Izdanje 25. januar 2013. by Dnevne Novine

PETAK, 25. 1. 2013. BROJ 448/ GODINA II

DPS DONIO ODLUKU O PREDSJEDNIČKOM KANDIDATU

DRUGI ILI TREĆI PUT

PRAVILA NA STRANI 14

KRIZNI POREZ

Zakon ostaje, stižu amandmani

Radoje Žugić

ODLOŽENO

SP U RUKOMETU

Radunović: Mustafić: Sačekaćemo Bojović pomaže odluku Ustavnog suda Vujanoviću

Polufinalne misterije

SPORT 26 32

POKUŠAJ SAMOUBISTVA ● 2

Legao u pogrešan kolosijek i preživio

AUSTRALIJAN OPEN

Nole u top formi za finale

● 11

Profesori stali na kraj falsifikovanju

FOTO: Mirko Savović

Ne mogu da prežalim Zvezdu

U boljem društvu i ja bih bio bolji pisac STUDENTI

ŽENA 33 40

● 19

Bešić: Vujanović je favorit na izborima ● 3

GDJE SU I ŠTA RADE SAVO BATO BARAC

KUPON

●2

Četiri godine spora između Đukanovića i A2A SVETISLAV BASARA

Krivokapić: Vujanović je neustavan kandidat

●9

GOJAZNOST

Hrana koja deblja

Tema dana

PETAK, 25. 1. 2013.

EDITORIJAL

168 sati VUK PEROVIĆ urednik

Sedam dana bez struje. Toliko, da one koji se je ranije dobili, više ne brojimo. Oni koji je nijesu imali dva, tri dana mogu da se smatraju srećnicima. Dobro su prošli. Zaboravismo i prošlu godinu. Zaboravismo smo i našu omiljenu temu, turiste. One koji su skijanje potražili na nekom drugom mjestu i zbog toga iznervirane turističke radnike. A tamo struje nije bilo nekih 72 sata, možda i više. Ali nije sedam dana. Samo ti ljudi znaju kako je izgledalo biti nedjelju dana bez struje u januaru. Mi možemo samo da zamislimo. Za te zimske nepogode smo na papiru uvijek spremni, pa nas opet nekako iznenade. Svake zime, viša sila. Mještani jednog galskog sela, čiji su najpoznatiji predstavnici Asteriks i Obeliks, najviše su se plašili da im nebo ne padne na glavu. Od njihovog velikog neprijatelja, Rimske imperije i strašnog Cezara, nimalo. Jeste da je to bilo prije Hrista, ali izgleda da nijesmo mnogo napredovali. I kod nas je viša sila jedino objašnjenje. Ta moćna priroda. A mi nemoćni. U borbi sa prirodom ili sa nespremnošću i neodgovornošću nadležnih. Šta bi na ovo opravdanje rekao Nikola Tesla koji je umro prije sedam decenija. Opravdanje ili objašnjenje svih negativnih pojava kod nas vjerovatno može da se svede upravo na ove dvije kategorije koje su se najčešće čule kao opravdanje ovih dana – viša sila i lopovluk. Ima li nešto treće? Nije potrebno, jer se između ove dvije kategorije izuzetno kvalitetno rasipa odgovornost između više činilaca. Prvo su svi bili bijesni na Elektrodistribuciju, pa na Elektroprenosni sistem, ovi su ljuti na policiju, a bilo bi logično i da država, barem nadležno ministarstvo ima neki udio u toj priči. Ovako “zavrtile” su se informacije, a ovi koji su bili bez struje tih sedam dana i ovi koji su ostali bez prihoda usred turističke zimske sezone teško da mogu sve da pohvataju. O njima bi svakako trebalo da brine država i da ih zaštiti. Krivica se prebacuje sa jednog mjesta na drugo, a kao i vazda, teško da imamo onoga ko će tu da presudi. Jer i ako je viša sila i ako je zbog krađe tih profila, ili zbog nemara, neko bi morao da bude odgovorana, država bi trebalo da im se nađe. Ti ljudi koji su bili 168 sati bez struje sigurno nijesu odgovorni, a vjerovatno neće dobiti nikakvo zadovoljenje. A njihova muka još traje. I tako do naredne zime. Ili ranije.

POKUŠAJ SAMOUBISTVA

Legao u pogrešan kolosijek i preživio Naum Podgoričanina M.D. (48) da juče ujutro oko 10 časova, nedaleko od podgoričke željezničke stanice sebi oduzme život nije uspio pošto je legao na pogrešan kolosijek. Na stotinak metara od željezničke stanice u Podgorici, vidjevši da je voz krenuo M.D. je legao u jednu od tri kolosječne trake kojom vozovi saobraćaju na putnom pravcu Podgorica -Nikšić. Na desetak metara rastojanja od M.D. voz, koji je iz podgoričke željezničke stanice krenuo prema Kolašinu, skrenuo je u kolo-

sijek određen za njegov putni pravac, izbjegavši krvavi epilog. “M.D. se iz ležeće pozicije nije pomjerao uprkos upornom sviranju mašinovođe, koji je vidjevši čovjeka na pruzi počeo odmah i da koči. Kada je čuo da voz prolazi pored njega susjednnom pružnom trakom M.D. se jako iznervirao i počeo da viče. U jednom trenutku, on je ustao i pokušao da se baci pod voz, koji se tada već sporije kretao. Međutim, i njegov drugi pokušaj da okonča život nije uspio. U zaletu M.D. je desnim ramenom udario od voz, odbio

se od njega i pao na šljunak pored pruge”, ispričao je jedan od očevidaca. Nekoliko minuta kasnije na mjesto događaja je došla policijska patrola zadužena za bezbjednost željezničkog saobraćaja i vidno potrešenog M.D. koji je sam ustao povela do Urgentnog bloka Kliničkog centra. Prilikom pregleda ljekari su kod M.D. konstatovali lakše tjelesne povrede. “M.D. nije životno ugrožen, ali uprkos njegovom odbijanju zadržaćemo ga u Kliničkom centru”, kazali su iz Urgentnog bloka Kliničkog centra Crne Gore. B.R.

IMENOVANJA

Nova radna mjesta za Lakića i Lakićevića

Meteo 07:02 16:48

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More umjereno talasasto do talasasto. Vjetar uglavnom sjevernih smjerova, u pojačanju na umjeren do jak. Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Na jugu tokom jutra ili prijepodneva kiša i grmljavina, a na sjeveru povremeno uglavnom snijeg.

Danas

Novi vršilac dužnosti (v.d.) direktora Poreske uprave je profesor Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Milan Lakićević odlučeno je juče na sjednici Vlade. Lakićević je na tu funkciju došao nakon što je Dejan Marinović razriješen sa dužnosti na lični zahtjev. Predlog Vladi da na mjesto v.d. direktora Poreske uprave odredi Milana Lakićevića, do imenovanja di-

rektora ove uprave u skladu sa zakonom, podnio je ministar finansija Radoje Žugić. Vlada je juče i odredila ekonomistu Veska Lekića za vršioca dužnosti direktora Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Lekić je na ovo mjesto takođe došao po predlogu ministra finansija Radoja Žugića. Dužnosti su, na lični zahtjev, razriješeni i pomoćnici ministra finansi-

ja Biljana Šćekić i Nemanja Pavličić. Umjesto Šćekić, za v.d. pomoćnika ministra finansija – rukovodioca Sektora za poreski i carinski sistem, Vlada je odredila Marinu Perović, koja je do sada radila u Centralnoj banci. Umjesto Pavličića, za v.d. pomoćnika ministra finansija – rukovodioca Sektora budžeta, određen je Nikola Vukićević iz Državne revizorske institucije.

Sjutra

min oC max oC

6 7 9 9 8 1 -1 -3 0 1

Vršioci dužnosti Poreske uprave i Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma došli po predlogu ministra finansija

10 10 13 12 12 5 2 -2 2 3

SJUTRA

min oC max oC

3 5 7 6 5 -2 -7 -9 -5 -3

Promjenljivo oblačno, na sjeveru ponegdje slab snijeg.

7 9 11 10 10 1 -3 -5 -2 -1

SUĐENJE

Četvrta godina Acovog spora Spor biznismena Aca Đukanovića sa Rudnikom uglja Pljevlja i italijanskom kompanijom A2A vodi se već četiri godine, a ročište je juče odloženo jer opunomoćeni predstavnik tužioca nije postupio po odluci suda i dostavio dokaze o predmetnim nepravilnostima. Pravni zastupnik je sudiji Dijani Raičković kazao da nije bio u mogućnosti da dostavi dokaze jer nije bio u zemlji. Nastavak suđenja je zakazan za 11. februar. Aco Đukanović tužio je italijansku kom-

paniju A2A i predstavnika državnog kapitala u odboru direktora Rudnika uglja Pljevlja još 2009. godine. Đukanović kao vlasnik 11,15 odsto akcija pljevaljskog rudnika, tužio je A2A zbog odluke da profit iz 2009. uknjiži kao poravnanje sa Vladom i da, umjesto profita od 26 miliona, iskaže gubitak od 13 miliona u poslovanju u 2009. Ista tužba odnosi se na članove odbora direktora koji zastupaju državni kapital, a koji su glasali za tu odluku na skupštini akcionara,

održanoj 3. septembra. Predmet još nije dodijeljen sudiji. Na 11. redovnoj skupštini akcionara, naime, prihvaćena je odluka odbora direktora, donesena na insistiranje predstavnika A2A, da se u finansijski izvještaj za 2009. uvrsti poravnanje od 39 miliona eura duga sa Vladom, kao gubitak iz poslovanja. Na taj način manjinski akcionari su oštećeni za milion i po eura dividende, a država za porez na profit u iznosu od 810.000 eura, tvrdi se u tužbi. I.B.

Tema dana

PETAK, 25. 1. 2013.

KANDIDATURA

Vujanović kandidat bez podrške SDP-a GO DPS donio jednoglasnu odluku da kandidat te partije na predsjedničkim izborima bude aktuelni predsjednik Filip Vujanović koji će se tako boriti za treći mandat Vasilj Karadžić i Bojana Perković

BIOGRAFIJA

lavni odbor Demokratske partije socijalista jednoglasno je odlučio da aktuelni predsjednik Crne Gore i potpredsjednik partije Filip Vujanović bude kandidat najjače crnogorske partije na predsjedničkim izborima. U DPS-u nijesu imali dilemu da li je Vujanovićeva kandidatura za treći mandat u skladu sa odredbama Ustava Crne Gore ili ne.

Kako je objasnio šef najjače partije i premijer Milo Đukanović, oni su kao ozbiljna stranka svjesni loših posljedica po njihovog kandidata ukoliko bi nadležna institucija utvrdila neustavnost kandidature. Dodao je da su konsultovali pravnike koji su dali “zeleno svijetlo” za Vujanovićevu kandidaturu. Đukanović je, pak, rekao da je njegova partija odluku o predsjedničkom kandidatu donijela nakon “mukotrpne procedure i sagledavanja svih argumenata za i protiv svakog od potencijalnih kandidata”. “U svemu nas je vodilo uvjerenje da je Vujanović, vršeći funkciju predsjednika države do sada, taj posao obavio na najbolji mogući način, pažljivo vodeći računa o onome što su strateški i nacionalni interesi države, a istovremeno imajući u vidu da je i prethodna i ova kandidatura i bila inicirana od DPS-a”, kazao je lider DPS-a nakon sjednice GO. Osim toga, Đukanović smatra da je potpredsjednik njegove partije, vršeći funkciju šefa države, u maksimalnoj mjeri afirmisao programske konstante DPS-a, dodajući da u DPS-u razumiju i podržavaju poziciju šefa države koji danom izbora mora nastaviti taj posao da radi kao predsjednik svih građana Crne Gore:”Ubijeđeni smo da će to raditi nakon očekivane pobjede 7. aprila”. Potpredsjednik DPS-a Filip Vujanović je nakon sjednice GO rekao da

je počastvovan kandidaturom, dodavši da misli da ima pravo na još jedan mandat. On je kazao da su mu prilikom vršenja funkcije na umu uvijek bili “suverenost Crne Gore kao njena vječna vrijednost i trajanje, visoki međunarodni ugled, dobri odnosi sa susjedima i ohrabrenje onoga što je ekomonska vrijednost Crne Gore”. Međutim, problem DPS-u i njihovom predsjedničkom kandidatu neće predstavljati samo kolizija sa normama najvišeg pravnog akta nego i izostanak podrške koalicionog partnera Socijaldemokratske partije. Iz manje članice vladajuće koalicije je DN rečeno da je stav te stranke poznat, te da ga je nekoliko puta iznosio predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić, a to je da Vujanović nema njihovu podršku i da je neustavan kandidat. Krivokapić je, inače, nekoliko puta saopštavao da će se ukoliko DPS odluči da kandiduje Vujanovića, ta stranka žaliti Ustavnom sudu Crne Gore, napominjući pritom da će, bez obzira na odluku te institucije, uskratiti podršku kandidatu DPS-a. Razlog za ovakav stav SDP-a leži, prije svega, u odnosu aktuelnog predsjednika prema simbolima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Vujanović je, naime, nekoliko puta rekao da se osjeća “nelagodno” kada sluša posljednje dvije strofe crnogorske himne koje je napisao Sekula Drljević, a iskazao je i po-

dršku Mitropoliji SPC, govoreći da je ona kanonska crkva. No, predsjednik DPS-a je kazao da ne žele da pokažu manjak poštovanja prema stavu koalicionog partnera, ali je podsjetio da je koalicionim sporazumom utvrđeno da će se pokušati pronaći najbolji zajednički kandidat, ali da pravo predlaganja ima DPS. “Ne inatimo se. Vidjećemo da li će sad njihovi glasovi biti protiv našeg kandidata. Nijesam siguran koliko smo uspjeli to ovog trenutka, ali to nije dovelo u pitanje naše opredjeljenje da veoma pažljivo selektiramo najboljeg kandidata koji ima sve šanse da izbjegne sve rizike u predsjedničkoj kampanji i da na izborima savlada jednog ili više opozicionih kandidata”, rekao je Đukanović. No, za univerzitetskog profesora i pravnika Đorđija Blažića pravo iznenađenje bi bilo kada bi DPS poštovao Ustav i zakone Crne Gore. On je u izjavi za DN podvukao da

Slaven Radunović, DF: Bojović ispomoć Vujanoviću Da će Filip Vujanović da bude kandidat DPS postalo je potpuno jasno u onom momentu kad je svoju kandidaturu najavio i Rade Bojović iz satelita DPS, Pravedne Crne Gore. Potpuno jasno iz razloga zato što nakon izjave predsjednika Skupštine Ranka Krivkokapića da neće podržati Filipa Vujanovića tražio se model da se sačuvaju suverenistički glasovi da ne odu opoziciji, najvjerovatnije gospodinu Pajoviću u prvom krugu a u drugom krugu i gospodinu Lekiću. Znači dio dogovora između DPS i SDP je taj kako glasači SDP da dobiju mogućnost da imaju svog kandidata na izborima a da to ne bude niko iz opozicije. Nakon potvrde da će Vujanović biti kandidat DPS mislim da je izlišno uopšte komentarisati mogućnost da Ustavni sud Crne Gore donese odluku o tome da je njegova kandidatura neustavna i ukoliko SDP bude tražio tumačenje od Ustavnog suda. Potpuno je jasno da je Ustavni sud u funkciji režima Mila Đukanovića mnogo godina unazad tako da ne vidim ni jedan razlog zašto bi iznjevjerili njihova očekivanja ovaj put.

Velizar Kaluđerović, SNP: Niko iz DPS ne zaslužuje da bude predsjednik Kao jedan od funkcionera DPS on je već pune dvije decenije na čelnim funkcijama u državi. Prisjetimo se od ministara, do premijera, predsjednika skupštine i u zadnja dva mandata predsjednik Crne Gore. Samo ta činjenica je po meni dovoljan razlog da se kaže dosta je bilo. Vujanović je, na žalost dozvolio da kao osoba koja je predsjednik Crne Gore da u vremenu kada je Crna Gora opterećena i ekonomskim i socijalnim problemima ali i dubokim podjelama, njegov glas kao predsjednika se ne čuje. Treba reći da bilo koji kandidat DPS ne može zadovoljiti kriterijume da bude predsjednik jer su oni prije svega dio partijske infrastrukture DPS koja je Crnu Goru u ekonomskom, političkom i socijalnom smislu dovela rubu egzistnicje. Vjerujem da zbog svega ovoga što sam rekao Vujanović će da izgubi izbore.

je očekivao da partijski dogovor i odluka budu mnogo jači od zakona, dodajući da je to tragedija crnogorskog pravnog sistema i društva. “Sami izbori kao izbori dobijaju za mene potpuno drugu dimenziju, a to je da li će više prestati da se krši Ustav ove zemlje ili će se okrenuti sprovođenju onog što su oni isti donijeli 2007. godine. Odnosno da pokažu makar volju, ako ništa drugo da su ne samo demagoški i deklarativno nego i suštinski opredijeljeni za vladavinu prava u Crnoj Gori”, naveo je on. Blažić je poručio da je sada pitanje kako će reagovati DIK i Ustavni sud, te da li će te institucije pokazati svoj suštinski legitimitet. “Njihov suštinski legitimitet se ogleda u samo jednoj stvari - da li su oni i dalje produžene ruke partijskih oligarhija i organi vladajuće partije ili su institucije ove države. ”, naglasio je Blažić.Politički analitičar, profesor FPN-a Miloš Bešić kazao je u

Filip Vujanović je rođen 1. septembra 1954. godine u Beogradu. Završio je Pravni fakultet u Beogradu 1978. godine. Ima položen pravosudni ispit. Prethodno radno angažovanje i državne fuknkcije: - Od marta 1978. do novembra 1980. godine - radio kao pripravnik i stručni saradnik u i Opštinskom javnom tužilaštvu u Beogradu i Okružnom javnom tužilaštvu u Beogradu. - Od novembra 1980. godine do januara 1981. u Okružnom sudu u Titogradu - kao sekretar Suda. - Od januara 1982. do marta 1993. godine - advokat. - Od marta 1993. do maja 1995. godine - godine ministar pravde u Vladi Crne Gore. - Od maja 1995. do februara 1998. godine - ministar unutrašnjih poslova u Vladi Crne Gore. Predsjednik Vlade Crne Gore, od 5. februara 1998. godine do 5. novembra 2002. godine. Predsjednik Skupštine Crne Gore, od 5. novembra 2002. godine. Za predsjednika Crne Gore izabran 11. maja 2003. godine. Na prvim predsjedničkim izborima u nezavisnoj Crnoj Gori, 6. aprila 2008. godine, izabran je za predsjednika Crne Gore. Oženjen je i otac troje djece. izjavi RTCG da Vujanović definitivno ima problem u tome što ga ne podržava koalicioni partner, ali je dodao da je on ipak najozbiljniji favorit na predsjedničkim izborima. “Prvi razlog je to što je on kandidat najorganizovanije i najbronije i vladajuće partije i drugo zato što ima identitet predsjednika”, ocijenio je Bešić.

Suljo Mustafić, BS: Odluku donosimo zajednički, čekamo Ustavni sud Manjinske partije, Bošnjačka stranka, HGI i Forca će imati zajednički stav o kandidatu DPS-a Filipu Vujanoviću nakon što DPS zvanično predloži svog predsjedničkog kandidata i nakon što Ustavni sud donese odluku da li je Vujanovićeva kandidatura ustavna ili ne. Manjinske partije će tim povodom održati sastanka u narednih par dana. I naravno na partijskim organima svojih stranaka će donijeti odluku o tome na koji način i kako će se postaviti prema toj činjenici da je gospodina Vujanović kandidat za predsjednika. U koalicionom sporazumu piše da treba postići dogovor oko zajedničkoig kandidata i mi očekujemo da se unutar koalicije i dalje razgovara oko kandidata. Naravno isti taj sporazum je potpisala i SDP koji smo i mi, FORCA, LP, HGI i DP potpisali, dakle to je zajednički sporazum koji su potpisale sve te partije i koji obavezuje partije u koaliciji. Naravno manjinske partije će oko ovoga prijedloga razgovarati i kroz svoje partiske organe veoma brzo donijeti odluku o tome da li i na koji način ćemo podržati kandidata za predsjednika države. To ne znači da ćemo krenuti stopama SDP-a, mi imamo svoj politički način i svoj politilčki dogovor koji smo imali sa koalicijom “Evropska Crna Gora”, imamo potpisani sporazum koji obavezuje i naravno mora kao što je normalno da ovaj proces prođe kroz partijska tijela.

Pozitivna bez komentara Pozitivna Crna Gora nije željela da komentariše kandidaturu Filipa Vujanovića za predsjednika Crne Gore. Predsjednik te stranke Darko Pajović će prihvatiti odluku stranačkih organa o eventualnoj kandidaturi za predsjednika Crne Gore. On je objasnio da Crnoj Gori treba predsjednik svih građana, bez obzira na vjeru i naciju, predsjednik koji radi svoj posao, koji hoće i želi da sluša građane a ne da bude u službi političke partije koja ga je kandidovala. “I na kraju zašto ne reći smatramo da Crna Gora zaslužuje predsjednika, koji bi, kao god to nekom zvučalo, sa uživanjem slušao državnu himnu”, kazao je Pajović za Portal Analitika.

Marković konsultuje VK Predsjednik Ustavnog suda Milan Marković zatražio je , kako saznaje Antena M, prijem kod predsjednika Venecijanske komisije Đanija Bukikija, i taj sastanak bi trebalo da se održi već danas. Marković će sa Bukikijem razgovarati, prema našim informacijama, o ustavnom osnovu za eventulnu kandidaturu aktuelnog šefa države Filipa Vujanovića na predstojećim izborima. Marković je inače prošle sedmice razgovarao sa Vujanovićem.

Politika

petak, 25. 1. 2013.

Sveta Stolica

Šuković ambasador Potvrđeno je pisanje Dnevnih novina da će mr Veselin Šuković biti izvanredni i opunomoćeni ambasador Crne Gore pri Svetoj Stolici i Suverenom viteškom malteškom redu, sa sjedištem u Rimu, na rezidentnoj osnovi. Ovu odluku je juče donijela Vlada Crne Gore, a na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Šuković je tokom dužnosti u Belgiji dobio najviše belgijsko odlikovanje koje se dodjeljuje stranim državljanima za doprinos napretku bilateralnih odnosa Kraljevine Belgije i Crne Gore, a koje dodjeljuje belgijski kralj. Rođen je u Bijelom Polju, 1957. godine. Oženjen je i otac dvoje

Đorđe Suhih (SDP) na sjednici Skupštine Glavnog grada

djece. Diplomirao je na Pravnom fakultetu, Univerzitet Crne Gore. Magistrirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Ima bogato radno iskustvo. U Šukovićevoj biografiji treba naglasiti da je bio i ambasador Crne Gore pri NATO, a kao i naše zemlje u Belgiji, Holandiji, Luksemburgu. Radio je i kao ambasador u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija i bio v.d. generalnog direktora za multilateralne poslove i regionalnu saradnju. Obavljao je i funkciju glavnog diplomatskog inspektora. Dobitnik je nagrade “19. decembar” i odlikovanja Veliki krst kraljevske krune (Belgija). M.D.

SKraĆenje ManData SKUpŠtine poDgorice

Inicijativa dobra, ali nije realna SDP će podržati SNP u zahtjevu da se raspusti podgorički parlament i raspišu vanredni izbori

Šuković

pozitivna

Samostalno nastupaju u Nikšiću i Andrijevici?

Pozitivna Crna Gora preferira samostalan nastup na lokalnim izborima u Nikšiću i Andrijevici. Lider Pozitivne Darko Pajović ovo objašnjava činjenicoma da je razlika između Pozitiivne i ostalih u tome što u toj partiji imaju viziju, ljude, energiju i plan za budućnost. Što se tiče bojkota, lider Pozitivne objašnjava da njih niko iz opozicije nije kontaktirao o dogovoru o eventualnom bojkotu izbora. “S obzirom na već formiran i iskazan pojedinačni stav ostalih opozicionih stranaka nije za očekivati da Pozitivna bojkotuje predstojeće izbore”, tvrdi Pajović. Konačnu odluku o predsjedničkom kandidatu i o načinu nastupa na lokalnim izborima donijeće Glavni odbor Pozitivne na sjednici koja je zakazana u nedjelju. Pozitivna podržava zahtjeve USSCG da se promijene Vladine mjere štednje, tako da podržava i protestni skup koji je zakazan za danas ispred Skupštine. Pajović tvrdi da nije pravedan dodatni način oporezivanja kako je to predložila Vlada,

jer postoji mnogo bolji načini da se popuni budžet od onoga koji je predložen. “Kada sagledate koje su sve mogućnosti oporezivanja bogatstva, stambenog prostora i cijeli niz drugih mogućnosti koje pružaju sadašnja zakonska rješenja ipak ne mislimo da je pravedno oporezovati nekoga ko prima nisku platu sa kojom jedva sastavlja od prvog do prvog u mjesecu”, tvrdi on. Pajović dodaje da to možda trenutno rješava jedna problem – popunjavanje budžeta, a otvara drugi mnogo veći – socijalni problem velikog broja građana.

integracije

Na pravom putu Crna Gora je na pravom putu u sprovođenju reformskih procesa i dostizanju evropskih standarda i vrijednosti, ocijenili su stalni predstavnici država članica EU tokom radnog doručka sa državnim sekretarom za evropske integracije i glavnim pregovaračem ambasadorom Aleksandrom Andrijom Pejovićem. Na sastanku je razgovarano o dosadašnjem napretku i razmijenjena su mišljenja o daljoj dinamici aktivnosti u pregovaračkom procesu.

Razmotreni su konkretni modaliteti saradnje kroz pružanje bilateralne ekspertske podrške i kroz programe Unije koji će unaprijediti administrativne kapacitete za proces evropskih integracija. Stalni predstavnici država članica pozdravili su napredak koji je Crna Gora ostvarila na evropskom putu i prenijeli poruke ohrabrenja i podrške u pravcu nastavka kvalitetnog sprovođenja reformskih procesa.

Miraš Dušević

arednih dana biće održan sastanak opozicije na temu skraćenja mandata Skupštini Podgorice. SDP podržava inicijativu, ali ne vjeruje da će ona biti realizovana.

Socijaldemokratska partija (SDP) podržava inicijativu o skraćenju mandata Skupštini Glavnog grada, ali, kako je saopštio njen odbornik Đorđe Suhih, ne vjeruje da će inicijativa imati većinsku podršku. “Ideja Socijalističke narodne partije da pokrene inicijativu za održavanje vanrednih izbora, apsolutno je ono što korespondira sa našim stavovima i normalno da ćemo to podržati”, rekao je Suhih. On je kazao i da je SDP bila spremna da pokrene inicijativu, ali da, nakon jasno izrečenih stavova Narodne stranke (NS) i Demokratske srpske stranke (DSS) da neće podržati ništa što SDP ponudi, nijesu htjeli da budu nosioci te inicijative. “Mada, nažalost, već najavljeni stavovi NS i DSS ne bude neku nadu da će oni podržati to, a apsolutno sam siguran da nezavisni odbornik neće podržati, tako da se bojim da će, nažalost, to ostati samo inicijativa koja neće imati većinsku po-

Pavlović

dršku”, rekao je Suhih. On smatra sa bi Demokratska partija socijalista (DPS), prije svega, trebalo da donese odluku i da, radi svog pozicioniranja i koalicionih partnera i njegovog političkog pozicioniranja u Glavnom gradu, možda trebalo da bude najviše za to da se ponove izbori. Suhih, dodao je, očekuje možda neko iznenađenje, da i DPS bude za održavanje vanrednih izbora i da ta inicijativa ipak ima prolaznost u Skupštini. Predstavnici opozicionih odbornika izabranih sa liste Bolja Podgorica – Bolja Crna Gora trebalo bi da razgovaraju narednih dana o inicijativi za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada. “Vrlo vjerovatno da ćemo tokom sjutrašnjeg dana definitivno dogovoriti sastanak u subotu ili ponedjeljak”, rekao je predsjednik podgoričkog odbora Socijalističke narodne partije (SNP) Velizar Kaluđerović.

On je kazao da do sastanka još nije došlo iz isključivo tehničkih razloga. Kako je pojasnio Kaluđerović, ukoliko inicijativa dobije podršku, izbori ne bi mogli biti održani kad i lokalni u Nikšiću i Andrijevici, pa čak ni kad i predsjednički. “Zbog toga imamo relativno relaksirajuću situaciju, iako sama činjenica da Skupština Glavnog grada duže od godinu nelegitimno funkcioniše traži potrebu da se to što prije stavi na dnevni red”, rekao je on. Kaluđerović je kazao da gledaju imaju li realne šanse da dođu do brojke od 29 odbornika, potrebne za skraćenje mandata. “Iako su se pojedini odbornici oglasili da neće podržati inicijativu, ostavljamo da još razmisle”. Bivši funkcioner Nove srpske demokratije Boban Vujačić najavio da neće podržati predlog, jer smatra da parlament Glavnog grada funkcioniše. Iz Demokratske srpske stranke, čiji je odbornik Dragan Ostojić, uz odbornika Narodne stranke, Slavišu Guberinića i Vujačića oformio većinu sa Demokratskom partijom socijalista, saopšteno je da neće podržati ništa što bi moglo značiti povratak SDP-a na vlast u Podgorici.

pzp

Izbjeći konfliktne političke odluke Strateško pitanje o učlanjenju Crne Gore u NATO mora se riješiti na dugoročno stabilan način i to ne treba da bude još jedna konfliktna politička odluka, ocijenjeno je iz Pokreta za promjene. “Ideja da se izbjegne referendum i da se odluka o NATO ‘propere’ kroz parlament istovremeno je usmjerena i protiv interesa Crne Gore i protiv interesa Alijanse - koja je više puta rekla da ne želi poziciju neželjenog gosta u našoj državi. Režim ne želi da NATO bude većinski prihvaćen u crnogorskoj javnosti, već ga ‘ubacuje’ preko parlamenta sa željom da tako

konzervira podjelu koja već postoji po tom pitanju”, navodi se u reagovanju poslanika PzP Koče Pavlovića. On smatra da bi na unutrašnjem planu ovakva odluka postojeću podjelu oko članstva u Alijansi konzervirala i pretvorila u dugoročni politički kapital režima koji i dominantno vlada na podjelama. “Istovremeno, ovakva nedovoljno legitimna odluka bi NATO trajno nametnula status ‘uljeza’ u Crnoj Gori. Tu bi činjenicu vladajuća većina kasnije eksploatisala i različito bi je koristila u komunikaciji i sa Zapadom i sa Rusijom”, navodi Pavlović.

Globus

PETAK, 25. 1. 2013.

VIRTUELNA MAFIJA

Optuženi hakeri, kreatori najdestruktivnijeg virusa u istoriji

Ruskinja, Letonac i Rumun stvorili su virus Gozi koji je inficirao milion uređaja širom svijeta, uključujući i NASA-ine kompjutere

JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA

Sa farme pobjeglo 15.000 krokodila JOHANESBURG - Uslijed jakih kiša i obilnih poplava, oko 15.000 krokodila pobjeglo je s jedne poplavljene farme u Južnoafričkoj Republici, izvijestio je u četvrtak lokalni list Beld. Krokodili su pobjegli s krokodilske farme Rakvena u provinciji Limpopo na sjeveru zemlje pošto su vlasnici morali da otvore kapije farme zbog bujice, prenio je AFP. Nekoliko krokodila se vratilo, ali najmanje polovina od ukupnog broja je nestalo, dok se jedan pojavio na ragbi terenu jedne škole. “Nekada smo na farmi ima-

li svega nekoliko krokodila, ali danas ih ovdje imamo na hiljade”, rekao je Zane Langman, rođak vlasnika farme Rakvena. “Pokušavamo da ih sve pohvatatamo, a i komšije nam javljaju o krokodilima koji se nalaze na njihovom posjedu”, dodao je. I susjedna provincija je pogođena ozbiljnim poplavama u kojima je stradalo deset osoba, a mnogo njih je ostalo bez domova. Poplave su opustošile i susjedni Mozambik gdje je desetine hiljada ljudi evakuisano iz svojih kuća.

NJUJORK - Tri osobe optužene su za stvaranje i distribuciju kompjuterskog virusa koji je inficirao više od milion kompjutera širom svijeta, uključujući i neke koje koriste Američke svemirske agencije, javili su američki tužioci. Oni su u juče optuženi za upravljanje informatičkim kriminalnim krugom, koji je pustio takozvani Gozi virus, za kojeg tužioci kažu da je jedan od finansijski najdestruktivnijih kompjuterskih virusa u istoriji. Virus je inficirao najmanje 40.000 kompjutera u SAD-u, kažu vlasti. Virus je korišćen za pristup podacima bankovnih računa korisnika kompjutera, nakon čega su se krali milioni dolara, stoji u optužnici koju je podnio Američki okružni sud sa Menhetna. Trojka, koju čine Denis Kalovskis, 27-godišnji Letonac, Nikita Kuzmin, 25-godišnja Ruskinja i Mihai Jonut Paunesku, Rumun star 28 godina, optužena je po nekoliko tačaka, uključujući zavjeru za vršenje kompjuterskog upada i zavjere za bankarsku prevaru. “Vodili su moderne pljačke banaka za koje vam ne trebaju ni pištolj, ni maska”, rekao je američki advokat Prit Barara. Kuzmin, koja je po-

● FOTO priča

Profesor zlostavljao učenike LOS ANĐELES - Bivši učitelj u osnovnoj školi uhapšen je zbog sumnje da je seksualno zlostavljao najmanje 20-oro djece. Robert Pimentel (57) je optužen prema 15 tačaka optužnice - osam za kontinuirano seksualno zlostavljanje i sedam za neprimjereno ponašanje prema maloljetnicima. Istraga policije Los Angelesa otkrila je da je Pimentel zlostavljao 20 osoba, od kojih su 19-oro djeca i jedna odrasla osoba. Sumnje da je Pimental zlostavljao djecu počele su u martu prošle godine, prenio je Hafington Post. U to vrijeme, roditelj jednog djeteta je tvrdio da se Pimentel neprimjereno ponašao prema njegovom djetetu nakon čega je nastavnik suspendovan. Kasnije je dao otkaz. Drugi roditelji su počeli da prijavljuju slične incidente. Nedugo nakon toga, direktor škole je otpušten. Pimentalu je određena kaucija od 12 miliona dolara, a početak suđenja zasad nije poznat. On je radio kao učitelj od 1974. godine. Los Angeles je u posljednjih godinu potreslo nekoliko skandala sa zlostavljanjem maloljetnika u školama. Nastavnik u osnovnoj školi Mark Berndt prošle godine je optužen za neprimjereno ponašanje prema svojim učenicima.

JU OŠ..BRANKO BOŽOVIĆ” PODGORICA Na osnovu Odluke Školskog odbora JU OŠ ,,Branko Božović“u Podgorici raspisuje

J A V N I

O G L A S

za prikupljanje ponuda za organizovanje i izvođenje,,ŠKOLA U PRIRODI“ za školsku 2012-2013.godinu. Realizacija u,,ŠKOLA U PRIRODI“predviđena je maj-jun 2013 godine. Ponuda treba da sadrži: - naziv i sjedište turističke organizacije; - cijenu i uslove plaćanja(odloženo plaćanje –gratis); - vrstu prevoza(starost i opremljenost autobusa ); - organizacija i kvalitet smještaja (kategorija hotela ); - organizacija kulturnih, edukativnih, zabavnih i drugih sadržaja; - prava učešća imaju turističke agencije koje imaju licencu Ministarstva turizma za organizaciju ekskurcija, - tender plaća agencija koja bude izabrana; - tender traje 8 dana od dana objavljivanja; Ponude se dostavljaju na adresu : JU OŠ ,,BRANKO BOŽOVIĆ“ Ul.Jaroslava Čermaka br. 2 81000Podgorica Tel.-fax:270-479 U Podgorici 23.I 2013.god

mogla u stvaranju virusa, prihvatila je krivicu 2011. godine, pa je od tada sarađivala sa istražiteljima, rekao je direktor FBI kancelarije u Njujorku, Džordž Venizelos. Kuzmin je uhapšena u novembru 2010. godine. Paunesku je uhapšen prošlog novembra u Rumuniji, dok je Kalovskis uhapšen u decembru u Letoniji, rekao je Venizelos. Istražioci su skupili 51 server i drugu opremu sa blizu 250 miliona megabajta informacija, rekao je on, dodavši da su policijski zvaničnici iz više zemalja pomagali u istrazi. Virus je zarazio više od 160 NASA-inih kompjutera, što je uzrokovalo preko 40.000

dolara štete, saopštili su tužioci. Kuzmin je virus napravila oko 2005. godine i regrutovala Kalovskisa da joj pomogne u pisanju koda, kažu tužitelji. Prema Vladinim optužnicama, oni su putem interneta prodali virus za 50.000 dolara. Paunesku je optužen za vođenje hosting servisa sa kompjutera u Rumuniji, SAD-u i drugim destinacijama, što je pomoglo ljudima koji su kupili virus da izbjegnu otkrivanje. Virus je često popravljan i unapređivan mušterijama, što Venizelos naziva njihovom verzijom podrške korisnicima.

Sve boje Sunca

VAŠINGTON - Iako Sunce svima nama izgleda da je “žuto” kada se gleda golim okom, ono zapravo emituje svijetlo u svim bojama, a naučnici to mogu da “vide” zahvaljujući specijalnim teleskopima koji su u stanju da posmatraju talasne dužine koje su izvan vidljivog opsega. Dva su načina na koja solarni teleskopi mogu da prikupe informacije o svijetlu koje emituje Sunce. Jedan je preko spektrometara koji mogu da u isto vrijeme posmatraju različite talasne dužine svjetlosti i generišu grafikone koji daju složenu sliku temperaturnih opsega raznih materija na i u Suncu. U međuvremenu, drugi instrumenti mogu da fotografišu Sunce i da “posmatraju” svijetlo u opsegu koji nije vidljiv ljudskom oku. Npr. AIA instrumenti u Nasinoj moćnoj Solarnoj dinamičkoj opservatoriji (Solar Dynamics Observatorsy - SDO) mogu da posmatraju svijetlo u 10 različitih talasnih dužina – a svaka je izabrana da istakne poseban dio Sunčeve atmosfere.

Obavještenje o sazivanju skupštine akcionara Gross-Marke AD Podgorica Obavještavaju se akcionari Gross-Market AD Podgrica,da če se dana 27.02.2013.godine sa početkom u 9 časova u Njegoševoj br.58 u Podgorici održati skupština akcionara sa sljedećim dnevnim redom: -Izbor i imenovanje akcionara za potpis zapisnika sa skupštine - Donošenje odluke o usvajanju finansijskih iskaza sa izvještajem revizora - Donošenje odluke o prodaji dijela imovine društva - Donošenje odluke o razrešenju članova Odbora direktora - Donošenje odluke o imenovanju članova Odbora direktora - Donošenje odluke o visini naknada za rad članova Odbora direktora - Donošenje odluke o izboru revizora Društva - Donošenje odluke o kupovini sopstvenih akcija Društva Materijal za sjednicu skupštine akcionara dostupan je svim akcionarima na uvid 20 dana prije održavanja sjednice,u gore navedenoj adresi. Pravo da prisustvuju sjednici imaju svi akcionari (ili) njihovi ovlašeni punomoćnici. Punomoćja moraju biti ovjerena u skladu sa Zakonom jer u suprotnom se neće dozvoliti priustvo punomoćniku. Za sve neophodne informacije akcionari ii njihovi punomoćnici mogu se obratiti na telefon +382 60 36 77 66 svakog radnog dana , od 10-13 časova.

Za Odbor direktora, predsjednik Milivoje Radunović

Globus

PETAK, 25. 1. 2013.

NOVE PRIJETNJE I NOVI NUKLEARNI TEST

Naše rakete su usmjerene ka SAD Kim nije bio na “Svođenje računa sa SAD se mora obaviti silom, ne riječima”, saopštila Komisija za nacionalnu bezbjednost Sjeverne Koreje

JONGJANG - Sjeverna Koreja upozorila da je spremna da izvede treću nuklearnu probu i nova lansiranja raketa dugog dometa koje će biti usmjerene protiv njihovog “zakletog neprijatelja” SAD. Savjet bezbjednosti UN osudio je dramatično povećanje prijetnji i najavio sankcije prema ovoj zemlji.

“Ne krijemo činjenicu da će različiti sateliti i rakete dugog dometa koje ćemo ispaliti, kao i nova nuklearna testiranja biti usmjereni protiv SAD”, upozorila je Komisija za nacionalnu bezbjednost u saopštenju koje su prenijeli državni mediji. Najviši vojni organ u toj zemlji je saopštio i da će najavljena nuklearna proba biti samo dio “predstojeće sveobuhvatne akcije” koja će obilježiti novu fazu u odnosima protiv svog “starog neprijatelja SAD”. “Svođenje računa sa SAD se mo-

ra obaviti silom, ne riječima”, piše u saopštenju Komisije. Južna Koreja i druge zemlje ranije su saopštile da vjeruju da je Sjeverna Koreja “tehnički spremna” da izvede treću nuklearnu probu, podsjetila je agencija Rojters. Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija u utorak je jednoglasno osudio decembarsko lansiranje rakete dalekog dometa i proširio postojeće sankcije Sjevernoj Koreji, što je izazvalo oštar odgovor Pjongjanga i najavu da će pojačati svoju vojnu

i nuklearnu sposobnost. Neimenovane diplomate su izjavile da je ova rezolucija, koju je odobrilo svih 15 članica SB, rezultat dogovora izmedju Sjedinjenih Država i Kine i da podrška Pekinga predstavlja značajan diplomatski udarac Pjongjangu. Lansiranje raketa u Sjevernoj Koreji smatra se djelom tajnog programa za razvoj interkontinentalnih balističkih raketa koje mogu da nose bojeve glave. Sjeverna Koreja, međutim, tvrdi da je lansiranjem rakete u decembru u orbitu poslala meteorološki satelit. Analitičari smatraju da bi Sjeverna Koreja mogla da izvede nuklearni test već u februaru, u vrijeme kada će na dužnost stupiti nova južnokorejska predsjednica ili kada se slavi godišnjica rođenja bivšeg vladara Kim Džong-ila.

SAJT BLUMBERG:

Lista najbogatijih ljudi na svijetu i druge informacije

NJUJORK - Da li ste znali da je Voren Bafet kupio svoju prvu dionicu sa 11 godina? Da je Stiv Džobs bio fotograf na četvrtom vjenčanju osnivača Orakla Lerija Elisona? Da je Mark Zakerberg unajmio PR firmu za širenje negativnih priča o Guglu? Sve ove informacije, i mnoge druge, nalaze se u najnovijoj Blumbergovoj bazi podataka

o 100 najbogatijih ljudi na svijetu. U interaktivnoj infografici, Blumberg prikazuje svjetske megabogataše u novom svjetlu, a njihove “glave” moguće je sortirati po prihodima, industrijskim granama, državi porijekla i mnogim drugim kriterijumima. Moguće je i pogledati njihovo bogatstvo “projektovano” na karti svi-

jeta, i vidjeti koje zemlje skrivaju najbogatije stanovnike Zemlje. Za sve one koji se nadaju ući na ovu prestižnu listu, cilj je jasan: Potrebno je skupiti 10,8 milijardi dolara kako bi istisnuli posljednjeg, italijanskog industrijalca Paola Roku, čija je globalna proizvodnja čeličnih cijevi smještena u Argentini.

plastičnoj operaciji! Sjeverna Koreja negirala je uporne glasine i “prljave” napise u medijima da je vođa Kim Džong-un podvrgnut plastičnoj operaciji da bi izgledao kao njegov djed. Spekulacije o Kimovoj neprirodnoj sličnosti s osnivačen Sjeverne Koreje Kim Il-sungom iznose se već izvjesno vrijeme u medijima Južne Koreje, iako nema mnogo dokaza za to. Glasine su djelimično potekle i zbog nesporne činjenice da Kim Džong-un nastoji da evocira uspomene na svog slavnog dedu na više načina, oblačenjem, frizurom, gestovima i nastupima u javnosti. Takođe postoji vidna fizička sličnost. Ali strpljenje Pjongjanga na izvještaje o plastičnoj operaciji vođe izgleda da je prešlo svaku mjeru, naveo je AFP. “Lažni izvještaj emitovan od strane neprijatelja je gnusan kriminalni čin koji partija, država, vojska i narod neće nikada tolerisati”, objavila je danas u komentaru zvanična agencija KCNA. Insistirajući da je sama ideja da je Kim, u kasnim dvadesetim godinama, podvrgnut plastičnoj operaciji je “nezamisliva”. KCNA je glatko odbacila ono što naziva “gnusnim lažima bezveznih medija”. “Oni koji udaraju na dostojanstvo vrhovnog vođe nacije ne treba da očekuju milost niti blagost. Vrijeme će jasno pokazati koju će visoku cenu platiti taj ljudski ološ i mediji u službi izdajničke Južne Koreje, sluge kapitala”, navela je KCNA. Kim Il-sung, koji je umro 1994. još izaziva skoro bezgranično obožavanje naroda koji ga oslovljava kao velikog vođu. On je Ustavom proglašen za vječnog vođu, a njegov rođendan se slavi kao državni praznik.

DEJVID KAMERON:

Ne okrećemo leđa Evropskoj uniji

Britanija želi konkurentniju i fleksibilniju Evropu i svoje mjesto u njoj DAVOS - Britanski premijer Dejvid Kameron, nakon govora u kom je rekao da će Britancima ponuditi referendum o izlasku iz EU, juče je izjavio da Britanije ne okreće leđa Uniji. “Ne radi se o tome da mi okrećemo leđa Evropi, već sasvim obrnuto. Radi se o tome da želimo konkurentniju, otvoreniju i fleksibilniju Evropu, kao i da obezbjedimo mjesto Britanije u okviru tog bloka”, rekao je Kameron na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, a prenijela agencija AFP. Podsjetimo, premijer Britanije je u srijedu u programskom govoru pred britanskim parlamentom obećao da će referendum o ostanku te zemlje u EU biti raspisan sredinom drugog mandata njegove vlade, a najkasnije do kraja 2017, ukoliko Britanija ne bude izuzeta od većine pravila koje važe za ostale članice. Kameron je, sa druge strane, u Davosu takođe upozorio evropske lidere da bi bilo kakav pokušaj da se

države “uguraju” u još dublju političku uniju bio pogrešan i da Britanija u tome ne želi da učestvuje. “Evropske zemlje imaju svoju istoriju, tradicije i institucije, žele sopstvenu suverenost i sposobnost da same donose odluke, pa bi pokušaj da se one uguraju u centralizovanu političku uniju bila velika greška za Evropu. Britanija u tome ne želi da učestvuje”, istakao je britanski premijer.

Ekonomija

MINISTARSTVO FINANSIJA

Brža procedura i manji troškovi

Od sada podaci o licencama na jednom mjestu Uspostavljanjem e-registra za izdavanje licenci povećana je transparentnost jer se sve informacije o biznis licenciranju (uključujući prijavne formulare, naknade, dokumente koje je potrebno dostaviti) učinile dostupnim i u onlajn formi da se mogu preuzeti sa interneta, ocijenila je savjetnik u Sektoru za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambijenta Ministarstva finansija Slađana Pavlović. “Ovim je omogućeno podnosiocima zahtjeva da dobiju neophodne informacije na jednom mjestu, što je rezultiralo pojednostavljenjem procedura kroz smanjenje vremena i troškova. Ranije iskustvo je pokazalo da je prilikom pribavljanja relevantnih informacija bilo neophodno izdvojiti nekoliko sati, u pojedinim slučajevima i nekoliko radnih dana (uključujući troškove puta do Podgorice u nekoliko navrata)”, kazala je Pavlović za Dnevne novine. Registar se nalazi na internet adresi www.licenca.me i za njegovo održavanje je zadužena Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom finansija. Pretraživanje baze je moguće obaviti prema institucijama koje izdaju licence ili prema ključnoj riječi. Prijavne formulare je moguće preuzeti u formatu

koji je pogodan za popunjavanje podataka na kompjuteru i njihovo štampanje. Takođe, za pojedine licence omogućeno je direktno podnošenje aplikacije kod resorne institucije. Do sada je identifikovano oko 530 licenci. Pavlović objašnjava da je sa licencama, odnosno postupkom licenciranja najviše je povezan privatni sektor. “Privatni sektor smatra da poslovno licenciranje nije ozbiljna prepreka u njihovom poslovanju, ali da je ponekad teško doći do potrebnih informacija i uslova za izdavanje licence”, dodala je Pavlović. Portal sadrži detaljno uputstvo za podnošenje zahtjeva i propisanu dokumentaciju. Napominjemo da je pristup portalu besplatan. N.U.

Lukšić i dalje u ekonomiji Predsjednik Vladinog savjeta za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi u naredne četiri godine biće vicepremijer i ministar vanjskih poslova Igor Lukšić. Ranije nije bila praksa da tim savjetom upravlja neko ko je na čelu resora vanjskih poslova, ali to dokazuje da premijer Milo Đukanović i dalje želi da Lukšića zadrži u ekonomiji. Eliminisanje biznis barijera, strukturne reforme je prema programu Vlade jedna od važnijih stvari koje bi u narednom mandatu trebalo unaprijediti. Vjerovatno je zbog toga i pao izbor da Savjetom predsjedava Lukšić koji je doktor ekonomskih nauka i čvrsti zagovornik fleksibilnog, ali i regulisanog biznis ambijenta. Prva sjednica Savjeta biće održana početkom februara.

PETAK, 25. 1. 2013.

Nastavljaju se subvencije Program subvencioniranja računa za utrošenu električnu energiju najugroženijim kategorijama stanovništva biće nastavljen 28. februar, najavljeno je iz Vlade. Zadužena su nadležna ministarstva da u sklopu posebne brige o zaštiti najranjivijih grupa predlože model za nastavak subvencija u tekućoj godini. Prema postojećem modelu, visina subvencije je 40 odsto za račun do 60 eura i 24 eura za račun preko 60 eura, a u ovu svrhu je prošle godine utrošeno skoro dva miliona eura.

Vlada je odložila konačno usvajanje Programa rada, radi preciznijeg definisanja ključnih aktivnosti na realizaciji prioritetnih ciljeva iz izbornog programa, kao uslova za prevazilaženje posledica krize i stvaranje konkurentnog sistema, koji će u dužem roku obezbijediti održiv ekonomski rast i razvoj i kontinuirano poboljšanje kvaliteta života građana. Na predlog Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, Vlada je donijela Odluku o Planu privatizacije za 2013. godinu. Zadužen je radni tim da pripremi i predloge za prevazilaženje nastalih problema.

Vlada im našla posao, oni odbili Radno angažovanje bilo omogućeno u hotelima Budvanske i Ulcinjske rivijere nik stiče to isto pravo za šest mjeseci do kada ispunjava uslove za dobijanje stalne naknade sa Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Ministarstva održivog razvoja i turizma i rada i socijalnog staranja, u saradnji sa predstavnicima Privrednog suda, razmotriće mogućnosti za povezivanje pet mjeseci nedostajućeg radnog staža. Međuresorska radna grupa nudi i mogućnost zapošljavanja pokretanjem sopstvenih biznis ideja kroz kreditna sredstva Zavoda za zapošljavanje Crne Gore ili dobijanjem sredstava iz MIDAS projekta Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. I taj predlog je za radnike neprihvatljiv. Radnici traže da se odmah isplate otpremnine u iznosu od 5.600, a da se za sve zaposlene poveže radni staž do dana prestanka radnog odnosa. Radnici Onogošta štrajkuju od 24. decembra u prostorijama mlječnog restorana istoimenog hotela u Nikšiću. U HTP Onogoštu je klasični stečaj uveden 23. marta, a radnicima se iz stečajne mase duguje 11 plata sa doprinosima, dva regresa i topla obroka, jubilarne nagrade i razlike u platama iz 2010. godine.

Traži se kompromis sindikata i menadžmenta O smanjenju plata i predlozima uprave Sindikat će se izjasniti u ponedjeljak Uprava KAP-a ponudila je juče Sindikatu nekoliko opcija koje, kako su smatraju, mogu dovesti do smanjenja troškova poslovanja, blagovremenog obezbjeđivanja sirovina, održavanja kontinuiteta procesa proizvodnje i redovne isplate zarada zaposlenima. “Sindikatu su alternativno ponuđene tri opcije: formiranje neke vrste neproizvodnog sektora u koji bi se rasporedili dio administrativnog osoblja i logistike i dio zapo-

slenih iz proizvodnje koji trenutno nisu “radno angažovani”, kao i slanje zaposlenih na prinudne odmore i smanjenje zarada za sve zaposlene u istom procentu,” saopšteno je iz stručne službe Sindikata KAP-a. Izvršni odbor Sindikalne organizacije radnika proizvodnje aluminijuma razmatraće dostavljene predloge, a do ponedjeljka će donijeti odluke za koje se procijeni da su u najboljem interesu svih zaposlenih. I.B.

Program na doradu

ONOGOŠT

Kompanije “Budvanska rivijera” i “Ulcinjska rivijera” spremne su da tokom ljetnje turističke sezone angažuju oko 30 radnika, saznaju Dnevne novine. Do početka sezone radnici će ostvarivati pravo na naknadu sa Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. Iz sindikata Onogošta su odbili ovu ponudu Vladine međuresorske grupe. Predsjednik Sindikata Zora Niković saopštila je za DN da je njima neprihvatljivo da čekaju maj i mogući posao, jer ne znaju kako će preživjeti do tada. “Nećemo izaći iz hotela dok nam se ne ispune zahtjevi”, poručila je Niković. Vlada, iako nema obavezu jer nije vlasnik firme pokušava da pronađe prihvatljivo rješenje kako bi radnici prekinuli štrajk. Prema planu stečajnog upravnika, 15 radnika biće angažovani na poslovima obezbjeđenja imovine koja je u vlasništvu Onogošta. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, u razgovorima sa stečajnim upravnikom, uložiće napore da se angažuje dodatno još pet radnika, a zatražiće i listu onih koji će biti angažovani. Prema podacima Vlade, devet zaposlenih steklo je pravo odlaska u penziju. Takođe, jedan rad-

KAP

PLAN RAZVOJA

Za bolji standard Nacionalni Plan razvoja Crne Gore od 2013. do 2016. Vladi bi trebalo da bude predstavljen do kraja sedmice. Plan bi trebalo da poboljša život građanima i da doprinese povratku na realni rast BDP-a od tri do četiri odsto, kao i da pomogne snižavanju deficita javnih finansija i postizanju izbalansiranog budžeta do 2016. rečeno je tokom juče održane javne rasprave. “Izrada plana blisko povezana sa procesom pridruživanja EU. Crna Gora je u obavezi da dostavi plan kako bi Evropa vidjela da ste u stanju da na koherentan način razvijate politike razvoja koje su usklađene sa evropskim”, kazao je savjetnik na tvining projektu Klaus Erdman. Prethodnih godina prosjek kapitalnih investicija u

okviru budžeta je bio oko 70 miliona eura kazao je Peter Vostner iz Ministarstva ekonomije i razvoja Slovenije “Mi smo sada identifikovali mogućnost da to bude 200 miliona eura godišnje tvrdi Vostner. Međutim, ovakve prognoze za Vesnu Milonjić-Aleksić iz Unije slobodnih sindikata su nerealne. “U ovim uslovima je nemoguće da se namakne 200 milona eura za tako kratko vrijeme ako ne misle da to rade na račun radnika”, kazala je Milonjić-Aleksić. Crna Gora, kao zemlja kandidat za pristupanje EU, ima obavezu da pripremi NPR, kojim se određuju investicioni prioriteti Vlade Crne Gore od 2013. do 2016. godine. I.B.

VLADA

Akcije novog za dug starog DKP-a Potraživanja Vlade Crne Gore prema Novom duvanskom kombinatu Podgorica u iznosu od 280.000 eura, shodno Odluci o djelimičnom namirenju povjerioca stečajnog upravnika Duvanskog kombinata Podgorica (DKP), biće pretvoren u akcijski kapital Novog duvanskog kombinata (NDKP) akcionarskog društva Podgorica. “Nakon donošenja ove Odluke zaključiće se Ugovor o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa pretvaranjem duga u akcijski kapital. Odluka stupa na snagu danom donošenja”, navodi se u dokumentu objavljenom juče na Vladinom sajtu. I.B.

Koncesionari dužni 12 miliona eura Koncesionari su državi dužni 12 miliona eura, a 80 odsto ugovora se ne poštuje, saopšteno je juče iz Vlade. Savjetnik potpredsjednika Vlade Goran Jovetić kazao je nakon sjednice Vlade da u oblasti koncesija postoji prostor za unapređenje naplate. On je naveo da zabrinjava veliki iznos neizmirenih obaveza od koncesionara, odnosno da iznos zaključno sa 19. januarom iznosi preko 12 miliona eura. Sa druge strane, postoji osjetan rast prihoda u oblasti koncesija, kao i da je u 2011. godini ostvaren prihod od koncesija veći od 14 miliona eura. “Izvještaj obuhvata sve koncesione ugovore zaključene u Crnoj Gori osim koncesione ugovore za koncesije koje su date za male hidroelektrane, s obzirom da su ti ugovori obuhvaćeni drugim izvještajem koji je Vlada skoro usvojila na sjednici”, precizirao je Jovetić. Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila i Izvještaj o realizaciji obaveza iz koncesionih ugovora, kojim bi trebalo da se poboljša i unaprijedi oblast koncesije.

Jovetić je naveo da izvještaj obuhvata koncesije iz oblasti voda, šuma, šljunka i pijeska, mineralnih sirovina, koncesije u oblasti saobraćaja, pomorstva, kao i u oblasti igara na sreću. “Iz izvještaja se vidi da se pojedini koncesioni ugovori poštuju, međutim u pojedinim koncesionim ugovorima dolazi do nepoštovanja obaveza. Predlog je da se raskinu ugovori sa lošim koncesionarima, dok će se sa onima koji kasne sa ispunjavanjem obaveza nastojati da se one realizuju u što kraćem roku, u suprotnom pristupiće se raskidanju i takvih ugovora”, objasnio je Jovetić. N.U.

Ekonomija

PETAK, 25. 1. 2013.

CKB

Za sada nema stečaja u Rudnicima boksita

Foto: Vedran Ilić

Odbor za ekonomiju odgodio raspravu o kriznom porezu zbog pregovora sa socijalnim partnerima: Žugić i Keković

Predstavnici Crnogorske komercijalne banke (CKB) nijesu se juče pojavili na ročištu na kojem je trebalo da bude donesena odluka o pokretanju stečaja u Rudnicima boksita i to upravo na zahtjev CKB. S obzirom na nepojavljivanje na zakazano ročište od strane predlagača, Privredni sud je konstatovao da je prijedog za uvođenje stečaja povučen. U Privrednom sudu u spisima predmeta postoji dokaz da mu je uredno uručeno rješenje suda 24. decembra, koje su primili 28. decembra prošle godine, ali predstavnici banke Sud nijesu obavijestili zašto nijesu prisutni na uredno zakaza-

POREZI

Zakon ostaje, stižu amandmani

Odbor za ekonomiju odložio raspravu o kriznom porezu, danas sastanak sindikata i Vlade Ivana Cimbaljević

dbor za ekonomiju, finansije i budžet, na prijedlog ministra finansija Radoja Žugića, odgodio je juče za raspravu o kriznom porezu za ponedljeljak. Žugić poručio da mu zakon neće biti povučen iz skupštinske procedure, kao i da smatra da su Vadine mjere štednje dobro prihvaćene kod javnosti. Premijer Milo Đukanović o novim mjerama štedenje danas razgovara sa predstanicima Unije slobodnih sindikata i Saveza sindikata.

Ministar finansija Radoje Žugić smatra da je paket Vladinih mjera dodatnog fiskalnog prilagođavanja dosta dobro prihvaćen u javnosti i poručio da one neće biti povučen iz skupštinske procedure. “Svjesni okolnosti ukupnog ekonomskog ambijenta i pored toga što se javljaju kritike i sugestije čak i u formi nekih protesta ne vidim to kao nešto što je problematično sa stanovišta implementacije ukupnog seta Vladinih mjera”, zaključio je Žugić. On je juče od Odbora za ekonomiju, finansije i budžet tražio odgađanje rasprava o kriznom porezu zbog pregovora sa socijalnim partnerima. “Postoje najave određenih amandmana, za koje njiesam siguran da su, u punoj mjeri, konzistentni sa prijedlogom Vlade i postoji i mogućnost nastavka tog uslovnog socijalnog dijaloga, pa tražim šansu da

nastavimo o tome u drugom dijelu”, objasnio je Žugić i dodao da odlaganje ne znači da je Vlada odustala od ovog predloga. Član Odbora za ekonomiju Nebojša Medojević (DF) je podsjetio da predložene dopune zakona nijesu prošle Zakonodavni odbor jer je ocijenjeno da nemaju ustavni osnov. “Pošto je Vlada predlagač i po našem poslovniku ona zakazuje vanrednu sjednicu, ako je Vlada prekršila Ustav ovim predlogom, onda nije moguće održati ni vanrednu sjednicu Skupštine”, rekao je Medojević i dodao da bi najbolje bilo da Vlada povuče predložene dopune zakona. Mladen Bojanić iz Pozitivne je saopštio da Vlada nije imala sluha da obavi socijalni dijalog do sada. Iako je imala dosta vremena, to nije uradila. “Ali s druge strane, ne vidim pro-

miliona eura iznose očekivani efekti u državnu kasu uvođenjem Vladinih mjera štednje, koje između ostalog, uključujući i povećanje poreza na dohodak fizičkih lica blem da se da neko dodatno vrijeme Vladi iako smatram da je ona glavni krivac za situaciju”, kazao je Bojanić. Na predložene dopune zakona amandmane su već dostavile SNP i DF, a postoji najava da to uradi i DPS. Ukoliko se prijedlog Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica usvoji u Skupštini, novom poreskom stopom bi bila obuhvaćena i februarska primanja. Unija slobodnih sindikata najavila je za ponedjeljak u 11 sati mirne proteste na platou ispred Skupštine, povodom Vladih mjera štrednje, koje podrazumijevaju povećanje oporezivanja bruto zarada većih od 400 eura sa devet na 12 odsto, kada poslanici budu raspravljali o tom predlogu zakona.

Savez danas pregovara sa Đukanovićem Glavni odbor Saveza sindikata (SSCG) prihvatio je poziv premijera Mila Đukanovića za učešće na sastanku o predloženim dopunama Zakona o porezu na dohodak građana, ali i načinima za rješavanje problema budžetskog deficita, saopšteno je juče na vanrednoj sjednici Glavnog odbora SSCG.Generalni sekretar SSCG Zoran Masoničić podsjetio je da je ta sindikalna organizacija tražila da se sa predstavnicima Vlade organizuje “širi sastanak”, ali da im je iz Kabineta premijera objašnjeno da to trenutno nije moguće.

On smatra i da u Crnoj Gori postoji opasnost od takozvanog “grčkog sindroma”, ukoliko ne bude prostora za dogovor. “Ne isključujemo mogućnost da u ponedjeljak, kada je zakazan protest protiv najavljenih mjera štednje, budemo dio njega, ali u cilju pospješivanja demokratskog dijaloga”, poručio je Masoničić. Današnjem sastanku sa premijerom Đukonovićem trebalo bi da prisustvuju i predstavnici Unije slobodnih sindikata. J.K.

Gardašević: Ne zagovaramo ulicu Dok će USSCG u ponedjeljak ispred Skupštine organizovati protest protiv najavljenih mjera štednje, iz SSCG smatraju da do dogovora treba da dođe “za stolom”, a ne okupljanjem i bojkotom, te da sredstva koja bi se utrošila za okupljanja građana iz drugih gradova, “treba utrošiti pametnije”. “Ne zagovaram ulicu. Da znamo da će nam to pomoći, izašli bismo na ulicu. Problem se rješava za stolom. Ovim pu-

tem apelujemo na sve prosvjetne radnike da profesionalno odgovore ovom izazovu vremena i profesionalno se ponesu, te omoguće đacima početak nastave u Zakonski utvrđenom terminu”, kazao je koordinator regije SSCG za Nikšić, Šavnik, Plužine i Žabljak Branko Gardašević. Predsjednik Sindikata tekstilne, hemijske i farmaceutske industrije Vidak Đuranović, smatra da, kada je riječ o protestu SSCG, ne može

da se pridružuje bilo kome. “Ako odlučimo da protestujemo, onda ćemo sami da se organizujemo. To će biti sindikalni protesti sa jasnim porukama za borbu za socijalna prava zaposlenih, a ne za promociju političkih stavova”, saopštio je Đuranović. Međutim, na pitanje novinara šta će biti sljedeći koraci, ukoliko se dogovor ne postigne “za stolom”, Masoničić nije dao odgovor.

Škola preduzetništva, čiji je cilj promovisanje preduzetničke djelatnosti, biće danas otvorena na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. U školi, koja će trajati četiri dana, polaznici će biti u prilici da nauče metodologiju izrade biznis plana, osnove finansiranja u preduzetništvu, kao i načela marketinga, brendinga i hjuman risorsa u malim i srednjim preduzećima. Polaznici škole su predstavnici javnog i privatnog sektora, kao i studenti osnovnih i magistarskih studija Ekonomskog fakulteta, koji će nakon uspješnog završetka dobiti sertifikate o pohađanju prve Zimske škole preduzetništva.

nom ročištu. Ročištu su u ime Rudnika boksita prisustvovali direktor Milorad Đurović i zakonski zastupnik Veselinka Jauković. Đurović je kazao da nije ovlašćen da daje izjave o ovom postupku. CKB je u oktobru prošle godine uputila Privrednom sudu prijedlog za pokretanje stečaja u Rudnicima boksita zbog duga od oko 1,6 miliona eura. I.J.

Čeka se odgovor Toščelika Pregovori predstavnika Elektroprivrede (EPCG) i Tosčelika o isporuci električne energije nikšićkoj Željezari su intenzivirani, a prema informacijama agencije Mina-biznis, očekuje se odgovor vlasnika fabrike na ponudu elektroenergetske kompanije. EPCG je prije Nove godine Tosčeliku poslala predlog ugovora o isporuci električne energije Željezari, koji je bio inicijalno prihvaćen. Pregovori su nakon Nove godine zastali. Tosčeliku je EPCG ponudila cijenu deset odsto veću od ranije netržišne, odnosno regulisane koju je određivala Regulatorna agencija za energetiku (RAE). EPCG traži da se definiše potrebna količina električne energije za Željezaru na godišnjem nivou, ali njen vlasnik nije siguran u to jer ne zna koliko će biti proizvodnja u nikšićkoj fabrici. Očekuje se da će dogovor o isporuci struje Željezari biti postignut. EPCG je do sada nesmetano snabdijevala Željezaru strujom, bez obzira na istek ugovora. Cijena električne energije za kupce priključene na prenosni sistem, među kojima je Željezara, od 1. januara je tržišna, odnosno zavisi od ugovora koji će ti kupci zaključivati direktno sa isporučiocima. S obzirom na to, Željezara, osim sa EPCG, može da pregovara i sa drugim snabdjevačima. U Željezari je u srijedu prekinuta proizvodnja, a uprava je zaposlene poslala na odmore. Kao razlog za prekid rada, uprava je zaposlenima, prema nezvaničnim informacijama, navela čekanje na dogovor o isporuci električne energije.

TURIZAM

ª Vrhovi Balkanaº u vrhu Turistički projekat “Vrhovi Balkana” koji se realizuje na tromeđi Crne Gore, Albanije i Kosova ušao je u finale, tj. top tri kandidata za nagradu Svjetskog savjeta za turizam i putovanja (WTTC) - turizam za budućnost “Tourisam for Tomorrow Awards”, saopšteno je iz Ministarstva turizma i održivog razvoja. Kako je objašnjeno, projekat stvara osnovu za turističku valorizaciju prostora u graničnom trouglu Albanije, Kosova i Crne Gore kao jedinstvene turističke destinacije. “Nagrada se dodjeljuje iz oblasti najuspješnije implementacije održivih vidova turizma nivou destinacije. Projekat koji zajedno sprovode Crna Gora, Albanija i Kosovo, pod pokroviteljstvom ORF-a

(Otvorenog regionalnog Fonda za spoljnu trgovinu) finansiran od Vlade Savezne Republike Njemačke, a implementiran od GIZ-a, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalne turističke organizacije i Opštine Plav, koji su partneri su sa crnogorske strane”, navodi se u saopštenju. Iz Ministarstva turizma podsjećaju da je Crna Gora u kategoriji Upravljanje destinacijom i 2011. godine bila finalist za ovu prestižnu nagradu. Finalisti pored projekta “Vrhovi Balkana” su i singapurska “Sentosa Development Corporation” i projekat Turističkog savjeta Butana. Pobjednik će biti proglašen na godišnjem samitu WTTC-a, u aprilu u Abu Dabiju. I.C.

10 Društvo

PETAK, 25. 1. 2013.

OSOBE SA INVALIDITETOM

Propisi kvalitetni, ali i dalje je problem implementacija Do prije 10 godina osobe sa posebnim potrebama u Crnoj Gori nijesu ni primjećivane, ali je u posljednje vrijeme mnogo urađeno na poboljšanju njihovog statusa, ocijenio je juče predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Halil Duković, istakavši da je zakonska regulativa koja tretira tu populaciju kvalitetna, ali je problem njena implementacija. On se sa članovima Odbora Ljerkom Dragičević i Dritanom Abazovićem, te predstavnicima ministarstava ljudskih i manjinskih prava i prosvjete i NVO sektora, sastao sa predstavnicima albanskih institucija i organizacija koje se bave tom problematikom, a koji su došli u studijsku posjetu koju je organizovala misija OEBS-a. Zakon o zapošljavanju osoba sa invaliditetom propisuje da svaki poslodavac koji u radnom odnosu ima između 20 i 50 ljudi mora zaposliti i jednu osobu sa posebnim potrebama, a ako zapošljava više od 50, onda je ta kvota pet odsto, a ako to ne uradi, kako je rekao Duković, poslodavac je dužan da u Fond za rehabilitaciju djece i omladine sa posebnim potrebama uplati mjesečno 20 odsto od prosječne zarade u Crnoj Gori. “Slobodno mogu reći da je to zakon koji se najbolje poštuje, ali u smislu one druge mogućnosti, jer poslodavci radije uplaćuju dotaciju Fondu nego da zaposle osobu sa invaliditetom. Siguran sam da je to obaveza koju najredovnije izmiruju”, kazao je Duković. Prema njegovom mišljenju, pro-

blem je upotreba novca iz Fonda, jer se, kako je rekao, on koristi samo na osnovu projekata, a organizacije koje se bave zaštitom osoba sa invaliditetom još nemaju kadrovski potencijal da bi mogli u potpunosti da ga iskoriste.

“Godišnje se u budžet Fonda uplati između šest i sedam miliona eura, ali nažalost, iz raznih razloga, svega pet odsto od tog novca dospije u ruke korisnika, dok ostalo ostaje u državnom budžetu”, kazao je direktor Saveza udruženja roditelja djece

i omladine sa teškoćama u razvoju “Naša inicijativa” Milisav Korać. On je istakao da su najveći problem predrasude i nepovjerenje u realne mogućnosti osoba sa invaliditetom za obavljanje mnogih poslova. J.V.Đ.

Prijave za strance do kraja godine

Rok za podnošenje zahtjeva za odobravanje stalnog nastanjenja raseljenih i interno raseljenih produžava do kraja godine. Ovu odluku usvojila je Vlada na jučerašnjoj sjednici. Iz Vlade je saopšteno da se dopunom Zakona o strancima stvaraju uslovi da se pitanje raseljenih trajno riješi. “To je uslov za prevazilaženje posledica krize i stvaranje konkurentnog sistema, koji će u dužem roku obezbijediti održiv ekonomski rast i razvoj i kontinuirano poboljšanje kvaliteta života građana”, navodi se u saopštenju. B.B. Takođe, u dokumentu Vlade koji je juče usvojen se navodi da je od oktobara do decembara ove godine 12 institucija primiljeno 55 prijava za korupciju od čega je 24 prijave primilo Vrhovno državno tužilaštvo, a 21 prijavu Uprava za antikorupcijsku inicijativu.

Društvo 11

PETAK, 25. 1. 2013.

NADMUDRIVANJE

Falsifikovanju profesori stali na kraj Uskoro stiže program za otkrivanje plagijata na fakultetima, a studenti tvrde da su doskočili i najnovijim metodama Nemanja Lacman

reuzimanje tuđih ideja, postupaka ili teksta bez odgovarajuće naznake, prilikom pisanja diplomskih radova među crnogorskim studentima svedeno je na minimum, pa sistem “kopi-pejst” kod većine profesora na Univerzitetu više ne prolazi. Stoga je na Univerzitetu Crne Gore pokrenuta inicijativa za nabavku programa koji će pretraživati baze podataka na internetu i utvrđivati vjerodostojnost rada. Te informacije su Dnevnim novinama saopštili profesori na fakultetima UCG, iako studenti tvrde da su doskočili i najnovijim metodama koje se koriste na fakultetima.

Da bi u što kraćem roku završili seminarski, diplomski ili čak magistarski rad i sebi skratili “muke”, studenti posljednjih generacija sve češće pribjegavaju prisvajanju tuđih ideja, postupaka, rezultata ili citata bez navođenja izvora pravog autora. Sistem “kopi-pejst”, koji se odomaćio među studentima, a koji podrazumijeva objavljivanje dijelova dokumenata bez navođenja izvora, tvrde profesori, lako je prepoznati. U tim slučajevi-

ma studenti prvo budu upozoreni da isprave radove i relevantno navedu cjelokupnu bibliografiju koja je korišćena prilikom pisanja rada. “Koliko čujem, veliki broj studenata koji završe fakultet, kasnije za novac pišu radove drugim studentima i, nažalost, kod određenog broja profesora ti falsifikati prolaze. Stručniji profesori to odmah prepoznaju i upozore studenta da ispravi sporni rad”, kazala je Dnevnim no-

vinama profesorica sa Filozofskog fakulteta Jelica Stojanović. Ona je objasnila da program za prepoznavanje falsifikovanih radova koji bi uskoro trebalo da bude naručen i dostavljen svim fakultetima, može biti od pomoći. Međutim, ističe Stojanović, za provjeru rada je potrebnije znanje profesora koji je mentor studentu. “Ne može program da pretraži stotine diplomskih i magistarskih radova kojih nema u elektronskoj formi. Međutim, profesori mogu, jer čitaju te radove, upoznati su sa materijom i teško je napraviti neku grešku. Pomenuti program će sigurno pomoći, ali znanje profesora je presudno,” istakla je Stojanović. Studenti tvrde da im program neće predstavljati veliki problem, jer isti već koriste i provjeravaju relevantnost svojih radova i one djelove koji su označeni kao falsifikat ispravljaju.

VLADA

“Program pretražuje sličnosti rada i dokumenata sa interneta. Onaj dio koji je otkriven kao plagijat bude označen žutom bojom, i jednostavno mi taj dio prepričamo i riješimo stvar. Naravno, kod nekih profesora je to nemoguće”, rekao je student Pravnog fakulteta, koji je insistirao na anonimnosti. Sa druge strane, profesorica Građevinskog fakulteta Marina Rakočević tvrdi da se kao mentor studenata sretala sa nekom vrstom falsifikovanja tuđih radova, ali da se to

isključivo odnosilo na nenavođenje pravih izvora u bibliografiji. “Budući inžinjeri teško mogu da plagiraju rad, jer oni dobijaju konkretan primjer na kome rade i koji se teško može plagirati. Neka opštija tema može se plagirati, ali kontrola profesora je ključna i on upozorava studenta da ispravi rad. Najčešće se greške odnose na nenavođenje izvora, tako da mogu da sa sigurnošću reći da je broj plagijatorskih radova sveden na minimum”, zaključila je Rakočević.

Moralna optužba najviše boli Države u regionu češće se od Crne Gore srijeću sa problemom kopiranja radova. Na primjer, sankcije koje može izreći Odbor za profesionalnu etiku Univerziteta u Beogradu je samo moralna osuda, kao što je kačenje imena i prezimena studenta koji je falsifikovao nečiji rad na oglasnoj tabli, pa zbog profesionalne bruke koju mogu doživjeti, tvrde profesori, većina studenata se povlači.

SEKRETARIJAT ZA KOMUNALNE POSLOVE

Uskoro izgradnja šest vrtića Inicijativa za duže trajanje zelenog svijetla Vlada je, na osnovu inicijative Udruženje Roditelji, odlučila da do 2016. godine izgradi šest vrtića, četiri u Podgorici i po jedan u Pljevljima i Ulcinju. Udruženje Roditelji u septembru je pokrenulo peticiju za hitnu gradnju novih ili dogradnju postojećih vrtića, a nakon prikupljanja potrebnih šest hiljada potpisa građana, Vlada je razmotrila njihovu inicijativu. Pomoćnik ministra prosvjete Vesna Vučurović rekla je da je Vlada zadužila Ministarstvo prosvjete da raspiše javni

poziv za javno privatno partnerstvo za izgradnju vrtića u gradovima u kojima je taj problem naizraženiji. “Ministarstvo prosvjete će nastaviti pregovore sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope o kreditnim sredstvima od deset miliona eura za izgradnju predškolskih ustanova u Podgorici, Pljevljima i Ulcinju”, kazala je Vučurović. Ona je navela da u martu očekuju potpisivanje tog kredita, i da bi ove godine trebalo da budu završeni planski dokumenati i tenderska

procedura. “Do iduće godine prvi vrtići treba da počnu da se grade, i oni će se raditi fazno, a do 2016. godine treba da se završe svi planirani zadaci”, kazala je Vučurović. U Podgorici je planirana izgradnja vrtića u Bloku šest, na Starom aerodromu, u opštini Tuzi i Zagoriču. Vučurović je podsjetila da je u završnoj fazi izgradnja vrtića u Golubovcima i Tivtu kao i da se jedan vrtić u Bijelom Polju gradi, a da je u toku rekonstrukcija drugog. B.B.

PRIPRAVNICI

Isplate u skladu sa zakonom Korisnici koji su uključeni u projekat Stručnog osposobljavanja i koji su počeli osposobljavanje 15. januara ove godine dobiće predviđenu nadoknadu onako ka-

ko je definisano Zakonom o stručnom osposobljavanju, saopšteno je CdM-u iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG). “U članu 10 Zakona o stručnom

osposobljavanju stoji da se korisniku isplaćuje novčana naknada najkasnije do desetog u mjesecu za prethodni mjesec na osnovu blagovremeno dostavljenog izvještaja koji poslodavci dostavljaju Zavodu ili Upravi za kadrove, zavisno o kojim poslodavcima je riječ”, istakli su iz ZZZCG. Kako su pojasnili, ako se radi o poslodavcima iz privatnog sektora, oni dostavljaju izvještaje ZZZCG, a poslodavci iz javnog sektora Upravi za kadrove. “Postoji određen broj korisnika koji nijesu još upareni i trenutno se radi na njihovom uparivanju, pošto je 20. januara završen naknadni javni poziv poslodavcima da se prijave u program Stručnog osposobljavanja. Korisnicima koji će naknadno biti upareni i sa kojima će se tek sklopiti ugovori isplata naknada će ići takođe onako kako je predviđeno Zakonom”, zaključili su iz ZZZCG. B.B.

Sekretarijat za komunalne poslove i saobraćaj glavnog grada inicirao je izradu projekta reprogramiranja rada svjetlosnih signala u jednom dijelu Podgorice kako bi se povećalo trajanje zelenog svijetla za pješake. Projektom je obuhvaćen potez od raskrsnice Bulevara Svetog Petra Cetinjskog i Bulevara Džordža Vašingtona, do raskrsnice ulica Josipa Broza i Pera Ćetkovića. “Signalni planovi rada semafora, odnosno dužina trajanja ciklusa, kao i dužina pojedinih faza, projektuju se na osnovu broja-

nja i analize protoka svih učesnika u saobraćaju u zoni raskrsnice, na glavnom i sporednom pravcu, u zavisnosti da li se radi o pojedinačnoj raskrsnici ili o raskrsnici koja je u sistemu koordinacije”, saopšteno je iz Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj. U saopštenju se navodi da svaka promjena parametara koji su uticali na utvrđivanje signalnih planova može biti razlog za promjenu dužine trajanja pojedinih faza. “Nakon izrade ovog projekta, pristupiće se njegovoj realizaciji”, zaključeno je u saopštenju. B.B.

12 Hronika POKUŠAJ UBISTVA

Predao se policiji Nikšićanin Nebojša Božović (27) za kojim je policija tragala od 15. januara kada je ranio Ivana Goranovića (26) juče se, kako saznaju Dnevne novine, sam prijavio nikšićkoj policiji, nakon čega je sproveden sa saslušanje kod zamjenika Višeg državnog tužioca u Podgorici. Goranović je ranjen u ruku prije 10 dana dok se sa drugom Igorom Pavićevićem vozio Ulicom Dragice Pravice u nikšićkom naselju Vra-

čar. Sve se, oko 20.30 časova, odigralo na brzinu, te su mladići u policiji ispričali da je metak iznenada probio vrata automobila marke “golf 3” u kojem se Goranović nalazio na mjestu suvozača, te da mu je hitac prošao kroz ruku. Kazali su i da je metak odnekud ‘doletio’ dok su pokušavali da se uključe u Ulicu Baja Pivljanina. Mještani Vračara ispričali su da nijesu ništa ni čuli ni vidjeli. M.V.P.

CRNOGORSKI GRANIČARI

Pomogli u zapljeni više od tone skanka

PETAK, 25. 1. 2013.

Krali po Nikšiću

Postupajući po prijavi oštećenog Nikšićanina iz mjesta Stubica, koji je naveo da mu je neko provalio u porodičnu kuću iz koje je ukradeno staro željezo i drugi metalni predmeti, policija je privela osumnjičene B.R. (25), iz Bosanskog Broda, I.I. (25), iz Doboja, S.P. (29), iz Zavidovića koji su sprovedeni nadležnom tužiocu. Daljom istragom, došli su do sumnje da su iste osobe ukrale i veću količinu instalacionog kabla. Nikšićanin D.L. (18) uhapšen je zbog sumnje da je izvršio provalu građevinskog kontejnera iz kojeg su ukradeni dijelovi radnih mašina vrijednosti od oko 2.000,00 eura, te da je od još jednog sugrađanina ukrao cijevi sa konstrukcije silosa. M.V.P.

Ukrao i oštetio taksi Crnogorski policajci, Ekspoziture granične pomorske policije Bar – Filijale patrolnih čamaca Ulcinj, pomogli su juče albanskoj policiji u zaplijeni 124 džaka skanka u kojim se nalazilo preko tonu skanka, saopšteno je iz Uprave policije. Naime, službenici policije Crne Gore, uočili su juče ujutru, na ušću rijeke Bojane čamac dužine oko 10 metara, koji je bio privezan uz albansku obalu. U njemu se nalazila nepoznata osoba, dok je druga bila pored plovila. Primijetivši polici-

ju, pokušali su da upale čamac i pobjegnu. Kako nijesu uspjeli, otrčali su u pravcu obližnje šume, ka mjestu Puljaj u Albaniji. Vizuelnim pregledom albanskog priobalnog dijela na udaljenosti od oko 300 metara od mjesta na kojem se nalazio čamac, policajci su na obali primijetili više plavih džakova obmotanih providnom najlon folijom. O tome su obavijestili albansku policiju, te su do njihovog dolaska obezbjeđivali mjesto na kojem su se nalazila 124 džaka skanka. M.V.P.

Privođenje optuženih u akciji “Sprint”

Petar Perović (20) iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je 14. januara u Ulici bratstva i jedinstva u Podgorici ukrao auutomobil taksi firme “pežo”, saopšteno je iz Uprave policije. Krađu je prijavio vozač firme M.L. Policija je došla do sumnje da je Perović oko 3.45 časova prišao upaljenom taksi vozilu, kojim je pobjegao magistralnim putem Podgorica-Nikšić. Nakon toga, skrenuo je na lokalni put u mjesto Novo Selo, te je vožnju nastavio po veoma nepristupačnom putu. Pošto je na taj način oštetio auto toliko da nije mogao da nastavi putovanje, vratio se za Podgoricu. M.V.P.

SPRINT

Drogu nazivali alatom i djevojkom Davanjem završnih riječi juče je u Višem sudu u Podgorici završeno suđenje šetorici optuženih u policijskoj akciji “Sprint”. Dok zatupnik optužbe Dražen Burić od suda očekuje da optužene kazni za djela za koja ih tereti, advokati odbrane zatražili su oslobađajuće presude, te ukidanje pritvora za svoje branjenike. Vijeće sudije Valentine Pavličić javno će izreći presudu 26. februara. Zamjenik specijalnog tužioca Dražen Burić kazao je da je provedenim dokazima tokom postupka nesumnjivo utvrđeno da su Dragoljub i Rajko Kovačević, Veljko Knežević, Ivan Stijepović, Saša Vuković i Jovan Miranović od početka oktobra 2010. do 1. maja 2011. godine, na prostoru Crne Gore, BiH, Hrvatske i Srbije, bili pripadnici kriminalne grupe koja je švercovala skank. Kako osnivači kriminalne grupe, optužnicom su okarakterisani Dragoljub Kovačević i Knežević. On je naveo da je odbrana optužnih da je riječ o nabavci alata iz Hrvatske nelogična i sračunata na izbjegavanju krivice.

“Nema razloga da, ako je riječ o alatu, njega i ne pomenu, a uz to za isti govore da smrdi što ne može biti slučaj sa alatom. Nesumjivo je utvrđeno i da su, pored alata, za drogu koristili izraze - djevojka, cura i tako dalje”, kazao je Burić, pojašnjavajući da je provedenim dokazima u postupku utvrđeno da su optuženi postupali po već uhodanom planu. Burić je na kraju zatražio od suda da optužene oglasi krivima i kazni po zakonu. Advokatica Dragoljuba Kovačevića - Ranka Perović, kazala je da je optužnica neodređena u pogledu činjeničnog opisa i klasifikacije djela, te da njeni navodi nijesu dokazani. Po njenim riječima, tužilac je težio da po svaku cijenu u njoj unese elemente međunarodnog kriminaliteta, iako se kod nas ne sudi pripadnicima ove kriminalne grupe iz BiH i Hrvatske. Advokat Rajka Kovačevića Zoran Piperović kazao je da će sud, ukoliko optužene oglasi krivima, morati da objasni za koju količinu ih osuđuje što će kako vjeruje, biti nemoguće jer takav podatak ne stoji u optužnici. S.K.

Hronika 13

PETAK, 25. 1. 2013.

ª Očitaliº Stojkovićeve telefone i kompjuter Forenzički centar

Podaci koje su vještaci skinuli sa uređaja, vlasništvo šefa budvanske kriminalističke policije, biće predati Tužilaštvu

ještaci danilovgraskog forenzičkog centra obavili su vještačenje svih tehničko-elektronskih naprava šefa kriminalističke policije u Budvi Siniše Stojkovića koje je policija zaplijenila prilikom pretresa njegovog automobila i iznajmljenog stana nekoliko sati nakon njegovog hapšenja 28. decembra prošle godine.

Prema nezvaničnim informacijama, vještaci su tehničko otvaranje kućišta nekoliko telefona i jednog laptopa obavili u prisustvu dvočlane komisije. Svi podaci koji su se nalazili na zaplijenjenim elektronskim uređajima prenešeni su na hard disk, koji će nakon obrade u elektronskoj formi ili na CD-u biti dostavljeni Specijalnoj tužiteljki za organizovani kriminal Đurđini Nini Ivanović. Podgorički policajci su samo nekoliko časova nakon hapšenja Stojkovića izvršili pretres njegovog automobila, iznajmljenog stana u Budvi, dvije kuće u Podgorici, zatim prostorije firme i kafea “Atelje”, čiji je vlasnik njegov sin. Tom prilikom zaplijenjen je Stojkovićev službeni mobilni telefon i kompjuter. Stojković se tereti da je počinio krivično djelo “protivzakoniti uticaj”, tako što je navodno pokušao

da utiče na Osnovnog državnog tužioca u Podgorici Ljiljanu Klikovac da obustavi postupak protiv Milenka Rabrenovića, bivšeg vozača takođe bivšeg direktora policije Veselina Veljovića, koji se sumnjiči da je u februaru prošle godine prijetio novinarki Vijesti Oliveri Lakić i njenoj familiji, i to u vrijeme kada je Stojković rukovodio istragom o tim prijetnjama. “Tokom posredovanja upozorio je tužioca da bi dalje vođenje tog postupka ugrozilo napredovanje Veselina Veljovića na mjesto direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost i Vladana Jokovića na mjesto direktora Uprave policije, ukazujući mu da su ova napredovanja navodno dogovorena u političkom vrhu. Ukazao je takođe, da je u političkom vrhu navodno dogovoreno i razrješenje Vrhovnog državnog tužioca, zbog pogrešnih odluka koje

Siniša Stojković

je donosio. U kontekstu ovih okolnosti sugerisao je Osnovnom državnom tužiocu da se pazi pokrenutog postupka jer bi u suprotnom i on mogao biti razriješen”, saopštila je nakon Stojkovićevog saslu-

šanja, vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić. Prema nezvaničnim informacijama, Stojković je negirao da je vršio bilo kakav uticaj na Ljiljanu Klikovac. Ne sporeći da se susreo sa Kli-

kovac i objašnjavajući da je doživljavao kao prijateljicu, Stojković je navodno kazao da je samo namjeravao da se informiše o slučaju Rabrenovića, koji mu je, takođe, prijatelj. B.R.

DrUGa PreSUDa

Tea Gorjanc-Prelević

Radiologu za primanje mita deset mjeseci kazne zatvora

U ponovljenom postupku Andrija Mikulić, doktor Kliničkog centra u Podgorici, dobio četiri mjeseca manje, nego u prethodnom procesu

SUGeStiJa

Potez Tužilaštva je ohrabrujući

Tea Gorjanc-Prelević pozdravila podizanje optužnice za prijetnje Oliveri Lakić, ali je podsjetila i na neriješeni slučaj Zekovića Akcija za ljudska prava (HRA) ocijelila je potez državnog tužilaštva koje je optužilo Milenka Miću Rabrenovića, službenika Uprave policije, za prijetnje upućene novinarki Oliveri Lakić, kao veoma ohrabrujući. Na taj način, kako je navela u saopštenju Tea GorjancPrelević, Tužilaštvo doprinosi jačanju povjerenja u sposobnost državnog tužioca da zakonito i autonomno djeluje u pravcu zaštite ljudskih prava građana protiv zloupotrebe državne vlasti. “Ovakav postupak Tužilaštva je napredak u odnosu na slučaj u kome je službenik policije, i takođe nekadašnji tjelohranitelj direktora Uprave policije Veselina Veljovića, Mirko Banović, u javnosti bio označen kao osoba, koja je prijetila našem kolegi Aleksandru

Saši Zekoviću, istraživaču kršenja ljudskih prava i članu Savjeta za građansku kontrolu rada policije. Uprkos snimku glasa osobe koja je uputila prijetnje, Tužilaštvo je stiglo samo da konstatuje da je taj snimak “nestao” iz predmeta i da je krivično gonjenje u tom slučaju zastarjelo, uprkos redovnim podsjećanjima nevladinih organizacija na neophodnost njegovog procesuiranja”, saopštili su iz HRA podsjećajući da u tom slučaju nikada nije utvrđena bilo čija odgovornost. Gorjanc-Prelević je navela i da se u HRA nadaju da će uskoro biti procesuiran i nalogodavac ovih prijetnji, te da će javnost ubrzo biti obaviještena o napretku u istragama svih drugih napada na novinare. M.V.P.

Radiolog Kliničkog centra u Podgorici Andrija J. Mikulić, i u ponovljenom postupku pred Višim sudom u Podgorici osuđen je za primanje mita u produženom trajanju. Ovog puta dobio je četiri mjeseca manje u odnosu na prethodnu presudu, pa će, ukoliko ova presuda postane pravosnažna, morati da provede 10 mjeseci u zatvoru. Na istu kaznu osuđen je i policajac Blagoje R. Janjušević zbog primanja mita putem pomaganja. Mla-

den B. Filipović, direktor Poliklinike “Filipović” u Podgorici osuđen je na četiri mjeseca zatvora, ali se kazna neće realizovati, ako u periodu od dvije godine ne ponovi krivično djelo. Sudija Ratko Ćupić je u obrazloženju presude kazao da je krivica Mikulića dokazana na osnovu provedenih dokaza na suđenju, mjerama tajnog nadzora, odnosno snimljenim telefonskim razgovorima u kojima je zahtijevao novac.

Uhapšeni u policijskoj akciji “Magnet” prvi put su osuđeni u decembru 2011. godine. Mikulić je tada, zbog primanja mita u produženom trajanju, osuđen na 14 mjeseci. Za posredovanje u tom krivičnom Janjušević je tada osuđen na pola godine zatvora. Zbog nedostatka dokaza doktor Mladen Filipović i sudija Osnovnog suda u Nikšiću Božo Blagojević oslobođeni su optužbe da su davali mito za Mikulićeve ljekarske preglede.

MeĐUnaroDni ŠVerc

Lambuliću kaznu za pranje novca i ª rasturanjeº droge Vjekoslav Lambulić koji je nedavno u Višem sudu u Podgorici osuđen na dvije godine zatvora zbog pranja novca, a nekoliko mjeseci ranije na tri i po godine zbog šverca kokaina, juče se pred sudijom tog suda Suzanom Mugošom pojavio kako bi se branio od optužbe da je švercovao 25 kilograma kokaina iz Beograda do Osla. Prema navodima optužnice zamjenika višeg državnog tužioca Olivere Ražnatović, Lambulić je krajem 2002. godine na području Srbije i Crne Gore, Njemačke i Norveške, prodavao kokain. “Nakon ugovorene prodaje 25 kilograma kokaina sa kupcem iz Osla, Lambulić je angažovao Miletu Zvicera, koji mu je u Njemačkoj pronašao i kupio automobil, koji je bio podesan za krijumčarenje droga, a po-

tom ga u Hagenu predao Aleksanderu Kreckleru, koji je to auto prijavio na svoje ime”, piše u optužnici. Nakon toga je Klecker zajedno sa Rankom Krstovićem, navodno dovezao automobil u Suboticu gdje je na mjestu predviđenom za er-beg suvozača napravio skrovište za krijumčarenje droga. Potom je auto dovezao u Beograd, gdje su Krstović i Zlatko Ajković, po nalogu Lambulića, u pripremljen automobil smjestili 25 kilograma kokaina. Kreckler je potom drogu prenio nepoznatom kupcu u Oslo od kojeg je preuzeo tašnu sa većom količinom novca i za sebe na ime prenosa uzeo 60.000 eura, a zatim na prvom odmorištu nakon Kopenhagena pored autoputa tašnu sa novcem predao nepoznatoj osobi. S.K.

Vjekoslav Lambulić

Crna Gora 15

PETAK, 25. 1. 2013.

Delta siti posjetilo 4,3 miliona ljudi Šoping mol Delta siti u Podgorici je tokom prošle godine posjetilo 4.300.000 ljudi, odnosno 300.000 više nego 2011. godine. Iz šoping mola najavljuju koncert i druženje sa učesnicima muzičkog takmičenja “Prvi glas Srbije”, koji će biti organizovani početkom februara. Prošle godine je u ovom šoping molu priređeno više od 100 događaja, pored tradicionalnih manifestacija, kao što su Festival zdravlja i zdravih stilova života, Međunarodni sajam knjiga, Mjesec muzeja, Late Shopping Night, Dan Sunca, Božićni bazar, Coca-cola novogodišnji karavan. “Manifestacija koja je privukla veliku pažnju tokom prošle godine je jedinstvena izložba ‘Svijet dinosaurusa’, čijem je otvaranju prisustvovalo više od 25.000 ljudi”, saopšteno je Delta sitija.

Novljani da provjere spisak

HERCEG NOVI - Sekretarijat za lokalnu samoupravu izložio je na javni uvid građanima birački spisak opštine Herceg Novi. Birački spisak je stavljen na uvid građanima u susret predstojećim izborima za Predsjednika Crne Gore, koji će biti održani 7. aprila. Građani mogu obaviti uvid radi upisa, brisanja, dopuna, izmjena ili ispravki svakog radnog dana od osam do 15 sati. Sve eventualne izmjene i dopune mogu obaviti do 12. marta u ponoć, kada će birački spisak biti zaključen. S.M.

ALARMANTNO

Pola Novog bez vode Elektroprivreda nastavila isključivanje pumpnih stanica, veći dio grada bez vode Sanja Milović

bog dugovanja za struju od oko 700.000 eura, Elektroprivreda je isključila hercegnovskom Vodovodu dvije pumpne stanice, tako da je veći dio opštine ostao bez vode. Nadležni ne vide brzo rješavanje ovog problema, dok iz hercegnovske DPS pozivaju rukovodstvo Vodovoda da podnese ostavke.

HERCEG NOVI - Elektroprivreda je zbog dugovanja Vodovoda od oko 700.000 eura juče isključila i pumpno postrojenje Bajer, tako da je otežano snabdijevanje potrošača na Toploj I i II. Potrošači centra grada, Gornje Savine, Srbine, Nemile, Čela, Prve bokeške, Orjenskog bataljona i X hercegovačke nemaju vodu, jer je u utorak isključena struja pumpnoj stanici Kanli-kula. Direktor hercegnovskog Vodovoda Zoran Šabanović kazao je da je od medija saznao da će Elektroprivreda postepeno isključivati sva pumpna postrojenja, što će dovesti do potpunog prekida vodosnabdijevanja. “Većina komunalnih preduzeća i opštine u drugim gradovima Crne Gore duguje za struju pa nijesu preduzete ovakve mjere. Činjenica je da Vodovod duguje Elektroprivredi, ali i mi imamo potraživanja koja ne možemo da naplatimo, jer su većini velikih dužnika žiro računi u blokadi”, kazao je Šabanović. On je dodao da je bila namjera da se razriješi naplata potraživanja od Vojske Crne Gore i Vektra Boke, koja iznose oko 600.000 eura. “Vojska Crne Gore nam duguje oko 200.000 eura. Međutim, Mini-

starstvo odbrane preko svog zastupnika rješenje ovog problema odlaže već šest godina. Isto tako imamo problem sa Vektra Bokom, gdje imamo dva pravosnažna izvršna rješenja koja ne možemo da realizujemo, jer su računi ove kompanije blokirani”, kazao je Šabanović. On se juče obratio za pomoć ministru održivog razvoja i turizma Branimiru Gvozdenoviću, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Šućku Ba-

koviću, kao i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori da pomnognu u rješavanju ovog problema, koji izaziva stanje opšte opasnosti za kompletno stanovništvo Herceg Novog. Da se problem mora hitno riješiti, smatraju i u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista, gdje smatraju da u Vodovodu nema realnog plana rada i razvoja, koji će predvijediti moguće krizne situacije. Predsjednik OO DPS Zoran Bošnjak je za izlaz iz krize Vodovodu preporučio da napravi hitnu racionalizaciju poslovanja, ispoštuje reprogram isplate dugova prema Elektroprivredi, jer je oko tri miliona i 600.000 eura, koliko Vodovod godišnje inkasira, dovoljno za pokrivanje svih troškova. “Naplata od građana je izuzetno dobra i iznosi preko 90 odsto, ali su Pumpna stanica Kanli kula

oni kažnjeni jer nemaju vodu. Herceg Novi je jedini grad na Primorju koji nije priključen na regionalni Vodovod i, po nama, čelnici opštine nemaju kapacitet da grad povedu naprijed i daju perspektivu”, kazao je Bošnjak.

Podnesite ostavke U OO DPS smatraju da je izvršna vlast kriva za trenutnu situaciju, a odbornik lokalnog parlamenta Tonći Ćurćija kazao je da je posljednji čas da direktor i članovi Odbora direktora Vodovoda podnesu ostavke ili pokrenu inicijativu za njihovo razrješenje jer se, kako je kazao, ne smiju čekati sljedeći problemi. “Ovo preduzeće u prethodne tri godine, prema podacima kojima raspolažemo, ostvarivalo je ukupan prihod od oko 4.000.000 eura i rashode od 5.000.000 eura, što znači da je poslovalo sa gubitkom, iako u prihodima značajno mjesto imaju i donacije. Iz pregleda poslovanja uočava se visok stepen nelikvidnosti kao posljedica prezaduženosti i nekontrolisanih troškova. Smatramo neprimjerenim i neodgovornim ponašanje menadžmenta Vodovoda, koji duguje preko 700.000 eura, a ne nađe za shodno da kontaktira dobavljača i ne razgovara o mogućim modalitetima za rješenje problema”.

PLJEVLJA

PREZENTACIJA

Plan za Balibegovo brdo Tivćani na sajmu turizma u Bratislavi Do 27. januara biće predstavljena turistička ponuda grada za predstojeću sezonu TIVAT - Na sajmu turizma “ITF SLOVAKIATOUR”, koji je počeo juče u Bratislavi, na zajedničkom štandu primorskih lokalnih turističkih organizacija, do 27. januara biće predstavljena i tivatska turistička ponuda za predstojeću sezonu. Prema sajamskom kalendaru, koji je usvojila Turistička organizacija, svoju ponudu prezentovaće i tivatska hotelska preduzeća “Mimoza” i “Primorje” , kao i mali privatni hoteli i privatni smještaj. Odluku o nastupu na sajmu u Bratislavi treću godinu zaredom Tivćani su donijeli na osnovu pove-

ćanja broja turista sa slovačkog tržišta. “U tivatskim hotelima tokom ljetnih mjeseci odmara znatan broj gostiju sa tog tržišta, koji stižu posredstvom turoperatora i turističkih agencija, pa je zbog toga neophodno marketinški ispratiti tržišta i pojaviti se na turističkim berzama u tim zemljama”, kazao je izvršni direktor HTP “Mimoza” Marko Petričević. U “Mimozi” ističu da očekuju dobru ovogodišnju sezonu, odnosno da ostvare uspjeh iz 2011. godine, kada su realizovali više od 50.000 noćenja. Z.K.

PLJEVLJA – Pedesetak građana pljevaljskih naselja Balibegovo brdo i Kupusište odazvalo se pozivu opštinskog Sekretarijata za uređenje prostora za učešće na dogovornom sastanku sa obrađivačem DUPa za ova dva naselja. “Cilj sastanka je da dođemo do što kvalitetnijeg finalnog dokumenta, a sa zainteresovanim građanima razgovaraćemo i danas, kako bi čuli njihove predloge, primjedbe i sugestije na radnu verziju Plana”, saopšteno je nakon sastanka. Pojašnjeno je da se u ovoj fazi traži mišljenje građana vezano za saobraćajnice i objekte, te da Plan zahvata površinu od oko 38,5 hektara, da predviđa uglavnom stanovanje malih gustina i u jednom prostoru oko naselja Gagovića imanje i Kupusište stanovanje velikih gustina. Obrađivač plana je JUGINUS čiji su predstavnici pozvali građane da budu tolerantni kada je u pitanju izrada saobraćajnica i komunalne infrastrukture. Naselje Balibegovo brdo je

primjer neplanske gradnje. Gradnja u ovom dijelu Pljevalja počela je naglo i stihijski i intenzivirana je osamdesetih godina prošlog vijeka. Najveći broj kuća podignut je bespravno na padinama iznad magistralnog puta ka Gradcu i Šulima, od Kamenog mosta do Židovića. Teren je blago do izraženo strm, pristupne saobraćajnice u naselju uske, komu-

nalna infrastruktura loša, a posebno izražen je problem prilaza kućama. “DUP Balibegovo brdo će biti prihvatanje zatečenog stanja, a zbog kompleksnosti, izradi Nacrta najvjerovatnije će prethoditi još jedna runda razgovora sa građanima kako bi došli do što kvalitetnijeg finalnog dokumenta”, rečeno je u Sekretarijatu za uređenje prostora. D.K.

16 Crna Gora

PETAK, 25. 1. 2013.

SASTANAK

STAV Glava

Numanović: Moramo da sarađujemo sa GA

PETAR ŠPADIJER Cetinje

Sretoh danas, poslije puno godina, čovjeka kojeg poznajem još od ranog djetinstva. Godine nisu naročito uticale na njega. Njegov izgled je pretrpio minimalne izmjene, tako da ga prepoznah bez problema. Ovaj susret me natjera da razmisljam ne o njemu već o jednoj njegovoj ključnoj osobini. Poznanik je bez naročitog formalnog obrazovanja. Nisam siguran ni da ima elementarnu pismenost, a u usmenom opštenju koristi krajnje rudimentarne forme maternjeg jezika. Međutim, to mu nije smetalo da više decenija igra ključne uloge u našem gradu. U jednopartijskom sistemu bio je u partijskom vrhu, u višepartijskom – uvijek uz dobitnu struju. Vodio je nekoliko gradskih preduzeća, a nedavno čujem da je zapažen i u republici. Otkud ova uspješnost? Pa, ovaj čovjek ima jedan atribut koji ga krasi, jedan ključ koji, bar kod nas, otvara sva vrata. On ima veliku glavu. Glavat je. GLAVONJA. Mada, to mu se ne kaže javno. Možda bi te istom mogao opaliti po nosu, pa eto muke. Naš narod vjeruje glavatim ljudima. Trice poput znanja, obrazovanja, sposobnosti su banalne u odnosu na veličinu glavudže. Sjećam se, kao srednjoškolac bio sam jedan od boljih đaka u generaciji. Jednom prilikom, učenik starijeg razreda, koji je dežurao na vratima, obratio mi se: “Alo, oli’ mi reć’ nešto: kako si ti tako pametan, a tako ti je mala glava?” Nisam mu znao odgovoriti, a time sam i njega zadržao u uvjerenju da su obim glave i pamet u proporcionalnom odnosu. No, tako je, kako je. Ostaje mi utjeha da je, možda, glavobolja jača što je glava veća.

Saobraćaj za sve vrste motornih vozila na desnoj saobraćajnoj traci na mostu na rijeci Sitnici i na magistralnom putu Podgorica – Cetinje, biće zatvoren za saobraćaj radi ispitivanja mosta. Kako je saopšteno iz PG Biroa, zabrana saobraćaja važi za 26. januar i to u vremenu od sedam do 20 sati.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava mora da sarađuje sa nevladinom organizacijom Građanska alijansa (GA), ocijenio je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović. On je danas ugostio predstavnike NVO Građanska alijansa Borisa Raonića, Edinu Hasanaga-Čobaj i Milana Radovića. Predstavnici GA su upoznali ministra Numanovića sa osnovnim

aktivnostima organizacije koju predstavljaju. Akcenat su stavili na funkcionisanje Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, izvještaj o stanju ljudskih prava od obnove nezavisnosti do otpočinjanja pregovora sa EU i održavanje Regionalne akademije za ljudska prava, pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope. “Numanović je izrazio spremnost ministarstva na buduće akcije u ci-

lju preciziranja uloge Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava”, saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. Ministar je prihvatio učešće na prezentovanju ovog izvještaja, kao i učešće ministarstva u radu Regionalne akademije za ljudska prava. Sagovornici su istakli da dobru saradnju sa resornim ministarstvom treba produbiti i unaprijediti. B.B.

Crna Gora 17

PETAK, 25. 1. 2013.

Pojačaće nadzor pruga

Ovlašćeni radnici Željezničkog prevoza Crne Gore i nadležnih institucija u narednom periodu vršiće pojačanu kontrolu na relacijama gdje se dešava sve učestalije kamenovanje putničkih vozova, saopštili su iz ŽPCG. Pojačan nadzor će se vršiti na dijelu pruge Nikšić – Podgorica u reonu Duklje, Zagoriča i Zlatice, kao i na dijelu pruge Bar – Podgorica, u reonu Šušnja i Zete. “Svaki uočeni čin pokušaja kamenovanja biće procesuiran uz krivičnu prijavu Upravi policije, zbog ugrožavanje bezbjednosti željezničkog saobraćaja, za šta je po Krivičnom zakonu Crne Gore predviđena kazna zatvora do šest godina”, navodi se u saopštenju. ŽPCG je pozvao građane da pomognu da se razotkriju akteri vandalskih radnji. J.K.

Nova naplata parkinga PODGORICA - Iz Parking servisa Podgorica je najavaljeno da će uskoro početi sa naplatom parkiranja u Bloku V i VI i Dalmatinskoj ulici. “Još jednom podsjećamo građane da je cijena parkiranja po započetom satu u I zoni 0,60 eura, u II zoni 0,50 eura, a u III zoni 0,40 eura. Uz maksimalno vrijeme zadržavanja u I zoni 60 minuta, II 120 minuta i III zoni 180 minuta ”, saopštio je Jovan Rabrenović iz Parking servisa. Rabrenović podsjeća da je u toku januara najveći dio aktivnosti Parking servisa Podgorice bio skoncentrisan na obnovu ugovora sa fizičkim i pravnim licima. M.Ne.

KOTOR

Gdje nestaju psi iz azila NVO Animagus tvrdi da se u azilu u Kavču prema psima ne ophode na human način

Mila Nenezić, Zora Krstović

retman pasa lutalica smještenih u azilu u Kavču i odnos zaposlenih, u prvom redu veterinara zaduženih za liječenje i brigu o njihovom zdravstvenom stanju, posljednjih mjeseci bio je upitan. Kotorska nevladina organizacija Animagus više puta je ukazivala na neregularnosti, iznoseći tvrdnje da se psi bez potrebe i u velikom broju uspavljuju, pod izgovorom da su bolesni od bjesnila. Sa druge strane, Komunalno preduzeće koje gazduje azilom tvrdi da su problemi predimenzionirani.

KOTOR - Osnivač Animagusa Nina Marković za DN ističe da se za dvije godine, koliko postoji komunikacija između ove organizacije i Komunalnog preduzeća, nije bilo znatnih pomaka u poboljšanju tretmana pasa i da se nije spriječilo njihovo uspavljivanje. Ona je ukazala na to da je problem i netransparentnost rada azila. “Od obećanja, poštuju se samo sitna, a krupni problemi ostaju. Iako smo tražili da se dostavi dokumentacija o broju uspavanih pasa, to nijesmo dobili, kao ni informacije o budžetu opredijeljenom za azil”, kaže Marković, navodeći da je maksimalan broj pasa koji godišnje može da se uspava 180, ali da sumnja da je u ovom azilu taj broj mnogo veći. Marković navodi da loša koordinacija, tj. smještanje previše pasa u azil dovodi to pretrpavanja. “Trebalo bi 30 odsto pasa sa ulice

“Sitnih problema ima, ali način kako su oni nastupili nije način komunikacije. Spremni smo da prihvatimo svaku dobronamjernu kritiku i sugestiju”, rekao je Mrdak, pozivajući sve zainteresovane NVO da pregovaraju i zajedno otklone nepravilnosti. On je naglasio da azil u Kavču pruža najbolje uslove za životinje kada je riječ o smještaju, ishrani i medicinskom tretmanu pasa. “To su potvrdili mnogi koji su ga posjetili. Hrana se svakodnevno sprema i ona je, na osnovu zvaničnog mišljenja, zadovoljavajuća”, ocijenio je Mrdak.

Veterinari: Sve je u redu U azilu u Kavču, shodno tenderu, odabran je veterinar Relja Ćetković, koji u Kotoru ima privatnu ambulantu, za čije se usluge prošle godine, prema riječima Mrdaka, opredijelilo 10.000 eura, ali da je taj iznos bio nešto veći, jer je za zaštitu životinja uloženo više. Sa druge strane, iz NVO Animagus tvrde da veterinar Ćetković u azil dolazi samo kada je neophodno, ali da je njegova supruga, koja je veterinarski tehničar, tamo češće i radi umjesto njega. “Ne mogu da sve postignu, jer azil traži konstantnu brigu. To je njima posao koji gledaju da brže otaljaju. Osim toga, prosto je nevjerovatno da se nakon većine posjeta veterinara napiše da je pas agresivan i da se uspava”, kaže Marković. Ćetković je rekao da se u azilu sve radi u skladu sa propisima. “Vakcinisani su protiv bjesnila, infektivnih bolesti i protiv štećenaka. Međutim, pored tih bolesti, za koje je azil omogućio vakcine, postoje one protiv kojih nema vakcina. Mi smo odradili neka ispitivanja i prema rezulatima, utvrđeno je da ima dosta tih bolesti”, objasnio je Ćetković.

KONKURS

KOTOR

Počinje gradnja lučke zgrade

Vrijednost projekta je oko 600.000 eura

KOTOR - Izgradnja nove poslovne zgrade Luka Kotor počeće do kraja januara na mjestu starog objekta u Parku slobode, a cijena projektovanih radova je oko 600.000 eura, saopštio je izvršni direktor kompanije Vasilije Kusovac. “Ugovor je potpisan sa konzorcijumom Erlank iz Nikšića i Podgorice, sa ekipom koja ima zavidne rezultate na ovim prostorima”, kazao je Kusovac agenciji Minabiznis. On je naveo da bi do kraja godine mogao da bude završen i savremeni putnički terminal, dok će gostima na brodovima i jahtama, a time i građanima, biti obezbijeđen besplatan vajrles. Kusovac je rekao da je značajan i projekat izgradnje samostalnog od-

sterilisati i vratiti na mjesto gdje su bili da čuvaju svoju teritoriju. To nije poštovano. Problem je to što sve ih nijesu vakcinisali protiv bjesnila, što je obavezno i besplatno. Dešavalo se da i ne sterilišu sve pse i takve ih daju na usvajanje. Onda, dođe im period kada imaju previše pasa i uspavaju ih. Samo za prošlu godinu direktor JP Komunalno je izjavio da je kroz azil prošlo hiljadu pasa i da ih je tamo trenutno 150, a da je usvojeno stotinu i isto toliko uspavano. Gdje je ostalih 600 pasa? Obrazloženje za masovno uspavljivanje pasa je bila agresivnost, a da je toliko agresivnih pasa u azilu - to je van pameti”, tvrdi Marković. Tokom ljeta u azilu se pojavila bolest štećenaka, zbog koje su morali uspavati oboljele pse. Za tu bolest, kako kaže Marković, optuženi su članovi ovog NVO da su je unijeli u azil. Osoblje koje se brine o psima, kako naglašava Marković, redovno hra-

ni i čisti boksove i to je, do njene posljednje posjete azilu, u decembru, bila jedina pozitivna stvar. Nedavno je i počelo obilježavanje pasa. “Pravila se kartoteka pasa, što je dobra stvar. Do tada je bio haos. Nije se znalo koje vrste su psi. Opisi su im bili poput ‘žuto-bijeli pas, srednje veličine’, a nije se ni znalo koji je sterilisan, ni vakcinisan”, kaže Marković. Direktor JP Komunalno, u okviru kojeg radi azil u Kavču, Zoran Mrdak kaže da “tvrdnje i priče nekih NVO da se prema psima u azilu ne ophodni na human način nijesu tačne”, te da nije bilo razloga za njih.

bojnika za naslon brodova. “Poznato je da u Kotoru imamo problem sa brodovima dužim od 300 metara i za koje moramo naći način kako da ih sigurno i bezbjedno vežemo. Bilo je u planu da se montira, u svijetu uobičajeni, pilon. Međutim, vjerovatno ćemo pokušati da sa kompanijama obezbijedimo jednu bovu, takozvani muring, koji bi bio u mogućnosti da služi za vezivanje tih brodova”, objasnio je Kusovac. Kusovac je novi izvršni direktor Luke Kotor, koji je nakon posljednjih lokalnih izbora u Kotoru, na osnovu koalicionog dogovora Socijaldemokratske partije i Demokratske partije socijalista, zamijenio dotadašnjeg direktora Ljuba Radovića.

Nagrađeni najbolji eseji

Autori najboljih radova dobili studijsko putovanje u Sloveniju U Ambasadi Republike Slovenije u Podgorici organizovana je prezentacija najboljih radova pristiglih na konkurs za izbor najboljeg eseja i fotografije na temu “Moja zemlja, bezbjedna zemlja”. Najbolje eseje napisali su Anđela Raković iz Berana, Adila Bektešević iz Plava i Radoje Kandić iz Nikšića, dok su autori najboljih fotografija Anđela Bojović sa Žabljaka, Tijana Damjanović iz Mojkovca i Nemanja Đukić sa Cetinja. Na konkursu koji je NVO Alfa Centar iz Nikšića organizovala za sve crnogorske srednjoškolce učestvovalo je ukupno 66 fotografija i 34 eseja. Autori najboljih radova na konkursu nagrađeni su studijskim putovanjem u Sloveniju, zemlju članicu EU i NATO. “Veoma je značajno uključivanje mladih ljudi u sve društvene tokove, a naročito u procese evropskih i evroatlantskih integracija”, kazao je na prezentaciji radova Vladimir Gasparič, ambasador Repu-

blike Slovenije. Direktor Alfa centra Aleksandar Dedović kazao je da je konkurs rezultat njihovih višemjesečnih aktivnosti u srednjim školama u Crnoj

Gori i da ga naročito raduje to da na fotografijama nema vojnih motiva, naoružanja i opreme, već se radi o prirodnim ljepotama i ljudima Crne Gore. I.J.

18 Kultura

PETAK, 25. 1. 2013.

SPEKULACIJE

Čime bi se Orvel danas bavio Šta bi, da je živ, veliki pisac mislio o 2013. godini

IZLOŽBA

Aj Vejvej kao igračka Serije radova na kojima je dizajner igračaka iz Hong Konga Erik So sarađivao je s kineskim umjetnikom i aktivistom Aj Vejvejem, jedna je od neobičnih ponuda, na ovogodišnjem “Art Stejdž” sajmu u Singapuru, koji je otvoren juče i traje do nedjelje. Crvene i oble figure koje predstavljaju golog kineskog umjetnika, referišu na njegovu tekuću izložbu studjskih portreta, sa štčećom kosom, nalik na rogove ili plamene jezike. Radovi nazvani “Alibudao” napravlje-

ni su od fiberglasa što je kineska riječ, opis za nekog ko nije voljen. Ovo nije prvi put da se Aj Vejvej poigrava sopstvenim identitetom kroz figurice i dizajn svih vrsta. Za njegovu izložbu “The Art Army Royalty” u galeriji Džonatan Levin prošle godine Majkl Leavit napravio je sličnu ogoljenu figuricu slavnog umjetnika sa mobilnim telefonom umjesto penisa, što je trebalo da bude metafora za Vejvejem uticaj na mase kroz nove forme umjetnosti i komunikacije.

Širom Velike Britanije 21. januar prvi put je proslavljen kao Dan Džordža Orvela. Bio je to povod da se spekuliše - da 1950. godine nije preminuo od tuberkuloze, o čemu bi danas pisao i čime bi se bavio čuveni književnik. U svojim proročanskim knjigama, među kojima se ističu “1984.” i “Životinjska farma”, Orvel je pružio pogled na svijet koji sada, pola vijeka nakon njegove smrti, svakodnevno proživljavamo. “U mnogim aspektima, Orvel je relevantniji nego ikada ranije. Njegove vizionarske misli sada imaju groteskni nastavak života - Veliki brat je TV franšiza koja od anonimusa pravi zvijezde...”, piše britanski Gardijan. Na pitanje da li je Orvel bio u pravu,kada je u pitanju njegovo viđenje distopijske budućnosti i naše sadašnjosti, čak 89 odsto čitalaca lista Gardijan odgovorilo je potvrdno. Šta bi, da je živ, danas Orvel mislio o 2013? Da li bi i kako pisao o nama, pita se kolumnista lista Stjuart Džefris. Teško je predvidjeti, ali nije teško zamisliti da bi umjesto španskog građanskog rata Orvel danas možda pisao o Siriji, bio opčinjen Alepom i radio u kolcentru. Piščev biograf, pisac i kritičar Di Džej Tejlor smatra da je nemoguće predvidjeti čime bi se Orvel danas bavio. “Jedan od njegovih bliskih prijatelja, pisac Entoni Pauel, svojevremno je napisao da bi Orvelova politika bila bliska desnici. Bio bi protivnik kampanje za nuklearno razoružavanje, podržavao bi rat oko Foklandskih ostrva...”, sma-

tra Tejlor. On dodaje da treba uzeti u obzir i to da je Pauel desničarski pisac, ali da je dobro poznavao Orvela te, uprkos njegovoj političkoj orijentaciji, iznijeta zapažanja mogla bi da budu tačna. Adam Stok sa Njukasl univerziteta, koji se na postdiplomskim studijama bavio Orvelovim dje-

lom, navodi da bi se Orvel, opsjednut selima, danas vjerovatno borio protiv velikih poljoprivrednih kompanija, genetski modifikovane hrane... Ono što predstavlja problem u brojnim “šta bi bilo kad bi bilo” teorijama, smatra Stok, jeste to što je Orvel za života često mijenjao mišljenja i to u potpuno suprotnom smjeru.

Kultura 19

PETAK, 25. 1. 2013.

Ruždi protiv cenzure u Indiji Slavni pisac Salman Ruždi ocijenio je da njegova rodna Indija treba da se zapita zašto postaje netolerantna zemlja koja zabranjuje knjige i filmove koji, navodno, vrijeđaju određene grupe. Ruždi je to rekao govoreći o filmu na tamilskom jeziku “Vishwaroopam”, koji je nedavno zabranjen u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu pošto su muslimanske grupe poručile da vrijeđa islam. U intervjuu pisac je kazao da Indija treba da se zapita zašto je “u njenom društvu toliko lako da se stvari uklone”. Ruždi je prošle godine otkazao učešće na jednom književnom festivalu u Indiji, zbog protesta i prijetnji povezanih sa njegovom knjigom “Satanski stihovi”.

ª Na Balkanu ništa novoº u KIC-u Predstava “Na Balkanu ništa novo”, po tekstu i u režiji Milana Bajčete, biće izvedena večeras u 20 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”. Riječ je o komediji koja na neobičan način prikazuje susret tri druga iz vojske koji su različite etničke pripadnosti. Radnja predstave odvija se u opuštenoj atmosferi uz pratnju muzike. U takvoj atmosferi tri prijatelja, na humorističan način, pričaju priču o svojim vojničkim danima, dočaravajući time jaku prijateljsku vezu koja postoji između njih. U predstavi igraju: Lazar Radenković, Nikola Popović, Milan Bajčeta, Marija Tošić, Anđela Džogazović, Jovana Čolović, Bojana Kuburović, Janko Kečina, Nemanja Klačar i Marko Pejović. Komad je nastao u produkciji Dramske sekcije Kulturnoumjetničkog društva “Pljevlja”.

(Anti)politikA

U boljem društvu, i ja bih bio bolji pisac Svetislav Basara vjeruje da je naša stvarnost perverznija od mašte Isidora Radulović

ostmodernista iz nehata i svjesni svjedok našeg vremena, Svetislav Basara kao jedan od najplodnijih savremenih srpskih pisaca, svoje pisanje o politici i dalje smatra povodom, a ne ciljem svoje literature. Svoja djela smatra psihološkim romanima. “Dugovečnost” (nakon “Mein Kampfa”) u tom smislu nije izuzetak. Novi roman posvetio je tetki koja je, ne mrdnuvši s mjesta, “sahranila” desetak država.

“Da je moja tetka duže poživjela, a malo je falilo da zaokruži jedan vijek, sigurno bi sahranila i ovu državu u kojoj sam danas”, našalio se Svetislav Basara na predstavljanju novog romana u podgoričkoj “Banji”. Jedan od najplodnijih i, svakako, najboljih pisaca u novijoj srpskoj i regionalnoj književnosti, za Dnevne novine kaže da, sada, nakon “Mein Kampfa” i “Dugovečnosti”, osjeća ogromno olakšanje. Kao da je sa sebe zbacio strašan teret. Represiju i dalje demaskira, pišući o tome kako se ljudi pod njom osjećaju. “Ljudi zgađeni politikom u totalitarizmu, njenom tendencijom da se umiješa u sve i da zagospodari svim i svačim, paradoksalno nemaju ni snage ni volje bilo šta da mijenjaju. U zajedničkoj muci, oni zato pose-

FilM

Počeo 42. festival u Roterdamu Međunarodni filmski festival u Roterdamu zvanično je otvoren holandskim filmom “Uskrsnuće kopileta” iz takmičarskog programa za nagradu Hivos Tigar. Riječ je o simboličnoj odluci selektora da istakne domaći film koji ima veliku šansu da osvoji jednu od tri ravnopravne nagrade, što se nije desilo od 2003, kada je žiri nagradio film “Tussenland”. Lokalni mediji i javnost su posljednjih godina često kritikovali festival ističući da se domaćem filmu ne daje dovoljno pažnje, a još manje nagrada. Može se reći da je odluka selektora popuštanje i podilaženje javnosti, ali i lokalnim političarima, jer se festival našao na udaru populističkih partija u gradskoj skupštini Roter-

dama. Za opštu publiku festival je otvoren filmom “The Master”, Pola Tomasa Andersona. Prvi film korejskog režisera Parka Čana Voka u američkoj produkciji “Stoker” će zatvoriti festival, koji traje od 23. januara do 2. februara. Tokom deset dana na festivalu će u okviru šest programskih sekcija biti prikazani novi filmovi Olivijea Asajasa, Matea Garonea, Davida Ferbejka, Mike Takašija, Hidea Nakate, Kima Ki Duka, Džonija Toa i posljednji film Raula Ruiza. Retrospektive autora su ove godine posvećene Kiri Muratovoj i njemačkom TV režiseru Dominiku Grafu. Film “Klip” mlade autorke Maje Miloš nagrađen je 2011. u Roterdamu.

žu za knjigom”, kaže Basara i oštro opovrgava opšteprihvaćenu tezu, po kojoj je on pisac političkih romana. Romantični doživljaj sopstvene države i danas je za njega poligon za skepticizam. Takvu vrstu idolatrije, mehanizme različitih ideoloških obmana, Basara na brutalno duhovit način demaskira i u novom romanu koji je bio i u širem izboru za NIN-ovu nagradu. “Država bi trebalo da funkcioniše kao pošta. Dođeš, predaš pismo, tamo ti naplate taksu i prenesu pismo dalje. To je posao i uloga države: komunikacija, odbrana granica i sprovođenje pravnog poretka. Naše države, tim se stvarima najmanje bave, ali se zato bave teologijom i istorijom”, kaže on. Suma njegovog doživljaja stvarnosti, takva je da ovaj književnik ni na jed-

nu državu nije ponosan, nijedna mu nije odvratna i nijednu ne voli. “Dugovečnost”, tako kao i njegov prozni prethodnik “Mein Kampf”, dio su iste tematske cjeline u njegovom opusu i uz oba romana, po njegovom mišljenju treba da stoji prefiks-psihološki. “Ni u jednom od dva romana, ne radi se o politici iako se o tome u njima puno govori. Za tretiranje te vrste problema, imam druge načine. U romanima, više me interesuje stanje duha, tjeskoba i nesigurnost, kao posljedice takvih idolatrijskih i promašenih politika. Moje knjige treba čitati prvenstveno kao psihološke romane”, kaže ovaj romanopisac i strastveni kolumnista. Da živi u nekom boljem društvu, sigurno bi, kaže, bio bolji pisac. “Bolji pisac” u ovom slučaju, znači da bi zasigurno bio manje “gorak” u životu i pisanju. “Bio bih i bolji čovjek. Stvarnost u kojoj živim, ne ostavlja mnogo prostora za vedrinu. To je usud pisaca koji stvaraju u nesređenim društvima. Iste matrice, stalno se ponavljaju, mijenjaju se samo imena, smjenjuju se politički sistemi. U Srbiji smo promijenili sve od Kneževine, do parlamentarne demokratije. Samo džamahiriju još nismo pro-

bali”, duhovito kaže ovaj autor. Junaci u Basarinim novijim romanima, tragični su do neshvatljivih razmjera, ali najveća tragedija ipak nije u tome. “Najtragičnije je što se sa istim mukama suočavaju realni ljudi, a ne samo moji ‘papirni’ likovi. Istini za volju, mnogi moji likovi inspirisani su realnim ličnostima iz javnog života Srbije, koji su po ‘profesiji Srbi’”, kaže on, misleći pritom na Maslaća, jednog od antipodnih junaka iz njegovog novog romana. “Većina ljudi koji prave karijere na prepucavanjima i 200 godina starim pričama pomenuti su u mojim knjigama, na manje ili više direktan način. Predstavljeni su onakvim kakvi jesu”, kaže Basara. U koordinatama u kojima živimo, izlaz postoji samo u domenu borbi za individualnu slobodu. “Treba da se borimo za sebe, umjesto da se međusobno satiremo u borbi za kolektivnu slobodu”, smatra on. Kao pisac priznaje da ga je stvarnost svojom “imaginacijom” i satiričnošću odavno nadmašila. “I najperverznija mašta izblijedi pred stvarnošću”, kaže Svetislav Basara. To je dobro, ali samo za literaturu.

● FoTo priča

Sao Paolo Nimajeru u čast Brazilski umjetnik Eduardo Kobra završio je najnoviji grafit, koji je posvetio čuvenom arhitekti Oskaru Nimajeru. Mural visine 56 metara prekriva jednu od fasada

nebodera u finansijskom središtu Sao Paola.Brazilski arhitekta Nimajer jedan je od najuticajnijih arhitekata 20. vijeka koji je preminuo ovog decembra u 104. godini.

20 Zanimljivosti

PETAK, 25. 1. 2013.

LJUBAVNI KATANCI

Najromantičnije mjesto na svijetu

“Ponts des Arts” izgrađen je 1804. godine Iznad rijeke Sene nalazi se most “Ponts des Arts” ili Most umjetnosti koji se smatra najromantičnijim mjestom u Parizu jer parovi ostavljaju katance na ogradi u znak vječne ljubavi. “Ponts des Arts” postao je jedna od nezaobilaznih atrakcija glavnog grada Francuske i po mnogima najromantičnije mjesto na svijetu. S godinama je ograda mosta preplavljena katancima koje ostavljaju zaljubljeni iz cijelog svijeta,

a na njih stavljaju svoja imena ili poruke koje uglavnom samo njima imaju poseban značaj. Pješački most “Ponts des Arts” izgrađen je 1804. godine i ima devet lukova. Spaja Francuski institut i centralni trg Luvra. Običaj je da parovi nakon zaključavanja katanca ključeve bace u rijeku Senu. Osim što ga najčešće posjećuju zaljubljeni, na mostu često vrijeme provode brojni umjetnici zbog prekrasnog pogleda na grad.

