Izdanje 30-31. mart 2013.

VELIKA nagradna igra

SUBOTA I NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013. BROJ 503/ GODINA II

6.feb - 9.apr

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

61

vrijedna nagrada

pravila na strani

22

SKANDAL ● 6 UDRUŽENJE PENZIONERA PODGORICE BEZ DOZVOLE SVOJIM ČLANOVIMA ZA STAMBENI FOND “SKIDA” SA PENZIJE OD EURO DO DVA

Otimanje od penzija bez pitanja i saglasnosti

● Predsjednik Udruženja penzionera Podgorice Savo Barović kaže da od 30.000 penzionera, oko 6.000 ne plaća doprinos i da je prikljupljeno oko 600.000 eura. “To je mala suma za onu zgradu ljepoticu koja će do oktobra biti gotova”, kazao je Barović

● Penzionerka iz Podgorice Zagorka Keković kaže da joj niko nikada nije tražio dozvolu za izdvajanje za Fond. “Bogami ja nikad nikom nisam rekla da može od moje penzije uzimati cent jedan, a kamo li euro ili dva”, ogorčena je Keković MILOŠ BEŠIĆ ● 3

SUMMA POLITICA Da se pravilno raspodijeli

ANALIZA PREDSJEDNIČKI IZBORI ● 5

O predsjedniku odlučuju manjine I zborna trka u punom jeku. Svaki glas je bitan. Ključno pitanje je ko će biti novi predsjednik Crne Gore i ko bi na dan izbora, 7. aprila, mogao donijeti prevagu. Kandidat DPS-a

Filip Vujanović ili opozicije Midorag Lekić. Analitičari su jednoglasni. Manjinski narodi će i na ovim izborima odlučiti pobjednika, kao što je to bilo na referendumu 2006. godine. Biće

tas na vagi. U prilog ovoj tezi ide i nedavno istraživanje CEDEM-a, prema kojem će kandidat DPS-a Filip Vujanović uživati gotovo istu podršku kao ideja o nezavisnosti Crne Gore.

INTEGRACIJE ● 4

Evropska vrata biće zatvorena do 2020. godine

Vukadinović

Goati

Đukanović

OŠTRO ● 13

Čarapić: Sud izbjegao da presudi Dušku Šariću INVESTICIJE ● 9

Pare stižu čak i sa Maršalskih Ostrva PRIHODI KLUBOVA ● 29

Milioneri sadaddas asd svjetskog fudbala

CFL● 30-31

Sutjeska u Baru, plavi u Bijelom Polju

RODITELJSTVO ● 36

Podstičite samopouzdanje vašem djetetu

2

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

Ja mislim da smo pogriješili i ti i ja. Bolje da smo ostali predavači na fakultetima đe smo bili glavni no da nas peru kako ko stigne.

Igram je i ja ali mi se čini da si poprilično dvosmislen sa ovim riječima. Reci to što misliš prije no što dođe šef.

●NEZVANIČNO Ihaaa, kako su vam dobre ove nove igrice.

Vi u DPS-u ste rođeni za osmišljavanje igrica.

Meni je mali posa.

Ovu sam Akademiju odradila, Evropa mi je poglavlje otvorila i zatvorila. Nemam se što sjekirat sem da odrađujem što šef kaže.

● SADRŽAJ SLUČAJ ZAVALA

Kratki horor brata i sestre Muskieti ‘Mama’ poslužio je kao inspiracija Giljermu Del Toru za istoimeni dugometražni film koji je nedavno počeo da se prikazuje u bioskopima. Film sa oskarovkom Džesikom Čestejn u glavnoj ulozi priča zastrašujuću priču o dvije djevojčice koje su nestale u šumi. Meksički reditelj je svoj pečat ostavio kroz spoj horora i fantazije koji ga je još od djetinjstva fascinirao.

Uzrok bolovanja pacijenata, kao i trudnica ubuduće će biti poznat samo izabranom ljekaru, jer se šifra bolesti kao ni njen naziv na latinskom jeziku, više neće pisati u izvještajima za privremenu spriječenost za rad, kao što je to bilo do sada.

Poslodavci su do sada, na primjer, na osnovu tih podataka znali da je žena trudna od samog početka trudnoće, naročito ako bi imala problema i ukoliko joj je preporučeno privremeno mirovanje.

● 21

● 36

FILM

Sve je divno a svi smo nesrećni

Sudija pobrkala stari i novi Krivični zakonik

● 12-13

INVESTICIJE

Pare stizale i sa Maršalskih Ostrva

●9

USPON I PAD

Veletrgovina - od giganta do nule ●16-17

SUKOB

● 23

● 34

NEDJELJA,31.03.2013.

Promjenljivo oblačno, ponegdje sa kišom. Tokom noći intenzivnije padavine, u južnim i centralnim predjelima i pljuskovi praćeni grmljavinom.

Kiša, pljuskovi i grmljavina. U južnim i centralnim predjelima intenzivnije padavine, mjestimično umjerene ili obilne količine.

05:26 18:09

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

12 12 13 13 12 7 5 4 7 8

19 19 20 20 19 15 15 10 17 19

05:28 18:10

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

Da Kolašinci nijesu bili samo dobri fudbaleri, već i vrsni i nadaleko poznati sportisti, ispričao nam je sedamdeset četvorogodišnji Boro Milošević. Prema njegovim sjećanjima, oni su postizali značajne rezultate u zimskim sportovima. Nije ih ometalo to što su prve skije bile od drveta. Ljubav za sniježne sportove u ovom gradu gaji se još od početka prošlog vijeka.

● 19

SUBOTA, 30.03.2013 .

More umjereno talasasto do jače talasasto. Vjetar južni i jugoistočni, umjeren do jak, krajem dana, sa udarima povremeno i preko 40 čvorova.

Gorštaci na ª prakljačamaº

Da li dolazi novi svjetski poredak?

● 18

JADRAN:

KOLAŠIN

PROTIVTEŽA ZAPADA

Pjongjang spreman za napad na SAD Meteo

Druga po redu Tribjut žurka, posvećena jednoj od najpopularnijih pjevačica današnjice Bijonse Nouls, održana je u podgoričkom lokalu “Buda bar”, u organizaciji Tim fana. Uprkos lošem vremenu, veliki broj Podgoričana došao je da uživa u hitovima ove svjetske dive, ali i mini šouu Slavka Kalezića, koji je doveo žurku do usijanja. Igrom i pjevanjem, Slavko je razdrmao publiku, koja je igrala uz taktove pjesama “Hallo”, “Crazy in Love”, “Telephone”, “Baby Boy”, “Single Ladies”, ali i mnogim drugim

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

13 14 15 13 13 8 6 5 7 9

16 17 18 18 17 11 11 8 15 16

JADRAN:

More talasasto do jače talasasto.

Vjetar južni i jugoistočni, umjeren do jak.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

Tema dana

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

SLUČAJ IVANIŠEVIĆ

SUMMA POLITICA

Senzacionalizam na uštrb profesionalnosti? mo o tome kako ne bismo izazvali posljedice koje nam nijesu ni dužnost a ni pravo da izazivamo”, kaže Borović.

Profesorica Sveučilišta u Zagrebu Gordana Vilović, ocjenjuje da je objavljivanje detalja intimnog razgovora u pojedinim crnogorskim medijima bilo, kako kaže, potpuno nepotrebno te da prelazi granicu dobrog ukusa. „Ovo što je napravio list „Dan“ koji, pretpostavljam, hoće da bude ozbiljan, prelazi tu granicu, gdje možemo čak govoriti o opscenosti, jer nema potrebe. Zaista mi se ne čini dobrim da se na taj način šokiraju njihovi čitatelji. Bila je potreba da se kaže, tu nema nikave dvojbe, a li ovo je po meni kao kad neko leži na podu pa ga ti još lupaš. I ne radi se više samo o njemu nego o puno ljudi koji su povezani sa njim i koji su potpuno nedužni,” kaže Vilović.

Profesorica Vilović napominje da novine treba da naprosto znaju koja je granica dobrog ukusa i profesionalnosti, gdje se donosi odluka i kaže se – ne, mi ne idemo dalje, ovo je ta granica, izvijestili smo javnost i ona prosuđuje i najgora je osuda javnosti.

Dugogodišnji novinar Radovan Miljanić kaže da je novo vrijeme donijelo velike slobode - novinarski alat nasušno potreban, ali i, kako kaže, oruđe sa kojim treba znati rukovati. „Protivnik sam svih ograničenja i zabrana i podržavam svako temeljno novinarstvo, ali bih se takođe založio za makar neku vrstu samokontrole i mjere. Što se tiče ovog događaja, ja tu nemam neki naročit komentar, sve to za mene ima jedan nadasve kiseo ukus, ako se o bilo kakvom ukusu i može govoriti”, smatra Miljanić.

S.R.

PROFIL ANDREA BOČELI

Morate slušati i šta drugi imaju da kažu Andrea Bočeli je operska zvijezda koju vole i oni koji baš ne idu često u operske kuće. Svijet je opčinio naizgled kasno poslije 35 godine, ali je i glas počeo da usavršava tek pošto je napustio studije prava. Do tada je povremeno pjevao po barovima hitove Šarla Aznavura i Edit Pjaf. Osim talentom, publiku je osvojio i vedrim pristupom životu, iako je ostao bez vida još kao dječak zbog jedne nezgode tokom fudbalske utakmice sa drugarima. „Morate slušati i šta drugi

imaju da kažu, jer ukoliko pjevate samo za sebe to će onda najvjerovatnijie biti samo pod tušem“, vjerovatno se i u ovoj Bočelijevoj rečenici krije barem zrnce tajne njegovog uspjeha. Kaže i da mu je najveći izazov u karijeri bio da nauči da vjeruje u sebe. Rođen je i odrastao u malom selu u Toskani, italijanskoj obalasti poznatoj po prelijepim predjelima i izvanrednom vinu. U Crnoj Gori je nastupio 13. jula 2010. godine povodom 50. godišnjice otvaranja hotela „Sveti Stefan“.

Ovoga puta nastupa u Beogradu 10. maja, a tim povodom je i dao intervju za Dnevne novine.

ZAKUP PLAŽA

Iskustvo i cijena isto vrijede Vlada promijenila uslove za zakup kupališta, a onemogućeno je i sumnjivim licima da budu zakupci Vlada Crne Gore dala je saglasnost za nove kriterijume za zakup plaža tako da će ubuduće cijena zakupa i reference biti jednako vrednovane sa po 50 bodova. Ranije je cijena donosila 90 bodova, a iskustvo deset.

“Cijeneći da kriterijumi za izbor najpovoljnijeg ponuđača za korišćenje/zakup kupališta koji su bili primijenjeni u prethodne dvije godine (90 bodova cijena + 10 bodova reference i iskustvo), nijesu proizveli dovoljno zadovoljavajuće efekte, ove godine oni su promijenjeni na način da kvalitet usluge nosi više bodova”, saopšteno je iz Ministarstva turizma i održivog razvoja za Dnevne novine.

Tender za zakup plaže biće objavljen početkom naredne sedmice.

“Ugovori se zaključuju za period od jedne godine, računajući od dana zaključenja ugovora do 31.12.2013. uz mogućnost produženja trajanja do kraja 2014. odnosno 2015. pod uslovom da je zakupac prethodno ispunio ugovorom preuzete obaveze”, precizirali su iz Ministarstva.

Vlada je ovim potezom jasno željela da pošalje poruku da ne želi da favorizuje one koji imaju novac. Inicijativa da se jednako vrednuju potekla je i od zakupaca koji su u okviru Crnogorskog turističkog udruženja koji su zahtijevali da se uslovi promijene. Ranijih godina se za godišnji zakup plaćalo i do 80.000 eura, što je bilo prilično nelogično. Isto ta-

ko, definisano je da kao zakupci neće moći da se pojavljuju osobe sa kriminalnim dosijeima. Dio plaža ranije je bio izdat osobama sa kriminalnom prošlošću, što je znatno znalo da kompromituje cijeli sistem, a iznos koji su davali za zakup plaža podizalo je cijene plažnih rekvizita, što je loše uticalo na promociju zemlje.

Iz Ministarstva su naveli da, ukoliko tokom trajanja ugovora dođe do privođenja prostora trajnoj namjeni koja podrazumijeva izgradnju hotela visoke kategorije u neposrednom zaleđu, ugovor se neće obnavljati i zakupac nema pravo da traži povraćaj do tada uloženog novca.

“Djelovi morskog dobra, odno-

sno kupališta u okviru Državnih studija lokacija, ili drugih planskih dokumenata donijetih u skladu sa Prostornim planom područja posebne namjene zakupljuju se na vrijeme do 31.10.2013. a produženje ugovora uslovljeno je realizacijom planskog dokumenta”, navode iz Ministarstva.

Takođe, javnim pozivom obuhvaćeni su djelovi državne imovine koji su Planom objekata privremenog karaktera u zoni morskog dobra za period 2013-2015. određeni kao hotelska kupališta, kupališta banjskih lječilišta, specijalna dječija kupališta i specijalna/ženska plaža, sa posebnim uslovima za ponuđače.

N. Uskoković

Da se pravedno raspodeli MILOŠ BEŠIĆ Ekonomije gotovo svih evropskih država, kao i USA se nalaze u ozbiljnoj ekonomskoj krizi. Mali je broj zemalja koje su vitalnošću vlastitih ekonomija (Nemačka), ili usled raspolaganja važnim resursima (Norveška) uspele da održe životni standard svojih građana na istom nivou bez obzira na krizu. Sa druge strane, neke evropske ekonomije (Grčka, Italija, Španija i Portugalija) su na kolenima, a i unekim važnim zemljama EU problemi su veoma izraženi (Francuska).

Svetska ekonomija danas je veoma isprepletena. Negativni ekonomski trendovi u najjačim ekonomijama sveta se relativno brzo reflektuju u manjim zemljama usled tzv. ‘domino’ efekta. Ključni problem za male ekonomije jeste, prema tome, njihova nezaštićenost koja proističe iz činjenice da su to zemlje koje nemaju mehanizme koji bi obezbedili rezistentnost u odnosu na negativne trendove o kojima govorim.

Problem Crne Gore je u ovom pogledu još izraženiji. Ovo iz četiri ključna razloga, prvo, crnogorska ekonomija je prekogranično veoma liberalna što uzrokuje visok spoljnotrgovinski deficit, drugo, turizam kao ključna grana privrede ima snižene prilive (ne radi se o broju turista kako to prijavljuje zvanična statistika, već se radi o potrošnji tih turista) zato što su kućni budžeti stranih gostiju niži; treće, zato što se ekonomski razvoj Crne Gore i dalje bazira na stranim investicijama kojih nema, a opet usled činjenice da nema dovoljno sredstava na svetskom tržištu. Četvrto, to je slabost bankarskog sistema Crne Gore koji operiše dominantno sa inostranim kapitalom, pri čemu su krediti (usled jezika malih brojeva) relativno skupi za domaće preduzetnike.

Gore pobrojani su situacioni ekonomski faktori kojima treba pridodati strukturalne probleme kao što je visoka javna potrošnja (iz koje proizilazi visok javni dug i visok budžetski deficit), problem KAP-a i još nekoliko velikih preduzeća, te neusklađenost potreba za radnom snagom referentnom ponudom na tržištu rada. Tome valja dodati i nasleđe iz socijalističkog perioda koje se ogleda u visokim socijalnim davanjima (na nivou državnog budžeta, ne na nivou individualne

HIT NEDJELJE

Nakon što je zbog neprikladnih intimnih snimaka objavljenih na Jutjubu, a kasnije od riječi do riječi prenesenih intimnih razgovora u pojedinim medijima, predsjednik Senata Državne revizorske institucije, Miroslav Ivanišević, podnio ostavku na tu funkciju, sagovornici Antene M kažu da je prilikom izvještavanja narušena granica novinarske profesionalnosti.

Gordana Borović iz Medijskog savjeta sa samoregulaciju kaže da bi mediji u ovakvim slučajevima morali posebno voditi računa i o ponekoj možda teškoj kolateralnoj šteti koju ovakvim pisanjem mogu izazvati tim prije što je riječ o malom društvu kakvo je crnogorsko. “Jasno je da javni funkcioneri moraju snositi posljedice svog javnog i privatnog ponašanja, ali mislim da mi kao novinari treba da sa većom delikatnošću obavještava-

3

potrošnje).

Sve gore izneto, zapravo nije nikakva novina, već predstavlja presek stanja u kratkim crtama. Ukratko, Crna Gora troši više nego što zarađuje. U toj situaciji postoje tri rešenja, ili zarađivati više ili trošiti manje, ili se zaduživati kako bi se podmirila potrošnja (ili neka kombinacija ova tri). Obzirom da u prethodnih nekoliko godina ekonomija nije u stanju da zarađuje više ostaje da se razmisli o smanjenju potrošnje, jer dalje zaduživanje naprosto nije prihvatljivo (iako se radi). Uistinu, neke mere je u ovom pogledu Vlada već preduzela. Ono što međutim nije jasno, to su kriterijumi po kojima se u određenim kategorijama troškovi redukuju. Npr. ako se odlučuje da se redukuju troškovi za obrazovanje (koje predstavlja strateški motor ekonomskog razvoja), zašto se proporcionalno ne bi smanjili troškovi za službena putovanja i reprezentaciju? Ako se smanjuju troškovi za ulaganje u infrastrukturu (od koje opet strateški zavisi razvoj), zašto se ne bi smanjili i troškovi za održavanje voznih parkova?

Ako je kriza, ona mora da važi za sve građane Crne Gore. Ne čini se pravednim da neke kategorije stanovništva (po pravilu siromašniji građani) više stradaju usled tereta krize nego oni imućniji. Ne čini se prihvatljivim štednja na ionako minimalnim sredstvima kojima siromašniji građani raspolažu a jednako se čini da će imućniji građani manje da osete ako se, makar proporcionalno, uštede vrše na njihovim primanjima i njihovim troškovima.

To se zove solidarnost, i to se zove građanska pravda. U Ustavu Crne Gore je socijalna pravda upisana kao temeljni princip na kome počiva društvena solidarnost. Prema tome, ponašati se socijalno pravedno ustavna je obaveza svih građana Crne Gore, a prevashodno se to odnosi na one koji donose važne političke odluke. Duboko sam uveren da bi svi građani Crne Gore i lakše podneli i lakše prihvatili teret krize kad bi se kriza raspodelila jednako na principima socijalne pravednosti. Na taj način bi ne samo jačali politički integritet čitavog društa, nego i njegov celokupni demokratski kapacitet, kao i vitalnost koja treba da predstavlja polugu za ukupan društveni razvoj.

Moralna i profesionalna dilema uredništvo DANA

Kada se juče saznalo za intimne i kompromitujuće snimke Miroslava Ivaniševića, uredništvo “Dana” imalo je moralnu i profesionalnu dilemu da li takav sadržaj treba objaviti što zbog javnosti, što zbog Ivaniševićeve porodice, koja trpi posljedice ovakvog njegovog postupka.

4

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

CRNA GORA NA INTEGRACIJSKOM PUTU

Vrata Evropske unije zatvorena do 2020.

Miraš Dušević i Lada Stipić Niseteo

C

rna Gora prije 2020. godine neće postati članica Evropske unije. Ovo je jedan od zaključaka sa rasprava na Odboru za EU. Zaključak je da će pridruživanje ići sporo, a uslovi sve teži i složeniji. No, stiže i jedna ohrabrujuća poruka. Proces proširenja se mora nastaviti i ne smije stati, uprkos mnogim teškoćama, a sve kako se ne bi narušio kredibilitet EU.

Ništa prije 2020. godine, s izuzetkom Islanda, odluče li ostrvljani referendumom prihvatiti članstvo u EU. Ovo je jedan od zaključaka panela na temu proširenja EU Gornjeg doma britanskog Parlamenta temeljen na raspravi na Odboru za Europsku uniju.

Brojna mišljenja, ocjene i prognoze sadrže jednu zajedničku konstantu – proces pridruživanja ići će sporo, uslovi će biti sve teži i složeniji (o čemu govori pri-

Krizni momenti Sve su ove dileme začinjene ekonomskom krizom koja je, razumljivo, pažnju članica odvukla na drugu stranu, na čisto preživljavanje i oporavak. Iz ovog su razloga učesnici u diskusiji upozorili da proširenje, teškoćama u EU usprkos, kao proces mora preživjeti i nastaviti se kako odlaganje ne bi narušilo kredibilitet EU ali i tranzicijske ambicije zainteresiranih zemalja. U kontekstu teme proširenja nerijetko se spominju apsorpcijski kapaciteti EU. U slučaju malih država, recimo ulaska Hrvatske koja nije ni jedan odsto stanovništva EU, najveći bi problem bio logističke naravi: prihvatanje novog jezika u zajednici, iznad sadašnih 23. Isto vrijedi za Island, Crnu Goru, Srbiju, Makedoniju.

Druga je stvar s Turskom čiji bi ulazak u EU značio dramatičnu promjenu jednaku onoj kada su, u paketu, u zajednicu primljene Velika Britanija, Danska i Irska. Pretresanjem stavova o ekonomskim posljedicama proširenja došlo se do mišljenja da bi ulazak balkanskih zemalja donio “izvjesne poremećaje” u proračunu EU, s obzirom da je riječ o siromašnim zemljama no ništa dramatičnoga jer se proračun EU već desetljećima vrti oko jedan posto BDP-a.

mjer crnogorskih pregovora) a sami pregovori će trajati duže od rekorda srušenih u slučaju Hrvatske (šest godina ili dvije godine više u odnosu na zemlje ‘velikog praska’ proširenja 2004. godine), ili Turske (počeli nekoliko sati prije hrvatskih u ranu jesen 2005. godine i nisu se makli od jednog zatvorenog poglavlja, koliko ih na svojoj tablici pregovora ima i Crna Gora).

Koliko su uslovi pooštreni ukazuje i apel povjerenika za proširenje Štefana Filea da se pred buduće članice ne postavljaju zahtjevi viši od nivoa dostignutih u državama članicama.

Sa novim uslovima za članstvo evidentno je da će se pregovarački proces produžiti za četiri godine u odnosu na hrvatskih ( i vjerojanto islandskih ) šest godina, a ove su dvije zemlje iskusile kako izgleda kada se usklađivanje po određenim poglavljivama kod nekih članica stopira bilateralnim traženjima. Islandu su branu za dobijanje statusa kandidata stavile Holandija i Velika Britanija radi problema nadoknada šteta nastalih propasti Icesave, islandske banke, a Hrvaskoj Slovenija, zbog granica.

Makedonija je, uz Tursku, zemlja s najdužim statusom kandidata, ali joj pregovori nisu otvoreni radi protivljenja Grčke i solidarnog sekundiranja Kipra. Problem se zove ime zemlje i toliko je bizaran da u EU o njemu govore rijekto i to s evidentnom nelagodom. Situacija blokade je rezultirala preporukom da se bilateralna pitanja počnu rješavati u ranoj fazi pregovora, kako kasnije ne bi uticala na sam tok i onako beskrajno dugačkog procesa. U cijeloj ovoj priči o nastavku proširenja EU je strateški odustala od postavljanaj granica dokle će ono ići želeći svoje šire susjedstvo zadržati i perspektivom mogućeg članstva kao nadogradnje na današnje „istopčo partnerstvo“ ili politiku „najboljih susjeda“ . Naravno, granice Evrope se mijenjaju i drugačije definišu sa

Otezanje s pregovorima i ulaskom, sa sobom nosi i realnu opasnost da u kandidatskim zemljama glavnu riječ preuzmu populisti jer „izolacija vodi nacionalizmu, ksenofobiji i slabijem ekonomskom razvoju“, upozorio je bugarski predstavnik.

svakom novom generacijom.

Pojam “zamora proširenjem” pojavio se u ranoj fazi pregovora s Turskom, Hrvatskom i Islandom. Nastao je Bugarskom i Rumunjskom i evidentnim njihovim nezadovoljavanjem kriterijuma, što je EU nastojala ublažiti kroz monitoring nakon pristupanja. Monitoring još traje. Proširenje su u Nizozemskoj i Francuskoj okrivili za probleme s referendumom o novom Sporazumu EU, bez osnova u činjenicama ali su to političari rado zloupotrebljavali. Snažan pad entuzijazma za proširenje, opisano kao jedna od ‘najuspješnijih zajedničkih politika EU’, korijene ima u dvojbama da li je Turskoj mjesto u zajednici. Između Turske i proširenja stavlja se znak jednakosti.

Evropa treba dinamizam i mladost ove zemlje, plaši se njene veličine i različitosti. Pooštreni uslovi za Hrvatsku, Island i Crnu Goru, sve zahtjevniji sa svakom

Greške, veto i ostalo Nešto i o greškama. Ulaskom podijeljenog Kipra u EU spor Turske i Grčke postao je spor EU i Turske i to se prebilo na druge zemlje. Bilateralna pitanja izvor su frustracija radi mogućnosti da svaka pojedina zemlja u svakom trenutku može zaustaviti proces tako da je preporučeno mijenjanje sistema odlučivanja kroz smanjenje opcija za korištenje veta.

Službeni stav zastupnika Gornjeg doma, dakle i britanske spoljne politike je da će se zalagati za proširenje u kome zemlje napreduju prema vlastitim zaslugama i dosezima, te da pronovom zemljom u procesu, krojeni su da bi se članicama EU garantovao ulazak posve evropeizirane Turske, bez gledanja kroz prste. Učesnici diskusije o proširenju smatrali su shodnim upo-

TARZAN MILOŠEVIĆ

Neće sugerisati za koga da glasaju Politički direktor DPS poručio da će delegati sami izabrati svog predsjednika Politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević saopštio je juče da centrala partije neće pozvati niti uticati na delegate Savjeta mladih te partije da glasaju za nekog od kandidata.

“Nećemo sugerisati delegatima za koga da glasaju jer želimo da sve bude sprovedeno u skladu sa propisima i transparentno. Neka svako glasa za onog koga želi, zato smo i odlučili da glasanje bude tajno”, kazao je Milošević za Dnevne novine. Šesti kongres Savjeta mladih Demokratske partije socijalista DPS održaće se danas u Podgorici, kada će biti izabran i novi predsjednik Savjeta mladih.

Savjet mladih Crne Gore će, kao najveće tijelo organizacije, usvojiti

novi Statut i Program Savjeta mladih. Za funkciju predsjednika Savjeta mladih DPS boriće se Antonella Balić, Ilija Mlinarević, Alma Ljuljanaj, Nikola Pešić, Doris Nikolić i magistar Milan Babović.

Milošević podsjeća da je moguće da se i na samom kongresu neko prijavi za kandidata.

“Ukoliko u prvom krugu glasanja nijedan kandidat ne dobije natpolovičnu većinu, organizovaće se i drugi krug”, objasnio je Milošević.

On je podsjetio da su kandidati svoje kampanje vodili putem web aplikacije izborionline, a čitav izborni proces, uključujući izbor delegata i kandidata, trajao je duže od pola godine.

Kandidati će delegatima pred-

staviti svoje potencijalne programe rada organizacije, nakon čega će biti odabran predsjednik Savjeta mladih DPS. Aktuelni predsjednik Savjeta mladih je Aleksandar Pavićević.

Kongres će imati dva dijela – otvoreni dio, kome mogu prisustvovati predstavnici medija i radni, zatvoreni dio. Nakon održanog Kongresa, biće objavljeno saopštenje za javnost.

Ovom kongresu će prisustvovati predsjednik DPS-a Milo Đukanović, potpredsjednik Filip Vujanović, politički direktor Tarzan Milošević, član Glavnog odbora Predrag Bošković i gosti iz koalicionih partija iz Crne Gore i prijateljskih partija iz regiona.

ces priprema valja voditi pošteno, uz svima jednake preduslove. Prepoznato je da pregovoarčki proces mora biti dugačak ( to su, ne jednom, sagovornici u EK tumačili i glavnom crnogorskom pregovaraču), s naglaskom da je važniji smjer procesa od njegove brzine. U ovome posebnu ulogu ima sistem mjerila (benchmarks ) za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja, u slučaju Crne Gore ojačan prijelaznim mjerilima kako bi se naglasio smjer promjena i koncentrisali napori. zoriti na razliku umora do proširenja uzrokovanog lošim iskustvima iz prošlog kruga od onig temeljenog na strahovima i neizvjesnostima vezanim uz zemlje preostale u EU čekaonici.

Danas štampanje listića Državna izborna komisija saopštila je da će danas u štampariji Obod na Cetinju biti odštampani listići za predsjedničke izbore. Na glasačkom listiću biće predstavnik Demokratske partije socijalista Filip Vujanović i nezavisni kandidat Miodrag Lekić.

Predsjednički izbori 7. aprila biće šesti od uvođenja višestranačkog sistema u Crnoj Gori, a drugi nakon obnove nezavisnosti 2006. godine. Biračko pravo na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori ima 511.405 građana.

Najviše glasača je u Podgorici -146.787, a najmanje u Šavniku - 1.786. Izbori će koštati 1,2 miliona eura.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

5

MOJKOVAC

Lekić: Ne želimo kaste sa vođom

PREDSJEDNIČKI IZBORI

Manjine će odlučiti ko će pobijediti Jovana Đurišić, Miraš Dušević

I

zborna trka u punom jeku. Svaki glas je bitan. Ključno pitanje je ko će biti novi predsjednik Crne Gore i ko bi na dan izbora, 7. aprila mogao donijeti prevagu. Analitičari su jednoglasni. Manjinski narodi će i na ovim izborima odlučiti pobjednika, kao što je to bilo na referendumu 2006. godine. Biće tas na vagi. U prilog ovoj tezi ide i nedavno istraživanje CEDEM-a, prema kojem će kandidat DPS-a Filip Vujanović uživati gotovo istu podršku kao ideja o nezavisnosti Crne Gore.

Predsjednička kampanja dosegla je skoro tačku usijanja, a akteri već dobro poznata lica, kandidat DPS Filip Vujanović i kandidat opozicije Midorag Lekić. Još malo je vremena ostalo do konačnog obračuna i rezultata. Svaki glas je bitan. Poruke su razne, a ne fali ni optužbi vrijeđanja, prozivki. Reklo bi se, sve u žaru borbe. Cilj je jedan. Postati predsjednik Crne Gore. Iako se sa sigurnošću ne može još ništa reći, analitičari poručuju da će rezultat ovih izbora zavisiti od podrške manjinskih naroda, a da to znači prednost za kandidata DPS Filipa Vujanovića.

Politički sociolog Srđan Vukadinović smatra da referendumska priča u Crnoj Gori još nije završena, već da bi predstojeći predsjednički u velikoj mjeri mogli oslikati stanje iz 2006. godine.

“Poznato je da je referendum sproveden u uslovima koji nisu bili demokratski, a rezultati ako budu takvi kako pokazuju istraživanja, oni ce oslikati to pravo stanje državno-pravnog statusa”, rekao je Vukadinović.

On je istakao da kampanja odiše momentima koji ne ukazuju puno građanima za koga da glasaju.

“Kad je u pitanju program, vidimo da je dominantno upravo pitanje državno-pravnog statusa”, dodao je on.

Naš sagovornik vjeruje da se građani ipak manje opredjeljuju prema nekim programima stranke.

“Birači su više opredijeljeni prema ličnostima i prema nekoj ideji.

Ovdje je očito da su se oba kandidata uhvatila za tu matricu o raspoloženju prema referendumu, što znači da se stvari vraćaju na period prije šest godina”. Vukadinović dodaje da kandidati sada nemaju neka druga programska rješenja koja bi poboljšala kvalitet života građana.

On pojašnjava kako u velikoj mjeri ovo liči kao da je vrijeme 2006. godi-

ne ne 2013, tako da zapravo rezultati pokazuju to i to je mamac kojeg su se uhvatila oba kandidata, kaže Vukadinović. On vjeruje da će referendumski rezultat biti preslikan i na ove izbore, sa manje bitnim odstupanjima.

Vukadinović tvrdi da Lekić ne može da računa na podršku onog dijela stanovništva koje je na referndumu glasalo za suverenu Crnu Goru jer je taj dio birača i dalje čvrsto uz Vujanovića.

Vjeruje da će i ovaj put manjine biti te koje će pravagnuti u slučaju predsjedničkih izbora jer su, kako kaže, one velika podrška DPS-ovom kandidatu.

“Kao što je to bilo na referndumu, manjine će doprinijeti boljem rejtingu Vujanovića. Bez manjina koje čvrsto stoje uz njega, on ima podršku oko 50,51 odsto glasova, što je neka granica za pobjedu, a uz podršku manjinskih naroda ta pobjeda biće ubjedljivija za 3-4 odsto”, istakao je Vukadinović.

Svakako da će oni biti tas na vagi kad su u pitanju predsjednički izbori.

Da se i u ovoj kampanji potežu referendumska pitanja kako bi se homogenizovalo biračko tijelo, kaže za Dnevne novine analitičar Andrija Đukanović.

“Naročito to koristi kandidat DPS Filip Vujanović, koji svako malo proziva gospodina Lekića da mu kaže za koju bi opciju glasao na referendumu.

“Mislim da je malo drugačija situacija sa predsjedničkim izborima u odnosu na referendum, ali se svakako osjeća da ta podjela i dalje postoji”, istakao je Đukanović.

On smatra da izostanak podrške SDP-a Vujanoviću čini tu referendumsku podjelu blažom. Đukanović vjeruje da Lekić uživa podršku partije koje su suverenistički opredijeljene, što znači da se ne može reći da postoji referendumska podjela onako oštra kakva je bila prilikom glasa-

nja o državnom statusu.

“Podrška Pokreta za promjene i Pozitivne pokazuje da će gospodin Lekić dobiti podršku građana koji su glasali za suverenu Crnu Goru. Da li će to biti dovoljno da se pobijedi Vujanović, vidjećemo”, istakao je on. Đukanović smatra da je glavni problem opozicije nedostatak podrške manjina. “Nedostatak opozicije je što nema podršku manjinskih naroda koji su se opredijelili za DPS-ovog kandidata. Pitanje je koliko će glasači Pozitivne biti motivisani da daju glas opozicionom kandidatu. Takozvane prosrpske stranke su u većini na strani Lekića”, rekao je Đukanović.

On vjeruje da će referendumska podjela na suvereniste i unioniste biti i dalje živa i uticati na opredjeljenje građana, ali znatno manje nego ranije.

● GOATI: SuverenISTI uz vujAnOvIćA Beogradski analitičar Vladimir Goati vjeruje da Vujanović ima iza sebe čitavo albansko, muslimansko i bošnjačko tijelo, dok je uz Lekića najveći dio onih koji se izjašnjavaju kao Srbi”, istakao je on, dodajući da su trenutni rezultati istraživanja, približni onome što će se stvarno desiti na izborima. Naš sagovornik precizira da je referendumsko pitanje izgubilo aktuelnost i da danas ta podjela nije previše prisutna.

“Federalisti vide da nije moguće vratiti točak istorije, zbog toga i nema zalaganja da se krene natrag. Neka vrsta referenduma je i dalje tu, ali se o njemu mnogo manje govori nego 2006. godine”, kaže Goati.

On Crnu Goru vidi kao zemlju koja se okrenula novim temama, Evropskoj uniji, borbi protiv kriminala i korupcije. Ipak, prisutni su i privatni skandali kod oba kandidata, koji potresaju period prije izbora što, smatra on, može mobilisati birače da izađu i glasaju. Goati smatra da je podjela na prosrpsko i procrnogorsko stanovništvo i dalje vrlo živa kada su u pitanju politički stavovi, ali da oko pitanja Evropske unije između blokova ne bi smjelo biti podjele.

Na pitanje da li Lekić može računati na podršku suverenista, Goati kaže da je to vrlo teško.

Predsjednički kandidat Miodrag Lekić je sinoć na tribini u Mojkovcu kazao da će svako normalan, ko voli svoju porodicu i Crnu Goru izabrati logično rješenje za koje se opredijelila i opozicija, a to je da se država gradi na demokratski način. Ukoliko izgubi na izborima, Lekić je poručio da će on preuzeti odgovornost, a da će pobjeda biti zajednički uspjeh ujedinjene opozicije.

“Naša dilema je veoma jednostavna kao izbor za budućnost, hoćemo li da Crna Gora pripada porodici demokratskih slobodnih društava ili ćemo Crnu Goru zarobljenu od grupa, kasta na čelu sa vođom, na čelu sa licima koji su van pravnog poredka”, kazao je Lekić.

On je ponovio da će biti autonoman predsjednik, ali i da njegov

protivkandidat Filip Vujanović “ima teškoća da shvati taj pojam”. “Želim da budem glas naroda “vox populi” i da autonoman budem u odnosu na druge institucije, ja nemam šefa”, kazao je Lekić.

V.B.

VUJANOVIĆ PORUČIO

Biću i dalje predsjednik svih Cetinje u budućnosti vidim kao grad boljeg života, univerziteta umjetnosti, preduzetništva, kao grad koji će iskoristiti svoje resurse. Podržaću ideju da se i Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija premjesti na Cetinje, poručio je predsjednički kandidat DPS Filip Vujanović na predizbornoj konvenciji na Cetinju.

“Pokazali smo koliko volimo Cetinje u posljednjih pet godina. Više od 38 miliona uloženo je za to vrijeme u prijestonicu.Zato moramo svi zajedno da učinimo sve da se ovdje živi bolje”, jasan je Vujanović.

Obećao je Cetinjanima da će pobijediti ubjedljivije nego prošli put. Za protivkandidata rekao je da “nije uspio da odgodi referendum, te da je bio jedini političar koji je to tražio”.

“To bio najlošiji potez u vremenu najosjetljivijem za Crnu Goru. Trebalo je da dođe, bez

obzira na to ko je na vlasti, da pomogne Crnoj Gori”, rekao je Vujanović.

On je istakao da mu je “puno srce” onim što je radio da afirmiše i Cetinje i Crnu Goru.

“Bio sam i biću predsjednik svih građana. Poštujem Crnogorce, Srbe, Hrvate i Muslimane i sve u Crnoj Gori, jer je ona zajednička kuća svih”, poručio je Vujanović.

M.Z.

MINISTAR LUKŠIĆ OCIJENIO

Ne opterećuju nas rezultati Skupštinski odbori za međunarodne odnose i iseljenike i za evropske integracije prihvatili su Izvještaj o radu resornog Ministarstva za prošlu godinu. Na odborima je najviše riječi bilo o poslednjem istraživanju CEDEM-a, koje pokazuje da 52 odsto građana ima negativan stav prema Alijansi. Član odbora Milan Knežević saopštio je da je Demokratski front za svoje potrebe radio nekoliko istraživanja javnog mnjenja vezano za podršku javnosti ula-

sku Crne Gore u Alijansu, navodeći da je podrška građana 28 odsto. Poručio je da je neophodno da se priča o NATO integracijama završi organizovanjem referendum ili prestankom trošenja novca građana u trenutku kad se Crna Gora, dodao je, nalazi pred kolapsom.

Ministar MVPEI Igor Lukšić rekao je da relativno nizak procenat podrške članstvu u Alijansi, koji očitavaju pojedina istraživanja, ne treba da opterećuje u ovom trenutku.

A.O.

MIODRAG VUKOVIĆ OCIJENIO

Crna Gora da ima kontrolu nad ulazom u Boku Crna Gora treba da insistira da ima kontrolu nad ulazom u Bokokotorski zaliv, zaključeno je na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenike. Članovi tog Odbora usvojili su zaključke u vezi sa pitanjem trajnog razgraničenja sa Hrvatskom u regionu Prevlake.

“Treba nastojati da se razgraničenje u reonu Prevlake obavi sa ciljem zadržavanja prava Crne Gore nad ulazom u Bokokotorski zaliv i ostvarivanjem ekonomskih intresa uz puno uvažavanje interesa hrvatska strane”, kazao je predsjednik Odbora Miodrag Vuković.

On je saopštio da je Odbor ocijenio da treba pozvati Vladu da sa hrvatskom stranom razmotri mogućnost potpisivanja sporazuma kako pitanje razgraničenja ne bi opterećivalo evropski put Crne Gore.

“Crna Gora ima ambiciju da postane članica Evropske unije za pet, šest

godina. Ako bi se produžilo ovo pitanje ili trajanje privremenog sporazuma, to treba konstatovati međudržavnim sporazumom kako se ne bi blokirao ulazak Crne Gore u EU”, rekao je Vuković i dodao da u postupak treba uključiti parlamente dvije države.

“Dogovoreno je da Odbor crnogorskog parlamenta uspostavi kontakt sa odgovarajućim odborom u Hrvatskoj što je i urađeno”, rekao je Vuković i napomenuo da postoje dva modela razgraničenja, sporazumno ili putem arbitraže Međunarodnog suda u Hagu.

6

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

euro po euro

Otimanje od penzionera bez pitanja i saglasnosti Odluku o umanjenju penzije po automatizmu Udruženje donijelo bez prethodno dobijene dozvole Jelena Vađon - Đurišić, Bojana Brajović

Sve češći nameti opterećuju penzionere

U

druženje penzionera glavnog grada najstarijoj populaciji za potrebe solidarnog stambenog Fonda “skida” sa penzije od euro do dva, u zavisnosti od visine primanja, od čega je do sada prikupljeno oko 600.000 eura. Ništa ne bi bilo neobično, da je Udruženje prvo konsultovalo svoje članove, pa krenulo u realizaciju takve odluke. Ovako, ljudi su dovedeni u situaciju da moraju da idu i potpisuju izjavu da ne žele da im se odbija novac i u te svrhe.

Penzionerka iz Podgorice Zagorka Keković bila je zbunjena pitanjem reportera Dnevnih novina da li je upoznata sa činjenicom da joj se penzija svakog mjeseca umanjuje za euro do dva, za potrebe Fonda za solidarno stambenu izgradnju. Ona kaže da joj niko nikada nije tražio dozvolu za tako nešto, navodeći da su primanja penzionera ionako više nego skromna, da bi se opterećivala novim nametima.

“U ovoj zemlji vam svake malo neko dođe i uzme, bilo od plate, bilo od penzije, po euro, dva u razne svrhe.

Boga mi ja, nikad nikom nisam rekla da može od moje penzije uzimati cent jedan, a kamo li euro ili dva, kako vi to sad kažete. Nisam znala ni da postoji takav fond”, kazala je Zagorka.

Ona navodi da još nije preboljela dva eura koja joj država uzima kao porez na električno brojilo i kablovsku televiziju.

“Sramota da od naše crkavice uzmaju po euro za kablovsku i brojilo.

Otkad je to uvedeno nijesam nijedan poziv obavila no mene zovu, a ja samo cimnem. Sad i ovo za Fond.

Pa, to je tri eura mjesečno, a ja toli-

ko u mjesecu ne izdvojim ni čarape da kupim”, ogorčena je Zagorka.

Ona je odlučna pri stavu da za potrebe Fonda ne bi izdvajala ni centa i pošto joj je objašnjeno u koje svrhe novac ide, navodi da je sigurna da će novac svakako biti “ućaren”.

“Vidjeli smo po ovim posljednjim snimcima sa bivšim ministrom đe idu naše pare”, poručuje Zagorka.

Iako nije upućen da mu se od penzije oduzima po euro do dva, zavisno od iznosa Mišo Lopičić je Dnevnim novinama rekao da podržava sve što ide u svrhu solidarnosti.

“Ja sam rastao u solidarnom društvu. Nije mi žao ako novac ide u prave svrhe, samo da to neko ne stavi u svoj džep. Danas ljudi ne znaju šta je solidarnost. Tako je Crna Gora izgrađena nakon zemljotresa, pa što bi se ja bunio za taj euro. Uzima država euro ‘vamo, euro tamo. Neka i taj jedan vala ide. Neću crć’ kad do sad nijesam”, rekao je Mišo.

Tvrdnje nekoliko penzionera koji su se Dnevnim novinama požalili da im se duže vrijeme sa penzije skida od euro do dva, u zavisnosti od visine penzije na ime stambenosolidarnog fonda, na šta oni nijesu

Zgrada na Tuškom putu

pristali niti ih je ko pitao, potvdili su i u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja i Udruženju za zaštitu penzionera.

Naime, takva odluka donijeta je na Skupštini udruženja penzionera na, kako tvrdi predsjednik Udruženja za zaštitu penzionera Voji Vuletić, obrnut način.

“Umjesto da prvo pitaju penzionere da li pristaju na takva izdvajanja, pa onda da im skidaju sa penzije, oni su se odlučili za metod skidanja po automatizmu, a ko neće treba da im se javi i potpiše kako bi se stavio zabran za skidanje tog novca”, objasnio je Vuletić.

Ima penzionera koji su odmah reagovali i tražili da im se ne skida sa penzije, a ima i onih koji su bili lijeni da idu do Udruženja ili im nije smetalo da im se taj novac odbija.

“Iako nije u redu i ne dopada mi se što me nijesu pitali prije nego što su počeli da skidaju, više od godinu izdvajam pare za taj Fond jedino iz razloga što će više od 100 penzionera dobiti krov nad glavom”, kazao je Vuletić i dodao da su veća izdvajanja sa većih, a manja sa nižih penzija.

Na Skupštini Udruženja penzionera Podgorica kojoj su prisustvovali i predsjednici mjesnih udruženja jednoglasno je odlučeno o solidarnom i dobrovoljnom uče-

Savo Barović: Ko sumnja - njegov problem, sve je transparentno U Pravilniku o rješavanju stambenih potreba članova Udruženja penzionera navodi se da pravo na dodjelu 100 stanova imaju penzioneri koji su stekli pravo na penziju po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju Crne Gore, nemaju riješeno stambeno pitanje i imaju mjesto prebivališta na teritoriji podgoričke opštine.

U Pravilniku se navodi da se za rješavanje stambenih potreba penzioneru može dodijeliti kredit za kupovinu stana, poboljšanje uslova stanovanja. Kredit za kupovinu stana dodjeljuje se na rok otplate do

15 godina, a za poboljšanje uslova stanovanja na rok otplate do deset godina.

Odlukom o uslovima korišćenja stanova, odnosno cijeni otkupa i zakupa utvrđeno je da je otkupna cijena po metru kvadratnom 375 eura i 20 centi. Cijena garsonjere površine 29 kvadrata je 10.880.80, dok se jednosoban stan površine 42 kvadrata može kupiti po cijeni od 15.758.40 eura. Cijena zakupa po metru kvadratnom iznosi jedan euro.

Komisija za stambena pitanja utvrđuje listu prioriteta na osno-

vu prispjelih zahtjeva penzionera, a rezultati će biti poznati početkom aprila.

Predsjednik Udruženja penzionera glavnog grada Savo Barović nije precizirao kako će se vršiti bodovanje i ko će imati prednost s obzirom da je više od 1.000 penzionera bez riješenog stambenog pitanja, a da se u ovoj godini rješava za njih stotinu.

“Ko sumnja, neka sumnja i dalje.

Onaj ko želi, može da dođe ovdje.

Imamo pravilnik i Komisiju, dakle imaju sve na uvid. Za nekoliko dana biće gotova i bodovna lista svih koji imaju pravo”, kazao je Barović.

šću penzionera. Penzionerima se, u zavisnosti od visine penzije, “dobrovoljno” za izgradnju 120 stanova na mjestu nekadašnje kamionske pijace, sa primanja do 200 eura skida euro, od 200 do 400 eura uzima se 1,5 ili a sa penzija većih od 400, dva eura.

Predsjednik Udruženja penzionera Podgorice Savo Barović kazao je da je početkom 2011. godine nekoliko mjesnih udruženja iniciralo rješavanje stambenih pitanja najstarije populacije, te da je dobijena pismena saglasnost svih 50 mjesnih udruženja, koliko ih ima u Podgorici.

“Imamo 1.200 penzionera sa neriješenim stambenim pitanjem, oko 850 bez krova nad glavom, a oko 350 ljudi koji imaju neuslovne stanove, a koji bi sa manjom kreditnom intervencijom mogli da rijese to. Mi smo ozbiljno shvatili inicijativu, pa smo napravili informaciju koju smo proslijedili svim mjesnim udruženjima. Bila je na javnoj diskusiji tri mjeseca, da bi poslije toga od svih uglavnom dobili potvrdu da su za to i da se može početi sa stambenom izgradnjom. Održali smo vanrednu skupštinu i pozvali sve predsjednike mjesnih udruženja, gdje je odluka i donesena”, kazao je Barović.

On je kazao da su imali dosta

polemike o iznosu koji će odbijati penzionerima.

“Odlučili smo da to bude simbolično, i mislim da taj iznos od 1, 1,5 i 2 eura ne ugrožava materijalni položaj čak i onih sa najnižim primanjima. Ovdje je 30.000 penzionera i juče je kod mene bio penzioner koji je rekao - ko je mene pitao. To su ljudi koje ne interesuje ni penzijska organizacija, ni niko, a ne da li im drug ili komšija nije riješio stambeno pitanje”, kazao je Barović.

On je objasnio da od 30.000 penzionera, oko 6.000 ne plaća doprinos Fondu solidarnosti, ali da je i pored toga prikljupljeno oko 600.000 eura.

“To je mala suma za onu zgradu ljepoticu koja će do oktobra biti gotova. Rješavamo stotinu stambenih pitanja. Ovo je dobrovoljno i niko ko ne želi ne mora da plaća, ali treba da dođe kod nas da potpiše izjavu da ne želi da učestvuju u Fondu i nikakve kazne za to nema, sem što nema pravo ni na stan, ni za kredit”, kazao je Barović.

Zgrada na lokaciji “Servisno skladišna zona” od 100 stanova, strukture 30 jednosobnih i 70 garsonjera treba da bude završena do kraja oktobra tekuće godine, a partneri u projektu su Glavni grad, PIO, te Ministarstva rada i socijalnog staranja i finansija.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

Popusti za građane

ANKETA

Najviše zaposlenih u uslužnom sektoru Monstat: Broj nezaposlenih 2012. u odnosu na prethodnu godinu veći je za 1,9 odsto

Povodom petogodišnjice kompanije u Crnoj Gori, UNIQA osiguranje obezbijedila je za sve građane popuste od 20 odsto na UNIQA Dobrovoljno zdravstveno osiguranje u periodu od 1. aprila do 31. maja. Kako je saopšteno iz ove kompanije, usluge zdravstvene zaštite podrazumijevaju korišćenje usluga liječenja u mreži zdravstvenih ustanova sa kojima UNIQA osiguranje ima zaključen ugovor.

“Osiguranik ne plaća troškove pregleda i liječenje, već te troškove snosi UNIQA osiguranje pod ugovorenim uslovima”, naovodi se u saopštenju UNIQA osiguranja.

Korisnici UNIQA osiguranja, u zavisnosti od njihovih potreba, mogu se opredijeliti za jedan od tri paketa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i to VITAL Start, VITAL Elegant i VITAL Elite, a kako navode u ovoj kompanije, svaki od pomenutih paketa ima svoj godišnji limit – zdravstveni budžet koji je tokom perioda osiguranja na raspolaganju osiguraniku za korišćenje zdravstvenih usluga.

“UNIQA Dobrovoljno zdravstveno osiguranje nudi niz prednosti: dostupnost dežurnog ljekara 24 časa dnevno, izbor ustanove i ljekara, ušteda vremena, pokriće svih troškova liječenja, poseban tretman u toku liječenja”, zaključuje se u saopštenju.

I.C.

Aktivno stanovništvo u Crnoj Gori čini 250.600 lica, od kojih je 201.600 zaposlenih i 49.000 nezaposlenih, pokazala je Anketa o radnoj snazi, koju je Monstat sproveo u periodu od januara do decembra 2012. godine. Prošle godine, stopa zaposlenosti iznosila je 40 odsto, a nezaposlenosti 19,6 odsto, dok je stopa aktivnosti bila 49,7 odsto.

“Broj zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu veći je za 2,9 odsto, a broj nezaposlenih je povećan za 1,9 odsto”, saopšteno je iz Monstata.

Anketa je pokazala i da je najveći broj aktivnih stanovnika u Crnoj Gori zaposleno u uslužnim djelatnostima i to 76,2 odsto, u poljoprivredi 5,6 odsto, a u nepoljopri-

vrednim djelatnostina 18,1 odsto.

Posmatrano po zanimanju, najviše je uslužnih radnika i trgovaca i to 25,9 odsto, zatim stručnih saradnika i tehničara 17 odsto, stručnjaka je 15,2 odsto, službenika 10,7 odsto, zanatlija 8,1 odsto, rukovodioca mašinama i uređajima 7,6 odsto, zaposlenih u osnovnim jednostavnim zanimanjima 6,1 odsto, funkcionera i rukovodioca 5,4 odsto od ukupno aktivnog stanovništva, dok je kvalifikovanih radnika u poljoprivredi i ribarstvu četiri odsto.

Anketiranje je, kako je objašnjeno iz Monstata, obavljeno u 8.702 domaćinstava na teritoriji Crne Gore, a među nezaposlenim stanovništvom polovina je onih sa srednjom stručnom spremom.

I.C.

EKONOMSKI FAKULTET

Uskoro pokreću prvo virtuelno preduzeće

Dekan Ekonomskog fakulteta, doc. dr Dragan Lajović, i direktor Centra za stručno obrazovanje Duško Rajković potpisali su sporazum o obrazovnoj, naučno-istraživačkoj, stručnoj i tehničkoj saradnji u cilju razvoja i podizanja kvaliteta cjeloživotnog obrazovanja za preduzetništvo. Kako je saopšteno, među prvim zajedničkim projektima biće pokretanje prvog virtuelnog preduzeća na Ekonomskom fakultetu.

“Osnovni cilj ‘Virtuelnog preduzeća’, kako je tom prilikom istaknuto, jeste da pripremi studente za primjenu teorijskih znanja i vještina u realnom vremenu i tokom razvoja njihove buduće karijere.

Studenti će imati priliku da u virtuelnom okruženju testiraju svoje biznis ideje, prepoznaju i uoče šansu za tržišnu afir-

maciju, izrade i implementiraju biznis plan kroz ‘svoje’ preduzeće”, navodi se u saopštenju Ekonomskog fakulteta.

Takođe, studeneti će biti u prilici da kroz uspostavljenu mrežu komuniciraju i simuliraju poslovno odlučivanje, sarađuju i posluju sa mnogim drugim “virtuelnim kompanijama”, kako u Crnoj Gori, tako i u regionu.

“Dvije institucije će neposredno razmjenjivati iskustva iz područja preduzetničkog učenja u srednjem i visokom obrazovanju, sarađivati u izradi predmetnih kataloga za preduzetništvo, udžbenika i nastavnih sredstava za realizaciju ovog predmeta, doprinijeti usavršavanja nastavnog kadra i razvoju informacionokomunikacionih tehnologija u području preduzetništva”, zaključuje se u saopštenju. I.C.

7

Aktuelno

8

KOMISIJA

CGES:

Nijesu dobili dokument o pokretanju prijave

Crnogorski elektroprenosni sistem nije dobio zvanični dokument o razlozima zbog kojih je Regulatorna agencija za energetiku pokrenula krivični postupak protiv njihove kompanije i Elektroprivrede. Kako je objašnjeno iz CGES-a, ta kompanije juče (petak) do kraja radnog vremena, nije dobila zvanični dokument putem kojeg bi se, kako su kazali, informisali o razlozima takvog postupka.

“Naglašavamo da nepotpisivanje ugovora na relaciji CGESEPCG nije uzrok, već posljedica neriješenog statusa napajanja KAP-a električnom energijom. Zbog toga nam nije jasno koji konkretan doprinos rješavanju problema RAE ima namjeru dati ovakvim potezom”, saopštili je iz CGES-a i dodali da će komentar dati nakon dobijanja zvaničnog dopisa.

Iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema su saopštili da svojim djelovanjem nemaju namjeru da ugroze ni odredbe Zakona o energetici, Zakona o životnoj sredini, odredbe Energetskog bilansa Crne Gore za 2013. godinu, kao ni važeće skupštinske i zaključke Vlade Crne Gore.

U Crnoj Gori trenutno boravi 4.455 turista, odnosno osam odsto manje nego u istom periodu prošle godine, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije.

Crnu Goru je u februaru, prema podacima Monstata, posjetilo 15.350 turista, što je 30 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Iz Monstata su objasnili da je razlog povećanja broja turista vremenske nepogode u februaru prošle godine, kada je u Crnoj Gori bio vanredno stanje.

Prema podacima Monstata, Crnu Goru je u prošloj godini posjetilo oko 1,44 miliona turista, 4,8 odsto više nego 2011.

Zakonom će stati u kraj domaćoj sivoj ekonomiji Novi propisi popuniće sve praznine i više će osnažiće određene kaznene mjere

Rok koji je RAE ostavila CGES-u i EPCG da potpišu ugovore o regulisanju međusobnih prava istekao prošle sedmice, ali te dvije kompanije ponovo nijesu poštovale svoje obaveze.

One su krajem prošle sedmice usaglasili verzije privremenih ugovora koje će, kako je ranije saopšteno, biti predmet internog odobravanja u tim kompanijama. I.C.

Otvoreno o siromaštvu

Poslanik Pozitivne Srđan Perić razgovarao je juče sa građanima u okviru Otvorenog dana Kluba poslanika Pozitivne Crne Gore. Kako je saopšteno iz ove partije, u razgovorima i obraćanjima građana dominirala je socijalna tematika i loš materijalni položaj. “Razgovaralo se i o situaciji u saobraćaju malih autoprevoznika, poljoprivrednika i temama iz domena lokalne samouprave. U skladu sa ranijom praksom, oni slučajevi koje su građani konkretno iznijeli biće praćeni prilikom njihovog procesuiranja pred nadležnim institucijama”, saopšteno je iz Pozitivne.

Praksa razgovora sa građanima će biti nastavljena i narednog petka u Skupštinskim prostorijama. I.C.

TELEKOM

Krajem maja odluka o raspodjeli neto profita Akcionari Crnogorskog Telekoma razmatraće na Skupštini 23. maja odluku o raspodjeli neto profita za prošlu godinu, kao i dijela neraspoređene dobiti. Na dnevnom redu sjednice su i finansijski i izvještaj o poslovanju kompanije za prošlu godinu, izbor nezavisnog revizora i promjene statuta kompanije. Najavljeno je i razrješenje sadašnjih i imenovanje novih članova Odbora direktora, kao i donošenje odluke o utvrđivanju njihovih naknada, prenosi agencija Mina-biznis.

I akcionari Prekookeanske plovidbe Bar razmatraće 30. aprila završni račun za prošlu godinu, kao i izvještaj o poslovanju sa mišljenjem nezavisnog revizora.

Na dnevnom redu Skupštine akcionara je i razmatranje i usvajanje izvještaja o radu Odbora direktora, razješenje postojećih i izbor novih članova tog tijela, kao i donošenje odluke o njihovim naknadama.

Skupština akcionara barskog

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

Zakon o mjerama za suzbijanje sive ekonomije trebalo bi da popuni pravne praznine i osnaži određene kaznene mjere, ne u cilju punjenja budžeta već veće poreske discipline, saopštio je nakon treće sjednice Komisije za suzbijanje sive ekonomije ministar finansija Radoje Žugić.

“To je radna verzija zakona i inicijativa bezmalo kompletnog sastava Komisije. Obuhvata sve one elemente koji su dominantno kreirali zonu sive ekonomije, od obaveza uplate pazara i blagajničkog maksimuma”, rekao je Žugić.

Prema njegovim riječima, još ne bi trebalo komentarisati pojedine odredbe zakona, s obzirom da je to tek radna verzija koja treba da prođe instance od Vladinih do skupštinskih nivoa.

“Siva ekonomija je ključna biznis barijera u Crnoj Gori i ona ograničava kako javne finansija tako i realnu ekonomiju. Efekti suzbijanja sive ekonomije su značajni sa stanovišta snaženja prihodne strane budžeta odnosno većeg stepena ozdravljenja ili promjene smjera fiskalnih parametara od negativnih ka pozitivnim”, objasnio je Žugić.

Komisija za suzbijanje sive ekonomije u svom sastavu okuplja nadležne državne organe, socijalne partnere, Privrednu komoru Cr-

ne Gore (PKCG), predstavnike privrede i parlamenta sa cijem da se potpuno eliminiše tolerancija na sivu ekonomiju.

“Cilj Komisije i jeste da se ima potpuno neselektivan i objektivan

Nemaju podatke o Kipru Ministarstvo finansija ne raspolaže podacima koliki broj građana i kompanija iz Crne Gore ima štedne uloge u kiparskim bankama koje je zahvatila kriza, kazao je Žugić.

“Ministarstvo finansija ne raspolaže tim podacima. To je pitanje možda za kiparske banke, ako nije bankarska tajna”, objasnio je Žugić.

Takođe, prema njegovim riječima, Ministarstvo očekuje posebno velike efekte u periodu turističke sezone, a od početka godine evidentiran je rast svih izvornih prihoda za nešto preko 25 miliona eura, u odnosu na uporedni period prošle godine. N.D.L.

Štrajk u Spužu

Ilustracija

VLADA

Crnogorsku na u vrebaju 24 firme Među zainteresovanim su i velike kompanije kao Gasprom, norveški Statoil, grčki Helenik i italijanski ENI

Kontejnerskog terminala i generalnih tereta zakazana je za 28. jun, a na dnevnom redu je usvajanje finansijskih iskaza i izvještaja o poslovanju za prošlu godinu.

Dioničari bi trebalo i da izaberu revizora za ovu godinu, usvoje izvještaj o radu Odbora direktora i razriješe i imenuju nove članove tog tijela. Na dnevnom redu je i usvajanje izmjena i dopuna Statuta. I.C.

Sobu sa podacima, koja sadrži geološke podatke prikupljene povodom istraživanja nafte i gasa, posjetilo je 17 kompanija, dok su 24 pokazale interesovanje za dodjelu koncesije za proizvodnju i istraživanje ugljovodinika u podmorju Crne Gore.

Među kompanijama koje su posjetile Sobu sa podacima nalaze se američka Nobl enerdži, ruske Novatek i NIS Gazprom, grčki Helenik Petroleum, norveški Stetoil, italijanski Edison spa, kao i hrvatska INA. “U Sobi sa podacima, koja je otvorena 2011. godine, zainteresovane kompanije mogu pogledati raspoložive geološke podatke, u cilju procjene perspektivnosti crnogorskog podmorja sa aspekta proizvodnje nafte i gasa”, navodi se u Izvještaju o aktivnostima na realizaciji projekta istraživanja i proizvodnje ugljovodinika u podmorju Crne Gore, koji je u četvrtak usvojila Vlada.

pristup kada je u pitanju zakidanje države na javnim prihodima, kako bi se osnažila održivost javnih finansija i dala puna podršku zdravoj konkurentskoj, a ne nelojalnoj konkurenciji”, zaključio je Žugić.

Među kompanijama koje su pokazale interes za dodjelu koncesija su ruski Novatek, američke Hess korporejšn i Nobl enerdži, Helenik Petroleum, italijanske Eni i Edison spa, mađarski TDE Servis, INA, kao iz NIS Gazprom Neft iz Srbije.

U Izvještaju se navodi da je Ministarstvo ekonomije 2010. godine objavilo javni poziv za iskazivanje zainteresovanosti za dodjelu koncesija za proizvodnju i istraživanje ugljovodonika u podmorju Crne Gore, kako bi se testiralo interesovanje naftnih kompanija za projekat.

Konsultanti su za potrebe Ministarstva ekonomije, u junu prošle godine, izradili strategiju promocije teritorije Crne Gore za aktivnosti istraživanja i proizvodnje ugljovodonika. Nakon toga, Vlada je donijela Odluku o određivanju blokova za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u podmorju Crne Gore.

Zaposleni u preduzeću “Šišković Visso” iz Spuža počeli su juče štrajk zbog neisplaćenih zarada za posljednja tri mjeseca prošle godine. Radnici će, kako su naveli, štrajkovati sve do ispunjenja zahtjeva ili postizanja sporazuma sa poslodavcem, tako što će se okupljati u krugu fabrike.

Iz Unije slobodnih sindikata (USSCG), u okviru koje djeluje Sindikalna organizacija spuškog preduzeća, saopšteno je da radnici traže isplatu zaostalih zarada svim zaposlenima za oktobar, novembar i decembar.

Zaposleni u preduzeću “Šišković Visso”, koje se bavi eksploatacijom i preradom kamena, razgovarali su i sa direktorom o tome da im se u što kraćem roku isplate zaostale zarade za tri mjeseca, što, kako su kazali, nije učinjeno.

Profiti viši jedan odsto Podgoričke Plantaže 13. jul prošlu godinu su završile sa neto profitom od 3,21 milion eura, jedan odsto više u odnosu na na 2011. godinu, objavljeno je na sajtu Montenegroberze.

Prema izvještaju o poslovanju kompanije, ukupan prihod na kraju decembra iznosio je 37,46 miliona eura, što je 3,7 odsto manje nego u uporednom periodu.

Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi iznosili su 15,69 miliona eura, materijala 9,86 miliona, a amortizacije i rezervisanja 4,44 miliona eura. Ostali poslovni rashodi su na kraju decembra dostigli 2,86 miliona eura.

Ukupna aktiva kompanije na kraju prošle godine iznosila je 128,06 miliona eura i bila je 3,3 odsto veća u odnosu na isti period 2011. godine.

Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

9

Na Djevičanskim ostrvima vlasnicima kompanija je nemoguće ući u trag, tako da se ova zemlja često naziva “carstvo sumnjivog novca”

ŽELJEZNIČKA INFRASTRUKTURA

Iza Franovića ostao manjak od 7, 3 miliona

INVESTICIJE

Pare stizale i sa Maršalskih Ostrva Novac iz zemalja poznatih kao “poreski raj” uglavnom ulagan u nekretnine Ivana Cimbaljević

M

ožda neki nijesu ni čuli za pojedine države, ali tokom prošle godine u Crnu Goru stizao je novac, između ostalih, iz egzotičnih država, kao što su Djevičanska Ostrva, Sejšeli, Panama, Lihtenšajn, Uzbekistan, Maršalska Ostrva, Belize... Ove zemlje uglavnom su poznate po nemogućnosti provjere računa, ali i kao “poreski rajevi”. Novac je uglavnom ulagan u nekretnine, ali i u domaća preduzeća i banke.

Ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru na kraju prošle godine iznosio je oko 630 miliona eura, a novac je, prema podacima Centralne banke Crne Gore, stizao iz egzotičnih zemalja, odnosno izmalja koje su poznata kao “poreski raj” i po nemogućnosti provjere bankarskih računa. Tako je, između ostalog prošle godine, iz Lihtenštajna stiglo oko 1,7 miliona eura. Od ovog iznosa, 1,1 milion eura uloženo je u nekretnine, a nešto više od pola miliona u domaća preduzeća i banke. Lihtenštajen je jedna od najmanjih i najbogatijih zemalja svijeta i dom 17 banaka, od kojih jedna, LGT pripada vladarskoj porodici, tri nebankarske finansijske institucije i 71 javne investicijske kompanije, kao i osiguravajućih i reosiguravajućih društava. Ono što je zanimljivo je i to što veliki broj stanovnika ove zemlje upravo zaposlen u finansijskom sektoru.

Približno isti iznos stigao je iz Paname. Od 1,66 miliona eura, u nekretnine je uloženo 268.975 miliona eura, preduzeće i banke 403.400 eura, dok je priliv po osnovu interkompanijskog duga, prema podacima Centralne banke Crne Gore, iznosio blizu milion eura. Ova zemlja je, najviše zbog

1,7 miliona eura iznosi priliv direktnih investicija iz Lihtenštajna u Crnu Goru 1,6 miliona eura iznosi priliv direktnih investicija iz Paname u Crnu Goru 1,5 miliona eura iznosi priliv direktnih investicija iz Djevičanskih Ostrva u Crnu Goru svog geografskog položaja, ima lošu reputaciju, i ime ove zemlje se uglavnom vezuje za distribuciji narkotika iz Južne Amerike u SAD, kao i centra za pranje novca.

A nešto manje od milion i po prošle godine u Crnu Goru stigao je i sa računa otvorenih na Djevičanskim Ostrvima. Novac je uglavnom uložen u nekretnine, i to 1,2 miliona eura. Firma se na Djevičanskim Ostrvima “osniva” za manje od pet minuta, a lokalna vlast garantuje potpunu anonimnost svakom biznismenu. Na Ostrvima je registrovano nevje-

Poreski raj Devičanska Ostrva, Sejšelska Ostrva, Lihtenštajn, Gibraltar i Maršalska Ostrva poznate su kao “poreski raj” za ulagače. Kompanije i biznismeni bankarske račune u ovim zemljama uglavnom koriste za “pranje novca”. Stručnjaci procjenjuju da oprani novac čini od dva do pet odsto ukupne svjetske proizvodnje, a procjena Međunarodnog monetarnog fonda je da “bruto kriminalni proizvod” u svijetu premašuje 500 milijardi dolara godišnje. rovatnih 380.000 međunarodnih kompanija, a vlasnicima ovih kompanija nemoguće ući u trag, tako da se ova zemlja često naziva “carstvo sumnjivog novca”.

Pare su prošle godine stizale i sa Novog Zelenda, i to oko 845.579 eura. Ono što je zanimljivo, skoro sav novac je uložen u nekrentine.

Sa jednog od najljepšeg ostrva na obali Karipskog mora - Belize, u Crnu Goru prošle godine stiglo je 675.896 eura, koji je takođe uložen u nekretnine. Oko pola miliona stiglo je takođe sa jednog od najpoznatijih turističkih mjesta - Sejšela. Sa bankovnih računa iz ove zemlje na crnogorske je stiglo preko pola miliona, a novac je takođe uložen u nekretnine.

Zanimljivo je da je novac prošle godine stizao i sa Maršalskih Ostrva i iz Uzbekistana. Maršalska ostrva nalaze se u Zapadnom Pacifičkom okeanu, zauzimaju površinu od 181,4 kilometara kvadratnih. Glavni grad je Majuro sa 25.000 stanovnika.

SJEDNICA SAVJETA

Usvojen plan reorganizacije Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta na jučerašnjoj sjednici usvojio je Predlog plana reorganizacije javnog sektora sa Akcionim planom, kojim su date mjere za njegovu optimizaciju.

Takođe, usvojena je i Informacija o statusu realizacije aktivnosti definisanih Akcionim planom za implementaciju preporuka “Giljotine” propisa.

“Zaduženi su svi organi obuhvaćeni navedenim Akcionim planom da preuzmu aktivnosti na realizaciji mjera na koje su se obavezali ili da revidiraju rokove definisane za implementaciju”, navodi se u saopštenju Vlade nakon sjednice savjeta.

Na Dnevnom redu jučerašnje sjednice bila je i Analiza o naknadama za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i naknadama

za korišćenje puteva. Savjet je zadužio resorne institucije da preduzmu aktivnosti na izmjenama i dopunama relevantnih propisa, kako bi se pojedini zakoni uskladili i smanjile ove dvije kategorije naknada na lokalnom nivou.

Kako se navodi u saopštenju, na sjednici se razmatrala i Analiza odnosa ponude i tražnje na tržištu rada.

Željeznička infrastruktura (ŽICG) završila je prošlu godinu sa gubitkom od 7,3 miliona eura, pokazao je izvještaj o poslovanju kompanije koji je danas usvojila Skupština akcionara. Kompanijom je do kraja prošle godine predsjedavao Zarija Franović koji je podnio ostavku. Franović je tokom prošle godine sebi nezakonito dodijelio više od 13 hiljada eura. Na skupštini akcionara, akcionar iz Tivta, Zoran Petranović, glasao je protiv izvještaja, što je obrazložio negativnim rezlutatom koje to preduzeće bilježi godinama.

“Podaci su katastrofalni, zato ću glasati protiv, iako je sve prikazano kako treba”, rekao je Petranović, prenosi Mina-biznis.

On smatra da za gubitke neko treba da snosi odgovornost, jer takav izvještaj nije dobar.

Prema njegovim rijčima, treba smanjiti troškove zaposlenih, reklame i propagande jer, kako je ocijenio, ne zna koga

bi takvo preduzeće moglo da sponzoriše. Potvrđeni su članovi Borda, tako će predsjednik i dalje biti Rešad Nuhodžić, a članovi Marko Rakočević, Spaso Popović, Ljubomir Sošić i Biljana Šofranac.

N.U.

ŽELJEZNIČKI PREVOZ

Gubitak tri miliona

Željeznički prevoz (ŽPCG) završio je prošlu godinu sa gubitkom od 2,98 miliona EUR, što je 15 odsto više nego 2011, navodi se u izvještaju o poslovanju koji je danas usvojila Skupština akcionara preduzeća. Ukupni prihodi, kako je saopšteno iz kompanije, na kraju decembra iznosili su 6,9 miliona eura, a rashodi 9,88 miliona EUR. Poslovni rashodi iznosili su 9,32 miliona EUR i sedam odsto su veći nego 2011. godine. Na današnjoj Skupštini akcionara ŽPCG za predsjednika Odbora direktora kompanije izabran je Dragan Šimrak.

Za članove Odbora direktora ŽPCG su za predstavnike državnog kapitala, osim Šimraka, izabrani i Nebojša Kaluđerović, Andrija Radman i Srećko Medenica.

Kao predstavnik Trenda, Monete, Društva za menadžerske poslove i upravljanje nekretninama MIG i HB Zbirnog kastodi računa 3 izabrana Draženka Simović.

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

INTERVJU: ANDREA BOČELI

Ljubav i strast, dvije strane istog novčića O rodnoj Toskani, novom albumu, o ljubavi i strasti i pjevanju sa nezaboravnom Edit Pjaf, ali i mlađim koleginicama Dženifer Lopez i Neli Furtado, za Dnevne novine govori Andrea Bočeli Mladen Savković

Jednu od pjesama sa novog albuma slavni pjevač otpjevao je u duetu sa Dženifer Lopez

I

ako je obišao cijelu planetu, nastupao u najprestižnijim dvoranama i prodao više od sedamdeset pet miliona primjeraka, Andrea Bočeli, jedan od najpoznatijih tenora našeg vremena, tvrdi da se nije pomjerio iz svoje rodne Toskane. Tu su, kaže, njegovi korijeni, porodica i nekoliko bliskih prijatelja. Tu je naučio najvažnije životne lekcije, napravio prve korake, naučio prve note i prvi put izašao na megdan sa publikom – jedan na jedan.

„Kao dvadesetogodišnjak, nastupao sam u malim klubovima od utorka do nedjelje, svake večeri bez pauze, i uvijek bi me neko pitao da pjevam ‘Corvocado’, ‘Love me tender’, ‘Tristeza’, ili italijanske hitove kao što su ‘Era già tutto previsto’ ili ‘Champagne’“, otkriva Andrea Bočeli u razgovoru za Dnevne novine. Svake večeri prošetao bih i napolitanskom muzikom izvodeći kompoziciju ‘Malafemmina’, a često bi mi prilazile i djevojke tražeći da pjevaju dok sviram klavir. Tako sam i počeo da pjevam recimo ‘La vie en rose’ ili ‘When I fall in love’.“ Ove pjesme našle su se na njegovom nedavno objavljenom albumu, simbolično nazvanom „Passione“ (Strast). Riječ je o pjesama koje odišu latino zvucima, zavodničkim šarmom i senzualnošću. „To jeste album latino standarda, ali je i mnogo više. Nema sumnje da latino-senzualnost preovlađuje albumom, koji je ispisan bezvremenim stranicama kubanskih, brazilskih i portugalskih ritmova, ali na albumu „Passione“ pjevam na čak šest različitih jezika i nudim listu pjesama koje su već zauzele svoje mjesto u vremenu i muzičkom prostoru“, tvrdi Bočeli.

Novo izdanje svojevrstan je nastavak prethodnog albuma „Amore“ (Ljubav) koji je postigao veliki uspjeh širom svijeta. Upravo taj uspjeh albuma sa latino romansama podstakao je Bočelija i njegovog prijatelja i produ-

centa Dejvida Fostera da snime „Passione“. „Uprkos tome što u rečnicima nisu navedene kao sinonimi, riječi ‘ljubav’ i ‘strast’ jesu dvije strane istog novčića, jer kao što svi znaju, ne možete voljeti bez strasti i ne postoji iskrena strast bez ljubavi. ‘Passione’, međutim, s obzirom na to koje pjesme obuhvata, akcenat stavlja na zavođenje i senzualnost.“ Kako bi strast ovoga puta zaista dostigla vrhunac, Bočeli je dvije pjesme snimio sa koleginicama iz pop muzike: „Quizas, quizas, quizas“ sa Dženifer Lopez i „Corvocado“ sa Neli Furtado. „One su dvije harizmatične izvođačice, nesumnjivo je da imaju vokalni potencijal i savršeno se izražavaju u dimenziji strastvene ljubavi. Sposobne i prelijepe, mogle su da doprinesu senzualnosti klasika koje smo zajedno snimali.“ Međutim, najveće i svakako najprijatnije iznenađenje na albumu predstavlja tehnologijom postignut duet sa legendarnom Edit Pjaf, sa kojom je Bočeli „otpjevao“ ljubavnu himnu La Vie en Rose“. „To j e b i o san koji je do juče

izgledao kao nemoguć, a odjednom se ostvario. Ideja je potekla od Dejvida Fostera, sa kojim dijelim mnoge muzičke

avanture. Još kada sam bio dječak obožavao sam glas male-velike francuske pjevačice koja je preminula prije svega pola vijeka. Oživjeti, makar kroz tehnologiju, njen legendarni glas, što je teško posebno jer je u pitanju glas Edit Pjaf koji je bez premca, bilo je pravo uživanje. ‘La vie en rose’, je još jedno remek djelo koje sam veoma volio. Volim tu pjesmu zvog svega što predstavlja, zbog nesalomive vjere u snagu ljubavi.“ Poznat kao slijepi vizionar, Bočeli otvoreno govori o nemogućnosti da vidi svijet oko sebe, dodajući da je muzika njegov lijek, a note njegov par naočara. „Ono čega ne mogu lično da se sjetim, ali što su mi roditelji prepričavali, jesu dani kada sam kao beba, još uvijek u naručju roditelja, morao da se podvrgnem bolnoj operaciji i provedem dug vremenski period u bolnici. Jedini lijek koji me je tada umirivao bila je muzika, pričali su mi, i to upravo klasična muzika. Tako je ostalo i danas, samo je ljekoviti repertoar mnogo raznovrsniji.“ Prva uspomena uvijena u muziku koju on lično pamti ujedno je i najvažnija, jer je obilježila njegov život i suvereno ga otisnula u muzičke vode. „Pamtim da sam kao dijete prvi put čuo glas Franka Korelija, koji mi je kasnije bio i učitelj. Moja dadilja Orijana dala mi je prvu ploču tog poznatog pjevača, koji je izvodio najpoznatije arije iz opere ‘Andrea Chenier’ Umberta Đordana Đordana. Slušanje te ploče obilježilo je moju sudbinu. To je bio ključni trenutak u mom ličnom razvoju koji me je kasnije doveo do toga da studiram pjevanje i izgradim karijeru kao tenor.“ Od tada je prošlo bezmalo pola vijeka, a Bočeli i dalje sigurno plovi morskim vodama. U novu avanturu otisnuće se za mjesec dana kada

kreće na veliku svjetsku turneju ne bi li sa publikom širom svijeta podijelio svoju strast. Jedini koncert u regionu održaće se 10. maja u beogradskoj Kombank areni, gdje će publika moći da se uvjeri u šarm ovog Italijana. Nije nemoguće da se na početku koncerta dvoranom raširi i mali talas straha jer Bočeli priznaje da se i dalje plaši izlaska na binu. „Toga ne mogu da se oslobodim.

Ali jednostavno morate da naučite kako da se izborite sa tim. Razlikujem dvije vrste emocija, one koje te motivišu i one negativne koje umanjuju tvoju snagu. Važno je da date prostor prvim emocijama i neutrališete ove druge.“ Do tada se odmara u svojoj Toskani za koju ponosno tvrdi da je jedino mjesto u kojem može sasvim da napuni baterije. „Tokom ljeta svakodnevno provodim što je više moguće vremena na svom brodu, instrumentu slobode, tišine i neposrednog dodira sa nevjerovatnom snagom muzike. Tokom zime, a iskren da budem i tokom bilo kojeg godišnjeg doba, volim da jašem kroz šume, pored mora, na selu. To je strast koju gajim još od svojih dječačkih dana.“

Savez sa pjesmom Kao jednu od svojih omiljenih kompozicija, Bočeli navodi gorkoslatku, sjetnu i svečanu pjesmu „My Way“. „Njena je melodija utisnuta u duše svih nas koji volimo muziku, pjesma koja podstiče snažan proces poistovjećivanja, zbog čega svi imaju utisak kao da govori baš o njima. Štaviše, kao da pjesmu pjeva njihov unutrašnji glas. Ključ univerzalnosti te pjesme, prema mom mišljenju, leži u tome što može da se prilagodi bilo čijem životu, baš u onom trenutku kada gledamo unazad na putanju kojom smo išli kroz život. Nemoguće je da vas ta pjesma ne osvoji i da ne napravite ‘savez sa njom’.“

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

RANKA ČARAPIĆ:

Sud izbjegao da presudi Šariću Vrhovna državna tužiteljka optužila Apelacioni sud da uvodi nepoznatu i neprihvatljivu sudsku praksu

V

rhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić u sinoćnjem intervjuu u emisiji “Živa istina” na TV Atlas oštro je kritikovala odluke Apelacionog suda, posebno ukidanje presuda u slučajevima Šarić, Bukovica, Zavala... Osim toga, ona je govorila o nekoliko aktuelnih straga, svom daljem radnom angažmanu, postupanju svojih saradnika i drugim važnim pitanjima.

Nakon što je nedavno Apelacioni sud potvrdio presudu Višeg suda u Bijelom Polju, kojom su Duško Šarić i Jovica Lončar oslobođeni za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge, Čarapić je sinoć izrekla oštre kritike na račun Apelacionog suda.

“Sud je morao da uđe u suštinu optužbe, da vidi da li činjenice i dokazi opravdavaju postojanje optužbe za krivično djelo. Bojim se da sud je pobjegao od tereta odluke u tom predmetu. Reći da nema dokaza za Šarića, treba preuzeti odgovornost, pa i javnosti saopštiti da Šarić nije izvršio neko krivično djelo. Sud nije ni ušao u ocjenu činjenica i dokaza, već je to izbjegao. Prešao je odmah na pravnu ocjenu djela i tu našao problem, kojeg zapravo nije bilo”, kategorična je ona.

Komentarišući često poništavanje presuda, Čarapić je ocijenila da Apelacioni sud “primjenjuje rezone nepoznate sudske prakse, kao što su, pored Šarića, slučajevi Bukovica i Zavala. “Ti pravni rezoni su za mene neprihvatljivi i nedosljedni. Opredijelili smo se da

uz godišnji izvještaj o radu Tužilaštva u prilogu obrazložimo ovakve slučajeve pred parlamentom”, naglasila je ona.

DISCIPLINSKI POSTUPAK PROTIV TUŽIOCA I ZAMJENIKA Pošto su se pojavile sumnje o neprofesionalnom postupanju Tužilaštva u slučaju hapšenja oca i sina Škerović u Baru, kao i sumnje o navodnoj korumpiranosti barskog tužioca, Čarapić je objasnila da je sprovedena kontrola i saopštila rezultate - odlučeno je da se protiv barskog osnovnog državnog tužoca i njegovog zamjenika pokrene disciplinski postupak.

“U slučaju Rajka Škerovića, kod kojeg je nađena veća količina oružja, tužilac je dao nestručno uputstvo policiji. Za posljedicu imali smo pogrešnu kvalifikaciju tih činjenica, koje su tužiocu bile na raspolaganju. To pogrešno uputstvo odrazilo se i na pogrešan stav da li ima osnova za zadržvanje ili ne. Nestručnost je u tome što je tužilac dao uputstvo policiji da za pronađeno oružje tre-

ba da se protiv Rajka Škerovića pokrene prekršajni postupak, jer je fakat da je imao oružane listove koji su odavno istekli. Po ranijoj sudskoj praksi koja je nastala na osnovu starih propisa, takvo postupanje se zaista tretiralo kao prekršaj. Već više od godinu to se ne može tretirati kao prekršaj, već kao krivično djelo. To tužiocu očigledno nije bilo poznato”, navela je ona, pojašnjavajući da je riječ o zamjeniku tužioca, koji je međutim bio u komunikaciji sa osnovnim tužiocem.

Propusti su, kako je pojasnila, bili i kod policije, koja je o oružju obavijestila Osnovnog, a o drogi Višeg državnog tužioca, te je došlo do potpune zabune. U tom slučaju grešku je napravio i sudija za istrage, koji im prvobitno nije odredio pritvor. “U posljednje vrijeme imamo problema kada su u pitanju prijedlozi za određivanje pritvora.

Za tužioca, to je ozbiljan problem da u početnoj fazi, sa što manje uticaja sasluša svjedoke. Svjedoci su naš kapital, a sva kasnija svjedočenja pokušavaju se razgraditi. Iz važnog u važni predmet, mi imamo nerazumijevanje suda”, tvrdi ona.

OPTUŽNICA ZA IGRE NA SREĆU? Čarapić je kazala da i dalje istražuje slučaj Vijesti u vezi sa navodnim uticajem na berzanske poslove. Na konstataciju urednika Darka Šukovića da postoji WAZ-ov interni izvještaj iz 2006, u kojem je utvrđeno postojanje crnih kasa, koje su punjene nezakonitom prodajom oglasa, ali i novina na privatnim trafikama, prodajom roto-papira, ploča, ona je odgovorila: “Imamo informacije, koje provjeravamo i uputili smo ih njemač-

kim pravosudnim organima. Nijesmo zadovoljni odgovorom. Nijesmo odustali.”

Kada je u pitanju prijava protiv TV Vijesti u vezi sa organizovanjem igara na sreću, ona je kazala da će uskoro biti donijeta odluka Tužilaštva.

J.M.

ª Bijelu knjiguº tek počela da čita Čarapić je kazala da je tek prije nešto manje od dva mjeseca dobila Bijelu knjigu organizovanog kriminala u Crnoj Gori, iako je ona nastala prije nekoliko godina. Na pitanje da li je znala ranije da postoji, ona je odrečno odgovorila. “Tek sada smo dobili ‘popis’ tih kriminalnih grupa, sa njihovim personalnim sastavom.

Kada je u pitanju postupanje odnos Tužilaštva prema vođama i članovima kriminalnih grupa u Baru, detaljno smo istražili postupanje i osnovnog i višeg tužilaštva. Imamo solidnu statistiku.

Dosta je optužnih akata pred sudom, ali doduše mnogo manje presuda”, ocijenila je ona.

Ne želi v.d. status u Tužilaštvu Čarapić je, na pitanje da li želi još jedan mandat na mjestu Vrhovnog državnog tužioca, odgovorila da je mnogo važnije od tog pitanja, da se Tužilaštvo poštedi v.d. stanja na ovoj funkciji, jer ono nije podobno za takvo stanje. “Treba što prije ući u proceduru imenovanja novog tužioca, donošenje odluke od Tužilačkog savjeta o raspisivanju javnog oglasa. Javni oglas traje 15 dana i to je prilika za sve one osobe, koje su spremne da se kandiduju za tu funkciju i konkurišu. Da li ću ja biti jedan od kandidata, odlučiću tokom tog procesa. Biću iskrena, moja odluka zavisiće od toga da li će izbor novog tužioca biti vezane za novi Ustav ili će se tužilac u novom mandatu birati po starom Ustavu. Ukoliko odlučim da se kandidujem, vjerujem da sam zaslužila još jedan mandat na osnovu postignutih rezultata. Tužilaštvo je zaslužilo da mu se priznaju rezultati koji su nesporno postignuti u prethodnih pet godina”, sigurna je Čarapić.

Ranka Čarapić

ISPITIVANJE U TUŽILAŠTVU

Kusovac optužio Konjevića za šikaniranje i pritiske Odgovorni urednik Pobjede nije želio da otkrije kako je došao do tajno snimljenog razgovora ministra unutrašnjih poslova i biznismena Čeda Popovića Odgovorni urednik dnevnika Pobjede Srđan Kusovac juče je u svojstvu građanina u Osnovnom državnom tužilaštvu dao izjavu o okolnostima, pod kojima je prije deset mjeseci objavljen transkript razgovora između aktuelnog ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića i biznismena Čeda Popovića.

Pozivajući se na Zakon o medijima, Kusovac je pred zamjenikom osnovnog tužioca Eniskom Bakovićem odbio da otkrije kako je došao do spornog snimka razgovora, nakon kojeg je Popović zbog navodnih prijetnji ranije odgovarao pred Područnim organom za prekršaje.

Kusovac je tom prilikom ocijenio da njegovo pozivanje u Tužilaštvo smatra pritiskom ministra Konjevića na njega lično i na Pobjedu. “Po-

zvan sam u Tužilaštvo, deset mjeseci nakon što je tekst objavljen u Pobjedi i to u momentu dok traje parnični postupak između Popovića i Konjevića. Moje pozivanje u Tužilaštvo smatram flangrantnom zloupotrebom službenog položaja Raška Konjevića, kao i potpunu instrumentalizaciju ozbiljne državne institucije, kakvo bi Tužilaštvo trebalo da bude. Smatram nedopustivim, u demokratskoj državi koja pretenduje da postane članica Evropske unije, da jedan profesionalni političar rješava svoje lične probleme šikanirajući ljude koji, javni posao, rade uredno i po zakonu”, rekao je Kusovac.

On je objasnio da je procijenio da je postojao javni interes da stenogram telefonskog razgovora bu-

de objavljen, jer je navodno Konjević tvrdio da mu je Popović prijetio, zbog čega je protiv njega bila podnijeta prekršajna prijava.

“Tonski snimak razgovora, koji sam posjedovao i objavio, dokazuje suprotno. Naime, na snimku se čuje da je prijetnje izrekao Konjević, koji je Popoviću rekao: “nemoj da zovem direktora policije i ministra unutrašnjih poslova, da te uhapse”.

Zbog svega toga, stekli su se javni interesi da tekst bude objavljen.

Svaki medij na svijetu dobija podatke na raznorazne načine i to je u prirodi medija. Novinari i urednici medija odlučuju šta će od tih informacija objaviti. Tako sam i ja odlučio, da to objavim. To sam učinio isključivo iz principijelnih razloga i prkosa bahatom predstavniku iz-

Kusovac juče ispred zgrade Osnovnog državnog tužilaštva vršne vlasti, koji me već duži period šikanira”, istakao je Kusovac.

Kusovac je juče bio upitan da li je u vezi sa spornim snimkom imao bilo kakve konflikte sa nekim iz Uprave policije ili Agencije za nacionalnu bezbjednost, koje su jedino ovlašćene za tajno snimanje telefonskih razgovora putem mjera tajnog nadzora. Međutim, on nije želio da odgovori na to pitanje.

S obzirom da je u spornom tekstu od 18. maja Kusovac objavio da mu je snimak ustupio Popović, on je juče to pojasnio na sljedeći način: “To ne znači da mi ga je on lično predao u ruke, već da je to mogao da uradi i posredstvom neke treće osobe i da mi to neko drugi dostavi i kaže da mi to šalje Čedo Popović, jer ja u tom trenutku Popovića nijesam poznavao.”

J.M.

Aktuelno 13

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

AFERA ª ZAVALAº

Sudija pobrkala stari i novi Krivični zakonik Advokati u predmetu “Zavala” zadovoljni odlukom Apelacionog suda da ukine prvostepenu presudu Nekoliko dana nakon što se crnogorska javnost pobunila zbog odluke Apelacionog suda da obori presudu bjelopoljskog Višeg suda u procesu protiv Duška Šarića, istu odluku ovaj sud donio je i u predmetu “Zavala”.

Advokati odbrane u ovom predmetu ipak, sigurni su da je odluka drugostepenog suda jedino zakonito rješenje u konkretnom slučaju.

Branilac Rajka Kuljače, Borivoje Borović kazao je za DN da je ovakva odluka Apelacionog suda bila izvjesna. “Očekivali smo takvu odluku. Odbrana je odavno ukazivala da sudija Valentina Pavličić ne poznaje zakon”.

Komentarišući presudu Apelacionog suda advokat Zdravko Begović, branilac Dragana Sekulića kome će se ponovo suditi zbog zloupotrebe službenog položaja i podstrekavanja u izvršenju tog djela, kazao je da je riječ o velikoj grešci suda zbog koje se drugostepeni sud nije ni upuštao u ocjenu činjenica iz prvostepene presude. “Apelacioni sud nije se ni upuštao u razmatranje prvostepene presude već je samo konstatovao da sud nije primijenio zakon koji je važio u vrijeme

izvršenja krivičnog djela. Ovakav propust suda zaista je nedopustiv i u mnogo manje značajnim predmetima od ovog”, kazao je Begović.

I za advokata Novaka Ražnatovića koji u predmetu zastupa interese Sretena Tomovića, ovakva odluka je očekivana. “Odluka Apelacionog suda je očekivana i mi smo upravo u žalbi tražili ukidanje prvostepene presude. Postupak će poče-

ti iznova i vidjećemo šta će biti njegov ishod”, kazao je on.

Prvostepenom presudom jedne od najvećih korupcionaških afera u Crnoj Gori, budvanski funkcioneri na čelu sa Rajkom Kuljačom i Draganom Marovićem osuđeni su na ukupno 30 godina i šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja, pomaganja ili podstrekavanja u vršenju tog krivičnog djela.

U ukidnom rješenju stoji da je prvostepena presuda “zahvaćena bitnom povredom odredaba krivičnog postupka, jer je izreka presude nerazumljiva i nema razloga o odlučnim činjenicama zbog čega se, za sada, ne može ispitati. Naime, iz izreke prvostepene presude ne može se sa sigurošću utvrditi koji je Krivični zakonik prvostepeni sud primjenjivao. S tim u vezi, nejasno je i kako je državni tužilac kvalifikovao radnje optuženih po zakonu koji nije bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela”, navodi se, između ostalog, u presudi Apelacionog suda.

S.K.

Marković nezadovoljan Da se previše često obaraju presude iz oblasti organizovanog kriminala i ratnih zločina, saglasan je i ministar pravde i potpredsjednik Vlade Duško Marković.

“Bez obzira što odluka nije pravosnažna, to možete stvoriti percepciju o neodgovornosti ili nestručnosti, a u krajnjem i da li u Crnoj Gori imamo obezbijeđenu pravnu sigurnost”, izjavio je Marković. Dodao je i da će pravosnažna presuda dati odgovor na pitanje gdje je odgovornost za takvo stanje, na Višem ili na Apelacionom sudu.

Čarapić: Sudija dobro odradila posao Vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić u emisiji „Živa istina“ na Atlas televiziji ocijenila je da je sudija Valentina Pavličić stručno i profesionalno odradila posao.

“Milslim da je sudija, koji je postupao u tom predmetu, Valentina Pavličić zaista radila u tom predmetu vrlo profesionalno. Oduprla se brojnim pritiscima, koje smo osjetili u slučaju Zavala.

Opstrukcije su bile od samih okrivljenih, branilaca i svjedoka, koji su dolazili vrlo pripremljeni na saslušanja”, kazala je ona, dodajući da u tom postupku, ipak, nije bilo političkih pritisaka.

Rajko Kuljača sa advokatom Borivojem Borovićem

PRESUDA

RASPRAVA

Desetorica optuženih u akciji “Toronto” juče su poslije godinu i dva mjeseca od hapšenja oslobođenih optužbe da su stvorili kriminalnu grupu, koja je djelovala na području Srbije, Kosova, Crne Gore i Albanije i da su počinili krivična djela falsifikovanje isprava, nedozvoljen prelazak državne granice i krijumčarenje ljudi. U presudi, koju je izreklo specijalno vijeće sudije Šefkije Đeševića pobijena je i teza tužilaštva da je Željko Krgović vođa ove kriminalne grupe.

“Pažljivom analizom dokaza nije se moglo utvrditi da su, kako je optužnica naznačila, optuženi izvršili krivično djelo na organizovan način, niti da je Krgović vođa, a ostali članovi kriminalne grupe. Zato je Željko Krgović osuđen na godinu dana zbog faslivikovanja isprava, a Arifa Kolić na uslovnu kaznu od četiri mjeseca na godinu dana zbog pomaganja u fasifikovanju isprava. Ostali optuženi su oslobođeni. Svima koji su bili u Istražnom zatvoru, ukinut je pritvor, kao i za one kojima je suđeno u odsustvu”, saopštio je sudi-

Na jučerašnjoj raspravi “Reforma sudstva” na kojoj je predstavljen godišnji izvještaj o radu sudova, koji je uradila NVO Građanska alijansa (GA), predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica kazala je da je sudstvo ažurno i efikasno. S tim je djelimično saglasna i GA, ali iz ove organizacije, kao i iz EU, ukazuju na problem zatvorenosti sudova.

Kako bi potvrdila navode o efikasnosti, Medenica je juče iznijela statističke podatke za minulu godinu. “Crnogorsko sudstvo je ažurno, a time i u potpunosti efikasno, jer je u prošloj 2012. godini smanjilo zaostak predmeta iz 2011. i ranijih godina za cijelih 71,30 odsto. Sada takvih predmeta ima svega 10.474.”, kazala je ona.

Iako je ranije bilo polemika da pojedini slučajevi predugo traju, istraživanje GA pokazuje da se praksa znatno promijenila.

“Nijesmo zapazili žaljenja kada je posrijedi dužina postupaka”, kazao je na jučerašnjoj raspravi Siniša Bjeković, autor izvještaja GA o radu sudova. Navedeno je potvrdila i Medenica, tvrdeći da se preko 40 odsto predmeta završi u roku od tri mjeseca.

“Od 42,30 odsto slučajeva se završi u roku od tri mjeseca, šest mjeseci traje 17,58 odsto, a preko jed-

Nijesu organizovali Medenica tvrdi da su sudovi efikasni kriminalnu grupu ja Đešević.

Optužnica je podignuta protiv bjelopoljaca Željka Krgovića (50) i Suada Nišića ( 53), koji je u međuvremenu pušten da se brani sa slobode, kao i Alberta Dedvukaja ( 33) iz Tuzi, Zvezdana Drakuloviću (60) iz Plava i Samira Kastaratija (33) iz Peći. Optuženi su i Fazliju Kolikaj ( 48) iz Ljubinje u Makedoniji, negova sugrađanka Arifa Kolić (55), Rahmanu Zverotić (53) iz Berana, Blerim Zekaj (25) iz Peći i Genzi Morina (30) iz Đakovice, koji se nalaze u bjekstvu.

Prema navodima optužnice kriminalna grupa se, kako se sumnjalo, u dužem periodu bavila kontaktiranjem većeg broj osoba, pretežno sa Kosova ili onih deportovanih iz zemalja Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, za koje je potom izrađivala falsifikovane pasoše, vozačke dozvole i lične karte i time im omogućavala nezakonit prelazak državne granice.

Nakon saopštavanja presude zamjenik specijalnog tužioca Hasan Lukač je najavio žalbu, u roku od 15 dana Apelacionom sudu Ctne Gore.

S.M.S.

Marković i Medenica

ne godine samo 18,25 odsto”, navela je ona.

Bjeković je ukazao i da bi kritike novinara, koje se odnose na onemogućavanje rada medija i dostupnost informacijama u sudovima, trebalo ozbiljno shvatiti.

Za novinarske pritužbe, rješenje je iznio šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič.

“Presude svih sudova bi trebalo da budu dostupne javnosti. Sve sudske presude uključujući i njihova obrazloženja trebalo bi redovno da se objavljuju na on-line portalima kako bi bile dostupne svim zainteresovanim građanima”, kazao je on.

Ministar pravde Duško Marko-

vić, iako navodi da je u prethodnoj godini, na polju reforme pravosuđa urađeno mnogo, kaže da bi najveći iskorak bio promjena Ustava.

“Na parlamentu je da odluči, ali su moja očekivanja da ćemo uspjeti da pokažemo političku zrelost i demokratski kapacitet kako bismo izmjenama Ustava u ovoj godini krunisali našu višegodišnju reformu pravosuđa.”

Iz Građanske alijanse poručuju da se pretpostavka nevinosti i dalje ne poštuje, te da nerijetko mediji konstrušu sudske procese i utiču na tok suđenja. Vrh sudstva i to vidi kao veliki problem, koji bi trebalo sankcionisati.

S.K.

14 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

vanDalizam

Oštećen spomenik na Pobrežju

TenDerska komisija

Timovi za kapitalne i turističke projekte Tenderska komisija za valorizaciju turističkih lokaliteta usvojila je juče Plan rada za ovu godinu i definisala prioritetne projekte i rokove za pripremu tenderske dokumentacije.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma je saopšteno da su na konstitutivnoj sjednici Tenderske komisije, u cilju efikasnijeg rada, formirani radni timovi i određeni njihovi koordinatori prema nekoliko tematskih cjelina.

“Formirani su radni timovi za kapitalne i turističke projekte, valorizaciju lokaliteta bivše vojne imovine i projekti obuhvaćeni planskim dokumenatima od posebnog značaja”, navodi se u saopštenju.

Tenderske komisije zadužena je za valorizaciju turističkih lokaliteta,

kao što su Ada Bojana, Velika plaža, Vojno-turistički kompleks Valdanos, hotelsko turističko preduzeće (HTP) Ulcinjska rivijera, Žabljak Crnojevića i Vranjina sa Lesendrom na Skadarskom jezeru.

Komisija će se, između ostalog, baviti i valorizacijom vojno-turističkog kompleksa Ostrvo cvijeća i zemljišta Prevlaka u Tivtu, kao i kasarne Mediteran i “Radoje Dakić” na Žabljaku.

Tenderska komisija za valorizaciju turističkih lokaliteta formirana je odlukom Vlade od 27. februara i predstavlja kontinuitet u realizaciji obaveza iz djelokruga rada predhodne Tenderske komisije za turizam. Njen djelokrug je proširen za određeni broj novih valorizacionih projekata.

B.B.

Spomen ploča posvećena žrtvama ratova 1991-2001, preksinoć se našla na meti nepoznatih vandala.

Ona je postavljena u parku na Pobrežju, u julu 2011. godine. Od tada, ovo je treći put da napoznati počinioci oštete spomenik.

Forum Bošnjaka najoštrije je osu-

dio taj gnusni čin i pozvao nadležne da rasvijetle kome smeta sjećanje na nedužno stradale devedesetih.

“Pozivamo Ministarstvo unutrašnjih poslova, policiju, istražne i sudske organe da ne čekaju da im se vandali sami prijave, već da ih, konačno, pronađu i adekvatno kazne”,

kaže se u saopštenju.

Istovremeno, Forum Bošnjaka Crne Gore se zahvaljuje Sekretarijatu Glavnog Grada Crne Gore, koji je prvi i zasada i jedini, u dogovoru sa projektantom Spomen obilježja, pokrenuo aktivnost na njegovom trajnijem saniranju.

A.G. - M.O.

Đukanović sa pripravnicima

Nema više povlastica bez znanja Premijer Milo Đukanović je poručio starješinama državnih organa da je njihova obaveza da se posvete pripravnicima i da sva svoja znanja i umjeća nesebično podjele sa mladim ljudima, ponavljajući da u državnoj administraciji neće više biti nezamjenjivih.

“Moramo lomiti stereotipe i praksu u kojoj ljudi sa dugim stažom, bez škole i radnih navika, neljubazno dočekuju mlade i sposobne ljude i nanose štetu tim ljudima i svojoj državi i ometaju tempo njenog demokratskog i ekonomskog razvoja. Odgovornost za to snose starješine državnih organa. Nama nema i neće više biti nezamjenjivih, ako želimo naprijed i ako želimo da nam svima bude bo-

Pojašnjenje Nakon teksta koji su DN objavile 26.03.2013.godine o tuči gimnazijalaca u Tuzima pod nazivom “Sukob starijih na groblju nastavili gimnaziljalci u školi”, Nua Gojčaj otac lakše povrijeđenog dječaka kazao je da njegov sin ima 18, a ne 20 godina, kako je rečeno DN. “Moj sin Nika ima 18 godina, i rođen je 22.07.1994.godine”, pojasnio je Gojčaj.

S obzirom da iz škole nijesu odgovarali na pozive DN, zbog neažurnosti sajta u tekstu se navodi da je direktor gimnazije umjesto Semir Ljaljević, Marko Berišaj. Niame, na sajtu škole i dalje u rubrici direktor stoji ime Berišaja.

lje”, kazao je Đukanović prilikom susreta sa pripravnicima koji su u okviru Vladinog programa “Stručno osposobljavanje” zaposleni u državnoj upravi. Đukanović je kazao da u javnosti postoje stereotipi i zablude, te da se državna uprava smatra prestižnim segmentom javne službe.

“Ti poslovi garantuju određene beneficije i sigurnost, ali ozbiljne države ne dozvoljavaju sve to, ako se do kraja neće zaslužiti profesionalnim odnosom i znanjem”, kazao je premijer i naglasio da to moraju znati svi oni koji žele da postanu dio sistema državne uprave.

Pripravnicima je poručio da država računa na sve one koji su posve-

ćeni poslu, koji žele stalno da se usavršavaju i koji su lojalni svojoj državi.

On je kazao i da država, kao najveći poslodavac, mora usaglasiti mogućnosti obrazovnog tržišta sa potrebama tržišta rada i osavremeniti državnu upravu za proces integracija.

Na početku susreta, pripravnik Andrej Nedović kazao je da je aso-

cijacija za uspješnog čovjeka najčešće Donald Tramp, ali da mi ne moramo ići do Amerike da bismo to vidjeli.

“Milo Đukanović je za predsjednika Vlade izabran na svoj 29. rođendan, bio je najmlađi premijer u Evropi, a danas je jedan od najcjenjenijih državnika. Presudno je uticao i da mirnim i demokratskim putem ob-

novimo našu državu Crnu Goru”, kazao je Nedović koji je zaposlen u Đukanovićevom kabinetu.

Nekoliko stotina pripravnika u staroj zgradi Vlade prisustvovalo je dvadesetominutnom događaju koji je, prema riječima premijera, bio najvažniji u kalendaru njegovih brojnih obaveza.

B.B.

oDBor

Bez tačnog broja djece sa invaliditetom U Crnoj Gori 10 odsto mališana je siromašno, dok ne postoji precizna statistika koliko je djece sa invaliditetom, saopšteno je juče na sjednici Odbora za ljudska prava i slobode koji je razmatrao nekoliko izvještaja o ljudskim pravima u Crnoj Gori.

“Najranjivija populacija koja je izložena siromaštvu su djeca do pet godina, a najizloženija su mu, prema našim podacima, djeca sa sjevera”, kazala je Rajka Perović iz Centra za prava djeteta predstavljajući “Izvještaj o stanju dječjih prava”.

U Crnoj Gori je učinjen napredak u inkluziju djece sa invaliditetom, ali se mora dosta raditi na

određivanju tačnog broja te djece, ocijenio je šef predstavništva

UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks istakavši da novinari moraju biti odgovorniji kada izvještavaju o djeci, i da se moraju poštovati njihova prava.

“U Crnoj Gori ima više od 4.000 ljudi, uglavnom interno raseljenih osoba, koje nemaju državljanstvo nijedne države, i to se mora popraviti usvajanjem određenih zakon”, kazala je Indumanti Mohandas iz UNHCR-a i istakavši da se mora popraviti stanje u kampu Konik.

Prema ocjeni direktor Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica Željka Šofranca Crna Gora je lider u rješavanju statusa raseljenih osoba na Balkanu.

“Volio bih da UNHCR ne barata

sa podacima da u Crnoj Gori ima više od 4.000 osoba koji su apatridi, jer su ti podaci proizvoljni”, naglasio je on i pojasnio da najveći problem sa dokumentima imaju Romi, njih 90 odsto, koji su raseljeni sa Kosova i “nemaju u toj zemlji ni dokumenta ni imovinu, ili ih kriju da bi uživali dvostruka prava”.

Dosta institucija u Crnoj Gori nepristupačno je za osobe sa invaliditetom, a u protekle tri godine u Fond za rehabilitaciju uplaćeno je 18,2 miliona eura, od čega je, kazala je poslanica SNP-a Snežana Jonica samo milion iskorišten za zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

J.V.Đ.

Aktuelno 15

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

Gašenje ili opstanak

Elektronskim medijima neophodna pomoć države

Komercijalni elektronski emiteri ponovo su na okruglom stolu pozvali nadležne organe da snize cijene usluga kako bi se izbjeglo gašenje nezavisnih televizijskih kuća

R

adio-difuzni centar (RDC) i Agencija za elektronske medije (AEM) treba da snize cijene usluga kako bi se izbjeglo gašenje nezavisnih elektronskih medija, ocijenjeno je na okruglom stolu u Podgorici. Okrugli sto na temu Gašenje ili opstanak crnogorskih medija organizovali su Asocijacija komercijalnih medija (AKEM) i Udruženje nezavisnih elektronskih medija (UNEM).

Asocijacija komercijalnih medija (AKEM) i Udruženje nezavisnih elektornskih medija ocijenili su da bi Agencija za eletronske medije (AEM) i Radio difuzni centar (RDC) trebalo da snize cijene usluga kako bi se izbjeglo gašenje nezavisnih elektronskih medija.

Predsjednik AKEM-a Slavko Mandić rekao je da su mediji u Crnoj Gori dovedeni do krajnje granice izdržljivosti.

“Cijene RDC-a su previsoke. To smo zaključili iz analize računa koju nam dostavlja svakog mjeseca, ali i analizom troškova koje pravi radi vlastite udobnosti i privilegija koje se finansiraju i od naših sredstava”, rekao je on.

Kada je riječ o AEM, potrebno je, prema riječima Mandića, razmotriti troškove za koje ima osnova da budu manji i da se, kako je dodao, pojača mjera kontrole prava emitovanja programa stranih emitera.

Takođe, kazao je on, i obezbjeđenje recipročnih uslova za rad crnogor-

skih emitera u inostranstvu.

Mandić je mišljenja da je neophodno Vlada formira nezavisnu komisiju koja bi se bavila isključivo analizom troškova RDC-a i AEMa i visinom cijena usluga elektronskim medijima.

“Potrebno je da prestane pritisak na elektronske medije do donošenja zaključka komisije za pronalaženja rješenja i stvaranju uslova koji bi doveli do opstanka i održivosti elektronskih medija u skladu sa tržišnim načinom poslovanja”, kazao je on.

Mandić je naveo da RDC i AEM ne naplaćuju nadoknadu troškova koje stvara Javni servis.

“Ti su troškovi prebačeni na leđa komercijalih emitera, što je potpuno neprihvatljivo”, rekao je Mandić.

Kada je u pitanju podrška medijskom pluralizmu, Mandić je ocijenio da je potrebno da se sprovedu svi zakonski mehanizmi prema Zakonu o elektronskim medijima i da se, kako je naveo, konačno po-

Nezadovoljni “previsokim” cijenama RDC-a

vede računa o stvaranju crnogorske produkcije.

“Neoophodno je da se osnuje Fond za medijski pluralizam. Predlažemo da se dio prihoda od igara na sreću gdje, ubijeđeni smo, ima koruptivnih radnji, izmjesti u AEM gdje bi posebna komisija vršila raspodjelu na osnovu konkursa”, rekao je Mandić, dodajući da je potrebno prihode Fonda dopuniti sredstvima od taksi koje bi se obračunavale prilikom registracije automobila.

On je pozvao sve elektronske medije da ne plaćaju zaostale dugove, “čak i po cijenu isključivanja iz etra dok se ne steknu normalni uslovi za funkcionisanje elektronskih

medija”.

Direktor AEM Abaz Džafić kazao je da oni podržavaju inicijativu emitera za formiranje Fonda, ali je istakao da u Zakonu nije definisano kako bi taj fond mogao da se finansira niti ko bi trebalo da raspolaže tim sredstvima. Džafić je istakao da u toj agenciji ne prihvataju priču o rasipništvu.

“Agencija je napravila jako veliki napor kada je u pitanju smanjenje cijena. Za nacionalnu mrežu za radio, cijena je najniža u Crnoj Gori u odnosu na region i Evropu”, rekao je Džafić.

Predstavnik UNEM-a Miodrag Strugar kazao je da interes države

treba da bude medijski pluralizam.

“Visoke takse guše medije, njihov broj se smanjuje. Zajednički cilj treba da bude da se doće do održivog načina”, rekao je on.

Prema riječima Strugara, potrebno je da postoje domaći fondovi koji će pomoći da se medijski pluralizam razvije.

Direktor Radija Montena Dragan Bulajić kazao je da nijedan radio, koji ima informativni program, ne može da opstane ukoliko takse RDC-a i AEM-a i dalje budu visoke.

“AEM ne štiti elektronske medije, a oni su posebno ugroženi od pojave kablovskih oparatera. Ako im se ne pomogne, prijeti im gašenje”, ocijenio je on.

Prema riječima Bulajića, “stranim medijima je lagodnije da rade u Crnoj Gori nego crnogorskim”.

Ana Vukčević iz Agencije za elektornske komunikacije i poštansku djelatnost kazala je da je ta agencija izašla u susret medijima kako bi ih rasteretila plaćanja naknada za frekvencije namijenjenih za radio-difuznu službu.

“Prema zakonskom okviru od 2010. godine crnogorski elektronski mediji su potpuno oslobođeni plaćanja naknade za korišćenje radio difuznih frekvencija”, rekla je ona.

B.B.

16 Aktuelno

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

USPON I PAd kOLAŠINSkE PRIVREdE

VATROGASCI

Od srijede štrajk pred Vladom

Veletrgovina-posrnuli gigant Treća kompanija po visini bruto - produkta u Crnoj Gori i jedna od 30 firmi sa prometom preko milijardu dinara u velikoj Jugoslaviji Vlahović sa radnicima ispred prostorija Veletrgovine

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja iz Nikšića koji dvanaest dana štrajkuju pred zgradom opštine, održali su juče zbor na kom su odlučivali o svojim daljim koracima.

Kako su objasnili, jednosatna okupljanja nijesu donijela pozitivne rezultate, te su prinuđeni da radikalizuju proteste. Vatrogasci će još tokom ponedeljka i utorka čekati da se eventualno uplati novac za njihove zaostale plate, a u srijedu će za Podgoricu.

“Još uvijek se niko nije udostojio da nam se makar obrati. Niko se nije okrenuo, ni da nam kaže ni ho-

će li ili neće biti tog novca. Odlučili smo da sačekamo do srijede, a onda ćemo ići pred Vladu, jer drugog rješenja nemamo“, saopštio je predsjednik sindikata Đoko Marković.

Po njegovim riječima, vatrogasci će tražiti prijem kod premijera Mila Đukanovića ili kod nekog iz Ministarstva finansija. Marković je objasnio da su prikupiljene adrese međunarodnih institucija koje se bave problemima Službi zaštite i spašavanja, koje će takođe angažovati.

Taj proces bi mogao da potraje, te se nadaju da će ipak situaciju pozitivno riješiti vlasti.

J.L.

mORSkO dObRO

Prijave protiv bespravne gradnje TIVAT - Nakon posljednjeg slučaja betoniranja protočnog mandraća u Kaluđerovini, o čemu su pisale Dneven novine, obilaskom obale na području obale od Đuraševića do Krašića u Tivtu, kontrolori preduzeća Morsko dobro, evidentirali su posljednjih dana tri nova slučaja bespravnog betoniranja obale i izgradnje privatnih mola i pristaništa.

Kako se navodi, radove prema i u moru izvodi Željko Petrović, sa napomenom da Petrović ima dozvolu Sekretarijata za uredjenje prostora i zaštitu životne sredine opštine Tivat da na parceli br.186 i 173/4 KO Krašići, “izvodi radove

na izgradnji objekta, tipa turistička vila.”

Prijavu za betoniranje i popločavanje dijela nekada prirodne kamenite plaže ispod Petrovićeve vile, ponovno prijavili Upravi za inspekcijske poslove.

Na dijelu obale u Đuraševićima kontrolori su 19. marta konstatovali da Labud Mihović izvodi radove na gradnji nove ponte, kao i Gojko Jokić kod konobe “Maestral”.

Pošto Morsko dobro nema upravne nadležnosti, slučajeve devastacije i uzurpiranja obale može samo da prijavi nadležnim inspekcijskim službama, što redovno i čini nakon kontrola obale.

Z.K.

KOLAŠIN – O usponu i padu kolašinske privrede, odnosno kako su poslovale Veletrgovina, Eksport drvo, Inpregnacija, Građevinar, industrijsko-zanatsko preduzeće, Transport, preduzeća iz oblasti zadrugarstva i poljoprivrede, turizma šumarstva i energetike, govori za DN Zoran Rakočević, danas advokat, a koji je u to vrijeme, šezdesetih godina, bio načelnik za privredu i finansije, nakon toga u svojstvu sekretara obavljao funkciju u Opštini, a u periodu od ‘63. do ‘73. bio zamjenik direktor preduzeća Veletrgovine u vrijeme njenog najvećeg uspona i razvoja i koji je imao prvu kompaniju za konsalting usluge u Crnoj Gori.

“Veletrgovina” je osnvana 1954. godine i obavljala je djelatnost prometa građevinskog materijala na veliko, a svoju ekspanziju počinje nakon što je za njenog direktora imenovan Rajko Vlahović.

Kako je kazao Zoran Rakočević, u prvoj deceniji njenog rada najznačajnija je 1963. godina, kada je nakon zemljotresa u Skoplju donirala postradalom gradu značajne količine građevinskog materijala, a posebno drvne građe i kada je proglašena za jednu od deset zaslužnih firmi za obnovu Skoplja.

“Tada je Veletrgovina otvorila tržište prema Makedoniji, sa kojom je kasnije dugo i uspješno sarađivala. Zahvaljujući toj poziciji, dobila je ekskluzivno pravo na komplet-

nu proizvodnju cimenta, cimentare u Skoplju, i za osnivanje predstavništva poslovnog centra Makedonije. Zatim je, prateći intenzivni razvoj autonomne oblasti Kosova i Metohije, osnovala stovarište u Peći i Uroševcu, a poslovni centar u Prištini”, kazao je Rakočević.

U toj fazi razvoja Veletrgovina obavlja promet drvne građe, cimenta i dijelom drvne opeke koja se proizvodi u kolašinskoj ciglani, i sve to radi sa malom administracijom i skromnim uslovima u četiri poslovne prostorije na spratu gradske kafane Planinara.

“U tom periodu, tačnije, početkom 1965. godine u Jugoslaviji je sprovedena monetarna reforma denominacijom dinara i to u razmjeri jedan naprema sto i uvođenjem novog dinara kao platežnog sredstva. Ta reforma je bitno uticala na ekonomiju u cjelini. Neki subjekti su se slabo snalazili u takvoj situaciji, ali je Veletrgovina svojim planskim razvojem uspjela da upravo u toj godini ostvari brut-produkt od milijardu dinara i postala za duži period prvi i jedini kolašinski milijarder, treća kompanija po visini bruto - produkta u Crnoj Gori i jedna od 30 firmi sa prometom preko milijardu dinara u velikoj Jugosloviji”, kazao je Rakočević koji je u to vrijeme bio načelnik za privredu i finansije opštinske uprave.

Po riječima Rakočevića nakon takvog uspjeha direktor Veletrgovi-

O daljem razvoju Veletrgovine koja je za relativno kratak period postala jedna od najjačih radnih organizacija i poslovala na području čitave Jugoslavije, u narednom broju DN govoriće i sam direktor Veletrgovine Rajko Vlahović, kao i kako je 1997-8. godine doživjela slom, ova organizacija danas više ne postoji. Rakočević i Vlahović govoriće o ukupnom stanju kolašinske privrede, nekad uspješene kao i Veletrgovina.

Danas je od tih fabrika ostalo samo “groblje” kao pokazatelj nekih davnih zlatnih vremena kolašinske privrede. ne Rajko Vlahović je svrstan u najuži krug uspješnih crnogorskih privrednika koji su pokrenuli razvoj Crne Gore i to rame uz rame sa osnivačem i direktorom cetinjskog Oboda inžinjerom Nagibom Sinanovićem, direktorom Željezare Nikšić Dragišom Maksimovićem i direktorom industrija-import Titograd Momom Vešovićem.

“U isto vrijeme je dato nezvanično priznanje Vešoviću za oblast spoljne trgovine, a Rajku Vlahoviću za oblast unutrašnje trgovine, i odmah nakon takvih rezultata on je biran u savjet za unutrašnju trgovinu Savezne privredne komore, što je bilo od izuzetne važnosti za crnogorsku privredu.

OSUdA

Dok ne prođu izbori u opštini će biti muk KOLAŠIN – Nakon odluke predsjednika opštine Kolašin Darka Brajuškovića, da liši novinare bilo kakvih izjava u vezi sa radom lokalne samouprave dok se predsjednički izbori ne završe, oglasile su se i političke partije.

Bojan Zeković odbornik SDP u SO Kolašin ne vidi, kako je kazao, povezanost izbora za predsjednika države i redovnog rada opštine, a posebno ne vidi nadležnost predsjednika opštine Kolašin u sprovođenju tih izbora. On je mišljenja da život ne treba da stane tokom izbornog procesa, naprotiv, problemi sa kojima se suočava kolašinska opština tog su obima da se njima treba baviti intenzivno, a ne odlagati javni posao zbog partijske kampanje.

Zeković ističe mogućnost moguće da će podaci o primanjima i troškovima lokalnih funkcionera, i onih koji pripadaju vlasti, i onih koji su prešli u opoziciju, uticati na opredjeljenje građana, ali to nije nešto čime bi trebalo de se rukovodi predsjednik Opštine, i svakako nije razlog da se ti podaci skrivaju.

“Lokalna vlast, nažalost, ima kontinuitet skrivanja finansijskih po-

dataka od kolašinske javnosti. Podsjetiću da izvršna vlast pune dvije godine krije podatke o uređenju centralne gradske zone, najvećoj investiciji u našem gradu, iako je Skupština donijela zaključak da mi ti podaci, koje sam više puta tražio odborničkim pitanjem moraju biti dostavljeni”, kazao je Zeković.

Funkcioner DF Aleksandar Dožić tvrdi da se ova opština odavno prepoznaje po zabrinjavajućim podacima, a pritom se ne pominje neplaćanje poreza i doprinosa zaposlenih, nezakonito poslovanje opštine preko računa NVO, neracionalna i nesposobna uprava koja ne može da odgovori ni problemima ni potencijalnim investitorima, promašene investicije, i još mnogo toga što je nastalo kao produkt koalicije koja je na vlasti od 2006 godine.

“Tako da nedavanje informacija sredstvima javnog informisanja, a prije svega građanima Kolašina od strane predsjednika Brajuškovića, predstavlja kontinuitet pogubne i neodgovorne politike koja nas je dovela do ovakvog stanja”, kazao je Dožić, navodeći da je lokalnoj upravi neophodna promjena vlasti. Z.B.

Aktuelno 17

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

satjerani u kut

Država zanatlijama diše za vratom Surovo visoki porezi i slabe zarade, samo neki od razloga zbog čega zanati izumiru Seada Muslić Sadiković

O

bućari, krojači, časovničari, dimnjačari, kovači i stolari samo su neki od zanata koji polako izumiru. Nepisano pravilo koje se poštovalo je da se zanat porodično nasljeđivao. Danas to više nije tako.

BIJELO POLJE - Faik Martinović-Faja, kako ga Bjelopoljci od milja i zovu, obućarskim zanatom bavi se već više od trideset godina. On tvrdi da su zanati na izdisaju zbog sistema kakav vlada u našoj zemlji.

“Kako da opstanu kad mi država udari veliki porez, natovari obavezu samostalnog plaćanja osiguranja, stalno poskupljuje struju i još nam uveze jeftinu kinesku robu ili tačnije rečeno otpad? Sa strane kad neko dođe ne može da povjeruje koliko je narod osiromašio. Što ne bi taj živio ovdje, drugačije mu se ne bi moglo dokazat“, razočarano priča Martinović.

Kao glavnog krivca za polako nestajanje svog zanata Martinović obilježava državu.

“Godišnje država od mene traži 1.200 eura. Ja već dvije godine ništa državi ne uplaćujem, jer nemam para. Ranije kad sam imao posla i kad sam zarađivao, sve sam redovno uplaćivao i sad bih, ali nemam odakle“, sležući ramenima priča Martinović. Da bi mala privreda u bjelopoljskoj opštini opstala, kao rješenje Martinović predlaže oslobađanje zanatlija od dažbina.

“Ista ta država velikim gigantima otpisuje ogromne novčane dugove. Poreski obveznici im ni ne dolaze, a nama zanatlijama dišu za vrat. Neka pošalju čovjeka iz opštine da sjedi ovdje pored mene, pa neka im ponese moj dnevni pazar i neka im kaže može li od ovog posla da se živi i da još državi dajem.

Dnevno ne mogu da pazarim ni pet eura, a država mi dnevno obračunava 16 eura duga“, sa nevjericom priča Martinović.

On tvrdi da zanatlije ovom narodu dođu kao ispomoć.

“Ako ja zatvorim radnju, đe će onaj siromah da popravi obuću.

Ako mu padnu ili se izližu penčeta, a ja zatvorim radnju, on umjesto da da pet eura za opravku cipela, koje može nosit bar još sezonu, on mora kupit novu obuću“, zaključuje Martinović.

I bivši časovničar Edin Kurtćehajić imao je slične probleme, zbog

čega je odlučio da promijeni posao i postane ugostitelj.

“Tehnološki razvitak je od mene napravio tehnološki višak. Ljudi više ne nose ručne satove. Zamijenili su ih mobilnim telefonima. Čak više ne kupuju ni zidne satove, jer na svakom televizoru ima ugrađen digitalni sat. Šteta je što zanati nestaju“, kaže Kurtćehajić. On vjeruje da bi pospješivanjem zanatstva u Crnoj Gori i uređenjem te oblasti korist imala i država i zanatlije i njihove porodice.

“Ne možemo svi biti doktori i direktori, neko mora biti i tesar, pekar ili stolar”, kaže Kurtćehajić.

Iskustvo da praktično zatvori svoju kovačnicu ima i Bućko Šemović. Na njegovoj radionici odavno stoji natpis “Izdaje se“.

Vatru da ugrije željezo danas raspali jedino ako ga za uslugu za-

Ne isplati se popravljati kinesku radinost Martinović kaže da se u našu zemlju svaki dan na ovaj ili onaj način dopremi lijepo upakovano smeće.

“Kako je moguće da takva roba prođe carinu. Da li je iko ispitao kvalitet kineske robe. U moju obućarsku radnju ne uđe ni tri posto kvalitetne obuće. Narod za nju nema para. Često se dešava da mi donesu tu kinesku obuću da je popravim. Vjerujete mi na riječ više vrijedi ovaj moj patent nego ova čitava čizma“, sa razočaranjem priča Martinović i dodaje da mu je sve teže naplatiti svoj rad. mole prijatelji.

“Ne radim. Nikom više ne trebaju kovači. Na Biro rada i u socijalne slučajeve ponijelo me je ovo novo vrijeme“, priča Šemović.

Ulica od njegove kovačnice do Fajine obućarske radnje zove se

Najteže mu pada kada mu kinesku robu donesu na opravku.

“Da bih ja kinesku cipelu popravio moram prvo sve da odvalim, pa da je zakivam ekserima što nikad nijesam radio. To je obuća ko za mrtve, nek traje dok ga isprate na onaj svijet“, sa osmijehom nastavlja svoju već sad morbidnu priču Martinović pokazujući jednu kinesku cipelu koja mu je donešena na opravku.

“Kako ovo da popravim? A koliko da naplatim još je teže pitanje“, kaže on.

Radnička ulica. Prije tridesetak godina tu se mogao pronaći limar, automehaničar, staklorezac autoelektričar, električar, elektroinstalater, frizer i još po neko od zanatlija. U toj ulici je i gradski muzej. Zanatlija više nema. Jedino u muzeju.

Obućar Martinović: “Kad kažem da penčeta koštaju 4 ili 5 eura mušterija se naljuti i kaže da cipele može da kupi za pet eura kod Kineza“.

Živko (Perov) Kavarić preminuo 29. marta 2013. u 81. godini. Saučešće primamo u porodičnoj kući u selu Ponari 29. i 30. marta do 13 časova kada će se obaviti sahrana.

Ožalošćeni: sin Željko, kćerka Dragana, sestra Višnja, unučad Pero i Milena, bratanične Slavica, Ljubinka i Zdravka, sestričići Pero i Branko, sestrične Blagica i Rajka, snaha Dana, bratanići Milorad, Vlado, Danilo, Aco, Mijo i Čedomir, bratanične Anka i Sonja i ostala rodbina.

Dimitrije Kalezić preminuo 28.3.2013. u 85. godini.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 29.3.2013. od 10 do 16 časova i 30.3.2013. od 9 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: sinovi Milan i Ivan, snahe Berislava i Snežana, unučad Marko, Iva, Vasilisa i Luka i ostala rodbina.

Dragica (Dimitrija) Kalezić preminula 29.3.2013. u 85. godini.

Saučešće primamo u gradskoj kapeli u Baru 30.3.2013. godine od 9 do 13.30 časova. Sahrana će se obaviti istog dana u 14 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ožalošćeni: sinovi Milan i Ivan, snahe Berislava i Snežana, unučad Marko, Iva, Vasilisa i Luka i ostala rodbina.

BuDVa

Saobraćajni kolaps potjeraće turiste BUDVA – Radovi na izgradnji kanalizacionog kraka, kojim treba da se Budva poveže sa novim postrojenjem za tretman otpadnih voda, napravili su velike gužve i zastoje u saobraćaju, pa se na ulazak u Budvu i izlaz iz grada čeka i više od sat vremena. Hotelijeri traže od Opštine i bilo koga od investitora da ih godinu dana unaprijed obavijeste ukoliko je planirano izvođenje radova koje bi remetilo dolazak gostiju, kako ne bi ubuduće u tom terminu ugovarali aranžmane. Takođe su upozorili da je ovim radovima dovedena u pitanje predsezona, te traže da se radovi što prije okončaju. Nakon što je prokopan bulevar u Bečićima, od prije tri dana počeli su radovi i od Zavale ka Budvi, pa se saobraćaj

PREMINULI

odvija mjestimično jednom kolovoznom trakom.

Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović kaže da hotelijeri ne mogu da shvate i nije im jasno zašto se to sada radi, jer, kako kažu, znaju da ne mora ovako.”I mi smo imali potrebe u određenom vremenskom periodu, pa smo radili i kopali noću, dok je po danu sve funkcionisalo.

Ovako dobijamo nezadovljnog turistu, jer nam treba više vremena od Splendida do Slovenske plaže, nego Herceg Novog do Slovenske.

Od ovoga trpi, ne samo hotel, nego i cijeli grad“, upozorio je Radulović.

Sa druge strane, Opština poziva na stpljenje uz najavu da će se radovi izvoditi i tokom aprila N.L.

POGREBNE USLUGE

SUZA

NIKŠIĆ PODGORICA PLUŽINE ŠAVNIK Radno vrijeme 0-24 067

040/230-227, 068 /287-160, 063/201-968 069 Po najpovoljnijim cijenama u Crnoj Gori nudimo: - Prodaja pogrebne opreme, garderobe i nacionalne nošnje - Organizacija i obavljanje sahrana - Ekshumacija - Prevoz pokojnika u zemlji i inostranstvu - Izrada i montaža nadgrobnih obilježja - Slanje umrlica i pomena za dnevne novine - Izrada i širenje plakata - Fotografisanje i video snimanje - Odloženo plaćanje ili na rate

Radovi na bulevaru prema Zavali u jeku, predsezona dovedena u pitanje

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

18 Globus

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

PRESUDA

Vlahoviću 45 godina zatvora “Monstrum sa Grbavice”, kako je prozvan za vrijeme rata u BIH, maksimalnom kaznom osuđen za 60 od 66 tačaka optužnice

Dobitnici i gubitnici u spašavanju kiparskih banaka Banka Kipra će preuzeti osiguranu imovinu Kiparske narodne banke (Laiki).

Neosigurane štediše Laiki banke, oni čiji računi prelaze sumu od 100.000 eura, suočavaju se sa potpunim birsanjem svojih sredstava s obzirom da će se ova banka ugasiti Depoziti u kiparskim Depoziti do bankama (Jan 2013) 19.999 eura Ukupna sredstva 68,4 milijarde eura Depoziti preko Depoziti kiparskih €18.5bn 500.000 eura građana €28.7bn 26,3 mlrd eura Ruski depoziti 26-30 mlrd eura

€13.0bn Od 100.000 do 499.999 eura

Od 20.000 do 99.999 eura

€8.2bn

Ostali 12,1 mlrd eura

Osnovana 1901.

Zaposleni 2.300 Depoziti 17,9 mlrd eura (sep. 2012)

€6.7bn 361.000 računa na kojima je manje od 100.000 eura biće spašeni i ta sredstva će se prebaciti u Banku Kipra

€4.2bn

Nekvalitetni krediti

€7bn

Vlasnici 18.000 neosiguranih računa koji prevazilaze 100.000 eura vjerovatno će izgubiti sve

Neosigurani depoziti koji premašuju 100.000 eura u Banci Kipra biće zamrznuti.

Očekuje se da budu oporezovani nametom koji će ići i do 40 odsto

€15.3bn Depoziti 27,8 mlrd eura Osnovana 1899

Zaposleni 11.000

AUSTRALIJA

SARAJEVO - Sud Bosne i Hercegovine juče ujutro osudio je Nikšićanina Veselina Vlahovića Batka na 45 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti počinjene tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. Sud BiH potvrdio je 24. februara 2011. godine optužnicu protiv Vlahovića, koji je među žrtvama i u medijima poznat kao “monstrum s Grbavice”. Kazna koju je u petak izrekao predsjedavajući Sudskog vijeća, sudija Zoran Božić je maksimalna za krivična djela za koja se Vlahović tereti.

To je ujedno i najduža zatvorska kazna za ratne zločine izrečena u BiH. Vlahović je proglašen krivim za najmanje 30 ubistava, silovanje brojnih žena, kao i premlaćivanje, maltretiranje i pljačkanje nesrpskih civila. Optužnica je sadržavala 66 tačaka, a Vlahović je oslobođen optužbi po šest tačaka. Vlahović (43) nije reagovao na presudu, koju su članovi udruženja žrtava dočekali aplauzom. U optužnici se, između ostalog, navodi da je Vlahović, kao pripadnik paravojnih snaga tzv. Srpske republike BiH, a kasnije Republike Srpske, vršio progon civilnog nesrpskog stanovništva u sarajevskim naseljima Grbavica, Vraca i Kovačići, na području opštine Novo Sarajevo.

“Ubio je 31 osobu, oteo 14 ljudi koji se i dalje smatraju nestalim, silovao 13 žena”, kazao je u završnoj riječi tužilac Behaija Krnjić. Ranije je Krnjić rekao Sudu da je Vlahovićevo ime “sinonim za zlo”. Kako je navedeno u optužnici, Vlahović je u okviru progona na nacionalnoj, etničkoj i vjerskoj osnovi počinio ubi-

stva, odvođenja u ropstvo, silovanja, protivpravna zatvaranja, fizička i psihička zlostavljanja, pljačke, kao i prisilne nestanke civilnog nesrpskog stanovništva. U velikom broju slučajeva Vlahović bi upadao u stanove u kojima su živjele porodice nesrpske nacionalnosti, otimao dragocjenosti koje bi našao, nerijetko bi počinio silovanja, a muškarce je odvodio pa ih zatim ubijao. Posmrtni ostaci nekih od njegovih žrtava nikada nisu pronađeni. “Sva su ta djela počinjena na svirep i stravičan način, a sve je bilo praćeno hladnim i drskim ponašanjem, zbog čega su ga svjedoci prozvali mon-

strum sa Grbavice”, kazao je sudija Božić. Vlahović se po završetku rata u Bosni i Hercegovini skrivao u Crnoj Gori, gdje je zbog različitih krivičnih djela uhapšen, ali je 2001. godine uspio da pobjegne iz spuškog zatvora. Nakon toga se godinama o njemu ništa nije znalo, ali je u martu 2010. godine otkriven i uhapšen u Španiji, gdje se skrivao pod lažnim identitetom i sa bugarskim ličnim dokumentima. Španska policija uhapsila ga je zbog sumnje da je umiješan u oružane pljačke u toj zemlji, ali zbog težine zločina koje je počinio u Sarajevu odobreno je njegovo izručenje BiH.

Selo ustalo protiv Pjongjang spreman za napad na SAD Mekdonaldsa SIDNEJ - Baš kao i galsko selo u stripu o Asteriksu, jedna varoš nepokornih Australijanaca uspješno se odupire veoma moćnom osvajaču - Mekdonaldsu. Već dvije godine, Tekoma, gradić od 2.000 stanovnika, istočno od Melburna, govori “ne” čuvenom američkom lancu brze hrane koji je svojim restoranima osvojio gotovo cijelu planetu. Stanovnici Tekome su dosad uspjeli da, i bez “čarobnog napitka”, odole američkom gigantu.

U odbrani svog grada, oni koriste sve nenasilne metode: ulične proteste, onlajn peticije, mobilizacije putem društvenih mreža, a prošlog februara sjedište Mekdonaldsa u Australiji je doživelo invaziju baštenskih patuljaka. Brojni

ZAOŠTRAVANJE

su razlozi zašto stanovnici Tekome ne žele dolazak Mekdonaldsa, koji ovdje zovu “Maka”. Jedni strahuju da bi otvaranje Mekdonalds restorana poremetilo mir ovog ušuškanog gradića, dok su drugi zabrinuti zbog povećanja smeća, pa i vandalizma koji neminovno prate jedno takvo mesto. “Saznanje da ću živjeti na 400 metara od Meka mi se nimalo ne dopada”, kazao je jedan stanovnik Tekome u izjavi za Si-En-En. “To bi značilo više saobraćaja i više buke”, dodao je on, navodeći da je predviđeno da restoran bude preko puta lokalne škole i obdaništa. “To ne bi bio dobar primjer za našu decu”, zaključila je jedna prilično zabrinuta majka.

SEUL, PEKING - Lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un naredio je pripreme za eventualni raketni napad na SAD i američke baze na Pacifiku, kao odgovor na vježbe američkih bombardera. Naređenje je izdato poslije sastanka Kima sa generalima, koji je u noći između četvrtka i petka održan po hitnom postupku, javljaju agencije. Sjevernokorejski državni list “Rodong” objavio je juče fotografije na kojima je prikazan vrhovni vođa kako, tokom sastanka vojnog vrha, potpisuje nalog za pripremu za eventualni napad. List je tekst upotpunio mapama i grafikonima na kojima su istaknuti ciljevi napada, naveo je+ britanski “Telegraf”. Na fotografijama je prikazan plan eventualnog “kopnenog napada na mete u SAD” i putanje projektila koje će, prema procjeni jed-

nog sjevernokorejskog sajta, završiti na Havajima, u Vašingtonu, Los Anđelesu i Ostinu u Teksasu. U međuvremenu, u glavnom gradu Sjeverne Korje, Pjongjangu, održan je veliki miting podrške mogućem na-

padu na SAD, kom je prisustvovalo na desetine hiljada vojnika i civila - veterana, radnica i studenti, a svi su bili u vojnim uniformama. Međutim, sjevernokorejski vođa tom mitingu nije prisustvovao.

Globus 19

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

pROTiVTEžA zApAdA

Novi svjetski poredak?

Svjetska banka smatra da globalni ekonomski rast sve više zavisi od zemalja BRIKS-a U vrijeme početka samita zemalja BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) u fokusu su bila brojna pitanja o novom svijetu koji zemlje članice te grupe pokušavaju da izgrade, po svemu sudeći, bez zapada.

Ekonomski podaci pokazuju da zajednički bruto domaći proizvod (BDP) zemalja BRIKS-a čini 25 odsto svjetskog BDP-a, a u tim zemljama živi 40 odsto svjetskog stanovništva.

“Biće duhova u sobi na samitu BRIKS-a”, izjavio je stručnjak američke nezavisne donatorske grupacija GMF za Aziju Danijel Tvajning.

Jedan od njih je Amerika, koju su Indija, Kina i Rusija izdvojili kao važniju za njihove interese

od ostalih rastućih sila, zatim Indonezija, koja bi zbog demografskog i ekonomskog značaja mogla da bude članica BRIKS-a prije nego JAR, i konačno Meksiko, čija je dinamična ekonomija više integrisana u svjetsku od brazilske i koji se pita ko je ovlastio Brazil da zastupa Latinsku Ameriku.

Možda će upravo podjele među zemljama BRIKS-a, prije nego slaganja, ukazati na budućnost globalnog poretka, navodi Tvajning, osvrćući se na tenzije koje Kina ima s Brazilom oko trgovine, s Indijom oko bezbjednosti, a sa Rusijom oko polaganja prava Pekinga na globalno liderstvo.

“Priče o novom međunarodnom poretku pod vođstvom BRIKS-a su upravo to - samo priče. Dvije velike

demokratije u usponu u okviru te grupacije, Brazil i Indija, žele izmjene sadašnjeg poretka, a ne njegovo uništenje. Bez snažnog geopolitičkog oružja, samit BRIKS-a nije ništa drugo do suma njegovih djelova”, poručio je stručnjak GMF za transtalantske odnose, Danijel Kliman.

Još jedan stručnjak GMF iz Vašingtona, Endrju Smol, navodi da je odluka novog predsjednika Kine da, u okviru prve posjete inostranstvu nakon dolaska na vlast, otputuje upravo u zemlje BRIKSa, Rusiju i JAR, dobro isplanirana.

Budući da Peking očekuje nastavak tenzija sa SAD i susjednim azjiskim zemljama, on želi da naglasi značaj odnosa Kine sa drugim privredama u usponu, kao pandan lošoj spoljnopolitičkoj atmosferi u

regionu, čiji je dio.

Međutim, novi kineski predsednik Sji Đinping stiže u Durban u vrijeme sumnji da privrede u usponu zapravo imaju samo jedan zajednički cilj. Budući da SAD, EU i Japan vode trgovinske pregovore koji bi mogli da odrede globalne standarde za narednu deceniju i više, postoji rizik da međunarodni ekonomski poredak već klizi iz ruku Kine.

Samit BRIKS-a pružio je priliku Indiji da ojača svoj položaj među velikim zemljama u razvoju. Indija će sigurno igrati značajnu ulogu u razvoju Afrike, što je jedna od tema koje će se, bez sumnje, naći na dnevnom redu samita u Durbanu.

A u vrijeme kada SAD sklapaju potencijalno ključne ekonomske spo-

razume sa atlanskim i pacifičkim partnerima, Indija bi trebalo da razmisli da li želi da se veže za rivalski blok BRIKS, smatra stručnjak GMF iz Bostona, Druva Jaišankar.

Američka organizacija GMF promoviše jačanje prekoatlantske saradnje na rješavanju regionalnih, nacionalnih i globalnih izazova u duhu Maršalovog plana o obnovi poslijeratne Evrope. GMF podržava brojne inicijative za jačanje demokratije i doprinosi brojnim istraživanjima i analizama. Organizacija, sa sjedištem u Vašingtonu, prisutna je na obje strane Atlantika, s kancelarijama u Berlinu, Parizu, Briselu, Beogradu, Ankari, Bukureštu, Varšavi i Tunisu. GMF ima i manja predstavništva u Bratislavi, Turinu i Štokholmu.

SAJBER RATOVANJE

Mogu li hakeri postati vojne mete NATO pakta?

BRISEL - Pravni i vojni stručnjaci u sjedištu NATO-a diskutuju o tome mogu li kompjuterski hakeri postati vojni ciljevi.

Stručnjaci navode da je u toku jedan od najvećih napada na globalnu računarsku mrežu, koji utiče na brzinu pristupa internetu stotina miliona ljudi. Panel pravnih i vojnih stručnjaka u sjedištu NATOa u Briselu diskutuje o tome mogu li kompjuterski hakeri postati vojni ciljevi. Njihov izvještaj još nije usvojen, ali bi mogao oblikovati pravila sajber-ratovanja.Pravni i vojni stručnjaci cyber-ratovanje opisuju kao Perl Harbor interneta.

Onlajn napadi koje sponzorišu države mogli bi da paralizuju ili unište vojnu i civilnu infrastrukturu država, pa čak i uzrokuju smrt ljudi. Tako nešto strašno nikad nije realizovano. Ipak, vlade i kompanije širom svijeta sve su više zabrinute. Zato pravni i stručnjaci za

Mogući scenariji 1. Prvi primjer: Neko iz inostranstva preuzme kontrolu nad nuklearnom elektranom i uzrokuje topljenje jezgre.

Pravnici kažu da je ova vrsta napada toliko štetna da bi se to moglo smatrati oružanim napadom koji bi opravdao vojnu reakciju.

2. U drugom primjeru, viđenom u Južnoj Koreji prošle sedmice, nasajber ratovanje razmatraju moguće scenarije. Vulf Hejnštel Von Hejneg, koautor izvještaja o sajber ratovanju, kaže da će svako ko direktno učestvuje u neprijateljstvima postati legalan cilj, bez obzira na to je li on ili ona dio organizovane oružane grupe ili ne.

“To je jedina stvar koju priručnik navodi i taj stav dijele države

pad je oborio hiljade računara. To bi se moglo smatrati korišćenjem sile, ali ne nužno i pravim oružanim napadom.

Svaki vojni odgovor bi, stoga, bio nelegalan.

3. U izvještaju se, takođe, zaključuje da bi haker, koji tokom sukoba pomaže u računarskoj sabotaži, mogao biti meta smrtonosne sile. širom svijeta. To ne znači da bi svaki haker koji je na neki način učestvovao u zlonamjernim sajber-operacijama mogao da postane meta ili da bude ubijen, to je samo u kontekstu oružanog sukoba”, ističe on.

Godine 2009. SAD i Izrael okrivljeni su za takozvani napad virusom Staksnet na iranski nuklearni program. U napadu su uništene centri-

fuge za obogaćivanje urana. Autori izvještaja podijeljeni su o tome je li napad bio dovoljno ozbiljan da bi Iran imao legalno pravo da se osveti upotrebom sile.

“Države učestvuju u ofanzivnim aktivnostima na internetu putem kompjuterskog koda i hakovanja.

Kod većine tih napada se, zapravo, radi o špijunaži. Ona nije obuhvaće-

na ovim priručnikom. Nije čin nasilja, a sigurno ni rata”, ističe Tomas Rid sa londonskog koledža.

Autori izvještaja kažu da je to samo prvi korak. Potrebno je još razmotriti kako se zakon odnosi na uplitanje vlada u aktivnosti na internetu, kriminal na internetu i ulogu koju bi internetski provajderi trebali igrati.

20 Kultura

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

FILM

Sve je divno, a svi smo nesrećni

Još jedna horor priča Giljerma Del Tora ruši rekorde gledanosti

RecenzIjA

Ko te čuva noću?

Giljermo Del Toro novi film “Mama” vidi kao neo klasični horor

Mama Andres Muskieti Džesika Čestejn, Nikolaj Koster Valdau Vuk Perović Andres Muskieti je u svom debiju imao veliku šansu čim je iza njega stao meksički maštar, reditelj i producent Giljermo del Toro. Jedna od priča o uspjehu, ovoga puta o šansi. Del Toro je vidio Muskeitijev kratki film „Mama“, bio inspresioniran, i ponudio mladom reditelju da napravi dugometražno ostvarenje. Ali to dvoje nije isto. Sve zamke prilagođavanja kratke forme na dugi metar dočekale su Muskietija, pa mu tako i pored talenta pokazanog samo na trenutke, nije mu pošlo za rukom da napravi koherentnu cjelinu.

Poslije počinjenog zločina, otac je pobjegao sa dvije kćerke, ali gubi kontrolu nad kolima, i sa svojom djecom završava u napuštenoj šumskoj kolibi. A tamo će neko drugi zaštititi djevojčice. Ipak, za njim uporno, godinama, traga stric (koji je brat blizanac oca, što uopšte nije bitno za priču). on je u vezi sa djevojkom koja svira bas gitaru u pank bendu i samim tim, valjda, netolerantna je prema djeci. Ipak, djevojčice poslije tri godine su pronađene, a odrasle su divlje i po mišljenju većine, same. Sada će da žive sa stricem i njegovom djevojkom u kući koju im je dodijelila psihijatrijska institucija.

Već u ovom sižeu ima previše konstrukcije da bi bilo jasno da sve vrlo teško može da funkcioniše na zadovoljavajućem niovu. ono što zbunjuje je Del Torova producentska palica koja je, vjerovatno, u tim dovela „it“ djevojku, Džesiku Čestejn i sa njom pokušala da upari Nikolaja Kostera Valdaua koga dobro znaju fanovi serije „Igra prijestola“. Iako je Džesika u posljednje tri godine igrala u iznenađujuće velikom broju filmova i ne da nigdje nije bilo ispod standarda, već uvijek iznad, ovdje pokazuje da ni ona nije svemoćna. U „Mami“ se dobrim dijelom slabo toga konkretno dešava, a Muskieti pokazuje da zna i može da odlično sklopi pojedine scene, ali bitku ubjedljivo gubi, kako vrijeme odmiče. U nedostatku osnovnih dramaturških zamajaca, previše se oslonio na iznenađenja, pa tako čim radnja zaškripi, nešto će iskočiti iz mraka. Za dobar horor ovdje nedostaje emocija, a u tome najviše problema prave neizgrađeni likovi, čak i po horor standardima. Muskieti nije uspio ni da ih postavi u osnovnim crtama, kao i cijelu priču, pa je vidljivo imao dosta problema u montaži filma, što je dovelo i do nekih početničkih grešaka.

I naravno da je Del Toro bio u pravu. Muskieti je imao po čemu da istražuje, samo, na primjer, po roditeljskim strahovima, osjećanjima, kao i dječjom vjernošću i vezanošću, pa i odrastanju, vaspitanju, razdvajanju dobrog i lošeg u pravo vrijeme. „Mama“ ima u sebi kvalitetnog materijala, ali ne za ove staze.

Priredila: Nataša Bućković

K

ratki horor brata i sestre Muskieti ‘Mama’ poslužio je kao inspiracija Giljermu Del Toru za istoimeni dugometražni film koji je nedavno počeo da se prikazuje u bioskopima. Film sa oskarovkom Džesikom Čestejn u glavnoj ulozi priča zastrašujuću priču o dvije djevojčice koje su nestale u šumi. Meksički reditelj je svoj pečat ostavio kroz spoj horora i fantazije koji ga je još od djetinjstva fascinirao.

Horor “Mama” je rediteljski debi Andresa Muskietija. Kako ste ga otkrili?

Svake godine dobijem mnogo snimaka i kada otkrijem nešto interesantno ponudim reditelju da to produciram. Za Endija sam čuo od mog direktora fotografije Giljerma Navara koji je radio neku reklamu sa njim.

Rekao mi je “Ovaj momak je prava stvar! Trebalo bi da ga upoznaš”. Šta ste pomislili o njegovom kratkom filmu koji je inspirisao horor “Mama”?

Da je Giljermo Navaro u pravu i da je Endi zaista prava stvar. Njegov kratki film je bio sjajan, dobro produciran i zastrašujući. Priča je bila sjajna takođe. Šta vas najviše ispunjava kod producentskog posla?

Nijesam siguran. To je neka vrsta zavisnosti. Zaista je iscrpljujuće i oduzima mi mnogo energije, ali osjećam da je to ono što moram da radim.

Mislim da je važno slijediti unutrašnji glas i to sam uradio tokom rada sa Antoniom Bajonom na filmu “Sirotište”. Izbjegavao sam da idem u studio kako se ne bih miješao reditelju u odabir glumaca i rješenja za kraj filma. To se desilo i kada sam režirao film “Đavolja kičma” koji je producirao Pedro Almodovar. On mi je bukvalno spasio život što je učestvovao u snimanju ovog filma, ali je u isto vrijeme znao kako da mi da slobodu

● FoTo priča

TOP LISTA

Luvr opet rekorder Esmeralda Pariski Luvr najposjećeniji je umjetnički muzej u svijetu u 2012. godini, a među najpopularnijima su i njujorški Metropoliten i tri londonska, a zanimljivo je da ni u jednom od njih nije održana nijedna od prošlogodišnjih 20 najposjećenijih izložbi. Anketa “Art njuzpejpera”, koji je prikupio informacije o posjećenosti oko 1.800 izložbi i godišnjoj posjeti oko 500 muzeja i galerija širom svijeta, pokazuje i da savremena umjetnost, koje možda baca u sjenku stare majstore u akademskim krugovima, ipak podbacuje što se tiče interesovanja najšire javno-

sti, posebno van Evrope.

Kao i prethodnih nekoliko godina, Luvr je na prvom mjestu po broju posjetilaca, a bilo ih je čak 9,7 miliona, što je jedan milion više nego 2011.

Povećanje posjete Luvr duguje najvećim dijelom novom krilu islamske umjetnosti.

Na drugom mjestu je Metropoliten u Njujorku, koji je takođe otvorio Islamsku galeriju, dok su Olimpijske igre u Londonu pomogle da treće, četvrto i peto mjesto zauzmu Britanski muzej (5,57 miliona), Tejt Modern (5,3 miliona) i Nacionalna galerija (5,1 miliona).

Balet „Esmeralda“, snimljen 2011. godine u Boljšoj teatru, biće prikazan u bioskopu „Cineplexx“ sjutra u 17 časova. originalnu koreografiju ovog baleta, inspirisanog poznatim romanom Viktora Igoa „Bogorodičina crkva u Parizu“, uradio je Marijus Petipa, na muziku Čezarea Punjija.Današnja verzija je koreografija Jurija Burlake i Vasilija Medvedeva i prvi put je u Boljšoju izvedena decembra 2009. godine.

da snimim film kakav želim. To isto pokušavam i danas.

Kako ste zadovoljni saradnjom sa Andresom Muskijetijem?

Jedno od pravila koje sam naučio od Pedra Almodovara jeste da producent treba da bude na snimanju jedino ukoliko postoji neki problem.

Mislim da je tokom snimanja “Đavolje kičme” na set došao samo nekoliko puta i to samo da se pozdravi sa nama. Isto sam pokušao da uradim tokom snimanja “Mame”. Više sam pomogao na početku tokom formiranja koncepcije, nego kasnije na kraju.

Džesika Čestejn je prihvatila glavnu ulogu. Šta mislite o njoj?

Džesika je jedna od najboljih glumica sa kojima sam sarađivao. Dva ili tri puta sam posjetio set i vidio koliko je sjajna. Suštinu ovih filmova čini sjajna ženska izvedba jer bez prave emocije oni ne fukcionišu.

Da li volite da pomažete mladim stvaraocima?

Da. Ponekad je teško zato što je potrebno mnogo vremena i napora, ali sa umjetničke strane osjećam da moram to da radim. U ovom slučaju, mislim da je najkomplikovanije zaštititi dinamiku priče i njen kraj, ali istina je da se “Universal” pokazao kao sjajan partner od samog početka. S druge strane, važno je uklopiti film u budžet, što smo i uradili.

Vizuelno, film je zadivljujući.

Može li horor da bude lijep?

Može, ali ne uvijek. Horor filmovi koje ja radim su strašni i lijepi u isto vrijeme.

Kako biste opisali film “Mama”?

Film je neo-klasični horor, kao film “Sirotište” koji je urađen drugačije. “Mama” prati tradiciju žanra, a Endijevo umijeće sa kamerom je fantastično. On ne nudi tipična rješenja.

Mislite li da je bolje suočiti se strahovima, a ne bježati od njih?

Da, mislim da je dobro suočiti se sa strahovima čak i kad to nije lako i može da bude strašno s vremena na vrijeme. Šta mislite da nas najviše plaši: ono što vidimo ili ono što ne vidimo?

Obije stvari nas plaše. Kao u pokeru. Vas je strah od moje “ruke” ali u isto vrijeme moram da vam je pokažem. U tom slučaju, bolje da bude strašno. To je borba između oba impulsa. Šta vas najviše plaši?

Plašim se okrutnosti zato što vjerujem da živimo u nepotrebno surovom vremenu. Mislim da smo mnogo toga postigli, ali smo nesrećni zbog toga. Komičar Luis CK kaže da je sve divno i da su svi nesrećni. U pravu je. Nerviramo se ako su nam letovi odloženi na dva sata a nekada su nam trebali mjeseci da pređemo sa jednog dijela zemlje na drugi. Mislim da postajemo razmažena djeca. Očinstvo je zastrašujuće, takođe.

Koliko je to što ste otac uticalo na vašu režiju?

“Panov lavirint” ne bi postojao da nijesam otac. Ne pričam o sebi više.

Divim se svojim kćerkama toliko da sam htio da uradim priču o jednoj veoma hraboj djevojčici. Moja karijera nije vođena GPS navigacijom.

Kultura 21

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

Vaginini monolozi

PreMiJerA

JAM 2013.

Singl od Šai Maestro na otvaranju sjutra u Izraelski pijanista od 1.aprila na mini turneji u Crnoj Gori etru Šai Maestro

Predstava „Vaginini monolozi“ biće izvedena večeras u 20 sati u sali Dodest u KIC-u „Budo Tomović“. Predstava je nastala u produkciji Američkog ugla uz podršku Ambasade SAD u Podgorici. Predstava donosi priče iz svih krajeva svijeta, nastale na osnovu razgovora sa više od 200 žena različitog uzrasta i porijekla. Priče istražuju granice konstrukcije roda stvorene u okviru savremene kulture. Takođe, razotkrivaju načine na koje seksualnost utiče na stvaranje identiteta i shvatanje ženstvenosti.

Film za kraj Projekcijom filma „Home“ reditelja Jana Artusa Bertrana večeras u 20 časova u Velikoj sali KIC „Budo Tomović“ biće završena manifestacija „Dani frankofonije“. „Home“ je dokumentarni film o stanju planete koji otkriva čovjekovo narušavanje životne sredine i posljedice na klimatske promjene. Bertran ne šalje poruku o katastrofi, već poruku nade, ali nas i podsjeća da nam ostaje malo vremena za promjenu.

Premijera singla “Theme from Stephen Ward” crnogorskog klasičnog gitariste Miloša Karadaglića, (dio velikog spektakla povodom 40. godišnjice otkako je brovejski mag Endrju Lojd Veber u šou biznisu), biće održana sjutra na britanskoj ITV1, u muzičkom specijalu u čast Lojd-Veberu.

Nakon premijere, singl će 1.aprila biti dostupan samo na i-Tjunsu.

Lojd-Veber je na svom Tviter nalogu prije mjesec dana objavio da mu je čast da sarađuje s mladim i uspješnim crnogorskim gitaristom, koji u to vrijeme za Dojče Gramofon objavio treći album “Latino Gold”.

Izraelski pijanista Šai Maestro, nastupom u KIC “Budo Tomović” otvoriće 1. aprila ovogodišnje izdanje Mjeseca poštovanja džeza (Jazz Appreciation Month) u Crnoj Gori. Čuveni izraelski umjetnik u Crnoj Gori održaće koncerte i na Cetinju i u Tivtu. Šai Maestro je rođen u Izraelu, 1987.godine. U petoj godini počeo je da svira klavir, a prvi njegov susret s džez muzikom desio se u njegovoj osmoj godini, kada je prvi put čuo “Gershwin Songbook” (Geršvinovu knjigu pjesama) Oskara Petersona. Kasnije, primljen je u “Thelma Yellin” srednju školu izvođač-

kih umjetnosti u Givataimu, koju je završio s velikim uspjehom.

Maestro trenutno živi u Njujorku, gdje nastupa s najboljim svjetskim džezerima, a osim toga drži i klasične pijanističke resitale. Šai Maestro je nastupao sa svjetski poznatim muzičarima kao što su Džimi Grin, Horhe Rosi, Miron Valden, Doni Mekaslin, Met Penman, Skot Koli, Klarens Pen, Ari Honig, Gilad Hekselman, Nejt Smit, Heriš Ragavan, Mark Guiliana, Entoni Hart and Dijego Urkola. Šai Maestro Trio osnovan je u julu 2010. nakon sesije u studiju u Bruklinu. Druga dva člana trija,

Izraelski bubnjar Ziv Ravic, peruanski basista Horhe Reder takođe žive u Njujorku.

“Povezanost između nas trojice bila je vrlo snažna, pa smo nekako prirodno postali bend”, kaže Maestro. Od tada trio nastupa svuda u svijetu, na festivalima, koncertima i u džez klubovima i nailaze na odličan odjek publike i na veliko interesovanje za nastupe. Njihov debi album, jednostavno je nazvan “Shai Maestro Trio”, objavljen je pod francuskom oznakom “Labori” i odmah po objavljivanju našao se među prvih pet na iTjunsovoj džez listi u Francuskoj.

I.R.

U

IK organizuju VEL

Nagradnu igru

06.feb - 09.apr

61 9x

vrijedna nagrada

5 vaucera

x 255€

Osvojite polugodišnju

5 vaucera

x 150€

engleskog jezika za Vas ili Vaše dijete

5x

ugradna kuhinja

SAMSUNG GALAXY mini

10 vaucera

10 vaucera

10 vaucera

Pripremite se za

U ivajte i opustite se uz SPA tretmane u našem klubu

Rasteretite Vaš

x 50€

sportsku opremu

6x

x 50€

x 50€

kaciga za motor

Za učešće u nagradnoj igri potrebno je da sakupite pet kupona, po redosljedu ( 1,2,3,4,5 ili 15,16,17,18,19). Kuponi će se nalaziti na zadnjoj strani Dnevnih novina dok će Joker, koji je zamjena za jedan kupon, biti objavljen u Vikend novinama na zadnjoj strani. Komplet kupona sa traženim podacima treba poslati ili dostaviti lično u zatvorenoj, jednobojnoj koverti, bez navođenja na njoj ličnih podataka ili drugih učesnika nagradne igre. Adresa je Kralja Nikole bb, PC Nikić 81000 Podgorica. Izvlačenje nedjeljnih nagrada (1 x mobilni telefon) biće svakog ponedjeljka, počev od 18. februara 2013. godine. Izvlačenje će se obaviti 6. marta za 5 vaučera za korišćenja Spa u HL klubu, 5 vaučera za trgovinu u K sportu, 5 vaučera za trgovinu u Kući hemije.15.aprila će se obaviti izvlačenje glavne nagrade i preostalih nagrada.

Reportaže 23

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

Skijanje nekada

Gorštaci na ª prakljačamaº Prve skije koje su stigle u Kolašin, početkom prošlog vijeka, 1905. donijeli su švajcarski turisti Boro Milošević i Tonko Rakočević Mladi kolašinci na skijama

Skijaši kreću ispred hotela Planinar koji je do danas ostao kao kada je stavljen u funkciju

Zorica Bulatović

D

a Kolašinci nijesu bili samo dobri fudbaleri, već i vrsni i nadaleko poznati sportisti, ispričao nam je sedamdeset četvorogodišnji Boro Milošević. Prema njegovim sjećanjima, oni su postizali značajne rezultate u zimskim sportovima. Nije ih ometalo to što su prve skije bile od drveta. Ljubav za sniježne sportove u ovom gradu gaji se još od početka prošlog vijeka.

Kolašinski stolari su pored pokućstva nerijetko imali još jedan atipičan proizvod - drvene skije za pionire smučanja na Bjelasici. Tako su i Borove prve skije bile drvene.

A prve prave skije koje su stigle u Kolašin 1905. donijeli su sa švajcarski turisti. Tako su prve korake smučanja Kolašinci naučili od Slovenca Eugena Džamonja, oficira angažovanog u kasarni na Brezi. On je pored obučavanja vojnika, predano i sa zadovoljstvom obučavao i ljude iz ovog kraja. A prve kolašinske skije koje su pravili kolašinski stolari u svojim zanatskim radnjama nosile su slikovito

ime “prakljače”. Ovakvo ime su dobile jer su asocirale ne pomoćnu alatku, koju su žene koristile za udaranje veša koji su prale na rijeci.

“Kasnije osvajajući nagrade na skijaškim takmičenjima Kolašinci su ovakve skije zamjenjivali pravim Elanovim skijama - “Elan Fiber glas”, što je doprinijelo i boljem razvoju smučanja kod nas”, sjeća se Milošević.

Na brdu ispod Ključa, poznatom kao Kobilja glava od 1954. pa nadalje počelo se sa skijanjem, i održavanjem takmičenja, gdje je Boro bio jedan od učesnika, a kasni-

je i pobjednika.

“Davne 1954. godine upravo na Kobiljoj glavi održavalo se prvenstvo Crne Gore u skijanju, gdje sam osvojio prvo mjesto za omladince i to na skijama koje mi je otac ručno napravio u jedinoj stolarskoj radnji u gradu, u kojoj je on bio šef tadašnjeg državnog preduzeća”, pamti Boro.

Staza je bila neravna i strma, evocira ovaj gorštak jedan od dražih momenata u životu. Ali pamti i to kako je bio odvažan i mlad. A kad si takav, do pobjede je lako.

Nakon završenog prvenstva nagrade su se dijelile u tadašnjem hotelu “Planinar”, koji je do dana današnjeg zadržao prvobitni izgled.

Bio je dječački ushićen kada je saznao da će kao nagradu dobiti prave fabričke skije. Toliko se radovao da noć uoči dodjele nagrade nije mogao oka da sklopi.

“Na moju veliku žalost, na dodjeli nagrada, kada su me prozvali da mi je uruče (te dugo čekane skije), zastao sam na pola sale, jer me glas ta-

dašnjeg lokalnog pripadnika UDBE presjekao i ukopao na mjestu. On je ustao i kazao da on neće predati nagradu sinu neprijatelja ove zemlje.

Pozadina ovoga je bilo to što je moj otac bio dvije godine na Golom otoku. Ja sam postiđen zaplakao i tako napustio hotel, a ta mi nagrada nikad nije bila uručena,” s mnogo gorčine prisjeća se vremešni Kolašinac.

Milošević nalazi paralelu sa događajem iz 1936. godine, kada je na Olimpijadi u Berlinu Džesi Ovens osvojio tri zlatne medalje, a Hitler je napustio tribinu smatrajući da jedan crnac ne treba da primi nagradu. Ni Ovensu nije tada uručena medalja.

“To je bilo moje najveće razočarenje, tim prije što sam imao tek 16 godina. Zbog toga sam izgubio i volju za bavljenje ovim lijepim sportom i nikad se više nijesam takmičio, iako su mnogi mislili da sam imao odlične predispozicije za bavljenje njime”, ne miri se ni danas Boro sa nepravdom koja mu je davno učinjena.

Među kolašinskim skijašma su se

kolekcionarStvo

izdvajali Mišo Martinović, Miško Raketić, Bato Čogurić, Milo, Krsto i Bucko Raketić. Šezdesetih godina dolaze na tron vrhunskih skijaša Kika, Miro i Jovo Šćepanović i njihove sestre Mara i Vesna Medenica koji su na najbolji način promovisali ovaj sport u Kolašinu.

“Bilo je i ostalo do dana današnjeg veliko rivalstvo skijaša Kolašina i Žabljaka, a 1963. godinu obilježila je čuvena trka Miša Martinovića Kolašinca i Žabljačanina Vuka Šibalića. Od tadašnjeg predsjednika smučarskog saveza Jugoslavije Cica Konstantinovića poziv za reprezentaciju su sedamdesetih godina dobila dva kolašinca Bucko Raketić i Kika Šepanović”, prisjeća se Milošević viđenih smučara u gradu na Tari.

Podsjećajući na veliki rivalitet između takmičara sa Žabljaka Radomana Zarubice i Kolašinca Gojka Vlahovića, Boro je još jednom naglasio da su Kolašinci bili majstori ne samo alpskog već i nordijskog skijanja.

Zaljubljenik u filateliju: Tomo Katurić

Kapetan zaljubljen u markice Mnogostruko nagrađivani filatelista polovinu svoje kolekcije naslijedio je od porodice Tomo sa suprugom Jelisavetom

Sanja Milović

F

ilatelija, sudeći po tome koliko se ljudi u našem okruženju zanima njome, lagano prelazi u rijetka interesovanja. U Kamenarima, međutim, živi kapetan u penziji Tomo Katurić, koji joj je posvećen, pa je tu ljubav čak prenio i na članove svoje porodice. Ljubav prema skupljanju poštanskih markica kod ovog morskog vuka rodila se davne 1974. godine.

Kao osnivač filatelističkog društva “Boka” u Kamenarima i predsjednik Saveza filatelista Crne Gore od 2001. godine, uveo je našu zemlju u Filatelističku svjetsku organizaciju, a sam postao član Kraljevskog filatelističkog društva iz Londona. Oko 50 odsto kolekcije Katurić je naslijedio od porodice, a ostatak je mukotrpnim radom i snalaženjem na svjetskim aukcijama uspio da nadogradi i tako dođe do najviše svjetske filatelističke klase.

“Od kada mi je stric Lazar ‘predao’ kolekciju, bavim se filateliijom da bih nastavio tradiciju koju je započeo moj pradjed Mate, takođe pomorski kapetan, ali na jedrenjacima”, kazao nam je Tomo.

On objašnjava da je od pradjeda tradiciju nastavio njegov djed Tomo, koji je bio trgovac žitom. Članovi njegove porodice, kako kaže, trgovali su i putovali i imali razgranate prijateljske i poslovne veze širom svijeta.

Kolekcije koje su u njegovom posjedu Tomo je počeo da izlaže 2001. godine. Sjeća se kako je pred odlazak na filatelističku izložbu u Ri-

mu kazao novinarima: “Ne sanjam zlatnu medalju, već je ona moja stvarnost “, kada je obećao da će iz Rima donijeti još jedno evropsko filatelističko zlato, koje će se pridružiti bogatoj kolekciji evropskih i svjetskih, već osvojenih odličja.

“Ta nagrada znači kulturno priznanje za dugogodišnji filatelistički rad, priznanje malom mjestu Kamenari, filateliji i kulturi našeg kraja, pa tek onda meni”, skromno smatra vremešni kapetan.

U Rimu je inače predstavio zlatnu kolekciju “Poštanska istorija Boke Kotorske 1809-875”, a njegova supruga Jelisaveta izložila je kolekciju “Pisma mornara sa austrougarske flote 1914-1918”.

Odličja je osvajao na gotovo svim meridijanima - od Poljske, preko Koreje, Tajlanda, Zagreba, Češke, Španije, Vašingtona, Maribora, Londona, Bukurešta... Na izložbi u Rumuniji, koja se odvijala u znaku jubileja – 150 godina od izdavanja prve rumunske marke, Katurić je za istu zbirku koju je predstavio u Rimu od mogućih sto dobio 93 boda. Na istoj izložbi, za filatelističku zbirku “Pisma bokelj-

skih pomoraca 1830-1880”, njegov sin Đorđe osvojio je pozlaćenu medalju, a supruga Jelisaveta okitila se srebrnom medaljom za kolekciju “Pošta austrougarskih mornara 1914-1918”. Poređenja radi, u Bukureštu je drevna Kina osvojila samo jednu medalju, pa bi ocjena Toma Katurića da je filatelija jedna od najtrofejnijih oblasti naše kulture, po svemu sudeći, mogla da se uzme kao relevantna.

Ovi posvećeni filatelisti imaju jednu od najinteresantnijih kuća u ovom dijelu naše obale. Malo je onih koji znaju da je kuća Katuri-

ća uz trajektno pristanište u Kamenarima stara više od sto godina i da u njoj čitav vijek, bez pauze, radi kafana iz 1906. godine. Pored nje godišnje prođe preko milion ljudi.

Ovdje su navraćale krunisane glave, crnogorski kralj Nikola i jugoslovenski kralj Aleksandar. Okupljali su se u domu Katurića i organizatori pobune mornara na floti austrougarske vojske sa Rašom Šišgorić Grabar.

Kapetan Tomo, dok je bio aktivan, oplovio je svijet šest puta. Pored filatelije, danas se bavi i organizovanjem likovnog konkursa za

učenike osnovnih škola u Boki tokom Praznika mimoze. Pored toga, on je organizator izložbe povodom Dana Herceg Novog. Neizbježan je njegov dar - slika na Hercegnovskom filmskom festivalu, od ove godine Filmskom festivalu Herceg Novi – Montenegro film festivalu.

Tokom ove godine Katurica ocekuju tri svijetske izložbe, gdje od 92. članice FIP učestvuje preko 70 zemalja. U maju će učestvovati na izložbi u Melburnu, u avgustu u Bangkoku, novembru u Rio de Janeiru.

24 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

GRUPA 1 18.00 (RTCG 2) CRNA GORA - Turska 18.00 Hrvatska - Grčka 1. Crna Gora 2. Hrvatska 3. Grčka 4. Turska

DA LI STE ZNALI

Da je Tajvan (ostrvska država u istočnoj Aziji) na Olimpijskim igrama 1992. godine u Španiji osvojio srebrnu medalju u bejzbolu! Tome se niko nije nadao, a to je ujedno jedina olimpijska medalja za simpatično ostrvo.

KVOTA 2.15

ĐENOVA SIJENA TIP 1

KVOTA 1.90

ŠALKE HOFENHAJM TIP 1

KVOTA 1.60

A. MADRID VALENSIJA TIP 1

KVOTA 1.75

ASTON VILA LIVERPUL TIP 2

KVOTA 1.70

VALJADOLID OSASUNA TIP 1

KVOTA 2.10

0 2 3 5

53:36 61:30 61:35 14:88

15 9 6 0

Žurka u Igalu VATERPOLO, SVJETSKA LIGA 6. KOLO

Dođite na feštu - u posljednjem kolu, u meču bez takmičarskog značaja, Crna Gora će protiv Turske proslaviti plasman na završni turnir SL Kosta Bošković

P

osljednji dan tmurnog oktobra 2012. i meč koji je u svega 32 minuta rastjerao mnoge oblake iz našeg vaterpola, meč koji je u Zagrebu označio novi početak “ajkula” nakon bolnih Igara u Londonu, sada je tako daleko... Na horizontu se polako budi sunčano proljeće koje će poslije tri i po mjeseca i zvanično potvrditi da se Crna Gora nalazi na pravom putu - iza naše podmlađene reprezentacije ostaju sve same pobjede u Svjetskoj ligi, super mečevi, atmosfera... Ostaje i tek krunisani olimpijski kralj Hrvatska! Za kraj je “sačuvana” skromna Turska i prilika da se večeras na “žurci” u Igalu novom goleadom, novom (šestom) pobjedom na pravi način proslavi plasman na završni turni u ruski Čeljabinsk...

ske reprezentacije - Miljan Popović. Upravo je majstor Primorca za Dnevne novine najavio posljednji meč “ajkula” u grupnoj fazi Svjet-

vi “klinci” imaju sa iskusnijim kolegama u selekciji Crne Gore...

“Iz utakmice u utakmicu oni čine sve kako bi nam pomogli da se uklopimo, prema nama se uvijek odnose prije svega prijateljski i uvijek nam daju savjete i sugestije...”, objasnio je talenat Primorca i za kraj razgovora nam otkrio svoje snove u narednom periodu...

“Nema sumnje da je Svjetsko prvenstvo ove sezone glavni cilj - kako za mene lično, tako i za reprezantaciju. Ostaje mi da nastavim da na svakoj utakmici dajem svoj maksimum, kao što sam to i do sada radio, i nadam se da ću na kraju biti među trinaest momaka koje će selektor odabrati za Barselonu”.

SPFCG: Solidarnost crvenih za bolje sjutra

L.A. igrao za Jutu Pitanje za milion dolara u najkvalitetnijoj košarkaškoj ligi je: ko će prigrabiti osmo mjesto u plej-ofu Zapadne konferencije? Veliku borbu za tu poziciju vode Los Anđeles Lejkersi i Juta Džez, dok im “za vratom” diše Dalas. Situacija na tabeli Zapada je sljedeća: Lejkersi imaju skor 37-36, Juta 36-36, Dalas 35-37...

A, Jezerdžije i Maveriksi su u noći između četvrtka i petka “igrali” za Jutu koja je odmarala - Lejkersi su izgubili od Milvokija 113:103, a mogli su da odmaknu Džezerima na dvije pobjede, dok je Dalas uništen od Indijane 78:103...

“Nadam se da će sve biti u redu”, izustio je poslije utakmice vidno ne-

ske lige.

“Moram biti iskren i reći da su bodovi protiv Turske upisani unaprijed, a stručni štab će ovu utakmicu iskoristiti da odmori Miloša Šćepanovića i Antonija Petrovića, tako da će pored mene šansu dobiti još neki mlađi igrači”, počeo je Popović i potom jasno poručio. “Nadam se da ćemo posao na ovom meču odraditi na pravi način, kako i dolikuje reprezentaciji Crne Gore”.

Kako o reprezentaciji Turske, jednoj od najslabijih u Evropi, nije potrebno posebno trošiti riječi, a uz to i sama utakmica nema takmičarskog značaja, našeg sagovornika (kao jednog od novih lica u selekciji) pitali smo kakav odnos no-

CRVENI NA IGRICI

NBA

SAUTEMPTON ČELZI TIP 2

5 3 2 0

Novi trijumf već upisan: Miljan Popović

Bilo je mnogo lijepih priča u pomenutom periodu, a jedna od njih je svakako novi biser kotorskog vaterpola, novi supertelenat crnogor-

TIKET DANA

5 5 5 5

raspoloženi Kobi Brajant (30 poena) čije je Lejkerse bombardovao Leri Sanders sa 21 poenom i 13 skokova, a veliku podršku je imao u Ersanu Iljasovi (20 poena) i Brendonu Dženingsu (20 poena i sedam asistencija).

Dalas za Jutom zaostaje jedan trijumf, a za Lejkersima koji drže osmu poziciju - dvije. Teško će doći do plej ofa...

“Pretrpjeli smo težak poraz. Napravili smo korak nazad u borbi za plej - of”, rekao je trener Dalasa Rik Karlsli. SEMAFOR: Milvoki - L.A. Lejkers 113:103, Dalas - Indijana 78:103, Finiks - Sakramento 103:117.

B.T.

Sindikat profesionalnih fudbalera Crne Gore (SPFCG) je u oktobru prošle godine postao punopravni član svjetskog udruženja profesionalnih fudbalera (FIFPro), pa su odmah počeli da sarađuju sa Fifom i FIFProom!

A, prvi projekat je odrađen na veliko zadovoljstvo brojnih poklonika fudbala - ljubitelji video igrice FIFA, koju godinama na briljantan način kreira čuvena kompanija “EA sports”, ubuduće će moći da izaberu reprezentaciju Crne Gore, te da se sa “hrabrim sokolovima” u virtuelnom svijetu nadmeću sa rivalima iz najjačih svjetskih selekcija!

Kapiten Mirko Vučinić i drugovi su se solidarisali sa SPFCG, tako što su prenijeli prava na korištenje svog lika i imena za potrebe Fife i kompanije “EA sports”.

Tako su reprezentativci omogućili Sindikatu da se uspješno suoči sa brojnim izazovima koji ga očekuju u FIFProu...

“Sjajnim činom najbolji naši fudbaler si pokazali da nijesu sa-

mo šampioni na terenu, već i šampioni u drugarstvu. Zahvaljujući njima, dobili smo priliku da pomognemo njihovim kolegama koji igraju u domaćoj ligi, a koji, nažalost, zbog loše ekonomske situacije u klubovima imaju dosta problema”, rekao je predsjednik SPFCG Željko Janović stavljajući do znanja da će solidarnost crvenih momaka mnogo značiti za neke buduće projekte...

“Reprezentativci su me oduševili ponašanjem, posvećenošću da pomognu drugovima koje možda ne poznaju, ali čije probleme shvataju. Neizmjerno sam zahvalan predsjedniku FSCG Dejanu Savićeviću, kao i selektoru Branku Brnoviću koji su nam omogućili sastanak sa fudbalerima”, dodao je Janović koji je “hrabre sokolove” posjetio sa saradnikom Željkom Damjanovićem.

Jedan projekat je završen, a on otvara mogućnost da se aplicira za neke druge koji će biti strogo namjenski za bolje sjutra našeg fudbala...

B.T.

Sport 25

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

Erste liga: Budućnost dočekuje Ulcinjane

● DAME I SPORT

Poslije takmičenja u ABA Regionalnoj ligi, te okršaja u Balkanskoj ligi, igra se domaća Erste liga! Aktuelni šampion Budućnost će danas od 19.00 sati u Sportskom centru Morača u 2. kolu ukrstiti koplja sa Ulcinjom, dok će isti dan Sutjeska od 19.30 u SRC Nikšić igrati sa Mornarom.

Ta utakmica je planirana da ima TV prenos. U nedjelju, 31. marta, Lovćen će na Cetinju od 18.00 časova dočekati Teodo.

Da podjsetimo - rezultati 1. kola Erste Super lige bili su sljedeći: Ulcinj - Teodo 100:65, Sutjeska - Lovćen 74:66, Budućnost - Mornar 92:50. B.T.

Delpo poludio Argentinski teniser Martin Del Potro ima skladnu vezu sa izvjesnom Janinom... Makar je imao - Delpo je poludio za argentinskom starletom Johanom Pombo, što je uzdrmalo njegovu vezu. Do temelja. Mediji su ga uhvatili sa Johanom, koja to nije demantovala. Sjajni teniser je sada u problemu. Velikom problemu.

Marej: Motiv nije isti kada nema majstora

FSCG

Predrag dobar, a imao je propusta Sudijska komisija juče analizirala suđenje na utakmicama 22. kola - komentarisani su mečevi Sutjeska - Čelik, te Grbalj - Mladost Sudijska komisija FSCG je analizirala je juče suđenje na utakmicama 22. kola Telekom 1. CFL. Na osnovu video snimaka i uvida u izvještaje kontrolora, komisija je našla za shodno da komentariše suđenje na sljedećim utakmicama: SUTJESKA - ČELIK 1:0 Komisija je na osnovu snimka utakmice konstatovala da je sudija Predrag Radovanović bio u pravu u 26. i 63. minutu kada nije dosudio kazneni udarac za goste, kao i u 33. minutu kada nije dosudio kazneni udarac za domaćine.

Međutim, sudija je imao propusta u primjeni disciplinskih mjera (propustio da pokaže drugi žuti kar-

ton igraču Sutjeske sa brojem 10 u 57. minutu kao i crveni karton igraču Čelika sa brojem 6 u 82. minutu), a u pojedinim momentima nije imao dobru kontrolu. Komisija nije prihvatila izvještaj kontrolora suđenja Slavka Radulovića, jer nije bio u skladu sa upustvom o kontroli suđenja.

GRBALJ - MLADOST 1:1 Sudija utakmice Savo Vujović je bio u pravu kada nije dosudio kazneni udarac za Grbalj u 58. minutu. U 59. minutu komisija nije mogla na osnovu snimka da konstatuje da je postojao prekršaj u kaznenom prostoru Grblja nad jednim igračem gostiju, nakon čega je dosuđen kazneni udarac.

Britanac Endi Marej se plasirao u polufinale Majamija, za finale će igrati sa Rišarom Gaskeom, ali to nije - to. Ne osjeća se lijepo kada ne igra sa velikim teniserima kakvi su Novak Đoković, Rodžer Federer i Rafael Nadal... “Činjenica je da ne igraju u Majamiju. Nijesu tu, a činjenica da ne moraš da igraš protiv najboljih ti ne daje motiv. Nije izazov kada na turniru nema Novaka, Rafe ili Federera... Uvijek uživam da igram protiv njih, to je pravi test za mene”, rekao je Marej. B.T.

EP ZA ODBOJKAŠICE

Crvene daju sve za trijumf Naše kadetkinje večeras (20h) u Baru igraju prvi meč u grupi na EP Prvi put od obnove državnosti Crna Gora će i u odbojci imati svog predstavnika na jednom velikom takmičenju. Istina izabranice Marka Radusinovića plasman na prvenstvo Starog kontinenta nijesu izborile, već je OSCG sa OSS (odbojkaškim savezom Srbije) domaćin ovog šampionata od danas do 7.aprila.

Za razliku od muške odbojke - čiju čast brani samo jedan klub (Budvanksa rivijera), naše dame će u narednih sedam dana pokušati da dokažu da ženska odbojka u Crnoj Gori ipak

ima perspektivu.

Prvi rival “crvenih” u Baru biće selekcija Češke o kojoj u našoj selekciji ne znaju previše, ali bi Radusinovićev tim trijumfom u današnjem meču dobio mnogo.

“Proteklih 15 dana trenirale smo naporno, nadam se da ćemo spremno dočekati šampionat. Mi ćemo se boriti, daćemo sve od sebe da što bolje odigramo. Nadamo se da ćemo to pokazati i na terenu. Ne razmišljamo previše o rivalima, već ćemo se skoncentrisati na našu igru, a nadam se da će ljubitelji odbojke

u Baru imati šta da vide”, kazala je libero u našoj selekciji Anđelija Petrović.

Crna Gora će igrati u grupi 1, u Baru, sa Češkom, Grčkom, Italijom, Poljskom i Slovenijom.

U grupi 2, u Kladovu, nadmetaće se Srbija, Turska, Francuska, Njemačka, Holandija i Rusija.

Po dvije prvoplasirane selekcije iz obje grupe idu u polufinale, trećeplasirane i četvrtoplasirane će u borbu za plasman od 5. do 8. mjesta, koja je važna za plasman na Svjetsko prvenstvo, odnosno Olimpijske igre mladih.

M.P.

SPORTSKI EKRAN 10:30 13:00 13:00 13:45 15:00 15:00 15:00 15:00 15:30 16:00 16:00 17:00 17:00 17:00 17:30 18:00 18:00 18:30 18:30 18:30 19:00 19:00 19:00 19:55 20:00 20:30 21:00 21:00 21:30 21:30 22:00 22:00 22:30 22:50 23:30

SUBOTA Rubin - Lokomtiva, fudbal Montros - Rendžers, fudbal Anderleht - Barselona, fudbal Sanderlend - Mančester J, fudbal Kil - Hamburg, rukomet Kaljari - Fiorentina, fudbal Seria A, multiprenos Inter - Juventus, fudbal Štutgart - Dortmund, fudbal Sautempton - Čelzi, fudbal R. Valjekano - Malaga, fudbal Partizan - Mega Vizura, košarka Dinamo - Zadar, fudbal VTA Majami, finale Fleš sport Boston - Filadelfija, hokej Selta - Barselona, fudbal Kijevo - Milan, fudbal Everton - Stouk, fudbal Bajern M. - Hamburg, fudbal Jagodina - Vojvodina, fudbal Hajduk - Zagreb, fudbal Dalas - Čikago, fudbal Sport Saragosa - Real Madrid, fudbal Njujork - Filadelfija, fudbal Torino - Milan, fudbal Kordoba - Sabadelj, fudbal Market - Sirakuz, košarka Benfika - Rio Ave, fudbal Levante - Sevilja, fudbal Švedska - Finska, karling Palmeiras - Linense, fudbal Sport Sportska subota

SportKlub+ SportKlub+ Eurosport SportKlub Arenasport 1 Arenasport 2 Arenasport 3 Arenasport 4 Eurosport 2 SportKlub+ SK Prime Arenasport 1 Arenasport 3 SportKlub RTCG 2 Arenasport 2 SK Prime Arenasport 4 SportKlub+ Eurosport 2 Arenasport 1 Arenasport 3 SportKlub RTCG 1 SK Prime Arenasport 2 Arenasport 4 SportKlub+ Arenasport 1 SportKlub SK Prime Eurosport 2 Arenasport 3 TV Vijesti RTCG 1

11:30 12:00 12:30 12:30 12:40 13:30 13:45 14:00 14:30 15:00 15:30 15:45 16:00 17:00 17:00 17:00 17:00 17:30 17:30 17:30 17:30 18:30 18:30 19:00 19:00 19:15 19:55 21:00 21:00 21:00 21:00 21:00 23:15

NEDJELJA Barselona - Benfika, fudbal Valjadolid - Osasuna, fudbal Roda - PSV, fudbal Granoljers - Barselona, rukomet Real Madird - Kahasol, košarka Snuker St. Miren - Seltik, fudbal Nica - Marsej, fudbal Aston Vila - Liverpul, fudbal Hajduk - Partizan, fudbal Volfsburg - Nirnberg, fudbal Berling - Flensburg, rukomet Austrija B. - Salcburg, fudbal Brest - Lil, fudbal Majorka - Deportivo, fudbal Veslanje L. Mekarta - A. Latina, odbojka Fleš sport Magdeburg - RLN, rukomet ATP Majami, finale G. Firt - A. Frankfurt, fudbal Olimpijakos - PAOK, fudbal Čikago - Detroit, hokej Espanjol - Sosijedad, fudbal Norveška - Švajcarska, karling Indepediente - Boka juniors, fudbal Sport Pregled Jelen lige Lion - Sošo, fudbal Sao Paolo - Korintijans, fudbal Numansija - Đirona, fudbal A. Madird - Valensija, fudbal San Lorenco - Njuels, fudbal

Eurosport 2 SK Prime SportKlub SportKlub+ Arenasport 1 Eurosport 2 SK Prime Arenasport 3 SportKlub Arenasport 1 Eurosport 2 Arenasport 2 SportKlub+ Arenasport 1 SK Prime Eurosport SportKlub+ RTCG 2 Arenasport 2 SportKlub Eurosport 2 Arenasport 3 Arenasport 4 SK Prime Eurosport SportKlub+ RTCG 1 Arenasport 1 Arenasport 3 Arenasport 4 SportKlub SK Prime SportKlub+

26 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

Gdje su i sta rade

Bila sam prinuđena da napustim Crnu Goru Poklon ljubiteljima rukometa - Nataša Cigankova za Dnevne novine govori o svojoj karijeri, 15 godina provedenih u Podgorici, ali i zašto je morala napustiti našu zemlju Miloš Pavićević

p

omalo zaboravljena dama koja je prije osam godina napustila Crnu Goru i samim tim osiromašila naš rukomet, ali je njen pečat ipak i dalje vidljiv. Od njene generacije je krenulo rukometno ludilo u podgorici, a sada planetom haraju rukometašice koje je upravo legendarna igračica nataša Cigankova “zarazila” najpopularnijim sportom (uz fudbal) u našoj zemlji.

Starije igračice kažu da je bila “čudovište” na terenu, da joj nije bilo ravne i da za nju nije bilo nemogućih stvari. Igrajući za reprezentaciju Rusije osvojila je sve što se osvojiti moglo, ima i dva Kupa pobjednika Kupova, dok joj se nije dalo da osvoji Ligu šampiona.

Njen najveći adut koji je krasio na svakom meču jeste da je uvijek željela samo pobjedu, a saigračice govore da je takva bila i na svakom treningu. Nije voljela da gubi i znala je biti jako neprijatna nakon poraza. Bila je jedna od šest fenomenalnih Ruskinja (Ševčenka, Jeraminok, Šalimova, Anisimova, Koralova i Cigankova) koju je tadašnji predsjednik Rade Đurđić doveo u Budućnost.

Punih 15 godina je Nataša provela u našem glavnom gradu, da

bi 2005. godine morala da napusti državu koju je mnogo zavoljela. Nakon osam godina Nataša Cigankova za Dnevne novine prvi put priča zašto je napustila Crnu Goru, ali i šta sada radi dama koja je zadužila našu rukometnu scenu.

“Vratila sam se u Krasnodar 2005. godine iz kojeg sam pošla kad sam imala 15 godina i otišla u Rostov, pa u Podgoricu. Već pet godina radim u Kubanu, treniram mlađe kategorije i pomažem Jevgeniju Trefilovu u radu sa prvim timom”, bile su prve riječi Cigankove koja se iznenadila kada je dobila poziv iz “njene” Crne Gore. Čovjek kojeg je Đurđić 2003. godine doveo u Budućnost je upravo glavni krivac što je Cigankova zavoljela rukomet.

Nadimak Elitrička Navijala za Budućnost dobila u Rusiji

protiv Lokomotive

Nedavno su košarkaši Budućnosti u revanš meču Evrokupa igrali u Krasnodaru protiv Lokomotive Kuban, a na tribinama su imali i svog navijača.

“Drago mi je bilo kada sam čula da će sportisti iz Podgorice doći u Krasnodar. Šteta što su košarkaši Budućnosti izgubili, ali ipak ovdje se u košarkaški klub Lokomotivu ulaže mnogo novca, tako da se teško sa njima nadmetati”, kazala je Cigankova.

“Rukomet sam počela da treniram sasvim slučajno. U školi na časovima fizičkog sam se isticala u odnosu na ostale vršnjake, čak sam često ravnopravno igrala sa muškarcima, a onda me je tadašnji trener reprezentacije Rusije, a kasnije i trener Budućnosti Aleksandar Panov nagovorio da odem na trening. Taj poziv jednostavno nijesam mogla da odbijem”.

ObOžavam Crnu GOru Nataša je u Budućnost došla 1990. godine, a ni slutila nije da će ostati čak 15 godina u našem glavnom gradu.

“Bilo mi je prelijepo u Podgorici

pogotovo dok sam bila igrač. Prve godine sam se navikavala i mislila da mi neće biti kao u Rusiji, ali već nakon tri godine kada bih god pošla da vidim rodbinu u Rusiju, jedva bih čekala da se vratim u Crnu Goru i mogu reći da je se sada često sjetim i da planiram sljedeće godine da dođem i posjetim prijatelje”, govori Cigankova koja je karijeru završila 1999. godine, da bi šest ljeta kasnije došlo do obrta.

DuGOvali su mi nOvaC “Ipak, 2005. godine sam morala da se vratim i bilo mi je mnogo teško zbog toga. Naredne dvije godine nijesam mogla da se naviknem da

Igračica koja je dala mnogo crnogorskom rukometu je u Rusiji dobila interesantna nadimak - Elitrička.

“Tako me u Rusiji svi zovu i mogu reći da mi je simpatično. To u prevodu znači brzi voz, a taj nadimak sam dobila još dok sam igrala, jer sam bila mnogo brza i borbena”, kazala je Cigankova. sam u Rusiji i da neću biti u Podgorici, gdje sam stekla puno prijatelja. Vratila sam se jer sam morala, ali ipak i najviše zbog oca koji se razbolio, a ja nijesam mogla da ga posjetim kad želim. U Podgorici su mi neki ljudi dugovali novac i to je trajalo duže vremena, a ja zbog toga nijesam bila u mogućnosti da pođem i vidim roditelje u Rusiji. Kada sam skupila novac odlučila sam da odem, jer sam se našla u veoma ružnoj situaciji”. nijesam htjela prOtiv raDa Rukometni mađioničar zna razlog zašto je odjednom sve po nju krenulo u negativnom smjeru.

Sport 27

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

Znala sam da će Dragan biti pravi

Cigankova je 1999. godine završila igračku karijeru i odmah krenula u trenerske vode. Kratko je bila selektor bivše države, a onda i trener mlađih kategorija Budućnosti. Upravo je uz nju počeo da uči sadašnji strateg “plavih” Dragan adžić, a Cigankova je na pravi put izvela generaciju u kojoj su bile jovanka radičević, anđela Dragutinović, marija jovanović (došla iz Danilovgrada), sonja Barjaktarović (došla iz Berana), vinka vlahović, Đurđica Đurović...

“Kada sam počinjala sa trenerskim poslom došao je Dragan Adžić koji je uvijek bio veliki radnik.

Dragan je mnogo pisao i pratio svaki trening. Bukvalno je upijao sve što je pozitivno i imao je cilj da postane veliki trener. Njega ništa drugo nije zanimalo osim rukometa i kako da se usavršava”, kazala je Cigankova.

“Kada je Rade Đurđić napustio klub nijesam htjela da idem protiv njega kao mnogi. On me je doveo u Budućnost, zatim mi dao posao i nijesam mogla da pljujem u tanjir iz kojeg sam do juče jela. Otvorila sam zatim svoju školu rukometa i radila u klubu takođe, ali sam znala da mi neki ljudi neće dati da radim kako treba.

Zato sam odlučila da počnem novi život i vratila sam se u Rusiju”.

14 golova protiv jugoslavije Utakmicu koju će uvijek pamtiti i koja je za nju posebna odigrala je sa 19 godina.

“To je bilo na SP u Kanadi 1981. godine kada smo u finalu igrale protiv Jugoslavije. Naš protivnik tada je bio mnogo jak sa igračicama poput Sekulić, Mugoše, Nastasovski, Ovčine... Možda nijesmo bile toliko kvalitetne, ali je jasno bilo da Rusi uvijek žele biti prvi. Tada je bilo nemoguće suprotstaviti se tako jakoj Jugoslaviji. U polufinalu smo savladale Dansku, a onda u finalu protiv Jugoslavije svi su mislili da nemamo šansi. Na poluvremenu smo gubile čak sedam razlike, a zatim odigrale najboljih 30 minuta i na kraju dobile meč sa dva razlike. Na tom meču sam igrala na poziciji pivota i dala 14 golova, a kasnije bila izabrana i za najboljeg igrača prvenstva”, sjeća se Cigankova za koju je rukomet bio i ostao sve na svijetu.

“Jednostavno sam voljela da igram rukomet i uživala sam u njemu. Mnogo sam i željela da

lična Karta ime i prezime: Nataša Cigankova Datum rođenja: 12.08.1962. Krasnodar Klubovi: Nivino Minsk, Rostov, Budućnost. trofeji: Zlato sa reprezentacijom Rusije na SP za juniorke 1981. godine. Zlato na SP u Budimpešti 1982. godine. Zlato na SP u Holandiji 1986. godine. Bronza na OI u Seulu 1988. godine. Kup Kupova sa Rostovom 1989. godine. Kup Kupova sa Budućnosti, te pet prvenstava i Kupova Jugoslavije takođe sa “plavima”.

Sandra je dokazala da se radom može sve

Cigankova je u svojoj karijeri igrala sa dosta vrhunskih igračica, ali ipak želi izdvojiti jednu.

“Igrala sam sa dosta vrhunskih igračica, ali na to sve gledam iz drugačijeg ugla. sandra Kolaković je bila ta koja je svakodnevno voljela da uči i uvijek da bude bolja. Isključivo svojim radom i zalaganjem je postala svjetska klasa i što mi se mnogo sviđa jeste da je uvijek znala da radom nadomjesti svoje nedostatke. Mnogo je značila za naš tim, nije se moglo desiti da u teškim trenucima promaši ili izgubi loptu”, poručila je Cigankova.

Bivši predsjednik Budućnosti Rade Đurđić i Nataša Cigankova

dobijem svaku utakmicu. Nijesam mečeve dijelila na teške i lake, već sam željela samo da dobijem. Danas imam drugačiju ulogu, tačnije da svoje znanje prenesem na mlade igračice i ono što me ispunjuje jeste da uživam dok to radim”, jasna je Cigankova. falile Karalova i Šalimova Lijevo krilo, a po potrebi pivot, bek, pa i desno krilo zna šta je nedostajalo tadašnjem šampionu Jugoslavije da se popne na krov Evrope.

“Nedostajalo nam je nekoliko kvalitetnih igrača da osvojimo Ligu šampiona. Četiri godine nas je nesreća pratila da se ne plasi-

ramo u finale, a pritom nijesmo tada ni imali novca. Rade Đurđić je tada na svoju riječ dovodio igračice, bile smo kasnije ispoštovane, dok je sada mnogo lakše. Ipak da su Karalova i Šalimova ostale u klubu sigurna sam da bi osvojile Ligu šampiona. Mi nijesmo imale igračicu poput Kaće Bulatović koja je extra klasa, ali za tako stabilan klub zaslužan je predsjednik Predrag Bošković, jer bez finansija nema ni rezultata. Sada je sve mnogo lakše.

Imate novac, dovedete igrače koji vam trebaju i osvojite Ligu šampiona. Budućnost je prošle godine zasluženo osvojila to takmičenje i mnogo mi je drago zbog toga”, govori za naš list Cigankova.

SEHA ligA

Lovćen prijatno iznenadio

Upravni odbor SEHA lige je prije dva dana u Zagrebu konstatovao da je organizacija iste ove sezone bila odlična, te da se očekuje da fajnal for u Skoplju bude na istom nivou. Druga sezona je donijela nastup 10 klubova iz 6 zemalja (BiH 3, Hrvatska 2, Makedonija 2, Crna Gora 1, Slovačka 1, Bjelorusija 1). Novi u društvu su bili Bjelorusi, nije bilo predstavnika Srbije, dok je Crna Gora sa dva pala na jednog predstavnika. Četiri trenera su preživjela sezonu na klupama - Červar, Vujović, Kamenica i Dugić, a čak šest nije - Goluža, Rašić, Savukinas, Trninić, Puljević, Milošević. Od 90 utakmica, 88 je odigrano, 2 su riješene za zelenim stolom (Tatran protiv Metalurga i Izviđača).

Od strane čelnih ljudi lige predstavnici Makedonije Metalurg i Vardar su favoriti za osvajanje takmičenja, Brest iz Meškova je osvježenje, dok je naš Lovćen - inače šestoplasirani tim najprijatnije iznenađenje regionalne lige.

“Rekli bismo s obzirom na stanje, finansije, probleme da su Cetinjani bli najprijatnije iznenađenje lige. Ravnopravno su igrali s favori-

tima za fajnal for i u malo boljim okolnostima… Mijenjali su trenera, otišao je Pero Milošević, došao Zoran Avramović, sjajan je bio Igor Marković ponajbolji strijelac lige s lijevog krila, sjajne su karakteristike Vujovića, Perišića, Grbovića, Draškovića, Jovetića... Njima treba podrška, jer sve što rade ima smisla.

Ne zaboravite, Crna Gora je bila na SP u Španiji, Crna Gora je izbacila sa SP Švedsku, Crna Gora ima žene prvakinje Evrope i na klupskom i na reprezentativnom planu. Lovćen je jedan veliki razlog za dio cijele te priče”, stav je čelnika takmičenja, a stoji na sajtu SEHA lige.

Cetinjani za 12 trijumf Cetinjani će večeras u 17.30 časova odigrati poslednji meč ligaškog dijela takmičenja protiv Mornara 7 i to će biti prilika da izabranici Zorana Abramovića uknjiže 12 uzastopnu pobjedu pred početak plej ofa,a u borbi za titulu će učestvovati još Mojkovac, Sutjeska i Budvanska rivijera. Nikšićani će poslednji meč u regularnom diejlu takmičenja odigrati danas (16) protiv Mojkovca, dok će Berane i Ulcinj na teren 10.aprila.

M.P.

PODRAVKA - BUDUĆNOST 22:25 (11:8)

Plave odlične u Koprivnici

Aleksandar Panov na tajm autu savjetuje Natašu Cigankovu

KOPRIVNICA - Dvorana ‘’Fran Galović’’. Gledalaca: 500. Sudije: Načevski, Nikolov (Makedonija). Sedmerci: Podravka 6 (6), Budućnost 2 (1). Isključenja: Podravka 8, Budućnost 10 minuta. Crveni karton: Cvijić (Budućnost) u 59. minutu.

PODRAVKA: Žderić, Jelčić, Čović, Kiridžić 2, Čović 2, Pongrac, Šenvald, Šon 1, Gaće 2, Damjanović 13, Milanović Litre 1, Dragišić, Vidak, Kapitanović, Horvat 1, Pušić Koroljević.

BUDUĆNOST: Voltering, Vukčević, Miljanić 2, Trifunović, Mendi, Živković 2, Bulatović 2, Božović, Georgijevska 2, Ježić 1, Cvijić 4, Mehmedović 6, Pavićević 1, Knežević 5.

Rukometašice Budućnosti ostva-

rile su desetu pobjedu u Regionalnoj ligi - ‘’plave’’ su u utakmici 12. kola, u Koprivnici savladale Podravku 25:22 (8:11) i revanširale se hrvatskom timu za poraz u prvom međusobnom duelu (26:22) koji je odigran u Baru. Najefikasnije u redovima Budućnosti bile su Majda Mehmedović sa šest i Milena Knežević sa pet golova, dok je reprezentativka Srbije Sanja Damjanović sa 13 golova bila najefikasnija igračica domaće ekipe. Budućnost sada ima bod manje od lidera takmičenja (Podravke), ali uz utakmicu manje. Klara Voltering i drugarice će na parket ponovo danas kada će u 16.30 časova snage odmjeriti sa Lokomotivom u Zagrebu.

M.P.

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

BUNDESLIGA, 27. KOLO

Šampionski šou u Minhenu?

Ukoliko sredi Hamburg, a Borusija ne savlada Štutgart, Bajern Minhen će danas, sedam kola prije kraja, 23. put postati šampion Njemačke

KARIKATURA DANA

Prilika života pred čarobnim Mesijem

Virtuoz Barselone Lionel Mesi na putu je da sruši još jedan rekord. Ako postigne makar jedan gol protiv Selte u Vigu “čarobnjak iz Rozarija” će zaokružiti 19 uzastopnih mečeva u Primeri na kojima je tresao mreže, čime će postati pr-

vi igrač u španskom prvenstvu kojem je pošlo za rukom da matira sve ekipe lige - i to u nizu, jednu po jednu. Tako nešto je pošlo za rukom i Kristijanu Ronaldu prošle sezone, ali predator iz Madeire nije uspio da ostvari podvig u kontinuitetu.

Dvije godine najveći njemački klub nije uspijevao da nađe izlaz iz dortmundske “žuto-crne” magle, dvije duge (za Bavarce čak i preduge) godine Bajern nije bio šampion Njemačke, ali ove sezone sve se promijenilo... Velikan iz Minhena će sigurno biti prvak, pitanje je samo kada i zvanično - možda već i ovog vikenda. Ukoliko momci Jupa Hajnkesa danas na svojoj svemirskoj Alijanc areni savladaju velikana sa sjevera, tim Hamburga, a još aktuelni šampion Borusija Dortmund ne dobije Štutgart u gostima, Bavarci će na sedam kola do kraja prvenstva doći do nedostižnih “plus 23” u odnosu na “milionere” i čuve-

na “salatara” će i zvanično završiti u rukama kapitena “crvenih” Filipa Lama.

“U redu, jasno je da smo šampioni. Međutim, ne možemo sada biti mirni i puni sebe, prvo da trofeje osjetimo u našim rukama. Pred nama su još dvije velike šanse u Kupu Njemačke i Ligi šampiona, ako predugo budemo slavili uspjeh u Bundesligi onda nam se ne piše dobro u ostalim takmičenjima, jer jednostavno želimo sve ove godine”, istakao je sjajni vezista Bajerna Tomas Miler.

S druge strane, u Dortmundu su svi svjesni da je titula otputovala za Bavarsku, ali još ne žele da čestita-

ju Bajernu...

“To ćemo uraditi nekog drugog vikenda, jer sada želimo da savladamo Štutgart”, jasan je trener Dortmunda Jirgen Klop. “Svjestan sam da će Štutgart učiniti sve kako bi nam otežao posao i da su utakmice protiv tog kluba uvijek zahtjevne, ali šta je tu je - idemo po novi trijumf”.

RASPORED (subota): Štutgart - Dortmund, Frajburg - Menhengladbah, Fortuna - Leverkuzen, Augsburg - Hanover, Šalke - Hofenhajm, Majnc - Verder (svi od 15.30h, )Bajern - Hamburg (18.30). Nedjelja: Volfsburg - Nirnberg (15.30), Grojter Firt - Ajntraht (17.30). K.B.

PRIMERA, 29. KOLO

HNL (25. kolo) - Split čeka Zagrepčane Nakon reprezentativne groznice nastavio se hrvatski šampionat - novo 25. kolo su već ranije otvorili pobjedama Istra i Rijeka, dok su Lokomotiva i Inter iz Zaprešića remizirali u atraktivnoj utakmici. Međutim, “krupne ribe” svoj nastup imaju danas (subota) - već viđeni šampion Dinamo dočekuje na svom “Maksimiru” Zadar, dok će poletni Hajduk na “Poljudu” ugostiti drugi tim iz glavnog grada, sastav Zagreba.

SEMAFOR: Lokomotiva - Inter 2:2, Osijek - Istra 0:4, Rijeka - Slaven Belepo 2:1.

RASPORED (subota): Split - Cibalija (15.00), Dinamo - Zadar (17.00), Hajduk - Zagreb (19.00).

A.P.

JSL: Vikend u znaku Abidala i Lea Partizan u Kuli U Super ligi Srbije igra se 20. kolo, izrazitog derbija nema, pa će najzanimljivije biti ispratiti Partizanov put ka šestoj uzastopnoj tituli koji nastavlja u Kuli. Crvena zvezda na svojoj Marakani čeka Radnički iz Kragujevca, a Vojvodina gostuje Jagodini.

RASPORED: Subota: OFK Beograd - Sloboda, (14.30) Donji Srem - Javor, (14.30) BSK - Rad, (14.30) Spartak - Novi Pazar, (14.30) Smederevo - Radnički Niš (14.30), Crvena zvezda - Radnički 1923 (18.00), Jagodina - Vojvodina (19.00).

Nedjelja: Hajduk - Partizan (15.00).

Poslije velike španske pobjede u Parizu i gotovo izvjesnog puta “crvene furije” na novo Svjetsko prvenstvo, zaljubljenici u fudbal u zemlji planetarnih vladara, vraćaju se uzbuđenjima u Primeri istina kojih neće biti mnogo, pošto je šampionska trka završena čini se još u novembru. Dakle, budući šampion Barselona nastavlja trijumfalni pohod, a sljedeća meta je “davljenik” Selta iz Viga na “Balaidosu”.

Ono što je izuzetno zanimljivo i važno, kompletno kolo će biti u znaku dva momka, dva Barsina majstora... Jedan je, naravno Lionel Mesi koji će pokušati i da 19. put zaredom bude strijelac u Primeri čime bi bukvalno matirao sve timove u Španiji uzastopno, dok je drugi veliki borac Erik Abidal koji se poslije 13 mjeseci i oporavka nakon (ponovljene) operacije tumora konačno našao u timu “blaugrane”.

“Biće ovo definitivno poseban meč zbog njih dvojice, još da je Tito sa nama”, rekao je Barsin štoper

PREMIJER LIGA 31. KOLO

Đerard Pike, žaleći što trener katalonskog tima Tito Vilanova, ipak ni ovog puta neće voditi tim, iako je to bilo najavljeno nakon njegovog oporavka od operacije.

Kolo u Primeri donosi i jedan sjajan derbi - između Atletiko Madrida i Valensije - a biće zanimljivo vidjeti i Real Madrid (protiv Zaragose) pred izazove u Ligi šampiona...

RASPORED (subota): Rajo V. Malaga (16.00h), Selta - Barselona (18.00), Saragosa - Real (20.00), Levante - Sevilja (22.00). Nedjelja: Valjadolid - Osasuna (12.00), Majorka - La Korunja (17.00), Espanjol - Sosijedad (19.00), Atl. Madrid - Valensija (21.00). Ponedjeljak: Atl. Bilbao - Granada (20.00), Betis - Hetafe (22.00).

K.B.

Rafael Benitez: Nije istina da sam blatio Čelzi Strateg “plavaca” nikada nije rekao da ne bi trenirao klub iz Londona Juče šampion Evrope, a danas se bori za učešće u Ligi šampiona Čelzi gostuje Sautemptonu, planira tri boda u dvorištu ratnika za opstanak, ali i bijeg od nadolazećeg Totenhema. Ipak, ambicije kluba ostale su u sjenci trenera Rafela Beniteza, kojeg navijači “plavaca” nikada nisu prihvatili zbog nekih izjava iz prošlosti, što je Španac nakon silnih mjeseci - demantovao.

“Nikada ne bi preuzeo Čelzi, iz poštovanja prema Liverpulu”, sadržaj je te kobne izjave koja je posvađala Rafu i Čelzijeve navijače, a tu parolu je zapravo izmislio prije šest go-

dina jedan mladi bloger iz Češke ...

“Jedan tinejdžer iz Češke uništio je moj ugled i karijeru, tako što je, na svom blogu, objavio vijest da je Rafa Benitez rekao nešto što nije istina. I, moram da naglasim - priča o tome da ne bih nikada bio trener Čelzija nije istinita! Stvar je u tome što jedna laž može da napravi toliko toga lošeg, jer ljudi stalno to čitaju na Tviteru i drugim društvenim mrežama”, naglasio je Benitez, na čije tvrdnje će tek reagovati navijači sa “Stemford Bridža”.

Dok Mančester junajted hita ka 20. tituli šampiona, Vejn Runi juri

tri gola koja ga dijele od 200 pogotka u dresu “crvenih đavola”. Siti će dočekati četvrtfinalistu Lige Evrope, Njukasl, dok će evropski klasik igrati Aston Vila i Liverpul - osvajači jedne, odnosno pet titula Lige šampiona.

RASPORED (subota): Sanderlend - Mančester junajted (13.45), Arsenal - Reding, Mančester siti Njukasl, Sautempton - Čelzi, Svonsi - Totenhem, Vest Hem - VBA, Vigan - Norič (16.00), Everton - Stouk (18.30). Nedjelja: Aston Vila - Liverpul (14.30). Ponedjeljak: Fulam - KPR (21.00).

A.Popović

Sport 29

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

Murinjo ª špijunº

Strateg Real Madrida, Žoze Murinjo, pomaže treneru Pari Sen Žermena Karlu Anćelotiju tako što mu otkriva slabe tačke Barselone, pred sudar “svetaca” i “blaugrane” u četvrtfinalu Lige šampiona. Prema pisanju španskih i italijanskih medija Portugalac je poslao DVD snimke kolegi kao pomoć u pokušaju da Karleto što bolje pripremi meč protiv Barselone, protiv koje je Portugalac ove sezone dva puta remizirao i dva puta slavio.

A.P.

Vea junior u Čelziju Sin legendarnog Žorža Vee postao je novi igrač londonskog Čelzija. Talentovani 13-godišnji Timoti Vea pridružio se vršnjacima u redovima “plavaca”, u čemu mu je pomogao slavni otac ...

“Kada je poželio da igra u Engleskoj, odlučio sam da pozovem prijatelje sa Stemford Bridža i da vidim da li možemo da se dogovorimo. Odgovor sa druge strane bio je pozitivan, tako da moj talentovani sin već trenira i uživa u svim povlasticama koje nudi veliki klub”, otkrio je Vea, koji je 2000. godine i igrao kratko u Čelziju.

Razočarani tata Defo

MOĆ EVROPSKIH KLUBOVA

Vedete ignorišu krizu Real, Barsa, Junajted, Bajern i Čelzi najbolji poslodavci u prošloj sezoni DN donose konkretne izvore milionskih prihoda velikih evropskih klubova Aleksandar Popović

K

ažu “teška su vremena, ekonomska kriza davi planetu”, ali fudbalski svijet, preplavljen milionima, kao da živi negdje na dalekom Jupiteru. i pored ogromnih dugova koji im uskraćuju čiste i mirne snove, evropski klubovi ispod jastuka čuvaju neke nevjerovatne svote, zahvaljujući svojim dežurnim “čuvarima” - navijačima, reklamama i naravno sportskim dostignućima. Po dva španska i engleska giganta, odnosno jedan njemački velikan vedre i oblače tržištem, što njihovu moć diže u, nama nepoznate, vrtoglave visine.

Prema podacima “Dilojit” kompanije za finansijski konsalting, pet fudbalskih klubova koji zarađuju najviše novca (posmatraju se samo prihodi, a ne profit) su Real Madrid, Barselona, Mančester junajted, Bajern Minhen i Čelzi! Međutim, ono što je posebno interesantno je način na koji klubovi generišu prihode, jer konkretno, “pet veličanstvenih” godišnje zarade preko dvije milijarde eura godišne, zbog čega vam Dnevne novine prezentuju podatke koji se odnose na prethodnu fudbalsku sezonu (2011/12).

● 1. REAL MADRID

(512,6 MILIonA)

Napadač Totenhema Džermejn Defo obradovao se što je postao otac malog DžošueDejmsa, koga je na svijet donijela sada već njegova bivša djevojka En-Mari Mur, ali ispostavilo se da dijete nije njegovo…

“Test očinstva pokazao je da Džermejn nije otac dječaka koji je rođen 19. februara. On je žarko želio da pruži podršku majci koja je tvrdila da je on otac, ali DNA test je pokazao da dijete nije njegovo”, saopštio je potvarol engleskog reprezentativca.

Apsolutni šampion u ovoj kategoriji, već osam godina zaredom, jeste madridski Real. Kraljevski klub je, osim pomenute osmogodišnje dominacije, postao i prvi klub koji je u jednoj sezoni prihodovao više od pola milijarde eura!

Zanimljivo je da su i Real Madrid, i Barselona, ostvarili rast od 7% u odnosu na sezonu 2010/11, a tome je doprinijelo i međusobno rivalstvo, odnosno veliki broj “El Klasika” koje prati gotovo čitav svijet. Uz to, poznato je da Kristijano Ronaldo doprinosi prihodima kluba u velikoj mjeri, sa ozbirom da su dresovi Real Madridovog superstara najprodavaniji u svijetu fudbala. Takođe, “merengesi” su i apsolutni rekorderi kada su u pitanju prihodi od TV prava, od čega su prihodovali 199,2 miliona eura.

Od komercijalnih aktivnosti, devetostruki šampion Evrope je inkasirao 187,2 miliona eura (jedino je Bajern ispred njih sa pomenutih 210 miliona), dok su prihodima od mečeva na domaćem terenu takođe vodeći, sa 126,2 miliona eura.

● 2. BARSELonA (483 MILIonA)

U prethodnih nekoliko godina Barselona je prestigla Mančester junajted, ali im rivali iz Madrida još “bježe” na materijalnom planu.

Ključ rasta Barsinih prihoda, osim u klupskim uspjesima, leži u činjenici da imaju Lionela Mesija, čiji se dresovi i oprema prodaju u svemirskim količinama, ali i u tome što su konačno dozvolili komercijalnu upotrebu prostora na dresovima. Od “Katar Fondacije” Katalonci dobijaju oko 30 miliona eura godišnje, što im je obezbijedilo veliki rast na ovom planu.

Od domaćih mečeva “blaugrana” je inkasirala 116,3 miliona eura, a razlog zašto ova cifra nije veća jeste “Nou Kamp” koji ima kapacitet od 98.000 mjesta, a prosječno prima 75.000 gledalaca, pa je cilj kluba da u potpunosti popuni kapacitete u narednim sezonama.

Barselona je od komercijalnih aktivnosti prihodovala 186,9 miliona eura, jer su Mesi i društvo postali prepoznatljivi po stilu igre širom planete u prethodnih 10 godina, zbog čega često gostuju u egzotičnim zemljama. I za kraj, od TV prava četvorostruki prvak Evrope zarađuje oko 179,8 miliona eura godišnje.

● 3. MANČESTER JUnAJTED (395,9 MilioNA) Treća mašina dolazi sa Ostrva, a u pitanju je Mančester junajted. “Crveni đavoli” su prihodovali 122 miliona eura od domaćih utakmica na “Old Trafordu”, a trenutno glavni sponzor na njiho-

vim dresovima, kompanija “AON”, biće zamjenjen od sezone 2014/15, “Ševroletom”, sa kojim su potpisali saradnju na sedam godina, što će im donijeti čak 432 miliona eura! Od prenosa, odnosno TV prava, trostruki osvajač Lige šampiona inkasurao je za prošlu sezonu 128,5 miliona eura, a od komercijalnih aktivnosti 145,4 miliona eura, što je očekivano sa obzirom na snagu brenda “Mančester junajteda”. Interesantno, klub sa sjeverozapada Engleske čak 10 miliona eura godišnje dobija od kompanije “DHL” čiji naziv stoji na opremi za treninge Gigsa, Runija i ekipe.

● 4. BAJERn MInHEn (368,4 MILIonA)

Uprkos porazu od Čelzija u prošlogodišnjem finalu Lige šampiona, Bajern Minhen je zaradio 43,8 miliona eura. Zanimljivo je da je Bajern svoju “Alijanc Arenu” rasprodao na 211 mečeva zaredom, što je definitivno uticalo na ogroman iznos prihoda. Takođe, od mečeva na domaćem terenu (ulaznica, suvenira, hrane..), Bajern je prihodovao 85,4 miliona evra. Od TV prava su Bavarci inkasirali 81,4 miliona eura prošle sezone, dok im je ukupan prihod iznosio 201.6 miliona eura. Tu veliku ulogu ima

i komercijalna aktivnost “Dojč telekoma”, koji četvorostrukom prvaku Starog kontinenta u ime sponzorstva (glavna reklama na dresovima) “pomaže” sa 30 miliona eura godišnje.

● 5. ČELZI

(322,6 MILIonA)

Titule Lige Šampiona i FA Kupa protekle sezone lansirali su londonski Čelzi u sami vrh svjetskog fudbala. Klub Romana Abramoviča zabilježio je rekordan iznos od 96,1 milion eura od prodatih ulaznica protekle sezone, računajući sva takmičenja. Ukupan prihod od osvajanja najjačeg klupskog takmičenja (nagrade, bonusi…) iznosio je čak 59,9 miliona eura, pa je tako prethodna sezona prva u kojoj su “plavci” poslovali u plusu, od dolaska ruskog tajkuna na čelo kluba 2003. godine.

Od komercijalnih aktivnosti, klub sa “Stemford Bridža” zaradio je 87,1 milion eura, dok je od TV prenosa, gdje se takođe računaju sva takmičenja, inkasirao 139,4 miliona eura.

Takođe, veliki udio u finansijku konstrukciju Čelzija imaju glavni sponzori “Adidas” i “Samsung”, ali se očekuje pad engleskog tima na ovoj listi, sa obzirom da je ove sezone napustio Ligu šampiona već u grupnoj fazi takmičenja.

30 Sport

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

JEDINSTVO - BUDUĆNOST

Potpuno drugačiji meč

13.30 - Petrovac - Čelik Mornar - Sutjeska Jedinstvo - Budućnost Mogren - Grbalj Zeta - Rudar Mladost - Lovćen (Utakmice počinju u 15.30 sati) 1. Sutjeska 2. Budućnost 3. Čelik 4. Rudar 5. Grbalj 6. Mladost 7. Mogren 8. Zeta 9. Petrovac 10. Jedinstvo 11. Mornar 12. Lovćen

22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22 22

16 12 10 11 7 6 7 6 6 5 5 3

2 7 7 4 9 9 6 8 8 7 5 4

Jedinstvo i Budućnost opet na sceni - sada u Bijelom Polju (15.30)

4 3 5 7 6 7 9 8 8 10 12 15

32:15 40:21 27:17 26:22 18:9 24:23 19:21 25:29 23:29 18:27 19:33 15:40

50 43 37 37 30 27 26 26 26 22 20 13

Navijači, konačno svoj stadion, loše vrijeme, te slabi uslovi za igru su razlozi koji navodi Jedinstvo kao dobru stvar pred duel sa šampionom države! Prije deset dana Jedinstvo i Budućnost su zatvorili drugi krug crnogorske elite, a tada su momci Dušana Jevrića primili 5 komada od “plavih” - obrukali su se, nijesu ličili na sebe...

Ali, sada su Bjelopoljci spremni da se revanširaju za kanonadu u Beranama.

“Spremni smo potpuno. Do sada smo igrali u Beranama bukvalno kao gosti, ali sigurno je da će nam u narednom periodu biti mnogo lakše, jer se vraćamo na svoj stadion i imaćemo veliku podršku navijača. Teren će biti dosta loš, da budem iskren to će više nama ići u korist nego Budućnosti”, rekao nam je juče defanzivac Jedinstva Vladan Gordić, koji je dodao: “I bod bi bio veliki uspjeh. Tanki smo u odbrani jer nećemo moći da računamo na standardne Mihaila Petrovića i Nemanju Gojačanina koji odrađuju suspenziju crvenih kartona. Ali, šta je tu je - borićemo se do kraja”, optimistični su Bjelopoljci.

I pored toga što su rivalu u posljednjem kolu održali čas fudbala, Podgoričani su maksimalno oprezni - svjesni su da ih svako opuštanje u preostalih 11 kola može skupo koštati.

“Ne očekujem laku utakmicu, ali vjerujem u pobjedu. Prošli put smo igrali na dobrom terenu u Beranama, a sada će biti mnogo nezgodno u Bijelom Polju. Pokušaćemo da u uvodnim minutama “načnemo” protivnika kako bi kasnije lakše priveli utakmicu kraju”, izjavio je lijevi bek Budućnosti Mihailo Tomković.

Razmišljaju samo o pobjedi: Mihailo Tomković, defanzivac Budućnosti Tokom pauze “plavi” nijesu imali pomoć šefa - Radisav Dragićević (neće moći da računa na ubitačnog napadača Darka Nikača) je zbog reprezentativnih obaveza prepustio kormilo Nenadu Vukčeviću i Goranu Perišiću, ali to nije veliki problem.

“Radili smo kao i uvijek. Dobro se poznajemo sa pomoćnim trenerima, tako da je sve bilo kako treba.

Pred pauzu smo ušli u dobru formu i siguran sam da ćemo je zadr-

žati tokom šampionata. Nemamo pravo da kiksamo ukoliko želimo da stignemo lidera Sutjesku. Međutim, idemo korak po korak, prvo treba da savladamo Jedinstvo”, zaključio je Tomković. U.R. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Jedinstvo: Neriješeno: Pobjeda Budućnost:

12 0 3 9

MLADOST - LOVĆEN

Pogled na tri poena Petrovac napada trijumf protiv Čelika: Rijad Pepić, vezista nebesko plavih

PETROVAC - ČELIK

Neko traži miran san, neko liječi rane

Posljednji, treći, čin crnogorskog loptanja otvoriće se na kampu FSCG u 13:30 - u bazi našeg nacionalnog tima, pobjednik će se tražiti između ekipa Petrovca i Čelika koji će pokušati da anuliraju minuse iz prošlih mečeva.

Formalni “nebesko-plavi” domaćin u posljednje vrijeme ne bilježi rezultate za respekt - Petrovčani nijesu slavili na posljednja četiri duela, ali protiv “metalurga” imaju lijek.

Savladali su ih u Nikšiću, a remizirali pod Malim brdom.

“Očekujem pobjedu kojom bi definitivno obezbijedili opstanak i priključili se gornjem dijelu tabele. Protivnik je oslabljen, pa ćemo pokušati preko svoje pas igre da dođemo do dobrog rezultata, kao na primjer u Nikšiću kada smo ih savladali”, govori nam ofanzivac Petrovca Rijad Pepić.

“U blagoj smo krizi, ali prije svega rezultatskoj, jer smatram da igru imamo. Sada je vrijeme da sve dođe na svoje. Mislim da imamo dobar recept za Čelik”, dodao je Pepić.

Momci Slavoljuba Bubanje su imali deset dana pauze da zaliječe rane poslije poraza u grad-

Očekuju se veliki dueli: Miroje Jovanović i Ivan Novović se bore za loptu na prethodnom meču na Trešnjici

ZETA - RUDAR

skom derbiju od Sutjeske (1:0) - Čelik je po svemu sudeći izgubio šanse za šampionski lovor, ali na Starom aerodromu imaju svoje želje.

A, želje su velike uprkos tome što “metalurzi” neće moći da računaju na čak šest igrača - Aleksandar Dubljević, Đorđije Đikanović, Ilija Radović, Dilijan Kolev, Darko Zorić i Ivan Ivanović će propustiti utakmicu.

Ipak, optimizma pred sudar sa učenicima Milorada Malovrazića ne nedostaje.

“Ne razmišljamo više o porazu u derbiju. Nastavljamo da se borimo za prva tri mjesta. Biće veoma teško prije svega što smo dosta oslabljeni, a i Petrovac je veoma iskusna ekipa. Međutim, smatram da imamo dosta kvaliteta da napravimo dobru stvar. I jednoj i drugoj ekipi su potrebni bodovi, biće to jedna dobra utakmica”, poručio je vezista gostiju Boris Bulajić. U.R ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Petrovac: Neriješeno: Pobjeda Čelik:

2 1 1 0

Poštovanje i nada

Prvi šampion Crne Gore protiv viceprvaka od prošle godine - poruka iz oba tabora je: Na pobjedu!

Prije petnaestak dana su odigrali neriješeno na “Trešnjici” (1:1), gdje će opet ukrstiti koplja - sjajna Zeta (na proljeće od mogućih 15, uzeli su 11 poena) dočekuje Rudar koji je eksplodirao tek u prethodnom kolu kada su sa 2:0 pospremili Mornar...

Trener “vukova” Darko Šuškavčević očekuje težak meč...

“Rudar je odlična ekipa, imaju dobre individualce koji mogu da riješe utakmicu. Međutim, iskoristili smo pauzu na pravi način, radili smo dobro. Igramo kod kuće, jurićemo tri boda. Imamo samopouzdanje, nalazimo se u pozitivnoj seriji”, jasan je Šuškavčević.

Kako igrati protiv viceprvaka države?

“Agresivno, kolektivno... Ako budemo djelovali kao na prethodnim utakmicama, vjerujem da rezultat neće izostati”, jasan je Šuškavčević, koji protiv Rudara neće moći da računa na defanzivca Mirosla-

va Kaluđerovića.

Podgoricom je juče kružila kiša, pa teren u Golubovcima vjerovatno neće biti u sjajnom stanju. Ali, to je naša realnost, klubovi su na to navikli...

“Kako nama, tako i Zeti”, poručuje veliki znalac Nikola Peco Rakojević pred duel sa prvim šampionom nezavisne Crne Gore.

“Ko se bolje snađe - trijumfovaće.

Možda neće biti tu mnogo igre. Što se tiče nas, dosta toga smo propustili na početku proljeća, tako da ćemo sigurno napasti tri boda. Zeta igra dobro, ali pokušaćemo da upišemo pobjedu”, dodao je Rakojević, koji uprkos svim problemima koji postoje u Pljevljima dobro vodi “rudare”. B.T. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Zeta: Neriješeno: Pobjeda Rudar:

Sredinom marta (tačnije, 16. marta) remizirali (0:0) su na Starom aerodromu, a sada ih čeka novi duel - Mladost igra sa Lovćenom. I družina Miodraga Vukotića se nada prvom proljećnem trijumfu (upisali su četiri remija, te jedan poraz).

Možda im ga prvo kolo trećeg kruga donese...

“Biće teško. Lovćen je dobra ekipa, ne zavarava nas njihovo posljednje mjesto na tabeli.

Cilj je da dobijemo utakmicu kako bi napravili dobru uvertiru za Kup”, zna iskusni ofanzivac “romantičara” Sanibal Orahovac da bi trojka pozitivno uticala pred polufinalni susret Kupa sa Budućnosti u srijedu.

“Na prošlom meču smo imali dosta šansi, ali nije nam se dalo. Kažem: biće teško, ali se nadamo trijumfu”.

Lovćen je u solidnom naletu (jedna pobjeda, dva remija), pa na Cetinju još sanjaju opstanak...

“Raspored nam nije loš, tako da u naredna četiri kola može dosta toga da se riješi.

Protiv Mladosti nam odgovara svaki rezultat sem poraza. Ali, ako damo neki brzi gol, pokušaćemo da prigrabimo trijumf. Nadam se da će Milan Đurišić proraditi, mogao bi da prelomi utakmicu”, riječi su odličnog golmana Lovćena Andrije Dragojevića. ●●●

26 11 5 10

MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mladost: Neriješeno: Pobjeda Lovćen:

14 4 5 5

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

Mornar je derbi za nas: Đorđije Ćetković u razgovoru sa Dejanom Ognjanovićem

MORNAR SUTJESKA BAR - Stadion: Topolica. Početak: 15.30. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: D. Šaković (Podgorica), V. Đuranović (Podgorica). Delegat: Zdenko Šestović.

Radanović, Gačević, Marković, Skopljak, Vojvodić, Vukmarković, Krstović, Kacić, Metović, Bogdanović, Rotković Trener: Saša Petrović

Janjušević, Kosović, Ognjanović, Ćuković, Stijepović, Jovović, Čolaković, Poček, Stevović, Ćetković, Isidorović Trener: Dragan Radojičić

JEDINSTVO BUDUĆNOST BIJELO POLJE - Stadion: Gradski. Početak: 15.30. Sudija: J. Kaluđerović (Cetinje). Pomoćnici: D. Pajović (Cetinje), D. Mrgunović (Podgorica). Delegat: Goran Dendić.

MORNAR SUTJESKA

Još jedan derbi Mornar dočekuje (15.30) Sutjesku - lider šampionata ulazi u utakmicu kao da igra sa Budućnosti, Čelikom ili Rudarom

svaki meč do kraja - derbi utakmica.

Bojan Topalović

L

ider Sutjeska ima opak zadatak - putuje u Bar na noge Mornaru. Družina Saše Petrovića ima igru, ali rezultat nikako da dođe. Još nijesu ugrabili pobjedu na proljeće, upisali su tri remija, te dva poraza...

Ako žele da ostanu u eliti crnogorskog loptanja, a sada se nalaze u zoni baraža, moraju da krenu.

Sutjeskoj se ne prijeti, ali ne postoji ništa bolje za bildovanja samopouzdanja od dobrog rezultata protiv prvoplasirane ekipe na tabeli...

“Svaki rezultat sem poraza je pozitivan za nas”, govori nam juče ratoborni napadač Mornara Luka Rotković.

“Igraćemo oprezno. Tokom proljeća nas je samo Budućnost nadigrala. Niko više. Neće nas rezultat. Međutim, imamo kvalitet, tako da sam ubijeđen da je samo pitanje kola kada ćemo krenuti. Iskreno, vjerujem da do kraja možemo doći do opstanka bez baraža”, dodao je bivši golgeter Petrovca, Budućnosti, Mladosti...

Mornaru je stvarno nedostajalo samo malo u pojedinim mečevima pa da dođu do trijumfa...

“Kažem, imamo kvalitet. Plus, u Baru nas niko nije nadigrao. Spremni smo, željni fudbala nakon pauze. Nadam se dobrom rezultatu”, jasan je napadač Rotković, koji do sa-

da postigao jedan gol u dresu Barana u zvaničnim utakmicama...

“Naravno da se nadam pogotku, svaki napadač vjeruje. Vjerujem da ćemo biti pravi, kako ja, tako cijeli ekipa. Igramo kući, uvijek dođe dosta navijača da nas bodri. Bar živi za fudbal, pa bi bilo lijepo da im izmamimo osmjehe na licima”, jasan je Rotković.

A, Mornarov protivnik Sutjeska puca od samopouzdanja - drže to prvo mjesto, pobijedli (1:0) su gradskog rivala Čelik u prošlom kolu. Ali, stoje čvrsto na zemlji...

“Ulazimo u utakmicu kao i uvijek: želimo tri boda! Međutim, Mornar izuzetno respektujemo. Oslabljeni smo neigranjem par fudbalera, ali na svakoj poziciji tu su momci koji mogu da ih zamijene. Mornar poštujemo, kao da igramo protiv Čelika, Budućnosti, Rudara...”, najavio je veliki okršaj ofanzivac Sutjeske Đorđije Ćetković, svjestan da je za njih

MOJ TIP Davor Katić (Dan) Petrovac - Čelik Mornar - Sutjeska Jedinstvo - Budućnost Mogren - Grbalj Zeta - Rudar Mladost - Lovćen

Trener Sutjeske Dragan Gaga Radojičić zbog suspenzija ili povreda neće moći da računa na Darka Karadžića, Petra Peroševića, Jovana Nikolića, Andriju Pejovića i Srđana Bečelića. Lider je desetkovan pred gostovanje gdje je malo ko lako uzeo bodove...

“Baš zbog toga kažem da neće biti lako. Mornar će se vjerovatno braniti, čekati neku kontru... Kažem: poštujemo ih mnogo, ali spremni smo da upišemo povoljan rezultat”, zaključilo je veliko pojačanje Sutjeske - Đorđije Ćetković.

Loš teren brine komšije suspendovanih Igora Radusinovića i Luke Merdovića, ali je tokom 10 dana pripremao ekipu za nesnosan teren u metropoli turizma.

“Ne očekujem ništa, jer ni ne znam kako će se utakmica odigrati po ovakvom vremenu. Kako nama, tako i protivniku će prevashodna prepreka biti loši teren, jer je ovo nesnošljivo. Duge lopte i prekidi će biti najjača oružja, a nadam se da ćemo to uspjeti da iskoristimo. Biće teško pokupiti bodove, jer Mogren ima jednu veoma iskusnu odbranu, ali pripremao sam ekipu za takav obračun”, prenio nam je Nedović. U.R. ●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mogren: Neriješeno: Pobjeda Grbalj:

28 11 7 10

Agović, Kamberović, Peković, Orahovac, Tomković, N. Vukčević, Flavio, M. Vukčević, Golubović, Radonjić, Adrović Trener: Radisav Dragićević

PETROVAC ČELIK PODGORICA - Stadion: kamp FSCG. Početak: 13.30. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje). Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje), Đ. Ražnatović (Cetinje). Delegat: Dragan Klikovac.

Popović, Ma. Radulović, Grbović, Mihailović, Čelebić, Šofranac (Marković), Golubović, Đukić, Jovanović, Pepić, Jablan Trener: Milorad Malovrazić

Banović, Adrović, Vuković, Videkanić, Bulatović, Bulajić, Ristić, Simić, Bakoč, Marjanović, Račić Trener: Slavoljub Bubanja

ZETA RUDAR GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Početak: 15.30. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica). Pomoćnici: N. Razić (Podgorica), A. Đikanović (Nikšić). Delegat: Željko Džarić.

Ivanović, M.M. Radulović, M.B. Radulović, Cavnić, Novović, Burzanović, Brnović, Došljak, Vlaisavljević, Boljević, Korać Trener: Darko Šuškavčević

Vukliš, Jeknić, Petrović, Alić, Nestorović, Kaluđerović, Brnović, Vlahović, Jovanović, Igumanović, Stojanović Trener: Nikola Rakojević

●●● MEĐUSOBNI DUELI Ukupno utakmica: Pobjeda Mornar: Neriješeno: Pobjeda Sutjeska:

MOGREN GRBALJ

Posljednji meč između dva primorska rivala je bio anemičan, a slično se očekuje i sada. Ne, nije u pitanju loš kvalitet Mogrena i Grblja već užasni teren na Lugovima pruzrokovan vremenskim neprilikama koji “trikolorima” i Budvanima neće dozvoliti da igraju fudbal.

Centralni vezista domaćina Ivan Mijušković, neće moći da računa na pomoć svojih kolega Zarije Peličića i Nemanje Lagatora, ali nada se dobrom rezultatu.

“Idemo na tri boda koja bi nam bila od velike pomoći za miran nastavak sezone. Biće velika borba, teren je loš, tako da mislim da će utakmicu odlučiti jedan gol. Ako bude remi, nećemo tugovati, jer će stvarno biti teško da se uspostavi bilo koja igra”, jasan je Mijušković. Trener gostiju Aleksandar Nedović lišen je usluga

0-2 2 2 1 1 1

Aković, Gordić, Rosić, Vuković, Radulović, Drašković, Vojinović, Raičević, Čindrak, Đurović, Mil. Petrović Trener: Dušan Jevrić

12 5 1 6

MOGREN GRBALJ BUDVA - Stadion: Lugovi. Početak: 15.30h. Sudija: A. Marković (Cetinje). Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić), S. Korać (Bar). Delegat: Dejan Golubović

Butorović, Ivanović, Radišić, Baošić, Popović, Mijušković, Milović, Grbović, Racković, Đoković, Vujović.

Trener: Branislav Milačić

Radulović, Milojko, Luković, Glavan, I. Bogdanović, Ragipović, Martinović, Macanović, Đalović, Đalac, Ašćerić.

Trener: Aleksandar Nedović

MLADOST LOVĆEN PODGORICA - Stadion: Mladosti na Starom aerodromu. Početak: 15.30. Sudija: R. Pajović (Podgorica). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica), V. Todorović (Nikšić). Delegat: Radovan Lakčević.

Marčelja, Mitrović, Šofranac, Vuković, Išihara, Mandić, Sanković, Šćepanović, Orahovac, Seratlić, Marković Trener: Miodrag Vukotić

Dragojević, Vujović, Dušak, Tatar, Martinović, Marković, Hočko, Mirković, Radović, Đurišić, Vujović Trener: Mojaš Radonjić

MIROSLAV BLAŽEVIĆ TRENER SVIH TRENERA

NE PROPUSTITE Intervju sa Ćirom u ponedjeljak

49

pobjeda zaredom imao je Juventus u svim takmičenjima kada je taj niz prekinuo Inter na njihovom do sada posljednjem meču - 3. novembra prošle godine u Torinu (1:3).

Raspored Subota 15.00 Udineze - Bolonja 15.00 Lacio - Katanija 15.00 Kaljari - Fiorentina 15.00 Inter - Juventus 15.00 Parma - Peskara 15.00 Palermo - Roma 15.00 Atalanta - Sampdorija 15.00 Đenova - Sijena 18.30 Kjevo - Milan 21.00 Torino - Napoli

Vaskršnji klasik SERIJA A, 30. KOLO

Praznična poslastica sa Apenina - Inter i Juventus u 187. prvenstvenoj priči “derbija Italije”

Đ

ani Brera, ugledni italijanski politikolog, sportski novinar i najmlađi urednik najuticajnijeg sportskog dnevnika na Apeninima “La Gazete delo Sport”, još 1967. godine je utakmici između Juventusa i Intera dodijelio krunu “derbi Italije”... Godine su prolazile, neki drugi timovi su stizali i prestizali pomenute rivale po broju trofeja (posebno Milan u Evropi), ali i danas kada se kaže najveći derbi Italije misli se na duel vodećih industrijskih centara Torina i Milana, na super okršaj “bjanko-nera” i nero-azura”. Praznični vikend na “čizmi” kao poklon donosi 187. priču ovog velikog sportskog (i više od toga) rivalstva, ovog puta sa moćnim Juventusom i “lutajućim” Interom, kao akterima. Ono što će u ovom duelu nedostajati svima nama u Crnoj Gori je čarolija našeg kapitena Mirka Vučinića, koji će derbi na “Meaci” propustiti zbog povišene temperature.

Veliki spektakl koji će se u Milanu odigrati po dnevnoj svjetlosti (danas od 15.00h), Juve čeka sa vrha Serije A, sa velikih devet bodova više od drugoplasiranog Napolija i čak 18 od Intera na petoj poziciji, ali i sa mislima na dvomeč sezone, na izazove u toliko željenoj Ligi šampiona - protiv Bajerna u četvrtfinalu “Championsa”. Možda bi bilo očekivano da trener Juventusa Antonio Konte pred duel u Minhenu kalkuliše sa sastavom, da odmori

Inter je naš rival, pobijedili su nas u prvom dijelu sezone, učinićemo sve da se revanširamo”.

Dakle, jasno je da odmaranja pred Bajern neće biti...

“Apsolutno ne. Izvešću najbolji mogući sastav. Jasno je da moram da vidim kakvo je stanje fudbalera koji su bili na reprezentativnim akcijama, ali mi dolazimo u Milano da pružimo maksimum i da probamo da pobijedimo”, istakao je trener “stare dame”, koji osim Mirka Vučinića za ovaj meč najvjerovatnije neće moći da računa ni na defanzivca Đorđa Kjelinija.

neke važne igrače, ali... Ipak je ovo derbi Italije!

● ZANETI: DERBI KOJI ULAZI U ISTORIJU

● KONTE: INTER JE NAJVAŽNIJI

Juve je u super formi, Inter je “plutajuća mina” cijele sezone u Seriji A, tim koji često zna da razočara, ali i da svakog dobije - baš kao što je to uradio 3. novembra prošle godine kada je u sred Torina prekinuo ubitačni niz Juventusa od 49 mečeva bez poraza u svim takmičenjima - tada 1:3 na “Juventus stadionu”.

Sve to potvrdio je Juventusov “mister” i u najavi velikog duela na “Đuzepe Meaci”...

“Svi koji me poznaju, potvrdiće vam da je za mene utakmica života ona koja prvo dolazi”, bio je jasan Antonio Konte. “Ovo je veliki derbi,

“Mnogi su mislili da možemo da se umiješamo u borbu za titulu poslije te utakmice, uključujući i mene”, riječi su legendarnog kapitena Intera Havijera Zanetija. “Ipak povrede su nas omele u tome. Sada je najvažnije da izborimo mjesto u kvalifikacijama za Ligu šampiona naredne sezone”.

Kada je u pitanju rivalitet sa “bjankonerima” Interov “El Traktor” kaže...

“Ovo je utakmica koja ulazi u istoriju. Kada sam stigao u Inter odmah sam razumio koliko je ovaj meč važan. Ovo su dueli u kojima svaki igrač želi da učestvuje”, jasan je Zaneti.

JOKER

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................

ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................

E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Kosta Bošković

SUBOTA I NEDJELJA 30. i 31. 3. 2013. broj 503 GoDiNA II

33 žEnA SAVJETI

Trikovi za savršene noge Poslije teške zimske odjeće nogama je definitivno potreban brzinski oporavak. Evo nekoliko trikova kako da zablistate s prvim proljećnim suncem i otkrijete savršene noge.

PRIPREMITE SE ZA OTKRIVANJE Smanjena cirkulacija čini kožu suvom, posebno u donjim ekstremitetima. Dobro bi bilo koristiti pilinge s vitaminom E, a kožu treba mazati vlažnim losionom za tijelo.

VRIJEME JE ZA DETALJNU DEPILACIJU Osim klasičnih metoda brijača, voska i egipatske depilacije probajte nove depilatore. Nova generacija depilatora osmišljena je tako da ih možete koristiti u vodi. Idealni su za depilaciju jer topla voda opušta kožu, otvara pore i otpušta endorfine. Depiliranje je prijatnije, a koža mekša.

NE CELULITU Neke studije pokazuju da 90 odsto žena ima celulit. Kako biste ga bar malo suzbile, pijte dva litra vode dnevno. Za one žene koje su lijene preporučujemo slanu kupku.

U vruću kupku stavite dvije čaše soli i izležavajte se u njoj 20 minuta tri puta nedjeljno.

ŠMINKA ZA NOGE Kako bi vaše noge zabljesnule, možete posegnuti i za malom varkom. Šminka za noge pomoći će da sakrijete vene i popucale kapilare.

BUDITE U FORMI Najbolji način da uljepšate noge je vježbanje. Za samo dvije nedjelje vježbanja imaće rezultate. Potražite idealan način vježbanja za vas i učinite najbolje za svoju ljepotu i zdravlje.

ASESOArI

Hula hop tašna hit editorijala

MODA

Nabavite mantil za proljećni prelaz

K

lasični baloner ili kako ga mnogi nazivaju kišni mantil jedan je od osnovnih komada svake ženske odjeće. Ovaj mantil ima višestruku svrhu pa je jednako koristan za prelaz nakon zime u proljećno doba, ali i tokom jesenjih dana. Klasični “trench coat” šik je komad, koji je proslavio čuveni engleski brend Barberi, čije se revije ne mogu zamisliti bez modela ovog mantila. Za sve dame koje namjeravaju da kupe jedan ovakav model dobra vijest je da se u radnjama u Crnoj Gori mogu naći po pristupačnim cijenama od 30 do 80 eura. Spektar boja je ogroman i osim najkorisnijih bež i crnih, možete naći i one u crvenoj, plavoj, žutoj i bijeloj boji.

Brojni svjetski dizajneri poput Barberija, Tomija Hilfigera, Done Karan, Armanija i mnogih drugih u svojim novim kolekcijama za proljeće 2013. godine predstavili su svoje vizije čuvenog balonera.

Kišni mantil ili baloner proslavio je čuveni legendarni brend Barberi koji nam svakom svojom kolekcijim prikaže inovativnost kada je ovaj model u pitanju. Ove godine za modelom ovog brenda poludjele su sve selebriti dame poput Blejk Lajvli, Eme Votson i Bijonse koje su sebi nabavile nekoliko različitih modela ovog brenda. Ipak, kako su Barberijevi modeli poprilično skupi pa dostižu cijenu i do 3.000 eura za nas “obične smrtnice” srećom

postoje alternative za mnogo manje novca.

Model ovog mantila savršeno se uklapa u vrijeme prelaza sa zime na proljeće, a pored toga je jako zahvalan komad koji se može nositi u svim kombinacijama. Kvalitetno skrojen mantil koristan je u dnevnim kombinacijama sa džinsom i baletanka, mokasinkama do onih večernjih časova kada ga možete nositi sa salonkama ili kratkim čizmicama. Baloner je prikladan za posa,o pa ga možete nositi i sa suknjama do koljena ali i sa pantalonama i farmerkama. Spektar boja modela u ponudi je veliki od klasičnog i najisplativijeg u bež ili crnoj boji do onih u plavoj, crvenoj,

narandžastoj i bijeloj koji su odlični za djevojke, ali i žene koje žele izgledati mlađe.

Slavu je stekao kao jedan od odjevnih predmeta koji su nosile Odri Hepbern u filmu “Doručak kod Tifanija” i Ingrid Bergman u čuvenoj “Kazablanci”. Danas u savremeno doba mantil sa dvorednim kopčanjem obožavaju Kejt Midlton, Viktorija Bekam, Kim Kardašijan, Eva Longorija i mnoge druge svjetske zvijezde.

Kišni mantil je ženski komad odjeće koji pristaje svakoj ženi jer mu je i kroj i dužina veoma zahvalna za kombinovanje. Ove sezone dizajneri su unijeli male promjene, pa su trenutni aktuelni modeli kraći od tradicionalnog koji je iznad koljena.

U svakom slučaju ukoliko želite sebi da priuštite barem jedan “high street” brendovi poput Zare, Manga, H&M-a, ali i Top šopa, Stradivarijusa i Berške imaju ga u ponudama svojih radnji. Cijene na radost brojnih dama nijesu visoke i kreću se u rasponu od 30 do 90 eura, zavisno od dužine i modela mantila.

Baloner je šik komad koji jednostavno morate imati ovog proljeća.

Predimenzionirana Šanel torba s plastičnim ručkama pravi je hit modnih editorijala. Od kako se pojavila na pisti Šanelove proljećne revije, predimenzioniranu Hula Hoop torba izazvala je mnoštvo komentara. Bura oko ovog modnog detalja koji nije nimalo praktičan ne jenjava, a ova interesantna tašna našla je ako ne na ulicama, svoje mjesto u brojnim časopisima i editorijalima. Vog, Glamour, Mari Kler i El samo su neki od magazina u kojima Hula Hop tašna zauzima glavno mjesto.

Modeli su tako ovaj ekstravagantni asesoar nosile kako bi njime prekrile cijelo tijelo, rolale ga po podu, pa čak i zajahale, a u jednom editorijalu Hula Hoop torba je isprobana kao ruksak, ali ipak ne-

uspješno. Ove torbe mogu se naći na policama pariške robne kuće Printemps, koja u ponudi ima razne Hula Hoop modele. Od onih predimenzioniranih do minijaturnih, forma je ista, ali je cijenom drugačija. Malu kožnu torbica s dvije okrugle ručke od 24 centimetra košta paprenih 1.500 funti.

bJuTI

Posebnu pažnju posvetite njezi vrata i dekoltea Toniranje i piling vrata i dekoltea pomažu da vratite kožu u formu, koja najviše trpi zbog sunca.

Specijalizovane kreme su često nepotreban trošak jer krema kojom obično njegujete lice, ako je kvalitetnog sastava, sasvim dobro njeguje i vrat i dekolte. Bitno je da imate na umu kako je koža iznad izreza majice često izložena suncu pa je osjetljivija i brže stari, pogotovo ako ne upotrebljavate kremu sa zaštitnim faktorom.

KREME Neke kreme za lice, na primer s retinolom, pokazale su se jako dobrim i za predio dekoltea i vrat.

Ako na njima primjećujete smeđe mrlje od sunca, upotrijebite kremu koja sadrži hidrokinon, jer će ih ona izbijeliti. Čišćenje, toniranje ili piling kože lica nastavite i ispod brade, negom vrata i dekoltea, bez obzira na to da li čistite lice četkicom ili preparatom s

glikolnom kiselinom. Skidanjem mrtvih ćelija barem jedanput nedjeljno omogućićete da se bolje upije krema.

ZA čVRŠćU I MLAđU KOžU Kreme s tetrapeptidima, aminokiselinama koje pomažu u obnovi kolagena i elastičnosti tkiva, idealne su za njegu kože ispod brade.

NIACIN U hRANI ILI KREMAMA Kozmetičari su razvili kombinacije sastojaka koje bi omogućile da vitamin B3 odnosno da niacin prodre u kožu. Niacin jača epidermu i mnogi stručnjaci tvrde da se može primijetiti znatno poboljšanje tonusa kože, a njime su bogate i pirinač, kvasac i inćuni.

OPREZNO S GRUBIM OKOVRATNICIMA Pripazite na to koje materijale nosite ispod vrata. Sve što “grebe”, oštre tkanine ili vuna, može iritirati kožu i prouzrokovati alergijske reakcije.

34 Zabava

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

Ivana PoPovIć-MartInovIć

ª Navikaº će biti veliki hit

Ivana Popović-Martinović, nakon višemjesečne pauze, objavila je novi singl pod nazivom “Navika”, koji je premijerno predstavljen u emisiji “Mikrofonija” Drugog programa RTCG. Popularna pjevačica je za naš list otkrila da je duže vrijeme radila na realizaciji pjesme, za koju je sigurna da će postati veliki hit.

“U pitanju je pjesma srednjeg ritma koja govori o tome kako ljubav može da postane navika i šta se tada dešava. Iako smo tekst pisali suprug Ljubo i ja, tematika nema nikake veze sa našim privatnim životom”, kroz smijeh priča Ivana,

koja je imala namjeru da ovaj singl objavi tokom jeseni.

“Nije trebalo ovako dugo da se čeka na ovu pjesmu, već da je ubrzo nakon učešća na festivalu ‘Sunčane skale’ objavim. Ipak, porodične obaveze su me omele u tome, pa se sve prolongiralo. Muzika je djelo Aleksandra Saše Gajića, a aranžman su radili Vladan Popović Pop i Marko Milatović u svom studiju u Beogradu, gdje su uživo snimani svi instrumenti i moj glas”, kaže Ivana.

Ona ističe da su postigli izuzetno visok nivo produkcije.

“Sve je urađeno na najvišem ni-

vou, što će moći da se čuje. Zadovoljna sam kako sam otpjevala i zaista ulažem dosta nade u uspjeh ove kompozicije”.

Ivana otkriva da je pored ovog singla pripremila još nekoliko pjesama, od kojih će najmanje dvije objaviti do kraja ove godine.

“Ako bude nekog od naših festivala, prijaviću jednu i na taj način je promovisati, a ako ne, onda će biti spot. Nove pjesme bi trebalo da intenziviraju moju prisutnost na sceni, što će rezultirati albumom, za koji se nadam da će biti na tržištu na proljeće sljedeće godine”.

Ipak, pored diskografske pauze, Ivana neprestano nastupa. Sa bendom Lemi Go gotovo svakodnevno je na putu, pa je domaća publika, pored gradova na Primorju, može čuti u Podgorici, Nikšiću, Žabljaku...

“Godinu smo zajedno i zaista imamo dobru publiku. Proširili smo repertoar i krug gradova u kojim nastupamo. Pored večernjih svirki imam dosta angažmana i na privatnim proslavama, pa je repertoar koji izvodim zaista šaren”, priča Popović-Martinović.

No, pored karijere, ona je kod kuće supermama koja stiže sve, pa sa ponosom ističe da ni posao ni porodica ne trpe zbog brojnih obaveza, te da su njena djeca Staša i Dušan naviknuti na odsutnost. “Četiri dana sam sa njima, a tri nijesam. Od ta tri, dva dana obavezno moraju biti sa djedom i babom, jer jedni bez drugih ne mogu, tako da i ne primijete da me nema. Skroz su dobri i nema plača, kad izlazim iz kuće samo im kažem ‘pa-pa’ (smijeh)”, zaključila je Ivana.

Z. Šebek

ZvIJEZDE HoLIvUDa

Kaju se što su se skinuli na filmu Glumica Džesika Braun Findlej je ove nedjelje glavna tema razgovora na internetu jer je priznala da se kaje što se 2011. godine skinula za potrebe filma “Albatros”. Međutim, ona je samo jedna od brojnih poznatih glumica koje bi voljele da se nikada nijesu snimale i slikale gole.

Džesika Braun Findlej Ova dvadeset trogodišnja glumica rekla je za Radio Tajms da je bila “naivna” kada je prikazala svoje grudi na ekranu.

“Da budem iskrena, bila sam jako naivna kada sam snimala film ‘Albatros’ i nijesam znala da mogu da kažem NE. Nijesam imala predstavu šta će da se desi i mislila sam da će me snimati otpozadi... To nije nešto što bih uradila ponovo”, rekla je Džesika.

“Problem sa kojim se susreću poznati jednom kada se skinu goli je da je to od tog momenta po cijelom internetu i mogu ga vidjeti svi. Zauvijek”, dodala je ona.

Keli Bruk Keli Bruk se prvi put skinula u toples još kao tinejdžerka kada joj je za to bilo ponuđeno mnogo novca, ali sada bi voljela da se nikada nije skinula. Od tada ona je svoje grudi za potrebe filmova pokazala više puta.

“Naravno da kada pogledam unazad, shvatam koliko sam tada bila mlada. Uradila sam to za mnogo novca, ali da neko tako mlad pozira na taj način... To definitivno nije dobra ideja. Nijesam se tako osjećala tada”, rekla je Keli.

Kejt Vinslet Set Mek Farlan se skoro našalio sa ženskim glumicama koje su

se skinule za film, pa je na dodjeli Oskara otpjevao pjesmu “Vidjeli smo vaše grudi”, u kojoj je nabrojao sve filmove u kojima se Kejt skinula.

Iako se činilo da je nije briga za to, Kejt je kasnije rekla da je bila jako zabrinuta da će ostati zapamćena zbog toga.

“Ne želim da postanem ona glumica koju uvijek skinu golu”, rekla je ona.

Meri Luis Parker Američka glumica Meri Luis Parker je poznata po ulozi u seriji “Trava”, u kojoj se nekoliko puta skinula gola i imala više scena seksa.

Ona kaže da je znala da će se to proširiti kao vatra internetom i to joj i dalje smeta.

“Ogorčena sam. Znala sam da ću završiti na internetu”, priznala je ona.

Keli Bruk

Zabava 35

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

dOGAĐAJ

Slavko u ritmu Bijonse

Slavko Kalezić

Održana druga Tribjut žurka, koja je privukla veliki broj ljubitelja dobre muzike i scenskog ugođaja Druga po redu Tribjut žurka, posvećena jednoj od najpopularnijih pjevačica današnjice Bijonse Nouls, održana je u podgoričkom lokalu “Buda bar”, u organizaciji Tim fana. Uprkos lošem vremenu, veliki broj Podgoričana došao je da uživa u hitovima ove svjetske dive, ali i mini šouu Slavka Kalezića, koji je doveo žurku do usijanja. Igrom i pjevanjem, Slavko je razdrmao publiku, koja je igrala uz taktove pjesama “Hallo”, “Crazy in Love”, “Telephone”, “Baby Boy”, Crnogorska Bjonse

“Single Ladies”, ali i mnogim drugim. Iako je imao predstavu “Maćado” u Bečićima, mladi glumac je izveo svoju muzičko- plesnu tačku pola sata prije ponoći, a ljudi, aplaudirajući i govoreći samo riječi hvale, podržali su ovo zanimljivo izvođenje, koje nikog nije moglo da ostavi ravnodušnim. Ljudi su pjevali, vriskali, igrali, a Slavko se svojom scenografiom obraćao ljudima sa namjerom da uživaju u noći koja je posvećena jednoj od njegovih omiljenih pjevačica. Izvodeći pjesmu “Single Ladies”, Slavko se obratio svim damama koje imaju takav status, a onda nekoliko minuta prije ponoći najavio i glavnu zvijezdu žurke Bijonse, koja je u svom prepoznatljivom stilu u trikou, sakaou i visokim potpeticama izašla na stejdž i otpjevala svoje najveće hitove. Simulirajući pokrete svjetske zvijezde, crnogorska Bijonse je igrala, pjevala, a publika, pretežno momci, fotografisala je. U svom “nadmenom” stavu, prave dive, Bijonse je mahala publici, pozivala ih da se fotografišu sa pravom divom, te ih pozvala da učestvuju u nagradnoj igri.

“Odavno ne izlazim u noćni provod, ali Tribjut žurke jednostavno me mame da dolazim svakog četvrtka, bez obzira na to da li nastupam ili ne. Noćas sam uživala u muzici, ali i odličnom scensko-

Nina Žižić

muzičkom performansu Slavka Kalezića. Zaista, predivna noć i odlično sam se provela, igrajući uz Bijonsine hitove”, rekla je Nina Žižić, koja je bila jedna od najveselijih gošći igrajući uz r’n’b hitove.

Prema riječima organizatora, već narednog četvrtka ljubitelje dobre muzike i scenskog perfor-

mansa očekuje pravo uživanje uz hitove Lejdi Gage i specijanih muzičkih gostiju.

“Zadovoljni smo kako je žurka protekla, s obzirom na to da je kraj mjeseca i da je kiša padala. Lokal je bio popunjen do posljednjeg mjesta, ljudi su pjevali, igrali, a mnoge smo obradovali vrijednim nagra-

dama. Sljedećeg četvrtka obećavamo još bolji provod jer pravimo pravi spektakl”, kažu organizatori.

Veliki broj poznatih ličnosti prisustvovao je žurci, među kojima reditelj Zonjo Marković, DJ Bee Good, pjevačica Monika Knezović, voditeljka Dušica Vugdelić i drugi.

D.B.

REVIJA KENANA OSMANAJA

Urbane frizure za sve prilike

Prva samostalna revija “Fashion Show” crnogorskog frizera Kenana Osmanaja biće održana 31. marta u hotelu “Ramada” u 20 časova. Ljubitelji mode imaće priliku da vide 40 različitih frizura, odrađenih na najsavreminiji način, koje će biti upotpunjene neobičnim kreacijama i zanimljivim performansima.

“Cijela revija će biti podijeljena na pet priča. Svaka priča ima svoj

performans, a oni će biti različiti, a samim tim i kreacije u kojima će se manekenke pojavljivati. Tako ćemo imati frizure koje su namijenjene mladim urbanim djevojkama, onima koji se spremaju za maturske večeri ili za vjenčanja”, kaže Kenan.

On dodaje da se za ovu reviju pripremao mjesec dana, a da su manekenke MAP agencije.

“Vodili smo računa o svakom de-

talju, počevši od onog glavnog - frizure, preko šminke, stajlinga, odabira manekena, pa do promo fotografija. Potrudili smo se da revija bude drugačija od onih koje smo navikli da gledamo, da ima priču i da se ljudima svidi”, naglašava Kenan.

Prema njegovim riječima, Podgoričanke uglavnom vole dugu ravnu kosu, međutim on im savjetuje da se ipak odluče za promjene.

“Kao što se i u garderobi trendovi mijenjaju, takva je situacija i kada su frizure u pitanju. Uvijek se savjetuje mladim djevojkama da eksperimentišu kosom, pa ovog puta u trendu su kraće frizure kakve možete vidjeti na revijama u Milanu i Parizu, kao i u drugim modnim centrima”, kaže Kenan.

On napominje da djevojke koje imaju izgrađen stil ne moraju pošto poto da se prilagođavaju modnim trendovima.

“Ako neko voli to što nosi, ne mora zbog diktiranja trendova da se mijenja. Važno je da uživa u tome i da prije svega njeguje kosu”, ističe Kenan, koji je dva puta bio prvi u Crnoj Gori.

Kenan Osmanaj je dobitnik mnogih frizerskih nagrada, može se pohvaliti da je peti u svijetu, drugi u Jerusalimu i treći u Dablinu.

F.J.

pONudA zA MlAdENcE

ª Vaša bajkaº u Delti Četvrta po redu “Vaša bajka” počela je juče i trajaće do nedjelje u šoping molu Delta siti, u organizaciji marketing agencije Incognito iz Podgorice. U toku trodnevnog događaja biće predstavljena ponuda izlagača čiji su proizvodi i usluge vezani za osmišljavanje i organizovanje vjenčanja i zajedničkog života.

Zainteresovane buduće mlade će i ove godine imati priliku da na licu mjesta isprobaju izložene vjenčanice, fotografišu se u njima i tako pronađu onu koja im najbolje pristaje. Na raspolaganju će im biti i timovi frizera i kozmeti-

čara, koji će im dati praktične savjete i pomoći prilikom odabira adekvatne šminke i frizure. Budući mladenci će biti u prilici i da izaberu najkreativniju svadbenu dekoraciju, najljepšu i najukusniju svadbenu tortu, najljepše pozivnice za vjenčanje, najbolji ambijent i muziku za svoje slavlje, a moći će da pogledaju i radove profesionalnih fotografa i snimatelja, specijalizovanih za vjenčanja. Mladencima će takođe biti predstavljena ponuda destinacija za bračna putovanja, a moći će i da se upoznaju sa uslovima za dobijanje stambenih kredita. E.Z.

36 Roditelji

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013

POZNATE MAME: NEVENKA ĆIROVIĆ

RODITELJI

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Oplemenilo me je materinstvo

Nevenka Ćirović, dugogodišnja novinarka Javnog servisa za Vikend izdanje Dnevih novina govori o trudnoći i odgajanju kćerke Sofije.

Koliko vas je uloga majke promijenila kao osobu?

Dolaskom na svijet mog djeteta ja sam postala nova osoba. Svi moji pogledi na svijet su se promijenili. Gdje sam bila odlučna, postala sam još odlučinija, sa njenim rođenjenm rodilo se u meni na hiljade novih strahova i ali i novih hrabrosti. Oplemenilo me je materinstvo. Sada primijetim ama baš svako dijete na ulici i tek sada shvatam da je svako dijete predivno malo biće. Prema suprugu, roditeljima, bratu i sestrama postala sam osjetljivija.

Kako je protekla sama trudnoća?

Moja trudnoća bila je školski primjer lake trudnoće. Skoro bez ikakvih fizičkih i psiholoških promjena, osim neizmjerne radosti koju sam sve vrijeme osjećala. Nikakvih posebnih tegoba nijesam imala. Bila sam vrlo pokretljiva, čak sam radila do dvije sedmice pred porođaj. Tada sam tek počela da osje-

ćam da nijesam više u stanju za bilo kakvo kretanje ili naporom, osim za mir i pripremu za ono što slijedi.

Kako je protekao porođaj i na koji način ste se porodili?

Kako je trudnoća bila skoro pa savršena, imala sam predosjećaj da nešto na kraju neće ići tako glatko. Ali, nijesam se plašila. Prosto, nijesam dozvolila da posumnjam u Božju volju da će sve biti kako valja. Vjerovala sam i da je zakon Božji da se, za najvrednije u životu, valja pomučiti. Tako je i bilo. Prekoračila sam termin 7 dana a fizički nijesam bila spremna za porođaj.

Moralo se ići na indukciju i probijanje vodenjaka. Bila sam 15 sati u sali. Ali, odlučna da se ne uznemirim. Zašto bih? Na kraju tog puta čekala me je Sofija. Ima li puta koji majka ne bi prešla da stigne do svog čeda?

Da li je postojao neki strah ili trema tokom trudnoće i jeste li se eventualno plašili novonastale situacije ili ste bili potpuno spremni na ono što je slijedilo?

Niko nije sasvim, niti može biti sasvim spreman na ono što dolazi. Strah je priro-

PSIHOLOGIJA

dan, mada ja to ne bih nazvala strahom. To je sjedinjeno sojećanje opreza, iščekivanja i zantiželje. Jedino čega se plašim jeste neuspjeh u tome da budem pravi roditelj. Plašim se jedino hoću li u ovom svijetu ludila i bahatosti uspjeti da izvedem kćerku na pravi put. Da postane čovjek u društvu u kome je počelo ismijavanje čovjeka i naše porodične i narodne tradicije.

Koliko vam je suprug pomagao oko bebe, a koliko sada u odgoju?

Moj suprug je moja druga polovina u duhovnom i u svakom drugom smislu. Sofija je u njegovim rukama i kao beba bila skoro koliko i u mojim. Svaki korak napravila je uz tatu. I mislim da joj tatu niko ne smije da dira. Staje na njegovu stranu, što mene naravno raduje jer priznajem da on prosto nepogrešivo zna da bude roditelj i muž.

Za kraj, imate li savjet za buduće mame?

Radujte se. Čeka vas ljepši dio života. Ja bih u životu mogla biti samo mama i bila bih srećna i ispunjena. Vidjećete da niko ne voli kao Vaše dijete.

B. Šarančić

SMART GYM

Fitnes za bebe

Fitnes za bebe biće organizovan danas u 11 časova u prostorijama novootvorenog dječjeg fitnes centra “Smart Gym”.

“Koncept ‘Smart Gyma’ je da na jednom mjestu, od najranijeg uzrasta, djeca mogu, uz pomoć stručnog i iskusnog osoblja, da savladaju osnove različitih sportova, pravilno razvijaju svoje fizičke, socijalne i kognitivne sposobnosti i da na taj način odrastaju u zdrave, mlade ljude.

Kao posebna novina na našem tržištu, u okviru Smart Gym dječjeg fitnes centra, organizujemo i treninge za najmlađe u okviru programa - Fitnes za bebe. Program je namijenjen bebama već od prvih mjeseci života.

Radi se u malim grupama do pet beba, uz prisustvo roditelja. Grupe su podijeljene po uzrastu, od beba uzrasta svega nekoliko mjeseci pa do četiri godine. Pravilno stimulisanje u vidu odgovarajućih vježbi utiče povoljno na dalji psiho-motorički razvoj beba. Zato su prve tri godine možda i najbitnije u njihovom razvoju i period kada su sve vježbe koje rade i preventivnog i korektivnog karaktera”, kažu iz ovog centra.

U Smart Gym centru rade stručni fizioterapeuti sa višegodišnjim iskustvom, koji pokazuju roditeljima kako da pomognu svojim mališanima da na kreativan način savladaju osnovne motoričke pokrete u svakom stupnju razvoja i stvore jake korijene za kasnije izazove.

Sve detaljnije informacije o centru možete pronaći na internet stranici www.smartgym.me, a možete se informisati i na broj telefona 020/290 600 i 067/619-400.

E.Z.

Podstičite samopouzdanje svom djetetu Škola, školski prijatelji, zadaci i obaveze, mogu uveliko umanjiti osjećaj samopouzdanja kod djeteta. Evo nekoliko ideja kako pomoći djetetu da izgradi i održi samopouzdanje: 1. Vjerujte u svoje dijete i to pokažite. Neka zna da je vrijedno ljubavi i poštovanja i da je voljeno baš takvo kakvo je.

2. Hvalite vaše dijete i imajte pozitivan stav – dijete mjeri svoju vrijednost i postignuća prema vašem stavu o njemu.

3. Slušajte svoje dijete – slušajte pažljivo i ponovite ono što ste čuli kako biste bili sigurni da ste razumjeli. Ohrabrite dijete da što više sa vama razgovara.

4. Prepoznajte osjećaje djeteta i pomozite mu da ih izrazi riječima.

5. Kritikujte ponašanje, a ne dijete – veoma je lako upasti u ovu zamku. Previše kritike daje signal vašem djetetu da je loša osoba. Izuzetno je štetno ako se kritike kontinuirano ponavljaju. Pojasnite da vam se ne dopadaju određeni postupci ili ponašanja.

6.Poštujte interesovanja vašeg djeteta, čak i kada smatrate da su dosadna ili nepotrebna. Pokažite interes za njegove prijatelje i za ono što se dešava u školi. Uključite se aktivno u takve razgovore, kako bi-

ste pokazali da ste čuli ono što je rečeno.

7.Prihvatite strahove i nesigurnosti vašeg djeteta – čak i ako se čine potpuno trivijalnim, ne odbacujte ih olako. Na tvrdnju “Ne ide mi matematika” dobro je reći “Očigledno imaš poteškoće sa matematikom, kako ti mogu pomoći?”

8. Ohrabrite samostalnost i nezavisnost – pomozite mu da proba nove stvari i stekne iskustva. Postignuće gradi samopouzdanje, a vaše dijete mora učiti i iz svojih grešaka.

9. Smijte se sa svojim djetetom. Nikada se ne rugajte vašem djetetu.

10. Fokusirajte se na postignuća i uspjehe vašeg djeteta – plivanje, muzika…bilo šta u čemu je uspješno.

Da li pomažete ili odmažete?

Trajni negativni uticaj na samopouzdanje vašeg djeteta mogu izazvati sljedeći postupci: 1. Ako mu kažete da ga ne volite 2. Uvrede ili negativne opaske 3. Ako na bilo koji način ismijavate ono što vaše dijete radi ili osjeća 4. Negativno zadirkivanje ili sarkazam 5. Beskrajno kritikovanje 6. Agresivno vikanje i psovanje (Roditeljstvo)

Roditelji 37

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013

ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Razlog bolovanja će biti dostupan samo ljekarima Uzrok bolovanja pacijenata, kao i trudnica ubuduće će biti poznat samo izabranom ljekaru, jer se šifra bolesti kao ni njen naziv na latinskom jeziku, više neće pisati u izvještajima za privremenu spriječenost za rad, kao što je to bilo do sada.

Poslodavci su do sada, na primjer, na osnovu tih podataka znali da je žena trudna od samog početka trudnoće, naročito ako bi imala problema i ukoliko joj je preporučeno privremeno mirovanje. Fond za zdravstveno osiguranje je na osnovu rješenja Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, usvojio novi Pravilnik o načinu i postupku ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad i svim domovima zdravlja u Crnoj Gori uputio nove obrasce izvještaja o privremenoj spriječenosti za rad.

Kako je portalu Roditelji pojasnio predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka, Šefko Crnovršanin, to tijelo je u novembru donijelo rješenje kojim je usvojilo prigovor jednog građanina iz Podgorice.

Prema njegovim riječima, Savjet je naložio javnim zdravstvenim ustanovama da odmah otklone nepravilnosti u obradi ličnih podataka koji se unose u izvještaju o privremenoj spriječenosti za rad, na način što neće unositi šifru, dijagnozu i latinski naziv dijagnoze bolesti.

Savjet je, nakon razmatranja predmeta, utvrdio da JZU Dom zdravlja Podgorica, kao i drugi domovi zdravlja u Crnoj Gori, koriste obrazac izvještaja o pri-

vremenoj spriječenosti za rad čiju formu je propisao Fond za zdravstveno osiguranje.

Crnovršanin je pojasnio da je u tom obrascu, u koloni dijagnoze upisivana isključivo šifra dijagnoze, dok je u koloni dijagnoza bolesti, u dijelu nalaza i mišljenja ljekarske komisije, tekstualno upisivana dijagnoza bolesti na latinskom jeziku.

On je precizirao da lični podaci, kao što su oni o zdravstvenom stanju sadržani u izvještaju o privremenoj spriječenosti za rad, spadaju u posebnu kategoriju podataka i njima su imali pristupa samo referenti za lične dohotke.

“Mi smatramo da prisustvo bilo kojeg podatka koji se odnosi na zdravstveno stanje i dijagnozu u izvještaju o privremenoj spriječenosti za rad ne odgovara svrsi obrade i predstavlja veći obim podataka nego što je potreban da bi se ostvarila svrha obrade i samim tim je kršenje člana dva stava dva Zakona o zaštiti podataka o ličnosti”, naveo je Crnovršanin.

On je dodao da su se predstavnici Agencije i Fonda, u neposrednoj komunikaciji, saglasili da je neophodno mijenjati te pravilnike i propisani brazac.

Fond je, kako je naveo, blagovremeno izmijenio pravilnik i obrasce i poslao ih svim domovima zdravlja u Crnoj Gori, iako se rješenje Savjeta odnosilo samo na podgorički.

“Tako da svi domovi zdravlja postupaju po novom pravilniku i obrascu za

PRIPOVJEDAONIcA OD APRILA

Počinje interaktivno pričanje sa djecom Udruženje Roditelji počeće u aprilu ralizaciju novog projekta Pripovjedaonica, kroz koji će djeca predškolskog uzrasta, ali i njihovi roditelji imati priliku da učestvuju u interaktivnom pričanju priča koje u sebi nose poruku tolerancije, empatije i njegovanja i poštovanja različitosti.

Djeca će kroz obazrivo odabrane priče, kao i interakciju sa pripovjedačima učiti o empatiji, razumijevanju ljudske prirode i tuđih osjećanja, posebno kako nasilje može povrijediti druge, razvijajući osjećaj za poštovanje različitosti ličnosti i društva. Projekat će sa 2,5 hiljade eura finansirati Fondacija za aktivno

koji mi smatramo da je u redu”, dodao je Crnovršanin. On je kazao da se novi obrasci različito tumače kod pacijenata i poslodavaca i da su pacijenti zadovoljni što se šifra i naziv dijagnoze ne upisuje, jer smatraju da se može negativno odraziti na poslodavca ako ima uvid u to od čega boluje zaposleni.

“Nemamo podatak da li su poslodavci zloupotrebljavali bolest radnika i da li su naknadno preduzimali neke mjere zbog toga. U svakom slučaju, sada poslodavac neće znati dijagnozu zaposlenog, nego će ona biti poznata samo njegovom ljekaru”, naveo je Crnovršanin.

MAJKE

građanstvo.

Predviđeno je da za djecu i roditelje bude organizovano ukupno 13 pripovjedačkih sesija u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, kao i u tri vrtićke grupe javne predškolske ustanove “Đina Vrbica” u Podgorici.

Projektom je predviđeno i štampanje edukativne brošure, u kojoj će roditelji i vaspitači biti upoznati sa značajem i vrijednostima pripovijedanja kao načina na koji se kroz isticanje pozitivnih vrijednosti može pomoći djeci da shvate šta je empatija, tolerancija i kako da prihvataju različitosti.

Izmuzavanje mlijeka i realna očekivanja Kada majka počne sa izmuzavanjem mlijeka, da li zbog toga da bi povećala količinu mlijeka ili da bi napravila zalihe ukoliko bude morala da se odvoji od bebe, treba da zna da na početku treba da ima realna očekivanja i da ne treba da se upoređuje sa drugim dojiljama.

Većina žena u početku uspijeva da izdoji samo par kapi mlijeka i pomisli da nema dovoljno mlijeka. Ručno ili izmuzavanje pumpicom je proces koji se uči i potrebna je praksa da se količina mljeka poveća. Ako je u pitanju ručno izmuzavanje, treba savladati tehniku, a u oba slučaja i tijelo mora da se navikne da

treba da aktivira refleks otpuštanja mlijeka uz pomoć ruke ili pumpice, a ne na osnovu sisanja bebe. Samo redovno izmuzavanje može značiti da će količina mlijeka u flašici biti značajnije povećana, a svaka od prvih kapi u početnim pokušajima je neprocjenjiva.

Količina mlijeka koju majka može izdojiti tokom jednog puta je individualna i razlikuje se od majke do majke. Važno je znati da je jedino što utiče na povećanje količine mlijeka redovno i potpuno pražnjenje dojki, zbog čega majka mora biti jako uporna i u izmuzavanju, ali i dojenju.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

38 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

Komunikacija je bitna i za seks PREDLOZI

O

dličan seks se ne događa kao u filmovima, gdje se dva partnera pronađu s istim željama i voljom da eksperimentišu, već je za to potrebna otvorena i iskrena komunikacija, kažu seksualni terapeuti za časopsi “Examiner”.

Direktan razgovor o seksu za mnoge parove može biti pravi izazov, bilo zbog stida ili iz straha da ne povrijede partnera.

Komunikacija je neophodna Ne treba očekivati da nam partner čita misli, već treba otvoreno reći šta nam u seksu odgovara, a šta bismo voljeli drugačije kako bi nam druga strana mogla bolje udovoljiti, savjetuju stručnjaci. Ističu da je važno biti konkretan, a umjesto kritikovanja jednostavno reći gdje vam i kojim intenzitetom odgovara da vas partner dodiruje. Ta-

kođe, možete uzeti ruku partnera i neverbalnom komunikacijom sami pokazati šta želite. Takođe ne treba pretpostavljati da znate šta vašem partneru najviše odgovara, već ga otvoreno pitajte da li mu nešto prija. Razgovor o seksualnim željama može biti sjajan način pojačavanja seksualne hemije, jer tako otvarate nova područja u kojima možete biti prisni.

Ne zaboravite predigru Ponekad je seks na brzinu idealan, no ipak u svakodnevnom životu nemojte zaboraviti predi-

gru, jer nemaju svi ljudi jednaku brzinu “seksualnog zagrijavanja”. Potrudite se da svaka predigra ne bude identična, jer će tako postati predvidiva i manje uzbudljiva, a s predigrom možete početi i satima prije susreta, na primjer vrućim porukama ili pozivom. Iznenadite partnera nekim novim potezom ili idejom gdje želite da vodite ljubav, zagrijte atmosferu senzualnom masažom ili ga naprosto zaskočite u trenutku u kom to najmanje očekuje. Što raznovrsnije, to bolje Ako je seks glavno jelo, raznovrsnost je njegov nužan začin, složni su seksualni terapeuti.

Podstaknite partnera na isprobavanje novih poza, naoružajte se literaturom poput Kama Sutre, krenite u kupovinu seksi donjeg

veša. Možete na papirić napisati neke seksualne fantazije i svake nedjelje izvlačiti jedan sa zadanim scenarijem. Važno je igrati se i seks shvatiti kao dobru zabavu, kažu stručnjaci.

Praksom do savršenstva Vježba je ultimativni način za usklađivanje među partnerima i razlog zbog kog je seks u dužim vezama bolji nego onaj kod kraćeg poznanstva. Najbrže uče oni koji su spremni da isprobavaju nove stvari, nijesu osjetljivi i samokritični kod prijedloga partnera i seks ne doživljavaju kao tabu temu. Imate li seksualnih problema, bez predrasuda se obratite seksualnom terapeutu koji može pomoći i više nego što mislite i nemojte pretpostavljati da će se stvari “riješiti same od sebe”.

SAVJETI

Šta je potrebno jesti za doručak Za veliki broj ljudi doručak je šoljica kafe, ali nutricionisti upozoravaju da je doručak veoma važan za pokretanje metabolizma. Oni koji svaki dan doručkuju su vitkiji, ali i zdraviji, pokazuju brojne studije. Kod odabira namirnica za doručak vodite računa o njihovoj hranljivoj vrijednosti, ali i pravoj kombinaciji koja će pružiti tijelu sve što mu je potrebno bez nepotrebnog gomilanja kalorija.

Proteini za duži osjećaj sitosti Mnogi ljudi za doručak jedu peciva ili hljeb sa namazima. Nutricionisti ističu da su proteini neizostavan dio svakog doručka, jer se vare znatno duže od ugljenih hidrata, zbog čega i osjećaj sitosti nakon doručka duže traje. Dobar izbor je činija kukuru-

znih pahuljica sa dva decilitra mlijeka ili pak kuvano jaje.

Više vlakana za bolje varenje Što je više šećera u doručku, to se on brže vari i brže ćete ogladnjeti nakon njega. Vlakna su veoma važna za dugotrajan osjećaj sitosti i bolju probavu, a svaki doručak treba da sadrži pet grama vlakana. Integralno brašno, pšenične mekinje, orašasti plodovi, voće i povrće namirnice su sa velikim dijelom zdravih vlakana.

Masnoće za sitost Nakon posnog obroka koji je lišen masnoća u roku od sat vremena nakon jela, sigurno ćete osjećati glad. Punomasni jogurt, sir, tunjevina ili jaja bogata su zdravim masnoćama od kojih se nećete ugojiti, a pružiće vam du-

gotrajan osjećaj sitosti.

Mali obrok Jabuka za doručak nije kompletan obrok, mada je bogata vlaknima, mineralima i vitaminima i ona je tek uvod u doručak. Najbolje ju je pojesti 15 minuta prije doručka kako bi otvorila apetit, a pravilo je da se doručak treba sastojati od minimalno 500 kalorija, čime se sprečava kasnije prejedanje.

Doručkujte na vrijeme Poenta doručka je pokretanja metabolizma, a pravilo je da ga treba pojesti u roku od sat vremena nakon ustajanja kako bi imao dobar efekt na organizam. Jedete li doručak u vrijeme ručka, ne samo da usporavate metabolizam nego unosite i više kalorija,

Žena 39

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

GORICA KERKEZ, kozmetičarka

Sa buđenjem proljeća budi se i naš organizam, a samim tim i naša svijest o tome kako su protekli tmurni zimski dani uticali na nas, a samim tim i na našu kožu!

Pravo je vrijeme za osvježavanje lica, da preduzmemo nešto što će izbrisati taj čudni umrtvljeni ton koji je naš ten poprimio, a koji ni sami ne znamo objasniti. I konačno pitanje, koji od tih silnih tretmana uraditi da dobijemo maksimalan efekat, za šta se odlučiti, a da pri tom nismo nasjeli na neki trik dobrog marketinga ili pak napravili sebe kozmetičkim ovisnicima.

Jedini način za razrješenje ove dileme jeste upoznati se sa vrstama tretmana, a onda će odluka o tome šta je nama potrebno i šta mi želimo, doći lako!

Tretmani sa kojima “nema greške” su tretmani regeneracije kože! To je definitivno jedina vrsta tretmana koja na duže staze pravi trajniji efekat, u smislu da se napravi podsticaj za regeneraciju koji, kada se ostvari, zadržava svoja svojstva. U onoj mjeri, koliko se koža regenerisala, efekat je

postojan i trajan.

To naravno ne znači da trebamo zanemariti neke druge tretmane, napotiv, ali hidratacija ili tretmani njege posne i suve kože su važni, ali i ubičajeni. Bitni su u smislu redovne njege svih onih koji su prihvatili njegu kao sastavni dio svoje higijene i načina života, te shvataju važnost blagovremene brige o svojoj koži.

Konačno, koji su to tremani regeneracije? Da li su ti tretmani agresivni? Za koji se odlučiti i šta se tada dešava sa našom kožom? Kada se vide efekti? Šta uopšte znači izregenerisati kožu?

To znači podstaći kožu na ubrzano obnavljanje ćelija. Izumrli površinski epitel se peruta sa površine naše kože, a iz dubljih slojeva se stvaraju nove mlade ćelije. Sa stvaranjem novih ćelija tekstura naše kože se u potpunosti obnavlja. Koža se može periodično provocirati na regeneraciju u smislu stvaranja novih ćelija, a kojom dinamikom ćete raditi tretmane i koje posavjetujte sa sa stručnjacima.

Ono što je zajedničko skoro svim tretmanima koji intenzivno regenerišu kožu jeste da se preporučuje nekoliko procedura za maksimalne efekte, da se onog trenutka kada se završi tretman ne vidi skoro nikakav rezultat ali da on dolazi već u narednih par dana, te se poboljšavanje postepeno pojačava kako se koža počinje regenerisati. Takođe, zajedničko svim regenerativnim tretmanima je to da, ukoliko se klijent odluči da ne uradi kompletnu proceduru od nekoliko tretmana, rezultat regeneracije neće izostati, samo neće biti u tolikoj mjeri intenzivan, ali ako se ipak odluči, blistavost i zdravi baršunasti ten, pravi i konačni efekti tretmana se vide 28 dana od poslednjeg urađenog tretmana.

Postoji veliki broj tretmana koji regenerišu kožu.

Neki su namijenjeni mlađoj, neki starijoj koži, neki problematičnoj, a neki su jednostavno podobni za svakog.

Problemi koji se rješavaju ovakvim tretmanima su proširene pore, sitne bore, opušten tonus kože, fleke i druge pigmentne promjene, akne i ožiljci od akni. Veoma širok spektar problematike, a nešto bliže o tome kada budemo govorili o tretmanima.

NUTRICIONIZAM

Salata dijeta za umjereno skidanje kilograma Ako ste od onih koji slabo pamte pravila, mrzi vas da kuvate i ne morate brzo da skidate kilograme onda je za vas ova dijeta pravi izbor. Nećete se pretjerano namučiti i gladovati. Dakle, pričamo o salata dijeti.

Od svih dijeta, salata dijeta je vjerovatno jedna od najlakših dijeta za učenje i usvajanje. Ona se zasniva na dvije osnovne ideje - jedna je da ukoliko želite da izgubite težinu morate da zamijenite veće kalorijske obroke manjim, a druga je da uključivanjem salate u svoje obroke možete lako da smanjite svoj unos kalorija.

Ovo nije brza dijeta. Prateći salata dijetu, vjerovatno ćete izgubiti negdje između 1,5 i 3 kilograma mjesečno (što je oko 18- 36 kilograma na godišnjem nivou). Koliko ćete izgubiti u velikoj mjeri zavisi od vašeg dnevnog kalorijskog unosa, koji zavisi od pola, starosti, visine, težine i naravno svakodnevnih aktivnosti.

Kako se praktikuje salata dijeta Jedan od dobrih elemenata programa ove dijete je da ne postoji mnogo stvari za pamćenje. U suštini, možete početi od toga da uključujete najmanje tri salate nedjeljno. Salatama zamijenite redovne obroke koje inače jedete. Vremenom radite na tome da povećavate broj salata dok ne stignete do toga da jedete makar jednom dnevno salatu kao obrok. Dodatna korist od salata dijete je da možete da smanjite nivo holesterola kao i krvni pritisak. Kada pratite salata dijetu, vi se prilagođavate veoma jednostavnom dijetnom planu gde ne treba da se izgladnjujete. Umjesto toga, jednostavno se fokusirajte na jedenje više salate, koje po svojoj prirodi imaju manje kalorija, a samim tim i vaše tijelo ima manje kalorija na raspolaganju da potroši pa mora malo da “potraži” pomoć iz zaliha.

Još jedna stvar kod ove dijete je da pomaže smanjivanju količine pržene hrane i proizvoda s velikom količinom šećera koji jedete. A da ne spominjemo da je za jednu prosječnu salatu dovoljno desetak minuta za pripremu. Idealne salate kod ove dijete su one od povrća i voća, ali u početku neka vam to ne bude ograničenje - slobodno možete koristiti i sir, poneko jaje, tunjevinu da bi se što lakše privikli na zamijenjeni obrok. Poslije toga idealna salata je velika salata od različitog povrća svih boja.

Još da dodamo da je ovo jedna od rijetkih dijeta koja nema nikakvih kontraindikacija i svi je mogu bez problema primjenjivati. (dijeta)

NAUKA

Poremećaji metabolizma zbog gledanja televizije

Tim naučnika sa Univerziteta u Umei, u saradnji sa kolegama iz Melburna u Australiji, otkrili su da su gledanje televizije i manjak rekreacije u dobu od 16 godina povezani sa rizikom od dobijanja metaboličkog sindroma u dobu od 43 godine.

Metabolički sindrom je naziv za poremećaj metabolizma, kombinacije gojaznosti, povišenih lipida u krvi, hipertenzije i smanjene tolerancije na glukozu, koji dovodi do mnogo većeg rizika od dijabetesa tipa 2, moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti. Već je poznato da nedostatak fizičke aktivnosti povećava rizik od metaboličkog sindroma, kao i da je nizak nivo fizičke aktivnosti u slobodno vrijeme (na primjer, vrijeme provedeno u gledanju televizije) povezan sa rizikom

od metaboličkog sindroma, nezavisno od vježbanja. Ovi novi rezultati pokazuju da takvi odnosi pokrivaju veliki dio života, naročito od 16. do 43. godine života. Studija je objavljena u časopisu “Diabetes Care” i obuhvatila je 888 učesnika u sjevernoj Švedskoj koji su praćeni od 1981, kada su bili u devetom razredu osnovne škole, do 2008. godine.

“Rezultati pokazuju da moramo da razmislimo kako da smanjimo sedentarni način života među djecom i adolescentima”, kaže glavni autor studije, doktor opšte medicine i vanredni profesor na Katedri za javno zdravlje i kliničku medicinu Univerziteta u Umei Patrik Venberg. “To je važnije nego povećanje sportskih aktivnosti za one koji su već zainteresovani za njih”. (stetoskop)

Sve manje onih koji šopinguju iz ljubavi Bezobrazno i neuljudno osoblje u prodavnicama našlo se na prvom mjestu liste kada je u pitanju stres i nerviranje tokom šopinga. Zbog toga, ali i još nekih razloga mnogi preskaču odlazak u kupovinu.

U jednoj britanskoj studiji učestvovalo je oko 1.500 ljudi koji su rekli šta ih najviše nervira prilikom kupovine. 16 odsto ispitanika najviše nerviraju kupci koji preskaču red, a pogrešan broj odjeće na označenoj vješalici nalazi se na trećem mjestu.

Na listi najvećih problema u šopingu nalaze se i male kabine za isprobavanje odjeće, kao i male radnje zatrpane stvarima

i odjećom. Natrpane prodavnice nerviraju mnoge jer nemaju strpljenja da “kopaju” po stvarima tako da odustaju od kupovine.

Dejli mejl piše da šest odsto ispitanika ne podnosi kada je komad odjeće koji im se sviđa oštećen. Posljednja dva mjesta dijele kupci koji se sporo kreću po radnjama i dugo zadržavaju oko jednog komada odeće. U ime firme koja je radila istraživanje “NetVoucherCodes.co.uk”, Stiv Barns objašnjava da je kupcima postalo izuzetno frustrirajuće da kupuju u tržnim centrima, tako da zbog svih navedenih problema odlaze u šoping samo kada moraju.

ZANIMLJIVO

Treniranje idealno uz muziku Za mnoge profesionalne sportiste, ali i rekreativce pravljenje dobre plej liste neophodan je dodatak treningu, a brojne studije potvrđuju da su muzika i sport savršena kombinacija.

Muzika odvlači pažnju od samog napora treninga, uz nju vrijeme teče brže i motiviše na veći trud, pokazala je studija britanskog fakulteta “Brunel”. Najvažniji kriterijum kod odabira idealne pjesme za treninge su brži ritmovi, a muzika od 120 do 180 otkucaja u minuti najbolja je za aerobne vježbe. Kod trčanja, najbolje su pjesme koje imaju oko 160 otkucaja u minuti, dok je kod pilatesa i mirnijih tipova aerobika idealna muzika koja ima oko 120 udaraca u minuti.

Univerzalna top lista pjesama za vježbanje: “Should I Stay Or Should I Go”– Kleš “Crazy in love”- Bijonse “Galvanize”– The Chemical Brothers “Let’s Get Retarded”- Black Eyed Peas “Thunderstruck”- AC/DC

“I Walk the Line”– Džoni Keš “Beat It”– Majkl Džekson “Paint It Black”– Rolingstonsi “Where Have You Been”- Rijana “No Easy Way Out”– Robert Teper Top pjesme za trčanje: “Dog Days Are Over”- Florence + The Machine “Pump It”- The Black Eyed Peas “Lose Yourself”- Eminem “Club Can’t Handle Me”- Flo Rida (feat. David Guetta) “Moves Like Jagger”- Maroon 5 “Firework”- Keti Peri “On the Floor”- Dženifer Lopez (feat. Pitbull) “Only Girl (In the World)”- Rijana “Push It”- Salt-N-Pepa “Get the Party Started”- Pink Top pjesme za šetnju: “Hot N Cold”- Keti Peri “Just Dance”- Lejdi Gaga & Colby O’Donis “Raise Your Glass”- Pink “Here Comes the Sun”- Bitlsi “I Wanna Dance With Somebody”- Vitni Hjuston “Bad Romance”- Lejdi Gaga “S&M”- Rijana “Single Ladies (Put a Ring On It)”- Bijonse “Rumour Has It” - Adele Smooth- Santana

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

Prokelj na

načina

Prokelj ima nizak nivo masti, niske je kalorijske vrijednosti, a sadrži dosta vlakana. Jedna porcija će vas dobro zasititi, a neće vas ostaviti sa osjećajem težine u želucu. Ovo je povrće prepuno vitamina C, K i vitamina E koji, između ostalog, pomaže imunom sistemu, sprečava nastanak osteoporoze i čini vašu kožu blistavijom.

Prokelj sa četiri vrste sira

KRBULJICA se upotrebljava se kao začin za čorbe, jela od jaja, ribe, piletine, teletine, krem sireve, variva od proljećnog povrća. Lišće se dodaje na samom kraju kuvanja ili se njime ukrašavaju jela.

Očišćeni prokelj (50 gr) kuvajte 5 minuta u vreloj vodi u koju ste dodali lovorov list. Iskidajte karfiol (50 gr) na cvjetiće, operite i kuvajte u posoljenoj vreloj vodi 5 minuta. Dok se gotovo ne skuva do kraja (kao i prokelj) kad je skuvano, dobro ocijedite, uzmite vatrostalnu posudu i poslažite po sredini karfiol, a kao vjenčić prokelj.

Na to poslažete sireve koje imate i pospete na kraju parmezanom. Zapecite na 200 stepeni 10-ak minuta.

Možete poslužiti uz piletinu.

Prokelj sa slaninom i krompirom

Jedan struk praziluka isjeći sitno, a krompir (300 gr) isjeći na kocke. Praziluk

upržiti na ulju, dodati sitno isjeckanu slaninu (150 gr), propržiti, dodati 450 g prokelja i 300 g krompira isječenog na kocke, naliti sa malo vode, pa dinstati. Posoliti, dodati začine i biber. Nakon deset minuta dinstanja dodati 200 gr pavlake. Promiješati i zapeći u rerni zagrejanoj na 200 stepeni oko 25 minuta.

Zapečeni prokelj Barite pola kg prokelja u ključaloj vodi 10-ak minuta. Procijedite ga i presijecite glavice na pola.

Nauljite posudu za pečenje, pa stavite obaren prokelj, začinite solju, vlašcem (1 kašika) i žalfijom (kašičica), prelijte jajetom umućenim sa 2 kašike pavlake, pospite 100 gr narendanog kačkavalja i pecite u rerni na 200 stepeni 15 minuta.

pirom za pečenje. Zapecite prokelj u rerni zagrijanoj na 210°C, oko 10 minuta. Poslužite toplo.

Prokelj sa tijestom od piva Gratinirani prokelj s lješnjacima Očistite 300 gr prokelja i kuvajte ga u malo posoljenoj vodi 5-10 minuta, zavisno od veličine. Ocijedite ga i ostavite da se prohladi. Lješnjake (50 gr proprženih i oljuštenih) sameljite i pomiješajte s parmezanom (1 kašika) i 60 gr prezle.

Prerežite prokelj na pola, začinite ga maslinovim uljem, peršunom, istucanim ili samljevenim sjemenkama koromača (10 kom) i s malo soli. Uvaljajte ga u smjesu od lješnjaka i stavite na pleh obložen pa-

Prokelj očistiti (pola kg), zarezati i blanširati 5 minuta u slanoj vodi. Rešetkastom kašikom izvaditi prokelj, istuširati hladnom vodom i ostaviti malo da se ocijedi.

Brašno 200 gr pomiješati sa 300 ml piva, dodati so i sve dobro umutiti – izjednačiti. Ocijeđeni prokelj (malo posoliti), pažljivo spustiti u zagrijano ulje. Svaku glavicu prokelja preliti kašikom tijesta i na umjerenoj temperaturi pržiti 2-3 min.

Izvaditi prokelj na kuhinjski papir da se ulje malo ocijedi, a zatim prenijeti u tacnu za serviranje. Očišćene orahe rasporediti između prokelja i služiti vruće.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

Vino ª Knjazº ● PREPORUKA Bukulić Zoran, menadžer Imanja Knjaz Vino predstavlja proizvod o kojem se u posljednje vrijeme mnogo govori u Crnoj Gori. Jedan je od rijetkih privrednih proizvoda prepoznatljiv kao brend. Veliki broj kvalitetnih vina proizvodi se na ovom prostoru, naročito u podgoričkom subregionu, gdje se nalazi i vinarija “Vučinić”.

Vino u vinariji “Vučinić” proizvode od sopstvenog grožđa iz vinograda koji je smješten u Rogamima na obodu Duklje. Sva vina se flaširaju u boce od 0,75 litara. Pored vina “Knjaz” vinarija Vučinić nudi još pet vrhunskih vina kontrolisanog porijekla proizvedenog od sopstvenog grožđa sa oboda antičkog grada Duklje kraj Podgorice. Tu su i Vranac, kremasti Vranac barrigue, Blago Barrigue, Cabernet savignon, a od nedavno robusna Kratošija i laganiji Rose.

Vino “Knjaz” vinarije “Vučinić” služi se samo u dva restorana u Podgorici. Pravo ime mu je “Zenta”, vino je dobilo naziv po istoimenom rimskom gradu. Kupaža je pažljivo osmišljena, a sastoji se od 45 odsto barikiranog vranca, 45 odsto vrhunskog vranca i deset odsto sovinjona što mu daje pitkost. Procenat alkohola kod ovog vina je 13,5 odsto. Ovo crveno vino ni najizbirljiva nepca neće ostaviti ravnodušnim. Poslužuje se uz bifteke i uz crna mesa, uz svu divljač, na temeperaturi od 16 do 18 stepeni.

Vino: “Knjaz” Proizvođač: Vinarija Vučinić Procenat alkohola: 13,5 % Cijena: 28 eura Količina: 0,75 l Temp. serviranja: 18-20 stepen

RECEPT MAJSTORA

Ćuretina madera

● POSEBNI NAPICI

Napitak od rogača Kuvar restorana “Knjaz” Nenad Paljević

Ideja za alternativu vrućoj čokoladi.

Sastojci (za 1 šoljicu): 2 velike kašike mljevenog rogača, 1 velika kašika gustina, 3 dcl mlijeka 1 kašičica cimeta i zaslađivač po ukusu.

(Po želji – nekoliko kapi ekstrakta vanile).

Gustin pomiješajte sa 3 kašike hladnog mlijeka, a ostatak mlijeka prokuvajte. Nakon toga u proključalo mlijeko dodajte gustin, rogač i cimet. Potom na tihoj vatri kontinuirano miješajte jedan minut.

Specijalitet restorana “Knjaz” ćuretina Madera predstavlja specifičnu kombinaciju mesa, voća i povrća. Med i šećer dodatno povećavaju aromu i ukus i otvaraju apetit. Za ovo jelo potrebno je izdvojiti svega desetak minuta. Priprema je veoma jednostavna, pa se jelo može naći i na trpezama mnogih domaćinstava.

Za jednu porciju potrebno je izdvojiti 200 grama ćurećeg mesa, 30 grama šunke, isto toliko mocarele, 20 grama suvih šljiva, 20 grama tikvica i 40 grama šargarepe, 20 grama crvene paprike, po 10 grama šampinjona i patlidžana, 200 miligrama kupunovog vina, neutralna pavlaka, po jedna supena kašika meda i šećera. Ćureće meso isjeći na filete. Potom ćureći file napuniti mocarelom, šunkom i suvim šljivama, a zatim ga urolujemo. U šerpi sa vrelom vodom dodati šargarepe, kad šargarepe budu dovoljno kuvane ocijediti vodu i od šargarepa napraviti pire. Začiniti sa bi-

● super desert

Kesten torta U posudi izmiksirajte 6 žumanca sa 280 gr šećera, dok ne dobijete svijetlu pjenastu masu. Dodajte 2 vanilin šećera, 320 gr omakšalog putera, 420 gr prosijanog oštrog brašna, 100 gr mljevenih badema i prašak za pecivo, te malo soli. Tada umijesite čvrsto glatko tijesto koje ćete ostaviti u frižider da odstoji najmanje 2 sata. Kada se tijesto dobro ohladi, podijelite ga na tri jednaka dijela, svaki stavite na papir za pečenje i oblikujte tri jednaka kruga debljine 5 mm. Tijesto pecite 20 minuta u rerni koju ste prethodno zagrijali na 180 stepeni. Kad poprimi zlatnu boju izvadite ga iz rerne i pustite da se ohladi.

S ovim biskvitom morate postupati pažljivo jer je izuzetno krt.

Krem ćete napraviti tako što ćete u pjenasto umućen puter dodati 250 gr kesten pirea i miksirati dok se masa ne izjednači.

Ako kesten nije zaslađen i aromatizovan, dodajte šečer i rum po vašem ukusu. Odvojeno umutite 3 dl slatke pavlake, pa sjedinite obje mase. Krem ostavite 20 minuta u frižideru da se stegne. Tortu slažete po principu: kora, krem, kora, krem, kora. Gornju koru prelijte glazurom od 100 gr čokolade, koju ćete dobiti tako što ćete izlomljenu čokoladu i maslac otopiti na pari. Ukrasite tortu prema svojoj želji.

berom i vegetom. U tiganju sipati vino, šećer, med, vegetu, so i neutralnu pavlaku.

Rolovanu ćuretinu grilovati, kad ćuretina bude gotova isjeći je dijagonalno. Povrće izgrilovati, a zatim posoliti po ukusu, i dodati rolovanu ćuretinu. Nakon toga jelo je spremno za serviranje. Ćuretina Madera servira se uz kuvanu ružu, i zelenu salatu. Ugostitelji restorana “Knjaz”, uz ovo jelo preporučuju konzumaciju vina “merlot”.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31.3 . 2013

2014 BJUIK LA KROS

AutOmObili

predstavljamo, savjeti...

Obnovljena verzija modela

Bjuik je objavio prve zvanične slike i detalje o obnovljenoj verziji modela La Krosa koji će premijeru imati na predstojećem Salonu automobila u Njujorku.

2014 La Kros će se na američkom tržištu naći ovog ljeta, a pored dotjeranog eksterijera, odlikuju ga i modernizovani enterijer i bogatija oprema.

Ukratko, 2014 La Kros je dobio izmijenjeni prednji gril, nova LED prednja svijetla, LED zadnja svijetla, promijenjene branike, nove alu točkove, hromiranu lajsnu pozadi, novu instrument tablu, redizajniranu centralnu konzolu, nova sjedi-

šta, poboljšan kvalitet materijala, novu generaciju IntelliLink infotainment sistema, sisteme Side Blind Zone Alert, Lane Change Alert, Lane Departure Warning, Forward Collision Alert, Rear Cross Traffic Alert i Automatic Collision Preparation, kao i opcioni Ultra Luxury Interior Package.

La Kros modelske godine 2014. će se nuditi u verzijama sa samo prednjim i pogonom na sva četiri točka, sa izborom od dva benzinska motora (2.4L i 3.6L V6), oba u paru sa šestostepenim automatskim mjenjačem.

RENDŽ ROVER SPORT

Lakši od prethodnika Početnici za volanom

Nakon novog Range Rovera, koji je predstavljen u septembru prošle godine, Britanci su pripremili i novi Range Rover Sport čija će premijera biti održana u Njujorku. Ipak, slike i ovog modela su se u javnosti pojavile i prije njegove zvanične promocije.

I novi Range Rover Sport će zahvaljujući upotrebi aluminijuma biti lakši od svog prethodnika, i to za oko 300

kg (Range Rover Sport sa V6 dizelašem će recimo imati 2160 kg).

Od motora se (za sada nezvanično) pominju benzinci i dizelaši sa rasponom snage od 275KS do 510KS (ovaj potonji je 5.0L V8 benzinac sa kompresorom), kao i osmostepeni automatski mjenjač.

Takođe, kupci će po ranijim najavama moći da dobiju i model sa hibridnim

pogonom, odnosno sa kombinacijom dizelaša i elektromotora (kombinovana snaga će navodno iznositi 333KS).

Vizuelno se Sport od standardnog Range Rovera između ostalog razlikuje po obliku zadnjeg dijela krova i kraćem zadnjem kraju, kao i po nešto sportskijoj unutrašnjosti. Više informacija će biti saopšteno uskoro, nakon premijere u Njujorku.

Pripremite se za vožnju. Prije nego uopšte sjednete za volan, provjerite da je vozilo u dobrom voznom stanju. Provjerite da li su gume dobro napumpane i da ne cure tekućine ispod automobila.

Kad sjednete u automobil, podesite retrovizore kako vama odgovara i uvijek zavežite sigurnosni pojas. Ako imate još putnika u automobilu, ne krećite tako dugo dok i oni nijesu dobro vezani sigurnosnim pojasevima. Uvijek imajte upaljena svijetla, čak i preko dana. Vidljivost automobila je povećana četiri puta ako imate upaljena svijetla. To može biti velika pomoć drugom vozaču ukoliko bude morao naglo ukočiti da bi izbjegao sudar sa vama.

Procedure kod znaka Stop Kad čekate na znaku stop obavezno se sjetite časova vožnje, pogledajte lijevo, pa desno, pravo, pa lijevo. Kad ste sve to učinili, spremni ste da krenete dalje. Potrošićete nekoliko sekundi više, ali isplati se biti siguran.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31.3 . 2013

POREĐENJE

Zašto je Galaksi S4 bolji od Ajfona 5 326 piksela po inču.

Međutim, Samsung je koristio HD Super AMOLED displej i dodatno pojačao rezoluciju na Galaksiju S4 na 1920 x 1080 sa 441 pikselom po inču.

Google Now je znatno bolji od Siri Iako je ovo funkcija Androida i dalje je razlog koji stavlja S4 ispred Ajfona pet.

Google Now je personalni asistent koji dolazi uz Android 4.1 i koji koristi informacije koje su dostupne na vašem telefonu kako bi vam pružio relevantne informaci-

je. Recimo, vaš telefon zna put kojim idete kući i ako je gužva, dobićete obavještenje kao i novu putanju bez gužve.

Galaksi S4 ima više memorije S4 ima 2 GB ram memorije. Ovo korisniku omogućava da pokreće više aplikacija u isto vrijeme, da ima više tabova u brauzeru i generalno doprinosi brzini telefona. Ajfon posjeduje 1GB RAM-a.

Galaksi S4 ima zamjenljivu bateriju Zamjenljiva baterija znači da ne mora-

SAVJETI NAJVEĆEG PREVARANTA

te stalno da budete u blizini utičnice. Samsung prodaje i dodatne baterije kao i futrole koje u sebi imaju integrisanu drugu bateriju kako se ne bi našli u situaciji da ostanete bez telefona kada vam je najpotrebniji.

Korisnici mogu da povećavaju prostor za skladištenje informacija Ukoliko ne želite da plaćate više za Galaksi S4 sa 64GB prostora za skladištenje, vrlo lako možete dodati još prostora ubacivanjem Micro SD kartice.

IGRICA NEDJELJE

Šta ne treba stavljati na Fejsbuk

TEHNOLOGIJA

Samsung Galaksi S4 posjeduje najnoviji hardver i softver poput kamere od 13 megapiksela, tehnologiju praćenja pokreta očiju i mogućnost korišćenja telefona bez dodirivanja ekrana.

Iako je Ajfon i dalje impresivan smartfon, čini se da nije dorastao Samsungovom najnovijem čedu.

Galaksi S4 je brži od Ajfona 5 Samsungov telefon posjeduje dvije verzije u zavisnosti od tržišta, jedna posjeduje quad a jedna octa core procesor.

Primate Labs uradile su benčmark test u kom su suprotstavili Galaksi S4 sa konkurencujom, uključujući i Ajfon 5. Rezultati pokazuju da je S4 sa quad core procesorom bio skoro dva puta brži od Ajfona 5.

Galaksi S4 ima veći ekran Ekran Galaksija S4 iznosi pet inča, što je skoro jedan inč više od displeja na Ajfonu 5.

S4 ima bolji softver za kameru Galaksi S4 posjeduje kameru od 13 megapiksela, u poređenju sa kamerom od osam megapiksela koja se nalazi na Ajfonu 5. Ono što ovu kameru dodatno izdvaja jeste softver koji čini da svaki amater izgleda kao pravi profesionalac. S4 se izdvaja zahvaljujući funkcijama kao što su photo blur (omogućava brisanje ljudi i stvari sa fotografije) i Share Shot (koja omogućava povezivanje više Galaksi telefona kako bi međusobno dijelili fotografije).

Galaksi S4 ima više funkcija Galaksi S4 ima najnoviju verziju Androida, koji je znatno lakši za podešavanje i mijenjanje od Eplovog iOS-a.

Međutim, pored telefonskih poziva i skidanja aplikacija, Galaksi S4 može se koristiti i kao daljinski upravljač za kompatibilni Samsung televizor.

Galaksi S4 ima oštriji ekran Retina ekran Ajfona ima zadivljujuću rezoluciju od 1136 x 640 piksela sa

telefoni, računari, igrice...

Monster Hunter 3 Frenk Abagnejl, autor svjetskog bestselera “Uhvati me ako možeš”, upozorio je na niz opasnosti koje donosi otkrivanje ličnih informacija na Fejsbuku.

On je bio jedan od najvećih prevaranata 20. vijeka, po čijoj autobiografiji je Stiven Spilberg snimio film “Uhvati me ako možeš” sa Tomom Henksom i Leonardom Dikaprijom u glavnim ulogama.

Abagnejl, koji je danas konsultant za pitanja bezbjednosti u američkoj agenciji FBI, tvrdi da prevaranti mogu da ukradu identitet osobe sa Fejsbuka tako što će uzeti njen datum rođenja, mjesto gdje živi, ali i pratiti šta je sve ta osoba “lajkovala”, kakav joj je životni stil i kakve osobine ima. Posebno je ukazao da bi ljudi trebalo da izbjegavaju da za profil sliku biraju onu nalik fotografiji u pasošu ili ličnoj karti, jer su

one idealne za krađu identiteta. Bezbjednija je grupna fotografija, tvrdi on.

“Ako mi na Fejsbuku kažete kada i gdje ste rođeni, budite sigurni da sam 98 odsto na putu da vam ukradem identitet”, rekao je Abagnejl britanskom listu Gardijan.

Upozorio je i da bi ove opasnosti posebno trebalo da budu svjesna djeca.

“Ono što sam ja radio prije 40 godina, sada je 4.000 puta lakše”, rekao je Abagnejl koji je kao mladić stvarao lažne identitete i falsifikovane čekove.

On je oštetio mnoge banke, hotele i aviokompanije za više miliona dolara. Bježao je iz zatvora, a timu FBI bilo je potrebno više od pet godina da ga uhvate. Zahvaljujući tim izuzetnim sposobnostima je kasnije i dobio posao u FBI.

Nova oružja, oklopi i razna nove opcije, najzanimljivija Monster Hunter priča do sada.

Riječ je zapravo o istim igricama za obje platforme: Nintendo 3DS i Wii U. Vlasnici obje verzije mogu prebaciti svoj save data, odnosno spremljeni napredak u igrici, sa Wii U verzije na 3DS verziju i obrnuto.

Nintendo 3DS verzija pored singleplayer iskustva podržava samo lokalni multiplayer za do

četiri igrača, dok Wii U verzija podržava i online kooperativno igranje – takođe do četiri igrača.

Takođe je moguć cross-platform multiplayer u smislu da jedan igrač igra na svom 3DSu, a drugi na Wii U konzoli i to putem lokalne vajrles konekcije. Vlasnici Wii U konzole takođe mogu koristiti mikrofon na Wii U GamePadu za glasovnu komunikaciju sa ostalim monster hunterima.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2045 sudoku 2012-05-19

Medium level

Teža

9

Lakša

5

7

1

6

6

2 7

2

9

1 4

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

6

8

7

6

2

5

8

Play sudoku online at:

1

6

2

9

www.sudokukingdom.com

2

3

6

8

9

6

Daily Sudoku puzzle No. 1847

2011-11-03

7 Medium level

Lakša

3

2 1

2

4

2

1

7 6

2

3

6

1

5

8

2

3

4

9 2

Page 1/2

Play sudoku online at:

4 www.sudokukingdom.com 9

8

3

6

7

5

1

4

9

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2062 2012-06-05 4

9

3

2

5

8

6

7

1

5

1

7

6

9

3

8

2

4

2

8

6

7

1

4

3

5

9

6

7

2

9

3

5

4

1

8

1

5

9

8

4

2

7

6

3

Sudoku puzzle No. 2046 2012-05-20

8

3

4

1

7

6

2

9

5

3

9

5

6

7

1

4

2

8

9

4

1

3

6

7

5

8

2

8

4

1

2

5

9

7

6

3

7

2

5

4

8

1

9

3

6

6

2

7

8

3

4

1

9

5

3

6

8

5

2

9

1

4

7

7

5

2

4

8

3

6

1

9

4

3

9

1

6

7

8

5

2

1

8

6

9

2

5

3

7

4

5

1

8

7

4

2

9

3

6

9

6

3

5

1

8

2

4

7

2

7

4

3

9

6

5

8

1

vicevi

Došao mladić kod sveštenika da se ispovjedi: - Oženio sam se.

- Mladi gospodine, pa to nije grijeh.

- Ja se svejedno kajem. *** Žena pita muža: - Gdje si bio, sad je sedam ujutru?

- Pa, bilo momačko veče kod Pere, pa sam otišao.

- Uuu, mora da si navatao neku pa se drao cijelu noć?

- Ma jok, šta ti je? Odakle ti to?

- Jaaoo, nemoj molim te da me farbaš, k’o da ja nikada nijesam bila na momačkoj večeri. *** Zaustavi policajac narkomana u autu:

- Daj mi saobraćajnu i ličnu kartu!

- Pusti me, brate, pa zar ne vidiš da ne znam gdje sam?

- Ama, daj mi saobraćajnu i ličnu kartu!

- Pusti me, ja stvarno ne znam gdje sam!

- Pa je l’ ti znaš ko sam ja?

- Jao brate, šta je ovo? Ja ne znam gdje sam, ti ne znaš ko si! *** Neki tajkun drži svečani govor pred stotinjak zvanica povodom godišnjice osnivanja njegove firme: - Na početku nijesam imao ništa osim svoje pameti!

Neko od zvanica mu dobaci: - Znači, krenuli ste od nule!?

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

Puzzle solution:

I vi možete čitati 200 strana na sat Brzo čitanje, dvodnevni seminar, Podgorica, 6. i 7. april Većina ljudi čita svega oko 20 strana na sat uz loše razumijevanje i pamćenje (20-40%).

Na seminaru ćete naučiti djelotvorne tehnike koje će vam

omogućiti da čitate 100 - 200 strana na sat uz razumijevanje i pamćenje (50 - 80)%. Seminar će se održati na Univerzitetu Mediteran, TC Palada, subota i nedjelja od 10h do 18h.

Seminar vodi internacionalni licencirani predavač - instruktor Branislav Maričić, Edukativni centar FINESA iz Beograda.

Informacije i prijave: 069062629; e-mail: educo.f@tcom.me

SUBOTA i NEDJELJA, 30. i 31. 3. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Nude vam se nove poslovne mogućnosti u vezi sa inostranstvom.

Ukoliko imate ginekoloških smetnji ili problema sa mokraćnim putevima, pravo idite ljekaru. Ne smijete zapustiti zdravlje. Sa partnerom ostvarujete vezu snova.

Bik Poslovna situacija trenutno nije baš sjajna, ali se morate strpiti. Čuvajte se prehlada. Narednih dana su slabe tačke disajni putevi i glasne žice. Veza sa voljenom osobom ovih dana može doživjeti pravi preporod, i uživaćete u njoj.

BLizAnCi Intelektualnom stabilnošću i superiornošću okončavate poslove. Čuvajte se povreda uslijed pada, jer lako može doći do preloma kostiju.

Unutrašnji konflikti su pod kontrolom. Sa njima ste se saživjeli.

rAk Iscrpljeni ste, pa je naredna nedjelja povoljna za prikupljanje snage za nove radne zadatke. Preosjetljivi ste, na sebe preuzimate rizike, što može prouzrokovati bolest. Mnogi Rakovi o pravoj ljubavi zasad samo sanjaju.

LAV Puno posla iziskuje strpljenja, koga imate napretek. Umor je posljedica napornog i plodonosnog rada koji vas je energetski istrošio. Mnogi Lavovi nastavljaju vezu početu u prošlosti, došavši do konstatacije da nema ničeg slađeg od toga.

DjEViCA

Volite ono čime se bavite, pa na tekuće probleme gledate bez panike. Ima i drugih stvari osim posla koje vam pričinjavaju radost.

Greške mogu biti posljedica nekontrolisane ishrane. Po ovom pitanju ste se blago zapustili.

VAGA Na poslu vješto manipulišete. Sa minimumom napora ostvarujete maksimalne rezultate. Sa partnerom ste u harmoničnim odnosima.

Rezultat svega je sjajan seks. Prihvatite partnerov poziv da otputujete na idilično mjesto i fino se provedite.

ŠkorpijA To što je para uvijek malo, za Škorpije je normalno stanje. U relativno ste dobrom stanju. Ukoliko ste hiperaktivni, bolovi u nogama upozoravaju da treba usporiti tempo. Ništa alarmantno! Sa partnerom ste u sjajnim odnosima.

sTrijELAC Hranite sujetu. Stresovi su evidentni. Oni su glavna pokretačka snaga i aspekt rasta. Romantičan susret ili počinjanje strasne veze su pred vama. Neki Strijelci otkrivaju u stalnom partneru nove erotske potencijale.

jArAC Više šetnje i fizičkih aktivnosti pomoći će vam da se stabilizujete.

Mnogi pripadnici znaka planiraju kardinalne promjene. Partner svojom ležernošću počinje da ih nervira. Oni bi nešto daleko suptilnije i nježnije.

VoDoLijA Organizam govori da se treba primiriti i napuniti baterije. Mnoge Vodolije su u čudnom ljubavnom trouglu. Muškim pripadnicima znaka on ne smeta, dok se žene Vodolije bune, jer su ugrožene.

Sve probleme rješavate sami.

riBE Ukoliko ste planirali medicinsku intervenciju, pokušajte da je odložite za izvjesno vrijeme. Probajte alternativne ljekove. Sa partnerom doživljavate sjajne trenutke. Dobra komunikacija ima za posljedicu odlično seksualno funkcionisanje.

Mozak je fenomenalan organ.

On počinje da funkcioniše čim se probudite i ne prestaje s tim, sve dok ne uđete u kancelariju. (Robert Frost) U skladu sa rezultatima IQ testova, međusobna povezanost između kreativnosti i inteligencije je vrlo mala. Na temelju istraživanja koje je sprovedeno na Univerzitetu Jonsi u Seulu, Južna Koreja, kreativnost nije u direktnoj vezi ni sa inteligencijom, niti sa obrazovanjem. Kreativnost nije monopol nadarenih genija. To znači da čak i ako nijeste inteligentniji od većine ljudi, vi imate mogućnost da gospodarite iznenađujuće kreativnim sposobnostima.

Svi smo mi sposobni za kreativno razmišljanje kada smo dovoljno nadahnuti.

Pa zašto je tako malo ljudi vrlo kreativno? Zato što većina ljudi stvori loše navike u razmišljanju tokom odrastanja od malih nogu i ne čine ništa da ih promijene.

Sve loše navike se mogu promijeniti ako smo voljni da radimo na tome.

U sljedećem dodatku razmotrićemo najčešće loše navike koje nas, ako ih imamo, vuku nazad svakoga dana.

NAGRADNI ZADATAK U svakom broju objaviću nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozabavite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem!

Evo kako glasi zadatak: Milo sada ima dvostruko više godina nego što ih je imao Marko kada je Milo imao onoliko godina koliko sada ima Marko. Oni zajedno imaju 70 godina. Koliko godina ima svako od njih?

NAGRADA: Seminar Mape uma, za jednu osobu, poklon Edukativnog centra Finesa - Beograd.

Tačan odgovor i spisak nagrađenih biće objavljeni u sledećem dvobroju. Odgovore šaljite na adresu: branislav.maricic@finesa.edu.rs ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Končara 1 A. Navedite: Ime i prezime; adresu, broj telefona, e-mail adresu.

D obitnik nagrade za 26. mozgalicu Minić Mica, Podgorica Rješenje zadatka iz prošlog broja: Da bi se napunio bazen iz četiri izvora, potrebno je 12/25 dana, tj. nešto manje od pola dana (11,52 sata).

Tekst priredio: Bwranislav Maričić, direktor Edukativnog centra Finesa - Beograd, internacionalni predavač i instruktor Programa razvoja intelektualnih sposobnosti www.finesa.edu.rs www.branislavmaricic.com

DA Li sTE znALi

Navike koje sabotiraju kreativno razmišljanje (1)

- Da su šah u Evropu donijeli Arapi koji su 711. godine zagospodarili Pirinejskim poluostrvom?

- Da prečnik Mlječnog puta iznosi oko sto hiljada svjetlosnih godina i da ima oko dvjesta milijardi zvijezda?

- Da je časopis Tajms 1816. godine proglasio valcer za nemoralnu igru?

- Da jedan kvadratni metar površi-

ne Sunca sija kao 600.000 sijalica od 100 vati?

- Da je prvi predak današnjeg konja živio prije 50 miliona godina i bio je dugačak 30, a visok 25 centimetara?

- Da je mongolski kan i kineski car Kublaj-kan odlazio u lov sa 500 sokolova i pratnjom od 10.000 ljudi?

- Da se ćeten alva pravi od jedne vrste lana?

SUBOTA

SUBOTA I NEDJELJA, 30 I 31.3. 2013.

TV PROGRAM FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Film:Ples malog pingvina 10:00 Serija: Dva i po muškarca/r 11:35 Veliki brat VIP 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Tračara/r 14:45 Ulica smijeha 15:00 Talk Show-Žene 16:10 Serija: Prijatelji 16:35 Veliki Brat VIP Uživo 18:30 Exploziv Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:23 Film: Vozimo se - Priča o snowboardu 21:00 Serija: Šešir Profesora Koste Vujića 21:50 Veliki Brat-VIP Magazin 23:20 Veliki Brat VIP 00:20 Film:Skrivne igra 01:55 Film: Vozimo se - Priča o snowboardu/r 03:30 Serija:Tri Hil/r

PRVA Talk Show-Žene 15.00

07.00 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Muzika 09.46 Uvijek subotom - Mihailo Radoičić 10.00 Vijesti 10.25 Film:Mobi Dik, II dio 12.00 Vijesti 12.05 TV arhiv 13.05 Strani dok. program 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 14.50 Spotovi 15.30 Dnevnik 1 16.10 Zapis: Fešta kamelija 16.40 Više od igre 17.30 Svoja i šik, magazin za žene 18.00 Serija:Bordžije/r 19.00 Crtani film:Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Biografije poznatih-dok. serijal 21.00 Pazarni dan 22.00 Dnevnik 3 22.30 Profil 23.00 Film 00.00 Vijesti

RTCG 1 Zapis: Fešta kamelija 16.10

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Vikend vizija 11:40 City 12:00 Život u trendu sa Snežanom Dakić MIkić 13:00 Gold muzicki magazin 14:15 City 14:30 Domaći film: Sok od šljiva 16:30 Serija:Mala nevjesta/r 18:00 Info Monte 18:30 Magazin in sa Sanjom Marinković 20:00 Farma- pregled dana 20:45 Farma- nominacije 21:15 Zvijezde granda 23:30 Farma- uživo 00:00 Film: mit 01:45 City 02:00 Film: Topljenje jezgra

PINK Život u trendu 12.00

07:00 Dizni serija: Miki Maus 08:00 Dizni serija: 101 dalmatinac 09:00 Dizni serija: Mala sirena 09:25 Serija:Krv nije voda 10:10 Serija:Larin izbor/r 10:50 Kuhar i pol 12:00 Vijesti u 12 12:07 Film:Živjeti zainat 13:35 Moja polisa 14:07 Kuhar i pol 14:10 Showbizz/r 14:45 Žene sa Dedinja/r 15:40 The best of Extra lifestyle 16:30 Vijesti u pola 5 16:55 Kuhar i pol 17:00 Serija:Počivali u miru/r 17:50 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija:Larin izbor 19:55 Serija:Šerlok 21:30 SFRJ za početnike 22:00 Sport vikend 22:30 Vijesti u pola 11 22:45 Serija:Dekster 23:35 Film:Nestala

VIJESTI Film: Nestala 23.35

Sport

46 Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Bet + 11.30 Svijet na dlanu 12:30 Živa istina 14:00 Bez uputa 15:00 Film: Više od mašte 17:00 Dokumentarni program 18:00 Forum 18:30 Akcija 18:45 Film: Most Svetog kralja Luja 21:00 Serija: S vjetrom u leđa 22:00 Forum 22:30 Showroom 23:00 Chik Peek 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 00:30 Urbanizam 01:00 Forum

ATLAS Film: Više od mašte 15.00

TV PREPORUKA NA DOMAĆEM TERENU 777 15.30

Na Domaćem terenu predstavlja pokušaj da se skrene pažnja na mlade sportiste i sportske kolektive u našoj zemlji. Šest novinara sportske redakcije predstavljaju mlade talente, obrađuju aktuelne teme kroz 15-minutne intervjue i razgovore sa novim licima u crnogorskom sportu.

Od ponedjeljka do petka, pripremamo za gledaoce uvijek novu priču sa crnogorskih terena, bilo da se radi o školama fudbala, košarke, raznih borilačkih vještina, do razgovora i predstavljanja afirmisanih i istaknutih sportista.

11.20 12.45 13.30 14.00 14.30 15.30 17.35 17.55 19.00 19.30 20.05 20.30 22.00 22.30 23.00 23.30 23.55

Robin Hud/r Sav taj sport/r Stil/r Mikrofonija/r Program za djecu: Pješak u automobilu Film Top mobil Vaterpolo:Crna Gora – Turska Crtani film: Štrumfovi Dnevnik 2 Vikend serija: Igra Vikend fil Dok. program: Most na Maloj rijeci i Lutovska greda/r Sportska subota VOA – glas Amerike Vikend serija: Igra/r Film

RTCG 2 Crna Gora – Turska 17.55

09:00 Svijeće i svijećice 09:05 Texas Holdem Poker 09:55 Dogodilo se 10:00 Mini fudbal Prva liga/r 11:00 Info Tip/r 12:15 Trijaža/r 13:30 Jakanje 15:00 Toto Vijesti 15:30 Na domaćem terenu 19:30 Ekstremno 20:30 Nindža ratnici 22:00 Grad koji volim 23:15 Gušteranje/r

777 Ekstremno 19.30

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 22:00 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Tivatski horizonti 13.50

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:35 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Uviđaj 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti 15:10 TV lica...kao sav normalan svet 16:00 Vesti 16:03 Bolji život tv serija 16:50 Kanadski film 17:00 Vesti 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Uskršnja poslanica beogradskog nadbiskupa Stanislava Hočevara 20:15 Bolji život tv serija 21:05 Devojka od milion dolara američki film 22:20 Vesti 22:40 Vitez templar 2 film 01:00 Vesti (02,00, 03.00, 04.00,05.00) RTS 2 08:00 Sirene animirana serija 08:25 Bernard animirana serija 08:30 Kukurku šou 08:50 Ritam džungle animirana serija 09:00 Zujalica 09:35 Verski kalendar 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:40 Iza naslova: Misa Papi Marcelijus 13:00 Moja lepa Srbija 13:55 Leti, leti pesmo moja mila 14:25 Savremeni svetski pisci: Alesandro Bariko 15:10 Arsen Dedić ponovo u Beogradu

16:00 Ostrvo orangutana obrazovna serija 16:45 Sportska budućnost Srbije sportski program 17:30 Medalje zauvek 17:55 Rukomet-PS: Vojvodina-Partizan, prenos 19:30 Hendl: Mesija - oratorijum muzički program 20:00 Svečano slavlje Uskršnjeg bdenja 22:00 Svet sporta 23:10 Potrošački savetnik 23:15 Iza naslova: Misa Papi Marcelijus 23:25 Potrošački savetnik 23:50 Koncert Masima Savića HRT 1 10:15 HAK - promet info 10:20 Kućni ljubimci 10:50 Vijesti iz kulture ® 11:05 Normalan život emisija o obitelji 12:00 Dnevnik 1 12:15 SPORT 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar ® 12:35 Veterani mira emisija za branitelje 13:20 Duhovni izazovi 13:50 Prizma multinacionalni magazin 14:35 Eko zona (185), epizoda 185. 15:05 Reporteri: Grčka u cvatu 15:55 U potrazi za vukovima, epizoda 2. dokumentarni film 16:50 Tomislav Janko Šagi Bunić - pokoncilski teolog i mislilac 21. stoljeća - dijalog drugog puta nema dokumentarni film 17:30 Znanstvene vijesti 18:05 Lijepom našom: Sopron, epizoda 2. 19:05 Najava programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras... 20:10 Loto 7/39 20:15 Uskrsna čestitka kardinala Bozanića u ime 20:25 Do posljednjeg

07:45 09:15 10:00 11:45 12:30 14:10 15:15 16:00 17:00 18:25 19:00 19:30 19:55 21:00 21:35 22:00 00:00

Serija: Distrikt /r.

Crtani filmovi Pet Show Životinjske lakrdijeinsekti /r.

Lili Pez Serija: Distrikt /r.

Majstor kuhinje /r.

Prolog /r.

Tekstura /r. Životinjske lakrdijeinsekti /r.

Raport iz Bara Crtani film /r.

Autoshop/r.

Info Putopisi Film: Naša zemlja 8dio Ponoćni Info

MONTENA Pet Show 10.00

DANAS U GRADU zbora 77’20, epizoda 3. 21:50 Dnevnik 3 22:10 Vijesti iz kulture 22:21 Vrijeme sutra 22:23 HAK - promet info HRT 2 08:30 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 09:00 Mala Tv obrazovanje 09:01 TV vrtić: Čepići za uši obrazovanje 09:11 Danica i obitelj bijelog zeca ® 09:26 Brlog: Spavanje obrazovanje ® 09:30 Teletubbies, epizoda 100. animirana serija 11:30 MALDONADOVO ČUDO američki film 13:05 Sveti Augustin, epizoda 1. serija 14:40 Bijeli čuperak dokumentarni film 15:57 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom 16:27 Gregorian, snimka koncerta iz Cibone ® 17:55 Vaterpolo, SL: Hrvatska - Grčka prijenos 19:15 Crtani film 19:35 Svijet čokolade, epizoda 4. dokumentarna serija * 20:00 Večeras...

20:05 The Core dokumentarni film 22:30 Zaštitnica svjedoka 3, epizoda 13. kriminalistička serija 23:15 Tračerica 4 HBO 09:20 Scooby doo: glazba vampira10:40 Povratak superjunaka 12:05 Mačak u čizmama 13:35 Ponoć u Parizu 15:10 Nešto posuđeno 17:00 Vrijeme je novac 18:45 Scooby doo: glazba vampira 20:05 Crno zlato 22:15 Igra prijestolja 2, 23:10 Igra prijestolja 2, epizoda 6. (15) The Old

Gods And The New 00:05 Igra prijestolja 201:05 Conan barbarian film 03:55 Čudo od dječaka SPORT KLUB 13:45 Premier League: Sunderland Manchester United 15:45 Pregled Euroleague 16:30 NBA Action 17:00 WTA Miami FINALE19:00 NBA: Dallas - Chicago 21:30 Portugalska liga: Benfica - Rio Ave (DIREKTNO) 23:15 Pregled Euroleague 23:30 Premier League: Arsenal - Reading 01:30 Španska liga: Zaragoza - Real Madrid 03:15 Škotska III liga: Montrose - Rangers ARENA SPORT 08:30 Fudbal LIga sampiona: Magazin 09:00 Košarka Endesa liga: Caja Laboral - Lagun Aro 11:00 Fudbal Hrvatska liga: Rijeka - Slaven Belupo 13:00 FUDBAL: Francuska liga: PSG - Montpellier 15:00 uživo Rukomet Bundes liga: Kiel - Hamburg 16:45 Košarka: endesa liga: Highlights 17:00 uživo Košarka SRPSKA LIGA: Partizan - Mega Vizura 19:00 uživo Fudbal Jelen super liga: Jagodina - Vojvodina 21:00 Košarka Kosarka - endesa liga: Highlights 21:20 uživo NCAA Košarka: Očekujemo potvrdu 23:30 Auto-moto Motosport Mundial: Magazin 00:00 uživo NCAA Košarka: Očekujemo potvrdu

CINEPLEXX

G.I. Džo 2: Odmazda 18:20; 20:20; 22:30; Domaćin 16:10; 18:40; 21:00; Potpuno punoljetan 17:40; 19:30; 21:30; Pad Olimpa 20:00; 22:20; Buntovnice 16:30; 20:40; Džek, ubica divova 3D 13:00; 15:10; 17:20; 19:40; Let 22:40; Vrati mi ime 22:00; Kruds 3D 12:00; 14:00; 16:00; 18:00; Kruds digital 11:00; 12:50; 14:40; OZ-Veliki i moćni 12:40; 15:20; 17:50; Krugovi 15:30; Haos u kući, matorci dolaze 11:30; 13:30; Zvončica 3D 12:20; 14:20;

NEDJELJA

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31.3. 2013.

TV PROGRAM FILM

06:00 Dođi na večeru/r 08:15 Film: Mali polarni medved 09:35 Serija:Dva i po muškarca/r 11:35 Veliki Brat VIP 13:00 Film:Fajter 15:00 Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:35 Veliki Brat VIP 17:30 Serija:Prijatelji 18:30 Exkluziv The Best Of 19:00 Vijesti Prve 19:30 Veliki Brat VIP Magazin (Studio) 21:00 Serija:Šešir profesora Koste Vujuća/r 21:45 Serija:Drug Crni u NOB-u/r 22:30 Serija:Drug Crni u NOB-u 23:10 Velki brat VIP Dnevni pregled 00:10 Exkluziv The Best Of/r 00:40 Veliki Brat VIP 01:55 Exploziv The Best Of/r 02:20 Film:Fajter/r

PRVA Drug Crni u NOB-u 22.30

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 11.00 Profil/r 12.00 Vijesti 12.05 ABS 13.00 Putevi života 13.30 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan 15.30 Dnevnik 1 15.50 Obrazovna emisija 16.30 Dok. emisija/r 17.00 Nvo sektor 17.30 Stižu bebe 18.00 Biografije poznatih, dok. serijal/r 19.00 Crtani film :Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.00 Okvir 21.00 Serija:Bordžije 22.00 Dnevnik 3 22.30 Crnogorska književnost 23.00 Film 00.00 Vijesti

RTCG 1 Serija: Bordžije 21.00

06:50 City kid’s 06:55 Dobro jutro 10:30 Farma- uživo 11:40 City 12:00 Top speed 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal 14:45 City 15:00 Ja to tako 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo 20:00 Serija: Zvezdara 21:00 Farma -izbacivanje 23.00 Vip room 00:00 Trenutak istine 00:45 City 01:00 Film: Poslednja pljačka 03:00 Film: Uspomene jednog bjegunca

PINK Trenutak istine 00.00

07:00 08:10 09:15 09:40 11:10 11:55 12:00 12:07 13:35 14:00 14:25 14:30 15:15 16:30 16:40 16:45 17:30 18:30 19:10 20:05 21:00 22:00 22:30 22:45 23:30 00:15

Dizni serija: Miki Maus Dizni serija: 101 dalmatinac Dizni serija: Mala sirena Serija:Šerlok/r Serija:Larin izbor/r Kuhar i pol Vijesti u 12 Iz mog ugla/r Serija:SFRJ za početnike/r Vijesti u 2 Serija:Kuhar i pol Bez granica/r Načisto sa Petrom Komnenićem/r Vijesti u pola 5 Kuhar i pol Serija:Krv nije voda Showbizz magazin Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Serija:očivali u miru Serija: Žene sa Dedinja Sport vikend Vijesti Serija:Istražitelji iz Majamija Serij:Dekster/r Film:Nestala/r

VIJESTI Dizni serija: Mala sirena 09.15

Sport

47 Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Top shop 11:00 Akcija+Verbalisti 11.30 Svet na dlanu 12:30 Urbanizam 13:00 I love my car 14:00 1 na 1 15:30 Fudbal + da Dugom Đurkovićem 16:30 Večera kod Džaje/r 18:00 Forum 18:30 Chik Peek 18:45 Film: Nedođija 21:00 S vjetrom u ledja 22:00 Forum 22:30 100% sa Ksenijom Popović 23:30 Serija: S vjetrom u leđa 01:00 Forum

ATLAS Fudbal + 15.30

TV PREPORUKA NEDOĐIJA Atlas 18.45

Lukavi mladi džeparoši, siroče Petar i njegovi drugovi preživljavaju na ulicama Londona samo uz pomoć svoje snalažljivosti i dovitljivosti. Jednog dana, njihov staralac, Džimi Kuka, daje im zadatak da ukradu neprocjenjivo blago za koje postoji vjerovanje da može „prenijeti“ ljude u drugi svijet – Nedođiju. Nedođija je misteriozan svijet ispunjen bijelim džunglama u kome živi kolonija „duhova šume“, predvođena Zvončicom.

08.00 Crtani film: Štrumfovi/r 10.05 Top mobil/r 10.25 Vaterpolo:Crna Gora – Turska/r 11.30 Sportska subota/r 12.00 Magazin Lige šampiona 12.30 Film 16.05 Dok. program: Most na Maloj rijeci i Lutovska greda/r 16.35 Dječiji tv arhiv 17.05 Film 19.00 Crtani film: Štrumfovi 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vikend serija:Igra 20.30 Vikend film 22.00 Serija:Hitna pomoć 23.00 Reportaža 23.30 Magazin Lige šampiona 00.00 Svoja i šik, magazin za žene/r

RTCG 2 Magazin Lige šampiona 23.30

09:00 Grad koji Volim/r 09:45 Dobitnici/r 11:00 Ekstremno 11:20 Loto izvještaji 11:25 Top 10 11:55 Dogodilo se...

12:00 Toto vijesti 12:15 Konzilijum/r 15:00 Toto vijesti 15:45 Žestoko 16:50 Dobitnici 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 22:00 Grad koji volim

777 Dogodilo se... 11.55

08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Kindermanija 14:30 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:00 Hrana i vino 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:00 Serija 21:00 Interfejs 21:30 Aljazeera 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 14.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:05 Dizni na RTS animirani filmovi 12:20 Kukuriku šou 12:35 7 RTS dana 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Balkanskom ulicom 14:10 Vreme je za bebe 14:50 Gastronomad 15:05 Vesti 15:15 Sat 16:00 Vesti 16:03 Led tv serija 17:00 Vesti 17:05 Zadnja kuća, Srbija 17:35 Lud, zbunjen, normalan tv serija 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Led tv serija 21:00 Plavooki Miki englesko-američki film 23:10 Ubistvo danska serija 23:30 Dnevnik RTS 2 10:02 Provetravanje 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 TRAG U PROSTORU 13:30 Kulturako aresipe 14:10 Srpski istočnici: Ljudi od ognjišta 14:30 Magazin Srbije na vezi 15:10 Zvonko Bogdan muzički program 16:00 Ostrvo orangutana 16:20 Čopor strana obrazovna serija 16:55 Olimpijski krugovi sportski program 17:25 Magazin Lige šampiona 17:50 Srbi u Holivudu: Zoran Perišić 18:20 Libela: Milena Popović Barili 18:50 Operski gala koncert 20:00 Tajne biljaka: Tisa strana serija 21:00 Ruski

car igrani program 22:30 Ko je bio Isus Hrist dokumentarna serija 23:15 Jelen top deset 01:00 Provetravanje HRT 1 10:00 Split: Svečana misa prijenos 11:40 Skica za portret 11:55 Vatikan: Urbi et Orbi prijenos 12:40 Dnevnik 1 12:55 SPORT 12:58 Vrijeme 13:02 Gospel u Komediji, snimka koncerta 1 4:24 Sveti Marko Križevčanin u obrani vjere dokumentarni film 15:06 Mir i dobro 15:40 Divlji u srcu 5, epizoda 3. serija 16:30 Vrtlarica ® 16:55 HAK - promet info 17:00 NOĆ S KRALJEM avantura 19:00 Izvlačenje nagrade - Bez računa se ne računa 19:05 Najava programa 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:59 SPORT 20:06 Vrijeme 20:08 Večeras... 23:06 Vrijeme sutra HRT 2 11:00 Molly in Springtime animirani film 11:28 Sveti Augustin, epizoda 2. serija 13:10 Tomislav Janko Šagi Bunić - pokoncilski teolog i mislilac 21. stoljeća - dijalog drugog puta nema dokumentarni film ® 13:55 Marija,majka isusova film ® 15:27 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom 16:00 Olimp emisija o sportu 17:00 Istarska rivijera reportaža 17:25 Magazin LP 17:50 Do posljednjeg zbora, epizoda 3. ® 19:10 Zalagaonica, epizoda 42. dokumentarna serija ®

07:45 Serija: Distrikt /r.

09:15 Crtani film-Mumijevi 09:35 Crtani filmovi 11:50 Životinjske lakrdije- insekti 12:30 Lili Pez/r.

13:45 Film:Žrtve 15:05 Raport iz Bara /r.

15:30 Planet Croatia /r.

16:00 Tean eye 17:00 Muzički program 19:00 Muzički program 19:30 Crtani filmovi /r.

20:30 Planet Croatia /r.

21:00 Film:Sef nad sefovima 1dio 22:45 Koncert 00:00 Koncert

MONTENA Tean eye 16.00

DANAS U GRADU 19:30 Svijet čokolade, epizoda 5. dokumentarna serija * 19:55 Večeras... 20:00 SPARTAK američki film 23:05 Opus gospodina Holanda 01:24 Zvjezdana vrata: Svemir 2, epizoda 1. Intervention ® 02:06 Tračerica 4 HBO 12:00 Kako je gru ukrao mjesec 13:35 Hollywood: Na snimanju 10, epizoda 13. serija 14:05 Promjena igre 16:00 Marina Abramović: Umjetnica je prisutna 17:50 ARTHUR 19:40 Odgoj za početnike 3, epizoda 9. Squeak Means Squeak 20:05 Neka bolji pobijedi 21:45 Spartak: Rat prokletih22:40 Igra prijestolja 2, 23:30 Igra prijestolja 200:25 Igra prijestolja 201:30 Chronicle 02:55 Krivnja SPORT KLUB 09:30 Pregled Euroleague 10:10 Sportski Vremeplov 10:30 Španska liga: Celta - Barcelona 12:20 NBA Live 12:30 Holandska liga: Roda - PSV 14:30 Premier League: Aston Villa - Liverpool 16:30 SK Studio 17:30 ATP Miami Masters FINALE 19:30 Španski rukomet: Granollers - Barcelona 21:00 Segunda division: Numancia - Girona DIREKTNO 23:00 Španska liga: Valladolid - Osasuna 01:00 NBA: San Antonio - Miami (DIREKTNO) 03:30 Škotska liga: St. Mirren – Celtic 05:15 Premier Le-

ague, golovi 05:45 Na današnji dan ARENA SPORT 12:40 uživo Košarka Endesa LIGA: Real Madrid - Cajasol 14:40 Fudbal LIGA SAMPIONA: Magazin 15:00 uživo Fudbal Jelen super liga: Hajduk - Partizan 17:00 uživo Fudbal Francuska LIGA: Brestois - Lille 19:00 Fudbal - italijanska LIGA: Inter Juventus 21:00 uživo Fudbal Jelen super liga: jelen pregled kola 22:00 ESPN: Documentary: The House of Steinbrenner 22:55 uživo NCAA Košarka: Očekujemo potvrdu 01:00 Fudbal Grcka liga: Olympiacos Paok 03:00 Fudbal Brazislka Paulista: Sao Paulo - Corinthians FOX LIFE 11:25 Kućanice 7 12:15 Kućanice 7 13:10 Kućanice 14:05 Promjena plana dramska serija 15:45 Ne podcjenjuj Jordan 5, 16:40 Projekt “modna pista 17:35 Ne podcjenjuj Jordan 4 18:30 Ne podcjenjuj Jordan 19:30 Nova cura 1, epizoda 10. humoristična serija 20:00 Kućanice 8 21:00 Seks i grad 12. One 21:35 Seks i grad 6 22:10 Sve što biste trebali znati o seksu 2 23:10 Mame plesača 1-2 1, epizoda 14. Reality 00:10 Jednom davno 2, 01:05 Nova cura 1 01:35 Bogobojazne namiguše 1 02:25 Bogobojazne namiguše 1

CINEPLEXX

G.I. Dzo 2: Odmazda 20:20; 22:30; Domaćin 16:10; 18:40; 21:00; Potpuno punoljetan 17:40; 19:30; 21:30; Esmeralda 17:00; Pad Olimpa 20:00; 22:20; Buntovnice 20:40; Džek, ubica divova 3D 13:00; 15:10; 17:20; 19:40; Let 22:40; Vrati mi ime 22:00; Kruds 3D 12:00; 14:00; 16:00; 18:00; Kruds digital 11:00; 12:50; 14:40; OZ-Veliki i moćni 12:40; 15:20; 17:50; Krugovi 15:30; Haos u kući, matorci dolaze 11:30; 13:30; Zvončica 3D 12:20; 14:20;

48

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

MALI OGLASI

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

SA URAČUNATIM PDV-OM

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, Rimski Trg 44 Ulica Slobode 60/IIi šifra Vašeg malog oglasa i jedino je”Vektra”KUĆE/STANOVI dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi ova šifra osnova za IZDAVANJE S.A. ” Normal” 30m2 / IV, nov, 29.500e Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 reklamacije.

-S.A. “ČELEBIĆ” 27m2 200e NAMJ. PRODAJA 020-230-057 65.000e K 2. Mali oglasi posla-tDelta i do“Čelebić” 16h, b52m2/V iće ob javljeni-HOTEL u sju trašnjem broju izdanja, poslije 1626m2/4-S. h bićeAerodrom; objav33m2/2ljenicentar na;30m2/3kon d»Pejton« va daIZDAVANJE: na CITY 60M2 / IV – 300E NAMJ. Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e 3.

Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!

020-230-225 56m2/2Blok 6; 45m2/1Vezirov most; 46m2/2-Zabjelo; Nam. stan: 45m2/3-»Maxim«; 68m2/3- »Sity kvart«; -NJEGOŠEVA 50m2/III NAMJ. 250e Kupujem manji jednosobni stan u - T.Put Vojna 56m2 / VII 44.000e 59m2/5-P.Morače; 72m2/1- Momišići; 80m2/3-Centar; Nam.stan: 90m2/2-Trg Vektre; 130m2/1-pod Goricom -UNIVERZITETSKA 80m2/VII 300e 4. Oglasi koji nijesu- Zabjelo, u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!

Baru. Bez posrednika.

Tel.069/61234m2 / I, 28.900e 069-060-961 90m2/3- Zabjelo; 91m2/2- »Krstarica«; 92m2/3- Pobrežje; Praz.stan: 36m2/2-Sity kvart; 38m2/3-St.Aer. -I.CRNOJEVIĆA, 56M2i /učinjenu II, 300E NAMJ. 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, tačnost uslugu koja je data putem oglasa!

705 281m2/5»Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Praz.stan: 65m2/1-St.Aer; 63m2/6-p.Morače - Zabjelo 41m2/III 41.000e kvalitet, 20923 -GORICA “C”, 45M2 / I, 300E NAMJ. 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu069-051-360 i slova č, ć, ž, š, Kuća đ jer oglas Umjesto navedenih 90m2,vaš plac 600m2Tološi;neće biti primljen.

Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi - “Kapacity” 105m2/dupl. 105.000e -P.M.KOD HRAMA 35M2 / II 250E, NAMJ. Plac: 1.500m2Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2-Zlatica; Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska znakova dovoljno- “Gintaš” je da 75m2, upišete c, c, z, s, dj.

P VII/XV, 58.500e -CENTAR, 124M2, NAMJEŠ. 400E

INekretnine

AS NEKRETNINE

- T.put “Cijevna” 54m2/III 51.500e

-S.AER. 30M2 / III , 130 E, PRAZAN

067-657-258

Provjerite zašto smo IN

www.asnekretninepg.com asnekretnine@t-com.me E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me Prodajem Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam Izdajem jednosoban namješten Izdajem stan 55m2, visoko prizepisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili stan, pozvati na tel: +382 300 Stari 104 55m2, u Podgorici, Zabjelo. mlje,77 nenamješten. aeroluks stan Ulica Vojislavljevića. Poslovnim drom, zgrada iza marketa Maksi.

u zgradi Nikić OGLASITE 150m2 – 145.000 € www.plusnekretnine.com

osobama, parking, satelitska, internet - 240 eura.Tel.067/287-303 21172

Tel.069/501-859

stan u stambenoj zgradi na 2. spratu iza Ljubovića. Tel.067/552-536

Potreban stan, nenamešten, u Tivtu za porodicu na duži period.

Tel.063/230-971

SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! P Izdajem nov jednosoban nenamješten 20763

Izdajem namještenu garsonjeru kod Gintaša. Tel.067/460-650

Prodajem stam u Novom Sadu 33 m2, strogi centar, novogradnja.

Hitno!!! Tel.068/522-757

21009

Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole.

Tel.069/607-537

20790

Prodajem dio kuće na Draču kod poreske, 46m2 - 23.000 eura.

Tel.067/207-388

Preko puta bolnice u Nikšiću prodajem dobar trosoban stan (100m2). Prvi sprat, eloksirana, klimatizovan. 59.000e. Moguća kompenzacija za jednosoban uz doplatu! Tel.068/108-000 20931

21151

Izdajem prazan trosoban stan, Ulica skopska, Masline. Tel.650-254, 069/702-333 21163

21165

Izdajem jednosoban namješten stan u Staroj varoši (iznad Skalina) 160 eura. Tel.068/754-703

Prodajem-izdajem dvosobam stan (72 m2), stambena zgrada, nov, prazan, klimatizovan, visoko prizemlje, iza Ljubovića - 100m od Kodre - direktno od investitora.

Tel.069/446-327

21168

21094

Kuća na prodaju, 280m2 sa dva trosobna i jednim jednosobnim stanom, sve zasebno, osigurana, asfalt, ulična rasvjeta, ograđeno. 1/1, sigurna od poplava. Tel.063/239-981

21173

Prodajem ili izdajem nov klimatizovan jednosoban stan, visoki suteren, početak Zagoriča. Hitno.

Tel.067/260-423, 068/877-879

21174

Cetinje, kuća atraktivna lokacija, zelenilo, centar. Može djelimična kompenzacija za stan.

Tel.068/713-288

Z Mijenjam trosoban stan, Oktobarske revolucije, Blok 7, za manji uz doplatu. Tel.069/505-019

21184

Sutomore, prodajem stan 25+ 10 m2, parking mjesto, uknjižen, vlasnik. 23.000 eura.

Tel.068/763-201

21187

Budva, prodajem namješten dvoiposoban stan 69 m2 sa garažom 26m2, odmah useljiv.

Cijena po dogovoru, vrlo povoljno.

Tel.069/694-330, 069/523-340

21191

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 21115

Izdajem dvokrevetne sobe studentima (kuhinja, kupatilo) blizu Palade. Tel.069/305-363, 067/202-220 20932

PLACEVI Prodajem 2.400m2 zemlje pored ceste, Kosić, Bjelopavlići.

Tel.069/478-348

Idajem dvosoban nenamješten stan na Zlatici kod marketa Voli.

Tel.069/023-406 20916

Izdajem namješten jednosoban stan u Zagoriču, blizu škole. Obezbijeđen internet. Tel.069/418-042

Prodajem plac u Zagoriču 600m2, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1.

Te.067/860-381

Izdajem prazan jednosoban stan, Ulica dalmatinska. Podgorica.

Tel.069/678-659 20936

Izdajem namještenu garsonjeru od 20 m2 na Pobrežju u stambenoj zgradi. Drugi sprat, istočna strana.

Tel.067/639-955

Prodajem plac u Beogradu (Jajinci) 6,5 ari, cijena povoljna, asfalt, voda, kanalizacija, struja. Ekstra lokacija. Pogodan za sve namjene.

Tel.067/353-131

Izdajem jednosoban stan, namješten ili prazan, na Starom aerodromu. Zgrada Normal company. Na duži period. Tel.067/269-270 Prodajem novu kuću od 180m2 kod Hemomonta dva trosobna stana i pomoćni objekat 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno.

Tel.069/567-440

SOBE

Izdajem nenamješten komforan jednosoban stan u zgradi. Zagorič, novogradnja, 2 terase, interfon, klima, parking. Tel.067/439-702

20865

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 21117

Ulcinj, prodajem ili mijenjam za Podgoricu, garsonjeru 30m2 + 16 m2 terase u stambenoj zgradi, 500m od plaže, cijena 36.000 e.

Može zamjena i za veći uz doplatu.

Tel.067/206-028

Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660 21119

Izdajem trosoban, nenamješten stan na Starom aerodromu. U kući, na spratu. Obezbijeđen parking.

Tel.069/305-949

21169

21170

21102

Novi Beograd - kod Fontane, dvosoban namješten stan 69m2/III+lođa - 95.000e. Može zamjena za Podgoricu, preko Morače. Tel.069/360-298 21152

Potrebni stanovi za zakup, isključivo stambene zgrade. (Garsonjere, jednosobni i dvosobni).

Tel.068/723-177

21025

Izdaje se jednosoban stan 40m2, 3. sprat, zgrada ΄Čelebić΄, Stari aerodrom (kod podvožnjaka), prazan ili polunamješten. Tel.069/027-105

Prodajem dvosoban stan u Nikšiću 64m2, Šeste crnogorske.

Tel.067/644-190 21031

Prodajem jednosoban stan (47m2) prizemlje, Stari aerodrom. Tel.067/244-166 21122

20786

21106

21121

Izdajem dvosoban stan u stambenoj zgradi na Starom aerodromu kod škole. Tel.067/284-837

20926

21188

21021

Izdajem prazan jednosoban stan u Zagoriču. Tel.068/611-439, 067/563-938

21185

Izdajem namješten stan u Maslinama kod Pošte. Sve zasebno, parking obezbijeđen. 150e.

Tel.069/666-569

20853

20867

20935

21186

Prodajem plac, 2.075m2, dva prilaza, 7km od centra Podgorice, 800m od motela Stojanović, Pričelje. Povoljno! Tel.067/248-994 21079

21083

Izdajem trosoban stan od 90m2, zgrada Razvršje. Lokacija: Podgorica ispod brda Gorica. Stan je luksuzno polunamješten. Obezbjeđeno parking mjesto. Tel.069/242-419 21086

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089

21178

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

49

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

MALI OGLASI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 21118 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 21126 Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508-250 21156

Bigova, 2 placa po 420 m2 blizu mora, je ino. Tel.068/713-288

21177

Cetinje. Prodajem dva urbanizovana placa 2.399 m, Lovćenska ulica.

Tel.067/226-699 21189

POSLOVNI PROSTOR Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja. Tel.067/350-545 20777

Prodajem poslovni prostor 45m2, Herceg Novi, blizu centra grada.

Tel.068/317-852 i 069/042-227

20937

I Izdaje se uređen poslovni prostor 8m2 u novoj zgradi Zetagradnje, 4. jula, Podgorica. Tel.067/407-223 20778

Izdajem poslovni prostor preko puta Hemomonta (24m2) prizemlje, klima, telefonska linija. Zaštita. Za kancelariju i sl. Tel.069/457-966 20947

Izdajem poslovne prostore, sve namjene, suteren 130m2, prizemlje 125m2, za stanovanje nenamještena 2 stana jedan 55 drugi 70m2 ili prizemlje 130m2. Tel.067/355-709 21147

VOZILA/AUTO DJELOVI

RENT-A-CAR MNE-CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO

Peugeot 1.6 karavan, benz. 2005. god. 100.000, urađen veliki servis.

Tel.069/040-279 21108

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 140.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 21113 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan. Tel.067/265-605 21114 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura. Tel.068/616-711 21127 Prodajem opel corsu 1.0 cm, 2000. godište, registrovan do oktobra, ekstra stanje, Podgorica.

Tel.067/348-503

21181

PLOVILA Prodajem skuter seadu GTX IS 260 limited, star dvije godine i vožen 48 sati, 11.000e.

Tel.068/133-886 21116

21150

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

21157

΄Kvalitet΄ - čišćenje stambeno-poslovnih prostora, dubinsko pranje tepiha, garnitura, automobila, poliranje-kristalizacija mermera.

Popust do 30 odsto. Tel.067/224644, 068/224-644, 069/224-644

21161

Vebsajt izrada i postavljanje na internet 89e. Ugrađen SEO za Gugl.

Detaljnije na www.bismontenegro. org. Tel.069/530-568 21176

GRAĐEVINSKE USLUGE

Po narudžbi izrađujem slike, tehnika ulje na platnu. Za podložak koristim vaše fotografije - portreti, pejzaži i sl. Povojno. Plaćanje po uručenju slike. Tel.069/214-059

Vršimo rušenje i rezanje ploča, stepeništa, zidova, betonskih greda, keramike. Može sa našim odvozom šuta. Tel.069/813-462, 069/244-444

Sitne popravke namještaja - stolice popravljam i tapaciram, ormari i ostalo, kvalitetno i povoljno, dolazak besplatan, Podgorica.

Tel.067/571-166

20843

Radim grobnice od betonskog bloka. Radovi sa mojim materijalom i fugujem kamene zidove.

Tel.067/524-393

20999

Spušteni plafoni, pregradni zidovi, adaptacija stanova i potkrovlja.

Gipsane lajsne, stubovi voltovi, šankovi. Tel.069/737-606

21109

21179

21180

Električar - popravka veš mašina, šporeta, bojlera, peći usisivača, postavljanje i popravka instalacija, postavljanje tabli sa osiguračima, rasvjete i elemenata! Tel.069/541103 21190

NASTAVA

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

21160

USLUGE

20791

Prodajem golf 3 1.8b, registrovan, u dobrom stanju. Tel.068/051-515

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

21148

20924

Prodajem ford fiestu 1992. godište, 1.4 -benzin-plin, registrovan do novembra 2013.g, alu. felme. Dobro stanje, 850 eura.

Tel.067/825-025

Dječja igraonica. Najpovoljnije proslave dječjih rođendana.

Pronađite nas na Fejsbuku, samo ukucajte dječja igraonica Štrumf.

Tel.067/238-542

20782

20948

Električar - izrada i popravka elektroinstalacija. Tel.069/683-205

20798

21028

Pežo 306, 1.4 benzin, 99. godište, restajling, full oprema. Cijena 1.400 e. Tel.067/303-233

21095

Prodajem auto pasat 92.godište, turbo dizel 1.9 karavan. Ima servo volan centralno ABS i alarm. Ekstra stanje, istekla registracija, Bijelo Polje, 1.350e. Tel.069/248-256 21096

Povoljno prodajem

FORD MONDEO

067 24 99 11

Registracija preduzeća. Knjigovodstvo. Završni računi. Stečaj i likvidacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori.

Povoljno i brzo. Tel.068/222-188

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla.

Tel.067/809-806

Kavasaki ER6N 650m3, 2008.godište, nov, malo vožen. Prodajem 3.500e. Tel.069/048-662

1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

21149

21153

069 559-555 069 997-992

Prodajem audi karavan B4, benzin plin, 1.600, 1995.god.

Tel.069/232-966

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija.

Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore.

Profesionalno. Tel.069/020-102

Oštrim profesionalno makaze, noževe, skalpere za razne namjene, frizeri, pedikiri, mesari, mesoreznice, rezači voća i dr, vaš zatupljen pribor naoštrite.

Tel.069/081-507 20943

Tepih servis Orkan. Dubinsko pranje garnitura, auta. Pranje tepiha, obostrano mašinsko ribanje, spiranje u bazenu, prevoz besplatan.

Tel.067/389-585

21008

Servis klima, ventilacija, obezbijeđeni rezervni djelovi, prodaja, ugradnja, dezinfekcija, garancija, najpovoljnije!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

Časovi matematike. Svaki peti čas besplatno!

Tel.068/035-053

20856

Dajem privatne časove engleskog i italijanskog jezika za osnovce i srednjoškolce po cijeni dva časa 10 eura. Tel.067/180-269 21080

21030

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema matematiku, fiziku i francuski. Tel.069/478-348 21123

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

21081

50

SUBOTA I NEDJELJA, 30. I 31. 3. 2013.

MALI OGLASI

POSAO Potrebno osoblje raznih zanimanja sa znanjem engleskog ili njemačkog jezika za luksuzne krstareće brodove. Tel.069/885-077. Email. kruzeriposada@gmail.com 20796

Velika akcija u Amazon firmi!

Učlanite se besplatno u intervalu od 25. do 31.marta! Očekujemo vas, kontakt telefon 067/634-766 i 067/210-502

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 20840 Klime, prodaja, profesionalna ugradnja, obične, inverteri, multi sistemi. Servis, dezinfekcija, garancija. Najpovoljnije! Tel.067/501209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com 21029

20799

Potrebni radnici stolarskoj radionici na Smokovcu. Tel.067/510-375 20944

Električar sa 5.stepenom traži posao kao održavalac ili instalater, sa velikim iskustvom. Tel.069/954180 21023

Medicinska sestra, opšti smjer, sa iskustvom, traži posao u Podgorici, ordinacija ili vrtić. Tel.069/716-413 21112

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Ozbiljna žena čuvala bi bebu, dijete predškolskog uzrasta ili stariju osobu. Stari aerodrom.

Tel.069/412-009

20864

Prodajem: stolove, stolice, luster, za opremanje dječjeg dnevnog boravka ili učionice. Tel.067/644-574 Prodaje se garnitura: trosjed na razvlačenje, dvije fotelje i tabure. Sloles, veoma očuvano.

Tel.069/027-105 21166

Prodajem sadnice kupina, sorta crni safir. Tel.067/547-094

21164

Inostranoj kompaniji potrebni saradnici. Vanserijski proizvodi.

Vanserijska zarada. Tel.068/547096

21171

21182

APARATI/OPREMA

20787

KUĆNI LJUBIMCI Prodajem štence crnog ruskog terijera. Direktno od uzgajivača.

Tel.069/527-790

21018

20793

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832

20794

Prodajem vrhunsku domaću lozovu rakiju, na rifuzu 5 litara - 35 eura.

Tel.067/830-584

LIČNO Penzioner traži ozbilju ženu za pomoć u kući, a moguć i brak.

Dogovog. Tel.068/37-330

Stop privatni detektiv otkriva preljubu, prevare, zavisnost i sl.

Obavlja praćenja, obezbjeđenja...

Profesionalno i diskretno sa materijalnim dokazima pozovite.

Tel.067/927-2006

21105

Prodajem povoljno novi kirby centria sa dodacima i u garanciji, Podgorica. Tel.069/749-829

RAZNO PSP portable hakovanje 6.60 firewal, filmovi za PSP, orginalne igre...Uživajte igrajući igre i gledajte filmove na vašem soniy...

Herceg-Novi.

Tel.067/784-821

20792

Prodajem šporet Sloboda - Čačak, dva kola i pećnica. Povoljno!

Tel.069/597-521

20862

20855

Momak 30 godina, sportski građen, upoznao bi usamljenu gospođu do 50 godina iz Podgorice za povremena diskretna druženja...

Tel.069/652-405 20930

Prodajem profesionalni laptop HP ProBook 4520s. Intel i3 2.40GHz, 3GB RAM, 320GB HDD, HD grafika, metalno kućište, čitač otiska prsta...250 eura. Tel.063/236-311

HRANA/PIĆE

Muškarac, 50 godina, želi povremene diskretne susrete sa ženskom osobom do 50 godina.

Tel.067/666-397 20940 Mladić neženja, zgodan, 40 godina, mirne naravi, volio bi da mu se javi frizerka. Živim na primorju u jednom lijepom drevnom gradu, imam svoj salon. Tel.067/681-171, 068/478-460, 032/322-026 21159

Prodajem ili izdajem top-vjenčanicu iz kolekcije Davids Bridal.

Kupljena u Americi. Cijena po dogovoru.

Tel.069/535-115

21010

Prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice - ΄Portret starog Crnogorca, ulje na platnu.

Tel.069/490-723

21099

Prodajem očuvane igračke iz kinder jaja u kompletu (5oo kom.).

Tel.069/490-723 21100

Prodajem bagremove kolčeve.

Povoljno.

Tel.067/917-8435

21103

21110

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 75 eura.

Tel.067/833-411

Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713

21154

21101

21024

21158

Potrebna žena za rad u kući. Radno vrijeme po dogovoru. Vranj - Tuzi.

Tel.067/476-667

21104

Prodajem mašinu za pletenje.

Tel.069/490-723

20939

POLJOPRIVREDA

21162

Prodajem muški sat Jacques Lemans 1-1635 B. Nov, kupljen u Time+Podgorica, garancija 3 godine. Cijena 200e.

Tel.069/535-115

Prodajem dobro očuvanu ugaonu garnituru. Tel.069/300-915

21124

Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike, učlanjenje besplatno.

Poklon proizvod. Tel.068/896-373

Potrebna frizerka u Podgorici.

Tel.069/776-460

NAMJEŠTAJ

Prodajem 2 plinske boce, standardne, i plinsku peć pečurka. Nova, upola cijene.

Tel.069/029-941

21155

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474188 21167

21120

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine).

Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

Savjetujemo putem tarot karata, runa, I Chinga. Radimo pojedinačnu i poredbenu analizu ličnosti.

Pozovite i rezervišite termin.

Tel.069/946-041

21175

Bato-Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029

21183

21125

KUPUJEM STARI NOVAC (papirni, metalni), MEDALJE, ORDENJE, GRBOVE, ĆEMERE, SABLJE, PISMA, RAZNE STARINE...

067/532-106

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

Subota i nedjelja, 30. i 31. 3. 2013.

MALI OGLASI

VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE Beograd: 10:00 (Inter City); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:15 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:30 (lokal); 06:20 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal);15:20 (lokal); 16:30 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:28 (brzi); 21:10 (lokal);Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi); POLAZAK IZ NIKŠIĆA Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55; POLAZAK IZ DANILOVGRADA Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35; POLAZAK IZ SPUŽA Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24; POLAZAK IZ BARA Beograd: 09:00 (Inter City); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:15 (lokal); 06:45 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00

(brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:15 (lokal); 09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi); POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (Inter City); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); Bar: 04:09 (brzi); 09:01 (lokal); 17:18 (Inter City); 18:35 (lokal); POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (Inter City); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 13:54 (brzi); Bar: 13:54 (brzi);

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-214-480; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:28, 9:00, 13:27, 15:30, 17:13 Banjaluka: petak, subota, nedjelja i ponedeljak 20:30, 21:20 Bar: 5:00, 7: 34, 7:35, 7:50, 9:15, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:01, 16:15, 18:00, 19:40, 19:50 Beograd: 00:40, 7:30, 8:30, 9:45, 11:00, 18:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30 Berane: 7:45, 8:25, 8:30,9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 20:15, 21:00, 22:27 Bijelo Polje: 00:40, 6:58, 7:30, 12:30, 13:09, 14:15, 15:09, 18:00:, 20:00, 20:25, 21:35, 22:30 Bijeljina: 20:25 Budva - Cetinje: 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:00, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:42, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12.24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:10, 16:25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 21.45, 22:25, 00:00 Gusinje: 8:25, 13:27, 17:13 Dubrovnik: 6:00 Žabljak: 5:45, 13:55, 15:57 Zagreb: petak 15:00 Kotor: 00:00, 5:30, 5:55, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7:50, 7:55, 8:09, 9:13, 9:38, 9:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:00, 15:25, 15:45, 15:59, 16.10, 16.25, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25 Kragujevac: 8:30, 9:45, 11:00, 21:35, 22:27 Kraljevo: 8.30, 9:45, 10:00, 11:00, 16:30, 22:27 Kolašin: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8:25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:15, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:38: 14:39, 14:50, 15:09, 15:30, 15:45, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:45 Lesovac: 16:30 Mojkovac: 5:00, 6:20, 6:58, 7:00, 7:30, 8.25, 9:00, 9:45, 10:00, 11:00, 11:45,

12:30, 13:09,13:27, 14:15, 14:38, 14:39, 14.50, 15:09, 15.30, 16:00, 16:30, 17:13, 17:30, 17:45, 18:00, 19:00, 19:10, 19:40, 20:00, 20:45, 21:00, 21:35, 22:27, 22:30, 23:00, 00:40 Nikšic: 5:45, 6:35, 7:02, 7: 25, 7:40, 7:45, 8:15, 8:25, 8:30, 9:00, 9:15, 9:30, 9:35, 9:50, 10:29, 10.45, 10.50, 10.59, 11:20, 11:37, 11:45, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:35, 14:45, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16.45, 16.50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 18:45, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:30, 20:45, 20:55, 21:20, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40 Niš: 10:00, 16:30, 20:15 Novi Pazar: 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:55, 16:30, 22:27 Novi Sad: 20:45, 22:30 Plav, Murino: 8:25, 13:27, 15:30, 17:13 Pljevlja: 5:45, 7:00, 7:30, 9:59, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57 Prizren: 7:45 Peć: 7:45, 21.00 Priština: 21:00 Rožaje: 5:00, 7:45, 8:30, 9:45, 10:00, 11:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:05, 20.15, 21:00, 22:27 Sarajevo. 7:40, 9:30, 13:35, 21:20 (samo petkom) 23:40 Skoplje: 20:05 Subotica, 20:45, 22:30 Tivat: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:45, 6:00, 6:15, 6:20, 7:42, 7:50, 8:15, 8:30, 10.29, 10:53, 11.55, 12:25, 12:55, 14:55, 15:00, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:35, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 21.45 Ulcinj: 7:34, 9:50, 10:58, 11:15, 12:49, 14:00, 15:15, 16:00, 16:15, 18:00, 19:50 Herceg Novi: 00:00, 3:05, 3:30, 3:45, 3:55, 4:30, 5:30, 5:45, 5:55, 6:00, 6:15, 6:20, 7:05, 7:10, 7:25, 7:35, 7.42, 7:50, 7:55, 8:09, 8:15, 8:30, 9:13, 9:55, 10.00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:00, 15.25, 15:45, 15:50, 16:10, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19.45, 20:20, 21:45 Čačak, Užice, Zlatibor: 7:30, 19:00, 20:00, 20:45, 21.35, 22:30, 00:40

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 04. april 2011. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica – Beograd: svim danima 07:30, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 18:00, srijeda i subota 19:00; Beograd – Podgorica: svim danima 08:50, ponedeljak, utorak, četvrtak, petak i nedelja 19:20, srijeda i subota 20:20; Tivat – Beograd: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 08:20, 17:20, 19:20, subotom 14:45, 16:15, 17:20, 19:20; Beograd – Tivat: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak, petak i nedelja 07:00, 09:40, 18:40, subotom 06:00, 16:50, 18:00, 18:40;Podgorica – Beč: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 08:05; Beč – Podgorica: ponedeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedelja 10:30;Podgorica – Ljubljana: petak i nedelja 15:50; Ljubljana – Podgorica: petak i nedelja 17:30; Podgorica – Frankfurt: svim danima 11:40; Frankfurt – Podgorica: svim danima 14:50;Podgorica – Cirih: ponedeljak i četvrtak 12:30, utorak i subota 10:05, srijeda 10:35, petak i nedelja 08:25; Cirih – Podgorica: ponedeljak i četvrtak 15:10, utorak 13:30, srijeda 13:35, petak i nedelja 11:15, subota 13:10; Podgorica – Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedelja 17:00; Rim – Podgorica: utorak 12:50, petak 10:30, nedelja 19:00; Podgorica – Moskva: ponedeljak 09:20, utorak, srijeda, četvrtak 18:10, petak i nedelja 19:20, subota 09:20, 15:30; Moskva– Podgorica: ponedeljak 07:15, utorak, srijeda, četvrtak 08:00, petak 06:25, subota 06:55, 21:25, nedelja 07:20; Tivat-Moskva: ponedeljak 10:00, 18:10, 20:10, utorak i četvrtak 09:20, 11:30, 20:10, srijeda, petak i nedelja 09:20, 20:10, subota 18:10, 20:10; Moskva-Tivat: ponedeljak08:00, 15:05, 15:50, utorak i četvrtak 07:15, 15:05, 17:35, srijeda i petak 07:15, 15:05, subota 06:30, 14:55, nedelja 07:15, 14:45; Podgorica-Pariz: ponedeljak i srijeda 10:30, utorak i četvrtak 10:20, petak 12:05, nedelja 09:05; Pariz-Podgorica: ponedeljak i srijeda 14:20, utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:15, nedelja 12:25; Tivat-Pariz: subota 08:30; Pariz-Tivat: subota 11:50; Podgorica-Niš: pondeljak, utorak i četvrtak 18:05, srijeda, petak, subota i nedelja 19:10; Niš-Podgorica: ponedeljak, utorak, srijeda, četvrtak i subota 08:00, petak i nedelja 07:00; Podgorica-Kopenhagen: srijeda i subota 12:20; Kopenhagen-Podgorica: srijeda i subota 15:50; TivatKopenhagen: ponedeljak 12:10; Kopenhagen-Tivat: ponedeljak 15:35; Podgorica-London: petak 08:30; London-Podgorica: petak 11:10; Tivat-London: srijeda 11:15, nedelja 11:25; London-Tivat: srijeda 14:00, nedelja 14:10; Podgorica – Bari - Podgorica i Podgorica – Napulj - Podgorica (svakog petka i nedelje naizmjenično, u popodnevnim časovima)

Podgorica - Ljubljana: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 15:35, petak i nedjelja u 15:50; Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i č etvrtak u 13:50h, petak i nedjelja u 17:30h; Podgorica - Amsterdam: srijeda, cetvrtak u15:05, nedjelja 15.50; Amsterdam - Podgorica ponedjeljak, utorak,srijeda,cetvrtak, petak u 10:15; Podgorica - Bec: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Bec - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09:55; Podgorica - Brisel: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja u 15:50; Brisel - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 09.05; Podgorica - Cirih. ponedjeljak utorak, srijeda,cetvrtak 15.05, petak 13.40, nedjelja 15:50; Cirih - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak, nedjelja u 10.00 Podgorica - Frankfurt: ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15:05, petak 13:40, nedjelja 15:50; Frankfurt - Podgorica. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 10.15, petak 12.05, nedjelja 14:40;

Podgorica - London: utorak, cetvrtak 15.05, nedjelja 15.50; London Podgorica: ponedjeljak, srijeda i petak u 09.45; Podgorica - Mihen. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak u 15.05, petak u 13:40, nedjelja 15:50; Minhen - Podgorica: ponedjeljak, utorak 08.55, srijeda, cetvrtak u 11.55, petak 12.10, nedjelja 14:10; Podgorica - Pariz. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak 15:05, petak 13:40, nedjelja u 15:50 Pariz - Podgoriva. ponedjeljak, utorak, srijeda, cetvrtak, petak u 11:00, Podgorica - Stokholm: srijeda u 15.05, nedjelja u 15:50; Stokholm Podgorica: utorak, petak 10.45; Podgorica - Barselona: nedjelja 15.50; Barselona - Podgorica: cetvrtak 10:05 Podgorica - Kopenhagen: utorak 15.05, nedjelja 15:50; Kopenhagen - Podgorica: ponedjeljak, cetvrtak 09.55 Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob.

067/241-154

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: vim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664-730.

Rezervacije: 664-740, 664-750

Podgorica - Zagreb: ponedjeljak i petak u 12:45, srijeda u 13:25; Zagreb - Podgorica: ponedjeljak i petak u 11:00, srijeda u 11:40; Informacije i rezervacije na tel/ fax. 020/201201, 201-202, 241-154

Tivat - Moskva: subota 15.20; Moskva - Tivat: subota u 13.15 Informacije na tel. +382 33 459 706, +382 33 459 716, +382 67 251 001, 251 004, 251 008, 230 778

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 145€

2 408 201 04 212 2

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama