Izdanje 14. januar 2013.

BROJ DANA

ce 30 nt i

400

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

hiljada eura ponudila je kompanija Uniprom za pogon KAP-a Kovačnicu

UTORAK, 14. 1. 2014. BROJ 737/ GODINA III

UPOZORENJE KONJEVIĆA ● 11

Kazna za službenike zbog poglavlja 24 PONUDE ZA KAP ● 7

●7

OD PROLJEĆA MILAN LAKIĆEVIĆ ZA DN NAJAVIO AGRESIVNIJU BORBU PROTIV SIVE EKONOMIJE

Trajno će oduzimati licence ● Samo tri prekršaja biće dovoljna da, prema budućem zakonskom rješenju, privrednici ostaju bez dozvole za rad RADOŠ ŠUĆUR ● 12

Ministarstvo hoće da nam oduzme ingerencije

FILMSKE NAGRADE ● 19

“Američke varalice” na sigurnom putu za Oskara

Perišić na mukama, presudiće parlament

BRANKO MICEV ● 8

Snijega neće biti dovoljno ni krajem januara

ZAKON O RADU ● 9

PRESUDA ● 10

Ne zna se sudbina 30.000 radnika

Tri godine robije za željezničku nesreću

ZLATNA LOPTA ● 29

R

editelj Dejvid O Rasel izgleda je dočekao svojih pet minuta u Holivudu, sudeći po dodjeli Zlatnih globusa, pošto je njegovo os-

Ronaldo sadaddas asd dočekao da bude ispred Mesija

tvarenje “Američke varalice” (“American Hustle”) dobilo najviše priznanja od Holivudskog udruženja stranih novinara. Oni što gledaju u Glo-

VATERPOLO ● 26

buse kao značajan predznak Oskara neće biti zadovoljni, pošto ni “Američke varalice” sa tri nagrade nijesu mnogo pobjegle konkurenciji.

ŽENA DRAGANA DABOVIĆ● 23

Ajkule Bez ludila grizu ne mogu Njemce da živim

2 AKTUELNO

UTORAK, 14. 1. 2014.

POVEĆANJE NEZAPOSLENOSTI

EDITORIJAL

Roboti ukidaju ljudski rad

MILI PRELEVIĆ urednik

DRŽAVA MOŽE SVE

Često smo na ovom mjestu govorili o snazi države. Većina tih tekstova imala je skoro isti zaključak da država može sve, samo ako hoće. Balkanski prostor je toliko mali da se lako prenose pojave iz države u državu, a naročito one loše.

Nažalost, manje je primjera da se dobre stvari preuzimaju iz regiona, ali bi mogle. Najnoviji primjer nam stiže iz Srbije, gdje su nove vlasti saopštile da će, konačno, pred lice pravde izaći nalogodavci, organizatori i izvršioci ubistva novinara Slavka Ćuruvije. To je obećao i ispunio prvi potpredsjednik srpske vlade Aleksandar Vučić.

U Crnoj Gori smo imali, opet, nažalost, na desetine primjera maltretiranja novinara, podmetanja požara i eksploziva i ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića. Imali smo isto toliko obećanja “sa najvišeg nivoa” da će svi ovi slučajevi biti rasvijetljeni, a akteri kažnjeni. Nije se to dogodilo.

Upravo ta činjenica unosi nesigurnost među građane Crne Gore. Neko atakuje na živote i imovinu novinara i prolazi nekažnjeno, sve zbog izgovorene ili napisane riječi. I pored raznih floskula i ispraznih crnogorskih fraza tipa “ubi me prejaka riječ”, riječ ne ubija. Ubija metak, uništava eksploziv i strah unosi polusvijet koji to radi i slobodno se kreće našim ulicama.

Najgore je od svega što to više niko od zvaničnika ne tretira kao anomaliju našeg društva, već kao pojedinačne incidente. A njih je previše da bi bili slučajni i lični. Radi se o organizovanom napadu na slobodnu riječ, čiji su egzekutori ljudi iz kriminalnog miljea. Svi ti slučajevi koji su se dogodili u našoj državi imaju dvije zajedničke tačke: mete su novinari, a počinioci nepoznati. Sve istrage tapkaju u mjestu, i tek, ponekad, neki novi funkcioner tužilaštva ili policije pomene da će obnoviti istragu. Ni to, po pravilu, nema rezultata, ali mafija obnavlja svoje napade.

Taj ponižavajući status u koji su dovedeni novinari ponižava i samu državu. Sigurno ona više nije u očima Zapada ono što je bila nekada, a naročito nije dobra priča na Balkanu. Na različite terore smo u našoj istoriji nailazili i uvijek smo se izborili sa njima. Ovaj - teror polusvijeta i organizovanog kriminala je najteži i, nevjerovatno dugo traje. Zato se treba ugledati na Srbiju. To više nije politika, to je pitanje časti države i njenog morala. Ubice Slavka Ćuruvije će, očigledno, brzo izaći pred lice pravde, a šta je sa onima koji ubijaju novinare u Crnoj Gori?

Teror nad novinarima je teror nad građanima i samo država može da ga zaustavi.

Ona to može, samo ako hoće. I nema razloga da se vlast ljuti na stalne prozivke. Taj teret će nositi, dok se krivci ne pronađu.

Meteo 07:09 16:35

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More malo do umjereno talasasto, Nikšić poslije podne talasasto.

Kolašin Vjetar, ujutru uglavnom slab istočni poslije podne u jačanju Žabljak jugoistočni.

Pljevlja Temperatura vode na otvoBijelo Polje renom moru oko 16 stepeni.

DANAS

Naoblačenje, poslije podne na jugu sa kišom a do kraja dana i tokom noći i u ostalim oblastima kiša. Tokom noći u najvišim planinama na sjeveru susnježica i snijeg.

Danas

Sjutra

min oC max oC

3 5 6 7 6 1 -2 -5 -2 0

SJUTRA

14 15 16 16 15 10 8 7 11 12

min oC max oC

9 11 12 12 11 6 3 1 4 5

12 13 13 13 12 7 6 4 9 10

Oblačno sa kišom. Na jugu povremeno jača kiša sa grmljavinom, u najvišim planinskim oblastima na sjeveru susnježica i snijeg.

Vodeće svjetske kompanije na polju razvoja interneta i softvera kao što je Google, kupovinom nekoliko firmi za prozvodnju robota, jasno su odredile svoje namjere da u narednim godinama i decenijama ulažu u razvoj vještačke inteligencije, a to bi moglo da znači i da će roboti zamijeniti ljude na radnim mjestima Najava kineske kompanije “Hon Haj”, kao najvećeg svjetskog prozvođača elektronike da će izgraditi robotizovanu fabriku i tako zamijeniti čak 500.000 radnika u naredne tri godine, veoma je zabrinjavajuća za njihove zaposlene, ali će preduzeću donijeti višestruko smanjenje troškova. Šef za razvoj vještačke inteligencije Univerziteta Singulariti iz Silicijumske doline u Kaliforniji, Nil Jakobštajn smatra da će roboti prouzrokovati značajnu nezaposlenost, ali da se to neće izjednačiti sa siromaštvom.

Prema njegovim riječima, roboti su već “ugrađeni u tkivo naših života”, navodeći da se oni primjenjuju u medicini, dizajnu, avio i automobilskoj industriji, kao i da oni postaju “sve pametniji”.

Jakobštajn tvrdi da će sredinom 2020. godine vještačka inteligenci-

ja prevazići ljudsku, kao i da će to zahtijevati “promjenu društvenog ugovora”, odnosno načina kako će se raspodijeliti bogatstvo, jer će se kao posljedica robotizacije drastično smanjiti broj radnih mjesta.

On je naveo da je problem u činjenici da je ljudski mozak posljednji put značajno evoluirao prije 50.000 godina, dok su ljudi zabrinuti ako njihovi kompjuteri i “pametni telefoni” nijesu u skladu sa vremenom.

Pisac i dokumentarista, Džejms

Barat ocijenio je da svijetu prijeti opasnost od robotizacije i dodao da će vještačka inteligencija biti “opasnija od fisije” jer će biti još nestabilna, što bi moglo da bude oružje autonomnih dronova na bojnom polju robota.

Kompanija Google kupila je nedavno osam kompanija za razvoj robota, a jedan od planova je da svojim razvijenim sistemom navigacije omoguće vožnju automobila bez vozača.

Trgovalo se akcijama Trenda

NUKLEARNI PROGRAM

Obama neće uvesti sankcije Iranu Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton saopštila je da su predstavnici međunarodne zajednice uspješno priveli kraju razgovore o primjeni sporazuma o iranskom nuklearnom programu.

“Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da su sva otvorena pitanja riješena tokom razgovora moje izaslanice Helge Šmit i zamjenika iranskog ministra spoljnih poslova Aragačija u Ženevi”, poručila je Ešton u saopštenju. Ešton koordinira pregovore grupe E3+3, koju čine predstavnici Velike Britanije, Francuske, Nemačke, Rusije, SAD i Kine, sa Iranom.

Iran i šest svjetskih sila saglasili su se kako da sprovedu nuklearni sporazum postignut u novembru, sa rokovima koji počinju od 20. januara, javila je iranska državna agencija IRNA. Američki predsjednik Barak Obama izjavio je u nedjelju da će staviti veto ako Kongres izglasa nove sankcije Iranu, jer smatra da bi nove sankcije predstavljale rizik za rješavanje problema nuklearnog programa te zemlje. Povodom stupanja na snagu dogovora o ublažavanju sankcija Iranu 20. januara, Obama je naveo da je do toga došlo pošto su vlasti u Teheranu prvi put u posljednjoj

deceniji pristale da zaustave dalji razvoj svog nuklearnog programa.

Reuters podsjeća da se predsjednik SAD suočava sa snažnim pritiskom u Kongresu da se uvedu nove sankcije Iranu, kao “mjera osiguranja” da će Teheran poštovati dogovor.

Od ukupno 100 senatora, 58 je potpisalo zakonski prijedlog koji predviđa nove mjere kojima se zaustavlja dalja prodaja iranske nafte.

Iran i svjetske sile postigli su dogovor u petak o načinu sprovođenja ključnog sporazuma koji se tiče obuzdavanja iranskog nuklearnog program, a ne može da stupi na snagu dok ga svaka zemlja pojedinačno ne odobri, podsjetio je AFP. Ženevski sporazum postignut 24. novembra predvidjeo je ograničavanje obogaćivanja iranskog uranijuma na šest mjeseci, suspenziju uvođenja novih ekonomskih sankcija u tom periodu i djelimično ukidanje dosadašnjih kaznenih mjera protiv Teherana.

Iran će početkom februara primiti prvu ratu od 550 miliona dolara, od ukupno 4,2 milijarde, sredstava odblokiranih posle dogovora o nuklearnom programu te zemlje, saopštili su zvaničnici u nedjelju.

Na Montenegroberzi je juče ostvaren promet od ukupno 101.650 eura. Juče je prodato 0,73 odsto akcija Fonda zajedničkog ulaganja Trend.

Na berzi je prodato, kroz tri transakcije, ukupno 1,39 miliona akcija, po cijeni od 7,3 centa, koja nije mijenjala vrijednost. Akcijama Trenda je trgovano i prošle sedmice, kada je austrijska Hypo Alpe Adria banka prodala udio od 25,7 odsto akcija u Fondu zajedničkog ulaganja Trend i 100 odsto u Društvu za upravljanje tim fondom.

Američka Kingstown Partners Masters u fondu Trend posjeduje 9,53 odsto dionica, jednočlano društvo sa ograničenom odgovornošću Primavera Invest ima 5,16 odsto, AB Investicije 4,45 odsto, Poslovno logistički centar Morača 2,07 odsto, američki Ktown i Frontier market select fund II, po 1,31 odsto, austrijska Zveza bank 1,2 odsto, Kingstown partners II 1,07 odsto i Prva banka 1,05 odsto.

Povećanje zaposlenosti beznačajno U Crnoj Gori je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), ove sedmice 34,47 hiljada nezaposlenih, 0,8 odsto manje nego na kraju prošle godine.

Stopa nezaposlenosti je, prema izvještaju ZZZ, pala sa 14,98 odsto na 14,86 odsto.

Najveća stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto. Od početka godine Zavod je evidentirao 77 novozaposlenih. Zavod je od početka godine registrovao jednog pripravnika, a izdato je 198 radnih dozvola nerezidentima.

AKTUELNO 3

utorak, 14. 1. 2014.

izborno zakonodavstvo

DPS želi da održi sistem izbornih manipulacija Vasilj Karadžić

O

pozicija u crnogorskom parlamentu je jedinstvena u ocjeni da Demokratska partija socijalista ne želi da prihvati njihove prijedloge za izmjenu izbornog zakonodavstva jer žele da zadrže sistem izbornih manipulacija, bez kojeg bi odavno ostali bez vlasti. O sudbini Radne grupe za izradu povjerenja u izborni sistem danas će biti riječi na sjednici Kolegijuma predsjednika parlamenta.

Danas će biti održana sjednica Kolegijuma predsjednika Skupštine na kojoj će biti donesena odluka o daljoj sudbini Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces. Opozicija je ranije napustila Radnu grupu jer je DPS naprasno odbacio njihove prijedloge za izmjenu zakonodavstva u ovoj oblasti, poput elektronske identifikacije birača. Kopredsjednik Radne grupe Srđan Milić rekao je za portal CDTa “da nema šanse da će bilo kada predsjedavati ili učestvovati u radu radne grupe”.

Poslanik Pozitivne Crne Gore Srđan Perić rekao je DN da je za očekivati da se na Kolegijumu Skupštine raspravi budući status Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces.

“Naš predstavnik na Kolegijumu će svakako insistirati da se započeti posao dovede do kraja. Ukoliko ne bude političke volje, prvenstveno DPS-a, Pozitivna Crna Gora će naći načina da prevaziđe njihovu opstrukciju. Jasno je da je toj partiji u interesu da zadrže sistem izbornih manipulacija koji sada imaju na raspolaganju, ali to je jednostavno nešto što treba da postane prošlost”, rekao je Perić. Član Radne grupe i poslanik DFa Milutin Đukanović rekao je u izjavi za DN da DPS samo želi da simulira rad tog tijela, dodavši da tu stranku treba pitati zbog čega nemaju stav oko elektronske identifikacije birača, biračkog spiska i gla-

sanja putem pisma.

“DPS treba pitati zbog čega ne želi da prihvati elektronsku identifikaciju birača i šta je tu sporno. DPS je ovo uradio samo zbog lokalnih izbora, to je bila suština, to je za njih bilo glavno. U biračkom spisku ima preko 70.000 glasača koji nemaju zakonski pravo da glasaju. To su fantomi i birači koji ne žive u Crnoj Gori. DPS taj prostor koristi da drugi glasaju umjesto odsutnih i zato ne želi elektronsku identifikacuiju birača. Jer kada bi postojala elektronska identifikacija birača tada ne bi svako mogao da glasa umjesto nekoga ko nije u Cnoj Gori”, rekao je on. Đukanović je podsjetio da je suština njihovog prijedloga o uvođenju elektronske identifikacije birača da se omogući da glasa onaj koji je upisan u birački spisak, koji dođe na biračko mjesto i koji ima validan dokumenat.

“To je pomoćno sredstvo da se spriječi da drugi ljudi glasaju na biračkim mjestima umjesto onih koji su upisani. DPS je jednostavno izračunao bez koliko će glasova da ostane zato što više neće moći da koristi sistem da se glasa preko fantomskih birača. DPS je izračunao da je to veliki broj glasova i da će izgubiti izbore i zato neće da prihvate predloge DF-a”, tvrdi poslanik Fronta.

On je dodao da su člana Radne grupe iz redova DPS-a, Milutina Simovića “brinuli” virusi na računarima, skladištenje računara kada

Raspravljaće i o bojkotu Odbijanje DPS-a da prihvati rješenja opozicije, ali i afera “Snimak” uticaće na to da opozicija na svojim partijskim tijelima raspravlja i o bojkotu lokalnih izbora.

“DF ima svoje organe, konstituenti Fronta imaju svoje organe i u najskorije vrijeme će donijeti odluke i o tom pitanju”, rekao je Đukanović.

Sa druge strane, Vuković je naveo da da će svi lokalni izbori u ovoj godinema izbora i šta će se desiti kada nestane struja, “jer misli da nema standarda koji to regulišu”.

Sa druge strane, poslanik DSPS-a Miodrag Vuković poručio je u izja-

ni biti održani po važećim, aktuelnim izbornim zakonima. Vuković je dodao da nije pametno što postoje najave da Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces neće više nastaviti da radi.

“Time ne bi poslali dobru poruku ni Evropskoj uniji ni međunarodnoj zajednici i mislim da oni ne bi razumjeli razoge koji su doveli do okončanja našeg rada”, kazao je Vuković. vi za portal Analitika da njegovoj partiji nijesu prihvatljivi prijedlozi opozicije jer bi time cijeli izborni sistem doživio debakl i bio blokiran.

“Opozicija je očekivala da će se

njihovi partikularni interesi ugraditi u izborno zakonodavstvo i da će njihova rješenja biti dio izbornog zakonodavstva. Za nas nijesu bile prihvatljive radikalne novine koje je predlagala opozicija čime bi se napravila normativna osnova da neko izliječi svoje bolove od brojnih pretrpljenih poraza i da bude proglašen pobjednikom narednih izbora, a da oni nijesi ni raspisani”, kazao je Vuković, koji je dodao da rješenja koja je predlagala opozicija nijesu primijenjena u uporednoj praksi država EU i okruženja.

On je naveo da je s obzirom da je dalji rad Radna grupe neizvjestan da je jedna od opcija da Kolegijum predsjednika parlamenta ovlasti ili formira neku drugu radnu grupu koja će završiti rad na izbornim zakonima.

inspekcija

za neke zločinac, za neke heroj

Šaron, uz počasti, sahranjen Kršena prava na porodičnom imanju radnika tokom praznika

Bivši izraelski premijer Arijel Šaron sahranjen je juče na porodičnom imanju na jugu Izraela u pustinji Negev, nedaleko od poja-

sa Gaze.

Komemoracija povodom smrti Šarona, koga Izraelci smatraju “herojem”, a Palestinci “ratnim

zločincem”, održana je juče ujutru u izraelskom parlamentu, Knesetu, u Jerusalimu.

Komemoraciji su prisustvovali izraelski zvaničnici, kao i strani predstavnici, među kojima američki potpredsjednik Džozef Bajden, njemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer i bivši britanski premijer Toni Bler. Šaron je uz vojne počasti sahranjen pored druge supruge Lili, a od njega su se pozdravili sinovi Gilad i Omri, kao i načelnik Generalštaba vojske Izraela Beni Ganc.

Arijel Šaron, koji je preminuo 11. januara, od 2006. godine bio je u komi pošto je doživio moždani udar.

Rođen je u Kfar Malalu, u tadašnjoj britanskoj Palestini. Otac mu je bio njemačko-poljski Jevrejin, a majka Jevrejka iz Rusije.

Postao je premijer Izraela 17. februara 2001. Prije toga bio je ministar odbrane.

Bio je vođa stranke Kadima i desničarske stranke Likud. Bio je general u izraelskoj vojsci i vršilac komandnih dužnosti za vrijeme ratova 1967. i 1982, kada je tokom invazije na Liban izvršen masakr u palestinskim izbjegličkim logorima Sabra i Šatila.

Inspekcija rada je za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika izdala 11 prekršajnih naloga, saopšteno je portalu Analitika iz Uprave.

“U prvoj nedjelji 2013. godine Inspekcija rada je obavila 82 kontrole, utvrdila 38 nepravilnosti i izdala 11 prekšajnih naloga”, poručeno je iz Uprave za inspekcijske poslove.

Iz ove institucije napominju da su protiv subjekata nadzora, u zavisnosti od prekršaja, preduzimane zakonom predviđene mjere kroz “donošenje rješenja o otklanjanju nepravilnosti, izdavanje prekršajnih naloga, podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i krivičnih prijava”.

Izmjenama i dopunama Zakona o državnim i drugim praznicima uvedene su visoke novčane kazne za poslodavce koji ga ne poštuju.

Novčana kazna za preduzeće iznosi od 1.000 do 20.000 eura, a za odgovornu osobu do 100.000 eura. Za preduzetnike koji ne budu poštovali zakon kazna je od 200 do 2.000 eura.

Za božićnje, kao i za minule no-

vogodišnje praznike svi zaposleni koji su radili tokom praznika treba da dobiju 150 odsto uvećane dnevnice.

Inače, iz Uprave za inspekcijske poslove su saopštili da su u posljednjoj nedjelji decembra sprovedene zajedničke kontrole Sanitarne, Turističke i Inspekcije rada, kako bi se uticalo na regularnost tržišta rada, sa aspekta pravilnog poslovanja, poštovanja prava zaposlenih i zdravstveno-sanitarnih uslova kod subjekata nadzora.

“Zajedničke kontrole sprovedene su na teritoriji Nikšića, Žabljaka, Kolašina, Rožaja i Plava. Tom prilikom akcenat je stavljen na oblast ugostiteljstva u zimskom turizmu, te je tako izvršeno preko 50 kontrola u lokacijama kao što su Vučje, Krupac, Bogetići, Lokve, Turjak, Kolašin i Žabljak.

Ovakvim zajedničkim nastupom inspekcija iz različitih oblasti, brže i efikasnije se suzbijaju neregularnosti na terenu, sprečavajući nelojalnu konkurenciju i stvarajući bolje uslove rada za subjekte koji legalno obavljaju djelatnost”, poručeno je iz Uprave.

4 POLITIKA

utorak, 14. 1. 2014.

MehMet Zenka

Vlast namjerno sputava DUA-u andrija PoPović

Liberali neće podilaziti opoziciji Liberalna partija ne želi da barjači crnogorstvom, ali ni da se stalno podilazi dijelu crnogorske opozicije, kazao je Andrija Popović, predsjednik ove partije.

On je podsjetio na prijedlog liberala da se državna himna intonira na početku novog saziva Skupštine, kao i prilikom prve sjednice jesenjeg i proljećnog zasijadanja u Skupštini Prijestonice Cetinja.

Ovaj prijedlog je tri puta bio u skupštinskoj proceduri i pored potrebne poslaničke većine, dva puta, raznim poslovničkim vratolomijama je zaustavljen, rekao je Popović kotorskom Skala radiju.

To je i predmet dužih polemika predsjednika Skupštne Crne Gore Ranka Krivokapića i Andrije Popovića koji je kazao da je jedini motiv Liberalne partije da se pažnja posveti afirmaciji identitetskih i drugih nacionalnih vrijednosti koje predstavljaju kamen temeljac crnogorskih nacionalnih interesa.

“Kao da se stidimo državne himne i simbola umjesto da se po-

nosimo, kao i u svim državama svijeta”, kazao je Popović.

Dio opozicije crnogorsku himnu “Oj svijetla majska zoro” ne smatra svojom, kao ni grb i zastavu Crne Gore, a naša himna se jedino još može čuti na sportskim borilištima, za Dan nezavisnosti 21. maja i na Dan državnosti 13. jula.

“Program nacionalnog javnog servisa kao u svim zemljama svijeta bi morao počinjati državnom himnom, ali mi stalno bježimo od toga da bi smo na neki način podišli dijelu opozicije, zašto nema razloga”, mišljenja je Popović.

Crnogorski nazovi patriotizam od 2006. godine, od obnove državnosti, stalno kopni, smatra on.

Na pitanje Skala radija koliko je stabilna koalicija u Kotoru koju čine DPS, SDP, Liberalna partija i Hrvatska građanska inicijativa, Popović je odgovorio da je lokalna koaliciona vlast stabilna što je potvrđeno i na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta na kojoj je usvojen Budžet opštine Kotor za 2014. godini.

J.Đ.

Pljevlja

Nazivi ulica ne donose bolji život

Za manje od dvije nedjelje Crnu Goru očekuju prvi vanredni lokalni izbori u 2014. godini. Ulcinjani će 26. januara birati lokalnu vlast za koju će se boriti osam partija i jedna koalicija. Dok su Nova demokratska snaga – Forca i Koalicija “Zajedno za budućnost Ulcinja” koju čine Demokratska partija, Perspektiva i Demokratski savez uvjereni u sigurnu pobjedu, predstavnici Demokratske unije Albanaca su manje optimistični jer tvrde da je sadašnja vlast sve uradila kako bi imali što slabiju kampanju.

“Demokratska unija Albanaca izlazi samo sa svojim imenom i prezimenom, sa mladim ljudima i u sopstvenoj organizaciji. Pomoći od opštine naravno nema, ali oni i ne žele da pomognu i namjerno to rade jer bi u suprotnom sa boljom finansijskom situacijom mi imali bolju organizaciju i duplo više glasova. Ovako smo prepušteni sami sebi i samostalnom finansiranju izborne kampanje”, rekao je Dnevnim novinama lider DUA Mehmet Zenka.

Sa druge strane, predsjednik Demokratske partije koja će na predstojećim lokalnim izborima u Ulcinju nastupiti u koaliciji sa Perspektivom i Demokratskim savezom kazao je za DN da svi rezultati sa prethodnih izbora idu u njihovu korist, te da će sigurno oni rukovoditi Opštinom nakon izbora.

“Izborna kampanja teče normalno i realno treba očekivati pobjedu naše koalicije jer je najjača u Ulcinju. Mi ćemo rukovoditi Opštinom, a podaci o glasovima sa prethodnih izbora to jasno pokazuju”, istakao je predsjednik DP-a Fatmir Đeka.

Međutim, koalicija “Zajedno za budućnost Ulcinja” nije jedina koja je sigurna u pobjedu. Isto mišljenje dijele i predstavnici Nove demokratske snage - FORCA, koji 26. januara očekuju odlične rezultate.

“Kompanja teče mirno. Bilo je

Moraće samostalo da finansiraju kampanju; Mehmet Zenka

SNP: Agrarna politika problem Iz opštinskog odbora SNP-a ocjenjuju da jedan od problema predstavlja agrarna politika koja nije podsticajna za male proizvođače kojih je u ovoj opštini mnogo, kao i nepostojanje odgovarajuće infrastrukture.

“Stanje infrastrukture na seoskim područjima je daleko od poželjnog.

Nedovoljna razvijenost i prije svega loše stanje postojeće putne mreže, predstavlja najveći problem iz ovog domena, sa kojim se srijeće stanovništvo ruralnih sredina”, navodi se u saopštenju SNP-a.

Prema navodima iz saopštenja proodređenih medijskih prepucavanja što će vjerovatno uticati i na buduće koalicije nakon izbora. FORCA je dokazala svoju jačinu. Na predstojećim izborima ćemo postići sigurno odličan rezultat na osnovu kojeg će vrši-

panjom možda će između ostalog i to biti jedna od tačaka kampanje”, kazao je Vuković.

Podršku za promjenu imena ulica imaće i od koalicionog partnera na državnom nivou, SDP-a. Član odborničkog kluba te stranke, Momir Redžović rekao je da će podržati tu ideju.

Predsjednik pljevaljskog odborničkog kluba SNP-a Radoman Gogić nije saglasan sa stavom istoričara Zvezdana Folića da su Pašić i Karađorđević odigrali dominantnu ulogu u nestanku Crne Gore 1918.

Ta odluka kaže Gogić donešena je na Velikoj podgoričkoj skupštini.

“Nije nam problem što se evo 15 dana davimo u magli i što izvještaje o zagađenosti u Pljevljima dobijamo sa zakašnjenjem od 15 dana.

Pravo da vam kažem kad bih znao da će se sve te okolnosti promijeniti, ja bih prvi predložio da se imena tih ulica promjene i da živimo u boljim uslovima”, poručio je Gogić. Iz SNP-a su kazali da će odluku o podržavanju promjene imena ulice donijeti naknadno.

ti vlast u Ulcinju. Mnoge partije tvrde da će ostvariti dobar rezultat, ali za nekog taj dobar rezultat podrazumijeva osvojen jedan ili možda dva mandata”, zaključio je poslanik FORCA Genci Nimanbegu.

N.D.L.

andrija Pejović Poručio

Slijedi period temeljnih reformi

Pljevaljski odbori SDP-a i DPS-a iniciraće izmjene naziva dvije ulice u tom gradu koje nose imena srbijanskog premijera i kralja, Nikole Pašića i Petra I Karađorđevića, saznaje radio Antena M. Kako prenosi podgorički radio, početkom devedesetih, pljevaljske ulice Maršala Tita i Borisa Kidriča preimenovane su u ulice kralja Petra Karađorđevića odnosno Nikole Pašića ne samo zahvaljujući srpskim strankama, nego prije svega zahvaljujući podršci tada jedinstvenog DPS-a.

Predsjednik pljevaljskog odborničkog kluba DPS-a Filip Vuković kaže da će ta partija u narednom periodu inicirati promjenu naziva dvije najvažnije ulice u tom gradu.

“U svakom slučaju Opštinski odbor baviće se tom problematikom i iniciraćemo to - dakle moj odgovor je potvrdan. S obzirom na to da su sada u aprilu izbori ne mogu precizirati kada ćemo to predložiti. U trenutku kada budemo sigurni da će naša inicijativa imati uspjeha to ćemo i predložiti. Bavićemo se tim, a do tada ćemo se baviti kam-

blem je i nerazvijenost komunalnih usluga, na prvom mjestu loše i neadekvatno vodosnabdijevanje, nepostojanje ili niska razvijenost kanalizacione mreže, kao i loše stanje elektrodistributivne mreže.

“Ovome treba dodati i zastarjelost poljoprivredne mehanizacije. Pored ovoga, nepostojanje adekvatnih prihvatnih i preradnih kapaciteta dodatno usporava uključivanje novih proizvoda, jer nema jasno definisanih kriterijuma plasmana poljoprivrednih proizvoda”, ističe se u saopštenju.

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom (EU) Aleksandar Andrija Pejović rekao je u intervjuu agenciji Mina da Crnu Goru u ovoj godini očekuje intenziviranje pregovaračkog procesa sprovođenjem zakonskih rješenja u mnogim poglavljima, a proces će, sa nivoa planiranja, sve više biti spuštan na praktični.

On je saopštio da su mjerila koja je, nakon otvaranja poglavlja 23 i 24, postavila Evropska komisija (EK), jednaka sa mjerama i aktivnostima koja su postavljene akcionim planovima za ta dva poglavlja.

“Ispunjavanje mjerila će, svakako, biti u fokusu našeg rada u predstojećem periodu i odvijaće se u skladu s rokovima koje smo postavili u akcionim planovima”, rekao je Pejović.

To, kako je rekao, znači da će period neposredno pred nama biti ključan za temeljne reforme i ispunjavanje postavljenih mjerila.

“Brzina njihovog ispunjavanja zavisiće od naših unutrašnjih kapaciteta, institucionalnih, administrativnih i finansijskih. Siguran sam da smo test unutrašnje spremnosti već položili i da smo spremni za dalje korake naprijed”, ocijenio je on.

Kako je kazao, ispunjavanje

mjerila je uslov za dalji napredak u oblasti vladavine prava, a biće i indikator napretka u cjelokupnom pregovaračkom procesu.

Zbog toga, ali i velike obaveze koju Crna Gora ima u ovom procesu su, kako je rekao, uspostavili temeljan mehanizam nadgledanja ispunjavanja mjerila.

Pejović je rekao da su konkretni zahtjevi sadržani u mjerilima, navodeći da se u 23. poglavlju očekuje konkretan bilans ostvarenih rezultata u smanjenju broja zaostalih predmeta, ali i broju imenovanja i napredovanja sudija i tužilaca po sistemu jedinstvenom za cijelu državu, zasnovanom na zaslugama i odgovarajućoj proceduri izbora i testiranja.

On je, kad je u pitanju poglavlje 24, naveo samo jednu od oblasti – policijska saradnja i borba protiv organizovanog kriminala.

Kako je rekao glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Andrija Pejović, očekuje se i adekvatno sprovođenje strategijskog okvira za borbu protiv organizovanog kriminala i trgovinu ljudima.

“Bilans ostvarenih rezultata očekuje se u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, oblasti oduzimanja imovine i u broju zamrznutih sumnjivih transakcija”, saopštio je Pejović.

Žele zajedničke ambasade

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore saopštilo je juče da je zainteresovano za uspostavljanje zajedničkih diplomatskih predstavništava država regiona, po ugledu na skandinavski model. Iz resora na čijem čelu se nalazi Igor Lukšić juče su agenciji Tanjug saopštili da se o tome već vode pregovori sa državama regiona.

Iz MVPEI-ja su podsjetili da su sa Makedonijom već potpisali bilateralni sporazum o zajedničkom smještaju diplomatsko-konzularnih predstavništava. Sporazum sa Skoplje, kako su napomenuli iz Ministarstva, predviđa da ta država Crnoj Gori ustupiti dio prostora već otvorenih ambasada u zemljama gdje Podgorica planira otvaranje novih diplomatsko-konzularnih predstavništava.Predviđa se, kako se navodi, i mogućnost nalaženja zajedničkih prostorija u državama u kojima obje zemlje nemaju, ali planiraju otvaranje diplomatskokonzularnih predstavništava. “Ovakvi aranžmani doprinose ekonomičnosti i efikasnosti rada diplomatskokonzularnih predstavništava, omogućuju brže širenje diplomatske mreže uz vidno manje troškove, a smještaj ambasada zemalja regiona na jednom mjestu pojačava vizibilitet interesa i potencijala svake države pojedinačno, ali i regionalnih mogućnosti”, saopšteno je iz MVPEI.

POLITIKA 5

utorak, 14. 1. 2014.

ANALITIČARI O LOKALNIM IZBORIMA U PODGORICI

Lekićeva prednost treba da zabrine DPS Jovana Đurišić

R

ezultati predsjedničkih izbora mogu da budu vjetar u leđa crnogorskoj opoziciji, smatraju analitičari, koji su dodali da ti rezultati brinu Demokratsku partiju socijalista (DPS). No, napomenuli su i da predsjednički izbori ne morajmu da budu ogledalo lokalnih izbora, što su pokazali nedavno održani izbori u Mojkovcu.

Rezultati predsjedničkih izbora održanih prošle godine mogli bi biti vjetar u leđa crnogorskoj opoziciji pred lokalne izbore u glavnom gradu. Naime, u trci za predsjednika države znatnu prednost u Podgorici ostvario je kandidat Demokratskog fronta Miodrag Lekić. On je od aktuelnog predsjednika države Filipa Vujanovića ostvario prednost od gotovo 6.000 glasova, što bi, smatra-

ju naši sagovornici, crnogorski analitičari, moglo biti značajan indikator koji bi trebalo da zabrine Demokratsku partiju socijalista.

Politički analitičar i direktor Centra za monitoring (CEMI) Zlatko Vujović ističe da su rezultati predsjedničkih izbora razlog za brigu u redovima DPS. Ipak, napominje Vujović, tadašnji izborni rezultat ne može odrediti pobjednika predsto-

Boris Marić

jećih lokalnih izbora.

“Svakako da su rezultati predsjedničkih izbora značajan indikator koji bi trebalo da zabrine DPS, ali isto tako to samo po sebi ne znači da mi sada na bazi tog rezultata možemo sa sigurnošću tvrditi ko će doći do većine na narednim lokalnim izborima”, kazao je Vujović za Dnevne novine.

On objašnjava da su predsjednički izbori bili dominantno obilježeni ličnim profilima dva kandidata. “U jednoj tako suženoj ponudi za očekivati je da kandidat u prvom redu DF ima tako dobar rezultat, jer je bio podržan od strane drugih opozicionih partija”, istakao je Vujović.

Stoga bi, kako kaže, opozicija, ukoliko želi pobjedu na izborima u Podgorici, morala da ponudi dobar program i dobre kandidate za odbornike, “a nikako da misli da je pobjeda zagarantovana bez obzira na njihovo ponašanje tokom kampanje”.

Na predsjedničkim izborima održanim 7. aprila, lider Fronta Miodrag Lekić osvojio je u glavnom gradu 51.489 glasova, dok je njegov protivnik Filip Vujanović imao 46.136 glasova. To je, smatra pravnik Centra za građansko obrazovanje Boris Marić, ohrabrenje za opoziciju.

“Rezultati predsjedničkih izbora koji su se odnosili na Podgoricu jesu ohrabrenje za opoziciju da može konačno pobijediti DPS u glavnom gradu, što bi bio nagovještaj krize

POTPReDsjeDNIK sDP-A PORUČIO

Podgorici treba nova snaga Ministar unutrašnjih poslova i potpredsjednik SDP-a Raško Konjević izjavio je u emisiji “U raljama života” TV Atlas da građanima Podgorice treba ponuditi blok nove političke snage.

“Mislim da to tog bloka može da dođe ukoliko dijelite neke principe na lokalnom nivou u Podgorici. Ja sam optimista u tom dijelu. A, da li to može da ugrozi saradnju na državnom nivou? Pa, nijesam vidio da su članovi Predsjedništva DPS-a kidali vene jer Miomir Mugoša bio u koaliciji sa prosrpskim partijama.

Ne vidim razloga zašto bi naša saradnja sa Pozitivnom ili Forumom 2010 mogla da ugrozi principijelnu saradnju na državnom nivou”, poručio je Konjević.

On je dodao i da u SDP-u nema sukoba te da apsolutno svi funkcioneri dijele mišljenje da na lokalnim izborima u Podgorici ne treba izlaziti u koaliciji sa DPS-om.

“Kad je riječ o izborima u osta-

lim opštinama, odluku o nastupu donijeće lokalni organi”, rekao je on.

Ministar unutrašnjih poslova je saopštio da ima pomaka u istrazi napada na redakciju “Vijesti”, ali nije želio da saopšti detalje.

“Imamo neko pristojno vrijeme koje ja ne bih limitirao. Zavisi od dinamike. Objektivna odgovornost će u tom slučaju morati da se pokaže: bilo da je u policiji, ministarstvu ili Vladi. Danas je 13. januar i nemojte od mene očekivati da vam kažem

MeDOjeVIĆ

da će se to desiti npr. 26. januara.

Ja se dnevno informišem na nivou ministra koji nije prvi policijac niti se bavim ovim stvarima, ali ovo već prevazilazi dozu profesionalnog policijskog posla. A neefikasnost je proizvod raznih okolnosti. Partneri od policije i tužilaštva traže samo jednu riječ: rezultat. Moja sugestija za taj rezultat je saradnja jer drugačije ne možete”, ističe on.

Konjević nije mogao ni da precizira do kad će čekati konkretne rezultate prije nego zatraži odgovornost u sopstvenim redovima ne samo zbog tog slučaja već i zbog napada na novinare Tufika Softića i Lidiju Nikčević.

Konjević je najavio da će Crna Gora do kraja godine dobiti specijalno tužilaštvo za borbu protiv organizovanog kriminala, po uzoru na hrvatski USKOK. Što se ponuda za Kombinat aluminijuma tiče, Konjević navodi da je SDP-u najbliža ponuda Uniproma.

V.K.

Peković je častan čovjek Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević pohvalio je na svom Tviter nalogu gest crnogorskog košarkaškog reprezentativca i člana NBA kluba Minesota Timbervulvsa Nikole Pekovića koji se sa saigračima iz kluba fotografisao sa podignuta tri prsta. “Častan čovjek treba da priča ono što misli i da radi ono što priča. Nikola Pekoviću, svaka ti čast. Budi ono što jesi. Nikad se ne prodaj”, napisao je Medojević.

Prema njegovim riječima on lično

poznaje centra Minesote i tvrdi da je sjajan momak koji se ne prodaje.

“Kao Crnogorac moram odmah da kažem da lično poznajem Nikolu Pekovića. Da se radi o sjajnom momku, koji ima petlju i koji se ne prodaje”, saopštio je Medojević.

Povod za reakciju Medojevića je Pekovićevo fotografisanje sa podignuta tri prsta sa kompletnim timom NBA ligaša Minesote i podijeljene reakcije u javnosti i na društvenim mrežama koje su nastale nakon tog gesta.

Opozicija mora da ponudi dobar program i dobre kandidate; Zlatko Vujović

vlasti na državnom nivou i vjerovatno bi došlo do raspisivanja vanrednih izbora”, rekao je u izjavi za DN Marić.

Ipak, Marić ističe da predsjednički izbori ne moraju nužno biti ogledalo lokalnih. To su, kako kaže, pokazali nedavno održani izbori u Mojkovcu, gdje je pobjeda DPS bila ubjedljiva, iako je kandidat opozicije na predsjedničkim izborima bio znatno dominantniji od Vujanovića.

“DPS je mnogo operativniji na

manjem prostoru tako da uz konstantnu zloupotrebu državnih resursa sebi znatno povećava mogućnost uspjeha na lokalnim izborima”, ocijenio je Marić.

Prema njegovom mišljenju, opozicija će pred izbore u Podgorici morati da da mnogo više.

“U glavnom gradu opozicija ima realnu šansu za uspjeh, ali je potrebno mnogo više od dobre početne osnove koju im daje rezultat sa predsjedničkih izbora”, zaključio je Marić.

6 EKONOMIJA

utorak, 14. 1. 2014.

PONUDE ZA KAP

Perišić na mukama

Stečajni upravnik može odbiti ili prihvatiti ponudu Uniproma, ali svakako odluku donosi parlament

Stečajni upravnik Veselin Perišić trebalo bi u narednih sedam dana da donese konačnu odluku o oglasu za prodaju imovine Kombinata aluminijuma Podgorica. Pred Perišićem nije laka odluka. Ukoliko se odluči da odbije sve ponude koje su stigle na oglas, rizikovaće da povjeriocima bude isplaćeno 28,5 miliona eura, koliko je za imovinu ponudio nikšićki Uniprom.

U slučaju da odbije ponudu, Perišić je dužan da objavi novi oglas za prodaju. Sudeći prema interesovanju na prvom i prilično nedefinisanim stvarima teško da bi se na novom oglasu pojavila atraktivnija ponuda od one koju daje Uniprom. Ukoliko odluči da prihvati ponudu Uniproma, koji je u vlasništvu biznismena Veselina Pejovića, Perišić će prije toga morati da dostavi i nekoliko dokumenata koje KAP u ovom trenutku nema, kao što su razne dozvole. Sa druge strane, fokus je održa-

ti proizvodnju u Kombinatu aluminijuma Podgorica, što Pejović i nudi po uslovima koji su za sada

prihvatljiviji i Vladi jer je cijena od 38 eura za megavat nešto što odgovara i Elektroprivredi Crne Go-

re. Pred stečajnim upravnikom su osim dvije opcije, odbiti ili prihvatiti ponudu Uniproma, još mogućnost da sve prebaci na Skupštinu Crne Gore, koja će svakako morati da se izjasni o odluci Perišića. Stečajni upravnik bi mogao da predloži Skupštini zaključivanje ugovora sa Unipromom i na taj način “vruć krompir” prebaci u ruke parlamenta. Pejović je prošle sedmice dostavio ponude za imovinu KAPa, osim za bazen crvenog mulja i deponije katodnog otpada u iznosu od 28,5 miliona eura, i njegov pogon Preradu, odnosno Fabriku valjaonice sa livnicom trake 1,5 miliona eura.

Uniprom nudi i ukupne investicije do 78 miliona eura kako bi do 2018. godine proizvodio 120.000 tona tečnog aluminijuma i 30.000 tona sekundarnog metala, ali i zadržavanje oko 300 zaposlenih. Britanska firma Get Sales, iza kojeg stoji HGL, za imovinu KAP-a nudi svega 5.100 eura.

N.U.

Cijene goriva na istom još dvije sedmice Maloprodajne cijene svih naftnih derivata ostaće nepromijenjene i narednih 15 dana, saopšteno je CdM-u iz Ministarstva ekonomije.

Tako će i dalje litar eurosupera BMB 98 koštati 1,38 eura, a BMB 95 1,35 eura.

Za litar eurodizela treba izdvojiti 1,27 eura, a eurodizela za komercijalne svrhe 1,05 eura.

Lož ulje u veleprodaji koštaće i dalje 1,23 eura, a lož ulje za grijanje iznosiće 0,95 eura.

“Sljedeći obračun će se, prema uredbi o određivanju maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, obaviti 27. januara, a eventualno izmijenjene vrijednosti važiće od 28. januara 2014. godine”, pojašnjeno je iz Ministarstva ekonomije.

I.B.

Foto: Vedran Ilić

KOVAČNICA

Pejović nudi 400.000 eura

Pejović juče u Privrednom sudu

SNP - UlCINj

Tražiće podsticaje za poljoprivredu Prirodni resursi Opštine Ulcinj nijesu adekvatno valorizovani, zbog čega će se Socijalistička narodna partija (SNP) u tom gradu zalagati za usvajanje podsticajnih mjera za razvoj poljoprivrede i intenziviranje poljoprivredne proizvodnje, najavili su njeni predstavnici.

Iz Opštinskog odbora SNP-a najavili su da će se zalagati i za stvaranje uslova da se mlađa populacija usavršava za usvajanje i primjenu savremenih trendova u poljoprivrednoj proizvodnji, čime bi se stvorila mogućnost razvoja i ponude seoskog turizma i podizanje ukupnog standarda života na selu. Predstavnici Opštinskog odbora smatraju da je jedan od problema agrarna politika, koja nije podsticajna za male Ulcinj

proizvođače, kao i nepostojanje odgovarajuće infrastrukture.

“Stanje infrastrukture na seoskim područjima je daleko od poželjnog.

Nedovoljna razvijenost i loše stanje postojeće putne mreže predstavlja najveći problem iz tog domena sa kojim se srijeće stanovništvo ruralnih sredina. Tu je i nerazvijenost komunalnih usluga, odnosno neadekvatno vodosnabdijevanje, nepostojanje ili niska razvijenost kanalizacione mreže i loše stanje elektrodistributivne mreže”, saopštili su iz ulcinjskog SNP-a.

Oni su kazali da lokalne i i državne vlasti ne mare za ulcinjske poljoprivrednike, kako u vezi sa proizvodnjom mandarine, tako i u pogledu drugih proizvoda.

I.B.

se odnose na to da nepokretnosti koje su subjekti prodaje moraju imati građevinske dozvole ili počet postupak legalizacije i upotrebne dozvole. Mora biti proglašen u prostornom planu zonom sa posebnom namjenom poslovni koncept industrijske proizvodnje i prerade metala aluminijuma. Takođe će se dozvoliti proširenje postojećeg pogona ako je u funkciji povećanja proizvodnje i oslobodiće se investicionog plaćanja poreskih i komunalnih obaveza sa subvencijama za zaposlene kako je to urađeno sa Željezarom Nikšić.

Pejović je novinarima nakon otvaranja ponuda rekao da se Kovačnica poklapa sa jednim dije-

lom onoga što sada radi u Nikšiću.

“Garantujem za tri do četiri mjeseca da bih mogao da osposobim kompletan pogon i da ga pustim u proces proizvodnje, a u startu bismo zaposlili oko 50 radnika” , precizirao je Pejović.

Prema njegovim riječima, u Kovačnici je prodata presa, koja je bila najveća vrijednost, a ostale su samo dvije peći koje treba remontovati.

Predmet prodaje po početnoj cijeni od 4,27 miliona eura je pokretna i nepokretna imovina koju čine građevinski objekti sa zemljištem u Dajbabama, proizvodna postrojenja, oprema i uređaji, transportna sredstva i druga pokretna imovina.

Foto: Milovan Danilović

Nikšićki Uniprom, biznismena Veselina Pejovića, ponudio je 400.000 eura za kupovinu imovine Kovačnice, prerađivačke fabrike Kombinata aluminijuma (KAP).

Stečajni upravnik Zdravko Cicmil saopštio je na otvaranju ponuda da je Uniprom jedini dostavio ponudu koja sadrži i obavezu investicionog ulaganja u periodu od pet godina u iznosu od pet miliona eura.

U ponudi se navodi da će u početku biti zaposleno 50 radnika, puštanje u rad proizvodnog pogona biće u roku od četiri mjeseca, a godišnja proizvodnja iznosiće 1012 hiljada tona u obliku polu i finalnih proizvoda.

Uslovi koji treba da se ispune

Sa jednog od protesta “Autoprevoznog”

AUtOPrEVOZNO

Radnici nastavili proteste Bivši radnici nekadašnjeg Autoprevoznog Nikšić nastavili su juče mirna okupljanja ispred zgrade opštinskog Sindikalnog povjereništva kako bi na taj način pokušali da skrenu pažnju nadležnih organa na svoju situaciju i konačno dođu do 250 eura po godini radnog staža koje potražuju već skoro tri godine. Bivši zaposleni prekinuli su štrajk tokom novogodišnjih i božićnih praznika da bi se juče ponovo okupili zahtijevajući otpremnine koje je jedan dio njihovih kolega ranije dobio.

Ispred Sindikalnog povjereništva

juče se od deset do 12 časova okupilo oko 50 bivših radnika koji su poručili da ovog puta neće odustajati sve dok im se ne ispune zahtjevi.

“Pred Novu godinu smo dobili čvrsta obećanja od predsjednika Saveza sindikata Crne Gore Danila Popovića, koji je od početka bio upoznat sa našom situacijom, da će se ovaj problem riješiti do kraja januara. Predlagao sam kolegama da sačekamo do tada i da nakon toga odlučimo šta dalje, ali oni su bili odlučni da se protesti nastave. Ono što mogu da kažem jeste da ćemo ovog puta istrajati sve dok ne

dobijemo ono što nam pripada”, poručio je predstavnik radnika Milisav Đikanović.

On je istakao da radnici više ne mogu vjerovati praznim obećanjima koja su do sada stizala sa raznih adresa, već da će proteste nastaviti sve dok konačno ne dobiju pare u svoje ruke.

Novac za isplatu otpremnina trebalo bi da se obezbijedi od prodaje placa od 4.100 kvadratnih metara koji se nalazi u blizini Meteorološke stanice, a kako je Đikanović naveo, radnici ne znaju zbog čega se još to nije dogodilo.

J.L.

EKONOMIJA

UTORAK, 14. 1. 2014.

7

PORESKA UPRAVA

Oduzimaće trajno licence nakon trećeg prekršaja

Ivana Cimbaljević

P

oreska uprava planira da trajno oduzme licence za poslovanje kod tzv. “povratnika”, nakon trećeg prekršaja, kazao je u intervjuu za Dnevne novine direktor Milan Lakićević. On je objasnio da će se time doprinijeti sužavanju sive zone i smanjenju nelojalne konkurencije, a samim tim i kreiranju povoljnijeg poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.

DN: Da li kampanja “Budi odgovoran” već daje rezultate?

Iako je zvanični početak kampanje “Budi odgovoran. Od tebe zavisi.

Siva ekonomija 0%” obilježen 16. decembra, može se reći da je ista počela znatno ranije, već samim usvajanjem projekta od strane Vlade i kreiranjem internet stranice www.budiodgovoran.me. Zahvaljujući podršci kolega sa Elektrotehničkog fakulteta stvoren je još jedan medij kojim se građanima omogućava da budu odgovorni i savjesni, te da daju lični doprinos borbi protiv različitih devijantnih pojava koje se mogu uočiti u svakodnevnom životu, počevši od nepravilnog parkiranja, pa do neizdavanja fiskalnih računa, a kojima se nanosi šteta društvu i državi.

Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da su inspektori Poreske uprave i Uprave za inspekcijske poslove postupali po prijavama građana koje su dostavljene kako putem internet stranice www.budiodgovoran.me, tako i putem Call centara ove dvije Uprave, do sada su akumulirana sredstva u iznosu od preko 45.000 eura, te se može zaključiti da kampanja već ima vrlo dobre rezultate.

Očekujemo da će do kraja projekta biti ostvareni zacrtani ciljevi projekta, koji će biti zaokruženi realizacijom investicije u neku društveno korisnu svrhu po izboru građana.

DN: Da li ste tokom novogodišnjih praznika pojačali kontrolu nad ugostiteljskim objektima?

Tokom novogodišnjih i božićnih praznika bile su naročito intenzivirane aktivnosti usmjerene na borbu protiv sive ekonomije, a poseban fokus aktivnosti inspektora Poreske uprave bio je na kontroli ugostiteljskih objekata na području Crne Gore u kojima se organizuju događaji zabavnog karaktera.

Posebna pažnja bila je usmjere-

na na provjeru evidentiranja prometa preko fiskalnih registar kasa i izdavanje fiskalnih računa, kao i na kontrolu obračunatog poreza po osnovu ugovora između organizatora zabavnog programa i estradnih izvođača.

U svim slučajevima nepoštovanja zakona, inspektori su, na licu mjesta, primjenjivali oštre kaznene mjere, izričući visoke novčane kazne, ali i mjeru zabrane obavljanja djelatnosti.

DN: Kako komentarišete to što, i pored svih napora nadležnih, u velikom broju poznatih crnogorskih lokala gosti i dalje dobijaju predračune ili porudžbenice?

U skladu sa članom 18 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, obaveza obračuna i plaćanja PDV nastaje u momentu isporuke proizvoda, odnosno izvršenja usluge, te svaki oporezivi promet treba da bude praćen izdavanjem fiskalnog računa. Dokumenti koje ugostitelji izdaju nijesu fiskalni računi, zbog čega se često i nazivaju “predračuni”, te se isti mogu stornirati iako je PDV već uračunat u cijenu i naplaćen od gosta. Na taj način poreski obveznik izbjegava registrovanje oporezivog prometa i prijavljivanje poreske obaveze za izvršeni promet.

Prema tome, za izdavanje predračuna u ugostiteljskim objektima ne postoji zakonska osnova, zbog čega inspektori Poreske uprave u sklopu kontrole evidentiranja prometa preko fiskalnih registar kasa u maloprodajnim i ugostiteljskim objektima takve dokumente ne smatraju dokazima obračuna i plaćanja poreza na dodatu vrijednost. Poreska uprava preduzima mjere za sankcionisanje ovakve prakse poreskih obveznika, neselektivnim izricanjem oštrih kazni, uz nultu stopu tolerancije, te se očekuje da će ista rezultira-

ti promjenom ponašanja obveznika.

DN: Šta Poresku upravu sprečava da pokrene proceduru za oduzimanje licenci za rad objektima koji konstantno krše zakon?

Prije svega, važno je istaći da je Poreska uprava, kao organ u sastavu Ministarstva finansija, nadležna za implementaciju zakona i ostalih poreskih propisa, kao i za praćenje poštovanja istih od strane poreskih obveznika, dok je samo Ministarstvo nadležno za kreiranje poreske politike i usvajanje legislative kojom se reguliše ova oblast. Kada su u pitanju tzv. “povratnici”, u skladu sa postojećim zakonskim rješenjima, nakon trećeg prekršaja izriče se mjera zabrane obavljanja djelatnosti, dok je u okviru seta mjera radi smanjenja fiskalne ranjivosti, usmjeravanja daljeg ekonomskog razvoja i borbe protiv sive ekonomije koje će biti usvojene u 2014. godini, planirano i usvajanje propisa kojim će biti stvorena zakonska osnova za oštro sankcionisanje ovakvih obveznika trajnim oduzimanjem licence za poslovanje u predmetnoj djelatnosti. Svakako da će se time doprinijeti sužavanju sive zone i smanjenju nelojalne konkurencije, a samim tim i kreiranju povoljnijeg poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.

DN: Kako ste zadovoljni saradnjom sa nadležnim sudskim i prekršajnim organima?

Jasno je da uspjeh borbe protiv sive ekonomije ne zavisi samo od Poreske uprave, već od čitavog niza državnih organa nadležnih za kontrolu i procesuiranje predmeta neregularnog

poslovanje, te Poreska uprava po ovom pitanju ostvaruje saradnju sa Tužilaštvom, Upravom policije, Upravom za sprečavanje pranja novca, Upravom za inspekcijske poslove i Sudom za prekšaje. Kako je Poreska uprava upućena na Sudove za prekršaje radi postupanja po izdatim prekršajnim nalozima sa propisanim novčanim kaznama, zahtjevima za sudsko odlučivanje i zahtjevima za pokretanje prekršajnog postupka, svakako da je neophodno dalje jačanje i unapređenje saradnje između istih, a u cilju uspostavljanja dosljedne, pravične i neselektivne primjene zakona, koja je neophodna za uspostavljanje dugo-

ročne poreske discipline obveznika.

DN: Da li će se u narednom periodu povećati kazne za prekršioce i da li razmišljate da pronađete bolji način da motivišete građane da prijavljuju neizdavanje fiskalnih računa?

Jedan od prioriteta u radu Komisije za praćenje borbe protiv sive ekonomije od osnivanja jeste izmjena i usvajanje zakonskih propisa kojima će biti definisane kaznene odredbe u slučaju nepoštovanja propisa.

Izmjenom Zakona o porezu na dodatu vrijednost u junu 2013. godine, povećani su iznosi novčanih kazni u slučaju neevidentiranja prometa preko fiskalnih registar kasa i neizdavanja fiskalnih računa na raspon od 3.000 do 20.000 eura za pravna, odnosno od 1.000 do 6.000 za fizička lica.

Odredbama Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja takođe su propisane oštre kaznene mjere, i to u iznosu od 10.000 do 20.000 eura za pravna i 4.000 do 6.000 eura za fizička lica, a usvajanjem pomenutog seta mjera za dalje fiskalno prilagođavanje omogućiće se još efikasnija borba protiv sive ekonomije, uz nultu stopu tolerancije.

8

DRUŠTVO

UTORAK, 14. 1. 2014.

ervin spahić

Ko je imao srca da ubije toliko srna

Pokolj srna samo je jedan od primjera krivola u Crnoj Gori koji sve su prilike caruje kod nas Agencija za zaštitu životne sredine najoštrije je osudila pokolj devet srna na nikšićkoj Goliji. Direktor Agencije Ervin Spahić osudio je ovaj vandalski čin. Spahić je u izjavi za Dnevne novine poručio da očekuje da će nadležni pronaći počinioce i adekvatno ih kazniti.

“Ne znam ko je imao srca da ubije toliko srna, pogotovo što se to desilo u toku zabrane lova. Očekujem da će pomoć u rasvjetljavanju ovog vandanskog čina dati oni koji su bili zaduženi da gazduju tim dijelom Golije. Vjerujem da će Ministarstvo unutrašnjih poslova i drugi nadležni organi uložiti maksimalan napor da se počinioci pronađu i kazne. Očekujem da će se sve nadležne službe angažovati kako bi se što prije pronašli poči-

nioci i adekvatno kaznili”, zaključio je u izjavi za DN Spahić.

Javnost Crne Gore uznemirile su zapanjujuće slike sa Golije gdje je na svirep način ubijeno devet srna. Mještani zaseoka Prevale pronašli su tragove vandalskog čina za koji tvrde da je počinjen 29. decembra prošle godine, poslije kojeg su ostale samo glave i kože koje mogu posvjedočiti o divljanju krivolovaca. Nadležni su obišli mjesto zločina i najavili da će tužilaštvu predati dvije krivične prijave protiv zasad nepoznatih počinilaca.

Ovaj svirepi čin osudili su i ekolozi, tražeći odgovornost nadležnih i opsežnu borbu protiv krivolova, koji je višedecenijska boljka u Crnoj Gori.

M.M.K.

Ivanović: Ponašajmo se civilizacijski Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja predalo je juče dvije krivične prijave zbog pokolja srna na Goliji i podmetanja požara u Pljevljima, saopštio je resorni ministar Petar Ivanović.

“Prva se odnosi na počinjeni pokolj pet srna na teritoriji opštine Nikšić, a druga krivična prijava podnijeta je protiv nepoznatog počinioca zbog podmetanja požara u mjestu Kosanica u Pljevljima”, rekao je Ivanović.

Na taj način, kako je dodao, ovaj vla-

din resor je učinio sve što je u njegovoj nadležnosti povodom ovih slučajeva.

“Sada su na redu Tužilaštvo, Uprava policije i Inspektorat. Imam puno povjerenje u institucije da će pronaći počinioce ovih djela i da će ih adekvatno kazniti”, istakao je Ivanović. Prema njegovim riječima, Ministarstvo će nastaviti da provjerava da li je od strane korisnika On je apelovao na sve građane da se ponašaju u skladu sa vremenom u kojem živie, te da prijave sve nepravilnosti i kršenja standarda. Bo.P.

Proljeće u januaru izmamilo Podgoričane na ulice

Rođeno osam beba U porodilištu Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u nedjelju tokom 24 sata obavljeno je osam porođaja, a na svijet je stiglo pet dječaka i tri djevojčice, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove.

“U Urgentnom centru KCCG zbrinuto je 225 pacijenata, od kojih tri iz saobraćajne nezgode i jedan iz nasilja. Najviše pacijenata zbrinuto je u Hirurškoj ambulanti, njih 77, Internističkoj 70, Ortopedskoj 40 i Neurološkoj 15. U maloj sali odrađeno je devet intervencija, a na bolničko liječenje primljeno je 10 pacijenata”, kaže se u saopštenju KCCG dostvaljenom DN. M.M.K.

Godišnjica Centra za LGBT osobe Crnogorski društveni centar za LGBT osobe, za tri godine od osnivanja, posjetilo je blizu pet hiljada lica te populacije i postao je misija za kvalitetne, odgovorne, kulturne, rodno senzitivne usluge tim osobama. U prvom crnogorskom društvenom centru pružaju se definisane usluge bez zakazivanja i uputa, dok je dolazak dobrovoljan.

“Tri godine našeg rada obilježeno je sa 4.984 posjete, svakodnevnim struktuiranim i nestruktuiranim aktivnostima i brojnim uslugama, dok je najzanačajnija aktivnost 2013. iskazana u nedvosmislenoj javnoj podršci i učešću u organizaciji prve nacionalne povorke ponosa Montenegro Pride 2013”, kazali su iz Juventasa.

Centar otvara mogućnosti za LGBT osobe da zajedno izgrade inkluzivnu, dobrodošlu zajednicu u okviru okruženja u kojem žive.

Centar je osnovan 2011. godine u okviru Juventasovog projekta “Zdravlje i prava”, koje je podržao Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, posredstvom kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori.

Bo.P.

crna gora i region

Željni sniježnih padavina u januaru Turističke poslenike u zimskim centrima neće obradovati informacije meteorologa da i narednih sedam dana ne možemo očekivati obilnije sniježne padavine. Čitav region oskudijeva u snijegu, koji je sada jedini krivac što se ne možemo podičiti zimskom sezonom. Načelnik Centra za analizu i prognozu vremena u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Branko Micev najavio je narednih dana mogućnost sniježnih padavina u višim planinskim predjelima, ali će one biti slabijeg intenziteta.

“Početak ove godine je u znaku deficita padavina i neuobičajeno visokih temperatura. Prosječne maksimalne dnevne temperatura vazduha u Podgorici i na Žabljaku u prvih 12 dana ovog mjeseca su rekordne u posljednjih pola vijeka.

Prosječna dnevna temperatura u Podgorici je 14,4, a na Žabljaka 9,4 stepena. I ostali gradovi se uklapaju u ovu meteorološku situaciju”, izjavio je Dnevnim novinama Micev.

On je najavio za danas povećanje oblačnosti i ponegdje kišu, dok se više kišnih padavina očekuje u srijedu.

“U srijedu, naročito izjutra, očekuju se u najvišim planinskim oblastima na sjeveru iznad 1.200 metara susnježica i snijeg. Međutim, u pitanju su padavine slabijeg intenziteta.

U četvrtak prije podne biće uglavnom oblačno i slaba kiša, a u drugom dijelu dana djelimično razvedravanje. U petak tokom dana očekuje se povećanje oblačnosti i u drugim dijelu dana i večeri uglavnom sa kišom. Za dane vikenda i u ponedjeljak će biti uglavnom pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Više padavina očekujemo 19, 20. i 21. januara. Samo u najvišim oblastima na sjeveru preko 1.500 metara povremeno će biti uslova za susnježicu i snijeg. Temperatura u ovom periodu će se kretati između pet i 12 na sjeveru, a na jugu od 12 do 16 stepeni Celzijusovih”, prognozira Micev, dodajući da je temperatura od osam do 10 stepeni iznad klimatske normale.

Prema njegovim riječima, u narednih sedam dana ne očekuju se znatnije sniježne padavine. “Slična je situacija i u regionu. Sniježne padavine su izostale i zimskim centrima u regionu, kao što je Kopanik”, kaže Micev.

M.M.K.

crna gora i turska

Raspisan konkurs u oblasti nauke Ministarstvo nauke Crne Gore objavilo je Konkurs za sufinansiranje naučne i tehnološke saradnje između Crne Gore i Turske za period 2015 – 2016. godine.

Iz Ministarstva su podsjetili da je Sporazum između vlada Crne Gore i Turske o naučnoj i tehnološkoj saradnji zaključen 12. aprila prošle godine, a Protokol o saradnji između Ministarstva nauke Crne Gore i Naučno tehnološko istraživačkog savjeta Turske – TUBITAK-a, zaključen 12. aprila prošle godine.

“Predmet konkursa je sufinansiranje zajedničkih naučnoistraživačkih projekata i međusobnih posjeta (troškovi putovanja i boravka) istraživača iz Crne Gore i istraživača iz Turske, koji će izvoditi zajedničke istraživačke projekte”, navodi se u saopštenju. Kako je saopšteno iz Ministarsva, prednost pri izboru imaće projekti iz oblasti prirodne nauke, nauke o zemlji i zaštiti životne sredine, biologije mora,hrane i poljoprivrede, biotehnologijieekolo gije,saobraćaj,društvene i humanističke nauke, medicina, energija, i

informaciono-komunikacione tehnologije. Konačnu odluku o projektima koji su odobreni za sufinansiranje donijeće Mješovita komisija za naučnu i tehnološku saradnju Crne Gore i Turske.

“Vrijeme izvođenja zajedničkih istraživačkih projekata je dvije godine. Predviđeni rok za početak je 1. januar 2015. godine, a završetak projekata je 31. decembar 2016. godine”, piše u saopštenju.

Na konkurs se mogu prijaviti nosioci naučnog istraživanja koji ispunjavaju uslove u skladu sa Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i koji su upisani u Registar licenciranih naučnoistraživačkih ustanova u Ministarstvu nauke Crne Gore. Kako je pojašnjeno, strana koja upućuje snosi troškove međunarodnog prevoza do mjesta u kome se obavlja zajedničko istraživanje, a strana koja prima snosi troškove putovanja u okiru svoje teritorije, smještaja i dnevnica. Prijave sa kompletnom dokumentacijom dostavljaju se Ministarstvu nauke do 28. marta ove godine.

Bo.P.

DRUŠTVO 9

UTORAK, 14. 1. 2014.

Ne zna se sudbina 30.000 radnika Primjena Zakona o radu

Milica Krgović

K

oliko je zaposlenih riješilo radni status ili dobilo otkaze od 22. decembra do sada još se ne zna. Nadležni organi ne raspolažu tom informacijom, a ne usuđuju se da saopšte ni procjene. Zakonom o radu predviđeno je da se od 22. decembra radnicima koji rade duže od dvije godine ugovori na odreeđenopreimenuju u ugovore na neodređeno vrijeme ili da im se uruče otkazi. Ova odredba, prema ranijim procjenama, odnosi se na 30.000 radnika.

U sindikalnim centralama saopštili su Dnevnim novinama da ne raspolažu podacima o broju radnika koji su od 22. decembra riješili status ili dobili otkaze. Iste odgovore dobili smo i iz Uprave za inspekcijske poslove, Zavoda za zapošljavanje i Unije poslodavaca. Sa podacima za svoje oblasti jedino raspolažu u sindikatima zdravstva i prosvjete pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG) koji su se izbori za bolji status svojih članova. U Kliničkom centru više od 100 radnika dobilo je ugovore za stalno, a čak 1.000 prosvjetara riješiće status.

Generalni sekretar Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) Marko Nikčević izjavio je Dnevnim novinama da ta centrala ne raspolaže podacima koliko je radnika u Crnoj Gori riješili status od 22. decembra, kao i koliko je bilo otkaza. Najavio je da će ta centrala pomno pratiti dešavanja u toj oblasti.

Gotovo isti odgovor dobili smo i u Uniji slobodnih sindikata (USSCG).

Pozivajući se na informacije iz članica Unije, generalni sekretar ove centrale Srđa Keković ocijenio je da je

veliki broj ugovora o radu sa određenog trasformisan u ugovore na neodređeno i to u situacijama gdje su se za to stekli zakonski uslovi.

“Najveći problem je bio u djelatnostima gdje nemamo jake sindikate i gdje zaposleni nijesu sindikalno organizovani posebno kada su u pitanju mala i srednja preduzeća i djelatnost trgovine. Međutim, i tamo prema nezvaničnim saznanjima, najveći broj ugovora je riješen pozitivno. Za jedan značajan broj takvih ugovora poslodavci su iskoristili mogućnost da zaposlene angažuju preko agencija za posredovanje u zapošljavanju”, izjavio je DN Keković.

● Agencije ne mogu biti bAjpAs

Srđa Keković kaže da poslodavci angažuju zaposlene preko agencija za posredovanje u zapošljavanju očekujuću da će doći do izmjena Zakona o radu kako bi sa radnicima i dalje mogli potpisivati ugovore na određeno.

Izvještaj u februaru Na pitanja da li su poslodavci poštovali obaveze shodno Zakonu o radu i da li su zaposlenima koji su bili angažovani duže od dvije godine na određeno nakon 23. decembra dali ugovore na neodređeno, te koliko je njih izbjeglo tu obavezu i je li bilo kažnjavanja, iz Uprave za inspekcijske poslove nijesu stigli konkretni odgovori.

Naime, iako još nema konkretnih rezultata, iz Uprave su kazali da je mnogim poslodavcima ukazano na tu obavezu, te da će po završenom inspekcijskom nadzoru

biti poznati konačni podaci o broju zaposlenih kojima je trasformisan radni odnos.

“Navedeni podaci biće dostupni po završetku mjesečnog izvještaja za januar”, kazali su iz Uprave, navodeći da inspekcija rada vrši kontrole po prijavama. Očekuju, kako su dodali, da će i u narednom periodu pristizati prijave po tom osnovu, pa će se u zavisnosti od pojedinačnih ugovora sticati uslovi za transformaciju radnog odnosa sa ugovora na određeno na ugovor na neodređeno vrijeme.

Nepoznato koliko je zaposlenih u Crnoj Gori riješilo radni status ili dobilo otkaze od 22.decembra, kada su na snagu stupile izmjene Zakona o radu “Međutim, to se u principu u budućnosti neće desiti. S obzirom da imaju potrebu za zaposlenim poslodavci treba da im daju ugovore na neodređeno. Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih ne mogu se korisiti kao bajpas jedne odredbe Zakona o radu kojom se navodi da se ugovor po pravilu zaključuje na neodređeno”, rekao je Keković.

On smatra da je jedan manji broj radnika ostao bez posla, ali da je generalno, kako tvrdi, primjenom Zakona o radu napravljen veliki iskorak.

22

decembra 2013. godine stupila je na snagu odredba Zakona o radu kojom je predviđeno da se ugovori radnicima koji su dvije godine radili na određeno trasformišu na neodređeno

jakša šćekić

“To je konačno početak regulisanja radnih odnosa jer zaista je nephivatljivo raditi na određeno. Rad na određeno je vid najamnog radnog odnosa, naglasio je Keković.

● nAjsigurnije nA držAvnim jAslAmA

Generalni sekretar USSCG ocijenio je da su kroz primjenu pomenute odredbe Zakona o radu bolje prošli zaposleni u državnog nego privatnom sektoru. Keković smatra da je to zbog toga jer u državnom sektoru ta centrala ima jake sindikate.

“U državnom sektoru imamo organizovane zaposlene i jake sindikate. Ti jaki sindikati su izvršili pritisak prema poslodavcima kako bi se poštovala ova odredba. U oblastima gdje nema sindikata bila je sasvim druga situacija. Ipak, najveći broj poslodavaca se društveno odgovorno odnio prema ovom pitanju”, izjavio je Keković, dodajući da je USSCG izborila da se u postojeći Zakon o radu unese odredba kojom je predviđeno da se ugovor nakon dvije godine trasformiše na neodređeno.

● ugovori zAvise od rezultAtA

U Uniji poslodavaca (UP) smatraju da je nezahvalno kalkulisati bilo kakvim proizvoljnim procjenama i podacima o ukupnom broju novozaključenih ugovora o radu na neodređeno vrijeme, odnosno o broju eventualnih otkaza.

Pozivajući se na informacije dobijene od njihovih članova, u Uniji kažu da su poslodavci i ovom prilikom pokazali da zapošljavanje na neodređeno vrijeme tretiraju pozitivno.

“Dobijene informacije pokazuju da su privredni subjekti prvo izvršili analizu realizovanog poslovanja preduzeća u prethodnom periodu a zatim su, u slučaju pozitivih poslovnih rezultata, sa zaposlenima čiji je rad ocijenjen kao kvalitetan i efikasan potpisali ugovor na neodređeno vrijeme. Ukoliko su navedene analize i rezultati bili negativni (i po pitanju poslovanja preduzeća i radnog angažmana zaposlenog), jasno je da poslodavci nijesu bili u mogućnosti da postupaju na navedeni način”, objašnjavaju u UP.

PuZijada

Sulejman nije za Javni servis Počele prijave Pozicija Javnog servisa problem je i u Crnoj Gori, smatra producent agencije Rojters Jakša Šćekić, koji je kazao da njegova funkcija nije da emituje “Sulejmana Veličanstvenog”, te da su to serije za komercijalne televizije, a ne za Javni servis.

“Javni servis ne treba da bude najgledanija televizija već najkvalitetnija, pa i po cijenu manjeg rejtinga i gledanosti”, poručio je Šćekić.

On je istakao da od 1993. godine radi za strane medije i da ne dijeli probleme svojih kolega novinara iz zemalja regiona.

“Glavni problemi sa kojima se susreću novinari sa ovih prostora su uslovi rada i niske plate”, kaže on.

Prema njegovim riječima, u radu stranih medija ne susrijeće se sa problemima objektivnosti.

“Tu ne morate da ulazite u dilove sa političarima i da objašnjavate zbog čega nešto pišete, ne kažem ni da su strani mediji idealni, ali se za-

posleni u njima susreću sa mnogo manjim pritiskom u svom radu, jer su to jake organizacije koje mogu da odbiju bilo kakav pritisak”, izjavio je Šćekić. On je dodao da je u regionu ostala praksa iz komunizma i da političari i dalje smatraju da novinari

treba da rade “društveno-koristan” posao, na način koji odgovara vlasti.

Novinar Hrvatske radio-televizije Aleksandar Stanković ocijenio je za agenciju Mina da prioritet za crnogorske novinare u narednom periodu treba da budu teme iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.

“Tu su u prednosti svakako javni mediji jer HRT se 90 odsto finansira od pretplate, a ostatak novca skuplja od marketinga, tako da nam je lakše raditi od ostalih medija”, istakao je Stanković. On je kazao da je u Hrvatskoj i dalje prisutan politički pritisak na medije, ali smanjenog intenziteta nego u ranijem periodu.

“Danas političari najveće afere prećutkuju i tako neki slučajevi padaju u zaborav. Mnogi političari su shvatili da je najbolje da ništa ne rade i da će mnoštvo tih afera rezultirati na način da se one zaborave”, rekao je Stanković.

M.M.K.

Takmičenje beba u puzanju Puzijada - biće održano 25. januara u Delti, u okviru “Sunčanih igrarija” - zimskog izdanja dječje manifestacije “Dan Sunca”. Prijavljivanje za zimsko izdanje Sunčane puzijade počelo je juče, a pravo učešća imaju bebe koje još nijesu prohodale.