NAUTIKA

ª Disney Magicº najljepši kruzer “Disney Cruise Line” proglašena je za najbolju kompaniju u oblasti putovanja kruzerima za 2013. godinu prema izboru čitalaca magazina CondeNastTraveler.com. Najstariji brod u njihovoj floti “Disney Magic” proglašen je za najbolji u kategoriji velikih kruzera. Dva druga njihova broda takođe su odlično ocijenjena, pa je “Di-

sney Wonder” zauzeo drugo, a “Disneu Dream” treće mjesto u istoj kategoriji. Novi “Disney Fantasy” smješten je na 8. mjesto. Drugi dobitnici priznanja su “Grand Circle Arethusa” za najbolji mali kruzer, “Crystal Symphony” za najbolji brod srednje veličine i “Grand Circle Provence” za najbolji rječni brod.

oTKrIće

Meksiko Siti na basenu s vodom Ispod Meksiko Sitija, na dubini od skoro dva kilometra, otkriven je basen vode kapaciteta koji može da obezbijedi stogodišnje snabdijevanje meksičke prijestonice tekućom vodom. Do otkrića je dovelo istraživanje rađeno na istočnoj strani me-

tropole, objavljuje agencija Blumberg, pozivajući se na izjavu direktora Vodovoda Ramona Agirea, datu lokalnom listu Reforma. Basen s vodom je smješten na 2.000 metara dubine i može da proizvodi 80.000 litara vode u sekundi, navodi se u tekstu.

Reportaže 21

PETAK, 25. 1. 2013.

PUTOVANJA

Mini vodič kroz Melburn

Uz činjenicu da je australijska prestonica kulture i sporta, Melburn nudi i najbolju kafu

vaki Australijanac će vam reći da je Sidnej najljepši, ali da Melburn ima duh. Drugi najveći grad u Australiji i kulturna prestonica je mjesto gdje ćete uvijek pronaći zabavu. Trenutno se ovdje igra prvi Grand Slam turnir u novoj godini - Australian Open.

Melburn je prepun skrivenih staza, barova, muzička scena je odlična, kafa sjajna, a uzbuđenju doprinosi i lokalna strast prema sportu. Mali barovi se bukvalno nalaze svuda. Pokušajte da pronađete “Croft Institute” - inspirisan izgledom hemijske laboratorije. Kafa je u Melburnu poput religije, a njeno pravljenje je na umjetničkom nivou. Probajte je u bilo kom kafeu ili se raspitajte o prošlogodišnjem pobjedniku takmičenja Barista. Uz London i Njujork, Melburn se može pohvaliti jednom od najživljih scena uličnih grafita. Obiđite “Hosier Lane” i “Duckboard Palace” ili probajte da nađete Benksi. Melburn tvrdi da ima najbolju živu scenu na svijetu. Poslušajte bendove poput “Espy in St Kilda”, “The Corner in Richmond” ili “Pony in the CBD”. Ako ste ljubitelj džeza, posjetite “Bennet’s Lane” u gradu. Ovaj grad je opsjednut sportom. Dođite u vrijeme teniskog turnira Australian Open (januar), Formule 1 australijskog grand pria (mart) ili Proljećnog trkačkog karnevala (novembar). ● Trg Federacije Trg Federacije u Melburnu (Federation Square) je jedan od najsloženijih i najambicioznijih projekata u istoriji australijske arhitekture i nešto po čemu se ovaj grad ističe u odnosu na ostale u Australiji. Trg zauzima cio gradski blok, a hrabar i smio dizajn djelo je Lab arhitekture i Bejts Smarta. Fed trg je jedinstven spoj kulturnih aktivnosti i međunarodno je priznat kao jedan od najvećih svjetskih javnih prostora. U okviru njega se nalaze i: Jan Poter Centar, koji predstavlja istoriju Australije od kolonijalnog perioda do savremene umjetnosti, a ima i nekoliko galerija koje su posvećene domorodačkoj umjetnosti. Australijski centar pokretnih slika (ACMI) - prvi centar ove vrste u

svijetu - slavi sve vrste pokretnih slika, od filma, televizije i digitalne kulture. Asocijacija Australijskih komercijalnih galerija - gdje ćete pronaći sve o savremenoj umjetnosti ove zemlje. Na Trgu Federacije se održi preko 200 dešavanja godišnje: od izložbi, festivala, foruma, filmova, preko koncerata i modnih revija. Kad god dođete ovdje, neko dešavanje je u toku. ● resTorani Probajte različite ukuse koje nude restorani, kafići i barovi na Trgu Federacije u Melburnu. Ovdje ima espreso barova, restorana brze hrane, kineske i australijske kuhinja. Za svakog ponešto i za svačiji džep ponešto. ● Kupovina Bez obzira da li ste ljubitelj umjetnosti, filma ili suvenira – ovdje ćete pronaći sve. Na Trgu Federacije uz mnogo dešavanja i kulturnih atrakcija postoji i široki spektar turističkih zanimljivosti, uključujući i organizovane ture sa vodičem, iznajmljivanje bicikala, kruzera na rijeci Jara i razgledanja predjela. Nacionalni sportski muzej je jedino mjesto u Australiji koje je potpuno posvećeno sportu i ono se takođe nalazi na Trgu Federacije. ● ausTralian open Ovaj turnir ima dugu tradiciju pošto je prvi put održan još daleke 1905. godine, sa pauzama od 19161918, 1940-1945 i 1986. Na početku je nosio naziv australoazijski šampionat, da bi 1927. godine bio preimenovan u Australijski šampionat. Od 1969. godine turnir se zove Australian Open. Mečevi na ovom turniru igraju se u Melburnu, u Melburn parku, ali se tokom svoje istorije ovaj turnir selio puno puta (Kristčerč, Hastings, Pert, Brizbejn, Adelajd , Sidnej).

Centralni teren je Rod Laver arena, koja je ujedno i najveća, potom slijedi Hisense (nekadašnja Vodafone arena) i “Margaret court arena”, koja je treći teren po veličini. Turnir se trenutno igra na “Plexicushion Prestige” podlozi, koja je zamijenila “Rebound Ace” ,podlogu 2008. godine. Sve do 1988. godine turnir se igrao na travi. Inače, ovo je turnir koji ima vrlo veliku posjetu, oko 550.000 gledalaca prati dešavanja,

a i drži rekord po broju posjetilaca u jednom danu. Termin ovog turnira se stalno mijenjao. Najprije se održavao u januaru, da bi organizatori 1977. odlučili da ga pomjere za decembar te su se te godine održala dva Australian Opena. Od 1986. se turnir tradicionalno održava sredinom januara. ● viKTorija Viktorija je najmanja država u Australiji. Dolina Jara je na samo

sat vremena sjeveroistočno od Melburna. Na selu ćete pronaći sjajne vinograde. Oko sat i po vremena jugoistočno je ostrvo Filip, poznato po paradi pingvina i plažama za surfing, ali i moto trkama. Malo dalje je Wilson’s Promontory, omiljeno mjesto za avanturiste i kampovanje. Ne zaboravite ni Veliki okeanski put, predivnu rutu pored obale, koja vodi pored plaža i gradova Lorne i Apolo Bej, ali i spomenika kao što su Dvanaest apostola. (Izvor: B92.net)

Trg Federacije

Detalj sa najčuvenije plaže Melburna - “Florida Beach”

22 Zabava

PETAK, 25. 1. 2013.

SEVERINA

Popularna pjevačica plaši se reakcije beogradske publike

MODA

Bijonse otvorila blog za fanove Seksi pop diva Bijonse zasitila se objavljivanja svojih modnih fotografija na Instagramu, pa je odlučila da otvori blog preko kog će obožavatelji, pomoću nekoliko klikova mišem, moći da saznaju sve o svojoj omiljenoj pjevačici. Bijonse je otvorila blog koji doživljava kao način da sa svojim fanovima podijeli inspiracije na koje svakodnevno nailazi. Na njemu se mogu pronaći omoti albuma koje supruga Džeja Zija

trenutno sluša, knjige koje čita, ali i fotografije njenog uličnog stila, privatne fotografije sa ljudima koje cijeni, kao i sve ono što ova popularna pjevačica smatra inspirativnim. Takođe, Bijonse će na svom blogu objavljivati i fotografije svojih obožavalaca, jer želi da pokaže cijelom svijetu koliko ih cijeni. Ukoliko i vas zanima šta sve to inspiriše ovu divu neprevaziđenog glasa, posjetite njen blog The Beyhive.

Umjesto spektaklom, kako se prije tri i po godine predstavila beogradskoj publici, Severina Vučković će se 30. marta na “mjesto zločina” vratiti mješavinom muzike i glume, a prema sopstvenom priznanju, strahuje od reakcije tamošnje publike. Pjevačica još nije odlučila da li će prvi rođendan sina Aleksandra slaviti u Zagrebu, Splitu ili Beogradu. Koncert će biti podijeljen u četiri različite cjeline, shodno evaluaciji Severininih nota i stihova, koje se čak u nekoliko navrata odvažila i sama da napiše. “Na prvom koncertu u ‘Areni’, na kom sam imala veliku tremu, shvatila sam koliko me u Beogradu ljudi vole i da i te kako znaju moje pjesme, čak i sa prvog albuma ‘Dalmatinka’ iz ‘93. Međutim, danas imam strah kako će sve ispasti, budući da sam prvi put prepustila cio posao drugima”, rekla je pjevačica, koja je prije u “Kombank areni” pred predstavnicima beogradskih redakcija zvanično najavila svoj veliki koncert i dodala da neće imati drugih gostiju osim grupe FAM, koju pored Ane Bebić čine Miloš Roganović i Filip Miletić, inače autori većine pjesama na Severininom novom albumu “Dobrodošao u klub”. “U Areni 30. 3. neću imati gostiju, pošto su njih troje domaći. Srećna sam što sam našla tako talentovane saradnike Miloša i Filipa, koji funkcionišu kao bračni par i koji komponuju odlične pjesme. Ne moram da pišem i komponujem za sebe kao što sam u prošloj deceniji radila, jer znam da oni to rade bolje”, rekla je Se-

verina, kojoj su osmijeh sa lica jedino na trenutak skinula pitanja o privatnom životu i odnosu sa Milanom Popovićem, sa kojim je, uprkos tome što su dobili sina, raskinula vjeridbu prošlog ljeta. Nije željela da odgovori ni na pitanje da li će njen sin Aleksandar boraviti sa ocem dok ona bude nastupala pretposljednjeg dana marta. “Svi se mi volimo, a Aleksandar je toliko dobar da svi vole da ga čuvaju. Još nijesam odlučila da li ćemo njegov prvi rođendan slaviti u Zagrebu, Splitu ili Beogradu, ali ozbiljno ću se pozabaviti da

sve bude lijepo organizovano jer mi je on na prvom mjestu”, istakla je seksepilna Hrvatica. Probe počinje u februaru, a prije Beograda, nastupiće u Rijeci. “Vježbaću da bih bila u top formi pred velike koncerte. Neću postati plavuša iako sam posvijetlila kosu”, rekla je Severina. Pjevačica je istakla da za njen stajling neće biti zadužen Zvonko Marković. “Zvonko se iskazao prije tri i po godine i sada se takođe jedan izuzetan čovjek iz Hrvatske uhvatio tog posla i kreiranja haljina za mene”, ističe Seve.

Zabava 23

PETAK, 25. 1. 2013.

INTERVJU

Emocije su najveći pokretači Glumica i voditeljka Andrea Mugoša priča za DN o svom poslovnom angažmanu Boris Šarančić

lada glumačka nada Andrea Mugoša pričala nam je o karijeri, glumi, snimanju serije “Budva na pjenu od mora”, o kolegama iz serije, budućim očekivanjima, ali i o voditeljskom pozivu.

Za sada je snimljeno 12 epizoda serije “Budva na pjenu od mora”. Kako je proteklo snimanje druge sezone? Snimanje i prvog i drugog serijala za mene je predstavljalo pravo uživanje. Sjajna ekipa, kako glumačka, tako i tehnička, sjajna atmosfera. Reditelj je i ovog puta imao nevjerovatno strpljenje sa nama, mladim glumcima, i davao nam korisne savjete koji će nam i u budućem radu služiti. Ko Vam je omiljeni lik u seriji? Ne znam baš koga bih sada izdvojila, ali neko ko me često nasmije do suza jeste Zoro. Možete li nam otkriti neke detalje budućih epizoda, konkretno ono što se odnosi na Miljanin lik? Gledaoci su prije dvije subote imali priliku da vide posljednju epizodu drugog serijala serije. Snimanje nastavljamo u martu, a šta će se tačno dešavati u trećem serijalu - još ne znam. Ono što me svi pitaju jeste da li će se Miljana i Zoro pomiriti, da li će mu ona oprostiti. Mislim da će to biti zanimljiva priča u nastavku. Da li već sada imate neke planove kuda dalje nakon završetka snimanja druge sezone? Možda neke druge uloge? Nemam neke specijalne planove, ali bi me radovalo da dobijem još neku lijepu ulogu, to priželjkujem. Vaša prva ljubav je voditeljstvo

ili gluma? Šta odnosi prevagu? Odmalena me je zanimala gluma, znala sam da ću biti glumica, a često sam maštala da se jednog dana oprobam u voditeljskom poslu, i to se desilo. Voditeljstvo je posao koji radim s ljubavlju i uživanjem, ali gluma je ipak uvijek zauzimala prvo mjesto. Da li glumci mogu skroz zanemariti emocije kada se snima, glumi? Kakvo je Vaše iskustvo? Sve one emocije koje nijesu u skladu sa njegovim likom, sve ono privatno, glumac naravno da treba i može zanemariti na snimanju. Ono što je najvažnije jeste da glumac zaista proživljava ulogu, da misli i osjeća ono što govori i radi njegov lik, da u to vjeruje, i onda iskrene i prave emocije dolaze same. Emocije su zapravo najveći pokretač. Po Vašem mišljenju, za koga će navijati publika u novim epizodama? Još ne znam šta će se dešavati u nastavku. Snimanje počinje u martu, tako da ću tek nakon toga moći da vam odgovorim na ovo pitanje. Sa kim ste iz serije privatno u najboljim odnosima? Branimir Popović, koji u seriji igra lik Martina, moj je profesor u čijoj sam klasi bila četiri godine, on je moja velika podrška i to što radimo u istom projektu mi pruža poseban osjećaj sigurnosti. Njega i

najmlađu glumačku ekipu koju čine moje kolege sa akademije ipak najbolje poznajem. Najviše zajedničkih scena sam imala sa Božom Zuberom (Zorom) i Sanjom Jovićević (Bojanom) i zaista smo se lijepo družili i sarađivali. Kako Vas ljudi bolje prepoznaju, kao Andreu, voditeljku Tele-

vizije Atlas ili kao Miljanu, lika iz serije? Možda ipak kao Miljanu. Negdje sam i očekivala da će publika voljeti Miljanu, jer sam je i ja zavoljela čim sam pročitala scenario, ali nijesam ni slutila da će izmamiti baš ovolike simpatije. To me jako raduje.

NOVA ULOGA

Anđelina glumi Kleopatru

Oskarovac Ang Li izjavio da će “vjerovatno” prihvatiti ponudu da režira istorijski film o Kleopatri s Anđelinom Džoli u glavnoj ulozi, objavio je AFP. Slavni redatelj, čija 3D avantura “Pijev život” ima 11 nominacija za Oskara, kaže da mu je Anđelina pisala i pozvala ga u taj projekat. Prije nego što odluči, prvo će pro-

čitati scenario, ali kaže da je projekat “vrlo privlačan”. “Soni me je pozvao da snimim taj film, a Anđelina Džoli mi je pisala i izrazila želju da sarađujemo. Cijenimo jedno drugo... To je skup projekat i razmišljam o njemu. Velika je to prilika i vjerojatno ću je prihvatiti”, rekao je tajvansko-američki reditelj.

Prvo ª pljujeº , pa se vadi Samo nekoliko sati pošto je “Prvi glas Srbije” završen i za pobjednicu proglašena Mirna Radulović, Nevena Božović, koja je bila revoltirana činjenicom da nije pobijedila, pisala je na Tviteru o svojim utiscima, a potom i obrisala komentare. Ipak, prašina se još ne spušta i komentari na Mirninu pobjedu i dalje potresaju javnost. Mišljenja su podijeljena, a poslije konstatacije da se niko od finalista takmičenja nije pojavio na Mirninoj proslavi pobjede, kao i da su Nevenini roditelji u intervjuu za magazin “Puls” izjavili kako njihovoj mezimici nije bio potreban taj cirkus, Nevena se opet oglasila na Tviteru: “Ponosna sam na to što sam bila dio ‘Prvog glasa Srbije’! Upoznala sam toliko divnih ljudi koji mi već sada nedostaju. ”, napisala je lijepa Kosovka. Brzo je dodala još jedan post. “I nemojte vjerovati u sve što pročitate! ”.

HOT! Danska ljepotica Nina Agdal zaista s ponosom pokazuje svoje lijepo tijelo, a to je još jednom učinila pozirajući u bikinijima kompanija “Sauvage” i “Banana Moon”. Obavila je sjajan posao. Uživajte.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme SLIKA U SIMBOL AUTOR: OGLEDALU HELIJUMA BANE ILI VODI

PLASTIČNA MASA

PODGORICA DIAMID UGLJENE KISELINE

UZVIK ČUĐENJA

MALA STATUA, STATUETA

GRAD U POLJSKOJ

PISCI NOTA (MUZ.)

ČILEANSKI SLIKAR, FRANSISKO

Daily Sudoku puzzle No. 1829 sudoku 2011-10-16

2 6

6 1

OBLIK LIJEČENJA BOLESTI NORVEŠKA

9 4

PRIVIDNO NEZAVISNA DRŽAVA NEPER

3 SIMBOL JODA UBICE IZ ZASJEDE

PODMIRITI SVOJE POTRIJEBE

Play sudoku online at:

PRIJEVOZNO SREDSTVO JEDAN VOKAL

Medium level

Teža

VJEČITE

OZNAKA ZA REOMIR OZNAKA ZA JUG

FRANCUSKI SLIKAR I VAJAR FILM KOSTE GAVRASA

OZNAKA ZA ŠVEDSKU

OPREMA BRODA NEUREDNO, ALJKAVO

UREĐIVAČ IZLOGA OZNAKA ZA RADIJUS

PETAK, 25. 1. 2013.

KRUŽENJE KRVI PO TIJELU BITI U ZABLUDI

AZIJSKA DRŽAVA PANČEVO ŽELJEZNIČKA KOMPOZICIJA

POGLIJED U STANJE STVARI

ITALIJAN. PISAC, DARIO MODEL DAČIJE

7 4

STARORIMSKI NOVČIĆI ŽERAVICA

VOLTAMPER KOJI SE TIČE FINSKE

U TO VRIJEME

OZNAKA ZA OREGON

6 www.sudokukingdom.com

ROGATO SLOVO SIMBOL MOLIBDENA

Daily Sudoku puzzle No. 1940

SIMBOL IRIDIJUMA OZNAKA ŠAVNIKA

Lakša 2012-02-04

KRAVATA

RIMSKO 5

GRADIĆ U SRBIJI NA DRINI

7 8

SLOVENAČKI PISAC ŽUPANČIČ

AMERIČKI GLUMAC, DŽEJSON

9 1

5 Play sudoku online at:

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: AL, KOMŠO, ZI, ĐAK, KIT, NAV, VODENA PARA, H, ATROFIRAN, ORLI, REPATO, TAA, ILATIV, EČ, OSTAVITI, LUKA PEJOVIĆ, SNO, OT, KOLUT, ADONIS, SANICE, OVIJAN, BAJANJA, ACETAT.

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7

Nije se ovajdio

koristeći se ključem koji su vlasnici ostavljali ispod otirača ulaznih vrata. Kad je ušao u kuću, pronašao je skrivenih 20.000 eura te je s te gomile malo-pomalo uzimao novac. Iznio je čak 12.000 eura prije nego je vlasnica kuće primijetila potkradanje i slučaj prijavila policiji.

Puzzle solution:

4 Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2291 2013-01-20 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2292 2013-01-21 4

vicevi

Lopovu miševi pojeli pare

Kraljeva, te se tako domogao više od 12.000 eura. Lopov je 5.000 eura zamotao u stare novine i sakrio ih pod krov šupe, a kada je nakon nekog vremena htio uzeti novac, pronašao je samo sitne izgrickane ostatke. Novac su mu, naime, pojeli miševi. Inače, muškarac je kuću pljačkao

Page 1/2

Play sudoku online at: AMERIČKI PJEVAČ KRAVIC

ENGLESKI FIZIČAR NJUTN

Kraljevačka policija uhapsila je 74-godišnjeg muškarca iz Srbije, kojeg sumnjiče da je iz jedne porodične kuće u više navrata ukrao više od 12.000 eura. No, dio “plijena” su mu pojeli - miševi. Uhapšeni 74-godišnjak je navodno od avgusta 2012. odnosio novac iz jedne kuće u Bapskom Polju kod

Medium level

Ode Piroćanac u kafanu i pozove konobara: Page 1/2 - Konobaru, donesi ovamo pola ‘leba i jedno ćevapče. Konobar mu odgovori: - Pazi da se ne najedeš. Poslije pola sata, Piroćanac opet zove konobara: - Donesi još pola ‘leba da izedem ono ćevapče. *** Kućna pomoćnica zatraži povišicu. Gazdarica se jako naljuti i upita: - Pa dobro, Marija, reci razlog zašto misliš da si zaslužila povišicu? - Ne jedan, nego tri. - Dobro, pa reci mi prvi. - Prvi razlog što tražim povišicu je to što peglam bolje nego Vi. - Ko to kaže? - To kaže Vaš muž. - A koji je drugi razlog? - Zato što kuvam bolje od Vas. - Nemoj mi reći ponovo da to kaže moj muž?

- Upravo tako, to kaže Vaš muž. - A koji ti je treći razlog? - Treći razlog je što sam bolja ljubavnica od Vas. Gazdarica (sada sva crvena u licu) upita: - Nemoj mi reći da i to kaže moj muž? - Ne, gospođo, to kaže Vaš baštovan. - Koliku povišicu želiš? *** Na ulazu u zoološki vrt Perica pita mamu: - Hoćemo li vidjeti rodu? - Naravno, sine. - E, baš me zanima da li će me prepoznati! *** Sjede Mujo i Haso na santi leda, tek će Mujo odjednom: - Spaseni smo, spaseni smo!!! - Kako znaš da smo spaseni pita Haso. A Mujo odgovori: - Evo, dolazi “Titanik”.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PETAK, 25. 1. 2013.

Odoh i ja da štrajkujem. Dosta mi je. Iplati li se, zaboga?

NEZVANIČNO

Odabraću ja neki drugi metod da usavršinim liniju.

Znaš da nije loše da i ti malo štrajkuješ glađu.

Ubila sam rekord na desetom nivou..

Kako su dobre te nove igrice.

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

Word Search Puzzle #X705UD

ACTION Action ALIGNS Aligns APRON Apron BINDINGS BONNET Bindings BOOED Bonnet BUYERS Booed CONFEDERACIES Buyers COUGH Confederacies CRESTS Cough CROCHETS

CRUISE Destroys DESTROYS Dodge DODGE Drums DRUMS FEELS Feels FOURTEENS Fourteens FUNGUS Fungus GAMBIT Gambit GAMED Gamed GRIPES Gripes GROUP

HELLO Irons INTELLIGIBLE Lenses IRONS Lurked LENSES LURKED Lyres LYRES Mussel MUSSEL Nabbed NABBED Pangs PANGS Peruse PERUSE Piano PIANO

Crests

Group

Plots

Crochets

Hello

Pools

Cruise

Intelligible

Shone

Pištolj za Ginisa

PLOTS Silences POOLS Sired SHONE Sixties SILENCES SIREDSlash SIXTIES Tinny SLASHTomato TINNY Vodka TOMATO VODKA

Poljak Rišard©Tobis gradaJanuary Petrovo napraCopyright PuzzleizBaron 24, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! vio je najveći pištolj na svijetu, dugačak čak 1,26 metara i težak 45 kilograma. On je kao model za svoj džinovski pištolj koristio dizajn Remingtona 1859. Oružje je napravljeno od čelika, bronze i mesinga. Njegov pištolj ušao je u Ginisovu knjigu rekorda kao najveći pištolj na svijetu, ali ipak, kako i sam Tobis ističe za Od magazin, nije pogodan za pucanje, jer mora stajati na jako čvrstom postolju da bi ispalio metak na 100 metara.

OVAN Svi današnji potezi odvijaju se munjevitom brzinom i, za divno čudo, urodiće plodom. Odgovara vam funkcionisanje u tom stilu. Na emotivnom planu biće problema ako partner ne bude spreman na vaše “luckaste prohtjeve”.

BIK Ukoliko vam nije ni do čega, niko vam ne brani da se odmarate. Obavite samo najneophodnije poslove. U odnosima sa voljenom osobom moguća je opšta zbrka, nastala prije svega kao posljedica vaše nemoći.

BLIZANCI Letite na krilima mašte, nikako da se spustite u realan svijet. Najbolje bi bilo da ostanete u svijetu ideala. Nažalost, prizemljenje će biti nužno i pomalo neugodno. Ono što vas sputava u aktivnostima jeste pad imuniteta.

RAK Sa Blizancima su mogući sukobi zbog različitih pogleda na život i svijet. Kad se udruže dvije komplikovane osobe, dolazi, po prirodi stvari, do kuršlusa. Pošto vi bar znate šta hoćete, ne namećite drugima sopstvene ideje.

LAV Ukoliko mislite da je život zabava, teško ste se prevarili. Trenutni problem zahtijeva maksimum koncentracije i odlučnosti, ali vi ćete ga ipak uspješno riješiti jer umijete svojski da se nosite sa zadacima.

DJEVICA Pošto stvarnost nije ružičasta, poslovi se ne odvijaju željenim tempom, a sve to stvara unutrašnje nezadovoljstvo. I snaga polako popušta, pa vam je jedina utjeha maštanje o događajima koji su bili toliko lijepi da su prosto nestvarni.

VAGA Teški ste i sebi i drugima. Ukoliko nijeste svjesni sopstvene komplikovanosti i želje za dominacijom, pitajte za mišljenje okolinu i dobićete odgovor na to kako se ponašate. Partner je trenutno manji od makovog zrna jer ima gomilu svojih problema.

ŠKORPIJA Dok čitate horoskop, očekujete riječi ohrabrenja. Dobićete ih. Pošto ste osoba koja često ostvaruje teške zadatke, ni trenutne okolnosti neće vam teško pasti. Ne očekujte da vas bilo ko mazi, već se okrenite problemima.

STRIJELAC Prija vam samoća. Knjiga, film ili bar slaganje pasijansa - može vam pomoći da uspostavite unutrašnji mir koji ste trenutno izgubili. Dok živite u svom svijetu, razmišljate o partneru i o tome kako da se na izvjesno vrijeme razdvojite.

JARAC Zdravstvena situacija nije sjajna, ali ukoliko uspijete da promijenite način razmišljanja i okrenete se sebi, problem možete svesti na minimum. Mnogi pripadnici znaka nalaze se u nezavidnoj situaciji.

VODOLIJA Morate se urazumiti i biti manje histerični. Zašto bi sve bilo onako kako ste vi zamislili? I partner ponekad može da bude u pravu. Zdravstvena situacija zahtijeva ljekarsku intervenciju.

RIBE Uspješan dan za bavljenje onim što volite. Ukoliko Vodolija pokuša da vam pokvari raspoloženje, ne dozvolite joj. Dugo nijeste bili u povoljnijoj situaciji na svim frontovima, pa je poželjno da je maksimalno iskoristite.

26 Sport

PETAK, 25. 1. 2013.

AUSTRALIJAN OPEN

Noletov trening dovoljan za finale Ä?okoviÄ&#x2021; pregazio Ferera, Na Li preko Ĺ arapove u finale sa Viktorijom Azarenkom

DA LI STE ZNALI...

Da je Teo Volkot na posljednjih 11 prvenstvenih meÄ?eva Arsenala postigao 8 golova i upisao 6 asistencija. Ofanzivac â&#x20AC;&#x153;tobdĹžijaâ&#x20AC;? je u sjajnoj formi.

BROJKA DANA

broj zaduĹžio je Lijedson koji je juÄ?e pojaÄ?ao Porto. InaÄ?e, Lijedson je legenda velikog rivala Porta - Sportinga

TIKET DANA ZAMBIJA NIGERIJA TIP 2

KVOTA 2.25

BURKINA FASO ETIOPIJA TIP 1 KVOTA 1.80 MILVOL ASTON VILA TIP X

KVOTA 3.40

VALENSIJEN LION TIP 2

KVOTA 2.30

VENLO AZ ALKMAR TIP 2

KVOTA 1.80

AKADEMIKA BEIRA MAR TIP 1

KVOTA 1.95

Ä&#x152;etvrti put u posljednjih ĹĄest godina prvi teniser svijeta Novak Ä?okoviÄ&#x2021; igraÄ&#x2021;e u finalu Australijan opena! Srpski igraÄ? je prosto demolirao Ĺ panca Davida Ferera u polufinalu, Ä?ekiravĹĄi kartu za finale u vremenu od 89 minuta. â&#x20AC;&#x153;Treningâ&#x20AC;? popularnog Nola rezultirao je sa svega pet izgubljenih gemova, pa Ä&#x2021;e odmoran imati priliku da brani svoju titulu u nedjelju protiv boljeg iz duela RodĹžer Federer - Endi Marej. â&#x20AC;&#x153;Prikazao sam sjajnu partiju i odigrao moĹžda i najbolji meÄ? u karijeri. Znao sam prije duela sve kvalitete koje posjeduje Ferer, zbog Ä?ega sam igrao konstantno agresivno i to

se pokazalo kao pravi potezâ&#x20AC;?, rekao je aktuelni vladar u zemlji kengura.

â&#x2014;? FERER: Ĺ TA MOGU DA URADIM? OdliÄ?ni teniser iz Alikantea samo je slegnuo ramenima nakon jednog od najteĹžih poraza u karijer, podnijevĹĄi poraz muĹĄki i kao pravi dĹžentlmen. â&#x20AC;&#x153;ElektriÄ?ni zecâ&#x20AC;?, kako zovu Davida Ferera, priznao je razliku izmeÄ&#x2018;u sebe i prvog tenisera â&#x20AC;&#x153;bijelog sportaâ&#x20AC;?. â&#x20AC;&#x153;Ĺ ta mogu da uradim? Jednostavno, Nole, RodĹžer i Endi su bolji od mene. Nisam imao nikakve ĹĄanse da pobijedim, Ä?okoviÄ&#x2021; je bio mnogo

bolji rival i nema ĹĄto viĹĄe da se kaĹže. Generalno, bile su ovo dvije dobre nedjelje za mene, a plasman u polufinale je dobar rezultatâ&#x20AC;?, zakljuÄ?io je peti igraÄ? na ATP listi.

â&#x2014;? KINESKI MONOLOG ISPRATIO Ĺ ARAPOVU OsvajaÄ?ica Australijan Opena 2008. godine Marija Ĺ arapova totalno se izgubila u najavljenom teniskom dijalogu sa Kineskinjom Na Li. Ruskinja je poklekla pred ĹĄestom igraÄ?icom svijeta, koja gotovo da nije imala greĹĄku u velikom trijumfu, zahvaljujuÄ&#x2021;i kojem Ä&#x2021;e se naÄ&#x2021;i u svom drugom fi-

nalu (2011. godine izgubila od Kim Klajsters). â&#x20AC;&#x153;Kada se vratim ovdje - uvijek se osjeÄ&#x2021;am sjajno i igram dobro. Radujem se finalu i jedva Ä?ekam subotuâ&#x20AC;?, naglasila je Li, Ä?ija Ä&#x2021;e protivnica biti aktuelna ĹĄampionka Viktorija Azarenka. Bjeloruskinja i prva igraÄ?ica na WTA listi je lako rijeĹĄila Amerikanku Sloan Stivens, stvorivĹĄi sebi priliku da osvoji drugi Gren slem turnir u karijeri, a ujedno i drugu titulu u Australiji. SEMAFOR: (M) Novak Ä?okoviÄ&#x2021; David Ferer 3:0 (6:2, 6:2, 6:1). (Ĺ˝) Na Li - Marija Ĺ arapova 2:0 (6:2, 6:2), Viktorija Azarenka - Sloan Stivens 2:0 (6:1, 6:4). A.PopoviÄ&#x2021;

NBA LIGA

Bili jednom jedni super Lejkersi â&#x20AC;&#x153;JezerdĹžijeâ&#x20AC;? upisale protiv Memfisa sedmi uzastopni poraz u gostima Poraz do poraza, ĹĄamar do ĹĄamara, dok renome kluba gubi svoj sjaj iz dana u dan. VeÄ&#x2021; i ptice na grani znaju kakvu samo (po imenima) Lejkersi imaju ekipu, ali - to nikako ne uspijeva da im donese pobjedu, naprotiv. Ovog puta je â&#x20AC;&#x153;jezerdĹžijeâ&#x20AC;? Ĺžestoko oĹĄamario Memfis i nanio mu sedmi uzastopni poraz u gostima! â&#x20AC;&#x153;Mi jednostavno ne igramo dobroâ&#x20AC;?, ispalio je trener Majk Dâ&#x20AC;&#x2122;Antoni kao da je izmislio toplu vodu, analiziravĹĄi ozbiljnije joĹĄ jedan neuspjeh. â&#x20AC;&#x153;Oni su igrali brĹže od nas. Tukli su nas u borbi za svaku loptu, viĹĄe su Ĺželjeli trijumf i zbog toga su zaslu-

Ĺženo slaviliâ&#x20AC;?. U ostalim susretima je aktuelni ĹĄampion Majami tek nakon produĹžetaka slomio Toronto, dok je Minesota bez povrijeÄ&#x2018;enog Nikole PekoviÄ&#x2021;a potpisala kapitulaciju u svom â&#x20AC;&#x153;Target Centruâ&#x20AC;? protiv Bruklina.. SEMAFOR: Ĺ arlot - Atlanta 92:104, Majami - Toronto 123:116 (109:109), Hjuston - Denver 95:105, Memfis - LA Lejkers 106:93, Minesota - Bruklin 83:91, Ä&#x152;ikago - Detroit 85:82, San Antonio - Nju Orleans 106:102, Juta - VaĹĄington 92:88, Portland - Indijana 100:80, Sakramento - Feniks 96:106, Golden Stejt - Oklahoma 104:99. A.P.

NE PROPUSTITE

DANSKA HRVATSKA (RTCG2 21:00) Kakav rukometni spektakl u polufinalu Svjetskog prvenstva. Mogu li â&#x20AC;&#x153;kaubojiâ&#x20AC;? ponoviti sjajnu partiju kao protiv Francuza?

SPORTSKI EKRAN 09:30 11:30 15:00 15:45 16:00 17:00 17:25 18:00 18:45 19:00 19:00 19:15 19:55 20:00 20:30 20:30 20:45 21:00 21:00

Australija Open Alpsko skijanje Snoubord, Svjetsko prvenstvo Zambija - Nigerija, fudbal CSKA - Rosenborg, fudbal CSKA - Unikaha, koĹĄarka FleĹĄ sport Ski skokovi Slovenija - Ĺ panija, rukomet Burkina Faso - Etiopija, fudbal Anadolu Efes - Ĺ˝algiris, koĹĄarka Olimpija - Salcburg, hokej Sport Panatinaikos - Real Madrid, koĹĄarka Valensijen - Lion, fudbal Dortmund - Nirnberg, fudbal Montepaski - BeĹĄiktaĹĄ, koĹĄarka Danska - Hrvatska, ruomet UmjetniÄ?ko klizanje

Eurosport Eurosport2 Eurosport Eurosport Sportklub Sportklub+ RTCG2 Eurosport RTCG2 Eurosport Sportklub+ SKPrime RTCG1 Sportklub Arena1 Eurosport2 Sportklub+ RTCG2 Eurosport

Sport 27

PETAK, 25. 1. 2013.

FUTSAL

Protiv trikolora dovoljan remi Crna Gora - San Marino 11:0 NICA - Hala sportova Čarls Ehrman. Sudije: Petros Panaides (Kipar), Plhaz Abrajev (Kazakstan). Strijelci: 1:0 Bajović 2’, 2:0 Barović 11’, 3:0 Mugoša 11’, 4:0 Mugoša 13’, 5:0 Mugoša 13’, 6:0 Drašković 20’, 7:0 Barović 26’, 8:0 Bajović 27’, 9:0 Bajović 31’, 10:0 Perović 34’, 11:0 Barović 40’. CRNA GORA: Despotović, Barović, Perović, Mugoša, Bajović. Igrali su još: Bošković, Drašković, Ćalasan, Dondić, Jovanović, Vukčević, Novović, Zeković, Vukašinović. SAN MARINO: Ćelarosi, Santi, Franćiozi, Gasperoni, Mikeloti. Igrali su još: Bolini, Anđelini, Bjanki, Bulji, Marioti, Moroni, Beloni, Samarini, Rigi. Futsal reprezentacija Crne Gore savladala je selekciju San Mari-

1. Crna Gora 2. Francuska 3. Gibraltar 4. San Marino

2 2 2 2

na rezultatom 11:0 u drugom kolu preliminarnog turnira kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. “Sokolovi” su nakon drugog kola prvoplasirana selekcija na tabeli grupe A zbog bolje gol razlike od Francuske koja je savladala Gibraltar rezultatom 6:2. Izabranicima Sveta Ljesara za plasman u narednu rundu kvalifikacija biće dovoljan remi u meču posljednjeg kola u kojem za protivnika imaju domaćina turnira reprezentaciju Francuske. Mečevi posljednjeg kola igraju se u subotu. Naša selekcija odmjeriće snage sa Francuskom u meču koji počinje u 20 časova, dok će se duel San Marina i Gibraltara igrati od 18 časova. sajt FSCG

Tabela

2 2 0 0

0 0 0 0

0 0 2 2

21:2 18:2 4:16 0:23

6 6 0 0

AKN

Gana sa penala odradila Mali

Specijalni na tankom ledu (NE)ZADOVOLJSTVO

Fudbaleri Gane došli su do prvog trijumfa na Kupu afričkih nacija, pošto su u 2. kolu B grupe savladali Mali sa 1:0, dok su Kongo i Niger remizirali bez golova! “Crne zvijezde” važe za jedne od favorita za osvajanje Kupa afričkih nacija, pa poslije iznenađujućeg remija sa Kongom, nisu dozvolili novi kiks. Strijelac jedinog gola vrijednog tri boda bio je Mubarak Vakaso u 28. minutu sa bijele tačke, pa je

Tiražna Marka objavila da su Iker Kasiljas i Serhio Ramos tražili smjenu Žozea Murinja, lideri Reala saopštenjem demantovali vijest Bojan Topalović

apiteni Reala Madrida, Iker Kasiljas i Serhio Ramos, zatražili su od predsjednika Florentina Pereza da što prije raskine ugovor sa Portugalcem Žozeom Murinjom - to je glavna vijest tiražne Marke, koja je izuzetno bliska upravi “merengesa”. I zbog toga se Iberijsko poluostrvo drma, a epicentar je lociran u Madridu...

Navodno, na sastanku u utorak veče na kome se pričalo o premijama za eventualno osvajanje Lige šampiona u sezoni koja je u toku, Iker Kasiljas i Serhio Ramos su imali jasnu poruku za predsjednika Florentina Pereza: “Šefe, ili Murinjo, ili mi. Ako Portugalac ostane šef naredne sezone tražićemo da se nađemo na transfer listi . Ne možemo više sa njim. Ne samo nas dvojica već većina

momaka”. Cijela planeta je povjerovala Marki, jer svi znaju da su njihove informacije vezane za Real Madrid uvijek tačne. Međutim, uslijedio je demant potpisan od strane “buntovnika”... “Na sastanku sa predsjednikom održanom u utorak nije bilo nikakvog ultimatuma vezanog za našeg trenera. Kao kapiteni i članovi grupe sjajnih ljudi i profesionalaca, ka-

Gana preuzela čelnu poziciju u grupi B od Malija - Gana ima četiri poena, Mali jedan manje. Gana će posljednji meč odigrati protiv Nigera, a ta selekcija je sa Kongom priredila relativno dosadnu fudbalsku predstavu i podijelili su plijen, a mreže su mirovale, što nije odgovaralo ni jednima ni drugima, iako su obje reprezentacije ostale u trci za narednu fazu - Kongo ima dva boda, Niger bod... S.R.

tegorički odbijamo da pristanemo da se naša imena, ili imena naših saigrača, pominju u ovakvim, potpuno izmišljenim informacijama”, stoji u saopštenju Ikera i Serhija, u kome još piše: “Želimo da podržimo našeg trenera, Žozea Murinja, prema kome gajima najveće poštovanje. Konačno, želimo da uvjerimo sve članove kluba i naše navijače da smo svjesni da jedino zajedništvom možemo da, kao i uvijek, prebrodimo sve izazove. Hala Madrid!”, ove riječi su potpisali Kasiljas i Ramos. Lideri Reala (možda) saopštenjem samo kupuju vrijeme, teško je povjerovati da su u dobrim odnosima sa Specijalnim, kad ih stavlja na klupu iz čistog hira... Sve su prilike da će bez sumnje uspješni Portugalac na ljeto tražiti novi klub...

IZVINJENJE BELGIJANCA

Eden Azar: Nijesam šutnuo dječaka, nego loptu Igrač Čelzija negirao nesvakidašnji prekšraj, izvinivši se Šarliju Morganu Potez zvijezde Čelzija Edena Azara i dalje hara internetom, medijima, prepričavajući se u krugu navijača, njegovih saigrača, rivala. Podsjetimo, Belgijanac je u revanš susretu Liga Kupa protiv Svonsija “šutnuo” u rebra dječaka koji sakuplja lopte, jer je isti legao na “bubamaru” iza gol aut linije kako bi potrošio što više vremena. “Šutnuo sam loptu, a ne njega.

Dječak je potom došao u svlačionicu i pričali smo. Izvinio sam mu se. A, izvinjavam se i svima ostalima”, rekao je Azar, dok je “žrtva” Šarli Morgan svoje mišljenje ponudio preko društvene mreže Tviter. “Mijenjao sam momka koji nije mogao da dođe zbog snijega i uradio sam sve kako bih usporio Čelzi”. Takođe, sve je prokomentarisao i kontraverzni Džoji Barton ...

“Jedino pogrešno što je Azar uradio jeste što nije dječaka šutuno dovoljno jako”, napisao je na Tviteru u svom stilu igrač Marseja. U moru šala, komentara na račun svega pomenutog - rodila se i internet igrica pod nazivom “Nemojte da šutirate dječaka koji dodaje lopte” (Don’t boot the ballboy). A ako to ipak učini njen korisnik, a teško je da neće, oduzimaju mu se poeni. A.P.

28 Sport

PETAK, 25. 1. 2013.

Ne bih bio živ da nisam igrao lopte

GDJE SU, ŠTA RADE...

Dnevne novine u posjeti

Bivši fudbaler Savo Bato Barac priča o veoma zanimljivoj karijeri

Bojan Topalović, FOTO: V. Ilić

Bilijar sa Šukerom, stoni tenis sa Sedorfom

rvi se popeo na šipku stadiona pod Goricom kako bi sa drugarima iz kraja navijao za Budućnost. Kada je malo porastao, obukao je plavi dres, uveseljavao Podgoričane igrom, pojavom, harizmom... Uvijek je imao kopču sa publikom, treneri ga možda nijesu voljeli, ali navijači jesu. Pričalo se o njemu, njegovim asistencijama, golovima, proslavama pogodaka - Dnevne novine su razgovarale sa Savom Batom Barcem o karijeri, druženju sa mega zvijezdama svjetskog fudbala...

EVROLIGA

La Bomba piše istoriju Alba je u njemačkom derbiju pospremila Bamberg, Fenerbahče je uspio da nadvlada Himki, prvak Evrope Olimpiakos je u ekstra uzbudljivoj završnici preživio pakao Tel Aviva, ali je centralna figura 5. kola Top 16 faze Evrolige bio maestro iz Barselone - Huan Karlos Navaro je vezao dvije trojke na početku meča protiv Kahe Laboral i došao do 3.000 poena u najelitnijem takmičenju, što do sada nikom nije pošlo za rukom. Popularni La Bomba, koji igra 12. sezonu u Evroligi, a svaku je završio sa dvocifrenim prosjekom poena, u pobjedi blaugrane u Vitoriji upisao je 11 poena (ukupno 3.005 u Evroligi). Najzaslužniji za veliki trijumf Barse i okončanje super serije

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

SEMAFOR Kaha Laboral - Ba rselona 79:90 Fenerbahče - Him ki 85:82 Alba - Bamberg 82 :63 Makabi - Olimpijak os 77:78 VEČERAS 17:00 CSKA Mosk va - Unikaha 19:00 Efes - Žalgi ris 20:00 Panatinaik os - Real Madrid 20:15 Kaha Labo ral - Barselona 20:45 Makabi - Ol impijakos 20:45 Montepaski - Bešiktaš Baksijaca i na domaćem i na evropskom tlu (sve se poklopilo dolaskom Žana Tabaka na čelo šefa struke) u španskom derbiju bio je Pit Mikel sa 23 poena. M.A.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

A, pošto znamo da je Savo Barac angažovan u Komu kao “alfa i omega” kluba, postavili smo mu pitanje: Gdje je i šta radi kada se ne bori sa Komom za povratak u Drugu ligu? “Znate kako kažu - vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada. Kakav sam bio prije i tokom karijere, takav sam i poslije. Porodica, staro društvo - to me ispunjava potpuno”. I odmah na startu - zašto Bato? Većina ljudi Vas zna po nadimku, mnogi se začude kada čuju da se zovete Savo... “Sestre su mi dale taj nadimak i tako je ostalo. Čak me i učiteljica zvala Bato. Nadimak mi se vukao kroz djetinjstvo, karijeru... Simpatično je. A, možda su me Bato zvali i zbog one čokolade”, sa osmijehom na licu priča nam Barac. ● NEMA ZABAVLJAČA Bato je na terenu bio zabavljač, poslije njega Podgoričane je elegantnim potezima oduševljavao samo Igor Burzanović, a od tada ništa. Kako to da u posljednje vrijeme Podgorica nema majstora, već se rađaju samo trkači? “Fudbal treba mnogo da voliš. Vjerovatno je bilo kod nas zabavljača, ali su pobjegli. I to je dobro, jer su uglavnom svi sportisti iz Crne Gore koji su rano otišli vani napravili karijeru”, govori Savo, koji dodaje u svom tonu: “Ako je neko malo kvalitetan i talentovan, odmah mu tražimo lošu stranu. Ne gledamo kako dobru stranu da mu poboljšamo, a lošu uklonimo, nego se priča kakva mu je familija, tetka ili baba od kume... Nažalost, proklet smo narod”. A, onda vješti dribler Budućnosti, Vojvodine, Makabija Haife navodi svoj primjer...

“Bio sam lucidan, duhovit, pa me neko istrpio. Ali, drugi treneri bi mi rekli “Ko te šiša kad si takav, više nećeš kod mene”, a takvih je 80 odsto trenera u Crnoj Gori. Sujetni su”. ● TEŠKO JE BILO U MOSTARU Čovjek koji je igrao na svoju ruku skoro cijelu karijeru nastupao je u polovičnoj SFRJ ligi (učestovovali klubovi iz Srbije, Crne Gore, Makedonije, BiH, dok su Slovenija i Hrvatska su istupile zbog rata), a onda SRJ ligi. Budućnost nikada nije mogla konkurisati za titulu, a imala je često odličan tim... “Realno, u SFRJ ligi je postojala velika četvorka i to je to. Mnogo organizovaniji timovi su dugo čekali na neko finale Kupa kako bi prigrlili neki trofej. Budućnosti se nije dalo. Poslije, raspadom ne mogu reći da nije bilo uspjeha, ali igrači su brzo odlazili”, priča Barac, a onda je iznio podatak na koji se “izvlače” današnji fudbaleri da ne daju pun doprinos na meču... “Pa, znalo se da po sedam mjeseci ne primamo platu, ali nijesmo razmišljali o buntu, jer smo znali da će nas u Budućnosti vidjeti neko, pa ćemo ostvariti transfer”. Gdje je bilo najteže gostovati u toj polovičnoj ligi SFRJ? Anegdote kažu da je bilo opasno u Beogradu, Mostaru, Sarajevu... “Situacija na utakmici sa Veležom u Mostaru je bila teška. Rat je već počeo, ispred hotela gdje smo bili smješteni bila su dva policijska auta i dignuta su u vazduh. To je pritisak koji sam osjetio”. Budućnost nigdje nije bila lak rival, pogotovo ne na strani, jer je imala hrabre momke uz koje je sagovornik Dnevnih novina

Imao je zanimljivu karijeru, igrao je više za publiku nego za slavu ili novac, a malo ko zna da je pola godine proveo u Real Madridu B - u sezoni 1998/99. Predrag Mijatović, tada velika zvijezda “merengesa”, “sredio” je Batu Barcu da trenirao sa drugom ekipom madridskom velikana... “Tada sam bukvalno bacio pola godine, ali nije mi žao, jer mi je bilo lijepo. Nijesam trenirao sa najboljima, ali sam se družio sa Davorom Šukerom, Robertom Jarnijem, Fernandom Jerom, Klarensom Sedorfom. Skoro svaki dan smo pili kafu. Tu je bio još tada mladi Samjuel Eto, Perica Ognjenović je taman potpisao”, priča Barac. Kakve su velike zvijerke svjetskog fudbala? “Komunikativni su, druželjubivi... Sa Sedorfom sam igrao često stoni tenis kod Peđe kući, dok sam sa Šukerom stalno igrao bilijar. Davor je bio veliki zaljubljenik u bilijar”, rekao nam je Barac. rastao... “Imali smo sjajne momke. Nigdje nas nije bilo strah. Partizan, Zvezda, Voša, Vardar, Sarajevo - bilo nam je svejedno - jer Miodrag Božović i Marinko Mirotić nijesu prezali ni od koga, davali su nam krila. Jednostavno, morao si da daš sve od sebe kako ne bi ispao slabić pred njima, jer kada se vratiš kući čekaju te klempe”. ● ZVEZDA RANA KOJA SE DU GO LIJEČI Lucidni ofanzivac se sa glavnim gradom Crne Gore i plavim taborom pozdravio 1994. godine - dogovorio je saradnju sa Crvenom zvezdom, ali je umjesto u Beograd

Kom? Da se vratimo u Drugu ligu Igračku karijeru je okončao u Komu, a sada je tamo kako sam kaže “djevojka za sve” - trener, sportski direktor... Kakav je cilj nekadašnjeg prvoligaša koji je sada stacioniran u Trećoj ligi? “Plan je da se vratimo u Drugu ligu. Nažalost, prošle godine smo ispali, ali to je zajedno bio sastav Budućnosti i Koma. Imali smo iz Budućnosti deset igrača, koji su na ne znam koji način došli do plavog dresa. Tokom prošle godine se raščistilo to što nije valjalo, a što je potencijal sada je u Budućnosti kao što su Tomković, Raičković, Orahovac...”,

rekao nam je Bato Barac. Ipak, koliko god je fudbal njegova ljubav, teško je plivati crnogorskim loptanjem... “Sve je to ubistvo. Jer, ogromna su to odricanja, malo je sredstava, nemaš pomoć države. Savez ti pomogne koliko može, ali je to malo”. Ima li ko da se okreće ka Komu? “To je pomoć na telefon. Predsjednik Braco Popović je divan čovjek. Bori se na sve moguće načine, čini mi se da radi nešto što ne bi za svoju porodicu. Ali, vremenom sve to postaje trošenje”, kaže Barac, koji dodaje:

“Sve u svemu zadovoljan sam kako funkcionišemo. Izmirujemo obaveze, smanjujemo troškove koje nam je ostavila prethodna uprava, stabilizovali smo mlađe kategorije, nemamo duga prema Srednjoj regiji... Napravili smo zdravu sredinu, funkcionišemo kako treba”. A, tome u prilog ide činjenica da je Nikola Zvrko (stasavao u školi fudbala Karioke) ostvario transfer u Partizan, pa je proslijeđen u Čukarički na kaljenje - u Komu je napredovao u seniorskoj konkurenciji, pošto Zlatičani imaju želju da prave igrače za budućnost...

Sport 29

PETAK, 25. 1. 2013.

Lična karta Ime: Savo Prezime: Barac Karijera: Budućnost, Vojvodina, Makabi Haifa, Ažasjo, Patraikos, Sutjeska, Kom

otputovao u Novi Sad i potpisao za Vojvodinu. “Bio sam na raskrsnici poslije Budućnosti, pa sam otišao u pogrešan smjer, ušao u jednosmjernu ulicu... Imao sam dogovorenu Zvezdu, a odoh u Vojvodinu. To je rana koja me boli, koja teško zarasta. Ko zna kakav bi mi tok karijere bio da sam otišao u Beograd”, malo sa sjetom u glasu priča Barac. Možda je pogriješio klub, ali je Voša u klincu koji je sa ulice otišao na trening dobila - super fudbalera. Pronašli su kockicu koja im je nedostajala da se napadne titula. Bila je 1995. godina, Novosađani su na pogon Crnogoraca (Radisav Dragićević, Dragan Radojičić, Miodrag Vukotić, Igor Glušević, Savo Barac) osvojili jesenji lovor... “Igrali smo odlično, Gaga je bio prvi strijelac polusezone. Bili smo u Voši, ali nijesmo uspjeli da promijenimo vojvođanski mentalitet”. Ipak, nije samo lagani odnos Vojvođana prema svemu kriv - u to vrijeme Ljubiša Tumbaković i Milorad Kosanović su pravili reprezentaciju Lige, na spisku je bilo pet igrača iz Vojvodine. Ali... “To su bili momci koje smo nas petorica nosili na leđima. Nas petorica smo stvorili rezultat Vojvodine, a niko nije bio na spisku. To nas je boljelo. Nije bilo mržnje, ali nas je boljelo. Zasluživali smo, a nijesmo bili u toj reprezentaciji, iz koje si se jedino mogao prodati”, iznosi nepravdu koju su tada Tumba i Kosan napravili. ● Voša će ga uVijek Voljeti Ta “nepravda” je donekle uticala da titulu osvoji Partizan, ali nije do kraja, crno-bijeli su Vojvodinu stigli u direktnom duelu, u kome Bato nije nastupao... “Dobio sam crveni karton nedjelju dana prije protiv Radničkog iz Niša zbog proslave gola. Sudija je jedva čekao da mi da crveni, išao je na to da me kazni”. A, proslava pogotka je bila spektakularna, prepričavala se iz godine u godinu - Bato je pocijepao mrežu, otrčao do korner zastavice, čučnuo i imitirao psa kako vrši malu nuždu.

“Slično se nešto desilo protiv Hajduka iz Kule. Zašto, kako? Pa, imali smo jednog psa u društvu, svaki dan je bio u lokalu gdje smo sjedjeli, čačkali smo ga nešto, on nas ujede za ruku, uvijek se nešto dešavalo sa njim i onda rekoh “Ajde da mu posvetimo jedan gol”, objašnjava Barac. Jesu li Vam zamjerili? “Uprava jeste. Kažem vam: poslije je uslijedio taj meč sa Partizanom, izgubili smo, stigli su nas, uzeli titulu... Bio sam označen kao krivac”. Ali, zato nijesu navijači, kojima je Bato uvijek bio pri srcu gdje god je igrao... “Bio sam im simpatičan. Bili su uvijek uz mene”. ● imaću šta da pričam klincima Kad smo već kod navijača - Bato je sa drugovima iz kraja tamo negdje 1985/86. prvi put organizovano krenuo da navija za Budućnost. Igrala se Kup utakmica

Mnogo treba da se laže da bi se prodao igrač iz Crne Gore Savo Barac je cijeli život u fudbalu zna kako stoje stvari. Pitali smo ga koliko je teško prodati igrača iz Crne Gore? “Jako teško. Mnogo treba da se laže da bi se otišlo odavde. Više ljudi ni-

jesu naivni, ne može se igrač prodati preko CD-a. Plus, sada ima menadžera koliko hoćeš, čistačica hoće da bude menadžer”, A, to je pogrešno...

“Ma opteretiš dijete, klub, porodicu... Roditelji dječaka kroz nemaštinu gledaju da uzmu novac, ne posmatraju da kroz fudbal izađe zdrav i prav. Važno je samo da se klinci ne uhvate loših stvari”.

sa Rijekom, nekako tada su se rodili Varvari, koji su 2012. godine proslavili 25 godina postojanja... “Ekipa, ajde da kažem, žestokih momaka počela je da pravi navijačku grupaciju. Tako je to počelo, a sasvim spontano sam došao do šipke, iako smo svi podjednako zasluživali da prvi dođemo do tog zvanja vođe”. Prvo vođa navijača, pa onda ljubimac na zelenom terenu momaka sa kojima je do juče navijao. To je prava rijetkost - znamo da

je Frančesko Toti bio među Rominim navijačima, ali nije bio lider na tribini... “Pročitao sam to negdje. To je jedan dio istorije. Ostavilo je to traga na mene, jer mogu da kažem djetetu odakle je sve poteklo. Nije mala stvar, navijači postoje 25 godina, a uvijek su trn u oku - nekada vlasti, nekada policiji, nekada upravi kluba...”. Vratimo se na teren - fudbal nekad i sad? “To ti je razlika kao kod auta. Upo-

redite auto nekad i sad. Fudbal je prije bio kvalitetniji što se tiče igračkog i tehničkog dijela, bilo je znalaca... Sada je fudbal napredniji u smislu taktike, više je zahtjevniji, igrači imaju više obaveza”. Barac nikada nije krio da je sa ulice otišao da igra lopte, a da nije ostao u fudbalu šta bi se dogodilo? “Vjerovatno ne bih bio živ. Dosta mojih drugova koji smo imali malo čudan život su pokojnici. Nažalost”, iskren je odgovor dao Barac.

Anegdota Dejan Savićević, Predrag Mijatović, Savo Barac... - Bato je malo kasnije uplovio u seniorske vode od dva najbolja crnogorska fudbalera u istoriji, ali je zakačio koju godinu loptanja i sa njima... “Bio sam dijete sa ulice, Dejan me je kao stariji odmah prihvatio, shvatao je neke moje šale... Kao dijete sam mu uzeo ključeve od BMW-a, sakrio se, gledao sa strane kako se on i Brna (Branko Brnović) svađaju gdje su ključevi. Bilo mi je to simpatično, a kada sam im vratio ključeve, Dejo me je zagrli. To je bilo baš davno, to su neke lijepe uspomene. Dok je takav duh kod ljudi, veselije će društvo biti”, sjeća se lijepih vremena Barac.

Sport 31

PETAK, 25. 1. 2013.

STIGAO TROFEJ

Naši Izraelci uzeli pehar

Vladimir Gluščević i Stefan Denković sa Hapoelom iz Haife osvojili Toto Kup

BLIZU OSTVARENJA SNA

Korać na korak od potpisa za Gjeongam Žarko Korać je na korak od angažmana u Južnoj Koreji nije međutim riječ o Busanu, već o Gjeongamu, prvoligašu iz grada Čangvon. Najbolji strijelac u istoriji crnogorskih šampionata, nekadašnji igrač Vojvodine i moldavskog Šerifa, prije tri dana je doputovao na Tajland, gdje se Gjeongam nalazi na pripremama i nakon nekoliko treninga zadovoljio ukuse menadžera Jing Hai Čoija. Čeka

se međutim dolazak predsjednika kluba (klub je u vlasništvu provincije Gjeongam), bez čijeg odobrenja ništa ne može da se završi. “Čekam predsjednika i njegov mig. Nadam se da će sve biti u redu, pa bih za nekoliko dana mogao da poptišem ugovor. Toliko za sada znam”, rekao nam je sinoć Korać preko internet hit aplikacije “Viber”. Gjeongam je prošlu sezonu zavšio na osmoj poziciji. U.R.

Crnogorci su podigli pehar u Izraelu - Vladimir Gluščević i Stefan Denković osvojii su Toto kup nakon velike borbe i trijumfa nad Hapoel Berševom poslije produžetka (1:0). “Ovo takmičenje nije nacionalni Kup, ali ga igraju sve jake ekipe, jer pobjednik osvaja brdo novca”, rekao nam je sinoć Vladimir Gluščević. “Odigrali smo ludo finale, u 85. minutu naš golman je odbranio penal i dao nam snagu da u produžetku zavladamo teremnom i ostvarimo veliku pobjedu”. Gorostasni Crnogorac, kojem je ovo peti trofej u karijeri, siguran je da će osvajanje pehara u Toto Kupu biti dodatna injekcija samopouzdanja popularnim ajkulama u prvenstvu. “Krenuli smo da igramo, prepustili fenjer Hapoel Akri. Počele su konačno da se dešavaju lijepe stvari i nadam se da neće biti problem da ostanemo u najboljem društvu. Nije bilo lako, ali smatram da smo došli na svoje. Imamo kvalitetnu ekipu, a u narednom periodu i raspored nam ide na ruku - ukoliko budemo pružali partije kakve nam dolikuju možemo lako i do sredine tabele”, ima povjerenja u sebe i saigrače naš sagovornik. Nekadašnji član Mogrena je u posljednje vrijeme postao strah i trepet za golmane. Vlado je upalio “dugme” za golove - u posljednje dvije ligaš-

Vladimir Gluščević (sa majicom), Stefan Denković (skroz lijevo) sa saigračima nakon osvajanja Kupa

ke pobjede Haife bio je igrač utakmice i strijelac. “Nije loše, ali siguran sam da može bolje. Nije lako igrati u Izraelu, ovdje nema pauze - igra se isto kao u Engleskoj. Ali kada se sve sagleda zadovoljan sam - volio bih da saldo golova do kraja sezone podignem na dvocifreni broj”, poručio nam je iz Izraela Gluščević, koji je do sada šest puta bio strijelac. U posljednjem intervjuu za Dnevne novine Gluščević je isticao odu-

ševljenje Izraelom - takva situacija je i sada, ali nije isključeno da na kraju takmičarske godine promijeni sredinu. “Ovdje mi je prelijepo zaista. Pričao sam sa predsjednikom i oni su voljni da ostanem još godinu dana. Vidjeću - imam 33 godine, sve će zavisiti od toga kako će se stvari u Haifi odvijati. Sada je najbitnije da se izvadimo iz ove neugodne situacije”, završio je Gluščević. U.R.

Bilbija: Neću u Rudar

Čelik: Bubanja dovodi Bubanju

Rudar ga je čekao, ali će njegov dolazak pod Golubinju ostati pusta želja čelnika najtrofejnijeg crnogorskog kluba - Nemanja Bilbija neće se ove zime pridružiti četi Nikole Rakojevića. “Neću u Rudar, čekam druge ponude”, kratko i jasno je prokomentarisao za naš list nekadašnja nada Borca iz Banja Luke, kome je prije nekoliko dana u Vojvodini stavljeno do znanja da se na njega ne računa. U.R.

Čelik nema namjeru da stane sa dovođenjem igrača kako bi što jači dočekao nastavak prvenstvene trke - crveni dres osvajača crnogorskog Kupa nakon Rodoljuba Marjanovića, Luke Bakoča, Bratislava Ristića i Saše Stojanovića zadužiće i Nenad Bubanja, dijete Čelika, nekada igrač OFK Bar i Mornara. “Treba nam štoper, a Nenad je dobar igrač, naše dijete i nadamo se da ćemo sklopiti saradnju”, rekao je šef struke metalurga Slavoljub Bubanja uz informaciju da se “Marko Tiodorović vratio u Čelik”. Čelik su do sada napustili sjajni ofanzivac Fetim Kasapi i defanzivac Milan Ilić. U.R.

Rapid je njegova najljepša fudbalska priča: Branko Bošković sa “salatarom” 2008. godine

ZATAŠKAVANJE

Džajić ostaje, tuče nije bilo, samo rasprave Srbija bruji o incidentu na relaciji predsjednik Crvene zvezde Dragan Džajić - potpredsjednik Crvene zvezde Nebojša Čović, incident koji se desio u srijedu popodne (Džaja navodno udario Čovića, pa podnio ostavku) iz minuta u minut dobija nove obrise. Činilo se da će Džajić postati bivši, te da će Zvezda tražiti novog predsjednika, ali treći operativac Zvezde Slaviša Kokeza poručuje da niko neće napustiti klub... “Bilo je rasparave, ali ne fizičkog obračuna. Džajić će ostati na funkciji koju sada ima u klubu. U ponedjeljak će se održati redovna sjednica Upravnog odbora”, poručio je Kokez. A, generalni sekretar zbog kojeg je navodno nastao cijeli skandal imao je slične riječi kao prethodnik - Milorad Zečević je na konferenciji za novinare demantovao bilo kakvu tuču. “Dok sam bio u kancelariji, čuo sam iz predsjednikove sobe povišene tonove ili nešto što se

narodski naziva svađom. Kad sam otišao tamo, zatekao sam Džajića, Čovića i sportskog direktora Zorana Stojadinovića koji su bili uznemireni. Nisam vidio nikakav fizički kontakt među njima i poslije toga sam se vratio u kancelariju”, rekao je generalni sekretar Zvezde. A, onda je Zečević, inače Džajićev šurak, negirao da je čitav spor nastao zbog njegovog “neprijatnog razgovora sa Nebojšom Čovićem”. “Sa Čovićem sam pričao nešto vezano za definisanje jednog novčanog iznosa. Radilo se bukvalno o 500 eura i rekao sam da ne želim da se oko toga svađam, pa sam napustio prostoriju. Sve što se dalje dešavalo, ponavljam, nije mi poznato”, rekao je Zečević. Kada smo već kod Zvezde “crveno-bijeli” su pojačali konkurenciju u veznom redu - Luis Garido, reprezentativac Hondurasa, će po svemu sudeći potpisati ugovor do kraja sezone sa Beograđanima. U.R.

DOBRODOŠAO BRANKO

Bošković zadužio Rapidov broj 32

Iskusni crnogorski vezista predstavljen u Beču - povratak u Rapid, kao povratak kući Branko Bošković se vratio u klub u kojem ima status božanstva - crnogorski internacionalac (32) predstavljen je juče na “Gerhard Hanapi” stadionu, nakon što je obavio detaljne medicinske preglede i zadužio Rapidov dres sa brojem 32. “Dobrodošao kući Branko”, stoji na zvaničnom, sajtu zelenih iz Beča. “Izuzetno sam srećan što sam opet u Beču. Volim ovaj klub, ljude koji tu rade, navijače, ovdje se zaista osjećam kao kod kuće. To je i najveći razlog zbog čega sam se vratio”, rekao je lucidni vezista koji je u dresu Rapida za tri sezone odigrao 104 meča i postigao 19 golova i imao značajan udio u osvajanju posljednje titule 2008. godine. A trener Bečlija Peter Šotel, inače legenda kluba, bio je oduševlejn što će na raspolaganju imati igrača takvih karakteristika. “Upoznat sam sa njegovim kva-

litetima, siguran sam da će mnogo značiti našem mladom timu. Vjerujem da će ga povrede zaobići i da ćemo sa njim u timu stići do zacrtanih ciljeva”, istakao je Šotel, čiji tim nakon prvog dijela sezone zauzima treću poziciju na tabeli Austrijske Bundes lige sa tri boda zaostatka u odnosu na Salcburg i čak 10 u odnosu na prvoplasiranu Austriju. Povratak u prijestonicu Austrije za Branka Boškovića mogao bi da označi i početak misije zvane “povratak u nacionalni tim” - Beč je mnogo bliži od Vašingtona, a selektor Crne Gore Branko Brnović odavno je rekao da se nije odrekao usluga kvalitetnog veziste koji je za reprezentaciju Crne Gore odigrao 23 meča i postigao jedan gol (protiv Norveške). Bošković je pored Rapida u karijeri nastupao za Mogren, Crvenu zvezdu, Pari Sen Žermen i Trou. M.A.

Nemanja Bilbija

Prijateljska: Mornar bolji od Arsenala U prvoj kontrolnoj utakmici od početka priprema Mornar nije imao problema - trener Saša Petrović vidi je dobru igru i trijumf svojih izabranika protiv Arsenala iz Tivta 3:1. Barani su do vođstva u meču odigranom na Jazu stigli u 20. minutu preko Bogdana Bogdanovića, a rezultat je brzo duplirao novajlija pristigao iz Norveške, nekadašnji igrač Petrovca Mehmed Divanović. Drugoligaš je do poluvremena pokazao da je živ (gol Radojičića), ali je dileme oko pobjednika, u drugom poluvremenu, svojim drugim pogotkom riješio Bogdanović. U.R.

SVJETSKO PRVENSTVO POLUFINALE

Kaubojski ples plaĹĄi vikinge

Barselona je spremna: Slovenija traĹži podvig protiv Ĺ panije (19.15), mega sudar Hrvatske i Danske (21.30) Aleksandar PopoviÄ&#x2021;

anatizam do neba hrvatskih â&#x20AC;&#x153;kaubojaâ&#x20AC;? natjerao je gotovo sve ljubitelje rukometa da skinu kapu izabranicima Slavka GoluĹže, koji su u Ä?etvrtfinalu pregazili olimpijske prvake Francuze, iskorijenili kompleks i postali prvi favoriti za titulu ĹĄampiona planete! MeÄ&#x2018;utim, na putu do svjetskog trona ostala su dva koraka, a prvi je veÄ?eras evropski vladar Danska - Ä?ija je streljaÄ?ka ekspedicija arhivirala Ĺžilave MaÄ&#x2018;are u Ä?etvrtfinalu.

to bio sluÄ?aj onda. Hrvati su favoriti, a mi autsajder. BiÄ&#x2021;e to teĹžak meÄ? za nas, ali i sigurno atraktivanâ&#x20AC;?, vjeruje stari lisac, Ä?iji sastav tiho sprema taktiku za ujedinjenje evropske i svjetske titule.

KUPON

â&#x2014;? ZMAJÄ&#x152;EKI U

NE MOGUÄ&#x2020;OJ MISIJI

â&#x20AC;&#x153;Koncentrisani smo, odmorni, pripremljeni i samo mislimo na sebe, a ne razmiĹĄljamo o protivnicima. UÄ&#x2021;i Ä&#x2021;emo u utakmicu kao u svaku drugu i ostaviti srce na parketu. TakoÄ&#x2018;e, pripaziÄ&#x2021;emo na njihove kontre i ĹĄuteve sa deset metaraâ&#x20AC;?, poruÄ?uje selektor Slavko GoluĹža.

â&#x2014;? NEKA FRANCUZI IDU U PEN ZIJU SA GORÄ&#x152;INOM

Dobro je poznat rivalitet izmeÄ&#x2018;u Francuske i Hrvatske - reprezentacija koje su obiljeĹžile posljednju deceniju svjetskog rukometa. Nekada planetarni prvak je svoju slavu stekao upravo preko Hrvata i njihovih poraza u meÄ&#x2018;usobnim bitkama, ali je i tome doĹĄao kraj - i to kakav. â&#x20AC;&#x153;Prije svega, Francuzi su straĹĄna ekipa. Toliko su nam muka zadali sve ove godine, ali sada zasluĹženo idu u penziju. I neka idu sa gorÄ?inom! I neka smo ih mi poslali tamo! Skidam kapu svojim igraÄ?ima!â&#x20AC;?, grmi GoluĹža, dok prvi Ä?ovjek hrvatskog rukometa Zoran Gobac ne sumnja u tim...

â&#x20AC;&#x153;Moramo osvojiti zlato! NeÄ&#x2021;e biti lagana utakmica protiv Danske koja je jedan od najveÄ&#x2021;ih favorita za zlato, ali smo mi u strahovitom naletu i neÄ&#x2021;e nas biti lako zaustaviti. Ako budemo imali korektno suÄ&#x2018;enje oÄ?ekujem da Ä&#x2021;emo igrati u finalu. TakoÄ&#x2018;e, pozdravljam sve naĹĄe kritiÄ?are i opraĹĄtamo im za sveâ&#x20AC;?, zakljuÄ?uje zadovoljno Gobac.

â&#x2014;? VILBEK: HRVATSKA JE ZASTRAĹ UJUÄ&#x2020;A

I dok je njegova Danska prije prvenstva, uz Francusku, Hrvatsku i Ĺ paniju slovila za najveÄ&#x2021;eg favorita, Ulrik Vilbek je svjestan da je sada njegov tim u drugom planu pred veÄ?eraĹĄnji dvoboj sa super jakim â&#x20AC;&#x153;kaubojimaâ&#x20AC;?... â&#x20AC;&#x153;Hrvatska je prosto zastraĹĄujuÄ&#x2021;a. Igraju ubjedljivo najbolje na prvenstvu, razbili su Francuze, pobijedili Ĺ pance... Jednostavno, imaju odliÄ?ne igraÄ?e i fantastiÄ?an kolektiv. Savladali su nas 11 razlike na Olimpijskim Igrama u Londonu, a sada su na joĹĄ veÄ&#x2021;em nivou nego ĹĄto je

Kao ĹĄto se i oÄ?ekivalo, domaÄ&#x2021;in Ĺ panija domogla se polufinala iako su ih na putu do toga Njemci propisno namuÄ?ili. Ali, vremena za rezimiranje gotovo da nema danas u lovu na finale dolazi Slovenija, ĹĄto garantuje joĹĄ jedan meÄ? za istoriju ovog sporta... â&#x20AC;&#x153;Protiv Slovenaca nas oÄ?ekuje identiÄ?na utakmica kao i protiv Njemaca. BiÄ&#x2021;e teĹĄko, agresivno sa obje strane i jako zanimljivo. Ipak, potrudili smo se da spremni doÄ?ekamo danaĹĄnji duel i nadamo se da Ä&#x2021;emo odigrati dovoljno dobro da se plasiramo u veliko finaleâ&#x20AC;?, rijeÄ?i su selektora â&#x20AC;&#x153;crvene furijeâ&#x20AC;? Valera Rivere, dok njegov kolega na drugoj strani Boris DeniÄ? uvjerava da njegovi igraÄ?i imaju joĹĄ veÄ&#x2021;u Ĺželju za novim, istorijskim rezultatom... â&#x20AC;&#x153;Danas je poseban uzazov za nas. Puni motiva idemo na Ĺ paniju, koja je meÄ&#x2018;u najboljima na svijetu. Zaboravili smo trijumf za pamÄ&#x2021;enje protiv Rusije i maksimalno smo usredsreÄ&#x2018;eni na narednog rivala, protiv kojeg idemo da igramo puni samopouzdanjaâ&#x20AC;?.

KUPON

petak, 25. 1. 2013. broj 448 GoDINA II

33 ženA SAVJetI

Sedam načina da uljepšate nokte

Najnoviji trendovi kada su u pitanju nokti, tj. njihovo ukrašavanje biće veoma inspirativni ove sezone. U modi su različiti motivi i boje, a inovacija su perlice, šljokice i kamenčići nalijepljeni na noktima. Donosimo vam niz ideja kako da vam nokti izgledaju 2013. godine. Svijetli nokti Možete birati između nekoliko nijansi od svijetloružičaste do bijele ili krem. Sa ovakvim manikirom nećete pogriješiti jer ide uz sve stilove. Dijagonalno dvobojni nokti Ovo je hrabrija verzija tradicionalnog francuskog manikira kojom ćete se istaknuti.Da biste postigli ovakav izgled, trebalo bi da stavite komad trake dijagonalno preko vrha noktiju i potom ih nalakirate svijetlom nijansom. Mračni motivi Možete se malo zaigrati i napra-

viti rub poput ugriza ajkule ili tigra. Iako će vam trebati strpljenja, rezultat je vrijedan truda. Ukoliko nijeste vični da sami to izvedete, uvijek možete otići kod profesionalca. Sjajna metalik boja Zlatna ili srebrna odlično će izgledati u kombinaciji sa svjetlijom nijansom laka koji morate nanijeti ispod, u prvom sloju. Nokti sa šljokicama Ako vam nije dosta šljokica, ovo je baš za vas. Iako nije lako ni staviti lak ni ukloniti ga, izgleda odlično i prilično je šik. U duhu osamdesetih Nokti s crnom prugom preko donjeg sloja tamnog laka daju vintage look. Dvobojan Ako volite biti originalni, ali imati mjeru, možete iskombinovati dvije svjetlije nijanse laka.

kozmetIkA

Kristina Riči osmislila neseser trend

Smjele aplikacije su opet u modi Kombinujte zlatno na zlatnom, svjetlucavo na svjetlucavom, plišano raskošno uz raskošno Marija Ivanović

vog proljeća zaboravite na diskretne detalje u vidu sitnih perlica i šljokica. U modi je upadljiv asesoar, svjetlucavi detalji i vez na haljinama, sakoima, suknjama, ali i tašnama. Detalji za kosu poput rajfova, šnala i trakica ukrašeni su glomaznijim perlicama, šljwwokicama i cirkonima, koji skreću pažnju. Barok je jedan od ultimativnih stilova, a od boja vladaju srebrna i zlatna.

Modne piste koje najavljuju šta će se nositi ovog proljeća preplavljene su upečatljivim komadima odjeće i asesoara. Dizajneri kao da se utrkuju ko će biti šokantniji i inovativniji, što nije lak posao, jer je u modnom svijetu sve već izmišljeno. Stilovi se vraćaju, a ono što preostaje dizajnerima je da kombinacijom starog i novog, sopstvene vizije učine što prihvatljivim sadašnjem dobu i tržištu. Dvojac Domeniko Dolče i Stefano Gabana često se kolekcijama vraćaju u prošlost, a barok je jedan od stilova koji im je, izgleda, najdraži. Već nekoliko kolekcija unazad pokazali su da im je čipka, bogat vez u zlatnoj boji naročito drag, kao i upečatljivi

predimenzionirani detalji u vidu minđuša, kaiševa, broševa, rajfova. Njihova vizija žene je, na neki način, pomalo kičasta, ali u svakom slučaju upečatljiva i prodorna. Trend sa jakim i smjelim detaljima uveseliće sve žene koje vole da svojim stilom ostave snažan utisak. Krupni detalji, bogat vez i mnoštvo bisera, šljokica i kamenčića nalaze se na skoro svim komadima odjeće. Vidljivi su na haljinama, suknjama, sakoima, kaputima, ali i na čizmama i cipelama - sandalama. Jedna od najtalentovanijih dizajnerki mlađe generacije Meri Katranzo u svojoj proljećnoj kolekciju primat je dala printu koji obiluje motivima poštanskih markica,

Glumica Kristina Riči kreirala je neseser za šminku u saradnji sa brendom “Make Up For Ever”, modne kompanije “LVMH Moët Hennessy Louis Vuitton”. Zvijezda filma “Porodica Adams” odabrana je da dizajnira neseser za šminku ovog brenda, a promocija njenog nesesera biće povezana sa turnejom “Make Up Bag Remix”, tokom koje brend planira da poduči svoje kupce kako da koriste kozmetiku koju već posjeduju. “Zadovoljna sam saradnjom sa brendom ‘Make Up For Ever’ na dizajniranju nesesera, jer sam napravila nešto u šta mogu da stavim sve one stvari koje mi trebaju kad krećem negdje. Inspiracija za neseser mi je bio susret hard roka i visoke mode.

Kako obožavam da nosim crveni ruž i geometrijski dizajn nesesera sam ukrasila detaljem u obliku crvenih usana. Mislila sam da bi to razbilo monotoniju boja”, rekla je glumica. Neseser je od imitacije kože u crnoj boji sa metalnim nitnama, a ima dovoljno prostora za puno kozmetike, a u prodaji će se naći od 1. februara.

zdrAVLJe

pticama i novčanicama. Modeli ove dizajnerke sami po sebi jaki su i upečatljivi, pa uz njih detalji i nijesu prijeko potrebni. Ipak, s obzirom na to da su XXL detalji hit ove godine, tašna ili minđuše uvijek se mogu ukombinovati uz jak i naglašen print. Ako vam fali ideja, pogledajte samo kako to radi urednica japanskog Voga Ana Delo Ruso. Čuvena dizajnerska kuća “Pjer Balman” za ovogodišnju proljećnu sezonu je pripremila novu kolekciju koja obiluje mnoštvom detalja. Nitne, kristali i perle samo su neki od prepoznatljivih detalja ovog luksuznog brenda koji su se našli na pantalonama, haljinama, suknjama i sakoima po čijoj izradi su prepoznatljivi. Balman je na garderobi ređao perle u simetrične oblike, ali i plet koji izgleda interesantno i namijenjen je modernim ratnicama. Kako su prepoznatljivi i po detaljima u najnovijoj kolekciji, ali i trenutno aktuelnoj, luksuz je primat. Ipak, luksuz bez kristala, bisera i zlatne boje je nemoguć.

Solarijum izaziva rak kože Naučnici sa Univerziteta Dundee ustanovili su da je rizik razvijanja raka kože zbog sunčanja u solarijumu više nego dvostruko veći u odnosu na jednako vrijeme provedeno sunčajući se pod mediteranskim suncem usred dana. Mjereći stepen ultraljubičastog zračenja u 40 solarijuma širom Engleske zaključili su da čak devet od deset njih emituje preveliku visinu UV zračenja u odnosu na ono što je dozvoljeno EU propisima. Godinama unazad Svjetska zdravstvena organizacija svrstava solarijume na listu stvari i navika koje dovode do raka. Sunčanje u solarijumu povišava rizik razvijanja zloćudnog tumora kože za čak 74 posto, što je frapantna činjenica.

Ukoliko do sada nijeste znali ovo a izlažete se sunčanju u solarijumu, krajnje vrijeme je da prestanete, jer zdravlje je ipak na prvom mjestu, a ne izgled.

34 Žena

Pronađite sebi hobi Ukoliko ste zapali u zimsku depresiju onda je krajnje vrijeme da pronađete hobi koji će ispuniti vaš život i unijeti radost. Pronaći neku zanimaciju, odnosno imati hobi, ispuniće vaš život, pomoći vam da se opustite i istovremeno učiniti vaš život ugodnijim i uzbudljivijim. Ukoliko volite kuvanje, mogli biste se posvetiti tome ili baštovanstvu, no možda je ipak bolje da pronađete neki novi hobi, nešto za šta biste se morali truditi da savladate, a da pritom i uživate u tome. Najprije napravite listu stvari koje volite i koje vam se čine zanimljivim. Stručnjaci savjetuju da, umjesto da odaberete nešto u čemu ste već dobri, istražite i nova područja interesa i sagledate šta odgovara vašem karakteru i šta bi moglo okupirati vašu pažnju te vas učiniti srećnim. Uključite prijatelje koji imaju slične interese. Pogledajte ponudu kurseva u vašem gradu, razmislite želite li da učite neki novi jezik, ići na časove joge, fitnesa, streljaštva, zumbe ili pak pokušati iskazati svoj umjetnički talent učeći da slikate.

Tanak struk, dobar seks Vitkost ženskog struka pozitivno utiče na muškarčevu seksualnu funkciju i na samo zadovoljstvo seksom. Škotski naučnici saopštili su i da određeni procenat muškaraca mršavije žene rangira kao atraktivnije. Razlog može biti činjenica da smo u evolutivnom smislu programirani da ljude s viškom kilograma povezujemo s povećanim rizikom od zdravstvenih problema. Rezultati su pokazali kako oni koji imaju najmanje problema sa seksom imaju mlađe partnerke koje imaju uži struk. “Najzanimljivije objašnjenje je da su vitkije žene seksualno privlačnije muškarcima, što rezultira češćim seksom, jačim erekcijama i većim zadovoljstvom. Popunjenost i jača konstitucija evolucijski, a negdje i kulturološki ukazuju na dobro zdravlje i plodnost”, kaže profesor psihologije na Univerzitetu u zapadnoj Škotskoj Stjuart Brodi.

PETAK, 25. 1. 2013.

MoJ PoSAo

Rad sa studentima me čini zadovoljnom Aleksandra Bošković, koordinatorka nastave na FPN u Podgorici

Danilo Brajković

miljena među studentima, Aleksandra Bošković, koordinatorka nastave na Fakultetu političkih nauka, ističe da su oni naša budućnost. Aleksandrina motivacija su dobri ljudi i pozitivna energija. Kako kaže, i pored poslovnih obaveza, uvijek pronađe vrijeme za dobar koncert i kafu sa prijateljima.

Šta je posao koordinatora nastave? Koordinator nastave je zadužen da pomaže prodekanu za nastavu, stara se o sprovođenju akademskog kalendara i priprema raspored. Takođe, komunicira sa organima Univerziteta Crne Gore vezanim za organizaciju nastave, sprovodi odluke dekana o nastavi i radi na unapređenju nastavnih planova i programa. Pored toga što ste zaposleni, istovremeno ste i student. Kako uspijevate da uskladite obaveze? Sve je stvar dobre organizacije i pravilnog raspoređivanja vremena. Završila sam ispite i sada bi trebalo da radim na tezi, pa grabim svaki momenat da ponešto pročitam. Studenti često u šali kažu da bi se FPN “zatvorio” da nema Vas. Koliko Vam znače njihove pohvale? Ja kažem suprotno, da nema studenata - fakultet bi se “zatvorio”. Svakodnevni rad sa studentima mi pričinjava ogromno zadovoljstvo, i oni čine moj posao neizmjerno interesantnim. Treba im dati šansu i saslušati ih, jer često imaju dobre ideje kako stvari mogu bolje da funkcionišu. Dugo vremena radite sa studentima. Šta mislite o njihovom položaju? Stvari polako idu nabolje. Sve je veći broj programa studentske razmjene i stipendija, koje studentima omogućavaju da provedu određeno vrijeme na nekim od fakulteta u inostranstvu. S druge strane, mislim da fali kulturnih sa-

tati kad-tad vide. Na koji način se odmarate poslije napornog dana? Sve zavisi od toga kad mi se radni dan završi. Pravi antistres je dobar koncert. U manjku istih, volim popiti kafu sa prijateljima, pogledati dobar film, slušati muziku, pročitati knjigu, šetati. Imate li neki hobi? Gluma, ples, duge šetnje, knjige, sakupljam sitnice. Voljela bih da mi joga bude hobi, ali ne nalazim vremena. Planovi u daljoj karijeri, u kojoj oblasti vidite sebe nakon završetka studija? Voljela bih da nastavim da radim na fakultetu, jer mislim da mogu svojim radom da doprinesem da stvari funkcionišu dobro u korist i nastavnika i studenata, mada - vrijeme će pokazati.

ISTRAŽIVANJA

dJeTINJSTVo

Djevojčice su manje srećne Prije petnaest godina psiholog Stiv Bidalf je napisao knjigu o problemima sa kojima se suočavaju roditelji u vaspitavanju dječaka. U to vrijeme je mislio da odgajanje djevojčica nije ugroženo spoljnim uticajima. Međutim, nakon toliko godina njegov pogled na razlike u vaspitavanju djece se drastično promijenio. Bidalf je zabrinut zbog činjenice da je, čak i nakon 40 godina feminizma, nametnuto pitanje koje muči djevojčice još - “Kako izgledam”. I prije nego što djevojke postanu seksualno aktivne, njihova privlačnost i atraktivnost postaju opsesija. Bidalf dodaje da je, kao psiholog, primijetio izvjestan porast u broju djevojčica koje imaju probleme sa mentalnim zdravljem. Mnogo djece iz srednje klase pati od raznih oblika anksioznosti. Takođe, u porastu je i broj mladih koji imaju probleme sa poremeća-

držaja i studentskih domova. Možete li nam opisati Vaš “običan” dan na poslu? Ono što moj posao čini interesantnim je što svaki radni dan izgleda drugačije i nameće različite obaveze. Rad na fakultetu je dinamičan i sastoji se u rješavanju studentskih pitanja i problema. Veliki broj projekata koji sprovodi kolektiv FPN je razlog što mogu konstatno da se usavršavam i napredujem, a studenti mi poma-

žu da prenesem što sam naučila u toku studiranja. U obrazovanju većinu zaposlenih čine žene. Kakav je Vaš stav o položaju žena? Nije sporno da se položaj žena popravio u proteklih nekoliko decenija u Crnoj Gori. Više žena se obrazuje i radi, aktivne su u svim sferama života. Ali, činjenica je da žene i dalje manje zarađuju nego muškarci, a obavljaju isti tip poslova, zauzimaju manji broj rukovodećih funkcija, teže bivaju unaprijeđene, a pritom se očekuje da budu uspješne i na porodičnom planu. Šta je ono što Vas inspiriše i daje motivaciju? Motivišu me dobri i pozitivni ljudi i ideja da odista možemo mijenjati stvari nabolje sopstvenim zalaganjem i trudom, jer se rezul-

jem u ishrani. Bidalf je primijetio i blaži oblik depresije, koji ranije nije bio zabilježen kod djevojčica. Sve u svemu, djetinjstvo djevojčica je sve manje zabavno. Generacije djevojčica su okružene slikama koje im govore kako treba da izgledaju. Broj oblika zagovarane atraktivnosti se smanjuje i sve više odiše seksualnošću, tvrdi Bidalf. Dok veliki broj djevojčica odbija da jede, neka djeca imaju probleme sa gojaznošću i ne oklijevaju da drže dijetu. Međutim, dijete u djetinjstvu mogu imati ozbiljne dugoročne posljedice po zdravlje. Stiv savjetuje roditeljima da se fokusiraju na zdravlje svojih kćerki, a ne na njihove probleme sa kilažom. Veoma su značajni i zajednički, porodični lbroci, da se umjesto sokova za piće koristi voda, ali je neophodno i ohrabrivanje djece da se bave fizičkom aktivnošću.

Muškarcima je tokom odnosa bitan kontakt očima Da li ste se ikada zapitali koji dio tijela muškarci najčešće gledaju tokom seksa? Ako ste pomislili da su u pitanju grudi ili zadnjica, prevarili ste se. Seksolog Trejsi Koks tvrdi da muškarci tokom seksa gledaju u ženine - oči! Ali zašto je to tako? Istraživanja su pokazala da muškarci tokom seksa najčešće prate izraz lica svoje partnerke, jer im je to najbolji pokazatelj da li glumi ili ne. Iako se donedavno tema “orgazmičkog lica” nije često potezala, danas je ona čest pojam u razgovorima. “Kada malo bolje razmislite, ‘orgazmička lica’ već godinama gledamo u filmovima. Kamera se često fokusira na glavu glumice, koja je zabačena unazad u ekstazi, kosu koja pada u pramenovima, pa čak i kapljicu-dvije znoja, kako bi utisak bio potpun”, kaže Trejsi. Međutim, ona ističe da se izraz lica tokom orgazma u stvarnosti i

na filmu bitno razlikuju. Većina nas pocrveni u licu, znoji se, mišići lica se zgrče, a usta se otvore. Osim toga ljudi proizvode i sasvim neobične zvukove. Isto tako, većina bi se složila i da lice tokom orgazma uopšte ne djeluje privlačno. Po doktorki Koks, izraz lica to-

kom seksa je najmanje važan, jer je tu riječ o strasti i požudi, koje su primitivni osjećaji. “Mnogo je više seksi izgledati kao da ste totalno van kontrole i da vam zaista nije stalo kako u tom trenutku izgledate”, smatra Trejsi. Podršku u ovim tvrdnjama dao joj je i David M. Šnarč, savjetnik za parove i autor nekoliko knjiga. On je ujedno i veliki obožavatelj doživljavanja orgazma otvorenih očiju, pa mu je apsolutno apsurdno da neko želi da zatvori oči u tom trenutku. “Često sam parovima davao za ‘domaći zadatak’ da tokom orgazma drže otvorene oči. U početku su mi govorili da im je to neprijatno, ali kasnije je za njih to predstavljao jedan od najerotičnijih ljubavnih trenutaka. Vrijedi pokušati, u svakom slučaju, osim ako nešto skrivate, jer muškarci su u jednom sigurno u pravu: lice je odličan pokazatelj glumite li orgazam.”

Žena 35

PETAK, 25. 1. 2013.

VJEŽBE

Zategnite i lijepe noge za nekoliko nedjelja treninga

ZA DO K

opet zauzmite prvobitni stav. Uradite vježbu u 20 navrata i na lijevoj i na desnoj strani. POSTRANIČNO ZATEZANJE Lezite na strunjaču na lijevi bok i zatežite trbušne mišiće. Donje ekstremitete opružite i skupite. Nakon što savijete desnu ruku, na nju stavite glavu, a lijevu ruku stavite na strunjaču, pred prsa. Savijajte lijevu nogu i vucite je prema karlici. Tada opustite lijevu nogu i lagano je podižite. Opteretite lijevu nogu u uspravnom stavu, povijajte stopalo i dok stežete unutrašnje butne mi-

šiće, vratite je u prvobitni stav. Ponoviti 10 puta i sa lijeve i sa desne strane. VJEŽBA U KLEČEĆEM STAVU Smjestite se na strunjaču i njenu površinu dodirujte i gornjim i donjim ekstremitetima. Gornji ekstremiteti su u širini predjela ramena, dok su koljena u širini karlice. Podižete desnu nogu u desnu stranu, dok koljeno ne dođe u visinu karlice. Noga treba da ostane u tom stavu nekoliko sekundi, a onda je polako spuštajte. Ponoviti u 15 navrata i sa lijeve i sa desne strane.

VJEROVALI ILI NE

TO RA

P I TA

Ružno vrijeme iskoristite za vježbanje. Donje ekstremitete, to jest noge, učinimo bolje oblikovanim i ljepšim, kako bismo se ponosno šetale u kraćim suknjama i šortsevima, ali i bikiniju kada za to dođe vrijeme.Vježbe za noge SKOK Dok su vam noge postavljene u širini karlice, ruke ispružajte ipred sebe, tako da su dlanovi usmjereni ka podu. Tada treba skočiti u visinu maksimalno koliko možete. Postupak ponavljajte u 15 do 20 navrata. ISTEŽITE NOGE Dok ispružate lijevu nogu lijevo od vas, desnu treba da savijete. Snagom trupa krećite se ulijevo, a lijevom rukom dodirnite nožne prste. U tom položaju treba da ostanete narednih 40 sekundi, a tada uradite isti postupak i sa desnom nogom. Ponavljajte u tri navrata. PODIŽITE NOGU Zauzmite uspravan stav, lijevu nogu podižite iza tijela, a stopalo smjestite na fotelju ili stolicu. Obje ruke smjestite na predio boka, a desnu nogu maksimalno savijajte. Trup zadržite uspravno. Ponoviti u 15 navrata na obje strane. ZATEGNITE MIŠIĆE BUTINA Najprije treba da legnete na strunjaču na desni bok, a podlaktica neka vam bude oslonac. Dok je lijeva ruka ispred tijela, savijajte koljeno lijeve noge. Ispruženu desnu nogu polako dižite uvis. Ostanite u tom položaju nekoliko trenutaka, a onda

Poštovani, moj problem je u osjećaju svraba na vagini, specijalno unutar desne usnice, svrab je konstantan i traje nekoliko godina, imam redovne cikluse, sekret mi je bjeličast a samo ponekad liči na prah, smatram da nema neprijatam miris, ne idem kod ginekologa iz prevelikog straha od katastrofalne i neizlječive dijagnoze. Što se terapije tiče, koristila sam vaginalete čijeg imena ne mogu da se sjetim, ali smatram da su univerzalne jer se izdaju bez recepta, ali mi ni u kom slučaju nijesu pomogle. Moj seksualni život nije pretjerano bogat, ali moram da priznam da nije bilo zaštite, jer su to bile stalne i duge veze, što naravno i nije neko opravdanje. Unaprijed zahvalna. Poštovana, savjetujem vam da uradite kolposkopski pregled sa cervikalnim i vaginalnim brisevima.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Kokice zdravije od voća i povrća

SMRŠAJTE ZDRAVO

Pića za ravan stomak Pored limunade bez šećera, kod kuće možete napraviti i neki od ova dva pića koja olakšavaju varenje i ubrzavaju put do vitke linije, a pritom biti sigurni da su svi sastojci prirodni bez šećera i ostalih aditiva. Čaj od nane Nana pomaže želucu da apsorbuje masnoću i smiruje probavni trakt. Ima diuretičko dejstvo, podstiče metabolizam i smanjuje apetit. Kao njena dodatna prednosti ističe se i pomoć prilikom održavanja higijena usne duplje, jer svojim aromatičnim mirisom osvježava dah, zbog čega je gotovo redovni sastojak prirodnih pasta za zube. Frape od ananasa Enzim bromelain sadržan u ananasu pomaže u varenju proteina i otklanja nadutost, dok će laneno ulje s nezasićenim masnim kisjelinama isto smanjiti nadutost. Sastojci:

Naučnici su otkrili da se hormon oksitocin oslobađa u krvi kada se privijete uz prijatelja. Zagrljaj snižava krvni pritisak, smanjuje stres i nervozu, a čak može i da poboljša pamćenje. Ipak, morate birati osobu koju ćete grliti. Davanje ljubaznog zagrljaja nekome koga ne znate, upozoravaju stručnjaci sa univerziteta u Beču, može imati čak suprotan efekt. Oksitocin, hormon koji stvara hipofiza, prije svega je poznat po podizanju raspoloženja, društvenom ponašanju i bliskosti među partnerima, prijateljima, djecom i parovima. Istraživači tvrde da onaj ko više grli voljene osobe vremenom postaje empatičniji. Pozitivan uticaj se javlja samo kod osoba koje vjeruju jedna drugoj i ako su osjećaji obostrani.

1 čaša mlijeka 150 g ananasa 1 kašičica lanenog ulja Desetak kockica leda Priprema: Sve sastojke ubacite u sokovnik i izmiksajte ih dok se ne stvori jednolična smjesa.

Plastika loša za zdravlje Plastični tanjiri su neizostavan dio opreme prilikom odlaska na piknik. Međutim, rezultati najnovijeg istraživanja su pokazali da je konzumiranje tople hrane sa plastičnih tanjira štetno za zdravlje. Istraživači sa Tajvana su pokazali da visoke temperature povećavaju količinu melamina kojoj je ljudsko tijelo izloženo, što povećava rizik od dobijanja kamena u bubregu. U istraživanju su učestvovale dvije grupe ljudi. Jedna grupa je jela supu iz keramičkih, a druga iz plastičnih posuda. Prije jela i svaka dva sata nakon jela je uziman uzorak urina ljudi koji su učestvovali u istraživanju. Tri sedmice nakon prvog ispitivanja je ponovljena ista procedura. Jedina razlika je bila u tome što su članovi grupa zamijenili posude iz kojih su jeli supu. Nivo melamina u urinu nakon 12 sati je iznosio 8,35 mikrograma kod osoba koje su hranu jele iz plastičnih posuda, a 1,3 mikrograma kod osoba koje su jele iz keramičkih posuda.

NOVOSTI Tim naučnika sa pensilvanijskog univerziteta “Skrenton” tvrdi da kokice sadrže više antioksidanata od voća i povrća. Ističu da jedna porcija kokica ima oko 300 miligrama antioksidanata, što je skoro dvostruko više od 160 miligrama, koliko sadrži porcija bilo kojeg voća. Kokice su već okarakterisane kao odlična namirnica sa malo kalorija, a grupa američkih naučnika utvrdila je da sadrže više antioksidanata od voća i povrća. Otkriveno je da kokice sadrže koncentrat antioksidanata jer u sebi imaju samo četiri odsto vode, dok u pojedinim vrstama voća i povrća taj procenat dostiže 90. Naučnici su otkrili da jedna porcija kokica ima oko 300 miligrama antioksidanata, što je skoro dvostruko više od 160 miligrama, koliko sadrži porcija bilo kojeg voća. Takođe, otkriveno je da je u hrskavoj opni kokice najveća doza antioksidanata i vlakana. Ipak, naučnici upozoravaju da ljudi ne smiju zamijeniti neophodnih pet porcija voća i povrća u toku

dana kokicama, jer u njima nema veoma važnih vitamina i minerala. “Kokice su odlična užina. To je jedina namirnica koja sadrži 100 odsto cijelo, neobrađeno zrno. Sve druge žitarice su obrađene i pomiješane sa drugim sastojcima, pa čak i ako se reklamiraju kao ‘cijelo zrno’, to se odnosi samo na 51 odsto mase proizvoda”, kaže Džo Vinson, jedan od naučnika koji su učestvovali u istraživanju. Jedna porcija kokica obezbjeđuje više od 70 odsto dnevne potrebe za žitaricama. “Prosječan čovjek dnevno unese samo pola neophodne doze žitarica sa cijelim zrnom, a kokice mogu da popune taj nedostatak na veoma prijatan način”, zaključio je Vinson, koji upozorava i da je veoma važno kako se kokice pripremaju. Naime, kada se kokaju na vatri ili ringli, imaju malo kalorija, dok one spremljene u mikrotalasnoj rerni imaju dvostruko više kalorija. Vrlo je opasno to što kokice u pakovanju za mikrotalasnu rernu mogu da budu kancerogene, zbog sastojaka samog pakovanja.

Jagode smanjuju rizik od srčanog udara

Redovnim konzumiranjem jagoda i borovnica tokom cijele godine možete znatno smanjiti rizik od srčanog udara, tvrde istraživači. Novo istraživanje sugeriše da će redovno konzumiranje ljetnih voćnih plodova smanjiti rizik infarkta srca za čak trećinu. Stručnjaci vjeruju da za takav rezultat treba zahvaliti visokom

nivou flavonoida u bobičastom voću, a koristan je u borbi protiv začepljenja arterija. Flavonoidi su antioksidantni spojevi koji se nalaze u biljkama, kao i čaju te crnom vinu, i mogu zaštititi od širokog spektra bolesti, uključujući i srčane bolesti, povišen pritisak, neke vrste raka i demencije, prenosi Dejli mejl.

36 Žena

PETAK, 25. 1. 2013.

GOJAZNOST

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Leonardo torta

SASTOJCI:

500 g lisnatog tij esta 250 g šunke za picu 250 g gauda sir a 250 g šampinjon a kisjela pavlaka 3 jaja origano, so, papa r i mljevena crve na paprika

Pašta sa povrćem

Priprema U šerpu sipamo 500 ml mlijeka i pet kašika šećera, pa kad provri dodamo prašak za puding, koji smo sjedinili sa 100 ml mlijeka. Kada puding dobije potrebnu gustinu, maknemo sa šporeta i ostavimo da se ohladi. U ohlađen puding dodamo margarin izmiksan sa šećerom u prahu. Sve dobro izmiksamo. Žele bombone isiječemo na parčad. U puding dodamo sjeckane banane i kokosovo brašno. Dobijenu masu izručimo u kalup obložen folijom, pa stavimo u frižider da se stegne. Kad se torta stegne, izručimo na tacnu. Šlagom premažemo cijelu tortu.

SASTOJCI:

Lisnata pita Priprema Šampinjone izrezati na listiće i popržiti ih u tiganju, na koji se stavi kašika maslaca. Dinstati dok sva voda ne ispari. Ohladiti, a zatim šunku narezati na kockice, narezati sir, kisjelu pavlaku umutiti sa tri jaja. Dodati začine (papar, so, origano i mljevenu crvenu papriku). Smjesi od pavlake i jaja dodati šunku i narezani sir. Kada se šampinjoni ohlade, dodati u smjesu i sve zajedno dobro izmiješati. Jedan komad lisnatog tijesta razviti u tepsiju i lagano podići ivice, te preliti pripremljenom smjesom. Poklopiti drugim dijelom tijesta. Pećnicu ugrijati na 220 stepeni i peći pitu oko 20 min.

750 g praziluka 2 jaja kisjela pavlaka po ukusu so i biber po uk usu tjestenina 500 g makarona sa po vrćem po ukusu

Priprema Praziluk dobro operite i narežite na kolutove. Pržite ga na malo ulja, posoljen i pobiberen, dok se kolutići ne raspadnu i dok praziluk ne omekne. Za vrijeme prženja, kada ispari sok od praziluka, slobodno dodajte malo vode, kako praziluk ne bi zagorio. Kada je praziluk skroz mekan, dodajte cijelu pavlaku i dva ulupana jaja. Tjesteninu skuvajte u posoljenoj vodi, ocijedite i properite mlakom vodom, prelijte uljem i dodajte smjesi od praziluka, a zatim promiješajte. Jelo se može služiti toplo, ali je izuzetno ukusno i kada se ohladi.

MALE TAJNE KUVARA

Da savršeno razvijete tijesto

Saznajte kako da savršeno razvijete tijesto za hljeb, picu, kiflice i slično uz nekoliko jednostavnih i lakih savjeta. Suvi kvasac je najbolje umiješati u brašno drvenom varjačom da bi se ravnomjerno rasporedio. Svježi kvasac će se najbolje podići ako ga pomiješate s 200 ml toplog mlijeka i malo šećera ili meda, ostavite na toplom mjestu desetak minuta pa umiješate u brašno. Temperatura vode je jako važna. Idealna je mlaka, jer ako je vruća ili hladna kvasac se neće pravilno aktivirati i tijesto će propasti. I vrijeme izrade ima svoje zakonitosti. Osnovno pravilo glasi: tijesto se mijesi između tri i osam minuta.

Ako vam treba meko tijesto za hljeb, slatke kiflice i pogačice, mramorni kolač i slično, mijesite ga najviše pet minuta. Za savršen rezultat tvrđe tijesto od kojeg se prave slasne slane poslastice poput pice, slanih prutića i hljeba s bijelim lukom, mijesite od šest do osam minuta. Kad je gotovo, oblikujte ga u kuglu i stavite u podmašćenu posudu koja je bar dva puta veća od kugle da bi tijesto imalo mjesta da se podigne. Prekrijte posudu plastičnom folijom koju ste takođe nauljili kako se tijesto ne bi primilo za nju. Ako ćete ga odmah upotrijebiti, ostavite da odstoji na toplom i suhom mjestu barem sat vremena.

SASTOJCI:

600 ml mlijeka 2 pudinga od va nile 200 g margarin a 5 kašika šećera 100 g šećera u pr ahu 4 banane 200 g petit keks a 200 g žele bom bona 100 g kokosovo g brašna pola limuna

Hrana koja deblja

Koliko je kalorija u jednoj kašičici majoneza? Više nego u jednoj krofni ili manje? Je li kaloričnije 25 grama čipsa ili hamburger? Provjerite koje su neke od najkaloričnijih namirnica na tržištu. Dokazano je da 50 odsto žena, te čak 84 odsto muškaraca koji jedu velikom brzinom imaju veći rizik od debljanja jer mozak prekasno javlja da je količina unesenih namirnica bila dovoljna. Osim brzog gutanja hrane, neprijatelj vitkosti su i namirnice bogate kalorijama. Donosimo najozloglašenije. Milkšejk Koliko vježbe da bi sagorjeli jedan kapućino? Pola litra čokoladnog milkšejka sadrži čak 760 kalorija. Najviše kalorija, čak 59 odsto, daju ugljeni hidrati, odnosno šećer u njemu, 33 odsto masti, osam odsto proteini. Čips Gotovo svaki čips obiluje lošim mastima, rafiniranim bijelim brašnom, sadrži puno soli, rafiniranog šećera, vještačkih aroma i boja te konzervansa čije je ime nemoguće izgovoriti. Prosječno pakovanje od 25 grama sadrži od 100 do 150 kalorija, a 100 grama čak 547 kalorija. Čokolada Mliječna ili tamna čokolada bogate su kalorijama. Samo 100 grama sadrži 505 kalorija. Od toga 55 odsto zahvaljujući mastima, 42 odsto ugljenim hidratima, a tri odsto proteinima. Hamburger U hamburgeru je gotovo sve prerađevina, i meso, i brašno, i ulje... Jedan veći sadrži čak 426 kalorija.

Najviše zbog velike količine masti, čak 48 odsto kalorija dolazi u obliku masti, 29 odsto u obliku ugljenih hidrata, a 23 odsto su proteini. Kroasan Čokoladnom kroasanu teško je odoljeti. Možda ćete smoći snage imate li na umu da 100 g sadrži 416 kalorija. Dakle, jedan prosječni sadrži 237 kalorija. Krofne Pojedete li 100 grama krofni, unijećete barem 361 kaloriju. Od toga će 60 odsto stići zahvaljujući mastima, 33 odsto zahvaljujući rafiniranim ugljenim hidratima (bijelom brašnu i šećeru) te sedam odsto proteinima. Majonez Jedna kašika majoneze sadrži 57 kalorija. A 100 grama 390 kalorija. Prije svega zahvaljujući mastima koje donose 76 odsto kalorija, 23 odsto ugljienim hidratima i jedan odsto proteinima. Sir Jedna kriška švajcarskog sira sadrži 106 kalorija. A pojedite li 100 grama dobićete 380 kalorija, 64 odsto od masnoća, pet odsto od ugljenih hidrata te 31 odsto od proteina. Svinjetina Samo 100 g svinjetine sadrži 271 kaloriju. Najveći dio otpada na masti, oko 58 odsto nila odsto na ugljene hidrate i 42 odsto na proteine. Govedina Uživanje u pečenoj govedini takođe zahtijeva umjerenost. Porcija od 100 g sadrži 267 kalorija, neočekivanih 60 odsto od masti, a 40 odsto od proteina.

PREPORUKA

Pravilno spremajte ribu Dobro pripremljeno riblje meso se lako odvaja, neprovidno je i veoma delikatno za spremanje, jer se veoma brzo suši ukoliko se ne pripremi na odgovarajući način. Riba sa roštilja Pečenje ribe na roštilju treba da se izvodi na posebno dizajniranoj rešetki za tu namjenu, ali ako je nemate, nemojte da vas to obeshrabri. Prije pečenja, premažite ribu blago uljem, poređajte komade ili cijelu ribu po ivicama roštilja, dalje od velike temperature. Nemojte odmah pokušavati da je okrenete, inače će se zalijepiti za rešetku. Okrenite je tek kad meso dobije karakteristične pruge od rešetke roštilja. Riba koja se sprema na roštilju zahtijeva stalan nadzor, jer je dovoljno nekoliko minuta po strani za njenu pripremu. Riba na pari Premazujte i posipajte ribu začinima dok je pripremate (đumbir, bijeli luk, biber...) kako bi meso upilo aromu i ukus. Koristite posude (rešetke) za kuvanje na pari koje su dovoljno velike da riba ili komadi mogu biti polegnuti zasebno. Stavite posudu za kuvanje na pari (rešetku) na posudu sa vodom, poklopite i pustite vodu da proključa. Provjerite da li je gotovo tek nakon

10 minuta. Pržena i pečena riba Kada nemate priliku da spremate ribu na roštilju, pokušajte da je ispržite. Prije nego počnete pečenje pobrinite se da je riba suva (poslije čišćenja i pranja, prebrišite je krpom). Ribu možete ostaviti da odstoji jedan sat u sirćetu ili odgovarajućoj marinadi (koja će joj dati kisjelkast ukus), a onda je treba oprati, osuši-

ti i pržiti ili peći. Ukoliko ne želite da koristite ulje ili maslac za pečenje, ribu možete uviti u aluminijumsku foliju i tako je peći, onda se ona kuva u sopstvenim sokovima (ne zaboravite da je začinite prije nego je uvijete u foliju). Ukoliko želite da uvaljate ribu prije prženja ili pečenja u brašno, onda koristite smjesu od kukuruznog i pšeničnog brašna (u odnosu pola - pola).

PETAK, 25. 1. 2013.

MALI OGLASI

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 U Momišićima izdajem

Oštrim profesionalno maka-

Bigova, prodajem 2 placa po

KUĆE/STANOVI VOZILA/AUTO DJELOVI ze, noževe i sve ručne specijednosoban namješten 420 m2 blizu mora, je ino. OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! jalne alate. Frizeri, šnajderi, stan pogodan za studente. Tel.068/713-288

K

Kupujem dvosoban stan na lizing. Tel.067/602-868

17394

P Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288

17353

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

Tel.068/330-502

Izdajem jednosoban stan Preko Morače, Ulica moskovska. Tel.067/609-469, 067/184-597

17354

17391

17400

Izdajem lijepo namješten dvosoban stan u zgradi Vampirica i namješten apartman 35m2 u kući blizu marketa Lido - Dalmatinska, povoljno. Tel.069/894-444 17404

17366

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan 69m2/III+lođa-105.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298 17386

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

17364

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, 069/702-333

17298

Izdajem dvosoban stan, novogradnja - sve zasebno, Masline. Tel.067/553-794

17303

Izdajemo dvoiposoban prazan stan u Bloku 6, Ulica Đjoka Miraševića, 4. sprat. Tel.067/927-8400

17313

Izdajem novu kuću od 40 kvadrata, Stari aerodrom druga faza, preko puta Maxi prodavnice. Zvati na telefon 067/269-884, 069/100-072

P Četvoročlana porodica traži kuću na čuvanje u Podgorici ili periferiji. Tel.067/596-660

17367

SOBE

Izdajem dvokrevetne sobe za studente. Kuhinja, kupatilo, zaseban ulaz. Kod Palade blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Te.069/305-363 17299

Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607

17365

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537

PLACEVI

Izdajem nov namješten jednosoban stan (60m2 plus terasa) u Podgorici, Vojislavljevića. Prednost stranci. Parking, satelitska, intenet. Tel.067/287303, 067/287-308 17389

Imanje u srcu Morakova (Nikšićka župa) 7.000m2. Voda, struja, voćnjak, obradivo zemljište i izvor na imanju. Tel.067/564-649 17392

Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860381

17403

Cetinje. Prodajem dva urbanizovana placa 2.399m2, Lovćenska ulica. Tel.067/226-699

17312

069 559-555 069 997-992

Privatni detektiv. Otkriva preljubu, prevare, zavisnost... 100 posto profesionalno. Uspjesno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite 067/927-2006

17306

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

Prodajem motor tomos sa 4 brzine, povoljno. Tel.067/645-162

17315

17347

Prodaje se poslovni prostor (15m2) u Podgorici, zgrada ΄Čelebić΄ kod Vezirovog mosta, 16.000e. Tel.067/877739

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

17362

17304

Izdajem poslovni prostor u Ulici slobode 74, površine 24m2. Tel.067/200-818

Izdajem poslovni prostor 16m2 u Lepoj Kati (50m od TC ΄Gintaš΄). Pogodan za sve namjene. Tel.069/055-856

17369

Izdajem restoran-motel na Cijevni - Zeta, bivši restoran ΄Stefan΄. Tel.069/022-316

17387

Izdaje se magacin od 300m2 i komora od 76m2. Režim hlađenja +5 stepeni. Bulevar Šarla de Gola. Kontakt: 069/312-161. Zvati od 08 do 14h radnim danima

Prodajem garažu 14m2, Ulica Sveti Petar Cetinjski 47, 10.000e. Tel.067/205-074

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

17363

17393

17297

17406

Najpovoljnije proslave dječjih rođendana. Pronađite nas na fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf. Tel.067/238-542 17358

Stolar, brza i efikasna intervencija. Izrada i montaža vrata, radioničke usluge. Tel.068/668-844

17359

Prodajem range rover 2011. godina, moguća kompenzacija. Tel.069/967-971

GARAŽE

Prodajem plac 285m2 sa starom kućom u Podgorici Drač. Tel.069/442-332

MNE-CAR

hirurzi, mesari, kuvari, duborezci. Uvjerite se u kvalitet. Tel.069/081-507

POSLOVNI PROSTOR

17410

17390

17309

RENT-A-CAR

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

I

Renta sobe dan, dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking obezbijeđen. Ekstra povoljno. Podgorica. Tel.069/690-193

17368

17360

17407

Kotor - izdajem stan 50m2, kod Doma zdravlja. Prvi sprat, zaseban ulaz, nov, prazan. Tel.063/204-406 17352

Prodajem 2.000m2 zemlje - Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051, 069/509584

Mijenjam novi reno megan DCI, prešao 10.000km, za manji stan u Podgorci ili Budvi uz moju doplatu. Tel.067/185-743

17398

PRODAJEM BMW 530D

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

17370

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102 17381

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 17382

2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Tel.067/249-911

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www. artgloria.me Tel.067/631328

17383

USLUGE

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

17380

Popravke televizora povoljno, dolazak po aparat, garancija, Podgorica. Tel.069/088-778 17395

Besplatna registracija djelatnosti za one koji će koristiti naše knjigovodstvene usluge, Podgorica. Tel.069/613-817 17401

PETAK, 25. 1. 2013.

MALI OGLASI

Električar - popravka veš mašina, bojlera, šporeta, TA-peći, postavljanje elektroinstalacija, montaža rasvjete i zamjena tabli. Tel.069/541-103 17409

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija. Najpovljnije. Tel.067/501209, 068/501-209 www. klimescepanovic.com

17411

NASTAVA

APARATI/OPREMA

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832

17314

Klime - obične, inverteri -prodaja, montaža, servis, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023 17397

www.PG-GARAGE.me

Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

- Renault Laguna 2.0 dci 2008.god. navigacija, alu felme 8.900€ - Nisan Qashqai 1.5 dci 2007.god. panorama, senzori, alu felme... - Peugeot 207 sw 1.6 hdi 12.2009.god. klima, tempomat 6.600€ - Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja, podizači 7.500€ - Opel astra 1.9cdti 12.2007.god. karavan, klima, ESP, 6.600€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Golf 6 2.0tdi 2009.god. highline, 17” alu felme,ful oprema 11.300€

17412

NAMJEŠTAJ

Namještaj Tošić - izrada i restauracija namještaja. Posjetite nas budite nam gost. Namještaj Tošić, namjestaj za buduća vremena. Podgorica. Tel.069/273-852 17348

LIČNO

Momak 29 godina upoznao bi gospođu-gospođicu iz Podgorice za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405 17300

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

HRANA/PIĆE

Domaća lozova rakija i vino - prvi kvalitet. Povoljno. Tel.067/615-491

17388

Prodajem kvalitetnu domaću jabukovu i šljivovu rakiju. Tel.067/185-336

17402

RAZNO

Kupujem korišćene orginalne igrice za PS2 - fudbal, košarka, sportovi. Tel.067/509091 17305

Prodajem mehaničku šivaću mašinu ΄bagat jadranka΄ i električnu pisaću mašinu ΄olimpija΄. Novo. Tel.067/826178 17316

Original ΄kamagra΄ gelovi 7kom-20eura, šumeće 7kom-25eura. Tel.068/451-457, 067/646-426

POSAO

Čuvala bih starije nepokretne osobe, dnevna ili noćna smjena. Preporuke i iskustvo. Tel.067/838-792, 069/961-186 17293

Potrebna ozbiljna žena za njegu starije osobe 24 h i pomoć u kući. Tel.069/155-194 17307

Čuvala bih djete uzrasta od tri do četiri godine. Budva. Tel.069/598-887

17308

Potrebna frizerka (m-ž) sa radnim iskustvom u Žabljaku. Uslovi odlični. Hitno. Tel.069/436580, 067/320-067 17349

Potrebno osoblje raznih zanimanja sa znanjem engleskog jezika ili njemačkog za luksuzne krstareće brodove. Tel.069/885-077

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

17342

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713 17384

Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine. Tel.068/400-001

17385

Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema. Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851

17396

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 17408

KUPUJEM

STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE…

067/532-106

17355

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

petak, 25. 1. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

TV PROGRAM FILM

06:00 06:45 07:35 07:50 08:10 09:00 10:00 11:00 12:00 13:00 14:00 15:00 16:15 17:15 18:00 18:05 18:25 19:00 19:20 20:00 21:15 22:45 23:30 00:15 00:35

Serija:Tri Hil/r Serija:Nikita/r Exkluziv/r Exploziv Dođi na večeru/ Tačno 9 Serija:Odbačena/r Serija:Nikita/r Serija:Dva i po muškarca/r Tačno 1 Serija:Tri Hil/r Serija Vampirski dnevnici/r Dođi na večeru Serija:Odbačena Finansijski dnevnik Exkluziv Exploziv Vijesti Prve Serija:Dva i po muškarca Serija:Vampirski dnevnici Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem Serija:Nikita Serija:Tri Hil Exkluziv/r Exploziv/r

PRVA Vampirski dnevnici 20.00

Film na TV Vijesti: Djevojka iz susjedstva I dok se njegove popularnije kolege ludo zabavljaju slaveći posljednju godinu u srednjoj školi, mirni i povučeni Metju Kidman (E. Hirč) svemu pristupa krajnje ozbiljno i odgovorno na zadovoljstvo svoje ponosne majke (D. Bulok) i oca (T. Botoms). Uz izvrsne ocjene i prestižni koledž na koji je upravo primljen, cilj mu je da postane uspješan političar. Stoga već sada čini prave poteze pobrinuvši se da njegov siromašni vršnjak iz Kambodže Samnang (U. Li) dođe na školovanje u SAD. No jedne mu večeri pažnju privuče nova komšinica Danijele (E. Kutbert). Sanjareći o prelijepoj djevojci Metju potpuno izgubi koncentraciju, ali pravi ga šok tek čeka kada sazna da je Danijele bivša zvijezda porno filmova.

06.30 09.05 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.05 14.00 14.05 15.00 15.30 16.00 16.30 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.15 22.00 22.30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Dok. serijal Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija :Štrumfovi Znam da znaš/r Vijesti Serija/r Lajmet Dnevnik 1 Strani program klasične destinacije Strani dok. program:Mitske legende Crna Gora uživo Vijesti Serija:Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Robin Hud Serija: Ncis la Dnevnik 3 Argument Serija :Fleš point Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

07.30 08.30 10.00 11.00 12.00 12.05 14.15 15.45 16.15 17.00 18.15 19.00 19.30 20.15 20.45 21.15 21.45 22.35 00.05

Muzička videoteka Film Serija: Rezovi Program za djecu Vijesti Serija:Izlog strasti/r Program za djecu NVO sektor/r Serija: Savana/r Serija: Izlog strasti Serija:Krtice/r Crtani film:Štrumfovi Dnevnik 2 Sav taj sport Stil Mikrofonija Serija:Savjest na ispitu Serija:Mjesto zločina Sav taj sport/r

RTCG 2 Stil 20.45

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Serija: Sjever-Jug/r 11:45 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Magazin in/r 14:15 Kuvanje i muvanje 15:00 Serija: Simar 15:45 Teen pleme 16:00 City 16:10 Sudnica 17:10 Serija: Sjever-Jug 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Sobarica sa Menhetna 19:00 Serija: Mala nevjesta 20:00 Loto 20:20 Preljubnici 21:15 Serija: Neželjene 22:00 Grand show 23:30 Teen pleme 23:40 Film: Uzdizanje hanibala 01:30 City 01:45 Serija:Sjever-Jug/r 02:30 Film:Okupljanje

PINK Uzdizanje hanibala 23.40

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17:40 Jakanje 19:00 Texas Holdem Poker 19:50 Ekstremno 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici

777 Loto 20.00

06:45 Boje jutra 09:00 Vijesti u 9 09:05 Serija: Izgubljena čast/r 10:00 Vijesti u 10 10:07 Serija:Ruža vjetrova/r 11:00 Vijesti u 11 11:07 Ja imam talenat/r 12:00 Vijesti u 12 13:07 Serija:Bandini 13:55 Serija:Kuhar i pol 14:00 Vijesti u 2 14:07 Serija:Larin izbor/r 14:50 Serija:Kad lišće pada 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Serija:Kuhar i pol 16:55 Serija:Ruža vjetrova 17:40 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Serija:Izgubljena čast 20:40 Ja imam talenat 21:00 Iz mog ugla 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Sport 22:55 Serija:Internat 00:15 Film: Djevojka iz susjedstva

VIJESTI Larin izbor 19.10

08:30 11:15 12:15 13:10 13:30 14:45 15:30 17:30 18:15 18:30 20:00 21:00 22:00 22:10 22:45 23:00 23:10 00:00

Muzički blok Hrana i vino Farma Ekonomija sa Brankom Dragašem Dejan Tadić Farma Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Tivatski horizonti Loto Sportsart fitness Video katalog Farma Video katalog Oglasi Muzički blok Astro num caffe

MBC Tivatski horizonti 18.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 -Jutarnji program -09.00 -Vesti -09.05 -Serija: “Dome, slatki dome” -09.45 -Gastronomad -09.55 -Vesti -10.00 -Razglednica -10.30 -Enciklopedija za radoznale -10.55 -Vesti -11.00 -Gradske ptice -11.30 -Serija: “Čarobnjaci sa Vejverli plejsa” -11.50 -Evronet -12.00 -Dnevnik -12.15 -Sport plus -12.25 -Vreme, stanje na putevima -12.30 -Serija: “Mesto zločina” -13.30 -Film: “Carsko putovanje” -14.45 -I ja imam talenat -15.05 -Ovo je Srbija -16.00 -Serija: “Bolji život” -16.45 -Gastronomad -17.00 -Dnevnik -17.20 -Šta radite, bre -17.45 -Beogradska hronika -18.25 -Oko magazin -19.00 -Kviz: Slagalica -19.30 -Dnevnik -20.05 -Serija: “Bolji život” -21.00 -Film: “Pljačka” -22.55 -Vesti -23.00 -Serija: “Mesto zločina” -23.45 -Dnevnik-00.00 -Evronet -00.05 -Serija: “Misterije Hejvena” -00.50 -Film -01.45 -Serija: “Dome, slatki dome” -02.00 –Vesti

RTS 2

09.00 Pčelica Maja, animirana serija 08.30 Najlepše bajke braće Grim 09.22 Plava ptica 09.45 Moj ljubimac 09.47 Zebra, znak, semafor, školski program 10.15 Mesto za nas 10.45 Bardovi teatra 12.00 SO RTS i Ksenija Janković 12.20 Metropolis 13.00 Trezor 14.00 Zujalica 14.25 Najlepše bajke braće Grim 15.21 Antisemitizam 15.55 Gradske ptice 16.25 Dokumentarni film 16.55 Kontekst 17.25 Lov i ribolov 17.55 Košarka: Tamiš - Jagodina, prenos 20.00 Svetosavska akademija 20.30 Lov i ribolov 21.25 Rukomet, prenos polufinala 23.00 Rukomet, snimak polufinala 00.20 Klizanje, EP, parovi HRT 1

07.00 Serija 10.10 Dokumentarni film 11.15 Dokumentarni film 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.35 Drugo mišljenje 15.05 Hrvatska kulturna baština 15.40 Serija 17.45 Serija: “Naši i vaši” 18.20

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 Konzilijum/r 14:30 Top Shop 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Bet + 19:00 Pop (kv)art 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Živa istina 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Živa istina 01:30 Forum /r

ATLAS Divlja ljepota 16.30

07:35 09:15 10:00 11:30 11:50 12:00 13:20 15:05 16:45 18:25 19:00 19:30 20:00 21:00 21:25 21:30 22:30

Svježi u dan Crtani filmovi IT Networking /r. Životinjske lakrdije Montena shop Crtani film-Mumijevi Majstor kuhinje /r. Dok. program Majstor kuhinje Životinjske lakrdije IT Networking Crtani film/r. Pg Raport Info Montena shop Auto Shop Montena Business Broadcasting 00:00 Ponoćni info

MONTENA IT Networking 19.00

DANAS U GRADU Iza ekrana 18.50 Manjinski Mozaik 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 Hit šou 21.15 Serija: “Počivali u miru” 22.50 Dnevnik 23.00 Film: “Rat za krv” 00.35 Film: “Predmet obožavanja”

-19.55 -Serija: “Džordanino raskršće” -20.55 -Serija: “Projekat Modna pista” -21.55 -Majke plesača -22.45 -Serija: “Štiklama do vrha” -23.40 -Serija: “Seks i grad”

12.05 -Film: “Upoznaćeš visokog, crnog muškarca” -13.40 -Film: “Sati” -15.35 -Film: “Ta luda ljubav” -17.30 -Serija: “Filmovi i zvezde” -17.55 -Film: “Anonimus” -20.05 -Serija: “Fabrika laži” -20.35 -Serija: “Devojke” -21.05 -Serija: “Uzvratni udarac

11.45 Košarka: Fenerbahče - Himki 13.15 NBA Live 13.30 NBA Action 14.10 Košarka: Kaha Laboral - Barselona 16.00 Fudbal: CSKA - Rozenborg, prenos 18.00 Vesti 18.15 Vesti Premijer lige 18.30 NBA Live 18.45 Svet fudbala 19.15 Najava FA kupa 20.00 Košarka: Panatinaikos Real, prenos 21.45 Najava španske lige 22.15 Košarka: CSKA - Unikaha 00.00 Najava Premijer lige 00.30 Fudbal: Šahtjor – Geteborg

HBO

FOX LIFE

11.50 -Serija. “Šapat duhova” -12.40 -Serija: “Džordanino raskršće” -13.35 -Vodič za stil -14.30 -Porodično blago Džina Simonsa -15.10 -Serija: “Tražim devojku” -15.35 -Serija: “Houp i Fejt” -16.30 -Serija: “Srećni završeci” -16.55 -Serija: “Kako sam upoznao vašu Majku” -17.20 -Serija: “Život u autu” -17.45 -Serija: “Ukrasi moj dom” -18.15 -Serija: “Ludnica u Klivlendu” -18.55 -Serija: “Seks i grad”

SPORT KLUB

ARENA SPORT

11.00 Fudbal: Sent Etijen - Lil 13.00 Fudbal: Atletiko Madrid - Betis 15.00 Fudbal: Rens - Monpelje 17.00 Fudbal: Otmar Hicfild 17.30 Dnevne vesti: Shane Warne 18.00 Košarka: Tamiš Jagodina, prenos 20.00 Fudbal

Ana Karenjina 17:20; 20:00; 22:00 00:30; Tajna operacija 20:20; 22:30; Koko i duhovi 15:30; Nevjernici 17:00; Đangova osveta 17:30; 19:10; 20:40; 22:10; Džek Ričer 17:10; Haos u kući - matorci dolaze; 15:40; 18:00; 19:40; Pijev život 3D 21:30; Zvončica 3D 14:40; 16:30; Hobit 3D 14:20; 18:20; Pet legendi 15:20