Izdanje 2-3. februar 3013.

i 30nt ce

SUBOTA I NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013. BROJ 455// GODINA II

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

MMF: ● 8

MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA ZATRAŽIĆE DA UNUTRAŠNJA KONTROLA MOŽE DA UĐE I U SOBU ZA PRISLUŠKIVANJE

MUP ZAHTIJEVA PRISTUP TAJNIM PODACIMA

Pod lupom KAP i javne finansije

●3

OKSANA SLJUSARENKO

REPORTERU DNEVNIH NOVINA IZDAT LIJEK BEZ RECEPTA, MIMO PROPISA ● 15

NIMULID TOKSIČAN KUPLJEN U APOTECI

● 34-35

Crnogorke su jako ljubomorne

U SAD JE LIJEK ZABRANJEN

KAŠNJENJE ● 10

Niko neće u javne izvršitelje

AGENCIJA ZA LJEKOVE DAVNO PREPORUČILA OGRANIČENU UPOTREBU

POZORIŠTE ● 23

KRIZNE MJERE IZ UGLA JEDNE PORODICE ● 7

Porezima uzeta jedna Ni za, ni protiv penzija NATO godišnje INTERVJU: MIODRAG LEKIĆ

● 4-5

VATERPOLO ● 32

Spektakl u Kotoru: Crna Gora napada Hrvatsku

ABA LIGA ● 26

Budućnost kroti vukove iz Zagreba

Scena ne trpi nerad i komplekse EMOTIVNI ODNOSI ● 38

Ljubomora se javlja na početku veze

2

Tema dana

●NEZVANIČNO NEZVANIČNO

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

Ja ću na izborima da glasam za Tomu Nikolića, valjda i on nešto uspe para za Savjet

Odličan je film i mislim da će dobro da prođe...

Za koga ćete da glasate na predsjedničkim izborima?

Još ako ga ukapira publika, biće super...

● SADRŽAJ CRNE TAČKE

Najprije je otišla zemlja na Grabovcu, pa na Bujake, a onda se na istom lokalitetu oburdao i Donji put, tako da žitelji Limljana čekaju da geolozi i građevinci odrade svoj posao, pa da se upute ka Virpazaru, varošici na tri mosta, putem kojim su išli otkad znaju za sebe.

A nisu Limljanima klizišta nepoznata, naprotiv. Ovo poznato selo, grupisano u tri cjeline - Donji Kraj, Sredina sela i Karuči, sa 34 bratstva u stotinjak posjednutih kuća – pamti i mnogo veća klizišta

SANKCIJE

Novim zakonom tjeraju mak na konac Tek što je počeo da se primjenjuje, Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima već je počeo da izaziva nezadovoljstvo među vozačima, koji tvrde da taj rigorozni akt ne važi jednako za sve, te da se oni često ne osjećaju bezbjedno na putevima.

Pored toga, vozači negoduju, jer često nailaze na nepropisno parkirana policijska vozila bez zimske opreme. Učesnici u saobraćaju tvrde i da se novi zakon sveo na “tjeranje maka na konac” i pisanje kazni za banalne stvari.

● 13

● 24-25

Apokalipsa u Pljevljima ● 18-19 ŠUKOVIĆ TVRDI

Trošili smo novac za dobrobit Kolašina ● 16 NASILJE U AMERICI

ª Pakaoº Čikaga odnio joj četvoro djece ● 21

U VISOKOM DRUŠTVU

Istorijska promenada gospodina Savoja Januarsko podgoričko kišno prijepodne zasigurno nije savršen termin za sastanak sa čovjekom čija vas biografija pretvara u uho, dok zatičete sebe kako ćutite, živi se ne čujete i vrlo brzo shvatate da ste privilegovani tim razgovorom i trenutkom. A Vojo Lješević samo govori, vrlo jasno i polako, riječ po riječ, kao da hoda nekom istorijskom promenadom.

● 24-25

● 18

DRUŠTVENO KORISNI RAD

Rad u javnom interesu uskoro i u praksi

TRGOVINA

Konkurencija spustila cijene ●9 Meteo

Povelja Ivana Crnojevića, osnivača Cetinja, koja se od 1987. godine nalazila u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj vraćena je juče pod okrilje Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju. Nakon sudske odluke da je Povelja vlasništvo Muzeja, Srpska pravoslavna crkva je vratila dokument, koji joj je posuđen za potrebe izložbe u Manastirskom muzeju.

● 11

SUBOTA, 02.02.2013 .

NEDJELJA, 03.02.2013.

Umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa kišom.

Intenzivnije padavine očekuju se krajem dana i tokom noći. Vjetar umjeren do jak, na udare olujne jačine, južnih smjerova.

06:55 16:59

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Povremeno kiša, pljusak i grmljavina, a na sjeveru i susnježica i snijeg. Umjeren do jak vjetar, južnih smjerova, u slabljenju.

Subota min oC max oC

JADRAN:

More uzburkano. Vjetar južni i jugoistočni, pojačan do veoma jak, povremeno sa udarima i preko 55 čvorova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

5 8 11 10 10 4 2 1 3 4

14 16 17 16 15 8 9 5 11 13

06:54 17:00

Izlazak Sunca Zalazak Sunca Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

6 6 8 8 7 1 -3 -5 -2 0

12 12 14 13 12 6 5 3 7 8

JADRAN:

More uzburkano, tokom dana u smirivanju. Vjetar južni i jugoistočni, umjeren do veoma jak, tokom dana u slabljenju. Krajem dana na otvorenom moru sjeverozapadni vjetar.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

UNUTRAŠNJA KONTROLA

SUMMA POLITICA Nova Vlada: pristup, problemi i anticipacija

MUP zahtijeva pristup tajnim podacima policije Konjević zatražio od Direkcije za zaštitu tajnih podataka da Unutrašnja kontrola može da uđe i u sobu za prisluškivanje Jasmina Muminović

MILOŠ BEŠIĆ

M

inistar unutrašnjih poslova Raško Konjević nedavno je uputio dopis Direkciji za zaštitu tajnih podataka, u kojem je zahtijevao izdavanje posebnih sertifikata nekolicini službenika Unutrašnje kontrole. Te licence zapravo predstavljaju dozvole za uvid u sve tajne podatke Uprave policije, što do sada pripadnicima ove službe nije bilo dostupno, saznaju Dnevne novine.

trašnjih poslova Ivan Brajović pred medijima negodovao zbog negativnog stava Veljovića. Zabrana se odnosila na pristup elektronskoj bazi podataka i uvid u sve podatke koji su inspektorima Unutrašnje kontrole potrebni za rad.

Objašnjavajući da je takva odluka nezakonita, iz MUP-a su ranije više puta javno citirali Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, kojim je propisano da rukovalac zbirke ličnih podataka mora korisniku na njegov zahtjev dati lične podatke koji su mu potrebni radi zakonom propisanih obaveza i ovlašćenja u okviru njegove utvrđene nadležnosti. “Članom Zakona o policiji propisano je da je ovlašćeno službeno lice u vršenju unutrašnje kontrole, ovlašćeno da ostvari uvid u spise, dokumentaciju i zbirke podataka koje u skladu sa svojim nadležnostima pribavlja, sačinjava ili izdaje policija”, tvrdili su tada iz MUP-a.

Neophodnost dozvole za nova ovlašćenja pripadnika Unutrašnje kontrole ogledaju se u tome što do sada nijesu mogli obaviti nijednu kontrolu, a da

Ministar Konjević inicirao je izdavanje posebnih sertifikata za više službenika Unutrašnje kontrole, kako bi nesmetano u svakom trenutku mogli da kontrolišu zakonitost rada njihovih kolega iz Uprave policije. Bez tih specijalnih dozvola, inspektori Unutrašnje kontrole praktično nijesu mogli doći do tajnih podataka, dokumenata i informacija, bitnih za istraživanje zloupotreba u radu policije. Prije svega, nijesu mogli kontrolisati ni rad Odjeljenja za posebne provjere, koje je u minulom periodu, nakon nekoliko neriješenih afera, među kojima je i slučaj “Listing”, izazivalo budnu pažnju crnogorske javnosti.

Bivši direktor policije Veselin Veljović je Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije mogućnost korišćenja elektronske baze podataka ukinuo još početkom septembra 2010. godine. Međutim, ovaj problem je prvi put javno identifikovan 2011. godine, kada je i prethodni ministar unu-

Z

nam da je potpuno nepopularno pisati u pozitivnom, pa čak i u neutralnom kontekstu o Vladi Crne Gore s obzirom na dugogodišnje naviknutu medijsku javnost da se Vlada kritikuje po definiciji i za ono što jeste i za ono što nije kriva. Lično, i ja sam daleko od toga da Vladu hvalim, ali iz realpolitičke perspektive treba reći da jeste ono što jeste i da nije ono što nije.

I za to prethodno ne obavijesti Upravu policije. U praksi, to može stvoriti problem “curenja” informacija do onih kolega, čiji se rad istražuje i time se jednostavnije može ugroziti tajnost interne istrage. Zadatak unutrašnje kontrole policije je da kontroliše da li policija radi po zakonu, kontroliše primjenu ovlašćenja, obavlja finansijsku kontrolu i kontraobavještajno ih štiti.

Službenici Unutrašnje kontrole zaduženi su da provjeravaju pritužbe građana na rad policije i rade kontrolne, operativne i instruktivne poslove da bi spriječili i suzbili sve nezakonitosti i nepravilnosti.

PROFIL MIODRAG LEKIĆ

Od hotela Marina do predsjedničke kandidature Miodrag Lekić rođen je 21. novembra 1947. godine u Baru, u hotelu “Marina” koji je jedno vrijeme poslije rata bio porodilište. Živio i na Pristanu, a i Starom Baru, pa kako sam tvrdi, pripada i jednima i drugima podjednako.

Završio je Fakultet političkih nauka u Beogradu, međunarod-

3

ni smjer. Specijalističke studije završio u Parizu, kao stipendista Vlade Francuske. Bio je profesor u barskoj gimnaziji “Niko Rolović” i direktor Informativnog i kulturnog centra Bar. Smatra se najzaslužnijim za nabavku dva foto albuma, jednog iz vremena kralja Nikole i drugog, o “Barskom društvu”, kupljenih u jednoj antikvarnici, na Piazza Navone, u Rimu.

Bio član Izvršnog vijeća i Vlade Crne Gore, ambasador SFRJ u Mozambiku, Leso-

ako je rano suditi novoj Vladi za bilo šta urađeno u ovom kratkom periodu od kada je ustanovljena, jedna stvar se mora priznati.

Ova Vlada se razlikuje od prethodne u tri ključna aspekta. Prvo, mnogo jasnije definiše probleme, drugo, pokazuje veći stepen agilnosti i treće, mnogo efikasnije kreira impresiju da sa u stvarnosti nešto zaista događa. Da li je ovo dovoljno da građani Crne Gore bolje žive? Verovatno nije, međutim, realni život je pre svega stvar percepcija, a ne stvar fakticiteta. Ovo je jednostavan stav koji je razumljiv svakom ko se ikada ozbiljno bavio politikom. Instinktivno ili znalački, onaj ko upravlja novom Vladom to dobro zna. Od prvog trenutka, Premijer i ministri, poštujući ovo osnovno pravilo, kreirali su inicijalnu percepciju koja je, sudeći po istraživanjima, na samom početku pozitivnija u poređenju sa prethodnom Vladom.

N

o, moć percepcije (kao i svaka moć zemaljskog porekla) ima svoja ograničenja. Drugim rečima, ukoliko u periodu rada ove Vlade ne bude nekih konkretnih rezultata i pomaka, neće biti realnog osnova da se brani percpetivna pozicija efikasne i funkcionalne Vlade. Gospodin Đukanović to jako dobro zna. I naravno, kao svaki iskusni političar, u toj situaciji razmišlja na način da jasno definiše prioritete i polja na kojim može ostvariti relativno brzo dobre rezultate. U ovom svetlu, dva su ključna prioriteta Vlade koje treba pratiti i na osnovu kojih će se ovoj Vladi suditi na narednim izborima. Prvi prioritet je spoljnopolitičke prirode, a drugi se tiče unutrašnjeg opravdanja rada Vlade.

S

poljnopolitički prioritet je nametnut od strane međunarodne zajednice, i kao takav, ne može se ignorisati, a tiče se, naravno, Poglavlja 23 i 24 ili skraćeno borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Pritom, jasno je da se u ovom pogledu ne mogu formirati komisije, agencije, odbori i slično koji bi kreirali sliku da se ti problemi rešavaju sistemskim merama. Naprosto, međunarodna zajednica zahteva jasnu političku volju i rešavanje problema tzv. ‘krupnih riba’. Konsekventno, za očekivati je da se u ‘mreži’, za vreme mandata ove Vlade, nađe makar nekoliko ‘krupnih riba’ kako bi se opravdala pozicija vlade u očima međunarodne javnosti i kako bi se efikasno nastavio proces evropskih integracija. Drugo, unutrašnje političko pitanje, i krupan problem po sebi, to je stanje ekonomije. Crnogorska ekonomija se, to je sasvim jasno, nalazi u jako teškoj situaciji. Deficiti rastu, investicija nema, napumpana ideja preduzetništva ne daje željene rezultate. Usled toga se nameću novi porezi, jer jednostavno su troškovi države preveliki za oslabljene budžetske prilive. S obzirom da Premijer zna da je crnogorska ekonomija relativno mala, i da jedna ili nekoliko većih investicija rešavaju problem na kratak rok, strategija je jednostavna: treba obezbediti investicije ovog tipa. Efikasnost Vlade u ovom pogledu zavisiće od toga da li će se naći jedan ili nekoliko krupnih investitora koji ćeprvo perceptivno, a onda u roku od godinu-dve i realno poboljšati ekonomsku situaciju u Crnoj Gori.

N

o, ne treba zaboraviti: investitori su svuda traženi, novca na tržištu nema u izobilju, a kriza je veoma ozbiljna i u mnogo jačim ekonomijama od Crne Gore koje imaju slične strategije. Prema tome, ovo je borba koja će do kraja mandata biti neizvesna, pri čemu će od ishoda ove borbe zavisiti integritet ove Vlade, a izbori će doći mnogo brže nego što se to sada čini.

(Komentar je slobodan. Komentatori u Dnevnim novinama iznose lični stav i on ne odražava obavezno stav redakcije ili uređivačku politiku. Dnevne novine ohrabruju iznošenje različitih stavova u skladu sa zakonom i novinarskom etikom.)

KONCERT

Prvi glas Srbije čuo se i u Delta sitiju Podgoričani u ogromnom broju dočekali zvijezde “Velika je gužva, pjevačima se ne može prići, a ljudi je nikada više.

Drago mi je što su došli, ali mislim da je trebalo da koncert bude negdje na otvorenom”, kazao je jedan od roditelja.

Poslije svake pjesme, najmlađi su pozdravljali finaliste gromoglasnim aplauzima, a najviše pažnje izazvala je Sara Jovanović.

Koncert finalista “Prvog glasa Srbije” u Podgorici prvo je zvanično predstavljanje pet izuzetno talentovanih mladih izvođača nakon završetka takmičenja, za koje se na audicijama u Srbiji i Crnoj Gori prijavilo više od 5.000 kandidata. Nakon više od četiri mjeseca muzičke borbe, jednoglasnom odlukom žirija, koji su činili Vlado Georgiev, Aleksandra Radović i Saša Milošević Mare, sredinom januara ovaj šou dobio je i svog pobjednika, Mirnu Radulović iz Subotice. Nakon nastupa u Delta sitiju, Nevena Božović i Sara Jovanović bile su gošče u podgoričkom lokalu “Velvet”.

F.J.

ª Ko crnogorstvu ne bio vjeran Bogom i ljudima vazda bio ćeranº HIT NEDJELJE

Više hiljada posjetilaca, uglavnom djece, prisustvovalo je sinoćnjem nastupu Superfinalista “Prvog glasa Srbije” u podgoričkom šoping molu Delta siti. Mirna Radulović, Nevena Božović, Sara Jovanović, Zoran Stanić i Boris Petrović u 18 časova i 30 minuta obratili su se posjetiocima, a nedugo zatim i zapjevali. Samo najuporniji mališani uspjeli su da se fotografišu sa njih petoro, jer im je prilaz bio skoro nemoguć.

Organizator događaja, Prva televizija, kaže da je interesovanje za superfinaliste bilo veliko, pa su koncert morali da počnu ranije.

“Nije bilo većih incidenata, a ushićenje najmlađih bilo je veliko. Osim ovog koncerta, u planu su i drugi u ostalim djelovima Crne Gore. Počele su da stižu ponude iz Kotora, Budve, pa će do kraja februara biti organizovani nastupi i u tim gradovima”, kažu iz Prve.

Ono što smo od posjetioca mogli najčešće čuti jeste da prostor nije baš adekvatan.

Ranko Krivokapić, predsjednik Skupštine Crne Gore Predśednik Vujanović je u sukobu sa Ustavom Crne Gore koji ga ograničava na deset godina da bude predśednik ove države, a on hoće još najmanje pet. Ako je krenuo da mjeri crnogorstvo, onda i predśedniku Vujanoviću i mojoj malenkosti neka vazda na umu bude zavjet izgnanog kralja Nikole: “Ko crnogorstvu ne bio vjeran, Bogom i ljudima vazda bio ćeran”.

4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

PORUKA RAMUŠA HARADINAJA

Crnogorci tretirani u paketu sa Srbima Bivši premijer Kosova objašnjava zašto položaj Crnogoraca nije riješen Ministar vanjskih poslova Igor Lukšić

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA

Jačaju diplomatsku mrežu u zemljama EU Ministarstvo vanjskih poslova planira ove godine da pojača diplomatsku zastupljenost na nerezidentnoj osnovi u zemljama EU. Kako nam je saopšteno, biće određeni ambasadori na nerezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Podgorici, za skandinavske zemlje (Norveška, Švedska, Finska i Danska), Španiju, Portugal, Andoru, Lihtenštajn, baltičke zemlje (Letonija, Litvanija, Estonija), Rumuniju i Moldaviju, Bugarsku, Ukrajinu, Gruziju, Jermeniju, Bjelorusiju i Kazahstan.

Plan je da se po još jedan diplomata šalje u najvažnije svjetske centre - u SAD, Kinu, Tursku.

Igor Lukšić je nedavno najavio uspostavljanje Direkcije za ekonomske poslove u Ministarstvu, čiji će zadatak biti da se intenzivira ta komponenta vanjsko-političke aktivnosti, prije svega kroz ekonomske odnose i nastojanje da se

identifikuju područja gdje bi se mogli ostvariti neki brži efekti.

Lukšić smatra da svaki crnogorski ambasador treba da bude ekonomski diplomata, bez obzira da li raspolaže većim ili manjim kvantumom znanja kada je ekonomija u pitanju.

“Ali to samo po sebi nije bitno. Nije bitno da li ambasador poznaje poreske zakone, mislim da je mnogo važnije da iskoristi svoju poziciju i da afirmiše Crnu Goru u tom smislu i obezbijedi konekciju koja bi onda distribuirana od Ministarstva vanjskih poslova mogla eventualno da urodi plodom u smislu povećanja investicija”, kazao je Lukšić. Prema njegovim riječima, nije neophodno u svaku ambasadu poslati ekonomskog atašea, uslovno rečeno, ili ekonomskog savjetnika.

“Mislim da svi zaposleni tamo treba u opisu poslova da imaju i tu funkciju”, zaključio je Lukšić.

M.D.

Predsjednik Vujanović u sukobu sa himnom Reagujući na intervju predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića u dnevnim novinama Vijesti, gdje je kazao da se ponosi svojim crnogorstvom, što ne znači da je protiv drugih, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić je rekao da je Vujanović “u sukobu sa himnom i državnim simbolima Crne Gore, a ne sa nekim pojedincem”.

“Vujanović je u sukobu sa

Uskoro će biti riješen status Crnogoraca na Kosovu, najavio je u emisiji “Živa istina”, na Televiziji Atlas, Ramuš Haradinaj, bivši premijer Kosova. Haradinaj smatra da stvari idu u pravcu rješenja tog problema i da Crnogorci dobiju konstitutivna prava.

On kaže da bi status Crnogoraca na Kosovu bio odavno definisan da nijesu tretirani u paketu sa Srbima i tako ostali bez svojih mjesta u Skupštini, Vladi i Ustavu Kosova.

“Osjećanja naroda Kosova prema Crnoj Gori veoma su pozitivna”, saopštio je Haradinaj.

Nekadasnji premijer Kosova nema dileme šta će biti ishod dijaloga Hašim Tači - Ivica Dačić.

“Zna se kuda ide ovaj proces! Ide prema raščišćavanju odnosa Srbije sa Kosovom. Ne može Srbija u aprilu, kada bude odlučivano o datumu početka pregovora, zadržati ulogu koju sada ima na sjeveru Kosova”, kategoričan je Haradinaj.

Napominje da su integracije nasušna potreba i Kosova, a ne samo Srbije, s tim što Priština, po Haradinajevom mišljenju, ima daleko više vremena.

“Mi ne držimo Srbiju, Srbija drži samu sebe”, poručio je Haradinaj.

Na tvrdnje da Srbi na jugu Kosova žive kao u koncentracionim logorima, Haradinaj je odgovario da “ako si Srbin na Kosovu – malo si

Ramuš Haradinaj

ljut, nijesi najraspoloženiji građanin Kosova”.

A na podsjećanje da ga, uprkos oslobađajućoj presudi Haškog tribunala, srpska javnost i dalje doživljava kao odgovornog za zločine na području Dukađina i osnivača “Crnih orlova”, te da je četrdesetak svjedoka protiv njega naprasno nestalo ili ubijeno, Haradinaj je odgovorio: “Ako je vaš izbor da živite sa lažima, ne mogu da vam pomognem – živite”.

Na sumnje da se može uzdržati od revanšizma prema Srbima, s obzirom na to da je u ratu sa srpskim

partije Časlav Vešović rekao je u izjavi za DN da će sa procedurom za prikupljanje potpisa krenuti uskoro te da donja granica od 7710 prikupljnih potpisa neće predstavljati problem za DPS. Srpski nacionalni savjet zatražio je da političke partije, nevladine organizacije i srpske institucija pronađu zajedničkog kandidata na predsjedničkim izborima koji predstavlja srpski narod i da razmotre mogućnost zajedničkog nastupa na izborima u Nikšiću i Andrijevici.

V.K.

snagama izgubio dva brata, Ramuš Haradinaj kaže da je sa smrću računao svako ko je uzeo pušku da se bori za slobodu Kosova.

“To je bio naš izbor u to vrijeme.

Vrijednost slobode je najveća”, poručio je Haradinaj.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović se na marginama 49. Minhenske bezbjednosne konferencije sastao sa potpredsjednikom Vlade i ministrom vanjskih poslova Republike Slovačke Miroslavom Lajčakom.

Na sastanku je ocijenjeno da tradicionalno dobri odnosi dvije zemlje idu uzlaznom putanjom, te ponovljena spremnost dvije vlade da i dalje čvrsto sarađuju u oblasti evropskih integracija.

Čeka se Ustavni sud

KANDIDATURE

Predstavnici političkog kluba Pravedna Crna Gora dostavili su najvećem dijelu opštinskih komisija u Crnoj Gori, dokumentaciju potrebnu za otvaranje svesaka za potpise podrške nezavisnom kandidatu za predsjednika Radu Bojoviću.

Kako se navodi u saopštenju ovog političkog kluba, sveske će već od ponedjeljka 4. februara biti otvorene u Podgorici, Cetinju, Danilovgradu, Nikšiću, Šavniku, Žabljaku, Pljevljima, Budvi, Herceg Novom, Kotoru, Baru, Beranama i Bijelom Polju svakog dana počev od 10.00 časova. Sveske će biti otvorene i u ostalim opštinama do sredine naredne sedmice.

Od ponedeljka će u kampanju prikupljanja potpisa krenuti i DF za svog predsjedničkog kandodata Miodraga Lekića.

Poslanik Fronta Milutin Đukanović rekao je portalu Analitika, da je u Nikšiću već otvorena sveska za prikupljanje potpisa za kandidata DF-a.

Portparol najjače crnogorske

Haradinaj smatra koncept Velike Albanije prevaziđenim, a ideju o razmjeni teritorije južne Srbije za sjever Kosova nerealnom. Zato poručuje Albancima iz Preševske doline da nastave da učestvuju u političkom životu Srbije.

U “Živoj istini” Haradinaj je potvrdio da je nedavno razgovarao sa Tačijem o namjeri da ga naslijedi na mjestu premijera Kosova.

“Nije odlučeno još, ne mogu da najavim u kom smjeru će to ići. Nijesam toliki optimista. Ja sam ponudio promjenu Vlade, ali i promjenu politike, ne nastavak sadašnje“, zaključio je Haradinaj.

Slovačka podrška

Poslanik Pavlović kaže da SNP mora prestati sa dvoličnom politikom

Ustavom Crne Gore koji ga ograničava na deset godina da bude predsjednik ove države, a on hoće još najmanje pet. Ako je krenuo da mjeri crnogorstvo, onda i Vujanoviću i mojoj malenkosti neka vazda na umu bude zavjet izgnanog kralja Nikole: ‘Ko crnogorstvu ne bio vjeran Bogom i ljudima vazda bio ćeran”, navodi Krivokapić u saopštenju.

Prikupljaju potpise za Bojovića i Lekića

Prevaziđen koncept Velike Albanije

PAVLOVIĆ PORUČIO MILIĆU

Odbaciti piljarenje sa režimom Poslanik DF-a Koča Pavlović poručio je da je svađa koju pokreće vrh SNP-a najgora moguća uvertira u predizbornu kampanju. On smatra da radnje lidera ove stranke Srđana Milića predstavljaju direktnu podršku DPS-u i još direktniju Filipu Vujanoviću pred nastupajuće lokalne i predsjedničke izbore.

“SNP mora odmah prestati sa ovom dvoličnom politikom – da se deklarativno zalaže za objedinjavanje opozicije, a da sve čini da ga onemogući, i da deklarativno podržava profesora Miodraga Lekića, a da u DIK i u javnosti povlači poteze koji idu na ruku Filipu Vujanoviću”, rekao je Pavlović.

Funkcioner PzP-a je ocijenio da je podrška glasača SNP-a nezavisnom kandidatu Miodragu Lekiću prirodna i očekivana, a bez te podrške njegova pobjeda teško ostvariva. Stoga je, po njegovim riječima, neophod-

no da rukovodstvo SNP-a prestane da sije razdor unutar opozicije.

“Animozitet koji čelništvo SNPa demonstrira prema DF obeshrabruje njihove glasače, gura ih u apstinenciju, a čak bi mogao da manji broj njih usmjeri ka režimskom kandidatu, što je Vujanović i izjavio da očekuje. Siguran sam da ogromna većina glasača SNP-a ne odobrava ovakvu destruktivnu i dvoličnu politiku”, podvukao je Pavlović.

On je naveo da su predstojeći lokalni i predsjednički izbori šansa “Miliću i njegovom timu” da se iskupne za prethodni izborni poraz na parlamentarnim izborima, ali to neće postići, kako je objasnio Pavlović, ukoliko nastave da prave greške iz minulog perioda “Povrijeđena liderska sujeta i piljarenje sa dijelovima režima, loši su savezenici koje treba odmah odbaciti”, zaključio je on.

V.K.

Ustavni sud, prilikom razmatranja ustavnosti kandidature Filipa Vujanovića treba da dokaže da odluke donosi u skladu sa interesima Crne Gore, a ne partijske i volje pojedinca, ocijenio je funkcioner DF-a Nebojša Medojević.

Bjelopoljac Dragić Bulatović podnio je Ustavnom sudu žalbu povodom odluke DPS da na predsjedničkim izborima kandiduje Vujanovića.

Komunisti pristupaju Frontu Jugoslovenska komunistička partija Crne Gore odlučila je da na lokalnim izborima u Nikšiću pristupi Demokratskom frontu, ocjenjujući da jedino taj politički savez može pobijediti vladajuću koaliciju.

Iz Komunističke partije je saopšteno da su tu odluku donijeli jer smatraju da Nikšićani imaju interes da smijene lokalnu vlast koja je, kako su naveli, uništila i devastirala grad u svakom pogledu.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

INTERVJU MIODRAG LEKIĆ

O Alijansi će se odlučivati kao o Titu i Staljinu Pitanje NATO-a treba najprije raspraviti u nepropagandnoj atmosferi, a zatim o tome odlučiti na referendumu Miraš Dušević

P

redsjednički kandidat Miodrag Lekić kaže da će predsjednički izbori 7. aprila biti trenutak istine. Očekuje podršku svih građana jer smatra da je došlo vrijeme da Crna Gora dobije novog predsjednika. Insistiraće na borbi protiv korupcije, a u vezi sa učlanjenem u NATO vodiće se interesima Crne Gore. O ustavnosti kandidature Filipa Vujanovića kaže da o tome mišljenje treba da daju meritorne institucije.

● OČEKUJETE LI POBJEDU NA PREDSJEDNIČKIM IZBORIMA? Očekujem da ću se na ozbiljan i odgovoran način predstaviti građanima Crne Gore na predstojećim izborima. Moj stil nije jezik arogancije, pa ću propagandne slogane o unaprijed proglašenoj pobjedi ostaviti drugima.

Znam da ću se, u slučaju da mi građani ukažu povjerenje, na autonomnoj osnovi boriti za kulturu jedinstva zemlje, ali na određenim vrijednostima - u prvom redu za pravnu državu, za dekriminalizaciju društva, za širu pobjedu principa javne odgovornosti u crnogorskom društvu. Nadam se da će predstojeći izbori biti trenutak istine, a ne još jedan izborni rulet sa sumnjivom regularnošću. ● ČIJU PODRŠKU OČEKUJETE? Očekujem podršku svih građana upravo na vrijednostima koje sam već napomenuo. Mislim da većina građana priželjkuje kraj dugogodišnje degradacije funkcije Predsjednika države kojeg u uslovima beskrajne lojalnosti partiji i vrhovnom partijskom vođi malo ko još uzima za ozbiljno.

Crnoj Gori je potreban pravi predsjednik. Računam, dakle, na građane koji to žele, a uvjeren sam da su oni većina u ovom trenutku.

Oni su na posljednjim parlamentarnim izborima većinski glasali za promjene u Crnoj Gori.

Uvjeren sam da će se takva energija ponoviti, zapravo pojačati na predsjedničkim izborima. ● DA LI SMATRATE DA JE KAN DIDATURA FILIPA VUJANOVI ĆA USTAVNA ILI NE? To je ozbiljno pitanje, koje je već unijelo ozbiljnu sjenku na započeti izborni proces.

Tim prije što partner vladajuće koalicije govori da kandidatura Vujanovića znači čak podrivanje Ustava i državnosti. Lično bih prepustio nadležnim institucijama da daju meritorno tumačenje o tom pitanju. ● REKLI STE DA NIJEDNA AFE RA U CRNOJ GORI NEMA IS HOD, I DA SE AFERE ZATRPA VAJU SAMO NOVIM AFERAMA ŠTO JE NEVJEROVATNA SITUA CIJA RASKORAKA SA EVROPOM I EVROPSKIM ZEMLJAMA U KO JIM ZA MALE STVARI MINISTRI PODNOSE OSTAVKE. KAKO RI JEŠITI OVAJ PROBLEM? KO JE KOČNICA? Jačanjem principa javne odgovornosti. Naime, nedostatak javne odgovornosti predstavlja najslabiju tačku crnogorskog društva. Ako ona zataji zbog nedostatka političke kulture, odnosno nedostatka individualne odgovornosti, on-

da se primjenom pravnih sankcija društvo brani od korupcionaške degeneracije. Nije slučajno da međunarodni faktori, u prvom redu Evropska unija, insistiraju na borbi protiv korupcije i kriminala, a upravo za jačanje nezavisnog pravosuđa.

Dakle, mnogi smatraju, kako u zemlji tako i u međunarodnoj zajednici, da su sprega političke, ekonomske korupcije i zavisnog pravosuđa glavna kočnica za konstituisanje Crne Gore kao demokratske i pravne države. ● KAZALI STE DA JE TROBOJKA UTEMELJENA U CRNOGORSKU ISTORIJU. DA LI STE TIME OD BILI DIO PROCRNOGORSKIH BIRAČA? Moji pogledi na istoriju i savremene procese nisu primarno uslovljeni procjenama o nečijoj odbojnosti ili privlačnosti. Iako pitanje zastave u ovom trenutku ne smatram suštinskim problemom Crne Gore, to pitanje zaslužuje pažnju javnosti, naravno u sasvim smirenom tonu.

Kada su se svojevremeno Đukanović, Vujanović, Marović grčevito borili da crnogorska zastava bude trobojka, gotovo identična kao u jednoj susjednoj zemlji, bio sam angažovano i javno protiv, tražeći da se na trobojci aplicira crnogorski grb. To je bilo dobro rješenje tada, zasnovano između ostalog i na istoriji.

Mislim da nije ni danas za potcjenjivanje, pa ta tema zaslužuje ozbiljnu javnu debatu i analizu. Sve to, razumije se, ne negira legitimnost sadašnje, Ustavom propisane zastave. ● ZBOG IDENTITETSKIH PITA NJA, KOALICIJA DPS I SDP, NAZIVA DF PROSRPSKIM BLO KOM PROTIV KOJEG SE ONI BORE KAKO BI SAČUVALI JOŠ, KAKO KAŽU, ROVITU DRŽAV NOST CRNE GORE. KAKO TO KOMENTARIŠETE? Forsiranje tkz. identitetskih pitanja, pretenzija njihovog propagandnog utjerivanja, što spolja i paradoksalno na kraju stvara utisak o krizi identiteta u zemlji, ima više funkcija. Sve dobija i groteskne razmjere kada se tom temom bave partijski propagandisti, koji su uzgred prošli burne identitetske faze, zavisno od zaokreta partijskh linija. Očigledno, aktueli-

zacija identitetskih pitanja predstavlja rezervnu poziciju vlasti u trenucima kriza i afera. Kritička misao se tumači anticrnogorskim stavom. Tako je Demokratski front dočekan besmislenim etiketama, navodno prosrpskim, iako domaća javnost zna da se baš u Frontu afirmiše ideja unutrašnjeg pomirenja, odnosno da u DF sasvim skladno funkcionišu Crnogorci, Srbi, Bošnjaci i svi drugi. To je većini u Crnoj Gori sasvim jasno, pa će vlast morati makar da inovira propagandu. Ukratko, državu Crnu Goru danas ugrožavaju i kompromituju nosioci kriminala i korupcije. ● ŠTA MISLITE O ČLANSTVU CG U NATO? DA LI BISTE PROMO VISALI PRISTUPANJE ILI BISTE VODILI NEGATIVNU KAMPANJU?

5

Berluskoni je uspješan italijanski kapitalista

● ŽIVJELI STE I PREDAVALI U RIMU. MOŽETE LI UPOREDITI VLA DAVINU SILVIJA BERLUSKONIJA I MILA ĐUKANOVIĆA? Iako sasvim sigurno imam dosta rezervi prema mnogim stranama Berluskonijevih pogleda i ličnog stila, a uvažavajući umješnost vašeg pitanja, mislim da postoje veoma jake razlike u načinu, kako kažete, vladavine ove dvije osobe. Berluskoni je, uprkos nekim kontroverzama, sasvim izvjesno uspješan italijanski kapitalista. Samo u njegovom medijskom gigantu ima oko 20.000 zaposlenih koji primaju platu, plaćaju porez. To je, dakle, njegov lični uspjeh, ali i dio ukupnog progresa, imajući u vidu sve ekonomske bilanse. Drugo, Berluskoni nije van pravnog poretka. Naprotiv, on je predmet istraga, odaziva se na javna sudska saslušanja, javno saopštava svoje argumente, doživljava i presude itd. Riječju, on se brani, uvažavajući pravni poredak, nezavisnost suda i sudija, ne pada mu napamet da sudske predmete protiv njega objašnjava međunarodnom zavjerom.

Ne bih rekao da Đukanovićev privatni biznis doprinosi boljitku crnogorskog društva, niti da su druge kontroverze u vezi sa njim predmet ozbiljnog nadzora nadležnih institucija. Ukratko, oni vladaju, u bitno različitim sistemima i ambijentima.

I to je pitanje koje treba najprije raspraviti u nepropagandnoj atmosferi, a zatim odlučiti na najdemokratskiji način kao što je referendum. Nasuprot tome, postoji tendencija ideološkog pristupa, redukcijom svega na pitanje za i protiv NATO. Gotovo slično 1948. godini kada se odlučivalo o Titu i Staljinu. No, kod nas postoje stalni pokušaiji propagandnog pristupa stvarima, i nekoj vrsti permanentnog inforbiroa - kako je to već negdje i rečeno.

Lično neću voditi ni pozitivnu ni negativnu kampanju, već ću se na bazi interesa Crne Gore zalagati za njena međunarodna otvaranja prema svim integracijama koje donose dobrobit, progres i unutrašnju stabilnost građanima naše države.

● ŠTA MISLITE O SANADERIZACI JI CRNE GORE? KOLIKO JE RE ALNO OČEKIVATI TAKAV SCE NARIO I DA LI BI ON BIO DOBAR ZA NAŠE DRUŠTVO? Pojam sanaderizacije je ušao u političku leksiku kao primjer borbe protiv korupcije i kriminala i to na visokom državnom nivou. Hrvatska je takvim pristupom pokazala državnu, političku, pa i kulturnu zrelost, koja je na kraju i međunarodno valorizovana.

Ali, ne radi se o međunarodnim nagradama, još manje o lovu na vještice. U pitanju je pobjeda zemlje nad ozbiljnom bolešću, nad degeneracijom društva koja se zove korupcija i kriminal. Da, i Crnoj Gori je potrebna takva pobjeda, primarno zbog nje same. ● KAKO GLEDATE NA NESLA GANJE PO MNOGIM PITANJI MA IZMEĐU PREDSJEDNIKA FILIPA VUJANOVIĆA I PRVOG ČOVJEKA PARLAMENTA RAN KA KRIVOKAPIĆA? ŠTA JE U POZADINI? Očigledno, ne radi se samo o pravno-ustavnim problemima povodom kandidature predstavnika DPS-a. Radi se o ozbiljnim političkim problemima i razlikama. Poznata su osporavanja SDP predsjedničkog kandidata, ali ne treba zaboraviti ni teške javne optužbe Vujanovića na račun odgovornosti SDP-a za ekonomske promašaje u Crnoj Gori.

On je više puta istakao da je SDP glavni krivac za stanje u KAP-u, odbijanjem da kompletnije podrži model privatizacije u energetskom sektoru. Govorimo o glavnim ekonomskim pitanjima zemlje, o ogromnoj odgovornosti za promašaje koji prosto guše crnogorsku privredu i direktno uslovljavaju ekonomski standard građana. Ako koalicioni partneri sve to javno ne razjasne, ako dakle, nastave da dijele vlast kao da se ništa nije dogodilo, onda sve izgleda, najblaže rečeno neozbiljno, a komentar ostavljam građanima Crne Gore.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

7

RAČUNICA

Porodici porezima uzeta penzija

FOTO: Mirko Savović

Prosječna crnogorska porodica će zbog Vladinih “kriznih mjera” državi na godišnjem nivou dati 257 eura

Takse za mobilni telefon, kablovsku televiziju i strujomjer godišnje koštaju Petroviće 120 eura

Ivana Cimbaljević

S

imbolični porezi malo dopinose budžetu, ali mnogo koštaju prosječnu crnogorsku porodicu. Zamrzavanjem penzija, uvođenjem tzv. kriznog poreza, takse na sim kartice, kablovsku i strujomjere prosječna porodica na godišnjem nivou da državi 257 eura, koliko iznosi i prosječna penzija ili rata za semestar na državnom fakultetu. Dnevne novine donose priču o petočlanoj porodici Ivana Petrovića, odnosno o tome koliko će oni izdvojiti godišnje zbog uvođenja Vladinih “kriznih mjera”.

Sedamdesetogodišnji Ivan Petrović iz Podgorice, nakon četrdeset godina rada, dobio je penziju od 270 eura. On i i njegova četiri člana porodice daće približno isti iznos državi zbog uvođenja novih poreza i taksi.

Ivan se radovao januarskom usklađivanju penzija, jer je očekivao da će mu penzija biti uvećana za dva do tri odsto. Međutim, Vlada je u okviru kriznih mjera, odlučila da ove godine zamrzne penzije.

“Možda ta dva, tri procenta ne znače puno kada se o njima govori, ali kada se uzme u obizir, da je to nekih deset eura mjesečno, jasna je računica da je Vlada samo na mojoj penziji ušteđela oko 100 eura na godišnjem nivou. Možda to nekome nijesu velike pare, ali meni mnogo znače”, kazao nam je Ivan.

Do računice od 100 eura Ivan je došao tako što je računao da bi penzija trebalo da raste oko tri odsto u januaru i julu ove godine. To znači da bi mu penzija u januaru bila veća za oko devet eura.

“To znači da ću za šest mjeseci “izgubiti” 56 eura”, rekao nam je Ivan.

Kako je drugo redovno usklađivanje u julu, njegove projekcije govore da bi tada mogao da računa na povećanje od sedam eura, odnosno na dodatnih 42 eura za drugu polovinu godine. Kada se sabere 56 i 42 iznos je 98 eura.

Upravo tih na tih 98 eura, Ivan neće moći da računa zbog odluke da se zamrznu penzije.

Ali, kako je kazao Ivan, to mu ne bi toliko teško palo, da on već skoro taj iznos nije dao u toku pret-

hodne godine kako bi “svi ravnomjerno podijelili teret krize”. Porezi na sim kartice, kablovsku i električna brojila, koji su počeli da se naplaćuju u julu prošle godine, iako se na prvi pogled čini da je euro - simboličan iznos, na godišnjem nivou bude veliki.

“Izračunao sam da ću za ove poreze samo ja dati 36 eura na godišnjem nivou. Kada tome dodam i sim kartice članova moje pordodice, ta brojka je mnogo veća”, priča Ivan.

S obzirom da njegova porodica ima pet članova, logično bi bilo da ima i pet sim kartica. Međutim, on je jedini u porodici koji ima samo jednu sim karticu. Ostali članovi imaju po dvije.

“Moja supruga ima poslovni broj koji je umrežen sa nama, ostalim ukućanima pa u okviru porodice imamo besplatne razgovore. Međutim, osim te povoljnosti, ništa nije uključeno u taj paket, a cijene poruka i poziva su mnogo veće nego kod standardnih paketa. Zato ona, kao i naše troje djece imaju po još jednu sim karticu koju koriste uglavnom za slanje poruka, jer su jeftinije”, objasnio je Ivan i dodao da nije razmišljao da i sebi nabavi još jednu karticu, jer ga slanje poruka ne zanima.

I tako, petočlana porodica Petrović, pokušavajući da uštedi što više, u svojoj kući ima devet sim kartica. Štedeći svoj budžet, ujedno pune državni. Za godinu dana oni će po osnovu sim karitica, kada se izuzme Ivanova, dati 96 eura.

Međutim, to nije jedini doprinos njegove porodice punjenju budžeta u okviru tzv. Vladinih kriznih mjera. Ivanova supruga Vjera, nije ni uspjela da se obraduje povišici na početku godine. Njena neto plata je poslije četiri godine uvećana na 500 eura, i to baš u onom trenutku kada je odlučeno da osnovica za povećanje poreza na zarade bude 479 eura.

“Ukupna mjesečna primanja u decembru, mog supruga i mene su bila 670 eura, što je mnogo manje od vrijednosti potrošačke korpe koja je u decembru bila oko 800 eura. Naša primanja su nedovoljna kada se uzmu u obzir ostali mjesečni troškovi”, kazala je Vjera, majka tri sina.

Vjera će na godišnjem nivou, po osnovu povećanja poreza, dati “svoj doprinos” budžetu za nekih 25 eura. Možda to nekome nije mnogo, ali porodici Petrović jeste. Njen najmlađi sin studira, tako da dobar dio njihovog budžeta ode na finsiranje njegovog školovanja. Najstariji sin je imao sreću, jer je odmah nakon završtka škole našao posao. Radi u trgovini i mjesečno zarađuje od 300 do 350 eura.

“Nažalost, njegov posao je neizvjestan jer radi kod privatnika, tako da čim privatnik ne bude imao koristi od njega, odmah će ga otpustiti. Pored toga, problem je i njegova plata. Poslodavac ga osigurava na 180 eura, dok ostatak dobija na ruke. Ja i njegov otac možemo da budemo srećni sa penzijom koju on prima i koju ću ja imati. Sadašnji zaposleni ako se nastavi ovakav trend, kada odu u penziju, neće primati ni sto eura”, ispsričala je Vjera.

Jedina dobra stvar kojoj su se obradovali ove godine je zaposlenje njenog trećeg sina. On je dobio mogućnost stručnog osposobljavanja kroz radnu praksu.

“Drago mi je što će moj sin posle pola godine početi da radi, makar za 250 eura. To nije neki novac, ali samo neka bude redovno.

Sve je privremenog karaktera, valjda Vlada je prve mjere štednje koje su se direktno odnosile na sve građane usvojila prošlog ljeta kada su startovao obračun od po jednog eura na sim kartice, priključak za kablovsku televiziju i strujomjere. Te mjere bile su jako loše prihvaćene od javnosti, ali je Vlada istrajala u primjeni. Tu odluku je pratilo i smanjenje od sedam odsto zarada ministrima, kao i smanjenje plata i naknada direktorima i članovima Upravnih odbora u javnim preduzećima. Efekti tih mjera koje su privremenog karaktera su oko 14 miliona eura.

Krajem godine Vlada je usvojila takozvani krizni porez prema kojem je trebalo da se po stopi od 12 odsto oporezuju zarade iznad 270 eura neto. Tu Vladinu odluku odmah su ospotili sindikati i poslodavci, pa je uslijedilo dodatno usaglašavanje i korekcija prvobitnog modela.

Usvojene su izmjene koje predviđajaju da se po stopi od 15 odsto oporezuju zarade iznad 479 eura. Po većoj stopi poreza od 15 odsto oporezovaće se zarade za 44.000 radnika. Ukupni efekat odnosno prihod budžeta je 12,5 miliona eura.

Uz to došlo je do dodatnog smanjenja zarada direktorima i članovima Borda direktora u javnim preduzećima.Sve mjere su privremenog karaktera.

100+ 36 + 96 + 25 = 257 U ova vremema, svaki euro je bitan”, poručila je Vjera.

A da je bitan svaki euro, zna i Vlada. Ona je prošle godine uvela porez na kablovsku, sim karticu i elktična brojila. Ali to nije bilo dovoljno za popunjavanje “rupa” u budžetu. Nova godina, poče-

eura tokom ove godine država će uzeti od penzije od 300 eura odlukom o njihovom zamrzavanju

eura je prihod države od naplate takse od poreza od jednog eura na sim karticu, kablovsku i električno brojilo od prosječne crnogorske porodice

eura daće četiri člana porodice Petrović za porez na sim karticu, jer zbog jefnijih sms poruka imaju po dvije kartice

eura biće umanjena Vjerina zarada od novog oporezivanja plata

eura tokom ove godine daće prosječna crnogorska porodica državi po osnovu ovih poreza

la je sa novim nametima. Povećan je porez na zarade. Možda se čini da su sve ove mjere simbolične, ali one porodicu Petrović koštaju jedne penzije, koliko iznosi i rata za jedan semestar njihovog najmlađeg sina koji studira na držvnom fakultetu.

Aktuelno

8

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

MMF

BLOKADA RAČUNA

Pod lupom Kombinat aluminijuma i javne finansije

Brković

Redovna misija MMF dolazi naredne sedmice u Podgoricu

Polonski

Spisak bogatiji za sedam kompanija ne Budva. Tako je račun te lokalne samouprave nakon dvije i po godine ponovo aktivan.

Na listi su i dalje sa većim iznosima kompanije MCC inženjering, Firma Slobšar&Cok, budvanski Maestral inženjering i podgorički “Radoje Dakić”. Među većim dužnicima su i firma Ave Maria Koljčević, kao i Provladeks (duguje je 5,12 miliona), cetinjska Lipa (skoro 5,43 miliona9, Slav laif i Lovćen invest (po 4,24 miliona eura).

Nikšićki Rudnici boksita, prema najnovijem spisku, u blokadi su deset mjeseci sa dugom koji je smanjen na 1,1 milion sa 2,13 miliona eura, koliko je iznosio na kraju decembra.

Znatno je smanjen i dug firme kompanije Panto eskrou I, koja je prema podacima sa prošlog spiska dugovala 9,92 miliona eura, a na kraju januara smanjila je dug na 93.600. Na spisku su i dva fonda.

Račun HLT je blokiran zbog duga od 4,01 milion eura, a Eurofond duguje 1,13 miliona.

POSLOVNI AMBIJENT

Lakše do dozvola preko softvera Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi usvojio je juče informaciju o statusu realizacije aktivnosti i daljim mjerama na uvođenju elektronske registracije preduzeća u okviru Poreske uprave.

“Savjet je zadužio Poresku upravu da pristupi razvoju novog softvera koji će podržati sve aktivnosti CRPS-a, kako bi elektronska registracija preduzeća efikasnije funkcionisala i omogućila novim privrednim subjektima da rješenje o registraciji dobijaju povratno elektronski”, saopšteno je iz Vlade.

Savjet je razmotrio i usvojio odgovore resornih institucija povodom preporuka iz izvještaja Savjeta stranih investitora (SSI) u Crnoj

Gori o investicionoj klimi u zemlji, tzv. “Bijelu knjigu”.

Savjet, kojim je presjedavao potpredsjenik Vlade Igor Lukšić, upoznao se i sa aktivnostima na prevazilaženju problema nelikvidnosti i međusobnih dugovanja između privrednih subjekata.

“Detaljno su predstavljeni dalji koraci, odnosno aktivnosti na stvaranju uslova za brže i znatno smanjenje loših zajmova u bankarskom sistemu Crne Gore i smanjenju međusobnih dugovanja u privredi”, navodi se u saopštenju Vlade.

Tokom jučerašnje sjednice, Savjet se upoznao sa programom prioritetnih oblasti za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi za 2013. godinu.

JU OŠ «GORNJA ZETA » SRPSKA-GOLUBOVCI, 02. 02. 2013.g.

BR: 430 Shodno Zakonu o javnim nabavkama i Zakona o turizmu, OŠ »Gornja Zeta » iz Srpske -Golubovci, raspisuје TENDER Za prikupljanje ponuda za izdavanje u zakup đačke kuhinje Đačka kuhinja se izdaje u zakup do kraja nastavne godine za pravna i fizička lica.

Površina đačke kuhinje iznosi 24 m2,a nalazi se unutar školske zgrade. Škola ima ukupno 290 učenika i 20 profesora, a radi u prvoj smjeni.

Početna cijena iznosi 400,00 eura mjesečno.

Ponuda treba da sadrži : 1.Naziv pravnog ili fizičkog lica, 2.Uslove ponude i cijenu proizvoda Pravo učešća na oglas imaju pravna i fizička lica koja imaju kvalifikacije za tu vrstu djelatnosti.

Tender je otvoren 8 dana od dana objavljivanja.

Troškove objavljivanja Tendera snosi odabrani učesnik tendera.

Pismene ponude slati na adresu : JU OŠ «Gornja Zeta » - Srpska bb - Golubovci .

Kontakt telefon - tel.faks – 020-872 - 550 ; 067- 584- 200

Redovna misija Međunarodnog monetarnog fonda biće od 6. februara u sedmodnevnoj posjeti Crnoj Gori, saznaju Dnevne novine.

Misija MMF-a dolazi kako bi sagledala makroekonomsku situaciju, ekonomske trendove i reforme, razvojne planove za ovu godinu, kao i restrukturiranje bankarskog sektora. Jedna od tema kojom će se baviti i misija Međunarodnog Monetarnog fonda tokom boravka je i Kombinat aluminijuma Podgorica. Šef misije MMF-a za Crnu Goru je Nadim Ilahi. MMF se i ranije tokom posjete bavio KAP-om. I u odnosu na prošlu godinu situacija je dodatno komplikovana jer je neizvjesnost za aktiviranje garan-

cija sve veća, a dugovi kompanije se svakodnevno uvećavaju. Aktiviranje bilo koje garancije bio bi rizik za javne finansije, na šta u MMF-u sigurno neće blagonaklono gledati. Vlada može mnogo pozitivniju ocjenu dobiti za mjere koje nijesu u javnosti popularne. Očekuje se da MMF vjerovatno da pozitivan stav jer je uveden krizni porez i zamrznute penzije.

Ta međunarodna organizacija je već godinama Vladi sugerisala da poveća poreze i zaustavi rast zarada i penzija. Kroz krizni porez Vlada je došla do novih prihoda i zaustavila povećanje troškova za penzije. Sa pažnjom bi trebalo pratiti i ocjene za bankarski sektor, ko-

ji se sporo oporavlja. Među temama vjerovatno će biti i sve veći rast nelikvidnosti privrede. Tokom boravka u Crnoj Gori, planirano je da se Misija sastane sa svim relevatnim sagovornicima. Tako će osim sastanka sa nadležnim Vladinim resorima biti organizovan sastanak sa Centralnom bankom, predstavnicima poslodavca i skupštinskog Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Prema dokumentu Svjetske ekonomske prognoze MMF-a za ovu godinu rast crnogorske ekonomije je procijenjen na oko 1,5 odsto.

Rast ekonomije bi, prema MMFu, do 2017. godine trebalo da dostigne 2,2 odsto.

Snižen rejting Hrvatske

Sa jednog od zasijedanja Odbora za ekonomiju

Foto: Vedran Ilić

Na spisku kompanija čiji su računi blokirani nalazi se sedam novih preduzeća, pokazuju juče objavljeni podaci Centralne banke. Na vrhu liste su i dalje firme u vlasništvu Dragana Brkovića i Zavala invest. Ukupno je na novom spisku 2.374 firmi koje postoje u evidenciji Centralnog registra, dok je njih 189 van te evidencije. Iznos duga Zavala investa dostigao je 34,1 milion eura, dok je račun Vektre Montenegro u blokadi sa iznosom od 24 miliona eura. Na prvom sastanku povjerilaca Vektre potraživanja je prijavilo 65 preduzeća, a ukupan iznos duga je više od čak 185 miliona eura. Račun Zavala investa je u blokadi skoro tri i po godine, a Vektre Montenegro blizu dvije godine. Na spisku dužnika, pored Vektre Montenegro, nalazi se i firma Vektra Boka sa dugom od 5,54 miliona eura. Na spisku ovaj put nije bilo Brkovićevih firmi Vektra voda i Vektra investmenst, kao ni račun opšti-

KAP

Agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Mudis smanjila je juče rejting Hrvatske sa Baa3 na Ba1.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatska trenutno ima najlošiji kreditni rejting od januara 1997. godine, prenosi Biznis.ba. Agencija Mudis je upozorila ulagače na finansijskim tržištima da pozajmljivanje novca Hrvatskoj predstavlja značajan rizik, a ne kao do sada umjereni, pa je srušila rejting na nivo smeće (junk). To je sredinom decembra učinila i agencija Standard end purs, zbog čega je Hrvatska pozvala Međunarodni monetarni fond u pomoć.

O poravnanju na Dan zaljubljenih

Prijave do 28. februara

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet raspravljaće 14. februara o situaciji u Kombinatu aluminijuma Podgorica. Vlada je, prema zaključcima Skupštine iz juna prošle godine, dužna da svakih 15 dana informiše Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao i Komisiju za praćenje i kontrolu postupka privatizacije o realizaciji zaključaka. Pred članovima Odbora na pitanja trebalo bi da odgovara, kako je i bila dosadašnja praksa, ministar ekonomije Vladimir Kavarić.

Situacija u fabrici je i dalje složena, a postoji i potencijalni rizik od aktiviranja garancija. Takođe, KAP očekuje i dogovor u vezi sa snabdijevanjem strujom, s obzirom na to da je 1. oktobra prošle godine istekao ugovor sa Elektroprivredom (EPCG).

Jedna od tema biće i sporno poravnanje 20. jula prošle godine između KAP, EPCG, Rudnika uglja i

Centralna banka Crne Gore (CBCG) pozvala je zainteresovane da se najkasnije do 28. februara prijave na konkurs za dodjelu godišnje nagrade te institucije.

Zainteresovani treba da do 28. februara dostave CBCG diplomske, magistarske i doktorske radove iz oblasti bankarstva i monetarne politike i teorije, kako bi mogli učestvovati na konkursu. Iz CBCG je saopšteno da će najbolji u kategorijama doktorskog, magistarskog i diplomskog rada biti nagrađeni sa četiri hiljade eura, odnosno tri i dvije hiljade eura.

Pravo učešća na konkursu imaju državljani Crne Gore koji su u prethodnoj kalendarskoj godini odbranili diplomski, magistarski ili doktorski rad na nekom od univerziteta, fakulteta ili visokih škola u Crnoj Gori.

Vlade. Dnevne novine su objavile da je ukupan dug Kombinata aluminijuma prema Elektroprivredi u julu pod nepoznatim okolnostima sa oko 58 miliona eura smanjen na oko 43 miliona, međusobnim prebijanjem dugova između Vlade, KAPa i EPCG. Skupština je 29. februara prošle godine prihvatila odluku Vlade da preuzme dug KAP-a od 22 miliona EUR prema Dojče banci. Zaključcima se definisao raskid ugovora sa sadašnjim vlasnikom KAP-a, ruskom Centralno-evropskom aluminijskom kompanijom (CEAC), odnosno, En plus grupom, i to, kako je navedeno, na najefikasniji način.

Vlada ovih dana aktivno traži rješenje za situaciju u KAP-u. Opcija koja bi joj najviše odgovarala je mirno preuzimanje uz saglasnost ruskog partnera, ali do toga nije lako doći. Ukoliko to ne bude realizovano, moguća opcija je stečaj.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

9

VLADA

Prihodi budžeta veći 11 odsto Januarski budžetski prihodi iznosili su 54,4 miliona eura i veći su za 11,5 nego u istom mjesecu prošle godine, saopšteno je iz Ministarstva finansija.

Iz tog resora su, pored činjenice da je ostvareno znatno uvećanje prihoda u odnosu na uporedni period, posebno pozitivnim ocijenili strukturu realizovanih poboljšanja.

“Porast naplate zabilježen je kod prihoda po osnovu poreza na dobit pravnih lica, koji su 22,3 odsto veći nego u istom mjesecu prošle godine, kao i prihoda po osnovu poreza na dodatu vrijednost, koji su veći za 17,3 odsto”, kaže se u

saopštenju, prenosi Mina-biznis.

Navodi se da su i prihodi po osnovu doprinosa veći za 20,1 odsto nego u istom mjesecu prošle godine što je, kako su pojasnili iz Ministarstva, posljedica rasta zaposlenosti kao rezultata Vladinog programa stručnog osposobljavanja.

“Ostvarenje stopa rasta kod navedenih izvora prihoda ukazuje da je, u odnosu na januar prošle godine, ostvaren blagi rast ekonomske aktivnosti i da je poboljšana naplata poreskih prihoda, kao rezultat kontinuiranih aktivnosti nadležnih organa”, navodi se u saopštenju.

TRGOVINA

Konkurencija spustila cijene DN obišle najveće markete i zapazile niže cijene pojedinih artikala, ali i pored toga slaba kupovna moć potrošača Ivana Boljević

N

a crnogorskom trgovačkom tržištu posljednja dva mjeseca konkurencija se zaoštrava. Tako je u kratkom periodu hljeb sa 70 centi dostigao upola nižu prodajnu cijenu, a spisak artikala koji imaju niže cijene svaki dan je duži. Tako je sve više onih koji obilaze više megamarketa, tražeći povoljniju cijenu. Kupovna moć je i dalje slaba, ali nadu budi jača konkurencija.

Obilazak četiri podgorička megamarketa posljednjeg radnog dana u sedmici često može da navuče na pogrešan zaključak. Svakodnevne, a naročito vikend akcije, privuku veliki broj potrošača, ali ne i veliku potrošnju. Konkurentnost najčešće znači nisku cijenu, kojom se marketi u tržišnoj utakmici na nevelikom prostoru bore za potrošačku naklonost. Najčešće pribjegavaju snižavanju artikala osnovnih životnih namirnica, poput hljeba, mlijeka, ulja, šećera i osnovnih higijenskih sredstava. Iako tržišna utakmica ide u prilog kupcima, u Centru za zaštitu potrošača smatraju da ova-

Strogo zabranjeno bilježenje cijena?

Tražeći najniže cijene u jednom megamarketu u Podgorici, naišli smo na neprijatnost. Nakon što je zabilježila nekoliko cijena osnovnih životnih namirnica, našoj novinarki prišlo je uniformisano lice i kazalo da je to “strogo zabranjeno”. Iako nije poznat zakon po kome bi bilježenje cijena bilo zabranjeno, u marketu su insistirali da se to odmah prestane i našu reporterku diskretno su dok nije napustila objekat.

“Ne postoji član zakona koji propisuje zabran bilježenja cijena, jer bi to povlačilo i druge zabrane koji nijesu logični.

Cijne su javno istaknute i pravo njihovog bilježenja niko ne može da vam ospori”, kazao je za Dnevne novine Predrag Boljević iz Centra za zaštitu potrošača.

kva situacija samo odaje slabu kupovnu moć.

“Cijene padaju kako bi se makar na nekom nivou održala i pridobila već godinama loša moć kupaca.

Ljudi u uslovima krize pribjegavaju kupovini najpotrebnijih namirnica, tako da je pogrešan ustisak da snižavanje cijena odaje pozitivne ekonomske parametre”, kazao je za Dnevne novine Predrag Boljević iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP).

Kako god, ova činjenica uravnotežila je ranije drastične cjenovne razlike. Iako su stekli naviku da dnevno obiđu i po nekoliko marketa, sada potrošači mahom odgovaraju da su cijene “svuda iste”. Tako su nakon prve akcije u kojoj je jedan od marketa snizio hljeb na 0,30 centi, uslijedila slična sniženja i u drugim megamarketima.

“Hljeb se, ukoliko poranite, može kupiti za 0,30 ili 0,35 centi, slatko mlijeko je 0,79 centi po litru, kisjelo sada oko 0,90 centi, ulje 1,29 eura... To je ono što znamo napamet, što stalno kupujemo i manje-vi-

še svuda je isto. Ranije smo išli od marketa do marketa i tražili akcije, ali sada se to ne isplati, jer svi jedni od drugih preuzimaju”, kazala je Mirela, završavajući svoju dnevnu trgovinu.

Mlijeko se prodavalo doskoro i po cijenama višim od 85 centi, a ulje je čak dostizalo i 1,90 eura. Sada su i sredstva za ličnu higijenu, deterdžent, sapuni i sredstva za čišćenje proizvođača iz regiona, takođe na akciji u svim marketima koje smo posjetili. Najpopularniji dječji sapun proizvođača iz Srbije tako možete naći za 0,30-0,35 centi, dok tri kilograma najkupovanijeg inostranog deterdženta za veš u vikendakciiji košta 3,95 eura. Ulazak regionalnih trgovačkih lidera na domaće tržište umnogome je uslovilo “žučnu” konkurenciju. Možda zato što plasirajući “svoje” proizvode (u kojima Crna Gora oskudijeva) imaju niže cijene, ili zato što su ranije oformili svoj brend, tek - ima onih koji si u uslovima krize sabiraju profit.

I proizvođači na razne načine doskaču krizi, pa se, da bi smanjili troškove, opredjeljuju za jeftiniju vrstu ambalaže. Tako litar mlijeka sa plastičnim otvaračem na uobičajenoj kartonskoj ambalaži, proizvođača Imlek, popularna “Kravica”, košta 0,79 ili 0,89 centi, dok ista količina mlijeka istog proizvođača u ambalaži koja nema plastični zavrtanj košta 0,68 centi.

Drastične razlike u cijenama ne prepoznaju se ni u drugim prehrambenim artiklima kakvi su slatkiši ili slane grickalice. Ipak, za njihovu kupovinu kupci se manje opredjeljuju. “ K u pujem osnovno, a za ostalo ako pretekne. Djeca naručuju ‘smoki’, ‘plazmu’, ‘jafu’... Pola eura, euro i kusur... Nakupi se. Gledam koliko mogu i njima da izađem u susret, ali važno je da za hranu i higijenu ima, ostalo kupujem od slučaja do slučaja”, iskrena je Stanka sa Zabjela.

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u decembru prošle godine iznosila je 799,4 eura.

BARSKA PLOVIDBA

Dobili garancije Investiciono-razvojni fond (IRF) finansiraće, sa oko 909.000 eura, devet projekata malih i srednjih preduzeća (MSP), odlučio je juče Odbor direktora Fonda. Kako je saopšteno nakon sjednice Odbora, donešena je i odluka o izdavanju dugoročne garancije za investitora Barska plovidba, u iznosu od 900.000 eura “Odbor direktora je donio i odluke koje se tiču odobrenja faktoring aranžmana za četiri korisnika, a ukupni odobreni limit ustupanja iznosi do 615.000 eura. Od aktiviranja faktoring usluge, IRF je do danas ostvario otkup potraživanja od 15,8 mililiona eura”, kaže se u saopštenju.

Iz IRF-a su podsjetili da je ta finansijska institucija od osnivanja, zaključno sa današnjim odlukama Odbora direktora, kreditno podržala 462 projek-

ta MSP, preduzetnika i poljoprivrednih proizvođača, sa više od 39,1 milion eura, dok su poslovne banke izdvojile dodatnih 7,2 miliona. Podsjećaju i da je IRF definisao nove uslove kreditiranja MSP koji su aktuelizovani nedavnim objavljivanjem konkursa u sredstvima javnog informisanja i na vebsajtu Fonda.

VEKTRA INVESTMENTS

Račun nije blokiran

Ročište o uvođenju stečaja u kompaniju Vektra investments, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke i OTP faktoringa, zaključeno je juče, a odluka će, kako je najavljeno, biti donijeta u zakonskom roku.

Punomoćnik stečajnog dužnika Ranko Grbavac je naveo da je sporna visina duga, zbog kojeg je podnijet predlog za uvođenje stečaja, jer se vodi poseban parnični postupak pred Privrednim sudom u Podgorici.

“Dužnik, kao preduzeće, posluje isključivo preko poslovnog računa koji je prohodan, odnosno ni-

je u blokadi, pa se ne može tvrditi niti je tačno da dužnik ne izmiruje svoje dugove o dospjelosti”, kazao je Grbavac.

On je predložio da sud obavi uvid u parnične spise iz kojih se vidi da je dug sporan, kao i da se taj predlog odbije kao neosnovan, pri čemu je sudu priložio potvrdu Centralne banke (CBCG) u kojoj se vidi da poslovni račun nije blokiran.

Stečajni upravnik Dejan Keković sudu je dostavio potvrdu CBCG od 30. januara, u kojoj se navodi da računi Vektre investments nijesu u blokadi.

ODBORI

Vanredne skupštine zbog naknada Više crnogorskih preduzeća u većinskom državnom vlasništvu zakazalo je vanredne skupština akcionara kako bi se utvrdile naknade članovima odbora direktora u skladu sa Vladinim mjerama štednje. Željeznička infrastruktura (ŽICG), Montekargo Kontejnerski terminal i generalni tereti i Održavanje željezničkih voznih sredstava zakazali su vanredne skupštine akcionara za 4. mart, prenosi agencija Mina-biznis.

Ključni razlog za sazivanje vanrednih sjednica je utvrđivanje na-

knada članovima odbora direktora, a dnevnim redom skupština akcionara ŽICG, Montekarga i Održavanja željezničkih voznih sredstava predviđeno još jedino izjašnjavanje o izmjenama i dopunama statuta preduzeća.

Dioničari Kontejnerskog terminala i generalnih tereta, u skladu sa dnevnim redom, trebalo bi da, pored odluke o utvrđivanja naknada, usvoje i zapisnik sa redovne sjednice skupštine, održane krajem juna prošle godine, kao i jedinstveni spisak akcionara preduzeća.

10 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

KRIVIČNA PRIJAVA

Ilustracija: Samo četiri osobe prijavile se za polaganje ispita za prve javne izvršitelje

Držao u gepeku oružje i palice

Zaplijenjene stvari

Tivatski policajci podnijeli su krivičnu prijavu protiv sugrađanina N.D. (31) koji je u ponedjeljak obio vikendicu u tivatskom naselju Seljanovo, vlasništvo Beogađanina M.M. iz koje je ukrao više tehničkih uređaja. Krivična prijava podnijeta je i protiv kupca ukradenih stvari I.J. (32), takođe iz Tivta, kod kojeg su policajci pronašli oružje za koje nije posjedovao dozvolu, saopšteno je iz Uprave policije.

Nakon što je pokradeni Beograđanin 28. januara prijavio krađu, policajci su sjutradan na osnovu operativnih saznanja kontrolisali automobil “VW pasat”, kotorskih tabli, kojim je upravljao I.J., dok se na mjestu suvozača nalazilo još jedna osoba. Pregledom automobila policajci su pored ukradenih teh-

ničkih uređaja ispod vozačevog sjedišta pronašli pištolj marke “blow” mini, cal 6,35 mm, sa okvirom u kojem su se nalazila tri metka, za koji I.J. nije imao dozvolu. “U prtljažniku su pronađeni dva para lisica, crna metalna palica - šoker i dva spreja “pfeffer ko fog”, koji takođe pripadaju I.J. Osim toga, pronađeno je i oduzeto više tehničkih uređaja, za koje se sumnja da potiču iz pomenute teške krađe – mini muzička linija, mikser, dva telefonska aparata, i aparati za domaćinstvo”, objasnili su iz policije.

Nakon pronalaska ukradenih predmeta, inspektori su kriminalističkom obradom došli do sumnje da je N.D. počinio tešku krađu. Inspektori sumnjaju da je N.D. pokradene tehničke uređaje prodao I.J. za 100 eura.

B.R.

ILEGALNO

Oduzeta puška

Barski policajci prodnijeće krivičnu prijavu protiv V.P. (56) iz Bara, kod kojeg su u ilegalnom posjedu pronašli lovačku pušku sa municijom, saopšteno je iz Uprave policije. “Policajci su prekjuče u planiranoj akciji, u naselju Stari Pristan zatekli V.P, kod kojeg su pronašli lovačku pušku “zastava”, cal. 16 mm, u kojoj su se nalazila dva patrona lovačke municije. U džepu V.P. pronađena su još tri patrona istog kalibra”, objasnili su u policiji. Kako V.P. nije posjedovao odobrenje za držanje i nošenje lovačke puške, vatreno oružje i municija su oduzeti od njega, nakon čega je u barsku poiciju. Nakon što je nadležni tužilac kvalifikovao djelo, barski inspektori će protiv V.P. podnijeti krivičnu prijavu, zbog sumnje da je nedozvoljeno držanja oružje i eksplozivne materije, kazali su u policiji.

B.R.

OTKRIVEN

Lopova odala DNK Ilustracija

KAŠNJENJE

Niko neće u javne izvršitelje

Zbog nezainteresovanosti kandidata, Ministarstvo pravde kasni u primjeni Zakona o javnim izvršiteljima Svetlana Kumburović

N

a oglasu za polaganje ispita za prve javne izvršitelje u Crnoj Gori javile su se svega četiri osobe, što nije dovoljno za organizovanje ispita, pa samim tim ni za uvođenje instituta javnih izvršitelja kojih bi ukupno trebalo biti 32. Ministarstvo pravde ponovilo je oglas, koji će trajati sve dok se na konkursu ne odazove najmanje deset kandidata. Pored nedostatka finanasijskih sredstava za obuku prvih javnih izvršitelja, ovo je jedan od razloga zašto kasni primjena Zakona o javnim izvršiteljima.

Javni izvršitelji ubrzo će preuzeti poslove sudskih, što će rasteretiti sudove, omogućiti efikasniji i brži postupak izvršenja i profesionalnije obavljanje tih poslova. Povjerioci će svoja potraživanja, umjesto u parnici koja je često rezultirala neizvršenjem sudske odluke, naplaćivati posredstvom javnih izvršitelja. Izvršitelji će biti angažovani ako građani koji duguju novac dobrovoljno ne izmire dugovanja u zakonski predviđenom roku. Izvršitelji će, po dobijanju posla, biti slobodni da odrede način naplate što znači da će biti ovlašćeni da od dužnika oduzmu imovinu i prodaju je.

Izuzetak od novog pravila izvršenja su slučajevi predaje djeteta, vraćanje zaposlenog na rad i neke spe-

Uslovi

Analiza biološkog materijala koji je izuzet tokom uviđaja zbog teške krađe kuće Podgoričanina G.M. koja se nalazi u kolašinskom selu Strateška Gora, policajci su došli do sumnje da je kradljivac D.S. (24) iz Negotina, saopšteno je iz Uprave policije.

Policajci su postupajući po prijavi G.M. od 27. decembra 2010. godine, u kojoj se navodi da je jedno ili više njemu nepoznatih osoba iz njegove kuće koja se nalazi u selu Sreteška Gora u Kola-

šinu, ukradena malokalibarska puška “TOZ 17-01”, kalibra 22 mm i lovački karabin, izašli na mjsesto događaja, obavijestili nadležnog tužioca, izvršili uviđaj i izuzela tragove. “Vještačenjem izuzetih bioloških tragova policija je došla do sumnje da je D.S. počinio tešku krađu2, objasnili su iz policije. Sumnja se, da je D.S., tokom decembra 2010. godine, obio prozor na kući G.M. i ušao u unutrašnjost, odakle je ukrao navedeno oružje, a potom pobjegao. B.R.

Javni izvršitelji mogu biti crnogorski državljani koji su završili Pravni fakultet, sa najmanje pet godina radnog iskustva i položenim ispitom za javnog izvršitelja. Pravnici koji imaju položen pravosudni ispit, nijesu obavezni polagati ispit za javnog izvršica, predviđeno je Zakonom o javnim izvršiteljima.

Zakon je usvojen uprkos stavu Advokatske komore da je predloženo rješenje o izvršiteljima neustavno jer omogućava fizičkim licima da zadiru u sudske poslove. Sa druge strane, Ustavom je predviđeno da te poslove može vršiti samo sud. Osim rasterećenja sudova, iz Ministarstva pravde ranije su isticali da se ovim Zakonom udovoljava preporukamna međunarodnih institucija.

cifične radnje koje može izvršiti samo izvršni dužnik. Takva izvršenja i dalje ostaju u nadležnosti suda.

Iz Ministarstva pravde priznaju da su probijeni rokovi za imenovanje prvih javnih izvršitelja predviđeni Zakonom o javnim izvršiteljima koji je usvojen u decembru 2011. godine. Iako su, kako kažu, donešeni svi podzakonski akti za primjenu toga zakona, tačan datum kada će javni izvršitelji početi da rade, ne može sa preciznošću utvrditi.

“U cilju obezbjeđenja efikasnijeg obavljanja ove djelatnosti i stvaranja pravne sigurnosti građana, Ministarstvo pravde donijelo je sva podzakonska akta za implementaciju zakona”, kažu iz Ministarstva, ističući da su u tom smislu doneseni Pravilnik o radu javnih izvršitelja, Pravilnik o određivanju broja mjesta i službenih sjedišta, Pravilnik o obliku i sadržaju njihove službene legitimacije kao i Pravilnik o programu i načinu polaganja ispita za javne izvršitelje.

Glavni razlog kašnjenja u imenovanju prvih javnih izvršitelja je, ako je suditi po odgovorima iz resornog ministarstva, nedostatak materijalnih sredstava i nedovoljna zainteresovanost građana za bavljenje ovim pozivom.

“Ministarstvo pravde i ljudskih prava planiralo je organizovanje obuke na profesionalnom nivou od strane eksperata iz okruženja, kako bi se zainteresovani kandidati blagovremeno pripremili za uspješno polaganje ispita. S obzirom na nedostatak finansijskih sredstava za organizovanje adekvatne obuke, kasnilo se sa organizacijom prve obuke za polaganje ispita zainteresovanih kandidata, a samim tim je i pomjeren rok za organizovanje ispita”, kažu u

Hrvatska ukinula zakon Hrvatska je tokom minule godine uspjela da uvede i da ukine “Zakon o javnim ovršiteljima”. Kako nije dao očekivane rezultate već je, po pisanju tamošnjih medija, vrijeđao ugled i dostojanstvo dužnika. Polugodišnji vijek Zakona o javnim ovršiteljima uslovljen je činjenicom da, po pisanju tamošnjih medija, nije dao rezultate već je, nasuprot tome, vrijeđao dostojanstvo dužnika.

S druge strane, od 2005. godine u Makedoniji, a nešto kasnije i u Albaniji, javni izvršitelji uspješno sprovode postupak izvršenja. Ovaj sistem izvršenja prošle godine je preuzela i Srbija.

Ministarstvu pravde.

Prva obuka za javne izvršitelje organizovana je u decembru prošle godine, nakon čega je Ministarstvo pravde istog mjeseca objavilo prvi javni poziv za polaganje ispita za javne izvršitelje na koji se prijavilo samo četiri kandidata. Nakon toga, prije nekoliko dana, objavljen je drugi javni poziv za prijavljivanje kandidata i još je u toku. “Uslov za organizovanje ispita je najmanje 10 kandidata. Kada se ovaj uslov ispuni, Ministarstvo će raspisati konkurs za njihovo imenovanje i to u zakonskom roku od 30 dana”, kažu iz Ministarstva pravde.

Imajući u vidu da je usvojenim zakonom i podzakonskim aktima predviđeno imenovanje 32 izvršitelja na teritoriji Crne Gore, odnosno na svakih 25.000 stanovnika po jedan, postojanje ovog instituta pod znakom je pitanja. U prilog nadi da će se na aktuelni konkurs javiti više kandidata ne ide činjenica da je riječ o pozivu za osobe koje bi, u maloj sredini, morale “utjerivati dugove” do granice oduzimanja i prodaje imovine dužnika.

Aktuelno 11

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

DRUŠTVENO-KORISNI RAD

Rad u javnom interesu uskoro i u praksi

Ana Radusinović

Počele pripreme za sprovođenje alternativnih sankcija u Crnoj Gori, projekat podržala EK posredstvom IPA fondova Marija Palibrk

P

eriod od dvije godine, koliko u Zakonu o prekršajima Crne Gore postoji kaznena mjera društveno- korisni rad, očigledno nije bio dovoljan da bi ta praksa zaista zaživjela u našem pravosudnom sistemu. Sudije su u presudama počele sve više da izriču ovu kaznenu mjeru, ali nemaju povratnu informaciju od Ministarstva pravde da li se ove presude sprovode. Po preporuci EK prije nekoliko dana počela je primjena projekta, kojim će se krenuti u sprovođenje mjera alternativnih sankcija.

Sankcija društveno-korisni rad, koja se može izreći samo za prekršaje, iako ima brojne prednosti još nije zaživjela u Crnoj Gori. Za to, kako su naveli iz Ministarstva pravde, koje je nadležno za sprovođenje ovih mjera, potrebno je ispuniti više uslova u brojnim državnim sektorima.

“Za razvoj ovog sistema, pored nesumnjive političke volje, zakonodavnog okvira u koji su inkorporirani svi savremeni standardi u ovoj oblasti, mora postojati razvijena infrastruktura, počev od razvijene službe do partnerstava države sa kompanijama i preduzećima u koja bi se upućivala ova lica na rad, od dobre prakse izricanja ovakvih vidova kažnjavanja, do razvitka svijesti svakog pojedinca da može i želi da prihvati u svoj kolektiv i lice koje na taj način služi izrečenu kaznu”, kazala je Ana Radusinović, portparolka Ministarstva pravde Crne Gore. Ona je dodala da je uvođenje i afirmacija alternativnih vidova kažnjavanja jedan od prioriteta reforme kazneno-popravnog sistema, jer se na ovaj način rješa-

Ilustracija: Novcem iz IPA fondova finansiraće se projekat primjene društveno korisnog rada

va više problema među kojima je i preopterećenost zatvorskih kapaciteta. Samim tim, čim bi se taj problem riješio, smanjio bi se i državni trošak. Osim toga, pojedinac kome se izrekne ova kazna, kako su naveli iz Ministarstva, brže se rehabilituje i resocijalizuje, a na taj način doprinosi državi i društvu.

Iako ova sankcija postoji već dvije godine, u Ministarstvu pravde tek u posljednje vrijeme preduzeti su veći koraci da se stvore uslovi da bi i ova odredba zakona mogla da se primjenjuje. U te svrhe, u pripremi je Zakon o alternativnim sankcijama, koji će se, kako navode iz Ministastva, uskoro naći na agendi Vlade. Takođe, u toku je uspostavljanje Probacione službe koja će biti nadležna za nadgledanje osuđenika, a predviđeno je sklapanje ugovora sa kompani-

jama, koje su iskazale spremnost da sarađuju po ovom pitanju.

“Proces uspostavljanja pomenute infrastrukture zahtijeva novac, vrijeme i kadar, ali kampanje kroz koje bi se ovakvi vidovi kažnjavanja afirmisali u crnogorskom društvu. U te svrhe, od 27. januara 2013. godine Ministarstvo pravde implementira projekat, čiji je značaj prepoznala Evropska komisija opredjeljujući za njega sredstva kroz IPA fondove, a u saradnji sa Njemačkom, koji će trajati 18 mjeseci i koji za cilj ima finalizovanje ovih aktivnosti i punu implementaciju alternativnih vidova kažnjavanja u Crnoj Gori”, navela je Radusinović.

Kaznu rada u javnom interesu, koja je propisana članom 26 Zakona o prekršajima Crne Gore, može se isreći samo uz pristanak

Četiri presude

U Osnovnom sudu u Podgorici, tokom prošle godine, ova vrsta krivične sankcije izrečena je svega četiri puta, odnosno postoje samo četiri pravosnažne presude.

“Radi izvršenja navedene kazne proslijeđene su Ministarstvu pravde Crne Gore koje je nadležno za ove vrste kazne. O izvršenju navedenih kazni od Ministarstva pravde nijesmo dobili povratnu informaciju”, navela je Ivana Becić, portparolka Osnovnog suda u Podgorici. osuđenika.

“Rad u javnom interesu ne može biti kraći od osam časova niti duži od 80 časova, pri čemu se ne može obavljati duže od dva časa dnevno, odnosno duže od 40 časova tokom jednog mjeseca. Prilikom izricanja kazne rada u javnom interesu sud će voditi računa o vrsti i težini pre-

kršaja, kao i o ličnosti učinioca”, piše u Zakonu.

Ukoliko osuđenik ne služi propisanu kaznu, Zakonom je predviđeno da se mjera društveno-korisni rad zamijeni kaznom zatvora i to tako što će se svaka četiri započeta časa rada u javnom interesu zamijeniti sa jednim danom zatvora.

OPTUŽNICA

Ilustracija

Romina Vlahović uskoro na optuženičkoj klupi Više tužilaštvo podiglo optužnicu protiv zamjenice Osnovnog državnog tužioca u Podgorici zbog sumnje da je izvršila sitnu krađu

PRESUDA

Osuđen albanski državljanin Albanski državljanin Glejdi T. Glava (35) osuđen je na godinu i osam mjeseci zatvora zbog šverca oko 16 kilograma marihuane, odlučilo je krivično vijeće sudije Vesne Moštrokol u Višem sudu u Podgorici.

U presudi se navodi da je Glejdi preko Graničnog prelaza Sukobin

4. decembra prošle godine u 11.36 časova, iz Albanije u Crnu Goru, “mercedesom” unio 15.879 grama marihuane koja je bila upakovana u 38 pakovanja. Okrivljeni je preko teritorije Crne Gore namjeravao da drogu preveze do Italije, ali je otkriven na Graničnom prelazu Debeli brijeg.

S.K.

Više državno tužilaštvo je nakon sprovedene istrage podiglo optužnicu protiv Romine Vlahović, zamjenice Osnovnog državnog tužioca u Podgorici zbog sumnje da je izvršila krivično djelo sitna krađa, utaja i prevara, kazala je Viši državni tužilac Vesna Jovićević.

“Vlahović se stavlja na teret da je dana, 12. januara u Podgorici u maloprodajnom objektu MPM. DOO “Cosmetics market” oduzela i prisvojila dva kozmetička proizvoda male vrijednosti”, objasnila je Jovićević.

Ona je dodala da je optužni akt podnijet Osnovnom sudu u Podgorici koji je nadležan da sudi u krivičnim djelima ove vrste.

Tužiteljka Romina Vlahović snimljena je bezbjednosnom kamerom kako u radnji “Cosmetics market” prepakuje skupocjene kreme u kutije krema sa nižom cijenom.

Prevaru je razotkrio radnik obe-

Ilustracija

zbjeđenja koji je odmah pozvao policiju. Vlahović se na licu mjesta nije identifikovala tako da zaposleni u radnji do dolaska polici-

je nijesu znali o kome je riječ. Tek u policiji je ustanovljeno da je riječ o zamjenici Osnovnog državnog tužioca.

B.R.

12 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

VANJA ĆALOVIĆ:

ISTRAGA

Ne znamo da li nas još nadgledaju Iz mora izvučen leš žene MANS od države i UP zbog narušavanja prava na privatnost i ugrožene časti traži 37.500 eura U Osnovnom sudu u Podgorici juče je, saslušanjem izvršne direktorice NVO MANS Vanje Ćalović, počeo spor protiv Uprave policije i države Crne Gore, koju je ova nevladina organizacija tužila zbog nezakonitog pristupanja njihovoj internet komunikaciji i saslušanja Ćalović povodom objavljivanja snimka svadbe odbjeglog Rožajca Safeta Kalića. Na ovaj način, kako se navodi u tužbenom zahtjevu, policija je narušila pravo na privatnost i ugrozila je čast i ugled 25 zaposlenih u ovoj NVO, zbog čega za svakog od njih traže naknadu materijalne štete u iznosu od po hiljadu i po eura, odnosno ukupno traže 37.500 eura. Ćalović je u toku saslušanja navela da ne znaju da li još traju mjere nadzora nad radnicima MANS- a.

Kako je objasnila, oni su od UP, predsjednika Višeg suda u Bijelom Polju i od Vrhovnog državnog tužioca tražili prikupljene podatke o mjerama nadzora. Iz bjelopoljskog suda su naveli da su spisi kod Vrhovnog državnog tužioca, nakon čega su se obratili tužiocu, ali odgovor, kako je navela Ćalović, još nijesu dobili.

“To znači da smo još pod određenim mjerama, ali ne znamo da li se

Vanja Ćalović

radi o privatnoj ili poslovnoj komunikaciji i da li te mjere još traju”, kazala je Ćalović.

Ona tvrdi da su aktivisti MANS-a za snimak Kalićeve svadbe saznali su iz medija, a kao organizaciju koja se bavi borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije, zanimalo ih je da li se na njemu nalaze šefovi kriminalnih grupa u regionu, Darko Šarić i Naser Keljmendi, pri-

padnici zemunskog i surčinskog klana, kao i obavještajac Zoran Lazović. Snimak su objavili, kako je navela Ćalović, jer su mislili da javnost treba da zna da li “šefovi podzemlja” sjede zajedno sa šefovima obavještajne službe.

“Snimak smo objavili pod anonimnim imenom, jer nijesmo htjeli da budemo bilo čija meta. Međutim, policija je razglasila da smo mi to ura-

dili i umjesto da nas zaštiti od Kalića, ona je njega zaštitila od nas”, navela je Ćalović.

Kako je dodala, kada je otišla da da iskaz, u policiji su je sačekala tri inspektora za krvne delikate koji je nijesu upoznali sa predmetom saslušanja, već su joj rekli samo da je lažno svjedočenje krivično djelo.

Nakon toga su joj kazali kako znaju da je neko iz te NVO postavio snimak, jer su pratili njihovu internet komunikaciju.

“To znači da su pratili svi našu privatnu i poslovnu komunikaciju sa velikim brojem ljudi kako iz zemlje, tako i iz inostranstva, kao i sa brojnim diplomatama”, tvrdila je Ćalović.

Podsjetila je da je, iako je Veselin Veljović, tadašnji direktor UP, javno saopštio da su nadzor MANS- a i njeno saslušanje obavljeni po nalogu državnog tužioca, Savjet za građansku kontrolu utvrdio da je na saslušanje bila pozvana mimo zakona.

“Na ovaj način pokušali su da ukaljaju ne samo moj ugled, već i ugled organizacije u kojoj radim, jer smo predstavljeni kao osobe prema kojima se preduzimaju određene mjere”, zaključila je Ćalović.

M.V.P.

Tijelo ženske osobe starosti između 55 i 60 godina izvučeno je juče popodne iz mora kod Rafailovića. Tijelo su mještani primijetili oko 15.05 časova, a kako su kazali, plutalo je u vodi kod plavog kamena u moru, ispod odmarališta PTT, nakon čega su o tome obavijestili policiju.

Pripadnici Plovne jedinice i Službe zaštite i spašavanja, koji su došli odmah po pozivu, izvukli su tijelo iz vode. Stradala žena na sebi je imala garderobu i patike, što ukazuje da nije bila dugo u vodi. Na tijelu nije bilo znakova povreda, kao ni karakterističnih identifikacionih obilježja, a nijesu pronađena ni identifikaciona dokumenta.

Po nalogu zamjenice višeg državnog tužioca iz Podgorice Sanje Jovićević, tijelo je transportovano u Klinički centar na obdukciju.

N.L.

DEBELI BRIJEG

Albanac na granici uhvaćen sa 200 kilograma skanka Službenici granične policije i Uprave carina, u planiranoj akciji koju su juče sproveli na Graničnom prelazu Debeli brijeg, zaplijenili su rekordnih 200 kilograma skanka, koje je albanski državljanin D. B. pokušao prokrijumčariti u kamionu koji je vozio, saopšteno je iz Uprave carina.

Kako je portparolka Uprave carina Marija Bulajić-Škuletić objasnila, skank koji je bio spakovan u 199 paketa, bio je dobro sakriven.

Zaplijenjeni skank; Foto: Uprava policije

NERAZJAŠNJENO

“Vanrednom carinskom kontrolom, za detaljan pregled, izdvojeno je vozilo albanskih registarskih oznaka, koje se nalazilo na izlaznoj traci, a kojim je upravljao albanski državljanin D. R. Pored vozača D. B., u vozilu su se nalazile i dvije maloljetne osobe”, kazala je Škuletić.

U zajedničkoj kontroli carinici i policajci su u duplom podu pronašli veliki broj paketića oblijepljenih ljepljivom trakom i pro-

vidnom folijom, u kojima se nalazilo preko 200 kilograma skanka.

Pošto je pronađena ogromna količina droge, granični policajci su uz korišćenje inspekcijskih ogledala i pomoćnog alata izvršili i detaljan organoleptički pregled vozila. Škuletić je kazala da su uhapšene osobe, automobil i droga predati juče inspektorima Odsijeka za borbu protiv droge i krijumčarenja Uprave policije na dalje postupanje i kriminalističku obradu. B.R.

UPRAVA ZA IMOVINU

Automobil ukraden u Srbiji Imovina Kalića koristili MUP i Vrhovni sud data na licitaciju Stanišićevo vozilo 2011. godine izgorjelo na voznom parku MUP- a po nižoj cijeni Sudski spor u kojem je Miroslav Stanišić tužio Ministarstvo unutrašnjih poslova, od kojeg za naknadu štete zbog ukradenog automobila marke “pasat”, koji je 2011. godine izgorio na Ćemovskom polju, traži oko 30.000 eura, nastavljen je juče u Osnovnom sudu u Podgorici saslušanjem vješaka saobraćajne struke Gorana Čarapića i svjedoka Dragiše Stevanovića i Olivera Žugića.

Prema procjeni vještaka Čarapića, koju je naveo u nalazu, vrijednost spornog automobila u Srbiji na dan kada je ukraden, 27. februara 2002. godine, iznosila je 11.647 eura.

Vrijednost “pasata” u vrijeme kada je vještak radio nalaz, 19. novembra prošle godine, prema tržišnim cijenama u Crnoj Gori bila je 2.015 eura.

Stevanović i Žugić, Stanišićeve komšije, koji su saslušani na okolnosti materijalne štete koju je pretrpio zbog krađe automobila, naveli su da su nakon što je Stanišić ostao bez auta, oni za pare često prevozili njegovu suprugu, koja je bila teško bolesna, na terapije u Niš i Beograd.

Nakon krađe auta, prije 11 godina, ono se, pod za sada nerazjašnjenim okolnostima, našlo na voznom parku MUP-a. Kasnije su ga koristili u Vrhovnom sudu Crne Gore iako se sve vrijeme nalazilo pod Interpolovom potragom. Od suda, “pasat”

je kupio Rokšpred, koji ga je u decembru 2007. godine prodao Marini Ivanović. Nakon toga, policija je po nalogu Interpola iz Beograda, auto oduzela od Ivanović, kojoj je Rokšped, odlukom suda, morao da isplati 4.850 eura. Automobil je u decembru 2011. godine u potpunosti izgorio na parkingu Auto-moto saveza na Ćemovskom polju, kada je u požaru izgorjelo još 765 automobila

i 142 motocikla koje je policija bila privremeno oduzela. U tužbenom zahtjevu, Stanković je od MUP-a na ime krađe automobila tražio 13.000 eura, dok je ostalih 16.000 zahtijevao na ime materijalne štete koja je nastala kada je tuženi pronašao automobil, koji je, umjesto da ga vrati vlasniku, registrovao i koristio.

Nastavak suđenja zakazan je za 18. mart.

M.V.P

Parking MUP- a nakon požara 2011. godine

Na zakup ponuđeni privremeno oduzeti hotel, benzinska pumpa i kafe-bar

Uprava za imovinu objavila je javni poziv za prikupljanje ponuda za izdavanje u zakup privremeno oduzete imovine od odbjeglog rožajskog narko-bosa Safeta Kalića. Pošto na prethodnoj licitaciji nije bilo zainteresovanih ponuđača za zakup Kalićeve imovine, Uprava je ponovo ponudila u zakup njegovu imovinu, ali ovaj put po nižim cijenama.

Na zakup su ponuđeni hotel “Rožaje”, kafe-bar “Tajson” i benzinska pumpa “M Petrol” u Rožajama, u okviru koje postoje i restoran, prodavnica, kafe-bar, auto-perionica i parking.

Početna cijena mjesečnog zakupa hotela “Rožaje” sa prvobitnih 11.000 eura snižena je na 9.900 eura. Zakup benzinske pumpe procijenjen je na 4.500 eura, čak 500 eura manje nego na prethodnoj licitaciji, dok se kafe-bar “Tajson” nudi za 2.250 eura mjesečno.

Zakonom o staranju o privremeno i trajno oduzetoj imovini, koji je usvojen sredinom 2012. godine, data je mogućnost Upravi za imovinu da privremeno oduzetu

Safet Kalić

imovinu, uz saglasnost suda, može izdati putem javnog nadmetanja. Javna licitacija, na kojoj imaju pravo da učestvuju sva domaća i strana fizička i pravna lica, održaće se u prostorijama Uprave za imovinu, 11. februara. Od porodica Kalić oduzeta je imovina u vrijednosti od 28,7 miliona eura.

U bjelopoljskom Višem sudu u toku je postupak u kojem se sudi odbjeglom Safetu Kaliću, njegovoj supruzi Amini i bratu Mersudinu, koji su osumnjičeni za pranje 7,2 miliona eura stečenih od prodaje droge.

M.V.P.

Aktuelno 13

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

Novim zakonom tjeraju mak na konac SANKCIJE

Učesnici u saobraćaju tvrde da se primjena rigoroznog akta svela na pisanje kazni i za banalne stvari

Stroži nego u Hrvatskoj, Mađarskoj, Francuskoj...

Nemanja Lacman

T

ek što je počeo da se primjenjuje, Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima već je počeo da izaziva nezadovoljstvo među vozačima, koji tvrde da taj rigorozni akt ne važi jednako za sve, te da se oni često ne osjećaju bezbjedno na putevima. Pored toga, vozači negoduju, jer često nailaze na nepropisno parkirana policijska vozila bez zimske opreme. Učesnici u saobraćaju tvrde i da se novi zakon sveo na “tjeranje maka na konac” i pisanje kazni za banalne stvari.

Faktori nastanka saobraćajne nezgode mogu biti čovjek, put ili vozilo. U Crnoj Gori od tri do pet odsto vozača prijavi nezgodu koju uzrokuje faktor puta, dok većina vozača ne prijavljuje nezgodu, misleći da su sami krivi za nju.

“U zemljama Evropske unije 25 odsto nezgoda dešava se baš zbog faktora puta. Kod većine slučajeva vozač koji naleti na kamen zbog odrona ili na udarnu rupu ne obavještava saobraćajnu policiju o tome i sklanja vozilo misleći da je sam kriv. Svi oni koji imaju registrovano vozilo imaju prava za naknadu štete koju uzrokuje faktor puta, a to su odroni, udarne rupe, klizav kolovoz na kome je mazut ili ulje ili zaleđana površina koja je nepredvidiva za vozače”, rekao je za Dnevne novine sudski vještak

Goran Čarapić.

Da se zakon sveo na pisanje kazni za neposjedovanje fluorescentnog prsluka, lanaca ili sajle za vuču, potvrđuje i Čarapić, objašnjavajući da je zakon morao da bude usmjeren u drugom pravcu.

“Treba kažnjavati enormno velike brzine, osobe koje su konzumirale alkohol i one koje su pod dejstvom narkotika. Prekoračenje brzine od 20 kilometara na čas ne može da ima uticaj na izazivanje saobraćajne nezgode, ali su sankcije i za to predviđene. U tom pravcu treba usmjeriti zakon o saobraćaju, a ne na ove sitne stvari koje su za mene periferne”, kazao je on.

Prema riječima Čarapića, neposjedovanje prsluka, zimskih lanaca ili sijalica ne može ugroziti sa-

obraćaj, dok sajla za vuču koju je potrebno imati u automobilu može, te ne shvata zašto je policija traži na uviđaj.

“Danas u svijetu sajla za vuču je izbačena iz upotrebe. Ukoliko dođe do kvara, vozač je dužan da oko automobila postavi odgovarajuću signalizaciju i da pozove šlep službu, jer i sajla može biti uzrok saobraćajne nezgode sa smrtnim posljedicama i ja sam se takvim stvarima sretao u karijeri. Zašto bi bila potrebna kad može da uzrokuje nesreću”, istakao je Čarapić.

Iako je zakon donio nove promjene u saobraćaju, pojedini djelovi su i dalje nejasni. Ni Čarapić ne zna zašto se na nekim dionicama puta postavlja malo ogranjičenje brzine kada je put prilagođen mnogo većim brzinama.

“Uzmimo, na primjer, put koji vodi do aerodroma i koji je sličan auto-putu, a ograničenje je postavljeno na 50 kilometara na čas i ispod stoji znak za radar. Zašto, kada nema ukrštanja sa sporednim putevi-

Novi zakon o saobraćaju, u zimskom periodu, mnogo je oštriji od zakona u drugim zemljama.

Tako, na primjer, u Hrvatskoj nema određenog perioda kada se koristi zimska oprema, već to zavisi od vremenskih prilika, a preporučuje se da iz predostrožnosti zimska oprema bude pripremljena od početka novembra do kraja aprila, ali vozači sami odlučuju kada će je postaviti.

Mađarska i Francuska zakonom su ustanovile da se lanci za snijeg koriste samo ako ima snijega na kolovozu, dok su u državama kao što su Švajcarska, Njemačka, Bugarska, Austrija i Italija zimske gume obavezne, a lanci se koriste samo na mjestima na kojima je to predviđeno zakonom, ali ne po bljuzgavici.

U Sloveniji i Slovačkoj tokom zimskog perioda moguće je čak koristiti i ljetnje gume, a u slučaju da na kolovozu ima snijega, vozač je dužan da postavi lance.

Pored naše zemlje, tokom godine obavezno je da se upale dnevna svijetla u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Islandu, Letoniji, Makedoniji, Norveškoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji i Švedskoj.

Na auto-putevima i putevima izvan naselja, dnevna svijetla obavezna su u Finskoj, Italiji, Mađarskoj, Portugalu i Rusiji, a preporučljiva na putevima u Njemačkoj i Švajcarskoj. U Grčkoj su tokom dana zabranjena, a u Francuskoj obavezna samo za motocikle. Obaveza paljenja svjetala samo u razdoblju zimskog računanja vremena pravda se ekološkim razlozima, a saobraćajni stručnjaci smatraju da je svakako bolje imati upaljena svijetla tokom svake vožnje, jer i sunčanim danima doprinose većoj sigurnosti saobraćaja te time smanjenju mogućih nesreća. ma? Na takvim putevima minimalna brzina bi trebalo da bude 80 kilometara na čas. Jedino prema tunelu Sozina brzina je ograničena na 100 kilometara na čas, što mi nije jasno”, zaključio je Čarapić.

Za policiju zakon ne važi Vozači u strogom centru Cetinja juče su se našli na udaru saobraćajne policije, koja je sprovodila odredbe novog zakona o bezbjednosti u saobraćaju. Od ranih jutarnjih sati sprovođena je akcija kojom su kažnjavani oni koji su napravili prekršaj zbog nevezivanja pojasa i zbog neupaljenih svjetala.

Zakon je tvrd, ali je zakon – kaže stara poslovica. Možda tvrd jeste, ali očigledno nije jednak za sve, a ponajmanje za one koji ga sprovode.

Na fotografiji koja je sačinjena u petak oko 9.30 jasno se vidi da vozilo cetinjske saobraćajne policije nema prednju registarsku tablicu, da je parkirano na pješačkom prelazu, a na njemu su i ljetne gume. Iza vozila policije je nepropisno parkirano vozilo u traci koja vodi ka ulazu u vrtić i ka dijelu službenih prostorija u sportskom centru Lovćen. Da ironija bude veća, kazne se pišu i pješacima koji prelaze ulicu mimo obilježenog pješačkog prelaza iako se na prelazu, recimo, parkira vozilo policije.

M.Zadrima

Policijska patrola juče u centru Cetinja

Zakon pun nejasnoća Zakonom u vozilima javnog prevoza nije obavezno posjedovanje sigunorosnog sjedište za djecu, dok u ostalim vozilima jeste, što je, prema riječima Čarapića, nerealno.

“Ukoliko nijesam u mogućnosti da svoje dijete povezem do vrtića i zamolim taksistu da to uradi, on hoće, ali će to uraditi bez sigurnosnog sjedišta. To predstavlja veliku opasnost za djecu, i da to ja kao vozač uradim, policajac bi mi pisao kaznu”, objasnio je Čarapić Takođe, on je dodao i da veću opasnost po vozače može da ima osoba koja u alkoholisanom stanju sjedi pozadi nego na suvozačevom mjestu, jer može doći do davljenja vozača i ometanja do kojeg ne bi došlo ukoliko je ta osoba na suvozačevom mjestu.

14 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

sindikat

Partijski emisari daju lažna obećanja nastavnicima Podgorički odbor sindikata prosvjete upozorio je da je nakon štrajka prosvjetnih radnika i njihovog učešća u protestu ispred Skupštine Crne Gore, u vaspitno-obrazovnim ustanovama u Glavnom gradu, pojačano prisustvo, kako su kazali, partijsko-sindikalnih emisara. Oni, kako su naveli iz sindikata, iskorišćavaju loš položaj radnika koji rade na određeno vrijeme.

“Lažnim obećanjima da će im Savez sindikata Crne Gore obezbijediti zapošljavanje za stalno, prosvjetne radnike dovode u zabludu koristeći njihov strah za životnu egzistenciju”, kaže se u saopštenju.

Ocjenjuje se se da oni koji učestvuju u, kako su kazali “ovim nemoralnim aktivnostima”, nanose štetu Sindikatu prosvjete.

U saopštenju se navodi da podgorički Sindikat prosvjete, u saradnji sa resornim Ministarstvom, priprema trajno rješenje za prosvjetare koji rade na određeno

Diplome za polaznike Škole evropskih integracija Centar za monitoring i istraživanje (CEMI), uručio je diplome polaznicima prve generacije Škole evropskih integracija. Škola je trajala tri mjeseca, u okviru projekta NATO i mladi u Crnoj Gori.

Izvršni direktor CEMI-ja Nikoleta Tomović rekla je da je ključni cilj škole da se omogući sticanje i unapređivanje znanja o karakteru i strukturi NATO, ulozi Alijanse, prednostima i manama i svim aspektima budućeg članstva.

Ona je navela da su učesnici škole mladi članovi političkih partija, mladi novinari, aktivisti javnog sektora i studenti Osnovnih i Magistarskih studija koji su društveno angažovani.

U okviru tog projekta oni su pohađali pet ključnih modula, i u okviru 20 tematskih cjelina održali 20 predavanja.

B.B.

vrijeme.

“Apelujemo na predstavnike Ministarstva prosvjete i političku partiju da davanjem prećutne

saglasnosti i logističke podrške ne zloupotrebljavaju položaj naših kolega”, zaključeno je u saopštenju.

B.B.

MUP

Biometrijske stanice za lakše dobijanje dokumenata Crnogorski konzulati u Njujorku i Frankfurtu uskoro će dobiti pokretne biometrijske stanice,saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

“Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao nosilac projekta, očekuje da će ova investicija umnogome olakšati postupak izdavanja dokumenata crnogorskim iseljenicima i da će doprinijeti većem razumijevanju životnih potreba ukupne dijaspore, sa kojom Crna Gora želi da razvije snažnije i sveobuhvatnije odnose. Osposobljavanje konzulata biometrijskom opremom je jedan od prioriteta identifikovanih Strategijom saradnje Crne Gore sa dijaspo-

rom koju je Vlada usvojila, kako bi, nizom mjera i aktivnosti, povezala brojnu iseljeničku populaciju sa matičnom državom”, navodi se u saopštenju MUP-a, koje potpisuje savjetnica ministra za medije Tanja Knežević-Perišić.

Vrijednost projekta, koji uključuje troškove nabavke pokretne biometrijske opreme i obuke osoblja generalnih konzulata u Njujorku i Frankfurtu je oko 30.000 eura.

“Projekat će biti realizovan do kraja ove godine, nakon čega će brojna dijaspora moći, na brz i efikasan način, realizovati svoje potrebe za crnogorskim dokumentima”, zaključuje se u saopštenju. B.B.

CRVEni kRst

Školski pribor za mališane sa Konika

Program za najmlađe Kompanija Mercator-CG od subote, 2. februara, nastavlja sa dječijim vikend programima.

U Mercator Hipermarketu će od 11 do 12 sati biti održana predstava “Školske avanture malog Đure” lutkarskog pozorištanca “Ana i Slavko” iz Bara.

Istovremeno, u Roda centru Podgorica, biće organizovana edukativno-kreativna radionica “Kad školsko zvono zvoni” i igraonica za djecu.

Djeca će praviti raspored časova za drugo polugodište sa zimskim vizualima i crtati na temu “Kako smo proveli zimski raspust”.

Na kraju zabavnog programa biće organizovano takmičenje u igri “Školica”, a djeca će dobiti simbolične poklone.

B.B.

Crveni krst Crne Gore je u susret drugom polugodištu i đačkim obavezama učenika gradskih škola, iz Kampova Konik, donirao osnovni školski pribor za oko 120 djece romske i egipćanske (RE) populacije.

“Učenici četiri gradske škole “Savo Pejanović”, “Marko Miljanov”, “Božidar Vuković Podgoričanin” i “21. maj”, dobili su dopunu školskog pribora u vidu svesaka, olovki, gumica, oštraljki, bojica, blokova za crtanje, šestara, setova lenjira...”, navodi se u saopštenju Crvenog krsta.

Crveni krst nekoliko puta godišnje vrši dopunu pomenutog materijala učenicima RE populacije, kako bi pomogao proces njihovog osnovnog obrazovanja, integraciju, ali i roditelje koji najčešće nijesu u mogućnosti da im obezbijede materijal neophodan za dnevne aktivnosti u školama. Školski pribor će, kako navode, biti djeci gradskih škola dopunjen po potrebi ili na zahtjev učenika, a ovu distribuciju je omogućio italijanski Crveni krst.

B.B.

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

OTROV I LIJEK

U Americi zabranjen, u Podgorici i bez recepta

Iako je povučen sa tržišta zemalja zapadne Evrope, u crnogorskim apotekama se “nimulid” može kupiti bez problema Jelena Vađon - Đurišić

U

crnogorskim apotekama lijek “nimulid”, koji je u Sjedinjenim Američkim Državama zabranjen zbog toksičnosti i štetnog djelovanja, a u nekim zapadnim zemljama povučen sa tržišta, najčešće preporučuju kao medikament koji je “spas” protiv bolova.

U to se juče uvjerila ekipa Dnevnih novina, nakon što je bez ljekarskog recepta kupila čak dvije vrste tableta “nimulid”. Naime, u namjeri da provjerimo da li se pomenuti medikament može uzeti bez recepta, što je suprotno preporukama Agencije za ljekove i Zakonu o ljekovima, reporteri DN su ušli u nekoliko apoteka i tražeći “nimulid”, uspjeli da ga kupe u svakoj od njih bez imalo ubjeđivanja. Štaviše, apotekari su ljubazno objašnjavali da je “bolje da uzmemo tablete za sisanje, koje su prijatnog ukusa limuna i jako dobre za bolove”.

“Misija” nije bila nemoguća, već naprotiv - za vrlo kratko vrijeme, reporteri DN su izašli iz tri apoteke sa kesicom “toksičnih” tableta, o čemu svjedoče računi koje redakcija posjeduje.

Cijena tableta “nimulid” kreće se od 1,80 do 2,10 eura, dok su tablete za sisanje dostupne po cijeni između 75 i 85 centi.

Uprkos tome što su novija istraživanja pokazala da sporni lijek oštećuje koštanu srž, zamjenica direktora Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, dr sci med Majda Šahman-Zaimović, kazala je Dnevnim novinama da tokom 2012. godine nijesu imali nijednu prijavu o ne-

Vrtić “Đina Vrbica”

željenim dejstvima tog lijeka, navodeći da je Agencija u junu 2012. godine, shodno novim preporukama Evropske agencije za ljekove, poslala upozorenje stručnoj javnosti o ograničavanju indikacija za taj lijek i “ponovo upozorila na bezbjednosne rizike pri neracionalnoj primjeni, prvenstveno hepatotoksičnost”.

U cilju zaštite javnog zdravlja, kako je rekla, nadležnoj inspekciji je predloženo da poveća nadzor nad izdavanjem te grupe ljekova u apotekama.

“Pacijenti koji uzimaju lijek ‘nimulid’ ‘na svoju ruku’ rizikuju da ozbiljno ugroze svoje zdravlje. Svako izdavanje lijeka ‘nimulid’ bez ljekarskog recepta treba prijaviti nadležnoj inspekciji, jer podliježe kaznenim odredbama Zakona o ljekovima”, zaključila je Šahman-Zaimović.

Ona je kazala da posljedice neracionalne upotrebe ljekova prvenstveno vode ka zdravstvenim komplikacijama, “jer lijek je lijek samo kada se koristi pravilno za određenu indikaciju – dijagnozu, u pravilnoj terapijskoj dozi i u pravilnom intervalu”.

“Ukoliko se lijek koristi u skladu sa uputstvima sadržanim u Sažetku karakteristike lijeka i Uputstvu za pacijenta, smanjuje se na naj-

manju mjeru mogućnost javljanja neželjenih dejstava samog lijeka”, zaključila je Šahman-Zaimović.

Da li se u crnogorskim apotekama ljekovi izdaju na recept ili bez njega kontroliše Zdravstveno-sanitarna inspekcija. Od te institucije juče nijesmo mogli dobiti odgovor da li su i na koliko nepravilnosti naišli u prošloj godini prilikom kontrole apoteka, kada je riječ o izdavanju bez recepta ljekova protiv bolova za koje je neophodan ljekarski recept, a posebno “nimulida”.

Tablete Nimulida juče kupljene u podgoričkim apotekama bez recepta

● TANKA JE LINIJA IZME ĐU OTROVA I LIJEKA “Ljekovi popularno nazvani ‘protiv bolova’ pripadaju grupi analgetika i antireumatika, odnosno ljekova koji djeluju na nervni i mišićno-koštani sistem”, objasnila je Šahman-Zaimović i dodala da podaci iz posljednjeg izvještaja o potrošnji ljekova iz 2011. godine pokazuju da je u Crnoj Gori od antireumatika najviše korišćen “diklofenak”, te “ibuprofen”, “nimesulid”, “naproksen”, a od analgetika “metamizol natrijum”, “paracetamol”, te “acetilsalicilna kisjelina”.

“Režim izdavanja većine analgetika je bez recepta, za razliku od antireumatika kojima je određen režim izdavanja na recept ljekara”, istakla je Šahman-Zaimović.

Iako se izdavanjem ljekova bez neophodnog ljekarskog recepta, odnosno analgetika od strane farmaceuta u apotekama pacijentima osigurava brža i lakša dostupnost lijeka, uz neophodnu stručnu procjenu farmaceu-

ta, ti ljekovi se, ističe Šahman-Zaimović, takođe moraju racionalno primjenjivati.

“I ljekovi koji se izdaju bez ljekarskog recepta moraju se koristiti u strogo odobrenim indikacijama uz poštovanje stručnih informacija o mogućim rizicima i neželjenim dejstvima koja, ukoliko se na vrijeme ne prepoznaju i ne saopšte farmaceutu, mogu nekada izazvati i ozbiljne posljedice”, upozo-

rila je Šahman-Zaimović.

Ona je dodala da su u tu grupu ljekova, pored ostalih, svrstani “acetilsalicilna kisjelina” i “paracetamol”, čija je dugotrajna upotreba pokazala dobar bezbjedonosni profil.

Neželjena dejstva tih ljekova, kako je rekla, odnose se na gastro-interstinalni trakt, najčešće nadražaj želuca i prateće tegobe, kao i alergijske reakcije na koži.

TROVANJE

Djeca dobro, traži se uzrok Sva liječena djeca otpuštena su juče kući u dobrom opštem stanju, a istovremeno ekipe Instituta za javno zdravlje i dva zdravstveno - sanitarna inspektora počeli su epidemiološko istraživanje, kako bi potvrdili ili opovrgli sumnju da je infekcija salmonelom nastala u vrtiću “Đina Vrbica”, u Bulevaru Save Kovačevića, saopšteno je juče iz Instituta i Uprave za inspekcijske poslove.

Komisija je uzela uzorke hrane i briseve zaposlenog osoblja, a nakon dobijene procjene od Instituta za javno zdravlje i dostavljenih analiza preduzeće se dalje mjere u skladu sa zakonom.

“Do daljnjeg pojačan je epidemiološki nadzor. Informacije dobijene od podgoričkih zdravstvenih ustanova koje su kontaktirane odmah po saznanju, 31. januara, da je kod

dvoje djece predškolskog uzrasta, koji pohađaju JU “Đina Vrbica”, izolovana bakterija iz roda salmonela, ukazuju da nije došlo do povećanja broja djece sa stomačnim tegobama, već da je riječ o uobičajenoj učestalosti obolijevanja”, ističe se u saopštenju Instituta.

Od 26. do 31. januara, navodi se dalje, u Institutu za bolesti djece hospitalizovano je i liječeno petoro djece koji pohađaju vrtić “Đina Vrbica”, kod dvoje je iz uzoraka stolice izolovana salmonela enteritidis, dok su za ostalo troje uzorci u radu.

“Kliničku sliku oboljele djece karakterisala je visoka temperatura, povraćanje, grčevi u stomaku, nekontrolisane tečne sluzavo-zelene stolice”, saopšteno je iz Instituta.

Iz Uprave za inspekcijske poslove podsjećaju da nadzor nad vaspitno-

obrazovnim objektima, kojima pripadaju i vrtići, obavljaju inspektori Odsjeka za zdravstveno-sanitarnu inspekciju dva puta godišnje pred početak rada nakon raspusta.

“Prilikom inspekcijskog nadzora u septembru inspektori nijesu utvrdili nepravilnosti. Prema Planu rada za ovu godinu, kontrola je planirana od kraja januara i tokom februara za sve vrtiće u Crnoj Gori, dok je Odsjek za zdravstveno-sanitarnu inspekciju uvijek pripravan da hitno djeluje kada dobije prijavu ili dođe do saznanja da postoji povećana učestalost nekog oboljenja”, navodi se u saopštenju.

Tokom zimskog raspusta, od 28. decembra do 28. januara, djeca iz svih predškolskih ustanova išla su u dva vrtića “Đina Vrbica” i “Poletarac 2”.

J.V.Đ.

16 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

ŠUKOVIĆ TVRDI

ŠABANOVIĆ

Vodovod u septembru staje na svoje noge

HERCEG NOVI - Ukupni dugovi hercegnovskog Vodovoda nijesu 11 miliona, već upola manji, saopštio je direktor ovog preduzeća Zoran Šabanović, koji je najavio da će do septembra ove godine izmiriti svoja dugovanja koja ima prema Elektroprivredi, bankama, konaovskom Komunalnom društvu, dobavljačima, ali i zaposlenima.

“Vodovod može do septembra da izmiri sve svoje obaveze, jer potraživanja od fizičkih i pravnih lica iznose oko 1,5 miliona eura, od čega dugovi za

Hidrograđevinska firma “Yu Briv” iz Kotora počela je radove na dogradnji marine Porto Montengro. Operativa i radnici su u akvatorijumu počeli sa postavljanjem čeličnih stubova na koje će se oslanjati dio nove operativne obale tivatske marine. Piloni, dugi oko 40 metara nabavljeni u Holandiji, biće zabijeni u morsko dno do nailaska na čvrstu stjenovitu podlogu.

Zbog mogućnosti da se u slojevima mulja na dnu mora nalaze neeksplodirana ubojna sredstva, u izvodjenju ovih radova asistiraće i specijalno obučeni protivminski ronioci Pomorskog odreda Mornarice Vojske Crne Gore.

Druga faza razvoja marine, podrazumijeva proširivanje gatova 1 i 3, kao i izgradnju gata paralelnog sa gatom 4 i novog gata za snabdijevanje jahti gorivom. Posoa vrijedan oko 20 miliona, planirano je da se završi do aprila naredne godine, a kapaciteti marine će sa sadašnjih 250 biti povećane na 470 vezova. Z.K.

vodu preduzeća “Vektra-Boka” i Vojske iznose oko 600.000 eura. Ova potraživanja će sudskim presudama biti naplaćena do marta”, kazao je Šabanović i dodao da će time riješiti i obaveze koje ima prema Elektroprivredi. On je potvrdio da je Elektroprivredi uplaćen dio duga u iznosu od 180.000 eura, što će uticati i na deblokadu žiro računa ovog preduzeća.

Inače, Upravnoj zgradi Vodovoda još nije priključena struja koju je Elektroprivreda kao prvu prinudnu mjeru, uvela još 29. oktobra prošle godine. S.M.

Za podvodno deminiranje 300.000€

HERCEG NOVI - Memorandum o razumijevanju između Kancelarije Norveške narodne pomoći za Jugoistočnu Evropu i Regionalnog centra za podvodno deminiranje, potpisan je juče u Bijeloj.

Tom prilikom, Kancelarija Norveške će donirati oko 300.000 eura za projekat koji podrazumijeva istraživanja područja u Crnoj Gori za koje se sumnja da su zagađena neeksplodiranom kasetnom municijom.

Projekat će dati potvrdu ili opovrgnuti opasnost i identifikovati njenu vrstu i obim, rekao je direktor Centra Vesko Miailović.

Realizacija ovog projekta, koji će početi narednih dana generalnim izviđanjima terena za koje se pretpostavlja da su zagađeni neeksplodiranom kasetnom municijom, i trajaće tokom čitave ove godine i prve polovine naredne.

S.M.

Trošili smo novac za dobrobit Kolašina

Čelnik opštine Kolašin negira da je zloupotrebio službeni položaj

Zorica Bulatović

K

omisija za sprečavanje sukoba interesa utvrdila je da je predsjednik Skupštine opštine Kolašin Mile Šuković kršio zakon, između ostalog obavljajući funkciju predsjednika Upravnog odbora u privatnom preduzeću Ski-resort 1450 a.d Kolašin. Dok iz SDP tvrde da je on trošio hiljade eura građana na sportske reprezentacije u privatnom preduzeću. u čijoj je upravi nezakonito bio, Šuković to negira.

KOLAŠIN – Potreban je bio samo jedan dan da Mile Šuković, tadašnji predsjednik opštine Kolašin Mileta Bulatović i potpredsjednik Dragomir Dulović na račun Skicentra potroše oko 11.000 eura, i to na hranu i piće. Te navode potvrđuje i izvještaj do kojeg su došle Dnevne novine, a u kojem se jasno vidi da je 2. juna 2010. godine za konzumaciju utrošeno tačno 11.030 eura.

Ipak, Šuković tvrdi da nikad opštinski novac nije u tolikoj sumi, a naročito za jedan dan utrošen u Ski-centru.

“Bilo je više računa, sigurno.

Znam da sam jedan i sam potpisao za odbornike Skupštine i opštinske funkcionere, koji su došli nakon održane sjednice. Jedan račun u većem iznosu, ne mogu se tačno sjetiti koji, bio je namijenjen za vaterpolo reprezentaciju Crne Gore koja je bila na pripremama u Kolašinu. Osim hrane i pića fakturisana je i upotreba četvorotočkaša, koje su vaterpolisti vjerovatno koristili za vožnju po planini”, kazao je Šukovic.

On tvrdi da je jedan veći račun koji je potpisao u iznosu oko šest hiljada eura bio namijenjen za pripreme zimske sezone, kada su gosti Kolašina, osim opštinskih i državnih funkcionera, bili i novinari domaćih i stranih redakcija, kao i muzičari KUD “Mijat Mašković” i tako dalje.

“Moram napomenuti da sam jedini opštinski funkcioner koji zbog zauzetosti te večeri, kada je došla vaterpolo reprezentacija, nijesam bio u Ski-centru, ali sam potpisao račune. To je jedina istina vezana za te račune, sve drugo su obmane,

a sve ovo se može provjeriti u dokumentaciji Ski-centra i opštine Kolašin”, kazao je Šuković, napominjući da je sve to bilo predmet pažnje i revizije drugih lica koje je SDP obavijestio i ukazao na neregularnosti u trošenju budžetskog novca opštine Kolašin. Šuković takođe tvrdi da račune koje su potpisali tadašnji predsjednik opštine Mileta Bulatović i potpredsjednik Dragomir Dulović su njihova prezentacija, na koju su imali pravo, a gosti u Ski- centru, kako je kazao, nijesu bili drugovi, prijatelji i porodice, već novinari i poslovni saradnici.

Da je nelegalno obavljao više funkcija, kako je navela Komisija za sprečavanje sukoba interesa, Šuković, sa druge strane tvrdi da je to samo volonterski rad i to za korist građana i razvoj turizma u Kolašinu.

“U posljenjih nekoliko godina opština sa preduzećem na čijem je čelu aktuelni predsjednik Skupštine nezakonito je imala poslovne odnose, a sam predsjednik Skupštine je lično ostvarivao hiljade eura troškova reprezentacije na račun opštine, a u korist privatnog preduzeća u čijim je bordu direktora nezakonito bio predsjednik”, kazao je odbornik opštinske Socijaldemokratske partije Bojan Zeković. Šuković, sa druge strane, kaže da je prihvatio funkciju predsjednika borda u dogovoru sa opštinskim rukovodstvom, jer je, kako je istakao, ocijenjeno u dogovoru sa vlasnicima preduzeća da je potrebno da neko iz opštine Kolašin tu bude prisutan.

“To je bilo veoma bitno za pri-

premu turističke sezone, kao i za razvoj zimskog i ljetnjeg turizma”, objasnio je Šuković, naglašavajući da tada nikakvog konflikta interesa nije bilo.

Po njegovim riječima, nakon izmjene zakona, kada je to postalo konflikt interesa, on je podnio ostavku, i više nije preduzimao nikakve aktivnosti u Ski-centru.

“Veoma je značajno naglasiti da sam taj posao radio volonterski i da kao predsjednik borda direktora nijesam primio ni jedan jedini euro, a što se ne bi moglo reći za članove SDP u upravnim odborima Pošte i Komisije za konflikt interesa.

Dobro bi bilo da oni upoznaju javnost koliko su po tom osnovu imali primanja, u tome je i razlika između mene i njih”, kazao je Šukovic, ističući da sve što je rado u Ski-centru kao predsjednik borda direktora, radio je isključivo za dobro i napredak kolašinske opštine i stvaranje uslova da Ski-centar bude jedan od vodećih u ovom dijelu Balkanskog poluostrva što, kako on tvrdi, danas i jeste.

On je optužio članove SDP da su primili stotine hiljada eura u upravnim odborima i komisijama radeći isključivo za sopstveni džep.

PROJEKAT

Edukacija i podrška zaposlenim ženama Uprkos visokom obrazovanju, svega 9,6 odsto žena u Crnoj Gori se bavi preduzetništvom MOJKOVAC - UNDP-a u saradnji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Opštinama Cetinje, Kolašin i Mojkovac u okviru Programa za rodnu ravnopravnost, realizuje projekat u cilju podsticanja ženskog preduzetništva i ekonomskog osnaživanja žena.

Prvi informativni sastanak na kome će se prestaviti ciljevi projekta za Opštinu Mojkovac, održaće se u ponedjeljak u prostorijama Srednje mješovite “Vuksan Đukić“.

Informacije o Programu će saopštiti predsjednik Opštine Mojkovac

Dejan Medojević, lokalna koordinatorka Ljubinka Mitrović, program koordinator Regionalne razvojne agencije Ivan Mališić i UNDP konsultantkinja Mensura Nuhodzić, saopštila je glavni administrator opštine Mojkovac Maja Ikervari. Ona je istakla da je programom predviđeno da se kroz edukaciju i stručnu podršku pomogne ženama koje žele da započnu posao ili su već u poslu, ali žele da ga unaprijede, da povećaju nivo znanja, vještina i kontakata koji su neophodni za uspješno bavljenje preduzetništvom.

Predviđeno je i pružanje stručne podrške lokalnim upravama da razviju nove, rodno osjetljive mehanizme za razvoj preduzetništva, čime bi se omogućila veća iskorišćenost ženskog radnog potencijala i ekonomski prosperitet na lokalnom nivou.

Ikervari je naglasila da iako je potencijal za razvoj preduzetništva u Crnoj Gori veoma visok, postoje ozbiljne barijere kako na društvenom, tako i na institucionalnom nivou.

Na sistematskom nivou to su stereotipi, patrijarhalni mentalitet, nedostatak preduzetničke moti-

vacije, nedostatak podrške porodice, ozbiljan nedostatak znanja i vještina neophodnih za uspješno preduzetništvo.

Svi navedeni faktori su posebno izraženi u domenu ženskog preduzetništva koje se, prema podacima Montstata iz 2011. godine, nalazi na izuzetno niskom nivou, svega 9,6 odsto žena su vlasnice poslovnih subjekata u Crnoj Gori. Nasuprot tim statističkim podacima izražen je procenat žena sa visokim 67,2 odsto i specijalističkim obrazovanjem 61,5 odsto.

V.B.

18 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

Apokalipsa u Pljevljima CRNE TAČKE NAJSJEVERNIJEG GRADA

●hloR I bAKTERIJE SA ČESmE

Dejan Kandić

N

ekvalitetan vazduh, najlošiji u Crnoj Gori i širem regionu, a koji udišu Pljevljaci nije jedina opasnost sa kojom se svakodnevno susreću stanovnici najsjevernije crnogorske opštine, pokazuje istraživanje Dnevnih novina. Velika opasnost vreba sa česmi u domaćinstvima, odakle nerijetko teče mutna, često hemijski, ali i bakteriološki neispravna voda. Ni pljevaljsko tlo nije sigurno. Brojna su klizišta, od kojih neka i danas ugrožavaju kuće i domaćinstva. Poseban rizik, kako pokazuju podaci do kojih su došle DN, jesu deponije Jagnjilo i Maljevac, kako zbog svojih lokacija i sadržaja, tako i zbog same stabilnosti.

Pljevljaci su kroz istoriju stremili naprijed, jer je to dolikovalo gradu koji je skoro dva i po vijeka, sve do kraja prve trećine devetnaestog vijeka, 1833. godine, bio centar hercegovačkog Sandžaka. Danas, nepuna dva vijeka kasnije, umjesto da sa tako jakim temeljima i uz sve potencijale kojima raspolažu, izrastu u jedan od vodećih gradova regiona, Pljevlja tavore u svom sivilu i nazaduju, svakodnevno se suočavajući sa surovom stvarnošću i rizicima koje nosi današnjica. A rizika je mnogo i previše pa ne čudi što je skoro 16.000 Pljevljaka “ne-

Rudnik i Termoelektrana svojim radom ugrožavaju i pljevaljske vodotoke – Pleški potok, Vezišnicu i Ćehotinu, ali su vodoizvorišta i gradski vodovodi, kojima se snabdijeva stanovništvo pitkom vodom, ugroženi sami od sebe, nedostatkom opreme i tehnologije. Vodovod Breznica nema taložnike, postrojenje za filtritanje i sistem za koagulaciju, pa se “sirova” voda hloriše u malom bazenu i kao takva direktno isporučuje potrošačima. U vrijeme obilnijih padavina i topljenja snijega voda je često hemijski, a povremeno i bakteriološki neispravna. Ranijih godina je u više navrata utvrđeno prisustvo bakterije ešerihija koli. Apeli ekoloških NVO da se ovaj vodovod, sa koga se snabdijeva uže gradsko jezgro takozvana niska zona, isključi zbog velikog rizika i da se prošire kapaciteti druga dva vodovodna sistema Pliješ i Jugoštica nijesu urodili plodom, pa Pljevljaci i dalje piju vodu sa Breznice.

Međutim, tek u nešto boljem položaju je druga polovina stanovnika koja se snabdijeva pitkom vodom sa Pliješi. Zbog smanjenih dotoka sa izvorišta na Pliješ se dovodi voda iz vještačkog jezera Otilovići, za čiju preradu postrojenje nije adekvatno opremljeno. Stoga ne čudi da je voda sa Pliješi povremeno neispravna, ali i “obogaćena” bakterijom enterekokus fekalis, a Pljevljaci sve češće sa bidonima na izvorištu kod motela “Vodice” ili u marketima na kasi sa flašama pitke vode.

stalo” u posljednje četiri decenije. Prema popisu iz 1971. godine u Pljevljima je živjelo skoro 47.000 ljudi. Danas ih je manje od 31.000.

“Ovdje ostaje da živi jedino ko mora”, najčešća je rečenica koju ćete čuti od brojnih Pljevljaka bez obzira na pol, starost ili obrazovanje kada počnete priču o tome kako je živjeti u gradu čija su pojedina naselja kroz istoriju nazivali malim Carigradom. Potomci onih Pljevljaka koji su sa ponosom živjeli u glavnom gradu hercegovačkog Sandžaka danas su pesimisti. Izgubili vjeru u bolje sjutra, kažu, samo naivni vjeruju u bolju budućnost.

Pljevaljska razglednica nastala prije desetak godina

●ZATVoRITE pRoZoRE, NEšTo SE KRIJE u VAZDuhu “Udišemo zagađen vazduh, pijemo neispravnu vodu, gušimo se u magli i smogu, strahujemo od radioaktivnosti, kancera, jačeg zemljotresa, grad i bukvalno tone i propada u zemlju”, otkriva Dnevnim novinama sve bojazni običnog stanovnika Pljevalja ekolog Milorad Mitrović.

Zatvorite prozore, zaključajte vrata, nešto se krije u magli, rečenica je iz trailera za kultni horor film “Magla”, a sličnu rečenicu izgovaraju mnogi Pljevljaci, ustvrdio je epidemiolog dr Bogdan Laušević na javnoj raspravi o gradnji deponije opasnog otpada, prije skoro godinu. Pljevljaci, kazao je, kada neko od ukućana ima astmatični napad ili probleme sa disanjem, umjesto da otvaraju, zatvaraju prozore jer je vazduh nečist.

A da pljevaljski vazduh obiluje materijama opasnim po zdravlje ljudi, takozvanim PM česticama koje su među najopasnijim zagađujućim materijama u vazduhu i utiču na otpornost respiratornog sistema

CETINJE

Povelja Ivana Crnojevića vraćena u Narodni muzej U Mitropoliji crnogorsko-primorskoj nalazila se 26 godina CETINJE - Povelja Ivana Crnojevića, osnivača Cetinja, koja se od 1987. godine nalazila u Mitropoliji crnogorsko-primorskoj vraćena je juče pod okrilje Narodnog muzeja Crne Gore. Nakon sudske odluke da je Povelja vlasništvo Muzeja, Srpska pravoslavna crkva je vratila dokumen, koji joj je posuđen za potrebe izložbe u Manastirskom muzeju.

Stručni tim NMCG je potvrdio je vjerodostojnost dokumenta i prema riječima direktora Muzeja Pavla Pejovića čitav “posao” je odra-

đen u veoma korektnoj atmosferi.

“Povelja se vraća tamo odakle je i otišla prije 26 godina. Ovo je dokaz da je država iznad svih nas, a čitav ovaj dio posla smo završili u jednoj veoma korektnoj atmosferi”, kazao je Pejović nakon što je od Mitropolije crnogorsko-primorske, preuzeo povelju Ivana Crnojevića.

U timu koji je juče preuzeo Povelju, osim Pejovića bili su konzervator Aleksandar Ivanović koji posjeduje kompletnu dokumentaciju vezanu za period od kada je Povelja pozajmljena,

Ljubo Radulov koji je 1987. godine potpisao revers kada je Povelja data na korišćenje za potrebe izložbe koja je tada organizovana u Manastirskom muzeju, saradnik Narodnog muzeja Nikola Jovanović i Saša Berkuljan koji je snimao i koji je u posjedu originalnih slajdova iz perioda kada je Povelja data .

Prema riječima Berkuljana, kada se Povelja uporedi sa snimcima koji su napravljeni 1987. godine, stanje odgovara onom koje je bilo tada i na njoj nema oštećenja. M.Z.

zadržavajući se u najdubljim djelovima pluća, dokazano je od sredine 2009. godine kada je počelo kontinuirano automatsko praćenje njegovog kvaliteta.

Prekoračenja graničnih vrijednosti ovih čestica ima i širom svijeta, ali dok se u Evropi mjeri jednocifren broj dana, prekoračenjima u Pljevljima se mjere mjeseci. Tokom 2010. preko pet mjeseci ili 162 dana njihova koncentracija je bila daleko veća od dozvoljene. Godinu kasnije bilo je 193 dana sa prekoračenim vrijednostima, a lani čak 207 ili skoro sedam mjeseci. Zimi, čest je slučaj, tek dva-tri dana Pljevljaci mogu disati slobodno.

PM10 i čestice prečnika manjeg od 10 mikrometara mogu izazvati ili pogoršati astmu, bronhitis i druga oboljenja pluća, a naročito su ugroženi djeca, trudnice, stari i bolesni. Pljevaljsko zdravstvo odavno ukazuje na uticaj zagađenja na zdravlje ljudi, posebno na rast broja respiratornih oboljenja najizraženijih kod djece.

Aktuelno 19

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

Termoelektrana

ŠAVNIK

Sirovac i Krnja Jela dobili struju Zaprege po kaljugama vukle stubove, a na pojedinim dionicama ljudi su ih nosili na rukama

Kop rudnika: U dnu voda Tvrdaša i Kutlovače

● ZEmLJA GutA ● POmJERANJE bRANE tRAKtORE I AutOmObILE O klizištima kao svakodnevnom riziku Pljevljaci nijesu mnogo razmišljali. Prepričavali su međusobno kako se u selu Ljuće nadomak kopova Rudnika uglja prije desetak godina otvorila zemlja i do pola progutala traktor koga je, potom, izvlačila dizalica i rudarska mehanizacija. Nezaobilazna je i priča kako se u selu Kosanica prije 5-6 godina otvorila zemlja i progutala “reno klio” koji zbog bezbjednosti nije mogao biti izvučen već je zatrpan.

Groblje u Durutovićima, koje je prijetilo da se uruši, Rudnik je obezbijedio, ali usljed rudarskih radova vodotoci Tvrdaš i Kutlovača su “pobjegli”, izviru na dnu kopa Potrlica i ispumpavaju se na površinu.

Sve to je bilo Pljevljacima daleko, do prije mjesec kada je zbog ugroženosti radovima u obližnjem kopu i pojavom slijeganja terena zatvorena Jugopetrolova benzinska pumpa, jedina u gradu.

“Blizina površinskog kopa nesumnjivo ugrožava bezbjednost i stabilnost bezinske stanice u pogledu pojave velikih pukotina uslovljenih slijeganjem i klizanjem terena kako na samoj stanici tako i na okolnom terenu“, naveo je Inspektor u rješenju o hitnom zatvaranju pumpe.

Odluka o zatvaranju dijelom se oslanjala i na mišljenje sudskog vještaka Staniše Ivanovića koji je ukazao “na evidentan visok potencijalni rizik za infrastrukturne objekte”, te da je “klizište tehnogenog karaktera nastalo kao posljedica izvođenja rudarskih radova na kopu Stara cementara”.

Međutim, samo dva dana kasnije ovo evidentno potonuće terena od petnaestak centimetara za godinu, ocijenili su stručnjaci pljevaljskog Rudnika uglja i Sektora za vanredne situacije uz prisustvo sudskog vještaka, rudarskog inspektora i predstavnika Jugopetrola, ne ugrožava obližnje naselje, gradsku infrastrukturu i bezbjednost pumpnog postrojenja koje je nakon skoro dvodnevne zabrane rada ponovo otvoreno.

Brana deponije pepela i šljake Termoelektrane nestabilna je, znali su nadležni još 1993. godine, ali se uprkos tome i protivljenju stručnjaka sa podgoričkog Građevinskog fakulteta, koji nijesu izdali upotrebnu dozvolu za četvrtu stepenicu, ona u proteklom periodu nadzidala i petom stepenicom i dosegla visinu između 80 i 100 metara.

Prema podacima do kojih su došle DN, u jednom dokumentu EPCG o stabilizaciji brane navodi se da su “konstatovana pomjeranja nizvodna bankine brane od čak tri i po do četiri i po metra”.

“Svim proračunima stabilnosti koji su rađeni u prethodnom periodu za različite nivoe izgrađenosti pregrade za statičke uticaje dobijeni su faktori sigurnosti niži od dozvoljenih”, navodi se u istom dokumentu uz konstataciju da brana nema zadovoljavajući stepen sigurnosti.

Skoro dvije decenije nakon spoznaja o nestabilnosti EPCG je aprila prošle godine raspisala javni poziv za izbor izvođača radova na stabilizaciji brane ovog objekta u kome je smješteno preko osam miliona tona pepela i šljake. Da je rizik od pucanja veoma velik konstatovali su sredinom prošle godine i stručnjaci njemačke kompanije COWI u okviru projekta Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje, navodeći da bi u slučaju njenog pucanja naslage mogle rijekama stići čak do Bosne i Hercegovine.

Deponija laporca Jagnjilo prostire se na oko 150 hektara oko 200 metara iznad grada, a vjetar sa njene površine prašinu snosi direktno na grad, što dodatno usložnjava ionako sumornu pljevaljsku svakodnevicu.

“Ako postoji grad apokalipse onda su to Pljevlja”, konstatuje Mitrović za DN. Crna Gora je kreditom od oko 60 miliona eura Svjetske banke ušla u projekat sanacije pet crnih ekoloških tačaka, ali još niko nije ni pokušao da izračuna sumu koja je potrebna za sanaciju pljevaljskih crnih tačaka i rizika sa kojima se stanovnici najsjevernije crnogorske opštine svakodnevno suočavaju.

RIGOROZNIJE

Kazna za ª paukaº 125 eura Za nepropisno parkiranje kazna umjesto dosadašnjih 20 biće 60 eura PODGORICA - Gradska komunalna policija nastaviće da obavlja posao premještanja nepropisno parkiranih vozila, koji je i prethodnih godina vršila, na osnovu starog zakona, navodi se u saopštenju Glavnog grada. Novim zakonom predviđene su i znatno veće kazne za nepropisno parkiranje.

Za utovar i istovar vozila na licu mjesta plaća se 30 eura, za prevoz vozila do drugog mjesta takođe 30 eura i za čuvanje vozila do 24 časa, kao i za svaka naredna 24 časa, po pet eura.

Ta odluka je donijeta u skladu sa Uredbom o povjeravanju dijela poslova Uprave policije Glavnom gra-

du – Podgorica, koji je shodno novom Zakonu o bezbjednosti saobraćaja na putevima, Vlada Crne Gore donijela na jučerašnjoj sjednici.

Novim Zakonom predviđena kazna za nepropisno parkiranje sa do-

sadašnjih 20 eura, povećana je na 60. To znači da će vozač automobila koji “pauk” premjesti na parking Komunalne policije, za njegovo preuzimanje mora da plati 125 eura, umjesto ranijih 85.

M.Ne.

U jučerašnjem izdanju Dnevnih novina, u tekstu “Kao prije Tesle”, došlo je do greške, gdje je pogrešno preneseno da je Šavnik devetnaest dana bez struje. Zapravo, bez električne energije bila su četiri uskočka sela - Sirovac, Krnja Jela, Strug i Malinsko. Izvinjavamo se čitaocima i Elektroprivredi Crne Gore zbog toga.

Električnu energiju juče po podne su dobila šavnička sela Sirovac i Krnja Jela. Da bi se aktivirale tri trafo-stanice sa kojih se

napajaju sela na južnim obroncima Sinjajevine, bilo je potrebno iskopati rupe kako bi se zamijenilo oko 50 polomljenih stubova.

Radovi su izvođeni u okolnostima visokog snijega, a potom kiše, koja je već nepristupačan teren pretvorila u kaljugu ili klizavo stijenje, kuda su se kretale volovske zaprege, koje su vukle nove stubove.

Na mjestima gdje zaprege nijesu mogle, stubove su nosili ljudi na rukama.

dRuGI fEbRuAR

Svjetski dan vlažnih staništa Od Ramsarske konvencije o vlažnim staništima prošla je 41 godina, a 2. februar je postao Svjetski dan vlažnih staništa. Skadarsko jezero je proglašeno vlažnim staništem od međunarodnog značaja, posebno kao stanište ptica.

Nacionalni parkovi Crne Gore već duži niz godina se priključuju globalnom obilježavanju ovog dana i organizuju raznovrsne aktivnosti u cilju podizanja svijesti, prvenstveno školske populacije o značaju Skadarskog jezera kao močvarnog eko-sistema.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana vlažnih staništa je posvećena vodama, a stručni saradnici Službe za promociju i edukaciju posjetiće osnovne škole koje gravitiraju prostoru NP Skadarsko jezero.

Posjetom učenika osnovnih i

srednjih škola tivatskim Solilima, a u organizaciji Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Tivta i “Zelenog tima”, juče je obilježen dan vlažnih staništa. Solila su obišli i predstavnici Morskog dobra, Turističke organizacije Tivta i predavači Centra za zaštitu i proučavanje ptica.

Močvarno stanište Solilima ne spada u zaštićena područja, ali svakako to zaslužuje, kazao je Mihailo Jovićević iz Centra za za zaštitu i proučavanje ptica.

“Tivatska Solila su specijalni rezervat prirode i zaslužuju da budu zaštićena”, kazao je Jovićević Predstavnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica za učenike su obezbijedili dvoglede koje su učenici koristili prilikom posmatranja ptica. Z.K.

ANALIZA

Možura spasila primorje od smeća Predsjednici opština Bar i Ulcinj, Žarko Pavićević i Nazif Cungu, i rukovodstvo komunalnih preduzeća ova dva grada analizirali su rad preduzeća za upravljanje regionalnom sanitarnom deponijom “Možura” u proteklih šest mjeseci. Sastanku su prisustvovali i članovi tima Svjetske banke, iz čijeg kredita je finansirana gradnja deponije, koji su pratili dosadašnje poslovanje preduzeća i ocijenili ga pozitivnim.

Jednoglasni zaključak sastanka je bio da su otvaranjem deponije stvoreni uslovi da u Baru i Ulcinju čistoća bude na odgovarajućem nivou, imajući u vidu da se

radi o dva turistička grada.

Na deponiji Možura se sada odlaže smeće iz Bar, Ulcinja, Budve, Kotora i Tivta. Barani i Ulcinjani otpad donose od otvaranja deponije, polovinom jula prošle godine, Budvani od kraja avgusta, a komunalna preduzeća iz Kotora i Tivta od početka ove godine.

Na sastanku je odlučeno da se pokrene inicijativa za pronalaženje strateškog partnera za izgradnju postrojenja za selektiranje i reciklažu otpada. Time će u velikoj mjeri produžena dužina trajanja deponije i ispunjeni svi uslovi koje predviđaju nacionalni Zakon o upravljanju otpadom i direktive EU. Ž.M.

20 Globus

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

MEKSIKO SITI

U eksploziji poginulo 32 ljudi MEKSIKO SITI - Broj poginulih u snažnoj eksploziji koja se u noći između četvrtka i petka dogodila u sjedištu meksičke naftne kompanije Pemeks u Meksiko Sitiju porastao je na 32. Uzrok nesreće još nije otkriven, saopštila je ta kompanija. Izvršni direktor Emilio Lozoja rekao je da je u nesreći povrijeđeno najmanje 100 ljudi.

“Fatalni incident kao što je ovaj ne može se razjasniti za dva sata, a mi svim silama, i uz najbolje timove u Meksiku i iz inostranstva, radimo na tome da ga otkrijemo i da ne spekulišemo”, rekao je Lozoja na konferenciji za novinare.

Pemeks je osnovan kao državna kompanija 1938. godine i ima blizu 150.000 zaposlenih, a 2011. godine proizveo je oko 2,5 miliona barela sirove nafte dnevno. Jedan zvaničnik Vlade rekao je ranije danas da prvi rezultati istrage upućuju na to da je eksploziju izazvao parni kotao, ali da se to ne može sa sigurnošću tvrditi, prenio je Rojters. Lozoja je dodao da na četiri sprata, koji su najviše oštećeni u nesreći, obično radi između 200 i 250 ljudi, dok ih u cijelom kompleksu ima oko 10.000. Eksplozija u soliteru od najmanje 50 spratova uslijedila je poslije požara u septembru, u kojem je u postroje-

nju Pemeksa, u blizini grada Rejnosa, poginulo 30 ljudi.

Najmanje 300 ljudi izgubilo je život u eksploziji u Pemeksovom gasnom postrojenju u Meksiko Sitiju 1984. godine. Mnogi zaposleni u naftnoj kompaniji bili su na ručku izvan zgrade u trenutku eksplozije koja se dogodila u garaži u podrumu pored čuvene kule Petroleus Meksikanos, ili Pemeks, jedne od najviših zgrada u glavnom gradu Meksika.

“Čuli smo snažan prasak, geleri i opiljci su počeli da lete na sve strane, izgledalo je nestvarno. Prvo smo pomislili da je u pitanju zemljotres, čim smo vidjeli vatru i osjetili dim, shvatili smo da je eksplozija”, rekao je jedan od radnika.

Kula Pemeks, u kojoj radi više hiljada ljudi, evakuisana je poslije eksplozije, ali nije oštećena. Okolne ulice zatvorene su za saobraćaj.

PROSTORNI DODATAK SVEMIRSKOJ STANICI KOJI SE NADUVAVA Lou-kost svemirsko stanište koje se naduvava poput balona biće testirano na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Bigeul modul za proširenu aktivnost (BEAM) biće instaliran na sekciji "Trankviliti" pomoću robota

1. Modul će biti isporučen pomoću "SpejsX Dragon" kapsule i nalaziće se u njenom teretnom dijelu.

2. Robotska ruka će sa kapsule preuzeti BEAM modul prečnika 2,1 metara

TERORIZAM U TURSKOJ

Bombaš samoubica napao američku ambasadu

Poginuli napadač i radnik obezbjeđenja, jedna novinarka teško povrijeđena

VANREDNO STANJE

Sjeverna Koreja spremna za rat PJONGJANG - Uoči nove nuklearne probe, sjevernokorejski lider Kim Džong Un uveo je vanredno stanje 29. januara, tvrdi ruski list Raša tudej. Pozivajući se na vijesti lista Saut korijan dejli, Raša tudej je prenio da je svim oružanim snagama naređeno da se spreme za rat.

Takođe, prema pisanju lista Đongang dejli, koji se poziva na neimenovani izvor, sjevernokorejski lider izdao je niz tajnih naređenja svojim najvažnijim oficirima i osobama zaduženim za bezbjednost da pripreme sve za novu nuklearnu probu, koja

bi trebalo da bude izvršena uskoro.

Prema tom izvoru, Kim Džong Un je navodno rekao da će cijela zemlja biti u vanrednom stanju, počevši od 29. januara, kao i da sve jedinice vojske i bezbjednosnih struktura treba da budu spremne za rat. Zbog toga se, kako piše Saut korijan dejli, očekuje da Sjeverne Koreja izvrši nuklearnu probu mnogo prije nego što se očekivalo, a neki analitičari smatraju da bi se to moglo dogoditi već 16. februara, kada je rođendan Kim Džong Unovog djeda, tj. prethodnog lidera Kim Džong Ila.

● Foto priča

Pao most u Kini

3. Ruka će okretati BEAM kako bi se otvorio vez za "Trankviliti" sekciju

4. BEAM će biti zakačen za vazdušne komore. Kada se naduva, modul će biti četiri metra dugačak i 3,2 metra širok.

Oklop modula: Sprečava mikrometeoritske svemirske krhotine da uđu unutra.

Višestruki slojevi Nekstel keramike i pjene.

Super jaki sloj kevlara i vektrana.

Pozicija "Trankvilitija" i BEAM modula Sources: Bigelow Aerospace, NASA © GRAPHIC NEWS

Dio sa vodom pruža zaštitu od radijacije.

Nomeks vatrostalni materijal.

PEKING - Kamion natovaren vatrometom eksplodirao je dok je prelazio most u kineskoj provinciji Henan, zbog čega se most urušio.

Više ljudi je poginulo. Kamion je “eksplodirao iznenada” na mostu, čiji se 80 metara dug dio srušio, a šest vozila je pronađeno u ruševinama, prenijela je agencija AFP. Most, nedaleko od grada Sanmensija, dio je auto-puta G30, najdužeg puta u Kini, koji se proteže skoro 4.400 kilometara od zapadne kineske granice sa Kazahstanom do istočnog Žutog mora.

Kineska državna televizija javila je da je u nesreći poginulo osam, a ranjeno 11 osoba. Kineski međunarodni radio najprije je izvjestio o 26 mrtvih, a potom povukao tu informaciju sa svog sajta. Prema policijskoj statistici, oko 70.000 ljudi izgubi život, a 300.000 bude povrijeđeno u saobraćajnim nesrećama svake godine u Kini.

Globus 21

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

A

NKARA - U jučerašnjem napadu bombaša samoubice na ulazu u američku ambasadu u Ankari poginule su dvije osobe, napadač i radnik obezbjeđenja, a jedna žena je teško povrijeđena. Eksplozija se dogodila na samom ulazu, unutrašnjost zgrade nije oštećena, a lakše povrede su zadobila su još dva čuvara.

Turski premijer Tajip Erdogan zatražio je hitnu istragu, a ministar policije Muamer Guler je naveo da se vjeruje da je napadač državljanin Turske i da je povezan sa jednom “domaćom ljevičarskom grupacijom”. Ministar Guler je potvrdio da je u eksploziji poginuo radnik obezbjeđenja ambasade Mustafa Akarsu, a da je novinarka Didem Tunsaj (38) teško povrijeđena.

Ona ima teške povrede u predjelu glave i njen život je u opasnosti.

On je dodao da su još dva radnika obezbjeđenja lakše povrijeđena i medicinski zbrinuta. “Istraga o ovom slučaju se nastavlja”, kazao je Guler, a prenijela je agencija Anadolija.

Nakon eksplozije, policija je opkolila cio kvart, helikopteri su počeli da nadlijeću ambasadu, a ispred zgrade su ubrzo stigli vatrogasci i Hitna pomoć, kao i šef policije u Ankari.

Svi službenici ambasade su sklonjeni u sigurne sobe, obezbjeđenje je pojačano, a policija je sprovela mjere predostrožnosti zbog eventualnog novog napada.

Američka ambasada u saopštenju je navela da je preduzela sve neophodne mjere u za ovakve situacije i da se zahvaljuje turskim vlasitma na brzoj intervenciji. Zvaničnici SAD iz konzulata u Istanbulu poručili je svojim građanima da izbjegavaju američka predstavništva u Turskoj u narednom periodu i da budu na posebnom oprezu zbog mogućeg izbijanja nasilja.

Američki ambasador u Ankari Fransis Ričardon rekao je novinarima ispred zgrade ambasade da ovaj napad neće uticati na odnose Amerike i Turske i da će te dvije zemlje “i dalje biti prijatelji”. Prema njegovim rije-

čima Vašington i Turska blisko će raditi na rasvjetljavanju ovog incidenta.

List “Hurijet” navodi da je do eksplozije došlo kod skenera na ulazu u zgradu, ali da bezbjednosne kamere nijesu ništa zabilježile. Navodi se i da je kolumnista tog lista još 24. januara upozorio na moguće terorističke napade u Turskoj, a u izvještaju o eksploziji podsjeća i na napad na američki konzulat u Bengaziju u kome je stradao američki ambasador u Libiji Kris Stivens. Urednik agencije Anadolija Omer Faruk Čališkan smatra da je sa ovim napadom najvjerovatnije povezana Al-kaida, pošto je turska policija juče uhapsila jednu osobu za koju se vjeruje da je istaknuti član Al-kaide i da je bila povezana sa Osamom Bin Ladenom.

Eksplozija se dogodila samo pet dana pošto su SAD, Holandija i Njemačka uz tursku granicu sa Sirijom postavile i stavile pod komandu NATOa prvi antiraketni sistem Patriot, kako bi se ojačala protivazdušna odbrana od eventualnog napada iz Sirije. Dolazak snaga NATO-a sa sistemom “patriot” u Tursku, u blizinu granice, zvanična Sirija je ocijenila kao provokaciju.

NASILJE U SAD

ª Pakaoº Čikaga odnio joj četvoro djece

Širli Čembers (54), samohrana majka iz glavnog grada Ilinoisa imala je tri sina i jednu ćerku, ali su svi stradali od vatrenog oružja, koje se legalno kupuje u Americi ČIKAGO - Širli će u ponedjeljak sahraniti sina Ronija Čembersa.

On je bio posljednji od četvoro djece ove samohrane majke. Sve četvoro su, u periodu od 18 godina, bili žrtve oružanog nasilja u Čikagu, jednom od najnebezbjednijih gradova u Americi.

“Bila sam u šoku, jer zaista sam vjerovala da će Roni dočekati starost. Imala sam takvu predstavu u svom srcu”, kaže nesrećna majka.

Gubitak četiri člana iste porodice najupečatljivije opisuje dubinu oružanog nasilja koje postoji u Čikagu, a koje gradski čelnici pokušavaju da suzbiju. U nacionalnoj debati o kontroli oružja, koju je pokrenula pucnjava u školi u Njutaunu, u kojoj je ubijeno 20 djece i šest odraslih osoba, uključujući i majku dvadesetogodišnjeg ubice Adama Lanze, Čikago prednjači kao grad u kom se posljednjih godina dešava najviše ubistava od svih gradova u SAD. Iako ovaj grad ima možda i najstrožije zakone o kontroli oružja u zemlji, samo u 2012. godini desilo se preko 500 ubistava, a velika većina od tog broja počinjena je vatrenim oružjem. Tokom prvih 30 dana 2013. godine, u trećem po veličini gradu u Americi dogodilo se 157 pucnjava i 42 ubistva. Među žrtvama je i Hadija Pendlton, 15-godišnjakinja koja je zajedno sa svojim školskim bendom nastupala na ceremoniji inauguracije američkog predsjednika Baraka Obame, kao i gorepomenuti, Roni “Skubi” Čembers (33).

Prema riječima njegove majke, Roni, muzički producent i bivši pripadnik bande, kobne noći je prisustvovao žurci na kojoj je repovao jedan mladić kojeg je podučavao. Kada je napustio žurku i sjeo u svoj automobil, oko 2 sata ujutro 26. januara,

Nije izgubila vjeru u Boga: Širli Čembers

neidentifikovani napadač je otvorio je u tom periodu bio obezbijedio stavatru, pogodio ga u glavu, usmrtivši lan posao u građevinarstvu. Ubijen ga na licu mjesta. Osumnjičenih ne- je 2000. godine van njihovog ozloglama, niko još nije uhapšen zbog ovog šenog kvarta. Samo tri mjeseca naslučaja, a iz policije su saopštili da je kon druge po redu nesreće koja je zaistraga u toku. desila Širlinu porodicu, 13-godišnji Širli Čembers podizala je četvo- dječak upucao je 15-godišnju Latoro djece u zloglasnom kraju “Kam- ju Čembers, i to nekoliko koraka od brini Grin”, stambenom kvartu ko- mjesta na kom je stradao njen brat ji je proslavila serija “Dobra vreme- Džerom. na” iz sedamdesetih godina, a koji je, “Latoja je bila toliko slatka. Imana nivou cijele Amerike, poznat zbog la je najljepši osmjeh, i bila je sve za problema sa bandama, drogom i na- mene,” prisjeća se Širli. siljem. Većina zgrada u njemu srušeRoni Čembers, umjetnik koji je bio na je tokom posljednjih nekoliko go- lud za maminim banana šejkovima dina. Čembers danas i prstenima od luka, živi u kompleksu nojavno je pričao o svovoizgrađenih stanojoj nekadašnjoj pripadnosti bandi. Pova u komšiluku. Dok licija Čikaga imala u društvu svojih sestara sjedi u dnevnoj je preko 100 stranica sobi i pokazuje fotoubistava desilo se u Čikarazgovora sa njim, grafije svoje djece, gu 2012. godine napravljenih tokom govori tiho i djeluje jednog od njegovih ošamućeno od tuge. hapšenja.

Na pitanje vezano za njegovu kri“Bili su veoma srećna djeca”, kaže ona, dok se prisjeća zajedničkih minalnu prošlost, umjesto Širli, ododlazaka u zoološki vrt i njihove vo- govorila je njena sestra Doroti Vejn. žnje tricikala.

“Sa svoje 34 godine, ne postoji “Ipak, kako su odrastali, postajalo stvar koju je uradio, a zbog koje zaje sve teže osigurati im bezbjednost služio da mu neko raznese polovinu u svijetu kojim upravglave. On to nije zaslulja nasilje. Nisam možio”. Širli se nadovezagla da ih zauvijek zala, kazavši kako je njen držim u svojoj blizini, posljednji preostali sin postali su veliki i, kao i pokušao da promijemnoga djeca, željeli su ni svoj život, nakon silubistva desila su nih smrti koje su se deda izlaze.” Njen sin Karse u Čikagu tokom šavale, kako u njegovoj los, kojeg je opisala kao januara 2013. veoma pozitivnog mlaporodici, tako i u cijedića i dobrog matemalom Čikagu. Prestanak tičara, ubijen je dok je sa kriminalnim aktivšetao južnom saobranostima je i bila njegoćajnom petljom u Čikagu 1995. go- va namjera kada je pod svoje okridine. Imao je 18 godina. Sljedeće di- lje uzeo talentovanog mladog repejete koje je izgubila bio je Džerom, ra, takođe i člana bande, Jang Kilu “zgodni i ugledni” 23-godišnjak koji (YK). Tada je, gostujući u TV emisi-

Kvart Kabrini Grin u kojem živi Širli Čembers

500 42

Karlos

ji “Riki lejk šou” u decembru, progovorio i o Jangovoj pripadnosti bandi.

“On je nevjerovatno talentovan.

Ja samo pokušavam da ga zadržim na pravom putu”, pričao je Roni pred kamerama o svom mladom pulenu.

Roni Čembers ubijen je tri bloka od katoličke crkve “Svete Agate”. Sveštenik iz te parohije Leri Dauling ispričao je kako pokušava da dopre do porodica, kako bi i one pomogle u suzbijanju nasilja.

“Kada pogledam svoj komšiluk vidim nedostatak radnih mjesta, nedostatak obrazovanja i vještina, žalosno neadekvatan školski sistem i žalostan pravni sistem. Oni koje se barem jednom ogriješe o zakon, teško da će ikada naći pravi posao”, kaže on.

Latoja

Džerom

Širli Čembers smatra da su njena djeca bila žrtve okolnosti i da su se zadesili na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme. Nije izgubila vjeru u Boga, a prijatelji i porodica pružaju joj bezrezervnu podršku. Dok je pričala koliko je teško radila da bi obezbijedila svoju porodicu, slomila se i potok suza počeo je da se sliva niz njeno umorno lice. Uspjela je da izusti kako bi voljela da pomogne drugim majkama koje dijele sličnu sudbinu.

“Voljela bih da upoznam majku Hadije Pendlton i pokušam da je utješim,” kaže Širli.

“Nezamislivo je teško kada neko pokopa svu svoju djecu. Moj život nikada više neće biti isti.” (Rojters)

Roni

22 Kultura

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

REcENZIJA

KINEMATOGRAFIJA

Luda ljubav

Nobelovac i učiteljica Rosa

Silver Linings Playbook

U novom filmu “Učiteljica i nobelovac”, čije snimanje počinje u martu, u Kolumbiji, biće prikazane slike iz djetinjstva slavnog nobelovca Gabrijela Garsije Markesa. Film je nastao prema istoimenom romanu novinarke Beatris Parga, a temu joj je sugerisao lično Markes.

“Jedna divna, lijepa i pametna učiteljica pokazala mi je prva slova. Naučila me je da čitam i usadila mi je ljubav prema knjizi. Išao sam u školu da bih nju slušao zapisao je slavni nobelovac Gabrijel Garsija Markes o učiteljici Rosi Ferguson, u knjizi sjećanja “Živim da bih ispričao priču”.

(2002. Za potrebe knjige, Beatris je intervjuisala Markesovu učiteljicu Rosu, koja joj je pričala detalje iz života, anegdote o svom najslavnijem učeniku, i njihove kasnije susrete.

Pisac je mnogo puta govorio o učiteljici Rosi, pominjao je u svojim djelima, a milioni ljudi širom svijeta zapamtili su njeno ime kada joj je uputio riječi zahvalnosti na dodjeli Nobelove nagrade za književnost, 1982. godine. Rosa Fergu-

Dejvid O Rasel Bredli Kuper, Dženifer Lorens, Robert de Niro, Džeki Viver Vuk Perović

POGLED U KOMŠILUK

“Silver Linings Playbook” prvi je film od ostvarenja “Reds” Vorena Bitija iz 1982. godine koji je dobio sve četiri nominacije u glumačkim kategorijama. Ta brojka samo još jednom potvrđuje da je Dejvid O Rasel jedan od onih reditelja koji znaju od glumca da dobiju vjerovatno ono i što on sam ne vjeruje da ima, a sa druge strane i da odlično izabere glumca za ulogu kakvu je zamislio.

Ovdje je svakako prvorazredno prijatno iznenađenje Bredli Kuper koji će tako napokon ući u kategoriju “ozbiljnih” glumaca, pošto je već ranije pokazao (“Mamurluk 1 i 2”) da zna producentima da donese pare i da zabavi publiku. “Silver Linings Playbook” je tako rafinirano ispolirana priča koja je bila toliko potrebna da bi prije svega publici, ali i autorima, vratila vjeru u nekada toliko popularan podžanr, “romantična komedija”. Ipak, ovo ostvarenje jeste na trenutke romantično, i možda čak i više duhovito, ali je ujedno i jedna ozbiljna drama, pošto se ne samo glavni junaci, već i njihove porodice i prijatelji suočavaju sa pravim, nimalo jednostavnim životnim problemima kao što su bipolarni poremećaj, depresija, društvena izolacija, ovisnost, disfunkcionalna porodica i još ponešto.

Dejvidu O Raselu polazi za rukom da zadrži duh romantične komedije i pored ni malo “lako svarljivih događaja” koje muče glavne protagoniste.

Pet se vratio kući iz institucije za mentalno oboljele. Žena ga je prevarila i ostavila, a on je i dalje voli. Osim majke, niko drugi nije oduševljen što je stigao kući, pa ni otac. Rasel nas direktno ubacuje u sve životne nevolje glavnog junaka. S druge strane, njegov izlazak iz problema će doći postepeno, a prvi korak je, od strane njegovih prijatelja namješteni susret sa Tifani, koja se bori sa depresijom poslije smrti muža. Pet, Tifani i njegovi roditelji su te četiri nominacija. Dženifer Lorens je u filmu “Winter’s Bone” pokazala da od nje uvijek moramo mnogo da očekujemo, što baš i nije dokazala u nastavku karijere. Sada bi lako kući mogla da ode sa Oskarom u rukuma koji joj je izmakao za “Winter’s bone”. Iskusni tandem, Džeki Viver i Robert de Niro su još jednom maestralni kao dugovječni bračni bar koji nikakve životne turbulencije ne mogu da razdvoje.

Oni koji dobro poznaju rad Dejvida Rasela (“Volik Hakabijeve”, “Tri kralja”, “Fighter”) lako će primjetiti da u ovom film ima barem po djelić nekih njegovih ranijih ostvarenja. Tako mu sada već toliko prepoznatljiv rukopis omogućava da sigurno hoda po terenu koji je vrlo nezgodan, jer uspjeva da jednu u suštini mračnu priču, učini duhovitom, toplom i ono što je najvažnije, uvjerljivom.

U Kolumbiji uskoro počinje snimanje filma o Gabrijelu Garsiji Markesu

nar, izdavač i politički aktivist. Smatra se najpoznatijim piscem magičnog realizma, žanra koji rješava mitove, magiju i realnost. Najviše je doprinio da latinoamerička literatura dođe u centar pažnje svjetske kulturne javnosti šezdesetih godina 20. vijeka.

SPORAZUM O SARADNJI

Prijestonica djeci predstave Komadi za najmlađu publiku na sceni Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ Sporazum o saradnji Prijestonice Cetinje, Kraljevskog pozorišta “Zetski dom” i podgoričkog Gradskog pozorišta, povodom predstojećeg projekta “Prijestonica najmlađima” potpisan je juče u Maloj sali cetinjske opštine.

Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović je naveo da je riječ o sporazumu koji će u naredna četiri mjeseca definisati pozorišni repertoar za najmlađu publiku. Bogdanović je rekao da će se ovaj program, ukoliko naiđe na dobar prijem kod publike nastaviti i kasnije.

On je pojasnio da se radi o programu koji će trajati do maja tekuće godine, tokom koga će najmlađa publika moći da pogleda pet dječjih predstava Gradskog pozorišta iz Podgorice.

Bogdanović je kazao da je program za najmlađe nastao iz potrebe gradske uprave da najmlađim ponudi sadržaje, kojima će biti obogaćen kulturni život grada.

Umjetnička direktorka Zetskog doma Lidija Dedović smatra da se radi o važnoj inicijativi, te da se radi o početku dobrih, kreativnih relacija na kulturnoj osnovi. Dedović kaže da je ponosna na ovu inicijativu jer se teatar osjeća, promišlja i doživljava, a i umjetnost uopšte još od malih nogu.

“To Cetinju fali, isto kao i svim ostalim gradovima, a to Podgorica ponajviše ima. Mogućnost da se nekako kulturno osvještavamo dok smo mali”, kazala je Dedović,

IZLOŽBA

Karavađo u Zagrebu “Večeru u Emausu” Italija će pozajmiti Hrvatskoj kao dobrodošlicu za ulazak u Evropsku uniju “Večera u Emausu”, italijanskog slikara Karavađa, biće izložena početkom juna u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO). Sliku, koja se čuva u Pinakoteci Brera u Milanu, Italija će pozajmiti Hrvatskoj kao dobrodošlicu za ulazak u Evropsku uniju. “Riječ je o remek-djelu baroknog slikarstva i jednoj od Karavađovih najpoznatijih slika, a ekvivalent tom događaju o kojemu se moglo samo sanjati bio bi

son je sa svojim najslavnijim učenikom ostala u kontaktu sve do smrti, 2005. godine. U svojoj biografiji “Živim da bih ispričao priču” (2002) Markes je zapisao da je, zahvaljujući svojoj učiteljici otkrio čari “magičnog realizma”. Gabrijel Garsija Markes je kolumbijski pisac, novi-

da nam Francuska posudi Mona Lizu”, kazao je upravnik MUO-a Miroslav Gašparović. Biblijski motiv večere u Emausu tematizirali su mnogi slikari, a Karavađo je napravio dvije verzije. Sliku koja će biti izložena u Hrvatskoj naslikao je 1606. godine, najvjerovatnije nekoliko mjeseci nakon što se umjetnik skrivao kod princa Marcia Colonje zbog toga što je u dvoboju ubio jednog mladića, a postoji mogućnost da

je nastala i ranije te godine u Rimu. Isti naziv i motiv ima i njegova slika iz 1601. koja se čuva u Nacionalnoj galeriji u Londonu.

Osim kao utemeljivača baroka i začetnika tehnike igre svjetla i sjenke, Karavađa prati glas hirovitog i nasilnog čovjeka, a kao takav još uvijek je nepresušni predmet zanimanja mnogih biografa. Do danas se otkrivaju nove pojedinosti o njegovim slikama i životu, a ponajviše o smrti.

uz ocjenu da se radi o bitnom koraku za sve, a pogotovo za najmlađe koji će biti u mogućnosti da prate predstave.

Direktorka dječijeg pozorišta Ivana Mrvaljević kaže da se radi o “divnom potezu” saradnje, te da vjeruje da će gradsko pozorište po-

moći da najmlađi žitelji prijestonice zavole teatar.

Prva predstava “Crvenkapa” igraće se 7. februara. Tokom marta ne sceni će biti “Dobro drvo”, a u aprilu predstava “Mogli”. U maju će biti odigrane dvije predstave, “Pinokio” i “Pipi Duga Čarapa”. M.Zadrima

Kultura 23

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

Džoni Keš na markici Pošta Sjedinjenih Američkih Država izdaće tokom godine tri prigodne poštanske markice s muzičkim legendama. Na prvom izdanju bit će Džoni Keš.

Kao predložak za markicu poslužila je fotografija Franka Beza za album “Ring of Fire: The Best of Johnny Cash” iz 1963. godine. Iako je Džoni Keš najpoznatiji kao kantri pjevač, ostavio je uticaj i u mnogim drugim muzičkim žanrovima, kao što su rokenrol, bluz, folk muzika i drugi. Zbog ovakve žanrovske svestranosti njegovo ime nalazi se u kući slavnih rokenrola i kući slavnih kantri muzike. Umro je 12. septembar 2003. Ko će biti na preostale dvije markice serije “Music Icons” još nije poznato.

Priča o hrabrosti

Scena ne trpi nerad, komplekse i jalovost Pozorište

Rediteljka Radmila Vojvodić optimistično gleda na budućnost našeg teatra Isidora Radulović

I

forma svedene duodrame, kakva je “Egzistencija” Edvarda Bonda, po mišljenju rediteljke tog komada Radmile Vojvodić pokazuje da teatar ne čine samo glomazne i skupe produkcije, kostimi i kulise. Vojvodić za DN kaže da u pogledu budućnosti crnogorskog teatra gaji veliki optimizam, a da novac (ma koliko da ga nema), ne smije da bude predmet u zamjeni teza, za kojom se kod nas često poseže u pravdanju lijenosti.

Lutkarska predstava “Palčica” u režiji i dramatizaciji Todora Valova biće izvedena danas u 12 sati u sali Dodesta KIC-a “Budo Tomović”. Riječ je o zanimljivoj dramatizaciji jedne od najljepših bajki Hansa Kristijana Andersena, priča o hrabrosti, istrajnosti, o dobrim životinjama, o osobenosti prirode, dobra i zla... Glumci i dvanaest lutaka učiniće čaroliju mogućom. Scenografiju, kostime i lutke osmislila je Stefka Kiuvlieva, muziku Elena Metodieva, tekst songova potpisuje Dejan Đonović.

Asistent režije je Sejfo Seferović. Reditelj Todor Valov rođen je 1966. godine u Varni, Bugarska. Diplomirao je na Nacionalnoj pozorišnoj i filmskoj akademiji u klasi profesora Nikoline Georgijev u Sofiji 1995. godine.

Teatar baš u krizno vrijeme dokazuje svoju vitalnost, a na potezu su mladi, kreativni ljudi, smatra rediteljka Radmila Vojvodić. I premijera “Egzistencije” u zatvorenoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, za nju je dokaz da mladi ljudi školovani na cetinjskom Fakultetu dramskih umjetnosti imaju snagu (koje možda još nijesu dovoljno svjesni) da se nose sa novim izazovima i zahtjevima koje umjetnost igre postavlja pred njih. Vojvodić na budućnost našeg pozorišta gleda s puno optimizma. Iz njenog ugla, narednih desetak godina donijeće velike pomake u razvoju crnogorskog teatra.

“Vrijeme koje dolazi vidim vrlo optimistično, uprkos svemu što nam se sada čini kao prepreka. Vjerujte, nema tu ni trunke demagogije”, kaže Vojvodić u razgovoru za Dnevne

zABorAVLJeNe SKiCe

Portreti T.S. Eliota u Londonu Do sada neizlagane dvije skice za portret pjesnika T. S. Eliota, koje je uradio engleski umjetnik Patrik Heron, prvi put su prikazane na izložbi u Nacionalnoj galeriji porteta u Londonu. Prvu skicu, zaboravljenu skoro 20 godina, pronašla je Heronova žena u potkrovlju njihove kuće u Sent Ivesu 1970. godine i ona je stilski bliska završenom kubističkom portretu iz 1949. godine. Druga skica je više figurativna i nastala je u autorovoj kući u Holand Parku. Na izložbi je prikazano i desetak pripremnih slika i crteža koja prate završeno remek djelo iz 1949. godine – jedno od najpoznatijih portreta u ovoj ga-

leriji. Prema riječima umjetnika, konačni portret, koji je u vlasništvu galerije, naslikan je “iz memorije” veoma sporo i poslije perioda od skoro tri godine. U januaru 1947. godine Heron je dobio dozvolu da naslika pjesnika T. S. Eliota. U to vrijeme Eliot je bio jako poznat, dok je Heron bio još neafirmisan umjetnik. Heron je “gledanje u Eliotove sive oči” opisao kao “gledanje u centar savremene svijesti”. Heron je bio fasciniran Eliotovom poezijom još dok je bio tinejdžer.

Njegov otac, Tom, uspostavio je komunakiciju između njih preko svoje veze u nedjeljniku New English Weekly.

novine, nakon premijere Bondovog komada u njenoj režiji. Utemeljenje za optimizam, ona je našla u generacijama mladih ljudi koji su izašli sa FDU i u onima koje tek dolaze.

“Naša relativno mlada škola, FDU formira stvaraoce. Stasavaju novi reditelji, glumci, pisci i prirodno je da će svako od njih tražiti i nalaziti svoj prostor djelovanja u Crnoj Gori i šire. Ima tu puno prostora, ne samo u institucijama, kakva je nacionalni teatar, nego i mnogo šire”, kaže Vojvodić. Podsjećajući da Crna Gora nikad nije bila širokogruda prema kulturi i njenim potrebama, ona kaže da mi nijesmo u poziciji da pravimo poređenja tipa- “ranije je bilo mnogo bolje”, na način kako to čine mnogo razvijenije kulture u doba recesije.

U tom smislu, dijelimo sudbinu našeg regiona.

“Uvijek se kod nas za kulturu greblo sa ‘dna kase’. Stalno se vajkamo na pitanje budžeta i brojnosti produkcija. Mi dijelimo sudbinu svih u regionu, ne mogu reći i u Evropi jer su, naravno, razvijene zemlje u skladu s tradicijom uvijek mnogo više izdvajale za kulturu. Mi prosto nemamo tako drastičnu granicu da možemo reći “Nekad smo bili jako bogati, a sad smo osiromašili””, kaže rediteljka čiji dosadašnji opus uglavnom počiva na teatarskoj obradi tema, perioda i ličnosti iz korpusa naše nacionalne istorije.

“Novac koji CNP sad ima, otprilike je isti kao onaj koji smo imali onda kada smo pokušali da iz ove nove kuće podignemo crnogorski teatar iz pepela i otvorimo se regionu i Evropi”.

“Egzistencija” je jednostavna i u produkcijskom smislu jeftina predstava, napominje ona. Gledaoci u CNP-u, bili su u prilici da se uvjere u svedenost igre, kostima i scenografije.

“Bitno je raditi. Nije stvar u skupim produkcijama, a teatar je uvijek dokazivao da može da postoji nezavisno od toga ima li velelepne kulise, da li barata scenografijama i kostimima ili se drži poetičkog pravila Pitera Bruka da može nastati u pra-

znom prostoru. I poetika Jiržija Grotovskog oslanjala se na ‘siromašni teatar’. Treba raditi, pisati i glumiti i ne obazirati se. Mislim da to naše mlade generacije polako shvataju”, kaže ona. Put od diplome do Velike scene nacionalnog teatra, nigdje nije kraći nego u Crnoj Gori, ali uprkos tome, u teatru opstaje “raspoloženje dokinutosti”.

“Ovdje se za čas stiže do Velike scene nacionalnog teatra. Nigdje toga nema. Uvijek kažem studentima: ‘Pođite u Bijelo Polje, Rožaje ili Herceg Novi’. To je legitimno za njihove ambicije i istraživanja. Ne postoji provincija, a pogotovo ne u Crnoj Gori, gdje vam je sve nadohvat ruke”, kaže Vojvodić i napominje da prostor rezignacije, kompleksa, razmaženosti i pasivnosti, treba pretvoriti u prostor kreacije.

“Nesklona sam ‘dešperatnim’ zaključcima, jer mislim da imamo mnogo više prostora da radimo nego što nam se to čini”, rediteljkin je stav.

“Ne kažem da je nužno raditi s dva glumca. I Šekspir se može raditi u ansamblu kakav je naš. Treba prevazilaziti komplekse kojima više nema mjesta”. Druga repriza “Egzistencije” biće igrana večeras u 20 sati na Velikoj sceni CNP-a.

● FoTo priča

ª Hejsti pudingº za Marion Kotijar Francuska glumica i oskarovka Marion Kotijar ovogodišnja je dobitnica nagrade Hasty Pudding.

Tu nagradu tradicionalno dodjeljuju studenti odsjeka za dramsku umjetnost američkog Univerziteta Harvard. Glumicu, koja je oskara osvojila 2007. za ulogu legendarne francuske šansonjerke Edit Pjaf u filmu La Vie En Rose, nagrada je, što se i na ovom snimku vidi, oduševila.

24 Reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

U VISOKOM DRUŠTVU

Istorijska promenada gospodina Savoja Radni vijek Budvanina Voja Lješevića od “Svetog Stefana”, preko bečkog “Imperijala” i frankfurtskog “Frankfurter Hofa”, sve do londonskog “Savoja” Željko Vukmirović

J

anuarsko podgoričko kišno prijepodne zasigurno nije savršen termin za sastanak sa čovjekom čija vas biografija pretvara u uho, dok zatičete sebe kako ćutite, živi se ne čujete i vrlo brzo shvatate da ste privilegovani tim razgovorom i trenutkom. A Vojo Lješević samo govori, vrlo jasno i polako, riječ po riječ, kao da hoda nekom istorijskom promenadom.

O jednom čovjeku i njegovom radnom vijeku u hotelu svih hotela. Ova životna priča podrazumijeva put i radni vijek od hotela “Sveti Stefan”, pa preko bečkog “Imperijala” i frankfurtskog “Frankfurter Hofa”, sve do svjetske hotelijerske institucije, londonskog “Savoja”. A postati autoritet na apsolutno autoritativnom mjestu uspjelo je jednom Crnogorcu, rođenom Budvaninu. U engleskoj štampi, uz njegovo ime, jedan tekst je čak naslovljen kao “King Vojo”. Sudeći po tome, Englezi se uopšte nijesu ustezali da odaju priznanje čovjeku koji ih je svojim višedecenijskim radom fascinirao.

Za nas u Crnoj Gori, danas, on je samo jedno – gospodin Vojo Lješević.

Sveti Stefan “Početak svoje karijere dugujem jednom izuzetnom čovjeku Anastasu Popoviću, legendi jugoslovenskog ugostiteljstva. On je u Crnu Goru došao 1950. godine, nakon nacionalizacije njegova dva restorana u Beogradu. I to ne bilo koja. Je-

dan je bio ‘Šumatovac’, čuveno okupljalište novinara, u Makedonskoj ulici, naspram Radio Beograda, dok je drugi bio ‘Miločer’, koji se nalazio u blizini Kalenić pijace. I upravo je Anastas Popović svojim ogromnim iskustvom organizovao i osposobio dotadašnje vojno odmaralište, hotel ‘Miločer’. Uz posebnu pažnju očuvanja kraljevskog dvorca i parka.

Nešto kasnije, 1954. godine, preuzeo je rukovođenje ‘Svetim Stefanom’. Smatram da je on svojim radom dao neprocjenjiv doprinos crnogorskom turizmu.

A o sebi i svom prijateljstvu sa čuvenim beogradskim ugostiteljem kratko kaže: “On je u meni samo prepoznao ambicioznog mladića koji je želio da uči i radi. Upravo njegove preporuke odvele su me u svijet, prvo do Austrije, a onda i do Njemačke, do rada u prestižnom hotelu ‘Frankfurter Hof’. Nakon njegove smrti, vjerujte mi da nikada nijesam otišao u Beograd što nijesam pošao na

njegov grob.”

I tu malo zastaje, baš kao što čini svaki čovjek koji priča sa poštovanjem o svom prijatelju kojeg više nema. No, kako nas priča odvodi dalje, Vojo se prisjeća i da je na inicijativu Anastasa Popovića upućen na rad u hotel ‘Crna Gora’, u vrijeme dok je tim hotelom rukovodio poznati predratni trgovac Mirko Bošković. Neke Boškovićeve riječi nikada nije zaboravio.

“Rekao mi je - ti treba da učiš i da ideš u svijet, pa da ćeš kao mačka da sakupljaš korice ispod stola.”

Putovanje Od tog savjeta prošlo je nekoliko godina rada u beogradskom ‘Metropolu’, u vrijeme dok je taj hotel bio organizovan na evropskom nivou, a Nove godine u njemu dočekivao Josip Broz Tito. Uslijedio je evropski dio puta, godine napornog rada u Austriji (bečki hotel ‘Imperial’) i Njemačkoj, sve do 1964. godine i sticanja engleske vize, te stizanja do konačnog odredišta, hotela svih hotela. Dakle, dame i gospodo, “Savoj”.

London “Tek su me čekale godine učenja i rada. U ‘Savoju’ sam ostajao po 14 i 16 sati dnevno. To je bila moja kuća.

Moj drugi dom. Tako sam shvatao svoj posao. Govorio sam sebi, ako mogu Njemci, Francuzi i Italijani, zašto ne bih mogao i ja. Jer, uvjeren sam, ako nema te vatre i želje

PRIRODNA NEPOGODA

za saznanjem, onda nema ništa.

Tamo sam prošao sve. Od pomoćnika kelnera, pa kelnera, do ‘vajn vejtera, pa batlera, do hed vejtera, dakle šefa kelnera i, na kraju, šefa svih šefova kelnera.”

U hotelu “Savoj” ostao je 41 godinu. Njegovi gosti bili su osam engleskih premijera, počevši od Vinstona Čerčila pa sve do Tonija Blera.. Uz veliki broj planetarnih zvijezda poput Frenka Sinatre, Dina Martina, Saše Distela, Šarla Aznavura, Rolingstounsa…

U hotelu “Savoj”, engleska aristokratija i političari imali su svoje klubove. Jedan od najkarakterističnijih bio je “The Other Club”, klub konzervativaca, koji je upravo bio zamisao ser Vinstona Čerčila. Taj klub je brojao 50 članova, a novi član je bio biran tek nakon smrti jednog od dotadašnjih članova. I, naravno, morao je pripadati engleskoj aristokratiji. To je bio uslov. Istorijska činjenica je da Margaret Tačer, iako premijer i “gvozdena lejdi” konzervativaca, baš iz tog razloga nikada nije po-

Crkva Sv. Toma

Selo koje je promijenila velika kiša

Selo Limljani se prvi put pominje 1296. godine u povelji Manastira sv. Nikola na Vranjini, kao dar srpskog kralja Milutina.

U povelji Ivana Crnojevića iz 1482. godine, gdje se određuju međe vranjinskog Sv. Nikole u Crmnici, pominje se velika rijeka Limska i “čto od limskoga bijehu pritisli Karuči ot sela crkovnago”. U Kotorskim spomenicima Limljani se srijeću 1504. godine u vezi sa dokazivanjem srodstva Damjana Ćuka i porodice Dabišinović. U Turskom defteru iz 1521. godine stoji da selo ima 55 kuća, a Karuči 46. Jovan Erdeljanović 1910. zapisuje da u Limljanima ima 29 bratstava sa 154 kuće.

Limljani u Crmnici su u žiži interesovanja javnosti zbog klizišta koja su progutala sve puteve koji vode ka njemu Željko Milović

N

ajprije je otišla zemlja na Grabovcu, pa na Bujake, a onda se na istom lokalitetu oburdao i Donji put, tako da žitelji sela čekaju da geolozi i građevinci odrade svoj posao, pa da se upute ka Virpazaru, varošici na tri mosta, putem kojim su išli otkad znaju za sebe.

A nijesu Limljanima klizišta nepoznata, naprotiv. Ovo poznato selo, grupisano u tri cjeline - Donji Kraj, Sredina sela i Karuči, sa 34 bratstva u stotinjak posjednutih kuća – pamti i mnogo veća klizišta i rasjedline nego što su ova. U kolektivnoj memoriji seljana živi legenda zasnovana na istinitom događaju o velikoj kiši, dugoj 40 dana, koja je iz osnova promijenila lice ovog dijela Crmničke nahije. Materijalni dokazi za ovu katastrofu još postoje u selu, a osim velikog ožiljka na planini Zana, najveći dokaz religijskog ili nekog drugog čuda usred nesreće jeste Crkva

Svetog Tome u Limljanima.

U mnoge je knjige bogomolja ubilježena kao kuriozitet, jer je skupa sa grobljem netaknuta promijenila prvobitnu lokaciju za stotinjak metara. Po lokalnom predanju, to se dogodilo kada je nakon neprestane kiše proradilo klizište i progutalo kuće, a stijena na kojoj se nalazila crkva i groblje sletjela niz padinu. Crkva Svetog Tome je dobila novi smjer: jugoistok - sjeverozapad, ali je ostala u istom stanju kao i prije katastrofe.

Predanje o tom događaju prenosi se s koljena na koljeno. Mješta-

nin Brano Klisić, čija se kuća nalazi na stotinjak metara od Svetog Tome, govorio je da se to dogodilo u XIX vijeku.

“Gore, uz planinu, bilo je naselje Klisića pod jednim šljemenom, i poslije kiše koja je padala neprekidno 40 dana i noći, proradilo je klizište i progutalo kuće. Stijena na kojoj se nalazila crkva i groblje kliznula je niz padinu, sve do Studenca”, kazivao je Klisić.

Njegovu priču potvrđuje i Neđeljko Ivanović iz Limljana, napominjući da su “stari pričali kako se nakon neđelju dana kokot čuo kako

pjeva neđe u dubinu”.

Ovaj događaj nigdje nije zvanično zabilježen, ističe kustos barskog muzeja arheolog Mladen Zagarčanin, ali je katastrofe svakako moralo biti, jer se takvi događaji nepogrešivo urežu u sjećanje naroda. I odlična su osnova za istraživanje, kaže on.

Crkva Svetog Tome je bratstvenička crkva Klisića, a unutar grobljanskog zida samo su rake njihove familije. U zemljotresu 1979. godine je znatno oštećena, pa je bila potrebna sanacija.

Klisići su uradili koliko su mogli,

ali je za spašavanje ove crmničke relikvije potreban mnogo širi restauratorski zahvat, jer je puna vlage.

Danas je Sveti Toma u funkciji jednom godišnje, na dan Svetog Spiridona, poslužbicu bratstva Klisić. Toga dana - 25. decembra - vrši se pomen svim mrtvim Klisićima, i pravi se zajednički ručak. Danas liturgiji na poslužbici prisustvuju i žene, međutim, tako nije bilo u stara vremena. Ženama je bio zabranjen pristup.

Muškarci su, naime, toga dana rješavali važne stvari vezane za funkcionisanje bratstva, postizane

Reportaže 25

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

OD SVETOG STEFANA DO SAVOJA Autobiografija Voja Lješevića pod naslovom “Od Svetog Stefana do Savoja” biće objavljena u izdanju crnogorske izdavačke kuće “Gligorije Dijak”.

stala član tog kluba. Mada, bila je predložena nekoliko puta. Sa druge strane, zahvaljujući stečenom povjerenju, vođstvo osoblja kluba bilo je povjereno nikom drugom do Voju Lješeviću.

Hotel “Savoj” je organizovao i stalne noćne programe, koji su se mijenjali svake tri nedjelje. Posljednji takav program organizovan je za doček Trećeg milenijuma, kada je za mjesto u resto-

pomirbe, naročito one kod zavade oko imanja, ugovarani su zajednički poslovi...

Ono što u arheološkom i simboličkom smislu odvaja Crkvu Svetog Toma od ostalih su karakteristični reljefi na nadgrobnim mramorima ispred objekta, kao i specifični ukrasi kamene plastike na nadvratniku. Najmonumentalniji od mramora na sebi nema krst, već prikaz sunca sa zracima, kao i dva stilizovana prikaza od kojih jedan neodoljivo podsjeća na zmiju.

Arheolog Zagarčanin kaže da je riječ o veoma zanimljivim spomenicima kulture čiji se tragovi mogu pratiti u vrijeme prvih migracija drevnih Crmničana.

“Crkva Svetog Tome je jedna od najstarijih u ovom kraju, veoma bitna po ranu istoriju Crmnice” - kategoričan je on. Mišljenja je da je monolitni nadgrobni spomenik ispred crkve “po antropomorfnim predstavama ljudi i simbolima svakako u porodici stećaka”.

“Radi se o sahranjivanju pod velikim pločama, karakterističnom za 15. ili 16. vijek. Na mnogo stećaka u zemljama u Hercegovini, u sjevernoj Crnoj Gori i u Raškoj, pa čak i u nekim bliskim oblastima, kao što su dolina Bjelopavlićke ravnice, ali isto tako i u samoj Crmnici, nalaze se indikacije koje bi mogle da potvrde porijeklo ikonografije na ovom mramoru. Simbol Sunca i simbol antropomrfnog krsta, koji je, u stvari, veoma stilizovana predstava čovjeka sa raširenim rukama, u tijesnoj su korelaciji između hrišćanske simbolike i paganske ikonografije. S obzirom na rasprostranjenost sličnih stećaka u Hercegovini i okolnim krajevima, ovaj bi mramor mogao biti dokaz migracije stanovništva iz ovih područja prema Crmnici, i interpolacije nove simbolike u crmničkoj oblasti”, objašnjava kustos barskog muzeja.

ranu bilo potrebno izdvojiti 7.000 funti. A onda, 2006. godine, Vojo je odlučio da ode u penziju. Ali, ne tako daleko od “Savoja”. Uostalom, njegova kuća u Londonu je na svega desetak minuta od tačne adrese čuvenog hotela. No, baš nekako u to vrijeme pristupilo se i renoviranju “Savoja”, koje je trajalo dvije godine, i koji je morao biti modernizovan, a u tu obnovu uloženo je 400 miliona funti. Voju je, pak, ostalo priznanje koje je za svoj rad dobijao u engleskim medijima. Jer, biće da Englezi slabo zaboravljaju. Sada, za sebe kaže da je samo penzioner koji bar sedam, osam puta godišnje odlazi u svoju staru porodičnu kuću u Budvi, izgrađenu u mediteranskom stilu, kako je to nekada bio red, u okruženju bašte od 1.100 kvadrata, nalik nekoj botaničkoj. A po povratku u London… nađe već vremena da malo prošeta do “Savoja”.

Šta je to ª Savojº

Kao tačan odgovor na ovo pitanje slijedi istinita priča. Jedan gost hotela “Savoj” obratio se recepcioneru i rekao: “Molim vas da obavijestite sekretara Njegovog Veličanstva da sam stigao”. Ipak, recepcionar je morao da upita gosta: “Budite ljubazni i recite mi kojeg veličanstva, gospodine.”

Gost je tada malo nervozno odgovorio: “Pa valjda vi znate kojeg!”

Na to, recepcioner je morao biti precizniji.

“Gospodine, mi trenutno u hotelu imamo tri kralja i dvije kraljice, zamolio bih vas da mi kažete koga od njih tražite.”

Jer, u tom trenutku, gosti “Savoja” su bili kraljevi Španije, Švedske i Belgije, kao i kraljice Engleske i Holandije. Tek, samo da znate, onaj tačan odgovor na pitanje – šta je to Savoj.

Klizište koje je nedavno pokrenuto uništilo je prilazni put selu Crkva Svetog Tome je mala jednobrodna građevina, načinjena od klačkih kvadera, poređanih u pravilne horizontalne nizove. Zanimljivo je da je u vezivni malter, između svaka dva reda kamena, ubačen i tanki komad crvene tigle, po kojoj su Limljani bili nadaleko čuveni.

Iako to nije bila uvriježena praksa na prostorima primorja i zaleđa, sličnih primjera ima od Grčke do Srbije, veli Zagarčanin:”Negdje gdje ima malo maltera, ili gdje se pijesak za malter teško nabavlja, običavalo se da se konstrukcija radi tako što bi se malter miješao sa crljenicom, odnosno sa zemljom, glinom, i tu bi se kao vezivno sredstvo stavljalo jedno jaje. Što se tiče pojavljivanja cigle, odnosno kako se ovdje kaže tigle, ona se koristila za nivelaciju zidne mase. Limljani su bili poznati po izradi tigala, ovdje i danas postoji veoma dobar majdan ilovače pogodne za izradu opeke. Dodavanje opeke u zidovima je dobar konstruktivan metod, ali je isto tako i dobra izolacija”.

Danas Crkvu Svetog Tome ma-

lo ko od namjernika ili znatiželjnika posjeti. Relativno je daleko od magistralnih puteva, a i crnogorska znanost i javnost nikada se nisu trudili da valorizuju ovaj religiozni, pa i turistički dragulj.

Limljani su bili na vrhuncu u doba kralja Nikole. Najprije je 1871. godine otvorena osnovna škola, pa 1888. godine izgrađen kolski put Bar - Vir koji je i danas u funkciji, da bi potpuni procvat doživjeli puštanjem u promet pruge uskog kolosijeka Bar - Vir 1908. godine.

Kuriozitet za Riplija predstavljala je činjenica da su Limljani tada bili selo sa šest željezničkih stanica, četiri stalne i dvije povremene.

Popularna “Makina” sa jednim vagonetom puna je dva sata brektala kroz selo. Trasa voza danas služi kao asfaltirani put, ovaj isti što ga je klizište odnijelo, a po obodima su odlično očuvane željezničke podzide i međe s početka XX vijeka. Zanimljiv je i podatak da je selo još 1913. godine dobilo telefonsku liniju, a 1924. godine i javno narodno kupatilo, prvo u ovim krajevima.

26 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

ABA LIGA 20. KOLO

Plavi imperativ u Draženovom domu Budućnost danas (17 sati) protiv Cibone traži brzu rehabilitaciju za šokantan poraz od Budiveljnika

DA LI STE ZNALI...

Da je zvijezda Totenhema Geret Bejl u dosadašnjem dijelu Premijer lige upisao 10 golova i tri asistencije. Prošle sezone u ovom periodu bio je na koti - 9 golova i 7 asistencija.

BROJKA DANA...

30 sekundi reklame za vrijeme američkog Superbola koštaće 4 miliona dolara.

Htjeli to da priznaju ili ne tek šokantan završetak meča sa Budiveljnikom u Evrokupu uticao je na samopouzdanje družine iz Njegoševog parka - plavi su juče odradili kratak trening u Morači, a onda otputovali za Zagreb gdje će protiv Cibone pokušati da se rehabilituju i vrate se na pobjednički kolosjek.

U ABA ligi u trenucima dok se juriša na plasman na fajnal-for svaki meč praktično život znači, svjestan je toga i trener Budućnosti Dejan Radonjić.

“U svaki meč ulazimo sa namjerom da dobijemo, tako će biti i protiv Cibone”, jasan je šef plave struke i pored činjenice da je ekpa u teškom psihičkom, ali i fizičkom stanju.

“Osjeća se istrošenost, što je i normalno usljed paklenog ritma, putovanja i mečeva svaki treći dan.

Ipak, siguran sam da će momci izvući maksimum iz sebe i odigrati sto bolje, kao i da ćemo svaku ukaznu priliku za pobjedu iskorisitit”.

Zagrebom ove sezone duvaju neki novi košarkaški (gubitnički) vjetrovi - od ekipe koja je bila strah i trepet u regionu, nije ostalo ništa.

Popularni vukovi sa Tuškanca ove sezone imaju očajan skor - sa 7 pobjeda i 12 poraza zauzimaju 10. poziciju na tabeli i daleko su od svake priče kada je u pitanju broba za fajnal-for. Rezultati Cibosa međutim ne zavaravaju stratega Budućnosti.

“Radi se o veoma iskusnoj ekipi, pojačali su se sjajnim američkim plejmejkerom Džerelom, koji je kvalitet pokazao u meču sa Širokim. Takođe, dolaskom super talentovanog Šarića, dobili su na mladosti i energiji. Biće teško, ali vjerujem u moje momek i trijumf”, jasan je Radonjić. M.A.

Trener Cibone se najviše plaši učinka Čedomira Vitkovca

RASPORED SUBOTA 17:00h Cibona - Budućnost 17:00h Solnok - Crvena zvezda 19:00h Zadar - Široki 19:00h Partizan mt:s - Split 21:00h MZT - Olimpija NEDJELJA 17:00h Igokea - Cedevita 19:00h Krka - Radnički

Luc: Agresivnost je glavna odlika plavih Cibonu je mnogo bolje raspoloženje zahvatilo nakon trijumfa u Širokom Brijegu - trener Danijel Luc posebno opominje na agresivnost plavih.

“Budućnost igra vrlo agresivno, ekipa ima međusobnu hemiju, ali mnogo zavisi od učinka Čedomira Vitkovca. Tu je i moderni, mladi plej Nikola Ivanović, Aleksa Popović takođe igra odlično, pa Mihailović, koji je najagresivniji igraču postavi. Imaju i dva stranca, Bost je ruki, ali u ovo vrijeme sezone takvi igrači već savladaju dječje bolesti, a i Li, centar sa finskim državljanstvom, jako se dobro uklopio. Sve u svemu, ako želimo doći do bodova, moramo pružiti maksimu i odigrati jako kvalitetno”, rekao je Luc.

NBA LIGA

Oklahomi pobjeda i svađa Derbi Zapadne konferencije pripao je Oklahomi - “grmljavina” je glatko savladala Memfis i sa skorom 35-11 diči se na drugom mjestu najjače košarkaške lige na svijetu (iza San Antonija koji ima skor 37-11). Ono što je međutim obilježilo meč u centralnom dijelu kontinenta je svađa Rasela Vestrbuka i Tiba Sefološe nakon neuspješne akcije u trećoj četvrtini.

“”To je klasično neslaganje, što se događa. Pa ovo je košarka, igra puna emocija, toga će da bude uvijek. Već smo pokazali da znamo jako dobro da riješimo neke stvari”, rekao je poslije meča Djurant, koji je ubacio 27 poena.

Vestbruk je i pored toga što je bio na dužem hlađenju ubacio 21 poen i imao devet uhvaćenih lopti, dok je Džerid Bejslis postigao 23.

Dalas je “pao” u Ouklandu od

Golden Stejta - ratnici su na krilima tandema Tompson-Li (27+20 poena) stigli do 29. pobjede (uz 17 poraza) i drugog mjesta u Pacifik diviziji. U poraženom timu O’Džej Mejo je postigao 25 poena za poraženi tim, a Vins Karter tri manje. Šon Merion je zabilježio 17 skokova i 18 poena.

SEMAFOR: Oklahoma - Memfis 106:89, Golden Stejt - Dalas 100:97.

M.O.

● DAME I SPORT

TIKET DANA NJUKASL ČELZI TIP 2 KVOTA 2.10 LIL TROA TIP 1

KVOTA 1.40

NAPOLI KATANIJA TIP 1 KVOTA 1.50 A. MADRID BETIS TIP 1 KVOTA 1.45 LEVERKUZEN DORTMUND TIP X KVOTA 3.50 VBA TOTENHEM TIP X KVOTA 3.40

Bomba sa Kopakabane Nova seksi dama koja obožava sport stiže direktno sa brazilske Kopakabane - zove se Izabela Sonćini i jedna je od prelijepih supermodela koji uljepšavaju stranice svjetskih modnih magazina.

Kao mala je inače bila veoma uspješna plivačica, ali je nevjerovatno lijep izgled odveo na neku drugu stranu... Apsolutno zasluženo!

Napustio Žalgiris zbog vjere Američki košarkaš Ibrahim Džaber je otišao iz litvanskog evroligaša - Žalgirisa zbog toga što iz vjerskih razloga nije pristao da nosi majicu sa reklamama za alkohol i kockanje. Smetale su mu i razgolićene navijačice, a u efektu je kazao da će vratiti svu svoju dosadašnju zaradu.

Dobro zna posljedice takvog stava i odluke, ali se ne kaje.

“Shvatam da zbog toga možda nikad neću zaraditi novac od košarke, ali spreman sam na žrtvu zbog svojih vjerovanja”, rekao je Džaber.

Portparol Žalgirisa Almantas Kiveris potvrdio je agenciji AFP da je Džaber napustio ekipu i objasnio pozadinu neuobičajenog rastanka igrača i kluba.

“Džaber se zakleo da neće igrati ni u jednom evropskom timu, što je dosta iznenađujuće s obzirom na to da je dobro znao klupska pravila i svoje obaveze u Žalgirisu”.

Džaber je ove sezone u Evroligi prosječno postizao 5,9 poena i bio hvaljen zbog igara u odbrani Njegov odlazak prilično je oslabio učesnika Top 16 faze najjačeg kontinentalnog takmičenja.

“Poslije neočekivanog Džaberovog odlaska, raspoloženje u Žalgirisu je strašno. Ipak, igrači su se konsolidovali i preko kapitena Pauliusa Jankunasa poručili da samo pacovi napuštaju brod koji tone. Pobjeda nad Albom dokazala je da naš broj neće potonuti”, poručio je vlasnik Žalgirisa Vladimir Romanov.

M.P.

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

SPORTSKI EKRAN

NFL

Superbol ili Harbol Američki šou - 47. priču NFL Superbola pisaće braća Džon i Džim Harbou, treneri Baltimora i San Franciska

Spektakl na Areni sport 1

Kosta Bošković

A

liša Kiz će otpjevati nacionalnu himnu, za šou na poluvremenu biće zadužena Bijons Nouls, a na terenu “svemirskog” Mercedes Benc Superdoma u Nju Orleansu udariće Rejvensi na Najnerse, junak na junaka, nove zvijezde na legende i... Brat na brata.

Početak godine je uvijek rezervisan za fudbal, i to onaj američki - nakon ludnice plej-ofa vrijeme je za veliko finale NFL-a, vrijeme je za Superbol, vrijeme je za najgledaniji sportski (i više od toga) spektakl u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovog puta sa scenarijom iz Holivuda, sa pričom koja kaže da će se za trofej jedan protiv drugog boriti braća Džon i Džim Harbou, treneri finalista Baltimor Rejvensa i San Francisko 49-ersa.

I prošle godine braća su bila nadomak ovog uspjeha, ali tada su njihove ekipe izgubile od Nju Ingland Patriotsa, odnosno Njujork Džajentsa - ove godine Džimov San Francisko je sredio Atlantu, dok je Baltimor iznenađujuće srušio Nju Ingland i tako im vratio za poraz prošle godine. Kako su braća u mnogo čemu slična, tako i igra njihove dvije ekipe nevjerovatno podsjeća jednom riječju, žestoko!

na fudbalski meč.

“Nema uspješnije familije u fudbalu od naše”, poručuje Džek.

A šta o svemu misli jedan od braće...

“Ne znam da li smo imali ovako

Američki fudbal, sport do prije par godina gotovo potpuno nezanimljiv narodu u Evropi, sada je jedan od iščekivanijih spektakala i u ovom dijelu svijeta, pa tako iz godine u godinu i u Crnoj Gori ima sve više poklonika. Za sve one u našoj zemlji i regionu koji su u noći između nedjelje i ponedjeljka (00.30h) planirali da uživaju u čarolijama Superbola, beogradska Arena sport 1 obezbijedila je prenos iz Nju Orleansa. Uživajte... veliki san. Imali smo nekoliko snova, nekoliko tuča, ali i svađa, kao i sva ostala braća”, rekao je Džon Harbou.

San Francisko - Baltimor, 47. Superboul Mercedes-Benc Superdom Nju Orleans, Luizijana

● KRVAVA BITKA Jer kako drugačije nazvati okršaj dvije ekipe koje su do finala stigle čvrstim obranama, žestokim udarcima, mišićima i glavom, sa jakim trkačkim napadima.

“Biće to krvava bitka”, jasan je centar Rejvensa Mat Birk. “Poslije utakmice imaćemo vremena da se oporavimo, u ovoj se niko neće štedjeti.”

Slično razmišljaju i na drugoj strani...

“Ne znam baš da li će ovo biti najžešći duel u istoriji, ali definitivno će biti prilično fizikalno”, riječi su Navoro Braumena, igrača San Franciska. “Rejvensi sigurno pokazuju to u svojim utakmicama, a volim da mislim da i mi tako igramo.

Uzbuđen sam zbog takvog susreta, zaista mu se veselim.”

● NIJESU SAMO BRAĆA LUDA ZA “FUDBALOM” Kako god da se završi 47. priča američkog Superbola, jasno je da će se nakon njega, kao što je bio slučaj i prije, najviše govoriti o nestvarnom bratskom duelu Džona i Džima Harboua. Američki mediji već su ovaj istorijski meč umjesto Superbol, nazvali Harbol, a zanimljivo je da je i otac ova dva vrhunska trenera, Džek Harbou bio trener u američkom fudbalu, a svoju ženu je za medeni mjesec odveo, naravno

00.30h po našem vremenu

Nedjelja na ponedjeljak

SAN FRANCISKO 49-ERSI

BALTIMOR REJVENS

NFC Šampion Sezona 2012.

Pb 11 - Pz 4 Vajl Kard Slobodni Šampion Divizije vs. Grin Bej 45:31 Šampion Konferencije vs. Atlanta 28:24 49-ersi

Međusobni dueli

49-ers 1:3 Rejvensi Posljednji susret (2011.)

49-ersi 6:16 Rejvensi

Napad (ostvareno) 24.8 361.8 155.7 206.1

Kolin Kapernik

AFC Šampion Sezona 2012.

Pb 10 - Pz 6 Vajl Kard vs. Indijanapolis 24:9 Šampion Divizije vs. Denver 38:35 Šampion Konferencije vs. Nju Ingland 28:13

PROSJEK PO UTAKMICI

Rejvensi

24.9

(2012.)

49-ersi 17.1

Poeni

352.5 118.8 233.7

Ukupno jardi 294.4

350.9 122.8

Pasovi (u jrd)

200.2

Pokušaji Kompletirani U procentima % Jardi Jardi pri pokušaju Direktni pasovi Prekinuti Uspješnost

Foto: AP

Rejvensi 21.5

Pretrčanih jrd 94.2

STATISTIKA DVA KVOTERBEKA (2012.)

218 136 62.4 1,814 8.3 10 3 98.3

Odbrana (primljeno)

531 317 59.7 3,817 7.2 22 10 87.7

© GRAPHIC NEWS

228.1 Džo Flako

10:45 13:30 13:30 13:45 13:45 14:00 14:00 15:30 15:45 16:00 16:00 17:00 17:00 17:45 18:00 18:00 18:00 18:30 18:30 18:30 19:00 19:15 19:55 20:00 20:00 20:15 20:30 20:45 20:45 21:00 21:30 21:30 22:00 22:30

SUBOTA Kros kantri skijanje Švajcarska - Češka,tenis Nordijska kombinacija Dandi junajted - Rendžers,fudbal KPR - Norič,fudbal Vels - Irska, ragbi Snuker Majnc - Bajern M, fudbal Ski skokovi Đer - Budućnost,rukomet Osasuna - Selta,fudbal Engleska - Škotska Solnok - Crvena Zvezda, košarka Atletika Gent - Beršot, fudbal Torino - Sampdorija, fudbal Hetafe - Deportivo, fudbal Fulam - Mančester J, fudbal La Rioha - Atletiko Madrid, rukomet Hamburg - A. Franfurt, fudbal Partizan - Split, košarka Južna Afrika - Mali, fudbal Sport Bordo - Valensijen, fudbal Espanjol - Levante, fudbal All Star, rukomet Snuker Napoli - Katanija, fudbal PSV - Den Hag, fudbal Skoplje - Olimpija, košarka Gimaraeš - Porto, fudbal Snuker Granada - Real Madrid, fudbal Ponte Preta - Panapolonese, fudbal

Eurosport Sportklub+ Eurosport Sportklub SK Prime Arena2 Eurosport Eurosport2 Eurosport Arena1 SK Prime Arena2 Arena4 Eurosport Sportklub4 Arena3 SK Prime Sportklub Sportklub+ Eurosport2 Arena1 Eurosport RTCG1 Arena3 SK Prime Arena2 Eurosport2 Arena4 Sportklub Arena1 Sportklub+ Eurosport SK Prime Arena3

10:00 10:00 11:45 12:00 12:00 12:00 12:30 12:30 13:00 13:30 14:00 14:00 14:30 14:30 15:00 15:00 15:30 15:45 16:00 16:15 17:00 17:00 17:00 17:30 18:00 18:30 19:00 19:00 19:00 19:00 20:30 20:45 21:00 21:00 21:00 21:15 22:50 23:30

NEDJELJA VTA Pataja, finale CSKA - Žalgiris, košarka Kros kantri skijanje Ponferadina - Đirona, fudbal Malaga - Saragosa, fudbal Kaha Laboral - Valensija, košarka Švajcarska - Češka, tenis Kjevo - Juventus, fudbal Nordijska kombinacija Regenzburg - Herta, fudbal Ažaksio - Lion, fudbal Ski skokovi VBA - Totenhem, fudbal Genk - K. Briž, fudbal Đenova - Lacio, fudbal Fiorentina - Parma, fudbal Nirnberg - Menhengladbah, fudbal O. Slonovače - Nigerija, fudbal Italija - Francuska, ragbi Olimpijakos - Atromitos, fudbal Mančester S - Liverpul, fudbal Sevilja - R. Valjekano, fudbal Igokea - Cedevita, košarka B. Leverkuzen - B. Dortmund, fudbal Anderleht - Standard, fudbal Aris - PAOK, fudbal Boston - L.A. Klipers, košarka Valensija - Barselona, fudbal Krka - Radnički, košarka Burkina Faso - Togo, fudbal Snuker Milan - Udineze, fudbal Sosijedad - Majorka, fudbal A. Madrid - Betis, fudbal Marsej - Nansi, fudbal Benfika - Setubal, fudbal Sport Superbol, emisija

SportKlub SportKlub+ Eurosport SportKlub SK Prime Arena1 SportKlub+ Arena4 Eurosport Eurosport2 Arena2 Eurosport SportKlub SK Prime Arena1 Arena3 Eurosport2 Eurosport Arena2 Arena4 SportKlub SK Prime Arena1 Eurosport2 SportKlub+ Arena4 SportKlub SK Prime Arena1 Eurosport Eurosport2 Aena4 SportKlub+ SK Prime Arena3 SportKlub TV Vijesti Arena1

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Politika: Miraš DUŠEVIĆ (miras.dusevic@dnovine.me)Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@ dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine. me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@ dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)

28 Reportaže

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

Đer ponovo prijeti, a Budućnost neka igra LIGA ŠAMPIONA

Rukometni praznik u Mađarskoj - danas (16.00) Đer protiv Budućnosti u prvom meču glavne runde Lige šampiona Miloš Pavićević

K

oliko je Anitu Gorbic, Hajdi Loke, Eduardu Amorim, Andreu Lekić i drugarice zabolio prošlogodišnji poraz u borbi za trofej Lige šampiona najbolje govore izjave koje su ispaljene iz “zelenog” tabora.

Gorbic je sigurna u trijumf, samouvjerena Loke čak očekuje razbijanje, dok Amorim i Lekić pozivaju navijače na feštu. Tako je bilo i prošle godine - Đer je bio veliki favorit, a “plave” su igrale i zatim otplesale do toliko željenog trofeja.

Istina, ovog puta u timu našeg šampiona nema mađioničara poput Bojane Popović, bombardera kao što je Katarina Bulatović, nema Ane Đokić, Sonje Barjaktarović, odlične Maje Savić, ali su zato tu mlade dame koje su u grupnoj fazi Lige šampiona pokazale zube, ali i veliki kvalitet.

● NA REDU KLASIKO Ipak, sada je na redu rukometni klasiko i sve oči sportske javnosti biće usmjerene ka Đeru, gdje naše šampionke nemaju šta da izgube, već samo mogu dobiti mnogo. “Đer je izuzetna ekipa i jedan od glavnih favorita za osvajanje Lige šampiona. Iskusniji su za godinu, jer je ekipa ostala na okupu, a uz to je stiglo nekoliko igračica koje predstavljaju pojačanja i koje su se dobro uklopile u njihov sistem”, kazala je Anđela Bulatović.

● SVI SU FAVORITI PRO TIV NAS Jedna od najiskusnijih u našem timu govori da motiva u Mađarskoj neće faliti.

“Znamo da će nam biti teško, jer će domaćin biti maksimalno motivisan, ali ni nama neće nedostajati želje. Mogu da obećam da ćemo pružiti maksimum i nadamo se dobrom izdanju u Đeru”.

Iako su aktuelne vladarke Starog kontinenta, “plave” ulogu favorita prepuštaju rivalima u grupi.

“Svi protivnici u grupi su veoma jaki i znamo kakav je kvalitet Đera, Larvika i Randersa. Moramo da

pružimo maksimum na svakom meču, jer su svi favoriti protiv nas.

Ne kažem da ne možemo da ih iznenadimo, ali prepuštamo im ulogu favorita”, kazala je Anđela.

● SKOCKANA JE ODBRANA Ono što hrabri sve u “plavom” taboru jeste da su pripreme za nastavak Lige šampiona odlično odrađene, te da je njihovo najjače oružje skockano.

“Naporno smo se spremale za nastavak Lige šampiona, radile smo na način na koji se pripremamo za svaku akciju. Naša igra se uvijek zasniva na dobroj igri u odbrani i da se iz toga razvija brza kontra ili polukontra ili da organizujemo dobar napad. Sigurno je da se nećemo predavati ni u jednom meču, daćemo maksimum i vidjećemo za kakav će to rezultat biti dovoljno. Sigurno je da će nas protivnici respektovati poslije učinka u prvoj fazi i poslije osvajanje titule prvaka Evrope sa reprezentacijom. Bez obzira na to što smo mlada ekipa, pokazale smo da imamo karakter i borbenost koji nas krase, tako da mislim da će nas svi protivici ozbiljnije shvatati i da će u duele protiv nas ulaziti maksimalno ozbiljno”, jasna je Bulatović, organizatorka igre “plavog” tima.

1. kolo - Grupa 1 Larvik - Randers 25:19 16.00 - Đer - Budućnost Grupa 2 Nedjelja 17.00 - Zvezda Z. - Krim 19.00 - Olkim - Ferencvaroš

Jovanka Radičević: Budućnost čeka pakao u našoj dvorani Nekada udarna igra Budućnosti, a već drugu godinu zaredom jedna od najvažnijih karika Đera - Jovanka Radičević sa posebnim emocijama dočekuje današnji susret u Mađarskoj.

“Sigurno da tim Budućnosti zaslužuje veliki respekt, kao i svih osam ekipa koje se nalaze među osam najboljih. Tu već nema loših protivnika. Dovoljno je da imate loš dan ili da ne otvorite meč na pravi način, pa da odmah stigne kazna. Svaki početak je težak, tako da će i nama biti pakleno danas”, bile su prve riječi naše reprezentativke za Dnevne novine.

Jovanka je po prirodi optimista, tako da i u meču sa Budućnosti vidi šansu Đera za prvi trijumf u glavnoj rundi takmičenja.

“Tačno je da je Budućnost u prvom dijelu sezone pokazala klasu, kao i da može da se nosi sa najjačima, ali mislim da će sada imati mnogo teži posao, jer stvarno imamo dobru ekipu. Što se tiče uloge favorita, vidim da Budućnost bježi od nje, ne znam zašto, s obzirom da su šanse podjednake, jer će se sastati dva odlična tima.

Voljela bih i uradiću sve da moj tim zabilježi trijumf i tako krupnim koracima krene ka polufinalu”, poručila je Radičević.

Podgoričanka je zatim na pravi način uporedila oba ti-

ma u odnosu na prethodnu sezonu, kada je Budućnost izašla kao pobjednik.

“Nadam se da ćemo to ovoga puta biti mi. Iskreno, nemamo nikakvo posebno opterećenje s obzirom da se priča da želimo da im vratimo dug. Mi samo želimo da igramo rukomet i da pobijedimo. Budućnost je podmladila tim, nema više Bojane i Kaće, ali je sada tu Milena Knežević, koja je nosilac igre i koja troši puno lopti. Bukvalno da od nje sve kreće, ali ipak jedan igrač nikoga sam ne može dobiti. Ono što znamo jeste da će Budućnost u odbrani igrati isto kao prethodne sezone s obzirom da trener Dragan Adžić posebnu pažnju posvećuje igri u defanzivi, dok smo mi iskusnije za godinu dana, a polako se i prilagođavamo na igru u odbrani koju forsira novi trener iz Španije.

Jasno je da će prednost Đera biti akustična dvorana i fanatični navijači.

“Istina je da u našu dvoranu staje mnogo manje navijača nego u Vespremu, gdje smo igrale prošle godine, ali je zato akustičnija i imamo jaču podršku navijača. Ovdje ljudi žive za rukomet. Sve će vam biti jasno ako vam kažem da je dvorana ispunjena do posljednjeg mjesta kada igramo prijateljske utakmice, a navijanje je organizovano kao da je Liga šampiona”.

Reportaže 29

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

ª orloviº propustili voz

Rivera želio klupu Srbije

NeočekivaNo

Karabatić do ljeta u Aiksu Najbolji rukometaš današnjice “spašava davljenika” Jedan od najboljih svjetskih rukometaša posljednjih godina, Nikola Karabatić, brzo je pronašao novi klub u kojem će nastaviti karijeru, nakon što je raskinuo ugovor sa Monpeljeom. Nijesu u pitanju PSŽ, Kil, Hambrug, Barselona...već vjerovali ili ne predzadnji klub francuskog šampionata Aiks.

Francuski reprezentativac je morao da napusti Monpelje (sa kojim je imao ugovor na još godinu i po dana) zbog afere oko namještanja utakmica, a u Aiksen Provencu ga čeka njegov brat Lu-

ka Karabatić koji se takođe sumnjiči za umiješanost u ilegalne radnje, a ugovor je potpisao do kraja tekuće sezone.

“Dovođenje Nikole Karabatića sjajna je prilika za nas, a idealno rješenje za njega”, rekao je predsjednik kluba Kristijan Salomez.

Nakon 13 odigranih kola u prvoj francuskoj rukometnoj ligi Aiks zauzima pretposljednje mjesto sa samo šest osvojenih bodova. Slabiji je jedino Biler koji jedini od 14 klubova nije uspio osvojiti ni bod.

M.P.

Zvanično najbolji stručnjak na nedavno završenom prvenstvu u Španiji - Valero Rivera 2009. godine htio je da bude selektor Srbije, ali rukometni savez te zemlje nije tada mogao da obezbijedi platu za Španca, koji je tražio 10.000 eura mjesečno za taj angažman.

Rivera je poslije završetka saradnje Jovice Cvetkovića sa reprezentacijom želio da preuzme “orlove”, a osim velike plate želio je da za svog

pomoćnika dovede i španskog trenera, otkriva beogradski “Sport”.

Rukometni savez Srbije u to vrijeme nije mogao da obezbijedi mjesečna primanja Riveri od 10.000 eura, ali bi sada to mogao, budući da odlično finansijski posluje, za razliku od mnogih drugih saveza, bez ikakvih kredita i problema. Valero Rivera je poslije toga preuzeo selekciju Španije i nedavno je odveo do svjetskog trona.

Prije toga na EP u Srbiji zauzeli su četvrto mjesto.

Na klupu Srbije je umjesto Rivere u oktobru 2009. godine sjeo Sead Hasanefendić za platu od 2.000 eura, a nakon toga “orlove” je preuzeo Veselin Vuković. On je od aprila 2010. do Evropskog prvenstva u Srbiji 2012. radio za platu od 4.000 eura, a nakon osvajanja evropskog srebra, primanja su mu povećanja na 6.000 eura.

M.P.

dejvis kup

Novak nezadrživ za Rohusa Srbija povela sa 2:0 u duelu sa Belgijom, Troicki dobio “izgubljeno“ Najbolji teniser planete i reprezentacije Srbije Novak Đoković savladao je Olivijea Rohusa sa 3:0 (6:3, 6:2, 6:2) u drugom meču prvog dana novog ciklusa Dejvis Kupa koji se odigrava u gradu Šarlroa. Kako je Viktor Troicki sa 3:2 u setovima porazio Davida Gofana, Srbija je povela sa maksimalnih 2:0 poslije prvog dana duela.

Novak je bio čvrsto riješen da što prije okonča meč sa Rohusom i na taj, ubjedljivi način vratio se u reprezentaciju donevši Srbiji

drugi poen.

Ono što bi, okom statistike, prvo upalo u oči je svakako ogroman broj asova Đokovića, koji ih je do početka trećeg seta imao 18, a ukupno čak 20. Čini se da se brzo adaptirao na šljaku, iako je nekoliko puta na startu duela veoma opasno proklizao. Poslije četiri asa na početku, Novak je u petom gemu načinio duplu servis grešku. Na sreću, gem je uspešno priveo kraju.

Novak je poslije 43 minuta došao do dvije set lopte, od kojih je

drugu realizovao. Čak osam asova Novaka, ali i tri duple servis greške, po 67 odsto uspješnosti prvog i drugog servisa, 22-10 u vinerima, ali i 14-11 u neiznuđenim greškama za srpskog tenisera.

Početkom drugog seta Novak je nakon 2:1 u gemovima za Rohusa odservirao 11-i as po redu.

Tada je krenuo nezaustavljivi niz poena srpskog tenisera koji je za 31 minut igre “zlatnim” gemovima osvojio set - 6:2 došavši do brojke od 18 asova, dok je treći set bio samo formalnost.

M.P.

ja takmičenja za najmlađe trebala biti mnogo bolja. “Đetić liga koja je veoma dobra za stvaranje igrača, ima i svojih nedostataka jer veliki broj ekipa pošto poto želi da dođe do rezultata, a ne da stvaraju igrače, tako da često u

nekim konkurencijama igraju starija djeca. Proći će još dvije sezone dok ona ne bude sto posto prava i korisna, a djeca su najmanje kriva, krivac je neko drugi.”

Najveći problem naših prvaka Đetić lige je finansijske prirode, tu

su djeca razlicitih nacionalnosti.

Ekipa se finansira samo od članarina, koje mnogi od njih nemaju ni da daju. Milić je zakucao na mnoga vrata i tražio pomoć, međutim nigdje nije dobio rješenje za njegov problem.

M.Obradović

FOTO: darkO jOvanOvić

škola fudbala

Arso Milić - oni su buduće zvijezde Škola fudbala sa Konika puna talentovanih fudbalera uzrasta od 6 do 12 godina Pozitivna fudbalska priča rođena je na Koniku prije tačno tri godine kada je bivši fudbaler, a danas trener Ranko Milić osnovao školu fudbala “Arso Milić” koja već danas broji oko 90 mališana uzrasta od šest do 12 godina. Iz ove škole oni najtalentovaniji odlaze u najjače crnogorske klubove kako bi nadogradili svoje osnovno znanje o loptanju, a da u svojim redovima u svim uzrastima ima i te kako potencijala najbolje govore rezultati koje postiže ova škola u Đetić ligi. Naime, mališani rođeni 2004.i 2001.godine su lideri, a nekoliko igrača konkuriše za mjesto u idealnom timu istog takmičenja.

“Djeca sa Konika su veoma lošeg egzicionog stanja, kojima se trudimo da pomegnemo uz pomoć prijatelja “NAJ” marketa sa Konika i “Halo” taksija”. počeo priču za Dnevne novine Ranko Milić, a zatim nastavio o svom radu, ali i potencijalu mladih fudbalera.

“Djeca imaju talenta, ali toj djeci treba pomoć. Mi imamo dječaka koji je dao 78 golova u Đetić ligi, inače romske nacionalnosti, zvani Zizi. On je rođen da bude fudbaler. Svaka ekipa se bolji njega i svi prije početka pitaju da li je došao Zizi, ali njegov najveći problem je što njegovi roditelji nemaju uslova da ga školuju”.

Milić poručuje da bi organizaci-

30 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

PREMIJER LIGA, 25. KOLO

Duh istorije na Istlendsu Derbi kola (nedjelja 17.00) na Ostrvu igraju Mančester siti i Liverpul

SERIA A, 23. KOLO

Ranjeni šampion gost u gradu Romea i Julije

Aktuelni šampion ima paklen zadatak na gostovanju Kijevu u Veroni! Razlog - šef Juventusa Antonio Konte neće moći da računa na crnogorskog maestra Mirka Vučinića, te Leandra Bonućija, Klaudija Markizija i Đorđa Kijelinija! A, još ako se na sve probleme doda podatak da “stara dama” u gradu Romea i Julije nije slavila od 2008. godine, onda ih zaista čeka teška misija.

To će pokušati da iskoristi Napoli koji se nada trijumfu nad Sicilijincima - Napolitanci za Juveom kasne samo tri boda, dočekuju Kataniju, koja je vezala tri pobjede.

“Prolazimo kroz sjajne trenutke. Ne želimo sada da se zaustavimo. Znamo koliko je Napoli jak, ali borićemo se do kraja”, rekao je član Katanije Pablo Barijentos. Što se tiče timova iz “grada mode” - Milan će ugostiti Udineze, dok Inter ide na megdan posljednjeplasiranoj Sijeni.

RASPORED - SUBOTA: Torino - Sampdorija (18.00), Napoli - Katanija (20.45). NEDJELJA: Kjevo - Juventus (12.30), Palermo - Atalanta, Sijena - Inter, Peskara - Bolonja, Đenova - Lacio, Fiorentina - Parma (utakmice počinju u 15.00 sati), Milan Udineze (20.45). U.R.

Na jednoj strani, sve ono što predstavlja svijetlu istoriju engleskog fudbala, britanski velikan, ali i tim koji je godinama daleko od pravih stvari - Liverpul, na drugoj, klub bez tradicije, ali i klub koji je prošle godine stigao do trofeja (Premijer lige) koji “redsi” čekaju više od dvadeset godina - superbogati Mančester siti.

Još jedan vikend i novi derbi drma Ostrvo - Liverpul će se boriti za mjesta koja vode u Ligu šampiona, “građani” za nastavak jurnjave za gradskim rivalom Junajtedom na prvom mjestu.

“Stvari tako stoje u ovom trenutku da teško dobijamo ekipe koje su među prvih deset na tabeli”, objasnio je sjajni napadač Liverpula Luis Suarez. “Nekad igramo dobro, na ‘Top 4’ nivou Premijer lige, ali postoji i naša druga strana, kada nijesmo ni blizu tog nivoa. Kao igrač želim da pobijedim na svakom meč, sigurno je tako i sa ostalim igračima i nadam se da ćemo od Sitija pričati drugu priču.”

Mančester siti se u avgustu “provukao” na “Enfildu” (2:2), menadžer “građana” Roberto Manćini prisjetio se tog meča...

“Zaista sjajna utakmica, ‘Enfild’ se tada još jednom pokazao kao jedno od najtežih mjesta za gostovanje.

Međutim, sada igramo na našem stadionu i mislim da smo bliži pobjedi iako će i ovog puta biti pakle-

no teško protiv tima veličine Liverpula”, rekao je čuveni Manćini, koji sa Sitijem ponovo zaostaje sedam bodova za Junajtedom. “Naravno da nijesmo odustali od titule, borićemo se do kraja. Nijesam čuo da je neko već u januaru osvojio Premijer ligu.”

Osim super nedjeljnog okršaja na Istlendsu i subota će donijeti zanimljiv fudbal - posebno na “Sent Džejms parku”, gdje Njukasl dočekuje Čelzi. Za kraj dana (18.30) En-

Farmaceuti traže lijek za milionere

Lavovi naoštreni za bitku na Korziki Elita francuskog fudbala je pred 23. etapom - “lavovi” sa Žerlana spremni su za neugodno gostovanje Ažaksjou. I sigurno je da se Lion neće opuštati protiv ekipe koja se grčevito bori za opstanak...

“Neće nam biti lako, ali očekujemo pobjedu. Želimo da nastavimo sa dobrim igrama i borbom za titulu”, poručio je iskusni defanzivac Liona Antoni Revelje.

Stadion “Velodrom” će biti u žiži - Marsej pred svojim sjajnim navijačima dočekuje Nansi koji se nalazi na dnu Lige 1. Tim iz Provanse ima odličnu priliku da zadrži treću poziciju. Meč između Loriena i Rena će takođe biti od velike važnosti - dva tima su spremni za bitku Bretanja - regije iz koje dolaze.

RASPORED - SUBOTA: Lorien - Ren (17.00), Bastia - Evian, Bordo - Valensijen, Brest - Nica, Lil - Troa, Sošo - Sent Etjen (sve utakmice počinju u 20.00). NEDJELJA: Ažaksio - Lion (14.00), Monpelje - Rems (17.00), Marsej - Nansi (21.00) U.R.

AKN

Super derbi: Slonovi ili Nigerija Crni kontinent polako kreće ka erupciji, spremite se za fenomenalne obračune u četvrtfinalnim mečevima Afričkog kupa nacija - aktuelni šampion Zambija je razočarao eliminacijom u grupnoj fazi, domaćin Južna Afrika je pokazala dobar fudbal, potajno se nadaju peharu, dok je super jaka Obala Slonovače po svim parametrima najveći favorit za prestižno mjesto.

Ali, svako od ekipa ima izuzetno teške prepreke protiv timova koji su se savim zasluženo našli među osam najboljih.

Duel između Obale Slonovače i Nigerije (16.00) je definitvno derbi četvrtfinalne runde.

“Protivnik je veoma neprevidiv. Nigerija je mnogo jaka, mogu iznenaditi bilo koga i zaista očekujem dosta tešku utakmicu. Igraju brz fudbal”, poručio je selektor Obale Slonovače Sabri Lamuši.

Za domaćina takmičenja će takođe biti veoma tijesno - Južna Afrika u Durbanu ukršta ko-

PRIMERA, 22. KOLO

Barsa u jazbini slijepih miševa

Barselona na “Mestaji” protiv Valensije, Real Madrid gostuje slaboj Granadi

plja sa selekcijom Malija koju predvodi nekadašnji fudbaler Barselone Sejdu Keita. Gana igra protiv iznenađenja turnira ekipe Zelenortskih Ostrva, dok će dosta zanimljivo biti u dvoboju Burkine Faso i Togoa.

RASPORED - SUBOTA: Gana - Zelenortska Ostrva (16.00), Južna Afrika - Mali (19.30). NEDJELJA: Obala Slonovače - Nigerija (16.00), Burkina Faso Togo (19.30) U.R.

glezi su ostavili sjajan meč na “Krejven Kotidžu” između Fulama i lidera Mančester junajteda.

RASPORED (subota): KPR - Norič (13.45), Arsenal - Stouk, Everton - Aston Vila, Njukasl - Čelzi, Reding - Sanderlend, Vigan - Sautempton, Vest Hem - Svonsi (svi u 16.00), Fulam - Mančester junajted (18.30).

Nedjelja: VBA - Totenhem (14.30), Mančester siti - Liverpul (17.00).

K.B.

Još vjerujemo da možemo biti prvi - poručili su iz Real Madrida uprkos tome što znaju da Barselona ima 15 bodova više, te da će teško ispustiti lidersku baklju.

Ali, tokom vikenda Barsa bi mogla da kiksa - poslije remija u “El klasiku” Lionel Mesi i družina dolaze u pećinu “slijepih miševa”, gdje su znali da prospu bodove protiv Valensije.

“Možemo pobijediti Barselonu.

Suvišno je pričati koliko su jaki. Ne vidim kraj njihove ere u Španiji, ali daćemo maksimum da dođemo do što boljeg rezultata”, najavio je utakmicu iskusni vezista gomaćih David Albelda.

Madriđani gledaju ka “Mestaji”, ali moraće da riješe svoju jednačinu - Real Madrid ima dosta lakši posao nego Barsa, jer koplja ukrštaju protiv slabašne Granade.

“Bilo ko od nas da istrči na teren mora da pruži maksimum. Svaka

nam je utakmica važna, jer nemamo prava na kiks. Protivnik je trenutno u nevolji, svakako će nam biti teško, ali mi smo Real”, poručio je ofanzivac Reala Hoze Kaljehon.

Jedanaest od jedanaest - to je skor Atlietko Madrida na svom “Visente Kalderonu” - popularni “kolčonerosi” kući gaze, tako da će se Betis teško izvući iz kandži izabranika Dijega Simeonea. Jedini Crnogorac na Pirinejima Andrija Delibašić putuje u Andaluziju - iskusni napadač Crne Gore sa svojim Rajo Valjekanom igra protiv uvijek dobre Sevilje.

RASPORED - SUBOTA: Osasuna - Selta (16.00), Hetafe - Deportivo (18.00), Espanjol - Levante (20.00), Granada - Real Madrid (22.00). NEDJELJA: Malaga - Saragosa (12.00), Sevilja - Rajo Valjekano (17.00), Valensija - Barselona (19.00), Atletiko Madrid - Betis (21.00), Real Sosijedad - Majorka (21.00) U.R.

Vesela družina Jirgena Klopa je fantastično otvorila drugi dio Bundeslige - Borusija Dortmund je vezala tri trijumfa, ali ukoliko žele da dokažu odličnu formu, moraće da savladaju drugoplasirani Bajer Leverkuzen u 20. kolu Bundeslige.

“Biće to pravi derbi. Ne samo zbog situacije na tabeli, već i po kvalitetu ekipa. Pred nama je velika bitka. Spremni smo za borbu”, poručio je trener “milionera” koji se nelaze na trećem mjestu - Klop.

Ubjedljivi lider iz Bavarske dolazi na megdan ekipi koja se nada Evropi - Bajern Minhen je dominatan, ali znajući kako Jup Hejkens razmišlja, Bajern neće lako shvatiti gostovanje protiv Majnca.

“Majnc je veoma dobro organizovana ekipa koja ima viziju, ali moramo biti uspješni. Posjeduju odlično razrađen taktički sistem, tako da protiv Majnca nije lako igrati”, upozorio je Hejnkes navijače i igrače Bajerna.

Crnogorski reprezentativac Milorad Peković je opet pred (ne)mogućom misijom - posljednjeplasirani Grojter Firt ima zakazan duel sa Šalkeom u Gelzenkirhenu.

RASPORED - SUBOTA: Šalke - Grojter Firt, Volfzburg Augzburg, Hofenhajm - Frajburg, Majnc - Bajern Minhen, Fortuna - Štutgart (utakmice počinju u 15.30 sati), Hamburger - Ajntraht (18.30). NEDJELJA: Nirnberg - Borusija Menhengladbah (15.30), Bajer Leverkuzen - Borusija Dortmund (17.30). U.R.

Sport 31

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

POTVRdA

Božović je novi igrač Mordovije DN najavile, juče ozvaničena saradnja - Vladimir Božović sa Rusima potpisao ugovor Dnevne novine su jedine najavile, a od juče je sve zvanično - Vladimir Božović je pojačao Mordaviju Saransk! Reprezentativac Crne Gore je sa posljednjeplasiranim timom (zona spasa im je udaljena šest poena) ruske Premijer lige dogovorio saradnju na dvije i po godine...

Vlado u Rusiju odlazi kao slobodan igrač, pošto je na ispraćaju 2012. godine Rapid iz Bukurešta raskinuo ugovor sa ljevono-

VELIKI TRANSFER

Pepić kod Mirka

gim fudbalerom. Mordovija ga je u timu željela odmah, a stigao je na insistiranje trenera - bivšeg reprezentativca Rumunije Dorinela Munteanua.

Da Munteanu ozbiljno računa na Božovića, pokazala je jučerašnja pripremna utakmica - Mordovija je sa 1:0 savladala Koronu, a Vlado je “iz aviona” odigrao kompletno drugo poluvrijeme. Rusi pišu da je ostavio dobar utisak...

B.T.

POZAJMIcA

Fatić je Lećeov

Hasan Pepić dogovorio ugovor na godinu i po sa Juventusom - prvo će trenirati sa primavera timom “stare dame” Bojan Topalović

L

jetos je zakucao na vrata torinskog giganta, a na samom kraju januarskog prelaznog roka je prešao prag Juveovih odaja - Hasan Pepić je, kako javljaju italijanski i njemački mediji, novi fudbaler Juventusa! Potvrde na zvaničnom sajtu “stare dame” još nema, ali 19-godišnji Crnogorac je dogovorio ugovor na jednu i po godinu.

Daroviti vezista Hasan Pepić kod kapitena reprezentacije Crne Gore Mirka Vučinića dolazi kao slobodan igrač, pošto mu je istekao ugovor sa Dinamom iz Drezdena, za koji je u prethodnih šest mjeseci odigrao samo četiri utakmice!

Međutim, omladinski reprezen-

tativac, koji je u ozbiljnim planovima selektora mlade reprezentacije Duška Vlaisavljevića, neće odmah trenirati sa družinom Antonija Kontea, već će se dokazivati u primavera timu Juventusa.

Tek ako se dokaže u mlađim kategorijama “stare dame”, momak koji

je rođen 16. marta 1993. godine će se preseliti u prvi tim aktuelnog šampiona Italije. Hasan je profesionalnu karijeru počeo u Karlsrueu (četiri utakmice), da bi onda igrao za Dinamo Drezden. Ljetos mu je transfer u Juventus propao, jer je bio pod ugovorom, a prostora za njega nije bilo pošto je igrač van Evropske unije.

Sada pored crnogorskog, Hasan ima njemački pasoš, pa nije postojao nijedan problem da obuče dres slavnog Juventusa...

INTERVJU SA HASANOM PEPIĆEM O PRVIM UTISCIMA IZ TORINA ČITAJTE U PONEDJELJAK SAMO U DNEVNIM NOVINAMA

RAdISAV dRAgIćEVIć

Ostaviti utisak, ostati zdrav Budućnost odlazi na turnir u Gabelu - 3. februara u polufinalu igraju sa domaćim GOŠK-om Pravac Gabela - Budućnost (u 14 sati) putuje na memorijalni turnir “Andrija Anković” za koji su od domaćina GOŠK-a pozivnice dobili još Hajduk iz Splita i Zrinjski iz Mostara!

Aktuelni šampion države će sjutra (3. februar) u polufinalu igrati protiv GOŠK-a, a drugi par čine Hajduk - Zrinjski. Pobjednici će se dan kasnije (4. februar) sudariti u finalu, dok će se poraženi boriti za treće mjesto.

Plavi šef Radisav Dragićević očekuje da vidi koliko je urađeno u dosadašnjem dijelu priprema...

“Turnir je atraktivan. Iskreno, vjerujem da ćemo se predstaviti u dobrom svijetlu. Međutim, moramo da budemo oprezni da nam se neko od igrača ne povrijedi, jer odmah po povratku u Podgoricu idemo u Antaliju”, rekao nam je juče Dragićević.

BiLo Bi LiJePo igrati Protiv HaJduka Kada smo već kod povreda kapitena Nikolu Điđa Vukčevića muči koljeno, lijevi bek Risto Radunović liječi zadnju ložu, a povrijeđen je i golman Damir Ljuljanović...

“Risto i Damir neće ići sa nama na turnir, dok će Điđo najvjerovatnije putovati na turnir. Bilo kako bilo, svi idu na pripreme u Tursku”.

Ako tim iz Ulice Vaka Đurovića preskoči GOŠK, očekivati je da u finalu odmjere snage sa Hajdukom - posrnuli splitski velikan je uvijek zanimljiv protivnik...

“Bilo bi lijepo da igramo sa njima. Igraćemo da vidimo gdje smo,

Nova avantura na Apeninskom poluostrvu - bivši reprezentativac Ivan Fatić je stigao na šestomjesečnu pozajmicu u Leće iz Kijeva! Ta informacija osvanula je na zvaničnom sajtu nekada prvoligaša Italije, sada trećeligaša (Lega Pro 1)...

Od momka koji je rođen u Pljevljima 21. avgusta 1988. godine očekuje se da fudbalski oživi, kao i da pomogne posrnulom Lećeu da se vrati u Seriju B, pošto bivši klub Mirka Vučinića za vodećim Trapanijem u grupi A (Treća liga Italije ima dvije grupe, a onda se igra završnica) zaostaje samo jedan poen. Fatić je zvanično pod ugovorom sa Kijevom, a

jesenju polusezonu je proveo na pozajmici u Veroni, gdje se nije naigrao.

Pored gradskih rivala Kijeva i Verone, Ivan je na “čizmi” još igrao za primavera tim Intera, Vićencu, Salernitanu, Empoli, Ćezenu, te Đenovu. I najbolji je bio u Đenovi - u sezoni 2009/10. za tim koji je tada trenirao Đanpjero Gasperini odigrao je 10 utakmica i postigao je jedan gol.

Novi fudbaler Lećea je bio standardan u mladoj reprezentaciji Crne Gore kod Duška Vlaisavljevića, dok je za A tim kod bivših selektora Zorana Filipovića i Zlatka Kranjčara odigrao šest utakmica. B.T.

NIŠTA Od MLAdOSTI

Srđa Knežević u BSK-u Mladost ga je žarko željela na Starom aerodromu, a defanzivac je odabrao superligaša iz Srbije Srđa Knežević je novi fudbaler BSK iz Borče! Štoper, po potrebi desni bek, jedno je vrijeme bio na oku bivšeg selektora Zorana Filipovića koji je razmišljao da ga pozove u reprezentaciju Crne Gore, ali pošto Srđa nije napredovao u karijeri, crveni dres je prošlost za njega...

Da podsjetimo - Knežević se

da ostavimo utisak... Ekipa je vrlo mlada, problem nam mogu predstavljati dvije utakmice za dva dana, zato kažem da je najbitnije da ostanemo svi zdravi pred Antaliju”, poruka je Dragićevića.

A, Budućnost je već napravila plan test mečeva u mondenskom turskom ljetovalištu, gdje će boraviti od 5. do 17. februara - prvo će igrati sa Temišvarom (7. februar), zatim će 10. februara ukrstiti koplja sa Sigmom Olomuc, tri dana kasnije će sparingovati sa Naftanom, a na kraju (16. februar) će se oprobati sa Atirauom, koji sa klupe vodi bivši šef “plavih” Miodrag Radulović...

koPitović na ProBi u Panatinaikosu, adra gLeda sPLit Poslije PSV-a - Panatinaikos: talentovani defanzivac Budućnosti Boris Kopitović 5. februara putuje na probu u slavni grčki tim! Boris je juče potpisao trogodišnji ugovor sa “plavima”, ali će ga podgorički tim pustiti da vidi može li se izboriti za ugovor sa Panatinaikosom...

I još novina iz Budućnosti - mladi Momčilo Raspopović je juče potpisao prvi profesionalni ugovor, dok je hrvatski Split najavio da će gledati Admira Adrovića na memorijalnom turniru “Andrija Anković” u Gabeli.

B.T.

afirmisao u defanzivnoj liniji Partizana, za koji je sa manjim prekidima zbog pozajmica u Teleoptik, Obilić i Bežaniju nastupao od 2003. do 2010. godine (odigrao je 56 utakmica, postigao dva gola).

Iz Humske je otišao u Legiju iz Varšave, gdje se nije najbolje snašao i za dvije godine odigrao je samo četiri utakmice - prošle sezone proslijeđen je na pozajmicu u Borac iz Banjaluke. Sada je BSK Srđin novi početak... B.T.

KAPITALAc

Mornar ugrabio Luku Rotkovića Centarfor Luka Rotković će postati novi fudbaler Mornara, o čemu su Dnevne novine prve pisale! Roto dugo trenira sa Baranima, sportski direktor Nikola Dedaj i šef stručnog štaba Saša Petrović ga žele, a uskoro će potpisati ugovor sa timom koji je polusezonu završio na mjestu broj 10...

“Treniram sa Mornarom, sve je super, uskoro će sve biti gotovo oko prelaska u Bar. Jedva čekam da počne prvenstvo”, kratko nam je juče rekao Rotković.

Mornar je definitivno ugrabio velikog kapitalca - Roto je jak napadač koji će sigurno postizati golove u Baru... B.T.

Grupa A

18.00 Turska - Grčka 19.00 CRNA GORA - Hrvatska 1. CRNA GORA 2. Hrvatska 3. Grčka 4. Turska

3 3 3 3

3 2 1 0

0 1 2 3

38:23 36:23 38:22 9:53

9 6 3 0

Veliko srce i kotorska Bombonjera ruše Hrvate VATERPOLO, SVJETSKA LIGA

Spektakl u drevnom gradu, super vaterpolo derbi: Crna Gora večeras (19.00) protiv olimpijskog šampiona Hrvatske ima meč loptu za završni turnir Kosta Bošković

Z

ato... Zato što smo na novom početku, a već na korak od završnog turnira... Zato što i u kombinovanom sastavu možemo da sanjamo...

Zato što ova balkanska ljepotica živi za vaterpolo... Zato što smo mi Crna Gora i nikome ne priznajemo da je bolji od nas - čak ni kada igramo protiv najjačih na planeti, protiv olimpijskog šampiona! Zato, momci koji tako ponosno nosite kapice sa crnogorskim grbom, svi vjerujemo u vas, vjerujemo da u “paklu” kotorske “Bombonjere” može da padne Hrvatska. Zato neka vas vaše veliko srce i huk sa tribina nose do pobjede... Crna Gora je spremna, Kotor zbog vaterpola podrhtava kao nekada - večeras u četvrtom kolu Svjetske lige Crna Gora i Hrvatska pišu novu stranicu jednog od najvećih derbija svjetskog vaterpola.

U Zagrebu smo ih, možda, uhvatili u zlatnom olimpijskom snu (naši momci u prvom kolu slavili 10:13), sada je vrijeme da pokažemo da zaista mnogo vrijedimo, da napravimo posljednji korak ka završnom turniru takmičenja koje je Crna Gora osvojila 2009. godine u Podgorici. Spektakl u “drevnom gradu” za Dnevne novine najavio je naš vaterpolo genije, najkompletniji igrač današnjice, čovjek koji za svoju domovinu uvijek gine u bazenu - jedinstveni majstor Aleksandar Ivović.

“Spremni smo, a i nose nas naši dosadašnji rezultati. Puni smo euforije, ali svakako da u tu utakmicu ulazimo sa dozom opreza, jer smo

svjesni snage svog protivnika i njegovog renomea. U goste nam dolazi olimpijski prvak, nijesmo sad u nekoj poziciji da možemo da prijetimo, ali svakako da nam rezultat iz prve utakmice daje za pravo da se nadamo da ponovo možemo da izborimo povoljan rezultat. Što se nas tiče, bili bismo zadovoljni i neriješenim ishodom”, rekao je čuveni Leka na početku razgovora za naš list.

I bod bi bio po mjeri, ali niko u crnogorskoj selekciji ne razmišlja o njemu...

“Svakako da niko ne razmišlja o remiju”, jasan je Ivović, koji je se potom okrenuo našem večerašnjem rivalu. “Siguran sam, s druge stra-

ne, da oni dolaze da nam se revanširaju za poraz u Zagrebu, jer nije ta utakmica po njih bila toliko bitna koliko im je bilo važno da se u prvom meču nakon Olimpijskih igara u pravom svijetlu predstave svojoj publici. Napravili su veliki spektakl, bazen je bio pun, ljudi su došli da gledaju svoje nacionalne heroje, a mi smo ih iznenanadili. Sigurno da su ih ta euforija, a i naš izmijenjeni sastav, malo opustili, tako da na tom meču vjerovatno nijesu pružili svojih sto odsto”.

Kao igrač dubrovačkog Juga, sigurno ste dobro upoznati u kakvom raspoloženju stižu Hrvati?

“Oni su sto odsto ubijeđeni da mogu da dođu ovdje i da naprave neku razliku koja bi njima odgovarala.

Međutim, mi igramo pred svojom publikom, biće pun bazen i u kojem god sastavu da igra Crna Gora, protiv bilo kojeg rivala, sigurno da nije u inferiornom položaju”, istakao je trenutno najbolji strijelac Jadranske lige i drugi Lige šampiona.

Možda i najpozitivnija stvar u ovoj akciji Svjetske lige, bez obzira kako se ona završila, sigurno su neki novi momci u kapici za crnogorskim grbom...

“Da, tu su sada Sekulić, Latinović, Marković, Popović, Mišić nam se pridružio i debitovao pro-

Tucak: Pobjeda, ne razmišljamo o razlici Hrvati, što i ne čudi kada se radi o olimpijskom šampionu, puni samopouzdanja stižu u Kotor. Prije nekoliko dana centar “barakuda” Nikša Dobud je najavio da on i njegova selekcija u Kotor idu po pobjedu, a slično razmišlja i hrvatski selektor, nama dobro poznati Ivica Tucak.

“Bitno je da u tu utakmicu uđemo sa željom da se pobijedi. Nikako ne treba razmišljati o minusu od tri razlike - Crnu Goru isto čeka gostovanje u Grčkoj. Još je dosta utakmica do kraja i vidjećemo kako će to sve skupa na kraju izgledati”, rekao je Tucak hrvatskim medijima.

Neka bude spektakl Odavno naša reprezentacija nije igrala sa tako jakim protivnikom u svojoj zemlji, zato nema sumnje da će večerašnji meč u Kotoru biti pravi vaterpolo praznik...

“Iskoristio bih ovu priliku da pozovem navijače, jer sigurno da će nam njihova podrška biti jako bitna na ovoj utakmici. Nadam se da će napraviti spektakl kao što je uradila rvatska u prvom meču”, istakao je Aleksandar Ivović. tiv Turske, tako da ima tu pet-šest novih igrača kojima je sve ovo sigurno veliko iskustvo. Pitanje je kako će oni da se uklope, jer nijesmo imali puno vremena iza sebe da se uigramo, da uvježbamo akcije ko-

je su sigurno potrebne u odlučujućim trenucima protiv rivala kao što je Hrvatska. Međutim, nadam se da će nam dodatni motiv i impuls biti domaća publika”, zaključio je Ivović.

sUbota i NeDjelja 2 i 3. 2. 2013. broj 455 GoDiNA ii

33 žena MODa

Sako za sve prilike Sako je nezaobilazni dio ženskog ormara, a ovaj klasični komad pristaje u svim prilikama, poslovnim i svakodnevnim. Sako do kukova pristaje uz sve odjevne kombinacije, dok se kratki i strukirani najbolje slažu s haljinama i uskim pantalonama. Jednobojni sako nosi se s printovima, a onaj u životinjskom printu s jarkim bojama kao što je kobaltno-plava.

Poslovni izgled u trendu Uske pantalone i peplum bluza uz sako će stvoriti odličan trendi look, dovoljno ozbiljan i profesionalan, a ipak moderan i trendi. Šik kombinacija su i uske pantalone sa zataknutom predimenzioniranom košuljom od lepršavih materijala. U hladnijim mjesecima sako možete nositi i s krznenim prslukom.

Kombinacije za svaki dan U dnevnoj varijanti sako se odlično slaže s majicom s kapuljačom,

uskim farmerkama i bajkerskim čizmama, a možete ga kombinovati i s bluzom i kožnom suknjom.

Klasični nestrukirani sako može biti ženstven ako podvrnete rukave ili ga kombinujete s visokim potpeticama i torbicom na preklop.

Uz ljetnju odjeću i zimi Letnje haljine možete nositi i zimi ako ih uparite sa sakoom. Uz debele guste čarape i potpetice, odlična su kombinacija za grad. To najbolje znaju Džesika Alba i Olivia Palermo.

FRIZuRa

Šiške podmlađuju

uljepšavanje

Raspoloženje utiče na kožu

D

epresija se povezuje s lošim tenom i kesicama ispod očiju, osmijeh pozitivno djeluje na boju i tonus kože, stres smanjuje elastičnost, aljutnja uzrokuje bore.Raspoloženje i emocije utiču na izgled kože, a time i na način na koji vas drugi doživljavaju, istakla je dermatološkinja dr Doris Dej sa Univerziteta u Njujorku.

Smijeh pomaže u jačanju dotoka kiseonika i poboljšava protok krvi, a samim tim pozitivno utiče na boju i tonus kože. On smanjuju nivo hormona stresa, kortizola, a povećava nivo hormona sreće. To znači da ako nema stresa, nema ni bora od mrštenja i previše briga.

Stres On je najveći neprijatelj mladolikog izgleda i može brže postarati nego same godine života. Razlog za to krije se u kortizolu, hormonu stresa koji utiče na krvne sudove i usporava proizvodnju kolagena, zbog čega koža brže puca i stari. Nedostatak kolagena kožu čini manje elastičnom.

Osim toga, dok smo pod stresom, jedemo više nezdrave hrane i češće posežemo za gaziranim pićima i alkoholom, koji mogu isušiti kožu.

Upravo su zbog toga bore izraže-

nije, a u kombinaciji s lošom njegom, stres može podstaknuti i razvoj akni, napomenula je dr Dej. Ljutnja Ljutnja stvara bore, ali utiče i na brzinu kojom će se koža oporaviti i zacijeliti. Mišići su zbog nje toliko napeti da nakon što se opuste, svejedno ostaju linije. Takođe, istraživanja su potvrdila da ljutnja usporava zacjeljivanje rana za četiri puta zato što hormon stresa usporava proizvodnju kolagena, ključnog u oporavku.

Depresija Stalno mrštenje koje prati depresiju utiče na kožu, a nemogućnost mrštenja smanjuje osjećaj tuge, utvrdila su istraživanja.

Kod oboljelih od depresije, koji su redovno primali injekcije botoksa u čelo, depresija se nakon šest nedelja smanjila za 47 odsto. To zna-

či da mišići lica i te kako utiču na raspoloženje.

Depresija uzrokuje podočnjake i kesice ispod očiju, a nedostatak sna povezuje se i s lošim tenom.

Takođe, hemikalije koje se povezuju s bolestima smanjuju sposobnost tijela da zaliječi upale.

Sram Ovaj se osjećaj vidi i na licu, jer neuropeptidi na njemu primaju signal od mozga, zbog čega se koža crveni u situacijama neugode. Često crvenjenje može upućivati na hroničnu otečenost krvnih sudova.

Sa crvenilom treba biti oprezan zato što se nerijetko zamijeni s crvenilom, koje mogu uzrokovati visoke temperature i začinjena hrana.

Strah Prva reakcija mozga na strah jeste da pripremi tijelo na odbranu pa stimuliše navalu adrenalina. Adrenalin tjera srce da brže pumpa, ali sužava krvne sudove, pa upravo zbog toga izgledamo blijedo kao da smo vidjeli duha.

Sužavanje krvnih sudova zapravo je odbrambena reakcija u slučaju povreda, kako ne bismo prebrzo iskrvarili.

Ako vas muče bore i oslabljeni tonus kože, ne zamarajte se razmišljanjem o fejsliftingu, već slijedite primjer Mišel Obame i samo odrežite šiške. Njena nova frizura osigurala joj je lavine komplimenata, među kojima je najčešći da sa šiškama izgleda mlađe.

Tu metodu bezbolnog i prirodnog pomlađivanja poznaju i druge slavne zvijezde poput Kejt Midlton, Rijane, Šeron Stoun, Penelope Kruz, Džesike Bil, Riz Viterspun i mnogih drugih. Šiške prema obliku lica Isti tip šiški ne odgovara svim ženama, već ih je potrebno prilagoditi obliku lica. Ovalno lice je najzahvalnije za šiške, pa žene s ovim oblikom mogu birati između ravnih, stepenastih, asimetričnih ili šiški na stranu. Debljinu treba odabrati prema gustini kose, a uopšteno se savjetuje

ženama s gustom kosom da nose istanjene, a one s rjeđom gušće šiške. Okruglom obliku lica pristaju mekše, stanjene i duže stepenaste šiške. Za četvrtasto lice najbolji izbor su gušće šiške na stranu. Šiške koje padaju preko cijelog čela odlično će stajati ženama sa srcolikim licem, ali mogu odabrati i one kratke i asimetrične.

Duguljasto lice je kao stvoreno za šiške koje ga vizuelno skraćuju, a najbolje mu pristaju guste i ravne šiške, dok kratke i asimetrične šiške neće izgledati dobro uz ovaj oblik lica.

Tekstura i boja kose Valovita, gusta i kovrdžava kosa najbolje izgleda s dužim i mekim šiškama koje dosežu do kostiju jagodica. Ipak, ako imate bob frizuru ili tanku, nježnu i svilenkastu kosu, najbolji izbor za vas su ravno odrezane guste šiške. Ono što možete učiniti je poigrati se dužinom.

Kod šiški je ključno poigrati se bojama za kosu koje najbolje odgovaraju vašoj puti i boji očiju. Tople smeđe i zlatne nijanse najviše laskaju starijim damama jer osvježavaju pomalo sivkasti ten. Ako ste mlađi, odlučite se na kontrast i isprobajte tamniju nijansu ako su vam oči svietle ili svjetliju nijansu ako su vam oči tamne.

lICe

Spriječite pojavu bubuljica Proces nastajanja akni je dugotrajan - od začepljenja pora do upale može proći i do šest mjeseci. Najsigurniji način, ako ne i jedini, da dođete do zdravog tena sastoji se u istrajavanju na sljedećim osnovnim koracima: 1. Mijenjajte jastučnice redovno, svaka 2-3 dana, ali ako treba - i svakog dana. Mali savjet: u tu svrhu možete upotrijebiti i stare majice, bitno je da svako veče naslonite lice na čisto.

2. Što je više moguće izbjegavajte hranu s puno šećera. Umjesto slatkiša počastite se tamnom čokoladom s velikim procentom kakaoa.

3. Koristite pudere za lice u prahu; za vas su idealni mineralni puderi. Teški tečni puderi često začepljuju pore.

4. Obavezno koristite kremu za

sunčanje, bilo ljeto ili zima. Uložite u kvalitetnu kremu koja vam može poslužiti i kao hidratantna krema, piše Index.

5. Naučnici su potvrdili vezu između unosa mliječnih proizvoda i akni. Kalcijum možete unijeti iz drugih izvora (npr. bademovo mlijeko).

34 Zabava

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

RAZGOVOR

Zašto žene preko 35. zovete staropodgoričanke Ambasadorka Ukrajine u Crnoj Gori Oksana Sljusarenko priča o porodici, prijateljima Filip Jovanović, Foto: Balša Rakočević

A

mbasadorka Ukrajine u Crnoj Gori Oksana Sljusarenko ugostila nas je u njihovoj ambasadi. Vrlo gostoljubiva, ova šarmantna Ukrajinka pričala nam je o privatnom životu, ali i o prijateljstvima koje je stekla u Crnoj Gori. Oduševljena prirodnim ljepotama naše države, Sljusarenko kaže da slobodno vrijeme provodi šetajući, ali i sa prijateljicama. Uz kafu, otkrila nam je da je u prijateljskim odnosima sa bivšom ženom svog supruga, ali i pričala o mentalitetu njenog naroda.

Poslije rada u kabinetu predsjednika Ukrajine, amabasadorka Oksana Sljusarenko je, kako kaže, zamolila svog šefa za diplomatski posao. Želja joj se uslišila i došla je u Crnu Goru na veoma značajan datum, 19. decembra 2008. godine (Sveti Nikola). Prema njenim riječima, za ovaj korak se odlučila jer je željela da se bavi diplomatijom, ali i zbog toga što je veoma malo dama u diplomatiji - osim nje, Ukrajina ima ženu-ambasadorku samo u Vatikanu.

“Svi su mislili da je posao ambasadora samo za muškarce, ali to nije tačno. Ideja da predsjednik Ukrajine pošalje ženu u Crnu Goru je mudro rješenje, uzimajući u obzir to da ovdje postoji kult ženemajke, te miks multietičnosti koji može koristiti za povezivanje država. Takođe, žene su tolerantnije u odnosu na muškarce”, kaže ambasadorka Sljusarenko, koja dodaje da je na njen dolazak uticalo i to što je Crna Gora pravoslavna država.

PRIJATELJSTVA OD MEDENICE DO DŽAJE Za vrlo kratko vrijeme ambasadorka Sljusarenko je uspostavila značajne poslovne, ali i privatne kontakte. Stekla je prijatelje, za koje kaže da su gostoljubivi, te je zadovoljstvo sa njima provoditi slobodno vrijeme, ali i razmjenjivati iskustva.

“Imam dosta prijatelja u Crnoj Gori, posebno žena. Izdvojila bih predsjednicu Skupštine Bara Branku Nikezić, predsjednicu opštine Kotor Maju Ćatović, kao i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu. One su prave crnogorske dame, poštene, i svaki sastanak s njima je nešto posebno”, kaže Sljusarenko, napominjući da iz druženja sa njima uvijek nešto novo nauči, te ono najbolje uzme za sebe.

Razgovori sa uticajnim damama iz javnog života, kako napominje, uvijek se vode van okvira političkog, te pričaju o običnim

stvarima.

“To su uglavnom prave ženske priče o garderobi, djeci, politici, zdravlju. Sve ono što žena proživi, s čim se susrijeće u životu. Međusobni savjeti su mnogo važni.

Osim toga, dosta pričam o kulinarstvu sa prijateljima. Kada se vratim u Ukrajinu moram nešto doprijeniti ne samo državi već i u porodici. To je nešto što uzimam iz Crne Gore i donosim u svoju državu. Uzimajući u obzir multietičnost Crne Gore, vrlo brzo sam zavoljela i uzela najbolje specijalitete iz crnogorske, albanske, bošnjačke, hrvatske kuhinje. Porodica je oduševljena hranom”, kaže Sljusarenko.

Iako nije svela prijateljstvo samo na poznate dame, ambasadorka voli da provodi vrijeme i sa ženama iz svijeta medija, pa se tako druži sa pjevačicom Andrijanom Božović, ali i timom Atlas televizije Sonjom Drobac i Melihom Ramusović.

“U prijateljstvu nema veze da li se družiš sa muškaracem ili ženom, važno je da je on dobar i pošten. Sa Andrijanom Božović sam dobra prijateljica. Dobro se razumijemo, a i moram naglasiti da me je naučila da pripremam školjke”, kaže kroz smijeh ambasadorka i ističe da se specijalitet od morskih plodova često nalazi na meniju.

Od prijatelja je izdvojila i voditelje Srđu Lubardu i Veska Ninkovića Džaju. “Moram naglasiti da dobre prijatelje imam i na sjeveru Crne Gore, u Kolašinu kao što je gospodin Zoran Rakočević. I ne smijem zaboraviti ministra kulture Branislava Mićunovića”, kaže ona.

CRNOGORKE JAKO LJUBOMORNE Iako je oduševljena gostoprimstvom crnogorskog naroda, ambasadorka Sljusarenko je primijetila da su Crnogorke dosta ljubomorne žene, po čemu se mnogo razlikuju od Ukrajinki. Kao primjer emotiv-

ne tolerancije kod Ukrajinki, Sljusarenko je otkrila da je u prijateljskim odnosima sa Olgom bivšom ženom njenog supruga.

“Suprug Jurij Avksentijev iz prvog braka ima sina Alekseja kojeg sam podigla i vaspitala. Aleksejev i moj odnos je odličan, još više od kada imam unuka i unuku. Dešava se kada pođem u neku od podgoričkih prodavnica dječje garderobe, prodavačice već znaju da ću nešto da kupujem za moje unuke. Neko bi u Crnoj Gori rekao da je to nemoguće, ali znate, ja sam rođena u Odesi, dijelu Ukrajine gdje su ljudi veoma tolerantni. Sa bivšom ženom mog supruga sam dobra prijateljica. Olga je ovog ljeta bila na odmoru u Crnoj Gori i nešto što bi ovdje bilo nerelano jeste da sam joj ja našla smještaj u Herceg Novom”, uz osmijeh kaže Sljusarenko.

Na pitanje kako suprug reaguje

na njihovo prijateljstvo, bez mnogo razmišljanja ambasadorka je odgovorila: “Mnogo dobro reaguje. Vjerovali ili ne, dešava se da Olga i ja pričamo o suprugu. Kada sam došla u Crnu Goru primijetila sam da između muškarca i žene postoji velika ljubomora. Kod nas nema toga. Ljubav je drugačija forma. Zadovoljna sam kada su djeca zdrava, srećna, tada smo svi mi pozitivni. Šta dobijamo kada se dvoje svaki dan svađaju, šta tu može biti dobro, ne samo za bračni par nego i za djecu. Kod nas u Ukrajini, odnosi između bračnih parova koji su se razišli su mnogo prijateljski”.

FAMILIJA JE OBILAZI Iako je mnogo kilometara dijeli od porodice, ambasadorka tokom mandata nikada nije poželjela da napusti posao i vrati se u Ukrajinu.

“Moji dolaze često. Preko ljeta znaju da budu dosta dugo kod mene. Sada će doći na skijanje. Kod nas je disciplina, posebno za dječake mnogo jaka. Sinove moramo spremiti da u 16, 17. godini budu samostalni. Zbog toga što je jaka konkurencija na tržištu i moraju sami da nauče da se izbore. Primjera radi, stariji sin je prorektor na Građevinskom fakultetu i ima 28 godina. On je sa 18 godina pošao u London da studira i za vrlo kratko vrijeme se adaptirao i postao samostalan. Kod nas nema kulta majki kao u Crnoj Gori”, kaže Sljusarenko.

U njihovoj porodici, za vaspitanje djece bila je zadužena ona jer, kako napominje, suprug ima previše poslovnih obaveza.

“Da bi uradili sve kako treba, ne uvrijediti ih i da bi razgovor bio što bolji, kao i razumijevanje sa obje strane, treba prići sa filozofAmbasadorka sa urednikom Zabave

Zabava 35

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

GDJE SU TALENTI:

DAVOR JOVANOVIĆ

Svakog čuda tri dana dosta

će se baviti karijerom pobjednika, međutim od toga još nema ništa, ako bude, objeručke ću zasluženu nagradu prihvatiti i nastaviti sa radom.

Druga sezona takmičenja Prvi glas Srbije, imala je rekordnu gledanost. Čitava nacija priča o Mirni, Neveni, Sari kojima se predviđa blistava budućnost i uspješna karijera. Članovi žirija im nude srdačnu pomoć i njihov život podsjeća na jednu uspješnu sapunicu koju mnogi talenti priželjkuju. Ali da li je sve upravo tako?

Naime, nije uobičajeno da istaknuti takmičari muzičkih talent takmičenja nestanu iz javnosti, a da pobjednici ostanu i bez obećane nagrade. Jedan od njih je upravo i prošlogodišnji pobjednik serijala Prvi Glas Srbije Davor Jovanović.

Prva stvar koja ti je Prošla kroz glavu kada su te Proglasili za Pobjednika?

- Hahah...bio sam oduševljen naravno, kako ne bih bio. Mislio sam da će mi se od tog trenutka život okrenuti za 180 stepeni. Ta euforija jeste trajala mjesec dana, ali kako kaže naš narod “svakog čuda tri dana dosta”. Samo sam čekao da se sve to slegne i da krenem da radim na obećanom albumu, a poslije toga zasluženi odmor u debelom ladu. učešće u takmičenju donijelo ti je veliku PoPularnost. šta ti se dešavalo tih dana kad izađeš u grad, šoPing...?

- Nevjerovatno! Pošto u Beogradu živim sam, naravno da sam morao da idem u neophodnu kupovinu. Prepoznavale su me kasirke, prolaznici, čak su i ljudi iz automobila mahali i nasmijano pozdravljali. Sada je već podnošljivije. Jave se pristojno, mlađi zatraže da se slikaju, ali mi je drago što više ne-

organizacija i Produkcija takmičenja je brinula o vama do završetka takmičenja. je li se ugovor koji PotPisujete na Početku tu završava?

- Ne, pod ugovorom smo i nakon završetka takmičenja baš zbog obaveza prema televiziji, njihovim emisijama i formatima, promocijama i sl. To je ujedno i dobra stvar, ali s druge strane nije jer te ograničava u daljem radu i promociji svog ličnog materijala. šta se dešava sa nagradom koju si osvojio?

- Trenutno ništa. ma onog upiranja prstom u mene i međusobnog šaputanja. jesi li se susreo sa situacijom da su te za vrijeme takmičenja okruživali neki novi ljudi i da su možda nekoliko mjeseci nakon iščezli?

- Ne, nisam imao takvih susreta, osim neophodnih ljudi iz produkcijske kuće. Prijatelji koji su bili i prije, nastavili su druženje sa mnom i poslije takmičenja. Tapšanje po ramenu i likovanje sam doživio samo od ljudi iz produkcije koji su proizvodili šou, ali to im nisam zamjerao, bili su iskreni. kakva sve obećanja si dobijao od takvih ljudi?

- Pa kao što znate, javno obećanje je bio album i potpisivanje ekskluzivnog i fer ugovora koji obuhvata tim menadžera koji

Pa ima li naznaka da će tvoj album uskoro ugledati svjetlost dana?

- Znate kako...prošla su vremena prodaje i konstrukcije forme albuma kao takvog. Mislim da će doći vrijeme kada će singlovi biti jedini isplativi način da se publici dozira određeni izvođač i na taj način ostaje i popularonst i medijska zastupljenost samog izvođača da lebdi na medijskoj sceni i nastavlja nekim svojim tokom putem TV-a, radija, interneta... U današnje vrijeme grunuti 100.000 eura u album od 10 pjesama i dva video spota i za ostatak kupiti malo medijskog prostora, potpuna je besmislica. Taj novac može da se vrati kroz nekoliko mjeseci, ne kažem, a može se desiti da se vrati i kroz nekoliko decenija.(smijeh) Zlatko Šebek

VESELO skog aspekta što je nekada i teško.

Za to sam u porodici uvijek ja bila zadužena”, priča ambasadorka.

Osim Alekseja, ambasadorka ima još sina Maksima, koji je ekonomista, kao i Jurija koji ima deset godina. vesna skija u kolašinu, a ja volim žabljak Iako ima veliki broj poslovnih obaveza, ambasadorka za sebe nađe slobodnog vremena da se posveti svom izgledu, ali i zdravlju.

“Jednom nedjeljno moram da plivam, pa uživam u SPA tretmanima hotela Splendid. Međutim, kada je lijepo vrijeme dosta šetam na Gorici, zbog dobrog vazduha. Osim toga, lijepo je šetati pored mora, borova, jer je dobro za zdravlje, i uzimaš nezagađen kiseonik.

Takođe, u zimskim danima, volim mnogo da skijam na Savinom kuku. Vazduh i voda su fenomenalni”, kaže Sljusarenko, koja do sada nije nikada skijala sa Vesnom Medenicom, iako je predsjednica Vrhovnog suda poznata kao izvrsna skijašica.

“Vesna uvijek skija u Kolašinu, a ja volim Žabljak. Zato nikada nijesmo bile zajedno na skijanju”, ističe Sljusarenko. mladost u duši, a ne u izgledu Za amabasadorku godine ne predstavljaju problem da se posveti stvarima koje je čine srećnom. “Kod nas kada žena ima 45 godina, ona je mlada žena, a kod vas od 35 je staropodgoričanka. Za mene je to nevjerovatno. Ja hoću 16. februara da idem na maskenbal u Kotoru, jer to volim, a nekom bi to bilo začuđujuće. Za mene je mladost u duši, a ne kako žena izgleda. Preporučila bih crnogorskim ženama da se posvete sebi, a za to je potrebno mnogo rada i discipline”, naglašava Sljusarenko, koja voli da se oblači kod crnogorskih dizajnera.

“Za mene je udobnije doći kod vaših kreatora i nešto naručiti, nego kupiti u butiku. Ima dosta dobrih butika. Međutim, kada ideš kod kreatora, možeš dobiti nešto individulano, što više volim nego uniformisanost i nešto što ćete primijetiti na drugoj ženi. Inače, obilazak butika mi je trošenje slobodnog vremena.

Ne želim da ga potrošim na kupovinu garderobe. Za to izdvojim jedan sat, a više volim da slobodno vrijeme iskoristim da sebe nadograđujem u saznavanju novih stvari, učenju. Sada trenutno pohađam časove italijanskog jezika”, kaže ambasadorka. voli hranu iz crne gore U kuhinji se dobro snalazi, a mnogo recepata naučila je od svojih prijateljica.

“Zadovoljstvo je kada nešto novo mogu pripremiti kod kuće i pozvati svoje prijatelje i prezentirati im nešto što nije sa našeg područja. Kada radite svaki dan, mnogo se umorite.

Međutim, kada želite da napravite nešto novo, onda stavljate svoju dušu, pozitivnu energiju u to i tada je zadovoljstvo raditi”, priča ona, koja savjetuje Crnogorkama da ne treba samo da se fokusiraju na garderobu i šminku.

“Kod nas je šminka mnogo prirodnija. Ovdje dame stave šminku kao za televiziju. Osim toga, žene kod nas više protokolnije izgledaju u ministarstvima, državnim institucija”, ističe ambasadorka, napominjujući da žene moraju zdravije da se hrane.

“Meso nije uvijek zdravo za ženski organizam, kao ni hljeb. Bijeli hljeb je mnogo ukusan, ali više volim crni, koji isključivo koristim”, kaže ona.

Ambasadorka, savjetuje dame, da se više posvete obrazovanju, ali i hobiju, naglašava da je Podgorica udobna za život, jer je sve blizu.

ª Svojaº uspješno promovisana Pjevačica Anita Popović nije skidala osmijeh sa lica na promociji numere i spota “svoja” koju je priredila u podgoričkom Sports caffe-u. Anitu je posebno obradovalo što su ovaj za nju i te kako značajan događaj podržali mediji, a na početku je iskoristila priliku i da zahvali kolegama koji su joj kako je kazala “prisustvom učinili veliku čast”. Mi smo među prisutnima vidjeli Marka Vukčevića, Bana Nedovića, Ivanu Popović Martinović, Vladanu Vučinić, Danijela Alibabića, Jelenu Đorđević, Boža Bulatovića, Ninu Petković, Marka Prentića, Iliju Gojovića...

Tokom promocije čuli smo da je za režiju spota bila zadužena Galileo produkcija na čelu sa Nikolom Vukčevićem, da je sniman na nekoliko lokacija u Podgorici tokom jeseni, da je Anitin partner u spotu maneken i sportski trener Marko Vukotić, te da je za muziku bio zadužen Vladimir Maraš, za aranžman Aleksandar Saša Gajić, dok je tekst pjevačica napisala sama. Ovo je Anitin prvi visokobudžetni spot kojim najavljuje i skoro objavljivanje albuma prvijenca. Z.Š.

36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013

Biti majka je najteži ali i najslađi posao RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

POZNATE MAME: TIJANA DAPČEVIĆ, PJEVAČICA

Tijana Dapčević, Skopljanka čija popularnost prelazi makedonske granice, a koja se porodila prije skoro četiri godine, tačnije 5. februara 2009, za DN govori o svojoj drugoj trudnoći (prva je bila neuspješna), velikom broju kilograma koje je “zaradila” tokom trudnoće, ali i o načinu na koji sada odgaja sina Vuka sa suprugom Milanom.

Koliko Vas je uloga majke promijenila kao osobu?

Ne volim da kažem me je promijenila, već oplemenila. Postala sam nekako odgovornija, više nijesam bitna ja, sad je najbitniji on. Puno stvari je dobilo neku šesnaestu dimenziju, nije ni treća ni četvrta ni peta, nego šesnaesta, što je meni bilo prijeko potrebno.

Kako ste se njegovali tokom trudnoće?

Ništa spektakularno, vjerujte mi. Naravno, imala sam neke masaže za trudnice, masaže za stopala i masaže za noge. Jedna teta iz Beograda mi je pravila kreme protiv strija i celulita koje su na biljnoj bazi i koje ne štete puno ni mami ni djetetu. Tako da sam za njegu koristila samo te kreme.

Jeste li pazili šta jedete tokom trudnoće? Preporuka za trudnice?

Cijelu trudnoću sam, znači svih devet mjeseci, samo jela i spavala. Ugojila sam se 37 kilograma, tako da je to neopisivo.

Ne bih da pričam (smijeh). Ne pitajte me.

Prvih šest mjeseci sam se ugojila samo 10 kilograma. Nećete vjerovati, ali u posljednja tri mjeseca sam sebi dodala punih 27 kilograma. To je nevjerovatno, niko normalan to sebi ne bi dozvolio. Stalno sam ždrala, non-stop jela i to ono najgore, najkaloričnije, tipa Mek Donald’s burek.

Nutelu sam jela svaki dan, po jednu veliku teglu. To nijednoj trudnici ne bih poželjela, da tako izgubi kompas kada je u pitanju hrana. Cijelog života, otkako sam u ovom poslu, pazim na ishranu, tako da sam tada sebi dala oduška, ali baš. Tako da toplo preporučujem svim trudnicama da radije pojedu neku voćku ili slično, samo ne tijesto.

Da li je postojao strah ili trema tokom i/ ili nakon trudnoće?

Htjela sam da bude sve u redu zato što sam imala pobačaj, godinu prije Vuka, i to užasan pobačaj koji me je slomio ne samo fizički, nego i psihički, pa sam iz tog razloga imala strah, što je potpuno normalno i prirodno. Ali neke strahove, tipa da će se promijeniti sve za 360 stepeni, što je opet donekle normalno i razumljivo, nijesam imala. Jedva sam čekala da

dobijem tu ulogu, za posao koji je najslađi, a i najodgovorniji i najteži - biti majka.

Da li sinu kupujete odjeću poznatih brendova i da li Vam je to važno?

Ne. Isto kao što ni za mene nije važno.

Ja obučem na sebe ‘Zaru’ i izgledam kao tri miliona dolara. Nikada nijesam patila za tim. Tako da i njemu kupujem garderobu na mjestima gdje je kupujem sebi.

Pomaže li Vam suprug u odgoju sina?

On je od onih netipičnih Crnogoraca, i otac je i muž kakav se samo poželjeti može. Samo da vam kažem kako sam ga našla (smijeh).

Sina ste na svijet donijeli carskim rezom uz pomoć epiduralne anestezije.

Kako ste se odlučili za to?

Tu odluku sam donijela kada sam saznala da sam u drugom stanju. Prilikom prvog pregleda rekla sam svojoj doktorici da insistiram na tome i da ne izigravam Jovanku Orleanku, ali da je ipak nešto najbolje, kako za dijete, tako i za mene, carski rez. Ne zove se za džabe carski. Ili što se na engleskom kaže “Cesarion section”, Cezar se rodio tako, pa mislim da se razumijemo (smijeh). Jedini minus u cijeloj priči je što se sijeku svi mišići pa onda treba dosta vremena da prođe da se regenerišu i da se sve vrati na svoje, ali sam, zahvaljujući vježbama i redovnoj ishrani, vratila sve na normalu. Trebalo mi je dosta vremena, ali nijesmo se mučili ni Vuk ni ja, tako da toplo preporučujem carski rez sa epiduralnom anestezijom. Stvarno nijesam osjetila porođaj.

Na koji način vaspitavate sina, imate li svoje metode ili se vodite savjetima stručnjaka?

Znate kako, on je mnogo mali da bilo koje savjete stručnjaka slušam. Osluškujem razum i srce i konsultujem se najviše sa Milanom Dapčevićem. On ima samo četiri godine, ali već sada zna šta treba a šta ne treba da radi, vaspitavam ga tako kako su moji roditelji mene i tako ću i nastaviti - da sam odgovara za svoje postupke, da čvrsto stoji na nogama, da bude pošten čovjek. Trudiću se da mu usadim one prave vrijednosti koje su meni moji roditelji prenijeli.

Imate li savjet za buduće mame?

Samo da slušaju sebe i da budu srećne zato što sva djeca osjećaju kada su im majke neraspoložene. Ako neko najviše osjeti, to osjeća dijete. Sve probleme ostavite ispred vrata, budete sa djetetom, više ga mazite, zato što djeca tada bolje rastu i zdravija su i fizički i psihički.

Boris Šarančić

ISHRANA

Pet nezaobilaznih namirnica u trudnoći Izuzetno je važno da tokom trudnoće dijete dobija sve važnije hranljive materije od majke, koja ne bi trebalo da jede za dvoje, već kvalitetno i raznovrsno. U toj misiji svaka savjesna trudnica trebalo bi da posegne za ovim moćnim namirnicama.

Jaja Iako se trudnicama ne preporučuje da konzumiraju hranu koja u svom sastavu sadrži sirova jaja, isključivo zbog moguće zaraze salmonelom, to nikako ne znači da jaja treba izbaciti iz ishrane. Naprotiv, jaja su prepuna proteina, gvožđa, folne kisjeline i omega-3 masnih kisjelina. Bjelance se po svom sastavu smatra idealnim izvorom proteina, jer sadrži sve esencijalne aminokisjeline u savršenom odnosu, dok žumance sadrži ključnu materiju za razvoj bebinog mozga, holin.

Jagode Za buduće majke je od velike važnosti da konzumiraju jagode zbog bogatstva voćnih kisjelina, posebno folne, kojom jagoda premašuje gotovo sve voće. Osim toga, obiluje gvožđem, za čiju je absorpciju važan vitamin C, koji se isto nalazi u ovom plodu. Bogatstvo esencijalnim antioksidansima, beta-karotenom i vitaminom E, čini ih važnim

za imuni sistem majke i djeteta.

Spanać Potreba za folnom kisjelinom u trudnoći povećava se za skoro sto posto, stoga je izuzetno važno konzumirati namirnice bogate ovim vitaminima, koji u najvećem procentu nalazimo u spanaću, koji je važan za rast fetusa i pravilan razvoj novog nervnog sistema. Osim toga, spanać obiluje kalijumom, u jednoj šoljici svježih zelenih listića možete dobiti skoro 200 posto vrijednosti dnevnog unosa vitamina K1, koji pomaže u izgradnji jakih kostiju majke i fetusa. Bogat je manganom, magnezijumom, cinkom i fosforom.

Plava riba Sardina, inćuni, skuša i haringa su ribe koje obiluju omega-3 masnim kisjelinama, zbog čega nutricionisti preporučuju 2-3 obroka ribe nedjeljno, a posebno se to odnosi na trudnice.

Odličan su izvor bjelančevina, vitamina B grupe, vitamina A, D, gvožđa, kalcijuma.

Velika nutritivna vrijednost sardine upravo je kombinacija kalcijuma i D vitamina, koji su neophodni za rast i razvoj djeteta već u majčinoj utrobi.

Sočivo

Sočivo obiluje vlaknima, trudnicama osigurava neophodnu folnu kisjelinu i ima visoke koncentracije vitamina B kompleksa kojom povoljno utiče na nervni sistem. Sto grama suvog sočiva osigurava 48 posto proteina i

46 posto vlakana od preporučenih dnevnih potreba, odličan je izvor tiamina, vitamina B6, fosfora, magnezijuma, gvožđa i cinka. Na nedjeljnom meniju trudnica ova mahunarka trebalo bi da se nađe bar dva puta.

Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013

Roditelji zatečeni sadržajem upitnika savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

ANKETA

Roditeljima djece u podgoričkim javnim predškolskim ustanovama u januaru je podijeljena anketa sa pitanjima koja se odnose na uslove u vrtićima, na koja je, kako kažu, bilo teško dati odgovor, a nije se moglo ni zaključiti ko je njen autor, niti koja joj je svrha.

Nekoliko roditelja se obratilo portalu Roditelji, navodeći da su im podijeljeni upitnici za koje im nije bilo jasno ko ih sprovodi, s obzirom na to da nije bilo zaglavlja koje bi to pojasnilo. Nijesu znali ni zašto se upitnici dijele u januaru, kad je mnogo manji broj djece koja pohađaju dežurne vrtiće. Požalili su se da je na neka pitanja bilo nemoguće odgovoriti, jer su se odnosila na način rada vaspitača i planiranje programa rada sa djecom, u šta roditelji nemaju uvid.

Od roditelja se, između ostalog, tražilo da ocijene na koji način vaspitači planiraju okruženje za učenje koje donosi dobrobiti svakom djetetu, koliko su vaspitači osposobljeni da realizuju ciljeve reforme, koje aktivnosti se najčešće dešavaju u radnim sobama vrtića, a jedno od pitanja je i koliko često vaspitači podstiču djecu da samostalno pronađu informaciju.

Portal Roditelji je došao do infomacije da istraživanje sprovodi Filozofski fakultet iz Nikšića, u okviru projekta Efekti promjena predškolskog vaspitno-obrazovnog konteksta u Crnoj Gori, koji im je odobren na konkursu za sufinansiranje nacionalnih naučnoistraživačkih projekata za period od 2012. do 2014. godi-

ne, Ministarstva nauke u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i sporta i drugim Vladinim resorima.

Rukovodilac projekta Tatjana Novović kazala je da uzorak istraživanja čine predškolske ustanove u tri regije - centralnoj, sjevernoj i južnoj, odnosno vaspitači i roditelji iz Podgorice, Nikšića, Cetinja, Herceg Novog, Bara, Budve, Bijelog Polja, Pljevalja i Berana.

“U pitanju je slučajni uzorak, a u svrhu reprezentativnosti vodili smo računa o distribuciji instrumenata u sve vaspitne jedinice u predškolskim ustanovama u centralnom, sjevernom i primorskom dijelu Crne Gore”, rekla je ona.

Prema njenim riječima, anketa je “samo jedan iz baterija instrumenata”, a njena distribucija počela je u oktobru.

Na pitanje u kojim su vrtićima dijelili upitnike u oktobru, s obzirom na to da svi roditelji koji su se obratili Udruženju tvrde da su ih dobili u januaru, Novović je kazala da su ankete u Podgorici “zaista distribuirane dijelom u ovom periodu, ali će ih dobiti i roditelji u toku februara”.

“Do početka marta moramo, shodno planu projekta, završiti istraživanje na terenu i krenuti u obradu podataka.

Ustanove u Baru, Budvi, Herceg Novom, Nikšiću, Beranama, Pljevljima i Bijelom Polju su nam već dostavile ankete”, navela je ona.

Komentarišući primjedbe roditelja na sadržaj pitanja, Novović je kazala da, u skladu sa koncepcijom predškolskog vaspitanja kao otvorenog sistema,

u kojem se realizuje i otvoreni kurikulum, značajno mjesto zauzimaju roditelji, kao aktivni učesnici u vaspitno-obrazovnom procesu.

Prema njenim riječima, budući da je jedan od temeljnih principa, iz koga proizilazi reformisani predškolski sistem, partnerstvo sa porodicom i društvenom sredinom, pretpostavka je da su roditelji upoznati sa značajem i načinom organizovanja sredine za učenje usmjerene na dijete. “Što se tiče tipa pitanja, mi smo napravili sondažnu provjeru, pa nam se čini da je upitnik uglavnom jasan. Ali, potpuno sam saglasna sa tim da je važno da do-

bijemo realnu i cjelovitu sliku o stanju u predškolskim ustanovama u Crnoj Gori i vjerujemo da ćemo, koristeći više instrumenata, uspjeti da napravimo intenzivniji i ekstenzivniji uvid u aktuelni predškolski kontekst. U februaru ćemo i napraviti nekoliko fokus grupa sa roditeljima, tako da ćemo dobiti prilično bogatu empirijsku evidenciju”, navela je Novović.

Ona je kazala da će istraživanje biti završeno do kraja marta naredne godine, a da će njegovi rezultati biti objavljeni i zvanično prezentovani nakon završetka projekta, u skladu sa usvojenim planom i obavezama koje pripadaju rukovodiocu i istraživačkoj ekipi.

STOMATOLOGIJA

Cirkularni karijes i njegovi ª krivciª Cirkularni karijes je promjena koja su se pojavljuje na zubićima djeteta u prve tri godine života, odmah po nicanju zubića. Karijes ili zubni kvar započinje jedna grupa bakterija koja ima sposobnost direktnog vezivanja na površinu zuba, ali se jedino u “slatkim ustima” može namnožiti u broju koji dovodi do ovog oboljenja.

Bijele ili zućkaste mrlje na mliječnim zubićima najčešće se pojavljuju u dijelu zuba uz same desni. Uzroci koji dovode do cirkularnog karijesa ili karijesa beba su: neodgovarajući režim ishrane, koji se ne odnosi samo na unošenje hrane bogate ugljenim hidratima, već zavisi od učestalosti unošenja i dužine trajanja samog obroka. Misli se prije svega na: - noćne zaslađene obroke (u bočici), poslije kojih je nemoguće oprati be-

bi zubiće; - često i dugotrajno konzumiranje ili uspavljivanje bočicom sa zaslađenim mlijekom, sokićima ili čajevima; - umirivanje bebe cuclom umočenom u med; - često korišćenje antibiotskih sirupa; - čak i majčino mlijeko može izazvati ovakve promjene. To se najčešće odnosi na malo starije bebe, kod kojih je iznikao veći broj zubića, a koje, ne zbog potrebe za hranom, već iz nekog drugog razloga provode puno vremena na majčinim grudima u dugim intervalima, i danju i noću.

- i, naravno, nepraktikovanje pranja zubića od trenutka njihovog nicanja.

Za nastanak karijesa kod djece starije od tri godine, osim neredovnog pranja zubića, najzaslužniji su bomboni, lizalice, karamele, čokoladni proizvodi...

MAJČINO MLIJEKO

Prepunjenost dojki nakon porođaja Nekoliko dana nakon porođaja većina žena osjeti da su im dojke gotovo preko noći postale teške, veće, osjetno punije, napetije i osjetljivije na dodir. To je normalno stanje koje se događa zbog dotoka velike količine krvi i limfe u dojku i povećanog stvaranja i nakupljanja mlijeka. Ako majka neredovno doji i/ili beba nedovoljno prazni dojku, normalna fiziološka punoća dojki može prerasti najprije u neki oblik prepunjenosti, zatim dovesti i do zastoja mlijeka, a u krajnjem slučaju do bakterijske upale mastitisa. Nažalost, nemali broj majki upravo na taj način započinje svoj staž

kao dojilja, što mnogima od njih dojenje učini preteškim i prezahtjevnim pa ih prerano navede na odluku o konačnom odustajanju od dojenja. Zato treba dojiti dovoljno često, najmanje 8-12 obroka u 24 sata. Nikako ne preskakati podoje noću. Dojiti bez ikakvih vremenskih ograničenja, odnosno dozvoliti bebi da sama završi podoj (ispusti dojku ili zaspe). Paziti da beba doji u ispravnom položaju i da pravilno ustima hvata dojku. Ako je iz nekog razloga onemogućena da doji bebu, majka treba da se izdaja u približno jednakom rasporedu kao kad bi dojila.

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

ŽIVOT

Ljubomora se javlja na početku veze Danilo Brajković

L

jubomora je osjećanje koje je često prisutno u vezi, nezavisno od njenog trajanja. Većina ljudi se slaže da je poželjna u malim dozama, jer tako vezu čini zanimljivom, i dokaz je ljubavi i posvećenosti među partnerima. Ipak, ljubomora vrlo lako može prerasti u opsesiju, ugroziti opstanak veze i izazvati brojne probleme.

Analize o odnosima između partnera u vezi, pokazuju kako je najčešće pominjani razlog raskida - ljubomora. Ovo osjećanje uglavnom je bazirano na neracionalnim doživljajima, i javlja se najčešće na početku veze, kada još ne poznajemo partnera dovoljno dobro.

Psiholog u Kliničkom centru Crne Gore Ivan Brajković za Vikend izdanje kaže da je ljubomora jedan od elemenata opsesivne ljubavi, te da ona pozitivne elemente i osjećanja pretvara u nešto tjeskobno i onespokojavajuće.

“Osjećanja u opsesivnoj ljubavi su pomiješana, a među njima dominira anksioznost kao preovlađujući i sveobuhvatni doživljaj. Faktori koji

mogu dovesti do opsesivnosti variraju od dokolice, osjećanja ranjivosti, nedostatka samopouzdanja, pa do osjećanja da smo drugačiji”, kaže Brajković.

Jedan od osnovnih izgovora ljubomornih osoba jeste taj da se tako ponašaju iz ljubavi prema partneru. Međutim, stručnjaci smatraju da se iza ljubomore zapravo “krije” nesigurnost u sopstvene kvalitete. Ljubomorna osoba pokušava da kontroliše sve parametre partnerovog života, SMS-ove, mejlove, špijunira telefonske razgovore. Takve osobe su veoma posesivne i ne dozvoljavaju partneru da na bilo koji način bude nezavisan. Pod izgovorom da sve treba dijeliti, one polako okupiraju sav njegov ži-

ĐORĐE MARAŠ, pjevač Nailazio sam na ljubomoru kao manji, međutim, bilo je tada ljubomore i sa moje strane, pretpostavljam da sam želio da se revanširam i slično. Sa godinama na ljubomoru gledam kao odliku nezrelosti, ukoliko se ispoljava u pretjeranim količinama. Sve se može riješiti razgovorom.

SONJA BAKIĆ, pjevačica Ljubomora je uvijek prisutna, ali na sreću, imam jaku i zdravu vezu, tako da nemam taj problem. Poželjno je imati je nekada, u maloj mjeri, jer kada nema ljubomore, nema ni ljubavi. Ipak, moramo zadržati osnovne ljudske emocije, ali da ne dozvolimo da ona pređe u nezdravi osjećaj, i provjeravanje i narušavanje privatnosti.

votni prostor, jer na taj način umiruju svoj strah od napuštanja. Kada je riječ o generalizovanju ove pojave na mušku ili žensku, Brajković kaže da tu nema pravila.

“Može se samo govoriti o ljudima koji su skloniji ljubomori, a to su osobe nižeg samopoštovanja, nesigurni u sebe, osobe koje imaju problema sa impulsivnošću i agresivnošću, te osobe koje se boje da budu same”.

Nažalost, učestala pojava jeste i zlostavljanje partnera u vezi. Ne radi se samo o fizičkim, već i o psihičkim napadima, i konstantnom pritisku, što može imati dalekosežne posljedice po zdravlje.

“Kod bolesne, odnosno patološke ljubomore, osoba vjeruje da je partner vara bez uporišta u realnosti. Ova vrsta ljubomore se smatra pravom duševnom bolešću. Usljed tog uvjerenja osoba neprestano uhodi partnera kako bi ga uhvatila u nevjerstvu. Samim

tim, patološka ljubomora je opasno stanje jer postoji veliki rizik od nasilja, budući da ljubomorna osoba može fizički nasrnuti, pa čak i ubiti svog partnera, a sve u uvjerenju da to čini iz ljubavi i nemogućnosti daljeg tolerisanja takvog ponašanja partnera”, ističe Brajković.

Rješenje ovog problema stručnjaci, prije svega, vide u komunikaciji između partnera.

Postojanje problema se ne smije negirati. Ukoliko ni razgovor nije od pomoći, sljedeći stepenik je savjetovanje sa stručnjacima. Brajković, međutim, naglašava da ljubomorne osobe moraju uvidjeti grešku.

“Stalnim poređenjem sebe sa drugima postaje nam važnije šta je to što drugi ima, a mi nemamo.

Cilj postaje težnja da se postigne samo ono što drugi posjeduje uz zapostavljanje, zanemarivanje i otpisivanje sopstvenih kvaliteta”, zaključio je Brajković, dodavši da se prateći takvu logiku, nužno javljaju nefunkcionalne ideje ljubomore.

ANITA POPOVIĆ, pjevačica Mislim da nema ljudskog bića koje nije osjetilo tu vrstu emocije.

Ljubomora se može smatrati dokazom zaljubljenosti i ljubavi konkretno kada je prisutna u određenim granicama.

LEJLA HOT, pjevačica U principu nijesam imala pretjeranu ljubomoru u vezi, mada negdje smatram da “zdrava” ljubomora, u maloj količini, jeste dokaz da je nekome do vas stalo. Provjeravanje izlazaka i poruka je za mene odraz nesigurnosti u vezi, i vodi raskidu.

Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

KREATIVNO

MARIJA MIĆOVIĆ, PRVI ČAS AEROBIKA

fitnes instruktor

Sjećam se svog prvog časa aerobika, davno je to bilo, ali se ne zaboravlja… Sala puna žena koje željno očekuju da se pojavi instruktor… Njihov stav je odavao veliko samopouzdanje, kao da jedva čekaju da čas počne… Samo nekolicina nas blago uplašenog pogleda i nesigurnog držanja se pitala: Gdje da zauzmem mjesto, bliže ili dalje od instruktora, da li da radim sve što instruktor postavi s obzirom da je prvi čas u pitanju ili ne, da li sam odabrala pravu vrstu aerobika, da li ću moći da ispratim ritam časa i muziku na pravi način… Čas je počeo, muzika je krenula, pokreti su se nizali… Prvi čas je prošao i bila sam ponosna na sebe koliko sam uspjela da odradim. Na putu do kuće nisam hodala već letjela, puna

(Vaša pitanja šaljite na fitnes@dnovine.me) energije koju mi je dao prvi uspješno odrađeni čas aerobika. Prespavala sam, ali sljedećeg jutra sam osjetila čudne bolove u čitavom tijelu - kao da me je svaka žilica boljela. Nisam znala šta se dešava, bolovi tokom dana su obuhvatili kompletne mišiće što je ukazivalo samo na jedno:PREFORSIRANOST NA PRVOM TRENINGU! Ukoliko tu preforsiranost osjetite i protumačite kao nešto neprijatno, to može i biti razlog odustajanja od aerobika, a ne mora biti tako. Dovoljno je samo da budete upućeni u nekoliko detalja koje ću Vam ovog puta izložiti, a koji će Vam pomoći da lagano i na pravi način uđete u ritam aerobik treninga.

Prvo se morate detaljno informisati o vrsti aerobika.

Pod tim se podrazumijeva:bitaža muzike na koju se radi aerobik (brzina muzike), vrsta pokreta (da li su u pitanju dance pokreti ili borilački, da li se trening radi na step klupici ili ne, da li su pokreti osnovni ili složeni). Kada prikupite sve te detalje, prema svojim osobenostima odredite vrstu aerobik časa koji ćete pohađati.

Odjeća u kojoj ćete trenirati mora biti lagana, udobna. Što se tiče obuće, birajte patike za fitnes ili trčanje, nikako u starkama nemojte trenirati. Obavezno sa sobom ponesite peškir i vodu, vodu konzumirajte tokom treninga na kraće intervale, nekoliko gutljaja samo. Nemojte konzumirati hranu minimum dva sata prije treninga kako ne biste imali neprijatan osjećaj u stomaku tokom rada.

Na čas dođite spremni bar pet minuta ranije kako biste se upoznali sa svojim instruktorom koji će Vam pomoći da pronađete svoje mjesto u sali, sa kojeg ćete pratiti čas.

Tokom rada, ukoliko nemate mjerač pulsa, pratite svoj osjećaj disanja. Nemojte dozvoliti da nemate kontrolu nad svojim disanjem i da ostanete bez daha. Ukoliko osjetite da ste se previše zadihali, marširajte u mjestu dok se disanje ne vrati u normalno stanje, a zatim nakon toga nastavite sa radom. Zapamtite, na prvom času je dovoljno da odradite 50% ukupnog rada, a sa sljedećim časovima lagano pojačavate taj procenat.

Nikako ne preskačite istezanje na kraju treninga, jer za lijepo oblikovani mišić istezanje je u istoj mjeri važno koliko i vježbe oblikovanja.

Ovo su osnovne stavke koje Vam mogu pomoći da na što ljepši način protekne Vaš prvi aerobik čas.

Ne brinite svi smo mi bili nekad početnici. Važno je znati uživati u radu (muzici, pokretima, vježbama) i procesu učenja. Posljedica Vašeg rada biće lijepo oblikovano tijelo sa izdefinisanim mišićima.

Horizontalna osveta Ovoga puta, posjeta je bila salonu namještaja. Ne znam šta “običnoj” ženi padne na pamet kad se nađe na takvom mjestu, i valjda stvar zavisi od komada namještaja koji se kupuje, ali u mome slučaju potrebe za spavaćim krevetom, podrazumijevalo se da ću na njega “probno” leći. Ne vala na svaki, ali svakako na nekoliko onih koji su mi po ukusu. I kao da je meni drago prostrijeti se po posteljini na koju je leglo, ili u PIŠE: BLUE najboljem slučaju sjelo, nebrojeno mnogo tijela! Ili, da li je?

(Ime autora poznato redakciji) Jer to lijeganje, iako sasvim očekivano po prirodi kupovine, uglavnom izazove iritaciju i mrzovoljne izraze lica kod prodavača i mahom prodavačica. Jeste li primijetili? A požuruju li i vas pratioci da ustanete što prije? (Pa nijesam ni mislila da zanoćim!)

Ovoga puta imala sam plan: doskočiću ja njima! Samo ću kratko prileći, zavaravajući prisutne stranke da će se posjeta završiti avansnim plaćanjem kreveta. Neće. Kao neki zlikovac iz dječjih filmova, začkljila sam očima i kratkim pomjeranjem obrva gore-dolje nekoliko puta da niko ne vidi, osvetoljubivo se iskrala iz razgovora o fakturi, lažno nezainteresovano i traljavo vukući noge do iza prvog ugla, odakle sam radikalno šmugnula do svog odabranika i – legla. Nijesam htjela da razmišljam o higijeni posteljine, ali sam prethodno donijela odluku da je licem sigurno neću dirati. Da me neko posmatrao u tome trenutku kako se vještački a zaneseno mazim sa svojim upravo kupljenim krevetom, ne znam da li bi vidio jedno veliko BUAHAHAHA kako mi zrači iz glave. Vjerovatno ne bi.

Ali ja sam mislila - “moj je”. Ne možete mi ništa. Zar ja nemam pravo ležati na Svome krevetu, gdje god se na svijetu nalazio?? Ubijeđena u svoja vlasnička i građanska prava, ipak sam osjećala nelagodu, sigurna da će me neko uskoro opomenuti. Jer me neko uvijek opomene. Tako su zupčanici u mojoj glavi sa uspješno sprovedene infantilne osvete prešli na režim rada “defanziva” i ja sam već imala sedam izgovora, tri jaka argumenta, dva ne tako sjajna ali iskrena objašnjenja i najmanje dvije prikrivene uvrede za onoga ko bi prišao da mi prigovori.

No, kako to obično biva, moj “zlikovački” masterplan je propao: prodavačice su bile nezainteresovane za moje ponašanje u jednakoj mjeri u kojoj su me kupci ostalog namještaja gledali iskosa, nasmijani, gurkajući se laktovima i mišlju “viđi ovu”. Prirodno razočarana i zadovoljna, nastavila sam da uživam u horizontali još neko vrijeme i onda tužno, kao da se rastajem od kakvog ljubavnika, ustala da čežnjivim pogledom još jednom preko ramena osmotrim svoj savršeni krevet u svom zavičajnom salonu namještaja. Jedino su mi prigovorili ovi “moji”, kad su me na kraju našli. “Opet si legla, jesi li?”, rekao je prvi. “A, što ti radiš!”, smijao se drugi. “Možeš li da ne kidaš obraz đe god uđemo?”, zagrlio me treći.

Iskoristite stare peškire Ako imate višak peškira u kući, i to onih koji više nijesu za upotrebu, evo par savjeta kako da im ponovo nađete primjenu. Ovom malom, ali veoma korisnom reciklažom štedite novac i doprinosite očuvanju sredine.

1. Za brisanje poda Najjednostavnije je da vaš stari peškir pretvorite u krpu za brisanje poda. Bez puno muke možete od vašeg starog peškira napraviti uložak za vaš mop, odnosno dršku i time uštedjeti na kupovini istih.

2. Portikle za bebe Ukoliko imate malo dijete u kući sigurno vam par portikli viška neće biti na odmet. Ako imate vješte ruke veoma lako ih možete napraviti, postoje čak i uputstva na Jutjubu.

3. Krpe za kola

Uvijek je dobro da u kolima imate peškir ili dva kojim ćete brisati razne vrste prljavština.

4. Za kućne ljubimce Psi i mačke nijesu pretjerano izbirljivi, tako da uvijek možete svoje stare peškire upotrijebiti u razne svrhe vezane za ljubimce poput brisanja posle kupanja ili oblaganje mjesta gdje spavaju. Njima će biti udobnije, a vi ste našli novu primjenu starom peškiru.

5. Igračke za ljubimce Ljubimci svakako imaju najveću korist od vaših starih peškira. Evo još jedne ideje - uvijte peškir spiralno i napravite od njega igračku. Na ovaj način ćete veoma obradovati svog ljubimca.

Ubice seksualnog nagona Nekad smo spremni za seks bilo kad i bilo gdje, ali nam često nedostaje dovoljno seksualne želje, pa radije i ne počinjemo tu priču. Stvari koje utiču na seksualnu neaktivnost su svuda oko nas, samo ih treba znati prepoznati: Neuredan krevet Razbacana posteljina koja nije mijenjana nedjeljama, odjeća i stvari od kojih se ne vidi ni jastuk, odraz su nehigijene. Neuredan krevet je jako neprivlačno mjesto za seks, a pretvara sobu u mjesto iz kog želimo pobjeći, a ne provoditi u njemu strastvene trenutke sa dragom osobom.

Ljutnja Iako se upravo usred svađe u nama budi strast, često nam

ta ista ljutnja uništava seksualnu želju. Potisnuta osjećanja onemogućavaju nam da se opustimo i uživamo, pa ćemo tako biti mnogo manje raspoloženi za seks.

Perfekcionizam Vaš dečko je raspoložen, a vi razmišljate o vešu koji treba opeglati, o obavezama koje vas čekaju kasnije, i stvarima koje bi mogli da radite umjesto što gubite vrijeme na nježnosti. Ovakav stav definitivno uništava seksualni nagon, pa ga je bolje brzo promijeniti.

Nedostatak romantike Mnogim muškarcima je svejedno da li će prije seksa otići na romantičnu večeru, a ženama baš i nije. Ako imaju osjećaj da je sve samo u fizičkom činu, brzo će izgubiti apetit.

PSIHOLOGIJA

Navike otkrivaju kakva ste ličnost Neko se igra kosom, dok neko gricka nokte. Upravo ove navike govore o suptilnim porukama koje vam tijelo šalje. Ekspertkinja za govor tijela Tonja Rejman otkrila je šta pet najčešćih navika govore o nama.

Trljate kožu Zimi je koža suva. Grebanje ili trljanje kože govori o tome da želite da se smirite usled anksioznosti ili visokog nivoa emocija, a u najvećem broju slučajeva to je glavni pokazatelj da je pojedincu nelagodno.

Zamahujete kosom Vi jednostavno morate da se dičite svojom svježe isfeniranom kosom. To govori ljudima da želite da budete primjećeni, jer kada mašemo kosom mi privlačimo pažnju na sebe. Ovo se obično radi kako bi se privukla pažnja suprotnog pola.

Grizete svoje nokte Vama je očajnički potreban manikir. Grickanje noktiju je signal za stres i frustraciju. Kada se osjećamo izvan kontrole, mi se na taj način umirujemo, jer nam grickanje donosi osjećaj komfora i sigurnosti.

Uvrtanje kose Vaša kosa je divna, zbog če-

ga je očigledno zašto je stalno pipkate. Uvrtanje kose znak je nevinosti. Žene često koriste kosu kada flertuju. Naravno, ponekad to rade samo kako bi se opustile. Ipak, postoje tri situacije u kojima ovo najčešće radite – kada ste umorni, kada čitate ili gledate televiziju i kada se osjećate nervozno.

Lickate usne Lickanje usana može biti znak velike anksioznosti, jer tenzija redukuje pljuvačku i vi imate konstantnu potrebu da oblizujete usne. Ovo je takođe način da pokažete svoju požudu, da li prema partneru ili kolaču od čokolade.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013

Losos na

Pokriveni losos

Pripremite marinadu od pola limuna, soli, bibera, maslinovog ulja i ruzmarina.

Filete lososa prelijte marinadom i ostavite da odstoje nekoliko sati. Na maslinovom ulju propržite bijeli luk, pa dodajte peršun i malo soli. Zatim dodajte čašu porta ili prošeka i 20 gr pinjola, pa kuvajte oko 10 minuta dok se tečnost ne smanji napola. Na zagrijanom teflon tiganju ispecite losos.

Posluživanje Pečenu ribu složite u posudu za posluživanje, prelijte toplim sosom i poslužite uz kuvano povrće.

Filete lososa možete zamijeniti filetima bakalara.

je najpoznatiji kineski i japanski sos. Sojine semenke skuvaju se napola, zgnječe i pomiješaju s pšenicom i pirinčem na kojima je gajena plemenita plijesan. Sos fermentira i dozrijeva i po više godina. Dodaje se slanim jelima azijskih kuhinja, a bože biti svijetli i tamni. Koristi se u pripremi supa, variva, salata, povrća.

Upotrebljava se kao zamjena za so i daje bogatiji ukus.

Pjenasto umutite 5 jaja, dodajte so i biber, a zatim naizmjenično 200 ml mlijeka i 100 gr brašna pomiješajte s praškom za pecivo. Pripremljenu biskvitnu smjesu izlijte u pleh obložen papirom za pečenje.

Pecite u rerni zagrijanoj na 180°C oko 15 minuta. Zatim, pečeni biskvit malo ohladite, pa ga nakon toga stavite na kuhinjsku krpu i savijte u roladu.

Sir mascarpone (100 gr) pomiješajte s neutralnom pavlakom i dodajte kaperi, ren, senf i sve dobro izmiješajte.

Ohlađeno biskvitno tijesto premažite pripremljenim sirnim nadjevom, a preko njega rasporedite tanko isječenu parčad lososa i savijte u rolat.

Riblja pašteta Ocjedite losos i tunjevinu iz konzervi od ulja i usitnite ih. Dodajte tri kisela krastavca dobro usitnjena, kao i sitno isječen peršun, te tvrdo kuvano jaje usitnjeno viljuškom. Na kraju u to umiješajte propasirani čen bijelog luka. Dodati kašiku kisjele pavlake, 2 kašike majoneza, kašičicu senfa, kao i malo isjeckanog peršuna. Sve dobro izmiješati, posoliti i pobiberiti, te staviti u zdjelicu koju možete dobro zatvorit poklopcem, držati u frižideru i poslužiti ohlađeno. Servirati uz krekere i tost, a može i na hljeb.

Špagete s lososom Špagete skuvajte u posoljenoj vodi i ocijedite. Na maslinovom ulju propržite nasjeckani luk, a zatim dodajte usitnjen komorač, stabljiku celera narezanu na veće komade, kašiku kapari i neki od gotovih začina za ribu. Dinstajte dolivajući po malo vode oko 10 minuta.

Dodajte čašu bijelog vina, naribanu limunovu koricu i nastavite dinstati dok tečnost napola ne ispari. Povrću dodajte trake dimljenog lososa. Umiješajte 250 ml neutralne pavlake, limunov sok i špagete.

Svježe i krupno nariban parmezan po-

spite preko servitanih špageta, što će u potpunosti zaokružiti ukus ovog jela.

Losos sa sosom od kopra Šnicle od lososa pospite biozačinom i biberom, a zatim nakapajte limunovim sokom. Na zagrijanom maslacu propržite šnicle sa svake strane 4-5 minuta. Kisjelu pavlaku pomiješajte s biberom, dodajte so i kopar. Kad pomiješate 250 ml kisjele pavlake sa, pola kašičice soli i pola kašičice bibera, te 2 kašike nasjeckanog kopra dobićete lijep sos, koji će dati pečat ovom jelu. Pečene šnicle lososa poslužite sa sosom od kopra.

Šam rolne ● super desert

Sojin sos

Rolat s lososom

načina

U 1 dl mlijeka dodati 4 kafene kašičice šećera, zatim razmutiti pola kesice kvasca i ostaviti ga da nadođe. U činiju staviti 300 grama brašna, dodati 4 žumanca i kvasac sa mlijekom, pa zamijesiti tijesto i rukama ga dobro izraditi. Podijeliti tijesto na 4 dijela. Posebno zamijesiti 300 grama brašna sa 200 grama masti u masno tijesto i podijeliti na tri dijela. Žuti dio (sa jajima) rastanjiti u jufke, pa preko svake jufke staviti rastanjeno masno tijesto. Zatim sve razviti u jednu jufku, staljajući ih jednu preko druge. Jufku rastanjiti i preklopiti kao knjigu, ostaviti 15 minuta da odstoji. Ponovo je razviti oklagijom u tanku koru u obliku jufke debljine tupe strane noža. Nožem sjeći trake i obmotati ih oko duguljastih kalupa, pa peći u zagrijanoj rerni dok porumene. Pažljivo rolne skinuti s kalupa. Napraviti nadjev i puniti rolne.

Nadjev za šam: 6 bjelanaca sa 250 grama šećera umutiti na pari u čvrstu masu kao za puslice, staviti ga u špric i puniti rolne.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013

● PREPORUKA

Pouilly Fuisse

● POSEBNI NAPICI

RECEPT MAJSTORA

Biftek u crvenom sosu od vrganja

Rade Rajković Somelijer i član NUSCG

Pouilly Fuisse, poznato bijelo vino iz čuvene vinske regije Burgundy, vino je od sorte chardonnay 100%.

Riječ je o apelaciji u čijem su imenu sjedinjena dva odvojena sela Pouilly i Fuisse.

Godišnja produkcija Poully Fuissea iznosi šest miliona boca, dok na njegov kvalitet ukazuje činjenica da se pri izdvajanju grožđa za proizvodnju pristupa selektivnoj berbi sa 40 godina starih čokota.

Vino ima potencijal starenja od tri do šest godina. Karakteriše ga blijedožuta boja sa tragovima zelene. Na mirisu je prijatne arome zelenog voća, bijelog cvijeća i meda.

U ustima ostavlja ukus svježine, punoće, kao i povrća u tragovima.

Servira se na temperaturi od 13 do 14 stepeni, uz ribu, školjke ili živinsko meso preliveno krem sosom.

Naziv: Pouilly Fuisse Proizvođač: Louis Max Burgundy Francuska Alkohol: 13./vol Pakovanje: 0,75 lit Berba: 2010. godina Cijena: 16 eura

gastro kritika

Punč

Ovo piće može biti napravljeno sa ili bez dodatka alkohola. Pored kuvanog vina punč je vjerovatno najpopularnije alkoholno zimsko piće. Ukus je lagan, ali i vrlo opojan. Punč potiče iz Indije. U 17. vijeku britanski pomorci su donijeli recept u Evropu i prilagodili ga ukusu starog kontineta.

Tako je taj napitak stekao svjetsku slavu.

Tek otkriveni ukus je oduševio visoko evropsko društvo, ali je napitak vrlo brzo doživio promjene u odnosu na izvornu recepturu koja je sadržala vodu, vino, voće, limunov sok i začine.

Vremenom je obogaćivan različitim sastojcima, šećerom, medom, rakijom, rumom, čajem, jajima, voćnim sokovima, kuvanim vinom, pa je ukus postao rezultat inspiracije onog ko ga pije. Svoje recepture imale su i slavne ličnosti, neko je volio zagrijan, rashlađen, flambiran punč... Prvobitno se služio u velikim porcelanskim činijama, iz kojih se razlivao u šolje ili čaše.

Naš predlog: Glavni sastojak punča je čaj i to izuzetno jaki indijski crni čaj koji treba ohladiti na barem 4 stepena Celzijusa. U hladni čaj iscijedite 4 limuna (na litru čaja) i 2 narandže. Dodajte 4-5 kašičica meda i 6-8 dl ruma. Nakon svega dodajte pola kilograma kristal šećera.

Miješajte dok se šećer ne istopi i ostavite na hladnom bar pola sata. Kao što ste gledali u svim filmovima poslužite ga u velikoj staklenoj zdjeli sa kutlačom, ali trudite se da konstantno dodajete led kako bi napitak ostao hladan.

ocjena:

“Blues Bar” (Meksički restoran) U uskoj jednosmjernoj uličici u centru Podgorice, iza nekadašnje vatrogasne stanice, a sada preko puta muzičke škole, naći ćete dobro poznati Blues bar i u njemu najdruželjubivije osoblje u gradu. Među poznavaocima kužina u glavnom gradu bolje poznat kao meksički restoran, Blues bar je predivan spoj umjetnosti, opuštenih i zanimljivih ljudi, skromnog restoranskog dijela i nešto većeg “kafanskog” dijela čiji šank prepun vremeplovnih sitnica zaista vrijedi vidjeti.

Dok sjedite u Blues baru, uvijek ćete uživati u likovnim postavkama raznoraznih talentovanih umjetnika koji svoje radove izlažu na vremešnim zidovima ovog zaista inspirativnog enterijera. Da ste na pravom mjestu odaće “salonska” vrata kroz koja ćete proći do restorana.

Tamo vas čeka drukčiji ambijent, zaista meksički, sa ukrasima koloritne folklorne umjetnosti i nezaobilaznim sombrero šeširima, te ljutim papričicama. A naš meksički restoran zaista se može pohvaliti nepresušnom ponudom ove začinjene kuhinje. Depolo, rančeros, burito, enčilada, tihuana, faita i kvasadilja samo su neki od specijaliteta koje ovdje treba probati ukoliko ste ljubitelj papreno ljute hrane. Za nas “osjetljivije” goste, tu su piletina sa ploče, razne salate, sendviči, omleti i morski plodovi. Sve cijene hrane su od 3 do 8 eura, a porcije zaista obilne.

Za vas smo probali svjetski poznat burito (sjeckana svinjetina u tortilji sa povrćem, pirinčom, enčilada sosom i pasuljem – čini nam se) i jednostavnu piletinu “sa ploče” sa kojom dobijete pomfrit. Za burito imamo 4 riječi: ukusno i ljuto, ljuto, ljuto.

Ukoliko nijeste već navikli na jaku, ljutu hranu, možda je bolje da poč-

nete sa “lakšim” oblicima meksičke kuhinje. Osvježavajuće predusretljivo osoblje pomoći će vam da odaberete pravu stvar za svoj ukus i usput vas oraspoložiti prijateljskim savjetima i šalama. Takođe će vam predložiti da, ukoliko nijeste sigurni šta želite, ili nijeste previše gladni, slobodno uzmete pola porcije bilo kojeg jela – što je, vjerujte, zaista dovoljno za prosječnog gurmana. Sa piletinom je stvar bila drugačija: bio je to majstorski podsjetnik na to koliko se često u jelima od piletine ne osjeća ukus samog mesa, jer ovdje, u nježno nezačinjenim filetima, ovo jednostavno jelo pr-

Novaka Miloševa 44, Podgorica Radno vrijeme: 08-24

štalo je od izvornog ukusa i bilo puni pogodak. Toliko dobar, da nismo zamjerili na krompirićima “iz kese”, ali predlažemo neku jednostavnu rižu sa bosiljkom ili ruzmarinom kao dodatak. Guštajući ovo lagano jelo, došle su misli o ljetu i Mediteranu.

Jedina zamjerka tiče se najboljeg dijela naše posjete: osoblje koje nas je oduševilo uslugom je nakon završetka obroka bilo veoma teško ponovo dozvati kako bismo naručili novu turu pića. Stvar je izvuklo to što se na plaćanje računa zaista nije čekalo. Cijena večere za dvoje uz nekoliko pića iznosila je oko 15 eura. Meksički restoran/Blues bar nije otmje-

Usluga: + Ambijent: + Hrana: + Cijene: +

ni restoran, ali jeste mjesto na koje ćete dovesti ljude da ih oduševite atmosferom, veselim i umjetničkim ambijentom i hranom koja kao da se sprema usred vrelog Meksika. Zbog toga što je tako dugo uspio da održi našu vjernost, zbog usluge koja čini da izađete raspoloženiji nego što ste ušli i još mnogo toga, dajemo im čistu peticu i srdačno ga preporučujemo opuštenim gostima koji znaju tačno šta žele.

Napomena: Kritičar Vikend novina restorane posjećuje inkognito i plaća račun.

Igor Vukanić restoran “Bahus” Jedno od najmekših, ali i za mnoge najljepših komada mesa - biftek - veoma je popularan u svjetskim kuhinjama. Bilo da se jede dobro, srednje pečen ili krvav, biftek je veoma popularan specijalitet. Da bi se pripremio na pravi način, meso je potrebno marinirati oko 24 časa da dodatno dobije na mekoći, ali i punoći ukusa.

Za jednu porciju izdvojiti oko 300 grama junećeg bifteka i marinirati u kombinaciji suncokretovog i maslinovog ulja, sa četiri vrste bibera: crveni, zeleni, bijeli i crni, zatim staviti malo lovorovog lista i začinsko bilje.

Na žaru ili roštilju peći biftek sa obje strane po pet minuta da bi bio srednje pečen.

Svježi vrganj, isjeckan na kockice, propržiti na malo ulja. Dodati malo crnog vina, čisto da bi vrganj poprimio ukus.

Dodati sos demig-glas, u kulinarstvu poznat kao “sos svih soseva” i prokuvati još pet minuta.

Kao prilog pripremiti taljatele, kuvane a dente, mocarela sir i bijeli luk.

Kao dekoracija može poslužiti list radiča u koji će se postaviti kriške šeri paradajza, rukole i mocarele.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013

Predstavljena edicija Clubman Bond Street

AutomoBili

predstavljamo, savjeti...

MINI

Kompanija MINI je predstavila još jednu specijalnu ediciju svojih modela. Ovoga puta riječ je o modelu Klabmen bond strit, koja je prikazana u susret svjetskoj premijeri koju će imati na sajmu automobila u Ženevi, koji se održava početkom marta.

Novi MINI Klabmen nema ništa sa najpoznatijim britanskim fikcionim tajnim agentom, već je njegovo ime preuzeto od jedne od najekskluzivnijih ulica za kupovinu

u Londonu.

Ovaj model je namijenjen da se dopadne stilski svjesnim kupcima, pri čemu će Klabmen bond strit biti dostupan kao ograničena edicija u “Midnajt blek” metalik boji, kojoj je kontrast šampanj boja krova, eksternih retrovizora, donjih sekcija C stuba i pruga na poklopcu motora.

Vozilo je postavljeno na ekskluzivne 17“ aluminijumske točkove. U kabini se nalazi

ista kolor kombinacija sa kožnim sportskim sjedištima u “karbon blek” boji sa štepovima u boji šampanjca, dok je instrument tabla takođe prekrivena crnom kožom.

Dostupna je kožna oprema i za oslonce za ruku, patosnice podova. MINI je želio da bude siguran da će ova ograničena edicija biti na odgovarajući način opremljena standardnim karakteristikama, uključujući klima uređaj, onbord računar, sport ta-

ster, senzore za kišu sa automatskim aktiviranjem svjetala.

Novi MINI model će u prodaju ući odmah u martu ove godine, pri čemu će opcije koje će biti dostupne po pitanju agregata biti 121ks kuper i 181ks kuper S, pri čemu će ove verzije motora biti ponuđene sa manuelnom šestostepenom transmisijom kao standardnom i automatskom šestostepenom kao opcionom.

NIssaN Juke NIsMo

Konačno na tržištu Evrope

Preticanje

Nissan je najavio novu specijalnu verziju svog Juke modela, ovoga puta Nissan Juke Nismo za tržište Evrope. Dizajn vozila je izveden iz verzije za vožnju po trkačkim stazama i vozilo karakterišu unaprijeđene performanse i upravljanje, dok jedinstveni motorsport DNA daju novu dimenziju ovom modelu. Pogon ovog vozila dolazi od modifikovane verzije Nissanovog hva-

ljenog 1.6L motora sa direktnim ubrizgavanjem i turbo punjačem. Potrebno je samo obratiti panju na uspjeh modela Nissan DetlaWing da se shvati potencijal ovog naprednog motora.

Dodavanjem aerodinamičkog paketa i revidirane šasije ovom modelu dobija se vozilo koje podiže uzbuđenje vezano za ovaj automobil na novi nivo. Dostupne su dvije

verzije i to sa pogonom na prednje točkove i sa šestostepenom manuelnom transmisijom i sa pogonom na sva četiri točka sa CVT i sedmostepenim manuelnim režimom.

Nismo dizajn je zamišljen da prikaže inovacije i obezbijedi uzbuđenje za svakoga i nema boljeg mjesta na kojem Juke Nismo može da debituje od segmenta kritičkog kompaktnog crossovera.

Kada vas pretiču drugi vozači, povedite računa o sljedećim radnjama i postupcima koje bi trebalo preduzeti, a koji opet, na direktan ili indirektan način, utiču na bezbjednost, kako vašu, tako i ostalih učesnika u saobraćaju: 1. smanjte brzinu kretanja svog vozila; 2. vozilo pomaknite bliže desnoj ivici kolovoza; 3. ne povećavajte brzinu kretanja svog vozila; 4. jače usporite kretanje svog vozila, ukoliko se za vrijeme dok vas drugo vozilo pretiče pojavi vozilo iz suprotnog smjera; 5. ne pomjerajte svoje vozilo prema lijevoj saobraćajnoj traci; 6. ne otpočinjite preticanje vozila ispred sebe; 7. ne dozvolite sebi luksuz da vas iziritira činjenica da vas pretiču!

Automobili 43

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013

FEJSBUK

Nova ljubavna pravila

pravila.

Ko je slobodan?

Na Fejsbuku su nam već sada dostupne informacije o ljubavnim statusima, ali uz novu opciju ne samo da ćemo moći saznati da li je neko slobodan, već i koliko dugo, te kakva su njegova interesovanja, pa će nam upoznavanje i spajanje biti mnogo lakše. Na novom Fejsbuk grafu će biti dovoljno da se to ukuca i do-

bićete sve informacije.

Prijatelji vaših prijatelja Prijatelje vaših prijatelja već sada možete vidjeti, ali nova tražilica omogući će vam da prijatelje pretražujete po interesovanjima. Uz ovu opciju moći ćete pronaći prijatelje vaših prijatelja koji vole iste filmove ili serije kao vi, koji su slobodni i sl.

Novi prijatelji Vjerovatno i sami na Fejsbu-

ku imate prijatelje koje ne poznajete lično. Uz novu tražilicu moći ćete pronaći neznance koji dijele slična interesovanja.

Uhođenje bivših Iako znamo da uhođenje bivših nije dobra ideja, ponekad jednostavno ne možemo odoljeti. No, pristup bivšim od sada je mnogo jednostavniji. Dok tražite ljude koji imaju ista interesovanja, sigurno ćete “nai-

ći” na bivšeg, a kad se to već desi, zašto ne biste provjerili šta ima novo?!

Uhodiće i vas Nova opcija će omogućiti drugima da rade sve što možete raditi i vi. Budite spremni na to da biste lako mogli postati žrtva “dobronamjernih” uhoda, pa neka vas ne iznenađuju češće poruke od nepoznatih osoba.

SMJENA NA VRHU

Epl više nije najvrednija kompanija na svijetu

TEHNOLOGIJA

Tek što se naviknemo na jedna pravila, ona prestanu da važe jer se Fejsbuk veoma brzo mijenja. Nove opcije donose nova pravila koja nam mogu pomoći, ali i odmoći.

Nova opcija Graph Search omogućava da se povežemo sa ljudima preko zajedničkih prijatelja, fotografija ili mjesta na kojima boravimo. Donosimo vam nekoliko novih Fejsbuk

telefoni, računari, igrice...

IGRICA NEDJELJE THE CAVE

Avanture u podzemlju Smjena na vrhu – od prošle nedjelje najvrednija kompanija na svijetu ponovno je Ekson mobajl, dok je Epl pao na drugo mjesto.

Situacija za Epl u avgustu i septembru prošle godine izgledala je fantastično – vrijednost je kontinuirano rasla, a osim titule najvrednije kompanije na svijetu, tokom ljeta postali su i najvrednija kompanija u istoriji.

Danas su se stvari i te kako promijenile – investitori i analitičari izgubili su povjerenje u nastavak rekordnog poslovanja kakvim se Epl hvalio proteklih godina, a cijena akcije već je nekoliko mjeseci u padu – krajem septembra premašila je 700 dolara, a ako se ovakav pad nastavi, uskoro bi mogla pasti ispod 400 dolara.

tips tricks

Novi problemi za Epl počeli su prošle nedjelje, kada su objavili finansijske rezultate koji su razočarali investitore, jer nijesu uspjeli da ispune (prevelika) očekivanja – to razočarenje ponovno se odrazilo na smanjenje vrijednosti kompanije te je, nakon zatvaranja berze prošle nedjelje, Epl izgubio titulu najvrednije kompanije na svijetu.

Nakon objave rezultata, cijena akcija kompanije smanjena je prvo za 12, pa u petak za još dva posto i pala je na 438,99 dolara, čime je ukupna tržišna vrijednost pala na 413 milijardi dolara, dok je vrijednost naftne kompanije Ekson mobajl sa zatvaranjem berze u petak iznosila 418 milijardi dolara, čime su prestigli Epl.

Prema izvještaju koji je objavio Global veb index, Gugl+ se sada nalazi na drugom mjestu među društvenim mrežama prema broju korisnika.

Global veb index prati 31 svjetsko tržište, što

Interesantni The Cave postavlja tim od tri lika. U igrici preuzimamo uloge tri netipična avanturista unikatnih sposobnosti i vještina. Oni svoje avanture imaju u podzemnom zabavnom parku, srednjovjekovnom dvorcu pa čak i na interkontinentalnom balističkom projektilu.

Interesantni The Cave postav-

predstavlja oko 90 posto ukupnog broja korisnika interneta. Njihovi rezultati pokazuju da čak 51 posto korisnika interneta na svijetu koristi i Fejsbuk. Gugl+ se sada nalazi na drugom mjestu sa 25 posto korisnika, a Tviter je na tre-

lja tim od tri lika koja igrač odabere u igrici koja priča sa likovima tokom istraživanja, a brojni izvori igricu su istakli kao jedan od najzanimljivijih naslova 2013. godine.

Cijena – 14.99 dolara za PSN, Wii U eShop, takođe postoje i Steam verzije, odnosno 1200 MSP-a na XBLM-u.

ćem mjestu sa 21 posto korisnika.

Kada se ti podaci pretvore u brojke, to znači da Gugl+ ima 343 miliona aktivnih korisnika, a Tviter nešto manje od 300 miliona. Kada se u obzir uzmu i tržišta kojima Global veb index.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2281 sudoku 2013-01-10

Medium level

Teža

5

LAKŠA

4

6

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

SVLAČE- TRGOVAC NJE PRED SITNOM ROBOM PUBLI(NJEM.) KOM

GORNJI DIO TIJELA (MN.)

2

POPUSTARIJA OBLAST LARNI FRANKOJOM VODITELJ UPRAVLJA CUSKA POČETAK NJIVE SA PRVE FILMSKA VEZIR TV GLUMICA

9. I 5.

SLOVO

8

3

9

7

7

4 8

1

8

2

9

6

5

DIO LUKE SEOSKI POSJED (TUR.)

MUSLIMANSKI MJESEC POSTA DOSTOJANSTVO OZNAKA ZA NOVI SAD

PRISTALICE PANIRANIZMA

4

Play sudoku online at:

6

9

3

7

www.sudokukingdom.com

4

1

5

9

7

Daily Sudoku puzzle No. 1822

2011-10-09

Medium level

3

6

JEDAN VEZNIK

2

6

4

6

PRIBOR ZA PUŠENJE (MN.) 9. I 4.

SLOVO

KONJI U EPSKOJ PJESMI JUNIOR (SKR.) NEOŽENJEN VRSTA MLINA

AMERIČKI GLUMAC, BILI

OTVOR NA ODJEĆI PRIMJER (SKR.)

1

LABORATORIJSKA POSUDICA

UPORNIM TRAŽENJEM PRONAĆI

Lakša

7

ENGLESKA PJEVAČICA LENOKS

NAUKA O LIJEČENJU TRAVAMA

6

DIO PRSTA (MN.)

ĆOPAV ČOVJEK SIMBOL AZOTA

NJEMAČKI PISAC, BRUNO

POPIS IMENA

4

DOSTOJANSTVO APOSTOLA

ANDRIJEVICA SA SVIH STRANA

PRIKRIVANJE

6

AUTOR: BANE

9

VENECIJA MUSLIMANSKO MUŠKO IME

ČUVENI VIKINŠKI VLADAR

4 8

4

1

MALO VEĆI

5

PRIJE ‘D’

5

3 7

4

6

DOBRO PEČEN

9

SPRAT (FRANC.)

Page 1/2

Play sudoku online at:

1

9

LUKA U DALMACIJI

4 9 2 www.sudokukingdom.com 2

7

7

6

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: SOTE, MK, N, D, TRK, DRAMATI, EGAL, TRAPAV, VUČA, VARALA, ALJ, SRAMOTAN, NAŠE, JEDINA, KRE, BALETAN, O, RAL, ARITA, PP, SOL, RASTKA, ILIRIK, VAJARI, IMELAR, CARINA, ARATAN.

1

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2282 2013-01-11 8

1

4

6

2

7

9

5

3

3

6

7

1

9

5

2

8

4

5

9

2

8

4

3

6

1

7

9

3

5

7

1

4

8

6

2

6

7

1

5

8

2

4

3

9

Sudoku puzzle No. 1822 2011-10-09

2

4

8

3

6

9

1

7

5

7

4

3

9

5

6

8

1

2

1

5

9

2

7

6

3

4

8

2

8

5

3

7

1

4

6

9

4

8

3

9

5

1

7

2

6

6

1

9

4

2

8

3

7

5

7

2

6

4

3

8

5

9

1

9

6

2

8

3

4

1

5

7

5

3

8

1

6

7

9

2

4

1

7

4

5

9

2

6

8

3

3

5

7

6

1

9

2

4

8

4

9

1

2

8

5

7

3

6

8

2

6

7

4

3

5

9

1

vicevi

Mujo i Haso idu u kazino. Hoće da zajednički stave pare na rulet, ali ne mogu se dogovoriti na koji broj.

Mujo će: - Ajmo ovako, bolan, koliko puta si imao seks ovog mjeseca?

- Šest puta.

- Dobro, ja sam osam puta, znači stavljamo na 14.

Okreće se rulet i stane na broj dva. Poslije duge mučne tišine Mujo će: - E moj, jarane, da smo bili iskreni sad bi bili bogataši. *** Pita inspekcija radnika u crnogorskoj fabrici: - Koliko ljudi ovdje radi?

- Sa šefom – 10.

Puzzle solution:

- A bez šefa?

- A, bogami, bez šefa – niko! *** Trče dvije kokoške oko kokošinjca, a za njima pijevac.

- Ja ću stati, ne mogu više - kaže prva.

- Ja ću još jedan krug, da ne pomisli da sam laka roba! *** Kralj Lav sazvao sastanak životinja u šumi. Sve su životinje došle na vrijeme, samo je stonoga zakasnila.

- Je li, što ti kasniš?

- Pa što ste napisali “Obriši noge”?

- Prošli ste kroz crveno! To će vas koštati 100 eura.

- Oprostite, ali ja sam daltonista

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

31. I 1.

SLOVO

Zabava/Slobodno vrijeme 45

SUBOTA i NEDJELJA, 2. i 3. 2. 2013.

Teža TEŽA

GRUZIJ- AMERIČKI SKA PRAROK VOSLAV- MUZIČAR NA CRKVA RID (SKR.)

DRUGE

PISAC LIJEPOG STILA

POPULARNI KANTON VODITELJ U ŠVAJSA TV CARSKOJ PINK

BOJNO POLJE

POMOĆNIK (LAT.)

SIMBOL UGLJENIKA DOMAĆA ŽIVOTINJA

PISAC GLOSA INICIJALI ITALIJANSKE PJEVAČICE VALENTE

USAMLJEN GLAS

RIMSKO 100

TU MUŠKARCI ULAZE SAMO 8.

MARTA

OZNAKA JEDNE TEMPERATURNE JEDINICE

UZVIK BOLA DVA VOKALA

DOGORIJEVATI LUKA U ŠVEDSKOJ

horoskop oVAn Preosjetljivi ste pa će biti problema ako vam neko stane na žulj. Utjehu tražite u kreativnom radu. Obuzima vas mrzovolja, tako da možete odustati od nečega, i to kad uspjeh bude bio nadohvat ruke. Problemi sa nervima, kičmom ili srcem.

BAKSUZIRANJE

Bik

FUDBALER ANDERLEHTA DIJUMERSI SLOVO PRIJE ‘D’ NALOG ZA ISPLATU

ZASAD MALINA AUTO OZNAKE DVA GRADA U SRBIJI

POMALO BLESAVE OZNAKA ZA ZAŠTIĆENU MARKU AMERIČKI GLUMAC

MJERA ZA ELEKTRIČNI OTPOR GRAD U VIRDŽINIJI

JEDAN VOKAL

BIVŠI GOLMAN VELEŽA MARIĆ UNIŠTAVATI

PRIJEDLOG STATI NEKOM NA NOGU

U fazi ste pojačanih aktivnosti. Period pred vama je povoljan za bavljenje politikom, ali i za druge vidove saradnje. Dok razmišljate o promjeni posla, pokušavate da se reorganizujete. Sa partnerom planirate putovanje.

BLizAnCi Donosite odluku da prekinete stare navike i da na nov način organizujete život. Odlazak na put i konkretan rad urodiće plodom. Biće para, ali i zastoja. Zdravlje je promjenljivo. Diskrecija je nešto o čemu treba više razmišljati.

BRZINSKO TAKMIČENJE

MNOGO (TUR.) ŽITELJI ASIRIJE

rAk

ZGODAN

Period pred vama je u znaku napornog rada, ali i uživanja u materijalnim stvarima. Neki pripadnici znaka će pokušati da se dokažu novim poduhvatima. Vaš emotivni život podleže promjenama. Veza sa Jarcem ili Strijelcem osvježava.

IZLITI SE IZDAVAČKO GRAFIČKO PREDUZEĆE TAJNA FRANCUSKA VOJNA ORGANIZAC.

POČETAK RATA ŠAV NA ŽENSKOJ ČARAPI

LAV

VELIKI ORAO

Niko kao vi ne posjeduje toliko snage i upornosti. Budite tolerantniji prema saradnicima, držite jezik za zubima. Možete biti upleteni u intrige, što samo doliva ulje na vatru loših međuljudskih odnosa. Slaba tačka organizma su pluća.

SO SIRĆETNE KISELINE UZIMATI KOGA ZA SINA

RJEŠENJE LAKŠE: SKRIVANJE, AN, TRAVEN, ĆOPO, RAMAZAN, DOK, IMENIK, ČAST, PANIRANISTI, TRAVARSTVO, I, ATI, LULE, ZEJN, NEUDAN, PROČAČKATI, PR, VE, RURIK, OVEĆI, REŠ, Ć, ETAŽA, ZADAR.

Mnogi su uzbuđeni zbog mogućnosti koje nudi modeliranje i simuliranje ljudskog mozga.

“Blue Brain Project” (BBP) je jedan od vodećih projekata koji radi na razumijevanju kako mozak funkcioniše i kako se može izgraditi kompjuter koji će simulirati te funkcije. Koliko je ovo složen zadatak govore sljedeće činjenice. Kompjuterska simulacija mozga zahtijeva ogromne resurse. Henri Markram nagađa da za to treba kompjuter 20.000 puta jači od svih danas proizvedenih i s kapacitetom memorije 500 puta većom od trenutne na internetu. Iako ovo zvuči pomalo nevjerovatno, Markram smatra da je taj cilj dostižan u sljedećih 10 godina. BBP nema namjeru da kreira vještačku inteligenciju. Njihova osnovna namjera je da se modelira i simulira funkcionisanje mozga.

Svrha projekta je da pomogne u istraživanju i tretiranju bolesti mozga. Fokus se stavlja na neokorteks. Do sad je BBP izradio 3D modele, istražio preko 400 vrsta neurona, profile električnih signala, proteinske profile i još neke elemente. Modeliranje i simuliranje ljudskog mozga je ogroman poduhvat, a mnogi kritičari smatraju da nikada neće biti do kraja ostvaren. Neki čak smatraju da projekat neće otkriti ništa novo. No, i istraživanje ljudskog genoma u ljudima je pobudilo brojne predra-

sude, ali je ipak ostvarilo brojne rezultate. Zato je vrlo vjerovatno očekivati da će vremenom ljudima biti dostupna virtuelna verzija mozga.

NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem!

Evo kako glasi zadatak: Napišite broj 100 pomoću a) pet jedinica; b) pet petica; c) pet trojki, koristeći osnovne aritmetičke operacije i zagrade.

NAGRADA: D va p r i m j e r ka knjige “Razgovor malo košta”, autora Haris i Haris, poklon Edukativnog centra Finesa - Beograd.

Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju.

Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu.

Rješenje zadatka iz prošlog broja: Pripisati broju cifru osam sa desne strane, isto je što i pomnožiti taj broj sa 10 i dodati osam.

Kako se u našem slučaju broj pritom povećava 12 puta, proizilazi da je osam jednak dvostrukoj vrijednosti zamišljenog broja. Dakle, traženi broj je četiri.

Tekst priredio: Branislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

Nastupio je talas mrzovolje i nesposobnosti za rad. Naredni period je dobar za bavljenje umjetnošću i davanje savjeta. Stomačni problemi zahtijevaju ozbiljniji pristup. Pošto ste okrenuti sebi i svom zdravlju, to neće pričinjavati problem.

DA Li sTE znALi

Virtuelna verzija mozga

DjEViCA

- Da kornjača jede meso?

- Da hrčku nije potrebna voda?

- Da se dolaskom tmurnih zimskih dana povećava čovjekova potreba za snom? Početkom marta ova potreba počinje da se smanjuje.

- Da su papirni tapeti pronađeni u Kini ubrzo pošto je načinjen i sam papir? U Evropu su stigli u 16. vijeku.

- Da se cvijet lala naziva još i

VAGA Radost vam pričinjavaju uspješni društveni kontakti. Situacija zahtijeva odlučnost čim se pojave prve komplikacije. Moguće su neugodnosti sa jetrom, bilo da se radi o oslabljenoj funkciji ovog organa ili o skupljanju tečnosti u organizmu.

ŠkorpijA Na nešto stavljate tačku, krećete od nule. Shvatate da ste od posla očekivali više nego što to realne prilike dozvoljavaju. Nesanica i neraspoloženje su prateće manifestacije opšteg nezadovoljstva. Spas nalazite u zagrljaju Blizanca.

sTrijELAC Posao zahtijeva udruživanje sa ljudima istih ideja. Postoji šansa da odete na put, koji otvara nova vrata poslovnog uspjeha. Bolovi u kukovima, problemi sa jetrom. Glavni krivac je pretjerivanje, dijeta je lijek.

jArAC Posla imate preko glave, a konfuziju pojačavaju kolege, koje na vas svaljuju svoj dio obaveza. Pošto po svaku cijenu želite da ispunite zahtjeve okoline, to se može reflektovati na zdravlje, i to u vidu premora, fizičkog i psihičkog.

VoDoLijA Ovih dana ste izraziti individualista. Naporan rad, ali i finansijski dobitak. Brzo ćete zaboraviti na premor kad zašušte novčanice. Čuvajte se preloma i povreda. U narednom periodu su mogući problemi s kožom i kostima.

riBE Pred vama je period neizvjesnosti.

Razmišljate o novom poslu. Pošto nemate jasnu predstavu šta bi to moglo da bude, sve se svodi na puka maštanja. Partner uporno nastoji da vam oteža život. Umjesto da pomogne, on samo doliva ulje na vatru.

tulipan? Latinski naziv “tulipa” nastao je od persijske riječi “dulbant”, što znači turban, na šta ovaj cvijet i podsjeća.

- Da se godišnje popije 135 miliona kubika kafe? Među tečnostima na svjetskom tržištu kafa zauzima drugo mjesto odmah iza nafte!

- Da su prva smučarska takmičenja održana još 1893. godine u Murcugslagu, u Austriji.

SUBOTA

SUBOTA I NEDJELJA, 2 I 3.2. 2013.

TV PROGRAM FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija:Nikita/r 10:15 Serija:Dva i po muškarca/r 11:40 Serija:Vampirski dnevnici/r 13:00 Tačno 1 14:00 Radna akcija/r 15:00 Talk Show Žene 16:10 Film: Kuća na jezeru/r 18:10 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Dva i po muškarca 20:00 Serija: Vampirski dnevnici 21:00 Serija:Šešir Profesora Koste Vujića 22:00 Film: Obračun u Malom Tokiju 23:20 Film: Pisma od ubice/r 01:00 Serija:Dva i po muškarca/r 01:45 Galileo/r 02:35 Serija:Tri Hil/r

PRVA Šešir Profesora Koste Vujića 21.00

Film: Ljubav krvari Djuk je ratni veteran iz Iraka koji po otpuštanju iz vojske neko vrijeme provodi u zatvoru. Kada se slučajno nađe na mjestu primopredaje droge zajedno sa svojom životnom saputnicom Amber, njihov život se na kratko mijenja iz osnove. Poslije kratkog zaustavljanja radi vjenčanja, Djuk i Amber bježe, kako bi živjeli život kakav su oduvijek željeli. Da ne bi sve bilo tako lako, pobrinuće se korumpirani agent Polen. On je preživio pucnjavu jureći za novcem koji je bio njemu namijenjen. Mladi par se sve više udaljava od grada uz stalnu pratnju sve nestrpljivijeg agenta.

06.00 Radio Crne Gore - budilnik 08.05 Dobro jutro Crna Goro 09.45 Uvijek subotom - Mihailo Radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film: Grdosija 12.00 Vijesti 12.05 Tv arhiva 13.05 Strani dok.program 14.05 Mozaiku 14.50 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.10 Zapis: Sniježna čarolija 16.40 Više od igre 17.30 Svoja i šik 18.10 Kad prošetam Crnom Gorom/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Dok. serija: Dinastija Petrović 20.40 Muzika (etno) 21.00 Pazarni dan 22.00 Dnevnik 3 22.30 Profil 23.00 Film 00.00 Vijesti 00.40 Tv arhiv/r

RTCG 1 Pazarni dan 21.00

11.15 Robin Hud/r 12.30 Sav taj sport/r 13.00 Stil/r 13.30 Mikrofonija/r 14.00 Film 16.00 Durmitorski mališani 16.55 Košarka – ABA liga: Cibona – Budućnost,direktno 18.55 Vaterpolo – svjetska liga:Crna Gora – Hrvatska,direktno 20.05 Vikend serija:Igra 20.30 Vikend film 22.15 Serija: Mjesto zločina 23.00 Dok. program 23.30 Sportska subota 00.30 Vikend serija:Igra/r

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Vikend vizija 11:45 City 12:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić Mikić 13:00 Gold muzicki magazin 14:00 Šopingholičarke 15:15 City 15:30 Domaći film: Ortaci 17:00 Serija:Mala nevjesta/r 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Kursadžije 21:00 Zvijezde granda 23:00 Film: Ljubav krvari 00:45 City 01:00 Film: Kil Bil 2 03:00 Film: Ljubav krvari/r

PINK City 15.15

09:55 Dogodilo se…

10:45 Zabava 11:00 Na domaćem terenu 12:15 Trijaža 14:00 Smijeh kao lijek 17:00 Žestoko 19:30 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici 21:00 Toto vijesti 21:15 Texas Holdem Poker 00:40 Smiješna top lista

07:00 Dizni serija: Miki Maus 07:45 Dizni serija: 101 dalmatinac 08:55 Serija:Krv nije voda/r 09:40 Serija:Larin izbor/r 10:20 Kuhar i pol 11:30 Film:Već viđeno 12:00 Vijesti u 12 13:30 Moja polisa 14:00 Vijesti u 2 14:07 Ja imam talenat/r 15:50 Showbizz/r 16:30 Vijesti u pola 5 16:40 Kuhar i pol 16:45 Organska - hrana 21. Vijeka/r 17:00 Na putu za montevideo/r 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 20:15 Film:Visoki čovjek 22:00 Sport vikend 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Serija:Istražitelji iz Majamija 23:30 Film:Kompleks Bader Majnhof 01:45 Film: Posljednji sati na planeti zemlji

VIJESTI Film:Visoki čovjek 20.15

08:20 08:30 09:25 09:35 10:30 11:50 12:20 13:00 13:50 15:30 17:30 19:10 20:15 22:00 00:00

Oglasi Aljazeera Zdravo jutro Serija: Tajne avanture Žil Verna Aljazeera Lijek iz prirode Bez recepta Plodovi zemlje Sportsart fitness Astro num caffe Na točkovima Mbc Dnevnik Rock karavan Aljazeera Astro num caffe

Sport

46 Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Bet + 11.30 Svet na dlanu 12:30 Živa istina 14:00 Bez uputa 15:00 Film: Drugačija vjernost 17:00 Dokumentarni program 18:00 Forum 18:30 Akcija 18:45 Film: Venecija, Venecija 21:00 Serija: S vjetrom u leđa 22:00 Forum 22:30 Showroom 23:00 Chik Peek 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 00:30 Urbanizam 01:00 Forum

ATLAS Showroom 22.30

07:35 09:15 10:00 12:30 14:10 15:15 16:00 17:00 18:25 19:00 19:30 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Pet Show Lili Pez Mkanal/r Majstor kuhinje /r.

Prolog /r.

Tekstura /r. Životinjske lakrdijeinsekti /r.

Raport iz Bara Crtani film /r.

Autoshop/r.

Info Putopisi Film: Sudija Mastrandjelo 5dio Ponoćni Info

Uloge: Kristijan Slejter, Brajan Gerarti, Džena Diven, Džejkob Vargas, Krejg Šefer RTCG 2 Vaterpolo 18.55

777 Nindza ratnici 20.30

MBC Rock karavan 20.15

MONTENA lili Pez 12.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani film 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:45 Tenis-Dejvis kup: Belgija-Srbija, prenos 16:00 Vesti 16:03 Bolji život tv serija 16:50 Film film 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Bolji život tv serija 20:50 Film film 23:00 Vesti 23:05 Film film 01:00 Vesti (02,00, 03.00, 04.00,05.00) 01:04 Tenis-Dejvis kup: Belgija-Srbija ® RTS 2

08:50 Ritam džungle animirana serija 09:00 Zujalica 09:30 Datum 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Pružimo im ruku 13:00 Moja lepa Srbija 13:30 Građanin 14:00 Leti, leti, pesmo moja mila 14:32 Kao mehur od sapunice 15:17 Carevčevi

dani: Carevac u pesmi 16:00 Isus - istorija koja nedostaje 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek 17:55 Vaterpolo - Svetska liga: Srbija - Nemačka, prenos 19:00 Košarka-ABA liga: Partizan-Split, prenos 21:00 Potrošački savetnik 21:30 Svet sporta 22:00 Antisemitizam: Antisemitizam u Kraljevini Jugoslaviji 22:25 Zašto siromaštvo 23:20 Beogradski džez festival: Majls Smajls 00:05 Vrele gume HRT 1

08:15 HAK - Promet info 10:20 Kućni ljubimci 10:50 Vijesti iz kulture ® 11:05 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 1 12:15 SPORT 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar ® 12:35 Veterani mira emisija za branitelje 13:20 Duhovni izazovi popularna znanost 13:50 Prizma multinacionalni magazin 14:35 Eko zona 15:05 Reporteri 16:05 Smrt oceana? dokumentarni film 17:00 TV kalendar ® 17:12 HAK - Promet info 17:15 Znanstvene vijesti 17:20 Kulturna baština obrazovanje 17:35 Na Riječkom

DANAS U GRADU karnevalu emisija pučke i predajne kulture (2. dio) 18:05 Lijepom našom: Kaštela, epizoda 2. ® 19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras prezentacija programa 20:10 Loto 7/39 f FOX MOVIES

06:00 Legenda o butchu I sundanceu film 07:30 Blade u Hong Kong film 09:00 Dijete bijesa film 10:30 Srce puno kiše film 12:00 Nepodnošljivi susjedi igrani film 14:00 DIVLJA IRIS igrani film 15:30 SMRT U OBITELJI film 17:00 Billy Madison igrani film, komedija 19:00 Ekstremni Hollywood 1, epizoda 9. Documentry 20:00 Mad Men 4, epizoda 12.

(12) serija 21:00 Mad Men 4, epizoda 13. (12) serija 21:45 Dnevno svjetlo (PG-13) američki film 23:45 DIVLJA IRIS igrani film 01:15 SMRT U OBITELJI film SPORT KLUB

11:15 SK STUDIO DIREKTNO 13:00 NBA Weekly 13:45 FA Cup Škotska: Dundee United - Rangers DIREKTNO 16:00

Premier League: Arsenal - Stoke (DIREKTNO) 18:00 Na današnji dan 18:30 Premier League: Fulham - Manchester United DIREKTNO 20:30 NBA Live 20:45 Holandska liga: PSV - Den Haag DIREKTNO 22:45 Pregled Euroleague 23:15 NBA Action 23:45 Davis Cup: Switzerland - Czech 02:00 NBA: Minnesota - New Orleans (DIREKTNO) 04:15 Sportski Vremeplov 04:45 Premier League Magazin ARENA SPORT

09:00 Košarka ENDESA LIGA: Joventut - Unicaja 11:00 FUDBAL: FRANCUSKA LIGA: Toulouse - PSG 13:00 NHL: Philadelphia - Washington 15:00 BOKS: KOTV - Magazin 16:00 uživo Rukomet EHF LIGA SAMPIONA: Gyori - Buducnost 17:45 KOŠARKA: ENDESA LIGA: Highlights 18:00 Boks Fights of the century: Welterweights 18:30 Boks Fights of the century: Light Heavyweights 19:00 uživo Košarka ABA LIGA: Partizan - Split 21:00 uživo Košarka ABA LIGA: MZT Skopje - Olimpija 23:00 NCAA: Syracuse

Gangsterski odred 17:30; 19:40; 22:10 Film 43 14:00; 17:40; 20:20; 22:20 Posljednje poglavlje 19:30 Ana Karenjina 17:20; 20:00; 22:00; 00:30 Tajna operacija 21:30 Koko i duhovi 11:40; 13:50 Nevjernici 15:00 Đangova osveta 16:00; 19:10; 21:00 Džek Ričer 15:50 Kralj pingvina 3D 11:00; 13:00 Semijeva velika avantura 2 3D 11:10; 12:00 Haos u kući - matorci dolaze 13:20; 15:40; 18:20 Pijev život 3D 18:40; 22:30 Zvončica 3D 11:20; 12:50; 14:20 Hobit 3D 15:30 Pet legendi 11:30; 15:20 Hrabra Merida 12:40

CNP

Edvard Bond: “Egzistencija”, 20.00

NEDJELJA

TV PROGRAM

SUBOTA I NEDJELJA, 2 I 3.2. 2013.

FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Serija: Nikita/r 09:35 Serija: Dva i po muškarca/r 12:15 Serija:Vampirski dnevnici/r 15:40 Talk show-Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 17:10 Serija:Šešir Profesora Koste Vujića/r 18:05 Exkluziv The Best Of 18:35 Exploziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija:Folk/r 20:10 Serija:Folk 21:00 Serija:Drug Crni u NOB-u 21:45 Film: Posejdon 23:30 Exkluziv The Best Of/r 00:00 Film:Tačka pucanja 01:30 Exploziv The Best Of/r 02:00 Serija: Tri Hil/r

PRVA Film:Posejdon 21.45

06.00 08.05 10.00 10.05 11.00 12.00 12.05 13.00 13.30 14.05 15.30 15.50 16.30 17.00 17.30 18.00 18.35 19.00 19.30 19.55 20.00 21.00 22.00 22.30 23.00 01.00

Radio Crne Gore - budilnik Kad prošetam Crnom Gorom Vijesti Agrosaznanje Profil/r Vijesti Abs, automobilizam, bezbjednost, saobraćaj Putevi života Mostovi Pazarni dan/r Dnevnik 1 Obrazovna emisija/r Dok. emisija Nvo sektor Stižu bebe Dok. serija: Dinastija Petrović/r Muzika Crtani film :Štrumfovi Dnevnik 2 Sport Okvir Serija :Ncis la Dnevnik 3 Crnogorska književnost Film Okvir/r

RTCG 1 Abs 12.05

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:00 Film: Lud za pištoljem 11:45 City 12:00 Top speed 13:00 Domaći film: Marš na Drinu 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Ami g show 21:00 Film:xxx 23.00 Vip room 23:45 City 00:00 Trenutak istine 01:00 Film: Ubice na autoputu 03:00 Film: Divna priča

07:00 08:25 09:40 10:00 10:50 11:55 12:00 12:07 14:07 14:10 14:45 15:05 16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 20:05 21:00 22:30 22:45 22:55 23:45 00:40

PINK Nedeljno popodne sa Leom Kiš

Dizni serija: Miki Maus Dizni serija: 101 dalmatinac Dizni serija: Aladin Serija:Krv nije voda/r Serija:Larin izbor/r Kuhar i pol Vijesti u 12 Film:Fabrika/r Serija:Kuhar i pol Serija:Istražitelji iz Majamija/r Organska - hrana 21. Vijeka/r Prave riječi/r Vijesti u pola 5 Serija:Kuhar i pol Serija:Krv nije voda Showbizz magazin Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Na putu za Montevideo Ja imam talenat Vijesti u pola 11 Sport vikend Serija:Torčvud Serija: Dekster/r Film:Kompleks Bader Majnhof/

16.00 VIJESTI

Sport

47 Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 11:00 Akcija+Verbalisti 11.30 Svet na dlanu 12:30 Urbanizam 13:00 I love my car 13:30 Tragovi divljine 14:00 1 na 1 15:00 Film: Venecija, Venecija 16:30 Večera kod Džaje/r 18:00 Forum 18:30 Chik Peek 18:45 Film: Most sudbine 21:00 S vjetrom u ledja 22:00 Forum 22:30 100% sa Ksenijom Popović 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 01:00 Forum

Showbizz magazin 17.30 ATLAS

Film:Posejdon Kada iznenadni talas potopi luksuzni brod nasred sjevernog Atlantika, mala grupa preživjelih mora da se udruži u borbi za sopstvene živote.

Radije sam, kockar Dilan Džouns ignoriše naređenja kapetana (Andre Broer) da u potpalublju čeka spasioce i polazi u potragu za spasom. Ono što je počelo kao solo misija uskoro povlači i ostale. Za Dilanom kreće očajni otac (Kurt Rasel), koji traga za svojom kćerkom i njenim vjerenikom, mladim parom koji nekoliko sati ranije nije mogao da skupi hrabrost i kaže mu za vjeridbu, a sada su suočeni s mnogo većom opasnošću. Usput im se pridružuje samohrana majka i njen pametni sin, slijepi putnik i saputnik koji je izgubio nadu i koji se ukrcao na brod nesiguran da li želi da živi, ali siguran da ne želi da umre. Dok se nesigurna olupina brzo puni vodom, svako mora najbolje da iskoristi svoju snagu i sposobnosti koje nije ni znao da posjeduje u borbi za sopstveni život i opstanak drugih.

08.00 Crtani film: Štrumfovi/r 10.05 Top mobil/r 10.25 Košarka – ABA liga: Cibona – Budućnost/r 11.55 Vaterpolo – svjetska liga: Crna Gora – Hrvatska/r 13.00 Sportska subota/r 13.30 Serija:Izlog strasti/r 16.00 Dok. program 16.55 Dječiji tv arhiv: Gorki slatkiši 17.25 Film 19.00 Crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija:Igra 20.30 Vikend film 22.15 Serija: Mjesto zločina 23.00 Reportaža 00.40 Vikend serija:Igra 01.05 Film

Film: Most sudbine 18.45 RTCG 2

09:00 Fudbal.me 11:00 Dupla šansa Top Tiket – uručenje 11:45 Zabava 11:55 Dogodilo se...

13:15 Gušteranje 15:00 Toto Vijesti 15:45 Žestoko 17:00 Ekstremno 18:15 Jakanje 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Na domaćem terenu

Crtani film 19.00 777

08:30 09:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00 18:00 19:10 20:00 21:00 21:30 22:20 23:00 23:30 00:00

Aljazeera Plodovi zemlje Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Aljazeera Mbc dnevnik Serija: Tajne avanture Žil Verna Interfejs Aljazeera Na točkovima Nokaut Aljazeera-dok.program Astro num caffe

Toto Vijesti 15.00 MBC

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1

08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani film 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:45 Tenis-Dejvis kup: Belgija-Srbija, prenos 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Na putu za Montevideo tv serija 21:00 Ja imam talenat, polufinale 23:00 Dnevnik 23:15 Bermudski trougao američki film 00:45 Lud, zbunjen, normalan tv serija 01:00 Vesti (02,00, 03.00, 04.00,05.00 RTS 2

09:00 Sirene animirana serija 09:25 Bernard animirana serija 09:30 Poštar Pat animirana serija 09:45 Zanimanje - dete 10:00 Ja, mi i drugi 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 TRAG U PROSTORU 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici: Bekrijsko slavlje 14:30 Magazin Srbije na vezi

serija 15:15 Sat 16:00 Tajne Aljaske 16:45 Portret Svetlane Zaharove 17:30 TV feljton: Dobre godine 18:25 Viva vox 19:00 Đorđe Vajfert 20:00 Nedeljom uveče 21:00 TV teatar: Hipermnezija igrani program 22:35 Likovna kolonija RTS: Putopis - Goran Rakić 22:55 Jelen top 10 23:40 Ja, mi i drugi 00:10 TenisDejvis kup: Belgija-Srbija ® HRT 1

07:50 LOST HORIZON film ® 10:00 HAK - Promet info 10:05 ni DA ni NE: Računalne igrice obrazovanje 10:55 Vijesti iz kulture ® 11:10 Ubojstvo, napisala je 9, epizoda 5. serija 12:00 Dnevnik 1 12:15 SPORT 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar ® 12:30 Plodovi zemlje emisije o gospodarstvu 13:25 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro religijske emisije 15:40 Divlji u srcu 4, epizoda 5. serija 16:30 Vrtlarica 17:00 TV kalendar ® 17:12 HAK - Promet info 17:15 OLD SUREHAND njemačko-hrvatski film 18:45 Građani na Cvjetnom trgu dokumentarni film

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani film Mumijevi 09:35 Crtani filmovi 10:00 Pet Show /r.

12:30 Lili Pez/r.

13:45 Film: Bumerang 1dio 15:05 Raport iz Bara /r.

15:30 Planet Croatia /r.

16:00 Tean eye 17:00 Muzički program 18:30 Životinjske lakrdijeinsekti /r.

19:00 Muzički program 19:30 Crtani filmovi /r.

20:30 Planet Croatia /r.

21:00 Mkanal 22:00 Film:Sudija Mastrandjelo 00:00 Koncert

Plodovi zemlje 14.30 MONTENA

DANAS U GRADU 19:05 Najava programa prezentacija programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik FOX MOVIES

08:05 Mad Men 4, epizoda 13. (12) serija 09:00 DIVLJA IRIS igrani film 10:30 SMRT U OBITELJI film 12:00 Mad Men 4, epizoda 12. (12) serija 12:45 Mad Men 4, epizoda 13. (12) serija 14:00 ODBJEGLE KĆERI film 15:30 Ljetno kino: Tatini anđeli, američki igrani film /S/ 17:00 Mad Men 4, epizoda 12. (12) serija 17:45 Mad Men 4, epizoda 13.

(12) serija 19:00 Ekstremni Hollywood 1, epizoda 10. Documentry 20:00 Pink Panther ponovno napada američkobritanski film 22:00 New York, New York američki film 01:00 ODBJEGLE KĆERI film SPORT KLUB

10:00 WTA Pattaya FINALE DIREKTNO 11:45 Premier League, golovi 12:10 Na današnji dan 12:30 Holandskaliga: Twente - Utrecht DIREKTNO 14:30 Premier League: WBA - Tottenham (DIREK-

TNO) 16:30 NBA Live 17:00 Premier League: Manchester City - Liverpool DIREKTNO 19:00 NBA: Boston - LA Clippers DIREKTNO 21:15 Portugalska liga: Benfica - Setubal DIREKTNO 23:15 Španska liga: Valencia - Barcelona 01:00 Španski rukomet: Guadalajara - Ademar Leon 02:30 FA Cup Škotska: Raith Rovers – Celtic ARENA SPORT

09:00 Košarka ABA LIGA: Szolnoki Olaj - Crvena zvezda 11:00 BOKS: KOTV Magazin 11:30 AUTO-MOTO: Motosport Mundial: Magazin 12:00 uživo Košarka ENDESA LIGA: Caja Laboral - Valencia 14:00 Fudbal SPANSKI KUP: Highlights 14:30 FUDBAL - ITALIJANSKA LIGA: Preview 15:00 uživo Fudbal ITALIJANSKA LIGA: Genoa - Lazio 17:00 uživo Košarka ABA LIGA: Igokea - Cedevita 19:00 uživo Košarka ABA LIGA: Krka Radnicki 21:00 NFL SuperBowl 2012 NY Giants - New England 23:30 uživo NFL SUPERBOWL 2013 EMISIJA 00:30 uživo NFL SuperBowl 2013

Gangsterski odred 17:30; 19:40; 22:10 Film 43 14:00; 17:40; 20:20; 22:20 Posljednje poglavlje 19:30 Ana Karenjina 17:20; 20:00; 22:00; 00:30 Tajna operacija 21:30 Koko i duhovi 11:40; 13:50 Nevjernici 15:00 Đangova osveta 16:00; 19:10; 21:00 Džek Ričer 15:50 Kralj pingvina 3D 11:00; 13:00 Semijeva velika avantura 2 3D 11:10; 12:00 Haos u kući - matorci dolaze 13:20; 15:40; 18:20 Pijev život 3D 18:40; 22:30 Zvončica 3D 11:20; 12:50; 14:20 Hobit 3D 15:30 Pet legendi 11:30; 15:20 Hrabra Merida 12:40

48

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA

SA URAČUNATIM PDV-OM

(ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!

6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104 Prodajem stan od 62m2. Drugi

Izdajem lux namješten jed-

pijace... Pobrežje. Tel.067/639969 i 069/485-235 17803

Tel.069/555-855

Četvoročlana porodica tra-

I

sprat,U novogradnja, uknjižen, nosoban stan Moskovska 69, ži kuću ili stan na čuvanje Izdajem 200 ari obradivog OGLASITE SE NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI vlasnik 1/1, blizina škole, vrtića, zgrada Maxim. Cijena 400e. u Podgorici ili bližoj okolizemljišta pod zakup, u ravnici

K

Kupujem stan u Baru u visini cijene do 40.000 eura. Tel. 068/711-092, 068/849-74617511 Kupujem stan u Baru do 58.000e. Tel.068/317-210

17746

I

P

Prodajem stan 30m2 u Baru, ili mjenjam za Podgoricu.

Tel.069/885-048 17446 Prodaja stana od 100 kvadrata. 115.000. Podgorica.

Tel.067/505-244

Prodajem kuću u Donjoj Gorici 140m2, plus pomoćni objekat 50m2, na placu od 500m2. Cijena:85.000. Tel.067/311-600 17808

17617

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 17752 Izdajemo dvoiposoban prazan stan u Bloku 6, Ulica Đoka Miraševića, 4. sprat.

Tel.067/927-8400

17448

Prodajem dobar trosoban stan (100m2) blizu centra u Nikšiću, ili mijenjam za manji uz doplatu. Tel.068/108-000 17676

Izdajem namješten jednosoban stan preko puta Delta city kvarta, slobodan od 5. februara. Tel.069/316-980 17458

Prodajem jednosoban stan 50m2 (54.000 eura) i trosoban 80m2 (81.000 eura), preko puta stovarišta ΄Djurović΄.

Tel.068/064-446 17744

Izdajem ful namješten dvosoban stan, Rimski trg, 4. sprat, 90 kvadrata. Tel.069/012-205, 063/206-910 17465

Budva. Prodajem namješten stan 69m2 sa garažom 26m2.

Odmah useljiv. Tel.069/410-303 17748 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220

17754

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 17755 Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan - 69m2/III+lođa105.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298 17774 Prodajem stan pent haus u Podgorici 193m2. Ekstra urađen. Tel.067/287-308 17782 Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288 17797

Izdajem opremljenu garsonjeru preko puta Delte. Zgrada Čelebića. Tel.068/384-634 17510 Izdajem stanove: 58m2/300 jednosoban, garsonjera 25m2/250 Preko Morače, 82m2/450 dvosoban Metalka, 46m2/350 hotel ΄City΄.

Tel.068/723-177 17515 U Momišićima izdajem jednosoban namješten stan pogodan za studente. Tel.068/330-502 17550 Kotor - izdajem stan 50 m2, kod doma zdravlja. Prvi sprat, zaseban ulaz. Nov, prazan.

Tel.063/204-406 17559 Izdajem nenamješten stan na Starom aerodromu, zgrada iza Maxija. Tel.069/501-859 17613 Izdajem namještenu garsonjeru kod ΄Gintaša΄. Na duži period. 150 eura mjesečno. Tel.067/269-270 17615 Izdajem jednosoban namješten stan u kući. Sve zasebno.

Internet i kablovska besplatni.

Stari aerodrom kod škole.

230e. Prednost samac ili mladi bračni par. Tel.067/509-510 17616

Izdajem stan povoljno.

Tel.067/208-848

17629

ni. Tel.067/596-660

17756

17631

Izdajem nov namješten jednosoban stan (60m2 plus terasa) u Podgorici, Vojislavljevića.

Prednost stranci. Parking, satelitska, intenet. Tel.067/287303, 067/287-308 17662 Izdajem namješten jednosoban stan u strogom centru.

Tel.067/224-668 17683 Izdajem dvosoban namješen stan na Trgu Vektre. Info 069/012-205, 069/539-53917736 Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače, Moskovska ulica. Tel.067/284-597 17745 Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537 17757 Izdajem jednosoban prazan stan od 60 kvadrata u zgradi.

Zagorič, novogradnja, komforan, dvije terase, parking, klima. Tel.067/520-540 17780 Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline.

Tel.650-254, 069/702-333 17783 Izdajem namješten jednosoban stan u Staroj varoši 160 eura. Tel.068/754-703 17784 Izdajem trosoban namješten stan u Donjoj Gorici - Podgorica. Novogradnja. Pogodan i za studente na UDG-u. Povoljno.

Tel.067/672-569 17788 Izdajemo kuću na Murtovini, 100m2, nenamještena, cijena 200 eura. Tel.069/313-206 17796 Izdajem prazan jednosoban stan na Starom aerodromu blizu Tojote. Tel.067/415-868 17800 Izdajem jednosoban namješten stan u kući, sve zasebno.

Besplatni internet i kablovska.

Stari aerodrom kod škole, 230e. Odličan za samce ili mlađi bračni par. Tel.069/338892 17805

SOBE Renta sobe dan dva ili duže.

Kupatilo, klima, TV, parking obezbijeđen. Ekstra povoljno.

Podgorica. Tel.069/690-19317731 Izdajem studentima dvije dvokrevetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607 17753

PLACEVI Prodajem 1.000 kvadrata placa u Donjim Kokotima. Može i manja kvadratura. Povoljno!

Kontakt telefon 069/799-620

17514

Plac od 1.560 kvadrata. Novo Selo, Danilovgrad. 15 eura kvadrat. Tel.067/505-244 17619 Prodajem ili mijenjam za džipa građevinski plac u centru Kolašina. Tel.069/074-920 17632 Prodajem plac u Beogradu, Jainci. Odličan za stambenu izgradnju, povoljno.

Tel.067/421-921 17677 Prodajem 22 hektra livade i šume trinaest kilometara od Berana. Izuzetno za farmu koza, pčela ili ribnjak. Cijena povoljna. Tel.067/421-921 17680 Prodajem 2.000 m2 zemlje Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051, 069/509-584 17687 Imanje u srcu Morakova (Nikšićka župa) 7.000m2.

Voda, struja, voćnjak, obradivo zemljište i izvor na imanju.

Tel.067/564-649 17779 Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860-381 17789 Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino.

Tel.068/713-288 17798

pored rijeke Lješnice u Lješnici kod B.Polja. Može parcijalni zakup i prodaja. Pogodno za obradu i gradnju kuće.

Tel.067/212-460 17628

POSLOVNI PROSTOR Prodaje se poslovni prostor (15m2) u Podgorici (zgrada Čelebić) kod Vezirovog mosta, 16.000e. Tel.067/877-739

17570

Prodajem nov lokal u Baru (30m2) kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja. Tel.067/350-545 17792 Prodajem poslovni prostor (45m2) u Herceg Novom, blizu centra grada. Jedinsvena rijetka prilika. Tel.068/317-852, 069/042-227 17793

I

Podgorica - izdajem poslovni kancelarijski prostor 75m2 u Bulevaru Save Kovačevića 14 (do Here). Tel.067/632-135 17509 Izdajem opremljene lokale: za brzu hrana (34 m2) i pekaru (48 m2). Pored škole na Starom aerodromu. Tel.067/464-47017564 Izdaje se magacin od 300m2 i komora od 76m2. Režim hlađenja +5 stepeni. Bulevar Šarla de Gola. Kontakt: 069/312-161. Zvati od 08 do 14h radnim danima 17719 Izdajem poslovni prostor 16m2 u Lepoj Kati (50m od TC ΄Gintaš΄). Pogodan za sve namjene. Tel.069/055-856 17758 Izdajem poslovni prostor (32m2) u centru grada.

Pogodan za kancelarije.

Tel.069/703-301

17795

Izdajem kancelarijsko-stambeni prostor 200m2 u Zagoriču sa parkingom, kancelarije 100m2, trosoban stan 100m2.

Ukupno 650 eura, 1 kirija gratis za godinu unaprijed.

Tel.067/530-853 17807

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat P

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

MALI OGLASI Izdajem poslovni prostor u Ulici slobode 74, povrĹĄine 24m2.

Tel.067/200-818 17809

Veoma povoljno i kvalitetno, malterisanje, zidanje, ťalovanje, adaptacija lokala, kuća, krovova.

Podgorica. Tel.067/400-099 17685

VOZILA/AUTO DJELOVI

DjeÄ?ja igraonica. Najpovoljnije proslave djeÄ?jih roÄ‘endana.

PronaÄ‘ite nas na fejsbuku, samo ukucajte djeÄ?ja igraonica Ĺ trumf. Tel.067/238-542 17730

RENT-A-CAR MNE-CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

069 559-555 069 997-992

PRODAJEM BMW 530D 2004. GODIŠTE AUTOMATIK, NAVIGACIJA, KSENON, NOVE GUME, SVE SEM KOŽE.

Tel.067/249-911 Prodajem cedy 2000 SDI, registrovan 2004. godine, u ekstra stanju, odradjen veliki servis, aluminijumske felne.

Tel.069/035-363 17450 Jeep ciroki u izuzetnom stanju. Registrovan do kraja godine, automatik, 95.g.

Tel.068/363-676 17459 Prodajem peĹžo 307 karavan 1,6 benzin, metalik svijetlo plavi, pr.reg. 2005, garaĹžiran, prvi vlasnik, preĹĄao 100.000, uraÄ‘en veliki servis, u odliÄ?nom stanju, 4.000e. Tel.067/228-717 17688 Golf 4 1.9 dizel, 99.god, klima, registrovan, servisiran, zimske i ljetnje g17ume, ekstra stanje.

3.600e. Tel.068/872-168 17729 Prodajem ladu 112, 2003. godiťte, benzinac, preťla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 17750 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

OdliÄ?an. Tel.067/265-605 17751 Fiat punto, 2002, metalik sivi, centralna brava, el. podizaÄ?i, klima, Ä?etvoro vrata, 1.2 benzin. U odliÄ?nom stanju. NikĹĄić.

Tel.069/771-122 17786

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrŞe. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 17770 Privatni dektektiv. Otkriva preljubu, prevare, zavisnost itd. 100 posto profesionalno i diskretno sa materijalnim dokazima. Tel.068/471-143 17451

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija. Garancija.

Najpovljnije. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 17732 ElektriÄ?ar: popravka veĹĄ maĹĄina, ĹĄporeta, TA peći, usisivaÄ?a, bojlera, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli, rasvjete. Tel.069/541-103 17747 Moleraj-gletovanje-tapeti (kreÄ?enje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 17759 Registracija preduzeća. SteÄ?aj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno.

Tel.069/020-102 17771 Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. ZavrĹĄni raÄ?uni.

SteÄ?aj i likvidacija. Strancima obezbjeÄ‘ujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188 17772 Besplatno registrujemo i vodimo skupĹĄtine stanara, uz dogovor oko odrĹžavanja ili samo Ä?iťćenja vaĹĄe zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. ViĹĄe na www. artgloria.me Tel.067/631-328 17773 Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septiÄ?kih jama, ravnanje placeva-Ä?iťćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-buĹĄenje betona, pikamer, vibro Ĺžaba, prevoz.

Tel.069/297-222 17775 Besplatna usluga registracije djelatnosti za one koji će da koriste naĹĄe raÄ?unovodstvene usluga. Najpovoljnije cijene raÄ?unovodstvenih usluga.

Tel.069/613-817 17790 Atletika za 10 eura mjeseÄ?no.

Licencirani atletski trener vrĹĄi upis u atletsku ĹĄkolu. Rad sa svim uzrastima. Kondicioni treninzi. Tel.068/572-472 17794 Privatni detektiv. Otkriva preljubu, prevare, zavisnost... 100 posto profesionalno, uspjeĹĄno i diskretno sa materijalnim dokazima. Pozovite 067/927-200617799

TURIZAM Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077

17456

NASTAVA

Stolar, brza i efikasna intervencija u stanu, izrada i montaĹža vrata, radioniÄ?ke usluge.

Tel.068/668-844 17505 Tepih servis Orkan. Potpuno pranje tepiha, obostrano maĹĄinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan. Dobijete Ä?ist i suv tepih za dva-tri dana.

Tel.067/389-585 17557 Povoljno molerski radovi, farbanje stolarije, kovanih ograda i kapija, postavljanje tapeta.

Tel.069/522-636 17671 DNEVNE NOVINE � 077/300-104 � 077/300-100 � Poslovni centar Nikić � Kralja Nikole bb, 7 sprat

49

50

SUBOTA I NEDJELJA, 2. I 3. 2. 2013.

MALI OGLASI

Prodajem laptop 100 eura.

Otkupljujem i servisiram ispravne i neispravne laptopove. Tel.063/236-311 17791

NAMJEŠTAJ Namještaj Tošić. Izrada namještaja po mjeri, restauracija stilskog i klasičnog namještaja. 20 godina iskustva. Namještaj za buduća vremena.

Podgorica. Tel.069/273-852 17785

Dajem časove engleskog i italijanskog jezika. Povoljno!

Tel.067/371-633 17802

POSAO Kafe piceriji u Podgorici potreban šanker i kuvarica-pica majstor sa iskustvom. Tel.067/610-480 17518 Inostrana kompanija traži saradnike - odlična zarada!!!

Tel.068/547-096 17603 Čuvala bih dijete do četiri godine. Pouzdana mlada baka.

Budva. Tel.069/598-887 17614 Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike. Pokloni, popusti. Učlanjenje besplatno.

Tel.067/266-216 17618 Potrebna ozbiljna žena 24h da brine o nepokretnoj osobi koja je u fazi rehabilitacije i pomoć u kući. Tel.069/155-194 17626 Poznati ruski mjesečni časopis na srpskom jeziku traži partnera ili sponzora za štampanje i distribuciju na teritoriji Crne Gore. Tel.069/605-83417627 Tražim saradnicu u knjigovodstvu. Obezbijedite sebi dopunsku zaradu. Podgorìca.

Tel.069/613-817 17674 Potrebne radnice kaffe baru Marković, Masline. Obezbijeđen smeštaj, plata po dogovoru.

Tel.067/506-500, 067/554-734 17679 Odgovorna žena sa preporukom čuva djecu i čisti stanove i kuće.

Povoljno, Tivat. Tel.069/461-963 17735 Čuvala bih starije nepokretne osobe, dnevna ili noćna smjena. Preporuke i iskustvo.

Tel.067/838-792, 069/961-186 17781

APARATI/OPREMA Servis računara, reinstalacija sistema, nadogradnja sistema.

Tel.067/655-554 17453

Na prodaju lap top asus x51l 160e. Prodajemo, otkupljujemo i popravljamo vaše računare, lap topove i računarsku opremu po prijateljskim cijenama. Tel.068/439-626 17516 Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane.

Opravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832 17519 Klime Šćepanović. Prodaja, ugradnja split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija.

Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com 17733 Prodajem toxic auto pojačalo 2x500w i 2 subwoofera sal 15 inča, po 180w. Povoljno!

Tel.068/503-567 17741

www.PG-GARAGE.me

KUĆNI LJUBIMCI Prodajem štenad labradora od 2 mjeseca. Crni 100e i čokoladni 200e, Stari aerodrom Podgorica. Tel.067/624-432

- Renault Laguna 2.0 dci 2008.god. navigacija, alu felme 8.700€ - Nisan Qashqai 1.5 dci 2007.god. panorama, senzori, 10.900€ - Peugeot 207 sw 1.6 hdi 12.2009.god. klima, tempomat 6.600€ - Seat leon 1.9tdi 2008.god. klima, TCS, met.boja, podizači 7.500€ - Opel Zafira 2.0dti 101ks 2001.god. 7 sjedišta, klima 3.900€ - Ford focus 1.6dcti 2008.god. karavan, navigacija, senzori 6.850€ - Passat 6 2.0tdi DSG-mjenjač 2007.god. dig.klima, 9.700€ - Škoda Octavia 1.9tdi 110ks 2001. limuzina, klima, cd, asr, 4.700€

17738

LIČNO Momak, 30 godina, lijepog izgleda traži djevojku, damu ili mamu za diskretno dopisivanje i druženje bez obaveza.

Prednost Podgorica i Nikšić.

Tel.069/945-360

17464

Atraktivna plavusa, 47 godina, upoznala bi galantnog gospodina za povremena druženja i putovanja. Tel.069/240-56417502 Oženjen, diskretan, želi upoznati udatu damu, Pljevlja.

Tel.067/649-676 17622 Momak od 29 godina upoznao bi gospođu/đicu do 45 godina iz Podgorice za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-40517675

DU ŠKO R A DI ŠIĆ

Dezinfekcija Dezinsekcija Deratizacija

UVOZ IZ NJEMAČKE, ORIGINALNA KILOMETRAŽE SA SERVISNIM KNJIGAMA. NA IME KUPCA - MOGUĆNOST KOMPENZACIJE I NARUDŽBE.

Tel. 067/277-444

ZAŠTITA GRAĐE PROTIV SIPE UZ TRAJNU GARANCIJU!!!

067/874-007 069/074-618

Momak 42 godine, visok, lijep, trenutno živi na moru, upoznao bi damu do 45 godina, sa mora ili okoline, za povremena, diskretna druženja.

Tel.067/919-8176 17787

HRANA/PIĆE Domaća lozova rakija i vino - prvi kvalitet. Povoljno.

Tel.067/615-491 17778 RAZNO Prodajem italijanski A4 80 grama papir 125 riseva 310 eura. Tel.067/655-554 17454 Plinske peći. Tel.069/449-337 17612 Numerolog radi natalne karte, kroz gledanje u karte vidi vaše sjutra, skida c.magiju, spaja i pomaže kod drugih problema.

Pomozite sebi, pozovite na 068/563-851 17623 Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 17742 Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, ćemere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019698, 067/455-713 17776 Kupujem stari novac, medalje, ordenje, grbove, srebrne predmete, kubure, sablje, bajonete, zlatnike i druge starine.

Tel.068/400-001 17777 Kapi za sinuse na biljnoj bazi 100 posto uspješne. Tel.067/209-052 17801 Valjak za peglanje njemački kratko korišćen. Skoro nov, povoljno. Tel.069/420-435 17804 Otvorite svoje tarot karte i saznajte kojim putem ići.

Pomozite sebi kako bi pomogli onima koji su vam bitni u životu! Tel.069/946-041 17806

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

KUPUJEM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

067/532-106 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

Subota i nedjelja, 2. i 3. 2. 2013.

MALI OGLASI

VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

KUPONMANIJA

-20%

BESPLATNA DOSTAVA NA TERITORIJI CG

______ KUPON

Uz sve kupone možete da uštedite do 150€

Z A SV E N A R U D Ž B E VEĆE OD 85€!!!

PRODAJA I SERVIS RAČUNARA, BIJELA TEHNIKA, GRAFIČKI I WEB DIZAJN, WEB HOSTING, PRODAJA GOTOVIH WEB SAJTOVA, LEGALIZACIJA PROGRAMA, TONERI, SVE TO NAJJEFTINIJE U CRNOJ GORI!!!

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama