Izdanje 23. decembar 2013.

BROJ DANA

ce 30 nt i

60

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

miliona eura smanjila je svoj dug Opština Budva 2013.

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013. BROJ 721/ GODINA III

●5

POVODI

SNP I DALJE ODBIJA DPS, A PREDSJEDNIK PARTIJE PORUČUJE:

Srđan Milić neće biti prepreka ●Predsjednik SNP poziva Đukanovića i Krivokapića da riješe svoje odnose ili da krenu u nove izbore SLOBODNO KRETANJE RADNE SNAGE ● 4

Crnogorci neće na divlje u EU

IJZ ● 8

Najviše novca za zarade zaposlenih

ZAKON O RADU ● 9

Radnik ostaje ni na nebu, ni na zemlji

POLICIJA ● 11

U januaru o nalazu Unutrašnje kontrole

ODLUČNO ● 13

Opština plijeni stanove “Nivela”

ISTRAŽUJEMO

SAZNAJEMO

METALAC ● 7

●Britanski premijer Dejvid Kameron zaprijetio je da će njegova zemlja ulagati veto na ulazak bilo koje zemlje u daljem proširenju Evropske unije PREMIJER LIGA ● 31

Arsenal napada Čelzi

Deset radnika zatražilo zdravstvenu pomoć VATERPOLO ● 28

●Za dug za komunalije u iznosu od 3,1 milion eura u “Nivelovom” objektu na zaobilaznici biće zaplijenjen određen broj poslovnih prostora i stanova SLOBODAN KOVAČEVIĆ ● 25

ZABAVA

Primorac juri Novim sadaddas asdJadranovih albumom plus dva ujedinio region

2 AKTUELNO

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

EDITORIJAL

Novu godinu uglavnom dočekuju u svojim domovima: poslanici u Skupštini

ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

JUGOSLOVENSKA

Izvjesni Kornelijus Adebar, saradnik projekta Njemačkog društva za spoljnu politiku, razmatrao je pretpostavku o tome šta bi bilo da je Evropska unija uložila veće napore, prije svega u finansijskom smislu, u opstanak Jugoslavije.

Naravno, nije ni zucnuo o tome zašto su se učipili u njen raspad, ali kako je u nastavku svoje priče imao pozitivan stav, ne bih ni ja sada da tupim o tome.

Nego, kako svi znamo da se ljudi po nešto sretnijim društvima od ovog našeg bave nekim interesantno – uzaludnim stvarima, ipak je zanimljiva činjenica da raspad jedne savezne države kakva je bila Jugoslavija nije samo zabolio Jugoslovene, već i očigledno sasvim izvjestan dio razumnog svijeta.

Jer, Kornelijus tim povodom postavlja niz pitanja “šta bi bilo da je bilo”, koja upućuju na sretan završetak, posebno ispostavljajući samo jedan i sasvim dovoljan razlog za to, a to je da bi stotine hiljada života bilo pošteđeno. Tek poslije analizira svekolike i nemale materijalne uštede i eventualne boljitke.

No, poučen tim eventualnostima, zaista je počelo živo da me zanima kako bi to danas izgledala Crna Gora, kao jedna od šest država jugoslovenskog saveza.

U svakom slučaju, pretpostavke su se same prosipale. Recimo, ponajprije ona, pa ma koliko bila banalna i minorna, da li bi bivši šef policije Veljović i u onoj državi, a uoči lokalnih izbora u Mojkovcu, mogao da okupi u policijskom kampu samo Mojkovčane i drži predavanje o “afirmaciji vrijednosti NATO integracija”, koje će nešto kasnije predsjednik države predstaviti kao – nepoštovanje odgovarajuće procedure. Znam, zvuči urnebesno groteskno, licemjerno i patetično, ali to je ono što nam se dešava. Nikada nećemo saznati “šta bi bilo da je bilo”.

No, to je samo još jedna u nizu stvari koja se uklapa u istorijske efekte “događanja naroda”. Svakako, pitajući se, šta bi bilo da je Slobodan Milošević ostao samo jedan od direktora u Beogradskoj banci? I da nije iznjedrio baš toliko kadrova koji još ordiniraju teritorijom nekadašnje zajedničke države.

Sve kasnije balkanske događaje uopšte nisam ni razmatrao. Jer, skoro svi su nastali na tom prapočetku, kasnije se samo pridružili histeriji manipulacije, njegujući mit o promjenama, obezbjeđujući sebi ugodne pozicije.

I tako, sve do današnjeg dana. Zaista, ništa se nije promijenilo. Nemaština, kriminal, nacionalizam i nasilnička tranzicija paradiraju pred našim očima. I to, u svakoj od bivših jugoslovenskih republika. Pod paskom političko bankarske elite. Utisak je da, tako pokradeni za neki bolji život, sve slovenske duše izgledaju prilično jugoslovenski ujedinjeno.

Dušu su nam uzeli.

2014.

Poslanici Novu godinu mahom dočekuju u svojim domovima

Poslanici crnogorskog parlamenta Novu godinu će mahom dočekati u krugu svojih familija. Porodična atmosfera i tradicionalna crnogorska trpeza razlog su više da poslanici početak 2014.godine dočekaju u svojim domovima. Poslanik Demokratske partije socijalista Zoran Jelić kaže da je najljepše sa porodicom.

“Najljepše je Novu godinu dočekati u krugu porodice, što ću ja svakako uraditi. Slobodne dane i praznike ću iskoristiti da se vidim sa prijateljima, kumovima i društvom”, kazao je Jelić za CdM. Iako se tokom parlamentarne 2013. opozicija i vlast nijesu slagali, u ovom su saglasni.

Velizar Kaluđerović iz Socijalističke narodne partije će takođe ostati kući.

“Ja ću Novu godinu provesti kući

sa svojom porodicom, kao što to radim svih ovih godina. Ne planiram da idem nigdje van zemlje, praznike ću iskoristiti da se družim sa širom porodicom”, naglasio je Kaluđerović.

Sa najbližima će ispratiti staru i dočeati Novu i lider Nove srpske demokratije i poslanik Demokratskog fronta Andrija Mandić.

“Ja ću kući sa svojom porodicom, ne što ne mogu nigdje, nego što je za mene to pravi izbor”, kazao je Mandić.

Lider Liberalne partije Andrija Popović kazao je da će Novu, 2014. sigurno dočekati u dobrom društvu, a vjeruje da će negdje i otputovati na kratko.

“Ja ću Novu godinu dočekati u Kotoru, još mi je nedoumica da li ću je dočekati u svom domu, ili u nekom lokalu. Vjerujem da ću i ove godine, pošto to tradicionalno radim, otići

Feratović

Rabrenović na čelu podgoričkih liberala

Meteo 07:03 16:13

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

REKORDER

Crna Gora

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto. Vjetar promjenljivog smjera, slab, a na jugoistoku umjeren do pojačan istočni i sjeveroistočni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Danas

Sjutra

min oC max oC

3 4 6 6 7 -3 -6 -10 -6 -5

SJUTRA

13 13 15 16 15 9 5 1 4 3

min oC max oC

1 3 5 4 4 -5 -7 -9 -7 -6

14 14 15 16 16 12 8 5 6 5

Na sjeveru jutarnja magla ili niska oblačnost. Jutro na sjeveru maglovito. Tokom dana Na jugu i u centralnim predjelima sunčano sunčano i u većem dijelu države toplo. sa slabim do umjerenim sjevernim vjetrom. Biće uslova za temperaturne inverzije.

Konkurisao kod 40 firmi, 39 mu nije odgovorilo Sanel Feratović, pravnik iz Podgorice, postao je crnogorski rekorder po broju prijava za posao.

On je za 45 dana poslao svoju biografiju i formular za posao na 40 adresa, ali je odgovor dobio od samo jedne kompanije, piše agencija Anadolija.

Sanelu je čudno zašto mu firme kod kojih je konkurisao za posao nijesu bar odgovorile da nije primljen, iako po Zakonu, dužnost poslodavca je da obavijesti sve prijavljene da li su primljeni i ako nijesu, zašto nijesu. Jedino povratno pismo stiglo mu je od kompanije koja se bavi distribucijom pića, ali sa naznakom da

tri-četiri dana i na planinu. I to je to”, kazao je Popović.

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Suljo Mustafić će za novogodišnje praznike otputovati van Crne Gore.

“Zbog poslova koje radim, moja porodica i ja nemamo puno vremena da budemo zajedno, pa je ovo prava prilika da se okupimo. Poslije ćemo vjerovatno poći do Švajcarske, kod moje sestre”, kazao Mustafić.

Zbog obaveza Dritan Abazović iz Pozitivne Crne Gore propustiće tradicionalno putovanje sa prijateljima.

“Sa jednom svojom grupom ljudi već nekoliko godina idem u obilazak istočne Evrope, gdje smo istraživali zanimljiva mjesta u kojima nijesmo bili. Ovaj put ću morati da ih “izdam”, jer zbog obaveza neću moći da otputujem”, ispričao je Abazović.

nije ušao u uži izbor kandidata.

“Sve mi je ovo pomalo čudno, jer nijesam imao ambiciju da se zaposlim u Vladi ili nekom ministarstvu, iako smatram da bi se i tamo dobro snašao. Želim da radim pošteno, kako bih prehranio porodicu. Ali nijesam vjerovao da od 40 kompanija koje su raspisale oglas za prijem radnika, njih 39 mi nije ni odgovorilo”, kaže Feratović.

On je vjerovatno crnogorski rekorder kada su u pitanju poslate aplikacije za posao, ali da stvar bude još gora, i jedan od rijetkih ljudi kome čak 39 kompanija nije odgovorilo na zahtjev.

Na IV redovnoj konvenciji Opštinskog odbora Liberalne partije Podgorica, za predsjednika je jednoglasno izabran Jovan Rabrenović.

On će tu funkciju obavljati u narednom dvogodišnjem mandatu.

Kako je saopšteno, novi opštinski odbor Liberalne partije Glavnog grada sačinjavaće više od polovine mladih obrazovanih ljudi, koji su spremni da se aktivno angažuju na jačanju Liberalne partije i širenju ideja liberalizma.

Rabrenović je kao najvažnije pravce djelovanja OO LP Glavnog grada u narednom period istakao pripremu podružnica za predstojeće lokalne izbore u Glavnom gradu uz jačanje i širenje mreže aktivista u svim djelovima grada.

“Podgorički liberali Glavni grad Podgoricu žele graditi i kao mjesto bezbjedno za život svih njenih građana, ali i kao centar sportskih i kulturnih dešavanja. Liberali smatraju da Podgoricu treba razvijati kao regionalni ekonomski centar, čiji će turistički, poljoprivredni i uslužni potencijali biti optimalno iskorišćeni što će Glavni grad pozicionirati na mapi jugoistočne Evrope kao generator razvojne inovativnosi”, navodi se u saopštenju LP.

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

pOrUka ZvaniČniciMa

bivši radnici kap-a Sa jednog od protesta bivšig radnika KAP-a

Papa: Vježbajte da ne ogovarate Papa Franjo

Strpljivi do 15. januara

B

ivši radnici Kombinata aluminijuma Podgorica 15. januara organizovaće sastanak u krugu fabrike kako bi se dogovorili o sljedećim koracima ka rješavanju svojih potraživanja.

Njihov predstavnik Radovan Tošković kazao je za Dnevne novine da očekuje da će do tada konačno biti poznato šta mogu očekivati od Skuštine.

“Do 15. januara trebalo bi da se zna šta će biti sa našim zahtjevima. Ako ni tada ne budu riješili da nam daju novac, nastavićemo svoje prosteste. Vidjećemo da li je parlament jači od volje jednog čovjeka”, kazao je Tošković.

Prema njegovim riječima, si-

tuacija je sasvim neizvjesna, jer je u Skupštini ponovo dobio većinu Zakon o zaštiti državnih interesa u metalurškom sektoru, zbog čega su se radnici i odlučili na strpljenje.

Bivši radnici pozivaju se na ranije skupštinske zaključke kojima se definiše između ostalog i da se bivši radnici moraju u potpunosti zbrinuti. Oni su ranije nekoliko dana blokarali izvoz aluminijuma na kapiji fabrike, ali su nakon obeće-

dOnaciJa

Volkano poklonio 50 paketića igračaka Slatki bazar

U okviru Slatkog sajma, kompanija Vezuv u čijem okviru posluje sistem Volcano donirala je 50 paketa igračaka za budući BIBLIOTEKU IGRAČAKA. Kompanija Vezuv sa udruženjem Roditelji će takođe u duhu prazničnih darivanja pokloniti i 170 paketa igračaka, djeci koj se nalaze na liječenju u dječijim bolnicama širom Crne Gore. Ovo je druga zajednička akcija udruženja Roditelji i kompanije Volcano. Tokom sajma je prikupljeno 931,15 eura i veliki broj igračaka za opremanje biblioteke igračaka, Igračkoteke,

saopštili su organizatori.

“Cilj nam je da već početkom godine omogućimo otvaranje Igračkoteke u Podgorici koja će biti mjesto besplatnih servisa za roditelje i djecu”, kazala je koordinatorka projekta Ana Vujnović.

Igračke su donirali građani i privatni vrtići Frog, Pinokio Artić, Čarli Čaplin i Mali Princ.

Biblioteku igračaka će krasiti i igračake od različitih materijala koje su djeca pravila kod kuće i donijela ih da budu izložene u tokom sajma.

nja nadležnih da će im pomoći oko rješavanja isplate otpremnina odlučili da to prekinu. Bivši radnici su, nakon toga, poziv za pomoć, umjesto Vladi, uputili parlamentu.

Oko 420 bivših radnika KAP-a koji su ostvarili pravo na prevremenu penziju traži i otpremnine i isplatu novca iz stambenog fonda. Ranije je ministar ekonomje Vladimir Kavarić saopštio da se radi o grupi bivših radnika koji su dobili penzije, socijalno su zbrinuti i za koje je državni budžet imao trošak od oko 2,2 miliona po osnovu povezivanja radnog staža. Tošković je kazao da je tih 2,2 miliona KAP bio obavezan mjesečno da izdvaja radnicima za radni staž. I.B.

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo upozorio je vatikanske ministre da bi njihov rad mogao da sklizne u prosječnost, ogovaranje i birokratsko prepiranje. Do toga će doći ako zaborave na svoj profesionalni poziv služenja crkvi, rekao je papa Franjo.

Papa Franjo je, u božićnom obraćanju vatikanskoj Kuriji, istakao da želi da crkva u cjelini bude manje okrenuta moralisanju, a više pokazivanju milosti prema onima kojima je to potrebno, gdje god da su.

Poglavar Rimokatoličke crkve zahvalio je kardinalima i biskupima na njihovom radu, posvećenosti i kreativnosti, rekavši da “ima svetaca u Kuriji” i podsjetivši ih da moraju da pokažu i profesionalizam i svjetost.

“Kada nema profesionalizma, polako i sigurno tone se u prosječnost. Dosijea se pune banalnim i beživotnim informacijama, koje ne mogu da postignu širu perspektivu. Ako se zaboravi da služba treba da bude usmjerena ka pojedinačnim crkvama i biskupima, Kurija se pretvara u dosadnu, birokratsku carinarnicu, koja vrši inspekcije i propituje, zaustavljajući Sveti duh i rast Božjih ljudi”, naglasio je papa Franjo.

Papa je ponovio upozorenje koje je više puta izrekao - da se treba kloniti ogovaranja.

“Hajde da mu se svjesno usprotivimo, ovo nije prosto moralisanje, jer ogovaranje nanosi štetu ljudima, našem radu i okruženju”, naglasio je papa.

Ranjeni sirijski dječak sa ulice Alepa

Promocija “Miris novca”

BAR - Udruženje umjetnika “Vizura” iz Golubovaca u Domu kulture preksinoć je promovisalo roman “Miris novca” mr Smiljane Vukićević iz Bara. Roman opisuje život fiktivne mlade Bjelopoljke Milice koja se, u potrazi za boljim životom, seli u Bar gdje upada u krugove kriminalaca, kamataša i makroa, u kojima je jedina životna vodilja novac.

Medijator promocije Dragan Mitov Đurović istakao je da je “Miris novca” knjiga ožiljaka u kojoj su opisani stvarni i izmišljeni junaci, mala životna čitanka “koja je ujedno i podsjetnik i opomena” . “Čitajući ‘Mirisa novca’ djeca mogu saznati više o počastima koja im u današnjem društvu prijete sa svih strana, mnogo više nego iz priča svojih roditelja”, kazao je na promociji mr Dejan Đurović.

Književni kritičar i recenzent romana Perivoje Popović ocijenio je da se autorka uhvatila ukoštac sa temom novca kao generatora zla u vremenu tranzicije.

“Njenim junacima se dešava malo dobra, a puno zla u trci za novcem.

Ovo djelo poručuje mladima da čovjeku smisao življenja nije sadržan u onome ‘u se, na se i poda se’, već u vrijednostima koje baštine tradicija i porodica, plemenitost, ljubav i humanost”, istakao je Popović.

A.Lj.

SiriJa

Stradanja u Alepu Dvanaest osoba, među kojima šestoro djece poginulo je šiitskom mestu Oum al-Amad u Siriji, kada je automobil bomba eksplodirao u blizini jedne škole, javila je Državna novinska agencija Sana. Prema izvještaju Opservatorije za zaštitu ljudskih prava, desetine ljudi je ubijeno u bombardovanju sirijske vojske na Alepo, a pres centar u tom gradu oštro je osudio jučerašnji “masakr”.

“Bolnice su pune ranjenih”, javio je pres centar, a bombardovanje Alepa još traje, navela je agencija Frans pres. Međunarodna organizacija Hjuman rajts voč juče je osudila vazdušne napade sirijske vojske, navodeći da je za samo nekoliko dana ubijeno više od 200 ljudi.

“Vladine snage napravile su užas u Alepu”, naveo je Hjuman rajts voč. U Siriji je do sada ranjeno čak pola miliona ljudi, od kojih mnogi nemaju pristup ni osnovnoj zdravstvenoj zaštiti ili medicinskoj nje-

zi, saopštio je Međunarodni komitet Crvenog krsta (ICRC). Direktor ICRC-a Magne Bart je izjavio da je, pored toga, više miliona ljudi raseljeno unutar Sirije, dok je nekoliko desetina hiljada ljudi uhapšeno.

“Najmanje pola miliona ljudi je ranjeno, milioni su i dalje raseljeni, a desetine hiljada su u pritvoru”, istakao je Bart, dodajući da se ranjeni često ne liječe na adekvatan način, a hronično bolesni često ne dobijaju odgovarajući ljekarski tretman.

Bart je istakao da sirijske vlasti sprečavaju pristup područjima koja kontrolišu pobunjenici, uključujući one u provincijama Homs i Damask, uprkos tome što ukazuju na potrebu za više humanitarne pomoći. Prema podacima sirijske Opservatorije za ljudska prava, u Siriji je od izbijanja sukoba u martu 2011. godine poginulo više od 126.000 ljudi, dok su milioni ljudi bili primorani da napuste svoje kuće.

4 POLITIKA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

ISTRAŽUJEMO

Crnogorci neće na divlje u Evropu Crna Gora neće biti problem za Evropsku uniju i neće biti razlog za donošenje novih pravila koja bi zaustavila slobodno kretanje radnika iz siromašnih predjela Evrope u bogatije, jer svi pokazatelji ukazuju da je znatno smanjen broj onih koji iz naše države traže posao na Zapadu, a naročito onih koji zloupotrebljavaju gostoprimstvo članica EU, saglasni su sagovornici Dnevnih novina.

Problem slobodnog kretanja radnika, po mnogim zvaničnicima EU, naročito će biti izražen od 1. januara naredne godine, kada će pravo zapošljavanja u svim članicama Unije dobiti Rumuni i Bugari. Britanski premijer Dejvid Kameron zaprijetio je da će njegova zemlja ulagati veto na ulazak bilo koje zemlje u daljem proširenju EU ako se unutar Unije ne ispregovaraju nova pravila koja bi zaustavila slobodno kretanje radnika iz siromašnih predjela Evrope u bogatije. Kameronova na-

java tiče se i Crne Gore, koja je već odmakla u pregovorima započetim prošle godine.

“Moramo se vratiti na ono što je EU prvobitno predviđala, slobodno kretanje radnika spremnih da naporno rade i napreduju u životu, ne slobodno kretanje onih koji traže najbolji iznos socijalne pomoći”, rekao je Kameron na preskonferenciji nakon sastanka Evropskog savjeta.

Ministar za ljudska i manjinska prava dr Suad Numanović smatra da Crna Gora neće biti problem jer ima konstantnu političku i, uprkos ekonomskoj krizi, ekonomsku stabilnost.

“Ne očekujemo barijere ni od Velike Britanije, niti od bilo koje druge zemlje. U potpunosti se prilagođavamo pravilima EU i želimo da postignemo standarde i u procesu prava na rad, tako da mi nećemo praviti barijere, a ne očekujemo da

Nezaposlenost U Crnoj Gori je, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, nešto više od 30.000 nezaposlenih, što je neznatno više nego prošle godine.

Na osnovu sedmičnog izvještaja Zavoda, stopa nezaposlenosti je porasla

sa 14,95 odsto na 14,97 odsto. Najviša stopa, 32,7 odsto, zabilježena je u julu 2000, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.

Od početka godine Zavod je evidentirao 13.880 novozaposlenih.

ih neko pravi za naše radnike. Kroz kvalitetan socijalni dijalog uspjeli smo da donesemo znatan broj reformskih zakona i nijesmo imali masovnih otpuštanja. Takođe, odnos prema izbjeglicama u Crnoj Gori je bio veoma jasan i Crna Gora je spremna da kroz zajednički regionalni projekat uz podršku međunarodne zajednice uspješno riješi pitanje izbjeglica”, kazao je Dnevnim novinama ministar Numanović, naglašavajući da svi ti napori smanjuju mogućnost zloupotreba prava na rad.

U Crnoj Gori se govori da naši radnici neće masovno ići u Evropu da bi radili na divlje. Posla ima i kod nas, ali naši radnici ne žele da rade “bilo šta”. To pokazuje i podatak da

je u sezoni zaposleno 10.490 domaćih radnika, a do 17. decembra Zavod za zapošljavanje je izdao 21.830 dozvola radnicima iz inostranstva.

Problem ne predstavljaju samo radnici, već i azilanti i izbjeglice. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević potvrdio je juče Dnevnim novinama da Crna Gora ne očekuje da će biti problema zbog azilanata.

“Crna Gora se suočava sa problemom lažnih azilanata, ali u mnogo manjoj mjeri od ostalih država regiona, zbog čega nije izložena opasnosti od ukidanja bezviznog režima. Podaci jednostavno govore da za Crnu Goru ne postoji opasnost od ponovnog vraćanja viza”, kazao je Konjević.

RAdNA gRUpA

Produžiće da rade Radna grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces ne bi trebalo da završi rad 27. decembra, a predlozi poslaničkih klubova bili bi poništavanje dosadašnjih napora članova tog skupštinskog tijela, smatra poslanik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković. Radna grupa bi, kako je kazao Vuković, trebalo da se sastane naredne sedmi-

ce i konstatuje nesporne stvari, usaglasi dosad urađeno, kao i stvari koje su ostale problematične i nijesu dobile saglasnost.

Kopredsjedavajući Radnoj grupi Srđan Milić poručio je ranije da će, ukoliko se dan ranije Radna grupa ne dogovori o predlozima zakona, Skupštini ponuditi svoja rješenja.

Mladi SNP za promjene u Podgorici Na izbornoj konferenciji Asocijacije mladih SNP Crne Gore za Glavni grad, 75 predstavnika izabralo je jednoglasno Milicu Kaluđerović za predsjednicu, dok su za potpredsjednike izabrani Sonja Radunović, Danilo Šaranović i Marija Pavićević. Za sekretara Asocijacije izabran je Dejan Mešter, a portparol će biti Jovana Popović.

“Na Izbornoj konferenciji iskazana je bezrezervna spremnost i odlučnost mladih SNP da se aktivno uključe u političku akciju sa ciljem promjena na bolje sadašnjeg sivila aktuelne društvene zbilje koje ne nudi perspektivu mladim ljudima, osim onom malom broju koji prihvataju da nekritički slijede politiku DPS i SDP. Mladi SNP Glavnog grada prepoznali su da je prva i prava prilika da počnu toliko nužne društvene promjene u Crnoj Gori promjenom aktuelne neodgovorne i nelegitimne DPS vlasti u Glavnom gradu.

DSS: Partije zaboravile na Srbe Demokratska srpska stranka održala je u Bijelom Polju svečanu sjednicu Glavnog odbora povodom 10 godina od osnivanja stranke. Članove Glavnog odbora DSS je pozdravio i poželio uspješan rad i prethodni predsjednik DSS dr Ranko Kadić.

Demokratska srpska stranka nije zadovoljna postignutim rezultatom opozicione koalicije na izborima u Mojkovcu čiji je član bila, ali je povratak stranke u lokalni parlament, nakon bojkota prethodnih izbora zadovoljavajući, saopšteno je iz DSS-a. Na sjednici je analizirana i aktuelna politička situacija, posebno imajući u vidu položaj srpskog naroda u Crnoj Gori i DSS sa žaljenjem konstatuje da je ova suštinska tema za mnoge političke subjekte postala tema za izbjegavanje, za razliku od nekih drugih tema, iako su za njih glasali i predstavnici srpskog naroda A.O.

REZULTATI ANKETE

Perić: Ulaguju se Đukanoviću Potpredsjednik i ideolog Demokratske partije socijalista Svetozar Marović, ovog puta u ulozi prezentera istraživanja beogradske agencije, saopštio nam je kako je za crnogorski identitet šef njegove partije Milo Đukanović značajniji od Petra I Petrovića Njegoša. Za ono za šta se nema smjelosti saopštiti putem jednostavne tvrdnje, bilo je potrebno podastrti legitimitet istraživanja javnog mnjenja, ocijenio je poslanik Pozitivne Crne Gore Srđan Perić.

On je kazao da bi bilo komično izreći stav da je prvi ministar na višoj stepenici duhovne vertikale od Marka Miljanova,”pa je to trebalo da nam kaže istraživanje”.

“Valjda je u svom dodvoravanju šefu, vrh DPS-a htio da poruči da je pre-

Perić

mijer bolji od šest najznamenitijih Petrovića, ali da će početkom naredne godine, izgleda, preteći i samog Njegoša. Šta još ostaje? Da se uradi istraživanje po kojem je premijer čovjek koji je oblikovao tok svjetske civilizacije? “ istakao je Perić.

Da se Njegoš kandiduje na izborima, kako DPS obavlja izbornu utakmicu, Milo Đukanović bi bio apsolutni pobjednik, kazao je lider SNP-a Srđan Milić, komenetarišući istraživanje po kojem se prvi čovjek DPS-a Milo Đukanović u rangu najboljih predstavniika vrijednosti u ovoj zemlji našao odmah iza Njegoša. To istraživanje dokaz je, ističe Milić da ne pripadaju istom sistemu vrijednosti.

Joanikije: Neće nam ustrojavati crkvu Episkop budimljansko-nikšićki Joanikije rekao je da je strašno kada ljudi ovoga svijeta počnu da kroje crkvu po svojoj mjeri, osvrnuvši se time na najnoviju izjavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista DPS Svetoza-

ra Marovića da Crnoj Gori treba jedna Pravoslavna crkva sa sjedištem u crnogorskoj državi što bi, po njemu, dodatno afirmisalo crnogorski identet.

“Svi mi malo stariji smo zapamtili vremena komiteta i Kumrovca kada

je komitet htio da ima crkvu po svojoj mjeri. Ali crkva ni tada, iako je bila ponižena, naročito u Crnoj Gori, nije mogla da se uklopi u te uske okvire, niti je to prihvatila”, istakao je Vladika Joanikije.

POLITIKA 5

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

Milić nije prepreka za dogovore

SNP

Stalni rast SNP

Mili Prelević

L

ider Socijalističke narodne partije Srđan Milić poručio je da ta stranka neće razgovarati sa premijerom Milom Đukanovićem o ulasku u Vladu ukoliko ih pozove. On je u razgovoru za Dnevne novine kazao da je njegov stav o eventualnoj koaliciji sa DPS-om odavno poznat, ali i da on neće biti nikakva hipoteka za dogovore.

Predsjednik Socijalističke narodne partije je kazao za DN da sada Milo Đukanović govori o proširenju vladajuće koalicije i ulasku drugih partija u Vladu, a kolege iz opozicije o vladi nacionalnog spasa.

“Odavno govorim da je crnogorskoj političkoj sceni potrebna nova energija. O vladi nacionalnog spasa sam govorio još u januaru 2011. Što se tiče DPS i eventualnom ulasku u koaliciju, mislim da imamo isuviše različitosti, i moj stav se nije nimalo promijenio”, kaže Milić.

Na pitanje da li će taj stav uvijek biti tvrd i da li će biti protiv koalicije ako je procjena da je ona dobra za državu, Milić ističe da je on principijelan čovjek.

“Pitanje je ko to procjenjuje. U svakom slučaju Srđan Milić neće

biti hipoteka niti neka prepreka za ono što je dobro za državu. Istina, u nekim slučajevima bi morali to da odrade bez mene”, kaže predsjednik SNP. On ističe da sa predstavnicima vladajuće partije mogu da razgovaraju o drugim stvarima.

“Razgovori mogu da budu o ekonomskim, socijalnim pitanjima, ne mogu da budu o koaliciji, proširenju, jer SNP je ozbiljna i organizovana partija, i ako neko želi da razgovara o Vladi, može nakon sljedećih izbora. Zato pozivam predsjednike DPS i SDP ili da riješe međusobne odnose ili da nas ne zamajavaju ovdje, nego da krenemo u nove izbore”, kazao je Milić.

Očigledno da predsjednik SNP govori o tome od koga se ova par-

BOŠNJAČKA STRANKA

tija razlikuje, a ne sa kim neće u koaliciju.

“Može se dogoditi u Skupštini da glasamo za istu stvar, ali ulazak u koaliciju je nešto sasvim drugo.

Inače, u državnim poslovima imaju iskustva samo DPS, SDP i SNP, tako da neki potezi u Skupštini ne moraju da znače ništa”, kaže Milić.

Podsjećamo, šef poslaničkog kluba SNP Aleksandar Damjanović kazao je nedavno da će ta partija, ukoliko je premijer Milo Đukanović lično pozove u Vladu, razmisliti o načinu na koji će razgovarati sa Demokratskom partijom socijalista ili njenim predsjednikom. Milić tvrdi da su mediji pogrešno interpretirali Damjanovićeve riječi.

“Jasno je da smo daleko, da ne pripadamo istom sistemu vrijednosti, ne možemo govoriti o sličnim ekonomskim programima kad su zamrzute penzije, kad su socijalna davanja na ovom nivou, kada imamo značajne probleme u načinu funkcionisanja velikih privrednih kolektiva, tu je 360 miliona nenaplaćenog poreskog duga, znači hiljadu je stvari u kojima se razlikujemo”, zaključio je Milić.

SKUPŠTINA

Strujić na čelu Foruma žena Drugi redovni kongres Foruma žena Bošnjačke stranke održan je juče u Rožajama, a za predsjednicu je izabrana Kenana Strujić. Ona je kazala da Forum žena predstavlja stub svake političke organizacije, a u svom obraćanju prisutnima, iznijela je i plan za buduće djelovanje.

“Uvođenje u praksu sistem kvota od 30% manje zastupljenog pola, kao mjere afirmativne akcije, u svim aktima stranke. Osim toga, kreiranje programa za edukaciju i za akciju suzbijanja svih oblika diskriminacije. Takođe, program za uvođenje rodno osetljive terminologije u svim internim i eksternim dokumentima”, kazala je Strujić i dodala.

“Učešće žena treba shvatiti kao pomoć muškim kolegama, kao preuzimanje dijela poslova, dijela

Od lokalnih izbora u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju SNP je partija, kako tvrdi njen predsjednik Srđan Milić, koja stalno bilježi rast i za mjesec dana je dostiga 10 odsto. Uz SNP raste i DPS, dok ostale partije bilježe pad.

“SNP ima svoj stav i svoj cilj.

Građani to prepoznaju i naša popularnost će još rasti”, kaže Milić.

Danas premijerski sat

Strujić obaveza, dijela odgovornosti za sadašnjost i budućnost našeg društva, “naglasila je Strujić. Kongresu su prisustvovali predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović, potpredsjednik Skupštine Suljo Mustafić, poslanik u Skupštini Almer Kalač, potpredsjednici Bošnjačke stranke Munib Ličina, Kemal Purišić i Osman Nurković.

A.O.

Sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj će premijer Milo Đukanović odgovarati na pitanja poslaničkih klubova, biće održana danas od 12 sati. Lider Socijalističke narodne partije Srđan Milić premijera će pitati ko opstruira ispunjavanje obećanja da će biti zaposleno 40.000 novih radnika i da će minimalna plata biti 500 eura.

“Objelodanite ko vas opstruira u radu. Da li je to neko iz opozicije, vlast neke od susjednih zemalja, da li opstruiraju iz vaših ili redova nekoga od koalicionih partnera, ili je odgovor jednostavan da ste Vi usko grlo?

Da li tih 40.000 ljudi već radi i plaća porez državi, a da informacija o tome nije poznata”, navodi se u Milićevom pitanju. U ime Pozitivne Crne Gore, koja je prošli premijerski sat napustila zbog verbalnog incidenta poslanika Dritana Abazovića sa premijerom, pitanje Đukanoviću postavi-

Kad će Gusinje biti opština?

Đukanović će upravo Abazović.

“Koje aktivnosti će preduzeti Vlada Crne Gore kako bi se bolje iskoristili privredni i prirodni resursi Ulcinja”, pitaće Abazović. Koje rezultate je Vlada ostvarila u oblasti konsolidacije javnih finansija, zatim na planu NATO i evropskih integracija i stvaranju pretpostavki za dinami-

Poslanik Socijaldemokratske partije Džavid Šabović Đukanoviću je postavio pitanje kada će biti stečeni uslovi da se Gusinju vrati status opštine.

“Kada će Vlada odlučiti o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, sa prijedlogom za vraćanje statusa opštine Gusinje i po kojoj proceduri, odnosno da li su ispunjeni svi uslovi za to”, pitao je Šabović premijera. ziranje ekonomskog rasta 2014. godine, teme su koje je aktuelizovao šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Milutin Simović.A.O.

ISTRAŽIVANJE

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost.

Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu.

Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

Četvrtina građana ne vjeruje partijama Četvrtina građana, odnosno njih 24 odsto, ne vjeruje nijednoj političkoj ličnosti, pokazalo je istraživanje Stratidžik marketinga, urađeno za Televiziju Vijesti. Istraživanje je pokazalo da je više nezadovoljnih građana, jer 49 odsto smatra da idemo lošim, a 44 procenata da idemo pravim putem.

Najveće povjerenje i dalje ima premijer Milo Đukanović, a najbolje ocjene ima predsjednik države Filip Vujanović.

Na pitanje kome najviše vjerujete - 21 odsto ispitanika je kazalo da je to Milo Đukanović, iza njega je Miodrag Lekić sa 15 odsto, ali je povjerenje u njega palo za tri odsto, dok je na trećem mjestu Filip

Vujanović.

Istraživanje pokazuje da je povjerenje u ostale političare na dosta niskom nivou. Filip Vujanović je zadržao čelnu poziciju po rejtingu, ali bilježi blagi pad, kao i ostali političari.

Lekić ostaje na drugom mjestu, ali on bilježi “oštriji” pad od Vujanovića. Treće mjesto i dalje zauzima Đukanović, koji ipak ima više negativnih nego pozitivnih ocjena u ukupnom skoru.

Veliki pad u odnosu na prošli mjesec bilježi i lider SDP Ranko Krivokapić, koji ima više negativnih nego pozitivnih ocjena. Sličan pad ima i lider Pozitivne Darko Pajović, koji je nakon nekoliko mjeseci u “priličnom minusu”. A.O.

6 EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

Ponude još danas

PKCG

Prioritet razvoj KAP-a Posebnu pažnju u narednom periodu trebalo bi obratiti na definisanje strateškog pravca razvoja Kombinata aluminijuma (KAP), izgradnju novih energetskih objekata i efikasno rješavanje pitanja opšte nelikvidnosti privrede, smatraju u Privrednoj komori (PKCG).

Iz PKCG su poručili da bi se definisanje strateškog pravca razvoja KAP-a u narednom periodu neposredno odrazilo i na poslovanje repro lanca.

“KAP ne samo da je najveći izvoznik, već i najznačajnije opredjeljuje ekonomski, socijalni i ekološki razvoj Crne Gore”, navodi se u publikaciji Crnogorska privreda u ovoj godini, koju je uradila PKCG. Predstavnici te institucije upozorili su da konstantan deficit u proizvodnji električne energije ukazuje na potrebu izgradnje novih energetskih objekata, što bi, osim stabilnosti u snabdijevanju, imalo i multiplikativni efekat.

“Potrebna su ulaganja u revitalizaciju distributivne mreže koja

je razlog nestabilnosti i nepouzdanosti u snabdijevanju privrede električnom energijom”, kazali su iz PKCG. Opšta nelikvidnost privrede, kako su dodali, zahtijeva efikasno rješenje narušenih dužničko-povjerilačkih odnosa, koje bi se moglo ostvariti kroz donošenje propisa usklađenih sa direktivom EU o suzbijanju kašnjenja u plaćanjima komercijalnih transakcija.

Predstavnici PKCG su saopštili da bi u narednom periodu trebalo otkloniti ograničenja u postupku naplate potraživanja obezbijeđenog mjenicom i mjeničnim ovlašćenjem u slučaju neakceptiranja mjenice.

“Povjerioci nemaju saznanje o broju i vrijednosti izdatih mjenica u cilju obezbjeđenja potraživanja, zbog čega je pravni bonitet dužnika nepoznat. Na taj način dolazi do značajnijeg smanjenja upotrebne vrijednosti mjenice i stvaraju se uslovi da dužnik izdaje preveliki broj njih”, upozorili su iz PKCG.

St. br. 160/13 „MCC ENGINEERING“ D.O.O. U STEČAJU IZ PODGORICE Stečajni upravnik „MCC ENGINEERING“ D.O.O. u stečaju iz Podgorice na osnovu čl.134, čl.135 i čl.136 Zakona o stečaju („Sl. list RCG br.01/11), objavljuje:

OGLAS O PRODAJI IMOVINE PUTEM JAVNOG PRIKUPLJANJA PONUDA Prodaje se imovina: Nepokretnosti upisane u LN br. 319, KO Budva, k.p. 2431/1/4/5, plan 19, skica15/13, potez pored Hotela Mogren: 1. Poslovni prostor: - Zgrada br. 1 na k.p. 2431/4, u podrumu PD1-140 m2, u prizemnom dijelu PD2–196 m2 i na spratu PD3-252 m2, ukupno 588 m2 korisne površine.

- Zgrada br. 2 na k.p. 2431/1 – 53 m2 i Zgrada br. 3 na k.p. 2431/1 – 10 m2 2. Zemljište: 345 m2 Početna cijena iznosi 2.914.500,00 €.

Nepokretnosti – zemljište upisano u LN 1098 KO Đuraševići, k.p.

642/1, 643/2, 644/1, 646, 649/3/4/5/6 i 660/6, plan 2, skica 5, potez Dončulovina i brda, zemljište 13531 m2.

Početna cijena iznosi 4.059.300,00 €.

Nepokretnosti – zemljište upisano u LN 2881 KO Topla, k.p. 1303/1, 1304/1/2, plan 9, skica 140, potez Topla, pored MUP-a, zemljište 6339 m2.

Početna cijena iznosi 2.218.650,00 €.

Imovina se prodaje putem javnog prikupljanja pismenih ponuda. Ponuda ne obavezuje. Učešće u javnom prikupljanju pismenih ponuda imaju ponuđači koji neposredno dostave ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom „PONUDA, NE OTVARAJ“ na adresu Privrednog suda u Podgorici, IV Proleterske br.2, pozivom na St.br.160/13. Ponude se mogu dostaviti zaključno sa 23.01.2014. do 12h. Svaka naknadno dostavljena ponuda se ne uzima u razmatranje. Ponuđač je dužan da uplati depozit u iznosu od 2% od ponuđene cijene na račun stečajnog dužnika br. 520-21510-50 kod Hipotekarne banke Podgorica. Dokaz o uplati depozita priložiti uz ponudu. Ponuđaču čija se ponuda prihvati depozit se uračunava u ponuđenu cijenu a neuspjelom ponuđaču se depozit vraća u roku od 3 (tri) dana od dana izbora najboljeg ponuđača. Kriterijum za izbor najboljeg ponuđača je visina ponuđenog iznosa.

Pravo na dostavljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju. Javno otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršiće se dana 24.01.2014. u 9h u Privrednom sudu u Podgorici, kancelarija br.30. Ponuđač čija ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija, na poziv stečajnog upravnika je dužan da u roku od 3 (tri) dana od otvaranja ponuda zaključi kupoprodajni ugovor i uplati licitirani iznos za predmetnu imovinu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. U slučaju odustanka, sklapanje ugovora će se ponuditi sljedećem najpovoljnijem ponuđaču u roku sledeća 3 (tri) dana. Sve informacije sa kompletnim elaboratom nepokretnosti možete dobiti upitom na e-mail veljko. rakoc@gmail.com ili na mob.tel. 068 130 902, 067 809 374 ili na broj stečajnog upravnika 067 225 014.

Zainteresovani za dobijanje koncesija za korišćenje vodotoka Kutska i Mojanska rijeka za izgradnju malih hidroelektrana (mHE) ponude mogu dostavljati još danas do deset sati.

Predmet koncesije je projektovanje, izgradnja, korišćenje i održavanje mHE. Iz Ministarstva ekonomije su objasnili da se ponuđač može prijaviti samostalno ili kao član konzorcijuma i u oba slučaja dostaviti samo jednu ponudu za isti vodotok.

Pravo učešća na javnom nadmetanju ima domaća ili strana kompanija, preduzetnik ili pojedinac, konzorcijum kao i neki drugi oblik poslovnog povezivanja koji ispunjava uslove učešća u skladu sa Zakonom o koncesijama.

Po n u đ a č i k o j i ž e l e d a učestvuju na javnom nadmetanju moraju prethodno otkupiti tendersku dokumentaciju čija je cijena 500 eura.

Kao dokaz obezbjeđenja ponude prilaže se bankarska garancija na iznos od 25.000 eura koja važi 180 dana od krajnjeg roka za podnošenje ponude.

Za potrošače 8.000 eura Budžetom za narednu godinu planirano je da se organizacijama za zaštitu potrošača opredijeli osam hiljada eura u cilju ostvarivanja zaštite potrošačkih prava.

U godišnjem Akcionom planu realizacije Nacionalnog programa zaštite potrošača od prošle do 2015. godine, za period od jula do juna naredne godine, navodi se da je potrebna podrška nadležnih ministarstava i jedinica lokalne samouprave za otvaranje savjetovališta, u cilju ostvarivanja zaštite prava potrošača.

STAV Prodavci magle (1.dio) FILIP MILAČIĆ

doktorand na Humbold univerzitetu

P

eripetije vezane za Zakon o radu jos jednom su pokrenule debatu o crnogorskom ekonomskom modelu razvoja. Građanima se govori da Crna Gora treba da napusti model “kolonijalnog neoliberalizma” (šta god to značilo) i okrene se stvaranju “savršeno pravednog” poretka i “pravedne” ekonomije. Tačnije, nude se populističke i, prije svega, utopijske floskule koje ignorišu nesavršenost ljudske prirode, i ne čuju se prvi put jer su ista obećanja nuđena u vidu komunističke, nacističke i fašističke ideologije, a veoma je poznato kako su se završili navedeni poduhvati. No, od pitanja da li je neoliberalizam kvalitetno rješenje ili ne, za crnogorske prilike mnogo je važnije sljedeće pitanje - da li kod nas uopšte ima neoliberalizma koji treba ukinuti? a li možemo nazvati neoliberalnim sistem u kojem je država najveći poslodavac, i u kojem ukupna primanja zaposlenih u državnoj administraciji iznose 13 odsto BDP, što je oko tri odsto više od susjednih zemalja zapadnog Balkana? li, pak, sistem u kojem država pojedincu nameće plaćanje državnog zdravstvenog osiguranja i nemogućnost kupovanja privatnog? a li neoliberalnu ekonomiju karakteriše Zakon o radu po kome je lakše raskinuti bračni od radnog odnosa, čime se uništava temelj efikasnog tržišta rada - otvorena konkurencija za radno mjesto (poređenja radi, britanski “The Economist” piše o žalbama investitora jer prosječna otpremnina u Evropi iznosi šest, a u SAD i komunističkoj Kini jednu mjesečnu platu)? a li neoliberalnu ekonomiju krasi izdvajanje za penzije u visini od skoro 12 odsto BDP (u SAD, neoliberalnoj ekonomiji, šest odsto), kao i višemilionske dotacije iz budžeta jer doprinosi pokrivaju samo 55 odsto izdataka za penzije? Ili, pak, odnos između penzionera i aktivno zaposlenog 1:1,5 (u EU vlada panika jer je taj odnos 1:3) i prosječno penzionisanje sa 58 godina, a za pojedine privilegovane radnike i sa 30 godina radnog staža (u Švedskoj, simbolu države blagostanja, prag za odlazak u penziju iznosi 65 godina, a građani se penzionišu sa prosječno 65,7 godina)? a li neoliberalnu ekonomiju karakteriše višegodišnje smanjivanje budžeta svim budžetskim jedinicama i programima, a isključivo povećanje izdavanja za socijalu i penzije (40 odsto budžetskih izdataka se odnosi na socijalnu zaštitu)? li, pak, radničko samoupravljanje po kojem “radnička milicija”, bez ikakvih posljedica, može otjerati vlasnika sa svog posjeda, iako je u liberalizmu privatna svojina svetinja? a li možemo nazvati neoliberalnim sistem u kojem država vraće višemilionske kredite privatnih kompanija, sufinansira isplaćivanje plata, doprinosa, zimnica, regresa, toplih obroka i jubilarnih nagrada radnicima tih kompanija, kao i otpremnina koje dostižu i iznos četvorogodišnje plate? a li neoliberalni sistem propagira “sakralizaciju kolektiva”, nerad sa bolovanjima na godišnjem nivou od skoro milion dana i uživanje nezarađenih plodova ili, pak, “sakralizaciju individue”, iziskuje od građanina da bude preduzimljiv, da ne preza niti od jednog posla i da bude spreman da radi više i duže od drugih? rugim riječima, iz naučne perspektive naš sistem je bliži komunizmu nego neoliberalizmu, što je i vrlo logicno zbog istorijskog nasljeđa, dok je populistička perspektiva nešto sasvim drugo.

D I D D D I D D D

JADRANSKO BRODOGRADILIŠTE

Kriza kriva za loše poslovanje Jadransko brodogradilište Bijela negativno je poslovalo i ove godine, iako će u 2014. godinu ući će sa 70 remontovanih brodova i prihodom od 14 miliona i 800.000 eura.

Glavni razlog negativnog poslovanja su, prema riječima menadžmentu ove ustanove, loša ekonomska situacija koja uslovljava niske cijene remonta.

Oni navode da je uprkos krizi, Brodogradilište u prvih devet mjeseci, ostvarilo veći prihod nego 2012. godine. U novoj godini očekuju poboljšanje poslovne klime. Za prvi kvartal imaju 17 najavljenih sigurnih brodova i dvadesetak neizvjesnih. U 2014. očekuje ih novi, četvrti po redu tender. Postoji interesovanje od renomiranih kompanija za jahte kruzere.

“Optimistični smo da bi ovaj tender mogao biti uspješan”, kazao je izvršni direktor Brodogradilišta Petar Tušup, dodajući da su jahte i njihovo održavanje budućnost Brodogradilišta.

Od privatizacije, menadžment očekuje da bi ona mogla da podigne standarde, kako u zaštiti životne sredine, ali i da donese dobrobit široj zajednici kroz proširenje djelatnosti Brodogradilišta.

Projekat zajedničke kompanije sa Porto Montenegrom i Composite Works nije realizovan i sada se ide

Brodogradilište Bijela

na privatizaciju cijelog Brodogradilišta, a ne parcijalno kako je bio plan do sada. Jedna od otežavajućih okolnosti za privatizaciju je grit, posebno ranije deponovani, zaostatak stare tehnologije koji je deklarisan kao opasan za životnu sredinu.

Eksportacija grita nije u nadležnosti Brodogradilišta već je Agencije za zaštitu životne sredine koja već neko vrijeme radi na rješavanju problema.

Drugi problem u poslovanju kompanije jeste višak broja zaposlenih.

Iz menadžmenta ističu da će prili-

kom privatizacije poštovati kolektvni ugovor kao i da će se prekobrojnim radnicima isplatiti otpremnine. Naglašavaju da će se problemu prekobrojnosti pristupiti i prije tendera uz dogovor sa Vladom. Iz sindikata izjavljuju da će se potruditi da uzmu učesće u pravljenju socijalnog programa.

“Broj zaposlenih koji će biti otpušten u procesu privatizacije nije moguće precizirati u ovom momentu i to umnogome zavisi od strateškog partnera”, naglasio je Tušup.

S.M.

EKONOMIJA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

7

Na nekvalitet i neljubaznost sve više žalbi Kupci se osim na kvalitet robe sve češće žale na nekorektan odnos prodavaca ili servisera zbog reklamacije robe koja je pod garancijom

Foto: Milovan Danilović

CENTAR ZA ZAŠTITU POTROŠAČA

Radnici na ivici izdržljivosti

METALAC

Reagovala Hitna pomoć Zdravstveno stanje radnika Metalca koji šesti dan štrajkuju glađu sve je lošije. Predsjednik sindikata Radisav Jauković kazao je Dnevnin novinama da je radnike u prostorijama preduzeća gdje protestuju posjetila Hitna pooć.

“Morali smo da zovemo hitnu pomoć koja je pružna za desetak radnika. Dvojica kolega su morala u bolnicu da im se urade pretrage, a jedan je to odbio i ostao je da štrajkuje glađu u fabrici. Teška je situacija. Noć je bila dosta teška. Radnici su iznemogli i sve se lošije zdravstveno osjećaju”, naglasio je Jauković.

Prema riječima Jaukovića

radnicima koji gladuju još se niko od nadležnih nije obratio.

“Nema pomaka, niko se ne okreće na nas i ne znam kako ćemo dalje. Još jednom apelujemo da se preduzmu mjere kako bi se ova sitacija riješila, u pitanju su životi radnika koji su ionako zdravstveno ugroženi i bez štrajka glađu” poručio je Jauković.

Nakon više neuspjelih mirnih protesta u Nikšiću i Podgorici na kojima su tražili isplate zarada i pokretanje porizvodnje 85 radnika u srijedu je počelo štrajk glađu u krugu fabrike. Njima su se prridružili i bivši radnici kojima se duguje polovina otpremnine.

M.R.

BUDVA

Dugovi ispod 25 miliona

Ivana Boljević, Ivana Cimbaljević

N

eispravnost uređaja, dugi procesi njihove zamjene uprkos važećim garancijama, te neljubaznost osoblja najčešći su razlozi koje građani navode pri obraćanju Centru za zaštitu potrošača (CEZAP). U kontinuitetu žalbi upućenih CEZAP-u najviše ih se odnosi na visoke račune i pokušaj naplate zastarjelog duga, ali i zamke u ugovorima koje nude mobilni operatori.

Zlatno pravilo trgovine da je kupac uvijek u pravu i dalje je suviše daleko od domaćeg tržišta. CEZAP-u, koji svakodnevno prima najrazličitije žalbe domaćih kupaca robe i usluga, sve češće pristižu one koje se odnose na slab kvalitet proizvoda koji su još uvijek u garanciji, ali i na duge i vrlo neprijatne procedure njihove zamjene.

“Prigovori se najčešće odnose na komplikacije na koje potrošač nailazi kad treba da vrati ili zamijeni neispravnu tehničku robu čija garancija još traje, zatim na neljubaznost servisera koji opravljaju tehničku robu”, saopštili su iz CEZAP-a.

Najčešće žalbe, kako navode, odnosile su se na nekorektan odnos prodavaca ili servisera zbog reklamacije robe koja je pod garancijom. Serviseri često zadržavaju dugo robu na opravci, a kada je konačno poprave, ona se ponovo brzo pokvari. U takvim situacijama, kako ističu, sporo se dolazi do sporazuma jer prodavci teško vraćaju robu, a još teže novac, što su

prema zakonu obavezni.

Među žalbama ima i onih koji na dugi rok drže prvo mjesto.

“U posljednjih nekoliko mjeseci najviše pritužbi građana je bilo na usluge Elektroprivrede – Elektrodistribucije, zatim na ispravnost tehničke robe (garancije), usluge kablovskih operatora i na markete”, dodali su iz CEZAP-a.

Oni objašnjavaju da su prigovori koji su se odnosili na EPCG uglavnom bili na visinu računa ili na pokušaj naplate zastarjelog duga.

“EPCG utužuje potrošače za dug stariji i od pet i više godina, a oni smatraju da je taj dug zastario prema Zakonu o obligacionim odnosima. Učestali su prigovori na naplatu uključenja struje u visini od 30 eura. Od kada su ugrađena nova brojila nema troškova uključenja, pa šta to naplaćuje Elektroprivreda”, upitali su iz CEZAP-a.

Tom centru stiže i veliki broj prigovora na usluge kablovskih operatora

i ponuđene ugovore koji su po pravilu više na štetu korisnika usluga. “Često su potrošači dovedeni u položaj da ne mogu jednostrano raskinuti ugovor bez plaćanja za ugovoreni rok i ako im ugovor daje takvu mogućnost”, saopštili su iz ovog centra.

Prigovori koji su se odnosili na telekomunikacije uglavnom su bili prigovori na usluge vezane za paket aranžmane i visinu telefonskih računa.

“Riječ je o prevarnom reklamiranju povoljnih ‘paketa’ koje nude operatori telefonskih agencija”, objašnjavaju iz CEZAP-a.

Kada je u pitanju svakodnevna trgovina, prigovori potrošača su se odnosili na nepravilnosti u vidu neisticanja cijena artikala, isticanje prevarnih cijena, te prodaju robe sa isteklim rokom trajanja i na neljubazan odnos osoblja prema potrošaču.

“Najviše prigovora bilo je na isticanje cijena u većini marketa. Kako kažu, cijene ispod pojedinih proizvoda nijesu cijene za taj proizvod, već samo približne, jer kad potrošači dođu do kase, cijena je druga, a kada se žale, prodavci obično kažu da se cijena pomjerila ili da nijesu stigli da ažuriraju cijene”, ističu u CEZAP-u.

Kada je u pitanju kvalitet artikala široke potrošnje, najčešće se žale na istekao rok upotrebe na pojedinim proizvodima ili pak nejasan (kako kažu izbrisan) datum trajanja.

KFW

Alter Modusu pet miliona eura Njemačka razvojna banka (KfW) odobrila je kredit u iznosu od pet miliona eura mikrokreditnoj finansijskoj instituciji Alter Modus.

Dobijeni novac, kako je saopšteno iz Alter Modusa, predstavlja značajnu podršku jačanju mikrofinansijskog sektora u Crnoj Gori i biće iskorišćen za finansiranje crnogorskih mikropreduzetnika kroz podršku realizaciji njihovih biznis ideja.

“Realizacija još jednog kreditnog aranžmana sa KfW-om potvrda je povjerenja i ugleda koji Alter Modus ima kod međunarodnih finansijskih institucija i predstavlja dodatan motiv za nas da nastavimo sa kontuniranim radom na daljem poboljšanju usluga koje pružamo našim klijentima. Za nas je izuzetno važno što smo u periodu ekonomske krize uspjeli povećati svoju kreditnu aktivnost, sniziti kamate i obezbijediti pristup

novcu za preko 9000 klijenata”, saopštio je izvršni direktor Alter Modusa Luka Đurović.

Iz ove MFI podjesjećaju da je novi kredit KfW-a predstavlja nastavak dugogodišnje uspješne saradnje Alter Modusa sa njemačkim investitorima, zahvaljujući kojoj je u prethodnom periodu kreditno podržano preko 11.000 projekata, ukupne vrijednosti 24 miliona eura.

I.C.

Lokalna uprava u Budvi je ove godine uspjela da smanji dug sa nešto više od 60 miliona eura na ispod 25 miliona, saopštio je predsjednik Opštine Lazar Rađenović.

Opština je, kako je kazao, najviše napora učinila na polju finansijske konsolidacije ostvarivši veliki uspjeh, tako da kraj godine čeka mirno, kao jedna od najstabilnijih opština u Crnoj Gori.

Najveći povjerilac Opštine Budva je država, po osnovu poreza i doprinosa, kazao je Rađenović i dodao da se i taj dug uspješno rješava.

“On će do kraja godine biti pre-

polovljen, kroz ustupanje državi određenog broja poslovnih prostora, a ove godine smo državi prenijeli oko 2,5 miliona eura za poreze i doprinose”, rekao je Rađenović agenciji Mina-biznis.

Pored države, Opština Budva duguje poslovnim bankama oko 5,5 miliona, oko sedam miliona za izuzeto zemljište građana, dok se dug od četiri miliona odnosi na izvođenje radova nekim povjeriocima.

Težište aktivnosti lokalne uprave, kako je dodao, sada je skinuto sa teme finansija, na temu investicija i unapređenja opštinske administracije.

ISTRAŽIVANJE KORUPCIJE

Podmićivanje veće u malim preduzećima Podmićivanje u Crnoj Gori veće je u malim preduzeća koja imaju deset do 49 zaposlenih, nego kod ostalih poslovnih subjekata, pokazalo je istraživanje Monstata.

U izvještaju pod nazivom Korupcija i kriminal među privatnim poslovnim subjektima u Crnoj Gori navodi se da je prisutnost podmićivanja nešto veća za srednja i velika preduzeća koja imaju preko 50 zaposlenih, nego za mikro preduzeća do devet zaposlenih.

“Moguće objašnjenje može biti da veoma mala preduzeća u Crnoj Gori na prvom mjestu ne mogu sebi da priušte davanje mita. S druge strane, srednja i velika preduzeća mogu više izgubiti u smislu reputacije i pravnih sankcija u slučaju da se podmićivanje otkrije, pa nerado otkrivaju iskustva u vezi sa podmićivanjem”, dodaje se u izvještaju.

Istraživanje koje je sprovedeno u pet ključnih ekonomskih oblasti među 2.000 kompanija u Crnoj Gori pokazalo je da podaci o načinu traženja mita mogu pružiti značajan uvid u to kako zapravo dolazi do podmićivanja državnih službenika.

“Mehanizmi plaćanja mita

često su okarakterisani određenim implicitnim obrascima koji su dobro poznati i onima koji daju i onima koji uzimaju mito, zasnovani na razumijevanju nezakonite prednosti za obje strane”, kazali su iz Monstata.

Iz Monstata su naveli da kada davanje mita postane rutinska vježba za određene kompanije sa ciljem osiguravanja koristi ili nedozvoljenih usluga od državnih službenika, plaćanja mogu biti očekivana i sve češća.

8

DRUŠTVO

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

InstItut za javno zdravlje

Najviše novca za zarade zaposlenih Realne potrebe Instituta za javno zdravlje (IJZ) mnogo su veće od novca koji im je opredijeljen budžetom za narednu godinu, ali su u toj ustanovi zadovoljni planiranim sredstvima. Tako će ustanova na čijem je čelu Boban Mugoša naredne godine na raspolaganju imati nešto manje od 2,5 miliona. Najveći dio “otići” će, međutim, na plate zaposlenih.

Prijedlogom budzeta Vlade predviđeno je da Institut za javno zdravlje dobije 2.480.366 eura, a najveći dio, odnosno 1.930.366 biće utrošen za zarade zaposlenih. Planirano je da se za materijal i usluge, koji se odnose na testove i reagense za mikrobiološku dijagnostiku i potrošni sanitetski materijal, utroši 550.000 eura.

“Kad su u pitanju sredstva koja su opredijeljena prijedlogom Zakona o budžetu za 2014. može se reći da smo zadovoljni što je došlo do povećanja budžeta, makar minimalnog, jer je to svakako bolje nego da nema povećanja, posebno u ovakvoj ekonomskoj situaciji kod nas, a i u svijetu. Međutim, moramo kazati da su realne potrebe Instituta za javno zdravlje mnogo veće”, kazao je Dnevnim novinama direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

On je pojasnio da su potrebe u Centru za medicinsku mikrobio-

Potrebe IJZ mnogo veće od novca koji im je opredijeljen budžetom: Mugoša

800

hiljada eura je potrebno za Centar za medicinsku mikrobiologiju, kada su u pitanju testovi i reagensi i sanitetski potrošni materijal.

logiju za testovima i reagensima i sanitetskim potrošnim materijalom, procijenjene na osnovu zahtjeva ljekara i pacijenata na nivou od 800.000 eura, a za obnavljanje opreme 300.000 eura.

“Dok procenjujemo da nam je za formiranje novih centara za influencu i antibiotsku rezistenciju, praćenje programa kolorektalnog skrininga, te vakcine i imunoglobulin potrebno 480.000

eura, što pokazuje da je ukupna potreba za potrošnim materijalom, odnosno materijal i usluge 1.280.000 eura”, kazao je Mugoša.

S obzirom na opredijeljena sredstva u Budžetu za 2014, on je rekao da će morati da se uloži veliki napor na daljoj racionalizaciji potrošnje reagenasa i testova za mikrobiološku dijagnostiku i potrošnog materijala kroz komunikaciju sa ljekarima

i pacijentima.

“Kako bi obezbijedili da se od navedene dijagnostike traži samo ono to je zaista potrebno, te da se izbjegnu neracionalni zahtjevi i nepotrebno ponavljanje analiza, kao i da se pokuša da se obezbijedi makar dio nedostajućih sredstava kroz različite vrste projekata”, kazao je Mugoša.

Navodeći da opredijeljena sredstva čine oko 60 do 65 odsto potreba Instituta, Mugoša je rekao i da preostalih 35 do 40 odsto potrebnih sredstava, koji se odnose na održavanje zgrade, troškove struje, vode, telefona, interneta, goriva, te 32 vrste različitih gasova za potrebe sanitarne hemije i mikrobiologije, testove i reagense, održavanje voznog parka, ali i putne troškove, školovanje, specijalizacije, magisterijume, doctorate…Institut pokriva od sopstvenih sredstava zarađenih na tržištu.

Bo.P.

Knjiga o ljudskim pravima Nevladina organizacija LGBT Forum Progres i Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, u podršku Wilijams Instituta Pravnog fakulteta Univerziteta Kalifornije (UCLA), zajednički su objavili knjigu “Džogdžakarta principi”, posvećenu primjeni zakona o međunarodnim ljudskim pravima vezanim za seksualnu orijentaciju i rodni identitet.

Knjiga je, kako saopštavaju iz Foruma Progres, objavljena u sklopu biblioteke “Nacionalna LGBT politika” i sastavni je dio implementacije vladine Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori.

Bo.P.

Završen Hakaton Završeno je takmičenje u programiranju - drugi Hakaton, na kojem je ove godine učestvovalo osam timova. Organizatori Hakatona bili su softverska kompanija“Logate i NVO Digitalizuj.Me, a generalni sponzor Crnogorski telekom. Sudije su na osnovu ideje i primjenljivosti projekta donijetli odluku o pobjedniku i najboljem timu dodijelili nagradu od 1.000 eura.

Ovogodišnji pobjednik Hakatona je Quad Pack tim za aplikaciju Life Boat, koja omogućava doniranje novca u dobrotvorne svrhe.

Bo.P.

DRUŠTVO 9

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

zakon o radu

Radnik ni na nebu, ni na zemlji

Z

akon o radu, koji obavezuje poslodavca da zaposlenom nakon dvije godine rada na određeno da ugovor na neodređeno vrijeme ili rješenje o otkazu, zvanično je stupio na snagu. Iako je rano govoriti o preciznim brojkama, evidentno je da su mnogi radnici već otpušteni. Oni koji su imali više sreće dobili su ugovore na neodređeno, a zaposleni kojima se sreća manje osmijehnula predati su agencijama za ustupanje zaposlenih, preko kojih se ponovo mogu vratiti u matičnu firmu, ali opet samo na određeno.

Ustupanje zaposlenih agencijama znači i veći trošak za poslodavca, jer se agenciji mora platiti provzija za svakog radnika. No, stiče se utisak da je to isplativije od zapošljavanja radnika na neodređeno vrijeme.

Iako je prethodna sedmica za mnoge radnike koji su u kontinuitetu dužem od dvije godine bili angažovani kod jednog poslodavca, bila posljednja radna, iz sindikata savjetuju da oni koji se danas zateknu na svojim radnim mjestima pažljivo pročitaju ugovore. Poručuju im i da, ako danas budu na poslu, imaju pravo da traže ugovor za stalno.

Izmjene Zakona o radu koje su stupile na snagu, a koje predviđaju zapošljavanje za stalno onih radnika koji su dvije godine radili na određeno mnoge kompanije su izbjegle ustupanjem radnika agencijama za privremeno ustupanje zaposlenih, što im omogućava da ih kasnije ponovo mogu angažovati na određeno. Iz jedne od agencija Dnevnim novinama su saopštili da će zaposleni koje preuzmu imati apsolutno ista prava kao kod ranijih poslodavaca.

Predstavnici sindikata su kazali da imaju saznanja da je veliki broj radnika sa ugovorom o radu na određeno u ovom trenutku upućen na agencije za privremeno ustupanje zaposlenih, dok je odre-

đenom broju radnika uručen otkaz.

“Imam informacije o pojedinačnim slučajevima gdje su ljudi dobili otkaz. Bilo je očekivano da bude i takvih reakcija na ovu odredbu zakona. Na kraju, vidjeli ste u proteklom periodu da smo imali čvrst stav da ta odredba zakona treba da zaživi”, kazao je generalni sekretar Saveza samostalnih sindikata Marko Nikčević.

On je DN rekao da je očekivano da “sporna” odredba ima svoje i negativne i pozitivne efekte. Najavio i da će uraditi analizu o tome koliko je radnika ostalo bez posla, koliko je njih dobilo ugovor na neodređeno, te koliko je zaposlenih ustupljeno agencijama, nakon čega će sjesti za sto sa socijalnim partnerima.

Poslodavci, na drugoj strani, ne odustaju. I dalje smatraju da baš tu odredbu treba promijeniti zbog teškog položaja privrednika. Ponavljaju da zbog loše ekonomske situacije ne mogu da zapošljavaju radnike za stalno.

“Brojka kojom se spekuliše je da otprilike do 30.000 radnika radi po ugovoru na određeno vrijeme. Ako imamo u vidu ovakvu ekonomsku situaciju, znamo svi koliko se teško privrednici ovih dana bore sa redovnim poslovanjem, onda je vrlo moguće da će znatan broj tih takvih privrednika ovim zaposlenima morati uručiti rješenje o ot-

Još se ne zna koliko je tačno ljudi ostalo bez posla kazu. Poslodavci zapravo i nemaju problem da daju ugovor na neodređeno, ali traže fleksibilnost otkaza”, kazala je Zvezdana Olujić iz Unije poslodavaca.

Ona je rekla da radnik koji želi da promijeni firmu lako može da da otkaz, dok poslodavac, ukoliko je nezadovoljan radnikom, sa druge strane, teško može da mu urući rješenje o otkazu zbog ogromnih procedura i papirologije.

Olujić je apelovala na radnike da iskoriste, kako je precizirala, benefite agencija, jer na taj način ostaju na istom radnom mjestu sa istom platom.

Predstavnik Ministarstva rada i socijalnog staranja Slobodan Filipović rekao je Televiziji Vijesti da se prava i obaveze između radnika i agencije ostvaruju u samoj agenciji. On je pojasnio da svi poslodavci mogu biti korisnici usluga agencije. On, međutim, nije mogao da

odgovori da li bi takav način zapošljavanja mogao značiti i uštedu za državu.

Vedran Roćenović iz jedne od agencija za ustupanje zaposlenih kazao je da su najčešća pitanja zaposlenih koji su ustupljeni agenciji da li će imati istu platu, te da li će biti isplaćivana redovno, odnosno isti dan i kompaniji. On je rekao da se plate zaposlenima isplaćuju onda kad je isplata i u kompaniji iz koje dolaze.

Istakao je i da imaju klijente u bankarskom sektoru, turizmu, EPCG...

Dvije godine za sindikate je, međutim, dovoljan period da poslodavci upoznaju radnika i ocijene da li je potreban za stalno. Zato sindikalci poručuju zaposlenima da se dobro upoznaju sa tekstom svog Ugovora o radu, da svi oni zaposleni koji 22. decembra ove godine budu zatečeni na radu imaju pravo da se obrate

svom poslodavcu ukoliko to poslodavac sam ne uradi i da zahtijevaju od njega da im transformiše ugovor na neodređeno vrijeme.

Iz oba sindikata poručili su radnicima da im njihove pravne službe stoje na raspolaganju u narednim danima.

Spornu odredbu zakona ranije je komentarisao i premijer Milo Đukanović na sastanku sa privrednicima u Privrednoj komori. On je tada kazao da se Zakon o radu mora mijenjati, jer se rješenjem koje sada postoji ne pogađa cilj.

Najavio je da će taj zakon na dnevnom redu Vlade biti već u januaru. Nakon toga su iz Unije slobodnih sindikata (USSCG), ne isključujući mogućnost organizovanja generalnog štrajka, pozvali Đukanovića da najavljenim intervenizmom Vlade na Zakon o radu ne narušava socijalni dijalog.Bo.P.

kaToLIČkI BoŽIĆ

Neradni 24, 25. i 26. decembar Za zaposlene koji su pripadnici rimokatoličke vjeroispovijesti, neradni dani su utorak 24.12.- Badnji dan, srijeda i četvrtak, 25. i 26. decembar, saopštili su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

“Na osnovu Zakona o svetkovanju vjerskih praznika, vjernici rimokatoličke vjeroispovijesti imaju pravo

na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Badnji dan i Božić 24, 25. i 26. decembra“, navodi se u saopštenju.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su, kako se dodaje, da u pra-

znične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu. Ministarstvo rada i socijalnog staranja svim pripadnicima rimokatoličke vjeroispovijesti čestita božićne praznike, sa željom da blage dane provedu u dobrom zdravlju i raspoloženju.

Bo.P.

LokaLne samouprave

Nemaju registre nekretnina Nijedna lokalna samouprava na svojoj internet stranici ne objavljuje registar nekretnina koje su u njihovom vlasništvu, pokazao je monitoring koji su u novembru uradili NVO Expeditio i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

To istraživanje je dio inicijative koja je pokrenuta u okviru projekta „Crna Gora na Tviteru – uključi se u promjene“ koji CDT realizuje u saradnji sa UNDP, a koji za cilj ima da se društvena mreža Tviter koristi za vaninstitucionalno obrazovanje i osnaživanje građanskog aktivizma.

Na osnovu pripremljene metodologije istraživači su uradili detaljnu pretragu zvaničnih internet stranica lokalnih samouprava. Podaci pokazuju potpunu netransparentnost opština kada je u pitanju objavljivanje registra nekretnina koje su u njihovom vlasništvu.

CDT i Expeditio smatraju da je objavljivanje tih podataka veoma važno kako bi građani bili informisani o tome sa kojim resursima opština raspolaže, na koji način ih koristi i kakve koristi od njih mogu da imaju.

Lokalne samourave netransparentne Nekretnine su, kao i finansije, resurs lokalne uprave, pa je značajno da se njima upravlja na adekvatan način, što podrazumijeva vođenje registra koji je dostupan javnosti, ali i objavljivanje informacije o izdavanju i ustupanju tih prostora.

Takođe, veoma je važno da građani znaju koji prostori se ne koriste niti izdaju kako bi ih oni iskoristili za unaprijeđenje života i rada u lokalnoj zajednici. Objavljivanje ovih podataka bili bi i značajna mjera za prevenciju korupcije jer bi se na osnovu registara koji su javni mogle otkriti i eventualne

zloupotrebe.

CDT i Expeditio vjeruju da postoji veliki broj prostora koji se ne koriste, a njihova tačna evidencija i dobar program ustupanja mogli bi koristiti neformalnim grupama i nevladinim organizacijama kao mjesta za okupljanje i rad u lokalnoj zajednici.

Budući da podaci do kojih smo došli nijesu ohrabrujući, pozivamo opštine da što prije objave registre i podatke o izdavanju i ustupanju i na taj način pokažu da vode računa o svojim građanima i poštuju principe dobrog upravljanja. Bo.P.

IskLjuČenI emITerI

Traže da im se uključe predajnici Emiteri kojima je Radio-difuzni centar Crne Gore (RDC) u petak isključio predajnike obratili su se izvršnom direktoru te kompanije Željku Nikoliću sa predlogom da im RDC sjutra uključi signal.

“Elektronski mediji koje ste isključili i koji zbog toga trpe znatnu materijalnu i svaku drugu štetu predlažu da im u ponedjeljak, 23. decembra 2013. godine, uključite uređaje za prenos signala, kako bi normalno mogli da emituju program”, navodi se u saopštenju.

Emiteri takođe predlažu da se njihovi predstavnici poslije novogodišnjih praznika sastanu sa predstavnicima RDC-a i Vlade kako bi definisali sporna pitanja i pronašli najbolji način za redovno izmirivanje obaveza.

Kako se navodi, teška ekonomska situacija u kojoj se nalaze elektronski mediji u Crnoj Gori dodatno se iskomplikovala is-

ključenjem tri televizijska i sedam radio emitera, koji su smješteni u objektima RDC-a.

“Tim prije što je isključenje uslijedilo neposredno pred božićne i novogodišnje praznike, kada je postojala šansa da mediji zarade od reklama i da se na taj način steknu uslovi za plaćanje makar dijela duga koji postoji prema vašoj kući. Pored toga, isključivanje medija uopšte, a posebno u atmosferi pretprazničkog raspoloženja, ružna je poruka koju naša država šalje Evropi”, poručili su emiteri.

Radio-difuzni centar isključio je u petak predajnike Radija Antena M zbog duga od blizu 20.000 eura.

Zbog nagomilanog duga za usluge emitovanja signala preko predajnika RDC-a isključeni su i televizijske stanice Korona, MBC i Panorama, te još šest radio-stanica - TDI (bivši Montena radio), Panorama, Skadar lejk, Skala, Korona i Jadran. Bo.P.

10 HRONIKA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

Iz kladionice odnio 700 eura Pripadnici podgoričke policije uhapsili su u subotu veče sugrađanina Branka Đukovića (28) zbog sumnje da je ranije istog dana počinio razbojništvo u kladionici “Olimp” u mjestu Donji Kokoti. Za njegovim saučesnikom policijski službenici intenzivno tragaju, saopšteno je juče iz policije.

U saopštenju se navodi da je Đuković, kritične prilike došao automobilom do kladionice “Olimp” u Donjim Kokotima nadomak Podgorice, kako bi sačekao za sada nepoznatog saučesnika da od radnice kladionice ukrade pazar. Nakon što je nepoznati počinilac ukrao novac od radice, Đuković ga je odvezao u nepoznatom pravcu.

“B.Đ. je, kako se sumnja, po prethodnom dogovoru sa licem za kojim policijski službenici tragaju, sinoć oko 19.45 časova, došao vozilom marke “volkswagen” podgoričkih registarskih oznaka do

kladionice Olimp, locirane u naselju Donji Kokoti u Podgorici. Nakon toga, sumnja se, B.Đ. je sačekao u pomenutom vozilu ovo lice, koje je ušlo maskirano u kladionicu Olimp i uz prijetnju suzavcem otuđilo od J.M, radnice kladionice,

novac u iznosu od oko 700 eura i mobilni telefon, zadavši joj pritom udarce u predjelu glave i stomaka.

B.Đ. se potom sa ovim licem vozilom udaljio sa lica mjesta, dok su otuđeni novac podijelili. J.M. je u događaju zadobila lakše tjelesne povrede”, navodi se u saopštenju.

Policijski službenici su, kako se navodi u saopštenju, odmah po saznanju za događaj izašli na lice mjesta, a o događaju su istovremeno obavijestili nadležnog državnog tužioca koji je kvalifikovao djelo. Preduzimanjem daljih mjera i radnji iz svoje nadležnosti, Branko Đuković je identifikovan kao osumnjičeni da je, u saučesnoštvu sa još jednom osobom, počinio ovo razbojništvo.

Prilikom lišenja slobode, kod B.Đ. je pronađen i oduzet dio novca za koji se sumnja da potiče iz krivičnog djela, saopštili su iz policije.

S.K.

LANČANI SUDAR U SRBIJI

Dvije osobe poginule, 25 povrijeđenih Sa lica mjesta

Foto: Politika Online

SAUČeSNIK U BJeKStvU

Sa lica mjesta U dva lančana sudarakoja su se juče dogodila na istom auto putu u Srbiji, dvije osobe su poginule, dok je 25 povrijeđeno. U udesu je učestvovalo 38 automobila a među povrijeđenima je bilo četvoro djece, prenijeli su tamošnji mediji.

Odmah po saznanju za udes, ekipe Hitne pomoći iz Sremske Mitrovice, Rume, Pećinaca, Stare Pazove, Inđije i Beograda upućene su na lice mjesta. Osim prve pomoći i pripadnika policije, prema pisanju srbijanskih medija, na lice mjesta su pristigle vatrogasno-spasilačke službe Sektora za vanredne situacije, službe Hitne pomoći, Auto-moto saveza Srbije i šlep služba.

Nakon akcije koju je sprovelo 25 vatrogasaca sa devet vatrogasnih vozila, svi povrijeđeni zbrinuti su u Urgentnom centru u Beogradu i drugim zdravstvenim ustanovama, saopšteno je juče po podne iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije.

Nesreća se dogodila usljed izuzet-

no smanjene vidljivosti zbog guste magle, a iz tamošnjeg MUP-a nakon nesreće je apelovano na sve vozače da pojačaju opreznost u uslovima slabe vidljivosti i klizavih kolovoza.

Mjesto nesreće juče su obišli državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Vanja Vukić, direktor tamošnje policije Milorad Veljović i ministar saobraćaja Srbije Aleksandar Antić.

Premijer Srbije Ivica Dačić izjavio je juče da je naložio pograničnim službama da ubrzaju procedure prilikom prelaska granice, kako se ne bi stvarale velike gužve. On je, kako prenose tamošnji mediji, kazao da je sa prvim potpredsjednikom Aleksandrom Vučićem dogovorio da je potrebno da granične službe reaguju brže kako bi se izbjegle gužve koje su mogući faktor za takve nesreće.

Saobraćaj na ovoj dionici puta bio je u prekidu gotovo cijelog dana.

S.K.

MINIStARStvo pRAvDe

Danas o strategiji reforme pravosuđa

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Crne Gore Duško Marković otvoriće danas Javnu raspravu o Nacrtu Nacrtu strategije reforme pravosuđa (2014-2018), saopšteno je juče iz njegovog kabineta.

Pored Markovića, uvodno izlaganje na javnoj raspravi imaće Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, zatim, Veselin Vučković, vršilac dužnosti vrhovnog tužioca Crne Gore i Sanja Bojanić, šefica Sektora za demokratsko upravljanje Kancelarije UNDP u Crnoj Gori.

Nakon uvodnih izlaganja, Branka Lakočević, generalna direktorka u Ministarstvu pravde predstaviće Nacrt strategije reforme pra-

vosuđa (2014-2018) a o ulozi nevladinog sektora u njegovoj izradi govoriće Vlado Dedović iz NVO Centar za monitoring (CEMI), navodi se u saopštenju Ministarstva pravde.

Ministarstvo pravde je, kako se navodi u saopštneju, uz podršku Kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, uputilo javni poziv građanima i stručnim institucijama, državnim organima, opštinama, političkim strankama, sindikatima, vjerskim, nevladinim i drugim organizacijama da se uključe u javnu raspravu i daju doprinos razmatranju Nacrta strategije reforme pravosuđa (2014-2018).

S.K.

HRONIKA 11

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

O nalazu Unutrašnje kontrole u januaru SKupštINA I SAVJEt ZA KONtROLu RADA pOLIcIJE

I

Sa jednog od ranijih zasijedanja Odbora za bezbjednost

ako je ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević još prije desetak dana Odboru za bezbjednost i Savjetu za građansku kontrolu rada policije predao nalaz Unutrašnje kontrole MUP-a, o slučaju sastanka u kampu na Zlatici koji je 9. novembra organizovao Veselin Veljović, ova tijela razmatraće sporno pitanje tek početkom naredne godine.

Unutrašnja kontrola ocijenila je da je na sastanku u kampu elitnih policijskih jedinica aktuelni savjetnik predsjednika države Veselin Veljović, koji je organizovao skup, osim o NATO integracijama, govorio i o tada predstojećim izborima u Mojkovcu. Takav nalaz, osim navedenom Odboru i Savjetu za građansku kontrolu rada policije predat je i predsjedniku države Filipu Vujanoviću koji je istog dana Veljovića povukao iz Savjeta za NATO, ali ne i sa funkcije savjetnika za bezbjednost.

Na dnevnom redu skupštinskog odbora za bezbjednost i odbranu za ovu godinu ne nalaze se zaključci Unutrašnje kontrole u slučaju Veljovićevog sastanka u kampu na Zlatici. I član ovog skupštinskog odbora, poslanik SNP-a, Velizar Kaluđerović kazao je juče za DN da ne očekuje da će se do kraja godine na dnevnom redu naći navedeni izvještaj Unutrašnje kontrole.

“S obzirom na preopterećenost radnih tijela i samog plenuma, ne znam da li će se naći dovoljno vremena da se do kraja godine razmotri to pitanje. Naredna sjednica Odbora za bezbjednost zakazana je za 26. decembra, ali se na tom

dnevnom redu ne nalazi ovo pitanje. Dnevni red se svakako, do održavanja sjednice može dopuniti, ali ja sam mišljenja da desetak dana ne čini bitnu razliku kada je riječ o ovako značajnom pitanju koje zahtijeva studiozno preispitivanje sa više aspekata”, naveo je Kaluđerović.

On je ranije kazao da je u konkretnom slučaju očigledno da se postupalo nezakonito i da je došlo do upotrebe bezbjednosne strukture zbog koristi političke partije.

Istakao je tada da vjeruje da su Veljović i drugi organizatori sastanka u zoni krivično-pravne odgovornosti zbog održavanja ovog sastanka.

Da li će doći do dopune dnevnog reda naredne sjednice Odbora za bezbjednost zaista i doći nije bilo moguće provjeriti jer predsjednik ovog odbora Melvudin Nuhodžić juče nije odgovarao na telefonske pozive.

Ni Savjet za građansku kontrolu rada policije ovo pitanje neće razmatrati prije praznika, iako je ranije najavljivano da bi se povodom nalaza Unutrašnje kontrole mogla sazvati vanredna sjednica Savjeta.

“Iako smo razmatrali mogućnost vanrednog zasijedanja, nije-

Koordinator Izvještaja Zoran Vujičić (desno) i Koordinator programa za ljudska prava u GA Milan Radović

GRAĐANSKA ALIJANSA:

U četvrtak saslušavaju Bora Vučinića Na narednoj sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu, koja je zakazana za četvrtak, za 26. decembra, zakazano je kontrolno saslušanje direktosmo uspjeli da organizujemo takvu sjednicu već će ovo pitanje, koje zasigurno zaslužuje veliku

biće evidentiranje i čuvanje podataka u kontekstu primjene Zakona o ANB, navedeno je u planu rada ovog skupštinskog radnog tijela.

posvećenost, biti razmatrano na redovnom zasijedanju Savjeta u drugoj polovini januara”, kazao je

predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, advokat Jovan Poleksić.

S.K.

MILAN KNEŽEVIĆ:

Ukinuti mirovne misije

Skupština Crne Gore bi, po mišljenju Milana Kneževića iz Demokratskog fronta (DF), trebalo da opozove odluku i vrati vojnike koji, kako je kazao agenciji Mina, žrtvuju živote u zoni borbenih dejstava velikih sila. Ovo stoga što, kako je kazao, nije moguće utvrditi koju konkretno korist ima Crna Gora od ovih misija na koje godišnje troši oko tri miliona eura.

Crna Gora je za finansiranje misija, u kojima učestvuju pripadnici njene Vojske od 2006. godine, potrošila više od 13,2 miliona eura. Najveći dio novca, 99 odsto, potrošen je od 2010. do 2013. godine, od kad pripadnici Vojske Crne Gore učestvuju u mirovnoj misiji NATO-ISAF u Avganistanu

Prava uhapšenih se uglavnom poštuju

NEZADOVOLJNI

Prava uhapšenih i zadržanih osoba po rješenjima nadležnih tužilaca u Crnoj Gori se generalno poštuju, što ipak, ne znači da u pogledu hapšenja i zadržavanja uhapšenih osoba nema kršenja ljudskih prava, zaključak je Izvještaja o Pritvorskom sistemu i pravima zadržanih lica, koji je pripremila NVO Građanska alijansa (GA).

U izvještaju je, između ostalog, navedeno da je zabrinjavajuće što se uhapšene osobe ne sprovode tužiocu odmah po hapšenju, već se čeka istek od 12 časova. To je, po ocjeni GA, posebno izraženo u slučajevima kada je hapšenje sprovedeno tokom noći odnosno u period od 23 do sedam sati. U praksi se događa i da se

Nakon što je sudija Osnovnog suda Zoran Šćepanović odbacio tužbu koju su podnijeli Lutrija Crne Gore i Džek pot protiv izdavača Vijesti, Dejli pres i NVO MANS zbog povrede ugleda i časti, uslijedio je komentar pravnog savjetnika Udruženja priređivača igara na sreću (NVO UPIS) Blagote Mitrića.

Mitrić je u saopštenju upućenom medijima izrazio nezadovoljstvo odlukom suda u konkretnom slučaju, podsjećajući na pojedine medijske naslove koji su bili predmet tužbe. Oni, kako je

osoba koja je nakon hapšenja zadržana do oduke tužioca o zadržavanju, biva smještena upravo u prostorije za zadržavanje, što je protivzakonito.

Stoga zaključak navedenog Izvještaja GA da se uhapšene osobe moraju bez odlaganja providiti tužiocu ili sudiji za prekršaje, osim u izuzetno rijetkim slučajevima kada za to postoje opravdani razlozi.

Iz ove NVO su ukazali i da su pojedina tužilačka rješenja u smislu zadržavanja identična, rađena po “copy-paste” principu.

Monitornig GA pokazao je da su generalno uslovi u prostorijama za zadržavanje adekvatni, da su one provjetrene, čiste i da ispunjavaju prostorne standarde.

S.K.

ra Agecije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Bora Vučinića. Povod za njegovo saslušanje na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Odbora za bezbjednost

i Atalanta u Somaliji.

“U trenutku kad Velika Britanija najavljuje povlačenje svojih vojnika iz Avganistana do kraja naredne godine, kad je američki Senat izglasao ubrzano povlačenje svojih trupa, Crna Gora je u posljednje tri godine dominantno potrošila 13 miliona eura na vojnu misiju u Avganistanu”, rekao je Knežević agenciji Mina.

Za ovog funkcionera Demokratskog fronta nejasno je šta rade crnogorske trupe u Avganistanu, imajući u vidu činjenice da se država nalazi pred donošenjem krizno–socijalnog budžeta “koji će pasti na teret crnogorskih građana”.

“Odluka o slanju naših vojnika u Avganistan donesena je u

trenutku kad su neke od vodećih evropskih država donijele odluku o povlačenju svojih trupa, dok su se tad u SAD-u i Velikoj Britaniji vodile ozbiljne rasprave o neophodnosti povlačenja iz te države koju s pravom nazivaju grobnicom imperija, kazao je Knežević.

Prema njegovim riječima, nemoguće je utvrditi kakvu konkretnu korist je Crna Gora ostvarila zbog toga što borbenu misiju finansira sa preko tri miliona eura na godišnjem nivou.

“Da li su ta sredstva mogla biti uložena u izgradnju vrtića, škola, bolnica, zgrada socijalne solidarnosti u Crnoj Gori, ili Vlada baš osjeća potrebu da utjeruje demokratiju Avganistancima to po svaku cijenu”, pitao je Knežević. S.K.

UPIS se uzda u više instance naveo, nijesu “u funkciji javnost da zna”, kako je to sud ocijenio, već se radi o “vrlo zlonamjernoj i nečasnoj raboti tuženih”. Nakon što se zapitao da li je sud čitao spise predmeta, Mitrić je pozvao sudiju Šćepanovića da skine sudijsku togu, te izrazio nadu da će više sudske instance odlučiti na “zakonit i pravičan način”.

“U protivnom, bili bismo rijetka zemlja na svijetu u kojoj se sloboda izražavanja mišljenja i sloboda i nezavisnost medija ostvaruju klevetanjem, podmetanjem,

kao što se malo gdje u svijetu može sresti situacija da pozivom na slobodu izražavanja i slobodu medija neko stiče pravo na bestijalno iživljavanje, kao što to čine tuženi”, navodi se u saopštenju.

Lutrija i Džek pot tužili su MANS i izdavača Vijesti zbog naknade nematerijalne štete, jer su, kako se u tužbi navodilo, “mjesecima unazad, združeno i tendenciozno dezinformisali javnost, nanoseći štetu tužiocima kao legitimnim i legalnim koncesionarima igara na sreću”.

S.K.

12 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

DOM BIJELA

Moto Mrazovi poklonima obradovali djecu

Moto Mrazovi za dječje osmjehe HERCEG NOVI - Oko 150 Djeda Mrazova na motociklima iz cijele Crne Gore tokom vikenda su donijeli novogodišnje poklone štićenicima Dječijeg doma Mladost u Bijeloj. Akciju, već četvrtu godinu zaredom organizuje Udruženje motociklista “No Limit Bikers” iz Podgorice, a odazvali su se bajkeri iz svih krajeva Crne Gore .

“Motociklisti su ugrožena kategorija u saobraćaju, a djeca iz Doma traže da ih da ih neko primijeti. Naš cilj je da se preko ove akcije primijete djeca iz Doma”, kazao je organizator skupa Vukan Tomović.

On je priznao da su im motivi “pomalo i sebični”.

“Mi smo kao kao motociklisti kategorija u saobraćaju koja se baš nešto i ne primijeti, pa je samim tim ugrožena. Takođe, ova djeca traže da ih neko primijeti. Mi hoćemo da se preko njih, primijetimo i mi, a da i djeca preko ove naše akcije budu primijećena više. Želimo da ih što manje ima u ovom Domu”, kazao je Tomović.

On je dodao i da je njihov motiv druženje sa štićenicima Doma, bez obzira koje im poklone donesu. Tomović je zahvalio sponzorima CKB-u, M:tel-u, Montegro erlajnsu, Vili Monteput, Vaporu, Bum gejmsu i Pomorskom saobraćaju.

Zamjenik direktora Dječijeg doma Mladost Slavica Ilić istakla je da je

Dom jedina kuća sa mnogo dijece, ali i najviše Djeda Mrazova.

Ona je dodala da će svaki štićenik pronaći poklon za sebe.

“Koliko se djeca raduju našim motoristima Djeda Mrazovima, pokazuje i ovaj poklon koja su im djeca namijenila, da im se oduže za drugarstvo i izdvojeno vrijeme”, poručila je Ilić.

Predsjednik novskog Moto kluba kazao je da je posjeta Domu tradicionalna jer u njoj učestvuju od osnivanja manifestacije.

Prošle godine je bilo 120 bajkera, a ove godine nas u ovoj akciji ima oko 200. Djeda Mrazovi su djeci donijeli ono što im je najpoterbnije: deterdžent, pelene i ćebad. S.M.

BARE RADOVIĆA

Podgorica, 20.12.2013.godine

Predmet: Obavještenje o prodaji nepokretnosti - Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su po osnovu Založne izjave UZZ br.1239/2012 u: -"A" listu lista nepokretnosti br.20 KO Petrovac, katastarska parcela br. 1058/2, voćnjak 2.klase, površine 153 m2, katastarska parcela br. 1059, voćnjak 2.klase, površine 597 m2, katastarska parcela br. 1060, voćnjak 2.klase, površine 299 m2, katastarska parcela br. 1061, voćnjak 2.klase, površine 309 m2, ukupne površine 1.358 m2 u svojini ,,Lučice International,, DOO Podgorica.

-"A" listu lista nepokretnosti br.1162 KO Maine, katastarska parcela br.1134, pašnjak 3.klase, površine 333 m2, katastarska parcela br.1134, zgrada 1, ruševina por. stambene zgrade, površine 70 m2, katastarska parcela br.1134, zgrada 2, ruševina por. stambene zgrade , površine 46 m2, katastarska parcela br.1135, livada 3.klase, površine 3.878 m2, katastarska parcela br.1136, pašnjak 3.klase, površine 1.023 m2, katastarska parcela br.1137, njiva 5.klase, površine 208 m2, katastarska parcela br.1138, livada 3.klase, površine 661 m2, -"V" listu nepokretnosti br.1162 KO Maine, katastarska parcela br.1134, zgrada 1, ruševina por. stambene zgrade, spratnost i površine P 70 m2, katastarska parcela br.1134, zgrada 2, ruševina por. stambene zgrade, spratnost i površine P 46 m2, sve u svojini ,,Stratex Investments,, DOO Budva.

- Procijenjena cijena nepokretnosti iznosi 50 % od procijenjene vrijednosti nepokretnosti 942,805.00€, to jest 471.402,50 €, uvećana za redovnu i zateznu kamatu koja će se obračunavati do dana održavanja prodaje, kao i realne troškove i druge izdatke nastale od početka postupka namirenja vansudske prodaje u iznosu od 2.750,00 €.

- Ukupan dug po Ugovoru o kreditu iznosi 359.404,55 € (stanje duga se uzima na dan ponošenja zahtjeva ). Kamata se obračunava do konačnog namirenja potraživanja.

- Vansudska prodaja javnim nadmetanjem sprovešće se dana 10.01.2014.godine sa početkom u 10 časova u prostorijama filijale Prve banke CG AD – osnovana 1901.godine u Budvi, ul.Mediteranska br.5.

- Lica zainteresovana za učešće na javnom nadmetanju dužna su, na ime jemstva uplatiti depozit u iznosu od 10% od početne prodajne cijene, na račun Prve banke CG - AD osnovana 1901, br. 535-1-76, o čemu su dužni Agentu vansudske prodaje, gospodinu Igoru Brnoviću, advokatu iz Podgorice pružiti dokaz o deponovanju sredstava na naznačeni račun Banke.

- Prijave za učešće na javnom nadmetanju se podnose advokatskoj kancelariji Igora Brnovića, na adresi Svetozara Markovića br. 9, u zatvorenoj koverti uz naznaku „za javno nadmetanje“ svakog radnog dana od 8 do 14h zaključno sa 31.12.2013.godine.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće podatke: - Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, kopiju lične karte; - Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a.

Neblagovremena prijava, kao i prijava uz koju nijesu priloženi traženi dokazi ( neuredna prijava ) neće se razmatrati u postupku javnog nadmetanja.

- Kupac koji ponudi najvišu cijenu dužan je kupoprodajnu cijenu platiti u roku od 7 dana od dana zaključivanja javnog nadmetanja.

- Nakon cjelokupne uplate kupoprodajne cijene postignute na javnoj prodaji, lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru.

- Ukoliko kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku gubi pravo na zaključenje ugovora kao i položeno jemstvo, a Banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem - kupcem koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najviše ponuđene cijene.

- Troškove ovjere ugovora i porez na promet nepokretnosti snosi kupac.

- Sve potrebne informacije u vezi ovog Obavještenja mogu se dobiti u prostorijama Prva banke CG-AD osnovana 1901. godine, u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141 ili putem telefona br. 020/409-117, 020/409-116 i 069073360.

AGENT VANSUDSKE PRODAJE

Održana proslava u čast Njegoša KOLAŠIN – U moračkom selu Bare Radovića juče je prvi put održala svečanost povodom 200 godina od rođenja vladike Rada II Petra Petrovića Njegoša. Udruženje pjesnika i guslara NVO Vojvoda Mina Radović, koje broji oko 40 članova organizatori su ovog skupa, koji će se od ove godine tradicionalno ubuduće održavati.

Ovo udruženje takođe ima i školu gusala pri Hramu Hristovog Vaskrsenja, a čija dva učenika su juče pokazala svoje guslarsko umijeće, te su igrom slučaja dva uče-

nika te guslarske škole Moračani Ranko Bojić i Željko Krković.

“Bar jednom godišnje praktikujemo da sabiramo narod ovdje bar liturgijski, a ujedno je to danas posvećeno 200 godišnjici od rođenja našeg vladike Rada II Petra Petrovića Njegoša. Ovdje će povodom toga biti održano i naše kulturno-umjetničko pjesničko veče, gdje ćemo kazivati nešto uz besjede, a nešto i uz gusle, priganice, vino i med”, kazao je Radovan Radović, predsjednik ovog udruženja.

Z.B.

SAVEZ SLIJEPIH

Povelje zahvalnosti firmama i građanima BAR - Organizacija slijepih za Bar i Ulcinj juče je, na svečanosti povodom uspješnog rada u 2013, uručila zahvalnice privrednim subjektima i pojedincima koji su svojom podrškom i saradnjom doprinijeli njenom radu u protekloj godini. Predsjednik organizacije Veselin Joketić je podsjetio da je ova humanitarna organizacija formirana davne 1948. i da je 7. juna ove godine proslavila 65 godina postojanja i uspješnog rada.

“Učili smo povelje zahvalnosti ljudima i organizacijama koji su nam najviše pomagali proteklih pet godina, a u funkciju je stavljena i zvučna biblioteka u Narodnoj biblioteci i čitaonici ‘Ivo Vučković’ koju smo zaslugom pokojnog predsjednika društva Mija Plamenca otvorili 2006. godine. Ona, nažalost, nije radila jer je napredak tehnologije doveo do toga da se sve zvučne knjige sa kaseta morale prebaciti u MP3 format. U ovom trenutku, mi u zvučnoj biblioteci imamo 307 djela koje su čitali spikeri, a ove knjige u zvučnom formatu zahvaljujući JP Kulturni centar Bar mogu besplatno pored naših članova mogu uzeti i ostali građani”, rekao je Joketić.

On je naveo da je Organizacija izdala u 2013. godini 11 brojeva zvučnog časopisa “Pravo na riječ”, a u pripremi je i decembarski broj. Ovaj zvučni časopis Organizacija izdaje punih 11 godina, sni-

ma ga u Radio-Baru a kopira u svojoj biblioteci. Osim na ovim prostorima, “Pravo na riječ” se sluša i u Švajcarskoj, SAD, Njemačkoj, Danskoj i Švedskoj.

Ove godine u Organizaciju je primljeno 11 novih članova pri čemu se, nažalost i dalje u društvu pojavljuju predrasude kod članova porodica ovih lica.

Iz Saveza slijepih su poručili da će u narednoj godini ostvariti kontakt sa svim njihovim članovima radi izrade njihove socijalne karte i ostvarivanja prava i beneficija, a nastaviće i sa izdavanjem zvučnog časopisa, kursevima računara, stranih jezika i Brajevog pisma. A.Lj. Veselin Joketić

CRNA GORA 13

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

ODLUČNO

Plijene stanove da naplate dugove Opština Budva planira da preuzme nekoliko objekata od kompanje “Nivel” zbog duga za komunalije od 3,1 milion eura Nina Lajović

N

akon što je kompaniji “Fab Live” zaplijenjena imovina vrijdna 6,5 miliona eura, koliko ova podgorička kompanija duguje Opštini Budva za komunalije, na red je došla i kompanija „Nivel“. Zbog duga za komunalije u iznosu od 3,1 milion eura, opština planira da zaplijeni poslovne prostore i stanove ove kompanije.

Odbornici Skupštine opštine Budva raspravljaće u četvrtak na sjednici o odluci da Opština Budva zaključi sporazum o vansudskom poravnanju sa podgoričkom kompanijom “Nivel”. Sporazum predviđa da se za dug za komunalije u iznosu od 3,1 milion eura, u Nivelovom objektu na zaobilaznici, zaplijeni određeni broj poslovnih i prostora, kao i stanova.

Međutim, da bi taj postupak počeo, “Nivel” prethodno mora u roku od 30 dana, nakon zaključivanja sporazuma da izbriše hipoteku nad ovim sedmospratnim objektom, jer će su u suprotnosti sporazum smatrati ništavnim. Prema evidenciju Uprave za nekretnine, ovaj objekat je dat pod hi-

poteku na ime kredita od 3,8 miliona eura kod Atlasmont banke.

U predlogu odluke, navodi se da je predmet sporazuma o vansudskom poravnanju prinudna naplata naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, kroz postupak ustupanja nepokretnosti, čija procjena će biti urađena od strane tri ovlašćena licencirana procjenitelja.

“Ona procjena vrijednosti koja bude najpovoljnija za Opštinu Budva, biće prihvaćena kao osnov za zaključenje sporazuma. Kao dodatni interes opštine Budva, ističemo potrebu i mogućnost, ali i našu obavezu da se dio stečenih nepokretnosti ovim putem iskoristi za potrebe otvaranje

Opština Budva zaplijeniće poslovni prostor i nekoliko stanova kompanije Nivel

Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju, sa ciljem da se kroz kvalitetan tretman pospješi njihov društveni život”, navodi predlagač odluke, opštinska Služba za naplatu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta.

Kompanija “Nivel” završava građevinske radove i na zgradi koja se nalazi uz sami gradski bulevar, preko puta Slovenske plaže.

U rebalansu budžeta za ovu godinu, navedeno je da će sa “Nivelom” za dug biti napravljena kompenzacija, tako što će Opština u zgradi na zaobilaznici na sebe uknjižiti poslovni prostor u prizemlju zgrade, površine oko 800 kvadrata. Poslovni prostor biće namijenjen i upodobljen za potrebe Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama, a one će biti predate na upotrebu javnom preduzeću, koje će biti io formirano da njime upravlja.

Pored toga, u istoj zgradi će na Opštinu bitri prepisano i sedam stanova.

Biće još zapljena Na spisku graditelja kojima Opština planira da plijeni imovinu, jer su izgradili objekte, a nijesu zaključili o tome ugovor sa Opštinom, jer se pozivaju na Zakon o izgradnji iz 2008. godine, jesu i “Old Town Invest Group”, “MCC inženjering”, i “Beppler & Jackobson”. Kompanija” Old Town Invest Group koja je na Zavali izgradila 13-spratni kondo – apartmanski kompleks “Harmonija bilding”, ukupne površine 25.000 kvadrata, dužna je za komunalije pet milion eura, kompanija “Bepler & Džejkobson” koja gazduje budvanskim hotelom “Avala” duguje na ime komunalija 4,2 miliona eura. Podgorička firma “MCC inžinjering”, izgradila je dvije stamebne zgrade neposredno iz Autobuske stanice, koje su prije više od tri godine useljene, a dug za komunalije je 2,5 miliona eura.

Opština Budva se već uknjižila na dio imovine u kulama “Tre canne”, investitora kompanije “Fab live” te je postala vlasnik 17 stambenih jedinica, sedam poslovnih prostora i 26 garaža, ukupne površine 2.100 kvadrata.

MJESEC NAKON IZBORA

Mladi vide napredak CETINJE - Mladi ljudi na Cetinju vide progres koji je uradila lokalna samouprava, zbog čega su na nedavnim izborima ukazali povjerenje Demokratskoj partiji socijalista, ocijenio je predsjednik SM DPS Cetinje, Mihailo Radonjić.

On je za DN kazao da je odličan rezultat na izborima samo dokaz ispravne politike DPS na državnom i lokalnom nivou.

“DPS je najjača i najorganizovanija partija i to mladi ljudi prepoznaju. Nijesu nasjeli na obećanja političkih protivnika. Rezultat i povjerenje koje smo dobili samo obavezuje da radimo još više i uspješnije”, naveo je Radonjić.

On ističe da SM DPS osim po brojnosti prednjači i u aktivnostima.

“SM DPS Cetinja se može pohvaliti svojim jakim angažovanjem u

pravcu stvaranja što boljih uslova za življenje i rad na Cetinju, pogotovo u posljednjih šest mjeseci od kada je formiran novi saziv savjeta.

Od formiranja novog sastava, svojim pravilnim i iskrenim stavom i pravcem djelovanja su uspjeli da u svoje redove okupe oko 100 novih mladih članova spremnih da svom gradu udahnu novi život pun prostora za rad, napredovanje, usavršavanje, uživanje i solidarnost”, dodao je Radonjić.

Prema njegovim riječima, kroz svoje projekte koje su do sada odradili i koje planiraju da odrade mladi ljudi su pokazali volju i spremnost da do kraja iznesu svoju ideju o Cetinju.

On je najavio da će i u narednom periodu SM DPS Cetinja organizovati akcije koje će biti u interesu

svih stanovnika Prijestonice.

“SM DPS Cetinje neće stati na ovim akcijama jer je ovo samo mali dio od planiranog puta kojim žele omogućiti mladim ljudima život pun mogućnosti i dešavanja u srcu Crne Gore”, zaključio je Radonjić.

Mihailo Radonjić

Sve spremno, samo se snijeg čeka

SKI CENTAR

Bjelasici falilo snjega, ali ne i gostiju KOLAŠIN - Proteklog vikenda, prema riječima direktora ski-centra Kolašin 1450, Bobana Šćepanovića bila je veoma dobra posjećenost, s obzirom na činjenicu da na crnogorskim skijalištima nedostaje sniježnog pokrivača. Lijepo i sunčano vrijeme, što je pomalo neuobičajeno za ovo doba godine i 40 centimetara vještačkog snijega u podnožju skijališta, čine savršen ambijent za boravak i uživanje na crnogorskoj ljepotici Bjelasici.

“Bez obzira na sve, dokazujemo da kod nas sezona skijanja traje svih 120 dana. Jedini

Roda supermarket u Bloku 6 otvoriće danas vrata svim potrošačima. Novi objekat se nalazi u Ulici Sima Barovića, iza Ruskih kula, na površini od 560 kvadrata.

Na dan otvaranja, svakog kupca očekuje popust od deset odsto za svaku kupovinu, a prvih 200 potrošača biće nagrađeno poklonom.

“Iznenađenja za naše potrošače se nastavljaju cijele sedmice, pa će u utorak svaka kupovina preko deset eura biti nagrađena poklon paketom trgovačke marke, dok će u srijedu svaki potrošač sa računom preko pet eura dobiti poklon. U četvrtak ćemo obradovati korisnike Pika kartice koji će ostvariti trostruke bodove pri svakoj kupovini, dok će subota u novom Roda supermarket biti posvećen najmlađima, koji će se od 10 do 12 časova družiti sa Djeda Mrazom”, saopšteno je Mercatora Crne Gore.

smo trenutno u Crnoj Gori koje radi i koji trenutno nuei fenomenalno skijanje. Važe promotivne cijena ski-pasa 10 eura za odrasle i pet eura za djecu”, kazao je Šćepanović.

Redovan servis i remont šestosjeda i dvosjeda urađen je još ljetos, dok je ovih dana završena sanacija stubova na žičari za dvosjed, tako da su sve žičare spremne. Samo se još čekaju sniježne padavine, pa da kompletna ljepota ovog skijaškog centra poprimi svoj stvarni lik i postane savršen ambijent za sve ljubitelje skijanja. Z.B.

Zimski salon u februaru HERCEG NOVI - Hercegnovska opština naredne godine organizovaće Zimski salon, na kojem će se kako je saopšteno, predstaviti umjetnici iz zemalja nekadašnje Jugoslavije koji su na sličnim manifestacijama u svojim državama bili nagrađeni tokom ove godine. To je dogovoreno na sastanku predsjednika Opštine Dejana Mandića i članova Odbora za organizaciju 47. Hercegnovskog zimskog salona. Selektor za umjetnike iz Crne Gore biće istoričar umjetnosti Bogdan Musović, inače bivši direktor i kustos Galerije Josip Bepo Benković, sada penzioner. Do 25. decembra tročlana radna grupa uspostaviće kontakt sa organizatorima tih manifestacija i nagrađenim autorima. Četrdeset sedmi Hercegnovski zimski salon održaće se prvog četvrtka u februaru. S.M.

Shodno članu 45 u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbeđenu, advokat Igor Brnović iz Podgorice ,ul. Svetozara Markovića br. 9, u svojstvu ovlaštenog lica- agenta vansudske prodaje nepokretnosti, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca ,, PRVA BANKA ,, AD Podgorica, po ugovoru o kreditu broj 17-01/6659, od 05.10.2012 godine, vrši DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku DOO "STRATEX INVESTMENTS" Budva, sa poslednjom poznatom adresom, ul. Popa Jola Zeca Br. 2, i hipotekarnom dužniku DOO ,i „LUČICE INTERNACIONAL,, - Podgorica, sa poslednjom poznatom adresom ulica Balšića broj 36.

Obaveštenja o prodaji nepokretnosti upisanih u list nepokretnosti broj 20 KO Petrovac i list nepokretnosti broj 1162 KO Maine, koja prodaja se ima održati dana 10.01.2014. godine u 10 časova, u prostorijama filijale Prve banke AD Podgorica u Budvi ul. Mediteranska broj 5.

Pozivaju se kreditni i hitotekarni dužnici da se u roku od 3 dana po ovoj objavi obrate ovlašćenoim licu za vansudsku prodaju nepokretnosti na adresi : Advokat Igor Brnović , ulica Svetozara markovića broj 9. Podgorica.

Upozoravaju se kreditni i hipotekarni dužnici DOO"STRATEX INVESTMENTS" Budva,, i DOO LUČICE INTERNACIONAL ,, PODGORICA da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posledice koje mogu nastati snosi sama stranka.

ADVOKAT IGOR BRNOVIĆ

14 CRNA GORA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

UPOZORENJE

Stanje privrede u Bijelom Polju je katastrofalno Janko Vučinić: Mora se naći način da obnovi proizvodnja i uposle mladi ljudi u ovom gradu

Beća Čoković

S

tanje privrede u Bijelom Polju je jako loše i mora se način da se pomogne ovom gradu, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je ovog vikenda održan u gradu pod Obrovom. Učesnici su podsjetili da je u srećnim vremenima privreda Bijelog Polja upošljavala preko 11.000 ljudi, dok je danas taj broj sveden na svega 500.

BIJELO POLJE - Skupu su prisustvovali predstavnici privatizovanih preduzeća, sindikalnih organizacija, političkih partija i nevladinog sektora, kao i predsjednik Skupštinskog odbora za kontrolu postupaka privatizacije Janko Vučinić.

On je podsjetio da je prošlo vrijeme kada su poslanici i političari iz salona i kabineta vodili politiku te da, ukoliko žele da pomažu građanima treba da budu prisutni u sredinama gdje se čuje glas za pomoć i u neposrednom kontaktu sa radnicima. Prema njegovim riječima, u Bijelom Polju ostalo malo radnika i da je to najbolji pokazatelj da sistem koji zagovara aktuelna vlast nije održiv.

“U svim preduzećima u kojima je ostalo neko jezgro treba sagledati mogućnosti da se obnovi proizvodnja i uposle mladi ljudi”, kazao je Vučinić.

On je najavio je, da će inicirati da se održi sjednica odbora u Bijelom Polju kako bi se realno sagledala privredna situacija u tom gradu i gdje

bi poseban akcenat bio stavljen na kolaps nekadašnjeg giganta tekstilne industrije “Vunka”.

Predsjednik lokalnog odbora Demokratskog fronata Slafko Fuštić podsjetio je da je u srećnim vremenima privreda Bijelog Polja upošljavala preko 11.000 ljudi dok je danas, kako je naveo, taj broj sveden na 500.

“Bijelo Polje je grad sa najmanjim zaradama u državi i opština gdje je najveća stopa nezaposlenosti i gdje je bruto domaćeg proizvoda najmanji. Od kako je DPS došao na vlast iz Bijelog Polja se iselilo 20.000 stanovnika iz razloga što nemaju nikakvih perspektiva za život i rad. Za čitavo vrijeme nije privučen nijedan investitor sa strane niti je otvoreno ijedno produktivno radno mjesto”, istakao je Fuštić.

Podsjetio je da je jedan investitor iz Beograda iskazao zainteresovabnost da uzme u zakup “Vunko” i da uposli 2.000 radnika.

Predsjednik NVO Bjelopoljski demokratski centar Zdravko Janju-

Hitno treba preuzetu nešto po pitanju fabrike “Bjela Rada”: Izvorište mineralne vode u Bijelom Polju šević kazao je da nam ne treba netransparentna priča niti dobro poznavanje ekonomije, da bi se uvidjelo da je privatizacija nakaradno sprovedena.

“Nepravilnosti je mnogo i treba dosta vremena utrošiti da bi se do kraja izanalizirala privatizacija.

Smatramo da Fond rada treba da konačno krene sa isplatama otpremnina sa kojima je Bijelo Polje, u odnosu na ostale dijelove u državi, diskriminisano. Što hitnije treba nešto predu-

zeti u fabrici mineralne vode ‘Bjelasica rada’ kako bi se stanje popravilo i ta fabrika, koja je jedina takve vrste u državi, bila stavljena u funkciju koja joj i priliči. Takođ,e treba što hitnije riješiti situaciju u Vunku”, kazao je Janjušević.

Njegov kolega predsjednik NVO MMNE Željko Đukić poručio je da su se političke partije, bez obzira kojoj strukturi pripadaju, obavezale da rade u interesu građana.

“Dobar primjer je nedavni gest

predsjednika SNP Srđana Milića koji je doveo italijanskog investitora na Cetinje. Ovakva praksa treba da se nastavi, ali i druge političke partije da pomognu ekonomskom razvoju Crne Gore da se prebrode različitosti u političkom smislu i da svi rade na otvaranju novi radnih mjesta”, naveo je je Đukić.

On je dodao da ko god želi da uloži i 100 eura u Crnu Goru, treba ga poštovati i pokazati gostoprimstvo i profesionalizam.

CRNA GORA 15

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

Nikšićki glavni trg

PREMINULI

Loznicama treba most BIJELO POLJE - Osim pješačkog mosta, koji spaja naselja Prušku i Loznice, trebalo bi i da postoji i most za protok motornih vozila, ocijenili su juče predstavnici Bjelopoljske partije.

Iz ove partije si poručili da, ukoliko bi se navedeni most uvrstio u Prostorno-urbanistički plan, dijaspora bi finansirala njegovu izgradnju.

“Mještani Loznica, prema sadašnjoj situaciji, da bi pristupili centru grada sa vozilima sa druge strane Lima, treba da kruže oko grada. Zahvaljujući Rasovskom i Nikoljačkom mostu tamošnja naselja postala su bliža centru grada u odnosu na Loznice koje su vazdušnom linijom od centra grada udaljena svega 200 metara”, objasnio je predsjednik te partije Mersudin Međedović.

B.Č.

Rudnici kulture MOJKOVAC - Mojkovac je nedavno ugostio partnere regionalnog projekta “Rudnici kulture”.

Partneri iz Idrije (Slovenije), Labina (Hrvatske), Prijedora (Republike Srpska) i Krušedola (Srbija) su od strane domaćina NVO “Terra nostra” i Opštine Mojkovac upoznati sa ostacima rudarskih objekata i postrojenja – obišli su ulaze u jame, magacine, objekte flotacije, upravne zgrade, kao i stare rudarske stambene objekte u neposrednoj blizini objekata, kao i kompleks rudarskih zgrada (Rudarsko naselje) u samom gradu.

V.B.

Bolja zaštita BIJELO POLJE - Nevladina organizacije Udruženje za razvoj civilnog društva potpisala je Memorandum o saradnji sa nevladinim organizacijama “E-Roma” Kancelarijom za romska pitanja iz Bijelog Polja i “Bjelopoljskim demokratskim centrom”, kako bi se uspješnije bavili pitanjima socijalne zaštite. Prema riječima predsjednice Udruženja za razvoj civilnog društva Mirsala Tomić memorandum je potpisan u cilju promovisanja i uvođenja alternativne metodologije i tretmana u oblast socijalne zaštite.

B.Č.

Milorad Petkov Magovčević profesor u penziji, 21. decembra 2013. u 73. godini. Sahrana će se obaviti 23. decembra u 15 časova na groblju Čepurci.

Milovan Simov Nikolić 21. decembra 2013. Sahrana će se obaviti 23. decembra na mjesnom groblju u Rubežima u 14 časova.

Drago Tomaša Kankaraš 21. decembra 2013. u 57. godini.

Sahrana će se obaviti 23. decembra u 14 časova u Goliji – Krstac.

Miloš Arsa Božović

OTVARANJE

Nova galerija u Nikšiću Istaknuti slikar Rajko Todorović Todor nakon četvrt vijeka ponovo izlaže u rodnom gradu Nikšić će od večeras biti bogatiji za nov i veoma značajan umjetnički prostor, nakon što “Galerija A” koja se nalazi u Trim centru na šetalištu ispod Trebjese, bude otvorena izložbom radova istaknutog Rajka Todorovića Todora. Priznati slikar će se ovom izložbom vratiti i izlagati u svom rodnom gradu nakon dugih 25 godina.

Prema njegovim riječima, iako je četvrt vijeka dug period, veza sa Nikšićem izgubila se poslije zamiranja manifestacija Nikšićki likovni susreti i Septembarski salon, čiji je jedan od idejnih tvoraca.

“Nekako je to bila borba između nas koji smo napravili te manifestacije prestižnim u malo širim okvirima i drugih ljudi koji su gurali neke svoje sitne interese i oni su pobijedili, šta se tu može, takva vremena.

Ali evo ima ljudi koji hoće da rade i prihvatio sam poziv gospodina Bečanovića da otvorimo novu galeriju mojom izložbom, i to bez kataloga, jer mislim da nije važna ta forma, ali eto vraćam se u Nikšić i čak sam i u umjetničkom savjetu ove galerije”, kazao je Todorović, pored koga se u savjetu našao i Ilija Branko Burić, jedan od najvećih živih crtača

i profesor na Cetinjskoj akademiji.

On je objasnio da su na jednom bijelom platnu riječi poglavice Sijetla o majci Zemlji i njegov potpis, što je i tematika novih slika, a nakon ciklusa slika posvećenih Vučjem dolu, Krnovu, rodnom Jasenovom polju, i planina Vojnik sve se više postaje tema na njegovim platnima. Todorović se osvrnuo i na Generaciju devet, čiji će se radovi takođe naći na zidovima novootvorene galerije. “Žaro Vojičić jedan je ingeniozni stvaralac koji je otišao od nas ove godine, ali njegovi radovi će se među prvima naći na zidovima ove galerije. A Generacija devet nikada i nije imala izložbu svih njenih članova, jednostavno nam se nije dalo.

Ali možemo ovako jedan po jedan, i oni kojih više nema među nama”, obećao je Todorović.

Galerija A se nalazi na šetalištu ispod Trebjese u renoviranom Trim centru pod Trebjesom, a na njenom otvaranju očekuje se i dolazak čuvenog slikara Uroša Toškovića, koji je obećao da će odložiti planirano putovanje kako bi došao u grad u kojem je proveo nekoliko godina života.

J.L.

Stojanka Novelje Bujišić rođena Pejović, 21. decemba 2013. u 63. godini. Sahrana je obavljena 22. decembra u 13 časova na groblju u Goricama.

Nikola Budo Brankov Đurović 21. decembra 2013.u 64. godini.

Sahrana je obavljena 22. decembra u 13 časova u Vukovcima.

Julka Vukušić rođena Zvarec, 21. decembra 2013.

Sahrana je obavljena 22. decembra u 15 sati na Čepurcima.

Lazar Đokov Radunović 21. decembra 2013. u 77. godini.

Sahrana je obavljena 22. decembra u 14 časova na Čepurcima.

Licence za 12 medijatora čajanu instituciju približimo građanima, ne samo u njihovom interesu, nego i u interesu države i kompletnog društva, razvijajući na taj način kulturu dijaloga kao jednu visoku tekovinu socijalnog razvoja”, kazao je Knežević. Podsjetio je da je medijacija inkorporirana u veći broj zakonskih štiva, te se danas može naći u zakonima o mobingu, stečaju, obrazoSa uručivanja licenci

vanju i zdravstvu, kao i da se širi opseg njene primjene.

“Onog momenta kada budemo razvili medijaciju do te mjere da se stranke umjesto advokatu, budu obraćali medijatoru, onda tek tada možemo govoriti o pravom uspjehu i to je ono čemu težimo u narednom periodu”, dodao je Knežević.

Koordinatorka u Područnoj jedinici za posredovanje Vesna Pavićević kazala je da se uvođenjem medijacije sudstvo u Crnoj Gori rasteretilo jer su mnoge građanaske parnice rješavane posredovanjem.

“Pogotovo je veliki iskorak načinjen kada je riječ o zakonu o maloljetnicima, jer se skretanjem sa sudskog postupka maloljetnicima pruža nova šansa, njihovi životni putevi se kanališu u uspravnom pravcu, a njihova budućnost nije etiketirana”, kazala je Pavićević.

Dodala je da je Zakonom o posredovanju Crne Gore, koji je stupio na snagu početkom ove godine, propisano da će obavezna licenca za rad posrednika trajati pet godina.

B.Č.

rođena Mirković, 20. decembra 2013. u 93. godini. Sahrana je obavljena 22. decembra na groblju Zagrađu – Brijeg, Šćepan Polje.

Žarko Žanjo pok.

Andrije Đuričić 20. decembra 2013. u 63. godini.

Sahrana je obavljena 22. decembra na gradskom groblju Brdišta – Tivat.

Anka Vuković u 79. godini. Sahrana je obavljena 22. decembra 2013. u 15 časova u selu Lipovo – Kolašin.

Ivanka Vica Milomira Ostojić rođena Kovačević, 20. decembra 2013. Sahrana je obavljena 21. decembra u 14 časova na groblju Ravni – Pljevlja.

Blažo Novice Đukić (1927), 20. decembra 2013. Sahrana je obavljena 21. decembra u 14 časova na gradskom groblju u Zagoriču.

Miodrag Mitra Dobrković 20. decembra 2013. u 64. godini.

Sahrana je obavljena 21. decembra u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Vuka Zefe Vučetić 20. decembra 2013. u 93. godini.

Sahrana je obavljena 21. decembra u 14 časova na groblju Krute – Ulcinj.

Vladimir Vlado Novelje Raičević 20. decembra 2013. u 88. godini.

Sahrana je obavljena 21. decembra u 14 časova na groblju u Vinickoj.

Božidar Vojinov Bulatović

Ljubo Perišin Bogdanović

21. decembra 2013. u 82. godini.

Sahrana je obavljena 22. decembra u 14 časova na gradskom groblju u Kolašinu.

u 87. godini. Sahrana je obavljena 21. dedembra 2013. u 15 časova na gradskom pravoslavnom groblju u Škaljarima.

Momčilo Ilije Mrdak

Borislav Boro Rakov Bjelica

20. decembra 2013. u 63. godini.

Sahrana je obavljena 22. decembra u 14 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Ulica generala Sava Orovića 73, Murtovina.

Veselin Puro Velišin Ćetković

POSREDOVANJE

BIJELO POLJE - Direktor Centra za posredovanja Crne Gore Miroslav Knežević proteklog vikenda, u Područnoj jedinici u Bijelom Polju uručio je licence za rad za 12 medijatora iz ove opštine. Knežević je saopštio da u Crnoj Gori postoji kontinuitet posredovanja, kao alternativnog načina rješavanja sudskih sporova.

“Trudićemo se da ovu veoma zna-

21. decembra 2013. u 29. godini.

Sahrana je obavljena 22. decembra u 15 časova na seoskom groblju Babljak – Piperi.

Anđa Miladinova Ušćumlić

20. decembra 2013. u 81. godini.

Sahrana je obavljena 22. decembra u 14 časova u Berima.

Sahrana je obavljena 21. decembra u Vrbasu.

Marina D. Lazarević 18. decembra 2013. u 55. godini.

Sahrana je obavljena 21. decembra u 14 časova na groblju u Crnionici.

Dubravka Đoka Tomašević rođena Đurković, 20. decembra 2013. Sahrana je obavljena 22. decembra u 14.30 na Čepurcima.

Kuća žalosti Ulica skopska 2.

Milena pok. Sloba Vučurović rođena Ilić, 20. decembra 2013. u 65. godini. Sahrana je obavljena 22. decembra u 15 časova kod manastira Savina.

Olga Agičina Jokić 20. decembra 2013. u 60. godini.

Sahrana je obavljena 22. decembra u 15 časova u selu Dučice.

Žarko Jovanov Domazetović 20. decembra 2013. u 62. godini.

Sahrana je obavljena 22. decembra u 14 časova u selu Broćanac.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 REGION

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

KOMENTAR

Istorijska godina za region Izaslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula ocijenio je u razgovoru za agenciju Fenu da 2013. godinu, uprkos nekim prognozama, ispraćamo s istorijskim rezultatima u regiji.

“Ne potcjenjujući probleme s kojima se nose sve zemlje ovog prostora, čini se da tekuću godinu, ipak, ispraćamo s istorijsko pozitivnim skorom”, ocijenio je Picula.

Prema njegovim riječima, dovoljno je dokaza za to: Hrvatska je ušla u Evropsku uniju 1. jula, Beograd i Priština su dovoljno napredovali u “privremenom sporazumijevanju”, a Crna Gora je otvorila ne dva nego čak pet novih pregovaračkih poglavlja.

Iako ovih dana u Tirani ne vla-

da zadovoljstvo zbog odlaganja davanja Albaniji statusa zemlje kandidata, nema sumnje da će junsko izjašnjavanje o istoj temi biti drugačije ako se nova Vlada potvrdi u sprovođenju reformi. Ipak, u događaje koji su s pravom obilježili 2013. mogu se, nažalost, ubrojiti i neki neuspjesi.

“Na prvom mjestu svakako ističem još jednu propuštenu šansu da politički lideri stranaka u BiH počnu prilagođavati ustanove vlasti postdejtonskim potrebama zemlje. Očito je da su dejtonske stranačke i entitetske strukture još uvijek dovoljno ‘autoimune’ na neophodne promjene,” rekao je hrvatski euroizaslanik Tonino Picula.

ZAGREB - SKOPLJE

Balkan se guši u smogu

Od Zagreba do Skoplja, brojni gradovi imaju problema sa zagađenjem, no najteža situacija je u Zenici i Sarajevu. Pojedini gradovi u regiji guše se u smogu, a niske temperature i stabilno vrijeme donijeli su ogromne probleme. U Makedoniji su gradovi s najlošijim kvalitetom vazduha - Tetovo, Skoplje i Bitola -

BEOGRAD

Pitralon, Start...

Izložba “Živio život“, koja se ovih dana može vidjeti u centru Beograda, govori o načinu na koji je prosječan Jugosloven živio u periodu od 1950. do 1990. godine prošlog vijeka. Bez obaziranja na politička dešavanja u bivšoj državi i na ideologiju koja je u to vrijeme vladala, autori izložbe su željeli da pokažu svakodnevni, privatni život. Kako navode organizatori, “Običan čovjek je ustajao u 6 sati, prao zube domaćom pastom, koristio ‘Pitralon’ losion, a stan mu je mirisao na toplo mlijeko”. Taj “običan čovjek” je vozio svog novog Fiću, čitao je Start magazin, slušao je Ivu Robića i Siluete.

Išao je u Trst da kupi ono što nije mogao u domaćim robnim kućama, kampovao je sa društvom – bez para, radovao se državnim praznicima...“.

i u njima su odstupanja od prosječnih vrijednosti čvrstih čestica u zraku i do devet puta veća od dozvoljenih. Izvori zagađenja su identični: grijanje na drva, ugalj, mazut i naftu, industrija, te veliki broj vozila.

U Hrvatskoj, čiji su standardi o kvalitetu vazduha usklađeni s regulativama Evropske uni-

je, slika je nešto bolja, osim u Zagrebu, gdje najveći problem predstavlja gust saobraćaj, odnosno ispusni gasovi automobila. Zagađeni su i Sisak, gdje proces prerade nafte uzrokuje zagađenje vazduha, te Slavonski Brod, čije stanovnike guši Rafinerija nafte u susjednoj Bosni i Hercegovini.

SRBIJA

Dačić: Mislite da je meni bilo lako Premijer Srbije Ivica Dačić poručio je juče da Briselskim sporazumom nije priznata nijedna forma nezavisnosti Kosova i istakao da je njime nezavisnot Kosova stavljena u drugi plan, a da je u prvom formiranje Zajednice srpskih opština.

“Mi nijesmo priznali nijednu formu nezavisnosti Kosova Briselskim sporazumom. Naprotiv, vratili smo točak istorije unazad.

To znači da je pitanje nezavisnosti u drugom planu, sada je u prvom planu Zajednica srpskih opština”, rekao je Dačić gostujući na TV Pink.

Kosovo je, prema njegovim riječima, godinama unazad, “dok smo se mi zaklinjali u naš Ustav i gledali u Boga”, gradilo svoju

nezavisnost.

“Mi nijesmo gradili nijedan mehanizam da to spriječimo”, dodao je premijer Srbije.

On se osvrnuo i na rukovanje nekadašnjeg predsjednika Srbije Borisa Tadića nakon završetka mandata i kada nije ponovo izabran za predsjednika i kosovskog premijera Hašima Tačija i upitao zašto nije to uradio kada je bio na čelu zemlje.

“Mislite da je meni bilo lako da se vidim 20 puta s Tačijem i rukujem, ali ja sam predsjednik Vlade Srbije, a ovo je politička predstava.

To se tako ne radi”, istakao je Dačić i dodao da bi vjerovatno Tadić da je to uradio za vrijeme mandata bio satanizovan, baš kao što je i on sam sada.

KOSOVO

Napreduje istraga o trgovini organima

Istraga o trgovini ljudskim organima na Kosovu napreduje, izjavio je prištinskom Ekspresu portparol Specijalnog istražnog tima EU (Task Force) Žoao Soza.

“Bilo bi neprihvatljivo da spekulišemo o mogućim rezultatima istrage ili o eventualnim pravnim mehanizmima koji bi se mogli formirati nakon okončanja istrage”, kazao je Soza.

Ova specijalna istražna skupina EU od 2011. obavlja istrage povodom tvrdnji Savjeta Evrope o tr-

govini organima na Kosovu. Izvještaj Švajcarca Dika Martija, koji je usvojila Evropska komisija, spominje učestvovanje najviših bivših rukovodilaca OVK-a u trgovini ljudskim organima, oružjem i drogom, piše Eksres, a prenosi Tanjug.

U tom izvještaju imenom se spominju kosovski premijer Hašim Tači, zamjenik predsjednika Tačijeve Demokratske stranke Kosova (PDK) Kadri Veseli, poslanici PDK-a Ksavit Haliti, Šaip Muja i Azem Sulja.

CRNAGORA MINISTARSTVO FINANSIJA PORESKA UPRAVA

OBAVJEŠTENJE Poreska uprava upućuje javni poziv i podsjeća poreske obveznike na mogućnost paušalnog oporezivanja, shodno članu 49 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i članu 7 Pravilnika o paušalnom oporezivanju prihoda od samostalne djelatnosti.

Naime, svi obveznici koji počinju da obavljaju djelatnost, čiji će planirani godišnji promet biti manji od 18.000,00 Eura, kao i oni obveznici čiji je ostvareni promet u ovoj godini manji od 18.000,00 Eura, mogu se uz njihov zahtjev, registrovati za paušalno oporezivanje.

Zahtjev za paušalno oporezivanje prihoda od samostalne djelatnosti potrebno je podnijeti nadležnom poreskom organu na propisanom obrascu (ZPO) do 31. decembra tekuće godine za narednu godinu.

Obrazac ZPO možete dobiti besplatno u područnim jedinicama Poreske uprave.

Za dodatne informacije možete pozvati telefonski centar Poreske uprave 19707 svakog radnog dana od 8 – 16 sati. www.poreskauprava.gov.me

SVIJET 17

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

turska

Protesti i masovna hapšenja

T

urske vlasti smijenile su još 25 šefova policije u okviru masovne istrage o korupciji koja je počela prije sedam dana. Do sada je privedeno na desetine ljudi koji se smatraju bliskim vladi premijera Redžepa Tajipa Erdogana i smijenjeno je oko 70 policajaca zbog zloupotrebe službenog položaja, uključujući načelnika policije u Istanbulu.

Jedan od prvih poteza novog načelnika istanbulske policije Selamija Altinoka bio je da zabrani novinarima da ulaze u policijske stanice širom zemlje, prenosi Rojters. Erdogan je istragu nazvao “prvljavom kampanjom” protiv njegove vlasti i doveo je u vezu sa ljetošnjim antivladinim protestima.

Uhapšene su i optužene 24 osobe, među kojima su sinovi dvojice ministara i generalni direktor državne Halkbanke. Razvoj događaja u Turskoj razotkrio je duboki razdor između Erdogana i njegovog bivšeg saveznika Fetulaha Gulena, islamskog sveštenika koji se nalazi u SAD, a ima veliki uticaj na tursku policiju i sudstvo.

Erdoganova pozicija nije direktno ugrožena, ali bi spor između njegove Partije pravde i razvoja i Gulenovog pokreta Hizmet mogao da do-

Sa protesta u Istanbulu

prinese rezultatu lokalnih izbora u martu, ocjenjuje britanska agencija. Predsjednički izbori u Turskoj biće održani u avgustu 2014, a parlamentarni 2015. godine.

Uz masovna hapšenja oglasili su se i građani, a policija je juče u Istanbulu rastjerivala vodenim topovima i suzavcem demonstrante koji su se okupili kako bi iskazali nezadovoljstvo zbog vladinih urbanističkih planova, ali i istrage o korupciji. Više stotina demonstranata okupilo se u istanbulskom kvartu Kadikoj, pozivajući vladu premijera Redžepa Tajipa Erdogana da podnese ostavku, javila je turska agencija Dogan, a prenio je AP. U okviru istrage, koja je počela prije sedam dana, smijenjeno je oko 70 policajaca zbog zloupotrebe službenog položaja, uključujući i načelnika policije u Istanbulu.

kuBa

Novi zakon o investicijama

Predsjednik Kube Raul Kastro najavio je da će u martu 2014. godine parlament raspravljati o nacrtu novog zakona o stranim ulaganjima. Kastro je istakao da strane investicije imaju veliki značaj u stimulisanju ekonomskog i socijalnog razvoja zemlje, ali nije naveo detalje nacrta novog zakona.

Zakon o stranim ulaganjima koji

je trenutno na snazi na Kubi donesen je 1995. godine i njime se stranim kompanijama omogućava da sarađuju samo sa državnim preduzećima. Od kada je 2008. godine Raul Kastro postao predsjednik Kube, doneseno je više od 300 reformskih propisa u oblasti ekonomije, sa ciljem da izvuku zemlju iz ekonomske krize.

Berlin

Merkel spasila Hodorkovskog Ruski tajkun i kritičar Kremljla Mihail Hodorkovski, koji je prije dva dana pomilovan ukazom predsjednika Rusije Vladimira Putina, u Berlinu je na svojoj prvoj konferenciji za novinare po oslobođenju rekao je da Putina nikada nije mrzio.

Hodorkovski je na “Čekpoint Čarliju” - nekadašnjem graničnom prelazu između Istočnog i Zapadnog Berlina, govorio okupljenim novinarima ukazujući na to da je tek prije 36 sati oslobođen, kao i da još ne može govoriti o budućnosti, da njegovi planovi nijesu konkretni.

“Ovdje i danas sam saznao koliko puno mi je pomogla kancelar-

ka Angela Merkel”, rekao je Hodorkovski i na novinarsko pitanje o savjetima zapadnim diplomatama kako da sarađuju s Putinom rekao da on te savjete ne želi da daje.

On je zamolio svjetske političare da, kada ubuduće budu razgovarali sa šefom ruske države, “misle na to da on (Hodorkovski) nije bio posljednji politički zatvorenik Rusije”.

Hodorkovski smatra Putina “teškim” čovjekom i vjeruje da će Putin ostati pri svojim izjavama i neće biti doživotni predsjednik Rusije.

Putin je, prema riječima Hodorkovskog, uvijek “igrao oštru igru”, posebno u njegovom slučaju.

Istovremeno, Hodorkovski je rekao da je za vrijeme njegovog bo-

ravka u zatvoru, njegova porodica bila ostavljena na miru, da je i on sam zato pragmatičan i da osvetu ili mržnju nikada nije gajio.

Hodorkovski je naglasio da nema planove da se vrati u privredu.

“Ja sam, u okviru svoje karijere, postigao sve ono što sam želio. Bio sam šef velike, uspješne firme. Moja finansijska situacija od mene ne zahtijeva da radim da bih zaradio novac. U vremenu koje mi je ostalo za aktivan poslovni život želim da vratim dugove i to ljudima koji od mene to s pravom očekuju - ljudima koji su u zatvoru. Kako bi to konkretno trebalo da izgleda, dajte mi malo vremena, malo više od 36 sati”, rekao je Hodorkovski.

JeMen

Al-kaida uputila izvinjenje Ogranak Al-kaide u Jemenu priznao je grešku i spreman je da plati odštetu, pošto jedan od njihovih boraca nije slušao naređenja i izvršio je napad na bolnicu pri jemenskom Ministarstvu odbrane, kada je poginulo 56 ljudi, uključući i brojne strane ljekare.

“Imamo sada saznanja o našoj grešci i krivici. Nudimo izvinjenje i saučešće porodicama žrtava.

Prihvatamo punu odgovornost za ono što se dogodilo u bolnici i mi ćemo platiti krvavi novac porodicama žrtava’’, rekao je Kasim al-Rimi, komandant Al-kaide na Arabijskom poluostrvu (AQAP).

Izvinjenje je Al-Rimi iznio u video poruci objavljenoj sinoć u mediju Al-kaide Medija al Malahem.

U napadu, u po bijela dana 5.

decembra na kompleks jemenskog ministarstva odbrane u Sani, ubijeno je 56 ljudi, uključujući pacijente i strane ljekare sa Filipina, iz Njemačke, Indije i Vijetnama. AQAP je preuzela odgovornost za napad, a kasno sinoć njen vojni komandant naveo je, u video snimku, da borac nije dobio naređenje za napad na bolnicu.

kOluMBiJa

CIA pomagala u likvidacijama Američka Centralna obavještajna agencija (CIA) je svojim tajnim programom pomogla kolumbijskoj vladi da pogubi najmanje dvadesetak vođa FARK-a. Pored toga, kolumbijska vlada je imala “značajnu pomoć u prisluškivanju” od američke Nacionalne bezbjednosne agencije (NSA), naveo je Vašington post, a prenijela agencija AP. Sjedinjene Američke Države su Kolumbiji dostavile i GPS opremu koja može da se upotrijebi za transformaciju obične municije u takozvane pametne bombe, koje mogu precizno da pogode određene mete, čak i ako se one nalaze u gustoj šumi.

Snage kolumbijske vlade su u martu 2008. ubile glavnog koman-

danta FARK-a Raula Rejesa u jednom od nekoliko kampova pobunjenika u džungli sa ekvadorske strane granice, a Vašington post navodi da su tom prilikom korišćene “pametne bombe”.

Ti navodi američkog lista se temelje na intervjuima sa više od 30 bivših i sadašnjih američkih i kolumbijskih zvaničnika, koji su željeli da ostanu anonimni, jer se tajni program CIA i dalje sprovodi. Zvaničnici CIA nijesu željeli da komentarišu otkriće Posta.

Predsjednik Kolumbije Huan Manuel Santos je za Vašington post izjavio, ne želeći da ulazi u detalje, da je CIA bila “od pomoći” i da je kolumbijskim snagama obezbijedila “bolju obuku i znanje”.

18 KULTURA PREPORUČUJE

TIHA KUĆA, ORHAN PAMUK IZDAVAČ: GEOPOETIKA, BEOGRAD, CIJENA: 9,60 EURA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

USPJEH

Tanović opet juri Oskara Film bosanskog reditelja u užem izboru za prestižnu nagradu

Roman Tiha kuća je jedna vrsta književne vremenske mašine koja nam daje na uvid letimičan pogled na autora i njegovu zemlju na presudnoj prekretnici. Govori o društvu koje se bori sa nasiljem i sopstvenim definisanjem. Stranicama knjige provlače se ideje o istoriji, religiji, klasnom sjećanju i politici. Ali roman ne pretenduje da bude poučan, jer čitalac shvata da su sve to odrazi unutrašnjeg života: uvjerljivi sastojci duše. Radost je biti prebačen na tursku obalu i sresti tu čudnu porodicu i njihove susjede, koji svi izgleda da žive na više mjesta u isto vrijeme: u sadašnjosti i prošlosti, u istoriji, u svakodnevnoj stvarnosti.

NA DRINI ĆUPRIJA, IVO ANDRIĆ IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 8,80 EURA Najpoznatiji roman Iva Andrića, Na Drini ćuprija, opisuje svakodnevni život višegradske kasabe. Glavni lik ovog romana je most koji kod Višegrada spaja dvije obale Drine, odnosno Bosnu sa Srbijom, Zapad sa Istokom. Radnja romana prati četiri vijeka zbivanja oko mosta, koji je izgradio veliki vezir Mehmed-paša Sokolović. Mehmed je srpski dječak koji je na silu odveden u tursku vojsku i poturčen da bi se kasnije uzdigao ljestvicama vlasti i postao prvi do sultana.

NIVOI ŽIVOTA, DŽULIJAN BARNS IZDAVAČ: GEOPOETIKA, BEOGRAD, CIJENA: 5,80 EURA Spajajući istorijsko i intimno, zamišljeno i doživljeno, istoriju aerofotografije i sopstveno sjećanje, knjiga Nivoi života je, suštinski, roman o ljubavi. Likove romana, pustolovnog pukovnika-boema, čuvenu francusku glumicu i legendarnog fotografa, poznatijeg pod pseudonimom Nadar, veže neobičan hobi – letjenje balonom. Same faktografske činjenice i urbani mitovi nude pregršt materijala za uzbudljivu priču o ljubavnim spletkama i dogodovštinama ovih živopisnih likova… Barns, svojstveno svojoj poetici, ove junake zapravo koristi da bi ispleo složeniju priču.

REKETAŠ, DŽON GRIŠAM IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CIJENA: 7,80 EURA U istoriji SAD-a, ubijene su četiri savezne sudije. Sudija Rejmond Fosent je upravo postao peti. Njegove tijelo pronađeno je u udaljenoj kolibi na jezeru.

Nema znakova nasilnog ulaska ili borbe. Samo dva mrtva tijela: sudija Fosent i njegova mlada sekretarica. I jedan veliki, izuzetno siguran sef, otvoren i ispražnjen… Jedan čovjek, bivši advokat, zna ko je ubio sudiju Fosenta i zašto. Ali taj čovjek, Malkom Banister, trenutno se nalazi u Saveznom zatvoru blizu Frostburga, država Merilend.

SNEŠKO, JU NESBE IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD, CIJENA: 9,80 EURA Ju Nesbe je najbolji norveški pisac krimi romana i ima nevjerovatnu moć da sasvim prestravi čitaoce. Izuzetak nije ni njegov najnoviji roman Sneško. Novembar je, i Oslo je prekrio prvi snijeg. Po povratku kući s posla Birta Beker hvali Snješka Belića kojeg su njen sin i muž napravili u dvorištu. Međutim, nisu ga napravili oni. Porodica zbunjeno prilazi prozoru da vidi Snješka i sin shvata da je on okrenut prema kući. Crne oči gledaju pravo kroz prozor. U njih. Višem inspektoru Hariju Huleu stiglo je anonimno pismo. U potpisu stoji „Sneško“.

Kasnije Hari otkriva niz uznemirujućih sličnosti među zastarjelim slučajevima nestalih lica. Udatim, porodičnim ženama gubi se svaki trag na dan prvog snijega. Da li će i ovaj prvi snijeg naći svoju žrtvu?

Sarajevski reditelj Danis Tanović ponovo je u trci za Oskara, ovoga puta zahvaljujući filmu “Epizoda u životu berača željeza”, koji je izabran sa još osam ostvarenja u uži izbor za nagradu Američke filmske akademije za najbolji strani film.

Tanovićev film o diskriminaciji Roma u savremenoj Bosni i Hercegovini zasnovan je na istinitoj životnoj priči, a osvojio je Gran pri 63.

Berlinala, na kojem je imao svjetsku premijeru. Srebrnog medvjeda za najboljeg glumca dobio je naturščik Nazif Mujić, otac porodice koja se suočava sa ograničenjima zdravstvenog sistema u BiH. To je peti igrani film Tanovića koji je debitovao “Ničijom zemljom” 2001. godine - filmom koji je dobio više od 40 internacionalnih prizna-

nja, uključujući i Oskara i Zlatni globus za najbolji strani film, te nagrade za scenario Filmskog festivala u Kanu i Evropske filmske akademije.

Među devet filmova u užem izboru za nominacije za Oskara za najbolji strani film našli su se i italijanski film “Velika ljepota” Paola Sorentina koji je nedavno trijumfovao na dodjeli nagrada Evropske filmske akademije, zatim belgijski “Prekinuti krug” Feliksa van Groningena, ljubavna priča o vlasnici radnje za tetoviranje i bandžo muzičaru, te mađarski kandidat za Oskara “Velika sveska” Janoša Šasa, pobjednički film 48. Filmskog festivala u Karlovim Varima.

Nominaciju za Oskara za strani film mogli bi da dobiju i danski “Lov” (Tomasa Vinterberga i nje-

mački “Dva života” Georga Masa.

U konkurenciji su i kambodžanski kandidat “The Missing Picture” Ritija Pana o zločinima Crvenih Kmera 70-ih godina, hongkonški “The Grandmaster” Vonga Kar-vaja i palestinski “Omar” Hanija Abu-Asada. Uži izbor sačinjen je od 76 filmova koji su ispunili uslove za kandidaturu, a nominacije će biti saopštene u januaru.

Ove godine prvi put je u kandidaturi za nominaciji prestižnog filmskog priznanja bio i jedan crnogorski film “As Pik”, reditelja Draška Đurovića.

Konačne nominacije pet stranih filmova biće saopštene u januaru, prije objavljivanja nominacija za sve preostale kategorije, koje je zakazano za 16. januar.

BUDVA

Novogodišnja izložba slika Radovi 26 autora u galeriji hotela “Queen of Montenegro” Velika novogodišnja izložba slika, 26 renomiranih akademskh slikara iz Crne Gore i inostranstva, otvorena je u galeriji hotela Queen of Montenegro u Bečićima.

Najnovijim radovima u tehnici ulja na platnu predstavili su se crnogorski umjetnici Filip Janković, Ljubo Brajović, Miki Radulović, Nikica Raičević, Mišo Vemić i Luka Lagator.

Ljubiteljima umjetnosti radove su predstavili i Aleksandar Cvet-

ković, Mila Šaula, Olga i Katarina Đorđević, Vladan Tarzić i Laza Markovića iz Srbije, kao i Goce Božurski i Aleksandar Filev iz Makedonije, Miriana Savov i Kamen Kisimov iz Bugarske, Željan Pavić iz Hrvatske, Ethen Bajmak iz Turske i Jelena Nikolić iz Rusije.

Rukovodilac galerije “Queen”, novinar i pulicista Ranko Pavićević podsjetio je otvarajući izložbu da je tokom ove godine, organizovano je 15 samostalnih i grupnih izložbi,

“BOKEŠKI D MOL” NA SCENI CNP Predstava “Bokeški d-mol”, po tekstu Stevana Koprivice, u režiji Milana Karadžića, i produkciji Centra za kulturu Tivat igraće večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati. U predstavi igraju: Jelena Simić, Mladen Nelević, Milena Dravić, Emir Ćatović, Momčilo Otašević, Dejan Đonović, Julija Milačić, Simo Trebješanin, Andrea Mugoša, Branko Ilić, Stevan Radusinović.

“Bokeški d-mol” je vješto napisana melodrama koja govori o ljubavi dvoje mladih - mlade Peraštanke i francuskog oficira, na pogrešnom mjestu i u pogrešnom vremenu. Naspram istorijskih i političkih opštih mjesta stoji, uvijek posebna, uvijek svoja, uvijek drugačija, ljubavna priča, emocionalna linija koja, od kada je svijeta i vijeka, nastoji da poništi zlogukosti istorije i politike.

dvije međunarodne likovne kolonije, a da je oko 70 akademskih sikara, iz Crne Gore i drugih zemalja svijeta, prezentovalo je 217 radova u raznim tehnikama i na najbolji način pokazali, da umjetnost ne poznaje granice. Ova ostvarenja vidjelo preko 1.000 posjetilaca, kazao je on.

Zajednička izložba radova 26 slikara u galeriji hotela Queen of Montenegro u Bečićima, biće otvorena do 5. januara. Izložbu organizuje NIP ART-PRESS iz Budve.

URBANO NASLJEĐE Knjiga “Urbano nasljeđe Crne Gore” Božidara Milića biće predstavljena večeras, u okviru manifestacije Decembarska umjetnička scena 2013, u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović”, sa početkom u 18 časova. Božidar Milić dobitnik je brojnih priznanja: nagrada “19. decembar” grada Titograda (1965) za detaljni urbanistički plan Titograda, nagrada za najbolje arhitektonsko rješenje u Crnoj Gori u 1974. godini - Klinički centar u Titogradu, prva nagrada za arhitektonsko rješenje Luke Bar 1974, a dobitnik je i zlatne medalje “Boris Kidrič” Asocijacije za tehničku kulturu Jugoslavije 1979. Knjiga je doktorski rad profesora Božidara Milića, a tematski je vezana za crnogorsko urbano nasljeđe, sa posebnim segmentom i osvrtom na grad Cetinje.

O knjizi će govoriti: dr Radovan Bakić, dr Čedomir Marković, dr Svetislav G. Popović.

kultura 19

ponedjeljak, 23. 12. 2013.

Proslavio se adaptacijama Šekspirovih djela; Kenet Brana

PRePORUčUJe

Igraj Igraj Igraj, HarukI MurakaMI Izdavač: GeopoetIKa, BeoGRad, 2012, cIjena: 9,10 euRa U ovom romanu, jedan od najoriginalnijih savremenih svjetskih pisaca ujedinjuje naučnu fantastiku, triler i satiru. Glavni junak, neprilagođeni usamljenik upušta se u sasvim neobičnu avanturu. U potrazi za misteriozno nestalom bivšom devojkom, susreće čudnovate likove sa ove ili one strane granice realnosti. Murakamijev junak živi u svijetu visoke tehnologije i modernih dostignuća gdje sve stare vrednosti pod najezdom novih nestaju i polako umiru. Igraj Igraj Igraj je napeto, ubrzano i zabavno putovanje kroz moderni Japan.

Bioskop

Volim trilere Reditelj i glumac Kenet Brana u neobičnom izazovu Priredio: Vuk Perović

V

eliko iznenađenje bila je informacija da se jedan engleski ser prihvatio režije filma o izuzetno popularnom obavještajacu i u literaturi i na velikom platnu - Džeku Rajanu. I to sir Kenet Brana, majstor za Šekspira. “Poslu prilazite na isti način. Potpuno se posvetite, date sve od sebe i nadate se saradnji sa najboljim ljudima”, kaže Brana o novom projektu u kom je i reditelj i glumac. “Džek Rajan: Regrut iz sjenke” početkom naredne godine naći će se u našim bioskopima.

Kenet Brana ima velikog iskustva sa književnim adaptacijama, doduše prije svega djelima velikog Viljema Šekspira. Ovoga puta radi savremeni triler u kom je glavni protagonista Džek Rajan, obavještajac CIA o kom je Tom Klensi napisao osam romana po kojima su već snimani filmovi. Veliki je ljubitelj trilera, što ga je i privuklo scenariju “Džek Rajan: Regrut iz sjenke” koji je napisao slavni scenarista Dejvid Kep (“Park iz doba Jure”,”Karlitov put”) na osnovu likova Toma Klensija. “Volim trilere i oduvijek sam ih volio. Film ‘Opet mrtav’, drugi koji sam režirao bio je triler”, navodi Brana koji ima pet nominacija za Oskara. Kaže da na početku rediteljske karije možda nije sebe mogao da zamisli kao reditelja jednog ovakvog filma, ali da je to evolucija.

“Na početku je bilo teško pomisliti da ćete uopšte biti u filmu, a ne da ćete režirati neki. Vremena su se promijenila u potpunosti, kao i pogled na filmove. Vidim vezu u svojim ranijim ostvarenjima sa Džekom Rajanom, pogotovu u filmu ‘Opet mrtav’”, kaže Brana.

“Džek Rajan: Regrut iz sjenke” je

akcioni triler koji prati Rajana od njegovog mirnog, dvostrukog života veterana koji je postao direktor na Vol Stritu do uzbudljive inicijacije u svijet traženog američkog agenta koji je na tragu masovne terorističke zavjere u Moskvi. Lik Džeka Rajana koji su proslavili Harison Ford, Alek Boldvin i Ben Aflek ovoga puta igra mladi Kris Pajn koji se Kenetu Brani jako dopao još u filmu “Zvjezdane staze” Džej Džej Abramsa.

“Kris je intelegentan i duhovit i ne shvata sebe isuviše ozbiljno. On može da vas uvjeri da je njegov Džek Rajan pametan onoliko koliko mi to i želimo. Vrlo je posvećen poslu”. Ono što Kenetu Brani bilo važno jeste da akcione scene budu realne i bliske čovjeku. “Više smo trudili da se približimo nekome ko nikada nije bio dio jurnjave kolima, a zatim ima priliku da učestvuje u njoj, nego nekome ko može da vozi automobil na dva točka”, objašnjava reditelj.

Sam Brana igra glavnog negativca u filmu, dok je glavnu ženska uloga ostvarila njegova sunarodnica, Kira Najtli.

Šekspir i Brana Kenet Brana je najpoznatiji po adaptacijama djela Viljema Šekspira. Najviše uspjeha je imao sa “Henrijem V” zasluživši nominacije za Oskara za najboljeg glumca i reditelja i “Hamletom” dobivši nominaciju za najbolji adaptirani scenario. Po Šekspiru, režirao je i “Mnogo buke ni oko čega”, “Otela”, “Uzaludni ljubavni trud” i “Kako vam drago”. Da posljednjih godina voli i drugačije izazove pokazao je i tome što se prihvatio i režije filma “Tor”, po poznatom Marvelom stripu.

“Reditelj je tražio baš posebnog glumca za ulogu negativca. Ispostavilo se da je slobodan i da nije pretjerano skup i tokom snimanja uvijek smo znali gdje se nalazi”, u šali govori Brana o svojoj ulozi u filmu. Ipak, kako kaže, potrudili su se da likove izgrade vrlo pažljivo, da imaju uvjerljivu prošlost i da je zbog toga jedna od stvari o kojima je Dejvid Kep želio da piše i ljubavna veza Džeka Rajana, čiju djevojku igra Najtlijeva.

“Bilo je veliko zadovoljstvo raditi sa njom”, kaže reditelj.”Mislim da je ovo bio interesantan izbor za nju, na isti način kao i uloga u “Opasnom metodu”. Ima sjajan pristup poslu, a ujedno je i izuzetno lijepa žena”.

Avanutura Džeka Rajana biće u našim bioskopima početkom 2014.

GosToVANJE

Šijanovo veče na Deusu Autorsko veče Slobodana Šijana biće organizovano večeras, u okviru manifestacije “Decembarska umjetnička scena 2013”, u Sali DODEST, od 20 sati. Jedan od najznačajnijih domaćih filmskih reditelja govoriće o svojoj poetici, odnosu prema fenomenu filma i osobenostima svog umjetničkog izraza.

Slobodan Šijan je slikar, filmski reditelj, scenarista i filmski kritičar.

Kao reditelj bavio se eksperimentalnim filmom, radio je televizijske emisije i filmove, da bi se početkom 80-ih uključio u profesionalnu kinematografiju. Šijanova ostvarenja su kultni filmovi: “Maratonci trče počasni krug”, “Kako sam sistematski uništen od idiota”, “Davitelj protiv davitelja”, “Tajna manastirske rakije” i “Ko to tamo peva” koji je proglašen za najbolji srpski film svih vremena. Ulaz je besplatan.

Sveta plava, krIStofer Mur Izdavač: LaGuna, BeoGRad, 2012, cIjena: 7,50 euRa Vinsentovi prijatelji pekar koji je postao slikar Lisjen Lesar i bonvivan Anri Tuluz Lotrek sumnjaju u to. Odlučni su da rasvijetle pitanja koja nameće Van Gogova smrt – na primjer, ko je bio grbavi Bojar za koga je Vinsent tvrdio da ga proganja preko cijele Francuske; i zbog čega se pred kraj života slikar smrtno plašio određene nijanse plave boje. Ono što slijedi je urnebesna nadrealna odiseja, jurnjava po bordelima do samog dna umjetničkog svijeta Pariza s kraja devetnaestog vijeka. Neponovljivi Kristofer Mur zamješao je raskošnu paletu intriga, strasti i istorije umjetnosti...

vrt večernjIH MaglI, tan tvan eng Izdavač: LaGuna, BeoGRad, 2012, cIjena: 7,50 euRa Malaja, 1951. Jun Ling Teoh, jedina preživjela iz surovog japanskog logora, traži mir na plantažama čaja, duboko u džungli Kameronovih gora. Tu otkriva Jugiri, jedini japanski vrt u Malaji, i njegovog tvorca i vlasnika, zagonetnog Aritoma, izgnanog bivšeg vrtlara japanskog cara. Uprkos njenoj mržnji prema Japancima, Jun Ling želi da Aritomo stvori vrt u spomen na njenu sestru, koja je umrla u logoru. Aritomo odbija, ali pristaje da uzme Jun Ling za učenicu do dolaska monsuna.

Onda će ona umeti da sama stvori svoj vrt.

kontInent, DžIM krejS Izdavač: LaGuna, BeoGRad, 2006, cIjena: 4,50 euRa Ovaj roman istražuje plemena i zajednice, sukobe i sujevjerja, biljni i životinjski svijet jednog potpuno opčinjavajućeg svijeta - izmaštanog sedmog kontinenta. U sedam priča, Džim Krejs putuje neobičnim i predivnim predjelima, koliko bajkovitim, toliko i sablasno bliskim.

Kontinent je odgovor onima koji misle da se više ništa novo ne može napisati ni pročitati. Za ovu provokativnu zbirku kratkih priča Krejs je stvorio čitav novi kontinent. Bezimen i neodređen, taj svijet ipak bogato odzvanja od likova, događaja, protivrječnosti i istraživanja staza i moći napretka. U jednoj priči u malo mjesto stiže električna struja u obliku divovskog ventilatora; u drugoj vladin agent, poslat da proučava primitivne ljude, otkriva ljepotu tradicionalnog života. Ova knjiga, nagrađena Vitbredovom nagradom, književnom nagradom lista Gardijan, kao i nagradom Dejvid Hajam, vodi nas u novi svijet koji će nas navesti da pobliže ispitamo svoj sopstveni.

poD jeSenjoM zvezDoM, knut HaMSun Izdavač: LoM, BeoGRad, 2010, cIjena 7,00 euRa

Roman Pod jesenjom zvezdom o nordijskoj madam Bovari i njenoj tragičnoj sudbini. U nju je zaljubljen glavni junak, lutalica, čija je mladost nepovratno prošla... U vrijeme kada je pisao ovu knjigu, Knut Hamsun se nalazio na životnoj prekretnici. Iste godine kada je roman objavljen upoznao je svoju najveću ljubav, glumicu Mari Anderson...

20 ZANIMLJIVOSTI

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

oTKRićE

Lijek protiv starenja FLoRiDA

Veliki hit je upravo razvedena Sedamdesetčetvorogodišnja penzionerka Lois Luis bila je presretna što se konačno razvela od svog supruga da je željela to podijeliti sa svima. Pažnju svojih sugrađana je privukla džinovskim natpisom “Just Divorced” (upravo razvedeni) na zadnjem prozoru svoje toyote. Loisin prvi muž Nil Luis umro je 2007. godine. U braku s drugim suprugom je bila godinu i po.

Razveli su se 5. decembra ove godi-

ne. Postala je prepoznatljiva u Sebringu (Florida) gdje ljudi trubeći pozdravljaju njen natpis.

“Ljudi me pozdravljaju i zaustavljaju da se slikaju sa mnom, te mi poručuju ‘Samo naprijed!” rekla je Lois. Razvod je proslavila velikom plesnom zabavom na kojoj je bila i velika torta s istim natpisom.

“Ostaću slobodna. Željela sam samo da ljudi znaju da je gotovo”, poručila je živahna penzionerka.

Australijski i američki istraživači nadaju se da će već iduće godine na ljudima primijeniti tehnike protiv starenja, nakon što su eksperimenti na miševima pokazali da se “vrijeme može vratiti”.

Kroz studiju koju su sproveli ovi naučnici, među kojima su bili i stručnjaci s Harvarda, utvrđeni su načini za vraćanje efikasnosti ćelija, što onemogućava starenje mišića.

Tako su uspjeli podmladiti ćelije dvogodišnjih miševa na način da su postale jednake ćelijama miševa starih šest mjeseci. Istraživači ističu da je to kao da su učinili da se 60-godišnja osoba osjeća kao da ima 20 godina.

SPEKTAKL

Najskuplji bicikl

Brojni biciklisti ne žale dati novac kako bi imali što boljeg ljubimca na dva točka i kako bi ga vozili “brdima i dolinama”. Međutim, ima i onih koji će dati ogromnu sumu novca samo kako bi gledali u predivni bicikl. Jedan takav, kompanije Aurumania, košta više od 80.000 eura. Obložen 24-karatnim zlatom i sa najmanje 600 Swarovski kri-

stala bicikl privlači veliku pažnju.

Skandinavska kompanija načinila je svega deset primjeraka specijalnog bicikla. Ručke su obložene kožom, ručno šivenom, kao i čokoladno smeđe sjedište. Jedan od primjeraka izuzetno vrijednog bicikla nalazi se u Londonu. Naravno, osoba koja posjeduje bicikl čuva ga kao umjetničko djelo.

TURSKA

Betmobil od tri tone snijega Vlasnik internet kluba u mjestu Niksar u turskom gradu Tokatu, Jasir Sarica (24) veliki je zaljubljenik u lik filmskog junaka Betmena, a ispred svoje radnje je izazvao pravu atrakciju postavivši betmobil od snijega, kojeg je sam napravio. Za izradu sniježnog betmobila upotrijebio je tri tone snijega, a u tome mu je pomoglo i dvadesetak njegovih prijatelja.

Betmobil je 4,2 metra dug i 1,8 metara širok, a njegova sličnost sa automobilom filmskog junaka Betmena je nevjerovatna i privlači veliku pažnju prolaznika.

Sarica, koji se inaće bavi gimnastikom (za poziranje uz auto od snijega izveo je salto) kaže da je Betmenov auto zavolio igrajući igre na računaru, a uspio je napraviti i dobru rekla-

mu ispred svog internet kluba. “Četiri dana smo pravili ovaj auto.

Utrošili smo blizu tri tone snijega. Radili i noću, a pravili smo samo kratke pauze da se zagrijemo”, priča Sarica.

Podsjetivši da je i prošle godine napravio sportski auto od snijega i poklonio ga svom bratu, Sarica je kazao da će od sljedećeg snijega koji padne napraviti džamiju sa dva minareta.

REPORTAŽE 21

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

PODGORICA

Stara varoš starom pjesmom proslavljena Turistička organizacija Podgorice organizovala je uspješno još jednu “Podgoričku noć” Ivanka Fatić Rastoder

U

ime meraka i sevdaha u petak veče okupili su se Staropodgoričani i neki novi Podgoričani da proslave još jedan dan oslobođenja grada pod Goricom. Feštu pod imenom “Podgorička noć” 21. put zaredom, na zadovoljstvo mnogobrojnih posjetilaca, organizovala je TO Podgorice.

“Ima puno razloga da dođete i ostanete u gradu pod Goricom.

Ona će vas osvojiti baštama u predgrađu i bogatstvom u centru”, pored ostalog se tokom programa čulo sa pozornice, kojom su suvereno gospodarili Hanka Paldum, Žuti Serhatlić i orkestar Sevdah, Zdravko Đuranović. Među pripadnicima mlađe generacije tu su se našli u ulozi voditeljke Ivona Čović, kao i pjevači Nina Žižić i Danijel Alibabić, koji su se pored modernih takođe oprobali u izvođenju nekih starih melodija.

Direktorica TO Podgorica Ljilja Šćepanović kazala nam je da je Podgorička noć organizovana kako bi se obilježio Dan oslobođenja grada, kao i da bi se proslavio duh stare Podgorice, kroz podgorički melos koji se dugi niz godina provlači kroz kulturu grada.

“Ovo je način da prenesemo kulturno nasljeđe na naše potomke.

Određeni broj ljudi koji voli Podgoričku noć dolazi iz godine u godinu na manifestaciju, a svake godine dođu i neki novi mladi ljudi. Kroz ples, muziku i kulinarske specijalitete tipične za Podgoricu, starije podsjećamo, a mlađe upoznajemo sa našim prepoznatljivim nasljeđem. Program je koncipiran tako da privuče i jedne i druge, na

Podgoričani su oduvijek bili takvi da su prihvatali novo, novopridošle ljude, njihove običaje i kulturu. Čuvamo duh stare Podgorice, ali i upotpunjavamo novim običajima i načinom života onih koji dolaze. Zato je važno, da se ne bi zaboravili običaji, imati ovakve manifestacije koje podsjećaju na taj duh stare Podgorice, koji je protkan kroz novi način života i navika. šta smo uticali i izborom izvođača”, kazala je ona.

Posebno je bila ponosna na činjenicu da su neki posjetioci do te

mjere odani manifestaciji da nijesu propustili nijedne godine Podgoričku noć. Takođe je podsjetila da ni ove godine nijesu propustili priliku da dođu neki članovi staropodgoričkih porodica Tuzović, Lekić, Jeknić, Šćepović.

Njeno uvjerenje o važnosti manifestacije za očuvanje identiteta grada dijeli i vođa ansambla Sevdah, Žuti Serhatlić, čovjek koji predano njeguje staropodgorički melos.

“Podgorica nikada ne može izgubiti svoju dušu i nasljeđe koje su nam ostavili oni koji su ovdje živjeli prije nas”, kazao je on, ističući da je veoma važno to što smo u nasljeđe dobili koliko toliko sačuvan svoj stari dio grada - Staru varoš, koji ima svoju dušu.

Zubni protetičar Braco Šćepović, kao Staropodgoričanin kaže da ga privlači sve što ima veze sa tradicijom i kulturom ovog grada. Snažan osjećaj identiteta i pripadnosti temelji i na činjenici da je njegov stric svojevremeno bio predsjednik opštine i to sa dosada najdužim mandatom, čak 15 godina.

Ova manifestacija je, kako nam je kazao, jedna od rijetkih niti koja veže staru Podgoricu sa novom.

“Podgoričani su oduvjek bili takvi da su prihvatali novo, novopridošle ljude, njihove običaje i kulturu. Čuvamo duh stare Podgorice, ali i upotpunjavamo novim običajima i načinom života onih koji dolaze. Zato je važno da se ne bi zaboravili običaji, imati ovakve manifestacije koje podsjećaju na taj duh stare Podgorice, koji je protkan kroz novi način života i navika”, vjeruje on.

Dobra zabava i bogata trpeza Uz ređanje izvornih podgoričkih melodija, na trpezama u Sportskom centru “Morača”, gdje se održavala ovogodišnja fešta ređala su se i neka dobro poznata jela iz ukusne podgoričke kužine.

Pored priganica i meda, te izvrsne pršute i sira, gosti su uživali u tra-

dicionalnim mantijama (mini piticama sa mesom, prelivenima jogurtom), kao i u japracima (sarmicama uvijenim u list raštana). Kao glavno jelo posluženi su sočni popeci na podgorički način, i pržena pastrmka, a za desert su služena baklava i tulumbe.

22 DRUGI MEDIJI

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

EU zgrožena nehumanim tretmanom izbjeglica u Italiji V

ideo na kojem azilante prskaju vodom u centru za imigrante u Italiji izazvao je pravo zaprepašćenje i to na UN Danu migranata. Zvaničnici su ovakav tretman najstožije osudili i upozorili da bi Italijani mogli izgubiti podršku zajednice.

Muški migranti – neki od njih sasvim nagi – vide se kako u redu čekaju dezinfekciju nakon što su ih medicinske sestre pregledale u dijelu centra koji izgleda kao da je na otvorenom.

Snimke je prve prenijela italijanska državna televizijska stanica RAI 2.

Komesar za unutrašnje poslove EU Cecilia Malmstroem izjavila je da se ovi “užasni uslovi” mogu vidjeti u nekim migrantskim centrima u Italiji, uključujući one na Lampeduzi, navodeći da je EU istraga već u toku. “EU je odlučna da pomogne Italiji u primanju migranata, ali to se mora činiti u pristojnim uslovima”, napisala je komesarka na Tviteru.

U izjavi je dodala:”Naša pomoć i podrška italijanskim vlastima sa migrantima može se nastaviti jedino ukoliko država može garantovati humane i dostojanstvene uslove za prijem migranata.”

Nakon što je gradonačelnik Lampeduze rekao da uslovi u centru podsjećaju na one iz “koncentracionog logora”, italijanski premijer Enriko Leta obećao je da je istražiti i kazniti odgovorne.

Agencija UN za izbjeglice, UNHCR, u izjavi se pridružila horu šokiranih zvaničnika, dodajući da je prenatrpanost u centru u Lampeduzi “neodrživa”.

“Azilanti su postali nestrpljivi” Međutim Kono Galipo, šef odjeljenja koje vodi centar u Lampeduzi u ime ministarstva unutrašnjih posloMigrantkinje u Lampadusi

va, odbio je sve optužbe. U radio intervjuu, Galipo je rekao da su se migranti koji se na snimku vide nagi, sami skinuli jer su bili “nestrpljivi” dok su čekali na svoje dezinfekciono tuširanje i da su “očigledno namjestili da to tako izgleda”.

“Sve treba staviti u kontekst. Upravo smo imali tri slijetanja u kojima je rizik od šuge bio veoma visok. Uglavnom, kad imamo samo nekoliko ljudi tretman obavljamo u klinici, ali bilo ih je 104 i nije bilo drugog slobodnog prostora”, rekao je Galipo.

Novinar koji je izvještavao rekao je da video jasno pokazuje “sramotan medicinski tretman” u Lampeduzi. U svom članku na onlajn novinskom sajtu Articolo21 izrazio je zabrinutost za migranta iz Sirije koji je snimio ovaj video, inače diplomirani pravnik, objašnjavajući da ga je policija ispitivala satima nakon što je reportaža objavljena na televiziji.

Desetine hiljada migranata dodje u Italiju svake godine, ponekada plaćajući hiljade eura ili dolara da ih šverceri prebace sa obala Egipta, Libije ili Turske na trošnim, prenatrpanim čamcima.

Italija se žali da joj je dat preveliki teret kao glavnom mjestu ulaska migranata u Evropu, mada zemlje na sjeveru Evrope ističu kako one udomljavaju daleko veći broj izbjeglica.

Mnogi migranti prolaze kroz kamp u Lampeduzi, koji je bliži tuniškoj oba-

li nego ostatku Italije, a koji se pretvorio u glavnu kapiju za neregularnu migraciju u EU. Ustanova na ovom sićušnom ostrvu ima svega 381 krevet, pa su kapaciteti često prepuni, zbog čega mnogi migranti borave u nehigijenskim uslovima i spavaju na otvorenom, čekajući transfer u neki drugi centar u Italiji.

Ovaj stjenovita ledina u oktobru se našla u svjetskim medijima kad se brod krcat migrantima – većinom iz Eritreje – zapalio i potonuo nadomak

obale, dok su pokušavali da dozovu italijansku obalsku stražu. Ovaj brodolom progutao je 366 života u najtežoj azilantskoj tragediji na Mediteranu ikada, alarmirajući na korjenitu promjenu evropskih zakona u vezi sa imigracijama i azilom.

EU je objavila listu predloga u cilju izbjegavanja budućih tragedija koja je ušla u agendu samita EU lidera koji se održao u četvrtak i petak. Ona je uključivala osnaživanje nadgledanja granica, pojačavanje EU pomoći članicama

koje se suočavaju na najvećim prilivom izbjeglica, poboljšanje borbe protiv trgovine ljudima i otvaranje više legalnih kanala za transport do Evrope.

Lista je sadržala i predlog o naseljavanju više izbjeglica u okviru EU. Rješavanje ovog problema posebno je teško u vrijeme kada se Evropa nalazi u ekonomskoj stagnaciji a vlade se plaše da bi ulaganje u migraciju izazvalo probleme kod domicilnog stanovništva koje je takođe pogođeno krizom.

24 ZABAVA VEČERAS U TIVATSKOM ª MY CLUBº U

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

Knez tokom nastupa sa Tržan

Poklanjamo ulaznice za koncert Gorana Karana Tivatski “My club” i ove sedmice nastavlja bogat decembarski muzički program. Nakon nastupa hrvatskog pjevača Petra Dragojevića prethodnog petka, večeras će publika imati priliku da uživa u Božićnom koncertu jednog od najpoznatijih hrvatskih vokala, Gorana Karana i Vagabundo benda. Karan će se crnogorskoj publici predstaviti evergrin hitovima, ali i pjesmama sa aktuelnog albuma “Čovik tvoj”, u čijoj je realizaciji učestvovao veliki broj muzičara, među kojima su čuveni bandoneonista Piter Soave, džez pijanista Denis Tini, Ana Rucner, Tomislav Bralić, Nikša Bratoš, Nenad Šiškov i mnogi drugi. Uspješnost albuma potvrđuje i veoma dobra reakcija publike na pjesme poput “Ljubav čuvaj”, “Digni me” i druge.

Dobar šlagvort za Karanov koncert napraviće tivatska klapa koja će nastupiti od 21.40 do 22.30, dok je centralni događaj večeri zakazan za 23

Nova epizoda kultne serije “Mućke” najverovatnije će biti prikazana sljedeće godine, nakon što su sinovi pokojnog scenariste ovog projekta, Džona Salivana, završili scenario, koji se zasnivao na njegovoj staroj ideji. Dejvid Džejson, glumac koji je tumačio čuvenog Del Boja, potvrdio je da je dobio kopiju scenarija, ali da ga još uvijek nije pročitao jer je veoma nervozan zbog istog.

“Samo sam ga pogledao i rekao bih da je odličan.

Međutim, konačnu odluku ću donijeti kada pažljivo budem pročitao cio rukopis bez ometanja. Ovo nije stvar koju možete tek tako da uradite”, kazao je Džejson.

Nova epizoda bi trebalo da bude prva emitovana epizoda nakon smrti Džona Salivana 2011. godine. Još uvijek nije poznato da li će se i ostatak ekipe ove serije priključiti Džejsonu u novoj epizodi.

časa. Iz tivatskog kluba poručuju da je ulaz do 22 časa slobodan, a nakon toga će se naplaćivati po cijeni od šest eura. Informacije i rezervacije se mogu dobiti na broj telefona 069 909 889, a prva tri čitaoca koja danas, tačno u podne, pozovu na redakcijski broj 077 300 112, dobiće na poklon po dvije karte za Karanov večerašnji koncert. D.B.

TVOJE LICE ZVUČI POZNATO

Knez se plasirao u finale

Tom Kruz se nagodio sa tabloidom Glumac Tom Kruz nagodio se u slučaju tužbe vrijedne 50 miliona dolara protiv njemačke medijske kompanije zbog objavljivanja informacije da je napustio kćerku Suri nakon razvoda od glumice Kejti Holms. Advokati Kruza i Bauer izdavačke kompanije, koja objavljuje časopise “Life & Style” i “InTouch Weekly” dogovorili su se o odbacivanju tužbe, pri čemu svako plaća svoje troškove i advokatske honorare, prenio je Rojters.

Kruzov advokat je izjavio da su holivudski glumac i Bauer riješili spor, kao i da njemački izdavač nikad nije namjeravao da napiše da je Tom Kruz prekinuo svaku vezu sa ćerkom i da žale ako je neko izvukao takav zaključak iz onoga što su oni objavili. Uslovi nagodbe su povjerljivi, a Bauerovi advokati nijesu bili dostupni za komentar.

MTV PREMIJERA

Massimo i Boa u ª pravo vrijemeº Posljednjih mjesec dana je definitivno “pravo vrijeme” za grupu Boa. Razlog za ovu igru riječima je izlazak njihovog novog, osmog po redu studijskog albuma “Indigo”, koji prati aktuelni singl “Pravo vrijeme” snimljen u duetu sa Massimom. Pjesma se već mjesec dana nalazi među top 10 singlova na Službenoj nacionalnoj top listi singlova u Hrvatskoj, a ovih dana snimljen je i spot u režiji talentovanog Filipa Dizdara. Ovaj video će premijeru imati na MTV kanalu danas u 20 časova. Ovo je već druga saradnja Filipa i grupe Boa. Prije pola godine zajedno su snimili spot za duet Boe i Ivane Kindl pod nazivom “Uspomena sna”. Nakon uspjeha koji je ovaj spot postigao, nije bilo potrebe

za promjenom provjerene recepture.

Spot je sniman na više lokacija, uključujući popularni Vintage Industrial Bar. U spotu se osim Massima pojavljuje i priznati saksofonista Igor Geržina. Tokom videa vrte se fotografije Gorana Pipe Pavelića koje su snimljene za vreme nezaboravnog druženja u kultnim klubovima Kavkaz i Zvečka. Cijela priča, koju je Filip zaokružio s mladim glumcima Vidom Ćosićem i Stjepanom Bolibruhom, dala je dodatnu dimenziju pozitive koja je svima potrebna u ovim vremenima.

Mladu i talentovanu ekipu upotpunile su Ana Perduv, koja se bavila stajlingom i Kristina Hošnjak, koja je bila zadužena za šminku, dok se na drugoj kameri našao Ivica Vranjić. Fi.J.

Nakon jedanaest takmičarskih epizoda šou programa “Tvoje lice zvuči poznato”, konačno smo dobili pet finalista koji će imati priliku da se naredne subote bore za nagradu od 25.000 eura. Odlukom žirija, kolega takmičara i publike, za finaliste su proglašeni Nenad Knežević Knez, Sara Jovanović, Boris Milivojević, Ana Kokić i Aleksa Jelić, koji je i pobjednik polufinalne epizode. Za razliku od prethodnih nastupa, polufinalna noć emitovana je uživo, a i publika je, po prvi put u serijalu, imala priliku da glasa za favorite, pa je tako najveći zbir bodova osvojio srpski Robi Vilijams, tj. Aleksa Jelić, koji je, utegnut u crni kostim i našminkan kao članovi benda “Kiss”, pjevao “Let me entertain you”. Za sjajnu imitaciju Jelić je dobio pozitivne kritike žirija, naročito specijalnog gosta, popularnog imitatora Dragoljuba Ljubičića Mić-

ka. Goca Tržan kao Olivija Njutn Džon i Knez kao Džon Travolta bili su duet za ovu nedjelju, sa pjesmom “You’re the one that I want” iz mjuzikla “Briljantin”. Knez je plesom pokazao skriveni talenat, koji nije impresionirao Ivana Ivanovića.

“Ovo je bilo skandalozno, ne da ne znaš da igraš, nego baš ne znaš da igraš”, kazao je voditelj, a Knez ga je doveo na scenu kako bi mu objasnio koliko je teško “skinuti” Travoltine pokrete.

Ana Kokić kao Bijonse, nastup je počela spustivši se sa plafona uz vrisak iz pjesme “Ring the alarm”, da bi nakon toga u blještavom korsetu vrckala na sceni.

Prošlonedjeljna pobjednica, Sara Jovanović, pjevala je “Alaj mi je večeras po volji” Olivere Katarine, uz tradicionalnu muzičku pratnju.

“Da sam zatvorila oči, mislila bih da je Katarina umjesto tebe na sce-

ni”, pohvalila je Katarina Radivojević mladu pjevačicu. Posljednji finalista, Boris Milivojević, u kratkoj haljini i čarapama iznad koljena, miješao je i tresao grudima u stilu Seke Aleksić na oduševljenje prisutnih.

“Ovo je svakako odjeća koju bi trebalo da odabereš, ako odlučiš da postaneš transseksualac”, poručio mu je Mićko.

Od ostalih učesnika koji su se oprostili od takmičenja, Sneki je bila Ana Nikolić, Željko Šašić je pjevao “Ako odeš” imenjaka Samardžića, dok je Skaj Vikler tumačio lik Ejmi Vajnhaus. Tamara Dragičević je imitirala Vesnu uz pomoć njene čitave porodice Đogani na sceni, sa sve rođacima i kumovima. Aleksa Jelić je ovonedjeljnu nagradu poklonio Udruženju za autističnu djecu, a pobjednik serijala će 25.000 eura takođe proslijediti u humanitarne svrhe. D.B.

TAKMIČENJE

Azerbejdžan pobjednik Turkovizije

Na finalnom takmičenju Turkovizije u kojem su nastupali predstavnici 12 zemalja, pobijedio je Azerbejdžan sa pjesmom “Yasa” (Živi) i osvojenih 210 poena žirija.

Drugo mjesto je osvojila Bjelorusija sa 205 poena, treće Ukrajina sa 200 poena.

Od zemalja iz regije, predstavnici BiH Emir & Frozen Camels i Mirza Šoljanin sa pjesmom “Ters Bosanka” podijelili su sedmo mjesto sa domaćinom Turskom, sa osvojenih 187 poena.

Predstavnik Kosova Ergin Karahasan sa pjesmom “Šu Prizren” (Taj Prizren) u finalu je osvojio posljednje, odnosno 12. mjesto sa osvojenih 151 poena.

Makedoniju, koja se nije uspjela plasirati u finale, predstavljao je Ikaj Jusuf sa pjesmom “Dušlerde yašamak” (Živjeti u snovima).

Inače, u finalu Turkovizije publi-

ci u Turskoj su se predstavili predstavnici Altaja, Azerbejdžana, Bjelorusije, Bosne i Hercegovine, Kazahstana, Kirgistana, Sjevernog Kipra, Kosova, Uzbekistana, Tataristana, Turske i Ukrajine.

Turska nacionalna televizija (TRT) organizuje takmičenje slič-

no Evroviziji na kojem učestvuju 24 države. Turski javni servis prošle godine je odlučio da bojkotuje Euroviziju zbog toga što Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Španija imaju direktan plasman u finale, te su odlučili organizovati Turkoviziju.

ZABAVA 25

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

NOVI ALBUM SLOBODANA KOVAČEVIĆA

Muzikom ujedinio region Kantautor Slobodan Kovačević završio je rad na duplom albumu “Ljubav pobjeđuje sve”, koji će se narednih dana naći u prodaji Filip Jovović, foto: Mirko Savović

P

oznati crnogorski kantautor Slobo Kovačević završio je rad na dugo očekivanom projektu “Omnia vincit amour” (Ljubav pobjeđuje sve).

U pitanju je dupli album koji će se ovih dana naći u prodaji. Kako je muzičar ranije najavljivao, u pitanju je bio projekat koji će ujediniti region, a prilog u tome ide i zaista impresivan spisak izvođača koji se pojavluju kao gosti na ovom duplom albumu.

Sve od sarajevskih grupa Indexi, Pro arte i Lutalice, preko kultne splitske grupe More, pa do danas plovi brod ljubavi, pjesme i mira Slobodana Kovačevića. U ovom brodu plovili su i plove mnogi poznati mornari, a za to je i dokaz novi dupli album našeg kanatautora, koji će se ovih dana naći u prodaji, a u čijem stvaranju su učestvovali: Oliver Dragojević, Rade Šerbedžija, Meri Cetinić, Bajaga, Doris Dragović, Tedi Spalato, Kemal Monteno, Dejan Cukić, Kiki Lesendrić, Knez i Marko Vlahović.

Album “Omnia vincit amor” (Ljubav pobjeđuje sve) je, kako Slobodan kaže, nastao zahvaljujući mnogim dragim ljudima i njihovoj izuzetnoj podršci, ljubavi i senziblitetu.

“Znam da su riječi zahvalnosti malo za sve ono što sam imao i dobio od njih, ali se nadam da će im zvuci sa ovog CD-a makar na trenutak razgaliti i srce i dušu”, iskren je Slobodan.

Muziku i aranžmane za ovaj album je radio Kovačević, za miks i mastering je bio zadužen Miha Radonjić, a na produkciji su radili zajedničkim snagama.

“Na albumu se radilo skoro četiri godine, a sadrži 24 numere. Povezati toliki broj poznatih izvođača i smjestiti ih u kontekst ovog projekta nije bilo nimalo jednostavno. Cilj mi je bio da ispričam priču koja je sa mojim iskustvom i godinama egzistirala već duži vremenski period i na vrhuncu smo to pretočili u jedan dupli CD. Vođen sam bio željom da se nekim ljudima koji me još drže u sjećanjima pošaljem poruke, ali naravno, cilj je prevashodno da se muzikom i tekstovima obratim mlađoj populaciji koja možda toliko i nije upoznata sa mojim stvaralaštvom. Albumom ću u ovim teškim i mučnim vreme-

nima, makar i na trenutak probuditi u svima ono što nam svima posljednjih godina sigurno nedostaje, a to je ljubav”, priča Slobo. ● DVA SPOTA U PRIPREMI CD izdaju Croatia records iz Zagreba za hrvatsko i slovenačko područje, dok će izdanje beogradskog City records-a biti namijenjeno Crnoj Gori, Srbiji, BiH i Makedoniji.

Spot za pjesmu “More” u kome se pojavljuju Oliver Dragojević, Meri Cetinić, Tedi Spalato i Doris Dragović snimljen je još prije dvije godine i emitovan u domaćim medijima, a Slobodan kaže da je video materijal za pjesmu “Konoba” već završen.

“Pitanje je samo dana kada ćemo početi sa promocijom spota. U snimanju je učestvovao i moj veliki prijatelj, Oliver Dragojević. Zajedno smo izveli moju pjesmu ‘Konoba’, koja je izvođenija u Hrvatskoj nego u Crnoj Gori. Počeli smo i rad na trećem spotu za pjesmu ‘Sami sebi mi smo krivi’, koja je davno nastala, ali čiji tekst savršeno odgovara vremenu u kome živimo, pa je bilo i logično da se nađe na CD-u. Gosti u ovoj pjesmi su Rade Šerbedžija i Kiki Lesendrić”, istakao je muzičar.

Kovačević kaže da ima želju i namjeru da sve pjesme sa albuma ekranizuje, kako bi ih i na taj način približio široj publici. ● PREDSTAVITI SE MLAĐOJ PUBLICI Na duplom albumu se nalazi više novih nego starih pjesama.

“Starim pjesama obojenim novim aranžmanima htjeli smo da povežemo prošlo i sadašnje vrijeme i omladini koja nije imala priliku da ih čuje predstavimo numere koje su se nekad slušale. Pjesma ‘More, more’ je

pjesma stara već 40 godina i doživjela je mnoga izvođenja regionalnih muzičara, pa je možemo posmatrati kao evergrin”, ističe on. ● SLIKANJE U KLIKOVAČAMA Pored muzike, još jedna velika Slobodanova ljubav je slikarstvo, a sada je već pet godina od njegovih prvih izložbi u Podgorici, Herceg Novom, Danilovgradu i Bijelom Polju, nakon kojih je dobio veoma pozitivne kritike.

“Zastao sam sa izložbama, ali ne i sa radom. Ipak, dosta vremena sam uložio u album, pa nijesam ni imao uslova da se toliko posvetim slikanju.

U Klikovačama kod Bjelopavlića moj atelje su livada i pejzaži, pa je logično da se slikanju i najviše posvećujem ljeti”, istakao je Slobo i dodao da je neke od svojih slika čuvao za ovaj album, pa se na bukletu, tj. na posljednjoj i prvoj strani nalazi upravo jedna od tih slika. ● MUZIČKA TAKMIČENJA SU DOBAR PODSTREK MLADIMA Slobodanova kćerka učestvovala je na predaudiciji za X-Faktor, a on pozitivno ocjenjuje ovu mogućnost talenata da dođu do publike.

“U ovim vremenima treba pozitivno vrednovati svaki pokušaj mladih koji upravo preko audicija i muzičkih takmičenja pokušavaju da dođu do publike i žele da pokažu šta znaju. Ali ono što je takođe bitno, pružiti i im ruku i nakon tih takmičenja, jer put do snimanja nekog ozbiljnog materijala je dug i trnovit i iziskuje velike napore i novčana sredstva.

Ipak, nije dovoljno biti samo talentovan već i imati velikog izdavača koji ima petlju da mlade predstavi u najboljem svjetlu široj publici”. ● NADA SE POZITIVNOJ REAKCIJI IZ PAM-A Slobodan se nada da će se nakon svega situacija u PAM-u popraviti i da će zauzeti bolji stav prema autorima.

“Nadam se da će PAM biti svjetionik za ovakve i slične projekte. Bilo je mučnih i tegobnih situacija u prethodnim godinama, ali ću pokušati da izgladim situaciju i riješim neke

nagomilane probleme iskustvom.

Nadam se nekoj pozitivnoj reakciji od njih, da će prepoznati potencijal ovog projekta”, istakao je Slobodan. ● TEŠKO VRIJEME, ALI NE TREBA SE PREDAVATI A s obzirom na vrijeme krize koje je uticalo i na muzičku scenu, Kovačević ističe da situacija nije ružičasta i da svi osjećamo taj neki obruč koji steže, ali da to nikako ne bi trebalo da demotiviše mlade umjetnike.

“Imamo mnogo talentovanih ljudi, ne samo u oblasti muzike. Pravi ljudi se ne predaju, svjesni su vremena u kome žive i moraju da istraju, upravo u onoj mjeri u kojoj su umjetnici i loliko u sebi imaju žara da iznesu taj teret i izbore. Oni stariji sa više iskustva bi trebalo da im svojim primjerom pokažu kako, a upravo sam kao jedan vid pomoći od strane iskusnih muzičara mladim nadama i shvatio emisiju “’Let ka zvijezdama’”, istakao je muzičar. ● SERGEJ NAJBOLJI IZBOR DO SADA A kako kaže Slobo, prethodnih godina smo eksprimentisali na Evroviziji i nijesmo se baš proslavili. A kako on vidi izbor Sergeja Ćetkovića

za predstojeće takmičenje: “Mislim da je Sergej u ovom trenutku odličan izbor iz više razloga, ne samo zato što je popularan i zvijezda u cijelom regionu. On je zgodan, visok i prije svega odličan pjevač, te kao takav predstavlja odličan i najlogičniji izbor naše zemlje za ovu godinu, bez obzira šta će pjevati”, reka je Slobo i dodao da je Eurosong posebna priča i da je pitanje koliko je on potreban Crnoj Gori, jer ovaj festival svake godine sve više gubi na kvalitetu i odstupa od prave forme. ● NOVA GODINA SA PORODICOM I ČOLIĆEM A nastupajuće praznike Slobodan će provesti u krugu porodice u hotelu “Palas” u Petrovcu, sa svojim starim prijateljima i kao gost na koncertu Zdravka Čolića, poznanika još iz mladih dana. “Želim svima da u blagostanju, sreći i zdravlju provedu predstojeće praznike i da ljubavlju pomjere granice, jer kako sam i poručio novim albumom, upravo ona pobjeđuje sve”, poručio je naš poznati kanautor, pjevač, kompozitor i slikar Slobodan Kovačević.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 SLOBODNO VRIJEME

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2071 sudoku 2012-06-14

Medium level

Teža

5

7

4

6 4

9

2

9

5

5 4

3

4

9

2

2

6

7

3

Play sudoku online at:

8

5

6

7

www.sudokukingdom.com

7 1

4

2

5

6

Daily Sudoku puzzle No. 1801

9

Lakša 2011-09-18

4

Medium level

7

8

2

8

6

9

1

1

5

2

3 9

3

2

5

2

6 9

Page 1/2

Play sudoku online at:

3 Play sudoku online at:

1

8

6

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3 Los AnđeLes

Svima koji kubure sa nesanicom, žale se na nedostatak sna, odnosno da ne mogu da se pristojno naspavaju kod kuće, hoteli širom Sjedinjenih Američkih Država nude “aranžmane za spavanje”.Američki hoteli su shvatili da “umorni i nenaspavani” gosti predstavljaju pravi zlatni rudnik, posebno u sezoni praznika.

“Postali smo nacija hodajućih

zombija. Ne umijemo da cijenimo san. Smatramo ga luksuzom”, kazao je dr Džejms Mas, psiholog i stručnjak za san.

Oko dvije trećine Amerikanaca tvrdi da nemaju dovoljno sna tokom nedelje, dok većina ističe da im je potrebno najmanje 7,5 sati sna da bi se osjećali odmorno, otkriva istraživanje američke Nacionalne fondaci-

je za san, prema kojoj je prekomjerno korišćenje raznih elektronskih uređaja jedan od uzroka nesanice.

Hoteli u velikim gradovima priključili su se novom trendu - prigušuju svijetla, sklanjaju digitalne časovnike iz soba, angažuju savjetnike za san, nude meditaciju, širok izbor jastuka i relaksirajuće masaže.

7

9

4

5

Puzzle solution:

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1867 2011-11-23 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2212 2012-11-02 2

9

6

3

4

7

8

5

1

3

9

5

4

8

6

1

2

7

8

4

1

9

2

5

3

7

6

4

7

2

9

3

1

8

5

6

5

3

7

6

8

1

4

2

9

8

1

6

7

2

5

3

9

4

9

2

5

8

1

6

7

3

4

2

5

1

3

7

8

4

6

9

1

6

8

4

7

3

5

9

2

9

3

7

6

1

4

5

8

2

4

7

3

2

5

9

1

6

8

6

4

8

2

5

9

7

1

3

3

8

4

5

9

2

6

1

7

1

6

9

8

4

3

2

7

5

6

1

9

7

3

4

2

8

5

7

8

3

5

6

2

9

4

1

7

5

2

1

6

8

9

4

3

5

2

4

1

9

7

6

3

8

vicevi

Aranžmani za spavanje

3

1

Ode Srbin u Crnu Goru na more i dolje upozna Crnogorca… IspričaPagei 1/2 ju se oni o svemu i svačemu, na rastanku reče Crnogorac: - Ajde molim te vidi jel ima neki posao za mene u Beogradu, al da je dobro plaćen i da nije težak.

Obeća njemu Srbin. Prošlo mjesec dana, ne javlja se Srbin, zove Crnogorac da pita ima li šta, Srbin kaže nema još ništa.

Prošlo još mjesec dana, Srbin i dalje ništa ne javlja… Prošao i treći mjesec, i javlja se Srbin Crnogorcu: - Našao sam ti posao, noćni čuvar, nije teško, plata 1.000 evra.

Obraduje se Crnogorac (kako i ne bi): - Super, baš ti hvala. Nego, ajde ti nađi nekoga da radi za 500 evra, a onih 500 pošalji meni. *** Došla žena u posjetu mužu u zatvor, pa ga pita: - Kako se osjećaš, dragi?

- Kao kod kuće – odgovori muž.

- Baš se radujem, a kako to kao

kod kuće?

- Pa ovako: jelo je neukusno, roba neispeglana, nema seksa, a ne smijem ni izlaziti. *** tako kratko? *** Testiranje u ludnici. Ko tačno odgovori na pitanje – ide kući. Član komisije: - Šta je to: nosi se na nozi, od kože je, ima pertle…?

Ludak odgovara: - Cipela!

- Bravo, ti si pametan, puštamo te iz ludnice, idi kući.

Izlazi ludak napolje, svi se sjate oko njega pa pitaju: - Šta je bilo, kako je bilo, šta pitaju….?

Ispriča on njima šta je bilo i sledeći ludak uđe unutra. Član komisije pita: - Šta je to: stoji na zidu, ima kazaljke, radi tik-tak?

- A je l’ ima pertle?

- Nema.

- Mokasina!

SLOBODNO VRIJEME 27

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

NEZVANIČNO

Veljo, nijesmo se tako dogovorili.

Izdao si me ako uđete u koaliciju sa DPS.

Neće valjda Milo SNP uzeti, a moj SDP skloniti iz vlasti..nebi valjalo.

Word Search Puzzle #H707LE OSMOSMJERKA

HOROSKOP

F

P

G

N

I

P

Y

T

Q

J

S

D

S

S

S

G

N

A

P

D

E

N

A

E

L

L

N

E

R

Y

I

S

R

E

S

U

N

S

T

O

R

S

E

C

H

S

G

P

N

O

D

A

R

H

O

U

B

O

C

E

N

T

R

C

K

E

C

P

H

R

U

V

R

N

I

H

D

E

H

C

N

U

B

F

T

A

O

W

T

S

O

R

E

T

P

O

G

L

S

H

T

O

E

F

S

O

C

N

O

R

B

O

T

L

E

L

F

J

N

E

S

S

I

L

L

S

A

O

I

S

R

E

Y

A

R

P

N

N

I

S

P

X

N

M

E

S

C

E

E

D

T

I

G

P

E

R

E

L

M

T

P

R

E

T

T

Y

A

Y

R

U

P

B

E

E

R

O

H

P

S

O

H

P

P

S

T

D

L

D

R

K

S

A

G

O

T

H

ACTED BONED Acted BRONCO Boned BUNCHED Bronco CANNY Bunched CEASE DRESS Canny EXILES Cease FETING Dress FLOSS Exiles GRIPE

HAVOC HORNS Horns INEPT Inept JAUNT Jaunt JESTED Jested LEANED LEPERS Leaned PAINS Lepers PANGS Pains PHOSPHOR Pangs PILOT

Ne znam ja ništa

POINT PRAYERS Preening PREENING Pretty PRETTY Rebut REBUT Recount RECOUNT RUSES Ruses SHEERS Sheers SILLS Sills SLIMMER Slimmer SLOWNESS

Feting

Phosphor

Slowness

Floss

Pilot

Snore

Gripe

Point

Spleen

Havoc

Prayers

Takeoffs

SNORE SPLEEN Taper TAKEOFFS TAPERThese Thrones THESE Togas THRONES TOGAS Torching TORCHING Typing TYPING Uphold UPHOLD Users USERS

Prsten protiv hrkanja Prsten se zove “Good Night ring” i kako naučnici tvrde ovaj prsten može da uveliko smanji hrkanje kod nekih ljudi koji pate od ove”bolesti” GoodCopyright Night ring” je dizajniran da © Puzzle Baron December 21, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! stane na mali prst. Dva ispupčenja s unutrašnje strane prstena vrše pritisak na tačke koje se nalaze u malom prstu. Te tačke su povezane s nazalnim prolazima i olakšavaju disanje kroz nos. U studiji je učestvovalo 20 osoba koje hrču a koje su nosile Good Night ring prsten protiv hrkanja dok su spavale.Prsten je olakšao spavanje za 17 osoba koje su kazale da su manje hrkale, i da je hrkanje postalo mnogo tiše.

OVAN Ako Vam je stalo da sačuvate lično dostojanstvo u društvu saradnika, budite za nijansu drugačiji i dovoljno hrabri da se suočite sa njihovim zahtjevima ili novim izazovima.

Izbjegavanje istine predstavlja pogrešan izbor.

BIK Djelujete nepovjerljivo prema saradnicima, potrebne su Vam nove informacije kako biste razjasnili zajedničke dileme. Poslovni nesporazum može da stvori dodatne probleme, stoga budite oprezniji kome ili šta obećavate.

BLIZANCI Ukoliko ste nezadovoljni nečijim ponašanjem ili odgovorima koje dobijate od svojih saradnika, razmislite na koji način treba da obnovite poslovni dijalog. Najlakše je krivicu pripisati drugima, ali na takav način ništa ne rešavate.

RAK Pretjerujete u svojim zahtjevima i u potrebi da se uplićete u nečije planove. Budite uzdržani i na negativne komentare, nemojte odgovarati po sličnom principu. Poželjno je da podstičete pozitivnu atmosferu u svojoj okolini.

LAV Susret sa jednom osobom možda nije ispunio sva Vaša očekivanja, ali sačuvajte prisebnost duha. Preostaje Vam da razmislite o nekom alternativnom rešenju ili da prihvatite ideju koju predlažu bliski saradnici.

DJEVICA Nemojte se zavaravati da je istina sve ono što čujete ili da nečija obećanja predstavljaju dovoljnu garanciju za poslovno-finansijski dobitak. Neko može da Vas iznenaditi na pomalo ružan način ili bez objašnjenja za svoje postupke.

VAGA Prihvatite novu ideju. Nalazite se u kreativnoj fazi i imate dovoljno energije. Zajednički uspjeh predstavlja najbolji vid reklame u raznim poslovnim susretima. Obratite pažnju na osobu koja Vas posmatra pomalo zaljubljenim pogledom.

ŠKORPIJA Djelujete opterećeno različitim obavezama, tako da Vam nedostaju diplomatski maniri u susretu sa saradnicima. Svoj poslovno-finansijski status možete da promijeniti na bolje, pod uslovom da Vas zaštiti jedna uticajna osoba.

STRIJELAC Ukoliko Vas iritira nečije skoro rigidno ponašanje ili prisustvo u poslovnom okruženju, izbjegavajte direktan susret sa tom osobom.

Previše arogancije sa Vaše strane može dodatno da iskomplikuje zajednički dogovor u poslovnoj saradnji.

JARAC Očekuju Vas različiti problemi u komunikaciji sa poslovnim partnerima. Neko se trudi da Vas uvjeri u svoje dobre namjere, ali Vama je jasno da stvari izgledaju drugačije od onoga što Vam se predočava.

Potrebno je da razumijete nečiju emotivnu slabost.

VODOLIJA Ukoliko Vam je stalo da poboljšate svoj odnos sa poslovnim partnerima, prihvatite nečiji savjet. Sve što je dobro može biti i bolje, pod uslovom da uložite svoj maksimum i da prekoračite neke subjektivne granice

RIBE Ne treba da očekujete značajne promjene u svojoj okolini ili da se bavite velikim investicijama. Prepustite drugima da se nadmeću u situacijama koje prevazilaze Vaše znanje ili profesionalno iskustvo.

28 SPORT

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

Kotorani vjeruju u konačan trijumf: Damjan Danilović

DA LI STE ZNALI

KUP SPEKTAKL

Žestoko, dramatično, finale za uživanje Da se sedam puta u posljednjih devet godina događalo da tim koji dočeka katolički Božić (25.12) kao lider Premijer lige na kraju sezone osvoji titulu.

Novljani imaju “plus dva” - revanš utakmicu finala Kupa Crne Gore (večeras od 18 sati u Kotoru), meč za trofej za DN najavljuju dva ljevoruka majstora Primorca i Jadrana, Damjan Danilović i Luka Sekulić Kosta Bošković

C

rnogorski “superklasiko” ni ovog puta nije iznevjerio! Ne, nije to bio onaj vaterpolo iz slavnih dana bokeljskih rivala, ali prva utakmica finala Kupa Crne Gore između Jadrana i Primorca ponudila je mnogo toga - žestoku borbu, super poteze, sjajne golove i ono što je najvažnije, sačuvala je dramu pred večerašnji revanš, pred odluku o prvom trofeju u novoj sezoni. “Plus dva” za Novljane garantuju još jednu nezaboravnu priču između velikih rivala, garantuju jedno od onih finala koje će najvjerovatnije do kraja biti neizvjesno. Jadran je zadao prvi udarac - čeka se odgovor Primorca ili novo krunisanje, treće zaredom u Kupu, za momke sa Škvera.

TIKET DANA ARSENAL ČELZI TIP 1 NEA SALAMIS DOKSA TIP 1

KVOTA 2.40

KVOTA 2.30

INGOLŠTAD KAJZERSLAUTERN TIP 2 KVOTA 1.90 AKISAR SIVASPOR TIP 2

KVOTA 2.70

BER ŠEVA B. JERUSALIM TIP X

KVOTA 3.50

JANJINA ARIS TIP 1

KVOTA 1.55

Atomskih 12:10 daju blagu prednost Jadranu, ali jasno je da će i jedni i drugi morati još mnogo da plivaju do luke u kojoj je usidren pehar za najboljeg u Kupu naše države...

Utakmicu koja bi mogla da označi kraj dugog posta bez trofeja za Primorac iz ugla nekadašnjeg šampiona Evrope najavio je jedan od iskusnijih igrača ovog tima, svojevremeno reprezentativac Crne Gore Damjan Danilović.

● FANATIČNA IGRA I

NAVIJAČI TOPE “MINUS DVA”

Dva gola zaostatka sigurno će “odzvanjati” u glavama momaka iz “drevnog grada”, ali ono što je za njih najvažnije da u finalu još nije sve gotovo.

“Sigurno da još ništa nije riješeno, imamo utakmicu na svom bazenu i mislim da mogu da se stignu ta dva gola prednosti”, jasan je Danilović. “Treba da ponovimo borbenu i agresivnu igru od početka do kraja utakmice i naravno da se nadamo, barem petercima, ako ne i pobjedi sa tri gola razlike. Naravno, biće jako teško. Jadran igra odlično, to je pokazao u ovom periodu. Međutim, mi imamo svoju računicu i mislim da treba da tražimo šansu u situacijama sa igračem više. To bi na kraju moglo i da presudi”.

Sjajni Kotoranin je objasnio i

zašto misli da je “ključ” u igraču više...

“Svjedoci smo da ima dosta isključenja, pomalo je i čudno to suđenje u našoj ligi, potpuno drugačije nego u Evropi. Naravno, neke odluke ne mogu da se isprave, ali sudije bi trebalo malo da prate evropske standarde, jer je evidentno da naši klubovi kada izađu u Evropu imaju mnogo problema, mnogo isključenja”, dodao je Danilović.

Ostaje li pomalo žal za posljednjim napadom u prvom meču finala Kupa kada je Primorac baš sa igračem više mogao i do “minus jedan”?

“Ostaje sigurno. Ostaje i za petercem koji sam ja promašio, za nekim situacijama prije tog posljednjeg napada”, iskren je ljevoruki majstor Primorca. “I taj zadnji napad... Matija (Brguljan) nije ništa pogriješio, dobro je šutnuo, ali lopta nije htjela u gol. Oni su dobro postavili odbranu, a imali su i malo sreće. Ali ponavljam još jednom - nadam se da ćemo fanatičnom igrom u odbrani i napadu, podrškom sa tribina, uspjeti da osvojimo taj dugo čekani Kup”.

● JADRAN NE MISLI NA PRVI MEČ

Sjajan drugi dio 2013. godine Jadran bi, s druge strane, mogao da

Do trofeja uz bolju odbranu: Luka Sekulić zalije pobjedničkim šampanjcem.

Dosadašnje igre, ali i tih famoznih dva razlike, govore da su momci sa Škvera nešto bliži trofeju u Kupu. Revanš meč u Kotoru za naš list najavio je Jadranov “ljevak” Luka Sekulić.

“Koliko je rezultat iz prvog meča dobar, sigurno je i za oprez”, upozorava Sekulić. “Međutim, svakako je najbitnije da smo u prvom meču izvojevali pobjedu. To nam je bio prvi prioritet, a dobro je što imamo i dva gola prednosti. Ipak, ako želimo da se nadamo dobrom rezultatu u revanšu, ako želimo da osvojimo Kup moramo da zaboravimo tih ‘plus dva’ i da u utakmicu uđemo kao da prvi meč nije ni odigran. Samo sa takvim pristupom možemo da očekujemo povoljan rezultat”.

Dakle, Jadran napada pobjedu i u Kotoru?

“Moramo ići na pobjedu. Ukoliko u podsvijesti budemo imali prvu utakmicu i ako u bilo kom tre-

nutku budemo čuvali dva razlike to bi nam se lako moglo obiti o glavu.

Dakle moramo pristupiti samo kao da se radi o prvoj i jedinoj utakmici. Može se desiti da na kraju odluče baš ta dva gola, ali o tome ne razmišljamo”, istakao je Jadranov sjajni bombarder.

Očekujete li i u revanšu atomski i raspucan vaterpolo, igru sa dosta golova ili...

“Vidjećemo da li će se otvoriti kao prije dva dana sa mnogo golova... Ko god je imao priliku da gleda utakmicu uvjerio se da je bila dosta dinamična, borbena i iscrpljujuća.

Moguće je da će i revanš biti takav.

Međutim, mi prije svega, osim što gledamo da se odmorimo, moramo da poradimo na pojedinim detaljima u odbrani, jer smo u prvom meču primili određen broj golova koji nijesmo smjeli”, jasna je “desetka” Jadrana.

Primorac ili Jadran - jedno je jasno. Biće to novi spektakl u duelu naših najvećih klubova.

SPORT 29

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

POČELO GLASANJE

Ne očekujem nagradu Najbolji desni bek na svijetu Katarina Bulatović u užem krugu IHF-a za igračicu godine

Alta Badija se poklonila Hiršeru

SPORTSKI EKRAN 13:00 17:55 20:15 20:30 20:30 21:00 01:00

Osvojila je Ligu šampiona sa ekipom Budućnosti, bila fenomenalna na Olimpijskim igrama u Londonu gdje su “crvene” osvojile srebro, a 2012. godinu je krunisala osvajanjem zlata na Evropskom prvenstvu u Srbiji, a u međuvremenu je postala najplaćenija rukometašica na planeti...

Međutim, to nije bilo dovoljno da Katarina Bulatović dobije priznanje od IHF-a za najbolju igračicu planete protekle godine. Priznanje je otišlo u ruke Brazilke Aleksandre Do Nasimento koja nije osvojila ništa sa Brazilom.

Po tradiciji svjetska rukometna kuća i ove sezone bira najbolje u obje konkurencije, a naša reprezentativka je ponovo u odabranom društvu - među pet najboljih.

“Kada prošle godine nijesam dobila tu nagradu nakon dobrih partija i trofeja, onda se tek ove ne nadam ničemu. To je zaista čudna dodjela nagrada i neujednačeno glasanje, ali šta je tu je. To što priznanje za najbolju igračicu u protekloj godini nijesam dobila me nije poremetilo. Život ide dalje, došla sam u veliki klub koji ima najveće ambici-

je ove sezone i vjerujem da ću razloga za zadovoljstvo imati napretek”, rekla je juče Dnevnim novinama Katarina Bulatović, pored koje su u konkurenciji za najbolju rukometašicu nalaze još Norvežanke Katrin Lunde i Hajdi Loke, Srpkinja Andrea Lekić, te Mađarica Anita Gorbic.

Dok smo razgovarali sa Katarinom, sjajna ljevakinja je gledala utakmicu za treće mjesto između Danske i Poljske, a komentar joj je bio.

“Gledam utakmicu i sada me još više boli od koga smo ispali. Ne potcjenjujem Dansku, daleko od toga, šta više one su na tom meču bile bolje i zasluženo su slavile, ali sam sigurna da smo morali i mogli još više i bolje”, realna je Kaća, koja je na kraju poentirala...

“Kada bi samo mogli da vratimo vrijeme sigurna sam da bi bila druga priča, ali kao što sam već rekla moramo gledati naprijed i ponovo čekati svoju šansu”, poručila je rukometašica mađarskog Đera, koju ćemo ubrzo gledati u “Morači” s obzirom da se Budućnost nalazi u istoj grupi sa prvakom Mađarske u Ligi šampiona.

M.P.

Austrijski skijaš Marsel Hiršer trijumfovao je na četvrtom veleslalomu sezone koji je u okviru Svjetskog kupa održan u italijanskoj Alta Badiji!

Hiršer je do treće pobjede u sezoni, a 50. podijuma u karijeri, došao ukupnim vremenom od 2:37.45 minuta. Iza nezaustavljivog Austrijanca ostao je Francuz Aleksi Pantiro (35 stotinki zaostao), dok je treće mjesto bilo rezervisano za Amerikanca Teda Ligetija. Što se tiče generalnog plasmana Norvežanin Aksel Lund Svindal je zadržao prvu poziciju pred katolički Božić sa 530 bodova, a slijede ga Hiršer sa 435, te Ligeti koji je sakupio 329 bodova. Kada je riječ o veleslalomu, stvari su tu drugačije - Hiršer vodi sa 320 bodova, Ligetija je drugi sa 260, a Pantiro je trenutno treći sa 255.

Svjetski kup u konkurenciji skijaša nastavlja se sljedeće nedelje spustom u Bormiju.

Tina Vajrater najbolja u Val d’Izeru Lihteštajn je na nogama - Tina Vajrater je trećim trijumfom u karijeri došla do pobjede u francuskom Val d’Izeru na četvrtom veleslalomu sezone.

Vajraterova je do drugog slavlja za manje od deset dana, poslije superveleslaloma u Sent Moricu, stigla u vremenu od 2:24.10. Švajcarkinja Lara Gut je bila druga, sa 73 stotinke zaostatka, dok je treće vrijeme ostvarila Marija Pietile-Holmner iz Švedske.

Tina je zahvaljujući liderskoj poziciji u Val d’Izeru preuzela vođstvo u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 595 bodova, 37 više od Gutove. Što se tiče veleslaloma, prva je Lindel-Vikarbi sa 252 boda, ispred Vajratrove sa 205. Skijašice naredna trka očekuje sljedeće subote kada će skijati veleslalom u Bormiju.

OKUPLJANJE

Počinju pripreme za Dansku

Alpsko skijanje Primorac - Jadran, vaterpolo Ingloštad - Kajzersalutern, fudbal C. Zvezda - Cibona, košarka Kantu - E. Armani, košarka Arsenal - Čelzi, fudbal Toronto - Njujork, hokej

Eurosport RTCG 2 Eurosport 2 Arenasport 1 SK 2 SK 1 Arenasport 1

NE PROPUSTITE ARSENAL - ČELZI (SportKlub 1, 21:00) Kakvom utakmicom se stavlja tačka na 17. kolo Premijer lige - u Londonu će se na Emirejtsu voditi direktna bitka za prvo mjesto

NBA

Kraljevi jači od Nika i Orlanda Utakmicu protiv Sakramento Kingsa u noći između subote i nedjelje Nikola Vučević će pokušati što prije da zaboravi - Nik je sa drugovima pretpio poraz od “kraljeva” (100:105) kod kuće, a odigrao je jednu od najlošijih partija u dresu Orlanda...

Drugi skakač lige iz prošle sezone je za 27 minuta postigao samo četiri poena, a dodao je za njega standardnih 9 skokova. Pošto je Nik bio ispod nivoa, neko drugi od magičnih igrača je pokušao da iskoči, ali nije uspio, pa su supermotivisani kraljevi predvođeni fenomenalnim tandemom Rudi Gej (23 poena) - Ajzea Tomas (23 poena, 9 asistencija.) pokupili cijeli plijen sa Floride.

Meč večeri odigran u San Antoniju pripao je gostima - Oklahoma je briljirala, pa su bez većih problema savladali “sparse” (100:113), čime su preuzeli lidersku poziciju u Zapadnoj konferenciji ispred Portlanda.

“Odigrali smo dobru utakmicu, upisali važnu pobjedu. Ključ trijumfa je bio u ofanzivi gdje smo bili dosta ubjedjjivi”, poručio je trener Oklahome Skot Bruks, čiji je tim predvodio Rasel Vestbruk (31

poen, 8 asistencija), dok mu je sa druge strane lijepo parirao Toni Parker sa 23 koša i 8 asistencija.

SEMAFOR: Njujork - Memfis 87:95, Boston - Vašington 99:106, Orlando - Sakramento 100:105, Šarlot - Juta 85:88, Detroit - Hjuston 97:114, Čikago - Klivlend 100:84, Milvoki - Filadelfija 116:106, San Antonio - Oklahoma 100:113, Finiks - Dalas 123:108, Portland Nju Orleans 110:107, Golden Stejt LA Lejkers 102:83, LA Klipers - Denver 112:91.

U.R.

Selektor okuplja reprezentaciju: Zoran Kastratović sa crvenim momcima

Reprezentacija Crne Gore okuplja se danas kako bi počeli pripreme za EP

Najbolji rukometaši Crne Gore okupiće se danas u Podgorici (12 časova), zadužiće reprezentativunu opremu, pa će se odmah preseliti u Budvu, gdje će biti odrađene kompletne pripreme za predstojeće Evropsko prvenstvo u Danskoj koje počinje 12. januara.

Prvih nedjelju dana rada selektor Zoran Kastratović će moći da računa na sve rukometaše osim na Bundesligaše Vaska Ševaljevića i Draška Mrvaljevića koji ima-

ju obaveze u klubovima do 27. decembra, dok će dan ranije (26. decembra) u našu prijestonicu turizma stići Nebojša Simić.

U puni trenažni proces još nije ušao Stevan Vujović, tako da se očekuje da bek prvih nekoliko dana trenira pod posebnim režimom, kao i Marko Lasica, ali će vjerovatno njih dvojica biti spremni za izazove u Danskoj.

Po planu i programu je predviđeno da naši “lavovi” u narednih ne-

djelju dana odigraju dvije kontrolne utakmice sa juniorskom selekcijom koja će se takođe danas okupiti u Budvi, dok će “crveni” zatim učestvovati na turniru u Skoplju 3. i 4. januara, a rivali će im biti Makedonija i Srbija.

Da podsjetimo - na spisku selektora Kastratovića se nalaze GOLMANI: Rade Mijatović, Marko Rajković, Nebojša Simić, KRILA: Igor Marković, Milan Popović, Miloš Vujović, Mirko Radović, Marko Lasi-

ca, Igor Radojević, BEKOVI: Draško Mrvaljević, Vasko Ševaljević, Mirko Milašević, Žarko Pejović, Stevan Vujović, Bogdan Petričević, Marko

Simović, Nemanja Malović, Vladan Lipovina, Ivan Perišić, Filip Jočić, PIVOTI: Nemanja Grbović, Mladen Rakčević.

M.P.

30 SPORT

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

SVE JE CRVENO

Čista petica za Bajern Niko kao Bajern - godinu iz snova bavarski gigant krunisao petom titulom u 2013, titulom planetarnog šampiona

PRIMERA, 17. KOLO

Pedro kao Leo Mesi Fudbaleri Barselone bili su u “nokdaunu” na gostovanju Hetafeu (2:0), ali su već do poluvremena napravili preokret u režiji Pedra Rodrigeza i na kraju slavili sa ubedljivih 5:2 u 17. kolu Primere.

Gubili su Katalonci poslIJe samo 15 minuta sa 2:0, ali su golovi Hetafea brzo pali u sjenku zahvaljujući jednom čovjeku. Rano vođstvo domaćeg tima kao da je razljutilo momke Herarda Martina, a najviše Pedra koji se na 10 minuta “pretvorio” u Lea Mesija.

ZENIT ZOVE ALEKSANDRA KOLAROVA - Reprezentativac Srbije Aleksandar Kolarov karijeru bi mogao da nastavi u Rusiji - Zenit iz Sankt Peterbruga je na adresu Mančester sitija poslao ponudu za lijevog beka tešku 8,4 miliona eura.

Ukoliko dođe do dogovora momak sa razornim šutem bi dres Zenita obukao već u januaru, a Rusi su čak spremni da mu ponude nevjerovatnui platu tešku 107 hiljada eura nedjeljno (u Sitiju ima oko 90 hiljada sedmično).

Ponuda je veoma primamljivom, ali je sam Kolarov više puta istakao da bi najviše volio da se vrati u Italiju. Pošto je Juventus odustao od Kolarova, jedina realna opcija na čizmi je Inter...

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Prvo je u 34. minutu lobom prepolovio zaostatak, a u 41. iskosa sa lijeve strane poslao loptu pod prečku za izjednačenje.

Sjajnu partiju zaokružio je do odmora het-trikom takođe poslije akcije po lijevoj strani...

SEMAFOR: Espanjol - Valjadolid 4:2 (Garsija 5. pen, Stuani 37, 70, Sančez 68. - Gera 75, Perez 89.), Hetafe - Barselona 2:5 (Eskudero 10, Lisandro 15. - Pedro 34, 41, 43, Fabregas 68, 72. pen).

Kavani: Luis je najbolji!

Od činjenice se ne može pobjeći - napadač Liverpula Luis Suarez se trenutno nalazi u nevjerovatnoj formi - majstor “redsa” je na 12 utakmica postigao 19 golova, a rivali mu nijesu ni blizu pošto je drugoplasirani strijelac Premijerlige Serhio Agero postigao šest golova manje.

Sjajni Urugvajac je na posljednje četiri utakmice devet puta tresao protivničke mreže, tome se divi svijet, ali i Luisov zemljak - Edison Kavani...

“Za mene nema nikakve dileme: Suarez je trenutno najbolji napadač na svijetu”, rekao je skupo plaćeni centarfor PSŽ-a...

“Samo neka ga zaobiđu povrede i neka ostane u formi. Sa njim naše šanse na Svjetskom prvenstvu i te kako rastu”, razmišlja o učešću Urugvaja na SP u Brazilu sjajni Kavani.

Sve je crveno! Njemačka, Evropa, a od subote veče i planeta! Bavarska melodija opijala je ove godine, svijet je uživao u atomskom fudbalu Bajerna, najvažniji fudbalski trofeji stizali su u Minhen kao na traci. Njemački “pokal” i “salatara”, legendarni “pehar sa ušima” Lige šampiona, Superkup Evrope i prije dva dana i pozlaćena kruna za najbolje na svijetu Bajern je godinu koja polako odbrojava svoje posljednje dane završio sa čistom peticom!

“Tim sa druge planete”, grmio je Bild nakon finala Svjetskog klupskog prvenstva u kojem je velikan sa sjevera Minhena u subotu veče “odradio” simpatičnog domaćina Radža Kazablanku (2:0).

“Godina u superlativima”, bio je naslov minhenskog Abendcajtunga, dok je od stranih medija najslikovitiji bio čuveni argentinski list Ole, koji tvrdi - “Bajern je najbolji tim svih vremena”.

Jup Hajnkes je sklopio moćnu mašineriju na jugu Njemačke, pokupio “Champions” i njemačke trofeje, a onda je ključeve predao provjerenom majstoru Pepu Gvardioli, koji je nastavio da puni trofejni muzej u Minhenu.

“Rekao sam i prije finalnog meča - ovaj turnir smo igrali i za Jupa Hajnkesa”, podsjetio je Gvardiola, a

onda u prvi plan stavio one koji su nas sve očarali u godini na izmaku.

“Veoma sam ponosan na igrače i navijače. Pet trofeja u jednoj godini ogroman je uspjeh za Bajern. Sada imamo dvije nedjelje odmora, poslije čega se okrećemo novim izazovima. Srećni smo zbog postignu-

tog, ali uvijek gledamo naprijed.”

Godina koja prolazi bila je prošarana muzikom iz Minhena - kako sada stvari stoje, vrlo lako može biti i sa sljedećom! Bajern igra fudbal, Bajern melje protivnike, Bajern je magijom zaslijepio planetu.

K.B.

Kasalica odlazi: Neću tužiti Zvezdu

SERIJA A, 17. KOLO

Četiri komada Juvea i Rome

Juventus demolirao Atalantu (4:1) u gostima, Roma uništila Kataniju (4:0) kod kuće

Serija A poslije 17. kola nije donijela ništa novo što se tiče tabele Juventus je ostao lider sa 46 bodova, Roma je na poziciji broj dva sa 41, Napoli je kiksom u petak ostao treći sa 36 poena...

Napolitanci jesu “štucnuli”, ali dva prvoplasirana tima su bila furiozna - šampion Juventus je u gostima odradio Atalantu sa 4:1, dok je Roma na “Olimpiku” demolirala Katanija sa 4:0.

“Bili smo dobri cijelo vrijeme.

Najbitnija je pobjeda, održali smo bodovnu prednost u odnosu na Romu, a to nam je bio prioritet”, rekao je poslije utakmice strijelac prvog gola Karlos Tevez. Što se tiče Crnogoraca na Ape-

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

ninima - Mirko Vučinić nije igrao za Juve (nije bio ni na klupi zbog povrede), Stefan Savić je djelovao odlično u pobjedi Fiorentine nad Sasuolom, dok je Marko Bakić bio na klupi u tom meču...

SEMAFOR 17. KOLA: Bolonja Đenova 1:0 (Dijamanti 57’), Atalanta - Juventus 1:4 (Moralez 15’ - Tevez 6’, Pogba 46’, Ljorente 75’, Vidal 79’), Verona - Lacio 4:1 (Toni 5’, Iturbe 44’, Romulo 63’, Toni 78’ - Bilja 27’), Roma - Katanija 4:0 (Benatija 18’, 59’, Destro 55’, Žervinjo 80’), Sampdorija - Parma 1:1 (Eder 44’ Lukareli 64’), Sasuolo - Fiorentina 0:1 (Rosi 82’), Torino - Kijevo 4:1 (Ćerći 45’, 90’ Imobile 65’, Vives 80’ - Toro 9’).

Ofanzivac Crvene zvezde razmišlja o odlasku, ali neće tužiti klub zbog neizmirenih obaveza - reprezentativac Crne Gore Filip Kasalica pričaće sa ljudima kako bi zajedno našli rješenje kako da ode iz Zvezde u januaru...

“Otvoren sam za dogovor. To sam saopštio čelnicima. Zauzvrat, očekujem da me puste uz određenu cijenu”, rekao je Kasalica, a onda je naveo koji su se klubovi interesovali za njega...

“Dolazio je Valensijen na neke mečeve, Seul je želio da iznese ponudu ukoliko se oslobodi jednog stranca, ali niko nije mogao da plati puno, pa je za sada sve na čekanju... Interesovanje su pokazali i Ukrajinci i Rusi”, izjavio je Kasalica.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

SPORT 31

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

NoVi PoSao

Željko Petrović spašava Al Šab Petrović potpisao ugovor na pola godine Sa Hidinkom je sarađivao u Anžiju, sada ide u Al Šab: Željko Petrović

Premijer liga, 17. kolo

Bitka za London, bitka za snove

Londonski derbi u vrhu tabele - Arsenal na “Emirejtsu” (večeras, 21.00) dočekuje Čelsi Kosta Bošković

j

edan je najveći klub Londona po broju titula u Premijer ligi, drugi ima ono što nema nijedan drugi tim iz prijestonice Ujedinjenog Kraljevstva - božanstvenu Ligu šampiona. Kada se sretnu sjever i zapad grada, bukvalno staju, sve miriše na fudbalski praznik, a praznik će pogotovo biti ovog hladnog decembra kada se Arsenal i Čelsi sudare u meču Premijer lige, meču ekipa iz vrha, velikih pretendenata na šampionski tron... Ko večeras slavi biće bar minimalno bliži ostvarenju snova o kruni na Ostrvu, biće glavni u gradu!

Sezona koja se polako približava svom drugom dijelu već je donijela jednu bitku za London - krajem oktobra Čelsi je u Liga kupu, golovima Azpilikuete i Mate, srušio “Emirejts” (0:2). Međutim, jasno je da je ovo sada neka nova, sasvim druga priča - Arsenal večeras brani prvo mjesto Premijer lige.

● Venger: MijenjaMo tradiciju

Arsenal dugo pati, od 2005. je bez ijednog trofeja, a pati i u duelima sa Čelsijem, pa je na posljednjih deset utakmica slavio samo jednom protiv “plavaca”. Vrijeme je da se stvari promijene, smatra menadžer “tobdžija” Arsen Venger. “Čelsi je snažan protivnik, posljednjih godina nijesmo imali puno uspjeha protiv njega, ali nadam se da će se to promijeniti baš u ovom

kolu”, jasan je Venger. “Ako želimo titulu, moramo da pobjeđujemo u derbijima, naročito kod kuće.”

Inače, Arsenal će večeras biti oslabljen neigranjem majstora Džeka Vilšira, kojeg je FA Engleske kaznila zbog pokazivanja srednjeg prsta navijačima Mančester sitija.

● Murinjo: KaKo protiV ozila

Okršaj u Londonu biće i novi susret dva velika prijatelja iz Real Madrida, menadžera Čelsija Žozea Murinja i Arsenalovog “maestra” Mesuta Ozila. Nakon meča u Liga kupu “Specijalni” je od svog nekadašnjeg igrača dobio i dres, a pred večerašnji nije propustio priliku da ga dodatno pohvali.

“Od kada je Ozil došao u Arsenal, to je mnogo bolji tim”, jasan je Murinjo.

“Mesut je fenomenalan, onaj tip igra-

Semafor Juče Sautempton - Totenhem 2:3 (Lalana 13, Lambert 59. - Adebajor 25, 64, Hoiveld 54. ag.)

Svonsi - Everton 1:2 (Ovijedo 70. ag. - Kolmen 66, Barkli 84.)

Večeras 21.00 Arsenal - Čelsi ča koji nedostaje svakoj ekipi. Pokušaćemo da ga zaustavimo, ali mislim da je to nemoguće svih 90 minuta. On je fudbaler koji će imati nekoliko trenutaka na meču i to ga izdvaja od ostalih igrača. Ne vjerujem da možemo u potpunosti da ga izbacimo iz igre.”

Nova priča londonskog derbija kao super najava prazničkog ludila koje uskoro kreće u Premijer ligi.

DA LI STE ZNALI? Da je Arsenal najubjedljiviju pobjedu u istoriji protiv Čelsija ostvario daleke 1930. godine (0:5 na “Stemford bridžu”). S druge strane, “plavci” su do rekordnog trijumfa protiv velikog rivala stigli 1998. na “Hajberiju” (0:5)

Sedmi klub u trenerskoj karijeri - fudbalski stručnjak Željko Petrović preuzeo je prvoligaša iz Ujedinjenih Arapskih Emirata po imenu Al Šab!

Trener koji ima 48 godina je potpisao ugovor na pola godine, a cilj će mu biti da izvadi klub iz opasne zone - tim iz Šardže se sa sedam bodova nalazi jednom mjestu iznad zone ispadanja u niži rang.

Bivši reprezentativac Jugoslavije nije prvi trener sa prostora SFRJ koji će raditi u Al Šabu - interesantno je da su prvoligaša iz UAE trenirali nekadašnji selektori Cr-

ne Gore: Zoran Filipović je bio na kormilu u sezoni 2003/04, dok je Zlatko Cico Kranjčar sjedio na klupi 2007. godine. Šampionat Ujedinjenih Araspkih Emirata je u toku, pa će Petrović prvi ispit imati već u četvrtak kada će Al Šab igrati u gostima gradski derbi protiv Al Šardže.

Da podsjetimo - popularni Željo je kao glavni trener radio u Boavisti, RKC-u i japanskoj Uravi, prvi pomoćnik je bio Martinu Jolu u Hamburgu, Avramu Grantu u Vest Hemu, te do skoro Gusu Hidinku u Anžiju iz Mahačkale. U.R.

Dejli STar TVrDi

Mirko na pozajmici na Vajt Hart Lejnu Mirko Vučinić u januaru stiže u Totenhem kao pozajmljen fudbaler Juventusa Svaki dan se čuju nove priče o kapitenu reprezentacije Crne Gore kada je u pitanju zimski prelazni rok, a mediji su pronašli “zajednički jezik”: Mirko Vučinić na proljeće neće igrati u Juventusu!

Za Mirka su vezane mnoge transfer priče, a najaktuelnija o Totenhemu je dobila novu dimenziju - prema pisanju Dejli stara Vučina će se sigurno priključiti “spursima” u januaru kao pozajmljeni igrač.

Mediji sa Ostrva najavljuju da će napadač Džermejn Defo napustiti Vajt Hart Lejn (karijeru će

nastaviti u Americi), a Vučinić je glavni pik sportskog direktora Totenhema Franka Baldinija, koja ga je svojevremeno doveo u Romu iz Lećea.

A, o sudbini majstora iz Nikšića je govorio izvršni direktor Juventusa Đuzepe Marota - čelnik “stare dame” je dvosmisleno zvučao...

“Mirko je još uvijek povrijeđen. Juventus još nije dobio nikakvu ponudu za igrače, a ukoliko do toga dođe, izaći ćemo svima u susret. Naravno da ćemo razmotriti ponude”, poručio je Marota.

U.R.

iNTereSoVaNje

Kvartet na meti Traže pojačanja - Mladost razmišlja o Burzanoviću, Goluboviću, Ivanoviću i Adžiću Nakon što je čiste papire dobilo 13 igrača Mladosti uprava kluba sa Starog aerodroma kreće u rekonstrukciju igračkog rostera bivši golman Budućnosti, te nekadašnji mladi reprezentativac Crne Gore Miloš Dragojević je potpisan, vezista koji je ostavio solidan trag u Čeliku Bugarin Dilijan Kolev je stigao, ali to nije sve...

Fudbaleri koji su veoma blizu crvenog dresa trenutno brane boje Mogrena - to su Radivoje Golubović i Goran Burzanović, koji u Budvi kao većina žutih fudbalera nijesu imali baš prijatnu jesen.

Pored tandema iz metropole turizma, Mladost će pokušati u domaći šampionat da vrati dva momka koja trenutno igraju u Srbiji riječ je o prvotimcima iz OFK Beograda Vladanu Adžiću i Igoru Ivanoviću.

Igor Ivanović

Crveni žele da osnaže igrački roster, jer kao što znate poslije idiličnog izdanja u Evropi imali su očajnu jesen pošto su poslije 17 utakmica upisali samo 15 bodova i nalaze se na 11. poziciji. Polusezonu je izvukao plasman u polufinale Kupa, preko koga će definitivno Mladost tražiti Evropu, jer preko šampionata ne mogu. U.R.

SP u Srbiji (6-22. decembar)

Rukometna samba pokorila planetu

Meč za sve ukuse - rukometašice Brazila u finalu SP pred 20.000 gledalaca savladale Srbiju (22:20)

Danska preokretom do super bronze

Miloš Pavićević

s

puštena je zavjesa na Svjetsko prvenstvo u Srbiji za rukometašice. Dame iz zemlje sambe, kafe i fudbala su sasvim zasluženo prve prošle kroz cilj - rukometašice Brazila su na veličanstven način došle do najsjajnijeg odličja, drugi put su o beogradsko tlo tresnule selekciju Srbije (ovog puta 22:20), ali ni naše komšinice ne smiju biti tužne zbog poraza, jer su ostvarile vrhunski rezultat i čak, čini se, na ovom takmičenju i premašile sebe.

Još jedna lijepa rukometna priča u Srbiji je završena, istina, finale je bilo pomalo i neočekivano, ali je svakako igra opravdala očekivanja. Dvije ekipe koje su na ovom šampionatu najviše pokazale su pred skoro 20.000 gledalaca ušle prsa u prsa, znale su da je ulog veliki, znale su da se takva šansa ukazuje možda i jednom u životu, a u taktičkom nadmudrivanju i igri koja je iziskivala velike napore bolje su se snašle rukometašice Brazila - nove šampionke planete.

Samba je u modi - sastav iskusnog Danca je mnogo ranije ne-

go što se očekivalo odreagovao i osvojio zlata. Ova generacija je bila planirana da napadne isto odličje na predstojećim OI u Riju, čak je napravljen projekat po kojem je selektor Brazila Morten Subak sa čak devet Brazilki doveden u Hipo kako bi skockao tim za najmasovnije takmičenje.

Brazil je mnogo bolje otvorio utakmicu, poveo je sa 3:1, pa zatim i 5:3, da bi se Andrea Lekić i drugarice vratile u igru, odlično je funkcionisao trio Damjanović, Lekić, Cvijić, a kružna napadačica Budućnosti je ubrzo i dovela svoj tim do prednosti u 13. minutu (6:5).

Amorim MVP, Cvija u idealnom timu Za najbolju igračicu proteklog Svjetskog prvenstva u Srbiji svjetska kuća rukometa izabrala je beka brazilske selekcije Eduardu Amorim, koja je u ključnim trenucima u finalu ubacila u brzinu više i dala svoj veliki doprinos u osvajanju zlata.

Takođe su i čelni ljudi IHF-a uz sagla-

snost selektora na istom takmičenju izabrali idealnu postavu šampionata - golman Barbara Arenhart (Brazil), lijevo krilo Marija Fisker (Danska), lijevi bek Sanja Damjanović (Srbija), srednji bek Anita Gerbic (Mađarska), desni bek Suzan Miler (Njemačka), desno krilo Sun Hi Vu (Koreja), pivot Dragana Cvijić (Srbija).

Subak je dosta rotirao, vratio je Amorim na svoju prirodnu poziciju - lijevog beka, Ana Rodrigez je preuzela ulogu organizatora igre i Brazil je funkcionisao kao sat, čak je na minut prije kraja prvog dijela došao na 13:10, ali je Andrea uspjela da smanji na minus dva do odmora.

● Brazil je zasluženo poBijedio

“Za nijansu su Brazilke bile bolje i zasluženo su pobijedile.

Slavićemo, napravili smo veliki uspjeh. Cijela Srbija treba da bude ponosna na ove djevojke”, rekao je selektor Saša Bošković.

Brazilke su u nastavku zaigrale mnogo bolje u odbrani, konstantno je udvajanje bilo na Draganu Cvijić, dok je u napadu proradila Amorim i ubrzo dolaze do 16:11. Ipak, i Srbija se trgla, imala je odličnu Jelenu Tomašević na golu i u 43. minutu dolazi do 16:15.

Poslije sedam minuta bez gola, Subak traži tajm-aut. Uspijeva da pokrene Brazilke, koje preko Kavaljero dolaze do 18:16 (49. minut). Poslije gola Jelene Nišavić, dva napada za izjednačenje odlaze u nepovrat. Rodrigez dono-

Interesantan meč je viđen i u borbi za bronzu. Na pobjedničkom postolju našla se selekcija koja je Crnu Goru eliminisala u osmini finala - Danska, ali je do trijumfa protiv najvećeg iznenađenja na šampionatu - Poljske došla mnogo teže nego što se očekivalo (30:26). Potreban je bio da se dogodi super preokret za tim Jana Pitlika da dođe do trijumsi novih +2 Brazilu (19:17), a Bošković traži tajm-aut na tačno 10 minuta prije kraja.

● Cvijin ziCer

skupo koštao

U tim momentima Kaća Krpež izrasta u junaka, postiže gol, baca se po loptu, ali ponovo nema izjednačenja poslije napada u 54. minutu. Jelena Nišavić diže 20.000 ljudi golom za egal 19:19 (55.), ali Piedade odmah uzvraća.

Tri minuta prije kraja, Lekić sa sedmerca donosi 20:20 i posljednje izjednačenje na meču. Brazilke sa igračem manje postižu gol preko Njunjez (21:20). U narednom napadu zicer Dragane Cvijić završava pored gola, a kazna stiže preko Ane Rodrigez 22:20.

● tužna sam i srećna “Sa jedne strane sam tužna, sa druge srećna. Ponosna sam

fa protiv i te kako motivisane Poljske, koja je u 29. minutu imala čak plus pet (15:10), da bi potom deset minuta kasnije vodile i 20:17, ali su tada stale, što su iskoristile Dankinje i iz kontri došle do trijumfa i velikog rezultata. U pobjedničkom timu Kristiansen je bila odlična sa deset golova, dok je Kulvinska bila najefikasnija kod Poljske sa pet. na svoj tim. Spremali smo se za ovo cio život, tužan je način kada završiš drugi, ali da nam je neko prije takmičenja ponudio srebro, svakako da bismo ga prihvatili”, kazala je Andrea Lekić.

Pao novi rekord Svjetsko prvenstvo u Srbiji će ostati upamćeno po tri puta oborenom rekordu što se posjete tiče. Posljednji i onaj najupečatljiviji bio je sinoć, kada je finale između Srbije i Brazila posmatralo čak 19.467 gledalaca. Teško da će isti na nekom narednom takmičenju biti oboren, a takva je euforija vladala za ulaznice u Beogradu da se stekao utisak da je stadion Crvene zvezde - Marakana pokriven da bi bez dileme bilo 50.000 gledalaca.

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013. broj 721 GoDINA III

33 žena SaVjeTi za koSu

Spriječite opadanje Na ćelavost veliki uticaj ima i ishrana, zbog toga stručnjaci preporučuju da je važno što prije promijeniti jelovnik. Sve je više muškaraca i žena koji imaju problem sa opadanjem kose. Ima mnogo faktora koji utiču na to, a najčešći su genetika, stres, kao i neadekvatni preparati za njegu, kao što su pojedini šamponi i balzami za kosu. Na ćelavost veliki uticaj ima i ishrana, zbog toga stručnjaci preporučuju da je važno što prije promijeniti jelovnik. * S obzirom na to da kosa sadrži najviše proteina, njihov nedostatak veoma utiče na gubitak kose. Zato bi jelovnik trebalo da obogatite namirnicama koje ih sadrže poput jaja, mliječnih prizvoda, sočiva, soje, piletine, krompira... * Važno je i da u redovnu ishranu uvrstite namirnice bogate mineralima, naročito gvožđem, bakrom i

cinkom, a njih najviše ima u zelenom povrću, integralnim žitaricama, ribi, maslinama, mesu... * Veliki uticaj na kvalitet kose ima i vitamin C, stoga redovno konzumirajte voće i to pomorandže, limun ili mandarine. Važni su i vitamini B grupe i najviše ih ima u džigerici, piletini, mliječnim proizvodima, pirinču, grašku, pivskom kvascu i pasulju. Vitamini A i E utiču na rast kose, održavaju je sjajnom i zdravom, a ima ih u šargarepi, paprikama, karfiolu, biljnim uljima, orasima, tunjevini. * Poželjno je i da svakog dana konzumirate dosta tečnosti, najviše vode, a dnevno se preporučuje od pet do osam čaša. Trebalo bi da izbjegavate kafu, gazirana i energetska pića, kao i cigarete, jer pušenje usporava cirkulaciju, a tako utiče i na gubitak kose. (Zadovoljna)

kokoSoVo ulje

Saveznik za ljepotu i njegu

Šminkanje

Pravila koja se smiju prekršiti Priredio: E.Z.

P

onekad se svi plašimo da promijenimo oblik frizure ili da obučemo neku intenzivniju boju, izazovniju haljinu. Uvijek možete da pokušate tako što ćete početi sa minimalnim promjenama. Mijenjajte svoj izgled postepeno. Svaka promjena je dozvoljena dok znate granicu umjerenosti i dobrog ukusa.

Crvenokose ne bi trebalo da nose crveni karmin Crveni karmin je dopušten svima.

Crvenokose mogu da izgledaju fanstastično s crvenim usnama, posebno sa narandžastim tonovima, nalik boji paradajza. Važno je da izbjegavate plave podtonove.

Svjetlucave sijenke su samo za tinejdžerke Naprotiv, obične matirane sjenke mogu naglasiti upale oči koje žene imaju u zrelijim godinama. Svjetlucave sjenke privlače svjetlost, pa vas mogu učiniti naizgled svežijim, a dodatni bonus leži u tome da tako odvlačite pažnju s bora na licu. Zampamtite i da svjetlucavo ne znači šljokičavo.

Jarke boje karmina nijesu za tanke usne Važno je znati razliku između svijetlih (dobrih) i tamnih (loših) tonova. Tamni tonovi, poput tamnocrvene i boje kupine, samo ističu činjenicu da se radi o tankim usnama,

ali tonovi obogaćeni svjetlucavim elementima stvaraju optičku iluziju punijih usana. Takođe, usne oblikujte olovkom, čime ćete vizuelno postići puniji izgled.

Smoki ajz ne izgleda dobro na blijedoj koži Crne i sive nijanse ovdje nemaju monopol: nijanse poput bronzane i ružičasto-zlatne odličan su izbor ako imate jako svijetlu kožu.

Pastelne boje ne izgledaju dobro na tamnijoj puti Svaka od nas ponekad želi da se poigra sa pastelnim bojama. U tome nema ničeg lošeg, ali pastelne boje na tamniju kožu treba znati nanositi. Poenta je u održavanju kontrasta. Recimo, ako želite da se poigrate ružičastom, bojom lavande, svijetloplavom ili zelenom. Prije svega pripremite kapke tako što ćete na njih nanijeti puder koji će pružiti dobru bazu na koju sjenka može da se “uhvati”.

Ili smoki ajz ili naglašene usne Ključ je u kontrastu. Na primjer, ako imate svjetlucavi smoki ajz, neka karmin bude matiran ili obrnuto. Ostatak lica mora biti minimalno definisan, s pažljivo počupanim obrvama i lagano naglašenim jagodicama. Držite se srodnih nijansi.

Puder po cijelom licu Možda vam je i potreban tekući puder na cijelom licu, ali to ne znači da u jednako debelom sloju treba da pokrijete sva područja, jer će vam onda lice izgledati poput maske. Najviše crvenila imate oko nosnica, na vrhu nosa i na dnu brade, zato puder počnite nanositi od sredine lica prema spoljašnjim rubovima. Količina pudera trebalo bi da bude najmanja uz rubove kose.

Ne koristiti puder u prahu Stručnjaci su dali zeleno svijetlo puderu u prahu posebno kada je riječ o obrazima i bradi. Međutim, treba izbjegavati mjesta gdje su bore najvidljivije poput čela i područja oko očiju. Ukoliko imate raširene pore, tada ga izbjegavajte, jer se puder u prahu može uvući i dodatno skrenuti pažnju na njih.

Korektor mora biti jako svijetao Ne mora. Podočnjake možete prikriti i korektorom koji ima odsjaj breskve ili čak ružičasti ton. Jedino na šta morate pripaziti je da djeluje prirodno kako ne biste izgledali kao rakun.

Studije pokazuju da se ulje kokosa savršeno slaže sa našom kožom, čuva vlažnost kože i zaglađuje je što znači savršeno glatku i svilenkastu kožu.

1. Hrani ruke Neće vam pomoći ako ste već na izlasku iz stana, ali ga možete koristiti svaki put kad operete suđe ili nakon tuširanja. Samo par kapi ovog ulja učiniće vaše ruke mekanim i glatkim, a uz to će ih nahraniti.

2. Umjesto hajlajtera Ništa ne osvežava umorno lice kao malo svjetlosti. Ne morate potrošiti puno novca za kozmetičke preparate kako biste postigli ovaj efekat. Kap ko-

kosovog ulja nanesite na već našminkano lice i rezultat će biti nevjerovatan!

3. Za brijanje nogu Ukoliko nemate pjenu za brijanje, a u žurbi ste, namažite područje kokosovim uljem.

Nakon brijanja koža vam ostaje mirisna.

4. Kao regenerator Postoji razlog zašto većina regeneratora sadrže kokosovo ulje. Kosa odlično upija ovo ulje i samim time je bolje regeneriše. Prije spavanja namažite vrhove kose kokosovim ulje i ostavite neka djeluje preko noći. Rezultat će biti fantastičan. (ljepota i zdravlje)

PokuŠajTe

Dječačke frizure ± novi trend Među novim trendovima u oblikovanju kose posebno mjesto zauzele su kratke frizure. Akcenat je, prije svega, na dječačkim retro oblicima, koji nijesu namijenjeni samo smjelim damama sa ekstravagantnijim ukusom. Preporučuju se uz gotovo svaki stil odijevanja, jer mogu da budu ženstvene, elegantne i ležerne. Bitno je samo da pronađete oblik koji najviše odgovara vašem licu. Frizeri kažu da dječačake frizure pristaju gotovo svakoj dami, posebno onoj sa sitnim licem. Osim toga, veoma se lako oblikuju i održavaju. Osobama koje imaju tanku dlaku, preporučuju se oblici sa “jačim” volumenom, a za gustu kosu stepenasti. Da bi frizura duže opstala, oblikujte je prepa-

ratima za učvršćivanje, pjenom ili gelom, koji istovremeno i njeguju kosu.

E.Z.

34 ŽENA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

Na koji kompliment žene padaju Više od 2.000 muškaraca i žena učestvovalo je u istraživanju u kojem je otkriveno da se na prvom mjestu komplimenata, koje jedan muškarac može uputiti ženi, nalazi upravo taj o vitkoj figuri. Čak 43 odsto žena opsjednuto je svojom težinom i najsrećnije su kada okolina primijeti njihovu vitku liniju. Četiri od deset žena čini srećnim to kada muškarac kaže da imaju lijep osmjeh. Ono što žene još vole čuti jeste i da lijepo mirišu, imaju lijepu kosu, prekrasne oči, da im lijepo stoji određena boja. Ženama nikada ne smijete reći da su debele. Na popisu nepoželjnih komentara su i da izgledaju umorno, neraspoloženo ili da liče na jednog od roditelja. “Žene su kompleksna bića i muškarci griješe kada misle da ne mogu pogrešiti sa davanjem komplimenata. One najviše vole komplimente koji sugerišu da su lijepe, imaju lijepe zube, usne, kosu ili noge.

Međutim, ukoliko joj spomenete nešto što ima veze s kilažom, sve će krenuti po zlu”, tvrdi predstavnik kompanije koja je radila istraživanje, a prenosi “Dejli mejl”.

Samo 50 odsto žena dobro podnosi komplimente, a na nesreću muškaraca, čak 36 odsto njih pogrešno razumije lijepe riječi, pa će tako, ako joj kažete da ima obline, ona to protumačiti kao da je debela. Na komentar da su lijepo našminkane, 14 odsto njih će pomisliti da su pretjerale.

“Zbog toga većina muškaraca strahuje od dijeljenja komplimenata. Samo ga treba pravilno formulisati kako ga žena ne bi pogrešno shvatila”, rekli su autori studije poručivši da muškarac ženi mora dati barem jedan kompliment svaki dan. (Novi magazin)

ENTERIJER

Ukrasite dom u duhu astrologije U

krašavanje doma za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika je unošenje posebne, svečane atmosfere u naš prostor. Ti svjetlucavi, sjajni predmeti, su podsjećanje na željeni sjaj koji priželjkujemo u nastupajućoj godini. Svaki horoskopski znak ima svoj način stvaranja srećne i mirne atmosfere tokom svečanosti koja nas uvodi u Novu godinu i koja će usrećiti porodicu, prijatelje.

Ovan Dijete koje krijete u sebi ima želju da “izađe” i da se igra ukrašavajući prostor i jelku za nastupajuće praznike. Bijeli svjetlucavi ukrasi će visiti na zavjesama družeći se sa ukrasima “anđela” koji će širiti svoja zlatna krila koja izgledaju kao da će poletjeti svakog časa.

Bik Vas krasi senzualnost i senzibilitet. Svakako ćete napraviti upečatljiv dekor. Centralno mjesto zauzimaće impozantan sto zanosno dekorisan jarko šarenim cvijećem i egzotičnim voćem. Sto će izgledati kao da se duga spustila na njega.

Blizanci Blizanci će sa ukusom spojiti trake sa prugama, karirane motive, metalik nijanse i napraviti čitavu plejadu neobičnih elemenata. Tim trakama vezaće sve u kući, od stočića, stolova, stolica, ogradu stepeništa.

Rak

PROČITAJTE PARTNERA

Omiljena poza otkriva namjere Ukoliko vam nije baš najjasnije da li je vaša veza šarena laža ili se pak, kreće u pravom smjeru, vrijeme je da saznate na čemu ste, i to zahvaljujući seks navikama vašeg muškarca. Seks poza koju muškarac najčešće praktikuje u krevetu može mnogo toga da kaže o njemu.

Možda vam namjere vašeg partnera nijesu najjasnije i nijeste sigurni šta sve od njega možete da očekujete, ali ako budete pomno razmislili o seks navikama vašeg frajera i sve to povežete sa ovim tekstom, stvari će vam biti mnogo jasnije. Ukoliko kraj sebe imate muškarca koji voli misionarsku pozu, velika je vjerovatnoća da se radi o tipu koji na veoma tradicionalan način shvata život, a samim tim i vezu s vama.

Međutim, muškarci koji najčešće vole pseću pozu su sasvim druga-

čiji tipovi. Njima je bitno da se dobro zabave u krevetu, ali nemaju pretjerano ozbiljne namjere. Tipovi koji vole kada je žena gore i te kako su dobri za vezu jer im je na prvom mjestu zadovoljstvo partnerke, i sreća u svim pogledima. A, ukoliko ste primijetili da u seksu od svega najviše voli seks igračke, velika je vjerovatnoća da je vaša veza za njega čista fantazija. (telegraf)

Romantičari za sva vremena.

I u tom stilu će i ovaj doček Nove godine biti u domu gospodina ili gospođe Raka. Trpezarijski sto će biti osvijetljen sa što više svijeća, po mogućnosti srebrne boje. Čak će se i ostaci hrane osjećati svečano od svjetlosti koja dopire od njih. Ako slučajno imate kamin, porodično okupljanje i dijeljenje novogodišnjih poklona, nakon večere bi bio idealan scenario.

Lav Evo još jednog djeteta u duši koje proviri iz ozbiljnosti odraslog čovjeka kada osjeti miris Nove godine i Božića. Sjajno, svijetleće i što blještavije je najbolje za jednog Lava. Velika jelka u dnevnoj sobi, manja u dječijoj, a može još jedna ne tako velika u trpezariji, možda u hodniku.

Djevica Život ima najveću vrijednost kod jedne Djevice. U ovom slučaju pričamo o drvetu, o jelki. Jelka može biti u dvorištu ukraše-

na ili možda sa korijenom koje je živo (da bi se poslije Nove Godine mogla posaditi) stavljen u neki jedinstven kutak u domu Djevice. Vještački ukrasi i sprejevi u boji ne dolaze u obzir. Ukrasi mogu biti živih boja.

Vaga Od ukrasa do tanjira, sve je u skladu i harmoniji boja. Preovladaće bjelina kao i srebrni motivi posuđa, pribora za jelo, stolnjaka. Za one romantičnije Vage moglo bi se potkrasti nekoliko velikih ukrasa u obliku srca koji će stajati na mjestima koja su primjetljiva. Škorpija Neće strastvene Škorpije bježati od harmonično usklađenih nježnih boja, naprotiv. U njihovom domu će upravo takav spektar i biti prisutan, osim jelke koja će biti impozantna i postavljena na isto takvom mjestu, cijela u jarko crveno-zelenom kontrastu ukrasa i drveta.

Strijelac Ono što će biti prepoznatljivo kao dekor jednog Strijelca u Novoj godini jeste zeleni vijenac stavljen na ulazna vrata njihovog doma. Poneki predstavnik ovog horoskopskog znaka neće se zaustaviti samo na ukrašavanju ulaznih vrata tim omiljenim detaljom, naprotiv, možda ćete ih

ugladati na svim vratima njihovog doma, čak i kupatila.

Jarac Jarčevi vole da imaju elegantan dom tokom novogodišnjih i božićnih praznika. Staromodan i tradicionalni pristup ukrašavanja jelke i doma je vaš način proslave ovog događaja i vi uživate u tome. Sto će biti pokriven stoljnakom koji vraća uspomene iz djetinjstva, ali tome će dodati i starinsko i otmjeno posuđe i pribor za jelo. Dugo sačuvani omiljeni ukrasi mirišu na sjećanja i podsjećaju na toplinu prošlih dočeka i ispraćaja nove i stare priče koje se zovu godine.

Vodolija Vi ste vizuelni tip i imate dobro oko za dizajn. Jednostavan i zavodljiv način “oblačenja” doma tokom ispraćaja stare godine je vaš ritualni uvod za novu priču koju uvek željno i sa nestrpljenjem strasno iščekujete. Izaberite ukrase koji dobro idu zajedno, bez obzira što nespojivo djeluju na prvi pogled.

Ribe Sprejom isprskajte i prenesite sniježnu lakoću pahulja na jelku.

Dodajte sjajne, srebrne i zlatne ukrase koji će učiniti drvo blještavim i nesvakidašnjim, bajkovitim prizorom tokom novogodišnje večere. (Moj.astrolog)

ZAVEDITE GA

Performans za njegove oči Erotski performans osmišljen samo za njegove oči ne može biti promašaj.

Ako ga izvodite uživajući u svakom pokretu, on će se topiti posmatrajući vas šta god radili. Evo nekih trikova uz koje ćete izgledati kao prava seksi boginja.

1. Izaberite kostim Bitno je da na sebi imate dovoljno odjeće kako bi nastup trajao duže. Vašem dragom će biti zanimljivo da vas posmatra kako se iz svakodnevnog izdanja pretvarate u seksi boginju, pa ne morate da insistirate na posebnoj garderobi, nego možete obući i nešto u čemu vas je navikao vidjeti. Naravno, podrazumijeva se da nećete baš stati pred njega u pantalonama i tri broja većoj kariranoj košulji!

2. Osjetite muziku Striptiz se može izvoditi i bez muzike, ali uz senzualne seksi tonove sve će biti zanimljivije. Izaberite pjesmu koja ima dobar ritam i stvara dobru atmosferu.

3. Uspostavite kontakt očima Zavodljivo ga gledajte direktno u oči.

To je odličan način da se povežete tokom striptiza, a iskre iz vaših očiju do-

datno će ga uzbuditi.

4. Koristite kosu Muškarci obožavaju žensku kosu, zato je iskoristite kao sredstvo za zavođenje. Ako imate dugu kosu, razbarušite je i pustite da razuzdano pada preko vašeg lica i ramena. Ako imate kratku kosu, uz seksi pokrete prolazite prstima kroz nju.

5. Plešite

Mrdajte kukovima bez ustručavanja i uvijajte se senzualnim pokretima. Njišite grudima i guzom. Erotično čučnite i pređite rukom po nogama, od zglobova do vrha bedara. Neka vaše tijelo bude instrument za zavođenje.

6. Skidajte se sporo Svaki put kada skinete jedan dio odjeće, naglasite to upadljivim pokretom. (Cosmopolitan.hr)

ŽENA 35

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

ŠEST SAVJETA

Riješite se neprijatnog mirisa i dima cigareta

N

JE

ZA DO K

parfema po hladnoj sijalici. Kada se svijetlo upali i sijalica ugrije, prostorijom će se proširiti ugodan miris koji će barem djelimično prikriti dim i smrad cigarete.

3. Omekšivač za odjeću Ako osjetite da su vaši modni dodaci poput rukavica, kape ili šala upili miris cigarete, a planirate ih nositi, tokom sljedećeg dana ostavite ih sat vremena na otvorenom, neka se prozrače, a nakon toga stavite ih preko noći u plastičnu kesicu, zajedno s omekšivačem u obliku maramica ili mirisnim vrećicama za ormar.

4. Pijesak za mačke

U pepeljaru naspite malo običnog ili još bolje mirisnog pijeska za mačke. On će potpuno ukloniti neugodni miris opušaka, a i lakše ćete očistiti pepeljaru.

5. Soda bikarbona Naveče, prije spavanja, posipajte sodu bikarbonu po tepihu, sjedećoj garnituri te rubovima prostorije u kojoj se pušilo. Ujutro usisajte usisavačem.

6. Peškir i sirće Prvo izvjetrite prostoriju, a nakon toga peškir ili krpu umočite u sirće, pa minut do dva mašite po prostoriji. Miris cigareta trebao bi potpuno nestati. (Magazin.ba)

Gram soli je prava mjera Izračunato je da dnevna količina soli, potrebna za normalno funkcionisanje ljudskog organizma, iznosi samo jedan gram. To znači da djeca ne bi trebalo da premašuju tu količinu, dok se odraslima ne preporučuje više od šest grama u toku dana. Ipak, sve je više ljudi koji se oglušuju o ovo upozorenje. Najnovije švedsko istraživanje pokazalo je da postoje osobe koje jedu čak tri puta više soli, ugrožavajući time svoje zdravlje. Odavno je poznato da pretjerano konzumiranje dovodi do povišenog krvnog pritiska, a može da uzrokuje i moždani udar, kardiovaskularne bolesti, da oslabi rad bubrega...

U istraživanju su učestvovali zdravi mladići stari od 20 do 30 godina i pregledom njiho-

vog urina ustanovljeno je da svi uzimaju dva puta više soli od preporučene količine. Na ovaj alarmantan rezultat uticalo je, smatraju stručnjaci, i to što nijesmo svjesni gdje se so sve nalazi, kao na primjer u hljebu, kori pice, ribljim konzervama i žitaricama.

Da ne biste jeli neslanu, “bljutavu” hranu, preporučuju se zdravije zamjene za so. Možete da jelo obogatite granulama morskih algi, jer je studija pokazala da ljudi gotovo da ne osjećaju razliku kada je hleb posoljen, a kada su dodate alge.

To je navelo mnoge prehrambene proizvođače u Velikoj Britaniji da počnu da razmišljaju o zdravoj ishrani i ubacuju morske alge u kobasice, sireve, razna gotova jela. (Novosti)

OPREZNO SA NJIMA

TO RA

P I TA

Pušenje u zatvorenom prostoru ostavlja neugodan trag koji se zavlači u našu odjeću, zavjese, te sjedeću garnituru. Kako biste se riješili neugodnih mirisa uzrokovanih ovom lošom navikom, ili ih barem ublažili, pokušajte sa nekoliko jednostavnih trikova koji stvarno djeluju.

1. Sirće U nekoliko činija naspite malo vinskog sirćeta i postavite u prostoriju u kojoj se puše cigarete. Ako imate djecu ili kućne ljubimce, činije odložite na povišeno mjesto.

2. Parfem Pošpricajte malo vašeg omiljenog

ISHRANA

Poštovani, Ovog mjeseca prestala sam piti hormonsku terapiju - Lyndinette. Prošlog mjeseca, 15. novembra, popila sam zadnju tabletu, a istog dana imala sam odnos s partnerom. Menstruacija je nastupila par dana poslije, 19.11. Međutim, ovog mjeseca kasni (što nije bio običaj ni prije uzimanja terapije, jedino bi uranila). Možete li mi reći postoji li mogućnost da mi menstruacija kasni zbog prekida hormonske terapije? Trudna valjda nijesam ,budući da je menstruacija nastupila par dana nakon odnosa? Unaprijed hvala!

Poštovana, Vjerovatnoća da ste trudni, pod uslovom da ste redovno uzimali tablete, je neznatna. Nakon korišćenja kontraceptivnih pilula moguć je izostanak menstruaciije, što mislim da je i u vašem slučaju. Da biste bili mirni, možete napraviti test na trudnoću iz urina ili obaviti pregled kod izabranog ginekologa koji će vas uputiti u dalji postupak. (Ordinacija.hr)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Kućni lijekovi koje treba izbjegavati

OGRANIČENJE ZA NAJMLAĐE

Maksimalno dva sata za kompjuterom Većina roditelja ne zna kako njihova djeca provode vrijeme na internetu, pa stručnjaci preporučuju da za kompjuterom budu najviše dva sata dnevno. Istraživanja pokazuju da tinejdžeri prosječno u “virtuelnom svijetu” provedu 5-6 časova dnevno,a dugoročno to može da ostavi velike posljedice na zdravlje i psihu.

Opasnosti na internetu su nepregledne, pa djeca mogu da postanu meta pedofila, žrtve obmane i iskorišćena na različite načine, a previše gledanja u ekran kvari vid, krivi leđa i izaziva

nesanicu. Dva časa dnevno dovoljna su za posjete društvenim mrežama, igranje igrica, ali i za školske obaveze. Tinejdžeri najčešće “surfuju” po internetu pred spavanje, što je glavni razlog što ne spavaju dovoljno, a povezano je sa depresijom, psihičkim problemima i gojaznošću. Djeca danas više vremena provode na internetu nego u školi, a kompjuteri, pametni telefoni, tableti i slični uređaji mogu da budu prepreka za dobru socijalizaciju i oduzimaju previše vremena i energije.

RODITELJSTVO

Zašto bebe stavljaju razne igračke u usta Pretpostavlja se da su kućni lijekovi sigurni, jeftini i dostupni za bilo koje stanje ili bolest. Međutim, ne treba slijepo vjerovati da su svi kućni lijekovi dobri i efikasni. Mogu biti i veoma loši ukoliko ih ne koristite kako treba. Evo nekih kućnih lijekova koji daju negativne rezultate i čiju primjenu treba da izbjegavate.

1. Štapići za uši Kada vas uši unutra malo zasvrbe vjerovatno odmah posegnete za štapićima za uši, međutim, oni mogu da dovedu do raznih komplikacija poput infekcija ili potiskivanja ušnog voska još dublje u uvo.

To može da dovede do poremećaja sluha. Bolja alternativa je da koristite kapi za uši koje će otopiti ušni vosak.

2. Nanošenje paste na bubuljice Možda ste čuli da nanošenje paste za zube na bubuljice ima poziti-

van efekat, međutim, to će samo pogoršati stanje sa bubuljicama i iziritirati vašu kožu.

3. Tečnost za usta protiv lošeg zadaha Ukoliko imate neprijatan zadah, vjerovatno odmah idete da operete zube ili ih isperete tečnošću za usta.

Međutim, pošto je alkohol glavni sastojak većine tečnosti za ispiranje usta, prevelika upotreba može da pogorša vaše stanje.

4 . S t av l j a n j e p u t e ra n a opekotine Ovo je staro vjerovanje koje treba zanemariti. Stavljanje putera na opekotine može samo da dovede do infekcije. Pošto je koža nakon opekotine izgubila svoju odbrambenu funkciju, stavljanje putera koji nema antispetička svojstva može samo da pogorša situaciju i stvori bakterije. (B92)

Ako imate malo dijete vjerovatno vam je teško da uvijek motrite šta će da stavi u usta.

Najmlađi to rade stalno, što je vrlo zamorno za roditelje, ali je i veoma značajno za njihov razvoj. Naime, kada popusti urođeni refleks hvatanja, beba otkriva svoje ručice i polako počinje da upravlja njima. To nije tako lako, zahtijeva koordinaciju “oko-ruka-usta”, koja se razvija do trećeg mjeseca. Mališani prvo počinju da podižu ruke i da ih proučavaju, zatim približavaju jednu drugoj, sve dok ne uspiju da tapšu. Kada beba stavi šake jednu pored druge, uvijek će istovremeno i da savije kukove, a to je siguran znak da se dobro razvija. Kada uspije da skupi šake, polako ih fiksira pogledom i prinosi ustima. Tako ispituju svijet i predmete oko sebe. Po-

slije trećeg mjeseca počeće da hvata igračke i sve što se nađe pri ruci. Pazite da ne uzme nešto čime može da se zadavi, ali ne sprečavajte ga da to radi. Stavljanjem svega i svačega u usta, stiče bolji imunitet i postaje otpornije na viruse i bakterije.

36 ŽENA

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

JEDITE PAMETNO

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Mocart kugle

SASTOJCI:

100 g brašna malo soli i ulja jaje 1/2 l jogurta kesica praška za pecivo

Desert

Meso s povrćem

Obroci od kojih se nećete ugojiti

Pomiješajte mljevene orahe, šećer u prahu, 200 g čokolade, pekmez, rum i bjelance. Navlaženim rukama od mase formirajte bombice veličine oraha i u svaku stavite po jednu višnju. Kuglice pospite kakao prahom i ostavite jedan dan da se osuše.

SASTOJCI:

400 g pilećih gr udi 2 kašičice skro ba 4 kašike soja so sa 4 kašike ulja 300 g brokolija 200 g manjih šampinjona 4 glavice crnog luka 150 ml preliva za piletinu 2 kašike crnog vina ili suvog šerija kašika soka od limuna 100 g oraha, so, biber

Laka proja s jogurtom Pomiješajte kukuruzni griz i brašno, pa dodajte jaje. Promiješajte, posolite i dodajte prašak za pecivo. Sve vreme miješajući, ulivajte jogurt. Smjesa bi trebalo da bude jednolična. Stavite u podmazan pleh i pecite na 220 stepeni 10 minuta dok ne porumeni. Da li je pečena možete provjeriti tako što ćete čačkalicom probosti sredinu proje. Ako na čačkalici ostane smjese, potrebno je još peći.

Meso oprati, osušiti i isjeckati. Izmiješati kašičicu skroba, po dvije kašike soja sosa i ulja. Meso u tome marinirati 30 minuta.

Brokoli očistiti, oprati, izdijeliti na cvjetiće, a drške isjeckati. Pečurke očistiti i prepoloviti. Crni luk oprati, oljuštiti i isjeći na režnjeve. Izmiješati preliv, vino, sok, dvije kašike soja-sosa i kašičicu skroba. Orahe propržiti bez dodavanja masti i izvaditi. Na zagrijane dvije kašike ulja pržiti meso četiri minuta, pa ga izvaditi. Drške brokolija izdinstati, dodati ružice, pa dinstati još dva minuta.

Dodati pečurke, crni luk i peći još četiri minuta. Naliti mješavinom preliva i prokuvati. Dodati meso i orahe, pa zagrijati. Posoliti i pobiberiti po ukusu.

SLATKO

SASTOJCI:

200 g mljeveni h oraha 200 g šećera u prahu 300 g rendane čokolade 2 kašike ruma kašika pekmez a od kajsija belance 30 kandiranih višanja 2 kašike kakaa

Bio bi nezapamćeni gurmanski “zločin” da tokom hladnih dana ne jedete slasne ugljene hidrate, dosta sira, čorbe sa puno pavlake i pijuckate toplu čokoladu. Kako biste ova jela pripremili na manje kaloričan način preporučujemo vam pametne zamjene namirnica kojima ćete od teških jela napraviti lagane gurmanluke. Birajte integralne tjestenine od cijelih žitarica. Odličan izbor su i pirinčane tjestenine. Koristite mlijeko sa manjim procentom masnoće i maslinovo ulje.

ZAPEČENI REZANCI POTREBNO JE: 300 grama rezanaca 4 kašike ulja od sjemenki grožđa ili maslina 2 šolje mlijeka sa niskim procentom masnoće 2 kašike senfa 2 kašike vorčester sosa dvije i po šolje čedar sira kašičica soli pola kašičice bibera začini i kašika parmezana za posipanje PRIPREMA: Skuvajte tjesteninu, neka bude nešto tvrđa. Rernu zagrijte na 200 stepeni. Kada ocijedite pastu, dodajte dvije kašike ulja, a presotale dvije kašike sipajte u tiganj u kome ćete propržiti začine i mlijeko. Kada to zagrijete, dodajte čedar sir, sve izmiješajte, sjedinite sa rezancima, stavite u rernu i pecite 25 minuta. Kada izvadite iz rerne dok je toplo, pospite parmezanom.

KROMPIR PIRE POTREBNO JE: 5-6 većih krompira šolja mlijeka kašičica soli kašika maslinovog ulja začini PRIPREMA: Oguljen i usitnjen krompir skuvati u posoljenoj vodi. Dovoljno je 40 minuta da se krompir raskuva.

Kad procijenite da je kuvanje gotovo iscijedite vodu u kojoj se kuvao. Propasirajte ugrubo krompir.

Mutilicom umiješajte krompir, dodajte pola količine mlijeka. Na kraju mikserom umutite pire dodajući mu preostalo mlijeko i masnoće. Da biste imali aromatičan prilog pospite bosiljak ili neke druge začine koji će ukusom nadoknaditi uskraćene masnoće.

TOPLA ČOKOLADA POTREBNO JE: četvrtina šolje nezaslađenog kaka šest šolja mlijeka sa niskim procentom masnoće pola šolje javorovog sirupa malo cimeta prstohvat soli PRIPREMA: U maloj šerpi pomiješajte kakao i 1 dl mlijeka i miješajte na tihoj vatri. Dodajte ostatak mlijeka, cimet i so i nastavite da miješajte. Dodajte sirup, a kada čokolada postane gusta, sipajte je u šolju. Izbjegavajte raskošne dekoracije sa šlagom i mrvljenom čokoladom.

KORISNO

Torta s keksom

Hrana za jačanje imuniteta

Opijajući ukus ruma u kombinaciji sa neodoljivom čokoladom... savršen desert.

Sastojci: piškote puter jaja šećer čokolada rum suvo grožđe slatka pavlaka liker od badema Za koru: 200 g piškota 150 g tečnog putera Za krem: kesica želatina u prahu 50 g piškota 4 jajeta 125 g šećera u prahu 125 ml ruma 2 kesice vanilin šećera 100 g sjeckane čokolade 100 g suvog grožđa mariniranog u rumu 500 ml slatke pavlake Za ukrašavanje: 250 ml slatke pavlake 100 g čokoladnog preliva 30 g likera od badema Priprema: Kora: Staviti piškote u kesicu za zamrzivač. Kesicu zatvoriti, a keks izdrobiti oklagijom.Izdrobljeni

Odavno je već poznato da zdravlje zavisi od našeg imuniteta. Iako je uslovljen genetikom, uticaj životne sredine na imunostistem, kao i način ishrane nijesu zanemarljivi. Ujednačena i izblanasirana ishrana veoma je važna za očuvanje odbrambenih snaga organizma, a ove namirnice treba obavezno uvrstiti u jelovnik.

1. Brokoli Zbog svog jedinstvenog ukusa i visoke hranljive vrijednosti, brokoli je uvršten u najpopularnije povrće zapada. Pravilna priprema ključ je najboljeg ukusa i njegove prehrambene vrijednosti. Najbolji brokoli odaberite tražeći čvrsto zatvorene grozdove cvjetova tamnozelene ili ljubičaste boje. Stabljike moraju biti čvrste, a listovi ne smiju biti uveli. Brokoli će ostati svjež do 10 dana ako ga pravilno čuvate. Stavite ga u plastičnu kesicu i čvrsto omotajte kesicom iz koje ste istisnuli sav vazduh. Prije nego što ga odložite u frižider, nemojte ga prati jer ćete tako ubrzati proces propadanja.

2. Koštunjavo voće Ne samo da koštunjavo voće obiluje vitaminima i mineralima nego i sadrži jednostruko nezasićene masti, esencijalne omega-3 masne kisjeline i fitosterole koji na čudesan način poboljšavaju zdravlje.

U martu 2004. godine FDA (The Fo-

keks usuti u jednu činiju i zamijesiti sa puterom. Rasporediti masu po dnu pleha (prečnika 22 cm) koji je obložen papirom za pečenje, čvrsto pritisnuti i ostaviti da se ohladi. Krem: Rastopiti želatin prema uputstvu sa kesice. Piškote isjeći na štanglice. Jaja, šećer u prahu, rum i vanilin šećer pjenasto umutiti na pari. Umiješati želatin. Skinuti sa šporeta i ohladiti miješanjem. Čim krem počne da se steže, dodati mu čokoladu, suvo grožđe koje je bilo u rumu i štangle od piškota. Čvrsto ulupati slatku pavlaku i dodati je toj masi. Krem usuti u ovalnu činiju (prečnika 22 cm), obloženu providnom folijom, poravnati i ostaviti da se hladi oko 3 sata. Rum-bombu pažljivo izručiti na tijesto od piškota. Skinuti foliju. Za ukrašavanje čvrsto ulupati slatku pavlaku. Kolač ukrasiti po želji.

od and Drug Administration) izdala je sertifikat kojim dopušta da na pakovanju sa koštunjavim plodovima piše kako svakodnevni unos 50 g tih namirnica smanjuje rizik od srčanih bolesti. Najbolje ćete iskoristiti ovo voće ako ga jedete u kombinaciji sa namirnicama koje sadrže malo zasićenih masti i holesterola, i sa onima koje sadrže malo kalorija.

3. Bijeli luk Nezamjenljiv u gotovo svim kuhinjama svijeta, bogat izvor mnogih vitamina i minerala - bijeli luk je jedinstvena namirnica za očuvanje zdravlja i oplemenjivanje ukusa različitih

jela. Najukusniji je bijeli luk okruglaste glavice (lagano pritisnite glavicu izmedu prstiju da je osjetite). Svjež bijeli luk tvrd je na dodir, bez znakova vlažnosti. Odaberite velike čenove da biste ih lakše ljuštili. Rok trajanja mu je oko mjesec dana. Preporučuje se da ga čuvate u otklopljenoj ili delimično poklopljenoj posudi na hladnom i tamnom mjestu. Nikad ga nemojte držati u frižideru jer će vlaga prouzrokovati da se brzo pokvari. Bijeli luk ne bi trebalo da se dinsta na ulju jer visoke temperature mogu stvoriti štetne slobodne radikale (Magazin.ba)

37

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

P Prodajem kuću 225 m2, Tološi, novogradnja, hitno povoljno. Tel.067/351-111 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2.

Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor.

Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446

I Izdajem nov jednosoban nenamješten stan, drugi sprat, iza Ljubovića - zgrada «Neksan», 180 eura. Tel.067/552-536 Izdajem apartman na Žabljaku. Tel.069/598-077

PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura.

Tel.067/666-966

Izdajem namještenu garsonjeru u centru, 25 kvadrata.

Tel.069/551-717

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem namještenu garsonjeru u Podgorici, Hercegovačka ulica. Tel.069/030-695

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu.

Tel.069/255-206

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva.

Tel.069/566-716

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače.

Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura. Tel.067/801-021

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767

POSLOVNI PROSTOR

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Budva - Izdajem poslovni prostor idealan za kancelariju, butik ili drugi prodajni prostor. Tel.069/765-663 Izdajem poslovni prostor, 19m2, u Podgorici, Hercegovačka ulica br.72, visoko prizemlje, pogodan za kancelariju. Tel.069/030-695 Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2.

Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720 Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura.

Tel.067/611-115, 069/611-115 PLACEVI

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362471, 069/953-814

VOZILA/AUTO DJELOVI

Fiat punto 2004. godište, 1.3 dizel multijet registrovan, nove gume, 2.800 eura, Budva. Tel.069/017-641 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume...

Odličan. Tel.067/265-605

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708

..

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove.

Tel.067/524-393

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju.

Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

POSAO

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 APARATI/OPREMA

Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Veliki popust - 60% na svu robu u butiku “Alida”, Podgorica. Proizvodi “Lisca” Slovenija i druga garderoba.

(Zgrada iza bivše mljekare).

Tel.069/021-056 Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica.

Tel.067/351-111 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava.

Pozovite na 068/563-851 Valjak za peglanje, 85cm, simens, novogodišnji popust.

Tel.069/420-435 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 Prodajem novo sobno biciklo.

Povoljno. Tel.067/269-777 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno.

Tel.067/237-563 Zbog selidbe povoljno prodajem trosjed na razvlačenje, fotelju, dvokrilni ormar i veću TV vitrinu. Tel.067/640-366

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne...

Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

PONEDJELJAK, 23. 12. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 06:35 07:00 07:20 08:10 08:55 09:00 09:45 13:00 14:00 14:45 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 23:45 00:30 00:45

Crtana serija Musti Crtana serija Hapeti Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija:Nadrealna TV /r Emisija za djecu-Mozgalica Tačno 9 Film:Gospodar Prstenova - Povratak Kralja/r Tačno 1 Serija:Okrug Oranž/r Serija:Sulejman Veličanstveni/r Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:Odbačena Serija:Okrug Oranž Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija:Sulejman Veličanstveni Serija:Nadrealna TV Film:Mistična rijeka Serija:Okrug Oranž/r Exkluziv/r Exploziv/r

PRVA Serija:Nadrealna TV 20.20

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.30 Muzika 10.00 Dnevnik 11.00 Vijesti 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.05 Muzika 12.25 Serija: Plesna akademija 13.05 Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve/r 14.10 Naučno – obrazovni program/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Monk 16.55 Radni dan 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Sulejman Veličanstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman Veličanstveni 21.00 Otvoreno 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve 00.00 Vijesti

RTCG 1 Otvoreno 21.00

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 11:50 City 12:00 Magazin in/r 13:00 Farma uživo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uživo 17:30 X patrola 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Farma - pregled dana 22:00 Grand- narod pita 23:30 Farma uživo 02:45 City 03:00 Film: Cigani lete u nebo

06:45 09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 14:00 14:07 14:25 15:00 15:40 16:30 16:50 17:00 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:40 00:30 00:40

Boje jutra Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovačka Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Bez granica Vijesti Sport Serija: Internat Bez granica Extra lifestyle Film: Smrt i život Bobija Zija/r

PINK City 15.50

VIJESTI Serija: Zora dubrovačka 19.10

07:00 10:00 10:30 10:45 11:00 11:45 15:45 16:00

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Pop kvart 14:30 Business Exclusive 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 U raljama života 21:15 Film 22:45 Forum 23:00 5 do 5/r 00:15 U raljama života/r

ATLAS 5 do 5, 16.55

TV PREPORUKA MISTIČNA RIJEKA Prva 21.15

U opasnom kraju Bostona zajedno su odrastali Džimi Markum, Dejv Bojl i Šon Divajn. Provodili su dane igrajući se na ulici, kao i većina uzornih dječaka iz susednog istočnog Bukingema. Ništa se nije posebno dešavalo u susjedstvu dok Dejv nije odlučio da odu u vožnju koja će zauvijek promijeniti njihove živote. Dvadeset pet godina kasnije, njih trojica se ponovo sreću povodom događaja koji ih je uzdrmao - ubistva 19-godišnje Džimove ćerke. Šon je policajac koji je dobio taj slučaj on i njegov partner zaduženi su da ga riješe. Moraju da budu korak ispred Džimija, koji svim silama želi da pronađe ubicu svoje ćerke.

08.30 09.00 10.00 11.00 11.30 12.00 12.05 12.50 14.15 16.00 17.00 18.00 19.10 19.30 20.15 21.30 22.15 23.00

Serija:Plesna akademija Strani dok. program Serija: Fleš point Zapis/r Dječiji program Vijesti Serija: Univerzum Rukomet: meč za bronzu/r Rukomet:Finale/r Serija: Sestra Tereza Serija:Univerzum Vaterpolo-KUP CG:Finale Crtani Dnevnik 2 CG.sport Serija: Sestra Tereza Serija: Fleš point Radni dan/r

RTCG 2 Vaterpolo-KUP CG:Finale 18.00

17:15 18:15 19:00 19:45 20:15 20:30 21:15 22:45 23:00

Uz jutarnju kafu – uživo Dogodilo se...

Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Žestoko Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin - uživo Ekstremno Nindža Ratnici/r Texas Holdem Poker Na Domaćem Terenu/r Ekstremno Nindža Ratnici Gušteranje – premijerno Smijeh kao Lijek Zabavni magazin/r

777 Dogodilo se... 10.00

13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55 20:25 21:30 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag Tajne i ljepote Kine Na točkovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Aljazeera Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Tajne i ljepote Kine 12.30

07:02 09:15 10:15 11:20 11:30 11:40 12:00 12:40 15:02 16:50 17:30 18:20 19:00 19:30 20:00 21:00 21:30 22:00 00:00

MONTENA Životinjske lakrdije 11.40

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Salaš u malom ritu 10:05 Vesti RTS 10:10 Lov i ribolov 10:40 Eko karavan 11:10 Vesti RTS 11:15 Nekad i sad 11:45 Velikani 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Stop sport 12:45 Mesto zločina: Njujork 13:30 Evronet 13:35 Šou svih vremena 15:05 Ovo je Srbija 15:59 Bela lađa 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:20 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:00 Potraga 21:50 Plavi voz 23:50 Dnevnik RTS 00:05 Mesto zločina: Njujork 00:45 Televizor 00:50 Evronet 00:57 Televizor RTS 2 09:58 Vrele gume 10:26 Knjiga utisaka 11:04 Klinika Vet 11:35 Kontekst 21 12:10 37.Međunarodno takmičenje muzičke omladine 12:34 Eko global 13:00 Trezor 14:00 Izaberi svoju knjigu 14:16 Životna raskrsnica 14:38 Dosije iks i oks 14:47 Internest 15:01 Verski mozaik Srbije 15:48 SAT 16:33 Sve boje života 17:05 Nirnberški protivnapad 17:53 Ad libitum 18:30 Izbor sportiste godine 19:19 Svet

zdravlja 19:55 Vreme netrpeljivih: Dorbeni realizam 20:25 Crvena zvezda - Cibona 21:15 Stop sport 22:15 Nirnberški protivnapad 23:05 Naučni intervju: Sedrik Vilani 23:16 Kosjerić na raskršću vremena 23:40 Rockovnik 00:09 Trezor HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:13 Na vodenome putu 11:00 Što vas žulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:22 TV kalendar 12:38 Nasljednica s Vendavala 13:23 Glas domovine 13:48 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:12 Jezik za svakoga 14:23 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 Društvena mreža 14:50 Društvena mreža 15:20 Društvena mreža 16:03 Puna kuća Ra era 16:46 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:18 Hrvatska uživo 18:07 I to je Hrvatska 18:24 Potrošački kod 18:56 Smogovci 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:02 Vrijeme 20:07 TV Bingo 20:25 Svemirska znanstvena putovanja 20:59 Dvije godine u Banskim dvorima, gost: premijer Zoran Milanović 21:56 God 22:45 Dnevnik 23:05 Sport HRT 2 09:43 Ton i ton 10:00 Briljanteen 10:42 Dr. Oz 11:23 Obrtnik i partner 11:55 Hotel dvorac Orth 12:42 Slatki svijet Charlyjevih

Svježi u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r.

Muzički program Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Dok. program Civilizacije Dok. program /r. Životinjske lakrdije/r.

Anegdota iz života Crtani film-Mumijevi PG Raport Info Ars Montenegrina Film: Voleti Evangelinu Ponoćni Info

DANAS U GRADU anđela 13:11 Obiteljska kuća 14:51 Degrassi: Novi naraštaj 15:14 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:31 Nevolje jednog Branimira 17:00 Glazba, glazba... 17:16 Uređujte nadahnuto 17:44 Uređujte nadahnuto 18:10 Kuhajmo zajedno 18:16 Svaki dan, dobar dan 18:58 Dr. Oz 19:38 TV vrtić 19:47 Ninin kutak 19:51 Čarobna ploča 20:11 Dr. Dolittle 2 21:39 Mildred Pierce 22:58 CSI: Las Vegas 23:45 Fringe 00:30 Seks i grad HBO 10:45 65. dodela Emi nagrada 12:50 Zamisli 14:35 Izjasni se 15:40 Beskrajna priča 2 17:10 Pet 18:35 Živeti s ludilom: Pet priča 20:05 Carstvo poroka 21:05 Carstvo poroka 22:05 Zdravo, dame ep.

1 22:35 Devojke 23:05 Upoznaj prijatelja 00:40 Detroit, grad roka 02:10 Dnevnici iz Pola FOX LIFE 11:45 Sudije za stil 12:10 Sudije za stil 12:40 Zatrpani đubretom 13:35 Prave domaćice okruga Orandž 14:30 Sve što niste znali o ljubavi 15:25 Džejmijevo ministarstvo hrane 16:20 Ludnica u Klivlendu 16:45 Ludnica u Klivlendu 17:15 Ludnica u Klivlendu 17:40 Ludnica u Klivlendu 18:10 Uvod u anatomiju 19:05 Uvod u anatomiju 20:00 Uvod u

anatomiju 20:55 Kugar Taun 21:20 Kugar Taun 21:50 Ne veruj komšinici iz stana 23 22:15 Ne veruj komšinici iz stana 23 22:45 Seks i grad 23:40 Kugar Taun 00:05 Kugar Taun FOX CRIME 11:35 Operativci 12:35 Smrt u raju 13:45 Mornarički istražitelji 14:45 Ubrzana istraga 15:45 Slučajni partneri 16:45 Jedinica 17:45 Jedinica 18:45 Jedinica 19:45 Smrt u raju 20:55 Mornarički istražitelji 21:50 Zločinački umovi 22:50 King 23:50 Vojni advokati 00:55 Imitator 01:50 Zločin 02:40 Ubrzana istraga ARENA SPORT 11:00 PSG - Lille 13:00 Roma - Catania 15:00 Fudbal - Tottenham TV 18:00 Pregled italijanske lige 19:00 Pregled kola 19:30 Pregled Bundeslige 20:00 U obruču 20:30 Crvena zvezda - Cibona 22:30 U obruču 23:00 Pregled francuske lige 00:00 World Poker Tour 11 01:00 Toronto - NY Rangers 03:30 199 Lives SPORT KLUB 11:15 Juventus - Avelino 13:15 NBA Live 13:20 Pregled Euroleague 14:00 Getafe Barcelona 15:45 Na današnji dan 16:00 New York - Memphis 18:00 Copa Asobal: Finale 19:45 NBA Inside Stuff 20:15 SK Studio 21:00 Arsenal - Chelsea

BIOSKOP CINEPLEXX

Hobit, Šmaugovo pustošenje 3D 15:00; 17:00; 19:00; 20:30; 22:30; Hobit, Šmaugovo pustošenje 18:15; 21:45; Dostavljač 16:45; 20:00; 22:00; Odumiranje 17:15; Niko 2 15:45; Igre gladi, lov na vatru 17:30; Savjetnik 22:15; Plan bjekstva 19:15; Malavita 21:30; Vegende u Vegasu 20:15; Tor mračni svijet 2 3D 17:45; Kumba 3D 16:00; Nosorog Oto 3D 15:30; Grozan ja 2 3D 15:15; KIC BUDO TOMOVIĆ

Slobodan Šijan 20.00 CNP

Bokeški D-mol 20.00