Izdanje 30. decembar 2013. by Dnevne Novine

BROJ DANA

ce 30 nt i

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

ljudi poginulo je od eksplozije bombaša samoubice u Volgogradu

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013. BROJ 727/ GODINA III

NIKŠIĆ ● 11

Na smrt izbo sugrađanina, pa se predao POTVRĐENO

ISTRAŽUJEMO ● 5

Muke po članu 98

INTERESOVANJE DOMAĆIH KUPACA ● 7

Pejović dostavio ponudu za KAP ●Predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević potvrdio je DN da je stigla jedna ponuda za podgorički kombinat APEL LJEKARA ● 9

PITANJE ZA SVE ● 15

Špijunira li vas Viber?

Umjereno, da vam praznici ne prisjednu

nevnim novinama je saopšteno iz više izvora da pravni eksperti pokušavaju da nađu slično rješnje onom koje je našla Rumunija koja je ujedno članica Evropske

unije i sa Sjedinjenim Državama potpisala sporazum “Član 98”. Ujedno, Crna Gora očekuje da će EU imati i razumijevanja da je Crnoj Gori neophodna podrška SAD.

SAZNAJEMO ● 3

Ulcinj nema para za naredne izbore U NOVOGODIŠNJEM BROJU DNEVNIH NOVINA PROČITAJTE ●Ko su najuticajniji crnogorski političari ●Koji su događaji obilježili ekonomiju 2013. ●Kako su zloupotrebljavana bolovanja tokom ove godine ●Koje jezičke greške najčešće pravimo

KANDIDATURA ● 11

almon Marko i Igor Magazinik osnovali su Viber prije dvije godine. Posao vode iz Izraela, ali su Viber aplikaciju za telefone razvili u Bjelorusiji. Vi-

ber čuva imenike svojih korisnika na svojim serverima kojima mogu pristupiti samo stručnjaci za bezbjednost: “Čak im ni ja nemam pristup”, objašnjava Marko

SPORT ●

Tripović favorit za Policijsku akademiju

●Po čemu će lokalne samouprave pamtiti 2013. ●INTERVJU: Duško Marković, ministar pravde ●INTERVJU: Radoje Žugić, ministar finansija Sjutra na kisocima Dnevne novine na 64 strane

Minić napustio Budvansku Rivijeru ● 29

2 AKTUELNO

PoNeDJeLJAK, 30. 12. 2013.

EDITORIJAL

projekti NVo

Nemoć institucija pred kockarskim lobijem Željko VukmiroVić Urednik

KoNCeNTrACIJA

A je l’ znate onaj kad su Mujo i Haso bili alkoholičari, pa se smucali unaokolo, čak je i narodu omrznuo život od njih? I Mujo rekao Hasu kako je stvarno dosta toga, da moraju da prestanu da piju, da nema više zafrkavanja. A onda postavio uslov. “Viđi Haso, ako pogodiš u kojoj ruci iza leđa držim čokanjčić, prestajemo da pijemo. Je l’ to u redu?” Naravno, to je bilo sasvim u redu. I trebalo je još samo da Haso pogodi. “U lijevoj.” A Mujo ga onda pogledao, malo se smrknuo, pa rekao. “Daj, bolan Haso, koncentriši se malo.” I to bi bio taj vic. Dobro, ako vam nije neki, nije to najvažnije, važno je da je sve stvar koncentracije. Zato, da ne traćimo vrijeme. Prije nekoliko dana naš premijer Milo Đukanović je rekao da Crnu Goru “čekaju bolji dani”. To, svakako, moralo bi da znači i da su svi loši dani za nama ili da ih ima još samo nekoliko, jer bolji dani postoje, čekaju neđe, samo da ih pokupimo, naši su. A moralo bi da znači i da nam se priznaje umijeće preživljavanja svih prošlih dana za koje smo uvjeravani da su bili sasvim dobri i da u njima nije bilo ništa sporno. Ipak, sada se ispostavlja da postoje bolji. Valjda prema onom narodnom, vazda može bolje. Samo što mi to stvarno i činjenično ne znamo. Zapravo, o tome nemamo pojma. Jer, osim nekih ličnih sreća do kojih smo u životu nekako stigli, ova izvršna vlast nam još nijednom nije ponudila bolje dane. Doduše, bolji život jeste, ali kao što svi znamo od tog dila nije bilo ništa. Uostalom, za mnogo toga lošeg u svim prošlim danima i za sve ove godine, bar se sa ove distance uvijek sve može pripisati posebnim i otežavajućim okolnostima, specifičnom vremenu i događajima, od trange do frange, za te stvari dovoljan je i osrednji portparol. Mada, uistinu je domaćinski od premijera, u ove praznične dane misliti lijepo i poželjeti dobro. Posebno istaći nadu u tako očekivane bolje dane. Ipak, naš premijer bi morao da se pomiri sa očiglednom sumnjom u bilo šta što kaže. Jer, taj priželjkivani boljitak je već toliko odložen i toliko ga dugo nema, a i toliko toga u praksi upućuje da će ta čekalica da potraje, da je svaki otklon od premijerovih tvrdnji, realna stvar. Ili, po domaći, ne vjerujem ti ništa dok ne vidim. A u tome već, zaista, nema ništa sporno. Niti loše. Upravo za razliku od svih potrošenih dana i novca koji nam se nikada neće vratiti, a koje smo izgorjeli kao šibicu, tek da preteknemo. Zato, nakon premijerove najave povodom očekivanja boljih dana, te dolazeće Nove godine u kojoj nas zasigurno čekaju bar izbori u glavnom gradu i na kojima će sasvim izvjestan broj ljudi u Crnoj Gori morati da se odluči kakvu sjutrašnjicu želi, slijedi i novogodišnja poruka. Čisti zicer. Koncentrišite se malo.

Predstavnici Koalicije NVO Saradnjom do cilja ocijenili su u jučerašnjem saopštenju da je skandalozno odbijanje amandmana na budžet za narednu godinu, kojim je trebalo da se ispraviti pogrešna primjena Zakona o igrama na sreću. Oni su upozorili da Ministarstvo finansija već nekoliko godina pogrešno primjenjuje Zakon o igrama na sreću, što znatno smanjuje sredstva kojima se finansiraju projekti nevladinih organizacija. “Vladajuća većina u Skupštini aminovala je očigledan finansijski pritisak na djelovanje nevladinih organizacija, koji predstavlja pokušaj gušenja tog sektora u Crnoj Gori. Svi ostali segmenti saradnje, učešća i doprinosa NVO u kreiranju javnih politika ne mogu se ostvariti ukoliko taj sektor nema mogućnost da se finansiraju u skladu sa Zakonom”, navodi se u saopštenju. Inicijativa Koalicije je, kako su kazali, sadržala predloge amandmana kojima se uvećavaju sredstva planirana za NVO sektor, na osnovu pogrešne primjene Zakona o igrama na sreću u 2011, prošloj i ovoj godini.

“Ministarstvo je nemoćno pred kockarskim lobijem i već tri godine nije u stanju da podnese Skupštini amandmane na Zakon o igrama na sreću. Posljedice nečinjenja Ministarstva i Vlade su da se dvije godine protivzakonito onemogućava finansiranje projekata koji se odnose na promovisanje ljudskih i manjinskih pra-

skaNdalozNo

Ne mogu doći do posla jer bi mogle da zatrudne!

Meteo 07:10 16:20

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More mirno do malo talasasto. Vjetar na otvorenom moru uglavnom slab promjenljivog pravca. Temperatura površine mora na otvorenom oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno oblačno i uglavnom suvo. Veoma slabe kratkotrajne padavine moguće tek ponegdje u sjevernim oblastima. Vjetar uglavnom slab promjenljivog pravca.

Danas

Sjutra

min oC max oC

3 4 8 8 6 1 -1 -3 0 1

14 15 15 16 15 8 5 2 4 7

SJUTRA

min oC max oC

6 6 8 8 6 3 1 -3 1 2

13 13 14 15 15 10 7 5 8 9

Pretežno oblačno i uglavnom suvo. Vjetar slab promjenljivog pravca.

va, vladavinu prava, razvoj civilnog društva i volonterizma, evroatlantske i evropske integracije, nauku, umjetnost, zaštitu životne sredine, poljoprivredu, ruralni i održivi razvoj, zaštitu potrošača, rodnu ravnopravnost i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”, kazali su iz Koalicije NVO Saradnjom do cilja.

Nekoliko građanki požalilo se portalu CdM da su prilikom konkurisanja za posao odbijene od strane poslodavaca jer bi “u jednom trenutku mogle da zatrudne”. Prema njihovim riječima pojedini poslodavci, čija imena nijesu htjele da otkriju, kako u državnim firmama, tako i u privatnim, imaju diskriminatorsku politiku zapošljavanja. One tvrde da su im poslodavci saopštili da će prije zaposliti muškarca, jer bi one “u jednom momentu mogle da zatrudne”. Iz Uprave za inspekcijske po-

slove su CdM-u naveli da je u ovom slučaju građankama povrijeđeno pravo na jednakost prilikom traženja posla. “Problem koji ste naveli smatra se diskriminacijom i definisan je Zakonom o radu u članu 5, u kojem se navodi da je zabranjena neposredna i posredna diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na pol, rođenje, jezik, rasu, vjeru, boju kože, starost, trudnoću, zdravstveno stanje, odnosno invalidnost, nacionalnost, bračni status, porodične obaveze, seksualno opredjeljenje, političko ili

drugo uvjerenje, socijalno porijeklo, imovno stanje, članstvo u političkim i sindikalnim organizacijama ili neko drugo lično svojstvo”, pojasnili su iz Uprave. Iz ove državne institucije su objasnili da u ovim slučajevima stranka, a ne Inspekcija rada dokazuje radnje diskriminacije i može pokrenuti postupak pred nadležnim sudom. Član 10 je dobra okolnost za oštećena lica, dalje objasnila je profesorica Radnog prava Vesna Simović-Zvicer. “Kako naš zakon previđa, teret dokazivanja krivice nije na strani koja je pokrenula postupak, već bi teret ispitivanja bio na poslodavcu. To je, moglo bi se reći, olakšavajuća okolnost koju predviđa naš zakon”, kazala je za CdM Simović-Zvicer. U Uniji slobodnih sindikata kažu da su i oni više puta dobili prijave o diskriminaciji prilikom zapošljavanja. Generalni sekretar USS-a Srđa Keković poručio je da je odavno evidentno da u Crnoj Gori postoji ovaj problem, ali je još veći, što diskriminisana lica neće da otkriju ni svoje ime, a kamoli ko je grubo prekršio zakon. “Suština je da mi ne možemo ništa da učinimo kada dobijemo anonimnu dojavu. Za bilo kakvo prijavljivanje treba nam materijalni dokaz. Za takve stvari bismo morali da imamo snimak nekog takvog razgovora, ili dopisivanje putem e-maila, ili na neki drugi način, kao dokaz. Bez toga, ne možemo da pomognemo”, kazao je za CdM Keković. On je dodao da u posljednje vrijeme dobijaju i niz drugih dojava. “Na primjer, imamo dojave da poslodavci od svojih zaposlenih traže da potpišu bjanko otkaz, koji će u nekom trenutku moći da iskoriste. Te pojave su, sve su prilike, postale praksa, ali to moramo da zaustavimo”, poručio je Keković. Iz Unije slobodnih sindikata pozivaju sve građane, koji su bili svjedoci kršenja Zakona o radu, da im se obrate, kako bi zajednički ukazali na nesavjesno ponašanje poslodavaca. (CdM)

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

novac

Ulcinj nema ni za izbore

Nemanja Lacman

lcinjski parlament nijke dao zeleno svijetlo za odluku o privremenom finansiranju opštine. Ovo neće ugroziti održavanje lokalnih izbora na proljeće, ali predstavnici opozicionih partija tvrde da hoće njih. Iz vladajuće Force su poručili da je upravo sadašnja loklna opozicija dovela Ulcinj na rub propasti.

Odluka o privremenom finansiranju opštine Ulcinj nije dobila potrebnu većinu u parlamentu tog grada, potvrdio je Dnevnim novinama poslanik Demokratske unije Albanaca Mehmet Zenka. “Tačno je da odluka o privremenom finansiranju nije dobila po-

trebnu većinu u ulcinjskom parlamentu. Još prije tri, četiri mjeseca smo upozoravali na ovo, jer smo znali do čega će doći, ali naša rješenja nijesu prihvatili. Neusvajanje odluke o privremenom finansiranju odraz je nesposobnosti i nemarnosti lokalne vlasti koja sada svoju

javne finansije

Veći PDV pokriva budžetski deficit Ministarstvo finansija je ocijenilo da će povećanje PDV-a na 19 odsto obezbijediti dodatna sredstva za pokriće budžetskog deficita te zadržavanje vodeće pozicije Crne Gore u odnosu na region i EU kada su u pitanju poreske stope. Iz Ministarstva su u obrazloženju Predloga zakona o budžetu za narednu godinu, koji je Skupština usvojila u petak, naveli da je osnovno opredjeljenje politike javnih finansija usmjereno na stvaranje uslova za održiv privredni rast u srednjem roku. U dijelu obrazloženja koji se odnosi na javne finansije u srednjem roku, predstavnici Ministarstva su saopštili da je za taj period planirano intenziviranje i nastavak reformskih procesa, prvenstveno državne uprave, što bi trebalo da rezultira rastom produktivnosti i smanjenjem troškova. “Fiskalnom politikom, za naredni srednjoročni period, definisani su novi ciljevi koji se odnose na

uspostavljanje održivog sistema javnih finansija, kroz definisanje fiskalnih sidara i pravila”, rekli su iz Ministarstva. Glavna fiskalna sidra u periodu do 2016. godine su nastavak sprovođenja mjera štednje, uz akcenat na zaštitu socijalnih kategorija stanovnišva i obezbijeđenje sredstava za kapitalne projekte, koji će omogućiti rast i razvoj, uz smanjenje tekuće budžetske potrošnje na 30,8 odsto BDP-a u 2016. godini. Akcenat će, kako su kazali, biti stavljen na intenziviranje sprovođenja strukturnih reformi, koje će smanjiti pritisak na potrošnju u dugom roku, kao i na realizaciju investicija. “Nastaviće se sprovođenje mjera na suzbijanju sive ekonomije uz kreiranje zakonskog okvira, na način da se unaprijede uslovi za regularno poslovanje i sankcionišu neregularnosti na tržištu”, poručili su iz Ministarstva.

krivicu pokušava da prebaci na druge”, rekao je Zenka. Prema riječima Zenke, neusvajanje pomenute odluke neće se negativno odraziti na predstojeće lokalne izbore, ali se ona negativno odražava na opozicione partije. “Za rješenja koja smo mi predlagali da ne bi došlo do ovoga nijesu imali sluha. Na posljednjoj sjednici smo donijeli odluku o broju odbornika i uslovima za predstojeće lokalne izbore, ali smo mi najviše izgubili neizglasavanjem ove odluke. Već 18 mjeseci nama, opozicionim partijama niko iz Opštine nije ni cent uplatio na račun”, objasnio je Zenka. Bez finansijskih sredstava, tvrdi

Zenka, političke partije u Ulcinju su prinuđene da se same snalaze, što je često neizvodljivo. “Konkretno, DUA od Opštine nije imala pomoć već 18 mjeseci. Isto je i sa drugim opozicionim partijama. Doveli su nas do toga da partija mora da funkcioniše na principu samofinansiranja, što je veoma teško”, zaključio je Zenka. Međutim, potpredsjednik Nove demokratske snage – Forca Genci Nimanbegu kazao je DN, da su sadašnje opozicione partije bile na vlasti do 2011. godine, te da su Ulcinj dovele na rub propasti. “To je njihova odluka. Tražeći novac od Opštine oni u stvari jasno

govore da im je više stalo do svoga džepa nego do građana Ulcinja. Ali ne rade to samo opozicione partije. Sada to radi i SDP i Demokratska partija koju predvodi Fatmir Đeka. I pored neizglasavanja odluke o privremenom finansiranju Ulcinj će do formiranja nove vlasti funkcionisati normalno i neće imati problema zbog toga”, ističe Nimanbegu. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović donio je odluku o raspisivanju izbora za odbornike u Skupštini opštine Ulcinj koji će se održati 26. januara sljedeće godine. Rok za dostavljanje izbornih lista za odbornike Opštinskoj izbornoj komisiji je od 11. do 31. decembra.

Predsjednik Skupštine Crne Gore i Parlamentarne skupštine OEBS-a Ranko Krivokapić uručiće nagrade najboljim službenicima Skupštine Crne Gore u ovoj godini. Svečanost će biti održana danas u Plavoj sali Skupštine, sa početkom u 11.00 sati. Na tradicionalnom koncertu koji se organizuje tim povodom, predstaviće se mlada crnogorska gitaristkinja Nađa Janković, koja je na svjetskom festivalu klasične gitare u oktobru u Almeri (Andaluzija) osvojila prvu nagradu. To je njena druga međunarodna nagrada, nakon zlatnog priznanja na internacionalnom takmičenju u Sloveniji, na “Danima gitare – Krško”.

Bivši reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa Cerić i ove godine se našao na listi 50 najuticajnijih muslimana svijeta, prema listi od “500 najuticajnijih muslimana u svijetu”, prenosi agencija Anadolija. Nekoliko Bošnjaka zauzelo je mjesto na toj listi koju priprema i izdaje Kraljevski islamski centar za strateške studije, kao nezavisni istraživački centar povezan sa Kraljevskim institutom za islamsku misao Aal alBayt, međunarodnim nevladinim islamskim institutom sa sjedištem u Amanu.

U Budvi ukrali Isusa Scena rođenja Isusa Hrista, koja je postavljena na budvanskom Trgu pjesnika, počela je da nestaje. Kako prenosi portal Kolektiv.me, dobar dio postavke već je nestao,

a među djelovima koji su otuđeni nalazi se čak i statua bebe Isusa Hrista. Čitateljka ovog portala je poslala fotografije koje najbolje opisuju vandalski čin.

4 POLITIKA pOlITIčkE kOMBINAcIJE

Amfilohije staje na stranu DPS-a Politički analitičar i izvršni direktor CEMI-ja Zlatko Vujović ocijenio je u izjavi za agenciju Mina da Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori otvoreno podržava namjeru DPS-a da uđe u koaliciju sa prosrpskim strankama. On je rekao da je sada teško procijeniti mogućnost održavanja vanrednih parlamentarnih izbora naredne godine, navodeći da će takva odluka sačekati ishod lokalnih izbora u Podgorici. “Vidljiv je napor DPS-a da poveća svoj koalicioni kapacitet i da stvaranjem novih savezništava smanji ucjenjivački kapacitet SDP-a”, rekao je Vujović. On smatra da su najave lidera SDP-a Ranka Krivokapića o formiranja novog suverenističkog bloka, kao i otvaranje mogućnosti koaliranja sa Demokratskim frontom, podstakli DPS na radikalnije korake. “Posljednji mjeseci su nam pokazali da su se narušeni odnosi između DPS-a i SPC prilično popravili, posebno kada je riječ o situaciji u Podgorici. Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, sada već otvoreno podržava DPS,

kao i eventualno koaliranje nekih prosrpskih partija sa DPSom”, precizirao je Vujović. Prema njegovim riječima, udaljavanjem DPS-a i SDP-a, SPC pokušava da popuni prostor neophodan DPS-u za formiranje vladajuće većine. “U narednom periodu treba sačekati da se vidi da li će posljednji potezi DPS-a i SPC uticati na odnose u vladajućoj koaliciji kao i između opozicionih partija, ali bez obzira na razvoj vidljivo je da će SPC, koja je to dosad radila prikriveno, sada već otvoreno se postaviti kao politički akter koji želi da utiče na formiranje vlasti i kreiranje politika”, naveo je izvršni direktor CEMI-ja. On je dodao da će SDP, ukoliko na narednim parlamentarnim izborima nastupi van koalicije sa DPS-om biti ukliješten između nekadašnjeg koalicionog partnera i opozicione Pozitivne Crne Gore, dodavši da sa partijom Darka Pajovića socijaldemokrate moraju napraviti ili pakt o nenapadanju ili ući u koaliciju. No, to će prema Vujovićevim riječima značiti otvoreni sukob sa DPS-om što će koštati SDP dijela biračkog tijela. Upitan koji bi bio najbolji model za nastup opozicionih stranaka na lokalnim izborima, koji će se naredne godine održati u većini opština, Vujović je rekao da je najbolji potez za jedan dio opozicije njihova dalja programska transformacija i smjena generacija. Vujović je rekao da je teško očekivati da može doći do dolaska na vlast snaga koje su otvoreno protiv NATO-a, dijela koji su antizapadno orijentisani, i onih koji odbijaju da se u potpunosti distanciraju od politike 90-ih. “Novo lice, u liku lidera Fronta, Miodraga Lekića, nije dovoljno. To je moglo da rezultira pobjedom na predsjedničkim izborima, ali to nije ni približno dovoljno za pobjedu na parlamentarnim”, kazao je on.

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

Praštam ali ne zaboravljam; Đukanović i Abazović; Arhiva Dnevnih novina

NAZIVANJE BITANGOM

Dritan Abazović oprostio premijeru Đukanoviću Opraštam jer je ljudski praštati, al ne zaboravljam da se ne bi desilo opet, čuvena je narodna poslovica, koju svojim postupkom potvrđuje i poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović jer je oprostio predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću što ga je nazvao bitangom. “Nije zgoreg potsjetiti se da Bog prašta, a ljudski (vjernički) je nastojati biti sličan njemu. Koliko sam uspješan u tome ne znam, neka procjene drugi, ali za mene je ta situacija koja se dogodila završena priča. Idemo dalje, a nadam se da će premijer u buduće kada ne bude imao argumente za neko od postavljenih pitanje, umjesto uvreda, pribjegavati demagogiji i populizmu baš kao na zadnjem premijerskom satu. To je koliko-toliko korektinje i pristojnije”, rekao je za Dnev-

ne novine Abazović. Ipak, Abazović ne očekuje da u skorijoj budućnosti dobije izvinjenje od Đukanovića, te ističe da to lično nije ni očekivao, a ni tražio. “Da je htio da se izvini to bi već učinio. Nijesam to nikada lično ni očekivao niti tražio, jer ipak za to treba imati širinu. Najbolje je da mu se ja izvninim i zahvalim što je rasprodao resurse, srušio hotele, zatvorio fabrike, iznio novac iz Crne Gore i odveo nas u ekonomski kolaps. Možda bi tada bio srećan, ali istina je, znaju građani Crne Gore sasvim drugačija”, kazao je Abazović. Prema njegovim riječima, Vladu i premijera Đukanovića nije vrijeđao. “Nijesam vrijeđao Vladu, niti premijera, to su insinuacija koje osmi-

šljavaju šaptači i medijski spin majstori, koji su nakon antologijske greške premijera koju nisu očekivali, počeli da nalaze štura opravadnja. Priznaćete da to nije bio njegov dan, a pogodila su ga i pitanja, tako da ga razumijem sa neke ljudske ravni”, objasnio je Abazvoić. Međutim, Abazović se ne kaje svojih postupaka i ističe da bi da može vrijeme unazad da vrati isto postupio. “Naravno da bih, što za premijra nijesam siguran. U svakom slučaju nadam se da prilikom svojih gostovanja u Skupštini više neće vrijeđati nikoga od posalnika i da će svoje ponašanje prilagoditi nivou institucije koju zastupa. Sa druge strane, ako se to nekad makar i slučajno desi, neće izostati ni moj odgovor”, zaključio je Abazović. N.D.L.

IsTrAžIVANJE

Socijalna davanja rastu u vrijeme izbora Istraživanje Centra za demokratsku tranziciju pokazalo je da su troškovi za socijalna davanje iz državnog budžeta znatno rasli u izbornim godinama, što je mogući pokazatelj zloupotrebe državnih resursa. Predsjednica CDT-a Milica Kovačević kazala je da je cilj istraživanja bio da se na sveobuhvatan način testiraju tvrdnje o zloupotrebi javnih resursa u izborne svrhe i identifikuju problematične tačke u sistemu koje otvaraju prostor za zloupotrebe. CDT je, za potrebe istraživanja, analizirao završne račune države i opština od 2006. do 2012. godine, a naročito budžetsku kategoriju 42 - transferi za socijalnu zaštitu. Kovačević je kazala da im je Poreska uprava dostavila podatke o broju poslodavaca sa predatim ispravnim OPD3 prijavama, a MONSTAT statistike zaposlenosti koje prikuplja iz administrativnih izvora. CDT je prikupio i podatke o broju maloljetnih i punoljetnih korisnika socijalne zaštite, a obratili su se i Sudskom savjetu kako bi dobili podatke o broju presuda za krivična djela koja mogu biti povezana sa izborima. “Znatan dio podataka koje smo željeli prikupiti ili ne postoji ili se do njih teško dolazi. Oni koji su dostupni često su pripremljeni u ra-

Kovačević zličitim i neuporedivim formatima, što znatno otežava njihovu analizu”, rekla je Kovačević. Kako je navela, zabrinjava činjenica da Zavod za zapošljavanje nema podatke o zaposlenima iskazane po kriterijumu javni/privatni

sektor, kao ni Fond PIO. Ni Uprava za kadrove nema podatke o broju zaposlenih u upravi na godišnjem nivou od osnivanja do danas. Generalni zaključak do kojeg je CDT došao analizirajući budžetsku kategoriju 42 - socijalna da-

vanja u državnom budžetu je da su troškovi rasli u godinama održavanja parlamentarnih izbora, 2009. i 2012. “Naša analiza pokazuje znatan rast, više od 69 miliona eura u 2009. godini, zatim pad u 2010.

i nakon toga ponovni rast tokom 2011. i 2012. godine”, kazala je Kovačević. Prema njenim riječima, zanimljiv je podatak da je ukupna potrošnja države u 2009. bila za 61 milion eura veća nego u 2008. godini, a da su u tom periodu socijalna davanja bila veća za čak 69 miliona. Istraživanje CDT-a je pokazalo da je i na lokalnom nivou, u najmanje 13 opština, u izbornim godinama značajno povećano davanje kroz stavku 4313 - transferi pojedincima. Podaci do kojih je CDT došao analizom završnih računa govore da su opštine Herceg Novi, Bar, Kolašin, Kotor, Plav, Rožaje, Tivat i Ulcinj u izbornim godinama povećale socijalna davanja. Kada je riječ o zapošljavanju, podaci koje je CDT dobio od Poreske uprave pokazuju da je u javnom sektoru, od 2006. do 2010. godine, prosječan broj predatih poreskih prijava bio oko 30.000, to čini oko 23 odsto ukupnog broja prijavljenih radnika. S druge strane, podaci koje je CDT-u dostavio MONSTAT, govore da je u djelatnostima koje dominantno pripadaju javnom sektoru, u istom periodu zaposleno u prosjeku 50.000 osoba, što je oko 31 odsto ukupnog broja zaposlenih.

POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

ZAKONODAVSTVO

Muka zbog člana 98 Mili Prelević

rna Gora nije raskinula sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama nazvan “Član 98” i intenzivno traga za rješenjem koje bi zadovoljilo Evropsku uniju, ali i značajnog partnera kakve su SAD, saznaju Dnevne novine.

Dnevnim novinama je saopšteno iz više izvora pravni eksperti pokušavaju da nađu slično rješnje kao što ga je našla Rumunija koja je ujedno članica Evropske unije i sa Sjedinjenim Državama potpisala sporazum “Član 98”. Ujedno, Crna Gora očekuje da će EU imati i razumijevanja da je Crnoj Gori neophodna podrška SAD. Tim sporazumom Crna Gora se obavezala da Međunarodnom krivičnom sudu neće izručivati državljane SAD, koji bi pred tim sudom mogli biti optuženi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, što je u suprotnosti sa stavom EU. U Evropskoj uniji ističu da, taj dokument nije u skladu sa zakonodavstvom EU. “U aprilu 2007. Crna Gora je sklopila sporazum o članu 98 Rimskog sta-

tuta sa SAD koji nije u skladu sa pozicijom EU. Crna Gora će morati da promijeni zakonodavstvo na ovom polju prije prijema u EU”, navedeno je u Mišljenju EK o napretku Crne Gore od novembra 2010. EK taj stav ponav-

Slijediti primjer Rumunije Očigledno je da će Crna Gora pokušati da slijedi primjer Rumunije, koja je uspjela da uđe u Evropsku uniju a da Sporazum Član 98. koji je potpisala sa Sjedinjenim Američkim Državama ostane na snazi. “Znači da imamo pozitivan primjer u Evropskoj uniji. Jasno je da naše zakonodavstvo moramo prilagoditi evropskom,

lja u svakom izvještaju od kada je Crne Gore potpisali taj sporni sporazum sa SAD.

Oba partnera moraju biti zadovoljna

DPS

Godina uspjeha

BIJELO POLJE - Predsjednik bjelopoljskog odbora DPS-a Abaz Kujović ocijenio je uspješnom godinu na izmaku, na političkom i radnom planu. “Završene su zgrade novog Doma zdravlja, vrtića, četiri nove zgrade za socijalne slučajeve, penzionere i RE populaciju. Privode se kraju radovi na gradskoj garaži, a dosta je učinjeno i na unapređenju gradske infrastrukture”, kazao je Kujović za vrijeme Novogodišnjeg koktela te partije. Najavljeni su i projekti za narednu godinu, kao što su rekonstrukcija gradske tržnice, projekat centralnog trga, još jedan vr-

tić, gradska kapela. “Nastaviće se radovi na putu Slijepač most – Kovren i započeti izgradnja prve faze kolektora. U idućoj godini dosta će se uraditi i na poboljšanju turističke ponude grada, a u godini pred nama počeće sa radom Centar za obuku radnika azerbejdžanske kompanije Azmont, kao i velika mljekara u Pavinom Polju”, kazao je Kujović. Podsjetio je da se naredne godine očekuju i lokalni izbori na koje će ova partija najvjerovatnije izaći samostalno. Koktelu je prisustvovao i prisutnima se obratio i politički direktor DPSa Tarzan Milošević. B.Č.

Danas saslušanje Konjevića

Članovi Odbora za antikorupciju obaviće danas kontrolno saslušanje ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića, ministra vanjskih poslova Igora Lukšića i zamjenika Vrhovnog državnog tužioca Veselina Vučkovića povodom kupovine motela “Zlatica” sa pripadajućim zemljištem za potrebe rješavanja pitanja smještaja specijalne i posebne jedinice Uprave policije. Država je kupila motel “Zlaticu” od UTIP-a za osam i po miliona eura i to osam godina nakon što ga je prodala tom preduzeću za 4,7 miliona eura. Upravo je Konjević, tada kao poslanik i potpredsjednik SDPa, prvi inicirao pitanje zbog čega je država kupila po duplo većoj cijeni objekat koji je prije toga prodala.

ali i da se može naći rješenje koje će zadovoljiti sve tri strane. SAD su veoma važan partner Crnoj Gori i pomoć ove velesile je od neprocjenjivog značaja za našu državu”, ističe izvor Dnevnih novina iz kruga pravnih eksperata. Niko od izvora naših novina nije bio spreman da kaže kakvo u stvari rješenje Da rješenje još nije gotovo, a možda je i nejasno, pokazuj e i r e a g o va n j e M i n i starstva za vanjske pos l o v e i e v r o p s ke integracije. “Ovo pitanje ni na koji način neće ugroziti evropske integracije Crne Gore i biće riješeno tokom procesa pristupanja”, odgovorilo je Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija na pitanje Dnevnih novina da li će Sporazum član 98. biti raskinut, ili će biti pronađeno neko rješenje. Prije dvije godine u drugom periodičnom iz-

traži Crna Gora. Interesantno je da nijesu bili spremni ni da govore o rješenju koje je primijenila Rumunija. “Evropski put Crne Gore je najvažniji i on ne dolazi u pitanje. Razgovorima i sugestijama koje dobijamo od najvećih partnera, doći ćemo i do rješenja”, tvrdi naš sagovornik. vještaju koji je crnogorska delegacija branla pred Komitetom protiv torture, navodi se obrazloženje da se Sporazum može raskinuti i da do sada nije primjenjivan. Crna Gora je potpisinica Konvencije protiv torture, a Vlada je u nekoliko navrata isticala da se zvanična Podgorica obavezala da u potpunosti sarađuje sa sudom i da poštuje sve svoje međunarodne obaveze iz ove oblasti što je pokazala i ukupnom saradnjom sa Haškim tribunalom. Navodeno je da je Crna Gora 2007. sklopila sa SAD ugovor u vezi sa članom 98, razmjenom diplomatskih nota, “što nije podrazumijevalo ni potpisivanje, niti ratifikaciju”. Inače, Crna Gora je jedna od preko 100 država, uglavnom iz Trećeg svijeta, koje su potpisale sporni sporazum sa SAD. Jedina članica EU koja je stala iza sporazuma je Rumunija, dok su među regionalnim potisnicima Albanija, Bosna i Hercegovina, i Makedonija. Hrvatska i Slovenija su svojevremeno odbile da potpišu taj bilateralni sporazum sa SAD.

6 EKONOMIJA

PONEDELJAK, 30. 12. 2013.

NADA

Zdravstveno stanje radnika sve lošije: Sa protesta “Metalca”

FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

eoliberalni koncept se mora ukinuti, poručuje se crnogorskim građanima, iako kod nas nema neoliberalnog koncepta, o čemu je bilo riječi u prvom dijelu. A šta se nudi kao rješenje za naše ekonomske probleme? Nudi se koncept države blagostanja, čiji je razvitak velikim dijelom doprinio da zapadni svijet poslije Drugog svjetskog rata zakorači u doba prosperitetne sigurnosti. No, problem je u tome što njihov koncept države blagostanja nema puno dodirnih tačaka sa zapadnoevropskim. ržavu blagostanja ne karakteriše da se pojedini radnici penzionišu sa navršenih 30 i policajci sa navrsenih 20 godina radnog staža, mogućnost penzionisanja sa 55 godina, socijalna penzija koja nije manja od 50 odsto prosječne plate, prosječna penzija od 65 odsto prosječne plate i odnos između penzionera i aktivno zaposlenog 1:1,5. Naprotiv, nju karakteriše mogućnost penzionisanja sa navršenih minimum 45 (Njemčcka) ili 43 (Francuska) godina radnog staža, prosječni odlazak u penziju sa 65,7 godina (Švedska), prosječna penzija koja iznosi 50 odsto prosječne plate (Evropski prosjek), kao i odnos između penzionera i aktivno zaposlenog 1:3 (Evropski prosjek). e karakteriše je ni Zakon o radu po kojem je lakše raskinuti bračni od radnog odnosa, tj. da kada jednom dobijete posao, kako god ga obavljali, nikada ga ne možete izgubiti (što je prouzrokovalo da naša produktivnost iznosi samo 30 odsto evropske), kao ni regres, topli obrok, prevoz, zimnica i jubilarne nagrade. U državi blagostanja je akcenat stavljen na tome da budete nagrađeni ako kvalitetno obavljate svoj posao, na poštovanju ugovorenih obaveza vezanih za visinu plate, odmora i prekovremenog rada, kao i na zaštiti od mobinga i diskriminacije. Takođe je karakterišu 13. i 14. plata, kao i božićni i uskršnji novac koji se isplaćuju u profitabilnoj godini jer je zaposleni dio kolektiva, dok se kod nas sindikat poziva na kolektiv isključivo kada mu sljeduju prava, a ne obaveze. ržavu blagostanja ne krasi ni radničko samoupravljanje po kome radnici vlasniku određuju koliko ljudi da zaposli, na kojim radnim mjestima i sa kolikom platom, kao ni radnička milicija, koja ga može otjerati sa svog posjeda. Takođe je ne krasi da država vraća dugove privatnih kompanija i sufinansira isplaćivanje plata, zimnica, regresa, toplih obroka i jubilarnih nagrada njihovim radnicima. Kao ni “magična” formula naših sindikata za rješavanje svih problema radnika - otpremnina (isplaćena novcem poreskih obveznika, a riječ je o privatnim kompanijama, i koja je dostizala brojku od nevjerovatnih 48 mjesečnih plata), povezivanje radnog staža i penzionisanje. Poređenja radi, britanski “The Economist” piše o žalbama investitora jer prosječna otpremnina u Evropi iznosi šest mjesečnih plata, a njemacki Siemens za radnike koji su višak organizuje kurseve prekvalifikacije radi lakšeg snalaženja na tržistu rada. ržavu blagostanja ne karakteriše ni plaćeno bolovanje u iznosu od 100 odsto plate (u Švedskoj, čak i za trudničko bolovanje, 80 odsto), kao ni dominantna vrednosna deviza vodlilja: siromaštvo je simbol poštenja i čistote, a bogatstvo je simbol prljavog. rugim riječima, država blagostanja na Zapadu ne znači samo podijeliti, već i stvoriti, dok se kod nas ona u potpunosti identifikuje sa dijeljenjem i neradom.

Foto: Milovan Danilović

Demokratski front obećao pomoć radnicima Metalca

STAV Prodavci magle (2.dio)

D D

PASTORI

Elektroprivreda je bolja nego što sam očekivao Elektropriveda je kompanija sa puno potencijala, koja mora da prihvati savremena iskustva i standarde razvijenog svijeta kako bi spremno dočekala otvaranje tržišta 2015. godine, ocijenio je izvršni direktor Stefano Pastori. “Moramo se navići na činjenicu da ćemo ubrzo biti u situaciji u kojoj ćemo se suočavati i boriti sa oštrom konkurencijom. Treba da radimo na podizanju međusobnog povjerenja i interaktivnijeg odnosa sa klijentima”, kazao je Pastori za list Elektroprivreda. Prema njegovim riječima, ne treba zaboraviti da je period do otvaranja tržišta kratak. “Moramo shvatiti da nijesmo više na našem, nego na balkanskom tržištu i da treba još mnogo da učimo i intenzivno se spremamo za tržišnu utakmicu koja slijedi. Biće jako teško ako se tržište otvori 2015. godine, ali ipak ćemo probati da odgovorimo i tim izazovima”, poručio je Pastori, koji je od novembra na čelu EPCG. On je dodao da je EPCG dobra kompanija, sa

Pastori

puno potencijala, u šta nije bio siguran kada je razmatrao mogućnost preuzimanja vođenja njenog izvršnog menadžmenta. “Uvjerio sam se da je znatno bolja nego što sam mislio kada sam stigao. Međutim ima puno toga na čemu treba raditi. Zaključio sam da su najveći problemi kompanije interni procesi, koji su previše birokratski i komplikovani. Ono što je dobro, a tiče se profesionalnog aspekta, je da imamo zaista dobre radnike”, ocijenio je Pastori.

će ništa da urade da vam pomognu”, istakao je Vučinić i dodao da Metalac ima perspektivu da radi i opstane. Poslanik Milutin Đukanović kazao je radnicima da će pokušati sve kako bi se njihova situacija riješila prije Nove godine. “Probaćemo nešto da vidimo sa nivoa Odbora za budžet i finansije da vam se isplate dvije plate kako bi otišli kući da sačekate Novu godinu, a poslije toga da nastavite da se borite za vaša prava. Štrajk glađu ugrožava vaše zdravlje i imaće teške posljedice po vas i vaše porodice. Poslanici opozicije su nemoćni da vas pomažu novcem. Mi možemo samo da apelujemo. Bojim se da ovo ne ode u dramatičnu situaciju”, rekao je Đukanović. Predsjednik opštinskog odbora NOVE i odbornik DF-a Janko Milatović kazao je radnicima da istraju u svojim zahtjevima. “Jednostavno, nekome je u interesu da se oslobodi radnika, odnosno da vaš objekat i vaše zemljište bude, vjerovatno kao gradsko građevinsko,

prodato, a da vi odete kući bez ičega. Potpuno vas razumijem. Izdržite bar dok vam ne daju bar otpremnine adekvatne imovini koju Metalac ima. Bez toga nemojte odustajati”, poručio je radnicima Milatović. Predstavnik Sindikata radnika Dragan Koprivica kazao je da je situacija krajnje alarmantna, te da je zdravstveno stanje radnika sve lošije. “Do sada smo se pozvali na Ministarstvo ekonomije i rada i socijalnog staranja, a u ovom momentu pozivamo se na ministarstva zdravlja i pravde jer smatramo da su nam osnovna prava uskraćena - pravo na rad, na život, na porodicu. Nalazimo se u jednom paklu, nažalost, koji čini mi se niko nije registrovao. Prema tome, obraćamo se svim ovim nadležnim institucijama da nam se hitno obrate jer u ova prostorija postaje mala bara sa dosta krokodila. Pucamo psihički i fizički bez obzira na ovu glad, na nju smo navikli evo skoro godinu, ali naša psiha je u jednoj situaciji rizičnoj”, poručio je nadležnima Koprivica. M.Rovčanin

AUTOPREVOZNO

Turista 3,5 odsto više Crnu Goru je, prema podacima Monstata, u prvih deset mjeseci ove godine posjetilo 1,46 miliona turista, 3,5 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu. Od ukupnog broja turista, stranaca je bilo 89 odsto. Ukupno je zabilježeno oko 9,28 miliona noćenja, od čega su stranci ostvarili 89,5 odsto. Broj noćenja je 2,8 odsto veći u odnosu na uporedni period, pri čemu su stranci ostvarili 3,2 odsto više noćenja u odnosu na isti period prošle godine. Broj ukrajinskih gostiju povećan je 32 odsto, a oni su u prvih deset mjeseci ostvarili 465.050 noćenja.

1,6

milijardi eura iznosila je vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u novembru i bila je 20 odsto manja nego u oktobru, pokazuju podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG). Od toga je 44,55 odsto realizovano u međubankarskom platnom prometu, a ostatak u internom, čiji su nosioci poslovne banke.

Danas sastanak sa Danilom Popovićem Foto: Milovan Danilović

Poslanici Demokratskog fronta danas će tražiti hitnu zajedničku sjednicu skupštinskih odbora za kontrolu i praćenje privatizacije i za budžet i finansije zbog rješavanja trenutne situacije u Metalcu. Oni su juče posjetili radnike Metalca, koji štrajkuju glađu od 18. decembra, i poručuju da je za rješavanje radničkih zahtjeva odgovorna Vlada. Na sjednicu odbora DF pozvaće ministre ekonomije, rada i socijalnog staranja, predstavnike radnika i vlasnika Metalca. Poslanik Janko Vučinić kazao je radnicima da je i do sada pokušavao da im pomogne na više načina, ali da nažalost njegovi zahtjevi za rješavanje situacije u Metalcu nijesu urodilili plodom. Vučinić tvrdi i da predstavnici vlasti izbjegavaju da se uključe u rješavanje problema. “Kao poslanik i predsjednik Komisije za kontrolu privatizacije zajedno sa mojim kolegama iz DF-a, učinili smo sve što je u našoj moći da pokušamo riješiti vaš problem. Međutim jednostavno smo naišli na opstrukciju. Neće da okrenu glavu, ne-

Sa jednog od protesta radnika “Autoprevoznog” Radnici nekadašnjeg Autoprevoznog Nikšić, koji već šesti dan protestuju zahtijevajući isplatu u iznosu od 250 eura po godini radnog staža, očekuju da će se tokom dana sastat sa bivšim predsjednikom Saveza sindikata Crne Gore Danilom Popovićem, koji je kako tvrde, dobro upoznat sa njihovom situacijom. Štrajkači su se do petka okupljali pred zgradom Opštine Nikšić,ali su nakon toga odlučili da svoje proteste premjeste ispred opštinskog Saveza sindikata. “Danilo Popović nam je čvrsto obećao da će se konačno pozabaviti našim problemom i dogovorili smo se da sastanak sa njim održimo tokom dana. On je kazao da

je stupio u kontakt sa ministrom finansija Radojem Žugićem, kao i da je u obavezi da riješi našu situaciju. Mi smo za sada izmjestili proteste, nalazićemo se do daljenjeg ispred Saveza sindikata u Nikšiću, ali sigurno je da nećemo odustati od protesta sve dok se ne ispune naši zahtjevi”, poručio je juče predstavnik radnika Milisav Đikanović, dodajući da će na sastanak sa Popovićem otići tri predstavnika radnika, dok će ostali nastaviti mirne proteste u Nikšiću. Grupa od 123 bivših zaposlenih u tom preduzeću već tri godine pokušava da dođe 250 eura po godini radnog staža koji je jedan dio njihovih kolega ranije dobio. J.L.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

SAZNAJEMO

Pejović dostavio ponudu za KAP

Novu godinu dočekuju pred Vladom Bivši radnici i povjerioci podgoričke fabrike “Radoje Dakić” dočekaće, peti put, Novu godinu ispred zgrade Vlade, nezadovoljni što im, u skladu sa sudskim presudama, nijesu isplaćena potraživanja. Predsjednik Koordinacionog odbora povjerilaca “Radoja Dakića” Milan Vukčević kazao je da država i njene institucije već osam godina ne izvršavaju pravosnažne sudske presude, što sistemski ugrožava vladavinu prava. “Za običnog čovjeka to je veliki period, tako da je veći broj bivših radnika fabrike ostvario pravo na penziju, a da nije primio 77 zarada”, rekao je Vukčević agenciji Mina-biznis. Bivši radnici “Radoja Dakića” od početka 2009. godine organizuju mirne proteste i traže hitno izvršenje sudskih presuda koje podrazumijevaju isplatu 37 miliona eura.

Vrijednost proizvodnje tri milijarde Bruto vrijednost proizvodnje u Crnoj Gori prošle godine je iznosila oko tri milijarde eura, od čega se najviše odnosilo na mala preduzeća, oko 43 odsto, pokazuju podaci Monstata. U Monstatovoj publikaciji Poslovanje preduzeća u Crnoj Gori u prošloj godini navedeno je da bruto vrijednost proizvodnje koja su ostvarila mala preduzeća iznosi oko 1,29 milijardi eura. Bruto vrijednost proizvodnje kod srednjih preduzeća iznosi 841 milion eura, a kod velikih 885 miliona eura. Bruto vrijednost proizvodnje se definiše kao tržišna vrijednost ukupno proizvedene robe i pruženih usluga na nivou nacionalne ekonomije. Bruto vrijednost proizvodnje mjeri stvarno proizvedenu količinu dobara i usluga, zasnovanu na prodaji, uključujući promjene u zalihama dobara i usluge, kao i njihovu preprodaju.

Iz Privrednog suda potvrđeno Dnevnim novinama da je stigla jedna ponuda na tender za prodaju Kombinata aluminijuma Podgorica Novak Uskoković

lasnik nikšićke kompanije Uniprom Veselin Pejović dostavio je ponudu na oglas za prodaju imovine Kombinata aluminijuma Podgorica, saznaju Dnevne novine. Predsjednik Privrednog suda Dragan Rakočević potvrdio je Dnevnim novinama da je stigla jedna ponuda, ali da će detalji biti poznati 10. januara. Stečajni upravnik Veselin Perišić kazao je za DN da za prodaju podgoričke fabrike nije uslov da zainteresovani kupac ponudi cijenu po kojoj je procijenjen Kombinat.

Na oglas za prodaju imovine Kombinata aluminijuma Podgorica stigla je prva ponuda. Mimo prakse da se ponude dostavljaju u posljednjem momentu, sada je kovertirana ponuda nikšićke kompanije Uniprom stigla dvije sedmice prije roka. Kako Dnevne novine saznaju, ponuda je stigla u petak. Predsjednik podgoričkog Privrednog suda Dragan Rakočević potvrdio je Dnevnim novinama da je u petak stigla jedna ponuda. “Tačno je da je stigla jedna ponuda u petak. Ne znam detalje, ponuda će biti otvorena 10. januara”, saopštio je Rakočević Dnevnim novinama. Dnevne novine se nedavno

objavile da je Pejović zainteresovan za KAP. On je tada kazao da “vjeruje da KAP ima budućnost i da može postati lider u Evropi”. “Ako bih preuzeo KAP, garantujem vam da bi u roku od tri godine fabrika postala profitabilna”, kazao je Pejović početkom decembra. Stečajna uprava raspisala je za prodaju nekadašnjeg najvećeg crnogorskog industrijskog giganta po početnoj cijeni od 52,47 miliona eura, a ponude se mogu dostavljati do 8. januara. Javno otvaranje je 10. januara u 11 sati. Pejović ima iskustvo od 30 godina u aluminijumskoj industriji, tokom kojih je stekao brojne

Veselin Perišić: Cijena nije uslov Stečajni upravnik Veselin Perišić kazao je da od arhive Privrednog suda još nije dobio zvanično obavještenje da je stigla ponuda za kupovinu KAP-a. “Ako je ponuda stigla, onda očekujem obavještenje”, saopštio je Perišić. Za prodaju podgoričke fabrike, kako je objasnio Perišić, uslov nije da zainteresovani kupac ponudi cijenu po kojoj je procijenjen Kombinat. “Zainteresovani ne moraju da ponude 52,47 miliona eura koliko je

kontakte u tom sektoru i postoji mogućnost da sa nekim od njih uđe u ovaj posao. On smatra da je ispravna namjera države da sačuva aluminijumsku proizvodnju jer ona ima veliki potencijal i predstavlja ponos Crne Gore. U vlasništvu Pejovića je Livnica, odnosno pogon za prikupljanje sekundarnih metala i Nikšiću, kao i fabriku u Srbiji. Vlasnik je ekskluzivnog hotela Ziya u Podgorici, kao i hotela u Budvi u metropoli crnogorskog turizma. Pejović je kroz stečaj godine kupio je rudnik olova i cinka “Šuplja stijena” u Pljevljima, u koji je uložio oko 40 miliona eura. Nakon njegovog angažovanja rudnik “Šuplja stijena” je danas potpuno stabilna i profitabilna kompanija. On je udio u pljevaljskoj firmi prodao jednoj od najvećih

evropskih kompanija u tom sektoru “ZGH Boleslav”. Rudnik “Šuplja stijena” zapošljava oko 140 radnika i uredno se isplaćuju plate, doprinosi i ostale obaveze prema državi i Elektroprivredi. Privatizacija rudnika, strateški partner i standardi po kojima posluje, treba da budu primjer svima u Crnoj Gori.

procijenjena imovina KAP-a. Namjera nam je bila da vidimo reakciju tržišta, zbog čega zainteresovani mogu sami da ponude cijenu”, objasnio je Perišić. On je podsjetio da pojedine odredbe Zakona o zaštiti državnih intresa u rudarsko-metalurškom sektoru mogu napraviti određene probleme prilikom prodaje Kombinata.

Pejović

ATLAS BANKA AKCIONARSKO DRUŠTVO PODGORICA Na osnovu člana 23. Statuta ATLAS BANKE AD Podgorica, SAZIVAM vanrednu sjednicu Skupštine akcionara ATLAS BANKE AD Podgorica. Vanredna sjednica Skupštine akcionara će se održati 29.01.2014. godine u poslovnim prostorijama Banke u Podgorici, ulica Vaka Đurovića bb, sa početkom u 12 časova. Za ovu sjednicu predlažem sljedeći

DNEVNI RED

1. Otvaranje Skupštine i izbor radnih tijela; 2. Usvajanje Zapisnika sa prethodne sjednice Skupštine akcionara Atlas banke AD Podgorica; 3. Donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Statuta Atlas banke AD Podgorica. Materijal, predlog Odluka o kojima će se odlučivati na Skupštini akcionara nalazi se u poslovnim prostorijama ATLAS BANKE AD u ulici Vaka Đurovića bb u Podgorici i može se pregledati svakog radnog dana u toku trajanja radnog vremena u zakonskom roku. Molimo Vas da nam potvrdite svoj dolazak najkasnije dva dana prije održavanja sjednice Skupštine akcionara. Za sve bliže informacije stoji Vam na raspolaganju Sektor za pravne i opšte poslove i ljudske resurse, i kontakt telefon broj: 020/407-220. PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA Mihailo Banjević, sr

8 DRUŠTVO

ponedjeljak, 30. 12. 2013.

NeplaćeNi račuNi

Cetinjska bolnica duguje 300.000 eura Direktor cetinjske Opšte bolnice Ivan Gazivoda kazao je Dnevnim novinama da ta zdravstvena ustanova duguje oko 300.000 eura. Za račune za struju, kako pojašnjava, dužni su 200.000, 26.500 za hranu, a 23.000 eura za vodu. Nijsu izmirili ni 20.000 eura za lož ulje, 5.500 za komunalije, kao i oko 40.000 eura prema dobljačima. “Ovdje nijesu računata dugovanja u zdravstvenom sistemu, odnosno prema Montefarmu i drugim zdravstvenim ustanovama jer ta sredstva prenosi Fond za zdravstveno osiguranje direktno tim ustanovama”, istakao je Gazivoda. Prema njegovim riječima, budžet Opšte bolnice Cetinje za ovu godinu iznosio je 2.824.430 eura i nije dovoljan. “Nedostajuća sredstva su u visini 130.000 do 150.000 na godišnjem nivou”, ocijenio je Gazivoda.

Nagomilani dugovi crnogorskih zdravstvenih ustanova iznose 21 milion eura, saopštio je ranije Dnevnim novinama direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Kenan Hrapović. Dugovanja se, između ostalog, odnose i na neizmirene račune za vodu, struju, ali i za hranu. Prvi čovjek Fonda ranije je upozorio da im poslovanje dodatno otežava restriktivni budžet opredijeljen za zdravstveni sistem. Dugovanja ustanova 2010. godine iznosila su 31 million eura. Podsjetimo da se u Crnoj Gori za zdravstvo po glavi stanovnika izdvaja oko 260 eura, što je pet puta manje nego u Sloveniji, gdje se izdvaja oko 1.400 eura po stanovniku, a u Hrvatskoj oko 700 eura. Srbija za zdravstvo izdvaja 10 eura više od Crne Gore, a Makedonija oko 180 eura više po stanovniku. M.M.K.

Dugovi Opšte bolnice Cetinje za struju iznose 200.000 eura

Klinički najzaduženiji Ukupna dugovanja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dobavljačima za medicinski potrošni materijal, opremu i za ostale materijalne troškove 30. juna ove godine iznosila su oko 3,7 miliona eura. Prema informacijama iz Fonda osim KCCG najzaduženije su bolnice u Bijelom Polju i Beranama, čiji je dug u junu iznosio po 600.000 eura. Slije-

di bolnica u Nikšiću sa 550.000, bolnica u Pljevljima sa 450.000 eura duga, dok je od domova zdravlja u junu najzaduženija bila ustanova u Podgorici, čiji je dug iznosio 400.000 eura. Ustanova primarne zdravstvene zaštite u Rožajama u junu je dugovala oko 100.000 eura, a ustanova u Baru oko 90.000.

progNoza

Novogodišnji praznici bez padavina Sve one koji planiraju da Novu godinu dočekaju na gradskim trgovima obradovaće informacije meteorologa da će novogodišnja noć proteći bez padavina. Najave sinoptičara idu na ruku i onima koji putuju jer će narednih dana biti suvo vrijeme i neće morati da brinu o mogućim odronima i sniježnim lavinama. Načelnik Centra za analizu i prognozu vremena u Zavodu za seizmologiju i hidrometeorologiju Branko Micev kazao je da se u Crnoj Gori do četvrtka očekuje uglavnom oblačno i suvo vrijeme, te da su na primorju moguće samo povremeno slabe kišne padavine. “Do četvrtka, 2. januara uglav-

nom će biti suvo i oblačno vrijeme.Tek ponegdje je moguća povremeno na jugu slaba kiša, dok će na sjeveru biti uslova za povremeno provejavanje snijega”, kazao je Dnevnim novinama Micev. Prema najavama Miceva, kišne i sniježne padavine uslijediće od 2. do 7. januara. “U tom periodu očekuje se pretežno oblačno sa učestalom pojavom kiše, a na sjeveru u višim oblastima sa susnježicom i snijegom. Značajnije padavine možemo očekivati tokom petka, 3. januara. Temperatura vazduha neće imati značajnije promjene i kretaće se tri do 11 na sjeveru i od 12 i 17 stepeni Celzijusovih na jugu”, zaključio je Micev.M.M.K

Lijepo vrijeme i narednih dana

Radost stiže u “Mladost” Mališane dječjeg Doma “Mladost” u Bijeloj obradovaće današnja posjeta predstavnika Ministarstva rada i socijalnog starnja (MRSS). Radnici ovog Vladinog resora neće doći praznih šaka već sa novogodišnjim poklonima za mališane. “Zaposleni u Ministarstvu povodom novogodišnjih praznika pokloniće djeci u dječijem domu “Mladost” u Bijeloj dva LCD televizora i DVD -a, koji su pokloni zaposlenih MRSS”, saopšteno je iz socijalnog resora. M.M.K.

udružeNje

Raspodjela prihoda nije im po volji

U Upravnom odboru Saveza civilnih invalida rata Crne Gore ogorčeni su ovogodišnjom raspodjelom prihoda od igara na sreću. “Čak pet od ukupno šest područnih organizacija već treću godinu uzastopno nije dobilo ni centa, čime je doveden u pitanje njihov dalji opstanak i rad u korist 360 najtežih invalida čija je invalidnost nastala od eksplozije zaostalog ratnog materijala i u događajima tokom Drugog svjetskog rata”, saopšteno je iz Udruženja. Iako zadovoljni redovnošću i blagovremenošću isplate zakonskih primanja, u organizaciji smatraju da postojeću zaštitu treba unaprijediti - proširiti krug korisnika porodične invalidnine, obuhvatiti zaštitom invalide sa 40, 30 i 20 odsto invaliditeta i predvidjeti banjsko-klimatsko liječenje. “Mnogi civlini invalidi rata su slabog materijalnog stanja, lošeg zdravlja, bez riješenog stambenog pitanja, sa prosječnom starošću od preko 70 godina, sa viso-

kim stepenom biološkog osipanja. Stoga se problemi ove grupacije osoba s invaliditetom pokazuju kao veoma urgentni i kao značajna obaveza društvene zajednice, koja je dužna da im poklanja posebnu pažnju i brigu”, poručio je predsjednik Saveza Fadil Mučić. M.M.K. Mučić

DRUŠTVO 9

ponedjeljak, 30. 12. 2013.

Apel ljekArA

Umjereno da vam praznici ne prisjednu Milica Krgović

dravica prije “ponoći” i još koja čašica nakon, da se nazdravi novoj godini, samo su neki od običaja koji se praktikuju za vrijeme praznika, a koji su često put do pijanstva. Da se novogodišnje i božićno slavlje ne bi pretvorilo u noćnu moru zaboravite na upotrebu pirotehničkih sredstava i oružja.

Kada se podvuče crta, umjerenost je potrebna u svemu jer upotreba veće količine alkoholnog pića i hrane škodi. Pijanstvo je propratna pojava tokom praznika, a njene posledice su saobraćajne nesreće, nasilje, trovanje i narušavanje zdravlja, ali i nekontrolisana upotreba oružja. Posljedice korišćenja pirotehničkih srtedstava nekada su i tragične, te je potrebno izbjegavati upotrebu petardi i drugih eksplozivnih sredstava. Kako iz praznika ne biste izašli sa nekoliko kilograma viška ne pretjerujte ni sa hranom. Direktor Urgentnog bloka Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Vladimir Dobričanin apeluje na građene da tokom praznika u umjerenim količinama konzumiraju hranu, a naročito piće. On je upozorio u izjavi za DN da upotreba oružja i porotehničkih sredstava može praznike pretvoriti u tragediju.

● Akohol i volAn ne idu zAjedno

Vladimir Dobričanin apelovao je na građane da ne voze ukoliko tokom praznika budu konzumirali alkohol. “Alkohol i volan nikako ne idu zajedno. Znamo da je novi zakon rigorozan. U slučaju konzumiranja bilo koje količine alkohola koristite taksi službe. Primjetno je i da je sada sve manje

povreda od vatrenog oružja, ali se ipak dese. Svake godine tokom praznika imamo po dvoje-troje lica sa vrlo ozbiljnim povredama od ubojnih sredstava. Do sada nijesmo imali nijednu povredu od prirotehničkih sredstava što znači da MUP radi svoj posao onako kako treba”, ocijenio je Dobričanin.

● zA sedAm dAnA do 10.000 pAcijenAtA

Tokom praznika pomoć ljekara podgoričkog Doma zdravlja zatraži dnevno oko 1.000 građana i to uglavnom zbog posljedica neumjerenosti tokom slavljeničkih dana. Direktor podgoričkog Doma zdravlja dr Nebojša Kavarić kazao je za DN da tokom prve praznične nedjelje zdravstvenu pomoć pruže za od 8.000 do 10.000 pacijenata. “Pacijenti nam se tokom praznika uglavnom javljaju zbog određenih tegoba uzrokovanih raznim postupcima tokom slavljeničkih dana. Javljaju se zbog stanja koja su posljedica smanjene koncetracije prilikom vožnje, zbog neredovnog sna, kao i prekomjerenog konzumiranja hrane i pića”, rekao je Kavarić, apelujući na umjerenost. Kavarić savjetuje hronične bolesnike da redovno uzimaju terapiju, te da zdravlje ne prepoznaje da je Nova godina i Božić. “Takođe, i preveliko nerviranje

Direktor Urgentnog centra Vladimir Dobričanin apeluje na građane koji tokom praznika budu konzumirali alkohol da ne voze, već da koriste usluge taksi službi može da dovede do povećanja pritiska, pojave infarkta i kardiovaskularnih oboljenja. Nadam se da će naši građani prihvatiti savjete i tada bi bilo manje posla i za nas”, istakao je Kavarić.

● Djeci zabraniti upotrebu petarDi Za vrijeme predstojećih praznike službe hitne medicinske pomoći radiće punim kapacitetima. I direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Saša Stefanović upozorava građane da tokom slavlja obrate pažnju pri aktiviranju raznih pirotehničkih sredstava i na prekomjerno unošenje alkohola i hrane. “Nijesmo imali do sada lica koja su se javila našoj službi zbog povreda izazvanih petardama ili drugim pirotehničkim sredstvima, za razliku od ranijih godina. Mada je po-

800 pacijenata se tokom 24 časa javlja za pomoć ljekarima Hitne medicinske pomoći

sljednjih godina malo povrijeđenih jer policija uspješno sprovodi akcije “Petarda”, što je dovelo do veoma malog broja povrijeđenih lica. Povrede mogu biti veoma opasne i sa teškim posljedicama po naše građane, naročito djecu, ako nestručno rukuju tim sredstvima. Povrede su u vidu opekotina različitog stepena. Veoma opasne su opekotine po šakama kada može doći do amputacije prstiju. Teške povrede se mogu očekivati u predjelu glave i vrata. U blizini očiji povrede mogu dovesti do gubitka vida”, ukazao je Stefanović. Savjetuje da samo obučeni stručni ljudi rukuju eksplozivnim pirotehničkim napravama, a i da djeci treba zabraniti upotrebu ovih sredstava. “Samo u prisustvu roditelja, kada roditelji rukuju petardama i malim vatrometima, djeca mogu gledati aktiviranje tih sredstava. Ako se pridržavamo ovih pravila neće dolaziti

do često, veoma teških povreda i kod odraslih, a naročito kod djece”, naveo je Stefanović. I Stefanović je kategoričan da svi građani koji su popili neko alkoholno piće nikako ne treba da upravljaju automobilima. “Na taj način bi izbjegli veliki broj saobraćajnih nezgoda u kojima često dolazi do povređivanja građana, ali i do tragičnih posljedica. Što se unosa hrane tiče treba biti umjeren. Izbjegavati unošenje veće količine masne i jako začinjene hrane, kako bi se izbjegle zdravstvene tegobe, koje nastaju prilikom prekomjernog opterećenja organa za varenje”, naglasio je Stefanović. Broj pregledanih pacijenta u ambulantama i na terenu i prije praznika iznosio je prosječno 800 za 24 časa u Zavodu za HMP, što je veliki broj. Stefanović ne očekuje da će broj pregleda nadmašiti taj broj.

Raste pritisak i šećer u krvi Doktorima se građani tokom praznika nerijetko, kako objašnja ljekar Slaviša rabrenović, javljaju zbog povišenog krvnog pritiska i povećanog nivoa šećera u krvi, te malaksalosti. Ove posljedice se javljaju kao posljedica pretjerane upotrebe hrane i pića.

“Dolaze praznici i treba da ih provedemo u zdravlju i veselju. Savjetujem umjerenost u svemu, a posebno u jelu i piću. To se odnosi na sve, a posebno na pacijente koji boluju od hroničnih bolesti koji treba da vode računa o hrani i da uzima-

ju terapiju. Apelujemo da se ne konzumira alkohol u većim količinama. Treba povećati kontrolu prodaje petardi i pirotehničkih sredstava koja mogu izavati dosta teške povrede posebno kod djece”, kaže za DN Rabrenović.

CDpr Prijavna karta, koja je džepnog formata, štampana je u cilju unapređenja bezbjednosti LGBT zajednice i povećanja registrovanja i prijavljivanja homofičničnog nasilja

Mala ali slatka donacija Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv (CDPR) uručili su poklone mališanima Dječjeg vrtića “Teo” u Starom Baru. “Aktivisti CDPR-a uručili su djeci i časnim sestrama na čelu sa glavnom sestrom Irenom koje o njima

vode računa komplet CD-a sa do sada održanih muzičkih Festivala “Naša radost” u Podgorici i slatke proizvode koje djeca najviše vole. Mala, ali slatka donacija, primljena je sa velikim zadovoljstvom i zahvalnošću, kako od malenih, tako i

od zaposlenih sestara, koje sa velikom pažnjom brinu o njima. Koliko su djeca zadovoljna posjetom, najbolje se vidjelo iz njihovih srećnih očiju i pogleda, kojima su nas cijelo vrijeme obasjavali”, saopšteno je iz CDPR-a.M.M.K.

UO FOnDA

lGBT FOrUM

Pravilnik o bolovanjima Karticama do veće bezbjednosti nema više nelogičnosti LGBT Forum Progres odštampao je džepne kartice za incidente, koje bi trebalo da unaprijede bezbjednost LGBT zajednice i poveća prijavljivanje homofobičnog nasilja. Iz Foruma su saopštili da je preporučljivo da LGBT osobe karticu za incidente uvijek imaju kod sebe. “Prijavna karta, koja je džepnog formata, štampana je u cilju unapređenja bezbjednosti LGBT zajednice i povećanja registrovanja i prijavljivanja homofičničnog nasilja”, kažu u ovoj NVO. LGBT Forum Progres i kanadska organizacija Equal već tri godine sprovede program intenzivnih policijskih obuka. U Kanadi, sličan

program je pomogao da se poveća prijavljivanje zločina motivisanih seksualnom orijentacijom i rodnim identitetom i unaprijedio je policijsku svijest o ovim pitanjima. Međunarodna asocijacija šefova policije priznala je 2010. godine ovaj program za jedan od deset najboljih programa policije u zajednici u svijetu. Džepna incidentna kartica dijeliće se LGBT zajednici preko njenih organizacija, na mjestima okupljanja i druženja LGBT osoba, u LGBT skloništu i kulturnom centru, u klubovima i kafićima, na fakultetima, ali i posredstvom socijalnih radnika, školske mreže i policijskih službenika. M.M.K.

Upravni odbor (UO) Fonda za zdravstveno osiguranje usvojio je novi Pravilnik o bolovanjima kojim bi trebalo da se smanje moguće zloupotrebe u toj oblasti. Prema našim informacija iz UO, ovim dokumentom otklonjene su nelogičnosti koje su postojale u prethodnom pravilniku, a ticale su se odobravanja bolovanja. UO je na posljednjoj sjednici iza zatvorenih vrata donio odluku o zaključenju ugovora sa privatnom ustanovoma “Kuliš Medikal” iz Podgorice koja će pacijentima pružati usluge patološke anatomije i histologije. “Usluge se pružaju po uputu izabranog doktora ginekologa ili specijaliste/subspecijaliste sa

Kenan Hrapović

bolničkog nivoa zdravstvene zaštite, iz ustanova obuhvaćenih Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova, kao i ustanova sa kojima Fond ima zaključen ugovor”, kaže se u obrazloženju odluke. Upravni odbor je potvrdio i imenovanje Kenana Hrapovića za direktora Fonda za zdravstveno osiguranje. Vlada je nedavno na sjednici predložila Upravnom odboru da imenuje Hrapovića za direktora. Hrapoviću je ovo drugi mandat na čelu Fonda za zdravstveno osigurtanje. On je prije četiri godine na tom mjestu zamijenio Rama Bralića. M.M.K.

10 HRONIKA DROGA IZ ALBANIJE

Zaplijenjeno 120 kilograma skanka U dvije odvojene akcije koje su u vikendu za nama sproveli službenici Uprave policije u zajedničkoj saradnji sa pripadnicima Uprave carina, zaplijenjeno je oko 120 kilograma skanka, saopšteno je juče iz Uprave policije. Dvadeset kilograma skanka pronađeno je juče ujutru, oko 7.30 časova, prilikom pretresa “mercedesa” na graničnom prelazu sa Hrvatskom, saopštili su iz policije. “Mercedesom” albanskih registarskih oznaka upravljao je državljanin Republike Albanije Anton Đoni (33), dok se na mjestu suvozača nalazila njegova zemljakinja Romaina Đjera (23). “Službenici Odjeljenja granične bezbjednosti Herceg Novi i Carinske ispostave Debeli brijeg su kontrolom putničkog vozila marke „mercedes“, albanskih registarskih oznaka, u dorađenom dijelu ispod patosa – bunkeru koji se nalazi u zadnjem dijelu vozila, pronašli 50 pakovanja sa biljnom materijom, za koju se sumnja da je skank, ukupne težine oko 20 kilograma”, saopštili su iz policije. Đoniju i Đjeri lisice su stavljene na ruke odmah pošto su policijski službenici pronašli drogu, a oni će uz krivičnu prijavu biti proslijeđeni Višem državnom tužiocu na dalju nadležnost. Droga koju su prenosili, kako sumnjaju u policiji, bila je namijenjena daljoj prodaji. Samo dan ranije, policija je u blizini granice sa Albanijom pronašla pet putnih torbi sa ukupno 100 kilograma skanka. “Policijski službenici su juče pronašli veliku količinu skanka. Naime,

službenici Uprave policije MUP-a – Odjeljenja granične bezbjednosti Podgorica su juče, kontrolom pograničnog dijela teritorije u blizini granice sa Albanijom, na putnom pravcu Milješ – Krševo pronašli i izuzeli pet putnih torbi u kojima se nalazilo 100 pakovanja materije za koju se sumnja da je opojna droga skank, ukupne težine 100 kilograma”, navodi se u saopštenjupolicije. Droga koja je nađena tokom minulog vikenda biće predata na vještačenje Forenzičkom centru u Danilovgrad, saopštili su iz policije. S.K.

ponedjeljak, 30. 12. 2013.

Pritvor za maloljetnika

Skank nađen u blizini granice sa Albanijom

Sudija za maloljetnike Višeg suda u Bijelom Polju Vanja Rakonjac odredila je pritvor do 30 dana R.D. (16) iz Bijelog Polja zbog sumnje da je prije nekoliko dana pokušao da ubije sugrađanina Nezira Bande (39). R.D. je u četvrtak oko 17 časova ispred porodične kuće u Bijelom Polju nakon tuče, Bandi zadao tri uboda nožem u predjelu leđa. Iako je dobio ozbiljne povrede, njegovo stanje je stabilno , saopšteno iz bjelopoljske bolnice. Prema nezvaničnim saznanjima, osumnjičeni je u policiji tvrdio da je postupao u samoodbrani. B.Č.

Foto: Uprava policije Skank sakriven u “mercedesu”

Pokušao da ubije vršnjaka Zamjenica Višeg državnog tužioca u Bijelom Polju Ljubinka Madžgalj saslušala je juče sedamnaestogodišnjeg učenika bjelopoljske Gimnazije T.M. zbog sumnje da je pokušao da ubije vršnjaka K.S. Po saslušanju, tužiteljka mu je odredila 48-časovno zadržavanje do odluke sudije za maloljetnike Višeg suda u Bijelom Polju o njegovom pritvaranju. K.S. je povrijeđen u petak oko 16.30 časova na putu od škole do kuće. Incident se dogodio u bjelopoljskom naselju Rasadnik, kada ga je T.M. nožem ubo u ledja K.S. Ranjavanju je, prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina, prethodila tuča srednjoškolaca. S tim u vezi policija je u okviru istrage u ovom slučaju saslušala nekoliko njihovih vršnjaka - O.J, K.N. i M.N. B.Č.

HRONIKA 11

ponedjeljak, 30. 12. 2013.

U nikšićU UHAPšEnA BRAćA MiLJAnić

Na smrt izbo sugrađanina, a zatim se predao policiji

arko Miljanić (29) iz Nikšića uhapšen je nedugo nakon što je ispred diskoteke “Face” u centru Nikšića, nožem izbo sugrađanina Jasmina Eća (24). Prema saznanju DN, on se sam predao policiji, dok je njegov brat Dragan, koji se sumnjiči za nanošenje težih povreda Miodragu Zoriću, uhapšen nakon nekoliko sati bjekstva.

Incidentu u kojem je smrtno stradao Jasmin Eća (24) a teške tjelesne povrede zadobio Miodrag Zorić, prethodila je tuča mladića u unutrašnjosti diskoteke “Face”. Kako bi izbjegli nerede u lokalu, pripadnici obezbjeđenja istjerali su grupu zavađenih mladića. Umjesto razlaza, obračun je nastavljen pred vratima popularnog nikšićkog lokala. Prema riječima očevidaca sa kojima su Dnevne novine razgovarale, tuča je za samo nekoliko minuta dobila nesagledive razmjere. Sagovornik Dnevnih novina koji se našao na licu mjesta ispričao je da stradali mladić nije učestvovao u obračunu, ali se našao u grupi brojnih posmatrača koji su stvorili krug oko zavađenih strana. Bez mnogo oklijevanja, Miljanić se navodno okomio na njega, a zatim ga izbo nožem. Miljanići, prema nezvaničnim saznanjima iz istrage, nijesu započeli tuču u lokalu, već su se našli ispred, posmatrajući

obračun drugih mladića. Kako su od ranije bili zavađeni sa Zorićem, nastalo je gurkanje među njima, usljed čega je Zorić izvukao deblji kraj. Za brutalno prebijanje metalnom šipkom po glavi policija sumnjiči Dragana Miljanića. Prvim stišavanjem strasti, izgubljen je i svaki trag braći Miljanić. Ipak, nedugo potom, Marko Miljanić se sam prijavio policiji, dok je njegov brat, kako je saopšteno iz policije, uhapšen nekoliko sati kasnije. “Sumnja se da je 29. decembra, oko 1.50 časova, došlo do tuče između više lica ispred diskoteke “Face”, koja se nalazi na Trgu slobode u Nikšiću. Tokom tuče M.M. je, kako se sumnja, J.E. zadao ubod nožem u predjelu stomaka, dok je D.M. zadao M.Z. više udaraca metalnom šipkom u predjelu glave. Osumnjičeni su pobjegli sa lica mjesta, a povrijeđeni J.E. i M.Z. su transportovani u Medicinski centar Nikšić. J.E. ubrzo je podlegao povredama, dok je M.Z.

Dragan Miljanić bio na slobodnom vikendu Ovo nije prvi susret nikšićkih policijskih službenika sa braćom Miljanić. Stariji brat Marko već je robijao zbog sukoba sa policijom i

drugih prekršaja zakona, dok je mlađi Dragan pušten na slobodan vikend iz zatvora u kojem je zadržan zbog pokušaja ubistva.

transportovan u Klinički centar Crne Gore radi daljeg medicinskog tretmana. Službenici CB Nikšić su, odmah po obavještenju o događaju, preduzeli intenzivne aktivnosti na rasvjetljavanju krivičnog djela, koje su ubrzo rezultirale identifikovanjem osumnjičenih, a zatim i lišenjem slobode M.M. oko devet i D.M. oko 17 sati”, kaže se u sopštenju Uprave policije. Iz policije su naveli da je nakon nesrećnog događaja izvršen pretres stana u kojem su živjeli Miljanići, te da su tom prilikom pronađeni “predmeti i tragovi za koje se sumnja da potiču iz krivičnog djela”. Osumnjičeni Nikšićani sinoć su prevezeni u Podgoricu gdje su uz krivične prijave privedeni Zamjeniku višeg državnog tužioca u Podgorici na dalju nadležnost. Direktor Opšte bolnice u Nikšiću Ilija Ašanin kazao je da je Ećo neposredno nakon prijema u bolnicu podlegao povredama od posljedica ubodne rane u stomaku. Zorić je, po njegovim riječima, zbog preloma kostiju lica nakon ukazane ljekarske pomoći prevezen na dalje liječenje u Kliniku za maksilofacijalnu hirurgiju u Podgorici. Ljekar koji ga je primio na tom odjeljenju Vladimir Pavićević kazao je za DN da je Zorić u Klinički centar primjen u ranim jutarnjim satima sa povredom glave. “Urađena je dijagnoza i obavljaju se pripreme za njegovu operaciju. Stanje mladića je stabilno i očekujemo da će se sve odvijati u povoljnom pravcu”, naglasio je Pavićević za Dnevne novine. M.R.

DAnAS RAZgOVORi kAnDiDATA SA MiniSTROM

Privođenje braće Miljanić

HAPšEnJE

Tripović favorit za direktora Kolašinci u autu Policijske akademije držali drogu Na oglasu za direktora Policijske akademije u Danilovgradu koji je zatvoren prošle sedmice, prijavila su se tri kandidata, a prema saznanju DN, favorit za tu poziciju je aktuelni vršilac dužnosti direktora Policijske akademije Tanja Tripović. Osim Tripović, na oglas su se prijavili i profesor fizičkog vaspitanja iz Nikšića Budimir Bijelić i direktorica podgoričke Osnovne škole “Božidar Vuković - Podgoričanin” Milica Pajović. Ministar prosvjete Slavoljub Stijepović danas će sa tri kandidata koja su ispunila formalne uslove za navedenu poziciju, obaviti razgovore, saznaju Dnevne novine. Kao jedanaestogodišnji po-

moćnik direktora u Policijskoj akademiji u Danilovgradu, Tripović je postavljena za vršioca dužnosti početkom aprila, odmah po odlasku Živka Šipčića sa čela ove javne ustanove. Šipčić je tu poziciju napustio samoinicijativno, ipak, nedugo nakon što je zapao u žižu interesovanja inspektora za privredni kriminal. Policija je u provjere krenula pošto je dobila prijavu o sumnji da je Šipčić zloupotrijebio službenu dužnost, čineći finansijske malverzacije sa mjesta direktora Akademije. Između ostalog, sumnjiči se za uplatu novčane naknade profesorima koji nijesu radili na akademiji kao i za dodjeljivanje pomoći ljudima koji nemaju dodirnih tačaka sa

ustanovom na čijem je čelu bio. Konkurs za direktora Policijske akademije očekivao se u septembru, ali je on završen tek prošle sedmice. Ovakvim prolongiranjem prekoračen je zakonski rok od pola godine, koliko jedna institucija može biti u v.d. statusu. Iako se od prvog dana odlaska Šipčića sa funkcije direktora Policijske akademije, spekulisalo se da će se na čelu te ustanove naći savjetnik predsjednika Crne Gore i bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović, on je u ranijoj izjavi DN negirao takve navode. Da nema ambiciju da postane direktor Policijske akademije potvrđeno je i činjenicom da se nije prijavio na konkurs za ovo radno mjesto. S.K.

Protekli vikend u Kolašinu, kao ni mnogi koji su mu prethodili, nije protekao mirno. Pored toga što je dvadestdvogodišnji Kolašinac Radovan Vlahović vozeći velikom brzinom u pijanom stanju umalo usmrtio maloljetnog sugrađanina M.R. (14), policija je iste noći od tri sugrađanina zaplijenila manju količinu marihuane i kokaina. Do saobraćajnog udesa došlo je u subotu oko 23 časa, kada je Vlahović, krećući se iz pravca grada prema izlazu, izgubio kontrolu nad automobilom usljed čega je na cesti oborio M.R. Prema nezvaničnim saznanjima DN iz policije, Vlahović je vozio velikom brzinom, a bio je i u pijanom stanju. M.R. je tom prilikom zadobio teške tjelesne povrede, te je zadržan na liječenje u Kliničkom centru u Podgo-

rici, dok je Vlahović zadržan u policijskom pritvoru na četrdeset osam časova. Iste večeri, službenici CB Kolašin priveli su tri svoja sugrađanina I.V, M.V, N.V. nakon što su pretresli njihov automobil te u njemu našli manju količinu marihuane. Neposredno prije nego što su policijski službenici pretresli automobil, mladići su, kako sumnjaju u policiji, prosuli manju količinu kokaina. Prema nezvaničnim saznanjima iz policije, N.V. je od ranije poznat policiji kao povratnik u djelima u vezi sa drogom, ali i u drugim krivičnim djelima. Epicenar nemilih vikend dešavanja u gradu na Tari je Ulica palih partizanki ili kako je mještani nazivaju “Pojas gaze”. Z.B.

12 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

Bogdanović: Još 117 radnih mjesta u privatnom sektoru

DORUČAK KOD BOGDANOVIĆA

Gradnja žičare konačno 2014. CETINJE - Gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Bogdanović, na doručku sa novinarima, najavio je da će naredne godine “konačno i napokon” početi gradnja žičare Kotor-LovćenCetinje, te da će prioritet lokalne uprave biti otvaranje novih radnih mjesta. Osvrćući se na razvojne i infrastrukturne projekte, Bogdanović je podsjetio da je 2013. godinu obilježila rekonstrukcija gradske tržnice, autobuske stanice, gradnja Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, završetak prve faze gradnje Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti, gradnja novog saobraćajnog koridora na ulazu u grad (kružni tok i rekonstrukcija Grahovske ulice), rekonstrukcija Njegoševe ulice, rekonstrukcija stare bolnice “Danilo Prvi”, ali i još niz drugih aktivnosti. On je saopštio da će gradska uprava i tekuću godinu okončati uz izuzetno ostvarenje budžeta – s obzirom na to da je u petak ono bilo na nivou od 100 odsto. Pored toga, Bogdanović je podsjetio da su i 2013. godine uredno izmirivane obaveze prema zaposlenima u gradskoj upravi i javnim preduzećima, pri čemu, prvi put nakon dužeg razdoblja, Prijestonica Cetinje nije imala nijedno kreditno zaduženje. Kada se tome doda da je znatan dio budžeta utrošen na realizaciju infrastrukturnih i razvojnih projekata, kako je istakao gradonačelnik Bogdanović, jasno je da je iza gradske uprave uspješna fiskalna godina. U pogledu rezultata saradnje sa partnerskim državnim i međunarodnim institucijama, Bogdanović je posebno apostrofirao činjenicu da je Prijestonica Cetinje ove godine obezbijedila 11 miliona eura za finalnu fazu rekonstrukcije vodovodnog sistema, te još osam miliona za radove na kanalizacionoj mreži i postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda. Govoreći o 2014. godini, Bogdanović je istakao da će ključni prioritet biti nepromijenjen – Prijestonica Cetinje i dalje će snažno podsticati otvaranje novih radnih mjesta. “Već sad imamo potpisane ugovore koji predviđaju otvaranje 117 radnih mjesta u privatnom sektoru tokom naredne godine.” Predstojeća godina, kako je to i ranije najavljivano, donijeće kraj višedecenijske priče o problemima u vodosnabdijeva-

nju. Sredstva su obezbijeđena, preostaje rad na završnoj fazi rekonstrukcije. U 2014. godine, proces sanacije istorijskog jezgra će biti finalizovan rekonstrukcijom Studentskog trga, a u zavisnosti od interesovanja investitora, otvorena je i opcija gradnje hotela “Lokanda”. Sljedeće godine, projekat Beautiful Cetinje biće nastavljen obnovom bivšeg ruskog poslanstva, u kojem će biti smješteno sjedište Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija. Jedan od ključnih projekata koji će početi 2014. godine biće i gradnja modernog fudbalskog stadiona na Obilića poljani, čiji će kapacitet iznositi do 4.000 sjedišta, a koji će zadovoljavati kriterijume UEFA. U sferi turizma, narednu će godinu obilježiti projekat izmještanja ikone Bogorodice Filermose i otvaranje Lipske pećine za turističke posjete. Predstavnici medija, između ostalog, gradonačelnika Bogdanovića pitali su i kako komentariše činjenicu da je ove sedmice u Skupštini Crne Gore povučen sa glasanja prijedlog novog zakona o Prijestonici. “To ne čudi. Riječ je o situaciji na koju sam ukazao u svojoj prvoj izjavi nakon lokalnih izbora, a odnosi se na to da dio političkih subjekata sada već otvoreno pokazuje neodgovoran odnos prema Cetinju. Stoga, Zakon na kojem smo radili gotovo dvije godine, od akta koji treba podstaći razvoj našeg grada, preko noći je, zahvaljujući dijelu stranaka postao - političko pitanje. Udruženim djelovanjem, blokirali su usvajanje Zakona, a prije svega, pokazali su koliko su privrženi Cetinju kao prijestonici svoje države. Želim podsjetiti da je riječ o poslanicima koji su, pri glasanju o Zakonu u načelu, u utorak, bili protiv. Ali, kako sam već rekao, to ne čudi. Jer, još u septembru, govorio sam da se dio političara i političkih partija Cetinja sjeti tek dva mjeseca pred lokalne izbore. Kako su na izborima doživjeli poraz, tako su prestali da govore o Cetinju, a pitanje razvoja Cetinja u petak su već, kako smo čuli, okarakterisali ‘mračnim’. No, Zakon o Prijestonici, dopadalo se to njima ili ne, biće usvojen i što nam je najvažnije – biće primjenjivan. Otud, jedino što smo proteklih dana vidjeli, jeste da su pojedinci pokazali u kojoj im je mjeri stalo do građana i građanki Cetinja”, zaključio je on.

CRNA GORA 13

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

Sistematizacija otkriva promašaje izvršne vlasti U RASKORAKU

Zorica Bulatović

z opštinske kase platu i dalje prima 221 zaposleni u lokalnoj upravi, odnosno preduzećima čiji je osnivač Opština. Iako je to mnogo manje nego prije dvije - tri godine, kada je u opštinskoj administraciji bilo ukupno 309 zaposlenih, ni najnaklonjeniji lokalnoj vlasti ne mogu osporiti činjenicu da je to previše za opštinu koja ima svega 8.600 stanovnika.

KOLAŠIN - Ne može se poreći ni velika šteta koja je nastala skoro dvogodišnjim prolongiranjem sistematizacije radnih mjesta u lokalnoj upravi. Predsjednik Opštine Darko Brajušković, prije nego što je izabran na tu funkciju, a dok je bio na čelu OO DPS, inicirao je da SO donese zaključak, kojim obavezuje izvršnu vlast da završi postupak racionalizacije zaposlenih u organima lokalne samouprave kroz predloženi socijalni program.To do sada nije učinjeno, a kolašinska opozicija razloge za prolongiranje otpuštanja prekobrojnih radnika vidi i u činjenici da će u Kolašinu na proljeće sljedeće godine biti održani lokalni izbori. Najnovijim skupštinskim zaključkom izvršna vlast je obavezana da racionalizuje broj zaposlenih u Opštini do juna naredne godine, što, smatraju u opoziciji otvara prostor za manipulaciju tokom predizborne kampanje za lokalne izbore, planirane za proljeće. “Uzimajući u obzir procjenu bro-

ja prekobrojnih radnika koju iznose predstavnici izvršne vlasti, kao i iznos bruto zarada koji je isplaćen u tom periodu, proizilazi da je nepoštovanjem zaključka Skupštine, odnosno kašnjenjem sa racionalizacijom broja zaposlenih u lokalnoj upravi, opština Kolašin oštećena za blizu milion eura. Ko je odgovoran za neizvršavanje obaveze, nepoštovanje zaključka Skupštine i štetu koju je po tom osnovu nanio i ko će zbog toga odgovarati?” na to pitanje je odbornik SDP Bojan Zeković pet puta bezuspješno tražio odgovor od Brajuškovića i njegovih saradnika. Zeković je više puta novinarima kazao, a na zadnjoj sjednici SO i ponovio, da je vrlo moguće da izvršna vlast izbjegava da otpušta radnike prije lokalnih izbora. Prema nezvaničnim informacijama, jedan od razloga zbog čega se do sada sistematizacija nije sprovela je i to što nedostaje novca za otpremnine prekobrojnih. Prema podacima koje su prošle godine saopštili iz lokalne upra-

Bojan Zeković, SDP ve od 2006. godine, od kada je u Kolašinu na vlasti koalicija DPS i Grupe građana broj zaposlenih u opštinskoj administraciji povećan je za 160. Brajušković je minule godi-

Na osnovu člana 134 st. 6 Zakona o stečaju (Sl.list Crne Gore br. 1/11) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St.br. 330/10 od

ne kući posalo 55 službenika, koji su se prijavili za sporazuman raskid radnog odnosa. Njihove otpremnine, prema mišljenju mnogih bile su više nego raskošne. Među onima ko-

ji su tada ostali bez posla bilo je i ljudi sa srednjom stručnom spremom i svega nekoliko godina radnog staža, koji su za otpremnine dobili i po 10.000 eura.

Dom “Mladost” u kojem trenutno boravi 116 djece bez roditeljskog staranja

24.06.2011. godine stečajni upravnik Tehnosteel HVT ad u stečaju Nikšić oglašava JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA ZA PRODAJU IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA TEHNOSTEEL HVT AD U STEČAJU NIKŠIĆ,ul. Vuka Karadžića bb I

PREDMET PRODAJE

Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika Tehnosteel HVT ad u stečaju Nikšić i to građevinsko zemljište i objekti opterećeni hipotekom kako slijedi:

1 2 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7.

Status

GRADJ.ZEMLJISTE K.O.Niksic list nepokretnosti 3395 k.p.3180/2 -5 845m2, 3210/1-9 178m2, 3211-1 196m2, 3212/4-7 766m2, 3212/2-13 244 m2

Hipoteka

GRADJEVINSKI OBJEKTI K.O.Niksic list nepokretnosti 3395 k.p. 3212/2 – neto površina

Hipoteka

Poslovni prostor u privredi PD1 Poslovni prostor u privredi PD2 Poslovni prostor u privredi PD3 Poslovni prostor u privredi PD4 Poslovni prostor u privredi PD5 Poslovni prostor u privredi PD6

Poslovni prostor u privredi PD7 Ukupno 1+2 Početne cijene za imovinu iz tač.1- 2 date su u prethodnoj tabeli.

Povr/ m²

Prod. Cijena

23 985

179 543.55 443 229.17 (2.1-2.7)

Hipoteka

13 244 (2.1-2.7) 255

Hipoteka Hipoteka Hipoteka Hipoteka Hipoteka Hipoteka

3 561 1 635 1 704 3 986 856 827

11 601.47 121 452.08 55 763.57 58 040.11 135 963.45 30 912.23 29 496.26

37 229

622 772.72

II NAČIN PRODAJE Prodaja imovine vrši se prikupljanjem pismenih ponuda koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu TEHwNOSTEEL HVT ad u stečaju Nikšić Vuka Karadžića bb. neposredno ili putem pošte sa naznakom „ NE OTVARAJ”. Razmatraće se sve ponude koje prispiju najkasnije do 30.01.2014. god. do 11 h , kada će se obaviti otvaranje ponuda u kancelariji Stečajnog upravnika i proglašenje za najpovoljnijeg ponuđača od strane Komisije za otvaranje ponuda. III PRAVO UČEŠĆA Privrednog suda br. 550-4299-87 kod Podgoričke banke Podgorica, na žiro račun CKB Nikšić br. 510-5726047 ili na devizni Račun br.IBAN ME255510000000005726047 kod CKB Nikšić za kupce iz inostranstva u iznosu od 10% od početne cijene.Ponuda mora sadržati i preciznu oznaku predmeta kupoprodaje kao i iznos ponude. Neblagovremene i nepotpune prijave kao i prijave bez dokaza o uplaćenom depozitu neće se razmatrati.U slučaju da se pojave opravdane okolnosti prodavac može odustati od oglašene prodaje uz vraćanje uplaćenih depozita. Prodaja će se realizovati ako najmanje jedan ponuđač ispuni propisane uslove.U slučaju da Kupac koji je izabran za najpovoljnijeg ponuđača odustane od kupovine gubi pravo na povraćaj depozita.Na dan i u vrijeme 14 h uz prethodni dogovor sa stečajnim upravnikom.Imovina koja je predmet prodaje prodaje se u viđenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju.Imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najpovoljnije uslove u pogledu cijene i načina plaćanja.Najpovoljniji ponuđač je dužan zaključiti kupoprodajni ugovor u roku od tri dana od dana proglašavanja za najpovoljnijeg ponuđača,a kupoprodajnu cijenu je d u ž a n isplatiti u skladu sa kupoprodajnim ugovorom. Depozit kupca se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.Ponuđačima čija ponuda nije prihvaćena izvršiće se povraćaj uplaćenog depozita u roku od tri radna dana od izbora najpovoljnijeg ponuđača na račun koji navedu u ponudi.Troškovi prodaje i svi drugi troškovi padaju na teret kupca. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 067/648-958. STEČAJNI UPRAVNIK

ª MLADOSTº

Još tri godine za Dom u Bijeloj Jedina ustanova za smještaj djece bez roditeljskog staranja u Crnoj Gori, Dječji dom Mladost u Bijeloj, kako je planirano novim zakonom o socijalnoj zaštiti, treba da bude zatvoren do 2017. Umjesto u dom, djeca će ubuduće biti smještena u zasebne kuće i živjeće u porodičnom okruženju, javlja TV Boka. U domu trenutno boravi 116 djece bez roditeljskog staranja. Od osnivanja ove institucije 1946. godine do danas kroz dom je prošlo na hiljade djece. Neki su stigli kao bebe, neki nešto stariji, ali sa punoljetstvom svi moraju otići iz Doma, što je prilično traumatično za većinu štićenika. U kućama će

djeca dobiti znanje i vještine koje im dom ne pruža, prije svega vođenje domaćinstva i raspolaganje budžetom. Za državu je izgradnja posebnih kuća i organizacija života za djecu bez roditeljskog staranja i finansijski veliki izazov jer je ovaj nesporno najbolji način zaštite djece ujedno i najskuplji. U početku će vjerovatno sadašnjih osam stambenih jedinica Dječjeg doma biti organizovano kao posebne stambene cjeline. Tradicionalna djelatnost doma u Bijeloj biće nakon ukidanja nastavljena u nekom drugom obliku, najvjerovatnije djeci sa posebnim potrebama i njihovim roditeljima.

14 CRNA GORA RONIOCI

SAOPŠTENJE

Ne važe zakoni za opštinsku vlast

KOTOR - Medijski tim Pozitivna Crna Gora uputio je saopštenje za javnost u kojem se navodi da je izbor Zorana Mrdaka za direktora JKP Kotor, i to drugi put, dokaz da u Kotoru, kao i na državnom nivou ne važe zakoni. “Iako je Komisija za sprečavanje sukoba interesa nedvosmisleno utvrdila i to objavila na svom sajtu da je gospodin Mrdak u debelom konfliktu interesa, opštinske čelnike to nije spriječilo da mu dodijele vođenje značajne firme kao što je JKP Kotor. Naime, Komisija je u obavještenju od 11. jula ove godine konstatovala da Mrdak u izvještaju nije naveo vlasništvo u raznim privrednim društvima. Uvidom u podatke CRPS-a Komisija je utvrdila da je novoimenovani direktor JKP Kotor izvršni direktor, ovlašćeni zastupnik i osnivač D.O.O. “Zomima-Auto” Kotor, ovlašćeni zastupnik i osnivač “Zomima-Great Mo-

gul” D.O.O. Kotor, ovlašćeni zastupnik i osnivač D.O.O. “Zomima” Kotor. Komisija je čak i u svom saopštenju za javnost od 30. avgusta jasno signalizirala na ovaj skandal kada je konstatovala da je pomenuti gospodin u konfliktu interesa, zbog neprenošenja prava upravljanja u preduzećima na drugo nepovezano lice. Ni potpisani Memorandum o saradnji između opštine i Komisije za sprečavanje sukoba interesa kojim se navodno sprečava potencijalna korupcija u državnim i lokalnim organima i javnim službama na području opštine, nije motivisao kotorske vlastodršce da se uzdrže od kršenja zakona. Očigledno je da je ovakvim radom i nepoštovanjem zakona omogućeno pojedincima da dugove privatnih firmi vraćaju iz pozicije direktora javnih preduzeća čiji je osnivač opština, samo zbog toga jer pripadaju vladajućoj partiji.”

PROJEKAT

Prioritet je očuvanje vodnih resursa BIJELO POLJE - U okviru projekta “Jačanje ekonomskog razvoja kroz održivo upravljanje vodnim resursima, koji je finansijski podržala Evropska Unija kroz Prekogranični program Srbija-Crna Gora, u bjelopoljskom hotelu “Franca” održan je dvodnevni seminar. Navodeći da su partneri na projektu sa crnogorske strane JP Vodovod “Bistrica”, Opština Bijelo Polje i Uprava za vode Crne Gore, a u Republici Srbiji partnerstvo čine JP Vodovod i kanalizacije Novi Pazar i Grad Novi Pazar, finansijski rukovodilac Vodovoda „Bistrica“ Rizo Zaimović kazao je za Dnevne novine, da se aktivnosti započete 16.avgusta prošle godine, odvijaju planiranom dinamikom. “U narednom jednogodišnjem periodu kroz projekat će se stvoriti strateški okvir za održivo i efikasno upravljanje vodnim resursima i sistemima za navodnjavanje, podići će se znanje i svijest populacije u prekograničnoj

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

oblasti u vezi sa potrebama i važnosti očuvanja vodnih resursa, te će se izgraditi kapaciteti upošljenih u vodovodnim preduzećima u Bijelom Polju i Novom Pazaru o efikasnom upravljanju vodnim resursima”, kazao je Zaimović. Kako je naveo, kroz projekat će se uz tehničku podršku Hidro-tehničkog instituta iz Sarajeva, sprovesti obuka upošljenih u Vodovodu i ostalih partnera u projektu, da bi se osnažili kapaciteti preduzeća i institucija koje tretiraju pitanja vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda u Bijelom Polju. “Kroz četiri modula obuke,od kojih se prvi odnosi na institucionalni i ekonomski, partnerima na projektu predstaviće se najefikasniji modeli upravljanja i rješavanja problema vodosnabdijevanja i zaštite životne sredine u službi osnaživanja ekonomskog razvoja”, kazao je Zaimović dodajući,da će se preostala tri modula obuke održati u prvom kvartalu iduće godine. B.Č.

Neophodan zakon o ronjenju

Prema navodima iz Regionalnog centra već sada je sve što je potopljeno do dubine od 50 metara - opustošeno HERCEG NOVI - Tokom godine Regionalni centar za podvodno deminiranje obučio je 90 profesionalnih ronilaca, instruktora sportskog ronjenja, pripadnika policije, vatrogasnih jedinica i arheologa, saopšteno je na konferenciji za novinare. U oblasti podvodnog istraživanja hidroarheoloških lokaliteta, ekipa Regionalnog centra, arheolozi Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, u zajedničkoj dvadesetodnevnoj akciji sa RPM Nautikal istražili su podmorje u blizini Budve. Osim 20 otkrivenih lokaliteta koji su pronađeni u podmorju Boke i okoline, ispred Budve je detektovano 14 anomalija na dnu mora, koje ukazuju na moguće postojanje potonulih brodova ili amforišta, kazao je direktor centra za podvodno deminiranje Veselin Mijajlović. Pripadnici Centra su izveli devet akcija podvodnog i kopnenog protivminskog pretraživanja i vađenja minsko – eskplozivnih sredstava i razminirali na kopnu i pod vodom površinu od preko 60.000 kvadrata sa koje su uklonili i uništili 24 eksplozivna sredstva raznih kalibara i 380 komada municije. Mijajlović je naglasio da je norveška Vlada, opredijelila milion eura za čišćenje Crne Gore od kasetne municije. Mijajlo-

vić je istakao da je Centar uz stručnu pomoć Norveške, organizovao i započeo dva međusobno povezana procesa oslobađanja zemljišta kontaminiranog zaostalom kasetnom municijom u cilju vraćanja stanovništvu na upotrebu, koja obuhvataju netehničko izviđanje područja djelovanja kasetnom municijom i integrisani proces tehničkog izviđanja i čišćenja površina kontaminiranih zaostalom kasetnom municijom. Prema prikupljenim podacima u Crnoj Gori se djelovalo sa četiri vrste kasetne municije, ukupno 22 komada kasetne municije, a ispaljeno je i 4.008 komada kasetne podmunicije. “Najveći broj zona djelovanja je registrovan u opštini Golubovci i to 13 zona. Od sedam zona djelovanja u opštini Rožaje, pet zona je već očišćeno od zaostale kasetne municije. Na teritoriji opštine Tuzi nalaze se dvije zone djelovanja, a postoje i indicije da se na područjima mjesnih zajednica Bogajice i Murino, u opštini Plav, djelovalo kasetnom municijom. Veličina kontaminiranih površina iznosi 1,715 km2. Ona se nalazi u tri opštine, odnosno u pet naseljenih mjesta. Najveća kontaminirana površina se nalazi na području aerodroma Golubovci i naselja Mataguži, ukupno 1,378 km2. Potom Tuzi sa 0,32

km2 kontaminirane površine dok je najmanja kontaminacija zabilježena u opštini Rožaje. Mijajlović je istakao da je u Crnoj Gori zabilježena 21 nesreća. “U devet slučajeva se radilo o nesrećama koje su imale za posljedicu stradanje ljudi, a u 12 se radilo o incidentima koji nisu imali štetnih posljedica po ljudski život i zdravlje. U dosadašnjim nesrećama evidentirano je devet žrtava, poginule su dvije osobe, a ranjeno sedam. Centar je tokom ove godine izveo 11 akcija podvodnog traganja i vađenja iz vode stradalih lica, vozila i predmeta. Akcije su trajale 21 dan, a izvođene su u moru, jezerima, rijekama, kanalima, bunarima i drugim vodenim površinama širom Crne Gore. Mijajlović je apelovao na nadležne u Vladi da treba što prije usvojiti Zakon o ronjenju. “Ovaj Zakon je važan ne samo sa aspekta bezbjednosti izvođenja podvodnih aktivnosti, nego i zaštite hidroarheoloških lokaliteta, jer sve što je potonulo do 50 m dubine je opustošeno”. Mijajlović smatra da bi “mapiranje u ovom trenutku bilo otvaranje vrata za kriminal umjetninama”, posebno ako se zna da se cijena jedne amfore kreće od 20 do 30.000 eura, a da nalazišta nisu zaštićena. S.M.

CRNA GORA 15

ponedjeljak, 30. 12. 2013.

NOVOGODIŠNJI PROGRAM

Sve zvijezde na jednom mjestu Č

Nina Lajović

etvorodnevni program proslave Nove godine u Budvi počeo je juče dječjom predstavom “Minja Subota & Tajni agenti” sa Leontinom Vukomanović i Tijanom Dapčević. Uslijedio je koncert Gradske muzike Budve, a umjetnička grupa “Alternacija”, čiji su članovi na štulama obučeni u Djeda Mrazove animirali prisutne, nastupila je na starogradskom trgu i u Starom gradu.

BUDVA- U metropolu turizma tokom vikenda već je doputovao veliki broj gostiju, kako iz Crne Gore, tako i iz zemalja regiona. Očekuje se da će novogodišnje praznike u Budvi dočekati nekoliko desetina hiljada gostiju. Direktorica TO Budve Jelena Rađenović ističe da je Budva zasigurno centar najljepših dešavanja, te da se u Budvu dolazi samo lijepim povodom. “Kada govorimo o Budvi, zasigurno mislimo na kompletnu budvansku rivijeru, od Jaza do Petrovca. Većina objekata su objavili stop booking. Imamo i neke objekte koji nikada nijesu radili u zimskim mjesecima, a upravo zbog velikog interesovanja i potražnje su stavljeni u funkciju. Nadamo se da će nam i vrijeme biti saveznički partner”, kazala je Rađenović. Večeras (30. 12.) od 21 sat koncert na Trgu će održati poznati crnogorski kantautor Vanja Radovanović, od 22.30 sati uslijediće koncert Jelene Rozge. Program dočeka Nove, 2014. godine počeće u 21.30 sati kon-

certom crnogorske grupe “Perper”, nakon čega će nastupiti Dino Merlin. Svečani koncert klasične muzike “Mediteranskog revijskog orkestra” biće održan ispred Starog grada 1. januara od 14 sati, solisti su Ana Rucner – violončelo i Sara Vujošević – sopran, pod dirigentskom palicom Radovana Papovića. U večernjem dijelu programa 1. januara od 21 sat nastupiće BitterSweet , zatim od 22 sata Bajaga & Instruktori I u 23.30 sati Željko Joksimović. Za novogodišnji program TO Budve i Opština Budva izdvojile su po 70.000 eura, a cjelokupni program košta 200.000 eura. I u budvanskim hotelima organizovan je atraktivni program, pa će u petrovačkom hotelu “Palas” koji radi u sastavu HG “Budvanska rivijera” glavna zvijezda programa biti Zdravko Čolić, koji će nastupiti 31. decembra. Goste u “Palasu” će zabavljati i Vesna Zmijanac. Prvog dana 2014. godine u “Palasu” će nastupiti Adil i Jelena Rozga. Za 2. januar biće organizovano tradicionalno “Paštrovsko veče” u “Pala-

su”, a nastupiće Tereza Kesovija. U hotelu “Splendid”, zvijezda novogodišnjeg programa je Severina i pop pjevač Petar Grašo, kao i Žuti Serhatlić. Bečićki hotel “The Queen of Montenegro” za Novu godinu je organizovao nastup crnogorskog pop pjevača Sergeja Ćetkovića, a nastupiće i Goca Tržan. I u bečićkom hotelu “Mediteran” organizuju doček Nove godine, a goste će zabavljati Miroslav Ilić, Jadranka Barjaktarović i Zoran Kalezić. Inspektori Komunalne policije će za novogodišnje praznike biti na terenu u tri smjene. “Težište kontrola će biti suzbijanje sive ekonomije, ulične prodaje, koja se svake godine dešava na potezu oko Starog grada. Drugi segment našeg djelovanja će biti kontrola radnog vremena”, kazao je načelnik Komunalne policije Slavko Đukanović. S obzirom na veliki broj turista koji je već počeo da dolazi u Budvu, biće pojačane i obaveze budvanske policije, kojima su u pomoć došle kolege iz Podgorice, iz posebne jedinice policije i biće raspoređeni sa službenicima Centra bezbjednosti Budva. “Grad, centar grada gdje će biti glavna proslava, hoteli, biti adekvatno obezbijeđeni, da se obezbijedi stabilan javni red i mir, da građani i turisti, koji dođu iz zemlje i inostranstva budu bezbjedni”, kazali su u budvanskoj policiji.

Sa sinoćnjeg koncerta u Budvi

PREMINULI Marijana Maja Borkova Blažević 28. decembra 2013. u 19. godini. Sahrana će se obaviti 30. decembra u 14 časova na mjesnom groblju u Podbišću.

Njegosava Janka Čvorović rođena Babić, 28. decembra 2013. u 94. godini. Sahrana će se obaviti 30. decembra u 14 časova na mjesnom groblju Zagrad.

Zoran Cube Vojislava Šišević 28. decembra 2013. u 50. godini. Sahrana će se obaviti 30. decembra na seoskom groblju u Ponarima u 14 časova.

Danica Blažova Kostić rođena Stojanović, 28. decembra 2013. u 74. godini. Sahrana će se obaviti 30. decembra u 13 časova na gradskom groblju Čepurci.

Radule Obrada Caković 28. decembra 2013. u 75. godini. Sahrana će se obaviti 30. decembra u 11.30 na groblju Orlovača - Beograd. Kuća žalosti Koste Glavinića 20 - Beograd.

Olga Mika Milanova Savićević 25. decembra 2013. u Ljubljani. Sahrana će biti obavljena u Nikšiću.

Dragoljub Miroja Rabrenović 28. decembra 2013. u 68. godini. Sahrana je obavljena 29. decembra u 14 časova na mjesnom groblju u Bistrici.

Branislav Bane B. Jovanović 28. decembra 2013. u 57. godini. Sahrana je obavljena 29. decembra na Srpskom pravoslavnom groblju u Beranama.

Jovan Blagotin Keković nastavnik u penziji, 28. decembra 2013. u 88. godini. Sahrana je obavljena 29. decembra u 15 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Beogradska 35.

Vitomirka Petra Jurišević rođena Đalović, 28. decembra 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 29. decembra u 14 časova na groblju u Mojstiru.

PRIZNANJE

Porto Montenegro najbolji investicioni projekat TIVAT - Za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta turističke ponude, Porto Montenegro je proglašen za najbolji investicioni projekat u okviru tradicionalne godišnje dodjele nagrada u turizmu Wild Beauty Award 2013, priznanja pojedincima i organizacijama. Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a u organizaciji Nacionalne turističke organizacije, saopštili su iz kompanije Adriatik marinas. Savo Đurović, direktor pravne službe kompanije Adriatik marinas, koja rukovodi projektom Porto Montenegro, kazao je medijima da je i pored ekonomske krize i izazova, 2013. godina bila uspješna, jer je projekat nastavio da daje podršku u pozicioniranju Crne Gore kao elitne turističke-jahting destinacije

na svjetskoj nautičkoj mapi, te da se završetkom Regent hotela i proširenjem marine u 2014. godini u projekat ulaže dodatnih preko 70 miliona eura. Đurović je naglasio da je do

sada u projekat uloženo vise od 180 miliona eura, a da u naselju i marini Porto Montenegro direktno i indirektno radi više od 700 ljudi različitih profila. Z.K.

Blagoje Blažo Aleksandra Stevanović 27. decembra 2013. u 68. godini. Sahrana je obavljena 29. decembra u 14.30 na gradskom groblju Čepurci. Kuća žalosti Ulica kralja Nikole 186.

Ana Zorana Đukić rođena Mijatović, 27. decembra 2013. u 52. godini. Sahrana je obavljena 29. decembra na mjesnom groblju kod Crkve Sveti Spas u Radovićima.

Ljubica Savova Medigović rođena Masoničić, 27. decembra 2013. u 90. godini. Sahrana je obavljena 29. decembra u 11 časova na seoskom groblju u Žukovici.

Milorad Mićin Grubač 27. decembra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 29. decembra u 14 časova u Podgorici.

Milika Novice Žugić u 83. godini. Sahrana je obavljena 29. decembra u 13 časova u Novakovićima.

Vinka Milutinova Karadžić rođena Španjević, u 81. godini. Sahrana je obavljena 29. decembra u selu Palež u 14 časova na mjesnom groblju Krekovac.

Mitar Nešković 27. decembra 2013. Sahrana je obavljena 28. decembra u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Ljubica Avrova Šoškić rođena Đekić, 27. decembra 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 28. decembra u 15 časova u Gornjoj Gorici.

Anđa Ilije Sekulić 27. decembra 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 28. decembra u 15 časova na Čepurcima.

Zdravko Mlađo Vladimirov Joksimović 27. decembra 2013. u 56. godini u Podgorici. Sahrana je obavljena 28. decembra u 15 časova na mjesnom groblju u Pavinom Polju.

Stojan Ilijin Maraš 27. decembra 2013. u 87. godini. Sahrana je obavljena 28. decembra u 13 časova u selu Mahala.

Veselin Žićo Radosava Radulović 27. decembra 2013. u 55. godini. Sahrana je obavljena 28. decembra u 15 časova na mjesnom groblju Ždrebaonik – Danilovgrad.

Veljko Petka Gajović 27. decembra 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 28. decembra u 15 časova na groblju u Ozrinićima. Kuća žalosti Ozrinići bb.

Radomir Markov Mirković 27. decembra 2013. u 86. godini. Sahrana je obavljena 28. decembra u selu Macavare - Banjani u 14 časova.

Danica Radova Vušurović rođena Savić, 27. decembra 2013. Sahrana je obavljena 28. decembra na Novom groblju na Cetinju u 15 časova.

Vlado Lukin Raičević 27. decembra 2013. Sahrana je obavljena na mjesnom groblju Laz - Nikšić.

Mileva Đorđijina Kaluđerović rođena Raković, 26. decembra 2013. Sahrana je obavljena 28. decembra u 13 časova na seoskom groblju Mataguži – Zeta.

Blagoje Vidakov Mitrović 26. decembra 2013. Sahrana je obavljena 27. decembra na mjesnom groblju u Markovini.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

ª NIKOLA TESLAº U BEOGRADU

Godina sa najviše putnika u istoriji aerodroma BEOGRAD - Aerodrom “Nikola Tesla” u 2013. godini postigao je rekordan broj putnika u istoriji. Čak 3.540.000 putnika u ovoj godini koristilo je usluge te vazduhoplovne luke koja je, prvi put u istoriji, po broju putnika prestigla i aerodorom u Sofiji. Aerodrom Beograd ima putnika godišnje koliko Ljubljana i Zagreb zajedno, a dolaskom nove avio-kompanije “Er Srbije”, saobraćaj u 2014. može da bude veći 60 odsto. Investicije u aerodrom “Nikola Tesla” ove godine mjere se desetinama miliona eura. Nabavljeno je i montirano šest novih aviomostova i proširena platforma za prijem aviona za 26.000 kvadratnih metara. Rekonstruiše se po zonama i tranzitni dio, uređuju restorani, kafići, prodavnice i povećava prostor za fri-šop radnje. U posljednjoj četvrtoj fazi biće izgrađen i drugi sprat, sa kojim će aerodrom imati kapacitet od osam miliona putnika godišnje. “Prema

objavljenom redu letjenja za naredni period beogradski aerodom bez dileme u 2014. godini ostvariće najveći napredak, odnosno imati najveći porast putnika u odnosu na sve prestoničke aerodome u Evropi”, kazao je direktor aerodroma “Nikola Tesla” Velimir Radosavljević. Za sljedeću godinu sa Beogradskog aerodroma najavljeno je, poslije više godina, direktno letjenje za Barselonu i Lisabon. Skoro svakodnevno u Direktorat za letenje Srbije i Crne Gore pristižu prijave za čarter saobraćaj za sljedeću sezonu. Kako se procjenjuje, sama “Er Srbija” sa svojim prethodnikom JAT-om u 2013. godini prevezla je oko 1.400.000 putnika. Taj broj biće mnogo veći u 2014, jer se očekuju tranzitni turisti kojima će Beograd biti samo usputna stanica iz jugoistočne Evrope ka Bliskom istoku, Indiji, Japanu, Kini i Australiji, gdje linije ima “Etihad”, koji je partner “Er Srbiji”.

TURISTI HRLE U BEOGRAD

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju (sl. List CG broj 1/11) i rješenja Privrednog suda Bijelo Polje St. br. 25/12 od 10-09-2012. Godine. Stečajni upravnik ZZ „Kooperativa-klanica“ u stečaju Pljevlja, nakon izvršene procjene vrijednosti imovine stečajnog dužnika

Trubači dočekali slovenački disko voz

O BAV J E Š TAVA Stečajnog sudiju, dužnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravop, o namjeri prodaje imovine upravnik ZZ „Kooperativa-klanica“ u stečaju Pljevlja, i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju objavljuje

DRUGI OGLAS O PRODAJI CJELOKUPNE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA

ZZ „Kooperativa-klanica“ u stečaju Pljevlja, javnim prikupljanjem ponuda Predmet prodaje je cjelokupna imovina stečajnog dužnika koju čine Nekretnine upisane u listove nepokretnosti: LN. br. 4154 KO Pljevlja, LN. br. 4156 Ko Pljevlja, LN. br. 225 KO Borova, LN. br. 58 KO Krupice, LN. br. 113 KO Lever Tara, LN. br.134 KO Prenćani, LN. br. 79 KO Varine, LN. br. 68 KO Laškovo, LN. br. 105 KO Bujaci, LN. br. 86 KO Glibaći i LN. br. 312 KO Kosanica, po početnoj cijeni od 1245.120,00 eura. Javno nadmetanje radi prodaje cjelokupne imovine stečajnog dužnika izvršiće se prikupljanjem pismenih ponuda koje će ponuđači dostaviti u prostorije – arhivu stečajnog dužnika u Pljevljima do 12 časova 15.01.2014. godine u zatvorenoj koverti sa naznakom imovine za koju se ponuda daje i napomenom ‚‚Za javno nadmetanje – ne otvaraj‚‚. Ponude koje prispiju nakon navedenog roka bez obzira na razloge neće se razmatrati. Otvaranje ponuda obaviće Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda neposredno nakon predaje – prijema ponuda u upravnoj zgradi stečajnog dužnika. Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica koja uplate depozit za učešće na javno nadmetanje u visini od 10% od početne cijene, na žiro račun stečajnog dužnika broj 535-13125-63. Imovina se prodaje u viđenom stanju bez prava na naknadnu reklamaciju. Ponuda mora da sadrži: Naziv i adresu ponuđača, preciznu naznaku imovine za koju se daje ponuda, kupoprodajnu cijenu koja se nudi bez alternativa sa dinamikom i načinom plaćanja iste. Postupak prodaje je validan i za slučaj da na javno nadmetanje pristupi makar jedan ponuđač koji zadovolji uslove predviđene ovim oglasom. Kriterijum za ocjenu najpovoljnije ponude je ponuđena visina kupovne cijene, dinamika i način plaćanja. Prednost će imati ponuđač koji kupuje cjelokupnu imovinu po ovom pozivu.Ponuđač za koga se utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu u svim elementima ponude proglasiće se kupcem, o čemu će stečajni upravnik donijeti posebnu odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od 3 dana od dana otvaranja ponuda. Kupac (izabrani ponuđač) će sa stečajnim dužnikom zaključiti ugovor o kupoprodaji, nakon završetka procesa obavještenja povjerilaca i suda sa odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuđača i pravosnažnosti iste, kojim će se definisati prava i obaveze. Svi troškovi vezani za prodaju, prenos i uknjižbu imovine u cjelosti padaju na teret kupca (izabranog ponuđača). Uplaćeni depozit ostalim ponuđačima vratiće se u roku od 5 dana od dana donošenja odluke o prodaji imovine, a depozit izabranog ponuđača zadržava se i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Ukoliko kupac (izabrani ponuđač) ne zaključi ugovor ili ne uplati razliku do ponuđene kupoprodajne cijene iz ovog oglasa gubi pravo na povraćaj depozita. Stečajni upravnik zadržava pravo da ne proglasi najpovoljnijeg ponuđača, ukoliko ponude ne odgovaraju uslovima iz oglasa ili nijesu u skladu vrijednosti imovine koja je predmet prodaje. Zainteresovana lica mogu izvršiti razgledanje imovine koja je predmet prodaje u prisustvu ovlašćenog lica stečajnog dužnika uz prethodni dogovor o terminu razlgedanja imovine Bliže informacije mogu se dobiti na adresu stečajnog dužnika Ul. ‚Ibarska‚‚ bb Pljevlja, ili na telefon 069 043-622.ZZ ‚‚Kooperativa-klanica‚‚ u stečaju Pljevlja.

BEOGRAD - Oko šesto mladih Slovenaca stiglo je juče ujutro specijalnim “disko vozom” u Beograd na doček Nove godine, a po dolasku na željezničku stanicu dočekali su ih trubači. Iako umorni od cjelonoćne žurke u vozu, Slovenci su po dolasku u Beograd nastavili da piju i slave. Sa sobom su ponijeli ba-

lone pune rakije, objavio je portal 24sata.rs. Zbog velikog interesa Slovenske željeznice su sve do 5. januara dodatnim vagonima pojačale sistem međunarodnog voza koji saobraća na relaciji Ljubljana - Beograd – Ljubljana. U Beogradu se za praznike očekuju na desetine hiljada gostiju iz inostranstva.

ZEMLJOTRES

Tresla se Dalmacija ZAGREB - Zemljotres jačine 4,7 stepeni Rihterove skale potresao je juče ujutro u 7.55 sati Dalmaciju, a mogao se osjetiti i u jednom dijelu Hercegovine. Prema prvim informacijama, epi-

centar potresa bio je 82 kilometra sjeverozapadno od Dubrovnika i 13 kilometara jugozapadno od Vrgorca, na dubini od 10 kilometara. Zasad nema informacija o eventualnoj šteti.

AKCIJA ª HIPOKRITº U HRVATSKOJ

Ministar zdravlja tvrdi da nije kriv ZAGREB - Hrvatski ministar zdravlja Rajko Ostojić oglasio se juče, nakon dva dana, o najvećoj optužnici u povijesti DORH-a, onoj za aferu Hipokrat, u kojoj je u toj zmelji optuženo više od 330 ljekara. Ostojić je rekao je da je za slučaj doznao iz medija i da je to tužna situacija za hrvatsko zdravstvo. Odgovorio je i ljekarima porodične medicine koji su ga optužili da su farmaceutske kompanije i njemu plaćale putovanja i stipendije. “Nikad u životu nisam bio na Kubi, a time ni u Havani. Stipendiju

sam dobio na međunarodnom javnom natjecanju Američke akademije gastroenterologije kao jedini predstavnik iz Evrope”, kazao je Ostojić. Prozivanje da su mu farmaceutske firme plaćale putovanja nazvao je glupošću i neistinom kojom se zagađuje javni prostor. U akciji “Hipokrat”, optuženi su i članovi rukovodstva farmaceutske firme Farmal d.o.o, kojima se na teret stavlja da su, preko mreže posrednika nudili i plaćali mito ljekarima opšte prakse da bi pacijentima prepisivali Farmalove lijekove.

SVIJET 17

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

TERORIZAM U VOLGOGRADU

ª Crna udovicaº raznijela željezničku stanicu u Rusiji Poginulo najmanje 15, a povrijeđeno 37 osoba. S obzirom na to da su vozovi kasnili, peroni su bili puni U jučerašnjem terorističkom napadu bombaša samoubice na željezničkoj stanici u Volgogradu na jugu Rusije najmanje 15 ljudi je stradalo, a 37 je povrijeđeno. Napad je izvela ženska osoba, a još niko nije preuzeo odgovornost za napad. Dok iz cijelog svijeta stižu osude terorističkog čina, Vladimir Putin naredio je preduzimanje svih neophodnih bezbjednosnih mjera. U zvaničnom saopštenju portparol Istražnog komiteta Rusije Vladimir Markin rekao je da je poginulo 14, ljudi, ali da bi broj žrtava mogao da bude i veći. Svi povrijeđeni, njih 37, među kojima je i jedna devetogodišnja djevojčica, zbrinuti su u bolnici. Među poginulima je i jedan policajac, dok su trojica povrijeđena, od kojih je jedan u teškom stanju. Oni su radili kod detektora za metal, gdje se napad i dogodio. Vladimir Markin je potvrdio da su pronađeni posmrtni ostaci žene koja je izvela samoubilački napad i istakao da prvi rezultati istrage pokazuju da je u pitanju bio teroristički napad.

“Kada je vidjela policajca u blizini detektora za metal, postala je nervozna i aktivirala je eksploziv”, naveo je Markin u saopštenju. Dodao da je bomba bila sačinjena od 10 kilograma eksploziva TNT i napunjena šrapnelima. U vrijeme napada, nekoliko vozova je kasnilo, pa je na stanici bilo mnogo ljudi. Bezbjednosne kamere preko puta stanice zabilježile su trenutak eksplozije, a snimak je objavila TV stanica Rusija 24. Eksplozija se dogodila u 12.45 po lokalnom vremenu, potvrdila je portparol regionalnog ministarstva unutrašnjih poslova Svetlana Smolianinova, javio je Itar-Tas. Ruski predsjednik Vladimir Putin naložio je vladi preduzimanje svih neophodnih mjera za pomoć povrijeđenima i bezbjednost u Volgogradu, javila je agencija Itar-Tas. Niko nije preuzeo odgovornost za napad, koji je uslijedio nekoliko mjeseci nakon što je čečenski lider pobunjenika Doku Umarov pozvao pristalice da organizuju napade tokom Zimskih olimpijskih igara, koje se održavaju u februaru u Sočiju. U regionu Volgo-

Žene-samoubice, mnoge od njih udovice ili sestre terorista sa prostora Sjevernog Kavkaza, izvele su više napada u Rusiji posljednjih godina, a poznate su i pod imenom “crne udovice”. Posljednji napad, do juče, takođe se desio u Volgogradu u oktobru kada je jedna Ruskinja, koja je prešla u islam, aktivirala bombu u autobusu, usmrtivši tom prilikom šest osoba

grada proglašena je trodnevna žalost. Regionalna vlada Volgograda će porodicama poginulih u eksploziji dati milion rubalja (30.000 dolara), najavile su vlasti. Predsjedavajući Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), šef ukrajinske diplomatije Leonid Kožara oštro je osudio napad. Kako se navodi u saopštenju

OEBS-a, Kožara je uputio najiskrenije saučešće porodicama žrtava i poželio brz oporavak povrijeđenima. I generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen osudio je teroristički napad u Volgogradu i poručio je da će Alijansa nastaviti da sarađuje sa Rusijom u borbi protiv terorizma. Volgograd se i u oktobru našao na meti

bombaškog napada žene samoubice. Ona je aktivirala bombu u autobusu usmrtivši šest osoba. Žene-samoubice, mnoge od njih udovice ili sestre pobunjenika, izvele su više napada u Rusiji, Volgograd se nalazi 900 kilometara južno od Moskve i na oko 650 kilometara sjeveroistočno od Sočija.

2013. U RETROVIZORU

Najbolje svađe na visokom nivou Časopis Njujorker na svom poslovnom blogu Kurensi izdvojio je svađe o ekonomskim pitanjima koje su obilježile godinu na izmaku, a u njima su, između ostalih, učestvovali i Rupert Mardok, papa Franjo i Donald Trump.

● BIL EKMEN VS HERBALAJF Investitor sa Vol Strita Ekmen opisao je poznatu kompaniju Herbalife kao “piramidalnu šemu”, zapravo poslovnu prevaru, što je rezultiralo padom cijene dionica Herbalajfa. Ipak, uskoro su se javili drugi investitori i demantovali Ekmanove tvrdnje, pa su dionice Herbalajfa opet skočile, a Ekman je od opisan od jednog investitora kao “rasplakano dijete”, zbog čega je najavio da će svoju borbu protiv Herbalajfa “nastaviti do kraja”.

● DŽON M. BRODER VS ELON

MUSK Novinar Njujork tajmsa Broder opisao je u svojem članku katastrofalnu testnu vožnju za električni auto Sedan S kompanije Tesla, kojoj je prisustvovao. To se nije svidjelo menadžeru Tesle Elonu Musku, koji je na svom blogu optužio novinara da nije ispravno opisao što se desilo i da ih je sve “prevario kao budale”. Broder je sve odlučno demantovao, ali je zastupnica čitaoca Njujork tajmsa na kraju zaključila da novinar nije cijelo vrijeme “koristio baš najbolju procjenu”.

● RUPERT MARDOK VS OSTATAK SVIJETA

Medijski mogul se ove godine proslavio čudnim iskazima na Tviteru. Najavio je da će “nova vlada Merkel ove odvesti moćnu Njemačku u propast”, sprdao se s Nokijinim poslovnim padom, optužio Bi-Bi-Si da je “portparol nekolicine ljevičara iz Gardijana”, ismijavao one koji su siromašni a debeli i na kraju pozvao Gugle da “razotkrije Erika Šmidta Šmidta”,”, svog direktora. Ako ništa drugo, Mardoku se ne može zamjeriti da je ono što piše na Tviteru

dosadno, s obzirom na to da je prije dvije godine počeo s “Vraćam se na posao, dosta zabušavanja”.

● ERIK ŠNEJDERMEN VS DONALD TRAMP

Njujorški tužioc Šnejdermen podignuo je optužnicu protiv Univerziteta Tramp zbog prevare, zbog čega je poznati biznismen poludio i počeo da vrijeđa Šnejdermena kao “političara lake kategorije” i “diletanta”, optuživši ga i da je sve dogovorio s predsjednikom Barakom Obamom, još jednom omiljenom Trampovom metom napada. Šnejdermen je mjesecima ćutao, tvrdeći da tim ispadima želi da se skrene pažnja sa slučaja prevare, ali u svježoj izjavi za Veniti Fer izjavio je da se Tramp “ponaša kao osoba koja ode na Super Boul i misli da igrači američkog fudbala tokom utakmice pričaju baš o njemu”.

● GEJ AKTIVISTI VS

OLIMPIJSKE IGRE U SOČIJU

Nakon što je u Rusiji izglasan kontroverzni zakon o zabrani homoseksualne propagande, američki gej aktivisti su pozvali velike kompanije koje su sponzori Olimpijskih igara u Sočiju – a to su, između ostalih, i Koka-Kola, McDonald’s, Prokter & Gembl i Samsung - da bojkotuju Putinovu sportsku manifestaciju. Jedan od predloga upućenih Koka-Koli jeste i da promijeni svoju ambalažu u dugine boje, a s obzirom na to da u februaru počinje zimska olimpijada, nema sumnje da će se o toj temi još dosta čuti.

● DŽAGDIŠ BAGVATI VS

● PAPA FRANJO VS RUŠ

Ekonomski rast Indije ove je godine doživio određene probleme, koji se ponajviše vide u padu vrijednosti rupija, a i u samoj se Indiji raspravljalo o tome koji je ispravan smjer ekonomske politike – još više privatizacije i liberalizacije ili baš suprotno. Oko toga su se, preko časopisa Ekonomist, posvađali indijski ekonomski stručnjaci Bagvati i Sen, inače obojica autori hvaljenih knjiga o indijskoj privredi. Bagvati je optužio Sena da mu uopšte nije stalo do privrednog rasta, na što je ovaj odgovorio da je riječ o “teškom iskrivljavanju” njegovih stavova. Na kraju se u polemiku uključio i čuveni indijski pisac Pankaj Mišra preko “Njujork revju of buks”, zaključivši da je Sen ipak u pravu.

“Iz Papinih usta čujemo samo čisti marksizam”, optužio je uticajni američki radijski voditelj Limbaug papu Franja nakon njegovih istupa o kapitalizmu i siromaštvu u svijetu. Papa je kasnije u intervjuu izjavio da nije marksist, ali se opet osvrnuo na aktuelnu ekonomsku situaciju: “Govorilo se da će se čaša preliti i da će se s vrha novac spustiti do siromašnih. Ono što se zapravo desilo jeste da se čaša samo povećava i povećava, a da ništa od novcakoji se u nju sipa ne dolazi do siromašnih.’ Prema zaključku Njujorkera, papa Franjo je pokazao da je bolji polemičar nego voditelj Limbaug, jedan od najpoznatijih američkih ultradesničara

AMARTIJA SEN

LIMBAUG

18 KULTURA PREPORUČUJE

ULIKS, DŽEJMS DŽOJS IZDAVAČ: GEOPOETIKA, BEOGRAD, CIJENA: 11,60 EURA Džejms Džojs je ovaj roman pisao u Cirihu, Trstu i Parizu u periodu od 1914. do 1924. Nakon njegovog objavljivanja, roman je postao kruna ne samo Džejsove asketski dosljedne umjetničke misije, već i jedan od najznačajnijih romana u istoriji pisane riječi. Krajnje svedena i jednostavna fabula ovog romana obuhvata zbivanja u Dablinu, u toku jednog jedinog dana, 16. juna 1904. godine. Radnja se koncentriše na tri glavna lika: sredovječni bračni par Leopolda i Marion Blum i na mladog pjesnika Stefana Dedalusa, glavnog junaka Džojsovog romana Portret umjetnika u mladosti. No ispod površinskog sloja radnje krije se nesagledivo obilje nivoa kazivanja i značenja. Najznačajniji i najraskošniji među tim nivoima vjerovatno je onaj koji je sagrađen kroz preplitanje, paralelizme i kontraste sa Homerovom Odisejom. Ovaj roman je trajno otvoren za nova čitanja i tumačenja.

BEZBOJNI CUKURU TAZAKI I NJEGOVE GODINE HODOČAŠĆA, HARUKI MURAKAMI IZDAVAČ: GEOPOETIKA, BEOGRAD, CIJENA: 10,40 EURA Cukuru Tazaki je kao tinejdžer volio da sjedi na željezničkim stanicama i gleda vozove kao prolaze. Imao je četvoro najboljih prijatelja – dvojica momaka zvali su se Crveni i Plavi, a dvije djevojke Crna i Bela. Jedino Tazakijevo prezime nije u sebi sadržavalo boju i on se zbog toga uvijek osjećao izdvojenim. Ipak, njegovo prezime značilo je onaj koji nešto pravi, gradi... Iznenada, jednog ljeta, četvoro prijatelja odlučuje da prekine svaki kontakt s njim i da ga odbaci iz svoje grupe. Ovo bolno, traumatično iskustvo godinama ga je držalo na granici smrti... Dok traga za razlozima odbačenosti, on je zapravo na putu preispitivanja sopstvenih vrijednosti, pokušavajući istovremeno da nađe ravnotežu između sebe i svijeta oko sebe, naviknut da živi u (ne-usamljeničkom) samovanju…

FUKOOVO KLATNO, UMBERTO EKO IZDAVAČ: PLATO, BEOGRAD, CIJENA: 20,20 EURA Roman koji je Umberta Eka svrstao među najznačajnijim svjetskim romanopiscima. Jedna od odlika ovog romana je svojevrsna nostalgija za beskonačnim u kojoj se junaci trude da dosegnu apsolutno, a do koga se pak dolazi samo prevazilaženjem sebe samog. Fukoovo klatno je istovremeno detektivska priča, uvod u fiziku i filozofiju i uzbudljiva analiza ludila i mudrosti koja obuhvata cjelokupnu ljudsku istoriju. Svojevrsni junaci ove knjige su i alhemija, kabala, mistika, tajna društva… Naime, nekoliko prijatelja iz zabave počinju da sakupljaju mistična i ezoterična znanja, prave mapu koju postavljaju ispod Fukoovog klatna u muzeju tehnike u Parizu. No, igra će početi da ih guta i smrt da ih vreba u njihovim potragama. U nekim osvrtima ističe se Ekovo podsmijavanje teorijama zavjere od srednjeg vijeka do danas.

TVRĐAVA, MEŠA SELIMOVIĆ IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 8,80 EURA Čovjek i smrt, tema koja je izašla iz Selimovićeve vlastite biografije i sudbine, glavna je tema romana Tvrđava. romana se dešava u XVII vijeku, neposredno poslije hoćinske bitke, u muslimanskoj sarajevskoj sredini. Glavni lik je Ahmet Šabo, običan čovjek, vojnik koji poslije rata započinje novi život bez porodice, jer su umrli od opake bolesti koja je harala u tom periodu. On želi da nađe most do drugih ljudi, jer zna, da nas razdvaja i uništava mržnja. Ljubav je ta koja nas može održati… Kroz Šabov lik Selimović je prikazao ono što može da zadesi bilo koga od nas običnih smrtnika. Kroz konfliktne odnose koji se javljaju kod Šabe, Selimović želi da prikaže sposobnost ljudi da odgovore na neka životna pitanja.

ČITANJE S LISTA, DAFNI KOLOTAJ IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 7,40 EURA Liričan i evokativan, ovaj roman prati život tri različita karaktera – Remi, Hejzel i Nikolasa – i o tome kako se njihovi životni putevi ukrštaju. Nikolas i Hejzel su srećno vjenčani par. Nikolas je dirigent koji radi u Bostonu, a Hejzel je okupirana brigom oko bolesnog oca u Sjevernoj Karolini. Iako ne vjeruju da razdvojenost ugrožava njihov brak, Nikolasovo lutanje oka može imati razorne posljedice po Hejzel. Remi je mlada violistkinja, i od trenutka kada se Nikolas pojavio kao njen dirigent, on okupira njenu pažnju. Remi ne uspijeva da odoli šarmantnom dirigentu i njihove simpatije prerastaju u ljubav. Dvadeset godina kasnije, Remi i Hejzel se slučajno susreću. Na prvi pogled, njihov susret se čini beznačajnim, ali to je susret koji čini da ove tri osobe postanu nerazdvojne.

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

PREDSTAVLJANJE

Otvorena vrata u Parizu Umjetnici Milošević i Delibašić predstavili se publici u Francuskoj

Mladi crnogorski umjetnici Jovan Milošević i Zdravko Delibašić predstavili su nedavno radove na izložbi “Otvorena vrata”, u umjetničkoj rezidenciji Cité Internationale des Arts u Parizu. Ovaj ugledni umjetnički centar pruža mogućnost umjetnicima iz cijelog svijeta da u Francuskoj borave radi stručnog usavršavanja, ali i da svoje radove predstave francuskoj publici. Naši umjetnici su radove izložili u studiju S.U.L.U.J., koji su dijelili, a pariska izložba je za njih bila veoma dragocjeno i lijepo iskustvo. “Slike Jovana Miloševića su bogate koloritom, dok su moji crteži monohromi pa su naši radovi izloženi zajedno u tom prostoru dobili ejdnu novu dimenziju”, objasnio je Delibašić. Delibašićeva serija crteža nosi naziv LES SOUVENIRS (Sjećanja), a umjetnik otkriva da je riječ o subjektivnom doživljaju i iskustvima. “Dio tog doživljaja jesu svakodnevne figurativne ili apstraktne pojave kao što su ljudi, lica, prostor, svijetlo... Sve te pojave skladištim negdje unutar svog pamćenja”, kazao je mladi umjetnik, dodajući da je taj rad sadržaj njegovih vlastitih čulnih podataka koje je ovoga puta pokušao da izrazi preko pre-

ko crteža. “Crteži koji su prvobitno bili posebne cjeline potom sam cijepao/dijelio na manje djelove i od istih gradio novu kompoziciju. U prvobitnoj podjeli crteža koje sam realizovao taj broj je iznosio skoro hiljadu, da bih nakon selekcije broj sveo na polovinu. Ne mogu reći da mi broj crteža pričinjava nekakav poseban značaj ali svakako monumentalnost svih crteža skoncentrisanih na

jednom mjestu, upotpunjuju moju prvobitnu ideju “Sjećanja”. Svaki fragment ovog rada je za mene posebno važan, jer svaki od njih sadrži neko posebno iskustvo”, kazao je Delibašić o svojim radovima. Pariski umjetnički centar je multimedijalni tako da u njemu pored likovnih borave i muzički, dramski, filmski umjetnici. Trenutno u Cité-u boravi oko 320 umjetnika iz više od 50 zemalja svijeta. Jovana Lasica

FINANSIJE

Van Gog za spas Detroita Rasprodaja muzejskog blaga zbog bankrotsva grada Krizni upravnik grada Detroita Kevin Or očekuje da će pokriti dio dugova rasprodajom kulturnog blaga, što je šokiralo mnoge ljubitelje umjetnosti. On je odlučio da rasproda djela najvećih majstora likovne umjetnosti na aukciji kojom namjerava da pokrije dio ogromnih dugova u kojima je bankrotirani grad. Podsjetimo, nekadašnji najbrže rastući grad na svijetu, simbol američke industrijalizacije i centar nacionalne automobilske industrije, danas je grad duhova iz kojeg su se u zemlje s jeftinijom radnom snagom prvo odselile velike auto-kompanije, a po-

tom se, trbuhom za kruhom, odselilo i oko trideset odsto populacije. Zgrade brojnih biblioteka, pozorišta i koncertnih sala danas su napuštene, a jedna od rijetkih kulturnih institucija koja se u posrnulom gradu održala do sada je Detroit Institute of Art s jednom od najatraktivnijih likovnih zbirki u Americi. Kako je kupovinu gotovo tri hiljade od ukupno 66.000 umjetnina iz njihovog fundusa u nekim boljim danima finansirao grad, krizni upravnik ta je djela, među kojima su radovi Brojgela, Van Goga, Matisa, Monea, Belinija, Rembran-

ta i drugih velikih majstora, dao na procjenu uglednoj aukcijskoj kući Kristi. U detaljnom dokumentu na 150 stranica njihovi stručnjaci procijenili su vrijednost 2.800 umjetnina na između 454 i 867 milijuna dolara. Or će prvo pokušati da nađe filantropa koji bi umjetnine otkupio, ali da ostanu izložene u Detroitu, ali ako u tome ne uspije, ići će na klasičnu aukciju. Mogu li Van Gog i i Mone spasiti Detroit, saznaće se uskoro, u jednoj od najvećih rasprodaja umjetnina koju mnogi istoričari umjetnosti otvoreno nazivaju – varvarizmom.

BIIOSKOP

Norveška filmska čarolija

“Putovanje na božićnu zvijezdu” na bioskopskom repertoaru Jedan od najistaknutijih norveških reditelja Nils Gaup snimio je pravu božićnu fantaziju “Putovanje na božićnu zvijezdu”, koja u bioskope stiže 2. januara. “Putovanje na božićnu zvijezdu”, priča o četrnaestogodišnjoj djevojčici Sonji koja kreće na putovanje sa vrlo ozbiljnim zadatkom - da pronađe božićnu zvijezdu. Ovaj film sa očaravajućim likovima i elementima fantazije smješten je u predivno planinsko okruženje. U pokušaju da pobjegne od bande razbojnika, mala Sonja nalazi utočište u kraljevstvu u kome je nestala praznična atmosfera. Nekada davno, kraljeva jedina ćerka izgubila se u šumi kada je krenula u potragu za božićnom zvijezdom. Kraljica je umrla od tuge, a kralj je prokleo božićnu zvijezdu, što je uzrokovalo hladnu tamu koja je prekrila kraljevstvo. Prema legendi, ako kralj učini da božićna zvijezda ponovo zasija prije nego što prođe deseta božićna noć, princeza će se vratiti. Tako je prošlo devet godina i devet božićnih noći, i ova godina je posljednja kraljeva nada da pronađe sjaj božićne zvijezde. Međutim, hrabra Sonja odlučuje da krene na putovanje vrati Božić u kraljevstvo.

Režiser Nils Gaup, čije je ostvarenje “Tragač” nominovano za Oskara u kategoriji za najbolji strani film, jedan je od najpoznatijih skandinavskih reditelja. Gaup je već nekoliko puta dobijao značajne ponude iz Holivuda. Prema njegovim riječima, stvaranje ovog filma za njega je bio veliki izazov:

“Bilo je to fantastično iskustvo i veliki poduhvat je predstavljalo kreiranje Sjevernog pola i mjesta u kome živi Djed Mraz, kao i samo putovanje od kraljevstva do nestale božićne zvijezde”, rekao je Gaup. “Putovanje na božićnu zvijezdu” snimljeno je prema istoimenom pozorišnom tekstu koji je prvi put izveden 1924. godine

KULTURA 19

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

pRepORučuje

AvAnture nevAljAle devojčice, MArio vArgAs ljosA IzDavač: LaGuNa, cIjeNa: 6,90 euRa u vrlo ranom uzrastu Rikardo ostvaruje san koji je u svojoj rodnoj Limi imao otkad zna za sebe: da živi u Parizu. ali ponovni susret s ljubavlju iz mladosti sve će promijeniti. Mlada djevojka, nekonformista, avanturistkinja, pragmatična i nemirna, izvući će ga iz malog svijeta njegovih ambicija. Svjedoci perioda previranja i procvata u gradovima kao što su London, Pariz, Tokio ili Madrid, koji su ovdje mnogo više nego poprišta dešavanja, oboje će vidjeti kako im se životi prepliću, ali se u potpunosti ne podudaraju. Mario vargas Ljosa se igra sa stvarnošću i fikcijom kako bi iznio priču u kojoj nam se ljubav predstavlja kao nešto što se ne može definisati, kao vlasnica hiljadu lica, poput nevaljale djevojčice.

Kira Najtli je dugo čekala na priliku da radi sa Kenetom Branom

Sve je manje dobrih trilera Film

Glumica Kira Najtli o filmu “Džek Rajan: Regrut iz sjenke” Priredio Vuk Perović

ada joj se ukazala prilika da radi sa Kenetom Branom, glumica Kira Najtli nije oklijevala da je iskoristi. Njegov film “Mnogo buke ni oko čega” bio joj je motiv da počne da se bavi glumom. Ipak, “Džek Rajan: Regrut iz sjenke” izgledao joj je i kao dobra zabava poslije godina provedenih tumačenju ozbiljne uloge u “Ani Karenjinoj”, “Opasnom metodu” i “Nikada nemoj da odeš”. “Sve je bilo tmurno. Trebalo mi je malo svjetlosti”, kaže glumica o svom novom filmu koji u bioskope stiže 16. januara.

Kao i većina britanskih glumaca mlađe generacije i Kiri Najtli je oduvijek bio san da radi sa Kenetom Branom, majstorom za Viljema Šekspira. I napokon je dočekala takvu priliku. Film je takođe rađen po književnom djelu, ali sasvim drugačijem od Šekspira. Džek Rajan je junak romana Toma Klensija, jednog od najuzbudljivijih pisaca trilera, a iskusni scenarista Dejvid Kep je napisao uzbudljivu priču na osnovu Klensijevih likova. U rediteljskoj stolici je Kenet Brana. Rezultat je “Džek Rajan: Regrut iz sjenke”. Kira Najtli je još kao djevjčica pokušala da glumi u Braninom film, ali nije prošla audiciju. “Upoznala sam ga kada sam imala 11 godina. Bila sam na audicija za “Hamleta” i bio je izuzetno ljubazan prema meni. Sjećam se toga iako nijesam dobila uloge”, kaže glumica. “Iako nijesam dobila ulogu, on je ipak izdvoji vrijeme da mi pokaže scenografiju i razgovarao je sa mnom o tome šta želi da uradi u tom filmu”. Kira Najtli je, kako kaže, bilo opsjednuta Branin filmom rađenim po Šekspirovom djelu, “Mnogo buke ni oko čega” i kaže da ga je tada znala napamet. “Gledala sam taj film na vi-

deu, dok traka nije pukla. Toliko puta sam ga gledala”, kaže Najtlijeva. “Bila sam zaljubljena u taj film i velikim djelom zbog njega sam i postala glumica”. Kenet Brana je i reditelj i glumac, pa i u filmu “Džek Rajan: Regrut iz sjenke” nije propustio priliku da bude sa obje strane kamere. Zbog toga je Kiri Najtli taj dio rada sa Branom fascinatan: “On je u jednom trenutku ruski psihopata, da bi se u sljedećem izuzetno ljubazno zahvaljivao ekipi na dobro odrađenoj sceni”. Uvijek je voljela dobro napisane, inteligentne trilere i za nju “Džek Rajan: Regrut iz sjenke” posjeduje sve najbolje žanra. “Volim trilere i vo-

lim takav izazov. Za dobar triler je potrebno kvalitetno ispričati priču. Nažalost, malo je dobrih trilera danas”, kaže glumica, navodeći da ih je osamdesetih i devedestih godina prošlog vijeka bilo mnogo više. Upravo je željela da učestvuje u jednom takvom filmu, a činjenica da je Brana reditelj, za nju je značila da je u dobrim rukama. “Ovo je holivudski triler i nijesmo se pretvarali da radimo Šekspira. Svi smo odlično znali šta radimo. Pokušali smo da napravimo najbolji mogući triler”, riječi su glumice čiji je glavni partner u filmu Kris Pajn koji igra Džeka Rajana. Ona igra Rajanovu vjerenicu koja ne zna da je on obavještajac koji radi u CIA. “Iz ugla karaktera koga igram, glavni zaplet je u tome šta se događa kada ste u vezi sa nekim ko ima veliku tajnu. Za razliku od publike, ona (Keti) ne zna da je on obavještajac, ali osjeća da se nešto događa. Keti je sa nekim ko u vezu unosi veliki “ opasan prtljag”. Za mene je bilo vrlo zanimljivo da potražimo taj odgovor na pitanje šta takvo nešto može da uradi jednoj vezi”, kaže Kira Najtli.

Debitovala sa 13 godina Kira Najtli dolazi iz umjetničke porodice. otac joj je glumac vil Najtli, a majka dramaturškinja Šerman Mekdonald. Debitovala je sa 13 godina ulogom u jednoj britanskoj seriji. vrata Holivuda je odškrinula ulogom Sabe, sluškinje princeze amidal (Natali Portman) u nastavku “Ratova zvijezda” Džordža

Lukasa, godinu kasnije. u 17 je igrala u ostvarenju “Igraj kao Bekam” koje je imalo izuzetan uspjeh na blagajnama, a Najtlijeva je skrenula pažnju na sebe. uslijedil su “Love actually”, “Kralj arthur”, Ponos i predrasude”, “Iskupljenje” i mnogi drugi. Igrala je i elizabet Svon u tri dijela “Pirata sa Kariba”.

RASKOŠ SViJETlA

Novi sjaj Sikstinske kapele

Početkom prošlog vijeka osnovana njemačka firma “Ozram”, vodeći svjetski proizvođač sijalica, najavila je da će 2014. instalirati novo osvjetljenje u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu. Freske ne samo da će se ubuduće vidjeti bolje i boje doći do punog izražaja već će biti smanjena i potrošnja struje. Sikstinska kapela slovi kao najvažnija građevina te vrste na svijetu, Mikelanđelove freske u njoj spadaju u najdragocjenije koje je ikada stvorila ljudska ruka. Pet miliona posjetilaca prođe godišnje kroz Sikstinsku kapelu, ali teško se može reći da uživaju u punoj raskoši slika na zidovima. Jer, po pravilu, prostorija je slabo osvijet-

ljena. To će se naredne godine promijeniti. Sadašnje osvjetljenje Sikstinske kapele potiče još iz osamdesetih godina. Da bi se spriječilo da ultravioletni zraci oštećuju freske, instalirana je posebna zaštita preko rasvjete, ali ona istovremeno umanjuje jačinu svjetlosti. Međutim, 18. februara naredne godine, na 450. godina od Mikelanđelovog rođenja, novo LED-osvjetljenje učiniće da u novom sjaju posjetioci dožive “Stvaranje Adama” i druge freske u Sikstinskoj kapeli. Inženjeri firme “Ozram” su izradili koncept koji će omogućiti da svjetlo bude pet do deset puta jače nego što je sada i da se nijanse boja

raspoznaju neuporedivo bolje nego proteklih decenija. Cio projekat je finansirala Evropska unija (EU), a u njemu su, pored stručnjaka firme “Ozram” učestvovali i istoričari umjetnosti, konzervatori, stručnjaci za mjerenje utroška energije i svjetla, nekoliko univerziteta u Italiji i Španiji. Za “Ozram” ovo će biti najznačajniji projekat u oblasti umjetnosti, ali ne i prvi. “Ozram” je, na primjer, nedavno, obavio cjelokupnu svetlosnu rekonstrukciju Lenbahovog doma u Minhenu u kojem je smještena u svijetu najveća i najznačajnija kolekcija djela grupe “Plavi jahač”.

ĆelAvA pevAčicA, ežen jonesKo IzDavač: PaIDeIa, BeoGRaD, 2006, cIjeNa: 3,90 euRa jonesko sebi, kao avangardnom autoru koji odlučno okreće leđa priznatom pozorištu, nameće obavezu bježanja od realizma i psihologizma. Stoga tradicionalnu formulu oslobađa „njenih dronjaka“, tih njenih slučajnih elemenata koji su, od tada, smatrani kao zastarjeli, da bi isključivo sačuvao arhetipsku strukturu: spori prolog, razvoj koji ide ka nekom paroksizmu i pad.

gojine utvAre, žAn-Klod KArijer i Miloš ForMAn IzDavač: LaGuNa, 2006, cIjeNa: 6,51 euRa Duh revolucije širi se zapadnim svijetom osamdesetih godina XvIII veka. Govori se o bratstvu, jednakosti i slobodi, padaju kraljevske glave, svijet se preobražava. za to vrijeme u Španiji, pod vođstvom mladog, ambicioznog crkvenog velikodostojnika Lorenca Kasamaresa, ponovo jača uticaj inkvizicije. Ines Bilbatua, kćerka uglednog baskijskog trgovca i prelijepa muza najvećeg španskog umjetnika toga doba, službenog dvorskog slikara Fransiska Goje, nepravedno je optužena za jeres i bačena u tamnicu. Goja pokušava da izbavi Ines, i sâm Lorenco voljan je da pomogne, ali dolazi do neočekivanog zapleta.

lov nA roMelA, stiven presFild IzDavač: LaGuNa, BeoGRaD, 2013, cIjeNa: 8,00 euRa jesen 1942. – sjevernoafrička pustinja. Nacisti su pregazili evropu, a feldmaršal ervin Romel i njegov afrički korpus potukli su britansku osmu armiju i hrle prema dragocjenim naftnim poljima Bliskog istoka. ako tenkovi Pustinjske Lisice osvoje te izvore, Hitler će imati dovoljno goriva za uspješnu ofanzivu protiv crvene armije. Britanska vlada sve nade polaže u smjeli plan: poslaće malu, vrhunski obučenu ekipu komandosa, Pustinjsku grupu za daleka dejstva, u nepijateljsku pozadinu da ubije Romela. Ispričana iz ugla mladog tenkovskog oficira i zamjenika komandira patrole Lorensa čapmana, ova izvanredna pripovijest vrvi od istorijskih pojedinosti u kojima će uživati ljubitelji ratnih priča.

o životu, sMrti i doručKu, toni pArsons IzDavač: LaGuNa, BeoGRaD, 2011, cIjeNa: 7.90 euRa ovo je knjiga o životu savremenog muškarca. objašnjava nam šta se događa u njegovoj glavi, u njegovom srcu i u njegovim pantalonama, i zašto. ovo je knjiga o zvuku pravih pušaka i dodiru silikonskih grudi. o tome šta učiniti kad huligani psuju a vi ste s djetetom. o instant seksu, o seksualnoj tremi i u tome zašto su fudbal i automobili otišli do đavola. S istom onom nemilosrdnom pronicljivošću koja karakteriše njegove bestselere kao što je čovek i dečak, Parsons nam objašnjava zašto je kriza srednjeg doba samo mit i poseže za osetljivom temom poslednjeg oproštaja od roditelja. otkriva nam kako osmijeh Bobija Mura, istinska ljubav i boks mogu spasti savremenog muškarca...

20 DRUGI MEDIJI

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

BLOOMBERG BUSINESSWEEK

Špijunira li vas Viber?

Koliko znate o ubicama Skajpa iz Bjelorusije? Život u diktaturi ima prednosti. Nema ostajanja svu noć ispred TVa da biste vidjeli ko je dobio na izborima. Lako je biti pozitivan, jer zvanično nema problema. Nema potrebe da navijate sat, jer se vremena nikad ne mijenjaju. Takav je život u Bjelorusiji. Posljednjih 18 godina predsjednik Aleksandar Lukašenko vlada svojom zemljom i njenom populacijom od devet i po miliona ljudi gvoznenom šakom. Politička kultura ove zemlje puna je zastrašivanja, cenzure i namještenih glasačkih listića; policija je nedavno uhapsila čovjeka jer je objavio fotografiju medvjedića koji drži transparent podrške slobode govora. Pa ipak, kada kao stranac stignete u Minsk, glavni grad Bjelorusije, bićete iznenađeni. Ulice nijesu prljave niti pune prostitutki, a stanovništvo je šarmantno skromno. Grad je toliko neobično dobro uređen u svakom smislu, da potpuno odskače od situacije u regionu. Ono što najmanje očekujete jeste mjesto na kome se otvaraju ozbiljne biznis mogućnosti i dom nekih od najpoznatijih aplikacija na svijetu. Talmon Marko i Igor Magazinik osnovali su Viber prije dvije godine. Posao vode iz Izraela, ali su Viber aplikaciju za telefone razvili u Bjelorusiji. “Kad smo posljednji put unajmili programera iz Kalifornije”, retorički je upitao tamnokosi Marko koji uvijek nosi uske majice kratkih rukava. “U Silikonskoj dolini se možda bave najnovijom tehnikama i pristupima, ali previše su šturi, sve rade po knjizi”, odgovorio je njegov poslovni partner, Magazinik. Tačnije rečeno, programeri iz Amerike i drugih razvijenih zemalja su preskupi. Marko računa koliko bi morao da plati u Tel Avivu: “Za talentovanog programera, to bi bilo 130.000 dolara godišnje”. Za ovu sumu Marko (39) i Magazinik (37) mogu platiti sedam bjeloruskih umova – i upravo to rade. Sto miliona ljudi već se registrovalo na Vajberu, aplikaciji koja korisnicima omogućava da razgovaraju i šalju poruke besplatno. Vajber se pojavio kao glavni konkurent vodećem provajderu telekomunikacionih usluga preko interneta, Skajpu, i to iskorištavajući Skajpovu nemogućnost da razvije pouzdanu aplikaciju za mobilne telefone. Hauard Hartenbaum, prvi investitor u Skajp, ističe da je 2011. bila prva godina kada je prodaja mobilnih telefona zasjenila prodaju kompjutera. “Ne mislim da će Vajber izbaciti Skajp iz posla”, rekao je on; “Ali mogli bi ih preteći u trci za mobilno tržište. Skajp bi trebalo da razmisli da ih kupi”. Ono što Vajberov uspjeh čini još

zanimljivijim jeste lokacija njegovih najvažnijih zaposlenih. Uprkos reputaciji Bjelorusieje kao zemlje koja je samu sebe zatvorila u srce Evrope (Lukašenko je izbacio američkog ambasadora još 2008. godine), ova zemlja postala je pravi centar za visoke tehnologije. Prije šest godina otvorena je “slobodna ekonomska zona” u Minsku, koja daje poreske olakšice domaćim formama i zaposlenima. Od tada, bjeloruski izvoz softvera porastao je za više od 2.000 odsto i stigao do 270 miliona dolara prošle godine. Američke kompanije kupuju polovinu ukupnog broja bjeloruskih softverskih proizvoda i usluga. Međunarodni klijenti uključuju: Coke (KO), Google (GOOG), Halliburton (HAL), Chevron (CVX), Citigroup (C), Sears (SHLD), Colgate-Palmolive (CL), Thomson Reuters (TRI), i Viacom (VIA), kao i Siemens (SI), Mercedes-Benz (DAI:GR), Bosch, Philips (PHG), Samsung, Barclays (BCS), i London Stock Exchange. Više nego bilo koja druga firma, Vajber je profitirao od programerskog znanja koje Bjelorusija nudi. Njihova priča o uspjehu puna je ironije: izraelska forma radi u zemlji čija je jevrejska populacija manja od jedan odsto; njihova aplikacija korisnicima daje mogućnost da slobodno komuniciraju, ali je bazirana u zemlji gdje je često pravi izazov otvoreno reći šta mislite. Kada su Marko i Magazinik – inače saborci iz Tel Aviva, “izbacili” Vajber 9. novembra 2010, aplikaciju su ograničili na Izrael i njihovu iPhone onlajn prodavnicu. Rekli su samo nekolicini prijatelja i držali palčeve dok je Vajber izašao u svijet. Prvog dana, Vajber je imao 18 novih korisnika. U narednih 15 dana, dobio je još 1.400. Narednog dana skoro 3.700 ljudi se prijavilo. Za tri nedjelje, Vajber je imalo ukupno 31.000 korisnika, a Marko i Magazinik su bili toliko ohrabreni da su odlučili da aplikaciju otvore za cijeli svijet. Manje od mjesec nakon što se pojavio, Vajber je imao ukupno 1,8 miliona korisnika. Vajber danas prenosi dvije milijarde poruka mjesečno, skupa sa milion i po minuta razgovora. Marko i Magazinik došli su na ideju za Vajber nakon što je njihov prvi pokušaj iz 1999. godine, iMesh, aplikacija za dijeljenje muzičkih fajlova, postala žrtva legalnih problema koji prate takve platforme (nakon dogovora sa velikim producentskim brendovima u 2004. iMesh je počela da nudi samo neke od svojih usluga u 2005). Marko je u to vrijeme dosta putovao i koristio Skajp kako bi ostao u kontaktu sa svojim prijateljima i kolegama. Ali njegovi prijatelji morali su biti ispred kompjutera ili imati uvijek upaljenu Skajp aplikaciju na

svojim telefonima, kako bi ih mogao kontaktirati. Iznerviran zato što prije svakog razgovora mora da ugovori tačno vrijeme, Marko je počeo da razmišlja o tome kako da popravi usluge Skajpa, a da zadrži privlačnost njihove besplatne usluge. Zamislio je Vajber, koji bi radio u saradnji sa pametnim telefonima tako da su korisnici dostupni u svako doba, pri čemu bi pozivanje i zavljanje na telefon bilo ozvan domašaja telekomunikacijskih operatera i njihovih nerealno visokih cijena. “Bili smo ubijeđeni da je ideja dobra, jer u tom prostoru jednostavno nije bilo konkurencije”, objasnio je Marko. Skajp je zamišljen i napravljen kao kompjuterski program, te nikada nije uspio da se u potpunosti prilagodi telefonskim korisnicima. Kako bi bili na raspolaganju za razgovor na Skajpu, korisnici se prvo moraju prijaviti (“ulogovati”) na program koji jedino tako postaje aktivan. Ako ste izašli iz programa, niko vas ne može kontaktirati. Vajber je napravljen imajući na umu telefone. Kada pozovete preko njega, vaš zahtjev se šalje na centralni Vajberov server. Server provjerava da li korisnik kojeg zovete

270 miliona dolara dostigao je prošle godine bjeloruski izvoz softvera

trenutno ima upaljen Vajber. Ako je to slučaj, telefon odmah počinje da zvoni; ako nije, telefon korisnika koji vam treba prima notifikaciju koja telefonu zapravo govori da automatski upali Vajber, što takođe rezultira instantnim zvonjenjem. Kada se vaš prijatelj javi na telefon, poziv se preusmjerava na najbliži Vajberov server, koji omogućava razgovor bez smetnji. Vajber tada pokušava da uspostavi direktnu internet vezu između vas i vašeg sagovornika, tako da više ne koristi lokalni Vajber server. Ukoliko ste pozvali iz wi-fi mreže i onda se od nje udaljili – na primjer, izašli ste iz kancelarije i idete do kola – Vajber vaš poziv prebacuje na mo-

blinu 3G mrežu. Sve se ovo dešava toliko brzo da korisnik o tome nema pojma. Vajber kaže da se koristi audio zapisima visokog kvaliteta, kao što je MP3, i tako pruža kvalitetniji zvuk od onog koji koriste GSM ili fiksna telefonska mreža. Za razliku od Skajpa, koji vas tjera da od kontakata tražite dozvolu prije nego ih dodate u svoj adresar, sa Vajberom pristajete da dijelite cijeli imenik onda kada ga instalirate na telefon. Ovaj pristup krucijalan je za Vajberovu osobinu da se veže za vaš telefon kako bi što lakše radio. Vajber čuva imenike svojih korisnika na svojim serverima kojima mogu pristupiti samo stručnjaci za bezbjednost: “Čak im ni ja nemam pristup”, objašnjava Marko. “A nema ni Igor”. Uprkos svojoj popularnosti kao besplatan telefonski servis za kompjutere, Skajp nije uspio da osvoji tržište smartfona (telefona nove generacije). Promjene menadžmenta i vlasništva Skajpa, koji je Mikrosoft kupio 2011. godine, vjerovatno su uticali na njihovu mogućnost takmičenja na tržištu mobilnih telefona. Pa ipak, Skajt ima blizu milijardu registrovanih korisnika, što znači da je 10 puta veći od Vajbera. Marko i Magazinik tako su došli u Brest, šesti po veličini grad u Bjelorusiji koji se nalazi tik uz granicu sa Poljskom, i u dogovoru sa nekadašnjim kolegom koji je u međuvremenu i sam otvorio firmu, došli na ideju da iskoriste lokalne talente koji su završili državni Inženjerski Univerzitet u Brestu. Danas se Vajberova kancelarija nalazi do Lukoilove benzinske pumpe u Brestu i broji oko 40 zaposlenih mladih ljudi samo iz Bjelorusije. Širom svijeta, Vajber ima ukupno 100-ak zaposlenih i svi su već postali milijarderi – u bjeloruskim rubljama. Ali kako je inflacija u Belorusiji u 2011. bila 39 odsto, kurs za razmjenu rublje u dolare je preko 8.000 za jedan dolar. Ispijajući votku sa renom, pa onda sa medom, Marko dodaje: “Nije dovoljno da budemo dobri kao Skajp. Moramo biti bolji – mnogo bolji”. Njegova sljedeća stanica je Nacionalna Biblioteka Bjelorusije – jedna od nekoliko rijetkih modernih zgrada u Minsku. Simpozijum se zove “Mobilni ponedjeljak”, a tvorci Vajbera su glavne zvijezde na njemu. Marko izlazi na binu u majici na kojoj piše “Zamislite nekoga ko nikada ne prestaje da priča”. Za tako mladu kompaniju, Vajber ima značajnu bazu korisnika, ali njih 100 miliona predstavljaju samo 1,7 odsto od procijenjenih šest milijardi mobilnih korisnika na svijetu. To znači da Vajber ima ogroman potencijal za rast, a trenutno dodaje po 10 miliona korisnika mjeseč-

Talmon Marco

Najveća enciklopedija na svijetu, besplatni izvor znanja na internetu – Wikipedia – ima zabrinjavajuće malo podataka o kreatoru Vajbera, a mnogi od njih su kontraverzni i čak u potpunoj suprotnosti od onoga što se u medijima zna o njemu. „Talmon Marko je izraelskoamerički biznismen, najbolje poznat kao direktor i osnivač Vajbera – višeplatformske aplikacije za mobilne telefone za instant dopisivanje i razgovor putem interneta“, piše na njegovoj stranici u sklopu enciklopedije. Wikipedia dalje kaže da je Marko rođen u Izraelu gdje je služio vojsku kao direktor službe za informisanje u centralnoj komandi izraelskih odbrambenih snaga, da ima diplomu iz informatike i menadžmenta sa univerziteta u Tel-Avivu, te da se odatlekasnije preselio u Ameriku gdje je proveo najveći dio svog odraslog života. Međutim, kao mjesto stanovanja naveden je London. Bjelorusija se nigdje ne pominje. Pogledajte na: http:// en.wikipedia.org/wiki/ Talmon_Marco

no. Najveći izvor ovog rasta dolazi iz Amerike: skoro milion Amerikanaca instalira Vajber aplikaciju svakog mjeseca. Mali troškovi vođenja posla iz Bjelorusije omogućili su Marku i Magaziniku da finansiraju razvoj svoje kompanije bez spoljašnjih investicija. Glavni finansijski partner ove firme, Izraelac čije ime odbijaju da otkriju, takođe investira u afričko zlato, nekretnine, detonatore i egzotična drveća. Teško je reći koliko Vajber vrijedi, jer firma trenutno nudi svoje usluge besplatno. No, Mikrosoft je prošle godine dao 8,5 milijardi za Skajp. Vajber je najavio da će neke specijalne usluge početi da naplaćuje, kao i verziju za kompjuter, koje uporedo razvija kako bi firma počela da pravi profit. Markova prezentacija na “Mobilnom ponedjeljku” bliži se kraju: “Dobijamo 230.000 novih korisnika svakog dana. Povezujemo više od 100.000 poziva u istom trenutku. Vajber je kao mali provajder. O, nijesam to trebao reći!”. Smijeh se prolomio salom. “Ne znam da li znate ovo”, Marko stidljivo izgovara, “ali Vajber je iz Bjelorusije. I zapošljavamo!”

DRUGI MEDIJI 21

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

THE GUARDIAN

ª Ljudi i treba da budu zabrinuti za svoju privatnost!º Vajber je danas dostupan ne samo za iPhone, već i za Android, Blackberry i Windows telefone. Bitku je prenio na domaći teren Skajpa u maju, kada je lansirana verzija Vajbera za računare. Broj instaliranih verzija za pojedinačne računare već je dostigao milione. Marko je sada zauzet razvijanjem dva važna proizvoda. Prvi je prodavnica za sličice. Iako se to ne čini pretjerano važnim, zapravo predstavlja prvi pokušaj ove firme da zaradi novac. Pored besplatnih sličica koje korisnici mogu ubaciti u poruke, nude se i one koje se moraju platiti. Sama aplikacija i usluge koje nudi, uključujući pozive između Vajber korisnika, ostaće besplatni. Ali kako bi se transformisao u pravi biznis, Vajber mora da traži prihode. Drugi prizvod, koji se već testira u Saudijskoj Arabiji, je tehnologija koja će onemogućiti blokiranje Vajbera. Kao što je već bilo riječi, Vajber su u toku ekspanzije sabotirale mnoge telefomunikacione mreže, kao i neke autokratske zemlje. Jedno vrijeme korisnici Vodafon mreže nijesu bili u mogućnosti da koriste Vajber bez ometanja, posebno pripejd korisnici. Marko je objasnio da se operateri žale na besplatne pozive i poruke jer predstavljaju prijetnju po njihove prihode. A žalile su se i vlade Irana, Sirije i Libana koje su Vajber bile u

potpunosti zabranile, pa na kraju ipak popustile i podigle blokadu. No, vlasti u Saudijskoj Arabiji ne odustaju; oni su Skajp, Vajber i takođe popularnu aplikaciju za slanje poruka WhatsApp uslovili da pristanu na državnu kontrolu, ako misle da svoje usluge nude u njihovoj zemlji. “Prije nekoliko dana lansirali smo verziju Vajbera sa “pojačanim povezivanjem”, koja će omogućiti korisnicima da komuniciraju i sa lokacija na kojima je Vajber blokiran. Trenutno u Saudijskoj Arabiji imamo nekoliko hiljada korisnika koji Vajber mogu koristiti uprkos lokalnoj zabrani. Kada tehnologiju razvijemo, vjerovatno ćemo je upaliti i u Britaniji za Vodafon korisnike”, rekao je Marko. On objašnjava kako pravo na komunikaciju shvata veoma ozbiljno, a posebno pravo na privatan razgovor. Vajberova politika je takva da će uz odgovarajući nalog dati uvid u podatke o tome ko je napravio ili primio poziv i u koje vrijeme, ali da nipošto neće odati sadržaj tih konverzacija. Sama činjenica da taj sadržaj negdje postoji i da mu neko iz Vajbera ima pristup dovoljno je zabrinjavajuća, no Marko kaže da Vajber “nema mogućnost da prisluškuje razgovore”. Poruke se čuvaju samo dvije sedmice ili dok ih primalac ne otvori, šta god se desi prvo. Oko 80 odsto izbriše se za manje od jedne sekunde, ali zar to ne znači da kada bi htio, Vajber

može sačuvati neke od njih i malo duže od jedne sekunde? Marko odgovara da su poruke šifrovane, a da ključ za dešifrovanje nije dao nijednoj državi ili vladi. No, on ga ima u rukama. “Pitali su nas da li ćemo “sarađivati”. Mi nikada nikome nijesmo dali ništa što bi im omogućilo da slušaju razgovore ili gledaju poruke sa Vajbera. Ali mislim da bi ljudi trebalo da zapamte da vlada Saudijske Arabije nije prijetila samo nama da će nas ugasiti – tu su bili i Skajp i WhatsApp. Samo su jednu firmu blokirali – nas. Korisnici bi trebalo da se zapitaju zašto ove druge firme nijesu zatvorene”, odgovorio je Marko. Zbog svoje prošlosti na visokoj poziciji u vojsci Izraela, Marko je pod sumnjom da je tajni agent. U sklopu nekadašnje karijere, Marko je proveo četiri godine u izraelskim Odbrambenim snagama, gdje se popeo do pozicije direktora službe za informacije u centralnoj komandi. U vojsci je upoznao svog poslovnog partnera i suosnivača Vajbera Igora Magazinika. No, on tvrdi da su Vajber u potpunosti finansirali “prijatelji i porodica”. “Nikada nijesmo uzeli dolar od države Izraela, čak nemamo ni predstavništvo u Izraelu. Tamo nam je jedino centar za razvoj i istraživanje”, uporan je Marko. Za sad Vajber rapidno raste. Već ima 120 zaposlenih i bazu u Kipru, pored one u Bjelorusiji. Da-

nas ga preko 500.000 ljudi skida dnevno, a u maju je dostigao brojku od ukupno 200 miliona instaliranih aplikacija. Ako je vjerovati iskustvima korisnika koji aplikaciju kometarišu na Appleovoj onlajn prodavnici, Vajber je omiljeniji od Skajpa. Korisnici nijesu bili zadovoljni kvalitetom Skajpovog prelaska na mobilnu verziju, žaleći se na česte “padove” aplikacije, odnosno gašenje usred razgovora. Većina Sjakpu dodijeli samo jednu zvjezdicu, dok Vajber dobija maksimalnih pet – i to najviše zbog sličica koje su uvedene, a koje korisnicima omogućavaju da ra zg ovor ubrzaju ili obogate bez upotrebe kucanih riječi. “I ja bih bio zabrinut u vezi sa korištenjem bilo čijeg servisa ako znam da svako može slušati moje razgovore”, rekao je Marko. “Ljudi i treba da budu zabrinuti za svoju privatnost!” No, i pored njegovih objašnjenja kako su Vajberovi korisnici zaštićeni od narušavanja privatnosti, programeri koji su slušali ovaj intervju imali su komentar

na Gardijanovom sajtu: “Za adekvatno zaštićene poruke koje ne idu preko operatera već preko interneta, treba skidati aplikacije koje koriste ZRTP eknripciju, a Vajber nije jedna od njih. Takve aplikacije su RedPhone i Lumicall, a one su za sada dostupne samo za Android platformu. Vajber zapravo ne nudi zaštitu privatnosti – već samo marketinšku terminologiju da umiri one koji se ne razumiju u proces programiranja, čuvanja i zaštite ovih podataka!”

22 REPORTAŽE

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

TIVAT

Sovogodišnji sajam Udruženje građana S.O.V.E organizovalo zanimljiv događaj U susret predstojećim praznicima, Udruženje građana S.O.V.E, uz pomoć Opštine organizovalo je “Sovogodišnji sajam”, drugi put ovog mjeseca. I ovog puta, pored tivatskih “Sova”, učešće na sajmu uzelo je više izlagača iz Bara, Budve, Cetinja, Herceg Novog i Kotora, koji su prezentovali rukotvorine, nakit, suvenire. Svi radovi su napravljeni ručno i cilj je da se prezentuju javnosti da ih više ljudi vidi, “ne mora se uvijek sve prodati, odnosno kupiti”, kažu „Sove“, naglašavajući da su ovakvi skupovi uvijek prilika za dobro druženje, razmjenu iskustava, a rađaju se i neke nove ideje. Cilj je da se okupi što više žena koje to rade za svoju dušu, ističu članice Udruženja. U ponudi je preovladavao dekupaž, nakit sa poludragim kamenjem, pletiva, šalovi, kape, mali novogodišnji ukrasi od različitih krpica, a posjetioci su mogli degu-

stirati proizvode Frutiere, među kojima hljeb od heljde sa orasima, hljeb sa voćem, integralni štapići i pločice, a Sove su, osim ručnih radova, nudile i “sir od maginje”, karamel sa orasima od dinja i kandiranu koricu od narandže.... Članice Udruženja vole da izlažu u malom parku u Ulici 21. novembra jer se taj prelijepi prostor na taj način oplemeni i oživi, bude veselo i živo. Sa sličnim aktivnostima planiraju da nastave i naredne godine jer treba pratiti trend razvoja grada, pa njegovim gostima treba ponuditi ono što je karakteristično za naše podneblje, kaže jedna od “Sova” Sandra Grabić, navodeći da će slične aktivnosti nastaviti i u narednom periodu. Dosadašnje aktivnosti u realizaciji tivatskog udruženja, poput škart marketa, „Smilja i bosilja“ i „Španja i tkanja“, „Sovogodišnji sajam“, protekle su uspješno

uz znatno interesovanje građana. “Sove” su svoj doprinos imale i u obilježavanju Dana bez automobila, a učestvovale su i u organizaciji Šarene pjace – garažne prodaje, održane proteklog ljeta na Trgu od kulture. Z. Krstović

posjetioci su mogli degustirati proizvode Frutiere, među kojima hljeb od heljde sa orasima, hljeb sa voćem, integralni štapići i pločice, a Sove su, osim ručnih radova, nudile i “sir od maginje”, karamel sa orasima od dinja i kandiranu koricu od narandže

U ponudi je preovladavao dekupaž, nakit sa poludragim kamenjem, pletiva, šalovi...

REPORTAŽE 23

ponedjeljak, 30. 12. 2013.

Za pamćenje

Najneobičnije pojave iz godine na izmaku Evo nekih događaja u protekloj 2013. godini koji su nas ostavljali bez daha

Takozvana “Vrata pakla” djelo su ljudskih ruku

uno je bilo događaja koji su nas šokirali, zaprepastili ili zatekli na bilo koji drugi način. Od meteora iznad Čeljabinska, preko neočekivanih situacija do devastirajuće sile prirode, podsjećamo na 12 najneobičnijih pojava u 2013. godini.

Izbor neobičnih pojava nije bilo lako napraviti jer ih je bilo veliki broj.

● 1. Snimatelj divljih životinja iz Škotske doživio je u januaru 2013. nezaboravan susret s jednim od najubojitijih kopnenih grabežljivaca na svijetu. Gordon Bučanan je u najsjevernijem dijelu škotske snimao polarne medvjede, a za nagradu je snimio nevjerovatan video i ralje polarnog medvjeda kako pokušavaju probiti kupolu u kojoj se nalazio. ● 2. U februaru 2013. godine turisti su u Kaliforniji snimili jedan rijetko viđen prizor, takozvani superpod delfina, odnosno jato hiljada tih morskih sisara. Turisti su snimili jata delfina nedaleko od

obale San Dijega. Jato je bilo dugačko čak 11 kilometara i sastojalo se, prema nekim podacima, od 100.000 tih vodenih sisara.

● 3. Evo i jednog fenomena iz Rusije, o kojem su protekle 2013. pisali svi svjetski mediji, a to je selo Ojmjakon. U Ojmjakonu prosječna temperatura u januaru iznosi -50 stepeni, a najniža ikad zabilježena temperatura u tom selu bila je čak -71,2 stepena. Mjesto se nalazi na 750 metara nadmorske visine, a dužina dana varira od svega 3 sata u decembru do 21 sata tokom ljeta. Ojmjakon isto tako predstavlja i veliki temperaturni kontrast. U junu, julu i avgustu temperatura vazduha često je preko 30 stepeni. Naziv ‘ojmjakon’ znači ‘voda koja se ne ledi’.

U Ojmjakonu se temperature spuštaju i do 72 stepena ispod nule

● 4. U februaru je planinare tokom jednog vikenda iznenadio neobičan prizor na Dinari. Jozo Vitić i Ivan Zebić su na nadmorskoj visini 1369 metara zatekli udubljenje prečnika pet i dubine tri metra. Neobično je bilo to što je svijetlilo. Planinari su bili uvjereni da je tu rupu neko odabrao za logorovanje te da je izvor svjetlosti vatra ili neka lampa, no kako su se približili rupi ostali su zatečeni spoznajom da u rupi nema ničeg osim snijega. ● 5. Jedan je ribar u vodama

Meksičkog zaljeva u martu naišao na dvoglavog morskog psa. Otkrio ga je u utrobi odrasle ženke koju je ulovio tokom rutinske ribarske ekspedicije. Okeanolog Majkl Vagner tada je za NBC rekao kako je sasvim sigurno riječ o jednom od veoma rijetkih prirodnih fenomena.

● 6. U pustinji Karakum u Turkmenistanu, u blizini sela Darvaza nalazi se ogroman gorući krater u zemlji širine 100 metara. Lokal-

no stanovništvo ovaj krater naziva ‘vratima pakla’ jer vatra u njemu gori neprestano već 41 godinu. Za to su odgovorni Sovjeti koji su pokušali spriječiti ekološku katastrofu. Zanimljivo je da ‘vrata pakla’ nisu prirodni fenomen nego posljedica industrijske nesreće. Naime, sovjetski geolozi su 1971. godine bušili površinu zemlje na području ove pustinje, te su bušenjem slučajno nabasali na podzemnu špilju punu zemnog plina koja se urušila, te za sobom povukla i strojeve koji su uzrokovali ovu nesreću. Iz novonastalog kratera velikom se brzinom počeo izdizati oblak smrtonosnog plina, te su ga Sovjeti zapalili kako bi spriječili ekološku katastrofu. Krater od tada nije prestao gorjeti.

● 7. Neobičan fenomen dogodio se i na jezeru Mile Laks u američkoj saveznoj državi Minesoti, gdje se led s obale počeo približavati kućama. Fenomen je zabilježen u maju, a čitav prizor izgledao je kao

da se glečer približava kućama oko jezera. Niko nije stradao u ovom neobičnom prirodnom fenomenu, ali je jedna kuća pored obale pretrpjela štetu.

● 8. Protekle 2013. godine otvorilo se mnogo rupa u tlu, a jedna takva je nasred raskršća u Rusiji gotovo progutala gradski autobus. Nesreća se dogodila u gradu Tambovu, udaljenom oko 400 kilometara od Moskve. ● 9. Naša iduća neobična pojava u ovom pregledu godine, opet ima više s čovjekovim djelima, nego prirodom. U engleskom gradiću Bukstonu postoji jezerce koje je donedavno bilo neodoljivog izgleda, no gotovo jednako otrovno poput izbjeljivača. Da bi odvratili kupače, gradske vlasti odlučile su se na drastičan potez. PH vrijednost vode u tom jezeru iznosi 11.3, a kako su se ljudi tamo opetovano išli kupati, gradske vlasti odlučile su tu ‘plavu lagunu’ obojati u crno. U jezeru se više niko ne kupa. ● 10. U junu se najsjevernija točka na Zemlji, koja je inače uvijek prekrivena zaleđenim morem, pretvorila u malo jezerce omeđeno ledom. Prirodna je to i neobična pojava na sjevernom polu, koja je zavrijedila mjesto u našem pregledu godine. ●11. Nekolicina znatiželjnika svjedočila je rijetkom prikazu destruktivne sile prirode na plaži pored francuskog gradića Saint-Jouin-Brunevala u julu protekle godine. 30.000 tona kamena u jednom trenutku se obrušilo na plažu i uz veliku buku, podigao se i velik oblak prašine, a sve su snimili spomenuti znatiželjnici, koji su od siline urušavanja odlučili napraviti taktičko povlačenje. Stijena se u potpunosti razmrvila i niko nije stradao. ● 12. Možda i najveći događaj što se pojava u 2013. godini tiče, bio je svakako meteor koji je eksplodirao iznad ruskog grada Čeljabinska u februaru. Eksplozija se dogodila u atmosferi, a meteor je bio težak 12.000 tona i kretao se brzinom od 18,6 kilometara u sekundi. Udarni talas od eksplozije napravio je ogromnu materijalnu štetu, a povrijeđeno je preko 1.000 osoba. (Dnevnik.hr)

24 ZABAVA

Foto: Fejsbuk

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

REMI ELEMENTAL

Kontinuitet je važan Nakon što su u regionu predstavili novi album pod nazivom “U redu je”, članovi zagrebačkog hip-hop benda “Elemental”, ponovo će uskoro biti gosti bh. prijestonice. Tako će energični sastav sa Mirelom Priselac Remi na čelu u subotu, 18. januara, nastupiti u sarajevskom klubu “Coloseum”, što će biti njih posljednji koncert na turneji. Iako su brojna gostovanja iza njih, optimistična pjevačica smatra kako njihov najbolji nastup tek slijedi. “Ne želim izdvajati nijedan koncert s turneje, ali moram pohvaliti zagrebačku publiku, koja je bila sjajna. Gdje god dođemo, dočekaju nas ljudi koji vole našu muziku i s kojima dijelimo pogled na svijet, zbog čega se osjećamo ugodno, kao kod kuće” bila je iskrena Remi. Ističe kako u narednoj godini očekuje da se još aktivnije bave muzikom. “Iako nakon januara službeno više nećemo biti na turneji, svirke će se i dalje nastaviti jer ćemo promovisati naš posljednji album. Bit će tu novih singlova i spotova, ljetne svirke po reginu, ali ćemo

DI DŽEJ MILLOK

mnogo vremena provoditi i u prostoriji za probe, gdje ćemo već početi s radom na novim pjesmama. Mislim da je kontinuitet vrlo važan za sve bendove koji se žele aktivno baviti muzikom, a kako smo mi jedan od njih, sve što nam predstoji je rad”, kazala je Remi.

ª Pušenjeº proslavilo 30 godina

Crnogorska pjevačica Nina Petković, gostovaće večeras (30. decembra) u tivatskom My Clubu. Popularna pjevačica će publiku podsjetiti na njene pjesme “Bezobrazno”, “Talas i brod”, “S druge strane sna”, “Kiša”, ali i na “Ne odustajem” sa kojom je pobijedila 2010. na Pjesmi Mediterana. Osim domaćih pjesama Nina će otpjevati i aktuelne singlove sa strane r’n’b i dance scene. Ulaz je slobodan.

Sarajevska publika uživala je u višesatnom spektaklu koji je povodom 30. godišnjice karijere i objavljivanja 10. albuma, “Radovi na cesti”, napravila grupa Zabranjeno pušenje. Dvorana Mirza Delibašić u sarajevskoj Skenderiji bila je puna fanova koji su horski pjevali pjesme. Publiku su zagrijavali grupa Grafit, Boris Dežulović i Predrag Lucić, te Laka. Koncert su otvorili pjesmom “Pos’o, kuća, birtija”, a potom su se smjenjivali stari i novi hitovi. Hor Arabeske nastupio je tokom pjesme “Kad procvatu behari”. Posebni gosti koncerta bili su gitarista Mustafa Čengić, Zenit Đozić i Elvis J. Kurtović. Grupa Zabranjeno pušenje prvi album “Das ist Walter” je objavila 1984. godine i od tada je uspjela ostati na vrhu muzičke scene u BiH, ali i zemljama regiona.

Singl kao novogodišnji poklon Crnogorski di-džej i producent iz Ulcinja Milo Kekić alijas Millok, objavio je novi traku pod nazivom “Why”, nedugo nakon EP-ja “Sweet Seduction”. “Na traci sam radio nešto malo manje od nedjelju dana. Želja mi je bila da napravim originalnu traku, a ne neki rimejk od starih pjesama, kao što sam imao običaj ranije i poklonim je ljudima kroz besplatno skidanje sa internetu. To je prvenstveno inicirano time što volim da podijelim rad sa ljudima koji me podržavaju i onima koji i ne znaju za mene. Ovo je i način da pokažem da mi nije bitno samo da potpišem ugovor i prodam urađeno, već i da nešto dobro poklonim

ljudima iz cijelog svijeta. Ovaj singl nosi emotivno-melodični zvuk, koji nije klupski”, kaže ovaj di-džej i dodaje da iako je EP “Sweet seduction” bilo njegovo posljednje izdanje za ovu godinu, traka “Why” nije povezana sa njim. Milo kaže da je godina na izmaku bila dobra i da je zadovoljan onim što je postignuto. “Ono što mi je obilježilo ovu godinu svakako je Exit festival, na kom sam nastupao sa mojim velikim prijateljem i kolegom Milošem (Soft 85). Odatle smo ponijeli veliko iskustvo, jer je i to bilo mnogo više od očekivanog. Imali smo dobar termin i brojnu publiku i još jednom im veliko hvala”, priča mladi Ulci-

njanin i dodaje da predstojeća godina donosi nove izazove. “Zima je pravo vrijeme za rad u studiju, pa tako i ja provodim svaki dan radeći šest do sedam sati i smišljajući ideje za trake. Trenutno radim na malo tvrđem deep zvuku i signlovima koji će biti izdati u narednih dva do tri mjeseca, a onda pred ljeto dolazi nešto veselije, melodičnije. Nadam se da će neka od njih postati i ljetnji hit”, otkrio je on. A svi koji žele da se uvjere da Millok pravi zaista odličnu atmosferu na nastupima, za novogodišnje praznike mogu posjetiti klub “Studio 55” u Ulcinju, gdje će Kekić nastupiti kao rezident di-džej. Fi.Jovović

NASTUP

Ivana u Felliniju za Novu godinu Crnogorska pop pjevačica Ivana Martinović-Popović nastupaće za doček 2014. godine u restoranu “Fellini”. Ona je ove godine nastupila na Sunčanim skalama i osvojila nagrade na bosanskom festivalu “Studentsko ljeto”, drugo mjesto u kategoriji zabavne muzike i nagradu za najboljeg inostranog izvođača. U međuvremenu, Popović se priprema i da ekranizuje numeru “Dodaj”, što će biti njen prvi spot u karijeri. Tokom

TVOJE LICE ZVUČI POZNATO

novogodišnje noći goste će zabavljati numerama iz svog repertoara, ali i prepjevima stranih i domaćih hitova. Ulaz uz švedski sto i neograničeno piće košta 40 eura, a zabava počinje u 22 časa. Rezervacije je moguće obaviti na broj telefona: 067/892-192, a osim novogodišnje noći, Ivana će goste restorana zabavljati svake noći od 1. do 15. januara nastupajuće godine. E.Z.

Ana Kokić spektakularno do finalne pobjede Pjevačica Ana Kokić pobjednica je prvog izdanja humanitarnog šou programa “Tvoje lice zvuči poznato”. Spektakularnim nastupom tokom kojeg je na sceni “skinula” pokrete jedne od najvećih svjetskih zvijezda Pink, Kokić je zaslužila epitet najbolje, a po mišljenju mnogih njen nastup jedan je od najatraktivnijih ikada prikazanih u sličnim programima. “Svi su pobjednici i želim da se zahvalim što su svi veliki ljudi i ja ih mnogo volim. Voljela bih da se družimo i poslije ovoga”, bili su prvi utisci uplakane Kokić nakon proglašenja. Drugo mjesto osvojila je miljenica tinejdžera, Sara Jovanović, koja se predstavila numerom “Bleeding love”od Lione Luis. Na pobjedničkom popstolju našao se i Aleksa Jelić kao kraljica popa – Madona u “inkarnaciji” iz 1990, kada je na dodjeli MTV nagrada izvela hit “Vo-

gue” u kostimu u stilu francuskog dvora. Boris Milivojević, koji je imitirao Lepog Miću iz filma “Ko to tamo peva” osvojio je četvrto mjesto, dok je jedini crnogorski predstavnik u takmičenju, Nenad Knežević Knez završio kao petoplasirani u ulozi Lenija Krevica u pjesmi “Are you gonna go my way”. U revijalnom dijelu nastupili su i Goca Tržan, Željko Šašić, Skaj Vikler, Tamara Dragičević i Snežana Babić uz pomoć članova žirija,a prvi singl predstavila je pobjednica “Prvog glasa Srbije” Mirna Radulović. “Tvoje lice zvuči poznato” ostaće upamćeno i po humanitarnom karakteru, pa je tako 25.000 eura, uz sav prihod od poruka gledalaca koji su glasali, pobjednica poklonila djevojčici Srni Sedmak kojoj je medicinska pomoć prijeko potrebna. O uspješnosti projekta govore i reakcije poznatih ličnosti na društvenim

mrežima, pa se tako iz dalekog Dubaija oglasio i Novak Đoković. “Moj favorit je Ana Kokić. Divim se svima na profesionalizmu”, tvitovao je najbolji teniser svijeta. Ani su na pobjedi čestitale brojne ličnosti iz javnog života, uz komentare da je pobijedio najbolji takmičar. D.B.

ZABAVA 25

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

INTERVJU - SEAD LIPOVAČA ZELE

Bez mene, Alen ne bi ni do seoske gitarijade Sead Zele Lipovača, frontmen Divljih jagoda, za DN govori o novom albumu “Biodinamička ljubav”, objavljenom nakon desetogodišnje pauze Filip Jovović

dnedavno je u prodaji novi album bosanskog benda Divlje jagode, “Biodinamička ljubav”, koji na sceni egzistira već punih 37 godina. Tokom skoro četiri decenije postojanja bend je prodao četiri miliona ploča i iza sebe ima 10-ak albuma. Frontmen benda, Sead Zele Lipovača, govori o novom albumu, odnosima u bendu tokom godina i objašnjava zašto nikada nije poželio da komercijalizuje zvuk.

Deset godina se čekalo na novi album Divljih jagoda. Zašto tolika pauza i kakva je simbolika naziva novog albuma? Mislim da nema potrebe nabrajati sve razloge zbog kojih se toliko dugo čekalo na novi album, koliko god oni bili razumljivi i opravdani. Svjestan sam da publika od mene očekuje nove pjesme, odnosno nove albume, ali ja jednostavno nijesam od onih koji snimaju samo zato što će im to donijeti neku korist, niti sam jedan od onih koji nakon svakog albuma snimaju sljedeći, jer to tako treba. Toliko duga pauza teško da se može uklopiti u neku uspješnu karijeru, ali ja sam uvijek radio stvari koje drugi ne mogu, pa i to da ne snimam punih deset godina. Po mom mišljenju, broj albuma definitivno nije toliko važan, koliko je važno da su pjesme koje se nalaze na njima ostavile traga, ali tako, da slušajući ih ponovo, mogu probuditi iskrene emoci-

je. Biodinamička ljubav, kao što sam naziv kaže, album je organskih ljubavnih pjesama u potpunom skladu sa prirodom, kako to objašnjava i sam termin biodinamika. Šta se sve nalazi na novom albumu, s kim ste sarađivali? Koja je konkretna razlika u zvuku novog i prethodnih albuma? Treba izdvojiti 41 minutu i 23 sekunde i preslušati album, a nakon toga će sve biti puno jasnije. Damjan na klavijaturama, Andras na bas gitari, Nasko na bubnjevima i Livio na vokalu su ekipa za koju vjerujem da je u ovom trenutku najbolje što sam mogao pronaći na Balkanu i malo šire. Osim Livia, kao gosti na novom albumu našli se su Ivana Peters iz grupe Negativ, Marko Osmanović iz grupe Cota G4, Žanil Tataj, pjevač sa kojim sam sarađivao na albumima “Magic love” i “Sto vjekova” i potpuno nepoznati Vladimir Kmoniček u bluz pje-

Hanka Paldum skakuće uz Disciplinu kičme Mnogi ne znaju da ste upravi Vi napisali veliki hit grupe Mirzino jato- “Apsolutno tvoj”, pjesma je u pop aranžmanu, a Divlje jagode heavy metal bend. Da li ste u nekom trenutku, nakon velikog uspjeha ove numere razmišljali da nastavite u tom pravcu? Ima dosta uspješnih pjesama, ali i albuma, za koje publika ne zna da sam ja autor. Kako mi, iskreno, to nikad nije bilo važno, ja se nijesam ni trudio da to šira publika sazna. Vjerovatno je teško povezati da je isti autor i producent radio pro-

jekte kao što su Mirzino Jato, Deen, Divlje jagode, Hor Arabeske (duhovna muzika Islama ), Tifin album “Dani bez tebe”, Glasnici Nade (hrišćanska duhovna muzika) i mnoge druge. Što se tiče paralele, Apsolutno tvoj i Divlje jagode, sve je moguće, samo nikad nije bilo dobro miješati babe i žabe. Ako možete zamisliti Hanku Paldum kako skakuće i pjeva sa Kojom i Disciplinom kičme, onda bi svašta bilo moguće, pa i to da sam ja sebi uradio dens album. (smijeh)

Jagode su isključivo ª muškiº bend Ivana Peters se pojvaljuje kao vokal u jednoj od pjesama, da li ste ikada razmišljali o glavnom ženskom vokalu u bendu? Jagode su uvijek bile “muški” band, pa iskreno nešto i nijesam dolazio na tu ideju. Sa Ivanom bih volio nastaviti sarađivati i nadam se da će se ona kao “special guest star” pojaviti i na sljedećem albumu. smi “Srce ne laže”. Nikad ne razmišljam kako će ne kraju album zvučati, ali mi je važno da dam svoj maksimum i da produkcijski mora biti “catch up in time”. Biodinamička ljubav je 12-ti album po redu i ako se dobro preslušaju svi albumi, od prvog do zadnjeg, onda je sigurno da je svaki priča za sebe, ali sa mojim potpisom, kako autorskim tako i gitarskim. Croatia records će izdati album za cjelokupno tržište, a u januaru ste najavili i promociju u Podgorici. Da li tada možemo očekivati i neki koncert u Crnoj Gori? Predviđeno ja da imamo promocije u svim glavnim gradovima eksJu republika, ali uglavnom vezano za medije. Što se tiče koncertne promocije novog albuma, ona bi trebalo da počne u aprilu i trajala bi sve do kraja godine. Prošlog ljeta smo nakon puno godina prvi put svirali u Crnoj Gori i to na Jazz festivalu u Bijelom Polju. Malo je falilo da ne dođemo, jer je ponuda bila više od skromne, ali sad znam da bi to bila greška, jer su nam i publika i organizator pružili nezaboravne trenutke. Jagode imaju jako puno fanova u Crnoj Gori i mislim da nema razloga da ne održimo više koncerata, nraočito u ljetnom periodu. S kim od vokala je bilo najbolja saradnja, da li je Alen Islamović ostavio najviše traga u bendu? Od početka do danas, kroz bend je prošlo jako puno svirača i pjevača i svi su oni ostavili manje ili vi-

še traga, zavisno od toga koliko su albumi na kojima su svirali ili pjevali bili uspješni, ali i od toga koliko su se oni trudili ili bili harizmatični. Ne vjerujem da ću biti objektivan ako bih kazao da je to Tifa, Toni Janković ili danas Livio Berak, ili na kraju krajeva bilo ko drugi, jer svaki od njih je imao svojih svijetlih, ali i onih drugih trenutaka. Kad sam Islamovića doveo u Jagode, on je bio “tabula rasa” i prilično drugačijeg mentalnog sklopa u odnosu na ostale članove, ali ja sam u njemu prepoznao ono što drugi, a najmanje on sam, nijesu mogli vidjeti. Jedno je sigurno: da nije bilo mene, Alen vjerovatno ne bi dogurao ni do seoske gitarijade. Ako neko misli da to možda nije tako, onda treba da čuje i vidi koji je njegov domet bio svih ovih proteklih godina. Bilo kako bilo, za mene je bilo veliko olakšanje kad smo se razišli. Kako ste dobili nadimak Zele? Koliko znam, moja majka mi je dala taj nadimak dok sam bio još jako mali. Pretpostavljam da je to zbog zelenih očiju. Centralni motiv velikog broja vaših pjesama, ali i posljednje je ljubav. Da li je to i glavni pokretač, inspiracija za dalji rad? Ljubav je nekako vječita tema, a ljepotice, definitivno, vječita inspiracija. Zvuk koji ste imali na prvom albumu, zadržali ste do posljednjeg izdanja, naravno, uz tehničke inovacije, dok se većina vaših kolega ili povukla ili preorijentisala na nešto komercijalnije. Koliko je teško u pop društvu i svijetu ostati dosljedan sebi i svom

senzibilitetu? Previše sam vremena uložio u svoje znanje da bih se našao u društvu gdje mi nije mjesto. S druge strane dovoljno sam lud, tvrdoglav i uporan da mi nikad nije palo na pamet da idem linijom manjeg otpora. Činjenica da se nijedan od stotine bandova, koji su se pojavljivali i nestajali u proteklih 30-ak godina nije uspio približiti uspjehu koji sam ja postigao sa Jagodama govori o tome koliko je nešto moguće ili koliko je teško. Da li ima istine u tome da vas je osamdesetih godina jedna fotografija sa beogradskom glumicom u “Diskoteci tv Novosti” predstavila široj javnosti? Pa i ne baš, s obzirom da sam ja u to vrijeme već imao dosta uspjeha i bio prilično prisutan u medijima, ali sigurno mi nije odmoglo. (smijeh) Fanovi često kritikuju bend jer se na koncertima ne nalaze pjesme poput “Čarobnjaka”, “Metalnih radnika”, “Nazovi me”, “Sama si”, zašto su ove i neke još poznatije pjesme izostavljene sa repertoara? Koliko god ja prihvatao kritike i nastojao fanovima da izađem u susret, uvijek će biti i onih nezadovoljnih. Mislim da je nemoguće ispuniti sve ono što publika očekuje i što bi željeli da čuju i vide na koncertu. Ove godine će repertoar biti nešto “žešći” nego proteklih godina, tako da će se konkretno i neke od nabrojanih pjesama naći na repertoaru. Ja sam na koncertu ZZ Topa do sada bio tri puta, a samo sam jednom imao priliku da čujem “moju” pjesmu.

ª Jedina mojaº pjesma o srednjoškolskoj ljubavi Kome je posvećena pjesma “JeTo je moja velika ljubav iz srednje dina moja”, da li je u pitanju neka škole i s početka fakulteta, sa kojom konkretna ženska osoba? sam bio u dosta dugoj vezi.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 slobodno vrijeme

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 1935 sudoku 2012-01-30

Medium level

Teža

7 7

5 Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

8 3

Daily Sudoku puzzle No. 1818

Lakša 2011-10-05

Medium level

9 6

5 7

Page 1/2

Play sudoku online at:

2 Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7 9

Zovu policiju zbog duhova

Iako su obučeni i spremni za borbu protiv kriminalaca i razbojnika, Britanci očekuju od policije da im pomogne i u drugim neobičnim slučajevima. Britanski policajci u posljednje tri godine tražili su duhove, progonili vampire, te istraživače paranormalnih aktivnosti i NLO-a. Od 2010. do 2013. policajci su primili 277 poziva u vezi sa ovim slučajevima. Jedna Britanka rekla je panično kako je vidjela duha, dok su drugi tvrdili kako je neko ušao u njihovo tijelo. Među izvještajima je i onaj u kojem

je muškarac zvao policiju rekavši kako ima duha u kući te da je pronašao krv na vratima od toaleta. Policijski službenici su obišli kuću i utvrdili da je to bila šala koju su izveli njegovi prijatelji. Policija u gradiću Vrekamu imala je šest slučajeva s duhovima, te čovjeka koji je tvrdio da su ga oteli vanzemaljci, radili eksperimente na njemu i vratili ga na Zemlju. Stanovnik Landbera tvrdio je kako je NLO brod oteo jednu ovcu. U septembru 2012. godine prijavljeno je da vještice i čarobnjaci putu-

ju vozom na liniji Edinbrug- London. Jedan od putnika rekao je čak da je čarobnjak pokušao da ubije njegovog partnera. Odstranjeni su iz voza, a intervenisali su i bolničari. Djevojka iz Hertforšajra nazvala je policiju i kazala kako je njen bivši partner postao dio kulta i pretvorio se u vampira. “Vidjela sam mu zube”, rekla je panično. No, policija je uvijek odgovorila na pozive zbog zabrinutosti za građane, iako je u svim situacijama zaključila da je riječ o nebulozama. (Klix)

Puzzle solution:

2 8

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1896 2011-12-22 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1841 2011-10-28 8

vicevi

duhoviti britanci

Pita učiteljica đake: Djeco,da vidimo,zna li neko svjetPage 1/2 ske valute? Javi se Marko: Dolar! Bravo Marko to je valuta SAD-a. Dalje? Marica: Funta! Lijepo Marice,to je valuta Engleske. Dalje, zna li još neko? Perica: Puta! Crni Perice, koja ti je to valuta, nisam nikad čula za nju. A Perica će: Ima, ima u Srbiji. Evo dođe moja sestra iz Beograda sa novom bundom i pita je baba kol’ko je dala za nju. A ona kaže: - ”5 puta.” *** Pita mama Pericu: “Perice, dobio si 1. na pismenom iz srpskog, pa koja je bila tema?” Perica odgovara: “Kako sam se proveo na ljetnjem raspustu.” “Pa šta si ti napisao?”

“Hvala na pitanju, dobro.” *** Odlučio Mujo promijeniti tapete u stanu, i sjeti se da je Haso, koji živi u stanu iznad njegovog, mijenjao tapete prošle godine, Stan je isti po veličini, pa ga ode pitati za savjet. “Je li, bolan, Haso, ti si prošle godine mijenjao tapete?” “Jesam, Mujo, jarane!” “Pa koliko si rolni kupio?” pita Mujo. “Dvadeset” kaže mu Haso. Ode Mujo u prodavaonicu, kupi dvadeset rola tapeta, počne lijepiti, izlijepi cijeli stan i ostane mu osam rola. Poludi, ode opet kod Hase i navali s vrata: “Ti mi, Haso, reče da si kupio dvadeset rolni tapeta!” “Jesam, Mujo.” “Ali meni je ostalo osam rolni!” “Pa i meni.” *** Prolazi Mujo pored prosjaka, a on mu jadan pruža ruku i kaže: - Brate nisam jeo tri dana. A Mujo mu odgovara : - Moraš, brate, makar na silu.

SLOBODNO VRIJEME 27

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

NEZVANIČNO A, ne pitaj, ne znamo što mu je!

Ljudi, što se Radoje onoliko stisnuo za budžet?

Svi bi pare, a o’kle, o’kle kad ih nema!

Word Search Puzzle #E375IF

OSMOSMJERKA

BITES Bites BLINDS Blinds BOLSTERS Bolsters BOWLING Bowling BRAINING Braining CAUGHT Caught COAST DAZING Coast DELIMIT Dazing DESIROUS Delimit DEVOUT Desirous

DREAMY Erred ERRED Flunked FLUNKED Formats FORMATS Golds GOLDS Hives HIVES Magpie MAGPIE MOTHS Moths MOTTOES Mottoes MUGGY Muggy NOUNS Nouns

HOROSKOP

OPULENT Poker PADDOCKS Rodes POKER Roses RODES Saint ROSES Screw SAINT Snugs SCREW SNUGS Spars SPARS Sting STING Straddle STRADDLE Swoons

Devout

Opulent

Tangle

Dreamy

Paddocks

Tents

Ne možemo ih rodit’!

SWOONS Throng TANGLE Tilted TENTS Tomes THRONG Treat TILTED Tubing TOMES TREATUnarmed TUBING Usable UNARMED Villa USABLE VILLA

Most od helijumskih balona Romantični umjetnik Olivie Groset riješio je da oživi poeziCopyright © Puzzle Baron April 9, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! ju i snove u svakodnevnim ljudskim životima, i konstruisao je viseću instalaciju koja izgleda kao da će svakog trenutka poletjeti. Francuski umjetnik uzeo je tri ogromna helijumska balona i zavezao ih za most od drvenih daščica. Baloni drže most koji se nalazi na jezeru u Taton parku u istorijskom delu jugozapadne Engleske. Olivie je konstrukciju nazvao “majmunski most”, a kreacija je napravljena za bije- panskom vrtu, a struktura se sa- ju drže tri balona ispunjeni helinale Taton parka čija je tema bi- stoji od dugačkog užeta i daščica jumom, dok se krajevi mosta zala letjenje. Most je lociran u ja- od kedrovine. Cijelu konstrukci- vršavaju u vodi. (telegraf)

OVAN Ne možete u potpunosti da ostvarite svoje namjere, ali ne odustajete od ambicioznih ciljeva i tražite zaobilazna rešenja. Nečije ideje zvuče mnogo interesantnije u momentu dok se slušaju, nego kada počinju da se sprovode u djelo.

BIK Vaš poslovni neuspjeh objektivno ne predstavlja veliki gubitak, stoga odbijate da se povinujete pred nečijim kaznenim mjerama. Vaši saradnici treba da prihvate logična objašnjenja koja nudite ili realne okolnosti koje utiču na zajednički uspjeh.

BLIZANCI Suviše ste ponosni da progovorite o svojim problemima ili da otvoreno zatražite nečiju intervenciju. Potrebno je da se oslobodite od pogrešnih navika i da prihvatite nečiju ideju, kao dobar putokaz. Uspješne osobe, uvijek traže i dobar savjet.

RAK Prihvatite skromniju poslovnu ponudu i nemojte podcjenjivati nečije intelektualne sposobnosti. Djelujete pomalo konfuzno pred saradnicima i zbog toga Vaša objašnjenja ne zvuče dovoljno ubjedljivo. Potrebno je da bolje uskladite svoje misli.

LAV Nepotrebno se uplićete u neku situaciju koju ne poznajete dovoljno i na takav način iritirate svoje saradnike. Prihvatite dobronamjernu kritiku i nemojte preuveličavati svoje sposobnosti, važno je da ostvarite osnovni dogovor.

DJEVICA Možda Vam se ne dopada nečija uloga u zajedničkim pregovorima, ali to ne treba dodatno da Vas opterećuje ili da mijenja Vaš prvobitni stav o poslovno-finansijskoj saradnji. Prije ili kasnije, sve dođe na svoje pravo mjesto.

VAGA Nove informacije realno djeluju kao dobra prilika, ali na poslovnoj sceni iznenanda sve može da se promijeni. Velike ambicije ili potreba za prikupljanjem materijalnih rezultata, ne treba da Vas navede na pogrešno ponašanje pred saradnicima.

ŠKORPIJA Uporno insistirate na svojim namjerama i preduzimate određeni vid rizika u poslovnoj saradnji. Ako imate dobar predosjećaj, oslonite se na svoju intuiciju i na dobru moć opažanja. Novi uspjeh treba dodatno da Vas motiviše.

STRIJELAC Moguće je da neko kritikuje Vaš način rada ili stil ponašanja. Nema razloga da se suprotstavljate mišljenju većine, budite dovoljno razumni i prihvatite nečiji savjet. Potrudite se da završtite započeti posao u predviđenom roku.

JARAC Djelujete pomalo nesmotreno u susretu sa saradnicima i govorite o stvarima koje zadiru u domen poslovnih tajni. Zbog loših procjena moguće su neke dodatne komplikacije, koje dovode u pitanje nastavak zajedničke akcije.

VODOLIJA Pažljivije analizirajte nove događaje. Nemojte dozvoliti da neko nepravedno osporava Vaš uticaj ili zasluge koje imate u zajedničkoj akciji. Uporno pokušavate da izbjegnete neki vid emotivne odgovornosti pred bliskom osobom.

RIBE Možda Vam se ne dopada nečije ponašanje, ali ne možete da promijenite osnovne uslove ili određena pravila koja diktiraju Vaši saradnici. Nemojte trošiti svoju dragocjenu energiju na situacije koje prolaze nedovoljno zapaženo na poslovnoj sceni.

28 SPORT

DA LI STE ZNALI

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

MARKO LASICA

Ne prijetimo nikome i ne plašimo se nikog Miloš Pavićević

ukometaši su dobila dva dana zasluženog odmora zbog novogodišnjih praznika, a već 2. januara će odraditi trening u jutarnjim časovima. Poslije vježbanja popodne će se uputiti ka Skoplju, gdje će odigrati dva kontrolna meča sa Makedonijom i Srbijom što će biti posljednje provjere pred početak Evropskog prvenstva u Danskoj koje startuje 12. januara.

Da je Borusija Dortmund opasno zagrizla za napadača Anderlehta Aleksandra Mitrovića! Jirgen Klop na ljeto sigurno ostaje bez Poljaka Roberta Levandovskog kome ističe ugovor, pa idelnu zamjenu vidi u liku reprezentativca Srbije...

TIKET DANA H. TEL AVIV H. BER ŠEVA TIP 1

KVOTA 2.30

MANISASPOR BUKASPOR TIP X

KVOTA 3.60

BELENENSES BEIRA MAR TIP 1

KVOTA 1.75

NACIONAL BENFIKA TIP 2

KVOTA 1.60

DANFERMLIN RENDŽERS TIP P2

KVOTA 1.60

FUENLABRADA UNIKAHA TIP 2

KVOTA 1.50

Zoran Kastratović je u pripremnom periodu imao puno problema - zbog povrede je otkazao vođa Draško Mrvaljević, dok je nedjelju dana pauzirao Mirko Milašević, tako da će na poziciji srednjeg beka selektor morati da bira između rovitog Stevana Vujovića, te Bogdana Petričevića i Žarka Pejovića. Među igračima od kojih se mnogo očekuje u Kopenhagenu je desno krilo PIK Segeda Marko Lasica. “Tačno je da smo imali dosta problema oko sastava tima zbog povreda, te da je ovog puta podmlađena ekipa, ali smatram da nas mnogi zbog toga ne smiju unaprijed otpisivati. Nijesmo bili ni u idelnoj situaciji protiv Švedske, a posebno ne protiv Njemačke u kvalifikacijama za EP pa smo jednog takvog protivnika ostavili kod kuće”, bile su prve riječi Lasice. Marku se kao grom iz vedra ne-

ba pojavila situacija da bude prvo krilo u selekciji nakon što se povukao Fahrudin Melić. Protiv Njemačke kada je obezbijeđeno EP je bilo malo treme, a sada je bivši rukometaš Budućnosti i Kangasa već prekaljen igrač. “Nije bilo jednostavno odigrati taj meč s obzirom da nijesam imao veliku minutažu u selekciji do tada. Međutim mnogo sam želio da iskoristim ukazanu priliku i drago mi je što sam dao svoj doprinos u pobjedi protiv Njemačke. Takođe bih iskoristio priliku da kažem da sam mnogo naučio od saigrača Melića koji u Parizu potvrđuje da je jedan od najboljih igrača na toj poziciji”, pohvalio je kolegu Lasica. Švedska, Hrvatska, Bjelorusija - to je grupa “lavova” u Danskoj, a duel sa Bjelorusima će najvjerovatnije odlučiti sudbinu crvenog tima na šampionatu. “Tačno je da nam po kvalitetu

NBA

Pekmen i vukovi izujedali jelene Noć između subote i nedjelje poklonila je magičnu predstavu najbolje košarkaške lige na svijetu - na programu je bio “mali milion” utakmica, a samim tim viđeno je dosta uzbuđenja, dobrih poteza, preokreta... A, ljubitelje NBA iz Crne Gore raduje pobjeda Minesote, te nova fantastična rola Nikole Pekovića - popularni Pekmen je u trijumfu “vukova” nad Milvokijem (95:117) igrao 32 minuta, a potpisao je 19 poena, 11 skokova i tri asistencije. “Uopšte nijesam razmišljao da možemo izgubiti utakmicu. Igrali smo veoma dobro i zasluženo slavili. Pogotovo me raduje igra u drugoj i trećoj četvrtini. Na kraju smo se bili malo opustili”, poručio je trener “vukova” Rik Adelman.

Aktuelni šampion je gostovao jednoj od najboljih ekipa sa Zapada - Majami je savladao Portland (107:108), a do trijumfa su došli zahvaljujući fenomenalnoj partiji Krisa Boša koji je sa 37 poena i 10 skokova nadomjestio odsustvo Lebrona Džejmsa koji je zbog lakše povrede prepona i skočnog zgloba propustio duel u Portlandu SEMAFOR: Boston - Klivlend 103:100, Indijana - Bruklin 105:91, Toronto - Njujork 115:100, Vašington Detroit 106:82, Atlanta - Šarlot 118:116 (101:101), Čikago - Dalas 83:105, Hjuston - Nju Orleans 107:98, Memfis Denver 120:99, Milvoki - Minesota 95:117, Finiks - Filadelfija 115:101, Portland - Majami 107:108, LA Klipers Juta 98:90. U.R.

Milašević: Dobro je, nijesu prednji ukršteni Dobra vijest dolazi sa klinike “Kodra” gdje je juče najbolji stručnjak za ligamente na našim prostorima profesor doktor Miroslav Milankov iz Novog Sada pregledao našeg srednjeg beka Mirka Milaševića. Milankov je konstatovao da Mirko nije obnovio povredu prednjih ukrštenih ligamenata, kao što su rekli naši ljekari, ali će za svaki slučaj u naredna dva dana odraditi magnetnu rezonan-

igra Bjelorusije možda najviše odgovara, ali zašto da ne probamo da iznenadimo i ostala dva rivala. To smo već uradili protiv Švedske u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo. Upravo na tim mečevima smo pokazali da imamo tim koji se nikog ne plaši, a kada prije svega damo maksimum u defanzivi onda je sve moguće. Ne prijetimo nikome, ali se ni ne plašimo nikog”. “Crveni” će svoju snagu provjeriti već početkom januara na turniru u Skoplju protivnici su Makedonija i Srbija.

cu u Novom Sadu. “Dobro je, nijesam obnovio povredu prednjih ukrštenih ligamenata. Izgleda da se otok stvorio nakon što je koljeno “prošetalo”, otuda i bol, ali je Milankov rekao da nije ništa opasno, tako da bih za nedjelju dana trebao da se priključim ekipi. Ukoliko budem zdrav svakako da ću imati veliku želju da pomognem na Evropskom prvenstvu”, rekao je Dnevnim novinama juče Milašević. “Smatram da će nam mnogo značiti te utakmice. Igraćemo protiv selekcija koje će imati velike ambicije u Danskoj, tako da ćemo imati vremena da eventualno popravimo neke stvari do prvog meča sa Švedskom 13. januara”, rekao je Lasica, koji ne krije šta će poželjeti kada se kazaljke poklope 31. decembra. “Iskreno volio bih da me u narednoj godini povrede zaobiđu, a onda i da obradujemo naciju na Evropskom prvenstvu. Uz maksimalno angažovanje svih nas nadam se da možemo nastaviti sa iznenađenjima”, jasan je Marko Lasica.

POVREDA NA SKIJANJU

Šumi dobro prošao Opsjednutost sedmostrukog šampiona Formule 1 Mihaela Šumahera skijanjem mogla je da ga košta života! Najbolji vozač u istroji najbržeg cirkusa na planeti zadobio je lakše povrede glave na rekreativnom skijanju u jugoističnoj Francuskoj. Poslije, prema riječima očevidaoca, strašnog pada njemački as je helikopterom prebačen iz Meribela u Mutije, izgledao je kao da je dobio teške povrede, ali direktor skijališta Kristof Žerninjoj-Lekomt smirio je strasti, rekavši da je nekadašnjii veliki šampion prebačen u bolnicu u svjesnom stanju, dodavši da je do incidenta došlo izvan staze predviđene za skijanje. “Udario je u stijenu, ali je tom prilikom nosio kacigu. Hitna pomoć stigla je do njega osam minuta ka-

snije i odmah organizovala helikopterski prevoz do bolnice. Bio je šokiran i pomalo zabrinut, ali u svjesnom stanju. Moguće je da je pretrpio povrede lobanje, ali nije ništa ozbiljno”, rekao je Lekomt. U.R.

SPORT 29

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

ŠOK ZA BUDVANE

Minić napustio majstore sa mora Korektor Aleksandar Minić Budvansku rivijeru 15 dana prije meča sa Belogorjem

Odlični rezultati u Ligi šampiona nijesu mogli da zadrže reprezentativnog korektora da odigra još makar dva meča u dresu Budvanske rivijere - Aleksandar Minić je prije dva dana napustio naš najbolji odbojkaški klub, jer nije mogao odoljeti boljoj finansijskoj ponudi iz Irana. Odbojka je daleko od plaćenog sporta, tako da igrači grabe svaku priliku kako bi zaradili novac, ali ipak neke stvari bi trebale biti preče. U trenucima kada je crnogorska odbojka ponovo živnula - Budvanska rivijera je napravila zdrav projekat, dovela sve reprezentativce naše zemlje, ostvaren je najveći uspjeh u istoriji klupske odbojke plasmanom među 12 najboljih u Ligi šampiona - igrač od koga se puno očekivalo u naredna dva meča sa ruskim gigantom Belogorjem iz Belgoroda je digao sidro.

Minić je pružao odlične partije na početku sezone, dok je njegova forma u posljednje vrijeme bila debelo u padu, ali svakako da bi njegovo iskustvo mnogo značilo ekipi koju vodi Siniša Reljić. Stručnjak iz Novog Sada je tako samo 15 dana prije prvog meča u Budvi prinuđen da “izmisli” rješenje na toj poziciji, a pitanje je koliko Slobodan Bojić (koji na proteklim mečevima nije ni ulazio u igru) može da odgovori zadacima, s obzirom da će na drugoj strani biti ekipa koja pretenduje da se popne na krov Evrope. Ono što je sigurno jeste da Budvani imaju motiv do neba u predstojećim duelima, koji često zna biti predsudan faktor u velikim rezultatima, tako da ništa neće moći poremetiti praznik odbojke u prijestonici turizma 15. januara. M. Pavićević

ČETIRI SKAKAONICE

Majstor Simon Aman preletio Oberstdorf Švajcarac Simon Aman pokorio je Oberstdorf i postao pobjednik prvog takmičenja na 62. po redu turneji Četiri skakaonice. On je sakupio 301,9 poena, pošto je u prvom skoku preletio 139 metara, a u drugom 133. Drugo mjesto pripalo je Andreasu Bardalu iz Norveške sa 297,9 bodova, dok je Slovenac Petar Prevec poslije prve skakaonice “upisao” 297,3 poena. Najneprijatnije iznenađenje bio je dvostruki šampion Četiri skakaonice, Gregor Šlirencauer koji je u Oberstdorfu završio tek na devetom mestu.

Takmičari se sada sele u Garmiš Partenkirhen gdje će se takmičenje održati 1. januara. REZULTATI: 1. Simon Aman (Švajcarska) 301,9 bodova (139 + 133 metara). *2. Anders Bardal (Norveška) 297,9 (133 + 133.5). *3. Peter Prevc (Slovenija) 297,3 (139.5 + 134), Tomas Dithart (Austrija) 297,3 (139 + 134.5) *5. Tomas Morgenštern (Austrija) 296.8 (132 + 134.5) *6. Norijaki Kasai (Japan) 294,5 *7. Mihael Hajbok (Austrija) 284,6. *8. Marinus Kraus (Nemačka) 282,0. *9. Gregor Šlirencauer (Austrija) 281,6. *10. Zeverin Frojnd (Nemačka) 279,3.

Bormi se poklonio Akselu Najbolji bez premca - norveški skijaš Aksel Lund Svindal pobjednik je spusta koji je u okviru Svjetskog kupa vožen u Bormiju! Svindal je do četvrtog trijumfa u sezoni, ukupno 25. u karijeri i prvog u Južnom Tirolu, došao rezultatom od 1:54.08 minuta. Drugo mjesto na trci koja je kasnila 40 minuta zbog magle i smanjene vidljivosti pripalo je Austrijancu Hanesu Rajheltu koji je zaostato 39 stotinki, dok se na pobjedničkom postolju kao treći našao Kanađaninu Erik Gaj, koji je imao 51 stotinku sporije vrijeme od Aksela. Svindal je pobjedom povećao prednost u generalnom plasmanu - sada ima 630 bodova, 195 više od drugoplasiranog Marsela Hiršera (435), te 301 poen više od Teda Ligetija (329). Što se tiče poretka u spustu Norvežanin je i tu vodeći - sakupio je 300 bodova, Gaj ima 207, dok je Rajhelt došao do 180 bodova...

Marliz Šild kao Alberta Tomba Austrijska skijašica Marliz Šild slavila je u slalomu u Lincu i tako sa ukupno 35 pobjeda postala jedna od najuspješnijih takmičarki u toj disciplini u Svjetskom kupu. Šild (32 godine) koja je trku završila za minut, 55 sekundi i 63 stotinke je tako iza sebe ostavila legendarnu Vreni Šnajder koja je ostvarila 34 pobjede u karijeri. Šild je preskočila Vreni, ali se izjednačila sa Albertom Tombom na drugom mjestu po broju pobjeda u slalomu u Svjetskom kupu. Iza Marliz na postolju su ostale Amerikanka Mikaela Šifrin, sa 0,4 sekunde zaostatka, dok je treća kroz cilj prošla Marija Hefl-Riš iz Njemačke sa 0.63 sekunde zaostatka. Marliz sada diše za vratom Mikaeli što se tiče poretka u slalomu - Šifrinova ima 202 boda, a Šildova 200. Kada je riječ o generalnom plasmanu tu je priča drugačija -1. Marija HeflRiš je vodeća sa 611 bodova, slijede je Tina Veirater sa 609, te Ana Feninger sa 597...

SPORTSKI EKRAN 10:00 10:30 13:30 16:00 20:30 20:30 02:00 02:00 03:00

VTA Brizbejn Francuska - Češka, tenis ATP Doha CSKA - Neptunas, košarka Radnički - Cibona, košarka Ređo E. - Venecija, košarka Los Anđeles - Čikago, hokej VTA Brizbejn Italija - Australija, tenis

SK 1 SK 2 Eurosport 2 SK 1 Arenasport 1 SK 1 Arenasport 1 SK 1 SK 2

PLJEVLJA

Emir i Sanja najbolji Najbolji sportista Pljevalja je atletičar Emir Ćatović, odlučila je posebna opštinska Komisija za izbor za dodjelu godišnjih priznanja iz oblasti sporta za 2013. godinu.Ćatović je član Atletskog kluba Rudar, juniorski i seniorski reprezentativac, osvajač drugog mjesta na seniorskom prvenstvu Crne Gore na 800 i trećeg mjesta na 400 metara. Juniorski je prvak Crne Gore na 400 metara. Kao član seniorske reprezentacije bio je učesnik Četvrtog ekipnog prvenstva Evrope održanom u Banjskoj Bistrici-Češka. Najbolja sportiskinja Pljevalja je šahistkinja Sanja Mišović državna šampionka u šahu, dok je najbolja ekipa po sedmi put za redom

Fudbalski klub Rudar. Drugu godinu zaredom najbolji mladi sportista Pljevalja je najtalentovaniji skijaš u Crnoj Gori Eldar Salihović, trenutno 14. na svijetu u kadetskoj konkurenciji. Najbolja mlada sportiskinja Pljevlja je košarkašica Anica Gačević, članica ŽKK Rudar. Selektor seniorske ženske karate reprezentacije i juniorske reprezentacije Crne Gore Slavenko Bajić izabran je za najboljeg trenera, a za najboljeg sportskog radnika za prošlu godinu proglašen je Zoran Radošević. Diplome i novčane nagrade uručio im je predsjednik opštine Miloje Pupović na skromnom prijemu upriličenom u njihovu čast. D.K.

30 SPORT

ponedjeljak, 30. 12. 2013.

Apsolutni fudbalski vladari i osvajači trostruke krune u 2013. godini: Igrači Bajern Minhena

lionel mesi oporavljen u novu godinu “Mesi je zdrav”, vrište sve naslovnice španskih medija nakon informacije ljekarskog tima iz Argentine da je Lionel Mesi spreman za povratak na teren. Posljednji ultrazvuk nije pokazao ništa neobično, što znači da je “čarobnjak iz Rozarija” u potpunosti oporavio mišić koji ga je mučio. Barselona igra ligašku utakmicu protiv Elčea 5. januara 2014. godine, dok je tri dana kasnije čeka prvi meč osmine finala Kupa kralja protiv Hetafea, pa se vjeruje da će Mesi dobiti priliku u jednoj od ta dva dvoboja, kako bi se adaptirao pred derbi protiv Atletiko Madrida 11. januara na “Visente Kalderon” stadionu. Podsjetimo, virtuoz “blaugrane” je van terena od 10. novembra, kada se povrijedio protiv Betisa, od kada je propustio osam utakmica. A.P.

NAJVEĆI USPJESI 2013.

Ples Bajerna i Mareja Uživali smo uz dominantni Bajern, divili se Endiju Mareju, poklonili smo se košarkašima Francuske i puno raspravljali o 100 miliona vrijednom Geretu Bejlu Aleksandar Popović

oš jedna uzbudljiva godina bliži se kraju, a povodom toga vam donosimo najveće sportske trenutake 2013. Za neke je bila uspješna, za neke razočaravajuća. Ipak, na kraju se samo pamte pobjednici i oni koji su zadivili svijet svojim ostvarenjima, a bilo ih je više nego dovoljno da rezime bude obložen zvjezdanim kolažom događaja, titula, istorijskih trenutaka, koji su se pisali od “Vemblija”, Vimbldona, Pirineja, Floride, pa sve do Njemačke, Brazila i Srbije ...

Naravno, fudbal je i ove godine dominirao u svijetu sporta, iako su tu rukometni, košarkaški i teniski podvizi, a u istom košu su i Formula 1, Moto Gp i tako u nedogled. Ali, da krenemo redom.

● Rukomet? Španija?

Šampionska ljubav

Sjajnoj rukometnoj selekciji Španije pošlo je za rukom veliko dostignuće. Predvođeni iskusnim liscem Valerom Riverom, “furija” je na svom terenu po drugi put u istoriji postala svjetski prvak! Domaćini su razmontirali Dansku u finalu (35:19), čime su ponovo zavladali rukometnom planetom.

● povRatak kRalja Rafe nadala

Za njim su čeznuli teniski fanatici, njegovo odsustvo zbog povrede boljelo je svjetsku sportsku javnost mjesecima, a onda se on vratio i ponovo zasijao punim sjajem! Rafael Nadal se vratio i - ponovo osvojio Rolan Garos, osmi put u karijeri! Ali, to nije bilo sve - legendarni Rafa je briljirao i u SAD, gdje je pokorio USA Open, dok je godinu završio na prvom mjestu ATP liste, ispred takođe sjajnog Novaka Đokovića, a “Marka” ga je za svoj 75. rođendan proglasila najboljim sportistom Španije svih vremena!

● moć + znanje = veliki bajeRn

Fudbal se poklonio Bajern Minhenu! Svi su se poklonili mašineriji sa “Alijanc Arene”, koja je, predvođena Jupom Hejkensom, osvojila trostruku krunu - Ligu šampiona, Bundesligu i Kup, čime je postala prva njemačka ekipa sa “triple-

tom” u džepu, odnosno sedma u istoriji loptanja! Prije Bajerna, samo šest klubova uspjelo je u jednoj sezoni da osvoji tri trofeja, a to su Seltik, Ajaks, PSV, Mančester junajted, Barselona i Inter. Bavarci su sa ukupnih 7:0 osramotili Barselonu, prije nje pregazili Juventus, a u finalu je Arjen Roben zadao najteži udarac Borusiji Dortmund, na sred “Vemblija”, u 89. minutu, čime je okrenuo naopačke cijeli Minhen, ali i Evropu.

● Šampion bio, Šampion ostao - majami Kralj Lebron Džejms zadržao je tron u NBA ligi zajedno sa svojim Majamijem! “Vrelina” je odbranila titulu u uzbudljivom finalu protiv San Antonija, koji je pao nakon ukupnih 4:3 u seriji. Ipak, prelomni detalj bila je šesta utakmica Greg Popovič i Sparsi imali su sve u svojim rukama 25 sekundi prije kraja (94:89), ali je društvo sa Floride uspjelo da dođe do izjednačenja čudesnom trojkom Reja Alena u posljednjim sekundama dvoboja. U produžetku je tim Erika Spolestre stigao do trijumfa i sedmog sastanka, ostalo je istorija. Džejms je po drugi put izabran za MVP-a finala, jer je bio pravi kada je to najviše bilo potrebno.

● “selekao” vladaR “mundijalita”

Kup konfederacija bio je uvertira za predstojeće Svjetsko prvenstvo u zemlji sambe, kafe i karnevala. A, na kultnoj “Marakani” u Rio de Žaneiru Brazil je osvojio svoj četvrtu titulu, čime je podigao naciju na noge i ubijedio je u snove o osvajanju toliko željenog Mundijala u svojoj zemlji. Svijet

je upoznao fantastičnog Nejmara, dok je aktuelni planetarni vladar Španija pregažena u finalu sa više nego velikih 3:0.

● istoRija pRigRlila endija maReja

Punih 77 godina, još od Freda Perija, čekala je Velika Britanija na osvajača “Vimbldona” i - dočekala ga je! Škot Endi Marej realizovao je sopstvene snove, ali i snove cijelog Ostrva, savladavši u finalu Novaka Đokovića 3:0 (6:4, 7:5, 6:4), nakon čega ga je prigrlila istorija, uz duboki naklon do poda njegovih oduševljenih zemljaka.

● besmRtni usain bolt u hladnoj moskvi

Jamajčanski sprinter i atletski besmrtnik Usain Bolt zaključio je Svjetsko prvenstvo u Moskvi osvojivši tri zlatne medalje. Nakon slavlja na 100 i 200 metara Bolt je osvojio zlato kao član štafete na 4x100 metara. Jamajčanin sada ima ukupno osam zlatnih medalja sa svjetskih prvenstava, a to su još postigli samo Majkl Džonson i Karl Luis. Nema sumnje, srećni smo što živimo u vrijeme nekoga kao što je Usein Bolt!

● geRet bejl - momak od 100 miliona

“Beskonačna” telenovela završila se bajkovito i senzacionalno Geret Bejl je posljednjeg dana ljetnjeg prelaznog roka napustio Totenhem i prešao u Real Madrid za rekordnih 100 miliona eura, čime je žestoko ošamarena dugogodišnja teza o navodnoj krizi u svijetu. Transfer Velašnina je nadmašio onaj iz 2009. godine, kada je Kristijano Ronaldo takođe stigao na “Santijago Bernabeu” za iznos od 94 miliona eura. Naravno, odmah se planeta podijelila na one koji smatraju da momak iz Kardifa ne vrijedi toliko novca, dok druga strana smatra da njegovo fudbalsko umijeće vrijedi baš 100 miliona. Međutim, jedno je sigurno - Bejl je, ni kriv, ni dužan, ušao u anale loptanja kao najskuplji igrač svih vremena.

● fRancuzi i piRejci haRali evRopom Košarkaši Francuske su na Eurobasketu u Sloveniji osvojili prvu veliku titulu u istoriji. U reprizi finala iz Stokholma 2003. razbili su Litvaniju 80:66. Ipak, herojski dodir bio je onaj u polufinalu protiv Španije, kada su “trikolori” gubili 15 razlike, a onda gotovo “poginuli” za povratak i veliki trijumf u produžetku, na krilima najbolje igrača i neponovljivog dirigenta Tonija Parketa, koji je zavrijedio krunu karijere. I dok su Francuzi zaključali evropsku reprezentativnu smotru, Olimpijakos je na drugoj strani odbranio vlast u Evroligi. Sastav iz Pireja je u Londonu očitao lekciju Real Madridu i po treći put i svojoj istoriji postao šampion starog kontinenta.

● leteći uRagani fetel i maRkez Tri trke prije kraja sezone, na Velikoj nagradi Indije u Nju Delhiju, Sebastijan Fetel je četvrti put zaredom postao svjetski prvak u Formuli 1, pridruživši se samom kremu najluđeg karavana Huanu Manuelu Fanđu, Mihaelu Šumaheru i Alanu Prostu! Leteći “Super Seb” je ostvario 13. pobjeda u sezoni (izjednačivši se sa Šumijem), a devet puta je zaredom trijumfovao, čime je takođe ušao u istoriju. A da termin “leteći” ne ostane samo uz ime Njemca pobrinuo se 20-godišnji Mark Markez - najmlađi motociklista koji je osvojio titulu u MOTO GP šampionatu! Španac je svoju debitansku sezonu završio sa šest pobjeda i na kraju je sa četiri boda prednosti slavio ispred zemljaka Horhea Lorenca.

● bRazilke nove Rukometne boginje Svjetsko prvenstvo u Srbiji zaključilo je 2013. godinu, a na njegovom kraju boginje su postale Brazilke! One su u finalu uspjele da pobijede krcatu “Kombank arenu”, povike sa tribinam, ogroman pritisak, što je rezultiralo trijufmom nad Srbijom (22:20) i istorijskim uspjehom za zemlju koja je do nedavno bila prepoznatljiva po sambi, kafi, karnevalima, fudbalu, odbojci a sada je njen zaštitni znak i ženski rukomet.

zaneti: o penziji na kraju sezone Legendarni kapiten Intera Havijer Zaneti dugo je izbjegavao temu o odlasku u penziju, ali je sada očigledno promijenio mišljenje i počeo da razmišlja o kraju karijere u 40. godini... “Najbolje što mogu da napravim jeste da pričekam kraj sezone i tek onda da analiziram situaciju. Odluku ću donijeti zajedno sa svojom porodicom i klubom. Ukoliko se budem osjećao dobro i spremno - volio bih da nastavim”, naglašava nezaustavljivi “El Traktor”, koji je ove sezone za Inter odigrao svega četiri utakmice, jer je dugo imao problema sa povredom. Fudbalska veličina iz Buenos Ajresa je član “neroazzurra” od 1995. godine, sa kojima je osvojio sve što se može osvojiti, Ligu šampiona, Seriju A, Kup Italije, Superkup Italije, Kup UEFA, Superkup Evrope, Svjetsko klupsko prvenstvo. A.P.

Reja: lacio i ja možemo mnogo Iako još nije stigla službena potvrda Edoardo Reja je sebe već proglasio trenerom Lacija, makar ako su uzimaju u obzir istupi u medijima na Apeninima. “Lacio i ja možemo mnogo velikih stvari da ostvarimo i to još ove sezone”, ispalio je stručnjak, koji bi prema svim najavama trebao da se vrati na klupu Rimljana, gdje je radio od 2010. do 2012. godine. Iskuni 68-godišnji stručnjak iz italijanske Goricije vodio je mnogo klubova sa “čizme” tokom svoje trenerske karijere, a neki od njih su Peskara, Modena, Bolonja, Verona, Leće, Breša, Torino, Vičenca, Đenova, Katanija, Kaljari, Napoli, a vodio je jedno vrijeme i Hajduk iz Splita. A.P.

SPORT 31

PONEDJElJAK, 30. 12. 2013.

FOTO: Vedran Ilić

GODINA ZA NAMA

A moglo je bolje... Dnevne novine donose 10 događaja koji su obilježili 2013. u Crnoj Gori

Nije imala potencijal da bude zanimljiva kao olimpijska 2012, ali godina koja sigurnim koracima odlazi u prošlo vrijeme je bila zanimljiva - radovali smo se, tugovali, padali u euforiju, spuštali na zemlju... Sve zajedno sa crvenim sportistima. Dnevne novine donose deset događaja koji su obilježili 2013. godinu...

● VATERPLO: DRUGO MJESTO NA MUNDIJALU Bez Vladimira Gojkovića i Borisa Zlokovića kao četvrti sa OI u Londonu vesela družina Ranka Perovića je otputovala u Barselonu na Svjetsko prvenstvo. Tamo u Kataloniji “ajkule” nijesu svrstavane u red favorita, a stigli su do finala... Ipak, posljednji korak je bio preveliki: Mađarska se okitila zlatom rezultatom 8:7, “crveni” su se radovali srebru.

● RUKOMET: LUDILO PROTIV NJEMAČKE Na Svjetskom prvenstvu u Španiji početkom 2013. godine rukometna reprezentacija Crne Gore je osvojila 22. mjesto, euforija se zaboravila, a onda su se učenici Zorana Kastratovića poput Feniksa digli iz pepela... Na programu su bile kvalifikacije za plasman na Evropsko prvenstvo u Danskoj, protivnik je vila velesila Njemačka. I “lavovi” su uspjeli - eliminisali su “pancere”, obezbijedili EURO, vratili naciji osmijeh na lice...

● FUDBAL: OD EUFORIJE DO KRAJA SNA Nijedan sport ne može da ispiše sličnu emociju kao fudbal, a sa “hrabrim sokolovima” smo prošli put od vrha do dna - remi sa Engleskom (1:1) je doveo do ludila malenu balkansku ljepoticu, razmišljalo se o SP u Brazilu, a onda su stigli šamari od Ukrajine (0:4) i Moldavije (2:5)... Sanjali smo Mundijal, ali nijesmo ga dosanjali.

● KOŠARKA: KRAH A SELEKCIJE Kada se neko prošeta kroz kvalifikacije očekuje se konkretan rezultat na Evropskom prvenstvu, ali košarka reprezentacija je razočarala na Eurobasketu u Sloveniji - ispali smo u grupnoj fazi! A moglo je bolje. Moralo je bolje...

● RUKOMET: ZLATNIM LAVICAMA SE NIJE DALO Godina 2012. je donijela srebro na Olimpijskim igrama, te zlato na Evropskom prvenstvu, trebalo je ispraviti grešku sa Svjetskog prvenstva iz Brazila kada su rukometašice bile 11. Ali zlatnim lavicama definitivno ne leži Mundijal - crvene dame su u Beogradu na SP eliminisane u osmini finala Danke. Svi su očekivali više...

● FUDBAL: SUTJESKA PRVAK Od kada je Crna Gora nezavisna država, Sutjeska nikada nije bila ozbiljan takmac u borbi za titulu. Međutim, dolaskom Dragana Radojičića stvari su se promijenile, fudbalski klub se uozbiljio, pa je 2013. godine ispisana prva titula... Feštalo se širom Nikšića, a Sutjeska je u dobroj prilici da opet bude šampion - osvojili su jesenju titulu.

● FUDBAL: BAJKA MLADOSTI U EVROPI Slučajno su došli do kvalifikacija za Ligu Evrope, a kako obično fudbal stvara bajke, jedna je zaživjela na Starom aerodromu... Mladost je prvo izbacila mađarski Videoton, pa slovačku Senicu, a to je omogućilo publici da konačno poslije dugo godina vidi jednu veliku evropsku klupsku ekipu pod Goricom - “romantičari” su doveli Sevilju u Crnu Goru.

● FUDBAL: ISTORIJSKA GREŠKA BUDUĆNOSTI Budućnost je sezonu 2012/2013. (maj 2013) završila kao vicešampion i osvajač Kupa Crne Gore, treba-

lo je da igraju kvalifikacije za Ligu Evrope, ali su čelni ljudi institucije domaćeg loptanja - zakazali... Uslijedila je suspenzija, pa će se 2013. godina pamtiti i po greški administracije “plavih”, jer umjesto da se igra Evropa, Budućnost je bila nijemi posmatrač. Sa greškama je nastavljeno i dalje - zbog propusta administracije izgubljen je prvi meč osmine finala Kupa Crne Gore od Dečića 3:0 (3:2 bilo za Budućnost na terenu), što je praktično eliminisalo plave iz masovnijeg takmičenja.

● ODBOJKA: NARANDŽASTI MEĐU ELITOM Opasno teška grupa gdje su bili smješteni Pari volej, Jihostroj i Rešovija je preskočena na spektakularan način - Budvanska rivijera je plasmanom u elitnu fazu Lige šampiona vratila vjeru u odbojku, ispisan je istorijski uspjeh, publika se vratila u sale... I to je veliki plus. Sada je pred narandžastima još teži zadatak - protivnik među 12 najboljih im je Belogorje iz Belgoroda.

● MARINA, SRĐAN, DANIJEL, SLAĐANA... Godina na izmaku je donijela lijep rezultat karateu - Marina Raković osvojila je bronzanu medalju na seniorskom prvenstvu Evrope. Pošto su se 2013. održale Igre malih zemalja i Mediteranske igre i tu je bilo vrijednih rezultata - na Igrama malih zemalja u Luksemburgu Crna Gora je uzela devet zlatnih medalja: po dvije zlatne osvojili su atletičari Danijel Furtula i Slađana Perunović, a po jednu džudisti Srđan Mrvaljević, Nikola Gušić i Tanja Božović, atletičarka Marija Vuković u skoku u vis i stonoteniser Irfan Čekić. Što se tiče Mediteranskih igara u Mersinu tu je upisano pet medalja: Mrvaljević je bio zlatni, srebrnu medalju osvojio je boćar Miroslav Petković, a bronzane Furtula, bokser Nikola Milačić i džudista Nikola Gušić. B.T.

MINI SVEČANOST VENOMA

Druženje sa loptom u veseloj atmosferi Nova godina i praznici koji je prate se približavaju, a tradicionalno to su obilježili u školi fudbala Venom gdje su na lijep način obradovali mlade fudbalere - u sportskom centru “Kalezić” na Zabjelu organizvana je super svečanost tradicionalnim uručivanjem paketića dječacima koji brane boje kluba. Pored poklona, sa fudbalskim nadama se družio i Djeda Mraz koji se stavio u ulogu golmana dok je društvo uljepšano dolaskom profesionalnih fudbalera - Bogdana Milića koji je donedavno nosio dres korejanskog Suvon sitija i

napadača Mladosti i mlade reprezentacije Stefana Mugoše. “Svi naši članovi su dobili paketić i medalje, a obezbijedili smo im kalendare za 2014. godinu na kojima se nalaze slike naših selekcija. Uz to, dodijelili smo i pojedinačne nagrade. Nikola Begović je naš najbolji strijelac i dobio je na poklon loptu, Luka Boričić je najbolji igrač i od Luke Todorovića, koji je ljetos otišao u Crvenu zvedu, dobio je dres tima sa Marakane. Na kraju, Matiji Kneževiću kao našem najtalenotvanijem igraču pripao je dres Budućnosti”, rekao je trener Venoma Dejan Džogo Rabrenović. U.R.

ULCINJ

Turnir za klince Fudbalski centar Caušević koji se nalazi u Ulcinju posvećen je razvoju mladih igrača - 20. januara u pomentom centru biće organizovan četvorodnevni turnir za pionire (1999. godište i mlađi) i kadete (1998. godište i mlađi). Takmičenje će poslužiti svim ekipama kao jedan dio zimskih priprema uz želju da na turniru dominira druženje igrača koji će biti sa prostora Crne Gore, Srbije, Albanije i Bosne i Hercegovine. Svim učesnicima turnira na usluzi će biti dva terena i igraće se dnevne i noćne utakmice

jer oba stadiona imaju konstruisane reflektore. Za najbolje ekipe, golmane, igrače i strijelce obezbijeđeni su pehari i razne nagrade, a promoter turnira će biti legendarni fudbaler Sarajeva, te nekadašnji reprezentativac SFRJ Mirsad Fazlagić. Organizatori turnira žele da daju skroman doprinos afirmaciji i napretku velikog broja talentovane djece na ovim prostorima, te da se mladi fudbaleri upoznaju sa Ulcinjem i svim vrijednostima koje pruža naš najjužniji primorski grad. U.R.

MOBILELAND LIGA 2013.

Helena šampion Poslije 320 mečeva, osam mjeseci napornog šampionata, velikog broja sjajnih golova i majstorskih poteza okončano je prvenstvo prestižne Mobileland lige. Šampionski lovor osvojila je ekipa Helene koja je ujedno postala prvi debitant koji je od osnivanja barske lige stigao do značajnog priznanja. Helena je do trofeja došla tako što je u velikom finalu savladala Varadero 6:4. Treće mjesto je pripalo Las Ramblasu koji je rezultatom 5:1 savladao MD Montom. Tri prvoplasirane ekipe dobile su pehare od organizatora, a

šampion je osim novčane nagrade dobio medalje. Tradicionalno kao svake godine dodijeljena su pojedinačna priznanja za najbolje aktere lige - Najbolji strijelac je Jasmin Grbović (Kontejnerski terminal) sa 62 gola, najbolji golman je Zoran Rakić iz ekipe vicešampiona Varadera/ La Esquine. Po ocjeni Komisije najbolji igrač protekle sezone bio je Đorđe Bokovac iz trećeplasiranog tima Las Ramblasa, dok je za najboljeg trenera, jednoglasno proglašen tvorac uspjeha novog šampiona Miodrag Sakarević, kormilar Helene.

Mladost je imala lijepu priču u Evropi

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

Premijer liga

Arsenal se smješka sa vrha novogodišnje jelke Tobdžije spremne za praznični vatromet - pobjedom nad Njukaslom u gostima (0:1) Arsenal 2013. završio kao lider Premijer lige, u derbiju 19. runde Čelsi bolji od Liverpula (2:1) Kosta Bošković

opovi su spremni, fešta je spremna! Kada čuveni Big Ben otkuca posljednje sekunde 2013. vatromet sa sjevera Londona označiće da je ponos tog kraja, veliki Arsenal godinu završio na vrhu Premijer lige, da je najavio kako ima šmek da tu ostane i u novoj godini! Lopta se juče posljednji put kotrljala na Ostrvu za ovu godinu, “tobdžije” su uz dosta muke, bez Mesuta Ozila, ali i sa karakterom šampiona, srušile tvrđavu Njukasla “Sent Džejms Park” (0:1) i sada mogu mirno da uživaju u novogodišnjoj noći. Feštaće i Čelsi koji je u derbiju kola rutinski “ohladio” Liverpul (2:1), ali i senzacija sa “Gudisona” Everton - pobjedom nad Sautemptonom (2:1) “zakačio” se na famozno četvrto mjesto.

Za sjajan kraj godine i lidersku poziciju Arsenala nakon 19. kola pobrinuo se francuski napadač Olivije Žiru koji je sredinom drugog poluvremena “pomilovao” loptu glavom nakon asistencije Tea Volkota. Bilo je to drugo praznično gostovanje “tobdžija” i novi trijumf, pobjeda koja posebno dobija na značaju ako se zna da je

Arsenal nastupio bez dirigenta Mesuta Ozila kojeg muči povreda ramena. “Imamo veliku satisfakciju, mnoge smo iznenadili, dva puta smo gostovali i pobijedili Vest Hem i Njukasl. Može se vidjeti da smo spremni da se borimo i još više razvijamo ekipu”, blistao je nakon meča Arsenalov menadžer Arsen Venger.

1.005

golova postignuto je u Premijer ligi 2013. godine. U sezoni koja je u toku, nakon 19 kola, postignuto je 509 pogodaka

puta je Žoze Murinjo predvodio Čelsi na Stemford Bridžu u utakmicama Premijer lige i nikada nije doživio poraz

● Murinjova rutina i za kraj godine

Kakav derbi je zatvorio 2013. godinu - Čelsi je na “Stemfordu” dočekao, ove godine probuđeni, Liverpul i slavio. Naravno, zahvaljujući perfektnoj taktici Žozea Murinja. “Specijalni” je u vezni red poslao štopera Davida Luiza, Brazilac se “zalijepio” za jedinog opasnog igrača “redsa” Luisa Suareza. Epilog? Jedan šut u okvir gol urugvajskog “El Pistolera” i zagrljaj koji je Luiz dobio od svog trenera na kraju meča. Liverpul je baš kao i protiv Mančester sitija poveo (golom Martina Škrtela), a preokret “plavaca” režirali su Eden Azara golčinom i Samjuel Eto na asistenciju Oskara - 2:1.

“Mislim da smo zaslužili pobjedu”, bio je jasan nakon meča Žoze Murinjo, koji tako nije poražan ni na 70. meču na klupi Čelsija na Stemford bridžu. “Naša reakcija na Liverpulov gol bila je fantastična”.

● rodžers: ništa se

ne osvaja na pola prvenstva

Niko od Liverpula na početku nije očekivao titulu, ali su rezultati “redsa” u prvom dijelu sezone probudili zaboravljene snove na “Enfildu”. Dva posljednja meča (porazi od Sitija i Čelsija) pomalo su vratili Liverpul u realnost. Ipak, menadžer velikana sa rijeke Mersi Brendan Rodžers i dalje vjeruje u najveće ciljeve. “Nijesmo mogli da izdržimo dvije teške utakmice protiv ekipa sa kvalitetnijim igračkim kadrom. Naša klupa trenutno je kraća”, iskren je Rodžers. “Pokazali smo da možemo da igramo protiv svih, ako budemo imali sreće i svi budu zdravi, ne vidim razlog da se ne borimo za titulu. Ništa se ne osvaja na pola prvenstva”. Lopta se na Ostrvu konačno zaustavlja, 2013. je ispričala svoju priču, ali na magiju fudbala nećemo čekati dugo. Prvi dan 2014. vraća nas “u normalu” - godina se u Engleskoj budi uz fudbal, Premijer liga već je spremila novu rundu.

Premijer liga

Everton - Sautempton 2:1 (Kolmen 9, Lukaku 74. - Ramirez 71.) Njukasl - Arsenal 0:1 (Žiru 65.) Čelsi - Liverpul 2:1 (Azar 17, Eto 34. - Škrtel 4.) Totenhem - Stouk 3:0 (Soldado 37. pen, Dembele 65, Lenon 69.) 1. Arsenal 2. Man. Siti 3. Čelsi 4. Everton 5. Liverpul 6. Man. Jun. 7. Totenh. 8. Njukasl 9. S’oton 10. Hal 11. Svonsi 12. Stouk 13. A. Vila 14. Norič 15. VBA 16. Kardif 17. K. Palas 18. Fulam 19. V. Hem 20. S’lend

19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19 19

13 13 12 10 11 10 10 10 7 6 5 5 5 5 3 4 5 5 3 3

3 2 4 7 3 4 4 3 6 5 6 6 5 4 9 6 1 1 6 5

3 4 3 2 5 5 5 6 6 8 8 8 9 10 7 9 13 13 10 11

37:18 42 54:21 41 35:19 40 31:18 37 44:23 36 32:22 34 22:24 34 29:24 33 26:20 27 22:23 23 24:25 21 18:29 21 18:25 20 16:32 19 22:27 18 15:30 18 12:28 16 19:41 16 18:28 15 15:32 14

Sljedeće kolo (1. januar 2014.) 13:45 - Svonsi - Man. Siti 16:00 - Arsenal - Kardif 16:00 - K. Palas - Norič 16:00 - Fulam - Vest Hem 16:00 - Liverpul - Hal 16:00 - Sautempton - Čelsi 16:00 - Stouk - Everton 16:00 - Sanderlend - Aston Vila 16:00 - VBA - Njukasl 18:30 - Man. Junajted - Totenhem

PONEDJELJAK, 30.12.2013. broj 727 GoDINA III

33 žENA NJEGA

Čokoladna maska protiv bubuljica Kako tvrdi dr Agnes, osnivač udruženja “AcnEase”, specijalizovanog za liječenje akni i bubuljica, kakao ima izrazito ljekovita svojstva, jer je bogat antioksidansima, pa zato predstavlja idealan lijek za neželjene promjene na koži. Ipak, maska po recepturi ovog ljekara a koju vam danas predlažemo ne preporučuje se ljudima koji imaju ozbiljnije kožne poremećaje. Sastojci: - Tamna čokolada bez šećera (ot-

prilike 50 grama) - Dvije kašike slatke pavlake s manjim procentom masti Postupak: Otopite čokoladu na pari u posudici, a zatim lagano umiješajte pavlaku. Kad dobijete kompaktnu smjesu, sklonite sa šporeta. Pustite da se smjesa malo ohladi. Mlaku smjesu nanesite na lice (po želji i vrat i dekolte) i ostavite da djeluje 20 minuta. Isperite mlakom vodom i nanesite hidratantnu kremu.

BUDITE ŠIK

Obuća za doček

Praznična sniženja u buticima GRADSKA PATROLA

Marija Ivanović, foto: Mirko Savović

vih dana svi gradski butici ponudili su sniženja na većinu proizvoda. Prava sniženja, poput onih u inostranstvu, gdje se kupuje i po 80 posto nižim cijenama, kod nas teško da će ikada doći i pored nezavidnog standarda u državi. Hight street brendovi u šoping molu Delta siti dali su početna sniženja koja se razlikuju od brenda do brenda i kreću se od 10 do 50 posto, a slični popusti su i u buticima za kupce sa “dubljim džepom”.

Euforija koja vlada posljednjih dana na ulicama Podgorice izmamila je na ulice čak i one kojima ovo doba godine i nije posebno drago. Kupovina poklona i garderobe za najmilije i “hvatanje” popusta koji su evidentni u skoro svim buticima u gradu predstavlja pravo zadovoljstvo za gotovo sve građane. Modni stručnjaci savjetuju da su dani pred novogodišnje i božićne praznike sjajan način da se obavi pametna kupovina, čime se mogu obezbijediti kvalitetniji komadi po povoljnijim cijenama. Za vas smo provjerili kolika su sniženja dali pojedini brendovi u našem gradu i po kojim cijenama sada možete kupiti neke od najpotrebnijih stvari za zimu. Prava sniženja poput onih u inostranstvu, gdje se može pazariti i po 80 posto nižim cijenama, kod nas teško da će ikada biti i pored lošeg standarda u državi. Hight street brendovi u šoping molu Delta siti dali su početna sniženja, koja se razlikuju od brenda do brenda i kreću se od 10 do 50 posto. U “Zari” je bila najveća gužva, a među posjetiocima, naravno, prednjače pripadnice ljepšeg pola. Ovaj brend dao je sniženja od 10 do 30 posto na većinu prodajnog asortimana. Tako se sada

na popustu mogu kupiti jakne od 70 do 100 eura, kaputi za šezdesetak eura, haljine od 30 do 50 eura, koliko koštaju svečaniji modeli. Bluze su sa 40 snižene na 30 eura, a ono što je privuklo pažnju mahom djevojaka bili du džemperi i majice, čija je cijena od 10 do 30 eura. “Pull and Bear” brend, namijenjen mlađoj populaciji, mahom tinejdžerima, kupcima je obezbijedio popust od 10 do 40 posto, te se kod njih pantalone za žene mogu kupiti za 20 eura, košulje po 13 eura, majice 13, a haljine za 20 eura. “Sportina” je svojim kupcima napravila posebno iznenađenje time što je na popust od 50 posto dala i dodatnih 20 posto. Dame koje preferiraju klasičnije modele u “Cortfielu” sada mogu kupiti garderobu sniženu do 50 posto, a u “Berški” je snižena garderoba od 10 do 60 posto. Tako sada u ovom butiku možete priuštiti sebi pantalone za 15 eura, džempere za 25, sakoe po 23 eura, a kapute za 60 eura.

● Za one sa “dubljim džepom”

Da kupci sa većom kupovnom moći ne bi bili zapostavljeni pobrinule su se i ekskluzivnije radnje

poznatih svjetskih brendova. Iako su uglavnom za one koji raspolažu većom svotom novca, kupovinu u radnjama svjetski poznatih robnih marki ne bi trebalo zaobilaziti. Naime, sa popustom sebi možete da obezbijedite odjevni komad koji ćete višestruko iskoristiti i nositi dugo godina poput kaputa, dobre kožne tašne ili čizama. Italijanski brend “Max Mara” svojim vjernim kupcima ponudio je popust od 25 do 50 posto. Haljine ovog brenda sada na popustu koštaju od 95 do 400 eura, bluze od 45 do 180, a kaputi od 450 do 500 eura. Oni od kašmira sa dodatkom krzna nijesu na popustu i stoje blizu 2.000 eura. Jedna od omiljenih ženskih modnih kuća svakako je “Liu Jo”, gdje su nam kazali da im je veliki dio asortimama prošao i prije sniženja. Sada uz popuste od 30 do 40 posto za od 155 do 350 eura možete sebi obezbijediti moderan kaput ili tašnu koji su sada od 50 do 120 eura. Cipele i čizme su od 100 do 155 eura, a haljine od 70 do 200 eura. U “Max&co” radnji kaputi sada staju od 125 do 225 eura, jakne od 30 do 235, bluze od 65 do 95 eura, a pantalone od 65 do 100 eura. Poznata marka cipela “Via spiga” u Delti na obuću je dala popust od 10 do 30 posto, a “XYZ” multibrend radnja, u kojoj možete naći marke poput “Armani džinsa”, “Ralfa Lorena”, “Majkla Korsa”, “Frankomine”, “Trusardija”, “Roberta Kavalija” nudi popuste do 50 posto. Sve u svemu, ovo je idealno vrijeme da, ukoliko imate tu mogućnost, sebe i drage ljude oduševite nekim novim komadom garderobe ili aksesoara.

Ukoliko ste odlučili 2014. odlučili da dočekate u nekom fensi ambijentu, onda i obuću morate prilagoditi mjestu. Da li ćete se zabavljati u diskoteci, hotelu ili pak u kućnoj varijanti, vaš je izbor, ali ono što je važno jeste da bi bilo poželjno odabrati cipele koje će ujedno biti i udobne i lijepe. Imperativ je naravno na izgledu, a da ne biste potrošili veliku sumu novca na neki skuplji model, u radnjama brendova sa pristupačnim cijenama možete naći lijepe salonke za 30 do 60 eura. Pri isprobavanju cipela obratite pažnju na udobnost, jer ćete prove-

sti više sati u njima. Za one dame koje će biti u hotelima prikladne su i sandale sa visokom potpeticom. Ako ste ovih dana posjećivali radnje sa obućom, vjerovatno ste primijetili da sada na sniženjima možete kupiti prošlogodišnji model i za 50 posto manje novca, ali i novije koje se sada nude po 20 do 30 posto nižoj cijeni. Na fotografiji iznad su predlozi nekoliko prestižnih brendova čija obuća košta i po nekoliko stotina eura, ali nekih pristupačnijih verzija, ništa manje vizuelno lošijih koje možete priuštiti po pristojnoj cijeni. Ma.I.

KRUNA

Ukras godine

Prema revijama Dolce & Gabbana, Rodartea, Lanvina, Valentina Yudashkina mogli smo primijetiti da je glavni aksesoar na glavama bila kruna. U zavisnosti od dizajnera do dizajnera, mijenjao joj se oblik, pa su neki krunu ukrasili diskretno, gotovo vilinski, a neki poput dvojca Dolce & Gabbana dali su joj luksuznu i upečatljivu formu ukrasivši je sa mnogobrojnim šarenim kamenčićima. Upravo njihova verzija krune viđena je na zvijezda-

ma poput Keti Peri, Đovane Batalje, Avril Lavinj, ali i hrvatske zvijezde Severine koja je ovim modnim potezom podigla prašinu u regionu. Valentin Judaškin bio je inspirsan ledenim princezama iz bajki, pa je njegova kruna u srebrnoj boji sa dodatkom bijelih krznenih loptica kao ukrasom, dok je kod brenda Rodarte kruna jednostavna, svedena i više u gotskom stilu. Sve u svemu, uz ovaj modni dodatak vi bar na trenutak možete biti kraljica.

34 ŽENA Mirisi koji “pale” muškarce

Mirišljavo tijelo za muškarce predstavlja poziv na seks. Pojedine mirisne note toliko su moćno oružje u zavođenju, da muškarci automatski imaju želju da odvedu ženu u krevet, bez pretjeranog razmišljanja. Kokos Muškarci pozitivno reaguju na miris kokosa, vole šampone i kreme od kokosa na koje mirišu njihove nježnije polovine. Možete ga uzbuditi i pružiti mu najbolji poljubac ako popijete neko piće koje sadrži kokos. Citrusno voće Osvježavajući mirisi citrusa poput pomorandže ili limuna je suptilan, ali takođe podsticajan. Muškarci ih vole jer u mirisu citrusa ima nešto nevino i svježe. Ono što mami je takođe dašak svježine, čisti, lagani miris. Vanila Ovaj sladak ženstven miris neki muškarci jednostavno obožavaju. Vanila ih podsjeća na tortu, kolačiće koje bi rado pojeli. Teško će odoljeti ženi koja iza uha i na vratu ima tako slatki miris vanile. Čokolada Bogat, sladak miris kojem niko ne može odoljeti. Čokolada je topla, tečna, slatka, želite je pojesti, polizati, igrati se s njom. Žena i čokolada su definitivno eksplozivna kombinacija u krevetu. Jabuke Jednostavan osvježavajući miris jabuka. Čak i pomisao na ženu koja zubima otkida seksi griz muškarcima može biti napaljujuća. Jabuke mirišu lijepo, svježe, čisto. Miris jabuka preporodiće ga i poželjeće da vas gricne. Prirodan miris žene Mnogi muškarci obožavaju prirodni miris žene, jer ga naprosto izluđuje. Kad vas zagrli i pomiriše iza vrata, taj topli miris žene naprosto ga dovede do ludila. Ukoliko vam stalno priča kako voli način na koji mirišete, parfem vam nije potreban. (Tportal)

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

idealni obrasci

Šta sve utiče na izbor partnera O

d najranijeg djetinjstva nesvjesno usvajamo kalup prema kojem biramo našeg partnera u budućnosti. Muško-ženski odnosi se u snovima, odnosno nesvjesnom nivou odvijaju kao i na javi. U tekstu ćete se uvjeriti u to šta sve utiče na izbor partnera.

Ove “idealne” slike po kojima biramo partnera se po Karl-Gustav Jungu nazivaju Anima i Animus, od kojih je Anima usađena slika žene po kojoj muškarac bira partnerku, a Animus slika muškarca po kojoj žena bira partnera. Na razvoj ovih slika utiče način na koji smo vaspitavani i sredina u kojoj odrastamo. Posmatramo i učimo iz načina na koji se roditelji odnose jedno prema drugome, kako se u našoj okolini tretira jedan pol od strane drugog i kako utiču na nas drugi ljudi koji učestvuju u našem vaspitavanju. Kada se govori o Animi i Animusu, treba odmah naglasiti da seksualnost i fizička privlačnost nijesu na prvom mjestu. Takođe, vrlo malo ima značaja ono što mi želimo svjesno od partnera. Anima i Animus su nesvjesne slike, pa prema tome, na prvom mjestu su naša nesvjesno usađena percepcija i odnos prema su-

protnom polu. Ukoliko posmatramo odnos naših roditelja, možemo veoma mnogo da saznamo o nama. Recimo da je majka bila dominantnija figura u kući, dok je otac bio pasivan. Iz ovog odnosa kćerku će vrlo vjerovatno podsvjesno privlačiti muškarci koji su i sami pasivni, dok će ona igrati ulogu dominantne žene. Isto tako, sin će tražiti dominantne žene. I sin i kćerka će prihvatiti nesvjesno ovakve uloge, jer su tako naučeni u djetinjstvu, pa nesvjesno prihvataju ovakav odnos kao nešto što se podrazumijeva, bez obziranas to da li se to njima sviđa ili ne. Ovo je vrlo generalan primjer, ali stvari se komplikuju ukoliko se uđe dublje u problematiku. Ukoliko je dominantnost jednog od roditelja bila ispoljena kroz negativno ponašanje, na primjer kroz agresiju i surovost, tada imamo negativne aspekte Anime ili Animusa. Djeca ne katego-

rišu ovakvo ponašanje kao dobro ili loše, već prosto prihvataju to kao nešto što se podrazumijeva, slijedeći primjer svojih roditelja, da bi kasnije nesvjesno privlačili u svoj život partnere sa sličnim ponašanjem. U snovima, Anima i Animus se mogu pojaviti na razne načine. Simboli u snovima mogu predstavljati dijelove Anime/Animusa, ili čak njihove kompleksnije slike. Najčešći primjer je kada sanjamo prošle ljubavi. Ukoliko ste u mladosti imali snažnu emotivnu vezu koja je na vas ostvaila duboki trag, osoba sa kojom ste bili u vezi može postati simbol u snovima za Animu/Animus. Evo kako to izgleda na sljedećem primjeru: “Često sanjam bivšu djevojku sa kojom sam raskinuo prije više od deset godina. U posljednjem snu, ja sam u sobi sa sadašnjom djevojkom. Ljeto je, u sobi je jako toplo, ali ona mi govori da joj je jako hladno. Nakon kraće rasprave, izlazim iz kuće da donesem drva za vatru. Po povratku, u sobi zatičem nju sa mojom bivšom djevojkom kako me ogovaraju. Ne razumijem zašto sanjam ove sno-

ve, njih dvije se uopšte ne poznaju, a ja prema bivšoj djevojci ne osjećam ništa, niti o njoj razmišljam.” Ova osoba podsvjesno prepoznaje sličnosti između nekadašnje i sadašnje veze. Hladnoća u snu koju djevojka osjeća, označava da je ona neispunjena njihovom vezom i da se on vjerovatno hladno odnosi prema njoj. On toga nije svjestan i ne razumije njen zahtjev, ali zbog njenog insistiranja odlučuje da joj udovolji. Nakon što je uložio napor da joj udovolji, zatiče nju kako raspravlja o njemu sa bivšom djevojkom. Ovo jasno ukazuje da je isti problem postojao i u prošloj vezi, a da on toga uopšte nije bio svjestan. I bivša i sadašnja jdevojka su imale istu pritužbu na njegovo ponašanje. Bivša djevojka ovdje simboliše aspekte njegove Anime, a ti aspekti su još uvijek prisutni. Sa psihološkog stanovišta, ova osoba ima otpor da pokaže emocije i toplinu, jer se boji da će zauzvrat dobiti nerazumijevanje i da se njegov trud neće cijeniti. Negativni aspekti njegove Anime još nijesu razriješeni i on ih prenosi iz jedne veze u drugu. (Superžena)

ne očajavajte

opustite se

Ovo je vrijeme za Pozitivne stvari nakon raskida seksepil Seksi kompletići grudnjaka, gaćica, haltera, negližea i spavaćica nijesu nikakva novost. Međutim, fenomen zvani “50 nijansi sive” uspalio je čitavu planetu i sve je više odvažnih parova koji odlučuju da kažu zbogom svojim inhibicijama i uživaju u nečem novom, piše ‘’Telegraf’’. Na primjer, britanski portal sa kuponima za diskontnu kupovinu zabilježio je porast pretraga riječi “seksi donji veš” i “seksi kostimi” od 512 odsto samo u decembru, a prodaja ovih odjevnih predmeta porasla je za 263 odsto u istom mjesecu. Iako može da se pretpostavi da su kostimi seksi francuske sobarice ili policajke bili bestseleri, odora seksi božićnih vilenjaka bila je najprodavanija! Samim time, kupci su dali do znanja

da žele ove praznike da začine nečim jačim od cimeta i ruma. “Zabilježili smo veliki porast u pretragama i prodaji seksi predmeta za spavaću sobu u prošlom mjesecu, a s obzirom na to da je većina prodatih kompletića u vezi s novogodišnjom tematikom, jasno je da ljudi planiraju da provedu XXX praznike”, izjavio je Mark Pirson, direktor portala ‘’Myvouchercodes.co.uk’’.

Ma koliko raskid bio težak, uvijek postoje i pozitivne stvari koje dolaze sa završetkom veze. Evo nekih pozitivnih misli pomoću kojih ćete lakše nastaviti dalje. 1. Bolji dani su ispred vas Prije završetka veze, suočavamo se sa stresom i lošim raspoloženjem. Kada konačno stavite tačku na to, moći ćete pozitivnije da razmišljate o budućnosti. Bolji dani su pred vama. 2. Preispitajte se šta zaista želite Preispitivanje nakon veze je dobro kako biste otkrili šta želite da promijenite kod sebe, ali i šta očekujete od sljedećeg partnera. 3. Lekcija koju ćete naučiti Sve kroz šta prolazimo u životu nas nauči nečemu novom. To se prije svega odnosi na raskid. Tada naučimo šta je trebalo da uradimo drugačije. Lekcija koju naučite nakon raskida može da bude veoma pozitivna i korisna. 4. Ponovo otkrijte sebe Kada ste u vezi, možete da izgubi-

te dodir sa sobom. Raskid može biti prilika da ponovo otkrijete sebe. 5. Fokusirajte se ne sebe Nakon raskida ćete moći maksimalno da se posvetite sebi. Uživajte u stvarima koje želite da radite, a oko kojih ne morate više da se kon-

sultujete sa partnerom. 6. Više vremena sa prijateljima U vezi, često više vremena posvećujemo partneru, a prijatelje zapostavimo. Pozitivna stvar raskida je ta što ćete imati više vremena za prijatelje. ( B92)

ŽENA 35

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

OGLEDALO DUŠE

Osam zanimljivosti o očima

ZA DO

ži i za novorođenčad u čijoj porodici nije registrovana heterokromia. 2) IAKO POVREDE OKA PRILIČNO BOLE, ONO SE JAKO BRZO OPORAVLJA Štaviše, ogrebotine se iscjeljuju i to za manje od 48 sati! Ali, ako je bol nepodnošljiv, odmah bi se trebalo javiti ljekaru jer to ukazuje na infekciju koja čak može dovesti do sljepila. 3) OČI MOGU DA IZGORE NA SUNCU

Zato je vrlo bitno nositi naočare sa zaštitnim faktorom. Ova pojava nije slična kao kad koža izgori i pojavi se crvenilo, ljuštenje i bol. Riječ je o dugotrajnom periodu izlaganja oka suncu usljed čega dolazi do zadebljanja tkiva unutar oka. 4) MOGUĆE JE DA SE VID POBOLJŠA SA GODINAMA Dešava se da se ljudima smanjuje kratkovidost ili dalekovidost kako stare, međutim, to nijesu uvijek nužno dobre vijesti. Promjene u dioptriji dešavaju se usljed nekih bolesti, na primjer dijabetesa. 5) VIZUELNI CENTAR SE NALAZI U DONJEM DIJELU POTILJKA Optički nerv počinje u zadnjem dijelu oka i kroz niz veza prenosi vizuelne slike u potiljačni korteks. Zato je moguće da neko oslijepi ako padne na potiljak. 6) DUŽINA OKA JE POVEZANA SA VIDOM Kratkovidi ljudi imaju nešto dužu očnu jabučicu, a dalekovidi kraću. 7) BOJA OČIJU ZAVISI OD MELANOCITA Melanociti, ćelije koje proizvode boju kože, su odgovorne i za boju naših očiju. Ljudi sa više melanocita imaju tamniju kožu, kosu i oči, a broj ovih ćelija određen je genetski. 8) GLEDANJE DIREKTNO U SUNCE MOŽE DOVESTI DO SLJEPILA Sjećate se onog dječijeg “trika” sa lupom, papirom i sunčevim zracima? Isto tako i oko se može “zapaliti” kao i papir ukoliko dugo gledate u sunce. Medicinski izraz za ovo je solarna retinopatija. (Superžena)

ISTRAŽIVANJE POKAZALO

K TO RA

P I TA

Kažu mnogi da su oči ogledalo ljudske duše, ali prosječan čovjek ne može ni da zamisli koliko tajni i zanimljivosti krije ovaj organ vida. 1) OČI NIJESU UVIJEK ISTE BOJE Ova pojava stručno se naziva heterochromia iridis. U pitanju je nasljedna pojava, međutim, dešava se da osoba cio život ima oči iste boje, da bi kasnije došlo do promjene boje jednog oka kod osobe koja je naslijedila ovu pojavu. Tada je neophodno konsultovati ljekara. Isto va-

Poštovani, Prije 15 dana slomila sam ruku (dvije kosti iznad šake) prilikom pada. Nosim longetu (ako ispravno kažem) ali bolovi ne prestaju, to je neopisiv bol i ruka mi je stalno otekla. Da li to kost nije vraćena u prvobitni položaj ili razlog moze biti nešto drugo. U petak imam kontrolu ali ne mogu izdržati bolove. Unaprijed zahvalna. Poštovana, Boli se javljaju najčešće zbog velikog otoka koji je nastao kao posljedica preloma. Kako ste naveli da imate longetu, potrebno je odmah da se javite nadležnom ortopedu ili ljekaru koji će imobilizaciju korigovati odnosno popustiti. Ako nijeste u mogućnosti da brže dođete kod ljekara, a prsti su vam izuzetno otekli, čak i promijenili boju, morate odmah središnji dio longete (na kojem nema gipsa) prosjeći i otvoriti kao knjigu da bi ruka mogla da “diše”. U protivnom, može doći do ozbljnih oštećenja struktura šake. Potrebno je što više da vježbate prstima, to doprinosi smanjenju otoka. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Curama treba više sna nego momcima

GLEDAJTE NA SAT

Kada je pravo vrijeme za dnevne aktivnosti

Nije svejedno u koje doba dana se brijete, vodite ljubav ili odlazite kod ljekara. Rasporedite svoje dnevne aktivnosti pazeći pritom na nekoliko sitnica... Najbolje vrijeme za mjerenje – 7 sati Ljudi koji se svakodnevno mjere gube gotovo dvostruko više na težini od onih koji to čine na nedjeljnoj bazi, pokazala su istraživanja. Najvjerniju sliku dobićete ako se mjerite rano ujutro, odmah nakon buđenja i korišćenja toaleta. Najbolje vrijeme za odlazak kod ljekara – 9 sati “Najbolje je da budete prvi pacijent i da budete tamo čim se ordinacija otvori”, kaže Triša Torej, autorka knjige “Deset grešaka pacijenata” . Najbolje vrijeme za loše vi-

jesti – 19 sati Niko ne želi da bude glasnik loših vijesti, ali ako to već morate da učinite, neka to bude uveče, kad su krvni pritisak i srčani ritam na prirodnim nivou. Najbolje vrijeme za seks – između 22 i 1 sat Osjećaji i osjetljivost kože su na vrhuncu kasno uveče, objašnjavaju naučnici. Dodajte tome i običnu praktičnost – nakon napornog radnog dana i klinaca koji su zaspali – to je jedino doba dana kad parovi koji imaju djecu imaju vremena za seks. I nemojte se plašiti da će vam to previše skratiti san. Istraživanja objavljena u “Journal of Sexual Medicine” pokazala su da za većinu ljudi idealan odnos traje između sedam i 13 minuta. (B92)

ZDRAVLJE

Faktori koji povećavaju rizik od raka dojke Rak dojke se može genetski naslijediti, nastati uslijed neodgovarajućeg stila života ili nekih drugih oboljenja. Najvažnije je da znate koji faktori mogu da dovedu do toga... 1. Rasa i etnička pripadnost Naučno je dokazano da su bijele žene sklonije tome da obole od raka dojki nego Afroamerikanke. Međutim, stopa izliječenja je viša kod bjelkinja. 2. Genetika i porodična istorija bolesti Možete biti genetski predodređeni za dobijanje raka dojke ukoliko je ženama iz vaše porodice već uspostavljena ova dijagnoza. Redovno idite na preglede kako biste na vrijeme počeli da se liječite.

3. Lična istorija bolesti Ukoliko ste već imali rak jedne dojke, nažalost, moguće je da će se pojaviti i na drugoj. Zato je veoma važna redovna kontrola. 4. Menstruacija, gojaznost i godine Ukoliko ste menstruaciju dobili rano, a u menopauzu ušli kasno, recimo oko pedesete godine, povećan je rizik nastanka raka dojke. Što se tiče težine, žene koje su se ugojile u zrelim godinama sklonije su dobijanju raka od onih koje su gojazne od djetinjstva. 6. Kontraceptivne pilule Uzimanje kontraceptivnih pilula takođe povećava rizik od karcinoma. Međutim, dobra vijest je da se rizik smanji ili nestane čim prestanete da ih pijete. (Superžena)

PSIHOLOGIJA Iako se odavno šuška o tome da žene treba da spavaju vremenski više od muškaraca, američki naučnici su sada to i dokazali. Razlog za to je što ženskom mozgu treba više vremena da se odmori i oporavi zbog toga što je preko dana aktivniji. Manjak sna nikako ne utiče dobro na zdravlje, a istraživači sa Djuk univerziteta u Sjevernoj Karolini, tvrde da žene koje ne spavaju dovoljno često postaju nezadovoljne svime i pate od depresije. Sa druge strane, spavanje manje od preporučenog broja sati na muškarce ne ostavlja takve posljedice. Prethodne studije takođe su pokazale i da postoji veza između manjka sna i povećanog rizika od srčanih bolesti, mentalnih problema i raznih zapaljenja u organizmu. Dr Majkl Brus objašnjava da nedovoljno sna kod žena može za posljedicu da ima ozbiljna zapaljenja u organizmu, zbog čega se dame mogu probuditi osjećajući čak i jake fizičke bolove. Zdravstvene

probleme koji nastaju usljed poremećaja sna, žene mogu da izbjegnu tako što će drijemati popodne. Ipak, popodnevna dremka ne bi trebalo da bude duža od 90 minuta, jer će sve preko toga izazvati veću pospanost. “Jedna od glavnih funkcija sna je da pomogne mozgu da se oporavi i odmori”, rekao je profesor Džim Horne. Tokom spavanja, korteks – dio mozga odgovoran za razmišljanje, memoriju – prelazi u režim oporavka. “Što je mozak aktivniji tokom dana, to mu više vremena treba da se oporavi. To znači da od moždanih aktivnosti zavisi koliko sati sna vam je dovoljno”, rekao je Horne. To je ujedno i razlog zašto ženama treba više sna nego muškarcima - njihov mozak aktivniji je tokom dana zbog obavljanja više stvari istovremeno, zbog čega mu treba više i vremena da se oporavi. (Mondo)

Da li ste zaista srećne Iako im je danas pruženo više prilika nego u prethodnim vremenima, žene se osjećaju lošije i manje su zadovoljne u životu, pokazalo je jedno kanadsko istraživanje. Rezultati pokazuju da su jednako nesrećne mlade i stare žene, one koje su u braku i one koje nijesu, kao i žene koje imaju djecu i one koje ih nemaju. Rezultati su za neke iznenađujući, s obzirom na to da su moderne žene oslobođene svoje tradicionalne uloge domaćice. Danas su žene moćnije, bolje su od muškaraca u poslovima obrazovanja i u njihovim rukama je odluka o stvaranju porodice. Ali ima onih koji imaju i drugačije mišljenje, pa su tako iz jednog kanadskog ženskog udruženja

poručili da žene naizgled danas imaju sve, ali da su još u inferiornijem položaju, iako se to jasno ne pokazuje. “Žene vrlo teško dolaze do visokih funkcija, a i kad dođu, nadređeni ne žele da im izađu u susret. Žene i kod kuće imaju mnogo obaveza, pa bi trebalo da imaju fleksibilnije radno vrijeme”, objasnile su vođe istraživanja. (Tportal)

36 ŽENA

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

UKUSNO

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Kocke s rumom

SASTOJCI:

150 g slanih mak adamija oraha 500 g brašna 100 g kestenovog brašna 50 ml ulja 2 kašičice pšen ičnog skroba pakovanje kvas ca kašičica soli

Napravite tijesto od navedenih sastojaka, stavite u četvrtast pleh i ispecite u rerni. Ostavite da se malo prohladi, prelijte mješavinom ruma i mlijeka, pa ostavite da se sasvim ohladi i upije preliv. Za to vrijeme napravite krem. U pavlaku stavite narendanu čokoladu, miješajte na laganoj vatri dok se čokolada ne otopi. Krem prelijte preko hladnog biskvita natopljenog rumom i mlijekom.

Prebranac Pecivo sa kestenom Makadamija orahe krupno isjeći. Pomiješati pšenično i kestenovo brašno sa skrobom i solju. U brašnu napraviti udubljenje i u njega sipati kvasac rastvoren u 275 ml mlake vode, pa zamijesiti glatko tijesto. Tijesto pokriti i ostaviti na toplom da narasta oko jedan sat. Zatim ga još jednom dobro premijesiti. Podmazati duboki pravougaoni kalup (30 cm), posuti brašnom, pa spustiti tijesto oblikovano prema kalupu. Pokriti i ostaviti da još pola sata narasta. Rernu zagrijati na 200 stepeni. Hljeb peći 50-60 minuta. Izvaditi ga iz rerne, pažljivo ga premazati sa malo tople vode, a zatim posuti sitno sjeckanim orasima ili lješnicima. Hljeb peći još desetak minuta na sniženoj temperaturi.

SASTOJCI:

1 kg pasulja 1 kg i 200 g crno g luka ulje, kašika alev e paprike so, biber

SASTOJCI:

Ostavite pasulj preko noći da omekša. Dvije-tri glavice luka sitno isjeckajte i stavite s pasuljom da se kuva. Kad proključa, procijedite i bacite prvu vodu. Ponovo nalijte i ostavite da se kuva dok pasulj ne omekša, pa procijedite. Za to vrijeme sitno isjeckajte preostali luk i lagano dinstajte u vrelom ulju, dok ne bude mekan i staklast. Na pola dinstanja dodajte malo soli. Skinite s vatre, dodajte alevu papriku i dobro promiješajte. U uljem namazano tavče ređajte red pasulja, red luka, i svaki sloj posolite i pobiberite. Završite s pasuljem.

ZAČINI

Za ukusna jela i bolje zdravlje

Pored toga što poboljšavaju ukus jelima, začini mogu uticati pozitivno i na opšte zdravlje, pokazuju istraživanja. Cimet, đumbir i kardamom nisu pogodni samo za kuvana jela i pečenja, već su odlični i protiv stresa, a naučno je dokazano i da popravljaju raspoloženje. Medenjaci i kolačići sa anisom nijesu bez razloga omiljeni i kod starih i kod mladih. Začini koji se nalaze u njima, kao što su muskat, piment i karanfilić, svojim izvrsnim ukusom pli-

Voćne poslastice

jene, a svojim mirisom golicaju nozdrve. Njihova eterična ulja pozitivno utiču na opšte stanje organizma. Podstiču krvotok i stvaraju osjećaj topline tokom hladnih zimskih dana. Međutim, to još nije sve. Oni takođe sadrže neke vrijedne supstance, koje pozitivno djeluju na naše raspoloženje. Još u dvanaestom veku je iscjeljiteljka, Hildegard von Bingen, nesrećnim srcima preporučivala kolače sa karanfilićem, muskatnim oraščićem i cimetom.

Biskvit: 7 jaja 7 kašika šećera 7 kašika brašna 1,5 dl mlijeka 120 g maslaca 4 kašike kakaa 1/2 kesice praška za pecivo rum i mlijeko po ukusu za prelivanje ko lača Krem: 1/2 l slatke pavl ake 250 g čokolade za kuvanje

Voće daje osvježavajuć ukus poslasticama, tako da su voćni kolači i torte omiljeni za razne prigode. Evo nekoliko predloga. TORTA OD POMORANDŽI I PRŽENIH BADEMA POTREBNO: Za koru: 6 jaja 200 g šećera 200 g prženih mljevenih badema 1 kašičica brašna 1 kašičica mljevenog keksa 1/2 kg pomorandži ZA FIL: 3 jajeta 200 g šećera 1 kašičica brašna 1/2 kg pomorandže 1/2 kašika mlijeka 200 g margarina PRIPREMA: Svih 200 g badema preliti vrelom vodom i oguliti im kožu. Osušiti ih i staviti u veliki lim na 200 stepeni u rernu. Peći ih kratko dok ne dobiju zlatnu boju. Zatim ih samljeti. Razdvojiti bjelanca i žumanca. Bjelanca umutiti u čvrsti šlag. Žumanca i šećer mutiti dok ne postanu pjenasti. Dodati bademe i opet mutiti. Dodati brašno i mljeveni keks, zatim sok i koru pomorandže. Na kraju kašikom dodavati šlag od bjelanaca. Sipati smjesu u namazan kalup i peći oko 25-30 minuta. Koru ohladiti i prerezati na dvije kore. Za fil u posudu umutiti jaja i šećer, doda-

ti brašno, sok i koru pomorandže i na kraju mlijeko. Staviti da se kuva na pari, miješati dok se ne zgusne. Fil ohladiti i umiješati omekšali margarin. Na poslužavnik staviti jednu koru, namazati fil, poklopiti drugom korom i premazati cijelu tortu filom. Po vrhu ukrasiti listićima badema. MALIONADA POTREBNO: ZA KORU: 100 g jafa keksa 50 g keksa sa kakaoom 50 g mljevenih oraha 100 g margarina ZA FIL: 500 g krem sira 2 dl slatke pavlake 50 g bijele čokolade 50 g šećera u prahu 2 vanilin šećera 10 g želatina maline PRIPREMA: Sastojke za podlogu samljeti i sjediniti. Dodati maslac i zamiješati smjesu koju potom treba rastanjiti na dno kalupa. Želatin potopiti u malo vode da nabubri. Izmiksati slatku pavlaku sa šećerom i vanilin šećerom, otopiti na pari bijelu čokoladu pa je dodati umućenoj pavlaci. Zatim dodati i sir, sve sjediniti i dodati želatin otopljen na blagoj vatri. Pola fila istresti preko podloge, zatim poređati maline, pa drugu polovinu fila. Dekorisati malinama i bijelom čokoladom.

NAPITAK

Koktel od voća i povrća

Ukoliko ste često malaksali, umorni ili imate lošu krvnu sliku, pripremite ljekovit eliksir od voća i povrća. Za pripremu ljekovitog napitka koji vraća energiju i poboljšava krvnu sliku vam je potrebno: pola kilograma meda, po jedan ki-

logram: limuna, jabuka, cvekle i šargarepe. Sve sastojke osim meda izrendajte u svježem stanju, bez ljuštenja, samo ih prethodno dobro operite. Tako dobijenu smjesu dobro izmiješajte i ostavite da stoji 24 sata. Nakon toga iz smjese kroz ga-

zu iscijedite gusti sok i u njega dodajte med. Sve dobro promiješajte i čuvajte u frižideru. Preporučuje se po jedna rakijska čašica ujutru prije jela. Ovaj sok je odličan za sve koji su malokrvni i pate od nedostatka energije i umora.

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430 Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice. Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 55.000 eura. Tel.067/272-015

I Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077 Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela “Kostas”, istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća. Tel.067/355-709 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole “Pavle Rovinski” ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu. Tel.069/255-206 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Renta apartmani sobe dan dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking. Ekstra povoljno. Tel.069/690-193 Izdajem - prodajem jednosoban namješten stan u Podgorici, Moskovska ulica. Tel.067/609-469 Izdajem nov nenamješten jednosoban stan na drugom spratu u stambenoj zgradi iza Ljubovića. Tel.067/552536 Izdajem nenamješten jednosoban stan u Ulici kralja Nikole 296. Zabjelo, IV sprat. Tel.067/517-154 POSLOVNI PROSTOR Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720 PLACEVI

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567624, 067/381-071

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331

Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada “Zetagradnje”, plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249299 VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine

PONEDJELJAK, 30. 12. 2013.

MALI OGLASI

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/9112598

Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 Tepih servis “Orkan”. Mašinsko pranje, obostrano ribanje, ispiranje u bazenu. Dobićete čist i suv tepih za dva-tri dana. Tel.069/304-264 GRAĐEVINSKE USLUGE

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica. Tel.067/351-111

POSAO

Prodajem novo sobno biciklo. Povoljno. Tel.067/269-777

Potrebne konobarice kafe baru u centru Podgorice. Tel.067/351-111

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike. Učlanjenje besplatno. Tel.067/266-216

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

LIČNO

Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231

Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563

Ozbiljan i bez obaveza traži sebi sličnu žensku osobu do 55 godina. Tel.069/241-798 Slobodan traži ženu do 50 godina, temperamentnu, za provod. NK, BD, BGD. Tel.067/460473 APARATI/OPREMA

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

RAZNO

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

ponedjeljak, 30. 12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

TV PROGRAM Film

09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00 14:45 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 00:00 00:15

Tačno 9 Serija:Odbačena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:Plavuša pravnik/r Tačno 1 Serija:Okrug Oranž/r Serija:Sulejman Veličanstveni/r Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:Odbačena Serija:Okrug Oranž Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija:Sulejman Veličanstveni Serija: Nadrealna TV Film:Dvostruka igra Exkluziv/r Exploziv/r

PRVA Serija:Nadrealna TV 20.20

06.30 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.05 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.10 16.55 18.00 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 01.30

Dobro jutro Crna Goro Dnevnik Serija: Monk/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Muzika Serija: Plesna akademija Vijesti Serija: Zakon i red Naučni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Serija: Žozefina Vijesti Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Sulejman Veličanstveni Koncert, Budva Film

RTCG 1 Vijesti 13.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 11:50 City 12:00 Magazin in/r 13:00 Farma uživo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uživo 17:30 X patrola 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Farma - finale 01:00 City 01:15 Film: Omiljeni par

PINK City 14.45

06:45 09:50 10:00 12:00 13:20 14:00 14:07 14:25 15:00 15:40 16:30 16:50 17:00 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:40 00:30

Boje jutra Serija:Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Vijesti u pola 7 Serija:Zora dubrovačka Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Bez granica Vijesti Sport Serija: Internat Bez granica Extra lifestyle

VIJESTI Serija: Internat 22.25

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Pop kvart Business Exclusive Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum U raljama života Film Forum 5 do 5/r U raljama života/r

ATLAS Divlja ljepota 16.30

TV PREPORUKA DVOSTRUKA IGRA Prva 21.15

Radnja filma “Dvostruka igra” smještena je u južni Boston, gdje Državna policija Masačusetsa kreće u otvoreni rat protiv organizovanog kriminala u gradu. Cilj je okončati iznutra vladavinu moćnog mafijaškog bosa Frenka Kostela. Mladi policajac novajlija, Bili Kostigan, koji je odrastao u južnom Bostonu, dobija zadatak da se infiltrira u mafiju koju vodi Kostelo. Dok Bili pokušava da pridobije Kostelovo povjerenje, drugi mladi policajac potekao iz južnog Bostona, Kolin Saliven, brzo se izdiže na ljestvici Državne policije. Zaradivši mjesto u Jedinici za specijalne istrage, Kolin je jedan od malog broja elitnih policajaca čija je misija da srede Kostela.

10.00 11.00 12.00 12.05 12.50 14.30 15.00 15.30 16.00 17.00 18.00 19.00 19.30 20.10 21.00 21.30

Serija: Hejven Zapis/r Vijesti Serija: Univerzum Film Reportaža (SAT TV)/r Muzika Art magazin/r Strani dok. program Serija: Univerzum Crnogorske teme Muzika Dnevnik 2 Strani dok.program Dok. program Serija: Rani buntovnica 22.15 Serija: Hejven 23.00 Radni dan/r

RTCG 2 Film 12.50

07:00 10:00 10:30 10:45 11:00 11:10 12:15 15:15 15:45 16:00 17:00 17:15 17:45 18:45 19:00 20:00 20:15 20:30 23:00

Uz jutarnju kafu – uživo Dogodilo se... Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Svijeće i Svijećice Goleada – premijerno Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin - uživo Zabava Ekstremno Smijeh kao lijek Svijet Sporta Texas Holdem Poker Žestoko Ekstremno Nindža Ratnici Zabavni magazin/r

777 Ekstremno 17.15

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55 20:25 21:30 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag Tajne i ljepote Kine Na točkovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Aljazeera Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 20.25

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:05 Salaš u malom ritu tv serija 10:00 Vesti 10:05 Lov i ribolov 10:35 Eko karavan: Gvozdeni put 11:05 Kajsije iz Anadolije 12:00 Dnevnik 12:15 Sport plus 12:30 Stop sport 12:45 Mesto zločina američka serija 13:30 Šou svih vremena 15:05 Ovo je Srbija 15:55 Bela lađa serija 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica kviz 19:30 Dnevnik 20:05 Bela lađa serija 21:05 Potraga kviz 22:00 Zajedno domaći film 23:35 Dnevnik 23:50 Mesto zločina američka serija 00:4 Granice ljubavi američki film RTS 2 09:28 Životna raskrsnica 09:56 Internest 10:13 Vrele gume 10:31 Knjiga utisaka 11:09 Klinika vet 11:40 Kontekst 21 ® 12:10 Novogodišnji koncert hora, Dečjeg hora i SO RTS 12:40 Eko fajl: Sunčeva trpeza - Šeremetka 13:10 Trezor14:10 Izaberi svoju knjigu 14:25 Čarolija koja traje - Balet 14:52 Životna raskrsnica 15:20 Internest 15:37 emisija iz kulture 16:10 SAT 16:55 Sve boje života 17:25 Nirnberški protiv-

napad ruska serija 18:10 Blok narodne muzike 18:40 Svet zdravlja 19:10 Verski mozaik Srbije 20:15 Šta su sve tehnologije uradile za nas 20:20 Šta su sve tehnologije uradile za nas HRT 1 08:05 Dobro jutro, Hrvatska 09:17 Kad srce zatreperi 10:14 Na vodenome putu (6): Kreta - planine u moru 11:00 Što vas žulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 1 12:15 Sport ® 12:38 Nasljednica s Vendavala 13:25 100 godina zajedništva 13:45 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Društvena mreža 14:50 Društvena mreža ® 15:40 Društvena mreža 16:02 Puna kuća Raftera ® 17:11 100% poduzetnik emisija pod pokroviteljstvom 17:18 Hrvatska uživo 18:09 HAK - promet info 18:10 I to je Hrvatska: Čigoć, epizoda 45. serija 18:24 Potrošački kod 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:06 TV Bingo 21:00 Fokus 22:51 Dnevnik 3 23:11 Sport 23:16 Vijesti iz kulture HRT 2 09:01 Čarobna ploča: Sedam kontinenata - Azija ® 09:17 Pseća ophodnja ® 09:42 Ton i ton: Opterećena glazba i

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 15:02 16:50 17:30 18:20 19:15 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00

Svježi u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r. Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r. Dok. program Civilizacije Dok. program /r. Životinjske lakrdije/r. Anegdota iz života Crtani film-Mumijevi PG Raport Info Ars Montenegrina Film: Rebeka 2dio Ponoćni Info

MONTENA Crtani filmovi 09.15

DANAS U GRADU zabavni dizajn ® 10:39 Dr. Oz 11:20 Obrtnik i partner emisija pod pokroviteljstvom ® 12:37 Slatki svijet Charlyjevih anđela 13:02 Vidio sam mamu kako...14:27 Oberstdorf: Novogodišnja turneja četiri skakaonice, snimka ® 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Glazba, glazba... 17:22 Uređujte nadahnuto17:48 Uređujte nadahnuto 18:20 Svaki dan dobar dan: Moja Afrika 19:00 Dr. Oz ® 19:41 Mala tv ® 19:42 TV vrtić: Pingvin ® 19:51 Glazba, glazba... 20:21 Sve o jednoj djevojci HBO 12:30 Johnny english ponovno jaše 14:10 Laurina zvezda i čudovišta iz snova 15:15 Život u odmaralištu16:40 Potomci 18:35 Kao ludi 20:05 Carstvo poroka 21:05 Carstvo poroka 22:05 Zdravo, dame22:35 Djevojke 23:05 Muke po vjenčanju 00:35 Blesavi Božić harolda i kumara 02:05 Opaka faca 03:35 Igre na berzi FOX LIFE 10:20 Seks i grad 10:50 Džejmijevi gastronomski izleti 11:45 Sudije za stil 12:10 Sudije za stil 12:40 Zatrpani đubretom 13:35 Majke i neveste 14:00 Majke i neveste 14:30 Sve što niste znali o ljubavi 15:25 Džejmijevi

gastronomski izleti 16:20 Ludnica u Clevelandu 16:45 Ludnica u Clevelandu 17:15 Ludnica u Clevelandu 17:40 Ludnica u Clevelandu 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Uvod u anatomiju 20:00 Uvod u anatomiju 20:55 Kugar Taun 21:20 Kugar Taun 21:50 Ne veruj komšinici iz stana 22:15 Ne veruj komšinici iz stana 22:45 Seks i grad 23:1 Seks i grad 23:40 Kugar Taun 00:05 KugarTaun 00:35 Ne veruj komšinici iz stana FOX CRIME 09:35 Obavještajci 10:35 Obavještajci 11:35 Obavještajci 12:35 Smrt u raju 213:45 Navy CIS 14:45 Ubrzana istraga 15:45 Slučajni partneri 16:45 Jedinica 2, 17:45 Jedinica 18:45 Jedinica 19:45 Smrt u raju 20:55 Navy CIS 12.21:50 Zločinački umovi 22:50 King 23:50 Vojni advokati 00:55 Imitator 01:50 Zločin 02:40 Ubrzana istraga ARENA SPORT 09:00 Valencia - Real Madrid 11:00 Lorient - Lyon 13:00 Atalanta - Juventus 15:00 Liverpool TV 17:00 U obruču 18:00 Inter - Milan 20:00 Cedevita Partizan 22:00 Philadelphia - Chicago 00:00 World Poker Tour 11 01:00 Milan - Ajax 03:00 Apollon – Olympiacos

BIOSKOP CINEPLEXX

Hobit, šmaugovo pustošenje 3D 15:00; 17:00; 19:00; 20:30; 22:30; Hobit, šmaugovo pustošenje 18:15; 21:45; Dostavljač 16:45; 20:00; 22:00; Odumiranje 17:15; Niko 2 15:45; Igre gladi, lov na vatru 17:30; Savjetnik 22:15; Plan bjekstva 19:15; Malavita 21:30; Vegende u Vegasu 20:15; Tor mračni svijet 2 3D 17:45; Kumba 3D 16:00; Nosorog Oto 3D 15:30; Grozan ja 2 3D 15:15