Izdanje 25.novembar 2013.

ce 30 nt i

BROJ DANA

1,84

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

PROVJERA ● 11

milijarde eura iznosio je državni dug Crne Gore na kraju trećeg kvartala ove godine

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013. BROJ 697/ GODINA III

Stojanović naredio kontrolu sefova Direktor Uprave policije je, kako saznaju DN, naredio da se provjeri da li nedostaju zaplijenjeni novac, droga, oružje, ali i ostale vrijednosti privremeno oduzete u okviru policijskih akcija u svim centrima i odjeljenjima bezbjednosti

●3

SAZNAJEMO

Nova partija starih liberala ● Grupa bivših članova LSCG osniva novu političku partiju, saznaju DN iz više izvora. U Budvi je u subotu održan sastanak, kojem su, pored bivših članova LSCG, prisustvovali i bivši članovi SDP, LP, nekih NVO, kao i ugledni novinari i javne ličnosti

ZAHLAĐENJE ● 8

Moguć snijeg u Podgorici

U NASELJU DRAČ ● 10

Podgoričanin izvršio samoubistvo bombom

RIJEKA VEZIŠNICA ● 12

Fantomsko pregrađivanje

PETNJICA ● 5

DPS-u Opština, Bošnjacima Skupština

PREMIJER KINE ● 7

C

rna Gora će se narednih dana naći na udaru ledenog talasa koji dolazi sa sjevera Evrope. Ovakvo (ne) vrijeme, prema najavama sinoptičara, uzrokovaće već danas krajem dana nagli pad temperature vazduha, posebno na sjeveru, gdje će živa na termometru

ABA LIGA

● 32

narednih dana konstantno biti u minusu.

Sniježne padavine moguće su i u Podgorici u utorak, za kada se očekuju najnepovoljnije vremenske prilike.

Za projekte kredit od 10 milijardi dolara PREMIJER LIGA

● 31

T

ri betonske brane nekoliko stotina metara uzvodno od TE Pljevlja pregradile su Vezišnicu, ali niti se pouzdano zna ko ih je sagradio, niti ko je nadležan da ukloni ove objekte. Brane su izgrađene uz imanje Esada Delića, za koga pojedini mješta-

ni Borovice, predstavnici NVO sektora i opštinski službenici spekulišu da je investitor, ali je on u izjavi novinarima negirao bilo kakvu umiješanost u posao oko izgradnje. Delić je kazao da su brane već bile tu kada je kupio imanje, te da ne zna ni ko ih je sagradio.

ŽENA MONTENEGRO FASHION WEEK ● 23

Građani Moda Budućnost sadaddas asd razmontirali dostojna bolja od Totenhem svjetskih pista Solnoka

Tema dana

EDITORIJAL

2

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

SLIKE&PRILIKE

Da nije sve u parama, već ima nešto i u političkoj moći, poželjnom radnom mjestu, nasljeđu, zlatu, nekretninama i umjetničkim djelima, potvrđuje i slučaj izvjesnog Kornelijusa Gurlita.

Taj čovjek, star 80 godina, živio je donedavno u neuglednom stanu u Minhenu, bez ikakvih primanja i socijalne pomoći, skoro inkognito. A onda je, pa ma kako vam to nestvarno zvučalo, policijskom istragom obavljenom prema običajima njemačke države, utvrđeno da na svom bankovnom računu raspolaže sa deset hiljada eura. Pa, odakle ti te pare, brale?

Tek, ispostavilo se da je Kornelijus zapravo sin nekadašnjeg direktora jednog od državnih muzeja iz vremena nacističke Njemačke, čovjeka koji je svoj položaj iskoristio za lično bogaćenje, u stvari sticanje imetka koji se ogledao u posjedu čak 1400 umjetničkih slika, među kojima su i djela Šagala, Matisa, Libermana… Policija je pronašla 125 uramljenih djela, dok su ostala bila u smotuljcima. U svakom slučaju, ta istraga njemačke policije, a i angažovanje tužilaštva, pokrenulo je zahtjeve jevrejskih zajednica za povraćaj imovine, ali i reakcije njemačkih političara kojima je stalo do ugleda zemlje.

Naravno, pretpostavljam da već znate zašto vam sve ovo pričam (tj. pišem).

Jer, beskrajno mi je smiješna, a i nevjerovatna, ideja o tome da crnogorska policija, u sadejstvu sa tužilaštvom, radi svoj posao i pokrene bilo kakvu istragu o porijeklu nečije imovine ili bankovnom računu. Dobro, možda bi istraga bilo čije imovine još i bila moguća, ali “nečije”, zapravo provjeru imetka naših političara, biznismena ili samo nekih od “uvaženih” ovdašnjih bogataša, čini se kao najobičnija budalaština.

A zamislite samo koliko bi posla imali. Svakako, pod uslovom da prvo ne posegnu za nekim Zećaninom koji je svoja pluća ostavio u izmaglicama Skadarskog jezera švercujući dva bureta nafte iz Albanije, u vrijeme “ničim izazvanih” sankcija. Već da krenu ni po babu, ni po stričevima (a ovo se zasigurno može smatrati jednim od najzaludnijih i najdevalviranijih opisa ikada), po svim ovim političkim veličinama koje nam paradiraju svakodnevicom, određujući nam način života.

Uostalom, a bar prema evropskim pravilima, trebalo bi da zagovaramo nezavisne institucije, zar ne?

Mislim na policiju, tužilaštvo… ovo-ono, lijevo-desno, trte-mrte.

Naravno, potpuno sam svjestan da postoji realna mogućnost da mi ljudi koji iz volšebnih razloga čitaju moje tekstove pripišu kako jeftiniji i lakši finiš nikad u životu nijesam napisao. I biće da su u pravu.

Jer od cijele priče, zamisli i nadanja, te tog famoznog trte i mrte, svima nama sljeduju tek tri obična, skoro nikakva slova.

Trt.

Meteo

Crna Gora

JADRAN:

More uglavnom malo talasasto. Vjetar na otvorenom moru tokom dana u pojačanju na umjeren i skretanju sa istočnog i sjeveroistočnog na sjeverni.

Temperatura površine mora na otvorenom oko 18 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

U južnim oblastima promjenljivo oblačno uz mogućnost za rijetku pojavu slabe kiše.

Na sjeveru pretežno oblačno mjestimično sa slabim snijegom i susnježicom.

Danas

Sjutra

min oC max oC

6 7 8 7 6 0 -1 -6 0 0

11 12 13 13 14 4 2 -1 3 5

SJUTRA

min oC max oC

2 3 4 3 3 -3 -6 -10 -5 -4

BEČKI FORUM

Za stabilnost treba novca Premijer Milo Đukanović kazao da EU mora prepoznati zapadni Balkan kao značajno tržište, a ne kao konstantan izvor problema Evropa bi trebalo da bude izdašnija u pomoći regionu zapadnog Balkana kako bi se njegovim ubrzanim razvojem i očuvala dugoročna stabilnost, a njegovi građani dostigli evropski životni standard, smatra premijer Milo Đukanović.

On je na Bečkom ekonomskom forumu kazao da evropske integracije treba da donesu novi kvalitet, a EU mora prepoznati region zapadnog Balkana kao značajno tržište, a ne kao konstantan izvor problema, mjesto sukoba i konflikata.

“Evropski fondovi moraju biti izdašniji i dostupniji, ne za neproduktivne investicije i potrošnju, ne za naduvavanje cijena na berzama, već za konkretne investicije u infrastrukturu koje će učiniti region bližim i povezanijim međusobno, ali i sa svjetskim i evropskim tržištem. Time i stabilnijim”, rekao je Đukanović.

On je podsjetio da pitanje infrastrukturne nerazvijenosti ostaje veliki i nerješiv problem za svaku pojedinačnu državu zapadnog Balkana, pa i za Crnu Goru, zbog čega vjeruje da regionalna saobraćajna i energetska infrastruktura moraju biti u fokusu evropske politike proširenja.

Đukanoviću je sinoć u Beču uručena nagrada Bečkog ekonomskog foruma, koja se dodjeljuje za doprinos ekonomskom razvoju na nacionalnom i regionalnom nivou. ● NEOPHODNE RADIKALNE PROMJENE Đukanović je kazao da države zapadnog Balkana treba da odustanu od kopiranja politika država blagostanja.

“One nijesu države Evrope učinile razvijenima, već su implementirane kao težnja da se već stvoreno bogatstvo ravnomjerno raspodijeli. Sada, posebno u uslovima krize i negativnih demografskih trendova, visoki, destimulativni porezi, neodrživi penzijski i socijalni sistemi, rigidno tržište rada, preglomazna i birokratizovana administracija, poput teških okova ograničavaju konkurentnost i rast”, naveo je Đukanović.

Zato, kako smatra crnogorski premijer, moramo biti hrabri i odlučni i sprovesti radikalne strukturne reforme koje će učiniti naše države privlačnijim mjestom za život, biznis i stvaranje.

● RIJEŠITI OTVORENA PITANJA Za punu stabilnost zapadnog Balkana, kako je dodao, moraju se efikasnije nalaziti rješenja koja se tiču evidentne nefunkcionalnosti Bosne i Hercegovine, uložiti dodatni napori i ohrabriti Makedonija i Grčka da pitanje imena rješavaju u skladu sa evropskom demokratskom praksom.

Sa druge strane, kako je kazao, ohrabruje najnoviji i veliki napor koji ulažu Srbija i Kosovo, za koji vjeruje da otvara dobru perspektivu u njihovim međusobnim odnosima, ali je i ohrabrenje za jačanje stabilnosti na zapadom Balkanu.

“Vjerujemo da će i primjeri Turske i Albanije dodatno osnažiti i dopuniti evropsku komponentu naših politika. Ulazak Hrvatske u EU predstavlja nesumnjivo istorijski korak i služi kao podsticaj ostalima”, naveo je Đukanović. On je podsjetio da je zapadni Balkan izgubio decenije u tumaranju kroz mračne prostore podjela, sukoba i konflikata.

“Okrenuli smo se politikama saradnje, a istorija pokazuje da bez ekonomskog razvoja, mir i saradnja mogu lako biti narušeni”, zaključio je Đukanović.

I.B.

POGLAVLJE 13

06:43 16:17

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Đukanović

6 9 8 9 8 1 -3 -6 -1 0

Pretežno oblačno sa povremenim snijegom i sniježnom mećavom u većini krajeva. Kiša se očekuje u nižim oblastima na jugu. Vjetar umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni.

Ribarstvo vezati za turizam HERCEG NOVI - Ribarstvo u Crnoj Gori treba razvijati uporedo sa turizmom, s obzirom na to da je budućnost Crne Gore u turizmu, ocijenio je direktor kotorskog Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović, koji je i šef radne grupe za pripremu pregovora sa Evropskom unijom za poglavlje 13 koje se tiče ribarstva.

Radna grupa za pripremu pregovora za poglavlje 13 nedavno je boravila u Briselu, gdje je sa evropskim zvaničnicima razgovarala o ribarstvu i onome što bi dalje trebalo uraditi po pitanju usklađivanja sa novom politikom EU. “U razgovoru sa Marijom Damanaki, koja je evropski komesar za poljoprivredu i ribarstvo, narednih sedam godina iskoristićemo novu ribarsku politiku EU i kroz taj period ćemo početi sa izmjenom Zakona o morskom ribarstvu, gdje ćemo donijeti novu strategiju ribarstva Crne Gore koja ističe krajem ove godine”, kazao je Joksimović.

On je dodao da su od EU tražili po-

moć u dijelu izgradnje infrastrukture na obali koja će biti od koristi u ribarskoj aktivnosti.

“To su, prije svega, luke prvog iskrcaja, mjesta prvog iskrcaja, gdje će se riba bolje kontrolisati, a to će biti mjesto gdje će ribari na savremen način moći svoju ribu da prodaju.

Naravno, tražili smo određenu pomoć i u dijelu ribarskih luka i svih

sadržaja koje ona mora da ima. Naglašeno je da ribarstvo treba uvezati sa turizmom, zapravo razvijati ih zajedno u dijelu preklapanja tih aktivnosti, s obzirom na to da znamo da je budućnost Crne Gore u turizmu”, kazao je Joksimović i dodao da treba dati puni doprinos kako bi se grana ribarstva što više razvila u Crnoj Gori.

S.M.

Tema dana

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

3

SAZNAJEMO

Nova partija starih liberala Mili Prelević

G

rupa od dvadesetak bivših članova Liberalnog saveza Crne Gore uskoro će osnovati novu političku partiju, saznaju Dnevne novine iz više izvora. Tim povodom je u Budvi u subotu održan inicijalni radni sastanak, kojem su, pored bivših članova LSCG, prisustvovali i bivši članovi Socijaldemokratske partije, Liberalne partije, nekih NVO, kao i ugledni novinari i javne ličnosti.

Prema saznanjima DN, dio čla­ nova LP inicirao je formiranje no­ ve partije još nakon četvrte redov­ ne konferencije Liberalne partije, na kojoj je ponovo izabran za predsjed­ nika Andrija Popović. Nezadovolj­ stvo je kulminiralo nakon posljed­ njih lokalnih izbora na Cetinju, Moj­ kovcu i Petnjici, gdje je LP imala izu­ zetno loš rezultat. Među onima koji su aktivni u iniciranju nove politič­ ke partije su i nekada aktivni članovi LSCG i LP. Kako nezvanično saznaje­ mo nova partija računa na Dragana - Purka Ivančevića, Dragana - Dada Martinovića, Dragana Nenezića, Stanku Vučinić, Đura Vučinića, i još nekoliko poznatih javnih ličnosti Crne Gore.

Jedan od izvora DN ističe da će nova partija biti registrovana naj­ kasnije do kraja januara naredne godine, tako da treba očekivati i nje­ no pojavljivanje na lokalnim izbo­ rima u nekom od 15 gradova gdje će izbori organizovani.

“Više nas ne interesuje Liberalna partija. Okupljamo one koji će stvo­ riti jednu državotvornu partiju. To će biti partija centra, koja će moći da nosi teret evropskih i NATO inte­

Ime partije Na radnom sastanku povodom inicijative za osnivanje nove partije govorilo se i o imenu buduće političke grupacije. Za sada postoje dvije varijante. Jedna je Liberalno-demokratska stranka (LDS) Crne Gore, dok je druga Liberalna demokratija (LD) Crne Gore. Po svemu sudeći, drugo rješenje, za sada, ima više pobornika. gracija. Crnoj Gori treba partija ko­ ja prepoznaje crnogorske proble­ me, ali i koja nudi rješenja i koja će biti temelj za izgradnju institucija, jer jedan od najvećih problema su neizgrađene institucije u našoj dr­ žavi”, kaže sagovornik DN. Inicijatori formiranja nove par­ tije očekuju da se stvori jaka gra­ đanska partija koja će okupiti pri­ padnike svih naroda i nacija, i ko­ ju će, prije svega, interesovati eko­ nomske teme.

“Okrenućemo se malim i sred­

Kvalitet obrazovanja u srednjim školama u Srbiji najbolji je u regionu, nakon nje slijedi Hrvatska, pa onda Bosna i Hercegovina

njim preduzećima, malim predu­ zetnicima i turizmu. Smatramo da je poljoprivreda jedna od važnih te­ ma kojoj ćemo biti posvećeni, a po­ sebno ćemo se okrenuti unutarpar­ tijskim odnosima. Smatramo da do sada partije koje su okupljale libe­ rale nijesu imale demokratske od­ nose unutar njih. To ćemo baštiniti kao novu vrijednost, koja je, uosta­ lom, neophodna da bi partija demo­ kratski djelovala i prema građani­ ma”, kaže jedan od inicijatora no­ ve partije.

I prije konferencije LP ostavku na mjesto potpredsjednika LP podnio je Božidar Mikica Vučinić. Razlo­ zi za ostavku su nezadovoljstvo ra­ dom stranke i pripremama za izbor predsjednika. Prema najavama sa­ govornika DN, veliki broj aktivnih članova LP već je najavilo prelazak u novu partiju. On tvrdi da je najve­ će nezadovoljstvo u opštinskim od­ borima u Budvi, Baru i Nikšiću, a da je veliki broj liberala nezadovoljan i u Plavu i Bijelom Polju. Veliki broj liberala nije ni partijski angažovan,

jer su razočarani raspadom starog Liberalnog saveza i lošim rezulta­ tom partija koje su sebe vezivale za liberalizam.

“Nećemo se baviti bivšim kolega­ ma. Interesuje nas budućnost, jer smatramo da Crna Gora treba dru­ gačije da izgleda. Liberali su najza­ služniji za pobjedu pokreta za neza­ visnost, ali tim više imaju i obavezu za budućnost države, i bez njihovog aktivnog učešća ona je neizvje­ sna”, ističu inicijatori stvaranja no­ ve partije.

PrOJEkAt ZA MlAdE

Podstiču ih da prijave korupciju Nevladina organizacija Ju­ ventas realizuje projekat “Jača­ nje ličnog integriteta mladih”, či­ ji je cilj poboljšanje ličnog inte­ griteta mlade populacije u Crnoj Gori uzrasta od 14 do 18 godina u pogledu povećanja njihove spre­ mnosti da prijave koruptivna djela i da se ponašaju u skladu sa zakonom.

“Projektom, čija je realizacija počela u septembru, obuhvaćeno

je šest srednjih škola iz Podgori­ ce, u kojima je planirano organi­ zovanje šest teatarskih radioni­ ca na temu korupcije u obrazova­ nju. Radionice su pažljivo dizaj­ nirane od scenarista i reditelja, a realizuju ih profesionalni glumci uz podršku vršnjačkih edukatora.

Svaka radionica se snima u cilju kreiranja individualizovanog vi­ deo materijala za svaku školu, ko­ jim se akcentuju osnovne poru­

ke radionice i učenika”, saopšte­ no je iz Juventasa. Projekat finan­ sira Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću za 2012. godinu. Ova NVO do sada je rea­ lizovala tri teatarske radionice u Podgorici i to u Srednjoj elektro­ tehničkoj školi “Vaso Aligrudić”, Srednjoj ekonomskoj školi “Mir­ ko Vešović” i Srednjoj građevin­ sko­geodetskoj školi “Ing. Marko Radević”.

rEgiONAlNO iStrAživANJE

Najlošije obrazovanje u našim srednjim školama Prema rezultatima posljednjeg izvještaja Evropske banke za ob­ novu i razvoj najbolje obrazova­ nje u srednjoškolskim institucija­ ma u zemljama regiona je u Sr­ biji i Hrvatskoj, a najlošije u Al­ baniji i Crnoj Gori. U Izvještaju o tranziciji za 2013. godinu na­ vedeni su podaci o kvalitetu ob­ razovanja u srednjoškolskim in­ stitucijama u 29 država svijeta, prenosi Anadolija. Kvalitet ob­ razovanja u srednjim školama u Srbiji najbolji je u regionu, na­ kon nje slijedi Hrvatska, pa on­ da Bosna i Hercegovina. No, ona ipak ne zadovoljava prosjek ze­ malja u tranziciji.

Jedina država koja je iznad tranzicijskog prosjeka, a nije članica Evropske unije, je Srbija.

Nakon navedenih država, sli­ jede Makedonija, Crna Gora i Albanija, u kojima je zabilje­ ženo znatno nekvalitetnije ob­ razovanje u srednjim školama.

Rezultati pomenute studije po­ kazuju da su tranzicijske drža­ ve u malom zaostatku u odno­ su na razvijenije države u obla­ sti srednjoškolskog obrazovanja.

Vodeća zemlja prema kvalitetu obrazovanja je Estonija, koja se nalazi iznad prosjeka EU, na­ kon koje slijede Mađarska, Polj­ ska, Rusija, Slovačka, Latvija i Slovenija.

S druge strane, među država­ ma u tranziciji najlošije obrazo­ vanje u srednjim školama imaju Albanija, Gruzija, Moldavija i Cr­ na Gora.

M.M.K.

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost.

Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu.

Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

4

Politika

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

PAJOVIĆ

Potcijenili smo zloupotrebe DPS-a Pozitivna Crna Gora potcijenila je brutalnost zloupotreba vladajuće klase, što je glavni razlog lošeg izbornog rezultata na nedavno održanim lokalnim izborima, ali je i partijska infrastruktura bila ispod očekivanog nivoa, ocijenio je predsjednik te stranke Darko Pajović.

On je u intervjuu agenciji MINA kazao da su stranački organi analizirali rezultate proteklih izbora i najavio kadrovske promjene u Pozitivnoj. Komentarišući činjenicu da, i pored loše ekonomske situacije i životnog standarda građana, i uprkos brojnim aferama koje su se pojavile u javnosti, politika DPS-a dobija ubjedljivu podršku na nedavno održanim izborima, Pajović je kazao da ne treba odgovornost svaljivati na građane.

“Kada ste pod pritiskom nemaštine, teže vam je da razmišljate o onom šta će biti sjutra, a još teže prekosjutra”, pojasnio je Pajović.”

On je naglasio da pobijedila politika DPS, već njihov pristup radu da izbore shvataju kao borbu za opstanak svojih fotelja i beneficija.

“Zašto oni tako razmišljaju i zašto vlast ne želi, ni po koju cijenu, da ispusti ni funkciju šefa mjesne zajednice, to je drugi problem, ali jeste činjenica da funkcioneri DPS-a ne prezaju ni od čega da bi sjeli u fotelje”, smatra Pajović.

Komentarišući ocjene koje su se pojavile u javnosti da je ta stranka najveći gubitnik na proteklim lokalnim izborima, Pajović je podsjetio da je Pozitivna osnovana prije 17 mjeseci, a da je na sedam lokalnih izbora u posljednjih go-

dinu izborila predstavnike u pet lokalnih parlamenata. On ipak ne poriče da su imali rezultat koji je bio ispod njihovih očekivanja, ali naglašava da je njegova partija jedina realna prijetnja vladavini DPS-a i zato, kako je naveo, i ne čudi da je stalna meta.

“Pozitivna je od osnivanja pod konstatnim udarom DPS-a, a ako ćemo pravo, i ostali politički subjekti ne propuštaju priliku da se “očešu o nas””, kazao je Pajović.

On se osvrnuo i na incident na premijerskom satu između premijera Mila Đukanovića i poslanika Pozitivne Dritana Abazovića.

Prema njegovim riječima, količina nekulture koju je premijer iskazao u obraćanju poslanicima Pozitivne je bila frapantna.

“Nazvati poslanika, koji je

ujedno i najmlađi poslanik u Skupštini i studentdiplomac generacije, bitangom i budalom, neviđen je primjer primitivizma”, ocijenio je Pajović.

To, kako je naveo, nije glas pobjednika sigurnog u svoje pobjede, nego “glas straha od argumenata za premijerove nelegalno uzete kredite, kojim je još jednom pokazao da zakoni u ovoj zemlji za njega ne važe”.

“Njegov iskazani strah i primitivan rječnik, dokaz su da je svjestan da dolazi dan kada će zakon važiti i za njega”, smatra Pajović.

KOLEGIJUM SKUPŠTINE

Pozitivna će tražiti izvinjenje Đukanovića Kolegijum Skupštine koji će raspravljati o incidentu koji se u četvrtak dogodio na premijerskom satu između premijera Mila Đukanovića i poslanika Pozitivne Crne Gore Dritana Abazovića biće održan danas. Najmlađa crnogorska partija zahtijevaće da se neprimjereno ponašanje premijera osudi.

“Naravno, tražićemo javno izvinjenje poslaniku Dritanu Abazoviću zbog direktno izrečenih riječi i, naravno, poslanicima Pozitivne Crne Gore. Očigledno da, ako premijeru kažemo nešto što mu se ne sviđa, treba sve da nas vrijeđa u parlamentu. Mislim da tome treba stati na put jednom zauvijek”, kazao je šef poslaničkog kluba Pozitivne Mladen Bojanić. On je ranije medijima kazao da za ovakvu inicijativu očekuje podršku kolega.

Podršku će imati od opozicije koja je najavila inicijativu za smjenu premijera. Poslanik Socijalističke narodne partije kazao je da treba inicirati smjenu predsjednika Vlade, ističu-

ći da je uvjeren da će cijela parlamentarna opozicija podržati tu inicijativu.

On je rekao da je njegova partija i ranije najavljivala interpelaciju za izglasavanje nepovjerenja Vladi zbog ekonomske politike. Podjsećamo, do incidenta na premijerskom satu došlo je kada je premijer Abazovića nazvao bitangom. Uvredi je prethodila polemika premijera i poslanika Pozitivne Crne Gore koji su od Đukanovića tražili da odgovori na pitanja o “milionskim kreditima koje su uzimale Đukanovićeve firme” u vrijeme dok on nije bio na čelu vlade. Đukanović je Pozitivnu Crnu Goru nazvao strankom koja je “formirana da bi branila interese medijske mafije”. Na Đukanovićeve riječi reagovao je Abazović, koji mu je poručio da je to “prvi i posljednji put da neko kaže da bilo koji poslanik Pozitivne brani interese mafije”.

“Sram te bilo, bitango!”, odgovorio je Đukanović Abazoviću, nakon čega su poslanici Pozitivne napustili skupštinsku salu.

VUKOVIĆ

Neka žiriraju članovi partije Rješenje koje predviđa da država daje garancije partijama pri podizanju kredita pogrešan je i teško prihvatljiv put finanijskog obezbjeđenja stranaka, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković. Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je amandman na Zakon o finansiranju političkih partija kojim traže da Ministarstvo finansija daje garancije političkim partijama pri zaduživanju i podizanju kredita kod komercijalnih banaka.

“Mislim da je to potpuno pogrešan put, usudio bih se čak reći, teško prihvatljiv put finansijskog obezbjeđenja političkih subjekata, u ovom slučaju stranaka”, kazao je Vuković agenciji MINA. Prema njegovim riječima, kad su politički subjekti u pitanju, nesporna je činjenica da na političkoj sceni Crne Gore, koju, dodao je, ne treba gušiti i treba osloboditi za sve političke subjekte i ideje, ima i onih koji teško mogu da opstanu i kojima treba državna pomoć.

Vuković je kazao da se prilikom davanja kredita i garantovanja za njih traže žiranti, navodeći da se postavlja

suštinsko pitanje sa kakvim se problemima suočavaju oni koji učestvuju u tim poslovima. “Šta bi značilo da država daje garancije političkom subjektu da podigne kredit, a da taj politički subjekt nestane sa političke scene prije nego što istekne rok za vraćanje kredita?”, upitao je on. Vuković je upitao i šta bi značilo da država daje garancije za kredit koji će podići politički subjekt koji, na primjer, ne uđe u lokalni ili državni parlament. Kako je rekao, neka garant budu članovi te partije, ljudi koji podržavaju tu političku ideju.

“Neka iza tog finansijskog zahvata tog političkog subjekta, partije, stanu ljudi koji čine taj politički subjekt.

Neka se time pokaže snaga i vjerovanje tih da mogu trajati na političkoj sceni Crne Gore i da mogu da budu u pravnom poslu sa bankama i da mogu da budu partneri koji potpuno slobodnom voljom ulaze u te aranžamane”, dodao je Vuković.

On smatra da nije politički opravdano “kriti se iza države ili pozivati državu da stane ispred njih da bi ih obezbijedila od svih neprijatnosti koje im se mogu desiti”.

Politika

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

5

u PETNJICI sE dogovorIlI

DPS Opštinu, BS Skupštinu Jovana Đurišić

D

emokratska partija socijalista i Bošnjačka stranka potpisale su juče koalicioni sporazum čime je formirana lokalna vlast u Petnjici.

Prema ovom dogovoru, mjesto predsjednika Opštine pripašće Samiru Agoviću, dok će predsjednik Skupštine biti Adnan Muhović iz BS. Kako Dnevne novine nezvanično saznaju, Bošnjaci nijesu prihvatili ponudu SDP Petnjica, koja im je ponudila 60 odsto vlasti.

Iako su scenariji za formiranja lokalne vlasti u Petnjici bili različiti, na kraju je preovladao onaj najprirodniji - dogovor Demokratske partije socijalista i Bošnjačke stranke.

Nakon neuspjele prve runde pregovora, juče je ipak sklopljen sporazum. Vlast u naredne četiri godine vršiće DPS i BS, dok će se u opozicionim klupama naći SDP sa 11 i SNP sa jednim odbornikom.

Predsjednik BS Adnan Muhović potvrdio je u izjavi za Dnevne novine da je formirana vlast u Petnjici.

On je kazao da je zadovoljan sporazumom jer će član njegove partije obavljati funkciju predsjedni-

ka Skupštine.

“U DPS su odlučili da popuste i da uvaže naše zahtjeve. Prije svega uvažen je zahtjev BS da mjesto predsjednika skupštine pripadne članu BS, a ispoštovali su i ostali dio sporazuma. Tako će odnos u izvršnoj vlasti biti 70 - 30 odsto.”, kazao je Muhović. On je dodao da je bilo pregovora i sa SDP, ali na kraju su se ipak odlučili za DPS. “Eto, desilo se da smo u opoziciju poslali Socijaldemokratsku partiju, sa kojom smo takođe imali korektne pregovore o saradnji, ali šta da se radi. Drago mi je da će Bošnjačka stranka biti dio prve lokalne vla-

sti u Petnjici nakon povratka statusa opštine, poslije više od šest decenija”, kazao je Muhović.

Upravo on će kako nezvanično saznajemo obavljati funkciju predsjednika Skupštine. Koalicionim sporazumom zadovoljni su i u DPS. Predsjednik OO te partije u Petnjici Samir Agović kazao je da je dogovoreno da odgovornost u vršenju vlasti bude podijeljena između DPS i BS. “Nije bilo zategnutosti dogovorili smo se da podijelimo odgovornost i njima pripadne mjesto predsjednika skupštine, kako su tražili, a nama predsjednika opštine. Bilo je i onih koji su biloi za i onih koji su bili protiv ali na kraju smo postigli dogovor”, kazao je Agović.

Funkcioner Demokratskog fronta Nebojša Medojević je na Twiteru izrazio nezadovoljstvo zbog pregovora DPS i SDP. U svom statusu objavljenom juče, Medojević žali zbog odlule Bošnjaka da pristupe savezu sa DPS. “Na žalost, ali izgleda da su pr-

Sjever trpi zbog Podgorice

političkih centrala.

“Opšte poznato je da je Bijelo Polje treći grad u Crnoj Gori, ali uprkos toj činjenici mnoge političke partije su učinile veliku nepravdu prema našem gradu. Poznato je da u državnom parlamentu Socijaldemokratska partija, Pozitivna Crna Gora, Socijalistička narodna parti-

na 2008. godinu i vrijeme kada je Medojević bio predsjednički kandidat. “2008. godine Medojeviću sam obezbijdio 333 glasa, a on sad ovako, sramota”, prokomentarisao je Muhović.

Demokratska partija socijalsita je pobijedila na lokalnim izborima u Petnjici, ali neje osvojila apsolutnu većinu i nije mogla sama da formira vlast. Od 31 odborničkog mjesta, ova partija je osvojila 15.

Iza nje po snazi je Socijaldemokratska partija sa 11 osvojenih odborničkih mjesta. Četiri odbornika u budućem parlementu imaće Bošnjačka stranka, dok se Socijalistička narodna partija izborila za jedno mjesto u budućem lokalnom parlamentu.

Da će ove dvije stranke biti vlast u Petnjici, moglo se zaključiti odmah po objavljivanju rezultata glasanja, kada su predsjednici opštinskih odbora DPS-a i BS-a, Samir Agović i Adnan Muhović viđeni u izbornoj noći kako se rukuju i čestitaju jedan drugom na ulici.

samIT

BJEloPolJsKa ParTIJa

Uprkos činjenici da sjever Crne Gore raspolaže brojnim resursima, kao što su rudna bogatstva, šume, hidrografski potencijali i drugo, brži ekonomski razvoj imaju centralni i južni dio države. Resursi sjevera se neprestano eksploatišu u korist Podgorice, a sa druge strane, određeni resursi koji mogu da obezbijede nova radna mjesta na sjeveru naše države još nijesu našli svoju namjenu kako bi došlo do pokretanja ekonomskog razvoja, ocijenio je predsjednik Bjelopoljske partije Mersudin Međedović.

“Nedopustivo je razvijati sjever samo na bazi izgovorenih riječi ili pretpostavki da će stanje navodno biti bolje. Potrebno je pristupiti konkretnim potezima na terenu”, naglasio je Međedović.

Osim navedenog, dodaje on, ljudski potencijali sjevera se takođe na nedemokratski način crpe, a sve to radi interesa podgoričkih

vaci Bošnjaka u Crnoj Gori odlučili da budu za lopovski režim i protiv demokratskih promjena. I protiv Svog naroda.”, napisao je Medojević na svom Twiter nalogu. On se osvrnuo i na kampanju koju je BS vodila protiv DPS. “Bošnjačka stranka (BS) u kampanji drvljem i kamenjem na DPS, a posle izbora sa njima u koaliciju.

Bolje glasati za DPS nego za BS. Prevara”, objavio je Medojević na ovoj društvenoj mreži.

Podsjetimo,prva runda pregovora nije završila uspješno jer zahtjevi BS-a za DPS nijesu bili prihvatljivi.

Bošnjačka stranja je tražila, prvi put nije dobila ali u drugom krugu jeste- 30 odsto raspoloživih mjesta u lokalnoj administraciji. Između ostalog BS-u pripašće mjesto predsjednika lokalnog parlamenta, zatim sekretara jednog sekretarijata, kao i određena direktorska mjesta u javnim ustanovama čiji je osnivač opština. U Bošnjačkoj stranci ovakva navode nisu htjeli da komentarišu, ali se Muhović ipak osvrnuo

ja, Nova, Pokret za promjene i ostatak Demokratskog fronta ukupno imaju četrdeset četiri poslanika od kojih nema nijedan iz Bijelog Polja. S obzirom da građane Bijelog Polja od navedenog broja poslanika nema ko da zastupa, a sa druge strane imajući u vidu dugogodišnji nemar vladajućih partija prema sjeveru, građani Bijelog Polja su u potpunosti razočarani”, rekao je Međedović.

On napominje da SDP, osim što među svojih osam poslanika nema nijednog poslanika iz Bijelog Polja, od tri ministra koliko ih ta partija ima u Vladi Crne Gore, takođe opet nema niko iz tog grada.

“Mi smatramo da se u predmetnoj stvari radi o zloupotrebi ljudskih resursa od strane pozicije i opozicije, stoga na ovakve okolnosti želimo skrenuti pažnju građanima sjevera a posebno Bijelog Poljarerekao je Međedović.

Đukanović danas u Bukureštu Predsjednik Vlade Milo Đukanović putuje danas u Bukurešt na II samit šefova vlada centralne i istočne Evrope i Narodne Republike Kine, najavljeno je iz Vlade.

Na dvodnevnom samitu, koji se održava 25. i 26. novembra, predsjednik Vlade Crne Gore sastaće se sa predsjednikom Vlade NR Kine Liem Kećengom.

Kako je saopšteno iz Vlade, samit u Bukureštu biće prilika i za bilateralne susrete predsjednika Vlade Crne Gore sa predsjednicima vlada država učesnica.

“Ovaj sastanak predsjednika vlada država centralne i istočne Evrope i NR Kine drugi je nakon prošlogodišnjeg održanog u Varšavi, kada je Kina najavila kreditnu liniju u iznosu od de-

set milijardi dolara namijenjenu investicijama u države centralne i istočne Evrope.

Tom prilikom je potpisana Deklaracija o dvanaest mjera za unapređenje saradnje država centralne i istočne Evrope sa NR Kinom”, navode u Vladi.

U okviru kreditne linije od 10 milijardi dolara predviđeno je da se, u narednom periodu, kandiduju projekti iz različitih oblasti što je na liniji posvećenosti Crne Gore stvaranju preduslova za razvoj privrede, otvaranje novih radnih mjesta, kvalitetne infrastrukture, stabilnog energetskog sektora i atraktivnog poslovnog okruženja.

U radu samita učestvovaće i potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Vujica Lazović.

Ekonomija

6

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

MAKROEKONOMSKI I FISKALNI RIZICI DO 2016.

