Izdanje 29. maj 2013. by Dnevne Novine

od 10.aprila do 11.juna

ce 30 nt i

VELIKA

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

SRIJEDA, 29. 5. 2013. BROJ 550

GODINA II

● 11

●7

VLADA PODIGLA PDV SA 17 NA 19 ODSTO

DUGO PLANIRANA POLICIJSKA AKCIJA

Italijani plijene pakete cigareta iz Crne Gore BORBA ZA TRUDNICE

●9

Akcija je sprovedena u noći između 26. i 27. maja, zaplijenjeno je tri i po tone cigareta, koje su, kako izvještavaju tamošnji mediji, švercovane iz naše zemlje

Cijene lete pravo u nebo Cijene većine artikala, struje, goriva vrlo vjerovatno biće više nakon što Skupština Crne Gore usvoji odluku o izmjenama Zakona o porezu na dodatu vrijednost kojom se stopa sa 17 povećava na 19 procenata. Vlada i formalno saopštila da je predloženo povećanje od dva procentna poena. To će se, kako potvrđuje Vlada, odraziti na životni standard građana.

ZAKON USVOJEN I PORED JAKOG OTPORA GRAĐANA

POKLON UZ

BUDVA ● 13

Taksisti obmanjuju klijente

SVAKOG ČETVRTKA

ZAVALA ● 10

Optuženi traže da Evropska unija prati suđenja

SKUPŠTINA ● 4

NAGRADNI KUPON

Petnjica i zvanično dobila status opštine Sastavite Maxijev kuvar iz 12 djelova i 190 strana korisnih recepata RUKOMET ● 28

Jelena sadaddas asd Živković u Podravci

rojni budvanski legalni taksi prevoznici na svojim vozilima imaju vidno istaknute specijalne brojeve telefona koji uopšte nijesu

u funkciji, niti se nalaze u zvaničnom imeniku Telekoma. To je još jedan vid kršenja zakona na koji su taksi udruženja i preduzetnici ukazali u svojoj

prijavi, a koju će danas podnijeti opštini i resornim inspekcijskim službama, ogorčeni na haos koji vlada u taksi prevozu metropole turizma.

MATURA ● 22-25

Svečanosti na primorju i u Podgorici

Tema dana

EDITORIJAL

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

NOVAK USKOKOVIĆ urednik

PRIVREMENO NAS NAGRDI

Riječ privremeno postala je moderna posebno od prošlog proljeća u Crnoj Gori, makar što se tiče poreske politike. Privremeno je tako uvedena taksa od euro na korišćenje telefona, kablovski priključak, strujomjere. Pod oznakom “privremeno” nas dočeka i krizni porez početkom godine, a od juče nam je došla i veća stopa poreza na dodatu vrijednost, uvećana, možda za nekog simbolično, dva procentna poena. Upravo su to sve privremene mjere koje su usvojene na teret građanina koji zbog toga mora da izdvaja za državu više. Nije problem, ali ako smo država socijalne pravde, onda se mora voditi računa da se određeni porez nametne i na teret nekog ko zaista ima, ili makar da se naplati onima koji duguju državi ogroman novac. Javna je tajna da jedna velika državna kompanija za poreze mjesecima duguje više od 20 miliona eura raznih poreza, što je jednako polovini ukupnih efekata koji se očekuju od poreza na dodatu vrijednost. Može li iko u ovoj državi da kaže toj državnoj firmi da “privremeno” plati dug. Pouzdano se zna da ta firma ima i odakle. Podgoričkim ulicama plove razni “biznismeni” u svojim automobilima koji koštaju i do 100.000 eura, a istovremeno su poreskom organima dužni milione. Valjda je logično da se od njega nešto uzme i stavi u državnu kasu. Vlada ide sistemom - “‘Ajmo onamo gdje je najlakše naplatiti”, a to su opet građani koji taj porez kako - tako plaćaju. Problematično je i što se makar privremeno ne stane na put pojedincima koji pod maskom “patriotizma” ne plaćaju doprinose državi, a kao izgovor navode svjetsku ekonomsku krizu. Vlada je priznala da uvodi nepopularnu mjeru, ali to priznanje zaista ništa ne znači. Nije Crna Gora država sa 300 miliona stanovnika, pa da se ne zna ko je dužnik. Svi se znamo, što još olakšava da se neke stvari trajno riješe. Poznati su primjeri da se najčešće dešavalo da uvođenje veće stope poreza zna da uvećava poreski dug. To znači da ćemo imati i taj efekat vjerovatno za koji mjesec. I šta će onda biti “‘Ajmo opet novi porez, i to privremeni”. Sjećam se kada se uvodio krizni porez, pa kada se pričalo o mogućem povećanju stope poreza na dodatu vrijednost, iz Vlade su govorili da je to moguće samo u krajnjoj nuždi. To znači da smo dotakli dno. Nije mi logično da za samo osam mjeseci od izbora javne finansije toliko propadnu, jer u oktobru nije bilo govora ni o jednoj od ovih mjera. U istom tom periodu inflacija dostiže visoke nivoe. Sve je to na teret građana. I tako pod maskom “privremeno” crnogorski građanin od plate ima sve manje za život, dok pojedini koji milione duguju za porez prosječnu platu potroše za deset dana vožnje skupocjenim automobilima. Zato je najbolje da se privremeno ukine ono što piše u Ustavu, da je Crna Gora, između ostalog, država socijalne pravde, pa da stoji socijalne nepravde, a sve to u susret najavljenim ustavnim promjenama.

Meteo 05:09 20:11

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva JADRAN: Herceg Novi More malo do umjereno Nikšić talasasto. Vjetar uglavnom slab do umjeren ujutru istočnih Kolašin a poslije podne južnih smjerova. Žabljak Pljevlja Temperatura površine mora Bijelo Polje na otvorenom oko 20 stepeni.

DANAS

Djelimično oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena i osjetno toplije. Poslije podne u planinskim predjelima pojačan razvoj oblačnosti.

Danas

Sjutra

min oC max oC

14 13 14 14 13 8 6 5 7 9

17 14 15 15 14 11 8 6 9 10

29 29 27 28 27 24 24 20 27 28

SJUTRA

21 22 22 21 20 17 13 10 17 18

Naoblačenje sa kišom i jačim južnim vjetrom. Krajem dana i tokom noći očekuju se jače padavine i osjetni pad temperature vazduha.

AUTOPUT

Tri ponude na stolu, odluka do kraja juna Premijer Milio Đukanović uvjeren da će Vlada za manje od dva mjeseca odabrati najbolje rješenje Turski konzorcijum Dogus Gulsan treći je zainteresovani investitor koji je dostavio ponudu za izgradnju autoputa Bar-Boljari, saopšteno iz Ministarstva pomorstva i saobraćaja. Kako Dnevne novine saznaju, Ministarstvo će proslijediti Vladi Crne Gore sve tri ponude, nakon detaljnih analiza i do kraja juna bi najvjerovatnije trebalo da bude izabran investitor za gradnju autoputa. Za sada, kineska firma za telekomunikaciju i infrastrukturu CCCC, američko-turski konzorcijum Behtel –Enka, i turski Dogus-Gulsan. Premijer Milo Đukanović saopštio je da je treći zainteresovani partner dao ponudu koja je dosta nova i kad su u pitanju iskustva drugih država u realizaciji tog projekta. “Naše zadržavanje da još ne donosimo finalnu odluku je prije svega izazvano time -našom potrebom da tu novu ponudu dodatno izučimo”, rekao je Đukanović Radiju Crne Gore. U odnosu na prethodne ponude, kako je ranije saopšteno iz Vlade, Dogus-Gulsan je spreman da u slučaju saradnje, prihvati modele obezbjeđivanja u vidu eksploatacije uglja ili boksita, koncesija i imovine koja bi bila adekvatno valorizovana. Kineski investitori, ako sa crno-

gorskom stranom postignu saglasnost oko svih drugih detalja, spremni su, kako su objavljivali mediji za 800 miliona eura da izgrade prioritetnu dionicu autoputa Bar Boljare, od Podgorice do Mateševa, s tim što bi radili od novca koji bi kreditirala kineska državna EXIM banka. Ta banka Crnoj Gori nudi grejs period od pet godina na kredit sa kamatom od dva odsto na godišnjem nivou, sa ukupnim rokom otplate od 20 godina. Kinezi su kamatnu stopu snizili sa tri na dva odsto, a odustali su i od zahtjeva da Crna Gora uplati osiguranje kredita, koje se inače kreće od dva do šest odsto na ukupnu sumu. Crna Gora bi se državnom garancijom obavezala da će kredit biti vraćen. Sa druge strane, konzorcijum Dogus Gulsan nudi da iz svojih sredstava izgradi dionicu Podgorica Mateševo po cijeni koja ide ispod 800 miliona, s tim što bi im Crna Gora garantovala imovinom da će sve biti namireno. Turski konzorcijum kao garanciju koncesije za eksploataciju prirodnih bogatstava i to uglja u Maoču kod Pljevalja, koncesije za boksit, te ustupanje državnog zemljišta za izgradnju turističkih centara. Ponuda američko-turskog konzurcijuma Behtel-Enka za sada je još nepoznanica. N.D.L.

Samo na koncesiju ili novcem EU

Veliki projekat auto puta BarBoljare ima smisla sa regionalnog ili društvenog stanovišta, ali mu ne idu u prilog ogromni troškovi izgradnje zbog nepristupačnog terena kojim prolazi, ocijenila je Svjetska banka. “Sa javnim dugom (uključujući i garancije) na nivou od otprilike 59 odsto BDP i potrebom srednjeoročnog smanjenja fiskalnog deficita i javnog duga, nejasno je kako bi se ovi projekti mogli finansirati izuzev sa gotovo potpunom koncesijom ili možda značajnom faznom podrškom od EU, kao dijelom procesa pristupanja”, navodi se u izvještaju Svjetske banke. Kako se dodaje, studija izvodljivosti autoputa utvrdila je ekonomsku stopu povraćaja od oko šest odsto, što je ispod uobičajenog repera od 12 procenata koji se koristi za investicione projekte SB. Međutim, zadovoljava kriterijume za projekte EU koji traže pet odsto.

EKONOMIJA

Rast preko četiri odsto Crnogorski bruto domaći proizvod (BDP) prema podacima Monstata i Ministarstva finansija, u prvom kvartalu ove godine porastao između 4,3 i 4,4 odsto, saopštio je premijer Milo Đukanović. “Mislim da smo mjerama fiskalne konsolidacije uspjeli da zaustavimo rast deficita i rast potrebe za kreditnim zaduživanjem. Vlada je morala da napravi nepopularne mjere, ali ohrabrujuće je da su one dale efekta”, rekao je Đukanović Radiju Crne Gore. Takođe Đukanović je, govoreći o energetskim potencijalima i resursima Crne Gore, rekao da postoje kvalitetne ponude kada je u pitanju izgradnja drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, ali da to ipak ne znači da je država u nekom narednom periodu odustala od korišćenja velikih hidropotencijala, prenosi Mina biznis. “To samo znači da je ovo realno prioritetni razvojni projekat zato jer je najspremniji. Prvi blok, kao i dio infrastrukture koji je od starta pri-

preman za dva bloka, već postoje, tako da ćemo sada nadograditi na tu infrastrukturu novi blok od najvjerovatnije 225 megavata (MW)”, objasnio je Đukanović. Prema njegovim riječima na Vlada je više puta u proteklih pet mjeseci razgovarano i o efektivnosti korišćenja datih koncesija za mini elektrane. “Raskinuli smo određene ugovore, neki koje nijesmo raskinuli su

pod dodatnim monitoringom, što ne znači da neće biti raskinuti. Pripremamo novi tender koji će obuhvatiti neke nove vodotoke kao i ove na kojima smo oduzeli koncesije dosadašnjim partnerima”, istakao je Đukanović. On je saopštio i da su nedavno dati urbanističko-tehnički uslovi i građevinska dozvola za početak gradnje vjetroelektrane na Krnovu pored Nikšića.

Tema dana

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

I Kosovo za nove odnose u regionu INICIJATIVE

Miraš Dušević

ovi koncept regionalne saradnje zemalja zapadnog Balkana Crne Gore, Srbije, Kosova, Makedonije, Albanije i Bosne i Hercegovine, koji je inicirao naš ministar vanjskih poslova Igor Lukšić naišao je na odobravanje kako regije tako i Brisela. Iz Ministarstva vanjskih poslova Kosova za DN kažu da je riječ o odličnoj ideji koja može ubrzati integracijski proces regiona. Slično misle i evropski zvaničnici, koji ocjenjuju kako je Crna Gora mala, ali značajna kao lider na putu ka EU.

Crnogorska vlada, preko šefa diplomatije Igora Lukšića, pokrenula je novi koncept regionalne saradnje država zapadnog Balkana u koju bi bile uključene Crna Gora, Srbija, Kosovo, Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina, objavili su u subotu mediji u Crnoj Gori. Šest balkanskih država zajedno bi radilo na evroatlantskim integracijama. Ova inicijativa, koja predviđa napredniji vid međusobne saradnje šest država s ciljem brže evropske integracije, ima i funk-

cionalan pristup, odnosno predviđa saradnju u područjima važnima za unapređenje kvalitete života građana i jedinstvenu politiku u pitanjima od zajedničkog interesa. Ministarstvo vanjskih poslova Kosova podržao je inicijativu ministra vanjskih poslova Crne Gore Igora Lukšića, sa uvjerenjem da je potrebno iskoristiti pozitivne regionalne pomake. Politički savjetnik ministra vanjskih poslova Kosova Pelumb Kalaba za DN kaže da MVP Kosova smatra da regionalna saradnja

nije samo neophodan korak ka integraciji u Evropsku uniju i sjevernoatlantske strukture, već i potreba da se stvori dugoročna politička i ekonomska stabilnost u regionu. “Podržavamo inicijativu koja vodi ka izgradnji nove klime regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu. Svjesni smo da ovaj region sa tragičnom prošlošću nije uspio da izgradi nasljeđe i identitet regionalne saradnje, kao što se desilo sa drugim zemljama, kao što je slučaj sa Višegradskom grupom ili zemljama Beneluksa”. Kalaba poručuje da, nakon ulaska Hrvatske u EU, preostalih šest država treba da stvori zajedničku agendu baziranu na integracijama koja će poslužiti kao katalizator za ubrzavanje integracije u EU do još jednog talasa proširenja. Ovaj region ne treba samo da se temelji na regionalnoj saradnji prema zahtjevima zvaničnog Brisela, već bi trebalo da grade tradicionalno dobre odnose i saradnju u svim oblastima od zajedničkog interesa. “Dakle, slobodno kretanje ljudi, kapitala i ideja mora da bude realizovan u okviru ove decenije. Takođe, prekogranična saradnja, saradnja u oblasti energetike, naučna istraživanja, kao i spajanje infrastrukturnih fondova, neke su od oblasti koje i te kako mogu ojačati i unaprijediti regionalnu saradnju”, ocijenio je Kalaba.

● Ubrzati evropski pUt Inicijativa Vlade u vezi novih modela regionalne saradnje država Zapadnog Balkana ima podršku briselskih zvaničnika, saopštio je potpredsjednik Vlade Igor Lukšić, koji boravi u radnoj posjeti Briselu. “Mislim da je ta podrška očigledna i mi ćemo vidjeti na koji način bi već možda mogli iskoristiti Ohridski sastanak u petak da

Pelumb Kalaba

dalje razgovaramo o tome, kako bi ove ideje mogli pretočiti u nešto konkretnije, što bi i vlade mogle razmatrati”, poručio je Lukšić. Cilj je kaže da zemlje, koje nijesu članice EU, razmisle kako dodatno da ubrzaju svoj evropski put. On kaže da ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju, šest zemalja Zapadnog Balkana treba da razmisli o ubrzavanju integracija i promovisanju regionalne saradnje.

Snažna podrška

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Čarls Tanok smatra da je inicijativa odlična, te da je povezivanje regiona jako značajno. Crna Gora je, smatra Tanok, lider u integracijama, jedina koja pregovara, te može dati sjajan doprinos reealizaciji ove ideje. Tanok je dodao kako naša država nema otvorenih pitanja sa susjedima, što znači da može snažno da “djeluje” u ovom pravcu. Nakon sporazuma Beograda i Prištine, region može i treba jače da krene u realizaciju ove inicijative. Sličnog mišljenja je i evropski zvaničnik Jelko Kacin. Poručuje kako Crna Gora, Kosovo i Srbija vuku naprijed ka EU, posvećene su evropskoj perspektivi, međusobnoj saradnji. Međutim, za tri druge zemlje je imao malo drugačiji ton. Kaže da su to vanzemaljci koji lutaju van stvarnosti.

Spoljnopolitički prioritet Crna Gora je definisala regionalnu saradnju kao jedan od najznačajnijih spoljnopolitičkih prioriteta i spremna je da kroz uspostavljanje saradnje u ovom domenu aktivno učestvuje u radu brojnih regionalnih organizacija i inicijativa, rekao je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Suljo Mustafić na desetoj Konferenciji predsjednika parlamenata „SEECP“ u Ohridu. Na konferenciji predsjednika parlamenata bilo je riječi o novim izazo-

vima ekonomske krize, ulozi nacionalnih parlamenata i regionalnoj interparlamentarnoj saradnji. Takođe, predstavljen je i izvještaj radne grupe „SEECP PD“, koja je formirana sa ciljem osmišljavanja modaliteta i davanja smjernica za dalje jačanje ove inicijative, što bi u konačnom dovelo do formiranja Parlamentarne skupštine Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi – „SEECP“.

Politika

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

PRVI ROĐENDAN POZITIVNE

Budućnost pripada nama lokalni izbori koji će se održati na Cetinju i u Mojkovcu, pokazaće da se stvari u Crnoj Gori mijenjaju na bolje. “Pozitivna će biti dio vlasti u Mojkovcu i Cetinju”, saopštio je Pajović. On je kazao da će Pozitivna uvijek raditi u interesu države Crne Gore i njenih građana. Svečanosti su prisustvovali predstavnici političkog i javnog života, predstavnici diplomatskog kora, predstavnici medija i nevladinog sektora. Među zvanicama bili su lider DFa Miodrag Lekić, lider Liberalne partije Andrija Popović, poslanici SNP-a Neven Gošović i Velizar Kaluđerović. Na proslavi se nisu pojavili predstavnici DPSa i SDP-a, kao ni vlasnik Vijesti Miodrag Perović i direktor Vijesti Željko Ivanović.A.O. Foto:Vedran Ilić

Pozitivna Crna Gora sinoć je proslavila godišnjicu svog postojanja. Lider Pozitivne Darko Pajović istakao je zadovoljstvo rezultatima koje je Pozitivna postigla u proteklih godinu dana. “Danas, godinu nakon našeg stupanja na političku scenu Crne Goru, slobodno mogu reći da smo na dobrom putu. 26. maja prošle godine posijana je klica promjena u Crnoj Gori”, kazao je Pajović na svečanosti u podgoričkom hotelu City. On je napomenuo da je Pozitivna uspjela da poremeti ravnotežu najjače partije u Crnoj Gori. “Pozivam sada, sa ovog mjesta glasače DPS-a i manjinskih stranaka, da se okrenu prosperitetnim idejama. Mi smo kadri da vratimo osmijeh i nadu građanima Crne Gore”, kazao je Pajović. Prema njegovim riječima,

IZGLASANO

Petnjica dobila opštinu Sa 50 glasova za, a osam uzdržanih, poslanici Skupštine Crne Gore usvojili su juče izmjene i dopune Zakona o teritorijalnoj organizaciji, kojim je predviđeno da Petnjici bude vraćen status opštine. Predlog su inicirali poslanici Socijaldemokratske i Demokratske partije socijalista. Poslanici ipak nijesu imali sluha za amandmane SNP, koja je tražila da se precizira razgraničenje sa Beranama, kao i da se, osim u Petnjici, organizuju novi lokalni izbori u Beranama. Predstavnik predlagača Rifat Rastoder (SDP) kazao je da su ta rješenja već konstituisana u zakonu, te da bi njihovo eventualno prihvatanje dovelo u pitanje saglasnost koja je postignuta o njegovom usvajanju. “Predloženi amandmani ne zadiru u cilj zakona a to je osnivanje opštine Petnjica, niti se može reći da će dovesti u pitanju saglasnost, ali njihovim neprihvatanjem dovodite u pitanje prakstičnu primjenu zakona”, poručio je Neven Gošović (SNP). Ni poslanicima Pozitivne nije bilo

Čestitka reisa Fejzića Povodom skupštinskog izglasavanja o statusu Petnjice, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori, Rifat ef. Fejzić, čestitao je građanima Petnjice dobijanje statusa opštine. “Građani Petnjice, koristim ovu priliku da vam čestitam dobijanje statusa opštine, prava koje je dugo godina bilo istrgnuto iz vaših ruku. Korekcija

jasno zbog čega su amandmani SNPa neprihvatljivi. “Pozitivna je glasala za zakon ne zbog predlagača već zbog građana”, poručila je Azra Jasavić iz Pozitivne. Nakon što su njihovi amandmani odbijeni, jedino su predstavnici SNP bili uzdržani prilikom glasanja o dodjeljivanju statusa opštine Petnjici. Podsjećamo, zakonom je predviđeno da je predsjednik države dužan da, najkasni-

nepravdi i nepravilnosti iz prošlosti, dobar je signal da sadašnjost treba iskoristiti, da budućnost bude bolja od prošlosti. U tom smislu, pozdravljamo odluku Skupštine Crne Gore, kojom je Petnjici ponovo vraćen status opštine, nakon što je bespravno i protivno vašoj građanskoj volji, ukinut 1957.godine”, ističe se u čestitki Fejzića.

je u roku od tri mjeseca, raspiše lokalne parlamentarne izbore u novokonstituisanoj opštini. Petnjica obuhvata površinu od 173 kvadratnih kilometara sa 28 naselja u kojima, prema popisu iz 2011. godine, bez radnika na privremenom radu u evropskim i drugim državama, živi 6.713 stanovnika. Dobijanjem statusa Petnjica će postati 22. opština u Crnoj Gori. A.O.

PREMIJER ĐUKANOVIĆ PORUČIO

Sa proslave Pozitivne

ROTACIJA U POZITIVNOJ

Tuponja umjesto Ponoš Ana Ponoš više nije poslanica Pozitivne Crne Gore, a na njeno mjesto je došao Goran Tuponja. Ponoš će ubuduće biti sekretar za međunarodne odnose i evropske integracije te stranke, a tu funkciju je do skoro obavljao upravo Tuponja. Ponoš tvrdi da su je lični afiniteti opredijelili za to mjesto. “Bilo je zadovoljsto ali i velika odgovornost biti poslanik i trudila sam se da dostojno predstavljam interese građana. Činjenica da sam obavljala ovaj posao govori o tome da je Pozitivna stranka koja daje priliku mladim ljudima. Ponosna sam na sedam mjeseci, koliko sam bila na poslaničkoj funkciji”, rekla je Ponoš. Budući poslanik Pozitivne Tuponja kaže da mu je čast i zadovoljstvo što će biti poslanik u crnogorskom parlamentu, “ali i ve-

lika odgovornost prema građanima koji su dali glas Pozitivnoj Crnoj Gori. “Nastojaću da svojom predanošću i radom unaprijedim rad našeg kluba i parlamenta”, rekao je Tuponja. Sudeći po riječima šefa kluba poslanika Pozitivne Mladena Bojanića, rotacija poslanika ne treba da začuđuje i ona će biti nastavljena. “Nije važna funkcija na kojoj se član Pozitivne nalazi, već želimo svakome da nađemo mjesto na kojem će najbolje pokazati svoje sposobnosti”, rekao je Bojanić. Ponoš je sada sekretar za međunarodne odnose i evropske integracije, pa je saopštila da će se za dva dana lider te partije Darko Pajović sastati sa evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom. N.Đ. Ponoš(desno)prelazi na novu funkciju foto: Darko Jovanović

Afera ª Snimakº politički trik Aktivnosti državnih organa u vezi sa aferom “Snimak” pomoći će javnosti da objektivizira sliku o tom pitanju, kazao je premijer Milo Đukanović, naglašavajući da je u pitanju politički trik. On je kazao da se njime željelo nauditi predsjedničkom kandidatu Demokratske partije socijalista. On je gostujući u emisiji Radija Crne Gore rekao da je dobio informaciju da se Tužilaštvo bavi aferom “Snimak” i da su neki poslanici DPS-a dobili zahtjev od tužioca da se izjasne povodom svojih stavova. “Vjerujem da će nam aktivnost državnih organa pomoći da objektiviziramo sliku o tom pitanju i da dođemo do saznanja da je to bio politički trik koji je htio da naudi kandidatu DPS-a na predsjedničkim izborima”, rekao je Đukanović. Predsjednik DPS-a je kazao da je na snimcima sa sjednica DPSa riječ o političkom mišljenju, te da se zbog toga ne može krivično odgovarati. “Mora se omeđiti polje koje želi da se ispita, te da je jedno polje da li je na tragu onoga o čemu je razgovorano na sjednicama DPSa nastalo nezakonito ponašanje, i ako jeste, da utvrdimo ne samo političku, već i krivičnu odgovornost svakog ko je političkim razgovorima u DPS-u nekoga diskriminisao prilikom zapošljavanja. Ako toga nema, na terenu smo političkih saopštenja i političke razmjene mišljenja”, kazao je Đukanović. ●ŠABOVIĆ NIJE VRIJEDAN PAŽNJE DPS A Đukanović je kazao da teze funkcionera SDP-a Džavida Šabovića o raskidanju koalicije sa DPS-om i formiranju nove politič-

Đukanović foto: Ana Grujičić

ke snage sa dijelom opozicije ne zavređuju pažnju njegove stranke, jer je u pitanju mišljenje jednog poslanika. “Kad bi to postalo mišljenje SDP-a, to bi zavređivalo komentar DPS-a. Ne mislim da tome treba pridavati ozbiljniju pažnju”, istakao je Đukanović. Govoreći o razlikama u vladajućoj koaliciji nakon predsjedničkih izbora, Đukanović je rekao da one postoje, te da nijesu uočene prvi put povodom kandidata DPS-a Filipa Vujanovića. “One su prirodne, imajući u vidu da DPS i SDP nije jedan, već dva subjekta koja imaju svoje politike. Predramatično se doživljavaju razlike među nama. One su prirodno stanje stvari. Imali smo određene razlike oko kandidature Vujanovića. Pokazalo se da je DPS predložila ipak kvalitetnog kandidata koji je pobijedio kvalitetnog protivkandidata”, objasnio je Đukanović.

●TUŽILAC DA SASLUŠA ĐUKANOVIĆA Premijera Mila Đukanovića mora saslušati državni tužilac ukoliko želi da se rasvijetli afera “Snimak”, jer je lider Demokratske partije socijalista predsjedavao sjednicama stranačkih organa na kojima se spremao plan za zloupotrebu državnih resursa, smatra funkcioner Demokratskog fronta Goran Danilović. On je, komentarišući izjavu Đukanovića, koji je rekao da je ta afera bila politički trik kojim se željelo nauditi predsjedničkom kandidatu Demokratske partije socijalista, rekao da taj slučaj nije iskontruisan, “već je fono zapis sa sjednica organa te partije”. “S obzirom da Đukanović nikada nije pokrenuo pitanje odgovornosti za svoje visoke funkcionere i da su u njegovom prisustvu ti ljudi govorili o tome kako zloupotrijebiti državne resurse da bi se ostvarila korist za DPS, onda je neophodno da Đukanović odgovara”, rekao je Danilović agenciji Mina. A.O.

Politika

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

ZAHTJEV EU

Ustavne promjene do kraja jula Miraš Dušević, Lada Stipić Niseteo

rna Gora dobro napreduje na putu ka EU. No, ima tu još dosta posla, poručuju evropski zvaničnici. Brisel očekuje da Crna Gora do kraja jula završi priču o ustavnim promjenama. Priča o prisluškivanju se mora raščistiti, jer će to za Brisel predstavljati položen ispit funkcionisanja pravne države, a to znači i zeleno svijetlo za otvaranje poglavlja 23 i 24. Moraju se sprovesti istrage i procesuirati slučajevi korupcije i kriminala. Nema odlaganja. Jasno je!

Marković

File

Spremna ili još ne? Ukoliko je suditi po poruci na Tviteru, u čemu je povjerenik za proširenje Štefan File prilično ekspeditivan, Crna Gora je na pravom putu i spremna za svoj dio posla na dva najsloženija, najteža pregovaračka poglavlja, 23. i 24. ili poglavlja pravosuđa, ljudskih prava i unutrašnjih poslova. Nakon sastanaka s Duškom Markovićem,

Fileov je pres tim samo napomenuo da su se povjerenik za proširenje i crnogorski ministar pravosuđa i zamjenik premijera pozabavili “narastajućim izazovima na domaćoj političkoj sceni” i, naravno, ‘načinima kako se s njima nositi’, što bi se moglo protumačiti kao da je prvi političar zadužen za pravosuđe kandidatske zemlje iznio sve probleme sa kojima

Ne sumnjamo u Crnu Goru Ustavne izmjene su, naravno, vrlo važno pitanje za poglavlja o vladavini prava. Mi smo uvjereni da će se parlament kretati u dobrom smjeru i da će uspjeti da nađu zajednička rješenja za potrebne izmjene, kazao je generalni direktor Direktorata za proširenje Stefano Sanino, nakon razgovora sa potpredsjednikom Vlade i ministrom pravde Duškom Markovićem. “Veoma sam zadovoljan razvojem situacije i nadam se da će ova pitanja

biti riješena prije kraja ljeta i da ćemo uspjeti da otvorimo poglavlja 23 i 24, te da će to ubrzati i otvaranje drugih poglavlja”, kazao je Sanino Televiziji Crne Gore. Sanino je ponovio da je Crna Gora, među državama članicama prepoznata kao pouzdan partner i da nema nikakve sumnje u to da su svi kojima je zadatak rješavanje ovih pitanja u Crnoj Gori spremni da se odgovorno odnesu. “Da Brisel ima ikakve sumnje, ne bi pregovore ni počinjao”.

se susreće, a povjerenik, isto tako redom, naveo Komisijino viđenje. Susret je upriličen kako bi se na sto stavili svi podaci i činjenice vezani uz pripremu ovih “poglavlja svih poglavlja” (omiljeni Fileov opis) za otvaranje. Proces dobro napreduje, potvrdio je File, uz uobičajeno ‘ali’, kada se ima posla s kandidatskim zemljama u pregovorima, ‘uz isticanje značaja očuvanja ritma implementacije potrebnih reformi’. Iza ove fraze o ‘očuvanju ritma’ je bitan element pregovaračkog procesa, prvi put korišćen na crnogorskom dosijeu i unesen u pregovaračke okvire EU, a to je da neravnomjeran napredak ili čak zaostajanje u nekim, pogotovo najbitnijim poglavljima dovodi u pitanje napredak kompletnih pregovora. Dakle, zakoči li se poglavlje 23 ili 24, staju i pregovori! I zastoj će trajati dok god se stvari ne pomjere sa mrtve tačke. Ono što će oba poglavlja nakon završenog skrininga i napisanih izvještaja te akcionih planova pogurati prema otvaranju jesu konkretne promjene. Povjerenik za proširenje ih je ponovo imenovao, ‘vrijeme je za brzo usvajanje ustavnih amandmana kojima se jača nezavisnost i odgovornost pravosuđa, sve u kladu s preporukama Venecijanske komisije’ takođe je značajno imati dobro pripremljene akcijske planove za poglavlja 23 i 24, uzimajući u obzir komentare svih relevantnih učesnika njihove pripreme.

● Akcioni plAnovi još “nijesu spremni” Ključna odgovornost ministra pravosuđa je sprovođenje reformi vezanih uz ovu problematiku, a to bi, takođe, doprinijelo jačanju povjerenja javnosti u institucije zemlje”, službena je izjava Štefan Fiela. Ili, ako ćemo čitati što je stvarno poručio, rekao je indirektno ono što političar nikada neće reći u javnosti (osim kada je voda došla do grla i stvari se otrgnule kontroli ) a hoće u četiri oka: Akcioni planovi Podgorice još nijesu spremni i osmišljeni po ukusu i očekivanjima Evropske komsiije, koja vodi pregovore u ime EU. Nijesu uvažene primjedbe sa strane. Ne svačije, i ne za sada. Brisel je zabrinut i zbog manjka povjerenja javnosti u institucije države, što je indikator sam po sebi, a povjerenja nema jer nema bitnih elemenata potrebnih za njega, nezavisnosti, stručnosti i profesionalne odgovornosti pravosuđa. Izgleda da su članice EU signalizirale Evropskoj komisiji da će Crnu Goru propustiti u novu fazu pregovora (otvaranje 23. i 24.) tek kada se raščisti priča o prisluškivanju. To će predstavljati i položen ispit funkcioniranja pravne države, jedan od mnogih s kojima će se kandidatkinja suočavati. U ovom je kontekstu od Crne Gore zatraženo ‘razvijanje kredibilnih potvrda iz prakse’ o ‘sistematskim istragama i procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala’. Ili, vjerodostojne potvrde i dokazi još nijesu u kompjuterima

Svi su odgovorni “Ustavne promjene u dijelu pravosuđa veoma su važne za Crnu Goru na njenom putu ka EU integracijama, pa sam predstavnicima iz Brisela saopštio da je na svim nivoima Vlada i vladajuća koalicija spremna da učini dodatne napore da stvori pretpostavke za usvajanje amandmana, ali sam jasno podvukao da to nije samo odgovornost Vlade i vladajuće koalicije, nego i svih drugih političkih aktera u parlamentu, znači i opozicije”, rekao je potpredsjednik Vlade Duško Marković nakon posjete Briselu. Odgovornost za budućnost Crne Gore, poručio je Marković, ne pripada ne samo vlasti, već i opoziciji. Mislim da smo se oko toga potpuno usaglasili i očekujemo da onaj dio opozicije koji verbalno podržava ustavne promjene, to potvrdi i suštinski u parlamentu i da krajem jula pošaljemo jednu snažnu poruku iz Crne Gore koja će biti ukupno ohrabrenje i za Brisel i za nas u Crnoj Gori. i na stolovima tima za Crnu Goru u Evropskoj komisiji...a ona ne želi vjerovati “na časnu riječ”. Hoće čvrste, uvjerljive dokaze kojima će vjerovati i dokazan početak obračuna s podzemljem!

Ekonomija

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

SUDSKI POSTUPAK

Vještak da utvrdi gdje je utrošeno sedam miliona KONFERENCIJA

Žugić: MFI dobre za manje siromaštva

Mikrofinansijske institucije (MFI) su širom svijeta, a prije svega kod zemalja u razvoju, prepoznate kao korektivni mehanizam za suzbijanje rasta siromaštva i stvaranje kvalitetnog ekonomskog i socijalnog ambijenta, ocijenio je ministar finansija Radoje Žugić. MFI su, kako je kazao, jedini segment finansijskog tržišta koji nema problema sa nekvalitetnim kreditima, prenosi Mina-biznis. Izvršni direktor Alter Modusa, Luka Đurović, ocijenio je da impozantna konferencija, koja će se narednih dana održava u Budvi, dodatno potvrđuje značaj MFI sektora u Crnoj Gori, značaj koji su prepoznali i predstavnici mikrofinansijske industrije u Evropi, ali i ključne relevantne institucije. U Crnoj Gori posluje šest mikrokreditnih finansijskih institucija, a dvije od njih Alter Modus i MonteCredit, članice su Mikrofinansijskog centra i ujedno domaćini 16. Godišnje konferencije ove globalne mreže, ko-

Crnu Goru je u aprilu posjetilo 32.750 turista što je 2,4 odsto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, saopšteno je iz Monstata. Broj ostvarenih noćenja od 127.830 veći je 2,3 odsto, od čega se 83,6 odsto odnosi na strane goste. Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Rusije 19,8 odsto, Srbije 14,5 odsto, Bosne i Hercegovine 10,4 odsto, Francuske 9,4 odsto, Austrije i Italije 3,8 odsto, Holandije 3,4 odsto, Njemačke 3,3 odsto, Makedonije 3,3 odsto.

ja u Budvi okuplja više od 450 stručnjaka iz te oblasti. On vjeruje da je konferencija i prilika da se još jednom pošalje poruka o ključnom cilju mikrofinansiranja obezbjeđivanje pristupa finansijskim sredstvima za one korisnike koji na druga čiji način ne bi mogli da dobiju novac za razvoj i opstanak svojih mikro biznisa i samim tim da budu dio finansijskog sistema. U skladu sa ovim ciljevima, nastojimo da razvijamo i mikrofinansiranje u Crnoj Gori, uvjereni da ono predstavlja onu malu, ali neophodnu i nedostajaću kariku u finansijskom sistemu ekonomija poput crnogorske, koje se oslanjaju na mikro i malo preduzetništvo , zaključio je Đurović. Mikrofinansijski centar (MFC) je najstarija globalna mreža iz oblasti mikrofinansiranja, sa sjedištem u Varšavi i okuplja 103 organizacije, e u kojima i 78 mikrokreditnih finansijskih institucija, iz 27 zemalja centralne Evrope i Azije. E. R.

Ročište u Privrednom sudu po tužbi bivšeg izvršnog direktora “Irish Nationwide” (irsko nacionalno građevinsko preduzeće) Majkla Fingletona, protiv kompanije, “New Fjord Developments” iz Petrovca, čiji je osnivač takođe Fingelton, odloženo je za 26. jun, kako bi vještak ekonomsko - finansijske struke, Marija Đukić preuzela dokazni materijal i dala svoj stav u vezi sa slučajem. Kako Dnevne novine nezvanično saznaju, sudski proces pred Privrednim sudom se vodi kako bi se utvrdilo gdje je i na koji način utrošeno oko sedam miliona eura za gradnju hotela “Fjord” u Kotoru. Oko 5,5 miliona eura je uloženo za izgradnju hotela, dok je nešto kasnije oko milion i po eura poslato iz dodatnih sredstava. “Predlažemo da vještak ekonomsko - finansijke svrhe, koji je imenovan za vještaka u ovoj pravnoj stvari, preuzme dokazni materijal i da svoje mišljenje. Na današnjem ročištu prilažem dokaze o uplatama i isplatama, izdate od strane CKB banke, a u svrhu dokazivanja u koju svrhu je utrošen novac iz dodatnih sredstava”, rekao je advokat koji zastupa Fingletona, Nikola Babić. Pravni zastupnik kompanije “New Fjord Developments” iz Petrovca, Ivana Jončić, zatražila je od sudije Privrednog suda Borjanke Zogović da odloži suđenje, kako bi se naknadno izjasnila na nove dokaze o uplatama i isplatama. Sudija je prihvatila zahtjev Jončić i

odložila suđenje za skoro mjesec dana kako bi se vještak finasijsko - ekonomske svrhe izjasnio na dosadašnje dokaze i utvrdio u koju namjenu je sporna suma novca utrošena. Biznismen Majkl Fingleton, dospio je u crnogorsku žižu javnosti početkom 2012. godine, kada je crnogorska Uprava za sprečavanje pranja novca provjeravala nekoliko sumnjivih transakcija koje je u Crnoj Gori obavio Fingleton. Prema pisanju irskog “Indipendenta” biznismen je u novembru 2010. godine prebacio 500.000 eura na račun koji na svoje ime ima u podgoričkoj Atlas Mont banci. Taj račun je “ispražnjen” nekoliko nedjelja kasnije, kada je Fingleton prebacio 480.000 eura na račun

Prošli planovi

Aprilska zarada 477 eura Prosječna aprilska neto zarada iznosila je 477 eura i bila je 0,2 odsto veća u odnosu na martovsku, pokazuju preliminarni podaci Zavoda za statistiku (Monstat). Takođe, prosječna aprilska bruto zarada iznosila je 724 eura. U odnosu na isti mjesec prethodne godine prosječna neto zarada zabilježila je pad od 2,9 odsto, dok je u odnosu na prosječnu neto zaradu u 2012. godini zabilježila pad od 2,1 procenta. Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u odnosu na mart zabilježile rast od 0,3 odsto, proizilazi da su realne neto zarade u aprilu zabilježile pad od 0,1 odsto.

svog sina Majkla Fingltona Mlađeg u Londonskoj Barklej banci. Istog dana, Finglton je prebacio još 128.498 eura sa odvojenog računa u Crnoj Gori na londonski račun svog sina. Ta druga tranša novca je, kako pišu irske novine, prebačena iz Nju Fjord Divelopmentsa, kompanije koju su 2006. godine osnovali Finglton i irski biznismen Luis Megvajer. Ta kompanija je namjeravala da oronuli hotel “Fjord” pretvore u luksuzni rezort. Premještanje 608.498 eura Fingletonovom sinu otkrili su inspektori crnogorske Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, tokom rutinske inspekcije nakon što ju je Nju Fjord divelompments bankrotirao pretprošle godine. N.D.L.

KAP

Probijeni rokovi za formiranje tima Rok za formiranje stručnog tima koji bi po zaključcima Skupštine o KAP-u trebalo da uradi studiju o održivosti podgoričke fabrike aluminijuma je probijen, rekao je predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet Aleksandar Damjanović portalu Analitika. “Tražićemo relevantne i zvanične informacije o tom postupku, jer je formalni rok već istekao. Shodno tome predložićemo i određene mjere, a tražićemo informaciju i na samom premijerskom satu”, kazao je Damjanović. Skupština, kako se navodi u za-

ključcima, obavezuje Vladu Crne Gore da do 20. maja formira stručni tim, sastavljen od međunarodnih i domaćih eksperata, koji će do 20. oktobra ove godine podnijeti Skupštini na usvajanje studiju o dugoročnoj održivosti i razvoju aluminijske industrije u Crnoj Gori. “Zaključci su usvojeni i sada Vlada treba da ih realizuje na način i u rokovima kako je to precizno definisano skupštinskim dokumentom. Ako neko to ne može, neće ili ne umije da uradi, neka to kaže”, zaključio je Damjanović.

Bankrot KAP-a gasi razvojnu šansu ekonomije Crnoj Gori nije potreban bankrot Kombinata aluminijuma, ne samo zbog mogućeg aktiviranja garancija za kredite, već i što se na taj način gasi važna razvojna šansa za njenu ekonomiju, ocijenio je predsjednik Vlade Milo Đukanović. Prema njegovim riječima, aluminijumska industrija u Crnoj Gori ima ozbiljne šanse nakon završnog čina njenog restrukturiranja, predloženog u

modelu koji je Vlada već predstavila javnosti i parlamentu. “Uz model restrukturiranja se stvaraju realne šanse da se obezbijedi održivost KAP-a, kroz konverziju dugova u ulog, a sa proizvodnjom od 50.000 tona, 500 zaposlenih i cijenom struje od 27,5 eura po megavatu, uz podnošljivu subvenciju Vlade koja bi spriječila gubitak Elektroprivrede”, rekao je Đukanović Radiju Crne Gore.

Skupština je juče usvojila predloge izmjena i dopuna finansijskih planova šest regulatornih agencija za ovu godinu, u dijelu koji se tiče smanjenja troškova zarada, a godišnja ušteda po tom osnovu iznosi oko 660.000 eura. Poslanici su na sjednici parlamenta sa 52 glasa za i jednim protiv usvojili izmijenjene finansijske planove Regulatorne agencije za energetiku (RAE), Agencija za ljekove i medicinska sredstva, elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP), nadzor osiguranja, elektronske medije (AEM), kao i Komisije za hartije od vrijednosti (KHOV).

Cijene mišljenje MMF i SB U prethodnoj sedmici iz dvije važne finansijske institucije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) stigle su ocjene da bi KAP trebalo ugasiti, a aluminijum uvoziti. Portparolka Ministarstva ekonomije Draženka Bećirović kazala je da i te kako cijene stav dvije međunarodne institucije koji se, kako kaže, donekle poklapa sa naporima Vlade. “Poznato je da nam je cilj da KAP opstane, ali naravno da bude održiv. Prema projekcijama, to ćemo dobiti ako smanjimo radnu snagu na 50 odsto uz obezbjeđivanja dugoročnog ugovora za snabdijevanje strujom. Mi na tome sada intenzivno radimo”, kazala je Bećirović radiju Antena M.

Ekonomija

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

RAST PDV-A SA 17 nA 19 oDSTo

Cijene lete u nebo Posvađali se zbog PDV-a Povećanje poreza na dodatu vrijednost PDV posljedica je potrebe za finasiranje plana Demokratske partije socijalista DPS i Socijalističke narodne partije SNP kojim bi se zaštitili interesi ruskog partnera u Kombinatu aluminijuma KAP, ocijenio je poslanik Demokratskog fronta DF Nebojša Medojević. Medojevićevu izjavu u SNP ocijenili su kao jednu u nizu neistina o ovoj partiji. “Samo je velika mržnja, nemoć i poznata bolesna ambicija mogla natjerati ovo lice da dovede u vezu odluku Vlade o povećanju PDVa, kojoj se SNP jedini u kontinuitetu protivi, sa Zaključcima o KAPu, kojima je SNP spriječio da se na teret budžeta Crne Gore isplati 50 miliona eura tzv. strateškom partneru KAP-a, CEAC-u”, navedeno je u saopštenju SNP-a.

Od veće stope poreza na dodatu vrijednost biće smanjen životni standard, pogoršaće se likvidnost kompanija, manja potrošnja, dok će državna kasa obezbijediti 36 miliona eura Ivana Boljević, Novak Uskoković

ijene većine artikala, struje, goriva vrlo vjerovatno biće više nakon što Skupština Crne gore usvoji odluku o izmjenama zakona o porezu na dodatu vrijednost kojom se stopa sa 17 povećava na 19 procenata. vlada i formalno saopštila da je predloženo povećanje od dva procenatna poena. to će se, kako potvrđuje vlada, odraziti na životni standard građana odnosno biće sve manje novca u novčanicima. Realno, ne bi to trebalo da napravi previle korekcije cijena, ali svaki rast je bolan. opozicija, poslodavci i sindikat protiv povećanja stope PDv. Jedno je jasno, novi udar na standard građana i njihovu potrošnju. vlada će, kako očekuje, od PDv-a godišnje zaraditi 36 miliona eura.

Ako bi se predložena stopa poreza na dodatu vrijednost od 19 procenata primijenila na aktuelnu cijenu dizela, litar bi na pumpama bio skuplji dva centa. Isto tako bila bi skuplja struja, telefonski računi i još mnogo toga. Dovoljan razlog da se lančano povećaju sve ostale cijene. Takva praksa je već viđena i kod nas kada se uvodio PDV 2003. godine, pa je odjednom došlo do korekcija cijena. Kako tada, tek sada Vlada i država nemaju mehanizam da zaustave rast cijena. Cijene ne bi trebalo značajnije da se koriguju, ali svako će vjerovatno iskoristiti priliku da malo više ugrabi. Konkretno, neke cijene neće ni rasti, ali veći PDV je mjera više psihološkog karaktera, nego stvarnog, ako bi se dosljedno primjenjivala stopa. Vlada je, obrazlažući uvođenje veće stope PDV-a naglasila njen privremen karakter, kao i da su to uradile mnoge države u Evropi. U skoro svim državama, prema podacima do kojih su došle DN, dogodio se rast cijena, čak i onih artikala na koje se nije odnosila veća stopa.

Ukupni efekti veće stope procjenjuju se na 36 miliona eura. Taj iznos od 36 miliona čini oko deset odsto ukupnog poreskog duga koji procjenama iznosi 354 miliona eura. Znači, nije za godinu moguće naplatiti deseti dio nečijeg duga, već je lakše zavući ruku u džep građanina, koji ima već teret od takse euro i kriznog poreza. Uz to, iskustvo Srbije pokazalo je nakon korekcije prošle godine, da su prihodi bili manji za 20 odsto od planiranih. I to se mora ukalkulisati jer je logično da zbog niskih primanja, a visokih cijena, narod troši manje. Ozvaničenje ove dugo naslućivane Vladine odluke izazavala je juče brojne reakcije. U Vladi znaju da je to teška i nepopularna mjera, ali se nadaju da će biti privremena. “Nadamo se da će ova mjera poslužiti da ostanemo na nogama i da lakše podnesemo udare globalne krize”, kazao je premijer Milo Đukanović u intervjuu radiju Crne Gore.

MANS: Sve je to zbog KAP-a Najavljeno povećanje PDV-a, kako smatraju u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ishitren je potez koji nema konsenzus ni unutar same Vlade, niti se bazira na realnim mogućnostima crnogorske ekonomije, a još manje na finansijskoj sposobnosti građana Crne Gore. Iz te NVO su pozvali vicepremijera, Vujicu Lazovića, da umjesto povećanja stope poreza na doda-

tu vrijednost (PDV) sa 17 na 19 odsto inicira otvaranje široke javne rasprave o drugim sredstvima kojima je moguće popraviti finansijske pokazatelje. “Cilj njegovog uvođenja nije nikakvo održanje fiskalne stabilnosti, već prije svega kreiranje prostora u budžetu da Vlada preuzme nove dugove Kombinata aluminijuma (KAP), naravno na teret građana”, saopšteno je iz MANS-a.

Ministar finansija Radoje Žugić kaže da neće ugroziti najugroženije građane, jer porez na osnovne životne namirnice, koje čine pola potrošačke korpe, neće rasti. “Doći će do jednokratnog povećanja cijena, znatno nižeg nego što je povećanje PDV-a i doći će do nevelikog udara na životni standard, ali se čini da ukupni benefiti u odnosu na posljedice su značajniji”, kazao je Žugić novinarima. Rađene analize, kako tvrde iz Ministarstva finansija, pokazale su da će selektivno povećanje stope PDV-a generisati jednokratan rast cijena, koji će biti ublažen zadržavanjem niže stope PDV-a od sedam odsto na istom nivou”, tvrde u Ministarstvu. Oni podsjećaju da se niža stopa PDV-a odnosi, između ostalog, na osnovne proizvode za ljudsku ishranu (hljeb, brašno, mlijeko i mliječne proizvode, hranu za odojčad, mast, ulje, meso i šećer), ljekove, udžbenike, knjige i nastavna sredstva, štampu, računarsku opremu, usluge smještaja u hotelima, motelima, aparthotelima, turističkim naseljima, pansionima, kampovima i vilama. Niža stopa se odnosi i na usluge javnog prevoza i javne higijene, pogrebne usluge, stočnu hranu, usluge koje se naplaćuju putem ulaznica za bioskopske i pozorišne predstave, koncerte, muzeje, sajmove, zabavne parkove, izložbe, zoološke vrtove i slične kulturne i sportske priredbe. Zadržavanjem niže stope PDV-a od sedam odsto na istom nivou, uticaj na nivo cijena i životni standard biće, kako kažu iz Ministarstva, manjeg obima, budući da proizvodi i usluge koji se oporezuju nižom stopom čine oko 50 odsto potrošačke korpe.

●USS: Revolt

Unija slobodnih sindikata obratila se juče pismom revolta u kome izražava potpuno neslaganje i nerazumijevanje za namjeru Vlade da poveća PDV. “Krajnje je vrijeme da Vlada budžetski deficit počne da sanira efikasnim suzbijanjem sive ekonomije, oduzimanjem nezakonito stečene imovine, na teret bogataša, profitera, ekstra profitera. Apeluje-

mo na Vladu da prije primjene odluke o povećanju PDV-a, na hitnoj sjednici Socijalnog savjeta, sa sindikatima i poslodavacima, još jednom sagleda druge mjere za saniranje budžetskog deficita”, navodi se u saopštenju.

●UNIJA PoSloDAvACA: loše zA lIkvIDNoSt

Povećanje poreza na dodatu vrijednost, prema mišljenju Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG), uticaće na povećanje opšteg nivoa cijena, smanjenje kupovne moći stanovništva i pad potražnje, što će se negativno odraziti na sposobnost plasiranja proizvoda i usluga od strane preduzeća i, samim, tim, na njihove prihode. Osim toga, rast PDV-a negativno utiče i na već oslabljenu likvidnost privrednih subjekata, jer su rokovi u okviru kojih su poreski obveznici dužni da izvrše plaćanje PDV-a kraći od vremena potrebnog za naplatu potraživanja između privrednih subjekata. “Međutim, treba napomenuti da raduje zadržavanje PDV stope na nivou od sedam odsto kod turističkih i ugostiteljskih usluga, posebno imajući u vidu neophodnost održanja konkurentnosti crnogorske turističke privrede u nastupajućoj ljetnjoj sezoni”, saopšteno je iz tog udrženja.

●DeMokRAtSkI FRoNt: Još JeDNA gReškA

Panični menadžment, kako ga naziva poslanik Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, još jedna je Vladina greška koja će rezultirati dodatnim smanjenjem potrošnje stanovništva i podizanjem poreza, koje opet treba da plate građani. On je kazao da je pitanje mjeseca kada će Vlada obavijestiti strane kreditore da ne može redovno da servisira dugove sa kamatama od skoro devet odsto i obratiti se Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) za stend-baj aranžman. MMF će, prema riječima Medojevića, tražiti surove planove štednje koji će podrazumijevati smanjenja zarada, zamrzavanje penzija, otpuštanja viškova zaposlenih u administraciji i povećanje poreza i kamata.

PRIHoD

36 miliona eura očekuje se prihod od povećanja stope poreza na dodatu vrijednost sa 17 na 19 odsto. Taj iznos je oko deset odsto ukupno procijenjenog poreskog duga koji niko ne naplaćuje

●MBA: loše zA BIzNIS AMBIJeNt “U vezi sa odlukom o povećanju PDV-a zalagali smo se da do povećanja PDV ne dođe, jer svako povećanje poreza dovodi do narušavanja poslovnog ambijenta koji je svih ovih godina mukotrpno stvaran. Sa druge strane, razumijemo potrebu za dodatnim izvorima finansiranja, ali se u isto vrijeme nadamo da će ova mjera biti privremena i da će Crna Gora i dalje svoju atraktivnost graditi, između ostalog, na niskim poreskim stopama”, kazali su iz MBA.

●PozItIvNA: glASAćeMo PRotIv

Pozitivna Crna Gora protivi se povećanju poreza na dodatu vrijednost (PDV) i u Skupštini neće podržati Vladin predlog, saopštio je član Predsjedništva te stranke Miloš Konatar. “Vlada je nastavila da donosi pogrešnih odluka, ne vodeći računa o interesima naših građana, a još manje privrede. Poslije prošlogodišnjeg uvođenja “čuvenih” taksi na brojila za struju i na kartice za mobilne telefone, povećanje stope PDV-a samo je još jedan u nizu dokaza neodgovorne i za građane pogubne politike vladajuće koalicije”, kaže se u saopštenju Konatara. On je rekao da se Pozitivna protivi povećanju PDV-a i da u Skupštini neće podržati Vladin predlog.

Društvo

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

OPŠTI KOLEKTIVNI UGOVOR

Zogović: Bošković ćuti

ODBOR

Podržane izmjene Zakona o sportu Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport podržao je juče predložene izmjene Zakona o sportu kojim je predviđeno da Savjet za sport razmatra stručna pitanja i pomoći će prilikom donošenja odluka i pripremanja propisa u toj oblasti. “Savjet za sport imaće predsjednika i osam članova. Predsjednika i četiri člana predlaže Uprava, tri Crnogorski olimpijski komitet i jednog ustanova visokog obrazovanja iz oblasti sporta i fizičkog vaspitanja. Članove Savjeta za sport imenuje ministar nadležan za sport na četiri godine”, stoji u predlogu izmjena Zakona

o sportu. U cilju razmatranja pitanja iz nadležnosti, Savjet može obrazovati komisije, ekspertske grupe i druga radna tijela, a organizovanje i način rada Savjeta uređuje se poslovnikom o radu. Sportsku organizaciju, prema predlogu izmjena Zakona, može osnovati domaće i strano pravno ili fizičko lice, u skladu sa zakonom, odnosno ako ima obezbijeđen objekat, opremu, trenera, odnosno stručnjake osposobljene za rad u sportu. O predloženim izmjenama Zakona uskoro će se izjasniti i poslanici Skupštine. J.V.Đ.

SLABO SE BAVE I SPORTOM

Trećina omladine ne čita dnevnu štampu Trećina mladih u Crnoj Gori ne čita dnevnu štampu niti sluša radio, što upućuje na zaključak da ta dva medija među omladinom gube trku u odnosu na druge medije, pokazalo je istraživanje agencije Damar koje je sprovedeno na 1.000 ispitanika uzrasta od 15 do 24 godine u devet crnogorskih opština. Najveći procenat, 40,4 odsto, ispitanika izjavio je da se ne bavi sportom ili nekom fizičkom aktivnošću, a od sportova kojima se bave u slobodno vrijeme, kako je kazao metodolog mr Vuk Čađenović, na prvom mjestu je fudbal sa 15,9 odsto, trčanje sa 10,7 odsto, fitnes 6,9 odsto, vježbanje u teretani 5,9 odsto i košarka sa 4,9 odsto. “Nijednim sportom ili fizičkom aktivnošću bave se žene sa 44,6 odsto, anketirani čiji su mjesečni prihodi njihove porodice od 200 do 300 eura ili 44,9 odsto, nezaposleni 47,7 odsto i mladi koji žive u sjevernoj regiji 44,2 odsto”, kazao je Čađenović. On je dodao da se fudbalom, košarkom i vježbanjem u tere-

tani dominantno bave muškarci, dok fitnesom, trčanjem, šetnjom, plesom i rukometom se natprosječno bave žene. Skoro svaki drugi ispitanik, kako kaže, prati fudbal na nekoj od TV stanica, dok je tenis na drugom mjestu sa 16 odsto, a rukomet na trećem mjestu gledanosti sa 12,9 odsto. “Fudbal, iznad prosjeka od 49,3 odsto, gledaju muškarci, studenti, anketirani čiji su mjesečni prihodi njihove porodice od 200 do 300 eura, mladi koji žive u južnoj regiji”, kazao je Čađenović. Od društvenih igara 20,7 odsto ispitanika najčešće igra karte, 18,2 odsto video igre, dok su, kako je kazao, ukrštene riječi, sudoku i rebus na trećem mjestu sa 15 odsto. “Nemali broj mladih, njih 12,1 odsto se kocka i kladi, dok 17,2 odsto ne igra nijednu društvenu igru”, kazao je Čađenović i dodao da sve igre, osim ukrštenih riječi, sudokua i rebusa koje više rješavaju žene, natprosječno igraju muškarci. J.V.Đ.

Predsjednik Sindikata Univerziteta Crne Gore pri Uniji slobodnih sindikata (USSCG) Vukašin Zogović saopštio je Dnevnim novinima da mjesec dana čeka odgovor predsjednika Socijalnog savjeta, ministra rada i socijalnog savjeta Predraga Boškovića o hitnom zakazivanju sjednice tog tijala na kojoj bi se definisao datum potpisivanja Opšteg kolektivnog ugovora (OKU). Zogović je prije mjesec uputio dopis o hitnom zakazivanju sjednice, ali još nije dobio povratnu informaciju iz kabineta ministra. “Evo mjesec dana nema odgovora iz kabineta Boškovića. U međuvremenu je aktuelna priča o povećanju PDV-a. Očekivali smo, kao Unija, da ćemo dobiti poziv i da će se zakazati sjednica Socijalnog savjeta na tu temu. Zvanično ću se obratiti predsjedniku Socijalnog savjeta da na temu povećanja PDV-a zakaže sjednicu Savjeta”, kazao je Zogović. Radnici u Crnoj Gori, njih oko 170.000, skoro osam mjeseci nemaju zaštitu koja im je pružana iz Opšteg kolektivnog ugovora (OKU). Stari OKU istekao je 30. septembra prošle go-

Zogović

dine, a novi “radnički ustav” socijalni partneri još nijesu potpisali, iako su taj dokument usaglasili na Socijalnom savjetu. Poslodavci krive sindikate da zbog njihovog neslaganja oko člana koji se odnosi na sredstva koja se uplaćuju Fondu za prevenciju radne invalidnosti još nije potpisan novi OKU. Godišnje se u Fond uplati između 1.200.000 i 1.500.000 eura.Za Savez sindikata

(SSCG) sporan je član 60 OKU koji, kako kažu, treba tehnički doraditi, dok u Uniji slobodnih sindikata (USSCG) tvrde da je razlog nepotpisivanja to što je Savez predložio novu izmjenu, kao i da je očito da je u pitanju namjera radničke organizacije da zadrži za sebe sredstva koja poslodavci izdvajaju za odmor, rekreaciju i prevenciju radne invalidnosti zaposlenih. M.M.K.

GOVOR MRŽNJE

Grafiti ª Selite se, Ciganiº osvanuli u Zagoriču Šovinistički grafiti osvanuli su prije dva dana na ulaznim vratima stana Necpredina Bahtijara. “Selite se, Cigani”, ispisano je na zidu i na ulaznim vratima stana u zgradi Holandske sestre, u Zagoriču, uz krst sa četiri ocila. Bahtijar je uvredljive poruke primijetio prekjuče ujutro, ali nije znao šta znače jer je nepismen. “Nikada ni sa kim od komšija nijesam imao problema. Rođen sam u Podgorici, cijeli život sam proveo u ovom gradu i ne razumijem zašto neko traži od mene da ga napustim. Radio sam u staroj bolnici kao ložač u vrijeme kada nije bilo centralnog grijanja i kotlarnice. Sada sam u penziji”, kazao je Bahtijar. NVO Institut socijalne inkluzije izražava zabrinutost povodom čitavog događaja. Grafit, prema riječima Andrije Đukanovića iz te NVO, sadrži i krst sa četiri ocila. Takođe, dodaje on, prije dva dana su nepoznata lica kamenovala stan porodice Eminović koja živi u stanu pored porodice Bahtijar. “Smatramo da ovakvi događaji nijesu dobri za razvoj tolerancije i građanskog društva kojem svi deklarativno težimo i da šalju lošu poruku međunarodnoj zajednici i čitavom crnogorskom društvu”, ističe Đukanović. Veoma je važno, kako je kazao, da se čitav slučaj rasvijetli do kraja kako bi se izbjegla situacija da jedna čitava nacionalna zajednica snosi odgovornost za pojedinačni akt.

“Uvjerenja smo da će policija i ostali državni organi reagovati povodom ovog događaja i u skladu sa svojim nadležnostima preduzeti sve da se otkriju počinioci. Ovakvi događaji predstavljaju jasan vid diskriminacije po nacionalnoj osnovi i oni se moraju suzbijati u skladu sa zakonom. Ovim putem apelujemo na policiju da se porodici Bahtijar i Eminović omogući sva neophodna zaštita”, ističe Đukanović. On je kazao da događaj nije odraz generalnog odnosa srpske nacionalne zajednice prema romskoj zajednici, već da se radi o neodgovornim

LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA

Fond pod lupom Ministarstva Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ozbiljno će razmotriti inicijative pojedinaca, institucija i nevladinih organizacija u dijelu izbora i funkcionisanja savjeta i Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, kao institucije obrazovane od strane Skupštine Crne Gore. Kako su naveli, cilj im je kvalitetniji rad i unapređenje položaja manjina u crnogorskom društvu.

U Ministarstvu navode da će tokom ove godine analizirati dosadašnje implementacije Zakona o manjinskim pravima i slobodama, koja će posebno obuhvatiti rad i funkcionisanje institucija obrazovanih u skladu sa ovim propisom. “Ukoliko se ukaže potreba za izmjenama zakona, Ministarstvo će preduzeti i te aktivnosti”, navodi se u saopštenju iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava. J.K.

pojedincima. “Nije prvi put da Romi doživljavaju napade od svojih sugrađana. Smatramo da su ovakvi incidenti prouzrokovani činjenicom što najveća etnička distanca u našem društvu postoji upravo prema Romima i Egipćanima, a što konstatuju sva relevantna istraživanja u posljednjih nekoliko godina. Na promjenama u stavovima građana prema Romima mora se još puno raditi kako se u budućnosti ne bi suočavali sa sličnim ili još drastičnijim primjerima netolerancije”, zaključuje Đukanović. B.B.

Donacija Vojsci Ministarstvo odbrane Danske doniralo je crnogorskom Ministarstvu odbrane 140.000 eura, koje će biti namijenjene za nastavak izgradnje informaciono - komunikacionog sistema tog Ministarstva i Vojske Crne Gore. U saopštenju Ministarstva odbrane navodi se da su pomoćnik ministra za politiku odbrane Ivan Mašulović i pukovnik Kurt Rafsgaard potpisali danas Protokol o donaciji, na osnovu Memoranduma o razumijevanju i saradnji u oblasti odbrane između dva ministarstva.J.K.

Društvo

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

Ograničena refundiranja na dvije prosječne zarade Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su juče novi Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti iako je na njega podnijeto 136 amandmana

BITKA ZA TRUDNICE

Milica Krgović

akon o socijalnoj i dječjoj zaštiti usvojen je juče u Skupštini, zahvaljući glasovima socijaldemokrata, dok su opozicioni poslanici digli glas protiv, ocjenjujući da se propisom vrši udar na porodicu. Uprkos činjenici da je oko 7.700 građana dalo potpis protiv usvajanja propisa, kontroverzni zakon, kojim se naknada koju će država isplaćivati poslodavcima na ime porodiljskog odsustva ograničava na dvije prosječne zarade, podržala su 42 poslanika, dok je 16 poslanika SNP-a i Pozitivne bilo protiv. Propis nije vraćen na doradu, iako je na njega podnijeto čak 136 amandmana.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja se, kao predlagač, ranije saglasilo da amandmani Socijaldemokratske partije (SDP) koji, između ostalog, predviđaju da se naknada koju država refundira poslodavcima za porodiljska odsustva ograniči na dvije prosječne zarade, budu uvršteni u predlog zakona. Vlada je prihvatila i amandman SDP-a koji se odnosi na porodilje koje su na Birou za zapošljavanje i kojim je predviđeno da visina naknade za njih bude 63,5 umjesto dosadašnjih 26 eura. Na plenumu amandmani SNP-a, Pozitivne i Liberalne partije nijesu dobili podršku većine. Obraćajući se opozicionarima koji su kritikovali Predlog, ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković kazao je da njihovo zalaganje da se ovaj zakon ne usvoji jedino vidi, suštinski, na taj način da se zalažu za zaštitu zloupotreba postojeg propisa. Navodi Boškovića izazvali su negodovanje opozicionara. Govoreći i o zloupotrebama, ministar je naveo primjer stomatološke ordinacije u kojoj su dvije doktorke stomatologije, kako tvrdi, prije odlaska na porodiljsko imale platu 188 eura neto. “Nakon odlaska na porodiljsko, izmjenom ugovora o radu, plate su im podignute na 1.400 eura, a nakon povratka s porodiljskog opet vraćene na 188. Utvrdićemo i da li je bilo NVO, koje su ovdje bile najglasnije, koje su zloupotrebljavljale ovo pravo, i da li ima drugih koje su se time bavile”, poručio je Bošković. Pozivajući se na informacije iz Uprave za inspekcijske poslove, Bošković je saopštio da su inspekcije kontrolisale 34 preduzeća, a kod 32 firme utvrđenu su zlopotrebe po osnovu naknada za porodilje. Bošković je najavio da će

Oči uprte u šefa države Udruženje Roditelji apelovaće, kako je najavila izvršna direktorka Kristina Mihailović, na šefa države Filipa Vujanovića da ne potpiše Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti, već da ga vrati parlamentu na ponovno odlučivanje. Mihailovićeva je očekivala da će propis usvojiti u parlamentu, ali je iznenađena što nije usvojen makar amandman HGI, koji se odnosio na ukidanje ograničenja da samo troje djece može primati dječji dodatak. Uprkos poboljšanju odredbe da se refundacija poslodavcima na ime porodiljskog ograniči na 960 eura, Mihailovićeva je kazala za DN da su nezadovoljni usvojenim Zakonom. protiv prekršilaca biti podnijete krivične prijave. Poslanik SNP-a Neven Gošović upozorio je da je nepravedno rješenje u propisu kojim se uvodi institut ograničenog trajanja materijalnog obezbjeđenja. “Amandmanom SDP-a, kojim se iznos sredstava koji se refundira poslodavcima na ime porodiljskog odustva ograničava na 960 eura, donekle se poboljšava, ali se problem ne rješava. Ovo rješenje na posredan način predstavlja udar na porodicu”, ocijenio je Gošović. Njegov kolega iz partije Velizar Kaluđerović smatra da je, s obzirom na to koliko je amandmana podnešeno na Predlog, jedini logičan potez bio da se taj akt povuče iz skupštinske procedure. “Ova Vlada, međutim, svjesno

SDP: Ograničili zloupotrebe Parlament je usvojio svih sedam amandmana na predlog zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti SDP-a, kojima će se, ocijenili su ranije juče na konferenciji za novinare poslanik SDP-a Izet Bralić i savjetnik u Klubu poslanika SDP-a Bojan Zeković, ograničiti mogućnost zloupotreba, koja je postojala u toj oblasti. On je dodao da SDP takođe predlaže da se nadoknade usklađuju dva puta gotoleriše odlivanje miliona eura iz budžeta koji navodno idu za refundaciju naknada za vrijeme porodiljskog i taj iznos se iz godine u godinu povećava, a pritom imamo pad broja novorođene djece”, istakao je Kaluđerović. Pozitivna je na Predlog zakona podnijela 76 amandmana. Poslanica ove partije, Ana Ponoš ocjenjuje da Vlada nije imala sluha za predlog Pozitivne da majke sa invaliditetom imaju pravo na određenu naknadu koja bi, s obzirom na mali broj tih korisnica, državnu kasu koštala mjesečno 3.900 eura.

dišnje na način što će to biti zbir polovine prosječne zarade u prethodnom periodu i polovine rasta cijena, što će znatno povećati iznos koji ta socijalna kategorija prima. “SDP je posebnu pažnju posvetila porodiljama koje se nalaze na Birou za zapošljavanje, a kojih je oko 3.000, gdje smo iznos višestruko povećali, jer je dosadašnji iznos od 26,2 eura bio neadekvatan i dugi “Godišnje bi po tom osnovu trebalo izdvojiti koliko se godišnje izdvaja za telefonske troškove 40 poslanika. Ministarstvo rada ima veliki broj službenih automobila na raspolaganju i velike troškove za njihovo održavanje”, kaže Ponoš. Potrebnu većinu nije dobio ni amandman poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI), Ljerke Dragićević kojim je bilo predviđeno da se iz Predloga briše odredba kojom se pravo na dječji dodatak ograničava na troje djece u porodici. Ovaj amandman ranije je dobio podrš-

niz godina se ta cifra nije mijenjala”, pojasnio je on. U Crnoj Gori se, prema podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, kazao je Zeković, godišnje porodi oko 6.000 žena, od kojih je više od pola nezaposleno. “Tako da ćemo predložiti da se nadoknada za nezaposlene poveća dva i po puta”, precizirao je Zeković. J.V.Đ. ku matičnog Odbora. ● Više pameti u petak Poslanik Pozitivne Dritan Abazović predložio je da se izjašnjavanje na Predlog zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti odloži za petak, 31. maj, kada su iz Demokrastkog fronta najavili da će prisustvovati sjednici. “Za tri dana ne bi ništa suštinski promijenili. To ne bi poremetilo rad Vlade. Kada budemo u punom sastavu mogli bismo da donosimo pametnije odluke vezano za ovaj delikatni zakon. Ovaj zakon se odnosi na sve građane”, ustvrdio je Abazović.

nakon trovanja osnovaca

Više se ne žale na stomačne tegobe Nakon što su se učenici Osnovne škole “Radojica Perović” vratilo iz Škole u prirodi iz Budve u Podgoricu, zbog pogoršanog zdravstvenog stanja oko 20 đaka, ni kod jednog djeteta u prethodna dva dana nijesu zabilježene stomačne tegobe. “Od kada smo se vratili u Podgoricu niko od roditelja učenika kojima je bilo loše nije javljao da ima pogoršanja zdravstvenog stanja, niti je poznato da ima nove djece sa stomačnim tegobama”, kazala je direktorica Osnovne škole “Radojica Perović”, Mirjana Bošković. Ona sumnja da su stomačne tegobe kod učenika prouzrokovane uslovima u hotelu “Park” u Budvi. “Prije nego što su djeca pošla u Bud-

vu, obišla sam hotel i provjerila da li je sve u redu kako bi dolazak učenika protekao bez problema. Hotel “Park” se ni po čemu ne razlikuje od hotela u kojima smo do sada organizovali đačke ekskurzije. Istinu će pokazati rezultati analiza Instituta za javno zdravlje”, rekla je Bošković. Kao moguće uzroke stomačnih tegoba kod učenika, Bošković je navela i promjenu klime i vremenske prilike koje su ih dočekale u Budvi. “Svaka promjena mjesta boravka djeluje i na nas odrasle, a kamoli na djecu. Tokom boravka u Budvi nijesu nam bile naklonjene ni vremenske prilike, uglavnom je padala kiša, što je u nekoj mjeri vjerovatno

uticalo na promjene zdravstvenog stanja kod učenika. To što se desilo u Budvi može da zadesi svakoga od nas kući, ali pošto su djeca u pitanju, onda je sve to za veću brigu”, kazala je direktorica. Ona je navela da je 140 učenika jedne podgoričke osnovne škole juče odsjelo u budvanskom hotelu “Park” te da će se danas učenici iz Pljevalja smjestiti u isti hotel na nekoliko dana. “Ljudi su me zvali da me pitaju kako mi se čini sve to tamo, ali ja zbilja nijesam mogla da im kažem ništa loše na račun uslova u hotelu “Park” osim toga što smo djecu zbog tegoba morali ranije vratiti u Podgoricu”, objasnila je Bošković. B.R.

Na dan dolaska iz hotela “Park”

10 Hronika

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

NESREĆA U LASTVI GRBALJSKOJ

Bacila se pod kamion? Kotoranka B.D. (58) poginula je na magistralnom putu Tivat - Budva, u mjestu Lastva grbaljska, kada je udario kamion kojim je upravljao Nikšićanin D.N. (29). Do nesreće je došlo juče oko 10.30 časova, a, kako je naveo izvor iz istrage, policija sumnja da je riječ o samoubistvu. Kotoranka se, navodno, u namjeri da sebi oduzme život, bacila pod zadnje točkove kamiona kojim je upravljao mladi Nikšićanin. Odmah nakon nesreće on je uhapšen, ali je

OPTUŽENI U SLUČAJU ZAVALA

Žele da EU prati suđenja

u toku dana pušten na slobodu. Očevici od kojih je policija uzela izjavu, kako DN saznaju, naveli su da je žena rekla da namjerava da se ubije, ali niko od njih nije uspio da je spase, jer je kamion pod čije se točkove bacila, naišao odmah zatim. Uviđaj su obavili kotorska policija i zamjenik osnovnog državnog tužioca iz Kotora Žarko Pajković koji je naložio potrebna vještačenja i obdukciju tijela nastradale žene. M.V.P.

Marović, Žinić i Tomović nakon sastanka sa Fišerom

UBISTVO SUPRUGE

Potvrđena prvostepena presuda od 14 godina Vijeće sudije Višeg suda u Podgorici Ratka Čupića osudilo je juče Ljubomira V. Stanišića iz Martinića kod Danilovgrada na 14 godina zatvora zbog podmuklog ubistva supruge. Stanišić je proglašen krivim, jer je, prema navodima optužnice, 31. jula 2009. godine oko 17 časova u mjestu Donji Martinići lovačkom puškom ubio suprugu Milicu dok su se nalazili u dnevnom boravku porodične kuće. U obrazloženju presude sudija Čupić je naveo da je sračunata odbrana Stanišića da je pušku donio da bi je očistio, nakon čega je sjeo u dnevnu sobu iza supruge, kada je puška opalila smrtonosni hitac, te da nije znao da se metak nalazi u cijevi. “Ovakva odbrana je nelogič-

na jer je Stanišić, kako je i sam izjavio, iskusan lovac. Osim toga, puška nije mogla sama ispaliti metak bez njegovog djelovanja na oroz. Za to je bila potrebna jačina 1,91 kilograma, pa je Stanišić pritisnuo okidač, dok je cijev puške baš bila usmjerena u glavu supruge, sa kojom je imao bračnih nesuglasica”, navela je sudija. Navode okrivljenog da tijelo supruge nakon pucnja nije pomjerao, kako je sudija objasnio, opovrgli su dokazi, jer je na vratu pokojne Stanišić bila razmazana krv. Prvostepenom presudom, Stanišić je bio osuđen takođe na 14 godina zatvora, ali je ovu odluku ukinuo Apelacioni sud, nakon čega je predmet ponovo vraćen na suđenje. M.V.P.

St.br.273/12 „NIGHT REVOLUTION“ D.O.O. U STEČAJU IZ PODGORICE Stečajni upravnik u stečajnom dužniku „NIGHT REVOLUTION“ D.O.O. iz Podgorice na osnovu člana 134. stav 1. i 6. člana 135. i člana 136. Zakona o stečaju („Sl.List CG“br.01/11), objavljuje: V OGLAS O PRODAJI IMOVINE PUTEM JAVNOG PRIKUPLJANJA PONUDA i istovremeno obavještava o namjeri prodaje imovine stečajnog dužnika,povjerioce, dužnika i sva druga zainteresovana lica

Optuženi u slučaju Zavala Dragan Marović, Dragan S.Žinić i Sreten Tomović juče su predočili ambasadoru Njemačke Piusu Fišeru dokaze koji navodno potvrđuju da su nevini. Nakon jednočasovnog razgovora sa ambasadorom Marović je kazao novinarima da su se sa Fišerom saglasili da sudski proces ne smije da bude politički i da mora da bude zasnovan na zakonu. Marović kaže da su korektno razgovarali sa Fišerom i da im je bilo važno da mu predoče detalje slučaja Zavala koje ambasador, kako kaže, vjerovatno nije znao.

“Predočili smo mu šta se dešavalo u dvije i po godine. To nam je bilo važno. Želimo da u ovim sudskim postupcima prisustvuju i ljudi iz Evropske unije koji su procijenili da je ovaj postupak bitan za naše približavanje EU i poglavlju 23. Tako bi predstavni EU dobijali prave slike o stanju u sudnici Višeg suda. EU bi tada znala da su sudske odluke zasnovane na zakonima, evropskoj konvenciji i da će presuda biti objektivna”, kazao je Marović. On je naglasio da nijesu zatražili od Fišera da prisustvuju predstavnici EU na njihovim suđenjima, već da je to samo njihova želja.

Fišer je, kako prenosi Marović, rekao da suština njegovog boravka nije da se miješa u bilo koja dešavanja koja predstavljaju suverenost Crne Gore, te da oni i nijesu od njega to očekivali. “Kao što mnogi posmatrači dođu u sudnicu, tako mogu i predstavnici EU, da ovaj korupcionaški slučaj prate sa lica mjesta i izvještavaju da li je bilo primjene zakona ili ne”, kazao je Marović. Pojedini mediji su pisali da je Vrhovni sud utvrdio na opštoj sjednici prošle sedmice načelne pravne stavove kojima se indirektno suprotstavio obrazloženju Apelacionog suda o ukidanju presude u slučaju Zavala, ali je Marović izjavio Dnevnim novinama da se u presudi navodi koji je tačno osnov zbog čega je pala. “I ovo piše u presudi Apelacionog suda: Imajući u vidu navedeno, prvostepena presuda pod stavom i tačka jedan i dva u odnosu na ove optužene je zahvaćena bitnim povredama iz čl.386 st.1tač.8. Zakona o krivičnom postupku, jer je izreka presude nerazumljiva. Nema razloga o odlučnim činjenicama zbog čega je pobijena presuda u ovom dijelu morala biti ukinuta”, kaže Marović. On navodi da se u zadnjem stavi ističe da na “ponovno suđenje u dijelu u kojem je prvostepena presuda ukinuta prvostepeni sud će provesti sve do sada provedene dokaze i eventualno po potrebi druge dokaze, pa će svestranom i brižljivom ocjenom izvedenih dokaza, u zakonito provedenom postupku, a nakon što otkloni nedostatke, koji su ukazani ovom presudom, donijeti zakonitu odluku, na način što će za sva svoja kako činjenična tako i pravna zaključivanja u obrazloženju presude dati jasne i valjane razloge. N.Đ.

OGLAS

Traže se tri pomoćnika direktora Uprave policije Vesko Vukadinović

Nikola Janjušević

Predrag Ašanin

Prodaje se imovina: Konstrukcije i elementi (konstrukcije za stepenište,plafonska željezna konstrukcija, zvučna izolacija i dr.) Klimatizacija „Fujitsu” AOY60UMAYT-R410A i ventilacijaARY60UUAK Namještaj (stolovi, stolice i dr.) Rasvjeta i svjetlosni efekti (LED sijalice, svjetleći kabl,postolje za sijalice i dr.) Ostala oprema (rashladni pult-TERMIKO, ledomat, video nadzor i dr.) Ukupna početna i ujedno i najniža cijena iznosi 9.000,00 €. Imovina se prodaje putem javnog prikupljanja pismenih ponuda. Učešće u javnom prikupljanju pismenih ponuda imaju ponuđači koji neposredno dostave ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom „PONUDA NE OTVARAJ” na adresi Privrednog suda u Podgorici, IV Proleterske br. 2 , pozivom na St.br. 273/12. Ponude se mogu dostaviti zaključno sa 28.06.2013.god. do 10,00 h. Svaka naknadno dostavljena ponuda se ne uzima u razmatranje. Ponuđač je dužan da uplati depozit u iznosu od 10% od ponuđene cijene, za određenu imovinu na računu stečajnog dužnika broj 510-68434-87 kod CKB banke a.d. Podgorica, kao i dokaz o uplati depozita priložiti uz ponudu. Ponuđačima čija se ponuda prihvati depozit se uračunava u ponuđenu cijenu a neuspjelom ponuđaču se depozit vraća u roku od 3 (tri) dana od dana izbora najboljeg ponuđača. Kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača je visina ponuđenog iznosa. Pravo na dostavljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju. Javno otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršiće se dana 28.06.2013.godine u 12,00 časova u kancelariji Privrednog suda u Podgorici, kancelarija broj 31. Ponuđač čija ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija, na poziv stečajnog upravnika je dužan da zaključi kupoprodajni ugovor u roku od 5 dana i uplati licitirani iznos za predmetnu imovinu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. U slučaju odustanka prvorangiranog, sklapanje ugovora će se ponuditi sledećem najpovoljnijem ponuđaču. Bliže informacije se mogu dobiti na kontakt mob.tel. 069/015-293.

Konkurs za tri pomoćnika direktora policije koji imaju status vršica dužnosti više od godinu aktivan je od danas, iako je tekst oglasa na internet stranici Zavoda za zapošljavanje postavljen juče. Jedino pomoćnik i rukovodilac Sektora opšte nadležnosti Nikola Janjušević ima puni angažman, pa se funkcija koju pokriva ne nalazi u oglasu Uprave za kadrove objavljenom na Zavodu za zapošljavanje. Oglas se odnosi na rukovodice kriminalističke i granične policije, čiji su rukovodioci do sada bili Saša Milić i Vesko Vukadinović. Nadalje, oglas je objavljen za šefa Sektora za obezbjeđivanje ličnosti i objekata na čijem je čelu do sada bio Predrag Ašanin. U sastavu Uprave policije do sada je bio i Sektor za ljudske resurse, pravna pitanja i informacione sisteme, kojim je privremeno rukovodio Slobodan Filipović, ali je usvajanjem novog Pravilnika o unutrašnjoj or-

ganizaciji MUP-a sada u sastavu tog ministarstva. U oglasu nijesu navedeni naročiti zahtjevi za kandidate, već je dovoljno da je riječ o pravniku sa položenim stručnim ispitom kao i da ima radno iskustvo, pri čemu taj uslov nije konkretizovan. Oglas je aktivan 15 dana, odnosno do 13 juna. Prema nezvaničnim informacijama, očekuje se će se na konkurs za rukovodioca Sektora kriminalističke policije prijaviti i bivši rukovodilac kriminalističke policije Milan Tomić, koji je sada zamjenik direktora ZIKS-a. Istim oglasom objavljena je i potreba za četiri generalna direktora Ministarstva unutrašnjih poslova. Ovo zvanje uvedeno je novim pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji MUP-a, a riječ je o dosadašnjim zamjenicima Ministarstva unutrašnjih poslova za pojedine sektore. Iako je do objave ovog oglasa

trebalo da bude izabran direktor Uprave policije, jer upravo on, na osnovu podnijetih kandidatura, predlaže ministru unutrašnjih poslova Rašku Konjeviću svoje buduće pomoćnike, on još nije izabran. Ipak, Uprava za kadrove dostavila je Konjeviću spisak kandidata za funkciju direktora Uprave policije, sa biografijama koje su prethodno predali. Do kraja sedmice, očekuje se obavljanje intervjua sa sva tri kandidata - aktuelnim v.d. direktorom policije Slavkom Stojanovićem, službenik policije Dragan Arsović i advokat Nebojša Mitrić. Ovo je ponovljeni konkurs za izbor direktora policije. Prethodni je poništen, nakon što je Vladan Joković, sada v.d. direktora Uprave carina, povukao svoju kandidaturu. Ministar Konjević je tada ocijenio da preostala dva kandidata ne ispunjavaju kriterijume, na bazi kojih bi jednom ili drugom ukazao povjerenje. S.K.

Hronika 11

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

Odložene završne riječi Zbog bolesti jednog od optuženih za zločinačko udruživanje i posredovanje u vršenju prostitucije, juče je iznošenje završnih riječi u predmetu “Afrodita” odloženo za 3. jun. Sudija Višeg suda u Podgorici, Valentina Pavličić, navela je da su advokati dostavili dopis u kojem se navodi da optuženi Dejan Popović iz zdravstvenih razloga nije mogao prisustvovati ročištu. Osim Popovića, u ovom predmetu optuženi su i Dejan Lakušić, Bogdan Šaković, Ranko Korać, Mirko Tripković, Žarko Mrdak, Aleksandar Dragićević i Petar Perunović. Tušilaštvo za zloupotrebu službenog položaja tereti policajce Miodraga Begića, Vladana Radunovića i Mladena Radunovića jer su obezbjeđivali noćni klub “Afrodita”. Prvostepenu presudu kojom su optuženi proglašeni krivim ukinuo je Apelacioni sud. M.V.P.

Ukrao garderobu iz butika

Podgorička policija uhapsila je juče J.J. (37) iz Podgorice zbog sumnje da je počinio tešku krađu na štetu butika “Ermenegildo Zegna”, koji se nalazi na Bulevaru Džordža Vašingtona. Osumnjičeni je, kako se navodi u saopštenju Uprave policije, u noći između 22. i 23. maja kamenom polomio staklo na ulaznim vratima radje. Kroz tako napravljen otvor ušao je u butik iz kojeg je ukrao garderobu u vrijednosti od preko 6.000 eura, nakon čega je pobjegao. O događaju je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici kojem je osumnjičeni Podgoričanin predat. M.V.P.

Pročitani iskazi svjedoka Suđenje Ivu Menzalinu, Ivu Gojniću, Špiru Lučiću i Boru Gligiću koji su optuženi za ratni zločin u logoru Morinj, nastavljeno je juče čitanjem iskaza svjedoka, koji se nijesu pojavili u sudnici. Pošto su pročitani iskazi Luke Piplice, Nika Lagana, Miljenka Šikića, Matije Novakovića, Pava Prlenda i Darija Brajovića, advokat Branislav Lutovac prigovorio je da se Piplica, Lagan, Raden i Brajović ne nalaze u registru ratnih zarobljenika. Apelacioni sud ukinuo je presudu iz januara prošle godine, kojom su Menzalin, Gojnić, Lučić i Gligić osuđeni na 12 godina zatvora. Sud je potvrdio presudu kojom su optužbi oslobođeni Mlađan Govedarica i Zlatko Tarle. Nastavak suđenja zakazan je za 6. jun. M.V.P.

AKCIJA NA MORU

Italijani plijene tone duvana iz Crne Gore Italijanski graničari presreli krijumčarske glisere iz crnogorskih teritorijalnih voda, uhapšene dvije osobe iz Brindizija

etaljna i dugo planirana akcija italijanske policije koja je sprovedena u noći između 26. i 27. maja rezultirala je zapljenom tri i po tone cigareta namijenjenih crnom tržištu, koje su, kako izvještavaju tamošnji mediji, švercovane iz Crne Gore. U kasnim večernjim satima uhapšeni su Italijani Cosimo Filomeno (43) i Lazzaro Di Lauro (55) koje žive u gradu Brindizi, a koji su od ranije poznati po istom krivičnom djelu.

Šverc duvana dugi niz godina predstavlja veliki problem u Italiji. Jedan od glavnih izvora nelegalnih cigareta, kako pišu italijanski mediji, upravo je Crna Gora. Čak, neki od najvećih takozvanih “kraljeva šverca cigareta” uhapšeni su poslije ilegalnog prevoza više tona duvana iz naše države. Ilegalne cigarete iz naše države do Italije šverceri najčešće prevoze brzim gliserima, takozvanim ‘plavušama’. Kako bi smanjila ovaj oblik kriminala, italijanska policija, kako pišu tamošnji mediji, pratila je sumnjive grupe, a posebno one koje se kreću na relaciji Crna Gora - Italija. Upravo tako, prije tri dana uočena su dva glisera koja su se kasno u noći iz naše države uputile prema italijanskom kopnu. O tome je odmah obaviještena italijanska vojna policija koja je helikopterom pratila osumnjičene koji su se uputili iz Crne Gore. Čim su prešli na teritorijalne vode Italije, kako pišu mediji, šverceri su dobili naređenje policije da se zaustave, koje nijesu ispunili. Još većim brzinama pokušali su pobjeći, ali jedinica iz helikoptera javila je plovnoj jedinici gdje se nalaze osumnjičeni. Potjera je trajala oko pola sata. Šverceri sa velikom količinom duvana, počeli su da bježe na pučinu, ali vojni policajci nijesu odustajali. Pratili su ih iz helikoptera i o svakom njihovom pokretu obavještavali su plovnu jedinicu policije. Po-

kušavajući da pobjegnu, ovi, italijanskoj policiji odavno poznati šverceri presijecali su jedan drugom put, kružili su, pokušavali da dođu do obale, ali sve je bilo uzalud. Nakon pola sata potjere policijski brod, pod vođstvom kapetana pod imenom Vincenzo Capone, presreo je švercere. Cijela akcija snimana je kamerom iz policijskog helikoptera. Čim su se zaustavili, nekoliko uniformisanih i naoružanih policajaca prešlo je na plovila osumnjičenih koja su detaljno pretrešena. Tom prilikom policajci su pronašli tri i po tone cigareta različitih marki koje su bile namijenjene crnom tržištu. Policajci su nakon obavljenog pregleda stavili lisice na ruke osumnjičenim Italijanima, koji su prevezeni u zatvor, a gliseri su dovezeni do obale gdje je počelo istovaranje više džakova koji su bili puni različitih vrsta cigareta. Pošto su Filomeno i Di Lauro uhapšeni, italijanski policajci na obali, južno od Brindizija pronašli i zaplijenili automobil marke “fiat punto”, koji je bio ostavljen švercerima kako bi prebacili plijen do željenog mjesta. Fiat je, prema sumnjama policije, ukraden dan ranije. Osumnjičeni Italijani odmah su prevezeni u za-

Sudski proces protiv poznatih Crnogoraca U Bariju se vodi veliki sudski proces protiv crnogorskih biznismena Branislava Mićunovića, Veselina Barovića, Branka Vujoševića kao i nekadašnje šefice crnogorske trgovinske misije u Italiji Dušanke Jeknić. Oni se terete za međunarodni šverc cigareta preko Jadranskog mora i mafijaško udruživanje. Suđenju koje je počelo u februaru ove godine prethodila su preliminarna saslušanja koja su trajala više od tri godine.

Među optuženima za šverc cigareta preko Crne Gore za Italiju je i državljanin Srbije Andrija Drašković. Italijansko tužilaštvo ranije je odustalo od optužbi protiv bivšeg crnogorskog ministra finansija Miroslava Ivaniševića, a nedavno je, u odvojenom postupku, zatražena oslobađajuća presuda i za srpskog biznismena Stanka Subotića. Prije četiri godine Šelzi je odustao i od optužbi protv aktuelnog crnogorskog premijera Mila Đukanovića.

Pripadnici italijanske policije presreli glisre sa cigaretama (sa video snimka akcije hapšenja)

tvor u Brindiziju. Iz crnogorske Uprave policije Dnevnim novinama juče je saopšteno da od kolega iz Italije u proteklih nedjelju dana nijesu do-

bili nijedan zahtjev za provjeru u vezi sa ovim slučajem, te da nemaju saznanja da je u toj akciji uhapšen ijedan državljanin Crne Gore. M.V.P.

Istorijski švercer uvozio iz Crne Gore Gerardo Cuomo, koga italijanski mediji nazivaju “istorijski švercer cigareta”, a koji je posljednji put uhapšen u decembru prošle godine, ‘slavu’ u svom poslu stekao je devedesetih godina, prevozeći cigarete upravo iz Crne Gore. Tada je, pema pisanju italijanskih medija, snabdijevao italijansko crno tržište cigarama iz Crne Gore. Njegovo hapšenje rezultiralo je trima velikim zapljenama u kojima je oduzeto ukupno 17 tona duvana, a uhapšeno je devet osoba, dok se za još četiri tragalo.

Gliseri, takozvane ‘plavuše’ kojim se najčešće prevoze cigarete iz Crne Gore do Italije

12 Crna Gora kriza u koaliciji?

Postavili Šućur umjesto Krivokapić HERCEG NOVI - Sedmočlani Upravni odbor JUK Herceg fest juče je smijenio v.d. direktora ove ustanove Dijanu Krivokapić i na njeno mjesto postavio Branku Šućur. Obje kandidatkinje su članice Nove srpske demokratije. Na stranačkim sastancima Krivokapić je dva puta dobijala povjerenje, ali je Upravni odbor odlučio da glasa mimo te odluke. Predsjednik UO Ivica Zidar kazao je da je sjednici prisustvovalo pet od sedam članova i da su četiri glasala za Branku Šućur, dok je jedan bio uzdržan. “Šućur ima bolje reference, više se bavila marketinškom djelatnošću, pa smatramo da će uspjeti da ostvari kontakte važne za ovu ustanovu kulture i realizuje programe koje je predložio Upravni odbor”, kazao je on. Zidar je rekao i da Krivokapić nije ispoštovala neke odluke UO, misleći na iseljenje dopisništva TVCG iz

prostorija Herceg festa zbog duga za zakup od oko 8.000 eura, zbog čega je pokrenut postupak sudske naplate. UO nije bio zadovoljan ni rješenjima oko zakupa Kanli-kule i projekta revitalizacije Španjole. “Odluku ćemo dostaviti kandidatima. Oni imaju pravo žalbe, a sve treba da potvrdi i Skupština opštine”, zaključio je Zidar. Dijana Krivokapić je kazala da je jedini problem što je trebalo odraditi neke stvari koje nijesu bile po zakonu, a ona to nije prihvatala. “Želim da radim prema profesionalnim, pravnim i svim ostalim standardima i tako ću uvijek raditi gdje god da budem”, kazala je Krivokapić. Predsjednik OO Nove Jovan Subotić kazao je da je jedini legitimni kandidat za funkciju direktora Herceg festa što se tiče te stranke bila Dijana Krivokapić i sa tim su upoznati koalicioni partneri. S.M.

FEStival NaukE

Cilj je unapređenje pismenosti kod mladih

KOLAŠIN - Mini festival Nauka u pokretu, nakon Bijelog Polja, održan je juče i u Kolašinu. Festival organizuje Fondacija za promovisanje nauke Proma, a namijenjen je učenicima, studentima, prosvjetnim radnicima, medijima, ali i široj populaciji svih uzrasta. Projekat je podržala Vladina komisija za raspodjelu sredstava od igara na sreću, a realizuje se partnerstvom sa ministrastvima nauke i prosvjete. Primjenljivost nauke u svakodnevnom životu, odnosno eksperimeti iz fizike i hemije zanimali su najviše srednjoškolce. “Veliki broj učenika prisustvovao je izvođenju eksperimenta i mislim da su puno naučili. Ekspermenti su pokazali na koji način se nauka može primijeniti u

svakodnevnom životu. Slični programi su višestruko korisni i zanimljivi”, kazala je profesorica u kolašinskoj SMŠ “Braća Selić” Aida Mehmutović. Pored ekperimenata “Ljepota stvaranja”, “Fizika oko nas”, “Magični svijet hemije” i “Biologija u igri molekula”, srednjoškolci su bili u prilici da slušaju i predavanje, ali i da vide film “Astronomski vodič”. “Program projekta sastoji se od eksperimenata, predavanja i video prezentacija, osmišljenih sa ciljem da ukažu na primjenljivost nauke u svakodnevnom životu. Cilj je takođe da se mladima otvore perspektive za dalji profesionalni razvoj i unapređenje naučne pismenosti”, kazali su iz fondacije Proma. Z.B.

kaFENiSaNjE

Na kaficu sa gradonačelnikom CETINJE - Dvadeset građana prijestonice Cetinje popiće u petak kafu sa gradonačelnikom Aleksandrom Bogdanovićem. Događaj će, kako je saopšteno iz gradonačelnikovog kabineta, biti organizovan u cilju razmjene mišljenja o aktivnostima gradske uprave, predloga daljih mjera i razgovora vezanih za ostale teme koje se, prevashodno, tiču aktuelnosti i razvoja crnogorske prijestonice. Kafa sa građanima novi je segment djelovanja gradske uprave na planu odnosa sa javnošću, a u cilju jačanja transparentnosti rada i dodatnog intenziviranja komunikacije sa stanovnicima prijestonice Cetinje.

Gradonačelnik i članovi lokalne uprave piće kafu sa građanima jednom sedmično, a svi predlozi biće blagovremeno prosljeđivani resornim organima uprave, u cilju sagledavanja mogućnosti za njihovu realizaciju”, saopšteno je iz Bogdanovićevog kabineta. Svi građani, zainteresovani da učestvuju na pomenutom događaju, prijave mogu podnijeti najdalje do četvrtka, 30. maja, zaključno sa 12 časova, na e-mail adresu online@cetinje.me ili putem telefona 041 231 755. Uz ime i prezime, prilikom prijavljivanja, neophodno je dostaviti kontakt telefon, te podatke poput godine rođenja i zanimanja.

Crna Gora 13

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

PREVOZ

Obmanjuju ljude lažnim brojevima

TIVAT

Orezivanje grmova

Taksi udruženja i preduzetnici u Budvi podnijeli prijave opštini i inspekcijskim službama zbog haosa u prevozu

TIVAT - Nakon više kišnih dana, radnici Službe zelenila Komunalnog preduzeća iskoristili su juče prvi lijep dan i počeli orezivanje ukrasnih grmova radi formiranja na cijelom području grada od Donje Lastve do Brdišta, a prije mjesec dana taj posao je završen u Radovićima, saopšteno je iz Službe zelenila. U lejama i malim parkovima nalaze se različite cvjetne vrste, kako ukrasnih grmova tako i višegodišnjih ukrasnih biljaka, koji će čim se vrijeme stabilizuje biti dopunjeni sezonskim cvijećem. Planirano je da se za-

sadi preko sedam hiljada sadnica, tako da će prostori, kako u užem gradskom jezgru tako i na cijelom području grada, biti pretvoreni u prave cvjetne oaze. Za ovogodišnju sezonsku sadnju proizvedeno je deset hiljada sadnica u rasadniku Komunalnog u Velikom gradskom parku. Radnici Zelenila, uz pomoć stručnjaka hortikulture, trude se da naprave ulične cvjetne kreacije na svakom kraju grada, a na radost i zadovoljstvo turista koji dolaze u Tivat i svakog ljeta daju visoke ocjene za uređenje tog grada. Z.K.

KANALIZACIJA

Gotova prva faza mreže Nina Lajović

rojni budvanski legalni taksi prevoznici na svojim vozilima imaju vidno istaknute specijalne brojeve telefona koji uopšte nijesu u funkciji, niti se nalaze u zvaničnom imeniku Telekoma. To je još jedan vid kršenja zakona na koji su, taksi udruženja i preduzetnici ukazali u svojoj prijavi, a koju će danas podnijeti opštini i resornim inspekcijskim službama, ogorčeni na haos koji vlada u taksi prevozu metropole turizma.

BUDVA - Već duži period, pretežno tokom trajanja ljetnje turističke sezone, na ulicama Budve pojavljuju se taksi vozila koja su registrovana na pravna ili fizička lica, a svoje usluge i djelatnost reklamiraju i obavljaju mimo zakona Crne Gore. Navedene taksi firme ili samostalni preduzetnici poslovanjem na opisani način direktno doprinose lošem imidžu turističke ponude Budve i Crne Gore. “U javnosti se često čuje izraz ‘divlji taksisti’. Moramo saopštiti da nije riječ ni o kakvim ‘divljim taksistima’. Naime, navedeni izraz-termin podrazumijeva fizičko lice koje se bavi javnim prevoženjem, a da za to nema potrebne dozvole izdate prema zakonima Crne Gore. Riječ je o taksi firmama ili preduzetnicima koji imaju dozvole za obavljanje djelatnosti, ali prilikom obavljanja te djelatnosti krše više zakonskih propisa Crne Gore”, navodi se u prijavi. Oni su upozorili na drastičan primjer kršenja zakona. “Nekoliko taksi firmi ili preduzetnika na specifičan način dovodi u zabludu korisnike taksi prevoza. Naime, većina taksi firmi koje obavljaju taksi djelatnost u Budvi ima na svo-

jim vozilima vidno istaknut telefonski broj centrala na kojima može korisnik da ih kontaktira i zatraži uslugu prevoženja, takozvani specijalni broj. Navedeni telefonski brojevi su uredno dobijeni od telekomunikacijskih firmi i registrovani su u imeniku Telekoma. Određen broj taksi firmi registrovanih kao D.O.O. ili samostalnih taksi preduzetnika su na svoja vozila takođe istakli takozvane specijalne brojeve, želeći pritom da se reklamiraju kao taksi firme koje posluju u zakonskim okvirima”, upozoravaju taksisti. Oni navode da taksi firme koje stvarno posjeduju specijalne brojeve koriste ih za pružanje usluga i pružaju svoje usluge po jedinstvenim cjenovnicima, vidno istaknutim u svojim vozilima i pritom su jeftiniji od većeg broja samostalnih preduzetnika. “Upoznati sa ovom činjenicom, pojedini taksisti su oblijepili svoja vozila specijalnim brojevima. Ovi specijalni brojevi nijesu u funkciji, odnosno jednostavnim telefonskim pozivom ovih brojeva dobija se odgovor da je navedeni broj nepostojeći ili nije u funkciji. Međutim, takvim taksistima nije cilj

Počelo obilježavanje Uporedo sa obilježavanjem 220 taksi stajališta na 29 lokacija na teritoriji opštine Budva, juče su otvorene i ponude za zakup svih parking mjesta na tim stajalištima. Stručna opštinska komisija, koju je imenovao predsjednik opštine, trebalo bi u narednim danima da izvrši rangiranje pristiglih ponuda za jednogodišnji zakup mjesta na stajalištima. Ono što je prvo izazvalo revolt građana svakako je “brisanje” dijela javnog parkinga u Mediteranskoj ulici u centru grada, koji je “ustupljen” za taksi stajalište. da isticanjem specijalnog broja na vozilima omoguće eventualnim korisnicima da ih kontaktiraju, nego služe da eventualnog korisnika dovedu u zabludu na način što će vizuelno biti indetifikovani kao taksi firma koja ima svoj specijalni broj i čija usluga prevoženja nije skuplja od samostalnih taksi preduzetnika”, ističu prevoznici. Oni su naveli da Zakon o zaštiti potrošača propisije da obavještenje o cijeni ne smije dovoditi u zabludu potrošača, te da je precizirana i rigorozna kaznena politika za prekršioce.

HERCEG NOVI - Prva faza vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u Herceg Novom se privodi kraju, saopštili su iz Vodakoma. Iz te kompanije su saopštili da će se izgradnjom vodovodne i kanalizacione mreže poboljšati infrastrukturni uslovi za razvoj turizma u tom gradu, ali i uslovi života građana. Napomenuto je da je u dosadašnjem periodu položeno više od pet kilometara cjevovoda, dok su u narednom periodu planirani završni radovi na asfaltiranju površina oštećenih u toku radova. “Radovi će biti obustavljeni sredinom juna, u svim turistikim zonama, a sasvim prekinuti 1. jula u svim zonama”, stoji u

saopštenju Vodakoma. No, posebna pažnja, kako su naveli, posvećuje se podmorskom ispustu koji se gradi na plaži Lazaret u Meljinama. “Ispust se gradi i pod budnim okom nadležnih organa, Ministarstva održivog razvoja i turizma i JP Morsko dobro i biće završen u roku, do 1. jula 2013, kada će plaža Lazaret biti dovedena u prvobitno stanje. Ispust će biti ukopan na dubini od preko jedan metar od površine plaže i morskog dna i tek na 150 metara od obale, na dubini od 10 metara će izaći na morsko dno, što će obezbijediti da bude potpuno neprimjetan kupačima”, poručeno je iz Vodakoma.

● FOTO priča

Izvor inspiracije

BERANE

Maturu slave u drugom gradu BERANE - Beranski maturanti, skoro 30 godina, imaju tradicionalnu matursku šetnju glavnim gradskim šetalištem, što su kasnije mnogi gradovi u Crnoj Gori preuzeli. Međutim, imaju problem koji ih muči skoro deset godina. To je nedostatak ugostiteljskih objekata koji bi iste večeri primili sve buduće visokoškolce. Maturanti beranske gimnazije “Panto Mališić” proslavljaju maturu u jednom beranskom re-

storanu, a učenici završnih razreda Srednje elektrotehničke škole matursko veče proslavljaju u fiskulturnoj sali. Maturanti Srednje tehničke škole najluđu noć proslavljaju u jednom od novootvorenih beranskih restorana, dok maturanti Srednje medicinske škole na proslavu idu u Rožaje. Direktor Srednje medicinske škole Žarko Raičević kazao je da se snalaze kako znaju jer u Beranama

ne postoji dovoljno adekvatnog prostora gdje bi mogli maturanti organizovati proslavu. “Nekada je postojao hotel ‘Berane’, pa smo zajedno beranska gimnazija i mi slavili. Nažalost, danas smo svi svjedoci kako izgleda hotel u kojem su mnoge generacije proslavljale završetak jednog perioda života i ulazak u novi život, nove pobjede i osvajanja”, kazao je Raičević. M.T.

CETINJE - Crnogorska ženska košulja jednostavnošću i otmenošću moj je neiscrpni izvor inspiracije. Ona ne prati modne trendove jer se svojom ljepotom izdiže iznad njih, kaže za Dnevne novine autorka izložbe “Crnogorska ženska košulja” Sanja Pejović. Ona pojašnjava da je ljepota te košulje “proistekla kroz elegantnu svedenost i bogate osvice koje je krase.” Autorka, koja se trideset godina bavi fizičkom zaštitom

pokretnog spomeničkog fonda, kaže da crnogorska ženska košulja ne otkriva ženski dekolte, ali dopušta da se on nazire, tako da dobija dozu koketnosti i vedrine. “Ova košulja odiše lakoćom nošenja i jednostavnošću kombinovanja bez obzira na priliku i godine”, kaže Pejović. Izložba “Crnogorska ženska košulja” biće otvorena u cetinjskom ogranku Matice crnogorske u četvrtak 30. maja u 19 časova. M.Z.

Crna Gora 15

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

NIKŠIĆ

Odloženo rušenje baraka Jovana Lasica

ajavljeno rušenje sedam baraka u nikšićkom naselju Željezara 2, u kojima žive 52 osobe, juče se ipak nije dogodilo. Po preporuci Centra za socijalni rad, rušenje domova i pomoćnih objekata odgođeno je za 25. jun, zbog nemogućnosti pružanja šatora ili drugog alternativnog smještaja prorodicama, među kojima ima nepokrenih, ali i tridesetoro djece.

NIKŠIĆ - Po riječima mještana, iz Crvenog krsta su kazali da nemaju dovoljno šatora i da njihova rodbina nema uslova da ih primi, pa bi oni u slučaju iseljenja ostali na ulici. “Rečeno nam je da su iz Crvenog krsta kazali da nemaju šatore, pa smo mi predložili da se iseljenje odloži na nekoliko dana, dok se ne nađe neko rješenje kako ova djeca ne bi ostala na ulici. Preporučio sam da se oni snađu i privremeno odu kod rođaka, ali porodice kažu da rodbina ne može sve da ih primi. Stoga smo predložili sudu da se izvršenje odloži i da ovi ljudi za sada ostanu u svojim kućama, nakon čega ćemo vidjeti šta dalje”, rekao je predstavnik Centra za socijani rad Svetozar Nikolić. On je dodao da su oni tek prije dva dana upoznati sa situacijom mještana Zverinjaka. Stanovnici tog naselja su 10. maja dobli izvršno rješenje Opštinskog suda bez prava žalbe da se parcela na kojoj su izgradili skromne domove vraća starom vlasniku, svešteniku Miodragu Todoroviću. Na terenu juče je bio i sudija Osnovnog suda u Nikšiću Andrija Bojović, koji je kazao da je najveći problem nedostatak smještajnih kapaciteta za djecu, što predstavlja glavni razlog da se rušenje odloži. “Ova presuda je pravosnažna već tri godine i treba je izvršavati. Ali, imajući u vidu izjavu predstavnika Centra za socijalni rad, danas za to nema uslova. Shodno tome, izvršenje će biti odloženo za 25. jun”, kazao je Bojović. Porodice su juče, strahujući da će njihovi domovi ipak biti srušeni, većinu svojih stvari iznijeli napolje. Po njihovim riječima, spremni su na iseljenje, ali da nakon toga nemaju

gdje ići sem na ulicu. “Nalazimo se u teškoj situaciji i ne znamo šta dalje da radimo. Ništa nam drugo ne preostaje nego da sa porodicama odemo ispred Opštine ili Vlade i da nastavimo da protestujemo jer niko ne želi da nam pomogne. Gradonačelnik Grbović nije htio ni da nas primi pa makar samo da nas sasluša. Zato smo razočarani i u njega i u vlast u Nikšiću. Ne znam šta drugo da kažem, ni kako više da se borimo”, kazao je Zenon Špatoljaj. Jedan od mještana Hazbo Adro-

vić poručio je da odlaganje rušenja psihički iscrpljuje porodice, te da je neophodno hitno i konkretno rješenje problema. On je objasnio da su kao radnici Željezare od firme dobili usmene garancije da na tom zemljištu mogu praviti barake. “Bio sam dugogodišnji radnik Željezare i ovu kuću sam napravio prije 32 godine. Tada su mi kazali da je ovo zemljište njihovo, da mogu da napravim objekat kao neko ko je radnik, da me niko neće dirati. Sada je situacija drugačija, zemljište mora da se vrati vlasniku, a meni da se poruši jedino šta imam, dom u koji sam godinama ulagao”, navodi Adrović. Njegov prvi komšija Špatulaj objašnjava da je prije deset godina kupio baraku i da posjeduje urednu papirologiju koju je napravio sa bivšim vlasnikom. Drugi komšija Mujo Čelebić kaže da je svoju baraku sam pravio davne ‘82. godine i da sada poslije 31 godinu osta-

je bez krova nad glavom sa 160 eura penzije. “Mi smo razgovarali sa vlasnikom Todorovićem, i on je spreman da nam ostavi ovo zemljište uz novčanu nadoknadu. Ali, mi nemamo dovoljno para, ovdje je upitanju 1.500 kvadrata, i neophodna nam je nečija pomoć. On ne želi da to dijeli pojedinačno, dakle ili sve ili ništa, a malo ko od nas ima toliko novca”, navodi Adrović. Kako je on kazao, problemi su nastali kada je prije nekoliko godina donesen zakon o povraćaju zemljišta, ali da za trenutnu situaciju ne krive vlasnika, već institucije koje nemaju sluha za njihov slučaj. “Imali smo dogovore sa bivšim gradonačelnikom Nebojšom Radojičičem, koji nam je obećao da će nam se dati plac i uraditi grubi radove. Sada od toga nema ništa, a mi smo pogriješili što nijesmo tražili to napismeno”, zaključuje Adrović.

PREMINULI Milenko-Mića Veliše Lukačević 27. maja 2013. u 79. godini. Sahrana će se obaviti 29. maja u 13 časova na mjesnom groblju u Berislavcima.

Slavica Ljubiše Vukojević rođena Bećirović, 27. maja 2013. u 55. godini. Sahrana će se obaviti 29. maja u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

Ljubinka Čelebić (1941), 26. maja 2013. Sahrana će se obaviti 29. maja u 13.45 časova na Novom bežanijskom groblju u Beogradu.

Nikola Borov Drakulović u 28. godini. Sahrana je obavljena 28. maja u 16 časova na mjesnom groblju kod Crkve Sv. Varvara, Vranovići ± Grbalj.

Terezija-Zinka Draganova Dragović rođena Ćerezin, 27. maja 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 28. maja u 15 sati na Groblju Čepurci u Podgorici.

Mirčeta-Rajo Golović 27. maja 2013. u 68. godini. Sahrana je obavljena 28. maja na gradskom groblju u Nikšiću.

Blagoslav-Bojo Ilije Pavićević 27. maja 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 28. maja u 16 časova na mjesnom groblju u selu Duži ± Šavnik.

Petar-Zeko Markov Samardžić 27. maja 2013. u 80. godini. Sahrana je obavljena 28. maja u 16 časova na mjesnom groblju u Kočanima.

Slavinka-Slave pok. Petra Bošnjak rođena Mračević, 27. maja 2013. u 93. godini. Sahrana je obavljena 28. maja u 16 časova kod Crkve Sv. Sergeja i Vakha na Podima.

Slobodan pok. Jova Crnogorčević

HERCEG NOVI

ULCINJ

Dječji karneval počinje u petak

Za vikend će biti održana Motorijada

HERCEG NOVI - U organizaciji NVO Omladinski centar Herceg Novi, u petak će se održati tradicionalni, 7. međunarodni dječji karneval. Predsjednik NVO Omladinski centar Herceg Novi Milijan Mijović kazao je da će karneval okupiti 40 grupa iz Slovenije, BiH, Srbije, Makedonije, Rusije i Crne Gore. “Najviše karnevalskih grupa se očekuje upravo iz Crne Gore, odnosno Herceg Novog, Kotora, Tivta i Podgorice”, kazao je Mijović. Svečano otvaranje karnevala je planirano u petak u 20 časova na bazenu PVK Jadran na Škveru, kada će predsjednik hercegnovske opštine Dejan Mandić predati ključeve grada malom kapu karnevala Nikoli Matkoviću. “Tada ćemo, među 24 kandi-

ULCINJ - Moto-skup koji će okupiti blizu hiljadu bajkera biće održan u petak i subotu na plaži Safari, u organizaciji Moto-kluba Pirates iz Ulcinja. Već petu godinu zaredom, Motorijada okuplja ljubitelje dvotočkaša iz velikog broja zemalja. “Ovo je već postala tradicija našeg kluba i grada. Očekujemo veliki broj bajkera, kako iz Crne Gore, tako i iz zemalja bivše Jugoslavije, Albanije, kao i brojnih evropskih zemalja. Sigurno će biti 700 bajkera, a možda i više. Za nas je to veliki uspjeh”, kazao je sekretar MK Pirates Jozo Brisković. Opština i Turistička organizacija Ulcinja prepoznale su značaj održavanja Moto-skupa, pa pored podrške u organizaciji manifestacije, uvrstili su je i u kataloge kao jednu od ponuda grada. Da bi Motoskup bio kvalitetan i potpun, pored

datkinje odabrati i malu princezu karnevala. Prethodno u 19 časova će se na Sat-kuli zavijoriti zastava karnevala”, dodao je Mijović. Za subotu je planirana međunarodna dječja karnevalska povorka, na kojoj će maskirane grupe imati nastup na Trgu Nikole Đurkovića, ispred Gradske kafane i na Trgu Maršala Tita. “Takođe, u subotu u 20 časova na Trgu ispred Opštine je planirana velika dječja žurka i Ledo sat u okviru kojeg će se djeca sladiti sladoledima ove firme. U nedjelju će biti organizovana vožnja trajektom po Bokokotorskom zalivu za sve učesnike karnevala, a istog dana u 18 časova biće upriličena izložba fotografija “Volonteri na karnevalu”, kazao je Mijović. S.M.

bajkera, neophodna je dobra organizacija i raznovrstan program. Već iskusni bajkeri iz Moto-kluba Pirates ništa ne prepuštaju slučaju, pa će svojim gostima, i ovog puta, priuštiti dane za pamćenje. “Spremili smo bogat program i ispunjena dva dana. U petak, nakon dočeka i smještaja bajkera, uslijediće ručak, a u večernjim satima veliki rok koncert, na kom će nastupiti tri benda. U subotu će biti organizovan izlet, odnosno obilazak drevnog grada Svača. U 17 časova uslijediće defile gradom i uveče opet rok koncert”, kazao je predsjednik MK Pirates Mirsad Ficić. Popularne igre na pijesku i bajkerske igre ni ovog puta neće izostati. Defile gradom je centralni događaj manifestacije, i o njemu se već priča. S.G.

27. maja 2013. u 68. godini. Sahrana je obavljena 28. maja u 16 časova kod Crkve Sv. Nikole u Baošićima.

Mare Pera Ivetić rođena Vuksanović, 27. maja 2013. u 89. godini. Sahrana je obavljena 28. maja u 16 časova na gradskom groblju u Škaljarima.

Ksenija-Senka pok. Veselina Kišić rođena Korović, 26. maja 2013. u 92. godini. Sahrana je obavljena 28. maja na groblju Sv. Trojice u Kutima.

Jovan Ćetkov Kosović major u penziji, 25. maja u 90. godini. Sahranjen je 26. maja na groblju u selu Kupinovo. Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 Globus

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

FORBS

Todorić najbogatiji biznismen regiona

Ivica Todorić,

Sandi Češko,

Miodrag Kostić,

581,1 miliona eura

410,6 miliona eura

234 miliona eura

ZAGREB - Ivica Todorić, vlasnik koncerna Agrokor, najbogatiji je biznismen u regionu, piše zagrebački Jutarnji list. Drugu i treću poziciju zauzimaju slovenački milioner Sandi Češko, iz “Studija Moderna Slovenija”, i vlasnik MK Grupe iz Srbije Miodrag Kostić. Bogatstvo najbogatijeg na Balkanu, vlasnika Agrokora, koji posluje u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, procenjuje se na 581,8 miliona eura. Kralj dušeka i TV prodaje, Sandi Češko, pedstavlja se kao milioner koji nema sekretaricu, jahtu, ni vikendicu, a ipak, prema Forbsu ,njegovo bogatstvo vrijedi oko 410,6 miliona eura, dok se bogatstvo prvog čovjeka MK Grupe, Miodraga Kostića, procenjuje na oko 234 miliona eu-

ra. Kostićeva kompanija jedna je od najuspješnijih u Srbiji, a u njenom sastavu posluje 36 povezanih preduzeća u oblasti poljoprivrede, turizma, upravljanja nekretninama, IT tehnologijama i finansijama. Četvrti na listi Forbsa, s bogatstvom od 145,4 miliona eura je Emil Tedesći, vlasnik Atlantik grupe, koja posluje u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji. Todorić je tako četiri puta “teži” od slledećeg na listi hrvatskih bogataša i za oko 160 miliona eura bogatiji od drugog bogataša na regionalnoj listi, Slovenca Sandija Češka. I u analizi Forbsa ističe se kako regija, bez obzira na impresivne poslovne rezultate, nije dovoljna za dugoročni poslovni uspjeh. Zbog toga su najveće kompanije sa pro-

stora nekadašnje SFRJ već izašle iz regionalnih okvira, ali i sami procjenjuju da će se za dalji rast morati da se udružuju i zajedno da izlaze na velika tržišta. To povezivanje na nedavnom Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu kao temu nametnuo je i Miodrag Kostić, vlasnik MK Grupe, poznat i kao Kralj šećera. Simbolično, Kostić je kroz zajedničku imaginarnu firmu u kojoj bi bio Agrokor Ivice Todorića, njegova MK Grupa, Atlantik Grupa, Podravka i Nektar u vlasništvu porodice Radun iz Srbije prikazao stvarnu snagu regionalnog diva koji bi imao gotovo sedam milijardi eura godišnjeg prihoda. Kostić je čak i složio ime te megakompanije - AMANP .

EU i Rusi održavać sirijsku v TRKA U NAORUŽANJU

Raketni sistem S 300 koji će Rusija isporučiti Asadu predstavlja faktor stabilnosti koji će “usijane glave” odvratiti od miješanja u sirijski sukob, poručeno iz Moskve

Svakodnevno granatiranje: Homs

Globus 17

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

ija će vatru

RISEL, MOSKVA, TEL AVIV - Trka u naoružavanju sirijske vlade i pobunjenika dostigla je vrhunac pošto su, u razmaku od svega nekoliko časova, Brisel i Moskva odlučili da nastave da isporučuju oružje ustanicima, odnosno snagama koje se bore na strani Bašara al Asada.

Prelomio je Brisel, odlukom da ukine embargo na isporuke oružja pobunjenicima, uprkos činjenici da su članice EU bile duboko podijeljene po tom pitanju. Velika Britanija i Francuska su se naročito zalagale za ukidanje embarga dok su Austrija, Švedska, Finska i Češka Republika imale rezerve prema takvoj odluci. “Države članice mogu donijeti različite odluke. To ne znači da smo izgubili kapacitet da imamo zajedničku politiku”, rekla je Ketrin Ešton, visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost. Ipak, nijedna članica nema namjeru da pobunjenicima šalje oružje narednih mjeseci, zbog straha da ne ugroze mirovnu konferenciju koja se održava sljedećeg mjeseca. Suštinski, konačna odluka o isporukama oružja ustanicima neće biti donijeta prije 1. avgusta, kada će biti ponovo razmatrana nakon pregleda stanja na terenu. Nekoliko sati kasnije, Sergej Rjabkov, zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije, rekao je da će ta zemlja nastaviti da isporučuje sirijskoj vladi protivavionske rakete. Rjabkov je kazao da su se rakete tipa S-300 pokazale kao “faktor stabilnosti” koje bi “neke usijane glave” mogle da odvrati od ulaska u konflikt. Rjabkov je još rekao i da je ugovor o isporuci sistema S 300 potpisan prije nekoliko godina i da faktički nema veze sa odlukom EU da skine embargo pobunjenicima u Siriji na isporuku oružja. On je, istovremeno, optužio evropske lidere da “raspiruju pla-

men konflikta”, kao i da su doveli u pitanje održavanje mirovne konferencije o Siriji. Moskva takođe smatra da isporukom protivavionskog sistema sirijskom režimu Bašara al Asada nije izašla iz okvira međunarodnog prava. “Mi ne radimo ništa što bi moglo da utiče na promjenu situacije u Siriji. Oružje koje mi isporučujemo je isključivo odbrambeno”, kazao je ruski ambasador pri NATO Aleksandr Gruško. Međutim, izraelski ministar unutrašnjih poslova Juval Stajnic tvrdi da protivavionski sistem S 300 može takođe da se koristi kao ofanzivno oružje i da obara izraelske civilne avione iznad Tel Aviva. Stajnic je optužio Rusiju da ohrabruje podršku brutalnom režimu isporukom takvog sistema u trenutku kada sirijski predsednik Bašar al Asad ubija sopstvene civile, kako je kazao. On smatra da unaprijeđeni sistemi takođe mogu da padnu u ruke “pogrešnih pobunjeničkih grupa” ili Asadovim iranskim saveznicima. Ministar je dodao da se Izrael još nada da će ubijediti Rusiju da suspenduje prodaju sistema S 300, ali je i upozorio da njegova država ‘’zna kako će reagovati” u slučaju da taj sistem bude isporučen Asadovim snagama. Amerikanci se, za sada, drže relativno po strani kada je u pitanju naoružavanje ustanika, ali su posljednjih mjeseci “karte bacili” na Salama Idriza, komandanta Slobodne sirijske armije, čije snage obučavaju u Turskoj i Jordanu.

Prema izraelskim i zapadnim izvorima u Siriju bi iz Rusije trebalo da stignu 144 rakete i šest lansera sistema protivvazdušne odbrane S-300. Sudeći po informacijama do kojih je došao Izrael, Sirija je počela otplatu 900 miliona dolara vrijednog ugovora za kupovinu četiri baterije sistema S-300, a jedna od transakcija je obavljena ove godine sa računa sirijske vlade na račun ruske VEB banke. Te rakete mogu da obore avione i projektile na razdaljini od 200 kilometara. Njima bi se znatno ojačala i unaprijedila sirijska odbrana što bi pomoglo Asadu da otkloni opasnost od eventualne međunarodne intervencije. Iako je Izrael izrazio bojazan da bi ovaj, u suštini odbrambeni sistem, mogao da bude upotrijebljen i u ofanzivne svrhe, odnosno da bi raketama S-300 Asad mogao da dosegne i mete na teritoriji Izraela, neki vojni analitičari smatraju da to ne bi bio veliki izazov za izraelske vazduhoplovne snage. Ako se aktiviraju, rakete S -300 mogu lako da se primjete zbog upečatljivog radarskog signala i odatle je samo mali korak da se onesposobe.

TV KVIZOVI

IZVJEŠTAJ

Širenje sintetičkih droga Optužnica protiv SMS mafije na Starom kontinetnu BEOGRAD - Tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije podiglo je optužnicu protiv 18 okrivljenih za SMS prevare u televizijskim kvizovima i emisijama o horoskopu, kojima je oštećeno viže od 160.000 građana Srbije, saopštio je juče tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević. Građani su oštećeni za 319 miliona dinara (2,870,000 eura), a grupa optuženih je sebi pribavila 503 miliona dinara (oko 4,5 miliona eura), naveo je Radisavljević. Oštećeni su i građani koji su upućivali telefonske pozive i SMS poruke iz Švajcarske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Švedske i Danske. U saopštenju Tužilaštva se na-

U 2012. otkrivene 73 nove psihoaktivne supstance ZAGREB - Broj, vrsta i dostupnost novih vrsta droga u Evropi tokom prošle godine bila je u stalnom porastu, navodi se u posljednjem izvještaju Europola i Evropskog nadzornog centra za droge i bolesti zavisnosti (EMCDDA). Otvoreno tržište novih droga razvilo se pod uticajem globalizacije, tehnološkog napretka i interneta, navodi se u izvještaju u kojem se zaključuje da rast ilegalnog tržišta novih droga predstavlja značajan izazov za javno zdravstvo i sprovođenje zakona. Do prije desetak godina većina novih psihoaktivnih supstanci koje su se pojavljivale u Evropi proizvedena je u “podzemnim” laboratorijima ili je dolazila iz medicinskih zaliha i direktno je prodavana na ilegalnom tržištu. Iako takav način preprodaje i dalje postoji, ilegalno poslovanje se povećava zbog prodaje putem interneta i u specijalizovanim trgovinama u urbanim područjima. Veći-

na novih ilegalnih supstanci uglavnom se proizvodi u Kini i Indiji, a u Evropi se dodatno obrađuje, pakuje i prodaje. Takođe, često završe i na “ulici”, gdje se prodaju kao zamjena za amfetamine, ekstazi, kokain ili heroin. U izvještaju se navodi da su 2012. u Evropi otkrivene čak 73 nove psihoaktivne supstance, čime je nastavljen trend rasta. Godinu ranije otkriveno ih je 49, 2010. godine 41, a 2009. 24. Na prošlogodišnjem popisu dominira čak 30 sintetičkih kanabinoida koji oponašaju učinke kanabisa. Istaknuta su i dva ilegalna sintetička stimulansa (4-MA i 5-IT) sa haluciogenim djelovanjem koji se u državama EU povezuju sa više od 40 smrtnih slučajeva. U Europolu ističu da je pojavljivanje novih droga priznato kao globalan problem koji je teško kontrolisati, kao i da se organizovani kriminal uključen u proizvodnju novih droga ubrzano razvija i širi svoja tržišta.

vodi da je završena istraga i da je podignuta optužnica protiv 18 okrivljenih - vlasnika i direktora preduzeća “Fonlider” osnovanih u Srbiji, Njemačkoj, Crnoj Gori i Republici Srpskoj i RTV “Duga”, MHC d.o.o i MHC “Telekomunkacije” i drugih privred-

nih društava i protiv zaposlenih u ovim preduzećima. Oni se terete da su učestvovali u organizovanju televizijskih i radijskih kvizova i astroloških emisija lažno predstavljajući da se građani mogu uključiti u ove emisije i dobiti vrijedne nagrade.

18 Kultura

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

GOSTOVANJE

Simfoničari i Krpan u CNP-u

Predstava će biti izvedena na pratećoj manifestaciji “Pozorje mladih”

Crnogorski simfonijski orkestar pod upravom maestra Grigorija Kraska prirediće koncert večeras u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta. Na repertoaru će biti djela jednog od najznačajnijih kompozitora u istoriji muzike Ludviga van Betovena: uvertira Fidelio, Koncert za klavir i orkestar broj 2 u B-duru i Simfonija broj 8 u F-duru. Solističku dionicu u Koncertu za klavir i orkestar će tumačiti proslavljeni hrvatski pijanista Vladimir Krpan. Istaknut i kao pedagog, profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Vladimir Krpan je pokretač hrvatskog savremenog pogleda na pijanizam i osnivač hrvatskog ogranka EPTA-e (European Association of Piano Teachers) čiji je predsjednik.

Komad ª Žabarª na Sterijinom pozorju JUBILEJ

Norveška Edvardu Munku gradi novi muzej

Gradske vlasti Osla saopštile su juče da su postigle dogovor o izgradnji novog muzeja u kojem će biti izloženi radovi norveškog slikara ekspresionizma Edvarda Munka, čija se 150-godišnjica rođenja obilježava ove godine. Gradska vlada podržala je projekat pod nazivom Lambda, futurističko zdanje od stakla koje će biti podignuto na obali Oslo fjorda, nadomak nove, velelepne gradske opere. Munk (1863-1944)

Digitalne fotografije Jasne Brković biće predstavljene na izložbi koja se otvora večeras u holu KIC-a „Budo Tomović“ u 20 časova. Autorka će se podgoričkoj publici predstaviti fotografijama na kojima su motivi iz Boke Kotorske. Izložba će moći da se pogleda narednih sedam dana.

je gradu ostavio ogromnu zbirku radova, koja obuhvata 1.100 slika, 3.000 crteža i 18.000 gravura, uključujući dvije verzije „Krika“, možda najopoznatijeg prikaza egistencionalne tjeskobe. Mnogi u Oslu i Norveškoj smatraju da postojeći Mnukov muzej, sagrađen neposredno poslije Drugog svjetskog rata, u skromnoj četvrti grada, nije dostojan neprocjenjive kolekcije slavnog umjetnika.

Pronađen rukopis Perl Bak Izgubljeni roman nobelovke Perl Bak “The Eternal Wonder” biće objavljen ove jeseni, u izdanju “Open Roada”, četrdeset godina nakon što je napisan, u posljednjim mjesecima života slavne spisateljice. Rukopis je slučajno pronađen u teksaškom skladištu te za malu novčanu nadoknadu dostavljen nasljednicima Perl Bak, koji su preko njenog izdavača odlučili da objave posljednje djelo koje je napisala, i to dok je bolovala od raka.

Komad “Žabar” Kraljevskog pozorišta Zetski dom biće izveden večeras u 20 sati na pratećoj manifestaciji “Pozorje mladih”, u okviru 58. Sterijinog pozorja u Novom Sadu. Predstavu rađenu po tekstu Rajnera Vernera Fasbindera potpisuju Petra Veber i Lidija Dedović, u podjeli klase profesora Branislava Mićunovića. Djelo “Žabar” je jedno od prvih ostvarenja genijalnog Fasbindera i za njega je predstavljalo odskočnu dasku u daljem radu. Fasbinerov tekst, iako napisan šezdesetih, baza je za suočavanja sa brutalnostima, lažima, konstrukcijama i fobijama savremenog društva i njegovih mladih zaboravljenih običnih ljudi, delikvenata koji su izgubili svoje kompase, ali i dalje znaju gdje su prave strane njihovih malih svijetova, samo teško da ih mogu naći u zamračenom skla-

dištu današnjice. U predstavi igraju: Miloš Pejović, Jovan Krivokapić, Petar Novaković, Bojana Malinovska, Karmen Bardak, Ana Vučković, Momčilo Otašević, Aleksandar Radulović, Gorana Marković, Gordana Mićunović, muzičar Nebojša Nenezić. Prateća manifestacija Sterijinog pozorja “Pozorje mladih” mjesto je susreta mladih pozorišnih stvaralaca, studenata i profesora pozorišnih akademija i fakulteta radi međusobnog upoznavanja i razmjene iskustava. Tradicionalni 58. pozorišni festival “Sterijino pozorje” u Novom Sadu otvorio je 25. maja Emir Kusturica, srpski režiser i scenarista. Izborom selektora Igora Bojovića do 3. juna je najavljen bogat repretoar ovog pozorišnog festivala koji traje od 1956. godine.

ª Veliki Getsbiº na aukciji Primjerak prvog izdanja romana “Veliki Getsbi” F. Skota Ficdžeralda očekuje se da će dostići cijenu od 150 hiljada dolara, najavila je aukcijska kuća Sotbi. Primjerak koji je pripadao kritičaru i piscu Malkolmu Kauliju biće ponuđen na aukciji zajedno sa Ficdžeraldovim pismima i neobjavljenom pjesmom. Vijest o prodaji romana objavljena je samo nekoliko sedmica nakon premijere filma Baza Lurmana “Veliki Getsbi”.

Kultura 19

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

ª (Ne) konfiskovana intimaº u Kotoru Multimedijalna izložba “(Ne) konfiskovana intima”, autorke Daliborke Kordić Bajrović, biće otvorena sjutra u 20 sati u Gradskoj galeriji u Kotoru. Daliborka Kordić Bajrović rođena je 1972. godine u Kotoru. Diplomirala je slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 1996. godine, u klasi profesora Dragana Karadžića. Samostalno je izlagala u Kotoru, Podgorici i Dubrovniku kao i na brojnim kolektivnim izložbama. Dobitnik je Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru tokom 2007. godine. Živi i radi u Kotoru.

Nikolaidisov roman u Sloveniji

BIJENALE

Slobodarski duh Vejveja za Veneciju Venecijansko bijenale savremene umjetnosti, 55. po redu, počinje danas Jelena Boljević

enecijansko bijenale savremene umjetnosti počinje danas vernisažom za stručnu javnost, a 1. juna će zvanično biti otvoreno i za najširu publiku. Crnu Goru u Veneciji predstavlja Irena Lagator-Pejović izložbom “Misliti slikom”, koja će biti otvorena sjutra u 18.30 sati u palati Malipjero. Kineski umjetnik i disident Aj Vejvej, čiji će radovi biti predstavljeni u Njemačkom paviljonu, najavljen je kao najveća zvijezda ovogodišnje izložbe.

Posjetioci Bijenala do kraja novembra imaće priliku da pogledaju izložbe u gotovo 90 nacionalnih paviljona, kao i centralnu postavku “Enciklopedijska palata” sa radovima više od 150 umjetnika iz četrdesetak zemalja. Na 55. Bijenalu je deset debitanata, uključujući Vatikan i Kosovo. Prema koncepciji umjetničkog direktora Masimilijana Đonija, italijanskog kustosa i likovnog kritičara, tema 55. Bijenala je “Enciklopedijska palata”, a inspirisana je radom Marina Auritija iz 1955. godine, samoukog umjetnika koji je sanjao o velikoj palati u koju bi bio smješten muzej koji bi sakupio sva znanja svijeta na jednom mjestu.

Izložbu radova crnogorske predstavnice Irene Lagator-Pejović otvoriće sjutra veče Bazon Brok, umjetnik i profesor estetike i kulturnog obrazovanja na Univerzitetu Bergiše u Vupertalu. Izložbu čine tri in situ instalacije: “Izvan konačnosti”, “Misliti slikom” i “Ecce Mundi”, kao i “Camera Imaginata”, a komesar je Nataša Nikčević. Na 55. Bijenalu učestvuju i sve bivše jugoslovenske republike. U Paviljonu Srbije, čiji je komesar kustoskinja Maja Ćirić, predstavljaju se Vladimir Perić i Miloš Tomić izložbom “Nema ničega između nas”, koju čine video-radovi i instalacije. Hrvatsku predstavlja multimedi-

Rad Aja Vejveja u sklopu izložbe “S.A.C.R.E.D” u okviru Venecijanskog bijenala

Književnik Jovan Nikolaidis predstaviće svoj roman „Valdinos“ na slovenačkom jeziku sjutra u Kopru, u sklopu Festivala Forum Tomizza, koji se tradicionalno održava pod sloganom „Međunarodni pogranični susreti : Trst-Kopar-Umag“. “Knjiga „Valdinos“ Jovana Nikolaidisa svjedoči o nastanku jedne primorske varoši i njenom trajanju do najnovijih vremena. Međutim, riječ je o svojevrsnoj antiutopijskoj konstrukciji koja pokušava da se suprotstavi svim poznatim i dostupnim modelima ljudske egzistencije”, zapisao je o romanu Vladimir Vojinović. Prevod, štampanje i promociju tog djela u Sloveniji pomogli su Traduki (Javna agencija za knjigo Republike Slovenije) i Ministarstvo kulture Crne Gore. U prevodu Sonje Polanc, knjigu je objavila „Zrakogled“ iz Kopra.

FrANc KAFKA

Izraelac Amos Oz nagrađen u Češkoj Jedan od najpoznatijih izraelskih pisaca današnjice Amos Oz dobitnik je ovogodišnje međunarodne književne nagrade “Franc Kafka” za svoje priče o životu u jevrejskoj državi. Oz će nagradu i ček na 10.000 dolara primiti u oktobru na ceremoniji u Pragu, saopštilo je Udruženje “Franc Kafka”, koje dodjeljuje nagradu. Oz, 74-godišnji pisac rođen u Jerusalimu iz poljsko-ruske porodice, najpoznatiji je po humoru i mašti koje koristi u svojim djelima prevedenim na više od 40 jezika. Najpoznatija djela Amosa Oza su romani “Moj Mihael” (1968), “Brdo lošeg savjeta” (1976) i “U ze-

mlji Izraelu” (1983), u kojima je dao, kako mnogi smatraju, najupečatljivije portrete Izraelaca ikada predstavljene. Tokom godina pisac i mirovni aktivista koji je prezime Klausner promijenio u Oz, hebrejsku riječ za snagu i hrabrost, dobio je brojne nagrade, uključujući i Izraelsku nagradu za književnost 1998. i njemačku “Gete nagradu” 2005. godine. Nagrada “Kafka”, nazvana po književniku i autoru “Metamorfoza”, “Procesa” i “Zamka”, prvi put je dodijeljena 2001. Među ranijim dobitnicima su i Haruki Murakami, Filip Rot, Harold Pinter, Vaclav Havel.

● FoTo priča

jalna umjetnica Kata Mijatović projektom “Između neba i zemlje”, odabranim na predlog komesara Branka Franceschija. Bosnu i Hercegovinu predstavlja nagrađivani mladi umjetnik Mladen Miljanović iz Banjaluke projektom “Vrt uživanja”. Komesar izložbe je Sarita Vujković. U okviru 55. Bijenala biće predstavljena i publikacija objavljena povodom drugog bijenala savremene umjetnosti D-0 ARK Underground u bivšem Titovom atomskom bunkeru u Konjicu. Makedoniju predstavlja Elpida Hadži-Vasileva, umjetnica koja živi i radi u Brajtonu u Velikoj Britaniji, a Sloveniju predstavlja Jasmina Cibic, koja djeluje na relaciji Ljubljana - London. Prvi put na Bijenalu u Veneciji predstavlja se Kosovo - izložbom mladog umjetnika Petrita Halilaja. Međunarodnim žirijem 55. Bijenala umjetnosti predsjedava britanska kustoskinja Džesika Morgan iz Tejt galerije u Londonu. Članovi žirija su i Sofija Hernandez Čong Kui iz Meksika, Frančesko Manakorda iz Italije, Bisi Silva iz Nigerije i Ali Su-

botnik iz SAD. Jedan od najuticajniih umjetnika na svijetu, kineski disident Ai Vejvej, i indijski fotograf Dajanita Sing predstavljaće Njemačku sa piscem i producentom Romualdom Karmakaruom i južnoafričkim fotografom Santuuom Mofokenguom. Zanimljivo je i da su Njemačka i Francuska odlučile da razmijene paviljone kako bi simbolično istakle važnost dijaloga. Taj potez motivisan je i željom dvije zemlje da istaknu viziju zajedničke evropske kulture u širem okviru globalne zajednice. Veliku Britaniju predstavljaće Jeremy Deller, dobitnik prestižne Tarnerove nagrade 2004. godine za rad “Memory Bucket”. Američki paviljon, koji tradicionalno izaziva veliku pažnju, biće u znaku umjetnice Sarah Sze, dok će Rusiju predstavljati Vadim Zakharov. Australiju predstavlja Simryn Gill, Austriju Mathias Poledna, Kanadu Shary Boyle, Dansku Jesper Just, Finsku Terike Haapoja i Antti Laitinen, Island Katrín Sigurdardóttir, Irsku Richard Mosse, Japan Koki Tanaka, Liban Akram Zaatari, Holandiju Mark Manders, Novi Zeland Bill Culbert, Portugal Joana Vasconcelos, Škotsku Duncan Campbell, Corin Sworn i Hayley Tompkins, Španiju Lara Almarcegui, Švajcarsku Valentin Carron, Tursku Ali Kazma... Zanimljivo je da je kustos belgijskog paviljona čuveni južnoafrički pisac i nobelovac Džon Maksvel Kuci. Belgiju predstavlja skulptorka Berlinde De Bruyckere, koja je sa Kucijem radila na knjizi “All Flesh”. Irak se predstavlja grupnom izložbom u palati Dandolo, čiji će kustos biti Jonathan Watkins, direktor Ikon galerije u Birmingemu. Izrael će predstavljati Gilad Ratman, najmlađi do sada umjetnik koji u ime te zemlje učestvuje na Bijenalu u Veneciji. Uz centralnu izložbu i nacionalne paviljone, razmještene najvećim dijelom u Đardinima i Arsenalu, ali i palatama širom Venecije, 55. Bijenale obuhvata još 48 pratećih događaja, koje je takođe odabrao Đoni. Prema riječima predsjednika Bijenala u Veneciji Paola Barate, 55. međunarodna izložba, koja se prostire širom Venecije, pretvoriće još jednom taj grad u urbani fenomen.

Mendelin osmijeh za vječnost Umjetnik iz Južne Afrike Pol Blomkamp naslikao je najveći portret Nelsona Mendele na svijetu. Rađen povodom 95. rođendana čuvenog političara, portret je visok 4,2 metra. Naslikana na odvojenim platnima, ova slika će biti predstavljena u julu. “Htio sam da ovjekovječim Mendelin legendarni osmijeh. Na ovaj način pokušao sam da prenesem energiju i duh ovog nevjerovatnog čovjeka”, kazao je umjetnik kome je trebalo 14 mjeseci da završi portret rađen u akrilu. “Arkril je vječan, kao i Mendelina energija”, kazao je Blomkamp.

Reportaže 21

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

STAV Njegoš mora biti zaštićen zakonom STEVO VUČINIĆ

ISTORIJA

Kolašinska radionica

Priča o jednom majstoru i njegovim šegrtima koja se ne zaboravlja i koja se i danas prepričava u gradu na Tari

olašinac, sedamdesetosmogodišnji Vučić Šćepanović, ispričao nam je kako je četrdesetih godina, odnosno 1946. odmah nakon rata, u grad na Tari stigao iz Vojvodine Mađar Terek Šamuel Pal, kako bi u gradu napravio parni mlin. Upravo sa dolaskom Tereka počinje intenzivni kolašinski razvoj zanatsko-metalske struke. On je bio glavni šef u zanatskom centru koji su svi zvali Parni mlin, a u tadašnjem preduzeću Građevinar takođe je bio šef za bravarsku struku.

jegoš je veliki pjesnik i nacionalni simbol koji kao takav mora da uživa svojevrsnu zaštitu. Vjekovi zastrašujuće borbe koju su Crnogorci vodili za slobodu i opstanak kakvoj nema primjera u novijoj evropskoj istoriji kroz njega su progovorili stihovima: /oltar pravi na kamen krvavi/.../ neka bude što biti nemože/.... No, očaran jednom Dobroćankom ispjevao je i antologijsku ljubavu pjesmu – Noć skuplja vijeka. U njoj se iskazao erotski na način koji nije nimalo prikladan za jednog vladiku: /Igram joj se sjabukama (dojkama).../znoj lagani s njenom kosom/ s zanesene tarem glave/ druge sreće malo važne/ za nju bi da i sve slave./

ao čovjek sporan je u moralnom, a kao svještenik u dogmatskom smislu. U „Luči Mikrokozmi“ inaugurisao je sopstveni religiozni koncept koji beogradski klerikalni krugovi nazivaju Njegoševom religijom, što je činjenica, ali to nije pravoslavni nauk vjere. Očitovao se pismeno, jasno i javno da sumnja u crkvene dogmate, da njime vladaju erotske sile, a živio je i djelovao protiv monaškog zavjeta i crkvenog nauka i kanona. Bio je izrazito osvetoljubiv i nije praštao. Na dušu mu se stavlja tridesetak naručenih ubistava. Svojevremeno je na prevaru pod Ostrog domamio sve hercegovačke begove, sem jednoga, pa ih na najpodliji način pobio za račun Ali paše Rizvanbegovića iz Stoca. Njegov brat Tomo zelenašio je državne pare za svoj i Njegošev račun i cijele familije dovodio do propasti. Dakle, ljudsko i pjesničko u Njegošu nijesu u saglasju. Koliko se kao pjesnik uzvisio nad milionima, toliko se kao čovjek mnogo puta unizio. No, to i nije važno, većina velikana se nemože podičiti vrlinama.

jegovo djelo, nesporno je najdublji iskaz kolektivnog bića Crnogoraca koje je u neraskidivoj svezi s njim kao ličnošću i tvorcem. Zato Njegoš i jeste i nacionalni i državni simbol iz kojeg je apstrahovana ljudska dimenzija koja za njegov smisao nema značaja. Mora biti zaštićen Zakonom o državnim i nacionalnim simbolima, ali nemože biti svetac. Jer nije bio svetoga života, niti na prostoru u kojem počiva u vječnom miru obitava duh sveti koji krijepi molitvenike. U protivnom bi se to odavno očitovalo.

rpska pravoslavna crkva kanonizovala je kralja Milutina koji se u četrdesetoj godini oženio sedmogodišnjom Simonidom. Za takav blud danas bi u Americi dobio tri doživotne robije. Kanonizovala je i Nemanju kome su ruke bile krave do lakata. Na najsvirepiji način poubijao je bogumile u svojoj zemlji. A nedavno su kanonizovali i nekoliko saradnika okupatora i ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata, rodom iz Pljevalja. Takvom zboru molitvenika pred nebeskim prijestoljem biće priključen i Njegoš, što je uvreda i provokacija koja zaslužuje primjeren odgovor crnogorske Vlade.

ošnjački intelektualci njegovo djelo, mahom, tumače van konteksta prostora i vremena u kome se vodila borba protiv turskog okupacionog poretka i izazivaju podozrenje građana islamske vjere prema njemu zbog stihova: / Do istrage vaše ali naše/.../ No lomite munar i džamiju/... /Da krstimo vodom ali krvlju/. Vjera je subjektivno pitanje, a okupacija koju je nad nama sasvim slučajno provodila jedna islamska zemlja je objektivna činjenica. „Gorski Vijenac“ je sadržinom bio uperen protiv takvog stanja i svih njegovih simbola, a ne protiv islama kao takvog. Okupirani su bili preci i muslimana i hrišćana i bilo je prirodno da su se svim sredstvima, uključujući i književna i pjesnička, borili protiv okupacionog poretka i svega što ga je simbolizovalo. Temeljeći se na vjekovnoj slobodarskoj tradiciji ustajali su Crnogorci 1919. godine i protiv pravoslavne Srbije i 1941. protiv katoličke Italije i katoličko-protestantske Njemačke.

ošnjački Kongres iz Amerike pokrenuo je postupak pred Komisijom EU da se „Gorski Vijenac“ proglasi antiislamskim djelom. Taj postupak, ustvari, će provocirati sve evropske klerofašiste i islamofobe da Njegoša i njegovo djelo uzdignu u vaseljenske antiislamske simbole. Neka se ne čude inicijatori ako njegove biste ubrzo osvanu u svim evropskim metropolama od Kopenhagena do Atine, a izvjesni stihovi iz „Gorskog Vijenca“ budu citirani više nego Biblija. U svakom slučaju, bez ikakve sumnje neosnovana kanonizacija Negoša podstaći će međuvjerske i međunacionalne sukobe u suśednim državama i destabilizovaće političke prilike u zemlji. Zato, ponavljam, Njegoša treba Zakonom zaštititi kao naš nacionalni simbol prije nego zloupotreba njegovog imene i djela dosegne međunarodne razmjere.

“Šef škole učenika u privredi a u to vrijeme direktor zanatskog preduzeća, odnosno Građevinara bio je Panto Marinković. Kao trinaestogodišnjak, nakon završetka 4 razreda otišao sam na mehaničarski zanat, kod njega, koji je trajao tri godine i potom ostao tamo i da radi sve do penzije. Prije mene i pokojnog Pera Kasala, kod Tereka su bila dva starija radnika koja su brzo napustila posao, dok smo mi ostali. On je bio glavni majstor preduzeća Mađar sa kojim sam ja uvijek i svugdje išao.Tad nije bilo kao sad da se djelovi za automobile kupuju, nego smo ih mi sami pravili. Išli smo odavde pa do Mateševa nekih 12 kilometara od grada, jer su na toj dionici pokraj puta ostala auta nakon rata, njemačka i italijanska pa smo tako od njih uzimali djelove, šarafe i sve što nam se učinilo potrebno za pravljenje djelova”, priča Šćepanović. O svom učitelju on danas govori da je imao zlatne ruke i umio svašta da napravi, pa je tako od motora stare “spahe” napravio jednu mašinu koja je osvjetljivala pogon i proizvodila struju koja je pokretala mašine. “Nema šta nije znao da popravi”, tvrdi Šćepanović citirajući Terekove riječi “sve što je čovjek napravio to može i da se popravi”. “U to vrijeme nije bilo struje, odnosno iz hidro elektrane Mušovića Rijeke bilo je toliko napajanje da su samo sijalice radile u domaćinstvima jer nije bilo uređaja kao danas, tako da je on eto napravio napajanje električne energije za pokretanje mašina u pogonu, jer je to bio jedan čitav zanatski kompleks na jednom mjestu od šnajdera, šustera, brica, stolara i mnogih drugih”, objasnio je Šćepanović. On je kazao da ih je Terek nauVučić Šćepanović

čio da nikad ne smiju držati ruke u džepove, pa se jednom prilikom desilo da su na tabli na kojoj stoje razni ključeve od alata,a mora se znati red, falilo dvoje kliješta. “Uh, ne daj bože da se nešto izgubi, bolje da nas nema. Ja se požalim Mađaru, da fale kliješta, na šta mi je on kratko i jasno kazao ‘traži’. Ubio sam se tražeći ali ih nigdje nijesam mogao naći i to sve do kraja radnog vremena odnosno do 17h. A kako sam tad odlazio u školu, majstor mi je kazao da idem, pa sjutra da nastavim tražiti. Samo što sam izašao iz radionice i malo odmakao stavio sam ruke u džepove kad one tu. Vratio sam se i ispričao mu a on se samo slatko nasmijao. Eto dok smo radili ruke u džepove nijesmo smjeli da držimo”, kazao je Šćepanović. Kad se ‘70 godine spremao da se vraća u Vojvodinu tražio je da pođem sa njim, iako nam je svima, a posebno meni, bio kao otac, ipak sam ostao u svom gradu i nastavio sa poslom kojim me on naučio. Prema njegovim riječima uslovi za rad su bili veoma teški u to vrijeme pa tako ni adekvatne opreme, gdje se radilo i po sunčanom i kišnom i sniježnom danu i to pod vedrim nebom, ali se radilo i niko se nije žalio. U to poslijeratno vrijeme bila su samo dva automobila u gradu koja su oni održavali i to jedan “ševrolet master” i još jedan stari model. “Sad sam zaboravio koje je tačno marke bio taj drugi automobil. Te automobile su vozili Krsto Raketić i Ljubiša Mališić. Između 50 i 60 godine prvi Kolašinac koji je imao automobil je bio Milivoje Medenica i to ‘fiću’, dok je Vujica Garić bio vozač opštinskog gaza”, objasnio je Šćepanović. Naš drugi sagovornik, koji je ta-

Vučić Šćepanović

kođe nakon tri godine kod Tereka završio zanat i čiju diplomu je upravo on potpisao tvrdi da je Mađar bio cijenjen taman kao predsjednik neke države. Sekula Kljajić objašnjava da je Terek bio čudo za to vrijeme, da je svašta znao da napravi, a ono što mu je bila uža specijalnost je pumpa za vodu. “On je bio taj koji je napravio prvu pumpu za vodu pa je tako na dubinu od 20 metara ubacivao cijevi i izvlačio pijaću vodu, za samo dva sata znao je da namontira u to vrijeme gater za rezanje balvana pa je tik do njegove kuće napravio i prvu pilanu. Znao je dok hoda ulicom, ako đe vidi parče žice ili ekser, saginjao se i trpao sve u džepove. Sve je on to znao dobro da iskoristi” ispričao je Kljajić. On nam je rekao i da je Mađar, nakon povratka u Vojvodinu, njemu pisao nekoliko puta gdje je naglašavao da se njegov rad u Vojvodini ne cijeni kao u Kolašinu, samim tim što je tehnologija sve više napredovala i da je on nastavio da se bavi izradom pumpi za vodu, pa kako je Kljajić kazao i umro je pored neke pumpe za vodu, gdje su ga pronašli. Tada je imao oko 70 godina. Jedini spomenik, odnosno jedini trag po kojem bi bio zapamćen, kako nam je kazao kolašinski publicista Predrag T. Šćepanović je kapija na gradskoj pijaci koju je napravio Mađar dok je radio u Kolašinu.

22 Matura

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

HERCEG NOVI

Proslava trajala do jutra Sa proslave polumature OŠ “Milan Vuković” iz Herceg Novog

Učenici Osnovne škole “Milan Vuković”, njih 88, proslavili su prije nekoliko dana polumaturu u noćnom klubu “Pipls”. Djevojčice su izgledale kao princeze iz bajki sa uvijenom kosom i pletenicama, dok su dječaci bili nešto ozbiljniji. Ushićenje je bilo evidentno, a tinejdžeri su svoje prvo malo matursko veče proslavili uz pratnju svojih najbližih, ali samo do ulaska u diskoteku. Direktor Osnovne škole “Milan Vuković” Željko Bojović kazao je da je uspjeh djece očekivan i dobar, mada će biti i nekoliko učenika na popravnom, ali da će se i to prevazići. “Uskoro ih očekuje ispit koji se ove godine održava prvi put, jer je riječ o prvoj generaciji koja je prošla cijelu reformu. Dobiće ocjenu na maloj maturi i ta ocjena će biti zapisana u njihova svjedočanstva i biće važna za njihov upis u srednju školu”, kazao je Bojović. On je dodao da su nedavno imali eksterno testiranje trećeg

i šestog razreda, a prema prvim pregledima testova, bilo je veoma uspješno, što pokazuje da je reforma obrazovanja došla do izražaja i pokazala prave vrijednosti. On je dodao da prema njegovim utiscima najveće interesovanje đaka vlada za upis u gimnaziju, kao i na turistički i ekonomski smjer. Atraktivna pink djevojčica Ženja Dragojević, za kojom su se okretali svi Novljani, nije prošla nezapaženo ni među svojim drugarima. Za njen izgled se pobrinula majka Mirjana Potpara, poznati spiker iz lokalnog Javnog servisa, koja je i zabavljala male maturante. “Planiram da upišem turističku školu, a faliće mi drugovi”, istakla je ona. Učenica Anđela Žarić kazala je da se dugo spremala za maturu. “Dio najljepšeg djetinjstva sam provela u školi, tako da ima dosta žala što je napuštam. Planiram da upišem ekonomsku školu”, kazala je Anđela. S.M.

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

fešta

Matura 23

Slavili u luksuznom hotelu Sa proslave tri kotorske srednje škole u Splendidu

Skoro 300 maturanata kotorske gimnazije, srednje pomorske škole i Muzičke škole “Vida Matjan” matursko veče organizovali su u bečićkom hotelu “Splendid”. Zabavi u “Splendidu” prethodilo je okupljanje na rivi, nakon čega je uslijedio defile ulicama kotorskog Starog grada, a do Bečića i nazad bio je organizovan autobuski prevoz. Naime, Kotorani još nemaju hotel u kom bi se organizovala ovakva proslava, pa su se momci i djevojke, ruku pod ruku, spremili za polusatnu vožnju do Bečića. Iako su slavili u najluksuznijem hotelu u Crnoj Gori, većem broju djevojaka prevoz nikako nije pri-

jao, jer su im se haljine (a bilo je i te kako luksuznih) pogužvale. No, početno nezadovoljstvo ubrzo je zamijenjeno velikim osmijehom koji su uspješno zadržale sve do kraja glamurozne noći. Svečana večera i propratni govori direktora bili su uvod u zabavu za koju je bio zadužen pjevač Goran Stjepčević. Nakon svečanosti, učenike ovih dana očekuje polaganje maturskih ispita, te prijava za upis na odabrani fakultet. Kako smo načuli, većina još nije donijela konačnu odluku o studijama, obrazlažući to šaljivom uzrečicom “ima vremena”.

24 Matura

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

Mladost, ljubav i radost PROVOD

Sa proslave polumature OŠ “Vladimir Nazor” u hotelu “Crna Gora” u Podgorici

Milena Stanisavić, foto: Dejan Lopičić

olumaturanti podgoričke OŠ “Vladimir Nazor” prije nekoliko dana su, svečano odjeveni, kako i priliči ovoj noći, uspješno položili prvi životni ispit, polumatursko veče. Ponosni roditelji i mnogobrojna rodbina ispratili su svoje mezimce do hotela “Crna Gora”, kuda su budući osnovci promarširali i na sve prisutne ostavili utisak još jedne uspješne i srećne generacije.

Hotel “Crna Gora” ugostio je još jednu generaciju polumaturanata koji su uz muziku do ranih jutarnjih časova slavili završetak osnovne škole, pa samim tim imali vremena i da se prisjete svih lijepih trenutaka koje su dijelili tokom devet prethodnih godina u školskim klupama. U očima tek pokoje polumaturantkinje mogla se primijetiti i suza, neizostavni detalj gotovo svake polumaturske i maturske večeri. A da sve prođe samo u veselju, dobrom raspoloženju i zabavi, svesrdno su se potrudili i nastavnici. Direktor škole Đorđije Radonjić rekao je da je ovo četrdeseta generacija koju prati. “Ovo je jedna od boljih generacija, jer nema lošeg djeteta. Pamtiću ih po uspješnosti, po disciplini, po čojstvu, što je najbitnije, i po tome što će ova generacija štititi imidž naše škole. Opravdali su svaku ocjenu koju su dobili. Naš nijedan učenik nije podbacio. Imali smo specijalnog gosta, vlasnika privatnog preduzeća ‘Carine’ Čedomira Po-

povića, koji je snosio sve troškove. On je čovjek koji je zadužio našu školu”, zaključio je direktor. Lazar Milošević će dosadašnje školovanje pamtiti po lijepim stvarima, najboljim drugovima i nastavnicima. “Večeras očekujem lijepo druženje i dobru zabavu. Upisaću elektrotehničku školu”, rekao je on, dok se njegov drug Nikola Ivanović složio. “Meni je u osnovnoj školi bilo super, bilo je puno trenutaka za pamćenje. Nijesam se dugo spremao za ovu noć. Najradije ću se sjećati ekskurzije”, kaže on. Jelena Raulović je istakla da je to noć koju je nestrpljivo čekala i da se dugo spremala za nju. “Osnovnu školu ću pamtiti po najboljim drugaricama sa kojima ću da nastavim druženje i u srednjoj školi, jer ćemo zajedno da upišemo ekonomsku”, rekla je ona, dok je njen drug Balša Lazović dodao: “Najradije ću se sjećati ekskurzija na kojima nam je svima bilo prelijepo. Ružnih trenutaka nije bilo. Noćas ćemo se svi dobro provesti”.

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

Matura 25

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 Zabava/Slobodno vrijeme

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

Daily Sudoku puzzle No. 2402 sudoku 2013-05-11

Medium level

Teža

7 4

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Daily Sudoku puzzle No. 2401

Lakša 2013-05-10

Medium level

4 5

7 4

Page 1/2

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 6

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2400 2013-05-09 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2399 2013-05-08 2

vicevi

Liu Lingchao je Kinez koji živi tamo gdje ga noge odnesu. On i njegov neobični pokretni dom. Kud god da krene, Kinez Liu Lingchao sa sobom nosi svoj dom - kućicu od bambusa i najlona tešku 60 kilograma. Kako sam priča, selidba je jedan od najvećih stresova u životu, ali ne više i za njega. Kako Liu preživljava? Putuje po Kini i prikuplja boce za reciklažu, a kako bi uštedio novac i kako ga ne bi trošio na putne troškove, on svoju kuću nosi sa sobom idući za poslom. Liu je porijeklom iz južne kineske provincije Guangxi, a svoju mobilnu kućicu napravio je prije pet godina i još mu dobro služi. “Mogu se seliti gdje god poželim. Lagana je to odluka”, priča on. ‘Na taj način štedim novac tokom puta. Osjećam se slobodno, mogu ići gdje poželim i živjeti nezavisno od drugih”, kaže Liu.

Zanimljivo

Čovjek puž nosi kuću na leđima

Idu dvije plavuše penzionerke kod treće u posjetu. Pageka1/2 Kada su stigle, treća skuva fu za njih. One to popiše, treća penzionerka to na brzinu opere, pa poslije 5-10 minuta reče: - Joj, mi se zapričale, a ja vam kafu nijesam skuvala! Skuva ona drugu kafu, opet opere na brzinu, i dođe vrijeme da druge dvije penzionerke krenu. Taman da izađu, treća reče: - Gdje ste krenule, a kafa?! I popiju treću kafu i krenu. Kad jedna reče drugoj; - Joj koliko smo bili kod nje, a ni kafu nam nije skuvala! A tek će druga: - A gdje smo to bili, bješe? *** Kuca plavuša po banderi, kad naiđe policajac i pita je: - Što kucas tu? Plavuša će: – Pa piše da izdaje stan, a ne otvara niko!

Policajac će: – Pa čudi me baš, a i svijetlo im je upaljeno. *** Medvjed zaveo u šumi red i rekao da niko ne smije izvršiti nuždu u šumi. Zeka nije mogao da izdrži pa je izvršio nuždu pored žbunja. Došao medvjed i vidi zeca kako je pokrio nešto šapicama. Pita medvjed: - Šta si to pokrio šapama? Zeka: - Paaa, ulovio sam leptira! Medvjed: - Da ga vidim. A zeka brzo otvori šape i reče: - Joj odletje, al’ što se po*ro! *** Dobio Mujo dva sina, blizance. Obojici im je dao ime Huso. - Što si im, bolan Mujo, obojici dao isto ime - pita ga Haso. - Evo zašto: dođem ja kući i viknem: Huso! Donesi babu pivo. - A kad tamo - dva piva.

Zabava/Slobodno vrijeme 27

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

NEZVANIČNO

Možda smo mogli na predsjedništvu i o ovome da raspravljamo, a ne samo o porodiljama

Ne boj se ništa, navikne se čovjek s godinama

Tek godina prođe, a tačno me već glava boli od svega

OSMOSMJERKA Word Search Puzzle #H862UH

Bacteria

CAPITALS Cobblers COBBLERS CUSTOM Custom DIRGE Dirge DITTIES Ditties EDITED Edited ERASER Eraser ERRED Erred EXCEL Excel FACIAL Facial FETCH Fetch

Ma, ne sumnjam ja, nego taj sa desne strane

HOROSKOP

ACTIVE Active AILMENT ALERTS Ailment ALIVE Alerts ALKALINE Alive AMUSE Alkaline ARMPIT Amuse ASKEW Armpit AXIOM Askew BACTERIA Axiom BELIE

I kažem ti da će sada samo biti bolje kad je viši PDV

FINER Hinge GETAWAY HINGE Ideal IDEAL Ivies IVIESLakes LAKES Lowly LOWLY Lured LURED Metes METES Misty MISTY Natty NATTY

ONWARDS Raked PRIMES PROTON Rankle RAKEDSeats RANKLE Somber SEATS Stickler SOMBER Underlay STICKLER Upbeat UNDERLAY UPBEAT

OVAN Razmislite kome treba da se priklonite u poslovnoj saradnji, oni koji znaju da odaberu pravu temu automatski dobijaju i najbolje rezultate. Sve je povezano, potrebno je da napravite dobar izbor. Potreban Vam je dobar podsticaj.

BIK Imate dovoljno energije da se oprobate u nekim novim ili neobičnim situacijama. Tajnu Vašeg uspjeha predstavlja dobro osmišljena kombinacija lijepih i korisnih stvari u različitim pravcima. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi.

BLIZANCI Postoji osoba koja Vas iritira svojim izjavama ili neprofesionalnim ponašanjem. Poslovne probleme ne možete rješavati mimo nekog ustaljenog protokola, ali dokazivanje pravde ne predstavlja Vaš primarni cilj.

RAK Osvojili ste nečiju naklonost ili simpatije, ali to ne predstavlja dovoljnu garanciju za poslovni uspjeh. Osnovni problemi koji utiču na promjenu poslovno-finansijske klime proizilaze iz loše komunikacije među saradnicima.

VAGA Ukoliko Vas neko opominje da promijenite svoje kriterijume u poslovno-finansijskoj saradnji, dobro razmislite o krajnjem ili mogućem ishodu. Svaka korisna informacija treba da Vas približi uspješnim rezultatima.

ŠKORPIJA Nalazite se pred novom poslovnom dilemom. U susretu sa saradnicima morate imati dovoljno moralne hrabrosti da prihvatite odgovornost za ono što ste izjavili ili učinili. Nema potrebe da izbjegavate sučeljavanje.

STRIJELAC Neke iznenadne promjene u poslovanju više raduju Vas nego Vašu okolinu. Budući da se nalazite u centru važnih događaja, upotrijebite svoje skrivene adute u odnosu na poslovne konkurente. Procijenite dobar trenutak za nastup.

JARAC Pokušavate da zasjenite okolinu i u ambicioznom stilu prihvatate različite obaveze. Ipak, poslovni događaji ne idu u željenom smjeru. Zarad poštovanja nekih privatnih ili poslovnih dogovora, prihvatite kompromisno rješenje.

Onwards

Najveća zastava na svijetu

Belie

Finer

Primes

Capitals

Getaway

Proton

Žitelji jednog rumunskog sela razvili su gigantsku zastavu, najveću ikada napravljenu, i © Puzzle Baron May 28, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! upisali seCopyright u Ginisovu knjigu rekorda. Zastava na sportskom aerodromu u selu Klinčeni teška je pet tona, a dimenzije su joj 349,4 puta 226,9 metara, odnosno 79.290 metara kvadratnih, što je skoro 11 puta veća površina od prosječnog fudbalskog igrališta. Predstavnik Ginisa je potvrdio da je riječ o rekordu. Prethodni je postignut u Libanu 2010. godine zastavom od 65.000 kvadratnih metara.

LAV Vaše ideje ne znače mnogo ukoliko se i Vaši saradnici ne založe za slične principe u poslovno-finansijskim dogovorima. Uspješni rezultati podrazumijevaju zajedničko povjerenje i dugoročniju saradnju.

DJEVICA Ukoliko Vam je stalo da ostvarite svoje poslovno-finansijske interese, upotrijebite praktičnu pamet i lično iskustvo. Važno je da se pravilno distrancirate od osobe koja ima sumnjive namjere ili negativan uticaj na Vaše ponašanje.

VODOLIJA Djelujete zadovoljno zbog novih informacija. Važno je da osmislite dobar plan i da podstičete stvaralačku atmosferu. Ipak, Vaš spoljašnji uspjeh ne predstavlja i veliki adut pred voljenom osobom. U ljubavnom životu postoje neka drugačija pravila.

RIBE Strogo procjenjujete nečije postupke i uporno pokušavate da nametnete nova pravila ponašanja u poslovnoj saradnji. Nema potrebe da previše pričate o svojim poslovnim planovima, povucite konkretan potez bez suvišnih komentara.

28 Sport

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

DA LI STE ZNALI ATOMSKA KOŠARKA

ª Matorciº u NBA finalu Parker poslao Memfis na odmor, a Sparse u borbu za tron Miloš Pavićević

NBA ligi se dešava nešto čudno. Igrači koje bi mnogi “matorcima” nazvali, dijele lekcije kao u najboljim danima. Ili, ipak, njihovi najveći dani slave zapravo tek predstoje? Otpisani zbog godina, prigrlili su svoje tajno oružje i nastavili da idu tamo gdje su mnogi mislili da za njih više nema mjesta. Košarkaši San Antonio Sparsa prvi su NBA finalisti, jer su sa maksimalnih 4-0 eliminisali iz plej-ofa Memfis.

Da je nagradu za djevojku/suprugu (WAG) godine u Bundesligi osvojila ljepša polovina Matsa Humelsa - Keti Fišer! Keti je na dodjeli nagrade nosila haljinu u bojama Borusije Dortmund, što je podstaklo navijače Bajerna na šalu - ismijali su nagradu rečenicom: To je jedino priznanje koje je Dortmund osvojio ove sezone.

TIKET DANA ENGLESKA REPUBLIKA IRSKA TIP 1 KVOTA 1.50 NJEMAČKA EKVADOR TIP 1

KVOTA 1.67

KANADA KOSTARIKA TIP X

KVOTA 3.10

JANG BOJS BAZEL TIP 2

KVOTA 1.87

ST. GALEN GRASHOPERS TIP 2

KVOTA 3.10

CELJE MARIBOR TIP 2

KVOTA 1.57

Sparsi su “grizlije” u posljednjem meču serije savladali sa 93:86 na gostujućem terenu i tako postali šampioni Zapadne konferencije. Zbog šestorice igrača starijih od 30 godina, neko bi ove sadašnje Sparse mogao stvarno da nazove “matorcima”. Mogli bismo sada da se poigramo riječima pa da kažemo da je Tim (Dankan) najveći razlog što je San Antonio prvi put 2007. stigao do velikog finala. I, ne bismo mnogo pogriješili - taj 37-godišnjak je u ligaškom dijelu sezone imao 17,8 poena,

9,9 skokova, 2,7 blokade i isto toliko asistencija po utakmici. Igra na maltene istom nivou i u plej-ofu. Ipak, tim o kome je riječ sastavljen je od zrelih košarkaša koji podjednako vole sebe i one oko sebe na parketu. A kada kolektiv igra dobro, onda napetost rivala počne da dovodi do njegovog pucanja. Najprije jedva vidljivog, a onda jasno uočljivog. Ovoga puta ta rupa se stvorila u spoljnoj liniji “grizlija”, a juriš kroz nju poveo je 31-godišnji Toni Parker.

Francuz je meč završio sa 37 poena. Od 21 šuta, samo šest puta je bio neprecizan. Imao je i šest asistencija i četiri skoka. “Prošle godine, kada smo izgubili od Oklahome, rekao sam Dankanu da ćemo se vratiti i probati da idemo do kraja. Dajem sve od sebe, svaki put sam agresivan na terenu, ali moram da se zahvalim timu”, rekao je Parker. Često to možemo da čujemo od sportista. Ono čuveno “hvala saigračima, bez njih bi ovo bilo nemoguće”. Trebalo bi češće i da povjerujemo u te reči. Sparsi su primjer koliko su one tačne. Taj tim je šutirao sa 51,3% uspješnosti u, ispostavilo se, odlučujućoj utakmici. U reketu je dominirao, postigavši tamo 20 poena više od rivala (52:32). I, kada god bi tim počeo da pravi korak, dva unazad zbog naleta suparnika, neko bi se našao da zada novi kontra-udarac. Parker, ovoga puta.

Ubacio je trojku preko ruku Tonija Alena i Zeka Rendolfa devet minuta prije kraja, kada je Memfis prišao na 76:73. A kada su “grizliji” posljednji put zagrizli, riješeni da kao najopasniji NBA domaćini ne dožive i drugi uzastopni poraz pred svojom publikom, kada su prišli na 89:86 svega 48,7 sekundi do kraja, ponovo im je presudio Parker, pogodivši četiri slobodna bacanja u završnih pola minuta. Jedan istinski košarkaški tim plasirao se u veliko finale. I, kako će sa pobjednikom duela Majami - Indijana sastati po prvi put tek 6. juna, osam dana odmora dobro će doći “matorcima”. Taman da predahnu malo, a onda pokažu ostatku košarkaške planete da mogu da se nose i sa najvećom silom koja stiže sa Istoka. “Opasni su ovi Sparsi. Pravi tim. Mislim da ćemo morati da uzmemo neku stranicu iz njihove knjige”, priznao je Pondekster poslije poraza.

TRANSFER

Živković u Podravci Nakon Mirjane Milenković i Jelene Trifunović još jedna bivša rukomatašica Budućnosti ide put Korpivnice. Desni bek reprezentacije Srbije - Jelena Živković potpisala je jednogodišnji ugovor sa Podravkom, koja je tako angažovala peto pojačanje u proteklih desetak dana. Dvadesetdvogodišnja rukometašica iz Zrenjanina je u Podgoricu došla kao veliko pojačanje, čak su u “plavom” taboru očekivali da će na pravi način zamijeniti Katarinu Bulatović, ali ipak bivša igračica Kikinde, Zaječara i Ferencvaroša nije opravdala očekivanja u našem najtrofejnijem klubu. Na 12 utakmica ove sezone u Ligi šampiona Jelena je postigla jedanaest golova. Najveći uspjeh u dosadašnjoj karijeri ostvarila je prije godinu dana kada je u dresu Ferencvaroša osvojila Kup pobjednika Kupova. Podsjećanja radi, umjesto nje na poziciji desnog beka Budućnost je angažovala Kamilu Dalbi. M.P.

STIGAO U BEJRUT

Vujović pomaže Peru

Bivši kapiten rukometaša Lovćena Goran Vujović koji je protekle sezone bio pomoćni trener Peru Miloševiću, a zatim i Zoranu Abramoviću prije dva dana spakovao je kofere i otputovao za Bejrut, gdje će u narednih mjesec biti trener golmana As Sada - kluba koji u proteklih šest mjeseci sa klupe vodi upravo Pero Milošević. Vujoviću sa Lovćenom ugovor ističe za tri dana, tako da je odlučio da potvrdno odgovori na poziv trenera Miloševića koji se u Bejrutu

bori za titulu. Interesantno je da je As Sad zabilježio trijumf u posljednjem meču u sezoni protiv velikog rivala Al Sadake (za koju nastupa naš Igor Bakić) upravo na dan dolaska Vujovića u Liban, što može biti pozitivan signal da dugogodišnji golman Lovćena produži saradnju sa bogatim vlasnikom kluba. Vujović je u proteklih pola godine najviše radio sa golmanima Lovćena, dok je uporedo bio i trener kadetske ekipe koja se prošetala domaćim prvenstvom. M.P.

Sport 29

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

ROLAN GAROS

SPORTSKI EKRAN

Novakova rutina Ništa novo u Parizu - Sigurni Đoković, Has, Južni, Davidenko

Zlato za Mrvaljevića, Gušića i Božović

Najbolji teniser svijeta Novak Đoković trijumfalno je počeo takmičenje na ovogodišnjem Rolan Garosu, pošto je u prvom kolu savladao Belgijanca Davida Gofana sa 7:6, 6:4, 7:5. Susret je čak pet sati bio odložen zbog kiše, ali je Nole uspio da prije mraka završi posao i plasira se u drugu rundu gdje čeka Ivana Dodiga ili Gvida Pelje. Kiša u Parizu je napravila velike probleme organizatorima drugog Grend slema u godini, pošto je odložila početak mečeva za skoro tri sata. U drugo kolo je prošao i Južni koji

je savladao Anduhara sa 3:1, Delgopolov je neočekivao pretrpio ubjedljiv poraz od Tursonova (0:3), da bi Has sa terena počistio Rufina 3:0. Ruski teniser Davidenko nije imao puno problema protiv Francuska Sere (3:0), dok su interesantan meč odigrali Vavrinka i De Beker, ali je Švajcarac prošao u drugi krug (3:1). Kod dama srpska teniserka Jelena Janković je na mišiće savlada Hantuhovu 2:0 (6:4, 7:6), Stosur je bila bolja od Date Krum (2:0), a Bartoli od Bjeloruskinje Gorotstove (2:1). M.P.

HENDIKEP

Srbija bez Teodosića na EP Povreda Miloša Teodosića na meču u kome je za CSKA nastupio protiv Himkija, veoma je ozbiljna i plejmejker srpske reprezentacije neće moći da pomogne timu Dušana Ivkovića na predstojećem Evropskom prvenstvu. Teodosić je u polufinalu regionalne VTB lige u jednom trenutku, igrajući u odbrani, osjetio jak bol u listu, zbog čega je odmah zatražio izmjenu, a pauza prema prvim procjenama će biti najmanje četiri mjeseca. “Nažalost, Tedosića je zadesila ozbiljna povreda mišića. Moraće na

operaciju. Već smo stupili u kontakt sa doktorima iz Njemačke i u najskorije vrijeme ćemo donijeti odluku kada i gdje će hirurški zahvat biti izveden”, rekao je prvi čovjek moskovskih “armejaca”, Andrej Vatutin. Teodosić gotovo izvesno neće moći da nastupi za “orlove” na ovogodišnjem Eurobasketu. On počinje 4. septembra u Sloveniji, a Srbija je u grupi B koja će se u Jesenicama nadmetati sa Bosnom i Hercegovinom, Litvanijom, Makedonijom, Letonijom i našom reprezentacijom. M.P.

Made For United: Sir Aleks Ferguson Tenis, Roland Gaors Pregled ruske lige Panatinaikos - Panionios, fudbal Pregled holandske lige Pregled španske lige Pregled argentinske lige Asteras - Pas Đanina, fudbal Jang Bojs - Bazel, fudbal Game, Set i Mats Engleska - R. Irska, fudbal prijateljska C. Zvezda - Mega Vizura, košarka

SportKlub Eurosport, Eurosport 2 SK Prime Arenasport 2 SK Prime SK Prime SportKlub + Arenasport 3 SportKlub + Eurosport SportKlub Arenasport 1

NE PROPUSTITE

Crnogorski džudisti Srđan Mrvaljević, Nikola Gušić i Tanja Božović osvojili su zlatne medalje na Igrama malih zemalja Evrope u Luksemburgu. Mrvaljević je do zlatnog odličja u kategoriji do 81 kilogram došao sa dva trijumfa, dok je Gušić do 66 eliminisao Džeremija Sejvela iz Malte, Patrika Merksera iz Linhenštajna, Žiloma Eresea iz Monaka i u finalu Kipranina Kristosa Kauranisa. Božović u kategoriji do 57 kilogram savladala se domaću takmičarku Sveniju Hanevald, Džoanu Kamileri iz Malte, Džudit Biderman iz Linhenštajna i u finalu Sofiju Aleg iz Monaka. M.P.

Moka Slavnić u Kući slavnih Legendarni košarkaš Zoran Moka Slavnić sljedećeg mjeseca postaće član Kuće slavnih Svjetske košarkaške federacije (FIBA). Slavnić je sa reprezentacijom Jugoslavije tri puta bio prvak Evrope, a po jednom olimpijski i svjetski šampion. Ostaće upamćena njegova “odbojka” sa Draganom Kićanovićem protiv SSSR-a u finalu EP u Liježu prije 36 godina. Najveće klupske uspjehe Slavnić je ostvario u dresu Crvene zvezde, a zatim je igrao za Huventud, Partizan i Kazertu. Svečana ceremonija biće održana 19. juna u Ženevi. M.P.

PRIPREME U BUDVI

Ćaćić hoće kod Matijaševića Selektor naših odbojkaša saopštio spisak za Evropsku ligu Selektor muške seniorske odbojkaške reprezentacije Crne Gore Nikola Matijašević objavio je juče spisak igrača za Evropsku ligu. Matijašević je pozvao 17 odbojkaša, koji će se od danas pripremati u Budvi,a u odnosu na tim koji je igrao u Skoplju na kvalifikacionom turniru za Svjetsko prvenstvo nema tehničara Sima Dabovića i primača Marka Bojića, dok je povratnik Vojin Ćaćić koji nije želio da bude u sastavu dok je bio selektor Ivan Joksimović. Crnogorski odbojkaši u premijernom nastupu u Evropskoj ligi igraće u grupi sa Španijom, Češkom i Mađarskom, koja će od 13. do 16. juna biti domaćin prvog turnira. Na spisku se nalaze tehničari Marko Vujović, Rajko Strugar i Miloš Tatar. Primači Aleksandar Milivojević, Balša Radunović, Vojin Ćaćić i Božidar Ćuk. Srednji blokeri Milan Marković, Luka Šuljagić, Gojko Ćuk, Ivan Ječmenica i Luka Babić. Korektori Miloš Ćulafić, Aleksandar Minić i Goran Bošković. Libera Ivan Rašović i Rade Papović. M.P.

11.00 11.00 17.15 17.15 17.45 18.45 19.30 19.30 20.30 21.00 21.00 21.00

CRVENA ZVEZDA - MEGA VIZURA (Arenasport 1, 21.00) Plej - of u košarkaškoji ligi Srbije počinje (igra se prvi meč) - crnogorski stručnjak Dejan Radonjić sa Crvenom zvezdom traži finale, a protivnik je odlična Mega Vizura za koju nastupaju potencijalni reprezentativci Srbije Novica Veličković, Boban Marjanović...

Na osnovu člana 36 Zakona o privrednim društvima ( '' Sl.list RCG '', br. 06/02, 17/07, 80/08 / 78/11 ), člana 37 i 43 Statuta AD ''HIGIJENA'' Podgorica o odluke Odbora direktora, sazivam REDOVNU SKUPŠTINU AKCIONARA AD '' HIGIJENA '' Podgorica

Skupština će se održati 01.07.2013 godine ( ponedeljak ) u prostorijama Restorana '' Ribnica '' u Podgorici, sa početkom u 14.00 časova. Za skupštinu se predlaže sljedeći DNEVNI RED : 1. Otvaranje Skupštine, izbor predsjedavajućeg, zapisničara i ovjerača zapisnika i upoznavanje sa jedinstvenim spiskom akcionara dostavljenim od CDA, 2. Razmatranje i usvajanje: a) Izvještaja o poslovanju Društva za 2012.godinu i b) Finansijskih iskaza Društva za 2012.godinu, sa izvještajem nezavisnog Revizora, 3. Donošenje odluke o usklađivanju Statuta sa Zakonom o klasifikaciji djelatnosti 4. Donošenje odluke o usklađivanju kapitala u Statutu Društva sa registracionim listovima kod KOH i stanjem kod CDA, a u skladu sa Odlukama o kupovini sopstvenih akcija 5.Donošenje odluke o izmjenama i dopunama Statuta Društva i prečišćenog teksta Statuta 6. Donošenje odluke o : a) razrješenju članova Odbora direktora i b) imenovanju članova Odbora direktora 7. Donošenje Odluke o imenovanju nezavisnog revizora za 2013 godinu 8. Izvještaj Odbora direktora o sticanju sopstvenih akcija 9. Donošenje odluke o kupovini sopstvenih akcija 10. Donošenje Odluke o registraciji broja kupljenih akcija kod CRPS-a, 11. Razno. Materija za Skupštinu sa predlozima Odluka staviće se na raspolaganje akcionarima najkasnije20 ((dvadeset ) dana prije održavanja Skupštine i to svakog radnog dana u vremenu od 12.00 do 15.00 časova u poslovnim prostorijama Društva u Podgorici, ul. Vaka Đurovića broj 112.

PREDSJEDNIK ODBORA DIREKTORA, Nikola Vujačić, dipl.pravnik

30 Sport

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

Mitrović na oku Porta

UMJETNOST POSLOVANJA

Palasu ne treba veliki novac Udarnih 11 novog Premijerligaša vrijedi samo dva i po miliona eura Tavorili su osam godina u Čempionšipu, pospremili su Votford u plej - ofu za popunu Premijer lige i sada je - Kristal Palas elita! Plasman u najviši rang najbolje lige na svijetu donio je profit Palas je odmah dobio 60 miliona funti (70 miliona evra), a sve i da se narednog ljeta vrate u Čempionšip, dobiće još jednom isto toliko para, jer je to garantovano propisima Premijer lige. A, put do velikog novca i elite ne mora da bude skup - startna postava Kristal Palasa vrijedi samo (vjerovali ili ne) 2.150.000 funti, odnosno - dva i po miliona eura! Golman Speroni plaćen je Dandiju pola miliona funti, i posle Dikgakoija (600.000 funti je koštao njegov transfer iz Fulama) drugi je najskuplji član novog Pre-

mijerligaša. Bekovi Vord i Moksi su koštali po 400.000 funti, a jedino je novac još utrošen na Garvana (250.000 funti je plaćeno Ipsvič Taunu). Od ostalih startera koji su zaigrali protiv Votforda, štoperi Gabidon i Delejni, zatim napadač Vilbraham, te zadnji vezni, kapiten Mile Jedinak, dovedeni su kao slobodni igrači, dok su krila Zaha i Vilijams ponikli u omladinskoj školi Kristal Palasa. Iako u posljednje vrijeme razni bogataši ulažu velike svote u klubove širom planete, Kristal Palas je dokaz da dolazak do uspjeha ne mora da bude popločan novcem, već idejama, hrabrosti... Palas je pokazao kako umjetnost poslovanja može da donese rezultat. Veliki rezultat. B.T.

● KARIKAtURA DAnA

Riberi buđenje Megastar Frank Riberi je po sopstevnom priznanju pehar Lige šampiona odnio kući poslije pobjede nad Borusijom - sa ušatim pe-

harom je spavao u krevetu. Sjajni karikaturista Omar Momani se našalio sa tom izjavom - uživajte u ideji. I crtežu.

Hotel Aman Sveti Stefan Adriatic Properties DOO is looking for people with great attitude, personality, skills and creativity We are looking for the following positions: - Office assistants with Financial skills, cleaning ladies, IT, Drivers , waiters , general works . If you are anything like the person described above and you speak English (knowledge of the Greek language will be highly appreciated) please send your CV to advhr@adriaticproeprties.me

Iz Srbije u Portugal - snažni centarfor Partizana Aleksandar Mitrović nalazi se na meti Porta! Beogradska štampa (Sport, Sportski žurnal) iz dobro obavještenih izvora piše kako je šampion Portugala spremio ponudu tešku šest miliona eura za robusnog napadača što će Partizan teško odbiti. Da podsjetimo - Mitrović je rođen 16. septembra 1994, dao je 16 golova na 45 nastupa za “crno - bijele”, pa i ne čudi što se našao na listi želja nekog velikog evropskog kluba. B.T.

I Karvaljo u Monaku

Monako nema namjeru da stane sa pojačanjima - prvo su kroz ulazna vrata stadiona “Luj Drugi” prošli Džejms Rodrigez i Žoao Mutinjo, juče je ljekarske preglede odradio sjajni napadač Radamel Falkao, a uskoro će to da učini iskusni štoper Rikardo Karvaljo! Portugalac koji ima 35 godina je usmeno sve dogovorio sa “kneževima”, a na stolu ga čeka ugovor na dvije godine. Karvaljo se u Monako seli kao slobodan igrač, pošto više nema obaveza prema Real Madridu... I svima je jasno da će Monako još kupovati, jer predsjednik kluba, ruski bogataš Dmitrij Ribolovljev, očigledno želi da njegov tim u prvoj sezoni po povratku u Ligu 1 iz nižeg ranga konkuriše za titulu. B.T.

Sokratis potpisao za Borusiju Izgubili su finale Lige šampiona od Bajerna, ali su počeli sa pojačanjima - Borusija Dortmund je juče potpisala ugovor na pet godina sa doskorašnjim štoperom Verdera iz Bremena - Sokratisom Papastatopulosom! Finansijski detalji transfera, shodno dogovoru klubova, nijesu objavljeni. “Došlo je vrijeme da napravim korak dalje u karijeri i to sam sada uradio”, rekao je grčki odbrambeni fudbaler. Papastatopulos ima 24 godine, a u prethodne dvije sezone za Verder je odigrao 61 utakmicu i postigao dva gola. Prije toga bio je član Milana, Đenove i atinskog AEK-a. Sokratis je za državni tim Grčke debitovao 2008. godine, a do sada je odigrao 37 utakmica. “Drago nam je što je Sokratis izabrao Borusiju Dortmund. On je izvrstan igrač, može da nastupa na više mjesta u odbrani i u njemu vidimo veliki potencijal”, rekao je sportski direktor vicešampiona Evrope Mihael Zorc, koji će uskoro pokušati da realizuje transfere Klaudija Pizara iz Bajern Minhena, Kristijana Eriksena iz Ajaksa... B.T.

PErEz

Stavljam sve u Zidanove ruke Prvi čovjek Reala (opet) nudi Francuzu mjesto sportskog direktora Predsjednik Real Madrida, Florentino Perez, odlučan je da vrati na mjesto sportskog direktora Zinedina Zidana, koji je tu funkciju već obavljao, ali je nakon razmirica sa Žozeom Murinjom otišao. “Moja je želja da Zidan bude na poziciji sportskog direktora iduće četiri sezone i da jedna od njegovih odluka bude slaganje igračkog kadra, prodaja i kupovina”,

ističe prvi čovjek “kraljevskog kluba, koji i dalje (ne)zna ko će biti trener kluba naredne sezone. “Ne znam još ništa. Vidim da se dosta priča o Karlu Anćelotiju, ali ja ne mogu ništa o tome da kažem. Recimo, i Jirgen Klop je stvarno dobar trener, ali on u Borusiji ipak radi sa mladim fudbalerima, dok bi kod nas sve to bilo novo za njega”, ostaje misteriozan Perez. A.P.

UEFA IzABrALA

Klop najbolji trener, najljepši gol Meksesa

Evropska kuća fudbala (UEFA) otkrila je ko će sve dobiti nagrade za doprinos u završenoj Ligi šampiona. Naravno, najbolji tim je šampion Bajern Minhen, dok je za najboljeg trenera izabran Jirgen Klop, strateg Borusije Dortmund. Najljepši gol je postigao Felipe Mekses, kada je “makazicama” pogodio za Milan u meču protiv Anderlehta. Takođe, Kristijan Abijati, golman “rossonera” dobiće nagradu za naj-

bolju intervenciju, a to je napravio protiv Zenita, kada je odbranio odlične udarce Hulka i Aleksandra Anjukova, odnosno donio Italijanima pobjedu 3:2. Svoje mjesto među odabranima zavrijedio je i zagrebački Dinamo, koji je imao moment sezone kada je u posljednjem meču, protiv Dinamo Kijeva postigao svoj jedini gol u takmičenju. Tačnije, učinio je to Ivan Krstanović u 95. meča, za remi 1:1 i osvojen bod. A.P.

FILIP LAM OTVOrENO

Pep nas neće poremetiti

Kapiten Bajern Minhena, Filip Lam, prokomentarisao je “bez dlake na jeziku” dolazak Pepa Gvardiole na klupu njemačkog giganta. “Veliki treneri ne insistiraju uvijek da su u pravu. Oni se adaptiraju na ekipu, a ne obrnuto. Neće Gvardiola okrenuti ovu ekipu naglavačke. Iskreno verujem da neće donijeti velike promjene u našem sistemu”, tvrdi desni bek, odbacivši navode da će šampion Evrope

igrati katalonsku “tiki-taku”. A, na pitanje ko će osvojiti “zlatnu loptu” odgovor je ovog puta dao Tomas Miler. “Tu nagradu je zaslužilo nekoliko naših fudbalera. Nakon svega učinjenog u ovoj sezoni mislim da je sasvim logično da glavnu nagradu dobije neko iz Bajerna”, smatra 23-godišnjak, dok je njegov saigrač Frenk Riberi na korak od produženja ugovora sa “crvenima” do 2017. godine. A.P.

Sport 31

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

FOTO: v. ilić

A REPREZENTACIJA

Crveno usijanje

Hrabri sokolovi u gotovo kompletnom sastavu (nedostajaće Zverotić, Delibašić i Damjanović) počinju pripreme za Ukrajinu

Bilo je žestoko na Starom aerodromu - na kraju remi

OMLADINSKA SELEKCIJA

Realan rezultat Crna Gora remizirala sa Makedonijom - 2:2

Današnjem treningu koji počinje u 19.00 (otvoren za javnost) najvjerovatnije neće prisustvovati samo Elsad Zverotić, Andrija Delibašić i Dejan Damjanović zbog klupskih obaveza

Bojan Topalović

o sada je polovina reprezentativaca (na prvom treningu bilo je šest “hrabrih sokolova”, na drugom osam, na trećem 11) vježbala na trening Kampu FSCG, a od danas će selektor Branko Brnović krenuti u ful program priprema za kvalifikacionu utakmicu sa Ukrajinom (Podgorica, 7. jun. 20.30) - na treningu se neće pojaviti neumorni vezista Elsad Zverotić, te odlični napadači Andrija Delibašić i Dejan Damjanović zbog klupskih obaveza.

Prvi masovni trening počeće u 19.00 časova, biće otvoren za javnost, a pola sata prije pred sedmu silu će u crvenoj uniformi iskoračiti jedan fudbaler... Jasno je da će “hrabri sokolovi” napasti trijumf - to je u krvi reprezentativcima, selektoru, stručnom štabu ali isto tako je jasno da neće biti lako. Jer, Ukrajina na posljednjih osam utakmica ima samo jedan poraz - i to baš od crvene armije Branka Brnovića... “Čujem mnogo komentara kako je ta utakmica već dobijena, neki se čak bave gol razlikom. Podsjetio bih da je Ukrajina izgubila samo jednu od posljednjih osam utakmica. Na pet utakmica na strani ne znaju za poraz, a igrali su sa Engleskom, Norveškom, Bugarskom i Moldavijom. Radi se o veoma jakoj reprezentaciji i mislim da je pred nama jedna od najtežih utakmica. Međutim, ne plašimo se”, rekao je selektor Brnović prilikom saoštavanja spiska prošlog ponedjeljka. Definitivno, Crna Gora zna sa kim ima posla... “Pod Goricom uvijek idemo na tri boda, ali pozivam na oprez. Vjerujem u momke, ali potrebna nam je ona podrška kakvu smo imali protiv Engleske. Pokazali smo da ekipa može da se vrati i kada gubi, ali nam je jako potrebno da navijači budu uz ekipu kao što su i do sada bili”, želi precizni šef da nacija diše kao jedno u svakom

trenutku, ali bez previše euforije. Opremu Crne Gore sigurno neće zadužiti Nikola Drinčić (povreda), Mitar Novaković, Miodrag Džudović (kartoni), Simon Vukčević, Milan Jovanović (nemaju klub), ali sa liderom grupe H je jedan debitant Marko Vešović... “Igra standardno u Crvenoj zvezdi, a na poziciji desnog beka imamo samo Sava Pavićevića. Vidjećemo kako će se pokazati na treninzima i kako će se uklopiti u reprezentaciju”, poručio je Branko Brnović. Da podsjetimo - mala Crna Gora je prva u kvalifikacionoj grupi H sa 14 poena (šest utakmica), a zatim slijede Engleska sa 12 (šest utakmica), Poljska i Ukrajinu su ugrabili osam bodova iz pet mečeva, Moldavija ima četiri boda (šest utakmica), dok San Marino nije upisao nijedan poen u tabelu.

Odabrana družina GOLMANI

Mladen Božović Srđan Blažić DEFANZIVCI Savo Pavićević Vladmir Božović Marko Baša Stefan Savić Ivan Kecojević Blažo Igumanović Marko Vešović

VEZISTI

Vladimir Volkov Branko Bošković Elsad Zverotić Milorad Peković Nemanja Nikolić Miloš Krkotić Marko Bakić

NAPADAČI

Stevan Jovetić Mirko Vučinić Fatos Bećiraj Andrija Delibašić Dejan Damjanović Filip Kasalica

Rezervni spisak Prvi put od kada je postao selektor Branko Brnović je sa stručnim štabom napravio rezervnu listu (sličnu praksu nijesu imali ni Zoran Filipović ni Zlatko Kranjčar) koja stupa na snagu ukoliko se neko od 22 odabrana momka (ne daj Bože) povrijedi.

Na tom spisku se nalaze golman Ivan Janjušević, sjajni igrači sredine terena Nikola Drinčić (povrijeđen je, ali selektor po sopstvenom priznanju voli da ga vidi na spisku, pa makar to bio i rezervni) i Petar Grbić, te perspektivni centarfori Luka Đorđević i Stefan Mugoša.

PODGORICA - Stadion: Mladosti. Gledalaca: oko 300. Golovi: 0:1 Češmeđijev u 8, 1:1 A. Vukčević u 13, 1:2 Kostandinov u 21, 2:2 A. Vukčević u 51. Sudija: M. Bošković (Crna Gora). Pomoćnici: D. Pavićević (Crna Gora), N. Živković (Crna Gora). Žuti kartoni: Nilović, Grivić (Crna Gora), Nikolovski, Kostandinov, Georgijevski, Čavoli (Makedonija). CRNA GORA: Stijepović, Đokić (od 64. Grivić), A. Vukčević (od 67. Đ. Vukčević), Leković (od 62. Vujović), Banović, Nilović, A. Rudović, Morović, Cmiljanić (od 83. Šebek), Tončić (od 46. Milošević), Kukuličić (od 46. Vilotijević). MAKEDONIJA: Jovanov, Risteski (od 86. Asani), Krivanje-

DISCIPLINSKA KOMISIJA FSCG

Pljuštale kazne Budućnost kao i Čelik igraju bez publike, Ranko Radulović van fudbala Disciplinska komisija FSCG zasijedala je juče - pljuštale su drastične kazne. Budućnost i Čelik su jako loše prošli poslije nereda koji su viđeni na finalu Kupa... Da krenemo redom: Budućnost će u kasu FSCG uplatiti 3.000 eura zbog nereda organizovanih navijača. Na finale Kupa se nadovezala utakmica Budućnost - Lovćen (navijači Budućnosti prekinuli meč), pa će plavi šest utakmica u domaćem prvenstvu igrati pred praznim tribinima, dok na šest utakmica “varvari” neće moći da ih bodre u gostima. To znači da će stadion pod Goricom biti prazan u posljednjem kolu CFL kada Budućnost gosti Mornar i kada se odlučuje o tituli... Čelik će takođe u kasu Saveza uplatiti 3.000 eura, dvije utakmi-

FINALE REGIONALNE LIGE

Rezultat važan, igra važnija Mlada reprezentacija Crne Gore gostuje (17.00) Hrvatskoj u Metkoviću Regionalna liga za mlade reprezentacije će dobiti svog vladara u Metkoviću - za prestiž se u finalu nadmeću Crna Gora i Hrvatska - utakmica počinje u 17.00 časova. Crveni selektor Dušan Vlaisavljević će više tražiti dobru igru od rezultata kako bi se selekcija što bolje spremila za duel sa Farskim Ostrvima (Podgorica, 11. jun 2013. godine)

u okviru kvalifikacija za odlazak na Evropsko prvenstvo... “Utakmica sa Hrvatskom će biti sjajna provjera pred početak kvalifikacija. Hrvatska je ozbiljna reprezentacija, igrali su sjajno u Regionalnoj ligi. Glavni plan je da odigramo što bolje, a sigurno je da ćemo pokušati da upišemo pobjedu”, rekao je defanzivac Vojvodine Igor Vujačić koji

se u zimskom prelaznom roku iz Zete preselio u Novi Sad - dres “lala” je tokom proljeća oblačio dva puta u vrlo jakoj odbrambenoj liniji “stare dame”. Da podsjetimo - Crna Gora je do finala Regionalne lige stigla tako što je u grupi 1 bila bolja od Srbije i Mađarske, dok su “vatreni” u grupi 2 lako odradili vršnjake iz Italije, te Slovenije... B.T.

va (od 75. Nedevski), Lekovski, Mitić (od 75. Zajkov), Nikolovski, Češmeđijev, Kostadinov (od 86. Merko), Demir (od 75. Sulejmanov), Mišev (od 46. Georgijevski), Filipovski (od 46. Čavoli). Prvi prijateljski orkšaj mlađim omladinaca Crne Gore i vršnjaka iz Makedonije završen je remijem - 2:2! Gosti su dva puta imali vođstvo, a crveni su se vraćali. Ali, nijesu uspjeli da preokrenu... “Završili smo prvu utakmicu sa Makedonijom, željeli smo da na djelu vidimo par debitanata. Kada se sve sabere, rezultat je realan”, rekao je poslije meča selektor Aleksandar Miljenović, čija će družina sjutra od 11.00 sati odigrati revanš sa Makedoncima.

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb - PC Nikić

ce kod kuće će igrati bez publike, a tri meča navijači Čelika organizovano neće moći da bodre svoje pulene u gostima. Predsjedniku Čelika, Ranku Raduloviću, izrečena je zabrana obavljanja bilo koje funkcije na 18 mjeseci zbog vrijeđanja predsjednika FSCG Dejana Savićevića, te zabrana od šest mjeseci zbog pokušaja napada na sudiju Nikolu Dabanovića. A, kažnjeni su i zvaničnici Čelika - Dragomir Jaredić (osam mjeseci, 500 eura), Zoran Mrkić, Vojislav Bakrač (šest mjeseci, po 500 eura), Slavoljub Bubanja (mjesec dana). Kazna nije zaobišla ni Marka Dževerdanovića - fudbaleru Čelika je zabranjeno igranje fudbala u narednih šest mjeseci zbog napada na sudiju Dabanovića.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenik i kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me) Zamjenik i ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Bojan vučinić (bojan.vucinic@dnovine.me) Reportaže: ivanka FATić RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: nikola MiJuŠKOvić (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOvAnOvić (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš AnTić (milos.antic@dnovine.me) Foto: Darko JOvAnOvić (darko.jovanovic@dnovine.me) Dizajn: nikola vuKOTić (nikola.vukotic@dnovine.me) Marketing: Bojana BECić (bojana.becic@dnovine.me)

Lista stradalih Roko Aćera, Bruno Bali, Alfons Bos, Đankarlo Bruskera, Andrea Kasula, Đovani Kasula, Nino Ćerulo, Vili Čelens, Đuzepina Konto, Dirk Danecki, Dionizio Fabro, Žake Fransoiz, Eugenio Galjano, Franćesko Gali, Đankarlo Goneli, Alberto Gvarini, Đavakino Landini, Roberto Lorencini, Barbara in Marđota Luski, Franko Marteli, Loris Masore, Đani Mastrojaća, Serđo Bastino Mazino, Lućano Roko Papaluka, Bento Pistalato, Patrik Redklif, Demeniko Ragaci, Antonio Raganeze, Clod Robert, Mario Ronki, Domeniko Ruso, Tarćizio Salvi, Đanfranko Sarto, Mario Spanu, Amedeo Đuzepe Spolaore, Tarćizio Venturin, Žan Mišel Vala, Klaudio Zavaroni i Luiđi Pidone.

SJEĆANJE

Dan kad je zaplakao fudbal Na današnji dan, prije tačno 28 godina, dogodila se tragedija na “Hejselu” koja je odnijela 40 života

uga, čemer, bol nakon jedne od najvećih fudbalskih tragedija svih vremena. Iz godine u godinu, dana u dan, ne zaboravlja se taj nesrećni “Hejsel” i ratnici (a ne navijači) Liverpula, odnosno Juventusa. Juriš navijača “redsa” na tribinu gdje su bile pristalice “stare dame” rezultirao je velikom panikom, padom zida i pogibijom 39 ljudi (još jedan preminuo u bolnici), što je u potpunosti zasjenilo gol Mišela Platinija i prvu titulu italijanskog giganta. Decenije prolaze, prave se i dalje analize ko je kriv, zbog čega je došlo do tragedije i tako u krug. A, svoj udio imaju svi. Baš svi, osim igrača na terenu. Od UEFA, preko vlasti u Belgiji, policije, pa sve do huligana na tom staromodnom i oronulom stadionu, čije su kapije trebalo da budu zatvorene već godinama unazad zbog katastrofalne infrastrukture.

Te 1985. godine duel Juventusa i Liverpula pretvorio se u najcrnji sastanak u okvirima Kupa šampiona. Stradalo je četrdeset ljudi, od kojih većina Italijana, po dva Belgijanca i Francuza, odnosno jedan Englez, što je dovelo do rigorozne odluke britanske premijerke Margaret Tačer, koja je u dogovoru sa UEFA-om izbacila engleske klubove iz evropskih takmičenja na pet godina, dok je Liverpul šest godina “odmarao” od međunarodnih takmičenja. “Nemam riječi. Nema mogućeg opravdanja. Krivica je u potpunosti engleska”, rekla je tada “čelična lejdi” i krenula u obračun sa huliganizmom. Tačer i kraljica Elizabeta II poslale su formalna izvinjenja vladama i narodu Belgije i Italije. Legendarni Bobi Čarlton rekao je da se te noći stidio toga što je Britanac. Policija je konačno pohapsila mnoge vođe huliganskih bandi, što je doprinijelo nekoj novoj svijesti u stvaralačkoj engleskog fudbalskog kulturi. ● TREĆI KOBNI JURIŠ Neredi su počeli sat vremena prije početka utakmice kada su engleski huligani počeli da gađaju Italijane flašama, kamenjem i raznim drugim predmetima. Nespremna belgijska policija nije uspela da spriječi sudar suprotstavljenih navijača već tada na ulicama Brisela. Na stadionu su Italijani upućivali samo uvrede, ozbiljne reakcije navijača Liverpula nije bilo, ali kada su na njih počele da

padaju kamenice, baklje, flaše i rakete Englezi su se razbjesnjeli. Prvi nalet je odbijen, isto tako je prošao i drugi, desetak minuta kasnije. Nakon toga se grupa, oko 100 pijanih navijača “redsa” zaletjela i treći put na svoje suparnike, pri čemu ih nije zaustavila ni čelična žica, ni zid, a ni samo osam policajaca, koji su trebali da garantuju “bezbjednost”. ● PAD ZIDA, ALI I BELGIJSKE VLADE Shvativši da treba uzmaći pred naletom podivljalih Ostrvljana sa kamenicama i konzervama u rukama Italijani su krenuli ka istočnom kraju tribine, ali su tamo ostali okruženi zidom sa tri strane. Uslijedila je panika, ljudi su preskakali tri metra visoki zid od cigala, skakali jedni na druge, a pod pritiskom mase zid je popustio. Većina žrtava izgubila je život padajući na tu hrpu cigala, poslije čega su bukvalno izgaženi. Nekolicina je prebijena ili izbodena do smrti. Belgijski parlament formirao je komisiju dan poslije tragedije, a ona je sljedećeg dana već utvrdila niz grešaka u pripremi utakmice. Zaključak je donijet 6. jula, a glasio je: vlada, rukovodstvo policije i fudbalskog saveza imaju udio u krivici za tragediju. Vlada Belgije je nedugo zatim pala zbog Hejsela. Nekoliko desetina Engleza zadržano je pod sumnjom da su umiješani u fatalni juriš. Poslije napornog suđenja neki od njih, za koje

su pronađeni multimedijalni dokazi i koje su teretili svjedoci, osuđeni su na zatvorske kazne. Dok su UEFA, Fudbalski savez Italije i Juventus prošli su nekažnjeno za svoj udio u incidentu. ● HEJSEL EPICENTAR ZLOČINA Na ulazima u “Hejsel” se zaista zbivalo svašta. Hiljade ljudi su ušli bez karata, neki kroz kapije, drugi kroz rupe u ogradi. Mnogi od gledalaca, koji su imali karte, pričali su poslije kako nisu imali kome da ih pokažu. Kapacitet “Hejsela” bio je 50.000, ali je na tribinama bilo oko 60.000 ljudi. Iako se već u gradu naveliko pilo, navijači su mogli da unesu piće na stadion, čak i u flašama. Niko nije zaustavljao ni one sa metalnim šipkama ili drvenim motkama! Kamenje nije moralo da se unosi, jer ga je bilo sasvim dovoljno na licu mjesta. Jednostavno, uprkos upozorenjima izvršnog direktora Liverpula Pitera Robinsona da UEFA promijeni mjesto odigravanja meča, čelni ljudi Evropske kuće fudbala nisu htjeli ni da čuju. Ostali su dosljedni sebi, da se finale odigra na stadionu koji je sagrađen 1920. godine i na kojem je posljednja sigurnosna provjera obavljena prije Drugog svjetskog rata. ● STOP ENGLESKIM KLUBOVIMA Vlada Belgije je 30. maja zabranila britanskim klubovima nastup na svojoj teritoriji, a engleska FA je sljedećeg dana povukla klubove iz evropskih takmičenja na godinu dana. Nezadovoljni time čelnici UEFA su 2. juna proglasili suspenziju Engleza na neodređeno vrijeme, a FIFA je četiri dana kasnije zabranu proširila na sve mečeve engleskih klubova sa strancima. Trinaestog juna FIFA je zabranu ponovo proširila, sada i na prijateljske mečeve, a još sedam dana kasnije Liverpulu je određena kazna od tri dodatne godine, od trenutka kada se ostali Englezi vrate u euro takmičenja - ta odredba kasnije je smanjena za godinu dana).

KUPON 36

Osvojite vrijedne nagrade!

Izrežite kupon, popunite i pošaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Nikić, sa naznakom za “Dnevne novine”, nagradna igra, ili dostavite lično radnim danima od 9-17h.

IME I PREZIME : ........................................................ ADRESA : ........................................................ TELEFON : ........................................................ E-MAIL : ........................................................

NAGRADNI KUPON

Aleksandar Popović

srijeda, 29. 5. 2013. broj 550 GoDINA ii

33 žena PredlažemO

ª Lacosteº torbe za sve prilike

One su ženstvene i prepoznatljive svuda u svijetu. Taj slatki mali znak krokodila ne prolazi nigdje neprimijećeno, pa tako ni na torbama. Svake godine izlaze novi modeli koji ne prestaju oduševljavati razne dobne skupine. Najbolje od svega je što se modeli torba prilagođavaju željama i djevojaka i malo starijih dama. “Lacoste” torbe su kao stvorene za razna kežual izdanja, bilo da se radi o laganim šetnjama, kafici s prijateljima, ali isto tako i putovanjima. Ako se trenutno nalazite usred proljeća i ljeta, neka vaš izbor budu torbe svijetlih i pastelnih boja, koje su kao stvorene za visoke temperature. Za svečanije prilike tu je kolekcija torbi posebno namijenjena za svečane događaje. Uvijek se možete od-

lučiti za elegantniju seriju torbi. Kako ne bi pomislili da su “Lacoste” torbe rezervisane samo za ljeto i proljeće, tu su i modeli za jesen/zimu. Nije teško pogoditi kako u ovom slučaju dominiraju tamnije i zagasitije boje, primjerenije godišnjem dobu kada ima jako malo sunca i kada temperature baš i nijesu ugodne.

Oči

Ajlajner u dvije boje OvOg ljeta

Odjeća bez rukava postaje ultimativni trend E.Z.

ako majice sa kratkim rukavima, tako i modele bez rukava treba da imate u svom garderoberu. Ovog ljeta možete ih naći u svim bojama, sa najrazličitijim dezenima, mada je uvijek neophodno imati makar jednu bijelu i crnu majicu za svaku priliku.

Dolazi ljeto, a s njim i kraća i tanja odjeća. Majice bez rukava idealne su za toplije vrijeme zbog jednostavnosti i prozračnosti. Mogu se nositi kod slojevitog odijevanja, ali i samostalno. Lagane su i praktične, podjednako za muškarce i žene. Pristaju gotovo svima bez obzira na obline i građu tijela. Čak i vizuelno skidaju po nekoliko kilograma, što je svim ženama dobra vijest. Muškarci će najradije odabrati sportsku majicu bez rukavaza razne sportske aktivnosti kojima se bave. Njima je najvažnija udobnost i zbog toga biraju pamučne majice koje se lako i brzo suše. Takođe, to su majice koje se lako održavaju, a kod rekreacije dopuštaju tijelu da dobro diše i tako omogućavaju uspješnije vježbanje. Žene koje vole ležernost i laganije materijale uglavnom biraju kežual majice. Osim jednostavnih materijala, vrlo su tražene i majice bez rukava sa printom koji im daje dašak elegancije. Na majicama mogu biti razne mašne, zanimljivi šareni, čipkasti ili cvjetni uzorci, i slično. Majice se prodaju u svim bojama i raznih su materijala, od poliestera, pamuka

pa sve do svile i čipke. Prigodne su za sve vrste aktivnosti - posao, slobodno vrijeme, opušteno izležavanje kod kuće... Majice bez rukava odlično naglašavaju tijelo i istesane mišiće trbuha. Takođe, ukoliko imate dobro oblikovane ruke i ramena kojima se pono-

site te biste ih htjeli pokazati, ovakve majice pravi su izbor. Možete ih nositi uz uske i šire pantalone, bez obzira da li su u pitanju traperice ili pantalone drugih materijala. Takođe odlično pristaju uz suknju, i usku i širu. Ukoliko je majica malo duža, može se nositi i kao tunika, što cijeloj odjevnoj kombinaciji daje određenu profinjenost i šarm. Preporučujemo da iskombinujete savršenu majicu uz kvalitetne sandale ili šarene baletanke. Toj kombinaciji obavezno dodajte veliku torbu koja je ponovo IN i sigurni smo da ćete privući pažnju i zablistati.

Blejzeri, jakne, košulje... Trend odjeće bez rukava najviše se odnosi na majice bez rukava, a dizajneri su ipak otišli korak dalje i rukave skinuli s gotovo svih komada odjeće, te tako kreirali blejzere, jakne i košulje bez rukava, što izgleda mnogo bolje nego što zvuči! Ovaj trend primjenljiv je na bilo koji modni stil, jer ako se pametno kombinuje, može izgledati elegantno, otkačeno, rokerski ili kežual, zavisno od onoga što želite postići određenim komadom odjeće i zavisno od samog odjevnog komada. Iako se blejzeri bez rukava možda ipak čine pretjeranim za većinu, nekolicina odvažnih pokušaće ih uvrstiti u svoj svakodnevni stil.

Proljeće i ljeto dva su godišnja doba kada se naglasak stavlja na šarenilo i mnoštvo boja kada je u pitanju odjeća, ali i šminka. To je vrijeme kada moramo uživati u proljećnim bojama koje odišu svježinom i veseljem i koje nas podižu na sasvim novi nivo. Iako visoke temperature podrazumijevaju manje šminke, ostaje činjenica kako ni tada ne možete izaći van bez upečatljivog izgleda pojačanog ajlajnerom u boji. Ostavite puder sa strane i posvetite se uljepšavanju očiju. Proljećni ajlajner u boji ostavlja utisak prozračnosti, efektivnosti i prekrasnog izgleda. Kod proljećnog i ljetnjeg izgleda najljepše je to što se možete poigrati sa nekoliko boja. Tako nije problem ako se odlučite na kombinaciju plavog ajlajnera i sjenke u sivoj nijansi. Plavi ajlajner savršeno odgovara uz skoro sve boje očiju, pa

tako i plavu, dok najbolji kontrast stvara na smeđim očima. Smeđe oči su zahvalne i sa njima možete kombinovati skoro sve boje. Vaše oči pored različitih boja sjenki mogu istovremeno dobiti dvije boje ajlajnera. Uvijek možete pokušati s crnom bojom koju stavljate uz sam rub trepavica, a iznad nje nanesite ajlajner u žutoj boji, kako bi podignuli cjelokupni izgled.

recePt

Pripremite sami svoj dezodorans Sve žene žele da lijepo mirišu. Kako bi što duže zadržale svježinu, biraju dezodoranse koji sprečavaju neugodne mirise i njihovo širenje. Za razliku od antiperspiranta kojem je jedini zadatak da spriječi znojenje, dezodorans sadrži cvjetne note, zbog čega ima ugodan miris, a ujedno ne zatvara pore i dozvoljava koži da diše. Sami sastojci u dezodoransu ne sprečavaju proces znojenja, već samo neutralizuju bakterije. Iako se različiti dezodoransi mogu nabaviti u svakoj radnji, mnoge žene pripremaju same prirodne dezodoranse. Prirodni dezodorans je zasigurno mnogo bolja i zdravija opcija jer ne sadrži opasne i vještačke hemikalije koji štete vašoj koži. Prirodni dezodorans takođe ne sadrži alkohol jer dodatno isušuje pa nije dobar za suvu kožu, kao ni vještačke boje, koje mogu izazvati razne iritacije i promjene na koži. Za pripremu sopstvenog dezodoransa možete koristiti maslinovo ulje, vosak, cimet, sodu bikarbonu, eterična ulja, limetu, čaj i slično. Lavanda, soda bikarbona te čaj hidratizovaće vašu kožu. Eterična ulja lavande, limete, cimeta ili ruzmarina podari-

će dezodoransu nježan i osvježavajući miris koji će trajati satima. Gustin uglavnom služi za upijanje, dok vosak dodatno njeguje kožu i čini je osjetno mekšom. Priprema dezodoransa vrlo je jednostavna. Miješajte neke od navedenih ili sve sastojke dok se ne sjedine u kompaktnu smjesu, a zatim tu istu smjesu premjestite u staklenu teglicu. Dobro je zatvorite i ostavite nekoliko sati. Nakon što se zgusne, smjesu stavite u hermetičku ambalažu kako dezodorans ne bi došao u dodir s vlagom.

34 Zabava

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

Prepoznajte lošu bebisiterku

Da biste saznali kakva je vaša bebisiterka, vjerovatno ćete morati malo da istražujete. Neki roditelji koji sumnjaju da nešto nije u redu koriste čak i skrivene kamere i druge oblike nadzora kako bi otkrili šta se dešava. 1. Vaša beba se ne raduje kada vidi dadilju, postala je povučena i uznemirena Naravno da bebisiterka ne može da zamijeni mamu ili tatu, ali svako dijete bi trebalo da joj vjeruje i da voli svoju dadilju. Možda se samo radi o tome da njih dvoje nijesu uspjeli da se povežu ili dadilja jednostavno ne pruža toplinu koja je potrebna vašem djetetu. Kao u svakom drugom ljudskom odnosu, emotivna poveznost je jako bitna, ako ne i najbitnija, posebno u ovom slučaju. 2. Dadilja ne priča o tome kako je provela dan sa vašim djetetom Kako vaše čedo i bebisiterka provode vrijeme - ne bi trebalo da bude tajna. Svaka mama, kada dođe kući, želi da zna šta se događalo dok je bila odsutna od kuće. Ukoliko vaša bebisiterka nevoljno razgovara na ovu temu, onda ona nema dobru komunikaciju s vama ili nešto krije. 3. Bebi se dešavaju nezgode koje je jednostavno izbjeći Dadilja mora stalno da ima dijete pod nadzorom i mora znati šta dijete radi u svako doba kako bi spriječila povrede. Ako se povrede i nezgode često dešavaju, tada dijete nije pod pravilnim nadzorom. 4. Dadilja često kasni Bebisiterka koja često kasni nije pouzdana. Ako kasni na posao, mogla bi početi da kasni i u zadovoljavanju djetetovih potreba (presvlačenje, hranjenje, spavanje...). U tom slučaju, potražite dadilju koja se zalaže za svoj posao i koja je obzirna prema vama i djetetu. Sporost i česti izostanci mogu ukazivati na nemarnost, a sigurno ne želite nemarnu osobu pored svog djeteta.

PSIHOLOGIJA

Šta vam to kvari sreću

ržimo se toliko stvari koje nam nanose bol, stres i patnju umjesto da ih sve pustimo, umjesto da dozvolimo sebi da budemo opušteni i srećni. Od danas se odričemo svega što nam više ne služi i žurimo u susret promjeni. Spremni? Krećemo.

Spisak 10 stvari koje bi vam, kada biste ih se odrekli, učinile život mnogo lakšim i mnogo, mnogo srećnijim. 1. Odreknite se potrebe da uvijek budete u pravu. Toliko mnogo nas ne može da podnese ideju da griješimo - želeći da uvijek budemo u pravu - čak i po cijenu okončanja divne veze ili izazivanja mnogo stresa i bola, sebi i drugima. Jednostavno nije vrijedno toga. Kad god osjetite “hitnu” potrebu da se posvađate radi toga ko je u pravu a ko griješi, zapitajte se: “Da li bih radije bio u pravu ili bih radije bio dobar?” Kakva je razlika između to dvoje? Da li je vaš ego stvarno toliko veliki? 2. Odreknite se potrebe za kontrolom. Steknite volju da se odreknete potrebe da uvijek kontrolišete sve što se dešava vama i oko vas - situacije, događaje, ljude itd. Bilo da su u pitanju oni koje volite,

želimo da budemo srećni, svi želimo da volimo i da budemo voljeni i svi želimo da budemo shvaćeni. Svi želimo nešto, i nešto je željeno od strane svih nas. 8. Odreknite se potrebe da impresionirate druge. Prestanite da tako jako pokušavate da budete nešto što nijeste da biste se svidjeli drugima. To ne djeluje na taj način. Onog momenta kada prestanete tako jako da se trudite da budete nešto što nijeste, onog momenta kada skinete sve maske, onog momenta kada prihvatite i prigrlite pravog sebe, pronaći ćete ljude koje ćete privući, bez napora. 9. Odreknite se svog opiranja promjeni. Promjena je dobra. Promjena će vam pomoći da se pomjerite od tačke A do tačke B. Promjena će vam pomoći da napravite poboljšanja u svom životu i u životima onih oko vas. Pratite svoje blagoslove, prihvatite promjenu - ne odolijevajte joj. 10. Odreknite se etiketa. Prestanite da etiketirate one stvari, ljude ili događaje koje ne razumijete kao čudne ili drugačije i pokušajte da otvorite um, malo po malo. Um radi samo kad je otvoren.

SAVJETI

KAKO DA ZNATE

Sigurni znakovi da ste ga očarali Ako ne znate da li ga privlačite ili ne, obratite pažnju na pouzdane znakove kojima vam muškarac, posredno ili neposredno, poručuje da mu je na umu mnogo više od prijateljstva: 1. Postavlja vam niz ličnih pitanja prilikom prvog razgovora. Možda vas iz pristojnosti neće direktno pitati da li ste u vezi, ali će, okolišajući kao mačak oko vruće kaše, nastojati da izvuče što više pojedinosti o vašem životu samo da bi saznao da li ste slobodni ili “krijete nekog u ormaru”. 2. Odmah vam daje na znanje da nije u vezi. Upravo je to jedan od najpouzdanijih znakova da ga privlačite pa vam, ističući da je sam, poručuje da želi da vi popunite to prazno mjesto.

kolege, ili samo stranci koje srijećete na ulici - samo ih pustite na miru. Dozvolite da sve i svako bude baš kakav jeste i vidjećete koliko ćete se bolje osjećati. “Ostavljajući se svega, sve biva urađeno. Svijet osvajaju oni koji ostavljaju. Ali kada pokušavate i pokušavate. Svijet je više od pobjeđivanja”, rekao je Lao Cu. 3. Odreknite se krivice. Odreknite se svoje potrebe da krivite druge za ono što imate ili nemate, za ono što osjećate ili ne osjećate. Prestanite da se odričete svojih moći i počnite da preuzimate odgovornost za svoj život. 4. Odreknite se samoporažavajuće priče o sebi. Koliko ljudi povređuju sami sebe zbog svog negativnog, nezdravog i stalnog samoporažavajućeg razmišljanja? Ne vjerujete u sve što vam vaš um govori - posebno ako je negativno ili samoporažavajuće. Bolji ste

od toga. “Um je superiorni instrument kada se koristi pravilno. Korišćen pogrešno, međutim, postaje veoma destruktivan”, rekao je Ekhart Tol. 5. Odreknite se svojih ograničavajućih razmišljanja o tome šta možete, a šta ne možete da uradite, o tome šta je moguće ili nemoguće. Od sada, nećete više dozvoliti da vas ograničavajuća vjerovanja drže zaglavljenim na jednom mjestu. Raširite krila i letite. 6. Odreknite se žaljenja. Odreknite se stalne potebe da se žalite na sve te mnoge, mnoge, mnoooge stvari - ljude, situacije, događaje koji vas čine nesrećnim, tužnim ili depresivnim. Niko ne može da vas učini nesrećnim, nijedna situacija ne može da vas učini tužnim ili očajnim ukoliko to ne dozvolite. Nije situacija ta koja pokreće ta osjećanja u vama, već kako vi izaberete da gledate na nju. Nikad ne potcenjujte moć pozitivnog razmišljanja. 7. Odreknite se luksuza kriticizma. Odreknite se potrebe da kritikujete stvari, događaje ili ljude koji su drugačiji od vas. Svi smo drugačiji, a ipak smo svi isti. Svi

3. Pokušava da vas impresionira pričajući detaljno o sebi i svojim postignućima. Bez obzira da li to radi diskretno ili napadno, cilj je isti - želi da vas uvjeri da je sjajan. 4. Ako ste mu se svidjeli na prvi pogled, on će vas tokom razgovora “hipnotisano” gledati u oči, osmijeh mu neće silaziti s lica, koje će se povremeno zacrvenjeti. 5. Ako ste na prvi pogled osvojili njegovo srce, on će brzo i nemilosrdno stati na kraj svemu što ometa vaš razgovor. Kad mu zazvoni mobilni ili mu priđe prijatelj, razgovor će završiti prije nego što je počeo. Potpuno je usresređen na vas i ignoriše sve ostalo, čime vam poručuje: “Svaka sekunda s tobom mi je dragocjena”.

Spriječite ljubavne greške Svima se događaju greške u ljubavi, a neke od njih je lako izbjeći. Predstavljamo vam četiri odlična načina uz koje ćete se možda opametiti. RAZMISLITE DVAPUT Bilo da je riječ o tome hoćete li se useliti sa dečkom ili prihvatiti njegovu prosidbu, nemojte odmah da donosite velike odluke. Dajte sebi dovoljno vremena da razmislite, jer vam se prihvatanje nečega samo zato da drugoj osobi ne bi bilo neprijatno može obiti o glavu. POVISITE STANDARDE Kada u vašem životu postoji muškarac koji vas zavlači, nemojte ostati s njim i nadati se da će sve biti bolje, nego povisite svoje standarde. Očekujte od muškarca da vas poštuje i bude iskren, a ako ste u vezi s nekim ko to nije, nemojte ostati sa njim. RAZGOVARAJTE SA SOBOM Ako dovoljno dobro slušate, uvijek ćete moći da čujete šta vam srce govori. Donosite odluke na način da

slušate samo sebe, jer ako ćete slušati druge i boriti se protiv sopstvenih želja, uvijek ćete imati osjećaj da ste mogli da budete srećniji. Bolje poslušajte sebe pa se predomislite, nego da slušate druge i razmišljate šta je moglo da bude. STAVITE SVE NA PAPIR Možda zvuči čudno, ali ponekad

je stvarno najbolje samo napraviti spisak dobrih i loših strana neke veze i pustiti da matematika odradi svoje. U glavi uvijek imate previše misli, a na papiru one mogu da dobiju sasvim novi smisao. Ako je negativnih strana mnogo više nego pozitivnih, vrijeme je da presiječete i odlučite u svoju korist. (Index)

Zabava 35

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

ª ZAČINITEº NAJZDRAVIJE PIĆE

Dodaci za vodu sa ukusom

ZA DO K

SA ILI BEZ ŠEĆERA

TO RA

P I TA

Ovo piće možete osvježiti uz naših pet jednostavnih i zdravih ideja. Saznajte sa čime se voda odlično slaže. CITRUSI Voda se često servira s kriškom limuna, ali možete dodati i drugo citrusno voće. Narandža, limeta i grejp takođe osvježavaju organizam i podstiču varenje te obiluju vitaminom C. Poznat je i njihov pozitivan efekat u smanjenju umora, pa je voda osvježena kriškom citrusnog voća odlična za razbuđivanje! SVJEŽE ZAČINSKO BILJE Svježu nanu ili matičnjak-limunovu travu možete ubrati u bašti, ako je imate, ili kupiti u obližnjoj prodavnici. Pomažu rad probave, smanjuju mučninu i glavobolje te su korisne kod neprijatnog zadaha. Isprobajte više vrsta svježeg bilja kako biste otkrili šta vam najbolje odgovara. VOĆE I POVRĆE Napunite bokal vodom i dodajte kockice jabuke, zelene ili narandžaste dinje, čak možete dodati na kriške nasjeckan, oljušten, krastavac. Ne samo da voda izgleda lijepo, već ima i prijatan ukus. Ako želite dodatno da pojačate ukus, možete dodati i neke od svježih začinskih biljaka (koje smo već ranije spomenuli). KESICA BILJNOG ČAJA Ledeni čaj vjerovatno pijete kada vam je potrebno osvježenje. Zdravija varijanta ledenog čaja znači izostavljanje šećera, koji se uobičajeno dodaje u ovo piće. Posebno su ukusni čajevi od jagode ili bobičastog voća te od mente. Međutim, čajevi poput jabuke i cimeta te narandže i đumbira takođe su jako ukusni kada su hladni.

Poštovani, čim malo idem bos ili se ne utopljavam, krene mi loše mokrenje, veoma često, i osjećaj da ne mogu dugo da držim. Takođe erekcija je oslabljena, lijevi testis me boli često, naročito dva sata nakon ejakulacije. Kad mokrim ili ejakuliram nema bola, ni peckanja. Krv, urin, urinokultura, mokraćna kisjelina, brisevi - sve odlično. Leukociti urina 2-3. Svi rezultati dobri. Ako se čuvam, poboljša se, ali opet čim malo rashladim to dolje, ako idem bos i slično, opet se vrati. Da li je to nekakav hronični nebakterijski prostatitis ili mislite da je nešto drugo i šta biste preporučili od terapije? Hvala. Poštovani, radi se o hroničnom prostatitisu. Predlažem da obratite veću pažnju ishrani. Izbjegavati alkohol, hladnoću i ljuto. Uzimati suplemente. Pozdrav. (Stetoskop)

NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Od dijetalnih sokova mogu da vam istrule zubi

HRANA KAO LIJEK

Sedam začina koji liječe

BOSILJAK Bosiljak je dobar za probavu. Odličan je uz salate, supe i tjestenine. KADULJA Kadulja smanjuje znojenje, nalete topline, zaustavlja laktaciju i pročišćava grlo. Najbolje se slaže uz supe, jela iz rerne i sa nekim sosovima. RUZMARIN Ruzmarin smatraju i prirodnom zamjenom za aspirin jer smiruje nervni sistem i jača probavu. Odličan je u varivima, supama, a lijepu aromu daje i pečenjima. KAPAR Kapar smiruje gasove i nadu-

tost. Najbolji je u supama, sosovima i prelivima. KORIJANDER Korijander je efikasan kod mokraćnih infekcija, a daje aromu povrću i supama. PERŠUN Peršun osvježava dah. Snažan je diuretik, odličan kod infekcije mokraćnih puteva. Poslužuje se uz gotovo sva jela s mesom i ribom i neizostavan je začin u supama i čorbama. BIJELI LUK Bijeli luk je prirodni antibiotik. Dobro se slaže sa svim jelima, prija uz ribu, maslinovo ulje, salate i variva.

ISTRAŽIVANJE

Kalcijum smanjuje rizik od prerane smrti Nema opasnosti za zdravlje ako ukupan unos kalcijuma kroz ishranu i dodatke ne prelazi 1.000 mg na dan, a osim što jača kosti, on pomaže ženama da duže žive. Uz pravu dozu kalcijuma na dan rizik od prerane smrti je za petinu manji. Žene koje su uzimale dodatak kalcijuma od 1.000 mg na dan imale su za 22 odsto niži rizik od umiranja tokom perioda od 10 godina, naspram onih koje nijesu uzimale dodatak tog minerala, pokazalo je dvanaestogodišnje istraživanje kanadskog Univerziteta Mekgil na 9.000 ljudi. Uzimanje kalcijuma, međutim, nije se pokazalo tako djelotvornim kod muškaraca. Prije su ljekari savjetovali oprez kod uzimanja većih doza kalcijuma za spre-

čavanje osteoporoze zbog mogućih štetnih posljedica na srce, ali nova studija poništava te sumnje. “Dobrobiti dodatka kalcijuma na zdravlje kod onih koji imaju prirodno niske doze tog minerala su vidljive sve dok doze ne prelaze 1.000 mg na dan, bez obzira na to da li dodatak sadrži vitamin D ili ne”, rekao je autor studije dr Dejvid Golcman. Naravno, kod ljudi koji unose dovoljne količine kalcijuma kroz ishranu, prvenstveno mliječne proizvode, ribu i zeleno lisnato povrće, nijesu potrebni dodaci ishrani, kažu stručnjaci. Ipak, ishrana kod većine ljudi sadrži nedovoljan nivo kalcijuma, zbog čega su dodaci ishrani najefikasniji način za jačanje kostiju, posebno kod žena. (Kolektiv.me)

NAUČNICI TVRDE

Internet je poput narkotika

Na tržištu je sve više dijetalnih gaziranih napitaka koji su, prema riječima proizvođača, manje štetni za naš organizam od onih u kojima ima šećera. Međutim, da li je to baš tako? Ako želite da imate trule i propale zube, poput onih koji “krase” uživaoce kokaina i kristal meta, biće dovoljno da redovno pijete gazirane sokove bez šećera. “Osmijeh kokainskog ili zavisnika od kristalmeta je nešto što čovjek ne bi poželio ni najvećem neprijatelju. Međutim, šteta koju vašim zubima nanose ‘diet’ pića je manje-više ista”, tvrdi doktor Muhamed Basijoni, profesor protetike i restorativne stomatologije na Templ univerzitetu u Filadelfiji. Kako piše u najnovijoj studiji koju je ovaj zubar nedavno objavio, zabilježen je slučaj žene koja je u tridesetim godinama imala zube u lo-

šijem stanju od gomile narkomana. Ona je bila opterećena strahom da se ne ugoji, ali pošto nije željela da se odrekne svojih omiljenih sokova, konzumirala ih je u dijetalnim varijantama, što se pokazalo kao fatalno. “Sve njene zube do te mjere je zahvatila erozija da ih nije moguće popraviti”, priča doktor svoje iskustvo. Gazirani napici, bili dijetalni ili ne, podjednako loše utiču na zdravlje naših zuba. Nivo njihove kisjelosti jednak je drogama poput kristal meta ili kokaina, zato je i stepen oštećenja sličan. “Ipak, mora se uzeti u obzir da ova žena nije posjetila stomatologa duže od deset godina, tako da je moguće da je za ‘raspadanje’ njenih zuba donekle zaslužna i neadekvatna oralna higijena”, objašnjava doktor Basijoni. (Telegraf)

Internet postaje droga, ništa manje opasna od narkotika, tvrde neki naučnici i ljekari, dok drugi smatraju da opasnost nije tako velika, ali upozoravaju na činjenicu da socijalne mreže polako pretvaraju ljude u zombije. Ljekari navode da se pojavila nova vrsta zdravstvenih tegoba - “anksiozna nervoza uzrokovana socijalnim mrežama”. Uzrok je nagli razvoj interneta. To nije vrsta psihičkog poremećaja. Neko postaje zavisan, a neko – ne. Donedavno niko nije bio spreman da povjeruje u mogućnost zavisnosti od interneta. Argumenti su bili da je globalna mreža korisna stvar, da omogućava ostvarivanje komunikacija, pretragu i nalaženje informacija. Ipak, kao što je televizija “zarobila” mnoštvo ljudi, dovodeći do patološke zavisnosti, tako se dešava i sa globalnom mrežom. Praćenje televizijskih programa je pasivna zavisnost, a prekomjerno igranje igrica je

aktivna zavisnost. Internet - zavisnost je negdje između. Pionir istraživanja u oblasti psihologije interneta, jedan od najeminentnijih stručnjaka u ovoj oblasti - Džon Šuler, navodi da je za neke ljude karakteristična patološka vezanost za kompjuter i sajberprostor. Profesor psihologije Pitsburškog univerziteta u Bradfordu i autor knjige “Uhvaćeni u mreži” ističe da psihijatri sve više upozoravaju na rast broja pacijenata čije su osnovne tegobe povezane sa uticajem interneta.

36 Žena

SRIJEDA, 29. 5. 2013.

JELA SA KOPRIVOM

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

SASTOJCI:

4 krompira nekoliko kriški mladog sira (može bilo koji sir) nekoliko kriški slanine 2 čena bijelog lu ka potrebno je mal o maslaca, samo da se premaže krompir so Prilozi : šunka pavlaka kisjeli krastavc i

Najbolje gvožđe iz Tetkin kolač ukusnih obroka Desert

Umutiti jaja sa 10 kašika šećera i dodati ulje, 12 kašika mlijeka (odvojenih od ukupne količine mlijeka), kakao i brašno pomiješani sa praškom za pecivo. Masu izliti u pravougaonu tepsiju i peći kolač u rerni zagrijanoj na 200 stepeni, oko 15 minuta. Ohlađeni kolač preliti zagrijanim mlijekom, prethodno zaslađenim sa 10 kašika šećera i jednim vanilin šećerom. Kolač će lagano upijati mlijeko i kad ga potpuno upije, preliti ga istopljenom čokoladom.

Kozice kampanja SASTOJCI:

Krompir u gaćama Oprati krompir i malo ga ostaviti da se osuši. Presjeći ga na pola i premazati unutrašnjost maslacem. Staviti bijeli luk isjeckan na listiće, sir i slaninu. Posoliti. Zatvoriti krompir i izbockati viljuškom, da bi se ravnomjerno ispekao. Peći oko sat vremena (zavisi od veličine krompira ) u prethodno zagrijanoj rerni na 200 stepeni, sa uključenim ventilatorom. Poslužiti sa čim god želite, a prijedlog su - krastavčići, šunkica i pavlaka.

200 g račića 120 g plavog pa tlidžana 300 ml pavlake 60 g pesto sosa (izblendirajte bosiljak, bijeli luk, parmezan , maslinovo ulje i kiki riki) 200 g rukole paradajz 1 dl bijelog vina

Plavi patlidžan isjecite tanko po dužini, posolite i ispecite s obje strane. U tiganju, na zagrijanom ulju, propržite račiće, dodajte bijeli luk, bijelo vino, pavlaku i pesto sos, pa miješajte dok smjesa ne postane kremasta. Kad sve pripremite, stavite okruglu formu na sredinu tanjira. U nju prvo stavite rukolu, zatim u krug poređajte patlidžan, pola unutar forme, pola izvan, a zatim stavite kozice, bez sosa. Zatvorite patlidžan, skinite formu i okolo sipajte sos. Ukrasite kriškama paradajza.

PREDLOG

Ukusna salata od šarene tjestenine

Šarena salata od tjestenine je naš današnji predlog koji vam lako može biti zamjena za ručak. Uživajte. Sastojci: 250 grama šarene tjestenine 250 mililitara majoneza 100 grama kisjelih krastavaca 2 crvene paprike 1 kisjela pavlaka svježi peršun so

biber Priprema: Tjesteninu skuvati prema uputstvu, ocijediti vodu i ohladiti. Kisjele krastavce i crvenu papriku izrezati na kockice, a peršun sitno narezati. Majonez i pavlaku pomiješati. U većoj posudi sve sastojke zajedno pomiješati, dodati so i biber. Po želji ukrasiti peršunom. (Recepti svijeta)

SASTOJCI:

3 jaja 20 kašika šećera (ravnih) 12 kašika ulja 1 l mlijeka 3 kašike kakaoa 1 prašak za peci vo 1 vanilin šećer 12 kašika brašna 150 gr čokolade

Ako ste blijedi, iscrpljeni i lako se zamarate, vjerovatno ste anemični. Nedostatak gvožđa obično je posljedica bolesti, a kod zdravih osoba nastaje zbog nepravilne ishrane. Jela pripremljena od koprive od davnina su u našoj tradiciji i mnogi kažu da je u tu zeljastu biljku priroda upakovala dobar dio zdravlja. Povedite računa o ishrani i isprobajte recepte koje vam preporučuju nutricionistkinja Mirjana Ljutić i energobio terapeut i rukovodilac programa “Biosan” Gordana Veinović. ZELENI RIŽOTO Sastojci: 250 grama integralnog pirinča, 4 kašike maslinovog ulja, 3 šake vršnih listova koprive, glavica crnog luka, 50 grama struganog starog sira, malo bijelog luka, so, biber, limun. Priprema: Na ulju prodinstajte usitnjen luk. Čim počne da rumeni, dodajte oprane listove koprive, pa posudu poklopite na nekoliko trenutaka. Potom

podignite poklopac i nalijte toplom vodom. Dodajte pirinač i začine, pa kuvajte 15 minuta. Rižoto se služi hladan, posut struganim sirom, a po želji možete dodati komad ribe ili nekoliko škampa. Prije jela prelijte sokom od limuna. PAPRIKAŠ Sastojci: 400 grama svježe koprive, pola kilograma pilećeg bijelog mesa, 200 grama korjena celera, 2 šargarepe, veća glavica crnog luka, manji plavi patlidžan, 2 crvene paprike, malo soli i malo ulja. Priprema: Povrće sitno isjeckajte, pa na ulje stavite prvo luk, potom šargarepu i celer, zatim patlidžan i na kraju koprivu. Bijelo meso skuvajte u posoljenoj vodi, pa ga iscjepkajte na krupnije komade i ubacite u omekšano povrće. Ako je potrebno, dolijte malo bujona od kuvanja mesa i začinite po ukusu. Poslužite uz integralne rezance, pirinač ili palentu. (Žena)

KORISNO

Hrana od koje se mrša Od nekoliko namirnica možete da pripremite obroke koji će vam pomoći da smršate. Osim toga, budite sigurni da ćete u organizam unijeti nešto zdravo. Pasta za mršavljenje Uzmite kašiku svježeg sira (oko 20 grama), dodajte kašiku mlijeka, kašiku soka od limuna, tri kašike soja sosa, kim, sitno nasjeckani luk po ukusu i prstohvat crvene aleve paprike. Sve dobro pomiješajte. Dobićete pastu koju možete namazati na lišće zelene salate ili kupusa i jesti koliko god želite. Pasta je pogodna za mršavljenje jer ubrzava metabolizam. Kuglice od cvekle Kilogram dobro oprane svježe cvekle iscijedite u sokovniku za pravljenje bistrih sokova. Ostaci cvekle nakon cijeđenja sokova su odlično sredstvo za mršavljenje. Od tih ostataka odmah napravite male kuglice, veličine tablete i stavite ih u zamrzivač. Nemojte odjednom da cijedite veću količinu cvekle jer su svežije kuglice biološki aktivnije. Kad god osjetite glad, gutajte ove kuglice, bez žvakanja. Poslije njih nemojte ništa jesti i piti. Kad poslije izvjesnog vremena ogladnite, opet gutajte ove kuglice. Kuglice od iscijeđene cvekle će vam znatno umanjiti apetit i smanjiti težinu, jer na prirodan način detaljno

čiste organizam. Kompot za mršavljenje Skuvajte suve šljive u dosta vode. Pijte što više ovaj kompot, bez dodavanja šećera. Utiče na smanjenje apetita, poboljšava varenje i liječi zatvor. Celerova so Čvrsti korijen celera, oljušten i izrendan, pomiješajte sa solju u odnosu 1:3, dobro izmiješajte i stavite u posudu s poklopcem da odstoji je-

dan dan. Potom mješavinu istresite u pleh i stavite u rernu, pa sušite na temperaturi od 80 stepeni Celzijusovih sve dok ne očvrsne. Osušenu mješavinu izvadite iz rerne, ohladite i sameljite što sitnije. Čuvajte u dobro zatvorenoj staklenoj posudi. Celerova so može da se upotrebljava za sva jela, supe, salate, ribu, meso... Celer je odličan diuretik tako da aktivno učestvuje u borbi protiv celulita. (Savjetnica)

SRIJEDA, 29. 5.2013.

MALI OGLASI SMS OGLASI PROMOTIVNA CIJENA JEDAN DAN

om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa (do 160 karaktera) i pošaljite na broj 14554.

MALE OGLASE MOŽETE PREDATI I LIČNO U PROSTORIJAMA DNEVNIH NOVINA “PC NIKIĆ”, KRALJA (ulaz pored zlatare Majdanpek)

SA URAČUNATIM PDV-OM

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS. Napomena: 1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas, dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije. 2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana 3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa! 4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni! 5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa! 6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

KUĆE/STANOVI Za

INekretnine

AS NEKRETNINE

dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka ”Vektra”možete nam Rimski Trg 44 Ulica Slobode 60/II - S.A. „Normal“, 44m2/III, 43.000e Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332 IZDAVANJE pisati na e-mail adresu: MARKETING@DNOVINE.ME ili PRODAJA pozvati na tel: +382 77 300 104 P -S.A.”ZETAGRADNJA”, 43m2 / V, 260e, NAMJ. 020-230-057 - A.centar, 44m2 / V, 45.000 odličan IZDAVANJE:

Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220

- P.M.S Markovića, 93m2/III, 110000 - Blok VI 41m2/ vis.priz. 38.000e - Blok VI, 52m2/ III, 55.000e, dobar - Dž. Vašingtona, 82m2/IV, 117.000e S.A.,39m2, vis.priz. 36.000 e, dobar

-HOTEL CITY 60m2 / IV – 300e NAMJ. -Vez.most 70m2/I, 300e prazan -Blok IX, 68m2/II, 280e, namj. -BLOK IX, 83m2/ II, 350 eur, PRAZAN -GORICA “C”, 45m2 / I, 300e NAMJ. -L.KATA, 70m2/ I, 300e, NAMJ. -BLOK V, 47m2 / I, 320e, NAMJ. -Ljubović, 80m2/III, 250e, prazan - MOSKOVSKA, ‘‘ ALBONA ‘‘, 70 m2/III,LUX

020-230-225 069-060-961 069-051-360 067-657-258

36m2/4- Sity kvart; 26m2/4-St.Aerodrom; 33m2/2- Centar ; 55m2/3-P.Morače; 49m2/5- S.Aerodrom; 45m2/5-V. Pijaca; 58m2/2- Pobrežje; 81m2/5-P.Morače; 53m2/3-Krivi most; 110m2/2-Momišići; 118m2/3-Tološka šuma; 93m2/1-Univ. centar; 281m2/5- »Vektra«; 198m2/5- P.Morače ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 350m2-Zabjelo;Kuća 200m2, plac 1.000m2Zagorič; Plac: 1.500m2- Farmaci; 1000m2-D.Gorica; 5.570m2-Zlatica;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P.Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Praz.stan: 42m2/2-Blok IX; 82m2/4-Blok IX. Praz.stan: 63m2/6-p.Morače; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nam.kuća: 220m2, plac 100m2-ul. Dalmatinska

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

Prodajem nedovršenu kuću površine 125m2 u Rogamima. Obezbijeđena daska za šalovanje ploče i blokovi za podizanje još jednog sprata. Voda i struja dovedeni, a plac je u vlasništvu 1/1. Tel.068/839686 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Povoljno prodajem dvospratnu kuću na Cijevni (PG) pored "Centrometala" površine 2 x 82m2 sa 1.100m2 placa. Može posebno plac od 600m2. Tel. 068/430-722

- T.Put “Kalezić”, 26m2/IV, 26.000e - Dalmatinska, 62m2 / I, 62.000 eur, nov, dvos.

asnekretnine@t-com.me

PRODAJA

www.asnekretninepg.com MOSKOVSKA 60, e-mail: rmiva@t-com.me tel:020/247-476, 067/247-476, 069/075-264

Kralja Nikole, 26,5m2/1 namj. 33500e, nov. Blok IX, 66m2/III, 78000e, odličan Blok VI (Zetagr.), 26,3m2, 34115e Ljubović (kod hotela), 85m2/II, 1300e/m2 Ljubović (blizu Kodre), 29m2/I, 32000e Zabjelo (Splitska), 44m2/IV, 42000e, dobar M.brdo, 40m2/priz., reg.pp., 29000e, odličan V.Raičkovića 32m2/polusut (jednos) 23000e V.most, 45m2/I, 53000e, odličan L.Kata, 62m2/IV, 60000e, odličan IZDAVANJE V.most, 58m2/I, 61500e, odličan Blok IX, 82m2/IV, odličan, 350e Kod ‘’Delte’’, 53m2/V, 59500e, odličan Kod ‘’Ars medike’’, 45m2/IV, namj., 250e Kralja Nikole, 60m2/I, 71000e V.most, 67m2/I, dvosoban, namješten, 300e J.Tomaševića, 60m2/II, 76500e Ul. 27.mart, 36m2/IV, polunamj., renov., 220e S.A.(Zetagr.), 57m2/II,(dvosob.) nov, 1100e/m2 P.M. (Lovćeninvest), 45m2/IV, namj., 350e Blok V (soliter), 92m2/II, 89000e Centar, 85m2/III, tros., namj., luks, 600e

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem kompletno opremljen luksuzan stan Preko Morače. Tel.067/617-045

Potrebni stanovi za zakup, svih struktura, isključivo u stambenim zgradama. (Stari aerodrom, Preko Morače, centar...). Telefon 068/723-177

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616

K

Izdajem stan na Pobrežju, zgrada Vampirica. IV sprat. Tel.069/370-629

Izdajem kuću u Zagoriču pored doma zdravlja, 42m2. Namještena, klimatizovana, internet, telefon, parking, 200e. Tel.020/270-025 Izdajem namješten stan od 30m2 (soba, kuhinja, kupatilo). Poseban ulaz i strujomjer. Cijena 100e. Ulica Pete proleterske. Tel.069/427-728 Izdajem stan na Zabjelu iza zgrade Vodovoda. Ulica Miladina Popovića 18. Tel.067/871031

Prodajem plac 500m2, Novo Selo prema Danilovgradu. Struja, voda, put do placa, 7.000e. Tel.067/508-250

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor 45m2, Herceg Novi, a.stanica, jedinstvena i povoljna prilika. Tel.068/317-852 i 069/042227

I

Izdajem dvosoban stan, 80m2, u zgradi Galenike, 3. sprat, kod Gintaša. Tel.069/313-105, 069/223-232

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Kupujem stan u Podgorici, jednosoban, dvosoban, garsonjeru... Prednost novogradnja. Direktno od vlasnika. Tel.068/723-177 Izdajem namješten stan, 51m2, u Beogradu na odličnoj lokaciji, pogodan za studente, postdiplomce ili porodicu. Tel.068/387-078 i 067/453324 Izdajem jednosoban, namješten stan Podgorica, Zagorič. Tel.067/473-931

P Četvoročlana porodica traži kuću ili stan na čuvanje u Podgorici ili bližoj okolini. Tel.067/596-660

PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609-089 Izdajem magacinski prostor dobro uređen, može i za druge namjene, u Tološima blizu Volija. Tel.067/860-937

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO Može i usluga sa vozačem

069 559-555 068 733-333

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Kupite polovno vozilo iz Njemačke, sa original kilometražom i servisnom knjigom, u perfektnom stanju. Nalazimo se iza Delte. Imamo oko 30tak vozila stalno na lageru. Tel.067/277-444. www.pg-garage.me Prodajem reno senik grand 1.5 dizel, 2004, registrovan, 5+2 sjedišta, digitalna klilma, euro kuka, besprekorno stanje. Vlasnik, 4.600e. Tel.069/012-243

Audi A4 tdi 2008. Mercedes B 180cdi. Opel insignia cdti. Seat leon 1.9tdi 2008. Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, ura- Opel astra cdti karavan đen veliki servis, nove gume... 2007. Reno megan 1.5dCi 2007. Ford focus. Reno senic. Odličan. Tel.067/631-328 Tel.067/265-605 Prodajem ford eskort CLX, 91. god. Nije u voznom stanju, manji kvar. Neregistrovan, solidno očuvan. Fiksno 400eura. Tel.068/616-711

Prodajem fiat punto 1.3, dizel multi jet 4 vrata, dosta opreme kraj 2003, servisiran, na ime kupca. Tel.067/189-194

SRIJEDA, 29. 5.2013.

MALI OGLASI

POSAO Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490 Ä&#x152;uvala bih starije nepokretne osobe, dnevna ili noÄ&#x2021;na smjena. Preporuke. Tel.067/838-792, 069/869-908

GRAÄ?EVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septiÄ?kih jama, ravnanje placeva-Ä?iĹĄÄ&#x2021;enje, proboj puteva, miniranje, rezanje-buĹĄenje betona, pikamer, vibro Ĺžaba, prevoz. Tel.069/297-222

Ramada hotel oglaĹĄava potrebu za radnim mjestom restoranski konobar na odreÄ&#x2018;eno vrijeme: Od kandidata oÄ?ekujemo:

Hidroizolacija betonskih ploÄ?a, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. PorodiÄ?na tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

USLUGE Registracija preduzeÄ&#x2021;a, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrĹže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 Besplatno registrujemo i vodimo skupĹĄtine stanara, uz dogovor oko odrĹžavanja ili samo Ä?iĹĄÄ&#x2021;enja vaĹĄe zgrade. Vrlo povoljno i efikasno. ViĹĄe na www.artgloria.me Tel.067/631-328 Realizujemo kanadske vize. Tel. +381113186548, 069/992-209 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otÄ?epljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, efikasno, povoljno. Tel.067/644-494 Servis: klima, friĹžidera, zamrzivaÄ?a, veĹĄ-sudo maĹĄina, ĹĄporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729 M o ler aj - g le t ova nje -t a p e t i (kreÄ?enje Î&#x201E;jupolomÎ&#x201E;, povoljno). Tel.069/459-110 VrĹĄim sve usluge moleraja. Tel.067/427-850 Radim sve vrse moleraja i fasada. Tel. 067/887-007

- Diplomu, SSS poĹželjno ugostiteljskog smjera - Radno iskustvo na sliÄ?nim poslovima od najmanje 6 mjeseci - OdliÄ?no znanje engleskog jezika - Komunikativnost, timski rad Molbu sa random biografijom a potrebno je dostaviti do 28.05.2013. na e-mail adresu: sonja.basanovic@ramadapodgorica.me Dostavljena dokumentacija neÄ&#x2021;e se vraÄ&#x2021;ati kandidatima koji ne budu odabrani, a kontaktiraÄ&#x2021;emo samo one kandidate koji uÄ&#x2018;u u uĹži izbor.

Rolo plast vrĹĄi ugradnju PVC stolarije, PVC i aluminijumskih roletni za zatvaranje tarasa, venecijanera, komarnika, trakastih zavesa i vrĹĄimo popravke roletni. Tel.069/914496

KOZMETIÄ&#x152;KE USLUGE Profesionalno ĹĄminkanje i sveÄ?ane frizure. Akcijska cijena u toku maja i juna. Ĺ minka 15, frizura 10, Ä?upanje obrva 2 eura. Zlatica kod stadiona Koma. Tel.069/186-783

NASTAVA Profesorica uspjeĹĄno i najpovoljnije sprema matematiku i fiziku. Tel.069/478-348 Profesorica uspjeĹĄno i najpovoljnije sprema matematiku i fiziku. Tel.069/478-348

APARATI I OPREMA Klime - obiÄ?ne, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaĹža, Ä?iĹĄÄ&#x2021;enje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

RAZNO Prodajem Scholl Ĺženske cipele, broj 40, neraspakovane, kupljene u Engleskoj, po nabavnoj cijeni 50 eura. Tel.069/959-505

Invalidska kolica manuelna sa svim podeĹĄavanjima (naslona leÄ&#x2018;a, glave, ruku, nogu, visine, duĹžine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraÄ&#x2021;aju. DuĹĄek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuÄ?e za kolica protiv rana. Telefon: 067/318-537 Kupujem stari novac, perpere, lire, dinare, medalje, ordenje, grbove, Ä&#x2021;emere, bajonete, sablje, jatagane, stara pisma, razglednice, srebrne predmete i druge stvari Tel.069/019-698, 067/455-713 Valjak za peglanje simens kratko koriĹĄÄ&#x2021;en, kao nov, hitno, povoljno. Tel.069/420-435 Prodajem bansek za rezanje drva sa elektriÄ?nim motorom i kruĹžnom testerom preÄ?nika 35 cm. Vrlo povoljno! Podgorica. Tel. 067/262-061 i 020/513-778. ( Zvati poslije 16.00h ). Proslava 30 godina plumature OĹ "Maksim Gorki". SalaĹĄ 23. Petak 31.5.od 20.30h - 25 eura. Tel.069/075-755

DNEVNE NOVINE â&#x2014;? 077/300-104 â&#x2014;? 077/300-100 â&#x2014;? Poslovni centar NikiÄ&#x2021; â&#x2014;? Kralja Nikole bb, 7 sprat

srijeda, 29. 5.2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

VozoVi/trAins POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi); Bijelo Polje: 06:25 (lokal); 10:00 (brzi); 15:50 (lokal); 20:05 (brzi); Bar: 05:15 (lokal); 06:30 (brzi); 08:20 (lokal); 11:30 (lokal); 12:50 (lokal); 15:20 (lokal); 16:31 (lokal, radnim danima); 18:00 (lokal); 19:29 (brzi); 21:10 (lokal); Nikšić: 05:05; 07:00; 14:30; 16:10; 18:10; Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi).: POLAZAK IZ NIKŠIĆA: Podgorica: 06:25; 08:40; 15:50; 18:30; 19:55.: POLAZAK IZ DANILOVGRADA: Podgorica: 07:07; 09:19; 16:38; 19:16; 20:34; Nikšić: 05:30; 07:32; 14:55; 16:37; 18:35.: POLAZAK IZ SPUŽA: Podgorica: 07:19; 09:30; 16:50; 19:27; 20:45; Nikšić: 05:19; 07:20; 14:44; 16:25; 18:24.: POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila); Podgorica: 05:25 (lokal); 06:35 (lokal); 09:00 (brzi); 11:15 (lokal); 14:05 (lokal); 14:50 (lokal); 16:40 (lokal); 18:00 (lokal, radnim danima); 19:00 (brzi); 20:30 (lokal); Bijelo Polje: 05:25 (lokal);

09:00 (brzi,); 14:50 (lokal); 19:00 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi); Podgorica: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal); Bar: 04:19 (brzi); 09:01 (lokal); 17:21 (brzi); 18:35 (lokal). POLAZAK IZ BEOGRADA Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

Autobusi/bus Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13, Aranđelovac: 21:35, Banja Luka: 20:25, 21:30 petak, Bar: 03:00, 05:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:54, 18:00,19:40, 19:50, Beograd: 00:40, 07:30, 08:30, 09:45, 11:00, 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00, Berane: 08:25, 09:00, 10:00 , 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13, 17:30, 18:00, 19:55, 20:15, 22:27, 23:00, Bijeljina: 20:25, Bijelo Polje: 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35, Budva: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Cetinje: 00:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:05, 07:25, 07:42, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08,11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25, Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00: 07:02, 07:10, 07:15, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:14, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:56, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45,10:57, 10:59, 11:00, 11:00, 11:15, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:44, 12:50, 12:54, 13:00, 13:00, 13:15, 13:15, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:15, 14:20, 14:29, 14:30, 14:37, 14:39, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:00, 16:15, 16:29, 16:29, 16:30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:15, 18:19, 18:29, 18:30, 18:30, 18:50, 18:57, 19:00, 19:00, 19:10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00,

20:15, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40, Dubrovnik: 06:00, Gacko: 08:30, 10:50, 16:45, Glava Zete: 07:10, 15:07, Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13, Herceg Novi: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:42, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:44, 14:00, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 19:45, 20:20, Kotor: 00:30, 05:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 13:44, 14:00, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00, Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00, Kruševac: 16:30, Leskovac: 16:30, Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45, Nikšić: 05:45, 06:35, 07:02, 07:25, 07:40, 07:45, 08:25, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:35, 09:50, 10:29, 10:45, 10:50, 10:59, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:54, 13:55, 14:30, 14:39, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:30, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40, Niš: 10:00, 16:30, 20:15, Novi Pazar: 08:30, 09:45, 10:00, 11:00, 16:30, 23:00, Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00, Peć: 07:45, 21:30, Petrovac: 06:00, Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13, Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 14:39, 14:50, 15:57, Plužine: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Prijedor: 21:30 petak, Priština: 21:30, Prizren: 07:45, Rožaje: 10:00, 15:45, 15:55, 16:30, 18:00, 20:15, 22:27, Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40, Subotica: 20:45, 22:30, Tivat: 00:30, 03:05, 03:30, 03:45, 04:00, 04:00, 04:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:42, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:30, 18:45, 19:45, Trebinje: 10:50, 16:45, Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:15, 16:54, 18:00, 19:50, Žabljak: 05:45, 13:55, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes Informacije sadržame u retu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 03. april 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica–Beograd: svim danima 07:30, svim danima, osim subote 18:00, subotom 19:05; Beograd–Podgorica : svim danima 08:50, svim danima, osim subote 19:20, subotom 20:25; Tivat–Beograd: svim danima 08:15, 17:10; Beograd–Tivat: svim danima 09:35, 18:30; Podgorica–Beč: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 08:05, svim danima 15:00; Beč– Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i subota 10:30, svim danima 12:50; Podgorica–Ljubljana : petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 16:10; Ljubljana–Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:25; Podgorica–Frankfurt: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 11:40; Frankfurt–Podgorica: ponedjeljak, srijeda, petak, subota i nedjelja 14:50; Podgorica–Cirih: ponedjeljak, petak i nedjelja 10:20, srijeda 10:35, subota 10:05; Cirih– Podgorica: ponedjeljak, petak i nedjelja 13:20, srijeda 13:35, subota 13:10; Podgorica–Rim: utorak 10:30, petak 08:30, nedjelja 17:00; Rim–Podgorica: utorak 12:40, petak 10:30, nedjelja 19:00; Podgorica–Moskva: ponedjeljak, četvrtak i petak 10:10; Moskva–Podgorica: srijeda, četvrtak i nedjelja 14:10; Tivat–Moskva: utorak, srijeda, subota i nedjelja 10:10; Moskva–Tivat: ponedjeljak, utorak, petak i subota 14:10; Podgorica–Pariz: utorak i četvrtak 10:20, petak 08:55, subota 08:55, 12:30, nedjelja 08:55, 10:00; Pariz–Podgorica: utorak i četvrtak 14:00, petak 12:20, subota 15:50, 19:00, nedjelja 14:00, 19:00; Tivat–Pariz: subota i nedjelja 15:40; Pariz– Tivat: subota i nedjelja 12:25; Podgorica–Niš: ponedjeljak i četvrtak 18:05, petak, subota i nedjelja 19:10; Niš–odgorica: ponedjeljak, utorak, subota i nedjelja 08:00, petak 07:00; Podgorica–Bari–Podgorica, Podgorica–Napulj–Podgorica : svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima.

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i

Podgorica - Beograd: svim danima 06.20, 09.35, 19.00 časova Beograd - Podgorica: svim danima 08.00, 17.25, 21.25 časova Tivat - Beograd: svim danima 12.50, 19.15 časova Beograd - Tivat: svim danima 11.10, 17.35 časova Informacije na telefon: 664730. Rezervacije: 664-740, 664-750

Moskva - Tivat utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat - Moskva utorak, četvrtak, subota 15.30 KONTAKT TELEFONI PREDSTAVNISTVA KOMPANIJE S7 AIRLINES U CRNOJ GORI SU: +382/67/23-0778; +382/67/6765-66;

četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

PODGORICA – RIM (FCO) Ponedjeljak u 12.00 Utorak u 10.30 Četvrtak i subota u 11.50 Petak u 08.30 Nedjelja u 17.00 RIM (FCO) – PODGORICA Ponedjeljak, četvrtak i subota u 09.40 Utorak u 12.40 Petak u 10.30 Nedjelja u 19.00 Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

TV PROGRAM FILM

06:00 Serija: Tajna starog mosta/r 06:55 Crtana serija: Porodica Kremenko 07:40 Exploziv/r 08:00 Exkluziv/r 08:15 Dođi na večeru/r 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:V.I.P./r 11:15 Serija:Nesreće u vazduhu 12:00 Serija:Tajna starog mosta 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:V.I.P. 14:45 Serija: Dva i po muškarca/r 15:10 Serija:Tračara/r 16:00 Dođi na večeru 17:10 Serija:Odbačena 17:55 Serija:Dva i po muškarca 18:15 Exploziv 18:40 Exkluziv 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Porodične tajne 20:15 Serija:Tračara 21:00 Paklena kuhinja 22:00 Sami u tami 23:00 Film:Materinstvo

PRVA Tračara 20.15

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.06 Život-dok. serijal 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Djevojački institut/r 11.05 Naučno – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Crtana serija :Štrumfovi 13.00 Vijesti 13.35 Muzika 14.05 Serija/r 15.30 Dnevnik 1 16.06 Strani dok. program (bbc) : Život remek djela sloboda vodi narod 17.00 Crna Gora uživo 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Djevojački institut 18.55 Znam da znaš 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.15 Dok. program 21.00 Serija:Ncis la 22.00 Dnevnik 3 22.30 U centar 23.00 Igrani serijal 00.00 Vijesti 00.05 Meridijani

RTCG Dnevnik 2 19.30

06:50 06:55 11:00 11:50 12:00 13:00 14:15 15:00 15:40 15:50 16:00 16:45 17:15 18:00 18:30 19:30 20:00 21:00 22:00 23:00 00:30 00:40 02:15

City kid’s Dobro jutro Farma- uživo City Tačno u podne Farma – uživo Serija: Naslednici Serija:Simar Teen pleme City Farma – uživo Serija: Neželjene Serija: Mješoviti brak Info Monte Serija: Sobarica sa Menhetna Serija: Mala nevjesta Farma: pregled dana Serija:Eskobar Dnk Bračni sudija Teen pleme Farma-uživo City

PINK Bračni sudija 23.00

06:45 09:05 10:00 10:07 10:35 11:00 12:00 13:07 13:45 14:00 14:10 14:50 16:30 16:55 17:05 17:40 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:25 00:55

Boje jutra Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija:Ruža vjetrova/r Lud, zbunjen, normalan/r Vijesti u 11 Vijesti u 12 Serija: Bandini Extra lifestyle Vijesti u 2 Serija:Larin izbor/r Serija: Kad lišće pada Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija:Ruža vjetrova Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija:Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Euritmija Vijesti u 10 Sport Serija:Ubistvo Film:Uhvati ritam 2 Extra lifestyle

VIJESTI Serija:Ubistvo 22.2

Sport

Informativa

06:30 VOA 07:00 Crtani filmovi 10:00 Neki to vole zorom 10:30 Ukusi života 11:30 Serija 12:30 Radio u boji 13:30 Večera kod Džaje/r 15:00 Crtani filmovi 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:30 Svijet na dlanu 19:00 Urbanizam 19:30 Showroom 19:55 Priče za laku noć 20:00 Radio u boji 20:30 Ukusi života 21:00 Među nama sa Duškom Pejović 22:00 Forum 22:30 Divlja ljepota 23:00 5 do 5/r 00:00 Među nama 01:00 Forum/r

ATLAS Showroom 19.30

TV PREPORUKA UHVATI RITAM 2 Vijesti 23.25

Andi Vest je šesnaestogodišnja ulična plesačica. Nakon što joj premine majka, odlazi da živi kod majčine najbolje prijateljice Sare. Andi često izbjegava školu i provodi vrijeme sa ozloglašenom grupom plesača zvanom 410, pa je Sara namjerava poslati da živi kod tetke u Teksas. Glavne uloge: Robert Hofman, Brijana Evigan, Vil Kemp, Dženifer Rous.

08.30 09.05 11.00 12.00 12.30 14.15 15.00 15.30 16.10 17.00 18.05 19.00 19.30 20.15 20.45 21.35 22.20 23.05 00.00

Serija/r Serija:Šerif Program za djecu Vijesti Film: Bumbaka/r Program za djecu Putevi života/r Dok. program: Tivatska solila Serija:Život u divljini Serija:Izlog strasti Serija:Mjesto zločina/r Serija za djecu: Lutkokaz Dnevnik 2 Koncert Serija:Badi Farou Serija Serija:Medium Dok. program: Apokalipsa/r Film

RTCG 2 Serija:Medium 22.20

07:00 Uz jutarnju kafu 10:00 Dogodilo se... 10:20 Ekstremno 12:00 Toto vijesti 15:15 Smiješna Top Lista 15:45 Na domaćem terenu 16:00 Zabavni Magazin 17:00 Žestoko 17:30 Goleada 18:45 Svijet sporta 19:00 Texas Holdem Poker 19:50 Ekstremno

777 Žestoko 17.00

08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Lijek iz prirode 12:30 Trag 13:10 Lijek iz prirode 14:30 Kućica u cvijeću 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Mbc dnevnik 20:00 Lijek iz prirode 21:00 Aljazeera 22:00 Nokaut 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe

MBC Kućica u cvijeću 14.30

07:35 Svježi u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Prolog /r. 12:00 Crtani filmMumijevi 12:35 Muzički program 14:20 Serija: Distrikt 15:50 MBB Magazin /r. 16:50 Majstor kuhinje 18:25 Životinjske lakrdije /r. 19:00 Muzički program 19:30 Crtani film /r. 20:00 PG Raport 21:00 Info 21:35 Istorijske paralele 23:00 Prolog 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Crtani film-Mumijevi 12.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 06.05 Jutarnji program 08.00 Jutarnji dnevnik 08.15 Jutarnji program 09.00 Vesti 09.05 Serija: “Ulica lipa” 10.00 Vesti 10.05 Trag 10.35 Zadnja kuća Srbija 11.05 Jugoslavija u ratu 12.05 Dnevnik 12.20 Sport plus 12.30 Vreme, stanje na putevima 12.36 Serija: “Mesto zločina” 13.21 Evronet 13.25 Film: “Koga čekaš kume” 14.31 Gradske ptice 15.00 Ovo je Srbija 15.50 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 16.45 Gastronomad 17.00 Dnevnik 17.20 Šta radite, bre 17.45 Beogradska hronika 18.25 Oko magazin 19.00 Kviz: Slagalica 19.21 Vreme, stanje na putevima 19.30 Dnevnik 20.05 Serija: “Selo gori a baba se češlja” 21.00 Svedok 22.05 Film: “Univerzalni vojnik 3” 23.55 Vesti 00.00 Serija: “Mesto zločina” RTS 2 08.01 Pčelica Maja, animirana serija 08.25 Deni i Dedi, animirana serija 08.32 Plava ptica 09.00 Čuvari tradicije 09.46 e-TV 10.15 Na prvu loptu 10.45 TV mreža 11.15 Emisija iz kulture 12.15 Violinske bravure Najdže-

la Kenedija 12.50 Vavilon 13.20 Trezor 14.20 Plava ptica 14.45 Čuvari tradicije 14.58 Vizuelna zagađenost 15.27 Ja, mi i drugi 15.51 Datum 16.10 Vi i Mira Adanja Polak 16.55 Pozitivna energija 17.25 Serija: “Heroji” 18.10 Muzički program 18.31 Bandolero, animirana serija 18.51 Pčelica Maja, animirana serija 19.22 Deni i Dedi, animirana serija 19.29 Datum 19.35 Verski kalendar 20.00 U svetu 20.30 Beokult 21.00 Serija: “Heroji” 21.50 Film 00.50 Trezor HRT 1 07.00 Dobro jutro Hrvatska 09.00 Serija 10.00 Vesti 10.10 Dokumentarni film 11.07 U svetu nekretnina 12.00 Dnevnik 12.39 Serija: “Naslednica s Vendavala” 13.29 Dr Oz 14.35 Riječ i život 15.05 Indeks 15.55 Serija 17.20 Hrvatska uživo 17.45 Slatko ludilo 18.11 Serija: “Kuća puna Raftera” 19.10 Tema dana 19.30Dnevnik 20.15 Globalno selo 20.45 Dokumentarni film 22.10 Horizonti 22.35 Dnevnik 23.05 Vesti iz kulture 23.07 Drugi format 23.50 Serija: “Ludnica u Klivlendu”

DANAS U GRADU HRT 2 10.00 Serija: “Dolina sunca” 10.41 Film 12.13 Naučni program 13.10 Film: “Tajanstvena žena” 14.50 Serija: “Degrasi” 15.12 Školski program 16.35 Serija: “Dolina sunca” 17.15 Koncert: Ivo Amulin i Ana Oksa 18.20 Zalagaonica 19.00 Mala TV 20.00 Film: Orlovi pravde” 21.55 Top gir 22.45 Serija: “Red i zakon” 23.30 Serija: “Dva i po muškarca HBO 10.55 Film: “Super 8” 12.45 Prijem u Kuću slavnih rokenrola 2013. 14.50 Film: “Bolje sutra” 16.30 Film: “Putovanje 2 Misteriozno ostrvo” 18.05 Serija: “Vaspitanje za početnike” 18.30 Film: “Devojka” 20.05 Film: “Diktator” 21.30 Film: “Žena u crnom” 23.05 Film: “U vrtlogu uragana” FOX LIFE 13.50 Venčanja iz bajki 14.45 Serija: “Sve što niste znali o ljubavi” 15.40 Sudije za stil 16.10 Serija: “Ali Mekbil” 17.05 Serija: “Houp i Fejt” 17.35 Serija: “Kako sam upoznao vašu majku” 18.05 Serija: “Grad kuguara” 18.35 -Serija: “Ludnica u Klivlendu” 19.05 Serija: “Osveta”

20.00 Serija: “Seks i grad” 20.55 Serija: “Jednom davno” -21.50 Serija: “Emili Ovens” 22.45 Serija: “Osveta” 23.40 Serija: “Gimnazijske traume SPORT KLUB 10.30 Top tenis 11.00 Stvoren za Junajted - Ser Aleks Ferguson 12.00 Fudbal: Gimaraeš - Benfika 14.00 Fudbal: Roma - Lacio 16.00 Fudbal: Hibernijan - Seltik 18.00 Vesti -18.15 Sedmica pred vama -18.15 -Sedmica pred vama 18.30-Fudbal: Grashopers - Bazel 20.15 Tenis: ATP iza kulisa 21.00 Fudbal: Engleska - Irska, prenos 23.00 Magazin Evrolige 23.30 Top tenis 00.00 Premijer liga golovi ARENA SPORT 11.00 Fudbal: Nica - Lion 13.00 Fudbal: Sampdorija - Juventus 15.00 Fudbal, Borusija Dortmund TV 16.00 Fudbal: Arsenal TV -16.30 -Najk, najava kola, studio 17.00 Fudbal: Crvena zvezda - Sloboda 19.00 Fudbal: Smederevo Partizan 21.00 Košarka: Crvena zvezda - Metalac 23.00 Fudbal, pregled brazilske lige 23.30 Fudbal, pregled grčke lige 00.00 Poker 01.00 Fudbal, Kopa Libertadores, prenos 03.00 Fudbal, pregled brazilske lige

CINEPLEXX

Paklene ulice 6 16:40; 18:30; 20:00; 22:00; Najbolja ponuda 22:40; Star Trek, prema tami 3D 20:20; 22:20; Star Trek, prema tami 19:00; Veliki Getsbi 3D 19:20; 21:30; Veliki Getsbi 17:40; Čuvari tajnog kraljevstva 3D 16:00; 18:00; Čuvari tajnog kraljevstva 15:00; 17:20; Iron man 3 3D 19:40; 22:30; Iron man 3 digital 17:00; Vjenčanje godine 21:00; Mrak film 5 16:20; 22:50; Ted – Izgubljeni pustolov 3D 15:40; Kruds 3D 15:20; CNP

Koncert: Crnogorski simfonijski orkestar, 20.00 KIC “BUDO TOMOVIĆ”

“Ričard lll”, 20.00