Izdanje 11. mart 2013. by Dnevne Novine

ce 20 nt i

VELIKA nagradna igra

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

Moguće nove investicije njemačkih privrednika

vrijedna nagrada

pravila na strani

PONEDJELJAK, 11. 3. 2013. BROJ 486/ GODINA II

DOSADAŠNJI PREDSJEDNIK OPŠTINE NIKŠIĆ NEBOJŠA RADOJIČIĆ KAŽE DA DOBROVOLJNO NAPUŠTA FUNKCIJU I DA JE ZADOVOLJAN UČINKOM

Odlazim i ostavljam sve kako treba

OSUMNJIČENA

● 13

Penzionisani pomorac iz Bara ubijen nožem Foto: Mirko Savović

GVOZDENOVIĆ ● 2

6.feb - 9.apr

Privođenje Selme Ajkunić

MARKO RADULOVIĆ● 13

● RADOJIČIĆ NAVODI DA IZA NJEGA OSTAJE 17 MILIONA DUGA ŠTO PO NJEGOVOM MIŠLJENJU NIJE MNOGO DOK MEDIJI SPEKULIŠU DA JE RIJEČ O 30 MILIONA

GOJKO VLAHOVIĆ ● 21

Mao Ce Tung nekadašnjeg kolašinskog turizma

● RADIVOJE NIKČEVIĆ KAŽE DA U DPS U JOŠ UVIJEK NIJESU RAZGOVARALI KO ĆE BITI PRVI ČOVJEK NIKŠIĆA, ALI DA IMA VIŠE KANDIDATA

POLJOPRIVREDA ● 9

ni koji su navikli da funkcionišu na domaćem tržištu znaju da mogu računati samo na sopstvene snage. Ne nadajući se ikakvoj pomoći, oni još hrabri smjelo su krenuli i ove godine u poljoprivrednu proizvodnju. Duge kiše i izostanak državne podrške nijesu ih omeli, ali ono što ih koleba je saznanje (već sada) da će biti viška pojedinih proizvoda što će još jednom uniziti konkurentnost domaćih proizvoda. Svemu je, kako smatraju, kriva slaba komunikacija, nedostatak sredstava ili riječju nebriga o poljoprivredi, iako je mnogo puta nazvana strateškom razvojnom granom Crne Gore.

Ništa od sadaddas asd sanjanog polufinala

● 17

●3

Cijena neplanskog rada

RUKOMET ● 32

Džudista osumnjičen za nasilničko ponašanje

ENGLESKA ● 29

ŽIVOT ● 34

KOLUMNA ● 8

Filip Milačić: Špijunaža Kinu vodi do blagostanja

Remi Junajteda Kako prebroditi i Čelzija, pobjeda depresivni Liverpula ponedjeljak

Tema dana

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

EDITORIJAL

TURIZAM

Dolazi Nibel, moguće nove investicije

Danas, sjutra ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

Ministar za ekonomski razvoj i saradnju Njemačke posjetiće uskoro našu zemlju

Ubio čovjek svoju ženu nakon 35 godina braka. I sudija ga pita. “Što učinje čovječe božji, što ti bi da ubiješ ženu nakon 35 godina braka?” A ovaj mu odgovori. “A što ću ja druže sudija, sve sam zborio danas ću, sjutra ću, danas ću, sjutra ću…” E sad, jeste da je ovaj vic crnjak i da nakon njega, a kao stvarno bizarne asocijacije, nije baš preporučljivo nastavljati bilo kakvu ozbiljnu priču o crnogorskoj svakodnevici, ali stalno odlaganje bilo kakvih rješenja je i definitivno neraskidiva stvar u našim životima. Sve ćemo mi da riješimo danas, sjutra, danas, sjutra… A predstojeći predsjednički izbori nam svakako nude jedno izvjesno rješenje. Prvo je ono koje vrlo dobro znamo. Drugo je ono o kojem ne znamo apsolutno ništa. To drugo, nikada nismo doživjeli. Ono prvo, a to i nije neka muka ustanoviti, mnogi su samo preživljavali. Ipak, sudeći prema izborima u opštinama Nikšić i Andrijevica, preživljavanje se ispostavlja kao sasvim pristojna stvar u odnosu na odloženo življenje, demonstrirano prošle jeseni. Baš kao što se ispostavlja da je jadno identitetsko pitanje, bar na Balkanu, na žalost još važeće. I da garantuje samo još jadniju nacionalnu histeriju, u sred one ekonomske histerije koja je poodavno neizostavni dio naših života.

Ministar za ekonomski razvoj i saradnju Njemačke Dirk Nibel prihvatio je poziv da posjeti Crnu Goru u narednih nekoliko mjeseci, a to će biti dobra prilika za intenziviranje daljeg partnerstva sa našom zemljom, kazao je nakon posjete toj zemlji ministar za turizam i održivi razvoj Branimir Gvozdenović. On je, boraveći u Njemačkoj na sajmu turizma ITB kazao da su najznačajnije investicije kojima se nada one iz oblasti turizma. “Kada je riječ o investiranju njemačkog kapitala u Crnu Goru, sa akcentom na turizam, svakako treba pomenuti planirani hotel Rivijera kristal u Petrovcu i Jadran u Ulcinju. Smatram posebno važnim aktivnosti koje će dovesti kvalitetne njemačke partnere u Crnu Goru i tokom sajma u Berlinu konstatovano je da će se na tome zajednički intenzivno raditi”, kazao je Gvozdenović Dnevnim novinama nakon posjete toj zemlji. Posjeta Njemačkoj je, osim turizma na kome je bio fokus, imala cilj

Sljedeća stanica, predsjednički izbori. I mogućnost da nam se dogodi nešto od komšijskih razrješenja. Da ne biramo za, nego da biramo protiv. Ova solucija izgleda ljutito, ali i to se broji, potpuno je legitimna i na svojoj koži su je oprobali u Srbiji, a i Italijani su se odlučili na nešto slično. Ni jedna ni druga država se ne mogu pohvaliti stabilnošću niti sjajnom perspektivom. Šupljih priča smo se naslušali, a to gradivo se obnavlja od izbora do izbora. Na predizborna obećanja slabo ko da računa, skoro da ne postoji neko koje već nismo čuli. Sva neispunjena, pak, slabo ko da broji. Priča o priključenju evropskoj zajednici sve više liči na jednu od onih šupljih, jer upravo naspram zahtjevanih rješenja stoji već pomenuti domaći princip – danas, sjutra, danas, sjutra… I to, u sred našeg vladajućeg principa “od danas do sjutra”. I tako stižemo do odloženih života koje ćemo stvarno i izistinski, valjda, proživjeti neki drugi put. Zato, odluka o izboru predstavlja suštinu i rješenje problema. Jer, podsjećanja radi, to je i dalje jedini mogući i legitimni građanski način promjene. Strah od promjena je, na žalost, takođe legitiman. Doduše, malo je primitivan, ali je to što jeste i kači nam se svaki put. Čak, stiče se utisak da neko uporno igra na tu kartu. Ili su strah i primitivizam dvije karte? Svejedno, utisak je i da se neko baš igra. O tome, da li će se još naigrati ili se naigrao, pa je vakat da se ta igra batali, zaista je stvar građanskog izbora.

jačanje odnosa naše dvije zemlje u više oblasti. Obzirom da se, u posljednjih desetak godina, Njemačka izdvojila kao naš najveći bilateralni partner kroz razne vidove kredita, grantova, ekspertsku podršku i dr. u vrijednosti od oko 250 miliona eura, ministar Gvozdenović je kazao da to ukazuje na činjenicu da je Crna Gora prepoznata kao zemlja sa velikim potencijalima. “Zadovoljan sam zbog podrške koju je Savezna Republika Njemačka pružila razvoju Crne Gore, jer je ona imala veliki značaj u bržoj realizaciji reformskih procesa na našem evropskom putu. Ohrabren sam i njemačkom ocjenom progresa i reformi koje su sprovedene u našoj zemlji”, dodao je Gvozdenović. Njemačka je najveće emitivno tržište u Evropi sa preko 60 miliona turističkih putovanja na godišnjem nivou, a njeni turisti poznati po putovanjima tokom cijele godine. Stoga će u Vladi raditi na povezivanju naše dvije zemlje, promociji, produženju sezone i njenoj adekvat-

noj pripremi, uz neophodne napore hotelijera i prevoznika da obezbijede cjelogodišnju, te kvalitativno i cjenovno konkurentnu ponudu. Ove godine biće realizovane i dodatne avio konekcije, a kancelarija Turističke organizacije Crne Gore u Frankfurtu radiće na upoznavanju sa ponudom Crne Gore uz podršku ambasade u Njemačkoj. “Njemački turoperator Neckermann je ove godine ponovo uvrstio aranžmane za Crnu Goru u svoje kataloge. Takođe, prošle godine organizovali smo najznačajnije godišnje okupljanje njemačke turističke privrede - Kongres Njemačkog turističkog udruženja (DRV), koji je okupio preko 700 predstavnika agencija, tuoperatora, avio kompanija i osiguravajućih društava iz Njemačke. Organizacija dešavanja dobila je pohvale od najviših predstavnika ovog udruženja, uključujući Jurgena Buchya, predsjednika DRV “, saopšteno je iz Ministarstva turizma i održivog razvoja. I.B.

BUGARSKA

I treće samozapaljivanje

Ali je poenta u tome da godine do sljedeće prilike za izbor znaju da se oduže. Sa druge strane, životi su uvijek kratki i baš toliko rijetki. I nijedan od njih ne zaslužuje da se preživi – danas ću, sjutra ću, danas ću, sjutra ću…

Meteo 05:59 16:46

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More uglavnom malo talasasto. Vjetar na otvorenom moru umjeren jugozapadni, tokom dana u slabljenju i skretanju ja južni i jugoistočni. Temperatura površine mora na otvorenom između 13 i 14 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Promjenljivo oblačno sa uslovima za povremenu kišu, na jugu ponegdje i grmljavinu. U sjevernim oblastima rjeđa pojava slabe kiše i umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Danas

Sjutra

min oC max oC

9 10 11 11 10 7 5 1 5 6

15 17 16 16 15 10 9 5 13 14

SJUTRA

min oC max oC

8 9 9 9 8 5 4 0 4 4

13 15 14 14 14 8 7 4 11 12

Pretežno oblačno sa uslovima za povremenu kišu, na jugu ponegdje i grmljavinu. U sjevernim oblastima rjeđa pojava kiše i slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar.

Protestanit su juče blokirali Željezničku stanicu u Sofiji U jeku protesta protiv siromaštva i rastuće korupcije u Bugarskoj i treća osoba umrla je od posljedica samozapaljivanja. Kako pišu tamošnji mediji, posljednja žrtva je 53-godišnji Ventsislav Vasilev, otac petero djece koji je već dugo vremena tražio posao. Vasilev se prije dvije nedjelje samozapalio ispred kancelarije gradonačelnika u bugarskom gradu Radnevo. Osim Vasileva, stradali su Plamen Goranov koji se samoza-

palio ispred gradske skupštine u gradu Varni. Nakon tog čina pala je desničarska Vlada u Bugarskoj. Prije 20 dana zabilježena je i smrt samozapaljivanjem mladog Bugarina koji je to napravio na trgu u Velikom Trnovu. U Bugarskoj, građani su odnedavno suočeni s novim vrtoglavo visokim poskupljenjem hrane, struje, vode i grijanja. Prema posljednjim podacima, stopa neza-

poslenosti u zemlji veća je od 12 odsto. Bugarska je i jedna od najsiromašnijih, ako ne i najsiromašnija, zemlja u Evropskoj uniji. Premijer te zemlje Bojko Borisov zadnjeg dana februara podnio je ostavku nakon protesta širom zemlje protiv visokih cijena struja. Proteste su izazvali računi za struju u januaru, čiji je iznos bio više nego udvostručen u odnosu na decembar.

Tema dana

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

NIKŠIĆ

Nebojša Radojičić: Odlazim i ostavljam sve kako treba Nada Đurđevac i Bojan Vučinić

ošto su nikšićki izbori okončani, oči javnosti su sada uprte na vrata predsjednika opštine. Neizvjesno je još ko će da obavlja tu funkciju, ali je jedno sigurno-mandat dosadašnjem predsjedniku Nebojši Radojičiću je završen. On za DN kaže da odlazi i da “nasljedniku” ostavlja sve kako treba. U igri za predsjedničku fotelju su navodno Radoje Nikčević i Branko Čavor, ali oni nijesu željeli da potvrde niti demantuju tu informaciju. Kažu da će se sve znati ovih dana.

Radojičiću nije žao što nakon osam godina odlazi sa mjesta predsjednika nikšićke opštine. Kaže da odlazi dobrovoljno, jer je to previše dinamičan i stresan posao. Sudeći po rečenom, Radojičić je zadovoljan načinom na koji je vodio opštinu, jer kaže da ostavlja budućoj vlasti sve kako treba, uprkos dugovanjima. “I ostale opštine imaju dugovanja”, opravdanje je Radojičića. Kada je riječ o dugovanjima, Radojičić tvrdi da su neistiniti navodi koji su izlazili u medijima da opština Nikšić ima dugovanja oko 30-40 miliona. Dobro su, kako kaže, sve sračunali i opština duguje 17 miliona. “To su krediti koji se vraćaju”, objašnjava Radojičić. Nikšićka opština bi mnogo bolje funkcionisala da se, kako kaže Radojičić, promijeni zakon koji reguliše samofinansiranje opština, te da omogući da na neki drugi način puni budžet, osim putem poreza na imovinu. Radojičiću je ipak žao što zbog nedostatka novca nije uspio da završi neke projekte, ali odgovarajući na pitanje da li misli da su građani zadovoljni kako je predvodio Opštinu svih ovih godina, kaže da treba da se sjete kako je izgledao grad prije osam godina, te da se danas svakako nalazi u boljem stanju. Radojičić nije želio da nam kaže koju

funkciju će ubuduće obavljati, već je samo odgovorio da su u “toku razgovori i da traži neki posao koji bi bio manje stresan”. Ko god došao umjesto Radojičića, kaže da će mu biti na raspolaganju ukoliko mu bude potrebna pomoć u vođenju posla. Da li će to biti Čavor još se ne zna, jer on kaže da DPS još nije razgovarao o tome. Čavor ipak nije demantovao niti potvrdio informaciju da li bi on mogao biti predsjednik Opštine. “Nemam komentar”, kazao je kratko. Ni Nikčević nije želio da raz-

govara o tome, navodeći da će se sve znati ovih dana. ● LOŠI REZULTATI POZITIVNE Na nešto lošiji rezultat Pozitivne Crne Gore u odnosu na izbore u oktobru prošle godine utiče više faktora a jedan od njih je i slučaj Drago Đurović, kazao je za Dnevne novine poslanik Pozitivne Mladen Bojanić. “Očekivali smo bolji rezultat, ali ne smatramo da je i ovo neki veliki neuspjeh. Nećemo nikoga optuživati za postignuti rezultat već ćemo sami sagledati šta smo mogli bolje da uradimo”, rekao je Bojanić, dodajući da su u svemu ovome najviše izgubili građani Nikšića jer su ponovo dali glas partiji koja je najodgovornija za stanje u kome se grad nalazi. Gubitnici ovih izbora su Socijalistička narodna partija i Pozitivna Crna Gora, dok je DF ostao na gotovo istom mjestu, kazao je za Dnevne novine analitičar Srđa Vukadinović. “DPS je dobio tri mandata više u odnosu na izbore u oktobru, a Pozitivna Crna Gora je izgubila tri mandata i to su ti glasovi koji su se prelili. Pozitivna Crna Gora nije shvatila u oktobru da glasove koje je ona dobila nijesu bili glasovi za Pozitivnu Crnu Goru nego su to bili glasovi protiv DPS-a”, rekao je Vukadinović. On smatra da je na izb orima lo š e prošla i Socijalistička narodna partija ali napominje da ti glasovi nijesu otišli Demokratskoj partiji socijalista.

Preliminarni rezultati Opštinske izborne komisije

Izborna lista

broj glasova

DPS-SDP-LP Demokratski front Socijalistička narodna partija Pozitivna Crna Gora

20.367 12.243 3.382 2.613

Izborna lista

broj mandata 23 13 3 2

Izbori 15.oktobra 2012.godine broj glasova

DPS-SDP-LP Demokratski front Pozitivna Crna Gora Socijalistička Narodna partija

broj mandata

18.681 12.024 4.626 4.108

“Pet odsto je manje glasača izašlo sada nego u oktobru i jednostavno glasači SNP-a su svojim neizlaskom kaznili Socijalističku narodnu partiju odnosno njeno rukovodstvo”, rekao je Vukadinović, dodajući da DF i dalje marginalizuje SNP iako je ona najjača opoziona partija u Crnoj Gori jer je jedina samostalno izašla na izbore. ● SNP TRAŽI IZGUBLJENI MANDAT Socijalistička narodna partija (SNP) tražiće uvid u birački materijal jer smatraju da su na izborima u Nikšiću trebali da osvoje četiri, ne tri odbornička mandata, rekao je nosilac izborne liste te partije Dragutin Raičević. Raičević “SNP će tražiti da nam se pronađe jedan mandat koji smo imali sve do pred ponoć, a onda se odjednom izgubio”, rekao je Raičević. On je kazao da će SNP zatražiti uvid u birački materijal jer im je, kako nezvanično saznaju, falilo manje od 30 glasova što je manje od jedan odsto da bi dobili i četvrti mandat. Raičević je kao razlog slabijeg rezulata SNP naveo da veliki broj njihovih birača nije mogao da zamijeni stare lične karte, da znatan broj iako je predao dokaz o crnogorskom državljanstvu nije

20 12 5 4

uspio da ostvari to pravo. Prema njegovim riječima, ima i dokaza da su birači SNP dobijali rješenje da se ne nalaze među živima. “Pokrenućemo sudski postupak i sve ovo rješavati u redovnoj proceduri”, rekao je Raičević. Komentarišući izjavu funkcionera Demokratskog fronta Gorana Danilovića koji je rekao da se DF pitao da ne bi bilo ponovne provjere izbornog rezulata, Raičević je ukazao da je jedino SNP tražio bojkot izbora. “SNP je jedina partija koja je uputila takav zahtjev ali druge opozicione stranke nijesu shvatile tu poruku. Bojkot izbora je bio jedino dobro rješenje za ovu situaciju jer smo njihovim ponavljanjem dali legitimitet političkoj korupciji i to nam se vratilo”, kazao je Raičević. ● NEZAVRŠENI PROJEKTI KO JI ČEKAJU NOVU VLAST ● bioskop ● pista na aerodromu ● zaobilaznica ● biznis centar (kopča između administracije i privrednika) na mjestu Doma vojske ● deponija ● rekonstrukcija pojedinih ulica

Lideri opozicije da podnesu ostavke Srpska lista (SL) pozvala je danas lidere parlamentarne opozicije da podnesu ostavke nakon pobjede vladajuće koalicije na lokalnim izborima u Nikšiću i Andrijevici. U toj partiji ocjenjuju da je poraz u Nikšiću formalno kraj postojeće parlamentarne opozicije bez obzira što će ona, kako smatraju u SL, još neko vrijeme zadržati novac koji dobija od države i medijske monopole koje posjeduje. U SL smatraju da su pale sve teorije, uključujući i o rasipanje glasova i da je očito da se glasovi mogu rasuti samo ako se glasa za one koji su Nikšić i Andrijevicu predali Socijaldemokratskoj partiji i Demokratskoj partiji socijalista. “Nijesmo im smetali, gradove u kojima je opozicija posljednjih puta pobijedila, izgubili su. Više se nećemo, u njihovom interesu, povući iz bilo kog izbornog procesa”, kaže se u sapštenju SL.

ANDRIJEVICA

Opozicija izvršila političko samoubistvo Pobjeda koalicije DPS-SDP na lokalnin izborima u Andrijevici je očekivana, a bojkot Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije je bio loš potez i jedna vrsta političkog samoubistva, kazao je za Dnevne novine analitičar Srđa Vukadinović.

“Pokazali su svoju slabost i lutanje u traženju svog političkog puta. DF i SNP bi, bez obzira što bi bili opozicija, puno oštrije učestvovali u rješavanju problema građana Andrijevice nego što će to biti sada”, rekao je Vukadinović, dodajući da su DF i SNP sami sebe isklju-

čili iz političkog života Andrijevice za naredne četiri godine, te možda manje ako bude vanrednih izbora. Prema podacima Opštinske izborne komisije, koalicija za evropsku Andrijevicu osvojila je 1.863 glasa, odnosno 28 mandata, Zajedno za Vasojeviće 140 glasova ili dva man-

data, te Pozitivna Crna Gora 83 glasa, odnosno jedan mandat. Iako prvi put izlaze na lokalne izbore u Andrijevici, u Pozitivnoj Crnoj Gori su zadovoljni ostvarenim rezultatom. “Andrijevica je mala sredine u kojoj smo prvi put nastupili na

izborima. Organizovali smo se onoliko koliko smo mogli. S obzirom da je dio opozicije bojkotovao izbore u Andrijevici već je bilo izvjesno da će DPS osvojiti vlast”, rekao je poslanik Pozitivne u Skupštini Crne Gore Mladen Bojanić.

Politika

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

BLAGOJE GRAHOVAC

MIODRAG LEKIĆ

Donijeću Vladi nestabilnost

Predsjednički kandidat Miodrag Lekić je sinoć na promotivnom skupu u Podgorici kazao da će, ukoliko pobijedi na izborima, donijeti nestabilnost korupcionaškoj Vladi, ali i stabilnost Crnoj Gori. Lekić je poručio njegovom protivkandidatu Filipu Vujanoviću da mogu da ga mrze jer mu u karijeri ne mogu naći nijedan detalj koji ima veze sa korupcionaškim i mafijaškim poslovima. “To zna Crna Gora i zvuči groteskno kada slušam Đukanovića koji priča o moralu. On,

kojeg smatraju za najnemoralniju osobu u regionu”, kazao je Lekić. Pošto ga je Đukanović zbog zaštitnog znaka koji je detalj iz grba Crne Gore nazvao probnim vozačem “pežoa”, Lekić mu je odgovorio da znak predstavlja pečat i čuvara zakona od čega se plaši on i oni oko njega. Na skupu je govorio i funkcioner DF Nebojša Medojević, te je kazao da je mirno zaspao nakon rezultata nikšićkih izbora, jer je “ideja pomirenja, reformi i smjene režima pobijedila u Nikšiću”.

VELIZAR KALUĐEROVIĆ

Saslušanje Konjevića vjerovatno do 15. marta Još se ne zna tačan datum sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj bi poslanici trebalo da saslušaju ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, te specijalnu tužiteljku za organizovani kriminal i korupciju Đurđinu Ivanović, i to o ubistvu braće Gojačanin u Baru, hapšenju, a zatim puštanju Škerovića, ali i o navodnom prisluškivanju novinara. Član Odbora iz redova Socijalističke narodne partije Velizar Kaluđerović uvjeren je da će se saslušanje obaviti do 15. marta, jer je načelni dogovor, kako kaže, već postignut. “Rečeno je da će, orijentaciono, to biti oko 11. marta, tačnije, nakon 11. Koliko sam shvatio, svi članovi Odbora očekuju da se saslušanje organizuje sredinom mjeseca i vjerujem da će se to ispoštovati. Prilikom naše posjete MUP-u, ministar Konjević nam je, takođe, saopštio da očekuje saslušanje po-

Formiranje vojno-obavještajne službe (VOS) u Crnoj Gori pogrešno je i nepotrebno, ocijenio je penzionisani general Blagoje Grahovac, navodeći da je to dokaz da nema sposobnih ljudi da naprave adekvatan sistem odbrane i da se on koristi u partijske svrhe. U Ministarstvu odbrane formirana je VOS, a uskoro se očekuje imenovanje njenog prvog čovjeka, koga će odrediti Vlada. Grahovac smatra da Vojska Crne Gore (VCG) nema potrebu da se bavi obavještajnim poslom, jer taj rad je po svim vojnim teorijama koje važe u svijetu - ofanzivan rad. “To Crnoj Gori nije potrebno, jer sve što nju može da ugrozi je u drugoj sferi, organizovanog kriminala i korupcije, a to je nešto čime vojska ne bi smjela da se bavi, nego potpuno druge službe”, rekao je Grahovac agenciji Mina. Kako je dodao, Crna Gora ni iz bezbjednosnog aspekta vojske, nema tu potrebu. “Zato što bezbjednosni sistem, ako je državni, a nije privatizovan i partijski, on može obezbijediti sve potrebe vojske sa tog aspekta”, smatra Grahovac. Prema njegovim riječima, ponovnim vraćanjem bezbjednosno-vojne službe pokazuje se da u Crnoj Gori nema ljudi koji znaju da naprave sistem i koncept odbrane adekvatan potrebama države. Grahova je ukazao na tri razloga koji su mogli uzrokovati obnavljanje

formiranje obavještajno-bezbjednosnog sistema u VCG. “Sistem se prvenstveno koristi u partijske svrhe, onda se može koristiti za neke klanove i treće, ljudi u sistemu odbrane ne znaju šta treba raditi pa slušaju savjete iz vana od ljudi koji su u državama i vojnim sistemima koji su velikog formata”, rekao je Grahovac. On smatra da Crna Gora prepisuje takva rješenja koja su joj nepotrebna i mogu prouzrokovati štetu - prvenstveno zloupotrebu od određenih klanova, partija ali i iz psiholoških razloga. Komentarišući to što će Vlada postavljati načelnika tog odjeljenja, Grahovac je kazao da je i to problematično. “To što će ga imenovati Vlada daje dimenziju toj službi, njen djelokrug rada i namjenu. Prosto nevjerovatno

ako će vojno-obavještajna služba da se bavi obezbjeđenjem jedinica i nikakvim drugim poslom, onda tog čovjeka može da postavi i komandant te jedinice”, ukazao je on. Grahovac je rekao da je dobro što postoji parlamentarni nadzor nad svim obavještajnim i sistemima sile, ali tvrdi da se u Crnoj Gori to može realizovati samo formalno. “Dobro je što je Odbor za odbranu i bezbjednost počeo da hrabrije radi te stvari, ali ovo su toliko zatvoreni sistemi da zapravo u njih nema pristup niko osim onih za čije potrebe te službe rade. A te potrebe, tvrdim, nisu državne”, ocijenio je Grahovac. On je ponovio da zbog svega toga ostaje pri stavu da je koncept odbrane i vojske u Crnoj Gori postavljen potpuno pogrešno i da se ne vidi njena jasna svrha i namjena.

Lekićeva kandidatura nemoralna

lovinom mjeseca, čime nam je, praktično, potvrdio da je rezervisao vrijeme za nas. Tako da ne vidim nikakvog razloga da se saslušanje ne realizuje između 11. i 15. marta”, rekao je Kaluđerović.

IMENOVANJE

Marin Radojević potpredsjednik Mladih evropskih socijalista Član Glavnog odbora Socijaldemokratske partije Marin Radojević izabran je za potpredsjednika Mladih evropskih socijalista na Kongresu koji je održan u Bomersviku u Švedskoj. Mladi evropski socijalisti su podmladak Partije evropskih socijalista (PES), druge po snazi političke grupacije u Evropi i Evropskom parlamentu. Iz SDP je saopšteno da je politika Foruma mladih te stranke od osnivanja saradnja i stabilnost regiona koji je pripadao nekadašnjoj Jugoslaviji. Navodi se da je ta politika na Kongresu rezultirala podrškom kandidaturi Radojevića od svih organizacija iz bivših jugoslovenskih republika.

Vojsci obavještajci nijesu potrebni

Ističe se da je Radojević dobio podršku i svih država članica Evropske unije, što je potvrda politike i rada mladih SDP-a Crne Gore. “Ovo je posebno priznanje i rezultat politike ne samo za SDP, već za Crnu Goru i čitav region”, saopšteno je iz SDP. Radojević je rekao da će mjesto potpredsjednika biti dodatni institucionalni mehanizam za dalje zastupanje političkih interesa Crne Gore, saradnju sa regionom i jačanje direktne komunikacije sa zemljama članicama Evropske unije. Kongresu u Švedskoj je prisustvovalo više od 350 delegata iz preko 40 omladinskih političkih organizacija iz Evrope.

Lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović poručio je, sa sinoćnje predizborne tribine predsjedničkog kandidata Filipa Vujanovića u Herceg Novom, da je kandidatura Miodraga Lekića nepodnošljivo nemoralan čin, jer želi da bude predsjednik zemlje, a prije šest godina je radio sve da je ne bude. “Zaista jeste nemoralno, poslije samo šest godina od onog vremena u kojem ste sve uradili da jedne države ne bude – želite da budete njen predsjednik. To zaista jeste nepodnošljivo nemoralno. On ne može da prikrije taj svoj problem. Kada gledate njegove plakate, vidite nekog istrgnutog lava iz crnogorskog grba, tako da, na prvi pogled nisam siguran da li je u pitanju predsjednički kandidat ili probni vozač Pežo-a”, poručio je Đukanović.

Lukšić u Albaniji Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić, na poziv albanskog kolege Edmonda Panaritija, boraviće danas i sjutra u zvaničnoj posjeti Republici Albaniji. Planirani su susreti sa najvišim albanskim zvaničnicima, predsjednikom Bujarom Nišanijem, premijerom Saljijem Berišom i predsjednicom Skupštine Jozefinom Topali. Lukšić će otvoriti treći crnogorsko–albanski poslovni forum, čiji je cilj povezivanje biznis zajednice dvije zemlje i dodatni impuls snaženju ekonomske saradnje, a posjeta će biti i prilika za susrete sa crnogorskom dijasporom.

Crnogorski vojnici u ISAF misiji u Avganistanu

INICIJATIVA

Parlament treba sve da kontroliše

Parlament treba da ima kontrolnu ulogu u vezi upućivanja u mirovnim misijama ne samo pripadnika Vojske Crne Gore nego i predstavnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u organima državne uprave, ocijenio je funkcioner Demokratskog fronta Predrag Bulatović. Institut alternativa je zatražio zakonske izmjene kako bi saglasnost Skupštine bila neophodna prilikom upućivanja u mirovne misije pripadnika civilne zaštite, policije i zaposlenih u državnoj upravi. Iz te nevladine organizacije podsjećaju da Odbor za bezbjednost i odbranu nije konsultovan niti je obavještavan o aktivnostima predstavnika Uprave policije u mirovnim misijama. Bulatović je podsjetio da crnogorska Vlada, prema zakonu, donosi odluku o upućivanju pripadnika civilne zaštite, policije i radnika državne uprave u mirovne misije. “Novi zakon o parlamentranom nadzoru u oblasti bezbjednosti koji je usvojen konsenzusom ima pretenzije da Skupština nadzire

i ovu oblast. Dakle, upućivanje u mirovne misije uopšte, ne samo pripadnika Vojske Crne Gore, nego i ostalih segmenata”, kazao je Bulatović. On smatra da se stiču uslovi da se u ovoj oblasti uspostavi kontrolna uloga nad aktivnostima Vlade. “U tom smislu inicijativu Instituta alternativa treba podržati”, kazao je Bulatović, ocjenjujući da je tendencija izvršne vlasti da parlament ima što manji nadzor nad mirovnim misijama. “Tako je važno pitanje takozvanih nacionalnih ograničenja za učešće vojnika iz Crne Gore u misijama u Avganistanu oduzela Skupštini, što znači da i važna oblast gdje će se upućivati u određene zone i pripadnici Vojske nije u nadležnosti parlamenta”, rekao je Bulatović. Prema njegovim riječima, imajući u vidu uopšte učešće u mirovnim misijama, a posebno da borbe nose rizik, kao i velike troškove za poreske obveznike, crnogorski parlament mora da ima važnu ulogu i to kontrolnu. B.V.

IK organizuju VEL

Nagradnu igru

06.feb - 09.apr

61 9x

vrijedna nagrada

5 vaucera

x 255€

Osvojite polugodišnju

5 vaucera

x 150€

engleskog jezika za Vas ili Vaše dijete

ugradna kuhinja

SAMSUNG GALAXY mini

10 vaucera

Pripremite se za

U ivajte i opustite se uz SPA tretmane u našem klubu

Rasteretite Vaš

x 50€

sportsku opremu

x 50€

kaciga za motor

Za učešće u nagradnoj igri potrebno je da sakupite pet kupona, po redosljedu ( 1,2,3,4,5 ili 15,16,17,18,19). Kuponi će se nalaziti na zadnjoj strani Dnevnih novina dok će Joker, koji je zamjena za jedan kupon, biti objavljen u Vikend novinama na zadnjoj strani. Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja na njoj ličnih podataka ili drugih učesnika nagradne igre. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica. Izvlačenje nedjeljnih nagrada (1 x mobilni telefon) biće svakog ponedjeljka, počev od 18. februara 2013. godine. Izvlačenje će se obaviti 6. marta za 5 vaučera za korišćenja Spa u HL klubu, 5 vaučera za trgovinu u K sportu, 5 vaučera za trgovinu u Kući hemije.15.aprila će se obaviti izvlačenje glavne nagrade i preostalih nagrada.

Globus

PONEDJELJAK, 11. 3. 2013.

NJEMAČKA

U požaru stradalo osam osoba Najmanje osam osoba, od kojih sedmoro djece, stradalo je u požaru koji je rano jutros izbio u stambenoj zgradi u jugozapadnoj Njemačkoj, saopštila je njemačka policija. U požaru u gradu Baknang, u blizini Štutgarta, povrijeđene su tri osobe i prevezene u bolnicu. Novinska agencija DPA prenijela je saopštenje policije prema kome su žrtve turskog porijekla i izvjestila da ambasador Turske u Nemačkoj namjerava da posjeti mjesto nesreće. Policija za sada, kako prenose mediji, nema dokaza da je požar podmetnut ili da se u pozadini dogadjaja nalazi mržnja prema strancima, prenose nemački mediji. Požar, čiji uzroci, takođe, još nisu rasvetljeni, izbio je noćas u jednoj zgradi sa više stanova, a prvi, neoficijelni podaci ukazuju da je možda izgorela cijela jedna porodica. Vatra je pod kontroloom, povrijeđeni u bolnici, a policija i dalje istra-

žuje uzroke nesreće, medju kojima se pominje mogućnost neispravnog šporeta. Njemačku su više puta potresala saznanja o požarima, gdje su žrtve turskog porijekla. Tako je, prije nekoliko godina, u požaru u Forcajmu u Baden-Virtembergu, u

kući nastanjenoj uglavnom strancima, bilo riječi o tome da je on bio podmetnut. Njemačku je početkom 2008. godine godine potresao požar koji se dogodio u Ludvigshafenu, u kom je stradalo devet osoba turskog porijekla.

BOLIVIJA

Morales: SAD otrovale Čaveza Bolivijski predsjednik Evo Morales izjavio je juče da je “skoro siguran” da su SAD otrovale njegovog političkog saveznika, predsjednika Venecuele Huga Čaveza. Morales, koji je prisustvovao Čavezovoj sahrani, rekao je da je dugo vremena znao za njegovu bolest. Bolivijski lider je istakao da će biti sprovedena detaljna istraga o smrti Čaveza kako bi se utvrdio tačan uzrok smrti, što su najavile i vlasti Venecuele, objavio je

meksički list “El Universal”. “Imperija, odnosno SAD, ima sve instrumente da planira aktivnosti za svrgavanje vlada, lidera, socijalnih pokreta, koji se protive kapitalizmu, ali kada ne uspiju pobijediti, imperija preuzima zadatak da okonča život određenog lidera”, rekao je Morales. Podsjetimo, Čavez je preminuo u utorak u 58. godini života u vojnoj bolnici u Karakasu nakon skoro dvije godine borbe s rakom.

Više od milion izbjeglica

Pretpostavlja se da čak polovinu izbjeglih Sirijaca čine djeca

španija

Hiljade ljudi na demonstracijama Za španske sindikate nova politika smanjenja troškova bila neuspješna

Na hiljade ljudi izašlo je na ulice 64 španska grada kako bi protestovali protiv nezaposlenosti. Od svih zemalja Evropske unije, stopa nezaposlenosti najviša je u Španiji. U toj zemlji je bez posla šest miliona ljudi. Neki od njih danas su izašli na ulice kako bi još jednom poslali poruku vladi da hitno mora preduzeti mjere na zaustavljanju rasta stope nezaposlenosti. Protesti su održani u organizaciji dva najveća sindikata, CCOO i UGT, a učešće na njima uzelo je oko 150 lokalnih sindikata. Demonstranti su tražili “hitne i radikalne promjene” u novoj ekonomskoj politici istakavši da su mjere koje su poduzima-

sirija

ne od početka krize 2007. do danas bile “bezuspješne”. Na protestima su nosili transparente na kojima su pisali slogani poput “Šest miliona razloga za protest protiv nezaposlenosti”. Na konferenciji za novinare, održanoj prije početka protesta, generalni sekretar CCOO Ignjacio Fernandez Tokso naglasio je da je nova politika smanjenja troškova bila bezuspješna kad je riječ o nezaposlenosti. “Iako je to samoubistvo, EU ostaje uporna u svojim zahtjevima. Politika koju diktira Njemačka uticala je na nezaposlenost u Španiji poput oluje”, kazao je Tokso.

Broj sirijskih izbjeglica prešao je milion i mogao bi do kraja godine da se udvostruči ili čak utrostruči ako se ne pronađe rješenje za konflikt, saopšteno iz UN. “Ako se nastavi eskalacija sukoba i problem se ne riješi, broj izbjeglica bi mogao da bude mnogo veći nego što je sada i to čak dva ili tri puta veći”, rekao je visoki komesar UN za izbjeglice Antonio Gutereš novinarima u Ankari nakon sastanka sa turskim zvaničnicima, prenio

je AFP. Njegovo upozorenje stiglo je nekoliko dana nakon što su Ujedinjene nacije upozorile da je broj sirijskih izbeglica dostigao milion od početka pobune protiv predsjednika Bašara al-Asada prije dvije godine. Gutereš je danas u Ankari razgovarao sa turskim zvaničnicma o više od 180.000 izbjeglica koje su našle utočište u nekoliko kampova duž tursko-sirijske granice. Prije godinu dana, Komesarijat UN za izbjeglice je registrovao svega

33.000 izbjeglica, ali se njihov broj povećavao kako se konflikt intenzivirao, tako da je veliki broj Sirijaca izbjegao u susjedne zemlje, najviše u Liban, Jordan, Tursku, Irak i Egipat. Oko polovinu izbjeglih čine djeca, uglavnom mlađa od 11 godina. U decembru je dnevno Siriju napuštalo 3.000 ljudi, u januaru 5.000, a u februaru čak 8.000. Pored milion izbjeglica, podaci UNHCR-a govore da je više od dva miliona Sirijaca interno raseljeno.

ATLANTIK

Referendum na Foklandskim ostrvima Na referendumu, koji su inicirali sami stanovnici neplodnog foklandskog arhipelaga od oko 200 ostrva u južnom dijelu Atlantskog okeana, od 1.672 glasača će biti traženo da se izjasne da li žele da Foklandi zadrže sadašnji politički status britanske prekomorske teritorije. Oni se nadaju da će rezultat referenduma predstavljati udarac u lice sve ratobornijoj argentinskoj predsjednici Kristini Kirhner koja rasplamsava diplomatske tenzije sa Londonom oko Foklandskih ostrva na čiji suverenitet Buenos Ajres odavno polaže pravo. Britanija vlada tim ostrvima još od 1833, ali Buenos Ajres tvrdi da su ona okupirana argentinska teritorija. Te dvije zemlje su oko Foklanda vodile kratak, ali krvavi rat 1982. godine. Argentina je 2. aprila 1982. izvršila invaziju na Foklande i podstakla 74-odnevni

rat sa Britanijom u kojem je poginulo skoro hiljadu argentinskih i 255 britanskih vojnika. Ta invazija je još više učvrstila probritan-

sko raspoloženje ostrvljana, a nepopustljiv stav Kirhnerove doprinio je da cijela nova generacija bude okrenuta Britaniji.

Globus

PONEDJELJAK, 11. 3. 2013.

JAPAN

Godišnjica nuklearne katastrofe u Fukušimi Danas se navršavaju dvije godine od havarije u nuklearki Fukušima u Japanu, koja je uslijedila nakon zemljotresa i cunamija

d posljedica zemljotresa, a onda i nuklearne katastrofe, poginulo je 19.000 ljudi. Dvije godine nakon havarije i eksplozija u nuklearki desetine hiljada ljudi u Japanu još ne može da se bezbjedno vrati kućama zbog opasnosti od radijacije.Zemljotres magnitude devet stepeni izazvao je veliki cunami talas koji je “progutao” cijela naselja duž sjeveroistočne obale Japana i doveo do havarije u nuklearki.

Hiljade ljudi izašlo je na ulice Tokija, pozivajući vladu da zatvori sve nuklearke nakon najgore atomske nesreće u posljednjih 25 godina. “Za nas je postalo veoma važno da protestvujemo. Ja ovo radim zbog moje djece, ne smijemo ostaviti nuklearke iza sebe”, rekla je 32-godišnja majka na protestima ispred zgrade Ministarstva privrede. Ona je dodala da ljudi i mediji polako počinju da zaboravljaju Fukušimu i sve što se tu dogodilo. Havarija u nuklearki Fukušima prisilila je 160.000 ljudi da napuste svoje domove i mnogi od njih nikada se nisu vratili. Havarija je izazvala masovne demonstrancije protiv nuklearne energije. Od zemljotresa i cunamija u Japanu je zatvoreno 50 reaktora, od kojih samo dva nisu

potpuno ugašena. Međutim, nakon pobjede premijera Šinzo Abea i njegove Liberalno demokratske partije /LDP/, koji su poznati kao pristalice nuklearne energije, pojavila se zabrinutost da bi se nuklearke ponovo mogle pokrenuti. Prema sprovedenim istraživanjima, oko 70 odsto stanovnika Japana želi postepeno ukidanje nuklearne energije, ali skoro isti broj podržava Abea, koji želi da ponovo uključi reaktore ako ispune nove standarde bezbjednosti. U međuvremenu, Svjetska zdravstvena organizacija / SZO/ je u svom izvještaju u februaru istakla da se opasnost od oboljevanja od raka povećala među stanovništvom u oblastima oko Fukušime koje su najviše bile izložene zračenju. U oblasti koja je najviše bila izložena

radijaciji, u blizini centrale, opasnost od raka se povećala za četiri odsto, u odnosu na normalnu stopu, među ženama izloženim zračenju, kao i među djecom koja su u trenutku nesreće imala manje od godinu dana. Opasnost od raka dojke se povećala za šest odsto među ženama i djevojkama, a opasnost od leukemi-

je za sedam odsto među muškarcima, kao i među izloženom tek rođenom djecom. U saopštenju se navodi i podatak da je rizik od raka štitne žlijezde povećan za 70 odsto među ženama i djecom mlađom od godinu dana. Stopa opasnosti od razvoja raka ove žlijezde se tako povećala sa 0,75 odsto na 1,25 odsto. Čim

se napusti ta oblast, opasnost opada najmanje za polovinu, navodi Svjetska zdravstvena organizacija. “Veoma brza evakuacija stanovništva nakon nesreće je bila najbolja zdravstvena mjera koju su preduzele japanske vlasti”, rekla je direktor Odjeljenja za zdravstvo i životnu sredinu pri SZO Marija Neira.

SJEVER vs. JUG

Vruće na Korejskom poluostrvu Sjeverna Koreja prijeti nuklearnim ratom, dok iz Južne Koreje odgovaraju - i na najmanji napada reagovaćemo žestoko. Prema prognozama analitičara, Korejsko poluostrvo se može pretvoriti u virtuelno ratište. Obje Koreje započeće velike vojne vježbe, a oči cijelog svijeta uperene su u Pjongjang. Napetost između Sjeverne i Južne Koreje na svom je vrhuncu, a mnogi stručnjaci ocjenjuju da bi i najmanji izgred mogao imati teške posljedice. Podsjetimo, uzrok napetostima je uspješno ispaljivanje rakete, koju Se-

nepal

Hodočasnici pali zbog marihuane Nepalska policija uhapsila je danas 67 hodočasnika zbog pušenja marihuane i remećenja mira tokom obilježavnja vjerskog festivala. Marihuana je ilegalna u Nepalu, ali je prema drevnim običajima, dozvoljeno svetim ljudima - poznatim kao sadhusi - da puše drogu tokom vjerskog festivala u čast hinduskog boga Šive. Međutim, takav čin nije dozvoljen ostalim vjernicima. Više hiljada hodočasnika iz ci-

jelog Nepala i Indije se svake godine zaputi u Pašupatinath gdje se nalazi kompleks hramova kako bi obilježili ovaj događaj poznat kao Šivaratri, javio je AFP. Sveti ljudi obilježavaju Šivaratri u Nepalu i Indiji tako što se mole, puše marihuanu i posipaju svoja tijela pepelom, ali nije zakonito za hodočasnike da konzumiraju ovu drogu. Na ovaj vjerski festival je doputovalo više od 150.000 hodočasnika.

ul i njegovi saveznici smatraju balističkom raketom, u decembru, zatim treći nuklearni eksperiment u februaru i nove sankcije koje je ove nedjelje donijelo UN-ovo Savjet bezbjednosti. Zvanični Pjongjang je nagovjestio da će već u ponedjeljak raskinuti ugovor o primirju kojim je 1953. završen korejski rat. Prijeti termonuklearnim ratom i upozorava Sjedinjene Države da bi mogle biti meta preventivnog nuklearnog napada. Podsjetimo, Pjongjang je još u petak najavio da će ukinuti sve mirovne ugovore s južnim susjedima,

kao i “vruću” telefonsku liniju za hitne slučajeve. Sa druge strane, Južna Koreja je obećala da će uzvratiti prvom prilikom. Danas će Južna Koreja i SAD, koji ima 28.000 vojnika na južnokorejskoj teritoriji, početi zajedničke godišnje vježbe, kompjuterski simulirane, pod nazivom “Key Resolve”. Ove su vježbe uglavnom virtualne i u njima učestvuje više hiljada vojnika. Brus Klingner, stručnjak za Koreju, smatra da je rizik od nesporazuma i eskalacije još veći zbog toga što su odnedavno na čelu dviju država novi ljudi.

Ekonomija STAV Špijunažom do blagostanja FILIP MILAČIĆ doktorand na Humbold univerzitetu

Sadašnji ekonomski model po kojem Kina proizvodi i izvozi jeftinu robu na zapadna tržišta, manipuliše svojom valutom i upumpava jeftin novac u ekonomiju stvarajući građevinski balon bio je prikladan za zaostalu i siromašnu zemlju, ali ne i za industrijalizovano društvo koje teži da igra ključnu ulogu na svjetskoj sceni. Zato, prema brojnim ekspertima, Kina mora napraviti korak dalje, sprovesti reforme i razvijati se na osnovama novog ekonomskog modela koji, između ostalog, podrazumijeva ulaganje u visoku tehnologiju. I čini se da je kinesko rukovodstvo prepoznalo potrebu za najnovijim tehnološkim know-how, tj. neophodnost da Kina reformiše svoj ekonomski model. No, problematičan je način na koji Kina želi da dosegne taj status. Kineski lideri su do sada forsirali model tzv. “konkubinske ekonomije”, što podrazumijeva da Kina protekcionističkim mjerama ne dozvoljava zapadnim kompanijama jednostavan izvoz svojih proizvoda, već ih prinuđava da sa kineskim partnerom osnuju kompaniju, prebace proizvodnju u Kinu i omoguće kineskom partneru uvid u svoju tehnologiju. Štaviše, postoje jake indicije da je sadašnja dominantna strategija još kontroverznija - cyber špijunaža. Mandiant, američka sigurnosna kompanija, objavila je izvještaj u kojem optužuje “jedinicu 61398” kineske narodne armije, stacioniranu u Šangaju, da je od 2006. godine ukrala poslovne tajne 141. kompaniji širom svijeta. Validnost izvještaja indirektno je potvrdila i američka vlada, koja ne samo da je cyber-bezbjednost postavila za centralnu temu američko-kineskih razgovora, već je i šef cyber odjeljenja pri američkoj vojsci ovakvu kinesku špijunažu nazvao najvećim prenosom bogatstva u istoriji. Međutim, nijesu samo američke kompanije žrtve kineskih napada, već su to postale i poznate evropske kompanije. Tako je, primjera radi, postalo javno da su EADS, njemačko-francuska kompanija koja proizvodi borbene avione, drone, špijunske satelite, pa čak i rakete za francuski nuklearni arsenal, kao i njemačka ThysenKrupp, kompanija koja takođe igra važnu ulogu u industriji naoružanja, bili meta kineskih hakerskih napada. To, pak, nije sve, jer kineska želja za tehnologijom izgleda nije samo vezana za naoružanje, pa su tako kompanije Bayer i IBM takođe bile na udaru cyber špijunaže. Stoga ne čudi da se o kineskom modelu napredovanja govori i van političko-ekonomske branše, i da je, čak, postao simbol za specifične metode. Tako je Jirgen Klop, trener Borusije Dortmund, optužio konkurenta, minhenski Bajern, da na kineski način, krađom njihovog know-how i zatim investiranjem velike sume novca, ostvaruje ovogodišnje uspjehe.

OTVORENO PISMO SDP A

Ministar Kavarić da obavijesti EK Opcija za KAP koju zagovara Ministarstvo ekonomije moglo bi usporiti proces pregovora sa EU

Poslanik Socijaldemokratske partije Damir Šehović uputio je otvoreno pismo predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću, u kome ga moli da od Ministarstva ekonomije i formalno traži da predstavnike Evropske komisije upoznaju sa predlogom koji to ministarstvo zagovara u vezi sa sudbinom Kombinata aluminijuma Podgorica. Mišljenje EK trebalo bi dobiti prije nego što sjednica Skupštine sa tom tačkom dnevnog reda bude zakazana. “Crnogorska javnost je upoznata sa tim da su predstavnici Evropske komisije na nedavno održanom sastanku pododbora koji se bavi pitanjima unutrašnjeg tržišta i konkurencije, nakon prezentacije rješenja koje zastupa Ministarstvo ekonomije, između ostalog istakli da bi realizacija istog na način na ko-

ji je to saopštio predstavnik Ministarstva ekonomije značila direktno kršenje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, što bi u krajnjem moglo da se negativno odrazi na dalji proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, i da je potrebno da Crna Gora prije donošenja konačne odluke o KAP-u konsultuje nadležne organe Evropske komisije”, navodi se u pismu Šehovića upućenom predsjedniku parlamenta. Šehović je takođe zatražio i zvanično mišljenje Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija o opciji koju zagovara Ministarstvo ekonomije, budući da bi, kako tvrdi, njena realizacija bila u direktnoj suprotnosti sa Uredbom o bližim kriterijumima, uslovima i načinu dodjele državne pomoći, a što nam znatno može usporiti započeti proces pregovora sa Evropskom unijom. Osim toga, ističe Šehović, bilo bi korisno da Ministarstvo ekonomije upozna Skupštinu Crne Gore i sa načinom na koji je prevaziđen identičan problem koji je postojao kod Željezare Nikšić. Šehović je ponovio da ne samo što je nelogično da se od Skupštine traži da podrži rješenje kojim bi građani Crne Gore platili 51 milion eura CEAC-u za nešto što mogu dobiti i besplatno, nego bi, kako smatra, bilo i “neodgovorno da država svojom odlukom dovede u pitanje svoju evropsku perspektivu, i to zbog interesa strane kompanije”.

PONEDJELJAK, 11. 03. 2013

Euro slabi Na svjetskim valutnim tržištima euro je, na sedmičnom nivou, oslabio prema dolaru već peti put zaredom, jer je američka privreda u boljoj formi nego evropska. Kurs eura prema američkoj valuti oslabio je prošle sedmice 0,2 odsto, na 1,2999 američka dolara, a tokom sedmice opao je na samo 1,2955 USD, najniži nivo od decembra prošle godine. U odnosu na japansku valutu, cijena eura skočila je 2,5 odsto, na 124,85 jena (JPY). I dolar je ojačao prema japanskoj valuti, i to 2,7 odsto, na 96 JPY, a u jednom trenutku je dosegnuo i 96,54 JPY, najviši nivo od septembra 2009. godine. Jačanje dolara prema euru zahvaljuje se snažnijem rastu američke ekonomije nego evropske. Na kupovinu dolara ulagače su najviše podstakli znatno bolji podaci s američkog tržišta rada nego što se očekivalo.

Manje žalbi na banke Bankarskom ombudsmanu se prošle godine obratilo 593 klijenta i žiranta, što je manje nego 2011, a znatan broj prigovora odnosio se na korišćenje kredita, kao i na visinu kamatne stope i neinformisanost o njenoj promjeni. Bankarski ombudsman Halil Kalač prošle godine evidentirao je 310 dolazaka klijenata, dok mu se telefonom obratilo njih 251, a poštom 32. “Ukupan broj klijenata i žiranata koji se javio bankarskom ombudsmanu prošle godine manji je nego 2011. Znatno je smanjen broj onih koji su se obratili telefonom”, rekao je Kalač agenciji Mina-biznis. On je saopštio da je broj procesuiranih prigovora prošle godine u odnosu na 2011. povećan 34 odsto.

Uspješna svjetska berza

Zahvaljujući naznakama ubrzanja oporavka američke privrede, nakon anemičnog rasta krajem prošle godine, od utorka do petka Dow Jones indeks svakodnevno je dostizao nove najviše nivoe u istoriji, dok se S&P 500 rekordu primakao na samo jedan odsto. Ulagače je najviše ohrabrio snažan rast zaposlenosti u SAD. Broj radnih mjesta povećan je u februaru 236.000, znatno iznad očekivanih 160.000, dok je stopa nezaposlenosti pala sa 7,9 na 7,7 odsto, najniži nivo od decembra 2008. godine. Osim jačanja američke privrede, tržište podržavaju signali iz američke centralne banke Federalne rezerve (Fed), ali i drugih najvećih centralnih banaka u svijetu da će i dalje voditi vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku kako bi podstakle rast ekonomije.

PORESKA UPRAVA

Platite porez do kraja marta PU pozvala kompanije da uplate porez na ostvarenu dobit iz prošle godine Poreska uprava (PU) pozvala je kompanije da do 31. marta podnesu poresku prijavu i plate porez na dobit ostvarenu u prošloj godini. Iz PU su podsjetili da preduzeća, uz prijavu za porez na dobit, treba da dostave i bilanse stanja i uspjeha, pripremljene u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo. Obrazac za prijavu poreza na

dobit, zajedno sa uputstvom za njegovo popunjavanje, može se dobiti na svim šalterima područnih jedinica PU. “Kompanije su u obavezi da, u istom roku, područnoj jedinici PU dostave finansijske izvještaje sa statističkim aneksom za prošlu godinu u papirnoj i elektronskoj formi”, navedno je u saopštenju PU.

UPCG

Bijela lista podstiče konkurentnost Kreiranje bijele liste kompanija, koje bi u kasnijoj fazi mogle da koriste neku vrstu fiskalnih podsticaja, pozitivno bi uticalo na konkurentnost, finansijsku održivost i investicionu sposobnost preduzeća, ocijenjeno je iz Unije poslodavaca (UPCG). Ekonomska savjetnica Unije Ana Rašović kazala je agenciji Mina-biznis da bi na listi bijelih kompanija trebalo da se nađu “dobra” preduzeća, koja se trude da uredno izmiruju svoje obaveze prema državi i zaposlenima. “Pretpostavljamo da će se na tom spisku naći i one firme koje su značajne za privredu sa aspekta konkurentnosti, investicija ili izvoza u privrednoj grani u kojoj posluju i koje opterećuje postojanje nelojalne konkurencije”, dodala je Rašović. Ona je objasnila da iako UPCG ima generalno pozitivan

stav kada je u pitanju objavljivanje takve liste, moramo navesti da je veoma važno da se u okviru propisa o korišćenju poreskih olakšica jasno utvrde kriterijumi za preduzeća koja će moći da računaju na poreske podsticaje. Na sjednici Komisije za suzbijanje sive ekonomije, održanoj početkom sedmice, predloženo je formiranje takozvane bijele liste kompanija, koja će uključivati preduzeća koja su dominantno opterećena neformalnom ekonomijom, a koja, sa druge strane, kroz uredno i redovno poslovanje, znatno doprinose održivosti javnih finansija.

POSJETA TURISTA

Rado nam dolazili Danci i Švajcarci

Crnu Goru je prošle godine posjetilo više turista iz Danske, Bugarske i Švajcarske nego u istom periodu 2011, dok je smanjen broj gostiju sa norveškog, finskog i mađarskog tržišta. Prema podacima Monstata, Crnu Goru je u prošloj godini posjetilo oko 1,44 miliona turista, 4,8 odsto više nego 2011. Broj gostiju iz Danske je u prošloj godini u odnosu na 2011. porastao čak 73 odsto, dok je bugarskih i švajcarskih turista bilo oko 32,6 odsto, odnosno 23,4 odsto više. Iz Monstata su kazali da je u posmatranom periodu povećan

broj gostiju iz Rusije 10,9 odsto, Francuske 9,7 odsto, kao i Ukrajine 5,2 odsto. Broj norveških turista je opao 28 odsto, dok je broj gostiju iz Finske i Mađarske smanjen 22,2 odsto, odnosno 19,1 odsto. Turisti su u prošloj godini ostvarili 9,15 miliona noćenja, 4,3 odsto više nego 2011. Broj noćenja domaćih gostiju povećan je 5,4 odsto, a stranih 4,1 odsto. Od zemalja iz regiona najviše noćenja su u odnosu na uporedni period ostvarili gosti iz Hrvatske 19,9 odsto, Makedonije 9,9 odsto, Srbije 8,7 odsto i Slovenije 3,3 odsto.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 11. 03. 2013

POLJOPRIVREDA

Nova sezona, a stare boljke

Sa jednog od protesta radnika Boksita

I ova godina za brojne proizvođače biće ili gubitnička ili stagnirajuća jer su po neobjašnjivoj logici opet prepušteni sebi Tržišna cijena mogla bi ove godine biti niža za 20 odsto, ali opet postoji mogućnost prekomjerne količine koja će proizvođače ostaviti bez profita

Ivana Boljević

ni koji su navikli da funkcionišu na domaćem tržištu znaju da mogu računati samo na sopstvene snage. Ne nadajući se ikakvoj pomoći oni još hrabri smjelo su krenuli i ove godine u poljoprivrednu proizvodnju. Duge kiše i izostanak državne podrške nijesu ih omeli, ali ono što ih koleba je saznanje ( već sada) da će biti viška pojedinih proizvoda što će još jednom uniziti konkurentnost domaćih proizvoda. Svemu je, kako smatraju, kriva slaba komunikacija, nedostatak sredstava ili, riječju, nebriga o poljoprivredi, iako je mnogo puta nazvana strateškom razvojnom granom Crne Gore.

Domaći poljoprivrednici svjesni su da i ovaj poput niza drugih godina, neće donijeti profit. Konkurentnost im nije strana riječ, ali kako je proizvodnja “skup hobi”, a državna pomoć slaba, ni tržišna utakmica im nije prijateljska. Očekivanja su slaba. “Već sada je jasno da će biti viška paradajza, krompira, možda lubenica, to će oboriti cijene tih proizvoda za barem 20 odsto u odnosu na prošlu godinu, a to opet znači neisplativost proizvodnje. Oni koji su od poljoprivrede živjeli, nijesu odustali ni ove godine, ali ne nadamo se ničemu”, kazao je za Dnevne novine poljoprivrednik iz Zete, Žaro Maraš. Prošle godine, tvrde proizvođači, bila je dobra tržišna cijena pradajza do 50 centi, nije loše išla ni lubenica, ali fijasko su doživjeli krompir i paprika. Ove godine, saglasni su poljoprivrednici, teško da se može očekivati dobra cijena, a kamoli profit. Da nevolja bude veća, slabe cijene, koje sada prognoziraju, neće pratiti i dobra kupovna moć. Kriza je učinila svoje, građani nemaju novca ni kada je jeftino i snalazi se ko kako može. Za Žara koji se u Crnoj Gori već godinama i po nasljedstvu bavi poljo-

privredom ovo nije ni novo ni neobično stanje. On se, kao i njegov kolega Malič Čunmuljaj iz Tuzi, jedino čudi što država i resorno ministarstvo nemaju više “sluha” za takozvanu stratešku razvojnu granu poljoprivrede. “Nas proizvodnja skuplje košta nego naše kolege iz okruženja i kako da budemo onda konkurentni sa njihovim proizvodima. Mi nemamo svjež novac za sjeme, đubrivo, pa ako hoćete i gorivo... Subvencije su slabe od 100- 200 eura po hektaru. Mislim da bi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja trebalo da bude bliže nama”, kaže Čunmuljaj. Godinama već crnogorskim proizvođačima problematičan je i plasman proizvoda. Oni koji od poljoprivrede žive utroše do 10.000 eura za hektar zasada na primjer paradajza. Ako nemaju sigurno tržište, rad im je uzaludan. Nevolja je tim prije veća, što se već godinama ponavlja isti problem, nema strategije razvoja poljoprivrede, a ni dovoljno novca u budžetu za tu granu. Raspoložive kreditne linije nedostupne su onima kojima su najpotrebnije.

Ne treba mi njih da učimo kako Novi ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović, kako je ranije kazao za Dnevne novine, obilazi teren svakodnevno i trudi se da nađe zajednički jezik sa poljoprivrednicima. Oni ne negiraju dobro nastojanje ali tvrde da im treba veća podrška. “Ne želim da kažem da nema saradnje, ali ona je minimalna. Samo kad ih pozovemo za savjet. Ne znam kod koga je dolazio ministar, kod nas nije. A ne bi trebalo mi da ih učimo. Službe treba da su stalno na terenu da prate potrebe poljoprivrednika, da se interesuju za naše probleme. Nije to samo naš interes, već i interes države da ima svoje proizvode”, poručuje Malič Čunmuljaj. “Uslove za podizanje kredita imaju dobrostojeći poljoprivrednici. Većina nas nema mogućnosti da podigne taj kredit za poljoprivredu čak i pod uslovima da država vraća pola. Mi nijesmo kao zemlja dostigli taj nivo da poljoprivrednici mogu da uzmu kredite”, objašnjava Žaro iz Zete. Domaći proizvođači su ipak svjesni i “svemu naredni”. Žale što država ne prepoznaje mogućnosti, i što ih ne koristi, ali tu, kao ni država za njih “nema lijeka”.

ENERGETIKA

Otvoren sistem treba biti cilj Sektor energetike treba razvijati kao otvoren sistem za privatna, domaća i strana ulaganja, dok je zadržavanje većinskog državnog vlasništva nad elektranama i prenosnim kapacitetima neophodno tretirati kao nacionalni cilj prvog reda, ocijenio je profesor Elektrotehničkog fakulteta Ilija Vujošević.

“Krajnje je vrijeme da se prekine najlošiji scenario koji podrazumijeva održavanje postojećeg stanja. Negradnjom novih proizvodnih kapaciteta Crna Gora će i dalje da bude dominantni uvoznik energije i kupac novih tehnologija”, rekao je Vujošević za list Elektroprivreda. On je podsjetio da Crna Gora ras-

polaže sa 70-80 odsto neiskorišćenog hidroenergetskog potencijala. On smatra da dokument, koji promoviše strategiju “ne činiti ništa”, nije u skladu sa principima održivog razvoja i poguban je za životnu sredinu, jer siromaštvo zemlje dovodi do njene najbrže destrukcije. I.B.

BOKSITI

Danas o daljim koracima

Samostalni sindikat nikšićkih Rudnika boksita najavio je danas okupljanje svih radnika ispred upravne zgrade, kada će odlučiti o daljim potezima zbog obećanih, a neisplaćenih zarada. Predsjednik samostalnog sindikata Borisav Bojanović saopštio je juče ovu odluku nakon sastanka sa ministrom ekonomije Vladimirom Kavarićem i Vladinim predstavnicima u Odboru direktora Boksita koji su im saopštili da nema para za plate. “Vlada trenutno nema novca za dvije tražene plate rudarima, a mi smo samo tražili pozajmicu, jer se potpisivanje ugovora sa mađarskom kompanijom MAL očekuje naredne sedmice”, kazao je Bojanović. Oko 50 radnika Rudnika bok-

Američki poslodavci, više nego što se očekivalo, dodali su 236.000 radnika na svoje platne liste tokom februara, pa je stopa nezaposlenosti pala na najnižu cifru u posljednje četiri godine. Podaci koje je objavio američko Ministarstvo rada pokazuju kako se ekonomija SAD-a kreće naprijed. Stopa nezaposlenosti pala je na 7,7 posto, što je najniže od decembra 2008. godine pošto je dosta ljudi pronašlo posao, dok su drugi odustali od tog lova. Ekonomisti su pozdravili izvještaj, ali su istakli i zabrinutost kako bi smanjenje budžeta u Washingtonu mogli usporiti oporavak privrede.

sita ušlo je u petak u upravnu zgradu zahtijevajući da im se isplate septembarska i oktobarska plata, a još dvije do kraja mjeseca i u ponedjeljak pokrene proizvodnja koju je uprava zaustavila u novembru 2011. Oni traže da im se zarade isplate na osnovu duga za isporučenu rudu mađarskoj kompaniji Mal, od koje potražuju 1,32 miliona eura. Bojanović je kazao da samostalni sindikat podržava radnike koji su ušli u zgradu, ali pitanje je da li takvo iskazivanje protesta treba u trenutku kada je u toku potpisivanje novih kupoprodajnih ugovora. Radnicima Boksita duguje se pet zarada, kao i tri plate iz ljeta 2011. godine, u vrijeme protesta rudara ispred upravne zgrade.

Sjutra o planovima regulatora Sedma sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet zakazana je za sjutra, a poslanici će raspravljati o realizaciji zaključaka skupštine Crne Gore povodom predloga finansijskih planova sa planovima rada nezavisnih regulatornih tijela za 2013. godinu. Kao druga tačka dnevnog reda pred poslanicima će se naći primjena zakona o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika sa osvrtom na fiskalnu politiku za djelatnost proizvodnje. Poslanici će raspravljati i o izvještaju o korišćenju finansijskih sredstava skupštine i službe skupštine za period januar – decembar 2012. godine.

10 Društvo

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

STAV SOCIOLOGA

Crnogorci misle na profit, a ne na dobročinstvo Filantropija u Crnoj Gori nedovoljno razvijena

AKCIJA

Oko 200 građana pokazalo humanost Oko 200 građana i osam kompanija i organizacija doniralo je veliku količinu korišćene i očuvane garderobe, obuće i igračaka, tokom humanitarne akcije “Podijelimo jer zajedno možemo više”, koju je organizovalo Udruženje Roditelji u šoping centru Delta siti u Podgorici. Prikupljena pomoć je uručena dijelu od ukupno 75 porodica sa 220 djece, koje su se prijavile Udruženju prethodnih dana, a koje su imale prioritet u raspodjeli. Iz Udruženja je objašnjeno da će porodice koje nijesu iz Podgorice moći da preuzmu donacije u toku naredne sedmice u opštinskim organizacijama Crve-

nog krsta Crne Gore. Crveni krst je prikupljao u subotu donacije u opštinskim organizacijama u ostalim crnogorskim gradovima. U prikupljanju i sortiranju garderobe i obuće pomogli su volonteri Volonterskog kluba Gimnazije “Slobodan Škerović” i Fakulteta za državne i evropske studije. U akciju su se uključili osiguravajuća kuća UNIQA, dnevni list Pobjeda, mikrokreditna institucija Alter Modus, Erste banka, kompanija Represent Communications, vrtić Mali princ, Dječji rekreacioni centar Having fun, getting fit, kao i politička partija Pozitivna Crna Gora. J.K.

Crnogorsko društvo nije u dovoljnoj mjeri razvilo osobine kao što su humanost i solidarnost, smatraju stručnjaci, a potreba za zaradom je na prvom mjestu. Primjera dobročinstva bez očekivanja dobrobiti zauzvrat ima, ali oni nijesu toliko učestali da bi pokrili potrebe koje postoje u društvu. “Da bismo mogli da govorimo o filantropiji moramo se zapitati da li smo mi zaista društvo koje njeguje solidarnost i odgovornost. Mislim da nijesmo. Ako pogledamo oko sebe, zapazićemo da preduzeća, kompanije, nijesu spremne da ispune ni ono što im je zakonski propisano, a kamoli da daju nešto dodatno”, kazao je sociolog Andrija Đukanović. Veliki broj preduzeća ne plaća poreze i osiguranje za svoje zaposlene i time im uskraćuje prava, smatra on, pa bi se prije moglo govoriti o kršenju zakona od strane poslodavaca nego o njihovoj humanosti. “U Crnoj Gori je većina okrenuta ka profitu, i to često na najgrublje moguće načine, pa se u takvoj atmosferi teško može govoriti o razvoju filantropije”, kazao je Đukanović. Osim toga, jedan od razloga što filantropija nije zaživjela u Crnoj Gori, prema njegovom mišljenju je što živimo u

vremenu gdje se svako ko je imućan i uspješan proglašava sumnjivim. “Manje više za svakog ko ima novca sumnja se da ga je stekao nelegalnim radnjama. Sigurno da nije tako i da ima ljudi koji su svojim radom uspjeli da sebi obezbijede velike prihode”, smatra Đukanović. Dok je na zapadu filantropija podstaknuta od strane države tako što se dobročinioci oslobađaju poreza, u Crnoj Gori takve zakonske regulative nema. “Podržavajući zakonski okvir koji bi davaoca oslobađao plaćanja poreza, podstakao bi kulturu davanja. Ne treba razmišljati o tome da li bi neko bio dobročinitelj samo zbog tog stimulansa, važno je da pomoć ode gdje treba”, kazala je direktorica Fonda za aktivno građanstvo (fAKT) organizacije koja godinama dodjeljuje nagradu za filantropiju “Iskra”, Anica-Maja Boljević. Pored toga, smatra ona, iako je počastvovana što nagrade dodjeljuje Fondacija, država bi trebalo da bude ta koja odaje priznanja i počast onima koji misle na opšte dobro. Da je filantropija nedovoljno razvijena pokazuju i strana istraživanja, pa je prema studiji “Svjetski indeks davanja”, koja je 2011. godine sprovedena u 153 zemlje, Crna Gora bila na 138. mjestu. J.K.

Šta pokazuje istraživanje FAKT-a Fond za aktivno građanstvo (FAKT) danas će predstaviti rezultate istraživanja o stavovima građana Crne Gore vezano za filantropiju koje je sprovedeno na uzorku od 1.000 ispitanika. Prezentacija će obuhvatiti, osim

predstavljanja najvažnijih rezultata istraživanja, diskusiju i preporuke za dalji razvoj filantropije u Crnoj Gori. Istraživanje je realizovano uz podršku Čarls Stjuart Mot fondacije i Fonda braće Rokfeler.

ª Iskreº za filantrope U decembru prošle godine Fond za aktivno građanstvo – FAKT, u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore, Kancelarijom za održivi razvoj Vlade Crne Gore i Centrom za iseljenike Crne Gore dodijelio je nagrade za filantropiju “Iskra” pjevaču Sergeju Ćetkoviću i biznismenu Refiku Radončiću za inividualni doprinos, Societe Generale Montenegro za doprinos na nacionalnom nivou i firmi Cerovo d.o.o. za doprinos lokalnoj zajednici. Dodijeljeno je i šest specijalnih priznanja i to za NVO “Šjore od mota” iz Kotora za građanski doprinos opštem dobru, Ivanu Begoviću iz Kolašina za nesebičan čin, Svetlani Dujović iz Pljevalja za izuzetnu posvećenost i istrajnost u razvoju inkluzivnog društva, te Crnogorskom kulturnom društvu Toronto, Franačko–crnogorskom društvu “FRAMOG” i Plavsko-Gusinjskom Merhametu iz Njemačke za organizovan doprinos dijaspore.

Društvo 11

ponedjeljak, 11.3.2013.

DIVLJA GRADNJA

Zakon bi ohrabrio nelegalne graditelje

Opozicija smatra da Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata treba povući na doradu Jelena Kovačević

Jedan od ranije srušenih objekata u Ulcinju

redlog zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, koji je još u skupštinskoj proceduri, prema mišljenju opozicije, neophodno je povući i pristupiti izradi novog teksta. I pored obaveze da izvrše popis nelegalno izgrađenih objekata, skoro ni jedna opština nije realizovala tu obavezu, pa bi, smatraju u SNP-u, donošenjem zakona bez tih podataka među građanima bila napravljena razlika - nekima bi bila dozvoljena legalizacija, a nekima ne.

kata sagrađenih do perioda kada je vršeno orto-foto snimanje a da se ne zna na koje se objekte to odnosi, jer ni taj orto-foto snimak nije iskorišćen da se ažurira aktivnost lokalnih samouprava”, kazala je Jonica. Donošenje zakona bez prethodno izvršenog popisa bespravno sagrađenih objekata, smatra ona, dovelo bi u neravnopravan položaj građane, jer bi bez valjanog razloga među njima bila napravljena razlika, pa bi nekima bila dozvoljena legalizacija, a nekima ne, što bi ostavilo značajan prostor za zloupotrebe u primjeni zakona. “Smatramo da, kad to već nije datum kada je utvrđen moratorijum na rušenje, a nije ni datum stupanja na snagu izmjena krivičnog zakona kojima je bespravna gradnja postala krivično djelo, onda to nikako ne može biti bilo koji drugi datum u prošlosti, već se mora izvršiti kvalitetan popis objekata, koji se odnosi na stanje u vrijeme donošenja zakona koji bi bio osnov za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava po ovom zakonu”, kazala je Jonica. Na taj način bi svi građani bila stavljeni u ravnopravan položaj, a mogućnost nejednake primjene zakona bila bi svedena na minimum, poručuje Jonica. U Pozitivnoj Crnoj Gori smatraju da je ponuđeni predlog zakona neophodno povući iz procedure i pristupiti izradi novog teksta jer je predlog neustavan i diskriminiše građane koji poštuju zakone te da, bez obzira što se radi o zakonu kojim se uređuje poseban predmet, on ne može biti suprotan Ustavu Crne Gore kojim je propisano da su pred zakonom svi jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo. Osim toga, poslanica Azra Jasavić smatra da bi zakon podstakao nelegalnu gradnju.

EUROMOST

NVO zajedno protiv torture NVO “Euromost” pozvao je šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Mitju Drobniča, koji je državljanin Slovenije, da se založi kod svoje zemlje protiv policijske torture nad aktivistima nevladinih organizacija u Sloveniji. mU saopštenju se navodi da će Drobnič, ukoliko ne reaguje, dati loš primjer građanima u Crnoj Gori. “Zato još jednom Vas pozivamo gospodine Drobniču da osudite torturu policije nad aktivistima nevladinih organizacija iz Slovenije i da se založite za vladavinu prava i u Vašoj zemlji kao što se zalažete i u našoj”, kazao je izvršni direktor NVO “Euromost” Almer Mekić. U saopštenju se

dalje navodi da je ta nevladina organizacija dobila snimke od kolega iz Slovenije koji govore o torturi polocije Slovenije nad njima. “Nevladine organizacije iz Crne Gore, Srbije i BiH, oštro osuđuju svaku policijsku torturu nad našim kolegama i aktivistima nevladinih organizacija u bilo kojoj državi u okruženju pa i u Sloveniji”, navodi se u saopštenju. Iz te organizacije navode kako su juče su nevladine organizacije iz Crne Gore, Srbije i BiH dale podršku kolegama u Sloveniji sa porukom da istraju zajedno sa građanima Slovenije u svojoj borbi protiv korupcije u toj zemlji. J.K.

Jonica

“Predloženim zakonom se amnestiraju i aboliraju počinioci teških prekršaja ili krivičnih djela, a sveukupnoj javnosti šalje poruka da će nezakonito ponašanje biti amnestirano i nagrađeno. Time će ohrabriti i sve buduće nelegalne graditelje”,

Popusti u Merkatoru Kompanija Merkator nastavlja da realizuje akciju “Iz dana u dan” u Merkator hipermarketu u Podgorici, pa ponedjeljkom “Zdrav pravac” poklanja 10 odsto popusta na svježe cijeđene sokove, voćne salate i salate od povrća. “Slatki utorak” je namijenjen svima koji vole da se slade, pa će ih od 17 do 20 časova sve očekivati popust od 10 odsto. U srijedu potrošače od osam do 11 časova očekuje 10 odsto popusta na jela iz pekare, a četvrtkom je organizovana akcija “Ručak za ponijeti”, u okviru koje će od 13 do 16 časova popust biti 10 odsto. Petkom Mercator poklanja “Recept za vikend ručak”, koji će, osim u Hipermarketu, biti i na Merkator Fejsbuk stranici. J.K.

Jasavić

kazala je Jasavić. Ona smatra da je predlogom zakona legalizacija neformalnih objekata koncipirana kao jednokratna, vremenski ograničena, korektivna kampanja, a ne kao dugoročno sredstvo za rješavanje problema

neformalne gradnje, te da prijedlog ima bitnih nedostataka. “Nije dato rješenje primjene zakona u dijelu legalizacije objekata, pa i čitavih naselja, u vlasništvu stranih državljana koji su sagrađeni u protekloj deceniji. Ovdje se misli na individualne i kolektivne stambene i stambeno poslovne objekte, građenim za tržište ili iznajmljivanje, a koji se koriste povremeno ili samo u sezoni odmora. Vlasnici i investitori tih objekata su, po pravilu, nedostupni nadležnim organima lokalne uprave”, poručuje Jašavić. Podsjetimo, Vlada je još sredinom prošlog ljeta usvojila predlog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata koji je trebalo da stupi na snagu prvog januara, ali je i dalje u skupštinskoj proceduri.

Oštećena lokomotiva na stanici u Podgorici

Foto: Mirko Savović

Predlogom zakona o legalizaciji neformalnih objekata predviđa se da se identifikuju prema orto-foto snimku sačinjenom od 21. septembra 2010. do 21. aprila 2011. godine čime se, kako smatraju u Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP), građani stavljaju u neravnopravan položaj prilikom ostvarivanja prava. “Dozvoljava se pravo na legalizaciju onima koji su bespravno sagradili objekte do tog perioda, a odbija se onima koji su gradili nakon toga. Nije jasno po kojem je kriterijumu taj period bio opredjeljujući predlagaču zakona”, kazala je poslanica SNP u crnogorskom Parlamentu, Snežana Jonica. Ona je kazala da je 2011. godine tadašnjeg ministra održivog razvoja i turizma, Predraga Sekulića pitala da li ministarstvo posjeduje popis bespravno sagrađenih objekata u Crnoj Gori do 30. avgusta 2008. godine i koliki je njihov broj, a da je odgovor glasio da prema podacima Uprave za nekretnine s kraja 2010. godine postoji ukupno 37.340 objekata koji su izgrađeni bez građevinske dozvole i 2.271 objekata sa prekoračenjima dozvole. U odgovoru se dalje navodi kako, i pored obaveze da izvrše popis nelegalno izgrađenih objekata, skoro ni jedna opština to nije realizovala, tako da nedostaju podaci o popisu nelegalnih objekata, “ali se procjenjuje da njihov broj znatno prevazilazi broj takvih objekata u evidenciji Uprave za nekretnine”. “Vlada je, dakle, potpisala Memorandum o razumijevanju kojim se definiše moratorijum na rušenje bespravno sagrađenih objekata do 30. avgusta 2008. godine, a da prije toga nije izvršen popis na koje se objekte to odnosi. Sada se predlaže zakon kojim se garantuje mogućnost legalizacije neformalnih obje-

željeznička stanica

Voz koji čeka remont Tragom informacije sugrađanina koji je na Željezničkoj stanici u Podgorici juče uočio lokomotivu znatno uništenu sa prednje strane, Dnevne novine su u Željezničkom prevozu Crne Gore (ŽPCG) dobile objašnjenje da je u pitanju voz koji čeka na remont. Razloga za uznemirenost nema jer, kako tvr-

de u ŽPCG, u pitanju je lokomotiva koja je oštećena u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u avgustu prošle godine na pružnom prelazu u selu Vukovci u Zeti, kada je lokalni voz iz Bara naletio na kamion firme Genex, koji je prelazio šine. Voz je tek sada izveden iz depoa i priprema se za remont. J.K.

12 Hronika

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

UBISTVO PODGORIČANINA

Anton Stanaj

Različite verzije o motivu i ubici Mediji u regionu imaju različite informacije o okolnostima pod kojim je stradao Anton Stanaj Tijelo Podgoričanina Antona Stanaja (43), vlasnika kompanije “Rokšped”, koji je u petak 8.marta ubijen u Južnom Sudanu, danas bi, kako nezvanično saznaju Dnevne novine, trebalo da bude dopremljeno u Podgoricu. Ubica još nije otkriven, mediji o ovom događaju pišu različite motive. Dok naši i srbijanski mediji saopštavaju da je Stanaja najvjerovatnije ubio Albanac iz Gnjilana, veoma bliski poslovni partner, mediji sa Kosova, pozivajući se na izvore iz Južnog Sudana, pišu da je u pitanju organizovana banda. Prema verziji, koju pored naših medija prenose srbijanski i kosovski “Koha ditore”, Stanaja je u hotelu u Južnom Sudanu ubio Albanac, pouzdani poslovni partner koji je od njega pozajmio određenu svotu novca koju nije mogao da vrati. “Anton je tog dana imao dogovoren sastanak s ubicom u jednom sudanskom hotelu, u kom je bilo predstavništvo njegove firme. Napadač se, kako su poslije ispričali očevici, uredno javio Stanajevoj sekretarici, a potom naizgled opušteno ušetao u njegovu kancelariju. Stanaj je pružio ruku da se pozdravi kad je ubica iz opasača potegao pištolj i izrešetao ga”, kazao je izvor srbijanskog “Kurira”. Ubica je, navodno, od Stanaja pozajmio novac koji je uložio u biznis koji je veoma brzo propao. Ubica je Stanaju mjesecima ponavljao da je pitanje dana kada će moći da mu vrati cijeli dug, zbog čega su se odnosi između bliskih poslovnih partnera pogoršali, što je kulminiralo potezanjem obarača na pištolju. Navodeći kao izvor informacija lokalne medije iz Južnog Sudana, kosovski portali demantovali su tvrdnju da je Stanaja ubio čovjek kom je dugovao novac. Prema njihovoj verziji, Podgoričanina je, u blizini grada Atbara, s više metaka iz automatske puške ubio član organizovane kriminalne grupe koja ne dozvoljava da se u toj afričkoj zemlji, u kojoj je Stanaj navodno imao firmu, osnuje preduzeće, a da se njima ne uplati određena svota novca. Policija Južnog Sudana odmah nakon ubistva započela je istragu, ali im je pronalaženje ubice otežano jer su loše opremljeni tehnikom iz oblasti kriminalistike.

Nakon opsežne istage koju je sprovela austrijska policija, pljačka zlatare u centru Klagenfurtakoja se dogodila prije nedjelju dana, pripisana je međunarodnoj bandi - Pink panter, čiji su članovi pretežno iz Srbije i Crne Gore, prenose srbijanski mediji. Gotlib Tirk, šef kriminalističke policije iz Austrije kazao je da je povodom ovog događaja završena pretraga za tragovima te sada čekaju na rezultate analize. Tirk je dodao i da postoji velika vjerovatnoća da postoji veza sa pljačkom iste zlatare prije dvije godine, odnosno da sumnjaju da je jedan od dvojice pljačkaša najvjerovatnije i tada učestvovao. On je istakao da fotografijama, koje su ovaj put mnogo bolje, policija pokušava preko savezne kriminalističke službe i kolega u Srbiji utvrditi identitet pljačkaša. Pljačkajući zlataru u Klagenfurtu, ovoga puta su kriminalci bili nasilni. Zaposlenima su zaprijetili oružjem, a potom su porazbijali vitrine i izloge, uzeli plijen i pobjegli. Ova pljačka samo je posljednja u nizu koja se pripisuje legendarnoj i veoma efikasnoj i opasnoj grupi pljačkaša - Pink panterima koja u Austriji obara rekorde u broju počinjenih pljački. M.V.P.

Vorotović ubijen u Stanajevom audiju? Srbijanski mediji navode i da je istraga pokazala da je Vidak Vorotović (34) brat Marka Vorotovića (32), svjedoka protiv klana Darka Šarića, izrešetan 15. decembra 2012. godine u Nikšiću u automobilu koji je kupljen od Antona Stanaja. Anton Stanaj osuđen je u maju 2011. godine na šest i po godina zatvora i novčanu kaznu od 100.000 eura jer se bavio međunarodnim švercom cigareta. Presudom, Specijalni sud odobrio mu je jemstvo do 400.000 eura koje je uplatio kako bi sačekao kaznu na slobodi. Iz Uprave policije i Ministarstva vanjskih poslova, Dnevnim novinama nezvanično je rečeno da im se ni porodica stradalog, ni nadležni iz Južnog Sudana do sada nijesu obraćali bilo kakvim zahtjevima. M.V.P.

Zapalili auto pa pobjegli

Sarađivao sa srbijanskim biznismenima i političarima Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) objavio je da Stanaj u Srbiji sarađivao sa ljudima iz kriminalnog miljea, ali i sa poznatim srpskim biznismenima poput Bogdana Rodića, koji je osnivač “Roda marketa” i nekadašnji vlasnik “MB pivare”, kao i sa bivšim ministrom energetike iz vlade Zorana Đinđića, Goranom Novakovićem. Najbliži saradnik Antonu Stanaju bio je Zoran Ćopić, optužen u Srbiji

Nova pljačka pripisana Panterima

i Bosni i Hercegovini da je prao novac za odbjeglog narko bosa Darka Šarića, pri prodaji poljoprivrednog kompleksa “Mitrosrem” u Sremskoj Mitrovici i kupovini šećerane u Bijeljini. Stanajeva švercerska grupa, kako piše CINS, je po broju privatizacija u kojima je učestvovala uspjela da nadmaši i narko kartel Darka Šarića, a većina tih preduzeća završila je u stečajnom postupku, jer su vlasnici imovinu opterećivali kre-

ditima i hipotekama. Dodaju i da je porodica Stanaj blisko sarađivala sa Naserom Keljmendijem, jednim od najvećih narko dilera u regionu. U izvještaju Državne agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA), navodi se i da je Anton Stanaj imao bliske poslovne veze sa Ekrem Lukom, jednim od najbogatijih ljudi na Kosovu, koji “kontroliše srpsko-albansku mafiju, kao i šverc droge na relaciji Priština-Beograd-Priština”.

Budvanska policija još traga za nepoznatim osobama koje su preksinoć oko 21 čas gurnuli sa puta i zapalili automobil marke “golf tri”, koji je vlasništvo Budvanina Andrije Jokića. Požar, u kojem je u potpunosti uništen automobil, dogodio se ispred kuće Jokića u budvanskom naselju Markovići, a vatra sa automobila zahvatila je i obližnju šumu. Plamen su prvo primijetile komšije Jokića koje su obavijestile policiju, a policija je poziv proslijedila Službi zaštite i spasavanja, koja je brzo izašla na teren i ugasila vatru. Nakon gašenja požara, budvanska policija je obavila uviđaj, a prema nezvaničnim informacijama, sumnja se da je riječ o namjernom podmetanju požara. M.V.P.

UBISTVO NA KOSOVU

Nepoznata žrtva povezana sa Keljmendijem? Kosovska policija intenzivno traga za ubicom koji je kasno uveče, u četvrtak 5. marta, u Peći ubio mlađu osobu čiji identitet nije otkriven, a kako prenosi kosovski list “Koha ditore”, žrtva se dovodi u vezu sa Naserom Keljmendijem, kontroverznim biznismenom sa Kosova koji se nalazi u bjekstvu od septembra prošle godine. Ubistvo se dogodilo oko 22 časa u Ulici Bajram Keljmendi. Mlađu osobu, čiji identitet policija nije željela da otkije, iz vatrenog oružja ranila je za sada takođe nepoznata osoba koja se odmah nakon toga dala u bjekstvo. Povrijeđeni je odmah nakon pucnjave prebačen u bolnicu u Peći, ali, uprkos naporima ljekarima da ga spasu, oko 23 časa je preminuo. Policija koja je veoma brzo izašla na lice mjesta nije uspjela da pronađe i identifikuje napadača, te su o događaju obavijestili nadležno

tužilaštvo, nakon čega je započeta istraga. Automobil stradalog pronađen je nedugo poslije ubistva. Vijest o ubistvu zvanično je potvrdila kosovska policija, međutim, ime, čak ni inicijale žrtve nijesu htjeli da spominju. Međutim, kosovski mediji prenijeli su nezvaničnu informaciju iz te institucije, da osoba koja je ubijena ima veze sa odbjeglim Keljmendijem. Naser Keljmendi izbjegao je hapšenje u policijskoj akciji “Lutka” koja je u septembru prošle godine sprovedena u Bosni i Hercegovini, a čiji je cilj bio tkrivanje i krivično procesuiranje osumnjičenih za najmanje šest nerazjašnjenih ubistava i pokušaja ubistava u proteklih 10 godina, više oružanih pljački banaka i transport novca u višemilionskim iznosima, krijumčarenje droge i druga krivična djela organizovanog kriminala. M.V.P.

Hronika 13

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

BAR

Ubijen jer nije htio da plati seks? Tridesetogodišnja Selma Ajkunić iz Bara uhapšena zbog sumnje da je ubila Radomira Pavićevića

Kuća u kojoj je ubijen Radomir Pavićević

eživotno tijelo penzionisanog pomorca Radomira Pavićevića (70) iz Bara, sa više ubodnih rana, pronađeno je preksinoć u barskom naselju Čeluge, a policija je kao počinioca ovog krivičnog djela identifikovala i uhapsila Baranku Selmu Ajkunić (30). Kako je kazao izvor iz policije, Baranka je na Pavićevića potegla nož, jer joj nije platio seksualne usluge.

da je počinila ubistvo, osumnjičena Baranka juče je predata Višem državnom tužiocu u Podgorici. Radomir Pavićević je u kući živio sam, a njegov sin, koji je takođe pomorac, trenutno se nalazi na brodu. Njegovo tijelo pronašao je komšija Barija Bišević, koji je slučaj odmah prijavio policiji. Zabrinut za komšiju kog nije vidio od četvrtka, a kome je često donosio kladioničarske liste i s njim ispunjavao tikete za kladionicu, Bišević je Pavićevića više puta zvao telefonom, ali kako nije uspio da stupi u kontakt sa njim, odlučio je da uđe u njegovu kuću. Pošto je preskočio kapiju porodične kuće, preko terase, Bišević je ušao u kuću, u kojoj ga je sačekao stravičan prizor. Njegov komšija Pavićević,sjedio je u fotelji, a oko njega je bila lokva krvi. Uviđaj na licu mjesta obavili su inspektori kriminalističke policije iz Bara i zamjenik Višeg državnog tužioca. Kriminalistićki tehničari sa lica mjesta izuzeli su tragove koji su poslali na vještačenje u Forenzički centar. Ž.M.- M.V.P.

Privođenje Selme Ajkunić

foto: Mirko Savović

Selma Ajkunić je majka troje maloljetne djece, a kako navodi izvor, u ovom lučkom gradu poznata je kao zavisnik od narkotika i prostitutka. Ona je u četvrtak posjetila sada pokojnog Pavićevića, koga je, pošto je odbio da joj plati za seks, izbola kuhinjskim nožem. Na saslušanju u policiji, kako DN nezvanično saznaju, osumnjičena je priznala da je ubila sugrađanina, ali je negirala da to učinila s umišljajem, tvrdeći da je on sporne noći prisilio da imaju seksualne odnose. Iz Uprave policije su saopštili da je Ajkunić, nakon kraće svađe, kuhinjskim nožem napala Pavićevića, kom je nanijela tri ubodne rane, dvije u leđa i jednu u lijevu ruku. Nakon toga je pobjegla, a penzionisani pomorac je podlegao povredama. Na licu mjesta, policajci su, vršeći uviđaj, pronašli nož kojim je, kako sumnjaju, Baranin ubijen. Žitelji naselja Čeluga ispričali su da su se pokojni Pavićević i osumnjičena poznavali i viđali s vremena na vrijeme, te da je pokojni pomorac njoj plaćao seksualne usluge. Uz krivičnu prijavu zbog sumnje

PORODIČNI SUKOB

Oduzeli oružje po prijavi rođaka

U pomoćnom objektu koji u zetskom selu Mataguži koristi Podgoričanin Uroš Škaratić policija pronašla i zaplijenila lovačku pušku i municiju Po nalogu sudije za istrage, službenici javnog reda i mira zaplijenili su prekjuče lovačku pušku, 60 komada lovačke municije i dva metka za automatsku pušku u pomoćnom objektu poljoprivrednika Duška Škatarića (51) u zetskom selu Mataguži, nadomak Podgorice, saznaju Dnevne novine. Porodična kuća Duška Škatarića, ali i njegov prvi komšija i rođak Uroš Škatarić nalaze se na meti policijske pažnje već duži period, a povod svemu je njihov dugogodišnji sukob. Kako su im poznate svađalačke strasti dva rođaka, podgorički

policajci s vremena na vrijeme pretresu njihove kuće kako dugogodišnji sukob ne bi imao veće posljedice. Policajci su krenuli u pretres porodične kuće Duška Škatarića nakon što ga je policiji prijavio njegov brat od strica Uroš Škatarić (52), koji mu je i prvi komšija. “Sukob dvije porodice Škatarić traje duži niz godina i svađalačke strasti među članovima ove dvije porodice ne jenjavaju”, ispričao je izvor blizak policiji. Ime Uroša Škatarića pominjano je u medijima i krajem januara, kada su nepoznate osobe u toku noći za-

palile njegov automobil “lada 1300”, koji je ostavio kod tazbine u Matagužima. Intenzivnija prepirka dvije porodice krenula je u avgustu prošle godine, kada je Dušku Škatariću ukraden traktor. On je tvrdio da lokaciju na kojoj je traktor znao samo njegov rođak Uroš. Rasprava dvije porodice se u decembru nastavila u Područnom organu za prekršaje u Podgorici, gdje je supruga Duška Škatarića tvrdila da njihov rođak i prvi komšija Uroš Škatarić, posjeduje oružje i bombe, uprkos tome što policija ništa od toga nije pronašla pretresom njegove imovine. B.R.

NASILNIČKO PONAŠANJE

Podnijeta prijava protiv džudiste Marka Radulovića Marko Radulović

SILOVANJE

Potvrđeni navodi prijave Istraga povodom prijave za krivično djelo “silovanje” koju je krajem februara ove godine protiv Bjelopoljca Novaka Rudića (30) podnijela B.M. iz Bara pokazala je da je Baranka silovana, nakon čega slijedi podizanje optužnice, saznaju Dnevne novine. Rudić, koji u ovom lučkom gradu radi kao fizički radnik, prema sumnjama policije, oko dva sata poslije ponoći 25. februara sreo je B.M. kojoj je ponudio da je preveze do kuće. Pošto je pristala, Rudić je produžio ka Starom Baru, nakon čega se zaustavio u nenaseljenom mjestu. U namjeri da pobjegne od silovatelja, djevojka je počela da se opire, pa je nasilnik fizički nasrnuo na nju ošamarivši je nekoliko puta. Pošto ni nakon izvršenog silovanja nije želio da je pusti, djevojka je Rudića zamolila da je odveze do prodavnice. Na putu do radnje, B.M. je iskoristila dok je silovatelj bio okupiran vo-

Ilustracija

žnjom, te je poslala poruku prijateljima u kojoj je tražila pomoć. Kada su stigli do prodavnice, Baranka je sama izašla iz auta nakon čega je ispričala radniku šta se dogodilo. On poveo je do kombija za transport hljeba kojim je

odvezao u policijsku stanicu. Rudić je u stanici policije negirao da je silovao B.M. tvrdeći da se sve dogodilo na dobrovoljnoj osnovi. Uz krivičnu prijavu predat je Višem državnom tužiocu u Podgorici koji mu je odredio pritvor. M.V.P.

Zamjenik osnovnog državnog tužioca u Podgorici, Enes Baković, nakon obavljenog sasušanja, pustio je na slobodu crnogorskog džudistu Marka Radulovića, koji je osumnjičen da je prekjuče ujutru napao inspektora za narkotike, Marka Drobnjaka, zbog čega je protiv njega podnijeta prijava za nasilničko ponašanje, saznaju Dnevne novine. Saslušanje koje je počelo preksinoć oko ponoći trajalo je nekoliko časova. Do incidenta je došlo u podgoričkom lokalu “West pub”, kada je džudista prišao stolu za kojim je sjedio inspektor, sa još dvojicom prijatelja i maloljetnom kćerkom. Nakon brojnih prijetnji i uvreda, Drobnjak je, navodno, jednom od prijatelja dao kćerku koja mu je do tada sjedjela u krilu, što je Radulović iskoristio da ga udari. Jedan od Drob-

njakovih prijatelja stao je između njih dvojice, ali Radulović ni tada nije prestao s prijetnjama, govoreći inspektoru da će ga ubiti. Podgorička policija ubrzo je došla u lokal, ali ni to nije uspjelo da smiri džudistu koji je, navodno, pred njima, ponovio sve prijetnje i uvrede. Potom su on i Blažo Vuksanović, sa kojim je sporne noći bio za stolom, privedeni u policiju, nakon čega je Radulović predat Osnovnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje. Ovaj incident nije prvi sukob između Radulovića i Drobnjaka. Naime, u novembru 2011. godine, Radulović i njegov drug Aleksandar Spičanović, podnijeli su krivične prijave protiv Drobnjaka i njegovih kolega Miloša Mrdaka i Srđana Babovića zbog navodnog pokušaja ubistva prilikom hapšenja. M.V.P.

14 Crna Gora

ponedjeljak, 11. 3. 2013.

ZBOR

Radovi i devastacija prostora muče Radoviće Iz opštine su obećali da će se sva sporna pitanja rješavati na obostranu korist TIVAT - Na zboru mjesne zajednice Radovići, na kome se raspravljalo o problemima u saobraćaju na putu prema tom dijelu tivatske opštine zbog izgradnje kanalizacione mreže, kao i kompletnoj komunalnoj infrastrukturi na području Krtola, zaključeno je da su, u cilju koordinacije radova i rješavanja komunalnih problema, neophodni češći sastanci i konsultacije građana i opštine. Predsjednik MZ Mileta Tomović je kazao da najviše problema građanima predstavljaju radovi koji se izvode na Obali Đuraševića, koja vodi prema Radovićima, istakavši da su se na pojedinim lokacijama pojavila prava “jezera” vode, što posebno ugrožava odvijanje saobraćaja. On je podsjetio na gorući problem - gradnju i devastaciju na obali Đuraševića i Bogišića, posebno istakavši posljednji primjer u Kaluđerovini, “gdje je investitor iz Vršca proširio dvorište i kompletno ušao u more zatvarajući, odnosno betonirajući i popločavajući protočni mandrać, gdje su se tokom sezone kupali stariji gosti i djeca”.

Ko strancima daje dozvole

Mještanin Ivan Starčević je kazao da je opština trebalo da izgradi alternativni put preko Đuraševića. “Međutim, opština opstruira izgradnju tog puta jer na sudskim ročištima oko eksproprijacije zemlje ne želi da plaća vještake, iako je obavezna”, kazao je on. Naglasivši da su svi zahtjevi mještana opravdani, potpredsjednik opštine Krsto Bošković je istakao da će sva sporna pitanja riješiti na obostranu korist. On je kazao da je dionica na kojoj se pruža trasa kanalizacionionog sistema vrlo teška i da se zbog tvrde stijenske mase moralo pristupiti miniranju, kao i da su tokom radova na šest mjesta locirani problemi sa vodom zbog neočišćenih propusta. Izgradnja kanalizacionog sistema u južnom dijelu opštine, koja košta oko 10 miliona eura, kako je rekao Bošković, neće biti ugrožena zbog intervencija na putu i kanalizaciji koje koštaju sedam-osam hiljada eura. Asfaltiranje puta, kako je izjavio, planirano je da se završi do sredine maja. Z.K.

Mještani su od predsjednika opštine tražili da im odgovori “kako se strancima izdaju dozvole za gradnju, a mještanima se to ne dozvoljava”. Mještanin Obale Đuraševića Marko Jokić je kazao da je zbog izbetoniranih šest kvadrata na ponti, koju su napravili njegovi djed i pradjed, dobio krivičnu prijavu sa tri mjeseca zatvora, odnosno uslovno na godinu dana i 500 eura sudskih troškova, “a do mene Rus trista kvadrata ušao u more i ja na sud donio fotografije, ali ništa”, naveo je on, naglasivši da im tokom izgradnje kanalizacione mreže poseban problem stvara nered i nepoštovanje saobraćajnih propisa postavljenih na putu zbog izgradnje kanalizacionog sistema, kao i velika prašina.

Projekat će biti realizovan Na sumnju Krtoljana u realizaciju projekta “Luštica Bay” jer, kako su istakli, nijesu stvoreni preduslovi – izgradnja pristupnog puta i dovođenje svih neophodnih instalacija, PR asistent kompanije “Oraskom” Danijela Danilović je, prenoseći stav izvršnog direktora Semjuela Mejera, kazala da nema mjesta za bilo kakvu sumnju, jer će se buduće naselje integrisati sa mjestom. Kako bi razbili dileme, sve oni su pozvali sve zainteresovane mještane Krtola da dođu i informišu se o planovima kompanije. Sastanak je zakazan za 18. mart u 17 sati u njihovim objektima u Radovićima.

Borba

Sporazum

Znam šta hoću, drogu neću Solarna rasvjeta za Cetinje i Kotor

TIVAT - Opštinska kancelarija za prevenciju bolesti zavisnosti organizuje kviz znanja pod nazivom “Znam šta hoću, drogu neću” i u te svrhe pripremila priručnik na temu bolesti zavisnosti iz koga će učenici pripremiti i učiti za selekciju, koje će se održati 15. marta u skupštinskoj sali opštine Tivat. Za sve učesnike predviđene su nagrade, a za prvo, drugo i tre-

će mjesto nagade su izleti za cijelo odjeljenje čiji predstavnici su pobijedili, saopšteno je iz opštinske kancelarije. “U ovom takmičenju nema poraženih i najvažniji cilj je da se pruži prilika mladima da kroz druženje i učenje nadmaše sebe i postanu dovoljno samosvjesni, pametni i hrabri i odgovore svim pošastima savremenog života”, istakli su iz Kan-

OBAVJEŠTAVAJU SE AKCIONARI RUDNIKA UGLJA A.D. PLJEVLJA: O IZMJENI DNEVNOG REDA DEVETNAESTOG VANREDNOG ZASIJEDANJA SKUPŠTINE AKCIONARA RUDNIKA UGLJA A.D. PLJEVLJA I. Dnevni red XIX vanrednog zasjedanja zakazanog za 28.03.2013 koji je utvrđen Odlukom Odbora direktora br. 011036/8 od 30.01.2013.godine se mjenja na način što se tačka 2. predloženog dnevnog reda „Donošenje odluke o broju članova Odbora direktora na profesionalnom radu u Društvu“ briše i utvrđuje prijedlog dnevnog reda kako slijedi: 1. Donošenje Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Rudnika uglja A.D. Pljevlja; 2. Donošenje odluke o politici naknada i naknadama članova Odbora direktora; 3. Donošenje odluke o predhodnoj saglasnosti na ugovore o pravima i obavezama članova Odbora direktora i visini naknade/ zarade; 4. Donošenje Odluke o utvrđivanju obaveza Odbora direktora Društva u vezi sa sprovođenjem posebne revizije; 5. Donošenje Odluke o pomoći penzionisanim radnicima. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA, mr Zoran Gospić, dipl. ing.geol.

celarije za prevenciju i pitanja mladih. Z.K.

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović i ambasador NR Kine Ži Žaolin potpisaće sjutra okvirni sporazum o privredno-tehničkoj saradnji između Crne Gore i Narodne Republike Kine i razmijeniti pisma o donaciji opreme za solarnu rasvjetu za opštine Cetinje i Kotor.

Nakon potpisivanja sporazuma, potpredsjednik Lazović i ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković potpisaće rješenje u uručenju 186 računara Ministarstvu rada i socijalnog staranja, koji su namijenjeni djeci školskog uzrasta bez roditeljskog staranja.

Savinska Dubrava

Nadaju se da neće upotrijebiti silu HERCEG NOVI - Izgradnja gradilišta i validnost izdavanja građevinskih dozvola za potporni zid i stambeni objekat na Savinskoj Dubravi bile su povod okupljanja NVO Ekološko društvo Boka, Udruženja građana za zaštitu Herceg Novog i Društva prijatelja Heceg Novog. Predsjednica NVO Ekološko društvo Boka Olivera Doklestić kazala je da je slika koju su zatekli na terenu više nego ružna. “Dogovorili smo se sa šefom gradilišta da se raščisti zemlja koja se odronila zbog kiša i da se napiše urgentno pismo gradonačelniku Dejanu Mandiću i načelniku Sekretarijata za prostorno planiranje Milovanu Baždaru kako bi se preispitalo dobijanje građevinske dozvole za potporni zid i gradnju stambenog objekta iznad zida površine 275 m2”, navela je ona. Doklestić je istakla da je hercegnovka opština zanemarila nastojanja građana i NVO sektora da se zaštiti Savina. Iz NVO sektora ističu da će naći rješenje i da se nadaju da neće morati da upotrijebe silu. Doklestić je upozorila da je Sekre-

tarijat za prostorno planiranje i izgradnju dao dozvolu za izgradnju potpornoog zida i stambenog objekta u srcu zaštićene šume i da se to nije smjelo učiniti prije izrade studije boniteta i zaštite Savinske Dubrave. Ona je apelovala da se prije bilo kakvih radnji moraju konsultovati nadležni u Agenciji za zaštitu životne sredine. Načelnik Sekretarijata za prostorno planiranje Milovan

Baždar kazao je da se gradi zid visine od tri metra, koji će biti obložen kamenom i uklopljen u ambijent. “Kada je riječ o stambenom objektu, ne radi se ni o kakvoj novoj gradnji, već o legalizaciji porodične kuće”, rekao je on, tvrdeći da od kada se nalazi na čelu Sekretarijata, za Savinsku Dubravu nije izdata nijedna građevinska dozvola. S.M.

Crna Gora 15

ponedjeljak, 11. 3. 2013.

Stara varoš gora od Etiopije Rupe

Poslije obilnih kiša, pojedine ulice u Staroj varoši liče na bazene Ana Gajević

ODGORICA - Iako važi za istorijski spomenik glavnog grada, Stara varoš odavno ne liči na mjesto koje bi posjetili turisti. Uske ulice, koje su ukras svakog starog grada, u ovom naselju izgubile su svoj šarm, pune su rupa, koje se bezuspješno krpe jer, kako kažu mještani ovog dijela grada, poslije velikih kiša liče na bazene.

Ulaz u Staru varoš je još jedan od problema. Neasfaltirani put preplašiće svakog ko krene u obilazak ovog dijela grada. Kiša koja je padala stvorila je lokve u kojima mještani parkiraju svoje automobile. Prilazi kućama na ulazu takođe ne izgledaju nimalo lijepo. “Sve je u lošem stanju, čekamo planove za ovaj dio grada, a do tada - kako se ko snađe. Naviknuti smo na ovo stanje, nadamo se da će se popraviti u budućnosti, da će napraviti kvalitetan plan za ovo naselje”, kazao je mještanin Stare varoši Ljubomir Brnović. Ni preostali dio ovog naselja nije ništa ljepši. Stari sloj asfalta nije se mijenjao odavno, rupe se redovno krpe, pa asfalt dobija mnogobrojne sloje-

ve, što predstavlja problem vozačima koji se kreću ovim putevima. Trotoari ne postoje, a kada naiđu dva automobila iz suprotnih smjerova, nastaje problem, jer ne nemaju dovoljno prostora da se mimoiđu. Otvoreni šaht u Ulici Spasa Nikolića predstavlja opasnost za sve koji tuda prolaze. Naročito zabrinjava činjenica da se djeca igraju u neposrednoj blizini. “Otvoreni šaht, to je još jedan od problema, a djeca se igraju pored njega. Ulice su nam u katastrofalnom stanju. Raskopavaju se uvijek kad treba da se dovede struja, voda ili telefon. Pojedini od nas imaju telefonske priključke na stubovima, a živimo skoro u centru grada. Ulice su prepune rupa koje se krpe, nakon ki-

ša pojedine se pune vodom, pa liče na bazene više nego na ulice”, rekao je Ćako Mujadžefić, koji u ovom dijelu grada živi već trideset godina. Ranije je Stara varoš, kako je kazao, predstavljala istorijski spomenik Podgorice, dok je sada daleko od toga, dodajući da se jedino dvije ili tri ulice sa pravom mogu tako nazvati, a ostale, po njegovim riječima, treba raditi ponovo. “Kada se radio novi asfalt, niko nije vodio računa, pa je neki urađen tačno ispred vrata pojedinih kuća. Ovo je Stari grad, treba da se vodi računa kako se šta radi, ali se ovdje ništa ne radi planski. Iako smo u centru, ponekad nam je lošije no u Etiopiji”, nastavila je priču Džemrija Mujadžefić. Ni oni koji dođu u posjetu nekom u ovom naselju nijesu zadovoljni slikom koju vide u samom centru grada. “Dolazim kod prijatelja svakodnevno, uopšte mi se ne sviđa situacija koju zatičem ovdje, ali nadamo se - biće bolje. I oni koji žive u Staroj varoši svjesni su stanja u ovom naselju, ali se ništa ne preduzima”, rekao je jedan od prolaznika.

Vlada Japana

Parking

Garaža rasterećuje saobraćaj Donacija Vodovodu BIJELO POLJE - U Bijelom Polju počeli su pripremni radovi na jednom od važnih projekata u sferi saobraćajne infrastrukture, na izgradnji parking garaže. Opštinski sekretar za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Dejan Luković kazao je da će izgradnjom garaže biti omogućeno parkiranje 120 vozila u zatvorenom prostoru, dok će sa spoljne strane moći da se parkira oko 60 vozila. “Ostali parkinzi u gradu biće zonirani i parking će se naplaćivati u zavisnosti od zone”, kazao je on,

dodajući da će se formirati parking služba u okviru koje će djelovati i “pauk”, koji će uklanjati nepropisno parkirana vozila. Luković je napomenuo da će se izgradnjom garaže ujedno regulisati i gradski saobraćaj, što će pratiti i oslobađanje svih trotoara. On je naglasio i da će se realizacijom ovog projekta otvoriti nova radna mjesta. Buduća gradska garaža zauzeće površinu od 2.983 kvadrata, a za njenu izgradnju obezbijeđena su sredstva u visini od oko 750.000

eura. Radovi na ovom projektu biće završeni do kraja avgusta. Kamen temeljac za gradsku garažu postavljen je 3. janura, na Dan opštine, a zajedno su ga postavili predsjednik opštine Aleksandar Žurić, Skupštine Džemal Ljušković i predsjednik države Filip Vujanović. Istog popodneva pažnju javnosti u centru Bijelog Polja privuklo je to što je neko uklonio postavljeni kamen zajedno sa armiranom konstrukcijom u kojoj je bio postavljen. S.M.S.

CETINJE - Vlada Japana pozvala je direktora cetinjskog JP Vodovod i kanalizacija Miloša Ražnatovića na svečanu ceremoniju potpisivanja ugovora o donaciji Vlade Japana ovom javnom preduzeću. Japanci će građanima Cetinja kroz donaciju Vodovodu pokloniti ukupno 89.000 eura za nabavku specijalnog vozila za održavanje vodovodne mreže, kao podršku unapređenju ekoloških usluga na Cetinju i Crnoj Gori. Osim potpisivanja ugovora o do-

naciji za JP Vodovod i kanalizacija sa Cetinja, ovom prilikom će biti potpisani ugovori i za rekonstrukciju zgrade vrtića “Zagorka Ivanović” na Cetinju, OŠ “ Aleksa Đilas Beko” u Mojkovcu i nabavku dva ambulantna vozila i medicinske opreme za Dom zdravlja Bijelo Polje. Ukupna vrijednost ove četiri donacije Vlade Japana iznosi 344.978 eura. Ceremonija će biti održana 15. marta u Velikoj sali Ministarstva prosvjete i sporta u Podgorici. M.Z.

16 Crna Gora

PONEDJELJAK, 11. 3. 2013.

BOJNA NJIVA

BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU

Podići svijest mladih

Opštinska kancelarija za mlade u Bijelom Polju pokrenula je kampanju o “Bezbjednosti mladih u saobraćaju”, koja za cilj ima podizanje nivoa svijesti kod mladih o značaju poštovanja saobraćajnih propisa. Kampanju su podržali i aktivno se u nju uključili i predstavnici Uprave policije područne jedinice u Bijelom Polju, koji su dali puni doprinos da ova kampanja i uspije. Kampanju su podržali i predstavnici auto-škole “Gas” iz Bijelog Polja. “Ono što je Kancelarija za mlade prepoznala kao problem jesu mladi vozači, koji su skloni brzoj vožnji. Nerijetko se sretamo sa situacijom da prilikom večernjih izlazaka mladi voze u pijanom stanju. Tokom vožnje koriste mo-

bilni telefon, šalju sms poruke, slušaju glasnu muziku, što ih dekoncentriše i tako mogu izazvati saobraćajne nezgode”, kazala je predstavnica Opštinske kancelarije za mlade Mirha Kasumović. Kao direktna ciljna grupa izabrani su mladi koji su tek položili vozački ispit, ili treba da ga polažu, te stoga još nijesu stekli neke pogrešne vozačke navike. Policijski komesar za bezbjednost saobraćaja Srđan Šćekić iz Uprave policije i instruktori iz auto-škole “Gas” upoznali su učenike sa pravilima i propisima, ali i sa situacijama na koje nailaze u svakodnevnom radu. U okviru kampanje planirana je promocija propisa predviđenih Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima. S.M.S

Potraživanje ustupljeno za kupovinu preduzeća MOJKOVAC – Odbornici lokalnog parlamenta Mojkovca 19. marta razmatraće predlog odluke o namjeni sredstava ustupljenih opštini Mojkovac od Vlade Crne Gore. Odbornici bi na toj sjednici trebalo da odluče da li će podržati odluku da potraživanje koje je opštini Mojkovac ustupila Vlada Crne Gore bude upotrijebljeno za kupovinu imovine mojkovačkog preduzeća Bojna njiva, koje je u likvidaciji. U obrazloženju Direkcije za imovinu i zaštitu prava opštine se navodi da je na osnovu oglasa o prodaji imovine stečajnog dužnika DD PTP Bojna njiva u likvidaciji, javnim nadmetanjem opština Mojkovac izabrana na licitaciji kao najpovoljniji ponuđač, nakon čega je zaključen ugovor o prodaji nepokretnosti između pomenutog preduzeća i opštine. Kupoprodajna cijena iznosi 1.332. 000 eura, a opština Mojkovac je kroz kreditno zaduženje obezbijedila 300.000 eura, dok je ostatak od 1.032.000 eura isplaćen iz potraživanja koje je lokalnoj samoupravi ustupila Vlada Crne Gore, zaključkom broj 06-2092 od 25. 10. 2012. Time je opština Mojkovac postala novi povjerilac prema DD PTP Bojna njiva, a izjavom o kompenzaciji krajem februara izvršena je kompenzacija međusobnih potraživanja opštine i preduzeća. Ministarstvo finasija Crne Gore dalo je mišljenje da ustupljeni novčani iznos nije potrebno iskazivati kroz prihodnu i rashodnu stranu odluke o budžetu opštine Moj-

Centar Mojkovca kovac za 2013. godinu. Kupljene nepokretnosti čine zemljište i građevinski objekti. Zemljište je u katastru nepokretnosti upisano po kulturi, šuma, pašnjak, livada, a građevinski objekti upisani su kao poslovne zgrade u privredi, poslovne zgrade u vanprivredi, poslovne zgrade u trgovini i poslovni prostori. Ukupna površina kupljenih građevinskih objekata iznosi 5.226 kvadratnih metara, koju čine 34 objekta, od čega 15 objekata u Mojkovcu površine 3.123, osam objeka-

ta u Gornjim Poljima površine 891, šest objekata u Stevanovcu površine 535, dva objekta u Bistrici površine 256 i tri objekta u Slatini površine 421 kvadratni metar. Ukupna površina zemljišta iznosi 810.897 kvadratnih metara, koji čini 65 parcela, od čega 35 parcela KO “Sinjajevina” površine 438.600, 15 parcela KO Gornja Polja, površine 115.584, 12 parcela KO Stevanovac, površine 256.268, dvije parcele KO Mojkovac, površine 191, i jedna parcela KO Bjelojevići, površine 254 kvadratna metara. V.B.

● FOTO priča

Polomljen putokaz kod Gintaša PODGORICA - Polomljeni saobračajni znakovi i putokazi, svakodnevno stradaju zbog saobraćajnih nesreća ili eventualno zbog “huligana” kojima to prestavlja neku vrstu zabave. Putokaz koji se nalazi kod Gintaša, i usmjerava vozače prema Tuzima je polomljen. Ovo je “slika” sa kojom se građani glavnog grada svakog dana susreću. Znakovi i putokazi očigledno nekome smetaju, pa ih svaki dan lome. Nadležni bi trebalo na vrijeme da saniraju ovaj problem, kako bi putnici kojima je glavni grad nepoznat mogli da stignu bez komplikacija do odredišta. M.O.

Crna Gora 17

ponedjeljak, 11. 3. 2013.

PREMINULI

Tomašević (Radojice) Dušanka

Spas su jeftine cipele i odjeća Siromaštvo

Bjelopoljski penzioneri sa svojim primanjima ne mogu da sastave kraj sa krajem Seada Mulić-Sadiković

IJELO POLJE - U našem jeziku sinonim za penziju je mirovina. Ona bi trebalo da predstavlja doba kada u miru čovjek može da proživi to što je ostalo, uživajući u plodovima svog radnog vijeka, jer penzija predstavlja ono što država “štedi” od plate dok ste u radnom odnosu. U našoj državi danas penzija nema to značenje.

Većina penzionera će vam reći da su srećni što uopšte primaju penziju i da je ona premala za osnovne životne potrebe i da se suočavaju sa onim od čega su pokušavali da pobjegnu cijelog života - siromaštva. Situacija sa penzijama je na sjeveru Crne Gore teža je i dramatičnija nego u ostalim gradovima. Statistika za bjelopoljsko udruženje penzionera kaže da ono broji 6.782 članova. Sekretar ovog udruženja Ratomir Bulatović iznosi podatak da u Crnoj Gori ima ukupno 106.477 penzionera, od čega 6,37 posto čine penzoneri Bijelog Polja. “Prosječna penzija u Bijelom Polju iznosi 220,15 eura. Penziju u visini od 183 do 273 eura prima 2.769 penzionera, od 273 do 500 eura prima 1.225 penzionera, dok preko 500 eura do limitne granice prima svega 194 penzionera, a tri penzionera primaju penziju preko

limita”, rekao je Bulatović. On dalje navodi podatak da invalidsku penziju prima 1.620 Bjelopoljaca, koja u prosjeku iznosi 197,05 eura. Penzioner Miodrag Šekularac je na pitanje kada je posljednji put sebe nešto častio od svoje penzije, a da to nijesu osnovne namirnice za život odgovorio da jedva može unučadima da kupi kesu bombona, a sebe ni ne pomišlja da časti. “Šta mogu sebe da častim od 184 eura penzije. Nema čašćavanja, jer preče mi je platiti struju, vodu, kupiti ljekove i hranu”, žali se Šekularac. Bivši prosvjetni radnik i knjigovođa, sedamdesetogodišnjak Milivoje Drobnjak, već pet godina je u penziji. Sa sarkazmom i ironijom razočarano opisuje svoje penzionisano stanje. “Penzioner sam i za 39 godina radnog staža primam nešto preko 250 eura. Sa tim što primim, ja

EPCG

Ugradnja brojila Elektroprivreda Crne Gore je najavila da će nova električna brojila biti ugrađivana danas u Podgorici u ulicama Vladike Danila 1, 2, 3, 6, 9, 10, 12, 13A, Serdara Jola Piletića 17, zatim Bregalničkoj 5, 7, 7A, 19 i Belvederskoj 32, 34, 36, 38, 40, 81, 83, 85, 84, 89, 93, 95, 97, 99, 101, 103, 105, 107, 109, 111. Iz crnogorske elektroenergetske kompanije je najavljeno da će nova brojila biti ugrađivana danas i u Herceg Novom u ulicama Braće Grakalića 48, 50, 54, 62, 67, 69, 71, Šetalištu V Danica 101 te Novom Mjestu bb, dok će u Budvi biti ugrađena Pod magistralom bb.

i supruga ne možemo da potkrpimo sve rupe u kućnom budžetu”, priča Drobnjak. On je kazao da je sreća to što

imaju malo imanje na selu, pa ne moraju da kupuju sve namirnice koje su im potrebne. Za razliku od drugih, on se, kako kaže, osjeća privilegovanim zbog toga. Bjelopoljac Suljo Banda nalazio se u grupi penzionera koji, kako kažu, ubijaju vrijeme šetajući bjelopoljskim korzoom. On je prekorio novinare što stalno vrte jedna te ista pitanje, ali i svoju generaciju da priča istu priču, “a niko nas ne čuje”. “Znam da ima slučajeva da moji prijatelji od svoje penzije izdržavaju svoju djecu pa i unučad. Kako to uspijevaju i šta jedu ti ljudi - ne mogu biti pametan da odgovorim. Nego, naš narod je domišljat pa se snalazi, ali bogme sve teže i teže”, priča Banda. On je rekao da penzioneri sebe čašćavaju kad moraju da obnove odjeću i obuću, dodajući da su “spas” jeftine cipele, koje se mogu kupiti na pjaci, kao i odjeća, koja može dugo potrajati. “Sreća pa ne moramo da pratimo modu. Dešava se da taman nešto malo sklonim sa strane, a to obavezno pojede neki kvar u kući”. Posebno ga brine, kako je objasnio, omladina, koja besposlena sjedi po kafićima. “Pitaće ih starost đe im je bila mladost”, razočarano završava Banda.

rođena Božović, preminula poslije kraće bolesti 9. marta 2013. u 85. godini. Sahrana će se obaviti 11. marta 2013. u 13 časova na groblju u Grabu – Dauti. Saučešće primamo u porodičnoj kući u Grabu. Ožalošćeni: sinovi Branko, Žarko i Slavko, kćerka Milanka, sestre Mitra, Saveta, Ilinka, snaha Dragica, unučad i ostala mnogobrojna rodbina.

Živko (Arsenijev) Smolović preminuo je 10.3.2013. u 74. godini. Saučešće primamo 10. i 11.3.2013. u gradskoj kapeli u Mojkovcu do 12.30 časova. Sahrana će se obaviti 11.3.2013. u 14 časova na mjesnom groblju u Slatini. Ožalošćeni: supruga Grozdana, sinovi Milorad-Mićo i Dragan, kćerke Miloratka, Ljubinka i Dara, brat Petronije, sestre Ruža i Mara, snahe, unučad, sinovci, sinovice i ostala mnogobrojna rodbina.

Веселин - Веро (Алексе) Лазовић преминуо је 10.3.2013. у 72. години. Саучешће примамо у породичној кући у селу Вуковци 10, 11. и 12. марта до 13 часова, када ће се обавити сахрана на мјесном гробљу. По жељи породице, цвијеће се не прилаже. Ожалошћени: супруга Загорка, кћерка Слободанка, син Светозар-Цвето, брат Гојко, снахе Виолета и Вера, унучад Биљана, Горан, Алекса, Балша и Ђорђе, братаничне Милена и Милица, братанић Милан, сестре од стричева Сенка и Невенка, браћа од стричева Јово, Бајо и Рајко и остала родбина.

Turizam

Uručene licence za turističke vodiče U Nikšiću će električna brojila biti ugrađivana na lokacijama Vuka Karadžića 13, Milovana Pekovića bb, Nikole Tesle bb, zatim Novice Cerovića 31, 33, Voja Deretića 2, 3, 4, 8, 10, 11, 16, 17, 19, 20, 22, 24, 26, 28, 30, 32, te Ulici Vuka Karadžića 6, 7, 8, 9, 11, 16, 17, 19, 20, 22, 24, 25, 26, 27, 28, 31, 35, 36, 47, 50, 51, 53, 55, 57, 59, 60, 61, 65, 67, 69, 71, 73, 75, 77, 81. I u kotorskim naseljima Auto kamp i Montažni objekti i kuće u blizini Auto kampa biće danas ugrađivana brojila.

TIVAT - Prve licence za turističke vodiče uručene su polaznicima koji su uspješno prošli program obuke, ispitni program i položili stručni ispit za turističke vodiče na Fakultetu za mediteranske poslovne studije Tivat, saopšteno je iz te visokoškolske ustanove. Obuka se sastojala od opšteg, posebnog i praktičnog dijela, a nakon završenog polaganja ispita Fakultet za mediteranske poslovne studije je, u saradnji

sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, polaznicima izdao licence. “Drugi konkurs za edukaciju i polaganje ispita je u toku. Nastavni proces će se obavljati prema Pravilniku o programu obuke, ispitnom programu i načinu polaganja stručnog ispita za turstičke vodiče izdate od strane Ministarstva turizma i održivog razvoja”, navedeno je u saopštenju dekanata FMS Tivat. Z.K.

CVJEĆARA “MAJA”

NJEGOŠEVA B.B. MOJKOVAC 050-473-048; 050-470-108 067-450-019; 067-449-973

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

18 Kultura PREPORUČUJE

PORTRET UMJETNIKA U MLADOSTI, DŽEJMS DŽOJS NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 7,50 EURA Portret umetnika u mladosti je roman koji prati život Stefana Dedalusa, piščevog alter-ega. Kroz pet poglavlja, autor prikazuje pet perioda Stefanovog života, počevši od djetinjstva pa sve do njegovog intelektualnog razvoja. Stefan je odrastao kao religiozan dječak i dječak koji je jako vezan za svoju porodicu. Do preokreta u njegovom životu dolazi kada dobije poziv da se zamonaši. Taj poziv ga navodi na duboka razmišljanja, koja ga vode ka pravom putu. Pročitajte roman i saznajte koji je to put...

JELENA I SULTAN, DEBORA FERNBEK MONO I MANJANA, BEOGRAD CIJENA: 9,10 EURA Jelena i Sultan je prva knjiga Otamanske trilogije, koja prati nekoliko generacija turskih sultana u XVI vijeku i njihovu borbu za moć, nasljedstvo i prevlast u Otamanskoj imperiji. Takođe, prati i život jedne srpske porodice. Radnja se dešava 1526. godine i govori o prolasku turske vojske kroz jedno selo u Srbiji, gdje vojska otima Jelenu, mladu djevojku. Jelenin vjerenik Dušan kreće u sopstveni pohod, spreman da žrtvuje sve kako bi vratio ženu koju voli. Uzbudljiv i dramatičan roman koji će Vas ostaviti bez daha.

LEKSIKON YU MITOLOGI JE, GRUPA AUTORA RENDE, BEOGRAD CIJENA: 33,40 EURA Leksikon YU mitologije je leksikon koji će Vas provesti kroz život Jugoslavije. Upoznaće Vas sa važnim događajima, istaknutim ličnostima i objasniti Vam sve skraćenice, za koje ste često postavljali pitanje - Šta li znače? Kupite ili poklonite ovaj Leksikon onima koje volite i upoznajte ih sa onom čarobnom zemljom, zemljom koja se zvala Jugoslavija. Uživajte kroz ovo nevjerovatno putovanje.

PONEDJELJAK, 11. 03. 2013.

FILM

Bitka oko “Bitke za Neretvu” Reditelj Adis Bakrač najavio tužbu protiv kolege Veljka Bulajića zbog prisvajanja najskupljeg ratnog spektakla u SFRJ Direktor “Filmskog centra Sarajevo”, reditelj Adis Bakrač, najavio je juče da će tužiti kolegu Veljka Bulajića zbog prisvajanja filma “Bitka na Neretvi”, tvrdeći da se radi o filmu čiji je pravni nasljednik preduzeće na čijem je čelu. “Javno preduzeće ‘Filmski centar Sarajevo’ podići će tužbu protiv Bulajića zbog nezakonitog prisvajanja filma ‘Bitka na Neretvi’, kao i nezakonite prodaje tog i filma ‘Kozara’. Prava su nesporna i pripadaju BiH”, precizirao je Bakrač bosanskim medijima. Najveći filmski ratni spektakl sa područja bivše Jugoslavije i službeno pripada hrvatskoj kinematografiji, potvrdili su prije dva dana “Jadran film” i Bulajić, reditelj ostvarenja koje je četiri decenije najčešće označavano kao jugoslovensko. Međunarodni projekat sa više producenata, od kojih je dio bio okupljen u Udružene jugoslovenske producente, ubuduće će se na međunarodnoj sceni prikazivati kao film hrvatskih autora. Bakrač, međutim, tvrdi da su prava autora uređena Zakonom o autorskim pravima i ne zadiru u pravo vlasništva i producentska prava filma. “’Filmski centar Sarajevo’ je u protekle dvije godine radio na restauraciji tog filma, tako da će gledaoci u našoj zemlji i šire biti u prilici da ga vide u potpuno novom izdanju - HD formatu, koji odgovara

Jedan od najskupljih filmskih projekata kod nas

standardima svjetske distribucije”, istakao je Bakrač, uz tvrdnju da je “Bitka na Neretvi” bosansko-hercegovački film snimljen u produkciji “Bosna filma” iz Sarajeva 1969. godine. Bulajić je ocijenio da se film našao u “međuprostoru, potpuno međunarodno nezaštićen”. “Kao autor sam odlučio, uz konsultaciju s pravnim službama i

komisijom Uneska, da se ovo djelo tretira kao film hrvatske kinematografije”, potvrdio je još jednom Bulajić. “Bitka na Neretvi” snimljena je 1969. godine i zapamćena je kao jedan od najskupljih filmskih projekata kod nas. Film je imao veliku gledanost - samo u Jugoslaviji gledalo ga je više od četiri miliona ljudi, uz 350 miliona u svijetu.

GOSTOVANJE

“Enciklopedija izgubljenog vremena” na festivalu Slavija

Predstava će biti izvedena večeras u okviru takmičarskog programa

CRNA UMJETNOST, BEĆIR VUKOVIĆ NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 5,20 EURA Crna umjetnost je zbirka odabranih pjesama i proznih tekstova Bećira Vukovića. Vuković je ovom zbirkom želio da kroz prozni i poetski rad prikaže slike crne umjetnosti i slike nečitača. Njegova poezija je odraz sveopšteg poremećaja društva, ugroženosti čovjeka na planeti, poremećaja klime, gladi, bolesti, kao i užasom u sve praznijim ljudskim dušama. On govori da je čovjek izgubio vjeru, mogućnost spasenja, pa čak i samu umjetnost. Ovom zbirkom autor Vam ostavlja tračak nade za pravu umjetnost.

Predstava “Enciklopedija izgubljenog vremena” Kraljevskog pozorišta Zetski dom, koju je po tekstu Slobodana Šnajdera režirala Lidija Dedić, biće izvedena večeras u 20 sati u Beogradu, u okviru Međunarodnog pozorišnog festivala “Slavija”. U predstavi igraju Srđan Grahovac, Branimir Popović, Bojana Knežević, Dejan Ivanić, Gorana Marković, Zoran Vujović, Aleksandar Radulović, Emir Ćatović, Smiljana Martinović, Gordana Mićunović i Karmen Bardak. Međunarodni pozorišni festival “Slavija” počeo je u subotu 12. put, a otvorila ga je dramska umjetnica

Ružica Sokić. Pored “Enciklopedije izgubljenog vremena” na festivalu će biti izvedeno još sedam predstava- iz Kazahstana, SAD-a, Maroka, Bugarske, Makedonije, Rumunije i Srbije. Najbolja predstava dobiće nagradu “Don Kihot”, statuetu koju festivalu svake godine poklanja vajar Kolja Milunović. Odluku će donijeti žiri čiji je predsjednik teatrolog prof. Raško Jovanović, a članovi teatrolog iz Makedonije Risto Stefanovski i predsjednik Savjeta Akademije umjetnosti iz Beograda Dušan Ðoković.

“CRVENKAPA” U KOTORU

ŠATRA ČUDESA, ŽORŽ AMADO LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 7,70 EURA Krajem šezdesetih godina XX veka u Salvador de Baiju stiže američki nobelovac Džejms Levenson da bi rekonstruisao životopis samoukog etnografa s početka vijeka, velikog veseljaka, zavodnika i buntovnika, ubogog siromaha ali i velikog gospodina, “pjesnika nauke” i uopšte jednog od najoriginalnijih sinova Baije, živopisne provincije i istorijske i kulturne prestonice Brazila. Roman je ujedno i hronika Salvadora, glavnog grada Baije, “grada svih svetih i svih grešnih”, njegovog vavilonskog šarenila i atmosfere u čijem se magijskom sfumatu brišu granice između stvarnog i čudesnog, neverovatnog i mogućeg.

TAJNE BITLSA NA FILMU Dugogodišnja sekretarica članova grupe Bitls i vođa njihovog fan kluba Freda Keli, koja je za britanski bend radila više od jedne decenije, nikada nije u javnost iznijela priče koje zna. Međutim, ona je sada razbila ćutanje novim dokumentarcem ‘’Good Ol’ Freda’’. Ovaj film je prije dva dana premijerno prikazan na Filmskom festivalu u Ostinu. “To je klasična priča o Pepeljuzi: Djevojka je našla posao svog života”, kazao je reditelj dokumentarca Rajan Vajt. Film je oduševio fanove Bitlsa, a Vajt je želio da ispriča priču koja govori o nevjerovatnoj deceniji u jednom, inače, običnom životu. U filmu mogu da se čuju četiri numere ovog benda, što je zahtijevalo odobrenje mnogih ljudi i dva živa člana benda, kao i do sada, neprikazane u javnosti, fotografije Bitlsa.

Predstava “Crvenkapa” Gradskog pozorišta iz Podgorice, u režiji Ferida Karajica, biće izvedena sjutra u kotorskom Centru za kulturu, sa početkom od 17 sati. Od duhovitog i djeci prijemčivog teksta reditelj je 1999. godine napravio jako zanimljivu predstavu. Ova “Crvenkapa” je puna igre i pjesme, u njoj se ne dešava ništa loše: niti vuk pojede baku i Crvenkapu, niti lovac Luka ubije Vuka. Vuk je klasični negativac, sa nekoliko simpatičnih osobina. Baka je nalik na mnoge današnje bake, kojoj je mnogo važnija pažnja i blizina rođaka nego sve ponude i kolači. Igraju: Katarina Krek, Dubravka Drakić, Vesna Vujošević, Željko Radunović, Branko Ilić i Marta Pićurić.

Kultura 19

ponedjeljak, 11. 03. 2013.

preporučuje

Karnera, Milorad Popović Fraktura i OKF, Zaprešić i Cetinje Cijena: 12,00 eura “Karnera” je roman o svijetu koji je u stalnome raskoraku između međusobno udaljenih, ali nezavršenih istorijskih vremena: uporedo teče vrijeme knjaza i kralja Nikole, vrijeme bratoubilačkog klanja u Drugome svjetskom ratu, vrijeme crnogorskoga osvajanja Beograda, vrijeme napada na Dubrovnik i Konavle. I uza sve te vremenske bujice, teče privatno vrijeme pripovjedača, koji se probija kroz život, i kroz sva ta istorijska vremena”, zapisao je Jergović. “… Taj realizam, taj dokument vremena, u sljedećem trenutku prelazi u san i u košmar, u kratku fantaziju, koja će se opet sliti u neku drugu bujicu, da bi sve bujice, na kraju, činile “Karneru”, ističe Jergović.

Kuharski kanconijer: Gurmanska sjećanja Mediterana, Veljko Barberi

KNJIŽEVNOST

U meni je više Balkana nego što bih priznao

Književnik Andrej Nikolaidis učestvovao na međunarodnom književnom festivalu PRO-ZA Balkan u Skoplju Jelena Boljević

rnogorski književnik Andrej Nikolaidis bio je među pet uglednih pisaca iz regiona koje su organizatori pozvali na prvi međunarodni književni festival PRO-ZA Balkan u Skoplju. Po riječima umjetničkog direktora festivala, Aleksandra Prokopjeva glavni kriterijum izbora pisaca bio je njihova originalnost. Pored Nikolaidisa na festivalu su se predstavili Miljenko Jergović iz Hrvatske, Vladislav Bajac iz Srbije, Alek Popov iz Bugarske i Andrej Blatnik iz Slovenije.

Predstavljali ste Crnu Goru na međunarodnom književnom festivalu PRO-ZA Balkan, koji je prošle nedjelje održan u Skoplju. Kakve utiske donosite? Recimo da se može i tako formulisati, premda zapravo nisam predstavljao Crnu Goru. Organizatori su pozvali pisce iz regije koji su prevedeni na makedonski, tako je vršena selekcija. Nije da je bilo ko iz Crne Gore odabrao crnogorskog predstavnika, niti bilo šta slično tome. Bilo je vrlo poučno i, mislim, korisno. Moj roman “Sin” je upravo objavila skopska “Ikona”, kao i Jergovićevog “Oca”, pa smo Miljenko i ja, skupa sa Bajcem, Popovom i Blatnikom tamo potpisivali knjige i odradili sve što se već čini kada se promoviše knjiga. Festival je osmišljen sa ciljem da se napravi jedna zajednička platforma koja će omogućiti bolju saradnju među piscima u regionu. U čemu vidite značaj takve inicijative? Mislim da je ideja bila da se, kako se to popularno kaže, izno-

va “brendira” balkanska književnost. Koja ne govori nužno o ratnim zločinima i gladnim izbjeglicama, niti je nužno utemeljena u tradiciji balkanskih nacionalnih književnosti. Olakšavajuća okolnost je to što danas u Engleskoj postoji izdavač, Istros Books, koji je specijalizovan za balkansku književnost, i koji je srećom sve veći i uticajniji. Otežavajuća okolnost je to što je danas Balkan van fokusa zapadne javnosti. Skorija istorija nas uči da balkanski pisci vani najbolje prolaze dok se ovdje odvija neko od naših tradicionalnih međunacionalnih i međuvjerskih klanja. Jedna od tribina festivala nosila je naziv “Mobilnost balkanskih pisaca”. Šta bi, po Vašem mišljenju, bio njen najznanimljiviji zaključak? Nije bilo preciznog zaključka. U pitanju je proces, koji mora ostati otvoren. Čitav festival je bio prilično opušten i nepretenciozan, nije bilo nikakvih zaključaka, apela i rezolucija.

Kako u tom svjetlu vidite poziciju crnogorske književnosti i spremnost i otvorenost ovdašnjih autora na saradnju i kontakte sa drugim sredinama? Autori su uvijek otvoreni za to, a danas su mogućnosti za da, tako kažem, “proboj” vani veće nego prije. Plus, tu je i internet koji pruža praktično beskrajne mogućnosti. Znate šta, nemam nikakve savjete za mlađe pisce. Sjećate se onog Kišovog eseja u kojem on mladim piscima daje savjete o tome šta pisac treba, smije i ne smije? Oduvijek sam mislio da tu nedostaje samo jedan savjet: kada posteneš zreo pisac, nemoj davati savjete mladim piscima. Ali čini mi se da je početak bilo kakve regionalne karijere svijest o sebi kao čovjeku koji funkcioniše na prostoru daleko širem od svog grada i zemlje. Mislim da je za svakog pisca, pa tako i mladog, korisna pozicija koju ću ilustrovati parafrazom znamenite Kafkine misli: ne samo da ne znam šta imam zajedničko sa crnogorskom književnošću, nego ne znam ni šta imam zajedničko sa samim sobom. Šta je, po Vašem mišljenju, savremena “balkanska književnost” i na koji način doživljavate atribut “balkanski”? Da ste me to pitali prije pet godina, rekao bih vam da je Balkan sve ono što ne podnosim. Danas znam da u meni ima mnogo više Balkana nego što bih volio sebi priznati.

Profil International, Zagreb Cijena: 34,57 eura – 50% Barbieri majstorski priča o kulinarstvu, običajima za stolom, načinima pripremanja hrane i anegdotama vezanim za poznate osobe i njihovim strastima prema hrani. Pisani rafiniranim stilom i jezikom, Kanconijeri su šarmantno prozno štivo koje slavi mediteransku kuhinju, a neke od drevnih recepata Barbieri oblači u savremeno gastronomsko ruho. Veljko Barbieri je rođen 1950. u Splitu. Dobitnik je brojnih književnih nagrada, a proza mu je zastupljena u domaćim i stranim antologijama. Najpoznatiji roman Epitaf carskog gurmana, koji uzima upravo gastronomiju kao polazište u borbi pojedinca protiv autoritarne vlasti, štampan je u Hrvatskoj i u inostranstvu u 75 hiljada primjeraka.

Antologija nemačkog eseja, Dragan Stojanović Službeni glasnik, Beograd Cijena: 18,00 eura Važno je da se iz pera nekog njemačkog autora čuje nešto o Vagneru i Helderlinu, ali i o Vergiliju, Servantesu, Čehovu ili Žorž Sand. Takođe je važno da se pokaže kako iz “njemačkog ugla” izgledaju neke od “vječnih tema”. Ima u tom izboru – pored Hofmanstala, T. Mana. H. Mana, Brehta, Adorna, G. Bena, H. Broha, E. Bloha, Benjamina, Muzila, Jingera, H. Arent, Hajdegera i Habermasa – i autora koji nisu mnogo poznati, ali govore o važnim stvarima.

Led Zeppelin biografija: Kada su divovi hodali Zemljom, Mik Vol Ljevak, Zagreb Cijena: 27,60 eura Knjiga Mika Vola “Kada su divovi hodali Zemljom” prva je potpuna biografija najlegendarnijeg rok-benda na svijetu – Led Zeppelina. Bili su “posljednji veliki bend šezdesetih i prvi veliki bend sedamdesetih”, uzdignuli su se iz pepela Yardbirdsa i postali jedna od najpopularnijih rock-grupa u istoriji. Mik Vol, ugledni rok-novinar i nekadašnji Pageov i Plantov saradnik, otvoreno govori o usponu i padu Led Zeppelina, njihovim pjesmama i mjestu u istoriji muzike. Autor priča priču o grupi koja je postavila pravila za razuzdano ponašanje na turnejama – i na kraju je za to platila cijenu u tragedijama, zavisnosti o drogama i smrti.

Preludiji i fuge, Aleksandar Bečanović Antibarbarus i Plima, Zagreb i Ulcinj CIjena: 13,00 eura

IZLOŽBA

Umjetnost ledenog doba Na izložbi “Umjetnost ledenog doba” u Britanskom muzeju u Londonu, posjetioci imaju priliku da vide skulpture i crteže stare i do 40.000 godina. Muzej u glavnom gradu Velike Britanije uspio je da učini nešto što ranije mnogima nije pošlo za rukom, pošto muzeji kao što je Ermitaž u Sankt Peterburgu, koji posjeduju djela drevne umjetnosti, nera-

do pozajmljuju svoje eksponate. Britanski muzej je zato postigao apsolutni uspjeh, s obzirom na to da je na izložbi, koja traje do 26. maja, izloženo gotovo 250 eksponata umjetničkih djela starih i do 40.000 godina. Izložena umjetnička djela pronađena su pretežno u 19. vijeku i uglavnom su malih dimenzija, a neka se mogu nazvati i mini-

jaturama. Primjera radi, Venera iz Dolni Vestonicea visoka je 4,8 centimetara. Kada su pronađena, mnoga od ovih djela rađena u kamenu, glini ili od životinjskih kostiju, bila su u fragmentima, ali su kasnije u potpunosti rekonstruisana. Dio drevne umjetnosti prikazan je u Londonu pomoću fotografija i video zapisa.

Izranjajući iz prostora-nakon-prostora mišljenih na način teritorijalnosti, u vremenu nakon vremena svih prohuhjalih postova, pogled je jedini jamac stvarnosti svijeta kao percepcije. Ili, kada je riječ o Bečanoviću, svijeta koji, bježeći od granica, sam sebi postavlja granice, riječima otvarajući možda onu posljednju granicu nakon koje se može, ako se zna kako, konačno otvoriti kontinuitWet. A kontinuitet je ono što baš našim prostorima, bivšim, sadašnjim i budućim, nedostaje... Izabrane i nove pjesme crnogorskog pjesnika, dijagnostičara kulture i praktikanta teorije naracije i prikazivanja Aleksandra Bečanovića, sabrane u zbirci “Preludiji i fuge”, postavljene su na način prostorno-vremenske problematike...

20 Zanimljivosti

ponedjeljak, 11. 3. 2013.

FARBANJE

Trava jeste zelenija u Kini Izgleda da je stara poslovica:”Trava je uvijek zelenija u tuđem dvorištu” donekle tačna, pogotovo za kineski grad Čengdu jer je u njemu trava zaista zelenija nego bilo gdje drugdje. Međutim, trava u ovom gradu je zelenija samo zato što su zvaničnici odlučili da je ofarbaju u bogatu nijansu zelene. Timovi za održavanje zelene boje primijećeni su od novinara, a radnici koriste poseban tip zelene boje nazvan Top Green Turf Greening Agent. Pojedini stanovnici primijetili su da ova boja, opisana kao potpuno netoksična, ostavlja tragove na njihovoj obući i boji zemlju u zelenu boju. Kompanija koja proizvodi boju tvrdi da ona traje od 10 do 14 nedje-

lja i da je otporna je na kišu. Ovo, međutim, nije prvi put da je Kina uradila nešto neočekivano kako bi poboljšala izgled zemlje za turiste.

U prošlosti su na pašnjacima Mongolije postavljane lažne ovce kako bi turisti imali utisak da su pašnjaci i dalje dom ovim životinjama.

STATUSNI SIMBOL

Tibetanski mastifi se prodaju i po 740.000 dolara

Kineski bogataši zbog prestiža ne žale pare za štenad ove rijetke rase

AKCIJA

Brazilski biciklisti protestovali nagi Stotine golih i polugolih biciklista izašlo je na ulice brazilskog Sao Paula kako bi skrenuli pažnju na činjenicu da je ovaj grad opasan za bicikliste te da mu nedostaje biciklističkih staza. Neki su se u potpunosti obnažili, dok su drugi, ipak, pokrili intimne djelove tijela. “Želimo ukazati na to koliko smo ranjivi kada nijesmo u au-

tomobilu”, kazao je jedan demonstrant. On je istakao činjenicu da u gradu sa 11 miliona stanovnika postoji samo 67 kilometara biciklističkih staza. Slična akcija održana je i u glavnom gradu Perua, Limi. Protestna vožnja golih i polugolih muškaraca i žena koji traže veća prava za bicikliste već se tradicionalno održava svake godine.

Cijene tibetanskog mastifa dosežu nevjerovatne visine. Za ovu vrstu psa u Pekingu nude čak i do 740.000 američkih dolara. U Kini, posjedovanje tibetanskog mastifa za tamošnje bogataše predstavlja statusni simbol. To je potvrđeno i na jučerašnjoj prodajnoj izložbi ovih nevjerovatnih

pasa, koja je bila u Baodingu na jugu Pekinga. Vlasnici kažu kako su ovi mastifi korišćeni u lovu nomadskih plemena u centralnoj Aziji i Tibetu. Opisuju ih kao lojalne, odgovorne i zaštitnički nastrojene pse. Odgajivači i dalje putuju na Himalaje kako bi kupili mlade mastife te ih preproda-

li u kineskim gradovima. Međutim, na putu prema gradu, mnogi od tih psića ne prežive zbog nagle promjene visine i nemogućnosti navikavanja na visoke temperature i sastav vazduha, koji se mnogo razlikuje od onog na himalajskoj visoravni.

Reportaže 21

ponedjeljak, 11. 3. 2013.

LJUDI I VRIJEME

Kolašinski Mao Ce Tung Jedna autentična priča iz prošlosti kolašinskog turizma i o tome kako je nekada bilo moguće uzdići čak i hotel sa - ivice propasti

Zorica Bulatović

a je Kolašin šezdesetih godina bio među prvim i vodećim turističkim centrima, te da je umnogome bolje pružao usluge gostima i uz “čvrstu” ruku turističkih radnika, govore podaci da je u njemu boravilo mnogo zvučnih imena državnog vrha bivše Jugoslavije - od Josipa Broza Tita, Kardelja, Rankovića, Veljka Vlahovića pa do čuvene glumice Sofije Loren.

Osamdesetčetvorogodišnji Gojko Vlahović, koga su sugrađani nazvali Mao Ce Tung zbog tjeranja na rad i administratorskog dijela zaposlenih u hotelu Bjelasica, na čijem čelu je bio, ispričao nam je kako se borio i tada protiv “vjetrenjača” i da je i u to vrijeme bilo nerada i svakojakih zloupotreba, ali i velikog rada sa mnogo odricanja. “Moje prvo zaposlenje je bilo januara 1954. godine u odboru kolašinskog sreza. Tada je bilo vrlo malo zaposlenih, ja sam sa puno teškoća uspio da se uključim i budem primljen u stalni radni odnos, ali zahvaljujući tome što sam bio svestrani sportista i sportski radnik u to vrijeme, pozvali su me i primili na posao kako bi me nagradili za sve ono dobro što sam uradio za sport u gradu”, počeo je svoju priču Vlahović, objašnjavajući kako je “postavljen” na direktorsko mjesto u hotelu Bjelasica. Nakon ukidanja sreza 1955. godine, Vlahović je pozvan da preuzme poslove u ugodstiteljstvu. Iako, kako je kazao, nikad nije bio kafanski čovjek, niti je imao previše dodira sa ugostiteljstvom. Pritome je stanje u tom hotelu bilo na ivici propast. Tek, nakon nekoliko promijenjenih radnih mjesta, u februaru 1965, odlučeno je da baš on bude prinudni upravnik prvog crnogorskog preduzeća “Bjelasica”. “Pozvan sam u Opštinski komitet Saveza komunista, a pozvao me lično sekretar Dragica Simonović, bio je prisutan i predsjednik Periša Ćorić. Prvo me iznenadilo što su me pozvali, jer nijesam baš praktikovao da idem kod funkcionera, i onda mi rekoše da sam dobio partijski zadatak, da idem u turističko preduzeće Bjelasica. U početku mi je bilo pomalo teško da se bavim tim poslom iz razloga što nijesam bio kafanski čovjek, do 40. godine nijesam popio ni kapi alkohola. Ali, uprkos tome, snašao sam se, brzo ušao u štos i od prvog dana kao da sam radio godinama, jer sam se postavio domaćinski”, objasnio je Vlahović te prve radne dane u turizmu. On je kazao kako je jako teško bilo tada raditi u tom preduzeću, jer je bilo totalno uništeno, tu se radilo kako je ko htio, nekih pet-šest mjeseci radnici nijesu primali plate, ostali su praktično na ulici. “Kad sam došao, uspio sam da obezbijedim lične dohotke koji su bili zaostali, a onda sam uspio da dam redovne lične dohotke, a onda sam i povećao plate, jer sam vidio koliko su mizerna bila njihova primanja i to za 30 posto. Međutim, nekim radnicima sam proizvoljno i više dao, a najmanje sam dao administrativnim radnicima, jer ovi stvaraju dohodak, a ovi ne. Sjećam se da su onda iz opštine, kako su imali pravo da vrše nadzor nada mnom, odmah me zvali da me pitaju kako mogu da povećam lične dohotke, a preduzeće je u takvim gubicima, i to non-stop nekih petnaest-šesnaest godina. Pa, koliko god da su dovodili direktore sa strana, niko preduzeće nije mogao da iščupa iz takvog stanja”, prisjeća se Vlahović. Kaže i da se baš nije dao zbuniti njihovim pozivima, pa im je rekao da ga puste da radi kako je planirao, a ukoliko pogriješi, bio je jasnog stava da će za svoje greške odgovarati. On je krenuo kako je zamislio i tvrdi da je morao da stimuliše radnike kako bi oni krenuli da rade i na taj

način su brzo postigli nevjerovatne rezultate. “U tom poduhvatu sam imao veliku pomoć od računovodstva, na čijem čelu je bila Senka Radović, tako da sam imao evidenciju o svakoj stvari, o cijeloj imovini preduzeća i svakodnevno dobijao finansijsko i imovinsko stanje. Mi smo u sklopu Bjelasice držali i Biogradsko jezero, pa restoran u Sjerogoštu. Radili smo smo svojski i to je bio prvi naš objekat na magistrali koji je trebalo koliko-toliko da da svoj maksimum u turizmu, u pokretu tranzitnog turizma. Naučio sam radnike da moraju svi kao jedan da rade, ja sam znao po tri dana da ne izuvam cipele, samo da preduzeće iščupam iz stanja propasti”, objašnjava Vlahović. Osjetili su jačinu njegove čvrste ruke i sami radnici, jer je dvojicu otpustio. Kod Vlahovića nijesu mogle bez posljedica proći riječi neću i ne mogu. “Jednog dana, obilazeći kancelarije, pitam kako ide sa pazarima, odgovoriše sve ide kako treba. Dok nijesam došao, oni se po nekoliko dana nijesu predavali, pa radnici potroše pazare i eto ti muke, a kod mene svaki dan u 12 sati mora biti pazar predat. Ko to ne uradi - slobodno je mogao da ide kući i još bi ga predao tužiocu. A onda pitam jednog radnika: ‘Šta ti radiš’, a on kaže: “Direktore, ne radim ništa’. E posla ima, a on ne radi ništa, ta mi rečenica smeta, pa mu rekoh pošto ne radi, ukidam njegovo radno mjesto. I tako je bilo, moja je bila posljednja. A ja sam vodio i njegov posao, dođem po podne i za nekih tri sata završim i to”, kazao je Vlahović. Tako je radnike naučio da rade kao za sebe i svoju kuću. Uključivao ih je čak i u fizičke poslove kada bi se čistio put do jezera i slično. Svakako, i administrativne radnike. Tek, nedugo poslije prozvaše ga Mao Ce Tung. “Mao Ce Tung je svoju administraciju po mjesec dana slao na fizičke radove pa se ovi moji toga poprisjetiše i dadoše mi takav nadimak”, uz smijeh se prisjeća Vlahović. Znao je svoje radnike i noću da kontroliše i da osvane u hotelu, a da oni to ne znaju. On tvrdi da su vremena bila takva i da su se partijski zadaci bez pogovora morali izvršavati, kao i da se za sve odgovaralo partiji, ali da je i tada bilo onih koji nikome nijesu odgovarali - ni partiji, ni sebi, ni drugima. “Ja sam tako uspio da izvadim to preduzeće iz propasti, pozitivno smo poslovali, radnicima sam opet povećao plate, pa smo i tri plate viška dali, a to u Kolašinu niko nije uspio. Inspektorima nikako nije bilo jasno kako smo odjednom uspjeli pozitivno da poslujemo”, ispričao je Vlahović kako je jedno propalo preduzeće podigao na noge. Kasnije je rukovodio i motelom na ulazu u grad, pa na Biogradskom jezeru, kao i Planinarom, koji se nalazio u samom centru grada, gdje se i danas nalazi i radi u istom svojstvu, i po njegovim riječima, taj ugostiteljski objekat je bio pravi izvor zarade. Vlahović je uglavnom “komandovao” turizmom u gradu na Tari i to sa nevjerovatnim uspjehom. Pred svaku turističku sezonu okupljao je na jezeru sve turističke radnike ne samo iz Crne Gore, već i šire. Ponašao se i dalje domaćinski, pekla su se tada i jagnjad, prasad, riba i sve što je moglo da se stavi na ro-

štilj. Kako je kazao, sezona je počinjala na jezeru 1. aprila, a zatvarala u novembru. “Ja sam na jezeru za dvije nedjelje dana trošio ribe koliko oni danas za cijelu sezonu. Mi jedno vrijeme gore nijesmo imali struje, pa zahvaljujući Đoku Pajkoviću, predsjedniku partije Saveza komunista Crne Gore, dobili smo električnu energiju. Imali smo dva restorana i dvije kuhinje. Šef restorana i kuhinje bila je Zora Rakočević i niko nije umio ribu da spremi kao ona. A gostiju je bilo toliko da se za dovijek tražilo mnogo više mjesta nego što možemo da primimo. Gosti su bili od svukuda. Rusi, Česi,Njemci. Jednom se autobus sa gostima iz Njemačke pokvario pri povratku, meni sve puno, nemam gdje sa njima, a oni zbog kvara ne mogu dalje, moraju prenoćiti. Šta da radim, mislim se ja. Onda kažem vođi puta da svi dođu u restoran i da jedu i piju do zore koliko ko hoće i sve to kuća časti. A oni koliko su bili oduševljeni tim mojim potezom, sve su nazdravljali sa lozom i govorili - živio crnogorski viski”, opet uz smijeh priča Vlahović. Ispričao nam je i da je u to vrijeme svoj odmor na jezeru koristio i Veljko Vlahović. Dešavalo se da ako na jezeru nema mjesta, Veljko boravi u hotelu Bjelasica, u apartmanu Blaža Jovanovića, dok se ne nađe slobodno mjesto na jezeru. Razni rukovodioci su boravili u hotelu u to vrijeme. Tito je bio dva-tri puta na ručku u hotelu Bjelasica, predsjednik Slovenije Miha Marinko, Ranković i mnogi drugi. Na jezeru je boravila i čuvena glumica Sofija Loren sa suprugom, a Vlahović nam je ispričao kako je protekao dan njenog boravka na Biogradskom jezeru. “Zovu mene da idem na jezero i da spremim sve što imam jer dolazi Sofija Loren sa suprugom. Stari hotel Bjelasica

Josip Broz Tito u jednoj od posjeta starom hotelu Bjelasica

Ja sam imao jedan roštilj koji se okretao preko struje, ali dosta sporo, pa poranim i na jednu šipku stavim jagnje, na drugu prase, na treću ribe, a na četvrtu piliće. Kad je bilo vrijeme ručku, pitamo mi nju šta želi od svega ovoga da izabere, a ona kaže - tuto. Sve joj se svidjelo, u životu nijesam vidio da je neko mršav kao ona a da toliko pojede, od svega je dosta zakačila, a bila je stvarno lijepa”, uz smijeh priča Vlahović, pa se dosjeća još jednog detalja dok je ona boravila na jezeru. “Jedna kamp-kućica je bila postavljena na burad i tako je plutala na jezeru, ko želi da prespava u njoj dođe čamcem i tu ga sveže tako da do njih niko drugi ne može doći. I Sofija Loren pita ima li u toj kućici WC, jer joj se jako taj detalj dopao. Ja kažem brže-bolje ima, ima. Onda sam zadužio nekog i toalet da joj donese, samo da plaćaju”, opet uz smijeh priča Vlahović. Njegovoj snalažljivosti kako da

privuče goste nije bilo kraja. Tako ni pazarni dan u Kolašinu nije mogao proći a da se on ne dosjeti kako i to da iskoristi, pa nam je ispričao da je u Planinaru, gdje je bila muzika, on obavezno praktikovao da muzika bude i ponedjeljkom, kad seljak dođe da proda proizvode, da se malo i zabavi. Ispadalo je da su se ljudi sa sela toliko zabavljali da je sve zarađeno tog dana ostajalo u Planinaru. “Što je situacija danas u Kolašinu ovakva po pitanju turizma, mislim da su krive prvo veoma visoke cijene, a zatim jako malo reklame i, ono što je bitno, usluga mora biti dobra da bi gost ponovo došao. Ako gost ode nezadovoljan samo jednom, on više nikad na isto mjesto neće doći”, kazao je za kraj razgovora Vlahović, koji je nakon dugog niza godina rada u ugostiteljstvu prestao da radi jer, spoznajući javašluk, nerad i zloupotrebe koje su nastale, on nikad nije i ne bi mogao to da toleriše.

22 Zabava

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

ª BUDVA NA PJENU OD MORAº

Podstakli smo veliki broj ljudi da posjeti Crnu Goru NOEL GALAGER

Moja mačka je više rokenrol od Bibera

Muzičar Noel Galager, jedan od tvoraca grupe Oasis, prokomentarisao je kašnjenje tinejdž zvijezde Džastina Bibera na londonski koncert. Džastin je kašnjenjem izazvao negodovanje fanova, a kasnije i britanskih medija, jer je zakasnio na nastup u londonskoj O2 areni. Zatim se onesvijestio nakon koncerta u četvrtak zbog iscrpljenosti. Ali Noela Galagera to nije impresioniralo i on je izjavio kako

ništa od toga “nije rokenrol”. “Da li je rokenrol zakasniti dva sata? Pa to zavisi od toga šta je on radio u to vrijeme. Da li se drogirao sa prostitukama? Ili je igrao bridž? To nije rokenrol. Moja mačka je više rokenrol od Džastina Bibera.” U intervjuu britanskom tabloidu San Galager je rekao kako ne poznaje pjevača, već da samo zna za njegovo ime i kako ga ljudi ne vole. (NME.com)

BUDVA – Snimanje trećeg serijala serije “Budva na pjenu od mora” teče uveliko, a tim povodom u hotelu “Splendid” održana je konferencija za novinare, gdje su se učesnici u ovom projektu osvrnuli na dosadašnji rad. “U seriji ‘Budva na opjenu od mora’ su se desili svi - grad, reditelj, glumci, Crna Gora i dobri ljudi, koji su ovo pomogli. Bez svih njih ovo ne bi izgledalo veliko, lijepo i nesebično, što su gledaoci širom eks-Jugoslavije, gdje je emitovana ova serija, primijetili”, kazao je vlasnik “Vission tima” i koproducent serije Gaga Đurković. Kako je naveo, glumica Dubravka Vukotić-Drakić radi i na lektorisanju tekstova, te naglasio da želi da ekipa u trećoj sezoni snimanja bude još bolja i da sve što su uspjeli da urade u prva dva serijala opravdaju. “Da opravdamo što smo uspjeli da uradimo prepoznatljive uloge i što nas očekuje vrlo odgovoran i zahtjevan glumački zadatak u narednih 40 epizoda. Treba da istrajemo, da budemo dosljedni kada je govor u pitanju, po čemu smo i prepoznatljivi, i da se dalje u glumačkoj igri čuje sve obilje i bogatstvo našeg crnogorskog jezika, koji nije samo iz regiona Budve, već iz svakog kraja Crne Gore”, rekao je Đurković. Predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović izrazio je zadovoljstvo i zahvalnost partnerima, koproducentima, te čitavom produkcijskom i glumačkom timu. “Nije neskromno ako kažem da do sada nijedan projekat nije postigao toliki uspjeh da po broju i kvalitetu promoviše Budvu u re-

gionu na takav način. Prije svega, kadrovi koji su poslati preko ove serije u susjedne zemlje inspirisali su mnogo ljude da ponovo razmišljaju o Budvi. Takođe izvanredna glumačka ekipa iskusnih i lijepih glumaca je takvu poruku potvrdila i doprinijela da tržište od skoro 10 miliona ljudi koji su prošle godine gledali ovu seriju razmišlja o Budvi”, kazao je Rađenović. Glumac Milutin Mima Karadžić kazao je da u trećem serijalu nastavljaju da glume Marko Ni-

kolić, Mladen Nelević, Ljiljana Blagojević, Dubravka VukotićDrakić, Momčilo Otašević, Sanja Jovićević-Popović, Andrijana Mugoša, Božo Zuber, Miloš Pejović, Staša Radulović. Direktor fotografije je Mihajlo Savić, kostimograf Ivana Lasić. Nove uloge ove sezone su dobili Leona Paraminski iz Zagreba, Nela Mihajlović, Dejan Lutkić, Viktor Savić, Katarina Marović, Dejan Ivanić, Branko Ilić, Ivana Mrvaljević, Marija Bergam i Jelena Kukić. N.L.

DEJVID BOUVI

Andrej Pejić tražio Tekstovi u oglasima Tajmsa 15.000 za reviju Pored visokog honorara za reviju u Nišu, maneken Andrej Pejić tražio je od Verice Rakočević da njemu i njegovoj majci plati putne troškove od Australije do Srbije plus 15.000 honorara. Zaprepašćena dizajnerka je odlučila da ipak ne angažuje svjetski poznatog modela za reviju u Nišu. Pejićev bivši agent Metju Anderson, koji je sa njim radio od 2008. godine, izjavio je da Andrej može za jedan dan tokom Nedjelje mode, negdje u ino-

stranstvu, da uzme oko 30.000 eura. “Oni koji ga žele na svojoj reviji, nude mu ozbiljne sume”, rekao je Anderson. Najveća suma koju je model tražio je bila 38.000 eura i to da bi se pojavio na jednoj zabavi. Androgini maneken iz Tuzle pojavio se u novom spotu Dejvida Bouvija u kome glumi ženu, a jedan od najpoznatijih modnih dizajnera Žan Pol Gotje uzeo ga je za zaštitno lice nekih svojih kolekcija. (MONDO)

TAKMIČENJE

Najljepšu kosu ima Marijana Nagradu za najnjegovaniju kosu na izboru za “Najljepšu kosu Crne Gore”, koji je održan u Delta sitiju, dobila je Marijana Mijović iz Podgorice. Kristina Jašović osvojila je drugo mjesto, a Milica Gvozdenović treće. Ovo je inače drugi put da kompanija “Biomelem” bira djevojku sa najljepšom kosom u Crnoj Gori. Djevojke koje su osvojile prva tri mjesta izabrao je žiri koji su činili pjevači Danijel Alibabić, Davor Vučetić i Marko Vukčević, dizajner Lazar Ilić, frizeri Kenan Osmanaj i Jelena Vukčević i košarkaš Vladimir Dašić. Kompanija “Biomelem” nagradila je i Amelu Ljamović, koja je na društvenoj mreži Fejsbuk sakupila najviše “lajkova”. Djevojke sa najljep-

šom kosom će, prema riječima organizatora, snimiti i spot za crnogorsko tržište, a dobile su i poklone od kompanije. Pobjednica Marijana je student menadžmenta, ima 20 godina i kaže da joj u održavanju kose dosta pomaže frizer. “Dugu kosu imam šest godina i u održavanju mi najviše pomaže frizer. Nijesam pristalica hemijskih preparata, koristim samo prirodne maske i to na na bazi meda i avokada”, objasnila je ovogodišnja pobjednica. Tokom večeri 20 finalistkinja defilovalo je pred publikom sa puštenom kosom, a potom i sa dotjeranim frizurama, koje su na sceni pravili frizeri iz tima Zorana Vukčevića. Ma.I.

Dejvid Bouvi riješio je da se poslije deset godina diskografske pauze vrati na muzičku scenu u svom stilu, ekscentrično, pa je, osim intrigantnih video-spotova, sada u formi novinskog oglasa u Tajmsu objavio i čitav spisak pjesama sa stihovima sa novog albuma. Poslije izazovnog video-spota “The Stars Are Out”, u kome se poigrava androginošću ljudskog tijela, pjevač je ovoga puta sve stihove novih pjesama štampao u formi oglasa u Tajmsu. Budući da je njegov novi album “The Next Day” pušten u prodaju danas, čini se da je ovo bio posljednji korak u neobičnoj marketing kampanji poznatog muzičara.

“U pitanju je čista avangarda. Apsolutno u stilu Dejvida Bouvija. U pitanju je reklama u vidu oglasa, ali se ne kaže šta se reklamira njime”, kazao je muzički ekspert Stiv Tarner, koji već godinama prati Bouvijevu karijeru. Dejvid Bouvi, čije je pravo ime Dejvid Robert Džons rođen je u Londonu 8. januara 1947. godine i britanski je kompozitor, pjevač, glumac, producent i aranžer. Bouvi je muzički aktivan punih 50 godina i sklon je promjeni muzičkog stila i imidža, što se može čuti i u pjesmama sa novog albuma. Izdao je 26 albuma, a posljednji je “Reality” iz 2003. godine. (Mail online)

Zabava 23

Ponedjeljak, 11.3.2013.

INTERVJU

Tekstovima čuvamo tradiciju i nasljeđe Ivan Milinković, pjevač grupe Legende, za Dnevne novine o hemiji sa podgoričkom publikom pred najavljeni koncert grupe

Danilo Brajković

egende su sinonim za stari, pomalo zaboravljeni izvorni melos. Dvije i po decenije postojanja, više od hiljadu koncerata i skoro dvadeset studijskih albuma čine ih muzičkim draguljem naših prostora. Ivan Milinković, pjevač, kaže da ih motivišu ljubav i tradicija i priznaje da mu je iskustvo u operi pomoglo da sugestivno utiče na slušaoce. Za našu publiku priznaje da je posebna i da očekuje koncert za pamćenje u Podgorici.

Kakve su impresije nakon 51. koncerta u Sava centru? Zaista je bilo fenomenalno, mada smo to i očekivali. Ljudi su ostali uskraćeni za drugi, pa možda čak i treći koncert, s obzirom na to da smo prethodnih godina radili onoliko koncerata koliko je bilo interesovanja, a ove godine smo zbog tradicije išli na to da odradimo jedan koncert. Pedeset prvi po redu, produkcijski i muzički, reklo bi se, najbolji od svih. Zoran Dašić i Lazar Marin su osnovali grupu 1988. Vi ste u to vrijeme bili operski pjevač. Da li se tu i krije razlog Vašeg specifičnog glasa? Meni je opera pomogla da na neki način lakše iznesem muziku koju izvodim i da to ljudima zvuči sugestivno, da je dožive na pravi način. Ta vokalna tehnika, uz Dašine tekstove i cijelu našu priču, doprinosi da grupa Legende nađe svoje mjesto pod suncem. Upravo na taj način smo brendirali ime i uspostavili određene standarde na muzičkoj sceni. Većina tekstova i melodija za Vaše pjesme su Dašino ili djelo nekog od članova grupe? U pravu ste, tekstovi su uglavnom Dašino djelo. Mi smo obrađivali stare pjesme, poput “Preleteše ptice lastavice” i još nekih iz

Kosovskog ciklusa, ali u posljednje vrijeme imamo i obrade nekih makedonskih pjesama. Naš cilj je prvenstveno da tim tekstovima pokušamo sačuvati tradiciju i nasljeđe, prije prilagođavanja nekom modernom zvuku. Ostali ste vjerni izvornom melosu koji gajite od osnivanja grupe. Kako se tim “zaboravljenim” zvukom izboriti danas sa pojavom kiča i šunda na muzičkoj sceni? Najteže je biti svoj, autentičan i originalan, a Legende to jesu. Lako je kopirati druge. Međutim, mi smo pronašli tu neku formulu, koje se držimo već duži niz godina, i od toga nećemo odustati. To je ono što privlači našu publiku širom svijeta. Ljudi vas zaista smatraju legendama. Kako Vam je sve to izgledalo prije dvije decenije? Pa naprosto ljudi vole moj specifičan glas, zatim zvuk tambure. To je instrument koji je nekako baš za “našu dušu”. Djelujemo kao mašina, ukoliko jedan dio nedostaje, odmah se to osjeti. Daša često kaže da je moj glas taj koji kao “igla” probija beton. Svi dajemo svoj doprinos i valjda zato i trajemo dvije i po decenije. Mislim da je ime grupe zaista prikladno onom što radimo.

Tekstovi vaših pjesama su pretežno ljubavnog karaktera. Ponekad podsjećaju na književna djela kada ih izvodite kao recitacije na koncertima. Šta za Vas znači ljubav? Ljubav je iskonski osjećaj onog lijepog što se dogodi čovjeku. Ona je nešto što je neobjašnjivo i ona nas inspiriše kao muzičare. Skoro sve tekstove na neki način doživimo, proživimo, kako bi to publika osjetila na pravi način, kako bi osjetila pravu bit tih pjesama koje su zai-

sta nastale tako što smo osluškivali publiku i onda to pretočili na papir. Uskoro gostujete u Podgorici, održaćete dva koncerta u KICu “Budo Tomović”, 12. i 13. marta. Kakvu komunikaciju imate sa ovdašnjom publikom na koncertima? Fenomenalnu! Uz dužno poštovanje prema svim gradovima gdje gostujemo i gdje naša pjesma “diše”, podgorička publika pretenduje da bude jedna od najeuforičnijih na našim nastupima. Oni jednostavno do-

življavaju pjesme kao da su rođeni sa njima, to liči na rok koncerte s obzirom na količinu euforije. Da li ćete nas obradovati novim albumom? Prije godinu smo objavili trilogiju, sa 60 najznačajnih pjesama iz karijere. Zapostavili smo neke stare numere koje su odavno tu, ali su ih drugi hitovi malo stavili u zapećak, pa ćemo se sada posvetiti njima. Koncertne turneje, pa i ovu u Podgorici, otvorićemo pjesmama koje su tog tipa, kako bi ih sačuvali od zaborava.

VOG

Tina prvi put na naslovnoj Američka muzička diva Tina Tarner prvi put u svojoj dugogodišnjoj karijeri našla se na naslovnoj strani poznatog magazina Vog, i to u njemačkom izdanju za april 2013. godine. Ova 73-godišnja rokenrol baka pozirala je kao u najbolje vrijeme, sa prepoznatljivom plavom kosom, baš kao da je upravo sišla sa scene na kojoj je 1970. u emisiji “Ed Salivan šou” otpjevala pjesmu “Proud Mary”. Njenu fotografiju u Vogu prati napis: “Simply the Best” (jednostavno najbolja) i prilika je da se podsjetimo jedne od najuspješnijih zvijezda muzičkog neba. Tina Tarner je rođena 1939. godine u Natbušu, država Tenesi, a njena karijera traje više od 50 godina. Njen uspjeh, popularnost i brojne nagrade donijele su joj titulu kraljice rokenrola. Tarner se smatra jednom od najpopularnijih pjevačica na svijetu sa preko 180 miliona primjeraka prodatih albuma širom svijeta. Pjevačica se iz javnog života povukla nakon turneje 2009. godine. Švajcarski časopis “Blick” ranije je pisao da se pjevačica namjeravala odreći američkog državljanstva kada dobije švajcarski pasoš. Posljednjih mjeseci mnogi poznati Francuzi su se odrekli svojeg državljanstva zbog najave uvođenja poreza na bogate. (The Daily Beast)

HOT! Danska ljepotica Nina Agdal uvijek je dobrodošla u našu rubriku “hot”. Razlozi za to su odavno poznati. Njeno seksi tijelo je magnet za poglede, a ovog puta vam donosimo fotografiju na kojoj je pozirala u tangama.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

Ponedjeljak, 11. 3. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 1885 sudoku 2011-12-11

Medium level

Teža

8 9

1 7

1 5

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 1812

Lakša 2011-09-29

Medium level

4 1

3 4

Play sudoku online at:

9 Page 1/2 Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 9

6 7

bizarno

Šantal Banks svojih 19 pacova voli više od ičega. Šantal u svom domu, baš kao i mnoge druge porodice, drži kućne ljubimce. To i ne bi bilo tako neobično da nije riječ o pacovima i to 19. Sve te pacove drži u dvosob-

nom stanu u kojem živi sa sinom, koji tvrdi da su oni njegova braća i sestre. Silna ljubav prema tim životinjama udaljila je i njenog supruga, koji je otišao od nje zbog toga što više nije mogao da podnese njenu bizar-

nu ljubav prema pacovima. “Moji pacovi mi ne sude, oni me vole zbog onoga što jesam. Kad plačem, oni mi ližu suze”, kazala je Šantal, nastojeći da pojasni svoju ljubav prema neobičnim kućnim ljubimcima.

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2018 2012-04-22 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1830 2011-10-17 9

vicevi

Pacovi kao kućni ljubimci

Student piše roditeljima: “Već mi se dugo ne javljate. PošaPage 1/2 ljite mi 300 eura da znam da ste dobro!” *** Kako Čak Noris jede med? - Čak Noris ne jede med, on žvače pčele! *** Piše Mujo dnevnik: Danas je 24. oktobar. Kiša već danima lije kao iz kabla. Fata je tužna. Stalno gleda kroz prozor. Bojim se da ću, ako kiša još potraje, morati da je pustim unutra. *** Kako možemo očekivati da djeca slušaju roditelje? Tarzan hoda okolo skoro go, Pepeljuga dolazi kući u ponoć, Pinokio stalno laže, Aladin je kralj lopova, Betmen vozi 320 km/h, Uspavana Lepotica ceo dan spava, a Snežana živi sa 7 tipova. *** Ide plavuša ulicom i naiđe na neku ženu, pa joj se obrati: - E, gdje si, Tanja, dugo se nismo

vidjele… Na to će žena: - Izvinite, ali ja nisam Tanja. A plavuša će: - Ju! Čak si i ime promenila! *** Kako će izgledati brak na Fejsbuku za nekoliko godina? Sveštenik: - Da li mladoženja pristaje da promijeni status veze u oženjen? Mladoženja: - Da. Sveštenik: - Da li mlada pristaje da promijeni status veze u udata? Mlada: - Da. Sveštenik: - Molim kumove da lajkuju. *** Plavuša: - Oprostite, šta znači „I don’t know“ ? Prolazink: - „Ne znam“. Plavuša: - O Bože, niko ne zna!

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 11. 3. 2013.

NEZVANIČNO Kako

Zamisli da sam glavni pregovarač na Islandu. Pa makar i o odlasku na pjesmu Evrovizije.

bi se sada uvalio u jedan topli gejzir. Nije lako savjetovati male zemlje na putu ka EU.

Kakav li je ovo poklon? Možda piše ostajem li na funkciji.

Word Search Puzzle #E386HSOSMOSMJERKA

HOROSKOP

AGILE Agile BORDER Border CLAIMS COLONIAL Claims CORDIAL Colonial CORED Cordial DATES Cored DESIGN Dates DRIER Design EARNER Drier ELECT

ENDED Explodes EXPLODES Falter FALTER FASTENER Fastener FRANC Franc FRIEZE Frieze GUSTS Gusts HAIRLINE Hairline HARMED Harmed LEGUME Legume LEVEE

LILAC Nebula NAVEL Onsets NEBULA ONSETS Paint PAINT Photos PHOTOS Platters PLATTERS Pouch POUCH Pried PRIED Realm REALM Redoing REDOING

Earner

Levee

Reeds

Elect

Lilac

Sects

Ended

Navel

Soapy

REEDS SECTSSoars SOAPYSpeaker SOARSStole SPEAKER Timed STOLEVented TIMED Vises VENTED VISES Whaler Winter WHALER WINTER

Za barbike 80.000 eura Možda, na prvi pogled, pomislite da ste u muzeju barbika, ali njih dvije hiljade uz Puzzle Baron March 8, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! hiljaduCopyright kenova© kojima su obloženi zidovi kuće Stenlija Kolorajta njegova su lična kolekcija. Stenli, star 41 godinu, koji sam sebe zove Barbi Men, počeo je da skuplja lutke prije skoro 20 godina i potrošio je do sada 80.000 eura na svoju kolekciju. Njegova kuća u Floridi postala je hram posvećen popularnim igračkama, u kome zauzimaju četiri sobe, od ukupno sedam.

OVAN Dan je kao stvoren za ljubav. Ovnovi, volite i otvoreno pokazujte osjećanja. Strijelac je osoba na koju se možete u potpunosti osloniti. Pošto ste inspirisani raznim stvarima, pravi je momenat za umjetnički razvoj.

BIK Pred vama je izuzetno uspješan poslovni dan. Ukoliko ne iskoristite priliku, ne očajavajte, već razmislite zbog čega se to dogodilo. Nezadovoljni ste razvojem emotivne situacije. Mislite da ne dobijate dovoljno pažnje od partnera.

BLIZANCI Razmjenjujete ideje sa osobama ženskog pola. Ukazuje se odlična prilika za putovanje, a pošto ste materijalistički orijentisani, kalkulišete kako da iz te situacije profitirate. Uspjećete, ne sjekirajte se.

RAK Bićete u situaciji da se zbog nekoga ili nečega kolebate. Treba se opredijeliti za jednu varijantu i samim tim nešto izgubiti. Pošto ste “ziheraš”, voljeli biste da u potpunosti uspijete, što je nemoguće. Svakako, nećete biti na gubitku.

LAV U fazi ste planova koji su suviše lijepi da bi bili realni. Ne zanosite se, već pokušajte da nezadovoljstvo trenutnim stanjem popravite na pravi način. Budite mudri i uspjećete da prevaziđete krizu.

DJEVICA Očigledni su kiksevi na emotivnom planu, usljed pogrešne procjene, ali je zato idealan trenutak za bavljenje umjetnošću. Ukoliko ono što vam na materijalnom planu zadaje muke preusmjerite na duhovni i filozofski plan.

VAGA Pošto je period pred vama povoljan za posao, a loš za ljubav, shodno tome se i ponašajte. Vrijedno radite, izbjegavajte rasprave i uspjećete. Bićete zadovoljni postignutim rezultatima, a možda će se u međuvremenu i partner opametiti.

ŠKORPIJA Toliko toga treba obaviti, tako da nemate vremena da se opterećujete nevažnim stvarima. Pošto obaveze ne mogu da čekaju, a mudrovanje nad sopstvenom sudbinom može, funkcionišite u tom stilu. Poželjno je da sa kolegama budete na distanci.

STRIJELAC Uspješna timska saradnja, usklađenost sa samim sobom, pa i sa drugima - sve u svemu prijatan i plodan dan. Pošto vas sreća prati i u ljubavi, ne opterećujte se nevažnim stvarima, već pokušajte da se opustite i uživate.

JARAC Prožeti idealizmom i optimizmom, krećete u akciju. Od izvjesne situacije puno očekujete. Prije svega očekujete promjenu u svakodnevnom životu, jer vam je dosadilo to što se stvari odvijaju sporo i monotono, čak i za jednog Jarca.

VODOLIJA Pošto ste ostvarili finansijski dobitak, poželjno je zaustaviti se. Suviše ste okrenuti materijalnoj strani života, uživanjima u ljubavi, hrani i piću, pa ste zaboravili na duhovnu komponentu. Nije poželjno ni u čemu pretjerivati.

RIBE Većina pripadnika znaka biće u situaciji da mnogo priča, a malo radi. Niste krivi vi, već okolnosti u kojima se nalazite. Kad je već tako, onda bar nastojte da budete objektivni, ne precjenjujte sebe.

26 Sport

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

DA LI STE ZNALI...

Plesali do trofeja

FINALE KUPA

Budvanska rivijera savladala Budućnost 3:0 i tako osvojila osmi uzastopni trofej

Da centarfor Milana Đanpaolo Pacini neće biti u konkurenciji za utakmicu protiv Barselone u revanšu Lige šampiona (Milan dobio prvi meč 2:0) zbog povrede primicača na desnoj nozi!

Budva – Mediteranski sportski centar. Gledalaca: 100. Sudije: Simonovska (Bar) i Beljkaš (Bar). Rezultat po setovima: 25:19, 25:19, 25:13. Budvanska rivijera: Ćaćić 15, Papović, Ćuk 9, Rašović (libero), Radonić, Vujović 3, Milić 7, Šuljagić 15, Maksimović, Marković 4. Budućnost: Vukašinović 4, Babić, Medojević (libero), Vidić, Bošković 1, Radulović, Ječmenica 5, Đuranović 4, Hamzagić 11, Bojić 5, Radović, Strugar 2. Prvi trofej ove sezone odbojkaši Budvanske rivijere u svoje prostorije unijeli su nikad lakše i brže - za nevjerovatnih 65 minuta igre sa terena su počistili Budućnost sa 3:0 koja u finalu Kupa nije ni zapri-

jetila timu koji sa klupe vodi Siniša Reljić. Finale je ličilo na polufinale, jer je igrala samo jedna ekipa, dok su Podgoričani više ličili na turiste nego na ekipu koja je najavljivala da može napraviti iznenađenje. Budvani su bez dileme još uvijek nedodirljivi na crnogorskoj odbojkaškoj pozornici. Ovo je “narandžastima” osmi uzastopni trofej od 10.aprila 2009.godine kada su osvojili prvu titulu. “Očekivali smo jači otpor Podgoričana, ali mi smo odigrali veoma kvalitetno, pokazali smo da smo bolja ekipa. Moram da čestitam momcima, ispoštovali su sve ono što smo se dogovorili pri-

je utakmice i lako i ubjedljivo došli do trijumfa”, kazao je nakon meča trener Budvanske rivijere Siniša Reljić. Juče izabranicima Zorana Vukčevića ništa nije polazilo za rukom, a u prvom setu je bila u igri samo do rezultata 6:5, da bi ubrzo budvani preko Ćaćića i Vujovića došli do 9:5, zatim 16:11, a već stečenu prednost iskusni Milan Marković su čuvali do kraja seta. Druga dionica igre je bila najinteresantnija. Budućnost je do sredine seta imala vođstvo, ali kada je god trebalo Budvani bi dodali gas i odradili posao, a da se ni ne oznoje. U trećem setu je viđeno razbijanje, a bukvalno da niko u “plavom”

taboru nije zaslužio prelaznu ocjenu, što najbolje objašnjava broj poena koji su osvojili - samo 13. “Čestitam Budvanskoj rivijeri, mislim da mi nijesmo učinili finale Kupa onakvim kakvo je trebalo da bude. Sigurno je da smo mnogo više željeli i mogli nego što prikazali u ovom duelu. Budvanska rivijera je ponovo pokazala veliki kvalitet, strpljenje i iskustvo. Za igru protiv njih treba nam mnogo bolji prijem servisa”, kazao je Zoran Vukčević, trener Budućnosti. Medalje igračima i stručnom štabu, kao i šampionski pehar kapitenu Milanu Markoviću uručio je gradonačelnik Budve Lazar Rađenović. M.P.

PEHAR STIGAO U BAR

Borba za titulu će tek biti paklena TIKET DANA BRANLI HAL SITI TIP X

KVOTA 3.40

AJNDHOVEN VENDAM TIP 2

KVOTA 2.10

BRAUNŠVAJG KAJZERSLAUTERN TIP 2 KVOTA 3.25 SETUBAL GIMARAEŠ TIP X

KVOTA 3.20

SARAGOSA GRANADA TIP 1

KVOTA 2.10

MERSIN KASIMPASA TIP X

KVOTA 3.20

Ljubitelji ženske odbojke su tokom vikenda u Budvi imali priliku da uživaju u svim čarima - uzbuđenja je bilo na pretek, neizvjesnost se smjenjivala zavisno kako bi lopta bila u polju jedne od ekipa, preokreti su dali poseban šmek derbiju, kao i atraktivni potezi, a iz svega toga odbojkašice Luke Bar su izašle kao pobjednice, dok je možda još više dobila crnogorska odbojka. Luka Bar je ogroman pasao na putu do trofeja odradila u polfuinalu kada je eliminisala aktuelnog šampiona Budućnost, dok su u finalu nakon dobrog početka bili u problemu, ali ipak na kraju su uspjeli da se uzdignu i naprave odličnu uvertiru pred završnicu prvenstva. “Znao sam da će u finalu biti teško i da nećemo lako doći do pehara. Trebalo je prvo proći Budućnost, a onda na istom nivou odigrati protiv odlične ekipe Morače koja ima dva super igrača - Jakić i Ječmenicu. Nijesmo imali rješenja za njih dvije, ali čim smo se konsolidovali u odbrani, postavili stvari na svoje mjesto krenula je naša igra koja nas je dovela do trofeja”, govori za Dnevne novine Vladimir Milačić trener Luke Bar. Baranke u poslednjih deset godina važe za favorita broj jedan u svim takmičenjima. Tako će biti i uoči borbe za titulu. “To je malo više zbog renomea kluba. Kod nas se stvarno radi kvalitetno i ozbiljno, ali ne bih se baš sa tim složio. Ove sezone je Bu-

dućnost favorit podjednako kao i mi i bukvalno da se crta repriza prošlogodišnjeg finala, ali ne treba zanemariti Moraču koja ima veliki kvalitet, a sigurno i da im je sada poraslo samopouzdanje nakon finala Kupa”, poručio je Milačić. Odbojkašice Morače su još u polufinalu kada su eliminisale Budvu (3:1) pokazale potencijal i klasu, da bi sa nevjerovatnih 2:1 u finalu sanjale najljepši san, koji ipak

nije dugo trajao s obzirom da su odbojkašice iz Bara na iskustvo i kvalitet u završnici pokazale koja je najbolja ekipa u ligi. “Ponosan sam na moje djevojke i veliko hvala čitavoj ekipi što je uspjela da ispoštuje sve naše zamisli. U nekim odlučujućim trenucima falilo nam je koncentracije, ali ne treba zaboraviti da mi u ekipi imamo šest kadetkinja i dvije pionirke”, rekao je strateg Mo-

rače Marko Radusinović, koji je dodao: “Milo mi je da smo pokazali da smo konkurentni, ne samo Barankama, nego i za Budućnost. Mislim da meč između Luke Bar i Budućnosti nije bilo finale prije finala, već da je finale bilo pravo. Biće ovo motiv više za nas da radimo još bolje i da u narednom periodu bilježimo zapažene rezultate”. M.Pavićević

Sport 27

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

ABA LIGA

Još dva kola nade Budućnost drži imaginarno treće mjesto - Partizan i Radnički su bolji međusobno od plavih

Nada u fajnal for je još živa: Aleksa Popović je odigrao sjajno protiv Splita Budućnost (pobijedila Split 66:47), Radnički iz Kragujevca (izgubili od Zadra 75:68), Partizan (trijumfovao nad Igokeom 73:64) - to su tri tima koja imaju identičan skor (15-9), to su ekipe koje će se u posljednja dva kola boriti za dva mjesta koja vode na fajnal for ABA lige - Igokea i Crvena zvezda su sigurni putnici na završni turnir. A, u najboljem položaju nalazi se Partizan, dok Budućnost drži poziciji broj tri samo zbog koš razlike družina Duška Vujoševića je međusobno bolja kako od plave čete, tako i od Radničkog. Zna to dobro prvi selektor nezavisne Crne Gore... “Protiv Cedevite prošle nedjelje smo ostvarili našu centralnu pobjedu ove sezone. Tim je počeo drugačije da se ponaša, postao je pobjednički i sada smo na pola koraka od fajnal fora. Znate kako kažu, kada si na korak od nečega, ustvari si tek na pola puta. Ipak, mislim da je u na-

šem slučaju to veoma realno”, rekao je raspoloženi Vujošević juče poslije super važnog trijumfa nad Igokeom. Partizan pored dobre pozicija ima dosta lak raspored u posljednja dva kola (MZT, Solnok), pa će se velika borba voditi između Radničkog i Budućnosti za posljednje mjesto koje vodi na fajnal for - Kragujevčani su međusobno bolji od “plavih”, tako da ekipa Dejana Radonjića mora dobiti oba meča do kraja sezone (gostuju Zvezdi, dočekuju Olimpiju), dok tim na čijoj klupi sjedi Miroslav Muta Nikolić mora upisati jedan poraz iz utakmica sa Splitom (gostuju) i Crvenom zvezdom (čekuju je u Kragujevcu)... Samo ako Radnički izgubi makar jedan meč, a Budućnost dobije oba, plavi će putovati na fajnal for. U suprotnom - ništa - uprkos trećoj poziciji... B.T.

ABA LIGA Zadar - Radnički Budućnost - Split Partizan mt:s - Igokea Cibona - Olimpija Solnok - MZT DANAS 18.30 - Krka - Cedevita 20. 30 - Široki - Crvena zvezda 1. Igokea 24 18 2. C. Zvezda 23 17 3. Budućnost 24 15 4. Radnički 24 15 5. Partizan 24 15 6. Olimpija 24 13 7. MZT 24 12 8. Cedevita 23 12 9. Cibona 24 9 10. Zadar 24 8 11. Krka 23 9 12. Split 24 8 13. Solnok 24 8 14. Široki 23 7

75:68 (40:38) 66:47 (30:30) 73:64 (38:30) 74:62 (44:33) 81:72 (41:28)

6 6 9 9 9 11 12 11 15 16 14 16 16 16

1842:1704 1869:1668 1722:1620 1941:1840 1758:1697 1827:1812 1787:1799 1703:1692 1857:1852 1764:1864 1574:1679 1677:1829 1719:1923 1702:1763

42 40 39 39 39 37 36 35 33 32 32 32 32 30

Džudisti uzeli tri medalje Crnogorska džudo reprezentativka Ivana Šunjević osvojila je srebrnu medalju na Evropskom kadetskom kupu u Zagrebu, dok su bronzane pripale Arsu Miliću i Mirjani Milić. Šunjević je u finalnom meču kategorije do 63 kilograma poražena od Mađarice Sabine Gerčak, dok je Arso Milić (kategorija do 73 kilograma) u odlučujućem meču za bronzanu medalju savladao Josipa Međugorca iz Hrvatske. Mirjana Milić je nastupila u kategoriji do 57 kilograma, a u borbi za treće mjesto pobijedila je Katarzjanu Kazu iz Poljske. Povreda ligamenata koljena onemogućila je Balšu Sinanovića da nastupi na Evropskom kadetskom kupu u Zagrebu.

Crnogorski atletičar Danijel Furtula postavio je dva rekorda Crne Gore, te ispunio normu za Svjetsko seniorsko prvenstvo svijeta u Moskvi u bacanju diska! Furtula je juče na zimskom Kupu bacača Crne Gore u Baru disk bacio 64,60 i tako je postavio novi rekord Crne Gore. To je najbolji rezultat na svijetu ove sezone za mlađe seniore (do 23 godine) a treći u konkurenciji seniora. Danijel je postavio i rekord u bacanju kugle sa rezultatom 17,70 metara, pa je tako za 60 centimetara popravio svoj i nacionalni rekord. Atletičar Draževine Tomaš Đurović postavio je novi crnogorski rekord u bacanju kugle za juniore - kuglu od šest kilograma bacio je 19,49 metara - to je najbolji rezultat na svijetu ove godine u toj kategoriji. Đurović je tako popravio rekord Furtule (19,38), postavljen 1. maja 2011. godine u Baru. Članica mojkovačke Tare Kristina Rakočević u bacanju kugle postavila je rekord Crne Gore za mlađe juniorke sa rezultatom 14,82 metra i starije pionirke. Uspješan nastup imala je i Marija Bogavac u bacanju koplja koja je sa rezultatom 46,64 metra postavila rekord Crne Gore za mlađe juniore i ispunila normu za Svjetsko prvenstvo u Donjecku. Atletičari Tare odbranili su naslov sveukupnog pobjednika kupa sa 123 boda, ispred Mornara (45) i Draževine (15).

Ispušten bod u Meškovu Rukometaši Lovćena poraženi od Bresta 33:30 (17:17) rović, Drašković, M. Radović 1, Perišić 3, Lasica 1, Grbović 10. Upravo kao i na prvom meču na Cetinju, vicešampion Bjelorusije Brest uspio je u finišu meča da dođe do bodova protiv Lovćena. Tim iz Meškova je slavio 33:30, ali da su bekovi “crvenih”, posebno Ivan Perišić (koji je imao šut 11-3) i Marko Drašković (4-0) bili malo precizniji, Cetinjani bi još bili u igri za fajnal for SEHA lige. Ovako plasman u Skoplje je za njih nemoguća misija s obzirom da su ostala samo dva kola

13:00 13:15 15:15 16:15 17:00 17:25 18:00 18:30 18:30 19:00 19:00 19:55 20:15 20:15 20:30 20:30 20:45 22:50

Njemačka - Norveška, fudbal Danska - Japan, fudbal Biciklizam Švedska - SAD, fudbal Azovmaš - Himki, košarka Fleš sport Ski skokovi Krka - Cedevita, košarka L. Gdanjsk - K. Kielce, fudbal ATP Indijan Vels Francuska liga, emisija Sport CG Sport Braunšvajg - Kajzerslautern, fudbal Saragosa - Granada, fudbal Široki - Crvena Zvezda, košarka ATP Indijan Vels Sport

do kraja šampionata. Lovćen je u prvom poluvremenu konstanto bio u prednosti, zahvaljujući odličnom Grboviću, koji je imao pomoć u Jovetiću, Markoviću i Vujoviću, ali je ipak u finišu izostala pomoć bekova, tačnije lakih golova iz daljine. Na svega minut prije kraja meča Lovćen je golom kapitena Markovića prišao na 31:30, zatim imao napad koji nije iskoristio, a Markotić i Baranau zatim su pogodili mrežu juče odličnog Abramovića. M.P.

Eurosport Eurosport 2 Eurosport Eurosport SportKlub + RTCG 2 Eurosport Arenasport 2 Eurosport2 SportKlub Arenasport 1 RTCG 1 RTCG 2 Eurosport2 SK Prime Arena1 SportKlub + TV Vijesti

NE PROPUSTITE ATP Indijan Vels (SportKlub, 19:00) Velika četvorka tenisa napada krunu u Kaliforniji. Rodžer Federe brani titulu, ali zbog trenutne ubitačne forme Novak Đoković je prvi favorit za osvajanje trofeja.

Furtula ima normu za SP

SEHA LIGA

MEŠKOV - Gradska dvorana. Gledalaca: oko 700. Sedmerci: Brest 2 (0), Lovćen 4 (3). Isključenja: Brest 2, Lovćen 4 minuta. BREST: Čarapenka (20 odbrana i sedmerac), Božić, Atajevas 9, Markotić 3, Knudsen 3, Novickis 3, Prakanpenia 2, Kniazeu, Šumak 1, Vukić 3, Baranau 5, Grosas, Kostadinović, Karačić 1, Tatarin 2, Ušal 1. LOVĆEN: Abramović (14 odbrana i dva sedmerca), Borilović, Lipovina, Jovetić 4, Popović, Radović, Marković 6, Vujović 5, Pejović, Kaluđe-

SPORTSKI EKRAN

JVL: ŠIBENIK JADRAN 7:13

Šibenik lak plijen ŠIBENIK - Bazen Crnica. Gledalaca: 200. Sudije: Periš i Rebić (Split). Igrač više: Šibenik 5 (2), Jadran /. Peterci: Šibenik 1 (1), Jadran 2 (2). Rezultat po četvrtinama: 1:2, 1:4, 2:3, 3:4. ŠIBENIK: Šparada (dvije odbrane), Perkov 1, Zonić, Belamarić 1, Petković, Bašić 1, Bulat, Rončević, Seferović, Sabioni 2, Nimac, Španja 1, Jukić (tri odbrane), Erak 1. JADRAN: Šćepanović (deset odbrana), Ćirović, Brajović, Tešanović, Vidović 1, Pješivac 1, Banićević 1, Sarić 2, Latinović, Porobić, Pasuljević, Tomašević 3, Popadić, Krizman 5. Konačno niz lakših utakmi-

ca i konačno Jadran onakav kakav smo navikli da gledamo... Trijumfu nad Triglavom u prošlom kolu, momci Vladimira Gojkovića dodali su još jedan - ovog puta protiv Šibenika u gostima (7:13). Sve je na bazenu Crnica bilo jasno već poslije dvije četvrtine, Novljani su se od starta “razgoropadili”, a šestu pobjedu u Jadranskoj ligi potpisali su, prije svih, Ivan Krizman (pet golova), Nikola Tomašević (tri) i naravno sjajni golman Miloš Šćepanović sa deset odbrana. Svoje mečeve 18. kola ranije su odradili Budva (poražena od Juga u Dubrovniku 7:12) i Primorac (razmontirao Triglav 6:15). K.B.

Torpedovao Šibenik: Ivan Krizman

28 Sport

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

SERIJA A 28. KOLO

Šampionska zvona u Torinu Juve je na “plus 9” - juče u 91. sredio Kataniju (1:0), a za žurku se pobrinuo Kjevo koji je savladao drugoplasirani Napoli (2:0)

NBA

Veče po ukusu Lejkersa

Odavno ove sezone nije bilo ljepše večeri za navijače sa “žuto-ljubičaste” strane “grada anđela” od one u noći između subote i nedjelje, a da pri tome njihovi Los Anđeles Lejkersi nijesu ni istrčali na neki od parketa NBA lige! I dok su Kobi Brajant i društvo odmarali, Milvoki, Njujork i Finiks su se pobrinuli da im uljepšaju dan - Baksi su sredili Golden Stejt (93:103), Niksi rasturili Jutu (113:84), a Sansi bili bolji od Hjustona (107:105), sve rivale koje momci iz Kalifornije jure u borbi za osmo mjesto, koje na kraju vodi u plej-of. Tako tim Marka D’Antonija ima 32 pobjede, baš kao i (osmoplasirana) Juta, a dvije odnosno tri manje od Hjustona (na 7.) i Golden Stejta (na 6. mjestu). Ako bi se u pomenuta tri meča tražio pravi heroj večeri, onda bi to bez sumnje bio kultni tim iz “Medison Skver Gardena”, Njujork koji je do trijumfa nad “džezerima” stigao bez svoja dva najbolja igrača, Karmela Entonija i Amare Stodemajera (povrede). Ipak, raspo-

loženi su bili J.R. Smit (24 poena i šest skokova) i Stiv Novak (20 poena, pet trojki), pa Juti nije bilo spasa... Veče je obilježio i Slovenac Goran Dragić, koji je sa 18 poena (13 u posljednjoj četvrtini) predvodio Finiks do pobjede protiv nekada svojih “raketa”... Ipak, pored svih poena, njegova jedna jedina asistencija na meču je riješila meč - za Kendala Maršala i tada već nedostižnih 93:86. “Znam da sam imao samo jednu asistenciju, ali ta je bila jedna od najboljih ikada. Kendal je pogodio ludi šut”, rekao je nakom meča Dragić. Na kraju pomenimo da je Minesota bez našeg Nikole Pekovića, ali i bez Kevina Lava, Andreja Kirilenka, Brendona Roja, Čejsa Budingera i Malkolma Lija, bila bez šansi protiv ove sezone sjajnog Denvera... SEMAFOR: Atlanta - Bruklin 80:93, Golden Stejt - Milvoki 93:103, Njujork - Juta 113:84, Vašington - Šarlot 104:87, Memfis - Nju Orleans 96:85, Denver - Minesota 111:88, Finiks - Hjuston 107:105. K.B.

Opet Tina Maze!

Ništa novo - slovenačka skijašica Tina Maze došla je do desete pobjede u sezoni pošto je slavila na pretposljednjem slalomu održanom u njemačkom Ofteršvangu! Maze je trijumfovala u vremenu od 1:52.85 minuta, sa 25 stotinki prednosti u odnosu na Švajcarkinju Mikaelu Šifrin, dok je treće mjesto pripalo Mikaeli Šifrin iz Sjedinjenih Država. Sjajna Slovenka je još prije dvije nedjelje obezbijedila veliki Kristalni globus, a prošle nedjelje je nadmašila rekord po broju osvojenih bodova u jednoj sezoni. I Maze nastavlja da povećava taj broj - sada ima 2.254 boda, a prati je Njemica Marija Hefl-Riš sa 1.065. Tina je prva i u poretku slaloma sa 595 bodova, samo sedam više od Šifrinove.

Život u srcu Pijemonta polako se vraća u normalu, “crno-bijeli” Torino ponovo se navikava na veliki Juventus... Na tim koji na sjever Italije titule donosi jednu za drugom, na “bjankonere” koji izgledaju moćno “kao zemlja”! Istina, momci Antonija Kontea još uvijek nijesu po 29. put (ili 31. ako pitate njihove naviječe) pokorili Apenine, ali nakon 28. runde Serije A, već mogu da stave šampanjac na hlađenje, već mogu da vezu novi skudeto na svom dresu. Juče su naš Mirko Vučinić i društvo (uz dosta muke) srušili Kataniju (1:0, golom Đakerinija u 91. minutu), a kao nagrada i “plus 9” u odnosu na drugoplasirani Napoli stigla je vijest iz Verone, gdje je Kjevo “sredio” Napolitance - 2:0. ● KONTE: SJAJAN BORBENI DUH Ono što ovaj Juve posebno veže sa nekim iz ranijih (svijetlih) godina je činjenica da nikada ne odustaje, da često mečeve rješava u posljednjim trenucima - baš kao što je jučerašnji. “Prije svega bih želio da pohvalim borbeni duh moje ekipe”, istakao je trener “bjankonera” Antonio Konte. “Bila je ovo utakmica koju smo željeli da pobijedimo po svaku cijenu. Katanija je igrala organizovano i dosta nam je otežala posao”. Naš Mirko Vučinić igrao je do 77. minuta i imao nekoliko dobrih poteza, a u prvom poluvremenu je pogodio i stativu... ● MAZARI: DRUGI SMO I DOBRO NAM IDE A poraz Napolija na “Bentegodiju” i novi skalp velikana “letećih magaraca” potpisali su Bokari Drame i Siril Tero. Mada je sve moglo možda biti i drugačije da je početkom nastavka Edinson Kavani pogodio sa penala... “Priča o skudetu nije potekla od nas, već iz medija. Mi smo drugi na tabeli i dobro nam ide”, izjavio je nakon poraza od Kjeva trener Napolija Valter Mazari. “Igrači Kjeva su

Jovetić i Ljajić sredili i Lacio A za večernji šou na Apeninima ponovo je bio zadužen crnogorski biser - derbi meč 28. kola Serije A odigran je na rimskom “Olimpiku” između Lacija i Fiorentine, do velikog trijumfa stigla je “viola” (0:2), a put ka novoj pobjedi i nastavku sna zvanog Liga šampiona otvorio je naš Stese opredijelili za agresivnu igru, mi nijesmo dobro počeli, a oni su postigli gol iz prve prilike. Svakako zalsužuju čestitke, ova pobjeda je čista”. ● RAZBIJAČI AMAURI I IBARBO Dan i kultni termin za “kalćo” (nedjelja od 15.00) u Italiji, uz Juve i Kjevo, obilježila su još dva momka - nekada dobro poznati Brazilac Amauri i novo čudo iz Kolubije Viktor Ibarbo. Prvi je sa svojom Parmom za petnestak minuta okrenuo Torino (toliko mu je trebalo za het-trik, a Parmi za trijumf od 4:1), dok je “novi Falkao” (takođe het-trikom)

Kostelić trijumfovao, Hiršer uzeo Globus

PRIMERA 27. KOLO

Kristijanov šou na obali Atlantika

Dva gola za tri boda Reala - CR7 srušio i Seltu (1:2)

ćem stepeniku pobjedničkog postolja našao još jedan Austrijanac - Mario Mat. Zahvaljujući drugom mjestu, Hiršer je obezbijedio Kristalni globus u slalomu - Austrijanac ima 880 bodova u poretku slaloma, dok je drugi Njemac Feliks Nojrojter sa 616. Što se tiče generalnog plasmana Hiršer je prvi sa 1.375 bodova, 149 više od drugoplasiranog Aksela Lunda Svindala iz Norveške.

rasturio Sampdoriju (3:1) i zapalio Kaljari. SEMAFOR: Atalanta - Peskara 2:1 (Denis 34. pen, 67. - D’Agostino 24.), Juventus - Katanija 1:0 (Đakerini 90.), Kjevo - Napoli 2:0 (Drame 12, Tero 43.), Kaljari - Sampdorija 3:1 (Ibarbo 18, 52, 72. - Lopez 90. pen.), Palermo - Sijena 1:2 (Anselmo 44. - Emeghara 51, Rozina 72. pen.), Parma - Torino 4:1 (Amauri 77, 84, 90, Sansone 80. Santana 56.). Lacio - Fiorentina 0:2 (Jovetić 20, Ljajić 50.), Inter Bolonja 0:1 (Đilardino 57.) K.B.

Olimpijakos šampion 40. put!

SLALOM

Dva velika slavlja na jednoj stazi - Hrvat Ivica Kostelić trijumfovao je na pretposlednjem slalomu sezone u Kranjskoj Gori, a Marsel Hiršer je obezbijedio Kristalni globus u toj disciplini! Kostelić je do druge pobjede u sezoni u Svjetskom kupu, a 26. u karijeri, došao ukupnim vremenom od 1:45.81 minuta. Hiršer je imao drugo vrijeme i zaostatak od 19 stotinki u odnosu na Kostelića, dok se na tre-

van Jovetić pogodivši sa ivice šesnesterca, poslije super akcije Adema Ljajića i Borhe Valera. Prije par kola tandem Jovetić-Ljajić uništio je Inter (4:2), a da tako bude i sinoć srpski fudbaler se pobrinuo iz slobodnog udarca... Fiorentina je ponovo na “minus 3” od Lige šampiona!

Nije to bio onaj Real iz prethodnih desetak dana, kada je dva puta sredio Barselonu i jednom Mančester junajted, ali i kad ne ide “kraljevskom” klubu, tu je “ubica” Kristijano Ronaldo. Na obali Atlantskog okena u ponosnom gradu Galicije Vigu, “blankosi” si su preko svog “mađioničara” savladali Seltu - 1:2. Prvi gol “CR7” je postigao nakon što se sjajno snašao u gužvi u šesnaestercu, a drugi sa penala u trenutku kada je Selta imala velikih 1:1 i opasno prijetila iz kontri. Ovim trijumfom Murinjovi momci vratili su mi-

nus za Barselonom na 13 bodova, a u sljedećem kolu dočekaće Majorku. Nedjeljni program još u podne otvorio je super duel na “San Mamesu” između Atletik Bilbaoa i Valensije, a za eksploziju u Baskiji pobrinuo se supertalentovani Iker Muniain, koji je golom desetak minuta prije kraja donio važnu pobjedu svom timu (1:0). SEMAFOR: Atletik Bilbao - Valensija 1:0 (Muniain 79.), Levante - Hetafe 0:0, Selta - Real Madrid 1:2 (Aspas 63 - Ronaldo 61, 72. pen.). K.B.

Fešta u Pireju - fudbaleri Olimpijakosa obezbijedili su titulu šampiona Grčke, pošto su juče pobijedili AEK sa 3:0 i tako pet kola prije kraja prvenstva došli do 16 bodova prednosti u odnosu na drugoplasirani Asteras Tripolis. Olimpijakos je tako osvojio rekordnu 40. titulu prvaka Grčke i postao sedmi klub na svijetu koji je to uspio. Klub iz Pireja je na svom stadionu savladao AEK golovima Avrama Papadopulosa u 14. i 56. i Đamela Abudna u 62. minutu. K.B.

Sport 29

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

rusija, 20. kolo

Anži i Zenit igrali za lidera CSKA Anži neočekivano poražen od Mordovije (2:0), u derbiju Rubin bolji od Zenita (1:0)

DA LI STE ZNALI?

Da je na posljednjih 38 mečeva u FA kupu Čelzi poražen samo dva puta - jednom nakon penala (u februaru 2011.) od Evertona i drugi put od Barnslija (1:0, u martu 2008.).

Čelzi i Liverpul zapalili Ostrvo FA kup i Premijer

Kakav nastavak sezone za Vladimira Božovića i njegovu Mordoviju - standardni crnogorski reprezentativac je u dresu novog kluba upisao nevjerovatna tri boda poslije pobjede, protiv ni manje ni više, nego Anžija (2:0)! Golovima Milana Perendije i Ruseta Muhametšina klub iz Saranjska je napravio nevjerovatno krupan korak ka osptanku u eliti ruskog fudbala. “Veoma sam razočaran. Imali smo dosta problema, dok je protivnik tačno znao šta želi i pododredio se svom cilju”, rekao je nakon meča razočarani trener Anžija Gus Hidinik. U derbiju kola Rubin je minimalcem pospremio “nebesko-plave” - tim iz Kazanja je pred svo-

jim navijačima pogotkom Rondona uspio da savlada Zenit, koji se ovim porazom po svemu sudeći oprostio od odbrane titule. Izabranici Lućana Spaletija za prvoplasiranom CSKA Moskvom sada zaostaju velikih osam bodova, dok Anži “kaska” pet poena. Spartak je u glavnom gradu Rusije rutinski odradio Terek (3:1) - u junaka utakmice izrastao je sjajni Jura Movsisjan koji je na svom debiju postigao “het-trik” i učvrstio Moskovljane na peto mjesto koje donosi izlet u Evropu. SEMAFOR: Spartak M. - Terek 3:1 (Movsisjan 2, 29, 76 - Maurisio 78), Rubin Kazanj - Zenit 1:0 (Rondon 31.), Mordovija - Anži 2:0 (Perendija 3, Muhametšin 73.). U.R.

POL GASKOJN

Trebao sam da umrem

Engleski spektakli - plavci u FA kupu stigli minus protiv Junajteda (2:2), redsi u prvenstvu “okrenuli” Totenhem (3:2)

dez i Vejn Runi), a navijači i jednih i drugih počeli da pjevaju:”Rafa Beakav dan u “kolijevci fudbala”, kakve dvije priče su se gotovo isto- nitez ujutro dobijaš otkaz”... Ipak, čuvremeno odvijale na dva najtrofejnija stadiona Ujedinjenog Kra- veni menadžer se ne predaje tako laljevstva - super okršaji na “Enfildu” i “Old Trafordu” zapalili su juče ko, na poluvremenu je, kako on to taEnglesku i sve još jednom podsjetili na jedinstvenu ljepotu fudbala... Na ko dobro radi, naoštrio svoje momke obali rijeke Mersi, u meču Premijer lige, Liverpul je “okrenuo” hit ove se- i nastavku smo vidjeli leteće “plavzone Totenhem i u nezaboravnoj utakmici slavio sa 3:2, dok se u Mančeste- ce”, koji su preko Edena Azara i Raru, u klasiku četvrtfinala FA kupa, Čelzi digao iz “nokdauna” i od 0:2 pro- mireša (oba prelijepa gola) “izvukli” tiv Junajteda stigao do remija i ponovljenog meča na “Stemford bridžu”. ponovljeni meč na svom stadionu, a mogli su sinoć već i do polufinala, ali je David de Hea majstorskom intervencijom Nešto ranije (30 minuta) krenuo dre Viljaš Boaš “skinuo” je spektakl u gradu “Bitlsa”... Liver- dodao. “Napravili zicer Hupul se ponovo “naoštrio” za napad smo nekoliko greanu Mana Ligu šampiona, veliki Džejmi šaka, što se i moti u finišu Karager odigrao je 500. utakmicu glo očekivati. Niutakmice. za “redse” u Premijer ligi, a Toten- jesmo srećni zbog “ Z a što se hem je na krilima “ubice” Gereta p o r a z a , a l i n e na kraBejla i u super formi želio skalp još smijemo sada da golova na posljednjih 15 mečeju meča jednog velikana ove sezone. Šou je klonemo. Siguran va postigao je Luis Suarez u dresu nijesam Liverpula otvorio Luis Suarez pogodivši na- sam da će se Toterukovao kon magične akcije Filipa Kutinja nhem brzo vratiti sa Feri Hoze Enrikea, “sparsi” preokre- pobjedama”. gusonom? Pa slavio sam sa svonuli preko dvostrukog strijelca Jana Vertongejim igračima”, bile su riječi Rafe Be● Rafa slavio, Fergi srećan na i činilo se niteza, dok je čuveni Fergi istakao. da imaju LiPoslije evropskih “Srećan sam remijem. Izgleda da su verpul u šaci, rana (“đavoli” ispali od emocije od utorka veče još uvijek jaali... Ali proReala u LŠ, “plavci” iz- ke, pa su nam sputale noge”. radio je čugubili od Steaue u LE) SEMAFOR (Premijer): Njukasl utakmica za Liverpul u Preveni karakter Mančester junajted i - Stouk 2:1 (Kabaj 73, Sise 90. - Volmijer ligi odigrao je Džejmi tima sa “EnČelzi sreli su se “oči u ters 67. pen.), Liverpul - Totenhem Karager filda” - Dauoči” pod svijetlima Te- 3:2 (Suarez 21, Dauning 66, Džerard ning je izjedatra snova u četvrtfi- 82. pen.) - Vertongen 45, 53.). načio, a veliki nalu FA kupa. I nije se SEMAFOR (FA kup): Milvol trijumf potpisao “captian fantastic” dugo čekalo na prave stvari, “đavoli” Blekburn 0:0, Man. Junajted - Čelzi Stiven Džerard sa penala koji je iz- su već poslije jedanaest minuta imali 2:2 (Ernandez 5, Runi 11. - Azar 59, borio Luis Suarez. velikih 2:0 (strijelci Ćićarito Ernan- Ramireš 68.).

Kosta Bošković

Scene iz Arizone će uvijek ostati u sjećanju nekadašnjeg reprezentativca Engleske - Pol Gaskojn je u intervjuu za britanski “The Sun” rekao da je mislio da će umrijeti dok je bio na odvikavanju od alkohola. “Bio sam mrtav i na putu da napustim ovaj svijet. Molio sam doktore da mi sačuvaju život. Sjećam se da je jedan od njih rekao da sumnja da ću se izvući”, rekao je Gaskojn za britanski tabloid. Popularni Gaza se već duže vrijeme bori sa alkoholizmom,

a stanje se pogoršalo prošlog ljeta u Dubaiju kada je ponovo počeo da pije nakon što je 17 mjeseci bio “čist”. “Trebalo je da budem mrtav, doktori su mislil da se neću izvući, ali tu sam, dobio sam još jednu priliku i iskoristiću je”, rekao je Gaskojn. Gaskojn je tokom karijere nastupao za Njukasl, Totenhem, Lacio, Rendžers i Midlsbro, dok je za reprezentaciju Engleske igrao od 1988. do 1998. godine i za to vrijeme na 57 utakmica postigao 10 golova. U.R.

● KARIKATURA DANA

500

● Rodžers zadovoljan, AVB nije zabrinut A šta su nakon spektakla na liverpuskim dokovima rekla dva menadžera... “Zadvoljan sam načinom na koji smo pristupili utakmici. Ranije ove sezone Totenhem bi bio favori, ali smo ovoga puta pokazali zajedništvo i jak mentalitet. Činimo sve da na ‘Enfildu’ drugima otežamo život”, riječi su Liverpulovog šefa Brendana Rodžersa, dok je njegov kolega sa druge strane An-

Čelzi ili Junajted? Siti čeka na Vembliju Odmah nakon super okršaja na “Old Trafordu”, Englezi su obavili žrijeb za polufinalne duele koji će biti odigrani na “Vembliju”. I kuglice su se ponovo poigrale sa favoritima, pa će pobjednik duela Čelzi Mančester junajted za finale igrati protiv Mančester sitija, dok drugi polufinalni par čine Vigan i bolji iz ponovljenog susreta između Milvola i Blekburna.

Barselona se “udvara” Bejlu Geret Bejl je nevjerovatan igrač, a Barselona u svom timu želi sve najbolje na svijetu - rekao je štoper “blaugrane” Đerar Pike i na neki način pokušao da “kupi” velškog majstora da na ljeto, kada počne transfer ludnica oko njega, završi na “Nou Kampu. Barsino “udvaranje” maestru iz Totenhema, karikaturista Omar Mumani ovako je vidio...

30 Sport

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

DRUGA LIGA

Ode Dečić na plus 5 Vodeći Dečić ostvario je pobjedu, dok su Bokelj i Zabjelo osvojili po bod u 18. kolu Druge crnogorske fudbalske lige! Dečić je u Ljajkovićima na otvaranju proljećnje polusezone savladao Bratstvo 1:0 (0:0) i ostvario 11. pobjedu u sezoni. Gol vrijedan tri boda postiglo je zimsko pojačanje Miroslav Zlatičanin - pogodio je u 88. minutu. Bokelj je u Plavu igrao sa Jezerom 0:0, a golova nije bilo ni u duelu Arsenala i Zabjela u Tivtu. Pobjede u gostima ostvarili su fudbaleri rožajskog Ibra i Berana. Ibar je savladao Igalo 1:0 (0:0), dok je Berane u podgoričkom naselju Zlatica trijumfovalo u duelu sa danilovgradskom Iskrom rezultatom 3:1 (2:0). U 18. kolu slobodni su bili fudbaleri Zore nakon što je OFK Bar odstupio iz svih takmičenja FSCG - Baranima su izbrisani svi rezultati. SEMAFOR: Arsenal - Zabjelo 0:0, Jezero - Bokelj 0:0, Iskra - Berane 1:3, Igalo - Ibar 0:1, Bratstvo - Dečić 0:1. Naredno (19.) kolo odigraće se u nedjelju 17. marta, a sastaće se: Bratstvo - Arsenal, Dečić - Zora, Ibar - Iskra, Berane - Jezero, Bokelj - Zabjelo. Slobodni će biti fudbaleri Igala.

168

dana je trebalo da prođe pa da Lovćen konačno upiše tri boda u šampionatu - Cetinjani su posljednji put slavili davnog 22. septembra 2012. godine protiv Zete (2:0), a sada su pobijedili Mogren 1:0

16 16 17 16 17 17 16 16 16 16 17

11 9 9 8 5 5 3 2 4 4 2

prvenstvenih utakmica zaredom Grbalj nije slavio u gostima - družina mladog trenera Aleksandra Nedovića je na tim mečevima upisala četiri remija i pet poraza

utakmica zarednom fudbaleri Zete ne znaju za poraz u prvenstvu! Golubovčani su posljednji put poraženi 27. oktobra prošle godine na Trešnjici od Mornara - 0:1

3 4 4 3 8 8 7 10 3 2 4

2 3 4 5 4 4 6 4 9 10 11

25:8 24:10 22:17 26:15 17:13 21:17 16:19 12:17 16:21 14:37 15:34

JUNAK KOLA

Gol je nagrada za dobar rad

Tinejdžer kraj Bistrice prolazi kroz fudbalski san - mladi Igor Poček postigao pobjedonosni gol protiv Mladosti (2:1)

DRUGA LIGA 1. Dečić 2. Bokelj 3. Zabjelo 4. Bratstvo 5. Jezero 6. Igalo 7. Ibar 8. Arsenal 9. Zora 10. Berane 11. Iskra

Potpisao velika tri boda protiv Mladosti: Igor Poček na utakmici sa Zetom

36 31 31 27 23 20 16 16 14 11 10

Utakmica Sutjeska - Mladost, 9. mart, 76. minut - to je sigurno najljepši momenat skromnog momka koji je prvi fudbalski korak naučio kraj Bistrice - Igora Počeka. Plavo - bijeli Nikšić slavi mladog ofanzivca koji je egzekucijom za 2:1 Sutjeskoj donio zlata vrijedna tri boda protiv Mladosti. Zlata vrijedna, jer su izabranici Dragana Radojičića pobijedili jake Podgoričane, te na pravi način iskoristili remi Rudara i Budućnosti (0:0) kao i kiks Čelika u Baru (0:0). “Osjećaj poslije gola i pobjede je bio neopisiv. Ovo što sam doživio pretpostavljam da je san svakog mladog fudbalera. Hvala Bogu koji me pogledao i nagradio za dobar rad koji sam pružao na treninzima. Trener me ubacio u pravom trenutku i uspio sam odlično da iskoristim svoju šansu”, pričao

nam je u talasu emocija MVP utakmice kraj Bistrice. A, lider šampionata je meč protiv Mladosti otvorio sjajno - oporavljeni Darko Isidorović je brzo načeo goste, ali uslijedila je dominacija Podgoričana koji su do poravnanja stigli preko Draška Božovića. Klupa i navijači Sutjeske su se tresli, u jednom trenutku su spašavali bod, ali onda je na scenu stupio magični dodir Počeka koji je omogućio Nikšićanima da odlepršaju na (ne)dostižnih plus sedam u odnosu na aktuelnog šampiona. “Znali smo šta nas čeka protiv Mladosti - jedna izuzetno teška utakmica, jer su oni odlična ekipa. Međutim, zahvaljujući treneru koji nas je motivisao prije utakmice i koji je tokom svih 90.minuta bio 12. igrač, stigli smo do pobjede. Svjesni smo da nijesmo igrali

lijepo za oko, ali snagom volje smo uspjeli da obavimo zadatak kako treba”, prokomentarisao je Poček. Jesenji prvak je prošao kroz brdo problema tokom pauze - na startu drugog dijela sezone javnost je bila poprilično ubijeđena da Sutjeska neće moći da izdrži pritisak prvog mjesta i finansijske krize. Međutim, “plavo-bijeli” su stisnuli zube, a nedavno je za Dnevne novine Darko Karadžić rekao dobitnu formulu: Igraćemo za navijače, grad i grb... “Znamo da imamo sedam bodova prednosti, ali se ne zalijećemo. Svakako da još možemo povećati prednost, ali sezona je duga. Sada nam slijede dva teška meča sa Petrovcem i Čelikom koja mogu biti od velikog značaja. Ne opterećujemo se titulom, ali tačno je da se potajno nadamo”, zaključio je Igor Poček. U.R.

NADAJU SE

Još smo u igri!

Radenko Kamberović smatra da se minus 7 može anulirati

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola. vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

Tri kola - tri boda. Tako se titula ne brani! Da li je četa Radisava Dragićevića zakasnila na posljednji voz u Pljevljima koji vozi ka tituli? Poslije dva “šamara” pod Goricom, prokockanih šansi protiv Čelika (1:1), a pogotovo protiv Zete (3:3) novo prosipanje bodova Budućnost je doživjela protiv Rudara u gostima - 0:0. Aktuelni šampion definitivno ne može da pohvata sve konce - u duelu sa “metalurzima” odbrana je bila za desetku, napad za nulu, protiv Golubovčana je bila obrnuta situacija, a sada na megdan viceprvaku lopta opet nije pronašla put do mreže “zahvaljujući” promašajima Radivoja Golubovića, Stefana Mugoše, Marka Vukčevića... Plavi već na samom početku drugog dijela gube dah za Sutjeskom. Istina je da su u prva tri kola imali teške rivale, ali Podgoričani su morali bolje, jer jure titulu. Ovako - Sutjeska je otišla na plus sedam... “Remiji nam padaju kao porazi. Ispisali smo veliki neuspjeh gledajući naše ambicije i svakako da nas je trenutna situacija dosta poremetila. Ono što nas najviše boli jeste da imamo igru, bolji smo bili od protivnika, ali nijesmo uspjeli da dobije-

Vjeruje u titulu: Desni bek Budućnosti Radenko Kamberović na meču sa Rudarom pod Goricom mo niti jedan meč od nastavka sezone”, iz svog ugla nam je objasnio “plavu krizu” iskusni desni bek Radenko Kamberović. Uzrok problema trener Dragićević zajedno sa svojim saradnicima pokušava da nađe u svakom kolu do sada je uvijek postojalo to “nešto” što Budućnosti nije dalo za pravo da se raduje nakon tri utakmice u prvenstvu. A to “nešto” je... “Očito da nam je klupa tanka. Šef tu nema puno riješenja. Imamo dosta mladih momaka i ne možemo na njih da svalimo teret. Teško je naći drugi uzrok, mada i sreća nam je do sada okretala leđa. Evidentno je da kada se jure bodovi, uvijek mora postojati kvalitet na klu-

pi i terenu. Ne treba u nikog upirati prstom - veoma smo mlada ekipa”, jasan je Kamberović. Minus sedam u odnosu na Sutjesku - lider prvenstva se još ne raduju, a ni Podgoričani ne tuguju. Do kraja prvenstva je ostalo još dugih trinaest kola, u kojima će “plavi” od sada morati da koriste svaku šansu, ako misle da šampionski lovor zadrže u vitirnama najveće crnogorske arene. “Vjerujemo u titulu. Još uvijek je sve otvoreno. Liga je izjednačena, tako da zaostak nije preveliki - sve je u igri. Imamo kvaliteta, pokazali smo ga u ovom dijelu šampionata”, zaključio je Radenko Kamberović. U.R.

Sport 31

PONEDJELJAK, 11.3.2013.

TIM KOLA

Golman Vukliš (Rudar)

UKUPNO

DOMAĆIN

Odbrana

GOST

1. SUTJESKA

29:14

17:6

12:8

2. BUDUĆNOST

31:20

16:12

15:8

3. ČELIK

25:16

13:8

12:8

4. RUDAR

23:21

11:9

12:12

5. GRBALJ

17:8

14:3

3:5

6. MOGREN (-1)

19:20

11:14

8:6

7. MLADOST

23:22

15:10