STAV

Ako bude loše velikim zemljama, i nama će biti

Kako znaju

Državni dug trenutno čini 55,8 BDP-a

FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

S

ituacija je sljedeća: fabrika je otišla u stečaj, čime su svi ugovori vezani za zaposlene stavljeni van snage. Tačnije, radnici su ostali bez prava, jer ne samo da su izgubili posao, već ih po zakonu ni otpremnina ne sljeduje. Država im je, ipak, izašla u susret, novcem poreskih obveznika povezala im radni staž i omogućila penzionisanje sa 30 godina radnog staža, što ostali građani mogu samo da sanjaju jer za njih važi cifra od 40 godina. No, radnicima ni takvo, za zapadnoevropske prilike nezamislivo rješenje da država zbog radnika privatnih kompanija mijenja Zakon o penzionisanju i tako ostale građane direktno diskriminiše kada je to pravo u pitanju, nije bilo dovoljno, već traže i otpremnine. Stoga su i započeli blokadu fabrike koja ugrožava njen opstanak, što je mnoge iznenadilo. Međutim, takav potez radnika potpuno je normalna i očekivana reakcija, ako se imaju u vidu dešavanja u fabrici u proteklih nekoliko godina.

Na kraju trećeg kvartala ove godine, državni dug iznosio je 1,846 milijardi eura ili 55,8 odsto BDP-a, pokazuju zvanični Vladini podaci dostavljeni portalu Analitika.

Istovremeno, prihodi budžeta za prvih devet mjeseci su veći za 70 miliona eura, dok se na kraju godine očekuje da budu veći za više od 100 miliona eura.

Prema nacrtu budžeta, državnoj kasi naredne godine ukupno će nedostajati 238 miliona eura. U nacrtu piše da će se do 230 miliona eura obezbijediti kroz pozajmice i kredite iz stranih izvora, osam miliona od donacija i pet miliona iz privatizacije i prodaje imovine.

N

aime, država (politička elita koja sjedi u Vladi i parlamentu) je samo na najavu bukačkih protesta radnika udovoljavala svim njihovim zahtjevima radi kupovanja socijalnog mira, čime je radnicima slala sljedeće poruke: treba se oslanjati na državu da ona rješava apsolutno sve probleme, a zaboraviti individualnu odgovornost i korektivnu ulogu države; građanin ne treba da bude preduzimljiv, da ne preže niti od jednog posla, da bude spreman da radi više i duže od drugih i da se vječito usavršava i prekvalifikuje, već da se borba za nezarađene plodove isplati, kao i funkcionisanje po principu - ekonomska realnost nije moj problem, želim svoje privilegije i baš me briga ako to čitavu državu dovede do bankrota, poslije mene potop; ne treba se pridržavati zakona jer vas tada niko neće za ozbiljno uzeti, već treba “vaskrsnuti” radničko samoupravljanje i biti što bučniji, agresivniji i radikalniji, kao što to radi “radnička milicija” kada okupira privatni posjed i ne sumnjajte u to da institucije sistema neće ništa protiv toga preduzeti; potpuno je prihvatljivo da država spašava privatne kompanije i velikodušno zbrinjava radnike istih isplaćujući im plate, doprinose, zimnice, regrese, tople obroke i jubilarne nagrade, dok svojim službenicima ukida takve privilegije, smanjuje plate, otpremnine, uvodi nove poreze i namete, zbog nedostatka novca smanjuje budžet za obrazovanje, zdravstvo, kapitalne projekte koji su vitalni za konkurentnost ekonomije...

J

ednom stečena prava teško se kasnije oduzimaju, jer kada neko počne da uživa nezarađene plodove, više ga nije briga za opšti društveni interes. On je dobio svoje i nije ga briga za one koji su zakinuti. Drugim riječima, ne možete od radnika očekivati da se ponašaju u skladu sa zakonima tržišta, ako ste iste zbog njih godinama suspendovali.

Slaba ekonomska aktivnost snažnih ekonomskih sistema ili pad direktnih stranih investicija rizici su koji bi mogli osujetiti Vladine projekcije u vezi sa rastom domaće ekonomije koji je za period od 2014. do 2016. planiran na nivou od 3,5 do 3,8 odsto. U informaciji Ministarstva finansija dostavljenoj Vladi navode se dvije vrste koje bi mogle usloviti niži rast od projektovanog - slab dotok stranih investicija i loši ekonomski uticiji koji dolaze.

“S obzirom na model rasta crnogorske ekonomije koji se u ovom periodu oslanja na snažnu investicionu aktivnost čiji su finansijski izvori iz inostranstva, slabija investiciona aktivnost od one koja je predviđena ažuriranim makroekonomskim projekcijama neminovno bi uticala na ostvarenje nižih makroekonomskih i fiskalnih parametara”, navodi se u informaciji Ministarstva finansija.

Drugi rizik, kako dodaju iz Ministarstva, leži u tome što su finansij-

ska tržišta istočne, srednje i jugoistočne Evrope (CESEE) ove godine bila pod snažnim pritiskom poslije najava američkih monetarnih vlasti da će postepeno smanjivati monetarne podsticaje.

“Analitičari predviđaju da bi ostvarenje ovih najava smanjilo raspoloživa sredstva, a prva bi na udaru bila između ostalih i tržišta pomenutih zemalja. Ove godine se pomenuta najava odrazila na povećanje kamatnih stopa na suvereno zaduživanje, a pritisak je bio izražen naročito u junu. U narednom periodu moguće je očekivati ponovni pritisak, jer je pitanje vremena kada će se ovaj rizik materijalizovati”, naveli su iz Ministarstva.

Iz Ministarstva su kazali da je pri projektovanju makroekonomskog scenarija za period od 2014. do 2016. zauzet realističan pristup da će vrijednost investicionih projekata u toku srednjoročnog perioda povećati investicionu aktivnost za pet odsto

procijenjenog BDP-a godišnje. Takođe, neto strane direktne investicije po tom planu znatno će rasti i prosječno će iznositi 15,7 odsto BDPa uz nastavak postojećih projekata, banke će pojačati kreditnu aktivnost kao posljedicu rasta ekonomske aktivnosti. Vlada je predvidjela i da će bankarski krediti rasti, ali nešto sporije od nominalnog rasta BDP-a, dok će učešće depozita biti stabilno.

Vladine projekcije inflacije predviđaju blago smanjenje stopa u odnosu na 2013. godinu, kao posljedicu stabilnih ili nižih cijena naftnih derivata i stabilnih cijena hrane, što će uticati na smanjenje inflacije. Na povećanje cijena uticaće i najavljeno povećanje cijena električne energije, kao i povećanje akciza na duvan i inflatornih pritisaka izazvanih jačenjem tražnje zbog povećane investicione aktivnosti.

Projektovane stope rasta za period 2014-2016. su 2,9;2,5 i 2,5 odsto.

I.Boljević

CBCG

U oktobru promet veći 1,5 odsto

Za 23 radna dana oktobra realizovano oko 2,29 miliona naloga, od čega 30,33 odsto u međubankarskom platnom prometu Vrijednost realizovanog platnog prometa banaka za 23 radna dana u oktobru iznosila je 2,06 milijarde eura, 1,5 odsto više nego u septembru, pokazuju podaci Centralne banke Crne Gore (CBCG).

Od toga je 44,63 odsto realizovano u međubankarskom platnom prometu, a ostatak u internom, čiji su nosioci poslovne banke.

“U oktobru je za 23 radna dana

realizovano oko 2,29 miliona naloga, od čega 30,33 odsto u međubankarskom platnom prometu, a 69,67 odsto u internom”, navodi se u izvještaju CBCG. U oktobru za 11.730 minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, tako da je njegova raspoloživost bila 100 odsto.

Vrijednost realizovanog platnog prometa prošle godine izno-

sila je 20,81 milijardu eura, od čega je 43,74 odsto realizovano u međubankarskom platnom prometu, a ostalo u internom, čiji su nosioci poslovne banke.

Tokom 255 dana rada, odnosno oko 130.000 minuta produkcije realizovano je oko 24 miliona naloga, od čega 30,79 odsto u međubankarskom platnom prometu, a 69,21 odsto u internom.

ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: ASISTENTA U RACUNOVODSTVU – FAKULTETSKA DIPLOMA EKONOMSKOG FAKULTETA , ISKUSTVO U OBLASTI RACUNOVODSTAVA – FIXED ASSET (OSNOVNIH SREDSTAVA), NAJMANJE 3 GODINE RADNOG ISKUSTVA NA ISTOJ ILI SLICNOJ POZICIJI, AKTIVNO ZNANJE ENGLESKOG JEZIKA. ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON : + 382 67 343 574 .

ADRIATIC PROPERTIES Ltd. PLACED AT SVETI STEFAN, IS LOOKING FOR: ACCOUNTING ASSISTANT - BACHELOR’S DEGREE IN ECONOMICS/ACCOUNTING PREFERRED, POSSESSING FIXED ASSET ACCOUNTING EXPERIENCE, AT LEAST 3 YEARS EXPERIENCE IN THE SAME JOB POSITION , FLUENT IN ENGLISH .

Detailed job description – correct, process and reconcile wide variety of accounting documents such as invoices , cash receipts; review and code financial information, make deposits and prepare reports , compile and review information for accuracy, maintain records, work is performed by applying accounting terminology and using automated accounting systems.

PLEASE SEND YOUR CV TO ap@adriaticproperties.me OR GET MORE INFORMATION USING TELEPHONE NUMBER : + 382 67 343 574 .

POLJOPRIVREDA PREPORUKE

Uvesti olakšice Država treba da razmisli o poreskim olakšicama poljoprivrednim proizvođačima i mora nastaviti da ih podržava po ugledu na najrazvijenije zemlje svijeta, jer će u protivnom biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na glavne konkurente, ocijenila je Centralna banka (CBCG).

U preporukama CBCG za ekonomsku politiku u narednoj godini navodi se da su podsticaji razvoju poljoprivede važni za smanjenje siromaštva i zaustavljanje migracija.

“Očigledno je da Crna Gora ne smije prepustiti poljoprivredu sa-

mo tržištu, već je neophodan cjelovit program podrške koji bi se bazirao na tri stuba - unapređenju konkurentnosti proizvođača, održivom upravljanju resursima i unapređenju kvaliteta života na selu”, poručuju iz CBCG. Preporuku da država razmisli i o poreskim olakšicama, iako je ukupan iznos poreza od poljoprivrednih proizvođača zanemarljiv, u CBCG objašnjavaju time da je studija Svjetske banke jasno pokazala da u zemljama gdje postoji visoko oporezivanje poljoprivrede postoji nizak rast poljoprivrede i usporen rast čitave ekonomije.

Ekonomija

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

7

Povodom drugog samita Kine i zemalja centralne i istočne evroPe

Za infrastrukturu kredit od deset milijardi dolara Li Kećiang

Jedan od autoputeva koji grade kineski investitori

I

ako su Kina i zemlje centralne i istočne Evrope razdvojene dalekim planinama, naša srca su blisko povezana. Prije 20 godina posjetio sam neke centralno-istočne države i to je na mene ostavilo dubok utisak.

Drugi samit Kine i zemalja centralne i istočne Evrope i treći ekonomsko-trgovinski forum između Kine i centralno-istočnih zemalja održaće se 26. novembra u Bukureštu. Učestvovaću na ova dva skupa i zvanično posjetiti Rumuniju. Očekujem da ću, zajedno sa rukovodiocima i ličnostima iz raznih krugova 16 zemalja, diskutovati o saradnji u raznim oblastima. Uoči mog putovanja, želim da u ime kineskog naroda izrazim srdačan pozdrav narodima zemalja centralne i istočne Evrope.

Kina i zemlje centralne i istočne Evrope poštuju i podržavaju jedni druge, čime je stvoreno tradicionalno prijateljstvo. Prije 60 godina, kada je osnovana nova Narodna Republika Kina, zemlje centralne i istočne Evrope prve su dale priznanje i time je otvorena nova stranica prijateljske saradnje. Proteklih godina sve strane su pružale pomoć, bilo da je riječ o prirodnim nepogodama, bilo da se radi o teškoj privrednoj situaciji. Takvo prijateljstvo stečeno u teškim prilikama uvijek će ostati u srcima naroda Kine i zemalja centralne i istočne Evrope.

Stupajući u 21. vijek, kineska reforma je ušla u novu etapu, a privredna transformacija u centralnoistočnim zemljama postigla je pozitivan rezultat. Odnosi svih strana u novim istorijskim uslovima imali su novi razvoj. Posljednjih godina, rukovodioci zemalja centralno-istočne Evrope i ja stalno smo se sastajali i uzajamno razmjenjivali telegrame ili pisma, čime smo uspostavili dobre individualne odnose. Vjerujem da će ova posjeta produbiti uzajamno upoznavanje sa rukovodiocima 16 zemalja, kao i saradnju sa ovim državama.

Godine 2012. trgovinska vrijednost između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope premašila je 50 milijardi američkih dolara. Kina je uputila više od 100 investicionih delegacija, čime je doprinijela saradnji sa odgovarajućim zemljama u oblasti prehrambene industrije, mehanizacije i nove energije. Kina je potpisala sa Albanijom i Mađarskom sporazum o trgovinskoj transakciji sopstvenim valutama, što je dalo mogućnost za sakuplja-

Li Kećiang nje novčanih sredstava i obostrane pogodnosti preduzećima. Kina i Rumunija postigle su vidne rezultate u gajenju i selekciji poljoprivrednih kultura. Neprestano je proširivana saradnja Kine i zemalja centralne i istočne Evrope u izgradnji infrastrukture. Most na Dunavu u Beogradu postao je simbol kineskog i srpskog prijateljstva. Sastanak lokalnih rukovodilaca Kine i zemalja centralne i istočne Evrope, održan u julu ove godine u kineskom gradu Čongćingu, privukao je hiljadu predstavnika iz više od 600 preduzeća i dao dobar efekat za razmjenu iskustava preduzeća prisutnih zemalja.

Trenutno, trgovinska vrijednost između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope zauzima samo desetinu od ukupne vrijednosti u kinesko-evropskoj trgovini. Zato postoji veliki potencijal u povećanju međusobne praktične saradnje. Mi smo izdržali iskušenje međunarodne finansijske krize i krize evropskih dugova. Globalno gledano, privredni rast u našim zemljama je stabilan. Naše zemlje su novorastuća tržišta, koja se suočavaju sa zajedničkim zadatkom — inovacijom u privrednoj transformaciji. Kina sprovodi strategiju eksploatacije zapadnog dijela zemlje, a preduzeća su ubrzala korak ka inostranstvu.

Zemlje centralne i istočne Evrope posvećuju sve veću pažnju otvara-

1,3 milijarde stanovnika predstavlja kinesko tržište koje može donijeti još više prilika za čitav svijet, uključujući zemlje centralne i istočne Evrope

320 hiljada kineskih turista posjetilo je zemlje centralne i istočne Evrope samo tokom 2012. godine

nju prema Istoku. Mnoga preduzeća izradila su plan za ulazak na azijsko-pacifičko i kinesko tržište. Tako svi imaju isti cilj i zajedno možemo ulagati zajedničke napore za jačanje trgovinske saradnje u nizu Peking

Kultura i sport Kina i zemlje centralne i istočne Evrope imaju dobru saradnju i u kulturnoj oblasti. Učenje kineskog jezika, studiranje u Kini i uživanje u kineskoj umetnosti, postali su modul u ovim zemljama. Mnogi studenti ovih država aktivno učestvuju u takmičenju “Most kineskog jezika”, gdje su prikazali odlične oblasti.

Zemlje centralne i istočne Evrope posjeduju kvalitetne mesne, mliječne proizvode i vino. Kineski urbani tempo života će povećati potražnju za jagnjetinom, govedinom, sirom i vinom. Centralna i istočna Evropa će postati važan uvoznik poljoprivrednih proizvoda. Vrijednost međusobne trgovine poljoprivrednim proizvodima će sigurno biti povećana.

U većini zemalja centralne i istočne Evrope, željezničke pruge, drumovi, luke i druge saobraćajne instalacije suočavaju se sa preobražajem. Kineska proizvodnja saobraćajnih i transportnih uređaja posljednjih godina postigla je brzi razvoj. Naročito kvalitetna brza željeznica koja saobraća na više od 10.000 kilometara. Kina je sposobna da preuzme razne saobraćajne objekte u zemljama centralne i istočne Evrope.

U zemljama centralne i istočne Evrope potrebno je obnoviti i električne instalacije, a kvalitet kineskih uređaja za termocentrale i hidrocentrale dostigao je svjetski nivo. Zrela je i kineska tehnologija za nuklearne, solarne elektrane i vetrogeneratore. Cijene uređaja su niske, a kvalitet je dobar, što je realan izbor zemalja centralne i istočne Evrope.

Za izgradnju infrastrukture u tim zemaljama potrebna su novčana sredstva. Kina želi da zajedno sa ovim državama dobro iskoristi specijalni kredit za saradnju u vrednosti od 10 milijardi američkih dolara, kako bi podržala izgradnju ovih država.

Samo jedna vijest koja izveštava o događajima iz dijela centralne i istočne Evrope na kineskom sajtu Kinesko-evropski poštar, veoma brzo privlači hiljade i hiljade čitalaca.

Turističko putovanje u zemlje centralne i istočne Evrope predstavlja trend za obične građane Kine. Samo tokom 2012. godine, broj

rezultate u poznavanju kineske kulture i jezika.

Mnogi klasični igrani filmovi tih zemalja, kao i sport, ostavili su na kineske gledaoce dubok utisak. Poznati svjetski teniser srpskog porijekla Novak Đoković idol je kineske omladine, pa je i dobio počasni nadimak Sjao De. kineskih turista u ovim državama dostigao je cifru od 320.000. Mnogim Kinezima više nego dobro su poznata mjesta kao što su Šopenova rodna kuća u Varšavi, Ribarska kula u Budimpešti i carska dvorana “Sinaja” u Rumuniji.

Dalje širenje zajedničke saradnje u turizmu postala je zajednička misija svih strana. Kina trenutno razgovara sa 16 zemalja centralne i istočne Evrope o osnivanju i ustanovljavanju turističke federacije. Vjerujem da će turizam postati važna tačka u saradnji Kine i zemalja ove oblasti.

Zemlje centralne i istočne Evrope predstavljaju važne članice evropske zajednice. Kina odlučno podržava evropsku integraciju i želi da vidi jedinstvenu i prosperitetnu Evropu, a podržavamo i izbor centralno-istočnih evropskih zemalja za članstvo u Evropskoj uniji.

Današnji svijet se nalazi u dubokoj promjeni. Kineski razvoj je stupio u novu etapu. Mi ćemo nepokolebljivo nastaviti dalju reformu, širiti naše otvaranje, stimulisati razvoj tržišta i unapređivati održiv i zdrav razvoj privrede.

Kina je još država u razvoju. Prosječni društveni proizvod tek je premašio 6.000 američkih dolara, što je velika razlika u odnosu na zemlje centralne i istočne Evrope. Vjerujemo da će uz produbljivanje reforme, kinesko tržište sa milijardu i 300 miliona stanovnika donijeti još više prilika za čitav svijet, uključujući zemlje centralne i istočne Evrope. Od Budimpešte, preko Varšave, do Bukurešta, od Privrednotrgovinskog foruma, do susreta rukovodilaca Kine i zemalja centralne i istočne Evrope, sve strane učesnice ostvarile su dobru saradnju.

Vjerujem da će naša saradnja biti sve čvršća i šira. Imam puno očekivanja od ovog putovanja.

Svim narodima zemalja centralne i istočne Evrope želim srećan i uspješan život!

8

Društvo

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

Naglo zahlađeNje

Crna Gora u ledenom talasu

Građani, oprez!

Temperature će na sjeveru države biti konstantno ispod nule i kretaće se i do minus trinaest, dok su sniježne padavine u utorak moguće čak i u glavnom gradu Crna Gora će se narednih dana naći na udaru ledenog talasa koji dolazi sa sjevera Evrope. Ovakvo (ne)vrijeme, prema najavama sinoptičara, uzrokovaće već danas krajem dana nagli pad temperature vazduha, posebno na sjeveru gdje će živa na termometru narednih dana konstantno biti u minusu. Sniježne padavine moguće su i u Podgorici u utorak za kada se očekuju najnepovolnije vremenske prilike. Načelnik Centra za analizu i prognozu vremena u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Branko Micev kazao je Dnevnim novinama da će danas, u utorak i srijedu područje Crne Gore, kao i čitav Balkan, biti pod snažnim uticajem veoma hladnog ledenog talasa sa sjevera Evrope.

“Ovaj talas će usloviti nagli pad temperature vazduha, dok se u većini mjesta očekuju sniježne padavine. Na sjeveru će temperatura biti ledenog karaktera. U najnižim oblastima očekuje se povremeno kiša.

U noćnim satima u ponedjeljak na utorak i u nižim kontinetalnim pre-

djelima kiša će prelaziti u susnježicu i snijeg. U utorak će biti oblačno, veoma hladno i vjetrovito sa jakim na udare sjevernim vjetrom. Uslova za snijeg biće i u planinskom zaleđu Jadrana. Samo u najnižim oblastima duž obale biće uslova za kratkotrajnu kišu”, istakao je Micev.

Prema najavama Miceva, od ponedjeljka do petka očekuje nas veoma hladno vrijeme koje će zahvatiti i naše okruženje. U većini mjesta na Balkanu biće sniježnih padavina, a temperatura vazduha će biti ledenog karaktera.

“Na Žabljaku u noćnim satima živa na termometru spustiće se i do minus 13, dok će maksimalna dnevna biti minus šest stepeni Celzijusovih”, upozorio je Micev, dodajući da će se u Podgorici temperature kretati od pet do sedam, a na jugu nekoliko stepeni više.

On je najavio da se od srijede u centralnim i južnim predjelima očekuje razvedravanje, dok će se na sjeveru zadržati oblačno sa slabim snijegom i izuzetno hladno i vjetrovito vrijeme u cijeloj zemlji. M.M.K.

Dr Rabrenović

Utorak najkritičniji Branko Micev naglašava da se maksimalno dejstvo ledenog talasa očekuje u utorak, kada su moguće sniježne padavine i na širem području Podgorice. Micev nije mogao da precizira koliki će biti sniježni pokrivač, objašnjavajući da Crna Gora nema tehničkih mo-

gućnosti za te procjene.

“Usljed jakog vjetra i snijega ponegdje na sjeveru Crne Gore očekuju se nepovoljne vremenske prilike i sniježne mećave, što će se nepovoljno odraziti na funkcionisanje saobraćaja”, upozorio je Micev.

Na put prema sjeveru zemlje samo ko mora Branko Micev apelovao je na građane koji narednih dana namjeravaju da putuju prema sjeveru da odlože put.

Ukoliko baš moraju posjetiti sjever zemlje, Micev apeluje da u saobraćaju budu oprezni.

“Treba se pripremiti za nastu-

Doktor Slaviša Rabrenović savjetovao je građanima da narednih dana, kada se očekuje ledeni talas, povedu računa o zdravlju i da se pridžavaju savjeta ljekara.

Rabrenović poručuje da je potrebno utopljavati se, konzumirati što više voća i povrća, te piti tople napitke.

On je savjetovao hroničnim bolesnicima da u slučaju pogoršanja zdravstvenog stanja obavezno zatraže pomoć ljekara.

“Nagle promjene vremena djeluju na čovjekov organizam. Svi različito reaguju na promjenu vremena kada su u pitanju temperature, vlažnost vazduha i vjetar. Uglavnom zdravi ljudi reaguju odbrambenim mehanizmom, dok je kod hroničnih pacijenata taj mehanizam iscrpljen. Dešava se i da ovi pacijenti ne mogu da odreaguju na najbolji način i oni su najranjiviji dio populacije na koji utiče vrijeme”, objašnjava dr Rabrenović.

On je naglasio da promjene vremena utiče na pacijente koji boluju od visokog krvnog pritiska, dijabetesa, kao i na astmatičare.

“Oni treba najviše da vode računa o zdravlju. Takođe, moramo provjetravati prostorinja, pogotovo gdje ima puno ljudi, jer to uslovljava razvoj virusa i bakterija. Potreban je i oprez u saobraćaju”, naglašava Rabrenović.

Niske temperature usloviće i poledicu. Rabrenović je upozorio da zbog mogućeg leda i poledice na kolovozu stariji moraju povesti računa zbog mogućnosti lomova jer kod njih prelomi teže srastaju. M.M.K.

pajući hladni talas. Vozačima savjetujem da put sjevera ne idu bez prijeke potrebe. Ukoliko baš moraju, obavezna je zimska oprema i krajnji oprez jer će temperature biti ledenog karaktera”, naglasio je Micev.

Crna Gora će se narednih dana naći pod uticajem ciklona sa sjevera Evrope

Nasilje nad ženama i dalje predstavlja ozbiljan problem u Crnoj Gori

Nasilje Nad žeNama

Država ne štiti dovoljno žrtve Nevladine organizacije Centar za ženska prava, Sigurna ženska kuća i nikšićki SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja traže od Vlade da spriječi kontinuirano kršenje ljudskih prava žena i djece koji su preživjeli nasilje, ne samo od članova porodice, već i od institucija koje imaju obavezu da ih štite. Povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u zajedničkom saopštenju ove NVO tvrde da država nije preduzela sve raspoložive mjere da obezbijedi efikasnu zaštitu žrtava.

“Od Vlade tražimo da razmotri rezultate primjene zakona i protokola koji uređuju oblast nasilja u porodici i Strategije zaštite od na-

siNdikat

silja u porodici i preduzme hitne mjere kako bi se obezbijedila njihova efikasna primjena u praksi”, poručili su u saopštenju.

Podsjetili su da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici i time preuzela zakonsku obavezu da ispuni sve standarde koje ovaj propis propisuje.

Da je nasilje nad ženama i dalje problem u Crnoj Gori, smatraju i u Omladinskoj grupi Centra za građansko obrazovanje (OGCGOa). Oni upozoravaju na postojanje problema nasilja nad ženama u crnogorskom društvu, ali i na potrebu ozbiljnijeg bavljenja ovom te-

mom i stvaranja uslova za bezbjedan život svih žena koje su pretrpjele nasilje.

Koordinator Omladinske grupe CGO-a Miloš Knežević uvjerava da crnogorski donosioci odluka još nijesu dovoljno senzibilisani da i kroz svoje djelovanje zastupaju ženska prava i učinkovitu borbu protiv nasilja nad ženama.

“Rezultat toga je i činjenica da je, po istraživanjima, više od 70 odsto ispitanika saglasno sa tvrdnjom da je osnovna uloga žene u društvu da bude dobra supruga i majka, a svaki četvrti ispitanik (muškarac) izjavljuje da je nasilje prema ženi opravdano u pojedinim situacijama”, upozorio je Knežević. M.M.K.

sporazum

Uskoro konkursi za prosvjetare Studenti će učiti Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević očekuje da će krajem ovog i početkom narednog mjeseca Ministarstvo prosvjete raspisati konkurse za prijem na neodređeno vrijeme za radnike koji su do sada imali ugovor na određeno u prosvjeti. Ministru prosvjete Slavoljubu Stijepoviću 243 prosvjetne ustanove moraju da dostave akte o unutrašnjoj or-

ganizaciji i sistematizaciji na odobrenje, a na osnovu kojih će biti raspisan konkursi. Dnevne novine su ranije objavile informaciju da su konkursi za zapošljavanje u prosvjeti poništeni jer su bili raspisani mimo dogovora sa Sindikatom. Tada je ministar naložio direktorima škola da mu dostave nove akte o sistematizaciji.

“Očekujem da budu raspisa-

ni konkursi ili da status radnicima bude preveden u stalni radni odnos, zavisno od toga da li su u skladu sa Zakonom o radu, više od 24 mjeseca radili bez prekida”, kazao je Pavićević, dodajući da će dok Ministarstvo ne završi procedure odobravanja akata o unutrašnoj organizaciji i sistematizaciji, ugovori radnika biti na mjesec. M.M.K.

uz zlatne ª ajkuleº

Fakultet za sport i fizičko vaspitanje i Vaterpolo i plivački savez Crne Gore (VPSCG) potpisaće danas sporazum o budućoj saradnji, saopšteno je iz te univerzitetske jedinice.

Dekan fakulteta Duško Bjelica i direktor VPSCG Petar Poro-

bić sa saradnicima osmisliće način organizacije stručnih seminara za edukaciju vaterpolo trenera u Crnoj Gori.

“I studenti će imati priliku da nastavu vaterpola i plivanja savladavaju uz naše “ajkule””, saopšteno je sa Fakulteta. M.M.K.

Društvo

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

9

Izmjene zakona o radu

Poslodavci za, 30.000 sindikati protiv, a Vlada ćuti zaposlenih, prema procjenama relevantnih institucija, ima ugovore na određeno vrijeme

Da li će oko 30.000 zaposlenih na određeno krajem godine ostati bez posla - vidjećemo u decembru Milica Krgović

J

oš se ne zna hoće li doći do izmjena aktuelnog Zakona o radu. Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije se izjašnjavalo povodom zahtjeva Unije poslodavaca da se izmijeni pomenuti propis zbog, kako tvrde, posljedica koje bi mogla izazvati primjena odredbe po kojoj se ugovori na određeno nakon dvije godine rada trasformišu na neodređeno. I dok u Vladi ćute, predstavnici reprezentativnih sindikalnih centrala izričito su protiv izmjena tog zakona.

Oko 30.000 zaposlenih na određeno u Crnoj Gori krajem godine može ostati bez posla, a hoće li se to desiti, sve su prilike znaćemo idućeg mjeseca. Sindikati, poslodavci i Vlada još se nijesu saglasili o ograničenom trajanju rada na određeno do dvije godine, oko čega su već jednom imali kompromis, a sada imaju potpuno različita mišljenja. Izmjene i dopune Zakona o radu, kojima je ograničeno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme na 24 mjeseca, stupile su na snagu 22. decembra 2011. godine. To znači da svi ugovori koji su zaključeni neposredno po stupanju na snagu tog zakona, na period od 24 mjeseca (sa prekidima kraćim od 60 dana ili bez prekida), ističu krajem decembra. Zakon poslodavcu u toj situaciji daje dvije mogućnosti – da transformiše ugovor na određeno u ugovor na neodređeno ili da zaposlenom da otkaz, zbog isteka roka na koji je zaključen. Nadležni procjenjuju da se ova odredba odnosi na oko 30.000 radnika koji imaju zaključene ugovore sa poslodavcima na određeno vrijeme.

Iz Ministarstva rada saopštili su Dnevnim novinama da neće da ko-

mentarišu eventualne izmjena Zakona o radu, dok su nam iz Unije poslodavaca (UPCG) saopštili da su u razgovoru sa predstavnicima Vlade i sindikata više puta potencirali probleme u vezi sa primjenom pomenutog propisa, posebno one koji su izazvani prestankom važenja Opšteg kolektivnog ugovora (OKU).

“Zato se naša inicijativa odnosila na širi obim zakonskih odredbi od trenutno najaktuelnije koja se tiče rada na određeno vrijeme. Čini se da oba reprezentativna sindikata u odnosu na UPCG znatno drugačije posmatraju ovaj problem, ali imaju i međusobno različite pristupe. Konačna odluka je, naravno, na resornom ministrarstvu, a mislim da bi svi socijalni partneri morali biti svjesni odgovornosti za posljedice koje proističu iz krutih stavova i nespremnosti da se uvaže postojeće okolnosti”, izjavila je za DN generalna sekretarka UP Suzana Radulović.

Radulović je ocijenila da su u Ministarstvu rada, čini se, poznati problemi u vezi sa primjenom zakona, ali za sada nijesu čuli eksplicitno izjašnjenje - za ili protiv njihove inicijative.

Zakon poslodavcu daje dvije mogućnosti – da transformiše ugovor na određeno u ugovor na neodređeno ili da zaposlenom da otkaz “U svakom slučaju, izmjenama Zakona o radu će se neminovno morati pristupiti u najskorije vrijeme, makar iz potrebe dodatnog usaglašavanja sa EU regulativom nakon dobijanja izvještaja za poglavlje 19 od strane Evropske unije, koji se očekuje u narednih mjesec”, upozorila je Radulović.

● Nikčević Ne da zeleNo svijetlo izmjeNama Prvi čovjek Saveza sindikata (SSCG) Marko Nikčević uvjerava da neće dati podršku izmjenama Zakona o radu koje traže poslo-

Radulović: Stanje je neodrživo Suzana Radulović naglasila je da su posljednje izmjene Zakona o radu vršene u vrijeme dok je OKU bio na snazi, što je utricalo da mnoga zakonska rješenja ne budu u potrebnoj mjeri razrađena u samom propisu, već su upućujućom normom ostavljena na dalju razradu u “radničkom ustavu”.

“Prestankom važenja tog akta ostala su brojna pitanja neuređena, podjednako važna i za zaposlene i za poslodavce. Takva situacija je jednostavno neodrživa i UPCG će insistirati da se

pristupi izmjenama Zakona i regulisanju svih problematičnih pitanja. Odredbe o radu na određeno vrijeme su samo jedno od takvih pitanja, jer je na takvu ograničavajuću odredbu UPCG (pod dodatnim pritiskom sindikata i Ministarstva rada) pristala, ali pod uslovom (i obećanjem druga dva socijalna partnera) da će se otkaz ugovora o radu od strane poslodavca učiniti fleksibilnim kroz odredbe OKU-a”, podsjetila je Radulović.

Prema njenim riječima, to je i ura-

đeno u tekstu OKU, ali on iz poznatih razloga još nije potipsan.

“Ograničavanje rada na određeno samo po sebi nije problem, ukoliko se otkaz od strane poslodavca učini fleksibilnijim, tj. ukoliko se poslodavcima omogući da bez komplikovanih procedura i dodatnih finansijkih opterećenja raskinu ugovor o radu sa licima koja ne uzvršavaju radne obaveze ili je njihovo ponašanje takvo da ne može nastaviti rad kod poslodavca”, zaključila je Radulović.

davci. Nikčević smatra da bi bilo neozbiljno ako se ne bi dala šansa tom propisu da zaživi.

“Treba mu dati šansu da zaživi i pokaže pozitivne ili negativne efekte, pa tek onda da vidimo da li je on adekvatan za naše potrebe, a nikako prije njegovog početka primjene da ga mijenjamo. To je neozbiljno. U Crnoj Gori niko ne zapošljava radnike preko onoga što je njegova potreba”, ocijenio je u izjavi za DN Nikčević.

● strahuju od otpuštaNja Polazeći od pretpostavke da su tačne tvrdnje da blizu 30.000 radnika (nepotvrđen i relativan podatak, jer je zbog “živosti” procesa svakodnevno podložan promjeni), radi po ugovorima na određeno vrijeme, Suzana Radulović strahuje da većina poslodavaca zbog sve prisutnog problema likvidnosti neće biti u mogućnosti da znatan broj takvih ugovora transformiše u ugovore na neodređeno vrijeme.

“To znači da postoji realna mogućnost da se veliki broj tako zaposlenih u istom trenutku nađe na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. To bi predstavljalo veliki problem i svojevrsni stres za sve socijalne partnere, a najviše za one ko-

ji ostaju bez posla. Činjenica je da bi poslodavci, i pored problema koji bi nastupili, zbog veće ponude od tražnje radne snage u tom opštem metežu bili u boljoj poziciji u odnosu na zaposlene, ali i državu, koja bi se mogla suočiti sa drastičnim povećanjem nezaposlenosti i dodatnog ugrožavanja budžetskih prihoda zbog smanjenja priliva po osnovu poreza i doprinosa”, upozorila je Radulović.

● u ussCG vjeruju da Neće biti otkaza Predstavnik Unije slobodnih sindikata (USSCG) Zvonko Pavićević ponovio je za DN da je ta centrala protiv izmjena Zakona o radu.

“Zakon još nije ni zaživio (odredba koja se odnosi na trasformaciju ugovora sa određeno na neodređeno vrijeme) i nekorektno bi bilo tražiti da se mijenja. Treba mu dati šansu da zaživi. Za sada ne želimo ni da govorimo oko promjena tog propisa. Vjerujem da će poslodavci ispoštovati zakon i da neće biti otpuštanja radnika”, očekuje Pavićević, Pavićević se nada da će novo rukovodstvo SSCG raditi u interesu radnika i da će promijeniti svoj način djelovanja, te da će biti pravi zastupnik interesa radnika.

komar odgovorIla

Pavićević ima problem sa onima koje predstavlja Profesorica na Fakultetu političkih nauka (FPN) Olivera Komar pita se zašto predstavnik studenata Miloš Pavićević ima problema sa glasom studenata koje predstavlja.

Pavićević je optužio Komar i doc. dr Miloša Bešića da žele da smijene studentske predstavnike na tom fakultetu.Pavićević je saopštio “da lažna i fabrikovana peticija iza koje stoje Komar i Miloš Bešić, a u kojoj se traži smjena predstavnika studenata, posljednji je u nizu primjera brojnih manipulacija i neregularnosti koje se posljednjih mjese-

ci dešavaju na FPN”.