“Prijavljivanje se vrši putem Fejsbuk stranice Dan Sunca slanjem poruke u inbox i mail adrese: dansuncapg@gmail.com. Prilikom prijavljivanja potrebno je navesti ime i prezime takmičara, datum i godinu rođenja i kontakt telefon roditelja. Broj učesnika je ograničen na 90, a takmičarske trke će biti oganizovane u prijepodnevnom i u popodnevnom dijelu programa manifestacije”, saopšteno je iz marketing agencije “Incognito”, koja organizuje “Sunčane igrarije”.

Takmičari će, kako je saopšteno, biti podijeljeni u grupe, u zavisnosti od uzrasta, a njihov zadatak će biti da za što kraće vrijeme prepuze stazu dužine tri metra.

Sponzor takmičenja, originalna “Pavlovićeva mast”, obezbijediće poklone za sve učesnike 4. crnogorske puzijade, a organizator će svim učesnicima uručiti diplome.

Saopšteno je da će, osim “Sunčane puzijade”, u toku manifestacije biti održan i “Sniježičanstveni maskenbal”.

Pravo učešća će imati djeca do 14 godina, a fešta će se održati u popodnevnom dijelu manifestacije.

Prijavljivanje za “Sniježičanstveni maskenbal” je u toku, a vrši se, takođe, putem Fejsbuk stranice Dan Sunca i mail adrese dansuncapg@gmail.com.

Bo.P.

10 HRONIKA

UTORAK, 14. 1. 2014.

I DALJE NEGIRA KRIVICU

Suđenje Nikšićaninu Radovanu Jelušiću (44), koji se sumnjiči da je kao član kriminalne grupe “Pink Panter” učestvovao u pljački juvelirnice u Tokiju, završeno je juče , a presuda će biti izrečena 28. januara.

Prema optužnici, on je sa Rifatom Hadžiahmetovićem 2007. za 30 sekundi iz draguljarnice u Tokiju ukrao nakit vrijedan 1,7 milion eura. Jelušiću se stavlja na teret i falsifikovanje isprave jer je nakon pljačke više puta koristio lažni pasoš.

Tužilac Lepa Medenica u završnoj riječi je navela da je dokazano da je Jelušić boravio u Japanu i da je koristio lažni pasoš.Tvrdeći da je kriv podsjetila je da je vještačenje pokazalo da su na limenci suzavca koji je navodno korišćen tokom pljačke pronađeni otisci Jelušića i da su svjedoci rekli da im je priznao djelo. Branilac optuženog, advokat Velibor Marković, kritikovao je način na koji je postupak vođen. On je tvrdio tokom suđenja nije bilo nijednog valjanog dokaza,

te da niko od svjedoka nije saslušan. Advokat je rekao i da ne postoji dokaz da je Jelušić bio čak i u blizini juvelirnice, kamoli da je učestvovao krađi. Marković je kazao da sa lica mjesta nigdje nema fotografije sa tim limenkom suzavca kao dokazom, što po njegovoj ocjeni znači da ona može biti naknadno podmetnuta. Advokat je objasnio i da je Hadžiahmetović, koji je pravosnažno osuđen za ovu pljačku, tvrdio da mu Jelušić nije bio saučesnik.

“Ako se na osnovu ovakvih navodnih dokaza osuđuju naši građani onda se ne može govoriti o zakonitom suđenju”, istakao je Marković.

Optuženi Jelušić je i juče tvrdio da nije kriv.

“Moram reći da je Interpol inicirao moju umiješanost u djelo. To su i ranije radili pa mi je i u drugim zemljama suđeno, gdje je na kraju oslobođen. Ono što je zajedničko za sve postupke jeste dokaz DNK, koji od mene nikad nije uzet, već je Interpol utvrdio da se radi o mom

Foto: Vedran Ilić

Panteru Jelušiću presuda 28. januara

Privođenje Jelušića DNK. Za predmete koji se navode kao dokazi, tvrdim da su podmetnuti. Izjave svjedoka se ne poklapaju odgovori su im sugerisani od stra-

ne policije”, kazao je Jelušić, dodajući da se nada da će, pošto se presuda donosi na osnovu dokaza, biti oslobođen.

K.P.

UDES: Povrijeđene četiri osobe

Foto: Milovan Danilović

“Jugo” kojim je upravljao Marković

Putnici iz “forda” lakše povrijeđeni U saobraćajnoj nezgodi koja se juče oko 16 časova dogodila na putu Podgorica-Nikšić, u mjestu Drenoštica, povrijeđene su četiri osobe. Teške tjelesne povrede zadobio je Dejan Marković (43) koji se nalazio za volanom automobila marke “jugo” kotorskih registarskih oznaka, dok su tri osobe lakše povrijeđene. U čeonom sudaru sa “jugom” učestvovao je “pežo” kojim je upravljao Goran Tadić (27) iz Nikšića. Sa Markovićem u automobilu nalazila se K.M (17), dok je sa Tadićem u vozilu bio Nikšićanin Boris Đordan (20). Prema riječima načelnika nikšićke bolnice, doktora Ilije Ašanina putnici su prošli sa lakšim povredama, dok je Marković zadobio teže tjelesne povrede.

“Dejan Marković ima prelom rebara sa strane lijevog grudnog koša i povredu lijevog plućnog krila. On je nakon ukazane pomoći i drenaže prevezen u Klinički centar u Podgorici”, kazao je Ašanin.

J.L.

ŽELJEZNIČKA NESREĆA

Ukupno tri godine robije zbog sudara voza i drezine

Ukrao pa prodao dva auta Srbijanac Z.V. (35) iz Apatina uhapšen je u Herceg Novom zbog sumnje da je u tom gradu počinio krivično djelo “teška krađa”. Z.V. se tereti da je ukrao automobil marke “ford” čiji je vlasnik S.V. iz Herceg Novog. Iskoristivši što su se ključevi od automobila nalazili unutra, osumnjičeni je “forda” upalio nakon čega se odvezao u pravcu Igala gdje ga je već čekala osoba sa kojom je unaprijed dogovorio prodaju automobila.

Uhapšeni Apatinac tereti se i da je u noći između 7. i 8. januara u Baru, ukrao automobil marke “audi”, iz kojeg je potom razmontirao CD uređaj i akumulator, a auto je prodao na otpadu u Herceg Novom.

K.P.

Oduzeta roba vrijedna 2.550 eura Službenici mobilnog tima Odsjeka za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina, pronašli su i oduzeli veću količinu neprijavljene robe ukupne vrijednosti 2.511 eura.

Akciju su, prije tri dana, izveli sa sa službenicima Uprave policije.

Vršeći kontrolu u bjelopoljskom mjestu Rakonje, carinici i policajci su detaljnim pregledom automobila podgoričkih registarskih oznaka pronašli i oduzeli neprijavljenu veću količinu tekstilne i druge robe komercijalne prirode.

“Zbog počinjenog carinskog prekršaja iz člana 273A Carinskog zakona, roba je privremeno oduzeta, a odgovornom licu je izdat prekršajni nalog i naplaćena novčana kazna”, piše u saopštenju Uprave carina.

M.V.P.

UKRAO 1.700 EURA

Uhapšen serijski razbojnik iz Podgorice Ilustracija

Foto: Mirko Savović

Pred sudijom Rahmom Bandom u Osnovnom sudu u Bijelom Polju završeno je suđenje optuženima za željezničku nesreću koja se dogodila 13. novembra 2012. godine u tunelu kod Mojkovca.

Zbog teškog djela protiv bezbjednosti saobraćaja - ugrožavanja saobraćaja opasnom radnjom i sredstvom iz nehata, Velj-

Sa mjesta nesreće u Mojkovcu

ko Marković (50) iz Srbije, građevinski tehničar i rukovodilac novosadske firme ŽGOP, osuđen je na godinu i po zatvora, a Mojkovčani Novo Rosić (46) i Golub Dulović (41), koji su radili na poslovima otpravnika vozova u stanicama Mijatovo Kolo i Mojkovac, dobili su po osam mjeseci.

Markoviću je ukinut pritvor, dok su se Rosić i Dulović u postupku

branili sa slobode.

U optužnici stoji da su njih trojica odgovorni za željezničku nesreću koja se dogodila u mjestu Rudnica na dionici pruge Mojkovac - Bijelo Polje, kada se lokalni voz sudario sa građevinskom mašinom i tom prilikom poginula dva radnika novosadske firme, dok je više od 40 putnika teže i lakše povrijeđeno.

B.Č.

Dvadesetpetogodišnji Petko Raičević iz Podgorice uhapšen je zbog sumnje da je u dosadašnjem periodu ovog mjeseca počinio pet razbojništava. Iz Uprave policije je saopšteno da se ovaj Podgoričanin sumnjiči da je maskiran i uz prijetnju startnim pištoljem opljačkao tri kladionice i dvije prodavnice na teritoriji glavnog grada iz kojih je ukrao ukupno oko 1.715 eura.

Posljednje razbojništvo prije hapšenja Raičević je počinio prekjuče kada je prijeteći radnici oružjem i maskiran s kapuljačom na glavi, iz kladionice “Lob” koja se nalazi u Dalmatinskoj ulici, ukrao 700 eura. Nedugo pošto se dao u bjekstvo podgorički policajci su ga pronašli i uhapsili. Tom prilikom, kod njega je pronađen novac koji je ukrao. Dan ranije, ovaj mladić je na isti način iz kladionice Lutrije Crne Gore koja se nalazi u Ulici Oktobar-

ske revolucije ukrao novac u iznosu od oko 79 eura.

Prije toga, 8. januara, Raičević je, prema sumnjama policije, počinio razbojništvo u sportskoj kladionici “Volcano”, u Ulici 4. jula. Takođe maskiran i prijeteći startnim pištoljem, tom prilikom ukrao je pazar u iznosu od oko 250 eura.

Uhapšeni Podgoričanin tereti se i da je 5. januara počinio razbojništvo u marketu “Bato” koji se nalazi u Ulici Vasa Raičkovića, odakle je ukrao novac u iznosu od oko 135 eura. Policija ga sumnjiči i da je tri dana ranije na isti način, iz dragstora “Kum” u Ulici Mila Radunovića ukrao oko 550 eura.

Podgorička policija protiv Raičevića podnijela je krivičnu prijavu zbog sumnje da je počinio pet razbojništava. On je na dalju nadležnost predat nadležnom državnom tužiocu.

M.V.P.

HRONIKA 11

UTORAK, 14. 1. 2014.

Službenici Ministarstva unutrašnjih poslova biće lično odgovorni za realizaciju svake mjere iz Akcionog plana za poglavlje 24

850

300

hiljada eura MUP je prethodne godine uložio u nabavku nove opreme za sve djelove Uprave policije

hiljada eura koštala je oprema za saobraćajnu policiju

Konjević će kažnjavati ako rezultati budu loši INDIVIDUALNA ODGOVORNOST

U susret očekivanju da se postignu rezultati iz poglavlja 23 i 24, MUP donio novu uredbu Jasmina Muminović

N

akon što je prošle godine ministar unutrašnjih poslova mr Raško Konjević uveo i u djelo sproveo niz novih i starih zakonskih rješenja i inicijativa, u novu godinu to ministarstvo ulazi sa prioritetnim zadatkom - da lično zaduži službenike koji će biti odgovorni za realizaciju svake mjere iz Akcionog plana za poglavlje 24, saznaju Dnevne novine iz vrha MUP-a.

S obzirom da je u toku izuzetno zahtjevan proces evropskih integracija, ministar Konjević odlučio je da za svaku mjeru iz Akcionog plana za poglavlje 24, koje je u direktnoj nadležnosti MUPa, posebnim rješenjem bude zadužen službenik, koji će biti odgovoran za njenu blagovremenu realizaciju.

“Ukoliko ne postoji lična odgovornost, za očekivati je da zadaci neće biti odrađeni sa istom posvećenošću i profesionalizmom sa kojom službenici rade, kada znaju da će za neblagovremeni i nesavjestan rad biti sankcionisani”, poručili su iz MUP-a.

Pored i dosadašnje posvećenosti u smislu donošenja akcionih planova za poglavlja 23 i 24 i postizanja rezultata, koji su obezbijedili otvaranje tih poglavlja, u MUP-u je tokom minule godine sprovedeno niz novih inicijativa, ali i dosljedna primjena starih zakonskih rješenja, što ranije nije bila praksa.

1.

S obzirom na specifičnost i osjetljivost poslova kojima se bavi, te činjenice da ljudska prava mogu biti ugrožena u oblasti korišćenja mjera tajnog nadzora, ministar Konjević je prvi koji je inicirao kontrolu Odjeljenja za posebne provjere policije.

Te provjere početkom prošle godine sproveli su službenici Unutrašnje kontrole MUP-a, ali i odbornici skupštinskog Odbora za bezbjednost, koji obavljaju parlamentarnu kontrolu

GPS sistem u sve službene automobile Pošto je pokrenut postupak određivanja koja će organizaciona jedinica i službenici MUP-a i Uprave policije dužiti službene automobile i pod kojim uslovima, iz MUP-a najavljuju da će u svako od tih vozila biti ugrađen GPS sistem. “Kako bi se obezbijedilo da se službeni automobili koriste u službene svrhe, po nalogu ministra Konjevića biće ugrađen GPS sistem u svako vozilo. Zakonske procedure neophodne da bi se ovaj sistem priminio biće obavljene početkom ove godine”, rečeno je Dnevnim novinama u vrhu MUP-a, pozivajući se na savjestan odnos prema imovini MUP-a i onemogućavanje eventualnih zloupotreba korišćenja službenih auta. službi bezbjednosti. Zvanično, uprkos sumnjama, nijesu konstatovane neregularnosti.

2.

Jedna od Konjevićevih inicijativa, koja je duže vrijeme zaokupljala pažnju javnosti, bila je i dosljedna primjena Zakona o unutrašnjim poslovima, u dijelu koji se odnosi na suspenzije i prestanak radnog odnosa za službenike protiv kojih je pokrenut krivični postupak ili je donijeta osuđujuđa odluka za krivična djela počinjena na radu ili u vezi sa radom. Stroga primjena tih zakonskih članova 108 i 109 rezultirala je

suspenzijom ili prestankom radnog odnosa za brojne službenike Uprave policije.

3.

MUP je minule godine veliku pažnju posvetio nabavci opreme za sve djelove Uprave policije, pa je obezbijeđena oprema od 850.000 eura. S obzirom na značaj i specifičnost saobraćajne policije, za njih je opredijeljena oprema u vrijednosti od 300.000 eura.

4.

U cilju bolje zaštite ličnih podataka građana, promijenjen je sistem i obezbijeđen je ulazak u baze podataka uz poseban elektronski s ertifikat, koji je izdat

ograničenom broju službenika.

Prilikom korišćenja ličnih podataka, službenici su u tom slučaju dužni da prethodno upišu pravni osnov korišćenja podataka.

5.

Na inicijativu ministra Konjevića, raskinut je Sporazum o uzajamnoj saradnji sa M:telom, koji je bio predmet pažnje i spora pred Osnovnim sudom u Podgorici. Sporazum je sklopljen 2007, ali iako se nije primjenjivao, nije bio formalno raskinut do prošle godine.

6.

Kako bi se mogućnost korupcije svela na minimum, Konjević je u aprilu poslao dopis u kojem je svim organizacionim jedinicama Uprave policije naredio da sa Službom za zajedničke poslove tog ministarstva koordiniraju sve vidove saradnje sa jedinicama lokalne samouprave, javnim ili privatnim preduzećima. Time je prekinuta praksa da pojedina privatna preduzeća doniraju centre i odjeljenja bezbjednosti bez saglasnosti MUP-a.

7.

Nakon što je uočen trend rasta broja sporova za naplatu obaveza po osnovu rada (prekovremeni sati, odvojeni život, neiskorišćeni godišnji odmor...), ministar je tražio da se pitanje prekovremenih sati sistemski odredi. Donijeto je uputstvo kojim je definisano ko, kada, kako i zašto može da dobije naknadu za prekovremene sate. Nakon što su procedure uspostavljene, iz MUP-a očekuju uvođenje reda u ovoj oblasti, smanjenje tužbi i novca koji je ministarstvo isplaćivalo po ovom osnovu.

“Za očekivati je da će menadžeri Uprave policije, posebno rukovodioci četiri sektora, posvetiti punu pažnju poštovanju radnih procedura i pravila službe i posao organizovati na način koji neće državu i njene građane, koštati više nego što je planirano Zakonom o budžetu.

12 CRNA GORA

utorak, 14. 1. 2014.

UPRAVA ZA ŠUME

Šućur: Ministarstvo hoće da nam oduzme ingerencije PLJEVLJA - Šućur je tako demantovao nedavne optužbe pomoćnika ministra poljoprivrede za šumarstvo Adema Fetića koji je uperio prst u Upravu kao glavnog krivca što su koncesionari prošlogodišnji plan sječe upola realizovali i što je za četvrtinu manje posađeno novih sadnica.

Uprava za šume je svake godine pa i prošle svim koncesionarima obezbjeđivala svu količinu šume predviđenu ugovorom, kazao je Šućur. On je precizirao da je koncesionarima lani bilo pripremljeno ukupno oko 678.500 kubika bruto drvne mase za korišćenje, od čega oko 140.000 kubika za Vektru Jakić.

“Koncesionari su trebali ovu količinu da posijeku i prerade u svojim kapacitetima, ali to nije urađeno. Pored Vektre to nijesu uradili ni VUD sa Žabljaka ni Alpet iz Plava”, kazao je Šućur, dodajući da je iz tih razloga Uprava sa posljednja dva preduzeća raskinula ugovore.

Prema njegovim riječima, iako Vektra Jakić lani nije posjekla ni kubik od ugovorenih 140.000, to preduzeće nema razloga da strahuje za eventualni raskid ugovora.

“Da smo se strogo držali ugovora, mogli smo i u prvoj i u drugoj godini podnijeti predlog da se ugovor raskine, ali ja nijesam za to već da se do kraja iskoriste sve mogućnosti kako bi ovo preduzeće pokrenulo proizvodnju”, kazao je Šućur, dodajući da je Vektri Jakić i ove godine

obezbijeđena količina koja je sljeduje ugovorom. Šućur je uvjeren da će Vektra Jakić ove godine otpočeti proizvodnju, a to temelji na saznanjima da je 10. januara sud prihvatio plan reorganizacije tog preduzeća i da je obezbijeđeno pet miliona eura za početak proizvodnje.

“Bio bih nesrećan kad taj pogon ne bi proradio. Uprava bi lako novim konkursom prodala šume koje su date Vektri, ali zar će neko doći da uloži tolika sredstva kolika je Vektra uložila”, kazao je Šućur, dodajući da i Pljevlja osjećaju posljedice od nerada kompanije. Šućur kao sljedeći problem crnogorskog šumarstva vidi stavku u ugovorima sa koncesionarima da ugovorene količine drveta moraju preraditi u sopstvenim kapacitetima.

“To tržište i Evropa ne poznaju.

Sudovi bi vjerovatno oborili taj član ugovora”, kazao je Šućur.

Prvi čovjek Uprave za šume zamjera pojedincima da bi neracionalnim gazdovanjem i davanjem većih količina šuma za sječu napunili opštinske i državni budžet sa milion do dva miliona eura, ne vodeći računa o održivosti.

“Sve šume da posiječete nećete ni pola državnog budžeta napuniti. U šumarstvu se mora gledati 50 godina unaprijed i treba da se siječe onoliko i onako kako struka kaže”, rekao je Šućur, navodeći kao negati-

Radoš Šućur

van primjer pivske i nikšićke šume i planinu Vojnik koja je zbog intenzivne sječe od sedamdesetih godina prošlog vijeka danas gola planina. Šućura brine i smanjenje budžeta Uprave koji je sa oko 7,2 miliona eura pao na 4,7 miliona. Još drastičnije je sa kapitalnim dijelom budžeta koji je lani bio tri puta manji nego prije šest godina ili svega 650.000 eura. Zbog toga je ove godine planirana tek minimalna sadnja, a nekada se sadilo i do 2,5 miliona novih sadnica.

“Nijesam zadovoljan ni statusom

Uprave. Novom organizacijom organa državne uprave pravni i ekonomski poslovi su izmješteni u ministarstvo i objedinjeni”, kazao je Šućur, ocijenivši da se radi o “tihom seljenju ingerencija u Podgoricu”, čemu se lično protivi.

“Dolazilo je do zastoja lani jer nijesu imali ni adekvatan kadar. Javne nabavke su sve kasnile. Nijesmo nabavili ni cipele za šumare. Propalo nam je 15.000 eura jer nije sprovedena procedura. I sedmu godinu su šumari ostali bez cipela”, rekao je

Šućur.

Prvi čovjek Uprave izrazio je sumnju i u kvalitet Nacionalne inventure šuma u dijelu šuma za industrijske potrebe gdje se pominje etat (prosječni prirast šume) i do tri miliona kubika godišnje.

“Treba da se radi na realnim parametrima, a da se u Pljevljima posiječe između 300.000 i 500.000 kubika godišnje, to bi bio haos, glupost.

Ta priča ne važi. Pisano sam dostavio primjedbe da ostane trag”, kazao je Šućur.

D.K.

CRNA GORA 13

utorak, 14. 1. 2014.

Martinović: Trudimo se da pokažemo građanima ko im vodi opštinu, a da uvaženu gospodu ubijedimo da su njihove odluke samo greška za greškom

REAGOVANJE

Brajušković zasmijava i obmanjuje građane

Zorica Bulatović

O

O SNP juče je reagovao na izjave predsjednika kolašinske opštine Darka Brajuškovića objavljene u DN pod nazivom “Stižu investicije u Kolašin”.

Kako je kazao u saopštenju potpredsjednik OO SNP Vladimir Martinović kolašinska vlast na čelu sa Darkom Brajuškovićem ne prestaje da zasmijava i obmanjuje građane Kolašina, s jednom velikom razlikom što razloga za smijeh nema dok je obmanjivanje u maniru DPS-a i grupe građana koji ovaj grad pretvaraju u njihovu privatnu prćiju, gdje rade ono što je isključivo u interesu njih i njihovih partijskih poslušnika.

“U susret lokalnim izborima koji slijede obećavaju se mnogobrojne investicije i pričaju se nebuloze kako je 2013. godina bila odlična.

I kako reče predsjednik Brajušković: dabogda da se ponovi. Siguran sam da nije mislio na građane Kolašina već vjerovatno na one koji upravljaju ovim gradom s obzirom da oni nemaju briga kako da prehrane svoje porodice niti kako da školuju svoju djecu za razliku od običnih građana. Kada se radi o biznis zoni i projekata koji se

navodno tamo planiraju, odlično znamo da je to jedna velika prevara jer na tom mjestu nema nijednog novog i ozbiljnog investitora koji je otvorio neki pogon a kamoli zaposlio nekog radnika”, kazao je Martinović.

On je naveo i da je priču o novim hotelima i turizmu neozbiljno komentarisati, jer lokalna vlast nije uradila ništa kako bi hotel Lipka koji je prijeko potreban kolašinskom turizmu počeo da radi, već se sve oslanja na hotel Bjanku i nekoliko manjih hotela što je sa stanovišta ozbiljnog biznisa i turizma daleko od dovoljnog.

“Kada je riječ o uspjehu koji je opština postigla mogu se eto pohvaliti samo time što se prema planu otpuštaju radnici iz lokalne samouprave kako bi se popra-

MOJDEŽ

Mještani mole za pomoć HERCEG NOVI - Nakon tačno deceniju od kada je pokrenuto klizište u Mojdežu, tlo još ne miruje. Nove pukotine na zidovima u stambenim kućama sve su evidentnije, a mještani su ogorčeni i traže ruku spasa. Iz budžeta Crne Gore i ove godine opredijeljeno je milion i po eura za realizaciju II faze sanacije. Projektna dokumentacija postoji još od 2008. i prošla je reviziju, a radovi bi mogli početi u martu, međutim, mještani su sumnjičavi.

Ne vjeruju da će posao biti obavljen do kraja. Predsjednik Mjesne zajednice Mojdež Milorad Velaš kazao je da je klizište pokrenuto prije deset godina 28. februara 2004 godine.

“Ipak, nakon deset godina neprekidne borbe, vjerujem da se stvorila izgledna situacija da može doći do realizacije projekta kako bi se izvršila sanacija uzroka nastanka klizišta”, optimističan je Velaš.

Mještanka sela Mojdež Marija Ražić za Dnevne novine ističe da su molili za pomoć deset godina,

ali uzalud.

“Po milion puta smo zvali nadležne. Svi su dolazili, svi obećavaju, ali niko ništa nije uradio. Iz dana u dan propadamo, kada zanoćimo mislimo hoćemo li se uopšte probuditi. Ovo je prežalosno. Molimo, ako igdje ikoga ima, da nam pomognu da se ne uništi ovakvo selo”, ističe Razić.

Ona dodaje da je u ovom selu nekada boravio Josip Broz Tito, da bi u ovom momentu bilo dovedeno na rub propasti.

“Ovo mjesto je bilo prepoznatljivo po vodi, da bi nas doveli do toga da nam voda dođe glave.”

Ražić ističe i da je predsjednik mjesne zajednice Milo Velaš nekoliko puta ulazio u tunel sa vodom ugrožavajući sopstveni život, samo da bi mještani imali vodu.

“Sve je uništeno, a ovo je bilo nekad opjevano selo”, zaključila je Razić. Žiteljka sela Ljube Vujović ističe da su kuću gradili godinama, ulagali u pukotine, ali one se pojavljuju ponovo.

“Ne znamo šta da radimo. Moli-

mo nadležne da nam pomognu da se raspiše tender jer se za nekoliko godina ovdje neće moći živjeti. Predsjednik mjesne zajednice je uložio sebe u ovu priču, jer da nije bilo njega ne bi došlo do raspisivanja tendera.”

Ona tvrdi da je još 20 kuća oštećeno.

“Mislim da smo zaboravljeni i od strane hercegnovske opštine”, tvrdi Vujović.

I žitelj sela Vlado Vujović moli za pomoć. Njegova kuća svakim danom sve više propada, a na desetak mjesta su vidljive pukotine.

“Svako malo dolaze mi majstori i rade na zidovima. Ali uzalud, jer zidovi pucaju, ne znam šta da radim više”, ističe Vujović.

Da bi zaustavili propadanje sela iz mjesne zajednice su zahtjeve za pomoć uputili na više adresa, od Ministarstva ekonomije do Ministarstva šumarstva i vodoprivrede. Hoće li konačno doći do sanacije klizišta ostaje da se vidi.

Hercegnovska opština obezbijedila je 250.000 eura za sanaciju puta prema Mojdežu.

S.M.

vilo finansijsko stanje u opštini.

Bolje da se osvrnu na svoje nekompetentne kadrove nego što se sav teret svaljuje na leđa običnih radnika, za koje se ne brinu kako će nakon toga, u gradu gdje je sve uništeno, naći neko novo zaposlenje,” kazao je Martinović.

On je oštro odbacio Brajuškovićevu tvrdnju da je sve radio uz podršku jednog dijela kolašinske opozicije, te da javnost treba da zna da taj dio opozicije nije bio SNP. “SNP nijednim svojim potezom nije pomogla postojećoj garnituri u realizovanju projekata koji su za cilj imali pogubne odluke za ovaj grad, već naprotiv, svim silama se trudimo da pokažemo građanima ko im vodi opštinu, a da uvaženu gospodu ubijedimo da su njihove

odluke samo greška za greškom.

Zato i pozivam predsjednika Brajuškovića da javno kaže imenom i prezimenom koja je to partija i koji su to ljudi iz opozicije koji su aminovali i pripomogli njegov rad koji ponavljam daleko od toga da je uspješan i zadovoljavajuci,” rekao je Martinović.

O otvaranju pogona za preradu voća i povrća, Martinović je rekao da je to jedna u nizu prevara koja se plasira, da će to ljudi sa sela ponajbolje prosuditi, te da gotovo više nema mladih i radno sposobnih ljudi koji su ostali da žive na selu upravo zahvaljujući Brajuškovićevoj partiji i politici, kao i da od tog projekta kao i mnogih drugih neće biti ništa jer je to samo jedan od marketinških trikova kojim se 23 godine služe.

14 CRNA GORA KONKURS

Stipendije za 200 redovnih studenata

BIJELO POLJE - Opštinski Sekretarijat za opšte upravne poslove i društvene djelatnosti u Bijelom Polju raspisao je konkurs za stipendiranje studenata, koji je trajao do 11. decembra prošle godine. Prispjela su 404 zahtjeva i komisija u sastavu predsjednik Tufik Bojadžić i članovi Zoran Bošković i Mišo Kalezić obavili su bodovanje i sačinjena je rang lista.

“Po odluci predsjednika opštine stipendije može ostvariti 200 studenata po rang listi.

Pravo na prigovor je osam dana od momenta isticanja na oglasnoj tabli i sajtu Opštine. Nakon toga biće sačinjena konačna rang lista koja će biti istaknuta na oglasnoj tabli Opštine i zvaničnom sajtu”, kazao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, stipendiju mogu ostvariti redovni studenti prve i narednih godina viših škola, fakulteta i akademija bez obzira na mje-

sto studiranja ukoliko imaju prebivalište na području opštine najmanje dvije godine prije raspisivanja konkursa.

“Mogli su se prijaviti studenti koji nijesu obnovili nijednu godinu studiranja na upisanoj visokoškolskoj ustanovi. Stipendija koja godišnje iznosi 300 eura biće isplaćena u tri jednake rate, preko tekućeg računa otvorenog na ime studenta koji je ostvario stipendiju. Dodjela stipendija vrši se na osnovu utvrđenih kriterijuma i komisija je, između ostalog, u dijelu bodovanja imala u vidu ostvareni uspjeh tokom prethodnog školovanja, da je redovan student i materijalno stanje domaćinstva studenta koji je konkurisao za stipendiju”, kazao je Kalezić.

Kako je naveo, posebno se imala u vidu i invalidnost kandidata, nemanje roditelja i broj studenata u domaćinstvu. B.Č.

ALFA CENTAR

Najbolje eko-skulpture Nevladina organizacija Alfa centar iz Nikšića raspisala je juče konkurs za izbor najboljeg predloga izgleda eko-skulputure u okviru njihovog projekta “Moj grad - čist grad”. Kako su organizatori juče objasnili, na tom konkursu mogu učestvovati svi kreativni i maštoviti građani Crne Gore koji budu zainteresovani da se uključe u takmičenje.

“Svaki pojedinac ili grupa autora može poslati neograničen broj svojih predloga. Žiri će nakon to-

ga odabrati tri najkreativnija predloga, dok će najbolju, odnosno pobjedničku eko-sklupturu izabrati građani Nikšića i to putem glasanja koje će biti organizovano na našoj Fejsbuk stranici. Građani se mogu javiti putem naše zvanične Fejsbuk stranice ili putem e-mail adrese community@alfacentar. org”, poručili su članovi Alfa centra. Kako su istakli, konkurs će biti otvoren do 15. februara, dok će za pobjednika tog zanimljivog konkursa biti obezbijeđena i nagrada.

UTORAK, 14. 1. 2014.

KONAČNO

Urbanizacija Buljarice Buljarica

BUDVA - Buljarica, kao jedna od rijetko neurbanizovanih uvala na Crnogorskom primorju, napokon će dobiti planski dokument, kojim će cijelo područje u zaleđu djevičanske plaže dobiti jasna urbanistička rješenje i time stati na put divljoj gradnji koja je već uzela maha.

Generalna direktorka Direktorata za planiranje prostora pri Ministarstvu održivog razvoja Sanja Lješković-Mitrović dala je saglasnost na korigovani nacrt DUP “Buljarica I”, navodeći da je usklađen sa odlukom o izradi, propisnim standardima i normativima, kao i da je usaglašen sa planom širih teritorijalnih cjelina i usklađen sa zakonom.

Inače, resorno ministarstvo je prije nekoliko mjeseci vratilo nacrt plana na doradu, uz ocjenu da se mnoga od ponuđenih planskih rješenja moraju korigovati. Nakon što je Sekretarijat za prostorno planiranje izvršio sve promjene, resor-

no ministarstvo je aminovalo planski dokument.

Kako je “Primorskim novinama” potvrđeno u opštinskom sekretarijatu, planski dokumenti bi se trebao već od 15. januara naći na javnoj raspravi i biti do kraja mjeseca, kada će svi zainteresovani moći da daju primjedbe i sugestije. Iz mjesne zajednice pozdravili su davanje saglasnosti jer, kako su istakli, na planski dokument čekaju punih šest godina, što je usporilo razvoj ovoga mjesta.

Oni su u više navrata tokom prethodne godine upozoravali lokalnu upravu da se maćehinski odnosi prema Buljarici, u kojoj postoje ogromni problemi, kako sa saobraćajnom infrastrukturom, tako i sa kanalizacionim sistemom, zbog čega se nerijetko fekalije izlivaju na cestu i idu u more.

“Problemi koji opterećuju ovo mjesto su brojni i vremenom su se gomilali, ali mi smo bili napravili li-

stu prioriteta za rješavanje. Naš prioritet je svakako bio izrada planske dokumentacije i u skladu sa urbanističkim planovima izgradnja infrastrukture prije svega putne i kanalizacione. Mjesna zajednica je uložila u posljednjih pola godine veliki napor kako bi se nastavilo sa izradom Detaljnog urbanističkog plana Buljarica. Naime, Opština Budva je još avgusta mjeseca 2008. godine donijela odluku o izradi ovog veoma značajnog planskog dokumenta, međutim svi poslovi na realizaciji plana su do prije pola godine bili obustavljeni. Sada smo dobili saglasnost na nacrt plana, koji bi trebalo uskoro da se nađe na javnoj raspravi”, naveli su u mjesnoj zajednici.

U MZ su istrajali u svom starom zahtjevu da se dio novca, od prodaje zaleđa Kraljičine plaže, na granici sa barskom opštinom, odnosno zemljište koje teritorijalno pripada ovoj MZ, uloži u razvoj mjesta. N.L.

Crna Gora Skupština Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu Broj: 00-63-3/14-1 Podgorica, 13. januara 2014. godine Na osnovu člana 40 Poslovnika Skupštine Crne Gore („Sl. list RCG“, br. 51/06, 66/06, „Sl. list CG“, br. 88/09, 80/10, 39/11, 25/12 i 49/13 od 22.10.2013) a u vezi člana 13a Zakona o Sudskom savjetu („Službeni list CG“ br. 13/08, 39/11, 31/12, 46/13 od 02.10.2013. i 51/13 od 1.11 2013) raspisuje

JAVNI POZIV za izbor četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika Za člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika može biti birano lice koje pored opštih uslova za rad u državnom organu, propisanih članom 32 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ispunjava i posebne uslove, propisane članom 13a Zakona o Sudskom savjetu: - da ima najmanje 10 godina radnog iskustva na pravnim poslovima i - da uživa lični i profesionalni ugled.

Opšti uslovi za rad u državnom organu, koje kandidat treba da ispunjava su: • da je državljanin Crne Gore; • da je zdravstveno sposobno za obavljanje poslova radnog mjesta; • da ima propisani nivo kvalifikacije obrazovanja; • da nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu; • da se protiv njega ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.

Uz prijavu koja sadrži: ime i prezime, adresu, kratku biografiju kandidata, e-mail adresu i kontakt telefon, kandidati dostavljaju: - uvjerenje o državljanstvu ili ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte; - uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta; - diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja; - uvjerenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti; - uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu; - i druge dokaze.

Mandat člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika traje četiri godine.

Prijavu na javni poziv sa kompletnom dokumentacijom dostaviti na arhivu Skupštine Crne Gore ili putem pošte na adresu: Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore, Podgorica, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br. 10, sa naznakom „Za javni poziv za izbor četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.“ Javni poziv biće raspisan u „Službenom listu Crne Gore“ i u štampanim medijima: „Pobjeda“, „Dan“, ND „Vijesti“ i „Dnevne novine“.

Javni poziv biće objavljen na internet stranici Skupštine Crne Gore.

Rok za prijavljivanje kandidata je 15 dana od dana raspisivanja javnog poziva.

Lista prijavljenih kandidata biće objavljena na internet stranici Skupštine Crne Gore, i dostupna javnosti najmanje 10 dana od dana objavljivanja.

Napomene: - Uvjerenje nadležnog suda da kandidat nije osuđivan za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za rad u državnom organu pribaviće državni organ, po službenoj dužnosti.

- Članovi Sudskog savjeta iz reda sudija i uglednih pravnika mogu biti ponovo birani za člana Sudskog savjeta po isteku četiri godine od prestanka prethodnog mandata u Sudskom savjetu.

- Kandidati koji su se prijavili na javni poziv koji je bio raspisan u novembru mjesecu, u slučaju ponovnog prijavljivanja dužni su dostaviti novu prijavu, ostala dokumentacija se nalazi u arhivi Skupštine.

- Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

PREDSJEDNIK ODBORA Rifat Rastoder, s.r.

OBILJEŽAVANJE

Godišnjica smrti Kruške i Hodžića Cetinje - Prijestonica Cetinje i SUBNOR obilježili su danas, polaganjem vijenaca na Balšića pazaru, 70 godina od smrti Gojka Kruške i Muse Buta Hodžića.

Vijence su na mjesto na kojem su okupatorski vojnici 13. januara 1944. godine objesili Krušku i Hodžića položile delegacije Prijestonice, SUBNOR-a, Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Cetinje i Udruženja veterana NOB-a iz Skadra.

Gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović kazao je da je saga o dvojici protagonista narodnooslobodilačke borbe priča o beskompromisnoj težnji ka slobodi i o hrabrosti.

“Njihov prezir prema okupatorima ostaje vječni simbol prkosa iz perioda kada je najteže bilo prko-

siti. Tog 13. januara 1944. godine, na vješalima na Balšića pazaru, jedan pored drugog bili su oni koji su i u svojim posljednjim trenucima bili ponosni - u vremenu kada je najteže bilo ostati ponosan”, kazao je Bogdanović.

Predsjednik SUBNOR-a Cetinje Stevan Radunović rekao je da je Krušku i Hodžića povezala ideja za koju su se borili, zajednički neprijatelj i zajednička smrt.

“Oni, nažalost, nijesu dočekali oslobođenje i pobjedu. Ali i u smrti, oni su bili pobjednici, jer je pobijedila ideja u koju su vjerovali i za koju su se borili”, kazao je Radunović.

U okviru obilježavanja sedam decenija od događaja na Balšića pazaru objavljeno je i reizdanje knjige “Gojko Kruška”, autora Radovana Radonjića.

(Mina)

CRNA GORA 15

utorak, 14. 1. 2014.

UPOZORENJE

Opasna raskrsnica na magistrali Sporna raskrsnica u Rasovu, mjesto brojnih saobraćajnih nezgoda

Beća Čoković

I

ako je prije više od dvije godine puštena u saobraćaj obilaznica oko Bijelog Polja kao jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u istoriji grada, svakim danom pokazuje razne tehničke nedostatke.

Dragoljub Mitrov Radunović 12. januara 2014. u 79. godini. Sahrana će se obaviti 14. januara u 14 časova u Progonovićima.

Anka R. Duborija 12. januara 2014. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 14. januara u 15 časova na groblju pod Trebjesom.

Jelena Vučetić

BIJELO POLJE - Kompetentni stručnjaci, prvenstveno saobraćajne struke, ukazuju na propuste koji ugrožavaju bezbjednost u saobraćaju, a kao jedna od najopasnijih dionica označena je raskrsnica u naselju Rasovo, gdje se dogodilo nekoliko saobraćajnih nezgoda, srećom, bez težih posljedica.

Ekspert za saobraćajne nezgode i planiranje saobraćaja, sudski vještak Milenko Čabarkapa, objašnjava za Dnevne novine da je bezbjednost saobraćaja na putevima složen biomehanički sistem koji čini čovjek kao komponenta biološkog sistema, put i vozilo, kao dio tehničkog i okruženje, u kome djeluje ovaj složeni sistem.

“Upravljanje bezbjednošću saobraćaja na putevima je složen proces i za to se koriste informacione tehnologije i najsavremeniji načini upravljanja preko svjetlosnih signala. Za ovo upravljanje, koje se smatra najvišim hijerarhijskim nivoom, potrebno je strogo pridržavanje uputstava i pravila po kojima se vrši regulisanje saobraćaja. Ova uputstva i pravila podrazumijevaju strogo poštovanje prvenstva prolaza vozila kroz raskrsnicu, postupanje vozača prema svjetlosnom signalu”, objašnjava Čabarkapa.

Prema njegovim riječima, tako primijenjen i razvijen informacioni sistem za upravljanje saobraćajem na raskrsnici trebalo bi da doprinese najvišem stepenu bezbjednosti pri prolazu vozila.

“Iako su takva očekivanja postojala prilikom rekonstrukcije raskrsnice obilaznog magistralnog i lokalnog puta u naselju Rasovo, ona nijesu ispunjena. Posljedica je povećan broj saobraćajnih nezgoda na predmetnoj raskrsnici, uprkos primjeni najsavremenije tehnologije”, ocjenjuje Čabarkapa.

Faktor čovjek-vozač, kako navodi, poznaje značenje svjetlosne-semaforske signalizacije, ali on svojim ponašanjem odstupa od tih znanja i stavova.

“Rezultat takvog ponašanja je povećan broj nezgoda iz razloga što se ne poštuju imperativni uputi koji se preko tih signala vozačima saopštavaju. Interesantno je da je glavni broj uzrokovanih nezgoda na onom smjeru koji je najviše opterećen. U konkretnom slučaju to je u smjeru kretanja magistralnim putem od Prijepolja prema Rasovu, gdje je intenzivno lijevo skretanje, a koje postojećim sistemom upravljanja jednofaznim planom tempiranja ne omogućava posebni vremenski interval za lijeve skretače na raskrsnici”, kaže Čabarkapa.

To bi, prema mišljenju ovog vještaka, bio i predlog mjera kako unaprijediti upravljanje svjetlosnih signala na predmetnoj raskrsnici.

“I to na način što će se u narednom periodu preformulisati plan tempi-

u 20. godini. Sahrana je obavljena 13. januara 2014. u 15 časova na Škaljarskom pravoslavnom groblju.

Bećko Miloša Vukašinović 12. januara 2014. u 85. godini. Sahrana je obavljena 13. januara u 15 časova na groblju Gornji Crnci – Piperi.

Kuća žalosti Vranjske Njive. ranja rada signala omogućavanjem posebnog vremenskog intervala i izdvojenog signala za lijeve skretače na ovom najintenzivnijem saobraćajnom toku. Takođe, preglednost u trouglu raskrsnice izgrađenim objektima i podignutom betonskom ogradom onemogućava vizuelnu kontrolu postojanja vozila na prilazima raskrsnici. U situaciji znatno neravnomjernog opterećenja sao-

braćajnog toka magistralnim i lokalnim putem koje prati odgovarajuća preraspodjela vremenskih intervala u ciklusu rada signala te vrijeme čekanja na sporednom toku nekad se čini bezrazložnim, što dovodi do odstupanja vozača od spoznaje da bi takav prolazak kroz raskrsnicu, iako nepropisan, mogao biti bezbjedan iz razloga neprisustva vozila koja prolaze suprotnim tokom”.

Emocije i adrenalin utiču na bezbjednost saobraćaja Psiholog Jasmin B. Čoković smatra da uticaj na bezbjednost vozača u saobraćaju imaju emocije i adrenalin u samom organizmu.

“Emocije mogu da se jave naglo ili postepeno, te da traju kratko ili dugo.

Emocije na bezbjednost vozača ne utiču u velikoj mjeri kao neki drugi uticaji, na primjer alkohol, psihoaktivne supstance, agresivnost, stres, neiskustvo vozača i drugo. Ali pored toga vozačima pod uticajem jakih emocija npr. tuge u znatnoj mjeri može da se odvrati

Kompjuterska animacija izgleda stambeno poslovnog objekta Ksenija

EKSKLUZIVNO NASELJE

Počela izgradnja ª Ksenijeº u Portu Radovi na izgradnji novog i do sada najvećeg stambeno-poslovnog objekta “Ksenija” u Porto Montenegru počeli su juče iskopavanjem temelja, a radove izvodi austrijska kompanija “Strabag”. Izgradnja objekta, čija je vrijednost 21 milion eura, očekuje se da bude završena na ljeto 2015. godine.

“Ksenija” se gradi na jugoistočnom kraju kompleksa Porto Montenegra, u kontakt zoni sa tivatskom gradskom rivom Pine. Objekat, koji je dizajnirao studio “Rear-

PREMINULI

don Smith Architects” iz Londona i firma “MHZ” iz Pariza, imaće 48 jednosobnih, dvosobnih i trosobnih stanova, čija se cijena kreće od 350.000 do 2,2 miliona eura. Prodaja stanova počela je sredinom prošle godine.

Po ugledu na slična rješenja u starim primorskim naseljima, u okviru “Ksenije” biće napravljen i sat-toranj, koji će ujedno biti i kapija za ulazak u cijeli kompleks Porto Montenegra sa šetalište Pine.

Z.K.

pažnja od samoga saobraćaja te nijesu usredsređeni na vožnju i poštovanje pravila. Emocije takođe mogu da uzrokuju i određene fiziološke promjene kao što su ubrzan rad srca, premor i druge prateće simptome”, kaže Čoković.

On smatra da i adrenalin koji je izražen kod mladih osoba, pogotovu onih koji su početnici u vožnji, radi uzbuđenja i dokazivanja pred drugima, djevojkama ili drugovima, često ih tjera na brzu vožnju.

“Kod mladih vozača zastupljeno je i konzumiranje alkohola i psihoaktivnih

supstanci, koje znatno usporavaju reakciju u vožnji. Zato treba voditi računa da mladi budu što više upućeni u opasnosti koje ih vrebaju u saobraćaju, a samim tim roditelji trebaju povesti računa u kojem životnom dobu i u kojim situacijama mladima treba davati da voze.

Prevashodno valja im probuditi svijest o opasnostima koje vrebaju u saobraćaju, posebno o uticaju alkohola i psihoaktivnih supstanci, jer djelić sekunde i usporena reakcija mogu da budu kobni”, upozorava Čoković.

KARNEVAL

Mimoza Portonovi novo ime festivala Herceg Novi- Hercegnovska opština i azerbjedžanska kompanija Azmont Investments potpisali su ugovor o saradnji i sponzorstvu Praznika mimoze. Koncept “Mimoze” ostaje isti, a kvalitet programa podignut na znatno viši nivo, navodi se u saopštenju za javnost iz Kabineta predsjednika opštine.

Opština Herceg Novi i ”Azmont Investments” potpisali su ugovor o strateškoj saradnji i sponzorstvu 45. “Praznika Mimoze”, koji će od ove godine nositi naziv “Praznik Mimoze Portonovi”. Organizacionai odbor “Mimoze Portonovi” broji šest članova, pri čemu su Opština Herceg Novi (uz Herceg Fest) i “Azmont Investments” imenovali po tri člana.

“Festival Mimoze Portonovi” je praznik Herceg Novog koji se održava u kontinuitetu već 45 godina u cilju promovisanja grada i njegove turističke ponude.

“Zadovoljstvo nam je što smo ostvarili saradnju sa kompanijom Azmont Investments i što će festival, uz partnerstvo sa njima, zadržati tradicionalni koncept, uz kvalitetniji program, koji će biti podignut na

znatno viši umjetnički nivo, a to nam od ove godine omogućavaju značajna novčana sredstva”, saopštio je Dejan Mandić, gradonačelnik Herceg Novog.

Program će kao i do sada pratiti tradiciju, kroz spoj brojnih kulturnih i sportskih sadržaja, neizbježnih fešti od ribe, vina i muzike, maskenbala i karnevalskih povorki. “Istorijsko potpisivanje ugovora o strateškoj saradnji između crnogorske kompanije Azmont Investments i Opštine Herceg Novi i predstavljanje festivala ‘Mimoza Portonovi’ je prvi korak repozicioniranja festivala u veoma ambiciozan niz događaja, a sve to u cilju ujedinjenja lokalne zajednice, širenja pozitivnog duha kroz čitavu zemlju. Namjera nam je da od festivala napravimo događaj svjetskog nivoa i da sadržajima tokom mjeseca Mimoze podstaknemo cijeli region da priča o njima i obnovi uspomene na dane iz vremena slavne Jugoslavije.

Osnivanje zajedničkog preduzeća je pravi primjer biznisa za dobro svih,” rekao je Ian Baner, savjetnik za manifestacije i sponzorstva u Azmontu.

S.M.

Marija Milorada Stojanović rođena Ercegović, 12. januara 2014. u 59. godini.

Sahrana je obavljena 13. januara u 15 časova na groblju kod Crkve Sv. Nikole u Baošićima.

Marta Jakšina Đurović rođena Knežević, 12. januara 2014. Sahrana je obavljena 13. januara u 15 časova u Danilovgradu.

Slobodan Đurov Dragutinović 12. januara 2014. u 72. godini. Sahrana je obavljena 13. januara u 15 časova u Bandićima – Livade.

Lucija Bula Jovana Krulanović rođena Zečević, 12. januara 2014. u 87. godini. Sahrana je obavljena 13. januara 2014. u 15 časova na mjesnom groblju Kuta – Župa.

Nevenka Tonća Šantić 11. januara 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 13. januara u 14 sati na gradskom groblju u Škaljarima.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

UTORAK, 14. 1. 2014.

udbaška ubistva za vrijeme sfrj

Slovenija štiti svoje Perkoviće

uhapšen predsjednik fk partizan

Vučićeva pravda stigla u Humsku

Članovi Predsjedništva Slovenije 1991. godine, u sredini je MIlan Kučan, koje će 1992. godine postati prvi predsjednik nezavisne Slovenije. On tvrdi da nema nikakve veze s djelovanjem bivše slovenačke službe državne sigurnosti (Udbe) koja se u vrijeme bivše Jugoslavije u inostranstvu obračunavala s političkom emigracijom.

LJUBLJANA - Otkrića slovenačkog publicista Romana Leljaka o akcijama nekadašnje jugoslovenske državne službe sigurnosti Udbe u Austriji 70-ih godina prošlog vijeka mogla bi u Ljubljani da izazovu sličan problem s kojim se zbog “slučaja Perković” s Njemačkom sada suočava Hrvatska, tvrdi u svom novom broju slovenački nedjeljnik Reporter.

List blizak opozicionoj Slovenačkoj demokratskoj stranci (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše među prvima je nedavno objavio Leljakove tvrdnje da je u državnom arhivu otkrio dokumente koji svjedoče da je slovenački krak Udbe bio uključen u akcije protiv hrvatskih emigranata u Austriji i da jedan od njenih plaćenih egzekutora danas živi u Njemačkoj.

Leljak je o svojim arhivskim nalazima nedavno obavijestio vlasti u Austriji, koje razmišljaju o ponovnom otvaranju istrage nikad razjašnjenog ubistva hrvatskog emigranta Nikice Martinovića u Klagenfurtu 1975. godine. Martinović, koji se brinuo za održavanje spomenika blejburškim žrtvama, ustrijeljen je ispred svoje trgovinske radnje. Leljak navodi da je tajnu operaciju ‘Blejburški vod’, u kojoj je Martinović ubijen, svojim potpisom odobrio tadašnji načelnik slovenačke državne bezbjednosti, još uvijek uticajni, danas 85-godišnji Janez Zemljarič koji to negira i postavlja

pitanje o kredibilitetu Leljaka. Prema podacima iz državnog arhiva koji se odnose na djelovanje bivše Udbe a za koje se Leljak boji da bi opet mogli biti da budu zatvoreni za istraživače, atentat na Martinovića izveo je izvjesni Milan Dorič ‘Hanzi’, saradnik slovenačke tajne policije koja ga je snabdjela lažnim pasošem, novcem i oružjem, a on danas živi u Njemačkoj kao vlasnik jednog restorana, utvrdio je Leljak.

●FAZ: NjemAčkA tAjNA službA Nije smjelA dA NAljuti titA Za razliku od slovenačkih medija koji su i danas pod uticajem bivših “udbaških” struktura, o Leljakovim otkrićima opširno se pisalo u Hrvatskoj i Austriji, a o tome je izvijestio i njemački konzervativni dnevnik “Frankfurter Alemanje Cajtung” (FAZ), naveo je Reporter. “Tito je važio za prijatelja Zapada i niko nije želio da ga naljuti. Da li je njemačka tajna služba BND otkazala ili je jednostavno zatvarala oči jer su Vili Brend i Tito bili prijatelji?”, pita se njemački konzervativni dnevnik.

“Ljevičarska vlada u Ljubljani ponovo se sprema da djelimično zatvori arhive, što bi istraživačima poput Leljaka otežalo posao”, prenio je Reporter pisanje FAZ-a, koji dodaje da

nakon 1990. ni u Hrvatskoj ni u Sloveniji nije bio osuđen “nijedan komunistički zločinac” i da u Njemačkoj i Austriji za istraživanje atentata na emigrante nije bilo “pravog interesa”.

●ZAvjerA ćutANjA pod pokroviteljstvom kučANA i ZemljAričA Reporter navodi da u Sloveniji kad je riječ o djelovanju nekadašnje Udbe na djelu “zavjera ćutanja” jer se radi o mreži koja je preživjela tranziciono razdoblje, pa je i danas politički i ekonomski uticajna, preko Zemljariča, ali i nekadašnjeg predsjednika države, a za vrijeme Jugoslavije vođe slovenačkih komunista Milana Kučana.

“Mreža svih mreža preživjela je dvije decenije tranzicije i upropastila državu. Na vrhu politike, u pozadini i ispred i dalje stoji Milan Kučan.

On kao i Zemljarič nikad neće u mirovinu jer je zavisnik o moći i uticaja”, naveo je nedeljnik, blizak Janšinoj stranci. O akcijama slovenačke službe državne bezbjednosti u Austriji 70-ih godina bilo je na inicijativu opozicije riječi u petak u slovenskom parlamentu. O Leljakovim otkrićima govorilo se na sastanku komisije za peticije i ljudska prava, a oporba je izrazila ogorčenost što se Leljakova otkrića u Sloveniji presporo istražuju.

BEOGRAD - Vlasnik “Zekstre” i predsjednik FK “Partizan” Dragan Đurić, saslušan je juče u Tužilaštvu za organizovani kriminal u Beogradu povodom krivične prijave u vezi sa privatizacijom Veterinarskog zavoda. Nakon saslušanja, određeno mu je zadržavanje u pritvoru do 48 sati.

Tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević rekao je Tanjugu da je Draganu Đuriću određeno zadržavanje do 48 sati i da je Tužilaštvo predložilo da se Đuriću odredi pritvor, a o tom predlogu odluku bi do danas trebalo da donese sudija za prethodni postupak Posebnog odeljenja Višeg suda u Beogradu. I premijer Srbije Ivica Dačić potvrdio je da je Đuriću određeno zadržavanje do 48 sati, navodeći da je to još jedna potvrda da niko neće imati privilegije zbog toga da li nekog poznaje ili ne.

“On nije bio po pozivu policije, nego Tužilaštva, ali je to još jedna potvrda da niko sigurno neće imati privilegije jer nekog poznaje ili ne poznaje”, rekao je Dačić juče novinarima na manifestaciji “Beograd najmlađima”.

●Đurić: NemAm NAmjeru dA bježim Krivična prijava protiv Đurića podnijeta je 27. decembra 2013. godine. Veterinarski zavod je privatizovan 2005. godine kada ga je kupila kompanija “Zekstra”. To je jedna od 24 sporne privatizacije koje je kao takve

označio Savjet za borbu protiv korupcije.

Dragan Đurić je u intervjuu za jučerašnji “Kurir” izjavio da nije u bjekstvu i da je posljednjih nekoliko nedjelja bio van zemlje zbog hirurških intervencija. “Početkom decembra imao sam hiruršku intervenciju u inostranstvu, a potom i kontrolu, i to je jedini razlog odlaska iz zemlje. Nemam razloga da bježim i budalaština je da sam zato otišao. Beograd je moj grad, meni je ovdje najljepše i nikada ne bih otišao, jer sam hrabar čovjek. Ukoliko treba da se provjeri privatizacija Veterinarskog zavoda, neka se to uradi, ali tu sam da dokažem da sam u pravu. Nikada nisam lagao i krao, i to ću dokazati”, rekao je Đurić.

●Fk pArtiZAN će se oglAsiti dANAs Potpredsjednik fudbalskog kluba Partizan Duško Jovanović rekao je da su svi u klubu zatečeni privođenjem predsjednika crno-bijelih Dragana Đurića. “Ne znam šta da vam kažem. Svi smo zatečeni, raspravljaćemo sigurno o tome, imaćemo konferenciju za novinare ili saopštenje, informisaćemo javnost. Svi (članovi uprave kluba) smo se čuli međusobno, svjesni smo u kojoj smo situaciji, ali mi imamo dobro organizovan klub, dobru hijerarhiju, klub može da funkcioniše”, rekao je Jovanović. Drugi potpredsjednik Partizna Mile Jovičić nije želio da komentariše privođenje Dragana Đurića. “Sjutra ćete imati zvaničan stav kluba”, rekao je juče kratko Jovičić agenciji Beta.

SVIJET 17

UTORAK, 14. 1. 2014.

KAD DOĐES BOGU PRED ISTINU...

Kalašnjikov se na kraju, ipak, pokajao “Što duže živim pitanje da li sam kriv za smrti koje je uzrokovao moj izum sve više ulazi u moju svijest...”, priznao je Kalašnjikov u pismu poslatom patrijarhu moskovskom Kirilu 2012. godine MOSKVA - Tvorac puške kalašnjikov, najzastupljenijeg oružja tog tipa u istoriji, napisao je pokajničko pismu patrijarhu Ruske pravoslavne crkve prije nego što je umro, izražavajući strahove da je lično odgovoran za ubijene od ove poznate automatske puške.

Mihail Kalašnjikov,, koji je preminuo prošlog mjeseca u 94. godini, napisao je dugo emotivno pismo patrijarhu Kirilu u maju 2012, saopštili su zvaničnici crkve.

On je rekao da je patio od “duhovnog bola” zbog mnogih smrti prouzrokovanih oružjem koje nosi njegovo ime.

Kalašnjikov je prethodno odbijao da prihvati odgovornost za one koji su ubijeni. S obzirom na bezbroj stradalih od oružja koje je on izumio, Kalašnjikov je često izjavljivao da se ne osjeća odgovornim za krvoprolića širom svijeta. “Ja dobro spavam. Političari su krivi što ne mogu da se dogovore i što pribjegavaju nasilju”, rekao je Kalašnjikov 2007. godine, podsjetila je agencija AP. Međutim u pismu objavljenom u provladinom listu Izvjestia, on je napisao da je njegov duhovni bol nepodnošljiv. “I dalje me muči isto neriješeno pitanje: ‘Ako je moja puška uzela tolike ljudske živote, onda može biti da sam ja, hrišćanin i pravoslavni vjernik, bio kriv za njihovu smrt’, upitao je

on. “Što duže živim ovo pitanje sve više ulazi u moj mozak i pitam se zašto je Gospod dozvolio da čovjek ima đavolske želje zavisti, pohlepe i agresije”.

Pismo je otkucano na Kalašnjikovom ličnom papiru za pisanje, a potpisan je drhtavom rukom čovjeka koji sebe opisuje kao “raba Božijeg, projektanta Mihaila Kalašnjikova”. Puška AK47, poznatija po prezimenu njenog izumitelja, jedno je od najpoznatijih i najviše korišćenih oružja na svijetu.

Njegova komparativna jednostavnost učinila ga je jeftinim za proizvodnju, pouzdanim oružjem koje je lako za održavanje. Smatra se da je više od 100 miliona pušaka kalašnjikov prodato širom svijeta.

govornost za mnoge koji su ubijeni njegovim oružjem, kriveći za to politike drugih zemalja. Međutim, ponos njegovim pronalaskom je bio ublažen tugom zbog upot r e b e ovog ubojitog oružja od strane kriminalaca i djece vojnika.

“Bilo je veoma bolno za mene da vidim kako k r i mi-

●KRSTIO ● KRSTIO SE KAO 91 GODIŠ NJAK

nalni elementi svake vrste pucaju iz mog oružja”, rekao je Kalašnjikov 2008. U svom pismu patrinjijarhu Kirilu, Kalaškov je rekao da je prvi put otišao u crkvu u 91. godini, a kasnij e je kršten.

Ostaje međutim nejasno koliko toga je Kalašnjikov sam napisao u ovom pokajničkom pismu. Izvestia citira njegovu ćerku Elenu, koja je rekla da vjeruje da je njenom ocu sveštenik pomogao da napiše pismo.

●DA NIJE BILO NACI STA PRAVIO BI POLJO PRIVREDNE MAŠINE

Ka l a š n j i kov je tokom života odbijao da prihvati od-

Sekretar za štampu ruskog patrijarha Kiril Aleksandar Volkov rekao je medijima da je vjerski vođa primio pismo i da je

Kalašnjikov dobio pismeni odgovor. “Crkva ima vrlo jasnu poziciju: kada oružje služi za zaštitu otadžbine, crkva podržava i njihove stvaraoce i vojnike koji ga koriste”, izjavio je Volkov. “On je dizajnirao ovu pušku da brani svoju zemlju, ne da bi je teroristi koristili u Saudijskoj Arabiji.” Kalašnjikov je rođen u siromašnoj porodici u Sibiru, gdje je radio kasnije kao željezničar, a ruski mediji ga opisuju kao “samoukog seljanina koji nije završio ni srednju školu, ali je postigao izuzetan inženjerski podvig”. Pošto je pristupio 1938.

Crvenoj armiji, Kalašnjikov je počeo da pokazuje interesovanje za mehaniku, nakon što je uspješno unio nekoliko promjena na sovjetskim tenkovima. Bitka kod Brjanska 1941. kad je granata njemačke vojske udarila njegov tenk, uticala je na ranjenog Kalašnjikova da razmišlja u bolnici o tome da napravi moćnu automatsku pušku kakve je viđao kod nacista. Zato je Kalašnjikov znao da kaže: “Krivite naciste što sam postao konstruktor puške, oduvijek sam želio da pravim poljoprivredne mašine”. Njegove ideje urodile su plodom šest godina kasnije, kada je 1947. Crvena armija počela da koristi AK-47.

KLUPKO SAPUNICE SE ODMOTAVA

Olandovo tajno ljubavno gnijezdo pripadalo mafiji?

UZELI PRAVDU U SVOJE RUKE

Seljani u ratu protiv kartela MEKSIKO SITI - Naoružani seljani u Meksiku, organizovani kao grupa za samoodbranu zauzeli su mjesto Nova Italija u federalnoj državi Mičoakan, koje su pod kontrolom držali pripadnici narko kartela “Vitezovi templari”. Prema izvještajima svjetskih medija, u borbi je učestvovalo više stotina seljana koji su preduzeli akciju nakon što su zaključili da od savezne vojske i policije ne mogu dobiti zaštitu. Upali su naoružani u naselje u karavanu džipova i odmah otvorili vatru na članove kartela, ali nema podataka o tome da li je neko od članova narko-bande ubijen ili ranjen u obračunu, dok su ranjena su dvojica pripadnika grupe za samoodbranu. Prije akcije zauzeli su gradiće Parakuaro

i Antunjez, a potom najavili prodor prema gradu Apacingan gdje se navodno nalazi sjedište narko kartela “Vitezovi templari”. Članovi pomenute narko-bande optužili su seljane da pod maskom samoodbrane ratuju za račun konkurentskog kartela droge “Nova generacija”, ali su oni odlučno negirali takve tvrdnje. Predsjednik Meksika Enrike Penja Njeto obećao je 2012. godine, kada je došao na vlast, da će mu jedan od glavnih ciljeva biti borba sa narko kartelima. Njeto je na hiljade vojnika i policajaca rasporedio u Mičoakanu u maju prošle godine, ali to nije zaustavilo nasilje. U posljednjih sedam godina u ratu između narko kartela u Meksiku je ubijeno više od 77.000 ljudi.

PARIZ - Francusku javnost ne prestaju da “zabavljaju” najnoviji detalji u vezi sa navodnom ljubavnom aferom predsjednika Fransoe Olanda i glumice Žili Geje. Mediji su juče objavili da se Oland sa glumicom viđao u stanu koji je povezan sa korzikanskom mafijom. Francuski mediji navode da je stan, u kom se par navodno sastajao, Geje ustupila njena prijateljica koja je bila povezana namanje sa dvojicom mafijaša. Ipak, glumičnima prijateljica Emanuel Hok je izjavila da njen bivši muž Mikel Ferači nikada nije bio vlasnik spornog stana i da tu nije ni živio.

Ispostavilo se da je, poslije razlaza sa Feračijem, Hok živjela sa Fransoom Masinijem, koji je u maju prošle godine ubijen u gangsterskom obračunu. Ferači je, inače, osuđen u novembru prošle godine uslovno na 18 mjeseci zbog pranja novca, pre-

FRANKFURT - Evropska centralna banka (ECB) predstavila je novu novčanicu od 10 eura na kojoj će se nalaziti portret feničke princeze i boginje Evrope. Novčanica će ući u opticaj 23. septembra, a u saopštenju ECB navodi se da će, kao i novčanica od pet eura lansirana u maju, i nova od 10 eura biti otpornija na falsifikovanje.

Novčanice iz serije Evropa biće postupno uvođene tokom nekoliko godina, a postojeće novčanice lansirane u maju 2002. takođe će postupno biti povlačene iz opticaja.

nio je “Gardijan”. Francuski magazin “Kloze” objavio je prije četiri dana na sajtu da Oland ima aferu sa Geje, uz obećanje da će tu tvrdnju potkrijepiti fotografijama u svom štampanom izdanju, propraćenom sa sedam stranica o aferi 59-godišnjeg francuskog predsjednika. Potom je

dnevnik “Parizjen” na sajtu objavio da je, skrhana nakon objavljivanja medijskih navoda o Olandovoj “aferi”, njegova sadašnja partnerka novinarka Valeri Trirvelje smještena u bolnicu čim je čula tu vijest. Prema najnovijim informacijama, u bolnici će, zbog navodne depresije, ostati još nekoliko dana.

Najnovija ispitivanja javnog mnjenja pokazala su da bi većina Francuza sa pravom glasa, njih 89 odsto, željela da se Oland i Trirvelje rastanu. To je najvjerovatnije odraz nezadovoljstva građana jer, pored ostalog, Trirvelje ima svoju kancelariju u palati za koju poreznici izdvajaju “malo bogatstvo”. Oland se, u međuvremenu, pripremao za današnju konferenciju za novinare na kojoj će, kako se očekuje, objaviti nove ciljeve i reforme pred 600 francuskih i stranih novinara.

18 KULTURA

UTORAK, 14. 1. 2014.

PRIZNANJE

Goranu Gociću NIN-ova nagrada

Debitantski roman “Tai” Gorana Gocića dobio je NINovu nagradu za 2013. godinu, saopštio je juče žiri, koji je odlučio većinom glasova, pročitavši oko 180 pristiglih knjiga. Gocićev roman, za koji je već dobio nagradu “Miloš Crnjanski”, nadmašio je za jedan glas roman “Arkadija” Milete Prodanovića, u izdanju “Arhipelaga”, za koji su glasala dva od ukupno pet članova žirija nedjeljnika NIN. Roman “Tai”, u izdanju “Geopoetike”, ljubavna je priča putopisnog karaktera kojom taj autor, poznat do sada najviše po nizu studija o masovnoj kulturi, nudi i slojeviti kulturo-sociološki prikaz tajlandskog društva i njego-

vih razlika u odnosu na “Daleki zapad”.

Prema obrazloženju žirija, Gocićev roman izdvojio se u “obimnoj prošlogodišnjoj produkciji ozbiljnošću autorske problematizacije odnosa istočne i zapadne civilizacije”.

“Spoj egzotične intimne ljubavne priče i univerzalnog pogleda na ljudsku egzistenciju i njene izazove tematizovan je u nagrađenom romanu na tragu najboljih primjera iz svjetske književnosti”, naveo je žiri, dodajući da je Gocićev roman zasnovan na “dubinskom (pop)kulturnom iskustvu modernog doba i predstavlja koliko neočekivan, toliko i dragocjen doprinos savremenom srpskom romanu”.

U najužem izboru za 60.

NIN-ovu nagradu, uz knjige Gocića i Prodanovića, bili su i romani “Mi, izbrisani” Slobodana Vladušića, u izdanju “Lagune”, “Zlatno doba” Silvane Hadži-Đokić, u izdanju “Interpresa” i “Teme”, te “Vazdušni ljudi” Sonje Atanasijević, u izdanju “Prosvete”.

Za Gocićev roman glasali su Vasa Pavković (predsjednik žirija), Ljiljana Šop i Mileta Aćimović Ivkov, a za Prodanovićevu “Arkadiju” Vladislava Gordić-Petković i Mića Vujičić. Od romana u najužem izboru za 60. NINovu nagradu samo je Gocićev bio debitantski.

Živi lanac za knjige

KNJIŽEVNOST

Gras više ne piše Slavni nobelovac vrijeme provodi slikajući Dobitnik Nobelove nagrade za književnost, njemački književnik Ginter Gras, rekao je da su šanse da napiše još neki roman male.

“Imam 86 godina. Mislim da neću uspjeti da napišem još jedan roman. Zdravlje mi ne dozvoljava da se upustim u projekte koji će trajati pet ili šest godina, koliko mi treba za istraživanje za roman”, rekao je Gras listu “Passauer Neue Presse”.

Gras, jedna od najuticajnijih i kontroverznijih intelektualnih figura Njemačke, pisac “Limenog doboša”, rekao je da sada vrijeme provodi crtajući i radeći akvarele. Gras je slavu stekao prvim romanom “Limeni doboš” 1959. i decenijama pritiska Njemačku da se suoči sa svojom nacističkom prošlošću.

Njegov moralni autoritet pretrpio je udarac 2006, kada je priznao da je bio član Hitlerovih ozloglašenih

SS jedinica. Dalje kontroverze izazvao je 2012. poemom “Šta se mora reći”, u kojoj izražava strahove da bi Izrael sa svojim nuklearnim naoružanjem mogao da “uništi Iran” jednim udarcem.

Zbog toga je postao “persona non grata” u Izraelu.

Gras je rođen u Dancigu (današnji Gdanjsk u Poljskoj) 16. oktobra 1927. godine, u porodici Vilija Grasa, njemačkog protestanta i Helene Knof Gras, katolkinje poljskog porijekla.

Pored “Limenog doboša” napisao je i djela “Mačka i miš” (1961), “Pseće godine” (1963), koja prvim romanom dobošem čine “Dancig trilogiju”.

Dobio je mnoštvo međunarodnih nagrada, a 1999. godine primio je najviše književno priznanje: Nobelovu nagradu za književnost.

Cijelu 2014. godinu u Rigi, glavnom letonskom gradu i ovogodišnjoj prijestonici evropske kulture, obilježiće brojni kulturni događaji.

Jedan od zanimljivijih biće svakako prenošenje ogromnog književnog fonda iz stare u novu nacionalnu biblioteku nazvanu Palata svijetla (gradnja je koštala 265 miliona eura), i to uz pomoć živog lanca sačinjenog od ljudi. Čak 25.000 Letonaca će, iz ruke u ruku, prenijeti cijeli književni fond iz stare u novu nacionalnu biblioteku.

Metalika na dodjeli Gremija Legendarni metal bend Metalika će nakon 22 godine ponovo nastupati na dodjeli muzičkih nagrada Gremi, 26. januara u Los Anđelesu.

Kako je najavljeno, bend će svirati s kineskim pijanistom Langom Langom.

Metalika je inače nominovana za najbolji vizuelni izgled albuma i za muziku iz filma “Through The Never”. Bend je posljednji put nastupio na dodjeli 1992. godine, kada su dobili Gremi za najbolje metal izvođenje. Do sada su osvojili devet nagrada Gremi.

KULTURA 19

UTORAK, 14. 1. 2014.

Sezona nagrada

ª Američke varaliceº na putu za Oskara

Alenova čarolija

Film Dejvida O Rasela ima najviše Zlatnih globusa, ali nije dovoljno pobjegao konkurenciji da bi borbu za priznanje Američke akademije učinio neizvjesnom Vuk Perović

R

editelj Dejvid O Rasel izgleda je dočekao svojih pet minuta u Holivudu, sudeći po dodjeli Zlatnih globusa, pošto je njegovo ostvarenje “Američke varalice” (“American Hustle”) dobilo najviše priznanja od Holivudskog udruženja stranih novinara. Oni što gledaju u Globuse kao značajan predznak Oskara neće biti zadovoljni, pošto ni “Američke varalice” sa tri nagrade nijesu mnogo pobjegle konkurenciji.

Dodjela priznanja Holivudskog udruženja stranih novinara sigurno je najglamurozniji događaj u susret Oskaru, ali nije baš najpouzdaniji pokazatelj za ono što bi se moglo dogoditi u Kodak areni početkom marta. Strani novinari, prije svega u ključnim kategorijama, filmove razvrstavaju na - dramu i mjuzikl/komediju. S tim da su parametri po kojima dijele filmove na dramu i mjuzikl/komediju često upitni. O tome se i ne brine previše, jer uz glamur koji ovaj događaj nudi dolazi i veliki broj nagrađenih, pošto se dodjeljuju i priznanja za televizijska ostvarenja.

Najbolji film u kategoriji drame je “Dvanaest godina ropstva” Stiva Mekvina, dok je mjuzikl/komedija “Američke varalice” Dejvida O Rasela. Ova dva filma važe i za oskarovske favorite i sigurno će se naći među devet nominovanih za prestižno prizanje, samo što je tamo dobitnik samo jedan.

Raselove “Varalice” dobile su tri Zlatna globusa, od sedam, za koliko su bili nominovani. Za preostala dva, bile su zadužene dame, Ejmi Adams i Dženifer Lorens i to za najbolju glavnu i sporednu ulogu. Tri nagrade daju “Američkim varalicama” blagu prednost u susret Oskaru, s obzirom da je prvi konkurent, “Dvanaest godina ropstva”, od istog broja nominacija stigao samo do priznanja za najbolji film. U kategoriji drame, nagradu za najbolju glumicu dobila je Kejt Blanšet za “Blue Jasmine” Vudija Alena, za koji mnogi kažu da nije ništa manje komedija od “Američkih varalica”. Najbolji glumac u drami je Metju Mekonahi za rolu u ostvarenju “Dalas Buyers Club”, dok je u komediji to Leonardo Di Kaprio za “Vuka sa Volstrita”. Najbolji sporedni glumac je Mekonahijev partner iz fil-

ma Džared Leto.

Bez nagrade za režiju su ostali i Rasel i Mekvin. Novinari su nagradili Meksikanca Alfonsa Kuarona za “Gravitaciju”, što je ovom ostvarenju jedino priznanje. Vjerovatno niko nije ni sumnjao da Spajk Džonsi neće biti nagrađen za najbolji scenario za film “Her”, dok je možda malo iznenađenje nagrada za najbolju muziku Aleksu Albertu za “All is Lost” Džej Si Čandora, s obzirom na izuzetnu konkurenciju u toj kategoriji. Najbolje originalna pjesma je “Ordinary Love” iz filma “Mandela: Long Walk to Freedom” čiji je autor Bono Voks iz U2. “Zaleđeno kraljevstvo” je najbolje animirano ostvarenje, a film “Velika ljepota” (“La Grande Bellezza”) najbolje je ostvarenje van engelskog govornog područja.

Bez nagrada su ostali braća Koen za “Inside Llevyn Davis”, kao i Aleksandar Pejn za “Nebrasku”.

Nova imena u komediji “Breaking Bad” je najbolja dramska serija protekle godine.

Bez obzira na izuzetnu konkurenciju, novinari su se ipak odlučili za posljednju sezonu jedne od najhvaljenijih serija u istoriji. U istoj kategoriji najbolji glavni glumac je Brajan Krenston za ulogu Voltera Vajta, dok je Robin Rajt kao supruga kongresmena u “House of Cards” najbolja glumica u drami. Iznenađenja je bilo u kategoriji komedije. Pobjednik je nova serija “Brooklyn Nine-Nine”,

a Andi Samberg je za rolu u tom ostvarenju proglašen za najboljeg glumca. Najbolja glumica je Ejmi Feler za “Park and Recreations” koja je sa Tinom Fej vodila ceremoniju. Najbolji film ili mini serija je “Behind The Candalabra” Stivena Soderberga.

Upravo za ulogu u tom film nagrađen je i Majk Daglas. Najbolja glumica u toj kategoriji je Elizabet Mos, dok su priznanja za sporedne uloge pripala Žaklin Bize i Džoniju Vojtu.

Nagrađeni Subotić i Popadić Nagradu “Lazar trifunović” za 2013. godinu ravnopravno su dobili Irina Subotić i Milan Popadić, a biće im uručena 14. januara u Kulturnom centru Beograda.

Irina Subotić nagrađena je za monografiju “Nandor Glid”, a Milan Popadić za zbirku eseja “Čiji je Mikelanđelov David? (Baština u svakodnevnom životu)”.

Prema obrazloženju žirija nagrade “Lazar trifunović” za 2013, Irina Subotić je i monografijom posvećenom Glidovom vajarskom djelu dala “dragocjeni stvaralački doprinos izučavanju nacionalne istorije umjetnosti potvrđujući aktivno i vitalno profesionalno prisustvo na naučnoj sceni”.

O nagradi je odlučio žiri koji su činili Jelena Stojanović, Ljiljana Ćinkul i Sava Stepanov.

Ekipa filma “Američke varalice”

olimpijada

Kultura u Sočiju Soči se, pored sportista, priprema da primi i skoro 5.000 ruskih i stranih umjetnika. Svi oni su učesnici kulturnog programa Olimpijskih igara. Prvi po značaju u ovom nizu od 133 programa je tradicionalni Zimski festival umjetnosti na čelu sa čuvenim ruskim violinistom i dirigentom, ambasadorom Olimpijade 2014. u Sočiju Jurijem Bašmetom. To je jedan od najznačajnijih događaja koji se dešava u Rusiji, a čije je prvo izdanje bilo 2008, tačno godinu dana pošto je grad dobio pravo organizacije zimske olimpijade. Ove godine među učesnicima koncerata su zvijezde svjetske opere Barbara Fritoli, Jen Bostridž, Ervin Šrot. Zvjezdani sastav će nastupiti na baletskoj večeri, predstavivši vodeće soli-

Najnoviji film Vudija Alena “Čarolija na mjesečini” u bioskopsku distribuciju će krenuti na ljeto 2014. Riječ je o romantičnoj krimi-komediji čija se radnja odvija u dvadesetim godinama prošloga vijeka. Sadržaj svakog novog filma slavnog autora tradicionalno je holivudska najpažljivije čuvana tajna. Ali kako se približava vrijeme distribucije njegovog najnovijeg ostvarenja, pojedinosti o filmu polako počinju “curiti” u javnost. Već je poznato da je “Magic in the Moonlight” romantična komedija, čija se radnja odvija na jugu Francuske u dvadesetim i tridesetim godinama prošlog vijeka, kao i da glumačka ekipa ponovo uključuje zvučna imena poput Kolina Firta, Eme Stoun i Džeki Viver.

ste muzičkih pozorišta Francuske, Velike Britanije, Holandije i Norveške. Očekuju se na festivalu i svjetske premijere. Specijalno za izvođenje u Sočiju komponovan je oratorijum Lejli i Medžnun. U osnovi je drevna istočna legenda o tragičnoj ljubavi mladića i djevojke iz posvađanih porodica. To su Romeo i Julija na arapski način. Između ostalog, muziku je komponovao izraelski kompozitor Arman Amar, a izvode je pjevači ih 10 zemalja Evrope, Bliskog istoka i Azije.

Kulturni internacionalizam na ovogodišnjem festivalu Jurija Bašmeta je osjetan. I to nije slučajno, zato što nema ništa internacionalnije od Olimpijade, kojoj je posvećen festival umjetnosti u Sočiju.

● FOtO priča

Milioni za Veneru

Slika belgijskog slikara Pola Delvoa “La Venus endormie” biće uskoro ponuđena na auk-

ciji kuće Kristi. Očekuje se da će djelo dostići vrijednost veću od milion i po funti.

20 DRUGI MEDIJI

UTORAK, 14. 1. 2014.

BBC

Indijac obučen u zlato

Data Fuge kupio je jednu od najskupljih košulja na svijetu, napravljenu sa više od 3kg zlata i vrijednu 250.000 dolara. Ovo je ekstreman slučaj indijske opsjednutosti ovim plemenitim metalom Data Fuge dobio je nadima „zlatni čovjek“, i lako je vidjeti zašto.

Njegove ruke, vrat i prsti okićeni su velikim količinama zlata, sve od prstenja, preko debelih narukvica pa do medalje na kojoj bi mu pozavidjeli čak i olimpijski šampioni.

Povrh svega toga, raskošno odjenuta preko njega, svjetluca košulja od suvog zlata. Teška 3.3kg, koštala ga je zavidnih četvrt miliona dolara. No za njega, ova košulja predstavlja mnogo više od modnog izleta. „Neki me ljudi pitaju zašto nosim toliko zlata, ali to je oduvijek moj san. Ljudi imaju različite želje. Neki bogati ljudi žele da posjeduju Audi ili Mercedes, da imaju velika kola. Ja sam izabrao zlato“, objašnjava on.

Fuge ima i automobile, naravno – i to pet komada.

Zbog svoje nepraktične prirode, košulja doživi izlazak samo u posebnim prilikama, poput žurki i važnih sastanaka. Fuge kaže da izaziva različite reakcije. Neki su impresionirani, neki se mršte jer je smatraju pretjeranim hvaljenjem bogatstvom. U svakom slučaju, Fuge uvijek ima tjelohranitelja gdje god ide, kako bi osigurao da košulja ostane na njegovim leđima. „Bio je izazov napraviti je da bude udobna za nošenje kao normalna košulja“, kaže Tedžpal Rankar iz 133-godišnje radnje Rankar Juveliri koja se nalazi u gradu Pune udaljenom od Mumbaija par sati

vožnje. „Kad smo odlučili da ćemo je napraviti, istraživali smo dizajn i dezene. Nismo htjeli da bude kao da nosi panel od zlata.“ Tako su se Rankar i njegov tim majstora odlučili za zlatnu tkaninu na osnovu jednog italijanskog pleta koji se dobija uz pomoć specijalne mašine.inspiracija su im bile stare slike indijskih kraljeva koji su nosili oklope. Kako ne bi grebala, unutra su sašili somotsku postavu.

Gotova košulja teška je kad se obuče i „šklampava“, o čemu je posvjedočio novinar BBC-ja koju je probao. Ne smije se prati, pa vlasnik mora biti oprezan da je ne isprlja, ili da se u njoj ne oznoji.

Fuge kaže da se osjeća dobro kad je nosi, jer ona za njega predstavlja vrhunski pokazatelj dostignuća i daje mu status za kojim je žudio od malih nogu. „Kada sam bio na fakultetu, ljudi su govorili da ste iz bogate familije ako ste imali zlata. Zato sam od 20. godine počeo da nosim zlato. Tada u manjim količinama, oko 10 ili 15 grama.“ A on nije bio iz bogate familije, već naprotiv, veoma je skromnog porijekla. Iz siromaštva se probio kao preprodavac nekretnina, nakon čega je počeo da posuđuje novac u gradu Pimpri Činčvad, pored Punea.

Svakih šest do osam mjeseci, kad njegova firma ostvari profit, on kupi nešto novo od zlata. Slijedeći na njegovom spisku je moblni tele-

Neobične upotrebe zlata •Dizajner Adil Dumasia dodaje zlatne ukrase motorima i drugoj opremi koju prerađuje •Lejdi Gaga naručila je zlatna invalidska kolica za oporavak nakon operacije kuka •Indijska firma Tata proizvela je zlatnu verziju svog automobila Nano 2011. godine •Neki indijski sariji (tradicionalna nošnja) tkani su pravim zlatnim nitima kako bi izrada bila što skuplja •Studio za pozlaćivanje iz Mumbaija napravio je zlatnu palicu za kriket i ramove

fon napravljen isključivo od zlata, a možda i par zlatnih cupela.

Neki nadovi u medijima kažu da je Fuge kupio košunju kako bi privukao žene ali on je u srećnom braku sa Simom, državnom službenicom koja je takođe slaba na ovaj plemeniti metal. „Ona posjeduje 500kg zlata, a ja sam joj kupio ogrlice i torbe koje su napravljene od zlata“, reko je ponosno.

Ali Fuge je takođe veoma svjesan vrijednosti zlata kao investicije. „U slučaju potrebe, košulju ću prodati i imati novac“, dodao je.

Ali Fuge nije toliko različit od svojih sunarodnika koji su poznati po kupovini i posjedovanju zlata. „Cijela Indija kupuje zlato. Zlato je postalo statusni simbol ili simbol bogatstva, posebno u posljednjih 10 godina kada smo vidjeli da ljudi sve više pokazuju svoje zlatne ukrase i postaju sve okićeniji“, kaže Radživ Mehta, stručnjak za zlato iz finansijske istraživačke firme India Info Line.

Kao simbol hindu boginje Lakšmi, s m a tra se da zlato donosi sreću. Koristi se za ukrašavanje hindu božanstava u hramovima i tradicionalno se da je na vjenčanjima kao poklon.

Mehta kaže da podaci pokazuju da od 18.000 tona zlata koje se nalazi u rukama Indijaca, oko dvije trećine je u ruralnim djelovima zemlje. Među milionima ljudi koji nemaju bankovne račune, zlato se vidi kao alternativni

način štednje novca.

Rankar kaže da sve češće dobijaju zahtjeve za izradu zlatnih torbi i kaiševa, te

da sve više Indijaca kupuje zlatne poluge koje su sada dostupne i iz specijalnih bankomata.

Pozlaćivanje kojim se 24-karatno zlato lijepi na neki predmet takođe postaje sve popularnije. Jedan studio iz Mumbaija koji se bavi pozlaćivanjem nedavno je imao narudžbu da pozlati toalet jednog klijenta, te stepenište najskuplje kuće na svijetu, Antilije, koja je u vlasništvu najbogatijeg Indijca, Mukeša Ambanija.

Data Fuge, koji je umjesto košulje mogao kupiti luksuznu kuću u inostranstvu ili par novih automobila, kaže da je zadovoljan svojim izborom i da je novac pametno potrošio. „Želio sam da me svijet poznaje kao ‘zlatnog čovjeka’ sa ovom košuljom“, rekao je. „Sad me poznaju upravo tako.“

REUTERS

Indijke traže da se limitira količina zlata u mirazu

Žene okupljene preko komisije indijske države Kerala traže da se ograniči količina zlata koja se na vjenčanjima poklanja na ne više od 80 grama, kako bi se rasteretile porodice i ublažio indijski trgovinski deficit.

Većina Indijaca smatra da pokloni u zlatu - uglavnom nakit – koji nevjestina porodica daje mladoženji predstavljaju dobrostanje u predstojećem braku, a i pomažu da se osigura finansijska nezavisnost.

Ali mladoženje traže sve veće količine zlata jer su rastuće obaveze i restrikcije u uvozu dovele do nestašice u Indiji, svjetskom drugompo-redu konzumentu zlata, od-

mah iza Kine. „Naši roditelji su počeli da prodaju porodičnu imovinu kako bi kupili zlato za vjenčanje i od sebe napravili podstanare“, kazala je za Rojters K.C. Rosakuti, predsjednica ženske komisije Kerale. „Ovo stvara nevjerovatne probleme za porodice.“ Država Kerala trenutno troši do 400 grama zlata po vjenčanju, ili 80 metričkih toma godišnje – oko desetine ukupne tražnje Indije u 2012.

Komisija je tražila sastanak sa glavnim ministrom Kerale Omenom Čandijem kako bi izdejstvovala limit na zlatne poklone od 80 grama, što bi koštalo oko 224.800 rupija (3.600 dolara ili 2.679 eura). Čandi nije bio slobodan za komentar kada ga je Rojters kontaktirao. Eksperti kažu da ovaj predlog neće naići na podršku u političkim krugovima, posebno ne prije maja kada se očekuju izbori.

„Zlato je kulturološki duboko ukorijenjeno kao poklon i same žene bi se protivile ovom smanjenju“, rekao je Ramohan Kamat, sekretar udruženja dilera zlatnih poluga u Kerali. „Sve će ovo ostati samo na papiru.

Za političke partije, industrija zlatnog nakita veliki je generator novca za izborne kampanje“, rekao je Kamat dodajući da bi implementacija ovog ograničenja bila jednako nemoguća.

No, prihvatanje ovog predloga obradovalo bi ministra finansija Palaniapana Čidambarama. Pored podizanja dažbina za uvoz zlata na rekordnih 10% prošle godine, takođe je bio glasan u vezi toga da se Indijci moraju osloboditi svoje fascinacije zlatom.

Cijene poluga porasle su 120 puta od 1972. godine na oko 29.000 rupija (345 eura) za 10 grama, koliko danas stoje po podacima indijske banke rezervi.

REPORTAŽE 21

utorak, 14. 1. 2014.

LinkoLn

Ledene kule kao turistička atrakcija Brent Kristensen pravi vještačke zamkove Među ledenim kulama smjenjuju se razne atrakcije, poput gutača vatre

Makao - peking

Kockarski raj

B

ivša portugalska kolonija Makao (od 1999. godine Specijalni administrativni region Pekinga) jedino je mjesto u Kini gdje je kocka legalna. U kazina se ulazi kao u svetilište, sa visokom dozom poštovanja boga kocke.

Snijeg je bio vještački, ali gužva je bila originalna, neopisiva, kao na željezničkoj stanici, ali se tu nije čekao prevoz nego kupovala karta za sreću, za jedan časak radosti za kockarskim stolom. Makao. Nova godina. Gregorijanska.

Kineska godina konja dolazi posljednjeg dana januara, i tek tada će gradu prijetiti potonuće zbog miliona ljudi koji će u njega stići da novi početak obilježe dobitkom na ruletu, bakari, Blek Džeku, uz kockice za “veliko” i “malo”, mažonu.

Prošle godine ga je posjetilo 17 miliona ljudi, uglavnom Kineza iz matice. Ima Makao svojih znamenitosti i Unesko patronat, ruine Katedrale Sv. Pavla, muzej ovoga i onoga, ali je prije svega kockarski raj, da se ne lažemo. Kažu da je lane zaradio sedam puta više od Las Vegasa.

Bivša portugalska kolonija Makao (od 1999. godine Specijalni administrativni region Pekinga) jedino je mjesto u Kini gdje je kocka legalna. U kazina se ulazi kao u svetilište, sa visokom dozom poštovanja boga kocke. Ne smiješ mu se zamjeriti. Ako ga pogledaš poprijeko ili,

Vip room u casinu u Makaou

daleko bilo, opsuješ, može ti se osvetiti. Izgubićeš. Bez ostatka. Nema cike i vike zbog dobitka ili gubitka. Pobjeda i poraz manifestuju se svedenom mimikom.

Pobijediš, pritisneš dugme: Isplati, dobiješ tiket, odeš na kasu ili mašinu i podigneš gotovinu. Ako izgubiš? Ustaneš od stola i pređeš za drugi, možda srećniji ili prema izlazu. Ali poenta je da velike, ozbiljne kockare zapravo i ne viđaš.

Provodiš vrijeme sa sebi ravnima, ziherašima, igračima na sitne pare ili srednjom klasom robusnijih tipova. I žena i muškaraca. Nema razlike.

Oni pravi “grešnici”, teškaši, skriveni su u zatvorenim VIP sobama, skrojenim po mjeri njihovih “puni kao brod” profila. A dolaze i odlaze avionima ili helikopterima. Makao ima 35 kazina, ali grade nove. Najveći na svijetu je “Venetian” (Venecijanac). Samo za božićne praznike posjetilo ga je 120.000 ljudi dnevno, bilježi statistika. U toj zamjeni za Veneciju možeš da se izgubiš u kanalima sa gondolijerima koji pevaju “O sole mio” ili neki rokenrol hit, pod vještačkim nebom punim

zvijezda u smiraj dana, na pjacama na kojima se publika gomila oko renomiranih “uličnih svirača” sa završenim muzičkim akademijama, zalutaš u buticima sa prestižnim robnim markama naređanim pored kanala.

Kad ti dojadi ta besciljna šetnja, tražiš izlaz iz šoping ludila, hoću kući, govoriš u sebi, a nije lako naći put natrag u toj zgradi, jednoj od najvećih u svijetu. Armagedon za klaustrofobičare. U kazinu je sve jasnije. Tu si ti, tu je mašina, pa ko izvuče deblji kraj. Ispred Venecijanca narod se u toploj noći radovao imitaciji snijega pod palmama. Atmosferu karnevala su prizivali momci na štulama, djevojke pod maskama i u krinolinama... Venecija za oči gladne svijeta.

(Danas.rs)

Najstarija evropska kolonija Makao je sve do 1999. bio je pod vlašću Portugala. Najstarija je evropska kolonija u Kini, osnovana još u 16. vijeku. Administrativna ovlašćenja nad Makaom su prebačena na NR Kinu 1999. i danas Makao uživa status specijalne administrativne oblasti. Makao je igrao jedinstvenu i vrlo važnu ulogu u odnosima između Kine i Zapada, posebno između kasnog 16. i 19. vijeka.

U Makau se uglavnom govori kantonski dijalekt, kao i mandarinski kineski, portugalski i engleski jezik. Naziv za sve stanovnike Makaa je Makanezi. U užem smislu se taj izraz koristi za domorodačko stanovništvo Makaa koje je portugalskog porijekla, ali u sebi ima i dosta kineskih i drugih primjesa.

Najveća atrakcija u Makaou je kocka, odnosno kazina. Iako je veliki broj igara na sreću legalana, najpopularnija je Pai Gow, koja se igra s kineskim domino figurama. Kockari iz Hong Konga često odlaze na jednodnevne izlete u Makao. Hidrogliseri svakodnevno prevoze putnike između dva grada, 24 sata dnevno.

U podnožju Lun planine u Linkolnu nalazi se ledeni zamak koji ne liči na one koje ste viđali u Diznijevim crtaćima. On raste iz zemlje i zapravo predstavlja niz ledenica.

One nisu nastale prirodno, već ih je napravila kompanija Ice Castles na čijem se čelu nalazi Brent Kristensen.

On je prvi takav zamak napravio u Juti, a postoji još jedan u Koloradu.

Na ideju je došao dok je za djecu pravio ledene tobogane i tornjeve u dvorištu porodične kuće. Sljedeće godine eksperimentisao je sa kockama leda, gradeći mali iglo, a tokom procesa gotovo slučajno počeo je da razmišlja o ledenicama.

“Prvo sam mislio da ih dodam kao ukras, ali sam kasnije shvatio da mogu da ih na neki način uzgajam”, kaže Kristensen.

Na posletku, počeo je da pravi veće strukture kao privremene umjetničke instalacije i turističke atrakcije. Cijena za izgradnju velikih zamaka od leda išla je i do nekoliko desetina hiljada dolara, a posjetioci su plaćali od osam do deset dolara za ulazak.

Zamci će nastaviti da rastu tokom sezone, sve do topljenja u martu.

Proces njihove izgradnje počinje još na jesen, kada se postavljaju pažljivo locirani sistemi prskalica. Zatim, kada zahladi, voda teče na metalne pregrade i stvara hiljade ledenica, koje se zatim skupljaju i zabijaju u ze-

Led u kombinaciji sa dobrim osvjetljenjem stvara ledenu bajku

mlju oko prskalica.

Instalacija se brižljivo zaliva i u zavisnosti od temperatura i vetra, može da poprimi različite oblike.

Tokom nekoliko nedjelja, počinju da se razaznaju tuneli, lučni prolazi i kule.

Na zamku Linkoln ima 58 tornjeva, vodopad i zatvoreni tobogan. Noću se zamak obasjava LED svijetlima različitih boja ugrađenih u led.

Kristiansen, koji ima i mali biznis za popravku motora, kaže da je za njegov posao potrebno mnogo znanja o mehanici i inženjerstvu, ali da se Majka Priroda brine za umjetnički dio.

22 ZABAVA

UTORAK, 14. 1. 2014.

NASTUP

Dvojac Prti bee gee repuje u Podgorici

Kontroverzni beogradski underground hip hop dvojac Prti bee gee stiže u Podgoricu, a koncert će održati u klubu “Tropicana” (Bokeška ulica 16). Članovi ove poznate grupe Mikri Maus i Eufrat će izvesti čuvene numere sa četiri do sada objavljena albuma (“Greatest hits”, “Mos-kri 77-05”, “Tačno u pre podne” i

Izgleda da pjevačica Jelena Karleuša ni 2014. neće odustati od konstantnih napada na koleginicu Svetlanu Ražnatović. Popularna JK nikakako ne može da preboli fijasko koji je doživjela na ljetošnjem koncertu na beogradskom Ušću, kao ni 150.000 ljudi na Cecinom koncertu. Prvo je, u novogodišnjoj noći tokom Cecinog nastupa u Beogradu, ponudila 100.000 eura onome ko joj pošalje sliku praznog Ušća sa koncerta “Viva la Diva”, a onda je na Tviteru nedavno okačila novu poruku za Ražnatović.

“KVALITET - NE KVANTITET. INDIVIDUALIZAM - NE PRIMITIVIZAM. JA NIJESAM SRPSKA ‘MAJKA’ VEĆ SRPSKA KĆERKA”, napisala je Karleuša aludirajući na Cecin nadimak. E.Z.

“Bez šećera”), ali i neobjavljene hitove i nekolicinu numera koje će prvi put predstaviti svojoj mnogobrojnoj publici. Nastup je zakazan za petak 17. januar u 22 časa, a prema riječima organizatora, karte će biti u prodaji na ulazu kluba “Tropikana” i koštaće četiri eura. U prodaji će biti 200 karata.

Fi.J.

Bali-beg za 16 sati dobio 720.000 eura Turski glumac Burak Ozčivit snimio je nedavno reklamu za “Pepsi”, za šta je dobio 720.000 eura. Popularni Bali-beg igrao je junaka koji spašava ranjenog jelena iz šume prekrivene snijegom, kojeg potom odnosi u svoj kamion.

Kako bi pomogao životinji, Ozčivit ju prekriva svojom jaknom koju je skinuo za ovu priliku.

Snimanje reklame trajalao je 16 sati, a prema priznaju glumca, toliko je bilo hladno da se smrznuo do kostiju.

Zvjezda serije “Sulejman Veličanstveni” se tako pridružio Dejvidu Bekamu, koji je prije deset godina snimio reklamu za ovu robnu marku gaziranog pića. Međutim, nekadašnji fudbaler je tada za taj poduhvat inkasirao nevjerovatnih šest miliona eura.

MODA

Bekam dizajnira veš Dejvid Bekam već neko vrijeme sarađuje sa švedskim modnim gigantom H&M-om, za koji dizajnira muško donje rublje. No, odsad će popularni trend i džet-seter dizajnirati još nešto - kolekciju donjeg

rublja za dječake.

Kolekcija je namijenjena uzrastu od 2 do 14 godina, a čuvenog Britanca i muža Viktorije Bekam inspirisali su njegovi sinovi Bruklin, Romeo i Kruz.

JOSIPA LISAC

Sve što kažem i činim je hir

Mila Kunis

Miranda Ker

Lejdi Viktorija Hervi

DAME OBILJEŽILE DODJELU ZLATNIH GLOBUSA

Glamur na crvenom tepihu Kao po pravilu, dodjela ovogodišnjih filmskih nagrada Zlatni globus u Los Anđelesu obilovala je najrazličitijim kreacijama koje su poznate svjetske glumice prošetale crvenim tepihom. Iako je riječ o prestižnim priznanjima iz oblasti glume, svi su sa nestpljenjem čekali takozvani “afterparty”, na kojem su glavnu riječ vodile dame svjetskog džetseta. Javnost su, ipak, šokirale ekscentrična Lejdi Viktorija Hervi (37), bivši model i “IT” djevojka, i manekenka Miranda Ker, koje su imale najhrabriji stajling. Pomenute dame su se pojavile u haljinama koje više otkrivaju nego što pokrivaju, a primjetno je bilo da nijesu

nosile donji veš, na radost fotografa.

S druge strane, bilo je i onih koji su odlučili da na dodjeli nagrada budu umjereniji. Jedna od njih je Ejmi Adams, koja je nosila “Valentinovu” haljinu u dvije nijanse crvene sa dubokim izrezom - kao omaž modi 1970-ih, kada se i radnja fima u kojem Adams glumi dešava.

“Pomalo sam pod uticajem svog lika”, otkrila je Adams šta je inspirisalo da odabere ovu haljinu.

Novajlija Lupita Njongo na ceremoniji se pojavila u jarko crvenoj haljini Ralfa Lorena, golih ramena.

Za smjelu crvenu odlučile su se i Berenis Bežo, Džun Ksvib i Ema Votson, koja je ponudila alternati-

vu haljini - crvenu “Kristijan Dior” tuniku i pantalone. Lena Dunam pojavila se u uskoj kanarinac žutoj haljini pokazavši pritom svoje tetovaže, dok je Keri Vašington trudnički stomak ponosno pokazala u bijeloj haljini sa dubokim izrezom i “Balensijaginim” bolerom. Riz Viderspun pojavila se u tirkiznoj haljini, a Olivija Vajld u smaragdnom Gučiju. Dru Barimur bila je slatka u haljini ukrašenoj roze i crvenim detaljima. Helen Miren je nosila svijetlozelenu šifonsku haljinu sa dezenom orhideje. Prisutne je bez daha ostavila i Mila Kunis u srebrnoj haljini Emilija Pučija.

E.Z.

● EXIT FESTIVAL

Još danas promotivne ulaznice Exit Avantura postavlja nove rekorde. Dan prije isteka promotivne prodaje, ulaznice za festival već je obezbijedilo preko 11.000 ljudi, a prema riječima organizatora, to je istorijski maksimum festivala u prodaji u prvom promotivnom periodu. Interesovanje za Exit 2014. je izuzetno veliko u cijelom svijetu, a pored regionalnih ljubitelja festivala, prednjače fanovi iz zapadne Evrope. Danas je kraj praznične akcije - jedna karta, dva festivala za 51,5 eura i to je posljednja šansa za besplatnu kartu za crnogorski odjeljak Exita - Sea Dance festival. Kompleti koji su do kraja dana u prodaji su povlašće-

Zaista je teško zamisliti da na regionalnim prostorima postoji neko ko nije barem čuo za “Dnevnik jedne ljubavi”, antologijski, legendarni i nenadmašni album hrvatske pjevačice Josipe Lisac. Ovaj album prošle godine slavio je 40. rođendan, a Josipa je tim povodom održala slavljeničke koncerte. Ona je posebna i drugačija od svega viđenog na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije, a na sceni je više od 45 godina. Ljubav sa popularnim pjevačem i kompozitorom Karlom Metikošom još sedamdesetih godina prošlog vijeka odredila je Josipin umjetnički put. Upravo sa svojom najvećom ljubavi Metikošom, koji je u decembru 1991. iznenada umro, a Josipa ga nikada nije preboljela, snimila je “Dnevnik jedne ljubavi”, antologijsko rok ostvarenje. Međutim, ona nije jedna od onih koje rado slave godišnjice, a možda upravo riječi jednog njenog hita najslikovitije opisuju odnos na relaciji Josipa - svijet: “Sve što kažem, sve što činim, sve je, kažu, hir. Svaka riječ i svaka kretnja, sve je samo hir.

ni kompleti ulaznica, sa 50 odsto popusta u odnosu na redovnu cijenu ulaznica za festival.

Hir, hir, hir. Sve je samo hir!”

“Ljudi slave rođendane i godišnjice. Ja malo duže radim nego što je star ‘Dnevnik’, ali ne slavim svoje godišnjice rada nego ovako. Jer, vrlo je rijetko da se rodi jedan takav fenomen kao što je ‘Dnevnik jedne ljubavi’, koji se slušao juče, sluša se danas, a postoji velika vjerovatnoća da će se slušati i sjutra”, ističe Josipa.

Njen opus je toliko širok i bogat da je teško sjetiti se svega.

“Veoma mnogo je snimljeno. I, što ja najvažnije, sad sam sebi rekla: ‘Idem sad maknuti sve ove pjesme i pjevati druge pjesme’. Svoje druge pjesme. Jer, imam jedan koncert iz osamdesetih godina koji sam sad gledala. To su sve neke pjesme koje sam pjevala pa sam ih onda, kako su dolazile druge, micala s repertoara”, kaže ona.

Josipa dodaje da joj stvaralačke

Posebne ulaznice za Sea Dance festival biće puštene u prodaju naknadno.

Fi.J.

energije ne nedostaje.

“Izašla je nova pjesma sa grupom Kvadar, a sada radimo još nešto novo i nakon toga izlazi moja antologija. Reizdanje antologije, koje će sada biti mnogo bogatije i mnogo bolje. Tu će biti i moji koncertni albumi, moji studijski albumi, tu će biti saradnje. Imala sam veoma mnogo saradnji s dosta ljudi. Sve ono na šta sam ponosna, to će biti jedan cijeli CD etno sadržaja”, otkrila je ona.

Prije nekoliko godina reper Edo Maajka je izjavio da je “Dnevnik jedne ljubavi” fenomenalan.

“Da, Edo je napravio ‘Ležaj od suza’ i to je jedna od tih prekrasnih vrijednosti, što si ti konstantno u susretu s ljudima koji dolaze. Ja sad neću tako razmišljati, da sam ja sigurna kako će sjutra još neko doći, ali možda hoće.”, zaključila je Josipa.

E.Z.

ZABAVA 23

utorak, 14. 1. 2014.

INTERVJU

Bez ª ludilaº ne mogu i neću da živim Talentovana crnogorska glumica Dragana Dabović za Dnevne novine otkriva svoj smisao života Danilo Brajković

S

a šmekom hercegnovskog primorja u njedrima i uz ogromnu ljubav prema pozorištu, već nakon djetinjstva Dragana Dabović se otisnula van granice u potrazi za prvim ulogama. Put je vodio preko serija “Terapija” i “Vojna akademija“ do filma “S/Kidanje”, čime je jasno stavila do znanja da polako izrasta u ozbiljnu glumicu koja, kako nam je kazala, planira da istraje u poslu bez kojeg bi bila duboko nesrećna.

Dio ste nove, mlade generacije glumaca. Kako Vas je gluma osvojila?

Sasvim neprimjetno i “podlo”, kako samo ona umije. Odmalena sam u pozorištu, gluma je zaista izabrala mene, a ne ja nju. Kad sam postala svjesna toga, nastavila sam da pratim unutrašnji impuls, svoje šesto čulo, koje mi je intuitivno govorilo da bi bila duboko nesrećna da radim bilo koji drugi posao.

Pažnju naše javnosti privukli ste ulogom Šašvari u seriji “Vojna akademija”. Šta Vam je ta glumačka rola donijela? Šašvari mi je donijela popularnost kakvu nijesam nikad očekivala i priželjkivala, kako to rade mladi danas, mahom hrleći da se bave ovim poslom da bi ih prepoznavali i voljeli do beskrajnog divljenja. Ponosna sam što sam bila dio ekipe u kojoj odiše zdrav, mladi duh.

Lik Šašvari ste tumačili šest mjeseci pod punom vojnom opremom na leđima. Veliki izazov za mladu glumicu? Šašu sam gradila uz beskrajnu podršku Dejana Zečevića. Nježna je i suptilna, prilično izgubljena u početku (kao i ja u projektu), ali s vremenom postaje drug, djevojka i iznad svega odgovoran pilot. Volim Šašu i zajedno smo porasle. Šta ste to otkrili novo o sebi tokom vojne službe?

Svjedok sam da se u vojsci sti-

če neka spoznaja koju poneseš dalje u život. Bila sam dio vojnih kadeta, osjetila vojnički život i ponosna sam što su i kadeti mene tako doživjeli.

Prije “Akademije” bili ste na “terapiji” kod Mikija Manojlovića. Koliko Vam je značila saradnja sa njim za buduće uloge?

Serija “Terapija” je moja lična karta. Najdragocjeniji projekat koji je mogao da mi se dogodi sa 21 godinom. I nestvarno veliki glumac kakav je Miki, koji mi je pomogao u otkrivanju malih tajni objektiva i kamere.

U filmu “S/Kidanje” igrate važnu ulogu u velikom projektu sa Nebojšom Glogovcem. Hoće li Vaš lik naći put do srca publike?

“Skidanje” je uveliko našlo put do srca publike, zato što je to priča svih nas koji smo strasno i do kraja prvi put voljeli. Obožavam taj film i sve ono što mi je donio. Prvu tremu u Sava centru, put na razne festivale, od kojih su meni najdragocjeniji u mom rodnom Herceg Novom prethodnog ljeta, i put u južnu Afriku.

Teme filma su motivi mladosti – ljubav i ludost. Da li kod Vas te dvije karakterne osobine mogu ići zajedno?

Ja bez tog ludila ne mogu i neću da živim, zapravo jedino sam tada moćna da preskočim planine, preplivam mora i uradim sve najluđe sto se zamisliti može.

Srce Šaše u seriji osvojio je Rom u vojsci. Da li ljubav ruši predrasude?

Ja sam neko ko zaista vjeruje u ljubav za cio život i ona apsolutno ruši sve predrasude. Ljubav je najmoćnija sila koja ruši sve granice, gdje svako “ne mogu” znači “neću”. Kod mene toga nema, ni u glumi, ni u ljubavi.

A šta je Vaše tajno oružje u ljubavi?

Moje oružje je samo istina, i čudo jedno kako nikada ne ostajem bez njega. A ono žensko oružje su moje oči koje govore, kako drugi kažu, million jezika.

Veoma rano ste napustili dom i otisnuli se za karijerom u insotranstvo. Da li je cilj opravdao sredstvo?

Ja se svome domu toliko često vraćam da sam apsolutno srećna i svjesna da je sve imalo smisla. Moj dom je uvijek bio i ostaće samo Herceg Novi. Šta da očekujemo od Vas u budućnosti?

Nadam se da će se moj rad i dalje ovako pomno pratiti jer je trajanje u ovom poslu jedini pravi parameter za kvalitet.

Djecu učim da otvore sva čula Bavite se i pedagoškim radom, djecu učite glumi. Šta je najvažnija lekcija koju im predajete?

Od oktobra prošle godine držim školu glume u Herceg Novom, u saradnji sa prijateljem i kolegom Goranom Slavićem.

Najvažnije je da djecu naučimo da misle, da nije važno da li će neko od njih postati glumac, već da je to dragocjena škola života u kojoj uče da otvore sva čula jer jedino tako mogu da prime i daju sebe drugome.

ROĐENDANSKI KONCERT 17. JANUARA

Sara Jovanović gost Bazara Povodom obilježavanja prvog rođendana podgoričkog tržnog centra Bazar, 17. januara (petak) posjetioci će imati priliku da uživaju u bogatom kulturno-umjetničkom programu. Rođendanski gost Bazara biće talentovana muzička zvijezda Sara Jovanović, koja će održati koncert sa početkom u 19 sati. Popularna Sara Jo našoj javnosti poznata je kao finalista muzičkog takmičenja “Prvi glas Srbije”, a osim toga, učestvovala je na Pjesmi Evrovizije prošle godine u švedskom Malmeu sa koleginicama Mirnom Radulović i Nevenom Božović. Nedavno je imitacijama i performansima oduševila gledaoce programa “Tvoje lice zvuči poznato”, u kojem je osvojila drugo mjesto. Osim Sarinog koncerta, organizatori su povodom svečanog jubileja pripremili poklone djeci rođenoj 17. januara, a posjetioci će uživati i u promociji dječjih knjiga, maskenbalu, zabavnom programu, kao i specijalnim popustima.

D.B.

HOT! Prelijepa Ešli Skaj je veoma uspješan model, a rođena je u Majamiju. Iako je Amerikanka, njeni brazilski korijeni su je privukli fudbalu, te je gospođica Skaj najavila da će provesti što više vremena bude mogla na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu koje se održava u zemlji njenih predaka...

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

UTORAK, 14. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2633 SUDOKU 2013-12-28

Medium level

Teža

3 8

8

7

7

9

6

6

7

5

5 8

3

5

1

1

4

2 7

8

5

Play sudoku online at:

1

7

8

www.sudokukingdom.com

3 5

1

4

6

2

Daily Sudoku puzzle No. 2632

7

1

3

6

7

8

4

2013-12-27 Lakša

Medium level

2 2

7

4

1

3

5 online 8 at: Play sudoku

Play sudoku online 7 at:

Page 1/2

6

2 8 4 www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 8

1

6

4

Puzzle solution: 6

Dva američka zlatnika prodata za 7,8 miliona dolara

3

2

9

4

3

6

7

1

8

5

6

2

5

8

1

7

9

3

4

5

3

8

4

9

1

7

6

2

3

9

7

4

6

2

1

5

8

7

6

1

8

2

5

4

3

9

8

1

4

3

9

5

6

7

2

5

8

7

4

6

3

9

1

1

8

5

9

3

4

2

7

6

2

9

4

3

6

7

2

5

1

8

4

7

1

5

3

9

8

2

6

6

2

7

1

5

8

9

4

3

9

3

6

2

8

1

5

4

7

3

5

6

7

1

9

8

2

4

1

6

3

9

2

4

7

8

5

8

7

2

5

4

3

6

9

1

5

8

2

6

7

3

4

1

9

4

1

9

2

8

6

3

5

7

7

4

9

1

5

8

2

6

3

VICEVI se smatra prvim američkim zlatnikom dolarske denominacije.

“Brašerov dublon jedna je od najznačajnijih kovanica u američkoj istoriji jer je to prvi zlatnik koji je skovan za tada tek nastalu državu”, kazao je predstavnik Heritejdža.

Puzzle solution: 5

Sudoku Sudoku puzzle No. 2631 2013-12-26 Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2630 2013-12-25

Page 1/2

nu od gotovo 4,6 miliona dolara, saopštila je aukcijska kuća Heritejdž.

Ovaj zlatnik sadrži 26,66 grama zlata i nešto je manji od novčića od 50 centi. Njegova vrijednost u zlatu danas iznosi 1.500 dolara, dok je u vrijeme kada je napravljen vrijedio oko 15 dolara.Brašerov dublon

6

9

BRAŠEROV DUBLON

Dva američka stara zlatnika prodata su za više od 7,8 miliona dolara na aukciji koja je organizovana na Floridi.

Legendarni “Brašerov dublon” iz 1787, nastao u kovnici Efraima Brašera, zlatara i susjeda Džordža Vašingtona, dostigao je na aukciji cije-

4

Putovao Mujo avionom. Sjedne on kraj neke fine gospođe koja je mirisala na kilometar. Odvaži se Mujo i pita gospođu: - Kakav je to miris?

Kaže ova: - Crna mačka, made in Germany.

Nakon nekog vremena Mujo pušti gas, a gospođa ga upita: - Kakav je to miris?

- Grah i žganci, made in Bosanci. – odvrati Mujo. *** Srela se tri policajca koji su prije nekog vremena dobili stanove, pa komentarišu: Prvi: - Što sam ja loše prošao. Na svim zidovima neki ukrasni papiri nalijepljeni, tri dana sam se patio dok ih nisam skinuo i okrečio.

Drugi: - Nije to ništa. Meni su po podu bile zalijepljene neke male daščice, al’ svaka ukoso, cik-cak, neki glupani to stavljali. Pet dana sam se znojio da ih odlijepim, pa da ih izravnam.

Treći: - E, ljudi, to je i dobro, ja sam najgore proš’o. Dobio sam nov i veliki stan na 14. spratu. Lijep pogled, sve po mom ukusu, al’ problem je što lift prima četiri osobe, tako da svako jutro moram da budim još trojicu! *** Muž čitao novine, a žena ga zvekne tavom po glavi.

- Čemu to? – pita on.

- To je za papirić sa imenom Lara koji sam našla u džepu tvojih pantalona – kaže žena.

Muž objasni: - Kad sam bio na trkama prošle nedelje, Lara je ime konja na koji sam se kladio.

Supruga mu se izvine i nastavi sa kućnim poslovima.

Tri dana kasnije muž gleda TV, kad ga žena opali još većom tavom po glavi.

- Ma šta ti je sad? – zapita muž skoro onesviješćen.

A žena mu odgovori: - Tvoj konj je zvao!

SLOBODNO VRIJEME 25

UTORAK, 14. 1. 2014.

NEZVANIČNO Kako da ne

Ja se nadam da ću se neđe ugurat, ne znam za tebe.

E moj Srđa, a kad ćemo ja i ti bit’ premijeri. Oćemo li dočekati to?

Medo, ti ćeš biti sljedeći premijer, ne bio ja najpametniji čo’ek u Crnoj Gori Uh, Banjo, opozicija, to sam ja!

Word Search Puzzle #I401KR OSMOSMJERKA

HOROSKOP

W

I

T

T

Y

I

N

G

Y

L

T

S

O

C

S

P

E

N

D

C

R

E

P

E

S

W

U

D

E

S

N

W

A

D

C

O

N

V

E

R

S

E

E

N

B

J

E

C

L

P

I

N

I

O

N

V

E

I

O

C

B

Y

S

R

U

O

T

N

O

C

R

U

A

L

P

B

A

S

S

E

S

G

E

E

H

R

E

S

A

B

E

D

M

S

U

R

G

S

T

E

Y

L

E

T

A

U

Q

E

D

A

D

D

E

N

S

L

O

V

E

L

Y

J

E

S

U

E

K

W

B

M

K

T

T

G

E

L

D

S

L

T

C

O

O

K

I

N

G

N

I

D

D

I

B

E

I

R

N

N

I

A

U

M

R

A

T

E

D

S

P

B

U

A

R

L

A

T

N

E

I

R

O

T

D

I

S

C

O

D

E

T

S

E

J

D

O

J

ADEQUATELY Adequately ALONE Alone BASSES BEADY Basses BIDDING Beady BLUDGEON Bidding BONUS Bludgeon BROWNER Bonus CONTOURS Browner CONVERSE Contours COOKING Converse

COSTLY Craggy CRAGGY Crepes CREPES CURIO Curio DAWNS Dawns DEBASE Debase DETEST Detest DISCO Disco GELDS Gelds GRASSIER Grassier JESTED Jested

LOVELY Oriental MILEAGE Picket ORIENTAL PICKET Pinion PINION Polyps POLYPS Promotes PROMOTES Rated RATED Ruins RUINS Saint SAINT Scant SCANT

SEEMS Three SPEND Traced STUNK THREE Tying TRACED Unite TYING Vines UNITE Vogue VINES Witty VOGUE Wrong WITTY WRONG

OVAN Važno je da ispoštujete zajedničke dogovore i da ostanete dosledni u svojim izjavama. Nema potrebe da činite nove prekršaje, koji mogu da Vas kompromituju u društvu saradnika ili prijatelja. Partner insistira na nekim zajedničkim promjenama.

BIK Ukoliko previše vjerujete u nečiju priču, očekuje Vas nova zamka ili poslovno-finansijski promašaj.

Sačuvajte dodatnu mjeru opreza u nepoznatim situacijama, budite umjereniji u svojim očekivanjima prema saradnicima.

BLIZANCI Nalazite se pred novim poslovnofinansijskim izazovom i neko Vas ohrabruje da prihvatite određeni rizik. Dobro procijenite svoje mogućnosti u odnosu na realne uslove, ponekad velike želje ne mogu da se ostvare na lak način.

RAK Zainteresovani ste za nečiju poslovnu ponudu ili za kombinaciju koja obećava dvostruki dobitak, stoga djelujete užurbano pred saradnicima. Prije nego što donesete konačnu odluku, saslušajte nečiju priču i prihvatite koristan savjet.

VAGA Ukoliko nemate dovoljno interesovanja da se dodatno angažujete u nekim poslovnim situacijama, budite iskreni i nemojte davati lagodna obećanja. Važno je da korektno ispunite svoj dio obaveza.

Pretjerana doza hrabrosti može i da Vam naškodi.

ŠKORPIJA Ponekad sve djeluje relativno ili neobično. Stoga, nemojte donositi zaključak na osnovu prvog utiska ili bez prethodne konsultacije sa bliskim saradnicima. Poslovne prilike izgledaju drugačije kada se posmatraju sa različitih aspekata.

STRIJELAC Opterećeni ste različitim obavezama, ali okolina očekuje da rešavate pitanja od zajedničkog interesa i da djelujete dovoljno efikasno.

Potrebno je da podvučete jasnu crtu, jer nemate dovoljno energije da se angažujete na paralelnim stranama.

JARAC Ne vjerujete u nečija ponovljena obećanja, stoga tražite ubjedljive dokaze ili dodatnu garanciju za poslovni dogovor. Budite promišljeniji pred saradnicima. Nema razloga da se ponašate suviše strogo prema osobi koja ima dobre namjere.

Seems

Festival leda u Londonu

Cooking

Lovely

Spend

Costly

Mileage

Stunk

Festival skulptura od leda, koji se održava u britanskoj prijestonici, posjetiocima pruža priliku da vide drugačije iskustvo, ali i priliku da izraCopyright © Puzzle Baron January 12, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! đuju skulpture od leda.Umjetnici koji se bave izradama od leda, došli su iz svih dijelova svijeta i takmiče se za “nagradu za najbolji kip od leda”.

Umjetnici iz mnogih zemalja za pomenutu nagradu već dva dana rade 14 sati dnevno.

Učesnici, podijeljeni u dvije grupe koriste električne šege i predmete za razbijanje kako bi oblikovali skulpture od leda. U Londonu gdje se večernja temperatura spušta i do četiri stepena, umjetnici tokom noći posmatraju već urađen posao.

LAV Nema razloga da donosite važne odluke u afektu ili na osnovu prvog impulsa. Neko od saradnika pažljivo analizira Vaše ponašanje i donosi ocjenu o Vašim postupcima ili rezultatima. Prihvatite dvosmjerni saradnički odnos, ali ne po svaku cijenu.

DJEVICA Vaši saradnici imaju dobru poslovnu strategiju, stoga prihvatite nove ideje ili savremenija rešenja koja vode ka boljim praktičnim rezultatima. Potrebno je da osjetite sigurnost, prije nego što prihvatite nečiju ponudu.

VODOLIJA Ukoliko Vam je teško da ostvarite svoje poslovne namjere nemojte očekivati nemoguće rešenje, već zatražite nečije dodatno razumijevanje. Nema razloga da prikrivate istinu o stvarima koje postaju očigledne. Potrebna Vam je partnerova podrška.

RIBE Bez obzira na Vašu snalažljivost u poslovnim susretima, postoje stvari koje se ne uklapaju u Vašu početnu procjenu. Potrebno je da korigujete svoje prvobitne stavove u dogovoru sa bliskim saradnicima.

Suviše brinete bez razloga.

26 SPORT

DA LI STE ZNALI

UTORAK, 14. 1. 2014.

SVJETSKA LIGA, 3. KOLO

Pobjeda kao najava zlatnih snova u 2014.

Za nastavak puta ka Dubaiju, za najavu velikih stvari u novoj godini - Crna Gora večeras (18.00) u Herceg Novom dočekuje Njemačku Kosta Bošković

D

ok se godina polako budi, sa njom se bude i naši snovi o velikim pobjedama. Kada je sport u pitanju simbol pobjeda u Crnoj Gori su “ajkule”, a nakon nekoliko mirnih prazničnih dana vrijeme je da “ajkule” počnu da grizu i u novoj godini! Prvi na meniju evropskog i svjetskog vicešampiona su Njemci u trećem kolu Svjetske lige - prilika da se pobjedom otvori 2014. i tako na pravi način najavi luda godina, u kojoj ćemo opet sanjati zlatne snove. Sa “ajkulama”, naravno! Herceg Novi je na nogama, Crna Gora je na nogama, opuštanja ne smije biti - trijumf nad “pancerima” značio bi još jedan korak ka završnom turniru u Dubaiju!

Da se Patrik Rafter vraća na teren nakon 11 godina pauze!

Legendarni Australijanac igraće na Australijan openu u dublu sa zemljakom Lejtonom Hjuitom.

Rafter, koji je u karijeri osvojio dva US Opena, nije igrao od finala Dejvis kupa u Melburnu 2001. godine, kada je Australija izgubila od Francuske.

TIKET DANA KORTRIJK GENT TIP X

KVOTA 1.70

PARMA KVOTA 2.10

ALMERIJA SANTANDER TIP 1

KVOTA 1.50

BURSASPOR SIVASPOR TIP X

KVOTA 3.20

STIVENEJDŽ SVINDON TIP 2

●PEROVIĆ: MAKSIMALNO DO POBJEDE

●ODSUSTVO MLAĐANA NE BI TREBALO DA BUDE PROBLEM

A on je pobjeda protiv reprezentacije koju smo svojevremeno dobro zapamtili nakon Svjetskog prvenstva 2009. u Rimu.

Nakon jučerašnjeg treninga u Igalu bilo je jasno da ćemo protiv Njemaca morati bez jednog od

1. Crna Gora 2. Italija 3. Njemačka 4. Slovačka

2 2 2 2

2 1 1 0

0 1 1 2

24:19 20:18 17:21 20:23

6 3 3 0

čuvenih bombardera crnogorskog vaterpola - Mlađana Janovića.

“Nema sumnje da bi bolje bilo da je sa nama, ali mislim da njegovo odsustvo ne bi trebalo da nam pravi problem. I ovaj sastav - ovakav kakav je - uz pravi pristup utakmici, uz želju i volju, pobjedu ne bi smio da dovede u pitanje”, jasan je Perović.

Četrnaesti dan 2014. godine bići više nego poseban za dva momka iz naših klubova, iz redova “vječitih rivala” Primorca i Jadrana, Nikolu Murišića i Jovana Sarića kojima će meč sa Njemcima biti debitantski u kapici sa crnogorskim grbom.

“Pratio sam ih praktično svake sedmice i kroz utakmice Jadranske lige i u Kupu Crne Gore i, hajde da kažem, da su ta dva igrača nekako iskočila i nagrađeni su sa ovim pozivom. Imaće priliku da pokažu šta znaju večeras”, dodao je crnogorski selektor.

Vrijeme je da “ajkule” ponovo grizu, ako ne bude potcjenjivanja, Njemci neće imati šta da traže u našem zalivu.

Veče vaterpola u Novom Utorak će biti pravi dan vaterpola u Herceg Novom, pošto će se nakon utakmice Crna Gora - Njemačka, od 20 sati u Gradskoj kafani, održati

“Veče crnogorskog vaterpola”. Tom prilikom će biće podijeljena priznanja i zahvalnice svima koji su doprinijeli da 2013. bude godina ‘’ajkula’’.

AUSTRALIJAN OPEN 1. KOLO

LACIO TIP 1

“Sigurno da smo kvalitetnija ekipa i da sa maksimalnim ulaskom u utakmicu pobjeda neće doći u pitanje”, jasan je naš selektor Ranko Perović. “U svakom slučaju Njemci nijesu lagan protivnik i jednostavno ne smijemo da ih potcijenimo, jer bi u suprotnom mogli da imamo problema. Uglavnom, smatram da smo toliko zrela ekipa da nećemo dozvoliti bilo kakvo iznenađenje”.

18.00 CRNA GORA - Njemačka 20.00 Italija - Slovačka

KVOTA 3.30

BORDO PSŽ TIP 2

I baš kao što je to bio slučaj u prva dva kola (protiv Slovačke 13:11 i Italije 11:8) i ovog puta Crna Gora će nastupiti u kombinovanom sastavu osim tandema Galatasraja koji je na poštedi (Miloš Šćepanović i Vjekoslav Pasković), za meč sa Njamčkom “otpali” su i Mlađan Janović (klupske obaveze) i Uroš Čučković (bolest). Ipak, pored svega cilj “ajkula” je jasan...

●NEKA DEBITANTI POKAŽU ŠTA ZNAJU

GRUPA C

KVOTA 2.00

Tajlandsko čudo progutalo Kvitovu Australijan open je već na samom startu “ulovio” svoje žrtve, vrući Melburn je “ohladio” čak tri nosioca, a najveća senzacija dolazi sa Tajlanda i zove se Lukiska Kumkum! Nikada nijeste čuli? E, pa nije ni njena protivnica, sjajna Petra Kvitova koja se sa kvalitetima furiozne Tajlađanke upoznavala preko Jutjuba, a onda nakon meča pognute glave napustila Melburn jer je izgubila rezultatom 6:2, 1:6, 6:4.

“Mene nikada niko ni na Tajlandu nije zaustavio zbog toga što sam poznata kao teniserka”, kroz smijeh je prokomentarisala 20-godišnje čudo koje je eliminisalo šestu igračicu svijeta.

Sličnu sudbinu kao Kvitova doži-

vjela je i Sara Erani - sedma igračica na VTA listi i prva u dubl konkurenciji glatko je poražena od Julije Gergeš.

Njemica je bukvalno briljirala, bez većih problema je pobijedila 6:3, 6:2.

Kod muškaraca je bilo mnogo mirnije, Novak Đoković je u svom prvom okršaju sa Lukašom Lackom pobijedio 6:3, 7:6, 6:1 i tako zakazao duel sa Leonardo Majerom.

Momak vrijedan pomena je Damir Džumhur - teniser iz Bosne i Hercegovine se kroz kvalifikacije dokopao istorijskog uspjeha, a zatim u prvom kolu protiv Jana Hajeka (6:4, 6:2, 6:1) sebi i svojoj zemlji donio prvu pobjedu u istoriji na Gren slem turniru.

SEMAFOR (VAŽNIJI REZULTATI) - MUŠKARCI: Karlović - Dodig

0:3, Vavrinka - Golubev (1:0 predano), Hajek - Džumhur 0:3, Anderson - Veseli 3:2, A. Gonzalez - Ferer 0:3, Monako - Gulbis 1:3, Berdih - Nadovjesov 3:0, Gez - Gaske 0:3, Lacko - Đoković 0:3, Bagdatis Istomin 0:3.

ŽENE: Makarova - V. Vilijams 2:1, Robson - Filpkens 0:2, Li Na - Konjuh 2:0, Peneta - Kadantu 2:0, Bertens Ivanović 0:2, Stosur - Zakopalova 2:0, Gergeš - Erani 2:0, Dolonc - Arubarena 2:1, Kumkum - Kvitova 2:1, Lučić Lisicki 0:2, S. Vilijams - Barti 2:0. U.R.

SPORT 27

UTORAK, 14. 1. 2014.

DOŠLA VODA DO PODA

Apel pred gašenje Nekadašnji odbojkaški šampion - Budućnost u nikad težoj situaciji

●BUDUĆNOST RASADNIK IGRAČA Čovjek koji je godinama u klubu i koji ne pamti težu situaciju je potom kazao da ima generaciju igrača za svaku pohvalu.

“Ako nije bilo trofeja, jasno je da je Budućnost godinama stva-

rala niz kvalitetnih igrača, gotovo svaki igrač prošao je kroz reprezentativne selekcije, sa čim se mogu ponositi. Zato upućujem apel onima koji bi ulagali sport, u mlade, a u Crnoj Gori ih sigurno ima. Ovi igrači siguran sam zaslužuju mnogo veću pažnju nego što je imaju”.

●PRIJETI OSIPANJE “Plave” još nijesu “izdali” samo iz kancelarija glavnog grada.

“Dugujemo zahvalnost Opštini Podgorica što nam je obezbijedila treninge u „Morači“ u prethodnom periodu. Opet, ako se situacija brzo ne riješi, prijeti brzo osipanje igračkog kadra, jer kvalitetne mlade igrače nije ni malo lako stvoriti, a zainteresovanih ima. Sve se pravom reakcijom može bržo riješiti, ali potrebno je da bude blagovremena i brza”, istakao je Vukčević.

●PRVO NOVA UPRAVA, PA TRENINZI U ime prvotimaca govorio je kapiten Marko Đuranović, koji je kao i svi igrači razočaran situacijom u klubu.

“Niko od nas ne traži novac da se obogatimo i batalimo karijere nakon jedne sezone. Potrebna su nam samo osnovna sredstva za opremu i trening. I ranije je bilo problema sa finansijama, ali ove sezone zaista se teško vi-

07:40 09:00 13:00 14:00 15:30 17:30 17:55 18:00 19:30 20:00 20:05 20:30 20:30 20:45 20:45 21:00 21:00 21:30 21:30 01:00

Australijan open Australijan open Avangard - Medveščak, hokej Snuker Eskišehir - Akisar, fudbal Alpsko skijanje Crna Gora - Njemačka, vaterpolo Bursaspor - Sivaspor, fudbal Almerija - Santander, fudbal Snuker Norveška - Španija, rukomet Rešovija - Roselar, odbojka Bilbao - Panionios, košarka Fulam - Norič, fudbal Alpsko skijanje Bordo - PSŽ, fudbal Lacio - Parma, fudbal A. Madird - Valensija, fudbal Snuker Toronto - Boston, hokej

Eurosport Eurosport 2 SK 1 Eurosport 2 SK 2 Eurosport RTCG 2 SK 3 Arenasport 3 Eurosport RTCG 2 SK 2 Eurosport 2 SK 3 Eurosport Arenasport 4 SK 1 Arenasport 3 Eurosport Arenasport 1

NE PROPUSTITE

Izrazili nezadovoljstvo zbog situacije u klubu: direktor Todorović, trener Vukčević i kapiten Đuranović Nekadašnji crnogorski odbojkaški gigant - Budućnost je spala na niske grane - gotovo da su svi sponzori od ovog kluba digli ruke, od nedavno je to zvanično uradio i predsjednik Nebojša Todorović, igrači od juna nijesu primili plate, novu opremu ne pamte kada su dobili, a već nedjelju dana su i obustavili treninge i istrajaće u svojoj namjeri sve dok se ne poboljša situacija u “plavom” klubu.

Tim povodom su se juče javnosti obratili direktor Aleksandar Tošković, trener Zoran Vukčević i kapiten Marko Đuranović koji su apelovali na sve one koji imaju mogućnosti a vole sport, da pomognu klub, te da će im vrata istog uvijek biti otvorena.

“Cilj ove konfrencije za medije je apel za pomoć. Svi znamo šta je bio i šta postizao odbojkaški klub Budućnost, ne samo na crnogorskoj sceni. Sada je klub došao na niske grane što se organizacionog dijela i finansijske situacije tiče, jer se broj sponzora zbog teške situacije u društvu godinama smanjiva”, kazao je trener Vukčević.

SPORTSKI EKRAN

Dovoljno je 10.000 eura mjesečno Trener Budućnosti Zoran Vukčević je bio jasan kolika svota novca je potrebna na mjesečnom nivou da bi klub funkcionisao.

“Radi se o sumi od oko 10.000 eura mjesečno, što je mala svota kada se uzme u obzir koliki su troškovi vrhunskih klubova u drugim sportovima. Tim novcem Budućnost bi mogla i da isplaćuje stipendije prvotimcima, da nastupi u Evropi i izmiri obaveze prema svim takmičenjima”, poručio je Vukčević. di svijetlo na kraju tunela i vjerujem da je potrebno da javnost zna u kakvom je stanju klub. Pokušaćemo da ostanemo u fizičkoj spremi individualnim radom. Ta odluka će važiti dok se ne riješi pitanje formiranja nove uprave. Bez adekvatne opreme za trening, od kuće ne možemo tražiti novac i naravno da to rezultira lošijim treninzima”, jasan je Đuranović.

CRNA GORA - NJEMAČKA (RTCG 2, 17:55) Nastavlja se svjetska vaterpolo liga - “ajkule” ne bi trebale da imaju problema, očekuje se prava fešta u Herceg Novom.

NBA

Tim Dankan: Pekmen nas je ubio Nikola Peković dominira pod koševima preko bare, ali njegove briljantne partije često ne isprate rezultati vukova - bilo je tako i u srcu Teksasa, gdje se San Antonio poigrao sa Minesotom. Crnogorski gorostas ubacio je 22 poena, imao šest skokova i dvije ukradene lopte, što je impresioniralo legendu mamuza, centra Tima Dankana. “’Pek je ogroman, izuzetno snažan momak. Ubio nas je u napadu, naročito u prvom poluvremenu”, rekao je Dankan koji je meč završio sa 15 poena, osam skokova i pet asistencija, i bio drugi strijelac ekipe u kojoj je prednjačio Leonard sa 17 poena, tri više od Tonija Parkera, koji je zabilježio i deset asistencija.

Ako je Peković ubijao tim Grega Popovića, šta tek reći za rapsodiju Sakramenta protiv Klivlenda. Ajzea Tomas je postigao 26, a Rudi Gej 20, uz ekipnih 15 trojki iz 30 pokušaja za podjećanje navijača na zlatna vremena “kraljeva” kada su harali Predrag Stojaković, Vlade

Divac, Kris Veber...

“Bio je nevjerovatno. Pogađali smo iz svih pozicija, zatrpali koš Klivlenda. U seriji smo, nadam se da ćemo tako nastaviti”, poručio je nakon treće pobjede kraljeva trener Majkl Meloun.

Semafor: Sakramento – Klivlend 124:80, Memfis – Atlanta 108:101, San Antonio – Minesota 104:86. M.A.

SUPER POJAČANJE

Sa Ćulafićem u napad na Ruse Budvanska rivijera riješila pitanje korektora pred mečeve sa Belgorodom Samo tri dana uoči prvog meča Lige šampiona protiv Belgoroda Budvanska rivijera dovela je super pojačanje - novi (stari) član narandžastih od juče je Miloš Ćulafić. Reprezentativni korektor se nakon četiri sezone vraća u Budvu, gdje će zamijeniti Aleksandra Minića koji je prije 20-tak dana karijeru nastavio u Iranu. Ćulafić je sa timom Siniše Reljića dogovorio saradnju na samo dva meča u najkvalitetnijem takmičenju.

“Drago mi je što sam došao u Budvu za koju me vežu lijepe uspomene. Želim da pomognem koliko budem mogao s obzirom da ću odra-

diti svega tri treninga prije meča sa Belgorodom. Sve igrače poznajem iz reprezentacije, tako da mi neće trebati puno vremena da se prilagodim na ekipu. U četvrtak ćemo imati kvalitetnog protivnika, koji ima velike ambicije u Ligi šampiona, ali ćemo nastojati da pružimo maksimum i da budemo tvrd orah”, kazao je Ćulafić. Ćulafić u metropolu crnogorskog turizma stiže iz Južne Koreje gdje je prekinuo ugovor sa Kepkom za koji je nastupao u dva navrata, dok je prije odlaska u Koreju tri mjeseca boravio u ukrajinskoj Lokomotivi iz Har-

kova koja se takmiči u ruskoj Super ligi. Najbolji crnogorski odbojkaš u 2009. godini je samo godinu kasnije bio najbolji poenter ligaškog dijela Lige šampiona u dresu francuskog Poatjea, da bi u Južnoj Koreji bio treći poenter i drugi server lige. Interesantno je da je popularni Ćule uz Mladena Majdaka i Ivana Rašovića jedini osvajao pehare u dresu dva najbolja crnogorska kluba Budućnosti (ukupno pet) i Budvanske rivijere (tri), dok je u inostranstvu osim već pomenutih klubova nastupao za ruski Tjumenj i dva mjeseca za katarski Al Rajan.

M.P.

28 SPORT

utorak, 14. 1. 2014.

premotavanje Nedjelja u slikama Priredio: A. P.

u fokusu

Juveov zlatni klinac sa juga LIČNOST VIKENDA

Domeniko Berardi, Juventusov supertalenat na pozajmici u Sasuolu, momak koji je sa četiri gola uništio Milan

Lična karta Četvrtu pobjedu zaredom ostvarili su košarkaši Budućnosti u regionalnoj ABA ligi. “Plavi” su, nakon Mega Vizure, Krke, Zadra, bacili na koljena i MZT Skoplje (87:79), a Makedonci su pali poslije produžetka. Posada iz Njegoševog parka je sada samostalna na četvrtom mjestu, koje vodi na fajnal for.

Iako nije iskoristila istorijsku šansu da se plasira u 1. kolo Australijan Opena crnogorska teniserka Danka Kovinić zaslužila je aplauz. Talentovana 19-godišnjakinja je izgubila od Rusikinje Ale Kudrajvceva 2:0 (7:6, 6:1). Ali, biće prilike za pisanje istorije.

Ja sam homoseksualac! - priznao je fudbaler u penziji Tomaš Hiclfšperger, što je podiglo Evropu na noge. Međutim, njegovo priznanje je naišlo na veliku podršku kolega, javnosti, čime je sportska scena dokazala da je sazrela u potpunosti.

Austrijanac Tomas Ditrhart pobjednik je novogodišnje turneje “četiri skakaonice”! Sjajni 21-godišnjak je ušao u istoriju kao najmlađi takmičar u posljednjih 15 godina koji je postao šampiona, a da je imao samo šest nastupa u Svjetskom Kupu prije toga.

Ime i prezime: Domeniko Berardi Datum rođenja: 01. 08. 1994. u Karijatima (region Kalabrija).

Karijera (mlađe kategorije): Kozenca (2008-2010), Sasuolo (2010-2012).

Karijera (seniorska): Sasuolo (2012-2013), Juventus (2013-), Sasuolo (pozajmica od 2013).

Utakmica u Seriji A: 16 Golova u Seriji A: 11 * Prvi tinejdžer još od Silvija Piole (1931) koji je postigao četiri gola u jednom meču Serije A Školski tereni u Karijatima, malenom gradu u Kalabriji na jugu Italije, upijali su magiju ovog klinca.

Njegova baka Katerina često danas medijima priča o svom unuku toliko zaljubjelnom u fudbal da je uvijek “imao bol u želucu” i nije išao u školu, a koji se samo nekoliko minuta nakon što je izbjegao školske obaveze, obavezno pojavljivao sa loptom pod rukom. Legenda kaže da je sa 15 godina posjetio starijeg brata Franćeska na Univerzitetu u Modeni i da je svojim fudbalskim čarolijama toliko “izludio” mnogo starije momke od sebe, da su svi bili ubijeđeni kako se taj klinac sa juga sigurno profesionalno bavi fudbalom. Istina je, pak bila drugačija - Franćeskov brat nije imao ni amaterski klub. Na njegovu sreću momci koje je prethodno razbio na fudbalskom terenu poznavali su Lućana Karlina, čovjeka koji je radio u fudbalskoj akademiji Sasuola, koji je na djelu vidio “čudo od djeteta” i život heroja naše priče Domenika Bernardija, ubrzo se žestoko promijenio. Toliko da je dječak iz Karijatija četiri godine kasnije izrastao u novo italijansko čudo, u momka koji je u nedjelju veče

sa četiri gola na jednom meču uništio evropskog giganta Milan (4:3).

Sasuolo je hit, Berardi momak o ko-

jem bruji planeta!

● Podigao “neroverde” na viši nivo

Ipak, bilo je tužno gledati novog italijanskog prvoligaša iz EmilijaRomanje na startu nove sezone.

Mnogi su se pitali kako je Sasuolo zalutao u Seriju A, dok su “neroverdi” (crno-zeleni) lagano gubili

Milan otpustio Maksa, stižu Sedorf i legende Legendarni Antonio Di Natale objavio je da će završiti fudbalsku karijeru na kraju sezone. Fenomenalni 36-godišnji kapiten Udinezea već 10 godina igra za “zebre”, a postigao je blizu 200 golova za tim sa “Frijulija”, dok se sa Italijom postao vicešampion Evrope 2012. godine.

Monstruozna partija Domenika Berardija ujedno je bila i posljednja utakmica za Masimilijana Alegrija na klupi Milana. Dan poslije bruke u Emilija-Romanji “rosoneri” su nakon mnogo neuspjeha ove sezone konačno uručili otkaz svom treneru. U međuvremenu ekipu će voditi “vječiti pomoćnik” Mauro Tasoti, ali već je po informacijama iz Lombardije izvjesno

da će novi šef struke biti legendarni igrač ovog kluba Holanđanin Klarens Sedorf, koji će klub preuzeti u četvrtak nakon utakmice u Kupu Italije protiv Specije. Prema vijestima sa Apenina Sedorf planira da napravi mini stručni štab Milana u kojem će mu asistirati fudbalske legende Jap Stam, Edgar Davids, Ernan Krespo, a pominje se i Patrik Klajvert.

utakmice, primali sedam komada od Intera na svom terenu... A onda se nakon suspenzije zarađene u prethodnoj sezoni u tim vratio Berardi i krenula je “zelena” renesansa. U Seriji A je debitovao u tada senzacionalnom remiju protiv Napolija, a onda je uslijedila novembarska bajka i pet golova u tri meča, od čega je jedan bio het-trik u Đenovi. Ubrzo je sledio i Romu u 95. minutu (za remi 1:1) na njenom “Olimpiku”, a kao bomba eksplodirala je njegova partija od prije dvije večeri kada je “utrpao” četiri gola jednom Milanu. Trenutno je drugi strijelac lige sa 11 golova i već sada je izvjesno da neće proći mnogo vremena kada ćemo ga gledati u dresu Juventusa koji ga je na vrijeme kupio od Sasuola, a onda ostavio u Emilija-Romanji da nastavi da raste ka šampionskim visinama.

● nije samo gol-mašina Kada je neko jedini fudbaler u istoriji koji je Milanu dao dao četiri gola na jednom meču, onda je logično da ga svi doživljavaju kao klasičnog napadača, “devetku”. Međutim, Berardi je daleko od toga! Nije samo gol-mašina, ne “spava” u šesnaestercu protivnika, vraća se, igra defanzivu, voli loptu, voli i da proigra, a dodatni kvalitet mu je izvođenje prekida. Malo je napadača ove sezone u Serije A koji su imali više ključnih pasova od Berardija, a po broju oduzetih lopti prvi je među napadačima na Apeninima. Dakle, kompletan igrač, majstor koji je spreman da stane uz rame legendama italijanskog fudbala, poput Paola Rosija, Đanija Rivere, Roberta Bađa, Franćeska Totija, Andrea Pirla... Milan je samo prvi klub koji se poklonio klasi novoj senzaciji svjetskog fudbala!

K.B.

SPORT 29

utorak, 14. 1. 2014.

ZLATNA LOPTA

Planeta se poklonila Ronaldu

Predator Real Madrida i Portugala Kristijano Ronaldo osvojio je drugu “zlatnu loptu” u karijeri i postao najbolji igrač svijeta - Ibra postigao najljepši gol, Peleu nagrada za životno djelo Aleksandar Popović

t

eren je njegovo bojno polje, lopta je njegova granata, a u njegovim nogama nalazi se top - najbolji igrač svijeta za 2013. godinu jeste Kristijano Ronaldo! Alfa i omega Real Madrida, odnosno Portugala osvojio je u švajcarskom Cirihu “zlatnu loptu”, drugu u karijeri, (prvu dočekao 2008.), slavivši u teškoj konkurenciji ispred Frenka Riberija (Bajern Minhen) i do juče aktuelnog vladara Lionela Mesija iz Barselone, koji je ostao na rekordne četiri titule. Besmrtni revolucionar fudbalske igre Pele, koji je dobio “zlatnu loptu” za životno djelo, pustivši po koju suzu od uzbuđenja, izgovorio je ime “predatora iz Madeire”, a on je izašao na binu, držeći za ruku svog sina, a onda su i golgetera zavladale emocije, suze ...

“Ovo je jako emotivno veče za mene. Hvala svim mojim klupskim kolegama u Real Madridu i reprezentaciji Portugala, kao i svima ostalima na podršci. Bez njih jednostavno ne bih uspio da ostvarim ovo i osvojim zlatnu loptu. Bilo je teško biti najbolji u

Neki od kraljeva bez krune Paolo Maldini Franko Barezi Dejan Savićević Predrag Mijatović Raul Gonzales Oliver Kan Andres Injesta Ćavi Ernandez Samuel Eto Dijego Milito Vesli Snajder Frenk Rajkard Tijeri Anri Franćesko Toti Alesandro del Pijero Andrea Pirlo Zlatan Ibrahimović Stiven Džerard Frenk Lampard Didije Drogba Rajan Gigs Pavel Nedved ●●●

ovako jakoj konkurenciji, pored odličnog Frenka Riberija i Lea Mesija, koji me čini još boljim igračem i divim mu se. Međutim, veliko nadahnuće za sve nas, a posebno za mene bio je Euzebio, i žalostan sam što on nije ovdje sa nama da podijeli ovu radost”, kroz suze je procijedio Kristijano Ronaldo, na čijem licu se jasno vidjelo ogromno olakšanje zbog osvojene nagrade, koja je prethodne četiri godine završavala u rukama njegovog najvećeg konkurenta Mesija, a dugo je favorit za osvajanje “zlatne lopte” bio i Riberi. Ipak, trenutak kada je CR7 praktično prigrlio trofej dogodio se nakon baraž mečeva za odlazak na Svjetsko prvenstvo, kada je praktično sam eliminisao Švedsku i zasjenio takođe sjajnog Zlatana Ibrahimovića. Strijelcu 66 golova u 56 utakmica tokom 2013. godine čestitali su svi redom, od Ikera Kasiljasa, Zinedina Zidana, do Franćeska Totija, Ronaldinja i ostalih.

● Mesi: Čestitke

sjajnoM Ronaldu

U izboru za “zlatnu loptu” glasalo je 184 selektora reprezentacije, 184 kapitena reprezentacije, odnosno 173 predstavnika medija. Ronaldo je imao najviše glasova - portugalska zvijezda je dobila 1.356 bodova, Mesi je drugi sa 1.205 bodova i na kraju Riberi sa 1.127 poena. A, rekorder i osvajač četiri “zlatne lopte” Leo Mesi sportski je prihvatio pobjedu kolege iz Madrida. “Čestitam Ronaldu, koji je zaista sjajan. Smatram da je zaslužio nagradu, a samim tim i pobje-

du. Razumijem njegove suze, jer je to bio jako emotivan trenutak.

Takođe, čestitke i za Frenka Riberija, koji je prošle sezone bio fantastičan sa svojim Bajernom”, naglašava “čarobnjak iz Rozarija”, dok je na drugoj strani Riberi nagovjestio razočaranje ukoliko on ne postane zvanično najbolji igrač planete.

“Sve sam osvojio sa Bajernom.

Imao sam sezonu iz snova i bio sam na vrhuncu. Ako ne osvojim nagradu onda sve ovo dolazi u veliko pitanje”, rekao je prije ceremonije Riberi, koji ni sa pet trofeja (Liga šampiona, Bundesliga, Kup Njemačke, Superkup Evrope i Svjetsko klupsko prvenstvo) nije uspio da se dokopa velikog priznanja.

● ibRa postigao gol

godine, pele popunio kolekciju

Legendarni Rud Gulit i zanosna Fernanda Lima vodili su program, a tokom njegovog trajanja nagrade su osvojili i ostali pretendenti. Prošlogodišnji trener Bajerna, a sada fudbalski penzioner Jup Hajkens osvojio je nagradu za najboljeg trenera u 2013. godini, dok je Zlatan Ibrahimović postigao gol godine protiv Engleske, osvojivši nagradu “Ferenc Puškaš”. Podsjetimo, bile su to makazice sa više od 30 metara ...

“Bio je to zaista nevjerovatan gol. Vidio sam dugu loptu i istrčalog golmana Engleske. Znao sam gdje je gol, ali problem je bio poslati loptu tamo. Ipak, odlučio sam se za makazice i bio sam presrećan kad je ušla u gol”, priznao je “Ibrakadabra”. Najbolja fudbalerka je Nadin Angerer iz Njemačke, dok je bolja od svojih koleginica, u izboru najboljeg trenera među damama, bila selektorka Njemačke Silvija Neid. Veliki Pele je dobio “zlatnu loptu” za životno djelo, što ga je natjeralo na suze ...

“Obećao sam porodici da neću plakati, ali sam emotivan. Imam toliko trofeja kod kuće, a sada mi je kolekcija puna”, zaključio je Pele, a razloga za slavlje imao je i Fudbalski savez Avganistana, koji je dobio priznanje za fer-plej.

Svi osvajači ª zlatne lopteº 1956. Stenli Metjuz (Blekpul) 1957. Alfredo Di Stefano (Real) 1958. Rajmond Kopa (Real) 1959. Alfredo Di Stefano (Real) 1960. Luis Suarez (Barselona) 1961. Omar Sivori (Juventus) 1962. Žozef Masopust (D. Prag) 1963. Lav Jašin (Dinamo Moskva) 1964. Denis Lou (Man. junajted) 1965. Euzebio (Benfika) 1966. Bobi Čarlton (Man. junajted) 1967. Florijan Albert (Ferencvaroš) 1968. Džordž Best (Man. junajted) 1969. Đani Rivera (Milan) 1970. Gerd Miler (Bajern) 1971. Johan Krojf (Ajaks) 1972. Franc Bekenbauer (Bajern) 1973. Johan Krojf (Barselona) 1974. Johan Krojf (Barselona) 1975. Oleg Blohin (Dinamo Kijev) 1976. Franc Bekenbauer (Bajern) 1977. Alan Simonsen (Borusija M.) 1978. Kevin Kigen (Hamburg) 1979. Kevin Kigen (Hamburg) 1980. Karl-Hajnc Rumenige (Bajern Minhen) 1981. Karl-Hajnc Rumenige (Bajern Minhen) 1982. Paolo Rosi (Juventus) 1983. Mišel Platini (Juventus) 1984. Mišel Platini (Juventus) 1985. Mišel Platini (Juventus)

1986. Igor Belanov (Dinamo K.) 1987. Rud Gulit (Milan) 1988. Marko van Basten (Milan) 1989. Marko van Basten (Milan) 1990. Lotar Mateus (Inter) 1991. Žan-Pijer Papen (Marsej) 1992. Marko van Basten (Milan) 1993. Roberto Bađo (Juventus) 1994. Hristo Stoičkov (Barselona) 1995. Žorž Vea (Milan) 1996. Matijas Zamer (B.Dortmund) 1997. Luis Nazario de Lima Ronaldo (Inter) 1998. Zinedin Zidan (Juventus) 1999. Rivaldo (Barselona) 2000. Luis Figo (Real Madrid) 2001. Majkl Oven (Liverpul) 2002. Luis Nazario de Lima Ronaldo (Real Madrid) 2003. Pavel Nedved (Juventus) 2004. Andrij Ševčenko (Milan) 2005. Ronaldinjo (Barselona) 2006. Fabio Kanavaro (Juventus) 2007. Rikardo Kaka (Kaka) 2008. Kristijano Ronaldo (Mančester junajted) 2009. Lionel Mesi (Barselona) 2010. Lionel Mesi (Barselona) 2011. Lionel Mesi (Barselona) 2012. Lionel Mesi (Barselona) 2013. Kristijano Ronaldo (Real Madrid)

Tim 2013. godine

Manuel Nojer (Bajern) - Danijel Alves (Barselona), Tijago Silva (PSŽ), Serhio Ramos (Real Madrid), Filip Lam (Bajern) - Andres Injesta (Bar-

selona), Ćavi Ernandez (Barselona), Frenk Riberi (Bajern) - Lionel Mesi (Barselona), Kristijano Ronaldo (Real Madrid), Zlatan Ibrahimović (PSŽ)

30 SPORT

utorak, 14. 1. 2014.

Koferi spakovani: Blažo Igumanović je bliži odlasku nego ostanku u Rudaru

Kasalica može da ide u Mordoviju

KRENUO MORNAR

Dobre pripreme ih ostavljaju u eliti Obren Sarić sa Baranima krenuo u “prve” pripreme - Mornar će biti spreman na proljeće

Filip Kasalica može da ide iz Crvene zvezde - upravni odbor beogradskog kluba je odlučio da reprezentativcu Crne Gore da “zeleno svjetlu” ukoliko bude imao primamljivu ponudu.

A, ponuda je na stolu - lider Druge lige Rusije i budući prvoligaš Mordovija iz Saranska za koju nastupa reprezentativac Vladimir Božović je zainteresovana da vidi Filipa u svojim redovima.

Iz Zvezde je saopšteno da pregovaraju sa defanzivcem Ognjenom Vranješom, a reprezentativac Bosne i Hercegovine bi uskoro mogao da se vrati u Beograd.

Vidić na pragu Galate

Prave pripreme i dobra atmosfera vodi do opstanka u ligi: Slavlje fudbalera Mornara Mornar je loše otvorio sezonu, kako je prvenstvo odmicalo igrači su se upoznavali, upijali savjete Obrena Sarića, pa su krajem jesenje sezone došli do dobrih rezultata - trenutno imaju 17 bodova, isto kao skupocjeni Mogren (Mornar je 10, Mogren 9), imaju realnu šansu da uz dobre pripreme ostanu u eliti.

Da im se ne bi desilo ljeto kada su se loše spremili, sada su krenuli na vrijeme, jer proljeće počinje 25. februara...

“Sigurno je da ćemo biti spremni. Pokupili smo se na vrijeme, praktično su nam ovo prve zajedničke pripreme. Forma nam je bila zavidna u posljednjih nekoliko kola (tri remija, dvije pobjede), tako da vjerujem da ćemo samo napredovati”, rekao nam je juče mladi trener “mornara” Obren Sarić.

●TreBaju naM čeTiri iGrača Cjelokupne pripreme prvoligaš iz lučkog grada će odraditi - kući gdje se najljepše osjećaju...

“Imamo dobre uslove, ništa nam ne nedostaje. Krenuli smo, a sa nama je nekoliko igrača na probi. Plan je da do 1. februara imamo 20 igrača i tri golmana na koje ćemo računati tokom proljeća. Cilj je naravno da ostanemo u ligi, te da što prije krenemo prema sredini tabele gdje je Mornaru mjesto”, jasan je Sarić.

Momci na probi će biti u fokusu na prijateljskim utakmicama, možda neko od njih bude materijal za elitu, a treneru Mornara je jasno šta mu treba za opstanak u

društvu najboljih...

“Vjerujem da ćemo napraviti dobar tim. Biće pojačanja, a trebaju nam četiri prava igrača. Uradićemo sve da angažujemo štopera, vezistu, ofanzivca i napadača.

Pregovaramo već sa nekim igračima, ali o tom - potom”.

Kapiten Mančester junajteda Nemanja Vidić želja je velikog broja evropskih giganata jer mu ugovor sa klubom ističe u junu, a Galatasaraj je riješen da ga dovede ostrvski mediji prenose da je bivši reprezentativac Srbije već potpisao predugovor sa turskim klubom...

Vidiću Turci nude tri miliona funti godišnje, čemu će biti dodati i bonusi do 415.000 funti po sezoni.

Junajted je već odbijao ponude za Vidića od Galate, ali ako bivši štoper Crvene zvezde i Spartaka iz Moskve ne produži ugovor, ništa ga neće spriječiti da u junu ode u Istanbul.

●iGrači MoGu u inosTransTVo Barani su u ful sastavu krenuli sa pripremama - niko nije napustio Mornar, jer su fudbaleri koji su igrali tokom jeseni vezani ugovorom...

“Ako se otvori mogućnost da neko od momaka ode u inostranstvo i tako riješi egzistenciju Mornar mu neće praviti probleme. Ali, niko od naših igrača neće pojačati neki klub u Crnoj Gori”, riječi su Obrena Sarića, koji je dodao...

“Kako bi momci koji su imali manju minutažu imali utakmica vjerovatno će otići na pozajmicu u neke drugoligaške klubove.

Vidjećemo još šta će se dešavati”.

Prvi u redu za odlazak iz Mornara stoji Luka Rotković - ubitačni napadač je ostavio sjajnu godinu iza sebe, klubovi iz inostranstva ga zovu gotovo svakodnevno...

“Luka je skrenuo pažnju na sebe kako golovima, tako super radom, odnosom, profesionalnošću... Ima ugovor sa klubom, ako se pojavi dobra ponuda napustiće nas, a onda ćemo morati da tražimo zamjenu”, svjestan je Obren Sarić da bi tokom januarskog prelaznog roka mogao da ostane bez najboljeg igrača.

B.T.

Bajern zove Matu

Huan Mata može da napusti Čelzi ako želi - rekao je menadžer Čelsija Žoze Murinjo.

A Španac bi iz Londona mogao da se preseli u Minhen - Bajern Minhen je navodno spreman da ponudi “plavcima” 35 miliona funti za Matu.

Taj novac Čelsi bi samo proslijedio na žiro račun Benfike kako bi kupili vezistu Nemanju Matića...

FUDBAL U PLJEVLJIMA

Rudar između Starog kontinenta i opstanka Šef Mirko Marić okupio družinu, cilj će se odrediti tokom proljećnje polusezone Rudar je obično u sniježnom ambijentu startovao sa pripremama, ali 2014. godina je donijela dobro vrijeme - “rudari” su juče upalili motore kako bi proljeće (startuje 25. februara, Rudar igra sa Grbljem u Radanovićima) dočekali što spremnije.

A u drugom dijelu sezone Rudar koji je jesenas sakupio 20 bodova ima dvije solucije - može se umiješati u borbu za Evropu (treće mjesto je daleko sedam bodova), ali mogu se boriti i za opstanak (baraž zona je udaljena tri boda)...

Zbog toga smo trenera Mirka Marića prvo pitali: Kakva su očekivanja?

“Negdje poslije petog kola proljeća ćemo vidjeti otprilike kakve su ambicije. Dvije vezane pobjede bi nas dovele u poziciju da hvatamo Evropu, ali isto tako dva vezana poraza nas guraju dolje”, rekao je Marić, koji je dodao...

“Jasnu sliku nemamo. Sigurno je da ćemo ugrabiti priliku ako nam se otvori borba za evro scenu, ali sa druge strane možemo da budemo u problemu.

Maršuta tokom priprema će biti gotovo ista kao prethodnih godina kada su Pljevljaci u pitanju - radiće kući, a onda će se preseliti u toplije krajeve...

“Okupili smo se, vrijeme je lijepo, ali sa vremenom se nikada ne zna ovdje. Radićemo do 1. februara u Pljevljima, a onda ćemo se preseliti u Budvu gdje ćemo sprovesti drugi dio priprema. Radićemo, igraćemo prijateljske utakmice, a vjerovatno ćemo se tamo zadržati do početka prvenstva, jer u prvom kolu gostujemo Grblju”, iznio je plan trener Marić.

Svaki prelazni rok donosi interesovanja - sa svih strana. Drugim klubovima su zanimljivi igrači Rudara, Pljevljaci žele druge igrače...

“Ništa nije izvjesno. Postoji interesovanje za Andriju Kaluđero-

Blažo na treningu, teško da će ostati Blažo Igumanović je završio sa kazahstanskom Astanom, istekla mu je pozajmica, a juče se pojavio na treningu Rudara sa kojima ima ugovor do ljeta.

Međutim, male su šanse da će reprezentativni ljevak na proljeće igrati u Pljevljima “Realno, Blažo je bliži odlasku u inostranstvo nego ostanku”, rekao nam je trener Rudara Mirko Marić. vića, Blaža Igumanovića i Miroja Jovanovića. Njih trojica bi mogli da odu, ali iskreno nadam se da će ostati makar dvojica kako bi uz pojačanja bili konkurentni tokom proljeća”, rekao je Marić, koji je dodao da je u Rudar stigao Sava Gardašević iz Mogrena.

Bude li ili ne bude odlazaka jedno je jasno - Rudar će forsirati mlade igrače što su radili i u prvom dijeli sezone...

“Imamo mlad tim, normalno je da im dajemo priliku. Radićemo to i tokom proljeća, nadam se da će momci iskoristiti šansu”, rekao je Marić, koji je otkrio šta mu nedostaje...

“Treba nam jedan iskusan napadač. Ima igrača na tržištu, vidjećemo šta će biti od svega”.

Rudar je već zakazala jednu utakmicu - 25. januara će igrati sparing meč sa ekipom Mladosti u Podgorici, a tokom priprema u Budvi odigraće još šest pripremnih utakmica...

B.T.

SPORT 31 FOTO: Mirko Savović

utorak, 14. 1. 2014.

Dao prve instrukcije učenicima: Nenad Vukčević juče na treningu sa izabranicima

UPALJENI MOTORI

Bićemo zreliji na proljeće Budućnost krenula sa pripremama - trener plavih Nenad Vukčević cilja izlazak u Evropu

l

jepše vrijeme za početak priprema pred drugi dio domaćeg loptanja (proljeće startuje 25. januara) plavi fudbaleri nijesu mogli ni da sanjaju - sunce je na Starom aerodromu pozdravilo Budućnost, a igrači su u sjajnoj atmosferi osjetili teren svoje baze poslije više od mjesec dana pauze. Mlada, orna i željna rada polivalentna četa trenera Nenada Vukčevića krenula je u kovanje plana pred proljeće koje će donijeti odgovor na mnoga pitanja.

Prvo i najzanimljivije pitanje je: može li Budućnost sa novom vizijom - “guranjem” mladih fudbalera - napraviti dobru stvar nakon dosta solidne jeseni koju su završili na petoj poziciji...

“Predstoji nam jak rad. U prvenstvo smo ušli sa podmlađenim timom i vizijom stvaranja ekipe za naredni period. Sa istim razmišljanjem ulazimo i u drugi dio.

Kostur tima imamo, nećemo ga mijenjati”, poručio je juče na okupljanju plavi trener Nenad Vukčević.

● Nemamo pritisak titule Tokom jeseni mladi tim “plavih” je zaslužio prelaznu ocjenu - oscilacije u igri su koštale Budućnost sigurnih bodova, administrativne greške su se naplatile ispadanjem iz Kupa.

Ali, sve u svemu, sa 24 fudbalera (bez Igora Burzanovića koji treba da se priključi) Podgoričani su od juče počeli da tragaju za putem koji vodi u Evropu. Neće biti lako, proljeće je uvijek teže od jeseni, ali ukoliko se sve kockice poklope, ambicije se mogu ostvariti.

“Ambicije su iste, nijesmo veza-

ni za osvajanje titule. U Kupu smo eliminisani, a Sutjeska nam za sada bježi osam bodova. Lično, imam cilj izlazak u Evropu”, rekao je strateg našeg najpopularnijeg kluba...

“Počeli smo sa mladim timom, oni su prošli jedne pripreme, još su neiskusni, ali dobijaju zrelost. Dobiće na iskustvu sa pojačanjima, a onda sam siguran da će ekipa igrati zrelije”, dodao je Vukčević

● odlasci, dolasci Kada je već pomenuo ekipu plavi šef stručnog štaba se okrenuo na budući plan o pojačavanju igračkog rostera - čelnik Nikola Jovanović je preuzeo funkciju sportskog direktora, koju je nezvanično obavljao u prvom dijelu sezone, tako da se novine očekuju. Biće odlazaka, ali i dolazaka...

“U narednih nekoliko dana ćemo o tome razgoravati sa upravom. Ono što trenutno znam je da postoji interesovanje za Rista Radunovića. Što se tiče dolazaka, imamo nekoliko igrača u glavi koji bi

CRVENE PRIPREME

Kup je primarni cilj

Burzo bliži odlasku Kada se vratio u Budućnost Igor Burzanović je predstavljao pravo iznenađenje za sve ljubitelje domaćeg loptanja - iskusni ofanzivac je tokom prvog dijela šampionata bio produžena ruka trenera Nenada Vukčevića, a sigurno je mlada garda iz ekipe igrački stasala uz iskusnog Burza. mogli da povećaju konkurenciju i kvalitet”, riječi su mladog trenera Budućnosti.

“Znamo da smo brojčano slabi, tako da ćemo sigurno povećati kvantitet, a tu mislim i na još igrača iz našeg mlađeg pogona. Biće momaka na probi, što radimo svake godine. Možda i na probama možemo da nađemo rješenje”, naglasio je Vukčević, koji je već juče na probi ima dva igrača Mogrena - riječ je o napadaču Urošu Đuranoviću i li-

Ipak, nekada jedan od najvećih talenata Crne Gore se sa Podgoričanima dogovorio na pola godine što znači da mu je istekao ugovor sa ekipom Budućnosti - Burzo se juče nije pojavio na okupljanju “plavih”, a prema nezvaničnim informacijama Igor je bliži odlasku nego dolasku. Povratak na Istok je opet aktivan... jevom beku Mitru Ćukoviću. Što se tiče priprema, plavi će do 31. januara biti u Podgorici, odakle se sele za Umag. Na hrvatskom primorju će se zadržati do 14. februara, gdje će učestvovati na jednom turniru i u sklopu toga odraditi četiri utakmice. Posljednji dio će biti u Gabeli, takođe na turniru sa još četiri ekipe - cijeli rad će se zaključiti generalnom probom u Podgorici sedam - osam dana pred nastavak šampionata.

Stefan Mugoša i Radule Živković predvodili trening Mladosti

Trener Mladosti Goran Milojević priželjkuje izlazak na evro scenu Stari aerodrom je juče odisao fudbalom - dva sata poslije Budućnosti (oko 13.00 h) lopta se zakotraljala na zelenom tepihu “romantičara”: sa četiri nova lica (golman Miloš Dragojević, defanzivac Aldin Kalač, vezisti Dilijan Kolev i Luka Mirković) u odnosu na jesen Mladost je počela pripreme koje će za cilj imati istorijsku misiju.

Stvari su jasne: crveni igrači Gorana Milojevića će se uporedo boriti za opstanak, te za pehar Kupa Crne Gore. Strateg iz Srbije nije krio želju osvajanje masovnijeg takmičenja u konkurenciji Lovćena, Mogrena i Petrovca je imperativ...

“Imali smo komplikovanu polusezonu. Od Sevilje kada je bio moj kole-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

ga Nikola Rakojević, do dna tabele, preko polufinala Kupa. Skoro smo u samoj završnici Kupa, gdje je 25 procenata naših šansi za osvajanje, a to nam je prioritet. Pored toga, naravno želimo da izađemo iz opasne zone. U ovome trenutku najlakše je preko Kupa doći do Evrope, ali je fudbal čudna igra”, poručio je juče Milojević prije nego što je izveo svoje izabranike na teren.

Igrački kadar “romantičara” drugi put trpi totalnu rekonstrukciju - tim je napustilo 13 momaka, a nije isključeno da svoje mjesto u inostranstvu vpronađu najbolji strijelac Ivan Knežević i iskusni štoper Milan Radulović. Milojević je poručio da su čelnici Mladosti, kao i sam on obavezni da

dovedu još nekoliko pojačanja.

“Razgovarao sam sa upravom i svjesni smo da moramo napraviti takmičarsku ekipu. Sa Kneževićem i Radulovićem još ne znamo - što se mene tiče volio bih da ostanu, ali ako nađu inostrani angžman, treba da idu”, poručio je šef Mladosti, ekipe koja je jesen završila na 11. poziciji sa 15 bodova.

“Vjerujem da ćemo se pojačati sa još četiri - pet fudbalera i do početka februara iskristalisati ekipu”, dodao je Milojević.

Crveni su kontaktirali vezistu Mogrena Gorana Burzanovića, a trenera Mladosti smo pitali da li je igrač Mogrena jedan od potencijalnih pojačanja...

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

“Ne znam. To je izuzetno kvalitetan fudbaler. Mnogo ga cijenim i dobro bi nam došao. Dobio sam informaciju da je na arbitražnoj komisiji”.

Mladost će glavni dio priprema

FOTO: Mirko Savović

Uroš Radulović

odraditi na našem primorju - 28. januara će otputovai za Bar, a prije toga će imati dva kontrolna meča sa Dečićem u Tuzima (19. januara) i Rudarom u Podgorici (25. januar). U.R.

ekonomija: Novak uSkokoVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) crna Gora: Vasilj karadžić kultura: Vuk PEroVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), reportaže: Ivanka FatIĆ raStoDEr (ivanka.rastoder@dnovine.me) svijet: Nikola MIJuŠkoVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JoVaNoVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) sport: Miloš aNtIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

EP u Danskoj (12.- 26.januar)

Suočeni sa realnošću

Neslavan početak za “crvene” - naši rukometaši poraženi do Švedske 28:21, u srijedu sa Hrvatskom (18h) Miloš Pavićević

t

eško je bilo očekivati da oslabljena i podmlađena Crna Gora skine skalp super motivisanoj selekciji Švedske koja je imala motiv do neba da se revanšira “lavovima” za poraz u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Španiji. Tim Štefana Olsona je zabilježio prvi trijumf na Evropskom prvenstvu u Danskoj (28:21) i praktično već obezbijedio plasman u drugu fazu takmičenja, dok se “crvenima” nameće realna situacija da će meč u poslednjem kolu grupne faze takmičenja sa Bjelorusijom odlučivati o plasmanu u drugi krug.

Sve ono što je “crvene” karakterisalo u meču kada su Šveđani pali u “Morači” kao da je bila strana materija na meču u Kopenhagenu, posebno u prvom poluvremenu. Igra u odbrani je bila mnogo ispod nivoa čak 18 primljenih golova za 30 minuta, čim “žuti” bekovi naprave 2,3 ukrštanja ostajao je višak na crti, odlični lijevi bek Du Ric je imao dosta prostora da pokaže svoju klasu, radio je šta je htio, Perišić pa potom i Simović su daleko stajali od njega, dok su se “lavovi” i dosta slabo vraćali nakon neiskorišćenih napada. Rakčeviću i drugovima je “zakonom bilo zabranjeno” da uđu u trku sa Šveđanima i da im nametnu njihov ritam igre, a upravo se to i dogodilo.

Stručni štab Švedske je odlično odradio domaći zadatak, Vasko Ševaljević osim sa penala u prvom dijelu nije došao u situaciju da uputi loptu ka golu, fenomenalni golmani Anderson i Sjostrand su bili na visini zadatka, dok je solidan bio i Rade Mijatović na drugoj strani.

“Crveni” su dosta dobro ušli u meč - u 9.minutu je bilo 3:3, ali su Šveđani mnogo lakše dolazili u poziciju da postignu gol, što nije bio slučaj na drugoj strani. Četiti minuta kasnije Švedska prvi put ide na plus tri (6:3) nakon golova Zakrisona, Du Rica i Petersona, da bi Nilson u 23.minutu svoj tim doveo do plus pet (14:9). U tim trenucima krila Marković i Lasica su odradili odličan posao u napadu, ali Šveđani ipak drže odstojanje i na zasluženi odmor odlaze sa plus pet (18:13).

Selektor Kastratović je u nastavku u igru uveo rovite Milaševića i Vujovića, ali definitivno Stevan nije ličio na sebe što je i razumljivo s obzirom da nije trenirao deset dana zbog operacije slijepog crijeva. Milašević je koliko toliko unio živost u igru, ali ono što zabrinjava jeste da su “crveni” za 20 minuta u nastavku postigli

SaTniCa Grupa a 18.15 - Makedonija - Češka 20.30 - Austrija - Danska Grupa B 18 - Mađarska - Island 20.15 - Norveška - Španija svega tri gola. Solidni su u nastavku bili Simović, Marković, na momente i golman Simić, da bi Falgrin u 53.minutu doveo Švedsku do ogromnih plus 10 (27:17). Kada se činilo da će “žuti” uvećati prednost na scenu su stupili Simović, Milašević i za kraj najmlađi u našoj selekciji lijevi bek Vuko Borozan koji je odigrao svojih prvih deset minuta na velikom takmičenju, a za to vrijeme je uspio da zatrese mrežu odličnog golmana Flenzburga - Andersona.

Definitivno je sinoćnja igra realnost naše selekcije u ovom sastavu - volja, želja i motiv nijesu faktori koji su nedostajali, već veći fond kvalitetnijih igrača za borbu prsa u prsa sa srebrnom selekcijom sa proteklih Olimpijskih igara u Londonu.

Na prvenstvu je za “crvene” danas slobodan dan, a već sjutra će u 18 časova igrati protiv Hrvatske koja je sinoć deklasirala Bjelorusiju.

●Hrvati pregazili Bjeloruse, veliki trijumf srBije Koliko su moćni Hrvati najbolje su pokazali na startu šampionata kada su bukvalno pregazili Belorusiju (33:22). “Kockasti” su igrali svoju prepoznatljivu igru - dosta kontri koje su pretvarali u gol, agresivna odbrana je ponovo odradila veliki posao, a bekovi predvođeni Duvnjakom su takođe pokazali klasu. Odličan meč viđen je u Arhusu gdje je

Srbija došla do velikog trijumfa. Odlično prvo poluvrijeme i vođstvo od 13:9 umalo su prokockali u nastavku Ilić, Vujin i drugovi. Poljaci predvođeni Jurkevičem su već u 37.minutu preokrenuli rezultat na 14:13, da bi Matić zatim dosta rotirao što je urodilo plodom i Srbi ponovo dolaze do plus tri. Fenomenalni Šmal je u poslednjem minutu odbranio sedmerac Vujinu i donio svom timu mogućnost da osvoji bod, ali ni sa igračem više 20 sekundi prije kraja Poljaci nijesu uspjeli da zatresu mrežu igrača utakmice - Darka Stanića. Da će Francuzi i na ovom takmičenju pucati na visok plasman pokazali su sinoć protiv Rusije koju su savladali 35:28.

Crna Gora - Švedska 21:28 (13:18) Kopenhagen - “Bronbi hala”. Gledalaca: oko 1.500. Sudije: Licis i Stolarovs (oba iz Letonije). Sedmerci: Crna Gora 3(2), Švedska 3(2). Isključenja: Crna Gora 8, Švedska 10 minuta.

Crna Gora: Mijatović 1 (9 odbrana i sedmerac), Simić (2 odbrane), Rakčević, Borozan 1, Milašević 1, Marković 4, Radović, M.Vujović, Grbo-

vić 1, Pejović 1, S.Vujović, Ševaljević 5 (2), Perišić 1, Petričević, Simović 4, Lasica 2. Švedska: Anderson (8 odbrana i sedmerac), Sjostrand (4 odbrane), Person, Kalman 1, Jernemir, L. Karlson 4, Ekberg, Larholm, T.Karlson, Jakobson 3, Fahlgrin 2, Petersen 2 (2), Du Ric 7, Zakrison 5, Nilson 4, Nilsen.

nEizvjEsnost

Nema treninga dok se ne pojavi gradonačelnik Rukometaši Lovćena odložili početak priprema - traže sastanak sa prvi čovjekom prijestonice Aleksandrom Bogdanovićem Veliki broj crnogorskih sportskih kolektiva grca u finansijskim problemima, a u taj koš spadaju i rukometaši Lovćena, koji bi s obzirom da tradiciju i uspjehe trebalo da budu prioritet makar u našoj prijestonici. Učesnici SEHA lige su nakon pauze zbog novogodišnjih praznika trebali da nastave sa treninzima 9.januara, ali je početak priprema odložen za 13.januar, jer su “crveni” dobili obećanje iz Opštine, u čijem je klub vlasniš-

tvu, da će u međuvremenu biti formirana nova uprava.

Ipak, sve se i juče završilo samo na riječima i novim obećanjima. Prema našim informacijama jedini član UO koji je ostao od protekle garniture ljudi u klubu Ratko Marković je prenio igračima da se strpe, da su iz opštine pronašli sponzora, te da će nova uprava biti formirana do kraja mjeseca, do kada će vjerovatno biti promijenjeno i ime kluba (što se planira već mjesec dana),

kako bi se izbjegla naplata dugovanja, zbog kojih je aktuelni račun blokiran. Nakon kratkog sastanka igrači su donijeli odluku da neće trenirati sve dok im se ne obrati gradonačelnik Aleksandar Bogdanović lično, jer im je dosta nekonkretnih obećanja.

Takođe, prema informacijama koje imamo prvi čovjek Cetinja će u četvrtak održati sastanak sa igračima koje 8. februara očekuje nastavak SEHA lige i meč sa Meškovom.

M.P.

UTORAK, 14. 1. 2014. bROj 736 GODINA III

33 žEnA HIT

Modni trendovi za 2014. godinu

Nova godina donosi i preko potrebne promene u modi. Ove godine će ženstvenost biti prioritet modnih trendova. Evo i koji će odjevni komadi biti u modi.

1. Pantalone One su uglavnom šire i odgovaraju svim ženama, bez obzira na to kako su građene. Obično imaju visoki struk i daju nogama duži izgled.

2. Haljine pastelnih boja Ovog proljeća, pastelne boje će biti pravi modni hit. Riješite se dosadne crne boje i isprobajte nešto novo i svjetlije.

3. Široke suknje do koljena

Ovakve suknje su izuzetno ženstvene i prekopotrebno osvježenje od prekratkih modela.

4. Karirano Bez obzira na odjevni komad, karirano je u modi u svim bojama.

5. Vuna Bez obzira da li je u pitanju haljina ili suknja, vuna ili sličan materijal od kog se prave džemperi sada je u modi.

6. Lagane košulje i bluze Lagane bluze ili košulje od lana ili pamuka će biti veliki hit ovog proljeća. One imaju i malo širi okovratnik kako bi naglasile ženski vrat.

PAžLJIVO

Šminka ima rok

POKUŠAJTE

Savjeti za dugu i kvalitetnu kosu

M

ožda vam se čini da je potrebna cijela vječnost da vam kosa naraste, ali postoje trikovi kojima na prirodan način možete ubrzati njen rast. Budite uporni i rezultati sigurno neće izostati.

● ŠiŠajte se na svakih 6-8 nedjelja

Iako vam možda djeluje nelogično da morate da šišate svoju kosu kada zapravo želite da naraste, ali vjerujte- održavanje krajeva i te kako je važno za zdrav rast kose.

Krajevi su osjetljivi, oštećuju se i pucaju lakše od ostatka kose. Svakih 6-8 nedjelja odsjecite ¼ krajeva- nije velika promjena, a pomoći će u tome da kosa raste brže i bude potpuno zdrava.

● Masaža tjeMena topliM uljeM

Nagovorite prijateljicu ili partnera da vam izmasira tJeme toplim uljem. To je jedan od najboljih savjeta koji će pomoći da vam kosa raste brže. Zagrijte ulje, utrljajte i sačekajte. Preporučuje se jojobino, kokosovo ili maslinovo ulje, ali koje god da odaberete postignućete odličan rezultat.

● Bjelance

Bjelanca su poznata po svojim ljekovitim svojstvima i kosi će vratiti mekoću i sjaj. Od bjelanaca napravite masku za kosu i primjenjujte je povremeno. Vaša kosa će izgledati zdravije, biće čvršća i konačno tako ćete postići da brže raste.

● pravilno čeŠljanje Češljanje kose ujutru i uveče podstiče cirkulaciju u tjemenu i nesmetan rast kose. Međutim, izbjegavajte četkanje kose dok je mokra, jer to izaziva oštećenja. Pokušajte da što više koristite češalj nego četku za kosu.

● neMojte koristiti fen i

peglu za kosu svaki dan

Iako možda nijeste svjesni, ovo loše utiče na vašu kosu. Pokušajte da fen i peglu za kosu koristite nekoliko puta nedjeljno, ne baš svaki dan. Kosa će vam biti zahvalna i ubrzo ćete primijetiti veliku razliku.

● eterična ulja za kosu

Eterična ulja mogu da pomognu vašoj kosi da raste brže i bude zdravija. Pomiješajte tri kapi eteričnog ulja ruzmarina, jojobe i majčine dušice. Sve to stavite na tjeme i krajeve kose.

● Maska od kroMpira Za brži rast kose pomoći će vam krompir, a možete mu dodati malo meda i žumance.

Krompir će kosi da pruži potrebne vitamine, a žumance i med puno vlage.

● jaBukovo sirće Pomiješajte jabukovo sirće s malo vode i sperite time kosu nakon svakog šamponiranja.

Ukoliko se bojite da će kosa imati neprijatan miris, u mješavinu slobodno dodajte nekoliko kapi svog omiljenjog eteričnog ulja.

● pazite Šta jedete Osim za vaše tijelo, pravilna ishrana je važna i za vašu kosu. Jedite ribu, jaja, žitarice, koštunjave plodove, povrće i pijte puno vode.

Evo nekoliko savjeta kada bi trebalo da bacite staru šminku i nabavite novu.

Gdje držite svoju šminku?

Bakterije u šminki nastaju zavisno od toga gdje ih čuvate i kako ju nanosite. Većina žena svoju kozmetiku drži u kupatilu koje je puno vlage, a vlaga je pogodna za razvoj bakterija. Evo još nekoliko savjeta kako čuvati i ispravno koristiti šminku.

- Maskaru mijenjajte svaka tri mjeseca jer ona dolazi u direktan kontakt s očima i može da izazove infekcije.

- Nikada ne dijelite šminku.

Kreme, maskare i karmini neka budu samo vaši.

- Očistite povremeno karmin tako što ćete gornji sloj lagano

prebrisati maramicom koju ste natopili alkoholom. Ovo pravilo važi i za olovku koju nanosite na oči ili usta.

- Podloge za šminku i puderi u prahu mogu da traju do oko godine dana, ako čistite spužvice pomoću kojih ih nanosite.

- Četkice i sunđere redovno čistite. Stavite ih u vodu u koju ste otopili malo dječijeg šampona, iscijedite ih i ostavite na peškiru da se osuše. Ukoliko ne želite ovo da radite, sunđeri su toliko jeftini da možetete svakih par dana baciti stari i uzeti novi.

- Svoju kozmetiku ne ostavljate u blizini četkica za zube jer one mogu da prenesu više bakterija nego što možete da zamislite. (ordinacija)

40 gOdInA

Haljina na preklop proslavila jubilej Haljina na preklop, koju je Dajana fon Firstenberg proslavila početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, imala je u Los Anđelesu svoju rođendansku proslavu. Otvaranju izložbe “Putovanje jedne haljine” prisustvovale su juče brojne zvijezde šou biznisa, među kojima Demi Mur, Tobi Megvajer, Mariza Tomei, Edvard Norton i Džo Džonas.

Kako prenosi AP, postavka prikazuje najdraže haljine čuvene američke kreatorke, nastale tokom protekle četiri decenije, kao i neke njene najnovije kreacije inspirisane starim stilovima i materijalima.

Sedamdesetih godina Dajana fon Firstenberg je u jednoj maloj tekstilnoj fabrici počela da eksperimentiše sa žersejem i kratkim baletnim majicama na preklop. Došla je na ideju da majice pretvori u haljine i upisala se u knjigu istorije mode.

Godine 1975. prodala je pet miliona ovih haljina koje se obavijaju oko tela i zatvaraju s prednje strane, a odgovaraju svim tipovima žena. Firstenberg je tada izjavila za “Njusvik” i “Vol Stri džornal”, na čijim se naslovnicama našla, da “dizajnira za žene koje vole da budu žene”.

(Tanjug)

34 ŽENA

utorak, 14. 1. 2014.

Alarm se odražava na san

Zaista bi bilo teško pronaći osobu koja barem nekad umjesto potpunog ukidanja alarma ne pritisne “snooze”, odnosno odložii ustajanje za barem pet minuta.

Zbog toga, postavlja se pitanje koliko je takva navika uopšte zdrava i kakav uticaj ima na ljudski mozak, kvalitet sna i ukupno raspoloženje tokom dana.

Odgovor na to pitanje, dao je dr Robert Rosenberg, istakavši da bi se ljudi sami trebali upitati da li im to zaista treba, odnosno da li se generalno osjećaju bolje zbog takvog načina produženja vremena spavanja.

“U stvarnosti, to bi mogao biti znak slabog kvaliteta sna, ali to može još dodatno pogoršati stanje i funkcionisanje organizma tokom dana učiniti još težim. Dok odložite alarm, samim tim remetite san, a nažalost, spavanje u dijelovima iz mnogo uglova gledano može biti gore od potpunog nespavanja.

Pored toga, zvono alarma i njegovo odlaganje nerijetko povezuje zapamćene emocije istog akta prethodnog dana, što opet često dovodi do problema sa koncentracijom tokom dana i slično”, ističe doktor Rosenberg.

“Da bi se sve ovo izbjeglo, potrebno je prije svega shvatiti kada nam tijelo govori da mu je dovoljno sna. Treba pokušati leći nekih pola sata ranije i istražiti šta će se dogoditi. Osim toga, alarm bi trebalo odmaći dovoljno da ga nije moguće dohvatiti iz kreveta”, dodao je ovaj ekspert za poremećaje spavanja.

Da zaključimo, odlaganje alarma i vremena ustajanja je jedna zaista blijeda zamjena za zdrav i kvalitetan san, pa bi je trebalo na neki od predloženih načina izbaciti iz života.

(Body)

PSIHOLOGIJA

Kako se odvažiti na promjenu

P

romjene su, koliko god bile važne, ponekad teške. Čak i ako smo se osmjelili da promijenimo život onako kako smo željeli, možemo se obeshrabriti na pola puta. Popularni zen bloger Leo Babauta pomaže svojim čitaocima da pronađu način da u ubrzanoj svakodnevici odvoje vrijeme za sebe i pametno promisle o tome kako žele da žive svoj život.

Priča zen blogera Leo Babauta počinje ovako: “Bio jednom jedan farmer po imenu Luk Skajvoker. Živio je u dalekoj galaksiji s ujakom i ujnom i bio je srećan na planeti koja je kružila oko čak dva Sunca. Ipak, Luk je maštao da se otisne u druge galaksije i uradi nešto važno - da napravi promjenu. Kada su ga Džedaji pozvali da pomogne pobunjeničkoj organizaciji, hrabro je napustio sigurnost doma i porazio čuvenu

Imperiju Darta Vejdera.”

Podsjeća nas da je Skajvoker, jedan od omiljenih filmskih junaka u posljednjih nekoliko decenija, imao dovoljno odvažnosti da pođe put dalekih i stranih svjetova i da promijeni tok istorije Vasione.

Hrabrost koja ga je odvela dalje od spokoja u kojem je odrastao učinila je ne samo da on ostvari svoje snove, već i da stvarnost nadmaši sve što je ikada poželio.

Strah od promjene ga je, međutim, umalo odvratio od namje-

re. Ipak, farma na kojoj je odrastao je spaljena, njegova porodica je stradala i Luk nije imao čemu da se vrati. Zato se upustio u avanturu. Babauta počinje svoju priču o odvažnosti za promjene jednom od najpoznatijih filmskih priča na svijetu. “Želim da vas ohrabrim da ostavite iza sebe sigurnost udobnog i onog na šta ste navikli”, ističe on.

Napominje da nije neophodno spaliti sve iza sebe i raskrstiti s prošlošću, već da je jednostavno važno da, kada konačno skupite hrabrost za promjenu, nastavite dalje prema nepoznatom, koliko god uljuljkano i spokojno djelovao poznat i siguran put koji je u prošlosti. Ovaj zen bloger imao je siguran posao, ali je osjećao da je pronašao svoj pravi poziv - že-

lio je da vodi blog kojim će jednostavnim savjetima pomoći čitaocima da shvate njegovu filozofiju i uljepšaju sebi život. Zato je dao otkaz i odselio se sa svojom porodicom u San Francisko, prodao je automobil i unio još jednu kvalitetnu novinu u svoj život zdravu hranu.

Danas, Babautin blog je jedan od najčitanijih na svijetu, a njegovim savjetima se vode stotine hiljada ljudi, zahvaljujući čemu njegova osmočlana porodica živi onako kako su se i nadali da će živjeti prije nego što su se odvažili da promijene ustaljeni način života.

“Zato”, kaže on, “spalite svoju farmu i lišite sebe mogućnosti da se vratite s pola puta. Tako će strašni put kojim ste pošli biti najbolji mogući izbor.”

E.Z.

ODNOSI

Definicije srećne veze Ljubavni trougao OPASNO I NEPOŽELJNO

Vi ste inicijator Ukoliko ste vi ti koji imate dvije osobe, vreme je da ozbiljno razmislite o svojim postupcima. Možete da ostanete bez oboje, a osim toga, to je najnemoralnija stvar u ljubavi. Jeste li svjesni koje posljedice vaše ponašanje može da ima na sve troje? Zapitajte se šta zapravo vi želite od cijele priče i da li je vrijedno toga da na kraju povrijedite sve oko sebe. Samo zato što je vama zabavno, drugima nije. Osim toga, istina najčešće izađe na vidjelo u trenucima kada najmanje očekujete. Svojim postupcima djelujete sebično i nehumano.

Vi ste druga osoba i znate prvu osobu Smatrate da nikako nije u redu to što radite, ali srce ne bira i nadate se kako ćete jednoga dana doći na prvo mjesto. Pokušajte racionalno da razmislite koliko zaista vrijedi čekati. Šta očekivati od čo-

vjeka koji ne može da se odluči između dvije osobe? Budite prvi koji ćete prekinuti ljubavni trougao bez obzira koliko ste zaljubljeni. Ne treba vam to u životu, vrijeme je da okrenete novu stranicu.

Vi ste tek saznali da postoji još neko, a mislili ste da ste jedini To je zaista najgora situacija koju možete da iskusite. Saberite se i ne tražite izgovore. Za ljubav je potrebno dvoje. Ukoliko to partner ne može da vam pruži, vrijeme je za nekog novog. Nemate za čime da žalite. Jedino kome može da bude žao je njemu. Treća osoba je vama napravila uslugu, jer je razotkrila s kime ste imali posla. Nijeste zaslužili da vas tako tretiraju. Ne dozvolite da neko od vas pravi budalu. Jedino što ste tražili je ljubav i iskrenost. Ukoliko to partner ne može da vam pruži, ne okolišajte.

Svijet je pun dobrih ljudi.

(Lifestyle.fr)

Pogrešne definicije srećne veze Svako će vam o zdravim vezama reći drugačije. Stariji parovi jedno, televizija drugo, prijatelji nešto sasvim treće. Nije ni čudo da rijetko koja žena zna šta to zapravo znači imati zdravu vezu. Nijesmo ni mi u potpunosti sigurni, ali znamo koji su mitovi o njima i znamo da su sasvim netačni.

Srećni parovi se ne svađaju Potpuna izmišljotina. Par koji se nikada ne svađa vjerovatno je jako nesrećan, a pitanje je samo da li to priznaje drugima ili ne. Pravi parovi, oni koji se stvarno vole, svađaju se kada za to ima potrebe. To je zdravo i to znači da im je stalo.

Srećni parovi se svađaju Neki toliko zagovaraju svađu da zaboravljaju da ona treba da se događa tu i tamo i to dozirano. Parovi koji se konstantno svađaju nijesu strastveni parovi koji se neizmjerno vole - riječ je o dvije osobe koje ne mogu da se slože ni oko čega.

Srećni parovi imaju iste interese

Potpuna laž. Parovi koji dijele interese toliko su rijetki da ih je teško pronaći, barem one koji se slažu baš u svemu. To je sasvim normalno - on voli fudbalske utakmice i mrzi šoping, a vi obrnuto - nema razloga da iko zbog toga ispašta. Stvar je u dobroj organizaciji - dok on gleda utakmicu, vi idite u šoping i to je cijela mudrost.

Srećni parovi imaju redovan

seks I uvijek im je savršeno. To ste sigurno čuli nebrojeno puta od prijatelja koji vas lažu jer im je tako lakše. Nijedan par ne vodi ljubav onoliko koliko bi htio, a većina njih misle da je seks mogao da bude bolji.

Seks je jednostavno takav - ponekad je odličan, a ponekad nam nije jasno zašto smo u krevetu s tom osobom.

(Index)

ŽENA 35

UTORAK, 14. 1. 2014.

PREPORUKA

Koliko znate o detoksikaciji

N

JE

ZA DO K

2. Konzumiranje organske hrane odlično je za zdravlje jetre i uništava veliki broj toksina. Preporuka doktora je da se konzumira biljna hrana koja je puna sastojaka koji “ubijaju” toskine putem različitih kanala.

3. Tijelu je potrebna energija da bi se očistilo. Bez određenih antioksidanta i vitamina, tijelo nema dovoljno snage da ispuni ono što se od njega očekuje tokom detoksikacije. Ovo je najveća greška koju većina ljudi tokom dijete čini. Zato je i te kako potrebno da svom organizmu pružite dovoljnu negu, jer u suprotnom slučaju, toksine će samo cirkularno kružiti tijelom i učiniti

da se osoba osjeća loše. Čišćenje: Kome je namijenjeno?

Toksine je nemoguće zaobići, a ljudi sve više imaju zdravstvenih problema zbog izrazito štetnih materija koje susreću u hrani, preparatima i okruženju,” objašnjavaju doktori. To znači da apsolutno svako može da ima samo koristi od čišćenja s vremena na vrijeme, ali doktorka ipak savetuje da trudnice, dojilje i starije osobe ipak treba pre nego što odluče da prođu kroz detoksikaju, potraže od svog doktora savjet.

Dobrobiti i pravilno pridržavanje Detoks dijeta ne samo da može da vam ojača i pročisti organizam, već može da pomogne i ublaži kod ljudi probleme s varenjem, učestale migrene i akne. Takođe, detoks dijeta pomaže da sagorijevate brže masti, pa je odlična i za mršavljenje.

Kada krenete da se pridržavate detoks dijete, u početku ćete se osjećati preporođenim, ali to ne znači da ste završili jer toksine nije moguće izbaciti iz tijela nakon 3 dana.

Eksperti preporučuju da držite ovu dijetu najmanje dvije, a najviše četiri nedjelje, a takođe preporučuju da je ponovite tokom godine bar još tri puta. Ukoliko ste naravno osoba koja voli da pije alkoholna pića često, kao i da jede fast food, uz to imate konstantan stres na poslu, onda će vam trebati češče da držite detoks i dijetu, više od onih koji praktikuju jogu, piju zdrave šejkove i žive na laganoj salati. (elle.rs)

SEZONA PREHLADA

TO RA

P I TA

U posljednje vrijeme, sve je veći broj ljudi koji nekoliko puta godišnje praktikuju raznorazne detoks dijete zarad zdravog i izbalansiranog života. Čišćenje: Tri ključne faze Eksperti za detoksikaciju smatraju da pravilno čišćenje uključuje tri velike komponente, koje i te kako utiču na to da li će vaše čišćenje biti uspješno ili ne.

1. Smanjiti obim hrane je prvi korak, a on uključuje prevashodno izbjegavanje toksina koji se unose u telo. Na primjer, alkohol se uvijek pri čišćenju isključuje iz ishrane, odnosno savjetuje se da se ne pije nijedan alkoholni napitak.

Poštovani, Imam anginu pektoris, pijem “isosorb”, i “konkor” 2,5mg. Takođe, “plavix” i “enalapril” 2x10 mg. Mene brine to što mi je sistolnl pritisak nizak a dijastolni visok. Npr. 120/100, 110/90 100/80. Da li je to normalno kod angine? Ja sam mislio da imam srčanu insuficijenciju i da mi je zato povišena alk. Fosfataza- 1152. Ljekari kažu da mi srce nije baš slabo. Ostale analize su ok.

Poštovani, Kod vas postoji mala razlika između sistolnog i dijastolnog pritiska, koja se zaista teško toleriše i stvara značajne tegobe. Sindrom srčane insuficijencije je klinički pojam i obuhvata simptome koji ukazuju da je srce izgubilo svoju snagu, ali ove vrijednosti srčanog pritiska ne mogu biti parametar postojanja srčane insuficijencije. Adekvatna procjena vašeg zdravstvenog stanja se može sagledati detaljnim kardiološkim pregledom i obaveznim ehokardiogramom, kojim bi se isključilo postojanje valvularne mane koja može biti uzrok ovako “bliskih” vrijednosti krvnog pritiska. Neophodno je da se javite svome kardiologu radi eventualne korekcije doze antihipertenziva. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Na koji način da sačuvate zdravlje

PREDNOST

Razlozi zbog kojih je dobro piti crno vino

Vino ima mnoge zdravstvene prednosti. Naravno, ukoliko se pije u umjerenim količinama.

Izdvajamo nekoliko dobrih strana vina.

Dobro je za srce Fitohemikalije koje se nalaze u vinu povisiće vam dobri holesterol, a antioksidansi koje sadrži će zaštiti sluznicu koronarnih arterija. Jedna do dvije čaše crnog vina na dan je optimalna količina koja će vam pomoći da vidite učinak.

Sprečava oštećenje sluha koje nastaje zbog velike buke Resveratrol koji se nalazi u crnom vinu, može pomoći da zaštitite sluh. Stoga pojačajte omiljenu pjesmu i uživajte uz čašu vina. Štiti kožu Tajna je opet u antioksidansu resveratolu. Neutralizuje slobodne radikale koji napada-

VJEROVALI ILI NE

Kako da smanjite apetit Ukoliko želite da, nakon ovih opuštajućih i poprilično gurmanskih praznika, smanjite apetit, postoji izuzetno jednostavan način na koji to, bez gladovanja, možete da uradite Svaki čovjek koji želi da smrša ima neke sopstvene metode pomoću kojih pokušava da se riješi viška kilograma. Bilo da je to ispijanje velike količine vode, izbjegavanje slatkiša i sokova ili mukotrpno vježbanje, rezultati zavise isključivo od vas.

Međutim, vjerovali ili ne, postoji metoda koja ne zahtijeva pretjerana odricanja, a koja može poprilično efikasno da smanji vaš apetit. Istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu iz crvenih

Dok svi u vašoj okolini kašlju, jedino što vam preostaje jeste da pokušate da se ne razbolite.

Kako se prenosi zaraza?

Najveća zabluda jeste da se prehlada prenosi samo vazduhom, odnosno ako neko u vašoj neposrednoj blizini kašlje. Mnogo su veće šanse da virus pređe na vas ako dođete u dodir sa predmetima koje je zaraženi upotrebljavao pa tako svaka javna površina predstavlja potencijalnog prenosioca bolesti.

Kako da se zaštitite?

Jednostavno, redovnim pranjem ruku. Detaljno perite ruke toplom vodom minimum 20 sekundi i znatno ćete umanjiti mogućnost prenošenja bakterija. Ne bi bilo loše da pored ovoga kao prevenciju koristite i antibakterijske vlažne maramice.

Vitamin C? Ukoliko ste se već prehladili, kasno je za vitamin C. Posljednja istraživanja pokazala su da ovaj vitamin može biti odličan kao prevencija, ali u slučaju da ste se razboljeli, on vam neće pomoći da brže ozdravite.

Odlazak kod ljekara?

Ako nijeste trudni ili nemate neke ozbiljnije zdravstvene probleme, nema potrebe da zbog prehlade odlazite kod doktora. Unosite dosta tečnosti, voća i povrća i za nedjelju, dvije bićete kao novi.

Vodič za preživljavanje ako ste prehlađeni na poslu Ujutru Poslije doručka uzmite paracetamol da biste spriječili glavobolju.

U kancelariji Uvijek pored sebe treba da imate flašu sa vodom kako biste unosili dovoljno tečnosti.

U podne Popijte čaj sa malo limuna i medom.

Za vrijeme ručka Poslije jela, uzmite još jedan lijek protiv bolova.

Popodne Čaša limunade sa medom podići će vam nivo energije.

Kod kuće Inhalirajte se kako biste pročistili disajne puteve i bolje spavali. Ujutru ćete se osjećati mnogo bolje i lakše ćete se probuditi. (cosmopolitan)

ju kožu. Natočite čašu vina i pozdravite se sa oštećenom kožom.

Prevencija od moždanog udara Konzumiranje alkohola u umjerenim količinama može pomoći spriječiti stvaranje krvnih ugrušaka, kao i nakupljanje holesterola u arterijama, što smanjuje rizik od moždanog udara.

Reguliše šećer u krvi Alkohol poboljšava reakciju tijela na insulin koji reguliše šećer u krvi. Kada je nivo šećera u krvi pod kontrolom, vaše tijelo neće pohraniti puno glukoze kao mast.

Bolje pamćenje i razmišljanje Umjereno konzumiranje alkohola može spriječiti kognitivno propadanje, jer podstiče bolju prokrvljenost u vašem mozgu.

(Net.hr)

tanjira zapravo jedu manje nego ostali. Ovu tvrdnju dokazala je studija koja je istraživala na koji način boja tanjira utiče na apetit. U njoj je učestvovalo oko 240 ispitanika koji su jeli iz crvenog, plavog i bijelog tanjira.

Ispostavilo se da su crveni tanjiri bili najefiksniji u smanjenju apetita, odnosno da su ljudi koji su jeli iz njih unosili najmanje hrane u organizam.

Istraživači napominju da ispitanici nisu bili upoznati sa ciljem istraživanja, kao i da ne tvrde da će se isti efekat ponoviti ukoliko sami sebi budete servirali hranu u crvenom tanjiru.

Međutim, ništa ne gubite ukoliko probate. (mondo.rs)

UPOZORENJE

Simptomi koje ne bi trebalo da ignorišete Od raka jajnika, godišnje, oboli veliki broj žena širom svijeta.

Veliki problem je što je dijagnozu teško uspostaviti, a simptomi nisu specifični i mogu se poistovetiti sa drugim bolestima. Evo nekih simptoma koji mogu ukazati na rak jajnika.

1. Nadimanje Vaš stomak će izgledati naduto čak iako nijeste mnogo jeli ili pili. Naduven stomak ne znači automatski da imate rak jajnika, ali ako to duže traje, obratite se lekaru.

2. Bol u stomaku i karlici Oštar i uporan bol karlice i abdomena, takođe može bii simptom raka jajnika.

3. Sitost Osjećaj da ste siti čak iako ništa nijeste jeli. Ukoliko nemate

apetit i jedete jako malo, bilo bi dobro da se obratite ljekaru.

4. Često mokrenje Nagon za češćim mokrenjem, nekada i tri do četiri puta u roku od sat vremena, može biti znak da sa vašim jajnicima nešto nije u redu.

5. Pretjerano vaginalno krvarenje Krvarenje nakon menopauze i rektalno krvarenje su takođe simptomi raka jajnika. Kada to traje duže od mjesec dana, vreme je da se obratite ginekologu.

6. Bol u leđima, zatvor, umor, gubitak težine Ovi simptomi mogu ukazati i na neke druge bolesti, ali nije na odmet da posjetite ljekara ukoliko osjetite neki od ovih simptoma.

36 ŽENA

UTORAK, 14. 1. 2014.

PREPORUKA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Rum kasato

SASTOJCI:

2 praziluka 1 šargarepa 1 celer 1 tikvica 1 veza peršuna 2 kašike maslin ovog ulja konzerva sjeck anog paradajza grančica svježe g ruzmarina 400 gr bijelog pa sulja 4 šolje povrćne supe

File u sosu SASTOJCI:

Čorba s pirinčem Praziluk očistiti, pa ga onda isjeckati na sitne kockice. Isto uradite i sa šargarepom, celerom i tikvicom. Makazama peršun isjeckajte na male komade.

Stavite ulje, celer, šargarepu i peršun u šerpu, pa kuvajte na laganoj vatri 10 minuta, povremeno miješajući. Dodajte praziluk, tikvicu i paradajz, pa kuvajte još 10 minuta. Ubacite ruzmarin, pasulj i supu, i ostavite da provri. Kada provri, dodajte i pirinač i kuvajte 15-20 minuta. Kada je sve skuvano, polovinu supe ubacite u blender pa onda vratite u šerpu i promiješajte. Na kraju narendajte parmezan, i prelijte sve sa malo maslinovog ulja.

Desert

700 g svinjskog filea 100 g suvih šljiv a bez koštica 50 g blanširanog badema 5 g soli 20 ml ulja Za sos: 15 g maslaca 4 kašike džema od šljiva 100 ml neutraln e pavlake

File uzduž isjecite na četiri trake, blago izlupajte i posolite. Pomiješajte suve šljive i bademe, rasporedite ih po mesu, urolajte, pričvrstite čačkalicama i ispržite na zagrijanom ulju. Pečeni file presijecite ukoso kao rolat i servirajte na tanjir. Za sos rastopite maslac u tiganju, dodajte džem od šljiva i neutralnu pavlaku. Kuvajte dok ne dobijete sos srednje gustine i njime prelijte meso.

Stavite brašno u posudu i napravite udubljenje u sredini. U udubljenje sipajte mlako mlijeko i suvi kvasac pa sve dobro promiješajte i tijesto ostavite da stoji na toplom mjestu sve dok se ne pojave mjehurići. Šipku vanile rasijecite po dužini i izvadite srednji dio.

Po tijestu pospite šećer, so, vanilu i komadiće margarina i kakao. Sve mijesite rukama dok ne dobijete glatku masu. Formirajte loptu od tijesta i ostavite je da stoji prekrivena vlažnom krpom najmanje jedan sat na toplom mjestu. U međuvremenu potopite suvo grožđe u rum, a isjeckajte kandirano voće. Tijesto sa kvascem razvijte na dasci posutoj brašnom na 2 cm debljine. Pospite ga suvim grožđem, sjeckanim voćem i pahuljicama od žitarica sa voćem. Za fil pomiješajte marcipan sa mljevenim pistaćima i likerom. Oblikovati uži rolat pa ga staviti na sredinu tijesta. Okolo uviti tijesto. Peći u prethodno zagrijanoj pećnici.

SASTOJCI:

500 g brašna 3 kašike kakaoa 1/8 l mijleka kesica suvog kv asca šipka vanile 75 g šećera čašica ruma 100 g kandirano g voća 75 g sjeckanih badema

SAVJETI

ZDRAVE POSLASTICE

U brojnim receptima se koristi kora ili sok od limuna. Evo nekoliko savjeta da od ovog osvježavajućeg voća izvučete maksimum.

Da bi vam limun bio što sočniji, držite ga prije nego što ga iscijedite desetak sekundi u toploj vodi. Tako ćete dobiti dvostruko više soka. Dešava se često da se limun osuši. Zato, da bi što duže ostao svjež najbolje je držati ga cijelog u tegli hladne vode. Ako želite da ga sačuvate na duže vrijeme, onda vodu iz tegle treba mijenjati dva puta nedjeljno. Na ovaj na-

Med je izuzetno zdrava namirnica, a isprobajte je u kombinaciji ukusa kojima sigurno nećete odoljeti.

MAFINI SA MEDOM I BANANOM POTREBNO JE: 3 velike izgnječene banane jedna isjeckana banana 5 kašika meda jedno jaje 2 kašike putera 75 mililitara suncokretovog ulja 225 grama integralnog brašna kašičica praška za pecivo kašičica sode bikarbone pola kašičice soli PRIPREMA: Mijesite izgnječene banane, med, jaja, puter i ulje nekoliko minuta u činiji. Pomiješajte brašno, sodu bikarbonu, so i prašak za pecivo a zatim dodajte smjesu sa bananom i sve pomiješajte. Zahvatite tijesto kašikom i stavite ga u 12 korpica za mafine. Stavite nekoliko komada isječene banane na svaki mafin i pecite 20 minuta na 190 stepeni.

KOLAČI SA JABUKAMA I ORASIMA POTREBNO JE: 75 grama integralnog brašna 75 grama ovsa pola kašicice praška za pecivo

Omleti sa sirom

Obradujte porodicu i na trpezu stavite omlet sa domaćim mladim sirom. Uz to ide šta god poželite, pa se slobodno igrajte velikog šefa. ŠPANSKI TANJIR S POVRĆEM POTREBNO JE: 250 g domaćeg mladog sira 2 krompira 5 jaja 1 ljuta papričica 1 crvena paprika 2 struka mladog crnog luka suvi biljni začin maslinovo ulje so PRIPREMA: Krompir oljuštite i krupnije ga narendajte. Odvojeno izgnječite sir, pomiješajte ga sa žumancima, sjeckanim lukom, kockicama crvene i ljute paprike i začinite biljnim začinom. Odvojeno umutite bjelanca i laganim miješanjem ih sjedinite sa smjesom od sira. U većem okruglom plehu zagrijte ulje i preko rasporedite rendani krompir. Stavite u rernu na 200 stepeni i poslije desetak minuta prelijte krompir smjesom od sira, jaja i povrća. Vratite u rernu i pecite još 10 minuta. Poslužite toplo ili hladno.

MORSKA KAJGANA POTREBNO JE: 4 jajeta 150 g brašna šoljica mlijeka 2 kašike gazirane mineralne vode 250 g domaćeg mladog sira 100 g očišćenih račića svježa mirođija, so

biber ulje za prženje PRIPREMA: Odvojte bjelanca od žumanaca, pa žumancima naizmjenično dodajte brašno, mlijeko i mineralnu vodu. Sve dobro izmiješajte i dodajte usitnjen mladi sir. Polako umiješajte čvrsto umućena bjelanca i posolite po ukusu. Na zagrijano ulje sipajte dio pripremljene smjese, preko poslažite malo račića i pecite na umjereno jakoj vatri ne okrećući.

Pospite sjeckanom mirođijom i biberom. Od ove količine dobićete oko osam tanjih omleta. Tople omlete poslužite sa zelenom salatom.

TUNA ROLNE POTREBNO JE: 8 jaja 500 g domaćeg mladog sira 4 sardine iz konzerve konzerva tunjevine u ulju veza peršuna struk mladog crnog luka malo svježeg bosiljka PRIPREMA: Mutite viljuškom po dva cijela jajeta, te u to dodajte pomalo narendanog mladog sira i po jednu izgnječenu sardinu. Začinite solju, biberom i origanom, pa na zagrijanom maslacu pržite omlet samo s jedne strane. Oko 400 grama sira izgnječite viljuškom, dodajte mu ocijeđenu tunjevinu, sjeckani peršun, luk i bosiljak. Kad se s donje strane uhvati korica, na omlet nanesite četvrtinu nadjeva, urolajte omlet i prebacite ga na tanjir.

Osušite limunovu Ukusni slatkiši sa medom koru na vazduhu

čin će i brže dozreti i biti mnogo sočniji. I limunovu koru možete sačuvati. Prvo je treba osušiti na slobodnom vazduhu, pošto ste je prethodno izrendali. Kada vam zatreba samo potopite u vodu, pa će povratiti svoju svježinu, elastičnost i aromu. Kada ste već rasjekli limun, a nijesu vam potrebne vam obje polovine, onaj dio koji vam ne treba stavite u šolju u kojoj ima šećera u prahu, ili u čašu u kojoj do polovine sipana voda, sa presječenom stranom limuna nadolje.

(Stvar ukusa)

pola kašičice mljevenog cimeta jabuka 50 grama isjeckanih oraha 75 grama meda 60 mililitara suncokretovog ulja kora od pola pomorandže PRIPREMA: Prvo uključite rernu da se zagrije na 180 stepeni. U činiji pomiješajte brašno, ovas, prašak za pecivo i cimet. Dodajte jabuku i orahe, a onda promiješajte opet. U posebnoj činiji pomiješajte med, ulje i pomorandžinu koru, a zatim pomiješajte sve zajedno. Izdvojte 12 do 15 kašika iz

smjese u pleh i pecite oko 10 minuta.

ZAPEČENE KRUŠKE SA MEDOM POTREBNO JE: 1 kg krušaka 100 g meda 42 g blanširanog badema PRIPREMA: Isjecite kruške na polutke i izdubite im malo sredinu. Poređajte ih na aluminijumsku foliju i zapecite ih u rerni. U međuvremenu u med umiješajte sjeckan blanširan badem, pa kad polutke budu pečene, nafilujte im udubljenja. Služite toplo.

37

UTORAK, 14. 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

IZDAJE SE

P Prodajem novu kuću, 180m2, kod "Hemomonta" sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel. 069/567-440 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2.

Mjesto Drezga kod Rogama.

Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430

I Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela "Kostas", istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća. Tel.067/355-709 Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno.

Tel.067/563-811 Izdajem namještenu kuću, 42m2, u Zagoriču kod Doma zdravlja. Internet, telefon, klima i parking. Cijena 180 eura.

Tel. 020/270-025 Izdajem nov jednosoban nenamješten stan, na drugom spratu, u stambenoj zgradi iza Ljubovića. Tel.067/552-536

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica.

Tel.067/567-624, 067/381-071

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada "Zetagradnje", plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299

SOBE Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole "Pavle Rovinski" ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica.

Tel.067/269-777

PLACEVI Igalo, Poslovna dajem 4.200 đevinskog Tel.067/383-319

zona, prom2 grazemljišta.

Prodajem plac 600m2, Zagorič, uz cestu, Ulica 9. crnogorske, 1/1.

Tel.067/860-381 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajm 5.200m2 zemlje-livade, u selu Lalevići, Danilovgrad, 2km od centra grada, pored rijeke Zete, pogodno i za izgradnju kuće i za poljoprivredu. Tel.067/205-802

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

UTORAK, 14. 1. 2014.

MALI OGLASI

USLUGE

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

Top Service - First choice - Best price guarantee

XL AUDIT DOO -

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TApeći, radijatora, usisivača, postavljanje i popravka elektroinstalacija, rasvete.

Tel.069/541-103 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

NASTAVA

Tel. 068 326 549

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica Tel.067/351-111

Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-4 4 4, 067/589 073, 068/654-474

Obrazovan, kulturan, komunikativan, 45 godina, pruža usluge poslovne pratnje ozbiljnim damama.

Tel.068/317-210

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

APARATI/OPREMA

LIČNO

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

utorak, 14. 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi),

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 06:35 07:00 07:20 08:10 08:55 09:00 11:15 13:00 14:00 14:45 15:30 15:35 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15

Crtana serija: Musti Crtana serija: Hapeti Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija: Okrug Oranž/r Emisija za djecu-Mozgalica Tačno 9 Film:Požar u Kentakiju/r Tačno 1 Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: Šešir profesora Koste Vujića/r Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv Serija: Ponor ljubavi Serija: Odbačena Serija: Okrug Oranž Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman Veličanstveni Serija: Šešir profesora Koste Vujića Film: Magnolija

PRVA Serija: Odbačena 17.00

06.30 09.35 10.00 10.15 11.05 12.00 12.05 12.45 13.00 14.10 15.30 16.10 16.55 18.00 18.00 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22,30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Muzika Vijesti Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Vijesti Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni Dok.emisija Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red - odjeljenje za specijalne žrtve Vijesti

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

06:50 07:00 11:00 11:50 12:00 14:00 14:45 15:00 15:50 16:00 16:30 18:00 18:30 19:30 20:00 21:15 22:30 23:15 23:30 02:00

City kid’s Dobro jutro Zvijezde granda/r City Zvijezde granda/r Serija: Sila/r City Serija: Simar City Serija: Nakuša Domaći film: Tesna koža Info Monte Serija: Oluja Serija: Mala nevjesta Serija: Sila X faktor - uživo X star City Film: Pogled iz raja Film: Staza prošlosti

06:45 09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 14:00 14:30 14:40 15:25 16:15 16:30 16:50 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:40 00:30

Boje jutra Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Mezimica Vijesti Extra lifestyle Serija: Larin izbor Serija: Ruža vjetrova Surfuj pametno Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Serija: Krv nije voda Vijesti Sport Serija: Internat Serija: Krv nije voda/r Extra lifestyle

PINK Serija: Simar 15.00

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.45

07:00 10:00 10:15 10:30 10:45 11:45 15:15 15:45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 23:00 23:15 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Italijanska kuhinja Divlja ljepota Film U raljama života/r Top Shop Italijanska kuhinja Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum Večera kod Džaje Film Forum 5 do 5/r Večera kod Džaje/r

ATLAS Večera kod Džaje 20.15

TV PREPORUKA TESNA KOŽA Pink 16.30

09.00 11.00 12.00 12.05 12.50 14.10 14.45 15.30

Referent Mita svakodnevno se suočava sa gužvom u kući i na poslu. U pretrpanom stanu svako traži svoje mjesto pod suncem. Varnice sijevaju sa svih strana, a njegova mala plata je nedovoljna za sve porodične prohtjeve.

Najmlađeg sina muči škola i snovi o polovnoj “hondi”, stariji je vječiti apsolvent astronomije, a kćerka, diplomirani pravnik, bezuspješno traga za zaposlenjem. Miti je na poslu sve gore, pa mu je sportska prognoza poslednja nada koja bi mu pomogla da se izvuče iz tijesne kože, razapete između slabašne činovničke zarade i skupog života, prepunog stresova.

17.00 17.55 19.10 19.30 20.05 21.45 22.15

Strani dok. program Program za djecu Vijesti Serija: Univerzum Rukomet(m)-PE: Švedska- Crna Gora/r SAT TV: Božić na Njegušima/r Naša radost 2013 Mostovi: Albansko slikarstvo u Crnoj Gori Serija: Univerzum Vaterpolo-SL: Crna Gora-Njemačka Muzika Dnevnik 2 Rukomet(m)-PE: Norveška-Španija Dok. program Serija :Hejven

RTCG 2 Crna Gora-Njemačka 17.55

16:00 16:45 17:00 17:15 18:45 19:15 19:30 22:15 22:30 22:45

Uz jutarnju kafu – uživo Dogodilo se...

Zabava Ekstremno Smijeh kao Lijek Žestoko Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uživo Žestoko Zabava Ekstremno Svijet Sporta – premijerno Zabava Loto – uživo Svijet Sporta/r Zabava Smijeh kao Lijek

777 Zabavni Magazin - uživo 16.00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Kućica u cvijeću 14.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Balkan ekspres 10:10 Vesti RTS 10:15 Kvadratura kruga 10:40 Putopis 11:10 Vesti RTS 11:15 Moravske priče 11:45 Velikani 11:53 Evronet 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Šampionski duh 14:10 Potraga 15:05 Ovo je Srbija 15:50 Bela lađa 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:05 Film 23:10 Vesti RTS 23:15 Mesto zločina: Njujork 00:00 Dnevnik RTS RTS 2 10:05 Sve boje života 10:35 Sportska budućnost Srbije 10:50 Trag 11:18 Građanin 11:50 Beogradska filharmonija 12:15 Beogradska filharmonija 13:00 Trezor 14:00 Enciklopedija za radoznale 14:30 Nemoguće - Umetnost Srpskih Nadrealista 14:57 Iz života poznatih matematičara 15:30 Reli: Dakar serija Argentina - Čile, pregled 16:10 Emisija iz ekologije 16:40 Doktor Živago 17:30 TV Mreža 18:00 Novogodišnji operski gala koncert 19:20 Hit libris 20:05 Beogradski novogodišnji koncert 21:45 Doktor Živago 22:35 Bordžije 00:10 Reli: Dakar

serija Argentina - Čile, pregled 00:40 Sto Srpskih truba 01:35 Trezor HRT 1 11:00 Što vas žulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala 13:20 Reporteri 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Društvena mreža 15:30 Dokumentarna reportaža 16:00 Heartland 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uživo 18:20 Pravilo 72 18:50 Naši i vaši 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:05 Potjera (2013) 21:00 Pogledi 22:00 Donator 22:50 Dnevnik 23:10 Sport 23:15 Vijesti iz kulture 23:25 Dokumentarni filmovi i serijali 00:15 Ivo Vojnović: Maškarate ispod kuplja HRT 2 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Dr. Oz 11:05 Uređujte nadahnuto 11:30 Dokumentarna serija 12:00 Hotel dvorac Orth 12:45 Lyndey Milan’s Taste of Australia 13:10 Matura 14:35 Glazba, glazba...

14:45 Degrassi: Novi naraštaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:05 Navrh jezika 17:15 Uređujte nadahnuto 17:40 Uređujte nadahnuto 18:05 Kuhajmo zajedno

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 15:02 16:50 17:30 18:20 19:15 19:30 20:00 21:00 21:35

Svježi u dan Crtani filmovi Pet Show /r./r.

Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Dzet set /r.

Dok. program Dzet set Dok.program /r. Životinjske lakrdije/r.

Anegdota iz života Crtani film /r.

PG Raport Info Muzički program 22:00 Film

MONTENA Muzički program 21.35

DANAS U GRADU 18:10 Svaki dan, dobar dan 18:50 Dr. Oz 19:30 TV vrtić 19:40 Ninin kutak 19:45 Danica 19:50 Profesor Baltazar 20:00 Roditelji i djeca 20:45 BBC Wild 21:40 Motel Bates 22:35 CSI: Las Vegas 23:23 Spirala zločina 00:18 Seks i grad HBO 10:50 Holivud: Na snimanju 11:15 Hop 12:50 Kokova 2 14:50 Američki predsednik 16:40 Dodela nagrada Evropske akademije za film 2013. 18:20 Agenti sudbine 20:05 Čekajući bebu 21:30 Uzvratni udarac22:20 Totalni opoziv00:15 Izgnanik 02:00 Propovednik sa mašinkom FOX LIFE 11:50 Sudije za stil 12:15 Poznati s paranormalnim iskustvima 13:05 Kako izgledam? 13:55 Sve što niste znali o ljubavi 14:45 Džejmi Oliver: Autom kroz Ameriku 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u Klivlendu 17:00 Ludnica u Klivlendu 17:25 Kako je biti Erika 18:15 Uvod u anatomiju 19:05 Uvod u anatomiju 20:00 Prepredene domaćice 20:55 Prepredene domaćice 21:50 Osveta 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad 23:40 Prepredene domaćice 00:30 Osveta 01:20 Gimnazijske traume 02:10 Kako izgledam?

FOX CRIME 11:50 Jedinica 12:45 Slučajni partneri 13:40 Mornarički istražitelji 14:30 Na dužnosti 15:25 Bostonski advokati 16:50 Inspektor Kolijandro 18:45 Trinaesti apostol 19:55 Tihi Svedok 20:55 Mornarički istražitelji 21:50 Nora Roberts: Noć nad močvarom 23:40 Vojni advokati 00:35 Imitator 01:25 Zločin 02:15 Tihi Svedok 03:10 Slučajni partneri ARENA SPORT 11:00 Ajaccio - PSG 13:00 Sampdoria - Udinese 15:00 Liverpool TV 17:00 U obruču 18:00 Inter - Chievo 20:00 Krka - Partizan 22:00 Indianapolis - New England 00:00 World Poker Tour 11 01:00 Toronto - Boston 03:30 Almería - Racing Santander SPORT KLUB 11:00 Villareal - Sociedad 13:00 Avangard - Medveščak 15:15 NBA Live 15:30 Pregled Euroleague 16:15 Na današnji dan 16:30 Pregled Premier League 17:30 Lietuvos - Lokomotiv Kuban 19:15 NBA Inside Stuff 19:45 Top 50 smešnih poteza 2013 20:15 Top Tennis!

21:00 Lazio - Parma 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Quini Wizard of goal 00:00 World’s Strongest Man 01:45 Novogodišnja vrteška

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh.

15:30; Hobit: Šmaugova pustošenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30; Hobit: Šmaugova pustošenja Digital 22:15; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30, 17:45; Putovanje na božićnu zvijezdu 11:00, 12:45, 14:30; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45, 15:45, 13:00; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00