalne opštine, kao i područja koja su već održala konstitutivne referendume tre-

ba da učine sve da svoje privredne, ekonomske i prirodne potencijale unaprijede uz pomoć države kako bi dobili status samostalnih opština i ne bi bili na teretu države, kao što je to slučaj sa dosadašnjim lokalnim samoupravama, jer vjerujem da nijednom od područja kao što su Zeta, Malesija, Petnjica i Gusinje nije u interesu da bude neka vrsta hendikepirane “opštine koja bi zavisila od opštine”. Pozitivna Crna Gora nema ništa protiv formiranja novih opština. “Podržavamo formiranje samostalnih opština ukoliko je to finansijski opravdano i gdje postoji volja građana”, kazao je za CdM poslanik Pozitivne Srđan Perić. Iz Socijaldemokratske partije poručuju da ih, pored volje građana Gusinja, iskazane na referendumu, raduje i to što Plavljani podržavaju njihovu želju da budu opština, saopštio je juče poslanik te partije Damir Šehović. U Demokratskoj partiji socijalista kažu da je primjetno više inicijativa nego realnih zahtjeva za formiranje novih opština u našoj zemlji. Poslanik DPS Obrad Stanišić za CdM kaže da jedino Gusinje ima šanse da postane opština jer ima jaku dijasporu.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

granica

Prevlaka nije otvoreno pitanje

Preporuka Brisela je da se intenzivira komunikacija u rješavanju regionalnih pitanja i granica Miraš Dušević

rna Gora i Hrvatska Prevlaku ne smatraju otvorenim pitanjem već temom o kojoj treba razgovarati u cilju pronalaženja konačnog rješenja na bilateralnom nivou, potvrđeno je Dnevnim novinama u diplomatskim krugovima.

Ukoliko bi dvije države postigle dogovor bilateralno, onda bi to bila dobra poruka Briselu i međunarodnoj zajednici da su Hrvatska i Crna Gora spremne da same rješavaju otvorena pitanja. Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić nedavno je, govoreći o rješavanju statusa Prevlake, rekao da kada se govori o granicama sa susjednim državama, Crnoj Gori predstoji nekoliko aktivnosti koje će biti intenzivirane ove godine. Lukšić bi, kao neko ko je u međunarodnim krugovima prepoznat kao osoba koja je vješta u pregovaranju o osjetljivim političkim i državnim pitanjima, mogao da odigra značaj-

nu ulogu u pregovorima o trajnom rješavanju pitanja Prevlake. Prostor Prevlake funkcioniše na osnovu privremenog protokola o prelasku granice na Prevlaci iz 2002. godine, čijom primjenom su zadovoljne obje države. Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore poručuju da je protokol ocijenjen kao značajan uspjeh međunarodne zajednice i od tada do danas privremeni režim funkcioniše bez problema. “Dvije Vlade su prije dvije godine saglasile da otvore proces dogovora o trajnom rješenju, jer u članu 2 protokola stoji da odredbe protokola ni na koji način ne prejudiciraju

razgraničenje između dvije države. Međuvladina komisija za razgraničenje, čiji su kopredsjedavajući dva ministra vanjskih poslova, ima mandat da dogovori način na koji će se pitanje razgraničenja riješiti na trajnim osnovama. U dosadašnjem radu razmijenjene su osnovne pozicije i održano više sastanaka, a ubrzo ćemo inicirati novi sastanak sa ciljem intenziviranja ovih aktivnosti”, kazali su iz MVPEI. U slučaju da se dogovor ne postigne bilateralno, rješenje bi se tražilo na Međunarodnom sudu pravde ili međunarodnom arbitražom. O pitanju međudržavne granice bilo je riječi i prilikom posjete prve potpredsjednice hrvatske vlade i ministrice vanjskih i evropskih poslova Vesne Pusić Crnoj Gori. “Tada je rečeno da pitanje granice ne smije imati uticaja na evroatlantske integracijske procese te da bi dvije države još jednom mogle dati priliku neposrednim pregovorima u potrazi za rješenjem. U

Bilateralni sporazum? Pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje Boris Marić smatra da je međunarodna arbitraža najrealnije rješenje za pitanje Prevlake. “Bilo bi dobro kada bi Hrvatska i Crna Gora imale dovoljno volje da same riješe ovo sporno pitanje, ali i pored znatnog unapređenja međusobnih odnosa, mislim da to nije moguće u ovom trenutku i na ovoj temi. Eventualni bilateralni sporazum o Prevlaci bi i njihov rejting u međunarodnoj zajednici digao na viši nivo. Moram reći i to da je sada pitanje Prevlake u zoni racionalnog, za razliku od ranih devedesetih i zla koje se tada prosulo ovim prostorima, kada je jedan od povoda bila upravo i granica na Prevlaci.” Marić smatra da je važno da se odnosi u regionu, pa i na relaciji Hrvatska Crna Gora, razvijaju nabolje. Poručuje da, ako želimo da se integrišemo sa EU, moramo pokazati da smo sposobni da izgradimo potreban regionalni integracioni okvir. slučaju da takvo rješenje nije moguće, međunarodni sudovi uvijek ostaju prihvatljivo sredstvo rješavanja otvorenih pitanja”, potvrdili su Dnevnim novinama u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslo-

va Hrvatske. Bivši šef crnogorske diplomatije Branko Lukovac za DN kaže da je već deset godina na snazi privremeni sporazum o Prevlaci i da funkcioniše bez ikakvih problema.

ANALIZA: Razgraničenje je naš prioritet Razgraničenje na Prevlaci treba da bude jedan od prioriteta spoljne politike Crne Gore, i to ne samo kao ispunjenje zahtjeva Evropske unije, već kao bitan segment rješavanja trajnih i priznatih granica države, dakle kao element crnogorske državnosti. Nadam se da će Vlada Crne Gore u tom duhu i pristupiti ovom problemu i privremeni režim na Prevlaci, ustanovljen međudržavnim protokolom, dakle privremenim međunarodnim bilateranim ugovorom, koji iako dobro funkcionise, okončati u korist iznalaženja trajnog rješenja povodom granice između Crne Gore i Hrvatske. Ovo u svojoj analizi za DN navodi dr Ivana Jelić, profesorica međunarodnog javnog prava na Univerzitetu Crne Gore. Kaže da se do trajnog rješenja može doći ili diplomatskim putem (pri čemu bi prednost dala pregovorima, jer sma-

tra da su odnosi između dvije države na zavidnom nivou i da nije potrebno posredovanje ili formiranje anketne komisije od strane međunarodne zajednice) ili sudskim putem. “Dakle, nadam se da ovo pitanje možemo riješiti bilateralno, dakle bez međunarodnih sudova, i vjerujem da će postojati dobra volja za to. Međutim, ukoliko se sporna pitanja o Prevlaci prodube i države ne nađu kompromisno rješenje, onda su dva puta u izgledu: spor pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu ili spor pred međunarodnom arbitražom. Radi se o dva različita međunarodna sudska postupka, čiji ishodi se poštuju kao izvršni naslovi bez obzira na to što je prvi sud stalni svjetski sud, koji sudi po opštem (javnom) međunarodnom pravu, dok je arbitraža izabrani sud, kod kojeg je procedura fleksibilnija od

Ivana Jelić one pred Međunarodnim sudom pravde, zaitim se arbitražno vijeće bira, kao i pravo po kojem se sudi.” Jelić nije precizirala koje bi rješenje za nas bilo bolje jer, kako

ističe, ne želi da sada to izjavljuje, sve dok ima prostora da se ne uđe u pravosudno rješenje ovog spora. Naša sagovornica ne očekuje probleme u rješavanju ovog pitanja, budući da su, kako ocjenjuje, odnosi Crne Gore i Hrvatske veoma dobri. “Ne očekujem ni to da se stvari same po sebi riješe. Naime, mislim da je sada potrebno da Vlada Crne Gore uloži sve napore da se osmisli naša održiva i krajnje fokusirana strategija za rješenje ovog pitanja, koja će zaštititi crnogorske interese. Naime, Crna Gora ima istorijsko i realno pravo da vrši potpunu jurisdikciju nad Bokokotorskim zalivom, što podrazumijeva da je ulaz u zaliv sa obje strane teritorija Crne Gore.” Profesorica Jelić u analizi navodi da treba insistirati da se razgraničenje po principu uti posidetis sprovede ne samo na kopnu, već i na

moru, što obuhvata i podmorje. Ona smatra da treba insistirati na trajnom rješenju, o kojem, ukoliko nema dogovora između Crne Gore i Hrvatske, konačnu riječ treba da da međunarodni pravosudni organ, i to onaj o kojem se sporazumiju ove dvije države. “Podsjećam, jurisdikcija i Međunarodnog suda pravde i međunarodne arbitraže je fakultativna i za njeno uspostavljenje je potreban sporazum država, koje treba da istaknu činjenice koje nijesu sporne i ono što jeste sporno, te svoje tužbene ili protivtužbene zahtjeve, kao i pravnu argumentaciju. Na kraju, s obzirom na to da se radi o složenom pravnom i osjetljivom političkom pitanju, treba odmah početi intenzivni rad na ovom slučaju, kako se ne bi ugrozili ni crnogorski interes ni dobrosusjednki odnos sa Hrvatskom.”

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

PRIJETNJE NOVINARKI

Muminović: I danas bih prepoznala ª Boškovº glas

Lug pored Tare, zemljište prodato po 2 eura po kvadratnom metru

U istrazi protiv Veljovićevog bivšeg vozača svjedočila urednica Dnevnih novina Jasmina Muminović Bivša novinarka Vijesti Jasmina Muminović juče je u Osnovnom državnom tužilaštvu po šesti put opisala detalje telefonskog razgovora, tokom kojeg je u februaru 2011. godine, posredstvom njenog telefona prijećeno njenoj koleginici Oliveri Lakić i njenoj familiji. Muminović je saslušana u okviru istrage, koja se sprovodi protiv Milenka-Miće Rabrenovića, bivšeg vozača bivšeg direktora policije Veselina Veljovića, koji se sumnjiči za krivično djelo “ugrožavanje sigurnosti”. Ona je pred tužioce Sašom Čađenović, Lakićevom i Rabrenovićevim advokatom Radovanom Mandićem ustvrdila da bi i danas, bez obzira na protok vremena, mogla da prepozna glas muškarca, koji je pozvao sa njemačkog broja, predstavio se sa imenom Boško i iznio psovke i ozbiljne prijetnje na račun Lakićeve i člana njene porodice. “Sigurna sam da bih prepoznala taj glas, isto kao što sam u sudnici, kada sam prvi put vidjela i čula Milana Grgurovića, bila u potpunosti sigurna da nije osoba sa kojom sam razgovarala”, kazala je Muminović, koja je prethodno već pet puta saslušavana u policiji, tužilaštvu i sudu u vezi sa ovim slučajem. Prije Muminovićeve, u istrazi o prijetnjama novinarki Lakić saslušan je Veselin Veljović, njegov bivši vozač Rabrenović i sadašnji

Vuksan Šćepanović, kao i još nekoliko svjedoka. U vezi sa ovim slučajem paralelno se vodi i ponovljeni sudski postupak protiv Danilovgrađanin Milana Grgurovića zato što je lažno priznao da je on izvršilac tog krivičnog djela. U tom postupku sud pokušava da utvrdi okolnosti pod kojima je policija došla do njegovog imena. Takođe, nekoliko dana prije nove godine u Budvi je uhapšen, pa pušten šef tamošnje kriminalističke policije Siniša Stojković, zbog sumnje da je pokušao da utiče na Osnovnog tužioca Ljiljanu Klikovac da obustavi postupak protiv Rabrenovića, za kojeg je tvrdio da mu je prijatelj. Kao razlog je naveo navodnu namjeru državnog

establišmenta da Veljovića imenuje za direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost, a Vladana Jokovića za direktora policije, te da bi povlačenje ovog slučaja imalo negativnu konotaciju po njih. U vrijeme, kada se dogodilo ovo krivično djelo, Stojković je bio šef kriminalistike u Podgorici, koja je radila na rješavanju tog slučaja. Prije nekoliko mjeseci, u odvojenim procesima, zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Lakić na četiri mjeseca zatvora osuđen je Slavko Musić, radnik fabrike “Tara”, dok je Podgoričanin Ivan Bušković osuđen na devet mjeseci zatvora pošto je 7. marta ovu novinarku brutalno napao na ulazu u njenu zgradu. B.R.

Poslovni prostor koje je kupilo fizičko lice po 36 eura po kvadratnom metru 21.8. 2016 godine Poslovni prostor koji je Opština platila stranom pravnom licu po 250 eura po kvadratnom metru 1.6.2007 godine

EPIlOg

UHVAĆEN

TIVAT - Morski pas dužine četiri metra i težak oko pola tona, završio je ponovo u moru. “Glavonja” ili “volonja”, koga su braća Lakićevići, Davor, Dragan, Vasko i Jovica zajedno sa ocem Mihailom ulovili prekjuče na ulazu u Boku, u blizini ostrva Mamula, završio je u moru, a ne na restoranskim trpezama jer nije jestiva vrsta, kazao je jedan od petorice ribara, Davor Lakičević.

Vršeći redovne službene radnje, policajci su preksinoć, u podgoričkom naselju Stari aerodrom, uočili Danila Ivanovića (53) kako, na raskrsnici Ulicu V proleterske i Veljka Vlahovića puca u pse, saznaju Dnevne novine. Ivanović je pse pokušao da ubije iz lovačke puške marke “Crvena zastava” kalibra 12 milimetara. Kako nije posjedovao dozvolu za oružje, policajci su mu oduzeli pušku i tri patrona municije. Nakon što je priveden u policijske prostorije, protiv njega je Osnovom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. M.V.P.

ª Glavonjaº završio Pucao na pse ponovo u moru

“Bezuspješno smo zvali i kontaktirali nakupce i vlasnike restorana jer smo u međuvremenu saznali da je jetra ove vrste ajkule otrovna, kao i djelovi tijela u određeno doba godine pa nismo htjeli da rizikujemo”, kazao je Davor, navodeći da je njegov prijatelj imao namjeru da ga preparira, međutim, i od toga se odustalo jer se radilo o ogromnoj životinji pa se to u našim uslovima nije moglo izvesti. Z.K.

SKUPŠTINA

Ustavni odbor u utorak o preporukama VK Ustavni odbor Skupštine Crne Gore razmatraće u utorak Predlog amandmana na Ustav i mišljenje Venecijanske komisije (VK). Sredinom decembra, VK je usvojila Mišljenje o predloženim amandmanima za izmjene crnogorskog Ustava u dijelu pravosuđa. Predložila je da se Vrhovni državni tužilac i sudije Ustavnog biraju dvotrećinskom većinom u Skupštini Crne Gore. Takva rješenja predložila je Socijalistička narodna partija, dok je

vladajuća koalicija smatrala da treba zadržati rješenja da se Vrhovni državni tužilac i sudije Ustavnog suda biraju prostom većinom. VK je preporučila da predsjednika Vrhovnog suda ubuduće bira Sudski savjet dvotrećinskom većinom na predlog proširene sjednice Vrhovnog suda. Komisija je pozdravila rješenja vladajuće koalicije koje predviđa da se predsjednik Vrhovnog suda bira i razrješava dvotrećinskom većinom u Sudskom savjetu, a na predlog proširene sjed-

nice Vrhovnog suda. Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Štefan File ranije je poručio da je potrebno završiti proces ustavnih reformi u skladu sa preporukama Savjeta VK, kao i da ustavne reforme parlament treba da tretira kao pitanje od prioriteta. Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič ocijenio je da bi nesprovođenje ustavnih reformi moglo zakočiti proces pregovora Crne Gore sa Unijom. M.D.

Zorica Bulatović

OLAŠIN – Bivša uprava opštine Kolašin je tokom 2007. godine prodala dvije lokacije kompanijama Bepler end Partners i budvanskoj firmi Stablo, za koju se, prema tvrdnjama predsjednice OO SDP-a Željke Vuksanović, sumnja da je pričinila direktnu štetu lokalnoj samoupravi u iznosu od nekoliko stotina hiljada eura. To se dogodilo u momentu kada su na vlasti bili gradonačelnik Mileta Bulatović i predsjednik Skupštine Mile Šuković. Vlasnik je Beplera Zoran Bećirović, praktično nije imao direktnu korist odnosno da je dobio novac iz budžeta, ali je svakako pokazao umješnost u dogovaranju sa lokalnom samoupravom, jer nije imao ni eura štete, a za kupljenu imovinu nije uplatio nikakav novac, tvrde u SDP- u. Tužbu protivi Bulatovića i Šukovića podnio je SDP prije tri godine, ali iz Vrhovnog državnog tužilaštva nema reakcije. Ništa neobično.

Između mnogobrojnih prestupa dva prva čovjeka kolašinske opštine, Bulatovića i Šukovića, a o čemu su u nekoliko navrata pisale DN, je i dokumentacija iz 2007. godine U periodu najvećeg investicionog buma, kada se kvadrat zemljišta prodavao za 50 do 100 eura u prigradskim naseljima i okolnim brdima, čelnici kolašinske lokalne samouprave su opštinsko zemljište u centru grada prodavali po dva eura za kvadratni metar, tvrdi Vuksanović. Istovremeno su oni prebijali dugovanja bez potpisivanja ugovora, a sumnja se da su na taj način oštetili budžet, odnosno građane Kolašina. Kolašinska lokalna samouprava je 2007. godine “trampila” desetine hiljada kvadratnih metara zemljišta, sa firmmama “Bepler&Partners Ltd” (vlasnik Zoran Bećirović) i Stablo iz Budve (izvršni direktor Zoran Čolović) koje je zastupao advokat Branko Čolović iz Budve. Opština je da-

la na prodaju zemljište po početnoj cijeni od dva eura po kvadratnom metro u katastarskoj opštini Donja Tara–obala Tare u blizini pumpe Jugopetrol, u neposrednoj blizini centra. Zatim je o početnoj cijeni od 5 i 10 eura za metar kvadratni bilo zemljišta oko i u blizini sportske hale, ispod samog hotela Bianca, takozvana sportska zona. Kupci te imovine su bile firme Beppler i Stablo. Ovakvu odluku predložio je sada već bivši predsjednik Opštine Mileta Bulatović, a prihvatila većina u skupštini koju je činila koalicija DPS I SNP kasnije nazvana Grupa građana. DPS je tada imala osam mandata, a SNP kasnije grupa građana 11 odbornika. Zemljište u katastarskoj opštini Donja Tara prodato je firmi Bepler na nadmetanju 30. 03. 2007. godine. Tada je prodato 42.327 kvadrata po cijeni od dva eura što iznosi ukupno 84.654 eura. Zatim je prodato 17.202 kvadrata po cijeni od 27 eura, što iznosi 464.454

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

Prebijanje dugova po džepu građana

KOLAŠIN

Tužilaštvo već više od tri godine ne ispituje slučaj spornog regulisanja obaveza opštine i privatnih kompanija

Mileta Bulatović

eura. Kupac tog zemljišta je firma Stablo. Prema podacima iz SDP, Bepler ne uplaćuje novac na račun opštine. S obzirom na to da prema tadašnjim propisima zemljište nije moglo prodati strancima, ugovor o prodaji ne postoji u Opštini Kolašin! Isti primjer je i za zemljište koje je kupila budvanska kompanija Stablo – stablo nije stranac, samo Beppler... Niti je uplaćen novac na račun opštine, a nema ni ugovora. Samo tri mjeseca nakon prodaje odnosno kupovine zemljišta, kompanije Bepler i Stablo “regulišu” međusobna dugovanja i potraživanja sa opštinom Kolašin. To je urađeno tako što Bepler prenosi na opštinu 1372 kvadrata zemlje i objekte površine od 698 kvadrata koji se nalaze pored rijeke Svinja-

Mile Šuković

ča. Tu zemlju je Bepler kupio od firme ,,Sinjavina,,. Na opštinu je prenijeto i zemljište površine 2 100 metra kvadratnih koje se nalazi u mjestu Pažanj. Za tu zemlju Bepler je obračunao cijenu od 77 eura za kvadrat, a za poluurušene objekte za metar kvadratni je fakturisao opštini 250 eura! Podsjećamo da je opština zemlju prodavala za dva i pet i deset eura! Ugovor o regulisanju međusobnih dugovanja i potraživanja povodom kupoprodaje nepokretnosti u ime kolašinske opštine potpisao je Mileta Bulatović. U nekoliko ranijih izjava koje je Šuković dao povodom ove “trampe”, tvdio je da opština sa tim nije nimalo oštećena,” već je bio mišljenja da je lokalna samouprava dobro prošla potpisujući taj ugovor, jer je na taj način dobijeno zemljište nekadaš-

nje Sinjavine, jer se navodno tamo planirala gradnja gradske toplane. Detaljnije podatke tog ugovora Šuković ni tada a ni kasnije nije obrazložio.

Zemljište oko sportske hale prodato po 10 eura po kvadratu

Bez reakcije iz Tužilaštva Krivična prijavu koju je odbornički klub SDP u SO Kolašin podnio protiv bivšeg gradonačelnika Milete Bulatovića, tadašnjeg i sadašnjeg predsjednika Skupštine Mila Šukovića 2009. godine kao da nije dotakla Tužilaštvo jer, kako tvrdi Željka Vuksanović, predsjednica OO SDP-a, nijesu dobili odgovor pa čak ni ono čuveno “istraga po prijavi je u toku”. “Odbornici SDP nijesu krivičnu prijavu podnijeli na “prvu loptu”. Četiri godine smo upozoravali lokalne funkcionere na štetnost njihovog postupanja, na sjednicama Skupštine, preko medija na lokalnom i državnom nivou, tražili konkretnim zahtjevima od državnih organa da utvrde kršenje zakona od strane opštinskih funkcionera”, kazala je Vuksanović. Kako Vuksanović ističe, dugo su u dnevnoj štampi ukazivali na to da se u kolašinskoj opštini dešavaju, u najmanju ruku, sumnjivi poslovi. “Međutim, kada smo saznali da Tužilaštvo ne čita novine, odlučili smo se da podnesemo krivičnu prijavu jer je to je bilo posljednje sredstvo u našem nastojanju da zaštitimo interese i imovinu svih građana Kolašina”, kazala je Vuksanović.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

PENZIONERI

Dobro da nije veće zlo Samo da ne bude smanjivanja penzija, sve ostalo ćemo podnijeti

Vuletić: Masovni protesti na proljeće ŽUGIĆ

Povećanje stope PDV-a u krajnjoj nuždi

Nema potrebe za povećanjem stope poreza na dodatu vrijednost u ovom trenutku, saopštio je juče ministar finansija Radoje Žugić. “Ono što je bila preporuka Centralne banke, u vremenu kako neko reče, kada sam pisao sam sebi preporuke sticajem okolnosti, ostajemo pri tom stavu. PDV je eventualno u krajnjoj nuždi mjera za fiskalno prilagođavanje. Za sad za tim nema potrebe, pratićemo to tokom fiskalne godine i analizirati

hiljade turista trenutno boravi u Crnoj Gori, tri odsto manje u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. Iz Ministarstva su kazali da turistički centri Žabljak i Kolašin bilježe povećanje broja turista 30 odsto u odnosu na uporedni period. Crnu Goru je za devet mjeseci prošle godine posjetilo 1,37 miliona turista, 4,9 odsto više nego u istom periodu 2011. Turisti su u tom periodu ostvarili 8,89 miliona noćenja, 4,3 odsto više nego u uporednom periodu.

detaljno“, rekao je Žugić, Radiju Antena M. Tema o kojoj se dosta govori posljednjih sedmica su i strane investicije u 2013, ali nije mogao da precizira koliki iznos se može očekivati. “Očekivanja su da će ih biti i to dosta utemeljena očekivanja. Mislim da će to biti ozbiljan priliv u narednom periodu, na više projekata. Saobraćaj, energetika, turizam-to su tri oblasti u kojima očekujem najveći priliv stranih investicija“, istakao je Žugić.

Na redu sloboda kretanja robe U Briselu će se od ponedjeljka održati eksplanatorni analitički pregled zakonodavstva EU za 1. poglavlje Sloboda kretanja robe na kojem će predstavnici Evropske komisije predstaviti zakonodavstvo EU u ovom pregovaračkom poglavlju. Sastanak će otvoriti pomoćnica ministra ekonomije i šefica radne grupe za ovo poglavlje Nina Vujošević i savjetnik u Direkciji za Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju, Tursku i Island u Generalnoj direkciji za proširenje Marta Garsija Fidalgo. Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija je saopšteno da će sastanak služiti kao osnova za pripremu crnogorskog pregovaračkog tima za drugi sastanak s Evropskom komisijom koji je zakazan za mart 2013. na kojem će biti predstavljen crnogorski zakonodavni okvir i nivo njegove usaglašenosti sa EU propisima u ovom pregovaračkom poglavlju.

Nove mjere štednje koje Vlada uvodi od ove godine kako bi popunila prilično ispražnjenu državnu kasu u iznosu od 30 miliona eura, nijesu zaobišle ni najstariju populaciju u Crnoj Gori. Dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje je Skupština usvojila 28. decembra, uskraćuje prava crnogorskih penzionera da im penzije u 2013. godini na mjesečnom nivou budu uvećane za oko 3,3 posto. Na štetu penzionera Vlada će na godišnjem nivou uštedjeti oko 12 miliona eura. U Savezu udruženja penzonera i u Udruženju vojnih penzionera nijesu zadovoljni načinom na koji se donose odluke i riješava sudbina najstarijih ali se i ne žale jer, kako kažu, moglo je biti i gore. Ono

što žele u ovoj godini je da penzije ne budu smanjivane, kao i redovnost njihove isplate. Predsjednik Udruženja vojnih penzionera u Crnoj Gori, Drago Tiodorović kazao je za Dnevne novine da je odluka o zamrzavanju penzija neočekivana i s obzirom na životne troškove neobjektivna, ali da nezadovoljstvo ne postoji sve dok one nijesu smanjene. “Za ovu godinu želimo da bar ne bude smanjivanja penzija, a ovo neka bude doprinos vojnih penzionera budžetu Crne Gore u njegovoj stabilizaciji”, dodao je Tiodorović. I u Savezu penzioneru su zadovoljni činejnicom da se penzije ne smanjuju. “Moramo dijeliti sudbinu društva. Velika je recesija, smanjuju se plate, uvodi se krizni porez Plavi horizonti

INVESTICIJE

Katari Diar ostaje Iz Vlade najavili da će projekat gradnje luksuznog rizorta biti u fokusu pažnje u narednom periodu Kompanija Katari Diar nije odustala od projekta gradnje luksuznog risorta na lokaciji nekadašnjeg tivatskog hotela Plavi horozonti, a taj projekat biće u fokusu Vlade u narednom periodu, saopštio je juče ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. “Vlada intenzivno radi na valorizaciji svih potencijalnih investicija koje treba da otvore nova radna mjesta i utiču na nacionalni bruto društveni proizvod. Ne bih se složio da je katarski investicioni fond “Qatari Diar” odustao od Plavih horizonata”, kazao je juče Gvozdenović. Prema pisanju medija, projekat gradnje luksuznog rizorta Bijond horajzons katarskog državnog investicionog fonda Katari Diar u krizi je zbog prelaska prvog čovjeka kompanije, koju su Katarci osnovali u Crnoj Gori, kod konkurencije. Dosadašnji izvršni direktor kompanije Qatari Diar Hotel and Property Investment Montenegro, britanski menadžer Entoni Skols nedavno je imenovan za novog direktora izgradnje u Adriatik Marinasu.

On je kazao da će analizirati da li određene kompanije koje su odlučile da investiraju u Crnoj Gori imaju određene probleme koji mogu postojati prilikom pripreme projekata i pokušati sve te projekte da stave u punu funkciju. “Smatram da je to jedan od jako važnih obaveza koje će ova vlada raditi u narednom periodu i u saradnji sa lokalnim upravama i insitucijama koje su zadužene za određene elemente. Ne smatram da je ni jedan od projekata koji je započet u tim fazama da možemo da kažemo da su projekti dovedeni u pitanje”, kazao je Gvozdenović i dodao da možda kod određenih projekata postoje faze zastoja na kojima treba intenzivno raditi i stvarati pozitivan ambijent i uticati na stvaranje preduslova da Crna Gora bude jedna od najkonkurentnijih destinacija. Na taj način, kako je kazao, ubrzaće se projekti i to je jedna od stvari koja je predmet posebne pažnje. “Siguran sam da ćemo prevazići probleme, ako oni postoje”, zaključio je Gvozdenović. J.V.Đ.

Stranka penzionera će na Glavnom odboru razmotriti mogućnost da se Ustavnom sudu žali na odluku o zamrzavanju penzija ove godine, kao i na odluku o povećanju poreza na dohodak. Vojo Vuletić iz Stranke penzionera je kazao da misli da narod to više neće trpjeti i optužio premijera Mila Đukanovića da pokušava da “pretvori građane u svoje robove”. Vuletić očekuje da će zbog toga na proljeće doći do masovnih protesta. tako da mi ne možemo biti nezadovoljni”, kazao je v.d.predsjednika Saveza penzionera, Branko Vešović. Inače, prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 278 eura, što je oko 58 odsto prosječne zarade. U poređenju sa penzionerskim primanjima u zemljama regiona, jedino Hrvatska sa 284 eura ima veću prosječnu penziju u odnosu na Crnu Goru, kao i Slovenija kao zemlja članica EU sa prosječnom penzijom u iznosu od 579 eura. Visina prosječne penzije u Srbiji iznosi 225 eura, BiH 179 eura, Makedoniji 175 eura i Republici Srpskoj 164 eura. B.L.

Oporavak u drugom kvartalu Recesija u eurozoni je produbljena krajem 2012, ali će 17-člani blok početi da se oporavlja u drugom kvartalu ove godine, saopštili su zavodi za statistiku Njemačke, Francuske i Italije, javlja Frans pres. U zajedničkom saopštenju za štampu njemačkog zavoda Ifo, francuskog INSEE i italijanskog Istata, navedeno je da “ankete o poslovnoj aktivnosti, kao i pad industrijske proizvodnje u oktobru ukazuju na dodatno usporavanje ekonomske aktivnosti u eurozoni u četvrtom tromjesečju 2012. od 0,4 posto u odnosu na prethodni kvartal”.

Posla za cijelu Crnu Goru Konzervativni japanski premijer Šinzo Abe predstavio je vladin plan podsticanja privrede vredan 20 milijardi jena, odnosno 175 miliona eura. Cilj je izlazak zemlje iz krize, pa je Abe iskoristio govor kako bi otvoreno kritikovao Kinu u kojoj japanske kompanije ispaštaju zbog diplomatskog sukoba. Njegov plan trebalo bi da omogući otvaranje oko 600.000 novih radnih mjesta i ekonomski rast od dva boda u idućoj budžetskoj godini koja traje od marta 2013. do aprila 2014. Japanska privreda, koja je posljednja dva tromjesečja u recesiji, pogođena je padom izvoza i usporavanjem globalne potražnje, kao i podbačajem domaće potrošnje.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

Protesti im nijesu strani (Arhivski snimak)

uPRAVA ZA IMoVINu

Elkom nije sporan Uprava za imovinu nema saznanja i upozorenja da postoji bilo kakvo ograničenje da pljevaljska firmi Elkom bude zakupac benzinske pumpe u tom gradu, a koja je nekada pripadala Mat kompanij, vlasništva Duška Šarića. “U nadležnosti ovlašćenih službenika Uprave za imovinu i Komisije nije bavljenje istražnim radnjama i paušalnim ocjenama i optužbama, ko je sa kim poslovao, sarađivao ili imao drugu komunikaciju”, navodi se u saopštenju Uprave.

DN su u petak objavile da se za zakup benzinske pumpe koja je pripadala Šariću javila kompanija od koje je Mat kompani isti objekat kupio prije skoro pet godina. To znači da su Elkom i Mat kompani imali određeni poslovni odnos. Uprava za imovinu navodi da je provjerom utvrđeno da Elkom ispujava sve uslove da bude zakupac pumpe. “Postupljeno je u skladu sa važećim zakonskim procedurama, što će biti slučaj i u nastavku postupka”, poručili su iz Uprave.

NoVI oglAs

Livnica jeftinija milion eura KAP

Protesti od utorka Rusi odlučili da smanje plate jer nemaju dovoljno novca, Vladin predstavnik protiv, ali nema pravo veta na te odluke Novak Uskoković, Barbara Lekavski

dbor direktora Kombinata aluminijuma Podgorica odlučio je, uprkos protivljenju Vladinog predstavnika, da decembarska zarada zaposlenima bude smanjena. Iz Sindikata kompanije su kazali da će to izazvati proteste. Ta pitanja, kako dodaju, rješavaju su u razgovorima sindikata i poslodavca. Sve u svemu, nova tenzija u Kombinatu aluminijuma Podgorica.

Samo dvije sedmice nakon početka Nove godine u Kombinatu aluminijuma Podgorica problemi u odnosima uprava - sindikat. Ruski predstavnici u Odboru direktora Kombinata aluminijuma (KAP) su na jučerašnjoj sjednici glasali za smanjenje zarada dijelu neangažovanih radnika, dok je Vladin predstavnik Nebojša Dožić bio protiv. Glasanje je bilo elektronsko. U Odboru direktora KAP-a ruski suvlasnik, Centralnoevropska aluminijumska kompanija (CEAC), ima dva predstavnika, Vlada jednog, a kompanija sa Mauricijusa takođe jednog. Ovog puta Vladin predstavnik nije imao pravo veta. “Ovaj put nijesam imao pravo veta, ali tražio sam da se odloži donošenje odluke i obrazložio zašto je ona pogrešna”, kazao je Dožić za Dnevne novine. Vladin predstavnik smatra da je neophodno da zarade budu manje

jer je proizvodnja, ali da bi trebalo to da se uradi u dogovoru sa Sindikatom i da se odnosi na sve. Predstavnici Centralnoevropske aluminijumske kompanije najavili su u decembru da im za plate nedostaje oko 300.000 eura, zbog čega su predložili da se ovog mjeseca ne isplaćuje stimulans na zarade dijelu radnika koji nijesu radno angažovani. Iznos stimulansa zavisi od radnog mjesta, a mogu da iznose i polovinu plate. Decembarsku platu radnici treba da prime 15. januara, a obračun bi trebalo da se završi u petak. Stav uprave Sindikat je spremno dočekao. Budući da je ruski dio Borda direktora Kombinata aluminijuma juče jednoglasno odlučio da smanji platu dijelu neangažovanih radnika, sindikat će na takvu odluku već od utorka odgovoriti štrajkom i obustavom rada. Ruski menadžmet je, kako su poru-

oNogoŠT

Vlada ih neće ostaviti na ulici Međuresorska radna grupa, oformljena kako bi se riješio status radnika Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Onogošt Nikšić, intenzivno će nastaviti da se bavi pitanjima optimizacije broja zaposlenih kroz nekoliko mjera, zaključeno je juče na sastanku u Podgorici. Predstavnici Ministarstava održivog razvoja i turizma i rada i socijalnog staranja, koji su, sa Zavodom za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG), sindikalnom organi-

zacijom HTP Onogošta u stečaju i Unijom slobodnih sindikata (USSCG) oformili međuresorsku radnu grupu, sastali su se kako bi riješili status 82 radnika, prenosi Mina-biznis. Međuresorska radna grupa će se, kako su naveli, pitanjima optimizacije broja zaposlenih baviti i kroz aktivne mjere zapošljavanja, prije svega kroz obezbjeđenje kreditne podrške i angažovanje jednog broja radnika u objektima preduzeća - hotelima.

čili, na taj način gurnuo radnike u štrajk. Predsjednik Sindikata aluminijuma Rade Krivokapić kazao je za Dnevne novine da iz kompletne privatizacije fabrike radnici neće izaći kao jedini gubitnici. Poručio je da će, kao što su to i do sada radili, braniti prava zaposlenih, te da ukoliko odluka bude sprovedena, stupiti u štrajkove, proteste i tražiti raskid ugovora sa Rusima. “Svaka priča o zaradama može samo da se događa između poslodavca i Sindikata, a budući da je odluka Odbora direktora donijeta bez naše saglasnosti, smatramo je jednostranom i već od 15. januara imaćemo proteste”, najavio je Krivokapić. Odluka o smanjenju zarada dešava se u trenutku kada Vlada pokušava da dugoročnije riješi problem Kombinata aluminijuma Podgorica. Očekuje se da se definiše hoće li Ruse zamijeniti novi partner, a najozbiljnija je turska firma Toščelik. Interesovanje pokazuje njemački HGL. Međutim, do strateškog partnerstva u poziciji kada su štrajkovi i sama Vlada teže se dolazi. Na sve ovo trebalo bi dodati i preko 60 miliona eura duga koji Kombinat aluminijuma Podgorica ima prema Elektroprivredi Crne Gore, kao i nepostojanje ugovora o isporuci struje.

Stečajna uprava nikšićke Livnice raspisala je novi oglas za prodaju cjelokupne imovine kompanije, po početnoj cijeni od 2,5 miliona eura, milion eura nižoj nego na prethodnom. Zainteresovani se za učešće na javnom nadmetanju mogu prijaviti do 11. februara. Pravo učešća na javnom nadmetanju, koje će biti organizovano 14. februara u upravnoj zgradi kompanije, imaju domaći i strani građani i preduzeća koji uplate depozit od deset odsto početne prodajne cijene. Na prethodnom javnom nadmetanju za prodaju cjelokupne imovine Livnice, po početnoj cijeni od 3,5 miliona eura,

koje je održano početkom novembra, nije bilo zainteresovanih. Potencijalnim kupcima ponuđena je cjelokupna imovina Livnice, odnosno zemljište, građevinski objekti, postrojenja i oprema, kao i 170 akcija u Prvoj banci Crne Gore. Imovina je namijenjena proizvodnji čeličnih odlivaka i izradi modelnih kompleta. Iz stečajne uprave je objašnjeno da će ponuđača sa najvećom kupoprodajnom cijenom Komisija za sprovođenje javnog nadmetanja proglasiti za najpovoljnijeg. Prednost će imati ponuđač koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu i najpovoljniji investicioni program.

oD MAJA

Nova novčanica od pet eura Predsjednik Evropske centralne banke (ECB), Mario Dragi, predstavio je u Frankfurtu novu novčanicu od pet eura koja će biti u opticaju od 2. maja. Razlika između dosadašnjih novčanica od pet eura i novih, na prvi pogled je minimalna, a novina je da će biti štampan i tekst na ćirilici. Na licu novčanice i dalje je slika trijumfalne kapije, a na poleđeni je iscrtana karta čitave EU, uključujući i zemlje van eurozone, kao što je Velika Britanija, prenose svjetske agencije. Razlika u novoj i staroj novčanici uočava se dodirom, jer su u novu novčanicu utisnute izbočene linije na desnom i lijevom rubu. Novina je i što je na novim novčanicama umetnut lik starogrčke

boginje Evropa, dok je riječ euro zamijenjen simbolom eura. Lik boginje Evrope na novim novčanicama uzet je sa vaze stare 2000. godina iz muzeja Luvr u Parizu. To je druga serija novih novčanica od pokretanja eurozone 1999. U planu je i zamjena svih novčanica zaključno sa apoenima od 500 eura.

PoslugA

Zaposleno 52 miliona ljudi Od tog broja 83 odsto su žene, koje rade za male plate i prekovremeno Broj ljudi koji rade kao kućna posluga porastao je od 1995. do 2010. godine 60 odsto, prije svega zbog devet miliona novih nezaposlenih u tom periodu, saopštili su predstavnici Međunarodne organizacije rada (MOR). Oni su naveli da je 83 odsto žena među 52 miliona ljudi koji kao kućna posluga uglavnom rade prekovremeno, za slabe plate i bez ikakvog ugovora. U posljednjih 15 godina broj onih koji rade kao pomoć u kući porastao je 19 miliona, piše Biznis.ba, a prenosi Mina-biznis.

U izvještaju MOR-a navodi se da je to ujedno i najproblematičniji sektor, jer je radna snaga u najvećoj mjeri eksploatisana, zarade minimalne, a uslovi rada teški, s obzirom na to da nema definisanog radnog vremena, niti godišnjeg odmora, dok je posluga često izložena fizičkom, psihičkom i seksualnom nasilju. Sve češće je praksa da se za tu vrstu poslova unajmljuju djeca mlađa od 15 godina, i to najčešće u Aziji, Pacifičkoj oblasti, Južnoj Americi i na Karibima. Problem eksploatacije djece je najizraženiji u zemljama u

razvoju. Položaj kućnih pomoćnica u Saudijskoj Arabiji se, kako je navedeno u izvještaju MOR-a, skoro graniči sa ropstvom, gdje je zakon veoma strog u vezi neprijavljene strane radne snage. Lokalno stanovništvo traži i do 1,5 hiljada eura za uslugu dobijanja radne dozvole za strance, dok prosječna mjesečna zarada kućne posluge je oko 140 eura. Često se dešava da poslodavci oduzimaju pasoše strancima koji rade za njih i ne isplaćuju im nadnice. Posluga je često izložena fizičkom i seksualnom nasilju.

Aktuelno 11

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

Ove godine deset miliona noćenja INTERVJU: MINISTAR TURIZMA I ODRŽIVOG RAZVOJA, BRANIMIR GVOZDENOVIĆ

Crna Gora, kako očekuje ministar, imaće dalji rast prihoda od turizma Novak Uskoković

rnu Goru ove godine trebalo bi da posjeti oko 1,5 milion turista koji će ostvariti deset miliona noćenja, očekivanja su ministra turizma i održivog razvoja Branimira Gvozdenovića. Ambiciozan plan svjesni su neće biti lako ostvariti, ali Crna Gora, kako dodaje, jedina je mediteranska država koja uprkos krizi bilježi rast. Gvozdenović najavljuje da su ciljevi privlačenje novih ulaganja, ali i da se započete investicije završe. Ništa manje energije, koje Gvozdenoviću ne fali, biće utrošeno za rješavanje problema u sektoru turizma, posebno daljem suzbijanju sive ekonomije.

● DN: Kakve su projekcije za ovu turističku godinu ? Tokom deset mjeseci 2012. g. od turizma je prihodovano 690 miliona što predstavlja povećanje od 4,2 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. U 2011. g. crnogorsko hotelijerstvo je realizovalo za 35 odsto veći ukupan poslovni prihod u odnosu na 2006. g, a naši hotelijeri predviđaju dalji rast prihoda od 16 odsto do kraja 2013, čime bi ukupni prihodi po hotelskoj sobi trebalo da dostignu nivo od 16.500 eura na godišnjem nivou. Poseban razlog za optimizam nam daju i kvalitativni pokazatelji kroz posljednju redovnu anketu turista, gdje je njih 96 procenata izjavilo da će u narednih pet godina ponovo posjetiti našu zemlju, a 98 odsto njih će preporučiti Crnu Goru prijateljima i rođacima kao destinaciju za odmor. I na kraju, Crna Gora je jedina mediteranska destinacija koja uprkos krizi bilježi konstantan rast prometa. Na osnovu navedenih trendova i kvalitetnog plana prioriteta u turizmu za naredni period, projektujemo cilj od oko 1,5 milion turista i 10 miliona noćenja u 2013. godini, a u skladu sa time i povećanje prihoda. ● DN: Kako doći do tog cilja? Taj cilj možemo ostvariti ako već u ovoj godini budemo imali nove letove ka Crnoj Gori, dodatno ojačali i uveli nove vidove promocije, stavili u punu funkciju postojeće raspoložive resurse i uložili maksimalne napore u prevazilaženje dugogodišnjih problema u sivoj ekonomiji, oko graničnih prelaza i sl. Osim toga, ove godine očekujemo i niz novih ponuda u ugostiteljstvu i u smještajnim kapacitetima. Sve navedeno realizovaće se uz zajedničke napore Ministarstva, lokalnih samouprava, turističke privrede i svih relevantnih subjekata, a sa kojima smo otpočeli održavanje odvojenih koordinacionih sastanaka. ● DN: Šta je sa ulaganjem u turistički sektor? Po pitanju investicija radićemo na dva kolosjeka: jedan je privlačenje novih ulaganja, a drugi maksimalni napori da se već započete investicije adekvatno sprovedu, ili prepuste nekome ko će ih kvalitetno dovesti do kraja. Naravno, nikako ne treba zaboraviti da se ovi planovi realizuju u vremenu i uslovima globalne krize, te je naš posao da stvaramo uslove za njihovu implementaciju. U narednom periodu, u posebnom fokusu naše pažnje biće turistička valorizacija sjevera i lokaliteta poput Bjelasice i Komova, Durmitora i prostora Prokletija, ali i

implementacija Golf strategije čime ćemo obezbijediti diversifikaciju turističkog proizvoda. Takođe, sa lokalnim upravama radimo na razvojnim projektima i širenju ponude - razvoju seoskog i eko turizma, te valorizaciji prirodnih resursa poput Đalovića klisure, Lipske pećine i sl. ● DN:Šta očekujete da će početi da se gradi tokom ove godine? Radimo na stvaranju uslova za gradnju hotela “Galeb” i „Jadran“ u Ulcinju, prvog butik-hotela u Crnoj Gori u Reževićima, hotela sa pet zvjezdica u Bečićima, projekat izgradnje Suisse hotela u Budvi, nove „Kraljičine plaže“ u Miločeru, marine i golf igrališta na Luštici, ekskluzivnog resorta na lokaciji „Plavi horizonti“ u Tivtu i hotela sa pet zvjezdica u Kotoru, ekskluzivnog resorta u Kumboru čija je investiciona vrijednost najmanje 258 miliona eura, a postoji interesovanje i za izgradnju nekoliko manjih hotela sa akcentom na planinski dio, prije svega Kolašin. Važno je napomenuti da sve strukture moraju uložiti napore da se što brže i kvalitetnije pređe put od stvaranja uslova za gradnju do same gradnje i adekvatne realizacije investicije. Raspisan je i tender za Ski-centar Durmitor, ali i za prodaju prostora bivše kasarne na Žabljaku. Ovome treba dodati i značajne turističke projekte koji su već započeti kao što su izgradnja hotela „Regent“ u kompleksu Porto Montenegro u Tivtu i „Hilton“ u Podgorici. ● DN: Siva ekonomija u turizmu? Problem sive ekonomije negativno utiče na ozbiljan razvoj svake turističke destinacije, umanjujući kvalitet ponude, te tu očekujemo značajno jačanje inspekcijskih službi i uvođenje posebne forme monitoringa. Jasne mjere u ovoj oblasti biće predmet Akcionog plana za pripremu turističke sezone 2013. koji će Vlada raz-

matrati početkom 2013. g, a čijoj izradi ćemo se posvetiti punim kapacitetima. U tom kontekstu, već smo obavili preliminarne razgovore sa turističkim poslenicima. ● DN: Hoće li više domaćih kadrova biti zaposleno u sektoru turizma? Zaposlenost u turizmu usmjeravaćemo kroz: unaprijeđenje kadrovske strukture zaposlenih, definisanje novih standarda zanimanja prateći zahtjeve tržišta i jačanje imidža poslova u ugostiteljstvu. Na primjer, važna informacija za ugostiteljske radnike je da, pored kadrova koji su kvalifikovani za različita zanimanja u turizmu, imaju i oko 10 000 svršenih srednjoškolaca i studenata potencijalno zainteresovanih za radni angažman na sezonskim poslovima. Takođe, samo nakon prvog kruga realizacije Programa stručnog osposobljavanja visokoškolaca, u Nacionalnoj i lokalnim turističkim organizacijama osposobljavanje treba da otpočne 20 mladih. Ukupno, po ovom programu, u sektoru turizma biće primljeno oko 200 kandidata, te smatram da su neophodni intenzivni dogovori o zajedničkim elementima rada ovih mladih ljudi sa ciljem što kvalitetnije obuke. Pored pomenutih otvorenih pitanja, prioritet nam je veća dostupnost Crne Gore i otvaranje novih emitivnih tržišta kroz pripremu i potpisivanje ugovora vezanih za low-cost kompanije i čarter letove, povećan broj letova naše avio-kompanije, kao i produžetak turističke sezone.

Istražujemo nove forme promocije ● DN: Hoće li biti promjena u promociji Crne Gore? U skladu sa resursima koji su nam na raspolaganju, fokusiraćemo se na predstavljanje Crne Gore kao jedinstvene destinacije i uložićemo znatne napore u cilju boljeg prepoznavanja crnogorskog turističkog identiteta. Planom promotivnih aktivnosti za zimsku turističku sezonu 2012/13. nastavićemo intenzivnu promociju, posebno u regionu i na domaćem tržištu, sa akcentom na ponudu zimskih centara - Žabljak, Kolašin, Vučje. Treba pohvaliti i inicijative turističkih organizacija pojedinih opština koje su usmjerene na specifična tržišta. U fokusu nastupa na značajnim sajmovima turizma, posebna pažnja biće posvećena najvažnijim emitivnim tržištima u EU i našem regionu, ali i udaljenim tržištima. Takođe, istražujemo i nove forme promocije koje mogu da upotpune naše aktivnosti uključujući nove forme e- komunikacije i promocije.

12 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

SAOBRAĆAJNE NEZGODE

ZORAN PIPEROVIĆ:

Viši sud pogrešno utvrdio činjenice Advokat Ivana Vračara uložio je žalbu na presudu kojom je njegov branjenik osuđen na 17 godina zatvora za ubistvo Dragana Dudića Frica

Broj mrtvih se smanjuje, uzroci isti Velike brzine, preticanje i prolaženje kroz crveno svijetlo najčešći razlozi saobraćanjih nezgoda Marija Palibrk

S Piperović

Zoran Piperović, advokat Ivana Vračara (33) koji je prvostepeno osuđen na 17 godina zatvora zbog ubistva kontroverznog kotorskog biznismena Dragana Dudića Frica, zatražio je od Apelacionog suda da ukine takvu presudu i predmet vrati na ponovno suđenje. U žalbi koju je Vračarev branilac dostavio drugostepenom sudu navodi se da je presudom pogrešno utvrđeno činjenično stanje pa je samim tim, i visina kazne pogrešno odmjerena. Vračar je, prema navodima prvostepene presude, 30. maja 2010. u Kotoru, s umišljajem, na podmukao način ubio Dudića i pri tom s umišljajem doveo u opasnost život Željka Bojanića. On je kritičnog dana, oko podne, iz pravca terase kafe-bara “Forca” u Starom gradu u Kotoru, neopaženo sa leđa i naoružan sa dva pištolja prišao Dudiću, koji je sjedio na terasi susjednog kafe-bara “Moka”. Nakon što je izvadio jedan pištolj, u njegovom pavcu je ispalio više metaka od kojih su ga dva pogodila. Prilikom pucnjave, ranjen je Željko Bojanić, pa je osim za teško ubistvo Dudića, osuđen i za dovođenje Bojanića u životnu opasnost te za posjedovanje oružja bez dozvole. Prvostepenom presudom podgoričkog Višeg suda,

osuđen je na 17 godina i tri mjeseca zatvora. Piperović u žalbi koju je podnio Apelacionom sudu ne negira da je njegov branjenik počinio ubistvo ali tvrdi a nije riječ o “teškom ubistvu” već da je ono posljedica dugogodišnjeg straha i agonije u kojoj se zbog prethodnih napada i prijetnji koje mu je Dudić upućivao, nalazio njegov branjenik. Po stavu odbrane, o umišljanom pokušaju ubistva Bojanića nema ni govora, naročito ako se ima u vidu da je, kako kaže Piperović, metak koji je ranio Bojanića prethodno prošao kroz tijelo stradalog Dudića. Sud je, po ocjeni odbrane, neutemeljeno zaključio da je Vračar u periodu koji je prethodio ubistvu bio u stanju “realnog straha” ne objašnjavajući pri tom šta to znači. “Tim vještaka medicinske struke ocijenio je da se moj branjenik u dužem periodu nalazio u stanju kumulativnog stresa i bio je životno ugrožen što je sud u presudi okarakterisao kao realan strah. Ako već jeste, onda je trebao da objasni šta je to realan strah i kako se podvodi pod zakonske i medicinske spoznaje čovjekovih radnji”, navodi Piperović u žalbi pojašnjavajući da je to bitno zbog stepena Vračerove uračunljivosti. S.K.

SAOBRAĆAJNA NEZGODA

Poginuo sletjevši autom u more Nenad Matković (66) iz Kotora poginuo je juče oko 15.35 časova, ispod Manastira Banja, kod Risna, kada je upravljajući automobilom “reno klio” (KO AB 470) iznenada izgubio kontrolu nad njim i sletio sa puta pravo u more. Sa Matkovićem u automobilu se nalazila i njegova supruga Milena (51), čiji život je spašen zahvaljujući brzoj akciji Stevana Petkovića, koji je bio očevidac strašnog prizora. “Približivši se ivici puta sa kojeg su Matkovići sletjeli, Petković je ugledao automobil koji je već potonuo ispod vode jer je pao u more na pet metara od obale i na metar dubine. Ne primijetivši putnike automobila na površini mora, Petković je shvatio da su ostali zarobljeni u karoseri-

ji. Brzo je otplivao do automobila i nakon kraćeg ronjenja ugledao ženu koja je bila zarobljena pod vodom. Nekoliko minuta Petković je Mileni uz veliki fizički napor držao glavu iznad površine vode kako bi ostala u životu, a kada je njegov brat pritrčao u pomoć, uspjeli su da je izvuku iz mora. Nažalost, za Mileninog muža nije bilo spasa”, ispričao je izvor blizak policiji. Matkovićeva supruga Milena, koja se nalazila na mjestu suvozača, zadobila je povrede koje nijesu opasne po život i smještena je na dalje liječenje u Bolnicu “Vaso Ćuković” u Risnu. Uviđaj je obavila zamjenica osnovnog državnog tužioca Tanja Čolan, uz asistenciju ekipe kotorske saobraćajne policije. B.R.

tatistika Uprave policije govori da se broj smrtno stradalih osoba u saobraćajnim nezgodama na crnogorskim putevima iz godine u godinu znatno smanjuje, ali da najčešći uzroci ovih nesreća ostaju isti. Interesantan je i podatak da je broj saobraćajnih nezgoda sa smrtnim ishodom mnogo manji kada se za upravljačem nalazi žena. Prema riječima saobraćajnog vještaka Gorana Čarapića, nije relevantno govoriti o tome u kojim automobilima se najviše gine, jer su u Crnoj Gori izražene velike razlike u zastupljenosti automobilskih marki.

Goran Čarapić

Prošle godine u saobraćajnim nezgodama život je izgubilo 46 osoba, čak 12 više nego 2011, kada ih je bilo 58. Takođe, prošle godine stradalo je 13 vozača i 17 saputnika, dok je 2011. taj odnos je bio suprotan 26 osoba je poginulo dok su upravljale automobilom, a njih 14 smrt je zadesila na mjestu suvozača. Kako je kazao Čarapić, njegovo dugogodišnje iskustvo je pokazalo da su najčešći uzroci nesreća, posebno onih sa teškim posljedicama, enormno velike brzine, preticanje na zabranjenim mjestima i prolaženje kroz crveno svijetlo na semaforu. Prva dva uzroka, kako vještak navodi, lako je otkriti. Problem se javlja sa prolaskom voza-

ča kroz crveno svijetlo, jer kod nas još ne postoje kamere na semaforima. U takvim situacijama, vozači gotovo pa uvijek poriču svoju krivicu, te se procjena u ovom slučaju ostavlja sudu. Što se tiče marki automobila koje su najviše, a koje najmanje bezbjedne u ovom smislu, Čarapić je kazao da “cijena diktira sve”. “Manje stradanja ima u novijim nego starijim vozilima. Automobili novijeg datuma imaju jaku pasivnu zaštitu - vazdušne jastuke, bezbjednosne pojaseve, potpuno drugačiju konstrukciju u odnosu na starije modele, drugačiji kočioni sistem. Teško ko strada u ‘mercedesu’ koji košta od 30.000 do 300.000

Kvalitet puta čest uzrok saobraćajnih nezgoda Na nastanak, ali i posljedice saobraćajnih nezgoda utiče i kvalitet puta koji, prema ocjeni stručnjaka, ali i vozača, kod nas i nije na visokom nivou. “Veliki broj saobraćajnih nezgoda koji se desi, a gdje je faktor put, određeni broj ljudi i ne prijavi policiji, jer misle da su udarili sami. Nezgode se prijavljuju tek ako ima povrijeđenih ili ako je zatvoren put”, kazao je Čarapić. Kako je dodao, postoje procjene da se u Evropi čak 20 odsto od ukupnog broja ovih nezgoda desi zbog stanja na putu. Kod nas je to u svega tri odsto slučajeva, upravo zato što ljudi te situacije ne prijavljuju.

Platije i put prema Budvi najrizičniji Iako zvanično na crnogorskim putevima ne postoje određene crne rupe, odnosno mjesta gdje se najviše gine, jasno je da su pojedine dionice “odnijele” više života od drugih. To su, prema ocjeni vještaka, kanjon Platije i dio puta prema Budvi, odnosno Primorju. Na tim putevima, kako je kazao Čarapić, neophodno je pojačati policijsku i radarsku kontrolu. eura. Za jedan najjeftiniji “mercedes” moguće je kupiti tri automobila neke prosječne klase”, kazao je Čarapić. Iako bezbjedniji, moderniji automobili, posebno mlade osobe, dovode u iskušenje da voze mnogo brže nego što je dozvoljeno, te je i to čest uzrok nezgoda. “Novija vozila su opasna jer imaju motore koji imaju veliku snagu i koji nijesu predviđeni za naše puteve, posebno kada padaju kiša ili snijeg. Brza auta sa velikom kubikažom jednostavno ‘mame’ na brzu vožnju”, dodao je vještak. Jedan od najčešćih savjeta kako policije, tako i laika, kako izbjeći veće posljedice prilikom nezgoda jeste vezivanje sigurnosnog pojasa. Međutim, u nekim, kako vještak kaže, “ekstremnim” situacijama može se desiti i da to u ovom slučaju bude otežavajuća okolnost. “Naravno da pojas štiti, ali to zavisi od vrste saobraćajne nezgode, odosno da li je u pitanju prevrtanje automobila, paljenje, slijetanje u vode ili obični sudar. Ipak, dobra je zaštita u 90 odsto slučajeva. Kod čeonih sudara, pojas je dobar, a prilikom nekih drugh sudara može biti opasan. Ukoliko se desi da neko sleti sa puta u rijeku, more ili jezero, onda ljudi nemaju vremena da nađu pojas, da vide kako da ga se oslobode i da spasu život. Ovo posebno važi za saputnike koji su vezani na zadnjem sjedištu, a koji su najčešće djeca koja apsolutno nemaju orijentaciju prilikom pada u rijeku, prevrtanja vozila ili požara. Pojas je dobar pri malim brzinama od oko 60-70 kilometara na čas, dok pri ekstremnim brzinama njegova funkcija nije od velike pomoći”, kazao je Čarapić. On je objasnio i da vazdušni jastuci, koje danas ima skoro svaki automobil, nijesu od koristi ako putnici nijesu vezani pojasom. Ukoliko se desi da vozač ili saputnici u autu nijesu stavili pojas, erbegovi mogu da budu uzrok i povreda pošto putnici prilikom sudara sa njim ostvaruju prvi kontakt.

Aktuelno 13

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

Dobar zakon smanjuje fatalne posljedice Koliko zakon pomaže u smanjenju saobraćajnih nezgoda i njihovih posljedica, Čarapić je objasnio na primjeru dionice od Podgorice do Budve kada je prije oko desetak godina na tom putu poginulo 45 osoba zbog brze vožnje ili preticanja. Nakon godinu dana pošto je donešena uredba kojom je propisano da se svim nesavjesnim vozačima za brzu vožnju i preticanje oduzme vozačka dozvola, zabillježen je samo jedan smrtni slučaj na dionici prepoznatljivoj po stravičnim saobraćajnim udesima i brojem poginulih.

FLAŠOM U GLAVU

Traže Luku Đurovića zbog nasilničkog ponašanja Barska policija potražuje vođu jedne od kriminalnih grupa zbog nanošenja teške povrede sugrađaninu Bojanu Gačeviću Barska policija potražuje Luku Đurovića, za kojeg se vjeruje da je vođa jedne od kriminalnih grupa u tom gradu, zbog sumnje da je u noći između 5. i 6. januara nanio tešku tjelesnu povredu sugrađaninu Bojanu Gačeviću. Incident se, prema saznanjima policije, dogodio u novootvorenom klubu “Studio”, čiji su vlasnici braća Vlado i Stojan Sekulović, koji važe za vođe druge kriminalne grupe u Baru. Prema nezvaničnim informacijama, Đurović je, navodno, bez povoda, flašom gađao i pogodio Gačevića, koji je u tom momentu nosio majicu sa nat-

pisom “Savoja”, kako se zove i kafić čiji je vlasnik Armin Muša Osmanagić, u policijskim dosijeima označen kao predvodnik treće kriminalne grupe u ovom lučkom gradu. Gačević je, navodno, zatražio medicinsku pomoć u barskoj bolnici, ali slučaj nije htio da prijavljuje policiji pod izgovorom da je povrede zadobio usljed pada. Međutim, policija je operativnim putem došla do drugačijeg saznanja, koje ukazuje da mu je povrede nanio Đurović. Inspektori su juče tokom dana pretresli stan, u kojem živi Đurović, ali ga u njemu nijesu pronašli. Zbog sumnje da

je u bjekstvu, za njim je raspisana lokalna potjernica. Luka Đurović je osoba koju prate kontroverze o povezanosti sa švercom droge i nekim ubistvima, koje nijesu dokazane. Ranije je njegovo ime bilo uvršteno u operaciju italijanske policije “Šah-mat”, zbog sumnje za šverc 87 kilograma kokaina, ali za to nije bilo dokaza, zbog čega je potjernica povučena. U to vrijeme crnogorska policija je izvršila pretres u stanovima i kućama članova njegove porodice, kada su oduzeti određena količina novca, skupocjeni satovi i dijamant, što je kasnije vraćeno. B.R.-J.M.

NOVE KAZNE

Nekim vozačima treba psihijatar, a ne policija U Upravi policije zadovoljni primjenom novog Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima

Šestović, Janjušević i Klikovac

Joše jedan od uzroka brojnih nezgoda je koncentracija alkohola u krvi, koja različito utiče na pojedince, zavisno od starosti, težine, pola i drugih psihofizičkih karakteristika. “Koncentracija alkohola u krvi do 0,3 promila, do koliko je do-

zvoljeno po novom Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, prema mojoj procjeni, nikada nije bila uzrok saobraćajnih nezgoda. Ta koncentracija alkohola ne može uticati na bilo kakvu reakciju vozača za upravljačem i ne može biti uzrok nezgoda”, ocijenio je Čarapić.

Iz Uprave policije tvrde da su zadovoljni petodnevnom primjenom novog Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, za koji još nijesu urađeni podzakonski akti. Pomoćnik direktora UP Nikola Janjušević istakao je da su zadovoljni i činjenicom da je protekle dvije godine u odnosu na prethodne prepolovljen broj poginulih na crnogorskim putevima. Prošle godine bilo je čak tri puta manje nesreća sa smrtnim posljedicama u odnosu na 2007. godinu. Naime, u 2012. bilo je 54 ovakvih slučajeva, a 2007. čak 122. “Vlada je donijela Nacionalnu strategiju za period od 2010. do 2019. godine, prema preporukama Evropske komisije, da se broj poginulih svede na 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je već ispunila taj kriterijum”, kazao je Janjušević. Kako je dodao, prošle godine, u odnosu na 2011. bilo je 17 odsto manje povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama. Ovom prilikom Janjušević je ponovio neke od najznačajnijih promjena koje je donio novi zakon, govoreći kolike su kazne za prekršaje.

Janjušević je, navodeći primjere saobraćajnih nezgoda, od kojih su neke bile sa većim posljedicama, kazao da je za neke vozače potreban psihijatar, ne policija ili sud. “U prvom redu mislim na vozače ili situacije u kojima neko prevozi porodicu pod dejstvom alkohola ili vozi djecu na prednjem sjedištu. Jednom prilikom desilo se da vozač sa 2,5 promila alkohola u krvi vozio suprugu i djecu”, kazao je Janjušević. Od početka primjene novog Zakona o bezbjednosti saobraćaja, odnosno, od 6. januara, policajci su izdali 350 prekršajnih naloga i 50 prekršajnih prijava. Kako su naveli, prioritet je kažnjavanje zbog nevezivanja sigurnosnog pojasa, te tih prekršaja ima najviše, dok je zanemarljiv broj kazni koje se izriču zbog neposjedovanja fluoroscentnog prsluka. Šef podgoričke policije Petar Šestović kazao je da je u Podgorici od početka primjene novog zakona zbog nevezivanja pojasa izdato 139 naloga, a zbog korištenja mobilnog telefona u toku vožnje 19 naloga.

Rukovodilac Odsjeka za nadzor i kontrolu u drumskom saobraćaju Dragan Klikovac, na primjeru kazne za nevezivanje sigurnosnog pojasa objasnio je kako će se zakon primjenjivati. “Kazna za nevezivanje pojasa je od 40 do 100 eura. Kolika će kazna biti zavisi od toga da li je vozač ranije kažnjavan zbog toga. Policajac može izdati nalog za plaćanje samo minimalne kaznu, kao i kaznene bodove, koji su predviđeni za taj prekršaj. Ostalo zavisi od suda”, objasnio je Klikovac. Kako je kazao, zbog nedovoljnog broja Evropskih izvještaja o saobraćajnoj nezgodi, još nijesu počeli da kažnjavaju vozače koji ih nemaju. Osim toga, još nije određena cijena izlaska policije tokom vršenja uviđaja ukoliko neko od građana to zahtijeva. “U regionu ta cijena se kreće od 80 do 100 eura, mislim da će tako biti i kod nas”, kazao je Klikovac. Odgovarajući na pitanja novinara rekao je i da je konkurs za nabavku zimskih guma na službena vozila UP obustavljen, te da još koriste stare. M.V.P.

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13.1. 2013.

Uvalili nam mačku u džaku ŽIVOTNO OSIGURANJE

Nezadovoljni građani tvrde da novac koji su iz osiguravajuće kuće spremni da vrate, usljed ranijeg raskida ugovora, ne računa se kao zbir uplaćenih premija. Međutim, ono što je sporno je činjenica da tu stavku, prema njihovim riječima, prilikom ugovaranja “posla” agent ne pominje.

Grupa građana iz Podgorice tvrdi da su ih prevarili agenti Grave osiguranja prilikom potpisivanja ugovora

Jelena Kovačević

namjeri da skrenu pažnju potencijalnim kupcima životnog osiguranja kod Grave osiguravajuće kuće kako ne bi ponovili njihovu grešku - da vjerujući prijatelju agentu, kupe „mačku u džaku“, ne čitajući pažljivo svaku stavku ugovora, grupa građana iz Podgorice obratila se Dnevnim novinama. Agenti ne otkrivaju važan podatak, tvrde oni, da prilikom raskida ugovora kupac ne samo da ne ostvaruje dobit, već ne dobija ni uloženi novac u cjelosti, pa mora čekati kraj ugovorenog perioda.

Prilikom prodaje životnog osiguranja agenti tvrde da se, pored štednje, dobija besplatno životno osiguranje, međutim, ne govore važan podatak da se ugovor ne može raskinuti prije isteka ugovorenog roka, koji obično traje do odlaska u penziju, a da se dobije oročeni novac, što zapravo znači da to osiguranje ipak košta, poručuje grupa građana koja se obratila DN. “Uloženi novac se dobija tek na kraju ugovorenog perioda, koji traje obično 30 do 40 godina, jer štedite za penziju. Tada se dobija i očekivana zarada. Međutim, ako poželite da prekinete štednju prije roka i da vam se vrati uloženi novac – na gubitku ste”, kazao je M.B. Naime, tvrde nezadovoljni građani, novac koji su iz osiguravajuće kuće spremni da vrate, usljed ranijeg raskida ugovora, ne računa se kao zbir uplaćenih premija. Međutim, ono što je sporno je činjenica da tu stavku, prema njihovim riječima, prilikom ugovaranja

“posla” agent ne pominje. “Tu je jedino validna tabela otkupne vrijednosti – ako klijent ulaže minimalni iznos od 250 eura godišnje na, recimo, 40 godina, pa nakon četiri godine riješi da prestane sa uplatama, iznos na koji će da se računa kamata je oko 300, iako je uložio 1.000 eura. Ako želi da dobije svoj novac nazad, dobiće samo stotinjak eura”, pojašnjava on. Kada se to jasno prikaže klijentu i on, ipak, želi da ulaže, smatraju oni, onda je to odgovoran odnos jedne od najstarijih osiguravajućih kuća. Međutim, naši sagovornici tvrde da se nerijetko dešava i to da agent prevari klijenta, ali se tu osiguravajuća kuća ograđuje stavkom u ugovoru da Grave osiguranje ne odgovara za ono što govori njihov zastupnik. „Naša je greška što ne pročitamo veoma pažljivo svaku stavku ugovora. Na sve smo ovo pristali jer smo lakovjerno prihvatili da u ugovoru piše zaista ono što nam

je agent, koji je u većini slučajeva poznanik, rekao. Da li nas je izmanipulisao namjerno ili iz neznanja, to je drugo pitanje“, tvrdi M.M. Jedan od naših sagovornika obratio se Grave osiguranju pismenim putem. U dopisu, dostavljenom i DN, navodi se da je na pitanje agentu da li se u svakom momentu može podići novac usmjeren na štednju za penziju, njihov zastupnik odgovorio potvrdno, ističući da mu pripada i odgovarajući dio kapitalizovane dobiti do momenta raskida. Zatim ih je obavijestio da je zvao njihove zaposlene sa namjerom da raskine ugovor o osiguranju, podigne uloženi (oročeni) novac, očekujući i neku malu kapitalizovanu dobit, ali da je dobio odgovor da se može dobiti samo zajamčena otkupna vrijednost. “Dakle, na uloženih više od 1.000 eura može da se dobije 332 eura, jer je takav uslov u potpisanom ugovoru. Znači da me je njihov za-

stupnik usmeno prevario govoreći da u svakom trenutku mogu podići kompletan iznos novca koji je do tada uplaćen za dospjele premije”, navodi O.S. On je u dopisu naveo da će, ukoliko mu putem mejla ne potvrde da mora čekati bar dvadesetak godina kako bi, raskidajući ugovor, mogao da podigne kompletan uplaćeni novac i možda simboličan iznos kapitalizovane dobiti, priču ponuditi domaćim medijima, zaštitu potražiti kod finansijskog ombudsmana i kod nadležnih sudova zbog dovođenja u zabludu. Međutim, iako je ostavio i kontakt telefon, poziv nije uslijedio, kao ni odgovor na dopis. O.S. ispred grupe građana (čija imena su poznata redakciji), kaže da je mala vjerovatnoća da je više od deset ljudi, pritom ekonomski obrazovanih, moglo istu stavku da prečuje, ne razumije ili pogrešno shvati iako su razgovarali sa različitim agentima.

Prilikom zaključivanja ugovora obavezno pročitajte i stavke sitnim slovima napisane

Centrala ih prebacila na crnogorski Grave

M.B. tvrdi da su pokušali da razgovaraju sa nekim iz centrale iz Graca, ali su ga uputili na crnogorski Grave. “A tu se već malo šta korisno može dobiti – prije nekoliko mjeseci su mi rekli da sam uplatio desetinu perioda, a prije neki dan kažu da nijesam još uvijek. Osim toga, kad sam im tražio ugovor, umjesto tog dokumenta, dali su mi polisu”, trvdi Bošković.

ajte i Prilikom zaključivanja ugovora obavezno pročit stavke sitnim slovima napisane

Aktuelno 15

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13.1. 2013.

ISTRAžIVALI PEćINE I BIODIVERZITET

Završen prekogranični projekat sa Hrvatskom Prekogranična saradnja ima centralno mjesto u procesu proširenja Evropske unije (EU), poručio je juče na završnoj konferenci prekograničnog projekta “Priroda za budućnost” šef Delegacije EU u Podgorici, Mitja Drobnič i ocijenio da više sličnih projekata zaštite prirode i turističkog razvoja vode uspješnom povezivanju regiona. Projekat su realizovali Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore i Regionalna razvojna agencija Dubrovačko – neretvanske županije, a finansirala ga je EU sa 409.000 eura, od čega je oko 150.000 bespovratne pomoći opredijeljeno Crnoj Gori. Najznačajniji rezultati projekta su, kako je rekao, prepoznatljiva i zajednička turistička ponuda dvije države, te zaštićeni resursi. Realizacijom definisanih projektnih aktivnosti, zajedničkim planiranjem i saradnjom, smatra direktor JP Nacionalni parkovi, Zoran Mrdak, proširena su znanja i ojačani infrastrukturni i tehnički kapaciteti, kao i stvorena dobra polazna osnova za unaprjeđenje kvaliteta turističkog proizvoda u NP Skadarsko jezero i Lovćen, i generalno turističkog

proizvoda u prekograničnom regionu Hrvatske i Crne Gore. “Jedan od fokusa projekta bio je i istraživanje pećina koje gravitiraju NP Skadarsko jezero, a buduća i sveobuhvatnija istraživanja speleoloških objekata na prostoru parkova biće nastavljena kroz nove projekte, uz podršku iz fondova EU”, najavio je Mrdak i dodao da su programima upravljanja za ovu godinu NP definisali 156 aktivnosti, vrijednih oko 1.900.000 eura, koje će sprovesti u cilju za-

štite, razvoja i promocije Durmitora, Biogradske gore, Lovćena, Skadarskog jezera i Prokletija. Crna Gora je normativno zaštitila značajan dio prostora koji je njena velika šansa i kojim se “posebno diči”, ocjenio je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i dodao da u februaru počinje skrining za 27 poglavlje, koje se tiče životne sredine, i iz koje se prelazi u pregovarački proces što je veliki izazov za sve. J.V.Đ.

KOALICIJA RE ZAJEDNO

Grave: Klijent ima mjesec dana da se upozna sa sadržinom ugovora

Grave osiguranje prodaju vrši preko zastupnika, Sejf invest“, „Sejf lajf“ i „WVP CG“ koji, kako tvrde u Grave-u, imaju razrađen sistem edukacije novih saradnika. “Kao odgovorna osiguravajuća kuća, sa tradicijom dugom 184 godina, itekako vodimo računa o tome kako su prezentovani naši programi, tarife, ali upravo zbog nejasnoća do kojih, naravno, uvijek može doći, nakon dobijanja ugovora, polise, klijent ima rok od mjesec dana da se upozna sa sadržinom ugovora. Ukoliko odustane od već zaključenog ugovora, Grave vrši povraćaj kompletno uplaćenih sredstava”, kazala je izvršna direktorica Grave osiguranja za Crnu Goru, Maja Pavličić. Ona je istakla da je najčešći prigovor koji dobijaju upravo visina otkupne vrijednosti, ali kada bi klijenti pogledali tabelu na zadnjoj strani polise, od početka bi bili upoznati sa visinom otkupne vrijednosti. „Svakako, za naše klijente smo uvijek na raspolaganju, za sva pitanja, ali ne možemo prihvatiti kao prigovor da je prevaren od agenta ili bilo kog drugog, ako se ne upozna sa sadržajem ugovora koji se zaključuju na vrlo dugo trajanje“, poručila je Pavličić. Kao odgovorno lice Grave osiguranja a.d. Podgorica, ona tvrdi da se na svaki pismeni zahtjev klijenta odgovori takođe pisanim putem.

Savjet advokata: Pažljivo čitajte ugovore

Kako je u ugovoru naznačeno da u slučaju odustanka od ugovora potpisnik ima pravo na zajamčenu otkupnu vrijednost, a tek po isteku roka na koji je zaključen na isplatu cjelokupnog uplaćenog iznosa, sa eventualnom kapitalizovanom dobiti, s pravne strane gledano, ne može se govoriti o postojanju bitne zablude kao osnova za poništenje ugovora. “U pitanju je nepažljivo postupanje prilikom zaključenja ugovora jer su sve sada sporne situacije definisane ugovorom na krajnje jasan i precizan način”, objašnjava advokat Dejan Klikovac. Klikovac tvrdi da je se sve više ljudi sa tim problemom javlja, što govori da se u radu osiguravajućih društava dešavaju razne nepravilnosti i da tako odgovoran posao obavljaju osobe koje su nestručne, kojima nijesu poznate osnovne odredbe ugovora. “Ne treba isključiti ni mogućnost “zloupotreba”, u vidu prećutkivanja onih stavki ugovora koje bi stranku navele da odustane od sklapanja ugovora, jer su agenti uglavnom honorarni saradnici koji ostvaruju zaradu na osnovu broja zaključenih ugovora”, upozorava Klikovac. Takođe, naglašava on, sve to ne opravdava drugu stranu koja ne pročita ugovor ili ga potpiše bez prethodnog pažljivog proučavanja njegovih odredbi.

Udružile se 24 romske i egipćanske organizacije Rješenje mnogih primarnih, gorućih, ali i prioritetnih problema pripadnika RE populacije, predstavnici novoformirane “Koalicije Romi i Egipćani zajedno” vide u implementaciji strateških dokumenata. Koalicija okuplja 24 romske i egipćanske nevladine organizacije i koalicije iz Podgorice, Nikšića, Berana, Bjelog Polja, Herceg Novog, Cetinja i Ulcinja koje se bave demokratizacijom i zaštitom ljudskih i manjinskih prava sa posebnim osvrtom na poboljšanju aktuelnog položaja Roma i Egipćana. “Koalicija je bila neophodna zbog koordinacije rada većine nevladinih organizacija iz romsko-egipćanske populacije na teritoriji države. Jačanjem zdravog i transparentnog rada stvoriće se tim već afirmisanih nevladinih organizacija koje će pokrenuti mlade organizacije da se više aktiviraju i da se nauče timskom radu”, kazao je predsjednik Upravnog odbora Senad Sejdović.

Bolji položaj romske populacije glavni cilj novoformirane koalicije Ciljevi Koalicije su, kazao je član UO Samir Jaha, uspostavljanje i jačanje saradnje sa organizacijama koje se bave demokratizacijom i zaštitom ljudskih i manjinskih prava, te državnim i lokalnim institucijama u cilju poboljšanja položaja romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori,

standardizacija romskog jezika, i medijskog predstavljanja. “Koalicija će organizovati kampanje, tribine, okrugle stolove i seminare, a predviđena je i saradnja sa Javnim servisom RTCG-a, u cilju stvaranja redakcije na romskom jeziku”, istakao je Jaha. J.V.Đ.

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE

Treća šansa za visokoškolce

Crnogorski poslodavci zainteresovani da ponude devetomjesečno stručno osposobljavanje za 290 visokoškolaca kojima u dosadašnjoj realizaciji vladinog Progama za obrazovne profile nijesu dodjeljeni, naknadne prijave Zavodu za zapošljavanje, odnosno Upravi za kadrove, mogu podnijeti do 20. januara. “Prijave se podnose isključivo u papirnoj formi, na Obrascu br. 1, pri čemu privatna preduzeća podnose prijave Zavodu za zapošljavanje, a poslodavci iz javnog sektora Upravi za kadrove. Poslodavci mogu podnositi naknadne prijave samo za studijske programe i opštine prebivališta preostalih kandidata”, navodi se u

pozivu objavljenom juče na portalu eUprava. U okviru vladinog Programa stručnog osposobljavanja do sada su za ukupno 3.926, odnosno 93 odsto prijavljenih visokoškolaca dodijeljeni poslodavci kod kojih će, počev od 15. januara obaviti devetomjesečno stručno osposobljavanje. “Usljed regionalne neusaglašenosti između oglašenih mjesta i želja kandidata, kao i nedovoljne potražnje za određenim obrazovnim profilima, željeni izbor 290 visokoškolca do sada nije mogao biti ispunjen, a ovim pozivom omogućeno je zainteresovanim poslodavcima da ponude stručno osposobljavanje i za preostale visokoškolce”, saopštio je Vladin bi-

ro za odnose sa javnošću. Korisnici Programa primaće, u toku stručnog osposobljavanja, naknadu u iznosu od 50 odsto prosječne zarade u Crnoj Gori za prethodnu godinu,a za potrebe realizacije tog programa Vlada će u 2013. godini, kako je saopšteno, obezbijediti oko 10 miliona eura. “Stručnim osposobljavanjem u trajanju od devet mjeseci, koje će se računati kao 12 mjeseci radnog iskustva, osim sticanja praktičnih znanja, korisnici Programa steći će i uslov za polaganje stručnog ispita, osim kada je riječ o polaganju ispita za rad u sudu, državnom tužilaštvu, advokaturi, kod javnog izvršitelja ili notara”, navodi se u saopštenju. J.V.Đ.

16 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

SARADNJA

Azerbejdžanci zainteresovani za ulaganje u Pljevlja

PLJEVLJA - Predsjednik opštine Pljevlja Miloje Pupović i šef diplomatske misije Azerbejdžana u Crnoj Gori Sejran Mirzazada razgovarali su o mogućnostima saradnje najsjevernije crnogorske opštine i Azerbejdžana. Sastanak je, ocijenjeno je, bio izuzetno koristan. “Dobili smo više informacija o Pljevljima i mogućnostima i trudićemo se u budućnosti da napravimio neke konkretne ponude sa strane naših potencijalnih investitora, koristeći informacije koje smo dobili. Nadam se skoroj novoj posjeti u bliskoj budućnosti, ali kao što sam rekao, proučavamo mogućnosti i sve dalje posjete i eventualna saradnja zavise od mogućnosti i zainteresovano-

sti”, kazao je Mirzazada novinarima nakon sastanka. I predsjednik pljevaljske opštine je bio zadovoljan razgovorima, dodajući da je prerano govoriti o konkretnim pravcima saradnje. “Predočili smo naše privredne potencijale, posebno mineralno i šumsko bogatstvo sa osvrtom na rudarsko energetski sektor. Azerbejdžan je zemlja koja može da ulaže ali je prerano govoriti o nekim konkretnim oblicima saradnje, ali jasno je da interesovanje postoji”, kazao je Pupović. Predsjednik opštine i šef Azerbejdžanske misije u Crnoj Gori obišli su nakon razgovora Pljevlja i vjerske objekte Husein pašinu džamiju i manastir Svete Trojice. D.K.

PODGORICA

Stari ostavljeni na cjedilu

HERCEG NOVI - Nakon prekida radova tokom praznika, nastavljene su aktivnosti na izgradnji vodovodne i kanalizacione infrastrukture na sedam pozicija od Kamenara do Savine. Narednih dana biće otvorena pored postojećih i nova gradilišta u Kumboru i Zelenici na području Zmijica i Lučice. Zbog radova koje izvode radnici i kooperanti turske kompanije “Celtikciouglu” na postavljanju kolektora u ulici Braće Pedišić u Meljinama, od Jadranske magistrale do starog željezničkog tunela . S.M.

Zabrana saobraćaja PODGORICA - Saobraćaj za sve vrste motornih vozila u Ulici Janka Đonovića, na dijelu od raskrsnice sa Ulicom Vojislavljevića u dužini od 260 metara, biće zatvoren radi izvođenja radova na izgradnji fekalne kanalizacije i vodovoda. Obustava saobraćaja če važiti do 31.januara. Iz PG Biroa je saopšteno da će zbog ispitivanja mosta na rijeci Sitnici danas biti zatvoren saobraćaj za sve vrste motornih vozila na desnoj saobraćajnoj traci magistralnog puta M-2 Podgorica – Cetinje. Za vrijeme ispitivanja mosta saobraćaj će se odvijati naizmjenično jednom saobraćajnom trakom.

KOMUNALNA POLICIJA

Znatno manje prijava

Građani Podgorice su tokom protekle nedjelje Komunalnoj policiji podnijeli 43 telefonske prijave, od kojih se 10 odnosilo na drumski saobraćaj, a 33 na komunalno stambenu oblast. Takođe, prošle sedmice građani su podnijeli tri pisane inicijative koje su se odnosile na komunalno stambenu oblast. Svakodnevno je sprovođena i inspekcijska kontrola na

putevima. Inspektori za drumski saobraćaj premjestili su sedam vozila zbog nepropisnog parkiranja specijalnog vozila “pauk”, a izdali su 24 naloga za naplatu novčane kazne zbog ovog prekršaja. Kontrolisano je 60 taksi vozila i tom prilikom izdato je devet naloga. Iz saobraćaja je isključeno šest vozila nelegalnog taksi prevoza.

Projekat njege starih lica u Podgorici, organizovan u saradnji Karitasa Barske nadbiskupije, Glavnog grada i Zavoda za zapošljavanje, zvanično je okončan ulaskom u 2013. godinu. Preko 250 korisnika ove usluge, od kojih je nemali broj onih koji su potpuno nepokretni i zavisni od pomoći drugih, u prvoj dekadi januara ostali su prepušteni sami sebi. Zvaničnim prestankom projekta 31. decembra osim starih osoba, bez posla je ostalo i 17 geronto domaćica koje su ih svakodnevno posjećivale i pružale pomoć u kući, kupovale namirnice i ljekove, plaćale račune i kuvale, i na taj način doprinijele da život osoba treće dobi bude kvalitetniji. S obzirom na to da projekat njege starih lica traje oko godinu dana i da se svake godine obnavlja, ovoga puta nastavak realizacije projekta je neizvjestan. Gerontodomaćice sa kojima smo razgovarali, željele su da njihova imena ne izlaze u javnost. Rekle su nam da su uoči Nove godine dobile obavještenje da obiđu korisnike. “Nakon toga, iako nismo pod

ugovorom, što je protivzakonito, radile smo u četvrtak i petak, 3. i 4. januara. Zatim, od šefice nam je stigla poruka sa sadržajem: “”Javite korisnicima da se neće raditi do daljnjeg (ne počinjemo u srijedu), problem su finansije, još nisu postigli dogovor”. Naši telefoni su se usijali, naši korisnici su nas zvali. Potrebni smo im, dosta je nepokretnih. Nema niko ni hljeb da im donese. Takvo je naše, “humano” društvo”, rekle su nam. DN su došle do saznanja da je Zavod za zapošljavanje, koji je i omogućio posao za georontodomaćice, prije završetka projekta najavio povlačenje i da neće učestvovati u sljedećem. Iz Karitasa, Barske nadbiskupije dobili smo informaciju da se projekat nalazi u prelaznoj fazi i da se još uvijek ništa ne zna. “Projekat je završen zajedno sa kalendarskom godinom, tako da čekamo da se iduće nedjelje potpiše ugovor sa lokalnim partnerima i da se nastavi. Aktivnosti ovog projekta su vrlo specifične i realizuju se dok traje finansijska podrška donatora”, rekao je Marko Đelović. On je ukazao na to da po-

stoji problem što sistem nije razvijen tako da se ovakav projekat može realizovati u kontinuitetu. Do tada se stare osobe, uključene u ovaj projekat, nalaze u “vakuumu”. Ostali su bez pomoći koja je mnogima svakodnevno potrebna, bez obzira na to da li je počela nova godina i da li su praznici. Penzionerka Gina već duže vrijeme je nepokretna, a za nju su ovi praznični dani, kaže, i te kako mučni. Ne može nigdje, nema nikog da joj pomogne. “Stalno ležim, nemam nikoga, osim jedne rođake koja je ranije dolazila, a sad je i ona bolesna, pa nema ko. Ne mogu da ustanem, svašta može da se desi, a ja ni da mrdnem”, kaže za DN Gina. Praznici su teško pali i Dragomiru, jer bez gerontodomaćica nema ni razonode, ni sagovornika, ali ni dragocjene pomoći. “Na jade mi je Nova godina došla. Niđe ne mogu, nego to što je došla pred Novu godinu i kupila, to mi je sve. Rekoše mi da možda više neće dolaziti, a na mene se moja porodica više ne okreće. Nisam znao da ću ovakvu starost dočekati”, rekao je Dragomir.M.Ne.

MOJKOVAC

Pješačka staza čeka stepenice Nadležni u više navrata obećavali početak radova MOJKOVAC – Pješačka staza dužine tridesetak metara, što spaja Gornji Mojkovac sa nižim djelovima grada, nakon višegodišnjih najava nikako da bude zamijenjena stepeništem. Mještani su ogorčeni i pozivaju nadležne da ispune svoje obećanje. “Često prolazim ovom uskom pješačkom stazom, zimi kada su temperature ispod nule staza je okovana ledom pa je klizavo, volio bih da se urade stepenice”, kazao je učitelj u penziji Milutin Brajković. Pješačka staza spaja ulicu “Dušana Tomovića” sa ulicom “Svetozara Drobnjaka”, a po najviše je koriste djeca koja tom stazom idu do škole i vrtića. “Zimi je rizično prolaziti naročito za starije osobe i malu djecu. Veliki broj građana Gornjeg Mojkovca koristi ovu pješačku stazu zbog grada, škole i vrtića”, kazao je mještanin Velizar Grdinić. U proljeće prošle godine lokalna uprava Mojkovca je prvo obećala, zatim i angažovala firmu “Vuković” da projektuje stepenište i da ih izgradi. Izvođač radova je izračunao da će stepenište koštati oko 5.000 eura. Zbog jednomjeseč-

nih požara na području mojkovačke opštine koji su bili u toku ljeta 2012. godine izgradnja stepeništa je odlo-

žena za proljeće, a najkasnije do ljeta ove godine biće urađene, saopštili su iz lokalne uprave. V.B.

Aktuelno 17

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

BEZNAĐE

Da nijesam provalila u stan, skočila bih u Taru Prazan izbjeglički stan jedini spas porodici koja je pobjegla iz Doma učenika zbog maltretiranja Zorica Bulatović

olašinka Svetlana Knežević, samohrana majka tri djevojčice, nasilno je uselila u jedan od nekoliko praznih stanova izbjegličkog naselja. Svetlana je sa svojim kćerkama protekle četiri godine živjela u Domu učenika sa još šest socijalno ugroženih porodica, gdje je, kako je kazala, trpjela razna maltretiranja od svojih susjeda.

KOLAŠIN – U strahu za svoje djevojčice, Svetlana Knežević riješila je da nasilno uđe u jedan od nekoliko praznih stanova izbjegličkog naselja koji se nalazi tik pored Doma učenika. Kako je kazala, o svojoj namjeri obavijestila je i nadležne u kolašinskom Centru za socijalno. “Ja drugog izbora nijesam imala, ili da skočim u Taru ili da provalim u ovaj stan. Godinu i po dana ja sam išla u opštinu ne bi li me predsjednik Darko Brajušković primio. Više me sramota od naroda koji me tamo susreće. Moja djeca su po prvi put za četri godine spavala ove dvije noći do devet sati. U domu su jadna od straha kad će ko pijan da nam provali vrata, ustajala u šest sati” kazala je Knežević, dodajući da je u više navrata pisala predsjedniku opštine, te da odgovor nikada nije dobila. “Kad god sam dolazila i mo-

lila da me samo na dva minuta primi sekretarica je stalno govorila da je zauzet pa i onim danima kad je prijem za građane. Nikad me u kancelariju nije primio, stalno sam ga jurila po hodniku, više me sramota od ljudi koji su to gledali i podsmijavali mi se”, kazala je Knežević, dodajući da predsjednik opštine Darko Brajušković pojedinim građanima plaća stanarine koje nijesu ispod 100 eura. Ona je kazala da je u više navrata, dok je življela u Domu učenika, bila maltretirana od komšija, te da je bilo noći kada je sa djecom bježala iz doma od pijanih i, kako kaže, na tuču spremnih stanara. “Muka me natjerala da provalim u ovaj stan. Ima još par praznih jer su se izbjeglice koje su ovdje živjele vratile u Bosnu i ovi stanovi godinama zjape prazni. Nakon što sam ušla u ovaj stan

sljedećeg dana došao je brat žene koja je ovdje živjela. Poslušao je što sam mu ispričala i kazao je da mora otići da to prijavi policiji. Nakon što se poslije jednog sata vratio, kazao je kako mu je kolašinska policija rekla da oni tu za sad ništa ne mogu, dok se njegova sestra ne pojavi. Ja sam ga pitala treba li da

nove i živi od njihove novčane pomoći u iznosu od 140 eura. Knežević je naglasila da je pismeno dostavila kolašinskom centru za socijalno staranje papir na kome ih obavještava da je nasilno ušla u stan i zatražila od njih da na taj papir stave pečat kako bi imala dokaz da ih je obavijestila o svom postupku.

KOLAŠIN

TIVAT

Opet ukraden telefonski kabl TIVAT - Treći put zaredom, u posljednjih mjesec i po dana u tivatskom naselju Kava, nepoznati počinioci ukrali su telefonski kabl u dužini od oko 60-tak metara. Naselje od stotinjak domova zbog toga je ostalo bez telefonskog signala, a samim tim i bez ADSL i Extra TV. Sobzirom da je taj dio potpuno neosvjetljen, nema javnu rasvjetu, pretpostavlja se da su lopovi pod okriljem noći između četvrtka i petka, pokidali instalacije i izvukli kabal između dva šahta. Prethodna dva puta radnici telekoma su, da bi bolje obezbjedili, šahte zatvorili betonskim poklopcima i sa strane zašrafili, među-

izađem sa djecom na ulicu, a on mi je odgovorio da ne treba već da ostane tako kako je dok ne dođe njegova sestra pa će se kasnije vidjeti šta se može uraditi”, kazala je Knežević. Ona je takođe kazala da je Centru za socijalno u Kolašinu predala zahtjev za rješavanje stambenog pitanja, jer je ona korisnica ove usta-

tim to nije bilo dovoljno pa se krađa ponovila. Iz Direkcije za investicije i razvoj opštine Tivat su kazali da je elaborat za gradnju javne rasvjete tog dijela napravljen, ali do realizacije nije još doš-

lo zbog imovinsko-pravnog spora, rekao je direktor Direkcije Predrag Obradović istakavši da je u planu proširenje postojeće trase puta i instaliranje četiri sijalična mjesta za javnu rasvjetu.Z.K.

PLJEVLJA

NIKŠIĆ

PLJEVLJA – U Pljevljima će i ove godine, petnaesti put za redom, na otvorenom biti organizovan doček Nove godine po julijanskom kalendaru. U muzičkom programu nastupiće Acapulko bend, a koncert i sam doček, čiji je pokrovitelj opština Pljevlja, biće upriličeni na Tr-

NIKŠIć - Mreža za edukaciju i razvoj servisa podrške za osobe sa invaliditetom održala je juče pres konferenciju u Nikšiću na kojoj je predstavljen projekat pod nazivom “Zajedno do kvalitetrnijih servisa podrške za osobe sa invaliditetom”, koji je podržan od strane FAKT-a a realizuje se u opštinama Nikšić, Bar, Podgorica, Herceg Novi i Mojkovac. Miluša Cica Žugić, predsjednica Udruženja za pomoć licima ometenim u razvoju iz Nikšića, kazala je da je ovaj projekat mali po budžetu jer košta svega 3.500 eura,

Ljekovito bilje se najčešće ne koristi KOLAŠIN - Kolašinska opština je bogata prirodnim resursima, a posebno se ističe bogatstvo biodiverziteta flore. U prethodnom periodu Institut Josif Pančić iz Beograda je za potrebe tadašnjeg Sekretarijata za razvoj Vlade Crne Gore izradio studiju stanja ljekovitog bilja u Crnoj Gori. Studija je pokazala da u planinskom dijelu Crne Gore postoji značajan broj vrsta ljekovitog bilja koje predstavljaju pravo bogatstvo, a koje se najčešće uopšte ne koristi. Obzirom da je socio-ekonomska situacija u opštini Kolašin veoma složena i da postoji veliki

broj nezaposlenih osoba, značajan izvor prihoda bi upravo moglo predstavljati sakupljanje i prerada ljekovitog bilja sa ovoga terena. U tom smislu je formiran inicijalni odbor u čijem sastavu su predstavnici Botaničke bašte, Opštine Kolašin, više nevladinih organizacija i pojedinaca. Odbor je dobio podršku Ministarstva poljoprivrede i Biotehničkog instituta. Odbor će se baviti pokretanjem procesa sakupljanja i prerade ljekovitog bilja u prvoj fazi, kao i plantažnim uzgojom u drugoj fazi realizacije ovih aktivnosti. Z.B.

Doček Nove godine Promocija zapošljavanja osoba sa invaliditetom gu Đorđija Peruničića. Doček Nove godine po julijanskom kalendaru na otvorenom u Pljevljima se organizuje od 1999.godine. Prvih godina je organizovan na Trgu 13.jula, potom na Trgu Patrijarha Varnave, a posljednje četiri godine na Trgu Đorđija Peruničića. D.K.

ali su ambicije i aktivnosti velike jer je planirano dosta toga da se odradi po principu volontiranja. “Mi ovdje nećemo imati honorare ni za treninge ni za seminare, uložićemo neka svoja sredstva i pokušaćemo da na svoj način damo doprinos da Mreža zaživi i da stvori neke uspjehe. Mi u Nikšiću želimo da otvorimo prvu socijalnu kooperativu tako da sve ove aktivnosti vode u prilog tome”, saopštila je Žugić. Ona je dodala da Udruženje za pomoć licima ometenim u razvoju zapošljava deset osoba sa in-

validitetom i da im je cilj da podijele svoja dobra iskustva kao i da promovišu zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Žugić je podsjetila da se u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i osposobljavanje i podržano zapošljavanje osoba sa invaliditetom godišnje slije oko šest miliona eura ali da ta sredstva ne idu tamo gdje su namijenjena, a to je zapošljavanje osoba sa invaliditetom. Na konferenciji je saopšteno i to da je 40 osoba sa invaliditetom trenutno zaposleno u Crnoj Gori. I.J.

18 Globus

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13.1. 2013.

TERORIZAM ILI NEŠTO DRUGO?

SUKOB

Neko postavlja bombe po Zagrebu

Francuska započela vojnu intervenciju u Maliju

Prema izvještaju medija, počinitelj bio otkriven, ali je policija demantovala te tvrdnje

Akcija Francuza uslijedila nakon poziva predsjednika Malija da se zaustavi ofanziva terorista povezanih sa Al-kaidom

ZAGREB - Iako su mediji juče javljali da je muškarac koji je povrijeđen u eksploziji koja se dogodila u blizini zagrebačke autobuske stanice u četvrtak veče odgovoran za taj bombaški napad, on nije osumnjičen niti uhapšen. Ista osoba takođe je prema pisanju medija bila dovedena u vezu i sa eksplozijom na pruzi u Zagrebu od prije tri dana. “O osobi povrijeđenoj u eksploziji prošle noći ne mogu govoriti. Ta osoba nije osumnjičena niti uhapšena, ali i da je, ne bi mogli reći da li je ona hrvatski državljanin ili nije. Ta osoba je bila svjedok eksplozije i ne želimo reći da li je osumnjičena”, izjavila je juče po podne portparolka hrvatskog MUP-a Jelena Bikić na vanrednoj konferenciji Ravnateljstva policije.

PARIZ - Predsjednik Francuske Fransoa Oland kazao je juče da su francuski vojnici ušli u Mali kako bi zaustavili pobunjenike povezane sa Al-kaidom koji napreduju prema prijestolnici Bamaku. Olandovo saopštenje došlo je nakon što je privremeni predsjednik Malija Dionkounda Traore zatražio pomoć Francuske kako bi zaustavili napredak pobunjenika. “Postupio sam po zahtjevu Malija, što znači da su francuske trupe danas poslije podne dale podršku malijskim trupama”, rekao je juče Olande. “Operacija će trajati dok god to bude potrebno.” Malijskoj vojsci već pomažu zapadne trupe, uključujući francuske, u kontraofanzivi protiv pobunjenika, potvrdio je zvaničnik Vlade Malija za AFP. Ranije u petak, Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija zatražio je hitno raspoređivanje afričkih interventnih trupa u Maliju. Izrazio je i duboku zabrinutost zbog vojnih pokreta i napada, kako su ih nazvali, terorističkih i ekstremističkih grupa na sjeveru ove afričke zemlje, posebno njihovom zauzimanju grada Kona. Nakon žestokih borbi u četvrtak, pobunjenici su zauzeli grad Kona. Sada se nalaze 600 kilometara sjeveroistočno od glavnog grada Bamaka. Povodom situacije u Maliju Savjet bezbjednosti UN-a sazvao je hitne konsultacije u Njujorku ranije u petak, a oglasio se i Oland, koji

Muškarac je s površinskim povredama lica i ruku hospitalizovan u bolnici u Vinogradskoj. Policija ga je ispitala, a pretražen je i njegov stan u Gospodskoj ulici, koja se nalazi blizu mjesta druge eksplozije. Prema izvještaju HRTa, riječ je o 53-trogodišnjem V.B. Načelnik PU zagrebačke Goran Burušić ranije je juče na konferenciji za novinare u 11 sati iznio službene podatke. Eksplozija se dogodila na Aleji Bologne preko puta Gospodske ulice u Zagrebu nešto nakon ponoći. Burušić je kazao kako policija ne može da potvrdi ko je počinitelj. Dodao je kako se radilo o samo jednoj eksploziji, a ne više njih, kako su prenijeli mediji. Kategorički je isključio da je riječ o terorističkom napadu.

Francuski Eurofajter

je rekao da je odlučio da Francuska, zajedno sa afričkim partnerima, odgovori na poziv malijskih vlasti. Kako je predsjednik Francuske nagla-

sio, taj odgovor će biti strogo u okviru rezolucije Savjeta bezbjednosti, a on bi trebalo da zaustavi ofanzivu terorista, ako se ona nastavi.

Globus 19

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13.1. 2013.

ISTRAGA

Miškovićima produžen pritvor Tužilaštvo za organizovani kriminal odlučilo da vlasnik Delte, njegov sin i još dvoje saradnika još 30 dana ostanu u zatvoru Miroslav Mišković

PAKISTAN

U napadima poginulo 125 ljudi Drugi bombaš čekao da na mjesto prve eksplozije stignu policija, bolničari i novinari, pa potom aktivirao eksploziv

VETA - Zabranjena sektaška grupa Laškar-e-Džhangvi preuzela je odgovornost za bombaški napad koji se u četvrtak uveče desio u većinskom šiitskom kvartu u Kveti, pokrajinskoj prijestonici Balokistana u Pakistanu

Više od 125 osoba je poginulo, dok su na desetine ranjene u seriji višestrukih napada širom Pakistana. Eksplozije bombi u četvrtak su potresle Kvetu na jugozapadu, Dolinu Svat na sjeverozapadu i lučki grad Karači.Među njima je 81 osoba izgubila život u prepunoj hali za bilijar u šiitskom dijelu grada Kveta na jugozapadu države, prenosi AP. Takve cifre čine jučerašnji dan jednim od najkrvavijih dana u posljednjih nekoliko godina u Pakistanu, gdje se vladine snage suočavaju sa pobunom talibanskih ekstremista na sjeverozapadu države i sa ekstremistima na jugozapadu zemlje, navodi AP. Pakistan je takođe dom za mno-

ge neprijatelje SAD, koje je vlada u Vašingtonu često napadala bespilotnim letjelicama. U jednom takvom napadu, koji se dogodio u četvrtak, američka bespilotna letelica pogodila je jednu kuću na sjeverozapadu zemlje i u tom napadu ubijeno je pet muškaraca za koje se sumnja da su ekstremisti. Taj napad bio je sedmi takve vrste u protekle dvije sedmice, naveli su pakistanski obaveštajni izvori. Predstavnik lokalne policije Hamid Šakel je rekao da je bilijarska hala u Kveti, prijestonici Baludžistana, bila meta dva napada koja su izvršena u razmaku od 10 minuta i da je u njima poginula 81 osoba a ranjeno više od 160.

Ta hala se nalazi u oblasti u kojoj dominiraju šiitski muslimani, a većina ubijenih i ranjenih pripadaju upravo toj manjinskoj sekti, dodao je drugi policajac Muhamed Murtaza. Mnogi od ljudi pohrlili su na mjesto napada nakon prve eksplozije i tada su pogođeni drugom eksplozijom koja je srušila krov zgrade, rekao je Murtaza. Među poginulima ima policajaca, novinara i spasilaca koji su reagovali nakon prve eksplozije, rečeno je u policiji. Za ovaj napad odgovornost je preuzela jedna lokalna ekstremističke grupa. Jedan od predstavnika te grupe, Bakar Sadik, rekao je da je prvi napad izveo bombaš samoubica, a da je u drugom napadu bomba bila smještena u automobil i aktivirana daljinski. Radikalne sunitske grupe često imaju za metu pakistansku šiitsku manjinu, za koju smatraju da ima jeretičke pogleda i da njeni predstavnici nisu “pravi” muslimani.

TURSKI PREMIJER:

Ubistva su posljedica svađe među zavađenim Kurdima

Erdogan istakao da je za ulaz u zgradu PKK, gdje su nađena tijela tri aktivistkinje bila potrebna šifra koju posjeduju samo stanari ulaza ANKARA - Redžep Tajip Erdogan, prvi ministar Turske izjavio je da su smrti tri kurdske akitivistkinje u Parizu vjerovatno posljedica svađe između kurdskih pobunjenika. On je istako da je za ulaz u zgradu u kojoj su nađena tijela tri žene bila potrebna šifra. Tri aktivistkinje, među kojima je i jedna za koju se vjeruje da je osnivačica Radničke partije Kurdistana (PKK), nađene su mrtve juče, u trenutku mirovnih pregovora sa vođom pobunjenika koji se nalazi u zatvoru u Turskoj Kurdi su za ubistva optužili Tursku, dok su njeni zvaničnici ukazali

da su ona mogla biti posljedica unutrašnje svađe ili pokušaja ometanja pregovora. Erdogan je danas rekao da je, uzevši u obzir činjenicu da je za ulaz u zgradu bila potrebna šifra, ubica bio ili neko koga su žene poznavale ili neko ko je imao šifru. Većina zgrada u Parizu ima šifru za ulaz koja je poznata stanarima i svima kojima je daju. Turska održava mirnovne pregovore sa Radničkom partijom Kurdistana, koja se zalaže za autonomiju jugoistočne oblasti sa većinski kurdskim stanovništvom. Sukobi u kojima je stradalo desetine hiljada

ljudi traju od 1984. Portparolka pariskog tužioca Anjes Tibo-Lekivr rekla je da je “veoma, veoma vjerovatno” da je jedna od ubijenih žena Sakin Kansiz, članica PKK u svojim pedesetim godinama, jedna od osnivača te stranke. Dvije druge žrtve identifikovane su kao Fidan Dogan, predsjednica Kurdskog informativnog centra, i mlada aktivistkinja Lejla Sojlemez. Sve tri žene ubijene su sa više hitaca u glavu, rekla je Tibo-Lekibr. Francuski ministar unutrašnjih poslova nazvao je ubistva egzekucijom.

BEOGRAD - Miroslav Mišković, vlasnik “Delta holdinga”, njegov sin Marko, vlasnik “Nibens grupe” Milo Đurašković i bivši predsjednik Skupštine akcionara preduzeća za puteve “Niš” Dejan Jevtić ostaće u pritvoru još 30 dana, odlučilo je srpsko tužilaštvo za organizovani kriminal. Pritvor je ukinut za Zorana Mihailovića, bivšeg direktora “Niša”, Rista Ristića, direktora “Šer korporacije” i Raša Zdravka, procjenitelja “Konzita”, koji će se u daljem toku istrage braniti sa slobode. Istraga za malverzacije oko privatizacija putarskih firmi nastaviće se sljedeće nedjelje novim saslušanjima. Juče je saslušana Ivana Veselinović, direktorka Luke Beograd, a pored nje, u istrazi o izvlačenju para iz putarskih preduzeća saslušana su još dva svjedoka. U četvrtak je saslušano šest osoba.

Vlasnik “Delta holdinga” Miroslav Mišković, Đurašković i još sedam osumnjičenih uhapšeni su 12. decembra zbog sumnje da su zloupotrebom službenog položaja izvlačili novac iz putarskih preduzeća i sebi pribavili korist od oko 30 miliona eura, i protiv svih 10 će biti sprovedena istraga. Miškovići i Đurašković se terete da su, od 2005. do kraja 2010. godine, kao suvlasnici u privatizovanom Preduzeću za puteve “Niš”, a preko njega i suvlasnici više preduzeća za puteve - “Beograd”, “Kragujevac”, “Vranje”, “Srem put”, “Bačka put” i drugih, neosnovano iz tih preduzeća izvukli novac i imovinu. Osumnjičeni su od zajedničkog posla zaradili oko 30 miliona eura, od čega je Miškoviću pripalo od 17 do 19 miliona eura, Đuraškoviću 10 miliona eura, a preduzeću “Hemslejd” 1,2 miliona eura.

SKANDAL

Sevilova najmlađa žrtva imala 8 godina

LONDON - Bivši britanski voditelj Džimi Sevil zlostavljao je stotine osoba tokom šest decenija, počinio je ukupno 214 napada, uključujući 34 silovanja, a njegova najmlađa žrtva imala je svega osam godina, navodi se u juče objavljenom izvještaju policije, prenio je Tanjug. Nekada najveća zvijezda BiBi-Si-ja zlostavljala je uglavnom žene, koje su u preko 70 posto slučajeva bile maloljetne, i to u prostorijama britanske medijske kuće i u bolnicama u kojima se bavio humanitarnim radom. Sevil je prvi napad počinio 1955. godine u sjevernom engleskom gradu Mančesteru, a posljednji 2009. godine, navodi se u izvještaju, koji je rezultat tromjesečne istrage britanske policije, javio je Rojters. “Sada je jasno da je Sevil skrivao naočigled svih i kori-

stio svoj status slavne ličnosti i humanitarni rad kako bi imao nekontrolisan pristup ugroženim osobama tokom šest decenija”, navodi se u izvještaju. Istraga je pokrenuta pošto su u okviru jednog televizijskog dokumentarca iznijeti navodi da je Sevil zlostavljao veliki broj djece i žena, a istovremeno se ispituju i krivična djela koja je bivši voditelj navodno počinio zajedno sa drugim licima, kao i prestupi samo drugih lica. Sevil, koji je umro 2011. godine, bio je izuzetno popularan 1970-ih i 1980-ih godina kao voditelj muzičke emisije “Top of the Pops” i dječjeg programa “Džimi će to popraviti”, a zbog humanitarnog rada kraljica Elizabeta II ga je proglasila za viteza. Slučaj Džimi Sevila izazvao je veliku krizu u uglednoj britanskoj medijskoj kući i doveo do ostavke njenog generalnog direktora.

20 Osvrt

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

BLOG

Kako prestati s brigom i naučiti voleti Internet marco_de.manccini

Ovaj tekst je Daglas Adams objavio u sekciji News Review u The Sunday Times, 29. avgusta 1999. (kopija je dostupna ovde). Iako je prošlo 13 godina, što je za modernu komunikacijsku tehnologiju čitav jedan vek, i iako je pisan pre Fejsbuka, Tvitera i sličnih društvenih mreža, tekst je nepogrešivo aktuelan. Majstor je ipak majstor, ne zato što je razumeo tehnologiju, već zato što je razumeo ljude. Pre par godina sam bio gost u Start The Week gde sam bio autoritativno obavešten od strane veoma istaknutog novinara da je ceo taj Internet samo blesava moda kao amatersko radio pedesetih i da sam, ukoliko mislim drugačije, stvarno pomalo naivan. Veoma je britanska ta crta - prirodna, možda, za zemlju koja je izgubila imperiju i dobila gospodina Blobija - biti sumnjičav prema promeni. Ali promena je stvarna. Mislim da niko ne poriče da Internet postaje važan činilac u našim životima. Međutim, Internet je veoma nova stvar za nas. Voditelji još uvek smatraju da je potrebno specijalno i prilično zabrinuto pominjanje ako je, na primer, neka kriminalna radnja bila planirana “preko Interneta”, ali izostave da pomenu kad kriminalci koriste telefon ili M4 puške ili diskutuju svoje kukavičje planove “preko šolje čaja”, iako je svaka od ovih stvari bila no-

va i kontraverzna u svoje vreme. Dalje, tu je i neobičan način na koji pojedini Bi-Bi-Si spikeri i novinari (da, gospodine Hamfris, mislim na vas) izgovaraju internet adrese. Nešto kao “duplo-ve duplo-ve duplo-ve TAČKA ... bi-bi-si TAČKA ... ce-o TAČKA ... u-ka KOSA CRTA ... danas KOSA CRTA ...” itd., sa imlikacijom da nemaju pojma šta je bilo koja od ovih novotarija, ali da ćete vi tamo verovatno znati šta je to. Pretpostavljam da su i ranije generacije morale da prođu kroz svo to uzdisanje i prenemaganje oko izuma televizije, telefona, filma, radija, automobila, bicikla, štampe, točka i tako dalje, ali trebalo bi da smo dosad naučili kako te stvari idu, a to je: 1) sve što već postoji na svetu kad ste se rodili je normalno; 2) bilo šta što je izumljeno između vašeg rođenja i vaše tridesete je neverovatno uzbudljivo i kreativno i, uz malo sreće, možete se profesionalno baviti time; 3) bilo šta što je izumljeno posle vaše tridesete je protiv prirodnih tokova i početak je kraja civilizacije kakvu znamo, dok ne prođe oko deset godina, kad se postepeno ispostavi da je u stvari u redu. Primenite ovo na filmove, rok muziku, tekst procesore i mobilne telefone da izračunate koliko ste stari. Ovaj subjektivni pogled nas zavarava, naravno. Na primer “interaktivnost” je jedan od neologizama kojim gospodin Hamfris vo-

li da maše dok ga drži u verbalnoj pinceti, ali razlog zbog kog nam je iznenada potrebna takva reč je da je ovog stoleća (dvadesetog, prim. prev.) po prvi put došlo do dominacije neinteraktivnih oblika zabave: film, radio, snimljena muzika i televizija. Pre toga je sva zabava bila interaktivna: pozorište, muzika, sport - izvođači i publika su bili zajedno, a čak je i nema publika moćno uticala svojim prisustvom i time oblikovala tok drame zbog koje je bila okupljena. Nije nam bila potrebna posebna reč za interaktivnost baš kao što nam nije (još uvek) potrebna posebna reč za ljude sa samo jednom glavom. Verujem da će istorija pokazati da su “normalni” medijumi dvadesetog veka bili isključak u svemu ovome. “Ali, molim vas, gospođo, da li hoćete da kažete da su samo sedeli tamo i gledali? Nisu mogli ništa da urade? Zar se nisu osećali strašno izolovano ili otuđeno ili zapostavljeno?” “Da, dete, zato su i svi poludeli. Pre Obnove.” “Šta je ta Obnova, podsetite me, moliću, gospođo?” “Kraj dvadesetog veka, dete. Kad smo počeli da vraćamo interaktivnost.” Zato što je Internet tako nov mi još uvek ne razumemo šta je. Pogrešno ga smatramo oblikom izdavaštva ili prenosa, zato što smo na takve stvari navikli. Zato ljudi prigovaraju da je previše đubreta, ili da Amerikanci dominiraju, ili da se ne može verovati svemu

što pročitate na mreži. Zamislite da probate da primenite bilo koju od ovih kritika na ono što čujete na telefonu. Naravno da ne možete “verovati” onome što vam ljudi kažu na mreži imalo više nego što možete “verovati” onome što vam kažu preko megafona, u razglednicama ili u restoranu. Utvrđivanje socijalne politike oko toga kome se može verovati i zašto je, doslovno, ono za šta je veliki deo našeg mozga evolutivno osposobljen. Naravno, ima mnogo toga pogrešnog oko Interneta. Kao prvo, samo veoma mali deo svetske populacije je povezan. Skoro sam čuo nekoga na radiju kako raspravlja da će Internet uvek biti samo još jedan nepremostiv jaz između bogatih i siromašnih zbog sledećih ra-

zloga - računari će uvek i sami po sebi biti skupi, moraju se kupovati dodatne komponente kao što su modemi i mora se stalno obnavljati softver. Mi smo prirodno sa sela. Tokom većeg dela ljudske istorije živeli smo u malim zajednicama u kojima smo znali sve i svi su znali nas. Postepeno nas je postalo previše i naše zajednice su postale prevelike i suviše raznolike da bi se mogli osećati njihovim delom, a naše tehnologije su bile nespremne da nas drže na okupu. Ali ovo se menja. Interaktivnost. Više-na-više komunikacija. Sveobuhvatno umrežavanje. To su novi nezgrapni pojmovi za elemente u našim životima tako osnovnim da, pre nego što smo ih izgubili, nismo ni imali imena za njih.

BLOG

Ja ću uvijek svoju slobodu moći platiti! MIS SAD Živim u jednom malom mjestu, na prvi pogled i ne tako lošem, moglo bi se reći baš fino živimo, svugdje skupi butici, banke, kafići, svakih mjesec dana nova zgrada se pojavi i tako prilično normalan život i normalan grad. Nismo veliki grad kao New York, nismo ni veliki ni bogati ljudi kao oni iz New York-a, ali po broju žrtava, po broju nasilja i nesreća blizu smo mu, a tek po dostizanju pravde nismo nikome ravni. Najveća kazna je da odležiš mjesec dana, platiš određenu sumu i slobodan si da ponovo počiniš neko zlodjelo i da budeš ponosan na to. U blizini gdje ja živim silovana je jedna sedamnaestogodišnjakinja, godinu dana mlađa od mene. Silovao ju je četri godine stariji momak. I svi su pričali o tome, svi su pisali o tome, kazna mu je trebala biti 3-15 godina. Portal našeg grada stalno je objavljivao nove vijesti o tome slučaju. Priznao je da je počinio zločin i proglašen je krivim. Nakon samo mjesec dana, gospodin je pušten i nastavio sasvim normalan život da vodi, ponosan, pun sebe, kao da je učinio neki herojski čin. Bravo! “ U policiji je tokom ispitivanja priznao da je silovao djevojku.” “ Djevojčice su se često žalile da ih presreće i pipka. Svašta im je govorio i mamio ih. Ko zna šta mu je bilo u glavi. Cure smo morali kriti od njega u kasnim satima pratiti ih.”

“Potiče iz prilično imućne porodice.” “Nakon što je silovao, imućni je zaprijetio maloljetnici da to ne govori nikome ili će je ubiti.” Mislim da poslije ove rečenice sve je jasno. Ovim “potiče iz prilično imućne porodice” opravdano je njegovo priznanje da je silovao djevojku, da je nasrtao na ostale. Opravdano je to što je jednoj mladoj djevojci oduzeo čast, upropastio mladost i ostavio vječni strah i rane. Dobio je potpuno slobodu od čitave vlasti i države, dobio je slobodu od roditelja i papira čija je vrijednost precjenjena da to ponovo uradi nekoj djevojci (čak i više njih,a možda i da ih usmrti), da se ponovo izvuče i da ponovo hoda ponosan kad da je heroj a ne zločinac. -Kaže mi jednom prilikom: “Sad me svi mrze” ili “Oni će misliti da sam ja kriva”, priča majka djevojke kojoj je svijet srušio. Ta mlada sedamnaestogodišnjakinja umjesto da izlazi, da se zabavlja i veseli ona sjedi u kući, strah ju je i sramota izaći na ulicu, ne jede, mijenja raspoloženja, strah ju je da će ga ponovo sresti. BRAVO! Jedno veliko bravo za nas, za demokratiju, za državu. “Bravo sine!” “Bravo druže!” “Svaka ti čast!” “Bravo za mene!” “Ja se ne bojim nikoga, pa ja sam imućan, ja ću uvijek svoju slobodu moći platiti!”

Osvrt 21

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

sedmični pregled u pet minuta

OSVRT

najvažniji događaji iz zemlje i svijeta

GUSINJE

UMRLA ŽENA

NOVI ZAKON

POŽARI U AUSTRALIJI

TESLA UMRO NA BOŽIĆ

Izglasali opštinu

Prvi smrtni slučaj od gripa

Za preticanje 450 eura

Sto ljudi nestalo

Obilježeno 70 godina od smrti

Mještani Gusinja, na održanom konsultativnom referendumu, pružili su punu podršku formiranju samostalne opštine Gusinje, koje je dio plavske opštine postalo 1954. godine. U Gusinju je izašlo 2.669 građana, od kojih su samo tri glasala protiv, dok je na teritoriji plavske opštine glasalo 4.813 građana opštine Plav, od čega je protiv bilo 98 glasača. Nakon pozitivnog ishoda referenduma, procedura je sljedeća: MUP će formirati komisiju koju će činiti predstavnici Vlade, kao i jedan predstavnik podnosioca inicijative – Skupštine opštine Plav. Komisija će razmotriti rezultate referenduma, studiju opravdanosti inicijative da Gusinje povrati status opštine i pripremiti amandmane za izmjenu Zakona o teritorijalnoj organizaciji. Nakon toga, kompletna dokumentacija biće upućena Skupštini na odlučivanje.

Institut za javno zdravlje registrovao je prvi smrtni slučaj u ovogodišnjoj sezoni gripe, i to od influenze tipa B, a žrtva je šezdesetogodišnja pacijentkinja iz Podgorice, koja je u Kliničkom centru Crne Gore preminula u srijedu. Riječ je o osobi kod koje je usljed hroničnog oboljenja bubrega postojao povećan rizik od razvoja komplikacija gripa. Epidemiolozi preporučuju i opšte mjere prevencije, kao što su izbjegavanje bliskih kontakata sa oboljelim osobama, redovno pranje ruku i izbjegavanje dodirivanja očiju, nosa i usta prljavim rukama, redovno provjetravanje prostorija, izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi, praktikovanje dobrih navika, uključujući adekvatnu ishranu sa dosta svježeg voća i povrća, spavanje i fizičku aktivnost.

Od 6. januara ove godine, kada je počela primjena novog Zakona o bezbjednosti saobraćaja, izdato je oko 350 prekršajnih naloga i oko 50 prekršajnih prijava, a prioritet u radu policije je kažnjavanje zbog nevezivanja sigurnosnog pojasa. Po novom zakonu, Ukoliko vozač i putnici u automobilu ne vežu sigurnosni pojas, platiće kaznu od 40 do 100 eura, za neposjedovanje fluorescentnog prsluka predviđena je kazna od 30 do 80 eura. Vozači kod kojih se analizom krvi ustanovi više od 0,3 promila alkohola u krvi kazniće se do 200 eura, a za više od 0,5 slijedi oduzimanje vozačke dozvole i kazna do 2.000 eura ili zatvor do 60 dana. Za preticanje kolone kazna je do 450 eura, a preko pune linije do 300 eura, kazna do 150 eura predviđena je ukoliko se na prednjem sjedištu vozi dijete mlađe od 12 godina.

Od preko 140 šumskih požara, tridesetak još ne može da se ugasi. U državama Novi Južni Vels, Tasmanija i Viktorija, vatrena stihija progutala je na stotine zgrada. Oko 100 ljudi vodi se kao nestalo, kada je požar uništio oko 90 domova u Tasmaniji. Zvaničnici kažu da postoji mogućnost da se ti ljudi samo nisu javili nadležnim centrima i da nisu u opasnosti, piše britanski Gardijan. Iako su temperature širom južne Australije pale sa rekordnih 45 stepeni, ovo “zahlađenje” koje je obuzdalo izbijanje novih požara je kratkog daha. Vatrogasci uspijevaju da obuzdaju požare uoči najave visokih temperatura. Požari su najintenzivniji u Tasmaniji, gdje je od petka uništeno najmanje 128 domova. Stotine ljudi je smješteno u centre za evakuaciju na jugu države.

Ove sedmice se navršilo 70 godina od smrti Nikole Tesle, jednog od najvećih inovatora u istoriji. U hotelu “Njujorker”, u kojem je Tesla proveo posljednjih 10 godina života i preminuo na Božić, 7. januara 1943, održana je memorijalna konferencija u čast srpskog naučnika. Tesla je posljednje godine života proveo povučeno družeći se, kako izgleda, najviše sa golubovima. Pošto je ovaj svijet napustio u jeku Drugog svetskog rata, na samom početku 1943. godine, Tesla je 12. januara 1943. sahranjen na njujorškom groblju, poslije opela služenog u srpskoj katedralnoj (sabornoj) crkvi svetog Jovana Bogoslova na Menhetnu. Evropu je napustio u nadi da će mu u Njujorku, tada čuveni pronalazač i industrijalac Tomas Alva Edison, za čiju firmu je radio još u Parizu, pomoći da realizuje svoje tehničke inovacije.

STAV

Pokušaj da se misli slobodoumno Ursula K. Le Guin Dok se hiljade pobožnih muslimana bune protiv prisilne muslimizacije njihove vlade u Egiptu i dok se hiljade iskrenih hrišćana suprotstavljaju pritisku Tea Party grupa da se hristijanizuje naša vlada, moram da razmislim da li sam ja zaista protiv organizovane religije, što sam oduvek mislila da jesam, ili samo protiv crkve koja se meša u državne poslove – protiv religije koja želi da kontroliše praktične odluke i intelektualne sfere, što joj je još od doba prosvetiteljstva uskraćeno. Volterova neprevodiva i neprocenjiva parola, écrasez l’infâme! – zgazite besramnost! – nije se odnosila na religiju, kao što bi voleli militantni ateisti. Odnosila se na politiku i delovanje katoličke crkve. To što je on strastveno mrzeo crkveno ometanje slobodoumlja nije ga sprečavalo da bude deista, niti da primi poslednje pričešće u crkvi u kojoj je ro-

đen. L’infâme nije religija nego zloupotreba religije, religija pretvorena u kontrolu, degradirana sa „moći za“ na “moć nad”. L’infâme su nasrtljivi pop i sveštenstvo, crkva koja sebe proglašava za vladu iznad političke vlade, i postavlja slepu poslušnost iznad individualne savesti, ključnog elementa države koja teži demokratiji i slobodi. U Ustavu SAD ne spominje se bog. Ustav se jedino poziva na Slobodu. Ova zemlja nije zasnovana „pod Bogom“. Ljudi koji su pisali Ustav uglavnom su priznavali vrednost religije u njenoj sopstvenoj sferi, kao snažnu silu u očuvanju zajednice i vodič za duhovnu praksu, ponekad i za moralni izbor, ali oštro su branili razliku između verskog i političkog domena i potvrdili nužnost ove distinkcije u prvom amandmanu Ustava. Pokušaji da se ona zamagli dozvoljavanjem ili zahtevanjem molitve i prizivanja boga u državnim procedura-

ma učestali su u poslednjih šezdeset godina. Težnja da se Amerika pretvori u hrišćansku državu ojačana je desničarskim poistovećivanjem sa fundamentalizmom. Fundamentalizam, shvatanje religije ne kao slobodno izabrane zajednice misli i obreda nego kao bespogovornog slušanja svešteničkih zahteva i učenja, od religije pravi protivnika bilo kakvoj zajednici ili državi osim zajednici sveštenstva i političara koji joj služe. Ne postoji način da takvo “sve ili ništa” hijerokratsko uređenje funkcioniše uporedo sa demokratijom. Ovo je tragedija Izraela, a možda će biti i tragedija Egipta. Crkva koja kontroliše vojsku i policiju strahovito je moćna. Ali fundamentalističko sveštenstvo može da prisili i zastraši čak i znatnu većinu pripadnika crkve na prihvatanje fanatičnog ekstremizma, obično držeći polovinu pastve, tj. žene, u neznanju i podređenom položaju; preteći i kažnjavajući neposlušnost i jeres; i podstičući konfesionalne pre-

drasude i mržnju. Nažalost – i to je ono što me sada muči – takvo sveštenstvo može da se osloni i na predrasude drugih konfesija i drugih religija, kao i na predrasude nereligioznih, na porugu i prezir koji od svake grupe prave zajednicu punu mržnje i sujete, spremnu da samoodbranu pretvori u zaslepljenu agresivnost. Izraelci koji podržavaju Netanjahua, ekstremno krilo Muslimanskog bratstva, reakcionarno-religijski američki pokret trenutno oličen u pokretu Tea Party, svi oni deluju u okviru samonametnutog ubeđenja da je njihova religija jedina validna i da ona mora biti vodič za političko delovanje. Ali njihov fanatizam je istovremeno rezultat liberalnih predrasuda, koje prečesto trpaju sve Jevreje u isti koš, ili sve muslimane, ili sve hrišćane. Poistovećivati brojne miroljubive vernike sa nekolicinom opasnih fanatika znači razmišljati militantno – Mi večito protiv Njih – i odbijati svaki kom-

promis, svaku nadu za miran suživot, a kamoli demokratsku saradnju. Ljudi slobodnog uma ne smeju dopustiti da ih zloupotreba religije okrene protiv svake religije. Možda je još uvek najbolji odgovor ljudima koji žele da nas nateraju na razdorne podele – nepokolebljivo ćutanje Ustava. PS: Kolumnistički prikaz porasta religioznosti u američkom političkom diskursu može se naći u članku Frenka Brunija The God Glut u New York Timesu. Tu Bruni ne spominje da praktikujući katolici čine većinu u Vrhovnom sudu, a najmanje dvojica sudija (Skalija i Tomas) pripadnici su vrlo tajnovitog, ekstremno reakcionarnog katoličkog društva Opus Dei (Sotomajor ne bi ni mogla da bude član, jer Opus Dei, Božje delo, ne prima žene). Koliko na takve sudije utiče dogmatska politika Vatikana? Da li od sudija treba očekivati da navedu pitanja za koja oni smatraju da je njihova crkva viši moralni autoritet od zakona, i da se izuzmu od donošenja presude u takvim pitanjima? Da li iko ovo vidi kao problem? Verskoj pristrasnosti bilo kog sudije u bilo kom sudu treba pokloniti pažnju i treba se protiv nje boriti. Potreban nam je Volter. Potreban nam je u medijima. Odmah.

22 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

ABA LIGA, 17. KOLO

DA LI STE ZNALI...

Da su jedina dva dana u godini kada se u Sjedinjenim Američkim Državama ne igra nijedan od profesionalnih sportova (MLB, NBA, NHL i NFL), dan prije i dan poslije All Star meča MLB lige (profesionalna bejzbol liga)

BROJKA DANA

2,5 miliona američkih dolara dobiće pobjednik Australijan opena - u muškoj i ženskoj konkurenciji

TIKET DANA

Karakter i koncentracija rješavaju zicer

KVOTA 2.10

STOUK ČELZI TIP 2

KVOTA 1.95

TROA LION TIP 2

KVOTA 1.90

LEVADIJAKOS OLIMPIJAKOS TIP 2

KVOTA 1.55

BOLONJA KIJEVO TIP 1

KVOTA 2.05

VALENSIJA SEVILJA TIP 1

KVOTA 2.10

Subota Cibona - Krka (18:30) Široki - Partizan (19) Split - Igokea (19) Budućnost - Solnok (20:15) Nedjelja Crvena Zvezda - Cedevita (17) Olimpija - Zadar (19) Ponedjeljak Radnički - Skoplje (18)

Za nastavak uspješne serije: Budućnost Voli večeras (20.15) dočekuje mađarski Solnok - ulaz slobodan Proljeće je još uvijek daleko, ali sve miriše na još jednu fenomenalnu sezonu Budućnosti. Crnogorski šampion se, nakon poteškoća na startu, vratio na prave staze kojima je prošle godine koračao sve do Tel-Aviva, odnosno Valensije. Tri pobjede u nizu (Igokea i MZT u regionalnoj ligi, Trijumf u Evrokupu) dovoljno govore kakvo raspoloženje vlada u Njegoševom parku, gdje plava posada pažljivo priprema plan po kojem će savladati večeras mađarskog “fenjeraša” - Solnok, kao što je to uradila i 13. oktobra u “Tisaligeti” (75:50). “Naša velika snaga jeste karakter koji ovaj tim posjeduje. I kada nijesmo igrali najbolje, i kada smo doživljavali poraze, to se nije odražavalo na nas. Želimo, kao i do sada, da pružimo svoj maksimum, ali i da vodimo računa o potrošnji koja počinje da se dešava”, jasan je trener Dejan Radonjić, čiji sastav i ove sezone stidljivo, korak po korak, gradi svoj cilj - tj. plasman na fajnal-for treću godinu zaredom. ● MORAMO BITI OBAZRIVI Duel u “Morači” krije dvije ambicije - onu plavu i onu mađarsku. Dok naš predstavnik želi pobjedom da nastavi svoj uspon, gostima gori pod nogama u borbi za opstanak, pa će crnogorski reprezentativac Sead Šehović, uz Martona Badera, Ernesta Kalvea i društvo dati sve da naprave iznenađenje. “Solnok kvalitetom i iskustvom zaslužuje bolji plasman. Moramo biti obazrivi, jer njima svaki meč znači mnogo s obzirom da su posljednji na tabeli i da će izgubiti mogućnost da naredne godine igraju ABA ligu ako tako ostane. Naravno, naša motivacija mora biti standardna i nadam se da ćemo slaviti večeras”, naglašava strateg tima iz Podgorice. ● MIHAILOVIĆ: NEĆE BITI IZNENAĐENJA Bek Budućnosti i član crnogorske selekcije Vladimir Mihailović

● DAME I SPORT

FULAM VIGAN TIP 1

RASPORED

ABA LIGA Kiks je zabranjen: Nikola Mihailović na meču sa Solnokom u Mađarskoj upozorava na večerašnjeg protivnika, ali i najavljuje da iznenađenja neće biti. “Naš rival po igračkom kadru ne bi trebao da bude posljednji. Od sad im je svaki meč značajan i sigurno da dolaze kako bi odigrali najbolji što mogu. Ipak, uz naš maksimalan pristup vjerujem da ćemo spriječiti iznenađenje”, zaključuje Mihailović, koji je u prvom okršaju dvije ekipe postigao pet poena. A.P.

1. Igokea 2. Crvena Zvezda 3. Partizan 4. Budućnost 5. Cedevita 6. Skopje 7. Radnički 8. Olimpija 9. Split 10. Cibona 11. Zadar 12. Krka 13. Široki 14. Solnok

16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16 16

13 11 11 9 9 9 8 8 7 6 6 6 5 4

3 5 5 7 7 7 8 8 9 10 10 10 11 12

1254:1125 1281:1145 1174:1126 1171:1126 1214:1185 1140:1143 1268:1239 1233:1222 1143:1229 1203:1197 1177:1221 1110:1185 1157:1191 1119:1310

29 27 27 25 25 25 24 24 23 22 22 22 21 20

Zečica šutnula Marija Balotelija Ovo stvarno nije lijep period za Marija Balotelija kontroverzni Italijan iz Mančester Sitija prvo je zabavljao javnost prepucavanjem sa majkom svoje ćerke Rafaelom Fiko, pa je saznao da mu je sestra trudna sa Obafemijem Martinsom, a na kraju se pokačio i sa trenerom Robertom Manćinijem. Sve je nastavljeno brodolomom na ljubavnom planu - Super Marija je otkačila djevojka Tabi Braun. Atraktivna tamnoputa Plejbojeva zečica je odlučila da prekine romansu sa Balotelijem, jer joj je dosadilo da je vara. Utjehu je pronašla u naručju američkog repera i muzičkog producenta Treja Songza.

Sport 23

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

SPORTSKI EKRAN 09.30 10.30 11.30 13.45 16.00 16.00 16.00 16.45 17.00 18.00 18.00 18.15 18.20 18.30 19.00 19.15 20.00 20.00 20.00 20.15 20.45 21.30 22.00 22.30 22.50

NBA LIGA

Kralj Metjuz ukrao veče pravom kralju

Džejms prvi put poslije 76 utakmica postigao 15 poena Vest Metjuz vodio Portland do trijumfa nad Majamijem Bojan Topalović

omak koji 2009. godine nije draftovan, pa se dresa Jute Džez domogao znojenjem na Ljetnjoj ligi zasjenio je Lebrona Džejmsa u noći između četvrtka i petka - Vest Metjuz ubacio je dvije trojke iz dva pokušaja u posljednjem minutu i donio Portlandu tijesnu pobjedu nad Majamijem - 92:90! Vrelina je bila na koljenima - potpuno je ugašena...

Razlog tome je loša noć Lebrona Džejmsa - postigao je 15 poena (deset skokova, devet asistencija), što je njegov najgori košgeterski učinak u posljednjih 76 izlazaka na parket... “Nijesmo igrali dovoljno dobro. Kapa dolje Portlandu za fantastičnu predstavu”, rekao je Džejms, na čije se riječi nadovezao najefikasniji u redovima Majamija Kris Boš, koji je potpisao 29 poena... “Treba dobro da analiziramo poraz kako nam se slične greške ne bi ponavljale u buduće. Izaćemo jači iz izgubljene utakmice koju smo trebali da pobijedimo”, riječi su Boša. Dok “vrelina” očajava pošto je vodila sa 13 poena razlike u samom finišu meča, Nikolas Batum (28 poena), Lamarkus Oldridž (20 koševa, 15 skokova), Vest Metjuz (18 poena) slave veliki preokret... “Samopouzdanje nam je esktremno visoko. Igramo “tvrdo”, igramo dobro, zabavljamo se tamo na

terenu... To je sjajna kombinacija”, rekao je Metzjuz, koji je objasnio osjećaj kada je postigao trojku 26 sekundi prije kraja za trijumf: “Gledati kako ulazi lopta u koš je nešto nestvarno”, dodao je Metjuz. I na ostala dva meča igrana između četvtka i petka bilo je zanimljivo - Indijanu nije bilo briga što Njujork nije mogao da računa na Karmela Entonija, pa su ih sredili rezultatom 81:76, dok je Dalas bio bolji od Sakramenta - 117:112! SEMAFOR: Indijana - Njujork 81:76, Sakramento - Dalas 112:117, Portland - Majami 92:90.

Sakramento Kingsi postaju Sijetl Kingsi! SAD su na nogama - kako sada stvari stoje Sakramento će biti prodat Sijetlu, koji bi tako ponovo gledao NBA košarku nakon što je grad 2008. godine ostao bez kultnih Supersoniksa, koje je novi vlasnik preselio u Oklahoma Siti. Mediji u SAD pišu da bi već sljedeće sezone (2013/2014.) mogli da gledamo tim pod nazivom Sijetl Kings! Navodno, investitor iz Sijetla, Kris Hansen, nalazi se u poodmaklim pregovorima sa familijom Maluf, koja je vlasnik Kingsa. Prema najavama, Hansen bi mogao da izdvoji čak pola milijarde dolara za Kingse i potom iz preseli na sjevero-zapad SAD - u Sijetl!

TABELE KONFERENCIJA ISTOK: Majami 23-11, Njujork 23-12, Indijana 22-14, Atlanta 20-14, Čikago 19-14, Bruklin 20-15, Milvoki 18-16, Boston 18-17, Filadelfija 1522, Toronto 13-22, Detroit 13-23, Orlando 12-23, Šarlot 9-25, Klivlend 9-28, Vašington 5-28. ZAPAD: L. A. Klipers 28-8, Oklahoma Siti 27-8, San Antonio 28-10, Memfis 23-10, Golden Stejt 22-12, Hjuston 21-15, Denver 21-16, Portland 20-15, Juta 19-18, Minesota 16-16, L. A. Lejkers 15-20, Dalas 14-23, Sakramento 13-23, Finiks 12-25, Nju Orleans 10-25.

SUBOTA ATP Sidnej, finale Skijanje, Adelboden Skijanje, St. Anton Premijer liga, KPR - Totenhem Premijer liga, Everton – Svonsi Fudbal, Midlsbro - Votford Primera, Valjadolid - Majorka Ski skokovi, Zakopane Fudbal, Troa - Lion Fudbal, Barselona B - Herez Primera, Espanjol - Selta Rukomet SP, Crna Gora - Argentina Fudbal, Hal – Šefild V. Fudbael, Levadijakos - Olimpijakos Košarka, Široki - Partizan Reli Dakar Fudbal, Almerija - Viljareal Primera, Osasuna - Real M. Fudbal, Ren - Bordo Košarka, Budućnost - Solnok Serija A, Inter - Peskara Fudbal, Nacional - Braga Primera, Valensija - Sevilja NFL, Baltimor - Denver Sport 23

NEDJELJA 10.30 Skijanje, Adelboden 11.30 Skijanje, St. Anton 11.00 KHL All Star 12.00 Primera, Betis - Levante 12.30 Serija A, Torino - Sijena 12.40 Košarka, Estudijantes - Barselona 14.30 Premijer liga, Man. Jun. - Liverpul 15.00 Serija A, Udineze - Fiorentina 15.00 Serija A, Katanija - Roma 15.00 Serija A, Lacio - Atalanta 15.00 Serija A, Parma - Juventus 17.00 Premijer liga, Arsenal - Siti 17.00 Primera, Sosijedad - Deportivo 17.00 Košarka, C. Zvezda - Cedevita 18.00 NBA, Njujork - Nju Džersi 18.30 Fudbal, PAOK - Atromikos 19.00 Primera, Atl. Madrid - Saragosa 19.00 Košarka, Olimpija - Zadar 19.30 Crna Gora - Francuska 20.45 Serija A, Sampdorija - Milan 21.00 Primera, Malaga - Barselona 21.00 Fudbal, Sošo - Marsej 21.30 Fudbal, Benfika - Porto 22.30 NFL, Hjuston - Nju Ingland 22.50 Sport 23

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Sport klub Eurosport Eurosport Sport klub + Sport klub Sport klub + SK Prime Eurosport Arena sport 1 Sport klub + SK Prime RTCG 2 Sport klub Arena sport 4 Arena sport 1 Eurosport Sport klub + SK Prime Arena sport 3 RTCG 2 Arena sport 4 Sport klub SK Prime Arena sport 1 TV Vijesti

Eurosport Eurosport Sport klub + SK Prime Arena sport 4 Arena sport 1 Sport klub Arena sport 1 Arena sport 2 Arena sport 3 Arena sport 4 Sport klub SK Prime Arena sport 1 Sport klub + Arena sport 4 Sport klub Arena sport 2 RTCG 2 Arena sport 4 SK Prime Arena sport 3 Sport klub Arena sport 1 TV Vijesti

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

SPORI OPORAVAK

Vlašić: Povratak tek na proljeće, intuicija mi govori da ne žurim Planirano je da već u januaru kroči na stazu, ali je povratak na zaletište skoka u vis odložila za proljeće - nekadašnja svjetska šampionka Blanka Vlašić saopštila je da joj za potpuni oporavak treba još vremena. “Posljednjih mjeseci noga mi je znatno bolje. Treninzi su otišli

na viši nivo i moje sposobnosti su porasle. Nadala sam se da ću moći da skačem na nekoliko dvoranskih mitinga, počevši od Splita 29. januara, i završno sa prvenstvom Evrope u Geteborgu u martu, ali intuicija mi govori da ne žurim. Prošla sam strašna iskušenja tokom 2012. godine i sve to me opo-

minje da je bolje početi tri mjeseca kasnije, nego se prerano vratiti”, oprezna je Vlašićeva. Dvostruka svjetska šampionka iz 2007. i 2009. i najbolja atletičarka Evrope u 2010. godini odsutna je od januara prošle godine kada je imala operaciju Ahilove tetive. M.A.

24 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

Napad na Novakovo carstvo AustrAlijAn open, 14 - 27. jAnuAr

Australijan open, priča 101 - u noći između nedjelje i ponedjeljka u Melburnu kreće prvi Gren slem sezone Kosta Bošković

elburn park, njegove “Rod Lejver” i “Hajsens” arena, kao i mnogi manji tereni, odavno “našminkani” čekaju ono što se svake godine s nestrpljenjem iščekuje u Viktoriji (najmanjoj od šest australijskih država), ono po čemu je ova zemlja “na kraju svijeta” prepoznatljiva širom planete teniski turnir, prvi od četiri najveća, čarobni Australijan open. Princ tvrde podloge nije se mijenjao u posljednje dvije godine, njegovo veličanstvo Novak Đoković već Melburn osjeća kao svoj, pa će nova, 101. priča prvog Gren slema sezone, biti klasičan napad “željnih izazivača” na Novakovo carstvo. Međutim, nije teško pretpostaviti ko je i ovog puta najbliži čuvenom srebrnom peharu...

Rodžer Federer (ŠVA) Pozicija: 2 Plasirao se minimum u polufinale AO od 2004. godine - u 2012. osvoji Vimlbdon, svoj 17. Gren Slem u karijeri

Endi Marej (VBR) Pozicija: 3 Na US Openu upisao svoj prvi Gren slem u karijeri nakon trijumfa na Olimpijskim igrama. U 2013. već osvojio turnir u Brizbejnu.

David Ferer (ŠPA) Pozicija: 5 Najbolja sezona u karijeri je iza njega, plasirao se u 1/4 finala ili 1/2 finala na svakom Gren slemu.

Tomaš Berdih (ČEŠ) Pozicija: 6 Četvrtfinalista AO u protekle dvije sezone. Polufinalista US Opena 2012, kao i finalista Mastersa

Svakako, upravo aktuelni vladar, momak koji je u posljednjih pet godina tri puta osvajao Australijan open (2008, 2011. i 2012.), trenutno prvi teniser svijeta - Novak Đoković.

● Nole: Da još jeDaN DoNesem kući...

Momak iz Beograda u odbranu titule kreće protiv Francuza PolAnrija Matijea, na putu do finala ne mogu mu stajati najteži rivali Rodžer Federer i Endi Marej, a pred nove izazove u Melburnu navijačima se opratio preko Facebooka... “Bio je ovo dan sa mnogo aktivnosti van terena”, napisao je Đoković nakon jučerašnjeg žrijeba za Australijan open. “Najprije sam sa Viktorijom Azarenkom (aktuelna šampionka u ženskom singlu) prisustvovao izvlačenju parova i bilo je super, ponovo smo vidjeli naše prošlogodišnje trofeje. Ne bih se uopšte protivio da ponovo donesem jedan kući”.

● FeDeks: Đoković Favorit Novak Đoković ima priliku da postane prvi teniser u istoriji koji je Australijan open osvojio tri puta zaredom, ali i da bude treći čovjek koji je na ovom turniru ukupno trijumfovao četiri puta. Međutim, jedan od dvojice koje će Novak juriti ovog januara je Rodžer Federer (drugi igrač sa četiri trofeja je Andrea Agasi) i jasno je da će i švajcarski “genije” ponovo imati šta da kaže na Melburn parku... “Novak je favorit za titulu u Melburnu, on je najbolji igrač na svi-

Novak Đoković (SRB) Pozicija: 1 Trostruki šampion AO, 2012. savladao je Nadala u epskom meču nakon pet setova. Imao je super finiš 2012. godine osvojivši Masters u Londonu STATISTIKA* Godina 2012 pob-por 2012 titule Titule u karijeri Gren Slem Izvor: ATP

Đoković 25 75-12 6 34 5

Federer 31 71-12 6 76 17

Marej 25 56-16 3 25 1

*Do 9. januara

jetu na tvrdim podlogama u prethodnih nekoliko godina”, jasan je legendarni Fedeks, koji u prvoj rundi igra sa Benoom Perom iz Francuske. “Endi Marej takođe igra sjajno i postajaće sve jači u narednih nekoliko godina. Nažalost, Rafe Nadala (odavno pauzira zbog povrede) neće biti. Što se mene tiče, vo-

Ferer 30 76-15 7 18 0

Berdih 27 61-23 2 8 0 © GRAPHIC NEWS

lim pritisak koji donosi igranja sada, kada je došla nova generacija, moram još vrednije da radim kako bih ostao u vrhu”.

● sereNa želi i

viktorijiNu kruNu

Prošle godine, kada se vratila na-

kon oporavka od povrede, legendarna Serena Vilijams je podsjetila ko je najveća teniserka u posljednjih petnaestak godina, osvojila posljednja dva Gren slema (Vimbldon i US open), a sada želi i ostale krune sa najprestižnijih turnira, želi svoj šesti trofej sa Australijan opena trofej koji je trenutno u rukama Bje-

Na meti protivnika: Branioci trofeja Viktorija Azarenka i Novak Đoković prije jučerašnjeg žrijeba za Australijan Open loruskinje Viktorije Azarenko. “Nedavno sam odgledala veliki broj svojih starih mečeva i mislim da sada igram najbolji tenis. Osjećam da i dalje želim da budem bolja i da igram bolje, a kad je tako onda ni nova titula nije daleko”, rekla je Serena koja će u prvom kolu igrati protiv Rumunke Edine Halovic-Hol. Jedna Rumunka na startu čeka i aktuelnu šampionku - Monika Nikulesku biće rival Viktoriji Azarenko u prvom kolu Australijan opena.

Sport 25

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

WTA SIDNEJ

Radvanska razbila Dominiku Cibulkovu

Kakva uvertira za Australijan Open - Agnješka Radvanska razbila je Dominiku Cibulkovu u finalu turnira u Sidneju 2:0 (6:0, 6:0). “Nije bilo tako lako kao što rezultat govori. Zadovoljna sam naravno, vjerujem da ću na Australijan Openu prikazati

SUČEVIĆ PRONAĐEN MRTAV - Menadžer i prvi čovek marketinga u košarkaškom klubu Zagreb Zoran Sučević pronađen je mrtav u noći između srijede i četvrtka. Kako policija nije pronašla tragove nasilja, prvi je zaključak da je riječ o samoubistvu. Sučević je rođen 1968. u Zagrebu. Diplomirani je inženjer građevine i cio život proveo je u košarci. Igrao je u mlađim kategorijama KK Cibona kao i u seniorima Mladosti. Bio je menadžer KK Zrinjevac i direktor KK Dubrava.

sličnu igru”, rekla je Poljakinja koja je do trijumfa došla nakon svega 62 minuta monologa. Finale muškog singla u noći između petka i subote bilo je rezervisano za domaćeg idola Bernarda Tomića i Kevina Andersona iz Južnoafričke Republike.

Povratak Ahonena Petostruki svjetski šampion u skijaškim skokovima Jane Ahonen odlučio je da prekine penziju kako bi se takmičio na Zimskim olimpijskim igrama naredne godine u Sočiju. Ovaj 35-godišnji Finac nema nijednu olimpijsku medalju, a sa sa pet trijumfa rekorder je po broju titula na tradicionalnoj novogodišnjoj turneji Četiri skakaonice. “Siguran sam da imam dobre šanse da ponovo postanem vrhunski skakač”, rekao je Ahonen. Legendarni Finac se povukao 2008. godine, sa obrazloženjem da želi više vremena da posveti porodici, ali se posle godinu dana pauze vratio skokovima i ponovo takmičio u sezonama 2009/10 i 2010/11.

RELI DAKAR

Treća žrtva smrtonosnih etapa

ZANIMLJIVOSTI AUSTRALIJAN OPENA * Najviše trofeja u open eri (ž): Serena Vilijams - 5 * Najviše trofeja u open eri (m): Andre Agasi i Rodžer Federer - po 4 * Najmlađi šampion (ž): Martina Hingis 16 god i 4 mjeseca * Najmlađi šampion (m): Ken Rouzvol 18 god. i dva mjeseca * Najstariji šampion (ž): Telma Kojn Long 35 god. i 8 mjeseci * Najstariji šampion (m): Ken Rouzvel 37 god. i 8 mjeseci

DA LI STE ZNALI? Da nikada u istoriji jedan teniser nije slavio tri puta zaredom na Australijan openu. Tu šansu ove godine imaće Novak Đoković šampion iz 2010. i 2011. Prije njega nijesu je iskoristili Ken Rouzvol, Giljermo Vilas, Johan Kriek, Mats Vilander, Štefan Edberg, Ivan Lendl, Džim Kurijer, Andre Agasi i Rodžer Federer - dvostruki uzastopni prvaci Asutralijan opena.

Francuski motociklista Tomas Buržen poginuo je uoči sedme etape Relija Dakar koja je juče prošla kroz sjeverni dio Argentine. Dvadesetpetogodišnji Buržen je poginuo prilikom sudara sa čileanskim policijskim automobilom, kada je pokušao da stigne na start sedme etape.

Ovo je treća žrtva ovogodišnjeg Relija Dakar poslije pogibije dvoje ljudi u direktnom sudaru vozila za podršku trke i taksija prije tri dana u blizini peruansko-čileanske granice. Tokom 34 godine održavanja Relija Dakar do ovogodišnjeg izdanja poginulo je 59 ljudi, od kojih 20 navijača.

26 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 2013.

dobrodošli u granoljers

Legenda Vuja idol Katalonaca DN na licu mjesta - Granoljers, gradić nedaleko od Barselone, domaćin crnogorskim rukometašima na debiju na Mundijalu

dnevne novine u španiji MIlOŠ PAVIćEVIć Granoljers, gradić nadomak Barselone, domaćin je Grupe A Svjetskog rukometnog prvenstva u Španiji, grupe u kojoj je smještena i reprezentacija Crne Gore. Mjesto poznato upravo po rukometu 365 dana u godini živi za lokalni Granoljers, tim koji je 10 puta bio šampion Asobal lige, ali koji od sezone 1995/1996 ne zna za trofej. Tada su “plavo-bijeli” u finalu EHF Kupa savladali ruski Čeljabinsk (26:24, 23:21), a za trofej je najzaslužniji Crnogorac - jedan od najboljih rukometaša u istoriji ovog sporta Veselin Vujović zauzima posebno mjesto u srcima svih Katalonaca, sa obzirom da je uz Granoljers, još veći pečat ostavio i u Barseloni. Osjeća se to na svakom koraku, čuje se to na svakom ćošku - popularni Vuja je ovdje idol broj 1.

“Lijepo je kada te pamte na taj način. Uživao sam igrajući u klubu, koji mi je bio posljednji u karijeri. Publika u Granoljersu odlično poznaje rukomet, dvorana je uvijek bila puna, a za gosta je uvijek bio spreman vruć doček”, govori za Dnevne novine Vujović.

● Granoljers u srcu Legenda svjetskog rukometa u Granoljersu je proveo dvije godine, a posebno se sjeća baš trofeja u EHF Kupu. “Bili su to odlični mečevi protiv Rusa, igrali smo fenomenalno, ali su odlučujući mečevi odigrani u polufinalu protiv Gumerzbaha. Iz dva atomska meča izašli smo kao pobjednici, iako su Njemci na papiru bili kvalitetniji”.

Francuzi prvi favoriti, Crna Gora mora dalje Ko je po Veselinu Vujoviću favorit za osvajanje svjetskog trona i šta može Crna Gora? “Karabatić će imati ogroman motiv nakon svega što mu se dešavalo i mislim da je Francuska sa njim najveći favorit. Tu su još Španci, kao domaćini i Danska. Crna Gora? Nijesmo autsajderi, nakon svega što smo prošli u posljednjih pola godine. Imamo grupu po mjeri, prvi meč je veoma bitan, a prolaz dalje mora da bude prioritet”, ističe Vujović. Interesantno da je upravo Vuja na meču protiv njemačkog giganta zabio 13 golova, da bi sjutra dan u španskom renomiranom listu “Marka” izašla njegova izjava “Da se zna ko je stariji”. “Zaboravio sam na tu izjavu, ali se sada odlično sjećam naslova. Imao sam 35 godina, a iz protivničkog tabora da bi me poremetili su govorili da ne mogu u tim godinama igrati vrhunski rukomet. Izjava je bila na njihov račun, jer

sam u tom duelu briljirao”, sjeća se Vujović. ● 50.000 navijača na oproštaju Nakon čuvenog finala EHF Kupa, pa trijumfa nad Barselonom u finalu katalonske lige uslijedio je Vujin oproštaj na trgu grada gdje je bilo preko 50.000 ljudi, iako Granoljers tek sada zvanično ima toliko stanovnika. Najboljeg među najboljima Katalonci nijesu mogli pustiti tek tako da ode. “Taj dan ću pamtiti do kraja života. bilo je zaista veličanstveno. Toliko ljudi na trgu, emocija, svi skandiraju vaše ime, osjećaj koji se ne može opisati riječima”.

● u koš sa MesijeM, Džor-

DanoM, BoltoM... A da ga nijesu zaboravili dokazano je i prije tri dana - najslušaniji radio u Kataloniji “Radio Katalunja” je pravio emisiju u čast nove Mesijeve zlatne lopte, gdje je i sam fudbalski mađioničar bio gost. U sklopu programa napravljen je i kviz za slušaoce, a zatim su se nabrajali najbolji sportisti na svijetu. U koš sa Mesijem, Džordanom, Boltom stavljen je i naš Veselin Vujović, koji se telefonskim putem uključio u program. “Velika je čast za mene taj poziv iz “Radio Katalunje”. Razgovarao sam sa ljubiteljima sporta na drugoj liniji i naježio sam se kada sam čuo da pamte neke mečeve koje sam igrao za Barselonu i Granoljers”, govori Vujović.

SPONZORI PUTA NAŠEG NOVINARA U ŠPANIJU

Sport 27

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 2013.

Bitka koja život znači

Prvi meč je najvažniji

Počinje rukometni spektakl u Granoljersu – Crna Gora večeras (18.15) oči u oči sa Argentinom

ekali smo i dočekali! Naši lavovi, naši heroji, momci koji su preko noći prešli trnovit put od gubitnika do pobjednika večeras debituju na Svjetskom rukometnom prvenstvu. Protivnik je nezgodna Argentina, ali u Granoljersu svi koji nose crveno razmišljaju samo u jednom pravcu. Pravcu istorijske pobjede. Pobjede koja bi, iako je riječ o prvom kolu, širom otvorila vrata osmine finala.

Ulicama ovog primorskog gradića se osjeća rukometna euforija, najviše ima Njemaca i Francuza, koji su ispunili gradske barove ispijajući pivo, a sve pomalo podsjeća na fudbalski Mundijal. Iako je adrenalin već nakon sinoćnjeg treninga dotakao tačku ključanja, selektor Zoran Katratović nastoji da u što smirenijoj i opuštenijoj atmosferi njegov tim dočeka večerašnji susret. „Samo učešće na Svjetskom prvenstvu veliki je izazov za ovaj tim, koji nije imao prilike da do turnira u Danskoj odmjerava snage sa većim brojem protivnika u kraćem intervalu. Momci su do-

bro psihički i fizički pripremljeni, tako da spremni dočekuju meč sa Argentinom, koja važi sa jakog protivnika“, kazao je za Dnevne novine Kastratović. Šef stručnog štaba crvenih lavova izuzetno respektuje gaučose. „Na SP u Portugalu su pobijedili jednu Hrvatsku u prvom kolu, zatim Švedsku na proteklom SP, ali i namučili Poljake. Smatram da ovaj meč može da nam donese mnogo toga dobrog jer, osim rezultata, psihološkli bismo bili mnogo jaki i dobili bismo vjetar u leđa, koji je ovoj ekipi mnogo potreban“.

Organizacija ni upola kao na EP u Srbiji Na proteklom Evropskom prvenstvu u Srbiji za dame novinarima, ali i svima onima koji su bili dio rukometnog spektakla nije falilo „ptičijeg mlijeka“, što se ne može reći za uslove u Granoljersu. U Sali za podizanje akreditacija morali smo čekati nekih pola sata da se neko pojavi, pa zatim taj neko ne komunicira na engleskom jeziku, što je bio dodatni problem. Nekako su predstavnici sedme sile dobili svoje „propusnice“ za mečeve, a onda smo se i upoznali sa pres-centrom, u kojem je hladnije nego napolju, a tek da kroz hodnike dvorane nekoga sretnete i upitate za pomoć, to je već nemoguća misija, dok je i internet dosta loš. Nadamo se da će se dosta toga promijeniti već od danas i da će rukometni spektakl u Španiji opravdati taj epitet.

Kakav hendikep: Ne igra Furija kapiten Mrvaljević! furiozna na otvaranju

Kapiten naše selekcije Draško Mrvaljević zbog bola u predjelu lista desne noge sigurno neće biti u timu u večerašnjem duelu sa Argentinom! Mrvaljević već nedjelju dana trenira pod posebnim režimom, a iako se činilo da će zaigrati, on sinoć nije odradio trening, a vrlo vjerovatno je da će u sličnoj situaciji biti i u narednih pet dana, što znači da će srednji bek austrijskog Bregenca sem večerašnjeg propustiti i bitke sa Francuskom i Tunisom, dok postoji mogućnost da bude na raspolaganju Kastratoviću za utakmicu sa Njemačkom. „Veliki hendikep za nas. Nadam se ipak da će igrači koji zauzmu njegovo mjesto - Vujović, Milašević i eventualno Ševaljević, dati veliki doprinos da se njegovo odsustvo manje primjećuje, posebno u napadu”, optimista je kastratović.

● Čvrsta odbrana, racionalni napad i tranzicija Kastratović ne bježi od činjenice da je Crna Gora na papiru favorit. „Nemamo mnogo igrača koji igraju na visokom nivou, tako da ne možemo govoriti o razlici u kvalitetu između reprezentacija jer igrači Argentine igraju širom Evrope, a pritom su i redovni učesnici SP, za razliku od nas, kojima se ovo dešava prvi put. Iako smo debitanti, imamo veliku želju i ambicije da upravo na toj prvoj utakmici napravimo veliki iskorak koji bi nas odveo u top 16. Našu šansu vidim u kvalitetnoj i čvrstoj odbrani, a zatim u staloženom i racionalnom napadu, a ono čega se pribojavam jeste tranzicija iz odbrane u napad,

jer smo u Danskoj napravili veliki broj tehničkih grešaka“, istakao je Kastratović.

● Mijatović: ovo je ono pravo A golman Rade Mijatović će večeras morati da bude na nivou proteklih mečeva sa Švedskom, Njemačkom i Češkom ako „crveni“ žele da startuju pobjedom. „Sve je ovo do sada bilo lijepo, ali vrijeme je za prave stvari. Igramo protiv odličnog protivnika, koji je svoj kvalitet pokazao na prošlom prvenstvu. Danima razmišljamo samo o Argentincima, probali smo dosta varijanti u odbrani, uz prepoznatljivu 3-2-1 još ponešto, tako da se nadam da ćemo ih iznenaditi”, poručuje crnogorski čuvar mreže.

“Magična kutija” (Caja Magica), predivni sportski objekat u Madridu, već na startu Svjetskog prvenstva vidio je “magiju” svoje Španije! U prvom meču Mundijala “crvena furija” je razmontirala Alžir 27:14 (14:5). Heroj domaće nacije sinoć je bio Barsin majstor Viktor Tomas sa osam golova, ali i golman Hoze Manuel Sijera koji je upisao 11 odbrana. Bolji od ostalih u poraženom timu bili su Mohamed Aski Mokrani (četiri gola) i Samir Kerbuče (13 odbrana).

Pare ne pomažu u „Palati sportovaª „Palata sportova“ u Granoljersu je najposjećenija u Španiji kada su u pitanju mečevi Asobal lige, što dovodi do zaključka da će publika i u narednih osam dana puniti ovu dvoranu. Za mečeve koji su na programu danas i sjutra je nemoguće kupiti kartu. Prema riječima organizatora pare ne pomažu, ali su navijači Crne Gore, kojih je juče u hotel „Sidorm“ došlo oko 20-ak, ipak na vrijeme kupili ulaznice, tako da će „lavovi“ imati i podršku sa tribina. Za bolja tzv. „ambasador“ mjesta je trebalo izdvojiti 35 eura po danu, dok se ulaznice mogu naći po cijenama od 25, 20 i 15 eura.

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

ZA 15 MILIONA EURA

Tajson - novi brazilski majstor u Ĺ ahtjoru

JoĹĄ jedan od mnogobrojnih brazilskih majstora - sada veÄ&#x2021; bivĹĄi fudbaler Metalista Tajson - preĹĄao je u redove ĹĄampiona Ukrajine, Ĺ ahtjora iz Donjecka. Fudbaler sredine terena potpisao je petogodiĹĄnji ugovor sa Ĺ ahtjorom, a klub iz Harkova je na ime transfera zaradio 15 miliona eura. â&#x20AC;&#x153;Predsjednici dva kluba po-

LUDA PONUDA ZA PEPA - Prema pisanju engleskog â&#x20AC;&#x153;Metroaâ&#x20AC;?, Pepa Gvardiolu Ä?eka pravo malo bogatstvo ako pristane na novu ponudu gazde Ä&#x152;elsija Romana AbramoviÄ?a. TrogodiĹĄnji ugovor je spreman, a po njemu bi Gvardiola trebalo da svake godine bude bogatiji za 21,8 milion eura (18 miliona funti), ĹĄto nikada nijedan trener u istoriji fudbala nije imao kao platu!

stigli su dogovor. Ĺ ahtjor je platio 15 miliona eura, ali je doveo igraÄ?a koji je imao veliku Ĺželju da obuÄ?e naĹĄ dresâ&#x20AC;?, navodi se u saopĹĄtenju Ĺ ahtjora. Prethodnih nedjelja engleski mediji ĹĄpekulisali su o Ĺželji londonskog Ä&#x152;elzija da angaĹžuje 24 - godiĹĄnjeg Tajsona, koji je u Metalist doĹĄao 2010. godine iz Internasionala.

Madrid zove Beniteza Prema anketi koju je za ĹĄpansku Marku sprovela agencija Sigma Dos, Ä?lanovi Real Madrida nemaju Ä?vrstog favorita za nasljednika Ĺ˝ozea Murinja, ako portugalski struÄ?njak na kraju sezone napusti â&#x20AC;&#x153;Santjago Bernabeuâ&#x20AC;?. Anketa je sprovedena meÄ&#x2018;u 704 Ä?lana kluba na nedavnoj utakmici protiv Sosijedada, kao i telefonskim putem, a najviĹĄe ispitanika svoj glas je dalo aktuelnom menadĹžeru Ä&#x152;elzija Rafaelu Benitezu - 21,4 odsto.

NOVA POZAJMICA

Nuri Sahin ponovo u svom Dortmundu

Poslije godinu i po dana Nuri Sahin se vratio u â&#x20AC;&#x153;svojâ&#x20AC;? Dortmund - veÄ&#x2021; juÄ?e je predstavljen na â&#x20AC;&#x153;Signal Iduna Parkuâ&#x20AC;?. Momak koji je bio jedan od glavnih igraÄ?a â&#x20AC;&#x153;milioneraâ&#x20AC;? u osvajanju titule 2011. u ljeto iste godine, za 10 miliona eura preĹĄao je u Real Madrid. Iz Dortmunda je odnio povredu, dugo se oporavljao, nije dobio pravu

ĹĄansu, na kraju, odigrao je samo Ä?etiri meÄ?a za â&#x20AC;&#x153;merengeseâ&#x20AC;? i ljetos preĹĄao u Liverpul. Tu je imao neĹĄto veÄ&#x2021;u minutaĹžu, odigrao treÄ&#x2021;inu meÄ?eva u Premijer ligi, postigao gol, ali nije bio ni sjenka igraÄ?a od prije dvije sezone. Sada se vratio kuÄ&#x2021;i (takoÄ&#x2018;e na pozajmicu) i moÄ&#x2021;i Ä&#x2021;e da igra u Ligi ĹĄampiona, ĹĄto je za Dortmund veoma vaĹžno.

TIFOZI SA OSTRVA

Zbog graÄ&#x2018;ana, Junajted i Liverpul pruĹžili jedni drugima ruku pomirenja Arsenalova astronomska cifra ulaznica (62 funte) za navijaÄ?e ManÄ?ester sitija ujedinila tifoze najljuÄ&#x2021;ih rivala - ManÄ?ester junajteda i Liverpula Stop pohlepi u fudbalu - to je slogan koji je pred derbi ujedinio fanove nepomirljivih rivala kakvi su na Ostrvu Liverpul i ManÄ?ester junajted! I to su uradili zbog (vjerovali ili ne) ManÄ?ester sitija - uzajamnog rivala. Razlog je sljedeÄ&#x2021;i: tifozi â&#x20AC;&#x153;graÄ&#x2018;anaâ&#x20AC;? za utakmicu sa Arsenalom moraju platiti ulaznicu koja koĹĄta 62 funte, dok bi za navijaÄ?e â&#x20AC;&#x153;malogâ&#x20AC;? Stouka, Sanderlenda, Sautemptona... karta koĹĄtala â&#x20AC;&#x153;samoâ&#x20AC;? 32 funte! LIVERPUL: ZAJEDNO SA JUNAJTEDOM ZnaÄ?i - â&#x20AC;&#x153;tobdĹžijeâ&#x20AC;? prave cijenu od zavisnosti ko gostuje na â&#x20AC;&#x153;Emiratimaâ&#x20AC;? ĹĄto nikako ne odgovara fanovima velikih klubova, pa su zbog toga pristalice Junajteda i Liverpula - pruĹžili ruku pomirenja... â&#x20AC;&#x153;PokuĹĄavamo da okupimo navijaÄ?e svih klubova oko stola. NavijaÄ?i Liverpula ne mogu sami sve da promijene. Paradoksalno, trenutno smo klub iz sredine terena koji plaÄ&#x2021;a â&#x20AC;&#x153;Aâ&#x20AC;? kategoriju karata, zbog toga ĹĄto nas ima mnogo i ĹĄto je klub za koji navijamo slavan i trofejanâ&#x20AC;?, kaĹže jedan od navijaÄ?a â&#x20AC;&#x153;redsaâ&#x20AC;?. A, onda je Ä?ovjek kome je Liverpul u srcu potvrdio da je uspostavljena saradnja sa ManÄ?ester junajtedom... â&#x20AC;&#x153;PokuĹĄavamo da saraÄ&#x2018;ujemo sa starim neprijateljima, pa i ostalima, kako bismo izvrĹĄili pritisak na klubove da odrede jedinstvenu cijenu ulazniceâ&#x20AC;?, rekao je fan â&#x20AC;&#x153;redsaâ&#x20AC;?, da bi onda po obiÄ?aju pecnuo tifoze - crvenih Ä&#x2018;avola: â&#x20AC;&#x153;Svi se ĹĄale na raÄ?un toga da su navijaÄ?i Junajteda iz okoline grada, ali njihove voÄ&#x2018;e su iz centra ManÄ?estera. To znamo. Nama je u interesu da oni â&#x20AC;&#x153;najgoriâ&#x20AC;? navijaÄ?i Junajteda budu na stadionu, jer Ä&#x2021;e naĹĄ rivalitet prestati ako na njihove utakmice budu dolazile samo pridoĹĄlice sa raznih krajeva Engleskeâ&#x20AC;?.

JUNAJTED: NAPAD NA KULTURU Ne navijaju za isti klub, ĹĄtaviĹĄe - mrze se, ali predsjednik Unije navijaÄ?a Junajteda ima sliÄ?no miĹĄljenje kao momci iz grada Bitlsa... â&#x20AC;&#x153;62 funte za ulaznicu? Pa, to je napad na tradicionalni fudbal i kulturu navijanja. Nije neshvatljivo kada klubovi postavljaju razliÄ?ite cijene ulaznica za svoje navijaÄ?e u odnosu na vaĹžnost utakmice, ali odreÄ&#x2018;ivati duplo skuplje ulaznice za jedne gostujuÄ&#x2021;e navijaÄ?e, u poreÄ&#x2018;enju sa drugima, to je uĹžasnoâ&#x20AC;?, izjava je iza koje stoji svaki navijaÄ? kluba stacioniranog na â&#x20AC;&#x153;Old Traforduâ&#x20AC;?. BaĹĄ zbog â&#x20AC;&#x153;duplo skuplje karte za jedne u odnosu na druge navijaÄ?eâ&#x20AC;? ManÄ?ester junajted je odluÄ?an da se â&#x20AC;&#x153;pobratimiâ&#x20AC;? sa Liverpulom... â&#x20AC;&#x153;Mora se prestati sa kategorizacijom gostujuÄ&#x2021;ih navijaÄ?a i protiv toga moramo svi zajedno da se borimo. To nas je i zbliĹžilo sa onima iz Liverpula, jer i mi i oni prepoznajemo vaĹžnost prisustva gostujuÄ&#x2021;ih navijaÄ?a na utakmicama u Engleskojâ&#x20AC;?. VOÄ?A REDSA: NEÄ&#x2020;U NA STADI ON POSLIJE 12 GODINA NavijaÄ?i ManÄ?ester sitija su iz principa odbili da plate ulaznicu od 62 funte za utakmicu sa Arsenalom, a to namjerava da napravi i Martin, fan Liverpula, koji za dvije nedjelje gostuje na â&#x20AC;&#x153;Emiratimaâ&#x20AC;?... â&#x20AC;&#x153;NeÄ&#x2021;u da platim 62 funte za utakmicu sa Arsenalom! To je nevjerovatno... ViĹĄe od duplo nego ĹĄto bi trebalo da bude. To Ä&#x2021;e biti prvi put poslije 12 godina da neÄ&#x2021;u gledati Liverpul uĹživo. BiÄ&#x2021;e mi teĹĄko, ali neÄ&#x2021;u iÄ&#x2021;i u London. Arsenal nije vrijedan 62 funte. Razmislio bih u sluÄ?aju da igramo finale FA kupa na Vemblijuâ&#x20AC;?, rekao je Martin. A, Martin je jedan od viÄ&#x2018;enijih

u â&#x20AC;&#x153;Kopuâ&#x20AC;?, 12 godina nije propustio nijednu utakmicu Liverpula ni kod kuÄ&#x2021;e, ni u gostima! â&#x20AC;&#x153;GodiĹĄnje potroĹĄim 2.500 funti na putovanja po Engleskoj. Nije mi to problem. MeÄ&#x2018;utim, da su cijene karata jeftinije uĹĄtedio bih sigurno 1.000 funtiâ&#x20AC;?, dodao je Martin. UNIJA: DA KARTE BUDU 25 FUNTI Da bi gostujuÄ&#x2021;i navijaÄ? godiĹĄnje uĹĄtedio 1.000 funti, Unija navijaÄ?a Premijer lige od sljedeÄ&#x2021;e sezone Ä&#x2021;e se zalagati da karte ne budu skuplje od 25 funti... â&#x20AC;&#x153;Iako imamo meÄ&#x2018;usobne rivalitete, prepoznajemo da je atmosfera na stadionima znatno loĹĄija kada nema gostujuÄ&#x2021;ih navijaÄ?a na tribinama, a ako se ovako nastavi - navijaÄ?kih putovanja neÄ&#x2021;e viĹĄe biti. PokrenuÄ&#x2021;emo kampanju kako bi se limitirala najveÄ&#x2021;a moguÄ&#x2021;a cijena ulaznica za gostujuÄ&#x2021;e navijaÄ?eâ&#x20AC;?, rekao je Maklom Klark, predsjednik Unije navijaÄ?a Premijer lige. ARSENAL: NIJE NAM SVEJEDNO I na kraju - Arsenal ne â&#x20AC;&#x153;cijepaâ&#x20AC;? samo cijene ulaznica za gostujuÄ&#x2021;e, veÄ&#x2021; i za svoje navijaÄ?e. Najskuplja sezonska ulaznica za utakmice â&#x20AC;&#x153;tobdĹžijaâ&#x20AC;? je 1.955 funti (2.404 evra!?), a ta mjesta na dan utakmice koĹĄtaju i 126 funti, dok je za male klubove potrebno izdvojiti 25 funti... â&#x20AC;&#x153;NavijaÄ? u Engleskoj je potpuno potcijenjen. On je taj koji pravi buku, atmosferu, kolorit, koji usavrĹĄava finalni proizvod koji se zove Premijer liga i od koga svi zaraÄ&#x2018;uju - osim navijaÄ?a. Svaki navijaÄ? je vaĹžan, ali je moĹžda najvaĹžniji onaj gostujuÄ&#x2021;i, jer je bez njih atmosfera poloviÄ?na. Problem je kategorizacija, jer ako navijate za Arsenal, Ä&#x152;elzi ili Siti, svuda Ä&#x2021;e vas â&#x20AC;&#x2DC;udaratiâ&#x20AC;&#x2122; po dĹžepuâ&#x20AC;?, rijeÄ?i su voÄ&#x2018;e navijaÄ?a Arsenala. B.T.

Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

PREMIJER LIGA, 22. KOLO

Ostrvski praznik Vrijeme je za najveći meč Engleske: Mančester protiv Liverpula Kosta Bošković

oš jednom će sjeverozapad Engleske biti centar svijeta, ponovo će se širom Lankašira pominjati industrijska revolucija iz 19. vijeka i nastanak velikog rivalstva između gradova Mančestera i Liverpula. Pominjaće se Junajtedovih 19 šampionskih trofeja u domaćem prvenstvu (“redsi” imaju jedan manje), ali i pet evropskih kruna Liverpula (“đavoli” osvojili tri), na jednoj strani će se pjevušiti stihovi Bitlsa, na drugoj grupe Simply Red, jedni će se kleti u Robina van Persija, drugi u Luisa Suareza (trenutno dva najbolja strijelca lige)... Istorija, rivalstvo, velikani, paklena atmosfera - nedjelja donosi najveći derbi engleskog fudbala.

Isto tako nedjelja će sve podsjetiti na savremenu realnost, a ona glasi: Mančester junajted će se, osim za pobjedu protiv velikog rivala, u nedjelju boriti i za tri boda koja znače ostanak na vrhu Premijer lige, dok je Liverpul i ove sezone daleko od pravih stvari... Ipak, jasno je - sve to ne može umanjiti veličinu ovog super derbija! “Liverpul vjerovatno nije na nivou, kao što je bio prethodnih nekoliko godina, ali oni će uvijek biti u vrhu. Oni su naš najveći rivali,

naše utakmice su uvijek najbolje i na njima vlada odlična atmosfera”, riječi su legende Mančester junajteda Pola Skolsa. Skolsa S druge strane, jedan momak tek polako otkriva veličinu čuvenog derbija - Rahim Sterling, supertalentovani 18-godišnji Liverpulov klinac sa Jamajke. “Stariji saigrači uvijek ponavljaju da je ‘Old Traford’ jedno od najtežih mjesta za gostovanje. Međutim, nadam se da se sa njega možemo vratiti sa pozitivnim rezultatom, iako će to biti vrlo, vrlo teško, pravi test. Sreća je pa imamo Stivena Džerarda i Džejmija Karagera koji nas stalno podsjećaju koliko ovaj meč znači narodu Liverpula,

ali i kako da se igra protiv Junajteda”, objasnio je Sterling. Za kraj - mnogima će biti zanimljivo - meč na “Teatru snova” vodiće legendarni policajac iz Jorkšira Hauard Veb - čovjek kojeg mnogi prozivaju da je blizak Mančester junajtedu. RASPORED (subota): KPR - Totenhem (13.45), Aston Vila - Sautempton, Everton - Svonsi, Fulam Vigan, Norič - Njukasl, Reding - VBA, Stouk - Čelzi, Sanderlend - Vest Hem (svi od 16.00). Nedjelja: Man. junajted - Liverpul (14.30), Arsenal - Man. siti (17.00).

PRIMEIRA LIGA, 14. KOLO

O Klasiko drma Portugal Nedjelja (21.15 h) donosi i najveći portugalski derbi: Benfika - Porto

SERIJA A, 20. KOLO

Mutu: Stevane, ne idi u Juventus! Rumun savjetuje Jovetića, Juve i Mirko u Parmi, viola u Udinama, klasik u Đenovi Fudbalska čizma je spremna za nova uzbuđenja - dok će Inter, Lacio i Napoli svoje mečeve igrati kod kuće, Juventus, Fiorentina, Roma i Milan će nove bodove tražiti, narodski rečeno - na strani. “Neroazzuri” će otvoriti nastup velikana, večerašnjim duelom protiv zahuktale Peskare, nakon čega slijedi nedjeljni popodnevni program kada će na travnjake Apenina istrčati Mirko Vučinić, Stevan Jovetić, Stefan Savić, a Lacio loviti aktuelnog šampiona države. Emilija Romanja i uvijek neugodna Parma čekaju “staru damu”, a Sebastijan Đovinko se vraća na “Tardini”, odakle se preselio u Torino... “Hvala Parmi za sve, ali nama su potrebna tri boda i dolazimo po njih”, poručuje omaleni ofanzivac Juvea. “Viola” se ponovo vraća na “Friuli” nakon samo 15 dana, kada je izbacila Udineze iz Kupa. Međutim,

javnost je uzburkao Adrijan Mutu, koji je posavjetovao Jovetića kada je u pitanju njegov mogući odlazak iz Firence. “Stevane, samo ne idi u Juventus! To je najomraženiji rival Fiorentine i ne treba ti tako nešto u karijeri”, poručio je našem biseru rumunski majstor. U ostalim susretima će Napolitanci tražiti uspon protiv Palerma, “vučica” odlazi na vruću Siciliju kod Katanije, dok će Milan u posljednjem meču gostovati Sampdoriji, što je ujedno i klasik italijanskog fudbala. RASPORED: Danas: Bolonja Kjevo (18), Inter - Peskara (20:45). Nedjelja: Torino - Sijena (12:30), Lacio - Atalanta, Udineze - Fiorentina, Kaljari - Đenova, Parma - Juventus, Napoli - Palermo, Katanija - Roma (utakmice počinju u 15), Sampdorija - Milan (20:45). A.P.

Podrhatavće Atlantski okean zbog engleskog super derbija u nedjelju, ali jednako i zbog najvećeg portugalskog fudbalskog okršaja! Na terenu “magičnog” La Luž stadiona naći će se 58 titula šampiona ove zemlje (Benfika 32 puta, Porto 26), četiri evropske krune (oba tima po dva puta osvajali LŠ), ali i bezbroj supertalentovanih i onih iskusnijih majstora fudbala - vrijeme je za portugalski “O Klasiko”, vrijeme je za meč Benfike i Porta, dva i ove sezone vodeća tima u domaćem prvenstvu (“orlovi” 35 bodova, “zmajevi” 32 i meč manje). “Naš glavni cilj ove sezone je prvenstvo Portugala, tako da ovakve mečeve jednostavno moramo dobijati ako želimo titulu. U dobroj smo poziciji i imam osjećaj da ćemo podariti još mnogo radosti našim navi-

Argentinski šmek portuglaskog derbija: Pablo Aimar i Nikolas Otamendi

jačima”, riječi su Žorže Žezusa, trenera Benfike, dok je njegov kolega s druge strane Vitor Pereira dodao. “Ne vjerujem da će prvenstvo bi-

ti riješeno nakon utakmice sa Benfikom, jer postoji još mnogo timova koji vam mogu uzeti važne bodove”. K.B.

PRIMERA, 19. KOLO

Mesi: Neće nam biti lako Barsa gostuje Malagi, Real ide na noge Osasuni - igrači podržavaju Murinja Pirineji polako zagrijavaju motore za novo kolo Primere - lider iz Katalonije, Barselona, koja još uvijek nije doživjela poraz u prvenstvu, imaće složen zadatak u gostima protiv učesnika osmine finala Lige šampiona - Malage. “Neće biti lako u Andaluziji. Imamo odličnu situaciju na tabeli, ali ne smijemo da se opuštamo, jer bi to moglo puno da nas košta”, jasan je osvajač četiri “zlatne lopte” Lionel Mesi. Na drugoj strani, “merengesi” odlaze u Pamplonu, gdje su posljednji put utrpali Osasuni “petardu” (5:1). “Naravno, idemo na pobjedu. Svi

smo ujedinjeni u svlačionici. Svi podržavamo Murinja i on podržava nas”, uvjerava Gonzalo Iguain,

odgovorivši na sve češće natpise da je Portugalac izgubio konce u “kraljevskom klubu” i da je samo pitanje dana kada će otići. Takođe, Atletiko Madrid čeka Saragosu, dok fenomenalni Betis traži novi trijumf - ovog puta protiv Levantea. RASPORED: Danas: Valjadolid Majorka (16), Espanjol - Selta (18), Osasuna - Real Madrid (20), Valensija - Sevilja (20), Nedjelja: Betis Levante (12), Real Sosijedad - Deportivo (17), Atletiko Madrid - Saragosa (19), Malaga - Barselona (21), Ponedjeljak: Hetafe - Granada (20). A.P.

30 Sport

Foto: Vedran Ilić

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

Crnogorski navijači Lacija na fešti tokom meča Lacio - Katanija

reportaža

Nebesko-plava ljubav Veče sa crnogorskim navijačima Lacija, koji su na originalan način proslavili 113. rođendan voljenog kluba Uroš Radulović

ebo vječnog grada je u utorak bilo “nebesko-plavo” – Rim je tada odisao velikim događajem koji se prožimao kroz ulice glavnog grada Italije, cijele “čizme”, pa čak i Crne Gore! Ne, nije to bio nikakav državnii praznik, to je bila fudbalska, odnosno navijačka groznica, jer je 9. januara daleke 1900. godine osnovan fudbalski klub Lacio. Pitate se kakve to veze ima sa našom državom? Ima, zato što je oko 20-ak najvatrenijih pristalica pomenutog tima na originalan način proslavilo 113 godina postojanja “svog” Lacija.

U tržnom centru Gintaš, uz video-bim, nezaobilazno pivo, čak i rođendansku tortu, navijačka grupa “BiancoCelesti Montenegro” napravila je mini proslavu i organizovala gledanje utakmice četvrtfinala Kupa protiv Katanije. A, momci Vladimira Petkovića su kako ovim, tako i svima koji gaje emocije prema nebesko-plavoj boji spremili najljepši poklon - savladali Sicilijance sa rutinskih 3:0 i plasirali se u polufinale masovnijeg takmičenja. Naša ekipa sa glavnim ljudima ovog projekta Aleksandrom Tomovićem i Jovanom Đuraševićem tokom gledanja meča sa Olimpika upustila se u razgovor na temu crnogorskih lacijala. ● Od malih NOgu uz klub Barselona, Real Madrid, Mančester junajted, Liverpul, Arsenal, Crvena zvezda, Partizan, te Milan i Inter kad smo već kod Italijana su klubovi za koje navija društvo u Crnoj Gori. Prelaskom najvećeg asa naše zemlje Dejana Savićevića nastala je pomama za “rosonerima”, ali zašto baš Lacio? Jovan: “Još od malih nogu sam počeo da ih pratim – tačnije od sezone 1999/2000, kada je Lacio osvojio Skudeto. Onda je nastalo praćenje svake utakmice, ljubav je bila sve veća. Tu su bili igrači sa prostora tadašnje Jugoslavije Dejan Stanković, Siniša Mihailović i Alen Bokšić, koji su takođe jedan od faktora.”

Kada su u pitanju navijačke grupe - u ovim okvirima najbrojnija je ekipa momaka koja navija za Inter. Pita li smo Tomovića, koji je jedan od osnivača grupe, kako je sve počelo? Aleksandar: “Sve je krenulo u maju, preko društvene mreže Fejsbuk. Prvo okupljanje je organizovano 11. novembra na veliki gradski derbi protiv Rome i od tada se redovno prate utakmice. Ideju za pokretanje mi je dala grupa “S.S. Lazio Balkan” iz Srbije i smatrao sam da to može nastati i kod nas.” Prvi korak je napravljen sa stilom i kako treba, ali kao što je poznato, u ovakvim situacijama je najteže zadržati ljude na okupu. Za sada nema problema... Jovan: “Iz dana u dana napredujemo - vjerujem da će nas biti sve više. Grupa na Fejsbuku broji oko 600 članova, a kada organizovano gledamo utakmice, dođe oko 30 ljudi - nekad više, nekad manje. Ima navijača na sjeveru i jugu zemlje, pa se nadam da ćemo uspjeti svi da se okupimo i pratimo neke važne mečeve.” ● RegistROvaNje gRupe veliki zadatak Svi mi imamo izazove - nakon uspješnog stvaranja ekipe sada je red na neki veći korak. Naši sagovornici pred sobom imaju veliki zadatak koji ukoliko ostvare - biće pun pogodak. Zajedno: “Prvi nam je cilj da tokom proljeća odemo skupa na jedan od mečeva, a u planu nam je i da re-

gistrujemo grupu. Preko navijača Intera raspitali smo se o tome - potrebno je da se prijavimo na sajt, registrujemo najmanje 50 ljudi. To je veliki plus - imali bismo mjesta na Olimpiku, svake godine bi dobijali majice, šalove. Baš težimo tome...” Kada smo već kod Intera, poznato je da su u Italiji odnosi između “nero-azura” i tifoza Lacija sjajni - da li je tako u Crnoj Gori? Aleksandar: “Naravno da jeste. Sa njima smo redovno u kontaktu. Zajedno smo pratili međusobne duele naših klubova.” Upravo zbog poboljšanja tehnike, brojnih internet stranica, programa i društvenih mreža – obavljanje komunikacije je mnogo lakše nego ikada. “BiancoCelesti Montegro” su u kontaku i sa Lacijalima van Crne Gore. Aleksandar: “Tu je ta grupa iz Srbije “S.S. Lazio Balkan”, preko njih se može na neki način doći i do navijača iz Rima. Niko od nas još nije došao u kontakt sa nekim od vođa iz Italije, ali polako... Zvanična registracija grupe u klubu je mnogo bitna, ako to ostvarimo, onda će biti sve lakše.” ● Fašizam mORa uz laciO, tu su i djevOjke Najvatrenije pristalice Lacija poznate su kao deklarisani fašisti. Brojne navijačke poruke, sindrom Paola Di Kanija, napadi na ostale navijače “krivi” su zbog ovog nadimka. Đurašević i Tomović se time ne opterećuju. Aleksandar: “Postoji jedna grupa takvih momaka. Ali, nijesu na cijelom “Curva Nordu” (tribina gdje su na Olimpiku smješteni navijači) fašisti. Mi sa tim nemamo problema ovdje.” Jovan: “Toga je oduvijek bilo, od kada ima Lacija. Iskren da budem, na neki način se slažem sa tim - uvijek će biti tih fašističkih pokreta. Što se tiče naše ekipe ovdje, ljudi su polovičnog mišljenja.” Samo postojanje ove priče je vrlo interesantno, a kada smo se na

Jedan je Paolo Di Kanio Za sagovornike je na kraju intervjua ostalo i ono neizbježno pitanje. Ko su najdraži igrači i koja im je najveća želja? Kada je u pitanju ovo drugo - lako su se složili i bili skromni. Zajedno: “Redovni učesnici Lige šampiona - to je ono što želimo. Klub je nakon velike krize i bankrota stao na noge, a najveće zasluge za to svakako ima predsjednik Klaudio Lotito.” Što se tiče prvog pitanja, nijesu mnogo razmišljali... Jovan: “Paolo Di Kanio – jedan jedini. Nema tu priče. Od ovih sada što nose dres, najviše mi se dopada Brazilac Ernanes.” Aleksandar: “Marselo Salas, volim napadače, a drago mi je što trenutno imamo i Miroslava Klosea.” ugovorenom mjestu našli sa sagovornicima, primijetili smo i tri djevojke sa nebesko-plavim šarama. Kako smo čuli, ništa manje ne vole

klub od muškaraca. “Tu smo redovne, volimo fudbal, volimo Lacio, volimo nebesko-plavu boju”, rekle su uglas.

Sport 31

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

TREND ODLIVA MLADIH

Ako je ponuda dobra - neka idu

Napuštaju li klinci prebrzo naš fudbal - o toj temi razgovarali smo sa fudbalskim učiteljem Branislavom Milačićem Mojaš Radonjić u CNP na tradicionalnoj dodjeli najboljih FSCG

VELIKI IZAZOV

Počinjemo od nule, pa dokle stignemo Novi trener Lovćena Mojaš Radonjić došao da pomogne klubu u kojem je ponikao

Prelazni rok je počeo, a priča iz Crne Gore je uglavnom ista kada je prodaja fudbalera u pitanju - inostranim klubovima najinteresantniji su momci koji imaju 17, 18, 19 ili 20 godina! Tome u prilog ide izjava predsjednika skupštine FK Budućnost dr Miomira Mugoše kako plavi “ozbiljnu ponudu imaju samo za Marka Vukčevića (rođen 7. juna 1993. godine)”. Koliko je dobro ili loše da klinci rano napuštaju crnogorski fudbal Dnevne novine su razgovarale sa fudbalskim gurmanom, koji obožava da radi sa talentovanim klincima - Branislavom Milačićem... “Treba procijeniti. Ako je neko ekstra talenat, treba ga pustiti normalno, uz pristup roditelja”, rekao nam je ser Brano, koji je dao lošiju stranu ranog odlaska: “Imamo situaciju da neko ode u inostranstvo prije nego što je kročio u prvi tim, pa ne igra tamo. To nikako nije dobro”. Fudbalski učitelj je prošao dosta toga u najpopularnijoj sporednoj stvari na svijetu, pa zna kako talentovani momci odreaguju ukoliko ih klub ne pusti, a primamljiva ponuda je stajala na stolu... “Igrač često gubi motiv. Malo sam sreo fudbalera koji su nastavili da napreduju kada je klub odbio ponudu iz inostranstva za njih. Plus,

Kalač u Rekreativu Dokaz da su iz Crne Gore inostranstvu interesantni samo mladići je Adnan Kalač (rođen 4. novembra 1995. godine) - 17-godišnji fudbaler koji je važio za nadu Budućnosti, a posljednjih pola godine proveo u Ibru, dogovorio je saradnju sa Rekreativom iz Huelve! I nije samo Kalač otišao u inostranstvo - Goran Čabarkapa, omladinac Budućnosti, otišao je u grčki Panatinaikos pola godine da se bori za ugovor.

okruženje ih ubija, jer se uvijek provlači priča ‘igra u Crnoj Gori za toliko, a mogao je negdje vani za mnogo više’. Kada se sve podvuče, ako klubu legne zanimljiva ponuda, klinci treba da idu”, jasan je Milačić. Međutim, crnogorski timovi su često nerealni u iznosima kada se neko iz inostranstva raspituje za mlade momke - njima je malo 200.000 eura! I tako se talenti “ubijaju”, a poslovođe naših prvoligaša su majstori za to... “Realno, u našoj ligi nema prostora za napredak”, potpuno realan je Brano Milačić, koji zna zašto je darovitih mladića u Budućnosti koja ih je uvijek imala - sve manje... “Znalo se nekada: kada je Savićević počinjao, tu je bio Vujović, pa kada je Dejo malo ‘porastao’, tu su bili Brnović, Mijatović... Mora u ekipi da postoji neko od starijih

kako bi gurao mlađe. Nije normalno da neki dječak bude lider tima, jer se time zadovoljava, ne napreduje nikako”. Brano je jedan od malobrojnih koji voli talenta da gurne u vatru u svakom trenutku - nema problem sa tim... “Realno, nijedan naš klub ne može da napravi neki rezultat u Evropi, ne može da postane značajan, jer nemamo uslova. Zato, moramo da podmladimo ligu, da pravimo igrače. Darovitih momaka ima kod nas, samo im na vrijeme treba dati priliku”, rekao je na kraju razgovora aktuelni trener Mogrena Branislav Milačić. I Brano je u pravu - od mladih igrača koji bi se sigurno izgradili kroz našu ligu, pa u pravo vrijeme otišli vani svako bi imao koristi - i klub, i igrač, i reprezentacija... B.T.

Legenda Lovćena se vratila na Cetinje da pomogne koliko može - Mojaš Radonjić je preuzeo crvene sa Obilića poljane u trenutku kada bi malo ko sjeo na užarenu klupu posrnulog kluba, koji u tekućoj godini slavi 100 godina postojanja. Klupa je užarena, jer Lovćen nema definisan igrački kadar, Lovćen je ubjedljivo posljednji u crnogorskoj eliti - Zeta (11. pozicija) im bježi sedam poena, Mornar (10. mjesto) devet, a luka spasa u kojoj se nalazi Jedinstvo (9. pozicija) je daleko punih 10 bodova... “Situacija je teška. Izuzetno teška. Da nije tako, vjerovatno se ne bih vraćao. Na insistiranje Radne grupe prihvatio sam se posla”, otvoren je kao i uvijek bio Radonjić. Od samog starta Cetinjani su bili osuđeni na loše rezultate uprava nije napravila ništa po pitanju pojačanja, pripreme su kasnile... “Kada je tako, pa kada uslijedi štrajk, a onda omladinci odigraju jedan dio polusezone, jasno je da nijesmo u dobroj situaciji. Rezultati su mjerilo, a samo pogledajte tabelu”, zna legendarni centarfor Lovćena i Budućnosti da su crveni jednom nogom u drugorazrednom takmičenju crnogorskog loptanja.

Ali, na programu su pripreme, pa cijela polusezona, možda se nešto promijeni, pa se Lovćen spasi tamo negdje u maju... “Dogovor je da se nešto proba, ako uspijemo - super. Naravno, pokušaćemo da se spasimo, ali ako vidimo u jednom trenutku da ne možemo obezbijediti opstanak, spremaćemo ekipu za narednu sezonu. Potrebno je dati šansu mladim talentovanim momcima”, volio je Mojaš kroz karijeru da lansira talente. Zagrijavanje za proljeće počinje u ponedjeljak, a Radna grupa koja je oformljena kako bi spasila Lovćen bruke i ispadanja kada se treba proslaviti 100 godina već danas će početi da se bavi igračkim kadrom za sljedeću polusezonu... “Treba dobro da se organizujemo. Gledajući tabelu, loše stojimo, ali u teoriji je sve moguće. Međutim, svi smo svjesni da je dotaknuto dno. Jedno je jasno: krećemo od nule, pa dokle stignemo”, realan je Mojaš Radonjić, pa zato nije mogao podariti Cetinjanima obećanje tipa “Sigurno ostajemo u eliti”. Pred svima u Lovćenu je veliki rad, a ako budu slušali Mojaša, koji zna posao, približiće se opstanku u ligi... Da li će i ostati u eliti pokazaće proljeće. B.T.

NE MIjENjA sREDINu

Ispisati istoriju: Vjerujem u Kup Brzonogi Petar Grbić ostaje u OFK Beograd - “romantičari” dogovorili šestomjesečnu pozajmicu sa Olimpijakosom Bio je velika želja najboljeg fudbalera eks Jugoslavije svih vremena, a sada predsjednika Crvene zvezde - Dragana Džajića. Ali, Džaja ga neće dočekati na Marakani, jer nije pronašao zajednički jezik sa Olimpijakosom - brzonogi ofanzivac Petar Grbić će sljedećih šest mjeseci igrati za OFK Beograd kao pozajmljen fudbaler giganta iz Atine! Sada predsjednik “romantičara” Zvezdan Terzić zadovoljno trlja ruke, pošto je uspio da sačuva momka koji je jesenas bio najbolji igrač tima sa Karaburme...

“OFK se dogovorio sa Olimpijakosom. U Beogradu ostajem do kraja sezone. Drago mi je što ne mijenjam sredinu, jer me je OFK vratio u život tokom jeseni”, rekao nam je juče Grbić. A, sa “romantičarima” će Petar možda imati više motiva nego sa Zvezdom, jer se OFK nalazi u polufinalu Kupa Srbije (igraju sa Vojvodinom, drugi par je Javor - Jagodina)... “Iskreno, vjerujem da možemo osvojiti Kup. Imamo dobru ekipu, strašan stručni štab, nadam se da ćemo ispisati istoriju OFK Beogra-

da”, rekao je Grbić, koji je golovima i asistencijom protiv Zvezde doveo “romantičare” do polufinala. I za kraj - je li ti žao što nije došlo do transfera u Crvenu zvezdu? “Nije. Priča je bila aktuelna, ali je nema više. Sada sam u OFK Beogradu, spreman sam da dam cijelog sebe za taj klub. Nadam se da će proljeće biti uspješno kao jesen, te da ću dobrim igrama u klubu opet zavrijediti poziv u A reprezentaciju”, riječi su Petra Grbića, koji će se danas priključiti pripremama OFK Beograda. B.T.

23. SVJETSKO PRVENSTVO ŠPANIJA 11 27. JANUAR

Heroji uživajte

JOKER

Ajmo junaci - rukometaši Crne Gore danas (18.15) protiv Argentine debituju na Svjetskom prvenstvu Bili smo ponosni 13. jula 2008. slaveći evropsko zlato vaterpolista, jednako kao i nedavnog 16. decembra uživajući u zimskoj bajci naših rukometnih dama... Bilo je još mnogo nezaboravnih sportskih uspjeha za malenu Crnu Goru od kada ponovo sama prkosi velikanima, ali jedan detalj, jedan čas iz patriotizma (nevezan za uspjeh) tog vrelog 10. juna 2012. učinio je da nacionalni naboj “eksplodira” u svakom ko voli gordu mediteransku ljepoticu, da mnogima izvuče i poneku suzu, da kao nikad budemo ponosni, veliki... Za sve to bili su zaslužni momci, koji zbog svog velikog srca, nose nadimak

“lavovi”, heroji za koje će naša srca od danas kucati na Mundijalu u Španiji, rukometaši Crne Gore te velike patriote, koji su na meču sa Švedskom (baš u kvalifikacajima za ovo SP), iz grla pjevajući himnu cijeloj planeti poslali najljepšu sliku, najljepši primjer kako se voli svoja zemlja. Nekako baš sa tim detaljem u Stokholmu rođena je i nova legenda crnogorskog sporta, rođeni su novi uspjesi zaboravljenih heroja nacije, koji su nas - brzo smo to zaboravili - na novom početku Crne Gore prvi obradovali plasmanom na veliko takmičenje (Evropsko prvenstvo 2008. u Norveškoj). Pala je ta-

da velika Švedska, padali su kasnije i Njemačka i Češka, a sada je vrijeme i za najveći izazov - Svjetsko prvenstvo u Španiji. A tamo... Heroji, uživajte u onome što najbolje znate: Igrajte rukomet! A mi ćemo, svaku nestvarnu odbranu Rada Mijatovića, nebeski skok Fahrudina Melića, “magiju” Zorana Roganovića, “genijalnost” Draška Mrvaljevića, borbenost Petra Kapisode i svih ostalih “lavova”, proslaviti kao da je u Crnu Goru stiglo još jedno sportsko zlato. Naravno, i da ne zaboravimo - neka prije svakog meča “Majska zora” odjekuje Pirinejskim poluostrvom! Kosta Bošković

FACEBOOK Jovanka Radičević - Ajmo Crna Goro, momci samo hrabro, vjerujte u sebe i pokažite ko je najbolji... Uz vas smo svi... Volim vas... Crna Gora ale, ale...

sUboTA i NeDjeljA, 12 i 13. 1. 2013. broj 437 GoDINA II

vAš viKENd

vENECiJANSKo BiJENALE

Crnogorski komesar poznat do kraja mjeseca Paviljon obezbijeđen, o izložbi i umjetnicima više do sredine marta

Ministar kulture Branislav Mićunović i francuski glumac Žerar Depardje na Cetinju: Na pomolu je novi strani filmski hit u crnogorskom ambijentu?

Povodi

Standardi ispred prirodne ljepote Najava čuvenog francuskog glumca da će da snima film u Crnoj Gori otvorila stara pitanja

Isidora Radulović

erar Depardje kaže da hoće da snima film u Crnoj Gori, a nije prvo (vjerovatno ni posljednje) veliko svjetsko ime koje je izrazilo takvu želju. Naše filmadžije ovih dana skoro da su se jednoglasno izjasnili o tome. Poučeni iskustvom, (u situaciji u kojoj nemamo infrastrukturu za tu vrstu poduhvata), pitaju se-ako do realizacije tog filma i dođe, hoće li Crna Gora i naša kinematografija imati ikakve koristi od toga?

Uz dobrodošlicu francuskom glumcu Žeraru Depardjeu, reditelj Nikola Vukčević na svom Fejsbuk profilu, sugerisao je novinarima da ga na presu u vili “Gorica” pitaju ko je od crnogorskih produkcijalokalni saradnik (podizvođač) njegovog filma. Na to pitanje, sam je dao odgovor: “Niko, jer to zakon ne nalaže”. Najava da će Depardje u Crnoj Gori da snima film o seks-aferi njegovog sunarodnika Dominika Štros Kana iz MMF-a, novi je povod je za podsjećanje na to da Crna Gora još nema adekvatne pravne i ostale uslove za ovu vrstu projekata. Ako bismo krenuli od hipoteze da Žerar Depardje stvarno ima namjeru da dovede stranu produkciju u Crnu Goru, to bi, po mišljenju producenta Ivana Đurovića, svakako bila velika stvar. “Kod nas su bila i mnogo popularnija, holivudska imena, a limiti tih posjeta svedeni su na dvodnevno punjenje regionalne žute štampe”, kaže Đurović. On napominje da država prije svega mora da obezbijedi zakonske uslove za povraćaj novca, jer je to glavni preduslov da bi se velika strana produkcija odlučila da snima film bilo gdje, pa i kod nas. “Mi to u našem zakonu nemamo. Niko se neće odreći više stotina hiljada eura, pa čak i više, samo zbog ljepote lokacije, a svuda u susjedstvu to je zakonski regulisano”, kaže Đurović. Osim toga, dovođenje velike strane produkcije, kompleksan je posao i kada je u pitanju reklama, a ne film. Đurović kao poseban problem ističe nepostojanje filmske logistike kod nas, ozbiljne opreme, obučenog kadra, kao i neznanje stranih jezika. “Tu smo sami krivi. Napominjem da se skoro svi domaći filmovi realizuju sa ekipama iz regiona, a onda, da se mi nudimo kao profesi-

onalci, malo je neozbiljno. Strani producenti prvo traže reference. Nakon deset godina u prodakšn servisu, sam sam ih stekao. I danas sam vrlo strog prema sebi i za veliki projekat zovem moje iskusnije kolege iz regiona da mi pomognu. Samim tim, moram da budem jednako strog i kad preporučujem domaći kadar”, kaže on. Na prste se mogu prebrojati ljudi koji se kod nas dugoročno bave prodakšn servisom, ali Đurović uočava pozitivne pomake u posljednjih nekoliko godina. Sada se za taj posao obučavaju mladi ljudi koji znaju jezike i shvataju rezone ozbiljne produkcije. Đurović predviđa da ako se budemo edukovali i ponašali na pravi način, svi ćemo imati prostora za rad u stranim produkcijama. “Država, s druge strane mora ozbiljno da shvati da je ovo više nego

dobra prilika i za zaradu i za promociju i da nas dobrim zakonima učini filmski atraktivnim. Treba da neprestano radimo na edukaciji kadra i da se odreknemo nekih palanačkih navika i ekspertiza”, kaže on. Producent Sehad Čekić vjeruje da bi učešće naših profesionalaca u nekom inostranom projektu, Crnoj Gori donijelo vidljive benefite. I on napominje da, da bismo mogli da profitiramo iz stranih i koprodukcijskih projekata koji se snimaju u Crnoj Gori, moramo ispuniti neke profesionalne uslove i podići standarde. “Moramo da razvijemo cijeli jedan spektar usluga koje možemo da ponudimo stranim ekipama. To su, prije svega neki naši profesionalni i logistički kapaciteti, infrastruktura. Naravno da napravimo i cijeli jedan set stimulišućih zakona”, kaže Čekić. Definisanim standardima (među njima i poreskim podsticajima, samim tim i zakonima) privukli bismo inostrane producente, a Crna Gora imala bi mnogo veći prihod od tih projekata. On navodi iskustva Srbije i Hrvatske, koja ukazuju na to da ovi segmenti mogu da budu riješeni jednom Vladinom uredbom, što tamo već daje značajne rezultate.

Lokacija se ne bira iz helikoptera

U ilustraciji procedure za izbor “filmske lokacije” Ivan Đurović je podsjetio na situaciju koja je kod nas do nedavno bila aktuelna. “U proteklih nekoliko mjeseci, aktuelni “Cloud Atlas” sa više oskarovaca, trebalo je da se snima kod nas i zaista smo neko vrijeme bili ubijeđeni da ćemo dobiti taj ogromni posao. Ali, takve finese su tu odlučivale, da su producenti na kraju izabrali Škotsku i Španiju. To nam jasno pokazuje koliko elemenata odlučuje gdje će film da bude sniman. Teško mi je da povjerujem da se za samo par sati leta helikopterom može donijeti odluka da se snima baš tu!”, ističe Đurović.

Ministarstvo kulture Crne Gore imenovaće komesara Paviljona Crne Gore na 55. Venecijanskom bijenalu umjetnosti do kraja januara, kazala je za Dnevne novine pomoćnica ministra kulture Dragica Milić. Kako je kazala Milić, prostor za crnogorsko predstavljanje u Veneciji je već obezbijeđen, a podaci o umjetnicima i postavci biće poznati do sredine marta. 55. Bijenale biće održano od 1. juna do 24. novembra, na temu “Enciklopedijska palata” koju je osmislio umjetnički direktor, italijanski kustos i likovni kritičar Masimilijano Đoni. Države iz susjedstva do sada su već saopštile imena komesara a neke i svoje predstavnike na prestižnoj umjetničkoj smotri. Hrvatska na 55. Bijenale šalje rad Kate Mijatović pod nazivom “Između neba i zemlje” u izboru komesara Branka Franceschija. Predstavnike BIH predvodiće poznati bosanski umjetnik Braco Dimitrijević u ulozi komesara. Kustosi postavke su Sarita Vujković i Irfan Hošić, a umjetnik koji

Abramović u Veneciji 2011. će predstavljati BIH Mladen Miljanović. Istoričarka umjetnosti i nezavisna kustoskinja Maja Ćirić biće komesar srpskog predstavljanja u Veneciji. U stručnom savjetu su istoričari i teoretičari umjetnosti Stevan Vuković, Dejan Sretenović, Darka Radosavljević, Milica Pekić i Nikola Šindik. Na prethodnom bijenalu Crnu Goru je predstavljala boginja performansa Marina Abramović a komesari su bili Svetlana Racanović i Petar Ćuković.

NiNovA NAgRAdA

Veliko priznanje prvijencima Roman “Life Lift” (izdanje “Nove knjige”) lingvistkinje Slavice Perović, naknadno je krajem decembra uvršten u širi izbor romana za NIN-ovu nagradu. Na početku književne karijere, ovo je veliko priznanje za autorku, iako nije ušla u najuži izbor za nagradu. “Samo naporedno stavljanje mog imena i naslova mog romana uz tu prestižnu nagradu već znači nešto. Ovakva kontekstualizacija znači promociju “Life Lifta”, potporu njegovom životu među čitaocima, izlazak u jedan širi literarni krug. Pa neka živi, ako mu je život suđen”, izjavila je Perović za Dnevne novine. U najužem izboru za Ninovu nagradu je i Katarina Brajović s romano prvijencem) “Štampar i Veronika” (Oktoih i Štampar Makarije) koji je posvećem životu Božidara Vukovića Podgoričanina. Brajović je dugo živjela i radila u Crnoj Gori, a motivi romana koji je u konkurenciji za nagradu vezani su za crnogorsku istoriju. U žiriju NIN-ove nagrade su: Va-

sa Pavković (predsednik) Vladislava Gordić Petković, Ljiljana Šop, Mileta Aćimović Ivkov i Mića Vujičić. Dobitnik će biti proglašen 14. januara u Beogradu. Osim romana Katarine Brajović, među šest naslova (od 164 pristigla) u najuži izbor uvršteni su romani “Veliki rat” Aleksandra Gatalice, “Zoja” Mire Otašević, “Veprovo srce” Draga Kekanovića, “Nesreća i stvarne potrebe” (Rende) Ivančice Đerić i “Posmrtna maska” Lasla Blaškovića.

TEATAR

ª Ledaº u Zagrebačkom kazalištu mladih Predstava “Leda” po djelu Miroslava Krleže i u režiji Anice Tomić i dramaturškoj obradi Jelene Kovačić, biće izvedena još večeras i sjutra veče u “Zagrebačkom kazalištu mladih”. Kostimografiju je radila Doris Kristić, kompozitor je bio Frano Đurović, scenografiju i izbor muzike potpisuju Anica Tomić i Jelena Kovačić. Uloge tuma-

če: Ksenija Marinković, Nataša Dorčić, Mirko Vlahović, Srđan Grahovac i Dejan Ivanić. Predstava “Leda”, koprodukcijski je projekat Međunarodnog festivala KotorArt, Zagrebačkog kazališta mladih i Kraljevskog pozorišta Zetski dom. Premijera ove predstave igrana je 20. jula 2012. godine u Kotoru na Međunarodnom festivalu “Kotor Art”, na otvorenoj sceni stare livnice.

34 Kultura

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

FILM

Zanimljivi Oskar Mnogi interesantni podaci prate nominacijе za prestižnu filmsku nagradu Među zanimljivim podacima u vezi sa nominacijama za ovogododišnjeg Oskara je i činjenica da su prvi put nakon 1971. godine nominacije za najprestižnije filmske nagrade čitali voditelji koji će biti i na svečanoj dodjeli 24. februara u Holivudu, Ema Stoun i Set Mekfarlan. U 85. godini, francuska glumica Emanuel Riva, napoznatija po ulozi u filmu “Hirošima, ljubavi moja”, postala je, zahvaljujući ostvarenju “Ljubav”, najstarija glumica nominovana za Oskara za glavnu žensku ulogu, dok je devetogodišnja Kvevanženej Volis iz “Zvijeri južnjačkih divljina” najmlađa glumica koja je ikada nominovana u toj kategoriji. Imajući u vidu sve glumačke kategorije, najstarija glumica koja je dobila nominaciju za Oskara je i dalje Glorija Stjuart koja je imala 87 godina kada je dobila zlatnu statuetu za najbolju sporednu ulogu za film “Titanik” (1997), a najmlađi je Džastin Henri koji je imao svega osam godina kada je nominovan za najboljeg sporednog glumca i filmu “Kramer protiv Kramera” (1979). Čak devet od ovogodišnjih nominovanih glumaca su već osvajali Oskara: Danijel Dej-Luis, Sali Fild, Tomi Li Džouns (Linkoln), Denzel Vošington (Let), Alan Arkin (Argo), Robert DeNiro (U dobru i u zlu), Filip Simor Hofman (Učitelj), Kristofer Valc (Oslobođeni Đango) i Helen Hant (Seanse), dok je Džesiki Čestejn (00.30 Tajna operacija) ovo druga nominacija zaredom. Sve ostaje u porodici: Tomasu Njumenu, koji je u trci za ovogodišnjeg Oskara za najbolju originalnu pjesmu u filmu “Skyfall”, ovo je 11. nominacija, a za njegovu muzikalnu porodicu (Alfreda, Lajonela, Emila, Tomasa, Dejvida i Rendija) čak 87, što je više od bilo kog drugog filmskog “klana”. Zahvaljujući nominaciji za originalni scenario za film “Kraljevstvo izlazećeg meseca”, Roman Kopola je postao šesti član porodice Kopola (Karmajn Kopola,

Frensis Ford Kopola, Talia Šajer, Nikolas Kejdž i Sofija Kopola) koji je dobio nominaciju. Porodica Kopola sada ima ukupno 24 nominacije. Među nominovanima ima i rekordera. Tako Stiven Spilberg i Ketlin Kenedi dijele rekord po broju osvojenih nominacija za najbolji film kao producenti. Svako ih ima ukupno osam. Sa nominacijom za najbolji film za “Argo”, producent Džordž Kluni pridružio se Vorenu Bitiju, dosad jedinoj holivudskoj zvijezdi koja je imala nominacije za najbolji film, režiju, scenario i glumu. Majkl Kan je filmski montažer sa ubjedljivo najviše nominacija - osam, uključujući i ovogodišnju za film “Linkoln”. Drama Mihaela Hanekea “Ljubav”, koja je nominovana u pet kategorija ove godine, je peto ostvarenje koje je istovremeno nominovano za Oskara za najbolji film i najbolji strani film. Ostala četiri su film “Z” koji je 1969. godine odneo statuetu za najbolji film na stranom jeziku; “Emigranti” iz 1971; “Život je lijep” koji je 1998. proglašen najboljim stranim ostvarenjem i “Pritajeni tigar, skriveni zmaj”, pobjednik 2000. u kategoriji najboljeg stranog filma. N. Bućković Kvevanženej Volis

Kultura 35

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

REcENzIJA

KNJIŽEVNOST I TEHNOLOGIJA

I limuzine Murakamijeva brige more mašta u telefonu Sveti motori (Holy Motors)

Poklon pisca obožavacima za rođendan

Režija: Leo Karaks

Jelena Boljević

Uloge: Denis Lavan, Kajli Minog, Eva Mendes

apanski književnik Haruki Murakami proslaviće svoj rođendan danas pokretanjem nove mobilne aplikacije koja će obožavateljima njegovog duhovitog nadrealizma “omogućiti život u autorovom svijetu fikcije” često usmjerene na teme otuđenja i usamljenosti.

Izdavač Vintage Books i kompanija Aimer Media, koja se bavi razvijanjem novih modela izdavaštva u obliku aplikacija za mobilne uređaje, osmislili su posebnu aplikaciju-rokovnik koja sadrži šest ekskluzivnih novih priča japanskog pisca i odabrane odlomke iz njegovih 13 ranijih naslova i najnovijeg romana “1Q84”. Aplikacija omogućava organiziranje dnevnog rasporeda i istovremenu razmjenu omiljenih Murakamijevih citata putem elektronske pošte i društvenih mreža Facebook i Twitter. Rokovnik upotpunjuju citati i slike - uz stranicu za nedjelju, 31. marta, nalazi se citat iz romana “Norveška šuma”, odnosno, odlomak pisma iz romana sa datumom 31. mart. Osim kao poklon Murakamijevim fanovima širom svijeta, organizatori su virtualnim rokovnikom željeli da privuku nove čitaoce u autorov svijet mašte. “Namijenjen je prvenstveno obožavaocima, ali se nadamo da ćemo na taj način uspjeti da u Murakamijev literarni svijet uvučemo i nove

čitaoce, i to na dnevnoj bazi”, kazao je Den Frenklin iz kompanije Aimer Media. Murakami je jedan od najpopularnijih savremenih japanskih pisaca. Njegov roman “Norveška šuma” samo je u Japanu prodat u više od četiri miliona primeraka. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima međunarodne književne nagrade Franc Kafka i nagrade Jerusalem Prize koja se dodeljuje književnicima koji se u svojim delima bave temama slobode pojedinca unutar društva. Ove godine pominjan je i kao jedan od favorita za Nobela. Rijetko se u književnosti dešava da se mišljenje kritike i ukus publike toliko podudaraju kao što je to u slučaju Murakamija, koji je vrlo brzo zadobio kultni status i privukao širok krug obožavalaca, od tipičnih akademskih proučavalaca, preko fensi intelektualnih tipova, do običnih čitalaca širom planete. Rođen je 1949. u Kjotu. Prije nego što je postao pisac bio je vlasnik džez kluba u Tokiju. Veliki je poznavalac muzike i kolekcionar ploča, a

Vuk Perović

teme mnogih njegovih romana, kao i sami naslovi, povezani su s muzikom, uključujući Igraj, igraj, igraj (The Dells), Norveška šuma (Bitlsi) i Južno od granice, zapadno od Sunca (Net King Kol). Sve Murakamijeve knjige počinju dosta jednostavno, bez nagovještaja čudnih događaja i likova koji se kasnije srijeću. Glavni junak, uslovno shvaćeno piščev alterego, živi povučen i relativno nezanimljiv život, o njemu nikada ne saznajemo previše. Murakami odlično razumije i žene, te stvara nezaboravne likove, koji predstavljaju i ono što žene jesu i ono što bi željele da budu. Murakami postaje svjetski poznat objavljivanjem Norveške šume, nostalgične priče o gubitku i seksualnosti.

Šta ako više ne posmatrača?, pita se jedan od likova u novoj filmskoj ekstravaganci francuskog reditelja Lea Karaksa “Sveti motori”. Vjerovatno i sam Karaks vjeruje da ih ima još uvijek ima, ali je veliko pitanje koliko ili koliko još. Njegov novi film je vizuelna i narativna, pa i žanrovska luna-park vožnja, smještena u više priča koje jedino veže glavni lik Oskar i premisa da je igra ili gluma u današnjem vremenu toliko podcijenjenja, a izgleda i toliko neophodna. I baš zbog te slobode koju je sebi dozvolio, a izuzetno vješto iskontrolisao, Karaks je uspio da progovori o svemu i svačemu i da gledaocu ponudi mnogo više tumačenja nego što je i sam vjerovatno namjeravao. Prošle godine smo imali dva filma, sasvim slučajno, čija je radnja dobrim dijelom smještena u limuzinu, i to dva reditelja koji imaju mnogo toga da kažu. Koliko Dejvidu Kronenerbergu takav ambijent nije prijao u “Kosmopolisu”, tako se Karaks mnogo bolje snašao pošto njegova limuzina ipak nije cijeli svijet glavnog aktera. Taj celulodni ples Denisa Lavana koji igra Oskara kreće ulaskom u limuzini u kojoj dobija te neobične zadatke koji nekada tako liče na život, a nekada izlaze iz okvira realnosti.

Ti njegovi zadaci su te kratke priče. Njih ništa ne povezuje. Između svega ostalog, Lavan je starica koja prosi na ulicama Pariza, raspojasani karakter (Karaks ga je već korsistio u filmu “Tokio”) koji luduje na groblju Per Lašez, jede cvijeće i otima manekenku, bolesni starac, glumac koji radi na animaciji kompjuterski generasanih likova. Lavan je kameleon. Učini da zaboravite da je prije par minuta svirao harmoniku po ulicama, da bi zatim postao brižni otac male djevojčice. On tako nanovo izmišlja “novog sebe”, stvara neko novo ja. A svijet Lea Karaksa je film. On to jasno pokazuje u prvoj sceni u kojoj se i sam pojavljuje na balkonu velikog bioskopa pošto je otključao vrata koja vode tamo. Tamo i počinju snovi. U kinu. “Sveti motori” jesu film o filmskoj umjetnosti, ali i umjetnosti uopšte. O igri, ozbiljnoj i neozbiljnoj. O smrti, o prolaznosti, o ostavljanju traga u tuđim životima, o putu, a ne o cilju, o tome i da li će to nekome da znači, kao i da li će to ko imati da vidi. Zato je i tužan, nekada izuzetno smiješan, povremeno i bizaran. Granica izmđu lijepog i čudnog, veselog i tmurnog, kod Karaksa ne postoji. On je napravio film za one koje poznaju film najviše oslonjen na sopstveno, francusko nasljeđe, ali tu ima i Dejvida Linča, ali njegovog imenjaka Kronenberga. Ali i za one koje žele da “posmatraju”, a da vide.

36 Reportaže

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

Ribari vole zimu Herceg Novi

U zimskom periodu ulov je bolji, pa je oko 300 ribara u Novom veoma aktivno tokom najhladnijih mjeseci u godini

Sanja Milović

ercegnovski ribar Slobodan Vukotić 20 godina se bavi ovim poslom. Ribolov mu je ljubav iz mladosti. U početku se time bavio amaterski, a kada je otišao u penziju postao je profesionalni ribar. Za DN priča o dobrim i lošim stranama ovakvog načina života.

Oko šest sati ujutro, na ribarskom brodiću Slobo sa “posadom” isplovljava iz gradske luke Škver. Vrijeme je idealno, a zima je, kako ribari kažu, najbolje vrijeme za dobar ulov. Pola sata ovoj brodici treba da stigne do Žanjica i Mamule, gdje će početi “radni dan”. Slobo kaže da jedino kada duva jak jugo ili bura ne odlazi u ribanje. A kad se brodicom otisne do Žanjica mora brzo da radi kako bi se sa ulovljenom ribom brzo mogao vratiti do obale i ponuditi je na prodaju.

“Nažalost, ribarstvo u Crnoj Gori je neorganizovano, udruženja su slaba, a Zakon o ribarstvu nedorečen”, žali se Slobo i dodaje da je u Herceg Novom skučen ribarski prostor, a zbog loše kontrole nadležnih dolaze i ribari iz okruženja. “U lov ne može da ide samo jedan ribar. U zavisnosti od plovila idu najmanje dva pa do sedam ribara”, podučava nas ovom ne baš lakom zanimanju. “U ribolov idem sa sinom Boškom koji je krenuo mojim stopama”, ne bez ponosa priča ovaj vri-

Vukotić na povratku iz lova

Da Slobo nije samo dobar ribar, već se snalazi i kada je lov na divljač u pitanju, svjedoči priča o tome kako je aprila 1987. godine sa drugom u Žanjicama ulovio divlju svinju od 100 kg. Vepar je preplivavao Žanjički zaliv, a on je potegao za pištoljem i ustrijelio ga. Kasnije su ga raščerečili po pola i podijelili. Jedino što mu smeta jesteto što je svinja ulovljena pištoljem, što baš nije tipično lovački način. jedni primorac. On kaže da je za ulov takozvane plave - najcjenjenije morske ribe, bio najbolji za vrijeme bombardovanja. “Dešavalo se da dnevno ulovimo preko 150 kilograma najbolje ribe, što je danas nezamislivo. Sada su ulovi slabiji jer je više ribara nego ranije, a dosta se koriste i sredstva koja nisu dozvoljena u ovom poslu. Tome je najviše doprinjela neadekvatna kontrola od inspekcijskih i čuvarskih službi kojih gotovo i da nema”, priča Vukotić.

KUD ª Mijat MašKovićº

Tradicija se vraća na scenu Kolašinci su izuzetno posvećeni njegovanju autentičnog folklora

Zorica Bulatović

UD “Mijat Mašković” iz Kolašina, koji ove godine slavi 70 godina postojanja, na scenu vraća autentično izvođenje kola uz pratnju vokalne a ne instrumentalne muzike. Umjetnički rukovodilac i specijalista vaspitač tradicionalnih igara Kud-a Davor Sedlarević smatra da se suviše podleglo “jeftinim scenskim rješenjima”, i vjeruje da su oni u Kolašinu vraćanjem na originalne vrijednosti načinili pravi korak koji doprinosi istinskom očuvanju tradicije.

Napjevi koji prate igru sa motivom otmice djevojke “Dobro veče gospo, đevojačka majko, nas je poslo naš vojvoda i terzija simidžija da ni date mladu Daru i uz Daru kondir vina i ogledalo.” ***** ‘’Što je ovo svako veče te moračka brda ječe? Ječe brda i doline od moračke omladine. U Moraču što pripada sve je cvijet i livada. Sve je cvijet i livada i lijepa momčad mlada.’’ ***** ‘’Što ne dođe - no prevari, poljupci te ogubali? Zar poljupci otrov biše, te nas dvoje razdvojiše!’’

Ratne 1943. godine na zasijedanju ZAVNO Crne Gore i Boke odlučeno je da se na novooslobođenoj teritoriji osnuje KUD koji je dobio ime po pjesniku i španskom borcu iz kolašinskog kraja Mijatu Maškoviću. Ovaj podatak nameće zaključak da se kultura kao važan segment društvenog života nije zaboravljao ni u teškim ratnim godinama. Zato se u Kolašinu ne može pronaći ni jedna porodica iz koje bar jedan član nije bio u ovom društvu i koji nije osjetio draž ovdašnjih ili evropskih pozornica. Podsjećajući da je KUD prepoznat po težnji da crnogorsku tradiciju oličenu u kolima i igrama prikaže na potpuno izvoran način, Sedlarević ističe da crnogorsko kolo nikada nije pratila instrumentalna muzika. “Krenuli smo od proste činjenice da crnogorsko kolo nikada nije pratila instrumentalna muzika, već samo pjesma, koju su izvodili sami igrači. Danas, uglavnom, to čini orkestar sastavljen od netradicionalnih instrumenata, pa to uveliko mijenja suštinu igre”, objašnjava Sedlarević. On se takođe osvrnuo i na način kojim se izvode stare narodne pjesme. “Stare pjesme sada su harmonizovane i obrađene nenarodnim tehnikama, uprošćene i stilski svedene na banalan nivo. Izgubila se

razlika koja je bila evidentna između različitih geografskih cjelina Crne Gore. Na sceni praktično zavisimo od orkestra i više ne kontrolišemo svoju igru, što direktno utiče na samu bit igre i ono što je čini prepoznatljivo crnogorskom”, ispričao nam je Sedlarević. On je mišljenja da se suviše podleglo “jeftinim scenskim rješenjima” pa je od crnogorske tradicije ostala ‘svitna nošnja’ i ‘kolo na kolu’, što je za njega porazno i neprihvatljivo. Sedlarević takođe postavlja pitanje da li treba da dođe stranac i da nas pita zašto gleda isti folklor na Zlatiboru i na primorju. “Stranci traže da vide nešto autentično. Upravo smo to autentično pokušali da vratimo na scenu. Misija Društva je bila da se, u skladu sa mogućnostima, na terenu prikupi građa o igrama i pjesmama iz okoline Kolašina, u čemu ih je i tehnički pomogao Centar kulture Kolašina sa Branislavom Jeknićem na čelu”, objašnjava Sedlarević, podsjećajući da KUD egzistira upravo u sklopu te institucije. Nakon terenskog rada koji je podrazumijevao obilazak sela zabilježena su kazivanja darovitih kazivača, a Sedlarević je sa saradnicima sa fakulteta volonterski obradio prikupljeni materijal i na scenu prenio u autentičnom obliku, s neznatim scenskim intervencijama. Bez obzira na opštu

Reportaže 37

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

Ono što je nezaobilazno u ovakvom osvrtu na ribarski život ovog prekaljenog ribara jeste trenutak kada je u mrežu uhvatio kornjaču Kareta Kareta. “Tu sam kornjaču ulovio kod Vučije luke na dubini između četiri i pet metara. U tom trenutku ona je bila živa i sa gančinom sam pocijepao mrežu i nožem presjekao konop kako bi je pustio. Radilo se o zaštićenoj vrsti, što je potvrđivala i oznaka kojom je kornjača bila markirana - ZD563. Kada sam je pustio vidio sam da je u mreži ostala njena oznaka i potom sam stupio u kontakt sa Institutom za zaštitu kornjača iz Grčke, kako bih ih obavijestio o svemu”, detaljno objašnjava Slobo. U znak zahvalnosti iz Instituta su mu, kako reče, poslali zahvalnicu i dvije majice. Još jedan događaj za njega, kao ribara, posebno je važan. To je bio rijetko dobar ulov 1989. godine, kada je na parangalu - namijenjenom lovu pridnenih vrsta ulo-

vio 250 kg ribe. Slobo napominje i da većina ribara danas krije ulov, uglavnom zbog konkurencije, a neki i iz straha da ne dođe do povećanja cijene dozvole, koja je za ribare ionako već visoka i iznosi od 300 eura pa na više. A kao i u životu, i u ribolovu se stvari mijenjaju. On kaže da više nije vijest da je stanje u ribarstvu prilično teško. “Prije je bilo više ribe a manje ribara. Sve se manje može uloviti priobalne ribe, jer je ima manje nego ranije. S druge strane, takozvana migraciona riba se pojavljuje s vremena na vrijeme”, kazao nam je Slobo. U Herceg Novom ima od 30-ak registrovanih ribara, što je svega oko 10 posto od stvarnog broja onih koji se bave ovim. Vukotić tvrdi da je danas neisplativo baviti se ribanjem profesionalno. “Danas je ribarstvo na ivici isplativog, kada se uzmu u obzir cijene mreža, goriva, dozvola, šte-

ta i kvarova na brodu. Zbog slabog ulova, cijene ribe su veće. Da bi prodali ribu, moramo rano da je ponudimo kupcima. Iako imam redovne kupce, istina je da su najbolji pazari u vrijeme posta. Cijene ribe u zavisnosti od vrste variraju od dva do šest eura koliko košta sitna riba, pa do 30 eura po kilogramu za najkvalitetniju. Ovaj zimski dan bio je još jednom uspješan za Sloba - čim je ribu iznio iz brodice sve je rasprodao. Vukotićima je veoma stalo do ovog biznisa jer se i Slobov sin Boško, koji nije mogao doći do posla, opredijelio za ribarstvo. On u ribolov ide u timu sa Lazarom Vukčevićem, na velikom ribarskim brodu. Boško je osnovao i firmu “Ćale” kao znak poštovanja i zahvalnosti ocu koji mu je pomogao da se snađe u ovom poslu. Jedan od najstarijih ribara u hercegnovskoj opštini je nadaleko poznati ribar Simo Kaljić, koji je u ribarskom poslu duže od 40 godina. On ističe da se rekreativno bavi ribarstvom još od malih nogu. “Još kao dijete volio sam vodu i more. Komšija je bio ribar i krišom od roditelja išao sam sa njim u lov”, priča Kaljić. Najbolji ulov za njega je hobotnica teška 12,5 kilograma, koji je ulovio prije 13 godina. “Imao sam ludu sreću da je uhvatim čak na dva i po metara od obale”, s osmijehom priča Simo i dodaje da je nije podijelio sa kolegama već je prodao po dobroj cijeni. “Samo oni koji imaju mrežu mogu dobro i da zarade. U ribanje idemo sa dva druga, jedan vozi barku, a ja i drug ribamo”, objašnjava Simo. “Najviše se lovi predveče i rano ujutro, a najmilije mi je ići u lov uveče kada ostanemo čak i po sedam sati na moru. Ipak, najljepše je kad ulov ispržimo na gradele i popijemo koju čašu vina uz ribu”. Ovo je sigurno posao koji, da biste radili, morate ga voljeti. Korist je tu na drugom mjestu. Ipak, pored dobrih ulova i mirnog mora, ribarima smo poželjeli i dobru zaradu.

U sklopu Kud-a “Mijat Mašković” djeluju Ansambl tradicionalnih igara i pjesama, Škola tradicionalne igre i pjesme, kao i pjevačke grupe. Nuačnim radom na terenu prikupljena je građa i znalački obrađen veliki broj igara sa motivom otmice djevojke, različiti načini skakanja ‘po crnogorski’, natpjevavanja, nijeme igre, našle su svoje mjesto. Time je dat veliki doprinos očuvanju bogatog i autentično etnomuzikološkog nasljeđa Kolašina. skepsu, forsiranjem takvog programa napravljen je značajan uspjeh, a jednom broju inostranih turista prikazan makar dio naše tradicije. Upravo za ovaj projekat “Tradicionalna igra i pjesma kao segment kulturno– umjetničke ponude u turizmu” dobili su nagradu Zajednice Opština Crne Gore u kategoriji “Kulturno nasleđe u funkciji razvoja turizma i lokalne zajednice. “Pored toga, prošle godine smo odradili novi model scenskog pri-

kaza, sa edukativnim etno-sadržajem u saradnji sa KLAP-om. Saradnik na scenariju bio je ĐorđijeTatić, glumac KLAP-a. Riječ je o projektu “Oj đevojko, đe ti ljeto prođe” koji sadrži gotovo sve važnije elemente nekadašnjeg narodnog života: rođenje, svadbu, smrt, sjednik, moralna načela, anegdote, igre, pjesme i ostalo. Sve je obrađeno na pristupačan način prosječnom gledaocu, ali i stručnim krugovima”, sa zadovoljstvom je istakao Sedlarević. Bez obzira na uspjehe Društva,

opšti utisak je da lokalna uprava nema sluha za njihov rad jer ansmbl nije imao skoro turneje van Crne Gore. “Iako njegujemo vrlo autentičnu igru i pjesmu ovih prostora, u proteklih šest godina nijesmo nijednom izašli van granica Crne Gore”, požalio se za kraj Sedlarević. Na taj je način jedna fantastična generacija, koja polako odlazi na studije, ostala je uskraćena za mogućnost da svoje nesporne mogućnosti prikaže širem auditorijumu.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

38 Žena

PIŠE: BLUE

(Ime autora poznato redakciji)

PIT BUL, MAJKIN

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

MALE TAJNE

Dvanaest trikova za savršenu kosu

a biste ojačali i pustili kosu, prije svega treba da prestanete da pravite sitne grške u njenoj njezi, koje su je, kada se sve sabere, i dovele do toga da bude suva i oštećena. Pročitajte 12 pravila za jaku i sjajnu kosu.

1. Kosu ne treba prati više od tri puta nedjeljno, ali ako morate, ona i dalje može ostati zdrava i sjajna. Za sve tipove kose je najbitnije da koristite dobre preparate, tj. one koji istovremeno učvršćuju, obnavljaju kosu i sprečavaju lomljenje. 2. Šampon nanosite samo na tjeme i nemojte pretemeljno šamponirati ostatak kose. Ako previše trljate ostatak kose, pogotovo na vrhu glave, stvorićete puno zapetljanih čvorića kose, objasnio je frizer stilista Nataniel Hokins. Budući da je kosa najkrhkija dok je mokra, taj čvor kose će prouzrokovati njezino pucanje i dalje listanje. Dobro operite vlasište zato što se tu nakupljaju prljavština i masnoća, a dužinu kose je

dovoljno tek natopiti pjenom. 3. Kosu nikako ne češljajte dok je mokra. Nježno upijte ostatak vode peškirom, bez trljanja. Prođite prstima kroz kosu i lagano je raspetljajte pošto nanesete regenerator. Možete je tada počešljati, ali pazite da imate dobru četku. 4. Četka ne mora biti skupa jer je najbitnije da ima oble vrhove, a ne šiljaste. Na gornjem dijelu šake isprobajte koliko je četka gruba ili nježna, tako ćete najbolje vidjeti. Uz takve četke, lomljenje kose je minimalno i ona je najmanje oštećuje. 5. Kosu isperite najhladnijom vodom koju možete da podnesete, to će izgladiti vlasi, pa će se pukotine slabije vidjeti, objasnila je američki der-

matolog Meri P. Lupo. 6. Nakon što ste kosu oprali i raščešljali, osušite je peškirom. Ne skupljajte je u turban i ne trljajte je jer će se zapetljati, već lagano obrišite od korjena prema vrhovima. 7. Prije nego što počnete da je sušite, na kosu nanesite ulje, kremu ili sprej za termalnu zaštitu. Tako ćete spriječiti pucanje vrhova, istakla je američki dermatolog Ranela Hirš. 8. Peglu za kosu, figaro i naravno fen možete i dalje da koristite. Bitno je da ne pretjerujete, što znači da pokušate da je ne peglate kosu ili uvijati figarom i peglom baš svaki put. Jednom nedjeljno je u redu, ali sve više od toga će sigurno oštetiti kosu. 9. Pošto ste nanijeli sredstvo za termalnu zaštitu kose, osušili je i počeli da peglate pripazite i na sam način peglanja. Dobro pročitajte uputstva proizvođača o maksimalnoj temperaturi i vremenu peglanja. Svakako pokušajte da ne prelazite peglom

dva puta po istom pramenu. Pegle s keramičkim pločicama najmanje oštećuju kosu. 10. Izaberite fen za kosu jačine od najmanje 2000 W koje toliko brzo suši da vlasi ne stižu da se pregriju i popucaju i četku od sintetičkih vlakana. Nježno provlačite kosu kroz četku i držite fen udaljen pet centimetara od vlasi da ih ne biste oštetili, dodaje Lupo. 11. Izbjegavajte brazilsko ispravljanje kose zbog opasne količine formaldehida. 12. Gotovo sve boje za kosu sadrže peroksid koji uništava elastičnost vlasi zbog čega vrhovi pucaju. Nanesite boju samo na korijen i potom je raščešljajte do vrhova pa pustite da djeluje nekoliko minuta. Da bi kosa duže izgledala svježe koristite šampone namijenjene obojenoj kosi, savjetuje Dženi Tomas, istraživač iz Pantena. Uz njih će kosa izgledati sjajnije, biće zdravija, a boja će se duže zadržati.

Gledam ovoga komšiju i sve se mislim... Kako mi majka nema jednoga pita! Da ga šeta, da malo iskoči iz kuće i ona. Zvala bi ga Bubi. Taj bi bio umiljat i ponos našega prekomoračkoga kvarta! Sigurno se ne bi mrštio, režao i bečao ka’ ovaj komšijin! Djeca bi ga voljela, ne bi se plašila, a ni mi stariji ne bi zamišljali kako nas krvoločno napada čim mu leđa okrenemo. Komšija bi onda bio opušteniji valjda; možda ne bi ni onu crnu trenerku sa drečavim detaljima nosio u stilu Kneleta sa kožnom jaknom, stisnutu oko članaka da se maxe-rice dobro vide. Možda ne bi na klupici ispred ulaza pričao društvu kako pit treba u mračnom podrumu da se drži i hrani krvavim mesom, jer samo tako postane “dovoljno” opasan. Što znam... Možda bi komšo našao djevojku tada, možda bi se i zaposlio. Možda bi ga sunce ogrijalo, bog pogledao! Mnim da bi se cijeli kvart bolje osjećao. I pudlice i mačkice. Ne shvatite me pogrešno - volim ja sve ljubimce, pa i pit je pas. Samo ne volim (zlo)upotrebu u svrhu zastrašivanja ili nadomještavanja nedostatka hrabrosti i ostalih vrlina i veličina. A mrzi me i da žalim ljude; na primjer, svaki put kad komšo sa najvjernijim drugom pored mene prođe vas namršten, dođe mi da uzmem da ga mazim po glavi i kažem mu kroz tugaljivi smiješak: “Nema razloga da se plašiš. Neće te ti bezobrazni dječaci više dirati”, jer mi se sve čini da je u pitanju neka konkretna trauma iz djetinjstva. A i majki bi mi dobrodošlo da malo prošeta, da ne sluša po cijeli dan teniserske i ostale sportske uzdahe sa kablovske. Mogla bi i kondiciju da nabaci šetajući Bubija! Već ih zamišljam kako se druže; majku kako priča sa njim na ekavski “Jadan moj mali Bubi, ti si samo pas i niko te ništa ne pita!”, a Bubija kako nijemo očima odgovara kao da sve razumije “Jao jeste, tako sam mali naspram svijeta!” Ja vam se kunem da bi to bio najučtiviji pas u gradu – majka bi ga sigurno naučila i noge da briše pri ulasku u stan. A ne ka’ ovaj komšija... On svoga Bubija sigurno zove Rex (skraćeno od: Tyrannosaurus Rex), Džo (jaw – vilica na enlg.) ili nekako jednako zastrašujuće, da mu se slaže sa bodljikavom ogrlicom. Moja majka bi mu kupila neku firmiranu, bež boje, da mu se slaže sa fensi kariranim “odelcetom”, da mu nije hladno na ovaj minus! HA! Eto mojoj majki poklona za rođendan!

Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013

SAVJETI

MARIJA MIĆOVIĆ,

Garderoba i obuća koju treba izbjegavati

fitnes instruktor (Vaša pitanja šaljite na fitnes@dnovine.me) Imam višak kilograma i osjećam se tromo. Probala sam razne dijete i programe vježbanja, ali vrlo brzo nakon prestanka se vratim na staro. Imam 35 godina, šta biste mi preporučili? Neophodno je da pronađete ritam ishrane i treninga koji Vama prija i daje prave rezultate, pri čemu taj ritam postaje dio Vašeg života.Vaš životni stil - zdrav, umjeren način ishrane i redovan trening. Problem je što držeći rigorozne dijete i iscrpljujući se vježbajući različite vrste treninga dajete sebi lažnu sliku da je to pravi put ka cilju, a u suštini je to samo kratkoročno rješenje. Vjerovatno se dešava da vrlo brzo gubite interesovanje, dijeta postaje i suviše teška a treninzi previše naporni. Glavni Vaš zadatak je da nakon dolaska do određene kilaže koja je odgovarajuća, primijenite način ishrane i vrstu treninga koja će postati sastavni dio Vašeg života. Dakle, rješenje je pravi način ishrane i redovan trening bez velikih pauza a sve to Vas vodi ka pravom cilju, zadovoljstvu i zdravom načinu života. S obzirom da nijesam u prilici da idem na časove aerobika ili u teretena, da li mi možete preporučiti neke vježbe za zatezanje stomaka i da li po Vašem mišljenju trening kod kuće može da dovede do željenih efekata? Svakako, ukoliko nijeste u prilici da posjećujete teretanu ili časove aerobika, možete vježbati i kod kuće. Uz vježbe oblikovanja kod kuće preporučujem obavezno šetnju ili lagano trčanje u vremenskom periodu od 30 min. Jednostavne vježbe oblikovanja možete pronaći na našem FITNES DVD-u VK1 koji možete nabaviti u prodaji u svim malopradajnim objektima uz Dnevne novine.Takođe, materijal možete pronaći i na internetu. Važno je da napravite ritam vježbanja kod kuće i atmosferu za rad, fiksirajte termine vježbanja i omogućite sebi da Vas u tome ne ometaju. Svaki dan vježbanje u trajanju od pola sata je sasvim dovoljno da svoje tijelo dovedete do lijepog izgleda i da ga održite u pravoj formi. Vodite mali dnevnik vježbanja koji će Vam pomoći da budete svjesni koje ste vježbe radili i za koju mišićnu grupu, kako bi mogli iz treninga u trening da mijenjate vježbe i fokusirate se na drugu mišićnu grupu. Prije šest mjeseci sam se porodila i ostali su suvišni kilogrami, tačnije 10kg. Ishranu sam redukovala, ali još uvjek nijesam počela da treniram. Treba mi Vaša pomoć kada su u pitanju vježbe uz pomoć kojih bih skinula sporne kilograme. Kako ste ishranu redukovali, prvi korak je već time ostvaren. Drugi korak je da počnete da vježbate, pri čemu bih Vam za početak preporučila rad na kardio spravama (traka, kroser, biciklo ) u trajanju minimum od pola sata, uz vježbe zatezanja na spravama i vježbe oblikovanja na parteru. Uz sve to, potrebna Vam je upornost. Prve rezultate možete očekivati nakon tri mjeseca, a pravi napredak za šest mjeseci. Budite uporni, uživajte u vježbanju i rezultatima vježbanja. Kada dođete do rezultata nemojte prestati naglo sa vježbanjem, nastavite kako biste lijepo izgledali i svoje tijelo konstantno držali u dobroj formi.

PARFEM

SASTOJCI:

5 jaja 5 kašika šećera 5 kašika brašna 2 kašike kakaoa pola kesice praš ka za pecivo

Ledene kocke

Umutiti 5 bjelanaca sa 5 kašika šećera, dodati 5 žumanaca, 5 kašika brašna, 2 kašike kakaa i prašak za pecivo. Podmazati pleh i peći koru. Pečenu koru preliti sa skuvanim sirupom od 250 gr.šećera ,250 gr. vode,1 vanil šećer. Toplo na toplo i ostaviti da se ohladi u plehu. Fil: Od 1/2 litre mlijeka, 5 kašika brašna, 100 gr šećera i 1 vanil šećer skuvati bijeli krem. Kada se ohladi dodati mu umućen puter 250 gr sa 1 kašikom šećera u prahu. Bijeli fil sipati preko kore. Preko bijelog fila sipati 3 štangle rastopljene čokolade sa malo putera.

Podstaknite zadovoljstvo pravim mirisom Parfemi jačaju libido i bude strasti, a neki od njih čak podstiču koncentraciju, smanjuju bol, “podižu” raspoloženje i daju nam više energije. Za izlazak u grad birajte cvetne parfeme Ako idete na zabavu gdje ćete upoznati nove ljude, stavite cvjetni parfem koji sadrži mirise irisa, jasmina ili đurđevka, jer ćete djelovati ljubaznije i pristupačnije. Bićete zvijezda u društvu ako izaberete parfeme s tzv. prijateljskim cvjetnim notama note žute tigraste orhideje i trešnje. Romantični mirisi koji bude strasti Ako provodite noć u intimnijem društvu udvoje ili se spremate za romantični sastanak, stavite parfem s vanilom. “Mošus i vanila u mozgu stvaraju osjećaj opuštenosti i povećavaju seksualnu želju, a podjednako deluju i na muškarce i na žene,” kaže neurolog Alan Hirsch. Mirisi koji podižu raspoloženje i energiju Da biste što lakše preživjeli dan na poslu prepun dosadnih sastanaka, raspoloženje podignite citrusima. Isto tako pomažu i parfemi s notom peperminta. Istraživanja američkog Smell and Taste Fundationa pokazala su da su osobe koje su osećale miris peperminta sve dnevne aktivnosti obavljale brže i bolje, a energetski stimulišu još i mirisi s notama bergamota, zelene jabuke, mandarine i pomorandže. Samopouzdanje podižu mirisi ruže, cimeta ili cedra Prije razgovora za posao ili važnog sastanka podignite samopozudanje parfemima s geranijumom, ružom

i sandalovinom. Za ostavljanje što boljeg utiska, stručnjaci se slažu da nema jedinstvene formule. Ipak, to ćete najlakše postoći i citrusnim mirisima kao što je bergamot, mirisnim začinima poput cimeta, a tu su i note cedra zahvaljujući kojima delujete veštiji u onom što radite. Uz miris grejpa ili limuna lakše nestaju suvišni kilogrami Osim povećanja energije, miris peperminta je odličan za suzbijanje gladi, a bilo koja vrsta nane će imati sličan učinak. I miris grejpa ili limuna daće vašem telu signale da ste siti, pa ako planirate dijetu posle praznika, nanosite takve parfeme. Pomažu da ostanete fokusirani i aktivni, pa od dijete nećete tako lako odustati.

Kao što postoje neki vanvremenski komadi koji svima dobro stoje, tako postoji i garderoba u kojoj niko ne izgleda dobro. Visoki struk Odjeća sa visokim strukom uglavnom se vezuje za trudnice, pa ako nijeste jedna ili želite da postignete taj izgled, predlažemo vam da se klonite garderobe sličnog kroja. Haljine visokog struka, koje se sjeku odmah ispod grudi, nijesu dobar izbor i predstavljaju suprotnost svemu što je seksi. “Uggs” obuća u kombinaciji sa haljinama i suknjama Ove tople zimske čizme, nedavno su proglašene su za modni prekršaj i jednu od najvećih modnih grešaka, iako su brzo postale veoma popularne. Stručnjaci posebno ističu da ih

ni slučajno ne treba kombinovati sa kratkim haljinama ili sukljnjama. Suknje ispod koljena Suknje srednje dužine, koje idu do pola lista retko kome dobro stoje, pa osim ako nijeste model ili visoki preko 180 centimetara, predlažemo da ih se klonite. Možda su trenutno u trendu, ali suknje te dužine “seku” figuru i čini da vam noge izgledaju deblje. Plava sjenka za oči Plava senka možda je bila popularna tokom ludih osamdesetih, ali ovaj trend je, na svu sreću, otišao u prošlost, pa neka tamo i ostane. Plava sjenka je još jedan modni zločin, tako da je se klonite, a svoju ljepotu dodatno istaknite nježnijim i prirodnijim nijansama.

Više od trećine žena prevarilo partnera Rezultati istraživanja časopisa Dejli Telegraf su pokazali kako je više od trećine žena prevarilo partnera tokom određenog perioda zajedničkog života. Gotovo 12 posto dama je priznalo da su razmišljale o prevari, ali nikada nijesu to uspjele da sprovedu u djelo. Poređenja radi, svoju nevjeru priznalo je 48.5 posto muškaraca, dok 5 posto tvrdi kako bi se upustilo u “nečasne radnje” kad ne bi bili otkriveni. Više od 90 posto učesnika istraživanja je izjavilo kako suprotnoj strani ne bi oprostili varanje, iako su se i sami u odre-

đenom periodu života upustili u prevaru. Muškarci i žene, svakako, imaju drugačije poglede na varanje. Gotovo 40 posto ispitanih muškaraca vjeruje kako se poljubac poklonjen drugoj ženi ne može svrstati pod varanje. Više od polovine ispitanika smatra kako nema ništa loše u slanju “bezobraznih” SMS-ova ili emailova drugoj ženi. S druge strane, samo 15 posto žena misli kako je ljubljenje druge osobe prihvatljivo, a gotovo tri četvrtine dama kategoriše seksi SMS-ove kao oblik prevare.

PSIHOLOGIJA

Da li vaš novi dečko ima potencijala za vezu

Otkrijte da li je kraj vas neko ko posjeduje i neke druge kvalitete osim šarma… Zanimaju ga male stvari To što se raspituje o detaljima vezanim za stvari koje ste vi i zaboravili da mu pomenete, samo potvrđuje da umije da sluša. On je i taj koji pamti kakvi su vam ovonedjeljni planovi i predlaže da zajednički činite sve one zabavne stvari samo kada ste slobodni - a ne kada je on! Va š i p r i j a t el j i ga odobravaju I ne samo to, mogu da ponove šta je rekao čak i u neobaveznom razgovoru. Dobar znak da ga ne smatraju samo prolaznom figurom, već nekim ko-

ga mogu da zamisle kraj vas i u budućnosti. Ne sumnjate da će vas ponovo zvati Mali, ali bitan dio igre zvane povjerenje. Kada kaže da će vas zvati, on to i učini. Dobar znak da će se podjednako dobro pokazati u drugim situacijama koje uslijede. Primjećuje promjenu vašeg raspoloženja Umjesto da vas izbegava ili traži pažnju uprkos vašem vidljivom (ne)raspoloženju, učiniće sve da se osjećate bolje - bilo da će vam izmasirati ramena, bilo da će vam priskočiti u pomoć kada vam vaš bivši bude dosađivao.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013

Sočivo na Sočivo je mahunarka visoke biološke i hranljive vrijednosti. Ugljeni hidrati doprinose osjećaju sitosti, a ova mahunarka sadrži veću količinu proteina od pasulja. Odličan je izvor dijetalnih biljnih vlakana, magnezijuma i aminokisjeline triptofana. Dobar je izvor gvožđa i fosfora, a obiluje i vitamina B kompleksa i betakarotina. Sadrži još i kalijum, kalcijum, cink i bakar. ĆUFTE OD SOČIVA Sočivo oprati, naliti vodom i staviti da se kuva (oko 20 minuta). Procijediti i staviti u dublju posudu da se prohladi. Dok se sočivo kuva, narendati tvrdi sir i tikvicu a luk isjeckati pa izmiješati sa kuvanim sočivom. Dodati jaje, maslinovo ulje, prezlu, isjeckani peršunov list, začine. Sve sastojke dobro izmiješati, da se sjedine, pa vlažnim rukama oblikovati ćuftice i uvaljati ih u mješavinu kukuruznog brašna i prezle. Pržiti ćuftice na ulju, ispržene vaditi na salvetu da se ocijede od masnoće.

je jedan od najstarijih začina, a bio je popularan u drevnom Egiptu kao začin i medicinska biljka. Grci su toliko koristili ovaj začin da su ga držali na stolu kao što mi danas na sto stavljamo so i biber. Kimom se može poboljšati ukus svinjskog pečenja, pečenog krompira, mesnog ragua, kuvanog pasulja, hljeba i drugog peciva. On se odlično slaže sa crnim i bijelim lukom, paprikom, majoranom, kurkumom, đumbirom i cimetom.

Sočivo (250 g) ostaviti da nabubri u vrućoj vodi oko pola sata. Isprati ga i staviti u

KREM ČORBA OD SOČIVA Zagrijati šerpu u kojoj će se kuvati čorba, dodati kašikicu kima i propržiti na suvo! Kad kim zamiriše i počne

skakutati po šerpi, dodati maslinovo ulje. Šargarepu oljuštiti, oprati i izrendati, dodati u šerpu, malo prodinstati pa dodati i sočivo, te još kratko prodinstati! Zaliti mlijekom i povrćnim buljonom, te kuvati na laganoj vatri 15-20 min. Skloniti šerpu sa vatre i dobro izmiksati, da se dobije fina kremasta čorba. Vratiti na šporet i još prokuvati nekoliko minuta. Vruću čorbu sipati u tanjire ili zdjelice i odozgo zaliti sa malo jogurta, pobiberiti po volji i servirati uz vas omiljeni hljeb.

PITA OD SOČIVA I OVSA Ovas i sočivo dobro oprati, naliti sa pet dl vode i kuvati dok ne ostane malo vode i ne omekšaju (oko 15 minuta). Višak vode ocijediti. U činiji izgnječiti feta sir, dodati jaje, jogurt i so, malo umutiti a za-

tim dodati prohlađeni ovas, sočivo i sitno isjeckanu blitvu. Sve dobro izmiješati da se lijepo sjedini, pa presuti u podmazan pleh i zapeći u rerni oko pola sata da porumeni. ČORBA OD SOČIVA I JEČMA Sočivo potopiti u vodu nekoliko sati prije kuvanja. Ječam dobro isperite, s sočivo ocijedite. Luk i peršun sitno nasjeckajte. Šargarepu i celer narežite na što manje kockice. U veću posudu stavite ječam, sočivo i povrće. Zalijte hladnom vodom, dodajte maslinovo ulje, i začine, te stavite da se kuva oko sat vremena. Po potrebi tokom kuvanja dolijte vodu. Čorbu servirajte dodajući preko stino isjeckan peršun i malo maslinovog ulja.

Američke palačinke ● super desert

Kim

TURSKA GUSTA ČORBA OD SOČIVA

ključalu posoljenu vodu, koja treba skroz da prekrije zrna sočiva. Kad proključa, dodati prstohvat sode bikarbone i mljeveni kim i pustiti da se kuva. Uporedo s tim staviti pirinač (150 g) u vodu da odstoji pola sata. Kada se leća napola skuva (oko 45 min.) dodati pirinač i doliti oko 3-4 dl vode, te kuvati na laganoj vatri još 45 minuta dok se sve ne raskuva i zgusne. Povremeno promiješati da se ne prilijepi za dno. Kada se sve raskuva, dodati biozačin, crvenu papriku i sjemenke kima i sve dobro izmješati. Ako je potrebno dosoliti. Na kraju umješati malo maslaca i prokuvati još pet minuta.

načina

Izmiješati 140 g brašna, dvije kašike šećera, dvije kašičice praška za pecivo, 1/2 kašičice soli i jedan vanilin šećer, te postupno u njih dodati 3 jaja, 250 ml mlijeka i na kraju tri kašike još toplog rastopljenog maslaca. Sve dobro izmiksati da se dobije jednolična i glatka smjesa. Mali tiganj u kojem ćete se peći nije potrebno uljiti, ali bi bilo najbolje da bude od teflona. Smjesu (količina po želji, zavisno od toga kolike palačinke želite) sipati na sredinu tiganja i peći na laganoj vatri. Kad se pojave mjehurići, palačinku okrenuti i kratko ispeći i na drugoj strani dok ne porumeni. Palačinke su odlične kada ih filujete zagrijanim džemom ili marmeladom, javorovim sirupom ili sezonskim voćem. Mogu se filovati i medom i bademima. Takođe su veoma ukusne kada ih premažete sokom od borovnica, a možete ih preliti i topljenom čokoladom.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013

● PREPORUKA

Suvignon Blanc, Brancott Estate Rade Rajković Somelijer i član NUSCG

Istorija vinarije Brancott Estate počinje 1934. godine, kada je jugoslovenski emigrant Ivan Jukić sa Korčule zasadio prvi vinograd u vrijeme kada je novozelandska industrija vina bila u povoju. Ovaj vinski brend nosio je naziv Montana do 2011. godine. Sadašnji naziv Brancott dobio je po čuvenom vinogradu, gdje su proizveli trijumfalno vino među novozelandskim vinima bijele sorte - sauvignon blanc Marlborough. Novozelandska vina imaju izražene atribute koji ih jasno odvajaju od drugih. Jedinstvena kombinacija svježe klime, relativno neplodnog zemljišta, vlažnost podneblja, dugogodišnje iskustvo i istraživački rad vinara rezultat su intenzivne i svježe arome vina. Ova vinarija ima nenadmašan opseg kvalitetnih vina sa prepoznatljivom sortom SAUVIGNON BLANC, koji je više puta proglašen za najbolje vino te sorte na svijetu. Vino je svijetlo slamnate boje sa zelenim nijansama. Suvo vino koje karakteriše blagi ukus grejpa sa notama egzotičnog voća, punog je voćnog intenziteta, sve u svemu dobro izbalansirano. Punog je tijela sa izraženom svježinom. Ovaj sauvignon blanc se izuzetno uklapa uz morsku grilovanu hranu (gambore, rakove), kao i bijelu ribu sa svježim zelenim salatama. Takođe, ide i uz mediteransku kuhinju sa maslinama i mladim sirevima.

● POSEBNI NAPICI

Mliječni Jagnjeći ražnjić karamel (Lahem meshwi) Vladimir Nikić, Kuvar u hotelu “Ziya” Podgorica

Berba: 2011. Alkohol: 12,5v/v Zapremina: 0,75 lit Sorta: Sauvignin blanc Proizvođač: Brancott Estate Marlborough, Novi Zeland Cijena: Oko 10 eura

U suvu šerpicu sipajte pet vrhom punih kašika šećera. Pustite da se otope, odnosno da prženjem dobiju lijepu karamel boju. Čim se šećer karamelizuje (ne dozvolite da se duže prži jer će postati gorak), odmah ga zalijte sa četiri dl hladnog mlijeka. Budući da sipate hladnu tečnost na vreli karamel vodite računa da vas ne opeče. Kuvajte na laganoj vatri dok se karamel ne otopi. Napitak će dobiti lijepu boju bijele kafe. Napitak je nalik toploj čokoladi. Pije se vruć ili makar topao, a u narodu je uobičajeno piti ga kao lijek protiv upale grla, odnosno kod jačeg kašlja.

gastro kritika

ocjena:

Restoran Vodenica Dunje Đokić 5/ Ulica Breza bb, Kolašin Na dobro poznatoj adresi u Kolašinu, stari restoran nacionalne kuhinje “Vodenica” ponovo je otvorio vrata za gastronomske užitke. Uz novi menadžment, kuhinju i osvježeni enterijer, ovo prepoznatljivo mjesto napokon je dobilo kvalitet u skladu sa reputacijom. Sada je to restoran u koji sa ponosom možete odvesti prijatelje i saradnike, ušuškan u djeliće crnogorske istorije i tradicije, gdje se jede tradicionalna hrana za dušu i tijelo. Uprkos punom spratu gostiju, na čorbu koja je prva poručena čekalo se 15ak minuta, nakon čega su ostala jela stizala redom, u očekivanim intervalima: prvo teleće pečenje, sir i krompir, pa svinjsko meso “sa ploče” i na kraju pita od jabuka. Prvi talas oduševljenja izazvala je kremasta teleća čorba, praćena nevjerovatno ukusnim toplim domaćim hljebom. Čorba je bila takva da su je po svome ukusu neki gosti blago dosolili ili pobiberili, dok su drugi cijenili činjenicu da “nije prejaka”. Sljedeći talas zadovoljstva i cijelu bujicu pohvala zavrijedilo je sočno teleće pečenje, zaista umjetnički spremljeno. Izgledalo je kao nešto od čega biste u najboljem francuskom restoranu dobili samo jedno parče, ukrašeno poput poslastice; ovdje je meso pratio mekani krompir prvo skuvan pa zapečen, koji je plijenio i ukusom i mirisom i izgledom. Poseban užitak doživjeli su ljubitelji “lisnatog” sira, nazivajući ga “pravim”. Naredni talas ushićenja priredile su nam šnicle svinjskog mesa “sa ploče”, koje uprkos tananosti zadržavaju

RECEPT MAJSTORA

Br tel. 069 241 507

izvrstan ukus i sočnost. U vrijeme naše posjete, restoran “Vodenica” nudio je samo jedan desert: domaću pitu/štrudlu od jabuka, koja je bila propisno slatka i pomalo “masna” – kako, uostalom, recept zahtijeva. Usluga je u ovom malom restoranu bila profesionalna a “domaćinska”, lako dostupna, nasmijana i od pomoći. Glavni razgovor za stolom tokom cijele posjete bila je izvanredno ukusna

Usluga: + Cijene: + Hrana: + Ambijent: +

Radno vrijeme: od 9 do 24 h

hrana. Sve dok nije došlo vrijeme za plaćanje, kad je restoran “Vodenica” zaradio svoj prvi minus: ovdje ne primaju kreditne kartice. Vrlo je vjerovatno da mnogim gostima to neće smetati jer plaćanje radije obavljaju papirnim novcem, no u modernom ili biznis svijetu ovo je zaista velika, i nadamose samo trenutna falinka. Za sada, to je jedino što je restoranu “Vodenica” oduzelo čistu

peticu. Cijene hrane i pića veoma su povoljne, pa je obilan obrok od nekoliko čorbi, dvije vrste mesa, pića, deserta, svih priloga i drugih dodataka koštao nešto više od 30 eura.

Napomena: Kritičar Vikend novina restorane posjećuje inkognito i plaća račun.

Tradicionalni libanski specijalitet, jagnjeći ražnjići, jedan je od najpopularnijih izbora onih gostiju koji uživaju u pikantnom zalogaju. Ukomponovani sa raskošnim sosom i ljutim krompirom, jagnjeći ražnjići poprimaju nevjerovatno bogat ukus. Za pripremu jedne porcije potrebno je oko 250 grama mesa, koje treba očistiti. Začiniti biberom, kimom i posoliti. U posudu sa jogurtom uroniti meso i staviti u frižider najmanje 24 časa, kako bi dobilo mekoću. Nakon što je meso odstojalo u jogurtu, isjeckati ga na kocke. Crni luk takođe isjeckati na veće kocke i naizmjenično sa mesom nizati na ražnjić. Staviti na roštilj na laganoj vatri i okretati sa svih strana kako bi se luk i meso istovremeno ispržili. Bitno je da jagnjeći ražnjići nakon prženja ostanu sočni i meki, a da u sredini budu roze boje, odnosno da ne

budu u potpunosti prženi. Pripremiti ljuti krompir u začinskom bilju, tako što će se skuvati u ljusci. Oljuštiti ga, isjeći na krupnije kocke. Potom, propržiti krompir na tiganju i dodati so, biber, alevu papriku i čili sos. Potom dodati svježi korijander, svježu nanu, rukolu i peršun. Servirati sa jagnjećim ražnjićima, uz koje obavezno ide arapski hljeb, koji je najsličniji pica hljebu. Poslužiti sa cacik umakom, koji se priprema tako što se izrendani svježi krastavac ocijedi od soka i pomiješa sa jogurtom. Cacik se posoli i začini sa bijelim lukom i nanom, a po vrhu sosa kao dekoracija se pospe ljuta tucana paprika i malo maslinovog ulja.

42 Automobili

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

Sportski auto sa snažnim izgledom

AUTOMOBILI

predstavljamo, savjeti...

FIAT 500S

Fiat 500S, nova sportska verzija modela 500 koja je karakteristična po agresivnom izgledu i mnoštvu standardne opreme, sada se može poručiti u Italiji. Ovaj model će zadovoljiti one koji traže sportski automobil sa snažnim izgledom. Biće dostupan kao model sa tvrdim krovom i kabriolet. Motori koji su dostupni u okviru ovog modela su 1,2L 69ks, 0,9L TwinAir sa 85ks snage, 1,4L 16v sa 100ks snage i 1,3L MultiJet 16v sa 95ks snage. Novi 500S model karakteriše zadnji spojler, novi bočni dodaci, sportski branici napred i pozadi, zatamnjena stakla, 15” aluminijumski točkovi, kao i tamno hromirana završna površina. Promjene u kabini uključuju nova sportska sjedišta sa crvenim štepovima i 500S logom na naslonu. Ovaj model donosi savršenu harmoniju sa sportskim duhom nove verzije, pr čemu je enterijer takođe unaprijeđen trkačkim upravljačem. Ekstenzivna standardna oprema uključuje manuelni klima uređaj, Blue & Me sistem sa radio kontrolama na točku upravljača i električne retrovizore. Na zahtjev, dostupno je nekoliko opcija kao što su 16” aluminijumski točkovi, sportski dizajn krova i u crno obojeni spojler.

CITROEN 2CV

Na tržištu od proljeća 2014.

Preticanje

Citroen sprema nasljednika 2CV modela, koji će zvanično biti predstavljen u toku naredne godine. Riječ je o modelu koji nosi oznaku E3 Essential i koji će biti baziran na C4 modelu. Dužina ovog modela biće približno 4,3 metra i biće inspirisan C-Cactus koncep-

tom, koji je prvi put predstavljen u toku održavanja sajma motornih vozila u Frankfurtu. Opcije po pitanju izbora motora za sada nijesu zvanično potvrđene, ali pretpostavka je da će se na tržištu naći varijante sa dizel motorom, koji postiže 92

ks izlazne snage, i dva benzinska motora, koji postižu 82ks i 100ks ukupne izlazne snage. Predstavljanje se očekuje u toku ovogodišnjeg sajma motornih vozila u Frankfurtu, dok se dostupnost na tržištu očekuje u proljeće naredne godine.

Nikada nemojte preticati sa petom brzinom. Prije nego počnete preticanje uradite sljedeće: 1. uključite lijevi žmigavac, 2. uvjerite se da li je neko prije vas započeo preticanje (da li je saobraćajna traka slobodna), 3. ocijenite da li je potrebno smanjiti (za jedan) stepen prenosa i sa dovoljne distance od vozila koje pretičete ubrzajte vozilo za najmanje 20 km/h te postepeno prelazite u lijevi traku, 4. upozorite vozača vozila koje pretičete svjetlosnim ili zvučnim signalom i kada se sa sigurnišću uvjerite da možete nastaviti, krenite u preticanje, a kada završite, ugasite žmigavac. Ukoliko postoji bilo kakva opasnost, bez kolebanja se vratite iza vozila koje ste namjeravali da pretičete i čekajte da se ukaže druga prilika. Morate uvijek računati na vremensku mogućnost da ispravite eventualnu grešku.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

KORISNO

Svima koji se koriste internetom dobro je poznato koliko naporni mogu biti brojni linkovi kojima smo svakodnevno izloženi. Mnoge često ignorišemo, no ipak mogu se pronaći neke vrlo zanimljive i korisne stranice. Kupovina na internetu može biti prilično komplikovana, posebno ako nekome kupujete poklon, a ne znate koju veličinu nosi. Find MyRingSize.com pomoći će vam da otkrijete veličinu prstena. Sve što vam treba je kreditna kartica i prsten te osobe za poređenje. Znači, pokušajte na neki način doći do prstena osobe koju planirate iznenaditi novim poklonom. ● IZMJERITE UDALJENOST ZJENICA Ukoliko preko interneta kupujete i naočare, trebaće vam detaljna uputstva ljekara. Ipak, ljekari ponekad zaborave pacijentu dati vrlo važan podatak za kupovinu naočara, a to je udaljenost zjenica. Na internetu postoji nekoliko korisnih alata za ovu situaciju, a Warby Parker ima jedan vrlo jednostavan. Trebaće vam samo veb kamera i kreditna kartica.

TEHNOLOGIJA

Stvari za koje nijeste znali da možete da uradite ● RASPORED SJEDIŠTA U AVIONU

Raspored sjedišta u avionu obično možete pronaći na stranicama određenog prevoznika, no stranica SeatGuru znatno olakšava potragu za savršenim mjestima na način da unesete avionsku kompaniju kojom putujete i broj leta. ● OSMISLITE I ISPRIN TAJTE SOPSTVENE 3D KREACIJE Printanje 3D uzoraka postaje sve popularnije otkad je postalo dostupnije “običnim” korisnicima. Internetske stranice Shapeways i i.Materialise pomažu vam da svoje 3D ideje pretvorite u stvarnost. Samo osmislite dizajn, učitajte ga na stranicu i vaša 3D kreacija biće isprintana i poslata na vašu adresu. ● POVRATAK U PROŠLOST Internetska stranica Wayback Machine je arhiva dokumenata, među kojima je 150 miliona veb-stranica od 1996. godine sve do prije nekoliko mjeseci. Unesite adresu željene stranice i vidjećete kako je izgledala prije, na primjer, pet godina.

FEJSBUK

SPOROVI

Kina kaznila LG i Samsung zbog cijena ra o cijenama ekrana prodatih kineskim proizvođačima računara, televizora i druge elektronike. Ovo je nešto protiv čega se kineske vlasti bore! Uz novčanu kaznu, preduzećima je naređeno da kineskim kupcima vrate ukupno 27 miliona dolara, saopštila je Komisija za razvoj i reformu. Povrh toga, vlasti su zaplijenile 5,8 miliona dolara pomenutih firmi, pa ih namještanje cijena na kraju zbrajanjem sva tri oblika kazne ukupno košta 56 miliona dolara. Ovo je prava zaštita kupaca, zar ne? Kada će se ovo desiti kod nas?

Preko Mesindžera šaljite poruke Fejsbuk Mesindžer za iOS i Android uređaje od sada podržava slanje govornih poruka. Tim Tehnologija.me je isprobao aplikaciju Fejsbuk Mesindžer. Možemo vam reći da funkicioniše fenomenalno. Dešava nam se često da imamo puno toga da napišemo nekome preko Fejsbuka, ali preko telefona bi nam trebalo makar minut da to otkucamo. Sada na jednostavan način možete snimiti svoj glas i automatski poslati poruku.

tips tricks

Najposjećeniji vebsajtovi 2012.

Završila se i 2012. godina, a mnoge od vas zanima koji su to bili najposjećeniji vebsajtovi. Pogledajte listu najpopularnijih sajtova 2012. godine:

1. 2. 3. 4. 5.

google.com facebook.com youtube.com yahoo.com baidu.com

6. 7. 8. 9. 10.

Vaš govor se procesuira za nekoliko sekundi, ali ipak sve zavisi od dužine govora. Ovo je VELIKI UPDATE! Naime, nakon odabira govorne poruke potrebno je pritisnuti taster “record” i držati ga tokom cijelog snimanja govorne poruke. Snimanje prestaje onog trenutka kada završite poruku. Vlasnici Androida već mogu koristiti ovu opciju dok će vlasnici iOS uređaja morati pričekati još neko vrijeme.

wikipedia.org live.com amazon.com qq.com twitter.com

telefoni, računari, igrice...

Kina je kaznila južnokorejske firme LG i Samsung i četiri tajvanske sa ukupno 22,8 miliona dolara zbog namještanja cijena ekrana za računare i televizore. Peking propise o određivanju cijena i konkurenciji sve oštrije primjenjuje prema stranim kompanijama i nekim domaćim kako bi podržali svoje ciljeve ekonomskog razvoja. Istražitelji Agencije za ekonomsko planiranje utvrdili su da su se predstavnici LGja, Samsunga i četiri tajvanska proizvođača elektronske opreme sastali na desetine puta uod 2001. do 2006. godine radi dogovo-

Puzzle solution:

44 Zabava/Slobodno vrijeme Sudoku puzzlesudoku No. 1864 2011-11-20LAKŠA Lakša Teža

5Play 9 sudoku 3 8 4online 6 7 at:1

KOJE SE ODNOSI NA PRAVA

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

GLAVNI GOLMAN REALA IZ GRAD LATVIJE MADRIDA SA SLIKE

VRSTA LJETNJE OBUĆE

JAPANSKI REVOLUVRSTA ELEKTOZNAKA GRAD NA PLANINA CIONAR, RIČNA ZA TONU OSTRVU U BUGAR- ZAČINSKE ERNESTO BILJKE BUŠILICA SKOJ UKUŠIMA GEVARA

KOME SE MOŽE PRIĆI UREĐAJ ZA REPRODUKCIJU FILMOVA DAROVITOST

ŽIVOTINJSKI URLIK

EGIPAT KUPLUNG, SPOJNICA (MN.)

POSLOVNICA (LAT.)

7 6 2 4 9 1 3 8 5 www.sudokukingdom.com 5

PLANINA BLIZU VIŠEGRADA

SIMBOL AZOTA

7Puzzle 1 4 solution: 8 5 9

VARNICA RODOSKRVNUĆE MJESTO U BOSNI STRUČ. ZA MEHANIKU (MN.) NAJDANA OD MILJA DŽEZ MUZIČAR ŠO

DOSTA MALI

DRAŽ, ŠARM STRANO MuŠ. IME, MIČAM

POZNATA SOFTVERSKA FIRMA IZ BEOGRADA BESJEDNICA (LAT.) ODREĐ. VRIJEME (MN.) NEPROMIŠLJEN ČOVJEK

ORGANSKA HEMIJSKA INDUSTRIJA

Sudoku puzzle No. 1880 2011-12-06 Lakša 1

STAVITI NEŠTO ŠTO NE PRILIČI

MJESTO U SRBIJI, JUŽNO OD AVALE

VRSTA BODEŽA ISTOK

ANALITIČKI STRUČNJAK (MN.) LIJEVA PRITOKA DUNAVA

METAR

21. I 4. SLOVO

VRSTA ČORBE

7 Play6sudoku1online at:2

4 2 8 7 5 www.sudokukingdom.com 3

GRAD U SLOVENIJI OPERA ĐUZEPA VERDIJA

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KROVNA GREDA, VELOVI, AMON, EMILI, TVIST, NOVA, VANGLE, TREND, MIRON, IKITOS, ČAVA, NERAD, BANAT, TRANSPORTNI, A, I, RAŠKAJ, ADMIRA, NORMAN, TRKATI, INATAN, NOVINA.

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2260 2012-12-20 9

Sudoku puzzle No. 1829 2011-10-16

vicevi

Puzzle solution:

gru” - kaže Perica. *** Kaže Sosa Lali: - Lalo, ala je noćas grmjelo! Na to će Lala: - Soso, dijete ti božje, ta što me nijesi probudila, pa je l’ znaš da ne mogu da spavam kad grmi! *** Putuju Lala i Japanac na “Titaniku”, kad odjednom “Titanik” počne da tone. - Joj, šta da radim, joj, šta da radim - uplašeno će Japanac. Na to će Lala sasvim hladnokrvno: - Idi bre, mi tonemo, a ti bi nešto da radiš!

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Zaposlila se plavuša u tržnom centru kao čistačica. Prije odlaska šef joj kaže: - Prije nego što odeš kući, očisti pod od lifta. A plavuša pita: -Je l’ na svakom spratu? *** Kaže otac Perici ljutito: - Perice, sad ću da te prebijem. Dobili smo ogroman račun za telefon, provjerio sam u pošti i rekli su mi da si preko 100 puta zvao “hot lajn” i vodio seksi razgovore! - Nijesam ja, deda je - kaže Perica. - Još i lažeš, deda ima 70 godina i deda je star! - Jeste star, al’ uzima “vija-

POKVARENJAK

Zabava/Slobodno vrijeme 45

SUBOTA i NEDJELJA, 12. i 13. 1. 2013.

TEŽA

STARA IGRA ŠPANSKOG PORIJEKLA

RIJEKA U GOLMAN FRANKOŠNICA, BARSEPRIJEMSVIRAČI CUSKOJ PČELINIK TV LONE NA ČELU U SLIVU NJAK SIGNALA SA SLIKE GARONE

OZNAKA ZA JORDAN

SIMBOL BORA

KOJI IMA OSIGURANJE

GLEDATI NEKOGA (ŽARG.)

oVAn

UZVIK U STRAHU ILI BRIZI FUDBALSKI KLUB IZ ITALIJE RIJETKA BILJNA ILI ŽIVOTINJSKA VRSTA

POLJSKA FIZIČARKA, MARIJA

HAPS, ZATVOR (POKR.)

TURSKO MUŠKO IME

GLAVNI GRAD MASAČUSETSA

NEZNATAN, NIŠTAVAN

DIO PRAŠNIKA (BOT.)

MJERA ZA PAPIR INICIJALI KOMPOZ. GRIGA

OZNAKA ZA NORVEŠKU POTVRDNA RIJEČ

ITALIJA SLIKANJE DEBELIM SLOJEM BOJA (FR.)

STUDENT. DNEVNI LIST (SKR.) NOVAC DAT UNAPRIJED

LEGURA BAKRA, NIKLA I MANGAN. POLICAJCI

Posjedujete puno snage da se borite sa problemima. Zadovoljno trljate ruke i brojite pare. Ono u šta ste ulagali se isplatilo. Ukoliko pretjerate sa zadovoljstvima, zdravlje će biti na udaru. Ljubomora je sastavni dio ljubavne igre.

BLizAnCi Teško vam je da se pokrenete, ali kad to učinite, niko vas ne može zaustaviti. Imaće inspiraciju oni pripadnici znaka koji su umjetničke duše. Oni drugi će više planirati i sjedjeti skrštenih ruku.

BOČICA SA LIJEKOM (MN.)

rAk

MEKSIČKI FUDBALER PAVEL

Puni ste planova, sposobni da ih u zavisnosti od situacije mijenjate. Postali ste fleksibilniji nego inače. Posao je pod strogom kontrolom. Mada finansijske rezultate možete očekivati tek na proljeće, to vas neće omesti.

MJESTO KOD KIKINDE SAT NA EKSPLOZIVNOJ NAPRAVI OSTAVKA NA POSLU (MN.) HAJDUČKA TRAVA

LAV

ROGATO SLOVO AUTO OZNAKA KIKINDE

Posjedujete jaku volju da ostvarite ciljeve, ne obazirući se na prepreke. Ambicija u kombinaciji sa poznavanjem ljudske prirode vas vodi ka uspjehu. Iako ste imali poslovnih i finansijskih gubitaka, ne odustajete. Ni zdravlje nije sjajno.

KOJI SE ODNOSI NA DANSKU BIVŠI FUDBALER VOJVODINE, BRANISLAV

RJEŠENJE LAKŠE: PRISTUPAČAN, RIKA, KINEMA, AGENTURA, ET, VARDA, ISKRA, KALINOVIK, OMALEN, NAKA, ESENCA, ČAR, OHI, TERMINI, RALJA, STILET, ANALITIČARI, TISA, OČ, RAGU, KRANJ, AIDA.

Prvi korak ka brzom čitanju Kako vaše oči stvarno čitaju? Odgovor glasi – oči prave male i prilično redovne skokove. Ti skokovi utiču na to da oko pređe sa jedne fiksacione tačke na drugu, tj. sa riječi na riječ. Suprotno rasprostranjenom uvjerenju, oči uopšte ne klize duž redova teksta. Umjesto toga one se kreću u malim skokovima s lijeva na desno, pauzirajući na trenutke kako bi učitale riječ prije nego što nastave dalje i ponove isti proces. Te pauze oduzimaju najveći dio vremena (od jedne četvrtine sekunde do dvije sekunde po fiksaciji). Skraćujući vrijeme pauza moguće je odmah povećati brzinu čitanja. Prosječan čitač pravi dvostruko više pauza ili fiksacija nego što je to potrebno za dobro razumijevanje teksta. Veći broj pauza nastaje zbog toga što prosječan čitač često “preslišava” (ponovo čita) već pročitane riječi, ponekad se vraćajući i po tri riječi unazad kako bi bio siguran da je ispravno razumio tekst. Navike skretanje unazad (nesvjesno vraćanje unazad na već pročitane reči) i vraćanje unazad (svjesno vraćanje na riječi koje čitač smatra propuštenim ili pogrešno shvaćenim) za posljedicu imaju preveliki broj fiksacija. Rezultat je smanjena brzina čitanja i loše razumijevanje teksta. Vizuelni vodič (tanak i dugačak štapić) je osnovna alatka za brzo i efikasno čitanje. Da biste se riješi-

Ušli ste u povoljniji period, kada će se ukazati šansa da nešto zaradite. Uz podršku sa strane i malo truda, činićete čuda. Put do uspjeha je trnovit. Čuvajte se povreda na putu ili saobraćaju. Neko vam je samo zagolicao maštu i nestao!

Bik

MUZA POEZIJE ČLAN BIVŠEG CK SKJ, MILIJAN

OZNAKA ZA VOLT GRAD U RUSIJI

horoskop

ATINSKI AERODROM

li loših, maloprije objašnjenih navika, neophodno je da vodičem vodite oči stalno naprijed, duž redova teksta, bez vraćanja i skretanja unazad. U početku to neće biti tako jednostavno, ali će vam veoma brzo omogućiti da udvostručite brzinu čitanja i poboljšate razumijevanje i pamćenje pročitanog teksta. U SLJEDEĆEM BROJU: Drugi korak ka brzom čitanju – čitanje fraza po fraza. NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem! Evo kako glasi zadatak: Fabrika namještaja svakog mjeseca proizvede 10 stolica više nego u prethodnom. Za godinu dana fabrika proizvede 1.920 stolica. Koliko je stolica fabrika proizvela u junu, a koliko u decembru? NAGRADA: Knjiga “Želja za uspjehom” (dva primjerka), autor: Kazuo Inamori, poklon Edukativnog centra Finesa – Beograd. Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju. Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu.

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

Rješenje zadatka iz prošlog broja: Jedan stog sijena će zajednički pojesti za 12:22 = 0,54 mjeseca ili za oko 15 dana. DOBITNICI IZ SLJEDEĆEG BROJA: Darko Savović (Podgorica) i Željko Lučić (Igalo)

DjEViCA

Počinjete da filozofirate onda kad nije za to vrijeme. Šta se to dešava? Zaljubljenost se, kao ni veliki kašalj, ne može sakriti. Pred značajnim ste poslovnim poduhvatima. Nad vašu ljubav su se nadvili oblačići.

DA Li sTE znALi

Teža

- Da se totalno pomračenje Sunca dešava svakih 18 godina? - Da hrčku nije potrebna voda? - Da krave spavaju gotovo isto toliko dugo koliko i ljudi? - Da je guska prva ptica koju je čovjek pripitomio? - Da delfini spavaju sa jednim otvorenim okom? - Da crv ima pet srca?

VAGA Družite se, radite stvari koje volite, jednom riječju, dobro se osjećate. U izgledu su novi poslovi, ali ne obećavaju zaradu, koliku očekujete. Prehlada je učinila svoje. Bešika, mokraćni putevi ili genitalije su na udaru.

ŠkorpijA Zapljusnuo vas je talas inspiracije. Ukoliko od nje imate konkretne koristi, biće fantastično. U protivnom gubite vrijeme. Mogućnost poslovne promjene. Stomačne tegobe govore da se morate odgovornije odnositi prema zdravlju.

sTrijELAC U top formi ste, komunikativniji i istrajniji nego ikad. Nov posao okupira svu vašu pažnju, emocije i investicije. Nervoza je neminovna. Promjena situacije, na bolje. Sjajne trenutke provodite sa jednim Jarcem.

jArAC Imate osjećaj da vam je sreća okrenula leđa. Poslovna situacija obećava. Biće para. Imate problema sa hormonima, šećerom u krvi ili bolesti vezane za žlijezde sa unutrašnjim lučenjem. Sa Strijelcem ili Bikom su se ukrstile zvijezde.

VoDoLijA Pošto ste ogrezli u materijalnim stvarima i porocima, bar to izvedite na kulturan način. Puno inteligentnih ideja vam pada na pamet. Pokušaćete da ih sprovedete u djelo. Jedan Bik vam upućuje sanjalačke poglede.

riBE Nije vam ni do čega. Još sjedite skrštenih ruku u očekivanju da rješenje padne s neba. Podrška saradnika, pod uslovom da se sa njima nijeste posvađali. Reagujete previše emotivno. Prehlada, smanjen imunitet...

- Da zebre ne vide narandžastu boju? - Da krtica može da iskopa tunel od 70 metara za jednu noć? - Da od svih životinja ris ima najoštriji sluh: i u najdubljem snu čuje najslabiji šum? - Da antibejbi pilule mogu koristiti i gorilama?

SUBOTA

SUBOTA I NEDJELJA, 12 I 13.1. 2013.

TV PROGRAM FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 09:35 Serija:Dva i po muškarca/r 11:35 Serija:Folk/r 13:15 Domaćine, oženi se/r 14:10 Radna akcija/r 15:00 Talk ShoW: Žene 16:20 Film: Specijalne snage/r 18:10 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Dva i po muškarca 19:45 Serija: Dva i po muškarca 20:10 Serija Folk 21:00 Music show Prvi Glas 00:00 Film: Lovci na bjegunce 02:10 Film: V kao Vendeta 04:20 Serija: Tri Hil/r

PRVA Lovci na bjegunce 00.00

Lovci na bjegunce Sem Džerard je dobio zadatak da prati važnog osuđenika u zatvor u Mizuriju. Na istom letu se nalazi Mark Šeridan, koji je uhapšen pod optužbom da je ubio dvojicu saveznih agenata, iako je u svojoj odbrani insistirao na nevinosti. Avion doživi nesreću i pada. Nakon što pomogne nekolicini putnika da se izvuku, Šeridan bježi. Stejt Department informiše Džerarda da je njegov jedini zadatak da pronađe Šeridana i vrati ga u zatvor. Džerard kreće za bjeguncem, a upomoć mu, nepozvan, pritiče Džon Rojs, agent FBI-ja. Međutim, Džerard uskoro počinje da se pita kako je Šeridan postao tako važan bjegunac za državu, dok Šeridan, pokušavajući da izvuče živu glavu, sprovodi sopstvenu istragu.

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 08.00 Vijesti 08.05 Dobro jutro Crna Goro 09.45 Uvijek subotom - Mihailo Radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film 12.00 Vijesti 13.05 Jedna žena, jedan vijek“ – serijal Želimira Žilnika /r 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 14.50 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.00 Zapis 16.45 Više od igre 17.30 Serija 18.20 Pazarni dan/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Budva na pjenu od mora 21.00 „Jedna žena, jedan vijek“ – serijal Želimira Žilnika 22.00 Dnevnik 3 22.30 Profil 23.00 Film

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Vikend vizija 11:45 City 12:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 13:00 Gold muzicki magazin 14:00 Šopingholičarke 15:15 City 15:30 Domaći film: Smrt gospodina goluže 17:00 Serija: Mala nevjesta 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in 20:00 Kursadžije 21:00 Zvijezde granda 23:00 Film: Pravedni plaćenik 00:45 City 01:00 Film: Intervju sa ubicom

RTCG 1 Jedna žena, jedan vijek 21.00

07.30 08.00 11.30 13.00 13.30 14.50 15.55 16.25 17.10 17.30 20.10 22.00 23.30 00.00

PINK Kursadzije 20.00

VOA – glas Amerike/r Serija:Rani buntovnica Robin Hud/r Sav taj sport/r Film:Arktička priča Zimski cirkus/r Dok. program Program za djecu: Kako rastu krila Top mobil Rukomet (m) – svjetsko prvenstvo: Argentina – Crna Gora, direktno Košarka – ABA liga: Budućnost – Solnok, direktno Serija:Mjesto zločina Sportska subota VOA – glas Amerike

09:55 Dogodilo se… 10:45 Zabava 11:00 Na domaćem terenu 12:15 Trijaza 14:00 Smijeh kao lijek 17:00 Žestoko 19:30 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:15 Texas Holdem Poker 00:40 Smijesna top lista

RTCG 2 Košarka: Budućnost – Solnok 20.10

777 Smijeh kao lijek 14.00

07:00 08:10 09:15 10:00 10:50 12:00 12:07 13:55 14:00 14:07 15:05 15:40 16:30 16:40 16:45 17:00 17:40 18:30 19:10 19:50 22:00 22:30 22:45 23:40 00:40

Dizni serija: Miki Maus Dizni serija: 101 dalmatinac Serija:Ruža vjetrova/r Serija:Larin izbor/r Serija:Kuhar i pol Vijesti u 12 Film:Honorarci Kuhar i pol Vijesti u 2 Ja imam talenat/r Showbizz/r Serija:Krv nije voda Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Organska – hrana 21. vijeka Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Film:Krvava litica Sport vikend Vijesti u pola 11 Serija:Istražitelji iz Majamija Film: Krvava Rejn III Film: Opasan let

VIJESTI Lud zbunjen normalan 17.40

08:30 09:00 09:25 09:35 10:30 12:05 13:00 14:55 15:30 16:30 17:25 18:15 18:45 20:15 22:00 23:10 00:00

Muzički blok Top shop Zdravo jutro Serija: Tajne avanture Žil Verna Kućica u cvijeću Lijek iz prirode Plodovi zemlje Tivatski horizonti Serija: Tajne avanture Žil Verna Kućica u cvijeću Na točkovima Dnevnik Sportsart fitness Rock karavan Na točkovima Rock karavan Astro num caffe

MBC Kućica u cvijeću 16.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.00 -Jutarnji dnevnik 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Složna braća” 10.00 -Vesti 10.05 Razglednica 10.34 Na skriveno te vodim mesto 11.00 Vesti 11.05 Gradske ptice 11.35 Serija: “Čarobnjaci sa Vejveri Plejsa” 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Mesto zločina” 13.15 Evronet 13.20 -Film: “Vampiri su među nama” 14.50 I ja imam talenat 15.05 Ovo je Srbija 16.00 -Serija: “Moj rođak sa sela” 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Moj rođak sa sela” 21.00 Film: “Oteta” 22.35 Vesti 22.40 Serija: “Mesto zločina” 23.40 Dnevnik 23.50 Evronet 23.55 Serija: “Heroji” 00.30 -Film: “Znak četvorice” RTS 2

08.54 Književna školica, program

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Bet + 11.30 Svet na dlanu 12:30 Živa istina 14:00 Bez uputa 15:00 Film: Zimska kratkodnevnica 17:00 Dokumentarni program 18:00 Forum 18:30 Akcija 18:45 Film: Polednji signal 21:00 Serija: S vjetrom u leđa 22:00 Forum 22:30 Showroom 23:00 Chik Peek 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 00:30 Urbanizam 01:00 Forum

ATLAS Forum 22.00

07:35 07:45 09:15 10:00 12:30 13:30 14:10 15:40 16:00 17:00 19:00 19:30 19:45 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

Svježi u dan Dok. program /r. Crtani filmovi Pet Show Lili Pez-dječija emisija Životinjske lakrdije Mkanal Serija: Otkačena plavuša Prolog /r. Tekstura /r. Raport iz Bara Crtani film /r. TV SHOP Autoshop/r Info Putopisi Film: Dvostruka tajna Ponoćni info

MONTENA Lili Pez-dječija emisija 12.30

DANAS U GRADU

za decu 09.10 Ars praktika 09.30 Beograd - večiti grad 09.35 Priče o Frojdu 10.40 Meso za nas 11.10 Bardovi teatra 12.10 Operska galaksija 13.17 Trezor 14.15 Zujalica 14.40 Školski program 16.05 Gradske ptice 16.35 Stopa Kraljevića Marka 17.05 Serija: “Dostojevski” 18.05 Željko Joksimović, za neka nova sećanja 18.35 Emisija iz kulture 19.10 Crtane serije 19.38 Verski kalendar 20.00 Dvorci Vojvodine 20.30 Lov i ribolov 21.00 Serija: “Dostojevski” 22.00 Kontekst 21 22.30 Vidik 23.30 Hronika međunarodnog Salona stripa 23.55 I ja imam talenat 00.50 Trezor

uživo 18.20 Iza ekrana 19.30 Dnevnik 20.10 Koncert 21.15 Serija: “Carstvo poroka” 22.40 Dnevnik 22.50 Film: “Muškarci koji mrze žene” 01.20 Film: “MR73”

09.05 Serija 10.10 Dokumentarna serija 11.05 Ključ u ruke 12.00 Dnevnik 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.30 Jelovnici izgubljenih vremena 14.55 Drugo mišljenje 16.20 Serija: “Luda kuća” 16.40 TV kalendar 16.58 Hrvatska uživo 17.00 Vesti 17.10 Hrvatska

HBO

HRT 1

Sport

HRT 2

09.10 Školski program 10.30 Pinokio 11.55 Idemo na put sa Goranom Milićem 13.35 Film: “Klarens” 15.25 Mala TV 16.00 Regionalni dnevnik 16.40 Direkt 17.15 Mali fudbal 18.30 Slatki svet Čarlijevih anđela 20.00 Film: “Dadilja Mekfi” 20.40 Djuk Elington:Sakralni koncerti 22.45 Serija: “Ubistva u Midsameru” 00.15 Serija: “Istražitelji” 01.00 Serija: “Kodžak” 11.20 Film: “Muzička sekcija” 12.45 Film: “Prvih dvadeset miliona” 14.30 Film: “Skubi Du” 15.50 Film: “Kako da znaš” 17.50 Serija: “Filmovi i zvezde” 18.20 Film: “Martovske ide” 20.05 Serija: “Fabrika laži” 20.35 Film: “Kobna zamena” 22.20 Film:

“Stvor” 00.00 Film: “Za obojene devojke” ARENA SPORT 1

-11.00 Fudbal: Šalke – Majnc 13.00 Fudbal: Kjevo – Roma 15.00 Fudbal, prijateljska utakmica 17.00 Dnevne vesti: Sir Garfild Sobers 17.30 Koarka, pregled ABA lige 18.00 Košarka, Srpska liga, prenos 20.00 Košarka, pregled Endesa lige 20.15 Fudbal, pregled francuske lige 20.45 Fudbal: Brest – PSŽ 22.45 NFL: Game Day 23.15 NFL: extra 23.30 Fudbal, pregled nemačkog kupa 00.00 Poker 01.00 Boks, Kotv, klasiks SPORT KLUB

11.30 Magazin Premijer lige 12.00 Tenis: Abu Dabi, prenos 16.00 NBA Live 16.30 Hokej: Dinamo Moskva - Lev, prenos 19.00 NBA Action 19.30 Premijer liga, vesti 19.45 NBA pregled 20.00 Svet fudbala 20.45 Košarka: Barselona - Fenerbahče, prenos 22.30 Najava Premijer lige 23.00 Tenis, Abu Dabi

Frankenvini 11:30; 13:30; 15:30; 18:00 7 dana u havani 22:20 Dzek ričer 17:30; 20:00; 21:20; 22:30 Teksaški masakr motornom testerom 3d 19:00; 20:50 Kralj pingvina 3d 16:00 Semijeva velika avantura 2 3d 11:00; 13:00; 17:00 Semijeva velika avantura 2 digital 15:00 Haos u u kući, matorci dolaze 13:40; 15:40; 18:20; 20:10; 22:00 Pijev život 3d 17:40; 19:40; 22:40 Zvončica 3d 11:20; 12:40; 12:50; 16:40 Zvončica 3d 14:20 Hobbit 3d 14:30; 18:10; 20:20 Pet legendi 11:40

NEDJELJA

SUBOTA I NEDJELJA, 12 I 13.1. 2013.

FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 09:35 Serija: Dva i po muškarca/r 11:35 Serija: Folk/r 13:00 Film: Mis Tajni Agent 14:45 Talk showVeče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:10 Music show Prvi glas/r 19:00 Vijesti Prve 19:20 Film: Mis Tajni Agent 2/r 21:10 Film: Gospodar prstenova: Povratak kralja 00:10 Film: Crna Zorica 01:40 Domaćine, oženi se/r 02:30 Serija Tri Hil/r

PRVA Gospodar prstenova 21.10

Gospodar prstenova Tokom iscrpljujućeg putovanja u Mordor, đe u vulkanu namjeravaju uništiti glasoviti čarobni prsten kojeg se želi dočepati gospodar tame Sauron koji pokušava vladati Međuzemljem, dobrodušni hobiti Frodo Bagins i njegov nerazdvojni prijatelj Samvajs postupno shvataju da je njihov saputnik, hirovito i tjelesno izobličeno stvorenje Golum lažljiv i vrlo pohlepan. Golum je nekad bio hobit imenom Smagol, kojeg je zastrašujuća moć prstena pretvorila u ubicu i unakazila. Dok Golum prema Mordoru vodi Froda i Sema, planirajući njihova ubistva i krađu prstena, u kraljevstvu Rohan borave Frodovi prijatelji i saborci, moćni čarobnjak Gandalf Bijeli, odvažni ratnik Aragorn,izuzetno vješt vilenjak Legolas,neustrašivi patuljak Gimli i hobiti Peregrin i Meridok.

07.00 08.00 08.05 10.00 10.05 11.00 12.00 12.05 13.00 13.30 14.00 14.05 15.30 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 19.00 19.30 19.55 20.00 22.00 22.30 23.00

Legende o zvijeri Vijesti Kad prošetam Crnom Gorom Vijesti Agrosaznanje Profil/r Vijesti Abs, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj Putevi života Mostovi Vijesti Pazarni dan Dnevnik 1 Obrazovna emisija/r Dok. program /r Nvo sektor Stižu bebe Serija: Budva na pjenu od mora/r Crtani film: Štrumfovi Dnevnik 2 Sport Film Dnevnik 3 Art magazin Film

RTCG 1 Pazarni dan 14.00

10.25 Rukomet (m) – svjetsko prvenstvo: Argentina – Crna Gora, snimak 12.55 Košarka – ABA liga: Budućnost – Solnok, snimak 14.25 Sportska subota/r 14.55 Film 16.25 Dok. program 16.55 Program za djecu: Aladinova čarobna kičica 17.20 Film 19.00 Rukomet (m) – svjetsko prvenstvo: Crna Gora – Francuska, direktno 21.00 Vikend film 23.00 Reportaža 23.30 VOA – glas Amerike 00.00 Rukomet (m) – svjetsko

RTCG 2 Reportaža 23.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Film: Alvin i vjeverice 2 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Domaći film: Zlatna praćka 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Ami g show 21:00 Film 23.00 Vip room 23:45 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Smiješna lova 03:00 Film: Ples anđela

PINK Ples anđela 03.00

09:00 Fudbal.me 11:00 Dupla šansa Top Tiket – uručenje 11:45 Zabava 11:55 Dogodilo se... 13:15 Gušteranje 15:00 Toto Vijesti 15:45 Žestoko 17:00 Ekstremno 18:15 Jakanje 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Na domaćem terenu

777 Nindza ratnici 20.30

07:00 07:45 08:30 10:05 10:30 11:15 11:55 12:00 12:07 13:40 14:00 14:07 14:10 14:15 16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 21:00 22:00 22:30 22:45

Dizni serija: Miki Maus Dizni serija: Majstor Meni Dizni serija: 101 dalmatinac Dizni serija: Aladin Serija:Ruža vjetrova/r Serija:Larin izbor/r Serija:Kuhar i pol Vijesti u 12 Film:Ukradena priča/r Organska – hrana 21, vijeka Vijesti u 2 Serija:Kuhar i pol Ping pong Prave riječi/r Vijesti u pola 5 Serija:Kuhar i pol Serija:Ruža vjetrova Showbizz magazin Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Ja imam talenat Sport vikend Vijesti u pola 11 Serija: Torčvud 23:30 Serija:Dekster/r 00:25 Film:Ovo mora da je to mjesto

VIJESTI Ping pong 14.10

08:30 Muzički blok 09:00 Plodovi zemlje 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na tockovima 13:10 Farma 14:45 Plodovi zemlje 15:30 Muzički blok 17:00 Hrana i vino 18:15 Dnevnik 18:45 Interfejs 20:00 Serija: Tajne avanture Žil Verna 21:30 Interfejs 22:45 Serija: Tajne avanture Žil Verna 00:00 Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.54 Književna školica, program

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Akcija 11.30 Svet na dlanu 12:30 Urbanizam 13:00 I love my car 13:30 Tragovi divljine 14:00 1 na 1 15:00 Film: Polednji signal 16:30 Večera kod Džaje/r 18:00 Forum 18:30 Chik Peek 18:45 Film: Sledž 21:00 S vjetrom u ledja 22:00 Forum 22:30 100% sa Ksenijom Popović 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 01:00 Forum

ATLAS I love my car 13.00

07:35 09:15 09:35 10:00 11:50 12:30 13:45 15:05 15:30 16:00 17:00 18:30 19:00 19:30 20:30 21:00 22:00

Svježi u dan Crtani film/Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r. Životinjske lakrdije / insekti Lili Pez-dječija emisija /r. Film: Ostrvo sa blagom Raport iz Bara /r. Planet Croatia /r. Tean eye Muzički program Životinjske lakrdije / insekti /r. Zelena patrola /r. Crtani filmovi /r. Planet Croatia /r. Mkanal Film: Sudija

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU

uživo 18.20 Iza ekrana 19.30 Dnevnik 20.10 Koncert 21.15 Serija: “Carstvo poroka” 22.40 Dnevnik 22.50 Film: “Muškarci koji mrze žene” 01.20 Film: “MR73”

HBO

HRT 1

TV PROGRAM

HRT 2

“Stvor” 00.00 Film: “Za obojene devojke” ARENA SPORT 1

48 Roditelji

SUBOTA i NEDJELJA, 12 i 13.1.2013.

vrtići

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Tražiće od Glavnog grada podršku za hitnu gradnju Udruženje Roditelji zatražiće od Glavnog grada i gradonačelnika Miomira Mugoše da što prije pomognu gradnju novih vrtića, tako što će ustupiti zemljište za gradnju tih objekata i osloboditi ih komunalija i ostalih dažbina. Iz Udruženja podsjećaju da su zvaničnici Glavnog grada više puta javno iskazivali spremnost da pomognu u rješavanju tog problema i da je sada neophodno pripremiti i izadati potrebnu dokumentaciju. Od Glavnog grada i gradonačelnika će, kako su naveli, tražiti da ubrzaju neophodne procedure, što im je nedavno zatražilo i Ministarstvo prosvjete. Iz Ministarstva su, početkom decembra, obavijestili gradonačelnika da pripremaju nacrt projekta koji će kandidovati kod Razvojne banke Savjeta Evrope, u cilju obezbjeđivanja novca za izgradnju vrtića, i podsjetili da je master planom ulaganja u infrastrukturu u sektorima obrazovanja, zdravlja, kulture, sporta i državne uprave, do 2020. godine, na teritoriji glavnog grada planirana izgradnja objekata u naseljima Blok šest, Stari aerodrom i Zagorič. Vlasnik parcela na kojima su planirani objekti u Bloku šest i na Starom aerodromu je Glavni grad, dok je parcela u Zagoriču upisana kao vlasništvo Ministarstva prosvjete i sporta. Ministarstvo je predložilo da Glavni grad pomogne realizaciju tog značajnog projekta tako što će ustupiti zemljište i naknade za komunalno opremanje gradsko-građevinskog zemljišta za izgradnju objekata u Bloku šest i na Starom aerodromu, a da njegovo učešće u izgradnji objek-

ta u Zagoriču bude naknada za komunalno opremanje gradsko-građevinskog zemljišta. Iz Ministarstva su zatražili da im iz Glavnog grada, ukoliko su saglasni sa predlogom, dostave sadašnje vrijednosti parcela, kao i visinu naknada za uređenje gradsko-građevinskog zemljišta, kao i da ih o tome obavijeste u najkraćem mogućem roku kako bi što prije predali nacrt predloga projekta. Master planom do 2020. godine planirana je izgradnja dječjeg vrtića i ja-

slica u Tuzima, na parcelama koje su u vlasništvu Vlade, odnosno Ministarstva finansija, ali za tu lokaciju trenutno ne postoji prostorno-planska dokumentacija na osnovu koje bi se mogla pribaviti građevinska dozvola. Ministarstvo je predložilo da Glavni grad pomogne realizaciju tog projekta tako što će obezbijediti izradu planskog dokumenta za tu lokaciju i učestvovati naknadom za komunalno opremanje gradsko-građevinskog zemljišta. Udruženje Roditelji od prošle godi-

ne traži hitnu gradnju novih vrtića ili dogradnju postojećih u cijeloj Crnoj Gori, u vezi sa čim je pokrenulo peticiju koju je podržalo više od šest hiljada građana. Uprkos tome, Vlada je predložila budžet za ovu godinu kojim je za sve radove u vrtićima opredijeljeno svega 660.000 eura, iako je ranije procijenjeno da gradnja jednog objekta košta između 1,5 i dva miliona eura. Prilikom usvajanja budžeta u parlamentu, prihvaćen je amandman kojim je taj iznos povećan za 100.000.

iStrAŽivANJA

Uloga očeva u odgajanju djece Mnoga istraživanja svjedoče o tome da su prvi momenti djetetovog života od neizmjernog značaja za njegov zdrav život. Otkucaji majčinog srca koje dijete čuje, njen dodir i nježnost prvi su djetetov kontakt sa svijetom. Po prirodnom poretku stvari majkama je data povlašćena i jedinstvena uloga. Svaka životna uloga koju žena ima dodatno je uvažena ako je ona ujedno i majka. Majke su naučile da se svijet djece vrti oko njih! Ali šta je sa očevima? Doskoro, psihološka istraživanja o očinskoj ulozi u vaspitanju djece nijesu ni sprovođena. Međutim, kada su se istraživači ipak pozabavili tom temom, došli su do iznenađujućih rezultata. U izvještaju koji je objavio časopis “General Psychology” 2001. godine pokazano je da je očinski uticaj u vaspi-

tanju djece dalekosežan. Prisustvo oca pokazano je kao stabilan uslov uspjeha djece u mnogim životnim oblastima. Pored toga, u prisustvu očeva majke su bile sigurnije i spremnije da disciplinuju i vaspitaju zdravu djecu. Dakle, u prisustvu očeva majke su bile još uspješnije u odgajanju djece. Sljedeći rezultat u pomenutom istraživanju ukazao je na to da djeca koja imaju oba roditelja koja su aktivno uključena u njihovo odgajanje imaju 10 puta manje šanse za zloupotrebu droga, kao i 10 puta veće šanse da završe srednju školu i upišu fakultet, u odnosu na djecu koju odgaja jedan roditelj. Takođe je pokazano da je u slučaju zloupotrebe droga, depresije i problema u ponašanju uloga očeva značajnija od uloge majke.

SAvJEti

Carski rez ne otežava dojenje Dva sata nakon buđenja iz opšte anestezije majke koje su se porodile carskim rezom mogu dojiti i držati na prsima svoje dijete, ako to dozvoljava njihovo i djetetovo zdravstveno stanje. Na taj način se uspostavlja neposredna veza između majke i djeteta. Moguće je da će se kod porodilja laktacija sporije uspostaviti, ali ne značajnije nego kod žena koje su se porodile prirodnim putem.

“Carice”, kako ih često zovu u porodilištima, treba, kao i ostale majke, što češće da stavljaju bebu na grudi i da doje novorođenče na zahtjev, tj. onoliko koliko ono traži kako bi sistem ponude i potražnje bio što prije uspostavljen. Dakle, isti način postupanja i dojenja važi i za majke koje su djecu donijele na svijet operativnim putem i one koje su se porodile prirodnim.

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

MALI OGLASI

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upiĹĄite tekst VaĹĄeg oglasa (do 160 karaktera) i poĹĄaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOĹ˝ETE PREDATI I LIÄ&#x152;NO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA â&#x20AC;&#x153;PC NIKIÄ&#x2020;â&#x20AC;?, KRALJA

SA URAÄ&#x152;UNATIM PDV-OM

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAĹ˝NO: Broj telefona koji Ä&#x2021;e biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: Servis: klima, friĹžidera, 1. Tekst oglasa moĹže da sadrĹži karaktera (15Renta -20 rijeÄ?i). Cijena ĹĄto ste poslali oglas, zaIzdajem lijepo 160 sreÄ&#x2018;en stan sobe dan, dva oglasa ili duĹže.je 1â&#x201A;Ź sa uraÄ?unatim PDV-om. Nakon KUÄ&#x2020;E/STANOVI veĹĄ-sudo Kupatilo,Uklima, TV, u centru 40m2poslali poruku. dobiÄ&#x2021;ete obavjeĹĄtenje daPodgorice ste uspjeĹĄno poruci separking nalazi i ĹĄifra VaĹĄeg malog oglasa i jedino mrzivaÄ?a, je ova ĹĄifra osnovamaĹĄina, za ĹĄporeta, bojlera. Tel.069/073obezbijeÄ&#x2018;en. Ekstra povoljno. na IV spratu, cijena 250e. reklamacije. 264, 067/409-729 Pď?˛ď?Żď?¤ď?Ąď?Şď?Ą Tel.069/690-193 16648 TA peÄ&#x2021;. 2. Mali oglasi poslaGrijanje: ti do 16hklima , biÄ&#x2021;ei o bja vljeKani u sjutrPodgorica. aĹĄnjem bro ju izdanja, pos16853 lije 16h biÄ&#x2021;e objavljeni nakon dva dana Prodajem kuÄ&#x2021;u 450m2 sa blovska BBM. Odmah useljiv. 3. Redakcija zadrĹžava pravo da izvrĹĄi korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bezGODIĹ TE promjene osnovnog smisla oglasa! Tepih servis Orkan. Potpu2004. placem 1104. ari uOglasi blizinikoji nijesuTel.069/357-300 u skladu sa zakonom i ureÄ&#x2018;ivaÄ?kom politikom, neprimjerenog sadrĹžaja neÄ&#x2021;e biti objavljeni! no pranje tepiha, obostrano 16621 PLACEVI MrÄ?ajevaca. MoĹže i zamjena AUTOMATIK, NAVIGACIJA, 5. IzdavaÄ? nije odgovoran za sadrĹžaj, kvalitet, taÄ?nost i uÄ?injenu uslugu koja je data putem oglasa! maĹĄinsko ribanje, ispiranje u Izdajem nov namjeĹĄten jedza Crnu Goru po dogovoru. Prodajem plac 700m2 sa KSENON, NOVE GUME, bazenu, prevoz besplatan. Do6. Prilikom slanja VaĹĄih oglasa molimo vas da ne koristite Ä&#x2021;irilicu i slova Ä?, Ä&#x2021;, Ĺž, ĹĄ, Ä&#x2018; jer vaĹĄ oglas neÄ&#x2021;e biti primljen. Umjesto navedenih nosoban stan u Podgorici, Tel.069/150-902 16614 zidanim objektom 25m2, bijete Ä?ist i suv tepih za dvaznakova dovoljno je da upiĹĄete c, c, z, s, dj. SVE SEM KOĹ˝E. VojislavljeviÄ&#x2021;a (60m2+terasa) voda, struja, pristupni asfalProdajem nov jednosoban tri dana. Tel.069/304-264 poslovnim osobama. Prednost tni put, Farmaci, Podgorica. 16750 Tel.067/249-911 stan u Bijelom Polju 41m2, stranci. Parking, klimatizovan, Tel.067/861-907 Servis klima, ugradnja, profi ksna cijena 30.000, moĹže 16611 internet. Tel.067/287-303, u vezi sa oglaĹĄavanjem A8l, 2009, 4.2,SMS 42.000km, Zau Poddodatne informacije putem poruka moĹžete daja, dezinfekcija.nam Garancija. zamjena za manji stan 067/287-308 automatik, ful oprema, gara16653 Podgorica - Donja GoriNajpovljnije. Tel.067/501-209, gorici. Tel.067/345-050 16617 pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME pozvati na tel: +382 77 300 104 Tel.068/220-216 ca, placevi 3.365 (1.745,i ili Ĺžiran. 068/501-209 www.klimesce16751 Izdajem povoljno jednosoban, Prodajem trosoban stan 1.620 I 780m2) 2-4 urbapanovic.com namjeĹĄten stan za zaposlenu 16764 Prodajem ford mondeo 2.0 (100m2) blizu centra u NiknistiÄ?ke parcele. PlaÄ&#x2021;anje: Ĺžensku osobu ili studenta. Sve TDI, 2001.g, karavan, metalik Popravke televizora povoljno, ĹĄiÄ&#x2021;u, 63.000 eura. MoguÄ&#x2021;a keĹĄ, obezbijeÄ&#x2018;en kredit zasebno. Masline, kod PoĹĄte. sivi, servisiran, registrovan. dolazak po aparat, Podgorica. kompenzacija za manji uz (30.000-80.000e), kamata Cijena 140e. Tel.067/924Tel.068/620-460 Tel.069/088-778 doplatu. Tel.068/108-000 16670 16759 5 odsto godiĹĄnje na 25 16801 9991 16666 godina. Tel.068/103-068, Najpovoljnije proslave djeÄ?jih Stan 31 m2, novogradnja, Prodajem ladu 112, 2003. 067/503-605 16839 Izdajem stan ispod LjuboviÄ&#x2021;a roÄ&#x2018;endana. PronaÄ&#x2018;ite nas neuseljavan, lux namjeĹĄten, godiĹĄte, benzinac, preĹĄla u blizini Kodre, 80m2, luks Budva, centar grada, plac na fejsbuku, samo ukucajparking mjesto, ZagoriÄ?, 140.000km, ili mijenjam namjeĹĄten. Tel.067/669-883 2.000 ili 2 po 1.000m2, 16748 35.000. Tel.069/053-471 16708 te djeÄ?ja igraonica Ĺ trumf. za dizela uz moju doplatu. ucrtano G+P+5+PK prodaja Tel.067/238-542 Tel. 069/370-629 Povoljno izdajem nenamje16814 16809 Prodajem kuÄ&#x2021;u u Baru, BjeliĹĄi, zajedniÄ?ka gradnja kompenĹĄtenu garsonjeru u ZagoriÄ?u. 120m2 na placu od 240m2. Registracija preduzeÄ&#x2021;a. SteÄ?aj zacija. Tel.068/460-951 Reno senik 1.9 DCI, 16848 Tel.069/304-641 16804 Tel.067/669-883 i likvidacija. Knjigovodstvo. 16747 130 KS, kraj 2006, Bigova, prodajem 2 placa po Revizija. Boravak i radna Izdajem stan, namjeĹĄten, jed131.000km, uraÄ&#x2018;en veliki Sutomore, ZagraÄ&#x2018;e, kuÄ&#x2021;a u 420 m2 blizu mora, je ino. dozvola stranaca. Upotrebne nosoban. Ulica kralja Nikole. servis, nove gume... Odliizgradnji 120m2 45.000e. Tel.068/713-288 dozvole za prostore. Profesio16858 Tel.069/607-537 Ä?an. Tel.067/265-605 16815 16819 Tel.069/069-148, 068/706-776 nalno. Tel.069/020-102 16749 16829 Prodajem 2 placa u KovaÄ?ima, Izdajem prazan trosoban od 600m2 i 1.500m2 i 2 stare Prodajem kuÄ&#x2021;u, 84m2, Registracija preduzeÄ&#x2021;a. KnjiGRAÄ?EVINSKI MATERIJAL stan, Ulica skopska, Masline. kuÄ&#x2021;e, 1km od golf terera, rana placu od 1.000m2 sa govodstvo. ZavrĹĄni raÄ?uni. Tel.650-254, 069/702-333 16844 Prodajem 2m kubna daske van ulaz sa asfalta, 3 plaĹže u vinogradom i voÄ&#x2021;njakom SteÄ?aj i likvidacija. Strancima blizinu, Trstenovo, PloÄ?e i Jaz. colarice jednom koriĹĄÄ&#x2021;ena i oko obezbjeÄ&#x2018;ujem radnu dozvolu u naselju Murtovina. Izdajem jednosoban prazan Povoljno. Tel.067/873-847 16859 1m kubni greda u dobrom staTel.069/883-220 stan od 60 kvadrata u zgradi. i boravak. Ugovori. Povoljno i 16818 nju sve 180e. Tel.067/728-163 16812 ZagoriÄ?, novogradnja, kombrzo. Tel.068/222-188 16830 Podgorica - Donja Goriforan, dvije terase, parking, Iď?şď?¤ď?Ąď?śď?Ąď?Žď?Şď?Ľ Besplatno registrujemo i ca, lux kuÄ&#x2021;a 456m2 sa klima. Tel.067/520-540 Izdajem pod zakup obradive USLUGE 16845 vodimo skupĹĄtine stanara, 600m2 placa, 490e/m2. oranice i livade u ravnici, poRegistracija preduzeÄ&#x2021;a, Izdajem dvosoban stan. Novouz dogovor oko odrĹžavanja MoĹže dokup zemljiĹĄta. red rijeke LjeĹĄnice u LjeĹĄnici. likvidacije i knjigovodstvegradnja - sve zasebno. Masliili samo Ä?iĹĄÄ&#x2021;enja vaĹĄe zgraPlaÄ&#x2021;anje: keĹĄ, kompenzaAsfaltni put i kisjela voda ne. Tel.067/553-794 ne usluge najje inije, najde. Vrlo povoljno i efi kasno. cija, obezbijeÄ&#x2018;en kredit 16851 pored imanja. MoguÄ&#x2021;i i drugi profesionalnije i najbrĹže. ViĹĄe na www.artgloria.me (50.000-100.000e, kamaaranĹžmani. Tel.067/212-460 Izdajem ful namjeĹĄtenu gar16803 Tel.067/591-950, 020/511Tel.067/631-328 ta 5 odsto godiĹĄnje na 25 16831 sonjeru u Podgorici, novo925, 067/210-340 godina. Tel.068/103-068, 16828 gradnja, u blizini Ekonomskog Iskusan inĹženjer pvoljno 067/503-605 POSLOVNI PROSTOR 16838 fakulteta, preko puta Ars Vodoinstalater: kupatila, sani- obavlja sve struÄ?ne poslove Prodajem poslovni prostor Novi Beograd - kod Fontane, medice. tarije, tuĹĄ kabine, renoviranje na rekonstrukciji i izgradnji 45m2 Herceg Novi, blizu cen- postojeÄ&#x2021;ih i sve popravke. dvosoban namjeĹĄten stan Tel.067/854-390 objekata. 16855 tra grada. Jedinsvena rijetka 69m2/III+loÄ&#x2018;a-105.000e. MoĹže Tel.069/013-484 Tel.069/594-707 16832 16836 Izdajem stanove: 58m2/300 prilika. Tel.069/042-227 16660 zamjena za Podgoricu, preko MoraÄ?e. Tel.069/360-298 16840 jednosoban, garsonjera Prodajem nov lokal u Baru, 25m2/250 Preko MoraÄ?e, 30m2, kod stare vatrogasne, Cetinje, kuÄ&#x2021;a atraktivna lo82m2/450 dvosoban Î&#x201E;Metalnovogradnja, ili mijenjam za kacija, zelenilo, centar. MoĹže kaÎ&#x201E;. Tel.068/723-177 16863 stan u Baru, iskljuÄ?ivo novodjelimiÄ?na kompenzacija za gradnja. Tel.067/350-545 16852 stan. Tel.068/713-288 16857

PRODAJEM BMW 530D

OGLASITE SE U NAJTIRAĹ˝NIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

Prodajem dvoiposoban stan ili mijenjam za manji uz doplatu. Tel.067/283-989 16861

Iď?şď?¤ď?Ąď?śď?Ąď?Žď?Şď?Ľ

Izdajem jednosoban namjeĹĄten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 16816 Izdajem prazan stan 54m2, centar, sprat kuÄ&#x2021;e, 170e. Podgorica. Tel.067/355-766 16610 Izdajem jednosoban stan kod Amfore 43m2, lijepo sreÄ&#x2018;en, na 3. spratu. Cijena fi ksno 250e. Odmah useljiv. Tel.069/779-991 16619

Pď?Żď?´ď?˛ď?Ąď&#x203A;żď?Žď?Şď?Ą

Ä&#x152;etvoroÄ?lana porodica traĹži kuÄ&#x2021;u na Ä?uvanje u Podgorici ili periferiji. Tel.067/596-660

Iď?şď?¤ď?Ąď?śď?Ąď?Žď?Şď?Ľ

16860

SOBE Izdajem dvokrevetnu sobu studentima blizu Palade. Tel.069/305-363, 067/202220

Izdaje se kancelarijski i magacinski prostor na Bulevaru Ĺ arla de Gola. Tel.069/312161. Zvati od 8 do 16h radnim danima. 16700 Izdajem poslovni prostor, 32m2, u centru grada. Tel.069/703-301

16811

16623

Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609607 16817

VOZILA/AUTO DJELOVI Fiat skudo 7+1, putniÄ?ki, kombinato, 2JTD, 2002, moĹže zamjena za manje ili veÄ&#x2021;e, Herceg Novi. Tel.069/970800 16662

DNEVNE NOVINE â&#x2014;? 077/300-104 â&#x2014;? 077/300-100 â&#x2014;? Poslovni centar NikiÄ&#x2021; â&#x2014;? Kralja Nikole bb, 7 sprat

U SVIM GRADOVIMA U CRNOJ GORI

SUBOTA I NEDJELJA, 12. I 13. 1. 2013.

MALI OGLASI

Oštrim profesionalno makaze, noževe i sve ručne specijalne alate. Frizeri, šnajderi, hirurzi, mesari, kuvari, duborezci. Uvjerite se u kvalitet. Tel.069/081-507 16854 Električar popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA peći, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli, plafonjerki. Tel.069/541-103 16856

TURIZAM Zlatibor, zimovanje, apartmani -novo, komforno, povoljno! Tel.069/584-411 16603

Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077 16746

NASTAVA

Tražim posao stražara, portira itd. Podgorica. Tel.067/581-394

16805

Potrebna frizerka u salonu u Podgorici. Tel.068/673-878 16808 Potreban radnik/ca u frizerskom salonu. Centar Podgorice. Uslovi po dogovoru. Tel.069/893-806 16842

www.PG-GARAGE.me

APARATI/OPREMA Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832

- Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja 7.500€ - Golf 6 2.0tdi 2009.god. highline, ful oprema 11.300€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Mercedes E 320cdi karavan 2004.god. avantgarde, ful oprema - Opel astra 1.9cdti 12.2007.god. karavan, klima, ESP, 6.600€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Škoda oktavia 1.9tdi 2001.god. limuzina, klima, ASR, Cd 4.700€ - Opel zafira 2.0dti 7-sjedišta, klima, al.felme, zat.stakla 3.900€

16667

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 16765 Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020997, 067/289-974 16834 Prodajem laptop 170 eura. Podgorica. Tel.067/665-99816843

NAMJEŠTAJ Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, tapaciranje vrata i još mnogo toga. Podgorica. Tel.069/273-852 16849 LIČNO NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Ruskinjama. Tel.040/213-013 i 068/132785

16709

Penzioner, 54 godine, traži slobodnu ženu za zajednički život. Po mogućnosti Podgorica-primorje. Tel.068/623-003 16711 Oženjen, 44 godine, traži damu od 30-55 godina za diskretno druženje. Nikšić, Podgorica, Danilovgrad. Tel.068/294-813

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

16756

Razveden imam 37 godina tražim razvedenu damu ili djevojku za upoznavanje. Može i b.par za druženje. Samo ozbiljne ponude. Prednost BP, BA, PG. Tel.069/275711 16862

HRANA/PIĆE Prodajem čistu domaću jabukovu i šljivovu rakiju. Tel.067/185-336

POSAO Izdajem radno mjesto u frizerskom salonu. Tel.069/257-246 16612

Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike, pokloni, popusti. Učlanjenje besplatno. Tel.067/266-216 16613 Tražim saradnicu u računovodstvu. Obezbijedite sebi besplatnu obuku i zaradu. Zarada 40 odsto mjesečne nadoknade klijenta. Podgorica. cljubo55@gmail.com Tel.069/221-974 16674

16810

RAZNO Kupujem srebro, srebrni nakit (muški, ženski), srebrne predmete, srebrnjake, lomljeno srebro. Plaćam po najvećim cijenama! Tel.067/532-106 16600 Tivat, prodajem solarne kolektore 2m2 test 11 bar bakarne 50 eura. Tel.069/344339 16754

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 16807

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 16806

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019-698, 067/455-713 16833

Hitno prodajem (za 30 procenata cijene) dvije vitrine za knjige - 80e, 2 noćna ormarića (puno drvo) 80e, radni sto 56x112 - 60e, i 2 samsung TV - 40 i 60e. Podgorica. Tel.069/594-707 16835 Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001 16837

Kupujem portabl pisaću mašinu ΄olimpia΄ (latinično pismo) u besprekornom stanju. Tel.030/311-274, 069/468488 16841 Tarot, rune, numerološke analize, natalna analiza. Tel.069/946-041

16847

Kupujem grobnicu na gradskom groblju u Danilovgradu. Tel.069/072-935 16850

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

subota i nedjelja, 12. i 13. 1. 2013.

MALI OGLASI

VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-438 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

KUPONMANIJA

-20%

BESPLATNA DOSTAVA NA TERITORIJI CG

______ KUPON

Uz sve kupone možete da uštedite do 165€

Z A SV E N A R U D Ž B E VEĆE OD 85€!!!

PRODAJA I SERVIS RAČUNARA, BIJELA TEHNIKA, GRAFIČKI I WEB DIZAJN, WEB HOSTING, PRODAJA GOTOVIH WEB SAJTOVA, LEGALIZACIJA PROGRAMA, TONERI, SVE TO NAJJEFTINIJE U CRNOJ GORI!!!

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama