Izdanje 15. februar 2013.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

PETAK, 15. 2. 2013. BROJ 466/ GODINA II

ŽALBA SDP

IZBOR DIREKTORA POLICIJE NIJE JUČE STAVLJEN NA DNEVNI RED SJEDNICE VLADE

VELIKA nagradna igra

6.feb - 9.apr

61

vrijedna nagrada

pravila na strani

14

● 32

OSKAR PISTORIJUS

Dva smrtonosna hica u svoju djevojku

Joković čeka bez objašnjenja ● Ministar Konjević se na jučerašnju sjednicu Vlade zaputio sa detaljnim obrazloženjem zašto bi Joković trebalo da bude novi direktor policije ● Predlog će, ipak, sačekati narednu sjednicu, ali vjerovatno i Komisiju za kadrovska pitanja koja zasijeda svake srijede

Pistorijusa privodi policija

USTALI

●2

NAGRADNI KUPON

Podgorica plesala protiv nasilja

Ustavni sud danas odlučuje o Vujanoviću

VLADA

Potreban Specijalni sud u Podgorici

● 13

● 17 ZADUŽENJA

●9

Država samo na kamate ove godine daje 15 miliona SVAKOG PETKA

BRIGA ● 11

Ne daju djecu ni po koju cijenu

DODATAK

U

porodilištu Kliničkog centra, u posljednjih 13 godina, rođeno je više od 130 beba čije su majke došle iz Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja. Iako je većina njih bila izložena nasilju i tokom trudnoće, u NVO Sigurna ženska kuća su ponosni na činjenicu da je od tog broja samo nekoliko majki odlučilo da svoje dijete dâ u dom. Izvršna direktorka NVO Sigurna ženska kuća Ljiljana Raičević kazala je da u skloništu za žrtve nasilja trenutno boravi jedna trudnica koja treba da se porodi i istakla da najveći broj majki odluči da zadrži dijete, dok je svega pet ili šest njih dijete dalo u dom. Od 1999. godine, od kada postoji Sklonište, bježeći od porodičnog nasilja u njemu je utočište potražilo i našlo oko 3.500 žena i djece.

SNEŽANA DAMJANAC ● 31

Povratak sadaddas asd rukometu u pravi čas

●5

JUVENTUS

● 30

NEDJELJA MODE

● 33

Kolekcije koje Vučinićev odlazak otvara su oduševile vrata Stevanu kritičare

2

Tema dana

PETAK, 15. 2. 2013.

EDITORIJAL

Marihuana ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

Legalizacija marihuane se ove nedjelje prvi put našla pred profesionalnim crnogorskim političarima, kao predstavnicima naroda. I prošla je, a čini se bez ikakvog iznenađenja, kao bosa po trnju.

Na zasijedanju Skupštinskog odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, a prema zahtjevu Liberalne partije, pojavio se predlog o legalizaciji lakih droga, prije svega marihuane.

Predstavnici ostalih crnogorskih partija, valjda navikli na uobičajeno protokolarno letargične okolnosti crnogorske političke svakodnevice, bili su zatečeni tim zahtjevom za razmatranje.

U svakom slučaju, eventualna kontrola nad upotrebom marihuane je odbačena, a i ostavila je bez komentara pripadnike svih ostalih stranaka u Crnoj Gori.

Nego, biće da im niko nikada nije rekao kako se marihuana na planeti Zemlji puši, a u žargonu “duva”, već tri hiljade godina. Uz napomenu za naše profesionalce iz Skupštinskog odbora, da se marihuana u Kini koristi u medicinske svrhe još od 1737. godine, radi ublažavanja bola kod reume i gihta.

U novije doba, a iz istog razloga, marihuana se koristi kod oboljenja multiple skleroze i AIDS -a.

Kod nas, na Balkanu, Hrvati su tu priču počeli sa zahtjevom za promjenu zakona prema kojem lična upotreba ne bi bila kazneno već prekršajno djelo. Srbi su, pak, tu priču tek stavili na razmatranje, imajući u vidu iskustva zemalja sa relevantnim medicinskim dostignućima. U Evropi, Česi su bili mnogo precizniji, pa su odredili dozvoljenim posjedovanje do 15 grama marihuane.

U Americi, nedavno, države Vašington i Kolorado su legalizovale upotrebu marihuane u rekreacione svrhe i tako se pridružile broju od 14 država u kojima je marihuana legalizovana.

Jedna od tih država je i Mejn, sa kojom Crna Gora ima baš dobre odnose. U Urugvaju, već neko vrijeme, država obezbjeđuje bolju marihuanu od ilegalne, dok je Kanada još prije 12 godina legalizovala upotrebu marihuane, takođe u medicinske svrhe.

U svijetu, rasprava o legalizaciji marihuane je posebna tema, naročito iz razloga što bi oslabila moć i zaradu mafije, a povećala kontrolu države nad distribucijom.

Zato, jedina poruka domaćim profesionalnim političarima je – duvajte. Neka to bude prvi korak u vašoj konačnoj emancipaciji i edukaciji.

ª MILIJARDA USTAJEº

Ples protiv nasilja

Na podgoričkom Trgu Republike juče u 14 sati više stotina građana igrajući i pjevajući pridružilo se milijardi ljudi u više od 200 zemalja svijeta u znak podrške svim ženama koje trpe nasilje.

U okviru globalne kampanje “Milijarda ustaje” uz strane hitove juče je plesalo i mlado i staro, djeca koja su tek prohodala, trudnice, muškarci i žene. Rame uz rame igrali su i pomoćnici ministra za ljudska i manjinska prava, ombudsmana, UNDP-ja, predstavnici skupštine i političkih partija, LGBT zajednice, civilnog sektora, profesori, učenici, glumci, domaćice...

“Dobro nam došle žene, jedna milijarda je danas na ulicama tačno u 14 sati. Vi ste dio te jedne milijarde. Podržavate kampanju koja je čista, jasna i glasna - stop nasilju nad ženama. Revolucija je počela. Onog trenutka kad počnemo da pjevamo i igramo više nas niko ne može zaustaviti. Igrajmo”, poručila je izvršna direktorka NVO Sigurna ženska kuća Ljiljana Raičević, koja je i organizator događaja.

U pauzama između muzičkih numera iznošena je i crnogorska statistika - “svaka treća žena u Crnoj Gori je žrtva nekog vida nasilja”, “svaka četvrta osoba smatra da

je žrtva odgovorna za nasilje, jer ga izaziva svojim postupcima”, “građani i građanke Crne Gore nedovoljno poznaju nadležnosti institucija koje se bave zaštitom žrtvava od nasilja”, “samo 13 odsto je spremno da govori o nasilju u porodici”, “žrtve nasilja u porodici su najčešće žene i djeca, dok su kao nasilnici prepoznati muškarci”.

Kancelarija za borbu protiv trgovine ljudima pozvala je juče javnost da oštro osudi svaki vid nasilja nad ženama, koje predstavlja grubo kršenje njihovih osnovnih ljudskih prava.

J.V.Đ.

VLADA

Preuzimaju 9,6 miliona duga Vlada u ovoj godini planira da preuzme ukupno 9,6 miliona eura dugova tri kompanije u većinskom državnom vlasništvu. Prema Odluci o zaduživanju i davanju garancija za ovu godinu, koju je juče usvojila Vlada, država će preuzeti dugove Željezničkog prevoza od 3,5 miliona eura po osnovu kreditnog aranžmana sa Erste bankom, a zatim i dug Radio-televizije Crne Gore od ukupno 2,4 miliona eura. Od toga je dug prema Juropien broudkejsting

junion, u visini do 1,1 milion eura poreski od 900.000 i prema Elektroprivredi od 400.000 eura.

Takođe, biće preuzet i dug Montenegro erlajnza u visini do 3,7 miliona eura. Planirano je i davanje garancije za kreditni aranžman između kineske Exim banke i Barske plovidbe za nabavku teretnih brodova, u iznosu do 40 miliona eura.

Garancija je predviđena i za Crnogorski elektroprenosni sistem za kredit kod Evropske banke za obno-

vu i razvoj EBRD ili Njemačke banke za razvoj za kabl Tivat – Pljevlja, u iznosu do 25 miliona eura, kao i kredit za potrebe Montenegro erlajnza u iznosu od 1,2 miliona eura.

Novac će, kako je najavljeno iz Ministarstva finansija, biti obezbijeđen kroz emisiju euroobveznica, domaćih obveznica i zapisa ili kreditnim aranžmanima sa domaćim i stranim finansijskim institucijama, ili kreditima i garancijama Svjetske banke.

CARINVEST I OPŠTINA BUDVA

Meteo 06:38 17:16

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More prije podne umjereno talasasto, zatim malo talasasto. Nikšić Kolašin Vjetar umjeren tokom jutra pojačan, uglavnom sjeveroŽabljak istočni na otvorenom sjevero- Pljevlja zapadni.

Bijelo Polje Temperatura vode na otvorenom moru oko 13 stepeni.

DANAS

Na jugu malo do umjereno oblačno sa sunčanim periodima a na sjeveru uglavnom oblačno ponegdje sa slabim snijegom.

Vjetar, umjeren ponegdje pojačan sjeverni.

Danas

Sjutra

min oC max oC

4 5 6 5 4 0 -2 -5 -1 -2

13 13 15 15 14 7 3 0 4 6

SJUTRA

min oC max oC

5 6 7 6 5 1 -3 -6 -2 -1

13 12 15 15 16 6 2 -1 3 5

Na jugu promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i uglavnom suvo, na sjeveru oblačno i hladno povremeno slab snijeg.

Presuda u roku od 30 dana Pravni zastupnici kompanije Carinvest i Opština Budva, Veljko Čađenović i Filip Jovović juče su pred sudijom Milicom Popović iznijeli završne riječi. Punomoćnik tužioca tražio je da se usvoji zahtjev Carinvesta i Opština Budva obaveže na isplatu oko 1,4 miliona eura sa pripadajućim kamatama (počev od 1. avgusta 2007. do dana izvršenja obaveze) po osnovu isporučenog materijala za izgradnju platoa, parkinga, pristupnih puteva na Jazu prilikom priprema za koncert američke rok grupe Rolingstonsa na Jazu u Budvi. Opština Budva za izvođača radova tom prilikom angažovala je kompaniju Gugi komerc koja je potreban materijal nabavljala od različitih dobavljača među kojima je i Carinvest.

Carinvestu materijal nije plaćen, dok je Gugi komerc naplatio svoje usluge. Prema konstatovanjima advokata Veljka Čađenovića, predsjednik Opštine Budva Lazar Rađenović dostavio je dopis Carinvestu koji je sačinio Sekretarijat za investicije Opštine Budva, a u kome je utvrđena precizna količina preuzetog materijala od te kompanije. Međutim, u istom dopisu se kaže da se za namirenje duga treba obratiti kompaniji Gugi komerc. Branislav Savić, vlasnik kompanije Gugi komerc, rani-

je tokom svjedočenja kazao da je za Opštinu nabavljao kamen od raznih dobavljača, kao i da je kasnije za svoje usluge ispostavio račun opštini, ali da pritom nije fakturisao Carevićev niti bilo čiji drugo materijal. Punomoćnik Opštine Budva u okviru svoje završne riječi Filip Jovović tražio je da se odbije tužbeni zahtjev kao zastario jer je istekao rok predviđen odredbama o obligacionim odnosima u trajanju od tri godine. Tuži-

lac je u cjelosti odbacio kao nesonovan ovaj prigovor i istakao da je prilikom usmenog dogovaranja, o isporuci predmetnog materijala, tužilac dogovorio sa predstavnicima Opštine - da će opština Budva isporučeni materijal platiti Carinvestu na odloženi rok, što je bila jedna od povoljnosti koju je prilikom dogovaranja prihvatio Carinvest. Kako je kazala sudija Milica Popović, Sud će odluku donijeti u roku od mjesec. I.B.

Tema dana

PETAK, 15. 2. 2013.

3

DO NAREDNE SEDMICE

Vladan Joković čeka bez objašnjenja Izbor direktora policije juče ipak nije stavljen na dnevni red Vlade

Čovjek se zapalio na aerodromu u Rimu

Jasmina Muminović

I

ako je trebalo da ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević juče na sjednici Vlade i zvanično predloži aktuelnog v.d. direktora Uprave carina Vladana Jokovića za budućeg šefa crnogorske policije, to nije učinjeno. Taj predlog će, ipak, sačekati narednu sedmicu, ali vjerovatno i Komisiju za kadrovska pitanja, koja zasijeda svake srijede.

Ministar Konjević se, prema riječima više upućenih izvora Dnevnih novina, na jučerašnju sjednicu Vlade, koja je počela u 11 časova, a trajala je do kasnih poslijepodnevnih sati, zaputio sa odlukom o predlogu Jokovića za budućeg direktora policije i to sa detaljnim obrazloženjem takve namjere.

Međutim, premijer Milo Đukanović je to pitanje bez objašnjenja ostavio za razmatranje na narednoj sjednici. Jučerašnjem zasijedanju nije prisustvovao vicepremijer Igor Lukšić, koji je bio u službenoj posjeti Makedoniji, a spekulacije o biranju šefa policije upućuju na dva suprotna zaključka.

Prema jednoj verziji iz vrha DPSa, imenovanje Jokovića se uopšte ne dovodi u pitanje i mišljenje diplomata iz NATO zemalja nije stiglo u zvaničnoj formi, već u vidu neformalne sugestije, što u svakom slučaju nije obavezujuće za Đukanovi-

ćevu Vladu.

Sa druge strane, stižu drugačiji signali. Navodno, Lukšićevo protivljenje može da ugrozi takvu odluku.

Lukšić, prema navodima nekih medija, ne podržava Jokovića, jer je u vrijeme njegovog rukovođenja službom tajne policije, zakazala kontraobavještajna zaštita premijera u aferi “Listing”. Takođe, kao šef crnogorske diplomatije, usljed Jokovićevog izbora, on bi se mogao naći prvi na direktnom udaru stranih diplomata. Tako je, prema prvoj varijanti, izbor odložen, kako bi na narednoj sjednici prisustvovao i Lukšić, čije je protivljenje za sada samo spekulacija, jer se zvanično još nije oglasio, a i da bi se ispunile proceduralne pretpostavke, dok prema drugoj neizvjesnost raste.

U svakom slučaju, uz podršku, koju Joković za sada uživa od SDPa, prema riječima upućenih, o tome će odlučiti samo jedan čovjek - premijer Đukanović.

J.M.

RIM - Državljanin Obale Slonovače polio se juče benzinom i zapalio na rimskom aerodromu “Fjumićino” nakon što je službenicima pokazao nalog za deportaciju. Incident se dogodio u kancelariji granične policije na Terminalu 3 najvećeg italijanskog aerodroma. Policija je saopštila da se muškarac polio benzinom iz kanistera i zapalio ga upaljačem. Čovjek je odveden u bolnicu u teškom stanju, dok je policajac koji je ugasio plamen zadobio opekotine na ruci. Dim je uzbunio putnike, a manji dio aerodroma nakratko je bio zatvoren. Drugih povrijeđenih nije bilo, niti je bio prekidan rad terminala.

EVROpA upOZORAVA

Falsifikatori povezani sa krijumčarima droge EU poziva zemlje koje koriste euro, među kojima je i Crna Gora, da se organizuju i tješnje sarađuju, jer je stvar alarmantna Evropa upozorava da se mora stati na put falsifikatorima novca, posebno jer zvanična istraživanja pokazuju da se broj falsifikovanog novca rapidno uvećava iz godine u godinu, a falsifikatori novca su sve aktivniji. Prema najnovijim podacima do kojih su došle Dnevne novine, broj nađenih falsifikata dostigao je 184.000 ili 17 odsto više nego godinu ranije. Glavni punktovi kontrole ispravnosti kovanica i novčanica su finansijske institucije, s obavezom provjere. Da stvar bude još ozbiljnija, istraživanja pokazuju da su falsifikatori novca povezani sa krijumčarima narkotika, te to zajedno čini jednu ogromnu kriminalnu mrežu kojoj se mora stati na put. Da bi se to postiglo, potrebna je organi-

Ilustracija

zovana akcija. Kako saznaju Dnevne novine, EU poziva zemlje članice, ali i sve druge koje koriste euro, među kojima je i Crna Gora, da se organizuju i tješnje sarađuju, jer je stvar alarmantna. U EU je pokrenuta procedura za usklađivanje kazni za falsifikatore novca, a ova regulativa biće proširena i na ostale zemlje koje nijesu članice EU. “Evropa zahtijeva da vlasti zemalja koje koriste euro tješnje i jače sarađuju, zbog informacija koje su potrebne da se spriječi mreža falsifikatora i perača novca”, saopšteno je Dnevnim novinama iz dobro obaviještenih izvora. Koliko je stvar ozbiljna i koliko Crna Gora mora ozbiljno da se pozabavi ovim problemom govore i podaci svjetskih or-

ganizacija da je Crna Gora značajna tranzitna država za droge koje idu ka centralnoj i zapadnoj Evropi.

Skank iz Albanije i heroin iz Avganistana najčešće su droge koje se krijumčare preko crnogorske teritorije. Ukazuje se da se Crna Gora koristi i za kanale za krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike. Kokain se krijumčari preko mora i vazduha iz Južne Amerike u Crnu Goru, uz povećano učešće crnogorskih građana, bilo kao organizatora ili kurira, navodi se u izvještaju.

Posljednja velika policijska racija u kovačnici lažnog novca sprovedena je u januaru u Italiji, u akciji su učestvovali italijanski policajci i financijska policija, te specijalisti iz EU za prevare.

M.D. - L.S.N.

LukšIć u SkOpLju

Uspjeh Crne Gore podsticaj za region Uspjeh Crne Gore u integracionim procesima je podsticaj za druge države regiona, ocijenjeno je nakon sastanka potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića i makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova.

Ivanov je ocijenio da se u Makedoniji raduju uspjehu Crne Gore u integracionim procesima, ističući da je uspjeh svake države važan podsticaj za druge države regiona.

“To treba da nam bude snažna vodilja u susret novim obavezama, koje će doprinijeti da naše male države budu dio velikih saveza i da dijele standarde i vrijednosti savremenog svijeta u interesu boljeg života naših građana”, kazao je Ivanov.

Potpredsjednik Lukšić je kazao da su Crna Gora i Makedonija primjer kako treba razvija-

ti dobru klimu i podsticati druge države na međusobnu i regionalnu saradnju.

“Crna Gora i Makedonija imaju tradicionalno odlične odnose na svim nivoima, bez otvorenih pitanja, i baštine podudarne spoljnopolitičke prioritete, što doprinosi dinamizmu naših odnosa“, zajednička je ocjena sa sastanka.

Lukšić je kazao da je zajednička aspiracija prema članstvu u EU i NATO i afirmacija ovih vrijednost važan impuls daljeg ekonomskog prosperiteta i stabilnosti čitavog regiona.

Sagovornici su razmijenili mišljenja i o drugim aktuelnim temama, uz ocjenu da treba intenzivirati bilateralnu saradnju u svim oblastima posebno u oblasti ekonomije kroz podsticanje komunikacije biznis zajednice obje države.

J.Đ

4

Politika

odlAsci

Vlada je na jučerašnjoj sjednici odlučila da prihvati ostavku direktora Direkcije za zaštitu tajnih podataka Sava Vučinića koji će u narednom periodu biti v.d. direktora te institucije. Pored njega dužnosti je razriješena i sekretarka Ministarstva odbrane Nada Ulićević i to na predlog ministarke odbrane Milice Pejanović-Đurišić zbog isteka mandata.

Vlada Crne Gore odlučila je da postavi Miroslava Šćepanovića na dužnost izvarednog i opunomoćenog ambasadora u skandinavskim kraljevinama Norveškoj, Švedskoj i Danskoj, ali i Republici Finskoj na nerezidentnoj osnovi. Pored njega, ambasadorsku dužnost će, takođe na nerezidentnoj osnovi, u baltičkim državama Estoniji, Litvaniji i

Letoniji obavljati Ramiz Bašić, koji će zamijeniti Ivana Lekovića koji je opozvan sa ambasadroske funkcije. Dužnost nerezidentnog ambasadora u Ukrajini, Gruziji i Jermeniji obavljeće Ljubomir Mišurović, dok je Željko Perović “zadužen” za Španiju i Portugal. Vlada je usvojila predlog da Milan Begović bude ambasador na nerezidentnoj osnovi u Rumuniji i Moldaviji, a Milomir Mihaljević u Bugarskoj. Ambasadorka Crne Gore u Francuskoj Irena Radović biće i ambasadorska na nerezidentnoj osnovi u Andori, dok će Zoran Jocović biti nerezidentni ambasador u Kazahstanu i Bjelorusiji.

Vlada je odlučila da sa mjesta ambasadora opozove Željka Radulovića i Cika Nikolu.

V.K.

TužbA

Presuda nema veze sa zakonitošću Najnovije presude Upravnog suda u vezi sa razrješenjem i izborom predsjednika Skupštine opštine Andrijevica, kojima su odbijene tužbe SNP-a, nemaju ništa zajedničko sa poštovanjem principa zakonitosti, ocijenjeno je iz te stranke. Potpredsjednik SNP-a Neven Gošović smatra da su ocjene na kojima Upravni sud zasniva svoje presude lišene svakog osnova, nemaju utemeljenja ni u jednom propisu i u potpunoj su suprotnosti sa već, u ranijim postupcima, donesenim presudama tog istog suda u istim pravnim stvarima.

“Više je nego jasno, da su najnovije presude kojima se odbijaju tužbe SNP-a pisane po dikatatu vrha Demokratske partije socijalista (DPS), a u funkciji su predstojećih izbora za predsjednika Crne Gore”, naveo je Gošović u izjavi dostavljenoj agenciji MINA. Prema njegovim riječima, iluzorno je i bilo očekivati da Upravni sud smije u istoj pravnoj situaciji donijeti tri identične presude protivno interesima predsjednika DPS-a.

“Stoga će naš pravni odgovor na ovakve presude Upravnog suda biti žalbe koje ćemo podnijeti Vrhovnom sudu”, poručio je Gošović.

Amfilohije rAdović

Poštujem vlast i nezavisnost

Foto: Darko Jovanović

Razriješeni Vučinić i Ulićević

PETAK, 15. 2. 2013.

Začudila ga izjava njegovog prijatelja Svetozara Marovića: Amfilohije Izjava potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića u intervjuu DN da je Crnoj Gori potrebna pravoslavna crkva otvorenih vrata koja neće nositi ime samo srpskog naroda nije dovoljno artikulisana, ali je istovremeno i začuđujuća, poručio je mitropolit crnogorsko-primorski SPC Amfilohije Radović gostujući u emisiji “Načisto” TV Vijesti kod Petra Komnenića. On je naveo da je Marovićeva izjava nedovoljno artikulisana jer jeste crkva otvorenih vrata, te da pored prefiksa srpski ima i prefiks crnogorski.

“Njegova konstatacija nije dovoljno artikulisana prije svega u otvorenosti. Što se tiče prirode crkve, ali i njenog naziva, njen vjekovni naziv je Zetska i crnogorska mitropolija. I pored prefiksa srpska, ona ima i prefiks crnogorska, pa ko voli da se zove srpska neka izvoli, ko voli da se zove crnogorska, neka izvoli, a i jedno i drugo nije suštinska nota same crkve”, rekao je Radović.

On je demantovao i Marovićevu izjavu da se imovina Mitropolije prepisuje na drugu državu.

Mitropolit crnogorsko-primorski je na pitanje da li bi se povukao sa položaja kako je to uradio papa Benedikt 16, odgovorio da bi se on “i te kako povukao u neki lijep manastirčić”, ali je jedno pitanje šta bi on želio, a sasvim drugo njegovo poslušanje prema crkvi.

Radović smatra da sukob između crkve i države leži u ideologiji koja se “ispilila” iz komunizma, ali i “Pontemkinovskog projekta Crne Gore” koji, kako je pojasnio, nije u duhu crkve i negira njeno istorijsko biće.

“Nosioci toga pontemkinovskog projekta nijesu bili tada zadojeni. Jedna manja grupa je u Crnoj Gori bila usmjerena na taj projekat 90-ih i nije slučajno da se crkva našla u sukobu sa nečim što nije njen duh i nešto što negira njeno istorijsko biće”, rekao je on, dodajući da se crkva nije promijenila od 90-ih. No, na pitanje da li je

upravo u tome problem, što crkva nije napustila zločinačku ideologiju 90-ih, Radović nije dao konkretan odgovor, rekavši samo da crkvu ne treba poistovjećivati sa ideologijom.

“Možda sam doprinio nekim svojim riječima da se misli da su crkva i ideologija isto, ali sam spreman da kažem da je to moja riječ, ali ne i crkve. Da li su moje riječi ubijale može se provjeriti po mojim knjigama da li su bile ubitačne ili oštre prejake ponekad, ali na tvrdu boljku treba i jak lijek”, objasnio je Radović.

Mitroplit SPC u Crnoj Gori rekao je da poštuje vlast i samostalnost Crne Gore, te da nema nijednog postupka kojim je negirao crnogorsku nezavisnost:”Mi se držimo onog jevanđeljskog - caru carevo, Bogu božje”.

On je obzanio i da završni račun Mitropolije za prošlu godinu ne iznosi preko 600.000 eura, no nije želio da odgovori kolika su primanja po osnovu privrednih djelatnosti.

V.K.

Politika

PETAK, 15. 2. 2013.

5

STAV

Ne vjeruju da će Ustavni sud tek tako odbaciti njihovu žalbu: funkcioneri SDP-a

Mladi - budućnost Crne Gore

Foto: Balša Rakočević

mr Milan Babović

Ustavni sud danas odlučuje KANDIDATURA FILIPA VUJANOVIĆA

Ukoliko sud odbaci žalbu SDP-a moguće je da će to uzdrmati koaliciju, mada DPS kaže da se to neće desiti Nada Đurđevac

O

Iz SDP-a navode da je Vujanović već 10 godina predsjednik Crne Gore, u dva mandata i da to nema pravo da bude i treći put. Iako se u javnosti spekuliše da je već poznata odluka suda, te da će žalba manjeg koalicionog partnera DPS-a biti odbačena, SDP vjeruje da to neće biti tako.

“Nažalost, podnošenjem kandidature a nakon toga i njenim prihvatanjem od strane DIK grubo je ugrožena ustavna norma o broju mandata koju ima predsjednik države”, rekao je šef poslaničkog kluba SDP Borislav Banović u ime funkcionera potpisnika.

Kakva god da bude odluka Ustavnog suda, SDP će ostati dosljedna stavu i neće podržati Vujanovića.

Banović tvrdi da će sagledati posljedice cjelokupne situacije i da će to biti “jedno od važnih pitanja u ukupnim odnosima partnera”.

Međutim, šef poslaničkog kluba DPS Milutin Simović je siguran da žalba SDP-a neće ugroziti odnose u koaliciji, jer kaže da nije prvi put da sa SDP-om nijesu saglasili oko ne-

čega. Simović ne dovodi u sumnju ustavnost kandidata Vujanovića.

“Mi smo uvjereni da je pred koalicijom davanje rješenja na ekonomsko – socijalna pitanja i siguran sam da ovo pitanje neće ugroziti koaliciju na državnom nivou”, kazao je Simović.

Banović nije u to siguran, jer kaže da je jedan od najznačajnijih ciljeva SDP-a očuvanje ustavnosti i zakonitosti i izgradnja pravne države u zemlji. Ako bi dozvolili kršenje Ustava ovoga puta, Banović tvrdi da bi se to moglo i u budućnosti desiti.

Smatraju da je bilo i boljih kandidata koje bi podržala koalicija DPS – SDP i koji bi imali iste ili veće šanse za pobjedu na izborima.

Upitan da li će SDP možda podržati nekog drugog predsjedničkog kandidata, Banović je odgovorio da neće Miodraga Lekića, ali nije isto tako bio precizan kada je u pitanju Rade Bojović.

“On je nezavisni kandidat i rekao je da ne očekuje podršku od bilo koje partije”, kazao je Banović.

U javnosti se već duže mogu ču-

Foto: Darko Jovanović

U DPS-u nijesu zabrinuti za sudbinu koalicije: Milutin Simović

Krivokapić nije potpisao žalbu Žalbu SDP-a je potpisalo 10 visokih funkcionera, kako su rekli, u svojstvu građana, ali među potpisnicima nema lidera te partije Ranka Krivokapića. Kako nezvanično saznaju DN, Krivokapić navodno nije potpisao žalbu zato što obavlja državnu funkciju, te je princip ove procedure bio da žalba obuhvati samo ministre i poslanike SDP. Prije nego što je SDP predala žalbu Ustavnom sudu, poslanik Džavid Šabović (SDP) je uz osmijeh kazao da to rade “teška srca”.

Osim Šabovića, žalbu su potpisali Rifat Rastoder, Vujica Lazović, Ivan Brajović, Borislav Banović, Raško Konjević, Damir Šehović, Mićo Orlandić, Izet Bralić i Ivan Vujović. ti ocjene pojedinih stručnjaka da je kandidatura Vujanovića ustavna zato što navodno nije potrošio dva mandata te funkcije. Bio je izabran 2003. godine za čelnika države, pa 2008. godine, ali se navodno 2003. godina ustavno “ne računa” jer je Crna Gora tada bila u zajednici sa Srbijom, a kad je postala samostalna donijela je Ustav 2007. godine. SDP je u žalbi navela argument kojim navodno obaraju konstataciju da Vujanović ima pravo na treći mandat kroz pravnu analizu Vojina Dimitrijevića, ranijeg člana Venecijanske komisije. Dimitrijević je ukazao na razlike sa predsjedničkom kandidaturom Borisa Tadića u Srbiji, 2012. godine. Vujanović i Tadić su počeli prvi mandat prije sticanja državne nezavisnosti, ali za razliku od srpskog ustavnog zakona, Ustavni zakon Crne Gore nema normu u kojoj piše da se izbor predsjednika smatra prvim izborom, već piše da organi vlasti nastavljaju da rade do isteka vremena na koje su birani.

“Dakle, za razliku od srpskog ustavopisca koji je ustavnim zakonom ograničio mandate i naložio održavanje izbora za narodne poslanike i predsjednika Republike, crnogorski ustavopisac je produžio mandate nosiocima vlasti do isteka mandata”, navodi se u žalbi.

LOKALNI IZBORI U ANDRIJEVICI

Nova odustala, Pozitivna još vaga Foto: Balša Rakočević

či javnosti su danas uprte u Ustavni sud koji treba da razmotri žalbu SDP na odluku DIK-a koja je potvrdila kandidaturu Filipa Vujanovića za predsjednika. Iz Ustavnog suda su kazali DN da još nijesu odlučili da li će njihova sjednica biti otvorena za javnost ili ne. SDP svakako očekuje da sud uvaži, kako su rekli, očigledne činjenice kojima ukazuju da je kandidatura Vujanovića neustavna.

Mladi mogu biti nosioci promjena, to su više puta i dokazivali u ne tako davnoj istoriji. Dizali su svoj glas u trenucima nepravde, krađe, istrajavali u nenasilnoj borbi za bolju i svjetliju budućnost. Odupirali se malograđanskoj i licemjernoj sredini koja promoviše jedno, a radi drugo.

Izbori su uvijek prilika da budemo primjer drugima, prilika da poštujemo sebe, svoje kvalitete, da formulišemo zahtjeve i uputimo ih tamo gdje treba – u glasačku kutiju za početak, a kasnije, kasnije da budemo budni i kritični prema odlukama i akcijama političara koje smo izabrali da nas predstavljaju. Tu odluku treba da donesemo sami na osnovu naših ličnih principa, vrijednosti u koje vjerujemo i za koje smo spremni da se borimo.

I ne samo to. Naša odgovornost je velika. Mi imamo pravo da biramo i budemo birani. Da djeci i mladima koji tek čekaju da dobiju svoje pravo glasa kažemo, ovaj život je naša tvorevina, ovaj sistem je naših ruku djelo. U suprotnom, bićemo vječno nezadovoljni i bijesni na neke “druge” što su nam upropastili život.

Mogu i želim da razumijem one koji nijesu tako jaki da se izbore sami – diskriminisani, obespravljeni, zaboravljeni. Dio buketa participacije kojih se ponekad sjetimo i to onda kada nam je potreban glas. Baš zato, malo je mnogo važno, jer nam uvijek tako malo fali.

Trenutak je da damo glas za istinsko poštovanje ljudskih prava, ravnopravnost, solidarnost, podršku, mir. Vjerujem i želim da se borim, hoću da iskoristim priliku i da glasam.

Znam da je moj glas samo zrno pijeska bačeno u okean i baš zato mi je potrebna podrška – tvoj, moj, njen, njegov, njihov, naš glas može da mijenja i stvara ono što želimo – naš izbor.

Mladi sada preuzimaju odgovornost za sopstvenu budućnost!

Od vas, dragi političari, očekujemo podršku u istom.

Pozitivci još vagaju: Perić Nakon što je Socijalistička narodna partija odlučila da ne učestvuje na lokalnim izborima u Andrijevici, takvu odluku podržala je i Nova srpska demokratija. Kako je za Antenu M kazao Milutin Đukanović, funkcioner NOVE, očekuju da to urade i ostale opozicione partije.

“Nova srpska demokratija se solidarisala sa SNP-om u Andrijevici i povukla je svoju izbornu listu.

Očekujemo da i ostale opozicione stranke urade isto, tako da se izbori u Andrijevici sad ne mogu održati”, kazao je Đukanović.

A hoće li učestvovati na izborima u Andrijevici, Pozitivna Crna Gora odlučiće u narednim dani-

ma. Funkcioner Pozitivne, Srđan Perić kaže da će Glavni odbor te stranke donijeti konačnu odluku.

“Pozitivna Crna Gora je predala svoju listu u Andrijevici. Moram da kažem da je naš stav o Andrijevici jasan, ali GO donosi odluke, ne znam kako će ko glasati, to ćemo vidjeti u naredna dva dana“, pojasnio je Perić.

Odborničke liste za vanredne izbore u Andrijevici predali su DPS – SDP koalicija pod nazivom “Za evropsku Andrijevicu, Milo Đukanović”, zatim savez “Zajedno za Vasojeviće, NS– Stranka srpskih radikala” i Pozitivna Crna Gora.

A.O.

PZP PORUČIO

Mladi i penzioneri da podrže Lekića Pokret za promjene pozvao je mlade i penzionere da podrže nezavisnog predsjedničkog kandidata Miodraga Lekića jer će se on, kako su ocijenili, boriti za brži razvoj demokratije, ekonomski i socijalni prosperitet. „Od Lekića možemo očekivati promjene na bolje jer je on inače takav sklop čovjeka, a od varijante da Filip Vujanović pobijedi samo može da bude još veći poslušnik Mila Đukanovića, ništa više”, istakao je član Predsjedništva DF-a i predstavnik penzionera Vojo Vuletić.

Koordinator Mreže mladih PzPa, Nikola Bajčetić, smatra da je neaktivnost i nezainteresovanost mladih da nešto mijenjaju posljedica višedecinijskoe vladavine jedne partije.

Prema njegovim riječima, državni Univerzitet je degradiran. „Univerzitet je postao fabrika za proizvodnju kadrova, za koje na tržištu rada nema potražnje”, kaže Bajčetić.

Bajčetić je najavio da će mladi PZP-a volonterski doprinositi kampanji Lekića.

J.Đ.

Svijet

6

PETAK, 15. 2. 2013.

Predložena slobodna trgovinska zona između SAD i EU Evropska Unija izvezla je 381 milijardu dolara robe u SAD u 2012. godini, dok je sa druge strane Atlantika u Evropu izvezeno oko 265 milijardi dolara.

Planirana Transatlantska slobodna trgovinska zona mogla bi povećati bilatralnu trgovinu za više od 200 milijardi dolara na godišnjem nivou do 2027. godine

$60 billion

U.S. exports to EU

EU exports to U.S.

50 40 30

TOTAL

20 10

2 0 0 9

2 0 1 0

2 0 1 1

2 0 1 2 © GRAPHIC NEWS

SMJENA

Jeremić isključen iz Demokratske stranke Izvršni odbor Demokratske stranke (DS) isključio je sinoć Vuka Jeremića iz te partije, zbog nepoštovanja odluke Glavnog odbora da vrati poslanički mandat i kršenja Statuta stranke.

Iz DS-a je saopšteno da su u toj partiji “razmjena mišljenja i argumenata uvijek dobrodošli, a nakon što organi stranke donesu odluku, ona je obavezujuća za sve članove stranke, bez izuzetka”. Jeremić

je prije dvije sedmice upoznat sa odlukom Glavnog odbora da bivši ministri treba da vrate poslaničke mandate, ali to još nije učinio. Izvršni odbor je na prethodnoj sednici iz istog razloga isključio iz stranke Dušana Petrovića, koji je na tu odluku podnio žalbu Statutarnoj komisiji DS. Vuk Jeremić trenutno obavlja funkciju predsjednika Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

VOL STRIT

Voren Bafet postao vlasnik najpoznatijeg kečapa Poznati investitor za konglomerat “Hejnz” platio skoro 28 milijardi dolara, 20 odsto više od njegove tržišne vrijednosti PITZBURG - Šefovi “H.J. Hejnz” kompanije, svjetski poznate po proizvodnji kečapa, soseva i smrznute hrane, pristali su na prodaju kompanije “Berkšir Hetveju” i “3G Kepitalu” po cijeni od 23 milijarde dolara, 20 odsto više od tržišne vrijednosti kompanije u vrijeme zatvaranja berzi u srijedu.

Zajedno sa preuzimanjem dugova “Hejnz” grupe, ukupna vrijednost transakcije dostigla je 28 milijardi dolara. Dioničari firme primiće 72,50 dolara po dionici, ali cijena na berzi juče je dosezala i

do 72,82, što daje razloga za pretpostavku kako se investitori nadaju i većoj ponudi.

Berkšir, kojim upravlja poznati investitor Voren Bafet, osma je najveća kompanija na svijetu, a radi se o multinacionalnom konglomeratu koji u sklopu svog holdinga ima brojne kompanije i brendove, od konditorske industrije, maloprodaje, željeznica, proizvodnje namještaja, enciklopedija, proizvodnje usisavača, prodaje nakita, novinskog izdavaštva, proizvodnje uniforma, kao i nekoliko regionalnih

distributera struje i plina.

“Hejnz” brend je jedan od najpoznatijih brendova u globalnoj prehrambenoj industriji, a ova istorijska transakcija pružiće izvanrednu vrijednost Hejnzovim dioničarima, rekao je direktor te kompanije Viliam Džonson, povodom objave o prodaji tvrtke.

“Hejnz ima jak i održiv potencijal za razvoj koji se zasniva na visokim standardima kvaliteta, neprestanim inovacijama, izvrsnim upravljanjem kompanijom i veoma ukusnim proizvodima”, rekao je Bafet.

Svijet

PETAK, 15. 2. 2013.

7

Izrael potvrdio slučaj ª zatvorenika Xº OTKRIVENA TAJNA

Tel Aviv priznao da je zatvorio Australijanca koji je umro u ćeliji, Kanbera potvrdila da je znala za slučaj koji bi mogao da naruši odnose dvije zemlje

T

EL AVIV - Izraelci su potvrdili da je u zatvoru pod lažnim identitetom držan jedan Australijanac, koji se preselio u Izrael i koji je u zatvorskoj ćeliji počinio samoubistvo. Izraelsko Ministarstvo pravde nije navelo ime zatvorenika, koga je u utorak Ej-Bi-Si njuz program identifikovao kao Ben Zajgira iz Melburna, ali je istaklo da je njegova familija bila obaviještena da je u zatvoru. Takođe je potvrđeno da se zatvorenik ubio u decembru 2010. godine.

Jedan od advokata rekao je juče da je Zajgir bio optužen za ozbiljne zločine, a Ej-Bi-Si je javio da postoje dokazi da je radio za Mosad. Zajgirov izraelski advokat Avigdor Feldman izjavio je da ga je vidio dan prije njegove smrti.

“Sreo sam uravnoteženu osobu, koja je racionalno odmjeravala svoje pravne opcije,” rekao je Feldman za izraelski TV kanal 10. Advokat je potvrdio da je Zajgir pregovarao o nagodbi sa tužiocem. On nije objelodanio optužbe za koje je rekao da ih je zatvorenik poricao.

U Izraelu je cio ovaj slučaj bio pod strogom vladinom cenzurom, a potvrda je uslijedila nakon eksplozivnog izvještaja australijske televizije.

“Njegovi istražitelji su mu rekli da može očekivati dugu zatvorsku kaznu i da će biti izopšten iz jevrejske zajednice i svoje porodice. Nije bilo žice koju nisu povukli i pretpostavljam da je to dovelo do tragičnog kraja,” kazao je Feldman.

Australijski mediji su izvjestili da je Zajgir bio jedan od troje ljudi sa

dvojnim australijsko-izraelskim državljanstvom pod istragom australijske bezbjednosne obavještajne organizacije zbog sumnje da špijuniraju za Izrael.

Australija se žalila Izraelu 2010. godine i protjerala jednog izraelskog diplomatu nakon što su falsifikovani australijski pasoši korišćeni u slučaju ubistva visokog operativca Hamasa u Dubaiju, za koji policija u emiratu tvrdi da ga je izveo Mosad. Ubice su takođe imale britanske, francuske, irske i njemačke pasoše.

To inače nije bio prvi put da je Izrael falsifikovao australijske pasoše, kako je tvrdio tadašnji šef diplomatije te zemlje.

Mosad se sumnjiči da je pojačao nedavno svoj tajni rat protiv iranskog nuklearnog programa, gerilaca Hezbolaha i transfera sirijskog oružja Palestincima preko Dubaija, Sudana i Egipta, naveo Rojters. Šef australijske diplomatije Bob Kar je juče praktično povukao raniju izjavu, rekavši da je njegovo ministarstvo saznalo da je Zajgir u za-

tvoru u februaru 2010. On je u srijedu rekao da su australijske diplomate u Izraelu saznale za to tek nakon smrti Zajgira. Izraelsko Ministarstvo pravde je sada naredilo istragu kako bi se ispitala moguća nemarnost u slučaju smrti zatvorenika. Žrtva, koja potiče iz istaknute jevrejske porodice u Melburnu, sahranjena je tamo nedjelju dana poslije smrti. Zajgir se ubio u 34. godini, ostavivši za sobom ženu Izraelku i dvoje djece.

Njegovi rođaci u Australiji nisu htjeli da medijima daju komentar, a njegovi prijatelji su rekli da je bio pravnik i da im je pričao kako je služio izraelsku vojsku. U Izrael se uselio 10 godina prije smrti. Izraelski TV kanal dva navodi da je Zajgir radio u privatnoj advokatskoj kancelarija Jakova Nemana, sadašnjeg ministra pravde.

Tajnost u kome je držan slučaj zatvorenika X i instrukcija kabineta izraelskog premijera Benjamina Netanijahua u utorak da se ne prenosi izvještaj australijskih medija izazvala je čitavu buru reagovanja u Izraelu. To je na kraju dovelo do djelimičnog dizanja vela tajnosti.

Spekulacije o razlogu zatočenštva “zatvorenika iks” se međutim nastavljaju i izraelska TV navodi da je počinio izdaju. Australijski poslanici u međuvremenu traže odgovore o sumnjivoj smrti zatvorenika. Ova afera mogla bi da dovede do napetosti u odnosima između dvije zemlje, koje su inače veoma bliske.

GODIŠNJICA BOMBARDOVANJA DREZDENA

ª Ljudski lanacº zaustavio marš neonacista DREZDEN - Skoro 13.000 ljudi u Drezdenu zaustavilo je marš neonacista, koji su pokušali da na godišnjicu savezničkog bombardovanja iz 1945. prođu gradom.

Grad je u srijedu veče obezbjeđivalo više od 3.000 policajaca, značajnijih incidenata nije bilo, a uhapšeno je nekoliko osoba.

“Ekstremni desničari tvrde da je saveznička avijacija 13. februara 1945. godine načinila ratni zločin, ali obilježavanje godišnjice koriste i kao priliku da propagiraju svoje ideje, pa su ih ove godine zaustavili aktivisti”, piše Špigl.

Aktivisti koji su na miran na-

čin obilježili godišnjicu smatraju da neonacisti, kojih je ranijih godina bilo mnogo više na ulicama, na ovaj način vrijeđaju uspomenu na 25.000 ljudi koji su stradali u bombardovanju. “Oni pokušavaju da iskoriste ovaj dan za sjećanje na žrtve za svoj pohod mržnje i osvete”, rekla je gradonačelnica Helma Oros. Mirnom protestu prisustvovalo je više istaknutih političara, kao i ljudi iz svijeta kulture, sporta... “Špigl” ističe da je u prethodnoj deceniji na ulice izlazilo i do 6.000 neonacista, a da je ove godine procijenjeno da ih je bilo između 600 i 800.

POSJETA

Oland traži ekonomsku priliku za Francusku

Iza prve posjete francuskog predsjednika Nju Delhiju i diplomatske retorike kriju se unosni vojni i ekonomski ugovori NJU DELHI - Francuski predsjednik Fransoa Oland stigao je juče u državnu posjetu Indiji, prvu posjetu Aziji od kako je u maju 2012. godine došao na vlast. Ova posjeta predstavlja potragu za ekonomskom prilikom na ogromnom indijskom tržištu, a planirano je potpisivanje ugovora vrijednih desetine milijardi dolara. Zauzvrat, Oland je najavio podršku Indiji kao stalnoj članici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN). U njegovoj pratnji su i ministar spoljnih poslova, kao i ministar odbrane.

“Indija je sjajna demokratija. Najmnogoljudnija demokratija na svijetu. To je zemlja koja se još uvijek razvija i Francuska mo-

ra biti uz vas u tom izazovu”, poručio je Oland.

Međutim, iza diplomatske retorike kriju se pozamašni vojni ugovori. Francuski predsjednik će u Indiji pregovarati o prodaji 126 borbenih aviona Rafal, a njegova cijena je gotovo 49 miliona eura. Taj ugovor bi Francuzima osigurao oko devet milijardi eura.

Indijcima se ovaj avion sviđa zbog njegove raznovrsnosti, koju je dokazao u misijama iznad Libije i nedavno u Maliju. Može da prenosi nuklearno oružje, a ima i mogućnost slijetanja na nosače aviona.

“Indija ima dva neprijatelja u regionu. Oba su susjedne zemlje - Pakistan i Kina. Kinu smatraju dugo-

ročnim rivalom i dugoročnom prijetnjom, dok na Pakistan gledaju više kao konstantni iritirajući faktor. Indija je pokrenula modernizaciju svojih vazdušnih snaga, jer su avioni koje trenutno posjeduju zastarjeli. Većina njih je još iz perioda Sovjetskog saveza”, objasnio je Rahul Bedi, vojni analitičar.

Na stolu je i ugovor o izgradnji nuklearne elektrane u Indiji. Nacrtni ugovor od 7,5 milijardi eura je 2010. godine potpisao Olandov prethodnik Nikola Sarkozi. S državom na pragu recesije, Olandu je potreban svaki mogući ugovor kako bi održao predizborno obećanje - vraćanje ekonomije u pozitivne brojke.

8

Ekonomija

PETAK, 15. 2. 2013.

MMF

Kaiš morate još da stegnete

Fiskalne rezerve su potrošene, pa je budžetska konsolidacija hitan prioritet

POBJEDA

Ponovo odložena Skupština akcionara

Vanredna Skupština akcionara Novinsko-izdavačkog preduzeća Pobjeda, na kojoj će biti razmatran Prijedlog sporazuma o izmirenju obaveza prema državi, koja je trebala da bude održana danas, ponovo je otkazana. Prvobitno je bilo planirano da akcionari Pobjede 18. januara razmatraju Predlog sporazuma, koji je na zahtjev Vlade uvršten kao posebna tačka dnevnog reda vanredne Skupštine.

Usvajanjem Predloga bi, prema nezvaničnim informacijama, zgrada Pobjede mogla preći u vlasništvo Vlade, zbog potraživanja po osnovu poreza i doprinosa u iznosu od 2,8 miliona eura.

Tekst sporazuma će akcionarima formalno biti uručen neposredno prije početka sjednice, a s obzirom na to da država posjeduje skoro 86 odsto udje-

Pomoćnik ministra finansija za budžet Nikola Vukićević, na osnovu člana 23 Ugovora o potvrđivanju kontinuiteta pružanja vazduhoplovnih usluga u vazdušnim prostorima, predložen je za novog člana Skupštine Kontrole letenja Crne Gore i Srbije.

On će na tom mjestu zamijeniti dosadašnjeg člana Skupštine Nemanju Pavličića koji više nije zaposlen u Ministarstvu finansija.

Pomoćnik direktora Zavoda za statistiku Božidar Stanišić, na lični zahtjev tražio je razrješenje sa dužnosti, navodeći da ne želi da bude raspoređen na drugo radno mjesto koje odgovara njegovom stepenu obrazovanja i sposobnostima u Zavodu za statistiku.

la u Pobjedi očekuje se da će akcionari usvojiti Vladin predlog, čime će zgrada preći u vlasništvo izvršne vlasti.

O prodaji crnogorskog novinskog preduzeća pregovara se sa sarajevskom kompanijom Avaz-roto press, čiji je vlasnik bosanski biznismen i političar Fahrudin Radončić. Pregovori u vezi prodaje Pobjede formalno još traju, iako je od njihovog početka prošla godina.

Do sada su propala dva tendera za privatizaciju Pobjede, dok se na treći javio jedino Avaz, koji je, osim 100 hiljada eura za preuzimanje državnog paketa akcija, ponudio i 2,5 miliona eura za investicije u štampariju i 1,68 miliona za socijalni program. Planirano je i da na sadašnjoj lokaciji Pobjede gradi stambeno-poslovnu zgradu, za koju je bio spreman da uloži više od devet miliona eura.

Danas Socijalni savjet Redovna sjednica Socijalnog savjeta, prva ovogodišnja, biće održana danas.

Na dnevnom redu sjednice biće Predlog zakona o štrajku i Opštem kolektivnom ugovoru.

Kako je saopšteno iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, članovi Savjeta informisaće se i o radu koordinacionog odbora i o sprovođenju Sporazuma o politici zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta.

PRVA BANKA I DI AIR

Moguć skori dogovor?

Ročište za spor po osnovu duga u iznosu od oko 1,7 miliona eura koji Prva banka potražuje od podgoričke kompanije Di Air odloženo je i biće najkasnije zakazano za 18. februar. Sudija Milica Popović kazala je nakon ročišta da je razlog odlaganja bilo to što je svjedok u postupku koji je strano lice nije bio u mogućnosti da dođe u Crnu Goru. Popović je obje stranke obavijestila da se ročišta ne mogu dalje prolongirati i da će krajnji rok za saslušanje biti 18. februar. Kako Dnevne novine nezvanično saznaju, stranke pregovaraju i moguć je skori dogovor.

Tema ročišta je dug koji Prva potražuje na osnovu kredita koji je ranije podigla kompanija Di Air za kupovinu vazduhoplova u iznosu od oko 6,7 miliona eura, a nije vratio. U međuvremenu kompanija Sven

aviation preuzela je i vratila dio duga od Di Aira u iznosu od pet miliona eura, na taj način ostalo je spornih nevraćenih oko 1,7 miliona eura. Prema važećem nalazu vještaka, i taj sporni dug trebalo bi da vrati Seven aviation. Di Air je kompanija iz Podgorice koja se bavi pružanjem usluga avioprevoza.

I.B.

Biće potrebne mjerljive i značajne dodatne mjere kako na strani rashoda, tako i na strani prihoda, da bi se postigao planirani nivo deficita iz budžeta za 2013. godinu, saopšteno iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), nakon završetka posjete Crnoj Gori.

“To bi predstavljalo i značajan korak ka višegodišnjoj fiskalnoj konsolidaciji, koja je potrebna da bi se obnovile fiskalne rezerve i očuvala srednjoročna fiskalna održivost i održivost duga. Unapređenje u pravosudnim i administra-

tivnim procedurama bi pomoglo u rješavanju problematičnih zajmova. Dalji napredak u agendi strukturnih reformi bi bio komplementaran sa fiskalnom konsolidacijom i osigurao bi da se ekonomski rast postavi na održivim temeljima”, savjetuju iz MMF-a.

U 2013. godini, prema prognozama ove međunarodne institucije, se očekuje umjeren oporavak ekonomske aktivnosti, ali su izgledi i dalje ograničeni problemima u sektoru proizvodnje metala i izazovnim međunarodnom

Zgrada IMF-a

Štrajkovaće u Podgorici Radnici Hotelsko-turističkog preduzeća Onogošt u ponedjeljak će ispred Privrednog suda u Podgorici i Ministarstva turizma i održivog razvoja održati štrajk upozorenja. Štrajk će, kako su najavili, početi u deset sati, a jedna grupa radnika će protestovati ispred Privrednog suda, a druga ispred Ministarstva.

“Ukoliko protesti ne daju očekivani rezultat u srijedu ćemo se ponovo okupiti ispred tih institucija i protestovati od deset do 17 časova”, rekla je agenciji Mina-biznis predsjednica Sindikata, Zorka Niković.

Prema njenim riječima, postoji mogućnost i da protesti prerastu u danonoćne. Radnici štrajkuju od 24. decembra prošle godine i traže da im se odmah isplate otpremnine u iznosu od 5.600 eura i poveže radni staž.

Za vodu 80.000 eura Ročište u sporu koji pred Privrednim sudom u Podgorici vodi Grčka kompanija Adriatik propertis protiv buvanskog Vodovoda odloženo je i biće nastavljeno 5. marta. Sud je donio odluku da se na naredno ročište ponovo pozove svjedok Goran Pinjatić koji zbog odsustva iz zemlje nije mogao prisustvovati jučerašnjem saslušanju. Predmet sporenja je račun za vodu u iznosu od oko 80 hiljada eura. Kako Dnevne novine saznaju, između tužioca i tuženog je postignut dogovor da se vodomjer pošalje na baždarenje kako bi se utvrdilo da li je bilo oštećenja na njemu ili je zaista količina vode potrošena. Na jučerašnjem ročištu zastupnik Adriatik propertisa, međutim, kazao je da nije bio obaviješten o takvom dogovoru dviju strana.

okruženjem.

“Fiskalne rezerve su potrošene i stoga je budžetska konsolidacija hitan prioritet, jer će smanjiti potrebu za zaduživanjem i preokrenuti uzlazni trend javnog duga (što je i prepoznato u budžetu za 2013. godinu)”, navode iz MMF-a.

Podsjećaju da je Vlada usvojila određene fiskalne mjere kako bi pomogla budžetu i osnažila je napore za smanjenje sive ekonomije, a da je ekonomska aktivnost Crne Gore zastala u 2012, kao rezultat vremenskih nepogoda i naglog usporavanja u industriji proizvodnje metala.

“Ekonomija je sada suočena sa rastućom osjetljivošću usljed postojanih fiskalnih neravnoteža koje su rezultirale ubrzanim povećanjem javnog duga u prethodnim godinama. Tokom 2012. godine, fiskalni deficit je premašio rebalansom planirani nivo, što je rezultiralo povećanjem javne zaduženosti”, ocijenili su iz MMF-a.

Dok je, sa jedne strane, došlo do značajnog napretka u stabilizaciji bankarskog sistema, kreditiranje se i dalje smanjuje (doduše opadajućom stopom), kako je saopšteno iz MMF-a, jer su banke još uvijek sputane visokim nivoom problematičnih zajmova.

Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio Nadeem Ilahi, boravila je u Podgorici od 6. do 13. februara, u cilju razgovora o nedavnim ekonomskim dešavanjima i promjenama u politikama.

I.C.

SIVA EKONOMIJA

Oštrije kazne za poreske prekršaje Radenović: Cilj je unapređenje poreske discipline Vlada je zadužila sve nadležne organe da se aktivno uključe u rješavanje problema sive ekonomije u skladu sa svojim kapacitetima i nadležnostima, pri čemu će se voditi principima neselektivnosti, transparentnosti i nulte stope tolerancije na sivu ekonomiju.

“Usvojen je predlog Radne grupe da se pooštri kaznena politika u dijelu poreskih prekršaja, ali i prekršaja na tržištu rada. Cilj pooštravanja kaznene politike jeste da se unaprijedi poreska disciplina odnosno da se izbjegne nelojalna konkurencija, a ne da se napuni državna kasa”, kazale je juče nakon sjednice Vlade potparol Ministarstva finansija Marija Radenović.

Prema riječima Radenović, dogovoreno je i formiranje više operativnih timova u okviru Komisije, i to za suzbijanje sive ekonomije na tržištu rada, za pripremu analize važeće zakonske regulative u cilju preventivnog djelovanja za suzbijanje nastanka sive ekonomije, za edukaciju zaposlenih u inspekcijskim službama u dijelu pripremanja, podnošenja i učestvovanja u prekršajnom postupku, za unaprijeđenje koordinacije i saradnje među organima i za rješavanje problema boravišne takse.

“Ministarstvo finansija zaduženo je da razmotri mogućnost pripreme prijedloga modela koji će omogućiti refundiranje fiskalnog računa ili jednog dijela naplaćene novčane kazne licima koja Poreskoj upravi dostave na uvid račun koji nije izdat u skladu sa važećim propisima. Takođe je Ministarstvo finansija zaduženo da, u koordinaciji sa članovima Radne grupe za suzbijanje sive ekonomije, pripremi Akcioni plan za suzbijanje sive ekonomije za 2013. godinu”, objasnila je Radenović.

N.D.L.

Kazne od hiljadu i po do 20 hiljada eura U cilju efikasnije borbe protiv sive ekonomije, Ministarstvo finansija ranije je predložilo uvođenje strožijih novčanih kazni kada su u pitanju prekršaji u vidu neizdavanja validnih fiskalnih računa i neposjedovanje registar kasa. Za taj prekršaj predložene su kazne od 3.000 do 10.000 eura. Kazne za netačan obračun poreske obaveze, prema predlogu Ministarsva finansija za nepodnošenje poreske prijave i neplaćanje PDV-a u propisanom roku, buće povećane sa 1.500 do 20.000 eura, odnosno u rasponu od 6.000 do 20.000 eura.

Ekonomija

PETAK, 15. 2. 2013.

Uloženo novih 10, 5 miliona NLB Montenegrobanka u januaru je uspješno dokapitalizovana kroz novčanu uplatu vrijednu 10,5 miliona eura i četiri miliona eura preko ugovora o hibridnom kreditu.

Iz banke je saopšteno da je dokapitalizaciju obavio većinski vlasnik, slovenačka NLB. “Novac od dokapitalizacije namijenjen je jačanju sekundarne likvidnosti banke, što će pozitivno uticati na očuvanje i povećanje adekvatnosti kapitala”, navodi se u saopštenju NLB Montenegrobanke.

NLB Montenegrobanka na taj način, kako se dodaje, želi da stvori preduslove za ispunjavanje planiranih ciljeva i poslovne strategije banke koja se, između ostalog, ogleda u nastavku aktivnosti kreditiranja, sa akcentom na finansiranju građana, kao i malih i srednjih preduzeća.

Iz banke su podsjetili i da je prethodna dokapitalizacija, vrijedna 26,5 miliona eura, obavljena u oktobru prošle godine.

Prihodi 23,1 milijardi Prihodi od poslovanja Sosiete ženeral grupe u prošloj godini su iznosili 23,11 milijardi eura, što je smanjenje od 9,9 odsto u odnosu na 2011.

Međutim, ukoliko se isključe jednokratni efekti, među kojima spadaju i uticaji restrukturiranja, poslovni prihodi iznosili su 24,96 milijardi eura pa su u odnosu na 2011. gotovo nepromijenjeni.

Na domicilnom tržištu Grupa je ostvarila poslovne prihode od 8,16 milijardi eura, što je na nivou prethodne godine. Istovremeno, u međunarodnom poslovanju sa stanovništvom poslovni prihodi iznosili su 4,94 milijarde rura, a ukoliko se isključe kursne promjene, te promjene u strukturi Grupe, bilježi stabilan nivo poslovnih prihoda u odnosu na 2011, prenosi Banka magazin.

U dijelu poslovanja sa korporativnim klijentima i investicionom bankarstvu zabilježen je rast prihoda od 3,5 odsto na 6,19 milijardi eura. U segmentu specijalizovanih finansijskih usluga i osiguranja zabilježen je rast prihoda od 1,3 odsto tokom posmatrane godine, dok je u segmentu privatnog bankarstva, upravljanja imovinom i ostalih usluga zabilježena stagnacija prihoda, odnosno minus od 0,4 odsto.

Ilustracija

Kamata teško ispod šest odsto ZADUŽIVANJE

Godišnje će država za kamate plaćati oko 15 miliona eura, govore projekcije sa tržišta Novak Uskoković

C

rna Gora ove godine će se zadužiti do 250 miliona eura, precizirano je juče usvojenom odlukom na Vladi. Kada se analizira situacija na tržištu ukoliko se država odluči da novac koji joj nedostaje obezbjeđuje sa međunarodnog tržišta kamatna stopa teško da će biti ispod šest procenata. To praktično znači da će samo za kamate godišnje biti plaćano oko 15 miliona eura. Ukoliko se zaduženje dogovori na pet godina, što je obično rok, ispada da će nas kamate samo koštati 75 miliona eura.

Vlada je na juče usvojila Odluku o zaduživanju i davanju garancija za 2013. godinu. Riječ je o aktu čije je donošenje redovna zakonska obaveza, a na osnovu koga Ministarstvo finansija definiše koliko će se sredstava i od kojih kreditora obezbijediti za finansiranje kapitalnih projekata, servisiranja duga, pokriće deficita i stvaranje fiskalnih rezervi. ● DO 250 MILIONA eurA Zakonom o budžetu za ovu godinu, za potrebe servisiranja duga, pokrića deficita i stvaranja fiskalnih rezervi, planirano zaduživanje u iznosu do 250 miliona eura. Odluka će imati okviran karakter i predstavljaće gornju granicu potencijalnog zaduženja, objašnjavaju iz Ministarstva finansija. Kako se dodaje,

MONTENEGRO ERLAJNZ

Uzimaju kredit kod Prve banke Montenegro erlajnz dogovorio je sa Prvom bankom kredit vrijedan 1,2 miliona eura, navodi se u Vladinoj Informaciji o zaduženju nacionalnog avio-prevoznika, koja je razmatrana na sjednici. Kredit će biti odobren na period od osam godina sa grejs periodom u trajanju od dvije godine.

Redovna kamatna stopa iznosila bi šestomjesečni EURIBOR plus odsto na godišnjem nivou. Kako se navodi, novac će biti iskorišćen za investiranje u osnovna sredstva. Uslov za odobravanje kredita bila je garancija države.

Ministarstvo finansija saglasilo se sa izdavanjem garancije.

Kako se podsjeća, Vlada je krajem 2010. godine, odobrila da se Montenegro erlajnzu odobri garancija za kredit u iznosu od 9,6 miliona. Do sada je nacionalni

9

avio-prevoznik uzeo 4,4 miliona kredita. Juče su Montenegro erlajnz i hotel Maestal, koji posluje u okviru HIT Montenegro, prezentovali izuzetno atraktivnu ponudu pripremljenu za italijansko tržište. Ponuda podrazumijeva specijalne paket aranžmane za Crnu Goru u predsezoni proljeće/ljeto 2013. Paket aranžmani obuhvataju promotivnu cijenu avio-prevoza i smještaj u hotelu Maestral.

već su vidljivi efekti mjera fiskalnog prilagođavanja, jer su poreski prihodi do sredine februara veći za 25 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine.

“Novac će biti obezbijeđen kroz emisiju euroobveznica, domaćih obveznica i zapisa ili kreditnim aranžmanima sa domaćim i inostranim finansijskim institucijama, ili kreditima i garancijama Svjetske banke”, preciziraju iz Ministarstva.

Ministarstvo finansija, kako se navodi, intenzivno radi na istraživanju tržišta i sagledavanju i upoređivanju ponuda, a u cilju iznalaženja modela koji će značiti najpovoljniju opciju po državu. ● KAMATe Situacija na međunarodnom tržištu gdje država namjerava da se

Nema zaduživanja kod drugih država

Na pitanje Dnevnih novina da li država možda namjerava da 250 miliona eura pokuša da obezbijedi zaduživanjem kod neke od država kao podrška budžetu, po uzoru na pojedine države, iz Ministarstva finansija kažu da to nije praksa.

“Dosadašnja praksa je da se kreditni aranžmani sa određenom državom sklapaju u cilju realizacije kapitalnih projekata, a ne u cilju obezbjeđenja sredstava koja bi bila podrška budžetu”, dodaju iz Ministarstva finansija.

Kipar je nedavno zatražio od Rusije kredit kako bi spasio tamošnju ekonomiju. Sličnih primjera bilo je i tokom prethodnih godina. zaduži nije dobra. Prema sadašnjim informacijama, Crna Gora bi u najpovoljnijem slučaju mogla da se zaduži po godišnoj kamati od šest odsto. To znači, ukoliko bi se država zadužila za svih 250 miliona eura, goišnje za kamate plaćala 15 miliona eura. Na pet godina koliko je običan rok na koji se zaključuje dogovor samo za kamate bi moglo da bude plaćeno 75 miliona. Prošle godine se država za aranžman kod Kredit svisa u iznosu od 150 miliona zadužila po stopi sedam procenata.

U regionu se od država posljed-

nja kroz euroobveznice zadužila Srbija po stopi od 6,6 odsto, ali je iznos novca koji je obezbijedila bio milijardu eura. Ključno za visinu kamatne stope biće budžetski deficit i duga, ali njihove projekcije. Deficit države planira se na oko dva do tri odsto, dok je javni dug nešto iznad 50 odsto bruto društvenog proizvoda.

Država nema alternativu za zaduživanje, a ona će morati da dobro sagleda i potencijale na domaćem tržištu, posebno kroz moguću emisiju akcija na domaćoj berzi, jer tu kamate mogu biti povoljnije.

MESSER

Boje se da će ostati na ulici Radnici Messera okupili se juče ispred Nikšićke opštine Radnici nikšićke firme Messer, odnosno nekadašnjeg željezarinog Centra tehničkih gasova, okupili su se juče ispred opštine tog grada. Objasnili su da su se na takav potez odlučili zbog odbijanja nadležnih institucija da im pomognu i pozitivno odgovore na njihove minimalne zahtjeve. Traže socijalni progaram i penzije dodijeljene ostalim radnicima Željezare dok je firma bila u stečaju ili vraćanje prava na rad u toj firmi.

“Prije dva dana smo predali premijeru zahtjev da nas primi i sada čekamo odgovor. Naša radna mjesta su opasna, sa velikom odgovornošću. Radili smo sa gasovima kao što su propan-butan i acetilen. Beneficirani radni staž tražimo od 2003. godine, ali za sada imamo samo obećanja od kojih nema ništa”, rekao je jedan od radnika Velimir Nikić. On je dodao da oni samo traže da rade ili da im se dodijeli socijalni program.

Radnici nikšićke firme Messer Radnici su naveli da su oko 25 i 30 godina proveli radeći u tom pogonu, te da im sada jedino preostaje biro rada i ulica ukoliko se njihova situacija ne riješi. Taj nekadašnji Željezarin pogon je u aprilu 2009. godine, od tadašnjeg vlasnika Montenegro Specialty Steelsa,

zakupila njemačka firma Messer na 30 godina. Ugovor o zakupu sa Messerom raskinut je u maju prošle godine uvođenjem stečaja. Željezara je tada dobila novog vlasnika, tursku kompaniju Toščelik, ali ona nije preuzela nekadašnja 24 radnika Messera.

J.L.

10 Društvo

PETAK, 15. 2. 2013.

djeca sa smetnjama u razvoju

uskoro u Baru

Ulje će reciklirati u gorivo U Baru će uskoro biti otvoren pogon za proizvodnju bio-dizela iz korišćenog jestivog ulja, na osnovu sporazuma barske kompanije Hemosan i izraelske kompanije Green City, rečeno je juče na sastanku predsjednika Opštine Bar Žarka Pavićevića sa vlasnikom Hemosana Zoranom Nikitovićem.

“Izraelci će obezbijediti savremenu opremu vrijednu dva miliona eura, tako da će pogon zadovoljavati najstrože evropske standarde za zaštitu životne sredine”, rekao je Nikitović, koji je na čelu jedine kompanije u Crnoj Gori koja se bavi zaštitom mora, prihvatom komunalnog i opasnog otpada sa brodova, prihvatom i preradom zauljenog otpada sa brodova, te skladištenjem i izvozom elektronskog i medicinskog otpada.

Prije tačno godinu, Green city je u Opštini Bar predstavila projekat izgradnje pogona za reciklažu ulja i proizvodnju bio-dizela. Tada je izvršni direktor kompanije Roby Zomer istakao da bi pogon zadovoljio sve ekološke standarde.

“Riječ je o savremenoj tehnologiji koja podrazumijeva tretiranje ulja na niskim temperaturama i bez upotrebe hemikalija, tako da za posljedicu nema proizvodnju otpadnih voda. U pogonu bi se recikliralo korišćeno jestivo ulje, kao i druge vrste ulja i masti biljnog i životinjskog porijekla, a u potpuno zatvorenom procesu proizvodilo bi se bio-dizel gorivo”, objašnjeno je na prezentaciji.

Navedeno je i da je Green city zainteresovan da taj projekat realizuje uz zapošljavanje lokalne radne snage, a pogon je najavljen kao “profitabilan, a istovremeno i

Uključiti roditelje u obrazovanje Udruženje roditelja, djece i omladine sa smetnjama u razvoju “Staze” realizovaće u narednih godinu, projekat “Podrška inkluzivnom obrazovanju djece s smetnjama u razvoju Crne Gore”.

Cilj projekta, koji sa 126,7 hiljada eura finansira Delegacija Evropske unije u Podgorici, je kvalitetnije obrazovanje za djecu ometenu u razvoju.

Projekat će, kako su pojasnili, biti realizovan u partnerstvu sa nevladinom organizacijom “Djeca Crne Gore” i uz preporuku Ministarstva prosvjete.

Iz Staza su objasnili da su projektom predviđeni mehanizmi praćenja uspješnosti inkluzivnog razvoja škole i izgradnje kapaciteta u primjenu inkluzivnog obrazovanja, kao najboljeg modela obrazova-

Sa jučerašnjeg sastanka ekološki čist”.

Nekoliko ekoloških nevladinih organizacija iz Bara, među kojima i Mediteranski centar fotografije, tada je protestovao zbog, kako su isticali, “reciklaže bjelosvjetskog otpada na samoj obali mora, a pritom da naša turistička privreda predstavlja Crnu Goru kao biser eko-destinaciju”.

Na jučerašnjem sastanku najavljena je i mogućnost da Hemosan sa partnerom iz Izraela u slobodnoj zoni otvori pogon za preradu auto-guma i reciklažu vozila, te da se “neki inostrani partneri

interesuju za mogućnost investiranja u ekološke projekte u Baru i Crnoj Gori”.

Pavićević je naglasio da će lokalna uprava biti partner kako domaćim, tako i stranim investitorima koji u Baru žele da otvore proizvodne pogone.

“Naš uslov je da to budu pogoni koji ne zagađuju životnu sredinu.

Spremni smo da investitorima ponudimo povoljne uslove, jer otvaranje proizvodnih pogona znači otvaranje novih radnih mjesta za naše sugrađane”, kazao je Pavićević. Ž.M.

nja djece sa smetnjama u razvoju.

U saopštenju se navodi da će se projekat sprovesti u 12 osnovnih škola u Podgorici, Pljevljima, Bijelom Polju, Herceg Novom i Ulcinju.

“Realizacija projekta doprinijeće ostvarivanju rezultata koji se odnose na povećanje uključenosti roditelja u kreiranju politike i prakse koja se odnosi na obrazovanje djece sa smetnjama u razvoju”, kazali su iz Staza.

Oni su dodali, da će projekat doprinijeti i jačanju kapaciteta nastavnog kadra u redovnim školama izradom i sprovođenjem indeksa za inkluziju, uključivanjem i razvojem kapaciteta predstavnika lokalnih samouprava i učešćem djece u sprovođenju, praćenju i vrednovanju inkluzivne prakse u njihovim školama.

B.B.

sindikat

Prosvjetni radnici i učenici žrtve tranzicije U podgoričkom Sindikatu prosvjete Crne Gore (SPCG) smatraju da probleme učeničke agresije treba rješavati izvan učionica, ocjenjujući da su prosvjetni radnici zajedno sa svojim učenicima žrtve tranzicije.

Oni smatraju da prosvjetni radnici moraju imati autonomiju rada u učionici.

“Vaspitno-obrazovne ustanove ne smiju voditi ljudi koji su van

prosvjetnog sistema i te ustanove treba da služe samo za vaspitanje i obrazovanje”, saopšteno je iz SPCG. Naveli su da je najvažnije da se dozvoli prosvjetnim radnicima da zajedno sa svojim učenicima izgrade novi sistem vrijednosti, koji će uključivati i obaveze učenika.

“Korist od takvih novih škola imaće cjelokupno društvo”, navodi se u saopštenju.

B.B.

Društvo 11

PETAK, 15. 2. 2013.

Ne daju djecu ni po koju cijenu ŽRTVE NASILJA

Za trinaest godina koliko postoji, u skloništu rođene 130 bebe, od kojih je petoro djece završilo u domu Jelena Vađon - Đurišić

U

porodilištu Kliničkog centra, u posljednjih 13 godina, rođeno je više od 130 beba čije su majke došle iz Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja. Iako je većina njih bila izložena nasilju i tokom trudnoće, u NVO Sigurna ženska kuća su ponosni na činjenicu da je od tog broja samo nekoliko majki odlučilo da svoje dijete da u dom.

Izvršna direktorka NVO Sigurna ženska kuća Ljiljana Raičević kazala je da u skloništu za žrtve nasilja trenutno boravi jedna trudnica koja treba da se porodi i istakla da najveći broj majki odluči da zadrži dijete, dok je svega pet ili šest njih dijete dalo u dom.

Od 1999. godine, od kada postoji Sklonište, bježeći od porodičnog nasilja u njemu je utočište potražilo i našlo oko 3.500 žena i djece.

Za to vrijeme na porođaj su otišle 134 žene, od kojih se posljednja porodila prije nekoliko dana, a veliki broj tih žena i djevojaka, kako je rekla, bio je izložen nasilju i tokom trudnoće.

“Od ukupnog broja njih 68 bile su maloljetnice i majke vanbračne djece, koje su dolazile kod nas zbog velikog nerazumijevanja u porodici, a u mnogim slučajevima i ekstremnog nasilja. Bile su izbacivane iz kuće, omalovažavane, pa čak i prebijane, i niko nije

htio da zna za njih”, objasnila je Raičević i dodala da se dešavalo da žena koja je u braku trpi nasilje čak i zbog toga što se ustanovilo da nosi djevojčicu. Žene koje su bile u Skloništu uglavnom su, kaže Raičević, zadržavale djecu zahvaljući tome što su dosta dugo boravile u Sigurnoj ženskoj kući.

“Razgovaramo sa njima, pomažemo im, ostaju kod nas od pola godine do godinu poslije porođaja, a neke i po godinu i po.

Kad osjetimo da žena može sama da se brine o djetetu, počinjemo da joj tražimo neki smještaj i posao, jer se, od ovog što država daje, teško može preživjeti”, rekla je ona.

Mali broj žena koje su djecu dale u dom Raičević vidi kao veliki uspjeh, jer su sve svoje snage i znanje, ističe, usmjerili na to da majke odluče da zadrže djecu.

“Objašnjavamo im da nema tih

Ilustracija

Pomoć tražilo 640 osoba uslova i tog doma koji može zamijeniti majčin zagrljaj i blizinu, a to je velika odgovornost, posebno kada je maloljetnica u pitanju”, naglasila je Raičević.

U odnosu na period kad je Sklonište počelo da radi, prije 13 godine, tvrdi, mnogo toga se promijenilo nabolje, jer sve manje imaju djevojaka i žena koje zbog nasilja u porodici, a trudne su, dolaze kod njih, a i danas se drugačije gleda na vanbračnu djecu.

“To rješavamo nekim mirnim sporovima, a u Sigurnoj ženskoj kući imamo i bračno i predbračno savjetovalište koje je posljednih godina znatno napredovalo i više od 400 osoba je prošlo kroz njega”, kazala je Raičević.

ISTEkLA odoBRENJA

Zbog problema porodičnog nasilja, samo tokom prošle godine, kazala je Raičević, za pomoć NVO “Sigurna ženska kuća” obratilo se 640 osoba, dok je smještaj zatražilo 62, od čega 38 žena i 24 djece.

“Tokom 2012. godine primili smo 334 poziva, obavili 306 razgovora u kancelariji, te pružili ukupno 157 pravnih pomoći”, kazala je Raičević i dodala da su od toga 73 pravna savjeta, 43 tužbi za razvod braka, 13 tužbi radi izdržavanja maloljetne djece, sedam za podjelu bračne imovine, četiri za starateljstvo, dvije za utvrđivanje očinstva, po jednu tužbu zbog promjene visine izdržavanja, za vršenje roditeljskog prava i povraćaj datog, dvije krivične prijave za neplaćanje alimentacije, jedan prijedlog za izvršenje, te sedam privremenih mjera za povjeravanje djece do okončanja postupka za razvod braka i dvije privremena mjera za zabranu prodaje i otuđenja imovine.

U 85 slučajeva, kako je rekla, pružena je psihološka pomoć, kroz inicijalno savjetovanje je prošlo 536, napisane su 103 prijave policiji, i 17 bračnih savjetovanja.

“Za 28 najugroženijih korisnica, posredstvom NVO “Banka hrane” i Sekreterijata za rad i socijalno staranje, obezbijedjeni su besplatni paketi, odnosno osnovne životne namirnice i higijena”, kazala je Raičević.

VLAdA

Četiri televizije ostale bez licence

Nove cijene za tehnički pregled

Agencija za radio-difuziju (ARD) je donijela odluke o prestanku odobrenja za emitovanje signala za televizije “Elmag”, “Eho”, “Orion” i “In”.

Tim emiterima su istekla odobrenja za emitovanje programa 1. januara ove godine, a nijesu tražili

Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila uredbu o visini troškova za tehnički pregled vozila čime je formiran novi cjenovnik prema vrsti, i to za motocikl, teški tricikl, moped, laki tricikl i laki četvorocikl od četiri do osam eura, za motokultivator pet, te za putničko vozilo od deset do 20 eura. Za tehnički pregled radne mašine, izdvajaće se 20 eura, dok će se za teretna vozila, zavisno od težine izdvajati od 15 do 25 eura.

“Za priključno vozilo izdvaja se od 10 do 20 eura, a za autobusku prikolicu zavisno od broja vozila od 10 do 20 eura”, navodi se u informaciji.

Za tehnički pregled traktora izdvajati 10, a za tegljač 20 eura. Što se tiče autobusa, cijena zavisi od broja sjedišta, pa će se za autobus do 16 sjedišta izdvajati 20, a za više od 16, 25 eura. Cijena za specijalno vozilo je 30 eura, a za sva ostala vozila po

produženje ugovora. TV In je ARD ostala dužna 77.000, a TV Elmag 52.000 eura.

Pored toga, ARD je upozorila Srpsku TV zbog emitovanja filma “Kako su me oteli Njemci”, za koje nije imala odobrenje.

J.K.

BoškoVIć

Domaća radna snaga mora biti konkurentnija Vlada Crne Gore razmatrala je juče mogućnost zapošljavanja građana Crne Gore za naredni period, uzevši u obzir trend zapošljavanja strane radne snage i rasporedila aktivnosti nadležnim isntitucijama.

“S obzirom da na tržištu rada postoje trendovi da se intenzivno zapošljava strana radna snaga, jer samo u prvih 40 dana ove godine zaposleno je 1.640 stranih i 670 domaćih građana, ti parametri su u Vladi shvaćeno ozbiljno. Danas smo analizirali na koji način da domaća radna snaga postane konkurentnija na tržištu rada”, kazao je ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković.

Podijeljene su aktivnosti institucijama koje treba da se bave tim pitanjima, kazao je Bošković, prije svega Ministarstvu rada i socijalnog staranja kao resornom ministarstvu, zatim Ministarstvu finansija, preko Poreske inspekcije, Upravi za inspekcijske poslove, Ministarstvu prosvjete i Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

“Te institucije će se baviti tim pitanjem u narednom periodu kako bismo omogućili domaćoj radnoj snazi bolji pristup radnim mjesti-

Predrag Bošković

10 eura.Troškovi pregleda uređaja i opreme za tehnički pregled vozila iznosiće 50 eura.

B.B.

Ribari u radnoj grupi Radna grupa za pripremu pregovora o pristupanju Crne Gore EU za oblast pravne tekovine EU koja se odnosi na pregovaračko poglavlje 13 – Ribarstvo, imenovana je na jučerašnjoj sjednici Vlade. Šef radne grupe je Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora, dok su članovi pored predstavnika svih relevantnih institucija i predstavnici ribara i uzgajivača školjki.

● Foto priča

Pijanista na Trgu Republike

ma u odnosu na stranu radnu snagu jer se u 2012. godini prvi put desilo da je stranaca bilo zaposleno više nego domaće radne snage”, poručio je Bošković.

On je iznio podatak da je prošle godine zaposleno 22.200 stranaca, a 20.800 građana Crne Gore. J.K.

Nesvakidašnja slika na glavnom gradskom trgu Podgorice obilježila je Dan zaljubljenih.

Pijanista je tokom jučerašnjeg dana oduševljavao prolaznike izvodeći kompozicije na klaviru. Performans neobičan za ovaj grad, privlačio je pažnju velikog broja Podgoričana željnih novog, drugačijeg, bogatijeg gradskog života.

“Izvuče iz nas osmijeh, malo zadovoljstva - oraspoloži. Ovog gradu nedostaje duhovnosti, a ovo je jedan dašak koji nam je prijeko potreban”, objašnjava gospođa koja je sa strane stajala i uživala u neobičnom prizoru.

J.K.

12 Hronika

PETAK, 15. 2. 2013.

kRImINAlNI mIljE sRbIjE

Planirali diverziju na vladinom avionu Na osnovu informacije Bezbjednosno-informativne agencije, srpska policija obavijestila je predsjednika Vlade Srbije i ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića da Agencija ima saznanja da vođe pojedinih kriminalnih klanova nastoje da za interese svojih kriminalnih grupa, uz pomoć određenih osoba koje imaju pristup avionu Vlade Republike Srbije, izazovu kvar na avionu u inostranstvu prilikom putovanja predsjednika, premijera ili prvog potpredsjednika Vlade Republike Srbije, saopštio je sinoć srbijanski MUP. Kvar bi izazvao djelimično oštećenje i nakon polijetanja do-

Ilustracija

veo do pada aviona, pri čemu se naknadno ne bi moglo ustanoviti da je u pitanju bio namjerno izazvan kvar, jer se avion u posljednje vrijeme u više navrata kvario, sa čime je javnost bila upoznata, navodi se u saopštenju.

Nakon konsultacije Dačića, koji je juče boravio u Dablinu, i prvog potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Aeksandra Vučića, odlučeno je da se ipak nastave međunarodne aktivnosti.

U dogovoru sa članovima posade aviona Vlade Republike Srbije, Dačić je odlučio da se vrati u Beograd juče u 18.30 časova istim avionom kojim je delegacija i otputovala u Dablin. B.R.

ČETVRTI DAN

Spuškim zatvorenicima i porodice dale podršku Štrajk glađu u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija se nastavlja, hranu počelo da uzima sedam osuđenika

Zatvorenici Krivično-popravnog doma u Spužu, četvrtog dana štrajka dobili su podršku svojih porodica. Oko pedesetak njihovih najbližih srodnika okupilo se juče ujutru ispred kapije ZIKS-a kako bi ih podržali u zahtjevu za donošenjem Zakona o amnestiji. Nakon što im je iz Uprave ZIKS-a rečeno isto što i zatvorenicima dva dana ranije - da je postupanje po inicijativi zatvorenika u toku, predstvnici porodica napustili su mjesto protesta, koje je juče obezbjeđivalo nekoliko pripadnika policije. Šest predstavnika sa skupa ju-

če ujutru primio je direktor ZIKSa Miljan Perović i njegovi pomoćnici Milan Tomić i Slađan Raičković, kao i načelnik Zdravstvene službe Branislav Petrović. Uprava je, prema nezvaničnim informacijama, porodicama zatvorenika poručila ono što je prethodnim danima rečeno zatvorenicima – da će se o inicijativi uskoro izjasniti Ministarstvo pravde nakon čega ovo pitanje može doći na skupštinsku raspravu.

Kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, sedam osuđenih lica, od ukupno 594, odustalo je od štrajka. Načelnik Zdravstvene službe je

predstavnike porodica upoznao sa zdravstvenim stanjem zatvorenika, i saopštio da nikome do sada nije pozlilo. S druge strane, zatvorenici sa kojima su Dnevne novine stupile u kontakt, tvrde da pet ljudi, zbog višednevnog odbijanja hrane, prima infuziju. Iz Ministarstva napominju da se “hrana sprema i nudi u uobičajenim terminima, te da se svako odbijanje konstatuje na proceduralan način”.

Zatvorenici su u štrajk glađu stupili u ponedjeljak, a u tome će, kako kažu, istrajati sve dok se na skupštinskoj proceduri ne nađe prijed-

log o usvajanju Zakona o amnestiji zatvorenika. Aktuelni zakon, čija se izmjena traži, predviđa amnestiju samo prema pravosnažno osuđenim osobama što mnoge zatvorenike, usljed dugotrajnosti sudskog postupka, onemogućava da koriste blagodeti amnestiranja. Iz Ministarstva pravde podržavaju ideju o rješavanju pitanja amnestije, istovremeno tvrdeći da nije riječ o štrajku glađu već da zatvorenici imaju dovoljno hrane u svojim sobama te da samo odbijaju zatvorske obroke.

Uprava ZIKS-a zabranila je uno-

šenje hrane u sobe.

Suočeni sa problemom da bi štrajk koji se sastoji u odbijanju hrane mogao trajati u nedogled, iz Uprave su se dosjetili da ukinu sve druge mogućnosti uzimanja hrane osim one koja se priprema u Zavodu.

“Posjete se obavljaju po uobičajenim pravilima, bez ograničenja, a od danas je jedino zabranjeno donošenje i unošenje u prostorije Zavoda namirnica namijenjenih osuđenim licima, jer se hrana sprema i servira u optimalnoj količini”, navodi se u saopštenju Ministarstva pravde.

S.K.

Hronika 13

PETAK, 15. 2. 2013.

Centralizovati borbu protiv organizovanog kriminala ZAKLJUČAK VLADE

Na jučerašnjoj sjednici Vlade razmatrana Analiza za potrebe racionalizacije pravosuđa

T

okom razmatranja Analize za potrebe racionalizacije pravosudne i mreže organa za prekršaje, na jučerašnjoj sjednici Vlade je ocijenjeno da treba izvršiti centralizaciju nadležnosti za krivična djela korupcije i organizovanog kriminala, izmjeniti propise o sudovima i krivičnom postupku i promijeniti način mjerenja učinka sudova.

Pomoćnik ministra pravde Branka Lakočević pojasnila je da je akcenat stavljen na analizu postupanja osnovnih i viših sudova u predmetima sa elementima korupcije koji su u nadležnosti osnovnih sudova, iz kataloga krivičnih djela propisanih Zakonom o sudovima.

“Jedan od zaključaka je da se izvrši centralizacija nadležnosti, i to za krivična djela korupcije i organizovanog kriminala, tako da će postojati samo jedno odjeljenje pri Višem sudu u Podgorici, a ne i pri Višem sudu u Bijelom Polju”, kazala je Lakočević.

Kako je ona objasnila, to će usloviti promjenu u organizaciji Specijalnog odjeljenja za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije

pri Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Lakočević je kazala da je predmet Analize bilo i rasterećenje viših sudova u odnosu na određena krivična djela, odnosno ona koja se odnose na neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, i mogućnost da to djelo pređe u nadležnost osnovnih, a ne viših sudova, kao što je to sada. “Analizom je utvrđeno da, kada je u pitanju specijalizacija privrednih predmeta koji su u nadležnosti privrednih sudova, treba ići ka centralizaciji i stvaranju jednog specijalizovanog suda sa sjedištem u Podgorici”, objasnila je Lakočević.

Ona je kazala da je poseban predmet Analize bilo i mjerenje učinka

UBISTVO NA PLANTAŽAMA

Izjavio saučešće, pa iznio odbranu Iznošenjem odbrane u Višem sudu u Podgorici počelo je suđenje Mići Marinkoviću (50) iz Knjaževca optuženom za ubistvo Marka Đuraševića na polju Plantaža nadomak Podgorice. Nakon što je porodici izjavio saučešće, Marinković je ispričao da nije imao namjeru da ubije već je kritične prilike nožem mlatarao lijevo desno kako bi se zaštitio od istovremenog napada.

U istom postupku, zbog učestvovanja u tuči koja je prethodila ubistvu, sudi se i njegovim sinovima Vladici (29) i Saši (23), kao i braći Goranu (31) i Marku (34) Radusinoviću iz Podgorice. Ubistvo se dogodilo 16. juna prošle godine na imanju Nikolj crkva, vlasništvo AD „Plantaža”, na Golubovačkom polju.

Prilikom tuče koja je nastala između Marinkovića, s jedne strane, i braće Radusinović, s druge, optuženi Mića Marinković se mašio noža. U momentu kada su Bojan Jovetić i sada pokojni Đurašević pokušali da razdvoje sukobljene strane, Marinković je ubo Đuraševića u predjelu grudi, nanoseći mu tešku povredu od koje je preminuo, piše u optužnici.

Prvooptuženi Marinković juče je pred vijećem sudije Predraga Tabaša, ispričao da mu nije namjera bila da ubije već da zaplaši momke koji su ga napali. Nož je, kako je objasnio, držao u rukama jer se sve odigralo za vrijeme njegovog doručka tokom kojeg ga je koristio.

Nakon što je, sa porodicom, na imanju Plantaža radio nekoliko sati, odlučili su se za doručak između redova na imanju. Iznenada su, kako je ispričao, začuo dozivanje a potom je ugledao mladića u crnoj majici (Goran Radusinović).

“Zapitao sam ga koga traži i da li mu mogu pomoći a on je tad, kako kaže, rekao da se to njega ne tiče a potom je počeo da vrijeđa i prijeti. U toliko su došli i njegov brat i još jedan mladić koji su bili neprijateljski nastrojeni, ali je, po dolasku šefice, svađa prestala.

Ne dugo poslije toga, kako kaže optuženi, mladić se ponovo osilio i počeo da prijeti. “Jedan od ta dva brata odvodi mogu sina u sljedeći red dok drugi brat odvodi drugog.

Privođenje Miće Marinkovića u podgorički Viši sud

sudova i izračunavanje stope riješenih predmeta.

“Mora se prevazilaziti sadašnji način utvrđivanja potrebnog broja sudova, sudija i zaposlenih u sudovima, tako da će se pratiti samo broj riješenih predmeta, razlozi zbog kojih nijesu riješeni, a ne da, kao do sada, broj predmeta u radu bude jedno od mjerila za određenje potrebnog broja sudova”, pojasnila je ona.

Lakočević je rekla da je Analiza pokazala da je potrebno izmijeniti određene propise, prije svega zakone o sudovima, o krivičnom postupku i o izvršenju i obezbjeđenju, sa aspekta funkcionalne nadležnosti potrebnog broja sudija koji odlučuju po žalbi ili u nekim drugim predmetima.

Analizom je predviđeno da će se u naredne dvije godine pratiti kako se primjenjuju ti izmijenjeni zakoni i kakvi će biti efekti njihove primjene. “Ministarstvo će donijeti plan racionalizacije koji će sadržati konkretne aktivnosti koje treba

Lakočević

preuzeti za ostvarenje tih projektovanih ciljeva, kao i rokove koje treba preduzeti”, navela je Lakočević.

Ona je objasnila da će prilikom ukidanja suda biti tačno određeni rokovi kao i način na koji će se to uraditi.

Crnoj Gori je nedavno preko ministra inostranih poslova Slovačke, Miroslava Lajčaka preporučeno da osnuje specijalni sud i tužilaštvo koji bi se bavili isključivo pitanjima organizovanog kiminala i korupcije.

N.L.- B.R.

ZAVRŠNE RIJEČI

Presuda za ubistvo 25. februara Završnim riječima pred krivičnim vijećem sudije Dragoja Jovića juče je u Višem sudu u Podgorici okončano suđenje Željku Kojičiću optuženom za ubistvo brata od strica Marka.

Zbog nedozvoljenog držanja oružja u istom postupku sudi se i njegovom ocu Stanku Kojičiću. Presuda će biti objavljena 25. februara.

Nakon detaljne analize odbrane optuženih, iskaza svjedoka i ostalih dokaza koji su sprovedeni na glavnom pretresu, tužilac Olivera Ražnatović je zatražila da se Željko Kojičić proglasi krivim i kazni po zakonu. Posebnu pažnju tužilac je poklonila iskazu svjedoka Iva Kojičića koji je između ostalog na suđenju tvrdio da njegov sin po dolasku u dvorište

kuće svog strica Stanka u rukama nije imao nož.

Njenim riječima pridružio se i otac pokojnog Marka, Ivo Kojičić koji je vidno potrešen u završnoj riječi obratio se svom brataniću riječima “zašto Željko ubi Marka”, i dodao da ne može da mu oprosti.

Branilac optuženog advokat Miladin Adžić izjavio je da je odlučna činjenica u predmetu da li je Marko po dolasku ispred kuće Stanka Kojičića imao u ruci nož ili ne.

“Uviđajem lica mjesta nakon kritičnog događaja pronađen je nož polomljenog vrha na kojem je vještačenjem bioloških tragova nađena krv koja potiče od pokojnog Marka. Ta činjenica nije bila dovoljna sudu da

izvede konačan zaključak pa je određena i rekonstrukcija događaja kojom je utvrđeno da se nož na tom mjestu mogao naći ukoliko je bačen sa terase od strane optuženog Željka Kojičića, koji je to i tvrdio u svojoj odbrani, izjavio je Adžić.

Advokat je naveo da je njegov branjenik kritičnom prilikom postupao u nužnoj odbrani u stanju bitno smanjene uračunljivosti, pokušavajući pri tom da od sebe i svog oca Stanka odbije napad.

Stavu svog branioca pridružio se i optuženi Željko Kojičić navodeći da svojim postupanjem nije ubio samo brata, već čitavu svoju porodicu.

-Dao bih svoj život da ga mogu vratiti, bile su njegove riječi.

S.K.

PRESUDA

Više ih nijesam mogao vidjeti. U tom trenutku na mene nasrću pokojnik i ovaj mladić sa njim i počinju me udarati. Počeo sam mahati nožem lijevo-desno kakao bi se odbranio i zaustavio ih”, ispričao je prvooptuženi dodajući da je tek kasnije kada je vidio krvav nož shvatio da je nekog uboo ali ni tada nije znao koga.

Njegovi sinovi Vladica i Saša, ponovili su u bitnom, očev iskaz navodeći da se u trenutku tuče nijesu međusobno vidjeli a nijesu vidjeli ni napad na njihovog oca.

Goran Radusinović, kojeg Marinkovići optužuju da je započeo tuču, potvdio je da dozivao brat te da su ga u tom trenutku pozvali Marinkovići.

“Začuo sam nečiji glas između redova, nešto kao - evo nas. Došao sam do njih i zapitao o čemu je riječ. Nijesam znao šta govore, zašto me zovu. Najstariji je imao nož u ruci neko od njih je rekao nešto poput - Šta je ti Crnogorac, misliš da treba da se plašimo tebe”, ispričao je Radusinović navodeći da su se tu ubrzo stvorili i njegov brat Slobodana kao i izvjesni Bojan sa kojim su tog dana bili. Kada su krenuli da idu, Slobodana, koji se juče branio ćutanjem, pogodio je kamen i slomio mu naočare. “Sva trojica su u jednom trenutku krenuli ka nama pa sam ja, naravno, pružao otpor pokušavajući da odbranimim i sebe i brata”, ispričao je optuženi dodajući da nije vidio ubistvo.

S.K.

Osuđeni za prebijanje Piperovića Presudom sudije Osnovnog suda u Podgorici Maje Zeković, Zagoričanin Marko Šofranac osuđen je na godinu dana zatvora zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja teških tjelesnih povreda Đorđu Piperoviću, sinu advokata Zorana Piperovića, dok je njegov drug Božidar Šćepanović dobio kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci zbog krivičnog djela “nanošenje teške tjelesne povrede”.

Marko Šofranac (arhivski snimak)

U obrazloženju presude, sudija je navela da Šćepanović, obzirom na to da je u početku smirivao situaciju, nije kriv za nasilničko ponašanje, već samo za nanošenje teške povrede. Optuženog Šofranca proglasila je krivim za oba krivična djela određujući mu zbog nasilja sedam, a zbog povređivanja šest mjeseci zatvora. Tako mu je izrekla jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju

od godinu dana.

Obojica optuženih imaju duži spisak krivičnih djela u izvodima iz kaznene evidencije, koja se uglavnom odnose na nasilničko ponašanje. Protiv Šofranca i još šestorice Zagoričana, u istom sudu, u toku je postupak zbog nasilničkog ponašanja na bazenima S.C. “Morača” i nanošenja teških tjelesnih povreda dvojici radnika i jednom posjetiocu.

M.V.P.

U

IK organizuju VEL

Nagradnu igru

06.feb - 09.apr

61 9x

vrijedna nagrada

5 vaucera

x 255€

Osvojite polugodišnju

5 vaucera

x 150€

engleskog jezika za Vas ili Vaše dijete

5x

ugradna kuhinja

SAMSUNG GALAXY mini

10 vaucera

10 vaucera

10 vaucera

Pripremite se za

U ivajte i opustite se uz SPA tretmane u našem klubu

Rasteretite Vaš

x 50€

sportsku opremu

6x

x 50€

x 50€

kaciga za motor

Za učešće u nagradnoj igri potrebno je da sakupite pet kupona, po redosljedu ( 1,2,3,4,5 ili 15,16,17,18,19). Kuponi će se nalaziti na zadnjoj strani Dnevnih novina dok će Joker, koji je zamjena za jedan kupon, biti objavljen u Vikend novinama na zadnjoj strani. Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja na njoj ličnih podataka ili drugih učesnika nagradne igre. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica. Izvlačenje nedjeljnih nagrada (1 x mobilni telefon) biće svakog ponedjeljka, počev od 18. februara 2013. godine. Izvlačenje će se obaviti 6. marta za 5 vaučera za korišćenja Spa u HL klubu, 5 vaučera za trgovinu u K sportu, 5 vaučera za trgovinu u Kući hemije.15.aprila će se obaviti izvlačenje glavne nagrade i preostalih nagrada.

Crna Gora 15

PETAK, 15. 2.2013.

KOLAŠIN

HIBRIDI

Čudni limuni u Šušnju

Ugostitelji ostali kratkih rukava Zimska sezona i ove godine loša, tvrde turistički radnici Zorica Bulatović

Dječak drži hibridni limun Sedam zaista neobičnih limuna rodili su na stablu Branka i Đurđe Kuzmanović u barskom naselju Šušanj. Šestogodišnje stablo limuna bilo je izuzetno izdašno i ove godine, kazala nam je Đurđa. “Rodilo je više od 150 plodova ali njih sedam bili su veoma neobičnih oblika, kaže ona i napominje: “Ovo je prvi put da imamo ovakve plodove a do sada ih nijesmo zapazili ni u komšiluku gdje ima veliki broj sta-

bala”. A ovi neobični primjerci limuna kao i negovo stablo biće predmet pažnje Instituta za biologiju, kaže Đurđa i naglašava da je neke primjerke neobičnih limuna već predala rasadniku mediteranskih biljaka u Bara koji će u saradnji sa Institutom za biologiju pokušati da odgonetnu što se dešava sa stablom limuna koje se nalazi u zoni zelenog barskog pojasa ispred kuće Kuzmanovića.

S.R.

Nikšićani u pohodu na Kavkaz U podgoričkom šoping molu Delta City u subotu biće održana dječija manifestacija Sunčane igrarije. Ovaj događaj je zimsko izdanje popularne dječije manifestacije Dan Sunca, koja se već godinama održava u podgoričkom šoping molu Delta City, u organizaciji marketing agencije Incognito. U okviru manifestacije biće održano i zimsko izdanje Sunčane Pufies Puzijade, popularnog takmičenja beba u puzanju.

“Osim Sunčane Pufies Puzijade, u toku koje će se takmičiti čak 72 bebe, u 12 takmičarskih grupa, pripremili smo i razna sportska takmičenja za djecu jaslenog i vrtićkog uzrasta, a i školarci će moći da se zabave”, kazala je menadžerka kreative i komunikacija u marketing agenciji Incognito Danijela Knežević.

Nikšićki alpinisti PSD “Javorak”, Đorđije Vujičić, Dragutin Vujović i Marko Blečić, koji su 2010. godine osvojili najviši vrh svijeta Mont Everest (8.848 metara), spremaju se za osvajanje najvećeg vrha Evrope Elbrusa, na Kavkazu. O svom poduhvatu za portal Analitiku pričao je Vujović. On je pojasnio da je ovo jedan od vrhova koji su planirali da osvoje u svom pohodu na sedam vrhova svijeta.

“Pripreme su počele, mada smo mi stalno u pripremama, samo što ih intenziviramo kako se datum našeg polaska približava”, kaže Vujović.

Vujović ističe da im je cilj da osvoje najveće vrhove svih sedam kontinenata i da su planirali da se popnu na Kilimandžaro, kao i na vrh u Australiji. .

P

roblemi sa snabdijevanjem električnom energijom, kao i loše održavanje Jadranske magistrale, glavni su razlozi koji su doprinijeli lošem ovogodišnjem turizmu, ocijenila je većina kolašinskih ugostitelja, koji su nezadovoljni zimskom sezonom. Za razliku od njih, iz hotela “Bianka” tvrde da su od otvaranja ostvarili najbolje rezultate, bez obzira na gubitke izazvane vremenskim neprilikama u prošlom mjesecu.

KOLAŠIN – Iz lokalne samouprave tvrde da se oni godinama staraju da na najbolji način pripreme ljetnju i zimsku turističku sezonu. Kako je kazao predsjednik SO Kolašin Mile Šuković, bez obzira na značajnu besparicu koja prati ovu opštinu, oni se trude da ne bude nikakvih problema u realizaciji zacrtanog programa priprema turističkih sezona.

Opština se postarala, kako je on kazao, da komunalana preduzeća budu osposobljena u pogledu mehanizacije i pogledu obezbjeđenja materijalnih uslova, kako bi grad bez problema funkcionisao.

“Da li su drugi subjekti u dovoljnoj mjeri prišli u obezbeđenju tih uslova, trebalo bi da komentarišu vlasnici hotela, restorana, apartmana i ugostiteljski radnici koji su se ne malo i ove sezone zadužili, kako bi je što spremnije dočekali. Mi, svakako, ne možemo reći da je sezona bila uspješna, ako u sred nje ostanete po pet i više dana bez električne energije ili ako Jadranskom magistralom ne možete doći do Kolašina, kao što je bilo prošle zime“, kazao je Šuković.

On tvrdi da analiza mora pokazati ko će za to preuzeti odgovornost, ko će i na koji način preuzeti obaveze, osim odgovornosti u smislu materijalne nadoknade svim turističkim poslenicima uključenih u pripremu turističke sezone.

“Sve nas je pogodilo napuštanje i odlazak turista u kolonama iz Kolašina, što je sigurno stvorilo veoma lošu sliku kod svih onih koji su koji su došli da provedu odmor na skijama. Kakve će biti posljedice, vidjećemo kad se saberu svi utisci i pogledaju materijalni pokazatelji. Ipak, možemo reći da su svi turistički radnici i ove sezone ostali kratkih rukava“, kazao je Šuković koji kaže da je neizvjesan dalji razvoj ove vrste djelatnosti pa se postavlja pitanje da li je turizam osnovna razvojna grana u ovoj opštini ili se mora okretati i dugim

privrednim djelatnostima, poput šumarstva, drvoprerade, poljoprivrede i slično.

Sa druge strane, jedan od kolašinskih ugostitelja i vlasnih hotela “Čile“ Ivan Bulatović kaže da su očekivanja bila velika, ali da je ovogodišnja sezona na nivou prošle godine.

“Daleko od toga da su prošla i ova sezona dobre, a kamoli sjajne. Najveći problem je svakako nestanak električne energije, jer gosti neće da rizkuju hoće li doći u Kolašin i kad će struja ponovo nestati i na koliko dana. Takođe bih istakao i nedovoljnu promociju Kolašina kao turističkog centra“, kazao

je Bulatović.

Direktorica hotela „Bianca“ Zorica Knežević koja je januarsko nevrijeme i nestanak električne energije vrlo oštro kritikovala, smatra da bez obzira na velike gubitke prouzrokovane takvim stanjem, hotel „Bianka“ je nabolje rezutate ostvario ove sezone od otvaranja.

Kolašinci, ipak, nemaju mnogo koristi od tako prepunog hotela, ili vikenda na skijalištu. Za njihovu djecu, a i za njih ni radnim danima nema popusta u ski pasu koji iznosi 20 eura, što se odražava na posjećenost skijališta, kada je tokom ovih dana tek nekoliko gostiju na stazi.

Zamjerke gostiju To čak primjećuju i strani turisti kao što je Aleksej K. Koji dolazi iz Moskve i već desetak dana boravi upravo u hotelu „Bianca“. On je kazao da mu se grad jako dopada, ali ima par zamjerki i sugestija za one koji se bave turizmom u ovom gradu.

“Dolazim na skijalište i radnim danom ali je vrlo malo gostiju tada, pa mi nije jasno kako to da mještana skoro i da nema. Kasnije sam saznao da za njih ni tih dana nema popusta u ski pasu što je svugdje u svijetu normalno. Takođe je i noćni život u gradu veoma loš. Jedina diskoteka u gradu radi isključivo vikendom. Sa druge strane, u hotelu „Bianca“ imam sve na raspolaganju, od spa centra pa nadalje, ali šta da radim sam, kad ulaz nije dozvoljen za one koji nijesu gosti hotela“, kazao je Aleksej koji tvrdi da u ovakvom turističkom centru mora postojati jedan internacionalni hotel

SPEKTAKL

Muzika je univerzalan jezik

Sa nastupa na Sceni 213

NIKŠIĆ - Hor duhovne muzike Univerziteta Hauard oduševio je nastupom sve posjetioce prepune pozorišne sale na Sceni 213, u okviru turneje pod nazivom Sloboda-Priče oslobođenog naroda, koju je ovaj američki ansambl počeo u Zetskom domu na Cetinju. Njihovo izvođenje pokazalo je da ljudi odakle god dolazili i uprkos različitostima u kulturi i jeziku, put za razumijevanje jedni drugih mogu pronaći kroz muziku. Ovim koncertom je završeno njihovo crno-

gorsko muzičko putovanje.

Na samom početku nastupa članovi hora pokazali su sav optimizam i radost koji dolazi iz gospel muzike.

Dirigent hora Redzinald.A.Golden je u pauzama izvođenja pokušao približiti publici istoriju gospel muzike.

Nekada tužna i melanholična muzika u nadi za bolje sjutra, prepuna je slavljenja Boga i života. Po njegovim riječima, da nije bilo takve tradicije afro-američkih robova, koji su prešli težak put do slobode, ne bi ni nastao gospel, kao muzika iz sr-

ca i duše.

Jedan dio koncerta bio je posvećen Tomasu Dorsiju, koji je po mnogima i otac gospela.

Njegovu tužnu životnu priču o gubitku svoje žene i djeteta kroz pjesmu “Precious Lord” izvela članica hora sa impresivnim glasovnim mogućnostima Kristen Tejlor.

“Bilo je nevjerovatno iskustvo i svima vam hvala na tome. Muzika je univerzalna i ona će pomoći da se sruše sve barijere”, poručio je direktor hora Brambl.

J.La.

Foto: Milovan Danilović

Hor Brambl koncertom u Nikšiću završio crnogorsko muzičko putovanje

16 Crna Gora izVinJEnJE

U Bum i In taksiju nema pozitivnih na narkotike U tekstu pod nazivom “Sedam taksista pozitivno na drogu”, grubom greškom objavljeno je da su vozači taksi službi Bum i In, na nedavnom testiranju u Domu zdravlja Danilovgrad, bili pozitivni na prisustvo narkotika.

Zapravo, prema podacima iz Doma zdravlja oni tokom testiranja nijesu u organizmu imali tragove psiho-aktivnih supstanci, već je riječ o manjem broju vozača iz RED i HALO taksi službi.

Ovim povodom juče je reagovao i Dom zdravlja Danilovgrad, zatim Bum i In tak-

si službe.

Zbog ovog propusta izvinjavamo se In taksi službi, vozačima Bum taksija Slađanu Filipoviću, Goranu Stanišiću, Goranu Rešetaru, Milenku Šundiću, Saši Tomiću, Danilu Raduloviću, Grujici Vidiću, Saši Vukotiću, Vesku Bijeliću, Goranu Vukotiću, Zoranu Vujoševiću, Dušanu Peraziću, Slavomiru Zečeviću, Zoranu Popoviću i Milodarki Popović, koji su do sada pregledani, a od kojih nijedan nije bio pozitivan na psiho-aktivne supstance, kao i čitaocima.

OzOn

Podizanje svijesti o očuvanju Trebjese Članovi Ozoni

PETAK, 15. 2. 2013.

Nagrađene najljepše poruke

Kompanija Mercator-CG je proglasila pobjednike konkursa “Ljubav pobjeđuje“, koji je organizovan od 5. do 14. februara povodom Dana zaljubljenih.

“Ove godine dominirali su dobitnici iz Podgorice, dok su žene bile romantičnije od muškaraca“, saopšteno je iz Mercator-a. Glavnu nagradu, šestodnevni boravak u Istanbulu za dvoje, preko Galilleo agencije, osvojila je Anđela Raković iz Berana.

Njena poruka je glasila: “Ne želim bez tebe da se probudim, da pogledam kraj sebe, a da te ne vidim, život dajem da kraj tebe ostarim.

Sve i da hoću ne mogu da te ostavim. Hvala što si kraj mene, što mi život ljepšim praviš i sad dok si daleko shvati da mi previše hvališ. Povrijedio si me, al sam ti oprostila, jer nema šta za tebe ne bih učinila.

Ja pamtim sve što smo imali, opraštam ti sve u ime ljubavi”. B.B.

Hrvati grade deponiju NIKŠIĆ- Ekološki pokret Ozon pokrenuće akciju sa svrhom podizanja svijesti javnosti o značaju, potrebi očuvanja i mogućnostima valorizacije zaštićenog posebnog prirodnog predjela Trebjese i rijeke Mrkošnice. Oni će kroz određene aktivnosti na trenu, uključivanjem različitih grupa i javnim dijalogom realizovati taj konkretan cilj. Svrha projekta jeste pomoć lokalnoj upravi opštine Nikšić i Javnom komunalnom preduzeću, u podizanju svijesti o značaju zaštite i mogućnostima za sportskorekreativnu i turističku valorizaciju. Osim toga, projektom će biti

obuhvaćeno i unapređenje kvaliteta upravljanja rijekom Mrkošnicom, sa akcentom na njeno izvorište, objasnio je koordinator Milan Korać.

“Mjesna zajednica Kličevo, kao jedan od ključnih partera, podržaće sve akcije ovog tipa. Bilo je vrijeme da se počne sa uređenjem Trebjese jer ona to i zaslužuje”, rekla je predstavnica te mjesne zajednice Ivana Nenezić.

Ovaj projekat finansirao je donacijom od 3.000 eura Fond za aktivno građanstvo (FAKT ) iz Podgorice, kroz program Građanska akcija.

J.La.

Predstavnici Instituta za građevinarstvo iz Hrvatske posjetili su juče hercegnovsku Opštinu i gradsku “Čistoću” kako bi sa nadležnim u lokalnoj samoupravi koordinisali reviziju Projekta izgradnje sanitarne deponije Duboki do na Ublima.

Prema riječima direktora gradske “Čistoće” Borivoja Bonića gosti iz Zagreba, kao autori projekta, predstavili su projektna rješenja za buduću deponiju koja će biti građena prema najvišim standardima sanitarnog i ekološki kontrolisanog odlaganja komunalnog otpada. Hrvati nastoje u što kraćem roku da sprovedu proceduru procjene uticaja deponije na životnu sredinu. S.M.

SindiKalCi UdRUŽEni

Groblje Brdišta

Vandalizam

Pokradena spomen obilježja sa groblja TIVAT - Proteklog vikenda, a pod okriljem noći, od strane nepoznatih počinioca oskrnavljeno je nekoliko grobova na gradskom groblju Brdišta, potvrđeno je u JP Komunalno, koje gazduje i održava groblje na Brdištima i Svetom Šimunu.

Sa groblja su odnešene dvije mesingane statue sa porodičnih grobnica, kao i jedan metalni fenjer za paljenjenje svijeća.

U Komunalnom su potvrdili da su ukradene dvije bronzane biste i jedan fenjer ali, što je česta pojava u posljednje vrijeme, nestaju i metalne ručke, kugle za dizanje ploča.

Direktor preduzeća Rade Popović je kazao da su napravili foto dokumentaciju oštećenja na spome-

nicima, a policiji su podnijeli krivičnu prijavu protiv nepoznatog počinioca.

“Policija je napravila uviđaj pa se očekuje i da otkrije onoga ko na takav način devastira ono što je svakome svetinja - grobove ljudi”, kazao je Popović i osudio skrnavljenje grobnih spomenika.

Osim čišćenja, uređivanja, održavanja zelenih površina i proširivanja groblja, Komunalno preduzeće nije u obavezi da obezbijedi čuvarsku službu na grobljima jer to nije predviđeno ni opštinskim odlukama, „čuvanje je prepušteno civilizovanom narodu, ali ovaj primjer govori da ima i onih koji su daleko od bilo kakve civilizacije“, istakli su iz Komunalnog.

Z.K.

PROTOKOl

U Novom proslavljen Dan Republike Srbije HERCEG NOVI- Povodom Sretenja-Dana državnosti Republike Srbije, u organizaciji Generalnog konzulata Republike Srbije u Herceg Novom, juče je organizovan svečani koktel. Koktelu su prisustvovali predstavnici bokeljskih opština, političkih partija, vjerskih zajednica, NVO, konzuli Republike Hrvatske i Mađarske, Privredne komore Srbije, kao i članovi seniorske i juniorske Veslačke reprezentacije Srbije. Generalni konzulat Republike Srbije uskoro će obilježiti dvije godine rada, a za to vrijeme postignuti su značajni uspjesi.

Prema riječima generalnog konzula RS u Herceg Novom Marine Jo-

vićević, izgradili su dobre odnose sa institucijama lokalnih samouprava, pružili brojne usluge državljanima i pravnim licima Republike Srbije, ali i bili na raspolaganju srpskim turistima koji tradicionalno u velikom broju ljetuju u Boki i Budvi.

“Pored redovnih konzularnih poslova, nastojali smo da omogućimo prosrpskim asocijacijama da realizujemo projekte kroz fondove Republike Srbije namijenjene aktivnostima Srba u regionu”, kazala je Jovićević.

Generalni konzulat realizovao je ili podržao preko 30 raznovrsnih kulturnih sadržaja.

S.M.

PREKid STRUJE

Porez prebaciti na teret firme Nastavak ugradnje brojila

PLJEVLJA – Plate zaposlenih ne treba smanjivati, a troškove zbog povećanja poreza na bruto primanja iznad 720 eura trebalo bi da preuzmu poslodavci, složni su predstavnici pljevaljskih sindikalnih organizacija.

Povjerenik saveza samostalnih sindikata Jovan Joksimović ocjenjuje “da od dva zla treba izabrati manje”. Prema njegovim riječima, takozvani krizni porez je namet iako se povećanjem granice za oporezivanje najveći broj zaposlenih nije našao na udaru nove poreske stope.

Predsjednik pljevaljskog ogranka Unije slobodnih sindikata Čedo Terzić smatra da su efekti povećanja poreske stope procijenjeni na oko 12,5 miliona eura, samo “kap u moru u odnosu na ukupni budžetski deficit od stotinak miliona eura”.

Posljedice povećanja poreske stope osjetiće se najviše u pljevaljskom Rudniku uglja gdje se, prema riječima povjerenika Jagoša Gomilano-

Brojila

Ilustracija vića, 90 odsto zaposlenih u kompaniji našlo pod udarom novog poreza.

“Stav sindikata je da, ukoliko postoji mogućnost da preduzeće na sebe preuzme teret nove poreske stope i da plate ostanu makar na dosadašnjem nivou”, kazao je Gomilanović.

Sindikat pljevaljske TE pregovaraće sa poslovodstvom oko preuzimanja obaveza nastalih novim porezom, najavio je Jovan Radošević, dok Zoran Obrenić iz drugog sindikata Rudnika uglja, Sindikalne organizacije ocjenjuje porez sramotnim.

D.K.

Dio potrošača u Podgorici, Herceg Novom, Petrovcu i Tivtu danas će dobiti nova elektronska brojila za struju, saopšteno je iz Direkcije za odnose s javnošću Elektroprivrede Crne Gore.

Nova brojila biće ugrađivana na sljedećim lokacijama u Podgorici: Gorica C, Beogradska, Atinska, Ulcinjska 10, Vukice Mitrović.

U Herceg Novom će ih dobiti potrošači u Bokeljskih brigada 66, Braće Grakalića 24, Orijenskog bataljona 124, Nikole Ljubibratića, Dalmatinske 20 i u naselju Gomila. Naselje Brežine u Petrovcu takođe će dobiti nova elektronska brojila. Nova elektronska brojila biće ugrađivana i u Tivtu, u naseljima Tripovići, Kalimanj i zgradi Račica 1 i 4, kao i pored Muzičke škole. Zbog radova u trafostanici “Blok 19 C2” u Podgorici,

od 9 do 14 sati, bez napajanja električnom energijom ostaće posljednja zgrada u ulici Bracana Bracanovića prema Tuškom putu i kuće iza ove zgrade. Zbog radova na remontu trafostanice “Vranjske njive” bez struje će biti dio naselja oko trafostanice: Zagorič, Rogami, Drezga, Cerovice, Zavala, Liša, Radeća, Markovići, Lopate, Vukovići i Gola Strana. Osnovna škola “Blažo Jokov Orlandić” u Baru biće od 10 do 13 časova bez struje, zbog radova na ugradnji novih brojila.

Crna Gora 17

PETAK, 15. 2. 2013.

Dekontaminacija dječijeg igrališta TIVAT

Počela sanacija zagađenog igrališta u dječjem parku u Tivtu Zora Krstović

N

kazao je direktor kompanije Biofor sistemi, Bogdan Žigić, istakavši da ne postoji ni jedan negativan efekat po čovjeka, životnu sredinu, biljku, životinju.

Prema dosadašnjim iskustvima kompanije, za razgradnju i dovođenje toksičnih materija u dozvoljeni minimum potrebno je 60 dana, a prema ugovoru, koji je potpisan sa zemunskom kompanijom posao treba da se završi za 90 dana, odnosno rok je 20. april. Vrijednost posla iznosi 41.000 eura, a iz “Biofor Sistema” garantuju da će zagađivači, nakon obavljenih tretmana biti anulirani ili dovedeni u dozvoljene granice.

On je kazao da je za dekontaminaciju zemljišta neophodno strpljenje, jer se to radi prirodnim putem. Čim krene toplije vrijeme bakterije u zemlji će početi aktivnije da rade, a predstavnici kompanije će, pre-

Zorica Simonović rođena Rašović preminula 13. februara 2013. godine u 13.50 časova poslije duge i teške bolesti u 53. godini. Saučešće primamo u kapeli na Čepurcima 14. februara od 10 do 15 i 15. februara od 10 do 13 časova. Sahrana će se obaviti u 14 časova na groblju u Zagoriču.

Ožalošćeni: sin Dražen, kćerka Zlatana, braća Zoran i BogdanBoća, sestre Vesna i Snežana, stričevi Novak, Ljubomir i Dragan, tetke Radmila-Beba i Ljiljana, snaha Jelena, unučad, bratanići, sestrići, sestrične i ostala mnogobrojna rodbina.

a Dječijem igralištu u Tivtu počeo je postupak dekontaminacije zemljišta putem bioremedijacije. Zbog povećane koncentracije toksičnih materija u uzorku zemljišta na igralištu, Agencija za zaštitu životne sredine prošle godine je naložila lokalnoj upravi da izvrši ponovno ispitivanje zemljišta sa te lokacije, koje su u nešto manjem obimu, potvrdile postojanje koncentracije toksičnih materija.

TIVAT - Nakon što je ljetos rađena ponovna analiza igrališta u sklopu malog parka na Trgu Dara Petkovića koja je pokazala da se u zemljištu nalaze organski polutanti i organo kalajna jedinjenja, igralište nije zatvoreno, jer njihova koncentracija nije opasna po ljudsko, odnosno po zdravlje djece.

Opština Tivat se obavezala da će učiniti sve da izvore potencijalnog zagađenja potpuno anulira, pa je u skladu s tim, 25. decembra prošle godine, nakon obavljenog tendera, za taj posao odabrana kompanija “Biofor System” sa kojim je opština ugovor o izvođenju tog posla, potpisala 20 januara ove godine.

“Bioremedijacija je prirodni postupak zasnovan na aktivnosti mikroorganizama, koji svojom aktivnošću degradiraju različite zagađivače. U tom postupku koriste se mikroorganizmi, koji su bezopasni,

PREMINULI

ma već utvrđenom programu, pratiti stanje i na osnovu toga unositi nove količine mikroorganizama kroz tri tretmana.

“Prva podrazumijeva snimanje terena i obradu zemljišta jer je neophodno i za biljke i bakterije da se omogući dovod vazduha, unijeti određene količine preparata u cilju bigenosti zemljišta i počet-

ka razgradnje kontaminiranog zemljišta. Brzina će zavisiti od uslova, odnosno kolika će biti temperatura vazduha i zemljišta“, objasnio je Žigić.

Nakon toga, angažovaće se licencirana institucija iz te oblasti koja će obaviti ponovne analize zemljišta, da bi se utvrdilo da li se koncentracija zagađivača smanjila.

šTeTA

Porušen temelj, Petrovac bez vode

Darinka (pok.

Gavrila) Mučalica rođena Bulatović, umrla 13.2.2013. godine u 85. godini. Saučešće primamo u kapeli na gradskom groblju Zagorič 14.2. od 9 do 15 i 15.2. od 9 do 11 časova, kada polazimo za Gornju Moraču ± Dragovića Polje gdje će se obaviti sahrana u 14 časova na mjesnom groblju.

Ožalošćeni: sinovi Panto, Batrić, Đuro i Milan, kćerka Beba, brat Ljubo, snahe Vera, Malenija, Dobrica i Tanja, unučad, praunučad, bratanična, sestrići, sestrične i ostala rodbina Mučalica i Bulatović.

Klizište pokidalo vodovodne i kanalizacione cijevi PETROVAC – Dio Petrovca ostao je juče bez vode usljed klizišta koje je izazvano ukopavanjem temelja višespratnice. Pokidane su vodovodne i kanalizacione cijevi, a klizište je odnijelo i pješačku stazu do Doma zdravlja. Kiša koja je padala proteklih dana doprinijela je da se napravi klizište.

Uz očekivanje da će taj dio Petrovca u večernjim satima dobiti vodu, direktor JP „Vodovod i kanalizacija“ Budva Milenko Medigović kazao je da je pričinjena velika šteta, te da će kanalizacione cijevi morati da se izmjeste.

“Sa ovim slučajem upoznali smo

Rušenje temelja dovelo do nestanka vode: Petrovac

Komunalnu policiju, inspekcijske službe će morati da izvrše uviđaj, kako bi se utvrdilo kako je došlo do klizišta. Očekujemo da će u večernjim satima dio grada dobiti vodu”, kazao je Medigović.

Na lice mjesta treba da izađe i Republička građevinska inspekcija, pa će se nakon toga znati kako je izazvano klizište.

Investitor jedanaestospratnice u blizini hotela “Palas” su „Zetagradnja“ i „Ljetopis automotive“ iz Podgorice. Radovi na izgradnji počeli su prije dva i po mjeseca.

N.L.

NeMAR

Jedini lokalni radio ostao bez struje Radio Berane i pored obećanja nadležnih ostao je juče bez struje zbog nagomilanih dugova BERANE – Nakon samo tri mjeseca od prvog isključenja, Radio Berane je, zbog nagomilanih dugova za utrošenu električnu energiju, ponovo isključen sa elektromreže.

Ionako teška situacija u ovom kolektivu je sa ovim isključenjem dodatno iskomplikovana. Sadašnje rukovodstvo, koje je na čelu radija nekih četrnaest mjeseci, naslijedilo je dug u visini od blizu 400 hiljada eura, od čega se najveća stavka, svakako, odnosi na neisplaćene zarade zaposlenima.

Račun za struju, koji je iznosio 14 hiljada eura, zahvaljujući kvalitetnom radu Uprave Radija, sveden je na sada problematičnih 8,5 hiljada eura.

Radnici ove medijske kuće posljednju zaradu za jul iz 2012. primili su 31. decembra prošle godine.

Inače, prvi čovjek Berana Vuka Go-

lubović na novembarskom sastanku sa čelnicima Berana obećao je da će izmiriti čitav dug za struju, ali je do danas izmiren samo jedan manji dio.

Tokom tog sastanka, opozicione kao i vladajuće stranke složile su se u stavu da se Radio više ne smije dovesti u sličnu situaciju i da se mora učiniti sve da mu se finansijski pomogne.

Koliko su u rukovodstvu opštine ispoštovali ovaj stav, vidi se i po novom isključenju struje.

“I pored stalnog upozoravanja nadležnih iz Opštine da pristižu novi računi, a stari dug još nije izmiren, oni su se oglušili na to što je rezultiralo novim isključenjem”, kazao je direktor Radio Berana Milan Šćekić. Isključenje struje Radio Beranama poklopilo se sa obilježavanjem Međunarodnog dana radija.

M.T.

Dragica (Perišina) Šćepanović rođena Đurišić, preminula 14.2.2013. u 46. godini. Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Kolašinu 15. i 16.2.2013. do 14h kada će se obaviti sahrana na gradskom groblju u Kolašinu.

Ožalošćeni: sin Vukman-Vule, svekrva Agatina, đeveri Radosav, Dragoljub i Janko, bratanići Ivan i Zoran, bratanična Ivana, snaha Dragica, braća od stričeva Radisav, Rajo i Mico, ujaci Milorad i Miodrag, tetke Đurđa, Marica, Milka i Ljubica, ujna Ćana, braća i sestre od ujaka, tetaka i ostala rodbina Šćepanović i Đurišić.

POGREBNE USLUGE “KLJUČ” - Komplet pogrebna oprema sa uslugama, prevoz opreme i pokojnika na području Kolašina besplatan.

- Obavijesti o smrti za oglasni prostor u Dnevnim novinama Telefon preduzeća “Ključ” 864-117, 067-518-381, 068-667-850

e-mail - kljuc@t-com.me

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u svim pogrebnim preduzećima.

18 Kultura

PETAK, 15. 2. 2013.

U ZNAKU JUBILEJA

Ja i Njegoš, moj drug iz mladosti

Dvije koprodukcije, izložba i izdavački projekat CNP-a povodom obilježavanja 200 godina od rođenja Petra II Petrovića

KONCERT

ª Miris baštineº u CNP-u Etno muzičarka Bilja Krstić i njen Bistrik orkestar prirediće koncert pod nazivom “Miris baštine” večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, povodom Dana državnosti Republike Srbije. Isti koncert biće priređen sjutra u 20 sati u Dvorani Park u Herceg Novom. Crnogorska publika ima priliku da se upozna sa starim napjevima i modernim vokalima i instrumentalnim aranžmanima koje rade etnomuzikolozi i muzičari

orkestar Bistrik. Bilja Krstić je na regionalnoj muzičkoj sceni prisutna dugi niz godina. Rezultat tog rada su kompakt diskovi “Bistrik” i “Zapisi”, koji su nastali kao fuzija tradicionalne i muzike i savremenog angažovanog postupka. Članovi Bistrik orkestra su: Dragomir Stanojević, Ruža Rudić, Nenad Josifović, Slobodan Božanić, Milinko Ivanović, Maja Klisinski, Nevenka Radonić, Nenad Božić i Nataša Mihaljinac.

Crnogorsko narodno pozorište u proslavi dva vijeka od rođenja Petra II Petrovića Njegoša učestvuje sa dva koprodukcijska teatarska projekta. Kako je za Dnevne novine kazao direktor CNP Janko Ljumović, predstava naslovljena “Ja i Njegoš, moj drug iz mladosti” radiće se u koprodukciji sa Međunarodnim festivalom Kotor art (riječ je o autorskom projektu poznatog reditelja Paola Mađelija), dok je režija komada “San na Božić”, po tekstu Petra II Petrovića Njegoša, (koprodukcija CNP, Kotor art i Zetski dom) povjerena rediteljki Lidiji Dedović. Obje predstave premijeru će imati tokom ljeta, u okviru festivala Kotor art, a od nove pozorišne sezone naći će se i na redovnom repertoaru.

U saradnji sa časopisom GEST nacionalni teatar će povodom jubileja objaviti publikaciju “Djelo Petra II Petrovića Njegoša: dramsko i scensko nasljeđe”. Ovo specijalno izdanje ponudiće zanimljiva istraživanja i tumačenja Njegoševog djela -uticaj folklornih i autohtonih dramskih formi na Njegoševo djelo, scenske refleksije u Njegoševim djelima, dramski aspekti Njegoševih djela: spoljnji književni uticaji, dramsko u Njegoševom djelu: promjene u pristupima ovom pitanju i savremeno gledište, izvođenja Njegoševih djela u različitim, istorijskim, ideološkim i pozorišnim kontekstima, kao i vizuelnih medija i umjetnosti; savremena scenska čitanja Njegoševih djela i topografija izvođenja, itd.

Direktor CNP Janko Ljumović Kao poseban segment ovog programa biće organizovan i okrugli sto pod nazivom -”Djelo Petra II Petrovića Njegoša: dramsko i scensko nasljeđe”. U narednoj pozorišnoj sezoni CNP planira i izložbu posvećenu scenskim izvedbama Njegoša koja će uključiti različite artefakte (fotografije, plakate, scenske elemente, kostime, rekvi-

zitu i ostalo iz predstava nastalih u produkciji CNP-a).

Ljumović je podsjetio i na to da je predstava “Gorski vijenac” Petra II Petrovića Njegoša, u režiji Diega de Brea na redovnom repertoaru CNP-a , a kako je naglasio, baš ovom predstavom otvoren je redovni repertoar nacionalnog teatra u 2013. godini.

Kultura 19

PETAK, 15. 2. 2013.

Reditelj Džad Apatou na snimanju filma sa suprugom i glumicom Lesli Men

Novi broj časopisa ª Arsº Tema novog broja časopisa za književnost, kulturu i društvena pitanja ARS je savremena švedska poezija. Stihovi šest švedskih pjesnika/inja novi broj vodeće crnogorske književne revije čine ekskluzivnim.

Prevodilac Refik Ličina sačinio je izbor od pjesama koje ranije nijesu objavljivane na prostoru ex jugoslovenskih zemalja. Tu su djela Berngta Emila Johnsona, Larsa Gustafsona, Arna Johnsona, Magnusa Vilijama Ulsona, Ulfa Karla Olova Nilsona i Marije Norin.

Među njima, najpoznatiji je Lars Gustafson. Šveđani ga, uz Tomasa Transtremera, smatraju svojim najvećim živim pjesnikom. Njegova književna produkcija je ogromna, objavio je preko osamdeset knjiga pjesama, dobitnik je brojnih skandinavskih i svjetskih nagrada i priznanja. Novi ARS donosi i nekoliko znalački odabranih tekstova iz domena teorije kritike.

` ' Crnoj Zorici' ' nagrada u Berlinu Autori filma “Crna Zorica” Hristina Hadžiharalabus i Radoslav Pavković dobitnici su ovogodišnje nagrade “Cottbus Discovery Award”, koja im je uručena na svečanosti u okviru filmskog festivala ‘’Kotbus’’ u Berlinu. Nagradu za “filmsko otkriće godine” dodeljuje ‘’Kotbus’’, festival filmova iz istočne Evrope. Direktor festivala Roland Rust, prilikom dodjele nagrade dobitnicima, naglasio je “da je u pitanju izuzetan film”, saopšteno je iz filmske kuće “Super Films Int.” Komedija sa elementima avanture ‘’Crna Zorica’’ premijeru je imala u Srbiji u martu prošle godine. U filmu igraju: Ljuma Penov, Branislav Trifunović, Mirjana Karanović, Nikola Pejaković, Mihajlo Miša Janketić.

BIOSKOP

Moji su filmovi drame sa puno humora Priredila: Nataša Bućković

D

žud Apatou je američki scenarista, reditelj i producent, zaslužan za neke od najboljih komedija posljednjih godina. Njegovo novo ostvarenje “Ovako je sa 40” premijerno je prikazano sinoć u Sinepleksu. Nastavak filma “Zaglavilo se” donosi priču o ljudima koji strahuju od svog 40. rođendana i promjena u životu. U filmu, između ostalih glume njegova žena i kćerke.

Da li je konflikt između vaših ćerki iz stvarnog života prenesen na filmsko platno?

Između njih je 5 godina razlike i izražen je taj suludi rivalitet. Postoji veoma malo filmova gdje su glumci iz iste porodice i ta njihova intimnost donosi emocije koje ne možete da dobijete od ljudi koji su stranci. U scenama moje žene Lesli sa našim ćerkama očigledna je njena ljubav prema njima i tu nema glume.

Rekli ste da ste tokom rada na filmu “Smiješni ljudi” bili u dilemi šta da radite dalje. Do kakvih zaključaka ste došli?

Oduvijek me je zanimala komedija i postao sam stand-up komičar. Nijesam o tome razmišljao kao o talentu, već je to za mene bio zanimljiv posao. Htio sam da budem

FILMSKI JUNAK

Avanture Olivera Tvista Jedan od omiljenih dječjih junaka Oliver Tvist uskoro će ponovo oživjeti na velikom platnu ali ćemo ovoga puta gledati njegove malo drugačije avanture.

Za razliku od ranijih ekranizacija, u novom filmu pratićemo nedaće Tvista i njegovog druga Artfula Dodžera dvadeset godina nakon radnje ispričane u čuvenom romanu Čarlsa Dikensa. Kako prenosi BBC pozivajući se na izvore časopisa “Hollywood Reporter”, iza novog projekta stoji studio “Sony”. U tom filmu Tvist i Dodžer nalaze se sa druge strane zakona, a pratićemo ih kako sprovode krađu čuvenog kraljičinog nakita.

Scenario trenutno piše Kol Hadon, angažovan i na najavljenoj NBC-jevoj seriji o drakulama, a detalji o premijeri i eventualnoj glu-

mačkoj ekipi još nisu poznati.

Priča o Oliveru Tvistu ekranizovana je više puta, ali je najveći uspjeh postigao je mjuzikl “Oliver!” iz 1968. godine koji je osvojio šest Oskara i doživio bezbroj pozorišnih verzija.

Iza posljednje ekranizacije snimljene prije nekoliko godina stajao je čuveni reditelj Roman Polanski.

Oliver Tvist je prvobitno objavljen u Bentley’s Miscellanyju kao roman u nastavcima, od kojih se prvi nastavak pojavio u februaru 1837. i objavljivao jednom mjesečno do aprila 1839. godine. Oliver Tvist se smatra prvim romanom na engleskom jeziku čiji je protagonist dijete. Neki smatraju da je kao inspiracija za roman poslužio Robert Blincoe, siroče čija su svjedočanstva o teškom životu djeteta radnika u tekstilnom mlinu bila rado čitana 1830.

zadovoljan svojim životom, ali nikad nijesam mislio da to mogu postići tako što ću podijeliti svoje ideje i osjećanja sa drugim ljudima na način koji bi mogao obogatiti njihove živote. Trebale su mi decenije to da shvatim. Ovaj zadnji film pomogao mi je da podijelim sa drugim ljudima detalje iz svog porodičnog života kako bi vidjeli da svi imamo iste probleme.

U zadnjem filmu finansijski problemi glavnog junaka pokrenuli su veoma aktuelnu temu o ekonomskoj krizi.

Moji roditelji su uvijek imali finansijskih problema tako da mi nije strana ta situacija. Takođe znam dosta ljudi koji su na ivici egzistencije. Ekonomska kriza je prisutna i na filmu. Nikada nijesam osjećao sigurnost u ovome što radim.

Uvijek sam mislio da nakon završenog filma neću nastaviti da snimam. Znam ljude koji su napravili neke od mojih omiljenih filmova i nakon toga prestali sa radom. Jedan loš film može da prekine ovo putovanje, tako da uvijek morate biti oprezni.

Koliko su važni dramski momenti u komediji?

Podjednako su važni kao i sama komedija. Nikada nijesam gledao svoje filmove kao “komedije” već kao drame sa mnogo humora.

Kroz film imate mnogo referenci na pop kulturu. Pominju se “Izgubljeni” i “Ljudi sa Menhetna”.

Volim pop kulturu, i to je glavna tema mojih razgovora sa ljudima.

Naša kuća je prepuna toga. Izgledalo bi da lažem ako ne bih u svoje filmove prikazao aktuelnosti. Moram i da razmišljam o stvarima koje neće izgledati stare kada prođe vrijeme. Pokušavam da u film ubacim “vanvremenske” stvari. Mislim da je serija “Izgubljeni” klasika.

Bavite se ozbiljnim temama. U “Smiješnim ljudima” tema je bila smrt, u “Ovako je sa 40” problemi u vezi. Koliko se tematika vaših filmova promijenila u odnosu na vaše početke?

Počeo sam da se bavim ozbiljnim temama zadnih deset godina, jer sam preživio svašta. Dok sam radio kao stand-up komičar, bio sam dijete i mislio sam samo na djevojke. To je jedino što me je u to vrijeme interesovalo. Zanimljivo je da se u međuvremenu dosta toga promijenilo, ali su neke stvari ostale iste. Na primjer pilot epizoda “Simpsona” koju sam napisao prije 22-23 godine danas je aktuelna. Nedavno sam dobio ponudu da je snimimo.

O čemu se radi u toj epizodi?

Riječ je o Homeru koji bježi od obaveza koje ima odrasla osoba, jer tokom hipnoze umisli da ima 10. godina. Shvatio sam da je to tema svakog filma koji sam napravio. Razmišljao sam o tome sa 22. godine i još uvijek se bavim tom temom.

Da li ste se ikada zapitali kako ste došli do ove tačke u životu?

O tome ovaj film i govori: o sagledavanju. Kada ste u srednjim godinama, pomislite da je to to. To su moja djeca i moj posao. Nisam planirao da budem ambasador Francuske, već ovo što danas jesam. Pritisak da napravite stvari najboljim, često krene u pogrešnom pravcu, koji vodi do komedije u filmu.

● Foto priča

Joko Ono u Frankfurtu Japanska umjetnica Joko Ono pozirala je juče na najavnoj konferenciji za izložbu “Halfa-wind show. A retrospective” u “Širn Kunsthale” galeriji u Frankfurtu. Udovica D žona Lenona proslaviće 80. rođendan 18. februara, a ova izložba trajaće od 15. februara do 12. maja 2013. godine.

20 Zanimljivosti

PETAK, 15. 2. 2013.

KOSMOS

Fotografija na Mjesecu ARhEOlOgIjA

Pompeja konačno dobija novo ruho Slavni lokalitet na jugu Italije, grad Pompeja, dobiće konačno novo ruho nakon godina odlaganja početka rekonstrukcije, a prvi radovi započeti su ove sedmice.

Ruševine grada sačuvale su svoj sjaj pod debelim naslagama pepela, nakon katastrofalne vulkanske erupcije 79. godina prije nove ere. Međutim, od kada su tokom osamnaestog vijeka počela arheološka iskopavanja, za Pompeju su stigli ne baš sjajni dani. Jedna od najvećih turističkih atrakcija Italije posljednjih godina naročito propada zbog velikog broja turista i nebrige italijanskih vla-

sti. Posljednja nada stigla je u vidu 41.8 miliona eura koje je za spas Pompeje izdvojila Evropska unija. Time je obezbijeđen dio od ukupno 105 miliona koliko vrijedi cjelokupan projekat sanacije štete i restauracije, prenosi CNN. Pomoć je stigla u isto vrijeme kada su italijanske vlasti uhapsile nekoliko lica u okviru istrage sprovedene zbog nelegalne potrošnje novca namijenjene za spas Pompeje. Grad u podnožju Vezuva u kritičnom je stanju od 2008. godine, a u posljednje vrijeme sve su češća urušavanja zidina, uključujući i čuvenu Kuću gladijatora.

Davne 1972. Čarls Djuk, astronaut misije Apolo 16, nije na površini Mjeseca ostavio samo otiske svojih stopala, već i fotografiju svoje porodice. Ista fotografija tamo leži već 40 godina. Iako se ne zna u kakvom je stanju danas, fotografija je ostavljena umotana u celofan na površini Mjeseca, činjenica da tako nešto postoji mediji su otkrili tek nedavno. Na trećoj i posljednjoj misiji, u aprilu 1972. godine, Čarls Djuk i njegov kolega Džon Jang krenuli su u istraživanje. Tada je Djuk, koji je bio za volanom “rovera” ostavio sliku na kojoj su on, supruga i sinovi. Na poleđini fotografije napisao je sljedeću poruku: “Ovo je porodica astronauta Djuka s planeta

EMIRATI

Zemlje. Sletio je na Mjesec u aprilu 1972. godine”. Čarls Djuk inače je bio najmlađi čovjek koji se proše-

tao mjesečevom površinom jer mu je u vrijeme odlaska na misiju bilo 36. godina.

Nastaju Bluvoters ostrva Dubai je predstavio plan o izgradnji 1,6 milijardi dolara vrijednog ostrva na kome će se nalaziti najveći panoramski točak na svijetu.

Emirati već imaju više ekstravagantnih građevina poput vještačkog ostrva u obliku palme i najvećeg tornja na svijetu.

Ipak, sada Dubai planira izgradnju Bluvoters ostrva koje će imati 210 metara visok panoramski točak – “Oko Dubaija”.

Točak vrijedan oko 200 miliona eura inspirisan je 135 metara visokim “Londonskim okom” koji se nalazi na Temzi. “Meraas Holding” kompanija u vlasništvu Emirata razvija ovaj projekat, a izgradnja počinje u aprilu.

Izgradnja panoramskog točka trebalo bi da počne u drugom tromjesečju ove godine.

Reportaže 21

PETAK, 15. 2. 2013.

Ljubav je u mozgu, a ne u srcu NAUKA

Istraživanja pokazuju da je ljubav složena emocija u kojoj učestvuje 12 oblasti u mozgu, čineći strukturu koja se naziva “mreža ljubavi”.

s

koro 400 godina nakon što se vilijam Šekspir zapitao: „Šta je to ljubav?“, neurološka istraživanja nam pružaju bar djelimičan odgovor. Kako nam kalendar pokazuje 14. februar, dan na koji se po tradiciji o ljubavi govori kroz prizmu strasti, zanesenosti i onoga što nam je „u srcu“, podsjećamo da je ljubav zapravo - u mozgu.

● Ljubavna mreža Racionalna strana Spoljašnja oblast mozga je zadužena za svijest, percepciju, razmišljanje i rasuđivanje. Ova oblast utiče na to kako percipiramo partnera, tj. zašto smatramo da nas on upotpunjuje, kako tumačimo njegove postupke i zašto se zaljubljujemo samo u jednu osobu, a ne u mnoštvo drugih.

Prenosna stanica Talamus, velika masa sive materije u središtu mozga, je glavna stanica za prenos svih nervnih impulsa u mozgu i predstavlja samo srce mreže ljubavi.

Emotivna strana Duboko u mozgu nalazi se kompleksna struktura unutar i oko limbičkog sistema, koja je odgovorna za naše emocije. Ova oblast ima aktivnu ulogu u obradi pozitivnih impulsa, kao što su uživanje i nagrada, ali i u formiranju dobrih i loših sjećanja i ispoljavanju emocija. Kada smo srećni, ova oblast je ispunjena dopaminom. Dok jedemo ukusnu hranu, trčimo maraton ili dajemo ruže voljenoj osobi, uzbuđenje koje ova oblast proizvodi nas navodi da kasnije ponovimo ponašanje.

● Šta se naučnici nadaju da će saznati?

Brojna istraživanja iz oblasti neuronauke motivisana su sticanjem detaljnog razumijevanja ljubav-

ne mreže kao moždane strukture u nadi da će nova saznanja pomoći ljekarima i psihoterapeutima u tretiranju raznih poremećaja disfunkcionalnih veza.

● da Li postoje razLičite vrste Ljubavi?

Da. U posljednjoj deceniji, naučnici su proučavali različite vrste ljubavi: strastvenu ljubav (među zaljubljenima), prijateljsku ljubav, majčinsku i bezuslovnu ljubav (ljubav koja ne traži ništa zauzvrat). Ova istraživanja su pokazala da se različite oblasti mozga aktiviraju kod svake od ovih različitih vrsta ljubavi. Na primjer, kod osobe koja je ludo zaljubljena, dijelovi mozga povezani sa uživanjem, nagradom, strašću i euforijom su veoma aktivni.

● Kupidonov Ljubavni napitaK

Da li ste znali da se zaljubljivanje “do ušiju” odvija u tri faze? Žudnja. Privlačnost. Emotivno vezivanje. Tokom svake od ovih faza različite hemijske supstance u mozgu zaljubljenog bude i najljepše i najgore: opsesiju, čežnju, anksioznost, posvećenost, ali i agresivnost. “Strastvena ljubav je jedna od najadiktivnijih supstanci na Zemlji”, kaže bioantropolog He-

len Fišer.

Evo šta se dešava u vašem mozgu dok ga opijaju različite hemikalije, koje utiču na osjećanja i ponašanje: FAZA PRIVLAČNOSTI - hemijske supstance koje preplave mozak na početku veze Kada se žudnja smiri i testosteron, estrogen i seksualna privlačnost se smanje, rađa se ozbiljnija monogamna veza. U tom momentu sljedeći neurotransmiteri stupaju na scenu: Dopamin reguliše centar za

uživanje i određuje naše emotivne reakcije. Ovaj neurotransmiter je odgovoran za osjećaj euforije, slično dejstvu droge. Noradrenalin kontroliše emocije i stres. Kada se nađe u krvi zaljubljenih, izaziva ubrzan rad srca i znojenje dlanova. Serotonin reguliše tjelesnu temperaturu, raspoloženje i bol.

Na početku veze, serotonin izaziva opsesivnost i gubitak apetita.

FAZA PRIVRŽENOSTI - na duže staze, ove hemijske supstance održavaju vezu Ljubavni nalet hemikalija na-

kon određenog vremena splasne, ali određene supstance ipak održavaju vezanost za partnera: Oksitocin je hormon ljubavi i vezanosti, čiji se nivoi u krvi podižu kada se ljubimo i grlimo, tokom seksualnog odnosa, ali i prilikom porođaja i dojenja.

Vazopresin takođe pospješuje vezivanje. Istraživanja su pokazala da promiskuitetan mužjak miša postaje monogaman kada mu se da velika doza vazopresina. (Izvor: The Washington Post/ National geographic)

22 Zabava

PETAK, 15. 2. 2013.

DŽEREMI AJRONS

Obožavam da pipkam ljude

DIVLJE JAGODE

Nakon što je razbijesnio feministkinje izjavom da žene sa smiješkom treba da prihvate pljeskanje po guzi, Džeremi Ajrons je sada otkrio i da voli da pipka ljude.

“Ako muškarac stavi ruku na ženinu guzu, svaka iole normalna žena će to prihvatiti. To je vrsta komunikacije.

Možemo li biti drugari?”, izjavio je glumac 2001.

Kasnije je objasnio kako je ova njegova izjava pogrešno citirana, pa ju je preformulisao na sljedeći način: “Volim da pipkam ljude, oduvijek sam to volio. Mi-

slim da tada uopšte nijesam pomenuo riječ ‘guza’, ali naravno - pogrešno sam citiran.

U suštini, rekao sam da bi me zbog hvatanja za guzu svaka žena koja drži do sebe opsovala, ukoliko joj to smeta.”

On je takođe ispričao i da mu se kao mlađem glumcu dešavalo da drugi muškarci pokušavaju da se sa njim fizički zbliže, ali da je on znao da se odbrani.

“Dešavalo mi se kao mlađem da su neki ljudi pokušavali da me ‘izvataju’. Stariji muškarci. Samo bih im rekao da se gube”, rekao je Ajrons.

Završeno snimanje spota Prije nekoliko dana završeno je snimanje video-spota za pjesmu rok grupe Divlje jagode, pod nazivom “Samo da znaš”. Riječ je o videu za koji je do početka januara bio otvoren konkurs za najbolji scenario, a na kojem se, prema mišljenju reditelja Murisa Beglerovića i ostalih članova produkcijske kuće “Gotiva”, izdvojila ideja Dine Lacko.

“Htjeli smo da damo šansu kreativnim ljudima i najviše nam se svidio Dinin predlog. Njena ideja je usvojena i, uz malu modifikaciju, snimili smo spot. Vjeru-

jem da će se i publici svidjeti, jer smo ovim videom istupili scenografski sasvim drugačije. Kadrove smo snimali dva dana na nekoliko lokacija u Sarajevu, među kojima su i oni snimljeni u zgradi ‘Bosmala’”, rekao je Beglerović i dodao da će spot biti gotov do kraja mjeseca.

Numera “Samo da znaš” donosi zvuk po kojem su Divlje jagode i prepoznatljive. Snimljena je prije desetak dana u studiju “Šišmiš” u Velikoj Gorici u Hrvatskoj i jedan je od najavnih singlova novog albuma na kojem bend, predvođen Zeletom Lipovačom, uveliko radi.

Zanimljivo je da singlove, koji će uskoro ugledati svjetlost dana, pjeva Nikola Milat, koji je odlaskom Marka Osmanovića postao novi član benda. Prvi nastup pred publikom novi vokal zabilježio je 1. februara u zagrebačkoj “Tvornici”.

U novom video-spotu Divljih jagoda bila je i manekenka Tea Bošković, koja se ljetos na izboru Miss Hrvatske okitila lentom prve pratilje.

“Tea je sjajna djevojka i veoma smo zadovoljni kako je iznijela svoje scene”, zaključio je Beglerović.

OTKAZALA TURNEJU

Gaga na bolovanju Američka senzacija Ledi Gaga (26) otkazala je preostale koncerte sa turneje “Born This Way Ball”, jer mora na operaciju kuka.

“Nažalost, Ledi Gaga ima oštećen desni kuk i mora na operaciju. Zbog toga je otkazala ostatak turneje,” objavio je njen promoter Lajv Nejšn.

Otkazano je 20 koncerata završnog dijela njene svjetske turneje, koja je počela prošlog aprila. Do sada je održala 80 koncerata širom svijeta, zaradivši 160 miliona dolara samo od prodaje ulaznica.

Ledi Gaga, čije je pravo ime Stefani Germanota, prvobitno je otkazala samo četiri koncerta u Čikagu, Detroitu i Hamiltonu zbog sinovitisa i upale zgloba. Međutim, nakon dodatnih ljekarskih pregleda, otkazan je ostatak turneje.

“Bolove sam trpjela neko vrijeme, jer nijesam željela da razočaram svoje fanove. No, nakon nastupa u Montrealu, nijesam mogla stajati niti hodati. Nadam se da će sve ubrzo zacijeliti. Mrzim ovo. Mrzim ovo tako jako,” napisala je pjevačica na Tviteru.

PRVI GLAS SRBIJE

Smuvali se Mirna i Zoran HOT!

Engleski model Lusi Pinder ukrasila je mnoge naslovnice. Ovo je njeno najseksi izdanje u posljednje vrijeme, a posebnu pažnju privlače njene bujne grudi, koje su magnet za muške poglede. Uživajte.

Pobjednica “Prvog glasa Srbije” Mirna Radulović i finalista tog takmičenja Zoran Stanić nedavno su se razišli sa svojim partnerima i počeli romansu - razmjenjuju nježnosti na žurkama, nastupaju zajedno i uživaju, ušuškani daleko od očiju javnosti. Kada ih nešto pitaju, oni kažu kako su samo dobri prijatelji, ali vrijeme će uvjeriti sve nevjerne Tome i pokazati da su mladi pjevači stvoreni jedno za drugo i da samo neuspješno kriju svoju vezu ili romansu.

Podsjećanja radi, i u prethodnoj, prvoj sezoni ovog takmičenja postojale su ljubavne varnice koje su završavale upravo vezama. Tako su se prošlogodišnji fi-

nalisti Igor Terzija i Nevena Đorđević smuvali dok je još samo takmičenje bilo u toku. Da li može-

mo izvesti zaključak da se iz ovih takmičenja, pored profesionalnih glasova, rađa i još ponešto? B.Š.

Zabava 23

PETAK, 15. 2. 2013.

MUZIKA

Željko i Leontina obnovili saradnju Popularni pjevač siguran u uspjeh kompozicije “Ludak kao ja”

Ž

Zlatko Šebek

eljko Joksimović ovih dana predstaviće novi singl pod nazivom “Ludak kako ja”, a najavu je objavio na Jutjub kanalu svoje produkcijske kuće. Ovom kompozicijom obnovio je saradnju sa Leontinom Vukomanović, nakon osam godina od prekida komunikacije.

Željko Joksimović posljednjih dana neprestano je u studiju, u kojem, pored svojih pjesama, završava i kompoziciju za Halida Bešlića, koju ova dva muzičara najavljuju kao svojevrsni nastavak velikog hita “Miljacka”.

Joksimović je u video-linku posvećenom fanovima kazao: “Upravo smo završili novu pjesmu i nadam se da će vam se dopasti. Ja ću vam pustiti nekoliko uvodnih taktova, a da biste saznali više, pratite Jutjub kanal Minacord music, vidimo se”, kazao je Joksimović.

Nakon video-poruke može se čuti oko 20 sekundi pjesme, a stihovi kojima počinje su: “Ja bih da pričam o nama, ti bez reči govoriš, to što te muči i slama sebi sama napraviš”...

Ime numere još nije poznato, ali sudeći po komentarima koji se mogu naći na socijalnim mrežama, popularni pjevač je opet “uboo” hit.

Osim višemjesečnog rada na ovoj pjesmi, ovu numeru izdvaja to što, poslije osam godina pauze, najuspešniji tandem naše muzičke scene, Željko Joksimović i Leontina Vukomanović – ponovo sarađuju!

“Do saradnje je došlo zaista sticajem okolnosti i to zahvaljući mojoj supruzi Jovani. Zapravo, Jovana je zaslužna za naš novi početak.

Imala je priliku da bude u kontaktu sa Leontinom, čula je šta ona trenutno komponuje i poslije nekoliko razgovora, naša saradnja je postala ponovo aktuelna”, kazao je on.

Povodom obnavljanja saradnje sa Joksimovićem oglasila se i Le-

ontina Vukomanović, koju raduju novinski napisi u kojima njih dvoje nazivaju “najplodonosnijim muzičkim tandemom”.

“Sticajem okolnosti, Jovana, sa kojom rado sarađujem i kod koje često gostujem, čula je ‘muške’ pjesme koje sam nedavno komponovala. Interesantno je što su mi te numere prirodno izašle u gotovo jednom danu, i što nijednog pjevača nijesam imala na umu tom prilikom, već sam ih napisala za svoju dušu. Tek nakon sugestija Milice Mitrović, postala sam svjesna činjenice da su pjesme potpuno Željkove, i da moraju zaživjeti. Poslije razgovora i konsultacija sa Jovanom, potpuno otvorenog duha ušla sam u projekat za koji znam da kvalitetom i teži-

nom može govoriti sam za sebe i bez medijske pompe ili reklame.

Onog časa kada sam čula finalnu verziju, znala sam da je Željko odavno nedostižan i da je pjesma ‘Ludak’ jednostavno bila rođena za njega. Moram vam reći da se ne mogu nadisati tih tonova koje je Željkov aranžman donio, i da je muzički ovo nešto najbolje što sam čula u posljednjih dvadeset godina”, ispričala je Vukomanović. Željko i Leontina najveći uspjeh postigli su sada već antologijskim evrovizijskim hitom “Lane moje”, za koju je Leontina pisala tekst, a Željko muziku, aranžman i produkciju. Zajedno su uradili i pjesme: “Leđa o leđa”, “Crno pa se ne vidi”, “Kad prave ljubavi ginu” i dr.

Da podsjetimo, Željko Joksimović će novu pjesmu objaviti nakon godinu dana diskografske pauze, jer je posljednja numera koju smo čuli iz njegove radionice kompozicija “Nije ljubav stvar”, kojom je predstavljao Srbiju na Pjesmi Evrovizije 2012.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme IZBAVIOCI

GLAVNI GRAD GVINEJE

KANAL FRANSTRANO IZMEĐU ŽENSKO CUSKI PISAC SA ENGLESKE IME I EVROPE SLIKE

ČUVENI HAJDUK PIVLJANIN

PETAK, 15. 2. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 1937 sudoku 2012-02-01

INICIJALI BILJKA IZ PISCA JASTUČE IRENA DOMA- OD MILJA PORODICE ZA IGLE MAKOVA NOVIĆA

UNUTRA

Medium level

Teža

1

8

4

7

SKUPITI BEZ REDA

2

DRUGAR, PRIJATELJ ISPOSNIŠTVO (GRČ.)

POLARNA ZVIJEZDA (LAT.)

3

GRAD U FRANCUS. GLAVNI MINERAL TORIJUMA

MALOKRVNOST (MED.)

9

DIO KROVA

7 5

3

6

Play sudoku online at:

4

6

www.sudokukingdom.com

1

3

DRAMSKA KNJIŽEVNOST LIJEK ZA NERVOZU

RIMSKO 1

2

8

ČOVJEK IZ PAZINA ŽUBORITI, ROMORITI

JEDAN METAL, KALAJ

1

5

4

SPORTSKA IGRALIŠTA DIZNIJEV JUNAK

PTICA VELIKI RONAC (ZOOL.)

4

4

AMERIČKI GLUMAC FAREL UNIŠTAVATI SE

9

9

REVOLUCIONAR, GEVARA PJEVAČ KRAVIC

OSAKAĆENOST

AUTOR: BANE

7

8

9

JAPANSKI PISAC ŠIGA SVIRAČ U FRULU

4

1

Daily Sudoku puzzle No. 1818

7

Lakša 2011-10-05

Medium level

2

PISMENA NAREDBA TURSKOG CARA

3

3

PLANINSKI MASIV U EVROPI

7

1

9

4

6

SA PRKOSOM

9 OGRANIČENJA (LAT.)

6

TITANOV OKSID

OZNAKA ZA ŠABAC

5

2

9

5 7

1

Page 1/2

Play sudoku online at:

INTERNET KEY EXCHANGE

2 Play sudoku online at:

1

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: POTPOMAGATI, OMAR, CIRKUS, ŠERIF, NACRT, TRIMER, DEKO, MAJA ŠUPUT, VS, ČESTIT, AVK, ŠPAR, OL, TAOS, AKANTI, IDRIZ, OTROK, BESKORISNO, KAJA, URAN, PINČ, UNCA, SAID.

6

9

3

6

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

Savršen odmor

Hotel u šumi - sobe na drveću

7 9

1

4

2

6

Puzzle solution:

2 8

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1933 2012-01-28 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1952 2012-02-16

NLO-a. To je peta soba u ovom neobičnom hotelu, a sve se one nalaze u usamljenoj šumi, uzdignute iznad tla. Hotel je projekat nekoliko skandinavskih arhitekata, koji se neprekidno povećava, a cilj je da se objedine priroda, ekološke vrijednosti, udobnost i savremeni dizajn.

NLO može primiti četiri gosta (dvoje odraslih i dvoje djece), ima kupatilo i zaseban dnevni boravak. Jedna od preostale tri sobe nosi naziv “Plava kupa”, mada je, zapravo, crvene boje. Do ove sobe stiže se preko mostića. Spolja je obložena laminiranim brezovim drvetom, a unutrašnjost sobe je od drveta.

“Ptičije gnijezdo” napravljeno je

tako da liči na prirodno ptičije stanište. U sobu se ulazi stepenicama koje se uvlače. I ovdje ima mjesta za četvoročlanu porodicu. Zidovi su obloženi drvenim daskama, a prozori skoro nestaju u gustom granju eksterijera.

“Kocka s ogledalima” uzbudljivo je skrovište u drveću, kamuflirano ogledalima, u kojima se ogleda priroda. Šest prozora osigurava panoramski pogled. U ovoj sobi, koja ima terasu na krovu, mogu spavati dvije osobe. “Koliba” liči na kapsulu, strano tijelo među drvećem.

Za dvije osobe, smeštaj u sobama košta od 449 funti za noć. Hotel ima saunu, restoran i prostoriju za odmor s televizorom i internetom.

6

1

7

2

8

9

3

5

9

4

3

7

5

1

6

8

2

2

8

5

3

9

6

4

7

1

6

1

8

2

9

4

7

3

5

7

3

9

4

5

1

2

6

8

2

7

5

6

3

8

1

4

9

8

1

6

9

3

5

7

4

2

1

5

7

4

2

9

3

6

8

5

9

2

1

4

7

3

8

6

8

3

6

1

7

5

9

2

4

3

4

7

6

8

2

5

1

9

4

9

2

8

6

3

5

7

1

9

2

4

8

6

3

1

5

7

7

2

4

9

1

6

8

5

3

1

5

8

2

7

4

6

9

3

3

6

9

5

8

2

4

1

7

6

7

3

5

1

9

8

2

4

5

8

1

3

4

7

2

9

6

vicevi

“Treehotel” (“Hotel na drveću”) jedinstveni je doživljaj za goste moderno dizajnirane sobe usred netaknute prirode u Švedskoj. Ovdje ćete sigurno zaboraviti svakodnevnu užurbanost i probleme i uživati u spokoju te se osvježiti u modernom, ali ipak intimnom okruženju.

Hotel se nalazi u Haradsu, nedaleko od rijeke Lule, stotinjak kilometara od Aerodroma Luleo. Selo od 600 stanovnika ima restoran, prodavnicu i pansion. Iz hotelskih soba pruža se izvanredan pogled na dolinu moćne rijeke Lule i kilometarske šume.

Nedavno je u hotelu otvorena najnovija soba u obliku ekološkog

4

Kratkovidi profesor šeta pogledom po učionici, zatim zapovjednički uperi prst u jednogPage koji je1/2 stajao sasvim u dnu: - Ti, dolje! Ponovi šta smo učili na prošlom času!

- Uh, pa, ne znam...

- Kako ne znaš?! Zašto sinoć nijesi ponovio lekciju?

- Pa... sinoć sam se kartao s prijateljima, pa smo malo cugnuli, pa smo zaglavili jutros do tri...

- Šta?! - zagrcnu se profesor. - Pa šta ti radiš ovdje, nesrećo jedna?!

- Ja? Pa... poslali me iz firme da popravim radijator... *** Čovjek na samrti kaže doktoru: - Napišite da sam umro od side.

- Zašto?

- Tako niko više neće spavati s mojom ženom, a oni koji jesu umrijeće od straha. *** Pita učiteljica Pericu: - Koja je razlika između muškarca i žene?

Perica će na to:

- Učiteljice, koji broj cipela vi nosite?

- 38.

- A Vaš muž?

- 42.

- Eto vidite, razlika je između nogu. *** Vise dva slijepa miša sa grane, a jedan stoji na njoj. Pita jedan što visi drugog: - Šta se dešava s ovom budalom?

- Pojma nemam! Izgleda da je pao u nesvijest. *** Krali Mujo i Haso kukuruze i dogovorili se da Mujo krade, a Haso da čuva stražu. Krali oni tako i odjednom naiđe policajac. Pita on Hasa: - Šta to radiš u ovo doba?

- Smišljam stihove.

- Dede kaži jedan.

Počne Haso da pjeva: - Gore nebo, dolje trava, čučni, Mujo, vidi ti se glava. Kaže policajac: - Dede još.

- Dolje trava, gore nebo, bježi, Mujo, bog te je*o.

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PETAK, 15. 2. 2013.

NEZVANIČNO

Samo nek je sve u demokratskoj proceduri, pa ćemo da vidimo za Filipov četvrti mandat

Kažu da su se žalili na Filipa danas.

Kako smo se skupili, kao da ćemo potpise nekom za kampanju da dajemo.

Nemojte samo da ja govorim o žalbi. Dobar sam sa Filipom.

Word Search Puzzle #J372SP

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

E

T

S

E

H

T

Y

C

S

Z

Y

E

N

N

S

U

N

L

S

P

E

E

W

Y

T

F

O

L

G

W

S

A

S

E

N

R

H

D

R

R

V

U

N

O

I

S

I

L

Y

S

E

N

A

L

E

R

I

O

S

A

I

S

I

C

A

B

P

I

L

E

S

Y

I

N

I

T

I

A

T

I

V

E

S

S

S

E

N

T

I

M

E

N

T

A

L

I

T

Y

S

E

C

N

A

R

E

D

N

O

P

E

R

P

R

D

E

T

U

C

R

A

V

E

D

V

N

O

Y

L

E

N

I

F

I

E

O

A

V

I

J

I

C

A

C

T

I

U

S

L

C

S

T

A

E

S

M

A

M

A

S

S

H

T

P

E

D

B

T

E

H

T

U

R

T

I

F

O

R

P

E

L

T

S

X

W

S

E

N

I

L

C

E

R

A

E

Y

L

AMASS APPLICATION Amass BARON Application BERET CACTI Baron CADETS CRAVED Beret CRETIN CactiDAISY DECIMATE Cadets DEPTH

FINELY FUNNY Funny INITIATIVES Initiatives INNER JETTY InnerLANES JettyLISTED LOFTY LOVES Lanes LURES Listed NASAL

Craved

FOTO PRIČA Cretin

Lofty Loves

Seats

Daisy

Lures

Sentimentality

Decimate

Nasal

Since

NOISILY NOVELS Party PARTY PeltsPELTS POISES Poises PREPONDERANCES PROFIT Preponderances RECLINES SCYTHES Profit SEATS Reclines SENTIMENTALITY

Scythes

SINCE SINGS Stave SLEPT TailsSTAVE TAILS Tissue TISSUE TRUTH Truth VIABLE WEEPS Viable WHEAT

Morate kontrolisati svoje burne reakcije u prisustvu drugih. Možda oni namjerno žele da vas izbace iz takta. Ne dozvolite im tako nešto.

Obično u sličnim situacijama postajete nervozni i agresivni. O nečemu slatko maštate.

BIK Dolazite do zaključka da vam štošta ne polazi za rukom onako kako biste željeli, a uvijek želite mnogo. Odustajete od planova i povlačite se u svoj svijet. U njemu sve tako dobro funkcioniše. Obradujte partnera makar poljupcem.

BLIZANCI Pošto je vaš nervni sistem blago narušen, bilo bi poželjno uraditi sve u cilju saniranja ovog problema. Znate šta vas može smiriti, opustiti i pričiniti zadovoljstvo.

Učinite mali napor sa svoje strane kako biste to postigli.

RAK Sve teče po ustaljenom šablonu.

Korektno funkcionišete u svim segmentima života. Iako nemate razloga za emotivno nezadovoljstvo, pomalo ipak patite. Radom i sportom uspješno prevazilazite neke poraze. Prepustite se pikantnoj hrani.

VAGA Sa partnerom ste na različitim talasnim dužinama, ili ste fizički razdvojeni. Pošto želite da znate na čemu ste, tvrdoglavo reagujete u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu. Postajete agresivni u namjeri da dođete do cilja.

ŠKORPIJA Morate povesti više računa o zdravlju. Nesebično se iscrpljujete već duže vrijeme, pa lako možete oboljeti. Budite umjereniji u svemu, posebno kad su nerviranja u pitanju. Niko nije dostojan toga da vam pokvari raspoloženje.

STRIJELAC Mnogi pripadnici ovog vatrenog znaka trenutno su u fazi poslovne i materijalne ekspanzije. U kući pokušavate da puno obaveza svalite na partnerova pleća. Zar se nijeste zapitali dokle će on to da toleriše? Kućni poslovi vam ne odgovaraju.

JARAC U dobrom ste raspoloženju, pošto trenutna materijalna situacija nije kritična. Sa partnerom ste sklopili primirje; popuštate, čineći mu ko zna koji put ustupke - sve zarad mira u kući. Pozovite goste u posjetu ili posjetite drage prijatelje.

Weeps Wheat

Najmanja banka na svijetu

Depth Noisily Njemac Peter Breiter jedi-

OVAN

Sings

ni je zaposleni najmanje banke Finely Novels Slept na svijetu u selu Gammesfeld, na jugu Njemačke.

Ovaj 41-godišnjak je srećan jer obavlja posao za 500-injak stanovnika, ali tvrdi da mu je posao i zabavan jer svakom klijentu zna ime. © Puzzle Baron February 14, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Copyright “Ljudi bi rekli kako ovaj posao zna da dosadi, ali kod mene to nije slučaj”, kazao je Peter.

On je dodao kako je jednom primio zahtjev za kredit od četiri miliona eura, ali je odbio jer osoba nije bila iz njegovog sela.

LAV Imate osjećaj da neko uporno koči vaše akcije, ali to je samo plod vaše uobrazilje. Često ste u raskoraku između želja i mogućnosti, što i nije ništa neobično. Partnera izvedite u bioskop, pa na piće ili večeru.

DJEVICA Mogući su emotivni problemi, pošto ste očigledno idealizovali partnera. On vam ko zna koji put daje do znanja da ste na pogrešnom putu kad su njegova osjećanja u pitanju. Završite započete poslove.

Razmišljajte ipak i o ljubavi.

VODOLIJA Nijeste u potpunosti zadovoljni emotivnim životom. Mislili ste da će vam partner pružiti veću podršku, ali ste se malo prevarili.

Imate utisak da on ne samo da vam ne pomaže, već vam i odmaže. Po običaju, pretjerujete.

RIBE Nervoza je ono što vas sputava da normalno razmišljate. Uopšte nijeste u situaciji da sagledate svoj trenutni problem, a još manje da bilo šta preduzmete kako biste ga sanirali. Savjetuju se strpljenje i marljiv rad.

26 Sport

PETAK, 15. 2. 2013.

USPJEH

Anja Jović - crnogorski ponos Karate reprezentacija osvojila pet medalja na Evropskom prvenstvu u Turskoj - svi u Savezu prezadovoljni tim rezultatom

Da je superstar Bostona Kevin Garnet postigao 717 dabl - dablova tokom karijere u NBA ligi.

BROJKA DANA...

20

utakmica propustiće košarkaš Orlanda Hidajet Turkoglu u NBA ligi pošto je suspendovan jer je bio pozitivan na zabranjenu supstancu - metenolon! Dok mu traje suspenzija reprezentativac Turske neće primati novac.

Foto: Mirko Savović

DA LI STE ZNALI...

Crna Gora je briljirala na Evropskom prvenstvu u turskoj Konji - kadetkinja Anja Jović je osvojila zlato, mlađa seniorka Jelena Maksimović bila je srebrena, dok su se bronzom okitili junior Adonis Markačević, mlađi senior Vladimir Jović, te muški kata tim u sastavu Dragoljub Vukotić, Marko Vratnica i Boris Zečević.

Ti rezultati, tih pet medalja obezbijedili su crvenoj reprezentaciji poziciju broj 8 u generalnom plasmanu šampionata Evrope - takmičile su se 44 države sa preko 800 takmičara.

“Medalje su plod uspješnog i kontinuiranog rada klubova, klupskih i reprezentativnih trenera, selektora i Saveza”, rekao je juče predsjednik KSCG Vladimir Mrvaljević, koji se nada novim uspjesima, ali zna da Savez muče finansije.

“Nemamo svoju kancelariju, radimo u neadekvatnim uslovima.

Nemamo ni salu za trening, jer Sportskom centru Morača dugujemo 18.000 eura. Očekujem pomoć Vlade i Uprave za mlade i sport kako bi nastavili uspješan niz, te na najbolji način reprezentovali Crnu Goru”, dodao je Mrvaljević.

Selektor muškog kata tima Jugoslav Bukilić zadovoljan je bronzanom medaljom u Turskoj.

“Donijeli smo prvu juniorsku medalju našoj zemlji u katama. Na neki način ispisali smo istoriju. Imamo kontinuitet, nadam se da ćemo praviti nove uspjehe ubuduće”, rekao je Bukilić.

A, onda je sa novinarima utiske sa EP podijelio selektor muške karate reprezentacije Dragoljub Fatić - pozitivno je iznenađen sa pet medalja, zadovoljan je što je Savez uprkos finansijskim problemima obezbijedio sva sredstva za takmičenje u Konji.

“Rezultati koje smo postigli na Evropskom prvenstvu su najbolji od kada se Crna Gora takmiči na međunarodnoj sceni. Ovo je veliki

uspjeh svih nas, naročito takmičara koji su još jednom dokazali da su bez premca u svojim kategorijama”, rekao je Fatić, koji je dodao: “Anja Jović je briljirala, uzela je zlato, svi smo ponosni njenim uspjehom. Crnogorska himna je svirana u Turskoj, to je bio poseban osjećaj”.

Djevojka koja je omogućila da se “Oj svijetla majska zoro” svira na Evropskom prvenstvu je prezado-

SKIJANJE SP

Udo Bajer priznao doping

Tesa skinula krunu Tini Iznenađenje - Francuskinja Tesa Vorli osvojila zlato u veleslalomu, Tina Maze uzela srebro

TIKET DANA LIL REN TIP 1 TRANMER ŠRUZBERI TIP 1

Minić i Hadžić bez finala

KVOTA 1.95

KVOTA 1.90

MILAN PARMA TIP 1 1

KVOTA 2.40

VOLFSBURG BAJERN TIP 2 3

KVOTA 1.90

BEIRA MAR PORTO TIP 2 2

KVOTA 1.70

AKHISAR GALATASARAJ TIP 2

KVOTA 1.60

Trijumf Francuskinje - Tesa Vorli je dominantno osvojila zlato u veleslalomu na Svjetskom prvenstvu u Šladmingu! Tesa je prvo mjesto prigrabila vremenom 2:08.06 minuta.

Tako je Tesa za sekundu bila brža od Slovenke Tine Maze (poslije prve vožnje bila loša, sve nadoknadila u drugoj) koja je branila titulu.

Na pobjedničkom postolju našla se još Ana Feninger iz Austrije.

“Prvo mjesto na SP - sjajan osjećaj! Tome se stvarno nijesam nadala. Bilo je jako teško takmičiti se sa Tinom i ostalim takmičarkama koje su iskusnije od mene. Koncetracija me nije napuštala nijednog trenutka. Srećna sam, ponosna sam”, u dahu je pričala juče 23-godišnja Tesa Vorli, na čije se riječi nadovezala sjajna Slovenka koja je sada

- vicešampionka...

“Velike čestitke Tesi, zaslužila je zlato. Iskreno, ova srebrna medalja je vrijednija od mnogih drugih, jer sam mnogo zaostajala nakon prve vožnje. Na početku je sve pošlo naopako, ali razmišljala sam pozitivno i na kraju sam se dokopala drugog mjesta”, riječi su Tine Maze.

Iza Vorlijeve, Maze i Feningerove, slijedila je Cetelova, ispred Šveđanke Fride Hansdoter, Mikaele Šifrin iz SAD, Švajcarkinje Lare Gut i Mari-Mišel Ganjon iz Kanade. Prvih deset kompletirale su Njemica Marija Hefl-Riš i Ana Drev iz Slovenije.

A, Svjetsko prvenstvo nije završeno - danas je na programu muški veleslalom, dok je posljednja trka za skijašice - slalom - zakazana za subotu! B.T.

voljna postignutim.

“Presrećna sam zbog zlatne medalje. To je moj veliki lični, ali i uspjeh crnogorskog karatea. Tokom cijelog turnira radila sam dobro, a po ulasku u finale bila sam uvjerena da mi se suparnica ne može suprostaviti. Posebne zasluge za moj uspjeh pripadaju mom klupskom treneru Žarku Rakoviću”, rekla je kadetkinja Anja Jović.

M. Obradović

Crnogorski skijaši Mladen Minić i Tarik Hadžić nijesu prošli kvalifikacije i neće nastupiti u veleslalomu na Svjetskom prvenstvu u Šladmingu. Minić je juče u prvoj vožnji imao 53. vrijeme (1:19,61), ali je u drugoj napravio grešku i odustao.

Druga vožnja bila je kobna i za Hadžića, koji je nakon prve bio na 55. mjestu sa rezultatom minut, 20 sekundi i 63 stotinke. U veleslalomu nije nastupio Bojan Kosić, koji je na predlog ljekara preskočio takmičenje i nastupiće samo u slalomu.

U ženskom veleslalomu, za koji nijesu vožene kvalifikacije, takmičila se članica Bjelasice, Ivana Bulatović, ali nije završila prvu vožnju. Članica Javorka, Milena Radojičić, preskočila je veleslalom i nastupiće samo u slalomu.

Nekadašnji olimpijski šampion u bacanju kugle Udo Bajer priznao je prvi put da se dopingovao. Bajer se takmičio za Istočnu Njemačku, koja je imala sistematski program dopinga za sportiste, od kojih su mnogi rekli da nisu bili svjesni da im se daju nedozvoljena sredstva.

On je ovo priznao u dokumentarnom filmu “Vuk samotnjak”, koji je prikazan na festivalu u Berlinu.

“Znao sam šta se dešava i odluka o uzimanju nedozvoljenih sredstava je isključivo moja.

Moram, međutim, da kažem da sam zlatnu medalju na Oilimpijskim igrama u Montrealu 1976. osvojio zato što sam bio najbolji u takmičenju, a ne zbog dopinga”, rekao je Bajer.

I Stricova kažnjena Međunarodna teniska federacija (ITF) suspendovala je zbog dopingovanja Barboru Zahlavovu Stricovu iz Česke na šest mjeseci! Ona je oktobra prošle godine na turniru u Luksemurgu bila pozitivna na stimulans sibutramin, a optužbe je odbacila tvrdivši da je stimulanse unosila kroz hranu koju uzima.

Kažnjena 26-godišnja Stricova je do sada na Gren slem turnirima tri puta stizala do treće runde takmičenjima - na Vimbldonu 2008. i 2010, kao i na Australijan Openu prije dvije godine. A.P.

Sport 27

PETAK, 15. 2. 2013.

SPORTSKI EKRAN 12:30 16:30 17:00 19:00 19:30 19:55 20:15 20:30 20:45 20:45 21:30 22:50

ATP Rotterdam 1/4 finale, tenis Himki - Olimpijakos, košarka Split - Zagreb, fudbal Fenerbahče - Bešiktaš, košarka ATP Rotterdam 1/4 finale, tenis Sport Sav taj sport Lil - Ren, fudbal Montepaski - Kaha Laboral, košarka Milan - Parma, fudbal Sevilja - Deportivo, fudbal Sport

SportKlub SK Prime Arenasport 3 SK Prime SportKlub RTCG 1 RTCG 2 Arenasport 1 SportKlub+ Arenasport 4 SK Prime TV Vijesti

NE PROPUSTITE MILAN - PARMA (20:45, Arenasport 4) Premijerni meč 25. kola Serije A otvara se u gradu mode - Milan bez prvog strijelca Stefana El Šaravija dočekuje Parmu.

Svijetla Apenina su spremna...

TOP 16 - 7. kolo CSKA - Panatinaikos 86:69 Alba - Unikaha 65:67 Makabi - Barselona 77:82 Petak 16.30 - Himki - Olimpijakos 19 - Fenerbahče - Bešiktaš 20.45 - Montepaski - Kaha L.

EVROLIGA

Šou Teodosića za pobjedu CSKA Moskovljani se u derbiju poigravali sa gigantom iz Atine, vatra viđena u Tel Avivu na meču Makabi - Barselona Miloš Pavićević

I

gra mačke i miša viđena je u glavnom gradu Rusije - CSKA iz Moskve pobijedio je Panatinaikos rezultatom 86:69 u meču sedmog kola TOP 16 faze Evrolige. Moskovljani su tako upisali petu pobjedu u drugom dijelu najjačeg ligaškog takmičenja na kontinentu, dok Panatinaikos ima sada učinak od četiri trijumfa i tri poraza. A, utakmicu je obilježio sprski plej Miloš Teodosić kao nejefikasniji sa 20 poena, ali i jedan momak, koji je praznik košarke i Dan zaljubljenih iskoristio da zaprosi djevojku prije početka druge dionice.

Već prvu četvrtinu Moskovljani su dobili sa 25:15, ali su tu prednost gosti ublažili, i na poluvrijeme otišli sa zaostatkom od četiri poena. Tim Etorea Mesine ponovo je podigao tempo u nastavku, i dobio treću četvrtinu sa 31:19. Održavao je prednost, i konačno slavio sa 86:69.

“Odigrali smo fenomenalan meč, možda i najbolji do sada u Evroligi.

To je igra i forma kakvu smo željeli imati u ovom trenutku. Panatinaikos posjeduje veliki kvalitet, ali mi

smo u ovom meču bili mnogo jaki i došli do velikog trijumfa. Posebno bih pohvalio igru u odbrani, koja je preduslov za značajan rezultat”, rekao je nakon meča Etore Mesina, strateg Moskovljana.

Teodosić je poenterskom učinku dodao sedam asistencija i četiri skoka, a bivši košarkaš Budućnosti Vladimir Micov je imao deset poena, četiri asistencije i dva skoka, a kapiten srpske reprezentacije Nenad Krstić imao je osam poe-

RIJEČ LEGENDE MEDŽIKA

Džordan-Lebron?

Bilo bi 10:0 za letećeg Majkla Uključivši se u javnu internet debatu na temu “Ko je bolji, Lebron Džejms ili legendarni Majkl Džordan”, odnosno ko bi se bolje snašao u duelu jedan na jedan, možda najbolji plejmejker svih vremena Irvin “Medžik” Džonson dao je više nego zanimljiv odgovor.

“Da Džordan i Lebron igraju “1na-1” deset puta, Džordan bi dobio svih deset utakmica. On je ap-

solutno najbolji igrač u situacijama “1-na-1”, napisao je Medžik na Tviteru.

Ipak, da se ne takvim stavom ne bi baš mnogo zamjerio Džejmsovim navijačima, već u sljedećem “tvitu” rekao je šta misli o majstoru koji nosi dres Majamija.

“Mnogo volim kako Lebron igra.

On je najsvestraniji košarkaš na svijetu trenutno”, poručio je legendarni košarkaš Lejkersa.

na i tri uhvaćene lopte. Erceg je za 18 minuta ubacio pet poena. Poslije organizatora igre srpske reprezentacije, u taboru CSKA najefikasniji je bio Soni Vims sa 19 poena.

Za Panatinaikos je najefikasniji bio Maciulis sa 15 poena, a jedini dabl-dabl ostvario je bivši igrač Partizana Džejms Gist sa 12 poena i 10 skokova. Još jedan nekadašnji igrač “crno-bijelih”, Stefon Lazme, postigao je 12 poena, a za dabl-dabl su mu nedostajala dva skoka.

Moskovljani su lako odradili Atinjane, ali dosta vatre viđeno je u Tel Avivu - Barselona je lagano gurala utakmicu sa Makabijem (vodili su po 10, 15 poena razlike), ali je ponos Izraela na samom kraju prišao na samo tri poena razlike (77:80). Nokia Arena je gorila, nadali su se velikom preokretu, ali je Barsa izgurala trimuf - na kraju 77:82.

NBA

Kelti umirili bikove u igri odbrana

Pekmenov dabl-dabl u porazu Minesote, Vučević ubacio šest poena Atlanti

Odavno manje koševa nije postignuto na nekom meču u najkvalitetnijoj košarkaškoj ligi na svijetu kao što je to bio slučaj protekle noći u duelu Bostona i Čikaga (71:69), dok su nasuprot tome Los Anđeles Klipersi u uvodnoj četvrtini ubacili 46 poena u pobjedi nad Hjustonom od 106:96.

Minesota je poražena od Jute na svom parketu sa 97:93, pa joj nije pomogla ni nova odlična partija našeg kapitena Nikole Pekovića. Pekmen je nanizao 19 poena i 13 puta bio najviši u skoku.

Košarkaši Bostona su riješili da prespavaju drugu i treću četvrtinu u svom domu protiv Čikaga, kome su tada ubacili 11 i 8 poena, ali su i pored toga uspjeli da ukrote “bikove” u meču sa fenomenalnim odbranama - 71:69.

Do trijumfa su došli najviše zahvaljujući odličnoj posljednjoj dionici, a oba tima su imala po 36 odsto uspješnosti šuta iz igre. Kod Kelta su se istakli Brendon Bas sa 14 i Kevin Garnet sa 12, koliko je postigao Marko Belineli, najviše za Bulse.Orlando je izgu-

bio od Atlante 108:76. Naš Nikola Vučević je na parketu proveo 25 minuta i imao učinak od šest poena, sedam skokova i tri asistencije.

Semafor: Orlando - Atlanta 76:108, Klivlend - San Antonio 95:96, Indijana - Šarlot 101:77, Boston - Čikago 71:69, Bruklin - Denver 119:108, Njujork - Toronto 88:92, Detroit - Vašington 96:85, Milvoki - Filadelfija 94:92, Nju Orleans - Portland 99:63, Minesota - Juta 93:97, Dalas - Sakramento 123:100, L.A. Klipers - Hjuston 106:96.

M.P.

28 Sport

PETAK, 15. 2. 2013.

Gdje su i šta rade

Osjetila sam trenutak da se vratim rukometu Dnevne novine u posjeti Snežani Damjanac, bivšoj rukometašici Budućnosti, a sadašnjoj direktorici u Rukometnom savezu Crne Gore Miloš Pavićević, foto: Mirko Savović

Lična karta

K

ada je sa 25 godina Snežana Damjanac došla u naš glavni grad i kao pozajmljen igrač iz Napretka tri mjeseca nosila dres Budućnosti u Ligi šampiona, tada je prvi čovjek kluba Rade Đurđić rekao to je ono što nedostaje podgoričkom klubu za velike domete. Po isteku pozajmice uslijedio je drugi poziv ovog puta na tri sezone - Nena je došla 2000.godine i zavoljela Podgoricu, Budućnost i navijače kao da je rođena u glavnom gradu,a kako su godine prolazile, ta ljubav je postala obostrana.

Nakon 13 godina provedenih u našoj zemlji Snežana Damjanac se osjeća kao prava Crnogorka, čak je i na proteklom polufinalu u Beogradu gdje su “crvene” igrale sa Srbijom navijala za Crnu Goru. Nakon što je godinama bila i te kako bitan šraf za “plavi” tim, sada je još bitniji šraf u kancelariji RSCG, s obzirom da su za nju vezani svi uspjesi naše ženske rukometne reprezentacije protekle godine.

“Prošlo je pet godina od završetka igračke karijere, a prije godinu i po sam dobila poziv od predsjednika Saveza Predraga Boškovića, da se prihvatim funkcije direktora ženske reprezentacije i da budem potpredsjednik saveza, tako da sam se ponovo vratila rukometu. Imala sam sreću da se vratim na vrijeme i da osvojim medalje u Londonu i Srbiji”, bile su prve riječi Snežane Damjanac za naš list. ● Radev poziv se nije mogao odbiti Popularna “tetka”, kako je igračice zovu, odlično se sjeća dana kada je došla u Budućnost.

“Prvi put sam došla 1999. godine na tri mjeseca da im pomognem u Ligi šampiona, jer se Anica Đurović povrijedila. Kada me drugi put pozvao tadašnji predsjednik kluba Rade Đurđić da dođem u Budućnost, to je za mene bila velika čast, iako sam imala neke inostrane ponude. Željela sam u Budućnost zato što sam redovno igrajući za Voždovac i Napredak gubila u finalu, nijesam imala prilike nešto da osvojim, a pritom sam i željela u Podgorici da osjetim atmosferu krcate “Morače” na koju su svi ostali

Ime i prezime: Snežana Damjanac Datum rođenja: 11.09.1974. - Beograd Klubovi: Voždovac, Napredak, Budućnost.

Trofeji:Kup SiCG sa Napretkom. Siti Kup sa Napretkom. Srebro na SP u Italiji (2001.). Šest titula SiCG sa Budućnosti, dvije duple krune CG sa Budućnosti.

klubovi bili po malo ljubomorni”. ● CRna goRa je moja kuća Godine su prolazile, Damjanac često kao kapiten “plavih” podizala trofeje i donijela dosta radosti našoj naciji. Sada svoj život ne može da zamisli u nekoj drugoj državi.

“Iskreno nijesam očekivala da ću ostati u Crnoj Gori, ali igrom okolnosti ovdje sam već 13 godina i sada planiram da ostanem do kraja.

Imam osjećaj kao da sam se ovdje rodila. Skroz sam se prilagodila na crnogorski mentalitet”.

Da se vratimo nekoliko mjeseci unazad i polufinalni meč Srbije i Crne Gore u Beogradu. Srpski mediji su osuli drvlje i kamenje po Sneži nakon izjave da će navijati za Crnu Goru.

“Nijednog trenutka nijesam imala dilemu za koga ću navijati. Moj odgovor je bio za Crnu Goru, jer sve što imam, to sam stekla upravo u Crnoj Gori”.

Interesantno je da je Nena prvo počela da trenira ritmičku gimnastiku, zatim plivanje, pa čudo, dok je tek u devetoj godini pošla na rukometni trening. Od svih drugarica koje su počele da treniraju samo je ona istrajala, upornost se isplatila, jer je uvijek težila da bude bolja čak i od starijih generacija. Sa 14 godina je zajedno sa Tanjom Medved i Milicom Danilović priključena prvom timu Voždovca, gdje je tada bila jedna jedina... ● CeCa je bila čudo “Svetlana Ceca Kitić - kakva je samo to igračica bila. Kada sam počinjala da igram rukomet nijesam

ni sanjala da ću igrati sa Cecom Kitić. Sa njom je bilo uživanje igrati svaki utakmicu. Kada sam došla u Budućnost zatekla sam legendu poput Maje Bulatović, a zatim je uz nju stasavala Bojana Popović. Igrala sam stvarno sa mnogo vrhunskih igračica”, govori Damjanac.

Imale ste odličnu ekipu, ali je uvijek malo nedostajalo da napravite završni udarac u Ligi šampiona. Nanizala si domaće trofeje, stigao je i Kup EHF 2006. godine, a onda dvije godine kasnije šok za sve navijače Budućnosti - slovenački trener Tone Tiselj nakon poraza od Bera Bere

Nadimak ª tetkaº od igračica Skoro svaka igračica od svojih kolegnica dobije nadimak, a Snežani je zbog svog odnosa prema mlađim igračicama “prišiven” nadimak - tetka.

Snežana Damjanac sa Jovankom Radičević slavi EHF Kup osvojen 2006.godine

“Poznata sam bila po tome da štitim igračice i one su me prozvale tetka. Uvijek sam bila tu za njih, da ih saslušam, savjetujem, ali i da

budem uz njih kada naiđe neki problem. Taj nadimak mi ne smeta, jer sam srećna kada na bilo koji način mogu da im izađem u susret”.

u Španiji saopštio je Sneži Damjanac i Ivani Mladenović da ne računa na njih. ● tiselj šokiRao podgoRiCu “To je bilo razočaravajuće saznanje. Nijesam ni sanjala da to mogu poslije svega da doživim u mom klubu. Na kraju je ispalo da Budućnost nije sa tim imala ništa. Ne znam kako bih vam opisala tog čovjeka, ali jednostavno mislim da je on od početka imao neki kompleks.

Strašno ga je nerviralo što igračice imaju veliko povjerenje u mene, a pritom je očekivao da mu prenosim sve što one meni kažu. Od samog starta sam mu rekla da nijesam ta koja će mu prenositi šta se radi u svlačionici, ali sve što bude u interesu kluba da ću mu pomagati. Poslije mjesec dana sam znala kakav je on čovjek, jer me je odstranio, a već je sve bio dogovorio sa Olkimom. Ipak, žena sam koji zna da prašta. Stiglo je izvinjenje, ja sam oprostila i došla na mjesto direktora reprezentacije i mislim da je bio pravi trenutak da se vratim rukometu”.

Dama koja je bila univerzalan

igrač (igrala je beka, krilo, pivota) je oduševljena onim šta u posljednjih godinu dana rade naše “lavice”.

“Sport je najbolji predstavnik jedne države. To sam najviše vidjela na Olimpijadi. Dok nijesmo uzeli medalju niko nije pitao gdje je Crna Gora. Tek kada smo sletjeli na aerodrom u Podgorici bila sam svjesna šta smo uradili u Londonu. Kakav je to samo bio osjećaj. Prisjetila sam se svega onoga kada smo osvojile EHF Kup. Rezultati koje postižu naše rukometašicu su za svaku pohvalu i poštovanje, ali to je sve plod kvalitetnog rada unazad nekoliko godina, jer ti rezultati nijesu došli slučajno i odjednom”. ● napad na medalju u sRbiji Nakon srebra u Londonu, te zlata u Srbiji direktor ženske reprezentacije želi još jednu medalju na Mundijalu u Srbiji krajem godine.

“Zašto da ne. Imamo dobru ekipu, sistem rada od kojeg nećemo odustajati i sigurno da ćemo pokušati da ponovo napravimo vrhunski rezultat”, poručila je Damjanac.

Otac Milanko deset godina na čelu Voždovca

Interesantan podatak je da je Snežin otac Milanko deset godina bio predsjednik Voždovca za koji je u njegovo vrijeme igrala najbolja rukometašica svih vremena Svetlana Ceca Kitić.

“Dok sam bila u Voždovcu najgore sam prolazila. Toliko sam presjedjela na klupi baš zbog toga da ne bi mnogi rekli da igram zbog oca.

Najviše sam se nervirala kada je on bio predsjednik kluba. Sjećam se kada je bilo vrijeme inflacije, teška finansijska situacija u klubu, dijelile su se plate za igračice, a on kada dođe do mene samo kaže ti ćeš platu dobiti kući. Prvi put sam prešla preko toga, naravno kući ništa nijesam dobila, da bi naredni put bila ista situacija, ali nijesam mogla da izdržim, već sam rekla predsjedniče i ja sam igrač ovog kluba i želim odmah da dobijem novac, a ne kući. Na insistiranje izvadio je pare iz džepa i bio zatim ljut na mene”, priča Damjanac.

Sport 29

PETAK, 15. 2. 2013.

ODJECI LIGE ŠAMPIONA

E, sada je Junajted favorit Engleski mediji veličaju “đavole” - aplauz za zahvalnog Ronalda

SESK FABREGAS

Kraj karijere u Barseloni

Real je propustio svoju šansu, sada je Junajted favorit! - grme engleski mediji nakon remija u Madridu, ohrabreni činjeniciom da lider Premijer lige nije eliminisan u posljednjih 17 od 19 slučajeva kada nije poražen u prvom duelu. Dakle, zemlja se ponovo okreće, ali rat zvijezda na “Santijago Bernabeu” stadionu prepričavaće se sve do 5. marta i revanša između titana evropskog fudbala. Bombastičnih 1:1, golovi Ronalda i Velbeka, pokrenuli su lavinu kometara, analiza, pitanja ... Ko je bio bolji? Da li su “merengesi” bili nadmoćniji, odnosno jesu li baš “đavoli” imali zrelije šanse uprkos činjenici da ih je golman (igrač utakmice) David de Hea spasio u nekoliko navrata? O svemu tome su podozrivo vjerovatno diskutovali i Ser Aleks Ferguson i Žoze Murinjo prilikom ispijanja vina, iako se prvi znatno zadovoljniji priprema za novi mega okršaj na “Teatru snova”. ● FERGI: NI MESI NIJE KAO KRISTIJANO Emotivni zagrljaj na kraju meča učenika Kristijana Ronalda i učitelja Ser Aleksa Fergusona vrijedio je više od hiljadu riječi. Portugalac je kasnije posjetio svlačionicu svojih nekadašnjih saigrača, nakon super letećeg gola ...

“Real nas je nagazio, ali smo srećni zbog postignutog pogotka.

Međutim, ponosan sam na Ronalda koji je postao najbolji igrač današnjice! Kristijano je skočio tako visoko da su mu koljena bila u visini Evrine glave. Pa, to ni Lionel Mesi ne bi mogao”, naglasio je Fergi, zaboravivši kako je u Rimu upravo “čarobnjak iz Rozarija” matirao glavom Van der Sara u finalu 2009. godine.

Na drugoj strani se prva zvijezda večeri (uz gol) istakla i gestom poštovanja prema svom bivšem klubu u trenutku kada je poravnala rezultat... ‘’Nisam proslavio gol jer je to ‘kuća’ u kojoj sam igrao 6 godina i u koju sam stigao još kao klinac. Nije stvar u proslavljanju, jer želim da pobijedim, ali poštujem te ljude”, priznao je CR7.

● MURINJO: ŠANSE 50 50% Osim izgubljenje bitke sa Barselonom u Primeri, preostali front takođe bježi Real Madridu nakon prvog meča. Međutim, Žoze Murinjo se puno ne uzbuđuje i vjeruje da njegov tim može do pozitivnog rezultata na Ostrvu...

“Kao što sam i očekivao - bila je to otvorena utakmica, koja se igrala do posljednjeg minuta. Junajted je malo promijenio svoj stil, vrebali su svoju šansu iz prekida i kontranapada, a mi smo diktirali igru. Rezultat je krajnje otvoren i smatram da je odnos u procentima za prolazak dalje 5050%, jer mi na Old Trafordu možemo da postignemo više od jednog gola”, rekao je portugalski stručnjak.

A.Popović

Srna: Dortmund je u boljoj poziciji, ali sve je otvoreno Avionska tragedija prethodila je remiju punom golova (2:2) između Šahtjora i Borusije Dortmund, zbog čega su igrači minutom ćutanja odali počast preminulima. Dok su “rudari” iz Ukrajine vodili u dva navrata, “milioneri” su u finišu oba poluvremena krunisali bolju igru i stekli prednost pred revanš u svom dvorištu.

“Rezultat nam se definitivno ne sviđa. Dortmund je u prednosti, ali je sve otvoreno i pitanje je koja će ekipa proći u drugi krug. Šteta je što smo primili ta dva gola - često ih primamo iz kornera”, priznao je hrvatski reprezentativac Darijo Srna.

Iako mu je tek 25-godina vezista Barselone Sesk Fabregas zna gdje želi da završi karijeru - u redovima “blaugrane”! Za razliku od njega, koji je kao 16-godišnjak otišao u Arsenal, golman Vikor Valdes je cijelu karijeru proveo na “Nou Kampu” pa sada želi da se oproba i u nekoj dru-

Italijanska policija lišila je slobode predsjednika prvoligaša Kaljarija Masima Ćelina zbog pronevjere novca! Takođe, on je uhapšen tokom istrage oko gradnje stadiona “Is Arenas”, koja je često ove sezone označavana od strane Fudbalskog saveza Italije kao nesigurno mjesto za održavanje utakmica. Zbog toga su Sardinijci u 1. kolu Serije A igrali pred praznim tribinama protiv Atalante, a od Rome izgubili za “zelenim stolom” 3:0. Pored Ćelina su još uhapšeni gradonačelnik Kvarta Sant’Elena (grad u kom se nalazi stadion) Mauro Kontini, odnosno zastupnik javnih radova Stefano Lilju.

A.P.

● FOTO priča

KARIKATURA DANA Osim pomenutog remija, iskreni pozdrav Ser Aleksa Fergusona i Kristijana Ronalda obilježio je prvi dvomeč Real Madrida i Mančester Junajteda, dok su na “dan zaljubljenih” svoje “poklone” dobili i Žoze Murinjo, odnosno David De Hea. Omar Momani (Goal.com)

goj ligi ...

“Ono što Viktor želi da iskusi ja sam prošao kada sam bio mlad i bilo mi je fantastično.

Ali, sada sam se vratio i želim da ostanem do kraja karijere ovdje, jer je osvajanje Lige šampiona sa Barsom ostvarenje mog sna”, rekao je španski reprezentativac.

A.P.

Srna: Šukeru, igraj ti Uveliko najavljivana kvalifikaciona utakmica protiv Srbije polako izaziva nervozu u taboru “vatrenih”. Iako su čelnici Fudbalskog saveza Harvatske pričali kako bi za taj duel napunili dvije “Marakane” javnost još uvijek nije obaviještena o protokolu meča, osim o činjenici da neće biti srpskih navijača. Međutim, kao što ih i sleduje reprezentativci su tražili karte za svoje porodice i prijatelje, ali je predsjednik Davor Šuker nagovjestio da tako nešto ne bi bilo moguće. Sve je to razljutilo kapitena Darija Srnu koji mu je u jednom trenutku obrusio - “Onda se ti skini i istrči protiv Srbije!”. Sve je to uzdrmalo komšije, a što će se dalje događati pokazaće naredni dani.

A.P.

BARSELONA

David Luiz prva želja Kako prenosi engleski “Daily Star” prvi na listi želja Barselone za narednu sezonu nalazi se defanzivac Čelzija David Luiz! Navodno je Titu Viljanovi dosadilo da kombinuje sa Havijerom Maskeranom i Aleksom Songom u odbrani kada nema Karlesa Pujola ili Đerara Pikea, pa želi da naredne sezone ima još jednog pravog štopera u tom dijelu tima.Naravno, 25-godišnji Brazilac igra standardno u redovima “plavaca” pa će put do transfera biti jako komplikovan, ali strateg “blaugrane” odlučno želi da pojača tim sa nekadašnjim članom Benfike.

A.P.

30 Sport

PETAK, 15. 2. 2013.

LIGA EVROPE

Zenit kaznio crvene promašaje Tim Lućana Spaletija pobijedio Liverpul 2:0, Anži bolji od Hanovera 3:1, Čelzi na krilima Oskara uspješniji od Sparte 1:0

FIFA LISTA FEBRUAR

Crna Gora 29. na svijetu

Januar je obilježila 31. pozicija na FIFA listi, a februar je donio pomak uprkos što fudbalska reprezentacija Crne Gore nije odigrala nijednu utakmicu - družina Branka Brnovića se nalazi na 29. mjestu na Fifinoj rang listi sa 756 bodova. Što se tiče evropske liste, Crna Gora je na odličnoj 18. poziciji.

Od reprezentacija iz okruženja bolje od nas rangirane su samo sjajna Hrvatska (9. mjesto), te Bosna i Hercegovina ko-

RUDAR I ČELIK “SLOBODNI”!

Disciplinska komisija FSCG je na jučerašnjoj sjednici ukinula suspenziju i disciplinsku mjeru zabrane registracije (transfera) novih igrača Čeliku i Rudaru, pošto su aktuelni osvajač Kupa i vicešampion države izvršili svoje obaveze po Odlukama Arbitražnog suda FSCG. Znatno ranije “slobodno” u dovođenju fudbalera postalo je Jedinstvo iz Bijelog Polja, dok se pod suspenzijom još uvijek nalaze šampion Crne Gore Budućnost, jesenji prvak Sutjeska, trofejni Mogren, te drugoligaši OFK Bar i Ibar. B.T.

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

ja suvereno drži 24. mjesto. Lošije od “hrabrih sokolova” rangirane su sve ostale selekcije iz bivše Jugoslavije - Srbija zauzima poziciju broj 36, Slovenija 54, Makedonija 78.

TOP 10 reprezentacija na FIFA listi za februar: Španija (1.590 bodova), Njemačka (1.437), Argentina (1.281), Engleska (1.160), Italija (1.157), Kolumbija (1.129), Portugal (1.129), Holandija (1.108), Hrvatska (1.059), Rusija (1.055). B.T.

Mladost bolja od Rudara Rudar briljira na prijateljskim utakmicama, ali juče u Budvi su zaustavljeni - Mladost je savladala rivala iz CFL rezultatom 3:2!

Golove za tim na čijoj klupi sjedi Miodrag Vukotić postigli su Božo Marković, Boris Tatar i Ivan Knežević, dok su pogotke za ekipu Nikole Rakojevića postigli Miroje Jovanović i Nedeljko Vlahović.

I nije to bila jedina utakmica u Budvi juče - Lovćen je remizirao sa Spartakom iz Subotice 1:1. Milan Đurišić je poentirao za družinu Mojaša Radonjića, a za prvoligaša iz Srbije gol je postigao Antović. B.T.

Sa priprema su odradili veliki Liverpul - Zenit je savladao Liverpul 2:0 u najvećem derbiju šesnaestinifinala Lige Evrope! A, utakmica je imala čudan tok. Poslije tri velike šanse koje je u prvom poluvremenu na “oranici” u Sankt Peterburgu promašio jedan od najboljih napadača svijeta Luis Suarez, stigla je surova kazna u nastavku utakmice. Za samo tri minuta igre golovima Hulka i Igora Semaka, ruski Zenit zabeležio je ubedljivu pobedu pred revanš na “Enfildu”.

A, poslije svega, tim Brendana Rodžersa mogao bi da bude i srećan, jer su plavi Lućana Spaletija promašili još dvije dobre šanse u trenucima kada su “osjetili krv” na minus temperaturi.

Rodžersov tim bio je spušten na svega 46 odsto uspješnosti u pas igri, što nikome nije uspjelo ove sezone u duelima sa “redsima”, ali jeste Spaletijevoj ekipi, koja je u kombinaciji sa hladnoćom, džombama i vatrenim navijačima, poslije početne impresioniranosti, našla recept za pobjedu.

“Nadam se da smo obradovali navijače. Nije lako bez takmičarskih utakmica savladati Liverpul”, rekao je poslije meča strijelac gola Hulk.

A, i u Moskvi je bilo zanimljivo iako Hanover poveo u Moskvi, na “Lužnjikiju”, (pre)skupi Anži iz Mahačkale opravdao je dio astronomskih ulaganja u posljednje dvije sezone - tim iz Dagestana postigao je tri gola do kraja meča i donio sebi lijepu prednost pred revanš u Nemačkoj - 3:1 (1:1).

I za kraj radovao se sada već bivši šampion Evrope - Čalzi je u pragu

porazio Spartu 1:0 - odlučio je Brazilac Oskar!

REZULTAT UTAKMICA U 18 I 19 SATI: Anži - Hanover 3:1 (Eto 34, Ahmetov 48, Busufa 64. - Hušti 22.), Zenit - Liverpul 2:0 (Hulk 69, Semak 72.), Ajaks - Steaua 2:0 (Aldervireld 28, Van Rijn 48.), BATE Borisov - Fe-

nerbahče 0:0, Bajer L. - Benfika 0:1 (Kardso 61.), Dinamo Kijev - Bordo 1:1 (Haruna 20 - Obranjak 23.), Levante - Olimpijakos 3:0 (Rios 10, Barkero pen 40, Martins 56.), Napoli - Viktorija Plzen 0:3 (Darida 28, Rajtoral 79, Tečl 89.), Sparta Prag - Čelsi 0:1 (Oskar 82.).

MEDIJI TVRDE

Ako Mirko ode, stiže Joveta

Juventus je pored Stevana Jovetića zainteresovan za Sančeza iz Barse

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Mestro Mirko Vučinić se nalazi na meti Mančester junajteda (Dnevne novine prije šest dana prve prenijele informaciju sa Apenina), mediji iz Italije pišu kako bi Juventus lako mogao da ostane bez glavnog igrača iz dva razloga - POD 1: poziv Aleksa Fergusona se ne odbija, pogotovo ako imate 29 godina, POD 2: Mirka izuzetno privlači Premi-

jer liga...

Pošto je “stara dama” svjesna kako može da ostane bez fenomenalnog Mirka, već su spremili zamjenu - kako pišu italijanski mediji Juventus će pokušati da dovede Stevana Jovetića iz Fiorentine ili Aleksisa Sančeza iz Barselone... Taj plan je već napravio trener šampiona Italije Antonio Konte!

Da podsjetimo - Juventus je prošlo ljeto pokušavao na sve načine da potpiše Jovetića, ali “viola” je tražila veliko obeštećenje i nijesu željeli da ga puste u Juve, jer se Fiorentina i Torino nikako ne podnose. Sada će Juve pokušati ponovo (planove mogu da im pokvare Mančester siti i Arsenal pošto traže Stevana), a ako se ne dogovore okrenuće se Sančezu. B.T.

Sport 31

PETAK, 15. 2. 2013.

Veliki prijatelji: Stefan Mugoša i Radenko Kamberović

Plava teretana

Teško mi pada klupa Bori se

Stefan Mugoša prošao put od najmlađeg kapitena u istoriji Budućnosti do rezerve, ali neje klonuo duhom

F

udbal je lijepa, ali surova igra. Evo primjera - Stefan Mugoša, do prije godinu i po jedan od najvećih bisera balkanske ljepotice i najmlađi kapiten Budućnosti silom (ne)prilika ubačen je u “živo blato” najvažnije sporedne stvari na svijetu. Napadač “plavih” je još od mlađih kategorija kada je bio ubjedljivo najbolji napadač Crne Gore kreiran za nosioca igre Podgoričana, međutim crni duhovi zakoračili su u Mugijev fudbalski život - sada je uglavnom rezerva.

Ali, njegov karakter i upornost se bore - i pored toga što je za proteklu sezonu i po odigrao malo utakmica Stefan u Antaliji radi punom parom sa vjerom da će svoj talenat vratiti na zvjezdane staze koje ga čekaju.

“Sve je super. Odlično treniramo, prednost nam je ta što smo za kratko vrijeme odigrali dosta utakmica sa jakim protivnicima. Uslovi su odlični, tereni su sjajni, hotel prilijep, sve je na mjestu. Saradnja sa stručnim štabom je perfketna, tako da se sve odvija po planu. Što se tiče mene lično - zadovoljan sam kako radim.

Dajem maksimum na svakom treningu i utakmici, pa samim tim jedva čekam da počne prvenstvo”, počeo je za DN Stefan Mugoša.

A kada smo već kod crnogorskog loptanja - “plave” na samom startu čekaju tri Danteova kruga pakla. Prvo dolazi sjajno pojačani Čelik, zatim veliki derbi sa Zetom, pa rat pod Golubinjom sa Rudarom.

“Sigurno će biti teško. Ali, ako iz

prva tri kola izvučemo dobre rezultate, to će nam dati vjetar u leđa koji će nam pomoći u ostalim mečevima, na kojima ćemo kao i uvijek ići na trijumf - to je u renomeu Budućnosti”, jasna je “devetka” akutelnog prvaka države.

Sada dolazimo do dijela koji smo pominjali na startu teksta. Mugoša je 20-godišnji fudbaler, prošao je sve generacije nacionalnog tima, a sada je kapetan broda mlade reprezentacija Crne Gore na kojem zapovijeda Duško Vlaisavljević.

Sve je to prelijepo, ali najveći problem je što Stefanu u klubu nedostaje minutaža...

“U ovih šest mjeseci ću se potruditi da odigram što bolje, jer mi na ljeto ističe ugovor – biću tu da pomognem ekipi. Razgovarao sam sa upravom, postoji priča o produženju ugovora, ali o tom potom, nadam se da će slika biti jasnija kad se vratimo iz Antalije”, rekao nam je Mugi, a onda i otvorio dušu:

“Teško mi sve ovo pada, mislim da imam kvalitet da igram, ali na šefu je da odluči. Dosta me omela situacija koja se desila na startu prošle godine, tu sam najviše izgubio – tako da sve ovo loše što se dešava je proizvod suspenzije na startu prošlogodišnjeg šampionata”, rezimirao je ofanzivac Budućnosti.

Stavili smo se u kožu Mugoše, pretpostavljamo kako mu je, ali on ne odustaje. Uvijek kada šeta prelijepo okićenim hodnicima “IC Santai” hotela vidite mu osmijeh na licu, spreman je uvijek na šalu i dobro druženje. Kao da se ništa ne dešava...

“U Antaliji uvjek ima neka zanimacija, kada nisu treninizi i utakmice u toku. Najviše se družim sa Kamberom (Radenko Kamberović), Ljuljom (Damir Ljuljanović), Raiem (Miloš Raičković) i Asketom (Slobodan Asanović)”.

Nama je tu nekako najzanimljiviji bio desni bek - Kamberoviću takođe na ljeto ističe ugovor, a kao iskusni 30-godišnji fudbaler vjerovatno je malo i pričao sa Mugošom o svemu.

“Dijelio mi je neke savjete, on je prije svega moj prijatelj, drug, tako ga gledam, a tek onda kao saigrača.

Sve ću ga poslušati što se tiče fudbala – stariji je, iskusnjiji i prošao je više od mene”, zaključio je Mugoša.

Poslije utakmice sa Naftanom (1:1), trener Radisav Dragićević je sa momcima odradio trening oporavka - fudbaleri koji su igrali 45 minuta i više radili su lagano, dok je za ostale bio nešto jači tempo. A popodne - teretana...

Rajo se sa pomoćnicima napravio plan - ekipa je radila u dvije grupe - jedna je bila pod komandom Gorana Perišića na vježbama snage, a druga je sa Dragićevićem i Nenadom Vukčević radila na spravama.

Igrači Budućnost su pokazali snagu, volju, želju - možemo reći da su bili poprilično dobri.

Bilo je i šale, šef stručnog štaba je zadirkivao učenike, povicima “Skupi se malo”, te “Previše si jak”.

Nakon dobrog treninga došlo je vrijeme za čuveno vratilo - “plavi” su jedan po jedan, uz podršku saigrača išli “gore dolje”, a najboljim se pokazao Dragan Bošković koji je uradio petnaestak - ali pravilnih dizanja.

Čabarkapa terminator

Dok su fudbaleri radili na vratilu, Milorad Čabarkapa je pokazao snagu i moć - fizioterapeut Budućnosti se tokom cijelog treninga zagrijavao, a onda je zasukao rukave i bacio se na bendž.

Uz kilažu koja je prelazila

brojku 60 popularni Čabo je “bucao” kao da na šipki nije bilo tegova. Član stručnog štaba akutelnog šampiona države pokazao je da mu je ostalo još i te kako mnogo snage od bokserskih dana.

Neno i stoni - tenis

DNeVNiK VeZisTe - MiLoŠ KALeZiĆ

Rizikovao sam zbog Rista Imali smo u 7.45 buđenje, pa doručak u 8.00 - pao mi je teško, jer sam rano ustao, a dan ranije smo igrali utakmicu. Poslije doručka Risto Radunović, Adnan Orahovac, Marko Vukčević i ja smo otišli u laganu šetnju koju praktikujemo poslije svakog obroka.

A, onda smo u 9.30 imali jak trening - radilo se dobro i naporno, pa sam dok smo se vraćali u hotel razmišljao samo o spavanju. Međutim, poljubio sam vrata sobe, jer mi je cimer Radunović otišao da šopinguje bez pitanja. Morao sam preko balkona da uđem, samim tim

sam rizikovao život zbog Ristove neodgovornosti.

Istuširao sam se na brzinu, bacio se u krevet. I taman kad me “hvatao” pravi san Risto me probudio tako što je uletio u sobu i gađao me karticom - baš pametno. Ipak, oprostio sam mu, jer smo morali da idemo na ručak. Dobro smo jeli, a onda kao i uvijek zasladili se odličnim kolačima koji su na raspolaganju u hotelu. Zatim, ritual - šetnja, pa u sobe. Opet sam spavao, ali ni manje ni više nego tri sata!

U 17.30 smo imali teretanu - bilo je fenomenalno. Na kraju treninga

smo se takmičili na vratilu - koji sam završio? Neka to bude tajna. Večeru često izbjegavam - malo jedem. Pošto svaku noć igramo karte, tako je bilo i sinoć. Risto i ja smo nakon dužeg vremena uspjeli da pobijedimo Orija i Marka. Mi smo u stvari bolji od njih, ali stvarno imaju sreće...

Kao šlag na tortu u sobi smo gledali utakmice Lige Evrope, međutim kad smo kod prenosa utakmica još ne mogu da vjerujem da nijesam gledao Real Madrid i Mančester junajted - vjerovali ili ne Turci u 102 programa nijesu imali taj klasik Lige šampiona.

Držao je momke na oku u teretani, drži ih na oku tokom cijelih priprema, a onda je sebi dao malo oduška - Nenad Vukčević je uzeo reket, kratko igrao stoni tenis sa saradnikom Goranom Perišićem, a onda je

počeo duel sa majstorom Milošem Kalezićem.

Popularni Neno je pokazao zavidan talenat, ali prije svega morate priznati da mu igranje stonog - tenisa dobro stoji makar na slici...

Policija u Pretoriji privodi legendarnog atletičara nakon zločina

Ljubavna tragedija na Dan zaljubljenih SVIJET U ŠOKU

Atletičar Oskar Pistorijus upucao svoju djevojku koja je htjela da ga iznenadi za Svetog Valentina

Tragedija se dogodila oko četiri časa ujutru po lokalnom vremenu, a nesrećna 30-godišnja djevojka je navodno željela da iznenadi Pistorijusa za Dan zaljubljenih. Popularni Blade runner (najbrži čovjek na svijetu bez nogu) je, prema prvim informacijama, pomislio da je ona provalnik, pucao djevojci u glavu i rame, pa hitna pomoć koja je stigla na lice mjesta nije mogla da spriječi smrt.

● POLICIJA: I RANIJE JE BILO INCIDENATA U KUĆI Pistorijus je ubrzo uhapšen, ali su se tokom dana pojavile nove informacije koje bacaju drugačije svijetlo na ovaj slučaj.

Naime, portparolka državne policije Denis Bjuks je saopštila da je “i ranije bilo incidenata u kući”, a da će se policija suprotstaviti puštanju na slobodu uz kauciju i to “jer je tokom razgovora sa komšijama utvrđeno da su one “čule šta se dešavalo u večeri koja je prethodila ubistvu, kao i neposredno prije pucnjave”.

“Na mjestu nesreće pronašli smo pištolj od 9 milimetara, a 26-godišnji muškarac je odveden u pritvor”, krat-

ko je prokomentarisala portparolka lokalne policije Katlego Mogale za agenciju Rojters.

“Bilo bi neumjesno da nagađamo šta se zapravo dogodilo, dok se ne završi istraga. Žao mi je zbog svega što se dogodilo”, rekao je otac Oskara Pistorijusa, Henk Pistorijus, uoči današnjeg saslušanja.

● MEDIJI BRUJE O KOMPLIKOVANOM ŽIVOTU Pistorijus (koji je prije prvog rođendana ostao bez obje noge, jer je rođen bez fibula, pa su mu ugrađene specijalne proteze pomoću kojih se kretao, ali i izrastao u vrhunskog sportistu) je prema pisanju južnoafričkih medija i ranije bio poznat po komplikovanom i neurednom ljubavnom životu, ali i kao osoba spremna na rizik i nasilje. U novembru prošle godine je prijetio da će polomiti noge čovjeku za kojeg je mislio da je spavao sa njegovom tadašnjom djevojkom. Bez obzira na buran život svog saputnika Riva Stikamp je djelovala veoma srećno i zaljubljeno. U svom postu na Tviteru radovala se Danu zaljubljenih.

“Kakvo iznenađenje ste spremili za svoju ljubav? Uzbuđenje, Dan zaljubljenih”.

Nešto kasnije, odgovarajući jednom pratiocu, kaže: “To zvuči sjajno! Vau, pa u tome i jeste stvar. To bi trebalo da bude dan ljubavi za sve:) Neka je blagosloven!”

Samo nekoliko sati kasnije, bila je mrtva.

● SPORTISTI ŠOKIRANI Odmah nakon vijesti o zločinu, poznati sportisti širom svijeta su iskoristili priliku i na svojim Tviter nalozima iznijeli mišljenje o tragičnom događaju. “Šokiran sam. Kako će mu biti u zatvoru u njegovom stanju?”, napisao je bivši engleski fudbalski reprezentativac Geri Nevil.

Tu nije bio kraj, pošto je Nevil ponovio jedan Pistorijusov tvit u kojem atletičar nedavno najavio da će za mjesec dana prvi put trčati na jednom zvaničnom takmičenju u 2013. godini, a zatim dao neumjesan komentar: “Nećeš trčati ni na jednoj trci, ortak”, poručio je Nevil.

“Vijesti koje stižu od lošijih postaju gore”, napisali su Geri Lineker i Majkl Oven, legende engleskog fudbala.

“Ludo je uopšte kako je mogao da pomisli da njegova djevojka može da bude lopov”, ostavio je svoj tvit španski teniser Fernando Verdasko.

M.A.

A u kući još pištolj, puška, bejzbol i kriket palica Južna Afrika je u samom vrhu zemalja po stopi kriminala, desetine ubistva su svakodnevna pojava (50 ubistava dnevno), a Oskar Pistorijus je u svojoj kući u Pretoriji imao čitav arsenal oružja kako bi se sačuvao od provalnika.

Prema pisanju brojnih svjetskih medija, gotovo da nema kuće u Južnoj Africi koja nema oružje, a i sam atletičar

je u jednom od intervjua pred Olimpijske igre u Londonu prošle godine rekao šta sve ima kako bi se zaštitio od provalnika.

Spavao je sa pištoljem pored glave, uz prozor je imao pušku, iza vrata u kupatilu nalazila se palica za kriket, a sva druga vrata “čuvala” je bejzbol palica.

“Pljačkanje kuća je neizbježno u cije-

Ko je Riva Stinkamp - djevojka koju je usmrtio Pistorijus?

loj zemlji, strah na ulicama je veći nego u favelama širom Brazila ili na Jamajci”, tvrdi reporter Dejli mejla koji je posjetio Pistorijusa prije dvije godine. Te 2011. godine je samo u oblasti Gauteng, koja pokriva Johanesburg i Pretoriju, gradove u kojima je atletičar rođen i živio, bilo prijavljeno 7.039 kućnih pljački.

Riva i Oskar

Riva Stinkamp (30) je diplomirala pravo, izgradila je impresivnu karijeru modela (reklamne kampanje za Ejvon, FHM, Tojotu, Klover i Zui), od subote je trebalo da učestvuje u rialitiju na tropskim ostrvima, a već nekoliko mjeseci je bila u naizgled srećnoj vezi sa Pistorijusom.

Ova južnoafrička ljepotica nadaleko je bila poznata baš po svojoj ljepoti. U izboru magazina FHM dva puta se nalazila na listi 100 najseksepilnijih žena svijeta, a pojavljivala se kao zaštitno lice u mnogim međunarodnim i južnoafričkim reklamnim kampanjama. O njenoj lepoti najbolje govore riječi publicistkinje Sarit Tomlinson u razgovoru za američki USA today.

“Ova prelijepa plavuša koja se pojavljivala u bikinijima na naslovnim stranicama magazina i koja je bila zvijezda modnih pista širom svijeta svakodnevno je razbijala stereotipe o modelima”, rekla je Tomlinson.

KUPON 8

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

C

rni kontinent je šokiran, a južnoafrička i planetarna javnost ostali su u nevjerici - Oskar Pistorijus, legendarni atletičar, koji je prošlog ljeta postao prvi koji je objedinio nastupe na Paraolimpijskim i Olimpijskim igrama, uhapšen je juče ujutro u svojoj kući u Pretoriji pošto se sumnja da je usmrtio svoju djevojku Rivu Stinkamp.

petAK, 15. 2. 2013. broj 414 GoDINA II

33 žeNa NoVoST

Mendez osnovala modni brend Glumica Eva Mendez odlučila je da se oproba u dizajnerskim vodama. Eva će, naime, biti još jedna od poznatih glumica koje su svoju kreativnost proširile i na kreiranje sopstvenog brenda. Po uzoru na brojne kolegice koje svoja imena i prezimena prodaju na raznim parfemima, odjeći i asesoarima, Eva će osnovati sopstvenii modni brend naziva “Eva by Eva Mendes”. Brend će nuditi svojevrsni miks dnevnih i večernjih kombinacija sa asesoarima. Naglasak će biti na haljinama koje Eva privatno obožava da nosi.

“Volim sve što podsjeća na retro.

U današnje vrijeme, kada svi imaju stiliste, potrebna je velika hrabrost da samostalno razmišljate o odijevanju. Volim da se osjećam posebno i taj osjećaj želim podije-

liti sa svim ženama”, kazala je ova seksepilna glumica.

Eva, koju mnogi smatraju jednom od najljepših glumica ikada, trenutno vrijedno radi na kolekcijama, a prvi rezultati vidjeće se tek na jesen.

ZdraVlje

Umor nastaje zbog manjka vitamina

Njujorška Nedjelja mode

Kolekcije koje su oduševile kritičare Marija Ivanović

N

jujork ovih dana vrvi od fešonista, modnih urednika, poznatih i slavnih i svih koji u modnom svijetu nešto znače. Razlog tome je Njujorška nedjelja mode, na kojoj se prikazuju kolekcije za jesen/zimu 2013/14. Viktorija Bekam, Majkl Kors, Džejson Vu, Filip Lim i Aleksander Vang samo su neki od briljantnih dizajnera koju su predočili svoje vizije onog što će to biti must have sljedeće zime. Za sada se može zaključiti da će od boja biti IN maslinasto zelena, bež i boja senfa.

Kolekcija Filipa Lima sve je samo ne mlaka ili dosadna. Njegova vizija žene je opasna djevojke koja voli kožu, slojevite kreacije i dašak artekoa, koji se oslikava u pantalonama koje je prikazao. Od boja najveću pažnju poklonio je tamnoplavoj, boji višnje i maslinasto zelenoj. Svakom novom revijom Viktorija Bekam popravlja svoj status u svijetu mode. Nova kolekcija izazvala je oduševljenje kritičara, koji su pohvalili način na koji je spojila eleganciju i ženstvenost u jednostavnim i rafiniranim modelima.

Njene haljine već nekoliko sezona podjednako oduševljavaju i zvijezde i sve ostale pripadnice ženskog pola koje vole čiste linije. Viktorija je prikazala predimenzionirane kapute u sivoj i haljine, suknje i bluze futurističkog kroja u ljubiča-

stoj, bež, tamnoplavoj i limun žutoj boji. Kreativni direktor Balenciage Alekandar Vang do sada nije razočarao brojne obožavatelje, ali i kritičare, koji s posebnom pažnjom prate svaki njegov korak.

Vang je svoje modele zamotao u moher vunu, krzno i astragan. Kolekcija je na momente “muškobanjasta”, ali i nosiva. Nomadski šik oslikava se u skoro svakom modelu, koji će sigurno pronaći svoj put do brojnih fešionista i obožavalaca nekonvencionalne mode. Dizajner Majkl Kors jedan je od najpopularnijih predstavnika američke modne škole. On je predstavio žensku i mušku kolekciju zajedno, a od boja kod ovog dizajnera dominira kraljevsko plava, narandžasta, crna. Modeli su ženstveni, sa ponekim pepito uzorkom. Majklov šik

osvojio je jo š o davno Mišel Obamu, Haidi Klum, za koje ne sumnjamo da ćemo ih uskoro vidjeti u modelima ovog dizajnera.

Talentovani Džejson Vu odlučio je da pokaže kolekciju u kojoj više nije naglasak na večernjim toaletama. Haljine su sada savršen odjevni komad za street style fotografije. Prikazao je kolekciju u kojoj su kaputi i jakne oplemenjeni velikim džepovima, krznom i kožom, koji djeluju grubo i šik u isto vrijeme. Vu nije zaboravio popularne toalete, koje su spremne za Oskarov crveni tepih. Miljenik Ketrin Midlton, vojvotkinje od Kembridža, Pribal Gurung na njujorškoj pisti predstavio je set maslinasto zelenih kreacija kojima je ponovo pronašao ključ za poslovni uspjeh.

Kolekcija je moćna, na momente drska, a na momente nježna.

Uprkos tome što se ishrana kod većine ljudi poboljšala i što se pokušavamo zdravo hraniti, stručnjaci objašnjavaju da određeni simptomi ukazuju na nedostak vitamina u organizmu.

Umor Ako vam nedostaje gvožđe u organizmu, prvi simptom koji na to ukazuje je umor. Loša koncentracija, slab apetit, loša koža, tamni podočnjaci takođe su jedni od simptona.

Crveno meso, jaja, zeleno povrće i vitamin C pomažu, a dobro bi bilo uz obrok popiti sok od limuna ili pomorandže.

Osjetljiva koža Ako vam je koža osjetljiva, nedostaje vam cink. Sporo zarastanje rana i bijele tačkice na noktima takođe su upozorenje. Jedite orašaste plodove, sjemenke, žitarice, sardine.

Bolan jezik Nedostatak je vitamina B12.

Isušenost kože oko usana i nosa su alarm, a sve možete sanirati većom konzumacijom mlijeka, jaja, riže.

Bolovi u leđima i nogama Vama nedostaje vitamina D. Drugi simptomi su bol u bokovima, otežano kretanje. Sunčanje pomaže, kao i boravak na otvorenom.

Anksioznost Vama fali magnezijum. Drugi simptomi koji ukazuju na taj problem su iritabilnost i nervoza. Jedite spanać, bademe i hljeb od žitarica.

Rane u ustima Rane u ustima ukazuju na nedostatak vitamina A. Česte prehlade, perut i isušena koža ostali su simptomi nedostatka ovog važnog vitamina. Konzumirajte zato što više jaja, sir i jogurt.

korISNo

Neobični bjuti trikovi Ovih nekoliko savjeta možda zvuče pomalo čudno, ali pomažu u otklanjanju problemčića s kojima se često susrećemo kada je uljepšavanje po srijedi.

BALZAM ZA USNE Balzam za usne dobar je i za kožicu oko noktiju, jer se i ona, poput usana, ljušti i puca. Prstom nanesite malu količinu balzama i lagano utrljajte pa ostavite da djeluje 30-ak minuta. ŽELATIN U PRAHU Prašak za žele stavite u činiju i nanesite ga pomoću vlažnog štapića od vate na usne. Usne se pritom ne suše i ostaju obojene cio dan.

KAPI ZA OČI Jeste li znali da kapi za oči smanjuju crvenilo omraženih nam bubuljica? E, ako nijeste, onda shvatite da je to dobro.

KROMPIR Krastavci su out, krompiri su in. I to za natečene oči. Krompir oljuštite, rasjecite i ostavite da na očima djeluje 10-ak minuta.

KAFA Kafa pomiješana s maslinovim uljem čini jeftin, ali kažu efikasan preparat protiv celulita. Kad je ce-

lulit u pitanju, vrijedi bar probati, piše Index. ČAJ Kupka od crnog čaja pomaže u ublažavanju opekotina od sunčanja. Zeleni čaj, kao sastojak obloga, pomaže u smanjenju otoka od uboda insekata.

34 Žena

Pitanja koja ne postavljate

Svi nekad pomislimo kako bi bilo da na prvom sastanku preskočimo one male, nebitne razgovore i postavimo pitanja čiji nas odgovori stvarno interesuju.

Evo 20 pitanja koje bi djevojke najradije postavile.

1. Da li si nekoga napustio iznenada i bez ikakvog upozorenja?

2. Ne želim odmah to da namećem, ali me zanima da li bi bio voljan da probamo trojku?

3. Da li redovno održavaš higijenu usta i tijela?

4. Da li si nepodnošljivo zavisan od djevojke ili možemo da imamo i odvojene živote?

5. Da li će biti potrebno da prođe šest sastanaka prije nego što spavamo?

6. Da li lako mijenjaš mjesto boravka bez ikakvog razloga?

7. Da li stvarno čitaš, ideš u pozorište, slušaš klasičnu muziku ili je to sve da bi me impresionirao?

8. Kakav si rezultat imao na prijemnom za srednju školu?

9. Kada bi počeli da se zabavljamo stvarno, koliko puta bi očekivao oralni seks?

10. Koliko novca stvarno zarađuješ?

11. Ako odem sa tobom kući večeras, hoće li biti u redu da samo sjedimo i pričamo?

12. Da li se sad viđaš sa nekim?

13. Koliko često se čuješ sa svojom bivšom?

14. Koliko si djevojaka imao do sada?

15. Da li bi bio spreman da sačekaš sa svojom karijerom dok ja ne razvijem moju?

16. Da li bi promijenio vjeru?

17. Da li se lako gojiš, koristiš drogu, mijenjaš često posao?

18. Da li očekuješ da stalno podijelimo račun u restoranu?

19. Da li si sada makar i na sekund pomislio da ne bi mogao da budeš sa mnom?

20. Koliko bi izlazili u kafiće, restorane, klubove, itd.? Nadam se da nijesi jedan od onih koji samo sjede kući ispred televizora?

PETAK, 15. 2. 2013.

MOJ POSAO

Bilo je stresnih momenata i treme Bojana Vujisić, za DN kaže da je tatu art bio njen životni san još od djetinjstva Danilo Brajković

I

ako je veoma uspješna u svom poslu, Bojana Vujisić, profesionalni tatu majstor, na prvo mjesto stavlja porodicu i ulogu majke troje djece. Ljubav prema kultu tetoviranja datira odmalena i glavni je pokretač u njenoj karijeri. Iskreno priznaje da je na početku bilo treme, međutim, s obzirom na odgovornost koju ima, posao obavlja i više nego odlično. Relaksaciju traži u muzici i druženju sa bliskim osobama, koji joj daju snagu da napreduje i usavršava se.

Otkud u “svijetu” tetovaža?

Tatu art je od samog djetinjstva bio moj životni san. Nažalost, okolnosti su bile takve da nijesam mogla sebi dozvoliti obuku u inostranstvu. Moje obaveze, prije svega kao majke, bile su brojne, i nijesam mogla ići van Crne Gore. Čim mi se ukazala prilika ovdje, odmah sam je prihvatila i iskoristila. Tako da sam se ovdje školovala, jer mi je tatušop to omogućio. Takođe, u prošlosti sam se bavila poslom koji je imao nekih sličnosti sa sadašnjim pozivom.

Majka ste troje djece. Kakva je bila njihova i reakcija porodice i prijatelja kada ste se odlučili za ovaj posao?

S obzirom na to da sam se bavila završnim radovima u oblasti enterijera, i bila sam vrlo uspješna u tom poslu, podržali su me u namjeri da iz toga izađem i počnem da se bavim nečim drugim - u ovom slučaju, onim što volim. Naravno, odgovornost je bila na meni, da opravdam njihovo povjerenje.

Koliko dugo se bavite ovim poslom?

Aktivno se ovim bavim posljednjih godinu dana, dok sam ranije radila duže vremena na svojoj obuci, sa mentorom Nikolom Kavajom, s obzirom da je za ovaj posao neophodno imati dobrog i iskusnog predavača, od kojeg učite finese.

Da li ste imali problema sa klijentima na početku karijere,

ranja po zdravlje. Kako se izboriti sa tim i ubijediti nekoga da Vam vjeruje?

Opravdano postoji strah od “igle”. Mi strogo vodimo računa o sterilizaciji, dezinfekciji i higijeni, i to uvijek mora da bude na maksimalnom nivou. Šta za Vas znači tetovaža i da li imate neku?

Imam dvije veće tetovaže, i one su, zapravo, na neki način dio mene i moje priče. Nijesu tu slučajno, niti radi reda.

Da li se isplati biti tatu majstor u Crnoj Gori?

Iskreno, nijesam se rukovodila tim aspektom na početku, jednostavno, moja želja i potreba da se bavim tim bile su veće od računice i materijalne strane.

Vaši planovi za budućnost?

U potpunosti sam posvećena tetoviranju, ostajem u tome, i na meni je da radim i usavršavam se u budućnosti kako bih bila još bolja u oblasti koju volim.

SUZE

SAVJETI

Kako izbjeći seks sa bivšim Ako mislite da biste mogli da upadnete u zamku seksa sa bivšim, evo nekoliko savjeta kako da to ipak izbjegnete.

Izbrišite ga Sa Fejsbuka, iz mobilnog, jednostavno ga uklonite kao što ubica radi s tijelom u filmovima.

Ako ne možete da kontaktirate sa njim, nećete ni spavati s njim.

Osim ako se ne sretnete, onda slijedite druge savjete.

Kritikujte ga U svojoj glavi. Sjetite se svih onih užasnih stvari zbog kojih ste raskinuli i podsjetite se zašto je dobro što više nijeste zajedno.

Svaki put kad vam dođe da ga zagrlite, zamislite jednu lošu stvar.

Ostanite svoji Vjerovatno ste već samoj sebi obećali da više nikada nećete spavati s njim, pa se držite toga. Ako vam treba podsjetnik, nosite pa-

u smislu da nemaju povjerenje u Vas jer ste novi u tom poslu?

Možda zvuči čudno, ali u tim početnim danima imala sam osjećaj da mušterije imaju veće povjerenje u mene nego ja u samu sebe. To je valjda normalan osjećaj nesigurnosti, koji se javlja na početku svakog novog posla. Naravno, bilo je i stresnih momenata i treme, ali sam se trudila da to prikrijem. Ponavljam, raditi tetovažu je vrlo odgovoran posao.

Koju vrstu tetovaže mušteri-

je najčešće traže od Vas? Iskreno, relativno sam nova u ovom poslu, mada, i pored toga, primjetno je da sve zavisi od onoga šta traži mušterija. Ono što dominira je “lettering”, odnosno tetoviranje slova, u brojnim kombinacijama. Mada iz dana u dan traže se sve kreativnije, ali i zahtjevnije tetovaže, na moju radost, jer to volim. Muškarci su odvažniji, ali i žene im dobro pariraju.

Vaš posao zahtijeva visok nivo koncentracije, odgovornosti i opreznosti. Na koji način se odmarate od posla?

U pravu ste. Tetovažu radim nekoliko sati i prilično se umorim. Nakon obaveza, opuštam se uz muziku, tu pronalazim mir.

Mada, tu su i porodične obaveze, koje me potpuno relaksiraju, naročito vrijeme koje provodim sa djecom.

Na našim prostorima vladaju stereotipi o štetnosti tetovi-

pirić u džepu i izvadite ga svaki put kad osjetite krizu.

Ne odgovarajte na poruke Samo zato što ste ga izbrisala iz mobilnog, ne znači da ne može da dođe do vas. Ako stvarno želite kraj, jednostavno ga ignorišite.

Pronađite drugog Ima još frajera o kojima možete da razmišljate, pa je bolje da se bavite njima umjesto što sanjarite o nekom ko očigledno nije dobar za vas.

Žensko oružje ili iskrena osjećanja Iako se osjećaju bespomoćno ili uplašeno kada se nađu ispred žene koja plače, muškarci bi trebalo da je tada utješe ili puste da se smiri. Međutim, treba razlikovati iskrene i lažne suze, jer kad jednom nasjednete na glumu - nema kraja sitnim prevarama.

Muškarci tvrde da su imuni na ženske suze, ali ipak nijesu ravnodušni. Naučno objašnjenje je da suze mijenjaju ponašanje muškarca tako što smanjuju agresivnost. Međutim, dok biolozi tvrde da hemijski sastav ženskih suza utiče na nivo testosterona kod muškarca, psiholozi ističu da su razlozi mnogo dublji od puke fiziološke reakcije na plakanje.

Kad su satjerani u ćošak zbog izliva osjećanja, iz muškaraca ispliva ponašanje stečeno u najranijem dobu. Otud njihove reakcije mogu da variraju od durenja, ismijevanja do razumijevanja.

“Oni u tim momentima reaguju na način na koju su se prema njima ophodili u djetinjstvu. Ako ih je neko od roditelja grdio zbog plakanja, oni će to da prenesu dalje,

na suprugu i svoju djecu. Ako su roditelji reagovali na suze s nježnošću, vjerovatno je da će i oni tako da reaguju”, kažu psiholozi.

Kada je riječ o ljubavnoj vezi, ne postoji moćnije oružje od ženskih suza. Za muškarca to znači da sa svojom izabranicom neće moći normalno da razgovara u naredna 24 sata, da seks ne dolazi u obzir, da su pod znakom pitanja i hrana

i zabava dok ona šmrca. Za mnoge to je trenutak kada pristaju na sve, samo da plakanje prestane. Upravo tu je i zamka lažnih suza koje djevojke koriste da bi dobile što žele, piše portal “Žena”.

Oslobađanje od stresa Suze mogu da imaju i pozitivno dejstvo na međusobne odnose. One su prije svega signal svima unaokolo da nešto nije u redu.

Navode ljude da nešto preduzmu u vezi s bolom koji osoba koja plače osjeća. Drugo, suze vas oslobađaju prigušenih emocija i nagomilanog stresa. Pošto se dobro isplače, čovjek se osjeća mnogo bolje i spremnije da se suoči s teškoćama.

“Problem je u tome što muškarci uglavnom ne znaju šta da rade kad žena zaplače. I tad počinju da paniče, bez obzira na to da li to pokazuju. Zbog suza muškarci se uglavnom osjećaju bespomoćno, pošto ih to pokazivanje emocija potpuno parališe. Oni su odmalena naučeni da ne treba da plaču, da moraju da potiskuju osjećanja. Zato kad vide da neko plače, nemaju adekvatan odgovor”, navode psiholozi.

Žena 35

PETAK, 15. 2. 2013.

DR KUTAK

Jeste li sigurni da znate baš sve o menstruaciji

N

lekarom.

4. Volt Dizni je 1946. napravio prvi film o menstruaciji. Pod nazivom “The Story Of Menstruation”, film je objavljen kao pomoć za seksualnu edukaciju. Kružile su priče kako je upravo u tom filmu prvi put upotrijebljena riječ vagina.

5. Tokom prosječnog menstrualnog ciklusa oslobađa se manje od šoljice krvi. Zato, prema riječima naučnika, iako se mnoge žene žale na obilna krvarenja, činjeni-

ca je da tokom menstruacije izgube između nekoliko kašika i jedne šoljiice krvi.

6. Stavovi o seksu za vrijeme menstruacije su različiti. Seksualne sklonosti pojedinaca se razlikuju, postoji širok spektar izbora, od omiljene poze do vremena u danu namijenjenog za seks, zato je seks za vrijeme menstruacije individualan izbor.

7. Tokom menstruacije ponekad se javlja veća želja za seksom. Naime, progresteron, hormon za koji se vjeruje da smanjuje libido, tokom menstruacije se nalazi na najnižem nivou, pa nije neobično ako u to vrijeme poželite mnogo više od čokolade.

8. Usklađivanje menstrualnih ciklusa nikada nije naučno potvrđeno. Moguće je da vam se ciklus poklopi s ciklusom najbolje prijateljice, majke ili sestre, ali naučni stav o tome još nije usklađen.

9. U nekim mjestima menstruacija se još smatra tabu temom. I dok su djevojke u nekim zemljama dobro upoznate sa svim aspektima menstruacije, u nekim djelovima svijeta to je tabu tema. Tako se na primjer djevojkama u ruralnim djelovima Indije govori da za vrijeme menstruacije ne kuvaju, jer će “zagaditi” hranu.

10. U prosjeku, djevojke menstruaciju dobijaju s 12 godina. Danas djevojke prvu menstruaciju dobijaju ranije nego ikada, ali još nije poznato šta ubrzava raniji početak puberteta. Brojne teorije kao uzrok ove pojave navode različite razloge - od ekoloških činioca, visokog stepena masnoća u ishrani, pa sve do stresa.

VJEŽBE

ZA DO K JE

TO RA

P I TA

Iako menstruacija više nije tabu tema, posebno u razvijenim zemljama, prilično velik broj žena još ne zna sve ono što bi trebalo da zna o ovoj pojavi. Međutim, uprkos svemu, na menstruaciju se još gleda kao na nešto što bi trebalo biti da bude “skriveno”, navodi Ema Grej, urednica “Women Associate”.

Istraživanje koje je sprovedeno 2012. godine u Australiji otkrilo je da 13 odsto žena nije znalo da navede dane svog menstrualnog ciklusa, kada su najplodnije.

Zato nije na odmet da se znanje o menstruaciji ponovi ili nauči nešto novo.

1. Za vrijeme menstruacije možete da zatrudnite. Da, ti slučajevi su malo vjerovatni, ali nije nemoguće, zato nemojte menstruaciju koristiti kao izgovor da ne koristite zaštitu ako ne planirate bebu.

2. Najplodniji ste za vrijeme, nekoliko dana prije i poslije ovulacije. Ovulacija – oslobađanje jajnih ćelija iz jajnika – obično se događa na sredini ciklusa. Kalendari ovulacije često su vrlo korisni u praćenju ciklusa.

3. Neredovne menstruacije mogu upućivati na niz stvari. Nepravilna menstruacija, bilo u obliku izostanka, tačkastog krvarenja između dvije menstruacije ili menstruacija koja traje duže od sedam dana – sve te pojave mogu biti različito uzrokovane, od ekstremnog mršavljenja, straha od trudnoće, korišćenja određenih ljekova, pa sve do ozbiljnih bolesti, poput karcinoma materice. Ako ste zabrinuti zbog neredovnih menstruacija, svakako se konsultujte sa

Poštovani, imam 43 godine. U posljednje dvije godine menstrualni ciklusi mi traju od 22 dana do 28 dana, prije šest mjeseci sam imala blago krvarenje za vrijeme ovulacije, pa mi je doktorka prepisala primolutnor 10 dana, 2x dnevno. Sada imam problem izostanka menstruacije (33. dan ciklusa), inače papa test je rađen prije šest mjeseci i bilo je sve u redu, trudnoća je isključena jer nijesam imala odnose, još da napomenem da sam pušač i da mi je sin imao saobraćajnu nezgodu prije 10 dana, zbog čega sam se iznervirala. Unaprijed hvala.

Poštovana, Javite se vašem ginekologu da vam uradi ginekološki pregled da bi se provjerilo da li su vam cistični jajnici. S obzirom na Vaše godine, poželjno je na svakih šest mjeseci da uradite kolposkopski pregled sa cervikalnim i vaginalnim brisevima.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Sklekovi koji tope salo na stomaku

TRENING

Vježbe za figuru

Nakupljanje masnoća na pojedinim djelovima tijela je genetski određeno, što znači da bi žene trebale da prilagode vježbanje svom tipu građe, da bi maksimizirale učinak vježbanja i napora.

Figura pješčanog sata Najbolji način da potrošite višak kalorija je trčanje, vožnja bicikla ili plivanje tri puta nedjeljno po 40 minuta. Ako prvo treba da skinete višak kilograma, svoje vježbanje bazirajte na vožnji bicikla i plivanju, trčanje izbacite iz programa dok ne smršate.

Građa poput kruške U ovom slučaju treba da se fokusirate na ravnotežu gornjeg i donjeg dijela tijela, što znači da ćete pokušati da ojačate gornji dio tijela i smanjite donji dio. Da biste to postigli, fokusirajte se na aerobne aktivnosti kojima vježbate donji dio tijela, i na vježbe otpora, koje će vam ojačati mišićnu i koštanu masu gornjeg dijela tijela.

Građa poput jabuke Fokusirajte se na aerobni trening da biste smanjili tjelesnu težinu i sagorjeli višak masnoća. Radeći više na donjem dijelu tijela možete izbalansirati noge sa grudima i ramenima. Za ovaj oblik, pilates je vrlo dobar za izgradnju mišića cijelog tijela. Za one željne malo više akcije, tu je i tenis, koji će s rotacijom torza ojačati trbušne mišiće.

Atletska građa U tom slučaju možete se baviti tjelesnom aktivnošću kojom poželite.

Ako želite da izgubite suvišne kilograme, učinite to kardio vježbama, posebno ako je riječ o zadnjem dijelu butina i stomaku.

Ako želite da dobijete na mišićnoj masi da bi vaše tijelo dobilo zdravu sportsku formu, učinite to vježbama s tegovima.

Vježbajte ujednačeno gornji i donji dio tijela, i sve grupe mišića, da biste osigurali simetriju tijela.

Stav ª sve ili ništaº vodi u depresiju Razmišljanje u krajnostima sve ili ništa, crno ili bijelo, dobro ili loše narušava psihičko zdravlje, jer je glavni razlog zbog koga su ljudi depresivni način na koji doživljavaju stvarnost. Stvar je u tome da krajnosti stimulišu emocije daleko više nego sagledavanje složenosti situacije.

Izjave kao što su “Ja sam užasna osoba”, “Ona je savršena, ona je svetica” ili “Ja sam propalica” pojednostavljuju kompleksnost životne situacije i uzrokuju snažne emotivne preokrete. Vrlo malo brakova, godišnjih odmora ili poslova su potpuna katastrofa. Uglavnom sadrže niz različitih elemenata.

Iz ovog bi se dalo zaključiti da su ljudi skloni depresiji skloniji euforiji kad su pozitivno uzbuđeni. I to je obično tako, istraživanja pokazuju da osobama pogođenim depresijom treba manje

stimulansa da bi se oraspoložili.

Ali za zdrav emotivni život potrebna je ravnoteža osjećanja, a ne krajnosti. Kako uključiti nijanse sive u crno-bijelo razmišljanje?

Uzmimo primjer djeteta koje je palo na ispitu iz matematike.

Dijete sebi može da kaže: “Stvarno sam glup!” ili “Ne ide mi matematika, ali sam vrlo dobar u engleskom” (na fizičkom, u likovnom, pričanju viceva ili nečem drugom). Prva izjava je sve ili ništa, ali druga se fokusira na nijanse sive, odnosno druge elemente života.

Neka istraživanja pokazuju da za smirivanje depresije ne treba više uzbuđenja i ekstremnih emocija, pozitivnih ili negativnih, nego više smirenosti. Razmislite da li ste zavisni od toga da dobijete visoke nivoe emotivnih stimulansa? Svakodnevica vas u tom slučaju može baciti u depresiju.

DIJETA PET FAKTORA

“Rikverc” sklek oblikovaće vaša ramena i ruke kao i običan sklek, ali stomačna regija dobiće izgled za kojim žudite godinama! Naravno, ako se preznojite nekoliko puta nedjeljno. Stručnjaci u oblasti fitnesa sklekove odavno preporučuju kao jednu od najkompletnijih vježbi za oblikovanje mišića stomačne regije, ramenog pojasa i ruku.

Supersklekovi za vitak struk Budući da se izvođenjem ovakvih vježbi aktivira mnogo veći broj mišića nego kada radimo obične “trbušnjake”, cilj svakog obaviještenog pojedinca koji se bori protiv sala na stomaku je da što prije stigne do sklekova.

Međutim, vježba koja pretenduje da postane apsolutni vladar kada je topljenje masnih naslaga stomačne regije u pitanju je takozvani “rikverc” sklek.

Početni položaj je isti, krajnji takođe – oslanjamo se na šake postavljene u širini ramena i nožne prste malo razdvojene, najviše širine kukova.

Međutim, umjesto jednostavnog podizanja (neki put prilično teškog), iz donjeg položaja za “rikverc” sklek neophodno je da savijete koljena i rukama se odgurnete unazad, gotovo nosem dodirujući pod.

Zatim se brzo vratite u početni položaj, gdje je tijelo paralelno sa podlogom.

“Kada nas noge vraćaju, dobijamo nešto poput ubrzanja, a mišići centralnog dijela tijela moraju da se bore protiv toga”, objasnio je instruktor Bi Džej Gadur.

Rezultat je nevjerovatan: sve što obični sklekovi “prave” od ramena i ruku i dalje radi, ali efekat na abdomen je fenomenalan!

Plan ishrane za zdravo skidanje kilograma Dijeta pet faktora podrazumijeva konzumaciju proteina, složenih ugljenih hidrata, vlakna, masti i tečnosti, sve u pet obroka dnevno, a recepti prema kojima kuvate ne bi smjeli da sadrže više od pet sastojaka.

Isto tako, kuvanje traje maksimalno pet minuta.

Poput megapopularne Dukan dijete, i ova uključuje dan za varanje, kada možete jesti šta god poželite – nemojte samo zloupotrijebiti ovu džoker kartu i sve izgubljeno nadoknaditi u jednom danu.

Doručak Integralne žitarice bez šećera zajedno s pet grama proteina i pet grama vlakana. Popijte mlijeko sa smanjenim procentom

masnoća i dodajte malo svježeg voća, poput supernamirnica borovnica ili jagoda. Žitarice možete začniti posnim sirom.

Od bjelanaca napravite omlet sa malo masnoća.

Zobena kaša sa šakom svježeg voća.

Međuobrok Posni sir.

Jabuka, breskva, jagode ili neko drugo voće.

Ručak Supa i salata.

Kolačići od pirinča.

Međuobrok Posni sir.

Večera Nemasna piletina ili riba s povrćem (brokoli, spanać, karfiol, bundeva itd.).

36 Žena

PETAK, 15. 2. 2013.

BRUSNICA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Mramorni kuglof

SASTOJCI:

1/2 kg šampinjon a 1 crveni luk 1 mrkva malo celera 1 list peršuna 2 čena luka 1/2 dl bijelog vi na rendani sir 1 pavlaka za ku vanje so i začini po uk usu

Milanske šnicle

Kalup za kuglof dobro namazati maslacem i posuti brašnom.

Maslac pjenasto umutiti sa šećerom. Dodati žumanca, pa brašno, a potom rendanu koru limuna i so. Čvrsto ulupati snijeg od bjelanca i dodati u smjesu. Odvojiti osam kašika ove smjese u poseban sud i dodati smjesu od kakaoa i šećera, staviti i rum. Polovinu svijetle smjese sipati u pripremljeni kalup, preliti smjesom od kakaoa, a odozgo drugom polovinom svjetle smjese. Peći u prethodno na 180 stepeni zagrijanoj pećnici 50-60 minuta. Kalup prevrnuti na tacnu i pažljivo ga skinuti. Posuti šećerom u prahu i ostaviti da se hladi. Ovaj kolač može trajati i duže od nedjelju dana.

SASTOJCI:

500 g bijelog pi lećeg mesa 2 dl soka od pa radajza 2 dl piva 1 dl ulja 1 dl vode 2- 3 čena bijelo g luka peršunov list, bo siljak brašno so, biber 1 jaje 2 kašike pavlak e

Jagnjeća sarmica Luk sitno isjeckati, šargarepu i celer izrendati i propržiti na vrelom ulju. Dodati na listiće rezane šampinjone. Naliti bijelo vino. Pustiti da sva tečnost ispari, dodati začine, luk i pavlaku za kuvanje. Skloniti sa šporeta i po ukusu staviti narendani sir ili parmezan.

Bijelo meso isjeći na šnicle, pa ih uvaljati u brašno. Bijeli luk sitno isjeckati. Tepsiju namazati uljem i staviti u rernu da se zagrije. U zagrijanu tepsiju ređati uvaljano meso. U činiju sipati dva dl soka od paradajza, dva dl piva, jedan dl vode, so, biber, peršunov list, bosiljak i sitno sjeckani bijeli luk. Sjediniti sastojke i preliti meso. Staviti da se peče oko 40 minuta. Kada je meso gotovo, umutiti jedno jaje i dvije kašike pavlake, preliti meso i ostaviti da se zapeče.

ZANIMLJIVO

230 g omekšalo g maslaca 230 g šećera 4 jajeta 230 g brašna malo praška za pecivo narendana kora jednog limuna 1/4 kašičice soli 3 kašike kakaoa u prahu 3 kašike šećera 1 kašika tamno g ruma

Brusnica je grmolika biljka sa crvenim plodovima. Porijeklom je iz Sjeverne Amerike, gdje su je domoroci od davnina koristili kao hranu, lijek i u religijske svrhe. Zbog svojih svojstava zasluženo spada među najljekovitije biljke svijeta. 100 g svježih brusnica sadrži samo 15 kalorija, dok energetska vrijednost 100 g suvih brusnica iznosi 60 kalorija.

Sastav i ljekovitost Brusnica je bogata vlaknima, antocijanima, proantocijanidinima, beta-karotenom, vitaminom C, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom i drugim mikronutrijentima. Koncentrat brusnice naziva se brusnicin i najčešće se koristi u liječenju infekcija bešike uzrokovanih ešerihijom koli. Osim toga brusnica može da se koristiti kod bakterijskih i gljivičnih infekcija, čira na želucu, bolesti zuba i desni, dijabetesa i bolesti oka,kao i kod oslabljenog imuniteta.

Brusnicom protiv urinarnih infekcija Moderna istraživanja su potvrdila da brusnica pomaže u prevenciji i liječenju urinarnih infekcija. Sastojak proantocijanidin zaslužan je za sprječavanje “lijepljenja” bakterije ešerihije koli na zidove bešike i njenog daljeg razmnožavanja. Za prevenciju su dovoljne dvije čaše nezaslađenog soka brusnice dnevno.

Važno je znati da kod lečenja upale bešike treba koristiti samo bazne ili samo kisele preparate, i

ne treba ih miješati.

Prirodan antibiotik i antioksidans Zahvaljujući hipuričnoj kiselini, brusnica ima snažno antibakterijsko dejstvo. Brusnica djeluje i na Helikobakter Pylori, zbog čega je korisna za liječenje čira na želucu.

Zahvaljujući svom antimikrobnom djelovanju, pomaže i kod parodontalnih bolesti desni. Brusnica sadrži antioksidans fenol koji sprječava srčane bolesti, prevremeno starenje i nekoliko vrsta raka. Brusnica obiluje i taninima koji su bitni za zdravlje srca. Sadrži i velike količine flavonoida i polifenola koji služe kao prirodna odbrana od arteroskleroze, jer inhibiraju loš holesterol i poboljšavaju cirkulaciju. Brusnica usporava starenje i probleme koje ono donosi poput gubitka koordinacije i memorije. Ako imate dijabetes pripazite da ne konzumirate sok brusnice zaslađen šećerom.

Kako gajiti i koristiti brusnicu Brusnica voli humusno kiselo tlo, pa je kod sadnje potrebno dodati kiseli treset. Biljke se sade na 30 cm razmaka u redu. Rupa za svaku sadnicu treba da bude duboka 20-25 cm. Između redova treba posuti iglice bora, kiseli treset ili piljevinu. Brusnica cvjeta dva puta, u maju i junu, a sazrijeva u junu i septembru.

Ako želite uživati u lekovitim dobrobitima brusnice, nemojte kupovati industrijske sokove, jer sadrže minimalne količine ovog voća.

UKUSNO

Recepti za savršenu pitu

Gurmanski sendvič Za razliku od pravljenja običnog, ovaj sendvič zahtijeva malo više truda, ali je zato njegov ukus neuporedivo ljepši...

Sastojci: - 4 šnicle od svinjskog vrata - 8 kriški hljeba - 5 grančica ruzmarina (ili 2 ravne kašike suvog) - 2 čena bijelog luka - maslinovo ulje - so i biber Priprema: U dublji sud stavite šnicle sa čenovima bijelog luka isječenim na listiće i jednom iscjepkanom grančicom ruzmarina (ili pola kašike suvog). Zalijte s malo ulja i ostavite na svježem mjestu da se meso marinira jedan sat, a povremeno ga okrećite.

Pržite šnicle nekoliko minuta u

SASTOJCI:

Jedna od najljekovitijih biljaka na svijetu

zagrijanom gril-tiganju, potom ih posolite, pobiberite, okrenite i na svaku stavite po jednu krišku hljeba i dobro pritisnite. Pržite ih ovako jedan minut, pa ih opet okrenite zajedno sa hljebom tako da hljeb bude ispod šnicle, pa na svaku šniclu postavite preostale kriške hljeba.

Postavite po grančicu ruzmarina na svaku šniclu mesa (ili po mesu rasporedite prostali, sušeni ruzmarin) i, nakon jednog minuta, okrenite sendviče na drugu stranu kako bi se i druge kriške hljeba zapekle i upile sokove od prženja mesa.

Ulje koje se koristi za marinadu meso će upiti i tokom kuvanja ga otpustiti. Ovako će se stvoriti ukusan sos koji će hljeb da upije i tako učiniti ove sendviče još ukusnijim.

Bila slana ili slatka, pita se tradicionalno pravi od tijesta. Za domaće tijesto potrebno je: 500 g glatkog brašna, 250 g maslaca, 125 g šećera, dva žumanca, prašak za pecivo, dvije kašike kisjele pavlake i nekoliko kašika vode. Prosijte brašno, dodajte mu margarin narezan na manje djelove i miješajte dok ne dobijete smjesu poput mrvica hljeba.

Dodajte šećer, prašak za pecivo, žumanca i kisjelu pavlaku te zamijesite glatko tijesto. Podijelite ga na dva dijela, svaki zamotajte u plastičnu foliju i pustite da stoji u frižideru oko pola sata. Kako bi tijesto ostalo savršeno i tokom pečenja, pecite ga u keramičkoj posudi ili limenom kalupu. Izbjegavajte sjajni metal, kao i aluminijske posude jer korica neće dobiti lijepu zlatno-smeđu boju. No, ako vam se žuri, pitu možete napraviti i od lisnatog tijesta.

Pita od piletine sa slaninom Sastojci: kašika maslinovog ulja, 800 g pilećih prsa narezanih na kockice, dva reda slanine narezane na kockice, glavica luka, dvije kašike brašna, 1/4 čaše bijelog vina, pavlaka za kuvanje, kadulja, čašica smrznutoga graška, dva lista lisnatog tijesta, kašika mlijeka.

Priprema: Zagrijte pećnicu na 200 stepeni i nauljite posudu za pe-

čenje. Na ulju u tiganju propržite piletinu, izvadite pa propržite slaninu.

Nakon tri minuta dodajte luk. Piletinu dodajte slanini, uspite brašno i pržite još minut.

Ulijte vino, pržite dok se ne zgusne pa dodajte pavlaku i kadulju. Pržite desetak minuta, dok piletina sve ne upije. Dodajte grašak i pomiješajte. Stavite smjesu u posudu za pečenje. Razdijelite lisnato tijesto na pola i prekrijte smjesu te premažite mlijekom. Pecite 25 -30 min. ili dok ne postane zlatno-smeđe.

Pita od jabuka sa šlagom Sastojci : 2 kašike brašna, 125 g margarina, 1/3 čaše šećera, jaje, šlag; 1,25 kg jabuka, 1/4 kašike šećera, 1/4 kašičice cimeta, 2 čaše soka od limuna.

Priprema: Pomiješajte brašno, maslac i šećer te miksajte dok ne dobijete brašnastu smjesu.

Dodajte žumance i 1/4 čaše hladne vode pa miješajte dok ne dobijete tijesto. Mijesite i stavite u frižider pola sata. Napravite fil od jabuka - u tiganj stavite jabuke i dodajte 1/3 čašice hladne vode.

Zakuvajte pa pustite da krčka sedam minuta. Ocijedite i vratite jabuke u tiganj, dodajte šećer, cimet i limunov sok te ostavite sa strane.

Zagrijte pećnicu na 180 stepeni i zauljite posudu za pečenje, 2/3 količine tijesta razvaljajte u oblik kruga.

Prekrijte ostatkom tijesta i zalijepite krajeve. Razrežite na dva mjesta na vrhu, premažite ostatkom bjelanca i pecite od 40 do 45 minuta.

Poslužite sa šlagom.

Specijalni dodatak o automobilizmu u Crnoj Gori u saradnji sa magazinom “AUTO“

SVAKOG PETKA UZ EKSKLUZIVNO

PRODAJA NOVIH AUTOMOBILA U CRNOJ GORI

U JANUARU REGISTROVANA 74 NOVA AUTOMOBILA KIA najbrže rastući Tržište automobila u Crnoj Gori u januaru 2013. bilježi neslavni rekord. Registrovana su samo 74 nova automobila. Među njima je registrovan i Ferrari F458 Spyder Cabrio. Cijena ovog automobila se kreće oko 220.000 eura.

PRIZNANJE

brend u 2012.

KIA je postala najbrže rastući brend u 2012. godini s nevjerovatnim prodajnim rezultima. Uspjehe na tom polju prati i zapažen broj dizajnerskih nagrada. Posljednja,

R

ecesija je i u Crnoj Gori, duboko uzela maha na tržištu automobila. Kraj 2012. godine donio je katastrofalan rezultat. Konačna cifra novoregistrovanih vozila, prema podacima Informacionog sektora Ministarstva unutrašnjih poslova, zaustavila se na 2478 komada.

Pad od 770 vozila ili 23.71 procenata u odnosu na 2011. pokazuje duboku krizu. Imajući u vidu da se pod “vozilima” računaju i servisno-dostavni automobili, kombi-busevi, autobusi, sve kategorije kamiona, traktora, motorcikala, jasno je koliki smo pad “preživjeli”.

U Januaru ove godine prodavci automobila u Crnoj Gori bilježe neslavni rekord. Prodato je samo 74 automobila. Dobro ste pročitali 74. Ovo je ubjedljivo najlošiji mjesečni rezultat u poslednjih 36 mjeseci od kada magazin AUTO, zahvaljujući MUP-u RCG dobija podatke o broju registrovanih novih automobila.

U odnosu na prošlogodišnji januar pad prodaje novih automobila u Crnoj Gori iznosi 43.94 %.

U odnosu na januar 2011. godine pad iznosi 53.75%.

Podaci da je prošle godine u Evropskoj uniji prodato najmanje vozila za poslednjih 17 godina, da je u Francuskoj u januaru ove godine zabilježen pad prodaje od 15 procenata, u Italiji 17.6 procenata su samo pokazatelj da i crnogorsko tržište prati svjetske trendove kada je u pitanju prodaja novih automobila i više nego što bi trebalo.

Ako bi uopšte trebalo komentarisati januarski rezultat prodavaca novih automobila u Crnoj Gori onda bi samo izdvojili prodaju Ferrarija F458 SPYDER CA-

BRIO jedan komad, kao i to da je najprodavaniji model bio Toyota Aygo – 6 komada.

Nema sumnje da će tek 2013. godina pokazati uspješnost novih zastupnika na crnogorskom tržištu. Naime, Voli Motors je tek sredinom godine otvorio servisno – prodajni centar, pa je gotovo duplirana prodaja, nadamo se, samo najava onogo što slijedi 2013. godine.

Slično je sa Fiatom. Kovkar je od Sajma u Budvi preuzeo zastupništvo za koncern Fiat – Krajzler. Za kratko vrijeme duplirali su prošlogodišnju prodaju. Uz novi prodajno servisni centar u Podgorici, ljubitelji italijanskog šmeka mogu se nadati boljim danima.

Crna Gora je tradicionalno dobro tržište za Škodu. Sa novim Rapidom (prodat jedan primjerak), novom Oktavijom u 2013. ih očekuje vjerovatno bolji rezultat.

A za prvo mjesto i dalje će biti neizvjesna utakmica Renoa i VW . Perjanice prodaje Klio I Golf, lansirali su nove modele, pa bi njihov duel mogao obilježiti i 2013. godinu.

dodijeljena od uglednog “iF Design-a“ za novi Pro Cee’d, dvadeseta je u nizu od 2009. godine.

Prethodno je Picanto u verziji sa troje vrata osvojio nagradu “iF-a“ za dizajn proizvoda.

ŽENSKI AUTO GODINE

Dame biraju Evoque

Prodaja Januar 2013.

Marka

Količina

VW

15

TOYOTA

12

RENAULT

7

CHEVROLET

6

MAZDA

4

AUDI

3

DACIA

3

KIA

3

MERCEDES BENZ

4

ŠKODA

3

SUZUKI

3

BMW

2

NISSAN

2

OPEL

2

FERRARI

1

HYUNDAI

1

LAND ROVER

1

PEUGEOT

1

SEAT Ukupno:

1 74

Koliko smo puta naglas ili u sebi žučno komentarisali pojedine odluke žena – vozača, koje su upravljale automobilom ispred nas, u traci pored, ili iza nas. Međutim, izbor “ženskog žirija” u kojem su dvadesetjedna novinarka iz Velike Britanije, SAD, Holandije, Kine, Argentine, Kanade, Novog Zelanda, Australije, Indije i Južne Afrike, prijatno je iznenadio ljubitelje automobilizma. Range Rover Evoque izabran je za “Ženski auto godine”. Imajući u vidu da su u pitanju novinarke iz uglavnom anglosaksonskog područja, izbor jed-

nog tipično engleskog modela nije iznenađenje. Takođe, veći broj engleskih modela (ili onih koji se proizvode u Engleskoj), treba tumačiti iz istog razloga. Dame su birale u četiri kategorije: porodični auto, luksuzni auto, sportski auto i ekonomični auto. U svakoj kategoriji dodjeljivale su maksimum 10 poena. Jedan od kriterijuma – prijateljski prema djeci, nije se posebno bodovao jer je logično da žene više vremena provode vozeći njihove potomke. Evoque je dobio najveći broj poena, samim tim i titulu “Ženskog automobila godine”.

II

Predstavljanje

PETAK, 15. 2. 2013.

NISSAN

X-TRAIL „X-trail” je ostao vjeran svom receptu, koji je i dalje vrlo uspješan, iako je u međuvremenu dobio pravu armiju konkurencije.

Na svom životnom putu, “x-trail” u razvoju nije zadržao imidž “nečega između”, već je on postao ozbiljan terenac, koji se podjednako dobro snalazi i na kultivisanim putevima.

Testni model smo vozili od Podgorice do Petrovca i nazad,naravno preko Paštrovačke gore. Nijesmo propuštili priliku da skrenemo sa asfalta i isprobamo ovog rasnog terenca u uslovima koji su njegova prirodna sredina. Da je rasan terenac govori posjedovanje “inteligentnog”, automatskog pogona na svim točkovima koji raspoređuje obrtni moment između osovina, sve do odnosa 50:50, kao i mogućnost zaključavanja centralnog diferencijala, a sve pomoću jednostavnog okretanja dugmeta, na kojem se nalazi i položaj za vožnju sa pogonom na prednjoj osovini. Kod novog pogona sada je AUTO preporučena zadana vrijednost za svakodnevnu vožnju, gdje se vozač oslanja na “inteligenciju” pogona da pravovremeno prepozna kada prednji točkovi trebaju pomoć zadnjih, dok u ostalim situacijma ekonomičnost i štednja goriva imaju prioritet.

Spolja je jako teško primijetiti razliku između dvije “šminke” na istoj generaciji “x-traila”, ali njegove tradicionalno oštre ivice kriju blaga aerodinamička unapređenja na “grilu”, svjetlosnim grupama i braniku, gdje je donekle promijenjen položaj svijetlima za maglu. Pozadi, stop-svijetla dobila su pojačanje u vidu LED-a, a sa strane, može da se primijetiti razlika u veličini blatobrana, koji su sada nešto veći, zbog povećanja točkova na dostupnu dimenziju od 18 inča.Enterijer je osjetno bolji, pošto su korišćeni kvalitetniji materijali, a crna koža, sjedišta sa grijačima i panoramski krov sa “šiberom” su elementi koji bez greške daju premijum prizvuk “x-trailu”.

Najvažnije novosti “x-trail” je donio u ponudi tehnologije i motora.

Savremeni dizel motor poput testnog 2,0-litarskog dCi-ja bio je predmet fantazija za konstruktore “x-trail-a” prije više od deset godina, a sada predstavlja jedini izbor u ponudi ovog SUV-a. Na drugim tržištima moguće ga je dobiti i u moćnijoj ver-

ziji sa 173 KS, ali je na našem tržištu ponuđen smo u slabijoj opciji, sa 150 KS i 320 Nm okretnog momenta.

Iako je riječ o slabijoj opciji, u vožnji je ovih 150 KS sasvim zadovoljavajuće pokretalo više od 1.600 kilograma težak automobil. Takođe, uz elastičnost svojstvenu modernom turbodizelašu “x-trail” je prilično skroman i sa potrošnjom goriva, pa je tako u vožnji na otvorenoj cesti trošio nešto više od 8 litara.

Snažan i prilično tih motor u “xtrailu” je upotpunio i dobar šestostepeni ručni mjenjač, koji daje osjećaj robusnosti i ugodno klizi kroz izmjene stepeni.

Pomenusmo da smo skrenuli sa asfalta i provozali se kroz Paštroviće davnašnjim makadamom, ispranim od kiše, koga je rastinje pored puta zagrlilo sa obje strane.

Bilo je gotovo nemoguće čuti škripu obloga, pri zahtjevnoj terenskoj vožnji i na oštrim pregibima gdje je uvijanje karoserije i u mnogo skupljim SUV-ovima popraćeno prilično neugodnim zvukom.

10 savjeta

za vožnju u zimskom periodu...

ISTORIJA AUTOMOBILIZMA U CRNOJ GORI

Lokomotiva u Kotoru

Negdje 1925. godine šofer Dušan Marinović dobija neobičan posao - da svojim “bisingom” odveze iz Podgorice u Kotor malu lokomotivu sa pruge Podgorica – Plavnica, radi remontovanja u kotorskim radionicama.

Kad je došao na Njeguše, Marinović je kupio čitav stog tek ovršene pšenične slame, okvasio je i natrpao u kotao lokomotive. Kasnije kada se našao na kotorskim serpentinama, pot-

palio je vlažnu slamu pa je kroz visoki dimnjak lokomotive počeo da kulja gusti crni dim! Pošto je karoserija “bisinga” pod teretom lokomotive prosto “legla” na točkove, automobil se jedva vidio iznad parapeta pa su Kotorani imali utisak da lokomotiva ide sama! Dugo su posmatrali novo “drumsko čudo” i tek kada je Dušan stigao u Škaljare, bilo im je jasno o čemu se radi.

1. obavezne zimske gume i da dubina šare ne bude manje od 4 mm!

2. pravilno skladištenje ljetnje gume!

3. provjerite na vrijeme akumulatore, svjećice, gume, svijetla, brisače !

4. n a m a z a t i k e d e r e n a vratima i gepeku; sipati nesmrzavajuću tečnost za šoferšajbne; prekriti farbom oštećenja zbog širenja rđe !

5. morate imati u automobilu strugač leda, kablove za akumulator, baterijsku lampu, ćebe i rukavice !

6. o b a v e z n o v o z a č k o ponašanje u zimskim uslovima, držanje rastojanja...!

7. naučiti pravila vožnje po magli, a to su maksimalno smanjenje brzine i održavanje bezbjedne distance od vozila ispred !

8. čuvajte se akvaplaninga !

9. obavezni lanci za snijeg !

10. obratiti posebnu pažnju na mostovima !

MOTORI

Lindy bob by LSL stiže iz Njemačke Ekipa iz njemačke firme LSL Motorradtechnik uradila svoj zadnji projekat pod imenom Lindy Bob Počelo je padom Wall Streeta i jačanjem nacizma, odnosno Trećeg Rajha. Nastavilo se ratovanjem po cijelom svijetu, u Americi je Ruzvelt izabran za predsjednika, Kraljevina Italija je kolonizovala Etiopiju. Kao i da to nije bilo dosta pa je eksplodirao i Hindenburg.

Ali je konstruisana i VW Buba, izmišljena bas gitara, uspostavljen je i vazdušni saobraćaj preko Atlantika, a na ulicama New Yorka se plesao novi ples „Lindy hop“. Sve je to obilježilo tridesete prošlog vijeka.

Srce ovog motocikla je Kawasaki W800, a iako je smješten u tridesete, projekat je posvećen britanskom

gvožđu šezdesetih.

Posebnu pažnju privlače detalji poput prednjih štitnika, malih retrovizora, ali velikog efekta, te mali zadnji blatobran i svijetlo. Ništa manje nije zanimljiva niti mat crna boja u konbinaciji sa mat crvenim rezervoarom.

Sam motor je paralelni twin od 773 ccm, gume su 120 i 130/18 sa aluminijumskim felmama crne boje.

Vjerovatno je malo onih koji se ne bi voljeli vratiti u te godine jednim ovakvim primjerkom u garaži, ili barem nekim od sličnih iz ponude LSL-a.

Domaća dešavanja

PETAK, 15. 2. 2013.

DRAGAN IVANOVIĆ

III

KOLUMNA

Piše: Darko Popović

Mali veliki majstor Crnogorci ipak ª ljube lanceº

U našim sjećanjima ostao je jedan je od najznačajnijih savremenih pisaca za djecu koji je obilježio mnoga djetinjstva. Riječ je naravno o Draganu Raduloviću čije su dokumentarne emisije za djecu iz ciklusa „Mali veliki”, obišle svijet i bile okićene značajnim domaćim i međunarodnim nagradama i priznanjima. Vjerovatno se mnogi od vas sjećaju najavne numere iz emisije “Mali veliki” koju je po tekstu Dragana Radulovića pjevala Ksenija Martinović sa horom Zvjezdice: Kada sam prvi put vidio 12-godišnjeg Dragana Ivanovića, ono čega sam se sjetio jeste upravo stih Dragana Radulovića/veliki su mali, mali su veliki/, a isto tako odlučio da o ovom malom velikom nešto napišem, napišem o nekome koga veliki i mali treba da poštuju i da od njega mnogo nauče.

Dragan je jedan od osmoro djece u porodici Ivanović. Najstarije dijete ima 15 godina a najmlađe tri godine. Danilov otac ima 74 godine. U Zagoriču u Ul. Nikole Tesle br.

39 ima na lijepom mjestu auto servis za demontažu, montažu, balansiranje i krpljenje guma. U sklopu servisa se nalazi i prostor za zamjenu motornog ulja kao i prostor za auto perionicu. Servis je skromno opremljen. U njemu se od opreme nalazi balanserka, demonterka, pegla. Naizgled običan servis.

Ali nije. Zašto? 12-godišnji Dragan uporedo radi sa svojim ocem. Potpuno zamjenjuje oca kada je odsutan. Svjestan važnosti servisa kao jedinog izvora egzistencije ove sada 10-člane porodice, Danilo je sa tri godine počeo da uči zanat sa ocem. Zanat koga je sa svojih 12 godina u potpunosti naučio. Naravno ne zanemarujući školu. Danilo je učenik 6 razreda O.Š. Branko

Božović. Kaže da je dobar đak. I nastavnici znaju za njegov zanat. Svi to gledaju sa simpatijama. Sa simpatijama njegov rad u servisu gledaju i mušterije. Danilo kaže da kada neko dođe prvi put u servis osjeti malo nepovjerenje prema njemu, ali ga on brzo razuvjeri.

Razuvjerio je i mene dok sam posmatrao kako na tri auta koja su došla u servis vrši demontažu guma, balansiranje i montažu. Koliko su ovi ljudi skromni pokazuju i cijene. Demontaža, balansiranje, krpljenje gume sve košta po dva eura. Otac Danilov kaže da je zadovoljan ako dnevno zaradi po 2-3 eura za svakog člana domaćinstva. A radi i subotom i nedjeljom. Najteže je kada dođe prvi septembar. Tre-

nutno u ovoj porodici ima 6 đaka, rekoh prije najstarije dijete ima 15 godina. Danilo kaže da se desi da ponekad sam zaradi 30 do 40 eura dnevno. Danilo ima i pomoćnika.

To je njegov mlađi brat koji nije ista smjena u školi, pa kada on ne radi u servisu tu je da ocu pomogne njegov pomoćnik. Danilo zna da mijenja ulje i filtere na automobilima. Kaže da mu je najteže da otpusti filter ulja. Sanja da kada odraste zajedno sa svojom braćom opremi servis, nabavi još opreme, proširi djelatnost. Svjestan je toga i njegov 74-godišnji otac, koji kaže da ne brine za budućnost svoje djece, i da je siguran da ako se njemu sjutra nešto desi ima ko da prehrani porodicu, a to je Danilo.

U istoriji Crne Gore biće značajan datum 15.novembar 2012te. Tog dana su Crnogorci suprotno Njegošu počeli da „ljube“ lance.

Pored ogromnih zlatnih lanaca što krase nabildovana pleća kršnih đetića, od tog dana svi vozači u Crnoj Gori uplašeni novčanim kaznama i nepokolebljivošću policije moraju imati kompletnu zimsku opremu, koja podrazumijeva i lance, bilo u Podgorici, na moru ili planini!

Odlučnost vlasti da sprovede Zakon i prošlogodišnji snijeg, kojeg opet najavljuju, učinili su da lanci za snijeg pored zimskih guma budu ovih dana najtraženiji artikal. Uplašen od kazni koje će od sljedeće godine biti žestoke, da ne kažem „drakonske“, i ja sam pogledao šta imam u autu koji sam prošle godine uvezao. U pregradama zadnjeg dijela karavana pronašao sam kompletnu opremu pa i lance.

Neki tamo Evropljanin je davno naučio da u svakim kolima to mora biti pa je i svoja prodao sa opremom.

Evo i kod nas polako ali sigurno počinje evropeizacija. Kazne su neminovni dio kultivizacije Crnogoraca! Tek što su mi vratili vozačku dozvolu (koju po zakonu i nisu smjeli da oduzmu, jer je lični dokument), zaustavljaju me prije neki dan na magistrali.

- Imam sve što treba, zimske gume, lance i prsluke. Svijetla sam upalio, a brzina 60km.

Nabrajam dok pozdravljam ljubaznog policajca.

- Ovo je gospodine kontrola i akcija obaveznog vezivanja pojaseva, - odgovara smireno.

Nemam naviku da se vežem, pa mi drugi djeluju pomalo panično kad se vežu po navici čim sjednu u automobil. Već drugi put plaćam kaznu za „pojas“. – E pa nećeš više majčin sine!

Sa lancima ili bez moraš biti vezan i po jarkom suncu uplati farove! Tako je u Evropi nema šta da misliš, ako misliš platiš kaznu i gotovo.

Uz nalog za plaćanje kazne dobio sam i prospekat Ministarstva pravde i ljudskih prava - Zakon o prekršajima Informator za građane.

Naravno da ću ga pročitati da vidim koja su i moja prava a ne samo kazne.

Na kraju mogu da se zahvalim policiji što me je zaustavila, izvela iz kola i desetak minuta pisala kaznu jer su na zadnjem sjedištu bili moji unuci koje sam vozio kući. Bili su nemirni i veseli, ali su se šokirali kada su njihovog djedu zaustavili i kaznili za strašan prekršaj.

Uplašeni jer su morali sami da ostanu u kolima i posmatraju kako im djedu odvode do policijskih kola, od tada su mirni i sami se vežu, pa i kad se vozimo po dvorištu. „Odmorio“ sam jer smo sada svi vezani i bezbrižni.

To je ta Evropa, kad smo svi poslušni i bezopasni!

WHO SEE KLAPA Kotorska hip hop klapa “WHO SEE” će biti ovogodišnji predstavnik Crne Gore na Eurosongu. Dvojac koji čine Mario Đorđević Noyz i Dejan Dedović Dedduh su singl hitom “Reggaeton Montenegro” začarali teritoriju Balkana. A šta je za naše novine rekao njen član, Dejan Dedović Dedduh, o svom automobilu, anegdotama u vožnji i slično, pogledajte: AUTO: Koji automobil je trenutno u vašem vlasništvu? Koji je prvi auto koji ste vozili?

DEDDUH: Vo z i m ,,najbo-

lje auto za naše puteve“, Golf 2, ne spušten, bez AL felni, bez desnog ogledala na retrovizoru. Nemam CD player nego kasetaš BLAUPUNKT. Totalno ludilo od auta, mogu s njim đe oću.

Fali mu još dosta toga ali ne znam kako se zovu ti djelovi. Inače je

84. godište, ko nov, prodajem ga. Ne bih ga prodao jedino ako me odabere XZIBIT na PIMP MY RIDE. Naučio sam da vozim na ujakovu Fiću, a na tetkinu sam usavršio. Stari mi je davao Zastavu 128, zatim opet tetka Zastavu 101 pa sestra Opel Kadet koji su mi slomili na parkingu. Fukare!

AUTO: Jeste li ljubitelji modernih ili oldtajmer automobila kakve smo mogli vidjeti na vašem spotu za pjesmu „Reggaeton Montenegro“?

DEDDUH: Meni su draža stara auta. Podsjećaju me na neka vremena za koja uvijek slušam da su bila ponosna i slavna. Sve što je staro ima veću dušu.

Novi modeli su svakako dobri dizajnerski i funkcionalni su, ali ne označavaju ništa osim raskoš i bogatstvo pojedinaca.

Prodajem Golfa dvojku, javite se.

Auto-moto sport

PETAK, 15. 2. 2013.

IV

Franjo Kunčer

DOMAĆI AUTO SPORT

N

e možemo pisati, niti razgovarati o automobilima, trkama, o auto sportu, a da ne spomenemo jednog čovjeka. Sumnjam da neko, ko se iole razumije u automobilizam, ne samo kod nas nego i u regionu, nije čuo za njega. Riječ je o legendi crnogorskog i jugoslovenskog auto sporta, Franju Kunčeru.

Čovjek koji je ispisao brojne stranice istorije crnogorskog i jugoslovenskog auto sporta, osvojio je toliko pehara, medalja i priznanja da ih je i sam poslije izvjesnog vremenskog perioda prestao brojati. U jednom opuštenom razgovoru saznali smo mnoge zanimljivosti vezane za njegovu karijeru i njega lično, pa smo to odlučili podijeliti sa vama.

Ono što možda, čitaoci koji se manje razumiju u automobilizam, nisu znali jeste da je naš sagovornik počeo svoju karijeru u Moto Crossu.

Prvi put se sa ovim sportom sreo ’73 godine. Interesantan podatak je da mu je tada konkurencija bila ista garnitura ljudi koja je i dan danas aktuelna u automobilizmu.

Kunčer ovdje napominje da je je-

dan od pokretača svega ovogo što je on postigao u svojoj karijeri, a postigao je mnogo, Milan Milanović.

To je čovjek koga on izuzetno cijeni i poštuje.

1975. godine Franjo pokazuje interesovanje za kružne moto trke.

Odlično se snalazio na trkama gdje je učešće uzimalo i do 60 vozača. Podijum nikad nije izostao! Međutim Franjo je ubrzo prešao na auto trke. U prvenstvu Jugoslavije Franjo je prošao kroz sve moguće kategorije. Počeo je sa Fićom, završio sa Formulom!

1985. godine Kunčer je osvojio prvu titulu na prvenstvu Jugoslavije, na brdskim trkama. Sljedeće tri godine je ponavljao taj uspjeh, a u tom periodu je dobio i Zlatnu kacigu.

MOTO GP

Stoner rekao zbogom

Poslije ovih uspjeha Franjo prelazi u veću klasu i sijeda za volan Yuga. Naravno, što bi drugo, odmah postaje šampion. Franjo je čovjek koji teži izazovima. Mogao je ostati u toj klasi, dominirati godinama, ali nije to želio. O tituli i nije mislio, uživao je u vožnji. Odmah je zatim kupio Suzuki Swift, prelazak u veću klasu, ali ništa novo se ne dešava, opet je šampion! Sljedeći automobil je BMW, naravno veća klasa i nova šampionska titula!

Jedno vrijeme je vozio i Formulu. Cilj je bio da vidi kako će se snaći sa jednim takvim vozilom. Činjenica je da mu je dobro išlo, što naravno govore i rezultati. Sa Formulom je Franjo bio prvak Centralno-evropske zone u generalnom plasmanu, postavio rekorde na većini staza, pa je i to auto „isćefio“. „Žalim za nekadašnjim trkama. Krivo mi je što publika nema priliku da uživa u spektaklima kakvi su bili ranije. Recimo Lovćen je bila manifestacija gdje se okupljalo i do 50.000 ljudi. Danas maltene dolaze samo prijatelji takmičara!“ – kazao nam je Franjo. „Drugačija su vremena danas. Svako gleda samo svoj interes. U tom periodu smo ja, Banićević, Kosać, Rade Đurović, Slobo Marković i Mićo Kapisoda bili u stanju da otklonimo svaki kvar. Pomagali smo jedan drugome, a i zajedno smo drugima pomagali.

Dešavalo se da pomognemo konkurentu, za koga znam da ima bolje auto, i da će me možda pobijediti ako nastupi na trci, ali nisam o tome razmišljao, prijatelj mi je prije svega. Danas slabo toga ima!“

ljevskoj” klasi. Dvije titule prvaka svijeta i 38 pobjeda obezbijedili su mu besmrtnost. Oni koji pažljivo prate ovaj sport istaći će nezaboravne duele sa Valentinom Rosijem, prije svega na najboljoj od svih staza, u Laguna Seki…

Formiranje porodice njegovom je životu dalo sasvim novi smisao.

- Sad imam porodicu i napravio sam zaokret u životu. Imam mnogo izazova u budućnosti. Ali u ovom trenutku ništa ne mogu određeno kazati. Prvo želim da se odmorim od svega. Onda ću pažljivo razmotriti sve opcije i odlučiti u kojem pravcu će nas život povesti, zaključio je odlazeći šampion u intervjuu BBC povodom okončanja bogate karijere.

Vjerujem da većina nije znala da je Franjov otac Ervin rođen u Štutgartu. Kao automehaničar je za vrijeme drugog svjetskog rata po kazni otišao u Staljingrad. Kao zarobljenik obreo se sa ruskog fronta preko Albanije na Cetinje. Budući da je bio i mehaničar, a takvih kadrova u Crnoj Gori nije bilo, dali su mu jedan od triju Bjuika u kojima je između ostalog vozio tadašnjeg ministra Jovana Ćetkovića. Krajem rata, njemački zarobljenici su dobili dozvolu da mogu da se vrate u Njemačku, ali je on zavolio Franjovu majku Danicu, Podgoricu i ostao ovdje. Ervin je otvorio prvu auto radionicu u Crnoj Gori i ona se nalazila na mjestu gdje je nekad bila stara vatrogasna. On je krenuo od nule i svojim radom se izborio da kupi kuću na Cvijetinom brijegu.

Kasnije je vozio najveći kamion u Crnoj Gori, a Franjo je sa svojih 8 godina išao sa njim i oprobao se u vožnji kamiona.

Najveći кonkurenti Jedan od najvećih Franjovih konkurenata je bio Vitomir Cvetić. Takođe se ne zaboravlja rivalstvo sa Željkom Kosaćem. „Zajedno smo putovali, jeli, pili, zajedno se mučili da nastupimo na trkama, a jedni od najvećih konkurenata smo bili“ – rekao nam je Franjo.

Uvijek atraktivan na stazi Publika je u velikom broju dolazila znajući da će nasupati Franjo Kunčer. Mišljenja smo da bi danas tako bilo. Recimo Franjo je znao ako nekome treba za titulu pobjeda, da stane pred cilj i po 20 sekundi čeka suparnika, dok on ne prođe. U par navrata je Franjo napravio toliku razliku za konkurentima da bi pred cilj stao, čekao, mahao gledaocima i na kraju pobijedio!

FORMULA 1

Bolid Meklaren ± Mercedes MP4-28 naziv je novog bolida vjerovatno najmalerozbijeg F1 tima, Meklaren – Mercedesa. Posljednjih nekoliko bolida tima iz Vokinga liče jedan na drugoga, tako da je razliku u odnosu na MP427 najbolje definisao Dženson Ba-

Kad je u maju ove godine najavio da će posljednje krugove u Moto GP šampionatu odvesti u Valensiji, Kejsi Stoner šokirao je ljubitelje uzbudljivog i opasnog sporta. Tada je, uz Horhe Lorenca i Danija Pedrosu bio u konkurenciji za osvajanje šampionata i vjerovao je da može otići kao slavodobitnik. Potom je doživio pad u kvalifikacijama u Indijanapolisu, a operacija ga je koštala tri trke pauze i šansa je propuštena.

Međutim, pred svojim navijačima bio je šesti put uzastopno neprikosnoven i na najljepši način, u 28-oj godini, kazao zbogom Moto GP-ju.

Ponosom ga ispunjava osvrt na sedmogodišnju karijeru u “kra-

Otac Ervin vozač ministra

ton, riječima: “Ispod ‘kože’ je toliko različit”. Prošle godine bio je ubjedljivo najljepši, a ta mu titula neće izmaći ni na osnovu viđenog 2013. godine. Novina na bolidu je prednje vješanje koje liči na prošle godine korišćeno kod Ferarija. Među-

tim, odsustvo predsjednika ekipe Martina Vitmarša nije prošlo nezapaženo. Sad su još više podgrijane glasine da će naslijediti Rosa Brona u Mercedes GP. Timski kolega Džensonu Batonu biće meksikanac Serhio Perez.

37

PETAK, 15. 2. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SA URAČUNATIM PDV-OM

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 Izdajem poluprazan stan u blizini prodavnice Laković, Zabjelo.

Tel.069/892-283

Radim grobnice - blok beton-

www.PG-GARAGE.me ski, radovi sa mojim materijaKUĆE/STANOVI OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! lom i fugujem kamene zidove.

18416

K Kupujem garsonjeru do 30m2 u Baru. Tel.069/612-705

18368

P Prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, trosoban stan 104 m2 u Baru, zgrada Lordova.

Tel.067/547-081

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska - Masline. Tel.650254, 069/702-333 18418

Izdajem komplet namješten stan (62m2+terasa+podrum) na Starom aerodromu-vojna zgrada (preko puta TehnoMax)- 3.sprat, cjena 280. Tel.067/309-963 18424

18314

Beograd, Vračar - prodajem jednosoban stan 53m2, namješten, odmah useljiv, ekstra novogradnja. Tel.0038269325340, 067/609-141 18318

Budva. Prodajem dvoiposoban namješten stan (69m2) sa garažom (26m2). Odmah useljiv.

Tel.069/694-330

18375

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

18382

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/III+lođa105.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298

Izdajem namješten jednosoban stan preko puta Delte - City kvart. Tel.069/316-980

18427

Izdajem manji dvosoban prazan stan u kući. Visoko potkrovlje na Trgu kod Sahat kule.

Tel.067/846-448, 069/993-166

18433

Izdajem jednosoban stan pored Ekonomskog fakulteta,I sprat, može i za kancelarije.

Tel.067/249-857

18434

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini.

Tel.067/596-660

18384

18408

Povoljno prodajem dobar trosoban stan, 100m2, blizu centra u Nikšiću. Tel.068/108-000

18426

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992

18380

Izdajem garsonjeru 25m2-230 kod Male pijace, i dvosoban stan 82m2-450 zgrda ΄Metalka΄ - namješten. Tel.068/723-177 18325

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537

SOBE Izdajem jednokrevetnu namještenu sobu u Bloku 5.

Tel.067/814-336

Izdajem prazan jednosoban satan i praznu garsonjeru u zgradi.

Zagorič, novogradnja, klima, parking. Tel.067/439-702 18412

Izdajem dvosoban namješten stan u Ulici Vuka Mićunovića b.b. (kod bolnice) Nikšić. Tel. 067/348-150 18414

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

18319

PLACEVI Beograd (Jajinci) prodajem ili mijenjam za stan u Beogradu ili Podgorici plac 650m. Idealan za stambenu zgradu. Tel.067/353131

18323

Cetinje. Prodajem dva urbanizovana placa 2.399m2, Lovćenska ulica. Tel.067/226-699 Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860-381

18373

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

18383

Tel.067/524-393

18415

Firma Mak montera DOO Podgorica izvodi sve vrste grubih građevinskih radova, zgrada, kuća od temelja do krova i po sistemu ključ u ruke - gradimo budućnost.

Tel.069/459-745

18422

PRODAJEM BMW 530D

POSLOVNI PROSTOR

I Izdajem poslovne prostore u centru Podgorice. Povoljno.

Tel.068/408-727

18370

Izdajem poslovni prostor 16m2 u Lepoj Kati (50m od TC ΄Gintaš΄). Pogodan za sve namjene. Tel.069/055-856

18386

Izdajem bivše prostorije ordinacije Natal ispod Gorice, 52+25m2, pogodne za ordinacije, biroe i kancelarije.

Tel.020/232-196

18413

USLUGE

2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Tel.067/249-911 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

RENT-A-CAR

Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e.

Tel.068/133-886

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

069 559-555 069 997-992

Prodajem alfu 145 1.9 TDI, troje vrata, 97. godište, registrovana do 24. jula 2013. Tel.067/670-445 18316

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

18401

Veoma povoljno i brzo registracija preduzeća, preduzetnika, NVO. Registracija preduzeća sa taksama 120e, sve vrste ugovora, radne dozvole, boravište za strance. Tel.069/065-438 18311

18378

VOZILA/AUTO DJELOVI

MNE-CAR

18326

18385

- Renault Laguna 2.0 dci 2008.god. navigacija, alu felme 8.700€ - Peugeot 207 sw 1.6 hdi 12.2009.god. klima, tempomat 6.600€ - Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja, podizači 7.500€ - Opel Zafira 2.0dti 101ks 2001.god. 7 sjedišta, klima 3.900€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Škoda Octavia 1.9tdi 110ks 2001. limuzina, klima, cd, asr, 4.700€

Električar - popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, postavljanje i popravka elektroistalacija, zamjena tabli, lustera, plafonjerki. Tel.069/541-103 18324

18379

Izdajem posuđe za razne namjene - tanjire, zdjele, ovale, esajg, čaše, šolje za kafu - za 50 osoba.

Tel.067/219-322 18369

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

18387

18381

Fiat punto, 2002, metalik sivi, centralna brava, el. podizači, klima, četvoro vrata, 1.2 benzin. U odličnom stanju. Nikšić.

Tel.069/771-122

18419

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placevačišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

18409

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija.

Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore.

Profesionalno. Tel.069/020-102 18402

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo.

Tel.068/222-188

18403

Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria. me Tel.067/631-328 18404

38

PETAK, 15. 2. 2013.

MALI OGLASI NASTAVA

Solarni sistemi zagrijavanja vode. Obezbijedite svoju kuću je inom vrućom vodom pomoću energije Sunca. Od 600e.

Sun Union. Tel.069/704-001, 068/328-343

18406

Potrošački beskamatni krediti za penzionere i firme - kompjuteri, oprema, bijela tehnika, LCD uređaji, šporeti itd. Tel.020/651-418, 020/210-981, 069/120-248

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

18407

Besplatna usluga registracije djelatnosti za one koji će da koriste naše računovodstvene usluga. Najpovoljnije cijene računovodstvenih usluga.

Tel.069/613-817

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

18421

067/874-007 069/074-618

Tepih servis Orkan. Dubinsko pranje garnitura i pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete čist i suv tepih.

Tel.067/389-585 18425

Keramičar - ugradnja svih vrsta keramike brzo i kvalitetno.

Tel.067/636-033

18428

Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpele za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr, vaš zatupljen pribor naostrite.

Tel.069/081-507 18432

TURIZAM Zimovanje Kolašin. Smještaj u centru grada (zgrada banke).

Rezervišite vaš zimski kutak u čarobnom gradu. Ekstra cijena!

Tel.069/602-409

18423

POSAO Inostrana kompanije traži saradnike!!! Specijalna akcija do 1. aprila!!! Odlična zarada!!!

Tel.068/547-096

18307

Potreban automehaničar-dijagnostičar. Uslovi, plata, smještaj po dogovoru. Tel.069/037-218

18312

Tražim posao stražara, portira, vozača, i drugo. Podgorica.

Tel.067/581-394

Dajem časove engleskog jezika, 4 eura čas. Nikšić. Tel.067/246-242 18436

APARATI/OPREMA Prodajem lap top IBM u odličnom stanju, baterija drži do 2 sata.

Cijena 120eura. Tel.063/236-311 18313

Na prodaju lap top 100e. Dobro očuvan. Otkup lap topova ispravnih i neispravnih po najboljim cijenama. Moguće kompenzacije.

Tel.068/439-626

18320

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija.

Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598 18430

18372

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

18388

Potreban posao frizerki sa iskustvom. Tel.067/359-803

18417

Tražim saradnicu u knjigovodstvu. Obezbijedite sebi dopunsku zaradu. Dođite da se dogovorimo. Podgorìca. Tel.069/613-817 18431

Tražim posao bebisiterke, čuvala bih i starije osobe. Tel.067/246-242 18437

Tražim posao higijeničarke, bebisiterke, hitno, Nikšić.

Tel.067/246-242

18438

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832 18439

NAMJEŠTAJ Namještaj Tošić. Izrada i restauracija stilskog i klasičnog namještaja. 20 godina iskustva, Podgorica.

Tel.069/273-852, 069/563-870 18371

POLJOPRIVREDA Vršim usluge rezidbe voća i vinove loze. Tel.069/462-929, 067/513-461

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 LIČNO Momak 29 godina upoznao bi gospođu-đicu do 45 godina iz Podgorice za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405 18315

NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova - Crna Gora, Ukrajina, Rusija, Srbija.

Tel.040/213-013 i 068/132-785 18321

RAZNO

18411

Otvorite svoje tarot karte i saznajte kojim putem ići. Pomozite sebi kako bi pomogli onima koji su vam bitni u životu! Tel.069/946-041 18327

Imate probleme ne vidite izlaz, nemate sreće, ng.energija vas uništava. Pozovite 068/563-851 18376

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537 18389

18302

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem četvorokrilni ormar - 55e, police za knjige 3 kom.

90e, pisaći sto - 50e, TV samsung - 35e. Podgorica.

Tel.069/594-707 8420

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 18429

Vrhunski originalni preparati za potenciju. Gelovi 7kom/20e, tablete 4kom./15e, man-king, na biljnoj bazi 50e/10 kom.

Tel.067/852-451 18435

K U PU J EM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

067/532-106

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

Petak, 15. 2. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

40

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija:Tri Hil/r 06:45 Serija:Nikita/r 07:35 Exkluziv/r 07:50 Exploziv 08:10 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 09:45 Ulica Smijeha 10:00 Serija:Odbačena/r 10:40 Serija:Nikita/r 11:20 Serija:Prijatelji 12:00 Serija:Dva i po muškarca/r 13:00 Tačno 1 14:00 Film:Nema problema/r 15:45 Ulica Smijeha 16:15 Dođi na večeru 17:15 Serija:Odbačena 18:00 Finansijski dnevnik 18:05 Exkluziv 18:25 Exploziv 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija:Dva i po muškarca 21:15 Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem 22:45 Serija:Nikita 23:30 Serija:Tri Hil 00:15 Exkluziv/r

PRVA Exkluziv 18.05

Film na Pinku: Bez očiglednog motiva Pošto je poslala supruga i sina na fudbalsku utakmicu, mlada žena provodi popodne u naručju svog ljubavnika Džaspera. Dok je u krevetu sa ljubavnikom, ona čuje vijest o tome da je bombaš samoubica uspio da uđe na stadion i da je stotine ljudi poginulo kada je on aktivirao bombu. Užasnuta viješću da su njen suprug i sin među žrtvama, pokušava da se izbori sa osjećajem krivice zbog tajne veze, ali i da shvati šta zapravo osjeća prema Terensu Bučeru, policajcu kome je povjeren ovaj slučaj. Dok pokušava da se izbori sa bolom koji osjeća zbog gubitka, ona se sprijateljuje sa dječakom čiji je otac umiješan u ovaj napad...

06.00 06.30 09.05 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.05 14.05 15.00 15.30 16.05 17.00 18.00 18.05 18.55 19.30 19.55 20.05 21.15 22.00 22.30 23.00 00.00 00.05

Radio Crne Gore - budilnik Dobro jutro Crna Goro Dok. serijal Dnevnik Serija:Djevojački institut,/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija :Štrumfovi Znam da znaš/r Serija:Ncis la/r Lajmet Dnevnik 1 Strani dok. program:Iza istraženog Crna Gora uživo Vijesti Serija:Djevojački institut Znam da znaš Dnevnik 2 Sport Robin Hud Serija:Ncis la Dnevnik 3 Argument Serija Vijesti Meridijani

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

10.05 Serija: Pod obručem 11.00 Dječiji tv arhiv – Mali veliki: Alisa u zemlji čuda 12.00 Vijesti 12.30 Fudbal – LE: Totenhem – Lion, snimak 14.45 Dječiji tv arhiv – Mali veliki: Alisa u zemlji čuda 15.35 NVO sektor/r 16.15 Serija: Savana/r 17.00 Serija:Izlog strasti 19.05 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.15 Sav taj sport 21.30 Mikrofonija 22.00 Serija:Nova Mod 23.05 Dok.program: Berlin, 20 godina kasnije/r 00.00 Sav taj sport/r

RTCG 2 Dječiji TV arhiv – Mali veliki: Alisa u zemlji čuda 11.00

06:50 06:55 10:30 11:40 12:00 13:00 14:15 15:00 15:45 16:00 16:10 17:10 18:00 18:30 19:00 20:00 20:20 21:10 22:00 23:30 23:40 01:30 01:45 02:30

City kid’s Dobro jutro Serija:Sjever-Jug/r City Tačno u podne Magazin in/r Kuvanje i muvanje Serija:Simar Teen pleme City Sudnica Serija: Sjever-Jug Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevjesta Loto Preljubnici Serija: Neželjene Grand show Teen pleme Film:Bez očiglednog motiva City Serija:Sjever-Jug/r Film: Prst sudbine, drugi dio

PINK Serija: Sjever-Jug 17.10

10:00 Dogodilo se...

11:30 Svijeće i svijećice 12:00 Toto vijesti 12:15 Zabava 12:30 Info Tip 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni magazin 17:00 Žestoko 17:55 Top 10 18:45 Svijet sporta 20:00 Loto 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:45 Info Tip

777 Loto 20.00

06:45 09:05 10:00 10:07 11:00 11:07 12:00 13:07 13:55 14:00 14:07 14:50 16:30 16:50 16:55 17:40 18:30 19:10 19:55 20:40 21:00 22:30 22:45 22:55 00:00

Boje jutra Serija:Izgubljena čast/r Vijesti u 10 Serija:Ruža vjetrova/r Vijesti u 11 I ja imam talenat Vijesti u 12 Serija:Bandini Serija:Kuhar i pol Vijesti u 2 Serija: Larin izbor/r Serija: Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Serija: Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:Izgubljena čast I ja imam talenat Iz mog ugla Vijesti u pola 11 Sport Serija:Internat Film:Nestala

VIJESTI Kuhar i pol 16.50

08:30 09:50 10:45 11:15 12:15 12:45 13:00 14:00 14:30 15:30 17:30 18:00 19:10 20:00 20:30 21:00 21:15

Aljazeera Farma Zdravo jutro Hrana i vino Farma Ekonomija sa Brankom Dragašem Dejan Tadić – Finansijsko tržište Aljazeera, dok. program Farma Astro num caffe Hrana i vino Aljazeera Mbc dnevnik Loto Trag, zabavno dok. emisija Sportsart fitness Farma

MBC Astro num caffe 00.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Doktorka na selu” 09.45 Vesti 10.05 Razglednica 10.20 Via militaris - koridor 10 11.00 Vesti 11.10 Beograd - večiti grad 11.53 Evronet 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Do usijanja” 13.15 Evronet 13.20 Simpatija i antipatija 14.40 I ja imam talenat 15.00 Ovo je Srbija 16.00 Serija: “Bolji život” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Bolji život” 20.50 Film: “Šakal” 23.00 Vesti 23.05 Serija: “Do usijanja” 23.50 Dnevnik 00.05 Evronet 00.10 Serija: “Misterije Hejvena” 00.55 Film: “Lepi Džoni” RTS 2

07.38 Pčelica Maja, animirana serija 08.01 Deni i Dedi, animirana serija 08.08 Zujalica 08.35 Književna školica 08.58 Ars praktika 09.32 Moj ljubimac 10.00 Socijalne veštine 10.20 Život i standardi

10.50 Bardovi teatra 11.50 SO RTS svira Čajkovskog 12.35 Metropolis 13.00 Trezor 14.00 Zujalica 14.25 Književna školica 14.43 Ars praktika 14.54 Sazvežđa i legende 15.15 Via militaris - koridor 10 16.00 Uniforma - govor istorije 17.00 Pregled Lige Evrope 17.55 Košarka 20.00 Dokumentarni program 20.30 Lov i ribolov 21.00 Novi francuski film 21.35 TV feljton 22.05 Kontekst 22.35 Vidik 23.35 I ja imam talenat 00.29 Trezor 01.30 Savremeni pisci HRT 1

07.00 Dobro jutro 09.01 Serija 10.10 Dokumentarni film 11.15 Novi dom, novi život 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Prkosna ljubav” 13.30 Dr Oz 14.35 Drugo mišljenje 15.05 Hrvatska kulturna baština 15.40 Serija 16.45 Hrvatska uživo 17.45 Dokumentarni program 18.20 Iza ekrana 18.50 Manjinski Mozaik 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 Film: “Oprosti za Kung-fu” 21.25 Serija: “Počivali u miru” 22.40 Vesti iz kulture 22.55 Film: “Staklena menažerija”

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:00 Top Shop 13:30 Konzilijum/r 14:30 Top Shop 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Bet + 19:00 Pop (kv)art 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Živa istina 22:30 Forum 23:00 5 do 5/r 00:00 Živa istina 01:30 Forum/r 02:00 Divlja ljepota

ATLAS 5 do 5

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 IT Networking /r.

11:30 Životinjske lakrdije-insekti 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:35 Dok.Program 13:20 Majstor kuhinje /r.

15:05 Dok. program 16:40 Montena SHOP 16:45 Majstor kuhinje 18:25 Životinjske lakrdijeinsekti /r.

19:00 IT Networking 19:30 Crtani film /r.

20:00 PG Raport 20:25 Dok. program /r.

21:00 Info 21:30 Auto Shop

MONTENA Auto shop 21.30

DANAS U GRADU HBO

11.15 -60. dodela nagrade Zlatni globus -13.15 -Film: “Svaka druga nedelja” -14.55 -Film: “Mister Bin” -16.25 -Film: “Pepeljugina priča 3” -17.50 -Serija: “Filmovi i zvezde” -18.20 -Film: “Neobične avanture Adele Blank” -20.05 -Serija: “Prosvetljena” -20.35 -Serija: “Devojke” -21.10 -Serija: “Uzvratni udarac” -22.00 -Film: “Đavo” -23.20 -Film: “Šmokljani” FOX LIFE

11.50 Serija. “Šapat duhova” 12.40 Serija: “Džordanino raskršće” 13.35 Zatrpani đubretom 14.30 Porodično blago Džina Simonsa 15.20 Serija: “Rajlijev život” 15.45 Serija: “Sve ispočetka” 16.35 Serija: “Život u predgrađu” 17.05 Serija: “Kako sam upoznao vašu Majku” 17.30 Serija: “Život u autu” 17.55 Serija: “Ukrasi moj dom” 18.30 Serija: “Grad kuguara” 18.55 Serija: “Očajne domaćice” 19.55 Serija: “Džordanino raskršće” 20.55 Serija: “Projekat Modna pista” 21.55 Majke plesača 22.45 Serija: “Uvod u anatomiju” 23.40 Serija: “Očajne domaćice” 00.45 Serija: “Život u autu”

SPORT KLUB

09.30 Košarka: Efes - Real 11.30 Magazin Premijer lige 12.00 Program iz studija 12.30 Tenis: ATP Roterdam, prenos četvrtfinala 16.30 Hokej: Avangard - SKA 18.15 NBA 19.00 Najava FA kupa 19.30 Tenis: ATP Roterdam, prenos četvrtfinala 23.00 Najava španske lige 23.30 Najava Premijer lige 00.00 Košarka: Himki - Olimpijakos 02.00 NBA Ol Star vikend 03.00 NBA Ol star vikend: Rukiji - Sofomori, prenos ARENA SPORT

09.00 Košarka: Real Madrid - Barselona, španski kup 11.00 Fudbal: Tuluz - PSŽ 13.00 Fudbal: Torino - Sampdorija 15.00 Rukomet: Flensburg - Partizan 16.30 Fudbal The Magic of the UEFA EURO: Great Teams - Denmark 17.00 Fudbal The Magic of the UEFA EURO: Great Teams - Russia 17.30 Fudbal, magazin Lige šampiona 18.00 Košarka, pregled Kup Radivoja Koraća 18.30 Košarka: Radnički - Metalac, prenos 20.30 Košarka, pregled španskog kupa 21.00 Košarka: Crvena zvezda - Vojvodina, prenos

CINEPLEXX

Ovako je sa 40 16:00; 18:00; 20:00; 22:00 Dobar dan da se umre muški 16:20; 18:20; 20:20; 22:20 Ivica i Marica: Lovci na vještice 18:10; 20:40; Vrela srca 17:00 Posljednja bitka 18:40; 22:40 Gangsterski odred 19:40; 22:30 Film 43 17:40 Ana Karenjina 21:00 Đangova osveta 15:00;21:30 Haos u u kući: Matorci dolaze 15:40 Pijev život 3D 19:00 Zvončica 3D 15:30 Hobbit 3D 14:50