Izdanje 4-5. januar 2014. by Dnevne Novine

BROJ DANA

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014. BROJ 730/ GODINA III

30,7

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

miliona eura iznosi ostvareni promet MNE Berze u prošloj godini

● 13

DOGOVORILI SE MINISTARSTVO I SINDIKAT

Stalni posao za 1.000 prosvjetara KAKO ŽIVE POLITIČARI ● 4

Za iće i piće 162.000 €

INTERVJU ● 11

Liješević: Pomjeranje vrijednosti je konstanta

Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević izjavio je Vikend novinama da je u dužem periodu oko 2.000 zaposlenih u prosvjeti radilo na određeno vrijeme

GVOZDENOVIĆ ● 3

Naći ćemo rješenje da zadržimo Aman Rizort

NIKŠIĆ ● 14

Pretučena novinarka Lidija Nikčević

SMOG, DIM I ČAĐ

Magla zarobila Pljevlja

FILE ● 7

olitičke partije u Crnoj Gori za godinu dana su ukupno na ugostiteljske usluge potrošile 162.536 eura. Umjesto da se finansije iskoriste u humanitarne svrhe ili za pomoć najugroženijim i bolesnim osobama, tim novcem su pla-

RUKOMET ● 31

Juventus napada Romu

ćani poslovni ručkovi, kupovana hrana i piće za koktele, te ostavljao bakšiš u restoranima. Biti umjeren u jelu i piću savjetuju kako religije tako i medicinski radnici, ali to se, po svemu sudeći, ne odnosi na crnogorske političare.

Vlast da istraži kupovinu glasova RUKOMET ● 28

usta magla u večernjim satima juče je gotovo paralisala saobraćaj u širem dijelu Pljevalja. Na gradskim ulicama rijetki su bili privatni automobili, a najčešća vozila koja su se mogla sresti bila su vozila taksi službi koja su bukvalno miljela

saobraćajnicama, brzinom ne većom od 20 kilometara na sat. Gusta magla nije pogodovala ni rijetkim prolaznicima, jer je bila povećana i koncentracija smoga, a u vazduhu su se osjećali dim i čađ. Broj maglovitih dana u Pljevljima kreće se i do 200. D.K.

ŽENA MARKO VUKOTIĆ ● 35

Makedonija ª Farmaº će mi sadaddas asd bolja od otvoriti vrata Crne Gore uspjeha

2 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

●NEZVANIČNO Đe su? Ništa ne vidim.

Moram ići. Čekaju me oni moji. Svašta mogu da pomisle.

Eno ga sa SDPovcima. Valjda će završiti nešto?

Opet nas Milo prevesla.

Ja ga danas neću ići u Kuče

Ne brini sve je završeno.

● SADRŽAJ PLJEVLJA

Na Business Insideru kažu da je izlazak Tvitera na berzu prvog dana stvorio čak 1600 novih milionera i milijardera. Dionica ove kompanije u kratkom je vremenu porasla skoro duplo te se, nakon početnih 26 dolara krajem ove sedmice približila vrijednosti od čak 60 dolara.

SJEVERNA KOREJA

Tetak bačen gladnim psima

● 42

Rudnik završava u plusu

● 10

HRVATSKA

Perković se brani sa slobode

● 14

TIVAT

Vandalima krivi bicikli

● 26

● 42

● 17

UMEO, ŠVEDSKA

● 25

Oblačno sa kišom na jugu povremeno jača kiša sa grmljavinom. Duvaće umjeren do jak, duž obale i na sjeveru na udare i vrlo jak, južni vjetar.

07:11 16:25

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

5 6 7 7 7 1 -2 -5 -1 0

16 18 17 18 17 12 9 7 10 13

07:11 16:26

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

Hram sv. Pantelejmona i Klimenta u Barama Radovića u Morači podigli su svojim prilozima iseljenici iz ovog kraja Ekatarina Radović sa sinovima Vahtanom i Sergejem. Nakon što su otkrili svoje korijene ovi su Gruzijci odlučili da budu ktitori hrama kakav su mještani odavno priželjkivali.

NEDJELJA, 5.01.2014.

Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim periodima i relativno toplo.

More mirno do malo talasasto. Vjetar slab do umjeren istočni i jugoistočni, krajem dana i tokom noći južni vjetar u jačanju.

Hram u čast predaka

Pokušavam da se saberem ● 38

SUBOTA, 4.01.2014 .

JADRAN:

REPORTAŽA

INTERVJU: MARKO VUKOTIĆ

Najsjevernija evropska kulturna prijestonica ● 21 Meteo

Marisa Mejer do sada je u Jahuu povukla brojne velike poteze, a vjerovatno najveći je preuzimanje Tumblra, sve popularnijeg blogerskog servisa. Osnivač ove kompanije Dejvid Karp uvijek je govorio kako želi da Tumblr “ostane svoj” i kako ga nikada neće prodati velikoj medijskoj kompaniji, no kada je dobio ponudu veću od milijardu dolara, ipak se predomislio.

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

11 13 15 14 13 8 5 3 6 7

13 15 16 16 15 9 7 5 10 11

JADRAN:

More talasasto do uzburkano. Vjetar jak na udare i vrlo jak južnih smjerova. Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

AKTUELNO 3

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

GVOZDENOVIĆ

Naći ćemo način da zadržimo Aman

ŽELJKO VUKMIROVIĆ

Sveti Stefan

godina, sa 30 na 42 godine, za zakup Svetog Stefana i smanji kirija sa 1,6 na oko 1,2 miliona eura. Predlog Vlade da se produži zakup za hotel “Kraljičina plaža” je predviđao da on bude sa sadašnjih 30 na 99 godina. Kada je riječ o drugim privatizacijama, kaže Gvozdenović, one se analiziraju, kao i ideje za pokretanje projekata koji su vezani sa Herceg Novi, Ulcinj i za sjever Crne Gore. “Traže se određena rješenja sa Investiciono-razvojnim fondom. Postoji određena spremnost Fonda, da se u saradnji sa državnim institucijama, dođe u kapital tih drušatava, i na taj način se stvore uslovi za novu kreditnu podršku. Ključni je cilj da dođemo do novih starih hotela i poboljšamo našu ponudu, te obezbijedimo veći

kvalitet ponude, jer nemamo dovoljno kvalitetnih smještajnih kapaciteta”, ističe Gvozdenović. Prema njegovim riječima, privatizacije hotela na Žabljaku, Herceg Novom i Budvi su postupci koji su počeli pred Privrednim sudom. “Pokrenuli smo proces za raskid četiri ugovora. Sa hotelom “Centar” sklopljen je novi aneks ugovora, koji je definisao izgradnju hotela sa četiri zvjezdice, koji bi trebalo da bude završen za dvije godine. Sa hotelom “As” u Perazića Dolu, i žabljačkim “Jezerima” i “Planinkom”, koji su privatizovani, pokrenuti su procesi. Da li će u međuvremenu doći do nekih rješenja, dobro bi bilo. Traže se određena rješenja”, zaključio je Gvozdenović. N.L.

PORTRET: BORIS LIJEŠEVIĆ

Između Beograda, Novog Sada i Budve Boris Liješević je rođen u Beogradu 1976. Gimnaziju je završio u Budvi. Godine 1999. apsolvirao je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na grupi za srpsku književnost i jezik, a 2004. diplomirao na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, gdje radi kao asistent na Katedri za intermedijalnu režiju. Režije: Nikolaj Jevrejinov, U kulisama duše, Kristofer Fraj, Feniks, Teatar “Promena”, Akademija umetnosti Novi Sad; V. Šekspir, Dva viteza iz Verone, Amatersko pozorište “Zmaj” Irig; B. Nušić, Opštinsko dete, Narodno pozorište Kikinda; Fedor Šili, Beograd–

KEKOVIĆ

EDITORIJAL

Naći će se rješenje i omogućiti usvajanje aneksa ugovora o produženju zakupa i smanjenje kirije za Adriatic Properties i Aman Resorts, kazao je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, na jučerašnjem sastanku sa vodećim hotelijerima u Petrovcu. “Odložili smo izjašnjavanje o projektu vezanom za Sveti Stefan i Aman. Smatramo da treba da se obave dodatne konsultacije. Argumenti su na strani Vlade i siguran sam da će se u jednoj kontinuiranoj komunikaciji naći najbolje rješenje da Aman bude u Crnoj Gori”, rekao je Gvozdenović. Vlada Crne Gore je nedavno uputila Skupštini aneks ugovora koji predviđa da se grčkom Adriatic Properties-u i Aman Resorts-u ugovor produži za 12

urednik

London (u okviru projekta Beogradske priče 04), SKC Beograd; Dejvid Harover, Prisustvo, Atelje 212, Beograd; L. Hibner, Greta stranica 89, Srpsko narodno pozorište Novi Sad; Milena Bogavac, Dragi tata, Jugoslovensko dramsko pozorište, Beograd; Džon Ozborn, Osvrni se u gnevu, Narodno pozorište Beograd i Kulturni centar Pančevo; Dušan Spasojević, Zverinjak, SNP Novi Sad; Jurij Poljakov, Jare u mleku, Pozorište mladih Novi Sad; Miloš Jakovljević, Projekcija, Narodno pozorište Sombor. Živi i radi između Beograda, Novog Sada i Budve.

Godina konja Ono što je sigurno, a bar kao prvi utisak u vezi sa dočekom Nove godine jeste da se narod uželio veselja. U svakom slučaju, prštalo je na sve strane. Nego, pokušavajući samo da u svom prvom ovogodišnjem tekstu, onako s vrata nešto ne bedačim, a samim tim i ne malerišem, zadržaću se na optimističnim činjenicama. Ekonomisti, kao veliki majstori najvećih zavjera i krojači svekolikih kapa, konačno najavljuju bolja i stabilnija vremena. Posebno oni američki, koji su objavili pozitivne prognoze ekonomskog rasta. U prilog tome oglasili su se i šampioni zemaljske sudbine, dakle oni tipovi sa Vol Strita, koji su, gle čuda, podijelili optimizam. Njemačka kancelarka Angela Merkel je 2014. nazvala godinom odvažnih, a onda i podsjetila na važnost evropskog jedinstva. Naravno da je žena u pravu, jer bar mi na Balkanu znamo sve o glupostima, jadima i nesrećama razjedinjavanja. Uzgred, zaista se ne bih vraćao na njemački udio tog balkanskog rezimea. Danke Dojčland. Dalje, Rusija, koja organizuje Olimpijske igre, čini sve da se one i održe. A osnovana je pretpostavka i da će to poželjeti i da naplate. Igre u Sočiju su već promovisane u najskuplje do sada (trenutni troškovi su 51 milijarda dolara), pa se realno Rusi pridružuju kolu optimizma. A i ne pada im na pamet da gube. Onda Kinezi, za koje je ovo kalendarska Godina konja, pa i neka malo kasnije počinje, predstavlja zapravo onu godinu koja simbolizuje volju za životom. A Kinezi, takođe, vjeruju u pozitivne promjene. Uostalom, prema predviđanjima, ovu godinu će obilježiti galopirajuća priroda konja. Slijedi i pojašnjenje da konj predstavlja vatru, što za Kineze znači da nas čeka svijetla godina. Jer, podsjećanja radi, 2014. godina je kombinacija drvenog konja i vatre, a to se događa tek svakih 60 godina i svaki put je donosila pozitivne promjene. Posljednji put bilo je to 1954. Te godine, ma kako se to sada činilo minorno u odnosu na važeću političko ekonomsku i globalnu situaciju, snimljena je jedna samo naizgled obična zabavna pjesma koja će nešto kasnije obilježiti istoriju rokenrola. A i kugle zemaljske. Zvala se “That’s All Right, Mama”, a tada je otpjevao jedan mladić po imenu Elvis Prisli. U svakom slučaju, svijet više nije izgledao isto. Naravno, to sa kineskom Godinom konja, bar u ovom tekstu, bilo bi lako i logično da iskoristim protiv domaće političke svakodnevice i raznih raspleta koji su u direktnom srodstvu sa onom narodnom “sjaši Kurta da uzjaše Murta”. Doduše, zakucavanje je viđeno sa onom novijom verzijom narodne dosjetke “sjaši Murta, lud je ovo konj”. Ipak, ništa od toga. A i neću da malerišem.

MINISTARSTVO TURIZMA

Teret prebaciti na bogate Očekuju milion i po gostiju Položaj zaposlenih u Crnoj Gori mogao bi se poboljšati ukoliko se veći dio tereta ekonomske krize prebaci na svijet kapitala, dok bi smanjenju rastuće nezaposlenosti i socijalne tenzije doprinijele nove investicije i radna mjesta, ocijenili su iz Unije slobodnih sindikata. Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković kazao je da je prošla godina bila još jedna u nizu koju je karakterisao dalji pad standarda zaposlenih i građana, jer “Vlada nije uspjela da zaustavi proces gašenja radnih mjesta, pogotovu u privredi”. “Sa druge strane, nije bilo ni konkretnih projekata, koji bi rezultirali otvaranjem novih radnih mjesta. Ekonomska politi-

ka Vlade i borba za održivost budžeta svodila se na nova zahvatanja iz primanja zaposlenih i građana”, rekao je Keković agenciji Mina-biznis. On je podsjetio da je prošle godine, pored taksi na mobilne telefone, električna brojila i priključke za kablovsku televiziju, uveden i dodatni porez na dohodak građana i povećan porez na dodatu vrijednost (PDV). “Nijednom mjerom ekonomske politike Vlada nije opteretila interese svijeta kapitala. Nije povećan porez na dobit preduzeća, niti je oporezovan luksuz, nije uvedena taksa na finansijske transakcije i nijesmo se obračunali sa poreskim dužnicima”, kazao je Keković.

Crnu Goru bi ove godine trebalo da posjeti oko milion i po turista i koji će da ostvare preko deset miliona noćenja, najavio je ministar turizma i održivog razvoja, Branimir Gozdenović. “Očekuju se i novi sadržaji, koji će obezbijediti novu i kvalitetnu ponudu. Već se intenzivno bavimo projektima koji će sadržati nove manifestacije, koje će se ugovarati godinu unaprijed, kako bi bile dio raznih turstičkih aranžmana. Intenzivno radimo i na povećanju kvaliteta dostupnosti gostiju ka Crnoj Gori”, rekao je Gvozdenović. Ministar očekuje da će izmjene Zakona o turizmu, kao i niz drugih normativnih akata, doprinijeti stvaranju uslova da se dodatno

ubrza razvoj turizma i obezbijede nova radna mjesta. Takođe, Gvozdenović je naveo i da je prošla turistička godina bila uspješna, kako sa aspekta novog kvaliteta usluga, tako i sa aspekta ostvarenih prihoda, prenosi agencija Mina biznis. “Prognoze su se ostvarile, a Crna Gora je zadržala mjesto lidera u razvoju turizma u svjetskim okvirima, što je potvrdila i novogodišnja proslava, prije svega u Budvi, ali i u drugim gradovima”, kazao je Gozdenović. On je dodao da planovi koje imaju turistički radnici potvrđuju da se ide dobrim putem, sa jasno definisanim pravcima razvoja i jasnim rezultatima i očekivanjima.

Gvozdenović

4 POLITIKA

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

Koktel Demokratskog fronta

KAKO ŽIVE POLITIČARI

Za iće i piće potrošili preko 162.000 eura Nemanja Lacman

Biti umjeren u jelu i piću savjetuju kako religije tako i medicinski radnici, ali to se, po svemu sudeći, ne odnosi na crnogorske političare koji su za godinu pojeli i popili 162.536 eura. Revizija godišnjih finansijski izvještaja političkih partija u Crnoj Gori od strane Državne revizorske institucije (DRI) pokazala je da su skoro sve političke partije imale rashode za reprezentacije (ugostiteljske usluge), te da se trošilo u skladu sa mogućnostima. Najveći trošak kada su u pitanju reprezentacije je imala najjača politička partija u Crnoj Gori. Funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) za godinu su potrošili 31.735 eura.

“Troškovi reprezentacije su iskazani u iznosu od 31.735,64 eura i odnose se na troškove ugostiteljskih usluga, ogranizovanja koktela i nabavke pića. Revizijom je utvrđeno da je plaćanje navedenih troškova vršeno na osnovu ispostavljenih faktura”, navodi se u izvještaju DRI. U korak sa DPS-om, sa troškom za ugostiteljske usluge, ide i njihov koalicioni partner Socijaldemokratska partija (SDP), čiji čelnici su za godinu na hranu piće takođe potrošili više od 30.000 eura. “Troškovi reprezentacije SDP-a se odnose na troškove ugostiteljskih usluga i nabavku robe u maloprodaji

NIKOLA PEŠIĆ

za potrebe opštinskih odbora. Plaćanje je vršeno shodno ispostavljenim fakturama dobavljača”, ističe se u izvještaju DRI za SDP. Na trećem mjestu po veličini plaćenih partijskih reprezentacija je Socijalistička narodna partija (SNP) koja je za godinu potrošila skoro 24.000 eura. “Troškovi reprezentacije iskazani su u iznosu od 23.872 eura, od kojih se iznos od 2.376 eura odnosi na Glavni odbor, a iznos od 21.495 eura odnosi na opštinske odbore. Revizijom je utvrđeno da se navedeni troškovi odnose na troškove ugostiteljskih usluga (konzumiranje hrane i pića) i da su plaćeni preko žiro računa na osnovu ispostavljenih faktura dobavljača izuzev iznosa od 442 eura koji je isplaćen gotovinski iz blagajne”, kaže se u sapštenju DRI. Demokratsku uniju Albanaca (DUA) nabavka hrane i pića, te razne ugostiteljske usluge su koštale 17.081 euro, te se zbog toga nalazi na četvrtom mjestu među političkim parti-

jama po količini utrošenog novca na reprezentacije. “Troškovi DUA se odnose na troškove ugostiteljskih usluga i troškove nabavke robe u maloprodaji za reprezentativne potrebe. Troškovi ugostiteljskih usluga iskazani su po osnovu organizovanja proslava, skupova, koktela itd”, saopšteno je iz DRI. Peto mjesto sa 14.641 euro drži Demokratski savez, dok je na šestom mjestu sa 10.316 Pokret za promjene (PZP). Zatim slijede Bošnjačka stranka (BS) sa troškom za hranu i piće u iznosu od 9.455 eura, FORCA sa 8.191 euro, te Nova srpska demokratija (NOVA) sa 7.760 eura. Deseto mjesto pripada Narodnoj stranci čiji funkcioneri su za godinu pojeli i popili 4.093 eura. Pored njih velike troškove za ugostiteljske usluge su imale i Stranka penzionera, invalida i socijalne pravde (2.561) i Hrvatska građanksa inicijativa (1.641). Najmanje troškove prema izvještaju DRI su imale Pozitivna Crna Gora sa 367 eura, Liberal-

na partija sa 300 eura, Demokratska srpska stranka 289 eura i Jugoslovenska komunistička partija koja je za godinu na račun reprezentacija utrošila 83 eura.

10 političkih partija koje su najviše “pojele i popile” u 2012. godini Politička partija

Rashod

1. DPS

31.735 eura

2. SDP

30.151 eura

3. SNP

23.872 eura

4. DUA

17.081 eura

5. DS

14.641 eura

6. PzP

10.316 eura

7. BS

9.455 eura

8. FORCA

8.191 eura

9. NOVA

7.760 eura

10. NS

4.093 eura

KNEŽEVIĆ O INTEGRACIJAMA

Mladi u DPS vide Izjednačavanjem NATO perspektivu za sebe sa EU obmanjuju građane Najveća odgovornost je na mladima, a da oni toga nisu u dovoljnoj mjeri svjesni i traže krivca u nekome drugom za veliki broj dešavanja u društvu i državi koja im ne odgovaraju, kazao je u razgovoru za CdM predsjednik Savjeta mladih Demokratske partije socijalista Nikola Pešić. On je istakao da se mladi ljudi rado učlanjuju u DPS, jer u rezultatima dosadašnje politike DPS-a vide dobru perspektivu za sebe i svoju budućnost. On je istakao da su predstojeći lokalni izbori izazov za Savjet mla-

dih DPS koji će kako kaže svojim djelovanjem i angažmanom pokazati kolika je snaga mladih i u kojoj mjeri mogu da utiču na kreiranje politike u društvu. Pešić napominju da sa svim konkuretskim partijama imaju maksimalno korektan odnos, koji bi što se njega tiče trebalo da se poboljša. “Ima toliko pitanja o kojima mladi iz različitih političkih partija mogu da razgovaraju i da zajedničkim snagama damo veliki doprinos u njihovom rješavanju.” zaključio je Pešić.

Izjava potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova i evropskih integracija Igora Lukšića da NATO-integracije nemaju alternativu za crnogorsko društvo, predstavlja demonstraciju klasičnog političkog autizma, ocijenio je funkcioner Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević. Lukšić je, u intervjuu za CdM, kazao da NATO danas nema alernativu, te da je garant svake sigurnosti jedne države. Knežević smatra da Lukšić i predsjednik države Filip Vujanović uporno pokušavaju izjednačiti proces evropskih s NATO-integracijama, i time, do-

daje, svjesno obmanjuju crnogorske građane. “U trenutku kad se Crna Gora nalazi u dubokoj recesiji, kreditno opterećena u posljednje dvije godine za oko 430 miliona eura, potpredsjednik Vlade, uz pomoć Filipa Vujanovića, prvih dana nove godine ponavlja izlizanu matricu o neophodnosti ulaska U NATO”, naglasio je on. Proces evropskih integracija, ističe Knežević, potpuno je odvojen, i nezavisan od, kako je rekao, agresivnog stremljenja režima ka NATO-u, u koji ih još niko dosad nije ni pozvao.

“Umjesto da funkcije, koje nezasluženo obavljaju, pokušaju usmjeriti ka poboljšanju životnog standarda građana, privlačenju investitora, smanjenju socijalnog i društvenog jaza, njih dvojica, poput Don Kihota i Sanča Panse, tvrdoglavo jurišaju na vjetrenjače, nanoseći veliku štetu Crnoj Gori”, dodao je on. Knežević je pozvao Lukšića i Vujanovića da ulože svoj “okrnjeni” autoritet u “krnjoj koaliciji” za raspisivanje referenduma, na kojem će se građani izjasniti da li žele da Crna Gora postane član NATO. J.Đ.

6 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

i dalje isti stav

Vujanović odvaja crkvu od države Država mora biti odvojena od crkve i crkva se ne smije miješati u državna pitanja, niti država u crkvena, rekao je predsjednik Filip Vujanović. On je juče prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine SO Bijelo Polje, koja je održana povodom Dana opštine. Na pitanje novinara kako komentariše optužbe koalicionog partnera Socijaldemokratske partije i dijela javnosti da tijesno sarađuje sa Srpskom pravoslavnom crkvom, a da ta saradnja nije bila odranije, Vujanović je odgovorio da je njegov stav po tom pitanju poznat. “O pitanjima crkve sam se izjašnjavao mnogo puta i detaljno i mislim da je građanima poznat moj stav i on je u skladu sa principom odvojenosti države i crkve, u skladu, da se niti crkva miješa u državna pitanja niti država u crkvena pitanja i da je to ne samo odnos koji je aktuelan nego i odnos koji mora da se slijedi. Moji stavovi o cr-

kvi su građanima apsolutno poznati. Imajući priliku da ih jasno i detaljno saopštim imam i privilegiju da ih ne ponavljam”, odgovorio je Vujanović. On je istakao značajna ulaganja u infrastrukturne objekte i visoku socijalnu i zdravstvenu brigu koju je Bijelo Polje pokazalo, kao i za sve što se ulaže u obezbjeđenju novih radnih mjesta i boljeg životnog standarda građana. “Očekujem da će i naredna godina biti posvećena obezbjeđivanju uslova za veće zapošljavanje i da će se obezbijediti i kroz projekat Azmonta šansa ne samo za Bijelo Polje nego i za ovaj region, da se na jednom značajnom projektu u Kumboru obezbijedi posao za veliki broj ljudi sa ovog prostora”, istakao je Vujanović. On je rekao da očekuje da se iskoriste izuzetna bogatstva resursa Bijelog Polja, prije svega u poljoprivredi i turizmu, kako bi se osigurao novi radni angažman građana i bolji kvalitet života u opštini. B.Č.

RadUNOviĆ

Raseljenim licima dati državljanstvo Bezuslovno dodjeljivanje crnogorskog državljanstva raseljenim i interno raseljenim jedino je pravedno i održivo rješenje za trajno regulisanje statusa te populacije u Crnoj Gori, smatra funkcioner Demokratskog fronta Slaven Radunović. “Nakon otvaranja poglavlja 23, koje pokriva tematiku osnovnih prava, Vlada Crne Gore mora prekinuti da ignoriše probleme tih ljudi i konačno, bez političkih kalkulacija, da riješi njihov status. Od Evropske unije očekujem da izvrši pritisak na Vladu kako bi ova dugogodišnja nepravda bila okončana”, kazao je Radunović. On je rekao da primjena Zakona o strancima, kroz koji je data mogućnost da ostvare status stranaca sa stalnim ili privremenim nastanjenjem, u praksi je pokazala da je ta kategorija građana i dalje veoma ugrožena, “a diskriminacija prema njima, bez obzira na formalni status, na istom je nivou kao i prije nekoliko godina, kada je zakon počeo da se primjenjuje”.

“Zakon o opštem upravnom postupku se apsolutno ne poštuje u proceduri za dobijanje statusa stranca, jer se na rješenja umjesto maksimalnih šest mjeseci čeka i po dvije i po godine, a presude Upravnog suda u vezi sa problematikom raseljenih MUP uporno ignoriše, što govori o potpunom fijasku sistema”, kazao je Radunović. On je mišljenja da je strategija Vlade o trajnom rješavanju statusa raseljenih i interno raseljenih lica doživjela potpuni neuspjeh. “O tome svjedoči i kolektivno ogorčenje raseljenika zbog položaja u kome se nalaze, posebno u pogledu nemogućnosti zapošljavanja i ostvarivanja prava na potpunu zdravstvenu zaštitu, ali i brojna druga prava”, naveo je Radunović. Prema njegovim riječima, Demokratski front je svojim programom predvidio izmjene Zakona o državljanstvu u cilju izjednačavanja raseljenih sa crnogorskim državljanima. J.Đ.

AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

ŠTEFAN FILE

Vlast da istraži kupovinu glasova S

vjesna navoda o kupovini glasova uoči izbora u tri opštine koji su održani 16.novembra, Evropska komisija je pozvala crnogorsku vlast da istraži njihovu istinitost, kazao je komesar za proširenje Štefan File. “Ako dokazi pokažu na pogrešno postupanje, neophodno je osigurati adekvatan sudski i ukoliko treba, politički nastavak”, poručio je File.

Evropska komisija očekuje blagovremenu primjenu akcionih planova za poglavlja 23 i 24 i pažljivo će posmatrati napredak u tim oblastima, saopštio je evropski komesar za proširenje Štefan File agenciji MINA, navodeći da je vrijeme za prelazak na konkretne akcije. “Važno je da crnogorski građani vide i osjete benefite od reformi u oblastima pravosuđa”. On je ocijenio da je otvaranje pregovora 23 i 24, uz još tri poglavlja, 18. decembra u Briselu, bila važna prekretnica u pregovorima sa Crnom Gorom, dodajući da je to važan korak u

PEJOVIĆ

Crna Gora pomaže Srbiji na putu ka EU

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom EU Aleksandar Pejović kazao je da je Podgorica spremna da sa Srbijom podijeli svoja iskustva iz dosadašnjeg procesa evropskih integracija, što samo može da doprinese bržem ostvarenju zajedničkog cilja - punopravnog članstva u evropskoj porodici naroda. “To nas čini sretnim, jer ćemo imati još jednu državu u procesu pregovora sa kojom možemo dijeliti iskustva i saznanja iz procesa evropskih integracija. Mnogo je lakše kada imamo više zemlja koje se kreću ka članstvu u EU, a posebno država sa kojima dijelimo slično pravno nasljeđe”, naveo je Pejović. On je ocijenio da će sporazum o saradnji Srbije i Crne Gore u procesu evropskih integracija, koji su nedavno u Beogradu potpisali premijeri dvije države, doprinijeti još boljoj saradnji u svima aspektima važnim za dalji napredak u evropskim integracijama.

“Taj sporazum daje mogućnost za rad na političkom nivou, pospješuje saradnju po pitanjima zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, u ekonomskim oblastima i posebno u vladavini prava”, istakao je Pejović. On je kazao da je gotovo u svakodnevnoj komunikaciji sa glavni pregovaračem Srbije sa EU Tanjom Miščević, dodajući da je u pitanju stalna razmjena iskustava i sagledavanje kako praktično dvije države mogu jedna drugoj pomoći u evropskim integracijama. “Želimo da sa Srbijom podijelimo naša iskustva iz izrade akcionih planova za poglavlja 23 i 24 i prvih izvještaja, kako bismo pomogli Srbiji da ne troši uzaludno vrijeme na neke stvari. Vjerujem da je to pravi pristup. Mi redovno srpskim kolegama dostavljamo materijale koje smo do sada koristili i izrađivali u dosadašnjem pregovaračkom procesu. Treba zajednički da nađemo mogućnosti da dijelimo iskustva”, naveo je on. J.Đ.

Najteže procesuirati činovnike vlasti Ustavne reforme u pravosuđu neće značiti ništa ako ne bude sprovedena iskrena depolitizacija sudstva, smatraju u Građanskoj alijansi, navodeći da će najteže biti procesuirati visoke činovnike vlasti. Koordinator programa Vladavine prava u Građanskoj alijansi Zoran Vujičić rekao je da su mjerljivi rezultati sve ono što se traži. “Ali to je samo jedna od komponenti da bi se priča zaokružila. Vlada, parlament, pravosuđe, policija i sve druge državne institucije moraće da pokažu jasnu posvećenost uspostavljanju struktura sa obje strane, prevencije i suzbijanje, kako bi se efikasno na svim nivoima borili sa svim anomalijama u društvu”, kazao je Vujičić agenciji MINA. Upitan šta će biti najteže da Crna Gora u narednom periodu zadovolji u reformi pravosuđa i vladavini prava, Vujičić je odgovorio da je najteže pokazivanje da nema nedodirljivih i da sa korupcijom nema više kompromisa. On je istakao da je jedan od razloga otvaranja najtežih poglavlja da građani upravo tokom trajanja pregovora osjete benefite vladavine prava. “Brzo i efikasno pravosuđe, odlučna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, sigurne granice su samo dio onoga što će građani u narednom periodu osjetiti ukoliko država odlučno krene u realizaciju mjera iz akcionog plana za ova poglavlja”, kazao je on.

primjeni novog pristupa u pregovorima, koji te oblasti stavlja u središte pregovaračkog procesa. On je podsjetio da je Evropska unija (EU) postavila privremena mjerila za ta poglavlja, koja odražavaju posvećenost Crne Gore u tim oblastima. “Napredak u ispunjavanju mjerila biće pažljivo posmatran. Akcioni planovi predviđaju sveobuhvatnu reformu u oblasti vladavine prava i primjena akcionih planova je sada ključni izazov”, rekao je File. Kako je kazao, akcioni planovi za ta dva poglavlja predviđaju uspostavljanje specijalnog tužilaštva što bi, dodao je, u praksi trebalo da dovede do boljeg uspostavljanja prioriteta kad su u pitanju ozbiljni kriminalni slučajevi, veću specijalizaciju zaposlenih i znatno unapređenje saradnje između organa. Prema njegovim riječima, dok je važno da specijalni tužilac bude kompetentan da radi svoj posao i pokaže proaktivan stav, dostignuća u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala neće samo zavisiti od te osobe.

“Već i od svih učesnika u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Ovo uključuje policiju, tužilaštvo i sudove, ako i njihovu efikasnu saradnju”, poručio je File. Govoreći o dosadašnjem radu skupštinske Radne grupe za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, File je podsjetio da je EK pozdravila formiranje tog tijela. “Ipak, Radna grupa još nije postigla veći dogovor, uključujući i dogovor o najvažnijim pitanjima, kao što je zakon o finansiranju političkih partija. Kvalitet amandmana na set zakona koji se tiču izbora i finansiranja partija su važan prioritet u akcionom planu za poglavlje 23”, rekao je File. Kako je dodao, takođe, u svijetlu navoda o upotrebi javnih fondova u partijske svrhe, biće od ključne važnosti da Radna grupa postigne konkretne i brze rezultate i da amandmani tretiraju sve identifikovane nedostatke i propuste, u skladu sa evropskom praksom. File je rekao da je EK svjesna navoda o kupovini glasova uoči izbora održanih u tri opštine 16. novembra. “Pozivamo crnogorske vlasti da brzo istraže ove navode, kako bi utvrdili njihovu istinitost i, ako dokazi pokažu na pogrešno postupanje, osiguraju adekvatan sudski i, ukoliko treba, politički nastavak”, poručio je on. J.Đ.

8 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

SAVJET

Rast ekonomije bazirati na izvozu, a ne na potrošnji Vasilije Kostić: Treba podsticati i razvijati konkurentnost ekonomije, ali u oblastima gdje mi zaista imamo predispozicije da budemo konkurentni Ekonomiju u narednom periodu, bez sumnje, treba koncipirati na način da se ekonomski rast generira dominantno izvoznom sektoru, a ne konceptom razvoja baziranim na potrošnji, kako je to do sada bio slučaj, ocijenio je za Dnevne novine ekonomski analitičar Vasilije Kostić. “To znači da treba podsticati i razvijati konkurentnost ekonomije, ali u oblastima gdje mi zaista imamo predispozicije da budemo konkurentni. Iluzorno je očekivati da u sektorima u kojima nemamo niti znanje niti tradiciju niti resursnu osnovu očekujemo da se možemo nadmetati s razvijenim ekonomijama odnosno njihovim kompanijama. Dakle, pažljivo treba sagledati koje su to naše resursne prednosti i na kratak rok njih potencirati”, kazao je Kostić. On je poručio i da treba znati da rasta i razvoja nema bez koncepta dugog roka odnosno definisanja dugoročnih strategije razvoja. “Faze u rastu se ne mogu preskakati. Skratiti da, ali preskakati ne. Stoga, dobitna politika jeste politika dugoročnog rasta i razvoja”, poručio je Kostić. Na pitanje šta crnogorskoj

ekonomiji ne bi smjelo da se desi u narednom periodu, Kostić je kazao da bi se odgovor na to pitanje pretvorio u nabrajanje svega nepoželjnog za bilo koji ekonomski sistem. “Ni u narednoj, a ni u drugim godinama mnoge stvari ne bi smjele da se dese u našoj ekonomiji pa nabrajanje ne bi bilo mnogo smisleno – pretvorilo bi se u nabrajanje svega nepoželjnog za bilo koji ekonomski sistem. Pa ipak, ako bismo morali nešto istaći, a to je prilično teško jer postoji visok stepen uslovljenosti i međupovezanosti pojava, onda bi izdvojio rast nezaposlenosti odnosno smanjenje ličnog standarda građana kao sublimirajućeg pokazatelja svega što se u jednoj ekonomiji dešava. Ukoliko standard raste to bi trebalo da znači da se popravljaju ekonomske performanse”, objesnio je Kostić. Kao jednu od najvećih biznis barijera, Kostić je naveo birokratiju. “Biznis barijere u stvari izražavaju pogled na proces ekonomskog rasta i razvoja. One u stvari odražavaju dominantni nivo produktivne kulture jednog društva. Tamo gdje dominira si-

stem birokratskog otezanja i birokratskog uslovljavanja, kakav je kod nas, to znači prije svega da kod nas dominira neproduktivna – birokratska kultura. Ova vrsta kulture uvijek podrazumijeva da su preduzetnici, investitori, poslovni ljudi prelako dobili, na primjer, dozvolu ili rješenje jer po takvom poimanju stvari administracija je važnija od njih. Oni postoje zbog održanja državne ili lokalne administracije, a ne obrnuto. Takvo poimanje poslovne kulture je p o mom sudu još najveća poslovna barijera”, zaključio je Kostić. I.C.-I.B.

Cijena nafte pala na 108 dolara Cijena barela nafte na londonskom tržištu juče je iznosila nešto više od 108 dolara za barel, nakon što je u četvrtak zabilježila najveći dnevni pad u posljednjih pola godine pod uticajem očekivanja da će se normalizovati snabdijevanje iz Libije. Cijena barela nafte na londonskom juče je iznosila 108,31 dolara, što je 53 centa više u odnosu na četvrtak, prenosi SEEbiz. Na američkom tržištu cijena barela je iznosila 95,44 dolara, a juče tokom jutra je dostigla i najniži mjesečni nivo, od 95,13 dolara. “U četvrtak je došlo do oštrog pada cijena, koje su se zatim nešto oporavile, ali tek blago”, kazao je predstavnik švajcarskog Petromatrixa Olivier Jakob. Ulagači prate situaciju u Libiji, čija je proizvodnja pala ispod 250.000 barela dnevno, u odnosu na 1,4 miliona barela dnevno u julu. Libija se nada da će za tri dana nastaviti proizvodnju na jednom od najvećih naftnih polja El Sharara, nakon što je s protestantima dogovoren prekid dvomjesečne blokade. Povećanje izvoza nafte iz te zemlje povećaće snabdjevenost tržišta i pritisnuti cijene nafte. Jakob smatra da bi se povećanje libijskog izvoza nafte ovoga puta zaista moglo ostvariti, za razliku od prethodnih neuspješnih pokušaja. “Stvarni propusti bili su otvaranje polja na istoku zemlju, gdje autonomiju imaju grupe koje kontrolišu luke”, rekao je Jakob. On je dodao da je na zapadu situacija drugačija, jer riječ je o štrajkovima na naftnim poljima, dok su luke zapravo otvorene.

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Registrovano 160 proizvođača organskih proizvoda

MONTENEGROBERZA

Godišnji promet manji dva miliona U Crnoj Gori prošle godine je registrovano 160 proizvođača organskih proizvoda, dok ih je 21 sertifikovan, što potvrđuje da interesovanje poljoprivrednika za tu vrstu proizvodnje posljednjih godina raste, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Oni podsjećaju da je 2006. godine bilo svega sedam registrovanih organskih proizvođača. “Interesovanje poljoprivrednika u Crnoj Gori za organsku proizvodnju raste posljednjih godina, o čemu svjedoči porast broja proizvođača koji su ušli u proces organske proizvodnje, kao i broja sertifikovanih proizvođača”, navode iz Ministarstva poljoprivrede. Prema njihovim riječima, organska proizvodnja može biti veoma značajna za razvoj ruralnih područja kako kroz povećanje dohotka na porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima, tako i kroz uveziva-

nje sa turizmom. “Ovaj način proizvodnje ispunjava zahtjeve sve veće potražnje za zdravim proizvodima, kao i one koji se odnose na zaštitu životne sredine, očuvanje resursa i dobrobit životinja, kao prioriteta u poljoprivrednoj proizvodnji u narednom periodu”, objasnili su iz Ministarstva poljoprivrede. Podsjećaju da su iz agrobudžeta za 2013. podržana 134 proizvođača kroz mjeru organska poljoprivreda, u iznosu od 78.728 eura. “Kroz mjeru unapređivanja kvaliteta proizvoda podržano je 20 sertifikovanih proizvođača sa ukupno 4.000. U prošloj godini isplaćen je i dug prema organskim proizvođačima iz 2012. godine”, istakli su iz Ministarstva poljoprivrede. Tokom 2013. Ministarstvo poljoprivrede, u saradnji sa lokalnim samoupravama, organizovalo je 18 ra-

dionica za poljoprivrednike širom Crne Gore, kako bi ih upoznali sa osnovnim principima biljne i stočarske organske proizvodnje, kao i zakonom u ovoj oblasti. Informisanje o organskoj proizvodnji dio je i svakodnevnih aktivnosti predstavnika Ministarstva na terenu. “Prema izvještajima predavača, najčešća pitanja poljoprivrednika na seminarima odnosila su se na iznos subvencija, mogućnost plasmana na tržište, ostvarivanje više cijene, zakonsku proceduru, mogućnost nabavke inputa, dozvoljenih sredstva za zaštitu, odnosno preventivu i liječenje domaćih životinja”, navodi se u saopštenju. Iz Ministarstva poljoprivrede poručuju da će nastojati da kroz finansijsku i edukativnu podršku podstaknu što veći broj poljoprivrednika da uđu u proces sertifikacije organske proizvodnje. I.C.

Na Montenegroberzi je 2013. ostvaren promet od 30,7 miliona eura, skoro dva miliona manje nego 2012, kad je promet bio 32,6 miliona, ili pak skoro duplo niže nego 2011, kada je ukupan godišnji promet iznosio 58,9 miliona. Prošlogodišnji promet je ostvaren kroz 6.447 transakcija, uz prosječan dnevni promet od 124.000 eura i uz prosjek od 26 transakcija dnevno, prenosi portal Bankar.me Kompanijski indeks MONEX20 je u odnosu na početak 2013. zabilježio rast vrijednosti od 0,87 odsto i godinu završio na nivou od 9.850,18 poena, dok je fondovski MONEXPIF pao 3,56 odsto na 3.412,24 bodova. Najveći dio prometa je ostvaren trgovinom akcijama Crnogorskog telekoma u iznosu od 6,86 miliona eura, zatim akcijama Crnogorskog elektroprenosnog sistema sa ukupnim prometom od 2,5 miliona eura i akcijama fonda Trend u iznosu od 2,51 milion eura. Milionski promet je zabilježen i akcijama Budvanske

rivijere (1,75 miliona), HTP Primorje (1,76 miliona – samo jedna transakcija) i Jugopetrola (1,70 miliona). Među akcijama crnogorskih banaka po prometu su se izdvojile akcije Atlas banke (1,63 miliona – blok transakcija) i Prve banke (1,23 miliona eura). Akcijama Societe Generale Montenegro banke trgovano je u iznosu od 803.000 eura, akcijama Hipotekarne banke od 160.000 eura, NLB Montenegro banke 11.000, dok su zabilježene i dvije transakcije akcijama First financial banke ukupne vrijednosti 500.000 eura. Zanimljiv je podatak da je akcijama nekada najvećeg crnogorskog fonda HLT ove godine zabilježena samo jedna transakcija, vrijednosti svega 10 centi, kojom je cijena akcije oborena 20 odsto na 0,0059 eura! Obveznicama se trgovalo u ukupnom iznosu od 1,89 miliona eura, dok se obveznicama Fonda za restituciju trgovalo sa svega 146.000 eura. I.C.

AktuelNo 9

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

Naše kamatne stope su visoke KREDITI

U Udruženju banaka se nadaju da će se trend pada pasivnih i aktivnih kamatnih stopa nastaviti Ivana Cimbaljević

ako opšti nivo kamatnih stopa pokazuje blagi pad, ako se uporedimo sa zemljama Evropske unije ili drugim razvijenim zemljama, naše kamatne stope su visoke, ocijenio je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Mirko Radonjić. On je u razgovoru za Dnevne novine kazao da se bankarski sektor poslije duže godina vraća u zonu pozitivnog poslovanja, kao i da su loši krediti dalje glavni problem.

Ako se uporedimo sa zemljama Evropske unije ili drugim razvijenim zemljama, naše kamatne stope su visoke, ocijenio je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Mirko Radonjić. On je objasnio da je kamata tržišna kategorija i na njenu visinu utiče niz faktora kao što su rizični profil zemlje, dostupnost kapitala, cijena stranih i domaćih izvora sredstava, naplata kolaterala.

“Prema tome, kamatna stopa se određuje na osnovu ekonomskih pokazatelja koji i dalje ukazuju na visok nivo nelikvidnosti privrede, rizičnosti plasmana i posebnu otežanost procesa naplate dospjelih potraživanja”, kazao je Radonjić. Velika izloženost i ekonomska povezanost Crne Gore sa okruženjem i zemljama EU, kao i činjenica da je većina naših banaka u stranom vla-

Banke spremne da podrže dobre projekte Odgovarajući na konstatne kritike privrednika da nemaju adekvatnu podršku banaka, Radonjić je kazao da se ta teza provlači već duži niz godina i da tu ocjenu uglavnom kreiraju pojedinci koji vode firme, kojima nema pomoći zbog pogrešnih odluka i promašenih projekata, a koji su veoma prisutni i glasni u javnosti, ali sa malo argumenata. “U ovim teškim vremenima za ekonomiju, banke su sve više izložene pritiscima privrednika da povećavaju svoje kreditne portfolije bez obzira na kreditne rizike, da suspenduju svoje razumno kreditno rezonovanje, što se svakako oštro suprotstavlja lekcijama naučenim tokom krize, kao i no-

voj strožoj regulativi koja se trenutno implementira. Ako malo promijenimo ugao gledanja, primjetno je da na tržištu postoji problem deficita kvalitetnih i zdravih projekata. Nijedna banka neće sigurno uskratiti podršku kvalitetnom projektu jer je sve teže naći dobrog dužnika, dok nesolidni dužnici i ekonomski neutemeljene ideje ne mogu očekivati podršku banaka”, kazao je Radonić. On je poručio da su banke spremne da budu još snažniji generator razvoja privrede, da podrže zdrave i dobre projekte istovremeno vodeći računa o sigurnosti štednje i depozita, što je primarna bankarska uloga.

623

Mirko Radonjić

miliona eura novih kredita, prema preliminarnim podacima, odobrile su do sada banke što, kako je kazao Radonić, čini značajnu podršku klijentima od bankarskog sektora. Prema riječima Radonjića, najava dolaska jedne jake strane banke na crnogorsko tržište uvećaće raspoloživa kreditna sredstva, poboljšaće ponudu na bankarskom tržištu i pojačati konkurenciju među bankama. sništvu a čije su matice iz zemalja EU, čini našu ekonomiju i finansijski sistem ranjivim i osjetljivim na sva negativna kretanja u okruženju. U ovoj godini ekonomska situacija u Evropskoj uniji se stabilizovala i mnogo je bolja nego prije samo godinu dana, a eurozona lagano izlazi iz recesije, što, prema riječima Radonjića, doprinosi da su ekonomski izgledi za sljedeću godinu povoljniji i da našem bankarskom sektoru ne prijete nikakvi negativni trendovi iz okruženja. “Opšti nivo kamatnih stopa pokazuje blagi pad, na šta su uticale i preporuke Centralne banke Crne Gore, a i sama konkurencija među bankama, što je dobro za klijente. Nadam se da će se trend pada pasivnih i aktivnih kamatnih stopa nastaviti i u narednom periodu”, naveo je Radonjić. U Udrženju banaka navode da je trenutna situacija u bankarskom sektoru stabilna, na što ukazuju koeficijenti likvidnosti i solventnosti, koji su znatno iznad propisanog nivoa. “Došlo je do konsolidacije bankarskog sektora, čije poslovanje karakteriše trend rasta štednje, depozita i

kredita, a pasivna i aktivna kamatna stopa pokazuju blagi trend pada. Bankarski sektor je 2013. uvećao svoj kapital za 20 miliona eura i poslije duže godina vraća se u zonu pozitivnog poslovanja”, istakao je Radonjić. I pored svih dosadašnjih napora koje su banke preduzele na restruktuiranju kreditnog portfolia, krediti i potraživanja koji kasne u otplati preko 90 dana predstavljaju i dalje najveću ranjivost bankarskog sektora. Problem u naplati potraživanja nastavio se, tako da su loši krediti krajem godine dostigli nivo od 17,7 odsto. “Međutim, ovo nije problem koji

je karakterističan samo za naš bankarski sektor, već su sa ovim problemom suočeni i bankarski sektori u regionu”, kazao je Radonjić. On je podsjetio da su toku i završne aktivnosti na rješavanju loših kredita primjenom “Podgoričkog modela” i donošenja lex specialis Zakona o dobrovoljnom finansijskom restruktuiranju dugova firmi kod banaka. “Sistemskim pristupom rješavanja nekvalitetnih kredita obezbijediće se pozitivni impulsi za pokretanje ekonomskih aktivnosti i konsolidaciju realne ekonomije”, zaključio je Radonjić.

MOBILNA TELEFONIJA

TURIZAM

Sniziti PDV na sedam odsto I dalje aktuelan četvrti operator Kroz narednu izmjenu Zakona o PDV-u trebalo bi razmotriti mogućnost uvođenja snižene stope PDV-a od sedam odsto na turističke usluge, ocijenila je Privredna komora Crne Gore. Prema njihovim riječima, dosadašnja iskustva govore da snižena stopa PDV-a na usluge smještaja nije imala negativan uticaj na prihode budžeta, nego je kroz povećani broj noćenja dovela do ve-

ćih prihoda od PDV-a. Takođe, kako su kazali, prednost istovjetnih stopa PDV-a u okviru turističke djelatnosti je jednostavniji i efikasniji obračun i nadzor. “Sniženom stopom PDV-a od sedam odsto na ukupnu turističku djelatnost (smještaj i usluge ugostiteljstva), fiskalnom politikom bi se uticalo na uslove poslovanja i konkurentnost crnogorskog turizma i ugostiteljstva, čime

bi se približio turizmu u konkurentskim mediteranskim i drugim evropskim zemljama. Od primjene snižene stope PDV-a za ugostiteljstvo realno bi bilo očekivati povećanje investicija i rast zapošljavanja”, poručuju iz PKCG. Privrednici ukazuju na problem retroaktivne naplate neoporezivog dijela poreske osnovice po nabavnoj, a ne revalorizovanoj, tržišnoj vrijednosti kod prodaje izgrađenih objekata u dijelu vrijednosti zemljišta koji je nastao “kao posljedica promjene u tumačenju Poreske uprave Crne Gore”. “Ovim se dovode u zabludu građevinske firme u pogledu rezultata desetogodišnjeg poslovanja i dosadašnjeg načina vođenja poslovnih knjiga, nanosi ekonomska šteta koja bi imala poguban uticaj na dalje poslovanje građevinskih kompanija, te pravno finansijsku nesigurnost u tekućem poslovanju u pogledu nemogućnosti izrade realnih biznis planova i objektivne procjene i analiza troškova budućih investicionih projekata”, zaključuje se u saopštenju. I.C.

Ulazak četvrtog operatora mobilne telefonije na crnogorsko tržište ne može narušiti konkurenciju, a najveće benefite od toga imali bi korisnici i društvena zajednica u cjelini, ocijenio je izvršni direktor Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) Zoran Sekulić. On je kazao da je ulazak četvrtog operatora i dalje aktuelno i moguće pitanje. “Crna Gora je u svijetu prepoznata kao jedna od država sa najvećom penetracijom mobilne telefonije. Na kraju novembra u državi je bilo 1,03 miliona korisnika mobilne telefonije, što odgovara penetraciji od 165 odsto”, kazao je Sekulić agenciji Mina-biznis. Statistički podaci, kako je podsjetio, pokazuju visoko korišćenje servisa i usluga, dok postojeći operatori korisnicima nude najsavremenije servise visokog kvaliteta. “EKIP obavlja kontrolu i monitoring radio-frekvencijskog spektra, a mjerenja sprovedena prošle godine su pokazala da parametri kva-

liteta servisa koji su od značaja za korisnika zadovoljavaju vrijednosti propisane međunarodnim standardima”, rekao je Sekulić. Predstavnici EKIP-a su, prema njegovim riječima, u redovnoj komunikaciji sa vodećim operatorima u Crnoj Gori, dobili informacije da će oni i ove godine nastaviti da investiraju u dalji razvoj mreža i servisa. I.C.

10 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

Uprkos krizi, 2013. godina će biti u plusu

CENTRALNA BANKA

Oko 36,13 milion eura iznosi dug Zavale

Foto: Vedran Ilić

Zavala u blokadi četiri godine i četiri mjeseca

POZITIVNO

Na novom spisku preduzeća sa blokiranim računima koji je juče objavila Centralna banka Crne Gore nalazi se ukupno 2.576 kompanija, odnosno 39 više nego na prošlom. Takođe, većina kompanija sa januarskog spiska blago je povećala dugovanja u odnosu na prethodni. Centralna banka u skladu sa dopunama Zakona o platnom prometu objavljuje prvog radnog dana u mjesecu listu kompanija sa evidencije Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) Poreske uprave i CBCG kojima su blokirani računu. Od ukupnog broja blokiranih preduzeća, 196 ih je na evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS-u. Zavala invest dalje je najveći dužnik, sa dugom od oko 36,13 miliona eura. Ova kompanija je u blokadi četiri godine i četiri mjeseca. Kompanija Vektra Montenegro, biznismena Dragana Brkovića, donedavno je uz Zavalu bila najzaduženija kompanija sa dugom od oko 24 miliona eura. Ta kompanija nije više na spisku blokiranih preduzeća, s obzirom na to da je u njoj proglašen stečaj, zbog čega su računi preduzeća izbrisani, a sve obaveze prebačene na poseban račun. Na spisku se nalazi Brkovićeva kompanija Vektra Boka, sa dugom koji se povećao sa 7,65 milion eura na 8,06 miliona eura. Blokirane su i dalje Vektra Aviation sa dugom od 21.620 eura i Vektra Investments sa 23.100 eura. Firma Slobšar&Cok, čija blo-

kada traje oko tri godine i šest mjeseci, duguje 8,65 miliona eura. Račun budvanskog preduzeća Maestral inženjering blokiran je zbog dugova koji su u odnosu na prethodni spisak blago povećani na 6,67 miliona eura, a u blokadi je pet godina i jedan mjesec. Podgorički “Radoje Dakić” u blokadi je zbog duga od 6,53 miliona eura, 12 godina i 11 mjeseci. Kompanija “Ave Maria Koljčević” blokirana je skoro pet godina, a njen dug iznosi 5,83 miliona eura. Račun je blokiran i barskoj Melgoniji - Primorka zbog duga od 3,69 miliona eura. Firma Provladex duguje 5,45 miliona eura, PS Gradnja 5,36 miliona, a tivatski Indego 4,18 miliona eura. Dug cetinjske Lipe iznosi 6,97 miliona, Slav lajfa 4,52 miliona eura, a Lovćen investa 4,42 miliona eura. Od preduzeća koja su u evidenciji CBCG, a ne nalaze se u CRPS, Jugooceanija duguje 1,12 miliona eura, a preduzeće Limex 3,5 miliona eura, dok je dug Opštine Kolašin smanjen sa 562.300 eura na 554.750 eura. CBCG ima obavezu da na sajtu, prvog radnog dana u mjesecu, objavljuje imena preduzeća ili preduzetnika čiji su računi blokirani duže od 30 dana i čiji iznos blokade prelazi deset hiljada eura. Imena kompanija se u cilju obezbjeđivanja pune nepristrasnosti objavljuju po azbučnom redu. Objavljivanje podataka počelo je u julu 2012. godine. I.C.

Rudnik godinu završava u plusu

Gospić: Cilj nam je moderna kompanija, koja će biti oslonac termoenergetskog sektora i snažan zamajac izgradnje II bloka TE “Pljevlja”

odinu ekonomske krize koja je obilježila i 2013. pljevaljski Rudnik uglja završiće sa dobrim proizvodnim i izuzetnim finansijskim rezultatima. Predsjednik Borda direktora ove eneregetske kompanije za Vikend novine je kazao da sa optimizmom očekuju i 2014. godinu i ubjeđenjem da će Rudnik uglja biti dio rješenja, a ne problema za II blok TE “Pljevlja”, bez obzira ko će biti investitor.

Rudnik uglja Pljevlja poslovnu 2013. godinu završiće sa dobrim proizvodnim i izuzetnim finansijskim rezultatima, kazao je za Vikend novine predsjednik Odbora direktora ove kompanije Zoran Gospić. “Dakle, završavamo godinu finansijski pozitivno. I pored ekonomske krize, koja je obilježila i 2013, možemo reći da je za nas ovo bila godina stabilizacije i štednje, godina transparentnosti, kontrole i nadzora nad tehnološkim procesima i procedurama. Sa našim ključnim partnerom Elektroprivredom Crne Gore imali smo dobru saradnju i tu saradnju treba svakako dalje unapređivati. Cilj nam je moderna kompanija, koja će biti oslonac termoenergetskog sektora i snažan zamajac izgradnje II bloka TE ‘Pljevlja’”, kazao je Gospić. Osim profitabilnog poslovanja, prema riječima Gospića, rudarska djelatnost zahtijeva poseban senzibilitet i društveno odgovorno ponašanje prema sredini u kojoj egzistiramo, ali i prema zaposlenima. “Mogu reći da imamo dobru saradnju sa svima njima, ali i sa sindikatima, bez obzira na povremeno različita mišljenja. Često se postav-

KONJEVIĆ

Poljoprivreda se i dalje gleda kao socijalna kategorija Problem usitnjenih parcela i neiskorišćenosti poljoprivrednog zemljišta je nešto sa čime se suočavamo. Usitnjenost parcela uvećava troškove obrade istih, uz korišćenje savremene mehanizacije. Poljoprivreda se i dalje gleda kao socijalna kategorija, a ne kao mogućnost za ostvarivanje zarade, ocijenio je pomoćnik ministra poljoprivrede za ruralni razvoj Darko Konjević. On je najavio da će uskoro biti usvojen zakon o agrokooperativama, kojim se stvaraju pretpostavke za umrežavanje poljoprivrednika, odnosno po-

vratak jedne vrste zadrugarstva koji je bio karakterističan za period poslije Drugog svjetskog rata. “Udruživanjem će doći do smanjenja troškova, boljeg korišćenja kapaciteta, a samim tim i do veće konkurentnosti crnogorskih proizvođača”, rekao je Konjević u intervjuu za portal Analitika. Ministarstvo poljoprivrede, osim umrežavanja poljoprivrednika, planira da predstavi projekat kojom bi poljoprivrednici uklonili međe između svojih imanja, kako bi se povećala korisna obradiva površina.

Konjević je u prvom kvartalu imenovan za pomoćnika ministra poljoprivrede, a u ranijem periodu je bio poznat kao agilni direktor respektabilnog poslovnog udruženja Montenegro biznis alijansa. “Ono što možemo reći je da ćemo i ove godine, u saradnji sa opštinama, finansirati projekte izgradnje lokalne infrastrukture. Fokus će se prije svega staviti na probijanje lokalnih seoskih puteva, olakšavanje pristupa katunima stočarima, izradu vodopojilišta, uređivanje djelova korita rijeka kako bi se sprečavalo odno-

lja pitanje o količinama, kvalitetu i kapacitetima Rudnika uglja, pa zbog toga treba istaći da Rudnik uglja već uspješno posluje 62 godine na privrednoj mapi Crne Gore. Dakle, imamo iskustvo, znanje, strategiju, viziju i niz projekata koji na jasan način definišu kojim putem Rudnik uglja treba da ide u narednom periodu”, poručio je Gospić. Rudnik je definisao i prioritete za

2014. godinu za realizaciju energetskog bilansa, prema kojima je neophodno preuzeti mjere i aktivnosti koje se prvenstveno odnose na isporuku uglja TE “Pljevlja” prema planiranoj dinamici koja se utvrđuje energetskim bilansom Crne Gore, blagovremeni otkup zemljišta i objekata u zoni izvođenja rudarskih radova, realizaciju investicionih i remontnih radova, sprovođenje mjera zaštite na radu i zaštite životne sredine prema zakonskim i planskim dokumentima. “Drugim riječima, sa realnim optimizmom očekujemo 2014. godinu, sa ubjeđenjem da će Rudnik uglja biti dio rješenja, a ne problema za II blok TE ‘Pljevlja’ bez obzira ko će biti investitor”, zaključio je Gospić. I.C.-N.D.L.

Ugalj i eksploatacija su relativno skupi Gospić je podsjetio da se ugalj u Pljevljima eksploatiše sa dubine od preko 150 metara, što predstavlja vrlo složene prirodne uslove. Zbog toga su sam ugalj i eksploatacija relativno skupi, jer se zahtijeva i sveobuhvatna primjena rudarske struke i nauke. “Dakle, imamo složenu hidrogeologiju, klizišta, ali i kombinovani sistem eksploatacije koji podrazumijeva bušenje, miniranje, utovar, tran-

sport, drobljenje i prevoz komercijalnim kamionima do TE ‘Pljevlja’. Uz ovo moram istaći da je jedna od obaveza Rudnika uglja, koja proističe iz Zakona o geološkim istraživanjima, doistraživanje i detaljno geološko istraživanje za ležišta za koja posjedujemo koncesije”, objasnio je Gospić. Na osnovu svih navedenih istraživanja i elaborata, na prostoru opštine Pljevlja ima oko 200 miliona tona uglja.

Konjević

šenje plodne zemlje, izradu nekih lokalnih vodovoda”, naveo je Konjević. On je dodao da je problem migracije i starenja aktivnog poljoprivrednog stanovništva nešto sa čime se suočava veliki broj zemalja. “Svje-

sni smo da je za rješavanje ovog problema potrebno znatno angažovanje svih jer se i dalje poljoprivreda gleda kao socijalna kategorija, a ne kao mogućnost za ostvarivanje zarade”, zaključio je Konjević. I.C.

INTERVJU 11

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

TEATAR

Pomjeranje vrijednosti je konstanta Reditelj Boris Liješević obilježio pozorišnu 2013. Vuk Perović

editelj Boris Liješević je 2013. imao četiri premijere u četiri različite države. Među njima i u Crnoj Gori. Njegov autorski projekat “Očevi su grad(ili)” obilježio je pozorišnu godinu kod nas, a uslijedile su i nagrade. “Mnoge predstave mi ostaju drage. Naravno da nagrade taj utisak učine još boljim. Ali ono što se pamti i što ostaje su ljudi”, kaže Liješević za Vikend novine.

Predstava “Očevi su grad(ili)”, autorski projekat Borisa Liješevića, jedan je od onih o kojima se govori, predstava koji puni sale zahvaljujući radoznalosti publike željne da vidi nešto novo i drugačije. Dobar glas putuje dalje. Za Borisa Liješevića godina se završila projektom u Hrvatskoj, predstavom “Mirni dani u Miksing partu”, rađenom po romanu kultnog norveškog pisca Erlanda Lua. “Za Erlenda Lua sam prvi put čuo prije nekoliko godina, kada mi je Marko Pavlović (vlasnik kafea ‘Casper’ u Budvi) poklonio upravo ‘Mirne dane u Mixing partu’ i rekao da mu se čini da od toga može nastati predstava. Već u prvoj polovini romana smijao sam se kao lud i shvatio da ću to prije ili kasnije raditi i da će taj moj rad biti posvećen njemu i njegovoj intuiciji”, priča Liješe-

vić. “Nedugo potom, dobio sam poziv od Dubravke Vrgoč da režiram u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM). Ponudio sam nekoliko Luovih romana. Dubravka se na moje veliko zadovoljstvo opredijelila upravo za ovaj roman, koji duhovito govori o Evropi, savremenom čovjeku, o potiskivanju koje budi agresiju, nasilje, pa i fašizam. Krupne teme koje potresaju Evropu leže na sasvim ličnim motivima, poput profesionalne i seksualne neostvarenosti i nezadovoljstva sopstvenim životom”.

U tom romanu Erland Lu bavi se neostvarenim čovjekom srednje generacije koji mašta o svojih pet minuta slave i pritom vjeruje da ih zaslužuje, samo što ništa ne radi da se to i dogodi. Danas često kažemo da živimo u vremenu pomjerenih vrijednosti, a Liješević kaže da vjeruje da se za svako vrijeme može nešto tako reći. “Pomjeranje vrijednosti je svojstvo vremena i jedina konstanta”, kaže reditelj. A mjerilo uspjeha, prema njegovim riječima, uvijek je isto - trpljenje i smirenje. Osim ove posljednje za predstavu “Očevi su grad(ili)”, na festivalu u Brčkom Boris Liješević ima i “Sterijinu” i nagradu “Ljubomir Muci Draškić” za predstavu “Čekanica”. Za “Elijahovu stolicu” takođe je dobio priznanje za režiju “Ljubomir Muci Draškić”, a za tu predstavu je dobio i gran pri Bitega “Mira Trailović”. Njegova “Greta stranica 89” bila je najbolja predstava na Festivalu glumaca u Nikšiću. Iako često radi predstave sa velikim brojem glumaca na sceni, iako je njegov izraz poseban i prepoznatljiv, kaže da nije siguran da uopšte ima svoj koncept teatra. “Ipak se s vremena na vrijeme dešavaju slične stvari. Ne-

kada se dobro pripremim, nekada imam cijelu predstavu u glavi uoči prve probe. Sve onako kako se uči na akademiji. Npr. za predstavu ‘Čarobnjak’ sedam godina prije proba znao sam kako taj komad treba da se radi i u velikoj mjeri imao sam smišljenu predstavu. Ali za neke druge procese osjećam da se ne treba na taj način pripremati, već u živom susretu sa glumcima tražiti oblik i sve drugo. Vjerovati i pustiti da se rađa. Ti procesi ispadnu najljepši, ali nekad ispadne čudno kada ne dođem sa skicama i idejama koje sugerišu sigurnost. I onda mi ostaje da se prepustim, da vjerujem i da se nadam da će ideje doći, da će se predstava napraviti. A najvažnije je da volim materijal na kojem radim. Da me inspiriše. Takav proces, koliko god bio rizičan, može da donese rezultate veće i ljepše nego bilo kakva pripremna pamet.” U njegovim predstavama najčešće svi glumci dobiju šansu, pa je tako uobičajeno na sceni vidjeti glumce koji vrlo rijetko dobijaju priliku da igraju. On smatra da nije problem u davanju šanse. “Problem je da čovjek sam sebi pruži šansu. Ne

Stalna promjena “Prošle godine imao sam četiri premijere i svaku u različitoj državi. Zbog toga sam morao da uzmem neplaćeno odsustvo sa fakulteta, kofere i torbe u ruke i da krenem na put sa kojeg sam se vratio sinoć. Tu mi jako pomaže i moja supruga Jelena, koja putuje sa mnom i velika mi je podrška. Jedino što pamtim je stalna promjena. Promjena sredine, stanova, ansambala, njihovih navika, kao i neprestano prilagođavanje različitim ritmovima…”

mora ništa da posjeduje. Samo da sam sebi pruži šansu”, kaže Liješević. Sklon je eksperimentu i istraživanju, ali postoji jedna stvar u pozorištu koja je za njega nepromjenjiva. “Za mene je jedino bez čega teatar ne može – drama. Ne mislim na dramski tekst, nego na dramu kao fenomen, kao problem koji se nekome događa, sa kojim se pojedinac teško bori i do izvjesne mjere strada. I da njegova borba govori o vremenu u kojem živimo. Ili pak da dotiče neka vječna i važna pitanja. To nose i Hamlet i Antigona, ali i svi oni ljudi oko nas koje intervjuišem kada se upuštam u dokumentarne predstave”, navodi reditelj. “Posljednjih godina zaista istražujem teatarsku formu. Osjećam kako me zanima pozorišni oblik. Šta nam sve nudi pozorište? Šta je to što je moguće u pozorištu, a nije na filmu? Na filmu se događaj najčešće priča realistički. Da liči na život. A u pozorištu je moguće da glumac igra četkicu za zube ili polni ud glavnog junaka, što je zaista slučaj u predstavi Predstava “Očevi su grad(ili)” ‘Mirni dani u Miksing partu’.”

12 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

StudentSke muke

Zbog praznika nema popusta Studenti koji su nakon 1. januara namjeravali da putuju vozovima na teritoriji Crne Gore nijesu mogli dobiti voznu kartu po povlašćenim uslovima. Pojedine, shodno standardu, to je natjeralo da od putovanja i odustanu. Iako je donijeta odluka da se studentima popust odobri i ove godine, oni ga ne mogu ostvariti jer šalteri gdje treba da ovjere studentsku legitimaciju ne rade do 9. januara. Prošlogodišnje legitimacije istekle su 31. decembra, a da bi bile važeće i ove godine, moraju se ovjeriti ili izvaditi nove. Studenti koji su nas kontaktirali bili su vidno ogorčeni jer im na šalterima nijesu ni znali reći da li će imati popusta i ove godine. Uprkos uvjerenjima da imaju potvrdu o redovnom studiranju i da legitimaciju nemaju gdje da ovjere i da oni nijesu krivi, na šalterima su odbijali da im izdaju karte sa popustima. “Rečeno mi je na šalteru u Podgorici da ne znaju hoće li biti popusta. Odbili su da mi izdaju kartu po povlašćenim uslovima. Mislim da to nije u redu”, požalila nam se studentkinja koja je namjeravala da putuje do Kolašina. Direktor Sektora za lokalni prevoz

putnika Željezničkog prevoza Crne Gore Milovan Janković izjavio je Vikend novinama da je pred Novu godinu Odbor direktora tog preduzeća donio odluku da se i ove godine studentima omogući putovanje vozovima po povlašćenim uslovima. “Na osnovu te odluke dali smo obavještenje. Procedura je kao i ranije, a studenti će odmah nakon praznika moći da izvade legitimaciju i da dobiju iste popuste kao i 2013. godine. Do 9. januara moraju kupovati kartu po redovnim cijenama ili ako imaju omladinsku, sa 30 odsto popusta. Stare legitimacije ne važe do 9. januara”, rekao je Janković. Komentarišući činjenicu da studenti nemaju gdje da izvade ili ovjere legitimacije, Janković je kazao da razumije studente. “Tako da za ovih devet dana moraju da pokažu razumijevanje pošto ne rade službe koje ovjeravaju legitimaciju ili izdaju nove. Poslije 9. januara će moći da koriste popust. Poklopilo se sve oko Nove godine, tako da i nas studenti moraju razumjeti”, poručio je Janković. Prema legitimacijama, studenti imaju 50 odsto popusta na vozne karte na teritoriji Crne Gore. M.M.K.

Studenti ne mogu koristiti povlastice do 9. januara jer šalteri za ovjeru studentskih legitimacija ne rade za praznike

Patrijarh irinej

Patrijarh Irinej

Prestati sa nasrtajima na SPC u Crnoj Gori Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) patrijarh Irinej poručio je u Božićnoj poslanici da bi što prije trebalo da prestanu neprekidni “nasrtaji režima koji vlada u Crnoj Gori na identitet, status i slobodu Srpske pravoslavne crkve, kao i uplitanje u njen unutrašnji život i kanonsko ustrojstvo”. U poslanci patrijarh Irinej pita “tamošnje ideologe, samozvane autokefaliste, zašto nemaju kuraži da zatraže i reorganizaciju Rimokatoličke crkve, te da njoj sjedište bude u Crnoj Gori, a ne u Vatikanu, kao što to traže za Pravoslavnu crkvu”.

Irinej se posebno osvrnuo i na stanje na Kosovu pa je poručio da na toj teritoriji stradanja i nepravda ne prestaju, da vjekovima traju pokušaji da se ono otme, ali i poručio Srbima koji tamo žive da nijesu sami i zaboravljeni, već da je sa njima cijeli srpski rod i sav pravdoljubivi svijet. “Naše Kosovo i Metohija su strašno mjesto postojanja jer na njemu stradanja ne prestaju, a nepravda se iz dana u dan uvećava. Nemir i nasilje vladaju Kosovom i Metohijom. Decenijama i vjekovima otimaju tu pokrajinu, istorijsku staru

Srbiju, iz naših njedara, iz našeg bića”, kaže patrijarh Irinej u poslanici pročitanoj u Patrijaršiji, koju je uputio u ime svih arhijereja SPC. Patrijarh je napomenuo da je Kosovo i Metohija više od teritorije. “Našoj braći i sestrama na Kosovu i Metohiji poručujemo: znajte da nijeste sami i nijeste zaboravljeni, sa vama je sav srpski rod, ali i sav pravdoljubivi svijet, koji sa vama sastradava, pati i moli se”, istakao je patrijarh Irinej, poručujući Srbima na Kosovu i Metohiji da budu u miru, slozi i ljubavi međusobnoj, kao i sa svim ljudima. M.M.K.

kvir Se PriPrema

Vujačić

Parada ponosa na ljeto Parada ponosa u Podgorici (arhiva)

OSObe S invaliditetOm

U oblasti ljudskih prava bez napretka Kvir Montenegro počeo je pripreme za Povorku ponosa koja će na ljeto biti održana u Podgorici, saopštili su iz ove NVO. Poručili su da će ta manifestacija biti brojnija od prethodne. Predsjednik Upravnog odbora Kvira Danijel Kalezić najavio je da će ta NVO definitivno i tokom ove godine nastaviti da pomjera granice poštovanja ljudskih prava LGBT osoba u Crnoj Gori. On je istakao da će organizacioni odbor Povorke opet biti sastavljen isključivo od LGBT osoba. “U glavnom gradu ćemo ovog puta organizovati brojniji Montenegro

prajd, koji će biti propraćen nizom različitih aktivnosti sa ciljem direktnog ukazivanja na probleme sa kojima se LGBT osobe svakodnevno susrijeću u našem društvu. S obzirom na visoko profesionalno postupanje Uprave policije tokom prethodnog Montenegro prajda, vjerujem da će i sljedeći biti apsolutno bezbjedan. Upravo iz razloga što bezbjednijeg održavanja, sljedeći Montenegro prajd smo zakazali već po održavanju prethodnog kako bi sve nadležne institucije imale dovoljno vremena da se adekvatno pripreme za prevenciju svih mogućih

oblika nasilja koje bi neko mogao da inicira”, izjavio je agenciji Mina Kalezić. On je naveo da su u Kviru svjesni činjenice da je nivo homofobije i dalje na nedopustivo visokom nivou, ali i uvjereni da će Montenegro prajd 2014. proteći uz znatno manje nereda nego što je to bio slučaj u oktobru prethodne godine. Pozivajući se na dostupne informacije, Kalezić kaže da rad tužilaštva kada je procesuiranje slučajeva protiv huligana koji su izazivali nerede na ulicama Podgorice u oktobru nije ni približno na zadovoljavajućem nivou. M.M.K.

Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom (UMHCG) Marina Vujačić ocijenila je da su ljudska prava osoba sa invaliditetom jedina oblast u kojoj ni Evropska unija nije istakla napredak. Prema njenim ocjenama, radom te organizacije protekle godine postignuti su određeni pozitivni pomaci. “Brojne organizacije osoba s invaliditetom su inicirale različite aktivnosti u cilju pozitivnih promjena i unapređenja situacije, ali veoma mali broj tih inicijativa je realizovan, makar ne ključnih ili presudnih za vidljive pomake, opet sa aspekta ljudskih prava. Na drugoj strani, konkretno inicijativama i radom UMHCG su po-

stignuti određeni pozitivni pomaci, prije svega u oblasti visokog obrazovanja i definisanja pojedinih normi u nekim zakonima u kojima do sada nijesu postojala posebno definisana prava osoba s invaliditetom ili su bila definisana na diskriminatoran ili loš način”, kazala je agenciji Mina Vujačić. Ona smatra da se dugoročni napredak može očekivati na osnovu toga što su osobe sa invaliditetom osnažene u višem stepenu i u većem procentu koriste pravne mehanizme, posebno mehanizme zaštite od diskriminacije. UMHCG trenutno pristupa izradi plana rada za 2014. godinu, na osnovu Strateškog plana za period od 2013. do 2017. godine. M.M.K.

AKTUELNO 13

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

NovogodišNja čestitka

Ugovore za stalni posao dobiće 1.000 prosvjetara Zvonko Pavićević zadovoljan saradnjom sa ministrom prosvjete Slavoljubom Stijepovićem

Milica Krgović

ajbolju novogodišnju čestitku dobilo je blizu 1.000 crnogorskih prosvjetara, koji će konačno ove godine riješiti svoj status. Njihovi ugovori o radu na određeno biće transformisani na neodređeno vrijeme. Da će to tako i biti - dogovor je “pao” između resornog ministarstva i Sindikata prosvjete.

Dio prosvjetnih radnika već je pred Novu godinu dobio ugovore za stalno, dok će taj dokument preostale obradovati nakon praznika. Dijelu nastavnika 2014. nije mogla bolje početi jer će nakon više godina neizvjesnog rada na određeno vrijeme konačno imati radnu sigurnost u vidu ugovora na neodređeno. Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević izjavio je Vikend novinama da je dio prosvjetara pred praznike dobio ugovore na neodređeno, a da će preostali ovu vrstu ugovora dobiti narednih dana. Pavićević procjenjuje da će blizu 1.000 radnika konačno riješiti status. “Bolja čestitka kolegama za Novu godinu nije mogla biti od ove da dobiju rješenje na neodređeno vrijeme. Nakon dogovora koji smo po-

hiljada radnika zaposleno je u crnogorskoj prosvjeti i to je jedna od najbrojnijih profesija kod nas

stigli sa ministrom prosvjete Slavoljubom Stijepovićem, u školama su završeni novi akti o sistematizacijama. U skladu sa tim, a poštujući Zakon o radu, za one koji su dvije godine neprekidno radili bez dužeg prekida od 60 dana transformišu se ugovori o radu na neodređeno vrijeme. To je urađeno u većini škola pred Novu godinu, a ovih dana će biti nastavljeno u drugim obrazovnim objektima. Tako da smo u tome uspjeli. Najveći broj prosvjetara konačno će dobiti ugovore na neodređeno”, istakao je Pavićević. Prema njegovim riječima, u jednom periodu oko 2.000 radnika u prosvjeti je radilo na određeno vrijeme. “Naravno, među njima je bilo prosvjetara koji su radili kao zamjena onima koji su bili na bolovanjima i po drugom osnovu. Računam da uslove da dobije ugovore za stalno ispunjava njih blizu 1.000. To je veliki iskorak. Puno prosvjetnom radniku znači kada riješi svoj status. Ima i onih koji su i po 20-ak godina radili na određeno vrijeme”, podsjetio je Pavićević. On je zadovoljan saradnjom sa resornim ministrastvom i ministrom Slavoljubom Stijepovićem. Istakao je da su imali razumijevanje nadležnih i da bez toga ne bi po-

stigli ovaj uspjeh. Podsjetimo da je Ministarstvo prosvjete nakon pisanja VN poništilo ljetos prethodne sistematizacije u školama i naložilo da se izrade nove po kojima se sada i shodno Zakonu o radu rješava status za znatan broj nastavnika. Naime, uprkos dogovoru Ministarstva i Sindikata prosvjete, ljetos su ustanove raspisivale konkurse na određeno vrijeme za nedostajući kadar. Predstavnici Sindikata ranije su postigli dogovor sa ministrom prosvjete Slavoljubom Stijepovićem da škole raspisuju konkurse uglavnom na neodređeno vrijeme, kako bi se na taj način riješio status radnika koji rade duže od dvije godine u prosvjeti.

Zvonko Pavićević očekuje da će ove godine doći i do poboljšanja materijalnog položaja prosvjetnih radnika. “Pored rješavanja statusa, očekujemo da se poboljaša standard i položaj prosvjetnih radnika i da se plate povećaju, kao i da se stvore bolji uslovi za rad. Vidjećemo sa Ministarstvom šta na tom planu možemo da uradimo. Mi, inače, stalno insistiramo da se poboljša materijalni položaj prosvjetnih radnika. Sadašnje zara-

de radnike ne motivišu”, ocijenio je Pavićević. Na pitanje da li smatra da može doći do rasta zarada u prosvjeti, Pavićević je odgovorio da misli da ima prostora za povećanje plata. “Mi smo najbrojnija profesija i ima nas blizu 13.000. S obzirom da najavljuju ekonomski oporavak, očekujemo i povećanje zarada. Svi najavljuju bolju 2014. godinu. I mi se nadamo da će biti bolja i za našu profesiju”, ističe Pavićević.

reciklaža Nije blamaža

sscg

Prikupljene četiri i po tone otpada

Pozlilo Rastoder Predsjednici sindikata Stručne službe Saveza sindikata (SSCG) Senki Rastoder, koja već pet dana štrajkuje glađu pozlilo je juče, saopšteno je iz Sindikata zaposlenih SSCG. “Sindikat zaposlenih u SSCG obavještava javnost da je našoj koleginici i predsjednici našeg sindikata Senki Rastoder, koja pet dana štrajkuje glađu u našim prostorijama u Baru, pozlilo i da joj se još niko od sindikalnih funkcionera još nije ni obratio, jer naši čelnici slave i praznuju. Razumijemo želju i potrebu sindikalnih funkcionera da slave i proslavljaju Novu godinu i druge praznike, ali ne razumijemo njihovo odbijanje da shvate da i drugi ljudi imaju slične potrebe.”, navodi se u saopštenju Sindikata zaposlenih u SSCG. Iz Sindikata zaposlenih u SSCG su pozvali sindikalnne čelnike da na trenutak zaborave na praznike, slavlja, skupocjene toalete, Splenide i Palase, svoje vile, džipove, teniske terene i bazene i pokušaju da razumiju nevolje ljudi koji punih pet godina marljivo rade da bi primili kakve-takve plate i ne mogu ih dobiti čak ni pred Novu godinu. Rastoder je dočekala je Novu godinu štrajkujući u prostorijama barskog Opštinskog sindikalnog povjereništva. Rastoder se odlučila na ovu radikalnu mjeru pred praznike tražeći od poslodavca isplatu svih zaostalih zarada i uplatu 18 doprinosa.

Plate ne motivišu

Senka Rastoder

kccg

“Niko mi se još nije obratio. Štrajkovaću dok mi se zahtjevi ne ispune. Iznenadio me 29. decembra dopis novog generalnog sekretara SSCG Marka Nikčevića, u kojem se navodi gdje se može štrajkovati. Slične dopise tokom prethodnih štrajkova dobijala sam i od prethodnog generalnog sekretara Zorana Masoničića. Niko nema pravo da zabranjuje i ograničava štrajk”, naglasila je Rastoder. Ona smatra da joj se niko od zaposlenih nije pridružio zbog straha, te da je ona odlučila da sama štrajkuje tražeći da poslodavca da izmiri dugovanja prema radnicima SSCG. “Odmah nakon izbora predsjednika Skupštine SSCG dobili smo platu i po. Međutim, to nije dovoljno”, poručila je za Vikend novine Rastoder. M.M.K.

Rođeno osam beba

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u četvrtak (2. januar) rođena su četiri dječaka i četiri djevojčice, saopšteno je iz ove zdravstvene ustanove. Iz KCCG si kazali da su u Urgentnom centru zbrinuta 183 pacijenata. “Najviše pacijenata zbrinuto je u Internističkoj ambulanti 70, Hirurškoj 47, Ortopedskoj 24 i Oftamološkoj 18. U maloj sali odrađene su četiri intervencije, a na bolničko liječenje primljeno je 13 pacijenata”, kaže se u saopštenju KCCG. M.M.K.

Gotovo 4,5 tona papira, metala i plastike prikupljeno je tokom novembra i decembra u okviru takmičenja u selektivnom prikupljanju otpada koje organizuje nevladina organizacija Alfa centar. Iz ove NVO saopšteno je da se takmičenje organizuje u okviru šestomjesečnog projekta “Reciklaža nije blamaža”. U nadmetanju uče stvuju 15-člane ekipe iz devet nikšićkih osnovnih i srednjih škola, kao i tim Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju. Partner Alfa centra u takmičenju je lokalni Centar za reciklažu, koji odvozi selektivno prikupljeni otpad i reciklira ga. “Učenici u Nikšiću su dobili priliku da se kroz takmičenje

svakodnevno bave pravilnim sakupljanjem otpada, pri čemu najbolji od njih za svoj trud dobijaju i odgovarajuće nagrade. Podsjećamo i da smo u okviru projekta postavili zeleno ostrvo u centru grada, što predstavlja dodatni doprinos rješavanju ekoloških problema u Nikšiću”, rekao je koordinator projekta Dražen Vujović. “Reciklaža nije blamaža” je pobjednički projekat Alfa centra na konkursu Pivare “Trebjesa” za finansiranje projekata NVO u oblasti zaštite životne sredine. Projekat se realizuje od oktobra do kraja marta 2014. sa ciljem da se kroz informisanje i praktičnu reciklažu teritorija grada oslobodi nagomilanog otpada koji se može reciklirati. M.M.K.

“Reciklaža nije blamaža” je pobjednički projekat Alfa centra na konkursu Pivare “Trebjesa” za finansiranje projekata NVO u oblasti zaštite životne sredine

14 aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

pravosnažno

Zbog silovanja dvije godine robije Apelacioni sud potvrdio je presudu kojom je Podgoričanin Sava Đ. Krkotić (43) osuđen na dvije godine zatvora zbog silovanja. Prvostepenu presudu u Višem sudu u Podgorici izrekla je sudija Vesna Pean. Krkotić je, kako piše u presudi, u noći između 20. i 21. januara 2011. godine u svom stanu u Ulici Svetog Petra Cetinjskog silovao A.M. Podgoričanin je krivično djelo počinio tako što je prišao oštećenoj dok je stajala u Moskovskoj ulici, nakon čega joj je naredio da odmah po-

đe sa njim. Uz to, prijetio joj je da će je ubiti ukoliko bude zvala pomoć, govoreći joj: “Nemoj slučajno glasa da ti čujem. Ako mrdneš, ja imam nož u ruci”. U presudi je navedeno da je Krkotić zatim odveo u svoj stan, nakon čega je zaključao i počeo da je udara. On je oštećenu A. M. vukao za kosu i udarao njenom glavom o zid. Uz brojne prijetnje naredio joj je da skine odjeću, a onda je u dva navrata silovao. Oštećena je u jednom trenutku iskoristila njegovu nepažnju i pobjegla iz stana. M.V.P.

nikšić

niš

Crnogorci pretukli dvojicu dječaka

Lokal u Nišu ispred kojeg je došlo do tuče

Policija iz Niša uhapsila je crnogorske državljane Vladimira D. (26), Jagoša B. (25), Miloša B.(25), Roberta D. (25) i Vuka V. (26) zbog sumnje da su u diskoteci “Dajmond klab” u tom gradu pretukli dvojicu sedamnaestogodišnjaka koji su tom prilikom zadobili teške tjelesne povrede. Incident u diskoteci dogodio se 2. januara u 2.00 časa. Navodno, Crnogorci su u lokalu počeli svađu sa dvojicom sedamnaestogodišnjaka. Kada su krenuli da ih udaraju, nastupilo je obezbjeđenje kafića. Oni su iz “Daj-

mond klaba” izbacili posvađane koji su odmjeravanje fizičkih snaga nastavili vani. Navodno, petorica Crnogoraca ljutito su nasrnula na mladiće, koje su tukli sve dok se prema njima nije uputila policija. Od brojnih udaraca povrijeđeni sedamnaestogodišnjaci zadobili su teške tjelesne povrede, a neki od njih i prelome. Uprkos brojnim povredama, njihovo zdravstveno stanje je stabilno. Niška policija saslušala je osumnjičene, kojima je određeno zadržavanje. Motiv obračuna još nije poznat.M.V.P.

Pretučena novinarka ª Danaº Dopisnica lista “Dan” iz Nikšića, Lidija Nikčević pretučena je sinoć u svom gradu. Ovaj, posljednji napad na novinare u Crnoj Gori, dogodio se sinoć oko 19.15 časova. Maskiran crnom fantomkom, napadač je presreo novinarku u Ulici Serdara Jola Piletića, u centru grada, ispred dopisništva ovog medija. Kada je sa kolegom fotoreporterom krenula na zadatak, napadač joj je prišao sleđa, uhvatio je za lijevo rame, okrenuo prema sebi i bez riječi počeo da je udara. Nikčević je zavrištala, a incident su gledali prolaznici. Ipak, kako se sve na brzinu dogodilo, nijesu uspjeli da spriječe ovaj nemili događaj. Prema sumnjama policije, napadač je Nikčević, koja je punu deceniju dopsinik “Dana” palicom zadao više udaraca po tijelu. Nikčević je odmah prebačena u nikšićku bolnicu, gdje su je ljekari šili na nekoliko mjesta na glavi. Napadač, obučen u crno, odmah nakon prebijanja novinarke je pobjegao, a do zatvaranja ovog broja policajci nijesu uspjeli da ga identifikuju i uhapse. Nikčević je rekla da ne zna ko bi mogao biti napadač, ali je doadala da je ovo još jedan napad na slobodnu riječ u Crnoj Gori. “Pitanje je samo ko će biti prvi poslije mene”, kazala je Nikezić, koja je doda-

la da je ovaj nemili događaj neće obesrabriti da odustane od novinarstva. “Mogu udarati, ali ću ja udarati perom”, tvrdila je novinarka, navodeći da napadač nije pokušao da je opljačka. Ona je opisla cijeli događaj. “Oko 19 časova izašla sam iz redakcije i uputila se ka vozilu koje je bilo na parking. U jednom trenutku sa leđa me napala osoba koja me povukla za lijevo rame i ja sam se od siline potezanja osvrnula. U tom mometu sam samo vidjela zamah desnom rukom i palicu koja se savila na lijevoj polovini moje lobanje. Instinktivno sam podigla ruku kada sam osjetila novi udarac. Nakon toga, lijevom rukom me povukao za torbu, a treći udarac sam osjetila po desnoj strani lobanje. U tom momentu sam počela da pozivam pomoć, međutim niko nije čuo. Napadač se u panici vratio unazad i pobjegao. Uspjela sam da se vratim do stepenica nakon čega mi je prišao doktor”, ispričala je Nikezić, opisujući da je napadač imao sebi crno odijelo nalik onom koje nose članovi obezbjeđenja i fantomku, te da je visok oko 185 centimetara. Direktor nikšićke Opšte bolnice Ilija Ašanin izjavio je da je riječ je o lakšim povredama glave, odnosno o krvnim podlivima i razderinama na tjemenom dijelu sa lijeve i desne

strane. Iako je stabilnog zdravstvenog stanja, povrijeđena novinarka će biti zadržana na posmatranju u bolnici. “Urađena je kompletna dijagnostika i pretraga. Neurološki pregled je potvrdio da se radi o stanju koje treba uzimati kao potres mozga”, kazao je Ašanin. Sinoć su se ispred nikšićke Opšte bolnice okupile kolege povrijeđene novinarke, kako iz drugih, tako i iz njenog medija. Zamjenik glavnog i odgovornog urednika “Dana” Nikola Marković oštro je osudio napad na Nikčević, navodeći da je vlast odgovorna za ovakva dešavanja sve dok ne pronađu počinioce. “Ovo je jasna poruka da novinari ne mogu da rade svoj posao. Kao urednik i predsjednik Komisije za istragu napada na novinare, blago je reći da sam užasnut napadom na anšu koleginicu. Ovo je samo jedan u nizu napada na novinare u Crnoj Gori. Potpuno je bilo jasno da će biti novih napada zato što nijedan od prethodnih slučajeva nije riješen. Ovaj napad, kao i napad na Vijesti potvrđuju da su se kriminalne strukture prepale što bi svi novinari zajedno da uradimo”, kazao je Marković ispred nikšićke Opšte bolnice. M.R.

odlučuju o izručenju

osnovno tužilaštvo

Prijavu protiv sudije Perković se brani sa slobode provjerava tužilac Krivična prijava koju je porodica pokojnog Nebojše Nikezića, za čije ubistvo se sudi Nebojši Mugoši, podnijela protiv sudije Višeg suda Vesne Moštrokol, dostavljena je Osnovnom tužiocu koji će odlučiti o osnovanosti njenoj osnovanosti. Čekajući odluku Osnovnog državnog tužioca, sudija je suđenje Mugoši odložila na neodređeno vrijeme.

Osim što su podnijeli kriovičnu prijavu, porodica Nikezić, odnosno njen punomoćnik Rajko Božović, tražio je i izuzeće sudije Moštrokol iz tog predmeta, tvrdeći da osnovano sumnjaju u njenu pristrasnost. Ipak, predsjednik Višeg suda u Podgorici Mušika Dujović, uz obrazloženje da je neosnovan, odbio je taj zahtjev. M.V.P.

uskoro suđenje

kosijerom napao sugrađanina Predmet protiv četrdesetčetvorogodišnjeg Srđana T. Mićkovića, koji je optužen da je 20. decembra 2012. godine u selu Viđenje u Kučima s umišljajem pokušao da ubije Dragišu Bulatovića, kome je kosijerom nanio lake tjelesne povrede, dodijeljen je sudiji podgoričkog Višeg suda Vesni Pean, a uskoro se očekuje da će početi postupak. Optužnicu, kojom se Mićković tereti za pokušaj ubistva, zastupa viši državni tužilac Ljiljana Lakić.

Optuženi se tereti da je kritičnog dana u blizini kuće koju koristi Bulatović u trenutku dok je ovaj istovarao sijeno i dok se nalazio u polusagnutom položaju napao ga s leđa i kosijerom. Mićković je navodno zamahnuo u pravcu Bulatovića, kada ga je pogodio u glavu. Oštećeni je pao, a napadač je navodno nastavio da ga udara kosijerom. To je, prema navodima optužnice, učinio iako je bio svjestan da ga može ubiti, što je i htio. M.V.P.

Zagrebački Županijski sud donio je u petak odluku da bivši agent jugoslovenske službe bezbjednosti (UDBA) Josip Perković bude pušten je iz istražnog zatvora, odnosno da se brani sa slobode. Perković je uhapšen 1. januara na osnovu Evropskog naloga za hapšenje, jer ga njemačko pravosuđe tereti za učestvovanje u organizaciji ubistva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića koje se dogodilo u Njemačkoj 1983. godine. Njegov branilac, advokat Anto Nobilo, uložio je žalbu na rješenje kojim je Perkoviću određen istražni zatvor, tvrdeći da nijesu obrazloženi razlozi na osnovu kojih je donijeta takva odluka. Vanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda prihvatilo je njegovu žalbu nakon čega je Perković pušten na slobodu. Istražni zatvor zamijenjen mu je mjerama zabrane, pa mu je oduzeta lična karta, ne smije mu biti izdat pasoš i ne smije napuštati mjesto boravka. Nakon ove faze postupka, sudija za istrage će ponovo dostaviti spis vijeću koje onda odlučuje o predaji Perkovića Njemačkoj koja je tražila njegovo hapšenje i koja je tražila da on bude u istražnom zatvoru do izručenja. Ova odluka biće donijeta na sjednici u prisustvu stranaka. Pekovićev branilac Nobilo za hrvatske medije je rekao da je ovo ispravna odluka suda. “Zadovoljan sam što je vanra-

Josip Perković

spravno vijeće izmijenilo odluku sudije za istrage kojem smo i predlagali da umjesto zatvora Perkoviću izrekne blaže mjere. Mislim da je to jedino korektno jer Perković ne samo da nije ničim pokazao da planira bijeg nego zbog mogućeg izručenja Njemačkoj nije podigao ni novi pasoš”, kazao je Nobilo. Dodao je da smatra da današnja odluka pokazuje da bi sud mogao da udovoljiti i drugom Perkovićevom zahtjevu i da odbije izručenje, o čemu će vanraspravno vijeće najvjerojatnije odlučivati na-

redne sedmice. “Čvrsto vjerujemo da do izručenja ne može doći, jer za to ima nekoliko zakonskih prepreka”, rekao je Nobilo. On je ranije Dnevnim novinama rekao da posjeduju dokaze da Perković nije učestvovao u likvidaciji Đurekovića, već da je izvršila tadašnja crnogorska bezbjednosna služba. Tom prilikom, on je tvrdio da im nije namjera da bilo koga optužuju već da dokažu da Hrvati nijesu učestvovali u ovom ubistvu. M.V.P.- K.P.

aktuelnO 15

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

Dok se pitanje ne riješi, građanima ostaje mogućnost da pred Ustavnim sudom, a kasnije i u Strazburu, ulože žalbu na presudu Organa za prekršaje zbog povrede prava na suđenje pred nezavisnim sudom

U Organu za prekršaje koji, iako ima sudska ovlašćenja, nije sud, sude sudije za prekršaje koje bira Vlada

CGO:

Vlada priznala neustavnost Zakona o prekršajima Snežana Kaluđerović

stavni sud, ni nakon više od godinu od podnošenja inicijative za ocjenu ustavnosti Zakona o prekršajima, nije donio zaključak u ovom slučaju. Postupak pred Ustavnim sudom prekinut je na inicijativu Vlade prije više od pola godine, što za podnosioce inicijative, NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO), znači upravo priznanje da je riječ o neustavnom zakonu.

Stupanjem na snagu Zakona o prekršajima 2011. godine, dio izvršne vlasti dobio je sudska ovlašćenja, što Ustav kao najviši pravni akt države izričito zabranjuje. Tako, već više od dvije godine u Organu za prekršaje koji, iako ima sudska ovlašćenja, nije sud, sude sudije za prekršaje koje bira Vlada. U trenutku kada je postalo očigledno da je riječ o uticaju izvršne vlasti na rad sudija za prekršaje, na ovaj problem ukazao je NVO sektor podnošenjem inicijative za provjeru ustavnosti Zakona o prekršajima Ustavnom sudu. Inicijativu je u septemburu 2012. godine dodatno podstakao slučaj prijetnji Direkcije za zaštitu tajnih podataka dnevnom listu Dan da će ih, zbog objavljivanja imena građana koji

su navodno upisani na dva biračka mjesta, predati Organu za prekršaje koji može izreći novčanu kaznu i do 16.000 eura. Iz CGO su tada naveli i da je značaj ovog pitanja utoliko veći ako se ima u vidu da ovaj organ, između ostalog, ima nadležnosti da nekog prinudno smjesti na obavezno psihijatrijsko liječenje i izriče slične, ozbiljne kazne. Ni nakon godinu i po dana, podnosioci inicijative nemaju povratnu informaciju o preduzetim radnjama u Ustavnom sudu. “I pored brojnih interesovanja CGO-a u kojoj je fazi razmatranje inicijativa za ocjenu ustavnosti Zakona o prekršajima, još nemamo povratnu informaciju o preduzetim radnjama od strane Ustavnog

suda. Jedina informacija koju CGO ima jeste da je Vlada na sjednici 14. februara 2013. donijela odluku kojom je zatražila od Ustavnog suda da zastane sa postupkom odlučivanja o ovoj inicijativi. Prema Zakonu o Ustavnom sudu, Vlada ima pravo da zahtijeva od Ustavnog suda da zastane sa postupkom razmatranja inicijative koji je u toku pred tim sudom ako je u toku donošenje novog zakona, čime na indirektan način priznaje neustavnost važećeg Zakona o prekršajima, čija neustavna rješenja želi zamijeniti novim”, navela je koordinatorka u CGO Snežana Kaluđerović. Iz ove NVO ukazali su i na problem prekoračenja zakonskih rokova u proceduri. “Pod uslovom da je Ustavni sud usvojio zahtjev Vlade, a to se moglo desiti još u februaru, nije poznato koji je tačno rok Ustavni sud dao Vladi, a taj rok nije ni mogao biti duži od šest mjeseci. Nakon tog roka, Ustavni sud je morao nastaviti postupak o razmatranju inicijative, a iako je taj rok prošao, CGO nije dobio nikakvu povratnu informaci-

svađa zbOG Glasne muzike

Optužen za pokušaj ubistva Više državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Petra Miranovica (24) zbog sumnje da je 19. septembra prošle godine oko 3.40 sati u Bulevaru Ivana Crnojevića pokušao da ubije Predraga Lazarevića. Prema navodima optužnice, Miranović je na trotoaru ispred svoje kuće nakon kraće svađe, Lazarevića izbo britvom u stomak, čime mu je nanio tešku tjelesnu povredu opasnu po život. Do sukoba je, navodno, došlo zbog toga što Lazarević na nekoliko upozorenja Miranovića i njegovih roditelja nije utišao preglasnu muziku. Nakon hapšenja, na saslušanju pred Višim državnim tužiocem, Miranović je ispričao da je oko tri sata

nakon ponoći sa balkona svoje sobe čuo glasnu muziku. Naveo je i da je čuo kako njegov otac više puta izlazi i moli nekoga da je smanji. Pošto se muzika nije utišavala okrivljeni je izašao na terasu, kada je vidio da glasna muzika dopire iz džipa “BMW” čiji su svi prozori bili otvoreni. “Nekoliko puta sam opomenuo osobu iz automobila da smanji muziku. Pošto nijesam znao šta više da radim pogodio sam šoferšajbnu jajetom nakon čega sam čuo lupnjavu na ulaznim vratima”, tvrdio je Miranović tužiocu. Kada je otvorio vrata, kako je naveo, sačekale su ga dvije osobe iz džipa koje su mu se izvinile. Čim je po-

mislio da je kraj neprijatnoj situaciji, neko ga je, upućujući mu uvrede, pitao ga je da li je on bacio jaje na auto. Kada se okrenuo, Miranović je, kako je tvrdio, vidio Lazarevića koji je bio u društvu još šestorice momaka. Lazarević ga je udario pesnicom u glavu, nakon čega je on,krenuo u kuću. Za njim je, kako je tvrdio, krenuo Lazarević. Prepadnut da ga ne napadne, optuženi je zgrabio britvu kojom je počeo da maše da bi prepao Lazarevića. Ipak, on ga je još jednom udario u glavu, nakon čega je Miranović zamahnuo britvom. Iznoseći svaki detalj obračuna, okrivljeni nije mogao da se sjeti kada je ubo Lazarevića i nanio mu povrede. M.V.P.

ju od Ustavnog suda. Takođe, pošto se radi o pitanju čije posljedice interesuju naše građane i građanke, Ustavni sud je trebao javnost obavijestiti što radi u vezi sa ovim pitanjem. Ni to se nije desilo”, zaključili su iz CGO. U Vladinom predlogu za obustavu postupka koji je upućen Ustavnom sudu, a u koji su DN imale uvid, navodilo se da se sa postupkom treba zastati “do donošenja zakona kojim će se urediti organizacija i nadležnost sudova za vođenje prekršajnog postupaka”. Da su nadležni prepoznali problem uviđa se iz Strategije za reformu pravosuđa od 2014. do 2018. godine. U ovom dokumentu se navodi da je na osnovu praćenja stanja u prekršajnom sistemu prepoznata potreba da Organi za prekršaje postanu dio sudova. “Rezultati praćenja stanja u ovoj oblasti ukazuju na potrebu organizacionog uređenja prekršajnih organa kao dijela sudova i smanjenja broja sudija i administracije u organima za prekršaje“, navodi se u ovom dokumentu. “Potrebno je ure-

diti organizaciju i nadležnosti sudova za vođenje prekršajnog postupka i izvršiti implementaciju usvojenog zakonodavnog okvira”, stoji nadalje u Strategiji. Kako zaključka o ovom gotovo dvije godine otvorenom pitanju još nema, građanima ostaje mogućnost da pred Ustavnim sudom, a kasnije i u Strazburu, ulože žalbu na presudu Organa za prekršaje zbog povrede prava na suđenje pred nezavisnim sudom. S.K.

16 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

Radosav Kovačević

TuriZaM

Reaktivirati projekat eko-sela Kosanica PLJEVLJA - Projekat eko-sela Kosanica, pionirsku ideju o razvoju seoskog i ruralnog turizma u pljevaljskoj opštini, trebalo bi reaktivirati i inovirati, ocijenio je u razgovoru za DN savjetnik direktora Uprave za šume Crne Gore Radosav Kovačević, na čiju je inicijativu prije desetak godina zaživjela ideja o eko Kosanici. Prema njegovim riječima, projekat “Eko Kosanica” je u skladu sa ukupnom politikom razvoja Crne Gore, a osim razvoja turizma, doprinio bi unapređenju poljoprivrede, zaustavio migraciju stanovništva, osnažio seosku infrastrukturu i u krajnjem stvorio nova radna mjesta i doprinio rastu ekonomije. “Sve ovo je važno i sa aspekta ravnomjernog regionalnog razvoja i ne sumnjam da će ova ideja naići na podršku ministara Branimira Gvozdenovića i Petra Ivanovića i da će rekreativno-turističko-privredni kompleks budućeg eko-sela Kosanica biti uključen u akcije Ministarstava koje imaju za cilj promociju i razvoj ruralnih krajeva”, kazao je Kovačević. On je podsjetio da su aktivnosti vezane za eko-selo počele još 2005. godine, kada je formiran inicijativni odbor. Tadašnjim projektom je bila predviđena razrada šire lo-

kacije ovog svojevrsnog turističko-rekreativnog naselja, izrada projekta ski-staze i žičare i studija isplativosti investicije. Buduće eko-selo trebalo je da čine drveni objekti u lovačkom stilu, koji bi bili opremljeni elektro i vodovodnim instalacijama i ognjištima. Naselje bi obilovalo i pratećim sadržajima koji bi bili u funkciji organizovanja splavarenja, raftinga, foto-safarija, hajkinga, bajkinga, kanjoninga, branja šumskih plodova ili radova na obližnjim seoskim domaćinstvima, odnosno “svega onog što bi bilo u funkciji gosta”, kako je precizirao Kovačević. On dodaje da Kosanica obiluje onim “što je najtraženije na svjetskom turističkom tržištu - netaknutom prirodom, čistom vodom i svježim vazduhom, zdravom domaćom organskom hranom iz obližnjih domaćinstava ovog još uvijek živog kraja”. “Mogućnost ravnopravne turističke ponude i zimi i ljeti svakako je još jedan značajan kvalitet ovog regiona. Zimski spustovi i slalomi mogu se zamijeniti splavarenjem, obilascima prirode, obližnjih manastira, lovom rijetke divljači i ribolovom. Uređene staze,đ zimi bi mogle da se koriste za ski trčanje, ljeti za džoging ili šetnje, jahanje

konja”, smatra Kovačević. On ne vidi problem u tome što pljevaljska opština nema urađenu strategiju razvoja seoskog turizma ili turizma uopšte na lokalnom nivou jer je projekat eko-sela Kosanica prepoznat i sadržan u kratkoročnom strateškom planu razvoja. “Potrebno je inovirati postojeći projekat, uvrstiti možda i neke nove sadržaje, razmišljati o pomoći seoskim domaćinstvima u opremanju objekata koje bi oni nezavisno od naselja ponudili turistima, o solarnim panelima ili kolektorima za objekte i slično, ali to su stvari kojima bi trebalo da se bave projektanti u okviru inoviranja postojećeg projekta. Imamo dobru osnovu u onom što je urađeno prije sedam-osam godina, uz podršku Vlade ne treba ni sumnjati, pa bi u posao trebalo da krenemo što prije, jer ovo bi mogao da bude primjer kako se partnerski mogu ostvariti projekti od interesa za lokalno stanovništvo i državu uopšte“, rekao je Kovačević, ističući da su Kosanica ali i ukupno seoski turizam na području pljevaljske opštine konačno dobili jak vjetar u jedra izgradnjom puta od granice Srbije preko Žabljaka i Nikšića do Boke Kotorske. D.K.

HuManOST

Cakan u liku Djeda Mraza BAR - Da Djeda Mraz može biti i bez bijele brade i bez sanki, najbolje govori priča koju će mališani iz Bara, štićenici Dječjeg doma “Mladost” iz Bijele, dugo pamtiti. Naime, za njih je bio istinski Djeda Mraz barski privrednik i poznati humanista i filantrop Radomir Novaković Cakan. Pored toga što im je priredio najljepši i najtopliji doček pred novogodišnje praznike, njegov novogodišnji poklon je bio vredniji od zlata jer su mališani prvi put u svome životu mogli sami da biraju ono što su samo u izlozima mogli da vide. U pratnji vaspitača Draga Samardžića oni su došli na poziv Novakovića u Bar. On kaže da je ovo bilo iznenađenje i za njega samog, a posebno za mališane koji su svoju sreću iskazali i suzama, jer im se ukazala prilika da prvi put u životu biraju za sebe gardarobu i obuću. “Ovo je druga donacija gospodina Novakovića, zbog čega smo mu posebno zahvalni. Bio je dobar domaćin. Prvo nas je počastio ručkom, slatkišima, sokići-

ma, obilaskom grada, a za kraj nam je priredio i pravo iznenađenje. U sportskoj prodavnici ‘Cakan sport’ mališani su odabrali za sebe po želji jaknu, trenerke i patike. To je bio njihov novogodišnji paketić,” ispričao je Samardžić. Mali Barani, štićenici doma u Bijeloj, od Novakovića su dobili i ponudu i obećanje da kada izađu iz doma mogu da računaju na njega da će im pomoći da se zaposle. “Humanitarni rad smatram svojom obavezom kao privrednika i čovjeka i to ću i dalje raditi. Ideja za posljednju humanitarnu akciju je potekla prije dva mjeseca, kada sam posjetio dom sa gospodinom Žarkom Radulovićem iz ‘Splendida’. Tom prilikom sam došao na ideju da za novogodišnje praznike ugostim mališane, naše male Barane koji se nalaze trenutno u domu. Nastojao sam da im priredim toplu dobrodošlicu kako bi im pokazao da neko misli o njima te da na njih računamo kad završe škole kao na ravnopravne građane ovog društva”, rekao je Radomir Novaković Cakan. A.Lj.

njegOševa ulica

Nastavak radova na rekonstrukciji HERCEG NOVI - Zbog nastavka radova na rekonstrukciji Njegoševe ulice, saobraćaj za sva vozila od zgrade bivše Novljanke do zgrade Opštine Herceg Novi biće obustavljen od 9. do 19. januara. Prema novom rješenju predsjednika opštine Dejana Mandića, režim saobraćaja u ulicama Save Kovačevića, Njegoševe ulice do zgrade Opštine biće dvosmjeran. U ovom periodu biće ukinuta parking mjesta u Ulici Save Kovačevića od kuće Medvidovića do hotela “Plaža”, kao i od Opštine do

marketa “Roda”. Gradski autobuski saobraćaj biće preusmjeren od Novljanke ka magistrali. Nova autobuska stajališta biće na Toploj, preko puta Doma zdravlja i na Autobuskoj stanici i na Dubravi. Podsjećamo, velike probleme u radovima predstavljaju plitko postavljene instalacije. Problemi su i u Risanskoj ulici, gdje se miješaju atmosferske i kanalizacione vode. Investiciona vrijednost radova je oko 400.000 eura, a novac je obezbijeđen iz opštinskog budžeta. S.M.

SavinSka dubrava

Vrijedna studija HERCEG NOVI - Stručnjaci Zavoda za zaštitu prirode prezentovali su rukovodstvu opštine radnu verziju studije zaštite biljnog i životinjskog svijeta Savinske dubrave. To je polazni, bazni dokument za izradu urbanističkog projekta ovog lokaliteta. Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić kazao je da su imali priliku da vide veoma dobar elaborat koja sadrži presjek sadašnjeg stanja i preporuke za zaštitu biljnog i životinjskog svijeta Savinske dubrave. U njemu su sadrža-

ni zanimljivi podaci o broju gljiva, leptira, gmizavaca, biljnog svijeta, a ono što je posebno interesantno je to da je najveći dio tog živog svijeta zaštićen zakonom. Studija je veoma dragocjena i zbog toga što sadrži stručne preporuke o tome na koji način treba čuvati i održavati Savinsku dubravu. Studija će najprije u formi nacrta biti usvojena u lokalnoj skupštini, a nakon toga će biti organizovana javna rasprava. Kad bude usvojena konačna verzija dokumenta, počeće izrada urbanističkog projekta. S.M.

AKTUELNO 17

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

DAN OPŠTINE BIJELO POLJE

Bijelo Polje zaslužuje više Beća Čoković

olaganjem cvijeća na spomenik palim borcima na gradskom trgu, svečanom akademijom u Centru za kulturu, te otvaranjem gradske parking garaže, juče je u prisustvu predsjednika države Filipa Vujanovića proslavljen 3. januar, Dan opštine Bijelo Polje.

Na početku prigodnog govora predsjednik opštine Aleksandar Žurić podsjetio je da je ovaj dan posvećen onima koji su živjeli gorke godine rata. “Mi se već tri decenije borimo sa tranzicionom krizom, tražeći Crnoj Gori najbolje mjesto pod suncem. U tom kontekstu, Bjelopoljci nikada nijesu čekali da kriza prođe pa da se dohvate potrebnog posla. Dokazi naših napora da zaslužimo buduće vrijeme prosperiteta i da ga iskoristimo na pravi način vidljivi su gotovo na svakom koraku. Iz godine u godinu djeca nam odrastaju u udobnijim predškolskim objektima, pohađaju opremljenije škole i fakultete, socijalno nezbrinuti dobijaju krovove nad glavom, sugrađani sa posebnim potrebama dostojanstvena prihvatilišta, oboljele zbrinjavamo u sve modernijim zdravstvenim ustanovama, vozimo se sigurnijim drumovima, rekonstruišemo željezničke kolosijeke, gradimo puteve i vodovode našem selu, organizujemo bolje festivale, živimo bogat i osmišljen društveni život u vremenima koja nijesu naklonjena ni bogatstvu niti sadržajnom životu”, kazao je Žurić. Ipak, kako je naveo, Bijelo Polje zaslužuje više. “Sredstava je nedovoljno za sve potrebne investicije, ali često i za najobičniji građanski život. Standard je opominjujuće nizak, a sve što smo ovih godina uradili na osvajanju urbanih sadržaja i podizanju kvaliteta života samo je priprema za prave investicije u privredu, koje jedino mogu donijeti

očekivano doba realnog prosperiteta. Osim odgovornog odnosa i temeljnih planova lokalne uprave, vjeru u takav ishod daju nam i činjenice da je Bijelo Polje centar sjevernog regiona, da je na raskrsnici puteva koji povezuju more, Srbiju, BiH, Makedoniju, da imamo dobar geografski položaj, uz činjenicu da smo okruženi rijekama u naručju bogate Bjelasice, da posjedujemo ogromne površine obradivog zemljišta, veliko šumsko bogatstvo, nemjerljiv hidropotencijal, da imamo jednu Đalovića klisuru, termalne vode i niz drugih neiskorišćenih prirodnih pogodnosti, te najvažnije - da imamo preduzimljive i vrijedne ljude, što je siguran znak da privatni kapital mora doći, samo ako ga prizovemo na ozbiljan način, a to ćemo najbolje učiniti ukoliko gradimo primjerenu infrastrukturu i adekvatan zakonski okvir,” istakao je Žurić. Predsjednik je podsjetio na investicije koje su realizovane 2013. i najavio nove. “U minuloj godini pola miliona eura uloženo je u dokaptiranje gradskog izvorišta i izgradnju vodovoda, Nedakusi, Gubavač, Slijepač Most i Džafića Brdo. Za potrebe rekonstrukcije vjerskih objekata izdvojeno je 350.000 eura, a za rekonstrukciju gradske kapele u Nikoljcu, koja se završava za nekoliko dana, obezbijeđeno je 250.000. Dobili smo i modernu gradsku čitaonicu, a 2014. ćemo, dakle, završiti radove na putu Bijelo Polje - Pljevlja, izgradnju asfaltnog puta do srca a zatim i do vrha Bjelasice, izgradnju moder-

nog gradskog bazara, započeće radovi na pomenutom gradskom kolektoru, počećemo radove na rekonstrukciji gradskog trga, završićemo stambeni kompleks u

Sa dodjele trećejanuarske nagrade

Azerbejdžana u Crnoj Gori Sejran Mirzazadeh. “Raduje me intenzivan razvoj prijateljskih odnosa između Crne Gore i Azerbejdžana. Pripala mi je velika čast da primim ovu značajnu nagradu, čijeg novčanog dijela ćemo se odreći i opredijeliti u humanitarne svrhe u opštini Bijelo Polje”, kazao je Mirzazadeh.

NEsAvJEsNOsT

Vandalima krivi bicikli TIVAT - Od uvođenja u sistem javnog biciklističkog saobraćaja, u julu 2012. godine brojni Tivćani, a posebno inostrani gosti, koristili su bicikla koja su postavljena na šest punktova u gradu. Ta slika bi ipak bila znatno drugačija da se dvotočkaši nijesu našli na meti nesavjesnih pojedinaca. Na svakom punktu bilo je po šest bicikala, a danas ih je najviše po dva-tri jer su se našli na udaru vandala, koji uništavaju korpe, skidaju sjedišta, oštećuju čitače kartica, čitače koda bicikla i kočnice na biciklima. Takva slika je i kod upravne zgrade kompanije “Adriatik marinas” na Seljanovu, gdje se nalaze dva bicikla, od kojih je jedno bez sjedišta, a razbijen je i čitač kartica. I pored apela iz Komunalnog, kao i Sekretarijata za stambenokomunalne poslove i saobraćaj

Opštine, vandali i dalje uništavaju sistem sa kojim su se Tivat i Crna Gora pridružili Italiji, Švajcarskoj, Engleskoj i Španiji, jedinim evropskim zemljama sa “bajk šeringom”. Komunalnom preduzeću, koje vodi brigu o sistemu, problem pričinjava nedostatak rezervnih djelova. Oprema je proizvedena van Crne Gore, a tokom montaže sistema Tivćani nijesu dobili rezervne djelove. Interesovanje potvrđuju i podaci, urađeni nakon godinu dana od uvođenja sistema. Softver je do jula prošle godine registrovao 1.948 vožnji, korisnici su do tada prešli više od 15.000 kilometara, a prosječno trajanje jedne vožnje iznosilo je 26 minuta, saopštili su iz Sekretarijata za stambeno-komunalne poslove i saobraćaj. Tivat je realizacijom tog projekta postao prvi grad u Crnoj Gori u ko-

lorizacije Đalovića pećine, izgradićemo dva miliona vrijednu treću traku puta na potezu Slijepač Most – Lepenac”, kazao je predsjednik Žurić.

Vujanović: Šansa za nova zapošljavanja Čestitajući praznik, predsjednik Filip Vujanović iskazao je poštovanje za izuzetna ulaganja u prošloj godini u infrastrukturu u svim domenima, za visoku socijalnu i zdravstvenu brigu građana i za ono što se ulaže u obezbjeđenje novih radnih mjesta i boljeg životnog standarda u Bijelom Polju. “Siguran sam da će ova godina biti upravo tome posvećena da obezbijedimo uslove za zapošljavanja, da preko Azomonta obezbijedimo ono što je šansa ne samo za Bijelo Polje, već za čitav region da se na velikom projektu ‘Kumbor’ obezbijedi posao za mnogo ljudi sa ovog prostora i da se iskoriste izuzetna bogatstva, resursi Bijelog Polja, prije svega u poljoprivredi, turizmu, da se osigura novi radni angažman i bolji kvalitet života”, poručio je Vujanović.

Najviše opštinsko priznanje Vladi Azerbejdžana U okviru obilježavanja Dana opštine, predsjednik Žurić je uručio najveće opštinsko priznanje, nagradu “3. januar”, ovogodišnjem dobitniku Vladi i državi Azerbejdžan, koja je pomogla izgradnju dječjeg vrtića u Bijelom Polju u vrijednosti od dva miliona eura. Nagradu je primio savjetnik u političkom predstavništvu

Nikoljcu, počeće radovi na vodovodu u Zatonu, realizovaćemo dva miliona eura vrijedan projekat prve žičare na Bjelasici sa bjelopoljske strane, dobićemo studiju va-

me je uveden takozvani “bajk šering” sistem javnog prevoza, odnosno javni sistem za iznajmljivanje bicikala. Inače, projekat nazvan “Tivat održivo primorje”, a vrijedan oko 100.000 eura, donacija je italijanskog ministarstva za zaštitu životne sredine, kopna i mora, a realizovan je u saradnji Opštine Tivat, Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore, italijanske konsultantske kuće “DFS Engineering” i isporučioca opreme “Bicincitta” iz Italije. Iz Opštine su najavili da će projekat “Bike Tivat - Biciklizuj svoj grad” biti unaprijeđen mapiranjem biciklističkih ruta i nabavkom tridesetak “običnih” i deset električnih bicikala, a finansiranje će se obaviti kroz program prekogranične saradnje Crne Gore i Hrvatske. Z.K.

18 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

PROJEKAT

Napredak u vodosnabdijevanju TIVAT - Projekat poboljšanja vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda na Crnogorskom primorju vrijedan 130 miliona eura obuhvata izgradnju oko 200 kilometara mreže i 30 pumpnih stanica na teritorijama opština Bar, Herceg Novi, Kotor, Tivat i Ulcinj i izgradnju krunskih objekata – postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Baru, Herceg Novom i zajedničkog za opštine Kotor i Tivat. Prošlu godinu na Primorju je, svakako, obilježio završetak projekta u Kotoru, gdje je urađeno oko 30 kilometara, u vrijednosti od sedam miliona eura, dok je u opštini Herceg Novi, pored izgradnje kanalizacione i vodovodne mreže, u toku izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda za opštinu u vrijednosti skoro 30 miliona eura. “U Tivtu je u toku realizacija treće faze čija se vrijednost kreće oko 10 miliona eura, gdje je zabilježeno kašnjenje”, kazao je direktor Vodakoma Boris Vuković, ističući da je izvođač u međuvremenu uveo dva nova podizvođača “AA komerc” iz BiH i “Alb star” iz Albanije, pa se očekuje da će taj posao biti završen do početka naredne ljetnje sezone,

jer se već vidi napredak u dinamici. Do sredine decembra kompletirano je skoro 60 posto radova u sklopu tog projekta, a potpisan je i aneks ugovora sa kompanijom “Ludwig Pfeiffer”, kojim se rok za završetak radova produžava do 30. aprila. Paralelno sa odvijanjem projekta izgradnje kanalizacione i vodovodne mreže u opštini Tivat vrše se pripremne aktivnosti za izgradnju zajedničkog postrojenja za tretman otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat. Završen je tenderski postupak za izvođača radova sa kojim će se u januaru naredne godine potpisati ugovor, a čeka se saglasnost KfW banke. Finansiranje izgradnje postrojenja će biti obezbijeđeno iz kredita njemačke banke u iznosu od šest miliona eura, a preostali dio biće iz budžetskih sredstava opština Kotor i Tivat. Projekat za izgradnju vodovodne i kanalizacione infrastrukture u Baru obuhvata izgradnju 33,4 km vodovodne i kanalizacione mreže i četiri pumpne stanice. Kroz projekat u Herceg Novom i Tivtu angažovano je 150 radnika iz Crne Gore. Veoma je bitno, kako je istakao Vuković, što je, u saradnji sa Mini-

Nove hlorne stanice za Vodovod Pljevlja

Milan Lekić

starstvom turizma i održivog razvoja i Ministarstvom finansija, obezbijeđeno novih 36 miliona eura sa kamatnom stopom od 1,8 posto, grejs periodom od pet, a rokom vraćanja 15 godina. Od te sume, 20 miliona je

opredijeljeno za izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže u opštini Ulcinj, 10 za ugovore u Baru i šest miliona je planirano za zajedničko postrojenje Tivat - Kotor. S obzirom da je ulcinjski Vodo-

vod u sistem Vodakom ušao tek 2012. godine, podrška preduzeća je pružena u detekciji gubitaka i procentu naplate, pa je Vodovod kroz te aktivnosti dobio donacije u visini od milion i 500.000 eura. Z.K.

BANKA HRANE

NABAVKA

PLJEVLJA – Pljevaljski Vodovod nabavio je savremenu mjernu opremu vrijednu šezdesetak hiljada eura za dvadeset četvorosatnu kontrolu kvaliteta vode, saopšteno je iz tog preduzeća. Direktor Milan Lekić kazao je da su kupljene dvije stacionarne hlorne stanice za postrojenja Pliješ i Breznica i jedna mobilna hlorna stanica. “Za crpnu stanicu Breznica nabavljena je i aparatura za neutralizaciju hlora. Ovim ulaganjima međutim nijesmo dobili na količini, ali sada smo u mogućnosti da u svakom trenutku znamo osnovne parametre vode”, kazao je Lekić. Prema njegovim riječima, hlorne stanice mjere mutnoću, koncentraciju hlora, PH vrijednost, nivo vode i temeperaturu na oba postrojenja. “Mobilna stanica pored ovih parametara mjeri i sadržaj ni-

Boris Vuković, direktor Vodakoma

Namirnice za porodicu Salihi

trata, hlorida i amonijaka i dnevno može uzeti do 500 uzoraka”, rekao je Lekić. Pljevaljska vodovodna mreža jedna je od lošijih u Crnoj Gori, a uslijed neadekvatno opremljenih postrojenja na Pliješi i Breznici, voda, skoro redovno, u danima obilnijih padavina ili otapanja snijega nije za piće zbog povećane mutnoće ili bakteriološke neispravnosti. Osim sa kvalitetom vode Pljevljaci kubure i sa njenim nedovoljnim količinama jer zbog loše i šuplje mreže potrošačima stiže tek svaki treći litar proizvedene vode. Prema posljednjim nalazima zdravstveno sanitarne inspekcije, područne jedinice Pljevlja voda sa sva tri vodovodna sistema Pliješ, Jugoštica i Breznica ispravna je, dok voda sa javne česme kod Motela Vodice i dalje nije za upotrebu zbog bakteriološke neispravnosti. D.K.

BAR - Nakon što su DN objavile reportažu o romskoj porodici Salihi iz Bara, ljudi dobre volje javili su se da pomognu ovoj šestočlanoj porodici, koja živi u krajnje nehumanim uslovima. Neki su već dali svoj doprinos, a ovih dana to je uradila i Banka hrane posredstvom NVO Xeggar iz Bara. Pakete sa hranom članovi ove NVO su uručili prvog januara kako bi još jednom opravdali višegodišnje postojanje ove dvije organizacije i djelovanje tokom svih 365 dana u godini, a time i opravdali onaj divni aforizam Duška Radovića - “Naše malo može biti mnogo za one koji nemaju dovoljno”. “Današnjom donacijom željeli smo da iznenadimo i obradujemo šestočlanu porodicu Salihi povodom novogodišnjih praznika, čime smo još jednom pokazali koji je naš cilj i kakva je politika društveno-odgovornog djelovanja ove dvije organizacije”, kazala je članica NVO Xeggar Seida Kurpejović. Ona je ovom prilikom uručila i novogodišnje paketiće za najmlađe članove ove porodice, koje su obez-

bijedili uz pomoć humanitarne organizacije Život-life iz Bara. Porodica Salihi je zahvalila svima koji su se odazvali i pomogli nakon što je objavljena reportaža o njima i dodali da je to imalo posebno značaj za njihovo dvoje djece koja idu u školu, ali i da ih je ova donacija, pored toga što će im dobro doći, iskreno iznenadila. “Ovim gestom ste dokazali da još postoji neko ko se sjeti u ovim prazničnim danima onih kojima je pažnja potrebna, a posebno naše djece, koja Novu godinu nijesu dočekala uz jelku i paketiće kao njihovi vršnjaci”, rekli su otac Sabo i majka Vesna Salihi, koji su ovim putem zahvalili Banci hrane na vrijednoj donaciji i svima koji su doprinijeli da njihovoj djeci praznici budu ljepši i topliji. Da podsjetimo, šestočlana romska porodica Salihi živi u trošnoj baraci, bez struje i vode. Žive od socijale. Dvoje djece ide u školu, Ramiza u četvrti a njen brat Branko u prvi razred. Njihovi roditelji snalaze se na razne načine kako bi obezbijedili porodici za najophodnije potre-

be, ali, kako kažu, ne idu ni da kradu ni da prose. Jedinu i veliku pomoć imali su od OO Crvenog krsta iz Bara. Oni su im velika podrška i jedino mjesto gdje ova dva školarca mogu da rade domaće zadatke. U kući bez struje jedino mogu da uče dok ima dnevne svjetlosti. Tragom priče koja je objavljena u DN javili su se mnogi koji su poželjeli da pomognu ovoj porodici. Građevinska firma BH BAU Bar D.S.D je spremna da sagradi stambeni objekat za ovu porodicu, dok je od novootvorene firme “Soho Hotels”, koja je kupila imovinu hotelsko-turističkog objekta Inex hotela “Zlatna obala” porodica Salihi na poklon dobila gotovo cijelo pokućanstvo, namještaj, posteljinu, ćebad i bijelu tehniku. Članovi NVO Xeggar iz Bara svakodnevno prate potrebe ove porodice, posebno male Ramize i Branka kako bi ih podstakli u školovanju. Iz ove NVO svakodnevno apeluju na ostale kako bi se što više djece ove populacije uključilo u sistem školstva. A.LJ.

AKTUELNO 19

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

FINANSIRANJE

Odluke Vlade mogu ugroziti budžet Nikšića Mira Rovčanin

kidanje naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, koje je predložila Vlada, izuzetno je nepovoljna novina za lokalne uprave, a posebno za opštinu Nikšić, koja je već dodatno opterećena ukidanjem naknada za korišćenje zemljišta 2008.godine. U opštini grada pod Trebjesom kažu i da će se eventualnim prihvatanjem Vladinog predloga uskratiti još jedna prihodovna mogućnost za lokalnu kasu.

NIKŠIĆ - Iako država pokušava na sve načine da privuče investiture i olakša im poslovanje, odluke koje planira da donese ne idu naruku lokalnim upravama. Opština Nikšić samo je jedna od niza crnogorskih lokalnih uprava kojoj predlog Vlade da se ukine naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta ne odgovara, jer bi u tom slučaju mnogo teže punila opštinsku kasu. “Ukidanje naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta je izuzetno nepovoljna novina za lokalne uprave, jer se na taj način uskraćuje još jedna prihodovna mogućnost za lokalne budžete”, kazala je za DN rukovodilac službe predsjednika opštine Slobodanka Roganović. Punjenje opštinske kase u Nikšiću je, kako objašnjava Roganović, već otežano ukidanjem naknada za korišćenje zemljišta 2008. godine. “Takva odluka u velikoj mjeri otežala je funkcionisanje lokalnih

uprava i njihovu finansijsku likvidnost, a ovim mjerama opština Nikšić je najteže pogođena i uskraćena za 10 miliona eura na godišnjem nivou”, napominje Roganović. Prema riječima Roganović, sredstva koja opština gubi odlukama o ukidanju naknada nemoguće je nadomjestiti, posebno ne na osnovu povećanja stope poreza na nepokretnosti, jer je ona i sada na maksimalnom limitu. Za opštinu grada pod Trebjesom nije povoljna ni alternativa koju predlaže Vlada - da se umjesto potpunog ukidanja naknada ostane u sistemu izdavanja građevinske dozvole, s tim što bi lokalna samouprava omogućila investitorima da se naknada plaća u mjesečnim ratama u periodu od maksimalno 10 godina. “Taj predlog ne predstavlja dobru okolnost jer u vrijeme kada nema značajnih investicija dodatno opterećenje bi predstavljalo i odlaga-

nje plaćanja naknada. Mi u potpunosti razumijemo napore Vlade Crne Gore da se uklone biznis barijere i privuku značajniji investitori, ali svakako to ne treba uraditi na štetu lokalnih samouprava koje ionako funkcionišu u izuzetno složenim finansijskim uslovima”, naglasila je Roganović. A da opština Nikšić funkcioniše u složenim uslovima potvrdio je i sekretar Sekretarijata za finansije Đoko Krivokapić, koji je još u oktobru prošle godine kazao da je opština zadužena oko 41 milion eura. Od te svote veliki dio novca, oko 15 miliona eura, kako je istakao Krivokapić, duguje se za poreze, doprinose i zarade zaposlenima u organima lokalne uprave. Nikšićka opština, kako je tom prilikom istakao Krivokapić, ima i dosta velike obaveze prema dobavljačima, oko šest miliona, dok bankarski krediti iznose samo za glavnice oko 10 miliona eura. Iako je situacija po pitanju finansija u Nikšiću veoma teška, u lokalnoj vlasti vjeruju u boljitak i oporavak. Krajem prošle godine usvojen je i budžet za ovu godinu u iznosu od oko 36,3 miliona eura, što je poprilično optimističan iznos s obzirom na dugovanja i načine punjenja opštinske kase, koji su već ograničeni, a eventualnim usvajanjem novih odluka biće još veći.

Ukidanje naknada će uticati na finansiranje opštine

PRIMJER

Bjelopoljski liberali pozivaju sugrađane u misiju humanosti BIJELO POLJE - Umjesto organizovanja svečanog koktela, opštinski odbor Liberalne partije Bijelo Polje odlučio je da novogodišnje praznike obilježi humanitarnom akcijom. “Kao društveno odgovorna partija i na ovaj način pokazujemo da vodimo računa o socijalno ugroženim građanima. Vjerujemo kako je ovaj gest potpuno primjeren trenutnoj socijalnoj i ekonomskoj situaciji u Bijelom Polju i Crnoj Gori. Naši aktivisti obići će socijalno ugrožene porodice na području Bi-

jelog Polja kako bi im uručili prigodne poklone sa kućnim potrepštinama”, kazao je šef bjelopoljskih liberala Samedin Agović, navodeći da aktuelni trenutak nije za slavlja ili glamur. “Umjesto troškova i organizacije novogodišnjeg koktela planirani novac opredijelićemo za socijalno ugrožene porodice sa području naše opštine. Prije svega, dok slavimo radost i toplinu praznika ne smijemo zaboraviti da pored nas žive i naši sugrađani kojima je potrebna

pomoć, razumijevanje, topla riječ i podrška”, rekao je Agović. On je apelovao na imućnije sugrađane, pojedince i kolektive da slijede njihov primjer i uključe se u misiju humanosti. “Očekujemo da naš gest bude podstrek, motiv za sve pojedince, udruženja i organizacije, da pomažu ljudima svaki dan, da svi skupa samo na momenat pomislimo i učinimo mali napor i pomognemo jedni drugima”, istakao je Agović. B.Č.

PREMINULI Ljubica Veljka Rakočević rođena Odalović, 2. januara 2014. u 75. godini. Sahrana će se obaviti 4. januara na Novom groblju pod Trebjesom.

Olga Šćepanović± Jovanović rođena Popović, 2. januara 2014. Sahrana će se obaviti 4. januara u 15 časova na groblju Orlovača u Beogradu. Kuća žalosti Ulica Zorina 15/1 g, Žarkovo.

Stoja Milutinova Bojović rođena Milikić, 1. januara 2014. u 92. godini. Sahrana će se obaviti 4. januara u 14 časova na groblju u Zminici.

Blagota Radov Jovović 2. januara 2014. u 70. godini. Sahrana je obavljena 3. januara u 15 časova u Petrovićima.

Radmila Vladova Vukotić

Vesna Veselinova Bigović rođena Petranović, 1. januara 2014. Sahrana je obavljena 2. januara u 15 časova na Starom groblju na Cetinju. Kuća žalosti Pavla Rovinskog 19, Cetinje.

Vladimir Milovanov Radović prvog januara 2014. u 68. godini. Sahrana je obavljena 2. januara u 15 časova na groblju u selu Lukovo – Nikšić.

Milivoje Matov Milović prvog januara 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 2. januara kod Crkve Svetog Nikole na Grahovu.

Branka Gina Vasilija Pečurica rođena Andrijević, 1. januara 2014. u 73. godini. Sahrana je obavljena 2. januara na Gvozden brijegu u Baru.

Radeta Rade Trajkov Bičanin iz Peći, 1. januara 2014. u 63. godini. Sahrana je obavljena 2. januara u selu Grbe – Zuri u 14 časova.

rođena Jovićević, 2. januara 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 3. januara u 14 časova u selu Dodoši. Kuća žalosti Ulica Blaža Jovanovića 33, Blok 5.

prvog januara 2014. Sahrana je obavljena u Kruševcu 2. januara.

Milja Novice Seratlić

Ana Dragutinova Nikolić

rođena Čurović, 2. januara 2014. u 92. godini. Sahrana je obavljena 3. januara u 14 časova u mjestu Gornja Bukovica.

rođena Đurović, učesnik NOR-a, 31. decembra 2013. Sahrana je obavljena 2. januara 2014. na groblju Čepurci.

Savo pok. Boža Kapetanović

Rosanda Rosa Vojislava Vujisić

prvog januara 2014. u 79. godini. Sahrana je obavljena 3. januara na mjesnom groblju Vrbice – Dobrota.

rođena Rakočević, 31. decembra 2013. u 92. godini. Sahrana je obavljena 2. januara 2014. u selu Kos – Selište.

Milan Nikole Radević

Dr Stevan Pejović

prvog januara 2014. u 64. godini. Sahrana je obavljena 3. januara u 14 časova na mjesnom groblju Lijeva Rijeka.

Luka Ilije Matanović Sahrana je obavljena 3. januara 2014. pred Crkvom Svetog Nikole u Golubovcima.

Ljubinka Rajkova Lovren rođena Šiljić. Sahrana je obavljena 3. januara u 15 časova na groblju iza manastira u Nikšiću.

Zdravko Milošev Jovanović

načelnik Infektivnog odjeljenja u penziji, 31. decembra 2013.

Željko Markov Šekarić 31. decembra 2013.

Milorad Jovana Vlahović (1942) u Beogradu. Sahrana je obavljena 31. decembra 2013. u Beogradu. Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

20 VAŠ STAV VAŠ STAV

PIŠE:

BORISLAV VUKČEVIĆ Osluškujući tiho proticanje posljednjih ura jedne sumorne godine, koja cinički uporno dopisuje još jednu stavku u poodmaklom životnom bilansu, na malim ekranima već poznate televizijske kuće, u premijernom, a nešto kasnije i u repriznom izdanju, pratio sam intervju meni poznate ličnosti još iz dalekog vremena zajedničkog boravka u prvoj i najstarijoj univerzitetskoj jedinici u Crnoj Gori. Priznajem da mi je prvi vizuelni utisak poremetio već davno uređene predstave o javnoj scenografiji i pristojnom aranžmanu koji bi trebalo da prati javni istup visoko rangiranog državnog funkcionera. Pitao sam se kakvu će impresiju na gledaoca ostaviti slika kao forma i glasovni iskaz kao sadržina u ovom ne naročito prijatnom i očigledno naručenom TV vodvilju. Pitanje sam postavio prisećajući se pravila koje sam naučio kao postdiplomac u jednoj od najvećih državnih škola u Evropi - da ličnost koja se priprema ili obavlja odgovorne javne funkcije mora da svojom pojavom afirmiše ugled i značaj institucije koju predstavlja. Prije svega je neophodno da bude besprekorno odjevena u tamnim koloritnim nijansama, sa obaveznom kravatom, urednom frizurom, kontrolisanom dikcijom, prilagođenom bojom i jačinom glasa i dotjeranim i izvježbanim retoričkim manirom. Nažalost, u ovom vizuelnom spektaklu, koji je više ličio na burlesku, nije bilo ni traga od prijatne vizure, a još manje od ozbiljnog dijaloga. Nekontrolisani pokreti ruku i nervozni položaj tijela, koje se vrpoljilo na sjedištu, i lutajući pogled očiju kao da su htjeli da nadomjeste težinu i uvjerljivost onoga što je glasovnim putem saopštavano. Javnim ličnostima sitne i obične ljudske mane i slabosti nijesu dozvoljene, jer su u njih uprte oči najšire javnosti. Na ovu ne baš dopadljivu vizuelnu impresiju morao sam da se osvrnem ako ne ni zbog čega drugog, a ono zbog respekta prema scenografiji javnog nastupa i poštovanja estetskih kriterijuma gledališta. Ostaviću po strani neskrivenu dozu ostrašćenosti, mogućeg re-

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

Kada dođe vrijeme - dođe i čovjek

Za posljednje dvije i po decenije izređale su se na desetine likova među kojima su najmanje podobne logičkom postupku razumijevanja oni iz njegovog bliskog okruženja. Da bi ironija bila veća i smijeh Lucifera zluradiji, to su uglavnom bili oni koji su samo njegovom zaslugom izronili iz anonimnosti i postali “značajne” javne ličnosti vanšizma, ali i neistinitosti u dobrom dijelu iskaza, naročito kada se govorilo o intervencijama Države u spasavanju posrnulog bankarskog kompleksa. Zna Gospodin Ljubiša Krgović vrlo dobro sa kolikim je novcem intervenisao Predsjednik SAD da bi spasio nekoliko banaka i velikih privrednih društava. To sada radi i Evropska unija formirajući zamašni fond za stabilizaciju poslovnih banka u evro zoni, ali to on ne pominje. Njemu samo smeta intervencija Države u pokrivanju likvidnosti Prve banke. Njegovo gledanje je gledanje kroz jedan par očiju, propušteno kroz jedan uzrok i pretočeno u riječ kroz jedan iskaz. U ovom dijelu njegovog izjašnjavanja ostalo mi je jedino da nađem utjehu u moćnoj Stendalovoj poruci “da je čovjek toliko nesavršen da ne može biti i savršeno zao”. Poenta ovog malog eseja koji zaista nijesam imao želju da pišem nije nikako u nepodobnoj scenografskoj izvedbi, niti u analizi i kritičkom osvrtu na sadržaj intervjua, koji to u ostalom i ne zaslužuje. Poenta je u iritantnoj i sve češćoj pojavi psihološkog tipa na crnogorskoj javnoj sceni, koji ničim ne odgovara moralnom i arhetipskom obrascu etnikuma nastalog na osobenom antropološkom rezervatu sa koga je uz krvave porođajne muke rađana jedna od najstarijih država na ovom dijelu Balkana. Upravo intervju bivšeg Guvernera banke pokrenuo je moju radoznalost da postavim pitanja na koja, priznajem, nijesam sposoban da dam odgovor, odakle ova pojava, kud su se djeli moralni uzori i stereotipi ugrađeni sa ponosom, ali i sa primjesom narcizma inače svojstvenom malom narodu, u njegovim običajima pa čak i u njegovoj Himni i kakve bi primjere ljudskih vrlina našao danas znameniti Marko Miljanov? To su ona bolna pitanja koja, vjerujem, muče i dobar dio ljudi koji još uvijek vjeruju u tradicionalne vrijednosti koje je iznjedrilo herojsko doba Crne Gore i koji, kao i pisac ovog eseja, ovaj vijek teško mogu da nazovu svojim vremenom. Ove vrijednosti su gotovo u potpunosti napuštene, naročito u sferi politike.

U Australiji najdarežljiviji

Muči to, uvjeren sam, i gospodina Mila Đukanovića, koji je tu pojavu u ovoj oblasti društvenog djelovanja dobro osjetio, više od bilo kog drugog, plaćajući skupu cijenu svom osobenom identitetu. U jednom obliku javne ispovijesti on je tražio i očekivao viteški i dostojanstveni duel na javnoj sceni, ne samo sa arogantnom opozicijom, nego i sa koalicionim partnerom, pa nerijetko i sa članovima u vlastitim partijskim redovima. Nailazio je vrlo često, naročito kod opozicije, na prizore slične onima iz apokalipse, a u nekom zgusnutom vremenu nabijenom negativnom energijom, bio je to gotovo deveti krug pakla, onaj najteži, na čijim vratima je veliki Dante stavio upozorenje: “Vi koji ulazite, lasciate ogni speranza”. Ali ova neobična ličnost i veliki borac ne samo što nije ostajao bez nade, već je nadu pretvarao u stvarnost i redovito pobeđivao. Nije bivši guverner Centralne banke ni prva a zasigurno neće biti ni posljednja ličnost ovog tipa. Za posljednje dvije i po decenije izređale su se na desetine likova među kojima su najmanje podobne logičkom postupku razumijevanja oni iz njegovog bliskog okruženja. Da bi ironija bila veća i smijeh Lucifera zluradiji, to su uglavnom bili oni koji su samo njegovom zaslugom izronili iz anonimnosti i postali “značajne” javne ličnosti. Po nepisanom pravilu, nijedan od njih, u čudnoj i zavodljivoj igri cijeđenja drenovine nije bio laik, naprotiv, svi su oni bili vješti igrači. Čini se ipak da je to više osobina usađena rođenjem, koja je odnjegovanom i plemenitom duhu žrtvovanja i principijelne odgovornosti za interese res publicae bila strana. Vjerovalo im se, jer u odsustvu povjerenja nije bilo moguće obavljati složene državne poslove. Ali, u psihološkom fenomenu vjerovanja duboko je i na prvi pogled skriveno, usađen i njegov opozitni pandan: nelojalnost, prevara, a često i izdaja (deveti krug Danteovog pakla). Jer, izgleda tako kad vjerovanja ne bi bilo, ne bi bilo ni prevare. A vjerovati se mora, jer je povjerenje egzistencijalni uslov opstanka, iako uvijek ri-

zičan izbor. I sa pozicije Predsjednika Države i sa one Predsjednika Vlade znao je ovaj rijedak i neobičan čovjek i za savjet velikog Firentinca da “nema te političke lojalnosti koja će nekoga spriječiti da progovori i da posegne za svačim što bi mu obezbijedilo interes”. A primjera je i na svjetskoj sceni bilo u izobilju. Veliki mag psihološke drame, čiji je um pogođen grand malom dosezao do krajnjih dubina tamnog vilajeta ljudske duše, nezahvalnost, nelojalnost i nevjerstvo je drugačije doživljavao. Pišući iz Baden Badena Mariji Dimitrijevnoj, svojoj supruzi u Moskvi, on se sa bolom žalio svojoj utješiteljki: “Voljena moja Mašenka, od svih muka koje razdiru moju dušu najteže mi pada nevjernost i nezahvalnost onih kojima sam toliko mnogo u životu činio”. Ne vjerujem da je Predsjednik Đukanović osjećao istu vrstu bola prema nezahvalnicima kao znameniti Fjodor Mihailovič. Njega je iskustvo naučilo da potisne osjećanja u ovoj nepredvidivoj igri ljudskih sujeta i njihovih interesa i da u punoj mjeri ustupi mjesto racionalnom državotvornom interesu. Ipak sam čvrsto uvjeren da ispod njegovog racionalnog, kartezijanskog ogrtača ostaje zatočen u duhovnoj krletki, njegov duboki prezir prema nestalnosti, nelojalnosti, promjenjljivosti i niskosti ljudskog karaktera. Rijedak je i gotovo nepoznat, ali vrlo indikativan proboj iz ovog strogo kontrolisanog duhovnog okvira kakav se desio nedavno u parlamentu. Njegov uporni poziv na viteštvo bio je zapravo poziv onima koji dužnost prema Državi i njenom interesu nikada nijesu shvatali kao vrhovni zahtjev moralnog ponašanja. Ostalo mi je u živom sjećanju kako je nalog njegovog duboko usađenog autonomnog morala promptno reagovao na vijest o smrti njegovog ljutog političkog protivnika Miljanovskom porukom: “Na mrtvu glavu sablja se ne diže”, a tradicionalna i pijetetska izjava povodom njegove smrti bila je Milošević je i pored svega bio respektabilna politička lič-

nost. To je u tom vremenu mogao da kaže samo usamljeni vitez, koji je uzalud tražio viteške partnere tamo gdje ih nikad nije bilo. Na brojne opaske njegovih prijatelja i ljudi sa strane da je izbor i povjerenje mogao brižljivije usmjeravati prema elitnijem sloju ljudi, on je sa zagonetnim osmijehom koji je mogao da se protumači kao i lagani prekor otkrio tu jednostavnu tajnu: tražio sam ih i na Univerzitetu i u Akademiji. Znao je on vrlo dobro da je za krupne ideje i poslove od istorijskog značaja potreban konsenzus umnih glava i provjerenih stvaralaca, ali ih nije bilo lako naći. Partijsku i državnu zgradu podizao je od materijala koji je imao na raspolaganju. I time je objasnio sve, otklanjajući odgovornost za brojne promašaje i loša personalna opredjeljenja. On očigledno nije imao na raspolaganju kvalitetan i izdašan right stuff. Gospodinu Krgoviću je aktuelna vlast, posebno predsjednik Đukanović ukazivao izuzetno povjerenje, nominujući ga u svoje ime i u ime svoje partije kojoj je i sam pripadao na visoka mjesta u državnoj nomenklaturi. Počeo je na Institutu za društveno ekonomska istraživanja, povjerena mu je sudbina velike pomorske kompanije, upravljao je deviznim poslovima u zvanju vice guvernera Centralne banke Jugoslavije, a završio sa predsjednikom Savjeta Centralne banke Crne Gore. Bio je ne samo posmatrač, već i sudionik i akter u svim događanjima i dobrim i lošim sa podjednakom odgovornošću i na jednoj i na drugoj strani. Najmanje što se od njega moglo očekivati u ovom trenutku je da ne pokaže nezahvalnost na tako golemom povjerenju i da ne ugriza ruku koja mu je pružila gotovo sve. Ova njegova zadocnjela televizij ska prisjećanja doživljavam, ako ne griješim, ne kao njegovu žalost što je uklonjen sa tako značajnog mjesta, već kao moru na koju ga uporno progoni sjećanje na blagotvorni, bogati i uticajni boravak na tom položaju. Sic transit gloria mundi.

ISTRAŽIVANJE

Gdje je dobro imati tetku? Da je život “sapunica”, u godinama ekonomske krize nadali bismo se raspletu u kojem nam novac “padne s neba”. A jedan od najčešćih scenarija koji bi nam takvu priču “namjestio” je “tetka iz Amerike” koja neočekivano ostavlja “brdo para” u nasljedstvo... Istraživanje HSBC-a, međutim, ukazuje da bi u tom (malo vjerovatnom) scenariju bolje bilo da imamo “tetku” u Australiji, nego u Americi jer istraživanja pokazuju da Australijanci ostavljaju najviše novca u nasljedstvo. HSBC, jedna od najvećih banaka

na svijetu sa sjedištem u Londonu, sprovela je istraživanje u kojem je učestvovalo 16.000 ljudi iz 15 zemalja. Kako prenosi Si-En-En (CNN), istraživanje je pokazalo da Australijanci ostavljaju najviše novca budućim generacijama - u prosjeku više od pola miliona američkih dolara, tačnije 501.919 dolara. U odnosu na njih, “tetke iz Amerike” nisu baš darežljive kad je riječ o nasljedstvu: Amerikanci, kaže istraživanje, tek su na šestom mjestu u svijetu, a prosječan iznos koji ostavljaju budućim generacijama je 177.000 dolara.

Po iznosu prosječnog nasljedstva, svjetski vicešampion je Singapur, sa prosječnim nasljedstvom u iznosu od 371.000 dolara. Slijede Velika Britanija (280.000 dolara), Francuska (220.000) i Tajvan (190.000). Širom svijeta, kaže istraživanje, oko 69 odsto penzionera planira da svojim potomcima ostavi nasledstvo, a prosječan iznos u razvijenom svijetu je 148.000. Kad je riječ o broju ljudi koji su spremni da ostave nasljedstvo potomcima, najdarežljiviji su u Indiji, gdje čak 86 odsto penzionera planira da ostavi novac budućim pokoljenjima.

Kultura 21

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

Muzej u Evroposkoj prestonici kulture 2014.

morisi piše roman

Muzičar Morisi je poslije uspjeha svoje “Autobiografije” objelodanio da je napisao polovinu svog prvog romana, prenose britanski mediji. Morisi je na fansajtu “true to You” na pitanje da li je ikada razmišljao da se posveti pisanju romana rekao: “Kada sam 2013. objavio moju ‘Autobiografiju’, bila je uspješnija od bilo kog albuma koji sam objavio, tako da jesam. trenutno sam na pola romana”. Iako detalja o romanu nema, vjeruje se da će kao inspiracija poslužiti Morisejeve teškoće u muzičkoj industriji. Morisi je u intervjuu rekao i da će uskoro početi snimanje novog albuma na kome će se naći i pjesma “Istanbul”. “to je moj drugi omiljeni grad na svijetu poslije Rima. Kada sam u Istanbulu, osjećam se kao da nikada neću umrijeti”, objasnio je on.

Izbor

Najsjevernija evropska kulturna prijestonica Švedska ponovo ima šta da pokaže svijetu kulture

Pixies praznično raspoloženi Nakon što su prošle godine publiku pozitivno iznenadili novim pjesmama poslije devetogodišnje pauze, članovi legendarnog benda Pixies priredili su 2. januara novo iznenađenje. Četiri nove pjesme “Blue Eyed Hexe”, “Magdalena”, “Greens and Blues” i “Snakes” objedinjene su na izdanju “EP2”. trenutno je pjesme u digitalnom formatu moguće kupiti posredstvom njihovog zvaničnog sajta. osim toga, u prodaju je pušteno i svega 4.000 ploča sa novim pjesmama, namijenjenim kolekcionarima vinila. Publika u regionu imaće priliku da čuje nove pjesme uživo, zajedno sa starim hitovima 25. juna u Zagrebu na INmusic festivalu. Njihov nastup u Hrvatskoj za sada je jedini potvrđeni u zemljama bivše SFRJ u okviru najavljene svjetske turneje.

Vuk Perović

rije 16 godina evropska prijestonica kulture bio je Stokholm, a 2014. će to biti jedan drugi švedski grad, manje poznatiji Umeo, koji se nalazi u blizini polarnog kruga. Rodni grad bestseler pisca Stiga Lašona taj prestižni status će dijeliti sa litvanskom Rigom. Šveđani su vrlo pragmatićni pa kažu da je glavni cilj tog projekta ništa drugo nego ekonomski rast. Kod njih, ekonomija i kultura i te kako idu zajedno.

Umeo predstavlja izuzetak čak i u bogatoj Švedskoj. Ističu se po tome što su se posljednih godina najviše širili. U posljednjih 50 godina broj stanovnika se utrostručio. Danas na gradskom području živi 80.000, a u cijeloj opštini 116.000 ljudi. Grad profitira od razvoja industrije i državnih podsticaja za fakultete. Mnogi građani su visoko obrazovani, socijalnih problema gotovo da i nema, a kriminal je rijetka pojava. Umeo je u svijetu postao poznat kao rodni grad autora bestselera Stiga Lašona. Grad je pun suprotnosti: okružen je netaknutom prirodom, tako da losovi ponekad zalutaju na gradske ulice, a istovremeno ima jednu od najbržih internet mreža u zapadnom svijetu, živu kulturnu scenu i univerzitet sa

Art

Skupi Pikaso Prošla 2013. bila je godina rušenja rekorda u prodaji umjetničkih djela, a naročito slika. Cijene slika, skulptura, crteža, vrtoglavo su išle do milionskih iznosa. Američki kolekcionar Stiven A. Koen kupio je slavnu sliku Pabla Pikasa po rekordnoj cijeni od 155 miliona dolara. Čelnik američke korporacije “SAC Capital Advisors” i slavni mecena umjetnosti otkupio je sliku od vlasnika kockarnice u Las Vegasu Stivija Vina. Postignuta cijena najveći je iznos novca koji je jedan američki kolekcionar ikada platio za umjetničko djelo. Slika iz 1969, triptih “Tri studije Lusijana Frojda” Fransisa Bejkona, prodata je u roku od šest minuta od početka aukcije u Njujorku, a nepoznati kupac platio je nešto više od 142 miliona dolara. “Silver Car Crash (Double Disaster)”, metalni diptih Endija Vorhola, prodat je za

105 miliona dolara. Izložen je samo jedanput u posljednjih 26 godina. Monumentalno Vorholovo djelo postiglo je novi rekord kada je riječ o djelima američkih umjetnika, naročito pop arta. Po cijeni, dosta iza nabrojanih djela su Džef Kuns i njegov “Balloon Dog (Orange), kao i Džekson Polok sa “Number 19”, koji su prodati za oko 58 miliona dolara. Tek za milion niže je ponovo Endi Vorhol sa slavnoom “Coca-Cola (3)”. “Žena sa šeširom od cvijeća” Roja Lihtenštajna prodata je za 56 miliona, dok je rad slikara i grafitera Žan Mišela Baskijata “Dustheads” stigao do cijene od 48 miliona dolara. “Untitled (No. 11)”, djelo Marka Rotka, uz Poloka, jednog od najpoznatijih poslijeratnih američkih umjetnika, prodata je za 46 miliona. Prestižnih deset zaokružuje “Molitva” Normana Rokvela, čija je cijena bila 46 miliona dolara.

međunarodnim ugledom. Zbog sve toga imaju i ambiciozne planove. “Glavni cilj kulturne prijestonice godine je gospodarski rast”, kaže Ana Olofson, šefica marketinga tog švedskog grada za Dojče vele. U Opštini se marljivo radi na ostvarivanju ekonomskih vizija. Tu je smještena i kancelarija Evropske kulturne prijestonice. Na raspolaganju imaju 40 miliona eura kako bi javnosti prikazali Umeo kao otvoreni i moderni grad. Svuda na zidovima kancelarije vise posteri na kojima je naslikano nasmijano srce. To je simbol kulturne prijestonice. Fredrik Lindegren je kao umjetnički direktor odgovoran za organizovanje oko 300 priredbi: festivala, opera, izložbi, literarnih kru-

● Foto priča

žoka te pop i rok koncerata. Vijeće Evropske unije je 2010. izabralo Umeo i Rigu u Letoniji za kulturne prijestolice Evrope 2014. Umeo se nalazi 650 kilometara sjeverno od Stokholma, a samo je 150 kilometara udaljen je od polarnog kruga. Time je najsjevernija Evropska kulturna prijestonica. Umeo je žiri pridobio svojim motom “Znatiželja i strast”, ulogom pokretača regionalnog razvoja i fokusiranjem na kulturu Laponaca, jedinog indogenog naroda u Evropskoj uniji. Grad 2014. očekuje do 200.000 posjetilaca. Ipak, pojedini ambiciozni projekti već su sada dovedeni u pitanje. Kako izvještavaju švedski mediji, još nema dovoljno sponzora. Osim toga, pojedini predstavnici Laponaca izrazili su strah da njihova kultura neće biti dostojno predstavljena. Mnogi prigovaraju da je Umeo jedino zainteresovan za svoju prezentaciju, a ne i za inovativne kulturne priredbe.

● Pojam švedskog mentaliteta

Na te kritike Fredrik Lindegren odgovara planiranim programom:

“Za vrijeme kratkih ljetnih noći, kada u Švedskoj skoro 24 sata dnevno ne pada mrak, biće održan čitav niz neobičnih priredbi na otvorenom”. Predviđeno je prikazivanje opere “Elektra” Riharda Štrausa kao izvođenje puno “vatre i vode, krvi i drame”, najavljuje Lindegren. Središte programa čini osam godišnjih doba laponskog kalendara, a izložbe radova laponskih umjetnika prikazaće način života tog naroda. Osim toga, Šveđani žele da predstave i mladalačku stranu svog grada, pa će biti održan fudbalski turnir za mlade, kao i razni koncerti. U Umei živi 34.000 studenata iz zemlje i inostranstva. “Prosječna starost stanovnika je 37 godina”, kaže Ana Olofson. Umea je kosmopolitski grad. Korijeni tolerancije idu daleko u prošlost. Na sjeveru Švedske seljaci nikada nijesu bili kmetovi, tako da se već od 18. vijeka razvila napredna i ravnopravna kultura diskusije iz koje ljudi crpe svoje obrazovanje i samouvjerenost. Švedska je napredna zemlja, ističe Ana Olofson i dodaje: “Ako želite u jednom gradu pronaći srž tog mentaliteta, dođite u Umeo.”

ª Kralj lavovaº kralj Brodveja

Diznijev mjuzikl “Kralj lavova”, koji se već 16 godina prikazuje u “Minskoff theatre-u”, proglašen je najunosnijom predstavom na Brodveju u 2013. sa zaradom od gotovo 97 miliona dolara tokom protekle godine. “Kralj lavova” je prvi brodvejski šou koji je od postavljanja na scenu i početka prikazivanja zaradio više od milijardu dolara. Još u aprilu 2012. godine “Kralj lavova” prvi put je postao šou sa najvećom zaradom u istoriju Brodveja.

22 AKTUELNO

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

RaMUŠ HaRaDINaJ:

Kad postanem premijer, obustavljam pregovore PRIŠTINA - Lider Alijanse za budućnost Kosova Ramuš Haradinaj kazao je da očekuje da će poslije izbora on biti premijer Kosova i da se zalaže za prekid razgovora sa Beogradom. “Predviđam da ću na parlamentarnim izborima uspjeti da postanem predsjednik Vlade”, rekao je Haradinaj u intervjuu za dnevnik Epoka e Re i dodao da će Kosovu dati vladu čistih ruku. Njegova partija je do sada imala koordinatora u ekipi koja vodi razgovore sa Srbijom. Tu dužnost je obavljao prvi zamjenik predsjednika AZBK Bljerim Šalja. Haradinaj je, kako kaže, zdušno podržavao

razgovore između dvije zemlje, ali sada se zalaže ne samo da se Šalja povuče, već i da se prekinu razgo-

vori između Kosova i Srbije. Haradinaj je za loše rezultate na lokalnim izborima u kojima je izgubio opštine Peć, Đakovica, Orahovac i Suvu Rijeku optužio SHIK (Obavještajnu službu blisku DPK), prvog potpredsjednika Demokratske partije Kosova Kadrija Vejseljija, koji je bio šef SHIK-a i srpsku UDB-u (BIA). Ambicije da postane premijer Haradinaj je iskazao već tokom prošle godine prilikom dolaska na Kosovo nakon što je oslobođen optužbi za ratne zločine u Haškom tribunalu. On je zatražio da mu se omogući nastavak mandata premijera, mjesto koje je napustio kada je objelodanjena optužnica protiv njega.

ROKaDE PO NaLOGU VaTIKaNa

Papa šalje u penziju desno orijentisane hrvatske biskupe ZAGREB - Vatikan je u najvećoj mjeri uticao na benigno intonirane ovogodišnje božićne besjede hrvatskih biskupa, međutim, u idućih šest mjeseci očekuju se najvažniji potezi pape Franja, koji bi mogli umnogome da promijene odnose unutar Hrvatske biskupske konferencije, otkrio je Jutarnji list. Od Franja mnogi u Hrvatskoj očekuju da - prema pravilima Kanonskog prava - možda već do Uskrsa 2014. pošalje u penziju grupu biskupa koji pripadaju desnoj struji Hrvatske biskupske konferencije, naveo je Jutarnji. hr. Tokom narednih 12 mjeseci u penziju će otići četvorica biskupa: krčki biskup Valter Župan, biskup gospićko-senjski Mile Bogović, biskup šibenski Ante Ivas, kao i vojni ordinarij Juraj Jezerinac. Formalno-pravno oni su to dužni da naprave kada napune 75 godina, ali ovaj slučaj povlači ne samo kadrovske, nego i puno važnije političke implikacije. Sva četvorica starih biskupa su

poznati kao desničari i pripadnici izrazito dominantnog, nacionalno-konzervativnog krila u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. Mile Bogović je duže od deceniju bio najglasniji crkveni oponent ovdašnje ljevice i liberala, iako je u posljednje vrijeme postao nešto umjereniji u javnim nastupima. Juraj Jezerinac je dugo bio najeksponirani-

ji kritičar “komunista”, zbog čega je bivši predsjednik Stipe Mesić od Vatikana tražio da nekako primiri tog radikalnog vojnog ordinarija. Šibenski biskup Ante Ivas javno je podržao optužbe desnih braniteljskih udruženja protiv vlade Ivice Račana, a u javnosti se hvalio prijateljstvom sa Markom Perkovićem Tompsonom, desničarskom muzičkom ikonom. Valter Župan najglasniji je zagovornik zakonske zabrane abortusa. Papine odluke nestrpljivo se iščekuju i u HBK-u, što je ovih dana u neformalnom razgovoru potvrdila osoba bliska Biskupskoj konferenciji. U teritorijalnom pogledu nije nebitan podatak da slijedi promjena čak trojice biskupa sa juga Hrvatske, na kojem tradicionalno dominiraju pobornici desne struje. Zato će odluka pape Franja o tome ko će zamijeniti Župana, Ivasa i Bogovića precizno da pokaže kako Vatikan gleda na poteze hrvatskih biskupa, ali još više na ono što papa traži od Katoličke crkve u Hrvatskoj.

POLITIČKa SCENa SRBIJE

Dačić se nećka, izbori sve izvjesniji

BEOGRAD - Premijer Srbije Ivica Dačić ponovio je juče da vanredni parlamentarni izbori nisu prioritet, da o toj temi nije potrebna javna polemika i da će o eventualnim narednim izborima odlučivati stranke vladajuće koalicije, a ne Vlada Srbije. Dačić je novinarima poslije obilaska graničnog prelaza Batrovci, rekao da ne govori samo u svoje ime o tome da neće biti vanrednih izbora i da je o tome razgovarao i sa prvim potpredsjednikom Vlade Aleksandrom Vučićem. “Ja ne govorim sam o tome. Razgovarao sam i sa Vučićem, a ako hoće da se ide na izbore, neka se ide na izbore, ali - hoćemo li da radimo ili da čekamo izbore. Vlada Srbije radi i potrebno je posvetiti se radu. Izbori nisu tema, to nije državni prioritet”, rekao je Dačić i naglasio da Vladu Srbije već sledeće sedmice očekuju veliki poslovi. Prema njegovim rečima, Vlada je postigla istorijski rezultat - 21. januara počinju pregovori za članstvo Srbije u EU, nastavlja se dijalog u Briselu koji će se održavati skoro svakog meseca i zato je potrebno posvetiti se radu. Zamoljen da prokomentariše izjavu predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da Srbija može da ima i bolju vladu i da, između ostalog, najveća stranka treba da da premijera, Dačić je odgovorio: “Nije tako govorio kada je Vlada for-

mirana. Svako ima pravo na svoje mišljenje. Možda i ja imam takvo mišljenje o drugima koji obavljaju druge državne funkcije. Možda ja mislim da oni mogu bolje”. Izjavu predsjednika Tomislava Nikolića da Srbija može da ima i bolju Vladu i da bi novi izbori išli u prilog i građanima, funkcioneri većine opozicionih stranaka tumače kao znak da je u 2014. godini vanredni izlazak na izbore sve izvjesniji. U Ujedinjenim regionima i Demokratskoj stranci Srbije poruku s Andrićevog vijenca ocjenjuju kao jasan signal da je Srbija bliža vanrednim parlamentarnim izborima, u Liberalnodemokratskoj partiji ističu da Srbiju čeka sprovođenje ozbiljnih reformi, zbog čega su izbori nužni jer aktuelna Vlada nema kapacitet za to, dok demokrate izjavu Nikolića doživljavaju kao “maskiranje prave namjere”. Šef poslaničke grupe SNS-a Zoran Babić kazao je za Tanjug da je izjava Nikolića “u interesu svih građana, a ne određenih političkih stranaka”, jer Srbiju, ističe, treba da vode ljudi u koje narod ima najveće povjerenje. “Kao što je ogromno povjerenje u predsjednika stranke Aleksandra Vučića i u sam SNS, tako je u interesu građana da ih vode i da imaju odgovornost oni kojima se najviše vjeruje, a to je u ovom trenutku, bez pogovora i bez premca, Vučić”, naglasio je Babić. Plan projekta “Beograd na vodi”

USTaVNI SUD O LUCI BEOGRaD

ª Beograd na vodiº moguć ako se plati puna cijena zemljišta

AGREB - Hrvatska je od januara do septembra prošle godine od turizma zaradila 6,6 milijardi eura, saopštila je Hrvatska narodna banka. Prema

zvaničnoj statistici, u tri ljetnja mjeseca prihod je bio 200 miliona eura veći nego prošle godine. Procjena je da će ukupna zarada u 2013. biti nešto veća od sedam

milijardi eura. Rekordnu zaradu od turizma Hrvatska je ostvarila 2008. godine, kada je prihod iznosio nešto manje od sedam i po milijardi eura.

BEOGRAD - Privatizacija Luke “Beograd” ne podrazumijeva i vlasništvo nad zemljištem, pa to preduzeće neće moći da gradi Beograd na vodi, objavila je juče beogradska Politika. Kako je prenio list, prema odluci Ustavnog suda, ukoliko novi vlasnici žele da raspolažu i zemljištem, treba da promijene i njegovu namjenu i otkupe zemlju po tržišnim cijenama. Tako su otklonjene višegodišnje dileme, nagađanja i prepucavanja. Tako vlasnici privatizovanih preduzeća na zemljištu na kojem se nalaze preduzeća koja su kupili ne mogu da ih ru-

še i grade stanove, poslovne prostore ili tržne centre. Dakle, ukoliko Luka Beograd namjerava da gradi Grad na vodi pored Dunava treba da plati punu cijenu zemljišta, jer u cijenu od 40 miliona eura, koliko je plaćeno to preduzeće, nije ušlo oko 200 hektara priobalnog placa. To će morati da uradi i Delta ako hoće na Autokomandi umjesto fabrike da podigne Planeta šoping mol. Odluka Ustavnog suda odnosi se, navodi Politika, i na druga preduzeća, kao što su robne kuće “Beograd”, “Zekstra”, “Imlek”, “Stankom”, koja su podnijela zahtev za konverziju zemljišta.

AKTUELNO 23

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

Ekstremno niske temparature ipak nisu spriječile grudvanje na Tajms Skveru

MEĆAVA

Herkules izazvao haos u SAD Osim otkazanih letova na istoku SAD, zatvorene su i državne kancelarije koje nisu od vitalne važnosti, ali i javne škole NJUJORK - Velika sniježna mećava zamela je sjeveroistok SAD i dijelove Kanade. Na nekim je mjestima napadalo i više od 60 cm snijega. Na sjeveroistoku SAD i u Kanadi juče je zavladao potpuni haos zbog velikih sniježnih nanosa koji su zatrpali to područje gdje žive desetine miliona ljudi. Oluju je “Veder Čenel” ubrzo “krstio” Herkules. Na nekim lokacijama je visina snijega premašila 60 centimetara, otkazano je više od 4.000 letova, a više aerodroma, uključujući i njujorški JFK, zbog mećave je zatvoreno. Temperature vazduha spustile su se ispod

EGIPAT

ĆERkA PALESTINSkOG AMBASADORA U PRAGU:

Novi sukobi odnijeli 11 života

Tri tone “meta” pale u Kini PEKING - Kineska policija zaplijenila je tri tone metamfetamina u opsežnoj operaciji u jednom gradu na jugu zemlje ozloglašenom po proizvodnji impresivnih količina te sintetičke droge, vrlo popularne u Aziji. Racije u mjestu Lufeng, u pokrajini Guangdong, sprovele su u nedjelju kineske snage bezbjednosti opremljene brzim čamcima i helikopterima. Operacija je omogućila hapšenje gotovo 200 osoba osumnjičenih da pripadaju krijumčarskim mrežama, Metamfetamin, koji se prodaje u obliku kristala ili tableta, druga je najpopularnija droga u Kini nakon heroina, prema izvještaju kancelarije UN protiv droge i kriminala.

KAIRO - Najmanje 11 ljudi juče je ubijeno, a 42 povrijeđeno u sukobima demonstranata i policije širom Egipta, tokom protesta islamista koji traže da se svrgnuti predsjednik Mohamed Morsi vrati na vlast. U Kairu je život izgubilo četvoro ljudi, a ostali u Ismailiji, Fejumu i Aleksandriji, objavilo je egipatsko ministarstvo zdravlja, ne navodeći da li su poginuli demonstranti, policajci ili posmatrači. Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je policija uhapsila 122 demonstrana-

nule, a kad se svemu doda snažan ledeni vjetar, osjećaj hladnoće je kudikamo veći. Primjera radi, Bi-Bi-Si je javio da se u Njujorku zbog vjetra ljudi smrzavaju na 25 stepeni Celzijusa ispod nule, što je hladnije i od temperature na kojoj su se našli donedavno zarobljeni putnici ruskog broda Akademik Šokalski, koji se zaglavio u ledu kod Južnog pola. U čišćenje snijegom zatrpanih ulica Njujorka uključio se i sam gradonačelnik Bil de Blazio. Njegov snimak sa lopatom u ruci juče se velikom brzinom proširio društvenim mrežama.

ta, prenio je AFP. Protesti su održani uoči Morsijevog ponovnog pojavljivanja pred sudom u srijedu. Bivši predsjednik, koji je svrgnut poslije godinu dana na vlasti, optužen je, između ostalog, za špijunažu za strane organizacije i učešće u ubistvu opozicionih demonstranata. Ukoliko bude proglašen krivim, u oba slučaja mu prijeti smrtna kazna. Poslije Morsijevog svrgavanja, u skoro svakodnevnim protestima u Egiptu ubijeno je više od 1.000 ljudi, a više hiljada je zatvoreno.

Predsjednik sa najdužim prezimenom

Moj otac je ubijen PRAG - Ćerka palestinskog amba- ći koje oružje je pronađeno u rezisadora koji je poginuo u eksploziji denciji ambasadora. kada je otvorio sef u svojoj rezidenNa vebsajtu nedjeljnika “Respekt” ciji u Pragu, izjavila je da je njen otac navodi se da su neimenovani izvoubijen. “Vjerujemo da je moj ri iz policije rekli da je Džamal vjerovatno nevješto otac ubijen i da njegova rukovao bombom kosmrt nije nesrećan sluja je bila sakrivena čaj. Kako, to ne znau sefu u njegovoj mo i to bismo žekući u Pragu. List ljeli da saznamo”, rekla je Rojternavodi i da je posu Rana al-Džalicija u rezidenciji palestinskog mal, ćerka poginulog Džamala ambasadora proal-Džamala. Češnašla automatske ka policija je saoppuške i drugo nelegalno oružje koštila da ne smatra da je u pitanju bio napad jim bi mogla da se naili akt terorizma. Međuoruža 10-člana borbena tim, Rana Džamal je rekla jedinica. Rana al Džamal da je njen otac i ranije koDžamal (56), koji se na poristio taj sef i da je u njega ložaju ambasadora u Pragu odlagao dokumenta. Prethodno je nalazio od oktobra, pretrpio je fačeška policija objavila da je u rezi- talne povrede glave, grudnog koša i denciji palestinskog ambasadora ot- stomaka, a njegova žena je zbrinukriveno neregistrovano oružje. “Do ta u bolnici zbog udisanja dima. Češeksplozije je došlo zbog nestručnog ki mediji pišu i da stanovnici prašrukovanja eksplozivom”, rekao je na- ke četvrti u kojem se nalazi rezidenčelnik policije u Pragu Martin Von- cija palestinskog ambasadora traže drašek za državni radio, ne navode- da se ta rezidencija izmjesti.

NjEMAčkA

Zaostala bomba ubila bageristu BERLIN - Bomba iz Drugog svjetskog rata eksplodirala je juče tokom građevinskih radova u gradu u zapadnoj Nemačkoj. Poginula je jedna, a najmanje 13 osoba je povrijeđeno. Portparol policije grada Ojskirhena, u blizini Bona, rekao je agenciji Frans pres da je tokom izvođenja radova poginuo vozač buldožera kada je naletio na zaostalu bombu koja je eksplodirala, pri čemu je, kako su nave-

li njemački mediji povrijeđeno 13 osoba, od kojih dvoje teže, dok je 11 je zadobilo lakše povrede. Zemlja ispod mnogih njemačkih gradova u sebi i dalje krije brojne savezničke i sovjetske bombe iz vremena Drugog svjetskog rata, međutim, kako javljaju agencije, te eksplozivne naprave uglavnom se bezbjedno deaktiviraju nakon što budu pronađene i ovakvi slučajevi su rijetkost.

Eri Radžaonarimampianina MADAGASKAR - Bivši ministar finansija Eri Radžaonarimampianina pobijedio je na predsjedničkim izborima na Madagaskaru, prvim poslije puča 2009. godine. Izborna komisija saopštila je juče da je Radžaonarimampianina, koga je podržao i odlazeći šef države i lider puča Andri Radžoelina, osvojio 53,5 odsto glasova na izborima 20. decembra. Za njegovog glavnog protivkandidata, Žan-Luja Robinsona, koji tvrdi da su rezultati bili namješteni, glasalo je 46,5 odsto birača.

REkORDNA zAPOSLENOST U NjEMAčkOj

Tamo gdje posla ne fali BERLIN - Broj zaposlenih u Njemačkoj dostigao je prošle godine novi maksimum od 41,8 miliona i to je sedma godina zaredom kako se postiže rekord. Broj novih radnih mjesta je, međutim, manji nego u prethodne dvije godine, objavio je njemački zavod za statistiku. Prošle godine njemačka privreda je otvorila 232.000 novih radnih mjesta. To je bila polovina prosječnog rasta u 2011.

i 2012. godini, saopštio je zavod. Prosječna stopa nezaposlenosti u najvećoj evropskoj privredi se lani, drugu godinu, držala na tačno sedam odsto. Jako tržište rada podstiče domaću potrošnju na koju Berlin računa kao na glavni izvor privrednog rasta. Izvoz, koji je tradicionalni pokretač njemačkog rasta, trpi zbog krize u zemljama u razvoju i slabe ekonomije zone eura.

24 REPORTAŽE

subota i nedjelja, 4. i 5. 1. 2014.

NoviNe

Inovacije u hotelima 2014. Hotelijeri se iz godine u godinu takmiče kako da što bolje zadovolje stare i osvoje nove goste Predstavljamo vam nekoliko stvari koje možete očekivati u hotelima naredne godine. 1. Odaberite sapun iz posebnog menija Meniji sa jastucima su sasvim prevaziđeni. The Milestone Hotel iz Londona nudi gostima izbor sapuna iz selekcije najpoznatijih parfimerija. Poslužavnik sa sapunima je prepun raznih mirisa sandalovine, lavande, ruže, aloje... 2. Koristite smarfon koji dobijete od hotela Volite da putujete, ali vam smetaju troškovi rominga? Mira Moon hotel u Hong Kongu svojim gostima nudi Samsung telefon koji tokom boravka mogu neograničeno da koriste. U njemu imaju i aplikacije vezane za restorane koje mogu posjetiti i uputstva za snalaženje u gradu. 3. Masaže za djecu Bali je odavno poznat po izuzetnim spa uslugama, ali od sada nudi posebne pogodnosti za najmlađe goste. Sentosa Seminjak ima spa meni dizajniran za djecu. Oni stariji od 12 godina mogu uživati u masaži stopala, tijela, manikiru ili pedikiru, ili zajedno s mamom u „Mum and Me” paketu. 4. Tablet samo za goste Turisti često sa sobom nose tablete, ali Burj Al Arab u Dubaiju svim gostima ipak nudi iPad od 24-karatnog zlata. Oni služe kao neka vrsta “virtuelnog konsijerža” od kog mogu saznati sve o uslugama u hotelu, restora-

nima i spa centrima. Dizajnirani su posebno za “najluksuzniji hotel na svijetu” i na sebi imaju logo hotela. 5. Čitanje govora tijela Žurite da se prijavite u hotelu, ka-

ko biste stigli na poslovni sastanak? U njujorškim Affinia Hotels postoji posebna obuka za osoblje za čitanje govora tela njihovih gostiju. Prema vašem držanju i pozi, recepcioner će tako jednostavno za-

ključiti da ste u žurbi i požuriti sa upisivanjem. 6. Nova moda u Las Vegasu Las Vegas dugo je držao titulu grada sa najvećim hotelima. Dvanaest od 20 najvećih hotela na svije-

tu može se naći duž Las Vegas Stripa, ali u grad gdje je sve veliko, sada je stigla nova moda – mali hoteli. Tako je u Caesars Palaceu otvoren Nobu Hotel sa 181 sobom, a još tri su u planu u narednoj godini.

REPORTAŽE 25

subota i nedjelja, 4. i 5. 1. 2014.

ZavJeštanJe

Hram u čast predaka

Ikonostas i dio oltara Crkve Sv. Pantelejmona i Klimenta

Porodica iz Gruzije, čiji su korijeni u Crnoj Gori, izgradila bogomolju Zorica Bulatović

ram sv. Pantelejmona i Klimenta u Barama Radovića u Morači podigli su svojim prilozima iseljenici iz ovog kraja Ekatarina Radović sa sinovima Vahtanom i Sergejem. Nakon što su otkrili svoje korijene, ovi su Gruzijci odlučili da budu ktitori hrama kakav su mještani odavno priželjkivali.

Tridesetak kilometara od Kolašina, kad se prođe pored Manastira Morača ka Podgorici, odvaja se asfaltni puteljak koji vodi do Bara Radovića. Hladno zimsko jutro je, a mi grabimo vijugavom cestom stopljenom s okolinom, kroz neponovljivu prirodu, prekrivenu injem, nalik zaboravljenim novogodišnjim čestitkama. Stižemo do odredišta - takozvanog trga, kako mještani nazivaju proplanak na kojem je sagrađen hram. Prizor nas ne ostavlja ravnodušnim. Crkva sv. Pantelejmona i Klimenta vješto je stopljena sa okolinom. Kako nam je ispričao projektant i predsjednik udruženja “Vojvoda Mina Radović” Radovan Radović, ovo mjesto sa koga se vide Manastir Morača i okolna brda zaista podsjeća na trg, pa je tako i nazvan. Gradnja ovog pravoslavnog hrama počela je 2007. godine. “Od davnina su naši preci raz-

mišljali o gradnji jednog ovakog hrama, a u novije vrijeme su se pravili planovi i projekti. I taman kad smo se stali pitati kako da se ovaj hram sagradi, samim promi-

slom Božjim, vratili su se iz daleka svijeta Gruzije i Abhazije potomci Đorđija Radovića, koji je otišao sa ovih prostora davne 1830. godine i upisali se u red veli-

Odgovor na pismo u boci stigao nakon 23 godine

Nevjerovatna priča dogodila se Zoi Averianov (33) iz Engleske, koja je kao desetogodišnja djevojčica 1991. godine bacila pismo u boci u more i odgovor dobila 23 godine kasnije - na Božić. Zoi Limon je kao desetogodišnja devojčica sa roditeljima putovala na odmor u Njemačku kada je iz radoznalosti napisala pismo, stavila ga u bocu i bacila u more, kod grada Hala. Nadala se da će pismo stići do stranca u nekoj dalekoj zemlji i da će on na

pismo da odgovori. Napisala je da voli balet, flautu i klavir, da putuje sa roditeljima na odmor i da se njeni kućni ljubimci, hrčak i ribica, zovu identično - Sparkl. Otkrila je, takođe, da su njeni roditelji profesori. Na Božić 25. decembra 2013. uslijedio je šok - dobila je odgovor na svoje pismo nakon 23 godine. Pismo je pronađeno u Holandiji, 560 kilometara daleko od mjesta gdje je bacila bocu. Pronašao ga je Piet Later dok je šetao psa, a koji inače živi u

Roterdamu. “Bilo je mnogo čudno. Roditelji su kod mene došli u posjetu za Božić i donijeli mi pismo koje je bilo adresirano na moje djevojačko prezime. Ponijele su me emocije kada sam ugledala svoj dječji rukopis kojim pišem kako izgledaju moji kućni ljubimci”, rekla je Zoi, sada Averianov. Preko mejla je stupila u kontakt sa čovjekom koji je odgovorio na pismo i zamolila ga da slika mjesto gdje ga je pronašao.

kih ktitora, darodavaca i stradalnika”, kazao nam je Radović započinjući nesvakidašnju priču o gradnji hrama. Kako nam je objasnio, potomci Đorđija Radovića, Ekatarina Radović koja je i zadržala svoje djevojačko prezime, sa dva sina Vahtanom i Sergejem kao i kćerkom Ijom, nastanili su se u Rusiji gdje su našli svoj novi dom. “Učiteljicu Katarinu kao i njenu djecu velika želja za svojim zavičajem vodila je preko Moskve, Bugarske, Srbije, do Crne Gore”, kazao je Radović. U Moskvi je Katarina počela renoviranje stana, za koje je igrom slučaja angažovala radnike iz Srbije. Oni su se nakon kratkog razgovora i njene izrečene želje da pronađe svoje korijene upustili u potragu za postojbinom svojih predaka. Tako je Ekatarina sa djecom došla na Cetinje gdje se srela sa mitropolitom Amfilohijem koji je

uputio na mjesto odakle su njeni preci, u Bare Radovića. Prema Radovićevim riječima, tada su se složili da se na lokaciji Busine, na djelovima imanja Ćira i Đuđa Radovića sagradi velelepni hram posvećen svetim Pantelejmonu i Klimentu Ohridskom. Ubrzo nakon toga, 13. maja 2007. godine udareni su temelji hrama, a osveštenju su prisustvovali Ekatarina, sinovi Vahtan, Sergej i kćerka Ija, sa svojim rođacima Radovićima i Huhunija iz Moskve i Gruzije. Radovi na hramu su veoma brzo napredovali. Nažalost, nedugo po povratku u Moskvu, u saobraćajnom udesu stradali su Ekatarina i Vahtan, dok je Ija, koja je imala teške povrede, preživjela. Svečano osveštenje hrama bilo je 2009. godine. a već 2012. godine na slavu hrama došao je Ekatarinin drugi sin Sergej sa suprugom, sinovima i kćerkom.

Gastro

Gdje putuju gurmani Neki vole da putuju da bi učili o drugoj kulturi, neki da uživaju u ludom provodu, a pojedinim turistima pravi užitak predstavlja raznovrsna hrana koju će probati na putovanju. Oni koji su putovali u Italiju vjerovatno su uživali u italijanskoj pici i tjestenini, a turisti koju su posjetili Belgiju i Francusku kažu da su školjke i pomfrit koje tamo možete jesti savršen spoj slanog, masnog i morskog. Omiljeni desert većine turista koji posjete Francusku su palačinke sa nutelom, za koje tvrde da su najbolje na svijetu. Vijetnamski fou još se naziva i “rajska činija”. Fou je zapravo supa sa knedlama, pirinčem i mesom, začinjena različitim biljkama. U Italiji, već poznatoj po ukusnoj tjestenini, možete probati tjesteninu prelivenu topljenim sirom i začinjenu samo biberom. U Kanadi se pomfrit služi na drugačiji način od onoga na kakav ste vjerovatno navikli. Preliva se sirom i sosom od mesa, a oni koji su ga probali kažu da izgleda grozno, ali da je ukus fantastičan. Turisti hvale i svježe cijeđeni sok od pomorandže u Maroku, koji se pravi “na licu mesta”, a prodaje se na uličnim tezgama. Argentina je poznata po junećem mesu, pa ne čudi što turisti koji je posjete žele da to iskoriste i probaju biftek.

Iako postoje brojni recepti za pravljenje takosa, u pravom “uličnom” takosu moguće je uživati jedino u Meksiku. Oni koji vole pomfrit, verovatno bi uživali i u ukusu španskog jela “patatas bravas”. Jelo se sastoji od krompira prženog na ulju, a služi se toplo, preliveno sosom od paradajza ili majonezom. Španci uglavnom uz ovo jelo služe i bijelo vino. Ako želite da uživate u ukusu masaman karija, moraćete da putujete na Tajland. Jelo se sastoji od mlijeka od kokosa, govedine i začina. U neobičnom spoju morskih plodova, kiselog sosa i povrća, nazvanog seviče, može se uživati u Centralnoj i Južnoj Americi, dok Japan sa svojom tjesteninom predstavlja ozbiljnu “konkurenciju” italijanskoj kuhinji.

26 DRUGI MEDIJI

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

Dejli mejl

Kim Jong Un dao da mu tetka pojedu psi

Sjevernokorejski diktator Kim Jong-Un osudio je tetka na čopor od 120 divljih pasa kao kaznu za izdaju. Jang Song-Thaek (67), sa svojih najbližih pet saradnika, skinut je i bačen u kavez sa psima koji su izgladnjivani tri dana – kako kažu novi detalji iz Kine. Čopor pasa glođao je osuđenike više od sat vremena u sklopu drevne kazne “quan jue”, odnosno “egzekucija psima”, rekao ja izvor iz kineske dnevne novine “Wen Wei Po”. Tiranski nastrojen lider komunističke partije optužio je svog tetka – nekada drugog po redu najmoćnijeg čovjeka Sjeverne Koreje – za korupciju i izdaju i opisao ga kao “ološ” i “koristoljubivo smeće” u svom nedavnom obraćanju naciji povodom nove godine. Za razliku od prethodnih egzekucija političkih zatvorenika, strijeljanjem iz automatskih pušaka, ova nevjerovatna kazna čini se rezervisana za najomraženije ljude u sjevernokorejskom društvu. Članak u kineskom dnevniku kaže da je cijeli proces nadzirao vrhovni vođa sa 300 visokih zvaničnika – kao jasno upozorenje svima koji izazivaju ili dovode u pitanje Kimovo vladanje. Detaljan opis divljačkog kažnjavanja pojavio se u novinama koje se smatraju mirkofonom zvaničnog Pekinga, u Hong Kongu, jer kineske vlasti izgleda gube strpljenje sa svojevoljnim komšijama. Kin Jong-Un govorio je o egzekucuji svog 67-godišnjeg tetka u novo-

godišnjoj poruci kada je rekao svojoj zemlji da je “partija preduzela odlučne korake da ukloni ološe iz redova partije”. Tridesetogodišnji lider pojavio se na državnoj televiziji i izgovorio stvari zbog kojih su analitičari sigurni da još neke Jang Song-Thaekove saradnike čeka slična sudbina, te da je ostale omražene članove svoje porodice poslao u radničke logore. “Pravovremenska, ispravna odluka naše partije da očisti antipartijske, antirevolucionarne elemente umnogome je pomogla da se cementira solidarnost unutar naše partije” rekao je Kim dodajući da je “koristoljubivo smeće” “eliminisano” Njegova izjava na državnoj televiziji je prvo javno kritikovanje ujaka koji je ubijen 12 decembra nakon što je osuđen za izdaju, korupciju, zato što je podržavo omražene zapadnjačke prakse i bio ženskaroš. U toku objavljivanja kazne, sjevernokorejski režim opisao je Janga kao “odvratni ljudski ološ” koji je “gori od psa”. Takođe je “počinio triput-prokleta djela izdaje izigravajući najdublje povjerenje i najtopliju očinsku ljubav koju su mu komunistička partija i lider davali”. Njegovi zločini protiv režima uključuju “nedolične veze sa nekoliko žena” i to što je “jeo i pio u najskupljim salonima deluks restorana”. Janga takođe terete da je “rasipao strane valute po kazinima dok je pod okriljem partije bio u drugoj zemlji na medicinskom tretmanu”.

Bjekstvo nećaka

Možda najlošija optužba od svih, upravo zbog nezdrave logike ovog navodnog “radničkog raja”, jeste ta da je Jang kriv za “takva frakcijska djela da je sanjao drugačije snove”. Iako je Jang imao glavnu ulogu u pomaganju neiskusnom Kimu da naslijedi vlast poslije očeve smrti 2011. godine, navodi se da se mladi lider osjećao ugroženo zbog Jangove moći. Sjevernokorejski izvori slažu se i svjedoče da je Kim vodio “vladu terora” organizacijom “masivnih čistki” kako bi ojačao svoj uticaj. Kim je takođe iskoristio svoje novogodišnje obraćanje kako bi upozorio cijelu Koreju da će u slučaju ponovnog rata izbiti “masivna nuklearna katastrofa” – misleći na korejski rat ranih 50-ih godina kada se Južna Koreja, uz pomoć Ujedinjenih nacija, borila protiv Sje-

ROjTeRS

verne Koreje, koju su u jednom periodu podržavali Kina i Sovjetski Savez. “Ako na ovoj zemlji ponovo izbije rat, donijeće ogromnu nuklearnu katastrofu, a Amerika više nikada neće biti sigurna”, upozorio je on. Prije nego se obratio narodu za novu godinu, Kim se ušuškao u debeli kaput i kapu od medveđeg krzna kako bi posjetio svoj omiljeni projekat, Masik Pass skijalište, koje je u medijima hvaljeno do beskonačnosti zbog “svjetlosne brzine” kojom je završeno. Kim je sio u ski lift za testnu vožnju i uzdigao se iznad svog projekta za koji je rekao da je “u centru svjetske pažnje”. Brutalnost Kim Jong-Una nije novost. Kim Jong-Un nije stidljiv kada je u pitanju naručivanje brutalnih ubistava bilo koga ko se smatra političkom prijetnjom – bez obzira na to

Divljačka smrt Kimovog tetka zapanjila je cijelu državu i pokazala da niko nije siguran – čak ni članovi familije. Kimov nećak koji je tinejdžer pobjegao je u kampus jednog univerziteta u Parizu nakon egzekucije Jang Song-Thaeka. Ime ovoga 19-godišnjaka uklonjeno je sa poštanskog sandučeka prestižnog univerziteta za nauku koji je vidio u južnokorejskoj štampi da bi život mladića mogao biti ugrožen. Strahovi su se ponovo pojavili prošlog mjeseca kada je Kimova žena Sol-Ju izgubila njegovu naklonost. Već sedmicama nije viđena nigdje u javnosti niti je bila prisutna za zvanično fotografisanje, što je izazvalo najtmurnije spekulacije. No, vlada je ipak pustila video na kome se ona vidi kraj svoga muža na obilježavanju dvogodišnjice smrti njegovog oca. koliko mu je blizak. Diktator je svoju nekadašnju ljubavnicu, pjevačicu Hyon Song-wol, strijeljao usred glasina da se pojavljivala u pornografskim filmovima. Hyon je bila među desetak pjevača, muzičara i plesača iz dvije pop grupe koji su usmrćeni automatskim puškama 20. avgusta prošle godine.

Holandski preduzetnik čuvaće tetovaže preminulih Kada je Florisu Hiršfeldu umrla majka prije dvije godine, on je istetovirao njen portret na leđima u znak sjećanja i poštovanja. Jednoga dana, on se nada da će ta slika, skupa sa kožom, ukrašavati zid sobe nekog kolekcionara umjetnina. Možda zvuči kao morbidan scenario iz knjige, ali uskoro bi se moglo obistiniti uz pomoć domišljatog preduzetnika iz Holandije koji je otvorio firmu koja će čuvati tetovaže mrtvih. “Svako se u toku života bori za neku formu besmrtnosti, a ovo je jednostavan način da djelićem sebe to i postignete”, rekao je Piter van der Helm, vlasnik salona za tetoviranje, čovjek koji stoji iza ove ideje. “Svako ko ima tetovažu mislio je na to. Nije to nova ideja, mi smo

samo pronašli način kako da je izvedemo.” Hiršfeld i još oko 30-ak klijenta njegovog salona “Zidovi i koža”, koji se nalazi u kući u jednom zabačenom kanalu glavnog grada Holandije, donirali su svoju kožu kompaniji putem testamenta i još platili po nekoliko stotina eura za to. Kada preminu, holandski patolog ukloniće dio kože sa tetovažom a onda je ili zalediti ili spakovati u formaldehid, idealno u toku 48 sati nakon smrti. Onda će koža biti poslata u laboratoriju van Holandije, gdje se procedurom koja traje 12 sedmica vadi voda i zamjenjuje se silikonom, što rezultira gumenastim materijalom. Hiršfild, jedinac koji nema svoje djece, još ne zna ko će naslijediti njegovu

tetovažu, ali zna da želi da je sačuva. “Ljudi po kućama imaju preparirane životinjem pa što ne bi imali i kožu? Ako pogledate po nekim zaista starim radnjama za tetoviranje, uvijek će te vidjeti teglicu sa specijalnom vodom i parčetom kože koje izgleda užasno. Na ovaj naš način izgledaće mnogo bolje, pa ako bi i mene mogli tako sačuvati, upravo to želim”, rekao je. Van der Helm kaže da ga je najviše inspirisala ideja da sačuva najbolje radova zaista vještih tatu majstora. “Vinsent van Gog je bio siromašan čovjek kada je umro. Vi i ja danas ne možemo kupiti njegovu sliku”, rekao je on. “Tetoviranje je umjetnički izraz ljudi.”

SPORT 27

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

Budućnost Voli želi trijumf: Nikola Ivanović na prvom meču sa Zadrom

DA LI STE ZNALI ABA LIGA, 15. KOLO

Grad košarke se osvaja motivom

Da je bivši predsjednik Čelzija Ken Bejts 1982. godine “plavce” kupio za, vjerovali ili ne, 1 funtu! Godine 2003. klub je prodao sadašnjem vlasniku, Romanu Abramoviču, za 140 miliona funti.

TIKET DANA MALAGA ATL. MADRID TIP 2

KVOTA 1.55

ARSENAL TOTENHEM TIP 1

KVOTA 2.00

LEĆE SALERNITANA TIP 1

KVOTA 1.60

VBA KRISTAL PALAS TIP 1

KVOTA 1.75

RIO AVE SETUBAL TIP X

KVOTA 3.30

VALJADOLID BETIS TIP 1

KVOTA 2.40

Budućnost Voli u nedjelju (17.00, RTCG 2, Arenasport 2) igra protiv prave domaćinske ekipe - Zadar ih čeka u domu Krešimira Ćosića Bojan Topalović

ok su njihovi vršnjaci (uglavnom) mamurni ugledali svjetlost dana 1. januara, momci iz Njegoševog parka nijesu imali taj “luksuz” - Budućnost Voli je imala trening kako posljednjeg dana stare, tako i prvog dana nove godine... Razlog: pretrpan kalendar ABA lige, a protivnik u nedjelju (17.00, RTCG 2, Arenasport 2) je Zadar - Budućnost Voli će biti gost u dvorani Krešimira Ćosića...

Trofejni tim koji u vitrinama ima šest titula Jugoslavije, jedan kup SFRJ, jedan prsten ABA lige, dva šampionska pehara i šest kupova u Hrvatskoj je blijeda sjenka prošlosti. Ali je ozbiljan takmac... “Nijesmo previše slavili tokom praznika, već smo naporno trenirali, a mislim da nam to daje za pravo da budemo optimisti pred utakmicu sa Zadrom”, poručio je “plavi” trener Igor Jovović uz novogodišnju čestitiku... “Svjesni smo da imaju istoriju, Zadar je grad košarke, na domaćem terenu pružaju mnogo bolje partije nego u gostima. Moramo da odigramo kvalitetno u oba pravca, da njihovu kontru i polukontru svedemo na razuman nivo, da budemo agresivni na spoljnoj liniji kako bismo bili bliži pobjedi. Neće biti lako, ali daćemo

sve od sebe”, skenirao je “plavobijele” perspektivni šef Budućnost Volija. Koliko je psihički teška utakmica? Zadar ima skor pet pobjeda - devet poraza, od pet trijumfa četiri su upisali kući, a pred “plavima” je dug put... “Nigdje nije lako u ABA ligi uzeti bodove. Poseban motiv imamo protiv ekipe koja ima takvu istoriju. Nijesu na nivou prošlosti, ali ih respektujemo. Imamo putovanje koje je dosta specifično, ide se autobusom, možda malo crpi tim, ali ne tražimo alibi. Dobro smo trenirali, a imamo veliku želju da 2014. počnemo trijumfom.” Družina koju sa klupe vodi Hrvoje Vlašić je otvorila sezonu očajno, ali kako liga odmiče polako se konsoliduju - dolaskom Marka Šutala su se digli, a juče su potpisali Beneta Dej-

visa. Takvoj ekipi, kojoj samopouzdanje raste, “plavi” putuju bez Aleksandra Ćapina, ali sa rovitim centrom Džalilom Akindeleom... “Akindele je još pod velikim znakom pitanja. Počeo je da radi sa kondicionim trenerom, ne znamo da li ćemo moći da računamo na njega. Najvjerovatnije će putovati sa ekipom, a koliko će moći i da li će moći da igra - to ćemo vidjeti pred utakmicu”, raportirao je zdravstveno stanje Jovović, koji je dodao da Ćapin radi lagano sa “kondicionim trenerom, ali nije još u košarkaškom treningu”. Na posljednje četiri utakmice u zadarskoj dvorani Budućnost Voli ima učinak od 50 odsto (dvije pobjede, dva poraza) - talentovani plej Nikola Ivanović zna da “atmosfera i ambijent nijesu laki za igranje”... “Treba da nam bude dodatni motiv atmosfera koja vlada tamo. Imamo šansu da napravimo još jedan iskorak ka vrhu tabele. Potrebno je da držimo ključeve u svojim rukama, da ne damo protivniku da u domaćinskim naletima poentira lagano”, riječi su reprezentativca Crne Gore. Nema sumnje da će u domu Krešimira Ćosića domaći “plavo-bije-

Zadar napada plave sa Dejvisom Centar tik pred Budućnost Voli - Zadar je juče predstavio Beneta Dejvisa (206 cm, 1984. god), momka koji je ponikao na fakultetu Nortestren, a kasnije je igrao po Izraelu, Japanu, Španiji, Mađarskoj i Portoriku...

“Plavo-bijeli” su ga potpisali iz izraelske Netanje, gdje je na 10 utakmica prosječno bilježio 5,9 koševa i 3,4 skoka. “Zadovoljni smo što se Dejvis odlučio za Zadar, mislimo da može da napravi prevagu”, rekao je trener Zadra

Hrvoje Vlašić... “Dobiće šansu protiv Budućnosti uprkos tome što je tek stigao. Budućnost je dobra ekipa, pokazali su to u dosadašnjem dijelu ABA lige. Biće teško, ali igramo kući i uradićemo sve da pobijedimo”, poruka je Vlašića.

li” biti naoštreni - uvijek je tako... “Imaju dosta mladih igrača koji će biti motivisani, ali na svu tu njihovu agresivnost odgovorićemo još agresivnije. Pokušaćemo da diktiramo ritam utakmice”, poentirao je Ivanović pred ultra teško gostovanje protiv ekipe koju su u prvom dijelu Regionalne lige u Podgorici lagano odradili sa 90:68.

1. Crvena Z.

14 11

1075:922

2. Cedevita

14 10

1042:990

3. Partizan

14 10

1047:939

4. Budućnost Voli

14 9

1036:981

5. Cibona

14 8

1094:1054

6. Igokea

14 8

1050:1053

7. MZT

14 6

1041:1052

8. Mega V.

14 6

1129:1163

9. Krka

14 6

950:986

10. Olimpija

14 5

937:972

11. Radnički

14 5

1072:1130

12. Solnok

14 5

1029:1107

13. Zadar

14 5

1026:1108

14. Široki

14 4

963:1034

SUBOTA Krka - Cedevita Crvena Z. - Igokea Cibona - Olimpija Široki - Radnički NEDJELJA 17.00 Zadar - Budućnost PONEDJELJAK 18.00 M. Vizura - Partizan 15.00 17.00 17.00 19.00

28 SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

TURNIR U SKOPLJU

Uspjela prva provjera: lavovi pokazali zube Poraz na startu turnira - najbolji rukometaši Crne Gore poraženi (33:27) od Makedonije u prvom kontrolnom meču uoči Evropskog prvenstva

Iz Skoplja Miloš Pavićević

rva provjera uoči Evropskog prvenstva u Danskoj je uspjela uprkos porazu naših rukometaša od Makedonije 33:27 (17:16). Bilo je dosta pozitivnih stvari u “crvenom” sastavu, a kao što se očekivalo Rakčević je bio pravi vođa, Marković, Simović i Mijatović su dali iskusni šmek ekipi, dok je mladost Perišića, Lipovine, Borozana, Vujovića, Simića i Radovića takođe došla do izražaja.

Odlično su naši momci otvorili meč - juče najbolji Vasko Ševaljević je zabio dva gola za 2:0, smanjio je fenomenalni Lazarov, a Igor Marković ponovo u 8. minutu doveo na plus dva (4:2). Igralo se potom gol za gol, odličan je bio i Rade Mijatović na golu, odbrana dok je imala snage je funkcionisala odlično, a “crveni” su u 20. minutu imali čak i plus tri kada je Vasko postigao svoj sedmi gol na meču za 11:8. Imao je Marko Simović potom odličnu priliku da uveća prednost naše selekcije, ali je nije iskoristio, što na drugoj strani nijesu prokockali Mojsovski, Manaskov i Angelovski koji donose izjednačenje Makedoniji (11:11) u 22. minutu. Vasko je ponovo pogodio u narednom napadu, a domaći prvi put dolaze do prednosti u 27. minutu kada je gol Mijatovića pogodio Mojsovski. Međutim, Makedonci su juče definitivno imali domaćinsko suđenje s obzirom da su braća Kjaev izmišljali faulove i isključenja, pa je tako Crna Gora igrala sa dva igrača manje do kraja prvog dijela što “žuti” koriste i odlaze na poluvrijeme sa prednošću 17:16. “Bitno je da sam zadovoljan izdanjem u prvom poluvremnu ka-

da je igrala prva postava. Imali smo tri razlike i kontranapad kada smo napravili tehničku grešku i vratili protivnika u igru. Ne mogu da ne budem zadovoiljan požrtvovanom igrom i racionalnim napadom. Normalno je da na ovakvom meču svi treba da dobiju šansu i smatram da oni što su ušli sa klupe da su prikazali zavidan nivo kvaliteta, hrabrosti i borbenosti protiv petoplasirane selekcije sa Evropskog prvenstva u Srbiji. Smatram da je bila prava provjera u pravo vrijeme”, rekao je Dnevnim novinama nakon meča selektor Zoran Kastratović. Kastrato je dosta rotirao, u igru je povremeno uvodio Petričevića, Borozana i Perišića, ali su slične nepravedne sudijske odluke viđene su i u nastavku, istina i naša odbrana je bila dosta smušena u pojedinim trenucima. Šansu je dobila mlađa garda - Borozan, Lipovina, Vujović, Radović koji su odigrali dosta dobro u oba pravca, a solidnu igru prikazali su iskusni Pejović i Simović. Već u 42. minutu Makeonci idu na plus pet (24:19), juče odlični u drugom poluvremenu Perišić sa dva vezana gola smanjuje u 47. minutu na 27:24, ali to je bilo sve što se priključka na jučerašnjem meču tiče.

Vujović operisao slijepo crijevo Po dolasku u Skoplje srednji bek Stevan Vujović se požalio na bolove u stomaku, nije mogao da odradi jutarnji trening, nakon čega je bio prebačen u obližnju bolnicu, gdje su ljekari kazali da hitno mora na operaciju slijepog crijeva. Stevan je već nakon dva sata morao “pod nož”, operacija je bila uspješna, a kako sada stvari stoje pi-

Sudije pogurale Makedoniju: Detalj sa jučerašnjeg meča

“Crveni” će ponovo danas (18.30h) na parket - rival je Srbija, prvi put od obnove državnosti. Jasno je da je Srbija sa Stanićem, Ilićem,Vujinom, Šešumom, Nikčevićem na turniru u Skoplju najjača, a sličnu selekciju ima i Hrvatska, tako da će to biti dobar test za tim Zorana Kastratovića. Srbi su sinoć doputovali u hotel “Kontinental”, gdje je smještna i naša ekspedicija. “Očekujem dobru utakmicu i meč kao svaki drugi bez obzira što igra-

mo protiv Crne Gore. Imamo dobru ekipu, dobro je da smo svi na okupu i da u dobroj formi dočekamo početak Evropskog prvenstva. Sigurno da neće biti lako večeras, jer Crna Gora ima mlad sastav koji će biti maksimalno motivisan, međutim mi smo favoriti. Nije nam rezultat u prvom planu, već prije svega dobra igra, ovo je naš prvi pravi test tako da moramo biti maksimalno koncentrisani na protivnika”, rekao je Mojkovčanin Darko Stanić.

Makedonija - Crna Gora 32:27 (17:16) SKOPLJE - SC “Kale”. Gledalaca: oko 1.500. Sudije: G. Kjaev, S. Kjaev (oba iz Makedonije). Sedmerci: Makedonija 7 (6), Crna Gora 4 (4). Isključenja: Makedonija 6, Crna Gora

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

6 minuta. Makedonija: Ristovski (3 odbrane), Mitrevski (3 odbrane), Manaskov 3, Stoilov, Lazarov 9, Mitkov 3, Jonovski, Angelovski 3, Mirkulovski 2, Mar-

Noć između četvrtka i petka je bio momenat koji će se dugo pamtiti u najjačoj košarkaškoj ligi na svijetu - NBA nam je donio novo čudo na Floridi: Golden Stejt, predvođen prvom zvijezdom, mašinom Stivenom Karijem, na parketu dvostrukog šampiona lige Majamija slavio je rezultatom 114:123. Bila je to noć za pamćenje, veče u kojem je pomenuti MVP utakmice sa 36 poena bacio rukavicu u lice Lebronu Džejmsu, koji je potpisao deset koševa manje od Karija. Naravno, odlični Kari je imao pomoć i kolega, a naročito Dejvida Lija, koji sa 32 poena nije dozvolio aktuelnom šampionu da na četiri minuta prije kraja meča preokrene stvari u svoju korist. “Pogledao sam u statistiku u jednom trenutku i on je (Kari) imao 7/13 za tri poena, a ja 7/12 iz igre. Bio sam u fazonu - dečko ima više šuteva za tri nego što ja šutnem iz svih pozicija”, čudio se poslije utakmice King Džejms. Majami je ove sezone zabilježio sedmi poraz, dok je fenomenalni Golden Stejt stigao do čak sedmog trijumfa u nizu. SEMAFOR: Klivlend - Orlando 87:81, Majami - Golden Stejt 114:123, Čikago - Boston 94:82, Oklahoma - Bruklin 93:95, San Antonio - Njujork 101:105, Finiks - Memfis 91:99, Juta - Milvoki 96:87, Portland - Šarlot 134:104, Sakramento - Filadelfija 104:113. U.R.

Zvezda: Povratak Dragićevića

Stanić: Biće to dobar meč

tanje je da li će biti na raspolaganju selektoru Zoranu Kastratoviću u Kopenhagenu. Sve će biti jasnije nakon tri dana u zavisnosti od toga kako će mu rana odreagovati. Juče nije igrao ni Mirko Milašević, tako da je i on pod velikim znakom pitanja za put u Dansku, što znači da će Kastratović najvjerovatnije morati da vrati dva igrača.

NBA: King se čudio Kariju

kovski, Mojsovski 1, Markoski, Dimovski 3, Angelov (4 odbrane), Pribak, Georgijevski 2, Stojčevski 2, Ojleski 3. Crna Gora: Mijatović (6 odbrana), Simić (odbrana i sedmerac), Rakče-

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

vić 2, Borozan, Milašević, Lipovina 2, Marković 3, Rajković (jedna odbrana), Radović, Vujović 1, Grbović, Pejović 2, Ševaljević 9, Perišić 3, Simović 3, Lasica 2, Petričević.

Zvanično - nekadašnji kapiten Crvene zvezde Ta d i ja Dragićević vratio se u tim sa Malog Kalemegdana! Crnogorski kormilar Dejan Radonjić dugo se mučio sa unutrašnjom linijom nakon povrede Luke Mitrovića tražio je provjerenog, iskusnog igrača, a na kraju ga je dobio. Dragićević ima 27 godina, igra na poziciji krilnog centra, a nedavno mu je istekao ugovor sa Efesom. “Desilo se sve jako brzo i mnogo sam srećan što sam se vratio u Crvenu zvezdu, jer je to moja druga kuća. U prošlosti je bilo uspona i padova, ali se sjećam samo lijepih stvari. Zvezda me je u potpunosti afirmisala i veoma sam zadovoljan što sam ponovo tu”, rekao je Dragićević koji će “crveno bijeli” dres nositi do kraja sezone. Tadija je za prvi tim Zvezde debitovao u sezoni 2004/2005, ostao je do januara 2010, kada je započeo internacionalnu karijeru - prije Efesa, sa kojim je izborio plasman u Top 16 fazu Evrolige, branio je boje Lotomatike, Albe, Anđeliko Bijele i Azovmaša. U.R.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

SPORT 29

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

IN MEMORIAM

Odlazak legenda Jadrana i Juge Božidar Cikota Stanišić umro u 78. godini

U svom porodičnom domu juče je u 78. godini umro Božidar Cikota Stanišić, jedan od najboljih jugoslovenskih i svjetskih vaterpolista - legenda Jadrana i Herceg Novog. Božidar Stanišić je rođen 1936. godine u Herceg Novom, sa dvadeset godina je već u prvom timu Jadrana, koji te 1955. godine prvi put u svojoj istoriji, pobjeđuje dubrovački Jug, arhetipskog rivala i ekipu sastavljenu od igrača koji su predstavljali idole mladim Jadranovim momcima. Već tada, u legendarnoj postavi Jadrana svoj talenat i kvalitet počeo je da ispoljava i Cikota. Već sljedeće godine, na OI u Melburnu, Boško Vuksanović i Dragoslav Šiljak su sa reprezentacijom Jugoslavije osvojili srebrnu medalju. Luča slave, uspjeha i pobjede na Olimpijskim igrama ubrzo je prenijela plam i na Cikotu i ostale Jadranove mladiće, i sve je buknulo i kulminiralo već dvije godine kasnije, kada ekipa Jadrana osvaja

svoju prvu titulu prvaka velike Jugoslavije, i to kako, bez i jednog poraza u sezoni. Cikota je već tada bio jedan od glavnih igrača, a njegovih se majstorija, i 55 godina poslije, rado sjećaju njegovi saigrači - 1958. godine, Cikota, sa saigračima iz Jadrana, Borisom Čukvasom i Milanom Galetom Muškatirovićem osvaja srebro sa Jugoslavijom na Evropskom prvenstvu u Budimpešti. Odmah sljedeće godine, na isti način, isto tako ubjedljivo, bez poraza, Cikota i Jadranaši su odbranili titulu prvaka Jugoslavije. Cikota je postao prvi sportista iz Crne Gore koji je osvojio medalju na Olimpijskim igrama, međutim juče u četiri časa ujutru, Cikotu je posljednji zvižduk odveo u legendu. Komemorativna sjednica povodom smrti Božidara Stanišića biće održana sutra u velikoj Sali Skupštine, a sahrana će se obaviti u istog dana u 15 časova kod Crkve sv. Spasa na Toploj. S.M.

AP: Šumi više nije kritično Svoj 45. rođendan Mihael Šumaher dočekao je u vještački indukovanoj komi (nakon pada na skijanju), a od porodice i ljekara juče nije bilo izjava o promjeni stanja kod njemačkog legendarnog vozača. Ipak, oglasio se Filip Štrajf, bivši vozač Formule 1 i veliki Šumaherov prijatelj koji za Asošijeted pres tvrdi da Šumi više nije životno ugrožen. “Nijesam doktor, ali ponavljam ono što mi je rekao doktor Sailan. Šumaher je u ozbiljnom stanju, ali je izuzetno jak, ima 45 godina i uvijek se bavio sportom. U sjajnom je fizičkom stanju tako da nema razloga da se ne oporavi”, rekao je Štrajf koji je nepokretan nakon udesa 1989, kada ga je operisao upravo doktor Žerar Sailan, lični Šumaherov prijatelj koji je stalno pored njemačkog vozača. Ova bi vijest mogla da bude veliki poklon i za najvjernije Šumijeve navijače koji su se u velikom broju okupili ispred bolnice u Grenoblu.

● FOTO DEJLI MEJLA

Podgorički pakao fotografija godine za Kevina Kiglija Mnogo je sportskih događaja koje je fotoreporter čuvenog engleskog Dejli mejla Kevin Kigli ispratio 2013, a među “bezbroj” fotografija koje je napravio u prethodnih 365 dana jednu iz našeg glavnog grada izabrao je kao fotografiju godine. Gorjela je Podgorica

tog 26. marta, meč naših “sokolova” sa Englezima (1:1) bio je pravi praznik fudbala, a detalj sa tog meča i bakljada crnogorskih navijača oduševili su Kiglija. “Atmosfera sa meča Crna Gora - Engleska moja je omiljena fotografija 2013. godine”, napi-

sao je na internet izdanju Dejli mejla Kingli. “Kada neki tim gostuje u istočnoj Evropi, lako možete osjetiti neprijateljsku atmosferu na tribinama, a ova fotografija prikazuje hladno, mračno mjesto sa dimom od baklji koji izazivaju zastrašujući osjećaj”. K.B.

SPORTSKI EKRAN 06:00 07:00 08:00 09:45 10:00 10:30 10:45 12:30 12:30 13:45 14:00 15:00 16:00 16:00 16:00 16:00 16:00 16:00 16:45 17:00 17:00 17:30 17:45 18:00 18:15 18:30 19:00 19:00 19:15 20:00 20:45 21:00 21:00 21:15 22:00 22:30 22:35 01:00

SUBOTA ATP Brizbejn, tenis, polufinale WTA Šenzen, tenis, finale Nordijska kombinacija Nordijska kombinacija WTA Brizbejn, tenis, finale Hopman Kup, tenis, finale Kros-kantri skijanje Ski skokovi (ž) ATP Čenai, tenis, polufinale Blekburn - Mančester siti, fudbal Ski skokovi, Insbruk Krka - Cedevita, košarka Malaga - Atletiko M, fudbal Maklesfild - Šefild V, fudbal, kombinovano Grimzbi - Hadersfild, fudbal, kombinovano Ročdejl - Lids, fudbal, kombinovano Kros-kantri skijanje ATP Doha, tenis Bijatlon, Oberhof Crvena zvezda - Igokea, košarka Cibona - Olimpija, košarka Medveščak - Donbas, hokej Sankanje Valjadolid - Betis, fudbal, kombinovano Arsenal - Totenhem, fudbal Olimpijakos - AEL, fudbal Široki - Radnički, košarka Porto - Atletiko, fudbal, kombinovano Saragosa - Real Madrid, košarka Valenşija - Levante, fudbal Ren - Valensijen, fudbal San Hose - Kolorado, NHL Laboral K. - Barselona, košarka Benfika - Žil Visente, fudbal Almerija - Granada, fudbal Sportska subota Indijanapolis - Kanzas, NFL WTA Sidnej, tenis

SK 1 SK 2 Eurosport Eurosport SK 1 SK 2 Eurosport Eurosport 2 SK 3 SK 1 Eurosport Arenasport 1 SK 1 SK 2 SK 2 SK 2 Eurosport Eurosport 2 Eurosport Arenasport 1 Arenasport 2 SK 3 Eurosport SK 2 SK 1 Arenasport 4 Arenasport 1 SK 2 Arenasport 2 SK 3 Arenasport 3 Arenasport 2 Arenasport 4 SK 1 SK 3 RTCG 2 Arenasport 1 SK 1

06:30 08:00 09:30 09:45 10:00 10:15 11:30 12:00 12:30 12:30 12:30 13:00 13:30 13:45 13:45 14:00 14:15 14:15 14:45 15:00 15:00 15:15 15:45 16:00 16:30 16:55 17:00 17:00 17:30 18:00 18:00 19:00 19:00 19:00 19:05 20:00 20:15 20:45 20:45 22:40 01:00

NEDJELJA ATP Brizbejn, tenis, finale Nordijska kombinacija Alpsko skijanje, Bormio Nordijska kombinacija Spartak - Donjeck, košarka Sankanje Sankanje Sevilja - Hetafe, fudbal Bijatlon, Oberhof Alpsko skijanje ATP Čenai, tenis, finale Notingem F. - Vest Hem, fudbal Kros-kantri skijanje St. Miren - Seltik, fudbal Sankanje Panetolikos - Panatinaikos, fudbal Alpsko skijanje, Bormio Bresto - PSŽ, fudbal Kros-kantri skijanje Kijevo - Kaljari, fudbal Lijetuvos - Nižnji N, fudbal Derbi - Čelsi, fudbal Bijatlon, Oberhof Barselona - Elče, fudbal Ski skokovi, Bišofshofen Zadar - Budućnost Voli, košarka Zadar - Budućnost Voli, košarka Van - Monako, fudbal Mančester J. - Svonsi, fudbal Osasuna - Espanjol, fudbal Fiorentina - Livorno, fudbal Pikado Vinipeg - Pitzburg, NHL Detroit - Memfis, NBA Sinsinati - San Dijego, NFL Sosijedad - AtletiK Bilbao, fudbal Braga - Arouka, fudbal Juventus - Roma, fudbal Marsej - Rems, fudbal Grin Bej - San Francisko, NFL WTA Sidnej, tenis

SK 1 Eurosport Eurosport 2 Eurosport SK 1 Eurosport 2 Eurosport SK 3 Eurosport Eurosport 2 SK 1 SK 2 Eurosport SK 3 Eurosport 2 Arenasport 1 Eurosport Arenasport 3 Eurosport Arenasport 4 SK 2 SK 1 Eurosport SK 3 Eurosport RTCG 2 Arenasport 2 Arenasport 3 SK 1 SK 3 Arenasport 4 Eurosport Arenasport 2 SK 2 Arenasport 1 SK 1 SK 3 Arenasport 4 Arenasport 3 Arenasport 1 SK 1

30 SPORT

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

GLAS IZ AJNDHOVENA

Boljević je talenat

Jedan od najtalentovanijih fudbalera naše zemlje je konačno u Holandiji - dojučerašnji član Zete Aleksandar Boljević je juče zvanično obukao dres velikog PSV-a! Boljević je u društvu medija i tehničkog direkotra Marsela Brendsa potpisao ugovor u kojem stoji da će biti na pozajmici kod “filipsovaca” do juna, a onda, ukoliko zadovolji klub će otkupiti cijeli ugovor. “Boljević je veoma talentovan igrač, a u to smo se uvjerili u avgustu 2012 godine kada je naš klub igrao kvalificione utakmice za Ligu Evrope protiv Ze-

BRANKO SOSA BABIĆ JE NOVI TRENER VOJVODINE - Poslije odlaska Marka Nikolića u Partizan mjesto šefa stručnog štaba je ostalo upražnjeno u Novom Sadu. Pominjala su se mnoga imena, a konačno je par dana prije početka priprema za trenera postavljen Branko Sosa Babić. Iskusni stručnjak je dobro poznat našoj fudbalskoj javnosti, jer je u sezoni 200708 Budućnosti donio prvu titulu šampiona Crne Gore. Babiću je ovo drugi put da sjedi na klupi “lala” - u periodu između 11. oktobra 2009. i 9. marta 2010. godine je bio trener Vojvodine, a da li će sada ostati kao dugoročno riješenje znaće se u subotu kada će biti i zvanično predstavljen. U.R.

te. U ime cijelog PSV-a mogu da kažem da nam je veoma drago što u timu imamo vrlo mladog reprezentativca Crne Gore”, rekao je Brends tokom promocije sjajnog Boljevića. Holanđani pišu hvalospjeve o Boljeviću kojeg uvijek vežu sa dvomečima PSV-a i Zete kada je mladi reprezentativac tada izluđivao Marka Van Bomela i kolege, bez obzira što su “vukovi” tada izgubili ukupnim rezultatom 13:0. Već tada, PSV je bacio udicu, ali do realizacije transfera nije moglo da dođe prije nego što je Boljević navršio 18 godina. U.R.

Ronaldo simbol Portugala Fudbaler madridskog Reala Kristijano Ronaldo dobiće državnu nagradu kao jedan od simbola Portugala, saopšteno je iz kabineta predsjednika te zemlje Anibala Kavasa Silve. U saopštenju se navodi da je Ronaldo zaslužio priznanje jer na najbolji mogući način predstavlja Portugal u svijetu i daje primjer mlađim generacijama. Napadač Reala će odlikovanje dobiti 7. januara od princa Henrija u predsjedničkoj palati u Lisabonu. Da podsjetimo - Kristijano je za nacionalni tim odigrao 109 utakmica i postigao je 47 golova, a najveći uspjesi su drugo i treće mjesto na Evropskim prvenstvima 2004. na domaćem terenu, odnosno 2012. godine u Poljskoj i Ukrajini.

Bajko i njegove poruke

MURINJO PORUČIO

Ne treba mi špic Menadžer Čelzija Žoze Murinjo neće potpisivati napadača u januarskom prelaznom roku

Čelzi zauzima poziciju broj tri na tabeli Premijer lige, imaju 43 boda (samo dva manje od vodećeg Arsenala), ali napadači “plavaca” nijesu produktivni - Demba Ba, Fernando Tores i Samjuel Eto su zajedno u dosadašnjem toku sezone postigli samo sedam prvenstvenih golova. To je zagolicalo maštu engleskih medija koji vrše “pritisak” na Specijalnog da dovede centarfora... “Mogu sa 100 odsto sigurnosti da vam kažem da nećemo angažovati napadača. To nije naš prioritet, imamo ih već trojicu. Tržište

● DAME I SPORT

Hjuova muza voli odbojku Igrala je odbojku, ali joj je visina predstavljala problem, pa je otišla u čilidersice što je bio pun pogodak pošto je vrlo brzo bila primjećena - Deni Meters je zapala za oko starom magu Hjuu Hefneru. Danas je Deni “džepna Venera”, jedna je od Hjuovih muza, to jest zečica. A i dan danas voli odbojku uglavnom je igra na nekim od egzotičnih plaža širom

je otvoreno, ali za nas je praktično već zatvoreno”, rekao je Murinjo za Bi-Bi-Si. Mediji na Ostrvu su nedavno objavili da je jedan od špiceva za koje su “plavci” zainteresovani Gonzalo Iguain iz Napolija. “On je igrač kojeg mi ne možemo da dovedemo. Zašto bi onda i pokušavali? Imamo dovoljno jak tim za ciljeve koje smo postavili sebi. Uostalom, navijači znaju da sada tek gradimo tim za narednih nekoliko godina”, jasan je Portugalac koji sjedi na klupi tima iz Londona. B.T.

Desetine miliona sms poruka razmijenjene su tokom novogodišnjih praznika, a ništa drugačiji po tom pitanju nijesu ni fudbaleri. Tačnije, golman Crvene zvezde Boban Bajković koji je u intrevjuu za “Sportski žurnal” otkrio šta je slao saigračima za Novu godinu. M a r k u Ve š o v i ć u : “ D a pocijepaš papire za raskid ugovora i vratiš nam se”. Stefanu Mihajloviću: “Što prije popravi kola, trebaće mi da odem na Cetinje”. Goranu Gogiću: “Pripazi na liniju...”. Draganu Mrđi: “Da postigneš četiri gola, ovih utakmica u kojima si dao tri smo se nagledali”. Nejcu Pečniku: “Više trči, manje skijaj”. Filipu Kasalici: “Ostani u Crvenoj zvezdi”. Milošu Ninkoviću: “Samo da ne razbiješ čelo!”. Nenadu Milijašu: “Manje hrči na pripremama”. Slaviši Stojanoviću: “Treneru, ponesite instrumente iz Slovenije, obećali ste da ćete nam svirati kad osvojimo titulu. U.R.

SPORT 31

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

evropski fudbalski vikend SERIJA A, 18. kolo Nedjelja 15.00h Kjevo - Kaljari 18.00h Fiorentina - Livorno 20.45h Juventus - Roma Ponedjeljak 12.30h Napoli - Sampdorija 15.00h Katanija - Bolonja 15.00h Đenova - Sasuolo 15.00h Milan - Atalanta 15.00h Parma - Torino 15.00h Udineze - Verona 18.30h Lacio - Inter PRIMERA, 18. kolo Subota 16.00h Malaga - Atl. Madrid 18.00h Valjadolid - Betis 20.00h Valensija - Levante 22.00h Almerija - Granada Nedjelja 12.00h Sevilja - Hetafe 16.00h Barselona - Elče 18.00h Osasuna - Espanjol 20.00h Sosijedad - Atl. Bilbao Ponedjeljak 19.00h Real M. - Selta 22.00h R. Valjekano - Viljareal

DA LI STE ZNALI?

Da je Roma na posljednjih 25 mečeva u Seriji A poražena samo jednom - prošle sezone (7. maja) od Kjeva na “Olimpiku” 0:1

Čeka nas novi duel dva fudbalska maestra: Franćesko Toti i Andrea Pirlo

Serija a, 18. kolo

Super derbi za početak godine Meč sezone - lider Juventus dočekuje neporaženu Romu, nedjelja od 20.45 Kosta Bošković

orino i Rim - kakve dvije priče! Prvi je mjesto na kojem je rođena savremena italijanska država, drugi je - dovoljno je samo reći - vječni grad. Sjever protiv juga, Pijemont protiv prijestonice, Juventus protiv Rome! Godina u Italiji nije mogla bolje da počne, kalćo ludnica zakazana je već za peti dan 2013, dan kada će se odigrati apsolutni derbi sezone u Seriji A. Stara dama koja se po navici smješka sa vrha ili još neporažena “vučica”. Skudeto je još veoma daleko, ali ovaj meč mogao bi mnogo toga da odredi u nastavku Serije A.

I bez obzira što Roma još nije osjetila gorčinu poraza, Juve polako pravi veliku prednsot na tabeli i sa solidnih “plus pet” čeka veliki derbi italijanskog fudbala. Nova pobjeda protiv ljutog rivala značila bi da je stara dama na pravom putu ka trećem uzastopnom Skudetu...

● Kjelini: Osjeća se visOK napOn

Za Romu Juve je, uz Lacio, omraženi rival. S druge strane i “bjankoneri” ne simpatišu mnogo Rimljane - da se atmosfera zagrijala i mnogo prije meča potvrdio je defanzivac Juventusa Đorđo Kjelini.

crvena ljubav

Crnogorski orao ukrasio ª Enfildº Kada vas ljubav vodi onda prepreke ne postoje, onda ni dokovi rijeke Mersi i grad čuvenih Bitlsa nijesu daleko. A ljubav prema Fudbalskom klubu Liverpul odvela je Branka Vukoslavovića (lijevo na fotografiji pored spomenika legendarnog trenera Liverpula Bila Šenklija), inače predsjednika NVO “Liverpool

FC Fan Club Montenegro”, do kultnog “Enfild Rouda” gdje je bodrio “redse” na meču sa Hal sitijem (2:0) i visoko podigao zastavu sa crnogorskim zlatnim orlom koji na grudima nosi simbol grada Liverpula pticu Liverbird. Da se zna da veliki Liverpul ni u Crnoj Gori “nikada neće hodati sam”. K.B.

“Čeka nas veliki meč u nedjelju, meč koji bi mogao da odluči trku za Skudeto. Visok napon koji nosi jedan ovakav duel osjećao se svih ovih dana”, istakao je Kjelini. “Roma nije poražane ove sezone, ali mislim da smo mi svakako najbolji tim u Italiji i da ćemo to još jednom potvrditi u nedjelju veče”. Antonio Konte nastupiće sa najjačom postavom koju ima, a naš oporavljeni kapiten Mirko Vučinić meč bi prema najavama sa Apenina trebalo da počne sa klupe.

● TOTi: idemO na pObjedu Meč iz ugla rimskog velikana najavila je ikona Rome, princ “vječnog grada”, Franćesko Toti.

“Gledajući individualno, mislim da smo bolji od Juventusa, ali oni su timski jači od nas. Razlika je u tome što oni duže igraju zajedno i već su osvojili nekoliko trofeja”, smatra Toti. “Ove sezone smo već pobijedili neke od najboljih ekipa, ali ne i Juventus. Ne zanima nas remi u Torinu, hoćemo samo pobjedu”. Toti će predvoditi napad “vučice” u gradu “fijata”, a društvo u špicu praviće mu opavljeni Matija Destro koji je odmah po oporavku od povrede podsjetio o kakvom se talentu radi. Osim okršaja u Pijemontu 18. runda Serije A donosi još jedan klasik italijanskog fudbala sa Lacijom i Interom u glavnim ulogama. Serija A izlazi iz prazničnog ludila, život u Italiji vraća se u normalu.

FA KUP, 3. runda Subota 13.45h Blekburn - Man. Siti 16.00h Barnsli - Koventri 16.00h Jeovil - L. Orijent 16.00h Bristol S.Votford 16.00h Sautend - Milvol 16.00h Midlsbro - Hal 16.00h VBA - K. Palas 16.00h Kiderminster - Piterboro 16.00h Donkaster - Stivenidž 16.00h Stouk - Lester 16.00h Sautempton - Barnli 16.00h Njukasl - Kardif 16.00h Ročdejl - Lids 16.00h Vigan - MK Dons 16.00h Čarlton - Oksford 16.00h Norič - Fulam 16.00h Aston Vila - Šefild J. 16.00h Maklsfild - Šefild V. 16.00h Bolton - Blekpul 16.00h Everton - KPR 16.00h Brajton - Reding 16.00h Grimzbi - Hadersfild 16.00h Ipsvič - Preston 16.00h Bornmut - Barton 18.15h Arsenal - Totenhem Nedjelja 13.00h Not. Forest - Vest Hem 15.00h Sanderlend - Karlajl 15.15h Derbi - Čelsi 16.00h Liverpul - Oldam 16.00h Port Vejl - Plimut 17.30h Man. Junajted - Svonsi FRANCUSKA KUP, 1. kolo Subota 12.00h Avranš - Lans 14.15h Kan - Sent Etjen 14.30h Epinal - Nior 14.30h Pontarlije - Kaen 14.30h Mon Azerg - Istr 15.00h Žira Sud - Kretej 15.30h Šambli - Anže 16.00h La Roš sur Ion - SA Bastija 16.00h Obanj - Dižon 16.00h M. Renesans - Mulen 17.00h Izer - Lorijen 18.00h Bulonj - Buve 18.00h Erbije - Plabenek 18.00h Poasi - Konkarno 18.00h Romoranten - Tuluz 18.00h Bresir - Sošo 20.45h Ren - Valensijen Nedjelja 12.00h Mark-en-Barel - Okser 14.00h Burg Perona - Gengan 14.00h Sent Arman - Iris de Kroa 14.00h Kajol - Il Montičelo 14.15h Amijen - Lil 14.15h Bastija - Evijan 14.15h Nant - Nica 14.15h Size - Lion 14.15h Rodez - Monpelje 14.15h Raon Etap - Bordo 14.15h Brest - PSŽ 14.30h Kimperle - Ažaksio 17.00h Van - Monako 18.00h Set - Karkefu 20.45h Marsej - Rems

INTERESOVANJE

Arsen(al) zove Mirka Tobdžije spremile ponudu tešku osam miliona funti za napadača Juventusa i kapitena Crne Gore - generalni direktor “stare dame” Bepe Marota razgovarao sa Arsenalom - tako tvrdi ugledni engleski Miror

Generalni direktor Juventusa Đuzepe Bepe Marota je boravio u sjevernom Londonu kako bi pregovarao sa Totenhemom oko Mirka Vučinića, ali je uslije-

dio jedan poziv pa je promijenjena maršuta - Bepe je u tom dijelu glavnog grada Engleske razgovarao sa Arsenalom o transferu kapitena reprezentacije Crne Gore. Ugledni Miror je objavio informaciju da je Arsen Venger voljan da plati osam miliona funti za kupovinu Mirka. I to je za staru damu povoljna opcija, jer je Totenhem (navodno) želio Vučinu na pozajmicu što Juveu nije odgovaralo... Arsen(al)u je neophodan napadač, jer su inače tanki u navali, a trenutno su povrijeđeni Olivije Žiru, Niklas Bendtner i Jaja Sanogo. Mađioničar Mirko je najpristupačnija opcija, jer

je menadžer tobdžija demantovao da će potpisati Dmitra Berbatova iz Fulama, dok je Dijego Kosta iz Atletiko Madrida preskup pošto za njega treba izdvojiti minimum 38 miliona eura... “Berbatov nije ime koje trenutno razmatramo. Razmatramo naše mogućnosoti, koje su, moram da priznam, prilično ograničene”, rekao je Arsen Venger. Ta ograničenost je izgleda osam milion funti (blizu 10 miliona eura), a Juventus je javno rekao da će čovjeka koji je sada u drugom planu zbog Karlosa Teveza i Fernanda Ljorentea prodati za 15 miliona eura. Možda se Arsenal i Juventus nađu na pola puta oko Mirka Vučinića - priča je dosta realna, a Miror se ne zalijeće tek tako... B.T.

subOta i nedjelja, 4. i 5. 1. 2014. broj 730 GoDiNA iii

33 žEnA čETIrI VrSTE grudnJAkA

Osnovni komad donjeg rublja

SAVJETI

Modni trendovi za 2014. godinu ● siluete kao kutije

E.Z.

odimo vas kroz modu kakvu ćete “nositi” 2014, a ne samo diviti joj se. Zato su tu obični sviteri, sandale poput čarapica, muški krojevi od ženskih tkanina i mnoge druge stvari. Odaberite ono što vam najviše odgovara za ovu godinu.

● Pastelno modno

● atletske Pantalone

Zimu koja je pred nama dočekali smo u tamnim tonovima. Crna je hit sezone, što nije dosadno, jer crna ima stotinu nijansi. Proljeće i ljeto 2014. donose promjenu, pravi obrat u paleti koja je svijetla kao dan. Pastelna je tu, ali hit su bezbojne nijanse, ni bijele ni sive, kojih takođe ima u puno kombinacija. Misli se na nosive trendove, a ne na modne ljepote koje liče na umjetnička djela.

U trendu ste ako obučete holivudski široke pantalone, uske (ali ne preuske!) pantalone i ako pantalone imaju bočne atletske pruge. Nebrojene su grafičke igre bočnim prugama koje mogu biti geometrijski pravilne ili svilene kao kod smokinga, a ima i maštovitih slikarija! Važno je da se ne izgubi asocijacija na atletiku. Ako su visoke do struka, ostavlja se go dio do grudnjaka.

Proljeće i ljeto 2014.

Proljećni kaputi i jakne, ali i ljetnje bluze, široki su i veliki poput kutija. Tijelo nestaje ispod njih. To je nastavak zimskog trenda na nešto prefinjeniji način. Jakne dakle nijesu ni bajkerske, ni avijatičarske, ni rokerske. Minimalizam vlada već drugu godinu, pa su linije jakni čiste, ali oblika je na stotine.

● ni mini ni maksi Fantastična dužina suknji i haljina: nijesu duge, ali ne penju se ni do mini dužine, koju uglavnom proglašavaju bapskom. Moderni ste ako suknja samo malo otkriva nožne zglobove. Uz to idu trendi cipele i sandale koje nogu pokrivaju poput soknica.

● kaPuti bez kragni Kragne su protjerane s kaputa nalik na kutije. Ipak, posrijedi je puno igre s kragnama i manžetnama kad je riječ o košuljama. Na prugastu, šarenu ili jednobojnu košulju idu svijetle kragne i manžetne, uvijek jednobojne i kontrastne.

● Pletene majice Proljećne i svježe ljetnje večeri i jutra dočekujemo u kraćoj ili dužoj nježnoj, ženstvenoj, fluidnoj suknji i haljini preko koje ide sviter, lagana vunena majica okruglog izreza. U modnoj zimi 2014/15. kao goli! Proljeće će nas izbaciti iz crnog, uživaćemo u svijetlim tonovima, koji nam neće dojaditi do sljedeće zime, a nju ćemo provesti kao da smo goli – u modelima boje kože, bež tonovima. Ali sa puno sjaja.

● muški krojevi Muškim krojevima izrazito ženski predznak daju bogate teksture tkanina od kojih su sašiveni modeli. Reljefne tkanine su zakon zime 2014/15.

● jednostavno a šik Minimalizam modnih devedestih interpretira se na način 21. vijeka zbog čega će nas zvati modnim puritancima.

● Pankeri i gejše Protiv minimalizma ustaje pankerska modna pobuna. Tu je i gejša-stil, ali povezan s gotikom, darkerski.

Možete imati grudnjake sa različitim uzorcima, bojama i teksturama, ali postoje četiri osnovna komada koje bi trebalo da imate u svojoj fioci sa donjim rubljem. 1. Sportski grudnjak Ovaj grudnjak savršen je za sve sportske aktivnosti, kao što su ples, planinarenje, fitnes. Široke bretele i debele elastične gumice daće potporu vašim grudima, tako da možete da se slobodno krećete i osećate se udobno. 2. Čipkasti grudnjak Spremate se za sastanak ili samo želite da se osjećate kao seksi boginja? Ništa neće toliko doprinijeti vašoj senzualnosti kao čipka, a

uz to će i lijepo podići vaše grudi. Rezultat je savršeni dekolte. 3. Grudnjak bez žica Ovaj udobni grudnjak omogućuje vam nošenje dubokih izreza, sakoa bez ičega drugog ispod. Osim toga, oni u crnoj boji ili boji kože odgovaraće većini vaše odjeće. Malo čipke na rubu nije na odmet, jer ćete tako zagolicati maštu svih oko vas. 4. Grudnjak sa pola korpe Ovaj grudnjak je sve u jedan. Možete da ga nosite sa naramenicama ili bez njih, tokom dana na poslu ili uveče na žurci. Za njega stvarno nema nikakvih ograničenja. (Cosmopolitan.hr)

krASIlA 170 nASloVnIcA

Marion Kotilard je kraljica stila Francuska glumica, oskarovka Marion Kotilard (38) pobijedila je Aleksu Čang, Viktoriju Bekam i Mirandu Ker, i postala je krunisana kraljica stila. Ona je prošle godine krasila 170 naslovnih strana različitih magazina, a prema svjetskim modnim magovima zaslužno je dospjela na tron. TOP 10 ODJEVENIH ZVIJEZDA 1. Marion Kotilard 2. Kejt Bosvort 3. Olivija Palermo 4. Rijana 5. Aleksa Čang 6. Kejt Mos 7. Viktorija Bekam 8. Miranda Ker 9. Nikol Riči 10. Kara Delevinj

zA SAVršEnu kožu

Pravila depilacije Ako ste depilaciju malo i zanemarili tokom prethodnih mjeseci, u sljedećem periodu pružite joj više pažnje. 1. Koliko često treba ići na depilaciju? Dlačice ne rastu svima jednakom brzinom pa stoga ne postoji tačno određeno vremensko razdoblje za depilaciju. Ukoliko ste upravo prvi put bili na depilaciji voskom ili se neko duže vrijeme nijeste depilirali, jedan dio dlačica nalazi se ispod površinskog slo-

ja kože i samo što nije izrastao. No, ako ste već bili na nekoliko uzastopnih tretmana, preporučuje se depilacija na tri do četiri nedjelje. 2. Brijanje izaziva rast debljih i čvršćih dlačica Muči li vas pitanje smijete li se brijati nakon depiliacije voskom, odgovor je – da. Međutim, to će vas uvijek vratiti korak unazad, jer nakon svakog brijanja dlačice rastu deblje i čvršće. Stoga, ukoliko možete, radije se strpite do prve sljedeće depilacije. 3. Čupati ili ne? Neke žene gotovo opsesivno pincetom čupkaju svaku svoju dlačicu. Istina, nakon depilacije puno ih je lakše i bezbolnije iščupati – možete ih često doslovno izvući, a da pritom ne osjetite bol. Ukoliko čupkate izrasle dlačice, one neće sve rasti jednakom brzinom. U tom slučaju nemojte se čuditi ako vam nakon depilacije dlačice počnu rasti brže nego prošli put. (Zadovoljna.hr)

34 ZABAVA TUŽAN POČETAK 2014.

Riki Martin raskinuo sa Karlosom Gonzalesom

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

RAZGOVOR

Muškarci su školovani prevaranti Jelena Rozga za Vikend novine priča o praznicima i najavljuje novi album

Pjevač Riki Martin rastao se od Karlosa Gonzalesa nakon šest godina veze, potvrdila je za Pipl njegova PR služba. “Riki i Karlos su se dogovorili da prekinu ljubavnu vezu, ali ostaju prijatelji koje vezuju mnoge divne stvari”, rekao je Rikijev PR. Portorikanski pjevač je 2010. objavio da je homoseksualac i dodao da su mu mnogi savjetovali da to ipak zadrži za sebe kako ne bi upropastio karijeru. Martin je 2008. postao otac blizanaca Matea i Va-

lentina, koje mu je rodila surogat-majka. Riki, za kojim su uzdisale žene širom svijeta, prošle godine je za Veniti fer rekao sve najljepše o Karlosu. “Kada sam počeo proces sa surogat-majkom, nijesam bio s Karlosom, upoznali smo se tek poslije. Rekao mi je - tražim dečka, ne oca sa porodicom. A ja sam njemu rekao ali našao si pravog, ostvarenog muškarca. Složena veza u kojoj se dvoje razumiju i niko nikoga ne osuđuje - to sam čekao cijelog života.”

Uvijek raspoložena Jelena Rozga, nakon novogodišnjin nastupa u Budvi, Novom Pazaru i Petrovcu, te onog koji je očekuje u rodnoj Hrvatskoj 5. januara, pakuje kofere i odlazi na, kako kaže, zasluženi odmor. Prošla godina za razdraganu pjevačicu je bila poslovno uspješna, te su joj najveće želje da i 2014. bude dovoljno posla, a imajući u vidu i da joj se ona koja se tiče udaje nije ispunila. “Nije me zaprosio, šta da radim, ne preostaje mi ništa drugo nego da kleknem ispred njega i to uradim sama”, našalila se popularna Jele. Pjevačica nam je otkrila da je decembar njen omiljeni mjesec. “Decembar je moj najdraži mjesec, iako sam rođena u avgustu. Ovih dana je sve čarobno, sve oko nas je ljepše, ljudi su drugačiji, svi

su nasmijani. U mom rodnom Splitu je bilo i lijepo vrijeme, pa sam zaista uživala. Svake godine kitim jelku i to je za mene posebna radost. Uživam da kupujem poklone i vjerujem da ću svojim izborom razveseliti najdraže”, ushićeno priča Rozga. Jelena nam je kazala i da se najviše obraduje klasičnim ženskim poklonima. “Ma, ja sam kao i svaka žena. Voljela bih kad se vratim kući da me sačekaju cipele, torba ili pidžama.” (smijeh). Otkrila nam je i da nije previše sujevjerna, te da je ritual oblačenja crvene garderobe ove godine preskočila. Podsjećamo, postoji vjerovanje da ukoliko u novogodišnjoj noći nosite crveni veš - imaćete bogat ljubavni život.

“Obično stavim crveni ruž i obučem donji veš crvene boje, ali sam ove godine oboje preskočila. Ali sam sigurna da će biti sve u redu”, priča ona, dodajući da bi 2014. voljela da se ostvari i u ulozi majke. Jelena kaže da su muškarci češće “školovani prevaranti”, kako glasi stih njene pjesme, nego li dase i džentlmeni. Kada je karijera u pitanju, nakon godine ispunjene singlovima, došlo je vrijeme za objavu trećeg solo albuma. “Nakon godišnjeg odmora, ulazim u studio sa porodicom Huljić i završavamo započeto. Mislim da bi sve trebalo biti gotovo do ljeta, tako da vas očekuje bezbroj iznenađenja”, obećala je plavokosa pjevačica. Zlatko Šebek, foto: Miloš Ćetković

JELENA KARLEUŠA

Nudim 100.000 eura za sliku praznog Ušća

Jelena Karleuša pozvala je preko društvene mreže Tviter novinare da objave sliku na kojoj se vidi da nije bilo ljudi na njenom koncertu. Uvrijeđena što su se nakon njenog dugoočekivanog koncerta nizali naslovi i tek-

stovi kako njen koncert nije privukao veliki broj posjetilaca, Jelena je na Tviteru rekla da želi da vidi fotografiju kao dokaz da je Ušće bilo prazno tokom njenog koncerta, a zauzvrat će dati 100.000 eura.

PREKID I SPAJANJE

DŽENIFER HADSON

Ponovo srećni

Poklonila kuću za Božić

Pjevačica Nataša Bekvalac i njen vjerenik Vladimir Vuksanović na najbolji mogući način su demantovali glasine da su nedavno raskinuli. Naime, pojavile su se priče da par nije u dobrim odnosima, te da je plavokosa ljepotica saopštila manekenu da je definitivno kraj, ali golupčići su zajedno proslavili dolazak 2014. godine. Par je uživao na splavu “Dragstor Play” čiji je suvlasnik upravo Vlada, a prisutni kažu da su čitavu noć razmjenjivali nježnosti i poljupce naočigled 700 posjetilaca. Podsjetimo, Nata i Vlada su se vjerili u oktobru prošle godine.

Popularna glumica Dženifer Hadson je svom dugogodišnjem asistentu Volteru Vilijamsu priredila pravo iznenađenje za Božić. Kupila mu je kuću, a kada mu je predala poklon on nije mogao da dođe sebi od sreće. Dženifer je reakcija njenog zaposlenog radnika bila veoma zanimljiva pa je snimak postavila na Instagramu. Video prikazujea Vilijamsa kako vrišti od sreće i na kraju skače na Dženifer kako bi joj zahvalio na poklonu. Sve je počelo tako što vidimo pjevačicu kako asistentu daje neke papire u njenom dnevnom boravku u kojem je bilo još nekoliko ljudi. Ona je tada nonšalantno odšetala, a on je otvorio papire i iznenada počeo vrištati. Skakao je od sreće, a onda se zaletio prema Dženifer i oborio je na kauč. S obzirom na to da je poklon zaista vrijedan, reakcija asistenta ne čudi. E.Z.

zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

rIjALITI

Nadam se da će mi ª Farmaº otvoriti vrata šoubiznisa Maneken Marko Vukotić za Vikend novine govori o mnogim izazovima sa kojima se susretao na seoskom imanju Peta sezona najgledanijeg rijaliti programa u regionu “Farma” prethodne godine posebno je bila zanimljiva crnogorskoj publici s obzirom da je jedan od takmičara koje je javnost brzo zavoljela i proglasila favoritom bio Cetinjanin Marko Vukotić. Maneken i fitnes instruktor, koji je široj javnosti postao poznat nakon uloga u spotovima Anite Popović, Ane Nikolić i Nikolije Jovanović, takmičenje je nakon više od tri mjeseca provedenih na imanju završio u polufinalu, a neposredno pred let ka Crnoj Gori nam je u kratkom razgovoru sa zadovoljstvom opisao prve dane na asfaltu nakon izlaska. “Iskreno, u nevjerovatnoj sam frci ovih dana. Pokušavam da se saberem, ali je prosto nemoguće od emisija u kojima gostujemo, poziva novinara i obaveza prema produkciji. Čini mi se da ću tek za mjesec biti svjestan šta mi se sve dogodilo u kratkom periodu”, počinje priču Vukotić. On nijednog trenutka ne žali za pobjedom. Štaviše, smatra da od priznanja prijatelja nema veće satisfakcije. “Reakcija moje porodice i prijatelja koje sam stekao prije ‘Farme’ mi imponuje i to je za mene najveća nagrada. Prezadovoljan sam učešćem, ponašanjem i nači-

nom na koji me je publika shvatila kao običnog čovjeka”, konstatuje Marko. On je svjestan velikog uspjeha, s obzirom na to da je na imanje ušao sa statusom anonimusa. “Nijesam znao šta da očekujem prilikom ulaska jer sam bio nepoznat ljudima, nijesam pripadao kategoriji slavnih. Dugo sam se dvoumio da li da prihvatim učešće, a nakon što sam to uradio, nadao sam se da ću tamo provesti nekih mjesec dana. Ali, izgleda da sam se odlično adaptirao, došao sam do kraja i stekao neprocjenljivo životno iskustvo”, jasan je Vukotić. Marko je tokom života na selu nailazio na razne prepreke i teške momente. “Bili smo gladni, umorni od teških poslova, iziritirani ponašenjem pojedinaca... Bilo je dosta teških trenutaka. Nedostajali su mi porodica i vjerenica, a najteže mi je možda bilo kada je ispao moj prijatelj Boris”, prisjeća se Vukotić, dok ga ka aerodromu vozi Romana Panić, u kojoj je našao prijatelja za čitav život. “Uvijek je bila tu za mene, a moram naglasiti da sam nakon ‘Farme’ u svakodnevnom kontaktu sa Slobom Đurkovićem, Katarinom Grujić, Edinom Škorićem, Igo-

Roki možda snimi reklamu Tokom boravka na imanju Markov nezaobilazan pratilac bio je njegov pas Roki, bez koga farmeri nijesu mogli zamisliti dan. “Svi me pitaju: ‘Ej, đe ti je Roki’. Kako je krenulo, možda dobije neki angažman da snimi reklamu”, kroz smijeh objašnjava Marko. rom Starovićem... Kada u takvim uslovima stekneš prijatelja, ne smiješ ga izgubiti”, tvrdi maneken. Marko ipak nema lijepo mišljenje o pobjednici Jeleni Golubović. “Nije zaslužila pobjedu, ali je uspjela da prevari ljude i svaka joj čast na tome. Skidala se na imanju, vršila nuždu po livadi, što, po meni, ne bi trebalo da budu odlike pobjednice”, smatra Vukotić. Na imanje je ušao sa statusom

zauzetog momka, a uprkos brojnim iskušenjima i nabacivanju nekih ukućanki, Vukotić je i dalje vjeran budućoj supruzi. “Moja djevojka je razumna i nema nikavih problema u našoj vezi. Čuli smo se nakon izlaska, ona je u inostranstvu i samo ona postoji u mom srcu”, priznaje Vukotić. A na Cetinju ga očekuje armija fanova. “Konačno kod kuće malo da bu-

dem. Biću nekih 15 dana, a poslije toga nazad za Beograd, obaveze čekaju”, već je isplanirao Vukotić prvi mjesec u godini, a 2014. očekuje da mu se boravak na “Farmi” isplati u poslovnom smislu. “Vrijeme će pokazati, postao sam popularan i nadam se da će mi ‘Farma’ otvoriti neka druga vrata za uspjeh i napredak u karijeri. Na meni je da šansu iskoristim”, zaključio je Vukotić. D.Brajković

FILMSKA STATISTIKA

Šin ª smrtonosnijiº od Norisa Na listi 25 najsmrtonosnijih glumaca svih vremena na velikom platnu našla su se i neka iznenađenja, pa je tako Čarli Šin na velikom platnu ubio više ljudi nego Čak Noris Zaljubljenici u filmove sastavili su listu 25 najsmrtonosnijih glumaca svih vremena na velikom platnu. Prema statistici stranice MovieBodyCounts, koju je obradio Randal Olson, glumac koji je pobio najviše ljudi na filmu je Arnold Švarceneger. Najsmrtonosnija žena filma je Uma Turman sa 77 ubistava. Film “Lone Wolf and Cub: White Heaven in Hell” smatra se najsmrtonosnijim, jer je glumac Tomisaburo Vakajama u njemu ubio čak 150 ljudi, od sveukupno 226, koliko ih je pobio u čitavoj karijeri. Baza ubistava građena je više od pet godina, ali kako autor kaže, neka ubistva možda nedostaju, jer su neki glumci možda glumili u nekim B-filmovima sa malo ubistava, koji nijesu mogli da budu katalogovani. Olson dodaje kako u statistici nije prikazan jedan ključni glumac - Džon Vejn. “Siguran sam da bi se i on pojavio na ovoj listi kad bi neki njegov obožavatelj htio da izbroji ubistva u njegovim filmovima pre 1960. godine”, kaže Oslon, koji upravo završava doktorat iz računarstva na Fakultetu u Mičingenu.

HOT!

Grčka ljepotica Georgia Salpa oduševila je svojim novim seksi fotografijama na kojima je pozirala za magazin Nuts. Mnogi kažu da ova djevojka nalikuje na američku starletu Kim Kardashian, ali ako nas pitate, Georgia treba biti poznata po svojim neospornim ženskim adutima koji nikog ne ostavljaju ravnodušnim, a ne po sličnosti sa Kardashian.

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

ŽENA

36 ŽENA

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

RASPLAMSAJTE STRAST

Savjeti za vrući zimski seks

vijek postoji razlog više da svoj emotivni i seksualni život učinite još boljim. Da bi vam se tako nešto i desilo, imamo za vas sedam odličnih predloga. Dovoljno je da ugodite prvenstveno samoj sebi, a seks pun strasti doći će kao logična posljedica vašeg unutrašnjeg zadovoljstva.

