od 10.aprila do 11.juna
ce 30 nt i
VELIKA
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me
PONEDJELJAK, 27. 5. 2013. BROJ 548/ GODINA II
NE ODUSTAJE ● 3
OGLAS ● 13
DN SAZNAJU
I Piperović kandidat za Vrhovnog državnog tužioca
SVJETSKA BANKA PREDLAŽE VLADI CRNE GORE
PRODAJTE EPCG
ODUSTALI ● 6
ŽABLJAK ● 12
Farmeri isporučuju mlijeko i traže starog ministra
Troje poginulih u saobraćajnom udesu
ISTRAŽIVANJE ● 3
Najpopularniji Lekić, slijedi ga Vujanović, treći Pajović
Šabović u kampanji za novu koaliciju
● Za dugoročno rješenje problema birokratske neefikasnosti, političkog upliva i umrtvljenog rasta elektroenergetske ponude možda je potrebna radikalna strukturna promjena - potpuna privatizacija, u kojoj Vlada odustaje od većinskog vlasništva u EPCG, navodi se u izvještaju SB
●2
JAHTA ● 12
OLIVER LUKŠIĆ ● 5
Evropa više ne daje popust
Izgorjela ª Sirenaº u Herceg Novom SJEĆANJE ● 8
NAGRADNI KUPON
OCJENA ● 10 -11
Kriza štampanih medija - kriza civilizacije
FUDBAL ● 32
N
a sredini Topljanskog zaliva u blizini Herceg Novog u nedjelju ujutru došlo je do eksplozije jahte “Sirena”, koja je, sa tri strana državljna, plovila pod zastavom Sjedinjenih Američkih Država. Dva poljska i jedan njemački državljanin, uspjeli su da se u tre-
Ludnica u sadaddas asd posljednjem kolu CFL
nutku eksplozije ukrcaju u gumeni čamac za spasavanje i nepovrijeđeni stignu do obale.Po nezvaničnim informacijama, na jahti dugoj dvadesetak metara nalazilo se četri tone nafte koja je ukrcana u Tivtu. Putnici su imali namjeru da plove do Hrvatske, ali su se zbog nevremena sklonili u zaliv. Prema izjavama koje su dali u poli-
ciji, osjetili su neprijatan miris na jahti koji je dolazio iz pravca frižidera, a nekoliko trenutaka nakon toga, došlo je do eksplozije. Putnici su ipak imali dovoljno vremena da se ukrcaju u gumeni čamac za spasavanje i stignu do kluba “Pipls” u Herceg Novom, gdje ime je ukazana pomoć, ali i konstatovano da nijesu povrijeđeni.
OŠ “VLADO MILIĆ” ● 20-21
Jedna od najuspješnijih generacija
Ubistvo Jovanovića - zločin nerasvijetljen devet godina
Tema dana
EDITORIJAL
2
ponedjeljak, 27.5.2013.
Željko VukmiroVić urednik
TITO
Tek pasali vikend protekao je u stalnom prisjećanju na lik i djelo druga Tita, te na Titovo vrijeme i te stvari. Uzalud sam pokušavao da objasnim ljudima da sve to znam, da sam bio tamo, proživio sasvim pristojne godine od tog vremena. Nije vredjelo, ljudi nisu bataljivali tu priču. A na pitanje, koliko se ljudi okupilo za Dan mladosti u Kumrovecu, odgovor je uvijek glasio – milion. Taj broj se onda potvrđivao skupljenim vrhovima prstiju jedne ruke uz koje se finiširalo riječima “ovako je bilo”. Poslije bi se malo raspravljalo oko datuma njegovog rođenja, da to uopšte nije bio 25. maj nego sedmi, dok se ne bi javio neki znalac koji bi zakucao sa “ma ko to zna kad je on bio rođen”. Tek tada bi se priča o malom Joži zakuvala, počevši od one da uopšte nije bio Broz nego Ambroz i da mu je ćale bio upravnik segedinskog imanja Franc, a majka poljska grofica Marija. Doduše, ima i oko toga par verzija, o tome kako mu je otac u stvari bio izvjesni Samjuel Majer, industrijalac iz Beča, ali ime i porijeklo majke je u tim verzijama nepromjenjivo. Na taj način se objašnjavaju i njegovi aristokratski maniri, te porijeklo nadimka “crveni baron”. U svakom slučaju, Zagorje i Kumrovec se spominju samo kao gradivo iz osnovne škole. Ove verzije plasirane ’90-tih, mnogo su interesantnije za priču. Svakako, nezaobilazni dio je i onaj o školovanju u vojnoj obavještajnoj školi u Pečuju, danas jednom od najljepših mađarskih gradova, te najboljem ortaku iz tog doba i drugu pitomcu, sasvim izvjesnom Miroslavu Leopoldu Fridrihu Krleži. Kad vam kažem, te priče se samo ređaju. Plus, one o datumu smrti, od kojih je najpoznatija ona koja je bila definisana kao greška na novčanici sa Titovim likom od 5000 dinara, gdje je umjesto 1980. godina, upisano 1930. Mada, za pravog Josipa Broza za kojeg se tvrdi da je rođen u Beču, navodno postoje zapisi da je umro 1913. godine, a da je taj identitet kasnije samo preuzet za potrebe Službe, za koju je očigledno i onda važilo da “nikad ne spava”. A ono, kad je 4. maja 1980. godine, Miodrag Zdravković, beogradski novinar i spiker saopštio “umro je drug Tito”, važi se samo u domenu folklora. Svejedno, kakve god priče se pričale, džaba bilo, protekli vikend je potvrdio samo jedno. Mnogima Tito, to vrijeme i te stvari, mnogo nedostaju. Posebno ovih dana, našeg sada već uobičajenog života od danas do sjutra, uz podsjećanje na onu grafiku sa Titovim likom gdje sa osmjehom i cigaretom na muštikli lijepo pita - “Bogati? A PDV raste?”. I ispod toga onih par riječi za sva vremena. “Samo vas gledam, majku vam božju”.
Eksperti smatraju da treba eliminisati vlasničku kontrolu Vlade nad EPCG
ENERGETIKA
Prodajte Elektroprivredu, sugeriše Svjetska banka Svjetska banka sugeriše crnogorskoj vladi da bi za dugoročno rješavanje problema u sektoru energetike bilo najbolje da potpuno privatizuje Elektroprivredu Crne Gore. To je prva relevantna organizacija koja je predložila prodaju državne EPCG. “Za dugoročno rješavanje problema birokratske neefikasnosti, političkog upliva i umtrvljenog rasta elektroenergetske ponude u Crnoj Gori možda je potrebna radikalna strukturna promjena-potpuna privatizacija, u kojoj Vlada odustaje od većinskog vlasništva u EPCG i ograničava svoju ulogu na formulisanje nacionalne energetske politike i sprovođenje djelotvornog regulatornog režima”, navodi se u izvještaju Crna Gora - priprema za prosperitet, u koji su Dnevne novine imale uvid. SB, u dijelu izvještaja, jasno navodi potrebu eliminisanja vlasničke kontrole Vlade nad EPCG. Kako je objašnjeno, iskustva iz više zemalja jasno pokazuje da je “fluktuirajući politički upliv” imao duboke i štetne posljedice po uspješnost elektroenergetskog i drugih infrastrukturnih sektora. U izvješaju se dodaje da postoje čvrsti pokazatelji koji ukazuju na to da je politizacija javnih elektroenergetskih preduzeća nesumnjivo predstavljala najpresudniju “deter-
minantu” loših poslovnih rezultata. “Eksperti za elektroenergetski sektor sve više zagovaraju tezu da na tržištima koja funkcionišu, privatni učesnici koji ulažu sopstvena sredstva mogu bolje da izbalansiraju rizike i koristi nego što to mogu planeri sa centralnog nivoa. Investicije koje pokreću podsticaji sa tržišta, a ne birokratske preference imaju tendenciju i da bolje služe javnom interesu”, ocijenili su iz Svjetske banke. Svjetska banka je, analizirajući crnogorski elektroenergetski sektor, utvrdila da su potrebna radikalna rješenja. Kako se dodaje, značajnija uloga privatnih subjekata u pružanju
osnovnih usluga elektroenergetskog sektora ne bi se nužno trebala posmatrati kao radikalni reformski program. “Umjesto toga, mogu da uključuju razuman čak i konzervativan odgovor na potrebu za novim ulaganjima i boljom uspješnošću tog sektora”, zaključuje SB. Država je vlasnik 55 odsto akcija Elektroprivrede Crne Gore. Zaključcima Skupštine, koji su usvojeni na insistiranje Socijaldemokratske partije, Vlada je obavezana da njeno vlasništvo neće biti sniženo ispod tog iznosa. Nakon države, najveći pojedinačni vlasnik je italijanski A2A sa oko 44 odsto kapitala.
Cijene struje i moraju da rastu U dijeli koji analizira cijene navodi se , da su tarife za domaćinstva i dalje niske u odnosu na evrospke i standarde u regionu. Svjetska banka podsjeća da je približavanje tarifama električne energije koje odražavaju troškove često nailazi na politički otpor, podsjećajući, na proteste tokom prošle godine. “Uprkos očekivanom suprotstavlja-
nju javnosti, tarife za električnu energiju treba dalje rebalansirati i usaglašavati sa pripadajućim troškovima. Takav rebalans je neophodan preduslov za omogućavanje efikasnog ulaska u proizvodni segment tržišta, a time i za ispunjavanje ogrmonog ekonomskog potencijala elektroenergetskog sektora”, poruka je SB.
ODBOR ZA EKONOMIJU
Garancije opet na tapetu Prošli put uzalud čekali kvorum: Predstavnici DRI na sjednici 16. maja
Meteo 05:10 20:09
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More malo talasasto. Vjetar istočnih smjerova, slab, Nikšić na krajnjem zapadu povremeno Kolašin Žabljak umjeren. Pljevlja Bijelo Polje
DANAS
Promjenljivo oblačno i uglavnom suvo sa kraćim intervalima sunčanog vremena. Slab do umjeren južni vjetar na sjeveru.
Danas
Sjutra
min oC max oC
min oC max oC
12 12 14 13 12 7 3 1 4 4
12 13 15 14 14 7 2 0 3 5
SJUTRA
21 21 21 20 20 16 14 11 17 18
23 22 22 21 22 18 16 13 20 20
Promjenljivo oblačno, suvo i osjetno toplije sa dužim sunčanim intervalima. Vjetar promjenljivog smjera, slab.
Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet razmatraće danas izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji državnih garancija Vlade izdatih u 2010. i 2011. godini. Sjednica je trebalo da bude održana 16. maja, ali je odložena zbog nedostatka kvoruma. Nadležni Kolegijum DRI je usvojio krajem aprila Konačan izvještaj o reviziji državnih garancija izdatih u 2010. i 2011. godini za pet preduzeća, koje iznose 214,53 miliona eura. Revizijom su obuhvaćene garancije koje je Vlada izdala Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP), Željezari Nikšić, Željezničkoj infrastrukturi, Željezničkom prevozu i Pobjedi.
Revizijom državnih garancija izdatih KAP-u utvrđeno je da subjekti revizije, ministarstva ekonomije i finansija i Komisija za kontrolu državne pomoći, nijesu u dovoljnoj mjeri primjenjivali normative kojom je propisana procedura postupka davanja državnih garancija za kredite fabrici. Prilikom davanja državne garancije Željezari, kod subjekata revizije ministarstava ekonomije i finansija i Komisije za kontrolu državne pomo i utvrđeno je da nijesu detaljno sagledani ekonomski pokazatelji poslovanja fabrike, nalazi komercijalnog revizora, evidentni nagomilani dugovi, pogotovo prema državi kroz poreze i doprinose, akumu-
lirani gubitak za period od 2005. do 2010. od preko 120 miliona eura, trendovi na tržištu čelika, kao i okolnost da je i ranije Vlada plaćala obaveze Željezare po osnovu datih garancija. Prema izvještaju DRI, Pobjeda i pored urgencija Ministarstva finansija, nije izmirivala obaveze prema Podgoričkoj banci Societe Generale. Zbog toga je Ministarstvo finansija 26. decembra 2011, isplatilo oko 992,27 hiljada EUR, u korist Podgoričke banke. Članovi Odbora trebalo bi i da razmatraju informaciju o postupanju elektroenergetskih subjekata po nalozima Regulatorne agencije za energetiku (RAE).
Tema dana
ponedjeljak, 27.5.2013.
3
NE ZAUSTAVLJA SE
Šabovićeva kampanja za novu koaliciju Šabović
Adel Omeragić
F
unkcioner SDP Džavid Šabović predložiće Predsjedništvu stranke, Glavnom odboru i ostalim stranačkim tijelima raskid koalicije sa DPS. Šabović će krenuti u obilazak opštinskih odbora SDP po Crnoj Gori, kako bi vidio ima li istomišljenika kada je raskid sa DPS u pitanju, a kako kaže, siguran je da ima.
Poslanik Socijaldemokratske partije Džavid Šabović odlučan je u namjeri da svoju ideju o raskidu koalicije sa DPS gura do kraja. On je Dnevnim novinama kazao da će uskoro stranačkim organima predložiti svoju ideju da SDP raskine koaliciju sa DPS, i da se krene u formiranje nove političke snage u Crnoj Gori. Član Predsjedništva SDP je saopštio da bi u tom pokretu pored SDP, bili još i Pozitivna Crna Gora, LP, SNP, PZP, manjinske stranke, bivši članovi liberalnog saveza, kao i pojedini članovi DPS-a. “Moj stav ću da predložim organima partije, a od juče sam potpuno ubijeđen da je on potpuno opravdan i logičan. Ne znam kako će taj predlog biti prihvaćen, ne znam hoću li imati podršku unutar stranke, ali ću to uraditi”, kazao je Šabović Dnevnim novinama i najavio konkretne korake koje planira preduzeti u narednom periodu. “Kontaktiraću, a i otići u neke od opštinskih odbora SDP-a u drugim gradovima i pokušati da nađem svoje istomišljenike, za koje sam u dosadašnjim kontaktima nedvosmisleno utvrdio da ih ima. Oni razmišljaju kao ja, na moj način”, kaže Šabović. ●“Probni balon” SDP Direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević smatra da ponašanje poslanika SDP Džavida Šabovića može artikulisati određene probleme u koaliciji. Ona je Portalu RTCG rekla da do problema zbog Šabovićevih istupa može doći “samo ako i partijska rukovodstva stanu iza pojedinačnih stavova svojih poslanika i partijskih funkcionera”. “Ili pak, ako bi ti stavovi imali snagu da postanu dominantni unutar partijske strukture iz koje pred-
Bošnjaci pomno prate dešavanja Poslanik Bošnjačke stranke Kemal Zoronjić kazao je za DN da BS pomno prati aktuelna politička dešavanja u državi te da svoje stavove iznosi razmatrajući ih na svojim partijskim organima. “O Šabovićevom stavu nije razmatrano jer bi se to desilo ukoliko bi stigao zvanični stav njegove stranke”, kazao je Zoronjić.b.Č. lagač dolazi. Ovako i dalje ostaju na nivou ličnih stavova koji izazivaju pažnju zainteresovane javnosti, a u zavisnosti od utemeljenosti stava, možemo pratiti eventualne posljedice u perspektivi”, rekla je Uljarević i napomenula da se stavovi funkcionera SDP mogu tumačiti kao njegova želja “da provjeri podršku i zainteresovanost za svoje stavove u partiji, pa i u crnogorskom društvu”. “Ali i kao takozvano “puštanje balona” od strane SDP-a kroz izjave svog visokog funkcionera”, rekla je Uljarević. Sa njom je saglasan i analitičar Zlatko Vujović, koji je rekao da vjeruje da Šabović nije usamljen u svom stavu unutar partije, ali da njegove izjave prije svega služe kao “probni balon”. “U ovom trenutku nije većinsko mišljenje u SDP da je pravi trenutak za raskid koalicije, ali čini se da više nije pitanje da li u SDP žele raskid, već kada bi se on mogao desiti”, kazao je Vujović. On je naveo da je trenutan odnos unutar koalicije DPS-a i SDP-a neodrživ, a da će
predstojeći lokalni izbori u Podgorici dodatno podstaći sukobe. Uljarević je kazala i da je reakcija vrha stranke koji se ogradio od Šabovićevih izjava očekivana. “Jer bi neozbiljno bilo da takve stavove stranka promoviše kroz lične istupe jednog svog funkcionera”, rekla je Uljarević, uvjerena da će Šabović svoju ideju uobličiti u potrebnu formu i proslijediti organima partije na razmatranje. ● “Metla” u DPS? S druge strane, Vujović smatra da su moguća i iznenađenja, koja su ovog puta vezana za DPS, odnosno, kako je naveo, raščišćavanje odnosa unutar te partije, lišavanjem usluga nekih uticajnih članova rukovodstva. “Ipak, dosadašnja DPS-ova politika je bila da puštaju niz vode lojalne kadrove bez obzira na cijenu. Prekompozicijom unutar DPSa bi se mogla održati koalicija, a sa sadašnjim odnosom neminovan je razlaz”, kazao je Vujović. On ocje-
ISTRAŽIVANJE
Doći će sve na svoje mjesto, mora.. Džavida Šabovića je začudila reakcija poslanika DPS-a Husnije Šabovića, koji je kazao da Džavidu ni sad nije kasno da uđe u DF. “Moj poziv za formiranje nove političke snage se odnosi na one mlade i nove članove DPS-a koji razmišljaju svojom glavom, a ima takvih u parlamentu. Husnija Šabonjuje da se još nijesu stekli politički uslovi za koaliciju između SDPa i opozicionih partija. Problem za to, kaže Vujović, je u velikoj heterogenosti opozicionih struktura i nepostojanju dovoljno čvrstih garancija da opozicione partije neće otvarati identitetska pitanja. “Odnosno da neće eventualno formiranje tako koncipirane koalicije koristiti za promjenu odnosa snaga kada je riječ o identitetskim pitanjima”, kazao je Vujović i dodao da bi eventualni raskid koa-
Lekić najpopularniji, Vujanović drugi Lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić ubjedljivo je najpopularniji političar u Crnoj Gori, pokazalo je najnovije istraživanje javnog mnjenja agencije Ipsos strategic marketing, javila je Televizija Vijesti. I pored toga što je prije nekoliko dana svečano položio zakletvu i počeo svoj treći predsjednički mandat nastavljen je dramatičan pad popularnosti šefa države Filipa Vujanovića. Podsjećamo Vujanović je dugo vremena bio najomiljeniji političar u crnoj Gori. U konačnom skoru na drugom mjestu je predsjednik države Filip Vujanović, a na trećem mjestu Darko Pajović, predsjednik Pozitivne Crne Gore. Premijer i predsjednik Demokratske partije socijalista Milo Đukanović je na četvrtom mjestu, a na petom je predsjednik Skupštine i Socijaldemokratske partije Ranko Krivokapić. Najviše negativnih ocjena dobio je predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić, njemu je najveći problem što ga podržava mali broj Crnogo-
raca. Na drugom mjestu po negativnim ocjenama je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević, a na trećem Ranko Krivokapić. Krivokapić je i dalje najneomiljeniji u redovima Srba. Majsko istraživanje je pokazalo da je prvi put poslije godinu dana više građana koji smatraju da Crna Gora ide u lošem smjeru od onih koji misle da smo na pravom putu što je ozbiljan pokazatelj krize u Crnoj Gori. “U majskom istraživanju 44 odsto građana reklo je da idemo u pogrešnom smjeru, a jedan odsto manje manje da idemo pravim putem. Odgovor na ovo pitanje nije znalo 13 odsto ispitanika”, pokazalo je istraživanje Ipsos strategic marketinga. Ovo je drugi put od kako se sprovodi istraživanje da je veći put da Crna Gora ide pogrešnim putem. To je bilo prošle godine u maju nakon čega su u Crnoj Gori održani vanredni parlamentarni izbori. Ovo istraživanje je urađeno od 8. do 15. maja na uzorku od 1.004 ispitanika. A.O.
Lekić
vić nije imao nikakavog razloga da reaguje, jer na njega nisam ni pomislio kada sam to rekao, a kamoli pomenuo. Ali to je jasno, dobijen je zadatak da mora baš sve biti na jednom mjestu. Da taj koji reaguje bude iz Plava, ali dobro, doći se sve to na svome mjestu, ako bogda, mora..”, kazao je Šabović. licije doveo do unutrašnjeg urušavanja strukture DPS-a, koja, kako je naveo, u tom slučaju ne bi ostala istovjetna. “No, DPS bi i u tom scenariju ostao jedna od najvećih i najuticajnih partija, ali ne sa sadašnjom pozicijom najdominantnije političke partije. Vjerovatno bi smo imali partijski sistem sa više partija slične snage u kojem ne bi bilo više one koja bi zauzimala poziciju koja sada pripada DPS-u”, rekao je Vujović.
Izmijeniti Zakon Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore podnio je Inicijativu za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o manjinskim pravima i slobodama, ocjenjujući da nijesu na potpun način uređena pitanja koje se odnose na sastav i izbor članova savjeta manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. U inicijativi se ocjenjuje da nijesu sasvim uređeni status, nadležnost, organizacija, način rada i odlučivanja, kontrola rada i druga pitanja od značaja za rad Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. U Kancelariji ombdusmana smatraju da treba preispitati odredbe Zakona koji se odnose na sastav i broj članova savjeta po funkciji koji se biraju po automatizmu jer, kako su ocijenili, takav način izbora nije slobodan i neposredan i daje primat predstavnicima javne vlasti iz sastava političkih partija. A.O.
4
Politika
ponedjeljak, 27.5.2013.
DOGAĐA SE
pOzitivnA
I Drobnič se našao u aferi Snimak Godišnjica Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ambasador Mitja Drobnič na neki način se i sam našao u aferi Snimak samim tim što nije znao da su na Ekonomskom fakultetu prisutni i novinari. Tako se nakon Glavnog odbora DPS-a i SNS-a u Herceg Novom, u Snimku našla i Evropska unija. Razlika je u tome što se sada neće voditi posebna istraga jer je autor teksta sa Ekonomskog fakulteta poznat. Ambasador Drobnič u pismu potpredsjedniku Vlade i šefu diplomatije Igoru Lukšiću navodi da nije bilo predviđeno da njegovom razgovoru sa studentima prisustvuju novinari i da ga je organizator predavanja prof. Gordana Đurović “obavijestila da nijesu pozvani mediji i da neće biti prisutni” kao i da je to “potvrdila uoči samog događaja”. Pobjeda objavljuje integralni tekst pisma Mitje Drobniča upućenog Igoru Lukšiću kao i izvještaj novinske agencije Mina na osnovu kojeg su objavljeni članci o kojima je riječ u pismu šefa Delegacije EU. Politički analitičar Srđan Vukadinović Dnevnim novinama kaže da je licemjeran odnos, ako, kada su novinari prisutni, kažete jedno, a ako nisu, drugo. “Drobnič treba da priča istu priču i kada su tu novinari, i kada nisu, i treba da mu je sasvim sve jedno jesu li tu novinari ili nisu. Nikakvo ograničenje njemu ne treba da bude što ima novinara ili što nema novinara”, kaže Vukadinović i napominje da u ovom slučaju, za razliku od afere Snimak, kada se nije znalo ko je snimao aktere, sve bilo javno, jer je bio prisutan novinar Mine. Drobnič je, inače, u pismu Lukšiću saopštio da se članci objavljeni u pojedinim medijima na osnovu agen-
Drobnič
cijskog izvještaja o njegovom predavanju održanom u petak studentima Ekonomskog fakulteta “mogu pogrešno tumačiti kao namjera” da on kao šef Delegacije EU “uputi nove poruke Vladi, parlamentu, političkim partijama i javnosti u vezi sa procesom evropskih integracija”. To mu, kako je naveo, nije namjera već namjerava da i dalje komunicira direktno sa Vladom. “Ukoliko se ukaže potreba za komunikaciju sa Vladom i ministrima, mi ćemo to i dalje činiti na neposredan način, a ne putem poruka kroz medije”, navodi se u pismu ambasadora Drobniča potpredsjedniku Vlade i ministru vanjskih poslova i evropskih integracija Igoru Lukšiću. Adel Omeragić
Šamari se lupaju iza scene Politički analitičar Andrija Đukanović ističe da se može reći da je i ovaj slučaj, na neki način, afera Snimak. “Posebno je čudno ako prisustvo novinara nije najavljeno. Ipak, ovo je bilo pred studentima, što znači da je bilo i javno. Ne shvatam da je rečeno nešto kompromitujuće. Sigurno da je priča o integracijama iza očiju javnosti mnogo direktnija i iskrenija nego ono što dopre do medija, ali to je tako oduvijek. Šamari se lupaju iza scene. a na televiziji vidimo osmijehe i lupkanje po ramenu. Ne
LUKŠiĆ pORUČiO
Vjerujem u konsenzus o ustavnim promjenama Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić rekao je da, uprkos razlikama između političkih partija, vjeruje da će biti postignut komprimis i da će Prijedlog amandmana na Ustav biti utvrđen do jeseni. “Ali što je još važnije, to bi potvrdilo unutrašnji konsenzus u vezi sa najvažnijim pitanjima i osnažilo posvećenost svih struktura u interesu daljeg napretka u procesu pristupanja Evropskoj uniji EU. Takođe, to bi očigledno osnažilo reformske procese u okviru pravosuđa koji su potrebni i neophodni”, rekao je Lukšić agenciji MINA. On je, komentarišući upozorenja iz Brisela da bi ustavne promjene trebalo da budu završene do jeseni, rekao da su više puta dosad Vlada i Parlament pokazali da su spremni za postizanja dogovora u vezi sa najvažnijim pitanjima. Lukšić smatra da bi problem bio zaostajanje u integracionom procesu koje bi moglo da uslijedi jer je, kako je ocijenio, kvalitetno sprovođenje reformi u oblastima koje se označavaju kao poglavlja 23 i 24 nužno da bi otvarili i druga poglavlja. “I to takođe ima svoju cijenu, ogroman novac ne bi mogli koristiti u narednom periodu. Da ne pominjem odlaganje konačnog prijema u Evropsku uniju (EU). Građani često ne uočavaju sve benefite tog procesa. Možda je greška i na svima nama iz različitih segmenata društva koji govorimo o tim temama”, istakao je Lukšić. Prema njegovim riječima, ulaskom u EU Crna Gora stiče pravo na stotine miliona eura koje možemo koristiti za razvojne projekte, među kojima i za infrastrukturu. “To je sve jeftinije od bilo kojeg, pa i najpovoljnijeg mogućeg kredita. To je sve cijena kašnjenja u dugom roku”, tvrdi Lukšić. A.O.
Odgovornost je na vlasti Poslanik SNP i član Ustavnog odbora Velizar Kaluđerović kazao je Dnevnim novinama da odgovor kada će doći do ustavnih promjena treba tražiti u redovima parlamentarne većine. “Oni do sada nisu pokazivali spremnost da se traga za kompromisnim rješenjima u pogledu
razlika oko određenih pitanja koja treba ustavno urediti. Amandmanske promjene Ustava su ključne da se uđe u reformu pravosuđa, sudstva i tužilaštva u Crnoj Gori, a ta reforma je temelj za početak izgradnje crnogorskog društva kao dio evropskog društva”, kazao je Kaluđerović.
Lukšić u posjeti Briselu Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić boraviće u radnoj posjeti Briselu. On će danas učestvovati na sastanku Savjeta ministara Jadransko-jonske inicijative (JJI), koji se održava u okviru slovenačkog predsjedavanja, i prisustvovati veče-
ri koju za ministre vanjskih poslova priređuje visoka predstavnica za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku EU Ketrin Ešton, te imati sastanake sa visokim zvaničnicima zemalja članica JJI. U utorak, 28. maja, potpredsjednik Lukšić će se sastati sa poslanicima Evropskog parlamenta
vidim nista loše u tome što je ambasador Drobnić rekao. Pa valjda niko ne očekuje da ćemo napredovati ukoliko ne ispunimo zadatke. Tu je, po meni, manje bitan stil kojim se to saopštava. Možda bi bilo bolje da je ovakav postupak Drobnića stalni manir u ponašanju evropskih struktura. Treba nam istina jer od lijepih riječi i vještačkih osmijeha nema puno koristi. Ne vidim razlog da se ambasador pravda što nije znao da ga prate mediji. Rekao je ono što bi stalno trebalo govoriti”, smatra Đukanović.
postojanja
Pozitivna Crna Gora juče je obilježila godinu dana postojanja. Na osnivačkom kongresu koji je održan pred 414 delegata iz Crne Gore, za prvog predsjednika stranke je izabran Darko Pajović. “Pozitivna Crna Gora je osnovana 26.maja 2012. godine, kao građanska partija lijevog centra. U prvoj godini postojanja, uradili smo veliki posao, ali mnogo toga nas čeka u narednom periodu. Nakon našeg prvog učešća na izborima osvojili smo 29.881 glas odnosno dobili smo sedam poslanika u Skupštini Crne Gore i predstavnike u svim parlamentima opština u kojima su održani izbori tokom proteklih mjeseci(Kotor, Budva, Nikšić i Andrijevica). Pozitivna Crna Gora nastavlja sa svojim djelovanjem u cilju stvaranja jake demokratske, građanske i napredne države socijalne pravde i jednakih šansi za sve. Centralna proslava povodom godišnjice osnivanja stranke održaće se u utorak, 28. maja, u Podgorici.
SRpSKA LiStA pORUČiLA
Nema revanšizma Nakon što je osvojila apsolutnu većinu, 131 od 250 elektora za Izbornu skupštinu Srpskog nacionalnog savjeta, Srpska lista svim političkim predstavnicima Srba pruža ruku i predlaže moratorijum na međusobne svađe i sukobe, kazao je predsjednik SL Dobrilo Dedeić. Prema njegovim riječima, nikome se za greške u dosadašnjem funkcionisanju Savjeta neće “odsijecati glava’’, a zaposleni u administraciji SNS i medijima nastaviće da obavljaju svoje profesionalne zadatke. “Savjet mora biti bolji i u funkciji svake političke strukture koja zastupa interese Srba u Crnoj Gori. Čak i oni koji se ne slažu sa našom politikom, a nacionalni su Srbi, dobiće ravnopravan tretman u srpskim medijima i aktivnostima Savjeta. Srpski savjet u narednom četvorodišnjem mandatu neće biti režimski, niti na građanističkim talasima Demokratskog fronta DF i Pozitivne Crne Gore”, istakao je Dedeić. On je do-
dao da će plan konkretnih četvorogodišnjih aktivnosti SL za Srpski nacionalni savjet, sa mogućnošću da bude dopunjen prijedlozima ostalih struktura koje će ući pod okrilje krovne srpske institucije u Crnoj Gori, biti usvojen na Vidovdan, 28. juna ove godine, kada će se održati Izborni sabor SL. “Tada ćemo formalizovati odluku kojom će Vidovdan biti stranačka Krsna slava sve do trenutka kada prestane okupacija dijela Srbije na Kosovu i Metohiji”, naglasio je Dedeić. On je poručio da je vrijeme da se “okrenemo budućnosti i pravima Srba, poštujući sve druge nacije i vjere u državi u kojoj živimo”. “Posebno pozivamo SNP koja ima najjaču infrastrukturu i koju pojedinačno glasa najveći broj Srba da pruži svu moguću potporu aktivnostima Savjeta i da njeni lideri uvijek budu tamo gdje se brane srpski interesi većine birača SNP-a”, zaključio je Dedeić. A.O. Dedeić
Politika
ponedjeljak, 27.5.2013.
5
INTERVJU: OLIVER LUKŠIĆ
Evropa više ne daje popust Filip Milačić
O
liver Lukšić, poslanik u Bundestagu kaže da su vrata Evropske unije otvorena za sve zemlje Balkana. Ovaj njemački političar crnogorskog porijekla je poslanik Liberalno-demokratske partije. Školovao se u Njemačkoj, Francuskoj i Engleskoj, a prije nego što je izabran za poslanika radio je u institucijama EU u Briselu. U Bundestagu je član Odbora za poslove Evropske unije.
Oliver Lukšić je u intervjuu za Dnevne novine ističe da, i pored želje da EU integriše zemlje iz našeg regiona, Evropa nije spremna za popuste, već će pod njeno okrilje doći samo one koje ispune sve potrebne kriterijume. ●Njemački parlament odobrio je sa ubjedljivom većinom pristupanje Hrvatske EU. Da li je to jasan signal ostalim potencijalnim članicama Evropske unije, kao što je Crna Gora, da mogu računati na snažnu podršku Njemačke ukoliko urade svoje zadatke? Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji je jasan, kao i vrlo važan, signal čitavom regionu da se put korjenitih reformi isplati. Primjer Hrvatske takođe potvrđuje krucijalnu ulogu Evropske unije kada je riječ o razvoju i učvršćivanju demokratije, kao i vrlo jak uticaj koji Unija posjeduje u odnosu na zemlje Balkana. Od toga ne treba odustati. Zbog toga evropska vrata moraju ostati otvorena i za ostale zemlje, i članstvo u Evropskoj uniji i dalje treba da služi kao podsticaj za korjenite reforme, jer će mir i stabilnost u regionu biti obezbijeđeni samo sa punom integracijom zapadnog Balkana u Evropu. Međutim, že-
lio bih da naglasim da u procesu pristupanja Uniji neće biti nikakvog popusta. Mora biti jasno da samo one države koje ispune sve kriterijume, tj. samo one države koje aquis ne samo u teoriji usvoje, nego i u praksi sprovedu, mogu na kraju postati članice Evropske unije. ● Kako ocjenjujete dosadašnje rezultate Crne Gore u u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala? Da smo naučili lekcije iz prošlosti potvrđuju ne samo oštri kriterijumi, dug i težak put, kao i predpristupni monitoring u slučaju Hrvatske, već i promjena u pristupu pregovorima u slučaju Crne Gore. U slučaju Crne Gore će se po prvi put ciljano početi sa zahtjevnim poglavljima (23 i 24), koji se tiču vladavine prava, osnovnih prava i borbe protiv korupcije. Ja sam ubijeđen da je jedan takav oštar, ali fer proces pregovaranja za obije strane koristan. Sve što je Crna Gora uradila od sticanja nezavisnosti zaslužuje veliko priznanje. Međutim, Crna Gora mora i dalje da ostvaruje rezultate, a naročito u poglavljima 23 i 24. Nisam siguran da će vlada Njemačke podržati otvaranje ostalih poglavlja ukoliko i da-
lje ne bude konkretnih rezultata u navedenim poglavljima. Brzina pregovora o članstvu Crne Gore u velikoj mjeri zavisi upravo od sprovedenih reformi u tim oblastima.
Oliver Lukšić
● Da li vjerujete da je nedostatak konkretnih rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala odgovoran za manjak njemačkih investicija u Crnoj Gori? Siguran sam da to igra veoma bitnu ulogu. Njemačka je najjača evropska ekonomija. Crna Gora mora više da uradi da bi privukla investitore iz Njemačke. Poreski sistem u Crnoj Gori je veoma atraktivan, ali to nije dovoljno. Njemačke kompanije cijene prije svega vladavinu prava, pravnu sigurnost i transparentnost. Ne može se očekivati rast njemačkih investicija sve dok se ne učine pomaci u tim oblastima. Drugim riječima, reformski napori u oblastima vladavina prava i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala neće samo ubrzati put Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji, već će takođe i poboljšati ekonomsko stanje crnogorskog društva. ● Crnogorskim političkim sistemom posljednjih nedjelja dominira afera o navodnoj zloupotrebi državnih resursa od strane vladajuće DPS, kao i optužbe za lažiranje rezultata predsjedničkih izbora. Vaš kolega iz odbora za evropska pitanja Bundestaga Ditmar Nitan čak je i postavio zvanično pitanje njemačkoj vladi u vezi navedenih optužbi. Kakavo je Vaše mišljenje u vezi navedenog?
Takve optužbe se moraju ozbiljno razmatrati i razvoj situacije u zemlji posebno pratiti. Ova tema takođe je spomenuta od strane njemačke vlade u razgovorima sa crnogorskim zvaničnicima. Crnogorski politički akteri moraju naučiti da se nose sa takvim problemima, jer je to dio razvitka demokratije. Da li će se to ostvariti kroz formiranje istražnog odbora u cr-
nogorskom parlamentu ili na neki drugi način, to moraju odlučiti sami politički akteri. Na ovaj način oni mogu Evropi pokazati njihovu odlučnost, kao i spremnost za sprovođenje reformi. Nadam se da će Crna Gora izabrati tu putanju i na taj način nastaviti dosadašnji dinamičan put u pravcu punog članstva u Evropsku uniju.
Ekonomija
6
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
VJERUJU U RAZGOVOR
Farmeri se predomislili, ipak isporučuju mlijeko
STAV Lov na utajivače poreza
Mljekari su tražili da se vrati bivši ministar Milutin Simović
FILIP MILAČIĆ
doktorand na Humbold univerzitetu
N
akon izbijanja svjetske ekonomske krize brojne vlade širom svijeta posvetile su se traženju novih načina za punjenje budžeta. Jedan od njih, koji je izazvao priličnu pažnju, bio je i lov na utajivače poreza. No, posle određenog perioda zatišja, navedeni metod je opet dospio u žižu javnosti. Skorašnja studija Evropske centralne banke o bogatstvu prosječnog domaćinstva u članicama euro zone izazvala je brojne polemike, jer prema toj studiji prosječno domaćinstvo u Španiji posjeduje bogatstvo u vrijednosti od skoro 300 000 eura, a na Kipru čak 675 000 eura. Drugim riječima, studija je pokazala da postoji ogromno bogatstvo koje se ne oporezuje, čime države gube milijarde eura, što potvrđuje primjer Italije u kojoj ta cifra iznosi 120 milijardi eura na godišnjem nivou. Uz to, u brojnim državama sve su učestaliji primjeri utaje poreza od strane poznatih ličnosti (primjera radi, u Njemačkoj Uli Henes, predsjednik fudbalskog kluba Bajern), pa je stoga OECD čak i objavio rat poreskim oazama kao što je karibsko ostrvo Nevis, a koja funkcioniše na sledeći način: u ovom sistemu ne postoji porez na dohodak ili porez na bogatstvo, tj. ne postoji nikakva vrsta direktnog poreza.
Na jučerašnjem sastanku nikšićkih i danilovgradskih mljekara odlučeno je da se prekid isporuke mlijeka najavljen za ponedjeljak ipak odloži na nekoliko dana. Kako su farmeri kazali, prednost će dati još jednom krugu pregovora između proizvođača, prerađivača i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koje se, po njihovim riječima, ponudilo da bude medijator u okviru tih pregovora. “Odložićemo prekid isporuke mlijeka na kratko jer ćemo dati prednost pregovorima. U narednim danima imaćem konkretna činjenja jer ćemo premijera Mila Đukanovića, predsjednika Skupšitne Ranka Krivokapića i predsjednika države Filipa Vujanovića uputiti u kompletnu proble-
matiku sa kojom se suočava crnogorska proizvodnja mlijeka u sadašnjem momentu“, kazao je u ime farmera iz Danilovgrada i Nikšića mljekara Bogdan Sjekloća. Prema njegovim riječima, farmeri smatraju da nijesu potrošili sve “instance” kako bi mogli spasiti proizvodnju, kao i da ministar poljoprivrede Petar Ivanović nije pokazao “dovoljnu ozbiljnost” u rješavanju njihovih problema. Farmer Zoran Todorović iz mjesta Kočani kraj Nikšića ima 15 krava i priznaje da je ogorčen zbog trenutne situacije u kojoj se nalaze proizvođači. “Želim da poručim premijeru da je postavio ministra kojeg uopšte ne zanima poljoprivreda. Vo-
lio bih da vrati Simovića koji zna da radi i koji zna šta je stočni fond i proizvodnja. Sadašnji ministar nas ne smatra za ozbiljno i hoće da nam uništi sve i meni sve ono što sam stvarao 22 godine“, saopštio je Todorović i dodao da bi tim pitanjem najbolje bilo da se pozabavio premijer kao neko ko je na čelu države, a ne sadašnji ministar Ivanović. Mljekari su za dva dana ispred zgrade Opštine prosuli oko 600 litara miljeka, u znak protesta što se njihovim potraživanjim nije izašlo u susret. Farmeri traže veće subvencije za stočni koncentrat koji ne bi trebao biti skuplji od 32 centa, kao i da se osnovna cijena mlijeka poveća na 37 centi.
U
mjesto toga postoji jedna vrsta novčane naknade koja se plaća državi kao ˝ulaznica˝ za ovaj poreski raj. Uz to, zakonski okvir dozvoljava potpunu anonimnost vlasnika, i ne predviđa obavezno vođenje knjigovodstva.
Š
to se tiče pojedinih država, svaka je na svoj način pokrenula borbu. Pored kadrovskog i finansijskog jačanja poreske službe i međudržavnih ugovora kao što je skorašnji između Velike Britanija i Bermuda, postoji jedan način borbe koji je karakterističan za pojedine države, a koji je izazvao brojne kontroverze. Riječ je o tajnoj kupovini cd-ova sa imenima osoba koje su, u cilju izbjegavanja plaćanja poreza u svojoj državi, prebacile novac u drugu državu. Ovakav vid borbe praktikovale su vlade
N
jemačke, Francuske i Španije jer su njihovi građani samo u Švajcarsku i Lihtenštajn prebacili novac u vrijednosti od više desetina milijardi eura.
O
tkrivanje masovne utaje poreza izazvalo je takođe oštru raspravu u ovim državama o kvalitetu krivičnog zakona vezanog za utaju poreza. Primjera radi, u Njemačkoj osoba koja sama prizna utaju poreza do milion eura dobija samo novčanu kaznu, dok kazna i za utaju preko tog iznosa gotovo nikada u praksi nije drugačija, iako zakon predviđa zatvorsku kaznu. To je veoma bizarna situacija jer građanin ne može na ovakve privilegije naići kod ostalih prekršaja. S druge strane, branioci privilegija tvrde da postojeći zakon omogućava brzo i efikasno rješenje postupka, kao i naknadno plaćanje poreza i novčanih kazni, te da bi njihovim ukidanjem i uvođenjem zatvorske kazne najviše trpio državni budžet. Prema tome, svaka država zasebno treba da odluči šta joj je prioritet- pravda ili bolje punjenje budžeta? Predomislili se.....Predstavnici farmera juče nakon sastanka..... I dalje drži primat: Njujork
Makedoniji niži rejting
INVESTITORI
Ulagači vole Njujork Omiljeni grad stranih investitora je Njujork, a slijede Šangaj i London, rezultat je najnovije ankete angencije Opinjon Vej. Na četvrtom mjestu najatraktivnijih gradova za ulaganje je Pariz, koji je ove godine napredovao na rang listi najpoželjnijih investicionih destinacija za dva mjesta. Na petom mjestu je još jedan evropski grad - Frankfurt. Glavni kriterijumi pri sastavljanju ove liste su politička stabilnost i pravna bezbjednost, privredni rast i plasman na svjetskom tržištu, preno-
si Tanjug. Ono što se u posljednje vrijeme veoma vrednuje je raspoloživost kvalifikovane radne snage, kao i kvalitet obrazovanja. Francuska prijestonica je posebno napredovala u pogledu političke stabilnosti, kao i u pogledu plasmana robe na svjetskom tržištu. Strani investitori su, međitim, izrazili skepsu što se tiče kapaciteta brzog oporavka francuske ekonomije i prililnu suzdržanost kada je riječ o francuskoj poreskoj politici i visini plata zaposlenih.
Bonitetna agencija Standard end purs /Standard & Poor’s/ snizila je kreditni rejting Makedonije za dugoročno zaduživanje u domaćoj i stranoj valuti, ali je istovremeno potvrdila kratkoročni u stabilnu prognozu. U izvje taju agencije za kreditni rejting konstatuje se da je transparentnost makedonskih javnih finansija smanjena od početka globalne finansijske krize i da su izgledi za ekonomski rast oslabili. Agencija je snizila kreditni rejting Makedonije za dugoročno zaduživanje u domaćoj i stranoj valuti za jedan nivo, sa BB na BB-.
4,3
miliona eura iznosio je gubitak slovenačka grupa Gorenje. U istom periodu prošle godine Gorenje je ostavirlo neto dobit od 3,7 miliona eura.
AUTOPREVOZNO
Novim protestima do otpremnina
Bivši radnici nikšićkog Autoprevoznog preduzeća okupiće se danas ispred zgrade Opštinskog sindikalnog povjereništva u Nikšiću i odlučiti o radikalizaciji protesta ukoliko ne dobiju otpremnine od po 250 eura po godini staža. Predstavnik autoprevoznika Milisav Đikanović podsjetio je da 124 radnika već dvije godine protestuju i traže otpremnine u iznosu od 2,5 do šest hiljada eura, zavisno od godina staža. Prema njegovim riječima, od nikšiće uprave početkom prošle godine dobili su plac kod Željezare koji je preveden u vlasništvo opštinskog sindikata od čije prodaje je trebalo da budu isplaćene otpremnine, ali nije bilo zainteresovanih ni nakon pet licitacija, preno-
si Mina-biznis. Đikanović je podsjetio da je zbog toga početkom oktobra promijenjena lokacija i odobren plac ispred upravne zgrade Rudnika boksita, što su na sastanku u Podgorici potpisima garantovali tadašnji premijerov savjetnik Predrag Stamatović, generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore (SSCG), Zoran Masoničić, predsjednik Skupštine SSCG, Danilo Popović i predsjednik nikšićkog Sindikalnog povjereništva, Branko Gardašević. Gardašević je saopštio da autoprevoznicima pružaju punu podršku, jer je krajnje vrijeme da se nadležni, umjesto distanciranja, konačno uključe u rješavanje problema.
Ekonomija
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
7
INICIJATIVA
PDV će biti vjerovatno privremena mjera
PDV
Lakše uvesti veći porez, nego naplatiti dug Novak Uskoković
D
io članova Vlade Crne Gore nastaviće najvjerovatnije danas definisanje konačnog predloga izmjena zakona kojim bi se osnovna stopa poreza na dodatu vrijednost povećala sa sadašnjih 17 odsto, saopšteno je za Dnevne novine iz izvršne vlasti. Do sada se u medijima pominjalo da će nova stopa biti 19 odsto. Vlada povećanjem stope PDV, faktički priznaje da su finansije u jako lošem stanju, jer je ranije saopštavano da će to biti “krajnja mjera”. Očigledno je da je Vladi lakše bilo da propiše novu veću stopu, negoli da naplati nagomilani poreski dug, koji je dostigao 350 miliona eura.
Vlada je u petak na sjednici zaključila da je povećanje stope poreza na dodatu vrijednost neophodno, ali konačan predlog nije definisan. Prema saznanjima DN, dio članova Vlade trebalo bi danas da se sastane i razgovara o definisanju konačnog predloga izmjena zakona o porezu na dodatu vrijednost. Kada i hoće li biti sastanka juče nije niko mogao da potvrdi. Nije jasno zbog čega odluka nije usvojena još u petak, ali čini se da izvršna vlast pokušava da definiše i model kako se povećanje stope poreza na dodatu vrijednost ne bi značajno ugrozilo životni standard. Najvjerovatnije stopa od sedam i nula odsto, koja se uglavnom odnosi na osnovne prehrambene artikle, neće biti korigovana. Isto tako, nije realno ni očekivati da ne dođe do korekcije cijena jer svako povećanje stope u svim državama svijeta reflektovalo se kroz skok cijena. Odluka o povećanju PDV usvaja se neposredno pred ljetnju sezonu, kada su i prihodi budžeta bolji. Takođe, vrlo vjerovatno će i ova mjera biti privremenog karaktera odnosno odnosiće se na određeni vremenski rok. Osim
negativnog stava javnosti, građana, privrede, opozicije, Vladi za utjehu može biti podrška Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke koji su podržali najavu o većoj stopi PDV. Kao najčešće se pominjalo povećanje od dva procentna poena odnosno na 19 odsto. Odluka o povećanju PDV-a potvrđuje da su javne finansije u lošem stanju, jer su mnogi iz Vlade govorili da će se korekciji pristupiti samo u krajnjoj nuždi. To je izgleda upravo ovaj momenat. Ukupni efekti veće stope poreza (19 odsto) iznosili bi između više od 30 miliona eura, na godišnjem nivou. Toliko novca država bi mogla da prikupi kroz naplatu poreskog duga, čija se visina procjenjuje više od 350 miliona eura. Iz Socijalističke narodne partije su juče upozorili da je visina poreskog duga u Crnoj Gori veliki razlog za brigu i insistiraju da se konačno odgovori za to poreski dužnici imaju povlašćen tretman. Iz SNP-a podsjećaju da je, prema posljednjim podacima Ministarstva finansija, ukupan trenutni procijenjeni poreski dug oko 354, 32 miliona eura, dok podaci o poreskim duž-
nicima, kojima raspolaže resorni organ, predstavljaju poresku tajnu. “Ekonomsko posrtanje Crne Gore, u gotovo svim oblastima, i nedovoljna naplata poreza, pokazuju da je Crna Gora dovedena do ivice bankrota. Umjesto zaduživanja kako je do sad navikla, Vlada bi poslije poreza euro po euro, dodatnog oporezivanja plata, zakidanja trudnica i djece, trebalo da osmisli bolju naplatu poreza i carina i nađu način kako da promjene poresku politiku”, navedeno je u saopštenju SNP-a. Imena poreskih dužnika Vlada namjerava da objavi tek u julu, nakon više od dvije godine od izmjena Zakona o poreskoj administraciji kojima je predviđeno objavljivanje spiska onih koji državi ne izmiruju redovno obaveze. Za SNP je neprihvatljivo da se toliko dugo čeka kako bi se vidjelo ko ne plaća poreze državi, odnosno, ko su državni miljenici i Vladini favoriti među neplatišama. U SNP-u smatraju da je potrebno da se umjesto liste od 100 najvećih dužnika objave imena svih dužnika čiji poreski dug prelazi neki fiksirani iznos, recimo od deset hiljada eura, slično listi kompanija koje su u blokadi. “Činjenica je da Vlada još nije našla pravi način kako bi naplatila navedeni poresko dugovanje, ali ono što posebno interesuje ukupnu javnost Crne Gore koliko je do sada plaćeno kazni po osnovu postojećih zakonskih odredbi i da li su firme plaćale kazne ili ne” , navode iz SNP-a. Iz te partije napominju da svi moraju da plaćaju porez i ne smije da postoji oslobađanje od poreza na dodatu vrijednosot koje god da je veličine firma.
KHOV
Podnijeli tri krivične prijave Dva preduzeća neovlašćeno pristupala računskom sistemu Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) u prošloj godini je preduzela 884 mjere prema učesnicima na tržištu, među kojima su i tri krivi ne prijave podnijete Osnovnom državnom tužiocu u Podgorici. KHOV je krivične prijave podnio protiv pet osoba zaposlenih u ovlašćenom u učesniku zbog odavanja i korišćenja berzanske tajne u cilju manipulisanja na tržištu hartija od vrijednosti i protivzakonitog posredovanja u cilju pribavljanja imovinske koristi. U Godišnjem izvještaju o radu KHOV-a i stanju na tržištu harti-
ja od vrijednosti za prošlu godinu, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, navodi se da je krivična prijava podnijeta i protiv jedne kompanije zbog odavanja berzanske i poslovne tajne, kao i protiv dva preduzeća zbog neovlašćenog pristupa računarskom sistemu, piše Mina-biznis. Od ukupno preduzete 884 mjere, prema učesnicima na tržištu hartija od vrijednosti, većina njih, 803, se odnosila na obavještenja Ministarstvu finansija o prekršajima emitenata. KHOV je, kako se navodi u izvje-
štaju, u toku prošle godine donijela 24 rješenja o otklanjanju nepravilnosti. Samo jedno od njih odnosilo se na otklanjanje nepravilnosti kod berze, a ostala na otklanjanje nepravilnosti kod ovlašćenih učesnika. Komisija je donijela i deset mjera opomene, od čega se jedna odnosila na Centralnu depozitarnu agenciju (CDA), a ostale na ovlašćene učesnike. Predstavnici KHOV-a su u posmatranom peirodu dali 14 saglasnosti na akta i postupke učesnika na tržištu.
Moguće niže cijene razgovora u romingu
Agencija za elektronske komunikacije Makedonije (AEK) pokrenula je inicijativu da se u julu održi zajednički sastanak sa predstavnicima Srbije i Crne Gore, na kome će biti razmatrana mogućnost smanjenja cijena rominga na regionalnom nivou. Kako je ranije rekao direktor AEK-a, Robert Ordanovski, regulatori iz Makedonije, Srbije i Crne Gore će razgovarati o mogućnosti ukidanja roming cijena u tri države i potpisivanju trilateralnog sporazuma, pri čemu bi smanjenje cijena rominga najprije profunkcionisalo na regionalnom nivou, a kasnije i šire, prenosi Tanjug. Krajem marta Ministarstvo trgovine i telekomunikacija i RATEL postigli su saglasnost da pred Evropskom komisijom (EK) pokrenu inicijativu za snižavanje cijena rominga za građane Srbije koji koriste usluge mobilne telefonije prilikom boravka u zemljama EU, nakon čega bi trebalo da uslijedi niz konsultacija sa predstavnicima EK.
Odbornici plužinske Skupštine prihvatili su juče zahtjev Fabrike elektroda Piva (FEP) da joj se do 30. decembra odloži vraćanje duga od 200.000 eura. Riječ je o pozajmici koju je Opština Plužine prošle godine dodijelila FEP-u, a koja je trebalo da se vrati do 30. juna. Odbornici su na jučerašnjoj sjednici usvojili odluku prema kojoj će za rekonstrukciju i izgradnju infrastrukturnih objekata u ovoj godini biti utrošeno 679.000 eura. Odluka je usvojena većinom glasova, a iznos je predviđen kapitalnim budžetom.
Cilj inicijative je da cijene usluga rominga u zemljama EU za građane Srbije budu značajno snižene, uzimaju i u obzir uredbu EU od 13. juna prošle godine, koju je ratifikovao Evropski parlament. Ovom uredbom cijene rominga za krajnje korisnike su ograničene na iznose od 29 eurocenti za minut odlaznog poziva i osam eurocenti za minut dolaznog poziva.
Velika i nelojalna konkurencija Konkurencija u oblasti onlajn kockanja putem interneta na teritoriji Crne Gore velika je i nelojalna sa aspekta priređivanja koji posluju u skladu sa zakonima, ocijenili su u Upravi za igre na sreću. Iz Uprave su agenciji Mina-biznis kazali da veći broj stranih operatora, odnosno priređivača, nudi usluge onlajn kockanja gra anima Crne Gore, njihovi servisi su apsolutno dostupni osobama čija IP (Internet Protocol) adresa računara ukazuje na geografsku poziciju u Crnoj Gori. Putem interneta u svijetu se prepoznaje više od 15 hiljada stranica, a u Crnoj Gori aktivno se igra ili kocka na 90 web stranica.
Društvo
8
PONEDJELJAK, 27. 5. 2013.
SJEĆANJE
Zločin nerasvijetljen već devet godina MUP
Više od 5.000 građana promijenilo ime U Crnoj Gori prošle godine više od pet hiljada građana promijenilo je ime, a u prva četiri mjeseca ove godine Ministarstvu unutrašnjih poslova podnijeto je više od dvije hiljade takvih zahtjeva, kazao je pomoćnik ministra za upravne unutrašnje poslove Abid Crnovršanin. Sa zahtjevom za promjenu imena javlja se približno isti broj građana ženskog i muškog pola Prema riječima Crnovršani-
na, zahtjev za promjenu ličnog imena građani podnose organizacionoj jedinici za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova uz dokaz o izvršenoj uplati od 20 eura, prenosi agencija MINA. “Zakonom nije određen broj promjena ličnog imena po zahtjevu crnogorskog državljanina, pa je u prethodnoj godini podnešeno 5.186 zahtjeva za promjenu ličnog imena, a u 2013. godine 2.079”, naveo je Crnovršanin. J.K.
MEDUNIQA
Kamion zdravlja ide dalje Tokom sedmodnevnog boravka “MedUNIQA Kamiona zdravlja” u Crnoj Gori, oko 500 građana imalo je priliku da obavi preventivne sistematske preglede i uvjeri se u važnost redovnih ljekarskih kontrola, saopšteno je iz UNIQA osiguranja. Kompletan pregled u “Kamionu zdravlja” obuhvatao je EKG, ultrazvuk abdomena, karotida i štitne žlijezde, spirometriju, analize krvi, pregled oftalmologa i mjerenje očnog pritiska, kao i preglede interniste
i dermatologa. Projekat “MedUNIQA Kamiona zdravlja” realizovan je u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore, uz saglasnost Ministarstva zdravlja Crne Gore i pomoć i podršku lokalnih vlasti Bijelog Polja, Podgorice, Nikšića, Bara i Budve. Nakon posjete Crnoj Gori “Kamion zdravlja” nastaviće svoju turneju po Balkanu. Tokom boravka u Bosni i Hercegovini, priliku da obave sistematske preglede imaće građani Mostara, Sarajeva, Tuzle, Banjaluke i Bihaća. J.K.
Teško je govoriti o slobodi novinarstva u jednoj državi pod takvim bremenom. Sve podjele crnogorskog društva reflektuju se i na novinare, i to je normalno, ali ubistvo Duška Jovanovića pokazuje da su svi novinari jedno pleme, i da dok ono ne bude rasvijetljeno svi nosimo glavu u torbi. A dok je tako, sve ono za šta se zalažemo kao što su bolji život, pomirenje, evopske integracije... sve je daleko onoliko koliko je daleko otkrivanje istine o ubistvu glavnog urednika Dana. Na svaku godišnjicu mediji podsjećaju na ovaj zločin. I sve što se napiše liči jedno na drugo, i sve ponekad, izgleda kao suvišno i uzaludno, jer nema informacija odakle bi trebalo da ih bude - iz državnih organa. I dalje ćemo ponavljati podatke o tome kada je počelo suđenje, kome se sudilo, kako je okončan sudski proces... Pomaka u saznanjima o ovom događaju ima jedino kada se radi o istraživanju koje sprovode mediji i nevladin sektor. Crna Gora je imala sreću da je, nakon njegovog ubistva, dnevni list koji je osnovao, nastavio da izlazi. Nije se dogodilo da sa njim umre i njegov medij, već je nastavio da radi ono što je on zamislio i za šta se borio. Pucnji u Duška Jovanovića su, a to vidimo i sada, nakon devet godina, bili pucnji u jedan medij, ali i u svo crnogorsko novinarstvo. Povodom ovog zločina oglasio se i Sindikat medija Crne Gore koji najoštrije osuđuje inertnost nadležnih državnih organa koji ni devet godina nakon ubistva glavnog i odgovornog urednika dnevnika “Dan” Duška Jovanovića nijesu rasvijetlili zločin i otkrili nalogodavce i ubice. Glavni odbor Sindikata zahtijeva od Tužilaštva i policije da saopšte da li se i dalje vodi istraga o okolnostima ubistva Jovanovića i da li ima poma-
Prije devet godina ubijen je Duško Jovanović, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista Dan. Isto toliko godina ovo nerasvijetljeno ubistvo je na plećima države i biće sve dok oni koji su to uradili ne budu iza rešetaka ka u otkrivanju nalogodavaca i ubica, a samim tim i motiva zločina, tim prije, kako navode, što su do sada svi šefovi policije, ali i državni vrh, ovu istragu svrstavali u prioritete. “Iako se Crna Gora deklarativno zalaže za slobodu medija i pravnu državu, nerazjašnjeno ubistvo Jovanovića govori suprotno. Premijer Milo Đukanović prije dva mjeseca saopštio je da iza ovog zločina stoji bivši visoki zvaničnik Srbije. Da li se Tužilaštvo bavilo ovom izjavom premijera i da li je došlo do nekih činjenica koje bi pomogle u rasvjetljavanju slučaja? Tužilaštvo duguje javnosti odgovor na ovo pitanje”, navode iz Sindikata. Glavni odbor Sindikata pozvao je medijske radnike da se pridruže tradicionalnom obilježavanju godišnjice ubistva Duška Jovanovića ispred redakcija “Dana” na mjestu gdje je on ubijen 27. maja u 23.45 časova. R.D.N.
Duško Jovanović
DIREKTOR ª PARKAº
Nemoguće je kontrolisati šta djeca jedu van hotela
Na crkvištu prošle sedmice
STAV
Forca: SPC nastavlja sa starim nacionalizmom Forca smatra da se privođenjem i kažnjavanjem mještana Murtinaja samo povećava nepovjerenje Albanaca u institucije sistema, kao i da Srpska pravoslavna crkva (SPC), kako su kazali, nastavlja po starim planovima nacionalizma i obilježavanja teritorija bez obzira na stav mještana i međunacionalne odnose. Crkveni odbor Svetog Georgija iz Gusinja u subotu je uz asistenciju plavske policije nastavio čišćenje ruševine crkvišta Svetog Vasilija Ostroškog u selu Martinaj, što su pokušali spriječiti mještani, nakon čega je uhapšena grupa od njih 22. “Forca iskazuje veliko nezadovoljstvo i protest povodom privođenja čak 22 mještana sela Martinaj, kao i kažnjavanja od strane sudije za prekršaje svih privedenih”, kaže se u
saopštenju Force dostavljenom agenciji MINA. Oni smatraju da se time povećavaju međunacionalne tenzije i da to nikome ne ide u korist, već da šteti svima. “Sigurno da nema više naivnih i neobrazovanih Albanaca da ne znaju što je namjera predstavnika SPC-a. Ona nastavlja po svojem starim planovima nacionalizma i obilježavanja teritorija bez obzira na stav mještana i međunacionalne odnose u Crnoj Gori”, ocijenili su u toj partiji. U Forci žele da mještani Martinaja građanskim strpljenjem pokažu dostojanstvo i razboritost i mirnoću “u ovako provokativnom trenutku za njih kada se poslije problema deponije, teške ekonomske situacije i nezaposlenosti pojavila i ovakva provokacija”.
Djeca koja borave u budvanskom hotelu “Park” bezbjedna su, prema riječima direktora Branka Petričevića, a malobrojna koja su se žalila na simptome trovanja ne moraju biti siguran pokazatelj da je uzročnik hrana u tom objektu. “Mali je broj onih koji su prijavili da imaju zdravstvene probleme, 11 njih u odnosu na 360 gostiju, koliko ih je ukupno boravilo u hotelu, da bi se moglo proglasiti trovanje. Od ostalih nijesmo imali apsolutno imali nikakve primjedbe. I dežurni ljekar je konstatovao da nije bilo potrebe za hospitalizaciju ijednog djeteta”, kazao je Dnevnim novinama Petričević. On je naveo da sumnja da je u pitanju virus, jer ima informaciju da su se slični simptomi javiili nedavno i u vrtićima u Budvi, te da uzročnik trovanja može biti voda ili hrana koju su djeca jela van hotela, ali da će sve pokazati analiza uzoraka. “Kišno je vrijeme, a u pitanju je osjetljiva kategorija, mališani, koji pojedu sladoled napolju, kupe hranu na ulici. Mnogi do njih neće da jedu ono što je na dnevnom meniju. Pored toga, evo maloprije je došlo dostavno vozilo iz megamarketa koje im je donijelo nešto što su njihovi nastavnici naručili. Mi ne možemo da obustavimo bilo kakvu isporuku”, naveo je Petričević. Jelovnik se priprema u dogovoru sa školom, kako je Petričević objasnio, prilagođava se uzrastu, a djeca dobijaju tri obroka dnevno. Problem su, prema njegovim riječima, imali i sa vodom, a na kra-
ju će se pokazati da li je voda u pitanju ili nešto drugo. “Imali smo problem u snabdijevanju vodom, ne samo u ovom periodu. Na našem terenu je bila cijela ulica raskopana, iskidani svi vodovi, bili smo bez struje, vode i telefona, pa smo donekle premošćavali uz pomoć budvanskog vodovoda. Ali bez obzira na to, ranije je bio daleko veći broj gostiju, pa nikakvih problema nijesu imali”, kaže Petričević. Sanitarna inspekcija je, kako tvrdi direktor hotela, obilazeći niz objekata u Budvi, bila i u “Parku” prije dolaska đaka. “Inspekcija je konstatovala odlič-
no stanje što se tiče restorana, kuhinje i čuvanja namirnica”, kazao je Petričević. Jedanaest učenika podgoričke osnovne škole “Radojica Perović”, koji o okviru škole u prirodi borave u Hotelu “Park” u Budvi, primljeno je u subotu u stacionar Hitne pomoći u Budvi jer su se žalili na stomačne tegobe, mučninu i malaksalost. Iz nadležnih inspekcija navode da će se uzrok trovanja znati tek nakon što Institut za javno zdravlje obavi analize uzoraka iz kuhinje i objekata sa hotelskom hranom. Škola u prirodi traje od utorka, a roditelje je koštala oko 140 eura po djetetu. J.K.
Društvo
Ponedjeljak, 27. 5. 2013.
9
CRNOGORAC U NORVEŠKOJ
ª Mučilaº ga redovna plata Podgoričanin Nenad Racković za DN govori kako se iz nesređene navikao na život u sređenoj zemlji Bojana Brajović
K
ada je Podgoričanin Nenad Racković tokom dramatičnih devedesetih napustio Crnu Goru i “trbuhom za kruhom” otisnuo se u bijeli svijet ni slutio nije koliko će vremena morati da prođe da bi se navikao na one stvari koje su u Evropi normalne, a o kojima smo mi donedavno mogli samo da sanjamo.
Otići iz ratnog ludila početkom devedesetih i život početi u Norveškoj, zemlji koja se danas ubraja među najbogatije države svijeta, nije bio samo potvrda u kakvom smo sistemu živjeli, već i izazov za promjene starih navika i uklapanje u nov stil života. Nenad Racković, koji se sa 22 godine uputio prema zemljama sjeverne Evrope kako bi izbjegao posljedice rata, ali i mogućnost da i sam postane učesnik ružnih dešavanja, u razgovoru za Dnevne novine priča koliko mu je tada bilo teško da prihvati navike Norvežana sa kojima se i sam tada suočio prvi put u životu. “Vjerovali ili ne, imao sam ogromnih problema da se naviknem na, iz ove perspektive posmatrano, elementarne stvari. Recimo, da ‘uhvatim’ javni prevoz na vrijeme. Vi se sjećate našeg javnog prevoza. Imali smo tada nekoliko linija u gradu, autobuse koji su bili toliko stari, ali i neredovni. Satima se čekao prevoz”, prisjeća se Racković. Kaže i kako se jednom prilikom u Oslu bukvalno svađao sa vozačima automobila koji su mu kao pješaku davali prvenstvo prolaza, preganja-
jući se sa njima hoće li on ipak propustiti njih. “Vi znate da se i dan-danas u Podgorici suočavamo svakodnevno sa situacijom da vas vozači nerijetko ne puste na pješačkom prelazu kad je uključeno zeleno svijetlo za pješake”, rekao je Racković. Probleme koje je imao u Oslu sa javnim prevozom najbolje, kako je rekao, oslikava “hvatanje” sa metroom. “Oslo je najmanji grad u Evropi koji ima metro. Dešavalo se da je polazak, recimo, voza prema nekom od susjednih gradova u 11 sati i tri minuta. Ja dođem na stanicu dva minuta kasnije, očekujući gužvu na peronu, nervozne putnike koji psuju, ali zatičem u stvari prazan peron. U jednom trenutku mi nije bilo ništa jasno, dok nijesam shvatio da je voz stigao na vrijeme i da sam zakasnio”, kaže sagovornik, i dodaje da mu je smiješno bilo to što je metro bio baš u 11 i tri minuta. Međutim, takva greška mu se, kako je rekao, nikad više nije ponovila jer je odmah naučio lekciju. “Dok sam se navikavao na sređen život, od porodice sam dobijao in-
formacije da je ovdje stanje loše, da je inflacija uništavala standard, da plate kasne i ljudi nemaju od čega da žive i plate režije. Gore je to nezamislivo. Kao što mi je bilo nezamislivo da su se u mom gradu stvarali redovi za hljeb, mlijeko, da ste imali restrikcije struje”, pričao je Racković. Sociolog Srđan Vukadinović je mišljenja da su naši ljudi zbog boljeg kvaliteta života spremni na mnoga odvikavanja od navika koje su stekli u Crnoj Gori. “Treba imati na umu da kada se ode u drugi ambijent koji je pravno uređen neminovno je da vas to uvodi u poštovanje nekih normi i pravila koja su tamo bitna. Kada ljudi iz Crne Gore odu u druge, sređenije zemlje, oni shvate da tamo nema ni brastveničkih ni kumovskih ni prijateljskih veza, nego isključivo određena pravna norma za koju postoji nagrada i za koju postoji sankcija. Naravno, oni znaju da ukoliko bi kršili tu normu i ukoliko joj se suprostave slijedi sankcija, a nijesu spremni da rizikuju da izgube dobar život”, objašnjava Vukadnović. On navodi primjer crnogorskog nepisanog pravila. “Kada pođete u neki veći zapadnoevropski grad, nećete u popodnevnim časovima na glavnim ulicama vidjeti nikoga, za razliku od Podgorice gdje su ulice i kafići u njima puni ljudi. Tamo se posao gubi veoma lako pa ljudi jednostavno neće zbog nemarnosti da rizikuju dobar život”, kazao je Vukadinović.
Norveška je zemlja u kojoj kašnjenje vozova nije uobičajena pojava
U Crnoj Gori slobodnog vremena na pretek Sociolog Srđan Vukadinović je kazao da odlaskom u inostranstvo ljudi sa ovih prostora uđu u jedan uređen sistem, pa kada se vrate u Crnu Goru koja je neuređeno društvo, gdje pravna država ne funkcioniše u suštinskom smislu, oni na neki način doživljava kulturni šok. “Kulturni šok se sastoji iz toga
što se on ne može privići na neke norme ponašanja. Vuče ga nešto ka Crnoj Gori”, kazao je Vukadinović, dodajući da bolji život nije samo samo plata. Kvalitet života je, kaže, i slobodno vrijeme, hobi, odmor i rekreacija, što u zapadnim zemljama ne postoji, makar ne u tolikoj mjeri.
10 Društvo
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
VI CRNOGORSKI MEDIJSKI DIJALOZI
Kriza štampe je kriza civilizacije Senzacionalizam i banalizacija sadržaja će, kako zaključuju medijski teoretičari na međunarodnom naučnom skupu, ostaviti duboke posljedice na dolazeće generacije nevni listovi se približavaju takozvanoj žutoj štampi, pa prema mišljenju jednog dijela učesnika skupa “VI Crnogorski medijski dijalozi”, “Lajfstajl” i “Slobodno vrijeme” imaju primat u odnosu na informativne sadržaje. Pored toga, čula su se mišljenja da su naslovnice nalik jedna drugoj kao jaje jajetu, te da je po intonaciji udarnih naslova, jasno ko za koju opciju “zdušno druka”. To se nerijetko, prema tvrdnjama medijske naučne misli, javlja uz neskriven huškački govor mržnje, ne prezajući i od zadiranja u najtananiju intimu pojedinca. Sa druge strane, bilo je stavova da je kriza štampe prije paravan za neuke, nedarovite i pravljenju novina nedorasle ljude, negoli globalni problem.
i političkom životu možemo da svedemo samo na distribuciju informacija. Umjesto da izvještavaju, mediji su postali aktivni učesnici u političkom procesu, s obzirom na njihov značaj za publicitet pojedinih političkih aktera. Političari koji nisu dovoljno prisutni u medijima i ne rade aktivno na publicitetu teško da će opstati na političkoj sceni. Isto važi i za teme od društvenog značaja”, bio je jasan Šćekić.
Kriza štampe danas odslikava civilizacijsku krizu njenog smisla, prosvjetiteljskih nazora i javne misije informacije kao opšteg dobra, a trivijalni senzacionalizam, banalizacija sadržaja i reklamni inženjering, koji favorizuju profit po svaku cijenu, poništavaju kulturu dijaloga i edukativno - demokratsku ulogu štampe, neki su od zaključaka dvodnevnog Međunarodnog naučnog skupa “VI Crnogorski medijski dijalozi”. Na skupu koji je održan u Baru od 24. do 26. maja u organizaciji Istraživačkog medijskog centra iz Podgorice i časopisa “Medijski dijalozi”, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore i Opštine Bar, zaključeno je, između ostalog, i da će kriza koja je zahvatila štampane medije ostaviti dalekosežne posljedice na društvo. “Kriza štampe će ostaviti duboke posljedice na demokratskom, kulturološkom, obrazovnom i vaspitnom planu dolazećih generacija. Izdavačke multimedijalne tehnologije dodatno će produbiti, kako krizu štampe, tako i problematično pitanje njene odgovornosti pred građanima, društvom i vremenom. Uz to, podjednaka je obaveza svih javnih subjekata društva, akademske zajednice, civilnog sektora da pitanje krize štampe aktuelizuju, problematizuju i
● TABLOIDI OTUPLJUJU I UMRTVLJUJU Posebnu pažnju izazvao je rad docenta Fakulteta političkih nauka u Beogradu Sanje DomazetDaničić “Kriza štampe ili pad u tabloidno društvo”. Po njenom mišljenju, uspjeh tabloida direktno je uzrokovan nezadovoljstvom čitalaca stvarnošću, što se ublažava nuđenjem lake, omamljujuće zabave koja otupljuje i umrtvljuje, a sa druge, stvara se utisak da tabloidi postoje upravo zbog “malih ljudi”, čije interese “štite”. “Jezik tabloida posebna je tvorevina sačinjena od mješavine žargona i govora ulice. Za njih je karakterističan rječnik uobičajen među neobrazovanim društvenim grupama. U tom smislu, oni deformišu jezički dio svijesti konzumenata, pretvarajući ga u osiromašeni obrazac koji se vrti u oko stotinak riječi. Način obraćanja tabloida čitaocima je prisan, mješavina je arogancije i ulagivačkog, bez potrebne distance koja obezbjeđuje kvalitetnu komunikaciju između
Željko Milović
D
preveniraju u cilju održivosti demokratskih alata i civilizacijskog progresa koji počiva na moći dijaloga, a ne moći medijskog novca”, stoji u zaključcima esnafskog skupa ljudi iz medija, koji je bio najmasovniji do sada. Kako upozoravaju medijski teoretičari izlažući svoje radove na temu “Kriza štampe - kulturološke konsekvence”, tabloidi uzimaju prevlast nad informativnim tekstovima i značajno utiču na javno mnjenje. “Danas su tabloidi najčitaniji dnevni listovi i bitno utiču na javno mnjenje. Iako se nekada smatralo da je prevashodna uloga tabloidnog novinarstva u razonodi građana, oni danas imaju veliku ulogu u političkom životu, postajući značajan činilac u plasiranju i spinovanju (dez)informacija”, naveo je docent na Istorijskom institutu Univerziteta Crne Gore dr Radenko Šćekić. On ističe da se u štampanim izdanjima povećava broj strana posvećenih onome što se zove “life style”, ili “slobodno vrijeme, razonoda i sport”, na račun informativnog sadržaja, te da dobar dio novina svjesno lagano “boji u žuto” svoj sadržaj i približava se polutabloidima. “Kriza dnevne štampe nametnula je neprestano ažuriranje vijesti. Teško, međutim, da ulogu masovnih medija u savremenom društvu
Bojanić: Redakcije kao kokošinjci
Bojanić
Izuzetnu pažnju prisutnih izazvalo je izlaganje bivšeg urednika Pobjede i sadašnjeg “Komune” Minje Bojanića, koji je kazao da je kriza štampe samo paravan. “Kriza štampe, o kojoj se gotovo horski kokodače, samo je proziran paravan za neuke, nedarovite i pravljenju novina nedorasle, negoli je globalni problem. Danas me mnoge redakcije prije podsjećaju na kaveze sa kokama nosiljama, te po atmosferi, čak na grobljanske kapele, nego li na nasušna žarišta u kojima se rađaju dobre novine”, ustvrdio je Bojanić. On je objasnio kako su naslovnice naših dnevnih listova nalik jedna drugoj kao jaje jajetu, i “tek po intonaciji “udarnih” naslova, otprve je izvjesno ko za koju opciju ili interesnu sferu tako zdušno druka, nerijetko i uz neskriven huškački govor mržnje, ne prezajući i od zadiranja u najtananiju intimu pojedinca osuđenog na često krvoločan medijski odstrijel”. “Uz copy/paste, dominira i nazdravičarsko kvazinovinarstvo, najčešće satkano “otimanjem” izjava od brbljivih i nerijetko samoživih političkih likova. Doda li se tome i “piljarizacija” medijskog prostora, gdje je uskoro očekivati da i najmanja zemljoradnička zadruga uposli svog čovjeka za kontakte s javnošću, čije “umivene” priloge sve više konzumira inače ulijenjena štampa, slike postaje još neveselija. Posebno poglavlje je i navodno istraživačko novinarstvo, koje po pravilu počiva na skrojenim transkriptima paraobaviještenog podzemlja”, bio je oštar Bojanić.
autora i čitaoca”, ističe Domazet. Tabloidi, po njenim riječima, prisnim obraćanjem brišu distancu, pa je “laž koju širi najveći broj medija deformisala društvo koje živi u dubokoj zabludi”. “Obrazovni nivo članova redakcija tabloida je, najčešće, niži nego u tzv. ozbiljnoj štampi, što se odražava na izbor tema i način njihove obrade. Stavovi autora, teror nad javnošću, neargumentovana kritika, zamjenjuju i pokušaje istraživačkog novinarstva”, objašnjava Domazet. Međutim, na skupu je bilo poruka da štampi prijeti opasnost ne samo od uticaja tabloida, već i od interneta.
“U informacionom obilju takozvanog “trećeg talasa”, u kojem dolazi do ubrzanih promjena u društvu, štampa nije u stanju da odgovori ovom profesionalnom izazovu. Internet svojim korisnicima omogućava multimedijalnost svih sadržaja, pa se tako novine neće samo čitati, već i slušati/gledati”, kažu Milenković i Stamenković. Po njima, sve upućuje na to da će se štampa preseliti u potpunosti na Internet, te da će zbog ma-
● MIJENJATI MENTALNI SKLOP NOVINARA Da će u budućnosti biti potrebna promjena mentalnog sklopa novinara, ali i okretanje analitičkom novinarstvu, koje bi trebalo da vrati vjerodostojnost štampanim medijima, smatraju dr Tatjana Milivojević i dr Nada Torlak sa Megatrend univerziteta u Beogradu. “Ukoliko se internet bude posmatrao kao zdrava konkurencija, a ne kao opasnost, štampani mediji, doduše u nekom pomalo izmijenjenom ruhu, mogli bi da nadžive sve izazove novih tehnologija. Da bi štampani mediji, ne samo opstali, već i dalje unapređivali svoje nezamenljive funkcije, biće potrebno uvesti i kontinuirano medijsko obrazovanje, kojim će se podizati kritička svijest o načinima na koji se formiraju i distribuiraju različiti sadržaji u različitim medijima”, poručile su Torlak i Milivojević.
log tiraža ostati samo ekskluzivna, skupa izdanja štampanih novina koje će izlaziti jednom nedjeljno, umjesto svakodnevno, ili jednom u dva mjeseca umjesto mjesečno. “S obzirom na skoro neograničene mogućnosti interneta, neminovna je pojava novih medija koji će uzeti u obzir sve želje i navike internet posjetilaca, pa će se zbog velike popularnosti društvenih mreža ta komponenta dodati novoj medijskoj lokaciji. Već sada se svakog trenutka na Fejsbuk stranicama internet korisnika pojavljuju sadržaji onlajn izdanja novina koje su prethodno lajkovane. Internet generacija najrađe mreži pristupa sa mobilnih uređaja, jer se veza može ostvariti sada i odmah radi dobijanja potrebnih informacija i ostavljanja komentara. Pošto su najuticajniji svjetski mediji već zauzeli svoja mjesta u globalnom informisanju, ukoliko želi da opstane na internetu štampa će morati da privuče svoju publiku informacijama sa lokalnog područja, uz analitičke i istraživačke priloge koji će ih izdvojiti iz mase informacija koje se svake sekunde plasiraju na Mreži”, predviđaju njih dvije. Odnos štampe i interneta bio je jedna od ključnih tema ovoga dvodnevnog skupa i većeg broja pristiglih radova.
● ŠTAMPA ĆE SE PRESELITI NA INTERNET Vesna Milenković i mr Slađana Stamenković dotakli su se položaja štampe i novih medija u informatičkom društvu, objašnjavajući suštinu novonastale medijske situacije – u XXI vijeku brzina je postala odlučujuća za uspješnost i kvalitet rada.
Društvo 11
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
Programski odbor Međunarodnog naučnog skupa “VI Crnogorski medijski dijalozi” donio je odluku da godišnja plaketa Medijskih dijaloga za doprinos kulture dijaloga, razvoju medija i promovisanju časopisa pripadne jednom od najvećih medijskih teoretičara današnjice, Robertu W. McChesneyu, koji se video porukom obratio učesnicima skupa
Opasnost od moćnika - pristrasno pisanje Gost iz Skoplja Janko Nikolovski, publicista i medijski teoretičar, u žižu interesovanja stavio je odnos vlasnika prema želji novinara za nezavisnošću. “Veoma važan elemenat krize štampe i krize medija uopšte, jeste uticaj vlasnika, odnosno izdavačka nezavisnost, a to čini bazu slobode štampe, za koju mislimo da je normativno uređena u međunarodnim i u dokumentima nacionalnih legislativa. To je tačno, ali moć štampe teško može odoljeti opsadi još moćnijih biznis i političkih interesa. Kao rezultat toga dobijamo veliku količinu poželjnog, često neobjektovnog pisanja, a to publika uvijek prepozna i najčešće, ne cijeni. Ali, kao i svaka moneta i ova ima dvije strane - ona druga jeste ekstremno, čak i sa govorom mržnje, pristrasno mišljenje, koje se suprotstavlja onom poželjnom”, kazao je Nikolovski.
● ČOVJEK IMA POTREBU ZA PAPIROM Za razliku od drugih diskutanata ovog naučnog slupa, mr Aleksandra Bokan i dr Vesna Baltezarević, sa beogradskog Fakulteta za kulturu i medije su bile mišljenja da, bez obzira na nepobitnu ekspanziju interneta i novih tehnologija, i dalje postoji potreba čovjeka za papirom, knjigama i štampom. “Ako bi čovjek bio zarobljen na pustom ostrvu, neka elektronska sprava ne bi mu bila od koristi, no knjigu ili novine bi mogao da lista u samotnim trenucima. Vjerovanje je da štampa neće izumrijeti, samo će nastaviti da se prilagođava novim trendovima u cilju opstanka. Uostalom, ko zna šta nas čeka poslije interneta. Novinama na kioscima nije lako otkada moćni internet portali maksimalno aktuelno pokrivaju sve bitne i nebitne događaje. Ali, nije lako ni drugim medijima, kao što su radio i televizija. Nijedna ozbiljna kuća ne može da se zamisli bez svoje ponude za internet”, navode Bokan i Baltazarević, zaokružujući priču jednom od novijih polušaljivih definicija novina u Njemačkoj: “U novinama možete da pročitate ono što je juče pisalo na internetu”.
Za do sada najbrojniji skup ovog tipa pristiglo je 117 prijava za referate, a Programski odbor je za izlaganje odabrao 66 radova od ukupno 90 autora iz dvanaest zemalja
Nikolovski
12 Hronika
ponedjeljak, 27.5.2013.
HERCEG NOVI
Gorjela jahta, posada ostala nepovrijeđena Na sredini Topljanskog zaliva u blizini Herceg Novog u nedjelju ujutru došlo je do eksplozije jahte “Sirena”, koja je, sa tri strana državljna, plovila pod zastavom Sjedinjenih Američkih Država. Dva poljska i jedan njemački državljanin, uspjeli su da se u trenutku eksplozije ukrcaju u gumeni čamac za spasavanje i nepovrijeđeni stignu do obale. Po nezvaničnim informacijama, na jahti dugoj dvadesetak metara nalazilo se četri tone nafte koja je ukrcana u Tivtu. Putnici su imali namjeru da plove do Hrvatske, ali su se zbog nevremena sklonili u zaliv. Prema izjavama koje su dali u policiji, osjetili su neprijatan miris na jahti koji je dolazio iz pravca frižidera, a nekoliko trenutaka nakon
toga, došlo je do eksplozije. Putnici su ipak imali dovoljno vremena da se ukrcaju u gumeni čamac za spasavanje i stignu do kluba „Pipls“ u Herceg Novom, gdje ime je ukazana pomoć ali i konstatovano da nijesu povrijeđeni. Prema riječima komandira vatrogasne jedinice, Damjana Lončara, ekipa vatrogasne jedinice u Njivicama odmah po saznanju za požar poslata je na lice mjesta. Odmah za njom, kao dopunska pomoć pristigloj jedinici, poslata je i druga ekipa vatrogasne službe kako bi po nevremenu izazvanom jakom kišom, pokušavali da ugase vatru. Jahta se, nošena jakim vjetrom koji je pratio pljusak kiše, približila samoj obali
tako da su vatrogasci uspjeli da je vežu u blizini nekadašnjeg Kikindskog odmarališta na hercegnovskoj rivi. Načelnik Službe zaštite Herceg Novi Branko Mitrović kazao je juče tokom dana da nafta i plastika gore i da vatrogasci upotrebljavaju vodu i pjenu za gašenje požara. Reporteru Dnevnih novina juče nije dozvoljen pristup jahti, zbog mogućnosti eksplozije. Crni gusti dim iznad Herceg Novog do kasnih popodnevnih časova osjećao se iznad Herceg Novog, a vatrogasci su dežurali u Njivicama tokom cijelog jučerašnjeg dana. Stručnjaci iz oblasti pomorstva i ekologije kazali su da je riječ o opasnom ekološkom incidentu. S.M.
Dim od eksplozije juče se tokom cijelog dana širio nad Herceg Novim
TRAGIČNO
Troje Novosađana poginulo u udesu U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se oko 19 časova dogodila na izlazu iz tunela Ivica na putnom pravcu Žabljak-Šavnik, tri osobe iz Novog Sada su poginule, dok je teške povrede zadobio Nikšićanin Milinko Ćosović (31) koji je sinoć iz pljevaljske Opšte bolnice trebalo da bude prebačen u podgorički Urgentni centar. U udesu je teže povrijeđena i Biljana Jovović (51) iz Novog Sada, koja je bila u automobilu sa nastradalima, dok je njen suprug Zoran (54), lakše povrijeđen. Prema nezvaničnim informacijama, riječ je o čeonom sudaru “fiata” novosadskih registarskih oznaka (NS 018DM) sa “pasat”-om nikšićkih tabli (NK AF685) na klizavom putu Žabljak-Šavnik koji je juče osvanuo u snijegu. Prema nezvaničnim informacijama, u “fiatu” je bilo petoro odraslih srpskih državljana, od kojih je troje poginulo na licu mjesta dok je bračni par Jovović, takođe iz No-
vog Sada, primljen u pljevaljsku Opštu bolnicu. Vozač “pasata” Milinko Ćosović iz Nikšića, koji je kritične prilike sam bio u automobilu, teže je povrijeđen i odmah je prevezen u pljevaljsku Opštu bolnicu. Direktor bolnice Zoran Tabaš kazao je za DN da je Ćosović primljen u nesvjesnom stanju, te da je kod njega skenerom utvrđeno manje krvarenje u unutrašnjosti glave kao i prelom desne noge. On je sinoć, prema nezvaničnim saznanjima, helikopterom trebalo da bude prebačen u Urgentni centar u Podgorici. Do zaključenja lista nije bilo moguće dobiti informaciju o njegovom stanju po prijemu u Klinički centar Crne Gore. Novosađanka Biljana Jovović je u Opštu bolnicu u Pljevljima primljena sa jakim bolovima u donjem dijelu trbuha. Njen suprug Zoran primljen je u bolnicu u svjesnom stanju sa lakšim tjelesnim povredama. J.L.-M.T.
Prijem povrijeđenih u pljevaljsku bolnicu
BERANE
Stečajni upravnik stečajnog dužnika D.O.O. „ELMAG“- u stečaju iz Podgorice , St. Br. 297/12,saglasno cl.134 Zakona o stečaju (Sl . list CG br. 1/11 od 11.01.2011.godine) oglasava ČETVRTO JAVNO NADMETANJE ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA Predmet prodaje je nepokretna imovina stečajnog dužnika koju čini: 1.Poslovni prostor ukupne površine 370 m2 , upisane u listu nepokretnosti br. 631,KO Podgorica II podruma 94m2 i prizemlja 276 m2. Poslovni prostor se nalazi na Trgu Ivana Milutinovica u zgradi „Beko“.Početna cijena 1.400.000,00e 2.Stambeni prostor u polugotovom stanju, površine 65 m2, upisan u listu nepokretnosti br. 2443, KO Nikšić, u ilici Nikca od Rovina br. 9. Početna cijena 14.000,00e. Prodaja nepokretnosti vršiće se dostavom zatvorenih pisanih ponuda Privrednom sudu u Podgorici, ul. IV Proleterske br.2. Na zatvorenoj koverti treba da stoji naznaka: St br. 297/12 PONUDA ZA KUPOVINU NEPOKRETNOSTI „ELMAG- u stečaju „ iz Podgorice – NE OTVARAJ Ponude se dostavljaju najkasnije do 20.06.2013.god. do 12:00 časova u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija br.30. Pravo na dostavu Ponude imaju sva pravna i fizička lica iz zemlje i inostranstva koja uplate depozit na stečajni racun prodavca : 510-68778-25 u iznosu od 5% od početne cijene nepokretnosti ponuđene na prodaju. Status kupca za predmetnu nepokretnost stiče ponuđač koji ponudi najbolju cijenu. Izabrani kupac je dužan zaključiti kupoprodajni ugovor i uplatiti kupoprodajnu cijenu u roku od 8 ( osam) dana od dana otvaranja prispjelih ponuda.Ukoliko ne izvrši uplatu u ovom roku, kupac gubi pravo na povraćaj depozita, a prodavac ima pravo da zaključi kupoprodajni ugovor sa sljedećim ponuđačem- kupcem čija je ponuda odmah iza najveće i veća od početne cijene. Nepokretnosti se prodaju u viđenom srtanju bez prava na reklamaciju. Troškove zaključenja ugovora i prenosa prava svojine plaća kupac. Učesnicima javnog nadmetanja koji nijesu stakli status kupca depozit se vraća u roku od zaključenja ugovora i prenosa svojine plaća kupac. Učesnicima javnog nadmetanja koji nijesu stekli status kupca depozit se vraća u roku od 3 (tri) dana. Uslov za javno nadmetanje smatra se ispunjenim ako se na oglas javi bar jedan kupac. Sve informacije mogu se dobiti na telefon: +38269013650
Rekonstrukcija nakon pet godina Nakon više od pet godina od okršaja nedavno suspendovanih policijskih službenika sa Berancima Neđeljkom Pekovićem, Zaltiborom Vrhovcem i sada pokojnim Zoranom Vasovićem, izvršena je rekonstrukcija događaja uz prisustvo Višeg državnog tužioca u Bijelom Polju Rasima Jašarevića. Po završenom uviđaju, u jedan sat iza ponoći, optuženi policajci Svetislav Barjaktarević, Gligorije Šćekić, Milan Boričić, Željko Došljak, Vlajko Babović, Miroslav Raković i Danko Jelić, dali su izjave u tužilaštvu. Optužnica protiv njih podignuta je još prije dvije godine, zbog sumnje da su 2007. godine sasuli kišu metaka prema Zoranu Vasoviću, Neđeljku Pekoviću i Zlatiboru Vrhovcu koji su se nalazili u džipu. Neposredno nakon događaja, nadležne institucije tvrdile su da su policijski službenici postupali u skladu sa zakonom. Bivši direktori policije Veselin Veljović i Božidar Vuksanović, kao i Konjevićev prethodnik
Ivan Brajović nisu suspendovali, niti pozivali na odgovornost Babovića i njegove kolege. Tek prije mjesec, Konjević je odlučio da ih suspenduje, a takvu odluku obrazložio je postupanjem u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima. Obračun u Beranama imao je ranije drugačiji epilog kada su se na optuženičkoj klupi našli Vasović zbog pokušaja ubistva i nedozvoljenog držanja oružja, Peković za nedozvoljeno držanje oružja i Vrhovac za sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje. Prema toj optužnici, Vasović je pokušao da ubije policajce Barjaktarevića, Šćekića i Boričića dok su obavljali službenu dužnost. Viši sud u Bijelom Polju oslobodio ih je od optužbe a takvu presudu potvrdio je i Apelacioni sud. Nakon takve pravosnažne presude, uslijedila je optužnica protiv policijskih službenika a sudski postupak pred Višim sudom u Bijelom Polju još je u toku. M.T.-S.K.
Otkaz i bez prethodnog suspendovanja Na destine policijskih službenika protiv kojih se vodi krivični postupak, uspjeli su da izbjegnu suspenziju koju nalaže ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. Ovo iz razloga što je istekao zakonski rok u kojem se, od dana pokretanja krivičnog odnosno disciplinskog postupka, može naložiti suspenzija. Takav je slučaj sa, policijskim služ-
benicima optuženim za prebijanja sada pokojnog Aleksandra Pejanovića kojima se sudi u Osnovnom sudu u Podgorici. Ipak, po pravosnažnosti ovih presuda, svim policajcima koji budu pravosnažno oglašeni krivima, prestaće funkcija policijskog službenika, najavio je nedavno ministar unutrašnjih poslova.
Hronika 13
ponedjeljak, 27.5.2013.
Piperović kandidat za Vrhovnog tužioca KONKURS
Na konkurs se, prema nezvaničnom saznanju DN, prijavila i doskorašnja vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić Svetlana Kumburović
R
ok za prijave na javni konkurs za Vrhovnog državnog tužioca istekao je juče, ali će se sa zvaničnim zatvaranjem liste kandidata sačekati do sjutra zbog pristizanja eventualnih prijava koje su u roku, poslate poštom, kazao je za DN Veselin Vučković, predsjednik Tužilačkog savjeta koji obavlja funkciju vršioca dužnosti VDT-a. Iako javnost očekuje njegovu kandidaturu, Vučković juče nije želio da oda da li je podnio kandidaturu. Prema nezvaničnim saznanjima, prijavljeni kandidati su nekadašnji zamjenik VDT-a, sada advokat, Zoran Piperović i doskorašnja vrhovna državna tužiteljka Ranka Čarapić.
Radno mjesto Vrhovnog državnog tužioca ostalo je upražnjeno 30. aprila kada je Skupština konstatovala prestanak funkcije Ranki Čarapić. Iako je tada javno kazala da će razmisliti o kandidaturi za obnovu mandata, te da to zavisi od ustavnih promjena koje se tiču načina izbora VDT-a, prema nezvaničnim saznanjima DN, Čarapić je ipak odlučila da podnese kandidaturu. Jedan od razloga zbog kojih možda i neće dobiti drugu šansu, prema saznanju DN, mogao bi biti taj što Čarapić ne uživa podršku vladajuće koalicije, naročito premijera Mila Đukanovića. Podršku joj, prema saznanju DN, neće pružiti ni predsjednik parlamenta Ranko Krivo-
kapić. U svakom slučaju, Čarapić je istekom petogodišnjeg mandata na funkciji Vrhovnog državnog tužioca, ispunila uslov za penzionisanje. Od isteka petogodišnjeg mandata Ranke Čarapić, funkciju VDT-a, u svojstvu vršioca dužnosti, pokriva zamjenik VDT-a Veselin Vučković. Vučković je ujedno i predsjednik Tužilačkog savjeta kome su se prethodnih 15 dana predavale kandidature za Vrhovnog državnog tužioca. Iako se spekuliše da je Vučković već podnio svoju kandidaturu Savjetu na čijem je čelu, neki od upućenih sagovornika DN vjeruju da Vučković nije zainteresovan za preuzimanje funkcije Vrhovnog državnog tužioca.
On za Dnevne novine nije želio da komentariše ovo pitanje. “Rok za prijavu na konkurs jeste završen, ali je Tužilački savjet u obavezi da sačeka još koji dan do sazivanja sjednice Tužilačkog savjeta i objavljivanja konačnog broja kandidata. Ovo iz razloga što se može dogoditi da je neko kandidaturu umjesto direktno da je dostavi Tužilačkom savjetu, to učinio posredno, poštanskim putem”, kazao je Vučković. Najavljujući da će mediji biti blagovremeno obaviješteni o tome ko je konkurisao na oglas za VDT-a, ali da se prethodno mora sazvati sjednica Tužilačkog savjeta na kojoj će se konstatovati predate kandidature. Zoran Piperović, poznati podgorički advokat koji je ranije bio zamjenik Vrhovnog državnog tužioca, potvrdio je Dnevnim novinama da je i on jedan od kandidata za ovu funkciju. “Podnio sam kandidaturu i, čisto zanatski, čekam da vidim ko se prijavio. Očekujem dobrog protivkandidata koji je dovoljno obrazovan i stručan za takav poziv. Znam da nijesam favorit, a možda čak i odustanem od kandidature ako se ispostavi da su kandidaturu podnijeli ne-
Zoran Piperović
ki koji nijesu dovoljno stručni za takav poziv”, kazao je Piperović za DN. Za Vrhovnog državnog tužioca može biti imenovana samo osoba koja je državljanin Crne Gore, sa položenim pravosudnim ispitom i najmanje 15 godina radnog iskustva u struci. Po prijemu kandidatura, zaključno sa sjutrašnjim danom, Tužilački savjet će od ranijih poslodavaca pribavlja mišljenje o stručnim i radnim kvalitetima za sve kandidate. Svi zainteresovani za ovu funk-
ciju, sa predstavnicima Tužilačkog savjeta potom prolaze kroz fazu razgovora, ali i pisanog testiranja. Tužilački savjet potom, na zatvorenoj sjednici, utvrđuje predlog za imenovanje Vrhovnog državnog tužioca, o tome obavještava ministra pravde, a zatim prijedlog za imenovanjem upućuje Skupštini. Na dan imenovanja, Vrhovni državni tužilac dužan je da pred Skupštinom podnese zakletvu da “će tužilačku funkciju vršiti po Ustavu i zakonu”.
14 Crna Gora
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
REAGOVANJE
Darko Brajušković pravda sopstveno rasulo i neuspjehe AUTO PIJACA
Mercedesa ima za 700 eura i 35.000 eura
PODGORICA - Loši vremenski uslovi juče uticali su da izbor automobila na auto-pijaci bude mali. Pijaca je bila pusta, svega dvadesetak automobila, tako da kupci nijesi imali mnogo da biraju. I oni koji su došli da posjete auto pijacu kao i svake nedjelje samo su razgledali, jer se iz “nedjelje u nedjelju” na auto-pijaci ne proda skoro ni jedan automobil. Prodavci tvrde da građani nemaju para, i ko se zainteresuje za auto hoće da spušti cijenu koja se prodavcu ne isplati. Na jučešnjoj auto-pijaci najjeftiniji auto bio je mercedes 123, 2.4 benzinac,
proizveden 1981. godine, a njegova cijena se kretala oko 700 eura. Kao i svake nedjelje pored jeftinih automobila, bilo je i skupocjenih, ovaj put u pitanju je mercedes S 320 cdi, 2007. godište, a koštao je 35.000 eura. Pored mercedesa, u ponudi je bio i golf kros koji je u velikoj mjeri privlačio poglede posjetioca, proizveden 2007. godine, 1.4 benzinac, i njegova cijena je 5. 900 eura. U ponudi je bila i ford fiesta koja je ujedno bila i najmlađe auto na jučerašnjoj pijaci, 1.4 benzinac iz 2009. godine, a cijena forda je 5.900 eura. M.O.
KOLAŠIN – Predsjednica Opštinskog odbora SDP-a Željka Vuksanović navela je u saopštenju, povodom izjave predsjednika kolašinske opštine Darka Brajuškovića za DN, da Brajušković, po ko zna koji put, rasulom u kojem je “zatekao” Opštinu, pokušava da opravda svoj neuspjeh. “Godine 2006. sklopljena je koalicija DPS i SNP - Grupa građana. U okviru ove grupacije, koja sa Brajuškovićem, osim vlasti i zasluga za “rasulo” dijeli i sklonost amneziji, bilo je mnoštvo transfera. Na njih nećemo podsjećati jer bi to odvuklo pažnju sa suštine ovog reagovanja. Zaduženost opštine tada se mjerila stotinama hiljada eura, a zaposlenih u opštini je bilo manje od stotinu”, kazala je Vuksanović. Ona je podsjetila i da je 2011. godine, kada je Brajušković stupio na dužnost predsjednika opštine Kolašin, zaduženost premašila cifru od 10 miliona eura dok je broj zaposlenih u lokalnoj administraciji bio preko dvije stotine. Od 2006. do tada, kako je navela Vuksanović, Brajušković je bio odbornik u Skupštinu i glasao je apsolutno sve odluke koje su dovele do rasula kojim se danas pravda.
Željka Vuksanović, predsjednica OO SDP
“Prilikom sklapanja koalicije 2006. i sve vrijeme nakon toga, do izbora za predsjednika opštine, Darko Brajušković je bio i predsjednik DPS-a koja je i tada i danas bila partija sa najviše odbornika u lokalnoj vlasti, pa time i najviše mogla spriječiti ili doprinijeti “rasulu”. Da ne bude zablude Darko Brajušković iz 2006. godine, Darko Brajušković iz 2011. i Darko Brajušković iz 2013. godine ista je osoba”, naglasila je Vuksanović.
“Rasulo” koje je kao odbornik i predsjednik najjače partije napravio, Brajušković kao predsjednik opštine sada, kako je ona kazala, koristi kao opravdanje za duboku krizu u kojoj se opština Kolašin nalazi kao i za svoj neuspjeh u prevazilaženju iste. Sad uspjehom predstavlja smanjenje broja zaposlenih za 78 radnika i vraćenim “velikim brojem dugova”. “Odgovorno nema što”, zaključila je na kraju reagovanja Vuksanović. Z.B.
CTU
Članstvo u ECTAA pomaže integracijama BUDVA - Crnogorsko turističko udruženje će 30. maja i zvanično postati član Evropskog udruženja nacionalnih putničkih agencija i turoperatora. Nakon zvaničnog poziva koji je sredinom decembra prošle godine uputio generalni sekretar ECTAA-a Mišel de Blust, CTU će na godišnjoj skupštini ove evropske asocijacije, koja će se održati 30. i 31. maja u portuglaskom gradu Porto, postati njegova 32. članica, saopšteno je iz CTU. “Uvažavajući činjenicu da je država Crna Gora kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, koja se prirpema za priključenje EU, vjerujemo da ECTAA može
odigrati važnu ulogu u ubrzanju tog procesa u oblasti turističkog prometa u daljim fazama procesa priduživanja evropskoj porodici naroda”, navodi se u pozivnom pismu koje je na predlog predsjednika ECTAAa Borisa Žgombe u decembru uputio generalni sekretar ECTAA-a. ECTAA je udruženje čije je sjedište u Briselu a koje objedinjuje udruženja putničkih agencija i turoperatora iz trideset jedne evropske države. Kroz članstvo u ECTAA-i širom Evrope je obuhvaćeno je 77 hiljada putničkih agencija, čiji se promet procjenjuje na oko 300 milijardi eura. N.L.
MUZIČKA ŠKOLA
Donacije za inventar BIJELO POLJE - Savjet roditelja JU “Škole za muzičko obrazovanje” proteklog vikenda je u Centru za kulturu organizovao donatorsko veče radi prikupljanja sredstava za nabavku školskog inventara. Prihod od prodatih ulaznica pomoći će ovoj ustanovi u nastavku njenog daljeg rada i pospješivanju uslova za odvijanje savremene muzičke pedagogije u Bijelom Polju. “Škola trenutno broji 200 učenika, a đaci se obrazuju u 5 instrumentalnih odsjeka za klavir, harmoniku, gitaru, flautu i violinu. Brojnim uspjesima, organizacijom i učešćem na mno-
gim manifestacijama, Muzička škola je odavno prešla granice ne samo ove sredine već i države. Osvajajući brojne nagrade na državnim i regionalnim takmičenjima đaci su potvrdili očigledan muzički talenat”, kazala je direktorica Jasmila Hot. Direktorica je navela da je na ovogodišnjem državnom takmičenju škola osvojila 9 nagrada, i to jednu zlatnu, po četiri srebrne i bronzane. Na međunarodnom takmičenju mladih flautista u Požarevcu osvojene su dvije treće nagrade, dok je u Bečeju osvojeno prvo i drugo mjesto. B.Č.
GRAĐANSKI BIRO
Građanima lakše rješavaju zahtjeve
Sistem će unaprijediti rad lokalne samouprave; Budva
BUDVA – Do kraja godine, Opština Budva otvoriće građanski biro, odnosno elektronsku pisarnicu sa web korisničkim portalom i SMS obavještenjima za podnosioce zahtjeva, koji će biti urađen po uzoru na opštine Bar i Tivat. Sekretar Sekretarijata za lokalnu samoupravu Tanja Kažanegra navodi da će strategija razvoja i jačanja administrativnog kapaciteta posebno doći do izražaja otvaranjem građanskog biroa, čime će se pojednostaviti rješavanje zahtjeva građana. “Njihovo će biti samo da podnesu zahtjev s pratećom dokumentacijom i da dođu da preuzmu rješenje. Smanjiće se broj koraka za stranke, a povećati za nadležne službe. Stranka će po podnošenju zahtjeva na pisarnici biti pošteđena obilaska kancelarija i šetnje i čekanja u hodnicima, a preko veb korisničkog portala moći će da u svakom trenutku ima uvid u kojoj je fazi njen predmet”, pojašanjava Kažanegra. Putem istog sistema sekretari, kao starješine organa uprave, moći će da prate rad svojih službenika te da vide da li je procedura prekoračila pro-
pisane rokove. “To je izuzetno značajan sistem koji omogućava kontrolu i unapređenje rada lokalne uprave, što će za rezultat, između ostalog, imati i kraće vrijeme za rješavanje predmeta i skraćivanje rokova u upravnim procedurama. Manje čekanje za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova i građevinskih dozvola bitno će doprinijeti da budemo znatno konkurentniji i ostvarimo drugi cilj, a to je unapređenje biznis ambijenta. Uvođenje Građanskog biroa značiće i smanjenje opterećenja na
nekim radnim mjestima, a smanjiće i moguću korupciju i povećati povjerenje između Opštine i pravnih i fizičkih lica”, kaže ona. Tenderska procedura za građanski biro koja je započeta krajem 2012. godine, okončana je nedavno. Svi tenderi, navodi Kažanegra, su prošli, neki su ugovori potpisani, a neki će biti potpisani uskoro. Radovi će početi u avgustu i biće završeni do kraja godine. Vrijednost svih radova za potrebe budućeg građanskog biroa iznosi 772.271 euro ili 61.728 eura manje od planiranog iznosa. N.L.
PRIZNANJE
Splendid u društvu najboljih BUDVA - Bečićki hotel “Splendid Conference & Spa Resort” drugi put uzastopno dobio je priznanje “Za izvanrednost” renomiranog web sajta Trip Advisor.com. Isto priznanje hotel Splendid dobio je u septembru prošle godine. U prethodnom periodu gosti iz cijelog svijeta su putem ovog sajta, hotel “Splendid” ocijenili najvišim ocjenama za izgled, kvalitet sadržaja, usluge, gastro ponude. Do kraja mjeseca plaketa za izvanrednost “TripAdvisora” biće i zvanično uručena upravi hotela. Ova prestižna nagrada, saopšteno je iz Monteegro stars hotel group, koja “Splendid” svrstava u 10 odsto svih najuspješnijih preduzeća u
svijetu na sajtu “TripAdvisora”, dodjeljuje se preduzećima koja konstantno dobijaju visoke ocjene putnika članova sajta. “Raduje činjenica da priznanje koje zapravo dodjeljuju gosti koji su bili u hotelu ne samo iz Evrope nego i sa drugih kontinenata, za manje od godinu, ponovo stiže na adresu hotela Splendid, što je dodatni motiv da nastavimo da unaprjeđujemo kvalitet usluge i servisa, na čemu ovaj tim već godinama predano radi. Prizanje utoliko više prija jer je ovo godina jubileja kompanije Montenegro stars u sklopu koje hotel Splendid posluje, odnosno 10 godina od osnivanja”, kaže suvlasnik hotela Splendid Conference & Spa resort Žarko
Radulović. Imponuje, kako dodaje Radulović, i činjenica da je “Splendid” u društvu najvećih svjetskih hotelskih lanaca poput Interkontinentala, Hajata,Holiday Inn-a i stoga ćemo se truditi da i dalje idemo u korak sa najjačim svjetskim brendovima i pokažemo da Crna Gora može da bude u društvu najuspješnijih. TripAdvisor je najpopularniji hotelski sajt, na kome se nalazi preko 75 miliona profesionalnih i amaterskih komentara i blogova o hotelima širom svijeta i 32 miliona članova. Više od 56 miliona putnika, svojim posjetama svakog mjeseca, čini ovaj sajt najvećim svjetskim portalom za Putovanja. N.L.
Crna Gora 15
Foto: Darko Jovanović
ponedjeljak, 27.5.2013.
Nekadašnji hotel Bjelasica je bio najmoderniji hotel u Crnoj Gori; Hotel Bianca
PREMINULI
Desanka-Desa Ljubova Šćepanović
Femija VladislavaMuša Jovanović
rođena Leković. Sahrana je obavljena 26. maja u Kolašinu na gradskom groblju u 15 časova. Kuća žalosti Podgorica, Ulica Đoka Miraševića 53.
rođena Krkeljić, 25. maja 2013. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 27. maja u 15 časova u Lutovu. Kuća žalosti Martinićka 13. Mira Vojislava Franićević rođena Leposavić, 25. maja 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 27. maja u 11 časova na mjesnom groblju u Petrovcu.
Novica Radomanov Čurović kolašinska privreda
Ponosu turizma nepoznat vlasnik Zorica Bulatović
A
dvokat i nekadašnji opštinski sekretar Zoran Rakočević u današnjem feljtonu o kolašinskoj privredi akcenat stavlja na poslijeratni turizam u gradu na Tari. Sa izgradnjom hotela Bjelasice 1948. godine nastavljena je tradicija kolašinske turističke djelatnosti koja je organizovana po uzoru na Švajcarsku. Ovaj hotel bio je najmoderniji i najsavremeniji turistički objekat u sjevernoj Crnoj Gori a po nekoma i u cijeloj republici, koji je rangiran u visokoj B kategoriji.
KOLAŠIN – Kako je objasnio Rakočević hotel Bjelasica izgradilo je kolašinsko preduzeće “Građevinar”, ali su glavni projektanti, majstori i neimari različitih profila bili Njemci koji su bili u zarobljeništvu. Stoga je hotel, kako je napomenuo Rakočević, bio sličan ako ne i kopija najmodernijih zimskih centara u Njemačkoj. “Prvi direktor hotela bio je Mirko Bošković. Radnici u njemu bili su sve sami Kolašinci koje nije bilo teško osposobiti i edukovati. Otvaranjem ovog hotela Kolašin je postao vodeći turistički centar u Crnoj Gori. Ispred hotela odnosno na samo par metara u parku napravljen je i otvoreni ljetnji bazen, sa velikim dimenzijama, čistom vodom, svlačionicama, skakaonicama, a do njega je bio i bazen za djecu od tri do deset godina”, kazao je Rakočević. On je objasnio da je hotel imao i svoju farmu muznih krava. U zimskom i proljećnom periodu ta farma je bila na Lugu pokraj rijeke Tare, ljeti na Sinjajevini, dok je u jesenjem periodu farma bila u Lipovu – Brezovica, pa su gosti u svakoj prilici uživali u kvalitetnim i svježim mliječnim proizvodima. Direktor hotela Bošković, po riječima Rakočevića, kreće sa razvijanjem i zimskog turizma, na taj na-
čin što je od krojačke zadruge kupovao specijalne smučarske pantalone od posebne čoje, zatim od obućarske zadruge cipele-gojzerice, a od industrijsko zanatskog preduzeća fabrički proizvedene skije nekoliko godina prije Elana. “Koliko je on bio sposoban da kompletira uslugu hotela govori i podatak kako je jednom prilikom u februaru na šaljiv zahtjev visokog gosta Blaža Jovanovića tadašnjeg predsjednika partije i Vlade Crne Gore koji je poželio zelenu salatu uz jelo, to i odmah učinio, servirajući zelenu salatu svim gostima. Jovanović je veoma bio iznenađen, pa je, nakon što mu je čestitao, rekao da će ga Vlada postaviti za prvog direktora hotela Crna Gora u Titogradu, kad se završi izgradnja što je i učinjeno odmah nakon otvaranja tog hotela”, kazao je Rakočević. Paralelno sa sa hotelom Bjelasica otvara i kultna kafana Planinar, koja, nešto adaptirana, i sada radi u istom poslovnom prostoru, pod istim nazivom i na istom mjestu. Po riječima Rakočevića, to je bila kafana muzike, roštilja, raznovrsnih rakija i piva, u kojoj se veselilo, pilo i plesalo. Kako je on kazao, ko god dođe u Kolašin morao je da svrati i u Planinar, pa je tako nedavno šef istraživačkog novinarstva iz međunarodne asocija-
oš ª bajo pivljaninº
cije sa sjedištem u Bosni, boraveći na kratko u Planinaru u štampi izjavio da mu je to najprijatniji objekat i da je poslije dvadeset godina ovdje popio najbolju šljivovu rakiju i kafu, istog ukusa i kvaliteta kao i ranije. Nakon elementarne nepogode u novembru 1953. godine jaka oluja odvojila je kompletan krov hotela Bjelasice od konstrukcije a snažan vjetar ga je odvukao na sto metara od objekta, gdje je hotel tokom te oluje jako oštećen, a ujedno razvojem primorskog turizma i najavljivanim potapanjem Kolašina utiču na stagnaciju turizma kao i cijele kolašinske privrede narednih skoro dvadeset godina. Krajem sedamdesetih godina kako je Rakočević kazao od poslovnih banaka Crne Gore, menadžment moćne kompanije “Veletrgovina” obezbjeđuje povoljne kredite za adaptaciju hotela kao i pripreme za izgradnju smučarskog centra Jezerine. Međutim, hotel se ne adaptira već se izgrađuje novi, na temeljima postojećeg. Na čelu ski centra Jezerine dolazi Srećko Medenica, dok se za direktora ugostiteljstva imenuje uspješni privrednik i ekonomista koji je i ponikao u Veletrgovini Luka Medenica. “Devedesetih godina, iako ova struktura radi uspješno, dolazi prvo do kadrovskih promjena, pa kasnije i do privatizacije, te se hotel adaptira i preimenuje u hotel Bianca sa četri zvjezdice, za namjene visokog turizma, gdje se takođe i skijalište rekonstruiše, i izgrađuju se nove žičare sa izuzetno kompletnom i kvalitetnom ponudom za domaće i strane turiste. Objektima uspješno rukovode specijalizovane menadžerske ekipe za vlasnike koji za javnost ostaju nepoznati”, kazao je na kraju razgovora Rakočević.
Generacija koja je sinonim za uspjeh NIKŠIĆ - Osnovna škola “Bajo Pivljanin” ispratila je još jednu generaciju učenika. Od osam svršenih osnovaca pet je školovanje završilo sa odličnim uspjehom, dok su Sari Jovanović i Dejanu Deliću uručene diplome Luča. Nagradu za najboljeg učenika škole, koju od prošle godine dodjeljuje udruženje “Durmitorac” najboljim učenicima durmitorskih opština Žabljak, Šavnik i Plužine, dodijeljena je Sari Jovanović. Plaketu, knjige i 200 eura učenici koja je sve razrede završila odličnim uspjehom
uručio je u ime Udruženja Milomir Grbović. Direktor škole Milojica Nenezić kazao je da je ovo jedna od najuspješnijih generacija u posljednje vrijeme. U okviru projekta “Demokratske radionice” učenici škole u Breznima posjetili su i Skupštinu Crne Gore. Cilj radionica, koje se organizuju u saradnji sa Skupštinom Crne Gore, Ministarstvom prosvjete i sporta, ERSTE fondacijom i Foruma MNE, je informisanje djece o osnovama demokratije i parlamentranog sistema. M.R.
25. maja 2013. u 67. godini. Sahrana će se obaviti 27. maja u 14 časova na mjesnom groblju u Tološima.
Luka V. Vukajlović 25. maja 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 27. maja u 14 časova na groblju u Donjim Crkvicama.
Mary-Jelena Bugler 20. maja 2013. Sahrana će se obaviti 27. maja na Novom groblju na Cetinju.
Bosiljka Milovana Vorotović rođena Kovačević, 24. maja 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 25. maja u 16 časova na mjesnom groblju u Glibavcu. Mileva M. Radusinović rođena Šaranović, 24. maja 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 25. maja u 16 časova u Ždrebaoniku. Kuća žalosti Ulica Oktobarske revolucije 103. Dr Miroslav-Miro Milanov Damjanović 24. maja 2013. u 28. godini. Sahrana je obavljena 25. maja 2013. u 15 časova na groblju u Podbišću. Branko Todorov Rakočević 24. maja 2013. u 79. godini. Sahrana je obavljena 25. maja u 14 časova u selu Blatina. Stana Novelje Popović
Jirina K. Kastnerova rođena Janska, 25. maja 2013. u 92. godini. Sahrana je obavljena 26. maja u 14 časova na mjesnom groblju u Straševini.
Velimir-Veljo Ililjin Pečurica 25. maja 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 26. maja u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru. Kuća žalosti Ilino 54.
Vukoman Dimitrijev Adžić 25. maja 2013. u 77. godini. Sahrana je obavljena 26. maja u 15 na gradskom groblju u Plužinama.
Panto-Neđo Vidojev Ćalasan
rođena Jovanović, 24. maja 2013. u 88. godini. Sahrana je obavljena 25. maja u 15 časova na mjesnom groblju Mala Zagreda ± Danilovgrad.
Marija Miloša Bubanja rođena Đalović, 24. maja 2013. u 59. godini. Sahrana je obavljena 25. maja u 15 časova na groblju u Srđevcu. Danica Savova Sošić rođena Vuković, 24. maja 2013. u 75. godini. Sahrana je obavljena 25. maja 2013. godine u 15 časova u selu Rakita. Đurđina-Buba Vujisić 23. maja 2013. u 69. godini. Sahrana je obavljena 24. maja u selu Jabuka kod Kolašina.
24. maja 2013. u 76. godini. Sahrana je obavljena 26. maja u 14 časova u selu Mratinje.
Radojko-Gašo Jakšin Ćetković 24. maja 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 26. maja u 15 časova u selu Gornji Crnci ± Piperi. Kuća žalosti Ulica studentska, lamela 8 ± stan 34.
Đorđije Mitrov Lagator 24. maja 2013. Sahrana je obavljena 26. maja u selu Ugnji u 15 časova. Kuća žalosti Drvarska 25 Konik ± Podgorica.
Nadežda pok. Vladimira Vučetić rođena Vujisić, 24. maja 2013. u 56. godini. Sahrana je obavljena 26. maja u 17 časova na groblju kod Crkve Sv. Nikole u Baošićima.
e-mail: sotiroski@t-com.me
Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi
Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.
16 Globus SPC
Vojni udar rješenje za Srbiju Filaretov nastup je prvo izazvao iznenađenje, a onda smijeh Vladika mileševski Filaret (66) izjavio je na zasijedanju Sabora SPC da bi za Srbiju trenutno najbolje rješenje bio vojni udar. Filaret je do takvog zaključka došao kada je pričao o propasti ćirilice, ali i odnosu države prema kulturi. Tek, njegova izjava je doslovce glasila da je vojni udar rješenje. Doduše, to nije bio kraj vladičinih bisera, pa je govoreći o jednom dijelu vraćene imovine eparhiji kojom on upravlja doslovce rekao:”I ja volim pare”. Ovakav Filaretov nastup je prvo izazvao iznenađenje, a onda smijeh. Episkop braničevski Ignjatije u jednom trenutku je ironično rekao da bi kamere trebalo direktno da prenose zasijedanje Sabora da narod vidi koliko su vladike mudre i pametne. Prema pisanju beogradskih medija niko nije želio da više govori o Filaretovom ispadu, ali se nezvanično po patrijar-
šijskim krugovima pričalo da “vladiki baš nije dobro” ili se “malo podgrijao prije nego je počeo da mudruje”. Na Saboru SPC, bivši vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, koga je Sinod penzionisao zbog bluda, još nije bio na dnevnom redu.
NEVRIJEME
Snijeg u Hrvatskoj Kiša i niske temperature pretvorile su se u noći u gusti snijeg koji je u Hrvatskoj pao na Učkoj, na visini iznad 800 metara, a najviše je palo na biočkom vrhu Sveti Jura gdje su nanosi visoki i po pola metra. Tokom noći snijeg je pao i u Gorskom kotaru gdje su na putevima u nedjelju ujutro vladali pravi zimski uslovi, a na Zavižanu je bilo čak 20 centimetra snijega. Portal Istramet objavio je da je snijeg na Učkoj dostigao visinu od 10 centimetara. Bijelog pokrivača je, ipak, najviše bilo na Biokovu gdje su
nanosi iznosili do pola metra. “Stanje na Biokovu je dramatično. Trenutno smo odsječeni od svijeta jer je visok snijeg blokirao saobraćajnicu koja vodi do vrha. Noćas je velik dio planine zahvatilo pravo nevrijeme”, rekao je hrvatskim medijima dežurni u mjernoj stanici Josip Samac. Samac je rekao da se snijeg jutros mogao vidjeti iz Makarske, pa se nikako ne preporučuje građanima da sa svojima automobilima da kreću u tom pravcu jer na putu ima leda.
FRANCUSKA
Napadnut vojnik i u centru Pariza Francuski vojnik napadnut s leđa i uboden nožem ili skalpelom u vrat Portparol francuske vojske rekao je da je u pariškoj poslovnoj četvrti “La Defense” napadnut vojnik i uboden nožem u vrat, javlja AP. Pukovnik Tjeri Burkhard rekao je da je francuski vojnik povrijeđen, ali nije u životnoj opasnosti. Nije otkrio detalje napada. Napad se dogodio u subotu oko 18 sati ispred trgovine Virgin. Vojnik je zbrinut u najbližoj bolnici. Kako javlja francuski list “Le Parisien”, napadač je u bijekstvu. Poli-
cija ga opisuje kao tipičnog sjevernoafrikanca starog oko 30 godina. Imao je bradu, crnu jaknu i tradicionalnu sjevernoafričku odjeću dželabu - svijetle boje. BBC javlja da vlasti intenzivno tragaju za napadačem koji je, kako kažu svjedoci, bez riječi, sleđa napao vojnika Sederika Kordiera i zabio mu manji nož ili skalpel u vrat. Vojnik je patrolirao s još dvojicom kolega. U saopštenju se navodi da je 23-godišnji vojnik izgubio mnogo krvi, ali da će preživjeti.
Globus 17
ponedjeljak, 27.5.2013.
SRBIJA
Incident na Oplencu Srpski premijer i predsjednik izviždani na sahrani zemnih ostataka porodice Karađorđević
U
mauzoleju porodice Karađorđević na Oplencu juče su uz najviše državne i vojne počasti sahranjeni kralj Petar Drugi Karađorđević, njegova supruga Aleksandra, majka Marija i brat Andrej, koji su umrli u izgnanstvu. Ipak, utisak je da cijeli događaj obilježio protest nekoliko hiljada okupljenih koji su za vrijeme govora srpskog premijera Ivice Dačića konstatno zviždali i uzvikivali “Ua, ua!”, “Izdaja” i “Hoćemo kralja”. Ništa bolje nije prošao ni srpski predsjednik Tomislav Nikolić.
Poslije polaganja posmrtnih ostataka Karađorđevića u kriptu i održanog pomena, na stepeništvu crkve govor je poslije patrijarha Irineja i prijestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića, pokušao da održi i premijer Srbije, ali ga je masa okupljenih građana u tome uporno sprečavala, uzvicima i zvižducima. Iako je Dačić u svom govoru apelovao na nacionalno jedinstvo i pomirenje, zvižduci su ga pratili sve vrijeme. “Ovim je zalijepljen posljednji dio mozaika koji govori o istoriji našeg naroda i države. Prošlost se ne može izmjeniti, ali greške se danas ispravljaju. Zato je važno da srpski narod u budućnosti bude jedinstven, da ne pravi greške. Ideologija je mnogo, a Srbija je jedna”, rekao je Dačić, obraćajući se građanima ispred zadužbine porodice Karađorđević. On je istakao da je i njegovo prisustvo sahrani doprinos nacionalnom pomirenju između onih koji su u prošlosti bili na jednoj ili drugoj strani. Srpski premijer je kazao da je zadatak Vlade Srbi-
je bio da pomogne Karađorđevićima da donesu u Srbiju posmrtne ostatke svojih rođaka, a govor je završio riječima: “Živjela Srbija!” No, zbog stalnog negodovanja okupljenih, očigledno je bilo da je Dačić potresen. Nakon njega, narodu se obratio predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, kog prisutni takođe nisu dočekali s oduševljenjem. Nastavili su da zvižde i negoduju i dovikuju “izdaja, izdaja”, ali je Nikolić na kraju ipak uspio da ih umiri i održi govor. Dačić i Nikolić govorili su poslije prijestolonasljednika Aleksandra Karađorđevića, čiji su govor okupljeni prihvatili s oduševljenjem. Dok im se prijestolonasljednik obraćao, građani su uzvikivali:”Živeo kralj” i “Hoćemo kralja”, pozdravljajući svaku njegovu rečenicu gromoglasnim aplauzom. Sahrani je prisustvovala i delegacija iz Republike Srpske sa Miloradom Dodikom na čelu, kao i predsjedavajući Generalne skupštine UN Vuk Jeremić, režiser Emir Kusturica i akademik Matija Bećković.
ITALIJA
Neofašista opet pobjeđuje? Gradonačelnik Rima Alemani podsjeća birače da je doveo u red gradske finansije i protjerao 61.000 Roma Italijani glasaju na lokalnim izborima, koji predstaljaju test za novu koalicionu vlast na državnom nivou. U centru pažnje je glasanje u Rimu, gdje gradonačelnik Đani Alemano zaostaje u anketama za dva procenta za kandidatom lijevog centra Ignjaciom Marinom. Alemano je bivši neofašista, a na vlasti je od 2008. godine.
On je u kampanji podsjećao građane da je doveo u red gradske finansije, podstakao razvoj turizma i protjerao 61.000 Roma. Izbori se održavaju za još 565 lokalnih administracija, uključujući Ankonu, Brešu, Pizu i Sijenu, prenio je BBC. Očekuje se da će rezultati pokazati da je koalicija stranke Silvija Berluskoni-
ja Narod slobode i Demokratske stranke relativno popularna poslije sklapanja saveza dva mjeseca poslije parlamentarnih izbora. Pokret Pet zvijezda, na čijem je čelu Bepe Grilo, nije podržao novu vladajuću koaliciju. Ovaj pokret osvojio je četvrtinu glasova na parlamentarnim izborima, ali nije ušao u u vlast.
SAD
Istrčana bostonska milja Nekoliko hiljada trkača dovršili su juče posljednju milju maratona u Bostonu, pet nedjelja nakon prekida takmičenja uslijed eksplozije dvije bombe. Jučerašnji događaj održan je pod sloganom “Stići ćemo do cilja”. Na trci su bile istaknute tri američke i jedna kineska zastava, u znak sjećanja na tri žrtve eksplozija i na policajca koji je nastradao nekoliko dana kasnije u okršaju sa dva brata koji su izvršili bombaški napad. Je-
dan brat poginuo je u sukobu sa policijom, a drugi je uhvaćen. Američki mediji saopštili su prošle sedmice da je preživjeli Džohar Carnajev napisao poruku u kojoj je rekao da su bombaški napadi bili osveta za američke ratove u Iraku i Avganistanu, te da su žrtve na maratonu “kolateralna šteta”. Organizatori jučerašnje simbolične trke u Bostonu kažu da je događaj bio veoma emotivan i da su mnogi ljudi plakali.
VATIKAN
Osuda za mafijaše Papa Franja osudio je “mafijaše” koji ljude pretvaraju u “robove” i molio se da se gangsteri okrenu Bogu, dan nakon beatifikacije katoličkog sveštenika Đuzepea Puljisija, koga je mafija ubila 1993. godine. “Mislim na sve muke onih muškaraca, žena, pa čak i dece koju eksploatišu brojne mafije”, rekao je papa u svom tradicionalnom nedeljnom obraćanju, pred desetinama hiljada vjernika na trgu Svetog Petra. Više od 50.000 ljudi
prisustvovalo je u Palermu beatifikaciji don Đuzepea Puljisija, kojeg je mafija ubila prije 20 godina. “On je mlade odvraćao od mafije, koja je pokušala da ga porazi tako što ga je ubila, ali je, zapravo, on taj koji je na kraju pobijedio”, rekao je papa. Rimokatolička crkva je Puljisiju dodjelila status “blagoslovenog” i “mučenika vjere”, a jučerašnja ceremonija, u prijestonici Sicilije, predstavlja pretposljednji korak na putu proglašenja za sveca.
18 Kultura PREPORUČUJE
ZNAM DA MISLIŠ NA MENE, IVA ŠTRLJIĆ LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 5,90 EURA Znam da misliš na mene je ljubavni roman koji ispovijedno- humorističnim tonom pripovijeda o vezama i vezicama, noćnom životu glavnog grada, provodima, ali i detaljno opisuje ljubav i čežnju mlade Maše. Maša čezne za svojim bivšim momkom Milošem, koji je otišao u Australiju i više joj se nikada nije javio. Poslije godinu dana, Maša saznaje od svoje drugarice Sanje da je Miloš opet u Beogradu. Maša ne može da obuzda svoju želju da se susretne sa njim. Ipak, ne želi da napraviti prvi korak. Pročitajte roman i saznajte šta će se desiti kada se oni slučajno sretnu...
A PLANINE ODJEKNUŠE, HALED HOSEINI NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 7,90 EURA
A planine odjeknuše je novi roman slavnog autora Haleda Hoseinija. Ovaj roman Vas upoznaje sa dešavanjima u Avganistanu 50-ih godina XX vijeka. Upoznaje Vas sa bratom i sestrom, Abdulahom i Pari, koji žive sa ocem i maćehom. Pari je za Abdulaha čitav njegov svijet. On brine o njoj, štiti je, udovoljava joj, čak prodaje i svoj jedini par cipela kako bi joj kupio novo pero za njenu zbirku. Svake noći oni spavaju jedno pored drugoga u kaputima, čvrsto zagrljeni. Jednog dana otac ih preko pustinje odvodi u Kabul. Pari i Abdulah ne slute da će im ono što ih tamo čeka razoriti život...
NAŠ BRAT, LUIZ MILER LAGUNA, BEOGRAD CIJENA: 9,80 EURA Naš brat je biografija Engleskinje Flore Sends, jedine žene koja je učestvovala kao vojnik u Prvom svjetskom ratu, a koju su srpski vojnici zvali “naš brat”. Ova žena je postala prava heroina i medijska senzacija zbog svoje borbe u srpskoj vojsci i istaknute vojne karijere. Ova knjiga će Vas upoznati sa njenim nevjerovatnim životom, sa djetinjstvom muškobanjaste djevojčice, sa njenim odlaskom u Srbiju kao dobrovoljac Crvenog krsta i kasnijim stupanjem u vojsku. Pročitajte ovaj roman i saznajte nevjerovatne istine o ovoj hrabroj ženi, koja je i tokom Drugog svjetskog rata boravila u gestapovskom zatvoru.
DJEVOJKA OD PA PIRA, GIJOM MUSO NOVA KNJIGA, PODGORICA CIJENA: 4,60 EURA
Djevojka od papira je još jedan nevjerovatan roman od slavnog Gijom Musoa. Ova fantastična priča isprepletana je stvarnošću i maštom, ljubavlju i patnjom. Njen glavni akter je Tom Bojd koji je prije samo nekoliko mjeseci imao sve u životu: bio je slavni pisac bestselera i uživao u srećnoj vezi sa svjetski poznatom pijanistkinjom. Nakon ružnog raskida, Tom se zatvara u svoj svijet i odaje se porocima. Sve se mijenja kada ga jedne večeri posjeti njegova junakinja Bili, koja je kako kaže ispala iz njegove posljednje knjige zbog štamparske greške.
MOĆ, RONDA BERN VBZ, HRVATSKA CIJENA: 14,50 EURA
Moć je nova knjiga autorke bestselera Tajna. Ovo je priručnik za sticanje moći kojom možete postići sve što želite. Moć koja namjerava zauvijek promijeniti Vaš odnos prema emocijama. Pročitajte ovu knjigu i uvjerite se da je sve moguće ako smo u stanju da u svakom trenutku kontrolišemo svoje emocije, vizualizujemo ono što želimo i uvjerimo sebe da to možemo postići. Uživajte u čaroliji života koju Vam otkriva ova knjiga.
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
PRIZNANJA
Kambodžanskom filmu nagrada u Kanu Proglašeni pobjednici u selekciji FIPRESCI i Izvjesnog pogleda Pobjednik sekcije Izvjestan pogled 66. filmskog festivala u Kanu je kambodžansko-francuski film “The Missing Picture” u režiji Riti Pana o zločinima Crvenih kmera u Kambodži 70-ih godina. Nagrada žirija Izvjesnog pogleda, kojim je predsjedavao danski reditelj Tomas Vinterberg, dodijeljena je palestinskom filmu “Omar”, čiji je autor Hany AbuAssad kroz priču o tajnoj ljubavi progovorio i o borbi za slobodu, otporu, izdaji… na okupiranim palestinskim teritorijama. Za režiju je nagrađen francuski autor Alain Guiraudie za “Stranger by the Lake” o homoseksualcima na jednom jezeru. Fipresci nagrada filmskih kritičara otišla je u ruke Abdelatifa Kešiša za film Blue is the Warmest Colour koji je po mnogima i jedan od najozbiljnijih kandidata za Zlatnu palmu. Dodijeljena je i nagrada u FIPERSCI u sekciji “Izvjestan pogled” iranskom reditelju Mohamedu Rasulofu za film “Les manuscripts de brulent pas”. Nagrada Ekumenskog žiri-
Fiprescu nagrada filmskih kritičara dodijeljena filmu Blue is the Warmest Colour ja pripala je filmu Ašgara Farhadija “Prošlost”: U konkurenciji od 20 filmova sinoć je dodijeljena Zlatna palma. Žirijem festivala predsjedava Stiven
Spilberg, a članovi su režiser Ang Li i glumci Nikol Kidman i Kristof Valc. Prema nekim istraživanjima favorit je najnoviji film Džoela i Itana Koena “Inside Llewyn Dejvis”.
BIJENALE
ª Misliti slikomº u Veneciji Crnogorski nacionalni paviljon biće otvoren 30. maja u palati Malipjero
Izložba „Misliti slikom“ umjetnice Irene Lagator Pejović koja predstavlja Crnu Goru na 55. Bijenalu savremene umjetnosti u Veneciji, biće otvorena u četvrtak (30. maja) u paviljonu Crne Gore, u Palati Malipjero. Postavku u paviljonu čine tri instalacije - “Izvan konačnosti”, “Misliti slikom” i “Ecce Mundi”, kao i rad “Camera imaginata”. Riječ je o interaktivnom umjetničkom projektu u kojem će posjetioci moći, ukoliko žele, i da sami učestvuju. Pred odlazak u Veneciju projekat su u Podgorici, pored autorke predstavile pomoćnica ministra kulture Dragica Milić, komesarka Nataša Nikčević i Ljiljana Karadžić, umjetnička direktorica Centra savremene umjetnosti, koji je producent. Umjetnica je istakla da je projekat „Misliti slikom“ baziran na interdisciplinarnosti, procesu koji nam omogućava da proširimo granice vrijednosti umjetničkog djela i postavimo pitanja: ”Kako umjetničko djelo može imati djelovanja u realnom svijetu?”
Projekat Irene Lagator Pejović predstavljen u Podgorici
Tema od koje Irena Lagator polazi je moguće postojanje društva neograničene odgovornosti, a teza je zasnovana na deridijanskom dekonstruktivizmu svakodnevice i postojanja. Umjetnica je tražila odgovor o društvu, odgovornosti i neograničenosti kroz poetsku transformaciju. U katalogu će se pored tekstova Nataše Nikčević i Bazona
Broka, naći i epistole, eseji umjetnice i profesora Broka o umjetnosti i socijalnoj strategiji, koji predstavljaju dodatak cijelom konceptu nacionalnog predstavljanja. Izložba će biti otvorena od 1. juna do 24. novembra. Organizator i pokrovitelj crnogorske prezentacije na Bijenalu je Ministarstvo kulture Crne Gore.
Kultura 19
Foto: Vedran Ilić
ponedjeljak, 27.5.2013.
PRePORUČUJe
Pošta, Čarls Bukovski LOM, BeOGRad Cijena: 6,00 eURa Prvi roman Čarlsa Bukovskog zasnovan na dvanaestogodišnjem iskustvu poštanskog službenika. U ovom romanu prisutne su glavne tačke poetike Bukovskog: gubitnik koji se bori sa svojom mukom i dozvoljava sebi čarobna zadovoljstva.. Objavljivanje “Pošte” označilo je prekretnicu, kraj mučnog životarenja i izlazak iz anonimnosti andergraund pisca. Pošta je do danas ostala najpopularnije djelo Čarlsa Bukovskog.
oČajanje, vladimir naBokov
Na njegovu umjetnost najviše je uticala ulica: Sucre
Ulična umjetnost iz njenog centra MANIFESTACIJE
Street art umjetnici iz Pariza održali radionicu u Podgorici Nataša Bućković
N
a radionici održanoj ovog vikenda ispred knjižare Karver prisutni su imali priliku da se upoznaju sa osnovama hip hop kulture koje su im pokazali predstavnici urbane scene iz Pariza Bubacolorz i Sucre. Ovaj događaj oraganizovao je Francuski institut u Crnoj Gori kako bi kroz osnove brejk densa i street arta promovisao francusku kulturu kod nas. Domaća podrška bili su članovi grafiterskih ekipa: OSP i K13 Crew.
Prvi dio radionice “Ulična umjetnost” vodio je francuski umjetnik Bubacolorz priredivši pravi plesni performans za djecu koja su učestvovala u ovom projektu. Kroz osnove hip hopa i brejk densa on im je približio osnove plesa koji je u Francuskoj počeo da se razvija početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. S obzirom na to da ulični umjetnici često putuju po svijetu kako bi usavršili svoje tehnike i uspostavili dijalog između različitih kultura, tradicija i običaja, i Bubacolorz je krenuo tim putem. “Hip hop kulturom sam počeo da se bavim 1985. godine, a od 1995. držim radionice brejk densa svuda po svijetu. Obišao sam čitav svijet. Svako mjesto je različito tako da ne mogu da odvojim neko koje je ostavilo najbolji utisak. Vidio sam mnogo različitih kultura koje su jedinstvene i neuporedive”, kaže on. Pošto je Bubacolorz jedan od začetnika ulične um-
jetnosti u Parizu on je imao velikog uticaja na mlađeg kolegu koji je pod umjetničkim imenom Sucre održao radionicu grafita u Podgorici. On je prisutnima objasnio i pokazao tehniku street arta kojom se aktivno bavi od 2005. godine. “Pristalica sam najčešće korištene tehnike pisanja sprejem gdje se najveća važnost pridaje konstrukciji slova. Uglavnom na zidovima ispisujem svoje umjetničko ime koje na francuskom znači “šećer””, kaže francuski umjetnik koji je imao veliki broj izložbi u Parizu i Los Anđelesu. Pored Bubacolorza na njegov rad uticala je street art scena u Francuskoj, ali i ono što se dešava u Americi i Africi. “Kad sam bio dijete moja majka je oblačila garderobu sa puno boja kakva se nosi u Africi i to me je veoma inspirisalo da se bavim ovim. Pored toga veliki uticaj su imali i umjetnici kao što je Salvador Dali, ali veliku
ulogu je tu svakako odigrala ulica”, kaže Sucre. On je istakao da je street art u Francuskoj tek prije nekoliko godina počeo da dobija više prostora, ali da još uvijek nema legalan status u toj zemlji. “Posljednjih nekoliko godina ljudi sve više gledaju na ovo kao na umjetnost, ali su kazne još uvijek velike. Ukoliko vas uhvate, za iscrtan metar kvadratni na vozu morate da platite kaznu od 3 hiljade eura. Uvijek smo u stalnom strahu od policije tako da se na neki način osjećamo kao kriminalci”, kaže Sucre. S obzirom na to da je “Street art” kao umjetnički pravac na tlu Evrope najprije nastao u Parizu, u Franuckoj se, prema riječima naših gostiju, godišnje organizuje veliki broj festivala posvećenih ovoj urbanoj kulturi. “Nekada su postojali festivali ulične umjetnosti koji su obuhvatali svaku disciplinu koja spada pod taj pojam. Danas se više organizuju manifestacije posvećene samo grafitima ili samo plesu. Ljudi iz čitavog svijeta dolaze u Francusku da se ostvare u ovoj vrsti umjetnosti, jer je tamo centar street arta”, kaže Bubacolorz. Pored francuskih umjetnika u radionici su učestvovali i momci iz grafiterskih grupa OSP i K13 crew koji su ujedinili svoje stilove kako bi za ovu priliku nacrtali zajednički grafit.
SARADNJA
ª Neka bude umjetnostº u U LUCG
Radovi 20 umjetnika iz Crne Gore i regiona u Umjetničkom paviljonu Na izložbi naslovljenoj “Let’s Art – Neka bude umjetnost” u Udruženju likovnih umjetnika Crne Gore podgorička publika u prilici je da pogleda radove dvadeset umjetnika iz Crne Gore i okruženja. Izložba je segment projekta “Različitost kao podsticaj razvoju kulturnih industrija”, koji crnogorsko strukovno udruženje realizuje pod pokroviteljstvom Međunarodnog fonda za različitost pri UNESCO-u. Projekat koji se u Podgorici održavao protekle sedmice obilježili su i okrugli stolovi na temu „Ljepota različitosti“ i „Jačanje kapaciteta u kulturnim industrijama“, a iskustva u djelovanju likovnih udruženja i umjetničkih asocijacija razmjenjivali su eminentni stručnjaci iz Slovenije, BiH, Makedonije, Srbije i Crne Gore. “Statusi likovnih udruženja su nešto na čemu treba raditi, a ovaj projekat je jedan od načina njihovih povezivanja. Crna Gora je regional-
LOM, BeOGRad Cijena: 6,00 eURa
Roman “Očajanje” pisan je u prvom licu, i osim teme ljubavnog trougla, koja je ovdje u drugom planu, Nabokov uvodi i temu dvojnika, kojom su se bavili mnogi veliki pisci poput Dostojevskog, Poa i Stivensona. Pripovjedač je Herman Karlovič, ruski emigrant i biznismen koji u Pragu sreće skitnicu za koga poveruje da je njegov dvojnik, iako se ispostavlja da drugi ljudi ne vide tu sličnost. Najprije zaveden vještim pripovijedanjem, čitalac u jednom trenutku shvata da je Herman još jedan od Nabokovljevih nepouzdanih svjedoka, narator kome se ne smije do kraja vjerovati. Roman je napisan tridesetih godina, kada je i sam Nabokov već prešao u emigraciju, a 1978. godine ekranizovao ga je čuveni njemački reditelj Rajner Verner Fasbinder.
novac, martin amis V.B.Z. ZaGReB Cijena: 23,54 eURa -50% John Self je običan bijednik i ljudska hulja koja bukvalno gmiže za lovom, bestidno povlađujući svojim nanižim strastima. On žudi za novcem, seksom i stimulansima. Njegova jedina religija i jedina opsesija je novac i kako ga zgrnuti u beskrupuloznom svijetu filmske industrije. Sve ga to, naravno, dovodi do ruba rubova - do samouništenja. To bi bila glavna tema romana “Novac”, kultnog djela Martina Amisa, jednog od najinventivnijih i najuticajnijih britanskih pisaca današnjice. Radnja romana smještena je u dva grada, Londonu i New Yorku, ustvari – u dva polusvijeta kojima caruje laž, nasilje, zlo i sušta pornografija...
šargarePe - knjiga o motivaciji i nagradama, Bu jeghult aSee dOO, nOVi Sad Cijena: 21,00 eURO -50%
Očigledno je da postoji mnogo problema koji se odnose na nagrade i sistem nagrađivanja. Dobrim upravljanjem nagradama može se postići upravo ono što današnjim preduzećima daje prijeko potrebnu konkurentnost. Sa današnjom razmjenom informacija, s mogućnostima da se imitiraju uspješne inovacije proizvoda i sa drugim tehnološkim dostignućima postaje sve očiglednije da konkurentnost jednog preduzeća u velikoj mjeri zavisi od toga koliko dobro umije da motiviše svoje osoblje i podstakne ga na neophodne podvige.
imaginarni Balkan, todorova marija XX Vek, BeOGRad 2006. Cijena: 12 eURa
ni lider po ovakvim inicijativama a predstavljena izložba je pokazatelj uspješnog povezivanja našeg i sličnih organizacija u regionu”, kazao je predsjednik ULUCG Igor Rakčević. Na izložbi “Let’s Art” predstavljeni su radovi koje potpisuju Avdo Žiga, Renata Papišta, Amela Hadžimejlić, Marina Finci, Irfan Handukić,
Ibrahim Bedi, Marijeta Sidovski, Dijana Tomić – Radevska, Hristina Zafirovska, Tatjana Balać, Milica Salaški, Tomislav Todorović, Dimitrije Pecić, Miodrag Mlađović, Aleksandar Rafajlović, kao i crnogorski umjetnici Ratko Odalović, Ilija Nikčević, Željko Reljić, Siniša Radulović i Biljana Keković.
Jedan bauk kruži kulturom Zapada - bauk Balkana. Sve sile ušle su u sveti savez da bi istjerale tu avet: političari i novinari, konzervativni naučnici i radikalni intelektualci, moralisti svih vrsta, rodova i oblika. Postoji li ijedna suparnička grupa koju njeni protivnici nisu ocrnili kao ‘Balkan’ ili optužili za ‘balkanizaciju’. Koji od optuženih nije uzvratio žigosuci naziv kao “balkanizam”. Imaginarni Balkan je danas najpoznatija i najčešće citirana knjiga o Balkanu.
20 Matura
ponedjeljak, 27.5.2013.
Jedna od boljih generacija PROVOD
Sa proslave polumature Osnovne škole “Vlado Milić” u hotelu Crna Gora Milena Stanisavić, foto: Vedran Ilić
P
olumaturanti Osnovne škole “Vlado Milić” proslavili su kraj školovanja uz pjesmu i ples u hotelu “Crna Gora”. Velika gužva, kiša, brojni automobili napravili su te noći potpuni kolaps u centru grada, kako bi budući srednjoškolci mogli doći neskvašeni do sale hotela. Iako nijesu imali uslova za svečani marš zbog pljuska, polumaturanti su sve to nadoknadili uz pjesmu i muziku u svečanoj sali.
Iako će ih buduće školovanje odvesti u različite srednje škole, neka od prijateljstava koja su stekli u osnovnoj školi opstaće čitavog života. Mnoge djevojčice koje su prvi put na svoje lice stavile šminku i obule cipele sa štiklom
bile su uzbuđene dok su se za uspomenu fotografisale sa svojim drugarima i porodicom. Dječaci u košuljama i sakoima poput manekena sa piste pjevali su uglas veseleći se i slaveći period koji će im zasigurno ostati u naljep-
šem sjećanju. Direktorica škole, Biljana Ćulafić, istakla je da je ovo je jedna od najuspješnijih generacija. “Imala sam sreću da im budem nastavnik književnosti dvije i po godine i sa njima sam provela divno vrijeme. Pritom, ne govorim o tome kakvi su oni đaci i njihovom uspjehu, jer su ocjene najmanje važne. Oni su dobri ljudi, kulturna i vaspitana djeca i bilo je zadovoljstvo učestvovati u njihovom odrastanju”, rekla je ponosna direktorica. A učenik Lazar Bošković kaže da će školovanje pamtiti samo po lijepim stavrima. “Sjećaću se uvijek dobrog druš-
tva i nastavnika. Večeras očekujem da se svi dobro zabavimo i da nam svima bude lijepo”, a njegov drug iz razreda Mladen Jelić nam je rekao skoro isto. “Osnovna škola mi je dala dosta toga lijepog. Najbolje drugove sa kojima ću da nastavim druženje i u srednjoj školi i očekujem da nam svima noćas bude lijepo”, istakao je ovaj polumaturant. Polumaturantkinja Anja Kalezić vidno uzbuđena naglasila je da očekuje samo dobar provod. “Dugo sam se spremala za ovu noć i sav trud se isplatio. Ovo je noć koju smo svi sa nestrpljenjem čekali. Još ne znam šta ću upisati”, rekla je ona.
Kristina Bojanović, budući ekonomista, kao i njeni drugari, osnovnu školu će pamtiti samo po lijepim događajima. “Trudiću se da sve što je bilo ružno zaboravim. Očekujem da se svi noćas lijepo provedemo i da svi dugo pamtimo ovu noć. A upisaću ekonomsku školu”. Na kraju, Milica Stevović se solidarisala sa drugaricom iz klupe. “U osnovnoj školi mi je bilo prelijepo, stekla sam par prijatelja za cijeli život. Pamtiću je po drugaricama, nastavnicima i zajedničim izletima. Upisaću gimnaziju”, rekla nam je ova lijepa polumaturantkinja.
ponedjeljak, 27.5.2013.
Matura 21
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
22 Zabava/Slobodno vrijeme
PonedjeljAK, 27.5.2013.
Daily Sudoku puzzle No. 2398 sudoku 2013-05-07
Medium level
Teža
8
9
2
1
7
7 9
6
1
5
5
3
4
7
2 2
8
1
4 Play sudoku online at:
8
5
6
www.sudokukingdom.com
7
8
3
3
2
Daily Sudoku puzzle No. 2397
7
5
5
Lakša 2013-05-06
7 8
Medium level
5
8
1
5
3
2
1
6
7
3
9
7
9
4
4
3
1 7
6
Page 1/2
Play sudoku online at:
1
Play sudoku online at:
9
3
www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 2
7 6
POLA MILIONA EURA
sastavili osnivači kompanije Stiv Džobs i Stiv Voznijak u porodičnoj garaži. Iz “Brekera” kažu da je to jedan od samo šest takvih računara koji i dalje funkcionišu. Jedan od njih je ista aukcijska kuća prodala prošle godine za
492.000 eura. Kompjuter koji je prodat ima Voznijakov potpis, a kupac je uz njega dobio i Džobsovo staro pismo o poslovnoj transakciji. Epl 1 je 1976. godine prodavan za 666 dolara, a sastojao se samo od matične ploče i elektronskih kola.
8
Puzzle solution:
Puzzle solution:
2
Sudoku puzzle No. 2194 2012-10-15 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1919 2012-01-14 5
2
9
7
4
1
8
3
6
1
5
8
6
7
2
4
3
9
1
8
6
3
9
5
2
7
4
9
3
4
1
5
8
2
7
6
7
3
4
8
2
6
5
9
1
6
7
2
9
3
4
8
5
1
8
1
7
5
6
3
4
2
9
4
1
7
2
6
9
5
8
3
4
6
3
2
8
9
1
5
7
8
6
3
7
1
5
9
2
4
2
9
5
4
1
7
6
8
3
2
9
5
4
8
3
1
6
7
6
7
1
9
5
2
3
4
8
7
4
1
8
2
6
3
9
5
9
4
2
6
3
8
7
1
5
5
2
9
3
4
7
6
1
8
3
5
8
1
7
4
9
6
2
3
8
6
5
9
1
7
4
2
vicevi
Najskuplji ª Eplª računar
Jedan od prvih računara kompanije “Epl”, model iz 1976. godine, koji i dalje radi, prodat je na aukciji za 516.000 eura. Njemačka aukcijska kuća “Breker” saopštila je da je osoba iz Azije, koja je željela da bude anonimna, kupila takozvani Epl 1, čiji su prototip
5
Juče sam samo na minut ušao u pekaru da kupim hljeb, kad ono Page 1/2 pandur kači kaznu ispod brisača. Ja mu kažem: - Ej, skloni to! On će: - Ko vam je kriv što ste se pogrešno parkirali! - Ali ušao sam samo na tren u pekaru! - Ne zanima me, gospodine! - Konju jedan! - Za ovo dobijate još jednu kaznu zbog vrijeđanja službenog lica! - Ma jedi govna! - Evo još jedne! - Ma j.bem ja tebi mater! - Gospodine, neću se više raspravljati sa vama! Doviđenja! Mislim da se policajac baš iznervirao, ali mene iskreno nije ni briga, ja sam došao pješke u pekaru... *** Policija: Gdje živiš? Ja: Kod mojih roditelja. Policija: Gdje žive tvoji roditelji? Ja: Kod mene.
Policija: Gdje živite svi skupa? Ja: Preko puta moga komšije. Policija: Gdje je kuća vašeg komšije? Ja: Ako vam to kažem, nećete mi vjerovati. Policija: Reci. Ja: Pored moje kuće! *** Sjede Mujo i Haso na klupi. Odjednom kaže Mujo: - Bolan Haso, šta misliš, šta ove naše žene rade dok se mi smucamo po ovim parkovima? Haso odgovara: - Ah, vjerovatno heklaju. Mujo sav uspaničen počne trčati kući. Pita Haso: - Bolan Mujo, pa kuda ćeš? Odgovara Mujo: - Moja ne zna heklat. *** Zašto plavuša leži na cesti? Razgovara sa ležećim policajcem! ***
Zabava/Slobodno vrijeme 23
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
Ako više mogu svakih par godina ovako... te idemo, te ne idemo i uvijek po meni. E na četvrtu inauguraciju mu neće doć’, makar se raspala koalicija
NEZVANIČNO Baš mi je drago da te vidim, a znaš li dolazi li Ranko?
‘Oće, ‘oće, nemoj da se brineš
Što mučiš sve ljude, ako dođe, dođe ili ga nećemo zvati sljedeći put kad postaneš predsjednik
Word Search Puzzle #H863ULOSMOSMJERKA
HOROSKOP
B
M
T
D
E
H
S
I
L
E
R
N
K
B
L
O
C
A
T
E
M
W
A
G
E
R
D
I
O
U
A
S
V
P
R
R
T
T
U
B
E
D
N
N
R
M
A
A
I
I
T
S
E
L
F
E
D
T
T
R
G
A
G
L
E
T
E
E
L
S
S
I
T
A
S
N
E
U
R
O
S
E
S
E
T
E
A
E
O
C
I
S
E
D
I
L
G
M
D
B
U
R
N
E
D
T
P
E
W
S
N
A
E
L
E
O
Y
S
D
E
P
V
E
A
I
G
F
D
H
F
L
T
A
H
I
O
G
S
R
P
R
E
A
B
R
O
A
C
H
L
D
Y
L
F
A
V
T
N
E
R
R
O
T
V
E
A
L
S
U
O
C
I
T
S
A
R
D
E
N
R
E
A
D
M
H
J
D
P
A
C
K
E
D
T
N
Q
ACTED Acted ADOPTING Adopting ANCESTOR Ancestor ARIAS Arias ATTRACT Attract BIDES Bides BLONDS Blonds BROACH Broach BURNED CROCHETS Burned DEBUT Crochets Debut
DEFRAUD Devolve DEVOLVE Diary DIARY Drastic DRASTIC Dwarf DWARF Edgewise EDGEWISE Fetid FETID Flues FLUES Forearms FOREARMS GAMES Games GLIDE Glide Hatch
HATCH Ignored HIPPER Imparted IGNORED Itself IMPARTED Latter ITSELF Locate LATTER Mount LOCATE Moved MOUNT Nettle MOVED NETTLE Neuroses NEUROSES Packed
PACKED Rings PLANESleet RELISHED Swept RINGS Torrent SLEET SWEPTTrays Vague TORRENT TRAYSVeals VAGUEWager VEALS WAGER
Hipper
Izbjegavajte pretjerano eksponiranje u društvu saradnika i nemojte pričati o stvarima koje predstavljaju potencijalnu opasnost za Vaše poslovno-finansijske interese. Uostalom, uvijek postoji faktor promjene i iznenađenja.
BIK Iskustvo Vas opominje da ne treba vjerovati osobi, koja ima neobičnu reputaciju ili za koju Vaši saradnici govore u nekom negativnom kontekstu. Odložite nove finansijske kalkulacije ili neki vid udruživanja pod sumnjivim okolnostima.
BLIZANCI Uporno pokušavate da impresionirate svoju okolinu ili jednu uticajnu osobu, koju ste nedavno upoznali. Ipak, sve što činite više podsjeća na preuveličavanje ili na pretjerano eksponiranje. Do uspjeha se ne stiže na lak i jednostavan način.
RAK Imate dobru procjenu o novim poslovno-finansijskim prilikama. Umijete da nametnete svoje mišljenje pred saradnicima i dobijate pohvale sa različitih strana. Međutim, ne želite da se zaustavite na sadašnjoj poziciji.
VAGA Ukoliko Vas privlače neke tajanstvene ili neobične situacije, morate da prihvatite i određeni stepen poslovnog rizika. Nema razloga da preuveličavate svoje mogućnosti ili da kršite osnovna pravila u poslovanju.
ŠKORPIJA Ne uspijevate najbolje da predvidite nečiji odgovor na zadatu temu ili da uspostavite dobar odnos u komunikaciji sa saradnicima. Ne budite previše razmetljivi, već na vrijeme zatražite nečiju moralnu ili materijalnu podršku.
STRIJELAC Početni neuspjeh treba da Vas motiviše na dodatnu upornost ili na želju za prevazilaženjem različitih komplikacija. Važno je da napravite listu prioriteta ili da prihvatite koristan savjet u daljoj poslovnoj orijentaciji.
JARAC Pokušate da se distancirate prema osobi koja ponavlja pogrešnu priču. Sve što činite sa pozitivnom tendencijom, ostavlja dobar utisak na saradnike i potvrđuje Vašu afirmativnu ulogu u zajedničkom dogovoru.
Plane
Bajkovito nebo iznad Filipina
Defraud
OVAN
Relished
Nebo iznad filipinskog Univerziteta “Visajas” nekoCopyright © prije Puzzle Baron May 26, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! liko noći je izgledalo nestvarno, kao u nekoj bajci. Na hiljade papirnih lampiona osvijetlilo je noćno nebo kada je veliki broj studenata pokušavao da obori svjetski rekord. Organizatori ove čarobne manifestacije, opisane kao proslava “svjetskog mira kroz meditaciju”, saopštili su da je pušteno ukupno 15.185 papirnih svjetiljki. Prethodni rekord od 12.740 lampiona postavljen je prošlog juna u Rumuniji.
LAV Potrebno je da odložite neke poslovne dogovore. Povremeno postoje stvari koje zahtijevaju kreativno razmišljanje ili fazu stvaralačke inkubacije. Za sada imate više pitanja nego zadovoljavajućih odgovora.
DJEVICA Stalo Vam je da se napravi pravilna dioba poslovnih ili materijalnih interesa. Potrebno je da preuzmete inicijativnu, jer većina saradnika zagovara lična mjerila ili uslove koje najbolje poznaje.
VODOLIJA Nema potrebe da se povodite za lažnim utiscima o novim poslovnim prilikama. Dobro provjerite različite informacije i nečiju ulogu u poslovnoj saradnji. Ponekad kompletnu situaciju treba postupno analizirati na više načina.
RIBE Ukoliko Vam nedostaje dobra volja ili koncentracija, prepustite svojim saradnicima da se bave komplikovanijim zadacima koji iziskuju veći napor. Morate imati dobru procjenu, ko može da Vas zamijeni u odlučujućem trenutku.
24 Sport
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
Karate: Bar domaćin Svjetskog za studente
DA LI STE ZNALI
Poraz koji ne boli KVALIFIKACIJE ZA SP
Crvene poražene od Hrvatske u posljednjem meču u Igalu Miloš Pavićević
N
aše dame porazom su završile uspješnu prvu rundu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Italiji – nakon pobjeda protiv Makedonije i Bosne i Hercegovine, izabranice Vladimira Rackovića su sinoć poražene od Hrvatske 3:1 (25:17, 25:7, 23:25, 25:14), u posljednjoj utakmici kvalifikacionog turnira u Igalu.
Da je legendarni centar San Antonija Tim Dankan na meču protiv Memfisa ostvario 144. “dabl-dabl” u plej-ofu, čime je na vječnoj listi pretekao Vilta Čemberlejna. Ispred njega ostao je još samo Medžik Džonson koji ima 157 dabl-dabl učinaka.
Ono što je najvažnije jeste da su bez obzira na poraz “crvene” izborile plasman u drugu rundu kvalifikacija, koja je na programu od 2. do 6. oktobra, dok će Hrvatska kao pobjednik turnira, direktno u treću rundu kvalifikacija, od 2. do 4. januara iduće godine. Konačno se reprezentativna odbojka pomjerila sa mrtve tačke. S obzirom da u proteklim kvalifikacijama izabranice Vladimira Rackovića nijesu pružale baš zapažene partije, ono što su naše dame uradile u protekla tri dana na našem primorju za svaku je pohvalu.
Ipak juče su “crvene” naletjele na mnogo kvalitetniju reprezentaciju Hrvatske koja je upisala treći trijumf na turniru. Već nakon prva dva seta je bilo jasno da su “kockaste” mnogo kvalitetnije. Prvi su riješile u svoju korist 25:17, dok su u drugom bukvalno počistile sa terena Nikoletu Perović i drugarice (25:7). Treći set je bio najinteresantniji. Zaigrale su naše dame mnogo bolje i konstantno držale konce igre u svojim rukama. Vodile su sa 9:4, zatim 14:10, da bi imale čak četiri set lopte (24:20), ok kojih su iskoristile tek poslednju (25:23). Ipak u poslednjoj dionici igre “cr-
Crna Gora Hrvatska 1:3 Herceg Novi - SC “Igalo”. Gledalaca: oko 200. Sudije: Nikolesku (Rumunija) i Onapas (Grčka). Rezultat po setovima: 17:25, 7:25, 25:23, 14:25. Crna Gora: Otašević 8, Perović 6, Cvijović 11, Đonović 1, Vulević (libero 2), Raičević (libero 1), Rovčanin, Peruničić 8, Rosić, Jakić 5, Bojović, Vujadinović 4. Hrvatska: Malević (libero 1), UšićJogunica 15, Kaleb, Grbac 5, Ćutuk 9, Kovačić 1, Popović 23, Fabris 15, Klarić, Božićević (libero 2), Alajbeg 8, Ćaćić.
vene” nijesu imale snage za nešto više osim solidnog otpora ekipi koja je u Igalu prikazala najviše.
KVALIFIKACIJE ZA SP
Trijumf na bolnom oproštaju TIKET DANA KAJZERSLAUTERN HOFENHAJM TIP 1 KVOTA 2.30 K. PALAS VOTFORD TIP X
KVOTA 3.40
FREDRIKSTAD HAM KAM TIP 1
KVOTA 2.00
KONKORDIA PANDURI TIP 1
KVOTA 4.50
Skoplje – Dvorana: „Kale“. Glealacala: 130. Sudije: Hosnut (Turska) i Vinalijev (Bugarska). Rezultat po setovima: 25:16, 23:25, 25:16, 25:14. Crna Gora: Minić 19, Bojić, Ćuk 9, Rašović (libero), Dabović, Radunović 9, Milivojević 15, Vujović 6, Šuljagić, Marković 7, Ječmenica 2, Ćulafić. Albanija: Dželati 19, A. Daši, Dragoj 6, J. Daši 5, Memija, Troka 15, Kali 2, Muftari 1, Gorendža(libero), Kasa 1, Rešketa 5, Liša. Odbojkaši Crne Gore pobjedom su
se oprostili od kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Poljskoj – izabranici Nikole Matijaševića savladali su juče Albaniju 3:1 u posljednjem kolu kvalifikacione grupe F u Skoplju, ali ta pobjeda ne znači mnogo našim igračima, koji su već nakon prva dva kola kada su pretrpjeli poraze od Ukrajne i Makedonije, izgubili sve šanse da se plasiraju u narednu rundu kvalifikacija. Iako su “crveni” toga bili svjesni maksimalno motivisano su ušli u
ATLETSKI MITING
VINTERTUR VIL TIP 1
KVOTA 1.80
RUSIJA U19 ITALIJA U19 TIP 2
KVOTA 2.10
meč i u prvom setu pospremili Albance sa 25:16. Brzo su se naši susjedi vratili u igru (25:23), da bi zatim Minić, Milivojević i drugovi dodali gas i treći i četvrti set riješili bez problema.U odnosu na meč protiv Makedonije, Matijašević je izvršio tri promjene u startnoj postavi, pa su šansu dobili korektor Aleksandar Minić, srednji bloker Gojko Ćuk i primač Balša Radunović. Simo Dabović, Ćulafić i Bojić uopšte nijesu ulazili u igru. M.P.
Bar i Studentski sportski savez Crne Gore od 18. do 22. juna naredne godine biće domaćini devetog Univerzitetskog prvenstva svijeta u karateu, saopšteno je iz te asocijacije. Navodi se da su u cilju bolje organizacije tog takmičenja gosti crnogorske asocijacije sportski menadžer i tehnički delegat za karate Svjetske univerzitetske sportske asocijacije (FISU), Francuz Žulijen Buhažezuk i Austrijanac Evald Rot. Saopšteno je da su Buhažezuk i Rot nominovani da izvrše inspekcijsku posjetu i uvjere se u kapacitete Bara za organizaciju. “Buhažezuk i Rot bili su zadovoljni potencijalnim smještajnim kapacitetom, kao i uslovima koje pruža Sportski centar Topolica u kome će biti održano takmičenje. Oni su, osim obilaska pomenutih lokacija, sa Organizacionim komitetom razgovarali o svim aspektima organizacije, kako sportskim i takmičarskim za koje ce biti zadužen Rajko Vujošević, selektor univerzitetske karate reprezentacije Crne Gore”, piše u saopštenju. Navodi se da su Rot i Buhažezuk zadovoljni stavovima i planovima oko organizacije koje im je prenio predsjednik Organizacionog komiteta Boris Sekulić.
Povratak Hipa i Krima, Vardar istupa Rukometni velikani Hipobanka i Krim će od naredne sezone ponovo igrati u Regionalnoj ligi, ali zato ŽRK Vardar najvjerovatnije neće biti dio iste. Klub iz Skoplja je izrazio nezadovoljstvo organizacijom lige. “Tacno je da smo poslali pismo u kome smo obavijestili ligu da nećemo biti dio nje sledeće sezone. Prije svega zbog loše organizacije, mnogo neodigranih utakmica, pa sve do neozbiljnosti klubova. Mi smo sada više fokusirani na Ligu šampiona, kojoj smo sve podredili” kazao je Davor Stojanovski, direktor Vardara. Podsjećanja radi klub čiji je trener Indira Kastratović je već angažovao čak 13 fenomenalnih pojačanja za narednu sezonu, među kojima je i naša reprezentativka Jovanka Radičević.
ATLETIKA
Danijel Furtula Komatina i Bogavac najbolji u Bijelom Polju blistao u Sloveniji Atletičar beranskog kluba Lim, Nikola Komatina i Marija Bogavac iz mojkovačke Tare, najbolji su takmičari mitinga u Bijelom Polju. Komatina, koji je pobijedio u bacanju kugle (15 metara) i Bogavac, koja je trijumfovala u bacanju koplja (44,30 metara), ostvarili su najvrednije rezultate po IAAF tablicama. U trci na 100 metara najbolji su bili Alen Redžić (Lim 11,7) i Ena Balijagić (Jedinstvo 13,2), na 400 metara trijumfovala je Aleksandra Furtula (Jedinstvo 1:03,0), dok su na 800 me-
tara najbrži bili Marko Đurović (Jedinstvo 2:10,3) i Jovana Đurović (Jedinstvo 2:29,1). U skoku u dalj prva mjesta osvojili su Alen Redžić (Lim 5,50) i Teodora Guberinić (Lim 4,88), u bacanju kugle kod seniorki najbolja je bila Milica Vukadinović (Tara 10,46), dok je u bacanju koplja za seniore pobijedio Luka Marković (Jedinstvo 35,31). Na mitingu koji je održan u organizaciji AK Jedinstvo, nastupilo je oko 60 takmičara iz atletskih klubova Lim, Lovćen, Džamp, Tara i Jedinstvo.
Danijel Furtula nastavlja sa super rezultatima - crnogorski rekorder u bacanju diska hicem od 61,86 metara pobijedio je međunarodnom mitingu u Slovenskoj Bistrici. Koliko je Furtula bio ubjedljiv pokazuje i činjenica da je drugoplasirani Slovenac Tadej Hribar bacio 51,26 metara. “Rezultat koji je postigao Furtula u bacanju diska je odličan, imajući u vidu loše vremenske uslove. Vrijeme je pokvarilo pla-
nove za još bolji rezultat”, kazao je trener crnogorskog bacača Danilo Krtinić, uz napomenu da se Furtula priključuje crnogorskoj ekspediciji za nasup na 15.Igrama malih zemalja Evrope u Luksemburgu, gdje će nastupiti u disku i bacanju kugle. Međunarodni atletski miting Slovenska Bistrica 2013 okupio je oko 150 takmičara iz Italije, Azerbejdžana, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske, Crne Gore i Slovenije. M.A.
Sport 25
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
XV IGRE MALIH ZEMALJA LUKSEMBURG 2013.
Da se vrate sa medaljama Crnogorska ekspedicija juče ujutro otputovala za Luksemburg
SPORTSKI EKRAN 11:00 11:00 16:00 17:25 19:30 19:55 20:15 20:30 21:00 21:00 21:00 22:50
Rolan Garos Rolan Garos Kristal Palas - Votford, fudbal Fleš sport U obruču, emisija Sport CG sport Pregled Jelen Superlige Magazin, Lige šampiona Gem, set i Mets Kajzersalutern - Hofenhajm, fudbal Sport
Eurosport Eurosport 2 SportKlub RTCG 2 Arenasport 1 RTCG 1 RTCG 2 Arenasport 1 RTCG 2 Eurosport Eurosport 2 TV Vijesti
NE PROPUSTITE
Kristal Palas - Votford (SportKlub 21:00) Kardif i Hal siti su izborili učešće u eliti engleskog fudbala, a treći putnik će se tražiti na velelepnom Vembliju između gore dva pomentura rivala.
POWERLIFTING
Crnogorska ekspedicija uoči puta za Luksemburg Luksemburg će, od 27. maja do 1. juna, biti domaćin XV Igara malih zemalja Evrope (države sa manje od milion stanovnika) a učešće će uzeti i 12 crnogorskih sportista u pet sportova: atletika (Slađana Perunović - 1500, 5000 i 10000 metara ; Marija Vuković - skok u vis i Danijel Furtula - bacanje diska i kugle), biciklizam (Demir Mulić - Montibajk), džudo (Srđan Mrvaljević -81 kg; Nikola Gušić -61 kg i Tanja Božović -57 kg), streljaštvo (Stefan Čađenović - vazdušni pištolj i Jovica Marković - trap) i stoni tenis (Sonja Janković, Irfan Čekić i Viktor Rogić). Ovo će biti drugi nastup Cr-
ne Gore na Igrama malih zemalja, nakon Lihtenštajna 2011. godine, kada je osvojeno osam medalja. “Iskreno se radujem zbog učešća naših sportista na ovom lijepom takmičenju malih, ali bogatih zemalja. Istovremeno, prije svega očekujem da naši sportisti, pored vrhunskih rezultata koje će, ne sumnjam, ostvariti, predstavljaju Crnu Goru na način na koji smo to od njih navikli, u duhu olimpizma i fer-pleja”, istakao je predsjednik COK-a Dušan Simonović uz žaljenje što će delegacija crnogorskih takmičara biti manja nego prije dvije godine kada je nastupilo 19 crnogorskih
sportista. “Razlozi su, prije svega, uslovljeni finansijskom situacijom, ali i time da pojedini nacionalni savezi nijesu ispoštovali našu želju da pošalju takmičare u Luksemburg. Ipak, vjerujem da će i ova crnogorska delegacija sa Igara malih zemalja donijeti brojne medalje, te pokazati da je u toj konkurenciji prava sportska velesila”, zaključio je Simonović. Uz sportiste za Luksemburg su juče otputovali šef misije Predrag Marsenić i asistent Zagorka Božović, doktor Predrag Dabović i fizioterapeut Alen Pepić. M.A.
Obradović rekorder Proteklih pet dana u Knjaževcu je održano Evropsko prvenstvo u Powerliftingu, a naša reprezentacija predvođena selektorom Sašom Rakočevićem u konkurenciji čak 23 zemlje osvojila je odlično treće mjesto. U pojedinačnoj konkurenciji najbolji naš predstavnik je bio Miloš Ćećanović sa Cetinja, koji je osvojio zlatnu medalju u kategoriji do 100 kilograma. Elvir Hadžajić iz Bijelog Polja je osvojio bronzu u istoj kategoriji, dok je zlato kod juniora pokupio njegov sugrađanin Petar Radanović (60 kg). U konkurenciji
tinejdžer junior Danilo Obradović iz Bijelog Polja je pokazao ogroman potencijal, osvojio je zlato i postavio novi svjetski rekord u toj kategoriji digavši 125 kilograma. Takođe Bjelopoljac - Edin Idrizović je u konkurenciji juniora zauzeo četvrto mjesto, kao i Milomir Bakrač iz glavnog grada, koji je podigao 17 0kg u kategoriji do 110 kg. Stefan Šekularac iz Bijelog Polja je u kategoriji do 140 kg obradovao svoje kolege i osvojio zlato, dok je najsjajnije odličje pripalo i Saši Mašanoviću sa Cetinja u kategoriji veterana do 110 kilograma. M.P.
ŽRIJEB ZA KVALIFIKACIJE ZA EP
Adžić: Rivali po mjeri Naše dame će se za EP boriti sa Češkom, Poljskom i Portugalom U kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u Mađarskoj i Hrvatskoj, rukometašice Crne Gore igraće sa Češkom, Poljskom i Portugalom, odlučeno je na žrijebu u Vespremu, a Evropski prvak je prinuđen da igra kvalifikacije, jer šampionat ima dva domaćina. Prva dva meča igraju se od 23. do 27. oktobra ove godine, treći i četvrti od 26. do 30. marta 2014, a peti i šesti od 11. do 15. juna. “Mogli smo dobiti i zvučnije rivale tako da smo zadovoljni žrijebom. Naš najveći rival u grupi će biti Poljska koja je prije dva dana savladala kvalitetnu selekciju Njemačke, dok je i Češka sve bolja. Od velikog će značaja biti prva dva meča sa Poljskom i Portugalom koja ćemo igrati u oktobru”, kazao je Dnevnim novinama se-
lektor “crvenih” Dragan Adžić. Naše dame već danas počinju pripreme za Mediteranske igre u Turskoj. “Već nedjelju dana radimo sa juniorskim sastavom s obzirom da će se nekoliko od njih priključiti prvom timu. Napravili smo test u klubu i smatram da ne smijemo rizikovati sa igračicama koje su u proteklom periodu imale dosta napora tako da ćemo veliki broj njih i odmoriti za ovo takmičenje. Međutim biti to jedinstvena prilika da probamo sve druge opcije, a nadam se i da dobijemo još nekog igrača”, poručio je Adžić. Crna Gora je sa Češkom igrala u baražu za odlazak na Svjetsko prvenstvo 2011. u Brazilu i dobila oba meča – 42:26 u Olomucu i 33:26 u
Grupe Grupa 1: Danska, Ukrajina, Austrija, Litvanija Grupa 2: Francuska, Island, Slovačka, Finska Grupa 3: CRNA GORA, Češka, Poljska, Portugal Grupa 4: Španija, Holandija, Turska, Italija Grupa 5: Švedska, Srbija, Slovenija, Švajcarska Grupa 6: Norveška, Rumunija, Bjelorusija Grupa 7: Rusija, Njemačka, Makedonija
Pljevljima. Poljska je bila rival u kvalifikacijama za prethodna dva šampionata Starog kontinenta, kada su upisana četiri trijumfa – 31:27 u Horžovu i 32:23 u Podgorici u ciklusu za EP u Srbiji, a 31:21 u Lublinu i 35:32 u Pljevljima u bitkama za nastup u Danskoj i Norveškoj. “Crvene” su u prvoj rundi kvalifikacija za Evropsko prvenstvo 2008. u Makedoniji savladale Portugal u slovačkim Mihalovcima sa 33:26, ali su u baražu izgubile od Hrvatske. Na šampionat koji se održava od 7. do 21. decembra 2014. u Budimpešti, Đeru, Debrecinu, Zagrebu, Varaždinu i Poreču kvalifikovaće se po dvije najbolje ekipe iz sedam kvalifikacionih grupa.
St. br. 342/12 A.D. „KONI-KONFEKCIJA“ U STEČAJU IZ NIKŠIĆA Stečajni upravnik A.D. „Koni-konfekcija“ u stečaju iz Nikšića na osnovu člana 134 st.1 i 6, člana 135 i člana 136 Zakona o stečaju („Sl. list RCG br.01/11), objavljuje: III OGLAS O PRODAJI IMOVINE PUTEM JAVNOG PRIKUPLJANJA PONUDA Prodaje se imovina: 1. Nepokretnosti upisane u LN br.3355 KO Nikšić, na katastarskoj parceli br.3813, poslovne prostorije AD „Koni-konfekcija“ Nikšić, ul. Vuka Karadžića bb, ukupne površine 1799 m2 sa 2. Postrojenjima i opremom (prema popisnim listama) i 3. Kancelarijskom opremom (prema popisnim listama). Ukupna početna cijena iznosi 960.000,00 €. Imovina se prodaje putem javnog prikupljanja pismenih ponuda. Učešće u javnom prikupljanju pismenih ponuda imaju ponuđači koji neposredno dostave ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom „PONUDA, NE OTVARAJ“ na adresu Privrednog suda u Podgorici, IV Proleterske br.2, pozivom na St.br.342/12. Ponude se mogu dostaviti zaključno sa 11.06.2013. god. do 10 časova. Svaka naknadno dostavljena ponuda se ne uzima u razmatranje. Ponuđač je dužan da uplati depozit u iznosu od 10% od ponuđene cijene na račun stečajnog dužnika br. 510-68789-89 kod CKB AD Podgorica. Dokaz o uplati depozita priložiti uz ponudu. Ponuđaču čija se ponuda prihvati depozit se uračunava u ponuđenu cijenu a neuspjelom ponuđaču se depozit vraća u roku od 3 (tri) dana od dana izbora najboljeg ponuđača. Kriterijum za izbor najboljeg ponuđača je visina ponuđenog iznosa. Pravo na dostavljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju. Javno otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršiće se dana 12.06.2013. god. u 10 časova u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija br.30. Ponuđač čija ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija, na poziv stečajnog upravnika je dužan da zaključi kupoprodajni ugovor i uplati licitirani iznos za predmetnu imovinu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. U slučaju odustanka, sklapanje ugovora će se ponuditi sljedećem najpovoljnijem ponuđaču. Sve informacije u vezi prodaje mogu se dobiti od stečajnog upravnika na mob.tel. 067 225 014.
26 Sport
ponedjeljak, 27. 5. 2013.
ĐIRO DI ITALIJA
Ajkula bez premca, Kevendiš po navici
Kraj biciklističkog klasika: Nibali osvojio rozu majicu, Kevendišu pripala posljednja etapa
fORmuLA 1
Kakav otac takav sin
Niko Rozberg osvojio Monte Karlo i ponovio uspjeh svog oca Kekea iz 1983. godine, na postolju Red Bulov tandem Fetel-Veber
Maja 1983. tada aktuelni prvak svijeta Finac Keke Rozberg ispio je pobjednički šampanjac u glamuruznom Monte Karlu, trideset godina kasnije na najvisočijem postolju azurne ljepotice našao se njegov nasljednik - Niko Rozberg, momak koji vozi pod zastavom Njemačke odbranio je pol-poziciju u šestoj trci najbržeg karavana ove sezone, upisao tek drugu pobjedu u karijeri, ušavši u istoriju kao jedini kome je pošlo za rukom da iskopira rezultat svog oca. “Srećan sam naravno, ekipa mi je omogućila da vozim odličan bolid. Fantastično je kako su, za kratko vreme, uspjeli da unaprijede vozilo. Ova staza nam je odgovarala, nadam se da ćemo ovako nastaviti”, rekao je dvadesetosmogodišnji vozač Mercedesa kome je posebno drago što je u “svom” gradu stigao do trijumfa. “Djetinjstvo sam proveo u Monte Karlu, tu sam odrastao, zbog toga sam ekstremno srećan”. Rozberg je stazu u najpoznatijoj Kneževini na kojoj su preticanja praktično nemoguća zbog uskih gradskih ulica i minimalnog prostora između bolida i ograde, odvozio bez greške, pa je treći pol ove sezone konačno naplaćen.
Trostruki svjetski šampion Njemac Sebastijan Fetel bio je zadovoljan osvajanjem drugog mjesta, najviše zbog činjenice da je uoči selidbe karavana u Sjevernu Ameriku, povećao vođstvo u generalnom plasmanu u odnosu na Kimija Raikonena (završio 10.) za 17 bodova. “Znao sam da će biti teško preticati, tako da moram biti zadovoljan. Čestitam Niku, imao je pravu brzinu i dobre gume”, poručio je aktuelni šampion. U trci koju je kao treći završio vozač Red Bula Mark Veber, dva puta je na stazu izlazio “sejfti kar”, posle udesa Felipea Mase (Ferari) u 30. i sudara Grožana (Lotus) i Rikiarda (Toro Roso) u 63. krugu, dok se u 46. krugu zavijorila crvena zastava, znak da se trka prekida. Neoprezni Maks Čilton iz Marusija “zatvorio” je prolaz Pastoru Maldonadu (Vilijams), čiji bolid je poskočio, a zatim se zakucao u zaštitnu ogradu. Kolumbijac je prošao nepovređen, ali je moralo da prođe oko pola sata, prije nego što su se ponovo stekli uslovi da vozači krenu. Naredna trka, na stazi Žil Vilnev u Montrealu, na rasporedu je 9. juna. M.A.
REZULTATI 1. Niko Rozberg (Mercedes) 2:17:52,056 2. Sebastijan Fetel (Red Bul) +3,8 3. Maks Veber (Red Bul) +6,3 4. Luis Hamilton (Mercedes) +13,8 5. Adrijan Sutil (Fors Indija) +21,4 6. Dženson Baton (Meklaren) +23,1 7. Fernando Alonso (Ferari) +26,7 8. Žan Erik Vernje (Toro Roso) +27,2 9. Pol Di Resta (Fors Indija) +27,6 10. Kimi Raikonen (Lotus) +36,5
Posljednja prepreka na trci oko Italije nije donijela nikakva uzbuđenja - sjajni vozač Astane Vićenco Nibali je bez problema sačuvao ubjedljivu prednost na trci od Rijeze Pija do Breše i prigrlio je titulu, dok je moćni sprinter Mark Kevendiš iskoristio profil staze i time stigao do pete etapne pobjede na Điru i ujedno crvene majice koju nosi biciklista sa najviše osvojenih poena. “Ajkula iz Mesine”, kako zovu 28-godišnjeg Nibalija je ove godine stigla u kazahstanski tim i odmah je postao glavni vozač “nebeskoplavih”. Prije početka Đira, generalni menadžer tima, nekada sjajni Aleksandr Vinokurov, najavlijvao je da je pobjednik Vuelte iz 2010. godine maksimalno spreman za trku, što je i Nibali nakon prevaljnih više od tri hiljade kilometara po kiši, snijegu, brdima sa ogromnim nadmorskim visinama dokazao bez premca. Zaljubljenici u biciklizam bi rekli da je novopečeni osvajač “čizme” imao lak posao, jer je Bredli Vigins odustao nakon 13 etapa, međutim i dok je Britanac bio na stazi, dalo se za primijetiti da je Nibali mnogo spremniji od akutelnog prvaka Tur de Fransa, te prvih pratioca Rigoberta Urana i Kadela Evansa.
“Presrećan sam. Jedinstven je osjećaj proslaviti titulu sa navijačima - bilo je baš emotivno. Pobjeda je kruna moga života u biciklizmu. Hvala timu i svim kolegama koji su uvijek bili blizu mene i svakako da su i oni i te kako zasluženi za uspjeh”, poručio je Nibali koji je na ovogodišnjem Điru stigao do dvije etapne pobjede. A što se tiče posljednje etape, koja je nakon niza godina iz Milana prebačena u Brešu Kevendiš je u svom stilu odradio posao - cijelo vrijeme je bio uz tim, sve do posljedjih stotinjak metara kada je izletio kao “metak” i prešao liniju cilja prije Saše Modola i Elija Vivijanija. Pored Nibalija i Kevendiša, bijelu majicu za najboljeg mladog vozača je osvojio Karlos Betankur, dok je za “kralja planina” (plava majica) proglašen Stefano Piraci. Nakon Đira, na redu je najveća bicilistička trka svih vremena od 29. juna do 21. jula vozi se sjajni Tur De Frans. U.R. KONAČAN PLASMAN 1. Vićenco Nibali 84:53:28 sati 2. Rigoberto Uran +4:43 minuta 3. Kadel Evans +5:52 4. Mikele Skarponi +6:48 5. Karlos Betankur +7:28
GENERALNI PLASMAN Fetel 107 Raikonen 86 Alonso 78 Hamilton 62 Veber 57 Rozberg 47 Masa 45... PLASMAN KONSTRUKTORA Red Bul 164 Ferari 123 Lotus 112 Mercedes 109 Fors Indija 44...
ROLAn GAROs
Ana se mučila, Serena furiozno Krenuo je spektakl na “svetoj” pariškoj šljaci... Po običaju prvi dan Rolan Garosa nije donio velikih iznenađenja, ali je bilo mnogo dobrog tenisa i sjajnih mečeva. I dok su kod muškaraca gotovo svi favoriti lagano preskočili prve prepreke, poput Rodžera Federera (sredio Pabla Karena Busta 6:2, 6:2, 6:3), Davida Ferera (bolji od Marinka Matoševića 6:4, 6:3, 6:4) i Miloša Raonića (savladao Havijera Malisa 6:2, 6:1, 4:6, 6:4), kod dama je bilo mnogo zanimljivije - pogotovo u meču koji je otvorio 112. priču Otvorenog prvenstva Francuske. A njega su igrale šampionka Rolan Garosa iz 2008. godine Ana Ivanović i Hrvatica Petra Martić - poslije jednog sata i 50 minuta igre u narednu rundu prošla je srpska teniserka (6:1, 3:6, 6:3). “Imala sam oscilacija”, iskrena je Ana. “Počela sam dobro, igrala agresivno, a u drugom setu sam joj dozvolila da se vrati u meč. Počela je da servira bolje, miksuje skraćene loptice i slajseve. U trećem setu sam se vratila na svoj nivo igre. Bila sam nervozna kada je smanjila na 5:3, ali sam uspjela da završim meč. U suštini sam zadovoljna”. Osim duela na “Filip Šatrijeu” dan kod dama je obilježila i furiozna Serena Vilijams - velika šampionka je za svega 51. minut i jedan izgubljen gem “oduvala” Anu Tatišvili (6:0, 6:1). S druge strane, druga slavna Vili-
nbA (pLeJ-Of)
Mamuze na korak od finala
jams (Venus) već putuje kući - bolja od nje bila je Uršula Radvanska. VAŽNIJI REZULTATI (M): Federer - Kareno Busta 6:2, 6:2, 6:3, Ferer - Matoševića 6:4, 6:3, 6:4, Raonić - Malis 6:2, 6:1, 4:6, 6:4, Simon - Hjuit 3:6, 1:6, 6:4, 6:1, 7:5, Troicki - Blejk
6:4, 6:2, 6:2, Kveri - Lacko 6:3, 6:4, 6:4. VAŽNIJI REZULTATI (Ž): S. Vilijams - Tatišvili 6:0, 6:1, Ivanović Martić 6:1, 3:6, 6:3, Garsija - Bejgelzimer 6:3, 6:4, Eerani - Rus 6:1, 6:2, Lisicki - Arvidson 6:3, 6:4, U. Radvanska - V. Vilijams 7:5, 6:7, 6:4. K.B.
San Antonio je na korak od velikog finala najjače planetarne lige - teksaške mamuze su nakon produžetka slavile u “Fedeks forumu” protiv Memfisa 93:104 (86:86), stigle do 3:0 u konferencijskom finalu, do vođstva koje niko u istoriji NBA lige nije uspio da prestigne. Grizliji su imali sve u svojim rukama - prednost +18 u prvom poluvremenu, šut za trijumf u regularnog dijelu (promašaja Majka Konlija), ali nije im se dalo predvođeni trojkom Dankan (24p, 10 sk), Đinobili (19p), Parker (26p) Sparsi su u produžetku pokazali šta znači iskustvo, mir, discplina, znanje. “Imali smo osam izgubljenih
lopti u prvoj četvrtini. Izgleda da su ti momci (starteri) još spavali od druge utakmice, pa smo morali da pošaljemo pet novih na teren kako bismo bar počeli da se suprotstavljamo protivniku i da ne budemo nespretna grupa turista na terenu. Na kraju je ispalo dobro”, rekao je trener San Antonija Greg Popovič čija će ekipa kada upiše još jedan trijumf igrati peto NBA finale, gdje San Antonio ne zna za poraz! Kod domaćina koji su izgubili prvi meč kod kuće u ovogodišnjem plej-ofu, Majk Konli je ubacio 20 poena, Mark Gasol je imao 16 poena i 14 skokova, a Zek Rendolf 14 poena i 15 skokova. M.A.
Sport 27
ponedjeljak, 27. 5. 2013.
JSL
Fešta Partizana, tamna Zvezda Crno-bijeli trijumfom proslavili titulu, komšije deklasirane od Voše, ispali BSK i Smederevo
KUP ITALIJE
Lulić krunisao Lacio Plavi Rim slavi: “orlovi” preletjeli “vučicu” (1:0), Senad Lulić junak Istorija - to je Lacio! Gradska bitka Rima pripala je “orlovima”, koji su bacili na koljena Romu i osvojili svoj 6. Kup Italije! Junak šlagera sezone bio je Mostarac Senad Lulić, koji je u 71. minutu, nakon asistencije Antonija Kandreve, zatresao mrežu najljućeg rivala i pokrenuo erupciju oduševljenja na sjeveru “Olimpika”. “Nikada neću zaboraviti ovu pobjedu. Posebno zbog činjenice da smo je ostvarili baš protiv Rome. Jednostavno, presrećan sam i svoj pogodak poklanjam mojoj supruzi”, riječi su 27-godišnjeg reprezentativca Bosne i Hercegovine. Trijumf, koji će zlatnim slovima biti upisan u istoriji Lacija (slavili u prvom finalu Kupa protiv komšija) prokomentarisao je i “motor” sa sredine terena Hernanes ...
“Oduševljenje je enormno. Pa ljudi, ušli smo u istoriji kluba i iz nje nikada više ne možemo izaći. Cijele sezone smo sanjali finale, i to baš protiv Rome, pa je ovo jedan bajkovit kraj sezone. Slavićemo do duboko u noć, baš kao i naši navijači”, priznaje Brazilac. Na drugoj strani, “vučica” je po-
kušavala, pogodila i prečku, ali bez rezultata protiv tima Vladimira Petkovića, pa su Franćesko Toti i navijači sa juga zapali u očaj, jer su izgubili od omraženog rivala, ostali bez pehara, ali i bez evropskog takmičenja naredne sezone. A.Popović
Benfika ostala bez ičega Kada izgubite tri trofeja u četiri minuta, onda ste Benfika. Nakon poraza od Porta u 92. minutu za titulu šampiona Portugala, odnosno Čelzija takođe u 92. minutu finala Lige Evrope, “orlovi” iz Lisabona su ostali i bez portugalskog Kupa, “zahvaljujući” Gimaraešu! Iako su
vodili preko Gaitana, Sudani i Rikardo Pereira su od 79. do 81. minuta preokrenuli sve i ostavili velikana bez ičega (2:1)! Takođe, malerozni sastav Žorža Žezusa, slučajno ili ne, izgubio je sva tri meča sezone identičnim rezultatom 2:1, za tačno četiri minuta.
Beograd je sinoć slavio - Humska je brojala 20.000 ljudi na stadionu, a Partizan je lako odradio Spartak (4:0) na proslavi 25. šampionske titule! Tako je Partizan na veličanstven način završio sezonu, završio utakmicu sa Spartakom koja je počela tako što je kapiten Saša Ilić podigao pehar namijenjen najboljem timu u Srbiji. Potpunu feštu koju su na stadionu počeli “Grobari” na terenu su potpisali Lazar Marković, Marko Šćepović, Nikola Ninković, Nemanja Kojić, te Predrag Luka, pa opet je završili navijači Partizana koji su uletjeli na teren po završetku meča. “Nijesmo mogli na ljepši način da završimo sezonu. Slavićemo malo, ali već razmišljamo o kvalifikacijama za LŠ”, rekao je juče Vuk Rašović, trener Partizana koji je prigrabio prvu individualnu titulu. I dok su “crno bijeli” slavili, “crveno bijeli” su se hvatali za glavu - Vojvodina je u Novom Sadu deklasirala klince Crvene zvezde koje je na teren poslao Rikardo Sa Pinto rezultatom 3:0 - strijelci su bili Oumaru, Alivodić i Trajković, a odličan meč iza sebe je ostavio mladi reprezentativac Nebojša Kosović. I za kraj - o opstanku! Smederevo je odavno drugoligaš, a juče mu se pridružio BSK - Borčani su na kraju imali isti broj bodova kao Novi Pazar, ali međusobno imaju lošiji rezultate, pa zato ispaštaju...
SEMAFOR: Hajduk - Novi Pazar 2:0 (Veselinović 3, Vuković 20.), Rad - Radnički Niš 3:1 (Perović 21, Đurđević 44, S. Jovanović 51. - M. Jovanović 86.), Javor Radnički 1923 1:1 (Veselinović 67. - Spalević 42.), Vojvodina - Crvena zvezda 3:0 (Abubakar 43. (pen.), Alivodić 56, Trajković 72.), Sloboda - Smederevo 4:1 (Tijago 14, Ranđelović 18, 25, Krstić 44. Živković 24.), OFK Beograd - BSK 1:1 (Pavlovski 31. - Ajković 16.), Jagodina - Donji Srem 2:0 (Stojanović 36, 41.), Partizan - Spartak 5:0 (Marković 29, M. Šćepović 37, Ninković 81, Kojić 83, Luka 90.) B.T.
28 Sport
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
IZ UGLA MILIONERA
Milioneri, kapa do poda!
Tako blizu, a tako daleko: Dortmund zastao na korak od ostvarenja snova
AKTIVIRANA BOMBA
Majstor Nejmar potpisuje za Barsu! Kako tvrdi renomirana “Marka” jedan od najtalentovanijih fudbalera današnjice, Nejmar, postaće danas i zvanično igrač Barselone! Prema španskom listu Katalonci će isplatiti Santosu 54 miliona eura, dok će 21-godišnjak postati drugo najskuplje pojačanje u istoriji “blaugrane”, čime
REAL: KAVANI BLIZU, PONUDA ZA BEJLA - I dok Barselona privodi kraju transfer Nejmara, Real Madrid sprema dvostruki odgovor na drugoj strani. Na katalonski tandem Mesi-Nejmar “merengesi” odgovaraju Edinsonom Kavanijem (Napoli), koji se nalazi na korak od “Santijaga Bernabeua”, ali i Geretom Bejlom (Totenhem), kojeg žele pošto-poto u svoje redove. Za Urugvajca će Florentino Perez platiti 45 miliona eura, dok za Velšanina nudi vrtoglavih 70 miliona eura! To je, dakle, cijelih 115 miliona za dva igrača, čime “kraljevski klub” želi da povrati primat u Primeri, ali i ispuni svoj san, odnosno osvoji rekordnu 10. titulu Lige šampiona. A.P.
će zaigrati sa Lionelom Mesijem! Napadača čeka petogodišnji ugovor, odnosno sedam miliona eura po sezoni. Jedina akvizicija koja je skuplja od “brazilske operacije” jeste i dalje Zlatan Ibrahimović, za kojeg je Barsa 2009. godine inkasirala Interu 69,5 miliona eura, plus Samuel Eto’o. A.P.
Falkao na pregledima u Monaku Ponedjeljak će, osim transfera Nejmara, biti bombastičan i po još jednom zvjezdanoj akviziciji. Danas bi i Radamel Falkao, nakon medicinskih pregleda, trebao da potpiše ugovor sa francuskim Monakom težak 60 miliona eura! Ruski vlasnik novog prvoligaša Dmitrij Ribolovljev bacio na sto svemirski novac za “El Tigrea”, koji će otići u kasu Atletiko Madrida, dok će 27-godišnji Kolumbijac godišnje zarađivati čak 12 miliona eura. Iako za sada nije poznato koliko će godina sjajni centarfor provesti u Kneževini, nagađa se da Falkao dolazi tek na godinu dana, nakon čega će otići ukoliko se Monako ne plasira naredne sezone u Ligu šampiona. A.P.
MINI LIGA ŠAMPIONA
Real, Milan, Juve, Čelzi na jednom mjestu
Stiže ljeto, vrijeme transfera i turneja, a od ovog kreće premijerno i mini Liga šampiona. Turnir pod nazivom “Ginis Internacionalni Kup šampiona, u kojem će učestvovati osam svjetskim klubova, počeće 27. jula i trajaće dvije sedmice. Real Madrid, Milan, Juventus, Čelzi, Inter, Valensija, Ever-
ton i Los Anđeles Galaksi okupiće se na jednom mjestu, ovog puta u Americi, gdje će u međusobnim okršajima brusiti formu za predstojeću sezonu, ali i zaraditi od marketinga. Naravno, organizator turnira je irska pivara “Ginis”, u čijim će ukusima vjerovatno uživati i navijači na tribinama. A.P.
Tuga, čemer, muk, ali i ponos stanuju u “žuto-crnoj” svlačionici. Borusija Dortmund nije uspjela da ponovi 1997. godinu i nakon dvije uzastopne titule u Bundesligi i podigne visoko “pehar sa ušima” drugi put u svojoj istoriji. Ispriječio se Bajern, taj fantastični Bajern, ali su “milioneri” zbog svega urađenog u ovogodišnjem izdanju Lige šampiona, pa i samom finalu, zaslužili duboki naklon do poda svih istinskih ljubitelja fudbala. Da je tako, dokazala je i armija navijača, koja je dan nakon finala, na svom “Vestfalenu” dočekala svoje heroje, isprativši ih pjesmom i gromoglasnim aplauzom. ●KLOP: VRATIĆEMO SE U FINALE Prvih pola sata Dortmund je plesao, presingom izluđivao Bavarce, udarac Kube Blažčikovskog je nevjerovatnim refleksom odbranio Manuel Nojer, a onda je cijeli tim pao pod fizički nadmoćnom “crvenom mašinom”. Roman Vajndenfeler je zaustavljao zicere rivala, a Ilkaj Gundogan iz penala poništio gol Marija Mandžukića. A, onda se u smiraju meča ukazao Arjen Roben i rasplakao “milionere”. “Čestitam Bajernu i Jupu Hajnkesu. Bilo bi gore da smo izgubili sa četiri ili
145,229
metara pretrčao je majstor Borusije Dortmund i njemačke reprezentacije Marsel Šmelcer ove sezone u Ligi šampiona - najviše od svih igrača.
pet golova razlike. Međutim, zaslužili smo da budemo u finalu i to smo dokazali. Nije to najvažnija stvar, ali je svakako važna”, priznaje Jirgen Klop, čudotvorac na klupi Dortmunda, koji najavljuje neka nove pohode ... “Vratićemo se. Možda ne na Vembliju, ali ćemo se potruditi da ponovo odigramo finale Lige šampiona. Imamo sistem, igrače. Neki će otići, ali će doći novi. Uglavnom, ne brinem se za budućnost tima”, zaključuje harizmatični stručnjak. ●SVLAČIONICA: TEŠKO JE, ALI IDEMO DALJE Da je Dante dobio zasluženi žuti karton nakon prekršaja nad Markom Rojsom, možda bi se i druga pjesma pjevala u nastavku finala. Takođe, udaranje Roberta Levandovskog od strane Frenka Riberija bilo je na pragu crvenog kartona, ali je i Poljak mogao da završi duel prije kraja zbog namjernog gaženja Žeroma Boatenga. Ipak, najveći žal ostaje zbog onog istorijskog gola “vječitog malera” Robena, što priznaje i svlačionica vicešampiona. “Osjećam se prazno. Očajnički smo željeli trofej i jako je teško kada vam se sve ono dogodi u posljednjim minutima meča. Međutim, ne vrijedi sada da kukamo”, ističe Marko Rojs, dok Mats Humels očajava ... “Oni su uzeli trofej, mi nismo. Ovo je jedan od najtežih poraza koje smo mogli da doživimo”. Ali, tugu svojih saigrača pokušao je da ublaži Neven Subotić ... “Moramo da prihvatimo poraz, izvučemo pouke i nastavimo dalje. Iza nas je dalek, fantastičan put. Imamo mlad tim, pred nama je budućnost”, naglašava reprezentativac Srbije. A.Popović
Statistika LŠ Najbolji strijelac: K. Ronaldo (12) Najbolji asistent: Z.Ibrahimović (7) Najveći posjed lopte: Barselona (75%) Tim sa najviše pasova: Barselona (9.403) Najviše upućenih udaraca: K.Ronaldo (77) Igrač sa najviše pasova: Ćavi (1.297) Igrač sa najviše ofsajda: Z.Ibrahimović (17) Najviše odigranih minuta: M. Šmelcer (1.170) Golman sa najviše odbrana: R.Vajndenfeler (48) Najbrži het-trik: K.Pizaro (15 minuta) Najviše pobjeda: Bajern (10) Najviše postignutih golova: Bajern (31) Najveća pobjeda: Bajern - Lil 6:1 Najgora odbrana: Nordsjeland (22 primljena gola) Najgori učinak: Dinamo Zagreb (1 bod, 1 postignut gol) Najviše žutih kartona: Mekses, Arbeloa, Ramos (5) Najviše crvenih kartona: Arbeloa (2) Ukupno golova: 365 Ukupno udaraca na gol: 3.128 Ukupno kornera: 1296 Ukupno ofsajda: 662 Ukupno prekršaja: 3.395 Ukupno žutih kartona: 545 Ukupno crvenih kartona: 20
Sport 29
ponedjeljak, 27.5.2013.
4
trenera osvajala su Ligu šampiona sa dva različita tima: Jup Hajnkes (real i Bajern), Otmar Hicfeld (Borusija i Bajern), Ernst Hapel (Fejenord i HSV) i Žoze Murinjo (Porto i inter).
21,61 milion stanovnika Njemačke pratilo je finale Lige šampiona preko državne televizije ZdF, što je novi rekord po gledanosti u ovoj zemlji. Naravno, broj onih koji su uz tV pratili epski meč sa “Vemblija” je još i veći, s obzirom da je finale prenosio i privatni gigant Sky sport.
Heroji iz pakla Iz ugla šampIona
Niko kao bavarski gigant Bajern Minhen - od luzera do najdominantnijeg tima Starog kontinenta Kosta Bošković
K
ako postati veliki, besmrtan, šampion... pitajte nove vladare evrope, pitajte momke koji su u posljednje tri godine izgubili dva finala lige šampiona (mnogi od njih i velike mečeve sa reprezentacijom), bili označeni kao jedni od najvećih gubitnika u istoriji fudbala, a koji su iz neviđenog pakla izašli kao heroji, kao kraljevi evrope. pitajte Filipa lama, baštijana Švajnštajgera, arjena Robena... Momke koji su suze iz prošlosti pretočili u osmijeh šampiona! sveti fudbalski hram “vembli” i taj 25. maj 2013. vječito će grijati srca navijača iz Minhena - bajern je najbolji, niko kao tim iz bavarske nije tako dominantno stigao do trona starog kontinenta.
Gorio je te subote crveni dio Londona, ali i prepuna minhenska “Alijanc arena” (gdje se finale pratilo na velikom video bimu), čak i ostali njemački gradovi, poput Berlina... Bajern je ovo dugo, predugo čekao - peta zvjezdica konačno će sijati iznad grba ovog kultnog tima! I dan nakon velikog finala svjetski mediji se utrkuju u hvalospjevima bavarskoj mašineriji, velikom gospodinu Jupu Hajnkesu, ali i kompletnom njemačkom fudbalu...
“Bajern je konačno otjerao traume iz svog dvorišta”, piše “Algemajne Cajtung”, dok drugi visokotiražni njemački dnevnik Bild veliča jedinstveno finale ove zemlje. “Hvala Bajern, hvala Dortmund. Bilo je dramatično, bilo je zabavno”. “Bajernova nirvana”, naslovnica je čuvenog francuskog “L’Ekipa” koji tako podsjeća da su se Bavarci napokon oslobodili svih trauma iz prošlosti. “Hajnkes pokupio zasluženo”, naslovna je strana španskog “As”-a.
● KariKatura daNa
Robenov džek-pot
Pep, šta sad? Mnogima je bilo čudno kada se između Čelzijevih i miliona PSŽ-a, pored glamura Primere i Premijer lige, tvorac moćne Barselone pep gvardiola odlučio da preuzme (tada još uvijek luzerski) Bajern. tvrdili su tada mnogi da je to pravi klub za njega, sa majstorima, ali bez rezultata, da je Bundesliga stvorena da je lagano pokori... a onda
●Njegovo veličaNstvo jup
Možda je Arjen Roben bio heroj finala, Mario Madžukić načeo Dortmund, ostali igrači ginuli za svoj klub, ali ovaj trofej, taj čuveni pehar sa ušima najviše od svih zaslužio je fenomenalni trener Jup Hajnkes. Nije ga poremetilo prošlogodišnje traumatično finale iz Minhena, ni to što je još sredinom sezone saznao da u junu umjesto njega na klupu Bajerna stiže “obožavani” Pep Gvardiola... Ne! “Skupio” je stari majstor svoje momke, iz dana u dan, iz meča u meč, ih ubjeđivao da su najbolji - što su oni na kraju i postali! Sada je Jup besmtran, jedan od 19 trenera koji su Ligu šampiona osvajali dva puta i tek četvrti koji je to učinio sa dva različita tima (1998. sa Mijatovićevim Realom) prije njega još i Ernst Hapel, Otmar Hicfeld i Žoze Murinjo. Ujedno, drugi je (sa 68. godina) najstariji stručnjak koji je stigao do najvećeg klupskog trofeja - stariji od njega bio je samo Rejmon Getals (1993. šampion sa Marsejom). Pravo vrijeme za odlazak, ali ne i u penziju! “Ne idem u penziju. Sve je dogovoreno još prošlog juna, ali strpite se do naredne subote i finalne utakmice Kupa Njemačke sa Štutgartom”, poručio je “kralj” Jup na-
šest ludih mjeseci, Bajern je od gubitnika postao najdominantniji tim Evrope, momci u crvenom plešu svim terenima, dupla kruna je već u džepu, za triplu se čeka potvrda u subotu u Kupu (protiv Štutgarta)... Ostaje samo pitanje, kako Pep misli da unaprijedi igru najjačeg svjetskog tima? Pred nama je luda sezona, definitivno. kon meča u Londonu. Nakon svega, jasno je - gdje god da ode (a najbliži je ponovo svom Real Madridu) sjajni stručnjak iz Menhengladbaha će sigurno ponovo ostaviti neizbrisiv trag.
●RobeNov vRisak Svi su heroji u bavarskom gigantu, ali o jednom momku se najviše priča nakon magične londonske noći - Arjen Roben, jedan od najvećih fudbalskih majstora u posljednjoj deceniji, konačno je “skinuo” etiketu “luzera” i nakon što je u tri finala (LŠ 2010, 2012. i SP 2010.) bio tragičar, napokon je izrastao u heroja. Gol i asistencija u finalu, razbijanje Barse i Juvea u nokaut fazi - ostaće da se pamte za sva vremena. “Ni sam ne znam koliko sam puta sanjao o ovome, svi smo osjećali da je sada prava noć da se san ostvari. Jednostavno nijesam želio da moja karijera bude upamćena kao karijera gubitnika”, bio je iskren holandski maestro nakon epskog vriska (kojim je proslavio gol) u velikom finalu. Niko kao Bajern - bavarska moć, ujedno i elegancija, pisali su istoriju Lige šampiona! Do nekih novih izazova, do “La Luža” i Lisabona naredne godine...
30 Sport
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
RADISAV DRAGIĆEVIĆ
Kasno smo se probudili Trener plavih zadovoljan pobjedom nad Sutjeskom (1:3) - u titulu (ne) vjeruje
USPJEH
Lovćen proljećni šampion države Trener Mojaš Radonjić prezadovoljan opstankom bez baraža Kada je Mojaš Radonjić preuzeo Lovćen, prvoligaš iz prijestonice je imao samo osam poena, Druga liga je kucala na vrata, ali bivši gorostasni centarfor je posložio kockice, stigla su odlična pojačanja (Darko Marković, Andrija Dragojević, Goran Vujović, Vanja Tatar...), došli su veliki rezultati. Cetinjani su tokom drugog dijela sezone uzeli čak 29 bodova, pa da se crnogorsko prvenstvo igralo samo u proljećnjem dijelu - Lovćen bi vjerovali ili ne bio - prvak. To sjajno proljeće krunisano je trijumfom nad Mogrenom (2:1), opstanak bez baraža je matematički obezbijeđen, pa će Lovćen 100 godina postojanja proslaviti najjačem fudbalskom društvu. “Kada sebi zacrtaš neki cilj i ostvariš ga - zadovoljstvo je ogromno. Bilo je mnogo teško, imali smo malo bodova, a i u nastavku sezone su stigla dva vezana poraza. Već smo bili otpisani, ali uspjeli smo da se vratimo i mislim da smo sasvim zasluženo izborili opstanak”, poručio je kormilar Lovćena Radonjić. Iskusni strateg nam je priznao da se ni on nije previše nadao ve-
likom uspjehu, ali Cetinjanima se poklopilo mnogo dobrih stvari. Sve je nekako došlo na svoje... “Nijesmo očekivali da napravimo nešto veliko. Ali, igrali smo dobro i usput rezultati konkurenata su nam išli na ruku. Nije bilo lako, jer je ove godine bilo potrebno mnogo više bodova, nego do sada, međutim uz naš pravi pristup i sreću sada slavimo”, poruka je Radonjića. A, već o narednom meču Lovćena se mnogo bruji - prijestoničani u subotu gostuju lideru Sutjesci. Čaršijske priče su uveliko aktivne, a glase da će fudbaleri iz prijestonice “dozvoliti” izabranicima Dragana Radojičića da budu šampioni. “Do sada nam je svaka utakmica bila za opstanak, a sada prvi put igramo bez rezultatskog značaja. Daćemo sve od sebe da pružimo partiju kao do sada, samo je pitanje kako ćemo se snaći na terenu gdje protivniku očajnički trebaju bodovi, za razliku od nas. Igraćemo kao da se još uvijek ništa nije desilo, skroz profesionalno”, jasno je stavio do znanja Mojaš Radonjić da se Lovćen neće skloniti “plavo bijelima”. U.R.
Jedan od najzaslužnijih za opstanak Lovćena: Darko Marković
BARAŽ ZA 2. LIGU
Slavlje Koma Fudbaleri Koma ostvarili su pobjedu na startu baraža za plasman u Drugu ligu - Zlatičani su juče u prijestonici savladali domaćina Cetinje rezultatom 1:0 (0:0). Slobodno su bili fudbaleri Plje-
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić
valja. U drugom kolu, u srijedu sastaju se Pljevlja - Cetinje, a Kom će biti slobodan. Tri ekipe (pobjednici regija) igraju šest utakmica (kući i na strani), a dvije prvoplasirane obezbijediće Drugu ligu.
Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)
Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan VUČINIĆ (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOVANOVIĆ (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECIĆ (bojana.becic@dnovine.me)
Stručni štab Budućnosti nada se tituli: Radisav Dragićević, Nenad Vukčević i Goran Perišić Titula, titula, titula - orilo se kraj Bistrice negdje u 85. minutu na derbiju Sutjeska - Budućnost pošto je u tome trenutku pri rezultatu 1:1 šampionski lovor bio u rukama Nikšićana. A, onda je na scenu stupio junak velike utakmice Marko Vukčević - mladi reprezentativac je minut prije kraja izborio situaciju, raspalio je po lopti, probio je Ivana Janjuševića što je rasplakalo nikšićku publiku, kojoj je posljednji šamar uputio Miloš Kalezić za konačnih 1:3. Budućnost je tako stigla do tri boda, zaostatak od 12 poena sveden je na svega dva boda, što aplicira da će posljednje kolo odlučiti novog ili starog prvaka države... “Utakmicu smo dobro otvorili, preko Srđana Radonjića koji je postigao gol na vrijeme, a onda smo počeli da se branimo. Loše smo djelovali, bez žara što je protivnik uspio da kazni. U drugom dijelu, Sutjeska je ozbiljnije prijetila iz kontranapada, ali uspjeli smo da stignemo do velike pobjede”, kratko se osvrnuo na derbi Dragićević. ● AGOVIĆ NAS JE POKRENNUO Pored strijelaca koji su iznije-
li glavni teret, Rajo je hrabrošću (u jednom trenutku igrao sa četiri napadača) pokazao da se njegovi učenici do posljednje teorijske šanse neće odreći titule. I, isplatilo se, plavi još žive, još punih 90 minuta... “Morao sam da rizikujem i na kraju se to dobro odrazilo. U suštini, imali smo Stefana Mugošu i tri klasična napadača - momci su vjerovali, stručni štab i ja takođe. I uspjeli smo. Velike zasluge takođe idu golmanu Jasminu Agoviću koji nas je kod 1:1 sa dvije fantastične odbrane održao u meču i dao nam krila da krenemo naprijed”, hvali svoje momke kormilar Budućnosti. ● ŠTETA ŠTO JE OSTAO JEDAN MEČ Do prije dvije nedjelje niko u ulici Vaka Đurovoića nije vjerovao u prvenstvo. Pa čak ni najveći opstimisti! Najpopularnij klub je kurseve okrenuo prema Kupu (osvojili ga), ali onda im se zahvaljujući očajnoj formi Sutjeske otvorio horizont ka šampionskom lovoru. Možda i prekasno, jer Nikšićani imaju dva boda prednosti, te meč kod kuće sa Lovćenom. “Pa i nijesmo baš vjerovali,
DRUGA LIGA
Bokelj bolji od novog prvoligaša Tuzi su donijele iznenađenje - prvoligaš Dečić je juče na svom terenu izgubio od Bokelja rezultatom 2:1 (1:0) u utakmici 32. kola Druge crnogorske lige. I još jedno iznenađenje je viđeno u 32. kolu - Berane je pred svojim navijačima savladalo drugoplasirano Zabjelo 4:3 (0:1), dok je Bratstvo u Danilovgradu trijumfovalo u duelu sa Iskrom rezultatom 1:0 (0:0). Zora i Igalo igrali su u Spužu 1:1 (0:0), dok je Jezero u Tivtu trijumfovao u duelu sa Arsenalom rezultatom 1:0 (1:0). Slobodni su bili fudbaleri Ibra. SEMAFOR 32. KOLA: Dečić Bokelj 2:1 (1:0), Berane - Zabjelo 4:3 (0:1), Iskra - Bratstvo 0:1 (0:0), Zora - Igalo 1:1 (0:0), Arsenal - Jezero 0:1
(0:0). RASPORED 33. KOLA (subota, 1. jun): Bokelj - Iskra, Bratstvo - Berane, Zabjelo - Zora, Igalo - Arsenal, Jezero - Ibar. Slobodni će biti fudbaleri Dečića. 1. Dečić 2. Bokelj 3. Zabjelo 4. Bratstvo 5. Igalo 6. Ibar 7. Jezero 8. Arsenal 9. Zora 10. Berane 11. Iskra
TABELA 29 20 3 6 28 15 8 6 28 15 8 5 28 14 4 10 28 10 9 9 28 7 11 10 28 7 12 9 29 5 14 10 28 8 5 15 28 8 8 12 28 4 5 19
43:19 63 37:19 53 39:26 50 39:29 47 34:33 36 31:33 32 24:26 33 23:33 28 28:31 28 34:55 28 28:56 17
uradili smo ono što smo obećali, da ćemo u svakom meču pružiti maksimum. Imali smo voljni momenat koji nas još drži, momci su psihički porasli nakon osvajanja Kupa, što je takođe za pohvalu. Šteta što je ostalo još jedno kolo do kraja, da ima više da se igra stvari bi bile drugačije”, poruka je Dragićevića. ● NA POBJEDU I DOBRU VI JEST IZ NIKŠIĆA A, u posljednjem, nikad “luđem” kolu mnogima će se skrojiti sudbina - pod Goricu dolazi Mornar koji će “poginuti” na terenu kako ne bi zauzeo posljednu poziciju, dok Sutjeskoj stiže, po svim matematičkim i teorijskim parametrima spašeni Lovćen. Rajo priznaje da će ga oba meča podjednako zanimati... “Moraćemo da pobijedimo, a u Nikšiću šta bude. Svakako da ćemo pažljivo slušati duel Sutjeska Lovćen. Imali smo mogućnosti da osvojimo još bodova, ali sami smo krivi zbog ove situacije. Ne želim da tražim neki alibi, ali smo takođe kuburili sa povredama u nekim veoma važnim mečevima. Sutjeska ima prednost, vjerovatno će sve riješti u svoju korist, ali još se nadamo”, završio je Radisav Dragićević
Ekonomist odbranio titulu Fudbalerke Ekonomista iz Nikšića odbranile su titulu šampiona Crne Gore u fudbalu! Bez obzira što su Nikšićanke još ranije obezbijedile krunu, to ih nije spriječilo da u posljednjem kolu pregaze Pristan sa čak 20:0 i tako potvrde dominaciju u crnogorskom ženskom fudbalu. Trofej pobjednika 1. ŽFL kapitenu Ekonomista Ivani Krivokapić uručio je selektor ženskih fudbalskih selekcija Zoran Mijović. FSCG
Sport 31
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
TIM KOLA
Golman Aković (Jedinstvo)
UKUPNO
DOMAĆIN
Odbrana
GOST
1. SUTJESKA
32
19
5
8
48:30
62
16
12
1
3
28:14
37
16
7
4
5
20:16
25
2. BUDUĆNOST
32
17
9
6
56:38
60
16
7
4
5
24:23
25
16
10
5
1
32:15
35
3. ČELIK
32
15
8
9
40:33
53
16
8
5
3
23:15
29
16
7
3
6
17:18
24
4. GRBALJ
32
13
11
8
40:20
50
16
9
5
2
29:10
32
16
4
6
6
11:10
18
5. RUDAR
32
14
6
12
40:39
48
16
7
3
6
22:21
24
16
7
3
6
18:18
24
6. PETROVAC
32
8
14
10
35:40
38
16
3
8
5
15:17
16
16
5
6
5
20:23
21
7. LOVĆEN
32
11
4
17
37:50
37
16
6
2
8
18:23
20
16
5
2
9
19:27
17
8. MOGREN (-1)
32
10
7
15
33:39
36
16
5
3
8
16:22
18
16
5
4
7
16:17
19
9. ZETA
32
8
12
12
42:43
36
16
7
4
5
22:17
25
16
1
8
7
20:26
11
10. MLADOST
32
8
12
12
36:47
36
16
5
7
4
22:21
22
16
3
5
8
14:26
14
11. MORNAR
32
8
9
15
35:47
33
16
5
6
5
17:16
21
16
3
3
10
17:30
12
12. JEDINSTVO
32
8
9
15
30:44
33
16
4
5
7
16:20
17
16
4
4
8
14:24
16
NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Gledalaca: oko 4.000. Golovi: 0:1 Radonjić u 9, 1:1 Perošević u 45, 1:2 M. Vukčević u 88, 1:3 Kalezić u 90+2. Sudija: Ž. Radunović (Cetinje) 7. Pomoćnici: S. Korać (Bar) 7, Đ. Ražnatović (Cetinje) 7. Žuti kartoni: D. Karadžić, Pejović (Sutjeska), N. Vukčević, Tomković, Kopitović (Budućnost).
PODGORICA - Stadion: Mladosti na Starom aerodromu. Gledalaca: oko 100. Golovi: 1:0 Muhović u 58, 1:1 Ašćerić u 66. Sudija: M. Bošković (Podgorica) 7. Pomoćnici: D. Vujović (Cetinje) 7, Dejan Pavićević (Podgorica) 7.
M. M. Radulović (Zeta) Mih. Petrović (Jedinstvo) Peković (Budućnost) V. Martinović (Lovćen)
Vezni red Burzanović (Zeta) D. Marković (Lovćen) M. Vukčević (Budućnost) Muhović (Petrovac)
Napad
Boljević (Zeta) Rotković (Mornar)
Trener Trener: Radisav Dragićević (Budućnost)
LISTA STRIJELACA 15 Adrović (Budućnost) 14 Korać (Zeta)
SUTJESKA
1 1
Janjušević 5, Bečalić 6, Ognjanović 6, Ćuković 6, Stijepović 5,5, Nikolić 6, Pejović 6 (Poček -), Jovović 6 (Kosović -), Karadžić 6,5 Perošević 6,5 (Ćetković -), Isidorović 6,5 Trener: Dragan Radojičić 6
BUDUĆNOST
3 1
Agović 7, Raspopović 6, Kopitović 6,5, Peković 7, Tomković 6,5, Kamberović 6,5, N. Vukčević 6,5, Flavio 6 (Nikač - ), M. Vukčević 7,5, Radonjić 7, Mugoša 6,5 (Kalezić 7) Trener: Radisav Dragićević 7,5
PETROVAC
1 0
Popović 6, Radulović 6, Lakić 6,5, Grbović 6, Čelebić 6, Šofranac 6,5 Golubović 6, Muhović 7 (Perutović -), Pejaković 5,5 (Mrvaljević -), Leverda 5,5 (Pepić -), Vujačić 6 Trener: Milorad Malovrazić 6,5
Igrač utakmice: Marko Vukčević
BIJELO POLJE - Stadion: Gradski. Gledalaca: oko 700. Golovi: 1:0 Đurović u 44, 2:0 Kalezić u 76. Sudija: Pr. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: V. Todorović (Nikšić) 7, N. Radulović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Gordić, Boričić, Čindrak, Petrović, Ljujić (Jedinstvo), Vlahović, Brnović (Rudar).
JEDINSTVO
2 1
Aković 7, Gojačanin 7, Gordić 7, Mih. Petrović 7, Vojinović 6,5, Drašković 6,5, Čindrak 6,5, Kalezić 7, Đurović 6,5 (Garić -), Mil. Petrović 6,5 (Ljujić -), Boričić 6,5 (Čujović -) Trener: Dušan Jevrić 7
RUDAR
0
Vukliš 6 (Lakićević 6), Tomašević 5,5, Damjanović 6, Alić 6,5, Nestorović 6, Kaluđerović 6 (Šljivančanin -), Vlahović 6,5, Brnović 6, Igumanović 6, Stojanović 6, Krkeljić 6 (Jeknić -) Trener: Nikola Rakojević 6,5
MORNAR
4 1
Radanović 7, Vojvodić 7 (Jelenić 7), Merdović 7, Skopljak 7, Kajević 7, Obradović 7, Krstović 6,5 (Jovović -), Bogdanović 7, Rotković 8,5 (Kasić -), Metović 7, Gačević 7 Trener: Obren Sarić 7,5
ČELIK
1 1
Banović 5,5, Dubljević 5,5 (Simić 6), Vuković 6, Radović 6 (Bulatović -), Đikanović 6 (Videkanić 6), Adrović 5,5, Bulajić 5,5, Jovović 5,5, Ivanović 6, Bakoč 6,5, Račić 6 Trener: Slavoljub Bubanja 6
Rotković, Boljević
Klubovi su tonuli sve dublje i dublje, a ubitačni ofanzivci su proradili kada je najvažnije - brzonogi Aleksandar Boljević je postigao tri gola protiv Mladosti (5:0), dok je jaki centarfor Luka Rotković potpisao isti broj golova u duelu sa Čelikom (4:1). I isključivo njihove egzekucije su zaslužne što su Zeta i Mornar kolo prije kraja šampionata blizu direktnog opstanka, odnosno igranja baraža. Međutim, da bi bili 100 odsto sigurni moraju da trijumfuju u posljednjem kolu, a uz prave Boljevića i Rotkovića sve je lakše. Momci, svaka čast...
Radulović 5,5, N. Bogdanović 6, Radusinović 6, Carević 6, I. Bogdanović 6, Martinović 6,5, Janković 6 (Ćetković -), Đalović 5,5 (Nikolić 5), Đalac 6, Međedović 6 (Merdović -), Ašćerić 7 Trener: Aleksandar Nedović 6,5
GOLUBOVCI - Stadion: Trešnjica. Gledalaca: oko 700. Golovi: 1:0 Boljević u 2, 2:0 Boljević u 8, 3:0 Burzanović u 30, 4:0 Boljević u 34, 5:0 Korać u 64. Sudija: Pa. Radovanović (Podgorica) 7. Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica) 7, A. Đikanović (Nikšić) 7. Žuti kartoni: Boljević, Brnović (Zeta), Vuković, Ćetković, Kašćelan (Mladost).
ZETA
5 4 Ivanović 7, M. M. Radulović 7, Kaluđerović 7, Cavnić 7, Novović 7, Brnović 7, Došljak 7 (Božović 6,5), Burzanović 7,5, Vlaisavljević 7 (Orlandić - (Klikovac -)), Boljević 8,5, Korać 7,5 Trener: Mladen Vukićević 7,5
MLADOST
0
Prelević 5,5, Živković 6, Šofranac 5, Ćetković 5, Vuković 5,5 (Pavićević -), Sanković 5, Kašćelan 5,5, Kaljević - (Rolović 5,5), Išihara 6, Marković 5,5, Knežević 5,5 Trener: Duško Globarević 6 Igrač utakmice: Aleksandar Boljević
CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Gledalaca: oko 600. Golovi: 1:0 Marković u 49, 2:0 Đurišić u 63, 2:1 Đoković u 75. Sudija: M. Savović (Podgorica) 7. Pomoćnici: V. Radunović (Nikšić) 7, D. Mrgunović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Radović, Marković (Lovćen), Mijušković, Đoković, Popović (Mogren). Crveni karton: Bracan Popović u 90. minutu (Mogren).
LOVĆEN
2 0
Dragojević 6,5, Radunović 6,5 (Halilović -), Dušak 6,5, Tatar 7, Martinović 7,5, Mirković 7, Marković 7,5, Hočko 7, M. Vušurović 6,5 (Radović 6,5), Đurišić 7,5 (L. Vušurović -), Vujović 7 Trener: Mojaš Radonjić 7
MOGREN
1 0
Buturović 7, Ivanović 5,5, Milošević 5 (Racković 5), Popović 5, Milović 5,5, Lagator 5,5, Pržica 6, Mijušković 6 (Peličić -), Vujović 6, Đoković 6,5, Đurović 6 (Grbović -) Trener: Drago Maraš 6
Igrač utakmice: Darko Marković
Igrač utakmice: Luka Rotković
+ Plus
1 0
Igrač utakmice: Jasmin Muhović
Igrač utakmice: Bojan Kalezić
BAR - Stadion: Topolica. Gledalaca: oko 400. Golovi: 1:0 Rotković u 20, 1:1 Bakoč u 39, 2:1 Rotković u 50, 3:1 Rotković u 58, 4:1 Jovović (autogol). Sudija: M. Novović (Podgorica) 7. Pomoćnici: M. Asović (Berane) 7, V. Đuranović (Podgorica) 7. Žuti kartoni: Vuković (Čelik).
GRBALJ
- Minus
Sutjeska
Imali su 12 bodova prednosti u odnosu na ljutog rivala Budućnost, šampionski šampanjac je bio stavljen na hlađenje, a onda je Sutjeska pravila greške uzrokovane umorom - na posljednjih šest utakmica upisali su četiri poraza, te dva remija pa je sada razlika u odnosu na Budućnost samo dva poena. Još jedan minus je poraz od “plavih” (3:1) tokom vikenda, kada nijesu izdržali pritisak iako bi im i remi donio titulu - Nikšićani su svojim greškama oživjeli Budućnost, vratili ga u borbu za šampionski lovor. A, sve je moglo biti drugačije...
12 Račić (Čelik), Šćepanović (Mladost) 11 Ćulafić (Mornar), D. Karadžić (Sutjeska), Vujović (Mogren), Đurišić (Lovćen) 10 Ašćerić (Grbalj) 9 Šušnjar (Sutjeska/Vojvodina), Rotković (Mladost/Mornar), 7 Mugoša (Budućnost), G. Vujović (Lovćen), Đalac (Grbalj), Mil. Petrović (Jedinstvo) 6 Nikač, M. Vukčević (Budućnost), Vlahović, Jovanović, Igumanović (Rudar), Zorić (Čelik), Isidorović (Sutjeska), Orlandić (Zeta), Jablan, Muhović (Petrovac), Đoković (Mogren) 5 Bošković (Budućnost/Sapunbari), Đurović (Mogren), Boljević (Zeta) 4 N. Nikolić (Grbalj/Rostov), Boričić (Jedinstvo), Jovanović (Petrovac), Ivanović (Čelik), Flavio (Budućnost), Stojanović, Brnović (Rudar) 3 Ivanović, Krkeljić, Nerić (Rudar), Pejović, Ćetković, Jovović, Perošević (Sutjeska), Kasapi (Čelik), Sepuja, Rosić, Raičević, Kalezić (Jedinstvo), Merdović, Pepić (Grbalj), Đukić, Vujačić, Leverda (Petrovac), Golubović, Radonjić (Budućnost), Marković, Seratlić(Mladost/Mornar), Došljak, Burzanović (Zeta) 2 Raičković (Budućnost), Pržica (Mogren), Agović, Radović, Videkanić (Čelik), Radović, Mirković, D. Marković (Lovćen), Božović, Vlaisavljević (Zeta), G. Petrović (Rudar), Eber, Božović, Orahovac, Pavićević, Tomić (Mladost), Janković, Martinović (Grbalj), Gačević, Bogdanović, Divanović (Mornar), B. Nikolić, Poček, J. Nikolić, Stevović, Ćuković (Sutjeska), Grbović (Petrovac), Radulović (Jedinstvo) 1 Adrović, Simić, Bulajić, Ilić, Vuković, Kolev, Marjanović, Dubljević, Bakoč (Čelik), Kurbegović, Peković, Cmiljanić, Orahovac, Kalezić (Budućnost), Obradović, Metović, Vojvodić, Radovanović, Krstović (Mornar), Ragipović, D. Nikolić, Matić, Radulović, N. Bogdanović, Milojko, Luković, Carević, Glavan (Grbalj), M.B. Radulović, Kalačević, Novović, Kaluđerović, Kukuličić (Zeta), Bojić, Ivanović, Grbović, Brnović, Božović, Radišić (Mogren), Mandić, Tatar, Mitrović, Kalezić (Mladost), V. Karadžić, Čolaković (Sutjeska), Turković, Novović, Bogdanović, Sjekloća, Todorović, Halilović, (Lovćen), Živković, Radulović, Gazivoda, Mihailović, Golubović, Marković, Mrvaljević, Zvicer (Petrovac), Kljajević, Mih. Petrović, Đurović (Jedinstvo), Rustemović, Bambur (Rudar)
DA LI STE ZNALI
Da je Lovćen osvojio najviše bodova u proljećnom dijelu šampionata. Cetinjani su u drugom dijelu sezone sakupili čak 29 bodova, ispred Sutjeske sa 27 i Budućnosti sa 26. Najmanje bodova osvojila je Mladost - svega 13.
Budućnost napada titulu, Mogren bi vrlo lako mogao da završi u baražu
Imamo najneizvjesniji šampionat na planeti KALKULACIJE
Digitroni već rade, a u subotu nas čeka ludnica - 33. kolo donijeće buru na crnogorskim terenima
N
ije Premijer, Bundes, Primera, Serija A... Daleko je od toga - po kvalitetu, po posjeti, po infrastrukturi... Nije čak ni Čempionšip, Cvajta, Segunda ili Serija B (daleko je i od toga), kotirana je ispod 100. mjesta, ali CFL ima neizvjestnost - posljednje (33.) kolo će dati odgovor ko će osvojiti pehar, ko će u Evropu, ko će u Drugu ligu. Mjesta su rezervisana, čeka se samo potvrda. Karte su na stolu...
Druga sezona crnogorskog loptanja je bila neizvjesna (Budućnost, Zeta i Mogren imali isti broj bodova, plavi uzeli titulu zbog boljeg međusobnog skora), bilo je drame i prije dvije godine, ali nikada kao do sada tranzistori neće raditi - u subotu 1. juna gotovo kompletna liga će biti na iglama. A, nijesu morali svi da strijepe do samog kraja da se negdje sredinom prvenstva misleći da su sigurni pojedini klubovi nijesu zabrojali - izvođenjem drugih timova, “sklanjenjem”, “promocijom” omladinaca, igranjem sumnjivih utakmica... ● TITULA, TITULA... Porto je ukrao titulu Benfiki kolo prije kraja, Levski je ispustio pehar u posljednjoj rundi pa je feštu pravio Ludogorec, slična priča može da se desi i kod nas. Suvereni lider od starta šampionata Sutjeska je imala šampionski pehar u rukama, ali serija od šest užasnih utakmica (četiri poraza od kojih posljednji u derbiju protiv Budućnosti i dva remija) vratila je aktuelnog šampiona u igru, pa je sada situacija sljedeća: “plavo - bijeli” iz Nikšića će osvojiti titulu samo ako kraj Bistrice savladaju Lovćen! Sa druge strane, Budućnost će juriti trijumf nad Mornarom pod Goricom, a ako pobijede (moraju), a Sutjeska izgubi ili remizira sa Cetinjanima - šampionski lovor će ostati u ulici Vaka Đu-
rovića. Remi u Nikšiću igra plavima, jer su bolji međusobno od Sutjeske. U slučaju da Budućnost remizira ili izgubi od Mornara - Sutjeska će biti šampion nezavisno šta urade protiv Lovćena. ● JEDNO MJESTO ZA EVROPU Čelik je potpisao izlazak na evro - scenu kroz prvenstvo (Sutjeska i Budućnost će takođe u Evropu), nemaju imperativ, a za preostalo mjesto na Starom kontinentu boriće se - Grbalj i Rudar. Računica je jasna: ukoliko “trikolori” savladaju Zetu u Radanovićima ili upišu neriješen rezultat idu u Evropu! Remi im odgovara, jer su bolji od Rudara međusobno... Pljevljaci koje ubija besparica igraće kvalifikacije za Ligu Evrope samo ako “odrade” Petrovac, a ako Grbalj bude poražen od Zete. ● SIGURNI SU... Pored Čelika samo su još dva tima potpuno sigurna - to su Petrovac i Lovćen! Crvene iz prijestonice su svi vidjeli u Drugoj ligi, ali maestralna serija je Cetinjane gurnula u sigurnu zonu. Sve i da se napravi trougao u kojem će timovi imati po 37 bodova (Lovćen - Mladost - Mogren) ili četvorougao (Lovćen - Mogren - Mladost - Zeta), oživljeli stogodišnjak je zaštićen - Lovćen je od svih međusobno bolji.
● TRI TIMA PO 36 POENA Koliko će šampionska groznica drmati Nikšić i Podgoricu, toliko će ludnica oko opstanka biti prisutna u taborima Zete, Mladosti, te Mogrena - sva tri tima imaju po 36 poena. Kada se sve stavi na hartiju stvari stoje ovako: Zeta ostaje u ligi ako savlada Grbalj, neriješen rezultat ih takođe ostavlja u ligi ako remiziraju Mladost - Mogren koji se međusobno sastaju. Mogren će zadržati status prvoligaša ako savladaju Mladost, a remi im odgovara u slučaju da Zeta izgubi. I na kraju ovog trougla - Mladost... Crveni sa Starog aerodroma ostaju u odabranom društvu u slučaju trijumfa, dok bi im i neriješen rezultat donio opstanak bez baraža, jer su već dva puta ove sezone dobili Mogren. Postoji još jedan slučaj - ako Zeta, Mladost i Mogren budu imali isti broj bodova (čitajte 37) na kraju sezone u baraž će - žuti iz Budve, jer su međusobno lošiji od Mladosti i Zete... ● LUDNICA I na samom dnu - ludnica! Ako Mornar slavi ili odigra neriješeno pod Goricom, a Jedinstvo izgubi u Nikšiću - Barani ostaju. Ista situacija važni za Bjelopoljce, ukoliko tim iz lučkog grada bude poražen... Jasno je da se Jedinstvo i Mornar bore da direktno ne ispadnu iz elite - ako oba tima slave i završe sezonu sa po 36 bodova - Jedinstvo ispada jer je međusobno lošije. E, sad dolazimo do trouglova - ako na istom kontu (36 poena) budu Mladost, Mornar i Jedinstvo, iz društva najboljih ispada Mornar. Postoji još jedna situacija - ako Mogren, Mornar i Jedinstvo na kraju uzmu 36 poena ispa-
da - Jedinstvo! Za kraj postoji solucija da čak četiri ekipe završe sa istim skorom - Zeta, Mogren ili
Mladost, Mornar i Jedinstvo na kraju mogu imati 36 poena - tu će se već uzimati digitron. Uostalom, digitroni će u subotu biti na svakom stadionu prisutni...
33. KOLO SUBOTA - 1. JUN Sutjeska - Lovćen Budućnost - Mornar Grbalj - Zeta Mladost - Mogren Čelik - Jedinstvo Rudar - Petrovac (sve utakmice počinju u 17.30 sati) 1. Sutjeska 2. Budućnost 3. Čelik 4. Grbalj 5. Rudar 6. Petrovac 7. Lovćen 8. Mogren (-1) 9. Zeta 10. Mladost 11. Mornar 12. Jedinstvo
32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32 32
19 17 15 13 14 8 11 10 8 8 8 8
5 9 8 11 6 14 4 7 12 12 9 9
8 6 9 8 12 10 17 15 12 12 15 15
48:30 56:38 40:33 40:20 40:39 35:40 37:50 33:39 42:43 36:47 35:47 30:44
62 60 53 50 48 38 37 36 36 36 33 33
KUPON 34
Osvojite vrijedne nagrade!
Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.
IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................
NAGRADNI KUPON
Bojan Topalović
POnEdjELjaK, 27. 5. 2013. broj 548 GoDINA II
33 žENA SARADNJA
Glumica Kejt Hadson dizajnira modnu kolekciju Glumica Kejt Hadson uplovila je u modne vode i uradila kolekciju za brend En Tejlor koju čine komadi odjeće u bijeloj boji i roze-zlatni aksesoari. Prva modna kolekcija Hudsonove izaći će u ograničenoj seriji kao dio kolekcije Ann Taylor. Poznata glumica bila je zaštitno lice En Tejlor od proljeća 2012. godine, a sada je i kreirala svoju kolekciju jednostavnih, laganih haljina, topova i suknji i to u bijeloj boji. Ova modna linija će imati i rozezlatne aksesoare, a sama kolekcija zapravo opisuje stil poznate glumice na crvenom tepihu i van njega. “Veoma sam uzbuđena zbog ove
kolekcije i rada sa En Tejlor. Osjetila sam se počastvovanom kada su me pitali da radim na kolekciji koja treba da bude inspirisana mojim stilom”, izjavila je Kejt. Moda je oduvijek bila važna Hadsonovoj, čiji stil modni kritičari nikada nijesu ocijenili loše, već su joj nerijetko i upućivali brojne pohvale kada je odabir kombinacija za važne događaje u pitanju. Upravo na jednom važnom događaju kao što je to bia dodjela “Elle Style Awards”, u februaru ove godine, ona je predstavljala Stelu Mekartni i tom prilikom je blistala u crvenoj haljini ove britanske dizajnerke.
SAVJETI
Namirnice koje utiču na izgled
Krupni biseri za prave dame NAKIT
Marija Ivanović
L
jetnja kolekcija čuvenog brenda Šanel je osim savršenim odjevnim komadima skrenula pažnju i upečatljivim krupnim bijelim i metalik biserima. Biseri su svoje mjesto našli u ogrlicama, narukvicama, na rubovima haljina, sakoa, ali i u kosi. Ipak, svu pažnju asesoara za proljeće- ljeto 2013. iz Šanelove radionice “ukrale” su glamurozne ogrlice. One su vrlo brzo našle svoje mjesto u brojnim editorijalima i na prestižnim događajima na kojima su ih ponosno nosile zvijezde poput Rijane, Elene Permionove, Mirande Ker i drugih.
Biseri su bili omiljen nakit čuvene Koko, pa nije čudno što i dan danas igraju veoma značajnu ulogu kada je u pitanju dizajn nakita ove legendarne kuće. Karl Lagerfeld ove sezone biserima je dao izražajniji i megalomaničniji izgled kojim je svakako privukao mlađu klijentelu. Ogrlice odlikuju veoma krupni biseri u kombinaciji sa sitnijim, nakit koji osim lijepog izgleda ima i višenamjensku funkciju nošenja. Iako na prvi pogled izgleda da su ovakve ogrlice namijenjene samo elegantnom i večernjem autfitu, to ne mora biti tako. Upravo ovaj dizajn, neku jednostavniju kombinaciju podići će na elegantniji nivo, jer
biseri su upravo po tome i poznati. S obzirom na basnoslovnu cijenu od 30.000 eura koliko stoje originalni Šanelovi bisera malo ko od “običnih smrtnika” je u mogućnosti da sebi priušti jedan revijski model. U korist brojnih djevojaka kojima se ovakav nakit dopada, high street brendovi “prekopirali” su Lagerfeldove perle, pa se u raznim radnjama i na internet sajtovima ogrlice slične ovima mogu naći za dvadesetak eura. ● Glamur kao imperativ Sa bisernom ogrlicom možete se pojaviti na svakom glamuroznijem i bitnijem događaju, jer upravo krupni biseri daće vam šik, elegantan
a u isto vrijeme i mladalački izgled. Nosite ih sa top haljinama ili onima na jedno rame, koje će istaći vaša ramena i lijep dekolte, dok će se za vrat postarati bezvremeni biseri. Kada je u pitanju šminka za večernje događaje, izbor je velik i zavisi od cjelokupnog autfita koji ste izabrali. Za dramatičniji i seksi izgled tu je “zamagljen pogled” i smireniji ruž za usne. Za šik i ženstveniji look koristite crveni ruž, a vještačke trepapice i ajlajner su takođe sjajan izbor. Krupne perle savršeno se kombinuju sa jednostavnim frizurama, pa je lijepo začešljana kosa u konjski rep ili niska punđa pun pogodak. ● opuštene varijante Kao što rekosmo, perle su jedan od najelegatnijih modnih detalja, pa su kao takve prikladne i za “podizanje” dnevnih odjevnih autfita. Krupne orglice sa perlama možete nositi sa jednostavnom košuljom i kvalitetnim džinsom ili pantalonama za poslovne varijante. Ukrasite svoj vrat jednom ovakvom ogrlicom kada nosite lepršave duge haljine i ravne sandale u kombinaciji sa šeširom ili sunčanim naočarima poput diva sa fransuske obale.
Nadut stomak može vam dodati više kilograma nego što zapravo imate a glavni krivac za tu pojavu upravo su određene namirnice. Donosimo vam četiri namirnice zbog kojih se najčešće stomak nadima. Mlijeko Svi znamo kako mlijeko u prekomjernim količinama nije zdravo za naše zdravlje. Ako vam ono izazove probleme s probavom i nadutost možda je problem u vašem organizmu koji ne podnosi laktozu. Šećer Ako vam namirnice bogate šećerom uzrokuju nadut stomak ne morate ih odmah izbaciti iz svoje ishrane već odabrati one koje to ne čine. Pšenica, ječam i raž sadr-
že veliko količine fruktana, polimera fruktoze koji uzrokuje nadutost. Umjesto njih jedite rižu, kukuruz i zob koje sadrže znatno manje količine fruktana. Voće Iako je voće prepuno zdravih sastojaka poput vitamina i minerala i ono može biti uzročnik nadutosti. Odaberite radije bobičasto voće, grejp i citruse jer oni, za razliku od jabuke i kruške sadrže znatno manje količine pomenutih sastojaka. Industrijski zaslađivač Osjetite li nadutost nakon konzumacije dijetalne hrane i pića izbjegavajte takve proizvode. Bolje upotrijebite prirodne zaslađivače kao što je stevia i agava sirup.
ŠERON STOUN
Stasom zasjenila mlađe koleginice Seks simbol Šeron Stoun fascinirala je sve pristune svojom besprekornom linijom koju je pokazala u bijeloj dugoj haljini koja je na leđima imala ukras u obliku zmije. Haljinu je specijalno za nju dizajnirao čuveni Roberto Kavali čije su kreacije bile najnosivije na Kanskom festivalu. Najpoznatije humanitarno događanje Amfar ove je godine okupilo brojne ljepotice koje su na crvenom tepihu pokazale svoje najraskošnije izdanje. Najviše pažnje plijenile su crne i bijele kreacije koje su trend otvorenih leđa dovele na viši nivo koji je bio spektakularan i seksi. Alesandra Ambrosio, Karolina Kurkova, Paz Vega samo su neke od dama koje su ponijele haljine otvorenih leđa ali iako decenijama mlađe od Šeron nijesu uspjele privući toliko pažnje kao čuvena glumica. Stounove je to-
kom humanitarnomg događaja koji svake godine prikuplja sredstva za istraživanja u borbi protiv AIDS-a pokazala da iako u petoj deceniji i dalje važi za jednu od najljepših žena na svijetu.
34 Žena
ponedjeljak, 27.5.2013.
Žene plaču, muškarci puste suzu
Najnovija studija njemačkih istraživača pokazala je da žene plaču 64 puta godišnje, a muškarci mnogo manje, u prosjeku 17 puta. Ovo istraživanje je, takođe, pokazalo da žene plaču između 30 i 64 puta godišnje, dok muškarci plaču od šest do 17 puta. Njemačka studija je dala još jednu korisnu informaciju: žene u prosjeku zaplaču svaki šesti dan, a muškarci svaki 21. dan. Studija je pokazala da žene obično plaču u dužim vremenskim periodima i mnogo dramatičnije nego muškarci. Dužina prosječnog plača kod žena je oko šest minuta, a kod muškaraca oko dva do tri minuta, tako da žene plaču mnogo duže od muškaraca kako bi sebi olakšale određenu emociju ili osjećaj tuge. Međutim, ista studija je pokazala da se kod 65 posto žena plač pretvori u jecanje, dok se takva situacija dešava samo kod šest posto muškaraca. Njemačko istraživanje je pokazalo da do 13 godine starosti žene i muškarci plaču u skoro podjednakom odnosu. Navedeno je da su i razlozi za plakanje kod žena i muškaraca dosta drugačiji. Tako, žene plaču kada su suočene sa situacijama za koje je teško naći rješenje ili zbog tužnih i teških događaja koje su doživjele u prošlosti. S druge strane, muškarci uglavnom plaču kada saosjećaju s nekom osobom, a nerijetko i poslije raskida ljubavne veze. (Klix)
PRAVIlA
Život bez kajanja
P
ostoji veliki broj ljudi u poznom životnom dobu koji duboko žale zbog svojih postupaka koji su im odveli život u smjeru u kome oni nijesu to željeli. Provesti život koji nije ispunjavajući i poslije niza decenija doći do tačke kada nemate energije da to promijenite, a željeli biste, nešto je najgore što može da se desi čovjeku.
Život je veoma kratak i zato svako treba da pruži svoj maksimum, te da se trudi da provodi vrijeme čineći stvari koje su vrijedne življenja. Kako možete postići da živite život bez previše kajanja? Pratite sljedećih 15 savjeta i vaše vrijeme će biti ispunjeno radošću i dubokom satisfakcijom. 1. Vodite brigu o svom tijelu. Uvijek imajte na umu potrebu da se hranite zdravo, vježbate i dovoljno spavajte, kako bi nivo vaše energije tokom dana bio onakav kakav želite da bude. 2. Živite život na svoj način, a ne kako drugi od vas to očekuju. 3. Mislite svojom glavom. Nametnuti stavovi i mišljenja uskraćuju čovjeku mogućnost da sam rasuđuje i donosi zaključke, a to rasuđivanje je osnova čovjekove spoznaje i sop-
PREPOZNAJTE ZNAKOVE
Da li je tu samo radi jedne noći Možda vjerujete da ste ga očarali, ali ovo su pokazatelji da mu je u mislima samo jedna stvar... 1. Osjećate užasnu mučninu u baru poslije mnogo pića, a on i dalje kaže da ste prelijepi. 2. Kada god provedete noć kod njega, on pretraži cio stan da bi pronašao svaki trag vaših stvari prije nego što krenete i “pomaže” vam tako što ih pakuje u kesu. 3. Može da okrene vaš broj u roku od nekoliko sekundi, ali ne može da se sjeti vašeg punog imena niti “hmm, šta ono bješe radiš u životu...” 4. Pojavljuje se na vašem sastanku u osam, ali kaže da mora da žuri - nalazi se sa društvom u deset. 5. Naletite na njega na ulici preko dana i on vas ne prepo-
znaje dok ne baci pogled na vaše noge. 6. Za njega je romantični sastanak: vi, poneko parče pice i mobilni telefon.
stvenih potreba čije zadovoljenje vodi istinskoj sreći. 4. Preuzmite odgovornost za svoj život. Prestanite da krivite situacije ili druge ljude zbog grešaka koje su negativno uticale na vaš život. Vi ste krojač svoje sudbine, pomoću svojih misli i aktivnosti koje treba da činite u cilju sopstvenog dobra. 5. Učite iz svakodnevnog iskustva. Svaki dan može nečemu da nauči onog ko ga proživljava. Što više dozvolite sebi da učite, više ćete stimulisati sopstveni razvoj i sazrijevanje. 6. Fokusirajte se na sadašnji trenutak. Zapamtite da postoji samo “sada i ovdje”. Prošlost služi da iz nje naučite, a ne da se vezujete za nju i ne dajete priliku budućnosti kakvu zaista želite. 7. Rizikujte. Imajte dovoljno hrabrosti da izazovete sa-
mog sebe, ispitajte svoje limite i napredujte. 8. Radite ono što vas čini srećnima. Život je suviše kratak da biste provodili vrijeme u situacijama ili sa ljudima koji vas ne čine srećnim. Izbjegavajte ovakve situacije i ljude i fokusirajte se na sve što ima pozitivan uticaj na vas. Brzo ćete osjetiti pozitivnu promjenu u sebi. 9. Cijenite ono što imate. Ljudi, u težnji da sebi obezbijede što bolji kvalitet života, zaborave koliko je čovjeku malo potrebno da bude srećan. Cijenite mala zadovoljstva i pozitivne promjene koje se dešavaju u vašem okruženju. Nađite sreću u malim stvarima. 10. Dijelite svoju ljubav, znanje i prisustvo. Dajte i primićete više, povucite se i izgubićete ono što ste imali. Vaša energija, pozitivne osobine i dobrota biće prepoznati od strane osobe ili osoba koje zaslužuju da ih imaju uz sebe. Na taj način ćete i vi biti srećni i ispunjeni. Potraga za “pravom” osobom se nikada ne završava, ne odustajte. 11. Oprostite sebi i drugima.
Ukoliko prihvatite da niko nije savršen, to će vam donijeti oslobađajući osjećaj. Gajiti o nekom iluzornu sliku koja je daleko od realnosti vodi samo razočaranju. 12. Budite aktivan učesnik u svom životu, a ne posmatrač. Iscijedite sok iz života. Radite na svojoj sreći, ona nikada ne dolazi sama. 13. Ne plašite se poraza, budite hrabri da ustanete nakon pada i pokušate još jednom. Ne zaboravite da samo upornost vodi uspjehu. 14. Uvijek pružite ruku pomoći onome kome je potrebna. Osjećaj koji će se probuditi u vama dok pomažete nekome ko je u nevolji je neprocjenjiv i ispunjujući. Usrećite nekoga. 15. Ne plašite se da napravite promjenu u svom životu. Život predstavlja tok, svojevrsnu rijeku koja konstantno teče i zato se pobrinite da ne kasnite za njim. Slijedite svoje želje i istrajte na putu ka svom cilju. Život će vam na to na pravi način uzvratiti. (Planeta zdravlja)
GREŠKA U KORACIMA
Zašto ne treba imati tip muškarca MOŽDA SE PROMIJENIO Na početku većina žena startuje u sličnim okvirima, pa je tip najčešće muškarac koji je visok, zgodan, tamnoput - s vremenom jednostavno treba napraviti reviziju. Samo zato što vam se od srednje škole sviđa određeni tip, ne znači da ga se morate držati sve vrijeme. U srednjoj ste vjerovatno nosili cipele koje danas ne bi stavili na sebe ni u ludilu, ko kaže da ne možete da promijenite i ono što tražite u muškarcu? Ne kažemo da morate žrtvovati sve što ste ikada željeli od muškarca, ali nemojte se striktno držati zelenih očiju i crne kose, jer možda propuštate zgodnog, plavokosog, plavookog muškarca. IZNENADIĆETE SE Svi se sjećamo kako je Šarlot iz “Seksa i grada” pronašla pravu ljubav sa niskim, ćelavim Harijem koji nije bio ni njen tip, a možemo slobodno reći da se niko drugi nije baš lomio za njim. Ipak, dala mu je šansu i shvatila da je karakterno bolji od bilo kog muškarca s kojim je do tad bila u vezi, a sve je završilo brakom.
Nemojte suditi o knjizi po koricama, jer se možda zaljubite baš u tipa koji na prvi pogled nije idealan kandidat. TIP JE TIPIČAN Ne uvijek, ali upravo su muškarci koje svrstavamo u određeni idealni tip izuzetno neidealni. Zgodan, visok, crnokos, harizmatičan - takav muškarac sigurno nije skroman, a često je okružen velikim brojem že-
na koje u njemu vide svog idealnog tipa. U njemu to razvija određenu bahatost, pa nije rijetkost da se nakon veze sa takvim muškarcem žene često prebacuju na nekog manje upečatljivog lika. Preskočite jedan korak i odmah se prebacite na nekog normalnog, dok ga ne zgrabi neka žena razočarana u ovog crnokosog. (Index)
Žena 35
PONEDJELJAK, 27.5.2013.
OBILAN DORUČAK
Skinite lako 10 kilograma
N
JE
ZA DO K
“Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeraj kao siromah. Doručak od 600 do 850 kalorija prije devet sati ujutro je savršen saveznik metabolizma i drastično podstiče mršavljenje, uvodi u red hormone i sagorijeva masne naslage. Za mjesec dana na ovaj način možete da skinete do 10 kilograma”, kaže Jakubovič u svojoj knjizi “Dijeta velikog doručka”. Kod strožije verzije dijete Velikog doručka za doručak se unosi oko 600 kalorija, a za ručak i večeru do 300 kalorija. Olga Hagdžić, nutricionista i specijalista higijene ističe da ritam života nalaže dinamiku tako da je doručak za većinu jedini obrok koji imamo kod kuće. Prema njenoj preporuci, idelan
doručak je sendvič sa maslacem i marmeladom, šolja jogurta ili voćnog soka, dvije trećine šolje kornfleksa ili muslija sa suvim voćem u 200 mililitra niskomasnog jogurta ili voćnog soka. “Kvalitetan doručak je veoma važan. Jedan od prijedloga je i kuvano jaje, parče šunke, tost hljeb, čaj, zatim sendvič sa niskomasnom pavlakom, šunkom i zelenom salatom ili paradajzom, čaj ili jogurt. Možete da izaberete i industrijski pravljene pločice od žitarica i voća ili suvo voće, ako ste u baš velikoj žurbi. Doručak ne mora da bude obilan, već da obezbijedi dovoljno energije za početak dana”, objašnjava doktorka Hadžić. Smanjenje tjelesne mase, prema njenom mišljenju, nema puno veze za terminom doručka koliko ima značaja pravilna periodizacija obroka. Naime, ljudi koji redovno jedu, imaju tri glavna obroka i dvije užine, lakše održavaju svoju tjelesnu masu i lakše gube kilograme ako su na dijeti. Ishrana svakako treba da je mješovita, raznovrsna, sa adekvatnim unosom bjelančevina, ugljenih hidrata, masti, mineralnih materija i neophodnih vitamina. Najbolje bi bilo da doručkujete kod kuće, a da se užina sastoji od voća ili pločica od komprimovanih žitarica. Tri sata poslije ručka preporučuje se još jedna voćna užina i količinski skromnija večera najkasnije dva sata prije spavanja. (Magazin.hr)
PROBAJTE
TO RA
P I TA
Da je doručak najvažniji obrok u toku dana, to znaju i vrapci na grani. Međutim, ako biste jeli ekstremno obiman doručak prije devet sati ujutru, mogli biste da smršate deset kilograma za mjesec dana. Dijeta Velikog doručka nalaže da obrok imate 15 minuta nakon ustajanja. Na taj način “zapalićete” metabolizam kombinacijom proteina i ugljenih hidrata. Autor ove dijete Danijela Jakubovič predlaže da dan započnete omletom s tri bjelanca, 50 grama sira, 50 grama šunke i povrća. Zatim bi trebalo da pojedete pola mafina sa sirom, pahuljice sa 200 mililitara mlijeka i napitak od jagode i čokoladnog kolača.
Poštovani, tokom prvog dana menstruacije dešavaju mi se jaki bolovi što je normalno, ali pored bolova, ruke, noge i lice mi se koči a ujedno i trnu. Nijesam sposobna da pričam, moji roditelji su tu da mi pomognu. Bila sam kod ginekologa kada mi se to desilo i rekao mi je da je to neobična pojava i da nešto nije u redu sa nervima. Dali su mi infuziju glukoze i vitamin b6 i b12. Otpuštena sam kući istog dana. To kočenje je zastupljeno oko sat vremena. Ja inače ne dobijam redovno, posljednji put sam imala pre godinu i po, a prvu menstruaciju sam dobila sa punih 18 godina. Voljela bih da čujem vaše misljenje. Unaprijed hvala. Poštovana, Saglasan sam sa kolegom da su neobične pojave koje zahtijevaju više ispitivanja, za početak savjetujem vam da provjerite hormonski status (fsh, lh, estradiol, progesteron 7, 14, 21 dan ciklusa a prolactin samo 14 dan ciklusa) , kao i krvnu sliku. Pozdrav. (Stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.
Lagani fitnes za ravan stomak
PRIRODNO
Borci protiv ožiljaka
Ogrebotine, akne, rane ili operacije na našoj koži ostavljaju ožiljke koje nosimo čitav život. Međutim, kao i u svemu ostalom i u ovoj situaciji priroda je naš vjeran saveznik. Želite li da ublažite vidljivost oštećenja na koži kao što su fleke, ožiljci i strije isprobajte ovih pet prirodnih boraca. ULJE OD KOKOSA Masne kiseline u ovom blagotvornom ulju deluju kao snažan antioksidans. Ulje ima antibakterijsko djelovanje, umiruje nadraženu kožu, obnavlja je i štiti od slobodnih radikala i djeluje preventivno protiv strija. SOK OD ŠARGAREPE Šargarepa je prepuna vitamina A koji podstiče zarastanje rana i ožiljaka, ali i vitamina C koji njeguje i hrani kožu. Karoten u šargarepi čini kožu zdravom i daje joj svježinu. ALOE VERA Vrlo moćna biljka koja prodire u najdublje slojeve tkiva, djeluje baktericidno i fungicidno, ubrzava zacjeljivanje rana i opekotina, stimuliše stvaranje novih ćelija kože. Aloa kožu umiruje i vlaži. ULJE LJEŠNIKA
Hidrira, obnavlja i hrani kožu. Ublažava strije, crvenilo kože i popucale kapilare. Brzo prodire u kožu, tonira je i zateže i na taj način održava njenu elastičnost i čvrstoću. ULJE VITAMINA E Djeluje kao antioksidans koji sprečava formiranje slobodnih radikala na koži i štiti je od bilo kakvog oštećenja i starenja. Ima antiupalna svojstva i vrlo je djelotvorno kod opekotina, ožiljaka i strija. (Zadovoljna)
UPUTSTVO
Kako se riješiti mitisera Bubuljice i miteseri su problem koji muči muškarce i žene, a ne mogu ih izbjeći ni holivudske zvijezde poput Kameron Dijaz, Olivia Vajld i Natali Portman. Ipak, uz pravilnu njegu lica, oni se mogu kontrolisati, ublažiti, pa čak i u potpunosti ukloniti. Piling je potrebno raditi barem jednom nedjeljno. Na taj ćete način odstraniti uzročnike bubuljica, odnosno nečistoće i odumrle stanice i dozvoliti koži da diše. Piling ne smije biti pregrub kako ne bi oštetio površinski sloj kože. Održavajte higijenu lica Lice sklono miteserima i bubuljicama je preporučljivo prati nekoliko puta dnevno, a obavezno svake noći, posebno ako nosite šminku. Perite ga blagim, neutralnim sredstvima i umivajte se hladnom vodom. Ne dirajte lice
rukama jer su prepune bakterija i nečistoća koje prenosite na lice. Ne dirajte bubuljice Kopanje, stiskanje i grebanje bubuljica je najgora stvar koju možete napraviti koži lica. Posao bolje prepustite stručnjaku, jer se mogu upaliti, nakon čega nerijetko ostaju i ožiljci. Maknite kosu s lica Kosa je čest uzročnik bubuljica, jer se na njoj zadržavaju masnoće i razne nečistoće. Ukoliko imate šiške, perite ih češće, a čelo redovno osvježite tonikom ili mokrim maramicama. Mijenjajte posteljinu i peškire Masnoće i bakterije koje tokom noći prenosite s kose i kože na jastučnicu takođe mogu biti uzročnik bubuljica. Isto je i sa peškirima. Koristite različite peškire za lice i tijelo. (lifestyle.hr)
SAVJETI
Skinite fleke sa odjeće Salo sa stomaka se najteže skida, ali osređenim vježbama i korigovanom ishranom rezultat će biti samo jedan – lijep stomak bez “šlaufa”. OSNOVNI TRBUŠNJACI Iako vježbi za stomak ima mnogo, klasični trbušnjaci su najefektivniji. Važno je da pokrete pravite polako. 1. Lezite na leđa, noge su savijene u kolenima, stopala ravno na podu, a ruke pored ušiju. 2. Savijte ramena unaprijed, a donji deo leđa ostaje na podu. Zategnite trbušnjake, izdahnite dok se podižete, a udahnite dok se spuštate. Svako ponavljanje treba da oduzme oko četiri do pet sekundi. 3. Dva seta od 12-15 ponavljanja svaki drugi dan ZAMISLITE GREJPFRUT Jedna od najvećih grašaka koju ljudi prave kad rade trbušnjake je to što spuštaju glavu. To opterećuje vrat i skreće fokus sa trbušnjaka. Svaki put kada radite vježbe za stomak na podu, zamislite da vam je grejpfrut zaglavljen između brade i grudi. V E Ž BAJ T E UV L AČ E N J E STOMAKA Efekat je dvostruk: kad uvučete
stomak, automatski izgledate vitkije. Ali to nije sve! Ponovite ovo više puta dnevno, trudeći se da ostanete u tom položaju nekoliko sekundi. Tako ćete ojačati mišiće i riješiti problem isturenog stomaka. JEDITE INTEGRALNI HLJEB Otkriveno je da osobe koje jedu više integralnih žitarica imaju manje masnih naslaga, uključujući i salo na stomaku. Integralne žitarice stvaraju osećaj sitosti jer se duže vare od prerađenih žitarica. Nikada ne večerajte bar tri sata pred odlazak u krevet. Ne jedite slatkiše i grickalice. Pivo, gazirana pića i zašećereni voćni sokovi su zabranjeni. VIŠE SMIJEHA – MANJE NASLAGA Depresija i stres usko su povezani sa nakupljanjem masnih naslaga na stomaku, jer remete redovnu ishranu. Zbog toga dolazi do naglog pada šećera u krvi, ali i prejedanja koje pospješuje taloženje sala na struku. Takva vrsta masnoća se najteže gubi, pa umjesto brige pozovite prijatelje na druženje i priuštite sebi dozu smijeha, koji jača trbušne mišiće. (magazina.ba)
Neprijatne fleke na odjeći možete da očistite prirodnim putem. Kisjela voda briše tragove sladoleda na odjeći, glicerin pomaže u uklanjanju fleka od krema za sunčanje kao i onih od kečapa, a deterdžent otklanja masne mrlje. TRAVA Za mrlje od trave najbolje rješenje su sirće i bjelance. Bjelance umutite, nanesite na mrlju, utrljajte pa isperite. Najbolje čisti mrlje na bijeloj tkanini, a sirće je odlično za one tvrdokorne. Dovoljno je da na isflekani dio tkanine utrljati mješavinu alkoholnog sirćeta i vode. Ostavite da djeluje 15 minuta, a zatim operite odjeću deterdžentom. KEČAP Na mrlje od kečapa nabolje nanesite dječji puder i pustiti da se osuši. Iščetkajte i operite kada se osuši. Kod fleka od paradajza i kečapa pomaže i mješavina vode i glicerina u odnosu 1:1. Odjeću pokvasite i pustite da odstoji pa operite. Odlično rješenje je i deterdžent za pranje sudova. SLADOLED
Odjeću isflekanu sladoledom treba odmah da natopite kisjelom ili običnom hladnom vodom i operite u mašini. MASNE FLEKE I HLADNA VODA NE IDU ZAJEDNO U uklanjanju masnih mrlja treba izbjegavati vodu zato što će fleka postati još tvrdokornija. Dovoljno je odjeću okrenuti naopačke i na mrlju nanijeti sredstvo za uklanjanje fleka ili obični deterdžent za pranje sudova.
36 Žena
PONEDJELJAK, 27. 5. 2013.
SAVJETI ZA DOMAĆICE
RECEPTI Predjelo
Glavno jelo
Voćne šnite
SASTOJCI:
Masa za pljesk avice: 500 g spanaća 1 jaje 2 kriške bajato g hljeba 1-2 čena bijelog luka prstohvat perš unovog lista 0,3 dl ulja 1 kašičica soli 1 kašičica suvo g biljnog začina 1.kašičica mlje venog bibera 1/2 kašičice mlje vene suve paprike Pohovanje: 100 g brašna 2 jajeta 100 g prezli 2-3 dl ulja
Desert
Musaka od pohovanih tikvica
Mali, ali važni trikovi u kuhinji
Umutiti bjelanca sa šećerom i dodati brašno. Lagano izmiješati i izliti u pleh obložen papirom za pečenje da se peče 10 minuta na 220 stepeni. Ohladiti koru, skinuti pek papir i preliti mlijekom. Umutiti žumance sa šećerom, dodati brašno i 1 dl mlijeka i dobro izmješati. Preostalo mlijeko staviti da provri zajedno sa vanil šećerom, te dodati pripremljena žumanca i skuvati kremu. U prohlađenu kremu dodati margarin i dobro umutiti. Koru presjeći na dva dijela, nanjeti polovinu kreme, voće, drugu koru, kremu, voće. Sve obilno premazati umućenim šlagom i dekorisati topljenom čokoladom.
SASTOJCI:
Pljeskavice od spanaća Oprati i obariti spanać u vodi, u koju se doda dvije kašičice sirćeta, radi očuvanja zelene boje. Ocijediti ga u cjediljci, a i dodatno rukama, da ne ostane previše vlažan, zbog prženja, pa ga isjeckati. Bajat hljeb natopiti nekoliko minuta u toploj vodi, dobro ga ocijediti i izmrviti u posudu sa spanaćem. Dodati jaje, ulje, kroz presu protisnuti bijeli luk, sjeckan peršunov list, so, suvi biljni začin, biber i mljevenu sušenu papriku. Sve sastojke dobro izmiješati rukama. Od mase oblikovati manje pljeskavice (ako su velike, teže je za pohovanje, jer se razlome, pa poprime višak masnoće) i valjati ih u brašno. Umutiti jaja i malo posoliti, pa pobrašnjene pljeskavice provući kroz jaja i obilno valjati u prezle. Pržiti ih u zagrijanom ulju sa jedne strane da lijepo porumene, pa pažljivo okrenuti na drugu stranu da se ne probije pokorica, zbog prodiranja masnoće – tako neće upiti ulje. Poslužiti toplo, uz dodatak majoneza, pavlake, kajmaka ili sira uz pečeno meso.
Pohovanje tikvi ca: 4-5 tikvica mla dih 2-3 jaja 100 g brašna 1 kašičica soli 1 kašičica suvo g biljnog začina 1 dl ulja za prže nje Premaz: 1,5 dl kisjele pa vlake Preliv: 1-2 jajeta 2 dl mlijeka 0,5 dl kisjele pa vlake
Oljuštiti tikvice i nasjeći na tanke redove. Posoliti i ostaviti 10-15 minuta da odstoje. Staviti ulje da se grije. U jednoj činijici umutiti jaja sa solju i suvim biljnim začinom. Iscijediti vodu iz tikvica i valjati u brašno, zatim u jaje. Pržiti dva minuta sa jedne, pa onda i sa druge strane, da lijepo porumeni. Valjati na papirni ubrus, da upije višak masnoće. Slagati pohovane tikvice u vatrostalnu posudu i preko svakog reda premazati sa malo kisjele pavlake. Završiti slaganje redom tikvica. U posebnoj činiji umutiti jaja i kisjelu pavlaku, pa naliti mlijeko i izjednačiti masu. Preliti preko složenih tikvica. Staviti u zagrijanu rernu i zapeći 15-20 minuta na 180 stepeni, da gornja površina musake lijepo porumeni. Služiti toplo, uz salatu od krastavaca i paradajza, sa malo maslinovog ulja i narendanog sira. Pošto musaka nije masna, može se konzumirati i hladna.
SASTOJCI:
Potrebno za ko ru: 8 bjelanaca 8 kašika šećera 8 kašika brašna 1 prašak za peci vo 1,5 dl mlijeka Fil: 8 žumanaca 8 kašika šećera 6 kašika brašna 6 dl mlijeka 3-4 vanil šećera 250 g margarin a Ostalo: 500 g jagoda ili malina 200 g šlaga u pr ahu mlijeko za šlag 100 g čokolade
Prenosimo vam neke tajne iskusnih domaćica koje su neophodne kako bi vam život u kulinarskom carstvu bio lakši, ali i ljepši. ZAGORJELE ŠERPE Ako su vam šerpe zagorjele poslije kuvanja sipajte u nju limun, sirće i malo deterdženta, prokuvajte i posuda će biti kao nova. ZAMRZNITE LUK Malo toga možete da uradite da biste poštedjeli sebe, ukućane i komšije neprijatnog mirisa dinstanog luka. Ono što možete da uradite je da jednom nedjeljno ili rjeđe izdinstate veću količinu crnog luka, a potom ga zamrznete. Za svako naredno kuvanje samo odvojte kašikom i koristite ga normalno. LISNATO TIJESTO Ako vam lisnato tijesto preostane nakon upotrebe, ostatke ne bacajte. Zamjesite manje komade, a u posudi umutite jaje. Premažite tijesto i pospite rendanim sirom. Pecite u rerni na temperaturi od 200 stepeni oko 10 minuta. Ovo posluženje možete servirati i toplo i hladno. PASTA ZA OTISKE Sve mesingane površine u kuhinji, kvake, držače za ubruse, maramice, salvete najlakše ćete odmastiti i oribati običnom pastom za zube. KOCKICE LEDA S VOĆEM Kockice leda za aperitiv bće ljepše i ukusnije ako u vodu, u posudu za led, stavite tanko izrezane kore limuna ili pomorandže, višnje ili bobice grožđa. SVJEŽE BANANE Da banane u voćnoj salati ne bi pocrnjele, poprskajte ih limunovim
sokom i pospite prah šećerom. DA LAKŠE OLJUŠTITE PARADAJZ Da biste lakše skinuli kožicu s paradajza, prelijte ga ključalom vodom. Tako će ovaj posao biti znatno lakši, a paradajz se neće raspadati. SVJEŽ KUVANI KROMPIR Ako vam je preostala veća količina kuvanog krompira, uz malo volje možete imati ukusan dodatak uz novi ručak. Prelijte ga slanom, kipućom vodom i pustite da provri, zatim vodu ocijedite. Na taj način, za samo nekoliko minuta, krompir možete poslužiti kao da je svježe skuvan, uz glavno jelo. SO PROTIV GORČINE Kad kuvate tjesteninu so stavite u vruću vodu, da pasta ne bi bila gorkog ukusa. ŠEĆER − PRIRODNI KONZERVANS Jagode, maline, kajsije, breskve i ostalo voće koje ostavljate u zamrzivač, uvijek pakujte u posude i svaki red voća dobro pospite šećerom. Šećer ne dozvoljava mrazu da prodre u njega i oduzme mu prirodan ukus. PRESOLJENO JELO Ako ste presolili jelo dodajte jedan ili više krompira i oni će “pokupiti” sav višak soli. ČUVANJE MASLACA VAN FRIŽIDERA Maslac držite u plastičnoj posudi sa hermetičkim poklopcem u kojoj je pitka, a može i morska voda, tako da maslac pliva. Ovako ga možete čuvati potpuno bez odlaganja u frižider, a biće i mekan, pa će se lako razmazivati. (Savjetnica)
LAGANE LJETNJE SALATE
UKUSNO I SLASNO
Frape od banane i plazme Predlozi za ukusan obrok Za tople dane uvijek su dobrodošli kao fina poslastica koja će nas rashladiti. Predlažemo vam frape od banane i plazme. Sastojci: 1 banana oko 1dl jogurta 3-4 plazma keksa po želji malo mlijeka Priprema: Bananu, jogurt, plazmu i mlijeko strpajte u blender i sve dobro izmiksajte da se dobije kompaktna masa. Ukoliko zelite gušće korigujte dodavanjem plazma keksa, ili pak ako želite rjeđe dodajte mlijeka. Naravno može se koristiti bilo koji keks, ali sa plazmom ima specifičan šmek. Ako pravite frape i za
vašu bebu onda nemojte stavljati cijelu bananu jer ona steže stolicu i nemojte je davati isuviše često: dva puta nedjeljno je sasvim dovoljno. Posluživanje: Prelijte sa malo neumućene slatke pavlake, pospite kraš ekspresom ili kakaom, ukrasite plazmom.
Ljetnji obroci treba da budu laki, ali da vam ujedno obezbijede neophodnu energiju. Zato, nasjeckajte u tanjiru omiljeno svježe povrće, začinite ga po ukusu i uživajte u osvježavajućim i hranljivim zalogajima. Mi vam predlažemo tri recepta za salate, koje mogu da zamjene čitav obrok. PROLJEĆNO IZNENAĐENJE Potrebno je: listići bosiljka, veza mirođije, 500 grama paradajza, 500 grama krastavaca, crne masline, zelena salata, liska kelja za serviranje, 150 grama feta sira, maslinovo ulje, sirće, so, biber Priprema: Krastavac operite i nasjecite na kolutove. Mirođiju, zelenu salatu i bo-
siljak iscjepkajte rukom, a paradajz isjecite na kriške. Povrće stavite u činiju i prelijte mješavinom ulja i sirćeta, pobiberite i posolite. Dobro promješajte i prespite na veliki list kelja koji ste prethodno pripremili. Pospite fetom. VESELA SALATA Potrebno je: 250 grama rukole, 70 grama šunke, 100 grama dimljenog sira, veza rotkvica, listovi bosiljka, 300 grama čeri paradajza, ulje, limunov sok, so i biber. Priprema: Šunku i sir isjecite na komadiće, a rotkvice narežite na kriške. U posudu stavite rukolu i bosiljak. Ukoliko su listovi veliki, iskidajte ih ruka-
ma. Dodajte ostale sastojke i začinite. URNEBES MIKS Potreno je: glavica zelene salate, 300 grama paradajza, 100 grama feta sira, 100 grama krem sira, kašičica tucane ljute paprike, kašičica kečapa, kašika majoneza, so, biber, maslinovo ulje, limunov sok. Priprema: Krem sir pomiješajte sa majonezom i kečapom, dodajte tucanu papriku, so i biber. Miješajte da se sastojci dobro sjedine. Paradajz isjecite na kriške, a salatu iscjepkajte. U činiju stavite salatu i paradajz, pomiješajte sa urnebes masom i sve pospite narendanom fetom. (Žena)
37
PONEDJELJAK, 27. 5.2013.
MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN
om na broj
Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.
MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)
SA URAČUNATIM PDV-OM
VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.
Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili pozvati na tel: +382 77 300 104
OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA! KUĆE/STANOVI
P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839-686 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148
AS NEKRETNINE - S.A. „Normal“, 44m2/III, 43.000e - A.centar, 44m2 / V, 45.000 odličan - P.M.S Markovića, 93m2/III, 110000 - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e S.A.,39m2, vis.priz. 36.000 e, dobar
- T.Put “Kalezić”, 26m2/IV, 26.000e - Dalmatinska, 62m2 / I, 62.000 eur, nov, dvos.
Ulica Slobode 60/II
IZDAVANJE
-S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. -HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. -Vez.most 70m2/I, 300e prazan -Blok IX, 68m2/II, 280e, namj. -BLOK IX, 83m2/ II, 350 eur, PRAZAN -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. -L.KATA, 70m2/ I, 300e, NAMJ. -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. -Ljubović, 80m2/III, 250e, prazan - MOSKOVSKA, ‘‘ ALBONA ‘‘, 70 m2/III,LUX
asnekretnine@t-com.me
PRODAJA
Blok VI (Zetagr.), 26,3m2, 34115e Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar V.most, 45m2/I, 53000e, odličan L.Kata, 62m2/IV, 60000e, odličan V.most, 58m2/I, 61500e, odličan Kod ‘’Delte’’, 53m2/V, 59500e, odličan Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e
020-230-057 020-230-225 069-060-961 069-051-360 067-657-258
www.asnekretninepg.com MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264 Kralja Nikole, 26,5m2/1 namj. 33500e, nov. Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 M.brdo, 40m2/priz., reg.pp., 29000e, odličan V.Raičkovića 32m2/polusut (jednos) 23000e
IZDAVANJE
Blok IX, 82m2/IV, odličan, 350e Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e V.most, 67m2/I, dvosoban, namješten, 300e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e
36m2/4- Sity kvart; 26m2/4-St.Aerodrom; 33m2/2- Centar ; 55m2/3-P.Morače; 49m2/5- S.Aerodrom; 45m2/5-V. Pijaca; 58m2/2- Pobrežje; 81m2/5-P.Morače; 53m2/3-Krivi most; 110m2/2-Momišići; 118m2/3-Tološka šuma; 93m2/1-Univ. centar; 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2-Zlatica;
Izdajem prazan dvosoban stan u privatnoj kući u Zagoriču na duže vrijeme. Tel.069/286-806 Izdajem lijepo namješten dvosoban stan i garsonjeru u Maslinama, Ulica Zetskog odreda, u prizemlju kuće, sve zasebno. Tel.069/693-169
PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331
Izdajem jednosoban stan na Murtovini, 65 kvadrata, sve zasebno i parking. Tel.069/346-985, 067/824449
Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767
Izdajem stan, namješten, jednosoban. Ulica kralja Nikole. Tel.069/607-537
Izdajem dvosoban stan, 80m2, u zgradi Galenike, 3. sprat, kod Gintaša. Tel.069/313-105, 069/223232
Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051
Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616
Izdajem dvosoban namješten stan u stambenoj zgradi, Malo brdo - 250 eura. Tel.069/406-976
Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508-250
Prodajem stan, 57 m2, na Zabjelu, 42.000 e. Tel.067/269-270
I
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Praz.stan: 42m2/2-Blok IX; 82m2/4-Blok IX. Praz.stan: 63m2/6-p.Morače; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska
Provjerite zašto smo IN
Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660
Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629
IZDAVANJE:
E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me
P
Prodajem ili izdajem u Beogradu u blizini Vukovog spomenika jednosoban stan, 36m2, pogodan za studente. Opremljen, kvtv, internet, interfon, klimatizovan. Tel.068/474-184
Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045
Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332
PRODAJA
Izdajem namještenu garsonjeru kod Gintaša. Tel. 067/460-650
Prodajem jednosoban stan u Podgorici, kod Hrama, novogradnja, 66m2, luks namješten, internet, kablovska, parking , ugradni plakari, kuhinja, direktno od vlasnika. Tel.069/041-263
Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992
INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44
POSLOVNI PROSTOR Prodajem nov lokal u Baru, 30m2, kod stare vatrogasne, centar, novogradnja ili mijenjam za stan, isključivo novogradnja. Tel.067/350-545
I
IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 Izdajem višenamjenski prostor, 40m2, dobro uređen, Tološi, blizu Volija. Tel.067/860-937 Izdajem poslovni prostor 44m2, Ivana Crnojevića. Cijena 250e! Tel.067/ 526- 037 POSAO Potreban za mobilne Tel.067/912-0490
serviser telefone.
Čuvala bih starije nepokretne osobe, dnevna ili noćna smjena. Preporuke. Tel.067/838-792, 069/869908
38
PONEDJELJAK, 27. 5.2013.
MALI OGLASI
VOZILA/AUTO DJELOVI
RENT-A-CAR MNE - CAR
VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem
069 559-555 068 733-333
Povoljno prodajem
FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema
067 24 99 11 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400 eura. Tel.068/616-711 Kupite polovno vozilo iz Njemačke, sa original kilometražom i servisnom knjigom, u perfektnom stanju. Nalazimo se iza Delte. Imamo oko 30-tak vozila stalno na lageru. Tel.067/277-444. www.pg-garage.me Prodajem motocikl kawasaki Z 750 2008. god. Kupljen u salonu, redovno servisiran. Rizoma oprema spojler auspuh akrapovič, tri ključa. Tel.069/360-592 GRAĐEVINSKE USLUGE
USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340
Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema matematiku i fiziku. Tel.069/478-348 Dajem časove matematike i informatike đacima i studentima. Tel.067/642-642
Besplatno registrujemo i vodimo skupštine stanara, uz dogovor oko održavanja ili samo čišćenja vaše zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. Više na www.artgloria.me Tel.067/631328
Dajem časove iz: Elementi zgrada i nacrtne geometrije. Tel. 067/513-601, 069/068-589
Realizujemo vize za Kanadu. Tel.+381113186548, 069/992-209
Prodjem dobro štene pit bul terijer, ženka stara dva mjeseca, povoljno. Tel.068/106-619
Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409729 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Vršim sve usluge Tel.067/427-850
moleraja.
Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, usivača, pegli, miksera, postavljanje i popravka elektroistalacija, postavljanje rasvjete, tabli sa osiguračima. Tel.069/541-103
KOZMETIČKE USLUGE
Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222
Profesionalno šminkanje i svečane frizure. Akcijska cijena u toku maja i juna. Šminka 15, frizura 10, čupanje obrva 2 eura. Zlatica kod stadiona Koma. Tel.069/186-783
Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806
NASTAVA Profesorica uspješno i najpovoljnije sprema matematiku i fiziku. Tel.069/478-348
KUĆNI LJUBIMCI
APARATI I OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020023, 067/342-392 RAZNO Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505 Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Biljnim melemom uspješno saniram spondilozu - okoštavanje: vratnih prsljenova, lumbalnog dijela, koljena, kao i reumatski artritis napicima. Tel.068/124-660
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
39
ponedjeljak, 27. 5.2013.
MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);
09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:
Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,
20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.
Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i
Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750
Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;
nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154
40
TV PROGRAM FILM
06:55 Crtana serija: Porodica Kremenko 07:40 Exploziv/r 08:00 Exkluziv/r 08:15 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:V.I.P./r 11:15 Serija:Nesreće u vazduhu 12:00 Serija:Tajna starog mosta 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:V.I.P. 14:45 Serija: Dva i po muškarca/r 15:10 Serija:Tračara/r 16:00 Dođi na večeru 17:10 Serija:Odbačena 17:55 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Porodične tajne 20:15 Serija:Tračara 21:00 Serija:Dama bez blama 21:45 Film:Smrtonosno oružije 00:00 Exkluziv 00:15 Serija: Nesreće u vazduhu/r
PRVA Tajna starog mosta 12.00
06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.05 Život-dok. serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Djevojački institut,R 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Muzika 12.25 Crtana serija : Štrumfovi 13.00 Vijesti 14.05 Serija: Hejven/r 15.30 Dnevnik 1 16.05 Svoja i šik, magazin za žene/r 17.00 Crna Gora uživo 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Djevojački institut 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Film 22.00 Dnevnik 3 22.30 U centar 23.00 Serija 00.00 Vijesti
RTCG 1 Štrumfovi 12.25
06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 21:30 23:30 00:30 00:40 02:00
City kid’s Dobro jutro Farma – uživo City Tačno u podne Farma – uživo Serija: Naslednici Serija: Simar Teen pleme City Farma - uživo Serija: Neželjene Serija: Mješoviti brak Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija:Mala nevjesta Farma: pregled dana Farma – uživo Grand narod pita Serija:Eskobar Teen pleme Farma: uživo City
PINK Sobarica sa Menhetna 18.30
06:45 09:05 10:00 10:07 10:35 11:00 12:00 13:07 13:45 14:00 14:07 14:10 15:15 16:30 16:50 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:15 22:25 23:25
Boje jutra Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Ruža vjetrova/r Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 11 Vijesti u 12 Serija: Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Julijina kuhinja Serija:Larin izbor/r Serija:Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Julijina kuhinja Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Bez granica Sport Serija:Ubistvo Film:Daleko od nje
VIJESTI Ruža vjetrova 17.05
Sport
Informativa
06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 Film/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 I Love My Car 19:30 Showroom 19:55 Priče za laku noć 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 U raljama života 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 U raljama života 01:00 Forum/r
ATLAS Neki to vole zorom 10.00
TV PREPORUKA SMRTONOSNO ORUŽJE Prva 21.45
Rodzer Murtaug je iskusni policajac kojem do penzije nedostaje tek nekoliko godina, detektiv s dosjeom bez mrlje i toplim domom, koji sav posao radi po pravilima. Martin Rigs njegova je potpuna suprotnost, nezaustavljiva mašina za ubijanje, neukrotivi avanturista koji se od smrti supruge čini još nestabilnijim. Sada su njih dvojica prisiljena raditi zajedno, istražujući ubistvo prostitutke koja je bila kćerka Rodzerovog prijatelja. Istraga ih vodi do međunarodne krugove visoko pozicioniranih kriminalaca...
08.30 Serija:Čistač 09.15 Dok. program:Apokalipsa 10.05 Serija:Šerif 11.00 Program za djecu: Na drugom kraju duge 12.00 Vijesti 12.30 Fudbal – liga šampiona/r 14.10 Odbojka (ž): Crna Gora – Hrvatska/r 16.10 Serija:Život u divljini 17.00 Serija:Izlog strasti 18.05 Više od igre/r 19.00 Serija za djecu: Lutkokaz 19.30 Dnevnik 2 20.15 CG.sport 21.00 Magazin Lige šampiona 21.30 Serija:Druga porodica 22.20 Serija:Medium 00.00 Film:Slogan
RTCG 2 Magazin Lige šampiona 21.00
07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Grad koji Volim 10:45 Dogodilo se... 12:30 Goleada 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 20:30 Nindža ratnici 21:15 Gušteranje
777 Na domaćem terenu 15.45
08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 12:30 Tajne i ljepote Kine 13:00 Na točkovima 13:30 Bez recepta 14:30 Interfejs/r 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Dnevnik 19:55 Bez recepta 20:25 Tajne i ljepote Kine 21:00 Dejan Tadić – Finansijsko tržište 22:20 Nokaut 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe
MBC Tajne i ljepote Kine 20.25
07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Zelena patrola /r. 12:00 Crtani filmMumijevi 12:35 Dok.Program 16:00 Serija: Distrikt 16:45 Majstor kuhinje 18:25 Životinjske lakrdijeinsekti /r. 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r. 20:00 PG Raport 21.00 Info 21:35 Istorijske paralele 00:00 Ponoćni Info
MONTENA Istorijske paralele 21.35
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Ulica lipa” 09.50 Lov i ribolov 10.30 Eko karavan 11.00 Jugoslavija u ratu 12.15 Dnevnik 12.40 Vreme, stanje na putevima 12.45 Stop sport 13.00 Serija: “Mesto zločina” 13.35 Sport plus 13.40 Evronet 13.50 Film: “Suza i njene sestre” 14.30 Gradske ptice 15.00 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 6.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.25 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 9.00 Kviz: Slagalica 19.20 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.00 Film: “Čovek na Mesecu” 23.05 Vesti 23.10 Serija: “Mesto zločina” 23.55 Dnevnik 00.15 Evronet RTS 2 09.04 Antonije Gaudi 09.50 Vrele gume 10.20 Knjiga utisaka 11.00 Klinika vet 11.30 Kontekst 12.00 Velikani srpske muzičke scene 12.35 Emisija iz ekologije 13.00 Trezor 14.00 Verujte, ali ne preterujte 14.44 Antonije Gaudi 15.19 Libela: Lada 16.05 SAT 16.50 Sve boje života 17.20 Serija: “He-
roji” 18.10 Mera za muziku 18.40 Svet zdravlja 19.10 Verski mozaik Srbije 20.00 Tehnologije 20.30 Na prvu loptu 21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Sto godina fakulteta za fizičku hemiju 22.20 Život sa muzikom 22.50 Mesto koje čuvam 23.20 Arsen Dedić ponovo u Beogradu 00.10 Trezor 01.10 Na prvu loptu HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijesti 09.25 Jutarnji program 10.00 Vijesti 10.05 Dokumentarni film 11.10 U svetu nekretnina 12.00 Dnevnik 12.12 Vrijeme -12.15 TV kalendar 12.40 Serija: “Prkosna ljubav” 13.25 Dr Oz 14.35 Treće doba -15.55 Serija 16.45 Hrvatska uživo 17.00 Vesti 17.43 Kuvarski duel -18.10 Serija: “Puna kuća Raftera” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.10 TV bingo 20.35 Potrošački kod 21.10 Nulta tačka 22.05 Dnevnik 22.52 Naučni program 23.45 Serija: “Ludnica u Klivlendu” HRT 2 10.45 Film: “Tigrovo srce” 13.20 Film: “Naša kuća” 14.45 Serija: “Degrasi” 15.10 Školski program 16.00 Regionalni dnevnik 16.35 Serija: “Dolina sun-
DANAS U GRADU ca” 17.25 Lijepom našom 18.25 Direkt 19.11 Mala TV 19.40 Dokumentarna serija 20.10 Turistička klasa 20.42 Serija: “Red i zakon” 20.44 Film 23.26 Serija: “Dva i po muškarca” 23.45 Serija. “Eureka” 00.29 Serija: “Zločinački umovi” HBO 12.55 Potera - potraga za Bin Ladenom 14.40 Film: “Zagrobni život je lep” 16.15 Film: “Opšte obrazovanje” 17.40 Serija: “Potpredsednica” 18.10 Film: “Kauboji i vanzemaljci” 20.05 Film: “Šangaj” 21.55 Film: “Đavo” 23.15 Serija: “Kalifornikacija” 23.45 Film: “Cedar Rapids” FOX LIFE 12.55 Majke plesača 13.50 Ukrasi moj dom 14.45 Sve što niste znali o ljubavi -15.40 Sudije za stil 16.10 Serija: “Ali Mekbil” 17.05 Serija. “Houp i Fejt” 17.35 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” 18.05 Serija: “Grad kuguara” 18.35 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 19.05 Serija: “Osveta” 20.00 Serija: “Seks i grad” 20.55 Serija: “Kako je biti Erika” 21.50 Serija: “Uvod u anatomiju” 22.45 Serija: “Osveta” 23.40 Serija: “Gimnazijske traume” 01.00 Ukrasi moj dom
SPORT KLUB 11.15 Fudbal: Utreht - Tvente 11.30 Košarka: Memfis - San Antonio 11.30 NBA nedeljni magazin 14.00 Program iz studija 16.00 Fudbal: Kristal Palas - Votford, prenos 18.15 Vesti 18.30 Evroliga 2003. 19.00 Pregled španske lige 20.00 Košarka: Indijana -Majami 22.00 NBA studio 22.30 Pregled holandske lige 23.00 Stvoren za Junajted - Aleks Ferguson ARENA SPORT 08.00 Fudbal, magazin Kopa Libertadores 08.30 Fudbal, magazin Lige šampiona 09.00 Košarka: Barselona - Unikaha 11.00 Fudbal: Sent Etijen - Marsej 13.00 Fudbal: Inter - Udineze 15.00 Fudbal, Arsenal TV 17.30 Fudbal, Arsenal TV 18.00 Fudbal UEFA: Classic Matches Ep 09 18.30 Fudbal, magazin Lige šampiona 19.00 Francuska liga, emisija 19.30 Košarka, Emisija U obruču 20.30 Košarka: Crvena zvezda Mega Vizura 22.30 Rukomet, magazin Bundeslige 23.00 Fudbal, pregled italijanske lige 00.00 Poker 01.00 NHL: Čikago - Detroit, prenos
CINEPLEXX
Paklene ulice 6 16:40; 18:30; 20:00; 22:00; Najbolja ponuda 22:40; Star Trek, prema tami 3D 20:20; 22:20; Star Trek, prema tami 19:00; Veliki Getsbi 3D 19:20; 21:30; Veliki Getsbi 17:40; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 16:00; 18:00; Čuvari tajnog kraljevstva 15:00; 17:20; Iron man 3 3D 19:40; 22:30; Iron man 3 digital 17:00; Vjenčanje godine 21:00; Mrak film 5 16:20; 22:50; Ted – Izgubljeni pustolov 3D 15:40; Kruds 3D 15:20; CNP
Eden fon Horvat :Vjera ljubav nadaVelika scena 20.00