Izdanje 19. septembar 2013. by Dnevne Novine

ce 30 nt i

VELIKA NAGRADNA IGRA

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

ČETVRTAK 19. 9. 2013. BROJ 642/ GODINA II

● 11

str.5

ZIB BAR ● 13

Nijesam znao da sam nekoga pogodio. Izašao sam vani, njih nije bilo, pa sam mislio da su se sakrili negdje u blizini i treći metak sam ispalio uvis. Prilikom uviđaja jedan od policajaca je vidio krv i tada sam shvatio da sam nekoga ranio

Direktorka se zaključala bježeći od radnika

ISPOVIJEST DANILA AJKOVIĆA, KOJI JE RANIO PROVALNIKA

Branio život na kućnom pragu

zvršna direktorka Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) Danijela Krković zatvorila se juče šest sati u svoj kabinet sa dvoje zaposlenih u finansijskom sektoru te firme kako bi spriječila ulazak grupe radnika u njenu kancelariju. Predstavnici radnika koji tri dana protestuju pred barskom

Opštinom pokušali su juče ujutru da uđu kod direktorke da bi dobili platne liste za osam neisplaćenih plata. Radnici kažu da su zatečeni odnosom menadžmenta i poručuju da su odlučni da radikalizuju proteste i počnu štrajk glađu ukoliko njihov protest ne urodi plodom.

● BUDVA: MUSLIMANI-BOŠNJACI KLANJAJU U SPORTSKOM CENTRU ● 4 BELGIJA ● 9

CETINJE ● 4

U banci 1.000 naših matičnih ćelija

Ratko Đurković novi član Pozitivne

PzP za honorare isplatio 151.000 eura

acijenti iz Crne Gore unazad pet godina počeli su da čuvaju matične ćelije u porodičnim bankama. U početku se čuvanje vršilo preko predstavništava ovih ustanova u okruženju, a od prije tri godine, kada je otvoreno predstavništvo Cryo-Save banke iz Belgije, direktno i u Crnoj Gori. Naučni saradnik Cryo-Save banke za ćelije i tkiva dr Suzana Uskoković saopštila je Dnevnim novinama da do sada ta banka u Belgiji čuva više od 1.000 uzoraka matičnih ćelija iz Crne Gore.

ROMING ● 6

M:tel za ukidanje, ali zavisi od drugih FUDBAL ● 29

REVIZIJA ● 3

LIGA ŠAMPIONA ● 26

ŠKOLE ● 8

Direktorima naloženo da ponište konkurse

ŽENA PSIHOLOGIJA ● 34

Španija Šta nam Kup senzacija: Jezero utopilosadaddas asd deklasirala govori Srbiju ljubomora Sutjesku

Tema dana

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

EDITORIJAL

Ivanović

VUK PEROVIĆ urednik

VOZ ZA ŠENGEN

Naša briga o Šengenskoj bijeloj listi sasvim je opravdana. Slavljem dočekana, strepnjom održavana, opstaje na naslovnicama. Kažu da nijesmo mi na tapetu, nemamo problema sa imigrantima, ali sa tom Evropskom unijom, nikad se ne zna. Sjetite se samo poruka prvo Hrvati, pa vi, pa “sistem regate” ili nešto slično, pa će prvo Srbija, pa mi, pa ćemo zajedno, da čekamo jedni druge, kao što je red sa komšijama i tako dalje, pa smo opet mi prvi na redu i tako do u nedogled. To jest do zvanične objave, a ima nam do tada. Dakle, lijepo je biti na toj bijeloj listi, ali kako otići, kuda i čime, na kraće ili na duže vrijeme, eto prsta na čelo. Jedna od tih lijepih stvari u EU, uz proklamovano povezivanje naroda i nekada bi slobodno rekli narodnosti, dakle zemalja, jeste slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala. Ako odmah smetnete s uma robu i kapital, ipak je kriza kojoj se ne vidi kraja, ostane vam to kretanje ljudi. Slobodno. E pa, lako je reći. Ajde, kreći se, ako možeš do te bijele liste. Do autoputa trebalo bi vam negdje barem oko četiri sata da ga okom vidite. Avionom može, ali samo po uslovima velikih avio-kompanija, uz jednu niskotarifnu, tek pridošlu i to poslije mnogo višegodišnje muke. I njihovu vrijednu, ali ipak jednu destinaciju. Brod već tradicionalno nikada i nigdje ne skreće sa kursa. Samo jednu luku znamo. Vozom se oprobano ide samo u jednom pravcu. Ti vidi šta ćeš dalje. Ne izgleda kao da je neko planirao da nekada negdje ode, to jest otputuje. Možda jeste slobodno, ali nije lako i jednostavno. Ali zato smo bogatiji za bezbrojne anegdote. Ko god krene, bilo kuda, bilo čime. Više od 30 sati u vozu Beograd - Bar ili Bar Beograd, sasvim svejedno, sve uz sendviče i hamburgere, ako imate sreće, pa vas ne preskoče, može samo da vam garantuje iskustvo koje vjerovatno nigdje drugo nećete steći. Nije ovo ni prvi, a vjerovatno ni posljednji put. Tako da ko je propustio ovu priliku, ima čemu da se nada. To je bogatstvo. To je kretanje ljudi. To je sloboda. Zato smo sigurni na bijeloj listi. Nijesmo ugroženi bez obzira na naslovne strane, malo straha i panike koje će da prate umirujući tonovi. Imigranti dobro znaju, nevolja je ljude natjerala da se preko nas vrlo teško dokopati obećane zemlje i boljeg života.

Meteo 06:26 18:48

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

NOVI DUVANSKI KOMBINAT

Model privatizacije bio je vrlo čudan Ivanović: Tenderska komisija je donijela razumnu odluku kada je riješila da ne produži rok za uplatu novca Model privatizacije Novog duvanskog kombinata Podgorica je veoma čudan i nije atraktivan za bilo kojeg investitora, ocijenio je juče ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović. “Trebalo je prodati stari i novi Duvanski kombinat, zatim prebaciti dobar dio zaposlenih, pri čemu nema nikakvih ograničenja. Ja sam naslijedio model koji kao takav nije atraktivan za bilo kojeg investitora”, kazao je Ivanović. Prema njegovime riječima, odluka Tenderske komisije da ne prihvati zahtjev konzorcijuma danilovgradske Partner kompani, užičkog Primata i budvanskog Jaz Expressa da ponovo ne produže rok za uplatu kupoprodajne cijene za Novi duvanski kombinat od oko sedam miliona je razumna. “Moramo se naučiti redu i pravilima. Tenderska komisija je donijela razumnu odluku, jer su već dva puta produžavani rokovi. Ti rokovi nijesu poštovani i to je sasvim očekivana odluka”, istakao je Ivanović. On je dodao da će ova odluka usporiti namjere Ministarstva poljoprivrede da što prije revitalizuje proizvodnju duvana, ali to ne znači da će odustati od te namjere. Komisija će uputiti predlog Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte da

proglasi neuspjelim tender za privatizaciju 100 odsto akcija NDKP-a.

● PLANULI KUPUS I KROMPIR Ivanović je juče saopštio da je ove godine evidentiran višak tražnje ratarskih kultura u odnosu na ponudu. “Pojedine kulture, kao što su krompir i kupus, prošli su odmah i to po vrlo visokim cijenama. Kada je u pitanju paradajz, postignuta je dobra cijena, a slična je situacija i sa ostalim kulturama”, kazao je Ivanović. Komentarišući tender za zakup raspoloživog poljoprivrednog zemljišta, Ivanović je rekao da je Ministarstvo objavilo javni poziv za dvogodišnji zakup na tri lokacije. “Javilo se 16 firmi. Nijesmo još otvorili ponude jer čekamo Upravu za nekretnine da precizno označi parcele koje ćemo dati pod zakup. Do kraja naredne sedmice to bi trebalo da se završi i tada ćemo otvoriti ponude”, dodao je Ivanović.

● UVOZILI JEFTINIJE GROŽĐE, PA GA PRODAVALI

Odgovarajući na pitanja novinara u vezi sa nezadovoljstvom vinogradara ovogodišnjim otkupom,

2,3

eura po kilogamu iznosi cijena po kojoj će Ministarstvo poljoprivrede otkupiti jagnjad. Ministarstvo je ove godine donijelo odluku o otkupu oko 18.000 jagnjadi, dok je procjena da je ukupan višak u ovom momentu oko 22.000 Ivanović je kazao da Ministarstvo ne vodi cjenovnu politiku, niti se bavi otkupom grožđa i njegovom preradom, već vodi politiku kojoj je cilj da poveća zasade. On je dodao da je u prethodnom periodu bilo uvoza grožđa iz drugih država po cijeni koja je bila dva do tri puta niža od otkupne u Crnoj Gori. “Na taj način se grožđe koje nije gajeno u Crnoj Gori preprodavalo po većoj cijeni. To nije poljoprivreda. Ministarstvo će imati za cilj da zakonski uredi da deklaracija koja govori o porijeklu proizvoda mora odgovarati istini”, kazao je Ivanović. On je dodao da je zadovoljan proizvodnjom mlijeka u Crnoj Gori, koja je, zaključno sa 31. julom, za dva miliona litara veća u odnosu na isti period prošle godine. I.C.

STATISTIKA

Dvije plate za jednu korpu Crna Gora

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, krajem dana i tokom noći i jak, sjeveroistočni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 24 stepena.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Prolazno povećanje oblačnosti sa uslovima za kišu prolaznog karaktera.

Danas

Sjutra

min oC max oC

15 16 17 15 14 8 6 3 6 9

17 16 18 16 15 9 4 2 5 7

SJUTRA

24 26 25 25 24 20 17 13 19 20

26 27 26 26 27 24 18 12 20 21

Ujutru na sjeveru hladno sa maglom po kotlinama i riječnim dolinama. Tokom dana pretežno sunčano, uz promjenljivu oblačnost na sjeveru, i malo toplije.

Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za avgust iznosila je 800,4 eura, odnosno skoro dvije prosječne zarade. Iz Monstata je saopšteno da je vrijednost potrošačke korpe u avgustu u odnosu na jul zabilježila pad od 0,2 odsto. “Vrijednost minimalne potrošačke korpe za hranu i bezalkoholna pića u avgustu 2013. godine, u odnosu na jul 2013. godine, zabilježila je pad od 2,2 odsto”, saopšteno je iz Monstata. Od ukupne vrijednosti potrošačke korpe, na hranu i bezalkoholna pića odnosi se 253,8 eura, na neprehrambene proizvode i usluge 351,6 eura i vrijednost imputirane rente 195,0 eura”, objašnjeno je iz Monstata. U saopštenju se dodaje da je

800,4

eura iznosila ja ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe za avgust

vrijednost minilmalne potrošačke korpe za neprehrambene proizvode i usluge, u odnosu na jul 2013. godine, zabilježila rast od 0,4 odsto, dok je vrijednost imputirane rente u odnosu na jul 2013. godine zabilježila rast od 1,2 posto. “Ukupna vrijednost minimalne potrošačke korpe u avgustu 2013. godine, u odnosu na avgust 2012. godine, povećana je za 0,8

odsto, dok je u odnosu na decembar 2012. godine povećana za 0,1 odsto”, navodi se u saopštenju Monstata.I.C.

Tema dana

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

POKRET ZA PROMJENE

Za honorare 151.000 eura Državna revizorska institucija utvrdila nepravilnosti u radu PzP jer ta politička partija između ostalog nije realizovala preporuku o smanjenju gotovinskih isplata iz blagajne Nemanja Lacman

ržavna revizorska institucija utvrdila je nepravilnosti u radu Pokreta za promjene, jer ta partija, između ostalog, nije realizovala preporuku koja se odnosi na smanjenje gotovinskih isplata iz blagajne po osnovu autorskih honorara i drugih naknada jer je 2012. gotovinski iz blagajne isplatila iznos od 179.267 eura, što je za 87 odsto više nego 2011. Prema navodima iz izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja za 2012. godinu, PzP je napravio i propuste u dijelu obračuna i isplate poreskih obaveza po osnovu autorskih honorara i ugovora o zakupu, te je od kolegijuma DRI dobio uslovno mišljenje.

Revizijom finansijskih izvještaja Pokreta za promjene (PzP) za 2012. godinu, Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je određene nepravilnosti i propuste u dijelu evidentiranja blagajničkog poslovanja i obračuna i isplate poreskih obaveza po osnovu autorskih honorara i ugovora o zakupu. Partija nije realizovala veći broj preporuka koje je DRI dala u izvještaju za 2011. godinu, pa je shodno navedenom kolegijum nadležan za predmetnu reviziju izrazio uslovno mišljenje. “Partija je isplatu naknada po osnovu autorskih honorara i ugovora o djelu u iznosu od 151.020 eura vršila gotovinski iz blagajne shodno zaključenim ugovorima uz koje su priložene priznanice o preuzimanju gotovine i u istim je prezentirano da se isplata naknada vršila mjesečno u ugovorenim iznosima za period važenja ugovora. Navedene priznanice ne sadrže broj ugovora na osnovu kojeg je vršena isplata, datum preuzimanja gotovine niti lične podatake (JMB) lica koje je preuzelo gotovinu”, ističe se u izvještaju DRI o izvršenoj reviziji godišnjeg finansijskog izvještaja PzP-a. Prema navodima iz izvještaja PzP nije izvršio uplatu poreskih obaveza u iznosu od 21.263 eura na isplaćene naknade po osnovu autorskih honorara i ugovora o zakupu, što nije u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. “Partija nije realizovala preporuku iz 2011. godine koja se odnosi na smanjenje gotovinskih isplata iz blagajne po osnovu autorskih honorara i drugih naknada jer je 2012. gotovinski iz blagajne isplatila iznos od 179.267 eura, što je za 87 odsto više nego 2011. godine”,

odsto ili 179.267 eura više nego 2011. isplatio je Pokret za promjene iz blagajne po osnovu autorskih honorara i drugih naknada. Partija nije realizovala preporuku iz 2011. godine koja se odnosi na smanjenje gotovinskih isplata iz blagajne.

navodi se u izvještaju. Pored enormno velike isplate honorara i ugovora o djelu, Pokret za promjene je najviše novca izdvajao za prevoz na službenom putu i to 12.675 eura, dok je na troškove reprezentacije tj. ugostiteljskih usluga potrošeno 5.850 eura. Za isplatu domaćih dnevnica iz blagajne PzP-a je izdvojeno 3.236 eura, na ugovor o zakupu 1.457 eura, a za ino dnevnice je utrošeno 1.315 eura. Najmanji rashod na godišnjem nivou Pokret za promjene je imao za troškove goriva, te je iz blagajne za te potrebe izdvojeno 297 eura. “Potrebno je da partija vrši hronološko evidentiranje gotovinskih isplata iz blagajne i da isplate po osnovu autorskih honorara i ugovora o djelu vrši na žiro račune lica angažovanih po ovom osnovu. Takođe je potrebno da partija jasno razgraniči poslove koji se plaćaju kao autorski honorari i poslove koji se isplaćuju po ugovoru o djelu”, objašnjeno je u saopštenju.

MANDIĆ

Na osnovu prezentiranih podataka u bilansu uspjeha ukupno ostvareni prihodi PzP 2012. godine iznose 392.579 eura, dok su rashodi iznosili 440.310 eura. Shodno tome, Pokret za promjene 2012. godinu završio je sa negativnim poslovanjem u iznosu od 47.731 euro. Partija je 2012. ostvarila rashode za redovno poslovanje u izbosu od 318.760 eura, a isti su 2011. iznosili 206.135 eura. Troškovi amortizacije iskazani su u poslovnim knjigama partije u iznosu od 29.775 eura, a troškovi telefona, registracije, osiguranja i prevoza iznosili su 13.316 eura. Za reklame i propagande izdvojeno je 11.011 eura.

PRegleD IsPlaćenIh tRoškova Iz blagajne PzP OPis trOškOva

iznOs

Ugovori o djelu i autorski honorari

151.020 eura

troškovi prevoza na službenom putu

12.675 eura

troškovi reprezentacije

5.850 eura

Domaće dnevnice

3.236 eura

smještaj i ishrana na službenom putu

1.673 eura

Ugovori o zakupu

1.457 eura

ino dnevnice

1.315 eura

troškovi goriva

297 eura

DPS PITA DF I NOVU

I Herceg Novi u sistem A gdje vam je 300.000 eura? Skupština opštine Herceg Novi usvojila je juče protokol koji će biti osnova za zaključivanje sporazuma sa Javnim preduzećem Regionalni vodovod i te će na taj način znatno biti poboljšano vodosnabdijevanje u tom gradu. Predsjednik opštine Dejan Mandić kazao je da je usvojen protokol i da je zbog toga veoma zadovoljan. “Sporazum će biti potpisan najvjerovatnije u narednom mjesecu”, rekao je Mandić za Dnevne novine. Prema njegovim riječima, prihvatanjem protokola stvorili su se uslovi da Regionalni vodovod aplicira kako bi mogao da finansira povezivanje Herceg Novog na sistem. “To će mnogo značiti za Herceg Novi. Znatno će biti popravljeno vodosnabdijevanje. Moram da istaknem veoma aktivnu ulogu direktora Regionalnog vodovoda Gorana Jevrića, koji je sve učinio da se posao uradi na obostrano zadovoljstvo”, saopštio je Mandić.

Herceg Novi je dobrim dijelom i ove godine imao problema sa vodosnabdijevanjem, ali je angažovanjem ministra turizma i održivog razvoja Branimira Gvozdenovića, gradonačelnika Mandića i uprave Regionalnog vodovoda situacija znatno popravljena od avgusta.

Demokratska partija socijalista pozvala je Demokratski front i Novu srpsku demokratiju da objasne kako je Nova potrošila 300.000 eura, podižući gotovinu bez pokrića. “Kad god treba da prikriju tragove svojih sumnjivih poslova, koordirano sa medijima koji ih drže u političkom životu, opozicija diže galamu na DPS i državne institucije”, navode iz DPS. “Nakon izvještaja DRI, u kojem je poslovanje naše partije ocijenjeno najboljom ocjenom, nekim medijima je interesantnije kako to da DPS nije decembarski račun za struju platila u decembru, nego je čekala januar da pristigne račun kada stiže i svim drugim korisnicima u Crnoj Gori, ili kako to da, kao i svi drugi, koristimo zakonsku mogućnost plaćanja komunalija na rate, i to uredno, nego što je NSD potrošila oko 300.000 eura podižući gotovinu bez pokrića”. Iz DPS kažu kako znaju da je

“Mandiću, Daniloviću i družini komotnije da vrše politički pritisak na Tužilaštvo zbog tzv. afere “Snimak”, a da objasne kako su mimo zakona potrošili trećinu miliona gotovog novca, ili da obrazlože kako su plaćali 100 glasova za 1.000 eura, na koji način su trampili spratove od kuća, motokultivatore i razne dozvole za glasove, to im ne pada na pamet”. Konstatujući da se u Crnoj Gori zbog mita od 50 eura ide na robiju i da tako i treba, iz DPS-

a pitaju “koliko robije zavređuje 300.000 eura? Hoće li Miodrag Lekić tražiti da se Tužilaštvo i time pozabavi?”. U saopštenju dostavljenom DN navodi se da se u izvještaju DRI za poslovanje NSD konstatuje da je “grupa građana Milan Knežević” potrošila 7.733 eura, i to se odnosi samo na jedan mjesec u 2012. godini, koliko je trajao mandat poslanicima nakon parlamentarnih izbora. “Znamo da po jednom poslaniku partiju sljeduje oko 2.500 eura mjesečno, ali kakve veze ima Milan Knežević sa finansijskim izvještajem NSD? Ako je DF osvojio mandate, na osnovu koje odluke se sredstva tako dijele? Kako se finansira grupa građana Miodrag Lekić? Da li on i dalje troši novac samo na sebe u Rimu ili je poslušao koleginicu Jelisavu Kalezić da ga podijeli sa njom i sa Jankom Vučinićem?”, zaključuje se u saopštenju Demokratske partije socijalista. J.Đ.

Politika

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

POČELI KAMPANJU

Ratku Đurkoviću članska karta Pozitivne Crne Gore Adel Omeragić

redsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović juče je na Cetinju svečano uručio člansku kartu i dres proslavljenom crnogorskom rukometašu Ratku Đurkoviću. Time je i zvanično otpočela kampanja Pozitivne u prijestonici, gdje je ova partija na parlamentarnim izborima u oktobru prošle godine osvojila 2.682 glasa.

Obraćajući se prisutnima, Ratko Đurković je kazao da je na Cetinju napravio prve uspješne korake kao sportista i da pristupanjem prvi put političkoj partiji želi ostvariti nove uspjehe. “Ako nekog pitate za Ratka Đurkovića, reći će - to je bio sjajan radnik, prije svega, uporan čovjek i imao je znanje. Mislim da je to konekcija koja je povezala mene sa ljudima iz Pozitivnog tima”, rekao je Đurković. Predsjednik Pozitivne Darko Pajović kazao je da ta stranka počinje važnu političku bitku koja će konačno da donese promjene ne samo Cetinju, već i cijeloj Crnoj Gori. “Mi pripadamo generaciji političara koja je sazrijevala na cetinjskim trgovima. Kad kažem sazrijevala, mislim na usvajenje vrijednosti, svih onih ideala slobodne i demokratske Crne Gore”, rekao je Pajović. On je istakao da Cetinje 16. no-

vembra bira između onoga što nije dobro i onoga što je dobro. “Cetinje 16. novembra bira između vlasti DPS ili vlasti Pozitivne. Izbor je lak, ja nemam dilemu”, kazao je Pajović. Predsjednik Opštinskog odbora Pozitivne na Cetinju Dragan Ćiro Cvetković rekao je da posebno raduje činjenica što je toj partiji pristupio vrhunski sportista i dodao da im svakodnevno prilaze mladi ljudi, ljekari i penzioneri spremni da ulože svoje znanje, trud i rad za bolje Cetinje. “Naš grad ima šansu, mi to znamo, samo mu je treba pružiti. Cetinje ima potencijal, mi ćemo ga iskoristiti. Građani prijestonice mogu računati da su sa nama potpisali ugovor, sve što kažemo uradićemo, sve što započnemo završićemo”, istakao je Cvetković. Pozitivna će na izborima na Cetinju, kao i u Mojkovcu i Petnjici nastupiti samostalno.

MUSLIMANI U BUDVI

NESLOŽNI OKO DIK-A

DF za profesionalce, Klanjaju u Sportskom centru DPS za političare Još je rano za džamiju

Demokratska partija socijalista i opozicione stranke u Radnoj grupi za izgrađivanje povjerenja u izborni proces saopštili su i juče različite stavove o tome ko treba da čini Državnu izbornu komsiju. DF, koji ima podršku ostatka opozicije, smatra da na čelu Komisije treba da bude profesionalac, a da u njoj učestvuju predstavnici političkih subjekata, NVO i najjače manjinske liste. DPS smatra da DIK treba da ojača profesionalnost u radu, ali da struktura tog tijela treba da oslikava izbornu volja građana. Goran Danilović (DF) kazao je da prihvata “dijelom profesionalizaciju Državne izborne komisije, sa značajnim učešćem političkih subjekata”. Spreman je, kako je kazao, i da prihvati eventualno smanjenje broja predstavnika partija u DIK-u. “Za izbor profesionalnog predsjednika predložio sam prostu većinu, da se bira između dva kandidata koje će predložiti matični odbor. Zatim sam predložio pravo NVO sektoru da kandiduje predstavnika i to onim NVO koje su učestvovale u radu Radne

grupe”, kazao je Danilović. On je rekao da je za DF predlog DPS-a neprihvatljiv. “U pitanju je neznatno pomjeranje za izgrađivanje povjerenja u izborni proces. Taj predlog ne mijenja ništa”, kazao je Danilović. Mevludin Nuhodžić (DPS) rekao je da predlog DF-a ne egzistira nigdje u uporednoj praksi, a da je predlog DPS-a da se ojača rad Komisije. “Za nas je značajno da Komisija ojača profesionalnost u radu i da u njoj budu kompetentni pravnici, kao i da ima resurse koji mogu da prate njen rad. DIK sa profesionalcima, odgovarajućim nadležnostima i adekvatnim resursima je od krucijalne važnosti za rad DIK-a, važnije od načina izbora njenih članova”, kazao je Nuhodžić. Kopredsjedavajući Milutin Simović pozvao se na mišljenje OEBS-a da se u kontinuitetu DIK pominje kao organ koji je radio profesionalno, efikasno i u skladu sa zakonom. Prema njegovim riječima, dilema je ko treba da konstituiše DIK, učesnici u izbornom procesu ili posmatrači. J.Đ.

Predsjednik Islamske zajednice za Boku kotorsku i Budvu, Rizo Isljamović, sastao se nedavno sa prvim čovjekom opštine Budva Lazarom Rađenovićem, gdje je razgovarao o gorućim pitanjima muslimana Budve. Islamska zajednica Budve trenutno iznajmljuje poslovni prostor u blizini sportskog centra, kako bi obavljali vjerske obrede. S obzirom da IZ nije u finansijskoj mogućnosti da to isfinansira na duže staze, obratili su se opštini za pomoć. “Zatražili smo da ako oni mogu iz svog budžeta koji je predviđen za finansiranje vjerskih zajednica, da nas pomognu oko te kirije, s obzirom da nismo u finansijskoj mogućnosti da to isfinansiramo na duže staze. Naišli smo na razumijevanje od strane Rađenovića, koji nas je podržao u tome i preuzeo obavezu da opština ubuduće plaća tu kiriBudva

ju, dok nam ne pronađu neko trajnije rješenje”, kazao je Isljamović i dodao da postoji jedna dobra volja od strane gradonačelnika da se izađe u susret muslimanima Budve, u smislu da se ustupe opštinske prostorije ili da opština obezbijedi plac gdje bi napravili mesdžid(prostor za klanjanje). Na sastanku je bilo razgovora oko muslimanskog groblja u Budvi. Trenutno, Budvi ne postoji groblje gdje bi se muslimani sahranjivali. Isljamović kaže da su i tu dobili pozitivan odgovor od Rađenovića. “Dogovor je da se sastanemo sredinom oktobra, gdje bi sastanku prisustvovao i predstavnik pogrebnog preduzeća, jer je već predviđena jedna parcela na gradskom groblju koja bi trebalo nama da bude dodijeljena na korišćenje”, kazao je Isljamović. A.O.

Prema podacima iz popisa stanovništva, u Budvi, Kotoru, Herceg Novom i Tivtu ima oko 5 hiljada muslimana. Na pitanje da li je planirana izgradnja džamije u Budvi, predsjednik Islamske zajednice za Boku kotorsku i Budvu, Rizo Isljamović kaže da je to preuranjen potez i da je trenutno bolje razmišljati o mesdžidu. “Takođe je pitanje da li postoji politička volja za izgradnju džamije”, kaže Isljamović.

Politika 5 KRIVOKAPIĆ - IVANŠILI

Crna Gora da unaprijedi saradnju sa Gruzijom Predsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik Parlamentarne skupštine OEBS-a Ranko Krivokapić tokom posjete Gruziji susreo se sa premijerom te države Bidzinom Ivanišvilijem. Krivokapić je saopštio da je zadovoljan nivoom demokratizacije zemlje i reformama koje sprovodi Gruzija, pa je odao priznanje premijeru Ivanišviliju na ogromnom doprinosu koji je dao pozitivnim procesima u njegovoj zemlji. “PS OEBS-a i ja kao njen predsjednik primjećujem značajan napredak u oblastima za koje je OEBS posebno zainteresovan, a koji predstavljaju fundamentalne vrijednosti naše organizacije”, rekao je

Krivokapić. Predsjednik Krivokapić i premijer Ivanišvili su zajednički konstatovali da bi Crna Gora i Gruzija trebalo da preduzmu intenzivnije korake na unapređenju ekonomske saradnje. “Jačanje ekonomske saradnje bi moglo da rezultira prisustvom relevantnih gruzijskih investitora u Crnoj Gori”, naglasio je Ivanišvili u razgovoru sa Krivokapićem. Krivokapić je pozvao Ivanišvilija da posjeti Crnu Goru. On je razgovarao i sa predsjedničkim kandidatima, kao i predstavnicima nevladinog sektora koji se bave monitoringom predizborne kampanje u Gruziji.

POSJETA

Dačić u Crnoj Gori Srpski premijer Ivica Dačić boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, tokom koje će se sastati sa najvišim crnogorskim zvaničnicima. Dačić će se, kako je planirano, sastati sa crnogorskim predsjednikom Filipom Vujanovićem, premijerom Milom Đukanovićem i predsjednikom parlamenta Rankom Krivokapićem. Dačić je početkom avgusta prisustvovao obilježevanju jubileja 800 godina Manastira Đurđevi stupovi u Beranama, a tom prilikom je istakao da Srbija želi da ima najbolje odnose sa Crnom Gorom. On je kazao da nema bližih drža-

va od Srbije i Crne Gore, a naroda od srpskog i crnogorskog. Đukanović je nedavno ocijenio da su odnosi Crne Gore i Srbije u usponu i da je to nešto što ohrabruje, odnosno predstavlja dobar primjer drugima u regionu. Crnogorski premijer je poručio da će nakon Dačićeve posjete Crnoj Gori uslijediti njegova uzvratna posjeta Beogradu. Uoči Dačićeve posjete Crnoj Gori, u četvrtak, novoimenovani ambasador Srbije u Podgorici, Zoran Bingulac predaće akreditivna pisma crnogorskom predsjedniku Filipu Vujanoviću.

ŽARKO RAKČEVIĆ

Novi predsjednik Bivši lider Socijaldemokratske partije Žarko Rakčević izabran je za predsjednika Foruma 2010 na dvogodišnji mandat. Kako je saopšteno nakon redovne Skupštine te nevladine organizacije, postignut je dogovor o načinu daljeg rada i uključivanja Foruma 2010 u prevazilaženje duboke ekonomske, socijalne i političke krize koja, kao su naveli, potresa crnogorsko društvo. Na Skupštini su izabrani i novi organi tog udruženja, prenosi agenci-

ja Mina. “Osim Rakčevića, izabrani su i koordinatori za pojedine sektore i to Božena Jelušić za prosvjetu, Branko Lukovac za međunarodnu saradnju, Blagoje Grahovac za odbranu i bezbjednost, Šerbo Rastoder za ljudska prava, Balša Brković za kulturu, Ljubiša Krgović za finansijski sistem, Miro Perović za preduzetništvo i Dejan Mijović za evropske integracije”, navodi se u saopštenju Foruma. Rakčević

Ekonomija

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

crnogorski operatori

M:tel za ukidanje rominga, ali to sve zavisi od drugih

Lučić: Naša kompanija podržava odluku Evropske komisije i pozdravila bi njeno sprovođenje Ivana Boljević

ajmlađi crnogorski operator mobilne telefonije M: tel izrazio je spremnost da ukine tarifiranje roming usluge za zemlje Evropske unije ukoliko se omogući popust za operatore van Crne Gore. Izvršni direktor te kompanije Vladimir Lučić kazao je za Dnevne novine da je odluka Evropske komisije da ukine roming od velikog značaja za kompletno tržište Evrope.

Odluka Evropske komisije da ujedini evropsko tržište telekomunikacija kroz ukidanje roming usluge kao dobar korak unapređenja tržišta pozdravio je i najmlađi crnogorski operator mobilne telefonije, kompanija M:tel. Iako neobavezujuća, ova odluka, kako smatraju, mogla bi uskoro zaživjeti i u Crnoj Gori. “Naša kompanija podržava odluku Evropske komisije i pozdravila bi njenu brzu implementaciju i u Crnoj Gori. Da bi se ona sprovela, potrebno je da i operatori u EU daju popust našim korisnicima, jer ako bi samo operatori u Crnoj Gori primijenili jednostrano ovu odluku, benefit bi imali samo korisnici EU operatera, a ne i naši korisnici. U tom smislu očekujemo pomoć našeg regulatornog tijela u pregovorima sa EU operatorima”, kazao je za Dnevne novine izvršni direktor M:tela Vladimir Lučić. On je objasnio da je jedinstveno telekomunikaciono tržište ve-

oma bitno za EU jer, kako smatra, evropsko tržište počinje da zaostaje za tržištima kakva su američko ili azijsko. “Jedinstveno tržište, prije svega u mobilnom internetu, otvoriće nova radna mjesta i pokrenuti dodatan razvoj mobilnih aplikacija i servisa. Time bi Evropa uspjela da uzme dio tražišta u aplikacijama gdje trenutno dominiraju kompanije iz Amerike”, istakao je Lučić. Druga dva operatora mobilne telefonije nijesu bila određena po pitanju ukidanja rominga u našoj zemlji, bar ne dok takva odluka ne postane obavezujuća za naše tržište. U kompaniji Telenor napominju da iako nijesu u mogućnosti da ukinu tarifiranje usluga rominga jer im to ne dozvoljava zakon, sa druge strane, roming ponuda i cijene ove usluge kod Telenora se konstantno smanjuju i znanto su niže nego u periodu od prije dvije ili tri godine. “S obzirom na to da Crna Gora još nije članica EU, ne postoje moguć-

DrUgi BLok te

Stiže ponuda Škoda Prahe

Česi se nadaju da će biti izabrani za partnera u gradnji energetskog objekta u Pljevljima Škoda Praha ima velika očekivanja. Nada se da će biti izabrana za partnera u izgradnji drugog bloka Termoelektrane Pljevlja jer su visoke profesionalne, ekološke, tehnološke i finansijske karakteristike glavne prednosti ove kompanije. “Naše iskustvo, kredibilitet i već implementirani projekti u energetskom sektoru garantuju najveći kvalitet, naročito kada se radi o evropskim standardima u oblasti ekologije, visokoj energetskoj efikasnosti i brizi o interesima lokalne zajednice. Realizacija ove investicije pod vođstvom kompanije Škoda Praha će znatno unaprijediti zaštitu životne sredine u regionu”, rekao je Daniel Jiřička, Izvršni direktor Škode Prahe u saopštenju DN. Planirano je da se rješenje projekta, prije nego Škoda Praha pošalje formalnu ponudu, predstavi zainteresovanoj crnogorskoj javnosti, predstavnicima nevladinog sektora i predstavnicima medija, kako bi se pokazalo da je i interes Crne Gore, a posebno građana Pljevalja, da ta firma bude partner na ovom projektu. Škoda Praha je najveći češki izvođač radova, koji je u mogućnosti da ponudi projekte za proizvodnju energije počevši od faze dizajna, preko implementacije, do puštanja u rad. Sjedište kompanije je u Pragu, a pored filijala u drugih gradovima Češke Republike, ima i svoja predstavništva u Turskoj, Argentini i Egiptu. Kompanija ima 500 zaposlenih. U 60 godina du-

nosti da se taj zakonski okvir primijeni na nas, mobilne operatore izvan EU. Drugim riječima, mobilni operatori u EU će i dalje naplaćivati znatne veleprodajne cijene mobilnim operatorima izvan EU kao troš-

kove za uspostavu i primanje poziva njihovih krajnjih korisnika koji borave u tim EU zemljama”, kazali su iz Telenora. Odluka o ukidanju rominga važi samo za zemlje EU, tj. primjenjivaće

se u njihovim međusobnim relacijama, stoga je regulativu EU nemoguće primijeniti unilateralno, pojasnili su iz Telekoma Crna Gora. “Ukoliko EK zvanično ne omogući da svi operatori na teritoriji EU primijene prema Crnogorskom telekomu iste uslove kao jedni prema drugima, ne postoji model po kojem je moguće implementirati ovu odluku”, poručili su iz službe za korporativnu komunikaciju Telekoma Crna Gora. Paket reformi u telekomunikacijama koji su Evropsko vijeće i parlament usvojili 11. septembra obuhvata planove za mobilnu telefoniju bez rominga u cijeloj EU, zatim pojednostavljivanje propisa za telekomunikacione operatore radi podsticanja većeg ulaganja u mreže i servise i vannacionalnih granica, zaštitu neutralnosti mreže u cijeloj Evropi i na kraju ukidanje naknada za međunarodne pozive unutar Evrope. Promjene naglašavaju da naknade za dolazne pozive u EU treba ukinuti od 1. jula 2014. godine. Kompanije bi imale izbor ili da ponude telefonske usluge po jedinstvenim cijenama u Evropskoj uniji, tzv. roming kao kod kuće, čiju bi cijenu određivala konkurencija na domaćem tržištu, ili da dozvole svojim korisnicima da izaberu posebnog pružaoca usluga rominga koji ponudi niže tarife, a da pritom ne moraju kupovati novu SIM karticu.

ostaVka

Ivanović iz Ministarstva u Azmont Direktorka Direktorata za imovinsko-pravne poslove u Ministarstvu finansija Ana Ivanović podnijela je ostavku na tu funkciju, saznaju Dnevne novine. Ivanović je ostavku podnijela jer prelazi da radi u kompaniju Azmont investment. Ona će u Azmontu biti šef pravnog sektora. Ivanović je od 2009. godine angažovana u Ministarstvu finansija, gdje je prvo radila u sektoru za međunarodnu ekonomsku saradnju, strukturne reforme i unapređenje poslovnog ambijenta, a zatim je bila i šef kabineta ministra finansija. Nakon toga 2011. godine imenova-

na je za pomoćnika ministra za imovinsko-pravne poslove u Ministarstvu finansija. Ona je bila šef radne grupe za pregovore sa EU za oblast javnih nabavki. Tečno govori engleski jezik i služi se njemačkim i francuskim. Ivanović je tokom rada u državnoj upravi prepoznata kao vrlo stručan i profesionalan radnik, što su sigurno uvidjeli i njeni novi poslodavci. Azmont investmets je kompanija koja realizuje trenutno najveći investicioni projekat u državi, vrijedan 500 miliona eura. Iza kompanije Azmont stoji azerbejdžanska državna naftna kompanija Sokar.

BeppLer JacoBson - casino aVaLa

Rulet tužbi i kontratužbi Neutvrđena površina kazina u Budvi proizvodi nove sporove i odlaže stare goj tradiciji poslovanja, realizujući više od stotinu projekata, Škoda Praha je instalirala preko 40.000 MW izlazne energije u 25 zemalja širom svijeta, navodi se u saopštenju. Ima iskustvo u realizaciji industrijskog projekta decenije u Češkoj – obnove čeških kapaciteta za proizvodnju energije koji je uključivao kompleksnu obnovu elektrana Tušimice II i Prunerov II, novu jedinicu u elektrani Ledvice i novi CCGT u elektrani Počerady. Trenutno, Škoda Praha aktivno razvija svoja ugovorena poslovanja širom svijeta, posebno se fokusirajući na teritoriju Centralne Evrope, Balkana, bivših republika Sovjetskog saveza i jugoistočne Evrope. Ponude za drugi blok Termoelketrane trebalo bi da budu dostavljenje do 30. septembra.

Da li je kazino u hotelu Avala u Budvi površine 2.300 metara kvadratnih ili 1.700 i da li će vlasnik istog morati da plati ranije ugovorenu cijenu zakupa u iznosu od 1.000 eura po metru znaće se kada vještak geodetske struke po nalogu suda izađe na teren. Ko će i kako presuditi u sporu nije poznato, budući da je pravni punomoćnik Casina Avala Veselin Kaluđerović zatražio izuzeće sudije Svetlane Pavličić. Beppler Jakobson ranije je sudskim sporom tražio da raskine spor sa Casinom Avala budući da ta kompanija nije ispoštovala ugovorene obaveze, odnosno plaćala zakup po dogovoru. Sa druge strane, Casino je, prema riječima Kaluđerovića, plaćao cijenu zakupa za 2.300 metara kvadratnih, umjesto za 1.700, na koliko se, pre-

ma njegovim tvrdnjama, prostire Casino. On je kazao da je ugovor nastao na osnovu ranijih poslovnih odnosa dvije kompanije, zbog čega u početku nije bilo reklamacije na cijenu zakupa. Kasnije, kada je utvrđena stvarna površina, konstatovali su da je zakupnina preplaćena. Pravni zastupnik kompanije Beppler Jakobson Marko Milanović kazao je da je Casino prestao da plaća čak i onda kada nije znao da je površina manja, koja je navodno utvrđena, zbog čega su iz te kompanije tražili raskid ugovora. Kaluđerović je kazao da su ulaganja Casina bila vrijedna oko šest miliona eura, zbog čega u toj kompaniji ne namjeravaju da raskinu ugovor. On je takođe kazao da se pred sudom u Londonu vodi spor, na kome će se utvrditi da li je

Beppler Jakobson uopšte vlasnik prostora koji izdaje, te da od ishoda tog spora zavise njihovi dalji koraci. Kaluđerović nije mogao da se izjasni na podnesak koji su advokati Beppler Jakobsona dostavili jer nije bio upućen u isti, iako mu je dostavljen u zakoni propisanom roku. Njega je sudija Svetlana Pavličić kaznila kaznom od 1.000 eura zbog zloupotrebe zakonskih ovlašćenja i odugovlačenja spora nakon što je najavio da će tražiti njeno izuzeće. Kaznu za Kaluđerovića zbog odugovlačenja spora u toku ročišta tražili su i pravni zastupnici Bappler Jakobsona. Rok u kome će se o zahtjevu za izuzeće sudije Snežane Pavličić izjasniti predsjednik suda Dragan Rakočević je tri dana, nakon čega će spor biti nastavljen. I.B.

Ekonomija

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

JaVNI DUG

Najviše dužni Hrvati, Srbi, pa Crnogorci

milijardi eura iznosi javni dug Srbije, što čini 57,7 odsto BDP-a.

Crna Gora se, prema zaduženosti zemalja regije, kada je riječ o procentu javnog duga u odnosu na ukupni bruto domaći proizvod (BDP), nalazi na trećem mjestu, nakon Srbije i Hrvatske. Srbija je, prema dostupnim podacima, najzaduženija zemlja regije, jer je njen javni dug u julu povećan sa 173,5 miliona eura na 19,08 milijardi eura ili 57,7 odsto BDP-a. Svaki stanovnik Srbije je krajem 2011. godine bio dužan kod banaka 818 eura ili 2,2 prosječne plate, a u septembru prošle godine taj dug je porastao na 1.230 eura po raznim osnovama, što je iznosilo tri i po prosječne plate, prenosi agencija Anadolija. Javni dug Hrvatske je krajem marta iznosio oko 24,2 milijarde eura

i dostigao je 53,6 odsto BDP-a. Očekuje se da bi do kraja godine javni dug mogao dostići oko 26,5 milijardi eura, što je gotovo 60 odsto BDP-a. Nakon Srbije i Hrvatske, prema zaduženosti zemalja regije slijedi Crna Gora. Prema podacima Centralne banke (CBCG), javni dug Crne Gore je na kraju marta bio 1,76 milijardi eura ili 50,3 odsto BDP-a. Od toga, na unutrašnji dug se odnosilo 420,3 miliona eura ili 12,1 odsto BDP-a, a na spoljni 1,34 milijardi eura ili 38,2 odsto BDP-a. S druge strane, najmanji javni dug na Balkanu, u odnosu na BDP, imaju Bosna i Hercegovina (BiH) i Makedonija. Prema podacima Ministarstva fi-

nansija i trezora BiH, javni dug te zemlje je do 31. decembra prošle godine iznosio oko 5,3 milijarde eura, od čega je spoljni dug oko 7,1 milijardi ili 68,15 odsto. U ukupnom iznosu javne zaduženosti, Federacija BiH participira sa 57,74 odsto, Republika Srpska sa 41,5 odsto, Brčko distrikt sa 0,49 odsto i institucije BiH sa 0,27 odsto. Javni dug BiH na kraju prošle godine iznosio je oko 3,63 milijardi eura, što je oko 34 odsto BDP-a, objavila je Centralna banka BiH. Javni dug Makedonije u junu je dostigao 2,72 milijarde eura ili 34,1 odsto BDP-a, od čega spoljni iznosi 1,66 milijardi, a doma i 1,05 milijardi eura. Tako svaki građanin Makedonije trenutno duguje oko 750 eura.

EFT

Hamović nije zabrinut

Učešće je otvoreno pod jednakim uslovima domaćim i stranim registrovanim revizorskim kućama koje ispunjavaju zakonom propisane uslove i standarde za obavljanje ove djelatnosti. Svaki ponudjač mora uključiti istorijat kuće iz kojeg se vidi iskustvo ponuđača i sposobnost u pogledu revizije banaka.

Predsjednik kompanije EFT Vuk Hamović saopštio je juče da nije zabrinut zbog najava ministra energetike Zorane Mihajlović da će biti ispitano poslovanje njegovog preduzeća u trgovini strujom. “Ubijeđen sam da nema elemenata za pokretanje postupka, jer nema elemenata. Najviše bih volio da tužilaštvo javno kaže da nema osnova, ali tužilaštvo nije obavezno da to uradi”, rekao je Hamović na konferenciji za novinare, prenosi B92. On je dodao da izjave Mihajlovićeve nijesu bile konstatacija krivice, nego sugestija tužilaštvu da ispita. Hamović je kazao da ima veliku želju da se raščisti slučaj privatizacije Nacionalne štedionice, koja je na spisku 24 sporne privatizacije i tvrdi da je od političkih stranaka finansirao jedino Demokratsku stranku tokom devedesetih godina, a da je njegov bivši partner Vojin Lazarević imao svoje političke afinitete.

Učesnici su dužni da, uz ponudu, dostave izjavu da će reviziju obaviti i ovjeriti u skladu sa međunarodnim standardima revizije.

NLB - BOKSITI

ATLAS BANKA AD PODGORICA RASPISUJE MEĐUNARODNI TENDER ZA IZBOR REVIZORA PREDMET: Revizija godišnjeg računa ATLAS BANKE AD Podgorica za 2013. godinu u skladu sa Zakonom o bankama, Zakonom o računovodstvu i reviziji i međunarodnim standardima revizije.

USLOVI UČEŠĆA:

Učesnici su dužni da opišu revizorsku metodologiju koju namjeravaju da primijene.

KRITERIJUMI ZA VREDNOVANJE PONUDA: Ponude će se vrednovati po osnovu dokumentovanih dokaza o: iskustvu koji sadrži podatke o stručnim kvalifikacijama i radnom iskustvu članova predloženog revizorskog tima; terminski plan kojim se garantuje završetak revizije najkasnije do 31. 03.2014.godine; plan i metodologiju revizije s obrazloženjem načina na koji će revizija ispoštovati međunarodne standarde; honorarima i troškovima izraženim u eurima za završetak revizije do 31.03.2014. godine; preporuke (nije neophodno) u pisanoj formi od drugih klijenata za koje je ponuđač obavio slične revizije u protekle tri godine.

ROK ZA PREDAJU PONUDA: Ponude se mogu predati lično ili preporučenom poštom, najkasnije do 27.09.2013. godine do 16,00 časova, na adresu: ATLAS BANKA AD PODGORICA, ul. Vaka Đurovića bb, Podgorica, Crna Gora. Ponude moraju biti u zapečaćenim kovertama, sa napomenom “NE OTVARATI – PONUDA ZA REVIZIJU”. Komisija za otvaranje Ponuda javno će otvoriti Ponude u prostorijama ATLAS BANKE AD Podgorica u ul. Vaka Đurovića bb, dana 30.09.2013. godine u 13,00 časova. Ponuđači ne moraju prisustvovati otvaranju ponuda.

OBAVJEŠTENJE Ponuđači će biti obaviješteni o rezultatima u roku od pet dana od dana otvaranja Ponuda. Za sve dodatne informacije stojimo Vam na raspolaganju na kontakt telefonima: 020/407-220 i 407-280, ili na e-mail: office @ atlasbanka.com.

Mihajlović je u junu saopštila da tužilaštvo ispituje navode iz izvještaja Antikorupcijskog tima njenog Ministarstva o zloupotrebama za koje se sumnjiče Hamović i Lazarević. Hamović je rekao da njegova firma trguje strujom u 20 evropskih zemalja, a polovinu prometa ostvaruje u Njemačkoj i pitao da li to zna i da podmićuje političare u toliko zemalja da bi uspješno poslovao.

Čekaju presudu Glavna rasprava u sporu koji NLB Montenegro banka vodi protiv Rudnika boksita po osnovu kredita od 260.835 eura koji je nikšićka kompanija uzela završena je juče. Sudija Nataša Bošković kazala je da će presuda biti donešena u zakonskom roku od 30 dana. Rudnici boksita nijesu izmirivali redovno obaveze po osnovu kredita, a banka je umjesto rude odlučila da pokrene namirenje putem mjenice. Pravni predstavnici NLB Montenegro banke zatražili su izmirenje kamatne stope od aprila 2012. godine. Pravni zastupnik kompanije Boksiti tražio je da se odbije tužbeni zahtjev, konstatujući da tužilac nema pravni interes da se na ovakav način spor vodi. Ovaj spor samo je jedan od nekoliko koji NLB

Montenegro banka vodi protiv Boksita. Dugovanja nikšićke kompanije prema toj banci iznose oko 700.000 eura. I.B.

pLaTE

Biće ravnopravno Nacrt zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, čija je izrada u toku, obezbijediće unificiranje načine obračuna plata za obavljanje istih poslova, saopšteno je iz vladinog Biroa za odnose sa javnošću. “Nacrtom zakona o zaradama u javnom sektoru obezbijediće se unificiranje načina obračuna zarada za obavljanje istih poslova zaposlenih u javnom sektoru, radi obezbjeđenja jednakosti prava i obaveza zaposlenih u tom sektoru”, navodi se u saopštenju, prenosi Mina-biznis.

Primarni cilj zakona je, kako se dodaje, da obezbijedi ravnopravno i na zaslugama zasnovano određivanje ličnih primanja zaposlenih, kroz uvođenje mehanizama kojima se prepoznaje i nagrađuje visok kvalitet rada i povećava profesionalnost i efikasnost javnih službi. “Takođe, prilikom predlaganja zakonskih rješenja nastojaće se da se prate savremeni trendovi utvrđivanja zarada u javnom sektoru u zemljama Evropske unije (EU)”, rekli su iz Biroa.

Društvo

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

MINISTAR UPUTIO I ZVANIČNO DOPIS

Direktorima naloženo da ponište konkurse u školama Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović dostavio je direktorima vaspitno-obrazovnih ustanova pisani zahtjev kojim je i zvanično zatražio poništenje konkursa koje su raspisale škole za angažovanje prosvjetara na određeno vrijeme. Dnevne novine su prošle sedmice informisale javnost o konkrusima koji su početkom mjeseca bili raspisani u školama mimo dogovora Sindikata prosvjete i ministra Stijepovića. Nakon toga uslijedio je zahtjev za njihovo

poništenje jer su svi bili raspisani za angažovanje prosvjetara na određeno vrijeme. “Obavještavamo Vas da je konkurse neophodno poništiti jer se nijesu stekli uslovi za njihovo objavljivanje. U toku ovog mjeseca ste dužni da Ministarstvu dostavite novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta na saglasnost”, piše u dopisu dostavljenom DN, a koji je ministar Stijepović uputio direktorima vapistno-obrazovnih ustanova.

Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević saopštio je da je rukovodstvo te radničke organizacije tokom sastanka prošlog petka sa ministrom Stijepovićem upozorilo da je došlo do određenog broja zloupotreba u zapošljavanju od strane direktora vaspitno-obrazovnih institucija “koji su samovoljno ili uz navodnu “saglasnost ministra Stijepovića” nezakonito preveli određeni broj zaposlenih u stalni radni odnos”. “Konstatovano je da pojedini direktori nijesu poštovali zakonske odredbe i obaveze iz dopisa Ministarstva. Svi takvi slučajevi nezakonitog prevođenja zaposlenih u stalni radni odnos biće poništeni i raspisani novi konkursi u skladu sa zako-

nima i dopisom Ministarstva”, naveo je u saopštenju Pavićević. Sindikat, kako dodaje, traži od ministra da ovo pravo ostvare svi koji za to imaju zakonski osnov bez sprovođenja diskriminacije. “Izrazili smo duboko nezadovoljstvo radom i načinom nadzora glavnog prosvjetnog inspektora (Miomira) Anđića. Sindikat je upoznat da je Anđić u pojedinim institucijama naredbom naložio radnje koje nijesu u njegovoj nadležnosti. Sindikat traži od Ministarstva da hitno preispita rad glavnog inspektora Anđića i inspekcije, zaključuje Pavić ević. Inspektor Miomir Anđić juče nije odgovrao na telefonske pozive Dnevnih novina. M.M.K.

Na neodređeno nakon dvije godine staža Zvonko Pavićević dodao je da su na sastanku sa ministrom Stijepovićem dogovorili da vaspitno-obrazovne ustanove, nakon što urade akte o sistematizaciji, raspišu konkurs za slobodna radna mjesta na neodređeno vrijeme. “Zaposleni, koji shodno Zakonu o radu, imaju najmanje dvije godine radnog staža bez prekida na tom rad-

nom mjestu (prekid od 60 dana se ne računa) mogu biti prevedeni u radni odnos na neodređeno vrijeme. Takođe se obavezuju vaspitno-obrazovne ustanove da u skladu sa članom 101 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju vrše dopunu časova onim kolegama koji nemaju punu normu časova iz njihove ustanove ili pripadajuće ili susjedne opštine”, dodao je Pavićević.

FPN

Kandidati za dekana sjutra Rok za predlaganje kandidata za dekana Fakulteta političkih nauka (FPN) istekao je juče, a Izborna komisija će najkasnije do sjutra u 15 sati utvrditi predlog liste kandidata i istog dana obavijestiti ovlašćene predlagače koji, saopštio je juče predsjednik Izborne komisije mr Uglješa Janković, prigovore podnijeti u roku od tri dana od dana prijema obavještenja. Ovlašćeni predlagači, prema Pravilniku o proceduri i rokovima izbora, postupku prestanka funkcije i razrješenja rektora Univerziteta Crne Gore koji se primjenjuje u slučaju izbora dekana, pojasnio je on, mogu biti svi članovi Vijeća. “Imajući u vidu iskustvo sa prethodno poništenih izbora sprovedenih u julu, kao i iskustva sa drugih univerzitetskih jedinica, nadamo se da u izbornom procesu neće biti opstrukcije i demonstracije nekonstruktivnog ponašanja”, kazao je Janković i istakao da na FPN-u ima dovoljnog stručnog kapaciteta da se izborni proces sprovede boba fide i u skladu sa pravilima. J.V.Đ.

VRIJEME

Početak jeseni u znaku ljetnjih temperatura

Ljetnja atmosfera u centru Podgorice

Prema najavama sinoptičara jesen će početi u znaku ljetnjih temperatura. Jesen počinje u nedjelju, 22. septembra kada će temperatura u najtoplijim oblastima dostizati i 27 stepeni Celzijusovih. Nakon kišnih dana juče nas je obradovalo sunce. Načelnik Centra za analizu i prognozu vremena u Zavodu za

hidrometeorologiju i seizmologiju Branko Micev najavio je narednih dana lijepo vrijeme uz mogućnost povremene oblačnosti. „U četvrtak nas očekuje promjenjivo vrijeme sa sunčanim intervalima. U petak, subotu, nedjelju i ponedjeljak biće sunčano vrijeme uz povremenu oblačnost, ali

uglavnom bez padavina. Dakle, u znaku lijepog vremena počeće i jesen. Temperatura će se u Podgorici kretati od 25 do 27 stepeni“, kazao je za Dnevne novine Micev. Prema njegovim riječima od petka se očekuje sjeverni i sjeveroistični vjetar, što će ići na ruku vinogradarima. M.M.K.

NVO QUEER MONTENEGRO

IVANOVIĆ

U podgoričkoj Povorci Sporne Eva sardine nema u prodavnicama ponosa šetaće bar 200 osoba Ministar poljoprovrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović potvrdio je juče da je hrvatska Podravka zatražila povlačenje serije “Eva” sardine s bijelim lukom i peršunom. “Prema posljednjim saznanjima g o t ovo sve količine koje se nalaze na prostoru Crne Gore su povučene, jer postoji sistem centralne distribucije, pa se tačno zna, od ukupno 6.000 komada koji su bili sporni, koliko se nalazi u Crnoj Gori i kako ih odmah povući”, kazao je Ivanović. “Eva” sardina sa bijelom lukom i peršunom, pakovanje od 115 grama, serija 09072013, upotrebljivo do 9. jula 2017. godine, povučena je iz prodaje zbog

fizičkih oštećenja limenki koja predstavljaju rizik po zdravlje ljudi, zbog mogućnosti brzog kvara i štetnog uticaja na zdravlje potrošača. Sporna ser i j a “ E v a” sardine u Crnu Goru je uvezena u avgustu 2013. godine, u količini od 12.150 komada konzervi, od čega je, po izjavi uvoznika i distributera, u promet stavljeno oko 6.000 komada, a preostala količina je u skladištu uvoznika. Po dravka je prekjuče pozvala potrošače koji eventualno posjeduju sporni proizvod da se obrate toj kompaniji na telefon 020 872 878 radnim danima od osam do 16 sati ili na e-mail podravkacg@t-com.me. J.V.Đ.

Predstavnici LGBT zajednice u Crnoj Gori spremni su za Povorku ponosa - 27. oktobra u Podgorici. Iako očekuju probleme, jer će Povorka u glavnom gradu biti brojnija od budvanske, prema riječima Danijela Kalezića iz NVO Queer Montenegro, očekuju i da ih policija zaštiti, a tužilaštvo da se angažuje. “Učesnika će minimum biti 200 u povorci. Apsolutno smo spremni, a da se kolebamo u bilo kom trenutku, u tu priču ne

bismo ulazili”, rekao je Kalezić. On smatra da je veliki problem neažurnost tužilaštva, jer iako su do sada policiji podnijeli više od 200 prijava, nema niti jedne krivične prijave. “A zakon je u tome jasan. Ako neko kaže “Ubij pedera”, taj poziva na ubistvo i krši krivični zakon”, rekao je Kalezić koji smatra da je pred Tužilaštvom test, a hoće li ga položiti, vidjeće se nakon povorke u glavnom gradu. J.V.Đ.

Kalezić

KAMPANJA

Svako dijete treba porodicu Tromjesečna kampanja “Svako dijete treba porodicu”, čiji je cilj promocija prava djeteta na život u toplom porodičnom okruženju, biće predstavljena danas. Kampanja se sprovodi u okviru Vladinog projekta “Reforma sistema socijalne i dječje zaštite: unapređenje socijalne inkluzije”, uz tehničku pomoć UNICEF-a i UNDP-a i finansijsku podršku Evropske unije.

Prema istraživanju o znanju, stavovima i ponašanju građana u vezi sa hraniteljstvom iz decembra 2012, 58 odsto građana smatra da je smještanje djece u instituciju dobro rješenje za mališane bez adekvatnog roditeljskog staranja. “Istraživanja rađena tokom posljednjih 50 godina pokazuju da se smještanjem u institucije djeca u ranom djetinjstvu izlažu riziku od

zaostajanja u psihološkom, emotivnom i fizičkom razvoju, što se jedino može nadomjestiti njegom u toplom porodičnom okruženju”, istakao je šef predstavništva UNICEFa u Crnoj Gori Bendžamin Perks i dodao da podaci te oranizacije iz 2010. godine pokazuju da je 59 odsto djece mlađe od tri godine u Dječji dom “Mladost” u Bijeloj došlo neposredno nakon rođenja. J.V.Đ.

Društvo

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

Matične ćelije iz Crne Gore

U belgijskoj banci čuva se više od 1.000 uzoraka

Roditelji iz Crne Gore dobro su obaviješteni o ovoj proceduri i njenim medicinskim benefitima Milica Krgović

acijenti iz Crne Gore su unazad pet godina počeli sa pohranjivanjem matičnih ćelija u porodičnim bankama. U početku se čuvanje vršilo preko predstavništava ovih ustanova u okruženju, a od prije tri godine, kada je otvoreno predstavništvo Cryo-Save banke iz Belgije, direktno i u Crnoj Gori. Naučni saradnik Cryo-Save banke za ćelije i tkiva Belgija dr Suzana Uskoković saopštila je Dnevnim novinama da do sada ta banka u Belgiji čuva više od 1.000 uzoraka matičnih ćelija iz Crne Gore.

telja, a nakon toga sva prava prelaze na dijete čije su ćelije deponovane. Eventualna dostava matičnih ćelija predviđena je u roku od 24 sata, na pisani zahtjev medicinskog centra, odnosno ljekara koji bi vršio terapiju uz isključivu saglasnost roditelja potpisnika ugovora”, navela je Maksimović.

● troškove Procedure Liječenje zahvaljujući matičnim ćelijama već godinama se vrši u velikom broju zdravstvenih ustanova u svijetu, a u pojedinim oblastima uspješno se sprovodi i u regionu, posebno u Sloveniji i Srbiji. Matične ćelije se čuvaju u javnim i privatnim-porodičnim bankama. Danas u Evropi i svijetu postoje desetine porodičnih banaka u kojima se čuvaju milioni uzoraka matičnih ćelija izolovanih iz krvi i tkiva pupčane vrpce. “U Crnoj Gori, kao i u regionu, još ne postoje oformljene javne banke. U našoj blizini, jedino se pri Institutu za majku i dijete u Beogradu čuvaju matične ćelije iz porodica kod kojih već postoji pacijent sa nekom od bolesti koje se tretiraju matičnim ćelijama”, saopštila je Uskoković. Prema njenim riječima svaki korak u procesu čuvanja matičnih ćelija je rigorozno kontrolisan. “Uzorci krvi i tkiva iz Crne Gore koji se čuvaju u laboratoriji Cryo-Save banke za ćelije i tkiva u Briselu, prikupljaju se, obrađuju i zamrzavaju na isti način na koji se to radi u 42 zemlje sa tri kontinenta gdje CryoSave ima svoje tehničke jedinice za podršku, gdje se strogo poštuju jasno definisani standardi laboratorijskih procedura, a svaki korak obrade i zamrzavanja dokumentovan je i kontrolisan”, objašnjava Uskoković. Ona je naglasila da je Cryo-Save banka razvila tehnologiju čuvanja matičnih ćelija iz samog tkiva pupčane vrpce i iz masnog tkiva, koja će biti dostupna i u Crnoj Gori kada regulative iz te oblasti bude usaglašena sa evropskom. “Cryo-Save banka već godinama sprovodi Program besplatnog čuvanja za porodice koje žele da sačuvaju matične ćelije iz krvi pupčane vrpce svog novorođenčeta za nekog člana porodice kome je dijagnostikovano takvo oboljenje koje mu može ugroziti život, a koje se može liječiti matičnim ćelijama. Iz Crne Gore je

šest porodica sačuvalo matične ćelije svoje djece na taj način”, navela je Uskoković. Ona je istakla da se Crna Gora još ne nalazi u sistemu Euro-translanta, tako da je za naše pacijente potraživanje uzoraka za transplantaciju iz javnih banaka i registara veoma upitno sa stanovišta podudarnosti i cijene. Komentarišući činjenicu da u Crnoj Gori od 2010. godine najveća evropska banka za ćelije i tkiva Cryo-Save banka preko svog autorizovanog pravnog zastupnika Montecell čuva više od 1.000 uzoraka matičnih ćelija iz krvi i tkiva pupčane vrpce, naučni saradnik Cryo-Save banke za ćelije i tkiva, mr. ph Maja Maksimović kaže da su roditelji iz naše države dobro obaviješteni i edukovani o toj proceduri i njenim medicinskim benefitima. “Roditelji koji se odluče na ovu proceduru, nekoliko nedjelja pred termin porođaja, treba da se jave predstavništvu gdje pored svih informacija dobiju set za uzimanje i transport uzorka krvi iz pupčanika, koji porodilja nosi sa sobom na porođaj. Postupak uzimanja uzorka krvi i tkiva za matične ćelije sprovodi akušer neposredno poslije porođaja, odnosno odvajanja i odnošenja novorođenčeta. Procedura je kratkotrajna i bezbolna i po majku i po bebu”, pojašnjava Maksimović.

● SiStem dvoStrukog čuvanja

U Cryo-Save laboratorijama koristi se sistem dvostrukog čuvanja, što znači da se matične ćelije čuvaju nezavisno na dvije odvojene lokacije iz razloga dodatne sigurnosti. “Prvi ugovor roditelji potpisuju na period od 20 godina, sa mogućnošću produženja trajanja. Raspolaganje matičnim ćelijama, do punoljetstva djeteta je u rukama rodi-

SnoSe roditelji

Uzimanje i čuvanje krvi iz pupčanika nije pravo iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, pa troškove te procedure snose roditelji koji se na to odluče. Maja Maksimović kaže da troškovi, koji obuhvataju uzimanje, transport, laboratorijsku obradu, tehnološku obradu i pripremu, kripoprezervaciju (zamrzavanje) i čuvanje prvih 20 godina, iznose 1.880 za uzorak iz krvi i 2.300 eura za uzorak koji sadrži krv i dio tkiva samog pupčanika. “Nakon 20 godina predviđa se da cijena ne može biti veća od 50 eura na godišnjem nivou. Pored samog davaoca, dakle djeteta čije su matične ćelije sačuvane, one se mogu koristiti u liječenju svake osobe koja se direktno podudara s djetetom-davaocem”, istakla je Maksimovićeva.

Osnovne ćelije ljudskog organizama Suzana Uskoković objašnjava da su matične ćelije osnovne ćelije ljudskog organizma od kojih razvojem nastaju sva tkiva u organizmu: neuroni, krvni mišić, krvna zrnca… “One imaju mogućnost i potencijal da se transformišu u određena tkiva tokom čitavog života i u organizmu čine rezervu za obnavljanje oštećenih tkiva. Kod odraslih ljudi najveća je koncentracija u kostnoj srži i krvi. Međutim, uzimanje matičnih ćelija iz koštane srži je veoma bolan i mukotrpan proces. U posljednjih 15 godina u svijetu je počelo čuvanje sopstvenih matičnih ćelija uzetih iz krvi pupčanika poslije rođenja djeteta. Te ćelije su izuzetno mlade i vitalne, a postupak dobijanja je potpuno bezopasan i bezbolan”, ističe Uskoković. Pojašnjava da se matične ćelije u javnoj banci smatraju doniranim i može da ih koristi bilo koji pacijent koji je kompatibilan, a kojemu je uzorak potreban za terapiju. Čuvanje ćelija u porodičnim, odnosno privatnim banka-

Suzana Uskoković ma, podrazumijeva da je uzorak vlasništvo davaoca sa kojim mogu da raspolažu samo roditelji, a nakon punoljetstva samo dijete čiji je uzorak pohranjen u banci”.

10 Hronika

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

UGRoŽAvANjE PRIvATNoSTI

Inspekcija u MANS-u zbog prijave Brana Mićunovića

Automobil nakon prevrtanja niz makadamski put

MANS predložio da Agencija za zaštitu podataka sasluša Mićunovića Agencija za zaštitu ličnih podataka juče je u prostorijama Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) izvršila inspekcijski nadzor, kako su naveli, “po službenoj dužnosti”, a zbog navodnog kršenja prava na privatnost Nikšićanina Branislava Mićunovića. Mićunoviću je, kako su kazali iz Agencije, privatnost narušila izvršna direktorka te organizacije Vanja Ćalović. Uslijedila je reakcija MANS-a, koji je predložio Agenciji da sasluša Mićunovića u vezi sa navodnim kršenjem njegove privatnosti i odavanja ličnih podataka. Agencija je ranije istim povodom izvršila inspekcijski nadzor, ali bez prisustva MANS-a, pa je to rješenje poništeno i naloženo novo. Tokom njihove jučerašnje posjete advokat MANS-a Veselin Radulović je ponovio da Ćalović nije objavila nijedan zdravstveni podatak Mićunovića, već je dala svoje mišljenje i interpretaciju nalaza prof. dr Borislava Mitrića. U toj izjavi pred sudom ona je navela da je “Mićunović senilan, konfuzan i nesrećan starac koji jadno živi”. Radulović je naglasio da čak i da je otkrila njegove lične podatke, na to je imala pravo i ono joj se ne smije uskratiti zaštitom privatnosti Mićunovića po službenoj dužnosti. “Na tom ročistu sudija nije upozoravao Vanju Ćalović da odaje tajnu, niti bilo koga od prisutnih da su dužni da kao tajnu čuvaju kvalifikaciju da je ‘Mićunović senilan, konfuzan i nesrećan starac koji jadno živi’, iz prostog razloga jer ona nije bila sastavni dio medicinske dokumentaci-

SAPUTNIK

Bjelopoljac teško povrijeđen u udesu

Milorad Rovčanin (35) iz planinskog sela Grab nadomak Bijelog Polja teže je povrijeđen u saobraćajnom udesu, koji se dogodio juče tri sata iza ponoći, na dijelu makadamskog puta Pavino Polje – Biokovac. Rovčanin je bio saputnik u autu marke “reno 19”, (BP AG 879), kojim je upravljao Novica Drobjak (27) iz Pavinog Polja. Drobnjak je, iz nepoznatih razloga, izgubio kontrolu i prevrnuo se na maka-

damskom putu prema Bikovcu. Putnici u automobilu uspjeli su mobilnim telefonom da obavijeste rodbinu i stignu do Hitne službe u Bijelom Polju. Kako je saopšteno iz bjelopoljske bolnice, Rovčanin je u udesu zadobio prelom rebara dok je Drobnjak ugruvan sa nekoliko ogrebotina. Po ovlašćenju uviđaj su obavili službenici Područne jedinice policije Irfan Kujović i Maksim Jeremić. B.Č.

Ćalović je niti ona predstavlja lične podatke Mićunovića koje Agencija sada pokušava ‘po službenoj dužnosti’ da zaštiti”, kazao je Radulović. On smatra da iz postupaka Mićunovića i njegovog advokata Vladana Bojića, koji je dostavio sudu i strankama medicinsku dokumentaciju, proizilazi da je Mićunović dao saglasnost da se njegovi podaci obrađuju i da je te podatke na očigledan način učinio dostupnim javnosti. “Ti podaci su dostavljeni sudu radi ostvarivanja pravnog interesa Bra-

nislava Mićunovića da izbjegne pojavljivanje na sudu. Zato je nesporno da se ti lični podaci moraju obrađivati na sudu kako bi se odlučilo o interesu upravo Mićunovića”, smatra Radulović. On je predložio da Agencija pogleda spise iz spora Lutrije i Džek Pota protiv MANS-a i Vijesti iz kojih će se utvrditi da je upravo Mićunović svjesno i namjenski dostavio svoju medicinsku dokumentaciju kako bi izbjegao svoje saslušanje kao svjedoka.M.Đ.

PoKUšAj UbISTvA

Podignuta optužnica Više državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Nikšićanina Mitra Mijuškovića (48) koji se sumnjiči da je pokušao da ubije sugrađanina Rada Lalatovića. Prema navodima optužnice, Mijušković se tereti da je u nikšićkom mjestu Gvozdenica, 23. maja ove godine, s umišljajem pokušao

da ubije Lalatovića. Tom prilikom, on je iz puške marke “zastava” ispalio dva patrona u pravcu oštećenog, a jednim ga je pogodio i lakat, čime mu je nanio lakšu tjelesnu povredu. Predmet je dodijeljen sudiji Višeg suda u Podgorici Suzani Mugoši. M.V.P.

Hronika 11

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

Branio sam život na kućnom pragu PUCAO NA PLJAČKAŠE

Podgoričanin Danilo Ajković nakon uzete izjave u policiji pušten na slobodu, istraga je u toku

odgoričanin Danilo Ajkovoć, koji je preksinoć ranio jednog od provalnika koji su pokušali da mu opljačkaju vikendicu u podgoričkom mjestu Berislavci, za Dnevne novine je kazao da nije imao namjeru nikoga da povrijedi, već da je, braneći svoj život, bio prinuđen da puca. Nemili događaj dogodio se nešto prije ponoći, kada je Ajković, pošto je čuo da provalnici repetiraju oružje i pokušavaju da mu obiju vrata, nasumice ispalio dva hica, od kojih je jedan pogodio pljačkaša Mladena Dobrovića u glavu.

Kada je Podgoričanin zapucao da ih uplaši, pljačkaši su se razbježali, nakon čega su povrijeđenog prevezli u Urgentni centar u Podgorici, gdje su mu konstatovane teške povrede oka i lica. “Sinoć sam bio na svom, kako ga nazivam, ranču koji je u Berislavcima. Sam sam bio u kući. Oko 23.20 čuo sam neku trku oko kuće. Osjetio sam da su provalnici navaljivali na vrata da me opljačkaju. Oni su navaljivali na vrata, ja sam ih upozoravao, a oni su onda repetirali oružje. Ja sam onda nasumice pucao kroz zatvorena vrata da ih uplašim i, eto, desio se taj incident, nemio događaj. Jedan od provalnika je teže povrijeđen, a ostali su pobjegli”, kazao je Ajković, dodajući da su pljačkaši, kako on sumnja, ista grupa momaka koja je i prije tri dana dolazila automobilom i pokušavala da probije ogradu na dvorištu. Ajković je preksinoć iz pištolja “Crvena zastava”, za koji, kako kaže, ima dozvolu, ispalio tri hica. Prva dva ispalio je u zatvorena vrata, pošto pljačkaši nijesu odustajali od krađe, a treći kada je izašao. “Nijesam znao da sam nekoga pogodio. Izašao sam vani, njih nije bilo, pa sam mislio da su se sakrili negdje u blizini i treći metak sam ispalio

uvis. Tek kada je policija došla da izvrši uviđaj jedan od njih je vidio krv i tada sam shvatio da sam nekoga ranio”, objasnio je Ajković. On je kazao da nije imao namjeru da povrijedi bilo koga, već da je bio prinuđen da u znak upozorenja ispali metke, jer pljačkaši nijesu reagovali kada im je govorio da odu. “Već su bili probili kapiju i krenuli su na vrata. Ja sam ih ranio na kućnom pragu. Ne kod njih, nego na svom kućnom pragu i branio sam svoj goli život jer sam bio ugrožen”, naglašavao je Ajković. On je dodao da bi ponovo isto postupio. “Branio sam svoj život, u svojoj kući. Da li će me teretiti, to me uopšte ne interesuje i ponovo bih isto uradio. Ne bih ih ubio, ali bih to uradio da me puste na miru. Samo to tražim. Ponovo ću se braniti u vlastitoj kući, jer njihovi zakoni me ne interesuju. Slobodno neka me osude, potpuno sam, što se toga tiče, rasterećen”, kazao je Ajković. Ipak, kakao je kazao, veoma mu je žao što je Dobrović povrijeđen. “Žao mi je što se desilo. To su, ipak, mladi momci, odlučili su se na taj korak, ali sam morao da se branim. I ne poznajem ih, ali mislim da je to bila ekipa koja stalno operiše po Zeti i poznati su organima gonjenja”, dodao

LOKAL ª FRKAº

Danilo Ajković je Ajković. On je naveo i da nije vidio koliko je provalnika bilo, jer im je vidio samo sjenku. “Nijesam vidio koliko ih je, ali mislim da ih je bilo tri-četiri. Vidio sam sjenku, jer su reflektorima oblijetali oko kuće. Znam, prethodni put su dolazili kolima, prije tri dana bili su, isto ih je bilo trojica, mislim da je to ista uigrana ekipa”, dodao je Ajković. On je naglasio da ovo nije prvi, već šesti put da mu neko pljačka kući, te da je svaki događaj prijavio policiji, ali da počinioci nijesu otkriveni. Ajković je i preksinoć pozvao po-

liciju koja je došla nakon što je pucao i pošto su se razbojnici razbježali. Policijski službenici su vršili uviđaj do jutarnjih sati. Ajković je saslušan u prostorijama podgoričkog Centra bezbjednosti nakon čega je po nalogu tužioca pušten, jer nije bilo osnova za njegovo zadržavanje u pritvoru. Policija je privodila i dvojicu osumnjičenih za pokušaj pljačke, ali su i oni nakon uzetih izjava pušteni na slobodu. Za dalje postupanje policija čeka naređenje nadležnog tužioca, koje će izdati pošto kvalifikuje djela i donese odluku da li će teretiti

i Ajkovića. Iz Kliničkog centra Crne Gore Dnevnim novinama je rečeno da je povrijeđeni Dobrović primljen zbog povreda glave zadobijenih vatrenim oružjem. “Za sada je stabilnih vitalnih parametara i nije životno ugrožen. Narednih dana predstoji mu kompleksan hirurški zahvat koji će obaviti oftalmolog, maksilofacijalni i plastični hirurg”, rečeno je iz KCCG. Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, metak koji je Ajković ispalio nanio je Dobroviću povrede oka i prednje regije lica. M.V.P.

LATKOVIĆ:

Potezan startni pištollj Ko podrži amandmane ne Bivši službenik ZIKS-a ‘‘istjerivao pravdu’’ štiti ustavnost i zakonitost Nakon svađe koja je u utorak veče izbila ispred lokala “Frka”, koji se nalazi u Moskovskoj ulici u Podgorici, došlo je do upotrebe startnog pištolja kada je povrede zadobio M. Rončević iz Podgorice. Kako neznanično saznaju Dnevne novine, Rončević je sa Goranom Vukovićem, bivšim službenikom Zavoda za iz-

vršenje krivičnih sankcija (ZIKS) u Spužu, stupio u verbalni konflikt koji se, nešto kasnije, okončao tako što je Vuković izvadio pištolj i počeo pucati u njegovom pravcu. Rončević je tom prilikom zadobio prelom vilice, pa mu je odmah nakon incidenta pružena neophodna ljekarska pomoć. S.K.

MIS PAT

Odloženo suđenje Zbog bolesti Agima Gašija, jednog od optuženih za potapanje broda “Mis Pat”, sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Tabaš, odložio je suđenje u ovom predmetu za 23. oktobar. Gaši je preko svog branioca poslao potvrdu sudu u kojoj se navodi da se on nalazi na liječenju u Meljinama. Osim njega, za potapanje ovog broda optuženi su Ramadan Balja, Išmet Balja, Refik Hodžić, Joko Nikaljević, Goran Đuričković i Saša Boreta. Prema optužnici, Gaši, Ismet i Ramadan Balja obećali su raseljenim Romi-

ma prevoz do Italije. Sa Nikaljevićem, Boretom, Đuričkovićem i Hodžićem dogovoreno je da obezbijede brod kojim su Romi, uz novčanu nadoknadu, isplovili u noći između 15. i 16. avgusta 1999. godine, kako se ispostavilo - na put bez povratka. “Mis Pat”, bio je registrovan za prevoz šest putnika i dva člana posade. Na barku je, prema optužnici, ukrcano čak oko 70 ljudi. Poslije nekoliko sati, čamac se prevrnuo. Samo jedan putnik preživio je brodolom, a identifikovano je svega 13 utopljenika. M.V.P.

Dio sudija Ustavnog suda ne štiti ustavnost i zakonitost podržavajući predložene amandmane na Ustav i Ustavni zakon, čime je ozbiljno ugrožen pravni sistem i vladavina prava, saopštio je sudija tog suda Miodrag Latković agenciji MINA. Izmjenom koje predviđaja da se sudije Ustavnog suda biraju u parlamenru dvotrećinskom većinom, gubi se, kako je ranije kazao Latković, samostalnost i nezavisnost tog suda. Istovremeno, Ustavni sud se stavlja pod direktan uticaj Skupštine. Latković je ranije kazao da je najavljeno raspisivanje javnog poziva za izbor sudija Ustavnog suda bez prethodnog utvrđivanja ustavnog razloga za prestanak te funkcije ili razrješenje sudija i o tome obavještavanja Skupštine, “pravno nasilje”. U izjavi datoj Agenciji MINA, Latković je podsjetio da je ranije zatražio hitno zakazivanje sjednice na kojoj bi se raspravljalo o radu i postupanju Suda nakon donošenja Amandmana na Ustav, kao i o utvrđivanju ispunjenosti uslova za prestanak funkcije ili razrješenja predsjednika i sudija Ustavnog suda. Sjednica je održana 12. septem-

Sudija Ustavnog suda Miodrag Latković

bra, ali, kako tvrdi, suprotno Zakonu o Ustavnom sudu Crne Gore i Poslovniku Ustavnog suda, odnosno, “bez prisustva javnosti, bez vođenja zapisnika i bez upoznavanja javno-

sti o zauzetim stavovima, pa u suštini kao i da nije održana”. Pojašnjavajući da na sjednici nije bilo konkretnih zaključaka, te da je ona odložena, a da se na njenom nastavku nije pojavio ni predsjednik suda, niti dvoje sudija, Laković je zaključio da nema ko da štiti ustavnost i zakonitost. Prema riječima Latkovića, u Ustavnom sudu izvršena je diferencijacija sudija koji se u svom radu prvenstveno motivišu ličnim i partijskim interesima i onih kojima je zaštita profesije, odnosno zaštita ustavnosti i zakonitosti, isključivi motiv. “Kako drugačije shvatiti argumentaciju sudija koji odbijaju da štite ustavnost i zakonitost iz razloga što je to “završena stvar”, “uslov za dalji put u EU” i “da se ne shvati da odluku donose motivisani ličnim interesom”, iako im je poznato da Amandmani i Ustavni zakon za sprovođenje Amandmana sadrže pojedine odredbe, odnosno rješenja koja nijesu predlagana od strane Venecijanske komisije, niti predstavljaju evropske standarde, niti preporuke iz Brisela”, kazao je Latković agenciji MINA. S.K.

12 Crna Gora pROjEKAT

Cilj je poboljšanje kvaliteta života BIJELO POLJE - U okviru projekta “Zajedno ka cilju”, koji realizuje Centar za socijalni rad za opštine Bijelo Polje i Mojkovac, organizovano je studijsko putovanje sličnim institucijama u Berlinu. Direktorica Centra Zlata Lukač saopštila je da su studijsku ekspediciju, pored radnika te ustanove, činili i predstavnici pravosuđa, lokalne uprave, Ministarstva rada i socijalnog staranja i prevodilac za njemački jezik, te službenici Centra za socijalni rad iz Prije-

polja koji je partner u navedenom projektu. “Cilj cjelokupnog projekta je poboljšanje kvaliteta života djece i mladih sa obje strane granice, kao i poboljšanje kvaliteta pružanja usluga profesionalaca koji su angažovani u ovim oblastima. Inače, cilj studijskog putovanja je da se stručnjaci u sferi socijalnog staranja upoznaju sa iskustvima jedne od savremenijih zemalja EU u oblasti socijalne zastite”, kazala je Lukač. B.Č.

DONAcijA KRVi

Potrebno više dobrovoljnih davalaca NIKŠIĆ - U organizaciji opštinskog odbora Crvenog krsta juče je u nikšićkom odjeljenju za transfuziju organizvana tradiconalna akcija dobrovoljnog davanja krvi. Akcija prikupljanja krvi u kojoj su učestvovali svi klubovi dobrovoljnih davalaca, ali i zainteresovani građani, pripređena je povodom 18. septembra, Dana oslobođenja Nikšića. “Prijavio se 51 dobrovoljni davala, te je ovom prilikom prikupljena 41 jedinica krvi, tako da je odziv bio zadovoljavajući, iako nešto slabiji u odnosu na prethodne godine. Akcije su kod nas stalne, ali je neophodno da budu češće kako bi na taj način pokazali humanost i tim činom pomogli onim osobama kojima je neohodno. Postoji odziv Nikšićana, ali smo još daleko od onog optimuma koji želimo da postignemo, a problem će biti riješen kada budemo imali stopostotno dobrovoljno davalaštvo”, kazala je načelnica kabineta za transfuziju krvi dr Dragica Janičić. Kako je objasnila, u pitanju je 14 akcija dobrovoljnog prikupljanja krvi u ovoj godini, ali da bi se opskrbili dovoljnim rezerva-

ma dragocjene tečnosti potrebno je da takve akcije budu stalne i planirane. “Sve količine krvi koje su nam potrebne valjalo bi prikupiti i obezbijediti na ovaj način. U Nikšiću smo postigli 4050 odsto potrebnih količina od dobrovoljnih davalaca, dok polovinu obezbjeđujemo od porodičnih davalaca. Dakle, problem će biti riješen tek kada se postigne stopostotno dobrovoljno davalaštvo”, istakla je dr Janičić. J.L.

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

Traže zatvaranje deponije Dugunja HERCEG NOVI - Smetlište “Dugunja” Opštine Herceg Novi, koje radi sa privremenom dozvolom i koje više decenija zagađuje izvore vode u naseljima Donjeg i Gornjeg Morinja, moralo bi konačno da se zatvori i nađe bolje riješenje, apelovali su iz NVO Zeleni Crne Gore. Kako je saopšteno iz ove organizacije, građani Donjeg i Gornjeg Morinja, koji se snabdijevaju vodom sa Morinjskih izvora, obratili su se za pomoć i podršku Zelenim Crne Gore da ova deponija bude zatvorena, tim prije što se u neposrednoj blizini Morinjskih izvora planira otvaranje i nove deponije “Duboki do”. “I jedna i druga lokacija deponije se nalaze u zoni sanitarne zaštite Morinjskih izvorišta, koja su kao takva Odlukom Vlade Crne Gore uvrštena u izvorišta od javnog značaja i svojim postojanjem ove deponije ugrožavaju osnovno pravo svih građana Morinja, a to je pravo na zdravu životnu sredinu”, saopšteno je iz ove NVO. Oni navode da rađene analize vode pokazuju da morinjska sela Bunović, Bakoći, Lučići, Dragomanovići, Severi, Bekani, Svrčak, kao i dio Donjeg Morinja imaju zagađenu vodu i da ona nije za upotrebu. “U analizama je evidentno da su navedena izvorišta izložena konstantnom uticaju ocjednih voda sa navedenog neuređenog smetlišta i da voda kao takva ne bi smijela da se koristi. U više navrata iz ove MZ su se obraćali Opštini Kotor, koja je preko svojih službi poslala dopise inspekcijama, koje su se dopisivale i proglašavale nenadležnim, pa se ne nazire riješenje jer postupci traju mjesecima”, upozoravaju Zeleni Crne Gore, koji predlažu da se sa građanima Morinjskih sela, predstavnicima nadležnih institucija i eksperata iz ovih oblasti održi okrugli sto i pokrene postupak iznalaženja adekvatnog rješavanja problema zaštite morinjskih izvora, kao i izmjestanje smetlista sa tih područja. Mr.Ž.

REDOVNOM KONTROLOM UTVRĐENO

Neispravna voda u osnovnoj školi Institut za javno zdravlje zabranio korišćenje vode za piće u osnovnoj školi u Župi

NIKŠIĆ - Nakon ispitivanja koje je urađeno prije desetak dana, Institut za javno zdravlje putem telefona obavijestio je rukovodstvo Osnovne škole “Dušan Bojović” da voda nije ispravna i da se ne koristi za piće. Direktor škole Borislav Mićković kaže da detalji o neispravnosti vode nijesu saopšteni. “Detalje o čemu se zapravo radi i zbog čega voda nije za piće znaćemo kada dobijemo zvanično saopštenje Instituta za javno zdravlje. Mi smo odmah obavijestili đake i roditelje, a o daljim koracima odlučićemo kada dobijemo zvanično saopštenje”, kazao je Mićković. Mićković je objasnio da nije bilo nikakvih simptoma koji su ukazivali na neispravnost vode, već je problem otkriven nakon redovne godišnje kontrole. “Kao i svake godine, Sanitarna inspekcija izvršila je kontrolu i savjetovala nam da pozovemo Institut za javno zdravlje da uzme uzorke vode, što je urađeno prije desetak dana. Nikakvih simptoma nije bilo. Ovo se ranije nije dešavalo i za sada nema naznaka da neko od učenika ima bilo kakve tegobe zbog neispravnosti vode”, kazao je Mićković. Škola u Župi, koja broji oko 370 učenika, snabdijeva se sa posebnog vodovoda koji koristi još oko

70 mještana. Direktor Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija Momčilo Abramović kazao je za DN da vodovod u Župi nije u nadležnosti preduzeća Vodovod jer još ne posjeduje upotrebnu dozvolu. “Nadležnost nad vodovodom u Župi nema nikšićko preduzeće Vodovod jer vodovod u Župi još nije dobio upotrebnu dozvolu da bi se kao takav predao na gazdovanje i upravljanje preduzeću Vodovod. U Župi se voda sa nekolika izvorišta tako koristi godinama i do sada po mojim saznanjima nije bilo problema sa njenom ispravnošću”, naglasio je Abramović. On je istakao i da je preduzeće Vodovod spremno da pomogne kako bi se prevazišao problem koji je nastao u školi. Abramović je najavio i da se u narednim mjesecima planira ugradnja hlorinatora kako bi se voda sa izvorišta Morakovska blaca u Župi hlorisala i tako ispunio jedan od uslova za dobijanje upotrebne dozvole i povećanje stepena bezbjednosti kvaliteta vode. “Problem sa nelegalnim korišćenjem vode nije samo u Župi, ima još sela koja sa svojih izvorišta koriste vodu, ali nemaju upotrebnu dozvolu. To pitanje mora da se rješi i da spremnost za saradnju pokažu i mještani“, naglasio je Abramović. M.R.

MANS

Dan bez automobila

Ministar ne može govoriti da je humanista i ljekar koji svim ljudima želi dobro zdravlje

TIVAT - U cilju obilježavanja Svjetskog dana bez automobila Opština Tivat u saradnji sa osnovnim školama “Drago Milović” i “Branko Brinić”, Srednjom mješovitom školom “Mladost”, Javnom pedagoškom ustanovom “Bambi”, Ispostavom policije Tivat, Adriatic Marinas - Porto Montenegro, JP “Komunalno” i udruženjem “Sove” organizuje više aktivnosti. Prema utvrđenom programu, u petak 20. septembra sa početkom u 11.30, na šetalištu Pine održaće se “Zeleni Maraton”. U nedjelju 22. septembra u 10 sati na istom mjestu najavljeno je crtanje kredama u boji, a u utorak, takođe u 10 sati, na Pinama će se održati saobraćajni čas za đake prvake i mjerenje kvaliteta vazduha automatskom stanicom na više mjesta u gradu. “Cilj obilježavanja Svjetskog dana bez automobila je da se skrene pažnja na problem zagađenja vazduha izduvnim gasovima iz automobila, koji štetno utiču na zdravlje ljudi, životinja, biodiverzitet, kao i na opšte stanje životne sredine”, saopštili su organizatori. Z.K.

Radunović se brani floskulama PODGORICA - Ministar zdravlja Miodrag Radunović mora da snosi svaku odgovornost zbog trenutne sutuacije u opštini Berane na lokaciji Vasove vode, jer je aktivno učestvovao u kampanji koja je imala za cilj da se omogući dalje nezakonito deponovanje otpada u Beranselu, tvrde u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), dodajući da su mještani Beransela i MANS podnijeli krivičnu prijavu protiv njega upravo iz tog razloga. U saopštenju MANS-a se navodi da se ministar ne može braniti floskulama kako je on humanista i ljekar koji svim ljudima na svijetu želi dobro zdravlje. “Koliki je humanista pokazuje i njegova aluzija da je porodice Beransela “zadužio” operacijama i pružanjem zdravstvene pomoći, što je više nego degutantno, jer je posao Radunovića da pomaže ljudima, na šta ga obavezuje Hipokratova zakletva, a ne da svoju poziciju i “zdravstvene usluge” koristi kao argument u obračunu sa mještanima Beransela”, navodi se u saopštenju direktora građan-

skih inicijativa Zorice Ćeranić. “Iako nijesmo ni očekivali da će Radunović na krivičnu prijavu reagovati kao odgovoran javni funkcioner i priznati da je pogriješio, iznenađujuća je količina bezočnosti kojom se ministar poslužio u namjeri da sa sebe skine odgovornost za ono što se ovih dana dešava u Beranama. Veoma perfidno, ministar je pokušao da krivicu za trovanje vodom više od 1.500 građana Berana prebaci na njihove sugrađane koji žive u blizini Vasovih voda i koji samo pokušavaju da natjeraju državu da poštuje zakone i propise, a prije svega pokušavaju da sebi i svojoj djeci obezbijede zdravu životnu sredinu”, smatra Ćeranić. Ona navodi da Radunovića ne zanima činjenica da se otpad na Vasovim vodama deponuje potpuno nelegalno, što je zločin prema ne samo prirodi, već i prema građanima cijelog Berana, jer se otpad ne zaustavlja na Vasovim vodama, već dospijeva u Lim, a deponija u kontinuitetu gori, pa dio tog otpada završava i u vazduhu.

Podnijeli inicijativu za saslušanje Predstavnici mještana Beransela, NVO “Ozon”, NVO “MANS” i NVO Grin houm juče su podnijeli inicijativu skupštinskom Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje kojom traže sazivanje sjednice na kojoj će biti održano kontrolno saslušanje ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića, ministra zdravlja Miodraga Radunovića, predsjedni“Ministra Radunovića ne zanima što se i medicinski otpad koji proizvode njegove zdravstvene institucije nekontrolisano godinama odlaže na Vasovim vodama, niti je bilo šta preduzeo da se sa takvom praksom prekine, iako je veoma dobro upoznat sa svim standardima koji se moraju u tim situacijama poštovati. Umjesto svega toga, Radunović za javnost, ali i za građane Berana, nema konkretno rješenje, već teorije zavjere i blijedo politikanstvo

ka opštine Berane Vuke Golubovića, direktora JP “Komunalno” Berane Milijane Vučeljić i vršioca dužnosti direktora Agencije za zaštitu životne sredine Ervina Spahića. Cilj saslušanja je, kako su naveli, da se utvrdi odgovornost za višegodišnje ugrožavanje životne sredine i zdravlja ljudi u Beranselu nezakonitim odlaganjem otpada na lokaciji Vasove vode u Beranama. A.G. koje nikoga ne može da ubijedi da prvi čovjek crnogorskog zdravstva ne treba da snosi bilo kakvu odgovornost za stanje u kojem se Berane trenutno nalazi”, kaže se u saopštenju. Radunović je prije dva dana kazao da je kao humanista, ljekar i ministar zdravlja spreman da snosi sve posljedice prijave koju su protiv njega podnijeli predstavnici MZ Beranselo i MANS zbog omogućavanja odlaganja otpada na lokaciji Vasove vode.

Crna Gora 13

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

ZaVod Za IZGRadnJU BaRa

Zaključala se u kabinet da radnici ne bi ušli Direktorica ZIB-a otvorila je vrata kancelarije tek nakon što ju je policija uvjerila da joj bezbjednost nije ugrožena Alma Ljuca

zvršna direktorica Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) Danijela Krković zatvorila se juče šest sati u svoj kabinet sa dvoje zaposlenih u finansijskom sektoru te firme kako bi spriječila ulazak grupe radnika u njenu kancelariju. Predstavnici radnika koji tri dana protestuju pred barskom Opštinom pokušali su juče ujutru da uđu kod direktorke kako bi dobili platne liste za osam neisplaćenih plata. Radnici kažu da su zatečeni odnosom menadžmenta i poručuju da su odlučni da radikalizuju proteste i počnu štrajk glađu ukoliko njihov protest ne urodi plodom.

BAR - Nakon što su dobili informaciju od Inspekcije rada da su prilikom kontrole pronađene platne liste sa njihovim potpisima, radnici Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) juče ujutru uputili su se u upravnu zgradu kako bi vidjeli platne spiskove. Međutim, i pored toga što su znali da je menadžment preduzeća u zgradi, naišli su na zatvorena vrata. Izvršna direktorka Zavoda za izgradnju Bara (ZIB) Danijela Krković zatvorila se juče šest sati u svoj kabinet sa dvoje zaposlenih u finansijskom sektoru te firme kako bi spriječila ulazak grupe radnika u njenu kancelariju. Predstavnici radnika, koji tri dana protestuju pred barskom Opštinom, pokušali su juče ujutro da uđu kod direkorke da bi dobili platne liste za osam neisplaćenih plata koje je po zakonu poslodavac obavezan jednom mjesečno da uruči zaposlenima. Direktorka je predala radnicima tražena dokumenta tek nakon šestočasovne blokade, odnosno kada je dobila uvjeravanja načelnika policije i predstavnika sindikata da joj bezbjednost nije ugrožena. Radnici su platne liste tražili kao dokaz potraživanja od ZIB-a za osam neisplaćenih plata i 60 neuplaćenih doprinosa.

Sati direktorica ZIB-a, sa dvije saradnice iz finansijskog sektora, bila je zaključana u svojoj kancelariji “Bili smo zaprepašćeni kada smo vidjeli da se direktorka zaključala sa kolegama iz blagajne da nam ne bi dala platne liste, ali ni mi nijesmo ostali bez reakcije. Dogovorili smo se da dežuramo i da se naizmjenično mijenjamo pred njenom kancelarijom kako bismo dočekali naša dokumenta. Mi ne radimo ništa osim što tražimo da se ispoštuje zakon”, rekao je predsjednik Sindikalne organizacije ZIB Enver Aljošević Dnevnim novinama i dodao da je mendžment

ª end season festº

ZIB-a pred kraj radnog vremena izašao iz prostorija uprave i pokazao im nepotpisane platne spiskove. On je naglasio da su radnici pokušali mirno da uđu kod direktorke i razgovaraju sa njom, ali se niko od članova menadžmenta nije odazivao na brojne pozive. Radnici su novinarima ispričali da strepe da je direktorka samo kupovala vrijeme najvjerovatnije da bi odštampala nove platne liste. “Od devet sati, od kada smo bili ispred zatvorenih vrata, do kraja radnog vremena oni su mogli odštampati nove platne liste. O čemu se radi ne znamo”, naveo je Aljošević, objasnivši da su radnici o svemu obavijestili inspektorku rada Dušicu Rakočević koja je prethodno kontrolisala platne liste. Rakočević je radnike obavijestila da juče nije uspjela da stupi u kontakt sa direktorkom ZIB-a. Aljošević dodaje da su radnici zatečeni odnosom menadžmenta i informacijama iz ZIB-a koje im, kako kažu, samo “dolivaju ulje na vatru” i poručuje da su zaposleni odlučni da radikalizuju proteste i počnu štrajk glađu pred Opštinom ukoliko njihov protest ne urodi plodom. Pedeset radnika ZIB-a protestuje pred zgradom Opštine tri dana tražeći isplatu osam neisplaćenih zarada i doprinose za pet godina. Oni su revoltirani odlukom menadžmenta da ih pošalje na neplaćeni odmor i angažuje radnike podizvođača da nastave gradnju dvije zgrade u Baru na kojima su radili radnici ZIB-a. Oni su radove prekinuli zbog neisplaćivanja zarada. Većinski vlasnici ZIB-a su aktuelni gradonačelnik Bara Žarko Pavićević i firma Samba u vlasništvu njegovog sina.

sKUPŠtIna oPŠtIne

Festival za svakoga Raspravu o Parkingu obilježila prepucavanja ULCINJ - Manifestacija “End season fest - Marubi”, manifestacija koja će se održati od 20. do 22. septembra, ima cilj da produži trajanje turističke sezone u Ulcinju. Kako je naglasio direktor TO Ulcinj Minir Karamanaga, radi se o manifestaciji koja, osim toga, za cilj ima promociju kulturnog nasljeđa i tradicije Ulcinja, a namijenjena je kako turistima, tako i domicilnom stanovništvu. Program je koncipiran tako da može zainteresovati sve uzraste. “Prvi je Dan tradicije, zatim će uslijediti Dan mladih, dok je posljednji dan rezervisan za ulcinjske legende”, pojasnio je Karamanaga. Kako je kazao, prvi dan festivala posvećen je promociji tradicionalnih vrijednosti i biće održan na Trgu robova u Starom gradu. U pitanju je Sajam tradicionalne kuhinje i suvenira, na kom će posjetioci biti u prilici da probaju sve specijalitete nadaleko poznate ulcinjske

kuhinje. Nakon sajma, uslijediće koncert klasične i izvorne muzike. Drugi dan “End season fest - Marubi” festivala, prema riječima Karamanage, rezervisan je za mlade i održaće se na plaži kajte-surf Dolcinium. Pored cjelodnevne žurke uz renomirane DJ-eve, planirane su i kajt-surf akrobacije, kao i turniri u odbojci, fudbali na pijesku. Karamanaga posebno ukazuje na treći dan festivala kada će se u uvali Valdanos premijerno prikazati koreografije koje opisuju dvije poznate ulcinjske legende - Vilinu česmu i Sireninu legendu. Festival se oržava u okviru projekta Marubi koji predstavlja model saradnje u cilju promovisanja turizma između Skadra i Ulcinja, koji finansira Evropska unija. Partneri projekta, pored opštine Ulcinj, su i opština Skadar, Turistička organizacija Ulcinj, Muzej Ulcinj, Agencija za razvoj Teuleda i Fototeka Marubi iz Skadra. S.G.

HERCEG NOVI – Polemiku jučerašnje 12. redovne sjednice Skupštine opštine Herceg Novi obilježili su predlozi DPS-a da se sa dnevnog reda povuku tačke Predlog odluke o davanju saglasnosti na statut JU “Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija “Josip Bepo Benković” Herceg Novi i Predlog odluke o osnivanju Parking servisa Herceg Novi, što su odbornici vladajuće koalicije većinom glasova odbili. Predsjednik Odborničkog Kluba DPS Andrija Radman kazao je da je Ministarstvo kulture dostavilo svoje mišljenje, kao i da je cijela priča oko Muzeja i Galerije nezakonita, ističući da Skupština krši zakon stavljanjem na raspravu ovu tačku dnevnog reda. “Takođe, najavom da postoje milionske pronevjere u Parking servisu navode na činjenicu da se o tom preduzeću ne treba raspravljati na Skupštini dok nadležni organi ne ispitaju sve navode”, kazao je Radman. Sekretar SO Milorad Benderać kazao je da bi Ministarstvo trebalo da reaguje preko institucija sistema ako smatra da nešto nije po zakonu. “Do sada to nijesu uradili, što znači da nemaju zvaničnu primjedbu. Ako se bude pokrenula neka procedura po tom pitanju i ustanovi se da

nešto nije urađeno po zakonu, mi ćemo sve poništiti ili uraditi već što bude trebalo prema zakonu”, objasnio je Benderać. Dragan Janković (DPS) je kazao da nepoštovanje preporuka Ministarstva kulture pokazuje odnos SO Herceg Novi prema zakonima Crne Gore i da je neprofesionalno usvajati akt koji je donio nezakonito formiran Savjet. Predsjednica lokalnog parlamenta Danijela Đurović je obrazložila da ni u jednom dopisu Ministarstva nije konstatovano da su članovi savjeta Muzeja i Galerije nekompetentni, istakavši da je iznenađuju-

će da su se svi dopisi, prije nego što su stigli do nje, našli na sajtu jednog lokalnog medija. Na sjednici je usvojen zaključak da se od Ministarstva kulture traži informacija da li postoji jednoobrazna odluka o dostavljanju biografija članova savjeta u svim ustanovama kulture u Crnoj Gori i da li su oni formirani po obrascu koji se traži od hercegnovske ustanove. Rasprava o osnivanju Parking servisa DOO je prekinuta, a ostalo je još šest tačaka dnevnog reda koje će biti razmatrane na sljedećem skupštinskom zasijedanju koje će biti naknadno zakazano. S.M.

14 Crna Gora ZA PRIPADNIKE ISLAMSKE VJERE

Otvoren mesdžid

BUDVA - Nakon Tivta i Kumbora, i u Budvi je otvorena molitvena prostorija, odnosno mesdžid, džamija bez minareta, namijenjena svim pripadnicima ove vjerske zajednice. Odbor islamske zajednice za Boku Kotorsku i Budvu otvorio je molitvene prostorije u mediteranskom sportskom centru, a predsjdnik odbora Rizo Isljamović juče se sastao i sa gradonačelnikom Budve Lazarom Rađenovićem, kako bi dogovorio finanijsku pomoć lokalne uprave. “U razgovoru su još jednom istaknuti dobri odnosi koje Budva već vjekovima njeguje sa svim pripadnicima islamske zajednice, ali i potencirani neki novi oblici saradnje. Opština je izrazila spremnost da finansira prostorije Islamske zajednice u Budvi, ali i da sagleda mogućnosti dugoročnijeg rješenja ovog problema”, navodi se nakon sastanka. Iljamović je naveo da su i mo-

litvene prostorije otvorene prije svega iz potrebe velikog broja ljudi islamske vjeroispovjesti koji dolaze u Budvu, bilo poslovno, bilo turistički. Kako je pojasnio, veliki broj građevinskih radnika iz Bosne i Hercegovine, te turista iz Turske, Azerbejdžana, Rusije i iz arapskih zemlja dolazi u Budvu, te se pokazala potreba da postoje molitvene prostorije. On je naveo da je Opština pokazala spremnost da pomogne i iznađe finanijska sredstva za egzistiranje molitvenih prostorija. Naime, budžetom je predviđen dio sredstava za vjerske zajednice. Dio jučerašnjih razgovora odnosio se i na mogućnost otvoranja muslimanskog groblja u Budvi. Predsjednik Odbora islamske zajednice ukazao je i na potrebu rješavanja pitanja muslimanskog groblja u Budvi, a predsjednik Rađenovića je iskazao namjeru da se ovo pitanje razmatra. N.L.

OLAKŠAVANJE ŽIVOTA MJEŠTANIMA

Popravljaju puteve u bistričkom kraju BIJELO POLJE - U okviru Programa javnih radova bjelopoljski Sekretarijat za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj uradio je sanaciju puta Pećarska – Borišići, u Mjesnoj zajednici Bistrica, u dužini četiri kilometra. Pored navedenog putnog pravca sanirana je i dionica Mokri lug – Podvrh. Sekretar Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj Dejan Luković saopštio je da je posvećena pažnja saniranju seoskih puteva kako bi poljoprivredni proizvođači lakše dopremali svoje proizvode do kupaca, te nakupci i otkupljivači mlijeka lakše stizali do sela. “Takođe, određeni putni pravci su otvorili pojedina imanja, što je bio slučaj kada smo sanirali dio puta prema Crnišu u Mjesnoj zajednici Lozna. Na ovaj način lokalna uprava pokazuje brigu pre-

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

ZBOG ZAGAĐENJA MJEDNIKA

Pokreću postupak protiv Šuplje stijene PLJEVLJA – Protiv Rudnika olova i cinka Šuplja stijena podnijet je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog nedavnog incidenta na cjevovodu u ovoj kompaniji koji je uzrokovao zamućenje potoka Mjedenik, saznaju Dnevne novine u Upravi za inspekcijske poslove. Rudnik olova i cinka Šuplja stijena je u centar pažnje javnosti dospio nakon što su početkom mjeseca aktivisti pljevaljske NVO “Da zaživi selo” objavili fotografije zamućenog Mjedeničkog potoka sumnjajući da Rudnik neprečišćene otpadne vode ispušta direktno u potok i dalje u Ćehotinu. Na lice mjesta je izašao ekološki inspektor i tokom nadzora je konstatovao “zamućenje vode u Mjedeničkom potoku uzrokovano oštećenjem na dijelu cijevi za hidrotransport gdje se obavlja vodena suspenzija drobljene rude bez upotrbe hemikalija”. “Shodno tome, ekološki inspektor naložio je da se otklone utvđene nepravilnoti i cjevovod dovede u funkcionalno stanje sa ciljem otklanjanja uzroka koji dovode do zamućenja potoka”, saopšteno je DN iz Uprave za inspekcijske poslove uz konstataciju da je oštećeni dio cijevi zamijenjen tokom inspekcijskog nadzora. “Zbog neblagovremene reakcije i neprijavljivanja akcidenta nadležnim organima, protiv subjekta nadzora podnešen je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka”, navodi se u saopštenju Uprave za inspekcijske poslove. Ekološki inspektor Rudniku je, u cilju utvrđivanja kvaliteta vode koja se ispušta u potok i okruženje, naložio da izvrši i analizu kvaliteta vode iz Mjedeničkog potoka. “Subjekat nadzora je postupio po

ovom rješenju, pa se analize kvaliteta vode već vrše u Centru za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), a nakon dobijenih rezultata analize ekološka inspekcija sačiniće izvještaj”, saopšteno je Dnevnim novinama iz PR Službe Uprave za inspekcijske poslove. Incident u Rudniku otkrili su i alarmirali javnost aktivisti NVO “Da zaživi selo” snimajući ekološki film o Ćehotini u sklopu projekta “Čišćenje i promovisanje Ćehotine”, podržanog od strane Norveške ambasade. Posumnjali su da se u potok ulivaju neprečišćene otpadne vode iz obližnjeg rudnika olova

i cinka, te da je stoga voda potoka tamnosive boje, specifičnog mirisa, puna sivkastog taloga kojeg nosi sobom i takva se u mjestu Jelice uliva u Ćehotinu. Oni su o nalazima preko opštinske Službe za zaštitu životne sredine obavijestili i nadležne ispekcije. Rudnik olova i cinka Šuplja stijena nalazi se na oko 35 kilometara sjeverozapadno od Pljevalja. Vlasnik rudnika od 2006. godine je kompanija Gradir Montenegro, kojoj je odobrena koncesija na 20 godina, a 51 odsto akcija kompanije sredinom jula 2011. godine kupila je poljska državna kompanija ZGH Boleslav. D.K.

ma razvoju seoskog područja, jer jedna od strateških grana je razvoj poljoprivrede. Bez dobre infrastrukture nema ni kvalitetne poljoprivredne proizvodnje”, kazao je Luković. B.Č.

BAMBI

Vrtić se otvara naredne sedmice TIVAT - Namještaj čiju nabavku je finansirala opština Tivat stigao je u objekat vrtića “Bambi” u Tivtu. Trenutno je u toku čišćenje, a otvaranje će najvjerovatnije biti u ponedjeljak 23. septembra, saopštili su juče iz opštinske Direkcije za investicije i razvoj. Mališani će se nakon dvije godine boravka u montažnom objektu preseliti u rekonstruisanu i dograđenu zgradu JU “Bambi”. Opština Tivat, iako nije bila u obavezi, finansirala je nabavku kompletnog namješataja, kuhinje, vešeraja i magacina u iznosu od 247.000 eura. Rekonstrukcija i nadogradnja zgrade vrtića u centru gra-

da bila je u nadležnosti Direkcije javnih radova, a radovi su počeli u novembru 2010. godine. Prvi rok za useljenje bio je septembar 2011. Međutim, ni taj, a ni naknadni rokovi, nijesu poštovani, pa su sve to vrijeme djeca iz jaslica bila u objektu u Donjoj Lastvi, a djeca predškolskog uzrasta boravila su u montažnoj baraci, koja se nalazi neposredno uz objekat vrtića u centru grada. U Opštini su, samo da bi se objekat što prije završio, pronašli način za finansiranje nabavke namještaja za opremanje vrtića, a rekonstrukcija i dogradnja koštala je 995.000 eura. Z.K.

DEPONIJA U BAKOVIĆIMA

Od dima se živjeti ne može KOLAŠIN – Mještani Trebaljeva, Rogobora i Radigojna ponovo apeluju na lokalnu samoupravu da riješi pitanje paljenja otpada na deponiji u Bakovićima jer, kako su naveli, već tri dana ne mogu da žive od dima koji dolazi sa deponije. Radnici pumpe Lukoil, koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije, tvrde da su radnici kolašinskog komunalnog preduzeća prije tri dana dotjerali smeće na deponiju i zapalili ga, pa se već treći dan od dima ne može “vidjeti prst pred okom”. Miško Kujović, vlasnik auto servisa “Kujović” koji se nalazi nadomak pumpe i deponije tvrdi da je ovakvo stanje postalo nepodnošljivo.

“Ovo je sramota, od ovolikog dima, neka što radnici u mom servisu ne mogu normalno da rade, nego što ni kući uveče ne možemo od dima da zaspemo, potrovaše nas sa ovom deponijom. Pa eto kakva nam je ekološka država Crna Gora”, kazao je ljutito Kujović. Iz kolašinske komunalne policije kažu da su za deponiju nadležni iz komunalnog preduzeća, te da jedino što oni mogu da učine je da pozovu službu zaštite i spasavanja odnosno vatrogasnu jedinicu da paljevinu ugasi. Iz komunalnog preduzeća kategorički odbacuju bilo kakvu povezanost paljenja smeća sa ovim preduzećem, te da su čitavo ljeto, kako

su kazali, pazili ovu deponiju i dežurali kako se to ne bi desilo. Međutim, ni njima, kako tvrde, nije jasno ko je opet palio po deponiji. Ono što su oni preduzeli, kako saopštavaju, je aktivnost vatrogasne jedinice koja već drugi dan gasi vatru na deponiji. Kako je kazao komandir kolašinsle službe zaštite i spasavanja Željko Darmanović, oni su tokom jučerašnjeg dana pokušali da gase vatru, ali bezuspješno. “To je nepristupačni dio deponije, odnosno kosina prema rijeci Tari, tako da ne možemo na tom dijelu deponije da djelujemo, jer postoji opasnost, za ljudstvo i vozila”, kazao je Darmanović. Z.B.

Crna Gora 15

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

dan opštine nikšić

Nadaju se većim ulaganjima Mira Rovčanin

Nikšiću se trenutno realizuju projekti čija je ukupna vrjednost oko 35 miliona eura, a u narednom periodu planiraju se brojne investicije, među kojima su najvažnije izgradnja vjetrogeneratora vrijednosti 100 miliona eura, kao i energane na otpad, kazao je povodom Dana oslobođenja Nikšića predsjednik opštine Veselin Grbović. Predsjednik Filip Vujanović naglasio je da je zadovoljan postignutim u gradu pod Trebjesom.

NIKŠIĆ - Najveća opština u Crnoj Gori proslavila je još jedan Dan oslobođenja. Za godinu su postignuti značajni rezultati, brojni projekti su zavšeni, a realizacija novih je već započela, kazao je predsjednik opštine Veselni Grbović. “Sa ponosom možemo reći da se u ovom momentu u našem Nikšiću realizuju projekti vrijedni više od 35 miliona eura. Određeni broj projekata je završen, a u planu su i uskoro počinje realizacija projekata vrijednih više od 150 miliona eura”, istakao je Grbović. Izgradnja kolektora za prečišćavanje otpadnih voda vrijednog oko 16,5 miliona eura, kako je ocijenio Grbović, najznačajnija je investicija koja se trenutno realizuje u gradu pod Trebjesom. Grbović smatra da će rješavanju ekoloških problema značajno doprinijeti i izgradnja prečistača otpadnih voda Pivare “Trebjesa”. Iako se godinama čekalo na obnovu Kulturnog centra “18 septembar”, u toku su radovi na njegovoj rekonstrukciji. Grbović je naglasio i da je završena rekonstrukcija Ulice Ivana Milutinovića i većeg dijela Ulice Vuka Karadžića, te da je u punom jeku izgradnja obilaznice od Grebica do Vidrovana vrijedna devet miliona. Veliki značaj za Nikšić ima i rekonstrukcija Crpne stanice Duklo. “Vrijednost projekta je oko 460.000 eura. Predviđa se da će se ovom rekonstrukcijom utrošiti 30 odsto električne energije, a nova oprema garantuje i sigurnije vodosnabdijevanje”, naglasio je Grbović. Pored još niza projekata koji su završeni, Grbović je naglasio da će se u narednom periodu nastaviti sa ulaganjima. On očekuje da će uskoro biti završeni radovi na zgradi koja je namijenjena prosvjetnim radnicima, te da će početi izgradnja zgrade za izbjegli-

ce i raseljenike. Predsjednik opštine očekuje i da će se za nekoliko mjeseci naći način za rješavanje jednog od najvećih problema koji se nalazi u samom centru grada Doma revolucije. “Uskoro počinju aktinosti na realizaciji objekata “Tehnopolis”, budućeg poslovno-preduzetničkog centra prvog takve vrste u Crnoj Gori. U toku godine planira se i otpočinjanje prve faze radova na uređenju nekadašnjeg Doma Vojske. Uskoro će početi i nastavak radova na rekonstrukciji Bulevara 13 jul. Ovih dana očekujemo početak izgradnje treće trake na putu Nikšić - Vilusi vrijedne dva i po miliona eura”, istakao je Grbović. Iako su brojni projekti u planu, Grbović smatra da će za Nikšić

akcija

Mladi DPS čistili BIJELO POLJE - Savjet mladih DPS Bijelog Polja organizovao je čišćenje i uređenje poznatog izletišta Ušće u selu Voljavac i time su se pridružili svjetskoj ekološkoj akciji “Očistimo svijet”. Mladi su ovom akcijom pokazali odgovoran odnos prema životnoj sredini i makar na trenutak doprinjeli da ovaj omiljeni kutak Bjelopoljaca još ljepše izgleda. “Crna Gora kao ekološka država treba da bude primjer kako se vodi briga o prostoru koji nas okružuje, a na nama kao podmlatku najjače partije je i najveća odgovornost”, kazao je predsjednik Savjeta mladih DPS Žarko Šćekić, najavivši slične aktivnosti. B.Č.

najznačajniji biti vjetrogenerator i energane na otpad. “U narednom periodu bi trebalo da na visoravni Krnovo započne izgradnja vjetrogeneratora, prvih u Crnoj Gori. Vrijednost investicije je 100 miliona eura, a investitori su iz Francuske. Opština planira i realizaciju projekta energane na otpad čime bi se kroz privatnojavno partnerstvo riješili ekonomski problemi Kotora, Tivta, Budve, Herceg Novog, Nikšića, Danilovgrada, Plužina, Žabljaka i Šavnika”, rekao je Grbović. Predsjednik opštine naglasio je i da su pred nikšićkom lokalnom upravom brojni zadaci koji će se rešavati, a sve u korist boljeg života u gradu pod Trebjesom. Predsjednik države Flip Vujanović kazao je da je zadovoljan postignutim u Nikšiću i posebno naglasio važnim ulaganja u zdravstvenim sistem. “Očigledno je da su bila velika ulaganja i u komunalnu infrastrukturu i da se ovdje rade veliki kapitalni objekti i da se imaju planovi koji su realno postavljeni, a koji će obezbijediti bolji ekonomski ambijent i bolji kvalitet života građana Nikšića”, istakao je Vujanović.

Šobić dobio nagradu grada Povodom Dana opštine na svečanoj sjednici uručene su i Nagrade oslobođenja Nikšića 2013 godine. Za ukupan doprinos u oblasti muzičkog stvaralaštva Nagradu oslobođenja dobio je kantautor Miladin Šobić, koju je u njegovo ime primio njegov sestrić Vanja Radovanović. Za doprinos razvoju visokog obrazovanja u oblasti sporta i fizičke kulture Nagrada oslobođenja dodijeljena je Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje. Nagradu opštine dobili su i najbolji studenti iz Nikšića, diplomirani student Medicinskog fakulteta u Podgorici Tanja Drinčić, diplomirani student Fakulteta za informacionu tehnologiju Univerziteta Mediteran u Podgorici Tijana Vujičić, student završne godine Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju Maja Kecojević, diplomirani student Elektrotehničkog fakulteta u Podgorici Arsenije Maliković i diplomirani student Hemijskog fakulteta u Beogradu Simeon Minić.

PREMINULI Jelika Todorova Bošković 18. septembra, 2013. u 77. godini. Sahrana će se obaviti 19. septembra u 15 časova na groblju u Potrku – Grad.

Mirjana Mira Rankova Aligrudić rođena Terzić, 17. septembra 2013. u 48. godini. Sahrana će se obaviti 19. septembra u 13 časova ispred Crkve Svetog Nikole u selu Balabani.

Aleksandar Saša Milovana Kovač 17. septembra 2013. u 36. godini. Sahrana će se obaviti 19. septembra u 14 časova na groblju Čepurci.

Sadija Halila Kolenović rođena Mujagić, u 82. godini. Sahrana će se obaviti 19. septembra u 14 časova u Gusinju.

Vukosava Rada Barović rođena Bobičić, 17. septembra 2013. u 88. godini. Sahrana je obavljena 18. septembra na mjesnom groblju Livade – Bandići u 15 časova.

Radenko Dade Svetozara Ćetković 17. septembra 2013. u 59. godini. Sahrana je obavljena 18. septembra u 16 časova na groblju iza Manastira u Nikšiću.

Nadežda Ljubomira Ilinčić rođena Dojčinović, 16. septembra 2013. Sahrana je obavljena 18. septembra u 15 časova na groblju Čepurci.

Petar Đoka Bulajić 17. septembra 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 18. septembra kod Crkve Sveti Nikola u Grahovu.

Slavko Mihailov Kovačević 17. septembra 2013. Sahrana je obavljena 18. septembra u 14 časova na groblju Čepurci.

Jelena Radovana Radović

U SUBotU

Festival balona ª Nebo Crne Goreº TIVAT - Četvrti međunarodni festival balona Mongolferija “Nebo Crne Gore” biće održan na Pinama u subotu, 21. septembra, sa početkom u 19 sati. Na festivalu će učestvovati balonarske ekipe iz Ukrajine, Rusije, Bjelorusije, Češke, Mađarske, Slovenije i Crne Gore. Kako je saopšteno iz tivatske Turističke organizacije, u saradnji sa Balonarskim klubom Budućnost, ambasadom Ukrajine, Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, opštinom Tivat i turističkom organizacijom Tivta, Ministarstvo održivog razvoja i turizma organizuje IV međunarodni festival balona Mongolferija “Nebo Crne Gore”. Generalni pokrovitelj manifestacije je kompanija FLY Montenegro, a sponzori Pirella i Aqua Bianca. Z.K.

rođena Radonjić, 17. septembra 2013. u 83. godini. Sahrana je obavljena 18. septembra na novom groblju pod Trebjesom.

Vilko Radislava Rajka Turković 16. septembra 2013. u 48. godini. Sahrana je obavljena 18. septembra u 14 časova na Vojnoseljskom groblju.

Uroš Milutina Vulić (1934), 16. septembra 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 18. septembra na seoskom groblju u Krajištima – Jošanica u 14 časova.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

UPOTREBA HEMIJSKOG ORUŽJA

Rusija razočarana istragom UN u Siriji Izvještaj UN je iskrivljen, smatraju Rusi i tvrde da imaju nove dokaze da su pobunjenici krivi za hemijski napad u avgustu DAMASK, MOSKVA, NJUJORK - Rusija je “dobila dokaze” od režima u Siriji koji ukazuju na to da su sarin koristili pobunjenici i ocijenila da je izvještaj UN o hemijskom naoružanju pristrasan. Kako je prenio AFP, visoki ruski zvaničnik ocijenio je da je izvještaj UN o korišćenju hemijskog naoružanja u napadima u Damasku “jednostran i pristrasan”. “Predali su nam dokaze. To je zaista istina, a sada moramo da ih dobro analiziramo”, rekao je zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Sergej Rjabkov u Damasku, ne želeći da daje više detalja. Ipak, strane agencije tumače njegove riječi nakon sastanka sa sirijskim kolegom Validom Mualemom kao

naznaku toga da, kako piše Bi-BiSi, “Rusija vjeruje da predati materijalni dokazi upućuju na to da su hemijsko naoružanje koristili pobunjenici”. Što se izvještaja UN tiče, Rjabkov je rekao da je “Rusija nezadovoljna i razočarana, da je izvještaj iskrivljen, politički, jednostran i da osnova na kojoj je izgrađen nije bila utemeljena na dovoljno podataka”. Američki državni sekretar Džon Keri izjavio je da će SAD pažljivo nadgledati svaki korak u ostvarivanju plana o uklanjanju hemijskog oružja u Siriji, pri čemu će i dalje držati sirijski režim pod kredibilnom vojnom prijetnjom. U međuvremenu, Si-EN-EN je prenio da će se tim UN stručnjaka koji je istra-

živao upotrebu hemijskog oružja kod Damaska najvjerovatnije vratiti u Siriju, kako bi ispitao i ostale navode o upotrebi hemijskog oružja. Šef tima istražitelja UN Ake Selstrom je kazao da bi sljedeća posjeta Siriji mogla da se dogodi najranije sljedeće sedmice. Selstrom je rekao je da će biti teško pronaći i uništiti sve sirijsko hemijsko naoružanje, ali je to, kako je naglasio, moguće.To je izvodljiv, ali stresan i težak posao”, rekao je on, dodajući da šef tima istražitelja UN smatra da mnogo više zavisi od toga da li će Asadov režim i opozicija biti voljni da pregovaraju. “Potrebno je da znamo mnogo više o događajima iz avgusta”, rekao je on.

fORIn POlISI

Napušta li Amerika Bliski istok? VAŠINGTON - Kasnih 60-ih godina prošlog vijeka Britanija je odlučila da se povuče iz svojih glavnih vojnih baza istočno od Sueckog kanala. Danas, kada se Bijela kuća suočava sa krizom u Siriji, može li Amerika da donese svoju vlastitu odluku o povlačenju “istočno od Sueca”, pita se Forin polisi. Takve istorijske paralele nijesu tačne, objašnjava ovaj politički magazin. Britanija je bila carstvo, SAD to nijesu - uprkos tendencioznim polemikama okorjelih antiAmerikanaca, od Noama Čomskog do Glena Grinvalda. Britaniju su već premašile veće supersile 1960ih. To se nije dogodilo Americi i nije vjerovatno da će se dogoditi u doglednoj budućnosti. Ipak, rasprava o intervenciji u Siriji je stavila u fokus velike i rastuće pukotine u međunarodnom konsenzusu koji je podupirao američko globalno vođstvo od Drugog svjetskog rata. Hoće li Asad odustati od svog zastrašujućeg oružja? Kako će UN inspektori pronaći i ukloniti sve režimsko hemijsko oružje usred ratne zone? Čak i sa čisto logističkog stajališta gledano, ruski predlog blizu je nemogućeg, piše Forin polisi. I dok se odvija drama u Ujedinjenim nacijama, borba Republikanske stranke za spoljnopolitičku dušu se nastavlja kod kuće. Od buda-

laštine izolacionizma 1940-ih, republikanci su rijetko rezervisani kad se radi o projektovanju američke moći. Naprotiv, oni se predstavljaju kao stranka vojne snage koja se ne srami nacionalizma, pogotovo nakon što je Vijetnamski rat izazvao raskol unutar Demokratske stranke tokom američke vojne intervencije. Ipak, to je bilo tada kada je u šumi vrebao sovjetski medvjed. Ono što je počelo kao “dešavanje naoroa” zvano Arapsko proljeće kasnije je preraslo u rat koji cijepa region Bliskog istoka duž sektaških linija pa je od Sirije napravio magnet za džihadiste. Talas izbjeglica prijeti destabilizacijom susjednom Libanu, Jordanu i Turskoj. A ako Asadova vlada pobijedi - uz aktivnu podršku Hezbolaha, Irana i Rusije - to će biti veliki korak unazad za temeljne bezbjednosne interese SAD na Bliskom istoku: bedem protiv sunitskog ekstremizma, zatvaranje iranskog nuklearnog programa i očuvanje izraelske sigurnosti. Američki uticaj će se smanjiti, ruski će rasti, a američki prijatelji u regionu će tražiti ustupke od koalicije predvođene Iranom. Forin polisi piše kako se Barak Obama ponaša poput strogog učitelja koji đaku želi da održi lekciju. Ipak, Asad nije đak. On je diktator koji svakodnevno čini zločine protiv nenaoružanih civila u

Siriji - sa i bez sarina. Poput Sadama Huseina u Iraku, Asad je sirijsko najlošije oružje za masovno uništenje, piše ovaj magazin. U svakom slučaju, potrebno je testirati njegovu spremnost da popusti po pitanju hemijskog oružja. Vašington bi takođe trebalo ozbiljno da se posveti naoružavanju ekstremističkih sirijskih pobunjenika, njihovoj obuci, obavještajnim službama i ostalom što je potrebno kako bi se svrgnuo Asad ili barem prisililo da sjedne za pregovarački sto. To neće zahtijevati američke čizme na terenu, odobrenje Kongresa ili zeleno svijetlo od Savjeta bezbjednosti UN. Ali to bi unaprijedilo američke bezbjednosne interese u regionu i ojačalo međunarodne zakone koji se tiču rata protiv civila, na koji god način. Nažalost, nasljeđe “iračkog sindroma” visi nad Obaminom administracijom. Ukoliko ruski dogovor propadne, Kongres će se suočiti s teškim izborom između saglasnosti oko besmislenog vojnog udara i potkopavanja glavnog zapovjednika. Kad se Britanija povukla s Istoka, mogla je da računa na to da će SAD popuniti prazninu. Ako se Amerika skloni sa Bliskog istoka ili s bilo kog drugog mjesta, ne postoji snažna demokratija koja čeka da zauzme njeno mjesto, zaključuje Forin polisi.

Globus 17

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

EK POKRENULA POSTUPAK PROTIV HRVATSKE

Ne radi se samo o Perkoviću Pored slučaja udbaša Josipa Perkovića Hrvatska nije sprovela više od 20 naloga za hapšenje

RISE L, ZAGREB - Evropska komisija započela je postupak konsultacija sa zemljama članicama o aktiviranju zaštitnih mjera zbog hrvatskog zakona o evropskom nalogu za hapšenje. EK juče je pokrenula proceduru iz članka 39, što podrazumijeva pojačan nadzor i suspenziju stavke “Šengen fasiliti” iz članka 31. Pristupnog ugovora i to zbog nepoštovanja propisa o Evropskom nalogu za hapšenje, stoji u saopšenju EK.

Komisija kao moguće mjere predlaže “pojačani monitoring i suspenziju” sredstava za pripremu za ulazak u šengenski prostor. Zemlje članice, prenijela je Hina, imaju deset dana da se izjasne o tom pitanju, a nakon toga će Hrvatskoj biti određene sankcije, sem ako ona u narednih nekoliko dana bude izmjenila zakon i uskladila ga sa evropskim. Komisija može, ali ne mora, uvažiti mišljenje zemalja članica, jer je po pristupnom ugovoru ona nadležna za aktiviranje zaštitnih mjera. Kako je prenio hrvatski portal Dnevnik.hr, Mina Andreeva, portparolka potpredsjednice Komisije Vivijan Reding pojasnila je šta znači pojačani monitoring, rekavši da je to jedna od opcija koja se predlaže i da će konačna odluka biti donešena nakon što se obavi postupak sa zemljama članicama. “Pojačani monitoring znači da se od Hrvatske mogu tražiti izvještaji o sprovođenju zakona u području pravosuđa i unutrašnjih poslova ili u vezi s korišćenjem evropskih fondova. Ali, konačne odluke još nema i stoga ne mogu biti konkretnija”,

rekla je Andreeva, koja je izbjegla da odgovori da li je riječ o sličnom postpristupnom monitoringu kakav imaju Bugarska i Rumunija. Što se tiče suspenzije korišćenja sredstava šengenskog instrumenta, Hrvatska je za ovu godinu dobila već dobila 40 miliona, a 80 miliona eura za sljedeću godinu moglo bi da bude suspendovano.

● NEPOŠTOVANJE BROJNIH ZA HTJEVA ZA HAPŠENJE

Ono što treba istaći u cijeloj priči jeste da je Evropska komisija došla do zaključka kako Hrvatska nije poštovala više od 20 naloga za hapšenje, dakle ne radi se samo o onome za Josipa Perkovića. Do 6. septembra Hrvatska je primila 121 nalog za hapšenje, o d čeg a se 23 odnose na zlo čine počinjene prije 7. avgusta 2002. godine. Hrvatska vlada bi, prema najavama premijera Zora-

Reding

na Milanovića, trebalo na današnjoj sjednici da raspravlja o izmjenama spornog zakona, nakon čega će on biti proslijeđen Saboru, međutim, ne na način koji je predložen iz EU. Takođe, prema najavama premijera, zakon će biti usvojen, ali će njegova primjena početi sredinom narednog jula. Brisel, međutim, to smatra odugovlačenjem. Potpredsjednica EK zadužena za pravosuđe Vivijan Reding izjavila je u ponedjeljak u Trstu da je Hrvatska izmjenama zakona o evropskom nalogu za hapšenje iznevjerila povjerenje. Izmjenama zakona u posljednji čas, samo tri dana prije pristupanja Uniji, Hrvatska je “ozbiljno prekršila zakon, ali najozbiljnije od svega je što je iznevjerila povjerenje”, rekla je Redingova na konferenciji za novinare.

● NJEMAČKI MEDIJI: NEPRIHVATLJIVO PONAŠANJE

Više njemačkih medija pisalo je o sankcijama koje Evropska unija priprema protiv Hrvatske. Objašnjava se da je do problema došlo zbog “bivših tajnih agenata”, a ponašanje hrvatske vlade ocjenjuje se kao “drsko”, objavio je Dojče Vele. Uticajni lijevo-liberalni dnevnik Zidojče Cajtung u onlajn izdanju svoj članak naslovio je sa “EU planira sankcije protiv Hrvatske”. Časopis se pita: “Odriče li se Hrvatska novčane pomoći od 80 miliona eura u korist bivšeg službenika tajne službe?”, objašnjavajući da na taj novac Hrvatska ima pravo u sklopu priprema nadzora granica za pristupanje Šengenskom ugovoru, ali da EK planira da zamrzne taj novac “zbog kršenja prava EU u slučaju Perković”.

gu da budu izbjegnute “ukoliko Hrvatska brzo promijeni” zakon kojim je ograničen evropski nalog za hapšenje. Dojče Vele prenio je pisanje dnevnika za privredna pitanja Hendelsblata koji navodi da je komesarka Reding u utorak izričito potvrdila planove uvođenja sankcija. Dnevnik citira i predsjednika Evropskog odbora Njemačkoga Bundestaga Gintera Krišbauma (CDU) koji kaže da je Zagreb to trebao da shvati kao upozorenje i da “Hrvatska uskoro neće imati prijatelja u EU”. Hendelsblat dalje podsjeća na ubistva hrvatskih emigranata u Njemačkoj, kao i na činjenicu da je “Perković bio službenik u jugoslavenskoj tajnoj službi koja je decenijama ubijala kritičare režima u inostranstvu”. Navodi se da Hrvatska spornim zakonom uz Perkovića “štiti još dvadesetak osoba osumnjičenih za kriminal”. FAZ: U interesu je Hrvatske slomiti moć jugoslavenskih špijuna

● PORED ĐUREKOVIĆA UBIJEN JOŠ NAJMANJE 21 NEPODOBNI IMIGRANT

U opširnom članku čitataoci se podsjećaju da njemačko pravosuđe Perkovića tereti da je “naredio i organizovao ubistvo Stjepana Đurekovića,, biznismena i politički nepodobnog Hrvata u vrijeme SFRJ”. Navodi se, takođe, da su prema saznanjima njemačkih istražnih organa u Saveznoj Republici između 1970. i 1989. ubijena “najmanje 22 hrvatska emigranta”. Autor članka naveo je da je komesarka EU za pravosuđe Vivien Reding predložila Komisiji uvođenje sankcija protiv Hrvatske, kao i da sankcije mo-

● DRSKOST JE SLABA RIJEČ ZA PONAŠANJE HRVATSKE

Frankfurtski Alemanje Cajtung na naslovnici donosi opširan članak o pripremi finansiskih sankcija EU protiv Hrvatske navodeći da se nezvanično saznaje kako se radi o 80 miliona eura koji Hrvatskoj neće biti stavljeni na raspolaganje. Ove novine navode da je evropska komesarka za pravosuđe Reding ponašanje hrvatske vlade doživjela kao izigravanje povjerenja i napominje da “Komisija može sama da odluči o sankcijama, samo formalno mora da sasluša države članice”, kao i da će im za to dati deset dana. Ovaj list objavio je i komentar u kojem pozdravlja čvrst stav komesarke Reding: “Neprihvatljivo je da jedna nova članica nekoliko dana prije primanja u EU po “horuk” postupku zakonom ograničava obavezu koju je prihvatila u pristupnim pregovorima. Drskost je slaba riječ za takvo ponašanje. Tome se treba suprotstaviti, to je pitanje principa, ali ne samo to: ovdje se osim toga konkretno radi o tome da bi u Zagrebu trebalo da budu zaštićene osobe koje su umiješane u zločine komunističkog režima – kako bi mogle da sačuvaju svoj veliki uticaj u zemlji. Pritom bi u smislu pravne države i demokratije slamanje njihove moći trebalo da bude prioritet. Ostaje pitanje zašto Brisel tek sada pokazuje potrebnu jasnoću, jer problemi su se nazirali već prije primanja Hrvatske. A iskustvo s Rumunijom i Bugarskom nas uči da se te snage iz sjenke prije pristupa Evropskoj uniji drže u sjenci, kako ne bi ugrozile taj cilj (i pristup novcu iz EU), ali da onda postanu vrlo aktivne čim ta zemlja postane članica u klubu”, podsjetio je komentator Frankfurter Alemanje Cajtunga.

Milanović

OBRAĆANJE ANĐELINE DŽOLI I VILIJAMA HEJGA

Zaustavimo silovanje u ratnim uslovima

Svakog dana opisi užasnih zločina u Siriji stižu u spoljni svijet. Sada su i Ujedinjene nacije potvrdile da se silovanje koristi kako bi tokom pretrage kuća i saslušanja, na kontrolnim punktovima, i u pritvorima i zatvorima širom zemlje zastrašivali i ka-

žnjavali žene, muškarce i djecu. Seksualno nasilje se koristilo kao ratno oružje u gotovo svakom velikom konfliktu našeg doba, od Bosne do Ruande. U ovim slučajevima se silovanje smišljeno koristilo kao vojna taktika, ne bi li se postigli politički ciljevi: poniziti političke suparnike, otjerati ili pokoriti različite etničke grupacije ili zastrašivanjem potčiniti neku zajednicu. U nekim konfliktima su žene čak namjerno inficirane HIV-om ili su povređivane toliko teško da nijesu više mogle da rađaju djecu. Silovanje se koristi zato što se lako prikriva i zato što pogađa najranjivije grupe ljudi. Udružili smo se u ovoj kampanji zato što smo oboje vidjeli kako seksualno nasilje uništava živote preživjelih i njihovih porodica. Želimo da podignemo svijest o potrebi za hitnim

djelovanjem i stoga pozivamo vlade širom svijeta da se ujedine i kao svoj ključni prioritet definišu iskorjenjivanje silovanja u ratnim područjima. Sljedeće nedjelje u Njujorku zasijeda Generalna skupština Ujedinjenih nacija, što čini najveći godišnji skup svjetskih lidera. Tokom zasijedanja, 24. septembra, biće predstavljena nova “Deklaracija o preuzimanju obaveze zaustavljanja seksualnog nasilja u sukobima”. Deklaracija će svim državama svijeta dati priliku da pokažu svoj stav po ovom pitanju. Zemlje potpisnice će se, prvi put u istoriji, složiti da ozbiljno seksualno nasilje tokom konflikta predstavlja teško narušavanje Ženevske konvencije i njenog prvog Protokola. Takođe Deklaracija sadrži jemstvo da neće biti amnestije za seksualno nasilje, tako da više neće biti moguće

gurati ove zločine pod tepih, a vojni lideri će naučiti da se za takve zločine snosi odgovornost. Deklaracija obećava usvajanje novog Međunarodnog protokola do sredine 2014, čime bi se osiguralo da prikupljeni dokazi budu prihvaćeni na sudu, a samim tim će više preživjelih doći do pravde, čime će bezbjednost i dostojanstvo žrtava biti postavljeno u samo srce istrage silovanja i drugih seksualnih zločina u konfliktnim područjima. Ona uključuje i odredbe o učešću žena, zaštiti izbjeglica, i obuci državnih oružanih snaga i policije. Vjerujemo da su ovo koraci koje će svaki član međunarodne zajednice biti u mogućnosti da podrži. Stoga se nadamo da će većina svjetskih vlada potpisati ovaj sporazum i da ćemo zajedničkim radom moći da uvedemo ove

obaveze u praksu. Ako uspijemo u tome, to će dovesti do prekretnice u odnosu prema pitanju silovanja i seksualnog nasilja, kao i, konačno, kraja kulture nekažnjivosti. Postoje još mnogo nepravdi sa kojim se svijet mora suočiti. Ali silovanja i zlostavljanje stotine hiljada žena, muškaraca i djece više ne smije biti tolerisano. Nadamo se da će nam se ljudi širom svijeta u ovome pridružiti.

18 Kultura

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

U dva dijela

IZLOŽBA

Slike Slovinića u ª Centruº Radovi Slobodana Boba Slovinića, koje je prethodnih mjeseci mogla vidjeti i publika u Bijelom Polju, Beranama, Tivtu i Baru, biće predstavljeni i u Podgorici. Na izložbi, koja će biti otvorena večeras u 20 sati u galeriji “Centar” u Podgorici, biće prikazano više od trideset slika koje pripadaju ciklusima “Le Corps” (1988-2013) i “Mare Montenegro” (2001-2013). Slobodan Bobo Slovinić je rođen 1943. u Budvi. Diplomirao je 1966. na “Akademiji za primenjene umetnosti” u Beogradu, na Odsjeku unutrašnje arhitekture, u klasi prof. Đorđa Krekića. Bio je na studijskim putovanjima: Grčka, Njemačka, Francuska, Italija, Irak, SSSR, Španija. Prvi put se predstavio 1961. na grupnoj izložbi u Umjetničkom paviljonu u Podgorici, a prvu samostalnu izložbu priredio je 1965. u Modernoj galeriji u Podgorici. Do sada je imao preko 40 samostalnih i više od 300 grupnih i kolektivnih izložbi u ze-

mlji i inostranstvu. Dobitnik je mnogobrojnih državnih i međunarodnih nagrada i priznanja. Istaknuti je kulturni stvaralac Crne Gore od 2010. Član je ULUCG i ULUPUCG od 1968. Od 1978. sekretar Odbora za likovne umjetnosti CANU. Čan “Maison des Artistes” u Parizu je postao 1982/1983. Učestvovao je u radu više slikarskih kolonija. Kreirao je više od 400 projekata unutrašnjeg uređenja prostora i drugih projekata. Bio je profesor na Arhitektonskom fakultetu u Podgorici. Objavio je knjige: “Pariski zapisi” (1996); “Umjetničke zbirke Centra savremene umjetnosti Crne Gore” (2010); “Ars Libris 1999-2012” (2013). Osim slikarstva i likovne kritike, bavi se enterijerom i dizajnom. Stalno živi i stvara u Podgorici, a povremeno i u Budvi. Izložbu, koja će biti postavljena 15 dana, otvoriće istoričarka umjetnosti Anastazija Miranović.

BAR

Gotov konkurs TV festivala Završen je konkurs za prijave programa u okviru takmičarskog dijela Internacionalnog televizijskog festivala u Baru. Na konkurs su prijavljena 345 programa, od čega je 127 programa iz dokumentarne selekcije, 100 kratkih TV formi, 66 igranih programa, 27 dječjih i 25 programa iz oblasti ekologije i turizma. Ove godine uspostavljena je tročlana Selekciona komisija koju čine Aleksandar Bečanović ( Crna Gora ),

selektor za dokumentarni/istraživački TV program i program iz oblasti ekologije i turizma Irena Škorić (Hrvatska), selektor za igrani dramski program Maja Vukadinović (Srbija), selektor za dječiji program i kratke TV forme. Međunarodni žiri Festivala čine Iveta Pospisilova (Slovačka), Koen Suidgeest (Holandija), Vladimir Perović (Crna Gora), Đorđe Milosavljević (Srbija), Kristina Ljevak (BIH).

Posljednja sezona nagrađivane serije “Mad men” biće podijeljena u dva dijela koji će biti prikazani 2014. i 2015. godine, saopštila je televizija AMC. Kako prenose američki mediji, AMC se nada da će na taj način povećati gledanost serije o njujorškoj reklamnoj agenciji iz 1960-ih. Posljednja sezona serije imaće 14 epizoda, pa će sedam biti prikazano na proljeće 2014. pod nazivom “Početak”, a posljednjih sedam na proljeće 2015. uz slogan “Kraj ere”.

MOJKOVAC

Filmska jesen

Gosti su Mira Banjac, Nebojša Glogovac, Bogdan Diklić,Tihomir Stanić i Vuk Kostić

MOJKOVAC - Projekcijom filma “Kad svane dan” reditelja Gorana Paskaljevića u utorak veče u mojkovačkom Centru za kulturu počela je 38. festival Mojkovačka filmska jesen. Festival glumca istog govornog područja, kako od 2008. godine glasi podnaslov ove manifestacije, otvorio je predsjednik opštine Mojkovac Dejan Medojević. “Sa posebnim zadovoljstvom koristim priliku da u ime Opštine Mojkovac pozdravim sve učesnike i zaželim srećan početak ovogodišnjem izdanju Mojkovačke filmske jeseni”, kazao je Medojević. On je istakao da je Mojkovac grad u srcu sjeverne Crne Gore, s bogatom prošlošću, “koji ostaje dosljedan sebi, dajući svakom vremenu svoj doprinos u ovom trenutku kroz promociju najboljih filmskih ostvarenja sa prostora

bivše Jugoslavije”. Gosti ovogodišnjeg festivala biće glumci Mira Banjac, Nebojša Glogovac, Bogdan Diklić,Tihomir Stanić i Vuk Kostić. Mojkovačku filmsku jesen, 38. po redu, održava se u rekonstruisanom objektu Centra za kulturu. Na programu festivala do 21. septembra naći ćese hrvatsko-bosanski film “Obrana i zaštita” Boba Jeličića, “Noć skuplja dva vijeka”, dokumentarni film Branka Baletića, srpski filmovi “Falsifikator” Gorana Markovića i “Krugovi” Srđana Golubovića. O nagradama za najbolje glavne i epizodne, muške i ženske uloge odlučivaće žiri koji čine Slobodan Marunović, predsjednik žirija i Miloš Vuković i Danica Jušković, članovi. Festival su finansijski podržali Ministarstvo kulture Crne Gore i Opština Mojkovac. Vesko Baltić

Arhitektura u Beču

Izložba posvećena arhitekturi Crne Gore otvorena je sinoć u Beču, u okviru ciklusa pod nazivom „Arhitektura u Ringturmu“. Na otvaranju izložbe prisutne je pozdravila ambasadorka Crne Gore u Austriji Slavica Milačić. Izložba će u bečkom Ringturmu biti otvorena od 19. septembra do 15. novembra, a autori postavke su Adolf Stiler i Bojan Kovačević. “Pored toga što Crna Gora zadivljuje karakterističnim krajolikom i sve je poželjnija destinacija stranih turista, crnogorska je arhitektura manje poznata, što se izložbom u bečkom Ringturmu nastoji promijeniti. Istorijski utjecaj Mletačke Republike vidljiv je u položaju, strukturi i načinu gradnje primorskih gradova Crne Gore kao što su Kotor, Perast, Budva ili Risan. Jasan kontrast primorskim gradovima predstavljaju gradovi u brdima, a u okviru bečke izložbe će podjednako biti predstavljen tradicionalni način gradnje svojstven brdskom području kao i arhitektura primorja”, naveli su organizatori.

Kultura 19

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

Nagrada u Torinu

Karikaturista Darko Drljević osvojio je prvu nagradu na festivalu karikature u Torinu. Tema je bila “Migracije u dječijim očima”. Nagrada će Drljeviću biti uručena na svečanosti 16. oktobra u tom italijanskom gradu. Drljević je predsjednik Udruženja karikaturista Crne Gore i ogranka evropskog Udruženja karikaturista (FECO Montenegro). Do sada je osvojio 98 nagrada na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Imao je 43 samostalne i više od 450 kolektivnih izložbi. Učesnik je mnogih slikarskih kolonija, kao i kolonija karikature. Uvršten je u svjetsku antologiju “Poznati svjetski karikaturisti”. Osnivač je i glavni urednik humorističkog magazina “Tuš” i organizator prvog međunarodnog festivala karikature - Kolašin 2007. Bavi se slikarstvom, ilustracijom, grafikom, ilustrovanjem udžbenika, kao i animiranim filmom. Objavio je knjigu karikatura i kratkih priča 2010. Ilustrovao je mnoge knjige i školske udžbenike.

Film o Ćamilu Sijariću Povodom obilježavanja 100 godina od rođenja književnika Ćamila Sijarića večeras u 19 sati u Kosoj sali Biblioteke “Radosav Ljumović” biće premijerno prikazan dokumentarni film “O životu i radu Ćamila Sijarića”. Uvodnu riječ imaće dr Derviš Selhanović, direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina. Organizatori programa su Narodna biblioteka “Radosav Ljumović” Podgorica i Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina.

Iskustvo svake nove generacije je toliko različito od prethodnog da će uvijek biti ljudi kojima će se činiti da su veze sa ključnim vrijednostima u prošlosti izgubljene. Dokle god traje modernost, mnogo njih će se osjećati kao da se bliži kraj svijeta

KNJIŽEVNOST

Lična apokalipsa Američki pisac Džonatan Frenzen objavio esej o konzumerizmu i kraju svijeta Priredila: Jelena Boljević

merički pisac Džonatan Frenzen objavio je u londonskom Gardijanu esej pod naslovom “Što nije u redu sa savremenim svijetom”, u kojem je, između ostalog, kazao da su svijet u kojem prije pedeset tri godine rođen i ovaj danas toliko različiti da mu se čini da je čovječanstvu došao kraj.

Pisac kaže da dok mi “objavljujemo stvari na Tviteru, šaljemo SMSove i trošimo novac, svijet klizi prema katastrofi”. Franzena je na ovaj zanimljivi esej inspirisao bečki satiričar i polemičar Karl Kraus (1899. do svoje smrti 1936) i njegovo djelo “Apokalipsa”. Kraus je objavljivao za uticajan časopis “Die Fakel” (Baklja), u kojem je najčešće bio i jedini autor, a čija su djela s uvažavanjem čitali Frojd, Kafka i Volter Bendžamin, a sada i Džonatan Frenzen. Pisac u eseju navodi Krausove opservacije s početka prošlog vijeka: “Kultura ne može da dođe do daha, a kraj čovječanstva dolazi sa mašinama u čije smo izume uložili ogroman dio našeg intelekta. Bili smo tako komplikovani da smo

izgradili mašine, a ipak primitivni jer nijesmo uspjeli da napravimo da one služe nam”. Frenzen upoređuje Krausove tvrdnje sa sadašnjom situacijom. “Što se događa s ljudima koji žele da komuniciraju dublje, pojedinac sa pojedincem? Kao da sve manje čitalaca može pronaći put u tom haosu i galami. Opstanak knjige je doveden u pitanje: odgovorni recenzenti izumiru, nezavisne knjižare nestaju, romanopisci su se pretvorili u samoreklamere, male izdavače progutaće Amazon”. Možda će, nada se Frenzen, sve ovo dovesti do pobune. Jedna trećina onlajn recenzija je lažna i ljudi će, smatra pisac, vapiti za povratkom stručnih i odgovornih recen-

zenata. Pisac priželjkuje da čitaoci prepoznaju ljudske i kulturne žrtve koje nosi hegemonija Amazona i vrate se lokalnim knjižarama. “Možda će ljudi početi da se osjećaju bolesno zbog Tvitera,kao što im je bilo loše od cigareta. Tviter i Fejsbuk, to su najnoviji modeli za pravljenje novca i poželjnog načina razmišljanja. Naravno, i vrsta nadzora”. On navodi riječi Krausa koji u djelu “Apokalipsa” nije govorio o kraju svijeta, već o posljednjim danima čovječanstva, u smislu da ono postaje “dehumanizovano”, ali da to ne znači i bukvalno kraj ljudske vrste. “Možda je apokalipsa, paradoksalno, uvijek pojedinačna, uvijek lična. Imam kratak radni staž na zemlji i tokom prvog dijela života oformio sam određeni skup ljudskih vrijednosti koje su nužno oblikovale i društvene okolnosti. Da sam rođen 1159. kada je svijet bio mirniji u svojoj pedeset trećoj, znao bih da će i generacije nakon mene biti iste, da će dijeliti moje vrijednosti. Ali rođen sam 1959. kada se

televizija gledala samo u udarnom terminu, ljudi pisali pisma i slali ih jedni drugima poštom. Svi časopisi i novine imali su tada veliki odjeljak posvećen knjigama, izdavači ulagali u mlade pisce, a antibiotici su se koristili samo za liječenje infekcija, a ne za pumpanje zdravih krava. To nije nužno i bolji svijet (imali smo bazene za bijelce i crnce), ali to je bio jedini svijet koji sam znao i gdje sam pokušao da pronađem svoje mjesto kao pisac. A danas, 53 godina kasnije, u vrijeme tehnologije i medija ne može više “zvoniti istina za mene”. Kraus je, navodi Frenzen, bio prvi pisac koji je predosjetio kako modernost, čija je suština brzina promjene, u sebi stvara uslove za lične apokalipse. “Iskustvo svake nove generacije je toliko različito od prethodnog da će uvijek biti ljudi kojima će se činiti da su veze sa ključnim vrijednostima u prošlosti izgubljene. Dokle god traje modernost, mnogo njih će se osjećati kao da se bliži kraj svijeta”, zaključuje Frenzen.

USpJEh

Nagrađena Dragana Tripković Crnogorska književnica Dragana Tripković dobila je treću nagradu “A Sea of Words 2013” kratku priču “Vodeni grad”. Dobitnik prve nagrade je Danijel Lopez Bonicna iz Slovenije za priču “Zmajski most”, dok je drugo mejsto pripalo Kristoforosu Pavlakisu iz Grčke za “Errors allowed”. “A Sea of World” svake godine dodjelju Institut za Mediteran (IEMed) iz Barselone i međunarodna fondacija “Ana Lind” za kratku priču mladih autora Evrope i Mediterana. U procesu konkursne selekcije međunarodni žiri je razmatrao 241

literarno djelo iz 43 zemlje Unije za Mediteran i odabrao 15 finalista predselekcije, čije će priče biti publikovane u knjizi “A Sea of Words 2013”. Žiri je dodijelio tri nagrade, koje su laureatima uručene na svečanoj ceremoniji održanoj 16. septembra na Institutu za katalonske studije u Barseloni. Mogućnost učešća autora iz Crne Gore na ovom konkursu proizlazi iz ugovorene saradnje Ministarstva kulture i Fondacije “Ana Lind”, internacionalne organizacije za međukulturni dijalog Evrope i Mediterana, a izbor na konkursu je potvrda kvalitetnog književ-

nog stvaralaštva Dragane Tripković i doprinos promociji crnogorskih mladih pisaca na međunarodnoj književnoj sceni, saopštilo je Ministarstvo kulture Crne Gore. Dragana Tripković je pjesnikinja čije je poetsko djelo potvrđeno na domaćoj književnoj sceni, a nagrada u Španiji, kao i poziv za učešće na drugim značajnim poetskim festivalima, dokaz je i poziv drugim mladim crnogorskim stvaraocima da participiranjem na ovom i sličnim konkursima zauzmu svoje zasluženo mjesto u evropskoj i svjetskoj književnosti, kažu u Ministarstvu kulture.

Dragana Tripković ( u sredini)

Reportaže 21

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

TIVAT

Regata za sladokusce

Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedriličarstvu koje se održava u Tivtu počinje u petak, u 11 sati Zora Krstović

d petka do nedjelje tivatskim zalivom jedriće trostruki evropski šampion Splićanin Tonči Stipanović, nosilac srebrnog olimpijskog odličja iz Londona Paolos Motidos sa Kipra, naš olimpijac, Novljanin, Milivoj Dukić, aktuelni prvak Balkana, Tivćanin, Igor Les, dvojac iz hrvatskog i evropskog vrha Mate Arapov i Milan Vujsainović. Stoga, organizator Otvorenog prvenstva Crne Gore Jedrličarski klub „Delfin“ s punim pravom ovaj događaj najavljuje kao jedno od najjačih jedriličarskih takmičenja u regionu.

“Očekujemo flotu od više od 50 vrhunskih kormilara iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije i Kipra, a nadamo se da će im se pridružiti i jedriličari iz Češke i Italije. Prvenstvo organizujemo za olimpijsku klasu “Laser Standard” i predolimpijske klase “Laser Radial” i “Laser 4.7”, predsjednik regatnog odbora biće Aleksandar Filipović, sudija u polju biće Jozo Jakić, najtrofejniji trener hrvatskoga sporta. Imamo iskustvo, želju i volju da još jednom organizujemo ovako veliki jedriličarski događaj”, poručili su predsjednik “Delfina”, Robert Farkaš i trener u klubu Ilko Klakor, ne zaboravljajući da naglase da su im pomoć u organizaciji pružili Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat, kompanija “Adriatic Marinas” i kao medijski sponzor Radio Tivat. Otvoreno prvenstvo Crne Gore, na kome će pored već navedenih jedriličara nastupiti još nekoliko takmičara koji su među dvadeset jedriličara na ISAF- ovoj rang-listi, biće prilika da se Milivoj Dukić i Igor Les sa svojim talentovanim drugarima još jednom odmjere sa evropskom i svjetskom elitom. Ovog ljeta takvu priliku su imali na Mediteranskim igrama u Turskoj na kojima je Les osvojio šesto, a Dukić jedanaesto mjesto i na nedavno održanom prvenstvu Balkana u Makedoniji, koje je mladi Tivćanin okončao osvajanjem zlatne medalje, a Dukić plasmanom na četvrto mjesto. Kako sada stvari stoje, uz obavezu da se, zarad uroka, kucne u drvo, Tivat bi 2016. godine mogao dobiti još jednog olimpijca u liku mladog

Igora Lesa. Ime darovitog jedriličara, umješno vođenog znanjem i iskustvom Ilka Klakora, tada bi se upisalo uz plivača Borisa Škanatu i vaterpoliste Vjekoslava Paskovića i Dušana Mandića. Igorovi uspjesi, kakve jedriličari “Delfina” nikada nijesu bilježili, potakla su sjećanja na vremena u kojima su Tivćani bili najbolji jedriličari one velike Jugoslavije. Godine su iz šeste decenije minulog vijeka. Vlada Narodne Republike Crne Gore dodijelila je 1952. godine tivatskim jedriličarima krstaš “Crnogorku”, koji je do tada bio u Herceg Novom, a te iste godine prvi značajniji uspjeh na jugo sceni postiže laki krstaš “Suton”, sagrađen od materijala koji je jedriličarima darivao Remontni zavod “Sava Kovačević”, a uobličen znanjem i voljom članova Pomorsko- brodarskog društva, koje je na to djelo podstakao Vazmo Sorić u saradnji sa Jozom Nikolićem. Na Jadranskoj regati, koja se jedrila od Rijeke do Dubrovnika, “Suton” trijumfuje i to je bila i prva velika pobjeda crnogorskih jedriličara na saveznim takmičenjima. Malo zadire u fantastiku, malo liči na priče iz legendi, ali je, kako tvrde stari jedriličari “Delfina”, istina da je krstaš, građen po isteku radnog vremena u “Arsenalu”, pa do duboko u noć, do svih svojih pobjeda stizao noću. Tokom dana krstaši bi mahom bili u grupi, a ujutro “Sutona” više ne bi bilo među njima! O vremenu vladavine tivatskih jedrličara svjedoči titogradska “Pobjeda”, a u broju od 3. juna 1956, pod naslovom “Brodarsko društvo Delfin” iz

Igor Les

Posade “Crnogorke” i “Sutona” na brionskoj regati 1958.godine

Tivta prvak FNRJ u jedrenju krstaša H 3”, zapisano je: “Na velikoj jadranskoj regati koja se odvijala od Pule do Dubrovnika, na ruti od oko 400 morskih milja, Brodarski savez naše Republike zastupala je jedrilica “Suton H 3” brodarskog društva “Delfin” iz Tivta. Uprkos lošem vremenu, zbog kojega su mnogi brodovi odustali od takmičenja “Suton H 3” sa kormilarima Sorić Vazmom i Garbin Milivojem prvi je došao na cilj i osvojio pehar Brodarskog saveza FNRJ i ime prvaka naše države u klasi “H 3” u jedrenju za 1956. godinu. O učinjenom na jugoslovenskoj sceni u 1958. “Pobjeda” je pisala: “Na Brionskoj regati, koja je održana pod pokroviteljstvom druga Tita, uz učešće oko 120 jedrilica svih klasa, Crnu Goru su predstavljali jedriličari iz Tivta i to sa dva broda u klasama velikih i malih krstaša. U veoma jakoj konkurenciji, posade “Crnogorke” (velikog krstaša) i “Sutona” (malog krstaša) ubjedljivo su zauzele prva mjesta. Brodovi su nastupili sa najboljim posadama: “Crnogorka”kormilar Jozo Nikolić, kapetan Tonko Radimiri, poručnik Momčilo Nikolić, mornari Drago Dragićević, Miro Popović i Ćiro Garbin; “Suton”- kormilar Vazmo Sorić, mornari Milenko Nikolić, Boris Frančišković i inženjer Stankov. Odmah iza Brionske, održana je i Jadranska regata na relaciji KoparZadar. I na ovoj regati našu Republiku predstavljali su krstaši “Crnogorka” i “Suton”. Izvanrednim jedrenjem i velikim požrtvovanjem naši jedriličari su i ovdje osvojili prva mjesta u svojim klasama. Tako su crnogorski jedriličari na dvije regate osvojili četiri pehara među kojima pehar pretsjednika Sabora NR Hrvatske dr Vladimira Bakarića i tri pehara Brodarskog saveza Jugoslavije”. Uvertira u ove velike uspjehe bila je Južno-jadranska regata, koja je okupila jedriličare “Delfina”, dubrovačkog “Orsana”, kotorskog “Lahora” i baošićkog “Jova Dabovića”. Na požutjelim novinskim stranicama zapisano je da je izvanrednom tehnikom i smjelošću, često zaustavljajući dah stanovnicima mirnih sela duž Bokokotorskog zaliva, Vazmo Sorić bio prvi u klasi lakih krstaša, a da je Milenko Nikolić bio pobjednik u klasi “Zvijezda”. Pobjednik Jadranske regate, koja se 1959. g. održala na relaciji Dubrovnik - Zadar bio je Milenko Nikolić na “Sutonu”. Na regati Perast - Stoliv Risan, kojom je okončana ta jedriličarska sezona u Crnoj Gori, ponovo je “Suton” bio bez premca, a za njegovim kormilom bio je Miro Popović. Bilo, pa se ponavlja. Ali, na još višem nivou. I, sudeći po tome kako u “Delfinu” rade, potrajaće.

Jedrilica Sutomore

Kako je počelo - malo svijet, malo Crna Gora Prva poznata predstava broda sa jedrima potiče sa pogrebne urne iz Luksora, izrađene pet hiljada godina p.n.e. Za plovidbu duž Nila, u Sredozemnom i Crvenom moru Egipćani su koristili brodove sa jarbolom i velikim pravougaonim jedrom, koje se moglo okretati, pa je jedrilica mogla koristiti i bočni vjetar. Po predanju, Holandija je zemlja prvih jedrilica za razonodu i užitak, primat joj se pripisuje i u sportskom jedrenju, ali prvi jedriličar koji se pamti je engleski kralj Čarls II koji se u zalivu u Džersiju zabavljao ploveći malim brodom iz jedne luke zaliva u drugu. Čarls je ubrzo sagradio i dva jedrenjaka, za sebe i za svoga brata, a nakon toga je održana i prva trka jedrilica u istoriji (1662. g.). Najstariji jedriličarski klub (“Water Club of Cork”) osnovan je 1720. godine, najstariji zapis o regati potiče iz 1749. (regata između Greenwicha i Norena na rijeci Temzi), a 1851. godina je ključna u istoriji regata, jer je tada oko ostrva Wright organizovana regata na kojoj je učestvovala i jedrilica “America”. Amerikanci pobjeđuju sedamnaest najboljih engleskih jedrilica, regata postaje legendarna i daje ime najstarijem međunarodnom sportskom trofeju (“America’s cup”). Jedrenje je olimpijski sport od Igara u Parizu 1900. godine. Kada su se slava, ugled i bogatstvo sticali na jedra cijeli je Mediteran sa zavišću, nerijetko i sa strahom, gledao put Prčnja, Kotora, Dobrote i Perasta. Vijekovi

su se ispriječili, ali se pamti: prvi Južni Sloven koji je oplovio svijet bio je Ivo Vizin sa Prčnja, mještanin mu Petar Smekja spojio je Jadran i Baltik, Peraštanin, admiral Zmajević učinio je da Petar Veliki bude veliki i na moru, pod zastavom Venecije kapetani, braća Marko i Josip Ivanović iz Dobrote potukli su Turke u Pireju... Veslački klub “Jadran” iz Herceg Novog, osnovan 1922. godine, imao je u svom sastavu i čamce na jedra. U godini osnivanja organizuju se prve regate od hangara na Milašinovića plaži do Njivica i nazad, što se može smatrati počecima sportskog jedrenja. Poslije Drugog svjetskog rata prva jedriličarska regata održana je u Herceg Novom septembra 1948. godine (klasa “L- 5”). Sa po jednim čamcem bili su zastupljeni Ratna mornarica i Sportsko društvo “Jadran” iz Herceg Novog, Društvo sportskog brodarstva iz Kotora imalo je na ovoj regati četiri, a Društvo sportskog brodarstva iz Herceg Novog tri čamca. Brodarski savez Crne Gore osnovan je u okviru “Narodne tehnike” 1948. godine, a u svom sastavu imao je jedriličarsku, brodomodelarsku i kajakašku sekciju. Godine 1967. gase se brodomodelarska i kajakaška sekcija, a od jedriličarske se formira JS CG. Start prvog jedrenja na Otvorenom prvenstvu Crne Gore zakazan je za petak u 11.00 sati, a svečana dodjela nagrada i zatvaranje prvenstva obaviće se u nedjelju oko 17 sati.

22 Zabava

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

GOCA TRŽAN

RADIO ª ANTENA Mº

Urbaniji program Najstariji nezavisni informativno politički radio u Crnoj Gori “Antena M”, koji je godinama u javnosti priznat kao pouzdan i tačan medij, uskoro počinje sa novom programskom šemom. Glavni i odgovorni urednik Antene M Darko Šuković, kazao nam da promjena šeme za cilj ima podizanje dinamike i još moderniji zvuk. “To ne znači da idemo ka komercijalnim vodama, već želimo da upakujemo sadržaj na brži način, jer to publika svakako očekuje od Antene”, ističe Šuković, koji smatra da će publiku najviše obradovati informacija da organizacija “The books of knjige” sa novim emisijama startuje od prvog petka u oktobru. Osim toga, Šuković preporučuje slušaocima da pažnju obrate na nov koncept jutarnjeg programa “Zagrizi dan”. “Emisija će ići ponedeljkom, četvrtkom i petkom u terminu od 8:30 do 12 sati, i uređivaće je Vukoman Sekulić i Jovan Jovanović. Kon-

takt emisija ‘Radio veza’ biće na programu samo utorkom od 9 do 11 sati, dok će emsiju ‘Vruće stolice’ zamijeniti ‘Usred srijede’ sa početkom u 10 sati koju će uređivati Miodrag Bubreško, Nikoleta Bošković, Miilja Đuranović i Vladana Jovanović”, objašnjava Šuković. Ljubitelji sporta će uz Bojana Šukovića pratiti aktuelnosti utorkom i petkom od 16 sati, dok centralne informativne emisije “Petnaest” i “Žurnal” s akcentom na pouzdanost i pravovremenost počinju u standardnom terminu od 15 odnosno 17 sati. D.B.

Ne posvećujem pjesme bivšim ljubavima Popularna srbijanska pop pjevačica Goca Tržan nedavno je objavila singl pod nazivom “21 gram” kojim će se predstaviti na ovogodišnjem finalu Radijskog festivala. Kontroverzna pjevačica, koja u posljednje vrijeme niže hitove poput “Voleo si skota” i “Volim do kraja”, kazala nam je da pjesma s kojom nastupa na festivalu predstavlja zaokret u karijeri. “Pjesmu sam kupila prethodne godine od Dušana Alagića koji je napisao tekst i uradio aranžman. Riječ je o pravoj baladi, i dugo sam čekala pravi trenutak da je objavim, a kada sam čula za koncept Radijskog festivala odlučila sam da je upravo na njemu predstavim”, ističe Tržan, koja je pjesmu posvetila publici koja je bila uz nju na samom početku karijere. “Numera liči na moje ranije radove i negdje me podjeća na same početke, tako da je poistovjećujem sa ‘Zagrli’, ‘Krila anđela’ i mnogim drugim. Prezadovoljna sam reakcijom publike i brojem pregleda na društvenim mrežama. Zaista do sada nijesam imala nijedan negativan komentar i to me čini srećnom”, objašnjava Tržan. Iako tekst pjesme neodoljivo podsjeća na njenu životnu priču i razvod sa Ivanom Marinkovićem sa

kojim je nedavno imala i sukob koji je punio novinske stupce tabloida, Goca ističe kako pjesmu nije posvetila njemu, te da u svakoj numeri pronađe nešto lično. “Tekst me prikazuje na određeni način, ali daleko od toga da je posvećena bivšem suprugu. Numere posvećujem samo onima koji-

ma zaslužuju i onima koji me čine srećnim. Smiješno je da bivše ljubavi zasluže da im posvetim pjesmu”, iskrena je Tržan, koja ipak priznaje da je jedna pjesma u karijeri imala skrivenu poruku. “Voleo si skota” je definitivno obilježila period života sa kojim sam nedavno raskrstila”, dodaje Tržan. Prethodnih dana mediji su dosta spekulisali o eventualnom ulasku Tržan na najpoznatije seosko imanje u Srbiji - rijaliti program “Farma”. Iako mnogi priželjkuju njen ponovni susret sa bivšim suprugom, koji je jedan od takmičara, Tržan će morati da ih razočara. “Nema šanse da uđem na ‘Farmu’, a kamoli da se nekome svetim na taj način. Dosta radim i imam unaprijed zakazane nastupe, a prije svega, imam obavezu roditelja prema divnoj kćerkici bez koje ne bih mogla da funkcionišem duže vrijeme. Ne vidim sebe u toj priči nikako”, odlučna je Tržan, koja fanovima u Crnoj Gori obećava skoriji susret. “Uvijek se radujem dolasku u Crnu Goru, a planiram svirke u Nikšiću i Podgorici. Nadam se da ću do Nove godine izbaciti jednu brzu pjesmu za đuskanje, uostalom, to je neki zvuk na koji sam navikla publiku pa ih ne smijem iznevjeriti”, zaključila je Tržan. D.Brajković

EVROVIZIJA

HOT! Brazilski model Alesandra Ambrozio pozirala je u intimnom rublju i još jednom pokazala zašto je mnogi smatraju jednom od najseksi žena svijeta. Njeno tijelo i seksa poza će definitivno zaokupiti vašu pažnju. Uživajte.

Kada je nedavno objavljeno da će Ben Aflek glumiti Betmena u novom filmu o Supermenu, fanovi su salvom negativnih komentara na internet portalima izrazili svoje nezadovoljstvo. Aflek je u šou kod Džimi Felona izjavio da su mu čelnici Vorner Brosa sugerisali da izbjegava internet nekoliko dana nakon objave vijesti. “Ja sam veliki dečko i mogu to podnijeti” izjavio je tada Aflek, ali nakon što je vidio komentare i nezadovoljstvo fanova, ipak je odlučio da izbjegava i ignoriše portale. Aflek koji je uspješniji kao režiser nego kao glumac, ljubiteljima filmova o superherojima ostao je u lošem sjećanju nakon katastrofalne uloge Derdevila u istoimenom filmu.

Bura oko kupovine glasova ne jenjava

Ukoliko se dokaže da su Azerbejdžanci kupovali glasove na ovogodišnjoj Evroviziji, čelnici popularnog takmičenja će ih kazniti novčano, a prijeti im i trogodišnja zabrana učešća. Sietse Beker, supervizor Evrovizije, kaže da su upoznati sa optužbama protiv Azerbejdžana, koje ispituju još od maja. “Trenutno nemamo dokaze da je zaista i došlo do kupovine glasova, ali istražujemo navode da je delegacija Azerbejdžana pokušala da uradi tako nešto. Ako se ispostavi da su pravila prekršena, oni bi mogli da dobiju novčanu kaznu ili najviše tri godine zabrane učestvovanja na Evroviziji”, rekao je on. Sve je krenulo kada su litvanski mediji objavili da je Azerbejdžan podmitio učenike iz Litvanije da glasaju za njihovog predstav-

nika Farida Mamadova koji je u Malmeu osvojio drugo mjesto. Slične informacije objavili su kasnije ruski, ali i švedski mediji. “Postoji sumnja da je u kupovinu glasova bilo umiješano još zemalja, ali se trenutno koncentrišemo na Azerbejdžan”, dodao je Beker. On je istakao da su spletke sa evrovizijskim glasovima česta tema, baš kao i prevare u oblasti političkih izbora, igara na sreću i izbora za mis. Azerbejdžan, razvoj: 2008 - Azerbejdžan prvi put učestvuje na takmičenju za Pjesmu Evrovizije 2011 - Azerbejdžan pobjeđuje pjesmom “Running Scared” 2013 - Azerbejdžanska pjesma “Hold Me” zauzela 2. mjesto na Evroviziji, a Farid Mamadov osvojio 234 poena.

Zabava 23

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

AKTUELNO

Čitav mjesec sam vježbao turski jezik Bane Nedović za DN priča o učešću na festivalu, karijeri i planovima Zlatko Šebek

ane Nedović jedan je od učesnika ovogodišnje turske Evrovizije sa koje nosi pozitivne utiske. Pored toga, ovih dana pregovara sa izdavačkim kućama najavljujući skoro objavljivanje albuma prvijenca. Pored redovnih svirki, priprema se i za svadbu Danijela Alibabića na kojoj će zapjevati “Došao sam da te ženim”.

Branko Bane Nedović prošle sedmice učestvovao je na festivalu u turskom gradu Denizli, manifestaciji koju Turski nacionalni servis organizuje četvrtu godinu zaredom kao pandan Pjesmi Evrovizije. Turski Eurosong traje pet dana, na njemu se izvode isključivo pjesme tamošnjih izvođača, a cilj im je da na taj način dodatno promovišu svoju zemlju, priča Bane kojeg je za učešće kandidovala RTCG. “Poziv je stigao u RTCG i oni su se odlučili da učesnik na tom “Turkish visionu” budem ja. Dobio sam spisak raspoloživih pjesama i nakon preslušavanja svake odlučio sam da se predstavim numerom koju u originalu izvodi Mustafa Sandal”, priča Bane i pojašnjava da mu je pjesma “Suc Bende” bila najmelodičnija tek kasnije kada je shvatio da ju je za našu teritoriju prepjevala Emina Jahović pod nazivom “Tvoja greška”. On priznaje da je čak mjesec dana vježbao izvođenje. “Uopšte nije bilo lako. Skinuo sam tekst sa interneta, polako ga čitao i uporedo slušao original kompo-

ziciju. Obratio sam pažnju na akcentovanje i značenje riječi, što mi je dodatno pomoglo da savladam tekst i prezentujem pjesmu na pravi način”. On kaže da nije tražio ničiju pomoć, ali priznaje da su mu turske serije koje prate njegovi ukućani pomogle da raspozna određene riječi. Kada je nastup u pitanju, Bane kaže da je prezadovoljan izvođenjem i prijemom publike. “Mustafa je izuzetno popularan i cijenjen pjevač. Svi u publici su pjevali sa mnom, a nakon izvođenja sam dobio veliki aplauz i glasne ovacije”, kaže naš pjevač. Nedović je bio jedan od 20 učesnika ovog festivala, a iz regiona jedina mu je društvo pravila Lejla Hot koja je predstavljala Srbiju. Kako je u pitanju manifestacija revijalnog karaktera, svi učesnici su dobili plaketu zahvalnosti i niz promotivnih poklona kao sjećanje na ovaj festival. Naš sagovornik je u Turskoj boravio pet dana. Za to vrijeme obišao je niz značajnih istorijskih spomeni-

HRVATSKA

Igra prijestola i u Splitu Snimanje četvrtog serijala “Igra prijestola” u susjednoj nam Hrvatskoj uveliko traje. Dubrovačka tvrđava i ove godine je domaćin producentima sage o borbi za prijesto, a novina je to što ćemo u novoj sezoni gledati i kadrove snimane u Splitu. Naime, prema najavama ekipa će 20. septembra stići u Klis, malo selo u podnožju istoimenog brda na kojem se već nekoliko dana priprema scenografija. Nekoliko većih drvenih konstrukcija dominira tvrđavom, dok se u okolini može naći nekoliko manjih detalja, poput vješala. Donošenje i montaža seta, kao i samo snimanje nijesu lako izvodljivi, s obzirom na kompleksnost i težinu terena koji se nalazi na Klisu. I dok traju tehničke pripreme na Klisu, a uskoro i u Dioklecijanovim podrumima, statisti već uveliko isprobavaju svoju odjeću. Nekoliko stotina odabranih srećnika moralo je da potpiše ugovor kojim se obvezuju da neće širiti nikakve informacije o sadržaju serije, a bilo kakvo fotografisanje se

kažnjava sa čak milion kuna (oko 132.000 eura). Podsjećamo, emitovanje četvrtog serijala očekuje se na proljeće, a kako tradicija nalaže realno je očekivati da to bude upravo mart. Z.Š.

ka, boravio u gradu Pamu ka le koji je poznat po termalnim izvorima, ali i šopingovao u tamošnjim tržnim centrima. “Tržni centri su im odlični. Uživao sam u kupovini i moram priznati da sam potrošio značajna sredstva, ali na to sam se spremio i prije puta”, kaže on kroz smijeh. Bane kaže da je nakon ljetnje sezone i odmora koji je uspio sebi da priušti spreman za jesenje svirke najavljujući realizaciju pregovora o izdavanju albuma prvijenca. “Sve je spremno za izdavanje. Slijede dogovori o realizaciji, pa se nadam će CD biti na tržištu do kraja ove ili početkom naredne godine. Jedva čekam da se sve to pusti u etar i da vidim reakciju publike”, dodaje Nedović. Kako su on i Danijel Alibabić muzičku karijeru počeli zajedno u sastavu “No name”, pitali smo ga da li ide na svadbu i koju pjesmu bi mogao da posveti mladencima. “Danijel je mog dugogodišnji prijatelj i raduje me što je našao ženu svog života. Biću na svadbi, a ako zapjevam posvetiću im pjesmu ‘Došao sam da te ženim’, jer ima sjajnu poruku”, otkrio je pjevač. Kada je njegov emotivni život u pitanju, Bane bez ustezanja priznaje da je zaljubljen i da uživa u emotivnoj vezi. Na pitanje da li će nas i on iznenaditi ženidbom, kaže da za sada sve ide svojim normalnim tokom, da ne želi da žuri niti ikoga, pa ni sebe da iznenađuje.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme DN

NASRTLJIVA OSOBA

ŠPEKULANT (FRANC.)

VRSTA POČETI TODOR ZEMLJE, ZASIPATI OD MILJA ILOVAČA

VLAŽNOST

KOJI SE ODNOSI NA ATOM

ZEMLJIŠTE, TEREN

JEDAN VOKAL

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

PRISVAJATI

Daily Sudoku puzzle No. 2514 sudoku 2013-08-31

AMERIČKA GLUMICA ARČER

PRIKUPITI MNOGO OTIMAJUĆI MEKSIČKI REPATI VODOZEMAC

8 3

UČTIVO

INDIJSKI DUHOVNI LIDER BABA

UPRAVA JAVNIH PRIHODA (SKR.) OPREZNOST

INICIJALI GLUMCA MIČAMA ULAZNICA KELNER

7 8

Play sudoku online at:

NJEMAČKI FILOZOF, JOHANES

RIJEKA U SRBIJI

KOJI SE TIČE PEKARA

CEROVO DRVO

VRSTA ČETVOROUGLA KOJI JE KAO OVAJ

Daily Sudoku puzzle No. 2513 ISTA SLOVA

VRSTA REVOLVERA

www.sudokukingdom.com

STOTI DJELOVI DOLARA DALEKI PREDAK

JEDNOSTAVAN

RUSKI BICIKLISTA PIKUS

PUNITI SIPAJUĆI STARO ZANIMANJE

1 5

NASRTANJE

TREMOLO (SKR.)

PRIVIĐENJE

VRSTA KOROVA (MN.)

DRUGI VOKAL

INICIJALI PISCA NAZORA

BRAZILSKI PISAC SA SLIKE

Medium level

Teža

Lakša 2013-08-30

Medium level

SPOJITI LIVENJEM

PLANINSKI VRH U LAOSU OTVORENI TENISKI TURNIR

LOV NA RAKOVE

4 NAČINITI NA BRZINU

OFICIRSKI ČIN

4 Page 1/2 2 3

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: KRVOLOČNOST, AVIVIRATI, I, PALAMAR, TIN, ETILEN, RADE, TIJANICA, OJ, ASANACIJA, DŽ, NEM, KANARKE, K, ŠTA, INTER, UČESNIK, OKK, KOKOTI, MASA, AJS, A, SPA, ATIKA, ČVRST, EO, LA.

Play sudoku online at:

1 3

da im težina tokom eksperimenta ostane nepromijenjena. Jedino vrijeme kada učesnici u eksperimentu smiju da ustanu je kada naučnici dođu da ih podvrgnu ispitivanju, da bi utvrdili da li ima nekih promjena na njihovim kostima, mišićima, krvotoku, organima za varenje i sistemu imuniteta.

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2512 2013-08-29 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2511 2013-08-28 1

vicevi

NASA plaća 5.000 dolara za 70 dana ležanja u krevetu

je moraju da provedu ležeći, dobrovoljci imaju pristup internetu, mogu da igraju kompjuterske igrice, da čitaju, gledaju televiziju, i da primaju posjete. Jedino što im je zabranjeno jeste da ustanu iz kreveta, u kome mogu čak i da se istuširaju, a hrana koju dobijaju biće specijalno pripremljena tako

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com

Zanimljivo

Američka svemirska agencija NASA plaća oko 5.000 dolara dobrovoljcima koji su spremni da 70 dana provedu ležeći u krevetu, sa stopalima podignutim iznad nivoa glave, u okviru studije koja ima za cilj da utvrdi na koji način mikrogravitacija utiče na tijelo tokom svemirskih letova.Za vrijeme ko-

Play sudoku online at:

IVANA OD MILJA

Posle 40 godina u braku, Mujo i Fata otišli kod doktora na pregled. Page 1/2 Doktor prvo pregleda Muju i kaže: - Mislim da je sve u redu sa vama, da li imate nekih problema? Mujo malo razmisli pa odgovori: - Pa ništa posebno, doktore, osim što, kad vodim ljubav sa ženom prvi put, onda je sve u redu, ali kad krenemo u drugu rundu, počnem jako puno da se znojim! Posle Muja, ulazi Fata u ordinaciju, doktor je pregleda i kaže: - Mislim da je i sa vama sve u redu, ali mi vaš suprug kaže, da kada vodite ljubav prvi put, sve je ok ali se drugi put počne jako puno znojiti. Znate li možda, zašto? - Doktore, naravno da znam, prvi put je u januaru, a drugi u julu! *** Vodi pandur jednog čovjeka u zatvor. Čuje se galama i pita on policajca: - Kakva je to galama? - Ma ništa, kolege izvršavaju smrtnu kaznu na električnoj stolici.

- A zašto osuđenik toliko viče? - Nestalo struje pa ga dovršavaju na svijeću! *** Žena pita muža: - Gdje si bio, sad je 7 izjutra? - Pa, bilo momačko veče kod Pere, pa sam otišao… - Uuu, mora da si navatao neku pa se drao cijelu noć!?! - Ma jok, šta ti je? Odakle ti to? - Jaaoo, nemoj bre molim te da me farbaš, k’o da ja nikad nisam bila na momačkoj večeri… *** Posle tri godine rada u Njemačkoj, vraća se Mujo kući, kad u kući troje djece. Mujo: - Fato, čija su to djeca? Fata: - Naša, rodila trojke! - Zašto je ovo jedno crno, da nije od ovih Unprofor-aca? - Svinjo, kako ti je to samo palo na pamet, to ti je do one genetike! - Oprosti, Fato, jeste genetika, sad se sjetih da je babo radio u rudniku!

Zabava/Slobodno vrijeme 25

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

NEZVANIČNO

Nka ovi DPS -ovci misle kako nešto o njima pričamo.

Da mi je znati šta se ovo dvoje domunđavaju.

Word Search Puzzle #T351XXOSMOSMJERKA

HOROSKOP

AZURE Azure BEEFY Beefy CARRIER Carrier CHURCHES COKED Churches DEPOSE Coked DEVILS Depose EASEL Devils ELDER Easel EMBELLISHES Elder ERUPT Embellishes Erupt

EXTOLS Fears FEARS Flawless FLAWLESS Flies FLIES FLOWS Flows FOOTPATH Footpath FROTH Froth HEATH Heath HECKLED Heckled HOUSES Houses LOPSIDED

Lopsided Mains

MAINS Messy MERGES Microcomputers MESSY Mistakenly MICROCOMPUTERS MISTAKENLY Operand OPERAND Proton PROTON Roses ROSES Rotted ROTTED Scaly SCALY Senior SENIOR

SHAPES Tilts SPORRAN SUPERTonne TILTS Trash TONNETreacherous TRASHValley TREACHEROUS Wises VALLEY WISES

Merges

Mnoge stvari na poslovnoj sceni izgledaju drugačije, nego što ih predstavlja neko od saradnika. Budite pažljiviji pred osobom koja Vas obavezuje na određene uslove ili na poslovno-finansijsku saradnju.

BIK Djelujete mudro ili promišljeno u susretu sa saradnicima. Nema potrebe da se ponašate suviše nametljivo, slobodno prepustite drugima da govore o Vašem uspjehu ili u Vašu korist. Nazovite stvari »pravim imenom« pred bliskom osobom.

BLIZANCI Nema razloga da Vas neko opterećuje pogrešnim idejama ili da ograničava Vaš poslovni i društveni uticaj. Dobro razmislite i predložite rešenje, koje treba da zadovolji različite poslovne interese.Izbjegavajte situacije koje Vas previše iscrpljuju.

RAK Sada je povoljan trenutak je da ubrzate svoje poslovne aktivnosti i da prihvatite jednu interesantnu ponudu. Za bliskog saradnika odaberite osobu, za koju Vas vezuju zajednički interesi ili pozitivno iskustvo.

VAGA Važno je da izražavate dobre namjere, okolina ima dovoljno sluha da Vas podruži kada je najpotrebnije. Sve što činite treba da Vas afirmiše na različitim stranama. Očekuju Vas pozitivni rezultati ili značajan dobitak.

ŠKORPIJA Upetljali ste se u različite poslovne situacije i sada tražite dobar izlaz. Nema razloga da se opterećujete dodatnim obavezama. Svaki problem ima dobro rešenje, pod uslovom da prihvatite koristan savjet ili nečiju asistenciju.

STRIJELAC Ukoliko se Vaša osjećanja nalaze ispred glasa razuma, sigurno da postoji i dobar povod za presedan u ponašanju. Osoba koja Vas podstiče na optimizam u razmišljanju ili na kreativno raspoloženje, zasulužuje Vašu naklonost i povjerenje.

JARAC Ne budite naivni u susretu sa jednom starijom osobom, obećanja koja dobijate ne predstavljaju garanciju za poslovni uspjeh. Potrebno je preuzmete inicijativu i kontrolu u odlučujućim situacijama.

Sporran Super

Kralj Svazilenda Msvati III je sebi izabrao novu, 14. suprugu, saopšteno je iz kraljevske palate.Buduća mlada zove se Sindisva Dlamini i ima 18 godina. Mlađa je 27 godina od budućeg muža, a sedam od njegove najstarije kćerke. Prošle godine je završila srednju škola, a nedavno je ušla u finale konkursa za Mis Kulturno nasleđe 2013.

OVAN

Shapes

Kralj Svazilenda predstavio 14. suprugu

Extols

Pa zar ne pričamo?

LAV Na žalost Vaša priča ne ostavlja dovoljno ubjedljiv utisak na različite saradnike. Imate dobru teoriju, ali izostaje podrška i saglasnost oko formulacije zajedničkih interesa. Sačekajte da se okolnosti promijene u Vašu korist.

DJEVICA Dogovor sa jednom osobom Vas obavezuje na strogu diskreciju. Bez obzira na različite stavove, nemojte dozvoliti da Vas neko ućutkuje u poslovnoj saradnji. Važno je da izvučete dobru pouku o poslovnom ponašanju.

VODOLIJA Ukoliko tražite greške one se nalaze u Vama, a ne u Vašoj okolini. Ponekad je teško priznati lični neuspjeh, ali to je prvi korak koji vodi ka rešenju i psihološkom olakšanju. Postoji mogućnost da prevaziđete trenutnu situaciju.

RIBE Ukoliko se previše uživljavate u ulogu »dežurnog kritičara«, očekuju Vas negativne reakcije. U susretu sa saradnicima, ne možete da promijenite nečije mišljenje ili da utičete na ponašanje.Prijaće Vam više sati zdravog sna.

26 Sport

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

DA LI STE ZNALI EVROPSKO PRVENSTVO U SLOVENIJI 4 22. SEPTEMBAR

Furija oduvala orlove Španija demolirala Srbiju 90:60 i jasno poručila svima ko je prvi favorit za zlato Da se na današnji dan 2005. godine Roj Kin oprostio od dresa Mančester junajteda. Legendarni Irac je dan prije odigrao posljednji meč za “crvene đavole”, i to protiv Liverpula (0:0). Vezista, koji je bio i kapiten, je u 34. godini napustio “Old Traford”, gdje je igrao 13 sezona i postigao 51 gol. Nakon toga je jednu sezonu proveo u Seltiku, nakon čega je završio fudbalsku karijeru.

ko do sada nijesu bili na svom prepoznatljivom nivou, od juče su opet najveći favoriti za osvajanje zlata - reprezentacija Španije demolirala je Srbiju 90:60 u četvrtfinalu Eurobasketa u Sloveniji. Crvena furija dominirala je od starta meča, na kraju prve četvrtine imala ogromnih 21:5 i već tada je bilo jasno u kom pravcu će ići ovaj meč.

Izabranici Dušana Ivkovića nijesu pronalazili rješenje za najbolju odbranu na šampionatu, na drugoj strani Serhio Rodrigez i Rudi Fernandez radili su šta su htjeli. “Vezale su nam se ruke, to moramo da priznamo. Ekipa kao što je španska to koristi za dva, tri minuta. Bili smo pod utiskom, ali to

ne bi trebalo da bude opravdanje”, izjavio je plej Srbije Nemanja Nedović. “Mnogo boli ovakav poraz. Većina nas nije nikad igrala protiv protivnika ovog kvaliteta i imali smo priliku da vidimo koliko su moćni. Iskoristili su naše greške na početku, napravili su veliku prednost za bukvalno pet minuta. U napadu nijesmo mo-

RIJEČ AKTERA EUROBASKETA

TIKET DANA ŠERIF ANŽI TIP 2 BETIS

KVOTA 2.25

LION TIP 1 LACIO

KVOTA 1.90

LEGIA TIP 1 SALZBURG

KVOTA 1.60

ELFSBORG TIP 1 PANDURI

KVOTA 1.50

DNJEPAR TIP 2 FRANKFURT BORDO TIP X

KVOTA 2.00

KVOTA 3.50

Dražen najbolji svih vremena U anketi portala HoopsHype.com, u kojoj je učestvovalo 38 aktera na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu legendarni Dražen Petrović izabran je za najboljeg evropskog košarkaša svih vremena, ispred Francuza Tonija Parkera i Litvanca Arvidasa Sabonisa. Četvrto mjesto na listi od 29 najboljih zauzeo je bivši srpski as Dejan Bodiroga, dok je među deset najboljih i Predrag Danilović, na osmoj poziciji. Od srpskih igrača na listi besmrtnih svih vremena našli su se i Aleksandar Đorđević (13. mjesto), zatim Radivoj Korać i Žarko Paspalj, koji dijele 17. poziciju, Vlade Divac je na 22. a Zoran Savić na 23. mjestu. Najbolji evropski igrači svih vremena: 1. Dražen Petrović (Hrvatska), 2. Toni Parker (Francuska), 3. Arvidas Sabonis (Litvanija), 4. De-

jan Bodiroga (Srbija), 5. Dirk Novicki (Njemačka), 6. Pau Gasol (Španija), 7. Toni Kukoč (Hrvatska), 8. Predrag Danilović (Srbija), 9. Huan Karlos Navaro (Španija), 10. Andrej Kirilenko (Rusija), 11. Dimitrios Diamantidis (Grčka), 12. Mark Gasol (Španija), 13. Aleksandar Đorđević (Srbija), 14. Aleksandar Volkov (Ukrajina), 15. Nando Đentile (Italija), 16. Dino Rađa (Hrvatska), 17. Radivoj Korać (Srbija), 17. Vinćenco Espozito (Italija), 17. Žarko Paspalj (Srbija), 20. Rudi Fernandez (Španija), 21. Linas Kleiza (Litvanija), 22. Vlade Divac (Srbija), 23. Dino Menegin (Italija), 23. Andrea Barnjani (Italija), 23. Horhe Garbahosa (Španija), 23. Zoran Savić (Srbija), 27. Marko Belinelli (Italija), 28. Vasilis Spanulis (Grčka), 29. Džim Bilba (Francuska).

gli ništa da pogodimo”, rekao je Nedović, koji sa kolegama iz reprezentacije mora što prije da se spremi za mečeve za plasman od 5. do 8. mjesta i vađenje vize za Svjetsko prvenstvo u Španiji naredne godine (prvih sedam selekcija, a ne šest, ide na Mundobasket, s obzirom da je Španija prošla među četiri). Španija je u jednom trenutku treće četvrtine stigla i do rekordnih 40 poena razlike (69:29), ali je nakon toga smanjila gas, pa su orlovi preko Katića i Anđušiča donekle smanjili bruku. “Bili smo fenomenalni. Svih 40 minuta na visokom nivou. Protiv-

SEMAFOR Španija - Srbija 90:60 Slovenija - Francuska (kasno sinoć) Danas 17.45h Hrvatska - Ukrajina 21.00h Italija - Litvanija nik u polufinalu? Nebitno je, ako ovako budemo igrali, zlato je naše”, rekao je euforični Serhio Ljulj. Španci će u polufinalu igrati sa domaćinom Slovenijom ili Francuskom, a meč je odigran kasno sinoć.

KARATE

Petrov novi predsjednik Bugarin Aleksej Petrov novi je predsjednik Balkanske karate federacije, odlučeno je na osnivačko-izbornom kongresu u Beogradu. Za generalnog sekretar imenovan je Slavoljub Piper iz Srbije, a za potpredsjednike Vladimir Mrvaljević (Crna Gora), Dragan Stojanovski (Makedonija), Samir Ćatović (Bosna i Hercegovina) i

Ramiz Ismailgeci (Albanija). Na Kongresu su izabrani i izvršni komitet i Nadzorni odbor, a prisustvovali su predstavnici karate federacija Turske, Hrvatske, Albanije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Rumunije, Crne Gore, Bugarske, Makedonije i Srbije. Crnogorski savez u Beogradu predstavljali su i predsjednik Mrvaljević i potpredsjednik Dragan Šakotić.

Sport 27

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

ZLATNA BUDUĆNOST

Mladost, inat, kvalitet Zlatni vaterpolo juniori i stručni štab gosti Crnogorskog olimpijskog komiteta na prijemu u vili “Gorica”

SPORTSKI EKRAN 07:00 08:30 08:30 09:30 13:30 15:00 16:00 17:25 17:45 19:00 19:00 19:00 19:00 19:00 21:00 21:00 21:00 21:00 21:00 21:00 22:50 23:05 00:30

Rusija - Japan, fudbal na pijesku Snuker Brazil - Iran, fudbal na pijesku Snuker Snuker V. Britanija, biciklizam ATP Mec Fleš sport Hrvatska - Ukrajina, košarka Valensija - Svonsi, fudbal Dinamo Z. - Čornomorets, fudbal Franfurt - Bordo, fudbal Fiorentina - Pakoš Fereira, fudbal Slovan - Vitaz, hokej Litvanija - Italija, košarka Totenhem - Tromzo, fudbal Gimaraeš - Rijeka, fudbal Estoril - Sevilja, fudbal Lacio - Legija, fudbal Betis - Lion, fudbal Sport Pregled Lige Evrope Flamengo - Atletiko P, fudbal

Eurosport2 Eurosport Eurosport2 Eurosport2 Eurosport Eurosport2 SportKlub RTCG2 TV Vijesti Arena1 Arena2 Arena3 Arena4 SportKlub+ TV Vijesti Arena1 Arena2 Arena3 Arena4 RTCG2 TV Vijesti RTCG2 Arena3

AUTOMOBILIZAM

Možda su mladi i tek treba da otkrivaju prave vrijednosti života, ali u sebi već imaju tu iskru patriotizma, ljubavi prema domovini i toliko zrelosti da znaju da se bore za prave stvari... Oni su naša nada u svijetlu budućnost, naši zlatni vaterpolo juniori, a juče su povodom osvajanja Evropskog prvenstva bili gosti Crnogorskog olimpijskog komiteta u vili “Gorica”. Klincima koji su nas ovog septembra učinili ponosnim najprije se obratio naš legendarni odbojkaš (zlatni olimpijac iz Sidneja 2000. godine) Igor Vušurović, danas direktor Uprave za mlade i sport. “Vi ste na najbolji mogući način prezentovali crnogorsku mladost, sportski inat, a svakako da posjedujete i kvalitet i znanje. Neka vam ovo bude dodatan motiv i obaveza da sve zadatke koji su pred vama ispunjavate onako kako ste na Malti. Nadam se da ćete u perspektivi i u seniorskoj konkurenciji osjetiti čari sportskog radovanja. Čestitam štabu i vaterpolo savezu, jer kada vas vodi olimpijski šampion, kad je njegov prvi saradnik takođe veliki sportista, i uz vaš kvalitet i znanje, rezultat nije mogao da izostane”, istakao je Vušurović. Predsjednika našeg Olimpijskog komiteta Dušana Simonovića posebno raduje činjenica da Crna Go-

Danilo Adžić: To je taj put... Jedan od onih koji je na Malti bio zadužen za “davljenje” protivničkih napadača je talenat kotorskog Primorca Danilo Adžić, koji o velikom uspjehu juniora kaže: “To je taj put zbog kojeg sam i izabrao da se bavim vaterpolom, mada i u porodici je nasljedno”. Na Malti ste do posljednjeg minuta bili “monstruozni” - da li je baš tako lako bilo kao što izgleda? “Nijedno prvenstvo fizički, psihički i taktički nije lako, ali smo naporno ra već ima talente od kojih će drhtati protivnici na nekim od narednih Igara... “Još jednom ste potvrdili snagu crnogorskog vaterpola, snagu crnogorskog sporta - na vas dugoročno možemo računati. Čestitao bih predsjedniku Saveza na umješnom i krajnje profesionalnom vođenju Saveza. Naravno, najviše zasluga stoji u mišicama naših vaterpolista. Siguran sam da ćemo već u Rio de Žaneiru (2016) imati nekoga od vas, a u Tokiju (2020) bićete okosnica crnogorske olimpijske reprezentacije”, poručio je Simonović.

radili dva mjeseca i ti treninzi su se isplatili na najbolji mogući način. Ono što je važno je da ni u jednom trenutku nijesmo sumnjali u krajnji ishod utakmice, tačnije u našu pobjedu”. Znači da očekujemo najsjajnije medalje i kada dođe vrijeme u seniorskoj konkurenciji? “Treba očekivati. Već su nam rekli da ozbiljno računaju na nas, da će neki igrači možda već i u ovoj Svjetskoj ligi dobiti šansu u seniorskoj reprezentaciji”, zaključio je Adžić. Ispred zlatne selekcije govorili su selektor Mirko Vičević i kapiten Miloš Konatar. “Ovi momci su se dosta lako odrekli nekih izazova koje su njihovi vršnjaci imali u istom vremenu. Ali vjerovali su od prvog dana da će ih rad, veliko zalaganje i disciplina dovesti do rezultata. To im se na najbolji mogući način vratilo”, rekao je Vičević, a mladi Konatar dodao: “Ovo je veliki uspjeh za Crnu Goru. Cijelo ljeto smo se pripremali za ovo”. Najveći mogući uspjeh, majstore! Biće ih još, jer vi ste stvoreni za velika djela... K.B.

Aćimić oduševio na prvenstvu Evrope Crnogorski automobilista Jovan Aćimić osvojio je drugo mjesto u klasi na prventsvu Evrope na brdskim stazama. On je u debitantskoj trci sa prototipom Osela na stazi na Buzetu osvojio drugo mjesto u klasi, iza Patrika Zajelsnika i peto u generalnom plasmanu u konkurenciji 157 automobilista. Član AKMSK Blažo Smiljanić ranije je obezbijedio titulu šampiona Centralno-evropske zone (CEZ) na brdskim stazama u svojoj klasi. “Nijesam želio da propustim priliku da prvi put odmjerim snage sa najboljim vozačima Evrope. Organizacija trke u Buzetu je bila odlična, publika očaravajuća, konfiguracija staze izvanredna, u potpunosti je odgovarala mom stilu vožnje tako da sam napravio dobar rezultat u veoma jakoj konkurenciji”, rekao je Aćimić. On je podsjetio da je automobil koji vozi model iz 2002. godine i ima 386 konjskih snaga, navodeći da ostali automobile u klasi imaju od 480 do 500 „konja”. Takmičenje na Buzetu bodovano je i za Otvoreni šampionat Hrvatske na brdskim stazama, u kojem je Aćimić već obezbijedio titu-

lu u klasi CN – E2/ SC 3000. Najavljeno je da će do kraja sezone će još nastupiti u Italiji, na stazi Cividale kod Udina. “Titulu u klasi Otvorenog šampionat Hrvatske osvojio sam praktično na Buzetu i neću morati više da vozim jer imam dovoljnu bodovnu prednost, dok ću naslov sampiona u Centralnoevropskoj zoni ovjeriti za mjesec na stazi Cividale u Italiji. To će biti finalno takmičenje na brdskim stazama za mene i tim koji me je maksimalno pratio tokom čitave sezone”, rekao je Aćimić.

28 Sport

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

NOVI POGODAK

Dejan Damjanović bog Seula Napadač crnogorske reprezentacije Dejan Damjanović postigao je pobjedonosni pogodak u 90. minutu četvrtfinala revanš utakmice azijske Lige šampiona protiv Al Ahlija (1:0) Uroš Radulović

eskompromisni rad, velika odricanja i upornost do neba jednoga dana uvijek se isplate. Nekada više, nekada manje, ali uvijek se izvuče neki “profit”. Tako je u životu, a pogotovo u sportu - pravi primjer za to je Dejan Damjanović. Napadač reprezentacije Crne Gore je ko zna koji put zapalio Južnu Koreju koja se sinoć tresla od “Boskegol” sindorma - 32-godišnji napadač je u duelu između njegovog Seula i Al Ahlija (1:0) postigao jedini gol na meču i tako odveo sebe i saigrače u veliko polufinale Lige šampiona...

Kada je došao u “crvenu svlačionicu” našeg nacionalnog tima navijači su ga komentarisali sa nevjericom, pa čak i cijela javnost se pitala ko je ta nepoznanica - ko je Dejan Damjanović? A onda u svom debiju za “hrabre sokole” na kvalfikacionoj utakmici za Svjetsko prvenstvo protiv Kipra u eri selektora Zorana Filipovića, popularni Boske je dobio šansu i ućutako sve nevjerne Tome - tadašnje tajno oružje iz Južne Koreje je postigao oba pogotka (2:2) i enormnom brzinom sasvim zasluženo poprimio najveće simpatije među crnogorskim navijačima. Crveni tifozi imaju poprilično podijeljena mišljena kada su u pitanju vedete naše reprezentacije - ima dosta pozitivnih, ali i negativnih komentara, dok Damjanovića danas gledaju sa velikim obožavanjem zbog silnih, pa čak i najvažnijih golova kojih je posti-

106 Golova je postigao Dejan Damjanović od 2008. godine, kada je stigao iz Inčona u Seul.

gao “mali milion” u svojoj uspješnoj karijeri. A, tako je bilo i preksinoć kasno iza ponoći - glavni grad Južne Koreje je bio pod opsadom fudbalske groznice koja se spremala na stadionu Seula gdje je domaćin igrao revanš utakmicu četvrtfinala azijske Lige šampiona protiv Al Ahlija iz Saudijske Arabije. U prvom meču je bilo 1:1 i tada je naš golgeter ostavio pečat u mreži Arapa, ali ovaj posljednji i to u 90.

minutu se važio dvostruko više iz teške pozicije, iskosa sa desne strane Boske je pogodio nebranjeni dio mreže! Seul se “zapalio”, iz grla hiljade i hiljade navijača čulo se ime definitvno najvećeg fudbalskog boga u Seulu, a možda i Koreji - Dejana Damjanovića. Njegova ubitačna gol forma nikada ne prestaje, a sa svojim “crveno-crnim” timom na korak je od najvećeg istorijskog klupskog uspjeha - Seul je 2002. godine igrao finale Lige šampiona, a ovoga puta do borbe za veliki srebrni pehar moraće da preskoči kvalitetnu ekipu iz Irana po imenu Estehlal. U Seulu mu ne “gine” titula jednog od najvećih igrača od osnivanja kluba, a tako treba da bude i u Crnoj Gori, jer velikom Dejanu Damjanoviću nije nikada bio problem da pređe 14 sati vožnje avionom i onda postigne do sada najvažnije golove za “hrabre sokolove” - podsjetićemo vas. Boske je tresao mreže protiv Ukrajine u Kijevu, Poljske u Varšavi i Engleske pod Goricom, a svi se nadamo da će isto uraditi i na Vembliju 11. oktobra, kada ćemo protiv Engleske pokušati da se vratimo u voz za Svjetsko prvenstvo u Brazilu. Dejan je jednostavno momak koji daje maksimum, gine na terenu, gine za dres Crne Gore - to je čovjek kojeg ne možete da mrzite. U.R.

Sport 29 Foto: Iva Mandić

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

UMALO TUČA

Svađa Pečnika i Vešovića

Prvoligaš se nakon penal ruleta provukao na Zlatici: Detalj sa utakmice Kom-Dečić,

ŠOK

Samuraj iz Plava presjekao Sutjesku Aktuelni šampion Crne Gore ispao u prvom kolu Kupa - Sutjeska u Plavu poražena sa 2:1 od Jezera golovima Japanca Takade Nagažena je plutajuća mina u premijernom kolu našeg masovnijeg takmičenja, a na nju je nabasao ni manje ni više nego aktuelni šampion domaćeg loptanja. Sutjeska je “pukla” u Plavu od Jezera (2:1) - možda se moglo naslutiti neko iznenađenje u prvom kolu, ali od prošlogodišnjeg prvaka? To je već senzacija... Izabranici Dragana Radojičića su se mučili tokom cijelog meča, u 80. minutu je izgledalo da je agoniji kraj, ali onda je nastao totalni šok - prvo je Darko Isidorović pogodio za prednost gostiju, međutim, u rasponu od sedam minuta, igrač domaćina Takada je dva puta pocijepao mrežu Nikšićana za erupciju oduševljenja na sjeveru Crne Gore. Japanac je prvo u 82. minutu poravnao, a onda 60 sekundi prije isteka regularnog toka produžio lošu rezultatsku seriju Sutjeske, koja sada već četiri utakmice ne zna za ukus pobjede. Loša forma, nema uspjeha, muke sa finansijama i štrajkovi - jednom od naših najpopularnijih klubova u državi se nagomilao nevjerovatan broj problema nakon istorijske titule osvojene prošle godine.

●DEČIĆ I ZETA KROZ IGLENE UŠI Još dva prvoligaša su bila na ivici ambisa, ali nakon penal ruleta uspjela su da se izvuku. Dečić je na Zlatici rezultatom 4:2 nakon jedanaesteraca savladao ekipu Koma, gdje je nakon devedeset regularnih minuta viđen po jedan gol na obje strane. Gosti su do prednosti došli prelijepim golom Edvina Kuča iz slobodnog udarca i kada su mislili da je to to, stigao je ekspresni odgovor pola minuta kasnije od Minje Ljumovića, takođe nakon preki-

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

da. Ipak, tokom jedanaesteraca više sreće, znanja i iskustva imali su Tuzani, mada tim sa Zlatice je pokazao da će biti jedan od glavnih konkurenata za ulazak u elitu crnogorskog loptanja. U nedavnom razgovoru, trenutno najbolji strijelac crnogorske lige Petar Orlandić nam je rekao da će zajedno sa Zetom napasti pehar Kupa. Međutim, već u prvom kolu taj plan i želja mogli su da se sruše protiv Berana (3:3), gdje su Golubovčani nakon sedam serija penala uspjeli da obezbijede prolaz u narednu fazu takmičenja (5:7). A, meč je po drugoligaša počeo na najljepši mogući način - nije prošlo ni pola sata igre, a Beranci su imali dva gola prednosti zahvaljujući dobrim egzekucijama Vojinovića i Zejnilovića. Golmašina Orlandić je uspio da smanji na 2:1, ali je domaćin opet imao dva pogotka prednosti zbog autogola štopera Cavnića. “Vukovi” su dodali gas, a penale su izvukli Kukuličić i Dujković u 64, odnosno 69. minutu utakmice.

SEMAFOR Jezero - Sutjeska 2:1

(Takada 82, 89 - Isidorović 80)

Arsenal - Mogren 0:4

(Đurović 45, Đuranović 54, Kalezić 82, Racković 90.)

“Žuta podmornica” iz Budve ni u Kupu ništa ne preopušta slučaju - kakav ima igrački kadar, tim sa Lugova će sigurno gađati duplu krunu, a na putu ka drugom frontu su krenuli više nego uspješno. Mogren je u kombinovanom sastavu sa 4:0 pobijedio Arsenal u Tivtu i tako nabildovao samopouzdanje pred teško gostovanje u prvenstvu ekipi Mladosti. Pljevljaci su takođe imali lakši trening - četa Mirka Marića se prošetala kroz Bar. Hajduk - Rudar 0:7! U.R.

A reprezentativac insistirao da dobije odgovor, Pečnik mu je uzvratio rečenicom: “Šta me gledaš?” Uslijedila je nova psovka Nejca Pečnika, na šta je Vešović krenuo ka njemu. Iako do fizičkog obračuna nije došlo, zahvaljujući reakciji saigrača, Vešović i Pečnik dobili su instrukciju trenera Slaviše Stojanovića da za trenutak “ohlade glave” prije nego što nastave trening. Očigledno da nervoza u timu još traje nakon neočekivanog remija na 50. rođendan Marakane protiv Donjeg Srema (2:2).

ISTINA

Sep Blater priznao Kataru SP zbog politike Predsjednik Svjetske fudbalske organizacije (FIFA) Sep Blater priznao je da je Katar izabran za domaćina Svjetskog prvenstva 2022. godine djelimično zbog uticaja politike i ekonomskih interesa. “Da, definitivno je postojao direktan politički uticaj. Evropski lideri su preporučili članovima koji su glasali da odaberu Katar zbog velikih ekonomskih interesa u toj

zemlji”, rekao je Blater za njemački nedjeljnik “Cajt” upitan da li je FIFA odabrala Katar zbog razloga koji prevazilaze sport. Komentarišući glasine da je izbor Katara rezultat korupcije među rukovodiocima svjetske kuće fudbala, Blater je rekao da je upravo osnovana nezavisna komisija koja će preispitati odluku o izboru domaćina velikog takmičenja 2022. godine.

Berane - Zeta 3:3

(5:7 nakon jedanaesteraca) (Vojinović 16, Zejnilović 25, Cavnić (a.g.) 50 - Orlandić 33, Kukuličić 64, Dujković 69)

Brskovo - Mornar 0:3

(Divanović (pen.) 62, Rotković 69, Smolović 80)

Kom - Dečić 1:1

(3:5 nakon jedanaesteraca) (Ljumović 83 - Kuč 82)

Hajduk - Rudar 0:7

(Šljivančanin 35, Kovačević 51, Ćosović 56, 89, Kato 69, 81 (pen.), Talović 72)

Ribnica - Igalo 3:1

(Bukilić 21, 45+5, Popadić (pen.) 45 - Kovačević (pen.) u 40)

●LAKO ZA MOGREN I RUDAR

Slovenac Nejc Pečnik i naš reprezentativac Marko Vešović imali su, tokom treninga, verbalni obračun koji je prijetio da eskalira u fizički. Na sreću, saigrači su ih na vrijeme spriječili da naprave haos ipak, ova svađa govori o toma da u Crvenoj zvezdi atmosfera nije nimalo sjajna. Dvojica fudbalera imala su duel u šesnaestercu poslije kog je Pečnik opsovao Vešovića pa ga je desni bek Zvezde upitao: “Što me psuješ?” Pečnik nije replicirao Vešoviću, a kako je naš nekadašnji mladi, a sada povremeni

Bokelj - Ibar 3:0

(Kašćelan 41, L. Maraš 42, I. Pavićević 48)

Lovćen - Zora 1:0 (Bogdanović 49)

Jedinstvo - Zabjelo 1:1 (4:5 nakon jedanaesteraca) (Boričić 88 - Đurković 16) Utorak Tekstilac - Mladost 0:2 Sloga - Crvena stijena 0:1 Petrovac - Bratstvo 2:0 Cetinje - Grbalj 0:2

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

PLATINIJEVE IDEJE

Kako do Eura 2016. Uoči Kongresa Uefe u Dubrovniku, koji se održava danas i u petak, izraelski portal “One” otkriva kako je UEFA već odredila sastav kojim će se igrati kvalifikacije za Euro 2016. godine, prvi evropski turnir za 24 reprezentacije. Revolucionarna reforma Eura stručnjake je gurnula u analize kojim sastavom bi se 53 evropske ekipe mogle srezati na 23, koje će se pridružiti domaćinu Francuskoj na završnom turniru. Izraelci tvrde da je Mišel Platini, autor ideje o proširenom Euru, odabrao ideju sa devet kvalifikacijskih grupa od po šest ekipa. Takva ideja omogućena je nakon što je Izvršni odbor Uefe iznenada primio Gibraltar u punopravno članstvo kao 54. člana, uprkos protestima Španije. Zbog toga je već unaprijed određeno kako se reprezentacija svjetskih prvaka i selekcija njihove davno okupirane teritorije pod britanskom krunom ne mogu naći u istoj grupi. Srećom po Uefu, teško je očekivati njihovo suda-

ranje na velikim takmičenjima. Pobjednici grupa i drugoplasirane ekipe iz svake grupe ostvariće direktan plasman na Euro, kao i najbolja trećeplasirana ekipa. Preostalih osam trećeplasiranih selekcija igraće doigravanje za preostala četiri mjesta. Istinitost izraelskih navoda Platini bi trebalo da potvrdi već u Dubrovniku. UEFA je prije četiri dana počela odbrojavati 1.000 dana do početka sljedećeg Eura.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me) Dizajn: Saša JOVIĆEVIĆ (jovicevic.s@gmail.com)

30 Sport

Četvrtak, 19. 9. 2013.

ODJECI LIGE ŠAMPIONA

Strahoviti Real, istorijski Runi, čudesni Viland... Goleada “merengesa” u Turskoj, 200. gol Runija za Junajted i fantastični golman Kopenhagena obilježili prvu noć Lige šampiona

Aleksandar Popović

d Istanbula, preko “Old Traforda”, pa sve do dalekog Kopenhagena prostirala se fudbalska magija na premijeri Lige šampiona. Naravno, ekipno gledano Real Madrid je obilježio noć u dvorištu Galtasaraja, kojem su Kristijano Ronaldo (het-trikom stigao do 53. gola u eliti), dvostruki strijelac Karim Benzema i društvo “utrpali” šest komada. Razumljivo, bila je to najbolja predstava “meregnesa” od kada ih vode Karlo Anćeloti i Zinedin Zidan, a sudbina je za žrtvu izabrala turskog giganta, koji je izgledao kao razbijena vojska. Međutim, to je samo nagovještaj svemirskih mogućnosti “kraljevskog kluba”, čije će ofanzivno nuklearno oružje tek prijetiti svima pod nebom Starog kontinenta.

“Iker nije imao sreće. Dobro je počeo, pokazavši da je u dobroj formi. Nakon toga je dobio jedan udarac i osjetio bol. Međutim, ništa strašno. Nije zbog toga zabrinut i brzo će se oporaviti”, zaključio je popularni Karleto, poželjevši brz oporavak Didijeu Drogbi, koji je zadobio povredu ramena nakon starta Pepea, pa je morao vani.

● Runi sa 200 gOlOva ušaO u istORiju junajteda

“Sve je lako kada Kristijano Ronaldo i Karim Benzema imaju svoju noć. Nije bilo lako pobijediti na vrućem terenu u Istanbulu, gdje uvijek vlada veliki pritisak. Ipak, pobjeda će nam pomoći sigurno da izgradimo još veće

povjerenje i karakter u ekipi”, naglasio je Karlo Anćeloti, komentarišući nesrećnu povredu Ikera Kasiljasa, koji je nakon sudara sa saigračem Serhijom Ramosom morao da napusti igru, a čekao je na šansu čak 238 dana...

Rutina Bajerna, Sitija i PSŽ-a, uz dar-mar Vajsa i uspavanog Ibru aktuelni šampion Evrope Bajern Minhen odradio je pješke prvaka Rusije CSKa Moskvu na krilima davida alabe, Marija Mandžukića i arjena Robena. Bavarci su trijumfalno krenuli u odbranu “pehara sa ušima”. “izuzetno sam zadovoljan igrom svog tima. Bio je to jedan dobar Bajern i jako sam ponosan na svoje igrače, koji su pokazali karakter”, istakao je Pep Gvardiola. na drugoj strani su slavili Mančester siti (uz bombu Jaje Turea i bez Stevana Jovetića) i Pari Sen Žermen. Međutim, za razliku od pobjede “građana” protiv Plzena, trijumf “svetaca” ostao je u sjenci dva nevjerovatna događaja. Prvi je svakako Vladimir Vajs - Slovak je ponizio Markinjosa i Tijaga Silvu, dvojac vrijedan 80 miliona eura. Prvom je prebacio loptu kroz noge, dok je dru-

gog “poslao za burek”, nakon čega je matirao Parižane. nažalost, to nije bilo dovoljno, jer je njegov tim iz Pireja primio četiri komada. a, drugu nesvakidašnju situaciju režirao je veliki Zlatan ibrahimović - popularni ibra, koji slovi za nepogrešivog izvođača jedanaesteraca, nije uspio da iskoristi najstrožu kaznu u 82. minutu. Tačnije, golman Olimpijakosa Roberto Himenez “skinuo” je udarac Šveđanina, pa zatim i još jedan udarac gorostasa. Srećom, to nije uticalo na rezultat prvaka Francuske, ali je svakako natjeralo sve da se prisjete kada “ibrakadabra” posljednji put nije pogodio sa “bijele tačke”. Bilo je to protiv Evijana 17. aprila prošle sezone, u četvrtfinalu Kupa Francuske. a, prije toga je bio neprecizan posljednji put 11. septembra 2010. godine u dresu Milana, protiv Ćezene.

Dugo su mediji selili Vejna Runija iz Mančester junajteda to-

kom prethodnog ljeta. Ipak, popularni “Šrek” je ostao na “Old Trafordu”. I ne samo to, sjajni napadač je postigao dva gola protiv Bajer Leverkuzena (ali i promašio nemoguće, poput svog saigrača Robina van Persija), čime je stigao do 200. gola u dresu “crvenih đavola”, za 406 utakmica, ušavši u istoriju slavnog kluba. “Ponosan sam na svojih 200 golova za Mančester junajted. Raduje me što sam igrao, pogađao i što smo pobijedili. Prva utakmica u Ligi šampiona je uvijek vrlo važna i srećni smo zbog trijum-

fa”, istakao je Runi, koji je postao četvrti najbolji strijelac u istoriji kluba. Prvi je Bobi Čarlton (249 golova iz 758 mečeva), a zatim slijede Denis Lav (237 golova iz 404 utakmice) i Džek Rovlej sa 211. pogodaka, a odigrao je 424 susreta.

● jOhan viland - junak

kOpenhagena i dželat juventusa

Za najveće iznenađenje prve noći pobrinuo se Kopenhagen deseta ekipa danskog prvenstva. “Lavovi” su zaustavili Juventus

● KaRiKaTuRa dana

Bogovi na jednom mjestu

Kristijano Ronaldo, Vejn Runi, Edinson Kavani i ostali pogađali su mreže za svoje klubove na startu Lige šampiona. A, evo kako to izgleda kada se okupe fudbalski bogovi na jednom mjestu.

Sport 31

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

LIGA EVROPE 1. KOLO

Derbi u Valensiji, hrvatska paljba uz Dinamo i Rijeku Svonski gostuje na “Mestalji” - Dinamo dočekuje Černomorec, Rijeka gostuje Gimaraešu

Da li ste znali? Da je Vejn Runi, od 200 golova za Mančester junajted, 107 postigao na “Old Trafordu”, 83 u gostima, odnosno 10 na neutralnom terenu.

klubova je makar jednom matirao Vejn Runi u Evropi. Prvi gol je postigao protiv Fenerbahčea 3. septembra 2008. godine, dok je posljednja žrtva bio Bajer Leverkuzen.

Favoriti po kladionicama: Bajern i Barsa, pa Real Već su uveliko poznati favoriti za osvajanje Lige šampiona. Prema kladionicama najveće šanse imaju aktuelni vladar Bajern Minhen i Barselona. Na dva tima je najmanja kvota 4.50. Slijede Real Madrid (6.00), Čelsi (9.00), Mančester junajted i Mančester siti (kovata po 12.00), PSŽ (17.00), Juventus (21.00), Borusija Dortmund (26.00), Arsenal i Atletiko Madrid (kvota po 34.00) i Napoli, čija je kvota najveća 51.00.

(1:1), baš kao što je “staru damu” neutralisao Nordsjeland sezonu prije. Šampion Italije je napadao, uputio 24 udarca na gol, ali... osim Fabija Kvaljarele niko više nije uspio da savlada čudesnog Johana Vilanda. Čovjeka kojem se klanja Skandinavija, a od kojeg se hvataju za glavu u Torinu, jer ih je 11 puta spriječio da zaresu mrežu. “Učinili smo sve, ali je njihov golman bio fantastičan”, priznao je strateg Antonio Konte, dok je 32-godišnji čuvar mreže rekao: “Nikada nijesam imao ovoliko intervencija na jednom meču. Moram izdvojiti momente kada sam odbranio udarce Kijelinija i Pogbe u prvom dijelu. Istina, imao sam dosta sreće, ali sam ipak ponosan. Ostvarili smo sjajan rezultat protiv velikog tima”.

Kao i obično, nakon bljeskova Lige šampiona, na red dolazi mlađa sestra - Liga Evrope. Čak 12 grupa, 48 ekipa, 24 duela držaće budnim Stari kontinent i četvrtkom, sve do maja i velikog finala na stadionu Juventusa, u Torinu, 14. maja. Naravno, u moru utakmica izdvaja se derbi na “Mestalji”, gdje će dobro poznata Valensija i osvajač engleskog FA Kupa Svonsi otvoriti vrata grupe A. “Svonsi liči na dobar španski tim. Imaju posjed lopte, dobre i brze igrače. Dakle, očekuje nas jako teška utakmica”, naglašava strateg “slijepih miševa” Miroslav Đukić, čiji se sastav nalazi na razočaravajućem 16. mjestu Primere, poslije četiri kola.

● LAUDRUP: IMAMO DOBRE ŠANSE

On je igrao za Barsu i Real Ma-

● DINAMO NA

drid. On je legenda danskog fudbala. Naravno, riječ je o Mihaelu Laudrupu, strategu Svonsija, koji jako dobro poznaje prilike u Španiji. “Valensija je velika ekipa, uprkos lošem startu ove sezone. Godinama je bila iza Reala i Barselone, ali je i dalje vrh tamošnjeg fudbala, zajedno sa Atletikom iz Madrida. Svjesni smo da se naš rival nalazi u teškom trenutku, ali to nije naš problem, već njihov. Vjerujem da imamo dobre šanse i uradićemo sve za dobar rezultat”, zaključio je Laud rup.

ČERNOMOREC, RIJEKA U GIMARAEŠ

Šampion Hrvatske, zagrebački Dinamo i crnogorski reprezentativac Fatos Bećiraj, žele što prije da zaborave poraz od Hajduka u derbiju. A, prava prilika za to jeste premijera u Ligi Evrope protiv neugodnog Černomoreca, koji je eliminisao Crvenu zvezdu. “Nemaju spektakularne zvijezde, ali su dobro izbalansirani, čvrsti, agresivni i odlično organizovani. Sigurno nas čeka teška utakmica. Ali, u svakoj utakmici tražimo pobjedu i tri boda, jer želimo na kraju da budemo među prve dvije ekipe koje prolaze dalje”,

obećava trener Branko Ivanković. Drugi hrvatski predstavnik Rijeka putuje na noge Vitoriji Gimaraeš, u premijernoj utakmici Lige Evrope. Riječani neće moći da računaju na čak 10 igrača, ali i pored toga strateg Matjaž Kek tvrdi da njegov tim ide da se nadigrava, jer nema razloga da se boji Portugalaca. Riječi slovenačkog stručnjaka “piju vodu”, s obzirom da je sastav sa “Kantride” izbacio jedan Štutgart u kvalifikacijama, pa večerašnji rival zasigurno ne može impresionarati posadu sa Mediterana. A.Popović

Da li ste znali?

Da je Kup UEFA preimenovan u Ligu Evrope od sezone 2009/10. Atletiko Madrid je dva puta trijumfovao u novoformiranom takmičenju, dok je Porto jednom slavio, zaključno sa Čelsijem, koji je prošle sezone preko Benfike prigrlio pehar.

LIGA EVROPE 2013/14 Večeras

GRUPA

Valensija ŠPA

(19.00)

D. Zagreb HRV

(19.00) Černomorec UKR

Salcburg AUT

(19.00)

Elfsborg ŠVE

Zulte V. BEL

(19.00)

Vigan ENG

Fiorentina ITA

(19.00)

P. Fereira POR

Frankfurt NjEM (19.00)

Bordo FRA

Dinamo K. UKR (21.05)

Genk BEL

Svonsi ENG

Frajburg NjEM

(21.05)

Liberec CZE

Betis ŠPA

(21.05)

Lion FRA

Apolon KIP

(21.05)

Trabzon TUR

Šerif MOL

(21.05)

Anži RUS

PAOK GRČ

(21.05)

Šahtjor K. KAZ

A B C D E F G H I J K L

PSV ima zastrašujući rekord u grupnoj fazi Lige Evrope, a on glasi da su “filipsovci” tri puta (u četiri učešća) bili pobjednici grupe Obratiti pažnju Učešća / Učinak u LE PSV 4 PB20-N10-PZ6 Rubin Kazanj 4 PB11-N8-PZ7 Lacio 3 PB10-N8-PZ8 Valensija 2 PB8-N8-PZ4 Totenhem 2 PB7-N8-PZ3 Lion 1 PB5-N2-PZ1 EVROPSKI PEDIGRE: U Ligi Evrope ove godine učestvuje pet ranijih osvajača LE/Kupa Uefa Sevilja Totenhem Valensija Frankfurt PSV

Prvo kolo

2006, 2007 1972, 1984 2004 1980 1978

Foto: Getty Images Izvor: UEFA, Infostrada Sports © GRAPHIC NEWS

St. Galen ŠVA

(19.00)

Kuban RUS

PSV HOL

(19.00)

Ludogorec BUL

Standard L. BEL (19.00)

Esbjerg DEN

Maribor SVN

(19.00) Rubin Kazanj RUS

Panduri RUM

(19.00)

Dnjepar UKR

Makabi T.A. IZR (19.00)

APOEL KIP

Tun ŠVA

(21.05)

Rapid AUT

Estoril POR

(21.05)

Sevilja ŠPA

Guimaraeš POR (21.05)

Rijeka HRV

Lacio ITA

(21.05)

Legia V. POL

Totenhem ENG (21.05)

Tromso NOR

Makabi H. IZR (21.05)

AZ NED

Zakaria Bakali supertalemat PSV-a, najmlađi fudbaler u istoriji holandske Eredivizije koji je postigao het-trik. To je učinio sa 17 godina

ČELZI BAZEL

(0:0)

(Oskar 45. - Salah 71’, Štreler 81.)

ŠALKE STEAUA

(0:0) 0

(Učida 67’, Boateng 78’, Dreksler 85.)

MARSEJ ARSENAL

(0:0) 2

(Dž. Ajev 90. pen. - Volkot 65’, Remzi 84.)

NAPOLI DORTMUND

(1:0) 1

(Iguain 29’, Insinje 67. - Zuniga 87. a.g.)

ATL. MADRID ZENIT

LIGA ŠAMPIONA, 1. KOLO

Napulj gorio kao u slavnim danima

(Miranda 40’, Turan 64’, Baptistao 80. Hulk 58.)

AUSTRIJA PORTO

Jednom novi pakleni Argentinac Iguain, jednom lokalni heroj Lorenco Insinje Napoli u “paklu” San Paola srušio vicešampiona Evrope Borusiju Dortmund 2:1 ju Dortmund - 2:1. Sat na legendarnom “San Paolu” je polako otkucavao 30. minut kada je Gonzalo Iguain (na asistenciju Huana Kamila Zunige) u stilu svog zemljaka, najčuvenijeg koji je igrao na ovom stadionu, Dijega Armanda Maradone, zapalio Napulj - 1:0. Vicešampion Evrope je već bio

Murinjo već na mukama

Za šok večeri po ko zna koji put u posljednjih nekoliko godina bio je zadužen Bazel - i to u Čelzijevoj tvrđavi “Stemford bridžu”. Švajcarci su već na startu Lige šampiona pokazali Žozeu Murinju da

ga ipak čeka pakao u jednoj od lakših grupa “Championsa” - sinoć na zapadu Londona, Čelzi - Bazel 1:2. Golove za herojski trijumf “sajdžija” dali su Mohamed Salah i Marko Štreler...

(Lućo Gonzales 55.)

MILAN SELTIK

Ajax NETHERLANDS

Anderlecht BELGIUM

Arsenal ENGLAND

Atletico Madrid SPAIN

Austria Vienna AUSTRIA

Barcelona SPAIN

Bayern Munich GERMANY

Benfica PORTUGAL

Borussia Dortmund GERMANY

Celtic SCOTLAND

Chelsea ENGLAND

Copenhagen DENMARK

“na konopcima”. A onda totalni košmar za momke iz Rura - najprije je trener Jirgen Klop zbog “ludih” protesta prema četvrtom sudiji dobio crveni karton, a onda i njegov golman Roman Vajdenfeler kada je u pokušaju da prekine akciju Iguaina igrao rukom van svog šesneasterca (umjesto njega ušao Langerak). U nastavku su “grogirani” milioneri pokušavali, ali samo su Pjer Emerik Obamejang i Marko Rojs pokazali da su neviđena klasa, ostali su izgleda još uvijek na “Vembliju”... Sve to iskoristio je Napoli, tačnije lokalni majstor Lorenco Insinje koji je maestralnim slobodnim udarcem uveličao veliko veče na obali Sredozemnog mora... Do kraja karakter Borusije “izvukao” je gol (tačnije autogol Zunige) i koliko-toliko od fešte Napolija napravio dramatičnu završnicu - samo dramatičnu. Bila je ovo, ipak noć Napolija! Ni ovog puta veče Lige šampiona

puta je Milan igrao protiv Seltika na svom terenu i nikada nije izgubio. Na tim mečevima ostvario je četiri pobjede i jedan remi

nije moglo proteći bez magije Lionela Mesija - “čarobnjak iz Rozarija” novim het-trikom (ukuono 62. golom u LŠ) donio je laganu pobjedu Barseloni protiv Ajaksa (4:0, jedan gol djelo je Đerarda Pikea). U ostalim mečevima, Milan je nakon “milion” muka srušio Seltik na “San Siru” (2:0), Atletiko Madrid stigao do supervažne pobjede protiv Zenita (3:1), a Arsenal bio siguran na gostovanju Marseju (1:2)... K.B.

Bayer Leverkusen GERMANY

(0:0) 0

Ajax NETHERLANDS Anderlecht BELGIUM CSKA Moscow RUSSIA Galatasaray TURKEY

BARSELONA AJAKS

Manchester City ENGLAND

Manchester United ENGLAND

Marseille FRANCE

AC Milan ITALY

Napoli ITALY

Porto PORTUGAL

Real Madrid SPAIN

Real Sociedad SPAIN

Schalke GERMANY

Shakhtar Donetsk UKRAINE

Steaua Bucharest ROMANIA

gola postigao je Lionel Mesi u Ligi šampiona i tako je na vječnoj listi pretekao Ruda van Nisterloja (60). Prvi je i dalje Raul Gonzales Blanko sa 71. pogotkom

Basel SWITZERLAND

Arsenal ENGLAND

Atletico Mad

(Zapata 82’, Muntari 86.)

Juventus ITALY

(0:0) 1

Bayern Munich GERMANY Benfica PORTUGAL Olympiacos GREECE Paris Saint-Germain FRANCE

Borussia Dortmund GERMANY

Celtic SCO

Juventus ITALY Manchester City ENGLAND Viktoria Plzen CZECH REP Zenit Saint Petersburg RUSSIA

Manchester United ENGLAND

Marseille F

Real Sociedad SPAIN

Schalke GE

(1:0) 0

(Mesi 22’, 55’, 75’, Pike 69.)

Porto PORTUGAL

Real Madrid SPAIN

KUPON 45

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Bilo je to jedno od onih večeri koje siromašna luka na jugu Italije vječito čuva u sjećanjima, veče koje je podsjetilo na “vesele” osamdesete, Maradonu i velike stvari “nebeskoplavog” tima... Mirovao je sinoć uvijek nemirni Vezuv, ali u njegovoj blizini “ekslodirao” je “San Paolo” - Napoli je srušio vicešampiona Evrope Borusi-

(1:0) 1

čEtVrtAK, 19. 9. 2013. broj 642 GoDINA II

33 žENA NOVOST

Sjaj za nokte Dior je ovih dana predstavio “Dior Nail Sparkling Powders”, novi lak za nokte koji će svojim sjajem malo koga ostaviti ravnodušnim. Ova limitirana edicija uključuje dva proizvoda i to providnu bazu koja se nanosi prva i bočicu svjetlucavog glitera puderaste teksture, koji se aplicira na bazu. Lak je dostupan u dvije kombinacije bo-

je i to Sparkling Gold ili Sparkling Black, koje će na noktima djelovati kao glamurozni modni dodatak svakom svečanijem stajlingu. Za lakove iz ove kompanije kažu da su veoma postojani i da su namijenjeni glamuroznim damama. Ovi setovi u prodaji će biti dostupni tokom ovog mjeseca u svim bolje snabdjevenim kozmetičkim radnjama.

ZDRAVO

Osvježite boju na prirodan način Ako se vaša boja kose pomalo isprala ne mora da znači da je odmah morate farbati. Osvježite boju bez dodatnih hemikalija i to sastojcima iz kućne radinosti. Ka m i l i c a i l i m u n z a plavuše Ukoliko imate plavu kosu, nakon pranja isperite je čajem od kamilice u koji ste dodali sok svježe iscijeđenog limuna. Želite li svijetloj kosi vratiti sjaj, možete se poslužiti i drugim trikom, operite kosu u ruzmarinovu čaju. Crni čaj, kava i kakao za tamnokose Smeđe bojenu kosu isperite crnim čajem, zatim čajem od kadulje ili pak malo jačom

crnom kafom. Boju joj možete obnoviti i maskom koju ćete napraviti od od pet kašika kakaoa u prahu, malo meda i pola jogurta. Šargarepa i cvekla za crvenokose Crveno obojenu kosu isperite čajem od sljeza, a preporučuje se i da izmiksati masku od nekoliko šargarepa ili cvekle (zavisno o željenoj nijansi crvene) malo meda i par kašika jogurta. Masku držite najmanje sat vremena na kosi, zatim isperite. Za pojačavanje bakrenih tonova možete dodati i šaku brusnica. A ako želite ljubičasti sjaj, napravite masku od zrelih bobica zove.

DIZAJNERI KOJI SU PROMIJENILI MODU

Cvjetna rapsodija na Erdemov način Priredila: Marija Ivanović

odna kuća Erdem iza koje stoji kanadsko - britansko - turski modni kreator, Erdem Moralioglu, nedavno je oduševila kolekcijom za proljeće 2013/14. godine, na Londonskoj nedjelji mode. Erdem je i pored toga što je mlad dizajner često od modnih profesionalaca proglašavan jednim od najtalentovanijih i budućom nadom modne scene. Njegove kreacije nose istaknute dame među kojima su supruga britanskog premijera Sara Braun, prva dama SAD Mišel Obama, glumice Kira Najtli, Sijena Miler, sestre Meri Kejt i Ešli Olsen, supermodel Klaudija Šifer, urednica Voga Ana Vintur i mnoge druge poznate dame.

Erdem Moralioglu rođen je 1977. godine u Montrealu u Kanadi, a odrastao je na relaciji Montreal - Birmingem. Osnovne studije završio je na Univerzitetu “Ryerson” u Torontu, na odsjeku za modu, nakon čega je stažirao kod čuvene dizajnerke Vivijen Vestvuod. U London se preselio 2000. godine kako bi nastavio usavršavanje na poznatom fakultetu “Royal College of Art”. Nakon diplomiranja 2003. godine, imao je tu čast da njegova diplomska kolekcija zatvori reviju u organizaciji matičnog mu fakulteta. Put ka zacrtanom cilju Erdema zatim vodi u Njujork, gdje je radio za Dajanu von Furstenberg, a upravo saradnja sa etabliranim dizajnerkama kod kojih

se usavršavao pomogla mu je u sticanju vještine i razvijanja umjetničkog i dizajnerskog stila. Dizajner koji preferira cvjetni dezen Pri pomenu modne marke Erdem, prva asocijacija je cvjetna rapsodija i bogatstvo veza koje krase odjevne komade ovog dizajnera. Poznat je po romantičnim kreacijama i ženstvenim siluetama, kao i ručno rađenom vezu. Kvalitetna čipka je takođe sinonim za ovog umjetnika, čije modele nose mnoge poznate dame. Vojvotkinja od Kembridža, Kejt Bosfort, Sijena Miler, Ana Vintur i mnoge druge poznate ličnosti obožavateljke su rada mladog i uspješnog dizajnera. Kolekcija za proljeće 2013/14.

Proljećna kolekcija koju je predstavio na Londonskoj nedjelji mode, specifičnija je od dosad viđenih kada je Erdem u pitanju, a razlika se vidi u nedostatku kolora. Naime, crna i bijela boja su predstavljene kao temelj ove kolekcije, pa po Erdemovom osjećaju, sljedeće proljeće neće biti obojeno kao do sada. Od cvjetnih aplikacija ipak nije odustao, a one su se našle na nekoliko večernjih modela haljina kojima je revija zatvorena. Hvaljen i nagrađivan Modnu marku osnovao je nakon povratka u London 2005. godine, a upravo ta kolekcija donijela mu je “Fashion Fringe” nagradu od 100.000 funti. Postavio je četiri “London Fashion Week” revije, a dobio je i nagradu za modno dostignuće od Britanskog modnog savjeta 2007. godine. Erdemu je 2010. dodijeljeno priznanje Britanskog modnog savjeta i Vog modnog fonda, koje uključuje nagradu od 200.000 funti, što je, ujedno i najviša svota ikada dodeljena modnom kreatoru u Britaniji. Njegova marka “Erdem” danas se prodaje u preko 50 prestižnih robnih kuća u SAD i Evropi, a neke od njih su: Barney’s, Selfridges, Harvey Nichols i Liberty&Co.

MUST HAVE KARMIN

Lak za usne koji svi vole Izuzetno postojani ruž Yves Saint Laurent “Rouge Pur Couture Vernis à Lèvres” je tehnološki izum koji je objedinio sjaj i karmin zajedno, lagan je s teksturom koja se ne razliva i veoma je postojan. Upravo ovaj tečni karmin mnogi šminkeri ističu kao jedan od najboljih kozmetikih proizvoda koji se pojavio na tržištu, a magazin Marie Clarie uvrstio ga je na svoju listu najznačajnih prizvoda koju sastavljaju svake godine. Lojd Simons, make up direktora kuće YSL o sjaju je kazao: “U potrazi za savršenom crvenom nijansom naišli smo na “Rouge Pur Couture Vernis À Lèvres Glossy Stain”. Ovaj karmin u svom nazivu ima riječ “Vernis” zato što je poput laka za nokte, ali za usne. Aplikator se savršeno stapa sa usnama, a fine silikonske čestice obezbjeđuju da se ovaj ruž ne lijepi za usne”. Kombinacija karmina i sjaja u

jednom proizvodu daju usnama boju koja traje i intenzivan sjaj. Ako ste ikad poželjeli imati “lakirana usta”, ovaj karmin ćete obožavati. Ovaj sjaj se ravnomjerno nanosi na usne, pa i nakon dugog nošenja i dalje ostavlja boju. Raskošne nijanse iz bogate palete naći će put do svake dame koja pažnju poklanja njegovanim usnama namazanim fantastičnim bojama.

34 Žena

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

Kako uticati na dijete Ništa ne može iznervirati roditelje vise od bijesa i lošeg ponašanja njihove djece. Bez obzira na to koliko se trudili, izgleda da kod razmažene djece ništa ne pomaže, a svakako ne vika. Roditelji se vode pretpostavkom da će takvo ponašanje popraviti vremenom. Evo nekoliko savjeta kako da ponašanje vašeg djeteta držite pod kontrolom. Budite dobar uzor Jedan od najboljih načina kako da oblikujete ponašanje vašeg djeteta jeste da budete dobar uzor, jer većina djece jednostavno imitira ponašanje koje su možda negdje vidjeli. Postavljanjem dobrog primjera, pokazujete kako ostati smiren i staložen čak i pod velikom tenzijom. Razgovarajte sa drugim starateljima Pričajte sa ljudima koji poznaju vaše dijete prilično dobro. Tu se podrazumijevaju stariji rođaci, učitelji, treneri... Da li se vaše dijete loše ponaša i prema njima ili je takvo ponašanje rezervisano samo za vas? Šta po njima izaziva takvo ponašanje kod djeteta? Kakve predloge oni imaju? Savjetovanje sa tim osobama pomaže u bržem rješavanju problema. Ne upuštajte se u svađu Svaki put kada dijete priča drsko sa vama ili vam odgovara, recite da ne smije tako da vam se obraća i napustite prostoriju. Morate razumijeti da djeca odgovaraju kako bi nervirali roditelje i izvukli neku reakciju od njih. Ovo sigurno neće biti reakcija koju očekuju od vas. Na taj način ćete ih prevaspitati i natjerati da budu oprezniji u upotrebi riječi sljedeći put. Ubijedite ih da ste na njihovoj strani Djetetu kome ukazujete na loše ponašanje morate staviti do znanja da im želite samo dobro i da hoćete da im pomognete. Roditelji nijesu neprijatelji djeteta. Iskažite svoju ljubav prema djetetu tako što ćete sjesti sa njim i natjerati ga da shvati da ste na istoj strani.

PsiHOLOGija

Šta znači ljubomora

mocije je teško definisati, a definiciji posebno uspešno izmiču složene emocije kao što je ljubomora. Ona obuhvata niz neprijatnih osećanja kao što su strah, teskoba, napuštenost, gubitak, tuga, ljutnja, poniženje i zavist.

Djevojka priča s naočitim momkom na zabavi i smješka mu se. Za njenog dečka to je signal da mu se pojavio suparnik. Suprug odjednom počne da odlazi na službena putovanja, baš nakon što je u njegov sektor došla nova koleginica. To alarmira njegovu suprugu, uplašenu da njen brak visi o koncu. Ljudi se lako uznemire ako osjete prijetnju za svoju vezu, ali ljubomora se ne događa samo između ljubavnih i seksualnih partnera, nego i u mnogim drugim međuljudskim odnosima. Opaža se i kod djece stare pola godine i kod 65-godišnjih veterana. Prisutna je kod oba pola

ne vezu još nestabilnijom, izazivajući kod druge strane osjećaj gušenja. Najbolja i najkonstruktivnija taktika je iskoristiti osjećaj ljubomore za rad na sebi. Francuska psihijatrica Marsijan Blevis, koja je proučila stotine veza ugroženih ovom emocijom, tvrdi da je ljubomora znak da pogledamo ka svojoj unutrašanjosti, umjesto ka partneru ili onom koga smatramo suparnikom. Uobičajena meta naše ljubomore, odnosno suparnik, uništava naše samopoštovanje jer nam se čini da iz njega isijava aura čarobnih osobina koje nama nedostaju. Ali mi smo ti koji mu pridajemo te osobine, ističe dr Blevis. Zapravo smo ljubomorni na nešto što sami nijesmo ostvarili u sebi i to treba da iskoristimo kao podsticaj da se poboljšamo i poboljšamo sopstveni identitet.

Generacijski jaz

UPUTsTVO

Pošaljite zavodljivu SMS poruku Sramota vas je da pričate sa partner(k)om o seksu, a svašta vam pada na pamet. Zašto ne biste iskoristili SMS poruke za to? Za početak, prije nego što se sljedeći put vidite, napišite da nestrpljivo iščekujete nove poljupce i dodire ili da se često prisjećate vašeg posljednjeg susreta i(li) nekog konkretnog “nestašluka”. Jedva će čekati novi susret! SMS je moćno “oružje”. Možete izraziti želju, otvoriti škakljivu temu, zagolicati maštu. Pomoću SMS-a možete da izrazite i neke svoje skrivene želje ili da pitate partnera o čemu mašta. SMS je “najbezbolniji” način da otvorite škakljive teme (ne gledate se u oči, pa vas nije stid), a i oboje imate dovoljno vremena

i u svim kulturama, a antropolozi vjeruju da je stara koliko i ljubav i požuda. Dakle, koliko i ljudski rod. Svi smo barem jednom osjetili njenu žaoku i uplašili se da bismo zbog nje mogli da izgubimo glavu. Nije čudno da je ta emocija toliko jaka, s obzirom na to da je bitna u evoluciji i nalazi se u našim genima. Emocije je poslovično teško definisati, a definiciji posebno uspješno izmiču složene emocije kao što je ljubomora. Ona obuhvata niz neprijatnih osjećanja kao što su strah, tjeskoba, napuštenost, gubitak, tuga, ljutnja, poniženje i zavist. Mnogi psiholozi smatraju da

je u osnovi ljubomore nesigurnost u sopstvenu vrijednost, ali ova emocija nastaje i iz drugih pobuda kao što su sebičnost i nadmetanje. Psiholog Steven Stosni iz Vašingtona ocjenjuje da ljubomora u tipičnom slučaju pogađa nesigurnu osobu u nestabilnoj vezi. Veza je nestabilna ako je jedan partner znatno poželjniji od drugoga - mladošću, fizionomijom, društvenim ugledom, porijeklom ili nekom drugom cijenjenom crtom. U takvoj neuravnoteženoj vezi kandidat za ljubomoru je partner koji je manje poželjan ili se takvim doživljava. Nesigurnost se obično tiče seksualnosti, ali zahvata i polje prijateljstva i porodičnih odnosa. Neki su ljudi ljubomorni na svakoga ko odvlači pažnju osobe do koje im je stalo. Nažalost, kaže Stosni, iskazivanjem ljubomore nesigurni ljudi či-

da adekvatno odgovorite. Takve poruke možete i da sačuvate (umjesto da pošaljete) pa da je pokažete kada se sljedeći put vidite. Tako ćete, bez riječi, dati ideju šta biste sve još mogli da radite. Slanje poruke: Poruka ne treba da bude eksplicitna fotografija intimnog dijela tijela, jer nikada ne znate gdje ta fotografija jednog dana može završiti. Pažljivo...da ne pretjerate! Slikajte, pa pošaljite - usne, oči, stopalo u sandalama sa visokom štiklom (naravno, ovo rade žene) ili donji veš bačen na pod....jako seksi! Plišano srce je romantično, a lizalica, sladoled, gricnuta čokolada... nagovještavaju nešto sasvim drugo.

Provalija ili prilika “Kako je ova današnja omladina čudna. U naše vrijeme ovakvo ponašanje se nije moglo vidjeti. Kuda ide to današnja mladež?”. Koliko puta ste čuli ovakve primjedbe upućene omladini? Koliko puta ste ih možda sami izrekli? Da li ste se ikad zapitali odakle potiče to nerazumijevanje među generacijama? Da nam se nekad čini da smo veoma udaljeni od svijeta u kome žive mladi i da nekako nemamo način da im se približimo? Kada smo odrasli nekada je vrlo teško prisjetiti se kako izgleda biti mlad. Kada dođemo u određene godine naši stavovi i životni principi su već uveliko formirani. Prošli smo kroz burna vremena mladosti kada smo željeli da promijenimo svijet. Sada smo odrasli i deo smo estabišmenta. Inače, riječ establišment i znači društveno prihvaćeno ponašanje, od engleske riječi to establish (ustanoviti). Znači, sada smo dosta toga ustanovili, izgradili, svili gnijezdo i to je ok. Naši živo-

ti se odvijaju prijatno predvidivim tokom. A onda pored nas prođe tinejdžer sa kosom ofarbanom u tri drečave boje i mi zabrinuto zavrtimo glavom uz komentar da “u naše vrijeme ovo nije moglo biti viđeno na ulici...” Osjećamo jaz između nas i tih mladih ljudi koji nam se nekada čine neodgovorni, nezainteresovani, suviše buntovni, a opet tako djetinjasti. Kako onda da ih razumijemo? Zar je to tako teško ako smo i mi nekad bili mladi? Kako smo tako brzo zaboravili svoje jade i jade mladog Vertera? Da li zato što smo preokupirani svojim životnim problemima? Svijet je mjesto stalne promjene. Kada smo suviše ušuškani u svoje živote teško nam je da to prihvatimo. Rečenica da “u naše vrijeme to nije bilo tako” je tačna i sreća da je tako. Da se naše vrijeme uvjek i iznova ponavlja, ne bi bilo promjene i napretka. Na mladima svijet ostaje. Možda bi trebalo da imamo

više povjerenja u njih kada im povjeravamo taj svijet.

Žena 35

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

ZNACI

Znakovi koji jasno govore da starimo

ZA DO K JE

je tiši. Gojaznost Nakon 50. godine i muškarci i žene počinju da se goje. To se događa ne samo zbog toga što smo fizički manje aktivni, već i zbog toga što gubimo mišiće što usporava metebolizam. Češće kijamo Ljudi srednjih godina sve češće dobijaju alergije. One su uglavnom na polen i slične supstance i izazivaju iritaciju nosa, svrab i kijanje. Postoji nekoliko teorija zbog čega se to događa, a jedna od njih je da je razlog to što nam sa godinama slabi imuni sistem. Druga stvar koja bi ovo mogla da izazove je zagađenje vazuzduha zbog čega ima više alergena na koje nijesmo otporni.

“Mladeži” Ukoliko primijetite braon i tamne fleke i ispupčenja po tijelu, to nijesu mladeži, iako većina tako misli. To su zapravo staračke bradavice. Nerijetko mogu da počnu da svrbe i da se upale. U svakom slučaju čim ih primijeteti javite se ljekaru. Uši, nos i stopala postaju veća Za razliku od kostiju i mišića, naše uši, nos i stopa rastu čak i kada starimo. Uši su napravljene od fleksibilnog vezivnog tkiva zahvaljujući kom rastu sve dok ne umremo. Stopala se povećavaju i šire sa godinama zbog toga što ligamenti koji ih povezuju sa sitnim kostima gube na elastičnosti. Buđenje s glavoboljom Ako se poslije nekoliko sati sna probudite sa glavoboljom ili imate glavobolju nakon dremke, to znači da starite. Ova vrsta glavobolje je zapravo tup bol na potiljku i uglavnom pogađa one koji imaju preko 60. godina. Jasno vidljiv puls Kod starijih žena puls je jasno vidljiv na vratu. Žene zbog osteoporoze u starosti gube na visini, samim tim se smanjuje vrat, zbog čega su arterije vidljivije i istaknutije. Vodnjikave oči Starije osobe imaju vodnjikave oči, a nerijetko im se suze slivaju niz lice bez, naočigled, ikakvog razloga. Međutim, sa godinama suzni kanali prestaju da funkcionišu kako treba, pa ne isušuju suze. Zbog toga se suze sakupljaju u očima, odnosno oči postaju vodnjikave. Alergija od sapuna, grebanje u grlu i često ustajanje noću zbog mokrenja su takođe jasni znaci da vas je stigla starost. (Dejli mejl)

SAVJETI

TO RA

P I TA

Prve sijede vlasi su jedan od očiglednih znakova da starimo. Međutim postoje još neke stvari koje su jasni pokazatelj da nas godine sustižu. Zubi izgledaju duži Kao što i koža gubi na svojoj elastičnosti tokom godina, tako i desni vremenom počinju da se povlače. Kako se desni povlače, tako zubi izgledaju izduženiji. Desni počinju da se skupljaju nakon navršene 40. godine. Glas muškaraca postaje viši, a glas žena opada Glas starijih je uglavnom slabijeg inteziteta, to je zbog toga što starenje pogađa i glasne žice. Tako glas muškaraca postaje viši, naročito kad napune 70. godinu, a glas žena posta-

Poštovani, Rađena mi je konizacija grlića materice prije šest dana, nemam bolove. Pomalo krvarim, ali tačkasto i dobro se osjećam. Pitanje moje je koliko dugo mogu da krvarim bez razloga za brigu, koliko ne smijem da sjedim, kada otpadaju konci i kada mogu da se vratim svom poslu s obzirom na to da tamo nemam fizičkog napora već samo sjedenje. Za sada se čuvam većinom ležim i naravno trudim se da sve bude u redu, ali me zanima koji su i od simptoma koji bi mi ukazivalo da hitno treba da se javim doktoru i da nešto nije u redu. Hvala unaprijed! Poštovana, Desavaju se oskudna krvarenja i to može da traje do sljedeće menstruacije, ako nemate bolove, temperaturu ni jako krvarenje, onda nije ništa opasno, možete da radite, ne teške fizičke radove, poslije 2-3 nedjelje.

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Kako se riješiti lošeg zadaha

TRENING

Koje doba dana je najbolje za vježbanje

Vježbati je uvijek dobro, bez obzira na to kada uhvatite vremena, ali određena doba dana bolja su za ostvarivanje nekih ciljeva koje ste sebi postavili kad ste odlučili da vježbate. Planiranjem vremena treninga mogu se postići različite stvari, pa evo nekoliko korisnih savjeta među kojima ćete sigurno pronaći ono što baš vama treba. Ujutru najbolje funkcionišu vježbe za mršavljenje i za bolji san, ali jedino klasično vježbanje u teretani ili trčanje. U to doba dana se troši najviše kalorija i masnoća, što vježbanje prije doručka čini djelotvornijim od večernjeg jer trošite i 20 odsto više masnoća. Ukoliko tokom dana imate neku izuzetnu važnu obavezu poput poslovnog sastanka ili razgovora za posao, bilo bi do-

bro da vježbate prije toga jer se s otprilike pola sata vježbi umjerenog intenziteta smanjuje reakcija organizma na stes i povećava nivo hormona sreće. Popodne i predveče bi trebalo da vježbaju osobe koje su sklone povredama i upalama mišića, jer je tada tijelo u najboljoj formi pa će se teže dogoditi naprezanje mišića, povrede ili uganuća zglobova. Ako vam je cilj definicija mišića, uticaj vježbanja na mišiće je najveći uveće jer su oni tada najviše snabdjeveni kiseonikom, pa je i trening lakši. Za kraj, vježbanje pred spavanje nije se do sada preporučivalo jer bi moglo da vas razbudi, a zapravo je pravi ljek protiv nesanice set vježbi pilatesa ili joge koji će vam pomoći da zaspete kao beba. (metro-portal.hr)

ISTRAŽIVANJA

Žene koje imaju obline su dosta inteligentnije Rezultati nedavno sprovedene studije pokazali su da su žene koje imaju obline inteligentnije za razliku od žena ravnije građe, kao i njihova djeca. Žene koje su odbarene oblinama obično imaju inteligentniju djecu, pokazali su rezultati istraživanja Univerziteta u Kaliforniji, koje je trajalo od 1984. do 1994. godine. Poželjan oblik tijela koji se dovodi u direktnu vezu s inteligencijom opisuje žene sa širim kukovima i užim strukom. Naučnici objašnjavaju da su otkrili zašto je to tako. Naime, žene sa oblinama skladište više omega-3 masnih kisjelina u

svojim tijelima što je neophodno za pravilan razvoj djetetovog mozga tokom trudnoće. Gojazne žene pak, imaju višak Omega-6 masnih kisjelina što je štetno za razvoj djeteta, dok mršavim ženama manjka i jednih i drugih kisjelina. Studija je takođe pronašla da višak u gornjem dijelu tijela ima negativan efekat na snadbevanje masnim kiselinama neophodnim za neurorazvoj, dok je taj višak i donjem dijelu tijela poželjan. Stoga, naučnici tvrde da je odnos kukova i struka dobar pokazatelj kognitivnih sposobnosti žene i njenog potomstva. (super žena)

KORISNO

Savjeti za zdravu jesen Loš zadah može biti posljedice lošeg održavanja desnih ili može biti simptom zdravstvenih problema. Kako se hrana razgrađuje, tako odlazi u krvotok te u pluća. Ukoliko hrana ima malo jači miris, prilikom izdaha, zapravo izlazi neugodni miris iz pluća. Recimo, miris luka, ne možete ukloniti ni ako operete zube, koristite konac za zube i isperete vodicom. Miris ne može nestati dok ga organizam ne svari. Zube je potrebno prati tri puta dnevno, nakon svakog jela. Ukoliko svakodnevno ne perete zube, nakupljaju se mikroorganizmi u vašim desnima. To svakako uzrokuje loš zadah. Pušenje, takođe uzrokuje loš zadah. Loš zadah može biti i posljedica bolesti desni. Do razvoja bolesti dolazi zbog nakupljanja hrane na zubima. Bakterije uzrokuju nastajanje toksina koji iritiraju desni. Potrebno je biti oprezan kod bolesti desni jer ako se pravilno ne tretiraju mogu ozbiljno naštetiti desnima. Uzročnici loš zadaha mogu biti i druge bolesti, poput: bronhitis, upala sinusa, dijabetes, bolesti jetre i bu-

brega … Riješite se lošeg zadaha : Ne zaboravite oralnu higijenu. Perite zube nakon svakog jela da biste ukloniti plak. Ne zaboravite oprati i jezik. Mijenjajte četkicu za zube svaka dva-tri mjeseca. Koristite konac za zube jednom dnevno. Dva puta godišnje potrebno je posjetiti zubara. Tako će zubar najlakše doć do zaključka što vam uzrokuje loš zadah, redovnom kontrolom. I moći ćete ga zaustaviti na vrijeme. Pijte dosta vode. Održavaće vam vlažnost u ustima. Ponekad žvačite žvaku koja potiče izlučivanje pljuvačke, koja je jako važna za desni. Pratite neko vrijeme što jedete i pijete. Najlakše ćete sami zaključiti što uzrokuje, samo pomno pratite. Da biste se riješili lošeg zadaha, možete koristiti : Čaj od kadulje : isperite desni s čajem ukoliko je uzrok upala sinusa ili krajnika Broćika ; ispirati desni s čajem ukoliko je uzrok prišt u usnoj šupljini Borovnica ; dodajte kašiku ulja od borovnica u šoljicu čaja od kadulje. (kolektiv)

Ukoliko ste s tmurnim danima postali ljenji, ne zaboravite da redovno vježbanje popravlja raspoloženje i pomaže da se lakše adaptirate na hladnije temperature. Šetajte što češće. Tako ćete sagorijeti kalorije, poboljšati cirkulaciju i smanjiti stres. Držite se ljetnjeg fitnes režima Ukoliko ste s tmurnim danima postali ljenji, ne zaboravite da redovno vježbanje popravlja raspoloženje i pomaže da se lakše adaptirate na hladnije temperature. Šetajte što češće. Tako ćete sagorijeti kalorije, poboljšati cirkulaciju i smanjiti stres. Izbjegavajte masnu hranu Ljeti više jedemo svježe voće i povrće, što je veliki plus. Sada ne podležite izazovima u vidu masne hrane, već konzumirajte jabuke, zeleno povće, plavi patlidžan. Poboljšajte imunitet Da ne biste često kačili nazebe, sjetite se da je za imuni-

tet ključno da dovoljno spavate, i to od sedam do osam sati. Drugi okidač za pad imuniteta je stres, a psiholozi savjetuju da se protv njega borite meditacijom i vježbama disanja. Pronađite aktivnosti koje vas opuštaju, nalazite se s prijateljima i uzimajte dodatke ishrani u vidu vitamina i minerala. (24 sata)

36 Žena

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

ZIMNICA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Krem kocke

SASTOJCI:

250 g makaron a (spirala) 300 g šunkaric e 6 manjih krasta vaca 4 jajeta 200 ml pavlake 200 ml majonez a 1/2 glavice bije log luka 1/2 kesice origan a po ukusu so suvi biljni zači n biber

Pica palačinke SASTOJCI:

Salata sa paštom Staviti vodu da proključa. U nju dodati malo zejtina i soli da se makarone ne bi lijepile jedna za drugu. Kad voda provri sipati makarone i sačekati da proključa. Kad proključa makarone poklopiti i skinuti sa vatre. Tako poklopljene makorone treba da stoje 20 minuta. Sitno isjeckati sve sastojke i pripremiti ih. Kada se makarone ohlade pomiješati sve sastojke. Začiniti po ukusu bijelim lukom, origanom, začinom, peršunom. Ko voli može da doda i marinirane pečurke u količini koju voli. Nakon toga salatu ohladiti u frižideru oko 30 minuta.

Desert

1 l jogurta 3 jajeta brašno 100 g kobasice 100 g šunke 100 g salame 5-7 kisjelih kras tavčića 1 feferona kečap origano 300 g sira

Napraviti tijesto kao za palačinke od 800 g jogurta, 3 jajeta, i dodati brašna i vode do željene gustine tijesta. U tu smjesu sipati sjeckane kisjele krastavčiće, feferonu i suhomesnate proizode. Na tiganju ispeći debele palačinke, i filovati ih sirom i kečapom uz dodatak origana. Umotati svaku u salamu i ređati u podmazan pleh. Pomiješati 200 g jogurta, kečap i origano. Svaku palačinku odozgo preliti sa jednom kašikom ovog preliva. Peći u zagrijanoj rerni 10 min.

Bjelanca odvojite od žumanaca i umutite pjenasto, dodajte 8 kašika šećera i mutite dok se šećer ne istopi. Osam kašika brašna pomiješajte sa 1/2 kesice praška za pecivo, sipajte u umućena belanca i lagano promiješajte varjačom. Pleh podmažite margarinom i pospite sa malo brašna, izručite masu i koru pecite na umjerenoj temperaturi 15-20 minuta. Pečenu koru odmah izvadite na tacnu i prelijte sa 2 dl hladnog mlijeka. Od pola litre mlijeka odvojte 1 dl i razmutite žumanca i 5 kašika brašna, a zatim procijedite da nebi bilo grudvica. Preostalih 4 dl sipajte u šerpu sa 5 kašika šećera i 2 vanil šećera i stavite da provri. Kada provri sipajte razmućena žumanca sa brašnom i kuvajte neprestano mješajuću. Kada je fil kuvan ostavite da se dobro hladi. Umutite margarin sa šećerom u prahu i dodajite kašiku po kašiku ohlađenog fila, neprestano miksajući. Fil nanesite preko kore, ostavite 10 minuta u frižideru i potom premažite sa krem šalgom umućenim sa 2 dl hladnog mlijeka. Kolač dobro ohladite i sjecite na kocke.

SASTOJCI:

8 jaja 13 kašika šećera 13 kašika brašna 1/2 kesice praška za peciva 9 dl mlijeka 2 kesice vanil še ćera 125 g margarin a 100 g šećera u pr ahu 1 kesica krem šla ga

Domaći kompot

KOMPOT OD KAJSIJA Potrebno: 5 kg kajsija 1,5 kg šećera 5 grama konzervansa 3 kesice vanilin šećera 2 litra vode Priprema: Operite i oljuštite kajsije. Izvadite koštice, pa kajsije isjeckajte na četvrtine. Zagrijte vodu u koju ste sipali šećer i vanilin šećer. Kada zaslađena voda provri, dodajte konzervans i isjeckano voće. Kratko prokuvajte, pa vadite voće rešetkastom kašikom i sipajte u tegle. Zatim tegle prelijte vodom u kojoj se voće kuvalo, dobro ih zatvorite, zbijte jednu do druge i prekrijte ćebetom. Tek kada se tegle sasvim ohlade, odložite ih zajedno sa zimnicom na hladno i tamno mjesto. KOMPOT OD VIŠANJA Potrebno: 3 kg višnji 300-400 grama šećera Priprema: Višnje oprati. Na 1 litar vode dodati 300-400 grama šećera. Sirup prokuvati i prohladiti. U tegle ređati višnje i preliti ih ohlađenim sirupom. Šerpu prekriti peškirom ili krpom, ređati u tegle i sipati vodu. Prokuvati i kada višnje počnu da se okreću u tegli, vaditi tegle i poklo-

SLATKI KUTAK

DIJETA I HOROSKOP: VATRENI ZNAKOVI

Sastojci 280 g brašna 120 g putera 2 jaja 3 zrele kruške 500 g krem sira 100 g šećera 50 g oljuštenih pistaća 4 suva keksa po izboru 1 pomorandža so Priprema U blenderu izmiksajte brašno sa kašikom šećera, malo soli i hladnim puterom isječenim na kockice; ulijte 1 dl hladne vode u tankom mlazu i ponovo blendirajte dok se tijesto ne skupi u kuglu. Uvijte je u streč folij u iprebacite u frižider na 30 minuta. Oljuštite kruške, odstranite im sjemene lože i peteljke, isjecit eihna komadiće i pomiješajte ih sa sokom pomorandže i rendanom korom pomorandže. Pistaće prokuvajte da bi se sprala so, pa ih izblendirajte da dobijete mrvice – pomiješajte ih sa krem sirom, jajima i preostalim šećerom, pa dodajte dobro ocijeđene kruške. Pola količine tijesta tanko ra-

Može li nam astrologija pomoći u pronalaženju pravilnog jelovnika i tako nam dati novu nadu u borbi protiv viška kilograma ili pak drugih probavnih poteškoća? Evo što zvijezde govore o tome koja je hrana najbolja za vas i koje biste to namirnice trebali izbjegavati sukladno vašem horoskopskom znaku. OVAN Ovnovi bi trebali u svojoj prehrani koristiti smeđu rižu, luk, bijeli luk, paradajz, brokuli, grah, leću, mrkvu, masline, rotkvice, zelenu salatu i orahe. Predstavnicima ovoga znaka od voća se najviše preporučuju sušene marelice, zatim banane, smokve, grejp, lubenicu te zdrave voćne sokove, a od mesa – jagnjetina. Namirnice koje trebaju izbjegavati su: začinjena hrana, sol i alkohol. Jela za ovnove trebaju biti jednostavna i brzo spravljena, jer oni često nemaju vremena, nestrpljivi su i stalno nekud žure. LAV Ako ste rođeni u horoskopskom znaku lava, vaš bi jelovnik trebao uključivati rižu, cjelovite žitarice, korjenasto povrće (poput primjera radi mrkve i krompira) patlidžan, paradajz, spanać, kelj, brokuli, kra-

piti ih. KO M P OT O D MA L I NA Potrebno: 1 kg očišćenih malina 1,5 kg šećera 2 čaše vode (za sirup) 100 grama kreča 2 litra vode (za krečnu vodu) Priprema: Ako kuvate slatko od malina na ovaj način, možete biti sigurni da će plodovi u njemu biti cijeli. Najprije pripremite krečnu vodu. Komad kreča rastvorite u dva litra vode i ostavite da se kreč dobro slegne, a voda sasvim izbistri. Odlijte vodu, spustite očišćene maline u nju i ostavite ih da stoje najmanje jedan sat. Šećer sipajte u šerpu za kuvanje slatka, dodajte dve čaše vode i skuvajte gust sirup. Maline ocijedite od krečne vode, dobro operite i pažljivo pomoću đevđira ocijedite, pa spustite u sirup. Kuvajte dalje sve dok sok od slatka ne bude tako gust da pada sa kašike u teškim kapima. Tada skinite slatko sa šporeta, pažljivo otklonite penu sa površine i pokrijte mokrim čistim platnom. Ostavite da stoji 12 časova, a onda sipajte u suve čiste teglice. Povežite teglice celofanom i ostavite na prohladno mjesto. (krstarica)

Torta s kruškama, Jedite što manje začinjene hrane sirom i pistaćima

vucite u kalupu prečniak 20 cm, oblažući dno i ivice. Izbockajte dno viljuškom i pospite ga izmrvljenim keksom. Sipajte krem od sira, poravnajte površinu, pa preostalo tijesto razvucite i njime prekrijte površinu krema. Pričvrstite ivice i izbockajte ga po površini. Pecite u donjem dijelu rerne zagrijane na 180˚C oko 45 minuta. Kad se rashladi, tortu ukrasite šećerom u prahu i s još blanširanih pistaća, ako želite, pa poslužite. (hrana za dušu)

stavce, bijeli luk, losos, zatim orahe, bademe i suncokretove sjemenke. Od voća preporučuju se agrumi (pomorandža, limun, mandarina), potom ananas, dinje, breskve, jabuke i avokado, a od mesa – ćuretina. Trebali biste konzumirati što manje mliječnih proizvoda, masne i začinjene hrane. STRIJELAC Strijelci bi trebali u svoj organizam unositi što manje masnoća pa im se od mesa najviše preporučuje

ćuretina i bezmasna svinjetina. Od ostalih namirnica na njihovom bi se tanjiru svakako trebali naći – losos, cjelovite žitarice, korjenasto povrće, masline, bijeli luk, crveni luk, spanać, mrkva, artičoke i prokulice, a od voća – smokve, narandže, jabuke, kruške i jagode. Strijelci trebaju izbjegavati prerađeni šećer, alkohol i začinjenu hranu. Eksperimentisanje egzotičnim jelima stoga im često zadaje velike nevolje s probavom. (zadovoljna)

ČETVRTAK, 19. 9. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

P

PRODAJA 25m2/4- Pobrežje; 25m2/1-St.Aerodrom; 33m22/2- Centar; 40m2/pr-Blok IX; 52m2/6- Univerz. centar; 55m22/3- Trg Vektre; 67m2/1- kod Gintasa; 80m2/5- Univerz.centar; 81m22/5- Trg Vektre; 90m2/2- Blok VI; 101m2/1- P.Morače; 118m2/5Momišići; 140m2- Vezirov most; 281m2/6- Vektra; 198m2/5 - P.Morače- (Kroling) Kuća 200m2, plac

Prodajem kuću, 105m2, na placu od 400m2 sa podrumom od 15m2. Vrela ribnička, Podgorica. Tel.069/855-747

520m2 –St.Aerodrom ; Kuća 160m2, plac 300 m2 - P.Morače; Plac 287m2 –Drač; 700m2 – Zabjelo; 2.500m2 – Golubovci

Prodajem stan u Podgorici pent haus, 193m2.Ekstra uređen, ugrađena kuhinja i plakari. Povoljno. Tel.067/287-308

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem dvosoban stan 51m2, IV sprat, preko puta Velike pijace. Tel.069/300-775

I Izdaje se stan, Miladina Popovića 18, Zabjelo, 120 eura. Tel.067/871-031 Izdajem namješten jednosoban stan na Starom aerodromu, luksuzno opremljen, sve novo. Zimi obezbijeđeno besplatno grijanje (300 €). Tel.067/358-156

Tel:

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

Ulica slobode 64, Podgorica

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem dvije namještene garsonjere u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.067/378-719

Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

Izdajem odličnu garsonjeru, novogradnja, namještena, kod Ars medike. Cijena 250 eura. Tel.067/321-777

P

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

SPECIALIZED AGENCY FOR PROPERTY RENTING

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

Izdajem jednosoban namješten stan Preko Morače. Tel.068/676-060

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking. Tel.020/270-025

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

IZDAVANJE Poslovni p. 105m2 (sut +priz)- Pr.Morače Namj.stan 59m2/3- Trg Vektre ;74m2/1- Tološka šuma Namj.stan 90m2/3- Momišići-novogr.; 130m2/1pod Goricom Namj.stan 60m2/3- centar; 86m2/1- P.Morače; Namj.stan 100m2/1- Gorica C ; 100m2/2- Centar Namj. Kuća 320m2,plac 2.250 m2- Tološi Namj. Kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Potreban jednosoban, namješten stan u Podgorici do 200 eura. Tel.069/829-673 SOBE

Dvokrevetne sobe za studente kod Delte. Ekstra. Tel.069/460403, 067/424-324 Izdajem sobe za studente (kuhinja, kupatilo, internet) blizu Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Tel.069/305-363

POSLOVNI PROSTOR

Ozbiljna porodica traži stan do 120€. Tel.069/531-503

Prodajem magacin 900m2, kancelarije 100m2, ispred asfaltirano, 6.000m2, Donja Gorica. Tel.069/029-990

Tražim jednosoban stan od 1. septembra u Budvi, tokom cijele godine (i ljeti), na duži period. Fiksno 250 eura. Prednost blizu stare osnovne škole. Tel.067/325-323

Prodajem poslovni prostor, 135 m2, na 1. spratu (zaseban ulaz) u centru Bara zgrada Jadroagenta. Cijena 170.000 eura. Tel.069/021-924, 068/700-311, 069/233-288

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

PLACEVI

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Prodajem plac na Žabljaku, Motički Gaj 1, blizu žutog motela, 200m2. Tel.069/362-471, 069/953-814

38 VOZILA/AUTO DJELOVI

četvrtak, 19. 9. 2013.

MALI OGLASI Radim grobnice, zidam kamenom i fugujem. Tel.067/524-393

POSAO Potrebna ozbiljna djevojka za rad u restoranu i radnica na brzoj hrani. (Poznavanje roštilja). Tel.067/542-456 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

NASTAVA

RAZNO Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, ćemere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 Prodajem grožđe vrhunskog kvaliteta sorte vranac. Podgorica. Tel.069/405-864 Prodajem kućna (hrastov furnir) vrata, unutrašnja, potpuno očuvana, sobni radni sto, trosjed, 2 fotelje, kućno trening biciklo, cijena po dogovoru. Tel.069/578011

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

USLUGE Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549 Zvati poslije 15h Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti i ostalog. Povoljno. Dolazim po pozivu na primorje. Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Postavka i popravka svih vrsta roletni i PVC stolarije, venecijanera, trakastih zavjesa kao i zatvaranje tarasa. Tel.069/497-216 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Podajem sprej suzavac za ličnu zaštitu, domet 5 metara. Tel.068/471-143

Dajem časove engleskog i italijanskog jezika za sve uzraste i iz španskog jezika za osnovce i srednjoškolce. Povoljno! Tel.067/371-633

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

KUĆNI LJUBIMCI

Valjak za peglanje, 85 cm, uvezen iz Njemačke, malo korišćen, kao nov. Hitno, povoljno. Tel.069/420-435

Poklanjam vakcinisane mačiće stare mjesec i po dana. Na poklon i sterilizacija. Tel.067/909-2479

Prodajem Scholl ženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505

LIČNO

Prodajem dobro očuvanu kvarcnu peć 20 eura. Tel.067/244-166

Volio bih upoznati diskretnu damu 45-50 god. iz Podgorice, imućnu, iskrenu, ženstvenu i koja zna šta želi. Tel.067/729-310 Momak 30 godina (sportski građen) upoznao bi usamljenu gospođu do 45 godina iz Podgorice za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405 Oženjen muškarac, 30 godina, prijatnog izgleda želi da upozna damu ili mamu za strogo diskretno druženje. Samo iz Podgorice i da je ozbiljna i diskretna. Tel.069/748-982

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

četvrtak, 19. 9. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 11. jun 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Tivat–Beograd: svim danima 08:20, 17:20, 19:20, subota 16:40, nedjelja 08:00. Beograd–Tivat: svim danima 07:00, 09:40, 18:40, subota 18:00, nedjelja 09:20. Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 08:05, svim danima 15:00. Beč–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, subota i nedjelja 10:30, svim danima 12:50. Podgorica–Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10. Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25. Podgorica–Frankfurt: svim danima 11:40. Frankfurt–Podgorica: svim danima 14:50. Podgorica–Cirih: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 12:30, srijeda 10:30, petak 08:25, subota 10:05. Cirih–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 15:10, srijeda 13:10, petak 11:15, subota 13:10. Podgorica–Rim: utorak i petak 08:30, nedjelja 17:40, ponedjeljak, četvrtak i subota 11:50. Rim–Podgorica: utorak 10:40, petak 10:30, nedjelja 19:35, ponedjeljak, četvrtak i subota 09:40. Podgorica–Kopenhagen: srijeda i subota 12:20. Kopenhagen–Podgorica: srijeda i subota 15:50. Podgorica–London: petak 08:15. London–Podgorica: petak 10:55. Tivat–London: srijeda 11:15, nedjelja 11:25. London–Tivat: srijeda 13:50, nedjelja 14:10. Podgorica–Moskva: svim danima 23:00, srijeda 15:20. Moskva–Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 13:50, srijeda 06:00, 21:10, petak 06:00, subota 21:10, nedjelja 16:30. Tivat-Moskva: ponedjeljak, utorak i četvrtak 10:00, svim danima, osim srijede 09:20, svim danima 20:10, subota 15:20, nedjelja 10:40. Moskva-Tivat: ponedjeljak, utorak, četvrtak i nedjelja 06:00, svim danima 07:15, svim danima, osim srijede 15:05, subota 05:30. Podgorica-Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 12:15, nedjelja 09:05. Pariz-Podgorica: utorak 14:00, četvrtak 14:05, petak 15:40, nedjelja 12:25. Tivat-Pariz: subota 10:20. Pariz-Tivat: subota 14:00. Podgorica-Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota 19:10, nedjelja 21:15. Niš-Podgorica: ponedjeljak 09:15, utorak 07:15, petak 07:00, subota 08:00, nedjelja 07:45. Podgorica-BariPodgorica i Podgorica–Napulj–Podgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: svim danima 06:20, 09:35, 19:00h; Beograd-Podgorica: svim danima 08:00, 17:25, 21:25; Tivat-Beograd: svim danima 12:50, 19:15; Beograd-Tivat: svim danima 11:10, 17:35; Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50; Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50; Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak 11:05; Beograd-Bec-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45; Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35; Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 21:30 povratak 06:30; Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, povratak 06:00; Beograd-AtinaBeograd: svim danima tri leta dnevno; Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40; Beograd-Cirih-Beograd: svim danima polazak 16:10, povratak 10:40; Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 06:50, povratak 09:30; BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 09:20, povratak 13:00; Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljkom i petkom u 08:05, povratak 18:10; Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno; Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno; Beograd-Študgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno da 4 leta dnevno; BeogradVaršava-Beograd: pet puta nedjeljno; Beograd-Milano-Beograd: šest puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Stoholm-Beograd: tri puta nedjeljno; Beograd-Geteborg-Beograd: dva leta nedjeljno; Beograd-Istambul-Beograd: pet puta nedjeljno sa dva leta dnevno; Beograd-Tel Aviv-Beograd: dva puta nedjeljno; Beograd –Dubrovnik-Beograd: četiri puta nedjeljno u 08:30; Beograd-Split-Beograd: četiri puta sedmično polazak 08:05; Beograd-Pula-Beograd: subotom u 08:30; Beograd-Girona-Beograd: utorak i subota u 18:15. Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051

Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

TV PROGRAM FILM

11:15 Film:Gospodin i Gospođa Smit/r 14:00 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 14:45 Serija:Dva i po muškarca/r 15:45 Exploziv 16:10 Serija:Ranjeno srce 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Dva i po muškarca 18:30 Exkluziv 18:55 Dječija emisija-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Sulejman Veličanstveni 20:10 Serija:Ponor ljubavi 21:00 Domaćine, oženi se 22:00 Dosije 22:45 Serija:Tri Hil 23:30 Serija:Porodica Kardašijan 00:15 Exkluziv/r 00:30 Film:Bjegunac

PRVA Exkluziv 18.30

09.30 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.05 14.00 15.30 16.05 17.10 18.05 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.20 00.00

Marvi i Hamer Dnevnik Serija: Djevojački institut/r Vijesti Strani dok. program Vijesti Crtana serija : Štrumfovi Film Vijesti Dnevnik 1 Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve Serija: Djevojački institut Serija/r Dnevnik 2 Sport Serija: Odjeljenje za specijalne žrtve Serija Dnevnik 3 Serija: Bordžije Igrani serijal:Iza ekrana Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 11:50 City 12:00 Tačno u podne 13:00 Farma uživo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:40 Teen pleme 15:50 City 16:00 Farma uživo 17:30 Serija: Neželjene 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija:Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Paparazzo lov 22:00 Sve za ljubav 23:30 Teen pleme 23:40 Farma uživo 02:45 City

PINK Sve za ljubav 22.00

10:20 11:00 11:07 12:00 13:15 14:00 14:07 14:15 16:30 16:45 17:30 18:30 18:50 19:45 20:15 20:30 23:00 23:15

Serija: Silikonske ljepotice/r Vijesti u 11 Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 Vijesti u pola 5 Serija: Silikonske ljepotice Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 Vijesti Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 Serija: Asi Extra lifestyle Evropsko prvenstvo za košarkaše - Slovenija 2013 Vijesti Serija: U tuđoj koži

VIJESTI Serija: Asi 19.45

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:10 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 23:00 23:15 01:00

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film: Posao Dokumentarni film /r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Prinudna dadilja Forum Znakovi pored puta Film: Topljenje jezgra Forum 5 do 5/r Radio u boji/r

ATLAS Film: Prinudna dadilja 18.15

TV PREPORUKA BJEGUNAC Prva 00.30

Ugledni ljekar Ričard Kimbl je nepravedno optužen za ubistvo svoje supruge Helen. Karijera i savršen život preko noći mu se raspadaju, a njega osuđuju na održavanje višegodišnje zatvorske kazne. Na putu do zatvora, Kimbl uspijeva da pobjegne, a za njim kreće tim upornog saveznog šerifa Sema Džerarda. Ričard postaje lovina neumornih policijskih tragača, dok pokušava da dokaže svoju nevinost i osveti brutalno ubijenu suprugu.

08.30 09.15 10.05 11.00 12.00 12.30

Serija: Savana Stižu bebe/r Serija: Bordžije Dok. emisija Vijesti Fudbal, liga šampiona: Napoli – Dortmund/r 15.00 Zapis/r 16.10 Serija 17.00 Serija: Izlog strasti 18.05 Serija: Mjesto zločina 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija: Mjesto zločina 21.00 Fudbal, liga Evrope: Betis – Lion 23.35 Film: Prepuštena milosti nepoznatog

RTCG 2 Fudbal, LE: Betis – Lion 21.00

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 11:45 Jakanje 15:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 18:15 Konzilijum 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker

777 Dogodilo se... 10.00

08:30 Aljazeera 09:00 Lijek iz prirode 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Farma, prvi dio 12:30 Nokaut 13:00 Interfejs 14:30 Lijek iz prirode 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Plodovi zemlje 22:10 Interfejs 23:10 Oglasi 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Plodovi zemlje 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08.15 Jutarnji program 09.00 Vest 09.05 Serija: “Lisice” 09.55 Vesti 10.00 Sasvim prirodno 10.30 Moja lepa Srbija 11.05 Put 66 11.30 Eko fajl: Stara planina 12.00 Dnevnik 12.15 Sport plus 12.25 Vreme, stanje na putevima 12.30 Serija: “Istražitelji iz Majamija” 13.15 Evronet 13.20 Serija: “Vuk Karadžić” 14.30 Kamerom kroz Srbiju 15.00 Ovo je Srbija 15.55 Serija: “Stižu dolari” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Put oko sveta: Srbija moja zemlja 18.57 Kviz: Slagalica 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Stižu dolari” 21.00 Film: “Porodične veze” 22.50 Serija: “Firma” 23.55 Film: “Pobednici i grečnici” 00.51 Evronet RTS 2 08.01 Bila jednom jedna zemlja, animirana serija 08.25 Pink Panter, animirana serija -08.47 Pod otvorenim nebom 09.04 Znakopis 09.19 Velikani 09.29 Priča se po gradu 09.55 Verski kalendar 10.05 Srpske sportske legende. Vladimir Cvetković 10.35 Trag u prostoru 10.57 Preci i potomci

11.30 U svetu 12.05 Koncert Jovana Kolundžije 12.30 Beokult 13.00 Trezor 14.00 -Pod otvorenim nebom 15.55 TV lica 16.40 Obrazovni program 17.10 Serija: “Eliza iz Rivombroze” 18.10 Koncert Kemala Montena 18.40 Crtane serije 19.45 Mesto za ns -20.15 -Metropolis 20.45 Fudbal: Liga Evrope 21.00 Fudbal: Betis - Lion 23.00 Serija: “Eliza iz Rivombroze” 23.50 Bunt: Demo fest Banja Luka -0.35 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 10.00 Vesti 10.10 Planovi puta 11.00 Šta vas žulja 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.05 Reporteri 14.30 Društvena mreža 16.05 Serija: “Hartlend” 17.15 Hrvatska uživo 18.20 Turistička klasa 18.50 Serija: “Odmori se, zaslužio si” 19.10 Tema dana 19.30 Dnevnik 20.05 Veče na osmom katu 21.10 Lavirint 22.00 Serija: “Na terapiji” 23.10 Drugi format 00.55 Veče na osmom katu 01.45 Lavirint HRT 2 12.00 Serija: “Hotel dvorac Ort” 13.10 Film: “Leto na ranču Kojotova strela” 14.45 Serija: “Degrasi”

07:03 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Putopisi /r. 11:32 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 13:20 Majstor kuhinje /r. 14:20 Auto Shop /r. 16:45 Majstor kuhinje 18:25 Životinjske lakrdije /r. 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r. 20:02 PG Raport 21:00 Info 21:35 Zelena patrola 22:30 Montena Business Broadcasting 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Zelena patrola 21.35

DANAS U GRADU 15.10 Školski program -17.20 -Serija: “Tri Hil” 18.05 Serija: “Dolina sunca” -18.50 -Dr Oz 19.30 Mala TV -20.00 -Serija: “Dobra žena” 21.00 Fudbal: Vitora - Rijeka 23.10 Fudbal: Dinamo - Černomorec -00.00 -Serija: “Kalifornikacija” HBO 10.40 Film: “Lov na losose u Jemenu” 12.25 Serija: “Filmovi i zvezde” 12.55 Film: “Ledeno doba 4” 14.20 Film: “Ponoć u Parizu” 15.55 Film: “Zamisli” 17.40 Film: “Služavke” 20.05 Film: “Dvadesetpetoboj” 21.25 Serija: “Svedok” 22.25 Serija: “Bordžije” 00.05 Film: “Ja, Irena i ja” 02.00 -Film: “Psi od slame” 03.45 Film: “Presuda” FOX LIFE 10.45 Džejmi Oliver: Autom kroz Ameriku 11.40 Sudije za stil 12.35 Opsednuti -13.20 Projekat Modna pista 14.25 Sve što niste znali o ljubavi 15.20 Kako izgledam -17.10 Serija: “Ali Mekbil” 18.10 Serija: “Šapat duhova” 20.55 Serija: “Uvod u anatomiju” 22.45 Serija: “Očajne domaćice” 23.40 Serija: “Uvod u anatomiju” FOX CRIME 08.55 Serija: “Pariski forenzičari”

13.00 Serija: “Detektiv na Floridi” 13.50 Serija: “Red i zakon” 14.4 Serija: “Smrt u raju” 16.45 Serija: “Pisac i detektiv” 20.00 Serija: “Detektiv na Floridi” 20.55 Serija: “Red i zakon” 21.50 Serija: “Zločin” 22.50 Serija: “Transporter” 23.50 Serija: “Brojevi” 00.45 Serija: “Priča iz podzemlja” ARENA SPORT 09.00 Košarka: Partizan - Cedevita 11.00 Fudbal: LA Galaksi - Kolorado 13.00 Fudbal: Ludogorec - Bazel 15.00 Fudbal: Bolivija - Ekvador 17.00 Fudbal UEFA - Golden Moments of European Football ep 01 18.00 Fudbal: Venecuela - Peru 20.00 Fudbal: Brazil - Portugal 22.00 NFL: Nju Orleans - Atlanta 00.00 Poker 01.00 Odbojka, Gran pri: Brazil –Srbija SPORT KLUB 10.30 Mobil 1 11.00 Top tenis 12.00 Najbolja utakmica druge španske lige 14.00 Najbolja utakmica Premijer lige 16.00 Tenis: ATP Mec, osmina finala, prenos 21.00 Svetski sportski magazin 22.00 Auto moto magazin 22.30 Magazin Premijer lige 23.00 Vesti 23.30 Top tenis 00.00 Fudbal:Barselona - Ajaks

CINEPLEXX

Plan osvete 22:40 ; Džobs 18:45; 21:15 ; Ljubav je u vazduhu19:30; 21:30; 2 pištolja 15:45; 18:00; 20:00; 22:10 ; Fajter 2 20:30; Avioni 3D 11:00; 13:00; 15:00; 17:00; 19:00; Avioni digital 11:00; 13:00; 15:00; 17:00; 19:00; Instrumenti smrti 20:15 ; One direction: This is us 3D 17:45; Matorani 2 16:15; 20:45; 22:40 ; Mi smo Milerovi 18:15; 22:30; Štrumpfovi 3D 16:30; 18:30 ; TURBO 3D 11:15; 13:15; 15:15; TURBO digital 12:15; 14:15