Reagujući na ove navode, Komar je odgovorila da peticiju jeste potpisala i da je saglasna sa svim studentskim zahtjevima u njoj, ali da sa njenom organizacijom nema ništa. Olivera Komar kaže da ne razumije zbog čega studentski predstavnik Miloš Pavićević konstantno ima problema sa glasom studenata Fakulteta koji predstavlja.

“Smetala mu je anketa koja je pokazala da manje od 10 odsto studenata podržava izbor kandida-

ta za dekana kome je on dao svoj glas. Nakon toga mu je smetalo da kandidati neposredno studentima predstave svoje prijedloge programa pa se tome protivio na Vijeću.

Sad mu smeta što se studenti putem peticije bune protiv urušavanja kvaliteta studija koje se sprovodi između ostalog preko djelovanja studentskih predstavnika”, piše u reagovanju Komar objavljenom na njenom Facebook profilu.

Komar je dodala da se na FPN već neko vrijeme dešavaju veoma čudne stvari.

“Kome odgovara urušavanje kvaliteta nastave i haos koji se proizvodi, a u čemu aktivno učestvuju studentski predstavnici i iz kojih motiva, političkih ili ličnih, vidjeće se uskoro”, poručila je ona.

Povodom izjave Miloša Pavićevića da iza peticije studenata tog Fakulteta stoje Komar i Bešić, reagovao je i student FPN-a i jedan od pokretača peticije Emir Pilav ističući da Pavićević ne poštuje glas studenata, kao i da su njegove izjave neozbiljne i neutemeljene. M.M.K.

Olivera Komar

10 Hronika NAJAVILI ŽALBE

Advokati osuđenih policajaca tvrde da je presuda nezakonita sović, Peković i Vrhovec liše života jer je u njihovom pravcu ispaljeno više metaka.

“Baboviću koji je sa Jelićem i Rakovićem oslobođen od optužbe moglo se na teret staviti krivično djelo ‘laka tjelesna povreda’ u odnosu na Pekovića, ali je u tom pravcu nastupila apsolutna zastarjelost”, dodao je sudija Varagić. Nakon izrečene presude oštećeni Nedjeljko Peković iskazao je revolt zbog nje.

“Radi se o sramnoj presudi za narod i državu i ne vodi ka istini i pravdi. U slučaju Vlajka Babovića mislili su da je slučaj zastario i tu su napravili grešku, ali dok se god liječim, to ne može zastarjeti”, kazao je Peković.

Majka i otac pokojnog Vasovića takođe su iskazali revolt zbog sadraja presude.

U optužnici zamjenika Višeg državnog tužioca Rasima Jašarevića piše da su policajci 5. novembra 2007. godine oko 22.40 časova u Beranama u svojstvu službenih lica sumišljajem pokušali da ubiju oštećene Vasovića,Pekovića i Vrhovca.

“Barjaktarović, Šćekić i Boričić su na raskrsnici ulica 13-to julske i Svetog Save iz službenih pištolja marke “CZ” kalibra 9 milimetara u pravcu oštećenih koji su se nalazili u terenskom vozilu marke “Grand čiroki“ “(PG 131-300) kojim je upravljao Vrhovec, ispalili više metaka. Vrhovec je nakon toga iz straha pokušao da pobjegne vozilom vraćajući se u rikverc, prema zgradi policije i dolaskom kod kružnog toka u blizini autobuske stanice, okrivljeni Došljak je iz službenog pištolja ispalio više metaka prema vozilu u kojem su se nalazili oštećeni a nastavili su da pucaju i Barjaktarović, Šćekić i Boričić”, navodi se u optužnici gdje piše i da je više metaka polomilo staklo od prednjih lijevih vrata.

B.Č.

Podgoričanin se ubio bombom OSTAVIO OPROŠTAJNO PISMO

Prije počinjenog samoubistva u naselju Drač, mladić je pokušao juče rano ujutru, uz prijetnju bombom, da opljačka obližnju prodavnicu Foto: Iva Mandić

Advokat Munever Kuč kazao je za Dnevne novine da će da podnese žalbu na presudu kojom su njegovi branjenici proglašeni krivim zbog teškog pokušaja ubistva sada pokojnog Zorana Vasovića, kao i Nedjeljka Pekovića i Zlatibora Vrhoveca. Vijeće sudije Višeg suda u Bijelom Polju Jokana Varagića, zbog ovog djela osudilo je na tri godine zatvora Željka M. Došljaka (44), policijskog službenika iz Berana, a njegove kolege Svetislava Barjaktarovića (40), Grigorija M. Šćekića (41) i Milana K. Boričića (36) na po dvije godine. Vlajko R. Babović (49), Miroslav S. Raković (42) i Danko D. Jelić (29) oslobođeni su optužbi.

Kuč je kazao da je sud izričući presudu apsolutno prešao preko ustavnih normi jer, kako je tvrdio, nije bilo dokaza na osnovu kojih bi se ni četvorici osuđenih izrekle zatvorske kazne.

“Presuda je nezakonita i mi ćemo na nju uložiti žalbu. Prvostepeni sud u Bijelom Polju učinio je apsolutnu povredu pravnih normi izricanjem osuđujućih presuda”, kazao je Kuč, dodajući da očekuje da će presuda u ovom dijelu biti ukinuta.

U obrazloženju presude sudija Varagić je rekao da je sud cijenio sve izvedene dokaze te da je dokazano da su okrivljeni izvršili predmetno krivično djelo.

“Nije prihvaćena teza odbrane osuđenih da nijesu namjeravali da liše života oštećene tvrdeći da je prethodno na njih pucano. Odbrana je u suprotnosti sa izvedenim dokazima na osnovu iskaza oštećenih, vještaka medicinske struke, balističara i drugih pisanih dokaza”, kazao je sudija Varagić.

On je naveo i da je u konkretnom slučaju postojao umišljaj da se Va-

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

Napušteni objekat u kojem je Podgoričanin izvršio samoubistvo

Tridesetdvogodišnji Podgoričanin B. B. počinio je samoubistvo juče ujutru kada je, u napuštenom objektu u podgoričkom naselju Drač, aktivirao ručnu bombu. Tragedija se dogodila oko 8.15 časova na uglu ulica Vlada Martinovića i Omera Abdovića u blizini starog zatvora “Jusovače”.

Prije nego što je odlučio da sebi oduzme život, mladić je, kako Dnevne novine nezvanično saznaju od izvora iz policije, prijeteći bombom, pokušao da opljačka obližnju prodavnicu čiji je vlasnik Boris Adžović. Kada je primijetio da mu, nakon pokušaja pljačke, u susret idu policajci u službenom vozilu, B. B. se dao u bjekstvo. Odmah se sakrio među zidine napuštenog objekta gdje je aktivirao bombu i sebi oduzeo život. Tom prilikom u njegovoj blizini nije bilo nikoga, tako da u ovoj eksploziji nije

bilo drugih žrtava niti povrijeđenih.

Na mjesto nesreće odmah su došli službenici podgoričke policije koji su, po ovlašćenju Višeg državnog tužioca, obavili uviđaj kome je prisustvovao i vještak za požare i eksplozije.

Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, mladić je, prije nego što je napustio porodičnu kuću, ostavio oproštajno pismo za oca, majku i brata. Takođe, nezvanično, za B.B. je bila raspisana potraga jer se sa otpusta nije vratio u Zavod za izvršenje krivičnih sankcija kako bi nastavio služenje zatvorske kazne.

On je 1. novembra trebalo da se vrati u zatvor u Spužu sa uslovnog otpusta, ali kako to nije učinio, policajci su tragali za njim. I ranije je osuđivan zbog razbojništva i krađe, a kako navodi izvor DN, u policijskim evidencijama je bio registrovan kao

zavisnik od narkotika.

Mještani Drača naveli su da su vidjeli kako B. B. trči kroz naselje, ali da nijesu znali o čemu se radi sve dok nijesu začuli detonaciju.

Vlasnik prodavnice koju je stradali mladić pokušao da opljačka, za televiziju Vijesti kazao da je mislio da je B. B. došao kako bi kupio nešto. “Čim je ušao izvadio je bombu iz lijevog džepa i rekao je “Daj pare”. Pitao sam ga “Kakve pare?”. Desnom rukom je pokušao da mi iz kase uzme pare. Pošto je bilo 20 ili 30 eura papirnog novca ja sam mu skolonio ruku i zatvorio sam kasu. Prošao sam iza pulta i pokušao sam da ga izbacim vani. Prošao sam pozadi, i on je već bio izvukao osigurač iz bombe i rekao je “Daj pare bomba puca”. Nekako sam ga izjurio vani i pobjegao je, a nakon toga sam pozvao policiju”, ispričao je Adžović. M.V.P.

OŠTEĆENI MIJENJAO ISKAZ

Ukinuta presuda za prebijanje urednika i novinara lista Dan

Vrhovec i Peković i pokojni Vasović (arhivski snimak)

KONKURS

za dodjelu stipendija Pravo učešća na konkursu imaju studenti koji: -imaju prebivalište na teritoriji opštine Žabljak najmanje dvije godine prije raspisivanja konkursa za dodjelu stipendija i čiji je prosjek ocjena minimum „8“ (osam), -a studenti prve godine studija ako su nosioci diplome „Luča I“ ili „Luča II“.

Prijava sa potrebnom dokumentacijom se dostavlja u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa. Uz prijavu na konkurs kandidat prilaže sledeća dokumenta: -Potvrdu o redovnom upisu godine studija na određenom fakultetom-akademiji ili postdiplomskim studijama, -Potvrdu o ostvarenoj prosječnoj ocjeni, odnosno potvrdu o uspjehu u srednjoj školi za studente prve godine (Luča I ili Luča II – ovjerena kopija), -Potvrdu o prebivalištu i -Izjavu da nije u radnom odnosu.

Za sve informacije u vezi učešća na konkurs, kandidati se mogu informisati u Sekretarijatu za upravu i društvene djelatnosti neposredno ili putem telefona na broj: 069/886/637

Viši sud u Podgorici ukinuo je presudu kojom su Podgoričani Luka Dragović (21) i Marko Rašović (20) osuđeni na po šest mjeseci zatvora, uslovno na dvije godine za nasilničko ponašanje i prebijanje urednika sportske redakcije Dan Veselina Drljevića i novinara sportske rubrike Radovana Papića. Prvostepenu presudu donio je sudija Osnovnog suda u Podgorici Goran Đuković.

U obrazloženju odluke Višeg suda navedeno je da su razlozi na osnovu kojih su Dragović i Rašović proglašeni krivim nejasni, “čime je počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka”, te da sud nije utvrdio dovoljno činjenica za donošenje odluke. Još jedan od razloga zbog kojih je ukinuta odluka je to što sud nije posebno obrazlagao da li je oštećeni Drljević prethodno udario Dragovića u glavu. Ova činjenica, kako je navedeno u rješenju Višeg suda, značajna je zbog utvrđivanja povoda naknadnog ponašanja okrivljenih.

Takođe, odluka sudije Višeg suda ukinuta je i iz razloga što je oštećeni Drljević, kako piše u rješenju,

kritični događaj predstavio različito u izjavama.

“U prethodnom postupku je istakao da je kritičnog dana krenuo ka Domu zdravlja na Pobrežju i kada je skrenuo desno sa semafora, vidio je grupu ljudi, mlađih i starijih, sa obje strane puta i kada im je prišao, zasuli su ga grudvama i ledenicama. Zbog gužve je bio prinuđen da stane, a kako je prikočio, njegov kolega Papić je otvorio prozor i pitao ljude nešto u smislu o čemu se radi, nakon čega su ga pogodili grudvom u lice i ubacili snijeg kroz prozor. Papić je izašao iz vozila, a on je uzeo fotoaparat i izašao sa ciljem da ih odagna slikanjem. Kada je počeo da fotografiše, prišao mu je momak i prijetio je da ukloni kameru, drugi su govorili da slika, a za to vrijeme su ga zasipali grudvama. Momak koji mu je rekao da skloni kameru ga je udario u predjelu vrata, dok se on pokušavao odbraniti lijevom rukom.

Tada su mu prišla i druga lica koja su ga udarala otpozadi i on je pao na koljena, braneći glavu od udaraca”, piše u odluci Višeg suda.

Tu piše i da je Drljević na glav-

nom pretresu svjedočeći kazao da su mladići ispred zgrade “Vampirica” gađali grudvama njegov automobil. Papić je, prema tom kazivanju, otvorio prozor i rekao momcima da će im tako slomiti auto, nakon čega su ga oni pogodili ga grudvom.

“Izašao je iz vozila i neka lica su ga udarala po tijelu a neka grudvama, pa je uzeo fotoaparat, kako bi ih fotografisao u cilju odbrane. On je nastavio da ih slika, pa je Dragović dotrčao do njega i pokušao da ga udari rukom, pa su se zatim on i Dragović “poudarali”. Nije imao dovoljno vremena da se brani jer se našao na sniježnoj podlozi, kada ga je neko, sa leđa, udario i on je pao na koljena. Udaralo ga je više osoba, ne samo Dragović, Rašović i Škoflek”, piše u rješenju Višeg suda u kojem oni navode izjavu koju je Drljević dao pred sudijom Đukovićem.

Iako je ovaj oštećeni, pošto mu je sudija ukazao na razlike u izjavama, tvrdio da su one nevažne, Viši sud nije bio takvog stava. Za njih su razlike u ovim kazivanjima bile jedan od osnova za obaranje presude.

M.V.P.

Hronika 11

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

Stojanović naredio kontrolu sefova PROVJERA ZAPLIJENJENIH STVARI

Slavko Stojanović

Direktor Uprave policije naložio da se izvrši kontrola stvari, prije svega novca, droge i oružja, zaplijenjenih u policijskim akcijama

D

irektor Uprave policije Slavko Stojanović naložio je kontrolu zaplijenjenog novca i ostalih stvari u svim centrima i odjeljenjima bezbjednosti nakon što je utvrđeno da je bivši načelnik barske policije Vladan Laković, za vrijeme mandata, iz sefa uzeo 112.000 eura, što je otkriveno tek nedavno. Stojanović je, kako saznaju Dnevne novine, naredio da se provjeri da li nedostaju zaplijenjeni novac, droga, oružje, ali i ostale vrijednosti privremeno oduzete u okviru policijskih akcija.

Zaplijenjene stvari koje su pred- nistarstva unutrašnjih poslova. met istrage ili dokazi u krivičnim Ipak, u nekim centrima bepredmetima, ne čuvaju se na isti zbjednosti ima slučajeva da se zanačin u svim centrima bezbjedno- plijenjene stvari veće vrijednosti sti. Postoji praksa da se neki odu- čuvaju u sefovima koji se obično zeti predmeti čuvaju u centrima, nalazi u kabineta načelnika tih dok se, kada je u pitanju novac, organizacionih jedinica. Kontroon uglavnom predaje na čuvanje la u centrima bezbjednosti, koju u trezor Centralne banke, na osno- je naredio direktor Uprave polivu čega se izdaje zapisnik o preda- cije, je u toku, pa rezultati još niji svih popisanih novčanica. To je jesu poznati. praksa Centra bezbjednosti PodKako bi ispitao da li postoje zlogorica. Kada je u pitanju zaplije- potrebe slične ovoj za koju se konjena droga, ona se čuva u poseb- ju se tereti bivši načelnik barske nim propolicije, Stojanović storijaje naredio ma koje da se izvrko nt r o ši detaljlišu služna kontrob e n i la u svim ci Grupe za b orcentrima. bu proBivši nativ droge čelnik Ceni krijumeura moguća novčana kazna za osumnjičenog tra bezbjedkoji odbije da preda predmete za koje je tužičarenja. nosti Bar laštvo izdalo naredbu da se oduzmu Vladan LaTakođe, kada ković uhapse prišen je u nolikom ći između prestre13. i 14. nosa pronađu droga i oružje za koje vembra pod sumnjom da je počise sumnja da su pribavljeni na ile- nio krivično djelo pronevjera, odgalan način, oni se uglavnom šalju nosno da je iz sefa uzeo 112.000 na vještačenje u Forenzički cen- eura zaplijenjenih u tri policijske tar. Ukoliko se utvrdi da je oruž- akcije. Pronevjera je otkrivena je predmet krivičnog djela, ono se nekoliko dana ranije, kada je Vipo povratku iz Forenzičkog čuva, ši sud tražio da im policija za poa ukoliko to nije slučaj, predaje se trebe krivičnog postupka dostavi Odjeljenju za upravne poslove Mi- 67.000 eura, novac koji je bio pri-

1.000

vremeno oduzet u jednoj od te tri akcije.

Ispostavilo se da para nema, ali i da u sefu fali još 45.000 eura.

Sumnja je ubrzo pala na bivšeg šefa, što je on sam i priznao, objašnjavajući da je novac uzeo kako bi ga sklonio na sigurno jer policijski sef navodno nije bio bezbjedan. Nakon saslušanja kod tužioca Laković je pušten da se u daljem postupku brani sa slobode, a sjutradan je pare, u pratnji advokata, predao policiji.

Kako su Dnevne novine objavile sumnja se da je Laković 112.000 eura pozajmio od kamataša, o čemu se vodi istraga. J.M. - M.V.P.

Vlasnik po naredbi mora predati stvari Osoba koja je vlasnik stvari koje po ocjeni tužioca moraju biti privremeno oduzete, prema Zakoniku o krivičom postupku ni u jednom trenu ne može da odbije da ih preda. Ukoliko to pokušava da uradi, osumnjičenom može biti izrečena novčana, pa čak i zatvorska kazna.

“Lice koje odbije da preda predmete može se kazniti novčanom kaznom do 1.000 eura, a u slučaju daljeg odbijanja može se zatvoriti.

Zatvor traje do predaje predmeta ili do završetka krivičnog postupka, a najduže dva mjeseca”, piše u stavu 3, član 85 ZKP-a.

Po zakonu oduzete stvari čuva sud Prema odredbama Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore policijske kancelarije nijesu mjesto za čuvanje zaplijenjenih stvari, već je to u nadležnosti sudova. Međutim, ti članovi ZKPa još nijesu zaživjeli u praksi, zbog čega se novac koji je Laković bio uzeo našao u sefu u policiji.

“Predmeti koji se po Krivičnom zakoniku imaju oduzeti ili mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku, na predlog državnog tužioca, rješenjem suda će se privremeno oduzeti i predati na čuvanje sudu ili će se na drugi način obezbijediti njihovo čuvanje”, glasi stav 1 člana 85 ZKP-a. Čuvanje privremeno oduzetih stvari regulisano je i unutrašnjom organizacijom suda. Tu je, kako je kazao upućeni sagovornik Dnevnih novina, predočeno da se zaplijenjene stvari čuvaju u depozitima sudova do okončanja sud-

POKUŠAJ UBISTVA

skog postupka.

Tako, po pravilu, svaka oduzeta novčanica bi morala da ima svoj serijski broj.

Ukoliko se osumnjičeni proglasi krivim, ukoliko je zbog tog krivičnog postupka od njega oduzet novac, on se nakon presude svrstava u budžetska sredsrva sudova.

Takođe, zaplijenjeno oružje i droga se, nakon osuđujućih presuda, uništavaju.

APELACIONI SUD

Optužnica protiv braće Barović Koljenovićima smanjenje kazne Više državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Podgoričanina Marka Z. Barovića (24), a protiv njegovog brata M.Z.B.(17) pokrenut predlog za izricanje kazne maloljetničkog zatvora zbog pokušaja ubistva.

Prema optužnici zamjenika Višeg državnog tužioca Olivere Ražnatović, braća su 29. septembra ove go-

dine oko 22 sata na Starom aerodromu, tokom sukoba sa Dimitrijem Milićem i Bojanom Perovićem, s umišljajem pokušali da ubiju Milića.

Stariji Barović je tada izvadio nož i nanio lakše tjelesne povrede Peroviću.

U optužnici tužioca Ražnatović navodi se da je, nakon kraće svađe maloljetnika M.B. sa Perovićem, on

je pozvao starijeg brata. Marko Barović je na mjesto obračuna došao sa noževima i jedan dao bratu. Oni su nekoliko puta zamahivali noževima prema Miliću, a M.B. ga je tri puta uboo i na taj način ga lakše povrijedio. Drškom od noža Marko Barović udario je Bojana Perovića u glavu čime je i njemu nanio povredu.

M.Đ.

Apelacioni sud smanjio je kazne braći Harizu i Feratu Koljenović iz Podgorice, koji su osuđeni na po četiri godine i četiri mjeseca zatvora zbog dilovanja droge. Novom odlukom njihove kazne su smanjene na po tri godine zatvora. Prvostepenu presudu u Višem sudu u Podgorici

izreklo je krivično vijeće sudije Vesne Pean.

Prema optužnici oni su u periodu od 20. februara 2012. godine do 15. marta 2012. prodavali heroin većem broju osoba u Podgorici. Hariz je ugovarao prodaju, a Ferat davao uputstva.

M.Đ.

12 Crna Gora

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

PREBACIVANJE ODGOVORNOSTI

Lazović i Žurić u Disaster Recovery centru

Fantomski investitor podigao tri brane na Vezišnici Ne zna se pouzdano ko je sagradio objekte, niti ko je nadležan da ih ukloni Brane “nikle” nedaleko od TE Pljevlja

DISASTER RECOVERY CENTAR

Otvorena rezervna lokacija za državne IT BIJELO POLJE - Proteklog vikenda u gradu pod Obrovom otvoren je Disaster Recovery centar koji će biti rezervna lokacija za infomacione sisteme državih organa i organa uprave u slučajevima prirodnih katastrofa ili hakerskih napada.

Disaster Recovery centar su otvorili potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujica Lazović i predsjednik opštine Bijelo Polje Aleksan-

dar Žurić. Izgradnja Centra ima za cilj da smanji rizik od mogućih incidentnih situacija, kao i od negativnih uticaja u slučaju prirodnih katastrofa, seizmičkih pomjeranja i drugih faktora koji bi doveli do gubitka podataka smještenih na centralnoj lokaciji. Takođe, ovaj Centar će se koristiti i za čuvanje podataka.

Vrijednost investicije je 250.000 eura na površini od oko 100 metara kvadratnih. Mr.Ž.

PLJEVLJA – Tri betonske brane nekoliko stotina metara uzvodno od TE Pljevlja pregradile su Vezišnicu, ali niti se pouzdano zna ko ih je sagradio, niti ko je nadležan da ukloni ove objekte.

Brane su izgrađene uz imanje Esada Delića, za koga pojedini mještani Borovice, predstavnici NVO sektora i opštinski službenici spekulišu da je investitor, ali je on u izjavi novinarima negirao bilo kakvu umiješanost u posao oko izgradnje.

Delić je kazao da su brane već bile tu kada je kupio imanje, te da ne zna ni ko ih je sagradio, ni da li imaju potrebne dozvole.

Sa druge strane, mještani nastanak brana povezuju sa njegovim doseljavanjem. Prva brana je, kažu, izgrađena prije više od godinu, a druge dvije primijetili su tek u skorije vrijeme,

sasvim slučajno obilazeći ovaj lokalitet. Oni su slučaj prijavili komunalnoj policiji, a grupa nevladinih organizacija Upravi za inspekcijske poslove.

Načelnik Komunalne policije Dragan Leković potvrdio je da su inspektori obišli mjesto gdje su brane podignute.

“Naši ljudi su izlazili na teren i utvrđeno je da su podignute brane od tvrdog materijala, što govori da je za njihovo uklanjanje nadležna državna Uprava za inspekcijske poslove”, kazao je Leković.

“Međutim, u Upravi navode da je slučaj izgradnje brana izvan njihove nadležnosti jer rijeka Vezišnica ima lokalni karakter, te da je zaštita korita rijeke u nadležnosti pljevaljske lokalne uprave”, pojasnili su za DN iz NVO sektora.

Predsjednik Ekološkog društva

Breznica Milorad Mitrović ne sumnja da brane mogu ugroziti posebno riblji svijet ove rijeke, a mještani Borovice strahuju da mogu ugroziti planirani razvoj kraja jer su sa druge strane obale, tvrde, planirani otvoreni bazeni i gradsko kupalište.

“Postoje stvari zbog kojih čovjek ostaje bez komentara. Ne znam ko je brane izgradio, ali je ovo strašno, da neko bez odobrenja pregradi rijeku.

Za bilo kakve radove u riječnom koritu moraju da postoje potrebne dozvole”, kazao je Mitrović.

On smatra da, ukoliko se ne zna ko je pregradio rijeku, čitavu stvar odmah treba da uzmu u svoje ruke policija i tužilaštvo.

“Mora se otkriti ko je izgradio brane, ali i odgovorni za ovakvo bezakonje moraju snositi odgovornost”, zaključio je Mitrović. D. Kandić

CRNOGORSKO TURSKI SUSRETI

Država da se posveti poljoprivredi

AD"POLIEX" Broj:2564 Berane, 22.11.2013. godine Na osnovu člana 15. Statuta HI "POLIEX" AD Berane br.2041 od 31.10.2012. godine, Odbor direktora Društva na sjednici održanoj dana 22.11.2013. godine, pod tačkom 5 dnevnog reda razmatrao je Predlog odluke o zakazivanju XI Redovne Skupštine akcionara Društva te s tim u vezi donosi:

ODLUKU O SAZIVU XI REDOVNE SJEDNICE SKUPŠTINE AKCIONARA HI "POLIEX" AD BERANE I

U posljednje vrijeme sve je više investitora iz Turske: Peti crnogorskoturski susreti prijateljstva

Skupština će se održati dana 25.12.2013. godine sa početkom u 11 časova u sjedištu Društva na Polici kod Berana.

Identifikacija akcionara i potpisivanje spiska akcionara će početi istog dana u 8 časova.

II Za Skupštinu se predlaže sljedeći:

DNEVNI RED 1. Upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od CDA 2. Razmatranje i usvajanje Zapisnika sa X redovne Skupštine akcionara Društva 3. Razmatranje i usvajanje Izvještaja o radu i poslovanju Društva za 2012. godinu 4. Razmatranje i usvajanje Izvještaja Revizora o poslovanju Društva za 2012. godinu 5. Donošenje Odluke o imenovanju Revizora Društva 6. Donošenje Odluke o razrješenju članova Odbora direktora Društva 7. Donošenje Odluke o imenovanju članova Odbora direktora Društva 8. Donošenje Odluke o utvrđivanju naknade za rad članova Odbora direktora Društva

III Materijal za Skupštinu biće dostupan na uvid akcionarima u roku predviđenom Zakonom u sjedištu Društva.

IV Za organizaciju XI Redovne sjednice Skupštine akcionara HI "POLIEX" AD Berane zadužuje se Sekretar Društva Tmušić Miladin.

Predsjednik Odbora Direktora Martinović Zoran

BIJELO POLJE - Na prostoru Crne Gore uočljiv je veliki nedostatak u razvoju poljoprivrede, pa podsticaj i veliku pažnju toj grani privrede mora posvetiti sama država, poručio je direktor Kancelarije za međunarodni razvoj “Tika” Mustafa Jazici tokom petih crnogorsko-turskih susreta prijateljstva.

Povodom Dana Republike Turske od 21. do 24. novembra u Bijelom Polju organizovani su susreti prijateljstvana gdje se razgovaralo o ekonomskoj saradnji Crne Gore i Turske, kao i o mogućnostima zajedničke valorizacije raspoloživih resursa sjevera države, odnosno Bijelog Polja, Petnjice, Berana, Andrijevice, Plava i Rožaja.

Predsjednik opštine Aleksandar Žurić istakao je da su odnosi između

Crne Gore i Turske dostigli nivo strateškog značaja na kulturnom i ekonomskom planu.

“Potrebni su nam investitori koji će ulagati ne samo u sjever, već u čitavu Crnu Goru. Tokom ove sedmice u Turskoj ćemo potpisati povelju bratimljenja između Bijelog Polja sa opštinom Burhanija”, najavio je Žurić.

Potpredsjednik Vlade Vujica Lazović podsjetio je da robna razmjena sa Turskom bilježi kontinuirani rast i da je na zadovoljavajućem nivou.

“U posljednje vrijeme prisutan je sve veći broj investitora iz Turske, počev og Gintaša, preko Toš čelika, do najnovije saradnje za kontejnerski terminal u Baru”, kazao je Lazović.

Direktor Kancelarije za međunarodni razvoj “Tika” Mustafa Jazici

istakao je da su oni u znatnoj mjeri doprinijeli unapređenju odnosa između dvije države.

“Na prostoru Crne Gore uočljiv je veliki nedostatak u razvoju poljoprivrede, pa očekujemo da će se ovim susretima situacija poboljšati. Većem podspješivanju poljoprivrede i industrije znatnu pažnju mora posvetiti i crnogorska strana”, poručio je Jazici.

Ambasador Turske u Crnoj Gori Mehmet Nijazi Tanilir najavio je da će odnosi izmedju Crne Gore i Turske biti još bolji na ekonomskom planu nakon održanih susreta prijateljstva, ali i nakon najavljenog otvaranja ugledne centralne banke Zirak u Crnoj Gori, koja će kroz kreditiranje malih i srednjih preduzeća uticati na razvoj sjevera Crne Gore.

B.Č.

Crna Gora 13

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

Nijesmo odustali ni od jednog projekta DAN OPŠTINE BAR

Na svečanoj sjednici Skupštine Opštine, gradonačelnik Žarko Pavićević sumirao sve što je lokalna uprava učinila tokom protekle godine Alma Ljuca

Sa svečane sjednice SO Bar

O

pština Bar juče je proslavila svoj praznik. Brojne manifestacije, posebno kulturne, internacionalni susreti pod Starom maslinom, Koštanijada u Ostrosu i polaganje vijenaca na spomen-obilježje ispred Doma revolucije, upotpunile su program kojim Bar obilježava Dan oslobođenja.

Predsjednik opštine Žarko Pavićević podsjetio je na sve značajne projekte koje je lokalna samouprava realizovala u proteklih godinu i ocijenio da su oni u velikoj mjeri doprinijeli unapređenju turističke ponude grada. Svečanoj sjednici Skupštine opštine Bar prisustvovao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, dok su odbornici Nove srpske demokratije, kao i prethodnih godina, bojkotovali svečanu sjednicu SO Bar zbog intoniranja državne himne.

BAR - Obraćajući se prisutnima, predsjednik opštine Žarko Pavićević kazao je da je, s obzirom na ekonomsku krizu koja nije zaobišla ni opštinu Bar, bilo neohodno da se posebna pažnja usmjeri na socio-ekonomske projekte u cilju boljih uslova za život građana grada pod Rumijom. U saradnji sa Crnogorskim fondom za solidarnu stambenu izgradnju, završena je izgradnja 270 stanova solidarnosti namijenjenih zaposlenima u državnim organima i institucijama, organima lokalne uprave, javnim preduzećima i privrednim subjektima.

“Opština je ustupila zemljište bez naknade, objekte oslobodila plaćanja komunalija i finansirala prateću komunalnu infrastrukturu, što je doprinijelo da kupovna cijena stanova bude znatno niža od tržišne. Finansirali smo pripravnički staž za 160 pripravnika sa visokom stručnom spremom. Stipendirali smo 70 najboljih studenata. Obezbijedili smo besplatan gradski prevoz za 2.250 učenika i penzionera.

Znatna sredstva smo uložili za pomoć osobama u stanju socijalne potrebe. Svi ovi projekti imali su za cilj da poboljšaju kvalitet i uslove života naših građana”, kazao je Pavićević.

On je dodao da su, pored ovih, realizovani i drugi, veoma značajni projekti koji su doprinijeli unapređenju turističke ponude na ovim prostorima.

Prvi čovjek grada je kazao da je Opština izgradila, rekonstruisala i sanirala znatan dio saobraćajnica na gradskom, prigradskom i seoskom području, a znatna sredstva su uložena u izgradnju objekata vodosnabdijevanja i otpadnih voda, kao i u objekte elektrosnabdijevanja.

“Sa javnim preduzećem Morsko dobro završeno je uređenje plaže Žukotrlica, u okviru kojeg su izgrađena tri ugostiteljska objekta, dječje igralište i kompletna komunalna infrastruktura. Na istom principu završeno je i uređenje zaleđa plaže u Čanju, gdje je rekonstruisana saobraćajnica, izgrađeni su novi trotoari i javna rasvjeta”, kazao je Pavićević.

On je proteklu turističku sezonu ocijenio najboljom u posljednjih deset godina, a posebno je istakao i da će prošla godina biti upamćena po realizaciji veoma značajnih projekata.

“Otvaranjem dječjeg vrtića u OŠ ‘Srbija’, kapaciteta za 50 djece, Stari Bar je poslije 40 godina dobio jednu predškolsku obrazovnu ustanovu.

U saradnji sa Vojskom Crne Gore izgrađena je savremena streljana, koja je opremljena najsavremenijom opremom i ispunjava sve uslove za organizovanje najvećih međunarodnih takmičenja. Završen je i javni tender za odabir strateškog partnera za izgradnju turistič-

kog kompleksa Kraljičina plaža, u toku je usaglašavanje elemenata za izradu ugovora, čije potpisivanje se očekuje do kraja godine. Poslije duge procedure, završen je tender za odabir izvođača radova za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnju 45 kilometara kanalizacione i vodovodne mreže. Zaključenje ugovora očekujemo do kraja ove godine”, kazao je Pavićević i dodao da, uprkos ekonomskoj krizi koja je usporila realizaciju pojedinih, Opština nije odustala ni od jednog projekta.

Predsjednik Filip Vujanović je iskazao poštovanje za sve što je učinjeno između dva praznika i kazao da vjeruje da će Bar u narednoj godini imati stabilan budžet, da će mega projekti Bara biti realizovani i da će resursi ovog grada u turizmu i u pomorskoj privredi biti iskorišćeni u cjelosti.

“Iskazujem posebno poštova-

U Tivtu se smanjio broj nezaposlenih Novinare je juče interesovalo kako predsjednik Vujanović vidi problematiku zapošljavanja u opštini Tivat, pitanje na koje predsjednik države nije dao odgovor prije tri dana, kada je svoj dan proslavila ta opština. Vujanović je juče kazao da je provjerio podatke broja nezaposlenih u Tivtu i da je od Zavoda za zapošljavanje dobio informaciju da ima 733 nezaposlena lica, što je za devet procenata manje nego lani.

“Dakle, nije brojka rješavanja nezaposlenosti impresivna, ali jeste impresivno da se nije uvećao broj nezaponje na orijentaciji lokalne uprave Bara da zajedno sa Vladom i svima onima koji mogu da pomognu obezbijedi što više radnih mjesta, stabilnost u zapošljavanju i iska-

slenih i da je nesumnjivo da postoje snažni resursi u Tivtu u svim vrijednim projektima koji su pokazali da je Tivat izuzetno interesantan”, kazao je Vujanović, dodajući da je u Tivtu zaposleno više nego duplo stranaca.

To, prema njegovim riječima, pokazuje da je struktura nezaposlenih takva da se očekuje ozbiljna aktivnost Zavoda za zapošljavanje za prekfalifikaciju lica na evidenciji tokom naredne godine, kako bi se kvalitetnije riješilo pitanje nezaposlenosti.

“To je obaveza svih lokalnih uprava i države”, zaključio je Vujanović. žu ono što je Bar tradicionalno dokazao – visoku socijalnu brigu za lica kojima su socijalna podrška i pomoć neophodne”, naglasio je Vujanović.

DONACIJA

NEDEMOKRATSKI

Mandarine za vrtiće Potencijale sjevera Rotari klubovi Bar i Bijelo Polje poklonili 1.000 kilograma voća koristi Podgorica BIJELO POLJE - Uprkos činjenici da sjever Crne Gore raspolaže brojnim resursima, kao što su rudna bogastva, šume, hidrografski potencijali i drugo, brži ekonomski razvoj imaju centralni i južni dio države, ocijenili su u Bjelopoljskoj partiji (BP). Resursi sjevera, kako kažu u BP, neprestalno se eksploatišu u korist Podgorice.

“Sa druge strane, određeni resursi koji mogu da obezbijede nova radna mjesta na sjeveru naše države još nijesu našli svoju namjenu kako bi došlo do pokretanja ekonomskog razvoja. Nedopustljivo je razvijati sjever samo na bazi izgovorenih riječi ili pretpostavki da će stanje navodno biti bolje bez konkretnih poteza na terenu”, ocijenio je predsjednik partije Mersudin Međedović.

On smatra da se ljudski potencijali sjevera crpe na nedemokratski način radi interesa podgoričkih političkih centrala.

“Opšte poznato je da je Bijelo Polje treći grad po veličini u Crnoj Gori, ali, uprkos toj činjenici, mnoge političke partije su učinile veliku nepravdu prema našem gradu. Poznato je da u državnom parlamentu SDP, PCG, SNP, NOVA, PzP i ostatak DF-a ukupno imaju četrdeset četiri poslanika, od kojih nema ni jedan iz Bijelog Polja.

S obzirom na to da građane Bijelog Polja od navedenog broja poslanika nema ko da zastupa, a sa druge strane imajući u vidu dugogodišnji nemar vladajućih partija prema sjeveru, građani Bijelog Polja su u potpunosti razočarani”, kazao je Međedović.

B.Č.

BIJELO POLJE - Rotari klubovi (RC) Bar i Bijelo Polje poklonili su 1.000 kilograma mandarina vrtićima u Bijelom Polju.

Sekretar Rotari kluba Bijelo Polje Željko Madžgalj saopštio je da je to nastavak zajedničke akcije iz prethodne godine, kada su ova dva kluba vrtićima na sjeveru Crne Gore donirali 1.500 kilograma mandarina.

Direktorica vrtića “Dušo Basekić” Ida Ćetković zahvalila se rotari klubovima na ideji da se pomogne ovoj ustanovi. Predsjednik RC Bijelo Polje Ranislav Popović kazao je da nizom aktivnosti pokušavaju da učestvuju u akcijama koji imaju značaj za društvenu zajednicu, ali i u humanitarnim aktivnostima. Predsjednik RC Bar Nela Vitić i asistent Distrikt guvernera za Crnu Goru Vlado Grgić najavili su zajedničke akcije klubova i u narednom period. Posljednja akcija realizovana je povodom obilježavanja

Nastavili zajedničku akciju iz prethodne godine: mandarine za mališane jubileja 200 godina od rođenja Njegoša, kada su crnogorski klubovi u saradnji sa Distriktom 2483 obezbijedili vrijednu donaciju za cetinjski

Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, koja se sastojala od deset računara i kopir-aparata.

B.Č.

14 Crna Gora DANI MEDA U BAZARU

Najljepši štand Danka Peruničića PODGORICA - “Prvi Bazar meda”, koji je proteklog vikenda održan u tržnom centru “Bazar”, omogućio je ljubiteljima ovog dragocjenog proizvoda da na jednom mjestu uživaju u širokoj ponudi crnogorskih pčelara.

U subotu i nedjelju svima zainteresovanima profesionalci iz ove oblasti predstavili su ovaj tradicionalni proizvod i dali savjete o upotrebi meda i drugih proizvoda.

“Na štandovima izlagača građani su mogli da degustiraju i kupe različite vrste meda: bagremov, lipov, cvjetni ili suncokretov, a ponuđene su i mješavine na bazi meda - propolis, polen, vosak, kozmetički preparati, medovača i još mnogo toga. S obzirom na to

da je med jedan od najsavršenijih proizvoda prirode, jer se u njemu nalaze gotovo svi sastojci koji grade ljudski organizam, promovisan je zdrav način života”, saoošteno je iz Bazara.

Pored izlagača, u kafe-restoranu “Buzz” organizovana je promocija ukusnih jela sa medom po promotivnim cijenama, dok su u okviru određenih radnji u “Bazaru” posjetioce obradovali sajamski popusti od 10 do 50 posto.

Za najljepši na sajmu “Prvi Bazar meda” izabran je štand pčelara Danka Peruničića sa medom iz sela Vrulja kod Pljevalja. Najljepši štand je izabran na principu glasanja izlagača.

Mr.Ž.

Izlagači nudili različite vrste meda, ali i mješavine na bazi meda: Prvi Bazar meda

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

RIMSKI MOZAIK

Ugledaće svjetlost dana nakon 1.500 godina Površina podnih mozaika, koji su pokrivali pod čuvene vile “Villa Urbana”, a koji su pronađeni poslije zemljotresa, iznosi oko 100 kvadrata

BUDVA – Rimski i ranohrišćanski mozaici, vrijedno kulturno blago koje potiče s kraja prvog i početka drugog vijeka, konačno će biti konzervirani.

Opštin Budva, Javna ustanova “Muzeji i galerije” i Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore potpisali su ugovor o izradi konzervatorskog projekta i sprovođenju konzervatorskih mjera na rimskom mozaiku, a najavljeno je da će sličan ugovor biti potpisan i kada je riječ o ranohrišćanskom mozaiku.

Nakon svečanosti potpisivanja protokola o saradnji, predsjednik opštine Budva Lazar Rađenović kazao je da će rimski mozaik nakon 1.500 godina ponovo ugledati svjetlost dana. Mozaički pod, koji se ubraja među najvažnija kulturna dobra ovog dijela Evrope, pokrivao je pod jedne gradske građevine antičke Budve, takozvane vile “Villa Urbana”.

“Naša želja je da iduće godine uđemo u projekat konzervacije i prezentacije ranohrišćanskog mozaika, kao i da javnosti predstavimo rimske terme ili javna gradska kupatila koja datiraju s kraja prvog i početka drugog vijeka. Mudri ljudi su odavno rekli da onaj ko ne razumije i ne poštuje svoju prošlost i kulturu, nema budućnosti. Kulturna prošlost Budve, kao rijetko kojeg grada na Jadraskoj obali, bila je dinamična, sadržajna, slojevita i ostavila nam pregršt tragova koje, ako

Mozaik je rađen od kamenčića sa našeg područja, a postoje zapisi da je bio kompletan budemo znalački i savjesno pratili, ne treba da se plašimo za budućnost ovoga grada”, kazao je Rađenović.

Površina ovih podnih mozaika, koji su pronađeni poslije zemljotresa, iznosi oko 100 kvadrata. Rimski mozaik tada se nalazio u vili koja je bila na sredini platoa između hotela “Avala” i bedema Staroga grada. Mozaik je rađen od kamenčića sa našeg područja, a postoje zapisi da je bio kompletan. Međutim, kada je pronađen i kada je trebalo da bude podignut da bi se uradila pr-

va faza konzervacije, centralni dio i takozvana amblema su u toku noći nestali. I ranohrišćanski mozaik iz 4. i 5. vijeka ove ere je podni, a on je, takođe poslije zemljotresa, pronađen u Bazilici, ispod gradske tvrđave Citadela. Osim ovog, opština Budva potpisala je i protokol o osnivanju Muzeja Stevana Luketića, jednog od najznačajnijih modernih evrpskih skulptora, rođenog Budvanina. Muzej, koji će biti smješten u Kući Čekrdekovića u Starom gradu, biće otvoren na ljeto. N.L.

Crna Gora 15

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

VLASNIK RECIKLAŽNOG DVORIŠTA NA MOKRINAMA TVRDI

Vode hajku protiv mene Rajku Markoviću je rješenje za rad dvorišta poništio gradonačelnik Dejan Mandić koji tvrdi da se čišćenjem grada može baviti samo JP “Čistoća” Sanja Milović

P

ovodom teksta koji je izašao u petak u DN, naslovljenog “Ne žele deponiju u komšiluku”, reagovao je vlasnik kompanije “R Marković” Rajko Marković, koji ističe da on ne drži deponiju na Mokrinama, već reciklažno dvorište. Marković kaže da je problem nastao kada je tražio od nadležnih da, pored plastike za koju je dobio dozvole, sakuplja i druge vrste otpada, nakon čega mu je poništeno i prvo rješenje za plastiku.

Predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić kazao je da je objekat na Mokrinama nelegalan, da je zahtjev za vršenje tih poslova lično poništio, te da jedino JP “Čistoća” može da obavlja reciklazu na području opštine.

HERCEG NOVI - Članovi Mjesne zajednice Mokrine uputili su dopise nadležnima da se ispita da li vlasnik kompanje “R Marković” ima sve neophodne dokumente za obavljanje djelatnosti prikupljanja, selektovanja i reciklaže plastike i kartona, o čemu su DN pisale prošle nedjelje.

Vlasnik pomenute kompanije Rajko Marković kaže da je dobio saglasnost za rad reciklažnog dvorišta od hercegnovske opštine u septembru prošle godine, koje je potpisao sekretar sekretarijata za Stambeno-komunalne poslove Marko Mirjanić. Potom je Agencija za zaštitu životne sredine izdala kompaniji “R Marković” 18. semptembra 2012. saglasnost za obavljanje djelatnosti sakupljanja, obrade i odvoza raznih sekundarnih sirovina na osnovu saglasnosti koju je prethodno izdao opštinski Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu

životne sredine za prikupljanje plastičnog otpada. Marković kaže da je problem nastao tek kada je tražio od nadležnih u Sekretarijatu da, pored plastike, sakuplja druge vrste otpada, poput gvožđa, čelika, bakra, mesinga i bronze. Tada mu je poništeno i prvo riješenje za plastiku.

“Potom sam uputio žalbu glavnom administratoru opštine Herceg Novi Tomici Miloševiću, koji je istakao da nije nadležan za rješavanje ovog mog problema i uputio me na predsjednika opštine Dejana Mandića. Mandić mi je, potom, poništio sva rješenja i saopštio da jednino JP ‘Čistoća’ može da obavlja reciklazu na području opštine”, navodi se u reagovanju Markovića.

On je kazao da je podnio tužbu protiv Mandića, Miloševića i Mirjanića i kazao da očekuje da se sud izjasni oko ovog slučaja, ali je i ocijenio da nadležni u Opštini vode po-

litičku hajku protiv njega.

Sa druge strane, predsjednik hercegnovske opštine za Dnevne novine je istakao da se na osnovu urbanističko-tehničkih (UT) uslova radi projekat i tek kada se on ovjeri, može se graditi objekat. Mandić dodaje da je Marković dobio UT uslove, ali nije imao pravo da gradi.

“Taj objekat koji je na Mokrinama je nelegalan i zahtjev za vršenje tih poslova sam lično ja poništio na osnovu preporuke pravne struke. Marković nije mogao da obavlja tu djelatnost i smatram je nelegalnom”, kategorično je kazao Mandić i dodao da, bez obzira na to da li Marković ima dvorište ili ne, on ne posjeduje projekat.

Mandić ističe i da bi i Agencija za zaštitu životne sredine trebalo da poništi sva rješenja jer ih je i on poništio. On je istakao da hercegnovsaka Opština ima plan upravljanja otpadom do kraja ove godine koji je usvojila Skupština, a kojim je predviđeno da te poslove može da obavlja samo JP “Čistoća” i “Komunalno stambeno”.

“Nije predviđen nikakav privatni sektor da se uključuje u čišćenje grada, a za to postoje određeni razlozi. Ne mogu dva preduzeća da se bave čišćnjem grada, a nije ni predviđeno planom za upravljanje otpada. Sama ta činjenica govori da nijesmo smjeli Markovića da uvlačimo u ovu priču”, zaključio je Mandić.

PREMINULI Vladimir Milovanov Radulović 23. novembra 2013. u 79. godini.

Sahrana će se obaviti 25. novembra u 14 časova u selu Oraovica, Komani.

22. novembra 2013. Sahrana je obavljena 24. novembra u Petrovcu.

Dušan Đusi Mihaila Zorić 22. novembra 2013. u 47. godini.

Sahrana je obavljena 24. novembra na Đapanaovom Grobu.

Nikola Marka Pekić

Milan Sretov Vučetić

23. novembra 2013. u 60. godini.

Sahrana će se obaviti 25. novembra u 14 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

22. novembra 2013. Sahrana je obavljena 23. novembra na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Novo Milija Šćekić 23. novembra 2013. u 84. godini.

Sahrana će se obaviti 25. novembra u 14 časova na mjesnom groblju u selu Zagrad – Berane.

Miroslava Mira Janković rođena Radović, 23. novembra 2013. u 69. godini. Sahrana je obavljena 24. novembra na gradskom groblju u Škaljarima.

Stojanka Alekse Đuranović 23. novembra 2013. u 79. godini.

Sahrana je obavljena 24. novembra na groblju Gomilice, Golija.

Vuk pok. Nova Vučković 23. novembra 2013. u 75. godini.

Sahrana je obavljena 24. novembra na gradskom groblju Savina u Herceg Novom.

Darko Peko Voja Tomić u 38. godini. Sahrana je obavljena 24. novembra na gradskom groblju Zagorič.

Mara Gojka Mandić rođena Vujičić, 23. novembra 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 24. novembra na mjesnom groblju Presjeka – Duga.

Gojko Mihaila Vuković 23. novembra 2013. u 86. godini.

Sahrana je obavljena 24. novembra na mjesnom groblju Donja Bukovica – Šavnik.

Problem nastao kada je tražio da, pored plastike, sakuplja i druge vrste otpada: Rajko Marković

Slobodanka S. Marković

Marica Vidaka Orović rođena Dubak, 23. novembra 2013. u 67. godini. Sahrana je obavljena 24. novembra na gradskom groblju u Beranama.

Veselin Uglješe Nedić 23. novembra 2013. u 50. godini.

Sahrana je obavljena 24. novembra na groblju pod Trebjesom.

Dragić Milana Janković 23. novembra 2013. u 56. godini.

Sahrana je obavljena 24. novembra na groblju u Mioču.

Božo Steva Jovićević 22. novembra 2013. u 63. godini.

Sahrana je obavljena 23. novembra na groblju Sveta Neđelja u Baru.

Ajkuna Rosa Osmana Alković rođena Elezović, 22. novembra 2013. u 55. godini. Sahrana je obavljena 23. novembra na groblju Cijevna.

Luka Đokov Vujović 22. novembra 2013. u 54. godini.

Sahrana je obavljena 23. novembra na Novom groblju na Cetinju.

Draginja Radivojeva Mitrović rođena Žižić. Sahrana je obavljena 23. novembra 2013. na mjesnom groblju u Zagorku – Danilovgrad.

Ljube Mitrevska rođena Radulović, 21. novembra 2013. Sahrana je obavljena 22. novembra u Prilepu.

Miro Božidarov Bulatović 21. novembra 2013. u 63. godini.

Sahrana je obavljena 23. novembra u Timaru.

Darinka Božidara Dačević rođena Babić, 21. novembra 2013. u 78. godini. Sahrana je obavljena 23. novembra na mjesnom groblju u selu Oblatno – Župa.

Tripo pok. Iva Franović 20. novembra 2013. u 82. godini.

Sahrana je obavljena 24. novembra ispred Crkve Svetog Ivana – Bogišići.

Miloica Blažov Simonović 20. novembra 2013. u 83. godini u Beogradu. Sahrana je obavljena 23. novembra na Bežanijskoj kosi.

Ana Brankova Mihaljević rođena Mučalica, 23. novembra 2013. Sahrana je obavljena 24. novembra na Riječkom Gradu.

Anka Petra Marinović

ª TARA GROUPº

Crnogorska kompanija na sajmu naoružanja u Parizu MOJKOVAC – Crna Gora se ove godine prvi put predstavila na sajmu naoružanja i vojne opreme MILIPOL u Parizu, koji je održan od 19. do 22. novembra. Kako je saopšteno iz mojkovačke kompanije “Tara Group”, koja je prije dvije godine promovisala prvi crnogorski pištolj TM-9 i jurišnu pušku TM-4, naša zemlja je konačno predstavila svoje nove proizvode na prestižnom sajmu u Francuskoj.

“Posebno želimo istaći da su naši kupci i drugi proizvođači iz Evrope i cijelog svijeta, prisutni na sajmu, veoma impresionirani najnovijim tehnologijama i kvalitetom proizvoda koje je naša fabrika u proteklom periodu implementirala”, navodi se u saopštenju kompanije.

U kompaniji kažu su na sajmu dobili veliki broj zahtjeva za isporuku njihovih proizvoda, što za “Taru Group”

znači novi zadatak koji podrazumijeva znatno podizanje stepena proizvodnje, sa ciljem da se dostignu neophodne tražene količine u najkraćem periodu.

“Fabrika će i u narednom periodu nastaviti sa daljim razvojem novih proizvoda, što će kompaniju činiti kompetitivnom na svjetskom tržistu, za dobrobit kako svih zaposlenih u njoj, tako i države u cjelini”, poručuju iz “Tara Group”.

V.B.

rođena Pinjatić, 22. novembra 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 24. novembra kod Crkve Sv. Petke u Mrkovima – Luštica.

Aćim Milutinov Goranović 22. novembra 2013. u 96. godini.

Sahrana je obavljena 24. novembra na groblju u Gornjem Polju.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Zorka pok. Đura Milošević rođena Nikčević, 22. novembra 2013. u 86. godini. Sahrana je obavljena 24. novembra na mjesnom groblju Dugi Do – Njeguši.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

VARŠAVA

Dogovor bogatih i siromašnih o klimi

SRBIJA

Pregovarači iz 195 zemalja usuglasili su se o angažmanu na smanjenju efekata staklene bašte što je prije moguće. Učesnici maratonskih pregovora o klimi, koji se održavaju u Varšavi, uspjeli su u postići kompromisno rješenje o podjeli napora potrebnih da se uspori globalno zagrijavanje u sklopu novog UN sporazuma o klimi 2015.

Nakon dvonedjeljnih pregovora u Varšavi, koji su trebali da se završe u petak, a nastavljeni su i dan nakon službenog datuma zatvaranja, postigao se dogovor koji treba poslužiti kao osnova za sporazum 2015. godine. Sporazum je okončao nesuglasice između bogatih i siromašnih o podjeli tereta kada je riječ o ograničenju efekata staklene bašte, čija su direktna posljedi-

ca sve češći toplotni talasi, razornije poplave, podizanje nivoa mora i suše. Bogate zemlje nastoje uvesti ograničenja za emisiju ugljendioksida svim zemljama, dok zemlje u razvoju smatraju da upravo bogati moraju prednjačiti u smanjenju ispuštanja štetnih gasova i podnijeti finansijski teret, jer su većinom te zemlje odgovorne za zagađenje i klimatske promjene.

U skladu s posljednjim sporazumom o klimatskim promjenama, Protokolu iz Kjota, samo se od najrazvijenijih zemalja svijeta tražilo da ograniče emisiju štetnih gasova, što je jedan od glavnih razloga zbog kojih su SAD zahtjev odbacile, uz obrazloženje da bi u dogovoru trebale učestvovati Kina i Indija, kao društva u usponu.

Počela izgradnja Južnog toka Predstavnici vlada Srbije i Rusije, kao i kompanije Gasprom, potpisali su danas tri ugovora koji se tiču izgradnje gasovoda “Južni tok”. Potpisani su Protokol o zajmu, Ugovor o tranzitu i Ugovor o povjeravanju djelatnosti od opšteg interesa.

Svečanosti u Palati “Srbija” prisustvovali su predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, premijer Ivica Dačić, ministarka energetike Zorana Mihajlović, ruski ministar energetike Aleksandar Novak, predsjed-

Dionica Južnog toka kroz Srbiju biće duga 421 kilometar, a predviđena je i gradnja dva kraka - za Hrvatsku dugog 52 kilometra i za Republiku Srpsku od 105 kilometara. Radi se i projekat južnog kraka prema Makedoniji. Kapacitet tog gasovoda u Srbiji biće 40,5 milijardi kubnih metara godišnje, a izgradnju će realizovati zajedničko preduzeće “Južni tok Srbija”, u kojem Srbijagas ima 49 odsto, a ruski Gasprom 51 odsto vlasništva.

naslovom “Ukradena budućnost skrivene brojke djece žrtava u Siriji” navodi se da su među 11.420 žrtava sirijskog rata mlađih od 17 godina, njih 389 bili žrtve snajpera, 764 djece je izgubilo život u masovnim egzekucijama, dok je više od stotinu njih, među kojima je bilo i beba do

godinu dana starosti, bilo mučeno.

Među poginulom djecom je dvostruko više dječaka nego djevojčica, a najugroženija grupa su bili dječaci stari između 13 i 17 godina, koji su bili najčešće žrtve namjernog ubijanja, saopštio je “Oxford Research Group”.

SIRIJA

I djeca na nišanu snajpera Tokom trogodišnjeg građanskog rata u Siriji u toj zemlji poginulo je više od 11.000 djece, među kojima je i više stotina onih koji su poginuli od snajperskog metka, pokazao je juče najnoviji izvještaj istraživačke grupacije “Oxford Research Group”. U tom izvještaju se navodi da su nad djecom, između ostalog, izvršene grupne egzekucije i mučenje, pri čemu su u nekim slučajevima žrtve bile stare tek godinu dana, prenosi britanski BBC. Najveći dio od 11.000 poginule djece život je izgubio u bombaškim napadima, i to baš u blizini svog doma, navela je grupacija sa sjedištem u Londonu. U izvještaju pod

TAJLAND

nik Upravnog odbora Gasproma Aleksej Miler, kao i direktor Srbijagasa Dušan Bajatović.

Nakon što je Nikolić dao nalog za početak zavarivanja prvog spoja gasovoda, koje je obavljeno u Šajkašu, na tom mjestu simbolično su zavarene cijevi ovog energetesko-infrastrukturnog objekta nakon što je Pavle Persicki, tehnički direktor “Južnog toka”, pregledao sve tehničke i tehnološke uslove.

U Bangkoku miting i ª zaº i ª protivº Šinavatre Berluskoni čeka pomilovanje ITALIJA

U Bangkoku su paralelno održani antivladin miting i miting podrške premijerki Jingluk Šinavatri.

Očekuje se da će kulminacija biti tek tokom noći, što oživljava krvavu “politiku ulice” s kojom se Tajland suočio prije tri godine. Desetine hiljada antivladinih demonstranata izašlo je na ulice tajlandske prijestonice u znak protesta zbog uticaja svrgnutog premijera Taksina Šinavatre na aktuelnu vladu, čiji je premijer njegova mlađa sestra Jingluk.

Organizator antivladinih protesta, bivši opozicioni parlamentarac Sutep Taugsuban, pozvao je Tajlanđane da im se pridruže i tokom noći pošto se okupilo više od 100.000 protivnika politike premijerke i njene vlade koja je zapala u krizu. Paralelno se održava i skup “crvenokošuljaša” - pristalica vladine politike koji su počeli na fudbalskom stadionu u predgra-

đu i gdje se očekuje dolazak oko 30.000 ljudi.

Obje grupe demonstranata obećale su da će ostati i tokom noći, a napetost raste u prijestonici koja je bila poprište nemira kada je smijenjen bivši premijer Taksin Šinavatra u vojnom udaru prije sedam godina, od kada se nalazi u egzilu kako bi izbjegao izdržavanje zatvorske kazne zbog korupcije. Donji dom parlamenta Tajlanda donio je 1. novembra zakon o amnestiji koji se odnosi na krivična djela počinjena tokom političkih previranja kada je Taksin svrgnut, a koji bi mogao da omogući povratak bivšeg premijera u zemlju i ukidanje presude za korupciju. Opoziciona Demokratska partija ocijenila je tada da bi zakon mogao da pokrene proteste, a kritičari zakona pojasnili su da bi zakon o amnestiji mogao da dozvoli nekažnjeno kršenje ljudskih prava na Tajlandu.

Bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni smatra da bi njegovo izbacivanje iz parlamenta predstavljalo “državni udar”. A to što mu se “naredilo da čisti nužnike” u sklopu društveno-korisnog rada smatra ismijavanjem njega, ali i Italije.

Berluskoni smatra da bi mu italijanski predsjednik Đorđio Napolitano trebao udijeliti oprost nakon presude za utaju poreza te ocjenjuje kako bi njegovo izbacivanje iz parlamenta, o čemu bi Senat trebalo da odluči ove nedjelje, predstavljalo “državni udar”.

U srijedu će italijanski Senat glasati o tomu hoće li 77-godišnji Berluskoni izgubiti mjesto u parlamentu, nakon što ga je u avgustu sud proglasio krivim zbog utaje poreza njegove medijske kuće Mediaset.

“Ljevičari ne smiju ni pomisliti da ćemo dopustiti da se ovaj državni udar nastavi bez našeg odgovora”, rekao je Berluskoni na skupu mladih stranke Forza Italia.

Globus 17

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

PREGOVORI

Postignut dogovor sa Iranom Iran i velike sile postigli su u Ženevi dogovor o iranskom nuklearnom pitanju, podrška stigla i od Rusije, ogorčenje u Izraelu

P

otvrdu da je sporazum postignut dali su francuski i iranski ministri spoljnih poslova, kratko potvrdivši novinarima koji su čekali u hotelskom lobiju, da su se dvije strane dogovorile, prenijela je agencija Asošiejted pres. “Da, imamo dogovor“, rekao je šef diplomatije Irana Mohamed Džavad Zarif, nakon pet dana pregovora. Slično je odgovorio i francuski ministar Loran Fabijus, podigavši palac u znak potvrde o uspješnom završetku razgovora.

Prema ranijim navodima medija, cilj je bio da Iran pristane na šestomjesečno zamrzavanje svog nuklearnog programa, dok bi istovremeno u tom periodu bile djelimično ukinute sankcije.

Rojters prenosi riječi neimenovanog zapadnog dipomate koji je rekao da će Iran moći da dobije 4,2 milijarde dolara, nakon što zaustavi svoj nuklearni program.

Iranski predsjednik Hasan Rohani izjavio je da privremeni sporazum sa svjetskim silama prihvata pravo Teherana na nastavak sprovođenja nuklearnog programa i da su međunarodne sankcije protiv Irana počele da padaju.

“Pravo Irana na obogaćivanje uranijuma na svom tlu prihvaćeno je u ovom nuklearnom sporazumu od svjetskih sila. Struktura sankcija protiv Irana je počela da puca”, naveo je Rohani u govoru uživo emitovanom na iranskog državnoj televiziji i podsjetio da “iranska nacija nikada nije tražila nuklearno oružje”, prenijela je agencija AFP. Američki predsjednik Barak Obama se iz Bijele kuće obratio naciji, rekavši da je dogovor s Iranom “važan prvi korak”, koji će spriječiti tu zemlju da napravi nuklearno oružje.

On je obećao i da SAD neće uvoditi nove sankcije Iranu tokom na-

rednih šest mjeseci, što će, kako navodi AP, sigurno razljutiti one američke kongresmene koji su se zalagali za još oštrije mjere. Obama je, ipak, poručio da će pritisak biti pojačan ako Iran ne bude u potpunosti ispunio dogovoreno.

Izrael je danas ocijenio da su velike sile i Teheran u Ženevi postigle “loš dogovor” o iranskom nukleranom programu, saopšteno je iz kabineta izraleskog premijera Benjamina Netanjahua.

“To je loš dogovor koji Iranu pruža tačno ono što je želio: značajno ublažavanje sankcija i nastavak dijela nukleranog programa”, piše u saopštenju objavljenom nekoliko sati nakon postizanja dogovora. Kako se dodaje, sporazum omogućava Iranu da kasnije nastavi da obogaćuje uranijum i da proizvodi gorivo za nuklearno oružje. Kasno sinoć se oglasio i izraelski ministar za obavještajne poslove Juval Stajnic, koji je izrazio nezadovoljstvo postignutim dogovorom, kazavši da je u pitanju “prevara”.

Iran je ovim dogovorom obećao da neće obogaćivati uranijum iznad nivoa od pet odsto u narednih šest mjeseci, saopštila je Bijela kuća, iznoseći svoje tumačenje sporazuma koji je nastao posle maratonskih pregovora.

Iranski ministar Muhamed Džavad Zarif rukukuje se sa američkim državnim sekretarom Džonom Kerijem i francuskim ministrom Lorenom Fabijusom

S druge strane, šefovi diplomatija EU i Irana, Ketrin Ešton i Mohamad Džavad Zarif, saopštili su da je sporazum Irana i šest svjetskih sila o spornom iranskom nuklearnom programu značajan korak ka razvoju odnosa dvije strane na konstruktivniji način.

U zajedničkom saopštenju koje su izdali pošto je u Ženevi postignut dugo očekivani dogovor, Ešton i Zarif su istakli da je ovakav rezultat bio moguć zahvaljujući “uzajamnom pošto-

vanju i odlučnosti da se iznađe dalji put povoljan za sve nas”.

I predsjednik Rusije Vladimir Putin pozdravio je danas nuklearni sporazum sa Iranom. On je ocjenio da je ovakav rezultat pregovora “doprinio da se približimo razrješenju jednog od najkompleksnijih problema u sadašnjoj međunarodnoj politici”. Prethodno je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, takođe, pozdravio sporazum koje su svetske sile postigle sa Iranom, isti-

čući da su “svi izašli kao pobjednici”. Čelnici Evropske unije pozdravili su danas sporazum o iranskom nuklearnom programu koji je postignut u Ženevi i istakli da je sada najvažnije da se on dosljedno primijeni. Predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompej je u saopštenju za medije pohvalio hrabrost Teherana da prihvati sporazum koji ima za cilj da obezbijedi da iranski nuklearni program ne bude upotrijebljen za proizvodnju atomske bombe.

ukRajIna

Protesti u Kijevu, sukob sa policijom

U Kijevu su juče na proevropskim demonstracijama izbili žestoki neredi, tokom kojih su demonstranti pokušali da upadnu u sjedište Vlade, a policija je uzvratila suzavcem kako bi ih rastjerala.

Incidenti su izbili nakon protesta desetina hiljada ljudi na čuvenom Trgu nezavisnosti, okupljenih na poziv opozicije zbog odluke Vlade te zemlje da, pod pritiskom Moskve, odustane od potpisivanja sporazuma o priduživanju sa EU. Demonstranti su pokušali da probiju kordon poli-

cije kod sjedišta Vlade, a neki od njih gađali su pripadnike policije kamenicama, zbog čega su snage reda odgovorile suzavcem i pendrecima. Mir se ipak ubrzo vratio na ulice Kijeva, a niko od izgrednika nije uhapšen. Demonstranti su na trgu uzvikivali “revolucija”. Oni traže od ukrajinske vlade da povuče odluku o suspenziji priprema za potpisivanje sporazuma o pridruživanju sa EU, zapravo da se povuče ukaz koji je u četvrtak izdao ukrajinski premijer Miku-

la Azarov.

Njime su prekinute pripreme sporazuma za pridruživanje EU, koji je trebalo da bude potpisan na samitu EU u Viljnusu sljedeće nedjelje. Bivša ukrajinska premijerka Julija Timošenko, koja izdržava sedmogodišnju kaznu zatvora zbog navodne zloupotrebe službenog položaja, pozvala je u petak Ukrajince da izađu na demonstracije i time pokažu da se protive odluci ukrajinske vlade. Ona je u pismu koje je preko advokata upu-

tila predsjedniku Viktoru Janukoviču, šefu države, poručila da čini “životnu grešku”.

Jedan od zahtjeva koji EU postavlja pred Ukrajinu je i puštanje Timošenko na slobodu. Ona je u petak rekla da je spremna da od EU traži da odustane od zahtjeva za njeno oslobađanje ako bi to Janukoviča ubijedilo da potpiše sporazum.

Potez ukrajinske vlade šokirao je mnoge u Ukrajini, posebno pošto je Janukovič prije dva mjeseca

obećao da će ugovor s EU sigurno biti potpisan. Mnogi su promjenu odluke ukrajinske vlade protumačili kao veliku pobjedu za Moskvu, koja je, kako se komentariše, radila na tome da onemogući potpisivanje sporazuma i zadrži Ukrajinu pod svojim uticajem.

Na predsjedničkim izborima 2010.

Janukovič je tijesno pobijedio Juliju Timošenko, heroinu “Narandžaste revolucije”. Naredne godine Timošenko je osuđena na sedam godina zatvora zbog zloupotrebe položaja.

18 Kultura PREPORUČUJE

NEVIDJIVI, POL OSTER IZDAVAČ: GEOPOETIKA, BEO GRAD, CIJENA: 7,10 EURA

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

PREDSTAVLJANJE

Trojstvo modernog čovjeka Skulpture Luke Radojevića biće izložene u Beogradu

Veliki književnik i kritičar savremenog društva, Pol Oster, ne dopušta čitaocu pasivno prolaženje kroz rečenice, već nastoji da ga učini saučesnikom i sagovornikom.

Junak ove Osterove priče Adam Voker, prvi i posljednji čovjek ovoga svijeta, ostavlja iza sebe rukopis koji će njegove bližnje podstaći na bolna preispitivanja i povratak u prošlost. Povratak u davne, prelomne i burne, šezdesete godine. Ubistvo i incest, umjetnost, putovanje, Pariz i Njijork, ali i ljubav i prijatestvo, sastojci su od kojih Oster gradi ovo intigrantno i zavodljivo prozno djelo. Upustite se u nevjerovatnu avanturu I umjeće ovog velikog majstora I svaku novu rečenicu počnite da čitate prije nego što završite prethodnu.

R

oman koji čitate u jedn istraživanje om dahu je velikog filoz Zapadnjačk ofskog kon ih misli, Sofij cepta in sao maštu čitalaca širom svijet je rasplam40 miliona svijeta, sa više prodatih prim od jeraka.

Jednog dan a četrnaes togodišnja Amundsen dola Sofija nalazi u sand zi kući poslije škole i proučetu 2 pism njem Ko si a, jedan sa pita ti? i Od neodolj drugi Odakle je nastao ivog početka, svije sjednuta pita Sofija postaje t? njima koja opje vode dalj onoga što zna e iznad o ta pisma, upis svom norveškom selu . Kroz uje se na nek kurseva, koji u pokrivaju od vrstu dopisnih tra, sa mist erioznim filoz Sokrata do Sapisma nam ofom, dok ijen dobija Hilda? I zašt jena drugoj djevojci.

Ko je o Kako bi otkr njena pisma uporno stižu? ila koristiti filoz ovu zagonetku, Sofija mora ofiju koju uči postavlja mno – go više kom ali istina se isšto je mogla plikovanija zamisliti. nego

SOFIJIN SVIJET, JUST EJN GORDER Upijajuća, originalna i fasc više o istor iji svoje kult inantna knjiga za svak oga ure, protkan imaginarnom a zapadnjačkom ko želi da zna pričom o Sofi sterije koje filozofijom su dio Sofijino ji i Hildi. Sa ciljem i da otkrijem g svijeta. o miKo je Hilda Meler Krag?

Zašto Sofija dolazi do Hild Priča se zavr inih stvari? šava noj obali Nor u Hildinoj bašti u mal veške. Ili mož om gradu Lilis gledanjem da ne? Mož pisama od da upravo tu end na južmisterioznog je upoznao počinje? Prefiloz sa idejama evropskih velik ofa, Alberta Knagsa, no stiče znan koji ih mislilaca ja koja su joj , Sofi okružuju. potrebna za rješavanje mist ja postepeerija koje je

IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 7,90 EURA

Upijajuća, originalna i fascinantna knjiga za svakoga ko želi da zna više o istoriji svoje kulture, protkana zapadnjačkom filozofijom i imaginarnom pričom o Sofiji i Hildi. Sa ciljem da otkrijemo misterije koje su dio Sofijinog svijeta. Jednog dana četrnaestogodišnja Sofija Amundsen u svom poštanskom sandučetu pronalazi anonimna pisma, sa po jednim pitanjem na svakom od njih: Ko si ti?, Kako je nastao svijet?, Koje sile upravljaju tokom istorije?...

ISBN 978-8

6-7470-417

-2

9 788 674 704 172

SOLOMON GOVORI, DR ERIK PERL IZDAVAČ: LEO, BEOGRAD, CIJENA: 11,30 EURA U svom svjetskom bestseleru Rekonekcija: Liječi druge, liječi sebe, dr Erik Perl podučio je svoje čitaoce kako da dođu u dodir sa jednim spektrom energije, svjetlosti i informacije koji prije toga nikome i nigdje nije bio dostupan.

Učinivši to, on nam je omogućio da u potpunosti prevaziđemo složene „tehnike“ energetskog iscjeljivanja i unesemo dramatična, često i momentalna i trajna iscjeljenja i promjene u svoj život. U djelu Solomon govori dr Perl i njegov saradnik na ovoj knjizi Frederik Ponzol otkrivaju vam uvide do kojih se dolazilo tokom razvoja ovog jedinstvenog modaliteta poznatog pod imenom Rekonektivno liječenje.

SVETAC, SURFER, DIREKTOR, ROBIN ŠARMA ...

Ako ste sprem ni da ŽIVITE SVOJ ŽIVOT ovu izuzetnu NA NAJBOLJI knjigu.

NAČIN, proči - Ričard Karls tajte on PhD, autor bestselera br. se sitnicama 1 Njujork Tajms a Ne zamarajte Još jedna nevje rovatna knjig a - Mark Vikto r Hansen, koau koja mijenja život od Robin a Šarme. tor knjige Milio ner za minut

Napisana u stilu angažova ne književnost otkriva priču i, ova knjiga o Džek Valen Robina Šarm tinu, čovjeku Šarme. Osjeć e čiji je životni ajući put sličan putu nam zdravijim i ljepši se neostvarenim, Džek Robina kreće u potra m životom, sasta gu za srećnijim, kriva moćnu jući se sa tri filozofiju kojom svoju sudbinu. može preobliko nevjerovatna učitelja. Otvati svoju stvar nost i ispuniti U ovom revo lucionarnom, a opet umje svoj život na renom najautentičnije m nivou, nauč vodiču kako da živite ićete: - Kako da prob udite svoje istinsk - Kako da trans formišete svoje e talente i snažno “zasijate” - Lekcije koje strahove u slobo će vam pomo du i vaše rane ći da ovladate njegujete vaš u mudrost vašim umom, duh otvorite srce - Jednostavne i metode da imate - Načine da lijepe odnose umet ispunjene ljuba - Oruđa uz pomo nete avanture, misterije vlju i zabavu u vaš ć kojih ćete posta život ti zvijezda i privući unap Robin Šarma ređenje je jedan od prvih svjetskih zanja i život nog mislil svoj ferari, Robin menadžmenta. Autor bests aca liderstva, ličnog uzdielera Kaluđer Šarma je stalno na konferenci koji tražen širom jama mnogih svijeta kao glavn je prodao najm krosoft, Norte i govornik l Networks, Gene oćnijih svjetskih kompanija Kanadi. , uključujući Miral Motors, FedEx i IBM. Živi u Za više inform Ontariu, u acija posjetite www.robinsharm a.com

IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 7,40 EURA

U ovom vodiču zaista nezaboravan, Robin Šarma, autor bestselera Kaluđer koji je prodao svoj ferarii čovjek čije životne lekcije trenutno transformišu živote hiljadama ljudi širom planete, pokazaće vam kako da pristupite svom talentu i kako da ga iskoristite u životu. Takođe, otkriva kako da se oslobodimo svojih strahova, ostvarite ličnu slobodu, obnovite svoje odnose, okrijepite samoga sebe i zavolite svoj život.Zahvaljujući sjajnoj jednostavnosti i pravim uvidima podstaći će vas da počnete da živite svoju sudbinu i ostvarite sreću koju stvarno zaslužujete.

ISBN 978-86-747

0-416-5

9 7886 74 7041 65

Justejn Gor der autor novela, je norveški intelekt ualac i kratkih prič a i knjiga za Rođen je 195 djecu.

2. skandinavske godine u Oslu. Stud irao jezike i teol tetu u Oslu ogiju na univ je . Prije knji ževne karijere erziperiod pred kratak avao je filoz ofiju na faku ltetu.

Do sada je objavio: Dija novele (198 gnoza i za 6), drug Žablji zam Djeca iz Sukharatija (198 e ak (1990), Sofij (1988), Misterija pasi 7), in svijet -Rom jansa zofije (199 an o istoriji 1), Božićna misterija (199 filojednom ogled 2), U alu, u jedn oj zago Magična bilio teka Bibi Bok neci (1993), Klausom Hag en erupom, 199 (Zajedno sa li koga ovdj 3), Halo? e? (1996), Ima Vita brevis Maja (199 (1996), 9), Kći dire ktora cirkusa Djevojka s pom (2001), orandžama Pirinejima (2004), Zam (2008). ak u Njegovo najp oznatije djel Roman o istor o je Sofijin svijet iji filozofije na šezdeset koje je prev edeno jezika, a sam o u Njemač prodato prek koj je o 1997. godine tri miliona. ustanovio je zajedno sa Sofijinu nagr svojom ženo adu m Siri Dan evig.

Izložba skulptura akademskog vajara Luke Radojevića pod nazivom “Trojstvo” biće otvorena večeras u Ustanovi kulture “Kuća kralja Petra” u Beogradu. Radojević je nedavno predstavljao Crnu Goru na Festivalu skulpture u Francuskoj, a njegova izložba u Beogradu biće otvorena do 2. decembra. Izlagao je na kolektivnim i samostalnim izložbama, bijenalima, festivalima u Crnoj Gori, Srbiji, Francuskoj, Finskoj, Rusiji, Makedoniji, Sloveniji, Kini, Iranu. U italijanskom gradu Pjetrasanta radi kao asistent poznatoj japanskoj umjetnici Akiko Sato.

Istoričar umjetnosti Tamara Ognjević, koja će i otvoriti izložbu,

kazala je o djelima vajara Radojevića iz ciklusa “Trojstvo” da su oblikovani na interakciji geometrijskog minimalizma i metala.

“Poimajući modernog čoveka kao zatočenika luksuzne tamnice konformizma, čija je estetika utemeljena na savršeno kontrolisanom sudaru čelika, metala i stakla, tipičnom za arhitekturu savremenog megapolisa, Radojević oblikuje svoj ciklus”, smatra ona.

Izložene skulpture, prema njenoj ocjeni, uvode posmatrača u zanimljivu igru percepcije, tjerajući ga da se “kreće” oko objekta, po njemu, ali i kroz njega. Skulpture manjih dimenzija sugerišu prirodu džinovske Rubikove kocke ili kristalne re-

NARODNA BIBLIOTEKA

Omaž pjesniku Viktoru Vidi Omaž Viktoru Vidi, povodom stote godišnjice rođenja književnika, biće održan večeras u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” sa početkom u 19 sati. O njegovom životu i djelu govoriće književnik Đuro Vidmarović, publicista i književni kritičar Vlatko Simunović i profesor književnosti Miomir Abović. Medijator programa je profesorica hrvatskog jezika Ana Šarčević. Stihove će govoriti dramski umjetnik Danilo Čelebić. U muzičkom dijelu programa učestvuju Dražen Joković – gitara i Dušica Kordić – violina.

Viktor Vida je rođen je u Kotoru 2. oktobra 1913. godine, a u Zagrebu je diplomirao Povijest južnoslavenske književnosti i italijanski jezik i književnost. Svoje prve pjesme objavio je u nikšićkoj “Slobodnoj misli”, a one su veoma brzo su postale cijenjene i čitane u tadašnjim pjesničkim krugovima, ali čini se da nikada nijesu bile toliko vrednovane koliko danas.

Zatim odlazi u Argentinu, gdje je živio do tragičnog okončanja svog života. Nezadovoljan životom, daleko od rodne kuće, suočen s besmislom i tugom koja ga je okruživala, ubio se u 47. godini života, 25. sep-

tembra 1960. godine.

Za sebe je uvijek govorio da je Bokelj, a oni koji su ga poznavali govorili su da je stanovnik svijeta i prepoznatljivi pacifista. Isticao se po vrhunskom obrazovanju i erudiciji, a pjesme je pisao i na italijanskom i španskom jeziku. Iza njega ostale su četiri zbirke poezije “Svemir osobe”, “Sužanj vremena”, “Otrovane lokve”, “Otključana škrinjica”.

Organizator programa je Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore u saradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore.

DJELA POPOVIĆA PRED BARSKOM PUBLIKOM

POSLEDNJA GETE OVA LJUBAV, MAR TIN VALEZ IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA: 5,90 EURA

Potresna i nježna priča o nemogućoj ljubavi velikana njemačke književnosti Johan Volfganga Getea. Martin Valzer pripovijeda o posljednjoj Geteovoj ljubavi u kojoj snaga osjećanja i njihovih književnih izraza svjedoče o strasti kakvoj nema ravne. Sedamdesettrogodišnji Gete, slavni udovac, voli devetnaestogodišnju Ulrike fon Levecov. Njih razdvaja jaz od 54 godine, ali ljubav ne broji godine. Razmjenjuju se pogledi, riječi, oni se ljube na Geteov način. Ali sustigla ga je starost. Kada jedan mlađi muškarac pokuša da zavede Urlike, Gete joj šalje bračnu ponudu koja do nje stiže prekasno. Pročitajte roman i uživajte u najljepšim iskazima ljubavi.

šetke, pokreću želju za interakciju, da ih publika okreće, pomjera njihove elemente ili demontira.

Luka Radojević je rođen 1986. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Beranama. Drugi razred gimnazije završio u Salcburgu (Austrija). Diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu 2010. godine, na odsjeku Primenjeno vajarstvo, u klasi profesora Miroljuba Stamenkovića.

Nagrađen je za crtež na konkursu “ARTSCAPE”, u Pančevu 2012. godine. Samostalno je izlagao u galeriji spomen kuće Gavra Vukovića u Beranama, a učestvovao je i na više grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu.

“NJEGOŠ ZA DJECU” U KOTORU POVODOM DANA OPŠTINE NA SCENI CENTRA ZA KULTURU “NIKO LA ĐURKOVIĆ” Predstava “Njegoš za djecu – Kako rastu veliki ljudi”, reditelja Petra Pejakovića, biće izvedena danas sa početkom u 12 sati na sceni Centra za kulturu “Nikola Đurković”, u okviru sedmodnevnog programa obilježavanja Dana opštine Kotor.

“Riječ je o autorskom projektu reditelja Pejakovića i glumaca Slaviše Grubiše i Miša Obradovića, koji, koristeći se sačuvanim materijalima i anegdotama o Njegoševom odrastanju.

U sklopu proslave rođendana grada Bara, od subote veče, u galeriji “Velimir A. Leković” izložena su djela proslavljenog crnogorskog umjetnika Dimitrija Popovića. Popović je 200 godina od rođenja Njegoša obilježio trodjelnim omažom – knjigom, izložbom i skulpturom, a u Baru izlaže po prvi put. Dimitrije Popović je na otvaranju izložbe podsjetio da je Njegoševa personalnost prožeta svjetovnom i duhovnom dimenzijom.

“Zbog toga je nosio u sebi i proživljavao svu žestinu intimnog tragičnog raspeća”, kazao je Popović.

Kultura 19

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

PREPORUčUJE

Remek djela poslužena na tanjiru: Retrospektiva Rene Margita u Njujorku

Freni i Zui, Dž. D. SelinDžer Izdavač Lom, Beograd, 2009, CIjeNa: 7,10 eUra Jedina od Selindžerovih knjiga koja je ponovila uspjeh Lovca u žitu. Na neki način, Freni je ženski Holden, jer je u sličnom duhovnom rascjepu, i mada se njena životna prekretnica razrješava na drugi način, u osnovi je ponovo ljubav u najširem smislu. Ova inovativna knjiga je istovremeno dio sage o porodici Glas, zajedno sa pričom Dobar dan za banana ribe i novelama Visoko podignite krovnu gredu, tesari, i Simor: uvod.

39 Stepenica, Džon Baken Izdavač IPS, Beograd, 2008, CIjeNa: 4,50 eUra

Šnenokle iz snova Renea Magrita IZLOŽBA

U okviru velike retrospektive slavnog nadrealiste u Njujorku služe kulinarske specijalitete nadahnute njegovim opusom Jelena Boljević

D

jela belgijskog umjetnika Renea Magrita često su uznemirujuća za posmatrače, a kustosi u MoMi smatraju da će ih ljubitelji umjetnosti još intenzivnije doživjeti ako ih i bukvalno isprobaju u muzejskom restoranu. Naime, kako bi posjetiocima približili umjetnost nadrealiste, u njujorškom muzeju savremene umjetnosti dosjetili su se da organizuju serijal večera na čijem meniju je pet jela inspirisanih slavnim Magritovim slikama.

Magritova djela pretočena u jelovnik zamisao su umjetnice Elejn Tin Najo, koja se zapitala što će se dogoditi ako estetiku velikog belgijskog umjetnika prenese u kuhinju. Kako bi realizovala svoju ideju, umjetnica se udružila sa šeficom kuhinje u MoMi Lin Bond i tako je stvoren ovaj jedinstveni obrok koji vrhunsku umjetnost transformiše u hranu.

Prvi “nadrealistički obrok” poslužen je prošle nedjelje, a uključivao je plave koktele i ružičasti sir koji je evocirao na djelo “ Pink Bells, Tattered Skies”. Predjelo od pršute s crnim maslinama pak predstavlja “jestivi citat” prizora večere u Magritovom čuvenom djelu “ Portret” .

Na kraju obroka može se isprobati klasični francuski desert “Il Flottant” (kod nas popularne šnenokle), inspirisan magritovskim oblacima na azurnom nebu. Čokolodna ptica punjena sirupom od maline još jedna je poslastica nastala po sablasnom prizoru iz djela “Zadovoljstvo”, na kojem je slavni slikar prikazao mladu djevojku

kako jede krvavu pticu.

Neobična večera u MoMi košta 150 dolara, a osim večernjeg obroka uključuje i individualni obilazak izložbe sa kustosom.

Izložba, čiji je prateći program neobični vid “degustacije” umjetničkih jela posluženih na tanjiru, pripremana je tri godine. Obuhvata kolaže, magazine, fotografije i 80 slika iz kolekcije privatnih i industrijskih kolekcija MoMa. Rene Magrit poznat je po slikama muškaraca sa cilindrima, misterioznim pejzažima i plavom nebu, a njujorška izložba je fokusirana baš na njegove slike iz nadrealističkog perioda.

Postavka u MoMi pokriva 13 godina u životu slikara kada je u Briselu i Parizu “brusio” tehniku.

“Tokom tih 13 godina Magrit je postao Magrit. Tokom tih godina bio je veliki igrač u svijetu nadrealizma”, kaže kustoskinja izložbe En Umland.

Sve je počelo u Briselu sa Magritovim kolažima iz 1926-27. i sumornim djelima poput rada “Zastrašujući ubica”. Slika prikazuje krvavo ti-

jelo žene u sobi koju uokviruju dvojica muškaraca sa cilindrima i treći koji sluša gramofon i djeluje potpuno nezainteresovano za okruženje.

“Za mene, to je početak Magritove sposobnosti da stvori slike gdje možete da identifikujete svaki dio, a koje ipak nemaju koherentnu, logičnu naraciju”, kazala je Umland.

Druga slika iz istog peroda “Značenje noći” je primjer njegovog korišćenja ponavljanja, ovoga puta u vidu dvojice muškaraca okrenutih leđima jedan prema drugom.

Pošto se preselio u Pariz 1927. godine, Rene Magrit je proizveo neka od svojih najpoznatijih djela poput “Ovo nije lula”, koje prikazuje lulu sa riječima iz naslova ispod nje.

Posljednji dio izložbe pokriva period od 1930. do 1938. godine, kada je živio u Briselu. Slike su vedrije, sa plavim nebom i svjetlijim bojama.

“Magritova umjetnost ima jasnoću i uvijek vas uvuče. Tu je uvijek nešto strano što vreba iza poznatih predmeta i tjera vas da tražite i čini da obično djeluje čudno i misteriozno”, kaže Umland.

Prvu izložbu Magrit je imao u SAD 1936. godine, a prvu samostalnu u Parizu 1948. godine.

Njegova djela prikazuju obične objekte u neobičnim okolnostima ili u čudnom kontekstu, dajući im nova značenja. Zato je ova ideja prema kojoj je dio njegovog opusa Elejn Tin Najo pretočila u meni restorana po mnogo čemu bliska umjetnikovoj filozofiji, te nema sumnje da bi za nju našao razumijevanja.

PROMOCIJA

Najpoznatiji i najdramatičniji roman Džona Bakena predstavlja nam lovca na špijune Ričarda Heneja. Henej po povratku iz Afrike boravi u Londonu gdje se iznenada nađe u opasnoj situaciji i postaje glavni osumnjičeni za ubistvo počinjeno u njegovom stanu. Iza ubistva stoji zavjera mnogo veća od bilo čega sa čime se do sada suočio. Tajna organizacija Crni kamen ima za cilj da ubistvom jednog od balkanskih državnika izazove rat u Evropi! Henej je jedini čovjek koji je upoznat sa zaverom i ima samo mjesec dana da spriječi pakleni plan.

Bježeći pred policijom i špijunima, prinuđen je da potraži sklonište u rodnoj Škotskoj. Alfred Hičkok je na osnovu ove knjige snimio jedan od svojih najpoznatijih filmova.

novele o mutnim vremenima, ivo anDrić Izdavač LagUNa, Beograd, 2012, CIjeNa: 7,81 eUra U Novele o mutnim vremenima ušle su duže pripovjetke našeg nobelovca koje, na ovaj ili onaj način, govore o nesigurnim i nemirnim vremenima kada je ugrožen čovjekov život ili narušeno njegovo dostojanstvo.

Povijesti o zloglasnoj carigradskoj tamnici Prokleta avlija, o obesti turskih silnika u Bosni Priča o vezirovom slonu, o progonu Jevreja Bife Titanik i herojstvu malog čoveka u II svetskom ratu Zeko u središtu su Andrićevog interesovanja za pojedinačne sudbine ljudi koji su živjeli na strašnim mjestima, gledali i na svojoj koži osjećali opšte stradanje u nesrećnim okolnostima i u njima kovali i sopstvenu sudbinu. Te novele, svaka za sebe, prava su remek-djela ovog žanra, smještena u Carigrad, Travnik, Sarajevo i Beograd – gradove obremenjene istorijom i nesrećama koje su ih često pohodile.

mlaDa žena, FjoDor m. DoStojevSki Izdavač ParTeNoN, Beograd, 2008, CIjeNa: 7,00 eUra Veliki pjesnik Avgustin Ujević preveo je kratak roman ili novelu Mlada žena i objavio još 1921. godine u izdanju Cvijanovića.

Ekavski pjesnik, Tin je i prozu Dostojevskog, obično prevođenu pod naslovom Gazdarica ili Domaćica preveo s odličnim znanjem srpskog jezika i pripovjedačkih nijansi, pogotovo što je Mlada žena srodna remekdjelu Dostojevskog – Belim noćima. Suptilno i dubinsko razumijevanje ljubavi i uopšte odnosa među polovima, u čemu je pisac Poniženih i uvređenih bio neprevaziđan majstor, dočarano je i ovim prevodom Tina Ujevića.

Priča o Džimiju Hendriksu Knjiga Tanje Bakić o rok ikoni u srijedu u KIC-u “Budo Tomović” Knjiga “Voodoo Child: Priča o Džimiju Hendriksu” Tanje Bakić, u izdanju Nove knjige, biće predstavljena u srijedu 27. novembra, tačnije na dan Hendriksovog rođenja, u Multimedijalnoj sali Kulturno-informativnog centra “Budo Tomović” u 19 sati.

Na promociji će pored autorke govoriti muzički publicista i poznavalac Hendriksovog stvaralaštva Nebojša Vujović.

U knjizi je praćen Hendriksov muzički put, počev od njegove saradnje sa Litl Ričardom, Ajkom i Tinom Tarner, kroz njegov boravak u Delta Misisipiju unutar afro-

američkog Chitlin’ Circuit muzičkog kruga, zatim kroz rane nastupe (1965-1966) po Grinvič Vilidžu u Njujorku, preko njegovog “londonskog perioda”, odnosa sa Erikom Kleptonom i Bitlsima, nastupa na kalifornijskom Montriju, boravka u Maroku, učešća u filmu “Rainbow Bridge” (koji je snimljen tri mjeseca prije Hendriksove smrti u režiji kultnog Čaka Vejna, člana Vorholove Fabrike), kontroverznog nastupa na Vudstoku, pa sve do njegove prerane smrti, 1970. godine.

Ekskluzivne intervjue autorka je dobila od Rodžera Mejera, slavnog inženjera zvuka koji je snimio mno-

ge Hendriksove hitove i Keti Ečingam, Hendriksove bivše djevojke iz Londona, koja je za potrebe ove knjige autorki ljubazno ustupila fotografije iz privatne kolekcije.

Recenzent knjige je Bojan Zulfikarpašić, priznati i višestruko nagrađivani džez pijanista i kompozitor. On je istakao da ga je ova knjiga “toliko zainteresovala većinom detalja o Hendriksovim prvobitnim inspiracijama i anegdotama”, te i da se osjeća “beskrajno fasciniran”. Publikovanje knjige pomoglo je Ministarstvo kulture Crne Gore.

Organizator promocije je KIC “Budo Tomović”.

GroBnica Za BoriSa DaviDoviča, Danilo kiš IIzdavač PLaTo, Beograd, 2001, CIjeNa: 6,80 eUra Grobnica za Borisa Davidoviča promijenila je tok srpske književnosti. To je najznačajnija zbirka priča u posljenjih četvrt vijeka jugoslovenske proze. Ovo jubilarno izdanje za dvadesetpetogodišnjicu objavljivanja donosi novu najpotpuniju redakciju teksta i Kišove komentare neophodne za razumijevanje same knjige i događaja koji su je pratili.

20 Zanimljivosti BUDUĆNOST

London dobija ploveći aerodrom London je predstavio plan futurističkog plovećeg aerodroma na rijeci Temzi, koji bi trebalo da bude izgrađen za desetak godina. Aerodrom sa šest pista na vještačkom ostrvu trebalo bi da bude napravljen 80 kilometara od centra grada.

Konzorcijum koji je osnovao gradonačelnik Londona Boris Džonson procjenjuje da će koštati 76 milijardi dolara. Zahvaljujući oda-

branoj lokaciji budućeg aerodroma, buka u Londonu, koja već pravi problem stanovnicima ovog grada, trebalo bi da bude znatno manja.

Londonski aerodrom Hitrou je trenutno najprometniji u Evropi, a treći u svijetu. Očekuje se da će broj putnika na londonskim aerodromima dostići 300 miliona do 2031. godine, što je dva puta više nego što ih je bilo 2010.

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

AUKCIJA

Stepenište Ajfelove kule na prodaju Dio originalnog stepeništa Ajfelove kule biće stavljen na licitaciju idućeg ponedjeljka u Parizu, saopštila je aukcijska kuća Artkurijal. Petnaest stepenika, visoka tri i po metara i teška 750 kilograma, koji su svojevremeno povezivali drugi i treći nivo gvodzene kule, mogli bi da dostignu cijenu između 27.000 i 40.000 dolara.

Originalno stepenište zamijenjeno je 1983. godine u skladu sa novim pravilnikom o bezbjednosti. Staro stepenište je isiječeno na 24 dijela, od kojih je jedno sačuvano na Ajfelovoj kuli, tri su poslata pariškim muzejima, a preostalih 20 su proda-

ti na aukciji.

Ajfelova kula je podignuta kao eksponat na Svjetskoj izložbi 1889, povodom 100-godišnjice Francuske revolucije. Sa 300 metara visine bila je sve do 1930. najveće zdanje na svijetu.

ISTRAŽIVANJE

Depresija utiče na starenje Depresija nije samo pitanje psihološke neravnoteže, već ostavlja tragove na ćelijama i tako utiče na brže starenje, saopštili su holandski naučnici, a prenose francuski mediji.

Holandski naučnici su ispitali 2.407 dobrovoljaca sa ili bez depre-

sije ili predispozicije za depresiju.

Oni su zaključili da oni koji imaju depresiju ili predispoziciju imali su ćelijske reakcije na brže starenje.

“To brže starenje osoba s depresijom može da dovede do drugih bolesti, kao što su dijabetes ili kardiovaskularne bolesti “, navodi se u

studiji. Depresija inače spada u grupu poremećaja raspoloženja. Depresivno raspoloženje karakteriše povlačenje u sebe, potištenost, pad životnog dinamizma, nesanicu, gubitak apetita, pesimizam, usporeni misaoni tok, osjećaj beznađa i bespomoćnosti.

Reportaže 21

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

Ulica, kapa, šal, rukavice i - portret: Igor Rakočević

KOLAŠIN

Majstor ulične predstave Priča sa Kolašincem koji je, na sreću mnogih evropskih turista, propao kao legionar i postao sjajan portretista

Č

Zorica Bulatović

etrdesetosmogodišnji Kolašinac Igor Rakočević još od osnovne škole bavi se slikarstvom. Kaže da su portreti njegova jača strana. A i da nije završio neke veće škole. Ipak, to mu nije smetalo da pronađe svoje mjesto među velikim svjetskim slikarima. Zapravo, često neshvaćen od veoma kritički raspoložene sredine, odnosno od mentaliteta provincijskog gradića, otišao je iz svog rodnog grada tražeći svoje mjesto pod suncem velikih evropskih metropola. Tada nije ni slutio da će, uglavnom crtajući ulične portrete, zarađivati za život. Do danas je nacrtao čak 30.000 lica.

Rakočević tvrdi da je veliku ulogu u odnosno činjenica da nije imao da njegovom slikarskom životu svakako plati četvrti dan boravka u hotelu, čiji imao Momir Bulatović, nastavnik u je vlasnik bio jedan Arapin koji je bio njegovoj školi, koji je bio izvrstan pre- odlučan u namjeri da zadrži njegove nosilac likovnog znanja i osnovnih lične stvari sve dok ne dobije novac.

“U Parizu sam se neplanirano napravila u crtanjui i likovnom izražavanju, počevši od crteža, grafike, skul- šao. U stvari, ja sam namjeravao da pture, do akrilnih i vodenih baza. postanem član Legije stranaca. O razlozima za to ne bih.

“Osim nekih sitnica Bile su teške godine. koje se još uče na fakultetu, Bulatović je tokom Rat je buknuo na tih predavanja sve još prostoru bivše Jugou osnovnoj školi rekao. slavije, moj narod je Moja velika znatiželja, bio obespravljen. U avanturizam, putovanja, Legiji sam ostao svegdje su me mamile razne Kada sam otkrio ga dvije nedjelje, nida od crtanja moevropske zemlje, te neke jesam im se nešto gu dobro da živim, dopao, platili su mi slučajne okolnosti iz najto mi je spasilo židnevnice, dali nobližeg okruženja, odvode vot ili bar poštedjevac za kartu do Pame na Monmartr, u Palo me načina života riza i ispisnicu. Kariz. Tamo počinjem da za koji niti sam rozarađujem novac slikada sam došao u Pađen, niti spreman. njem uglavnom portreriz, cijeli dan sam Mnogo sam zarađitražio jednog rođata”, počinje Igor priču o vao i upoznao lice i svom izboru, životnom ka. On mi je dao nenaličje života na ulipozivu i portretima. što novca i nestao. ci, među boemima, Imao sam taman Sa 23 godine, živio je umjetnicima, poza tri dana u hoteu Njemačkoj, zatim Itaznatim ličnostima, liji, pa Švajcarskoj, prilu, za četvrti ne. Vlabogatim ljudima, ali je nego li ga put dovodi snik hotela nije doi onima koji jedva u Francusku. Kako nam zvoljavao da uzmem prživljavaju. je ispričao, želja za putostvari dok ne platim. vanijima je bila velika.

A ja bez novca. Nije“Ovdje ljudi krenu do sam imao baš mnoMojkovca, pa se pripremaju po neko- go izbora”, prisjeća se Igor Rakočević liko dana. U Parizu, ja sam svaki dan dana kad je shvatio da njegov taleprelazio nekih 120 kilometara dnev- nat i umijeće, te igre boja, možda ipak no. Do novca sam dolazio tako što ni- mogu da mu donesu nešto novca i lajesam birao poslove, a pretežno su to godniji život. bili fizički radovi. U to vrijeme EvroNjegov talenat na Monmartru propa je “plakala” za radnicima. Bez ob- vjerio je i zemljak Drago Rnković, kozira na to što danas svi pričaju da je jeg je slučajno sreo. Rnković je decetadašnji Titov pasoš bio mnogo dobar, nijama u Parizu dobro zarađivao crmi smo i tada morali da imamo vizu tajući. On mu je i dao po parče bijele i crne krede i dva lista papira, koji su za Francusku”, kaže Igor.

Među stotinama umjetnika na već s jedne strane bili iscrtani. Poslipariškim ulicama, u boemsku četvrt je duge šetnje po Pigalu, poznanastva Monmartr natjerala ga je besparica, s jednim Albancem, koji ga je častio

ručkom i pivom, Igor je nacrtao i prva dva portreta.

“Smatram sebe komunikativnom osobom. Veoma brzo i lako sklapam poznanstva. A i animiram. Za sebe mogu prije reći da sam animator, nego slikar, u nekom dijelu tog posla.

Kad ti kroz ruke prođe oko 30.000 papira i naškrabaš makar po jednu liniju, dobiješ neki drugi osjećaj za život.

Tokom crtanja pogledaš hiljadu lica, očiju raznih karaktera, oblika lobanja i tijela, shvatiš da je ipak život drugačiji”, objašnjava Igor.

“Pozajmio sam od jednog mladića pribor, nabasao na dvije Njemice, s obzirom na to da sam njemački govorio, za razliku od francuskog, i počeo da crtam. Mnogo sam se trudio.

Tri sata mi je bilo potrebno za ta dva portreta, ali na kraju one su bile prezadovoljne, a ja još više kada su mi platile čak 150 maraka. Ostao sam na Monmartru i zarađivao dovoljno da sebi priuštim vrlo udoban život, boravak u hotelu, brojna poznanstva sa predstavnicima tamošnjeg džet seta, poznatim ličnostima, umjetnicima, ali i sa još mnogo drugih zanimljivih ljudi, što mi je zaista obogatilo život na više načina”, priča Igor o svojim počecima u Gradu svejtlosti.

Pored toga što su mu obezbijedili sigurnu egzistenciju, portreti su mu, kako kaže, spasili život jer je nekoliko puta bio “u pogrešnom društvu na pogrešnom mjestu”, pa ubrzo poznat i policiji u sukobu za zakonom. O tome ne priča rado i smatra taj dio života kratkim i neprijatnim epizodama koje su mu se desile, ali koje nikako nijesu bile u skladu sa onim za šta je rođen.

“Kada sam otkrio da od crtanja mogu dobro da živim, to mi je spasilo život ili bar poštedjelo me načina života za koji niti sam rođen, niti spreman.

Mnogo sam zarađivao i upoznao lice i naličje života na ulici, među boemima, umjetnicima, poznatim ličnostima, bogatim ljudima, ali i onima koji jedva prživljavaju. Ubrzo sam stekao vještinu, pa sam portrete crtao brže i bolje. Kasnije sam postigao rekord, pa sam jednom uspio da za četiri sata portretišem 110 ljudi. Portret košta od 30 do 50 eura i bilo kad da izađem na ulicu mogu zaraditi dnevno od 150 do 300 eura”.

Ipak, to nije bio dovoljan motiv da ostane u Parizu, kojem se vraćao još

Igor Rakočević u društvu uličnih umjetnika nekoliko puta. Poslije toga crtao je i na ulicama Budimpešte, u Švajcarskoj je izlagao slike u prvoj evropskoj internet galeriji još 1997. godine, dok je u Beču imao izložbu fotografije. Kad ima pribor za crtanje, kaže, osjeća se kao da ima novac u džepu i nije važno u kojem je gradu. Nikad ne fali onih koji žele portret, a prema njegovom iskustvu ih naručuju uglavnom bogati ljudi.

“Kod nas biti slikar je privilegija nekih staleža. Ranije, to je bilo klasifikovano prema partijskoj opredijeljenosti i tatinim i maminim sinovima kojima je moglo biti da dobijaju subvencije. Naši slikari su ipak jedni od boljih, odnosno promućurnijih u svijetu, a kompletno, mi smo jedan vrlo nadaren narod. I vani se slikarski život ne razlikuje mnogo od našeg. Devedest posto njih radi u nekim muzejima, školama, odnosno nakon završenog fakulteta maltene nastavljaju da prenose to svoje stečeno znanje. I većina prestaje da stvara, odnosno nešto malo nastavlja da stvara za sebe i ne živi od likovnog stvaranja”, objašnjava Igor, koji smatra da samo jedan veoma mali broj slikara živi od svog rada, odnosno talenta. On za sebe tvrdi da je majstor strit performansa, odnosno uličnog performansa.

Priznaje da je samouk, te da je zanat krao od velikih slikara, i naših i

svjetskih, družeći se sa najvećim slikarima Francuske, Austrije, Švajcarske, Italije, Španije. Objasnio je i rečenicu jednog španskog slikara koji je tvrdio: “Da bi bio dobar slikar, moraš biti veliki egoista”, te da kod slikara postoji jedno veliko samoljublje. Ipak, za sebe ne bi rekao da je takav jer voli da dijeli svoje crteže, a i da stimuliše druge ljude da crtaju i slikaju sa njim.

Jednog dana, kako kaže, završiće i likovnu akademiju, mada je svoj zanat već odavno ispekao, ali sa diplomom “prolaz” je ipak bolji kroz mnogobrojna vrata. Za naš narod Rakočević tvrdi da je gluv i slijep na umjetnost.

“Počevši od ljudi koji rade u kulturi, pa do običnih građana. Prije će se čovjek sa sela oduševiti slikama, negoli ovi u gradu. Slađe je našem narodu tuđe bilo šta, nego li naše i više će cijeniti i poštovati to tuđe. A onda, naš narod je i koristoljubiv. Sve što nam se danas dešava je zbog toga. Ja bih to nazvao magarećim sindromom, odnosno magarac koji trči za šargarepom na stapu. Na primjer, kad je neka izložba ili predstava u Kolašinu, to su sve naši sugrađani, većini je žao dati euro za ulaznicu. U Crnoj Gori sam sedam godina i pokušavam da se uklopim u sve to, ali mi mnogo teško polazi za rukom i mislim da neću još dugo biti ovdje”, kazao je na kraju Rakočević.

22 Zabava

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

Foto: Darko Jovanović

TVOJE LICE ZVUČI POZNATO

Skaj Vikler očarao žiri

Takmičari muzičkog šoua “Tvoje lice zvuči poznato” još jednom su dokazali da je riječ o vrhunskim profesionalcima. Sedma epizoda obilovala je odličnim imitacijama i veoma zahtjevnim koreografijama, a na sceni se najbolje snašao reper Skaj Vikler koji je, tumačeći ulogu Kristijana iz mjuzikla “Mulen ruž”, dobio najviše glasova žirija i kolega.

Nakon nastupa Skaja, uz pomoć Alekse Jelica koji je glumio Argentinca iz mjuzikla, uzbuđenje u publici, ali i među članovima žirija nije jenjavalo. Nekoliko puta, i nakon tuđih imitacija, pričalo se o njihovom nastupu.

“Skaj, pa ti si jedan ozbiljan pjevač, odlično je bilo, pravi spektakl za uši i oči”, utisak je Marije Mihajlović, članice žirija.

Specijalni gost žirija bio je pjevač Toni Cetinski, koji je imao priliku da vidi kako to njegove pokrete na sceni “skida” glumac Boris Milivojević.

“Ja sam se zaljubio u sebe”, šaljivo je poručio Toni, ko-

ji je pohvalio Borisov nastup i masku.

Kao i obično, u vrhu bodovne liste našao se Nenad Knežević Knez, koji je ponovo imao zadatak na štiklama.

Ovog puta, bio je u ulozi Barbare Strejsend u numeri “Woman in love”, a nakon nastupa žiri nije krio oduševljenje.

“Ti polako postaješ žena”, komentar je Ivana Ivanovića na Knezovu glumu.

Glumica Tamara Dragičević predstavila se pjesmom Ederlezi iz filma “Dom za vješanje”, dok je Snežana Babić ove sedmice bila Gile iz Električnog orgazma. Sara Jovanović, aka Štrumpfeta, predstavila se kao Bebi Dol, i pobrala simpatije za seksepil. Željko Šašić je uživao ispod kruške Alena Ademovića, dok je Ana Kokić vrckala uz numeru “Euphoria” Lorin iz Švedske. Goca Tržan je publiku podsjetila na seks simbol ‘80-ih Marinu Perazić.

Pobjedničkih hiljadu eura Skaj Vikler pokloniće Prihvatilištu za djecu.

D.B.

KANDA, KODŽA I NEBOJŠA

Biti slobodan po svaku cijenu MTV Premijera danas 20 časova donosi spot za novu pjesmu beogradskog muzičkog sastava Kanda, Kodža i Nebojša “Sve je stalo (u r’n’r)”. Video su realizovali Raško Miljković, Darja Pačevski i Sašo Štih – grupa kreativnih mladih ljudi, koju je, i ovoga puta u ulozi producenta, okupio Lazar Sakan, kreativni menadžer kompanije New Moment. Koncipiran kao road movie ili rokenrol movie čija je usputna stanica, ne slučajno, Piran, “dragulj slovenačke obale”, ali i rodno mjesto velikog italijanskog kompozitora Đuzepea Tartinija, koji je

presudno uticao na tadašnju evropsku muzičku scenu, spot je prevashodno izraz jedne od ključnih poruka rokenrola – “biti slobodan”, čak i po cijenu toga da se bude “razbijen”. Piran se u njemu pojavljuje kao simbol idealnog prostora u kome je sve stalo, ali i iz koga sve kreće da se kotrlja. Članovi benda, u neprestanom pokretu, koračaju kroz svojevrsan muzej srednjovekovne arhitekture, uzanim, kamenim uličicama. Njihova sudbina istovremeno je i sudbina samog rokenrola – biti u stalnom kotrljanju onog kamena od kog je sve i počelo.

“Priča o slobodi je duga koliko i ljudska istorija, misao o samom činu slobode više govori o nevidljivosti hiljada ljudi u koji pišu pjesme o njoj, u najširem smislu riječi, dok je ono što kod nas čini mejnstrim uglavnom proizvod konformizma i namijenjeno je jednoj neautentičnoj egzistenciji. Naša borba za slobodu su albumi i novi singl “Sve je stalo”, a ovim stihovima možemo samo da budemo glas razuma i ideje da gladnima ne treba dati ribu, već ih naučiti da sami pronađu ribu”, rekao nam je gitarista KKN Nenad Pejović.

Fi. Jovović

Zabava 23

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

REVIJA

Moda dostojna svjetskih pista Održan 14. Montenegro Fashion Week u Podgorici, modele predstavila četiri dizajnera Kreacije Aleksandre Dojčinović

Kreacije Ivane Murišić

Marija Ivanović, Foto: Dejan Lopičić

M

odna manifestacija “Montenegro Fashion Week” je kao i obično okupila brojne modne sladokusce, koji su sa nestrpljenjem čekali kada će se na sceni pojaviti najnovije kolekcije eminentnih dizajnera iz Crne Gore i regiona. U salonu BMW-a u Podgorici svoje najnovije kolekcije predstavile su crnogorske dizajnerke Ivana Murišić i Jelena Roganović-Đurić, kao i hrvatska dizajnerka Aleksandra Dojčinović i Svetlana Horvat iz Srbije.

Veče mode otvorila je kolekcija donjeg rublja srpskog brenda “Orange” za dame i muškarce, a tokom defilea modela goste je pjesmom zabavljala Andrea Demirović. Talentovana kreatorka Ivana Murišić prikazala je kolekciju “Zentangle”, propraćenu aplauzima publike koja je uživala u kreacijama ove mlade dame. Modeli izrađeni od kože u crnoj, bijeloj, sivoj, srebrnoj sa primjesama crvene pokazali su kakvim vještinama raspolaže ova dizajnerka.

Inspiracija za kolekciju potekla je, kako kaže Ivana, iz “želje za istraživanjem materijalnosti traka, kroz eksperimentalno rezanje, oblikova-

nje i preplitanje, sa težnjom da se oblici kreću sa tijelom ne mijenjajući njegovu siluetu i pokret”. Njeni modeli naročito su se dopali pjevačici Nini Petković, koja je rad Murišićke opisala kao “svjetski, a naš”.

“Od kolekcija koje sam vidjela večeras, najviše mi se dopala Ivanina, pa je moguće da ćemo uskoro ostvariti i neku saradnju”, kazala je Petković.

Predsjednica Nacionalne modne komore Srbije i modna kreatorka Svetlana Horvat crnogorskoj publici prezentovala je kolekciju “Balcan Butterfly”, koju je prikazala u Njujorku. Heklane haljine, po riječima

dizajnerke, rađenje su ručno, a kao inspiracija za modele poslužili su joj etno motivi naših prostora.

“Materijali koji dominiraju su svila, heklani konac, ali i ukrasi od poludragog kamenja. Modeli su nosivi, pa čak i oni heklani za koje sam ideju imala da budu izložbeni, ali su se ipak na kraju pokazali kao nosivi i pored toga što su prozirni”, istakla je Horvat.

Miljenica hrvatske modne scene Aleksandra Dojčinović prvi put je prikazala modele u Crnoj Gori, a sudeći po reakcijama publike tokom i nakon revije, modeli su se veoma dopali, pogotovo damama. Aleksandrini modeli koji slave žensku ljepotu i laskaju silueti pokazali su da se dizajnerka predano i precizno posvećuje svakom modelu ponaosob. Kaputi, olovka suknje sa peplumom, svilene bluze i haljine od čipke dominirale su ovom veoma sezualnom kolekcijim.

Ovogodišnji “Montenegro Fashion Week” zatvorila je crnogorska dizajnerka Jelena Roganović-Đurić, sa kolekcijom “Excep - tionnel”,

Alen Islamović u publici sa kojom se predstavila na takmičenju mladih dizajnera Evrope u Moskvi, gdje je dobila nekoliko nagrada. Osim modela koje su premijeru imali u Moskvi, Jelena je prikazala još nekoliko modela kao dopunu kolekciji. “Montenegro Fashion Week”, nekadašnji “Royal Fashion”, okupio je brojne poznate goste iz svijeta mode, muzike, sporta,

Niša Saveljić

politike koji su s uživanjem pratili kolekcije. Među poznatim gostima bili su predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši fubdaler Niša Saveljić, dizajneri Milena Đurđić, Lazar Ilić, Nataša Pejović, Nada Koljenšić, Tijana Medenica, dok su od pjevača viđeni Alen Islamović i Danijel Alibabić sa suprugom.

Milena Đurđić napustila reviju

Ilija Pejović i Dajana Golubović-Pejović

Olja Milačić i Ivona Blagojević

SlobodankaSeka Martinović

Milena Đurđić

Naša poznata dizajnerka Milena Đurđić neposredno prije održavanja revije Jelene Roganović-Đurić napustila je svoje mjesto, što ukazuje na to da nesporazum između njih još nije riješen. Naime, nakon pobjede Jelena RoganovićĐurić na regionalnom takmičenju “Stil Afrodita”, čime je dobila šansu da se predstavi na Nedjelji mode u Moskvi, Milena je prokomentarisala da se nekoliko dana prije samog takmičenja govorilo da će Jelena pobijediti, što je dovelo u pitanje regularnost takmičenja.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

SUDOKU

Daily Sudoku puzzle No. 2591

Teža2013-11-16

2

5

6

Medium level

8

4

5

7

9 5

8

1

6

8

3

www.sudokukingdom.com

5

1

1

8

4

5

7

8 Lakša

Daily Sudoku puzzle No. 2590

2013-11-15

Medium level

3 8

9

9

7

3

5

9

7

4

3

8 1 7

Page 1/2

2 at: Play sudoku online 7

6

4

Play sudoku online at:

4

8

8

7

9

6

9

4

9

8

3 Play sudoku online at:

4

8

1

9

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 5

7 7

Puzzle solution:

SINGAPUR

Sakupio kolekciju od 9.000 lutaka

5

8 Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1818 2011-10-05 Sudoku puzzle No. 1935 Rješenje 2012-01-30 iz prethodnog broja

9

4

2

1

6

7

8

5

3

8

5

2

4

1

7

6

9

3

3

7

5

8

2

4

6

1

9

6

3

9

8

5

2

7

1

4

6

1

8

5

9

3

2

7

4

1

7

4

3

9

6

2

5

8

1

9

6

4

3

8

7

2

5

2

4

8

9

3

5

1

7

6

1

6

2

4

8

5

3

9

8

5

3

2

7

6

4

9

1

7

4

2

7

9

5

1

3

6

8

5

9

3

6

7

1

8

4

2

2

8

4

7

1

5

9

3

6

4

8

1

5

2

9

3

6

7

5

3

9

6

8

2

1

4

7

3

6

7

1

8

4

9

2

5

7

6

1

3

4

9

5

8

2

9

2

5

7

6

3

4

8

1

VICEVI

Page 1/2

Jian Jang iz Singapura ima kolekciju od 9.000 lutaka u svom stanu – 6.000 Barbika i 3.000 drugih lutaka.

Sve zajedno procijenjene su na pola miliona dolara. Jian Jang iz Singapura jedva je čekao da poraste, kako bi kupio prvu lutku, jer mu kao dječaku to roditelji nijesu dozvoljavali. Tek kada je počeo sam da stiče

novac, Jian se odlučio da kupi svoju prvu lutku, a prva je odvela drugoj i opsesija je rođena. Nakon 20 godina sakupljanja, Jianova kolekcija zauzima tri zida njegove dnevne sobe i san je svake djevojčice na svijetu.

Jian ima lutke i u radnoj sobi u devet plakara, a zapotpun utiska, pod je ofarban u roze boju.

Jian priznaje da ima poteškoća sa djevojkama, koje u njegovom hobiju vide konkurenciju sa kojom ne mogu da se nose i često ga napuštaju. Jian insistira na tome da je izvan svoje sobe sa lutkama, momak kao i svaki drugi, upravo suprotno od - ženskog petka, kako se u narodu kaže.

Ode Srbin u Crnu Goru na more i dolje upozna Crnogorca… Ispričaju se oni o svemu i svačemu, i na rastanku reče Crnogorac: - Ajde molim te vidi jel ima neki posao za mene u Beogradu, al da je dobro plaćen i da nije težak.

Obeća njemu Srbin. Prošlo mjesec dana, ne javlja se Srbin, zove Crnogorac da pita ima li šta, Srbin kaže nema još ništa.

Prošlo još mjesec dana, Srbin i dalje ništa ne javlja… Prošao i treći mjesec, i javlja se Srbin Crnogorcu: - Našao sam ti posao, noćni čuvar, nije teško, plata 1.000 eura.

Obraduje se Crnogorac (kako i ne bi): - Super, baš ti hvala. Nego, ajde ti nađi nekoga da radi za 500 eura, a onih 500 pošalji meni *** Žalio se Lala na regrutaciji da slabo vidi. Poslali ga u Novi Sad pred vojnu komisiju. Lekar mu kaže: - Pročitaj onu parolu.

- Koju parolu? – pita Lala.

- Onu na tabli.

- Izvin’te, na kojoj tabli?

- Pa onoj na zidu.

- Bud’te ljubazni, pokažite mi taj zid.

Oslobođen vojne obaveze, odlazi Lala u bioskop da prekrati vrijeme do polaska voza za Orlovat. Završio se film, upalilo se svijetlo. Lala ugleda pored sebe zapanjenog predsednika vojne komisije. Sjeti se: - Izvin’te, ide l’ ovaj autobus za Liman? *** Sjedeli Mujo i Haso u parku, pričali i pili rakiju. Pričaju oni kako alkohol škodi i odjednom kaže Mujo: - E, Haso, ba, ‘vako ćemo. Ako ne pogodiš u kojoj ruci mi je rakija nikad više nećemo piti, a ako pogodiš, nastavljamo! Je l’ važi?

- Važi, Mujo.

Stavi Mujo ruke iza leđa i kaže: - Pogađaj!

Haso se misli, pa kaže: - Desna!

A Mujo mu na to odgovori: - Daj, Haso, bolan, koncentriši se malo! ***

Zabava/Slobodno vrijeme 25

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

NEZVANIČNO

Kako je lijepo kada Mojkovac i Cetinje igraš iz 1 u 1. Javljeno na vrijeme.

Petnjicu igraj iz X u 1. Imam dojavu.

Bolje je igrati na siguricu. I meni je Petnjica iz X u 1.

Što se mene tiče u Petnjici je X.

Word Search Puzzle #M652LQOSMOSMJERKA

HOROSKOP

D

F

O

U

N

D

E

R

S

R

E

T

N

I

S

N

S

N

S

E

N

O

N

S

L

A

I

V

T

A

E

R

T

T

O

B

O

R

A

D

A

R

I

V

V

T

I

A

M

Y

I

G

T

C

L

T

K

P

O

U

N

C

E

D

T

N

R

S

S

Y

S

G

M

O

G

O

N

T

A

I

I

G

B

O

S

T

N

U

A

L

C

H

C

K

N

A

C

K

P

E

L

I

M

S

L

E

I

A

E

U

G

E

A

E

I

I

B

B

A

R

L

N

S

Q

R

S

R

H

D

C

W

B

T

M

P

S

E

B

A

B

E

S

E

P

A

C

U

A

M

E

H

W

C

R

S

N

A

L

C

G

R

L

O

L

S

R

E

K

D

E

R

U

S

N

E

H

C

I

U

Q

E

R

C

A

S

T

L

E

S

L

M

T

P

N

P

D

Angst Aunts Angst Babes Aunts Capes Babes Castles Circa Capes Clans Castles Clubbing Circa Complications Clans Contend Dears Clubbing

Ensured Founders Founders Grace Grace Inters Inters Knack Latrines Knack Legacies Latrines Located Legacies Moves Located Newer Nomenclatures Moves

Nones Pounced Pushes Pushes Quiche Quiche Rabbi Rabbi Radar Radar Robot Robot Sheet Sheet Shred Shred Skits Slain Skits

Complications

Newer

Slain

Contend

Nomenclatures

Smile

Dears

Nones

Snaking

Ensured

Pounced

Spares

Rolerkoster neboder

Smile Snaking Sting Spares Thermal Sting Tiles Thermal Tiles Treat Treat Unity Unity Vials Vials Wilts Wilts Yokes Yokes

Najviši rolerkoster biće izgrađen na Floridi 2016. godine.

Dostizaće visinu od 170 metara i imaće spiralnu konstrukciju. Zanimljivo je da će svi Baron koji April 28, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

Copyright © Puzzle žele da se voze morati da se u njega ukrcaju na vrhu tornja, za razliku od ostalih gdje ljudi ulaze na zemlji, pa se onda voze gore-dolje.

Kada bude napravljen, u proljeće 2016. godine, “Rolerkoster” će postaviti svjetski rekord u visini i prestići trenutnog šampiona “Kingd Ka” za 32 metra. Dok se bude spuštao dostizaće brzinu od preko 90 kilometara na sat.

OVAN Nema potrebe da se zanosite pogrešnim procjenama o »velikom uspjehu«, ambicije mogu da Vas zanesu na pogrešno rešenje. Realno odmjerite lične mogućnosti i izbjegavajte rizične kombinacije u poslovnoj saradnji.

BIK Nalazite se pred težim poslovnim zadatkom, dobro procijenite kompletnu situaciju i na vrijeme zatražite nečiju pomoć ili asistenciju. Važno je da pravilno uskladite svoje poslovne ciljeve sa zajedničkim interesima.

BLIZANCI Novi događaji na poslovnoj sceni potvrđuju Vašu procjenu i očekivanja. Strpljivo sačekajte na nečiji poziv ili na susret sa osobom, koja može da Vam omogući bolje profesionalne uslove. Prati Vas loš emotivni dijalog ili nečije nerazumijevanje.

RAK Uvijek postoji neki lakši ili teži put do uspjeha, stoga prihvatite korisnu ideju koja vodi ka praktičnom rešenju. Neko ima pozitivan uticaj na Vaše kreativno izražavanje i poslovno djelovanje, oslonite se na dobru volju.

LAV Vaš profesionalni nastup ima bitan uticaj na nečiju odluku ili na promjenu uslova u novoj fazi poslovne saradnje. Važno je da prihvatite kompromis, kao početnu orijentaciju za dalji nastavak poslovnih dogovora.

DJEVICA Nivo poslovno-finansijskog uspjeha zavisi od zajedničkog dogovora ili od nečijeg uticaja. Na Vama je da stvorite osnovne uslove ili da pokrenete glavnu inicijativu, a na nekom drugom da uspješno realizuje Vaše ideje.

VAGA Očekujete nečiji odgovor ili konkretnu informaciju o poslovno-finansijskoj saradnji. Međutim, sve je obavijeno velom neizvesnosti i odlaganja. Budite promišljeni i upotrijebite svoje diplomatske manire pred saradnicima.

ŠKORPIJA Zanijeti ste pogrešnim idejama koje Vas navode na lošu poslovnu procjenu. Nema potrebe da se suviše eksponirate u nepoznatom društvu i u rizičnim situacijama.

Važno je da sačuvate svoje poslovno-finansijske interese i poziciju.

STRIJELAC Izbjegavajte sva nepotrebna uzbuđenja ili obaveze koje Vas psiho-fizički iscrpljuju. Neko od saradnika može uspješno da odradi i Vaš dio posla. Pažljivo razmislite, kome treba da se obratite za određeni vid usluge.

JARAC Pokažite da imate dovoljno povjerenja u saradnički dogovor, ne možete promijeniti osnovne uslove u kojima se nalazite. Ukoliko Vam je stalo da ostvarite svoje namjere, potrebno je da se prilagodite saradnicima ili da ispoštujete nečiju volju.

VODOLIJA Stalo Vam je da oprobate svoje sposobnosti u različitim poslovnim izazovima, ali pažljivo odmjeravate povoljan trenutak za akciju.

Potrebne su Vam pouzdane informacije i nečija podrška, prije nego što započnete svoju inicijativu.

RIBE Potrebno je da povučete niz dobrih poteza, kako biste ostavili ozbiljan utisak na okolinu i opravdali svoju ulogu. Nema razloga da se kolebate oko poznatih pravila ili utvrđenih interesa u zajedničkoj akciji. Očekuje Vas prijatno iznenađenje.

26 Zanimljivosti

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

HAVAJI

Najčudnija zebra na svijetu Zebra po imenu Zoe, koja trenutno živi u stacionaru za zaštitu životinja na Havajima, boluje od nedostatka pigmentacije, amelanizma, zbog čega je, za razliku od uobičajenog, prekrivena zlatnim i bež prugama, a poseban šarm joj daju neobično plave oči.

Zoe je rođena na ostrvu Malokai 1998. godine. Ubrzo nakon rođenja, ona i njena majka Oreo preseljene su u stacionar za zaštitu životinja pod imenom “Ranč tri prstena”, gdje i danas živi.

Jedini zdravstveni problem koji je trenutno muči je loš vid tokom noći, a predviđa se da će u starosti imati problema sa bubrezima.

Kao mjera predostrožnosti uveden joj je specijalni režim ishrane, koji podrazumjeva nizak procenat proteina.

Takođe, s obzirom na svjetlu put, Zoe mora da se kloni sunca, kako bi izbjegla rak kože. Zbog njenog opšteg zdravstvenog stanja i mogućih potencijalnih komplikacija, ova vrsta neće biti dalje uzgajana.

JAPAN

Pametni tokijski taksi

HENESI

Prvo pjenušavo vino ª made in Indiaº Najveći i najpoznatiji svjetski proizvođač šampanjaca, Moet Henesi, lansirao je prvo pjenušavo vino “made in India”. Kako prenosi AFP, “Šandon Indija” je prije svega namijenjen mladoj, urbanoj populaciji na potkontinentu.

“Naš cilj je da privučemo starosnu grupu muškaraca i žena između 25 i 35 godina koji su spremni da prihvate internacionalni stil života, ostajući ponosni na sve što je indijsko”, naveo je predstavnik Moet Henesija. Poznata francuska kompanija se nada da će njen novi proizvod podstaći “stvaranje kulture konzumiranja šampanjca” u Indiji. Proizveden

od grožđa uzgojenog u zapadnoindijskoj oblasti Našik, koja važi za “indijsku dolinu Napa”, šampanjac se prodaje po cijeni od 1.200 rupija (19 dolara), što je nekoliko puta jeftinije od uvoznog “Moet Šandona”.

Posljednjih godina u Indiji raste interesovanje za domaća vina koja su sve boljeg kvaliteta. Potrošnja vina je, međutim, i dalje skromna u ovoj zemlji u kojoj su ljubitelji alkohola skloniji viskiju. Pijenje vina, a posebno šampanjca, uglavnom je rezervisano za luksuzne restorane i barove po gradovima, kao i za porodične proslave i svečane prilike.

HUMANITARNO

Poklonio 40 tona kupusa gladnima

Proizvođač kupusa iz Futoga Rajko Gligorić odlučio je da gladnim ljudima i siromašnim radnicima u Novom Sadu pokloni 40 tona kupusa samo da ga ne bi prodao po niskoj cijeni nakupcima.

“Pozivam sve gladne Novosađane i sindikate u gradskim preduzećima koja radnicima ne isplaćuju plate ili su one male, da se organizuju i dođu na moje njive da besplatno sijeku kupus i nose ga kućama”, rekao je Gligorić za no-

vosadski “Dnevnik”.

On je objasnio da to radi jer ne želi da kupus proda za samo dva do tri dinara po kilogramu (oko 0,02 eura do 0,03 eura) nakupcima, koji ga potom prodaju građanima po cijeni od 15 ili 20 dinara po kilogramu (od oko 0,13 evra do oko 0,17 eura). Svježi i kiseli kupus iz Futoga, koga proizvode povrtlari, članovi Udruženja “Futoški kupus”, prvo je povrće u Srbiji sa sertifikatom geografskog porijekla.

Da li ste ikada zaboravili rukavice ili kišobran u taksiju? Oni koji koriste taksi usluge u Tokiju više nemaju taj problem. Tokijski “pametni” taksiji od sada vas obavještavaju ako ste nešto zaboravili. Tamošnja taksi služba “Kokusai Motorcars Co.” ima novu tehnologiju sastav-

ljenu od četiri male kamere koje bilježe slike zadnjeg sedišta iz svih uglova prije i poslije ulaska putnika u taksi. Kada kamere detektuju razliku između tih slika, one zvukom obavještavaju putnika da je nešto ostavio iza sebe. Sistem je dizajniran tako da čuva i privatnost kori-

snika, jer ne bilježi jasno slike lica, a taksiji Kokusai firme imaju istaknuto obavještenje o tome da vozilo ima kamere. Vozači iz Tokija policiji su prošle godine predali 210.000 predmeta koje su zaboravni putnici ostavili za sobom. Oko 60 odsto tih predmeta su mobilni telefoni.

KALIFORNIJA

Raspričao se Čarls Menson Čarls Menson, vođa kulta čiji su članovi krajem šezdesetih godina prošlog vijeka počinili seriju ubistava u Los Anđelesu, ponovio je tvrdnje o svojoj nevinosti, objavio da je biseksualac, te da se redovno susrijeće sa 25-godišnjom umjetnicom po imenu Star, koja tvrdi da mu je vjerenica.

Menson je, očito, medijima zanimljiv i skoro 45 godina nakon što su članovi kulta na njegov nagovor upali u kuću reditelja Romana Polanskog i ubili sve tamo prisutne, uključujući i njegovu suprugu Šeron Tejt.

Menson (79) je istakao da ga svake subote i nedjelje posjećuje njegova djevojka Star, koja je novinarima ispričala da su vjereni. Star se preselila u Kaliforniju da bi mogla biti blizu Mensona, koji služi doživotnu zatvorsku kaznu u “Corcoran State Prisonu”, a nedavno je na čelo upisala X, baš kao i druge članice “Porodice”, kulta koji je njen dragi svojevremeno vodio.

“Ljudi misle da sam poludjela, ali nemaju pojma. Rođena sam za ovo, to je ono što je dobro za mene”, rekla je o svom odnosu s Mensonom Star, koja vodi nekoliko internetskih stranica na kojima se lobira za njegovo oslobađanje.

Menson je pak novinarima rekao da je priča o tome da treba da se oženi samo “igra s medijima”. Osim što je novinaru ispričao detalje svog života u zatvoru, Menson je progovorio i o svom odnosu prema sek-

su, te rekao da je on za njega “poput odlaska u toalet” i kako mu je svejedno radi li to s muškarcem ili ženom. Organizator masovnih ubista-

va ponovio je da je nevin, da su optužbe protiv njega besmislene i da nije imao ništa sa zločinima koje su počinili članovi “Porodice”.

28 Sport

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

DA LI STE ZNALI

SP uvijek donese neko iznenađenje MRAK ZAVRŠIO POSAO

Da je na današnji dan prije 32 godine rođen jedan od najboljih centralnih vezista na svijetu - Ćabi Alonso! Sjajni fudbaler Real Madrida je prije kraljevskog kluba nosio dresove Real Sosijedada, Eibara i Liverpula, a u nacionalnom dresu Španije je odigrao 109 utakmice. U bogatoj karijeri sa “redsima” je osvojio Ligu šampiona, sa reprezentacijom se popeo na krov Evrope i svijeta, dok je sa Realom bio šampion Španije.

Nakon nedjelju dana rada sa kondicionim trenerom Markom Mrakom, “crvene” dobile slobodan dan, sjutra dva treninga u kompletnom sastavu Miloš Pavićević

TIKET DANA VBA ASTON VILA TIP 1

KVOTA 2.20

ROMA KALJARI TIP 1

KVOTA 1.40

MALAGA A. BILBAO TIP X

KVOTA 3.20

KRASNODAR TEREK TIP 1

KVOTA 1.70

MINHEN 1860 GROJTER FIRT TIP 1

KVOTA 2.70

BRAŠOV KLUŽ TIP 2

KVOTA 2.00

N

edjelju dana paklenog rada - dva puta dnevno sa kondicionim trenerom Markom Mrakom je iza naših najboljih rukometašica. Međutim slovenački stručnjak je morao nadograditi fizičku pripremljenost “crvenih” dama s obzirom da ih već za 11 dana u Srbiji očekuju pakleni napori. Crna Gora više nije nepoznanica, Crna Gora više nije selekcija koja slučajno dolazi do medalja, Crna Gora ima prepoznatljiv tim koji na svakom meču ide na pobjedu i koji želi da osvaja trofeje.

Stručni štab “crvenih” je odlučio da za dobar rad danas naše dame časti slodobnim danom.

Prije dva dana su se treninzima priključile iskusna Ana Đokić i Jasna Tošković, dok će “lavice” već sjutra biti kompletne jer će se na treningu pojaviti Katarina Bulatović, Sandra Nikčević i Sara Vukčević. Na redu je “fina ruka”za koju je zadužen selektor Dragan Adžić koji će prije svega preostalo vrijeme do Svjetskog prvenstva u Srbiji iskoristiti da skocka odbranu i dovede je na nivo sa proteklog Evropskog prvenstva. ● NAJTEŽE JE PROŠLO “Crvene” su prošle godine do krova Evrope došle upravo nakon što su nadtrčale svoje rivalke pogotovo Srbiju i Norvešku u finalu.

“Najteže je prošlo, međutim fizička sprema je neophodan fak-

tor ukoliko želite vrhunske rezultate. Mi smo prošle godine trenirale fenomenalno zato smo i bile pune snage u samoj završnici, a isto se trudimo da ponovimo i ovog puta”, jasna je Andrea Klikovac.

Dama bez koje se upravo odbrana koju forsira Adžić ne može zamisliti vjeruje da naša selekcija može u Srbiji do željenog rezultata.

“Sve smo podredile velikom takmičenju u Srbiji. Tačno je da smo tamo osvojile zlato prošle godine i sada mnogi misle da smo se zasitile, ali nije tako. Normalno je da svaki sportista želi da bude nagrađen za svoj rad, a ima li ljepše nagrade od medalje i trofeja”,bile su riječi stamene Podgoričanke. ● MOGU DA IGRAM I U NAPADU Međutim Andrea u poslednje vrijeme u Vardaru sve više prostora dobija i u fazi napada.

“Drago mi je što trener u mom

klubu Indira Kastratović sve više vjeruje u mene u fazi napada, tako da se trudim da opravdam ukazano povjerenje. Selektor Adžić zna koliko mogu u defanzivi, ali ću se truditi ukoliko bude potrebno da adekvatno odgovorim i zadacima u napadu”.

ta će svako meču sa nama prići sa ogromnim motivom i ambicijama da pobijedi prvakinje Evrope. Ipak mi moramo biti prave, najvažnije je da odigramo ponovo vrhunsku odbranu, da imamo pravu atmosferu i zajedništvo koje nas je krasiolo i na Evropskom prvenstvu”.

● SADA NAS GLEDAJU DRUGIM OČIMA

● NEMA OPUŠTANJA

Naša reprezentacija će u Beogradu prvi meč odigrati sa Južnom Korejom, dok su još u grupi sa Kongom, Dominikanskom Republikom, Francuskom i Holandijom.

“Smatram da će ovoga puta biti teže stići do same završnice nego prošle godine, jer nas sada svi gledaju drugim očima. Ovoga pu-

Andrea za sada nema favorita u Srbiji.

“Iskreno ne razmišljam o tome ko bi mogao biti glavni favorit. Samo želim da mi odigramo kako možemo i da se dobro pripremimo za sve duele.

Iz iskustva znamo da Svjetsko prvenstvo uvijek donese neko iznenađenje tako da to svakog trenutka moramo imati na umu”, poručila je Klikovac.

Vardar je nešto posebno Vardar je sa prvog mjesta u grupi izborio plasman među osam najboljih u Ligi šampiona, a sada u društvu Midtjilanda, Savehofa i Turingera ima realne šanse da se domogne fajnal fora u Budimpešti. Dama u koju su “Komiti” zaljubljeni - Andrea Klikovac vjeruje da njen tim može do najvećeg uspjeha u istoriji kluba.

“U Vardaru sve funkcioniše fenome-

nalno i to je klub gdje sam doživjela dosta lijepih trenutaka. Imamo kvalitetan tim, igramo odlično i sigurna sam da ćemo uraditi sve da se plasiramo na prvi fajnal for za rukometašice. Imali smo više sreće u žrijebu nego Budućnost, ali bih voljela da se sretnemo u Budimpešti”, poručila je bivša igračica “plavih” Andrea Klikovac.

Sport 29

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

NBA

Indijana ne staje Pejsersi upisali 12. pobjedu, Nikola Vučević solidan u tijesnom porazu od Majamija - 101:99

Pejsersi se nalaze u furioznom naletu - savladali su Filadelfiju rezultatom 106:98, te su tako došli do 12. pobjede u novoj sezoni (imaju samo jedan poraz)...

Indijanu je do trijumfa predvodio Roj Hibert sa 27 poena i 13 skokova, a pomogao mu je Dejvid Vest sa 17 pogodaka uz 11 uhvaćenih lopti!

“Srećan sam zbog Roja, koji je dominantan bio kako u fazi napada, tako i u odbrani. Trenira dobro, biće sve bolji”, rekao je poslije utakmice trener Pejsersa Frenk Vogel.

Na šefove riječi nadovezao se junak večeri.

“Iskusan smo tim, igramo dobro, a bićemo bolji... Svi”, nije stavljao sebe u prvi plan Hibert.

Kod Filadelfije, koja sada ima skor 6-9, najbolji je bio (po navici) Majkl Karter Vilijams sa 29 poena, šest skokova i sedam ukradenih lopti.

Nikola Peković je rečenicom “Sada me ništa ne sprečava da igram za reprezentaciju” najavio da bi se mogao vratiti u crveni dres, a momak koji nikada ne odbija Crnu Goru Nikola Vučević je sa Orlandom namučio vladare najkvalitetnije lige na planeti - Majami je rastjerao magiju u samom finišu meča: 101:99!

Do desetog trijumfa u sezoni šampioni su stigli preciznošću Lebrona Džejmsa i smirenijoj igri u završni-

ci - najbolji igrač “vreline” pogodio je za vođstvo 15 sekundi prije kraja, a zatim je ekipa dobro odreagovala u odbrani i uspjela da sačuva prednost.

Džejms je završio duel sa 22 poena, devet skokova i sedam asistencija, dok je kod Orlanda najzapaženiji bio Glen Dejvis sa 20 pogodaka.

Dejvis je pored sebe imao solidnog Nika (Vučević postigao 11 poena, skočio devet puta), ali pobjeda im je izmakla...

Trijumf u posljednjim sekundama meča upisali su i Klipersi protiv Sakramenta (103:102), uprkos tome što su imali vođstvo od 20 poena u prvom poluvremenu - Kris Pol (22 poena, devet skokova i šest asistencija) spasio je svoje u Stejlps centru dvije sekunde prije posljednjeg zvuka sirene, uprkos tome što je pogodio samo jedno slobodno bacanje. Demarkus Kuzins (23 poena, 19 skokova) imao je priliku da obraduje Kingse, ali je promašio šut za pobjedu.

SEMAFOR: LA Klipers - Sakramento 103:102, Indijana - Filadelfija 106:98, Vašington - Njujork 98:89, Atlanta - Boston 87:94, Majami Orlando 101:99, Hjuston - Minesota 112:101, Milvoki - Šarlot 72:96, San Antonio - Klivlend 126:96, Denver - Dalas 102:100, Golden Stejt - Portland 101:113.

B.T.

Odbojkaši Brazila osvojili Svjetski kup Muška odbojkaška reprezentacija Brazila osvojila je juče Svjetski kup šampiona u Tokiju, pošto je u posljednjem kolu pobijedila Italiju sa 3:2 u setovima (25:22, 25:33, 23:25, 20:25, 15:11).

Brazil je turnir završio sa četiri pobjede i jednim porazom i osvojio 12 bodova. To je treća uzastopna titula Brazila na Svjetskom kupu šampiona, a četvrta ukupno. Prethodno, Brazil je osvajao titule 1999, 2005 i 2009. godine. “Karioke” je do pobjede protiv Italije predvodio Valas De Souza sa 28 poena.

“U finalu je igrana odlična odbojka. Srećan sam što smo osvojili turnir. Bilo je teško poslije poraza od Rusije, a 15 sati kasnije uspjeli smo da se vratimo i trijumfujemo”, rekao je selektor Brazila Bernardo Rezende.

Rusija je u posljednjem kolu pobijedila selekciju SAD sa 3:0 u setovima (29:27, 25:22, 25:19) i osvojila srebrnu medalju, dok je Italija takmičenje završila na trećem mjestu. M.P.

Mojkovac bolji od Berana 2003 Rukometašice Mojkovca pobijedile su juče kao “gost” pred svojim navijačima ekipu Berana 2003 rezultatom 28:26 (12:14), u utakmici prvog kola Prve crnogorske lige.

Uspješne u ovom kolu bile su i rukometašice Nikšića, koje su savladale VimaksPlavsko jezero 44:19 (22:8).

Za utorak zakazan je duel Sutjeske i Levalee 2010 (20), dok će se dan kasnije sastati Danilovgrad i Budućnost II. M.P.

Domaćini pokazali moć Rukometaši Lovćena bolji od Rivijere (34:25), Mojkovac od Danilovgrada (33:31), Boka savladala Ulcinj (25:23) ri susreta – golman Vuko Borilović ponovo bio na visini zadatka (17 odbrana) onda Budvanskoj rivijeri nije ostalo ništa osim da položi oružje u našoj prijestonici.

U timu Brana Božovića ponovo je najbolji bio upravo bivši igrač Lovćena Miloš Vujović sa deset golova.

Odličan rukomet viđen je u Mojkovcu pred 800 gledalaca u renoviranoj dvorani. Domaći tim je upisao prvi trijumf protiv Danilovgrada koji još uvijek nije osjetio ukus pobjede (33:31). Mojkovčane je do trijum-

09:00 15:00 18:00 18:15 20:15 20:30 20:45 21:00 21:15 22:00 23:30 01:00

Švajcarska - Švedska, karling Francuska - Švedska, karling Krakovija - Leh, fudbal Olimpijakos - Apolon, košarka Minhen 1860 - G. Firt, fudbal C. Zvezda - Mega Vizura, košarka Roma - Kaljari, fudbal VBA - Aston Vila, fudbal Oljanense - Akademika, fudbal Malaga - Atletiko Bilbao, fudbal Minesota - Sirakuze, košarka Pitsburg - Boston, NFL

Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 Arenasport 2 Eurosport 2 Arenasport 1 Arenasport 4 SK 1 SK 2 SK 3 Arenasport 2 Arenasport 1

NE PROPUSTITE ROMA - KALJARI (Arenasport 4, 20:45) Pobjedom nad Livornom Juventus je preuzeo lidersku poziciju u Seriji A Roma pred svojim navijačima zatvara kolo i vratiće se na vrh tabele ukoliko savlada nezgodni Kaljari.

FORMULA 1, BRAZIL

PRVA LIGA

Kvalitetna tri duela viđena su na crnogorskim rukometnim terenima na Cetinju, u Mojkovcu i Tivtu.

Lovćen je sa praktično drugim sastavom bez Markovića, Lasice i Vukićevića savladao do juče prvoplasiranu Budvansku rivijeru 34:25.

Zoran Abramović je šansu ukazao igračima koji u SEHA ligi nemaju baš veliku minutažu, tako da su je Petrtičević, Lipovina, Kaluđerović, Popović i Ivan Radović iskoristili na najbolji mogući način, a ako se tome doda da je najbolji igrač Cetinjana na protekla četi-

SPORTSKI EKRAN

fa vodio nezadrživi Rakočević sa čak 13 golova. Kod gostiju fenomenalni su bili Filip Simonović sa 20 odbrana i Mirko Majić koji je postigao deset golova. Drugi trijumf u šampionatu ostvarila je Boka i to u primorskom derbiju protiv Ulcinja 25:23. Do samog kraja je meč bio neizvjestan, a bodove domaćinu donijeli su najiskusniji Marko Martinović sa osam i Račeta sa pet golova. U poraženom timu odličan je bio Babović sa osam, dok je Vlado Stanković postigao gol manje. U ovom kolu slobodna je bila Sutjeska. M.P.

Maestro Super Seb Sa četvrtom uzastopnom titulom našao se u društvu Mihaela Šumahera i Huana Manueala Fanđa, ali to je bilo poznato još prije četiri nedjelje...

Sada je završio sezonu na najljepši mogući način - vozač Red Bula Sebastijan Fetel slavio je u Brazilu potpisavši devetu pobjedu zaredom, a ukupno 13. u sezoni čime se izjednačio sa legendarnim Šumijem koji je 13 pobjeda imao 2004. godine.

Na stazi Interlagos u Sao Paulu Njemac je bio najbrži u vremenu 1:32:36.300, a pratili su ga njegov timski kolega Mark Veber koji napušta F1 sa deset i po sekundi zaostatka i vozač Ferarija Fernando Alonso sa 18,9 sekundi zaostatka.

Kada je riječ o najbržem cirkusu na planeti stvari su odavno jasne (Fetel je šampion, Rad Bul najbolji što se tiče konstruktora), ali posljednja trka je donijela neviđenu dominaci-

ju Red Bula pa je na kraju razlika između konstruktora impozantna - Red Bul na kraju sezone ima 596 bodova, Mercedes 360, a Ferari 354 boda...

30 Sport

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

SERIJA A, 13. KOLO

Stara dama spava na vrhu Juventus pobjedom nad Livornom preuzeo lidersku poziciju od Rome, Vučinić se oporavio od povrede, Lorik Cana pokvario Mihajlovićev debi Znalo se da će aktuelnom vladaru Italije biti veoma teško u 13. kolu Serije A na gostovanju u Toskani - Juventus se dosta mučio protiv Livorna, ali “stara dama” je uspjela da osvoji tri boda i tako prenoći na prvom mjestu sa mečom više u odnosu na Romu koja dočekuje Kaljari.

Juve je bio bolji, tražio rupu u odbrani i uspio da je pronađe zahvaljujući bombi Fernanda Ljorentea - napadač iz Španije je spektakularnim volej udarcem, koji mu je pripremio Pol Pogba u 63. minutu, načeo Livorno, koji je 15 minuta prije kraja totalno potonuo nakon gola Karlosa Teveza.

Pobjeda tima iz Torina raduje i cr-

nogorske navijače jer se nakon mjesec i po dana na teren vratio kapiten Crne Gore Mirko Vučinić - odigrao je nešto više od desetak minuta na “Armando Piki” stadionu.

Dojučerašnji selektor Srbije, a danas trener Sampdorije Siniša Mihajlović je do 94. minuta imao sjajan debi u najavi za klub u kome je proveo četiri godine kao igrač - Miha je prvu utakmicu igrao protiv Lacija (1:1), tima u kojem je stekao slavu, ali pobjeda je izmakla u samom finišu golom Lorika Cane.

Samp je bukvalno cijelo drugo poluvrijeme igrao sa igračem manje (Nenad Krstičić crveni karton u 46. minutu), ali to ih nije omelo da stignu do

500

NE REGULARNO

Partizanov trijumf digao Srbiju na noge Crno bijeli pobijedili Voždovac 1:0, sudija nije svirao jedanaesterac za “zmajeve”

Velika prašina se digla u posljednjem kolu Jelen Superlige - Partizan je na teškom gostovanju pobijedio Voždovac rezultatom 0:1, ali domaćin i najveći rival “crno-bijelih” Crvena zvezda osuli su paljbu na račun (ne)regularnog trijumfa aktuelnog prvaka Srbije. A, šta se zapravo dešavalo na Vračaru?

Gosti su do pobjedonosnog gola stigli u 35. minutu preko Miloša Jojića, a onda je djelilac pravde Miodrag Gogić propustio da svira čist jedanaesterac za “zmajeve” nakon igranja rukom Nemanje Petrovića.

Poslije utakmice odmah je reagovao Voždovac izjavom: “Ne možemo igrati protiv 17 ljudi” aludiravši na sudije, a onda se oglasila Crvena zvezda putem saopštenja u kojem stoji da predsjednik Fudbalskog saveza Srbije Tomislav Karadžić neće uspjeti da zataška jučerašnju situaciju.

Ali, timu iz “Ljutice Bogdana” to nije bilo dovoljno, pa se medijima obratio predsjednik kluba sa Marakane - legendardni Dragan Džajić.

“Mislim da je ono što se dogodilo na utakmici Voždovac Partizan sramno za srpski fudbal. Nemam mnogo izbora poslije nedosuđenih penala za ekipu Voždovca nego da se zapitam da li u ovoj zemlji smije iko da bude šampion osim Partizana”, rekao je Džajić, koji je dodao: “Mislim da je čitava Srbija vidjela, a ako nije vidjeće na snimcima, koliko je oštećen Voždovac, a samim tim i svi ostali koji imaju ambiciju da budu prvi na tabeli”, rekao je jedan od najvećih fudbalera na prostorima bivše Jugoslavije, čija bi Zvezda da je Partizan remizirao bila prva na tabeli, a sada je situacija sljedeća: Partizan 27, Crvena zvezda 26... U.R.

prednosti za koju se u 67. minutu pobrinuo Roberto Soriano. Ipak, kraj je bio fatalan za Đenovljane, kada je Cana odličnim udarcem iščupao bod u korist “nebeskoplavih”.

Poslije dva vezana poraza Udineze sa vratio na pravi kolosijek i to trijumfom nad Fiorentinom - tim sa “Frijulija” je pobijedio rivala sa minimalnih 1:0 zahvaljujući pogotku defanzivca Tomasa Oroa nakon 35 minuta igre.

Gosti iz Firence su očigledno imali loš dan u koji se uklopio i naš Stefan Savić...

SEMAFOR: Livorno - Juventus 0:2 (Ljorente 63, Tevez 75), Sampdorija Lacio 1:1 (Sorijano 67 - Cana 94), Sasuolo - Atalanta 2:0 (Zaza 63, Berardi 67), Torino - Katanija 4:1 (Imobile 10, El Kaduri 34, 61, Moreti 59 - Leto 50), Udineze - Fiorentina 1:0 (Orto 34), Bolonja - Inter (kasno sinoć). Subota: Milan - Đenova 1:1 (Kaka 4 - Đilardino (pen.) 8), Napoli - Parma 0:1 (Kasano 81), Verona - Kijevo 0:1 (Lazarević 92). Ponedjeljak: Roma - Kaljari (20.45h) U.R.

utakmica u Seriji A odigrao je golman Juventusa i jedan od najboljih čuvara mreže svih vremena Đanluiđi Bufon

ODJECI KLASIKERA

Kad žuto srce kuca u bavarskom ritmu Reakcije nakon prve utakmice (i gola) protiv Borusije Dortmund Bajernovog majstora, bivšeg “milionera” Marija Gecea Poštovanje prema bivšem klubu: Mario Gece nije slavio gol protiv Dortmunda

● KARIKATURA DANA

2

gola postigao je Mario Gece za Bajern u Bundesligi - protiv Herte i Borusije Dortmund

Jirgen Klop ostavljen u suzama

Dok trener Borusije Dortmund Jirgen Klop, kao mlada ostavljena pred vjenčanje, tuguje za svojim biserom, Mario Gece ima novu ljubav (Bajern Minhen), a još jednom je uspio da povrijedi bivšu - njegov gol najavio je potop Borusije u derbiju sa Bavarcima (0:3).

Kao dječak rastao je uz huk čuvenog “Žutog zida” (tribina sa najvatrenijim navijačima Borusije), divio se velikanima Dortmunda, sanjao da jednog dana stane rame uz rame sa njima... I bio je na korak od toga, idol navijača, majstor “milionera”, zaklet u ljubav prema žutoj boji, a onda je odlučio da sve napusti i ode - ni manje ni više - nego u rivalski Bajern Minhen. Mario Gece, vanserijski majstor njemačkog fudbala, trenutno najomraženiji lik u oblasti Rur, prvi put je na “Vestfalen” istrčao u crvenom dresu i poslije samo deset minuta (ušao u 56. postigao gol u 66) utišao bučne navijače Dortmun-

da i svom Bajernu trasirao put do pobjede u velikom derbiju (0:3). I nije se radovao, njegovo srce bar još jednim svojim dijelom je žuto, nije se radovao iz poštovanja prema klubu iz djetinjstva. Respekt - najčešća je riječ koja se mogla čuti iz usta aktera čuvenog “klasikera”, a upućena je Mariju Geceu. “Šteta je što više ne igra za nas, ali poštovanje za njegov gest nakon gola. Bez sumnje vanserijski igrač”, rekao je nakon meča Borusijin bek Lukaš Pišček.

“Poštovanje je očigledno riječ ove večeri. Znao je šta će ga čekati u Dortmundu, a opet je našao način

da iskaže poštovanje prema bivšem klubu”, riječi su Bajernovog majstora Arjena Robena.

“Najteži meč u njegovoj karijeri je iza njega, sada je vrijeme da shvati da je jedan od nas, da pripada Bavarskoj (Gece je inače rođen u bavarskom gradu Memingemu)”, poručio je veznjak Bavaraca Toni Kros.

“Nevjerovatno. Gdje god ode spaja uspjeh”, veličao je svog saigrača Tomas Miler.

A navijači Borusije - za njih će (bar većinu) uvijek biti izdajnik. Zvižduci upućeni Mariju Geceu čuli su se dugo u tužnoj dortmundskoj noći. K.B.

Sport 31

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

HSv okrenuo Hanover Hanover je dobro počeo meč, ali je na kraju ipak poražen od Hamburgera u meču 13. kola Bundeslige (3:1). Hanover ne zna za pobjedu u prvenstvu već sedam kola, dok je domaćin osvojio bodove poslije dva uzastopna poraza. Majnc je lakše nego što konačan rezultat govori odnio sva tri boda iz Bremena. Gosti su poveli sa 3:0, a Verder je tek u posljednjih pet minuta uspio da ublaži poraz.

SEMAFOR: Hamburger - Hanover 3:1 (1:1) (Badelj 31, Bajster 46, Čalhanoglu 84. - Husti 28.), Verder Majnc 2:3 (0:2) (Elia 85, Di Santo 90.

- Miler 7, Okazaki 17, 70.).

Podmornica potopila levante Viljareal je sjajnom predstavom ubjedljivo savladao Levante sa 0:3, a posao je gostima bio olakšan već od samog početka, pošto je u 9. minutu golman Levantea Navas dobio crveni karton. Iz penala koji je usledio Sorijano je doveo goste u vođstvo, mada je dugo trebalo Viljarealu da brojčanu prednost pretvori u ubedljivije vođstvo. Na scenu je u drugom poluvremenu stupio Uče, koji je na sjajan pas Sorijana postigao gol za 0:2, da bi u finišu još jednom zatresao mrežu za konačnu pobjedu.

Sličan Scenario imao je i duel Rajo Valjekana i Espanjola.

Domaći tim je u 25. minutu ostao bez isključenog Rubena, što je Espanjol znao da kazni i dođe do ubjedljive pobjede.

SEMAFOR: Levante - Viljareal 0:3 (Sorijano 13, Uče 74, 88.), Rajo Valjekano - Espanjol 1:4 (Saul 81. - S.Garsija 27, pen, 51, 83, Stuani 85.).

Semafor Man. siti - Totenhem 6:0 (Navas 1. i 92, Sandro a.g. 34, Negredo 55, Aguero 41, 50) Kardif - Man. junajted 2:2 (Kim 91, Kembel 33. - Runi 15, Evra 45)

premijer liga, 12 kolo

I sparsi u epizodi Six and the City

Još jedna epska “šestica” “građana” - Mančester siti razmontirao Totenhem 6:0 ● viljaš-Boaš: Sramota

Kosta Bošković

K

ad građani dijele lekcije, onda obično “pucaju šestice”! Prije tačno dvije godine i mjesec dana Mančester siti je ispisao najslavniju pobjedu protiv gradskog rivala Junajteda (1:6), da bi juče na svom “Itihadu” kroz epizodu “Six and the City” (aluzija na poznatu seriju “Sex and the City”) prošao i super pojačani Totenhem 6:0! “Građani” ostaju na “minus šest” u odnosu na Arsenal, ali i jasno poručuju da još ništa nije gotovo u Premijer ligi.

Šou na istoku Mančestera počeo je već u prvom minutu, žurku na “Itihadu” najavio je Hesus Navas svojim prvim golom na meču, Brazilac Sandro je autogolom potvrdio da “sparsi” nijesu baš pri sebi, a do kraja su “razbijanje” potpisali Serhio Aguero (dva gola), Alvaro Negredo i Navas još jednim pogotkom. Kad Siti ubaci u šestu brzinu, onda protivniku nema spasa.

● Pelegrini: SavršenStvo Menadžer Mančester sitija Manuel Pelegrini konačno je na

pravi način kritičarima poručio da nije na “Itihad” stigao samo da bude epizodni trener.

“Mislim da je nemoguće igrati bolje nego što smo danas. Bila je to savršena partija”, blistao je nakon meča Pelegrini. “Ostaje nam da počnemo sa pobjedama u gostima, gdje ne igramo toliko loše, ali problem je što nemamo sreće i to se ponavlja iz utakmice u utakmicu.

Na posljednja dva gostovanja desilo se da propustimo sjajne šanse, a onda budemo kažnjeni.

To moramo da popravimo, inače nemam zamjerke na igru na strani.”

Šta reći za ambiciozni projekat Totenhema, superpojačanja koja su ovog ljeta stigla na “Vajt Hart Lejn”, o timu koji su mnogi već vidjeli u Ligi šampiona, a kao jednog od glavnih kandidata za prvo mjesto. Možda je to najbolje uradio menadžer ovog tima Andre Viljaš Boaš.

“Ovo je sramota! Treba da se stidimo”, grmio je nakon meča Viljaš Boaš, koji je ovim porazom žestoko uzdrmao svoju poziciju u Totenhemu! “Siti je bio odličan, a mi smo bili ekstremno jadni.

Poslije ovakvog debakla moramo da reagujemo u sljedećem meču što pozitivnije. Sve je išlo naopako po nas. Za svaku grešku smo kažnjavani surovo. Uopšte nijesmo imali koncentraciju na terenu.”

Kako sezona prolazi Siti izgleda sve ozbiljnije, moćnije... Još da se oporavi naš Stevan Jovetić i nema sumnje da će “građani” dobiti još jedan dio magije u savršenoj mašineriji sa “Itihada”.

ª Đavolimaº samo bod u Kardifu Baš kada se činilo da je šampion krenuo u pravom smjeru, Mančester junajted je još jednom razočarao ove sezone, tačnije - bio je šokiran u Kardifu! “Đavoli” su do 91. minuta imali trijumfalnih 1:2, a onda se za eksploziju u glavnom gradu Velsa pobrinuo Korejac Bo-Kjung Kim pogodivši glavom za veliki remi Kardifa - 2:2.

Golove za Junajted na ovom meču postigli su Vejn Runi i Patris Evra, dok je prvi pogodak Velšana djelo upravo bivšeg igrača “đavola” Frejzera Kembela.

Mančester junajted je sada na “minus sedam” u odnosu na lidera Arsenal.

zbog poređenja

Uvrijeđena Zaha Dama koja je projektovala stadion za SP 2022, a koji mnoge podsjeća na ženski polni organ, spremila odgovor Arhitekta Zaha Hadit uvrijeđena je pošto je dobila kritike da je projektovani stadion za Svjetsko prvenstvo 2022. godine u Kataru, u kojem je ona glavni koordinator, liči na ženski polni organ.

Ona je nazvala kritike “prilično

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

sramnim”, kao i da se projekat ne bi susreo sa takvim mislima kritičara da je arhitekta bio muškarac.

“Misli nekih ljudi su prilično sramne. Sve što ima rupu je ženski polni organ? Molim vas, to je smiješno”, rekla je Hadid za “Time”.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

ABA LIGA, 9. KOLO

Karakter, želja, snaga

Odlična pobjeda poslije dva poraza - Budućnost Voli savladala Solnok u Mađarskoj - 75:84 Bojan Topalović

O

teta pobjeda nad Olimpijom (znate već svi priču o neregularnom košu Jakova Vladoviča), pa neprijatan poraz od PAOK-a u hramu košarke... - Budućnost Voli je imala turbulentnu sedmicu. Ali, plavo srce je izdržalo, momci su pokazali karakter, snagu, želju: plava družina iz Njegoševog parka je “odradila” Solnok u Mađarskoj (75:84), čime su dokazali da je “ona Olimpija” potpuno iza njih.

Za šesti trijumf u ABA ligi, a treći na strani najzaslužniji je bio Vladimir Mihailović sa 23 poena, a pomoć je imao od povrijeđenog Aleksandra Ćapina (13 poena, tri trojke, četiri asistencije), te Nikole Ivanovića (12 poena), koji je u Solnoku odigrao najbolju utakmicu u dosadašnjem dijelu sezone.

Start je uvijek isti - opipavale su se snage, smjenjivalo vođstvo, čuvala snaga... A onda je Solnok otplesao na 9:3, što je uozbiljilo četu Igora Jovovića - “plavi” su upalili turbinu, igrali dobrim dijelom prve četvrtine svoju košarku.

Taj rezultat 9:3 se brzo topio, mađarski predstavnik je do kraja uvodnih 10 minuta postigao samo šest poena, a Podgoričani (sjajan bio Ivanović) odličnih 15. Već tada se vidjelo ko je kvalitetniji rival. Ali, trebalo je to dokazati...

Da se pravi domaćinski tim (Solnok sve tri utakmice dobio kući) neće lako predati jasno je bilo u drugoj dionici - preokrenuli su na 26:23, plesali

na krilima nekadašnjeg čuda sa koledža Oklahoma Vilija Vorena (utakmicu završio sa 21 poenom), ali tajm-aut, hladna glava, dobra rola u defanzivi, te razigranost prije svega Mihailovića vratili su prednost pravoj ekipi - Budućnost Voli je na poluvremenu imala 37:32, a Mihailović je u svlačionicu otišao sa postignutih 18 poena za 20 minuta...

Odmor je stvorio bolju Budućnost “plavi” su u trećoj četvrtini igrali kao u transu. Solnok je prišao na 37:39, ali to je bilo sve od Mađara. Aleksandar Ćapin, koji je bio pod znakom pitanja, igrao je maestralno, imao je pomoć od Miloša Komatine, Suada Šehovića, Dželela Akindelea, kao i odbrane, koja je djelovala perfektno... I ta dionica je gurnula Solnok u kanal - Ćapin je uz zvuk sirene pogodio trojku, a poslije 30 minuta je ispisana rekordna razlika (16 poena) - 50:66.

Kako to obično biva poslije nevjerovatno dobre četvrtine - dođe loša - sa tim su se “plavi” već susretali - umor

Bruka: Lorbek odbio žalbu Poslije pobjede, loša vijest za Budućnost Voli - predsjednik ABA lige Radovan Lorbek, koji je kao drugostepeni organ odgovoran za sve, odbio je žalbu “plavih” na neregularan koš Olimpije u 8. kolu ABA lige!

Lorbek je tako samo klimnuo glavom na raniju odluku prvostepenog organa - direktora lige Josipa Lisca.

“Odbili su žalbu. Kažu da je neargumentovana”, rekao je Dnevnim novinama juče direktor Budućnost Volija Slavko Radulović.

Znači, Olimpiji definitivno ide po-

bjeda, a obrazloženje Lorbeka je, kako Dnevne novine saznaju, bilo: svijetlo koje se pali na tabli je neispravno, a kada sudije jednom donesu odluku, ona ne može da se promijeni. Tako je Budućnosti oduzet trijumf koji bi im mnogo značio - dijelili bi prvo mjesto sa Partizanom i Cedevitom...

“Plavi” mogu sada da se žale ULEB-u kao krovnoj organizaciji, ali tamo mogu sugerisati samo na neregularnost, jer nemoguće je da će se odluka preinačiti kada je Lorbek potpisao.

Solnok 75:84 Budućnost Voli SOLNOK - Dvorana: Ticaliget. Gledalaca: oko 1.500. Rezultati po četvrtinama: 15:18, 17:19, 18:29, 25:18.

Sudije: Ilija Belošević, Marko Juras, Igor Mitrovski.

SOLNOK OLAJ: Simon 2, Keler 4, Dumić, Vojvoda 13, Marković, Tot, Raje stigao Podgoričane, odbrana nije bila prava, a u napadu ruke nijesu slušale, pa su Mađari stigli na “minus 6” (67:73). Ipak, “plavi” nijesu dozvolili da

kić 3, Voren 21, Ivošev 7, Holidej 7, Oliver 12, Loran 6.

BUDUĆNOST VOLI: Šehović 9, Mihailović 23, M. Popović 2, Subotić 3, Komatina 7, Vitkovac 4, A. Popović 2, Akindele 7, Ivanović 12, Ivanov, ćašin 13, Koleman 2. za 10 minuta bace u vodu sve ono što su gradili tokom tri četvrtine - izvukli su posljednji atom snage i slavili. Na kraju - 75:84.

SEMAFOR

SUBOTA Cibona - Zadar91:74 MZT - Igokea90:85 Olimpija - Cedevita69:71 NEDJELJA Solnok - Budućnost75:84 Široki - Krka63:68 Radnički - Partizan66:92 PONEDJELJAK 20.30 C. zvezda - Mega Vizura 1. Partizan 2. Cedevita 3. Budućnost 4. Cibona 5. C. zvezda 6. Igokea 7. MZT 8. Krka 9. Solnok 10. Zadar 11. M. Vizura 12. Radnički 13. Široki 14. Olimpija

9 9 9 9 8 9 9 9 9 9 8 9 9 9

7 7 6 6 6 5 4 4 3 3 4 3 2 2

2 2 3 3 2 4 5 5 6 6 4 6 7 7

693:598 650:605 686:630 702:638 610:512 667:661 684:692 606:636 642:705 650:711 642:653 678:724 603:680 571:639

16 16 15 15 14 14 13 13 12 12 12 12 11 11

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013.

BROJ 697 GODINA III

33 ŽENA VIJEST

Guči ostao bez zaštitnog znaka Italijanski modni brend “Guči” ostao je bez svog zaštitnog GG znaka. Naime, zabranjena je upotreba ovog znaka na teritoriji Velike Britanije, a kancelarija za intelektualnu svojinu ističe da ovaj logo i dalje mogu koristiti kad su u pitanju parfemi i sapuni.

Guči je prvi put registrovao ovaj motiv 1984. u Britaniji u četiri različite klase koje obuhvataju dizajn tašni, satova, majica i kozmetike. Prema engleskom zakonu, ukoliko se neki logo ne koristi više od pet godina nakon registracije, pravo na logo se gubi.

Brend Geri Veber podnio je zahtjev za dobijanje ovog motiva, zbog, prema njihovim riječima slabe upotrebe od strane brenda Guči od 2003. do 2012. godine.

Kancelarija za intelektualnu svojinu konačno je presudila u korist brenda Geri Veber i uskratila brendu Guči pravo na GG logo.

(SML)

DALI KORPORACIJA

Stižu novi mirisi Svi ljubitelji kuće Salvador Dali obradovaće se novom mirisu koji je u pripremi za 2014. godinu i biće glavno izdanje kome će se posvetiti posebna pažnja. Riječ je o ženskom mirisu DaliA, cvjetno-voćnog karaktera, a biće lansiran u martu 2014. godine. Među najnovijim izdanjima kuće Salvador Dali su Dali Wild, Sun & Roses i Silver Sun. “Dali Classic Factice Geant” dolazi u bočici od tamnog stakla i kreiran je u prepoznatlji-

U TRENDU

Top komadi za ovu zimu Marija Ivanović

K

ožne pantalone postale su sinonim za moderan izgled, a najviše su ga ispromovisale manekenke i ikone stila poput Bijonse, El Mekfirson, Mirande Ker, Viktorije Bekam i ostalih. Osim ovog odjevnog komada, predlažemo vam još nekE ultimativne komade koji su ove zime ultramoderni.

Donosimo vam neke od najzastupljenijih odjevnih komada ove zime koje ćete sa zadovoljstvom nositi.

Kožne pantalone Kožne pantalone svojevrstan su izraz bunta koji se sa pista prenio na ulice, pa ih u svakodnevnim kombinacijama nose mnoge žene. Ovaj odjevni komad može se višestruko iskoristiti kako u dnevnim, tako i u večernjim kombinacijama. Tokom dana nosite ih sa ravnim čizmama, kariranim košuljama i kožnim bajkerskim jaknama ili pak, ako više volite romantičniji izgled, uz tople džempere ili romantične bluze. Moramo napomenuti da su kožne pantalone dovoljno šik komad koji se uklapa uz gotovo sve stilove, boho, rokerskog, ženstvenijeg, ali i seksi.

Djevojkama koje u večernjim časovima vole izgledati seksi i privlačno

savjetujemo da ih node sa stileto salonkama ili dugim čizmama uz kaput sa krznom ili bundu.

Haljina neobičnog kroja Ove godine savjetujemo vam da nabavite haljinu neobičnog kroja koju ćete višenamjenski nositi. Birajte krojeve koji će laskati vašoj figuri, ali i u kojima ćete se osjećati udobno. Kada su krojevi u pitanju, moderne su dužine do koljena, ali i one sa peplumom. Za one koje vole senzualnije komade, preporučujemo modele u stilu Hervé Légera.

Kombinujte je uz predimenzionirane džempere, čizme, a u večernjim varijantama sa efektnim visokim potpeticama.

Animal print Dezeni poput leopadrovog, zebra, žirafe i ove zimske sezone su zastupljeni u kolekcijama mno-

gih brendova. Tom Ford, Barberi, DKNY, Kenzo, Guči i ostali inspiraciju su našli u predivnom printu nekih od najljepših životinja, a dezene su prenijeli na sve odjevne komade.

Barberijevi kaputi, Fordove haljine i pantalone, kao i one Gučijeve koje su zvijezde odmah prigrlile, ali i džemperi sa Kenzovim i DKNY potpisom, u orbiti su modnih stilova. Čak su i aksesoari poput tašni i cipela obogaćeni životinjskim printom koji je ove godine mnogo elegantniji. Ukoliko nosite jedan komad odjeće sa životinjskim uzorkom, savjetujemo da ostatak garderobe bude u smirenijem tonu, za šta su najbolji saveznici pastelne boje i nezaobilazna crna.

Jakna sa krznom Čim postane hladnije kaputi i jakne sa krznom odjednom su naši najbolji saveznici. Osim funkcije da nas zaštite od hladnoće, oni imaju i estetsku svrhu koja je iz godine u godinu, bar po onome što nam brendovi nude, sve bolja. U zavisnosti od potreba i stila koji njegujete, na vama je da izaberete model koji vam najviše odgovara. S kaputom ili jaknom ukrašenom krznom uvijek ćete biti u koraku sa modom.

VEŠ ª BOREDELLEº

vom obliku Dali Classic izdanja. “Itislove Factices Geant” je izrađena od transparentnog stakla sa usnama od sleđenog stakla koje kontrastuju senzualnoj transparentnoj strukturi, dok je treća kolekcionarska bočica Salvador Factice Geant zagasito braon boje ukrašena gravurama i zakrivljenjima po obodu bočice, čime se simolišu poljupci.

Prije ključnog izdanja za 2014. godinu kuća Salvador Dali predstaviće i kolekciju Factices Geants koja uključuje tri velike staklene bočice Dali Classic Factice Geant, Itislove Factice Geant i Salvador Factice Geant uz čiju kupovinu na poklon stiže i jedan od mirisa le Parfum de Toilette Dali 50ml spray, l’Eau de Toilette Itislove 50ml spray ili l’Eau de Toilette Salvador 50ml spray. Svaka od ove tri bočice su prazne, visine su oko 30 cm i mogu se naručiti / dostaviti samo (preko online prodaje) u Francuskoj, Belgiji i Monaku. Cijena Dali Classic Factice Geant bočice je 195 eura, Itislove Factice Geant i Salvador Factice Geant su po 150 eura.

Skupo i provokativno Londonska kuća “Bordelle” je cijenama nametnula je neke nove standarde kada su u pitanju luksuzni grudnjaci i gaćice, a komade ovog brenda kupuju sve same zvijezde, među kojima je i Severina.

Skupocjeno donje rublje ovog brenda pomutilo je slavu brenda “Agent Provocateur” koji je slovio za jedan od najluksuznijih brenodva donjeg veša. Koketirajući s kuturom, dizajner brenda “Bordelle” Aleks Popa privukao je pažnju dama koje vole seksepilne i luksuzne komade. Količine ovih ekskluzivnih komada su, naravno, limitirane, pa su tako kreirana samo tri stila, dostupna u tri primjerka. Svaki komad izrađen je ručno i označen brojom 1, 2 ili 3, a ukrašen je zlatom, Svarovski kristalima i najfinijim tkaninama.

Ova seksepilna i moćna kolekcija nastala je povodom petog rođendana brenda, a pojedini komadi prodavaće se po cijeni od skoro 3.500 eura, što svrstava Bordelle u sam vrh najluksuznijih svjetskih brendova donjeg rublja. Jednu od njihovih korsetnih haljina nosila je i Severina u spotu za pjesmu “Dobro došao u klub”.

E.Z.

34 Žena

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

Koji su motivi prevare

Poruke, mejlovi i društvene mreže olakšali su nam komunikaciju, ali za one koji su u ozbiljnoj vezi ili braku, ovo može predstavljati veliki problem. Istraživanja su pokazala da se skoro polovina ispitanika odlučilo na prevaru zbog osjećaja zapostavljenosti. Njihovim partnerima su telefoni bili na prvom mjestu i posvećivali su im sve više pažnje za vrijeme gledanja filmova, tokom razgovora, a nekada čak i odmah nakon seksa. Na sajtu za upoznavanje “Victoria Milan” ispitano je oko 6 000 članova, od kojih je 45 odsto žena između 30 i 50 godina priznalo kako bi varale, ili su varale baš zbog toga što su njihovi partneri pridavali veći značaj telefonima nego njima. Prevara, stvarna ili virtuelna, predstavlja upozorenje da postoji dublji problem u vezi. Često osjećamo da nam nešto nedostaje i svjesno, ili nesvjesno, tražimo to nešto, ili nekog drugog.

Međutim, virtuelna prevara uvijek počinje sasvim nevino. Prihvatate prijateljstvo na Fejsbuku, dopisujete se redovno i sve više trenutaka posvećujete drugim osobama. Čak 66 odsto ispitanika je izjavilo da ne bi varali da nema interneta, ali su se odlučili za ovaj korak baš iz razloga što su se oni osjećali zapostavljenim.

“Internet je mač s dvije oštrice u životima ljudi. Mišljenje da korišcenje modernih tehnologija vodi ka izolaciji nije toliko tačno, jer moderne tehnologije vode ka tome da uspostavimo vezu s drugima. U trenucima kada se ne osjećamo ispunjeno ili zadovoljno u svojoj vezi tražimo način da uspostavimo vezu s drugim osobama”, rekao je Sigurd Vedal, izvršni direktor Vicotria Milana.

(Cosmopolitan)

ASTROLOGIJA

Čime iritirate ljude

D

a se razumijemo, niko nije savršen. Svaki horoskopski znak ima nešto čime iritira svoju okolinu, stoga pročitajte šta je to što možda smeta vašim prijateljima. Ukoliko se “pronađete” u opisu, pokušajte da se promijenite i ličnost prilagodite drugima.

Impulsivni Ovan Ovnovi su ljudi od akcije, oni što pristaju na bilo kakvu avanturu kako bi dokazali da mogu prevazići izazove. Zbog toga oni nijesu sposobni da slušaju, pričaju i stvore emotivnu vezu. Umjesto što odvraćaju sebe od smislenih stvari ovakvim akcijama, možda bi trebalo da se smire i poslože misli u glavi.

Bik, vječiti optimista Optimizam je divna osobina... dok ste dijete. Bik mora da prestane da vjeruje (ili da se pretvara) da je sve na svijetu predivno i postane realan. Jureći leptiriće, Bik rizikuje da upropasti veze sa ljudima.

Blizanci previše pričaju Blizanci su vesele ličnosti, ali njihova priča nikada nema kraja. Obožavaju da pričaju i da slušaju sopstveni glas dok to rade, čak i kada ne govore nešto mno-

ju dugo kada vide da ih ne mogu smiriti. Naravno da je predvidivost dosadna, ali svako želi neku sigurnost pored sebe.

Jarac je radoholičar Nažalost, Jarčevi baš i ne znaju šta znači riječ ravnoteža. Kada se radi o zabavi i poslu, posao će uvijek pobijediti i ide kući s njim. To može da frustrira ljude u njihovoj okolini, jer koja je poenta u radu bez ikakve zabave?

Vodolije su ekscentrične Vodolija je zaista jedinstvena osoba i jako voli da se zabavlja. Život i sve probleme koje on donosi shvataju veoma ozbiljno. Generalno kod njih se ništa ne treba mijenjati osim, možda, načina na koji se adaptiraju. Ako vas neko ne shvata ozbiljno sva vaša strast odlazi u nepovrat.

Ribe su patetične Kada se zaljube, Ribe osjećaju nevjerovatno jake emocije! A kada se veza završi, još jače! Ribe moraju da nauče kako da kanališu svoj emotivni bol u nešto produktivno. To je sjajan način da zaštite sebe od slomljenog srca na duže staze. (Superžena)

ANKETA HAFINGTON POSTA

ČUVATE LI TAJNE?

Tračare su mnogo srećnije Bez obzira na to koliko se trudite da budete diskretni i čuvate tajne koje vam neko povjeri, ljudski mozak je programiran tako da vam tajna uvijek nekako “izleti”. Međutim, to je i za mentalno i za fizičko zdravlje bolje, tvrde naučnici. Ljudi koji čuvaju tajne skloniji su psihološkim problemima i fizičkom bolu, pokazalo je nekoliko sprovedenih studija, a istraživači tvrde i da se olakšanje javlja onda kada tajnu objelodanimo. Rezultati istraživanja profesora Toma Frijinsa u kome je učestvovalo 278 adolescenata, pokazali su da oni koje često nazivamo “ljudima od povjerenja”, odnosno oni kojima možemo da se povjerimo jer znamo da će čuvati našu tajnu, često imaju nizak nivo

go smisleno. Blizanci bi trebalo da nauče kako da slušaju, jer vam komunikativnost možda pomaže da nađete prijatelje, ali slušanje pomaže da ih zadržite.

Promjenljivi Rak Promjene raspoloženja kod pripadnika ovog znaka bez upozorenja su toliko česte da se pitate da nije u pitanju bipolarni poremećaj. Kada se ove promjene dešavaju Rak će vas uredno obavijestiti šta osjeća i zašto.

Glasni Lavovi Lavovi su vođe, ali često ih ova uloga može učiniti vrlo napornim i neprijatnim. Vrlo su glasni i nadobudni, što i nije baš prijateljski nastrojena kombinacija osobina. Lavovi često moraju sami sebe da utišavaju kako to ne bi radila njihova okolina. Ćutljive Djevice Djevice su tihi ljudi, koji su obično u svojim mislima. Bu-

dući da svoju ličnost ispoljavaju ponašanjem često su ili stidljive ili snobovi. Nekada razgovor ne možete forsirati, ali jednom kada krene pričajte! Nemojte se previše opterećivati oko toga šta će okolina misliti.

Usamljene Vage Vagina slabost je nezavisnost.

Iako zvuči kao da im to uliva snagu, nije tako. Naime, pripadnici ovog znaka često pretjeruju u samoći da traće vrijeme ili ostaju povrijeđeni. Srušite zidove oko sebe i pronaći ćete pravu sreću. Škorpije potenciraju moć Škorpije vole da osjete da imaju moć. Zloupotreba te moći je vrlo česta kod Škorpija, a posebno arogancija sa kojom je pokazuju što je čini sklonom kriminalnim aktivnostima. Vratite se korak unazad i dobro razmislite o odlukama koje donosite i prihvatite činjenicu da nemate super moći.

Strelčevi su vječito na sedmom nebu Strijelčevi vole da su bezbrižni. Po prirodi su veoma zabavni, ali ljudi oko njih se ne zadržava-

samokontrole, skloni su depresiji i usamljeni su. Kada je učesnike starosti od 13 do 18 godina nakon šest mjeseci ponovo ispitao, otkrio je da su se oni koji su u međuvremenu povjerili nekome tajnu psihološki bolje osjećali, dok su oni koje je tajna i dalje opterećivala jer su je držali u sebi imali veće psihološke probleme. “Što nas tajna više muči, to joj više posvećujemo pažnje i razmišljamo o njoj, a samim tim se sve više osjećamo kao da smo pod fizičkim teretom”, objasnio je Frijins u svojoj studiji. Što smo više pod stresom da čuvamo neku tajnu, ona nas sve više opterećuje, dok na kraju ne dođemo do situacije da moramo nekome da se povjerimo.

(Mondo)

Brak zahtijeva iskrenost Ponekad je potrebno da se probudimo sa papirima za razvod koji se nalaze pored nas kako bismo zaista dobili perspektivu u vezi sa tim šta u braku treba činiti, a šta ne, kako bi on funkcionisao. Sajt Hafington Post zatražio je od svojih posjetilaca da navedu neke od svojih najvećih grešaka koje su dovele do razvoda kako bi pomogli budućim bračnim parovima. Pročitajte neke od savjeta.

1. Provedite više vremena planirajući vaš brak a ne svadbu.

2. Brak zahtijeva posvećenost, ljubav, rad, iskrenost , povjerenje, nesebičnost, prijateljstvo, razumijevanje i želju da sve uspije. Svaka veza započinje dobro ali stvari se vrlo lako mogu promijeniti, ali vi ipak imate kontrolu nad mnogim stvarima koje mogu do toga da vas dovedu.

3. Neka vaša veza uvijek bude svježa i živa. Kada postanete dosadni i samozadovoljni više ne poštujete vaše svadbene zavjete.

4. Sačekajte sa djecom. Provedite par godina gradeći međusobnu ve-

zu i karijeru. Kada budete imali djecu, planirajte da barem jednom nedjeljno izađete sami.

5. Držite vaše finansije razdvojenim.

6. Kada se naljutite, a hoćete, komunicirajte, nemojte da vičete. Kažite partneru kako se osjećate bez obzira na to šta je uradio i šta biste željeli da uradi drugačije sljedeći put. Bitno je da vas partner razumije a ne dra-

nje na njega.

7. Ozbiljno pričajte o tome kako zamišljate brak. Kako ćete podijeliti obaveze, gdje ćete živjeti, ko je dobar u čemu, koliko ćete djece imati, gdje ćete provoditi odmore, koliko će se vaše porodice pitati u vezi sa brakom...ovo su sve važna pitanja.

8. Nemojte misliti da će se neko promijeniti samo zato što vas voli.

(Hafington post)

Žena 35

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

CELIJAKIJA

Bolest koja se teško otkriva

N

JE

Radlović sa Univerzitetske dječije klinike.

On je objasnio da je celijačna bolest prisutna u cijelom svijetu i u svim populacionim grupacijama, kao i da se klinički prepoznatljiv oblik najčešće viđa kod djece starosti od jedne do tri godine. Na jednog oboljelog kod koga je konstatovana netoleracija na gluten, dolazi najmanje sedam osoba kod kojih bolest nije prepo-

znata, pokazale su svjetske epidemiološke studije. Smatra se i da je opšte znanje o celijakiji na vrlo niskom nivou, a ova bolest u medijima počela je nešto češće da se pominje otkako je Novak Đoković otkrio da je njegova teniska karijera naglo krenula uzlaznom linijom kad je iz ishrane izbacio gluten. Celijakija, koja se definiše kao autoimuno oboljenje, zapravo spada u nasljedne poremećaje.

Kod djece i odraslih koji se jave ljekaru sa klinički prepoznatljivim simptomima bolesti, među kojima su tipični dugotrajna dijareja, anemija, gubitak apetita i tjelesne težine, osnovu dijagnostike čini patohistološki pregled sluzokože tankog crijeva, da bi se otkrile karakteristične promjene.

“Od dijagnostičke pomoći su i određeni serološki i genetski testovi. Oni se preporučuju i osobama koje su u prvom redu srodstva sa pacijentima kod kojih je utvrđena celijakija, ali i onima koji pate od autoimunih i pojedinih hromozomskih bolesti ili imaju nedostatak imunoglobulina A”, objasnio je dr Radlović.

Procjena je da između četvrtine i petine naše populacije ima netoleranciju na mlječni šećer. To ne znači da treba da potpuno da izbace mlijeko i mlječne proizvode iz ishrane, jer ih njihovi organi za varenje tolerišu u fermentisanom obliku, prije svega kao kisjelo mlječne napitke. (Mondo)

ZDRAVLJE

ZA DO K

TO RA

P I TA

Celijakija, koju karakteriše netolerancija organizma na gluten u pšenici, ječmu i raži, spada u bolesti koje ostaju neprepoznate kod većine pacijenata, uprkos dobrim mogućnostima dijagnostike.

“Bitno obilježje bolesti je njena podmuklost, zbog čega se u svega 10 do 15 odsto slučajeva ispoljava u punom kliničkom obliku, dok kod ostalih protiče bez jasnih simptoma”, rekao je dr Nedeljko

Poštovani, Ovo je dijagnoza vaskularnog hirurga koji me upućuje na dalju dijagnostiku: “moguć av malformat blizu magistralnog krvnog suda. Upućuje se na msct dijagnostiku radi definitivne odluke o daljem liječenju”. Promjena se nalazi ispod desne ruke, u pazušnoj jami, već duže vrijeme osjećam nelagodu ali ne i bol. Ruka mi noću trne i tri srednja prsta, često i danju. Fizijatar me šalje na terapije strujom i magnetima.

Vaskularni hirurg smatra, ukoliko se na ct pokaže da je to na šta sumnja, da je obavezna operacija jer krvni sud može da prsne.

Poštovana, Dodatna dijagnostika je neophodna. Ukoliko vas je vaskularni hirurg uputio na ct, onda to obavezno i uradite. Vi se vjerovatno dvoumite da li da odete na snimanje gdje ima zračenja. Ta doza zračenja je manja šteta za vaš organizam od pucanja krvnog suda. Na fizikalne terapije ne bi trebalo ići dok se ne postavi definitivna dijagnoza. Kad dijagnoza bude postavljena, da bi donijeli odluku da li da se operišete ili ne, pitaćete hirurga koje su prednosti i rizici operacije. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Rotkva protiv infekcija i upala

BRITANSKI NAUČNICI TVRDE

Niža temperatura kao okidač za srčani udar Britanski naučnici tvrde da hladno vrijeme može biti uzrok za povećan broj slučajeva srčanog udara (infarkta). Istraživanje su sproveli naučnici londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, koji su analizirali podatke o više od 84 000 pacijenata koji su se u razdoblju od 2003. do 2006. godine javili u bolnicu zbog infarkta, piše portal Moj doktor. Nakon što su se u obzir uzeli i drugi faktori, poput rasprostranjenosti gripa i zagađenosti vazduha, istraživači su zaključili da je spuštanje prosječne dnevne temperature za samo jedan stepen povezano s

povećanjem broja pacijenata koji su doživjeli srčani udar za dva odsto u narednih 28 dana.

Pokazalo se da je rizik da zbog promjene temperature dožive infarkt najveći kod ljudi starih od 75 do 84 godine i za ljude koji već od ranije imaju neku bolest srca. U članku, objavljenom u stručnom časopisu “British Medical Journal”, autori su napisali da istraživanje pokazuje uvjerljiv kratkotrajni porast rizika za infarkt miokarda povezan s nižom temperaturom vazduha, koji je najizraženiji dvije sedmice nakon izlaganja nižoj temperaturi.

(Novosti)

ČINJENICE

Dobre strane menopauze Mnoge žene iz opravdanih razloga doživljavaju menopauzu kao malu noćnu moru. Ipak, iako je u to možda teško povjerovati, ovo životno doba ima i svoje dobre strane. Pretjerano znojenje, lupanje srca, bol u grudima, kao i mnoge druge neprijatnosti nijesu jedino što vas očekuje u menopauzi. Istraživanja su pokazala da ona ima i svoje dobre strane, odnosno da su žene u ovom periodu manje sklone depresiji i stresu. Nagle promjene raspoloženja gotovo izostaju u periodu kada se žena “oprašta od menstruacije”, a sudeći prema rezultatima studije, veliki broj dama tada ima mnogo stabilnije ponašanje. Istraživanje je rađeno

u saradnji sa više od 200 žena.

Započeto je 10 godina prije njihovog poslednjeg ciklusa, a završeno je osam godina nakon poslednjeg ciklusa. Istraživanje je pokazalo da žene koje su ostavile period redovnih menstuacija za sobom imaju manje promjene raspoloženja i ređe su sklone stresu i depresiji. Prema riječima vodeće naučnice Elen Friman, ova studija je važna, jer je dokazala da reproduktivni hormoni u velikoj mjeri određuju raspoloženje. Ipak, naučnici napominju kako bi svaka žena trebalo nešto da preduzme u vezi s ublažavanjem simptoma menopauze, a među najboljim savetima su vježbanje i kvalitetna ishrana. (telegraf)

SAVJETUJEMO

Spriječite upalu sinusa Rotkva, izuzetno ljekovito povrće, posebno se preporučuje u zimskom periodu, kada organizam vapi za dobrom odbranom od infekcija i virusa. Svejedno je da li ćete izabrati crnu ili bijelu, jer imaju slična ljekovita svojstva. Jestivi dio, poznat po oštrom mirisu i manje ili više ljutom ukusu, identičan je kod obje vrste, a jedina razlika je u boji kore odakle i potiče naziv. Za naše podneblje karakteristična je crna rotkva, koja u odnosu na bijelu nema neke značajnije prednosti. Zbog mirisa i ukusa u ishrani se koristi uglavnom kao sredstvo koje podstiče apetit. Najčešće se konzumira u obliku salate, sama ili pomiješana sa jabukom, maslinom, kisjelim krastavcima, uz maslinovo ulje i kisjelo mlijeko... Budući da je teška za varenje treba je što više usitniti, po mogućnosti u mikseru, i odmah jesti jer ne smije da stoji. Rotkvu je dobro jesti čim se pojavi neka infekcija. Poznavaoci je ipak najviše koriste kod poremeća-

ja rada jetre i žučne kese. Sok crne rotkve pospješuje proizvodnju žuči, povećava njenu prohodnost, razlaže kamenčiće, normalizuje rad žučne kese i ispira je. Međutim, prije no što se počne sa ovakvom terapijom, obavezno se treba konsultovati sa ljekarom, jer je nekada korišćenje rotkve kontraindikovano. Crna rotkva se preporučuje i kod plućnih oboljenja i kašlja. Da bi se dobio željeni efekat, korjen crne rotkve zajedno sa korom treba isjeći na fine tanke kriške i složiti po slojevima u činiju. Svaki sloj posebno treba posuti smeđim šećerom u prahu. Posudu zatim treba prekriti kuhinjskom krpom i ostaviti da odstoji 24 sata. Tako dobijeni sirup treba procijediti i staviti u hermetički zatvorenu bočicu. Tokom dana, u jednakim razmacima, treba uzimati četiri do pet supenih kašika. Terapiju treba sprovoditi sve dok ne dođe do vidnog poboljšanja. Bijela rotkva pomaže u varenju cjelovitih žitarica i masti životinjskog porekla. (B92)

Osobe koje imaju probleme sa sinusima dobro znaju kako su neprijatni bol i pritisak u predjelu čela, nosa i obraza, otežano disanje, curenje i bolna sluzokoža u nosu... Ovi simptomi mogu da traju i do proljeća ako je upala hronična. Upala sinusa je virusna i prenosi se kapljičnim putem, javlja se kroz pojačani sekret u sinusima, bol i temperaturu, odražava se i na grlo, uši i oči. Dolazi do razmnožavanja bakterija i šupljine sinusa se ispunjavaju gnojem, a ukoliko se bolest produži, prelazi u hroničnu fazu koja se blaže manifestuje, ali su tegobe redovne.

Simptomi su najizraženiji kada je osoba u ležećem položaju jer se nos zapušava. Da biste spriječili upalu, bilo bi dobro da jedete namirnice koje pomažu da se sinusi pročiste, a to su ren i luk, kao i one bogate vitaminima C i A. Osim toga, preporučuje se vruć čaj. Treba ga piti polako, gutljaj po gutljaj, a šolju držati blizu lica sve vrijeme kako

biste udisali toplu paru bogatu ljekovitim sastojcima iz biljke.

Povremeno bi trebalo primjeniti i inhalaciju. Dovoljno je da se udiše nekoliko minuta vrela para od vode u koju ste dodali morsku so, bosiljak ili nekoliko kapi eteričnog ulja eukaliptusa, pa da se sinusi pročiste i spriječe zdravstvene tegobe. Ako imate probleme sa sinusima, redovno provjetravajte prostorije, a na grejna tijela stavite posude sa vodom ili mokru pamučnu tkaninu.

(Moj doktor)

36 Žena

PONEDJELJAK, 25. 11. 2013

PREPORUKA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Puding

SASTOJCI:

glavica crnog lu ka čen bijelog luka jedna suva papr ičica 250 grama slani ne 500 grama para dajza ili pelata maslinovo ulje so mljeveni biber bosiljak 500 grama špag eta 80 grama parm ezana

Mlijeko, šećer, vanilin šećer i struganu limunovu koru skuvajte i ohladite. Posebno umutite jaja i žumanca, pa ih sastavite s prohlađenim mlijekom. Za karamel skuvajte šećer s malo vode dok ne poprimi svijetlosmeđu boju. Modle podmažite maslacem, sipajte u svaku malo karamela i okrećite ih tako da se zidovi potpuno oblože. Potom sipajte smjesu od jaja. Modle složite u pleh s vodom i stavite u rernu zagrijanu na 180 stepeni oko 20 minuta.

Teletina Pasta salata Na ulju propržiti isjeckan crni luk i suvu papričicu, dodati slaninu sjeckanu na kockice i na kraju bijeli luk. Sve zajedno još malo propržiti. Dodati isjeckani paradajz, prodinstati na laganoj vatri.

Začiniti po ukusu. Ukoliko koristite svjež paradajz, prethodno ga oljuštite tako što ćete ga hladnog uroniti u ključalu vodu, a zatim sa lakoćom ukloniti kožicu. Špagete skuvati u slanoj vodi “al dente” (500 grama u 5 litara vode), ocijediti i uzeti malo vode od kuvanja. Voda bi trebalo da bude blizu ključanja, ne da vri. Pomiješajti pastu i sos, dodajte polovinu rendanog parmezana i malo vode od kuvanja, da se dobije kremasta konzistencija. Izrendati preostali parmezan po vrhu i servirati vruće.

Ukusan obrok s jajima

SASTOJCI:

1,5 - 2 kg telećih obraza u komadu 2 kesice vegeta univerzalne marinad e 100 ml crnog vi na 1/2 kašičice soli

Teleće obraze operite, prosušite papirnim ubrusom i stavite u vakum kesu odgovarajuće veličine. Vegeta univerzalnu marinadu pomiješajte sa crnim vinom, zalijte preko telećih obraza i dobro zatvorite vrećicu. Vakum kesu stavite u dublju vatrostalnu posudu, zalijte vodom tako da vrećica u potpunosti bude pokrivena. Stavite u rernu na 80 stepeni i pecite 4-5 sati. Meso izvadite iz vrećice, posolite i kratko prepecite s obje strane na užarenom roštilju. Teleće obraze možete i ostaviti u rerni tako da poslednjih 20 minuta pripreme uključite samo gornji ili gril grijač.

NAPRAVITE SAMI

SASTOJCI:

ZA KREM: 1 l mlijeka 300 g šećera 2 kesice vanilin šećera kašičica nariban e limunove kore 7 jaja 2 žumanceta maslac ZA KARAMEL : 200 g šećera malo vode

Jaja su nezamjenljiva namirnica u svakoj kuhinji, bilo da je riječ o slanim ili slatkim jelima. Svakodnevno ih upotrebljavate na standardne načine, pa vam mi zato predlažemo nekoliko novih recepata koji će biti iznenađenje za vaše ukućane.

PICA PALAČINKE POTREBNO JE: 4 deblje palačinke 4 jajeta 4 veća paradajza 4 crvene paprike 4 zelene paprike 200 g mesnate slanine vegeta biber veća glavica crvenog luka malo rendanog kačkavalja peršun maslinovo ulje PRIPREMA: Paradajz oljuštite, isjecite ga na kockice i dobro ocijedite. Paprike očistite od sjemenki, pa ih kao i slaninu isjeckajte na kockice. Luk takođe usitnite i ostavite ga sa strane. Na ulju propržite slaninu da postane hrskava, a onda je izvadite i na istoj masnoći pržite kockice paprike. Kad paprika omekša, dodajte ocijeđen paradajz, pa pospite vegetu i pobiberite. Dinstajte dok sva tečnost ne ispari, a onda u masu vratite

isprženu slaninu. Palačinke stavite na tanjire, a na svaku rasporedite četvrtinu mase. Pospite rendanim kačkavaljem i kockicama crvenog luka, a jaja na oko ispržite odvojeno i stavite na svaki tanjir. Ukrasite peršunom.

DUKAT KNEDLE POTREBNO JE: 8 jaja 600 g mljevenog pilećeg mesa 200 g rendanih i ocijeđenih tikvica čen bijelog luka kašika rendanog parmezana kašika vegete biber brašno prezle ulje PRIPREMA: Šest jaja tvrdo skuvajte i oljuštite ih. Pomiješajte meso, tikvice, jedno jaje, parmezan i vegetu, pa posolite i pobiberite po ukusu. Miješajte i povremeno pospite brašnom da dobijete kompaktnu masu. Potom je podijelite na šest dijelova i vlažnim rukama oblikujte knedle oko tvrdo skuvanog jajeta. Svaku knedlu uvaljajte u brašno, potom u umućeno jaje, pa u prezle. U nešto dubljem zagrijanom ulju pržite knedle dok ne porumene. Poslužite sa zelenom salatom ili svježim paradajzom.

RECEPTI

Jutarnja peciva

Slasni zalogaji sa sirom

Mirisna peciva ujutru...ima li šta slađe? Ove recepte isprobajte još danas.

BAVARSKE PERECE POTREBNO JE: 500 g brašna kockica kvasca 250 ml mlijeka pola kašičice soli 250 g margarina PRIPREMA: Brašno sipati u posudu i napraviti udubljenje u sredini. Kvasac rastopite u malo mlijeka i sipajte u sredinu brašna. Okolo poređajte na listiće sječen margarin.

Ostavite da stoji pola sata. Zatim s ostatkom mlijeka umijesite tijesto i isjecite na 15 istih dijelova.

Oblikujte perece. Pustite vodu da proključa i sipajte sodu bikarbonu.

Reakcija je burna. U ključalu vodu spuštajte perece na 30 sekundi.

Poređajte ih na pleh obilno namazan margarinom i pecite u rerni na 180 stepeni dok ne porumene.

KROFNE POTREBNO JE: 900 g glatkog brašna 4 dl vode 20 g suvog kvasca 4 kašike šećera 1 dl mlijeka 250 g margarina

KUGLICE OD SIRA POTREBNO JE: 300 g kuvanog pilećeg bijelog mesa 200 g krem sira kašika pavlake kašika majoneza 4 krastavčića 2 tvrdo kuvana jajeta 300 g kačkavalja PRIPREMA: Meso sameljite, te ga pomiješajte sa krem sirom, pavlakom i majonezom. Dodajte sitno sjeckane krastavčiće i jaja, pa sve dobro izmiješajte. Od smjese pravite kuglice i svaku uvaljajte u rendani kačkavalj.

PUNJENE PALAČINKE POTREBNO JE: 125 g kukuruznog brašna 75 g glatkog brašna 1/2 praška za pecivo 2 jajeta, kašičica soli 200 ml mlijeka 2 kašike maslinovog ulja 100 ml mineralne vode Za fil: 100 g šunke, 100 g pršute 300 g krem sira sjeckani vlašac ili praziluk režanj bijelog luka malo bibera, so ljuta papričica malo pavlake PRIPREMA:

limunova kora ulje za prženje prstohvat soli PRIPREMA: U dubljoj posudi sjediniti mlako mlijeko, šećer, kašičicu brašna i svježi kvasac pa dobro izmiješati i ostaviti na toplom da nadođe. U posudi za miješanje sjediniti polovinu brašna, nadošao kvasac, jaje, omekšao margarin, prstohvat soli, vodu, rendanu koru limuna i promiješati.

Zatim postepeno dodavati preostalo brašno dok se ne dobije glatko tijesto. Umiješano tijesto ostaviti na toplom da nadođe. Nakon toga tijesto premijesiti, pa ga razvaljati da bude prst debelo i poprskati kašikom i po vrele vode. Preklopiti krajeve na dolje i ostaviti da odmori 15 minuta. Postupak ponoviti još dva puta.

Umutite tijesto za palačinke i ostavite u frižideru 20 minuta. Zatim ispecite osam palačinki. Napravite fil, u krem sir isjeckajte bijeli luk i malo vlašca. Dodajte pavlaku i začine. Namazom premažite palačinke i pospite ih sjeckanom pršutom i šunkom.

Urolajte i isjecite na zalogaje.

SENDVIČI POTREBNO JE: jedan baget 300 g krem sira 5 čeri paradajza masline, peršun radič, tvrdi kravlji sir

5 šnita pančete pečene 3 čena bijelog luka malo maslinovog ulja PRIPREMA: Baget isjecite na šnite. Namažite svako parče sa malo ulja i stavite hljeb u rernu, na 200 stepeni sedam minuta. Kada postane hrskav, natrljajte svako parče čenom bijelog luka. Za to vrijeme ispecite slaninu. Na svako parče stavite šnitu pečene slanine, preko krem sir, malo radiča ili peršuna, kolut čeri paradajza, kockicu trvdog sira i na kraju maslinu. Sve povežite čačkalicom.

MALI OGLASI

37

AS NEKRETNINE

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

PONEDJELJAK, 25.11. 2013.

KUĆE/STANOVI

P Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice. Ugrađena eloksirana bravarija, pločice, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 53.000. Tel.067/272015 Prodajem novu kuću, 180m2, kod «Hemomonta» sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno.

Tel.069/567-440 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo.

Cijena povoljna! Tel.069/069148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2.

Tel.067/321-777

PRODAJA S.A.35M2 / I, 26.000e dobar M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, 33.000e T.Put, 51m2 / V, 47.000e, novog.

City hotel, 47m2 / I, 1250e/m2, nov Delta “Čelebić”, dvos. 62m2/ V Tološi, 45m2 / I, 46.000e, novog.

S.A. 70m2 / V, 62.000e, odličan P.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar

asnekretnine@t-com.me

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem namještenu garsonjeru kod autobuske stanice.

Tel.069/585-100

069-051-360 067-657-258

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače.

Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

www.asnekretninepg.com

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666966

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446

Izdajem namještenu kuću u Maslinama. Novogradnja – 55 kvadrata. Tel.067/553-794

069-060-961

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

PRODAJA

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629

I

020-651-829

Tel:

Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana.

Moguć dogovor. Tel.067/430660

Prodajem stan Tre Canne Budva, 104 m2, VIII sprat, Centralna kula. Tel.069/300 775

Novaka Miloševa 32

IZDAVANJE P.M.Vektra 60m2 / II, 400e, namj.

T.put 48m2 / II, nov, namj.250e Autobuska 67m2 / V, 250e, namj.

Blok V, 96m2 / IV, 350e, prazan Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj.

Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj.

S.A. 64m2 / II, nov,250e, prazan Zabjelo 47m2 / V, namj, 230e P.M.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj.

Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara.

Tel.069/555-891 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica.

Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom.

Cijena 160 eura. Tel.067/801-021

SOBE Izdajem dvokrevetne sobe studentima (kuhinja, kupatilo) blizu Palade. Tel.069/305-363, 067/202-220

POSLOVN I PROSTOR Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2.

Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura.

Tel.067/611-115, 069/611-115

PLACEVI Prodajem plac 2.600m2, naselje Tuški Rogami. Voda, struja, izlazi na put, 30-50 eura po m2. Mogu i manji placevi.

Tel.069/032-357 Prodajem plac 4.000m2 sa objektom 53m2 u Vranićima Podgorica, put i struja. Voda nije sprovedena. Tel.069/064566, 020/628-877

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

38 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2.

Tel.069/362-471, 069/953-814

VOZILA/AUTO DJELOVI

ponedjeljak, 25.11. 2013.

MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Zamjena oštećenih cijevi. Dolazim odmah po pozivu.

Povoljno!!!

Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

GRAĐEVINSKE USLUGE

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove.

Tel.067/524-393

APARATI/OPREMA

Kanadske vize. Tel.069/992209 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644494

Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 Vrhunski originalni preparati za potenciju. Gelovi 7kom/20, tablete 4kom/15, šumeće tablete 7kom/20. Tel.067/852451 Prodajem komadni regal za dnevnu sobu (TV komoda, 4 viseća dijela sa staklom, polica za knjige) - očuvano. Tel.067/244166 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

LIČNO

Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore.

Povoljno i brzo. Tel.069/020102

Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474188

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Momak, 30 godina, pružao bi usluge starijim damama.

Tel.068/406-844

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

POSAO

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972

USLUGE

RAZNO

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi.

Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/9112598 Klime obične, inverter, multi parapetne, zidne, kasete. Prodaja, montaža, dezinfekcija, servis. Garancija od 2 do 5 godina.

Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209 Mobilni telefon prestigio multiphone 4500 duo, nov, neupotrebljavan, u Podgorici.

Tel.069/052-979 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

ponedjeljak, 25.11. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30.

PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi).

Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:15 07:20 07:50 08:10 08:55 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00 14:45 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:23 20:15 21:10 22:10 00:00

Serija :Tri Hil/r Exploziv/r Exkluziv/r Serija:Karma/r Emisija za djecu-Mozgalica TaÄ?no 9 Serija:OdbaÄ?ena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:Roki 4/r TaÄ?no 1 Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni/r Serija:Staklen dom/r Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:OdbaÄ?ena Serija:Staklen dom Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni Serija:Karma Serija:SinÄ‘elići Film:Posejdon Serija:Porodica KardaĹĄijan

PRVA Sulejman VeliÄ?anstveni 19.23

06.30 09.30 10.00 11.05 12.00 12.05 12.25 13.00 13.05

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik NauÄ?no – obrazovni program Vijesti Pokreni se/r Crtana serija : Ĺ trumfovi Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne Ĺžrtve/r 14.10 NauÄ?no – obrazovni rogram/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: DjevojaÄ?ki institut 16.55 Radni dan 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r 18.50 Serija: Office 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni 21.00 Otvoreno 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne Ĺžrtve 00.00 Vijesti

RTCG 1 Crtana serija: Ĺ trumfovi 12.25

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uŞivo 11:50 City 12:00 Magazin in/r 13:00 Farma uŞivo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uŞivo 17:30 X patrola 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Akademci specijal 21:30 Farma uŞivo 22:00 Grand- narod pita 00:00 Farma uŞivo 02:45 City

06:45 09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 14:00 14:07 14:15 15:00 15:40 16:30 16:50 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:40 00:30 00:40

Boje jutra Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti informativa Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: RuĹža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Bez granica Vijesti Sport Serija: Internat Bez granica Extra lifestyle Plan letjenja/r

PINK Serija: Mala nevjesta 19.30

VIJESTI Serija: RuĹža vjetrova 15.40

07:00 10:00 10:30 10:45

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Trag 12:30 Tajne i ljepote Kine 13:00 Na toÄ?kovima 13:30 Bez recepta 14:30 Interfejs/r 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Dnevnik 19:55 Bez recepta 20:25 Tajne i ljepote Kine 21:30 Aljazeera 22:20 Nokaut 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film: Artur i Minimoji/r Pop kvart Business Exclusive Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film: Posao Forum U raljama Ĺživota Film: Mi viĹĄe ne Ĺživimo ovdje Forum 5 do 5/r U raljama Ĺživota/r

ATLAS Neki to vole zorom 10.00

TV PREPORUKA POSEJDON Prva 22.10

Kada iznenadni talas potopi luksuzni brod nasred sjevernog Atlantika, mala grupa preĹživjelih mora da se udruĹži u borbi za sopstvene Ĺživote. Radije sam, kockar Dilan DĹžouns ignoriĹĄe nareÄ‘enja kapetana da u potpalublju Ä?eka spasioce i polazi u potragu za spasom. Ono ĹĄto je poÄ?elo kao solo misija uskoro povlaÄ?i i ostale. Za Dilanom kreće oÄ?ajni otac, koji traga za svojom ćerkom i njenim vjerenikom, mladim parom koji nekoliko sati ranije nije mogao da skupi hrabrost i kaĹže mu za vjeridbu, a sada su suoÄ?eni s mnogo većom opasnoťću.

08.30 DjeÄ?iji program: Na vrhovima prstiju/r 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Univerzum 12.50 Fudbal-CFL: Grbalj-Sutjeska/r 14.30 KoĹĄarka ABA: SolnokiBudućnost Voli/r 16.10 Serija:Sestra Tereza 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Crnogorske teme 19.00 Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda 19.30 Dnevnik 2 20.15 CG.sport 21.00 Dok. program 21.30 Serija: Sestra Tereza 22.15 Serija:FleĹĄ point 00.00 VOA-glas Amerike

RTCG 2 Serija: FleĹĄ point 22.15

11:00 11:45 15:45 16:00 17:15 18:15 19:00 19:45 20:15 20:30 21:15 22:45 23:00

Uz jutarnju kafu – uŞivo Dogodilo se...

Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Žestoko Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin - uŞivo Ekstremno NindŞa Ratnici/r Texas Holdem Poker Na Domaćem Terenu/r Ekstremno NindŞa Ratnici Guťteranje – premijerno Smijeh kao Lijek Zabavni magazin/r

777 Zabavni Magazin - uĹživo 16.00

MBC Astro num caffe 15.30

07:02 07:15 09:15 10:00 11:30 11:40 12:00 12:35 13:20 16:45 18:25 19:00 19:10 19:30 20:00 21:00 21:35 22:00 00:00

MONTENA Crtani filmovi 09.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Cvat lipe na Balkanu 10:00 Vesti RTS 10:05 Lov i ribolov 10:35 Eko karavan 11:10 Vesti RTS 11:13 Svedoci vekova 11:44 Velikani 11:50 Evronet 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Stop sport 12:45 Ubistvo 13:45 Ciklus: Zapamti me 2002.

-2012. 15:15 Ovo je Srbija 16:00 Bela laÄ‘a 16:55 Moj liÄ?ni peÄ?at 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:19 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela laÄ‘a 21:00 Potraga 21:48 Treća sreća 23:35 Dnevnik RTS 23:50 Ubistvo 00:55 Evronet RTS 2 08:49 Izaberi svoju knjigu 09:04 Ĺ˝ivotna raskrsnica 09:28 Srpska ĹĄkola u Kraljevini Danskoj 09:53 MuziÄ?ki spotovi - StepeniĹĄte 09:56 Internest 10:09 Vrele gume 10:39 Knjiga utisaka 11:15 Klinika Vet 11:45 Kontekst 21 12:20 DĹžulijan Rahlin i gudaÄ?i Svetog Ä?orÄ‘a 13:00 Trezor 14:00 Izaberi svoju knjigu 14:15 Ĺ˝ivotna raskrsnica 14:39 Srpska ĹĄkola u Kraljevini Danskoj 15:04 MuziÄ?ki spotovi - StepeniĹĄte 15:07 Internest 15:21 TV feljton 15:56 SAT 16:45 Sve boje Ĺživota 17:15 Braća

Karamazovi 18:01 Ad libitum 18:31 Ĺ ta su sve tehnologije uradile za nas 19:01 Verski mozaik Srbije 19:53 Najveći sportski dogaÄ‘aj u dvorani Pionir 20:25 Crvena zvezda - Mega Vizura 21:17 Stop sport 22:15 Braća Karamazovi 23:05 PriÄ?a o fotografiji: crteĹži sunca 23:34 Mesto koje Ä?uvam 00:17 Svet zdravlja 00:47 Rockovnik 01:16 Trezor 02:14 Crvena zvezda Mega Vizura 03:49 Stop sport HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:13 Na vodenome putu 11:00 Ĺ to vas Ĺžulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:24 TV kalendar 12:37 Nasljednica s Vendavala 13:21 Glas domovine 13:46 Pogled preko granice Hrvati u BiH 14:11 Jezik za svakoga 14:21 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:43 Navrh jezika 14:45 DruĹĄtvena mreĹža 14:50 DruĹĄtvena mreĹža 15:20 DruĹĄtvena mreĹža 16:03 Puna kuća Ra era 16:47 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uĹživo 18:06 I to je Hrvatska 18:22 PotroĹĄaÄ?ki kod 18:55 Odmori se, zasluĹžio si 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:01 Vrijeme 20:06 TV Bingo 20:29 Dnevnik plus 20:57 Fokus 21:53 Heroji Vukovara - SajmiĹĄte 22:53 Dnevnik 23:13 Sport 23:16 Vrijeme

SvjeĹži u dan Dok. program/r.

Crtani filmovi Zelena patrola /r.

Anegdota iz Şivota Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Dok.Program Majstor kuhinje /r.

Majstor kuhinje Životinjske lakrdije/r.

Anegdota iz Ĺživota MuziÄ?ki program Crtani film /r.

PG Raport Info MuziÄ?ki program Film: ÄŒetri usamljena srca Ponoćni Info

DANAS U GRADU HRT 2 08:37 Ĺ˝ivot s Derekom 09:00 Ĺ kolski sat 09:30 Boli glava 09:45 Ton i ton 10:00 Briljanteen 10:41 Dr. Oz 11:22 Obrtnik i partner 11:55 Hotel dvorac Orth 12:42 Na zapovijed, glavni kuharu! 13:07 Nijeme od straha 14:39 Glazba, glazba... 14:49 Degrassi: Novi naraĹĄtaj 15:11 Divlji u srcu 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Ĺ kolski sat 17:00 Boli glava 17:15 Dok vas nije bilo... 17:57 Kuhajmo zajedno 18:04 Svaki dan, dobar dan 18:47 Dr. Oz 19:26 TV vrtić 19:37 Tigrasta patka 19:41 ÄŒarobna ploÄ?a 20:00 Roditelji i djeca 20:46 Top Gear 21:42 Krvavi svibanj 22:43 CSI: Las Vegas 23:27 Sestra Jackie 23:57 Fringe Na rubu HBO 09:15 Putovanje 2: Tajanstveno ostrvo 10:50 Betonski faraoni 11:40 Stoj! Ili će moja mama pucati 13:10 Liga pravde: Propast 14:25 Gradski kauboji 2 16:20 Ples malog Pingvina 2 18:00 Pijev Ĺživot 20:05 BenĹĄi 21:00 Krivica 22:30 Na istok i dole 23:05 Devojke 23:35 Dobri doktor 01:05 Prava ljubav 02:45 Nije me strah FOX LIFE 08:40 Ĺ˝ivot u predgraÄ‘u 09:05 Ĺ apat duhova 09:55 Emili Ovens 10:45 DĹžejmijevi kuvari 11:40 Sudije za stil 12:05 Sudije

za stil 12:35 Majke plesaÄ?a 13:30 ProvodadĹžija za milionere 14:25 Projekat “Modna pistaâ€? 15:20 DĹžejmijevi kuvari 16:15 Srećno razvedeni 16:40 Srećno razvedeni 17:10 Srećno razvedeni 17:40 Srećno razvedeni 18:10 Jednom davno 19:05 Jednom davno 20:00 Jednom davno 20:55 Kugar Taun 21:20 Kugar Taun 21:50 Kako je biti Erika 22:45 Emili Ovens 23:40 Kugar Taun 00:05 Kugar Taun 00:35 Kako je biti Erika FOX CRIME 09:40 Prevaranti 10:45 Prevaranti 11:50 SluÄ?ajni partneri 12:50 Operativci 13:55 Red i zakon 14:50 Ubrzana istraga 15:50 SluÄ?ajni partneri 16:50 Jedinica 17:50 Jedinica 18:50 Jedinica 19:50 Operativci 20:55 Red i zakon 21:50 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 22:50 Detektiv na Floridi 23:45 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 00:40 Monk 01:35 Milosrdna Grejs 02:25 Opasni cimeri ARENA SPORT 11:00 Livorno - Juventus 13:00 Ĺ iroki Sarajevo 15:00 Arsenal TV 18:00 Pregled italijanske lige 19:00 Pregled kola 19:30 Pregled Bundeslige 20:00 U obruÄ?u 20:30 Crvena zvezda - Mega Vizura 22:30 U obruÄ?u 23:00 Jelen pregled kola 00:00 Professional Poker Tour 01:00 Pittsburgh - Boston 03:30 PAOK – Aris

BIOSKOP CINEPLEXX

Igre gladi, lov na vatru 16:00; 18:50; 21:15; Savjetnik 18:00; 20:00; 22:15; Plan bjekstva 20:30; 22:45; Vojna akademija 17:30; 19:45; Malavita 22:00; Prljavo 18:40; Tajne petog staleĹža 17:40; Legende u Vegasu 16:30; 20:15; 22:30; Tor mraÄ?ni svijet 2 3D 16:40; 19:00; Kapetan Filips 21:30; Kumba 3D sinhronizovano 15:45; Nosorog Oto 3D 15:00; Grozan ja 2 3D sinhrozniovano 15:15; Ĺ trumpfovi 2 3D 15:30; CNP

Don Žuan 20.00