Usvojite sljedeće savjete i rasplamsajte strasti u krevetu. 1. Znojite se zajedno! Žene koje vježbaju tri puta nedjeljno redovnije vode ljubav, brže se uzbude i češće dožive orgazam od žena koje ne idu na rekreaciju. A koja aktivnost najviše stimuliše želju za seksom? Joga – i to bikram joga. Ipak, svaki oblik vježbanja djeluje podsticajno na libido. Naš prijedlog jeste da vježbate kod kuće, u društvu partnera – naučno je dokazano da feromoni iz muškog znoja podstiču seksualno uzbuđenje. 2. Čitajte prije spavanja Dok kiša dobuje o vaše prozore a vetar huji, sigurni smo da vam najviše prija da se sklupčate u krevetu, ispod toplog ćebeta i da zaronite u dobru ljubavnu knjigu. Pa, nastavite, jer to bi mo-

glo da poboljša ljubavni život. Žene koje redovno čitaju romatično štivo 74 odsto češće vode ljubav sa partnerom nego one koje ne čitaju prije spavanja. Naučnici vjeruju da je to posljedica fantazija koje žena stvara inspirisana izmišljenim avanturama glavne junakinje ljubavnog romana. Na taj način, očigledno, stimuliše mozak na kreiranje novih ideja u spavaćoj sobi. 3. Izađite solo Ako želite da budete privlačniji svom partneru, onda izađite bez njega! Psiholozi su utvrdili nešto na prvi pogled nelogično: što manje vremena žena provodi sa partnerom poslije seksa, time je za njega poželjnija i atraktivnija. 4. Grickajte badem, lješnik, orah, kikiriki Sunčeva svjetlost podiže nivo

testosterona u organizmu, a posljedično i povećava libido. Budući da je zimi svjetlost mnogo slabija, izostaje ovaj efekat, pa nivo testosterona opada. No, postoji rješenje i za to – ishrana bogata mononezasićenim mastima podiže nivo ovog hormona. Kikiriki je odličan izvor. 5. Isključite grijanje u spavaćoj sobi Iako toplota i zajedničko zagrijavanje i znojenje tokom dana djeluju stimulativno na seksualne hormone, ovo pravilo ne važi za noć. Visoka sobna temperatura, posebno ako je posljedica centralnog grijanja, može da isuši vazduh i izazove hrkanje, što baš i nije atraktivna osobina partnera. Nadalje, takvi uslovi neizostavno vode u nesanicu i pad libida – da ne pominjemo izostanak želje za dodirivanjem zbog toga što vam je previše toplo. 6. Povećajte unos cinka Osim sunčeve svjetlosti i toplote, veći unos namirnica bogatih cinkom još jedan je razlog zbog kojeg tokom ljeta osjećamo pojačanu želju za seksom. Ako ste

primijetili da ste vi, ili vaš partner, izgubili želju za seksom, češće nego inače obolijevate od prehlade, a uz to imate i lošu kožu, onda će vam vjerovatno pomoći povećan unos cinka. Trudite se da jedete više proteina (posno meso je dobar izvor) ili svakog dana pojedite šaku sjemenki od bundeve, što obezbjeđuje optimalnu, koncentrovanu dozu cinka. Bundevine sjemenke bogate su argininom – aminokisjelinom koja djeluje kao prirodna vijagra (povećava prokrvljenost genitalija). 7. Prvo priča, a onda akcija Brige i dileme koje nosi svakodnevica, naročito tokom tmurnih zimskih dana, mogu da otežaju prepuštanje intimnostima. Zato je važno da prije seksa razgovarate sa partnerom. Zamolite ga da vas sasluša, da vas ne prekida, niti da komentariše. Učiniti isto za njega. Kada se nakon kratke “psihoterapije” opustite i dodirnete, bićete rasterećeni i moći ćete da se usredsredite na fizičko zadovoljstvo. (Ljubav i seks)

ODNOSI

Kako do idealne ljubavi

Nova godina za mnoge predstavlja i nove početke, a među njima i one ljubavne. Uvijek postoje one dobre i manje dobre odluke. Kako ovaj put ne bi pogriješili, evo liste nekoliko ljubavnih novogodišnjih odluka. 1. Budite otvorene za sve opcije Ako ste u 2013. godini doživjeli ljubavno razočaranje, vrlo je vjerovatno da ste rekli da ne planirate uskoro da se zaljubite. Nijesu svi isti! Budite otvoreni za sve opcije, nikad ne znate šta vas čeka. 2. Prekinite lošu vezu

Neka 2014. godina, među ostalim, bude i godina u kojoj ćete sami sebi reći da zaslužujete više od ovog što imate. Nemojte pristajati na polovičnu sreću, koliki god bio strah od novog početka. 3. Precrtajte bivšeg Svima nam je poznata situacija višemjesečnog “natezanja” s bivšim dečkom i nakon raskida. Napokon priznajte sebi da to više nikad neće biti isto i da gdje je puklo jednom, vrlo vjerovatno da će pući ponovo. Biće ti lakše. 4. Neuzvraćena ljubav

Jednako kao i loša veza ili bivši dečko, neka neuzvraćena ljubav u 2014. godini takođe bude na listi stvari kojih treba da se riješite. Iako znamo da neće biti lako, još je teže patiti za nekim ko nikad neće biti vaš, zar ne? 5. Budite popustljivije Oni koji su u srećnim vezama, potrudite se da u novoj godini budete još bolji jedno prema drugom. Promijenite stvari kojima izluđujete svoju bolju polovinu, imajte više razumijevanja i češće pristajte na kompromise. (24 sata)

ŽENA 37

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

PSIHOLOGIJA

Živite u opuštenom ritmu

DARUJTE DRUGIMA

Pokloni nas usrećuju

Predstavljamo vam pet savjeta kako da živite opušteniji i srećniji život... 1. Uradite nešto što niko ne očekuje od vas Prevaziđite svoje strahove i nemojte da se plašite da budete drugačiji. Imate jedan život i proživite ga punim plućima. Zašto ne biste napokon uradili nešto što ste oduvijek željeli, ali nijeste imali vremena ili smjelosti. Upišite časove slikanja, salse, trčite maraton ili naučite da izvodite striptiz! 2. Budite dijete ponovo Mnogi od nas se “zaglave” u odraslom životu i zaborave šta su sve voljeli i željeli kad su bili dje-

ca. Sjetite se vaše omiljene lutke, zabave ili sporta koji ste voljeli u mladosti. Pokušajte da proživite nešto od toga danas i zabava će vam biti zagrantovana. 3. Smijte se naglas Vjerovali ili ne, psiholozi poslije traumatičnh iskustava savjetuju ljude da gledaju komedije minimum mjesec dana. Ništa vam ne može oduzeti radost i smijeh, osim ako vi to ne dozvolite. Smijte se što više. Smijeh je najjeftiniji i najdjelotvorniji lijek koji postoji na svijetu. 4. Primijetite nešto lijepo svaki dan Probudite se i pogledajte pažlji-

vo oko sebe. Ništa posebno, kažete? Onda pogledajte još jednom. Život je pun predivnih sitnica. Trudite se da svaki dan pronađete nešto novo i savršeno na čemu ćete biti zahvalni sudbini. 5. Distancirajte se od ljudi koji vam ne prijaju Postoji ljudi koji su takozvani “energetski vampiri” i kojima je potrebno da isisaju život i pozitivne emocije iz drugih ljudi da bi sebe nahranili. Toliko su skoncentrisani na sve negativno u životu da stalno drame oko nečega, tračare, žale se i izigravaju žrtve. Od takvih ljudi treba bježati. (Hafington post)

LAŽEMO SAMI SEBE

Obećanja koja ne ispunimo

Biti škrt, kao i sramiti se vlastite škrtosti povezano je sa višim nivoima hormona stresa kortizola, pokazala je studija socijalnog psihologa Liz Dun. Ona je sprovela eksperiment u kojem su ispitanici dobili novac, a morali su da odluče koliko će novca da zadrže, a koliko da poklone. Što su više novca odlučili da zadrže, to su imali veći nivo kortizola. Takođe, osjećali su i veći sram u kasnijim razgovorima sa ostalim učesnicima studije. Ko daruje srećniji je i na poslu Pomaganje i darivanje svoje energije i vremena na poslu poboljšava zadovoljstvo na radnom mjestu, pokazala je studija Univerziteta Viskonsin. Ona je dokazala da su altruistički ljudi srećniji sa svojim poslom, bolje se slažu sa kolegama i radije od-

laze na posao. Pomaganje drugima usrećuje. Doprinosi vjerovanju u veće dobro Velikodušnost dugoročno uvijek pobjeđuje sebičnost, pokazala je studija Univerziteta Pensilvanija. Prema njoj, ljudi koji rade u timu prije uspijevaju na raznim životnim poljima. Dokaz su i humanitarne akcije koje pokreću veliki broj ljudi, a mogu neizmjerno da pomognu samom cilju koji bi u suprotnom bio neostvariv. Jača odnose među ljudima Velikodušnost je nužan sastojak srećnih ljubavnih veza, pokazalo je istraživanje američkog Nacionalnog projekta braka. Prema njemu, u braku su najsrećniji oni ljudi koji se redovno trude da usreće svog partnera sitnicama. (Telegraf)

KORISNI SAVJETI

Dobrom ishranom ublažite artritis Nutricionisti preporučuju način ishrane koji je usmjeren na očuvanje zdravlja, a podrazumijeva uzimanje namirnica koje djeluju protivupalno: luk, maslinovo ulje, grejpfrut, kupus, šumsko voće... Od ovog načina ishrane nemojte da očekujete da će vas osloboditi suvišnih kilograma. Usmjeren je na očuvanje zdravlja, a podrazumijeva konzumiranje namirnica koje djeluju protivupalno. Naročito se preporučuju crni i bijeli luk, maslinovo ulje, grejpfrut, kupus (najbolje kisjeli), blitva,

spanać, brokoli, bundeva, šumsko voće... Prije svega se preporučuje osobama koje imaju artritis, jer je ta bolest posljedica upale. Oni koji imaju ove tegobe trebalo bi da konzumiraju više namirnica bogatih antioksidansima i supstancama koje na prirodan način jačaju imunitet. Voće i povrće bi trebalo svakodnevno jesti i to u većim količinama, zatim hranu bogatu omega-3 masnim kisjelinama, ali i začinjenu, posebno peršunom i ruzmarinom, koji djeluju protivupalno. (Novosti)

BIRAJTE ZDRAVO

Grickajte prije odlaska na spavanje Smršaću, ostaviću pušenje, provodiću više vremena sa porodicom - samo su neke od odluka kojih se prema brojnim istraživanjima sjetimo u novogodišnjoj noći i nikada ih ne ispoštujemo do kraja. Na nama je bilo da ih objelodanimo, a na vama je da nas u 2014. konačno demantujete. Smršaću Sasvim logično obećanje koje dajemo sebi nakon onolikih kolača, sarmi i ruske salate koje smo tamanili ne samo u novogodišnjoj večeri, već i na slavama koje su joj prethodile je: “Smršaću”! Znajući za ovu “caku”

brojne teretane mahom nude januarske popuste. Međutim, pravi sportisti jedva čekaju da sezona praznika prođe kako bi na miru mogli da nastave da se bave svojim tijelom onako kako to čine i ostalih 11 mjeseci u godini. Ostaviću pušenje Najbolji sud o ostavljanju pušenja dao je svojevremeno američki književnik Mark Tven. “Prestati pušiti je najlakša stvar na svijetu. Ja sam to stotinu puta uradio”. Nekako je početak godine idealan da realizujemo ovu namjeru, međutim statistički podaci ukazuju na to da svega 15 odsto ljudi

odista uspije da ostavi pušenje oko Nove godine, pa da čak i oni ne izdrže dugo. Štedjeću i neću ulaziti u nove dugove Zavjeti ovoga tipa obično počinju sa: “U Novoj godini ću izlaziti na večeru sa društvom, isključivo jednom u dvije nedjelje, pripremaću sendviče za posao kod kuće, i nosiću kafu u termosu…” A, onda sa Novom godinom krenu i nova popuštanja prema sebi. Tako ubrzo završimo ne samo kupujući kafu i klopu na poslu, već i bacajući pogled na stvari koje bi trebalo da nam budu zabranjene. (Telegraf)

Dosta vam je toga da svako veče odlazite gladni u krevet? Ni ne morate! Nema razloga da se suzdržavate od jedenja prije spavanja, samo pažljivo birajte ono što ćete staviti u usta. Nije neki greh da gricnete nešto prije spavanja, ali uvijek treba da pazite šta će to biti. Nutricionista Angela Lemond tvrdi da je važno da čovjek jede kada je gladan, bez obzira na to koliko je sati, piše časopis “Women’s Health”. Trik je u tome da pripazite da vam vaš ponoćni obrok ne povisi naglo šećer u krvi, iza-

zove želju za većom količinom hrane od one koja vam je potrebna ili vam doda kilograme. Ovih pet obroka trebalo bi da vas drži sitim do jutra bez posljedica za vašu liniju: - pola banane i nekoliko badema - pola jabuke i malo nemasnog sira - pola čaše pasulja i jedna kukuruzna tortilja - čašica borovnica i čaša jogurta - jedna do dvije šargarepe i par kašika humusa (haber)

38 MUŠKARAC

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

KORISNO

Riješite problem hrkanja Ako nijeste znali, hrkanje dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema. Hrkanjem proizvodite buku i do 85 decibela (što je jednako buci u najprometnijoj ulici), ali hrkanjem ne ugrožavate samo svoju okolinu već i zdravlje. Gušenje u snu, ujutru ustajete umorni i iscrpljeni, a preko dana ste neispavani. Srce vam se “bori” protiv smanjenog priliva vazduha i

ISTRAŽIVANJE

stvara kardiovaskularne probleme. Umanjuje vam se kvalitet života. Patite od depresije, manjka koncentracije, pojačane nervoze i hroničnog umora. Sve su to simptomi hrkanja. Hrkanje se liječi primjenom koblatora Kod pacijenta se prvo utvrđuje gdje vazduh u toku spavanja nailazi na prepreku. To se radi po-

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

Više spermatozoida - duži život S vremena na vrijeme naučnici nas iznenade nekim novim, čudnim otkrićem. Upravo je to slučaj sa danskim naučnicima, koji su uspjeli da naprave vezu između broja sprematozoida u jednom mililitru spreme, i životnog vijeka muškarca. Danski stručnjaci su uspjeli da naprave vezu nakon analize podataka prikupljenih od 1963. godine do kraja 2001. godine prateći živote 43. 277 muškarca. Naučnici su na osnovu prikupljenih podatka tokom ovog dugog perioda, uspjeli da zaključe da muškarci čiji se broj spermatozoida poveća tokom vremena, imaju manju šansu da obole od raka ili srčanog udara. Iako ovo

zvuči nestvarno, naučnici su uspjeli da statističkom analizom zaključe da se ne radi o pukoj slučajnosti, već da ovakva veza ipak postoji. Iako ovo nije nešto o čemu se često priča, možemo vrlo lako zaključiti da je ovo samo dio evolucije i da zapravo ova veza ima smisla. “Najjači opstaju” je često pominjana fraza kada se priča o evoluciji, i upravo tako možemo objasniti vezu između sprematozoida i dužine života. Ako proizvodite vrlo koncentrovanu spremu onda ste vrlo dobar kandidat za proširenje ljudske vrste, tako da će vas majka priroda nagraditi dugim životom. (Maksimalno.com)

SAVJETI

Kako se mijenjaju navike u seksu O promjenama u seksualnom životu žena se pisalo, ali došlo je vrijeme da se zapitamo šta se to zapravo desilo s muškarcima. Na koji način je evoluirala njihova seksualnost? Odgovor na ovo pitanje donijela su nedavno rađena istraživanja koja su pokazala da su frajeri pretrpjeli krupne promjene po pitanju tri stvari u seksu. Prva stvar tiče se učestalosti varanja. Prije dvadeset godina broj preljubnika je bio mnogo veći, što je poprilično nevjerovatno. Godine 1993. čak 48 muškaraca je priznalo kako je bar jednom preva-

moću tanke sonde koja se plasira kroz nos. Koblatorom se meko nepce podiže i učvršćuje, pa se tako proširuje prostor za disanje. Ukoliko se ustanovi da su prekidi disanja prouzrokovani preprekom koja se ne nalazi u gornjim disajnim putevima već dublje u donjim, tada se to ne može riješiti hirurškim putem. Zašto hrčemo? Nije tačno kada kažemo da je to zbog određenog položaja spavanja. Tačno je samo to da oni koji spavaju na leđima hrču jače od onih koji izaberu neki drugi položaj, ali to mnogo ne mijenja stvari. Najčešću prepreku disanja stvara meko nepce koje je po pravilu meko i mlitavo, resica je produžena, a korijen jezika zadebljao. Kada osoba sa ovakvim deformitetima legne da spava, njeno meko nepce se preklopi a prostor za disanje se svede na veličinu pukotine. Kako osoba diše, vazduh struji, nepce počinje da titra i leprša poput jedra na vjetru i tako se proizvodi neprijatan zvuk, hrkanje. Što je otvor za disanje manji, to se hrkač bori više za vazduh, a usljed povećane količine vazduha titranje nepca se pojačava, a samim time i buka usljed hrkanja. Posljedice ove neprijatne pojave su mnogobrojne i izazivaju mnoge zdravstvene i psihološke probleme.

SASTANAK

Oborite je brzo s nogu

rilo svoju djevojku, dok danas to priznaje 17 odsto manje frajera. Na drugom mjestu krupnijh promjena našla se upotreba kondoma. Devedesetih godina veliki broj muškaraca je insisitiralo na seks sa zaštitom, čak njih 63 odsto. Danas je taj broj, vjerovali ili ne, još veći i iznosi 71 odsto. I na trećem, ali podjednako bitnom mjestu, nalazi se tvrdnja muškaraca da pamte imena i prezimena svih partnerki s kojima su bili. Nekada je to tvrdilo 49 odsto muškaraca, a danas se taj broj popeo na čak 58 procenata. (Alo)

OPREZ PRI ODNOSU

Pažljivo sa kondomima Naučnici sa fakulteta u Indijani analizirali su 50 studija o korišćenju kondoma koje su sprovedene u zadnjih 16 godina i otkrili neke prilično zapanjujuće brojke i podatke. Prekasno ga stavljate Brojne studije pokazale su kako oko 51 odsto muškaraca kondom stavlja već kada je polni odnos započeo, što baš i nema dejstva posebno po pitanju zaštite od polno prenosivih bolesti, piše “Men’s Health” Prerano ga uklanjate Oko 44,7 odsto ispitanika priznaje kako kondom redovno uklanjaju prije nego što je seksualni odnos

zapravo gotov. Potpuno odrolate kondom prije stavljanja Vjerovali ili ne, ali 25,3 odsto ljudi priznaje kako prvo odrola kondom prije nego što ga stavi na penis. Iako nam nije jasno zašto to rade, i kako uopšte, kasnije uspijevaju da upotrijebe taj kondom. Ovo u bilo kojem slučaju nije preporučljivo. Ne ostavljate mjesta na vrhu kondoma Mnogi ljudi potpuno zaborave kako je važno da se pri samom vrhu kondoma ostavi malo mesta za spermu, a to ne radi čak 45 odsto ljudi.

Upoznali ste djevojku, svidjela vam se i sad je došao red na sastanake. Evo nekoliko smjernica kako da je ostavite bez daha i sa leptirićima u stomaku... 1. Postoji samo nekoliko stvari koje su privlačnije od muškarca koji zna da ispriča dobar vic, na pravi način i u pravo vrijeme. Tako da... samo naprijed, nasmijte je! To je, uvijek, dobar način da smanjte tenziju, produžite i produbite već postojeću konverzaciju ili dodate malo iskre nekoj dosadnoj temi. 2. Kada govorimo o muzici, muškarci koji slušaju i vole muziku se dobro kotiraju na skali “Seksi ili ne” – bez obzira kom žanru ta muzika pripada. Pokažite joj da znate riječi čak i neke nervirajuće zarazne pjesme.

3. Znanje i spretnost prstiju da pruže umirujuću, dobro izmanevrisanu masažu jedan je od najmoćnijih alatki među svim drugim oružjem romantike muškarca. Masaža nevještih muškaraca uglavnom rezultira utiskom kao da maljem omekšavaju parče bifteka, a to baš i nije neki prijatan osećaj, složićete se? 4. Ženi je muškarac koji joj se sviđa uvijek privlačan, najljepši i najzgodniji bez obzira kako zapravo izgleda u tom momentu. Čak i onda kada se pojavi u njegovom stanu u trenutku kada je on u prljavoj trenerci, sa gomilom porno filmova na stolu i musavim usnama od prethodno pojedenog na brzinu sklepanog sendviča. 5. Kada muškarac upozna pri-

jatelje djevojke sa kojom je, pokazuje da mu je stalo do ljudi kojima je stalo do nje. Ne morate da postanete baš najbolji drugovi sa njenim najboljim drugom, koji uvijek poteže priču o estradi, “Farmi” i ostalim temama na koje se vi ježite. 6. Muškarci koji sebe shvataju previše ozbiljno su skriveni biseri u moru onih koji “smanjuju” svoje godine. To su muškarci koji sebi dopuštaju glupiranje i smatraju humor poželjnim u situacijama koje su svakako neprimjerene za njihove godine. Ženama je onda svakako bolje da potraže muškarca koga neće biti sramota da igra kokošiji ples na sred kluba i glasno od srca se smije na “Simpsonove” ili “South Park”. (Prva)

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

RODITELJI 39

teškoće

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Diskleksija - ne čitam kao što je napisano Disleksija je poremećaj u učenju čitanja i pored postojanja normalne inteligencije, dobrog vida i sluha, sistematske obuke, adekvatne motivacije i ostalih povoljnih edukativnih psiholoških i socijalnih uslova. (Golubović). Čitanje Teškoće u čitanju odnose se na brzinu i preciznost čitanja i na stepen razumijevanja pročitanog. Djeca s disleksijom dugo sriču, zadržavaju naviku tihog izgovora riječi pri čitanju, ne čitaju tečno. Slušajući ih kad čitaju naglas, stiče se utisak da ne uočavaju tačke kao znakove razgraničenja rečenica. Ritam i način čitanja uglavnom su određeni povremenim zastojima zbog nepreciznog iščitavanja riječi, ali i odsutnošću pauze, silazne ili uzlazne intonacije kada se čitaju izjavne i upitne rečenice, što sve zajedno daje utisak ne tečnog, lošeg čitanja. U čitanju postoje različite zamjene, skraćivanja ili dodavanja slova, djelova riječi i cijelih riječi kojih u tekstu zapravo nema. Tako se zamjenjuju grafički slična slova kao “d” i “b” pa riječ “bio” postaje “dio”. Kratke riječi poput predloga “do” i “od”, bilo da su samostalne riječi ili složenice, postaju gotovo nesavladive i “put do kuće” najčešće će biti “put od kuće”. Ako neko nešto “odnosi”, to će se pročitati kao da “donosi”, a umjesto da ptica “brzo doleti”, ona “brzo odleti”. Zamjenjuju se i riječi slične osnove; tako “presavijanje” može postati “presađivanje”. Neke

riječi dobijaju nepostojeće djelove: “vesela uspavanka” čita se kao “veselavala uspavanka”, a neke se potpuno skraćuju, pa “odmahivala” prelazi u “odmah”, a reč “poređani” skraćuje se u reč “pored”. Neprecizno pročitane riječi i spo-

rost u čitanju narušavaju razumijevanje pročitanog teksta. Fonološka obrada riječi Dijete teško postaje svjesno glasova u riječi, pa ne može izdvojiti početni ili završni glas, ili teško uočava ritam i rimu riječi, što sve jesu važne predčitalačke vještine. Teškoće fonološke obrade mogu se i ne moraju odražavati u govoru. Pisanje Smetnje pri pisanju svrstane su u dvije grupe. U prvoj su teškoće u oblikovanju, pravilnosti i organizovanosti slova i rukopisa. U drugoj su smetnje u samostalnom sastavljanju teksta (sastavljanju priče, opisa događaja, odgovora na pitanja, pisanja dužeg teksta u lektiri ili referatu). Vizuelna percepcija U polju vizuelnog postoje teškoće koje sama djeca često opisuju kao: okretanje slova, pretapanje redova teksta, gubljenje djelova rečenice, završetaka riječi, dezorijentaciju u smjerovima lijevo - desno, gore - dolje. Pamćenje Kratkoročno pamćenje jedno je od tri

faze pamćenja i u čitanju ima vrlo važnu ulogu. Ono obuhvata sposobnost zadržavanja neke trenutne radnje ili misli u svijesti tokom dvadeset sekundi. Disleksija, iz nekog razloga, pogađa upravo tu fazu kratkoročnog pamćenja i tako onemogućuje suptilnu usklađenost pretvaranja slova u glasove i stvaranje slogova koji se nižu jedan za drugim i oblikuju jasne riječi koje se izgovaraju u čitanju na glas ili se “misle” ako se čita u sebi. Teškoće u organizaciji informacija Da bi se smanjila dezorganizovanost u prikupljanju i obradi informacija bitno je da se činjenice svrstavaju na posebno organizovan način, prema pojmovnoj hijerarhiji, uz crtanje na većim papirima, pločama ili kompjuterskim programima. Neujednačenosti u sposobnostima Ono što često prati djecu s disleksijom jeste tvrdnja njihovih roditelja i učitelja kako su to djeca koja imaju izražene sposobnosti u nekim područjima i slabosti u drugima, što je opet i naučno dokazano testiranjem većeg broja djece sa disleksijom različitim kognitivnim testovima i testovima za procjenu sposobnosti.

Ne oDLAŽIte ŽeLJe

Novogodišnje sumiranje Novogodišnji i Božićni praznici su poseban period godine kada većina nas dozvoli sebi da za trenutak zaboravi na probleme sa kojima se susreće, kada zaboravimo sve loše stvari koje su se dešavale, kada dočekamo prijatelje u toplini porodičnog doma i sa bliskim osobama provedemo ugodno vrijeme. Važno je da u svom tom lijepom prazničnom raspoloženju ne zaboravimo da poklonimo nešto i sebi i drugima. Kada nešto poklonjamo srcem, komuniciramo osobi da nam je važna, da smo mislili na nju i na neki način je povezali sa poklonom, da joj želimo sreću i radost. Poklonom se na pozitivan način radi validacija postojanje, osobine, ponašanje neke osobe i zbog toga poklanjanje izaziva pozitivna osjećanja i onome koji daje poklon i onome koji ga daje. Zbog toga je važno odati priznanje drugim ljudima, obratiti pažnju na njihove potrebe, učiniti da novogodišnji praznici budu samo početak novih lijepih navika koje ćemo ustanoviti prema njima. Beskonačno

velike promjene se dešavaju ako drugima poklonite zahvalnost, lijepu riječ, osmijeh, zagrljaj, ohrabrenje za korake koje će napraviti u budućnosti. Kada je riječ o nama lično, mnogi ljudi praktikuju da pred Novu godinu “podvuku” crtu, saberu šta su sve postigli, šta su doživjeli, gdje su bili, jednom riječju koliko su zadovoljni postignutim ličnim i profesionalnim rezultatima. Nije rijetko da se tada više fokusiraju na neuspjehe, na ono što nijesu dobro uradili, čime nijesu zadovoljni, u čemu nijesu dovoljno dobri. A upravo su novogodišnji praznici vrijeme da se uradi suprotno. Ako sebi odamo priznanje za ono što smo dobro uradili, sjetimo se situacija u kojima smo dobro postupili, ljudi kojima smo pomogli, pozitivnih promjena koje smo otpočeli, osnažićemo se da nastavimo još više i bolje u narednoj godini. Jednako važno, možda čak i važnije jeste i da želimo i to da želimo jako i puno. Ako svoju želju vizualizujete, napravite svoju ličnu predstavu o tome kako

će da izgleda realizacija neke Vaše želje i dovoljno dugo je gradite, sigurno ćete napraviti i nekoliko realnih koraka u ostvarenju iste. Suština vizuelizacije je u svjesnoj i nesvjesnoj pripremi mozga za realizaciju onoga čemu težimo, što želimo. Dakle, vizuelizacija nam omogućava da našu želju sagledamo u perspektivi – želja će se sigurno ostvariti samo je pitanje kada,

što je mnogo bolje u odnosu na odustajanje od iste pozivajući se na objektivne prepreke koje možda vidimo u realizaciji. Stoga, svoje želje više ne odlažite. Poželite lijepo sebi i vama važnim osobama, ne dozvolite da ekonomska situacija bude izgovor da ne date poklone važnim osobama. Pažnja, ljubav i zahvalnost se pakuju u svakom obliku.

40 GUŠTI

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

Spanać na načina Spanać sadrži u sebi malo kalorija, a mnogo korisnih sastojaka. Bogat je izvor folne kiseline, ali i ostalih vitamina B grupe, koji imaju važnu ulogu u metabolizmu ugljenih hidrata i radu nervnog sistema. Ne preporučuje se dugo čuvanje spanaća u frižideru niti u zamrzivaču, jer stajanjem gubi dio hranljivih sastojaka.

PIRE OD SPANAĆA U provrelu vodu spuštati na minut do dva dio po dio od ukupno, 1,5 kg opranog i ocišcenog spanaća. Blago obareni spanać vaditi i stavljati u cjediljku da se cijedi. Kad se dobro ocijedi, sitno isjeckati. U šerpu sipati malo (maslinovog) ulja i dvije kašike brašna, malo propržiti, pa dodati sitno nasjeckani bijeli luk, i još malo upržiti. Sipati spanać u šerpu i miješati dok ne uvri njegova vodica, dodati zacine i šolju mlakog mlijeka i još malo miješati, kada je gotov za serviranje.

NJOKE OD SPANAĆA Krompir (700 gr) oljuštiti i staviti da se kuva. Spanac (400 gr) svjež ili smrznut staviti da se kuva. Na radnu površinu posuti 100150 gr brašna i krompir ugnječiti kao za pire pa dobro ocijediti spanać i sitno isjeckati. Sve umijesiti u glatku masu. Potom izvaljati oblik kao za ćevape i sjeci valjuške dužine 1 cm. Viljuškom pritisnuti njoku, da bi ostale prugice, zatim njoku okrenuti i sastaviti. Kuvati ih tako što ih spustite u vrelu posoljenu vodu i vadite kašikom kada isplivaju na površinu.

PILAV SA SPANAĆEM

● super desert

Ocistiti, oprati, obariti u slanoj vodi i isjeci 1 kg spanaća. U šerpi, na zagrijanom ulju, propržiti isječen crni luk, dodati spanac, 2 šoljice pirinca, mljeveni

biber i so, pa naliti sa 3 šolje vode i zapeći u rerni. Uz ovaj spanać služiti pržena jaja na oko.

ZAPEČENI SPANAĆ SA KAČKAVALJEM

Spanać (1 kg) skuvajte u posoljenoj vodi, dobro ga ocijedite i sitno isjeckajte. Struk mladog luka i pola struka bijelog mladog

luka isjeckajte, propržite na ulju i dodajte spanaću zajedno sa dva ulupana jajeta. Posolite, pobiberite i dobro promiješajte. Spanać sipajte u vatrostalnu činiju, a odozgo pospite rendanim kackavaljem (50 gr) i prelijte bešamelom. Maslac 40 gr zagrijte, dodajte kašiku brašna, malo propržite i uz neprestano miješanje dolivajte 250 ml mlijeka. Kuvajte dok se sos ne zgusne, pa umiješajte na kocke isjeckan kačkavalj. Prelijte spanać i zapecite u rerni.

PROJA SA SPANACEM

Umutiti 3 jaja, pa dodati šolju jogurta, 2,5 šolje ulje, šolju kukuruznog brašna, šolju pšenicnog brašna pomiješanog sa praškom za pecivo, sitno izdrobljeno 100 gr sira, 100 gr spanaća i soli po ukusu. Ostaviti desetak minuta da odstoji smjesa, a onda sipati u podmazanu i brašnom posutu tepsiju te peći na 180C oko 30 min.

Slatke bombice

Sastojci: 4 jajeta 250 g šećera 250 g rendane gorke čokolade prstohvat soli 1/2 kašičice začina za medenjake kesica instant glazure od čokolade (100 g) 125 g šećera u prahu 4 kašike sjeckanih badema Priprema: Odvojiti žumance od bjelanaca. Žumanca kremasto umutiti sa polovinom šećera, pa dodati rendanu čokoladu, preostali šećer, so i začin za medenjake. Bjelance umutiti u vazdušast šlag, te spojiti sa kremom od žumanaca. Zagrijati rernu na 160 stepeni. Pleh za pečenje krofnica (sa udubljenjima) dobro podmazati ili, pak, u svako udubljenje staviti po jednu korpicu od pek papira. Kašikom vaditi masu, puneći njome udubljenja na plehu. Krofnice peći oko pola sata, a potom ih ostaviti da se ohlade. Rastopiti glazuru od čokolade. Dodati šećera u prahu i kašiku vode, kuvati dok se ne zgusne i njome preliti krofnice u debelom sloju. Polovinu krofnica ukrasiti rastopljenom glazurom od bijele čokolade, a drugu polovinu sjeckanim bademom.

GUŠTI 41

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

● PREPORUKA

Klub sendvič Sastojci: 6 kriški tost hljeba 4 tanka pileća fileta 4 kriške šunke 2 tanke kriške mesnate slanine 100 g ajsberg salate 2 paradajza 2 jaja 4 lista kačkavalja 2 kašičice majoneza so, biber Priprema: Kratko ispržiti pileće meso. Sitno

● POSEBNI NAPICI

RECEPT POZNATIH

Piletina u sosu sa pečurkama

isjeckati salatu i pomiješati je sa majonezom, malo soli i bibera. Ispržiti kratko slaninu da postane hrskava i jaje na oko. Paradajz isjeći na kolutove. Ispeći tost hljeb (tri parčeta po osobi). Slagati redom hljeb, salatu, slaninu, sir, šunku, jaje, paradajz, ponovo salatu, hljeb, sir , meso, paradajz, salatu pa hljeb. Presjeći na dva ili četiri trougla (po želji). Služiti uz pomfrit i ukrasiti začinskim biljem i polovinom paradajza isječenim na kriške.

Renata Perazić, je za Vikend novine preporučila da svi koji žele da im ručak bude laganiji, neka spreme piletinu u sosu sa šampinjonima.

Amareto punč Sastojci: 2 štapica cimeta 1 šipka vanile 400 ml soka od aronije 400 ml soka od višnje 200 ml soka od pomorandže 20 g šećera 4 karanfilića 120 ml amareto likera Priprema: Presjeći cimet i vanilu na polovine. Izvaditi sočni sadržaj iz sredine vani-

le. Sve izmiješati sa sokovima, šećerom i karanfilićima. Polako zagrijati u šerpi. Prije nego sok prokuva, skinuti sok sa ringle i umiješati amareto. Procijediti punč i sipati ga u šolje, pa ukrasiti svaku vanilom, cimetom i kriškom pomorandže. Poslužiti uz keks s bademom. SUPERSAVJET: Možete da napravite i bezalkoholnu varijantu punča. Amareto zamijenite istom količinom soka od pomorandže.

Specijalni recepti

Sastojci 600 g pilećih fileta 300 g svježih šampinjona 250 g krem sira 2 kašike senfa 2,5 dcl. bijelog vina 1 glavica luka 2 češnja bijelog luka malo ulja kašika maslaca so, biber, 1 maggi kocka, pileća oko 3 dcl. vode za taljatele 300 gr. rezanaca 1 kašika maslaca so, biber Priprema Na malo ulja propržiti filete, koje smo prethodno

Prsa sa prokeljom

Uz pileća prsa servirana je osvježavajuća salata sa prokeljom. Sastojci: 500 g prokelja so 2 komada pilećih prsa biber 2 kašike ulja vlašac 2 kašike sirćeta 5 kašike orahovog ulja 4 paradajza 40 g oraha

Priprema: Oprati prokelj, odvojiti uvelo lišće. Ostale listiće odvojiti i blanširati ih dva minuta u kipućoj, slanoj vodi. Izvaditi ih iz vode, preliti hladnom i ostaviti da se dobro ocijede. Oprati i osušiti pileća prsa, pa ih posoliti i pobiberiti. Zagrijati ulje u tiganju i propržiti ih sa obje strane po četiri minuta. Očistiti vla-

Mesne lopte s jajetom Sastojci: 800 g mljevenog svinjskog mesa 1 veća glavica luka, 1 jaje sredina od dvije kriške starog hljeba, svjež peršun, so, biber Za nadjev: 8 kuvanih jaja Za pohovanje: 2 jaja brašno prezle Priprema: Luk isjeckati veoma sitno (najbolje u sjeckalici), pa ga propržiti na ulju dok ne omekša. Pomiješati ga kad se ohladi sa mesom i ostalim sastojcima i dobro izmijesiti. Podijeliti masu na 8 dijelova. Dlanom ra-

stanjiti svaki dio, pa u njega staviti po jedno jaje. Preklopiti ga masom od mesa i rukama formirati lopte. Lopte uvaljati u brašno, pa u umućena jaja, pa u prezle i pržiti na srednjoj temperaturi, da porumene sa svih strana.

šac i isjeći ga na sitne kolutove. Napraviti marinadu od soli, bibera, sirćeta i orahovog ulja. Sjediniti je sa listićima kelja i vlašcem. Oprati paradajz i isjeći ga na četiri dijela. Zatim na četiri tanjira servirati prvo listiće prokelja i isječeni paradajz. Krupno isjeći orahe i posuti ih po prokelju. Pileća prsa isjeći na komade i staviti ih na tanjire.

Pileći ragu Sastojci: 200 g pirinča so 2 pileća fileta (po 150 g) crvena paprika crni luk 200 g brokolija 2 praziluka 2 kašike ulja kašika karija 100 ml supe od kocke biber soja sos 2 kašike sjeckanih badema Priprema: Zakuvati veću količinu vode, posoliti, dodati par kapi ulja i skuvati pirinač. Pileće bijelo meso i papriku isjeći na trake, crni luk isjeći na kolutove. Brokoli iscjepkati na cvjetiće, a praziluk isjeckati na tanke tračice. Kratko

prodinstati meso i luk na ulju. Dodati cvjetiće brokolija, isjeckanu papriku i praziluk. Posuti po ukusu karijem, naliti vrelom supom od kocke i kuvati otprilike pet minuta. Pobiberiti i začiniti soja sosom. Servirati skuvani pirinač i odozgo poslužiti meso s povrćem. Ukrasiti sjeckanim bademima.

posolili i pobiberili, nekoliko minuta sa obje strane. Izvaditi ih, u isto ulje dodati kašiku maslaca, sitno sjeckan luk i bijeli luk i dinstati nekoliko minuta dok luk ne omekša. Dodati isječene šampinjone i dinstati nekoliko minuta dok ne puste vode i omekšaju. Dodati bijelo vino i poslije minut, dva dodati sir i senf. Izmiješati pa dodati i piletinu isječenu na manje komade i začine. Dinstati nekoliko minuta, dodati i vode koliko je potrebno da meso u šampinjoni plivaju u saftu. Kuvati još oko 20 minuta dok piletina ne omekša i dok se ne dobije kremast saft. Kuvane rezance ocediti i staviti u tiganj sa zagrijanim maslacem. Posoliti, pobiberiti i dobro izmiješati i poslije minut, dva služiti.

42 automobili

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

Automobili

predstavljamo, savjeti...

PRETHODNE GODINE

Ford ª Fokusº najprodavaniji Automobilska industrija u 2013. godini ostaće upamćena po prvim ozbiljnijim znacima oporavka, a najviše razloga za zadovoljstvo imaće oni koji su tokom 2013. godine uspjeli da prodaju najviše automobila. Možda pomalo neočekivano, američki Ford će staru godinu ispratiće sa najvećim simpatijama, jer je prema dostupnim podacima, koje je objavio časopis Forbs njihov “Fokus” najpro-

davaniji automobil u 2013. godini. Drugu godinu zaredom “Fokus” će biti na tronu zahvaljujući povećanoj tražnji sa kineskog i ostalih azijskih tržišta. Ako se u samom finišu ništa drastično ne promijeni, “Fokus” će drugu godinu zaredom biti najprodavaniji model na planeti. Na to mjesto Fordov model došao je 2012. godine, kada je sa prestola zbacio Tojotinu “Korolu”. Inače, predviđanja kažu da je tokom ove go-

dine u svijetu prodato 83,5 miliona vozila. To je četvrta uzastopna godina kako prodaja bilježi rast, još od 2009. godine i velike krize, kada je prodaja bila manja za čak 31%. Eksperti očekuju da će broj prodatih vozila na svijetu do 2020. godine dostići 117 miliona jedinica. Ford je prošle godine prodao 1,1 milion vozila, a očekuje se da taj broj ove godine bude nešto veći. Drugoplasirana Tojota zaostajaće za

nekih 100.000 prodatih vozila manje, dok je na trećem mestu Folksvagen sa modelom “Džeta” sa nekih 905.000 prodatih

vozila. Zanimljivo je da se “Golf VII” nalazi tek na sedmom mjestu sa nešto preko 720.000 prodatih automobila.

NAJJEFTINIJI AUTOMOBIL

Verzija i sa dizel motorom

Tata Motors ne odustaje od koncepta “najjeftinijeg automobila na svijetu”. Model Nano osvježen je za 2014. godinu, a pored benzinca biće dostupna i verzija sa turbodizel motorom. Indijska kompanija nastavlja da unapređuje svoj mali gradski automobil. Do sada je ovaj automobil bio pogonjen benzincem zapremine 624 ccm sa 38 ks (28 kW), a kupcima je ponuđena i verzija istog motora prilagođena da osim ben-

zina kao gorivo može da koristi i komprimovani proirodni gas. U 2014. paleta motora biće proširena i dvocilindričnim 0.8 litarskim turbo-dizelašem sa 45 ks (33 kW) koji bi prema fabričkim podacima trebalo prosječno da troši 2,5-2,8 l/100 km. Pored uvođenja dizel motora u ponudu modela Nano, kompanija Tata Motors planira da u 2014. predstavi dva nova kompaktna modela. Prvi će biti hečbek koji je navodno

osmišljen u evropskom dizajnerskom studiju indijskog proizvođača. Ovaj model trebalo bi da stigne na tržište do kraja godine, a za pogon će biti zaduženi 1.2 litarski turbo-benzinac i FIAT-ov 1.3 litarski Multijet dizel agregat. Drugi model koji bi trebalo da se pojavi u 2014. je sedan, dugačak nešto manje od četiri metra, a za pogon bi bili upotrijebljeni isti motori kao i kod hečbeka.

Da li ste za kafu? Omiljeno mjesto muškaraca u kući sigurno nije kuhinja. Ali pojavio se uređaj koji će to konačno da promijeni. Iza zvučnog imena Espresso Veloce Serie Titanio V12 krije se aparat za kafu zbog kojeg će svaki muškarac udobnu fotelju i daljinski upravljač zamjeniti kuhinjom, pod uslovom da ima 10.800 eura, koliko košta Formula 1 kućanskih aparata. Cijena zvuči pretjerano ali Espresso Veloce Serie Titanio V12 je sastavljen od preko 90 precizno obrađenih dijelova od aluminijuma, nerđajućeg čelika i titanijuma, sa tolerancijom manjom od jedne desetine milimetra. Dizajn je inspirisan motorima Formule 1, a produkcija je ograničena na samo 500 jedinica. Proizvođač je mislio na sve, pa je ponudio i modele u V8 i V10 varijantama. Da li ste za kafu?

TEHNOLOGIJA 43

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

BERZA

Ova je godina bila odlična za brojne tehnološke kompanije koje su izlaskom na berzu ili akvizicijama zaradile milijarde dolara. Jedan od najzanimljivijih događaja na tehnološkom tržištu prošle godine bio je Fejsbukov izlazak na berzu koji se, usprkos velikim najavama, umalo pretvorio u veliku katastrofu. Takođe, Mark Zakerberg je prošle godine privukao veliku pažnju i preuzimanjem Instagrama, jer je ovu kompaniju koja do tada nije zaradila niti centa platio čak milijardu dolara. Ove godine nastavljen je trend kupovanja startap kompanija po cijeni od oko milijardu dolara, a na berzi se pojavila i još jedna velika društvena mreža, Tviter. Novinari Business Insidera objavili su popis kompanija kojima je 2013. bila odlična godina jer su, zahvaljujući izlasku na berzu ili akvizicijama okrenule stotine miliona, odnosno milijarde dolara te su njihovi vlasnici, osnivači i dioničari ove godine postali milioneri. Ovo su neke od tih kompanija: Tviter Na Business Insideru kažu da je izlazak Tvitera na berzu prvog dana stvorio čak novih 1600 novih milionera i milijardera. Dionica ove kompanije u kratkom je vremenu porasla skoro duplo te se, nakon početnih 26 dolara krajem ove sedmice približila vrijednosti od čak 60 dolara.

Tumblr Marisa Mejer do sada je u Jahuu povukla brojne velike poteze, a vjerovatno najveći je preuzimanje Tumblra, sve popularnijeg blogerskog servisa. Osnivač ove kompanije Dejvid Karp uvijek je govorio kako želi da Tumblr “ostane svoj” i kako ga nikada neće prodati velikoj medijskoj kompaniji, no kada je dobio ponudu veću od milijardu dolara, ipak se predomislio. Waze Na izraelsku kompaniju Waze oko su navodno bacili Epl i Fejsbuk, na najkonkretniji je ipak bio Gugl koji je ovu akviziciju platio milijardu i sto miliona dolara. Cvent Platforma za organizaciju događaja Cvent osnovana je još 1999. godine te je neko vrijeme bila na rubu bankrota. Ipak, osnivač i vlasnik Regi Agarval nakon dugo godina uspio je da ponovo podigne kompaniju na noge i vodio je uspješan izlazak Cventa na berzu čija je tržišna vrijednost prvog dana trgovanja iznosila skoro 1,4 milijarde dolara. FireEye Ove godine na berzi je počelo trgovanje dionicama kompanije FireEye čija je cijena dionice prvog dana skočila za čak 80 posto, pa je njena tržišna vrijednost porasla na 4,7 milijardi dolara. FireEye razvija sigurnosne proizvode za kompjutere poslov-

nih korisnika što je tržište s velikim potencijalom daljeg rasta. Tableau Software Ovu kompaniju koja se bavi analizom podataka koje pretvara u tablice i grafove neki nazivaju i “ubicom Excela”. Kolika je popularnost Tableaua među investitorima najbolje govori podatak da je na dan izlaska na berzu njena vrijednost iznosila 4,17 milijardi dolara.

Nokia Zbog akvizicije vrijedne sedam milijardi dolara na ovom se popisu našla i Nokia. Nekadašnji mobilni div dugo se vremena nalazio u problemima, a njeno preuzimanje od strane Majkrosofta za sedam milijardi dolara ne smatra se uspjehom, već kapitulacijom. Majkrosoft će nastaviti s razvojem Lumia pametnih telefona koji će raditi na njihovom Windows Phone 8 operativnom sistemu.

HAKOVAN SNAPČAT

JAČI NEGO IKAD

Pirate Bay promijenio šest domena do sada

Objavljeni podaci 4,6 miliona ljudi Snapchat, popularna aplikacija za mobilne telefone za razmenu slika i poruka, hakovana je proteklih dana i baza sa podacima, korisničkim imenima i telefonima 4,6 miliona korisnika je na kratko objavljena na internetu. Hakeri su iskoristili ranjivost aplikacije na koju je prije samo nedjelju dana ukazala kompanija “Gibson Security” koja se bavi digitalnom sigurnošću. Ipak, hakeri su bili “korektni” pa su zamaskirali posljednje dvije cifre na svakom od 4,6 miliona objavljenih telefonskih brojeva. “Željeli smo da ukažemo javnosti na ovaj problem i ranjivost i da na ovaj način izvršimo pritisak na Snapchat da zakrpi rupe u svom softveru”, naveli su hakeri za “Mashable”. Oni su istakli da njihove dobre namjere potvrđuje i činjenica da su imali opciju da za veliki novac prodaju sve podatke spamerima i “phishing”

sajtovima. Snapchat je saopštio da trenutno “sarađuje sa policijom, ali i radi na zakrpi za aplikaciju”. Oglasio se i “Gibson Security”, koji je naveo da nemaju veze sa hakerskim napadom, ali i istakao da je Snapchat ignorisao njihova upozorenja, iako je “sve moglo da se sredi sa deset linija koda”. Sajt SnapchatDB. info, na kom su bili objavljeni ukradeni podaci ugašen je ubrzo po otkrivanju napada.

TEHNOLOGIJA

Novine Epla 2014. godine Ukoliko se pitate šta nam kompanija iz Kupertina sprema za narednu godinu, ovo su neka od predviđanja: Gdje je nosiva tehnologija? Kompanija je predstavila M7 koprocesor za detektovanje pokreta. Čip radi sa svim senzorima na Ajfonu 5S, Ajpedu Air Ajpedu Mini i lijepo se slaže sa postojećim aplikacijama. Povrh svega toga, kompanija je angažovala izvršne direktore koji su u tijesnoj vezi sa modnim svijetom – Anđelu Ahrends, bivšu izvršnu direktora Barberija i Pola Deneva, bivšeg izvršnog direktora kuće Iv Sen Loran. Očigledno je da Epl planira unaprijed, ali da

li ćemo videti Ajvoč u 2014. godini? Veličina ekrana Eplova konzervativna veličina ekrana prilično je veliki kontrast u poređenju sa pristupom drugih kompanija koje su tržištu ponudile uređaje čija se veličina ekrana kreće od četiri pa sve do 10 inča. Ipak, i dalje postoje glasine o većim Ajpedovima i većim Ajfonovima. Ova godina mogla bi da bude savršen trenutak za Epl da korisnicima ponudi veću raznovrsnost. Veći Ajfon bi imao smisla, barem iz tržišne perspektive. Činjenica da je kompanija predstavila dva Ajfona u 2013. po-

kazuje da je spremna da uradi ono što je potrebno, ali samo ako misli da je to zaista potrebno. Mnogi korisnici vole velike ekrane i to je jedan od razloga zašto Apple gubi korisnike koji alternativu traže kod drugih proizvođača. Moguće i neočekivano Sa pojedinim inovacijama koje nas očekuju, možemo očekivati da će Apple predstaviti još brže procesore, A8 i moguće M8. Takođe je za očekivati i da će iPad Air dobiti nadogradnju rezolucije kako bi se izdvojio od iPada Mini sa Retinom. iOS bi trebalo da bude unaprijeđen, ali će najverovatnije u pitanju biti samo nado-

gradnja a ne potpuno nova verzija a isto se može očekivati i za OS X. Oba 64-bitna sistema mogla bi da budu povezana još čvršće. Angažovanje novih direktora moglo bi da ima više veze sa unapređenjem Eplovih prodajnih kapaciteta nego za nosivom tehnologijom i mogli bi da budu fokusirani da dobijanje kvalitetnijih podataka o samim korisnicima.

telefoni, računari, igrice...

Najveća svjetska stranica za dijeljenje podataka, The Pirate Bay, neosporno je dokazala svoju otpornost u minuloj godini, promijenivši šest domena i izbjegavajući međunarodne zakone o autorskim pravima. Uspjeli su čak i da povećaju svoj upload za 50 odsto. Više od 2,8 miliona fajlova je dostupno za preuzimanje na ovoj stranici, a uglavnom se radi o nezakonito postavljenoj muzici, filmovima i videoigrama. Industrija zabave ih je, zbog konstantnog kršenja autorskih prava, uzela za svoju stalnu metu. Stranica je cen-

zurisana u brojnim zemljama, a sama se bori za pronalazak stalne domene, budući da se 2013. godine selila šest puta. Posljednja selidba vratila ih je u Švedsku, na domenu ThePirateBay.se. Ipak, saobraćaj Pirate Baya udvostručio se u odnosu na prvu polovinu 2013. Na stranici zapravo nema nezakonitih sadržaja, već ona samo povezuje korisnike koji dijele sadržaj, a brani se navodeći da je potpuno zakonito dijeliti informacije. Nekih 18.911.877 osoba dijeli podatke putem ove stranice. Najpopularniji su video sadržaji te filmove dijeli nekih 10.258.076 korisnika. Nakon njih dolazi muzika (17 odsto), pornografija (13 odsto), videoigre (pet odsto) te softver (pet odsto). Najpiratizovaniji sadržaj i u ovoj godini bila je čuvena HBO-ova serija “Game of Thrones”, čiju je svaku epizodu u prosjeku, nezakonito preuzelo 3,9 miliona osoba. Portal PiracyData.org otkriva kako su filmovi i serije, koji se najviše preuzimaju, konstantno nedostupni zakonitim putem te je određeni nivo piratstva neizbježan. “Game of Thrones” nije dostupan ni na jednom streaming servisu izuzev HBO Go-a, internet dodatka skupom kablovskom paketu.

TEHNOLOGIJA

Kompanije koje su zaradile milijarde dolara

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 SLOBODNO VRIJEME Daily Sudoku puzzle No. 1880 sudoku 2011-12-06

Medium level

Lakša

Teža

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

2 5

4 8

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

7 1

Daily Sudoku puzzle No. 1899

2011-12-25

Medium level

Lakša

Page 1/2

Play sudoku online at:

5 2 www.sudokukingdom.com

1 4

Play sudoku online at:

Puzzle solution:

www.sudokukingdom.com

Rješenje iz prethodnog broja

Sudoku puzzle No. 2284 2013-01-13

vicevi

Sjede dva Crnogorca u kafiću, piju kafu, i prilazi im stranac: - Do you speak English? - A ne jadan okle, okle ja znam to… - Parlez-vous français? - A đe me nađe jadan, šta veliš to… - Parla italiano? - Ne vala… ne… - Habla usted espanol? - Ne čovječe, ne, ne… I odu oni sa tog mjesta dalje svojim poslom i veli jedan Crnogorac drugom: - Viđe li ovoga, četiri jezika govori, a svaka mu čast… Kad odgovara mu ovaj drugi: - A što? Da mu nije šta pomoglo?

Puzzle solution:

*** Na sudu, sudija propituje Zemunca: - Kad si već uzeo zlatan nakit, zašto nisi uzeo i 2 000 eura koji su bili u drugoj fioci? Zemunac: - Joj bre sudija, nemoj i ti, dosta mi je što me čitav Zemun zeza zbog toga. *** Gledali Mujo i Fata pornić i nakon što se pojavi obdareni crnac, Mujo reče: - Vidi, Fato, koliki mu je, veći od moga! - Ne da je veći od tvoga, nego tolikog u cijelom Sarajevu nema.

GiMNAsTikA ZA MoZAk

Page 1/2

od pariza do vašingtona

Najljepše jelke koje su krasile metropole

Sudoku puzzle No. 2283 2013-01-12

Pred kraj svake godine svjetske metropole kao da se utrkuju u ukrašavanju ulica i jelki na glavnim trgovima. Tako je bilo i ovog puta, a nakon dočeka smo za vas odabrali nekoliko najljepših jelki koje krase megalopolise. U Parizu, u velikom tržnom centru Galerija Lafajet, božićno drvo se proteže do četvrtog sprata, upotpunjujući nevjerovatan prizor ovog zdanja čija je kupola i sama po sebi jedno umjetničko djelo nastalo 1912.godine. Ispred osvijetljene Brandenburške kapije, nekadašnje glavne kapije njemačke prijestonice, Berlina, nalazi se još svjetlija impresivna jelka koja ove godine simbolizuje novogodišnje i božićne praznike u ovom gradu. U centru Madrida, u Puerta del Sol, nalazi se 12 spratova visoko zlatno drvo, u koje se čak može ući i uživati u njegovom prizoru gledajući ga iznuta. Španci su se ove godine potrudili da smanje potrošnju električne energije za 16 odsto, koristeći štedljivo osvjetljenje. Da bi trošak za ovaj grad bio što minimalniji, državna lutrija se pridružila kao sponzor, pa je Madrid u 2014. godinu zakoračio sa jednom brigom manje. Sada već tradicionalna proslava praznika obilježava se 81. put

ispred Rokfeler centra u Njujorku, a najveća atrakcija je 23 metara visoka i 12 tona teška norveška jelka, ukrašena sa više od 45.000 raznobojnih LED lampica. Na Starom gradskom trgu, u centru Praga, božićno drvo se izdiže iznad drvenih štandova, ko-

ji nude tradicionalne poslastice i ručno napravljene suvenire, koji zajedno upotpunjuju jednu od najboljih novogodišnjih pijaca u Evropi. Rio De Žaneiro nastavlja svoju tradiciju od 1996. godine i još drži Ginisov rekord za najviše plutajuće drvo. Na laguni Ro-

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

SLOBODNO VRIJEME 45 horoskop

Teža

oVAn Okupirani ste političkim problemima. Moguće su povrede glave i problemi sa sinusima. Izbjegavajte promaju i nepromišljene postupke. Strasna veza doživljava kulminaciju. Od partnera umnogome zavisi ostvarivanje poslovnih zamisli.

Bik Pošto ste pred sebe postavili mnoštvo obaveza na koje teško možete da odgovorite, to se odražava i na vaše fizičko zdravlje. Slaba tačka su pluća. Malo tolerancije prema partneru ne bi bilo na odmet. Saznanje da ste voljeni prija.

BLizAnCi Oporavljate se od stresova kojih je bilo previše. Shvatate da ste se uzalud nervirali. Na stvari gledate blagonaklono. U fazi ste oporavka. Svađa sa partnerom u ljubavi je normalna stvar, jer je veza već odavno postala monotona.

rAk Mogući su problemi uslijed pretjerivanja. Na udaru su žlijezde sa unutrašnjim lučenjem, a tu su i problemi sa gojaznošću. Nova veza neočekivano ulazi u vaš život. Mnogi Rakovi su upravo ovih dana u fazi velike zaljubljenosti.

LAV Nalazite se u fazi oporavka. Svoj život bolje analizirajte. Razmislite o narednim potezima, kako biste bili zdraviji i srećniji. Ljubav, vaša glavna pokretačka snaga, čini da se dobro osjećate. Uspostavljate ravnotežu.

DjEViCA

DA Li sTE znALi

Mogućnost pojave problema sa urinarnim traktom ili ginekološke smetnje. Još nije kasno da nešto preduzmete kako biste sanirali stanje. Partneru nemate šta da prebacite, što ne znači da ste zadovoljni emotivnom situacijom.

drigo de Freitas nalazi se 542 tone teška jelka, osvijetljena sa 3,3 miliona svetiljki. Londonski tržni centar Sveti Pankras ukrašava 10 metara visoka jelka, za koju je zaslužna najnovija kompanija koja se pojavila u ovom tržnom centru. “Fortnam & Mejson” se potrudio da jelku okiti sa preko 2.000 malih korpi, koje su najpopularniji proizvod ove kompanije. Titulu najvišeg božićnog drveta u Velikoj Britaniji nosi

37 metara visoka jelka, koja se nalazi u Vejkharst Plejsu, u Istočnom Saseksu. Ukrašava je oko 1.800 svetiljki nanizanih na 600 metara dugačkom kablu, koji pokriva dužinu ekvivalentnu sa šest fudbalskih terena. Kao znak zahvalnosti i prijateljstva tokom Drugog svetskog rata, Norveška od 1947. godine tradicionalno poklanja Velikoj Britaniji jelku, koja stoji u centru Trafalgar skvera u Londonu. I ove godine se

održava američka tradicija započeta 1964. godine, kada je prvi put za vrijeme upravljanja nekadašnjeg predsjednika Sjedinjenih američkih država, Kalvina Kulidža, postavljena jelka ispred Bijele kuće u Vašingtonu. Ono što je zajedničko za sve je da svake godine povodom praznika božićno drvo predstavlja simbol davno uspostavljene tradicije, koju novije generacije i dalje njeguju. (Telegraf)

- Da je ukupna masa svih mrava na svijetu veća od ukupne mase ljudske populacije? - Da svaka kap morske vode sadrži približno milijardu atoma zlata? - Da je donja vilica najtvrđa kost u čovjekovom tijelu? - Da se topla voda smrzava brže od hladne vode?

VAGA Problemi nastupaju zbog prevelikih ambicija i emotivnosti. Malaksalost je posljedica vremenskih oscilacija. Ove nedjelje svijetla tačka vašeg života je ljubav. Očekuje vas puno lijepih i nezaboravnih trenutaka sa simpatijom.

ŠkorpijA Novi počeci ili uspostavljanje veze na sasvim novim osnovama. Shvatate da odnos sa partnerom zahtijeva promjene. Nije vam lako, ali ćete ipak to učiniti. Ne budite nestrpljivi i neurotični, onako kako samo vi to umijete.

sTrijELAC Uživate u zagrljaju voljene osobe. Puno lijepih trenutaka učiniće vrijeme pred vama nezaboravnim. Partnera više privlačite ako manje pričate. Pošto ste uspjeli da nađete način kako najbolje funkcionišete, savjet vam ne treba.

jArAC Puni ste energije i u svom ste elemetu. Poželjno je bavljenje sportom i što više kretanja, ukoliko želite da ovo stanje sačuvate. Prema partneru osjećate jaku fizičku privlačnost. Stoga slijedi bogat seksualni život, ali i strast u vezi.

VoDoLijA Stomačne tegobe posljedica su nekontrolisane ishrane. Morate biti umjereniji kad su jelo i piće u pitanju. Depresija. Mudro ćete uspjeti da sjedite na više stolica u isto vrijeme, a da to niko ne primijeti od vaših simpatija.

riBE Ako ste bili bolesni, sanirate probleme i ulazite u bolji period. Možda neke od problema stvarate i sami ili su plod uobrazilje? Sve potiče iz glave. Uživate u toploj porodičnoj atmosferi. Morate jasno sagledati situaciju.

- Da je u ljudskom tijelu butna kost najduža? - Da za vrijeme totalnog pomračenja Sunca temperatura na zemlji opada za oko 6 stepeni Celzijusevih? - Da pacov može da izdrži bez vode duže nego kamila? - Da jedna šargarepa sadrži preko 200 odsto preporučljive dnevne doze vitamina A?

TV PROGRAM Film

06:00 08:00 08:55 09:05 11:00 12:30 14:00 16:00 17:30 19:00 19:20 21:10 22:30 00:30 02:30

Serija: Ponor ljubavi Talk show: Žene Emisija: Volim Prirodu Film: Smrtonosno oružije Film: Kengur Džek Film: Bogati Riči Film: Sestre po farmerkama Film: Pepeljugina priča Film: Policijska akademija 6 Vijesti Prve –informativni program Film: Dvije nedjelje za zaljubljivanje Film: Crna Zorica Film: Parada Film: Sestre po farmerkama Film: Pepeljugina priča

PRVA: Film: Crna Zorica 21.10

07.00 10.00 10.05 11.05 12.00 13.10 14.00 15.25 15.30 15.45 17.00 17.30 18.00 18.30 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 01.00

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Kad prošetam Crnom Gorom Pazarni dan: Paštrovići Vijesti Kurs engleskog Vijesti Marketing Dnevnik 1 Mozaiku Zapis:Śednik u Kosijerima Stižu bebe Art magazin Serija: Budva na pjenu od mora/r Dnevnik 2 Sport Serija: Budva na pjenu od mora Dokumentarna emisija Dnevnik 3 Film: Riječi Film: Sjaj

RTCG 1 Film: Riječi 22.30

06:00 Serija: Sila/r 07:00 Dobro jutro – jutarnji program 10:30 Nautika 11:00 Rezervisan termin 13:00 Vikend vizija – Sa Leom Kiš 14:30 Gold muzički magazin 16:00 Serija: Sila 17:00 Akademci – humoristički program 18:00 Info Monte - informativni program 18:30 Magazin in – sa Sanjom Marinković 20:00 Serija: Sila 21:15 Zvezde granda – muzičko takmičenje 00:00 Film: Australija 03:00 Film: Ja volim hakabis

PINK M Vikend vizija 13.00

07:00 07:50 09:45 09:40 11:00 14:00 14:05 14:06 15:40 16:30 16:35 16:55 17:45 18:30 19:05 19:10 20:10 22:00 22:10 22:15 23:10 00:55

Lego Čima BiDaman Surfuj pametno/r Titova kuhinja/r Film: Život sa planinom/r Vijesti u 2 Meteo centar u Život sa planinom-nastavak The best of extra lifestyle Vijesti u pola 5 Meteo centar u pola 5 Serija: Počivali u miru/r Serija: Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Meteo centar u pola 7 Serija: Stela Film: 16 blokova Vijesti u 10 Meteo centar u 10 Serija: Dekster Film: Adamovo uskrsnuće Film: Zmijske oči/r

VIJESTI Film: 16 blokova 20.10

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 Kuhinjica 11:30 Top Shop 12:00 Film 14:00 TV Konzilijum 15:30 Živa istina/r 16:30 I Love My Car 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Showroom 20:45 Business Exclusive 21:15 Film 23:15 Večera kod Džaje 00:15 Showroom/r 00:45 Business Exclusive/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS I Love My Car 16.30

TV PREPORUKA PRVA 19.20 Dvije nedjelje za zaljubljivanje

Lusi Kelson je jedna od najboljih pravnica u Njujorku. Radi za firmu ”Vejd Korporejt”, ali shvata da tu ne može biti srećna zbog odnosa koji ima sa svojim šefom Džordžom. Iako najbolja u svojoj struci, nadležni je tretira kao da je ona njegova savjetnica, koju može da pozove za bilo šta, 24 časa. Džordž nije u stanju da napravi bilo kakvu, privatnu ili poslovnu odluku bez Lusi, pa ona najzad odlučuje da da ostavku. Uloge: Sandra Bulok, Hju Grant, Alisia Vit Režija: Mark Lorens

08.00 Film: Knjiga o džungli 1 10.00 Sulejman Veličanstveni 11.30 Muzika 12.00 Priče o bogu I dio/r 13.00 Serija: Hejven 14.30 Planeta sport 2013/r 16.30 Film: Tom Sojer 18.40 Top mobil 19.30 Dnevnik 2 20.15 Serija: Monk 21.45 Mostovi-poruke o nama r 22.30 Sportska subota 23.00 VOA – glas Amerike 23.30 Vikend film: Praznična veza

RTCG 2 Film: Tom Sojer 16.30

09:05 14:00 14:30 15:30 15:45 16:00 16:45 17:00 18:00 19:00 20:00 20:15 20:30 21:30 21:45 22:00 23:00

Top 10 Kućni ljubimac Info tip Žestoko Smijeh k ao Lijek Retrospektiva Zabava Ekstremno Toto Vijesti Texas Holdem Poker Dogodilo se Jakanje Smiješna top Lista Ekstremno Zabava Retrospektiva /r Grad koji volim /r

777 Ekstremno 21.30

08:30 Aljazeera 09:25 Zdravo jutro 10:30 Kindermanija 11:50 Lijek iz prirode 12:20 Bez recepta 13:00 Plodovi zemlje 13:50 Tivatski horizonti 15:30 Astro num caffe 17:30 Na točkovima 18:00 Aljazeera 19:10 Mbc dnevnik 20:15 Rock karavan 21:40 Video katalog 22:00 Aljazeera 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Kindermanija 10.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:06 Žikina šarenica 10:00 Vesti RTS 10:05 Žikina šarenica 11:00 Vesti RTS 11:05 Fazoni i fore 11:35 Moj ujak 12:00 Kuća za maštanje - mama, tata, ja i ostali 12:30 Plava ptica 13:00 Dnevnik RTS 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 U hodu 14:00 Gastronomad 14:15 Mira Adanja Polak i Vi 15:00 Vesti RTS 15:10 TV lica... Kao sav normalan svet 16:00 Vesti RTS 16:03 Vratiće se rode (2008) 16:50 Gospođica Marpl: Večita noć 17:00 Vesti RTS 18:30 Kvadratura kruga 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Vratiće se rode (2008) 21:00 Sutjeska (1973) RTS 2 08:44 Priče iz Nepričave (1983) 09:09 Crtani film 09:35 Verski kalendar 09:45 Verski mozaik Srbije 10:30 Klinika Vet 11:00 Profil i profit 11:30 Knjiga utisaka 12:10 Svet zdravlja 12:40 Datum 12:55 Odbojka - Kvalifikacije za Svetsko prvenstvo (ž) 14:30 TV Teatar 16:30 Sportska budućnost Srbije 17:00 Vrele gume 17:30 Medalje zauvek 17:55 Odbojka - Kvalifikacije za Svet-

sko prvenstvo 19:30 Kvartet Rocher 20:00 Tajne muzeja 21:00 Potrošački savetnik 21:25 Svet sporta 21:50 Orbita: Zemljin izuzetan put 22:40 Koncert Zdravka Čolića HRT 1 09:05 Normalan život 09:50 Vijesti iz kulture 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:15 Subotom ujutro 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:22 Veterani mira 13:10 Duhovni izazovi 13:40 Prizma 14:30 Hrvatska kulturna baština 14:45 Kućni ljubimci 15:20 Slušaj srcem (2010) 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Pustolovine u balonu (2011) 18:08 manjinski Mozaik 18:25 Lijepom našom 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:03 Loto 7-39 20:10 Ledeno doba (2002) 22:00 Obitelj Borgia (2011) 22:55 Dnevnik 23:15 Sport 23:18 Vrijeme 23:20 Vijesti iz kulture 23:30 Zatočenici raja HRT 2 06:45 Dim, dam, dum 06:50 Wot wot’s 07:15 Matkova čudovišta 07:30 Čarobnjakova kuća 07:55 TV vrtić 08:05 Čarobna ploča 08:20 Babybonus 08:50 Titanics ti Liv 10:05 Ispili, popili, svima na veselje 11:35 Uoči SP, Brazil 2014. 12:00 Kuhajmo

09:15 Crtani filmovi 10:15 Pet show 11:30 Anegdota iz života 11:50 Tragom prirode /r 12:40 Civilizacije /r 14:00 Marketing 14:20 Mali oglasi/Hit dana 15:02 Dokumentarni program 16:00 Film: Pajper 6 dio. 18:15 Raport iz Bara 19:15 Anegdota iz života 19:40 Autoshop 21:40 Putopisi 22:00 Film: Soko i golubica 6 dio

MONTENA Tragom prirode 11.50

DANAS U GRADU zajedno 12:10 Kroz tvoje oči 12:40 Dolina sunca 13:25 Dolina sunca 14:10 Turneja četiri skakaonice, Innsbrück 16:05 Novi klinci s Beverly Hillsa 16:45 Simpsoni 17:15 Medveščak Zagreb Donjec 20:05 Svaki mali korak 21:40 Tračerica 22:25 Hrvač FOX LIFE 06:20 Džejmijevi gastronomski izleti 08:10 Ludnica u Klivlendu 10:40 Kako izgledam? 12:20 Drugarice 14:00 Bivše žene Holivuda 14:50 Uvod u anatomiju 19:00 Kugar Taun 19:55 Ne veruj komšinici iz stana 23 20:50 Privatna praksa 21:45 Pozovite babicu 22:45 Sirene FOX CRIME 06:45 Pisac i detektiv 8:30 Operativci 12:00 Na dužnosti 13:05 Trinaesti apostol 14:15 Jedinica 17:40 King 18:30 King 20:15 Ubrzana istraga 21:15 Vajtčepel 22:15 Mornarički istražitelji 23:10 Mornarički istražitelji HBO 06:00 Velika godina (2011) 07:40 Velike zverke (1987) 09:10 Život u odmaralištu (2011) 10:40 Kejti Peri: Deo mene (2012) 12:15 Tom i Džeri: Robin Hud i veseli miš (2012) 13:15 Američki predsednik (1995) 15:05

Hotel Transilvanija (2012) 16:35 Muška srca 2 (2011) 18:25 Velika godina (2011) 20:05 Haos u kući - matorci dolaze (2012) 21:50 Istina o muškarcima (2009) 23:35 Hronike (2012) ARENA SPORT 1 06:00 Giovanni Trapattoni 06:30 Ottmar Hitzfeld 07:00 KOTV Classics 08:00 Najava italijanske lige 08:30 The Football Review 09:00 Rio Natura Monbus - Laboral Kutxa 11:00 Marseille - PSG 13:00 Bayern - Manchester City 15:00 Krka – Cedevita 17:00 Crvena zvezda - Igokea 19:00 Široki Radnički 21:00 NFL GameDay (2002) 21:30 NFL Extra 22:00 NFL: Studio 22:35 Wild Card: Indianapolis - Kansas City SPORT KLUB 1 06:00 Brisbane: 1/2 finale 07:00 Novogodišnja Vrteška 08:00 Max Bet Vesti 08:30 Najava FA kupa 09:00 NBA Action 09:30 Svet fudbala 10:00 Brisbane: Finale 11:45 SK Studio 13:45 Blackburn - Manchester City 16:00 Malaga - Atletico Madrid 18:15 Arsenal Tottenham 20:15 Pregled Euroleague 21:15 Benfica - Gil Vicente 23:00 Max Bet Vesti 23:30 WTA Shenzhen: Finale ili ATP Chennai: 1/4...

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh. 15:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na božićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00

TV PROGRAM Film

06:00 Serija: Ponor ljubavi 08:00 Emisija: Volim prirodu 08:15 Crtani: Tom i Džeri 09:30 Film: Dvije nedjelje za zaljubljivanje 11:15 Film: Crna Zorica 12:30 Film: Parada 14:30 Talk Show: Veče sa Ivanom Ivanovićem 16:15 Music Show: Tvoje lice zvuči poznato Novogodišnja emisija 19:00 Vijesti Prve – Informativni program 19:25 Film: Plavuša pravnik 2 21:15 Serija: Ispovijest Marije Šerifović 21:50 Film: Smrtonosno oružje 2 00:00 Film: Ćelija 01:50 Serija: Okrug Oranž

PRVA Smrtonosno oružje 21:50

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 10.05 Darovi prirode 12.00 Vijesti 12.05 ABS –emisija 12.35 Tera Montenegrina, putopis 13.00 Putevi života 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan: Plav 15.30 Dnevnik 1 15.45 Alternativa medica 16.30 Dokumentarni program: Nauka i vino 18.00 Serija: Budva na pjenu od mora /r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Budva na pjenu od mora 21.00 Da Vinči i kodeks po kojem je živio 2 22.00 Dnevnik 3 22.30 Film: Tajna u njihovim očima 00.40 Muzika 01.00 Film: Riječi/ r

RTCG 1 Budva na pjenu od mora 20.00

07:00 Dobro jutro 10:30 Top speed - VIP challenge 11:00 Film: Paja i Jare: Kamiondžije 13:00 Ivkova slava 15:00 Ja to tako – sa Ivanom Baltić 16:00 Nedjeljno popodne sa Leom Kiš 18:15 Dobro veče Srbijo 20:00 Teška reč 21:00 Kursadžije 22:00 Trenutak istine 23:30 VIP room 00:00 Film: Kloverfild 02:00 Film: Ubiti irca 04:00 Film/r 05:30 Film/r

07:00 08:10 09:20 10:00 13:50 14:00 14:05 14:07 14:55 15:45 16:30 16:35 16:40 17:50 18:30 19:05 19:10 20:00 21:00 23:40 23:45 23:50 01:30 02:20

Lego Čima BiDaman Loptanje Film: I andjeli jedu pasulj Serija: Premijerka/r Vijesti u 2 Meteo centar u 2 Serija: Premijerka,r Serija: Tihi svjjedok,r Serija: Život sa morem Vijesti u pola 5 Meteo centar u pola 5 Serija: Stela/r Serija: Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Meteo centar u pola 7 Serija: Počivali u miru Serija: Premijerka Šou svih vremena Vijesti Meteo centar Film: Za one koji vole Serija: Dekster,r Film: Adamovo uskrsnuće/r

PINK M VIP Room 22.30

VIJESTI Šou svih vremena 21.00

08:00 10:00 11:45 12.15 13:00 13.15 14:00 14:45 15:00

08:30 Aljazeera 09:00 Plodovi zemlje 10:00 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:00 Hrana i vino 12:30 Na točkovima 13:00 Kindermanija 14:30 Plodovi zemlje 15:30 Astro num caffe 17:00 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:00 Serija 21:00 Interfejs 21:30 Aljazeera 22:20 Na točkovima 23:00 Nokaut 23:30 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 TV Konzilijum/r 11:30 Top Shop 12:00 Film 16:00 Showroom 16:30 Business Exclusive 16:55 Fudbal + 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Pop kvart 20:45 Business Exclusive 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 Dokumentarni film 00:15 Pop kvart/r 00:45 Business Exclusive/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Showroom 16.00

TV PREPORUKA VIJESTI 23.50 Za one koji vole

Radnja filma je smještena u 18. vijek. Tajna ljubav i duboka strast prema djevojci iz davne prošlosti obilježavaju život mladog doktora. Igrom slučaja on odlazi u posjetu jednoj bolesnoj ženi. Ispostavlja se da je pacijentkinja rođaka jedne njegove bivše ljubavi iz djetinjstva. Kroz prisjećanje na prošlost, film prikazuje njihov prvi susret u djetinjstvu. Iako su emocije probuđene, ljubav između njih dvoje danas više nije moguća. Ona se nedavno udala za Francuza, ali u tom braku nije srećna... Uloge: Monika Beluči, Kristofer Tompson, Armanda Garsija

08.00 Film: Knjiga o džungli 2 10.00 Serija: Sulejman Veličanstveni 12.15 Top mobil /r 12.30 Serija: Hejven 14.00 Film: Roler derbi 15.50 Priče o bogu /r 16.55 Zadar-Budućnost Voli -direktno 19.30 Dnevnik 2 20.05 Serija: Monk 22.25 Utjeha u sjenci maslina 23.00 Vikend film: Drvo želja 00.30 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Košarka: Zadar-Budućnost 16.55

16:15 17:00 18:15 19:00 20:30 22:00 00.00

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Konzilijum/r Gušteranje Ekstremno Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker Nindža ratnici Grad koji volim Žestoko

777 Nindža ratnici 20.30

MBC Plodovi zemlje 9:00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 06.05 Jutarnji program 08.00 Jutarnji dnevnik 08.15 Jutarnji program -09.00 -Vesti -09.06 Žikina šarenica 11.00 Vesti 11.05 Priče iz Nepričave 11.35 Metla bez drške 12.00 Opera in vivo 12.35 7 RTS dana 13.00 Dnevnik 13.30 Balkanskom ulicom 14.15 Vreme je za bebe 14.55 Gastronomad 15.10 Vesti 15.20 SAT 16.05 Vesti 16.08 Serija: “Ravna Gora” 17.10 Zadnja kuća Srbija 17.40 Beograd večiti grad 18.27 Sasvim prirodno 19.00 Kviz: Slagalica 19.17 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Ravna Gora” 21.00 Šou svih vremena 22.30 Serija: “Trbosekov kraj” 23.30 Dnevnik 23.45 Jelen top 10 00.30 Balkanskom ulicom 01.30 Vreme je za bebe RTS2 07.45 Datum 07.50 Verski kalendar 08.00 Dozvolite 09.00 Plesna akademija, animirana serija 09.25 Bandolero, animirana serija 09.49 Zanimanje dete 10.00 Talenti i obožavaoci 10.30 Moj ljubimac 11.00 Brazde 12.00 Potrošački savetnik 12.30 e-TV 13.00 Trag u prostoru 13.30 Kultura i tradicija Roma 14.00 Srpski istočnici 14.33 Kroz

Srbiju 15.02 Zlatna ploča: Marinko Rokvić 15.55 Odbojka (ž): Srbija - Azerbejdžan, prenos 17.30 Srpske sportske legende 17.55 Odbojka: Srbija - Portugalija, prenos 19.30 Koncert kvarteta Rošer 20.00 Nedeljom uveče 21.00 Smešne i druge priče 22.05 Mera za muziku 22.35 Reli 23.00 SAT 23.45 Talenti i obožavaoci 00.15 Vikend HRT1 08.00 Film 10.15 Pres klub 11.00 Serija. “Pisac i detektiv” 12.00 Dnevnik 12.30 Plodovi zemlje 13.21 Split: More 14.00 Nedeljom u dva 15.40 Serija: “Bela lepotica” 17.50 Serija: “Gospodin Selfridž” 18.10 Volim Hrvatsku 19.02 Crtani film 19.30 Dnevnik 20.12 Kviz: Potera 21.10 Serija: “Stipe u gostima” 21.45 Damin gambit 23.05 Klasična muzika 00.05 Film HRT2 08.00 Mogli 08.50 Film: “Leni - čudo od psa” 10.10 Pozitivno 10.40 Biblija 11.00 Misa 12.05 Bejbi bonus 12.35 Film: “Duh u močvari” 14.10 Rukomet: Hrvatska - Tunis 16.00 Nedeljom lagano 16.55 Košarka: Zadar - Budućnost 18.40 Skijanje 21.30 Film: “Veliko vekstvo” 00.20 Serija: “Nemi svedok”

09:15 11:30 11:50 12:40 13:45 15:02 15:30 17:30 18:20 19:15 19:30 20:20 20:30 20:55 21:10 22:30 00:30

Crtani film/Mumijevi Anegdota iz zivota Tragom prirode /r. Civilizacije /r. Film: Muzika za kitove Raport iz Bara /r. Planet Croatia /r. Ars Montenegrina /r. Životinjske lakrdije insekti /r. Anegdota iz života Crtani filmovi /r. Muzički program Planet Croatia /r. Marketing 4 Istorijske paralele /r. Film: Marija Montesori 1. dio SMS chat

MONTENA Film: Marija Montesori 22.30

DANAS U GRADU HBO 09.25 -Film: “Haos u kući - Matorci dolaze” -11.10 -Film: “Leto za pamćenje” -13.00 -Film: “Hol” -14.35 -Film: “Uspori” -16.20 -Serija: “Ognjeni grm” -18.20 -Film: “Čudan život Timotija Grina” -20.05 -Film: “Nova godina u Njujorku” -22.00 -Serija: “Carstvo poroka” -22.50 -Serija: “Uzvratni udarac” -00.40 -Film: “Pritajeno zlo - Odmazda” -02.15 -Film: “Dug” FOX LIFE 06.20 Džejmijeva Velika Britanija 09.00 Serija: “Ludnica u Klivlendu” 10.40 Kako izgledam 12.20 Serija: “Drugarice” 13.10 Film: “Najzad Božić” 14.55 Serija: “Uvod u anatomiju” 19.05 Serija: “Opake služavke” 20.55 Bivše žene Holivuda 21.50 Venčanje u inostranstvu 22.45 Paranormalna iskustva poznatih ličnosti 23.40 Serija: “Škola za parove” 00.30 Serija: “Nova devojka” FOX CRIME 06.45 -Serija: “Pisac i detektiv” -08.30 -Serija: “Pariski forenzičari” -12.05 -Serija: “Mladi Montalbano” -14.05 -Serija: “Smrt u raju” -19.10 -Serija: “King” -20.55 -Serija: “Detektiv na Floridi” -21.50 -Serija. “Otac Bra-

un” -22.50 -Serija: “Zločinački umovi” -23.45 -Serija: “Mornarički istražitelji” -01.25 -Serija: “Vojni advokati” SPORT KLUB -06.30 -Tenis: ATP Brizbejn, prenos finala -08.00 -Vesti -08.30 -Novogodišnja vrteška -09.00 -Pregled Evrolige -10.00 -Košarka: Spartak - Donjeck -11.45 -Premijer liga -12.30 -Tenis: ATP Čenaj, prenos finala -14.30 -Intervju: Fernando Tores -14.30 -Na današnji dan -15.15 -Fudbal: Derbi - Čelzi, prenos -17.30 -Fudbal: Mančester junajted - Svonsi, prenos -20.00 -Fudbal: Sosijedad - Bilbao, prenos -22.00 -Top 50 poteza 2013. -23.00 -Vesti -23.30 -Top 100 događaja 2013 -01.00 -Tenis: VTA Sidnej, prenos ARENA SPORT 1 07.00 Fudbal: Monako - Valensijans 09.00 Košarka: Solnok - Zadar 11.00 Fudbal: Panatinaikos - Škoda Ksanti 13.00 Fudbal: Inter - Milan 15.00 Košarka: Panatinaikos - PAOK, prenos 17.00 Košarka: Igokea - Partizan, prenos 19.00 Košarka: Real Madrid - Barselona, prenos 21.00 Košarka: Monbus - Laboral, prenos 23.00 KHL: Montreal - Florida, prenos 01.30 Fudbal: Sporting KC - Real Solt Lejk

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh. 15:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja Digital 22:15 ; Niko 2 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na božićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita 22:00, 18:15, 20:00 , Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

IZDAJE SE

P Na Draču (200m od Hotela "Crna Gora"), prodajem na 400m2 kuću sa garažom, pomoćnim objektom, dvorištem. 150.000 eura. Tel.067/532-106 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430 Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice. Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 55.000 eura. Tel.067/272-015 Prodajem kuću u Podgorici - Donjoj Gorici 140 m2, na placu od 500 m2, povoljno. Tel.067/311600 Bar - Prodajem stanove u novoj stambenoj zgradi na atraktivnoj lokaciji. Cijena 1.250e/m2. Tel.068/317-210 Prodaje se započeta stambena zgrada sa više stanova, useljive 2 etaže, gradnja jos 2 etaže. Herceg Novi. Ddobra investicija. Tel.069/042-227 Prodajem novu kuću, 180m2, kod "Hemomonta" sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno. Tel.069/567-440

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Prodajem kuću 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno, povoljno. Tel.067/351-111 Prodajem stan u Ulici slobode, idealan za sve mamjene, 83m2 - 1m2/1.350 eura! Tel.069/091668

I Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela "Kostas", istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća. Tel.067/355-709 Izdajem namještenu klimatizovanu garsonjeru P-30m2. Ima sve za domaćinstvo. Ulica Mitra Bakića, do autobuske i željezničke stanice u Podgorici. Tel.067/552-179 Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno. Tel.067/563-811 Izdajem namješten stan na duži period, Markovići - Budva. Povoljno. Tel.069/387-378

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole "Pavle Rovinski" ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629

Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada "Zetagradnje", plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257

Renta apartmani sobe dan dva ili duže. Kupatilo, klima, TV, parking. Ekstra povoljno. Tel.069/690-193

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem nenamješten jednosoban stan kod Gintaša. 180 eura mjesečno ili po dogovoru. Tel.067/185-743

Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537

Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612291 Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu. Tel.069/255-206 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Izdajem - prodajem jednosoban namješten stan u Podgorici, Moskovska ulica. Tel.067/609-469 Izdajem nov nenamješten jednosoban stan na drugom spratu u stambenoj zgradi iza Ljubovića. Tel.067/552-536 Izdajem nenamješten jednosoban stan u Ulici kralja Nikole 296. Zabjelo, IV sprat. Tel.067/517-154

Izdajem apartman Studentska 42. Tel.067/493-306 Izdajem jednosoban namješten stan na Zabjelu. Tel.069/812207, 067/249-857 Izdajem namještenu garsonjeru u Podgorici, Hercegovačka ulica. Tel.069/030-695 Izdajem namještenu garsonjeru u centru, 25 kvadrata. Tel.069/551-717 Izdajem - prodajem jednosoban namješten stan Preko Morače. Tel.067/609-469

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

MALI OGLASI POSLOVNI PROSTOR

Povoljno prodajem

Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720 Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom, povoljna prilika. Tel.069/042-227 Budva - Izdajem poslovni prostor idealan za kancelariju, butik ili drugi prodajni prostor. Tel.069/765-663 Izdajem poslovni prostor, 19m2, u Podgorici, Hercegovačka ulica br.72, visoko prizemlje, pogodan za kancelariju. Tel.069/030-695 PLACEVI

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Plac u centaru Mataguža 1.100m2, asfalt, struja, voda, cijena 1.1000 eura. Tel.069/018-167 Prodajem imanje od 5.000m2 na 13-om km starog puta Podgorica-Danilovgrad. Idealna lokacija (asfalt, struja, voda, telefon). Povoljno! Tel.069/091668

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758708 Prodajem reno 21, 92. godište, 1.4 benzinac, neregistrovan, može za djelove, cijena 250 eura. Tel.067/810-900 Fiat punto 2004. godište, 1.3 dizel multijet registrovan, nove gume, 2.800 eura, Budva. Tel.069/017-641 Prodajem audi b4 karavan, 95. g, 2.0 +plin sekvent, urađen veliki servis, zimske gume. 1.700 eura. Bar. Tel.068/560-669, 067/473-218 USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655444, 067/589-073, 068/654474 Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204 Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, radijatora, usisivača. Izrada i popravka instalacija, rasvjete, tabli sa osiguračima. Tel.069/541-103 Tepih servis "Orkan". Mašinsko pranje, obostrano ribanje, ispiranje u bazenu. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana. Tel.067/389-585 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 NASTAVA

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

VOZILA/AUTO DJELOVI

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO KOMBI PUTNIČKI 069 559-555 068 733-333 Fiat bravo, 96, oprema, servisiran, malolitražan, metalik. Ekstra stanje, registrovan do jula. Bar. Tel.068/166-405 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

Mali oglasi POSAO

Registracija preduzeća besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih i pravnih usluga. Povoljno! Tel.069/221-974

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110

Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike. Učlanjenje besplatno. Tel.067/266-216

Vip star taxi Kotor, potrebni iskusni vozači i dispečerke. Tel.069/855-511

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+ 8 GRATIS za pravna lica

308 €

za fizička lica

220 €

Dimenzije 102x70mm

SUBOTA I NEDJELJA, 4. I 5. 1. 2014.

MALI OGLASI

LIČNO

Mlađi momak želeo bi da upozna stariju damu za prijateljstvo i druženje iz Herceg Novog. Tel.069/740885 SMS diskretno Ozbiljan i bez obaveza traži sebi sličnu žensku osobu do 55 godina. Tel.069/241798 Slobodan traži ženu do 50 godina, temperamentnu, za provod . NK, BD, BGD. Tel.067/460-473 Slobodan muškarac, 58 godina, upozno bi ženu pribliznih godina druženja radi, a moguć i brak. Prvo SMS. Tel.068/725-276 Obrazovan, kulturan, komunikativan, 45 godina, pruža usluge poslovne pratnje ozbiljnim damama. Tel.068/317-210 Momak, 39 godina, situiran stambeno i materijalno, obezbijeđen, nema sreće u ljubavi, traži da mu se javi poštena djevojka koja bi živjela sa njim. Moguć brak. Tel.069/835-833 Slobodan muškarac traži slobodnu ženu sa Primorja ili sa Grahova. Tel.067/379756 Muškarac traži slobodnu ženu do 50 godina za provod. Tel.069/512-054 Momak iz Podgorice, 38 godina, želio bi upoznati prijatnu i iskrenu djevojku, ženu, do 40 godina za vezu, eventualno brak, i čekanje Nove godine! Tel.067/808-263

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

Veliki popust - 60% na svu robu u butiku "Alida", Podgorica. Proizvodi "Lisca" Slovenija i druga garderoba. (Zgrada iza bivše mljekare). Tel.069/021-056

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

Valjak za peglanje, 85cm, simens, novogodišnji popust. Tel.069/420-435

Ako imate problema u ljubavi, treba vam talisman, zaštita, pozovite. Total TV. Satelitske i zemaljske Tel.068/626-614 antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka sa- Prodajem unutrašnja vratelitskih resivera. Tel.069/050- ta polovna ali kao nova. Tel.067/238-542 832 Zbog selidbe povoljno prodajem trosjed na razKupujem dinare, lire, perpe- vlačenje, fotelju, dvokrilre, medalje, ordenje, sablje, ni ormar i veću TV vitrinu. bajonete, ćemere, umjetnič- Tel.067/640-366 ke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofon- Lijek za polipe, čvoriće i ske ploče, srebrne predme- zadebljanja glasnih žica te, od porculana i kristala. proizveden na bazi bilja i Tel.069/019-698, 067/455- meda. Sto posto provjere713 no. Tel.067/237-563 RAZNO

Kupujem stare ćemere, srebrne predmete, satove, medalje, ordenje, stari novac, značke (prije II svjetskog rata), grbove, toke, zastave, umjetničke slike (poznatih crnogorskih slikara), jatagane, sablje, razne starinske predmete. Tel.067/532-106

Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otProdajem 11 metalnih ba- kriva vaše juče, danas, sjutra. štenskih garnitura i 15 Rad na daljinu pomoću slike. metalnih barskih stolica Tel.068/504-029 Tel.067/351-111 Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Prodajem novo sobno biciklo. Povoljno. Tel.067/269-777

APARATI/OPREMA

Prodajem polovnu veš mašinu "gorenje", Nikšić. Tel.068/752-399

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020023, 067/342-392

Vrhunski originalni preparati za potenciju, man-king na biljnoj bazi, 40/10 kom, gelovi 20/kom, tablete 15/4 kom, šumeće tablete, 20/7 kom. Tel.067/852-451

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

subota i nedjelja, 4. i 5. 1. 2014.

MALI OGLASI

VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE

vozovi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13. 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen:00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15. 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55. 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55. 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55,

Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes

Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA

(lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letoveplaniranenadan25. 10. 2013. godine.Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. BeogradAmsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-BečBeograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. BeogradSkoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. BeogradCirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€

VAŽI DO 11.01.2014

VAŽI DO 11.01.2014.

Vazi do 15. januara 2014. godine

VAŽI DO 11.01.2014

Beauty

St udio “Lada ”

VAŽI DO 11.01.20143 42

VAŽI DO 11.01.2014 VAŽI DO 11.01.2014

VAŽI DO 11.01.2014. VAŽI DO 11.01.2014

VAŽI DO 11.01.2014

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama