ce 30 nt i
BROJ DANA
38,9
IzdavaÄ?: Media Nea d.o.o. Prvi broj izaĹĄao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me
miliona eura iznosi ukupan carinski dug
PETAK, 22. 11. 2013. BROJ 695/ GODINA III
PRINUDNO â—? 7
SUKOB PRED SUDOM
â—? 11
Šuković tuŞio Veljovića � Razlog podnoťenja tuŞbe je navodno
optuĹžba Veljovića da je Ĺ uković podmetao dokaze u sluÄ?aju napada na Oliveru Lakić, kako bi ga diskreditovao
Joković hoće da blokira EPCG
Uprava carina pokreće postupak prinudne naplate prema viťemilionskim duŞnicima. Drugi veliki duŞnik Uprave carina je Montenegro erlajnz sa 5,79 miliona
SKANDAL U SKUPĹ TINI â—? 3
Ä?ukanović nazvao Abazovića bitangom ODLUKA â—? 10
VuÄ?ković kandidat za VDT
REPORTAŽA� 8
Otkini mi Şicu i skinuću te kao ` ticu
NE VRIJEME â—? 9
Nema straha od poplava Foto: Iva Mandić
NAREDNE GODINE â—? 6
Ostaju krizni porez i takse na telefonske usluge
OD APRILAâ—? 6
T
uĹžilaÄ?ki savjet predloĹžiće SkupĹĄtini Crne Gore da novi Vrhovni drĹžavni tuĹžilac (VDT) bude predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko VuÄ?ković, potvrdio je pisanje DN vrĹĄilac
duĹžnosti na funkciji VDT-a Veselin VuÄ?ković, nakon sjednice TuĹžilaÄ?kog savjeta kojom predsjedava. On je najavio da će TuĹžilaÄ?ki savjet poÄ?etkom sljedeće sedmice svoj predlog dostaviti SkupĹĄtini.
Karta do Londona Rajanerom 27 eura
N
aĹĄoj zemlji, ako je suditi po trenutnom vodostaju Skadarskog jezera, MoraÄ?e i Bojane, ne prijete poplave, iako na podruÄ?ju Crne Gore posljednjih dana pada jaka kiĹĄa, koja će prestati tek za dane vikenda, kazao je hidrolog Novak Darmanović.
Ipak, pouÄ?eni iskustvom iz 2010. godine, iz Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutraĹĄnjih poslova uvjeravaju da su spremni za sluÄ?aj da se prognostiÄ?ki materijal iznenada promijeni i da ne bude onako kako su meteorolozi predvidjeli.
2
Tema dana
PETAK, 22.11.2013.
EDITORIJAL
Još ne znaju kada će biti raspisan oglas za prodaju imovine vrijednu 52,47 miliona eura; Sa jučerašnje konferencije za novinare u KAP-u
ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik
NEŠTO KAO SONATA
A taman sam pomislio da je došlo mojih pet minuta i da ću, oslobođen postizborne kutare i svekolikih kalkulacija, te ignorišući uobičajene građanske nedaće, konačno moći da pišem o jeseni i usahlom lišću. Već sam bio riješen da koristim riječi kao pastelne boje, uz nešto malo melanholije, sa sve čarima priučene poetike što zna da mi se otme. I da sve ispadne nešto kao sonata. A onda je neko zazvonio na mojim vratima. I nakon početničke greške i zanemarivanje pogleda kroz špijunku, te naivnog otvaranja vrata, eto ti nje, moje komšinice Zorice, sudbina, što ćeš, nema za to posebnih objašnjenja, znam lijepo za dostinu koja je u životu imala čiste sreće, no kakve ja veze imam s tim… I tako, dok ona ulijeće u moj stan poput furije, izgovara: “Ovo ima da mi staviš u novine, od riječi do riječi. Neće više niko Zoricu da maltretira i krv da joj pije. Nema te države ni mafije, nema toga majčinoga sina koji će mi zagorčavat ovo malo života odrtoga”. Dakle, o čemu pričamo? Stigao sam samo da izustim jedno tiho “iha”, da tiše nije moglo biti. I to je bilo sve od mene. A ona, zakočila kažiprst, stala nasred dnevne sobe, sa grčem na licu i očima natjeranim u juriš napolje, kao da prate cijeli život koji želi da eksplodira. A o čemu se radi? Mojoj komšinici Zorici, koja samo što je svom đetetu spremila kremenadle za ručak a onda ga i otpratila u školu, pa se vratila doma i pojela nekoliko sardina iz konzerve pod pseudonimom obroka, potom se uvila u ćebe da odgleda reprizu turske serije (o kojoj će mi pričati kasnije, uz napomenu “ne bi vjerova’ što je bilo”), neko je pozvonio. Pred vratima je stajao inkasant. I to jedan, a prema Zoricinom opisu, iz reda utjerivača dugova, valjda ih samo takve biraju, veli joj da je dužna, da mora da plati, da će da je tuži. I to još duva dok priča. Svejedno, Zorica je zaključila da je bolje ručao od nje, sa sve bijelim lukom i pivom za kraj. U svakom slučaju, Zorica je riješila, neće niko njoj da prijeti na vratima od kuće. I rekla je tom inkasantu: “Odbi se sa mog praga”. Onda ga je pitala što će on od nje i od njenog života i da ako išta zna ne bi smio ljudima da se obraća na takav način i da njoj plata kasni dva mjeseca i da je sita svega i svačega i neka je tuži, nije ona dužna državi ništa, no je država dužna njoj, bar malo pristojnog života, oslobođenog primitivaca poput njega i svih foliranja i pljački. A onda je, onako ljuta, samo sjela u ćošak ugaone garniture u mojoj dnevnoj sobi i prekrstila svoje gole noge, sa golim stopalima uvučenim u čupkaste roze papuče (za poklonike lascivnih opisa u mojim tekstovima, žalim slučaj, to bi bilo sve za ovaj put). I to bi bilo to. O građanskim mukama, bar za ovo izdanje, ne bih imao više što da kažem. Mada, imao sam sjajnu viziju ovog teksta. Trebalo je da bude nešto poetski i nešto o jeseni. Nešto kao sonata. Trebalo je da ovo bude sjajan tekst.
Meteo 06:39 16:18
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
KAP
Scenario kao sa Željezarom Perišić: Cjelokupna imovina Kombinata aluminijuma Podgorica vrijedi 52,47 miliona eura što nije suviše daleko od realne tržišne cijene Vrijednost, po svemu istorijske crnogorske fabrike aluminijuma iznosi 52,47 miliona eura i nije suviše daleko od pretpostavljene realne tržišne cijene, smatra njen stečajni upravnik Veselin Perišić. Iskustvo koje je imao u nikšićkoj Željezari, smatra Perišić, trebalo bi primijeniti i u slučaju KAP-a, tj. u sadašnjoj situaciji bilo bi najmudrije pristupiti prodaji cjelokupne imovine KAP-a. On kaže da ga raduje dosadašnje interesovanje za fabriku kakvo su iskazale pojedine partije, ali njihovu ozbiljnost potvrdiće konkretni koraci kada bude raspisan oglas. Ali da bi se raspisao oglas kojim će se provjeriti i stvarno interesovanje za KAP, treba se upoznati sa novonastalim okolnostima, odnosno Zakonom o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, koji je u srijedu usvojila Skupština. “Vidjećemo da li novi zakon limitira odluku stečajne uprave”, kazao je Perišić. On je pojasnio da bi u slučaju prodaje cjelokupne imovine KAPa, stečajni postupak bio nastavljen prema kompaniji kao stečajnom dužniku. Kupac bi, kako je kazao, preuzeo imovinu uplatom kupoprodajnog iznosa i mogao bi, ukoliko bi želio da nastavi djelatnost, sa jednim eurom da osnuje firmu i
kupljenu imovinu unese u nju kao nenovčani ulog.
●IRR: PRODAJA BEZ BA SENA CRVENOG MULJA Institut računovođa i revizora (IRR) preporučio je stečajnoj upravi Kombinata aluminijuma (KAP) da se opredijeli za model prodaje cjelokupne imovine kompanije, koja bi budućem kupcu omogućila nastavak djelatnosti uz određena ulaganja i bez preuzimanja obaveza iz ranijeg perioda. Direktor IRR Rade Šćekić kazao je da je model prodaje cjelokupne imovine po procijenjenoj vrijednosti bio najbolji, jer bi kupac preuzeo imovinu bez obaveza iz ranijeg perioda i nastavio poslovanje. “Modelom prodaje cjelokupne imovine KAP-a ne bi bio obuhvaćen basen crvenog mulja, jer smo analizom utvrdili da je on nepotreban budućem kupcu i da se radi o imovini bez vrijednosti”, objasnio je Šćekić na konferenciji za novinare. On je dodao da je nezahvalno procjenjivati vrijednost ekološke sanacije basena i dodao da je prema procjeenama iz 2010. godine ona iznosila oko 25 miliona eura, od čega se 18 miliona odnosilo na sanaciju basena, a sedam miliona za zemljište.
●POLITIČKE PARTIJE OPREČNO O PRODAJI Procijenjena vrijednost imovine KAP-a visoka je i zainteresovani kupci će čekati sniženje, smatraju u Demokratskom frontu (DF). Iz te partije Dnevnim novinama su kazali da je nije realno očekivati kupce u prvom krugu. “Prodaja će se vjerovatno odvijati kao i u slučaju Željezare u Nikšiću, a to znači da će kupci čekati do najniže cijene da bi ga kupili”, kazali su iz DF-a. Željezara je, po istom modelu, prodaje kupca je našla tek u trećem krugu i to za upola manju cijenu od početne. Sa druge strane, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Filip Vuković smatra da osim vrijednosti imovine, KAP ima i mnoge druge vrijednosti poput tradicije, znanja i kaže da je početna cijena realna. “Vjerujem da ćemo kupca imati vrlo brzo”, kazao je Đukanović Dnevnim novinama. Iz ostalih poslaničkih klubova juče nijesu bili raspoloženi za ocjene o ustanovljenoj vrijednosti i budućnosti fabrike, što zbog iscrpnog premijerskog sata, što zbog drugih porodičnih i prijateljskih obaveza. I.Boljević
ZAKON O ZAŠTITI DRŽAVNIH INTERESA
Đukanović: Podnijećemo inicijativu za ocjenu ustavnosti Profesor Blagota Mitrić smatra da je Zakon knjiški primjer neustavnosti
Crna Gora
JADRAN:
More talasasto do jače talasasto. Vjetar umjeren do veoma jak, uglavnom jugoistočni. Temperatura vode na otvorenom moru oko 19 stepeni.
DANAS
Mjestimično kiša, a tokom noći i pljuskovi praćeni grmljavinom.
Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje
Danas
Sjutra
min oC max oC
min oC max oC
8 11 12 12 11 5 2 1 2 3
11 12 13 13 11 7 4 1 4 5
16 17 18 18 17 12 13 7 13 15
SJUTRA
13 14 16 15 14 9 8 4 9 11
Povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, naročito tokom prijepodneva.
Vlada će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, koji je u srijedu usvojila Skupština, najavio je premijer Milo Đukanović. “Usvajanjem tog Zakona parlament je direktno preuzeo nadležnosti suda koji je jedini nadležan da vodi stečajni postupak i direktno se umiješao u nadležnosti stečajnog sudije i stečajnog upravnika i Vlada će podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti Zakona”, rekao je Đukanović novinarima u parlamentu. Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru protivan je opštepoznatim i opšteprihvaćenim pravnim postulatima, pa predstavlja knjiški primjer neustavnosti, smatra profesor Blagota Mitrić. On objašnjava da je opšte poznato da se svaki zakon, kao par ekselans opšti pravni akt, odnosi na ne-
Mitrić
određeni broj subjekata i neodređeni broj situacija. “Ovaj zakon je klasičan primjer pojedinačnog pravnog akta, zato što se odnosi na tačno određenog su-
bjekta i na tačno određenu situaciju - Kombinat aluminijuma Podgorica. Tako da je ovaj zakon u stvari suprotan samom sebi, pa predstavlja - pravni apsurd”, kazao je Mitrić. On za portal Analitika tvrdi da je o neustavnosti ovog Zakona je možda i suvišno govoriti, zato što je suprotan krucijalnim ustavnim normama koji regulišu ustavne nadležnosti Vlade i Skupštine. Zakonom, koji je u srijedu usvojila Skupština većinom glasova, definisan je čitav model kako se i na koji način može prodati Kombinat aluminijuma (KAP). Za Zakon, koji je podnijelo 20 poslanika Demokratskog fronta (DF), glasala su 44 poslanika, protiv je bilo 29, a dva uzdržana. Predlagači su prihvatili amandmane Socijaldemokratske partije (SDP) kojima je definisano da Skupština ima konačnu riječ u prodaji KAP-a. I.B.
Tema dana
PETAK, 22.11.2013.
3
SKANDAL U SKUPŠTINI
Đukanović nazvao Abazovića bitangom Žestok verbalni sukob Đukanovića sa poslanicima Pozitivne umalo je prerastao u fizički obračun
P
remijerski sat u crnogorskom parlamentu juče je protekao u sjenci do sada neupamćenog skandala, kada je premijer Milo Đukanović u raspravi sa poslanicima Pozitivne, Dritana Abazovića nazvao bitangom. Iako to kamere nijesu zabilježile, iz Pozitivne tvrde da je Đukanović pozvao Abazovića da izađe iz sale i da se obračunaju, zbog toga ova partija traži hitan sastanak Kolegijuma Skupštine.
Nikada niko u parlamentu do sada nije isprovocirao premijera Đukanovića do te mjere da bi ga nazvao bitangom. Međutim, za sve postoji prvi put. U ovom slučaju, po toj “zasluzi” biće upamćeni poslanici Pozitivne Dritan Abazović i Mladen Bojanić. Sve je počelo pitanjem Bojanića koje će aktivnosti preduzeti Vlada da bi uspostavila vladavinu prava i to uz konstataciju: “Da je bliskost sa Vama garancija da su pojedinci iznad Zakona, bilo da su vam to bliski prijatelji iz politike, iz biznisa, košarke”. N a to mu je Đukanović nervozno odgovorio: “Iz svega ovoga sporan sam ja, jer bi zaboga ja, zbog svojih zlodjela u politici, trebalo da budem uskraćen da kada nijesam na vlasti da se bavim bizni-
som, to bi trebalo da bude rezervisano za vas i ljude kao što ste vi”. Isprovociran izjavom Bojanića, premijer Đukanović je dalje optužio poslanike Pozitivne Crne Gore da su nervozni zbog poraza na lokalnim izborima. “Ovo ima samo jedan zajedniči imenitelj, a to je nervoza predstavnika stranke koja je na Cetinju izgubila 40 odsto podrške za godinu dana, u Nikšiću isto toliko za tri mjeseca, nervoza predstavnika medijske mafije koja je formirala stranku”, ražestio se Đukanović. Prepirke se, međutim, tu nijesu završile. Poslanik Abazović je tada proceduralno uzeo riječ i izrazito povišenim tonom, mašući kažiprstom, obratio se Đukanoviću: “Ovo je prvi i posljednji put da bilo kome od ovih ljudi ovdje kažete da su došli ovdje da bi branili interese mafije”. Dok je ovu rečenicu ponovio još dva puta, Đukanović mu je ljutito viknuo iz klupe: “Sjedi!” Ovaj ga je potom upitao: “Vi to meni?” Đuka-
Đukanović: Niko nema pravo da vrijeđa Premijer Milo Đukanović kazao je da niko nema ekskluzivno pravo na vrijeđanje i izvinio se parlamentu i javnosti zbog vrijeđanja poslanika poslanika Pozitivne Crne Gore Dritana Abazovića, ali ne i njemu i njegovoj partiji. “Nemam potrebe ništa tu da komentarišem, sve što je trebalo na tu temu da se kaže sam već rekao, i poslaniku Abazoviću u crnogorskom parlamentu. Svi moramo shvatiti da nema niko ekskluzivno pravo da vrijeđa, a to su pojedini ljudi i pojedine političke partije shvatile kao svoje ekskluzivno pravo”, rekao je Đukanović. Prema njegovim riječima, on je branio svoj integritet u trenutku polemike sa poslanikom
Abazovićem. “Bez obzira što mi to nije svojstveno u datom trenutku sam morao zaštititi svoj integritet onako kako je to jedino moguće. Naravno, to je poželjno izbjegavati na mjestu kao što je parlament, zbog toga sam našao za shodno da se izvinim parlamentu u i javnosti, ali ne i onima koji misle da njima pripada ekskluzivno pravo na vrijeđanje predsjednika Vlade i mene lično,” rekao je Đukanović. Komentarišući poruke iz Socijaldemokratske partije SDP, čiji su predstavnici rekli da vjeruju da će biti vanrednih izbora, Đukanović je kazao da Vlada dobila mandat prije godinu i da su pred njom još tri godine mandata.
nović mu je odgovorio, upirući prstom u njega: “Tebi, tebi. Sjedi, bitango!”
3
●KOVERTIRANE OSTAVKE PODIGLE TENZIJE Prije verbalnog incidenta, poslanik Bojanić je kazao da je kršenje zakona to što je Đukanović tražio da mu se dostavi 500 kovertiranih ostavki. “Je li to kršenje svih zakona, statuta i skupština akcionara upravnih odbora da bi se pokazala vaša nadmoć iznad zakona? Znamo da zakon propisuje kako se mijenjaju direktori kompanija”, rekao je Bojanić. Đukanović je Bojanića pozvao da kao odgovoran građanin i posebno kao poslanik izađe pred javnost sa punom informacijom o problemima, koje je iznio u pitanjima premijeru. On je negirao tvrdnje Boja-
milijarde eura očekivani je iznos investicija samo u turističkom sektoru u ovoj i narednih nekoliko godina, saopštio je Đukanović na jučerašnjem premijerskom satu
To je onda bio razlog da ustanu poslanici Pozitivne i napuste plenum. Dok su izlazili iz sale, Bojanić je nastavio žustru polemiku sa Đukanovićem, dok je Abazović pokušavao gestikulacijom i drugim pokretima tijela da dokaže Đukanoviću da ga se ne plaši.
nića da su njegove firme uzimale kredit, objasnivši da ih je on podizao kao građanin.
● TRI MILIJARDE INVESTICIJA Premijerski sat ostaće upamćen i po najavi premijera da očekivani iznos investicija samo u turističkom sektoru u ovoj i narednih nekoliko godina iznosi tri milijarde eura. Poslanik DPS-a Milutin Simović pitao je Đukanovića koje mjere Vlada sprovodi u politici zapošljavanja, posebno mladih. Đukanović je kazao da je visoka stopa nezaposlenosti mladih jedan od ključnih problema države. Najavio je da će investicije u turizmu iznositi oko tri milijarde eura, što će usloviti otvaranje više hiljada novih radnih mjesta. “Ekonomska kriza je uticala na smanjen broj zaposlenosti, posebno mladih do 24 godine. Prema podacima EUROSTATA iz septembra ove godine stopa nezaposlenosti iznosi 12, 2 odsto, a mladih 21,1 odsto. Na nivou Evropske unije stopa nezaposlenosti je 11 odsto, a mladih 23,5 odsto”, saopštio je Đukanović. On je istakao da posljednji podaci pokazuju da stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori iznosi 19,3 odsto, a mladih do 24 godine 34,44 odsto. “Ukupan broj nezaposlenih je 34.383, od kojih je sa visokim obrazovanjem 10.602”, s a o p š t i o j e p r e m i j e r. A.O.-N.D.L.
Abazović: Premijer htio da se fizički obračunamo Pozitivna Crna Gora zatražila je hitno zakazivanje sjednice Kolegijuma predsjednika Skupštine zbog, kako su naveli, prijetnji koje je premijer Milo Đukanović uputio poslanicima te stranke. Šef poslaničkog kluba Pozitivne Mladen Bojanić kazao je da je javnost bila svjedok nedoličnog i neprimjerenog ponašanja premijera. “Đukanović se ponio krajnje neodgovorno, neozbiljno i drsko, nazivajući poslanika Pozitivne Dritana Abazovića bitangom i budalom, pozivajući ga na fizički obračun usred sale Skupštine tokom zasijedanja”, naveo je Bojanić. Riječi Bojanića potvrdio je i Abazović, ističući da je tačno da ga je premijer pozvao na fizički obračun.
“Tri puta sam Đukanovića pitao “da li meni to govorite”. Odgovorio mi je: “Tebi, bitango, dođi ovamo”. Nijesam otišao iz pristojnosti prema građanima. Ipak smo ovdje da zaštitimo dostojanstvo, ovo nije bokserski meč nego premijerski sat. Možda nijesmo iste kategorije, ali ne bih ima ništa protiv da se isprobamo”, kazao je Abazović. On je rekao da predstavnici Pozitivne nijesu željeli da prave dalje probleme, i da je mnogo kulturnije i pristojnije što su napustili salu. “Ispoljeno je nasilje i uličarski rječnik, koji pokazuje kakav odnos Đukanović ima prema poslanicima, bilo da su iz opozicije ili vlasti. Šta tek mogu da očekuju građani”, naveo je Abazović.
4
Politika
PETAK, 22.11.2013.
KRivoKApić U vAŠiNGToNU
Foto: Skupština Crne Gore
Kongresmeni lobiraju za Crnu Goru Crna Gora je budućnost NATO na Balkanu, rekao je predsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik Parlamentarne skupštine OEBS Ranko Krivokapić, koji boravi u posjeti Sjedinjenim Američkim Državama. Drugog dana posjete SAD Krivokapić se sreo sa kongresmenima Eliotom Engelom, Dagom Lambornom i Majklom Mišoom. Iz Skupštine Crne Gore je saopšteno da su kongresmeni u razgovoru sa Krivokapićem pokazali nedvosmislenu podršku za evroatlantske aspiracije Crne Gore i obećali da će uložiti dodatne napore sa ciljem da pomognu da se članstvom Crne Gore u NATO pokrije jedini dio mediteranske obale koji nije pod zaštitom Alijanse. Osim toga, Krivokapić se sastao sa Karen Donfrid, specijalnom savjetnicom predsjednika SAD Bara-
Krivokapić u SAD-u
Obavještenje o prodaji nepokretnosti - Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su po osnovu Založne izjave UZZ br.1239/2012 u: -"A" listu lista nepokretnosti br.20 KO Petrovac, katastarska parcela br. 1058/2, voćnjak 2.klase, površine 153 m2, katastarska parcela br. 1059, voćnjak 2.klase, površine 597 m2, katastarska parcela br. 1060, voćnjak 2.klase, površine 299 m2, katastarska parcela br. 1061, voćnjak 2.klase, površine 309 m2, ukupne površine 1.358 m2 u svojini ,,Lučice International,, DOO Podgorica. -"A" listu lista nepokretnosti br.1162 KO Maine, katastarska parcela br.1134, pašnjak 3.klase, površine 333 m2, katastarska parcela br.1134, zgrada 1, ruševina por. stambene zgrade, površine 70 m2, katastarska parcela br.1134, zgrada 2, ruševina por. stambene zgrade , površine 46 m2, katastarska parcela br.1135, livada 3.klase, površine 3.878 m2, katastarska parcela br.1136, pašnjak 3.klase, površine 1.023 m2, katastarska parcela br.1137, njiva 5.klase, površine 208 m2, katastarska parcela br.1138, livada 3.klase, površine 661 m2, -"V" listu nepokretnosti br.1162 KO Maine, katastarska parcela br.1134, zgrada 1, ruševina por. stambene zgrade, spratnost i površine P 70 m2, katastarska parcela br.1134, zgrada 2, ruševina por. stambene zgrade, spratnost i površine P 46 m2, sve u svojini ,,Stratex Investments,, DOO Budva.
- Procijenjena vrijednost i početna prodajna cijena nepokretnosti na prvoj javnoj prodaji iznosila 942.805,00 €, uvećana za redovnu i zateznu kamatu koja će se obračunavati do dana održavanja prodaje, kao i realne troškove i druge izdatke nastale od početka postupka namirenja vansudske prodaje u iznosu od 2.200,00 €. Početna prodajna cijena nepokretnosti na drugom ročištu vansudske prodaje iznosi 50 % procijenjene vrijednosti nepokretnosti, to jest 471.402,50 €. - Ukupan dug po Ugovoru o kreditu iznosi 359.404,55 € (stanje duga se uzima na dan ponošenja zahtjeva ). Kamata se obračunava do konačnog namirenja potraživanja. - Vansudska prodaja javnim nadmetanjem sprovešće se dana 11.12.2013.godine sa početkom u 10 časova u prostorijama filijale Prve banke CG AD – osnovana 1901.godine u Budvi, ul.Mediteranska br.5. - Lica zainteresovana za učešće na javnom nadmetanju dužna su, na ime jemstva uplatiti depozit u iznosu od 10% od početne prodajne cijene, na račun Prve banke CG - AD osnovana 1901, br. 5351-76, o čemu su dužni Agentu vansudske prodaje, gospodinu Igoru Brnoviću, advokatu iz Podgorice pružiti dokaz o deponovanju sredstava na naznačeni račun Banke. - Prijave za učešće na javnom nadmetanju se podnose advokatskoj kancelariji Igora Brnovića, na adresi Svetozara Markovića br. 9, u zatvorenoj koverti uz naznaku „za javno nadmetanje“ svakog radnog dana od 8 do 14h zaključno sa 02.12.2013.godine. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti dokaz o uplati depozita i sljedeće podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, kopiju lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a. Neblagovremena prijava, kao i prijava uz koju nijesu priloženi traženi dokazi ( neuredna prijava ) neće se razmatrati u postupku javnog nadmetanja. - Kupac koji ponudi najvišu cijenu dužan je kupoprodajnu cijenu platiti u roku od 7 dana od dana zaključivanja javnog nadmetanja. - Nakon cjelokupne uplate kupoprodajne cijene postignute na javnoj prodaji, lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno je da u ime Hipotekarnog dužnika potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. - Ukoliko kupac ne isplati kupoprodajnu cijenu u propisanom roku gubi pravo na zaključenje ugovora kao i položeno jemstvo, a Banka ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponuđačem kupcem koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je po visini odmah iza najviše ponuđene cijene. - Troškove ovjere ugovora i porez na promet nepokretnosti snosi kupac. - Sve potrebne informacije u vezi ovog Obavještenja mogu se dobiti u prostorijama Prva banke CG-AD osnovana 1901. godine, u Podgorici, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog br.141 ili putem telefona br. 020/409-117, 020/409-116 i 069073360. AGENT VANSUDSKE PRODAJE
ka Obame za evropske poslove. “Krivokapić i Donfrid razgovarali su o izazovima sa kojima se suočava Crna Gora na putu ka članstvu u NATO, kao i o načinima na koje bi američka administracija mogla da omogući brže prevazilaženje prepreka na tom putu”, saopšteno je iz Skupštine Crne Gore. Zaključeno je da je Crna Gora postigla veliki napredak za samo sedam godina od obnove nezavisnosti i da je njena posvećenost motiv više za NATO saveznike da lobiraju u njeno ime. U čast Krivokapićeve posjete Kongresu SAD upriličena je i formalna inauguracija crnogorskog kokusa. Naime, inauguracija kokusa u Kongresu SAD svečani je čin koji simbolizuje novu notu prijateljstva između Crne Gore i SAD. Crnogorskom kokusu pristupili su brojni predstavnici zakonodavne vlasti SAD čime je, još jednom,
manifestovana velika naklonost Crnoj Gori od izabranih predstavnika američke vlasti. Kongresmen Dag Lamborn, koji je i koopresjedavajući kokusa, rekao je da je Crna Gora važan dio Evrope, a NATO ključna koalicija važnih država svijeta čiji Crna Gora treba da postane dio. “Cilj postojanja kokusa je da postane mehanizam koji će dodatno produbiti odnose između dvije države, ali i promovisati interese koji su zajednički i koji su brojni”, istakao je on. Predsjednik Krivokapić je zahvalio američkim kongresmenima, uz riječi da je hrabrost podržati malu državu velike istorije. Sjedinjene Američke Države baštine zajedničke vrijednosti kroz istoriju još od davne 1905. godine, kada su imale svog prvog ambasadora u Crnoj Gori. J.Đ.
Pejović
pejović
Otvaranje poglavlja 23 i 24 biće veliki uspjeh Otvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja godine, predstavljaće veliki integrativni uspjeh Crne Gore, ocijenio je glavni pregovarač u razgovoru sa evropskim diplomatama Aleksandar Andrija Pejović. “Na sastanku Pejovića sa predstavnicima ministarstava vanjskih poslova država članica EU zaduženim za proširenje, kao i članicama Radne grupe za proširenje u Savjetu EU (KOELA) koju čine diplomate država članica Unije u stalnim predstavništvima u Briselu razmatrane su tekuće i planirane aktivnosti u pregovaračkom procesu, s posebnim akcentom na ostvarene rezultate u okviru priprema za otvaranje 23. i 24. poglavlja”, saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija (MVPEI), prenosi portal RTCG. “Otvaranje ovih poglavlja do kraja godine predstavljaće veliki inte-
grativni uspjeh Crne Gore koji je rezultat dobre unutrašnje organizacije i koordinacije, uložene energije, znanja i velike posvećenosti, ali i nastavak opsežnih unutrašnjih reformi u ovoj oblasti”, poručio je Pejović. Prema njegovim riječima Crna Gora, paralelno s pripremama za otvaranje 23. i 24. poglavlja, radi i na stvaranju pretpostavki za skoro otvaranje i ostalih pregovaračkih poglavlja što će biti podsticaj za dinamiziranje reformskih aktivnosti u pravcu dostizanja evropskih standarda u svim oblastima. “Evropski predstavnici su istakli da je Crna Gora pokazala jasno opredjeljenje, odgovoran pristup i dosljednost u trasiranju evropskog puta, i da ostvarenim rezultatima može poslužiti kao dobar primjer ostalim državama regiona u procesu pristupanja EU”, ističe se u saopštenju. N.D.L.
DAMjANović
SNP za konsenzus Šef poslaničkog kluba Socijalističke narodne partije Aleksandar Damjanović kazao je da očekuje konsenzus o rezoluciji o načinu, kvalitetu i dinamici procesa integracija Crne Gore u EU. “Ne bi bilo dobro da se o rezoluciji koja definiše položaj parlamenta u procesu evropskih integracija i njegov položaj u odnosu na Vladu preglasavamo u parlamentu”, kazao je Damjanović, koji je zajedno sa Miodragom Vukovićem, Damirom Šehovićem i Brankom Radulovićem jedan od autora rezolucije. Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branko Radulović povukao je rezoluciju sa dnevnog reda nakon što je poslanik DPS Miodrag Vuković ponovo zaprijetio da će povući
svoj potpis sa rezolucije ako Odbor za evropske integracije bude insistirao na amandmanu kojim se predviđa da ukoliko to tijelo da negativno mišljenje na pregovoračku poziciju, Vlada mora da je ponovo razmatra i da je vrati u roku od 30 dana. Damjanović je kazao da je tim povodom održan sastanak sa potpredsjednikom Vlade i ministrom za vanjske poslove i evropske integracije, kojem je i prisustvovao i predsjednik Odbora Slaven Radunović. “Ove dane ćemo iskoristiti da u konsultaciji sa ministrom Lukšićem, predsjednikom Odbora Radunovićem i autorima rezolucije dođemo do konsenzusa”, zaključio je Damjanović. J.Đ.
Politika
PETAK, 22.11.2013.
5
DF POZIVA NA IZBORE
SDP da ne tone sa DPS-om Jovana Đurišić
D
F još jednom je pozvao SDP da napusti vladajuću koaliciju i izazove nove parlamentarne izbore. U ovoj partiji ocjenjuju da je potapanje “broda” premijera Mila Đukanovića izvjesno, i smatraju da je ovo jedna od posljednjih prilika za SDP da taj brod napuste i postanu realan politički saveznik ostalim strankama. Socijaldemokrate poručuju da će koaliciju napustiti kada oni budu htjeli, ali napominju da taj dan nije daleko.
Socijaldemokratska partija (SDP) treba da izađe iz Vlade i izazove nove parlamentarne izbore ukoliko želi da sačuva mininum političke časti, poručeno je iz Demokratskog fronta (DF). Politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević pozvao je SDP da obezbijede većinu glasova u Skupštini ako mogu, izglasaju skraćenje mandata Vladi i izazovu prijevremene parlamentarne izbore. Poslanik DF Slaven Radunović smatra da je Milošević tim htio da ohrabri birače svoje stranke. “Izjava Miloševića me podsjeća na priču o dječaku koji ide po mraku kroz šumu i pjeva kako se ne boji mraka. On je želio da ohrabri birače nakon dobrog uspjeha koji su imali na lokalnim izborima u nekoliko manjih gradova, kako je DPS moćan i da bi na eventualnim parlamentarnim izborima mogao da osvoji apsolutnu većinu”, rekao je Radunović agenciji Mina. On je naveo da su jedno izbori u tri opštine gdje DPS koncentriše svu svoju moć i, kako je rekao, koristi državne resurse na nezakonit način. “A drugo je kada su parlamentarni izbori u pitanju i kada svoju moć i mogućnost zloupotre-
be mora da rasporedi na cijelu Crnu Goru”. On je rekao da će SDP, ukoliko nastupi samostalno i ukoliko bude vanrednih parlamentarnih izbora, imati podršku DF-a. “Siguran sam da neće imati podršku samo DF-a, već i ostalih opozicionih partija jer mjesecima i godinama pozivamo SDP da, ukoliko želi da sačuva mininum političke časti treba da izađe iz Vlade i izazove nove izbore. Ovo što DPS posljednjih godina radi građanima je uvlačenje u dubiozu iz koje teško možemo izaći za ko zna koliko godina”, kazao je Radunović. Upitan da li je realno očekivati da SDP obezbijedi većinu u Skupštini i izglasa skraćenje mandata Vladi, Radunović je odgovorio da bi, znajući odnose u koaliciji, to bio vrlo komplikovan odnos u nekoliko narednih mjeseci. Kako je rekao, SDP će pokušati da na drugi način, dodatnim pritiscima, promijeni DPS, “kako bi bar još neko vrijeme zadržali zajedničku vlast”. “Međutim, siguran sam da je Krivokapić i u Sjedinjenim Američkim Džavama, gdje trenutno boravi, a i od drugih zvaničnika međunarodne zajednice, dobio jasne signale i da nije spreman da se
Šabović: Koalicija se bliži kraju Poslanik SDP Džavid Šabović kazao je da će koaliciju napustiti kada onda kada njegova partija bude htjela i ističe da je taj dan blizu. “Nećemo slušati ni lijevu ni desnu stranu, već ćemo sami odlučiti kad je trenutak za to. Svaki potez DPS nam govori da taj dan nije daleko. DF je najviše zainteresovan da napustimo koa-
liciju, jer oni misle samo o onome što njima odgovara. Nova snaga će napraviti novi pokret za sve, osim za krajnje desne i krajnje lijeve, a dan kada će se to desiti se polako bliži”, zaključio je Šabović.
“utopi” sa Đukanovićem”, kazao je Radunović. On je ocijenio da je izvjesno “potapanje broda” Đukanovića, a da je pitanje da li će to biti za mjesec, tri ili godinu. “U svakom slučaju, njegov brod tone. Ovo je jedna od posljednjih prilika za SDP da taj brod napuste a da postanu, koliko-toliko, realan politički saveznik ostalim parlamentarnim strankama”, poručio je Radunović. Kako je rekao, izbori u državi su stvar demokratskih odnosa većine i manjine i potreba koje proizilaze iz svakodnevnog života. “Naravno, jasno mi je da iz ugla političara iz DPS-a svijet drugačije izgleda nego iz ugla političara koji demokratiju i političke odnose gledaju kroz prizmu evropskih standarda i dostignutih vrijdnosti u tim političkim procesima”, zaključio je Radunović.
PREPUCAVANJE
KALUĐEROVIĆ
Član Predsjedništva DF-a i lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević napisao je na svom Tviter nalogu da direktor dnevnih novina Vijesti Željko Ivanović nije kompententan da priča o politici i da je svaki njegov politički projekat propao. Reagujući na jučerašnju Ivanovićevu kolumnu pod naslovom “Zašto opozicija gubi” Medojević je napisao da Ivanović čak “pljuje po svojoj partiji koju je stvarao tri godine”, jasno aludirajući na Pozitivnu Crnu Goru, prenosi portal Analitika. Ivanović je, sa druge strane, u svojoj kolumni u Vijestima napisao da bi svaka vlast poželjela opozicionog lidera kakav je Medojević i pritom napravio paralelu između lidera Pozitivne Darka Pajovića i Medojevića. Lider PzP-a je kazao da je Ivanović amater i jasno aludira da je učestvovao u stvaranju Pozitivne Crne Gore. “Tri godine osmišljava, finansira, medijski podržava partiju, izabere lidera i onda za svoj projekat kaže da je propao. Dakle, amater. Nikada Vijesti nijesam nazvao medjskom mafijom. Ko je i kako osno-
Nedovoljna informisanost o Alijansi glavni je razlog neopredijeljenosti građana o ulasku Crne Gore u taj savez, ocijenio je nacionalni koordinator za NATO Nebojša Kaluđerović, ocjenjujući da je dijalog jedini način za sagledavanje prednosti članstva. Kaluđerović je kazao da je država dostigla visok stepen političke zrelosti da o članstvu u NATO razgovara otvoreno. Govoreći o rezultatima istraživanja javnog mnijenja, prema kojima oko 40 odsto građana podržava članstvo u NATO, oko 30 odsto ne podržava, dok ostali procenat nema stav o tom pitanju, Kaluđerović je rekao da procenat podrške nije zanemarljiv. Prema riječima Kaluđerovića, NATO je od nacionalnog interesa za sve, navodeći da u taj savez ne ulazi nijedna Vlada, partija, već država i društvo. “Prema tome, svi naši građani imaju pravo i obavezu da budu informisani o svemu onome što predstavlja buduće članstvo Crne Gore u NATO. Dakle, većina ljudi, fakat jeste, još nema dovoljno izgrađen i čvrst stav o učlanjenju Crne Gore u NATO”, rekao je Kaluđerović. Prema riječima Kaluđerovića, još nije odlučeno da li će samit naredne godine biti samit proširenja. “Ostaje na saveznicima da odluče da li će pitanje proširenja biti na dnevnom redu ili ne. Na nama je da uradimo naš dio posla, a na saveznicima da opredijele da li je momenat za proširenje i u kom obliku, na koji način će da se desi”, pojasnio je on. Upitan da li su političke partije koje se zalažu u učlanjenje u NATO dovoljno aktivne u informisanju građana, Kaluđerović je rekao da su te partije možda najvažniji dio procesa. Crna Gora će ulaskom u NATO,
Foto: vijesti.me
Sukob Medojevića NATO je interes cijele države i Ivanovića
vao Pozitivnu je poznato”, napisao je Medojević. Direktor dnevnih novina Vijesti Željko Ivanović je u svojoj kolumni, koja je bila povod da Medojević reaguje na svom Tviter profilu, optužio lidera PzP-a da je imao veliku podršku, ali da je ostvario skroman rezultat. “Svaka vlast bi poželjela opozicionog lidera poput našeg Meda. Tolika podrška birača kada se pojavio, civilnog sektora, nezavisnih medija – za ovako skroman rezultat! Nakon desetak godina, PzP ne postoji kao iole ozbiljnija partija, umjesto umrežene partijske infarstrukture imamo šou jednog čovjeka. I dva njegova asistenta. Suvišno bi bilo objašnjavati da li nešto u toj koncepciji treba mijenjati”, napisao je Ivanović. On je uporedio lidera Pozitivne Darka Pajovića i Medojevića. “Da li ima vremena za Darka Pajovića?! Nijesam siguran. Uspio je da potroši svoj veliki kapital u bržem roku nego nekad Medojević. A kapital su bili i ljudi koji su mu u startu dali podršku, i birači koji su ga na prvim izborima tako nesebično nagradili”, ističe se u Ivanovićevoj kolumni.
Kaluđerović
kako je rekao, postati dio kluba u kom se nalazi većina najmoćnijih država svijeta i biti ravnopravan partner bez kog se neće moći donositi odluke, imajući u vidu osnovni postulat funksionisanja Alijanse – da se odluke donose konsenzusom. Direktor NVO Alfa centar Aleksandar Dedović smatra da šanse za dobijanje poziva za punopravno članstvo na samitu u Londonu nijesu velike, ali ne isključuje potpuno ovu mogućnost. “Pred Crnom Gorom je ipak još deset mjeseci koje je neophodno utrošiti na beskompromisno stavljanje do znanja da zaista iskreno želimo dijeliti prava i obaveze, odgovornosti i benefite članstva u Alijansi”, kazao je Dedović, dodajući da imamo dovoljno vremena da se upustimo u rješavanje unutrašnjih izazova na polju reformi i vladavine prava, pri čemu ne treba propustiti veliku naklonost i otvorenu podrsku zemalja-partnera. On očekuje da će podrška članstvu u Alijansi vremenom rasti, jer se, kako kaže, sve više građana direktno interesuje za ove procese. On smatra da je potrebno da se svi uključimo u javnu debatu, jer ne bi trebalo da postoji niti jedan
Veljović uputio na koordinatora
Veljović Savjetnik za bezbjednost Predsjednka Crne Gore Filipa Vujanovića i član NATO Savjeta Veselin Veljović nije želio da odgovara na pitanja o izgledima Crne Gore da na sledećem samitu u Velikoj Britaniji dobije poziv za članstvo u NATO savez. “Potpunije odgovore ćete dobiti od koordinatora Savjeta za članstvo u NATO”, kazao je Veljović. razlog zbog kojeg bi država i društvo bili protiv učlanjenja u NATO savez. J.Đ.
6
Ekonomija
PETAK, 22.11.2013.
VLADA
Ostaju krizni porez i takse na telefon i kablovsku U narednoj godini Vlada namjerava da poveća poreze za one koji ne koriste imovinu kao i podsticaje za zapošljavanje na sjeveru
POTVRĐENO PISANJE DNEVNIH NOVINA
Rajanerom do Londona za 27 eura
Nova linija irskog niskobudžetnog avio prevoznika Rajanera, za London biće u prodaji od sjutra na stranici Ryanair.com, sa početnom cijenom od čak 26,99 eura. Rajaner će za London letjeti od 1. aprila 2014. tokom čitave takozvane IATA sezone (od marta do oktobra), dva puta nedjeljno, utorkom i subotom. “Rajaner je oduševljen što može da najavi drugu crnogorsku liniju od Podgorice do aerodroma Stansted u Londonu i nazad, koja će letjeti dva puta nedjeljno, utorkom i subotom od 1. aprila 2014. god. Rajaner će takođe letjeti iz Podgorice do aerodroma Šarlroa u Briselu i nazad tokom ljeta 2014. godine, na taj način dajući putnicima u Crnoj Gori i Podgorici direktni pristup ka dvije top evropske metropole, po najnižim cijenama”, kazala je predstavnica Rajanera Marija Maken.
Uvođenjem letova Podgorica London po prihvatljivim cijenama, postiže se približavanje još jednom važnom emitivnom tržištu Zapadne Evrope, kazali su iz Ministarstva održivog razvoja i turizma. “Cilj Crne Gore jeste bolja povezanost i dostupnost značajnim turističkim emitivnim tržištima, u skladu sa Agendom reformi u oblasti turzima na čijoj realizaciji vrlo upješno radimo. U tom kontekstu, zajedno sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, radićemo na povećanju konkurentnosti u ovoj oblasti, te stvaranju preduslova za uvođenje novih letova. Napomenuću i da su samo u prvih 10 mjeseci 2013. godine JP “Aerodromi” Crne Gore zabilježili porast broja aviona 6,5 odsto, a porast broja putnika 8,2 odsto”, kazao je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. I.B.
REVIZORSKO TIJELO
Barjaktarović glavni revizor Vlada Crne Gore imenovala je diplomiranu ekonomistkinju Milu Barjaktarović za glavnog revizora Revizorskog tijela. U obrazloženju predloga, između ostalog, navedeno je da se na javni konkurs koji je sprovela Uprava za kadrove, blagovremeno prijavila Barjaktarović. “Ona posjeduje dodatna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova
glavnog revizora, poznaje propise iz nadležnosti Revizorskog tijela, ima dugogodišnje radno iskustvo na poslovima revizije i posjeduje dugogodišnje radno iskustvo na rukovodećem radnom mjestu, što je preporučuje za izbor na radno mjesto glavnog revizora”, navodi se u Vladinom obrazloženju. Za zamjenika je imenovana Nataša Simonović.
Naredne godine u Crnoj Gori primjenjivaće se krizni porez, kao i takse na SIM kartice i kablovski priključak, dok će euro mjesečno za električna brojila biti ukinut krajem ove godine. Vlada je juče usvojila nove sistemske mjere koje predviđaju usvajanje zakona o zaradama u javnom sektoru, strože sankcionisanje povratnika u prekršaju i određene podsticaje za nova zapošljavanja. Ministar finansija Radoje Žugić kazao je da su u Vladi složni oko svih mjera za narednu godinu. On je dodao da se zarade u javnom sektoru neće smanjivati, ali da će biti uključen “viši stepen pravednosti i objektivnosti”. Kako su DN ranije pisale, zarade gradonačelnika biće smanjene na nivo ministara, a i ostali lokalni rukovodioci će morati da izjednače zarade sa državnom službom. U praksi se dešava da direktori lokalnih preduzeća imaju i po dva puta veću zaradu od premijera Mila Đukanovića (940 eura). Najočigledniji je primjer direktora lokalnih Vodovoda u Budvi i Baru Milenka Medigovića i Zdravka Gvozdenovića, koji imaju prijavljene mjesečne plate u iznosu od 1.866, odnosno 1.673 eura. Ministarstvo finansija će, prema riječima Žugića, kada je riječ o oporezivanju fizičkih lica, predložiti Vladi i parlamentu da krizni porez ostane da važi još godinu, a da se nakon toga zadrži konzistentnost u vođenju fiskalne politike. “To znači da ostanemo na proporcijalnom modelu oporezivanja dohotka fizičkih lica, bez povećanja stopa”, poručio je Žugić. Skupština je prije skoro godinu usvojila dopune zakona o porezu na dohodak fizičkih lica kojima se na zarade preko 720 eura bruto, odnosno 480 eura neto, primjenjuje viša poreska stopa od 15 odsto na iznose iznad tog nivoa. Ministar Žugić je najavio i strože kazne za povratnike u prekršaju. Ta mjera biće usvojena najdalje u januaru naredne godine.
DRI
Žugić
Kada je u pitanju štednja, Žugić je rekao da su svi resori u Vladi u punoj mjeri saglasni da se učine dodatni napori da se u narednom mjesecu smanji nivo javne potrošnje. Veći poreze za imovinu koja se ne koristi Vlada namjerava da proširi poresku osnovicu kod poreskih zakona na imovinu, a to se prije svega odnosi na imovinu koja nije u funkciji sa ciljem njene bolje ekonomske valorizacije, zatim na bespravno izgrađene objekte, neprodate stanove i određenu kate-
gorizaciju nekretnina. Žugić najavljuje i određene podsticaje za nova zapošljavanja i ravnomjerniji regionalni razvoj prije svega sjevera, a eventualno i Nikšića i Cetinja. “Za sve novozaposlene radnike u proizvodnji ili u svim sektorima, osim u turizmu i ugostiteljstvu, obezbijedićemo određene podsticaje u smislu smanjivanja ili ukidanja poreza na zarade, ali i poreza na dobit pravnih lica i time podstaći zaposlenost i ekonomski rast i smanjiti regionalne razlike”, naveo je Žugić.
OPTIMISTIČNA PROCJENA
Novi oglas za petog člana Senata Vlada predviđa Administrativni odbor Skupštine raspisao je javni poziv za imenovanje petog člana Senata Državne revizorske institucije (DRI). U javnom pozivu se navodi da pored opštih uslova kandidat za člana Senata DRI treba da ima visoku stručnu spremu, odnosno da je diplomirani pravnik ili ekonomista. Rok za podnošenje prijave je 15 dana od objavljivanja javnog poziva. Odbor u srijedu nije izabrao kandidata jer nijedan od njih šest nije dobio potrebnu većinu glasova. Za to mjesto, koje je upražnjeno više od četiri godine, prijavili su se Branko Bulatović, Zarija Pejović, Neli Ćuković, Radule Žurić, Žarko Đurišić i Milan Radović. Kandidat treba da ima položen pravosudni ispit i najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima pravne struke ili najmanje toliko u obavljanju odgovornih pravnih poslova u državnoj službi. Umjesto toga, kandidat može i da ima stručni ispit za obavljanje poslova revizora ili računovođe i najmanje deset godina radnog iskustva ili najmanje toliko u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama. Kandidat treba da ima crnogor-
rast od tri odsto
Sa jednog od ranijih saslušanja kandidata za članstvo u Senatu sko državljanstvo. Funkcija člana Senata DRI je, kako se navodi u pozivu, stalna. Neblagovremene ili nepotpune prijave i prijave uz koje nijesu priloženi svi potrebni dokazi neće se razmatrati. Skupština je krajem jula imenovala Nikolu Kovačevića za člana Senata i Milana Dabovića za pred-
sjednika Senata DRI. Ta dva mjesta su ostala upražnjena nakon što je u aprilu bivši predsjednik Senata DRI podnio ostavku zbog kompromitujućih snimaka čiji je učesnik i koji su se našli na intenetu. Kovačević i Dabović izabrani su prethodno na Administrativnom odboru tajnim glasanjem. U Senatu DRI su još Branislav Radulović i Dragiša Pešić.
Crnogorska ekonomija bi, prema projekcijama Vlade, u naredne tri godine trebalo da raste po stopi od preko tri odsto, pod uticajem umjerenog rasta u zemaljama EU i zapadnog Balkana, naslijeđenih strukturnih slabosti i pozitivnih uticaja novog investicionog ciklusa. U informaciji o makroekonomskim projekcijama za Crnu Goru u kojoj su navedene ažurirane projekcije za trogodišnji period navodi se da će bruto domaći proizvod (BDP) naredne godine porasti 3,6 odsto, 2015. 3,5 odsto, a 2016. godine 3,8 odsto. “Projektovani umjereni rast ekonomske aktivnosti u zemljama istočne, srednje i jugoistočne Evrope u periodu od ove do 2017. godine imaće pozitivan uticaj na rast crnogorske ekonomije”, navodi se u informaciji koju je Vlada juče usvojila. U tom dokumentu se navodi da je kod glavnih ekonomskih i trgovinskih partnera Crne Gore u periodu od 2008. do prošle godine ostvaren pad BDP-a od jedan odsto, da bi u periodu od prošle do
2017. godine došlo do ubrzanja rasta i pozitivnog uticaja na crnogorsku ekonomiju. “Projektovani snažan rast investicione aktivnosti djelovaće kao stimulativni faktor rasta. Pri projektovanju makrekonomskih veličina zauzet je konzervativan pristup u odnosu na visinu i dinamiku investicione aktivnosti, s obzirom na najave investitora o početku znatnih ulaganja u oblasti turizma, infrastrukture, energetike, poljoprivrede i ruralnog razvoja”, objasnili su iz Vlade. U informaciji se navodi da, iako model rasta crnogorske ekonomije koji se zasniva na investicionoj aktivnosti stranih vlasnika nije održiv na dugi rok, on će u srednjem roku imati dominantan uticaj na ukupne tokove ekonomske aktivnosti. Pri projektovanju makroekonomskog scenarija u narednom trogodišnjem periodu zauzet je realističan pristup da će se vrijednost investicionih projekata u toku srednjoročnog perioda povećati aktivnost u iznosu od pet odsto procijenjenog BDP-a godišnje. N.U.
Ekonomija
PETAK, 22.11.2013.
UPRAVA CARINA
Joković spreman da blokira EPCG
7 Joković
Carina prikupila dokumentaciju za prinudnu naplatu Novak Uskoković
E
lektroprivredi Crne Gore koja duguje 29 miliona eura Upravi carini prijeti blokada računa od strane ovog organa koji je pripremila kompletnu dokumentaciju i pokrenula sprovođenje ove mjere Iz Uprave carina. na novoj listi je i Montenegro erlajns sa dugom od 5,79 miliona, KAP koji duguje 1,19 miliona. Kako su dodali iz Uprave carina, dug EPCG je naplativ, dok će obaveza Montenegro erlajnsa biti riješena kroz državnu pomoć. Za KAP koji je u stečaju je prijavljeno potraživanje.
Iz Uprave carina dodaju da što se carinskog duga EPCG tiče, knjiženje se obavlja na način što državna energetska firma jednom mjesečno dostavlja nadležnom carinskom organu potrebnu dokumentaciju koja sadrži i rekapitulaciju uvezene struje za prethodni period. “U skladu sa tom dokumentacijom EPCG priprema carinsku deklaraciju sa preciznim podacima o iznosu carinskog duga za taj period koja se dalje procesuira u okviru Uprave carina. Dug EPCG se vodi kao aktivno naplativo potraživanje i nadležna Carinarnica je pokrenula postupke prinudne naplate slanjem opomena i upozorenjem pred prinudnu naplatu blokadom računa kod Centralne banke. Uprava carina, kao organ u sastavu Ministarstva finansija, prati vođenje ekonomske politike Vlade i u ovom slučaju vodi računa da ne ugrozi normalno funkcionisanje snabdijevanja strujom”, poručili su iz Uprave carina.
38,9 miliona eura iznosi ukupan carinski dug
Evidentirani carinski dug, kako je objašnjeno, uredno se vodi kao aktivno potraživanje Uprave carina i kao naplativ carinski dug. “Preko 95 odsto carinskog duga u ovom trenutku smatramo naplativim. Naplata potraživanja od EPCG se obavlja u zajedničkim aktivnostima koje uključuju Vladu, Ministarstvo finansija i Poresku upravu. Naplata dugovanja se vrši propisanim mehanizmima. Uprava carina je pripremila kompletnu dokumentaciju i pokrenula sprovođenje postupka prinudne naplate svim raspoloživim mehanizmima”, navode iz Uprave carina.
Uprava carina Ukupan carinski dug, prema podacima Uprave carina, iznosi oko 38,9 miliona eura. Da bi naplatili dug, kako dodaju iz Uprave carina čiji je direktor Vladan Joković, pokreću postupak prinudne naplate i to prvo slanjem opomene carinskom dužniku a zatim, ako to ignoriše, sprovodi se postupak prinudne naplate kod Centralne banke po carinskoj deklaraciji ili po rješenjima iz upravnog postupka. Uprava carina je na pitanje DN da li se carinski dug može plaćati u ratama podsjetila da je prema dvijema uredbama moguće da carinski obveznici odloženo plaćaju dug u ratama ili do određenog roka. Kako tvrde, i pored dugovanja, Uprava carina i u postojećim otežanim uslovima privređivanja, uprkos ekonomskoj krizi, ostvaruje veće prihode (četiri odsto) nego u istom periodu prethodne godine . “Taj rezultat ilustruje efikasnost rada carinske službe u naplati carinskog duga kao i preduzimanja mjera i aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije. Dinamika naplate carinskog duga od pojedinih carinskih obveznika se sprovodi u koordinaciji sa drugim državnim organima”, zaključili su iz Uprave carina. Uprava carina je, kako su kazali, blagovremeno prijavila potraživanja po osnovu carinskog duga KAPa u postupku otvaranja stečaja, kako procedura i nalaže.
Montenegro erlajns plaća kroz državnu pomoć Iz Uprave carina su dodali da je Montenegro erlajns kao preduzeće u većinskom državnom vlasništvu pokrenulo određene pocedure pred nadležnim Ministarstvom finansija oko odlaganja carinskog duga i dobijanja državne pomoći. “Veći dio carinskog duga je pokriven mjenicom po osnovu rješenja Ministarstva finansija o odloženom plaćanju carinskog duga”, navode iz Uprave carina.
Komisija za kontrolu državne pomoći u junu prošle godine donijela je rješenje kojim se plan restrukturiranja Montenegro erlajnsa ocjenjuje usklađenim sa propisima iz ove oblasti. Kao jedna od mjera ovog plana bilo je i odlaganje obaveza prema državi na period od godinu, uz mogućnost produženja. Obaveze po ovom osnovu na mjesečnom nivou iznose 320.000 eura.
8
Društvo
PETAK, 22.11.2013.
na nišanu
Radunović
Otkini mi žicu i skinuću te kao pticu Radnici Elektroprivrede Crne Gore koji isključuju neredovne platiše na meti su nezadovoljnih građana koji im nerijetko i prijete
Krive radnike i za lošu distributivnu mrežu
Predlog zakona
Formiraju osam zdravstvenih centara Gradiće bolnicu u ZIKS-u U Crnoj Gori predviđeno je osnivanje osam zdravstvenih centara koji će nastati spajanjem opštih bolnica, domova zdravlja i Kliničkog centra (KCCG). Ova novina predviđena je Predlogom zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je juče usvojila Vlada. Umjesto 25 zdravstvenih ustanova (koliko je ukupno bolnica, domova zdravlja i KCCG) funkcionisaće osam centara. Ministar zdravlja Miodrag Radunović izjavio je nakon sjednice Vlade da je u cilju ostvarivanja javnog interesa u zdravstvu, novi model medicinskih ustanova još proširen zdravstvenim centrom. “Nova ustanova omogućava vertikalno i horizontalno povezivanje svih nivoa, i formira se za jednu ili više susjednih opština. Time želimo da postignemo dostupnost ljekara građanima, veću mobilnost doktora i podizanje kvaliteta medicinske zaštite. Ova reorganizacija omogućiće formiranje još jednog segmenta dnevnih bolnica, za jednodnevni tretman, kroz dijalizu, onkologiju i jednodnevnu hirurgiju, kao konsultativno specijalistčke dijagnostike”, istakao je Radunović. Predlogom je precizirana i nadležnost nacionalnog instituta za zdravlje, dosadašnjeg Instituta za javno zdravlje kako bi se prepoznao značaj nosioca javno zdravstvene djelatnosti u Crnoj Gori. Propisano je i da se medicinska djelatnost može obavljati u zdravstvenoj mreži i van nje. Novine u propisu odnose se i na dosadašnja rješenja za izbor organa upravljanja u zdravstvenim ustanovama. “Upravni odbori ili odbori direktora biće obavezni organi samo u zdravstvenim centrima koji objedinjavaju tri nivoa zdravstvene zaštite i u nacionalnom insti-
Predlgom zakona je utvrđeno pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ustanovama dječije i socijalne zaštite, te ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija. Radunović je dodao da žele da prave bolnicu i u ZIKS-u. U propisu je definisan institut dopunskog rada zdravstvenih radnika i saradnika, u cilju poboljšanja određenih odredbi. “Radi unapređenja uslova za obavljanje profesije i zaštite profesionalnih interesa i unapređenja zdravstvene etike, pored ljekarske i farmaceutske, formira se i stomatološka komora. Propisana je mogućnost organizovanja rada komore i drugih zdravstvenih radnika”, dodao je Radunović.
tutu za zdravlje”, kazao je Radunović. Predlogom su propisane i mjere zdravstvene zaštite u vezi sa radom i radnom sredinom. “Novina je da država obezbjeđuje specifičnu zdravstvenu zaštitu preduzetnika i prodavca koji zapošljava do pet zaposlenih, kao i poljoprivrednika koji su osigurani u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju. Država obezbjeđuje zaposlenima i prvi kontrolni pregled kod doktora specijaliste medicine rada”, kazao je Radunović. M.M.K.
Bulatović
Zadovoljni radom Zdenke Grbavčević Rožajski nastavnik matematike kazao da nije ogorčen na cijelu Prosvjetnu inspekciju Nastavnik matematike u rožajskoj Osnovnoj školi “Milun Ivanović” Zoran Bulatović saopštio je da nije ogorčen na cijelu Prosvjetnu inspekciju, već samo glavnog prosvjetnog inspektora Miomira Anđića. Bulatović, koji je od inspektora tražio da reaguju zbog dugogodišnje nemogućnosti da obezbijedi punu normu časova u struci, istakao je da je zadovoljan radom prosvetnog in-
spektora Zdenke Grbavčević koja je jedan period vodila njegov slučaj. “Da je Zdenka Grbavčević do kraja rješavala moj i slučaj kolege Tajipa Bibića on bi siguno bio završen u skladu sa zakonom. Radom Grbavčević smo bili zadovoljni. Međutim, naš slučaj je kasnije preuzeo glavni inspektor Anđić čijim radom smo ogorčeni”, kazao je Bulatović.
Iako građani u Crnoj Gori znaju da će zbog neplaćenih računa biti isključeni sa elektromreže, mnogi od njih se dovijaju na razne načine da spriječe takav scenario. Da posao radnika Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), koji na terenu građanima isključuju struju nije nimalo lak potvrđuje i niz primjera koji su se nedavno dogodili na području glavog grada, tačnije Zete i naselja Zagorič. Jedan od mnogobrojnih incidenata koji su radnici Elektroprivrede doživjeli na terenu desio se nedavno, kada im je B. R. iz Zete prijetio vazdušnom puškom. “Ako mi otkineš žicu, skinuću te kao pticu”, u rimi im je poručio B.R. Mještanin Zete K. B., kako je rekao CdM-u, više u šali nego iz zbilje, prijetio je električaru da će uzeti motornu šegu i presjeći stub ukoliko pokuša da mu isključi struju. “Ti kidaj gore, ja ću dolje”, poručio mu je on. Nešto ozbiljniji bio je Zagoričanin M. P. koji se, kako saznaje CdM, dva puta vezivao lancem oko stuba ne dozvoljavajući radnicima da “priđu njegovoj struji”. Sa druge strane, postoje i drastičniji primjeri, kada se dužnici ne libe da se fizički sukobe sa električarima. Kako je saopšteno iz EPCG, bilo je slučajeva da ekipe na terenu doživljavaju neprijatnosti, izložene su kako verbalnim tako i neverbalnim incidentima dužnika. “Na sjeveru Crne Gore više mještana fizički je napalo našeg radnika nezadovoljni brzinom opravke distributivne mreže u periodu vre-
menskih neprilka. Drugi slučaj je bio u Danilovgradu, kada je kupac, koji je dužan više hiljada eura za utrošenu električnu energiju, fizički napao našeg kolegu koji je pokušao da ga isključi sa mreže”, kazali su CdM-u iz Direkcije za odnose s javnošću EPCG, govoreći o neprijatnostima sa kojima se njihovi zaposleni na terenu suočavaju. Osnova problema naplate je neizgrađena svijest u društvu da je električna energija roba kao i svaka druga i da se potrošeno mora platiti kako bi se obezbijedilo stabilno napajanje. “Radnici EPCG angažovani na poslovima isključenja sa mreže imaju službene legitimacije i ovlašćenje da uđu u svaki posjed ili objekat radi kontrole i isključenja, a potrošač je dužan da im obezbijedi pristup mjernim uređajima i instalacijama. Međutim, na terenu nije uvijek tako”, kazali su iz Direkcije. Zakon je jasan, što znači da svi oni koji ne dopuštaju pristup mjernom mjestu zaposlenima elektroenergetske kompanije krše zakone države Crne Gore. Ipak, Elektroprivreda se sa takvim dužnicima, kako su kazali, obračunava prekršajnim ili krivičnim prijavama. “U slučaju nedopuštanja isključenja ili konstantnih ponovnih priključenja protiv potrošača se podnosi prekršajna prijava i onemogućava se da dalje troši električnu energiju tako što se isključuje sa stuba ili se potrošaču oduzima brojilo kako više ne bi mogao da se samopriključi“, pojašnjeno je iz Direkcije.
U Elektroprivredi ističu da imaju razumijevanja za socio-ekonomski ambijent, ali napominju da se potrošeno mora platiti ukoliko želimo siguran, pouzdan i efikasan elektroenergetski sistem.
●Srbi draStičniji Naplata dugovanja za električnu energiju je vrlo složen problem sa kojim se suočava ne samo Crna Gora već, generalno, zemlje pogođene tranzicijom. U susjednoj Srbiji, mještanin Velikog Trnovca nedavno je zarobio električare koji su došli da mu isključe struju. Na sreću, tako drastičnih slučajeva kod nas nije bilo, ali kako poručuju iz EPCG, građani moraju da znaju da se zakoni moraju poštovani, te da će u suprotnom biti sankcionisani.
●nema iSključenja vikendom i praznicima Zakonom o energetici propisano je da ukoliko krajnji kupac ne ispunjava obaveze utvrđene ugovorom, snabdjevač je dužan da ga prethodno upozori da u roku koji ne može biti kraći od osam dana od dana dostavljanja upozorenja izmiri dospjele obaveze. Ukoliko on to ipak ne učini, snabdjevač podnosi zahtjev operatoru prenosnog ili distributivnog sistema za prekid isporuke električne energije ili gasa. Prekid isporuke elektroenergetska kompanije ne radi petkom, subotom i nedjeljom, kao ni državnim praznicima ili dan prije praznika.
Shodno članu 45 u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbeđenu, advokat Igor Brnović iz Podgorice ,ul. Svetozara Markovića br. 9, u svojstvu ovlaštenog lica- agenta vansudske prodaje nepokretnosti, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca ,, PRVA BANKA ,, AD Podgorica, po ugovoru o kreditu broj 17-01/6659, od 05.10.2012 godine, vrši
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku DOO "STRATEX INVESTMENTS" Budva, sa poslednjom poznatom adresom, ul. Popa Jola Zeca Br. 2, i hipotekarnom dužniku DOO ,i „LUČICE INTERNACIONAL,, - Podgorica, sa poslednjom poznatom adresom ulica Balšića broj 36. Obaveštenja o prodaji nepokretnosti upisanih u list nepokretnosti broj 20 KO Petrovac i list nepokretnosti broj 1162 KO Maine, koja prodaja se ima održati dana 11.12.2013 godine u 10 časova, u prostorijama filijale Prve banke AD Podgorica u Budvi ul. Mediteranska broj 5. Pozivaju se kreditni i hitotekarni dužnici da se u roku od 3 dana po ovoj objavi obrate ovlašćenoim licu za vansudsku prodaju nepokretnosti na adresi : Advokat Igor Brnović , ulica Svetozara markovića broj 9. Podgorica. Upozoravaju se kreditni i hipotekarni dužnici DOO"STRATEX INVESTMENTS" Budva,, i DOO LUČICE INTERNACIONAL ,, - PODGORICA da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posledice koje mogu nastati snosi sama stranka.
ADVOKAT IGOR BRNOVIĆ
Društvo
Foto: Iva Mandić
PETAK, 22.11.2013.
9
Povećan broj pacijenata Stefanović
Trenutni vodostaj u Podgorici je 536, a maksimum je bio 1.226 centimetara
(NE)VRIJEME
Ne prijete nam poplave Uprkos kiši koja danima pada, vodostaj na Morači i Bojani, te Skadarskom jezeru nije zabrinjavajući, iz MUP-a tvrde da ih ništa ne može iznenaditi Jelena Vađon Đurišić
N
ašoj zemlji, ako je suditi po trenutnom vodostaju skadarskog jezera, Morače i bojane, ne prijete poplave, iako na području Crne Gore posljednjih dana pada jaka kiša, koja će prestati tek za dane vikenda, kazao je hidrolog novak darmanović. ipak, poučeni iskustvom iz 2010. godine, iz direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova uvjeravaju da su spremni za slučaj da se prognostički materijal iznenada promijeni i da ne bude onako kako su meteorolozi predvidjeli.
Uprkos kiši koja danima pada, u Crnoj Gori straha od poplava kakve su našu zemlju pogodile 2010. nema. “Vode na teritoriji Crne Gore su u domenu malih do srednjih i ne prijete da ugroze priobalna područja Skadarskog jezera ili mjesta kroz koja protiču naše rijeke. Proteklih dana najviše kiše palo je na Cetinju”, kazao je hidrolog Novak Darmanović. Prema podacima mjerne stanice Vezirov most, trenutni vodostaj u Podgorici je, kako je kazao, 536 centimetara, a ako znamo da je maksimum bio 1.226 centimetara, to znači da je nivo rijeke Morače ispod nekih srednjih voda, što ne može da ugrozni područja kroz koja protiče. “Nivo Skadarskog jezera na mjernoj stanici Plavnica iznosi 204 centimetra, što nije ni približno maksimumu koji je zabilježen 4. decembra 2010. godine, kada su bila ugrožena priobalna sela. Tada je zabilježen apsolutni maksimum vodostaja na jezeru, koji je iznosi 588 centimetara, što je skoro četiri metra iznad trenutnog nivoa vode”, istakao je Darmanović i dodao da ne prijeti ni Bojana, čiji vodostaj trenutno iznosi 186 centimetara, što je ispod nivoa srednjih voda. Maksimum na Bojani, podsjetio je on, zabilježen je 2010. godine, kada je vodostaj iznosio 603 centimetra.
●MUP sPreMan Direktorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova
204
Zahlađenje od ponedjeljka Inače, naredna tri dana u Crnoj Gori će se zadržati promjenljivo do potpuno oblačno vrijeme sa povremenom kišom ili pljuskom sa grmljavinom, te umjerenim do jakim jugoistočnim i južnim vjetrom. “Intenzivnije padavine očekuju se u noći između petka i subote, i u subotu prije podne. U sjevernim predjelima u nedjelju veče počeće da pada slab do umjeren, a u ponedjeljak i utorak slab snijeg, dok se u južnim i centralnim predjelima prva dva dana naredne sedmice očekuje pretežno oblačno,
vjetrovito i uglavnom suvo vrijeme”, kazao je za DN meteorolog Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju vučina Popović. Od ponedjeljka nas očekuje jače zahlađenje i pad temperature, naročito na sjeveru, kazao je Popović i dodao da će duvati pojačan i jak, ponegdje i olujne jačine sjeverni i sjeveroistočni vjetar. “Maksimalne dnevne temperature u Podgorici će se kretati između osam i 10 stepeni, a na sjeveru od nule do četiri stepena”, rekao je Popović.
centimetra iznosi nivo Skadarskog jezera na mjernoj stanici Plavnica, što nije ni približno maksimumu koji je zabilježen 4. decembra 2010. godine, kada su bila ugrožena priobalna sela
(MUP), poučen iskustvom iz 2010. godine, kada smo se suočili sa dvije velike poplave, u prethodnom periodu je sproveo niz aktivnosti kako bi obezbijedio uslove za što bolji i spremniji odgovor na moguće vremenske nepogode. “Formiran je i obučen Nacionalni tim za spašavanje od poplava, koji čine 24 pripadnika i to: 14 spasilaca, po dva člana medicinske ekipe i Crvenog krsta, jedan predstavnik Saveza radio-amatera i pet osoba koje čine menadžment tima iz Direktorata. Takođe, za potrebe spašavanja usljed poplava može se angažovati i avio-helikopterska jedinica MUP-a”, kazala je Dnevnim novinama savjetnica za medije u MUP-u Mirjana Bošković.
Jučerašnje kiše donijele nevolje učenicima OŠ “Oktoih”
●slovačka donirala Mobilne brane Ambasada Slovačke u Crnoj Gori u okviru projekta “Floodefence” donirala nam je, kako je rekla, 250 metara mobilnih brana za zaštitu od poplava koje su dodijeljene službama zaštite i spašavanja opština Mojkovac, Danilovgrad i Nikšić, a za njihovo korišćenje je obučeno 15 pripadnika pomenutih službi i pet službenika Direktorata. Direktorat je sproveo i značajne aktivnosti na unapređenju sistema zaštite i spašavanja, pa je krajem maja u Be-
ranama održana prva prekogranična pokazna vježba spašavanja na brzim vodama. Vježbi je prethodila zajednička obuka 40 pripadnika opštinskih službi zaštite i spašavanja za spašavanje na brzim vodama, koja je takođe održana u Beranama. Bošković dodaje i da su u junu izrađeni opštinskih planovi za zaštitu i spašavanje od poplava za 12 opština koje su bile pogođene poplavama 2010. godine, u čijem sastavu su i procjene ugroženosti od poplava, a započeta je i izrada planova za zaštitu i spašavanje od poplava za Kotor, Budvu, Herceg Hovi, Pljevlja i Rožaje.
U proteklih 15 dana naši građani su se suočavali sa naglom smjenom tri godišnja doba. Naime, temperature vazduha će, prema prognozama meteorologa, sa 20 stepeni, koliko je bilo prije desetak dana, od ponedjeljka znatno pasti, pa će se maksimalne dnevne u kontinentalnim predjelima kretati od osam do 10, a na sjeveru od nule do četiri stepena. Nagle promjene temperature zajedno sa oscilacijama atmosferskog pritiska i vlažnosti vazduha najviše pogađaju, kako je kazao za Dnevne novine direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr saša stefanović, hronične bolesnike koji boluju od bolesti srca, disajnih organa, hipertenzije, koštanih oboljenja, te depresije. “U ambulanti Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Podgorici i dalje imamo ogroman broj pacijenata koji se ustalio na 220 do 240 pacijenata za 24 sata. Nagle promjene temperature, vlažnosti vazduha i atmosferskog pritiska najviše pogađaju hronične bolesnike koji se zbog tegoba izazvanih njima javljaju ljekarima”, kazao je Stefanović. Zbog naglih promjena vremena srčani bolesnici, kako je kazao, osjećaju bol u grudima, malaksalost i oticanje nogu, osobe koje pate od disajnih organa otežano dišu, teško dolaze do vazduha usljed čega imaju nesvjesticu, malaksalost i vrtoglavicu. Osobe koje imaju povišen pritisak imaju, kako je kazao, glavobolje usljed kojih se javljaju mučnina i povraćanje, dok pacijenti koji boluju od koštanih oboljenja, zbog naglih promjena vremena, imaju bolove u zglobovima, kukovima i ramenima. “Pacijentima savjetujemo da redovno uzimaju terapiju za osnovnu bolest, te da se u slučaju pogoršanja osnovnih simptoma bolesti obavezno jave svom izabranom doktoru kako bi im korigovao ili pojačao terapiju”, zaključio je Stefanović. J.v.Đ.
IstRažIVaNJE
Crnogorski putevi među najboljima u regionu Prema posljednjem globalnom indeksu o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) 2013-2014. godine, od zemalja regiona najbolje puteve imaju Hrvatska, Albanija i Crna Gora, a najlošiji su u Srbiji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini. Hrvatska je prema kvalitetu puteva u samom svjetskom vrhu. Prema istraživanju SEF-a, ta zemlja je pozi-
cionirana na 21. mjestu na globalnom nivou, Albanija na 76, a Crna Gora na 95. mjestu. Prema posljednjem istraživanju SEF-a, Srbija se nalazi na 119. mjestu od 148 zemalja obuhvaćenih istraživanjem. Od više od 40.000 kilometara puteva svih kategorija u toj zemlji, nijedna dionica, osim novih djelova Koridora 10, ne zaslužuje najvišu ocjenu, niti ispunjava potrebne stan-
darde, prenosi Anadolija. Nakon Srbije slijedi Makedonija koja se, prema istraživanju SEF-a, nalazi se na 111. mjestu. BiH je jedna od zemalja regije sa najlošijim putevima i cestovnom infrastrukturom, a na listi SEF-a nalazi se na 104. mjestu. Zanimljivo je da bolje i kvalitetnije puteve od gore pomenute tri zemlje regije imaju Vijetnam, Zimbabve, Zambija,
Jermenija, Etiopija, Kambodža, Kenija, Trinidad i Tobago. Od ostalih zemalja šireg regiona Balkana, najbolju putnu infrastrukturu ima Slovenija, koja se nalazi na 32. mjestu SEF-ove liste, a iza nje slijede Turska, koja je na 44, Grčka na 63, Mađarska na 73. i Slovačka na 85. mjestu. Najlošije puteve na evropskom nivou ima Moldavija, koja se nalazi na posljednjem mjestu ove liste i
Rumunija koja je na 145. Najkvalitetnije puteve u svijetu imaju Ujedinjeni Arapski Emirati, a slijede ih Francuska, Oman, Portugal, Hong Kong, Austrija, Singapur, Švajcarska, Finska i Holandija. S druge strane, najlošije puteve u svijetu imaju Moldavija, a slijede je Gvineja, Timor, Rumunija, Ukrajina, Haiti, Mozambik, Mongolija, Gabon i Angola. Bo.P.
10 Hronika
PETAK, 22.11.2013.
TUŽILAČKI SAVJET
Branko Vučković kandidat za Vrhovnog državnog tužioca
Sa mjesta nezgode
SAOBRAĆAJNA NEZGODA
Povrijeđeno pet osoba U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć oko 21 čas na magistralnom putu Nikšić – Plužine, u mjestu Mokre Njive, povrijeđeno je pet osoba. Prema nezvaničnim informacijama Dnevnih novina, nezgoda se dogodila kada je došlo do čeonog sudara dva automobila. U vozilu marke “opel” bi-
la je tročlana porodica Babić, a u drugom autu- golfu bila su dvojica mladića. Uviđaj koji je vršila nikšićka policija nije završen do zaključenja ovog broja, tako da identitet učesnika u nezgodi, kao i povrede koje su ovom prilikom zadobili nijesu bili ustanovljeni. J.L.
Tužilački savjet predložiće Skupštini Crne Gore da novi vrhovni državni tužilac (VDT) bude sadašnji predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković, potvrdio je pisanje DN vršilac dužnosti na funkciji VDT-a Veselin Vučković, nakon sjednice Tužilačkog savjeta kojom predsjedava. On je najavio da će Tužilački savjet početkom sljedeće sedmice svoj predlog dostaviti Skupštini. “Odlučeno je da savjet za Vrhovnog državnog tužioca Crne Gore predloži Branka Vučkovića, pri čemu je cijenio njegov ukupni rad na sudijskoj funkciji, kao i teorijski rad. Obrazloženi prijedlog biće dostavljen u zakonskom roku Skupštini, sa listom ostalih kandidadata”, naveo je Vučković, podsjećajući na dalju zakonsku procedure za izbor VDT-a. Konačnom prijedlogu Savjeta prethodili su iscrpni razgovori sa četiri kandidata za tu funkciju. Suprotno ustaljenom pravilu da dame imaju prednost, u prostorije Tužilačkog savjeta juče ujutru prvo su se prijavili advokat Goran Rodić i predsjednik kotorskog suda Branko Vučković. Tek sat vremena kasnije, na razgovor su došle viša državna tužiteljka Vesna Jovićević i zamjenik Vrhovnog državnog tužioca Stojanka Radović. Kandidati nakon intervjua nijesu željeli da govore o očekivanjima, a većina njih saopštila je da ih je za to radno mjesto preporučila dugogodišnja karijera u oblasti pravosuđa. Pitanja na intervjuu postavljali su gotovo svi članovi Savjeta, a ona su se kretala od biografije i motiva, te do konkretnih prijedloga za unapređenje rada Tužilaštva.
● O AFERAMA SAMO HIPOTETIČKI
PLJAČKA
Iz pošte oteto hiljadu i po eura Nepoznati maskirani muškarac uz prijetnju oružjem, juče oko 13.30 časova, opljačkao je poslovnicu Pošte Crne Gore, koja se nalazi u Robnoj kući “Nikšićanka”, u centru grada. Sa kapom na glavi i jaknom zakopčanom do polovine lica, razbojnik je sačekao da se isprazni
poslovnica i uz prijetnju pištoljem tražo novac od radnika Jovana Bulajića, koji mu je predao dnevni pazar u visini od oko 1.500 eura. Nakon pljačke, razbojnik je pobjegao u nepoznatom pravcu. Pljačka je zabilježena sigurnosnim kamerama. M.R.
SPAŠEN BEOGRAĐANIN
Nevrijeme mladića ª zarobiloº na moru Službenici Stanice granične pomorske policije Herceg Novi su u srijedu realizovali akciju traganja i spašavanja na moru u akvatoriju Bokokotorskog zaliva, saopšteno je iz Uprave policije. Oni su u prijepodnevnim satima obaviješteni od službenika Lučke kapetanije Kotor - Ispostava Zelenika da se u akvatoriju plaže “Ćorović” u Savini nalazi jedna osoba u gumenom čamcu i da joj je potrebna pomoć, zbog toga što usljed loših vremenskih
uslova, nije bilo u mogućnosti da doplovi do obale. Odmah nakon primljenog obavještenja, policijski službenici su se uputili u navedenom pravcu, gdje su zatekli gumeni čamac u kojem se nalazio državljanin Republike Srbije V.P. (57) iz Beograda. Policijski službenici su ukrcali V.P. u službeno plovilo i bezbjedno ga transportovali do gradske luke Škver u Herceg Novom, a njegov čamac je vezan za bovu u akvatoriju pomenute plaže.M.Đ.
Prije nego što je saznao da će ga Tužilački savjet podržati, Branko Vučković juče je obećao da će, ukoliko bude izabran, poštovati Ustav i zakon. “Mogu da kažem ukoliko ja budem izabran za Vrhovnog državnog tužioca, da ću raditi po Ustavu i zakonu u interesu države i njenih građana”, kazao je on. Na pitanje šta bi preduzeo povo-
Branko Vučković
dom aktuelnih afera Vučković jeodgovorio da o tome može govoriti samo hipotetički, ali je obećao da će ih, ukoliko bude imao priliku, ispitati. Favorit Savjeta, za kojeg se spekuliše da ima podršku vladajuće partije, pred novinarima nije želio govoriti o manama Tužilaštva. Naveo je, ipak, da je u dosadašnjem radu imao dobru saradnju sa tom institucijom.
● RODIĆ: TUŽILAŠTVO UČAURENO Njegov kolega po struci, podgorički advokat Rodić kazao je da sa svojim dugogodišnjim radnim iskustvom može doprinijeti da Tužilaštvo zauzme poziciju koja mu pripada. “Tužilaštvo treba da stvo-
ri autoritet, ali po osnovu struke profesionalnošću, nezavisnošću i nepristrasnošću”, naveo je on. Rodić vjeruje da je tužilaštvo učaureno u davnim vremenima, te da odnos sa javnošću treba da bude otvoreniji. I kandidatkinje Stojanka Radović i Vesna Jovićević kazale su da ih za VDT-a preporučuje dugogodišnji rad u toj instituciji, kao i da žele da daju doprinos afirmaciji tužilačke funkcije. Nakon što prijedlog Tužilačkog savjeta dospije u Skupštinu, poslanici će dvotrećinskom većinom izabrati predloženog kandidata. Ukoliko Vučkovića ne podrži dvije trećine poslanika, pred njima će doći lista svih kandidata. Za izbor jednog kandidata biće neopohodna podrža dvije petine poslanika u plenarnog zasijedanja, i to u odnosu na ukupnu listu. S.K.
O članovima Tužilačkog savjeta 30. novembra Upitan kada će se izabrati članovi Tužilačkog savjeta iz reda tužilaca, v.d. Vrhovnog državnog tužioca Veselin Vučković kazao je da je dio aktivnosti na tom planu već sproveden. “Utvrđene su liste kandidata, a konferencija državnih tužilaca zakazana je za 30. novembar. Tada bi, po
proceduri utvrđenoj Zakonom i Poslovnikom o konferenciji, trebalo da budu izabrani članovi Tužilačkog savjeta iz reda tužilaca”, naveo je on, dodajući da će Tužilački savjet biti konstituisan nakon što se odaberu članovi savjeta iz reda državnih tužilaca i iz reda istaknutih pravnika.
Prema nedavno usvojenom zakonskom rješenju, Tužilački savjet ima 11 članova. Njegovi članovi su Vrhovni državni tužilac, predstavnik ministarstva pravde, četiri predstavnika bira Skupština Crne Gore, a pet su nosioci tužilačke funkcije.
ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: ASISTENTA U RACUNOVODSTVU – FAKULTETSKA DIPLOMA EKONOMSKOG FAKULTETA , ISKUSTVO U OBLASTI RACUNOVODSTAVA – FIXED ASSET (OSNOVNIH SREDSTAVA), NAJMANJE 3 GODINE RADNOG ISKUSTVA NA ISTOJ ILI SLICNOJ POZICIJI, AKTIVNO ZNANJE ENGLESKOG JEZIKA. ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON : + 382 67 343 574 . ADRIATIC PROPERTIES Ltd. PLACED AT SVETI STEFAN, IS LOOKING FOR: ACCOUNTING ASSISTANT - BACHELOR’S DEGREE IN ECONOMICS/ACCOUNTING PREFERRED, POSSESSING FIXED ASSET ACCOUNTING EXPERIENCE, AT LEAST 3 YEARS EXPERIENCE IN THE SAME JOB POSITION , FLUENT IN ENGLISH . Detailed job description – correct, process and reconcile wide variety of accounting documents such as invoices , cash receipts; review and code financial information, make deposits and prepare reports , compile and review information for accuracy, maintain records, work is performed by applying accounting terminology and using automated accounting systems. PLEASE SEND YOUR CV TO ap@adriaticproperties.me OR GET MORE INFORMATION USING TELEPHONE NUMBER : + 382 67 343 574 .
Foto: Vedran Ilić
Foto: Milovan Danilović
Da bi bio izabran na Skupštini, favorit Tužilačkog savjeta mora dobiti podršku vladajuće partije, ali i dijela opozicije
Hronika 11
PETAK, 22.11.2013.
Predrag Šuković tužio Veljovića SUKOB PRED SUDOM
Razlog podnošenja tužbe je navodno optužba Veljovića da je Šuković podmetao dokaze u slučaju napada na Oliveru Lakić, kako bi ga diskreditovao
B
ivši načelnik za organizovani kriminal Predrag Šuković tužio je bivšeg direktora Uprave policije i aktuelnog savjetnika predsjednika Veselina Veljovića, zbog navodnog “nanošenja duševnih bolova”. Razlog je taj što je Veljović navodno dajući iskaz o aferi “crne trojke”, pred Osnovnim državnim tužiocem izjavio da je Šuković pokušao da ga diskredituje u slučaju novinarke Vijesti Olivere Lakić.
Veljović je početkom oktobra ove godine, kako je objavio list Dan, pred tužiocem tvrdio da je Šuković fingirao dokaze u slučaju napada na novinarku Lakić, navodeći kako pouzdano zna da napada nije ni bilo. Veljović je bio izričit i da je upravo ovaj bivši inspektor lažirao dokaze i činjenice koje utiču na nevinost Ivana Buškovića koji je osuđen za napad na novinarku. Za ove poteze, kako je navodno tvrdio Veljović, Šuković je imao lične razloge - to što ga je on, kada je bio direktor policije, na tri godine udaljio iz službe. Veljović je, prema pisanju Dana, tužiocu kazao i da je to učinio, jer je Šuković na jednoj žurci koristio nedozvoljene supstance. Osim toga, na suđenju Milenku Rabrenoviću optuženom za prijetnje novinarki Lakić, Veljović je u Osnovnom sudu potvrdio da neki ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije, koji su i sami bili predmet provjera i godinama nijesu mogli da rade u tim službama, “pokušavaju da ga diskredituju, montirajući mu afere, te da je sve to ispričao tužiocu”. Sve ove navode Šuković je negirao, najavljući da će tužiti sadašnjeg predsjednikovog savjetnika, što je nedavno i učinio. “Ne mogu i neću učiti Veljovića operativnom radu i zakonskom postupanju policije i tome da sve dokaze sprovodi tužilac, a da je UP samo servis tužilaštva u istragama”, rekao je Šuković ta-
da za medije. On je objasnio da je, u predmetu napada na novinarku Lakić, policijsko Odjeljenje za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije u to vrijeme učestvovalo “možda svega jedan odsto”, a da su sve ostale radnje, po nalogu tužioca, obavljale kolege iz CB Podgorica. “Upravo je zbog toga i veće moje čuđenje na izjave Veljovića, jer mi nije jasno zašto insistira na tim stvarima. Zbog javnosti moram da naglasim i to da novinarku Lakić nikada nijesam upoznao, ni službeno ni privatno, tako da ne znam zašto bih imao neki motiv više da rješavam taj slučaj i time njemu naškodim. Ali, rado ću Veljoviću pružiti šansu da sve ove tvrdnje i laži dokaže na sudu”, kazao je Šuković tada. Šuković je, kako je potvrdio njegov pravni zastupnik u ovom postupku, advokat Igor Brnović, tužbu protiv Veljovića podnio prije oko mjesec, ne pricizirajući koliko novca je tražio za naknadu nematerijalne štete. “U postupku je važno da se dokaže da navodi koje je iznio tuženi (Veljović) nijesu tačni i da su one kod tužioca (Šukovića) izazvale duševne bolove”, kazao je Brnović, dodajući da se novčani iznos često odredi tokom postupka. On je naveo i da termin ročišta još nije zakazan. “Tuženi je u roku od mjesec dužan da se izjavi na navode tužbe, nakon čega sud donosi odlu-
PRESUDA
ku o ročištu”, objasnio je advokat Brnović. Novinarka Lakić, zatražila je od Vrhovnog državnog tužilaštva da ispita tvrdnje koje je Veljović izrekao svjedočeći u sudu. Veljović je ove tvrdnje počeo da iznosi nakon što je bivši pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice, Brajuško Brajušković javno izjavio da je Veselin Veljović organizovao “crne trojke”, koje su bile zadužene za batinanje opozocinara i novinara, a da je batinaški vod predvodio Miljan Perović, direktor ZIKS-a. Predsjednikov savjetnik iz više navrata je negirao ove tvrdnje, ali je na saslušanjima pred tužiocem kom e nt a r i s a o i ostale afere. Osim tvrdnji koje je, navodno, iznio na račun Šukovića, Veljović je, kako su pisali mediji, tužiocu saopštio i da iza afere “crne trojke”, stoji nekadašnji službenik ANB-a Vasilije Mijović. Nakon objavljivanja tih informacija, Mijović je odmah demantovao Veljovićeve navode, tvrdeći da će ga i on tužiti zbog navodno izgovorenih neistina. M.V.P.
UPRAVA CARINA
Sudija Višeg suda u Podgorici Predrag Tabaš proglasio je krivim Podgoričanina Almira Koljenovića (25) izričući mu kaznu zatvora u trajanju od tri godine zbog razbojništva koje je počinio nad Abazom Šahmanovićem. Obrazlažući presudu, sudija Tabaš je naveo da je optuženi kriv jer je 16. juna, upotrebom sile oduzeo 40 eura od Šahmanovića, nanijevši mu teške tjelesne povrede. “Koljenović je razbojništvo počinio sa direktnim umišljajem sa ciljem da od ukradenog novca kupi heroin. Kako iz motivacije za počinjeno krivično djelo proističe da je Koljenović heroinski zavisnik sud mu propisuje i obaveznu mjeru liječenja narkomana”, naveo je sudija.
Koljenović je optužen da je kritičnog dana oko 14 časova pozvonio na vrata kuće Šahmanovića, ušao u dnevnu sobu i tražio mu novac. Pošto je Šahmanović odbio da to učini, Koljenović ga je oborio na pod i nekoliko puta ga udario pesnicom u glavu. Kada ga je na kratko onesposobio, iz džepa od pantalona oštećenog okrivljeni je izvadio 40 eura i pobjegao. Tokom sudskog postupka, Koljenović je priznao razbojništvo, ali nije kazao da je prilikom pljačke koristio nož, što je Šahmanović rekao svjedočeći. Nakon hapšenja Koljenovića policajci su prilikom pretresa njegovog stana pronašli nož za koji je kasnije utvrđeno da je korišćen prilikom razbojništva nad Šahmanovićem. M.V.P.
Kontrolom kamiona na graničnom prelazu Dobrakovo carinici su otkrili i oduzeli neprijavljene djelove za kamione, čija je ukupna vrijednost 881,57 eura. “U ranim jutarnjim časovima, 21.novembra, 2013. godine, na graničnom prelazu Dobrakovo, službenici Uprave carina, kontrolisali su teretno motorno vozilo, podgoričkih registarskih oznaka i među prijavljenom robom, pronašli djelove za teretna motorna vozila čija je vrijednost 881,57 eura”, piše u saopštenju Uprave carina. Zbog počinjenog carinskog prekršaja, vozaču je izdat prekršajni nalog, a biće naplaćena i novčana kazna. Neprijavljena roba je trajno oduzeta. M.V.P.
Oduzeta roba
Foto: Uprava carina
Tri godine zatvora Oduzeta neprijavljena roba za razbojništvo
12 Crna Gora
PETAK, 22.11.2013.
OTVORENA ŠKOLSKA KUHINJA
Erol Lukolić, Kenan Količić i Bodin Orlandić u finalu kviza “Koliko poznajem svoj grad”
Đaci više vole fast food TIVAT - Nakon jednogodišnje pauze, Osnovna škola “Drago Milović” od ove školske godine ponovo ima školsku kuhinju. Školska kantina je na raspolaganju učenicima od kraja prošlog mjeseca, a razlog jednogodišnje pauze u radu je sudski spor koji je pokrenuo jedan od nezadovoljnih učesnika tendera. Naime, ugovor o zakupu škola je potpisala sa nikšićkom firmom “Ktitor”, koja je bila druga na prošlogodišnjem tenderu, na koji se žalio jedan od učesnika nezadovoljan odabirom ponuđača. “Dok je spor trajao, kuhinja se nije mogla otvoriti. Izabrani ponuđač u međuvremenu je odustao, pa je zakup potpisan sa drugorangiranom firmom ‘Ktitor’, što je veoma značajno za učenike jer neće morati prelaziti magistralni put zbog užine”, kazao je direktor škole Zoran Latković.
Ipak, i pored školske kuhinje, učenici i dalje pretrčavaju magistralu i užinu kupuju u objektima brze hrane. Iako podržavaju otvaranje kuhinje, đaci ipak ne odustaju od svojih navika jer im se, kako kažu, više dopada brza hrana. Ipak, đaci kažu da je otvaranje školske kuhinje značajno zbog najmlađih učenika kojima je zabranjen prelazak preko magistrale, ali i zbog ostalih učenika, da ne bi, kada je kišno vrijeme, morali izlaziti iz škole. Na školskoj ogradi se čak mogu vidjeti i reklamne ponude i obavještenja šta se sve nudi u ugostiteljskim objektima u blizini škole, što nije dozvoljeno, pa se u školi nadaju da će to riješiti nadležne službe. “To nije dozvoljeno, ali na taj način žele da privuku što više učenika. Nadam se da će đaci uskoro promijeniti te navike”, kazao je Latković. Z.Krstović Učenici ne odustaju od svojih navika: nedozvoljene reklamne ponude
ŠAMPION U KVIZU
Bodin najbolje poznaje svoj grad BAR - Učenik OŠ “Jugoslavija” Bodin Orlandić odnio je titulu šampiona u tradicionalnom kvizu “Koliko poznajem svoj grad”, čije finale je organizovano juče u okviru proslave Dana opštine Bar. Takmičenje je organizovano u prostorijama OŠ “Anto Đedović”, u organizaciji Sekretarijata za opštu upravu i društvenu djelatnost Opštine i u saradnji sa NVO Bar info i Foto studiom “Petović”, a u okviru kampanje “Bar po mjeri djeteta 2011-2016”. Nakon dodjele diplome OŠ “Srbija” iz Starog Bara kao najbolje plasiranoj školi u kvizu, proglašeni su i najbolji pojedinci. Tri prvoplasirana iz polufinala Kenan Količić, Erol Lukolić i Bodin Orlandić od-
govarala su na četiri grupe pitanja i, s obzirom na to da su sva trojica imali 36 ili 37 bodova u polufinalu, očekivalo se izjednačeno nadmetanje, što se pokazalo tačnim. Ipak tri posljednja, najteža pitanja presudila su da Bodin Orlandić iz OŠ “Jugoslavija” osvoji titulu šampiona ovog prestižnog kviza za 2013. godinu. Drugo mjesto pripalo je Kenanu Količiću iz OŠ “Srbija”, a treće Erolu Lukoliću, učeniku iste škole. Nagrade, koje je obezbijedio Sekretarijat za društvene djelatnosti, uručila je predsjednica SO Bar Branka Nikezić, istakavši da se ovaj kviz dokazao kao manifestacija na kojoj pobjedu barske škole shvataju kao stvar prestiža i kao
otjelotvorenje maksime “Upoznaj svoj grad da bi ga više volio”. “Čestitam najboljim od 30 đaka koji su se takmičili u kvizu, trojici momaka koji moraju biti ponosni na svoje znanje, jer veliki broj mnogo starijih Barana ni izbliza ne zna toliko o svom gradu i opštini kao oni”, kazala je Nikezić. Od ove godine, u nagrađivanje tri prvoplasirana učenika uključila se TO Bar, obezbijedivši novčane nagrade koje je uručio Ilija Stojović, dok su od autora kviza, NVO Bar info, učenici dobili monografije o Baru. U ovogodišnjem izdanju kviza “Koliko poznajem svoj grad“ učestvovalo je svih 10 barskih osnovnih škola, odnosno 29 učenika. A.Ljuca
Crna Gora 13
PETAK, 22.11.2013.
ekologija
Ne žele deponiju u komšiluku Mještani Mokrina smatraju da firma “R Marković” nema neophodnu dokumentaciju za rad Sanja Milović
P
rivatna deponija plastičnog i kartonskog otpada na Mokrinama, uprkos zahtjevima mještana da se obustavi njen rad, radi na prikupljanju, recikliranju i transportu sekundarnih sirovina. Iz mjesne zajednice Mokrine uputili su dopise predsjedniku opštine, Komunalnoj policiji, nadležnom sekretarijatu i svim odborničkim klubovima u lokalnom parlamentu da se konačno ispita da li vlasnik kompanje “R Marković”, u čijem posjedu je deponija, ima sve neophodne dokumente za obavljanje ove vrste djelatnosti.
HERCEG NOVI - Na Zboru građana od 11. avgusta u prisustvu predstavnika Opštine i vlasnika kompanije “R Marković” DOO Herceg Novi, koji drži deponiju, doneseni su jednoglasni zaključci da se zatvori objekat za skladištenje, obradu i transport otpada na parceli koju je vlasnik kompanije Rajko Marković kupio i na njoj već 20 mjeseci obavlja djelatnosti prikupljanja, selektovanja i reciklaže plastike i kartona. Na skupu su građani uputili zahtjev nadležnim inspekcijama u Opštini da pokrenu inspekcijski postupak, kako bi se ustanovilo da li je rad deponije legalan, smatrajući da njen vlasnik nema neophodnu dokumentaciju. Agencija za zaštitu životne sredine izdala je kompaniji “R Marković” 18. septembra prošle godine saglasnost za obavljanje djelatnosti sakupljanja, obrade
i odvoza raznih sekundarnih sirovina na osnovu saglasnosti koju je izdao Opštinski Sekretarijat za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine. Ipak, predsjednik Opštine je 5. avgusta ove godine stopirao rješenje koje je izdao sekretar tog sekretarijata Marko Mirjanić. Marković ne priznaje poništenje saglasnosti i izjavljuje da je rješenje lokalne samouprave na osnovu koje je dobio saglasnost Agencije validno. Ipak, u Komunalnoj policiji su u oktobru ove godine nezvanično saznali da je Agencija za zaštitu životne sredine poništila rješenje o obavljanju djelatnosti, na koje je punomoćnik firme “R Marković” podnio žalbu. Komunalna policija, koja je, kako tvrde, nenadležna za taj postupak, uputila je zahtjeve Upravi za inspekcijske poslove, i to ekološkoj i inspekciji zaštite
prostora. Iz ekološke inspekcije obavijetili su Komunalnu policiju da će automatski zatvoriti deponiju kada zvanično dobiju od Agencije pravosnažno rješenje o poništenju. “Mi smo nakon zbora na Mokrinama poslali dopise nadležnim i tražili izmjenu rješenja, pozivajući se na plansku dokumentaciju”, kazao nam je načelnik Komunalne policije Zoran Bijelić. Iz inspekcije zaštite prostora upoznali su Komunalnu policiju da nema planske dokumenatacije za objekat za reciklažu koji je u fazi gradnje i da je predstavnik kompanije “R Marković” podnio zahtijev prema Sekretarijatu za urbanizam za dobijanje građevinske dozvole. Mještani kažu da se na toj lokaciji u Mokrinama već gradi nadstrešnica za reciklažu i da se dovozi raznovrsan otpad. Zato su iz Mjesne zajednice tražili da budu stranka u postupku za eventualno izdavanje građevinske dozvole za taj objekat. Ponovo su se obratili nadležnim da se konačno ispita da li vlasnik kompanje “R Marković” ima sve neophodne dokumente za obavljanje ove vrste djelatnosti, koja je, uostalom, oduzimanje posla gradskoj “Čistoći”, koja je realizovala Projekat selektivnog odlaganja otpada sa Reciklažnim centrom u skladu sa zakonom i Odlukom o upravljanju čvrstim otpadom.
Ilustracija
14 Crna Gora
PETAK, 22.11.2013.
ODBOR GLAVNOG GRADA DPS
Škola se neće rušiti
PODGORICA - Važeći i obavezujući urbanističko-planski dokument predviđa da na zgradi Osnovne škole “Savo Pejanović” bude podignut još jedan sprat, a ne nikako da se ona ruši, saopšteno je iz Odbora Glavnog grada DPS. U Odboru Glavnog grada Pokreta za promjene nedavno su saopštili kako imaju nepotvrđene informacije da bi Podgorica mogla izgubiti jedinu osnovnu školu koja se nalazi u centru grada, OŠ “Savo Pejanović”, jer je urbanistička parcela na kojoj se nalazi škola zapala za oko jednom moćnom investitoru. “Ova ‘informacija’, ma koliko bilo teško povjerovati u to, plasirana je građanima Podgorice sa očekivanjem da bude ozbiljno shvaćena. Šta zaključiti na osnovu saopštenja PzP-a osim
da su u toj partiji, svjesni neminovnosti ponovnog, ko zna kojeg po redu, sopstvenog poraza na predstojećim izborima u Podgorici, već sada izbezumljeni”, ocijenili su u DPS-u. U toj partiji kažu da se važeći urbanističko-planski dokument, koji predviđa da na zgradi škole bude podignut još jedan sprat, ne uklapa u koncepciju unošenja nemira među građane od strane Pokreta za promjene, “ne bi li nekako uspjeli da prikupe neki politički poen, što im nikako ne polazi za rukom, i sa tunelima i bez njih”. “Zapravo, PzP-u bi sigurno bilo bolje da se pozabave tunelima, rupama, šupljinama i uopšte podzemljem u svojim redovima”, zaključuju u DPS-u. Mr.Ž.
CRVENI KRST
Mapiraju Grahovo NIKŠIĆ - Da bi u slučaju potrebe imali pouzdane podatke o svim mještanima Grahova, članovi nikšićkog Crvenog krsta ovih dana obilaze sva grahovska domaćinstva, kojih ima oko 180. “Uporedo sa obilaskom terena i domaćinstava rade se karte čitavog terena radi bržeg dolaska do svih kuća u slučaju potrebe. Inače, namjera nam je da ovom akcijom obuhvatimo čitavo seosko područje u opštini Nikšić u prvoj fazi, a u drugoj i prigradske mjesne zajednice”, saopštili su iz Crvenog krsta. Kako navode, dvije ekipe sa po
tri člana, sastavljene iz tima za djelovanje u nesrećama, na čelu sa Nikolom Vukotićem, ovu aktivnost su počele 15. novembra i za dva dana uspjele su da obiđu 160 domaćinstava u kojima živi 481 osoba, od kojih 110 ima preko 65 godina. “U dobrim uslovima živi 160 osoba, u srednjim 215, u lošim uslovima 46 osoba. Nepokretnih je troje, slijepih četvoro, a slabo pokretnih 23”, navodi se u saopštenju. U Grahovu je ostalo još 20 domaćinstava koja nijesu obiđena, što će biti urađeno ovih dana. M.R.
BOKELJI SA ITALIJANIMA
Hoće da sarađuju sa privrednicima
Gradonačelnik Dejan Mandić na sastanku sa italijanskim ambasadorom Vinćenceom del Monakom HERCEG NOVI - Itаlijаnski аmbаsаdor u Crnoj Gori Vićenco del Monаko, koji se juče sastao sa predsjednikom opštine Dejanom Mandićem, kazao je da je osnovni cilj njegove posjete poboljšаnje sаrаdnje Herceg Novog i Bаrlete u kulturnom i аgrokulturnom smislu. Del Monаko, koji je juče bio u prvoj zvaničnoj posjeti Herceg Novom, izrаzio je zаdovoljstvo što borаvi u toliko lijepom grаdu. On je ukаzаo nа dobru sаrаdnju i međusobno uvаžаvаnje koje je uvijek postojаlo između Herceg Novog i Itаlije, аli i na to dа uvijek imа prostorа dа sаrаdnjа bude kvаlitetnijа. “Herceg Novi je kаpijа Crne Gore kа EU i nadam se dа će u nаrednih nekoliko godinа i Crnа Gorа biti dio evropske porodice držаvа, kаo njenа 29. člаnicа”, kazao je Del Monako. Mаndić je rekao da je itali-
Zadovoljni učinjenim: Kankaraš i Vujanović
TIVAT
Simbol preporoda TIVAT - Nizom manifestacija juče je u Tivtu obilježen Dan Opštine, a svečanoj sjednici lokalnog parlamenta prisustvovao je i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, koji je izjavio da Tivat doživljava kao simobol ekonomskog preporoda Crne Gore. Svečanoj sjednici prethodilo je polaganje vijenaca i cvijeća na spomenik poginulim borcima i žrtvama fašizma u NOB-u, ceremonija predaje zastave odredu Bokeljske mornarice, defile Gradske muzike, mažoretki i odreda Bokeljske mornarice, koji je nakon toga na Trgu Magnolija odigrao Bokeško kolo. Predsjednik Skupštine opštine Ivan Novosel istakao je da su bogatstvo Tivta njegovi žitelji, koji su hrabrošću, energičnošću, energijom, željom i vizijom došli do formule uspjeha. Predsjednik opštine Miodrag Kankaraš rekao je da grad postaje simbol promjena. “Grad se mijenja i postaje simbol
i promjena i vremena. Postajemo svjesni činjenice da kada se ulazi u Tivat da se polako nameće utisak da ulicama grada korača budućnost”, kazao je Kankaraš. On je sumirao i rezultate minule, ali i prethodnih deset godina, koliko je na čelu izvršne vlasti. U unapređenje komunalne infrastrukture i izgradnju novih objekata uloženo je prošle godine preko pet miliona eura, a za posljednju dekadu oko 70 miliona. “Ovoj izvršnoj vlasti uskoro ističe mandat. Deset godina smo radili zajedno posvećeni razvoju grada. Vrijeme će pokazati da je to bilo iskreno i predano. Ne radi svoje promocije, već zaista zbog grada”, istakao je Kankaraš. Direktor sertifikacione kuće “TUV Rheilanda” Džordž Bobvos uručio je Opštini Tivat sertifikat ISO 9001, a povelje počasnih građana dodjeljene su predsjednicima opština
Sremski Karlovci i Karpoš Milenku Filipović i Stevču Jakimovskom, a na kraju sjednice prikazan je desetominutni film o urađenom u Tivtu u minulih deset godina. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović izjavio je da Tivat doživljava kao simbol ekonomskog preporoda. “Tivat doživljavam kao simbol ekonomskog preporoda. Mislim da sve što se ovdje dešavalo u proteklih deset godina to potvrđuje, kako kroz investicije tako i kroz rješavanje komunalnih problema što je, nesumnjivo, povećalo kvalitet života građana i gostiju. Porto Montenegro će biti novi znak prepoznavanja Tivta i magnet novih investicija koje su do sada iznosile preko 200 miliona eura, a biće na kraju ukupno dvije milijarde. To će obezbijediti nova radna mjesta, novi kvalitet života i bolju turističku ponudu”, rekao je on. Z.K.
Najskuplji eksponat na izložbi: Crnogorske gusle vrijedne 3.000 eura
IZLOŽBA
janski аmаbаsаdor skrenuo pаžnju nа 20 godinа stаru vezu između Herceg Novog i Bаrlete, koju bi trebаlo obnoviti. “Obnovu sаrаdnje dvа grаdа i regije Puljа, u kojoj se nаlаzi Bаrletа, očekujemo u mаju, jer tada postoje mogućnosti dа to bude urаđeno nа kvаlitetniji nаčin, jer imаmo sаdа već trаdicionаlnu regаtu ‘Terrа di mаre’, а znamo dа izа nje stoje privrednici, proizvođаči uljа i tjestenine. Svаkаko dа u pomenutom dijelu možemo trаžiti prostor zа tjesniju sarаdnju, jer i nаši proizvođаči uljа i mаslinаri iz B oke izrаžаvаju veliko interesovanje zа sаrаdnju sа itаlijаnskim kolegаmа”, kazao je Mandić. Nа sаstаnku je bilo riječi i o turističkim kаpаcitetimа grаdа, аli i projektimа izgrаdnje velikih kompleksа u Kumboru i nа Luštici. S.M.
Trag tradicije u drvetu NIKŠIĆ - Prva samostalna izložba rezbarenih ikona samoukog umjetnika Rada Pižurice, koji se duborezom bavi još od davne 1978. godine, otvorena je preksinoć u Nikšiću. Pižurica, po struci mašinski inženjer, a po pozivu duborezac, objašnjava da je njegov ručni rad na tisovini i javoru, inspirisan tradicijom i vjerom, čekao više decenija da bude predstavljen javnosti samo zbog nedostatka organizacije koja je bila neophodna da bi se realizovala neka izložba. O višedecenijskom stvaralaštvu skromnog autora, u čijim je radovima preksinoć konačno mogla da uživa nikšićka publika, govorio je sveštenik Slobodan Jokić koji je poručio da je rad na duborezu vrlo težak i precizan, te zahtijeva beskrajnu volju i puno mirnoće koju Pižurica nesumnjivo posjeduje. “Vjera mu je dala nadu, mir i spo-
kojstvo, a kroz vjeru je dobio rijetki i lijepi dar da bude duborezac, odnosno ikonorezac. Autorova skromnost, po kojoj je prepoznatljiv, nalazi na najveću radost u daru stvaranja i ljepoti rukotvorenja. Ne kopirajući u potpunosti starije originale ikona, nego koristeći ih kao putokaz i zvijezdu vodilju, došlo je do stvaranja samostalnog i originalnog umjetničkog izraza”, poručio je Jokić na otvaranju izložbe. Pižurica je objasnio da se tim posebnim oblikovanjem drveta počeo baviti davne 1978. godine, kada je napravio svoj prvi rad, tačnije kutiju za duvan na čijem se poklopcu našao vladika Njegoš, poslije čega je uvidio da posjeduje izrazit talenat za izradu duboreza. “Nakon te kutije za duvan, počeo sam da izrađujem gusle, jer volim našu tradiciju, to je naš instrument, da bi poslije toga na red došle i iko-
ne. U svom budućem radu daću sebi više slobode u izradi ikona. Naravno, ne treba iskakati iz nekih kanona, ali vjerujem da umjetnik može dozvoliti sebi slobodniji izraz”, kazao je Pižurica, objašnjavajući da mu je za izradu jedne ikone potrebno u prosjeku oko dva mjeseca. Prema njegovim riječima, najviše vremena je bilo potrebno da savlada tehniku izrade lica, a kada se to savlada, ostalo je lako. “Ako se dogodi da napravim grešku prilikom izrade, pokušam nekako da je ispravim, ali u većini slučajeva, to je uzalud jer se materijal ne može dodati. To bi već bilo krpljenje i lijepljenje, a nije to glina, pa dorade nema”, kazao je Pižurica. Najskuplji eksponat na izložbi u Nikšiću bile su crnogorske gusle po cijeni od 3.000 eura koje su odmah po otvaranju izložbe dobile svog kupca. J.Lasica
Crna Gora 15
PETAK, 22.11.2013.
Nezaposlenost nije problem makar ne u kotoru
K
otor je juče obilježio Dan opštine svečanom sjednicom SO u Koncertnoj dvorani Muzičke škole “Vida Matjan”. Tokom svečanog zasijedanja SO obratili su se predsjednica opštine Kotor Marija Ćatović i predsjednik Skupštine opštine Kotor Nikola Bukilica, koji su podsjetili na rezultate rada u prethodnih godinu dana. Dodijeljena je i tradicionalna nagrada “21. novembar”, koja je ove godine pripala nevladinoj organizaciji Šjore od mora za izuzetan humanitarni doprinos građanima Kotora.
KOTOR - Predsjednica opštine Marija Ćatović podsjetila je na neke od aktivnosti koje su u Kotoru obilježile period između dva praznika grada. “Opština Kotor je u proteklom jednogodišnjem periodu uspjela ostvariti stabilnost i visoku likvidnost budžeta. Ostvareni budžetski prihodi omogućili su u cjelosti izmirenje dospjelih obaveza prema državnom budžetu, dobavljačima za robu i usluge, te izvođačima za ugovorene i završene kapitalne projekte. S tim u vezi, isfinansirani su izdaci prema javnim preduzećima, budžetskim korisnicima, kao i izdaci koji se odnose na finansiranje aktivnosti iz oblasti kulture, sporta, NVO sektora i ostalih. O tome da nijesmo zapostavili planirane aktivnosti svjedoče podaci Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora, koja je ove godine investirala ukupno 1.671.850 eura za pripremne, završene i radove koji su u toku”, kazala je Ćatović. Osim toga, kako je naglasila, protekli period obilježili su značajni projekti poput radova na poslovnim prostorima i komunalnom opremanju građevinskog zemljišta, za šta je uloženo 727.300 eura. Zatim, tu su djelimično renoviranje zatvorenog bazena, izgradnja trotoara u Dobroti i distributivnog cjevovoda Vitoglav u Risnu. Napomenuto je da se radi projekat ulice do škole u Risnu, proširenje i sanacija puta Jaz – Trsteno i osvjetljenje raskrsnice u Lipcima - u pomenute radove koji su u toku investirano je 836.160 eura. Završeni su i preuzeti, kako je istaknuto, radovi u okviru projekta izgradnje 28 kilometara vodovodne i kanalizacione mreže i pet pumpnih stanica, sa
sistemom daljinskog nadzora i praćenja SCADA. U toku je i projekat zajedničkog postrojenja za tretman otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat. Radi se na projektima izgradnje žičare Kotor – Lovćen – Cetinje i lifta u brdu Sveti Ivan do tvrđave San Giovanni. Napomenuto je da je ove godine Morsko dobro uložilo 412.000 eura u nekoliko projekata: rekonstrukciju šetališta na Prčanju, izgradnju trotoara u Risnu, te nekoliko intervencija
na sanaciji obale. Opština Kotor, kako je napomenula Ćatović, stvorila je uslove razvijanja novog dijela grada sa savremenim poslovnim i trgovačkim centrima. Na tom prostoru nalaze se brojni objekti koji su omogućili zapošljavanje preko hiljadu ljudi, pa je Kotor sada među opštinama koje imaju najnižu stopu nezaposlenosti. Jedna od specifičnosti Kotora je i stalni razvoj turističke privrede sa jedinstvenom ponudom. “Kotor je ove godine posjetilo 30 odsto više turista nego u istom prošlogodišnjem periodu. Takođe, registrovano je povećanje dolazaka brodova za 12 odsto, dok je broj putnika povećan 28 odsto. Inače, grad Kotor posjetilo je oko 500.000 turista koji su dolazili u pojedinačnim posjetama, organizovanim autobuskim turama, brodovima i jahtama. Turisti koji
POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost. Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu. Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me
u Kotor dolaze kruzerima, uz pomoć Turističke organizacije, anketirani su prvi put ove godine, a rezultati ankete su više nego dobri. Čak 99 odsto anketiranih turista izjavilo je da bi Kotor preporučilo kao destinaciju za odmor svojim prijateljima i poznanicima”, naglasila je Ćatović. U opštini se intenzivno radilo i u oblasti socijalnih djelatnosti. Studentima sa područja opštine, kako je napomenuto, dodijeljeno je 38 stipendija. Za jednokratnu socijalnu pomoć isplaćeno je 25.000 eura (po osnovu 334 zahtjeva). Od početka godine isplaćeno je 3.170 eura za refundiranje đačkih karata djece iz socijalno ugroženih porodica. Za razvoj sporta uplaćeno 300.000 eura, iz kojih se finansiraju najvećim dijelom sportski klubovi: Primorac, Cattaro, Bokelj, Grbalj i drugi.
PREMINULI Srđan Velimirov Bušković u 46. godini. Sahrana će se obaviti 22. novembra u 15 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Ulica Buda Tomovića 23.
Dragica Vaskova Gazivoda rođena Čavor, 20. novembra 2013. u 55. godini. Sahrana će se obaviti 22. novembra u 13 časova na seoskom groblju u Bobiji.
Milan Zdravka Rakonjac 20. novembra 2013. u 54. godini. Sahrana će se obaviti 22. novembra u 14 časova na groblju u selu Dobrinje.
Vukica Vladova Popović rođena Gojnić, 20. novembra 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 21. novembra u 15 časova u selu Građani.
Stanko Milutinov Knežević 20. novembra 2013. u 61. godini. Sahrana je obavljena 21. novembra u 15 časova na gradskom groblju Čepurci. Kuća žalosti Dajbabe bb.
Ilija Migo Vojinov Markuš 20. novembra 2013. u 71. godini. Sahrana je obavljena 21. novembra u 13 časova na seoskom groblju u Berislavcima.
Ivan Borislava Martinović u 58. godini. Sahrana je obavljena 21. novembra 2013. u 14 časova na groblju u Barama Kraljskim.
Grad nad gradovima: Ćatović
Budžet veći od očekivanog HERCEG NOVI - Planirani budžet Opštine Herceg Novi za ovu godinu doživjeće rebalas i biće uvećan za 29 posto u odnosu na planiranin tako da će iznositi 17.917.810 eura. “Ovo povećanje najvećim je dijelom rezultat naplate po osnovu presuda za potraživanja Opštine i Javnih preduzeća prema Ministarstvu finasija Crne Gore, a ostvaren je i prihod po osnovu dugoročnog zakupa zemljišta na Luštici”, kazao je sekretar Sekretarijata za finansije, turizam i ekonomski razvoj Radovan Božović. Ovim rebalansom, koji će biti i predmet skupštinske rasprave na predstojećoj sjednici lokalnog parlamenta koja je zakazana za 26. novembar, na operativni budžet odnosi se 13.202.810 ili 74 odsto od ukupnog budžeta, a na kapitalni 4.715.000 eura. S.M.
Jovanka Martinović 19. novembra 2013. u 84. godini. Sahrana je obavljena 20. novembra u 14 časova na groblju u Bajicama.
Stanka Jagoševa Sekulić rođena Đuranović, 19. novembra 2013. Sahrana je obavljena 20. novembra.
Anka Slobodana Radonjić rođena Martinović, u 66. godini. Sahrana je obavljena 19. novembra 2013. na centralnom groblju u Diseldorfu.
Marija Marojević 19. novembra 2013. u 59. godini. Sahrana je obavljena u krugu porodice.
Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.
16 Globus
PETAK, 22.11.2013.
PUNOLJETSTVO DEJTONSKOG SPORAZUMA
Dogovor koji to ni
S
ARAJEVO, BANJALUKA, ZAGREB - Na jučerašnji dan, prije 18 godina, parafiran je Dejtonski sporazum kojim je okončan rat u BiH. Sva trojica predsjednika koja su tog dana parafirali, a 14. decembra 1995. u Parizu i potpisali sporazum, umrli su, a umro je i bivši međunarodni izaslanik za Balkan i kreator sporazuma Ričard Holbruk. Takođe, original dokumenta je izgubljen, a političari u BIH i danas raspravljaju o njegovoj reviziji.
DOKAZANA MU VEZA SA RUBI
Berluskoni ide u zatvor na sedam godina!? MILANO - Sud u Milanu saopštio je da ima dovoljno dokaza da je Silvio Berluskoni imao seksualne odnose s maloljetnom plesačicom poznatom pod umjetničkim imenom Rubi. Bivši italijanski premijer je s Karimom El Marug, poznatijom kao Rubi, bio u zamjenu za gotovinu i poklone, a na osnovu tih dokaza je i osuđen na zatvorsku kaznu. Taj sud je u junu Berluskoniju odredio zatvorsku kaznu u trajanju od sedam godina zbog zloupotrebe položaja i
seksa sa maloljetnicom, prenio je Rojters. U juče objavljenom dokumentu suda u Milanu, u kojem se objašnjavaju razlozi za to što je Berluskoni proglašen krivim, navodi se da je sud “dokazao da je optuženi imao seksualne odnose sa El Marug u zamjenu za značajne sume novca i predmete kao što je nakit”. Prema navodima tužilaštva, Rubi je učestvovala na Berluskonijevim “bunga bunga” zabavama u vili kod Milana kad je imala 17 godina.
NEUSPJELI ATENTAT
Bombaš htio da ubije Erdogana ANKARA - U blizini kancelarije premijera Turske Redžepa Tajipa Erdogana u Ankari policija je juče zaustavila muškarca pod sumnjom da je namjeravao da aktivira eksploziv, javila je agencija Anadolija. Anadolija je u prvom izvještaju navela da je policija pucala i ranila navodnog napadača, i on je zaustavljen prije nego što je uspio da aktivira bombu koju je imao na sebi. Napadač je kasnije hospitalizovan. Dnevni list Zaman objavio je u on-
lajn izdanju na engleskom jeziku da je nepoznati 52-godišnji muškarac zaustavljen pošto pripadnicima obezbjeđenja na kontrolnom punktu u blizini zgrade nije htio da pokaže dokumenta. Privatna televizija NTV je, pozivajući se na izvore u kabinetu premijera, navela da je obezbeđenje pucalo u vazduh pošto muškarac nije htio da pokaže dokumenta i pošto je rekao da ima eksploziv. Erdogan nije bio u kancelariji u vrijeme incidenta.
Troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini (6. april 1992 - 14. decembar 1995) završen je nakon tronedjeljnih pregovora između tadašnjih predsjednika SRJ Slobodana Miloševića, Hrvatske Franja Tuđmana i BiH Alije Izetbegovića. Sporazumom iz Dejtona koji je u vojnoj bazi Rajt-Peterson parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD Kristofera Vorena, BiH je podijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Milošević, Tuđman i Izetbegović zvanično su potpisali sporazum tri nedjelje kasnije, 14. decembra 1995. godine, u Jelisejskoj palati u Parizu. Potpisnici su se obavezali da međusobne odnose regulišu prema Povelji UN, Završnom aktu iz Helsinkija i drugim dokumentima OEBS-a, kao i na međusobno poštovanje suvereniteta i rješavanje nesporazuma isključivo na miroljubiv načun. Jugoslovenski parlament je 13. novembra 2002. ratifikovao Dejtonski sporazum, čime je SR Jugoslavija jasno poručila susjedima da nema teritorijalnih pretenzija prema BiH i da se u potpunosti pridržava odredbi iz Dejtona. Nijedan od trojica potpisnika sporazuma više nije među živima, kao ni nekadašnji međunarodni izaslanik za Balkan i tvorac Dejtonskog sporazuma Ričard Holbruk. U međuvremenu, original dokumenta je izgubljen, a političari u BiH i dalje raspravljaju o njegovoj reviziji. U Republici Srpskoj ovaj dan obilježava se kao praznik.
●IZETBEGOVIĆ: REFEREN DUM DODIK MOŽE OSTVARI TI SAMO NASILNIM PUTEM Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović smatra da Dejtonski sporazum treba promijeniti, a posebna šansa za to je u približavanju BiH Evropskoj uniji. U intervjuu Radiju Slobodna Evropa (RSE), Izetbegović je ocijenio da je nedavna najava predsjed-
nika RS Milorada Dodika o raspisivanju referenduma bila predizborni trik, jer to ne bi dozvolili ni domaći, ni spoljni faktori, uključujući i susjednu Srbiju. Prema njegovom mišljenju, do nečeg takvog može doći samo nasilnim putem. “Referendum o zajedničkoj budućnosti, zajedničkoj teritoriji, mogu obaviti samo svi građani BiH. To ne može raditi jedan entitet ili jedan dio BiH”, dodao je on. Kad je riječ o odnosima u regionu, Izetbegović je kazao da “dolaze smirujući impulsi i iz Zagreba, i iz Beograda”. “Možemo govoriti o jednoj sazreloj ekipi lidera u Srbiji koja na pravi način tumači i artikuliše interese Srba, a pravi način je da se prizna suverenitet BiH, da se stvore još korektniji odnosi sa BiH i sa svim susjedima, a ne da se prave problemi”, rekao je Izetbegović. Povodom godišnjice mirovnog sporazuma za BIH, Izetbegović je izjavio da je “Dejton zaustavio kako fizičko razaranje BIH, tako i njene multietničke matrice, odnosno duha Bosne i Hercegovine.”
●DODIK: ENTITETI DAJU SUBJEKTIVITET BIH, A NE OBRATNO Predsjednik RS Milorad Dodik rekao je juče u Bijeljini, gdje je prisustvovao otvaranju nove regionalne bolnice, da BiH, ako hoće da “preživi”, mora da se vrati poštovanju Ustava i Dejtonskog sporazuma. “U Dejtonskom sporazumu je jasno precizirano da je BiH sastavljena od dva entiteta, RS i Federacije BiH, i to mora da se poštuje u svemu o čemu se odlučuje”, rekao je Dodik. On je kazao da su RS i FBiH važnije od BiH, koja je izvedena i nije neko ko daje subjektivitet entitetima, već entiteti daju snagu BiH. “BiH to mora da poštuje i kada tako bude, RS će imati ozbiljan odnos prema zajedničkim institucijama”, kazao je Dodik. RS se ponaša u skladu s Ustavom, želi da vidi najbrži put BiH ka
Dejtonski sporazum potpisan je tri ipo nedelje n u Jelisejskoj palati Parizu: Sa potpisivanja Spor
105 hiljada ljudi stradalo je tokom sukoba u Bosni. Iako su podaci različiti, a neki idu čak i do preko 200 hiljada žrtava, ova procjena se smatra najobjektivnijom.
Evropskoj uniji, što znači i rješavanje pitanja “Sejdić-Finci”, odnosno sprovođenje međunarodne sudske presude koja eliminiše nacionalnu diskriminaciju u izbornom procesu, rekao je predsjednik RS. Dodik je podsjetio da se problem u funkcionisanju vlasti u FBiH pokušava prebaciti na nivo BiH i to po pitanju jedinstvenog matičnog broja, koje je rešeno u RS, ali i na nivou BiH, prenijela je agencija Fena.
Globus 17
PETAK, 22.11.2013.
● FOTO priča
ikad nije bio
nakon parafiranja, razuma
Počast za Džona Kenedija Rezultati istraživanja koje je sprovela Kancelarija UN za droge i kriminal (UNDOC), naslovljenog kao “Biznis, korupcija i kriminal u BiH - uticaj mita i drugih kriminalnih aktivnosti na privatno preduzetništvo”, juče su predstavljeni u Sarajevu. Istraživanje je pokazalo da većina građana BiH korupciju smatra jednim od četiri najvažnija problema u državi. Većim problemom od korupcije smatra se nezaposlenost, loša vlast i sve veće siromaštvo. ●MESIĆ: POTREBAN JE NOVI DEJTON, BIH JE DRŽAVA INVALID Dejtonski sporazum je stvorio državu invalida, ocijenio je juče posljednji predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i bivši predsjednik Hrvatske u dva mandata Stjepan Mesić. Govoreći povodom 18. godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BIH, Mesić je naglasio da “BIH nije u dobroj situaciji’’. “Dejtonski sporazum je zaustavio rat, i to je njegova pozitivna strana. Međutim, Dejtonski sporazum nije uspostavio državne mehanizme na centralnom nivou kojim bi ta država bila funkcionalna”, kazao je Mesić. Prema njegovom mišljenju, Dejtonski sporazum u stvari je
stvorio invalidnu državu pa ne čudi što pojedini entiteti mogu da se ponašaju kao država u državi, što sigurno nije bila namjera autora Dejtonskog sporazuma. “Kako iz toga izaći, to je sada drugo pitanje. Ili predstavnici u BiH parlamentu i vladi, predstavnici tri konstitutiva, moraju da nađu rješenje da stvore funkcionalne mehanizme države, ili se treba sazvati novi Dejton pa da se međunarodna zajednica opet umiješa i pomogne, odnosno da se BiH osposobi za ulazak u EU”, izjavio je Mesić. On je naglasio da međunarodna zajednica “mora da eliminiše iz politike sve one elemente koji ne priznaju BiH ili rade na tome da potkopaju BiH”. Nefunkcionisanje države, rekao je, dovodi do jačanja nacionalizama, a nacionalizmi opet teže nekim svojim drugim ciljevima.
VAŠINGTON - Američki predsjednik Barak Obama, zajedno sa suprugom Mišel, bivšim predsjednikom Bilom Klintonom i njegovom suprugom Hilari posjetio je grob ubijenog predsjednika Džona Kenedija. Bračni parovi Obama i Klinton položili su vijence u blizini Vječne vatre, koja obilježava mjesto na ko-
me je sahranjen Kenedi nakon atentata u Dalasu, u novembru 1963. godine, obilježavajući tako 50 godina od njegove smrti. Obama je juče dodjelio i Predsjedničke medalje za slobodu istaknutim Amerikancima u oblasti javnog angažovanja, sporta, nauke i zabave. Svečane medalje je prije pola vijeka uveo upravo pred-
sjednik Kenedi, a ove godine su među dobitnicima bivši predsjednik Klinton, televizijska zvijezda Opra Vinfri i nekadašnji glavni urednik “Vašington posta” Ben Bredli. Posthumno je medalja dodijeljena i prvoj Amerikanki u svemiru Sali Rajd. “Danas pozdravljamo one koji su bili pravi šampioni”, kazao je Obama.
DRAMA U JUŽNOM LONDONU
Tri žene oslobođene iz zatočeništva nakon 30 godina LONDON - Tri žene stare između 30 i 69 godina oslobođene su juče iz jedne kuće u Londonu, u kojoj su, navodno, držane u zatočeništvu tri decenije, saopštio je Skotland jard. Policija je u kući u južnom dijelu britanske prijestonice uhapsila muškarca i ženu stare 67 godina, a istraga o ovom slučaju još je u toku. Kako je saopšteno, tri žene su držane protiv svoje volje u kući, a policija je do njih došla nakon dojave žene koja je humanitarnoj organizaciji “Sloboda” rekla da je 30 godina zatočena kao robinja i služavka. Policija je saopštila da su iz kuće oslobođene žena iz Malezije stara 69 godina, žena iz Ir-
ske stara 57 godina i žena iz Britanije stara 30 godina, za koju se vjeruje da je u zatočeništvu provela cijeli život. Žene su oslobođene prije nekoliko nedjelja, ali je policija tek juče objelodanila detalje slučaja, nakon što je izvela akciju hapšenja. Istraga je otvorena nakon što je policiju kontaktirala nevladina organizacija, kojoj se telefonom obratila jedna od zatočenih žena. “Policija je u oktobru dobila poziv humanitarne organizacije, kojoj se javila žena, tvrdeći da je protiv svoje volje bila u kući u Londonu više od 30 godina. Nakon istrage i osjetljivih pregovora vođenih preko humani-
tarne organizacije, tri žene, koje su bile pod velikom traumom, oslobođene su i prebačene na sigurno”, saopštila je policija. Kako je naveo detektiv Kevin Hajland iz Odjeljenja za trgovinu ljudima, do oslobađanja je došlo nakon što je jedna od žrtava vidjela na televiziji dokumentarac o prisilnim brakovima humanitarne organizacije “Sloboda”, kojoj se ubrzo i obratila. “To je bio katalizator u ovom slučaju, žena je zbog toga okrenula pravi telefon, a to je zatim dovelo do njihovog oslobađanja. Lokacija je južni London i to je sve što možemo zasad da kažemo”, rekao je Hajland.
Kultura 19
PETAK, 22.11.2013.
IZLOŽBA
ª Korota i sušaº Njegošu za rođendan
Marinino djelo 55.000 funti
Djelo Marine Abramović “Ekstaza II (B)” prodaje se za nešto manje od 50.000 funti na prestižnom “Friz art” sajmu umjetnosti u Londonu koji je upravo u toku. Na tom sajmu izlažu najbolje galerije svijeta kao što su “Gagosijan” i “Vajt kjub”. Tako je galerija “Van Heften” premijerno izložila u Africi nedavno otkrivenu i od 1611. godine u porodičnom vlasništvu čuvanu nepoznatu sliku Pitera Brojgela Mlađeg “Popis u Vitlejemu”. Procijenjena je na šest miliona funti. Pažnju su privukla i djela Džefa Kunsa, o čijim cijenama galeristi ne žele javno da govore. Tokom takozvane “Friz nedjelje” u Londonu na kupovinu umjetničkih djela potroši se oko 1,25 milijardi funti.
Prva instalacija u crnogorskoj istoriji umjetnosti večeras pred publikom u Biljardi
Atak na konformizam
Jelena Boljević
R
ad najpoznatijeg crnogorskog konceptualnog umjetnika Ilije Šoškića “Korota i suša” biće predstavljen večeras u 18 sati u Biljardi. Riječ je o rekonstrukciji rada iz 1986. godine, koji je jedno od najznačajnijih djela umjetnika, a ujedno i prva instalacija u crnogorskoj savremenoj umjetnosti. “Došao je momenat da moja ‘Korota i suša’ izađu iz zaborava i to na najljepši i najvažniji način pojavom u Njegoševoj Biljardi za Njegošev rođendan, pjesniku u čast”, kazao je tim povodom Šoškić.
Petar Ćuković i Vladimir Đurišić nam od 4. novembra predstavljaju niz odabranih umjetnika čime se i Centar savremene umjetnosti Crne Gore uključio u obilježavanje 200 godina od rođenja Petra II Petrovića Njegoša. U sklopu projekta “200 godina samoće – Njegošiations” oni ovoga puta u Biljardi izlažu rad Ilije Šoškića “Korota i suša”. Instalacija je realizovana u Galeriji Forum u Nikšiću 1986. godine, a kritičari je ocjenjuju kao jedno od Šoškićevih remek djela. Ujedno, to je i prva instalacija u povijesti crnogorske poslijeratne umjetnosti izvedena u Crnoj Gori i već po tome predstavlja vrijednost od najvećeg značaja za našu kulturu. U Šoškićevom radu, kako je svojevremeno primijetio poznati njemački likovni kritičar Stefan SchmidtWulfen, ne samo da je “vidljiv adekvatan, primjeren jezički vokabular, razumljiv i korespodentan sa jezicima na relevantnoj međunarodnoj umjetničkoj sceni, nego se u nje-
mu takođe mogu prepoznati tvrdoća i neposlušnost, san i čuvstvo ovog naroda”. A umjetnik povodom cetinjske “rekonstrukcije” rada kaže: “Moj cilj je bio da kroz ovu art instalaciju izrazim (matematičkim putem) aksiom koji će dočarati crnogorsku tradicionalnu dramaturgiju - (korota) i oskudicu (suša). Znao sam da radim prvu konceptualnu izložbu u Crnoj Gori, što mi je bilo važno, ali još važnije je bilo da osjetim moju genezu, sa kojom sam se borio na rimskoj art sceni, jednom od centralnih svjetskih centara avangardne umjetnosti, genezu sa mojim prirodnim karakteristikama... Uspio sam da stvorim put ka konceptualnoj umjetnosti u američkoj varijanti. Insistirao sam na autentičnosti, što kritičari nijesu mogli da negiraju. Za sve mora da se nađe ključ. Tako isto i za ‘Korotu i sušu’, interpretiranu jezikom konceptualne minimal-umjetnosti.” Nakon 28 godina i mnogo toga što
Prisjećajući se 1986. godine i premijernog izvođenja rada u Nikšiću, Šoškić ističe: “Petar Ćuković i ja smo izgledali ko zna kako Nikšićanima, svakako ne kao dvojica normalnih ljudi, ali sve je to bilo očekivano. Atak na tradicionalizam inertne vrste u kome je Crna Gora bila konformizovana je
se u međuvremenu desilo (pada Berlinskog zida, raspada Jugoslavije i rata, povratka u Rim) umjetnik ističe da je “došao momenat da rad ‘Korota i suša’ izađe iz zaborava i to na najljepši i najvažniji način pojavom u Njegoševoj Biljardi za Njegošev rođendan -u čast pjesniku i filozofu krša, crnine i samotnjaštva... što je najviši rang gorštačke aristokratičnosti i duhovnog uzdignuća do fenomenalnosti našeg Njegoša”. Šoškić nakon umjetničkog školovanja (Umjetnička škola u Novom i Akademije u Beogradu i Bolonji), radi prvi javni happening 1967. u svome ateljeu u Osijeku. Od 1969. godine prekida sve privatne i javne odnose sa jugoslovenskim prostorom i živi u Italiji. Vraća se jedino kao izlagač na umjetničkim manifestacijama koje organizuju SKC u Beogradu (Aprilski susreti
FOtOgrAFIjA
Topolica u oku Anta Bakovića Izložba fotografija “Topolica u oku Anka Bakovića 1977-1990.” biće otvorena večeras u 18 sati, u Dvorcu kralja Nikole, u okviru Novembarskih svečanosti, a podovom Dana opštine. Postavku čini tridesetak crno-bijelih fotografija većeg formata nastalih u ovom periodu. Kao hroničar grada, Baković je fotoaparatom bilježio svaki važniji događaj, a fotografije koje će predstaviti publici samo su mali dio njegove izuzetno bogate arhive. Anto Baković je rođen u Splitu, a fotografijom je počeo da se bavi u u šestom razredu osnovne škole. Profesionalno je počeo da se bavi fotografijom krajem šezdesetih godina, kada su mu ra-
dovi objavljeni u splitskoj Slobodnoj Dalmaciji. Od januara 1977. živi u Baru, tzv. “slobodni” fotograf postaje 1986. godine, a dvije godine kasnije pokreće čuveni “Yugophoto”, foto-video studio koji je iz izmijenio shvatanje ovog dijela Crne Gore o fotografiji i videu kao vizuelnoj umjetnosti. Uz Boška Mijovića, bio je prvi urednik fotografije Barskih novina, 1981. godine.Od nastanka sajta www.barinfo.me stalni je fotograf ovog barskog portala, na kome je imao i nekoliko onlajn izložbi. U 35-godišnjoj karijeri, Bakovićeve fotografije objavljivali su svi važniji dnevni i revijalni listovi Jugoslavije među kojima je i naš list. Alma Ljuca
bio, i to vrlo osmišljeno, destabilizovati inertnost i akademizam, u korist novih gledanja i ponašanja, u saglasju sa razvijenim svijetom. Htio sam da prenesem moje iskustvo koje sam sticao u trouglu između američke konceptuale, latinskog literarizma i germanskog fluksusa... u Crnu Goru!”
II, III i IV) i Moderna galerija u Zagrebu (Nove tendencije), predočavajući sopstveni radikalni umjetnički angažman, u bliskoj relaciji sa kritičarima Emiliom Vilom i Mariom Diakonom, te galerijama “GAP”, “L’Attico” i “Mario Diacono” (u to vrijeme inicijatorima i producentima nove semiotičke interaktivnosti). Sredinom 80-ih ga tzv. anahronistička kriza zapadnih društava pokreće na nova razmišljanja i potragu za novim radnim sredinama, te se vraća političkim ruinama svoje bivše domovine. Od 1987. do rata živi u Dubrovniku, a od početka rata ponovo u Italiji. Njegove novije akcije-intervencije su uključene u projekat MACCOC na Cetinju u okviru 55 . Bijenala u Veneciji, kao i prvom izdanju Venecijanske nedjelje performansa lani.
Norveška u Crnoj Gori
U okviru festivala Svjetske umjetničke igre - Norveška u Crnoj Gori, u bjelopoljskom Centru za kulturu održano je veče norveške kulture, koje su organizovali Javna ustanova Ratkovićeve večeri poezije i WAG Montenegro. U jednočasovnom programu nastupili su istaknuti norveški umjetnici, pisac Matis Matisen, dizajnerka nakita i pjevačica Elfi Sverdup i Torsten Andersen, a pridružio im se i hrvatski glumac Enes Kišović. “Svjetske umjetničke igre su ideja i autorski projekat slikara Pjera Vajsa i prvi put su organizovane u junu ove godine u Hrvatskoj. Desetodnevna manifestacija okupila je oko 200 umjetnika iz 50 država svijeta, a odražavala se u Zagrebu, Umagu i Ludbregu”, kazao je predsjednik Odbora SUI Miloš Miki Popović. On je dodao da je ovo jedna ideja koja u vremenu tehnologije daje mogućnost da se ljudi vide oči u oči, što je za umjetnike itekako interesantno. “Festival pokriva sve umjetnosti - od pozorišta, književnosti, slikarstva, vajarstva, a ima čak i kuhinje, jer je kulinarstvo jedan vid umjetnosti. To je prezentacija kulture država”, kazao je Popović, dodajući da su Svjetske umjetničke igre promoteri mira, ljubavi i razumijevanja. B.Č.
I.br.875/06
OSNOVNI SUD U PODGORICI kao izvršni,po sudiji Mileni Matović, u pravnoj stvari izvršnih povjerilaca Vukčević Miodraga, Đuričković Veljka, Radević Milovana, Sokić Novaka, Stanisavić Branislava, Radusinović Mladena i Đukić Ljiljane, koje zastupa punomoćnik Veselin Raspopović, advokat iz Podgorice, protiv izvršnog dužnika "Radoje Dakić" AD sa sjedištem u Podgorici, Cetinjski put bb, radi naplate novčanog potraživanja prodajom pokretnih stvari izvršnog dužnika, dana 15.11.2013.godine donio je
ZAKLJUČAK O PRODAJI I PRODAJU SE pokretne stvari izvršnog dužnika i to: 1. Univerzalni strug, tip SV-18RA, proizvodjač ČSSR, fabrički broj 1205, godina proizvodnje 1977., tržišne vrijednosti 2.450,00 eura, 2. univerzalni strug, tip 165, proizvodjač SSSR, fabrički broj 10994, godina proizvodnje 1973, tržišne vrijednosti 9.500,00 eura, 3. univerzalni strug, tip 165, proizvodjač SSSR, fabrički broj 11265, godina proizvodnje 1974, tržišne vrijednosti 9.500,00 eura, 4. karusel strug, tip 1531 M, proizvodjač SSSR, fabrički broj 4105, godina proizvodnje 1970, tržišne vrijednosti 8.600,00 eura, 5. vertikalna bušilica - glodalica, tip KC-4, proizvodjač Švajcarska, fabrički broj 279525, godina proizvodnje 1971., tržišne vrijednosti 18.000,00 eura, 6. horizontalna bušilica - glodalica, tip H-100 A, proizvodjač ČSSR, fabrički broj 7008, godina proizvodnje 1963, tržišne vrijednosti 4.000,00 eura, 7. mašina za vertikalno rendisanje, tip 7M430, proizvodjač SSSR, fabrički broj 435, godina proizvodnje 1963, tržišne vrijednosti 5.400,00 eura, 8. horizontalna provlakačica, tip 7A-520, proizvodjač SSSR, fabrički broj 1733, godina proizvodnje 1962, tržišne vrijednosti 9.200,00 eura, 9. bušilica za brušenje puževa, tip 5822, proizvodjač SSSR, fabrički broj 721, godina proizvodnje 1963, tržišne vrijednosti 5.000,00 eura, 10. univerzalni strug, tip 5A-501M, proizvodjač YU, fabrički broj 0502, godina proizvodnje 1982, tržišne vrijednosti 2.800,00 eura, 11. univerzalni strug, tip PA-631P, proizvodjač YU, fabrički broj 0572, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 2.700,00 eura, 12. viljuškar-5T-br.7, tip V5 ds/2, proizvodjač Litostroj YU, fabrički broj P-67268/159, godina proizvodnje 1980., tržišne vrijednosti 2.400,00 eura, 13. univerzalni strug, tip TNP-250, proizvodjač YU, fabrički broj 0769/70, godina proizvodnje 1970., tržišne vrijednosti 2.000,00 eura, 14. karusel strug, tip 1512, proizvodjač SSSR, fabrički broj 950, godina proizvodnje 1975., tržišne vrijednosti 7.500,00 eura, 15. univerzalni strug, tip 165, proizvodjač SSSR, fabrički broj 12532, godina proizvodnje 1975., tržišne vrijednosti 14.000,00 eura, 16.vertikalna glodalica, tip 654, proizvodjač SSSR, fabrički broj 504, godina proizvodnje 1963., tržišne vrijednosti 5.500,00 eura, 17.čeoni strug, tip DP 630/3, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 32-0567, godine proizvodnje 1975., tržišne vrijednosti 1.500,00 eura, 18. čeoni strug, tip DP 630/3, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 32-0568, godine proizvodnje 1975., tržišne vrijednosti 1.500,00 eura, 19. prograsmki strug, tip SKJ 8 NC, proizvodjač Čehoslovačka, fabrički broj 22120041, godina proizvodnje 1973., tržišne vrijednosti 5.000,00 eura, 20. autodizalica 25T, tip HYSTER, proizvodjač USA, fabrički broj - nema pločice, godina proizvodnje 1978., tržišne vrijednosti 11.000,00 eura, 21. autodizalica, tip RIGO, proizvodjač Italija, fabrički broj 76054, godina proizvodnje 1976., tržišne vrijednosti 5.000,00 eura, 22. mašina PULMAX, tip TX-93, proizvdjač Švedska, bez oznake fabričkog broja, godina proizvodnje 1981., tržišne vrijednosti 2.000,00 eura, 23. apkant presa, tip LO315, proizvodjač ČSSR, fabrički broj 293 (2150/1940), godina proizvdonje 1975, tržišne vrijednosti 10.500,00 eura, 24. apkant presa, tip AP 100, proizvodjač Ivo Lola Ribar YU, bez oznake fabričkog broja, godina proizvdnje 1962., tržišne vrijednosti 5.000,00 eura, 25. rol mašina srednja, tip XZ 3000/25, proizvodjač ČSSR, fabrički broj 384412, godina proizvodnje 1964, tržišne vrijednosti 20.000,00 eura, 26. ekscentarpresa, tip K 1166, proizvodjač SSSR, fabrički broj 1442, godina proizvodnje 1962, tržišne vrijednosti 2.500,00 eura, 27. portal kran šinski, tip RDC-400, proizvodjač Bugarska, fabrički broj 8921, godina proizvodnje 1981., tržišne vrijednosti 25.000,00 eura, 28. presa za ispravljanje, tip RPRS/50, proizvodjač Galdabini Italia, fabrički broj 163686, godina proizvodnje 1964, tržišne vrijednosti 3.400,00 eura, 29. mašina za čišćenje metala peskara, tip WT-1, proizvodjač Švajcarska, fabrički broj 1024, godina proizvodnje 1974., tržišne vrijednosti 6.000,00 eura, 30. presa za ispravljanje, tip P-6328, proizvodjač SSSR, fabrički broj 702, godina proizvodnje 1974., tržišne vrijednosti 700,00 eura, 31. presa za ispravljanje, tip P-418B, proizvodjač SSSR, fabrički broj 142, godina proizvodnje 1964., tržišne vrijednosti 900,00 eura, 32. mašina za spoljašnje ozbuljenje, tip 5K324A, proizvodjač SSSR, fabrički broj 1747, godina proizvodnje 1974., tržišne vrijednosti 18.000,00 eura, 33. mašina za spoljašnje brušenje tip 5K324A, proizvodjač SSSR, fabrički broj 1740, godina proizvodnje 1973., tržišne vrijednosti 18.000,00 eura, 34. mašina za spoljašnje ozubljenje - sistem "Fautere" Libher, tip L-402, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 97402, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 30.000,00 eura, 35. mašina za spoljašnje ozubljenje - sistem "Fautere" Libher, tip L-402, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 97401, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 30.000,00 eura, 36. mašina za ozubljenje konusnih pravih zuba, tip 5230, proizvodjač SSSR, fabrički broj 420, godina proizvodnje 1975., tržišne vrijednosti 12.000,00 eura 37. mašina za ozubljenje konusnih pravih zuba, tip 5A-250, priozvodjač SSSR, fabrički broj 331, godina proizvodnje 1972., tržišne vrijednosti 4.700,00 eura, 38. mašina za spiralno ozubljenje "Ciklo", tip AMKU-630, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 1463, godina proizvodnje 1973., tržišne vrijednosti 40.000,00 eura, 39. radijalna bušilica, tip TRB5A, proizvodjač YU, fabrički broj 5137, godina proizvodnje 1981., tržišne vrijednosti 1.700,00 eura, 40. karusel strug "Dories", tip VCE63, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 50824, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 18.000,00 eura, 41. karusel strug "Dories", tip VCE63, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 50824 - nema pločice, godina proizvodnje 1982., tržišne vrijednosti 21.000,00 eura, 42. programski strug, tip SKJ 8 NC, proizvodjač ČSSR, fabrički broj 21120040, godina proizvodnje 1973., tržišne vrijednosti 16.000,00 eura, 43. brusilica za brušenje zuba, tip ZSTZ315/630NILES630, proizvodjač DDR, fabrički broj 40/21-24, godina proizvodnje 1976, tržišne vrijednosti 16.000,00 eura, 44. mašina za spoljašnje ozubljenje "Tos", tip FO-10, proizvodjač ČSSSR, fabrički broj 0421025, godina proizvodnje 1963., tržišne vrijednosti 15.000,00 eura, 45. mašina za spoljašnje ozubljenje "Tos", tip FO-10, proizvodjač ČSSSR, fabrički broj 0421373, godina proizvodnje 1966, tržišne vrijednosti 15.000,00 eura, 46. glizon - manji, tip 525, prizvodjač SSSR, fabrički broj 10, godina proizvodnje 1960, tržišne vrijednosti 9.000,00 eura, 47. hidroulična presa, tip CDC-30, proizvodjač ČSSR, fabrički broj 138, godina proizvodnje 1964, tržišne vrijednosti 800,00 eura, 48. mašina za savijanje cijevi, tip A-100, proizvodjač MIO Osijek, fabrički broj 770-64105, godina priozvodnje 1981, tržišne vrijednosti 3.500,00 eura, 49. strug, tip 1K 62, proizvodjač SSSR, fabrički broj 625135, godina proizvodnje 1962, tržišne vrijednosti 450,00 eura, 50. strug, tip PA 631P, proizvodjač Potisje Ada, fabrički broj 560, godina proizvodnje 1982, tržišne vrijednosti 2.500,00 eura, 51. traktor sa priključcima i prikolicom, tip TV 419, proizvodjač Bjelovar, fabrički broj 2706, godina proizvodnje 1982, tržišne vrijednosti 1.200,00 eura, 52. strug, tip PA 900 M, proizvodjač Potisje Ada, fabrički broj 0037, godina proizvodnje 1981., tržišne vrijednosti 7.000,00 eura, 53. brusilica za Ø brušenje, tip UFD 2500 AF70, proizvodjač Kikinda, fabrički broj 595, godina proizvodnje 1982, tržišne vrijednosti 8.000,00 eura, 54. viljuškar 2,5 tona, tip VAD38/30 SX3 1 Inos, proizvodjač Ljubljana, fabrički broj 16515-104, tržišne vrijednosti 1.200,00 eura, 55. borverka, tip BH 900, proizvodjač Železnik, fabrički broj 140354020, godina proizvodnje 1982, tržišne vrijednosti 10.000,00 eura, 56. strug, tip PA 30, proizvodjač Potisje Ada, fabrički broj 10 47, godina proizvodnje 1968., tržišne vrijednosti 1.500,00 eura, 57. glodalica sa mengelama, tip GUK 2P, proizvodjač Prvomajsa, fabrički broj 02381 188, godina proizvodnje 1981, tržišne vrijednosti 5.000,00 eura, 58. kružna testera, tip SELEKTIK 3/20-PA, proizvodjač Prvomajsa, fabrički broj 110226/81, godina proizvodnje 1981, tržišne vrijednosti 900,00 eura, 59. horizontalna provlakačica, tip 7 B 57, proizvodjač SSSR, fabrički broj 15, godna proizvodnje 1974, tržišne vrijednosti 14.400,00 eura, 60. vertikalna provlakačica, tip M 10 15, proizvodjač Italija, fabrički broj N 99 PT6, godna proizvodnje 1981, tržišne vrijednosti 11.000,00 eura, 61. mašina za ozubljenje, tip 5350, proizvodjač SSSR, fabrički broj 986, godina proizvodnje 1963, tržišne vrijednosti 7.000,00 eura, 62. horizontalna glodalica, tip GUK-2N, proizvodjač YU, fabrički broj 00580122, godina prizvodnje 1980, tržišne vrijednosti 4.000,00 eura, 63. koordinirana bušilica, tip 2B-440, proizvodjač SSSR, fabrički broj 569, godina proizvodnje 1962, tržišne vrijednosti 8.000,00 eura, 64. kooridnirana bušilica, tip 2A-450, proizvodjač SSSR, fabrički broj 251, godina proizvodnje 1962, tržišne vrijednosti 10.000,00 eura, 65. brusilica za ravno brušenje, tip BPH-20, proizvodjač ČSSR, fabrički broj 053721, tržišne vrijednosti 1.200,00 eura, 66. strug, tip US-1, proizvodjač Potisje Ada, fabrički broj 28152, godina proizvodnje 1965, tržišne vrijednosti 800,00 eura, 67. univerzalna glodalica, tip GUM, proizvodjač Prvomajska, fabrički broj 705705192/19, godina proizvodnje 1981, tržišne vrijednosti 2.100,00 eura, 68. glodalica, tip FV 32, proizvodjač Zbrojovka ČSSR, fabrički broj 17485, godina proizvodnje 1947, tržišne vrijednosti 1.500,00 eura, 69. brusilica za ravno brušenje, tip URB 750 A, proizvodjač Kikinda, fabrički broj 3340, godina proizvodnje 1981, tržišne vrijednosti 9.700,00 eura, 70. plazma aparat, tip Selko Genesis-60, tržišne vrijednosti 500,00 eura 71. mali "Lorenc" Tos, tip OH-50A, proizvodjač ČSSR, fabrički broj 04401009, godina proizvodnje 1975, tržišne vrijednosti 8.000,00 eura, 72. aparat za konično konusne zubčanike, ugao 90 stepeni, tip PKE 280 A, proizvodjač Njemačka, fabrički broj 31996, godina proizvodnje 1981, tržišne vrijednosti 2.700,00 eura, 73. radijalna bušilica, tip 2M57, proizvodjač SSSR, fabrički broj 389, godina proizvodnje 1970, tržišne vrijednosti 5.700,00 eura, 74. univerzalni strug, tip PA-22 YU, fabrički broj 1231, godina proizvodnje 1970, tržišne vrijednosti 900,00 eura. II Prodaja popisanih stvari će se obaviti usmenim, javnim nadmetanjem koje se odredjuje za dan_16.12.2013.godine sa početkom u 10,00_časova u kancelariji br.14 Osnovnog suda u Podgorici. III Na ročištu za prodaju koje je zakazano za dan 16.12.2013.godine pokretne stvari iz stava I ovog zaključka se mogu prodati ispod procijenjene vrijednosti ali ne ispod 1/3 te vrijednosti shodno čl.95 st.3 Zakona o izvršenju i obebzjedjenju. IV
Kupac je dužan da cijenu plati i stvar preuzme odmah po zaključenju javnog nadmetanja.
V
Službeno lice može stvari predati kupcu i u slučaju u kome nije položio cijenu, ako na to na svoj rizik pristanu izvršni povjerioci u granicama iznosa koji bi im pripao iz postignute cijene.
VI
Preuzimanjem stvari kupac postaje njen vlasnik.
VII Zaključak o prodaji objaviće se u Dnevnim Novinama dana 22.11.2013.godine.
OSNOVNI SUD U PODGORICI Dana, 15.11.2013.godine IZVRŠNI SUDIJA Milena Matović s.r.
Za tačnost otpravka tvrdi i ovjerava namještenik suda Ivanović Ivana
Reportaže 21
PETAK, 22.11.2013.
Uskršnja ostrva
Goran Sošić u svom domu
preporuka
Mjesta koja morate vidjeti prije nestanka Pored ljudi, klimatske promjene ugrožavaju neka fascinantna mjesta
Hobi
Bioenergetičar sa smislom za lijepo
Klimatske promjene i ljudi utiču na prelijepa mjesta kao što su Uskršnje ostrvo ili Maču Pikču. Evo nekih lokacija koje je vrijedno vidjeti, a prijeti im opasnost da se promijene, pa možda čak i nestanu. Uskršnje ostrvo je jedno od ovih mjesta. Poznato je po moai skulpturama u ljudskom obliku, a prijete mu višak ljudi i izgradnje.
Antarktik je mjesto koje iščezava. Tope se led i snijeg, a promjene su već vidljive. Među mjestima koja treba posjetiti dok ne bude kasno je i Maču Pikč. Ogroman broj turista koji posjećuje ovo čudesno mjsto ugrožava njegovo očuvanje. Kilimandžaro je još jedna destinacija koja pod uticajem klimatskih promjena postaje drugačija - ugrožavaju ga klimatske promjene i topljenje snijega.
Penzionerske dane Bjelopoljac prekraćuje tragajući za izvajanim predmetima u prirodi i liječeći bioenergijom Beća Čoković
B
ivši komesar za imovinske delikte u Područnoj jedinici policije u Bijelom Polju, a sada penzioner MUP-a Goran Sošić iz sela Božovića od 2003. godine sakuplja “prirodne rukotvorine”. Ovaj hobi se pretvorio gotovo u opsesiju, jer u prirodi uporno i neumorno traga za jedinstvenim oblicima koji mogu asocirati na neke poznate stvari. Pored toga on otkrio sposobnost da bioenergijom pomaže ljudima.
Krokodil, jelen, pauk, slon, kit, zmija, riba, aždaja... samo su dio kolekcije skulptura koje je načinila priroda, a sakupio ih i tek malo dotjerao Sošić. “Kuća mi je pored rijeke Ljuboviđe i sasvim slučajno sam na obali našao korijen koji je podsjećao na figuru nekog vodozemca. Figuru sam očistio a zatim prelakirao i dobila je prekrasan oblik. Nastavio sam da tragam i pronalazim slične unikate i dotjerivao ih po oprobanoj tehnologiji. U bogatoj riznici imam preko 100 raznih figura a u pripremi ih je još toliko”, pohvalio nam se Sošić. On nam je kazao da se pored sakupljanja figura koje su djelo prirodne, najčešće iz korita rije-
Svaki slobodan trenutak koristim da prošetam pored rijeke i pronađem novu inspiraciju za rad. U bogatoj riznici imam preko 100 raznih figura a u pripremi ih je još toliko. ke i sa njenih obala, bavi duborezom i izradom ikona.
“Svi koji me iole poznaju svjesni su mog velikog entuzijazma i umjetničkog truda. Svaki slobodan trenutak koristim da prošetam pored rijeke i pronađem novu inspiraciju za rad”, kazao je Sošić. On planira da organizuje veliku izložbu kako bi javnosti mogao da predoči sve ono što je pronašao i pomalo dotjerao, tek onoliko da se bolje očuva. Kako navodi, posebno mjesto u riznici netaknutog blaga zauzima kamen za koji tvrdi da asocira na kompletnu priču o Isusu Hristu. “Kamen sam slučajno pronašao preko Ljuboviđe u zaseoku Dijebine-Majstorovina u jednom potoku. Odmah sam shvatio da je neobičan i nakon dublje analize i obaveznog čišćenja prikazale su se figure. Na gotovo minijaturnoj površini dominira krst sa glavom i ramenima čovjeka, pa izgleda kao da čovjek nosi taj krst”, objašnjava samouki vajar. Ovaj neobični čovjek je pored ostalog i ubijeđeni bioenergetičar. Tvrdi da je 80-ih godina prošlog vijeka osjetio da posjeduje moći koje je kasnije kanalisao kao bioenergetske.
Ustanovio da posjeduje bioenergiju Pored sklonosti ka umjetnosti Sošić tvrdi da je u širim krugovima poznat po tome da posjeduje bioenergiju i da rado tu svoju moć koristi za pružanje pomoći svima kojima je potrebna. “Tu nesvakidašnju ‘nadarenost’ osjetio sam 80-ih godina prošlog vijeka dok sam studirao u Podgorici. Osjetio sam veliku tegobu
u predjelu pleksusa i nakon pročitane brojne stručne literature shvatio da posjedujem bioenergiju. Tu svoju iznenadnu snagu nijesam mogao da kanališem sve do 2009. godine, kada sam ustanovio način njene primjene. Odlučio sam da se uključim u misiju humanosti i pružim pomoć onima kojima je potrebna. Do sada
sam imao preko 300 pacijenata i svi su bili zadovoljni pruženim tretmanom”, kazao je on i istakao da je za njega najveća nagrada upravo činjenica da je nekome uspio da pomogne. Među ljudima kojima je pomogao, kako tvrdi, bili su mnogi poznati ljudi na visokim položajima i na javnim funkcijama.
Sa prošlogodišnjeg sajma Expo-zim
sajam
Na ª Expo zimuº 70 izlagača Zimska sezona je na pragu, zato posjetite sajam zimske sportske opreme u Beogradu Na Beogradskom sajmu će 28. novembra biti otvoren Međunarodni sajam zimske sportske opreme, turizma i rekreacije “Ekspo zim”, kojim u Srbiji počinje zimska sportska i turistička sezona. Kako je najavio organizator, na toj četvorodnevnoj izložbi će učestvovati više od 70 izlagača, proizvođača, uvoznika i distributera zimske sportske opreme, kao i predstavnici turističkih agencija, skijališta, zimskih turističkih centara, hotela, odmarališta. Sajam “Ekspo zim” Beogradski sajam organizuje u saradnji sa asocijacijom “Sport za sve”. Posjetioci tog sajma, kako se navodi, imaće priliku da vide na jednom mjestu izložbu najsavremenije zimske sportske opreme i da se informišu o najpovoljnijim turističkim aranžmanima za predstojeću zimu i novogodišnje i božićne praznike. Ističe se da su proizvođači i distributeri sportske opreme obećali popuste od 15 do 70 odsto
i da će turističke agencije odobravati posjetiocima sajma posebne pogodnosti, uz napomenu da će ljubitelji skijanja moći da kupe ski-pas za srpske skijaške centre sa popustom od 10 odsto. Na “Ekspo zimu” će biti organizovana i razmjena polovne opreme, a skijaši će moći i da opremu pripreme za skijašku sezonu. Udruženje ljubitelja skijanja “Skibus” će, kako je najavljeno, predstaviti svoj program “Skijanje za svačiji džep” u poznatim evropskim skijaškim centrima. U izlagačkom segmentu novih mašina i tehnologija prvi put na ovogodišnjem sajmu “Ekspo zim” biće predstavljena mašina koja, uz pomoć vakuum “fit” tehnologije, prilagođava ski-cipele anatomiji bilo kojeg stopala. Biće predstavljeni i uređaji za reparaciju skija, koji omogućavaju obnovu kvaliteta i revitalizaciju već korišćene skijaške opreme. Sajam će biti otvoren za posjetioce svakog dana od 10.00 do 20.00 časova. (B92)
22 Zabava
PETAK, 22.11.2013.
TIJANA DAPČEVIĆ
Žene će da odlijepe za Sergejevom baladom Iako je do početka Eurosonga ostalo još preko šest mjeseci, izborom Sergeja Ćetkovića za crnogorskog predstavnika polako ali sigurno nas zahvata evrovizijska groznica. Kada je riječ o zemljama regiona, odavno je poznato da čar scene u Kopehnagenu neće osjetiti predstavnici Hrvatske, koja je odlučila da propusti Eurosong, dok je Bosna i Hercegovina prije nekoliko dana donijela odluku da ipak pošalje predstavnike u Dansku. Još nije poznato ko će u Kopenhagenu predstavljati Srbiju, a tih briga nemaju Makedonci, s obzirom na to da je odavno poznato da će njihove boje na Eurosongu braniti Tijana Dapčević, koju smo obradovali informacijom o izboru Ćetkovića za pred-
stavnika Crne Gore. “Jako sam srećna, i hvala vam na divnim vijestima i sjajnom izboru. Kakav je to muzičar, zaista imam s kim da se takmičim”, kroz osmijeh nam je kazala Dapčević, koja nijednog trenutka nije krila oduševljenje. U svom stilu dodala je kako Makedonija neće biti klasičan protivnik Crnoj Gori. “Ma kakvi bre. Mi se previše volimo da bude nekog takmičarskog duha. Ko bi mogao da se takmiči sa Sergejevim muzičkim umijećem”, iskrena je Dapčević. Ona smatra da će Ćetkovićeva pjesma lako naći put do srca publike. “Šta god da otpjeva Sergej - uspjeh je zagarantovan. Neka misli pozitivno, bude sladak kao uvijek i žene će
da odlijepe za baladom”, ubijeđena je Dapčević, koja nam je otkrila kako je 90 odsto njene pjesme već gotovo, te da će se Ćetkoviću “suprotstaviti” brzim ritmom. Pjevačica učešće na Eurosongu smatra privilegijom, a kao glavni adut vidi pjesmu, a ne performans. “To neće biti samo lijepa stavka u CV-u. Za mene je posebna čast što ću predstavljati svoju zemlju. Tvrdim da je pjesma najbitnija. Sve ostalo je periferno. Kad imaš dobru pjesmu, onda imaš keca u rukavu”, dodaje pjevačica, kojoj će, prema nekim najavama, podršku na sceni dati sestra Tamara Todevska, koja je već predstavljala Makedoniju na Eurosongu održanom u Srbiji 2008. godine. D.B.
SANJA DIMITRIJEVIĆ Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:
OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI
Ovo nije priča o Urošu već o drugom bivšem
Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj: partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.
Sanja Dimitrijević snimila je novu pjesmu pod nazivom “Ja idem dalje”, čiji su tekstopisci Vanja Radovanović i Boris Vuksanović iz Crne Gore, a kompozitor Jorgos Sabanis, producent iz Grčke. “Ova pjesma je nešto drugačija, ozbiljnija nego ‘La Fiesta’. Mislim da je poslije te brže numere bilo logično da izbacim ovu pjesmu”, kaže Sanja. Na pitanje da li je ovu numeru posvetila bivšem vjereniku Urošu Ćertiću, Sanja je kroz smijeh odgovorila: “Ne, nego drugom bivšem dečku. Može se i Uroš ubrojiti, ali ipak nije njemu posvećena. Ovo je pjesma o vezi koja nije uspjela a trebalo je. Pjesma je o bivšoj staroj ljubavi”. Sanja, iako pjeva o bivšoj ljubavi, kaže da je srećna u novoj, ali se ne nada da će skorije doći do vjeridbe. “Nijesam oprezna, nego jednostavno to će se desiti kad dođe taj
Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’.
PRAzNIcI
Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 1183 KO Podgorica I, označene kao: - katastarska parcela br. 1335/2, po kulturi stambeni prostor, PD 83, P6 br. zgrade 1, površine 72 m2; SVOJINA: Saša Gujić, u obimu prava 1/1. Početna prodajna cijena naprijed označenih nepokretnosti iznosi 111.489,87 eura. Ukupan preostali dug kreditnog dužnika NIBEX MONT DOO Podgorica, na dan 27.08.2013.godine po osnovu Ugovora o kreditu br. 1003-88-29 od 28.11.2006.godine, iznosi 430,38 €, a po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1076 od 16.08.2007.godine, iznosi 233.995,26 eura, kao i iznos od 1.500,00€, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 11.12.2013.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Filip J. Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, sa početkom u 09.00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene, što odgovara iznosu od 11.148,98 €.
Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica
trenutak. Kad budu obje strane spremne”, kaže Sanja. Mlada pjevačica kaže da za ovu pjesmu još neće raditi spot, jer su za to potrebne finansije. F.J.
Seve će pjevati i u Kotoru Severina Vučković obožava Crnu Goru i to ponavlja skoro svaki put kada gostuje u našoj državi, a ni Crnogorci joj zasigurno ne ostaju dužni, pa će popularna Seve svojom štiklom zakoračiti u Novu 2014. godinu najprije nastupom u “Splendidu” 31. decembra 2013, a zatim i u kotorskom “Maksimusu” 2. januara 2014. Iako je nedavno svojim singlom poručila da “robinja ne ljubi k’o dama” i da “na koljena pada bez srama”, Sevka je slikajući se gola za naslovnicu jednog poznatog lista pokazala da je ipak sramežljiva jer, kako prenosi tabloidna štampa, nikom na setu nije dozvolila da je vidi obnaženu. Zanimljivo je da je popularna Seve kroz šalu komentarisala da nije “gola” jer ima “krunicu” na glavi, aludirajući na modni detalj koji je već izvjesno vrijeme nezaobilazan dio njenog imidža. Iz “Maksimusa” pozivaju pripadnice nježnijeg pola da odaberu haljine u kojima mogu dugo da plešu jer se očekuje “zapaljiva” atmosfera. Momci koji odluče da izvedu svoje ljepše polovine mo-
raće da izdvoje 15 eura, koliko košta ulaznica za ovo veče. Inače, novogodišnja groznica u Kotoru počeće 27. decembra nastupom Aca Lukasa, oni koji odluče da baš u Maksimusu dočekaju Novu godinu uživaće u “Vajt partiju” dok ih 1. januara očekuje folk spektakl koji će prirediti Aco Pejović. Pored Lukasa, Pejovića i Severine, Kotorani će za praznike uživati i u koncertu Tropico benda, koji je zakazan za Badnje veče, odnosno 6. januar. Z.Š.
Zabava 23
PETAK, 22.11.2013.
FRAJLE SNIMAJU DRUGI CD
Pare i ljubav kao glavni motiv albuma Novosadski četvoročlani akustični ženski bend Frajle ovih dana ima dosta razloga za slavljeničku atmosferu. Nakon veoma uspješnih ljetnjih nastupa, te učešća na Radijskom festivalu sa hit numerom “Pare vole me”, šarmatne muzičarke uskoro ulaze u studio, gdje počinju snimanje pjesama za drugi album. Gitaristkinja benda i vokal Marija Mirković otkrila nam je kako su pjesme prikupljali u posljednjih godinu, te da s velikim ambicijama ulaze u studio. “Veliki dio pjesama nastao je na našim putovanjima, pauzama između nastupa i koncerata. Izdvojili smo neko vrijeme i sve to prenijeli iz naših glava na papir, tako da smo spremni za snimanje. Jedan dio je čak nastao tokom ljeta u Crnoj Gori, tako da nam je vaše primorje bilo inspirativno”, objasnila nam je popularna frajla Mara. Osim nje, autori muzike i tekstova su i ostale članice grupe, sestre Nevena i Jelena Buča, kao i Nataša Mihajlović, tako da je riječ o kantautorskom projektu koji će brojati oko 10 pjesama, a izdanje se priprema za proljeće iduće godine. “Za sada imamo šest gotovih verzija koje su spremne za snimanje. One su dobile pozitivne kritike ljudi koji su kompetentni za to, tako da smo zadovoljne. Produkcioni dio smo prepustile Voji Aralici, koji je sarađivao sa Zdravkom Čolićem, Bajagom i grupom Van Gog, tako da smo u sigurnim rukama”, ističe Mirković. Ona publici obećava da ni ovog
DAN DJETETA
Nina pjevala i igrala sa djecom puta Frajle neće odstupiti od karakterističnog zvuka i teksta numera. “Nijesmo još definitivno odlučili kako će to zvučati, ali će podsjećati na prvi album, svakako. Bavićemo se malo životnim temama, malo parama, jer njih ljudi vole, biće tu i obrade nekih ljubavnih pjesama koje smo izvodili na Runjićevim večerima poput Dragojevićeve ‘Nedostaješ mi ti’... Za svakoga ponešto”, najavljuje Mara.
Ona se ovih dana može pohvaliti i prvim mjestom na listi “MTV Domaćica” sa pjesmom “Pare vole me”, za koju kaže da je pogodila u srž problema života. Prethodni album Frajli nije se mogao kupiti u Crnoj Gori, zakazala je distribucija, međutim, ovog puta neće biti greške. “Već smo pričali sa nekim ljudima i sigurno će biti našeg izdanja u Crnoj Gori, gdje smo uvijek rado viđeni gosti”, zaključila je Mirković. D.B.
NEzGoDA NA SNIMANJU
Tamara Dragičević povrijedila nogu
Glumica Tamara Dragičević na snimanju emisije “Tvoje lice zvuči poznato” doživjela je nezgodu i tom prilikom povrijedila nogu, zbog čega je završila u Urgentnom centru. Do nezgode je došlo u studiju dok se glumica pripremala da imitacijom oživi kralja popa Majkla Džeksona, koju ćemo vidjeti tokom jedne od narednih emisija.
“Pala sam dok sam se muvala iza scene i čekala svoj red da snimim imitaciju. Nekoliko sati sam provela u Urgentnom centru. Dali su mi infuziju dok su me previjali, ali bitno je da će sve biti u redu”, kazala je beogradskim medijima Tamara. Ona će ove sedmice izvoditi numeru “Ederlezi” iz filma “Dom za vješanje”. Z.Š.
Naša popularna pjevačica Nina Petković gostovala je prije dvije noći u igraonici “Zujalica” i družila se sa mališanima, kako bi obilježili 20. novembar, Svjetski dan djeteta. Nina je uz svoje “Priče sa tavana” i “Haribo” priredila odličnu zabavu i uz muziku i performanse učinila i ovaj dan posebnim svim mališanima. “Zaista sam se odlično zabavila sa mališanima. Iako važe za najstrože kritičare, djeca su zaista bila divna i dobila sam samo pohvale za nastup. Poslije su došli da se fotografišu sa mnom i mogu reći da je ovo bio jedan od mojih najdražih nastupa”, kaže Nina.
Ona je izvela nekoliko numera sa pomenutog albuma, a na video-bimu je prikazan i spot za numeru “Đubretar”. “Ono što smo pokrenuli uz promociju albuma jesu i humanitarne akcije, pa je tako sinoć CD prodavan u humanitarne svrhe za djecu, kojoj je novčana pomoć neophodna za liječenje ili za bolji život. Mi već 1. decembra nastavljamo humanitarne akcije, pa ćemo novac od večerašnje prodaje albuma i onaj koji prikupimo tada pokloniti samohranoj majci Julki Uskoković iz Podgorice, kojoj je novac neophodan”, zaključila je mlada pjevačica iz Kotora. E.Z.
švAJCARSkA
Irina Šajk u sado-mazo fazonu
Zanosna manekenka Irina Šajk razgolitila se za novi broj magazina “7Hollywood” i tako ostavila mušku populaciju bez daha. Irina se fotografisala u nekoliko različitih modnih kreacija, ali svaka je podjednako savršeno otkrivala njene obline i isklesanu figuru. Manekenka na nekoliko fotografija pozira u toplesu, na nekima samo u kožnim rukavicama i minijaturnom kostimu, pa samo rukama prekriva grudi. Cijelo snimanje je rađeno u crnobijeloj tehnici, što dodatno doprinosi seksepilnosti Irine Šajk.
Operisana Kaliopi
Nakon što je zbog zdravstvenih problema otkazala koncert u zagrebačkoj dvorani Vatroslav Lisinski, koji je trebao da se održi 20. novembra, makedonska pjevačica Kaliopi Bukle prekjuče je operisana. Na inicijativu bivšeg supruga i
saradnika Romea Grila, Kaliopi je u Švajcarskoj podvrgnuta operaciji razbijanja bubrežnog kamena ESWL metodom. Na svu sreću, zahvat je protekao bez komplikacija i pjevačica se već uspješno oporavlja. Uskoro nastavlja sa koncertnim aktivnostima.
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
24 Zabava/Slobodno vrijeme
PETAK, 22.11.2013.
Daily Sudoku puzzle No. 2589 SUDOKU 2013-11-14
Medium level
Teža
4
2
9
5
3
5 9
8
8
2
9 7
8
2
1
1
1
3
9
2
Play sudoku online at:
7
1
3
9
www.sudokukingdom.com
5
4 7 Lakša 2013-11-13
Daily Sudoku puzzle No. 2588
8
1
2
5
1
5
1 7
6
4
7
Play sudoku online at:
Londonski aerodrom “Hitrou” je trenutno najprometniji u Evropi, a treći u svijetu. Očekuje se da će broj putnika na londonskim aerodromima dostići 300 miliona do 2031. godine, što je dvostruko veći broj u odnosu na 2010. godinu.
8
4
3
2
1
www.sudokukingdom.com
6
7
8
Puzzle solution:
1
6 Puzzle solution:
Sudoku puzzle No. 2589 2013-11-14 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1818 2011-10-05 4
8
2
6
1
7
9
3
5
8
5
2
4
1
7
6
9
3
9
3
6
2
4
5
7
8
1
6
3
9
8
5
2
7
1
4
1
5
7
9
8
3
2
4
6
1
7
4
3
9
6
2
5
8
8
6
3
5
9
2
4
1
7
2
4
8
9
3
5
1
7
6
2
7
4
1
6
8
3
5
9
7
1
6
2
4
8
5
3
9
5
1
9
7
3
4
8
6
2
5
9
3
6
7
1
8
4
2
7
4
1
3
5
9
6
2
8
4
8
1
5
2
9
3
6
7
3
9
5
8
2
6
1
7
4
3
6
7
1
8
4
9
2
5
6
2
8
4
7
1
5
9
3
9
2
5
7
6
3
4
8
1
VICEVI cijum koji je osnovao gradonačelnik Londona Boris Džonson, procjenjuje da će projekat koštati 70 milijardi eura. Zahvaljujući lokaciji, buka u Londonu koja već pravi problem stanovnicima ovog grada, trebalo bi da bude značajno manja.
2
3
3
London je predstavio plan futurističkog plovećeg aerodroma na reci Temzi, koji bi trebalo da bude izgrađen za desetak godina. Aerodrom sa šest pista na vještačkom ostrvu, trebalo bi da bude napravljen 80 kilometara od centra grada. Konzor-
8
Page 1/2
8
6
2
www.sudokukingdom.com
Ploveći aerodrom u Londonu
Medium level
9
Play sudoku online at:
3
7
4
PROJEKAT OD 70 MILIJARDI
9
Page 1/2 *** Dolazi Crnogorac u kafić, prilazi mu konobarica, i on naruči kafu. Ona ga pita: - Kakvu kafu? Jaku, slađu, gorču? - Jaku ka’ što sam ja i slatku ka’ što si ti. Donese djevojka kafu, on proba, pa kaže: - A je li mala, da se ti nijesi malo precijenila?! *** Došao Crnogorac u Beograd da traži pravni fakultet. Vidi neku beogradsku ribu i odluči da je pita: - Jel’ đevojko, a đe je ođe pravni fakultet? A ona će njemu: - Vidi ovako, jebote, ideš pravo, jebote, pa skreneš desno, jebote, pa ideš do ćoška, jebote, kod ćoška skreneš lijevo, jebote, nastaviš pravo, jebote i odmah tu iza ugla, jebote, ti je fakultet. A Crnogorac će njoj: - A jel’ đevojko, jel’ ima koji kraći put gdje me ne jebu na svakom ćošku?
*** Jedno popodne pričaju komšije Sosa i Lala preko ograde. Kaže Sosa: - Lalo, priča se za tebe po selu da si velik švaler. - Priča se, priča se – potvrđuje Lala. - A je l’, Lalo, kako ti znaš koja ‘oće, a koja neće? Lala se uhvati za nos i veli: - Pa osjećam, Soso. - A, je l’, šta sad osećaš? Lala udahne nekoliko puta kroz nos i kaže: - Ništa ne osjećam. A Sosa će: - Ju, Lalo, ti mora da si jako pre’lađen. *** Stoje plavuša i pandur na obali nekog jezera i na sred jezera pliva patka. Plavuša: - Jao, vidi roda! Pandur: - Nije to roda, to je pelikan, znaš, od njega se prave gumice.
Zabava/Slobodno vrijeme 25
PETAK, 22.11.2013.
NEZVANIČNO Mislim da je u potpunosti u pravu za ovo.
Mogu ti reći da dijelimo isto mišljenje.
Već sam čuo, odlično rečeno.
Word Search Puzzle #A391PEOSMOSMJERKA
HOROSKOP
S
E
H
C
T
I
T
P
A
S
T
O
R
S
M
S
S
N
R
A
D
I
O
A
E
O
R
E
E
E
R
S
E
E
C
L
O
S
U
R
E
S
L
U
E
P
O
T
T
L
E
G
C
S
I
O
B
T
E
T
G
R
F
I
H
S
E
N
D
P
E
R
P
T
N
A
C
S
N
G
B
E
D
X
R
I
I
S
I
C
L
A
N
S
R
T
O
E
T
V
F
E
R
K
R
I
L
E
A
S
H
M
P
E
L
L
E
E
L
S
T
I
B
I
S
O
I
O
E
P
E
D
O
T
I
N
G
L
S
T
R
D
L
M
N
S
U
E
I
O
O
O
W
I
C
D
A
I
S
M
H
M
J
M
U
O
A
O
S
L
K
S
C
K
M
O
P
R
E
M
P
N
B
Y
R
A
C
E
R
C
S
S
C
S
S
S
BARBECUAL Barbecue BLAME CLANS Blame CLOSURE Clans COMETS Closure CRETINS DARNS Comets DOTING Cretins DUMPS Darns EMOTIONS Doting EXPOSES
FLESH Float FLOAT IDLES Idles ITCHES Itches KINDLING Kindling LACROSSE LISTENS Lacrosse LOOMS Listens MONIES Looms MUTTERED Monies ODDLY
Juče je održan strašan govor.
PASTORS Police PEERS POLICE Racer RACER Radio RADIO Repeat REPEAT ROUGHS Roughs SCRIPT Script SHODDIER Shoddier SIMPLEST Simplest SNARE
Dumps
Muttered
Snare
Emotions
Oddly
Sneering
Exposes
Pastors
Sours
Flesh
Peers
Spoon
SNEERING Swaps SOURS SPOON Teems SWAPS Times TEEMS Tiptoed TIMES TIPTOED Tracked TRACKED Treble TREBLE Virtues VIRTUES
Na aukciji sat Kenedijevog ljekara Ručni sat na koji je pogledao kar u Parklend Memorijal bolKenedijev ljekar kako bi pro- nici u Dalasu. Tačan trenutak glasio vrijeme predsjedniko- Kenedijeve smrti predmet je ve smrti, stavljen je na aukci- rasprave istoričara, kao i brojju koja će se dogoditi sljedećeg nih skeptika u vezi sa zvanič© Puzzle Baron 30,teorijom 2013 - Gootoubistvu www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! mjeseca.Copyright Sat marke Patek FilipJanuary nom američod 18-karatnog zlata, pripadao kog predsjednika. Aukcijska kuća Kristi staviće je doktoru Kemp Klarku, koji je na dan atentata na američ- sat na aukciju 17. decembra, a kog predsjednika Džona Kene- očekuje se da će dostići cijenu dija, 22.11.1963. bio dežurni lje- od 150 hiljada dolara.
OVAN Pretjerano eksponiranje ili isticanje svojih ciljeva kao najboljeg rešenja, odslikava Vašu osnovnu potrebu za velikim uspjehom. Neki vid neprijatnosti koji Vas očekuje u susretu sa saradnicima, predstavlja logičan sled događaja.
BIK Smišljeno izbjegavate susret sa osobom, koja ima pomalo negativan stav o Vašim profesionalnim sposobnostima i često kritikuje Vaš stil izražavanja. Ipak, prije ili kasnije moraćete da prihvatite kompromisno rešenje.
BLIZANCI Stalo Vam je da impresionirate svoju okolinu ili osobu koja pažljivo nadgleda Vaše profesionalne aktivnosti. Ponekad različiti detalji imaju presudno značenje za krajnji uspjeh ili na veće uvažavanje među saradnicima.
RAK Na osnovu dobre intuicije i uticaja faktora sreće, djelujete uspješno na različitim stranama. Prati Vas splet dobrih okolnosti, postoje rezultati koji istovremeno potvrđuju Vaše intelektualne i praktične sposobnosti.
LAV Djelujete neskromno u svojim izjavama pred saradnicima. Ne dozvoljavate da neko drugi odlučuje o uslovima i poslovno-finansijskim interesima. Stil ponašanja koji primjenjujete povlači različite komentare ili riječi kritike.
DJEVICA Postoje različite interesne sfere među saradnicima, ali Vi umijete da procijenite realne okolnosti i da prepoznate faktore koji donose zajednički uspjeh. Okolina ima dovoljno povjerenja u Vaše stručno znanje ili sposobnosti.
VAGA Pokušavate da skrenete pažnju svoje okoline u pravcu koji najviše odgovara Vašim poslovnim interesima ili ciljevima. Međutim, postoje iznenadne okolnosti koje Vas usporavaju da ostvarite svoje namjere.
ŠKORPIJA Vaša poslovna vizija ne može u potpunosti da se ostvari, ali buduće vrijeme će donijeti i bolje uslove koji Vam nedostaju. Važno je da podstičete stvaralački impuls i da sačuvate dobar odnos sa saradnicima.
STRIJELAC Vaši poslovni postupci ili način razmišljanja, potvrđuju uvažavanje i pozitivnu ulogu koju imate u društvu saradnika. Poslovni uspjeh djeluje podsticajno i na Vašu okolinu, očekuju Vas brojni pozivi i interesantne ponude.
JARAC Na osnovu kompletne poslovne situacije, dio obaveza uspješno prebacujete na svoju okolinu i vješto organizujete zajedničku akciju. Saradnici prihvataju Vaš način razmišljanja. Položaj Mjeseca trenutno utiče na Vaše sentimentalno raspoloženje.
VODOLIJA Nema razloga da suviše mistifikujete svoje poslovno-finansijske planove ili da ignorišete nečije prisustvo i uticaj. O Vašem uspjehu ili ponašanju, ne treba da raspravljaju saradnici koji Vam nisu dovoljno bliski.
RIBE Vaš način razmišljanja nailazi na glasno negodovanje među saradnicima. Stoga, nemojte rizikovati u stvarima koje ne poznajete dovoljno ili u situacijama kada postoji neki vid zabrane. Važno je da ispoštujete osnovni poslovni dogovor.
26 Sport
PETAK, 22.11.2013.
DA LI STE ZNALI SPREMNA ZA ŠANSU
Imamo motiv, karakter, fali samo medalja sa SP Dama koja bi u Srbiji da bude najprijatnije iznenađenje - Sandra Nikčević za Dnevne novine govori o ambicijama šampionki Evrope Miloš Pavićević
Da je Njemac Feliks Magat juče viđen u Zagrebu - u glavnom gradu Hrvatske se nalazi kako bi pregovarao oko trenerskog posla u Dinamu! Ima jedan jak uslov: traži pet miliona eura za dvije godine...
TIKET DANA VALJADOLID OSASUNA TIP 1
KVOTA 2.00
ŠTUTGART BOSURIJA M. TIP 2 3
KVOTA 1.90
SLAVEN BELUPO ZADAR TIP 1 KVOTA 1.70 BRNO PLZENJ TIP 2
KVOTA 1.65
AŽASJO MARSEJ TIP 2
KVOTA 1.95
NOVARA PESKARA TIP 0 2
KVOTA 1.65
S
elekcija koja je, bez dileme, ponos nacije već dva dana trenira u našem glavnom gradu. Sa najboljim rukometašicama koje Crna Gora ima ove nedjelje će raditi kondicioni trener Marko Mrak,a onda stvari u svoje ruke uzima provjereni stručnjak Dragan Adžić, koji će polako početi da sklapa kockice za Svjetsko prvenstvo u Srbiji od 6. do 22. decembra.
Sve će biti mnogo lakše kada početkom sljedeće nedjelje selekcija bude na okupu. Danas stiže Ana Đokić, za dva dana Jasna Tošković, dok se čekaju dame koje igraju u Mađarskoj - Katarina Bulatović, Sara Vukčević i Sandra Nikčević koja bi mogla da bude najprijatnije iznenađenje u Srbiji. Sandra već godinama igra odlično, sada se nalazi u vrhunskoj formi, najbolji je igrač Vaca, a čini se i da je u godinama (29) kada može
da pruži najviše. “Svakako da je reprezentacija nešto posebno, tako da jedva čekam da se priključim saigračicama. Zbog obaveza u klubu nijesam mogla biti sa njima od prvog dana, ali dobro poznajem sistem rada tako da vjerujem da ću se brzo uklopiti”, kazala je Dnevnim novinama Nikčević. Sandra je do sada šansu dobijala uglavnom na kašičicu, jasno je da je na mjestu lijevog beka konkurencija paklena, ali bi ovo moglo bi-
EHF ODLUČIO
ti prvenstvo gdje bi ona bila dodatna snaga Crne Gore. “Iskreno osjećam se odlično, imam veliku minutažu u Vacu tako da mi je samopouzdanje na visokom nivou, fizički sam dobro pripremljena za sve napore i iskreno se nadam da ću dobiti pravu šansu u Srbiji, jer smatram da mogu dati veliki doprinos željenim rezultatima”, poručila je Nikčević. Dvadeset devetogodišnja Podgoričanka vjeruje da će Crna Gora osvojiti medalju u Srbiji. “Imamo veliku želju, motiv, kvalitet, karakter samo nam nedostaje medalja sa Svjetskog prvenstva i ugođaj će biti potpun”. Sandra se nada da će “lavice” ponovo imati veliku podršku sa tribina. “Ne sumnjam da će podrška u Beogradu izostati. Imamo fenomenal-
ne navijače koji su u Beogradu na Evropskom prvenstvu bili naš igrač više i nadam se da će isto biti i ovog puta. Sa njima je sve mnogo lakše i vjerujem da ćemo i ovog puta na kraju zajedno slaviti”, poručila je Nikčević. Dvadeset osmogodišnja Podgoričanka je prvi profesionalni ugovor potpisala sa Budućnošću dok je trener bila Nataša Cigankova, da bi zatim pošla u Napredak iz Kruševca, potom u Arenu iz Pule, gdje je pokazala klasu, tako da je šampion Hrvatske brzo reagovao i Sandra je zadužila dres Podravke, sa kojom je osvojila duplu krunu 2011. godine. Nakon dvije sezone provedene u Koprivnici, Sandra je nastupala za Alkou, zatim prošle sezone za rusku Astrohanačku, dok je za reprezentaciju Crne Gore odigrala 22 utakmice i postigla 18 golova.
F4 za rukometašice u Budimpešti Po ugledu na Ligu šampiona za rukometaše gdje se fajnal for već četiri godine igra u Kelnu i dame će već od ove sezone u elitnom takmičenju igrati F4, a prvi će biti odigran u Budimpešti odlučeno je u EHF-u. Među brojnim ponudama najbolja i najkonkretnija je bila iz glavnog grada Mađarske - agencije “Hungarofest” koja će zajedno za mađarskom rukometnom federacijom organizovati F4. Završni turnir će se igrati u prelijepoj “Pap Laslo Budimpešta Areni” koja prima 12.500 mjesta, a ulaznice će biti puštene u prodaju već sredinom decembra. Polufinalni mečevi su zakazani za 3. maj 2014. godine, a finale i borba za treće mjesto dan kasnije. “Ponuda iz Budimpešte je bila najbolje i vjerujemo da je to bi-
la prava odluka. U Mađarskoj je rukomet popularan sport i siguran sam da će ovaj događaj izazvati veliku pažnju ne samo iz ove zemlje nego i iz čitave Evrope”, kazao je prvi čovjek EHF-a Žan Briho. Interesantno je da je upravo slovenački šampion - Krim aplicirao za organizaciju fajnal fora u “Stožicama”. Krim je upravo u grupi sa rukometašicama Budućnosti, koje takođe žele prvi put u istoriji Lige šampiona da igraju fajnal for. Osim njih u grupi 2 su još Đer (bez kojeg se završni turnir ne bi mogao zamisliti) i Larvik koji takođe puca na visoko. U drugoj grupi nalaze se Vardar (koji je već viđen u Budimpešti), Midtjiland, Turinger i Savehof. M.P.
Sport 27
PETAK, 22.11.2013.
SPORTSKI EKRAN
SERIJAL: SPORTSKE LEGENDE 30
08:00h 11:00h 13:00h 17:00h 17:45h 18:00h 18:30h 19:00h 19:00h 19:30h 20:00h 20:30h 20:30h 20:45h 21:09h 01:00h
Vratio se tenisu poslije 16 godina (2010.), krajem 2011. je postao trener Endija Mareja i od gubitnika je napravio pobjednika: Ivan Lendl sa Marejom
Šta će mi London
Iran - Rusija, odbojka Japan - Brazil, Formula, VN Brazila Lokomotiv K. – Crvena Zvezda, košarka Ski skokovi, Klingental Slaven - Zadar, fudbal Arminija - Bohum, fudbal Fenerbahče – Budiveljnik, košarka Unikaha – Olimpijakos, košarka Medveščak – Metalurg, hokej Boks, Letonija Ažasjo - Marsej, košarka Štutgart - Borusija M., fudbal Emporio Armani – Efes, košarka Valjadolid – Osasuna, fudbal Njujork - Pitsburg, hokej
Eurosport Eurosport SK1 SK1 Eurosport Arenasport 3 Eurosport 2 SK3 SK1 SK2 Eurosport Arenasport 1 Eurosport 2 SK1 SK3 Arenasport 1
NBA
Pekmena i vukove ª izdaoº Kevin Lav
Ivan Lendl - čovjek zbog kojeg je uveden termin moćni tenis, čovjek koji je osvojio sve sem Vimbldona… Sin je Čehoslovačke, građanin Sjedinjenih Američkih Država, osvojio je osam Gren slem turnira (nikada Vimbldon), 270 nedjelja je bio broj 1, zbog njega se u bijelom sportu pojavio termin moćni tenis… Dugo je bio van omiljenog sporta, a onda se pojavio niotkuda: prvo kao rekreativac, a onda kao trener superstara Endija Mareja - to je u najkraćim crtama Ivan Lendl - majstor svog zanata. Čovjek koji je dobio 1.071 meč tokom karijere rođen je 7. marta 1960. godine u Ostravi (Čehoslovačka), njegova majka Olga (djevojačko Jeništova) je bila vrhunska teniserka, pa se znalo da će Ivan Lendl prvo ugledati zelenu lopticu i reket… A od kada se povezao sa tenisom, nije ga napuštao - postao je profesionalac sa 18, a tri godine kasnije (1981) se preselio u SAD kako bi napredovao.
● O VIMBLDONU:
TRAVA JE ZA KRAVE
Pravi rad se isplatio - ubrzo je počeo da diže pehare, oduševljavao je publiku u Melburnu (dva puta), Parizu (tri puta), Njujorku (tri puta), ali nikada u Londonu napao je Vimbldon iz dva finala (1986, 1987), međutim, hvalospjevima su se okitili prve godine Boris Beker, a onda Pet Kaš... Lendl je tokom mečeva kao ro-
Osvojio sve, samo ne Vimbldon: Ivan Lendl iz igračkih dana:
LIČNA KARTA
bot plašio suparnike, a o neosvojenom Vimbldonu je ljutito rekao: “Trava je za krave, a ne za tenis”. Uprkos tome što nikada nije osvojio titulu nezvaničnog prvenstva svijeta, Ivan je posljednjeg dana februara 1983. postao svjetski broj 1, a tu se uz kratku pauzu zadržao do avgusta 1990, sakupivši 270 nedjelja na vrhu. Igrao je sjajno, imao je jaki topspin sa osnovne linije, a koliko je nevjerovatan bio govori činjenica da je termin moćni tenis uveden kako bi se opisala njegova igra. Po terenima je trčao punih 16 godina, a onda je zbog bolova u leđima 1994. rekao: “Dosta”. I tu ima ironije, pošto je čovjek koji je bio simbol savršene fizičke pripremljenosti prekinuo karijeru zbog povreda i bolova. Ivana Lendla tenis nije zaboravio, pa je od 2001. stanovnik Teniske kuće slavnih.
tvore u rođenoj zemlji. Ali, nijesu uspjeli, samo su ga naljutili - nikada se nije vraćao u rodnu Ostravu, pa je posljednji put u Čehoslovačkoj viđen 1982. Pošto je kao tinejdžer otputovao u SAD (1978), 1987. godine je dobio Zelenu kartu, a pravi Amerikanac je postao tek 1992.
● AFERA I POZDRAV
● POVRATAK SA OSMIJEHOM
DOMOVINI
Velika karijera nije prošla bez afere - tekla je 1983. godina, a Lendl je odigrao tri revijalna meča u Južnoafričkoj Republici. Ništa ne bi bilo čudno da tada nije bilo vrijeme apartheida… Od Čehoslavačke je tada uslijedila kazna - nije mogao da igra za reprezentaciju, sportski listovi tada nijesu pisali ništa o Ivanu i tenisu, pokušali su da ga za-
Ime i prezime: Ivan Lendl Datum rođenja: 7. mart 1960. U Ostravi Uspjesi: Osvojio 94 turnira, osam Gren slem titula (dva puta Australijan open (1989, 1990.), tri puta Rolan Garos (1984, 1986, 1987.), tri puta US open (1985, 1986, 1987.)), jedan Dejvis kup (1980.), bio 270 nedjelja broj 1 na ATP listi
Penzionisao se 1994, pojavio se samo 2001. kada je ulazio u Kuću slavnih, a onda je negdje 2010. odlučio - tek tako - da odigra revijalni meč sa Matsom Vilanderom. Tada je prvi put poslije 16 godina (zvanično) uzeo reket u ruke. Dok nije izašao iz sopstvene anonimnosti živio je sa suprugom Samantom Frankel i pet kćerki Marikom, Izabelom, Karolinom, Danijelom i Nikolom na imanju u Kentakiju. I nije ga previše zanimao tenis. Kada se vratio tenisu, svijet je bio zapanjen, jer je ugledao novog Lendla (ne računamo prorijeđenu kosu, malo popunjeno tijelo u odnosu na igračke dane) Ivan je sada ljubazan, opušten, duhovit. I strašan je trener - to će vam reći Džudi Marej majka današnjeg superstara Endija Mareja. “Lendl je od Endija napravio pobjednika. Nije više luzer. Ranije se poslije poraza nije znao podići, Ivan ga je naučio”, rekla je Džudi o Lendlu koji je Endija uzeo u decembru 2011. godine - od tada je Marej u paklenoj konkurenciji potpisao Vimbldon i US Open. Sve se promijenilo, samo jedno nije u posljednjih 30 godina - Lendl i Džon Mekenro ni dan danas se ne slažu najbolje. “Čak i kad danas igramo jedan protiv drugog, to nijesu egzibicioni mečevi, to je pitanje života i smrti”, jasan je Lendl. Bojan Topalović Sljedećeg petka: Ingemark Stenmark
Još jedna sjajna noć je iza Nikole Pekovića na američkom tlu, još jedno veče za pamćenje, ali i veče koje će navijači Minesote pokušati što prije da zaborave - Target centar su u noći između srijede i četvrtka osvojii Klipersi. Pekmen je upisao 20 poena uz 7 skokova, uz iskusnog Keniona Martina (28 poena, 10 skokova) bio vođa vukova, ali podbacio je Kevin Lav (svega 10 poena, uz šut 2/24 iz igre), što su Blejk Grifin (20 p, 10sk) i Kris Pol (20 p, 11 as) znali da iskoriste. “To je Kris (Pol). On je jedan od najboljih igrača lige, koji u svakom trenutku može da nam donese trijumf”, blistao je nakon meča trener tima iz Los Anđelesa Dok Rivers. Derbi Floride ili “bitka za sunce” kako su meč slikovito nazvali američki mediji, otišao je na stranu vreline - usred Emvej centra u Orlandu, Majami je zgazio magične 120:92. Lebron Džejms sa 21 poenom, Kris Boš sa 18 i Džejms Džons sa 17 uz takođe dvocifrene Majkla Bizlija (14) i Krisa Andersena (10) pospremili su Orlando u čijem timu je briljirao tandem Aron Aflalo (30 poena)- Viktor Oladipo (20), ali ne i naš Nikola Vučević koji je za 23 minuta na parketu ubacio samo šest poena uz isto toliko skokova. U zabrinjavajućoj seriji su njujorški timovi - Njujork je vezao četiri poraza (ukupno 8 i na dnu je Istočne konferencije), a Bruklin tri. U Medison Skver Gardenu slavila je moćna Indijana i to nakon produžetka. Pol Džordž je bio nezaustavljiv (35 poena, 9 u produžetku), Džordž Hil je dodao 23, što je poništilo super noć Karmela Entonija (30 poena, 18 skokova). “Bili smo agresivni, kao i u svim mečevima do sada. To nam donosi dobre stvari, ali polako. Tek je po-
SEMAFOR Šarlot - Bruklin 95:91 Klivlend - Vašington 91:98 Njujork - Indijana 96:103 (p.p.) Orlando - Majami 92:120 Filadelfija - Toronto 98:108 Atlanta - Detroit 93:85 Milvoki - Portland 82:91 Minesota - L. A. Klipers 98:102 Nju Orleans - Juta 105:98 San Antonio - Boston 104:93 Finiks - Sakramento 106:113 Dalas - Hjuston 123:120 Golden Stejt - Memfis 81:88 (p.p.) četak”, istakao je Pol Džordž, najbolji igrač Pejsersa, koji sa San Antoniom imaju najbolji učinak u ligi (10-1). Slično Niksima prolaze i Netsi Džejson Kid nikako da posloži sve zvijezde u Bruklin Netsima, što je iskoritsio Šarlot. Kemba Voker je sa 35 poena vodio utakmicu u smjeru u kojem su Bobketsi željeli. Sjajne partije i dalje pruža Portland, koji je na krilima Lamarkusa Oldridža (21p, 7sk) savladala Milvoki za osmi uzastopni trijumf. Isti broj vezanih trijumfa ima i San Antonio - blistavo veče Džareda Sallindžera iz Bostona (19p, 17sk), poništio je najbolj evropski košarkaš Toni Parker (19p) koji je uzeo stvari u svoje ruke u trenucima kada se lomio meč. U teksaškom obračunu raspucani su bili i Dalas i Hjuston, a dvoboj je pripao domaćim Maveriksima 123:120. Monta Elis i Dirk Novicki postigli su zajedno čak 72 poena! Prvi 37, drugi 35. Ekipu Hjustona predvodio je Dvajt Hauard sa 33 poena i 11 skokova, a slijedili su ga Džejms Harden (23) i Čendler Parsons (21p, 11as). M.A.
Sport 29
PETAK, 22.11.2013.
svE pršti od rada
Bićemo spremni za meč sezone Evroliga
Zvezda traži svoju šansu u Krasnodaru Košarkaši Crvene zvezde pred sobom večeras(17h) imaju i te kako težak zadatak - da ostanu neporaženi nakon duela sa Lokomotivom Kubanj. Iako su domaći apsolutni favoriti strateg ruskog tima Jevgenij Pašutin poziva na oprez. „Zvezda dolazi u Krasnodar kao potpuno drugi tim u odnosu na naš prvi susret. Poslije dvije pobjede u Evroligi vođe njihovog tima dobili su samopouzdanje – Marjanović i Šilb su mnogo efikasniji, a Nelson je bio MVP četvrtog kola. Moramo da budemo potpuno koncentrisani kada ih čuva-
Miloš Pavićević
P
ravo iz Pariza naš najbolji odbojkaški tim - Budvanska rivijera je otputovala za Sloveniju gdje je odigrala tri kontrolna meča sa reprezentacijom Katara kako bi zadržala konktinuitet igara (koji im mnogo nedostaje), a prvi naredni meč Budvani će odigrati tek 5.decembra kada u našu prijestonicu turizma dolazi Pariz.
Bez dileme to će biti meč sezone, meč koji će odlučiti ko će izboriti plasman u drugu fazu Lige šampiona. Što se izabranika Siniše Reljića tiče situacija je jasna - samo pobjeda ih održava u igri za istorijski rezultat, a jasno je da Budvani imaju kvaliteta da nanesu drugi poraz u grupi C francuskom predstavniku. “Samo razmišljamo o tom meču koji slijedi. Šteta je što nemamo pravih utakmica u međuvremnu, što je i domaća liga dosta loša tako da nemamo adekvatnih sparing partnera, ali to je nešto sa čim se
nosimo već godinama i što moramo da prihvatimo. Zbog toga svaki trening nastojimo da odradimo što bolje, da podižemo formu, ali i samopouzdanje pred veliki meč sa Parizom”,kazao je jedan od najboljih igrača Budvanske rivijere Vojin Ćaćić. Start koji su “narandžasti” imali u Ligi šampiona se ne pamti - prvo je pao Jihostroj u Budvi, da bi zatim i velika Rešovija položila oružje u sred Poljske. Međutim na redu je došao meč sa Parizom - velikih 19:16 za našeg šampiona u prvom setu i
potom brodolom - 3:0 za domaće. “Ne smijemo dozvoliti da nas taj poraz poremeti. Da smo dobili taj prvi set siguran sam da bi osvojili makar bod u Parizu, ali sada je suvišno o tome govoriti. Ne možemo da vratimo vrijeme, ali možemo sve da uradimo da se u narednih desetak dana na pravi način pripremimo za taj meč i da se revanširamo Parizu”. U Budvi se praktično samo razmišlja o tom meču koji im može donijeti mnogo - na korak od plasmana u drugu fazu. “Svi u klubu vjerujemo da možemo savladati Pariz. To je definitivno ekipa sa kojom možemo igrati, posjedujemo kvalitet, to smo dokazali, ali sada moramo biti pravi kada je najvažnije. Svaki trening smo posvetili tome da ispravimo greške iz Pariza i da se pripremimo za sve varijante koje bi oni mogli da igraju”,kazao je Ćaćić.
mo“, kazao je Pašutin. Jedan od boljih igrača “crvenobijelih” Jaka Blažič vjeruje da njegov tim može napraviti dobar rezultat u Krasnodaru. “Igrali smo protiv Lokomotive u prvom kolu, ali tada nijesmo bili u ovako dobrom ritmu i nijesmo se najbolje poznavali pa nas sigurno očekuje drugačija utakmica. Oni igraju sve bolje, dijele prvo mjesto u našoj grupi sa Makabijem i biće nam teško da ih savladamo. Svi sa nestrpljenjem očekujemo da meč počne, imamo puno samopouzdanja i izaći ćemo hrabro na teren”, poručio je Blažič. M.P.
oproštaj Nikolasa Masua
Nole bolji od Nadala i u Čileu
Srpski teniser Novak Đoković je još jednom savladao Rafaela Nadala, ovoga puta ne u takmičarskom, već u egzibicionom meču. Sa 7:6, 6:4 u korist Đokovića završio se čileanski duel kojim su dvojica najboljih igrača današnjice obilježila odlazak u igračku penziju Nikolasa Masua, tamošnje legende tenisa. Masu je u 33. godini, ovog avgusta objelodanio da će se povući iz profesionalnog igranja “bijelog sporta” poslije 16 punih sezona, tokom kojih je osvojio dvije olimpijske medalje, u Atini 2004. Nekadašnji “broj 9” svjetskog tenisa, koji je Čileancima donio
32 pobjede u Dejvis kupu, bio je oduševljen što su Nole i Rafa riješili da uveličaju njegov oproštaj, koji je u “Arena” stadionu u Sanijagu počeo Masuovim susretom sa Davidom Nalbandijanom, a završio se dvobojem najboljih. “Ne mogu da vjerujem. U noći u kojoj se opraštam, Nadal i Đoković su ovdje da mi pomognu da kažem zbogo’. Uz njih je tu i čovjek koji je bio “broj 3” - Nalbandijan. Stvarno ne znam šta da kažem. Hiljade sjećanja mi prolazi kroz glavu, putovanja, mečevi, Dejvis kup, sve što mi je tenis dao, hvala Bogu”, rekao je Masu. M.P.
Sport 31
PETAK, 22.11.2013.
ČAROBNJAK IZ ROZARIJA
Dešamp selektor do 2016.
Barsa je moj život Vanzemaljac Lionel Mesi dao intervju za Marku: Želim da završim karijeru u Kataloniji
Selektor fudbalske reprezentacije Francuske Didije Dešamp produžio je ugovor sa nacionalnim savezom do ljeta 2016. godine. Produžetak saradnje došao je samo dan poslije plasmana “trikolora” na Svjetsko prvenstvo, koji su anulirali 2:0 iz Kijeva, te pobjedom od 3:0 u Parizu obezbijedili Brazil. “To je magija fudbala. Prije četiri dana bili smo u veoma lošoj poziciji, a revanš je bio fantastičan. Nijesam sumnjao u ekipu, a izgleda da je u našoj tradiciji da ekipa najbolje odigra kada je satjerana u ćošak. Ovaj tim je sposoban da napravi odlične rezultate”, rekao je Dešamp francuskim medijima poslije novog ugovora.
Poginulo 12 ljudi u Alžiru tokom slavlja Dvanaest osoba je poginulo, a više stotina je povrijeđeno u Alžiru tokom proslave plasmana tamošnje fudbalske reprezentacije na šampionat svijeta čiji je domaćin 2014. godine Brazil. Alžirci su na Svjetsko prvenstvo prošli pobjedivši u revanš meču baraža Burkinu Faso sa 1:0 (prvu utakmicu izgubili 3:2), a slavlje širom zemlje je bilo veliko. Najmanje 240 ljudi je povrijeđeno tokom proslava širom ove afričke zemlje, u kojoj je petoro poginulo kada im je kombi sletio sa puta u kanjon pokraj planinskog grada Bežaija, četvoro u sudaru automobila u Biskri, a troje u preostalim djelovima države.
● KARIKATURA DANA
Zvijezde plaču pored TV ekrana Karikaturista Omar Momani je bio inspirisan Svjetskim prvenstvom u Brazilu koje je na programu 2014. godine Geret Bejl, Petr Čeh, Robert Levandovski, Marek Hamšik i prepotentni Zlatan Ibrahimović neće igrati na Mundijalu, ali će sa kokicama u rukama biti uz TV ekrane....
FIFA
Arbitri mogu da koriste sprej Osvojio je sve sa Barselonom, postao je svjetska senzacija u ponosnom klubu iz Katalonije, a tamo na Nou Kampu želi da posljednji put (kada dođe vrijeme) pipne “bubamaru” - Lionel Mesi nema namjeru da napusti “Blaugranu”. Kod njega riječ zasićenje - ne postoji... “Namjeravam do kraja karijere da ostanem u Barseloni”, rekao je čarobnjak iz Rozarija za španski sportski dnevnik “Marku”. Argentinac je u srijedu treći put u karijeri primio “zlatnu kopačku” uprkos tome što ima samo 26 godina - tako je na lijep način proslavio desetogodišnjicu od debitantskog nastupa za A tim. A upravo kada obilježava jubilej u Barsi, stigla je zanimljiva informacija iz Milana - novi vlasnik Intera Erik Tohir neće žali-
ti novac da dovede vanzemaljca u grad mode... “Drago mi je da su klubovi zainteresovani za mene, ponosan sam zbog toga, ali Barselona je moj život”, rekao je Mesi. Leo je pričao i o privatnom životu - sinčić Tijago ga čini “najsrećnijim čovjekom na svijetu”. “Kada dođem kući sa puta ili poslije treninga i kada ga vidim kako se smije, srećan što me vidi, taj osjećaj se ne može uporediti ni sa čim”, rekao je Lionel, koji je dodao da mu je najvažnije da djetetu pruži uslove za što kvalitetnije obrazovanje. “Obrazovanje koje planiramo da mu omogućimo nema nikakvih dodirnih tačaka sa činjenicom da sam ono što jesam. Pokušaćemo da mu omogućimo što bolje obrazovanje”, rekao je između ostalog Barsin virtuoz - Lionel Mesi. B.T.
Svjetska fudbalska federacija (FIFA) saopštila je da će dozvoliti sudijama da koriste sprej, kojim se obilježava mjesto gdje se postavlja živi zid, na klupskom Svjetskom prvenstvu koje će se održati za mjesec dana u Maroku. Sudija će sprejem obilježiti liniju gdje živi zid mora da stoji, kao i mjesto odakle se izvodi slobodan udarac, a nacrtane oznake ispare za jedan minut. Šef sudijske komisije FIFA Masimo Busaka rekao je da će poslije klupskog Svjetskog
prvenstva biti odlučeno da li će se nastaviti sa upotrebom spreja. Na sudijskoj konferenciji FIFA koja će se održati 1. i 2. marta u Cirihu biće odlučeno da li će se sprej koristiti na Svjetskom prvenstvu u Brazilu 2014. godine. Klupsko Svjetsko prvenstvo održaće se od 11. do 21. decembra u Maroku, a na njemu će učestvovati Atletiko Mineiro, Bajern Minhen, Gvangžu Evergrande, Al Ahli, Monterej, Okland siti i Radža Kazablanka.
NIŠTA OD SERIJE A
Vidić ostaje đavo
MARIO BALOTELI
Dobar sam momak, ali... Vanserijski talenat, majstor, golgeter, ali sa druge strane je ekscentrik, čudan tip, problem... - to je Mario Baloteli, jedini superstar Milana. Balo ne namjerava da napusti rosonere (ni u januaru, ni u maju), ali mu smeta što je pod lupom italijanskih medija... “Dobar sam momak, ali nalazim se u situaciji koja mi ne dozvoljava da budem normalan. U sadašnjem okruženju ne mogu da radim stvari koje rade moji vršnjaci. Moram da budem muš-
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica
karac koji ne smije da pravi greške”, rekao je reprezentativac Italije za Skaj televiziju. Ono što vidimo na terenu je sušta suprotnost stvarnog
Balotelija - to Mario tvrdi... “Imam dobar karakter, tiha sam osoba. Nijesam isti kao prije nekoliko godina. Nema potrebe da mijenjam način na koji radim neke stvari.” Milanu ne ide dobro, a jedan od razloga je SuperMariova stagnacija... “Igram bolje nego u nekim mečevima u kojima sam davao golove. Ne brinem se, golovi će doći”, objasnio je Baloteli, koji je ove sezone postigao pet golova na 13 mečeva. B.T.
Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)
Mediji sa Apenina su ga selili u Juventus, pa u Romu, ali od transfera u Seriju A neće biti ništa - kapiten “crvenih đavola” Nemanja Vidić prihvatio je ponudu da potpiše novi jednogodišnji ugovor, tako da će i naredne sezone igrati za klub sa Old Traforda. Nemanja je u Junajted stigao u decembru 2005. iz moskovskog Spartaka, a od tada je za slavni engleski klub odigrao 276 utakmica i postigao 18 golova.
Vidić se za to vrijeme okitio svim mogućim trofejima osvojio je Ligu šampiona, pet titula prvaka Engleske, tri Liga kupa i Svjetsko klupsko prvenstvo. Što se tiče reprezentacije Srbije igrao je od 2002. do 2011. godine, a u 56 mečeva za “orlove” postigao je dva gola. Po pisanju “Dejli Stara” dogovor o novoj dvoipogodišnjoj saradnji sa Mančester junajtedom postigao je i Majkl Kerik. B.T.
Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)
Milan Jovanović
Marko Baša
Lokomotiva (Bugarska) Godina: 30 Utakmica: 33
Lil (Francuska) Godina: 30 Utakmica: 24 (2)
Mladen Božović
Vladimir Volkov
Nikola Drinčić
Klub: Godina: 29 Utakmica: 29 (3)
Tom Rusija Godina: 29 Utakmica: 33
Elsad Zverotić
Ermin Alić
Partizan (Srbija) Godina: 27 Utakmica: 11
Mirko Vučinić
Stevan Jovetić
Juventus (Italija) Godina: 30 Utakmica: 39 (15)
Mančester Siti (Engleska) Godina: 24 Utakmica: 30 (12)
Fulam (Engleska) Godina: 24 Utakmica: 40 (4)
Viljareal (Španija) Godina: 21 Utakmica: -
Stefan Savić
Fiorentina (Italija) Godina: 22 Utakmica: 20 (2 gola)
Luka Đorđević
Tvente (Holandija) Godina: 19 Utakmica: 2 (1)
POTENCIJALNI KANDIDATI
REZERVE Danijel Petković (Bokelj), Marko Vešović (Crvena zvezda), Žarko Tomašević (Kortrijk), Mijuško Bojović (Vasland Beveren), Marko Simić (Kajserispor), Branislav Janković (Grbalj), Nebojša Kosović (Vojvodina), Marko Bakić (Fiorentina), Simon Vukčević (Vojvodina), Dejan Damjanović (Seul), Stefan Nikolić (Steaua)
Ivan Janjušević (Sutjeska), Vladan Giljen (OFK Beograd), Risto Radunović (Budućnost), Ivan Kecojević (Gazijantepspor), Nemanja Nikolić (Dinamo Minsk), Miloš Krkotić (Dačija), Vladimir Boljević (Krakovija), Nikola Vukčević (Braga), Asmir Kajević (Cirih), Vladimir Jovović (Sutjeska), Marko Ćetković (Bu-
dućnost), Petar Grbić (Partizan), Miroje Jovanović (Rudar), Damir Kojašević (Astana), Blažo Igumanović (bez kluba), Darko Zorić (Čelik), Marko Vukčević (Olimpija), Fatos Bećiraj (Dinamo), Filip Kasalica (Crvena zvezda), Žarko Korać (Hapoel Haifa), Stefan Mugoša (Mladost), Ivan Vuković (Seongnam)...
ŠTA NAS ČEKA
Imamo budućnost
Dnevne novine donose kako bi mogla da izgleda reprezentacija Crne Gore u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo 2016. godine - jasno je da “hrabri sokolovi” moraju da se podmlade Bojan Topalović
P
otop od Moldavije je označio kraj jedne generacije poslije tri kvalifikaciona ciklusa, lagana utakmica sa Luksemburgom je poslužila selektoru Branku Brnoviću da vidi koliko mogu rezerve, da proba neke nove varijante... I sada pred smiraj 2013. godine kada najbolji (ili najsrećniji) razmišljaju o Mundijalu u Brazilu, Crna Gora mora da gleda dalje - ka kvalifikacijama za EURO 2016. A realno je da “crveni” u borbu za EP na kome će učestvovati 24 reprezentacije uđu - podmlađeni. Dnevne novine donose kako bi Crna Gora mogla da izgleda u septembru 2014. kada krene bitka za Francusku.
Miodrag Džudović (34 godine), Milorad Peković (36), Branko Bošković (33), Savo Pavićević (32), Andrija Delibašić (32), Mitar Novaković (32), Vukašin Poleksić (31), Vladimir Božović (32) vuku sa sobom iskustvo, ali biće godinu stariji plus je pitanje koliko će i gdje igrati... Sa druge strane, neki novi klinci su kroz mladu reprezentaciju pokazali da imaju kvalitet, da su na mjestu, da mogu konkurisati za A selekciju. Naravno, ne mogu direktno uletjeti u udarnih 11, ali bitno je da su tu - među “hrabrim sokolovima”. Selektor Branko Brnović je u proteklim kvalifikacijama računao na Marka Bakića, Luku Đorđevića, Stefana Mugošu, ali sada kada je A selekcija pred remontom Brna ili neko drugi (decembar će dati odgovor ostaje li Brnović selektor) će morati da pruži klincima veću šansu. Jer, kvalitet postoji...
● GOLMANI Jedinica je zacementirana - Mladen Božović je definitivno broj 1 kada se priča o golmanima. Od kada je stao među stative (Vukašin Poleksić ispao iz tima zbog suspenzije) uoči starta kvalifikacija za EURO 2012. popularni Bonja je imao samo jednu lošu utakmicu - nije bio na nivou protiv Ukrajine u porazu od 4:0. Ali, tada su svi “hrabri sokolovi” imali loš dan... Alternativa se ogleda u kvalitetima Danijela Petkovića. Ko je makar jednom prisustvovao utakmici mlade selekcije zna kakva je golman Bokelja - perspektiva. Tu su još Ivan Janjušević (Sutjeska), Vladan Giljen (OFK Beograd), dok Poleksić
i Srđan Blažić prvo kubure sa statusom u klubu, a i u godinama su.
● ODBRANA Defanzivna linija je dugo igrala zajedno, znala se unaprijed, ali kvalifikacije za EP 2016. bi mogla donijeti nešto drugo: Stefan Savić je najbolje partije pružao na poziciji desnog beka (sjetite se Engleske), zašto ga ne iskoristiti pošto pored majstora Marka Baše sada Crna Gora može da računa na hladnokrvnog Ermina Alića na štoperskoj poziciji. Kao što je Savić svojevremeno prekomandovan iz mlade u A reprezentaciju isto treba da se uradi sa stamenim defanzivcem Viljareala. Lijevi bek je uvijek bio problem, ali ako Milan Jovanović bude spreman (konačno pronašao klub gdje igra), ako više bude mislio na fudbal nego na nešto drugo onda je idealno rješenje. Zamjene su dobre, jer selektor će imati Žarka Tomaševića, Mijuška Bojovića, Marka Vešovića, Marka Simića, Ivana Kecojevića...
● VEZNI RED Budućnost neće donijeti veliku promjenu u veznoj liniji - partnerstvo na sredini će činiti Elsad Zverotić i Nikola Drinčić. Naravno, motor ekipe Drina mora pronaći klub... Ako Nikola ne bude u trenažnom procesu, tražiće se novi Zverkin saigrač, a to bi lako mogao da bude Nebojša Kosović koji, uz Branislava Jankovića, maestralno drži vezu “hrabrih sokolića”. Što se tiče krila - Vladimir Vol-
kov (sjetite se Kijeva i poobjede od 1:0 kako su Volkov i Milan igrali lijevo) je na lijevom, a na desnom bi mogao da se pojavi Luka Đorđević, jer Filip Kasalica, Fatos Bećiraj i ostala družina nije pokazala gotovo ništa na toj poziciji. Alternativa opet ima kako mladih, tako i igrača koji su uz A reprezentaciju odavno, ali su uvijek bili u drugom planu...
● NAPAD Kada je napad na tapetu tu nema pravo nijedan centarfor da se buni, jer Stevan Jovetić i Mirko Vučinić su nedodirljivi - veliki produkt između njih dvojice još nije rođen, ali doći će, jer su namjestili jedan drugom dosta šansi... Kao zapeta puška na klupi će če-
kati Dejan Damjanović koji uprkos tome što vuče godine (32) uvijek može biti džoker - idealan dokaz su završene kvalifikacije. A, sa Bosketom alternativa je definitivno Stefan Nikolić - bivši kapiten mlade reprezentacije je izašao iz povrede, a igre u Steaui ga preporučuju. Kada uđe u formu prvi je špic tima iz Bukurešta - prošle godine je pogađao kako u domaćem prvenstvu, tako i u ligi šampiona... Na kraju - samo da ne robujemo predrasudama, tipa “još je mlad”, jer to ne radi nijedna selekcija u Evropi! Stvar je jasna: Ili klinac ima štofa da igra lopte ili nema. Nebitne su godine. Na kraju krajeva bolje je da klinac pogriješi, nego neko ko ima trideset i kusur... Crna Gora ima budućnost - to je kristalno jasno!
Reprezentacija Crne Gore vjerovatno više nikada neće početi u sastavu koji je istrčao protiv Moldavije: Vukašin Poleksić, Savo Pavićević, Ivan Kecojević, Milan Jovanović, Vladimir Božović, Elsad Zverotić, Nikola Drinčić, Branko Bošković, Fatos Bećiraj, Stevan Jovetić, Dejan Damjanović... Ne zato što nemaju kvalitet, nego zato što je vrijeme za mlađe momke.
PETAK, 22. 11. 2013. broj 695 GoDINA III
33 žena HoD po kiši
Pravo vrijeme za polučizme Počele su kiše i svakoga jutra prije polaska iz kuće muku mučite s time šta obuti kako ne biste dan proveli šljapkajući u lokvici koja se stvorila u cipeli. Prečesto ženska ljubav prema cipelama ide tako daleko da zanemarimo udobnost u korist estetike i kupujemo cipele samo zato jer nam se sviđaju i jer ih moramo imati. Stoga, u ove dane okupane kišom pripazite na to koje cipele ćete kupiti. Mi glasamo za polučizme. Polučizme su višenamjenske i lijepe pa ih možete jednako dobro kombinovati sa suknjom i pantalonama, kada ćete ih uvući u nogavice. Jedino ne preporučujemo djevojkama s jačim listovima kombinaciju suknje do koljena i polučizme. No u moru boja i uzoraka što odabrati? Ove ćete cipele toliko zavoljeti da će postati vaše vječne prijateljice u kišnim danima, stoga birajte kvalitetne kožne u nekoj neutralnoj boji. Smeđe ili crne su dobar odabir, no nećete pogriješiti ni sa raznim nijansa-
ma sive ili bež. Poželjno je odabrati i one s nekoliko kaišića ili ukrašene modernim nitnama. Ako ćete sa njima u noćni izlazak, preporučujemo petu od sedam centimetara. Neće biti nelagodne za hodanje, a opet će izdužiti nogu i dati dašak elegancije. Za svakodnevne poslovne ili fakultetske obaveze slobodno odaberite ravne polučizme.
moDni Detalj
Nosite ogrlice sa kuglicama
Dostupno svima
Uklonite šminku uljima i voćem
N
anošenje, pa tako i skidanje šminke za većinu žena znači svakodnevnu rutinu. Ipak, da li vam se čini možda da izdvajate previše novca na razne preparate za čišćenje šminke ili da na lice nanosite još jedan hemijski preparat, koji možda i nije toliko dobar za vašu kožu?
Možda je vrijeme da isprobate neke drugačije, prirodnije preparate koji bi sa jednakom lakoćom trebalo da vam odstrane ostatke od šminke, a uz to ćete uštedjeti nešto novca. Donosimo vam nekoliko zanimljivih predloga. *Ulja - Bademovo ulje Francuskinje vrlo često koriste ovo ulje za skidanje šminke. Nanesite samo nekoliko kapi ulja na vatu i prvo očistite kapke i trepavice. Ako treba, ponovite postupak, a broj ponavljanja će zavisiti od količine šminke koju ste nanijeli. Nakon toga samo isperite lice u mlakoj vodi i obrišite ga čistim peškirom. Lice će vam biti čisto i meko. Takođe, nemojte zaboraviti da se bademovo ulje lako apsorbuje, bogato je esencijalnim kisjelinama, te vitaminima A, B1, B2, B6 i E. Jako je dobro za suvu kožu, te kožu sklonu perutanju, ekcemu i psorijazi. Ekstra djevičansko maslinovo ulje Masnije je nego bademovo ulje, te
se ne preporučuje za skidanje šminke oko očiju. Ako možete da birate, prvenstveno izaberite bademovo ulje za uklanjanje šminke, ali i maslinovo ulje će poslužiti. Nemojte zaboraviti da je maslinovo ulje bogato vitaminom E i nezasićenim masnim kisjelinama. Koristite ga na način da nekoliko kapi stavite na vatu i očistite lice. *Povrće, voće, čajevi Krastavac i mlijeko Ovo je još jedan savršeni prirodni sastojak za uklanjanje šminke. Oljuštite veliki krastavac, pa ga izmiksajte u pire, dodajte pola decilitra mlijeka i sve prokuvajte 10 minuta na laganoj vatri. Kada se mješavina ohladi, možete je koristiti. Ako je držite u zatvorenoj kutijici i frižideru, može da stoji i do nekoliko dana. Oni koji imaju probleme s osjetljivom kožom i bubuljicama mogu pomiješati krastavac i bademovo ulje, odnosno iscijediti sok od krastavca i pomiješati sa nekoliko kapi bademovog ulja. Ova mješa-
vina će biti vrlo blaga i osvježavajuća za lice sklono upalama. Poslije upotrebe ove mješavine lice će biti glatko i nježno. Zeleni čaj i pirinčano mlijeko Sigurno ste već dosta puta bili u prilici da čujete da je zeleni čaj dobar za zdravlje, pa tako i za kožu. Sve što treba da uradite jeste da dva decilitra zelenoga čaja pomiješate sa jednim decilitrom pirinčanog mlijeka i da ostavite da se sve ohladi na sobnoj temperaturi. Pomoću vate nanesite mješavinu na lice i nježno očistite šminku. Limunov sok i pirinčano mlijeko Pomiješajte sok od svježe ocijeđenog limuna i pirinčano mlijeko u razmjeri jedan na prema dva i sve dobro pomiješajte. Pomoću vate nanesite mješavinu na lice i nježno očistite šminku. S obzirom na to da se radi o limunovom soku, izbjegavajte čišćenje područja oko očiju. Banana i sojino mleko Jednu bananu pretvorite u pire i pomiješajte sa kašikom sojinog mlijeka. Kada dobijete jednoličnu smjesu, nanesite je na lice i ostavite deset minuta, nakon toga isperite toplom vodom. Tako ćete ukloniti svu šminku, a koža će vam biti glatka i njegovana.
Modni dodaci: da ili ne? Uvijek potvrdan odgovor, jer bez njih sve djeluje prazno. Ogrlice su jedan od najpopularnijih dodataka, a dolaze u raznim kreacijama - od onih s malim priveskom, do ogrlica koje imaju nekoliko privezaka. Ogrlice sa kuglicama su ove jeseni u trendu. Ako se spremite za večernji izlazak i odlučili ste se za klasičnu crnu haljinu, sigurno ćete htjeti da razbijete cjelokupnu sliku s nekoliko detalja. Ogrlica s kuglicama u nekoliko različitih boja biće odluka na mjestu, jer će razbiti monotoniju i crnilo haljine te dati malo smjelosti. Vi ćete se osjećati kao dama s crvenog tepiha i kao osoba koja zna da iskombinuje nekoliko modnih trendova. Ogrlice s kuglicama rade se
od različitih materijala, a vaš će izbor zavisiti od toga uz šta ćete najviše nositi svoj najdraži komad nakita.
spremite koD kuće
Korisna aloe vera krema za lice Lijepo lice kao u bebe i glatka koža mogući su uz pomoć čudesne aloe vere. Aloe vera jedna je od najstarijih terapeutskih biljki. Njena primjena je višestruka, a osim za lijepu kožu, koristi se i za jačanje imuniteta. Aloe vera može se koristiti kao dio kreme ili gela, a možete je i popiti. Aloe vera postala je pravi hit među ženama koje vode računa o svom izgledu i zdravlju kože. Dobro je što kada jednom naučite pripremiti aloe veru kod kuće, napokon možete reći zbogom skupim preparatima koji su vas više puta znali udariti po džepu. Uzmite maslinovo ulje, ružinu vodicu i aloe veru. Količine su po vašem izboru, ali pazite da ne pretjerate. Kada je smjesa gotova, nanesite je na lice i ostavite nekoliko minuta. Umijte se mlakom vodom, a kremu stavite u frižider ka-
ko bi vam mogla trajati što duže. Ako još nijeste, pokušajte ujutro i uveče nanijeti gel od aloe vere. Polako će nestati sve nepravilnosti na licu. Aloe vera odlična je i u borbi protiv bora zahvaljujući aminokisjelinama i vitaminima B,C i E. (zanosna.com)
34 Žena Muške laži Da li ste se ikad zapitali o čemu muškarci lažu tokom intimnih trenutaka u krevetu? Muškarci tokom seksa najčešće lažu o svojim emocijama, što je prilično začuđujuće imajući na umu činjenicu da žene najčešće lažu o orgazmu. Istraživanja su pokazala da i jedni i drugi obmanjuju iz istih razloga, jer se osjećaju umorno, neraspoloženo, ne žele da povrede partnera ili im je jednostavno dosadno. Ali, dok žene najčešće vrište ne bi li partneru dokazale da su postigle vrhunac, iako onaj lažni, muškarci se koriste drugim metodama. Najčešća laž koju izgovaraju tokom seksa je, vjerovali ili ne “volim te”. Nakon nje, pokazuju istraživanja, slijedi laž “dušo, ti si najbolja”. Ovim se izrazom koristi veliki broj muškaraca, ali seksualni terapeuti napominju da bi ove reči mogle da paralizuju vezu, odnosno uprskaju stvar kada bude bilo najkritičnije. Laž koja se takođe našla visoko na ljestvici najčešćih je i “nikad ne razmišljam o drugoj dok imam seks s tobom”. Svi muškarci, ali i žene, provlače kroz svoje fantazije druge ljude. Ovo je, napominju terapeuti, bezazleno za vezu. Po s l j e d n j a s t va r k o ju muškarci imaju potrebu često da govore tokom seksa je “to što radiš je odlično”. Partner hvali ono što radite samo kako vas ne bi povrijedio. Ali, od iskrene komunikacije zavisi i kvaliteta seksa, pa bi vam bilo bolje da ovoj i sličnim lažima stanete na kraj. Neće biti lako, ali se isto tako nećete pokajati. (hot.net. hr)
PETAK, 22.11.2013.
PSIHOLOGIJA
Životne tajne koje moramo otkriti
K
ad već prožive dobar dio života mnogi ljudi bi štošta željeli promijeniti. No, nažalost, tada je prekasno. U nastavku je pet važnih stvari koje je iznjedrila mudrost življenja – a potvrdilo istraživanje univerzitetskog profesora.
Životnim iskustvima i tajnama ljudi u poznim godinama bavio se Karl Pilemer s američkog univerziteta Cornell. Nakon proučavanja i analize života gotovo 1.500 ljudi starosti između 70 i 100 godina napisao je knjigu 30 Lessons for Living: Tried and True Advice from the Wisest Americans. U nastavku je pet zaključaka Pilemerova istraživanja. 1. Zapamtite – život je kratak Pilemer je svoje istraživanje započeo jednostavnim pitanjem: “Koje su najvažnije lekcije koje ste naučili tokom svog života?” Ispitanici, među kojima je bilo žena koje su život provele kao domaćice, ali i bivših preduzetnika, u svojim odgovorima nisu isticali teme poput braka, djece, nov-
ca, posla, zdravlja i starenja. Ono što bio zajedničko gotovo svim odgovorima je zaključak od tri jednostavne riječi: život je prekratak. 2. Karijera – radite ono što vam se sviđa Iako su mnogi učesnici istraživanja živjeli u vremenima koja su u pogledu ekonomske situacije bila vrlo teška, u svojim savjetima ne pozivaju mlade da budu odmjereni kada troše zarađeni novac i tragaju za dobro plaćenim poslovima, već su stalno isticali i ponavljali – treba raditi one poslove koji nam se sviđaju. Svjesni činjenice da je život kratak, Pillemer kaže da su svi ispitanici tvrdili da je jako važno u životu raditi posao koji se voli – ono što čovjek radi trebao bi izabrati zbog istinskih vrijednosti i uživati u tome.
“Život je previše kratak da bi ga trošili radeći nešto vam se ne sviđa, čak kada je u pitanju i nekoliko godina”, kaže američki profesor. 3. Zdrav život (“Brinite o svom tijelu kao da će vam trebati 100 godina”) Nezdrav način života uz modernu tehnologiju ne znači da ćete živjeti kraće, to znači da vas čeka manje kvalitetan život u starijoj životnoj dobi. Umjesto savjeta poput – jedite povrće, idite ranije u krevet, nemojte pušiti, kada su upitani o zdravlju, učesnici istraživanja konstantno su isticali rečenicu: “Brinite o svom tijelu kao da će vam trebati 100 godina”. Pilemer kaže da su starije osobe svjesne da nezdravi stil života pojedinca “osuđuje” na 20, 30 ili čak 40 godina hroničnih bolesti.
ISTRAŽIVANJE
Kafa skraćuje san Ako popijete kafu i do šest sati prije večernjeg odlaska na spavanje to će skratiti san za sat vremena i bez vašeg znanja, piše pariski Figaro. Oni navode da i pored dobrih efekata kofeina, treba voditi računa
o količini u kojoj se on konzumira. U raniji studijama je navedeno da umjereno konzumiranje kafe, do tri šoljice dnevno, može da utiče na smanjenje rizika od raka debelog crijeva. (beta)
4. Besmislena briga Pilemera su jako iznenadili odgovori na pitanje u kojima je učesnike svoje studije pitao za čim u životu najviše žale. Umjesto nabrajanja primjera radi nesreća, zavisnosti ili neuspjeha u poslu, najčešći odgovor je bio: “Volio bih da nijesam toliko vremena potrošio brinući se”. 5. Sreća Kada je u pitanju njihova životna realnost, učesnici istraživanja koje je sproveo Karl Pilemer najkritičniji su bili kada je u pitanju poimanje sreće. Naime, tek u poznim godinama ljudi shvate da im je dok su bili mlađi uvijek nešto uslovljavalo sreću. Žale da su sebi život komplikobali nebitnim stvarima i poručuju – uprkos svemu što vam se događa pokušajte ostati sretni, pa čak i u teškim vremenima.
Žena 35
PETAK, 22.11.2013.
ISHRANA
RAZVOJ DJECE
Sitnice koje nijeste znali Majčino mlijeko
N
JE
ZA DO K
TO RA
P I TA
Mislite na zdravlje, pa šargarepu kuvate na pari, ohlađeni krompir vam je sumnjiv, pa ga bacate, a često zaboravite da skinete lonac sa šporeta i prekuvate tjesteninu? Stručnjaci smatraju da možete i bolje. Hladan krompir Čim se skuvaju, stanice skroba u krompiru nabubre i počnu se raspadati pa se laše i vare. Ali ako se ohladi nakon kuvanja, dio skroba pretvara se u oblik koji je teže variti. Međutim, ovaj skrob, poput vlakana, završava u debelom crijevu
i, navodno, učestvuje u boljoj regulaciji crijeva. Šargarepu je ipak bolje kuvati u vodi, a ne na pari U poređenju sa sirovom ili onom kuvanom na pari, šargarepa koja se kuva u vodi ima više karotenoida — antioksidansa koji tijelo koristi za stvaranje vitamina A, važnog za rast, reprodukciju, imunitet, zdravu kožu, oči i kosu. Sto grama kuvane šargarepe sadrži 28 mg vitamina C, tek nešto manje od sirove (31 mg), daleko više nego ona kuvana na pari (19 mg).
Poštovani, Kada želim da fokusiram pogled na neku osobu ili predmet, dešava mi se da osjećam probadanje ili neki pritisak u očnim jabučicama. Često sam primoran da zažmurim ili da protrljam oči. Ovo stanje me tjera i na
Čaj treba kuvati barem minut Znate da čaj sadrži polifenole, antioksidanse koji čuvaju srce? Oni se ispuštaju samo ako čaj odstoji jednu do četiri minuta u vrućoj vodi. Pažljivo sa špagetama! Tjesteninu nemojte raskuvati Srećom po naš metabolizam, tjestenina ima nizak glikemijski indeks, pa daje duži osjećaj sitosti. Međutim, ovo vrijedi samo u slučaju da je kuvana al dente. Skrob se tada sporije razgrađuje, a prerađeni šećer postupno ispušta u krvotok. Prekuvana tjestenina ima upravo suprotan efekt. Jedite zelene banane Skrob u bananama se tokom zrenja pretvara u šećer. Zato, što je banana nezrelija, sadrži manje šećera i veću količinu skroba, koju naše tijelo ne može tako lako svariti, pa je i glikemijski indeks niži. Više skroba stigne i do debelog crijeva, a mi iz nje dobijemo manje kalorija. Ulje na salatu Najbolje ćete iskoristili salatu ako je zalijte maslinovim uljem ili dodate avokado, koji sadrži monozasićene masnoće. Našem tijelu treba masnoće da bi iskoristilo hranjive stvari koje nudi povrće (likopen iz rajčice, betakaroten iz šargarepe ili lutein iz zelene salate). (Magazin.hr.net)
grčenje određenih mišića glave i vrata tako da to nekad dovede i do bolova u glavi. Ranije mi se to dešavalo samo u određenim situacijama ali u posljednje vrijeme i u trenucima opuštanja kod kuće. Pošto je taj problem u posljednje vrijeme dosta čest
nema zamjenu Majčino mlijeko je najbolja hrana koju žena može da obezbijedi svojoj bebi. Najprije, jer je puno esencijalnih vitamina i hranljivih sastojaka koji su neophodni za razvoj djeteta, a to je ono što ga upravo čini najboljim u odnosu na sve ostale formule kojima mame koje ne doje hrane svoju djecu. Takođe, bogato je proteinima koji su lako svarljivi, ali i aminokisjelinom po imenu triptofan, koja je prethodnik serotonina, hormona sreće. Velike količine esencijalnih
masnih kisjelina imaju ulogu u smanjenju šansi za disleksiju lii hiperaktivnost, a fosfolipidi i prethodnici prostaglandina ojačavaju imunitet i sprečavaju nastanak mnogih bolesti. Majčino mlijeko je uvijek svježe i bakteriološki ispravno, što ga čini najsigurnijim pićem za bebu. Smanjen rizik od alergija, respiratornih bolesti i dijareje takođe je zasluga dojenja, a snažna veza između majke i djeteta takođe je važna zarad smanjenja rizika od gojaznosti. (cdm)
Ljudi koji često kucaju na tastaturi postanu tako zaokupljeni riječima da prestanu da dišu, rezultati su najnovijeg istraživanja. Možda ste i sami primijetili da kada se zanesete u kucanje prestajete da dišete. Ta zaokupljenost dovodi do proširenja zjenica, nemirnih nogu, prekomjernog znojenja, vrtoglavice i ubrzanog kucanja srca, objavio je britanski list “Dejli mejl”. Ono što slijedi, ako ta osoba često kuca, uključuje hronični zamor, suvo grlo, slabo pamćenje, pad koncentracije, glavobolju, razdražljivost, depresiju, zebnju, nizak libido, pa čak i impotenciju. Neki, čak, vjeruju da su ljudi gojazniji i skloniji dijabetesu zbog kombinacije držanja daha cio dan i nedovoljne aktivnosti, navodi list i dodaje da je rješenje pravilno disanje i tokom kucanja. (cdm)
primoran sam da ga rješavam ali ne znam odakle da krenem. Mogu da napomenem da nemam problema sa vidom (dioptrija) i vodim relativno zdrav život. Poštovani, S obzirom na to da ste naveli da imate osjećaj pritska u očima,
moram da vam savjetujem da provjerite očni pritisak, dioptriju, kao i da uradite pregled vidnog polja. Ostali znaci mogu ići u sklopu raznih drugih poremećaja kao sto su papiliti,skleriti...tako da najbolje je otići do vašeg oftalmologa. (stetoskop)
36 Žena
PETAK, 22.11.2013.
PREPORUKA
RECEPTI Predjelo
Glavno jelo
Desert
Žerbo kocke
SASTOJCI:
2 šolje (od bijele kafe) brašna 150 g suhomes natog proizvoda 1/2 kesice praška za pecivo 150 g kisjelih krastavčića 150 g sira 1 šolja mlijeka 1 šolja ulja 3 jajeta so
Pečena keleraba
Pjenasto umutiti margarin sa 100 g šećera. Dodati brašno sa praškom za pecivo i 100 dl mlijeka sa uskislim kvascem. Umijesiti mekano tijesto. Tijesto podijeliti na 3 dijela i rastanjti u tanke kore. Jednu koru staviti u dobro nauljen pleh, pa je premazati marmeladom i posuti mješavinom od 100 g šećera i 100 g mljevenih oraha. Preko toga staviti drugu koru i ponoviti postupak. Pokriti trećom korom. Ostaviti na toplom mjestu (oko pola sata) da naraste. Onda ispeći na umjerenoj temperaturi. Pečeni kolač izručiti na dasku i kada se ohladi premazati glazurom od rastoplene čokolade. Sjeći kocke jednake veličine.
SASTOJCI:
Španska pita Jaja umutiti kao za tortu, pa dodati brašno sa praškom za pecivo, izmrvljen sir, isjeckani suhomesnati proizvod, isjeckane krastavčiće, mlijeko, ulje i so po ukusu. Izmiješati sve sastojke, pa ispeći pitu u zagrijanoj pećnici. Poslužiti uz jogurt kao predjelo ili kao laganu večeru.
500 g mlade ke lerabe 300 g mljeveno g mesa 1 jaje 1 glavica crnog luka peršun biber so
SASTOJCI:
Kelerabu obariti, isjeći na štapiće. Propržiti luk, dodati kelerabu i dinstati uz povremeno dolivanje vode. Meso propržiti sa malo crnog luka, prohladiti, razbiti jaje u meso pa dodati peršun, biber i so. Dobro namastiti vartostalnu posudu i poređati kelerabu i meso. Odozgo poređati kolutove paradajza, koje poslije pečenja treba skinuti, a jelo preliti sa malo mlijeka. Jelo se peče oko 30 minuta.
SPECIJALITET
250 g margarin a 100 g šećera 500 g brašna kašičica praška za pecivo 1 dl mlijeka 2 dkg kvasca marmelada od kajsija 200 g mljeveni h oraha 200 g šećera čokolada za glaz uru
Napravite slatke domaće keksiće
Domaći keks po provjerenom maminom receptu omiljena je poslastica generacijama. Odlično ide uz sok, čaj, prije podne, poslije ručka, dok gledate TV... Predlažemo vam tri ukusna recepta za hrskavi desert. CRNO-BIJELI PUŽIĆI POTREBNO JE: 500 g brašna pola kesice praška za pecivo 200 g šećera u prahu kesica vanilin šećera 2 jaja 200 g margarina kašika kakaoa bjelance PRIPREMA: Umutite brašno, prašak za pecivo, šećer u prahu, vanilin šećer, jaja i rastopljeni margarin. Dobijenu smjesu podijelite na dva dijela, pa u jedan dio dodajte kakao i ponovo ga umutite. Razvucite i svijetlo i tamno tijesto na debljinu od 3 mm. Svijetlo tijesto premažite umućenim bjelancem, preko njega stavite tamno tijesto, urolajte i stavite u frižider da odstoji 30 minuta. Ohlađeni rolat isjecite na kolutove debljine 1 cm, poređajte ih u pleh i pecite 15 minuta na temperaturi od 190 stepeni. POLJUPCI OD RIBIZLE POTREBNO JE: 250 g maslaca 2 žumanca 300 g brašna 100 g mljevenih oraha kesica vanilin šećera pola kašike rendane limunove kore prstohvat soli
80 g šećera u prahu 160 g marmelade od ribizle PRIPREMA: Od brašna, maslaca, žumanaca, mljevenih oraha, vanilin šećera i soli umijesite glatko tijesto. Umotajte ga u foliju i ostavite da odstoji sat vremena. U međuvremenu dobro zagrijte rernu. Od tijesta izdvojite 60 kružića, u svakom napravite malo udubljenje, stavite ih u pleh obložen papirom za pečenje i pecite dok ne dobiju zlatnožutu boju. Marmeladu pomiješajte sa šećerom u prahu i njome napunite jamice u kolačima. KOKOS VANILICE POTREBNO JE: 125 g maslaca 80 g šećera u prahu 175 g brašna kašika kakaoa 200 g bijele čokolade 25 g margarina 100 kokosovog brašna kašika ruma ili likera od kokosa 6 kašika slatke pavlake PRIPREMA: Umutite maslac sa šećerom, smjesi dodajte brašno i kakao, pa umutite glatko tijesto. Ostavite ga sat vremena u frižideru, pa ga nakon toga razvucite na dasci posutoj brašnom. Modlom izvucite oko 30 kružića, poređajte ih u pleh obložen papirom za pečenje i ispecite u ugrijanoj rerni. Čokoladu otopite, pa joj dodajte kokos, pavlaku i kokosov liker ili rum. Ovim filom spajajte po dva kolačića i na kraju ih poprskajte ostatkom fila, a ako želite i šećerom u prahu.
PRIPREMITE SAMI
Ukusne lazanje
Salate sa majonezom
Pripremite ukusne lazanje za vaše ukućane veoma brzo i jednostavno. POTREBNO JE: 250 g tjestenina za lazanje 40 g sira ZA BEŠAMEL SOS: 80 g sira 500 ml mlijeka 100 g brašna 60 ml ulja so ZA BOLONJEZE SOS: 350 g mljevenog mesa 250 ml paradajz pirea 250 ml soka od paradajza po kašičica origana suvog biljnog začina majčina dušica biber bosiljak malo soli Za posipanje: 100 g rendanog sira PRIPREMA: Za bešamel sos zagrijte ulje u posudi i, uz stalno miješanje dodajte brašno. Pržite nekoliko minuta, a kad zaprška bude gotova, lagano dodajte mlijeko. Posolite po ukusu, dodajte sir i nastavite da miješate dok brašno ne postane žućkasto. Nakon bešamela pripremite bolonjeze sos. Zagrijte u
Za sve ljubitelje majoneza preporučujemo: salatu sa celerom i kikirikijem, kao i salatu sa pečurkama i šunkom. Salata sa celerom i kikirikijem Potrebno je: 600 g pilećeg bijelog mesa bez kostiju 300 ml majoneza 1,5 dl kisjele pavlake 2 kašike prezli sok od pola limuna 50 g slanog kikirikija korijen celera nekoliko kriški pomorandže pola veze peršuna so i biber Priprema: Piletinu prelijte hladnom vodom, dodajte so i kuvajte do vrenja. Kada voda proključa i na površini se pojavi pjena, poklopite, smanjite temperaturu i kuvajte još 30 minuta. U međuvremenu sitno izrendajte celer i prelijte ga limunovim sokom da ne promeni boju. Skuvanu piletinu ocijedite, ohladite i usitnite, pa preručite u posudu za salatu. Dodajte strugani celer, majonez, kisjelu pavlaku, prezle, strugani celer i mljeveni kikiriki. Pobiberite, još malo posolite i ukoliko je potrebno dodajte malo limunovog soka. Snažno promiješajte, ukrasite listićima
tiganju ulje, dodajte meso i izdinstajte. U meso dodajte sok od paradajza i paradajz pire. Sve prokuvajte, pa dodajte so, biber i ostale začine. Nakon toga kuvajte još desetak minuta. U vatrostalnu posudu sipajte ulje, pa ređajte tijesto, bešamel sos, bolonjez sos, malo sira, pa ponavljate postupak dok ne potrošite materijal. Ako na ambalaži nije naznačeno drugačije, tijesto za lazanje skuvajte. Lazanje pecite 45 minuta na 220 stepeni. Kad se ispeku, pospite ih sirom i još malo zapecite.
peršuna i kriškama pomorandže. Sa pečurkama i šunkom Sastojci: 200 g smrznutog graška 200 g praške šunke 350 g šampinjona ili bukovače limun 2 jaja kašika-dvije senfa kašika struganog rena 300 ml majoneza 100 ml neutralne pavlake so i biber Priprema: Pomiješajte neutralnu pavlaku, senf, strugani ren i majonez, posolite, pobiberite po ukusu i ostavite
da odstoji u frižideru. Grašak blanširajte u ključaloj, slanoj vodi, zatim ga ocijedite i ostavite sa strane da se hladi. Za to vrijeme očistite pečurke, isjeckajte ih na kolutiće ili trake i kuvajte 30 minuta u ključaloj slanoj vodi da omekšaju. Skuvane pečurke ocijedite i ohladite. Prašku šunku sitno isjeckajte i preručite u posudu za salatu. Dodajte ohlađeni grašak i pečurke, prelijte limunovim sokom, dodajte ohlađenu mješavinu majoneza i pavlake, posolite. Pobiberite i ukoliko želite dodajte još malo rena, pa sve sjedinite. Ukrasite kolutićima kuvanih jaja i listićima celera i do serviranja čuvajte u frižideru.
MALI OGLASI
37
AS NEKRETNINE
INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44
PETAK, 22.11. 2013.
KUĆE/STANOVI
P Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2. Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem stan na Malom brdu, polupotkrovlje, namješten, sa velikom terasom. Cijena 32.000. Tel.067/744-446 Prodajem stan Tre Canne Budva, 104 m2, VIII sprat, Centralna kula. Tel.069/300-775
I U strogom centru Podgorice izdajem namještenu garsonjeru. Tel.069/636-771 U Budvi izdajem manji namješten jednosoban stan na odličnoj lokaciji. Tel.069/636-771 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537
PRODAJA S.A.35M2 / I, 26.000e dobar M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, 33.000e T.Put, 51m2 / V, 47.000e, novog. City hotel, 47m2 / I, 1250e/m2, nov Delta “Čelebić”, dvos. 62m2/ V Tološi, 45m2 / I, 46.000e, novog. S.A. 70m2 / V, 62.000e, odličan P.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar
Novaka Miloševa 32
IZDAVANJE P.M.Vektra 60m2 / II, 400e, namj. T.put 48m2 / II, nov, namj.250e Autobuska 67m2 / V, 250e, namj. Blok V, 96m2 / IV, 350e, prazan Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj. Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj. S.A. 64m2 / II, nov,250e, prazan Zabjelo 47m2 / V, namj, 230e P.M.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj. Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov
asnekretnine@t-com.me
020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258
Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332
PRODAJA
IZDAVANJE
33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;
Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače. Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti
Provjerite zašto smo IN
www.asnekretninepg.com
E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me
Tel:
www.pronova.me info@pronova.me
+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA
Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr. 1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr. 2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II
1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI
RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n
2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n
Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara. Tel.069/555-891 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716
IZDAVANJE
Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji
Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti
POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM Ulica slobode 64, Podgorica
Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567624, 067/381-071 Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura. Tel.067/801-021
POSLOVN I PROSTOR Izdajem lokal (30+10+42m2), Stari aerodrom, prva faza - vojna zgrada - razrađena picerija sa opremom. Tel.068/670-646 Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720 Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura. Tel.067/611115, 069/611-115
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
PLACEVI Prodajem plac 2.600m2, naselje Tuški Rogami. Voda, struja, izlazi na put, 30-50 eura po m2. Mogu i manji placevi. Tel.069/032-357 Prodajem plac - Rudo Polje kod Plava. Tel.067/593-654, 069/409-335 Prodajem plac 4.000m2 sa objektom 53m2 u Vranićima - Podgorica, put i struja. Voda nije sprovedena. Tel.069/064-566, 020/628-877
Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 7.000 eura. Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767
38 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814
VOZILA/AUTO DJELOVI
petak, 22.11. 2013.
MALI OGLASI REGISTRUJTE VAŠE VOZILO
PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)
Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)
Tel. 068 298 005
Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Zamjena oštećenih cijevi. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 GRAĐEVINSKE USLUGE
Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove. Tel.067/524-393
Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 USLUGE
Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102 Moleraj- gletovanje -tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110
RAZNO
Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride. Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746298, +38268/474-188 Prodajem aspirator, napa profesionalna rosvajna, 180cm sa motorom 1.200W. Tel.068/670-646 Prodajem roštilj na plin rosvajni profesionalni ra bocom 10l. Tel.068/670-646 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029
Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490
Prodajem komadni regal za dnevnu sobu (TV komoda, 4 viseća dijela sa staklom, polica za knjige) - očuvano. Tel.067/244-166
KUĆNI LJUBIMCI
Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231
POSAO
Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629
Klime obične, inverter, multi parapetne, zidne, kasete. Prodaja, montaža, dezinfekcija, servis. Garancija od 2 do 5 godina. Najpovoljniji! Tel.067/501-209, 068/501-209
Prodajem štene bijelog vučjaka staro 3 mjeseca, vakcinisano, povoljno. Tel.069/055-482 LIČNO
Momak, 38 godina, traži opuštenu maštovitu razvedenu damu, djevojku ili bračni par, diskrecija, radi opuštenog dopisivanja ili druženja. Stop gej i dopune. Tel.069/722-889 Razveden, šarmantan muškarac iz Podgorice - namijenjeno samo nekoj šarmantnoj slobodnoj Podgoričanki, za vrlo ozbiljnu vezu. Tel.068/701-647 SMS APARATI/OPREMA
Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020-997, 067/911-2598 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
39
petak, 22.11. 2013.
MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106
VozoVi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17. Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10; 19.35
Autobusi/bus
Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,
i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICA-BAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10. Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BAR-BIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35. INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:
22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVioni/AirplAnes
BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.
Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.
Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154
Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202
40
TV PROGRAM Film
08:10 Serija:Karma/r 08:55 Emisija za djecu-Mozgalica 09:00 Tačno 9 09:45 Serija:Odbačena/r 10:30 Serija:Ponor ljubavi/r 11:15 Film:Taksi/r 13:00 Tačno 1 14:00 Serija:Sulejman Veličanstveni/r 14:45 Serija:Staklen dom/r 15:45 Exploziv 16:15 Serija:Ponor ljubavi 17:00 Serija:Odbačena 17:45 Serija:Staklen dom 18:30 Exkluziv 18:55 Emisija za djecu-Mozgalica 19:00 Vijesti Prve 19:23 Serija:Sulejman Veličanstveni 20:10 Talk Show-Živa istina 21:15 Veče sa Ivanom Ivanovićem 23:15 Serija:Tri Hil 00:00 Serija:Porodica Kardašijan 00:30 Exkluziv/r 00:50 Exploziv/r
PRVA Serija:Tri Hil 23.15
06.30 09.30 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.10 16.55 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00
Dobro jutro Crna Goro Marvi i Hamer Dnevnik Serija:Djevojački institut/r Naučno – obrazovni program Vijesti Crtana serija :Štrumfovi Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve/r Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Djevojački institut Radni dan Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni Robin Hud Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve Vijesti
RTCG 1 Robin Hud 21.00
06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 11:50 City 12:00 Paparazzo lov/r 13:00 Farma uživo 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Farma uživo 17:30 X patrola 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Farma – pregled dana 21:00 Grand show 23:00 Farma žurka 03:45 City
06:45 09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 14:00 14:07 14:15 15:00 15:40 16:30 16:50 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:50 21:00 22:00 22:15 22:25 23:40 01:10
Boje jutra Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: Ruža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Larin izbor Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Serija: Ubistvo Vijesti Sport Serija:Internat Film: Napuštena Serija: Ubistvo/r
PINK Serija: Oluja 18.30
VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.45
07:00 10:15 10:30 10:45 11:00 15:15 15:45 17:15 17:45 18:45
13:10 14:30 16:00 16:30 17:30
Sport
Informativa
07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film: Nikadbilo 14:00 Znakovi pored puta/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film: Trg pet mjeseca 20:00 Forum 20:10 Živa istina 21:15 Film: Loši plavci 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Živa istina/r
ATLAS 5 do 5 16.55
TV PREPORUKA NAPUŠTENA Vijesti 23.40
Pod pritiskom završavanja svog diplomskog rada i dobivanja radnog mjesta u vodećoj firmi, Kejt Burke vidi ono neviđeno. Još nije uspjela preboljeti svoju vezu s Embrijem pa je njegov misteriozni nestanak još uvijek progoni. Trag je hladan, ali detektiv Vejd Handler,liječeni alkoholičar, ulazi u haotični studentski život Kejt Burke, pokušavajući odgonetnuti Embrijev nestanak, ali i vratiti svoj život na pravi put. U trenutku kad se otkriju važni dokazi, Embri se misteriozno pojavljuje samo da bi se osvetio i uništio osjećaje koje Kejt počinje gajiti prema Vejdu.
09.15 Strani dok. program 11.30 Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda 12.00 Vijesti 12.05 Serija:Univerzum 12.50 Film:Bez izlaza 2 14.15 Program za djecu 16.00 Serija:Sestra Tereza 17.00 Serija:Univerzum 18.00 Serija:Ncis-LA/r 19.00 Crtana serija: Moj otac je rok zvijezda 19.30 Dnevnik 2 20.15 Sav taj sport 21.00 Stižu bebe/r 21.30 Serija: Sestra Tereza 22.15 Serija:Fleš point 23.00 Radni dan/r 00.00 VOA – glas Amerike
RTCG 2 Film:Bez izlaza 2 12.50
19:30 20:00 20.30 21:15 21:50 22:05
Uz jutarnju kafu – uživo Zabava Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu Ekstremno Smijeh kao lijek Svijet Sporta – premijerno Loto - uživo Smijeh kao Lijek Zabavni magazin Info tip/r Dobitnici Svijeće i svijećice
777 Smiješna Top Lista 15.15
19:10 19:20 19:30 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:10 22:20 23:05 00.00
Plodovi zemlje Na točkovima Bez recepta Mbc muzika Hrana i vino, emisija za gurmane Oglasi Video katalog Loto Video katalog Oglasi Farma Motorsport magazin Aljazeera Oglasi Na točkovima Aljazeera Astro num caffe
MBC Loto 19.30
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Cvat lipe na Balkanu 10:00 Vesti RTS 10:05 Razglednica 10:35 Na skriveno te vodim mesto 11:05 Vesti RTS 11:10 Istorijski spomenici svedoci vekova 11:44 Velikani 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Ubistvo 13:30 Evronet 13:35 Ciklus: Autorski svet Slobodana Šijana 15:00 Gastronomad 15:15 Ovo je Srbija 16:00 Bela lađa 16:55 Moj lični pečat 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:05 Mašinista RTS 2 08:21 Zanimanje dete 08:35 Zujalica 09:01 Tumačenje književnog dela 09:15 Jedna zvezda iz Tesline galaksije 09:33 Petar Drugi Petrović Njegoš 09:48 Ars praktika 10:08 Moj ljubimac 10:38 Život i standardi 11:05 Bardovi teatra 12:05 Revija solista SO RTS 12:42 Metropolis 13:15 Trezor 14:15 Zujalica 14:40 Jedna zvezda iz Tesline galaksije 14:58 Petar Drugi Petrović Njegoš 15:13 Ars praktika 15:33 Tehnologije 16:00 Emisija iz ekologije 16:30 Link
17:00 Braća Karamazovi 17:45 Mera za muziku 18:15 Lov i ribolov 18:45 Pustolov 19:15 Datum 19:20 Verski kalendar 19:30 Srpska trilogija 21:45 Braća Karamazovi 22:30 Kontekst 21 23:00 Vidik HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 Na vodenome putu 10:56 ni DA ni NE 11:45 Abeceda zdravlja 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:33 Nasljednica s Vendavala 13:15 Reporteri 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 Riječ i život 15:15 Indeks 15:45 Alpe Dunav Jadran 16:15 Puna kuća Ra era 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uživo 18:06 I to je Hrvatska 18:20 Znanstveni krugovi 18:55 Iza ekrana 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Izgubljene snimke o JFK-u: Atentat 21:00 Cvjetni trg 22:50 Dnevnik 23:10 Sport HRT 2 07:45 Teletubbies 08:10 Papreni detektivi 08:38 Život s Derekom 09:00 Školski sat 09:30 Puni krug 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Pozitivno 10:55 Biblija 11:05 Dok vas nije bilo... 11:55 Hotel dvorac Orth 12:40 Trokolicom po Italiji 13:10 Skupljač milja 14:45 Degrassi: Novi nara-
09:15 10:00 11:30 11:40 12:00 12:35 13:20 16:00 16:45 18:25 19:00 19:10 19:30 19:30 20:00 21:00 21:30 22:30
Crtani filmovi IT Networking /r. Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Dok.Program Majstor kuhinje /r. Dok. program Majstor kuhinje Životinjske lakrdije /r. Anegdota iz života Muzički program IT Networking Crtani film /r. PG Raport Info Auto Shop Film: Nepoznate okolnosti /r.
MONTENA Auto Shop 19.30
DANAS U GRADU štaj 15:15 Divlji u srcu 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Puni krug 17:15 Dok vas nije bilo... 18:00 Briljanteen 18:40 Novi klinci s Beverly Hillsa 19:20 Gustav 19:30 Mala TV 19:31 TV vrtić 19:41 Tigrasta patka 19:46 Tajni dnevnik patke Matilde 20:00 Naši dani priče o hrvatskom rocku 21:00 Elvis (ni)je tu 22:35 Zagonetni slučaj HBO 08:05 Leto za pamćenje 09:50 Čovek u ratu 11:05 Gradski kauboji 2 13:00 Ples malog Pingvina 2 14:40 Uspori 16:20 Filmovi i zvezde 16:45 Hiljadu reči 18:15 Preostalo vreme 20:05 Na istok i dole 20:35 Devojke 21:05 Čarobni grad 22:00 U tami FOX LIFE 08:15 Život u predgrađu 08:40 Život u predgrađu 09:05 Džordan 09:55 Emili Ovens 10:45 Džejmijevi kuvari 11:40 Sudije za stil 12:05 Sudije za stil 12:35 Majke plesača 13:30 Provodadžija za milionere 14:25 Projekat “Modna pista” 15:20 Džejmijeva kuhinja 16:15 Kako je biti Erika 17:10 Kako je biti Erika 18:10 Jednom davno 19:05 Jednom davno 20:00 Jednom davno 20:55 Pobednička sezona FOX CRIME 07:15 Monk 08:05 Detektiv na Floridi
09:00 Pisac i detektiv 09:55 Pisac i detektiv 10:50 Pisac i detektiv 11:45 Slučajni partneri 12:45 Operativci 13:50 Red i zakon 14:45 Besni psi 15:40 Slučajni partneri 16:40 Prevaranti 17:45 Prevaranti 18:50 Prevaranti 19:50 Operativci 20:55 Red i zakon 21:50 Ubrzana istraga 22:50 Detektiv na Floridi 23:45 Zločinački umovi ARENA SPORT 08:00 Highlights 08:30 Highlights 09:00 Bilbao - Barcelona 11:00 Roma - Sassuolo 13:00 Libertad - Lanus, polufinale 15:00 Fudbal: Srbija - Selekcija novinara 17:00 Greatest Club Teams: AC Milan 80s-90s 17:30 Greatest Club Teams: Arsenal 18:00 Highlights 18:30 The Football Review 19:00 Nike najava kola 19:30 Magazin Lige šampiona 20:00 Najava kola 20:30 Ajaccio - Marseille 22:30 Preview SPORT KLUB 10:00 Partizan - Barcelona 12:00 Na današnji dan 12:15 Inside Grand Prix 13:00 VN Brazila: 1. trening 14:45 Pregled EBEL lige 15:00 NBA Live 15:15 Pregled Pallacanestro 15:30 ATP Uncovered 16:00 Euroleague studio 17:00 Lokomotiv Kuban - Crvena Zvezda 18:45 Euroleague studio 19:00 Unicaja - Olympiacos
BIOSKOP CINEPLEXX
Igre gladi, lov na vatru 16:00; 18:50; 21:15; Savjetnik 18:00; 20:00; 22:15; Plan bjekstva 20:30; 22:45; Vojna akademija 17:30; 19:45; Malavita 22:00; Prljavo 18:40; Tajne petog staleža 17:40; Legende u Vegasu 16:30; 20:15; 22:30; Tor mračni svijet 2 3D 16:40; 19:00; Kapetan Filips 21:30; Kumba 3D sinhronizovano 15:45; Nosorog Oto 3D 15:00; Grozan ja 2 3D sinhrozniovano 15:15; Štrumpfovi 2 3D 15:30; KIC BUDO TOMOVIĆ
Crnogorski simfonijski orkestar 20.00