Izdanje 16 -17. novembar 2013.

BROJ DANA

SUBOTA I NEDJELJA, 16.I 17. 11. 2013. BROJ 690/ GODINA III

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

700

hiljada eura uložila je EU za izvršenje presuda društvenokorisnog rada u Crnoj Gori

●4

DANAS LOKALNI IZBORI NA CETINJU, U MOJKOVCU I PETNJICI

606

VN SAZNAJU ● 3

kandidata za 95 odbornika ● Na Cetinju 14.686 građana moći će da

glasa na ukupno 39 biračkih mjesta, a biraće između osam političkih lista

● Ukupno 7.249 birača na 21 biračkom

mjestu u Mojkovcu, ima mogućnost da bira između sedam izbornih konkurenata ● Prvi put 6.331 Petnjičanin na

lokalnom nivou ima pravo da glasa za jednu od sedam partija ISTRAŽIVANJE ● 15

PROMJENA NA ČELU DN ● 3

Darmanović umjesto Rastodera

Medicinari se plaše oboljelih od side LOGOPED ● 36

Veliki broj djece ima problema sa govorom MARIJA KARAN ● 35

Darmanović

Rastoder

Volim kad muškarac pokaže slabosti

Njemci hoće da kupe KAP ● Uprava njemačke HGL grupe nije mogla da precizira koji iznos će ponuditi za kupovinu najvećeg crnogorskog industrijskog giganta, ali je poručila da je spremna da plati razumnu cijenu PINK PANTER

● 12

Jovićević “pao” u Beogradu ● Podgoričanin je uhvaćen na

aerodromu “Nikola Tesla”, prilikom pasoške kontrole, a na osnovu crvene potjernice, koju je raspisao Interpol Švajcarske, zbog sumnje da je počinio pljačku juvelirnice u toj zemlji ZAMJENA GUMA ● 16-17

Plitka šara zakona

2

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

●NEZVANIČNO Dako budeš vladao najmanje koliko sam ja.

Ja sam Velika Glava....

Dule, ja sam mislio da si ti glavni u Mojkovcu a ne onaj Veljović..

Tebe je teško stići.

● SADRŽAJ PREDAVANJE

Izbor članova buduće agencije za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije dvotrećinskom većinom u parlamentu jedini je način da se obezbijedi nezavisnost te institucije, ocijenio je poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić.

Vlada je usvojila model za unapređenje institucionalnog i normativnog antikorupcijskog preventivnog okvira, koji predviđa osnivanje agencije.

Agencija bi trebalo da počne da radi najdalje do 1. januara 2016. godine.

ZAKON

Borba za film Predstavnici filmskog sektora bili su juče složni u podršci Nacrtu zakona o kinematografiji o kom je održan okrugli sto u Ministarstvu kulture na Cetinju. Osim njih, u raspravi su učestvovali i predstavnici Ministarstva kulture, komercijalni emiteri, operatori pružanja kablovske, satelitske i internet distribucije radio i televizijskog programa.

“Drago mi je da su svi iz naše branše izuzetno pohvalno pričali o Nacrtu zakonu. Osjetio se zajednički duh. Mi ne dijelimo iste poglede na svijet, ali je vrlo važno što smo bili zajedno”, kaže za DN producent Ivan Đurović. “Pozivali samo se na iskustva i praksu i u regionu i Evropi kao i na prepruke Evropske komisije i Evropske unije”.

●6

● 24-25

Saslušan komandant posebne jedinice ● 12-13 PRESUDA

Za svirepo ubistvo 40 godina robije

● 12-13

ANALIZA

Opstaje koalicija

Kada samohrani roditelj otpočne aktivniji socijalni život to najčešće znači da je uspješno prošao kroz faze tugovanja, ako je u pitanju razvod da se desio i emocionalni razvod i da sa bivšim supružnikom može da uspostavi korektne odnose, u svakom slučaju, osjeća se dovoljno snažno da može unaprijediti svoje životno funkcionisanje. Zavisno od toga da li se radi o samohranom ocu ili samohranoj majci reakcije sredine će vjerovatno biti različite.

● 39

NEDJELJA, 17.11.2013.

Na jugu pretežno sunčano uz slabu i promjenljivu oblačnost a na sjeveru umjereno oblačno i uglavnom suvo.

06:32 16:23

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Pretežno sunčano, na sjeveru malo do umjereno oblačno. Ujutru na sjeveru ponegdje sa maglom.

11 14 14 15 13 5 3 0 3 5

20 21 22 22 21 15 10 7 14 15

06:33 16:22

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Subota min oC max oC

Temperatura vode na otvorenom moru oko 18 stepeni.

● 21

Milioni stižu na njive ●9

SUBOTA, 16.11.2013 .

More mirno do malo talasasto.

Vjetar, slab do umjeren, ujutru ponegdje i jak, istočnih smjerova.

HERCEG NOVI, BAR - Uslovi za razvoj ronilačkog turizma u Crnoj Gori ne postoje. Kako je objasnio direktor Centra za podvodno deminiranje u Bijeloj Veselin Mijajlović, ova oblast je pravno neregulisana “Naime, od januara ove godine, kada je ukinut jedini propis (uredba) kojim je bila uređena oblast ronjenja, između ostalog i oblast ronilačkog turizma, vlada potpuni haos“, rekao je on.

POLJOPRIVREDA

Naši zahtjevi su mali zalogaj ● 19

JADRAN:

Ne može se ni roniti

●5

INVALIDI RADA

Meteo

PODMORJE

Nedjelja

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

min oC max oC

9 13 15 14 12 3 0 -1 1 4

22 22 23 24 23 16 13 9 14 16

JADRAN:

More mirno do malo talasasto.

Vjetar, slab do umjeren, tokom noći i ujutru ponegdje i jak istočnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 19 stepeni.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

INVESTICIJE

Njemci hoće da kupe KAP Oglas o prodaji naredne sedmice

MILI PRELEVIĆ urednik

zainteresovana je za aktiviranje prerađivačkih kapaciteta, kao i Glinice. Hrvatska kompanija evententualnu investiciju najvjerovatnije ne bi uslovljavala subvencijama za struju, jer u toj državi nakon ulaska u EU to nije dozvoljeno. To znači da firma već plaća tržišnu cijenu struje.

Indijska firma Vedante risorsis preko svojih off shore kompanija vlasnik je oko 15 odsto kapitala KAPa. Ta kompanija se bavi trgovinom aliminijuma, bakra i cinka. Tokom 2011. godine, njeni predstavnici bili su zainteresovani da od ruske EN + grupe preuzmu vlasništvo, ali su odustali zbog visoke cijene koju su Rusu tražili za akcije, problematičnh dugova i neriješenog pitanja snabdijevanja fabrike električnom

energijom.

Intenzivno interesovanje za KAP tokom prošle godine pokazivao je Toščelik, koji upravlja Željezarom, čiju je imovinu kupio kroz stečaj.

Stečaj je u KAP uveden 8. jula, zbog duga od 386 miliona eura, uz mogućnost dostavljanja plana reorganizacije u periodu od tri mjeseca.

Uvođenje stečaja u KAP predložila je Vlada zbog skoro 25 miliona eura garancija izdatih fabrici, koje je prošle godine platila Dojče banci.

Vlada je odlučila da uvede stečaj u fabriku zbog nekooperativnosti ruskog partnera koji je odbio da potpiše saglasnost da se novac koji je država dužna KAP-u iskoristi za plaćanje nelegalno potrošene struje.

I.C.-I.B.

PROMJENA

Darmanović umjesto Rastodera Novi glavni i odgovorni urednik Dnevnih novina od ponedjeljka biće Boris Darmanović, dosadašnji direktor i izdavač našeg lista.

Darmanović će zamijeniti Samira Rastodera, koji je na ovoj poziciji bio dvije godine, od osnivanja medija u oktobru 2011.

Nakon manje od jedne godine Dnevne novine su ušle u grupu najtiražnijih crnogorskih izdanja, ističući pouzdanost i tačnost informacija kao najveće vrijednosti. Bile su i prve besplatne crnogorske dnevne novine, a nakon dobre pri-

hvaćenosti na tržištu, i pored velikog pritiska i pokušaja konkurencije da zaustavi njihovu distribuciju, uspjele da “zaplijene” čitalačku populaciju inovativnim stilom, političkom neutralnošću, velikim brojem informacija i revolucionarnim dizajnom.

Darmanović je i vlasnik najpoznatijeg crnogorskog portala CdM, a osnivač je i kreator crnogorske medijske arhive, konsultant na međunarodnim medijskim projektima, nekadašnji saradnik i novinarski trener Londonskog

EDITORIJAL

Podgorički Kombinat aluminijuma mogao bi uskoro dobiti novog investitora. Njemačka kompanija HGL dostaviće ponudu za kupovinu KAPa, saopšteno je Dnevnim novinama iz uprave te kompanije. Nijesu mogli da preciziraju koji iznos će ponuditi, ali su poručili da su spremni da plate razumnu cijenu.

“Naravno, poslaćemo ponudu.

Moraćemo da razjasnimo neka pitanja kada budemo imali informacije o tenderu. Ministar ekonomije Vladimir Kavarić nedavno je kazao da bi tender trebalo da bude oglašen za deset do 15 dana”, kazali su iz HGL-a.

Iz HGL-a navode da su uložili dosta napora kako bi analizirali situaciju vezanu za KAP, tržište i poslovnu strukturu. Upitani koji iznos su spremni da ponude, uprava HGLa je odgovorila da ne mogu da daju preciznu informaciju prije nego što bude raspisan oglas.

“Spremni smo da platimo razumnu cijenu. Kako još ne znamo detalje oglasa o prodaji, ne možemo da vam damo precizne informacije u vezi sa tim”, poručili su iz HGL-a.

Predstavnici HGL-a “snimaju” situaciju u KAP-u više od godinu dana, a osim njega, interesovanje za podgoričku fabriku koja je u stečaju od 8. jula pokazali su i TLM-TVP iz Šibenika i indijska kompanija Vedanta, čiji predstavnici su takođe obišli fabriku.

Njemci su u inicijalnoj ponudi pokazali zainteresovanost za preuzimanje KAP-a sa 580 radnika, a ponuda podrazumijeva i gradnju novog izvora struje za potrebe KAP-a, metodom zajedničkog ulaganja sa Vladom. Oni bi u petogodišnjem periodu investirali do 700 miliona eura u preradu, modernizaciju Elektrolize i reaktiviranje fabrike Glinice koja je prestala da radi 2009. godine. Uslov za investicije je da im Vlada obezbijedi milionske subvencije struje u petogodišnjem periodu, do izgradnje sopstvenog izvora.

Hrvatska kompanija TLM-TVP

IWPR-a, prvi glavni i odgovorni urednik agencije Mina-biznis, koordinator radne grupe za usvajanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama, učesnik u pisanju seta medijskih zakona, jedan od osnivača prvog medijskog samoregulatornog tijela i koautor predloga Kodeksa novinara Crne Gore.

Novinarstvom je počeo da se bavi 1996. godine u Radiju Antena M, a kasnije nastavio u nezavisnom dnevniku Vijesti od osnivanja 1997. godine. Suvlasnik je Dnevnih novina.

Edi

Donedavno smo bili spremni da minimiziramo značaj crnogorsko-albanskih odnosa. Srećom, to nije više tako. Shvatili smo da je prvi komšija veoma važan za nas i da mnogo toga možemo zajedno da uradimo. To potvrđuje i posjeta albanskog premijera Edija Rame Crnoj Gori. Trenutno je jadransko-jonski put velika zajednička ekonomska šansa. Veoma je važna i međusobna podrška u evropskim integracijama, kao i podrška Albanije da uđemo u NATO. Dvije države su saglasne da bi investitorima ubuduće mogli da šalju zajedničke ponude, kada su posrijedi turizam, energetika i infrastruktura.

Ramina posjeta, međutim, mogla je da bude dobra prilika i da se nauči nešto više o savremenom vođenju politike. Njegova predavanja bi mogli da čuju i mnogi političari, a naročito predsjednici opština i gradonačelnici. Inače, Rama je bio predsjednik Albanske asocijacije gradonačelnika i ministar kulture u Vladi Albanije. Poznat je po svojim projektima uklanjanja kioska, proširivanja ulica koje je po njegovom ovlašćenju vršeno preko zemljišta u privatnom posjedu, kao i uklanjanja nelegalno podignutih objekata sa javnih površina, obala potoka Lana i javnih parkova.

Tokom 2004. godine dobio je nagradu Svjetski gradonačelnik, a 2005. je uvršten na Tajmovu listu evropskih heroja. Svjetsku slavu Rami su donijeli projekti uređenja Tirane među kojima su posebno poznati projekti grada vedrih boja u okviru kojeg su obojene fasade starih zgrada pastelnim vedrim bojama.

Zato on može biti dobar učitelj onima koji, zbog interesa građevinskog lobija, ruše sve staro da bi izgradili novo i skupo, bez obzira na bilo kakvu kulturnu ili istorijsku vrijednost. Ono što nijesu savezničke granate, na kraju Drugog svjetskog rata, uspjele da poruše, uspjeli su investitori. Tako padaju stari hoteli, skrnave se mostovi, stare palate i čitavi djelovi starih gradova. O svemu tome Edi Rama bi imao šta da kaže. Pokazao bi našim političarima kako zaštititi i sačuvati dušu gradova, a time i njihovih žitelja, ali i da nije sve u vlasti i da je nju (vlast) ponekad dobro i napustiti, pa se ponovo vratiti, s novim iskustvima, spremniji i pametniji nego prije.

Naravno, potoji opasnost da bi mnogi naši ljudi radije naučili od Rame kako da se odbrane od velikih napada svojih oponenata. Kritičari Rame, ali i neki njegovi simpatizeri ga optužuju za pronevjere fondova i za nebrigu prema običnim ljudima koji su ostali bez domova, ali i kompenzacije za srušene objekte u sklopu projekta širenja ulica. Nama je najlakše prihvatiti ono što ne treba, a Edi Rama bi mogao da nauči od naših ljudi kako uspijevaju da budu optuženi, trpe te optužbe i ostaju na istom mjestu na kojem su bili.

Komšijska razmjena iskustava, zar ne?

DOO “Centar za reciklazu” Niksic -Dio grupe “SCHOLZ AG” NjemackaObjavljuje oglas za slobodno radno mjesto: -Referent nabavke – 1 Izvrsilac Uslovi: VS ili VSS,ekonomskog smjera, poznavanje rada na racunaru,poznavanje engleskog jezika,posjedovanje vozacke dozvole B kategorije,komunikativnost,preciznost,odgovornost, dinamicnost.

Pozeljno iskustvo na slicnim poslovima.

Kratke biografije slati do 22.11.2013.g. na: adresu DOO Centra za reciklazu Niksic, kocani bb, e-mail: zjeknic@czr.co.me, fax 040256155.

Na razgovor ce biti pozvani kandidati koji udju u uzi izbor Cjelokupan tekst oglasa,mozete naci na nasem sajtu www.czr.co.me -”NOVOSTI”

POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost.

Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu.

Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

3

4

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

606

DANAS LOKALNI IZBORI U MOJKOVCU, PETNJICI I NA CETINJU

kandidata za 95 odborničkih mjesta

Danas će se u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju održati izbori za odbornike u lokalnom parlamentu. Građani Cetinja i Mojkovca osmi put od uvođenja višestranačkog sitema izlaze na birališta, dok će za stanovnike Petnjice ovo biti prvi put, od kako je odlukom Skupštine krajem maja ove godine tom području vraćen status opštine, da glasaju za odbornike. Cetinjani će moći da glasaju na jednom od 39 biračkih mjesta. Na izborima u tom gradu učestvuje osam lista – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Socijalistička narodna partija, Građanski front, Pozitivna Crna Gora, Pravedna Crna Gora, Liberalna partija i Pokret vladavine prava. Na prethodnim izborima na Cetinju, DPS je osvojila 21, SDP šest, SNP tri, LP - Građanska partija dva mandata, a u parlamentu je bio i jedan nezavisni odbornik. Na Cetinju

pravo glasa ima 14.686 građana.

U birački spisak opštine Mojkovac za predstojeće izbore za izbor odbornika u Skupštini opštine ukupno je upisano 7.249 birača na 21 biračkom mjestu. Opštinska izborna komisija je utvrdila zbirnu izbornu listu i žrijebom je odredila redosljed izbornih lista na zbirnoj izbornoj listi. Pod rednim brojem jedan je SDP, pod rednim brojem dva je Srpska otadžbinska stranka, prof, dr Aleksandar Stamatović sa izbornom listom Za Srbe Mojkovca, pod rednim brojem tri Narodna stranka sa

izbornom listom “Nećemo stati” Marina Popović, zatim pod rednim brojem četiri je Nezavisna lista Za Mojkovac Ivan Ašanin, pod rednim brojem pet nalazi se izborna lista DPS Za naš Mojkovac Milo Đukanović, pod rednim brojem šest je izborna lista Pozitivna Crna Gora Srcem za Mojkovac Veljko Dedejić i pod rednim brojem sedam je Koaliciona izborna lista SNP-DF-DSS “Pobjednički Mojkovac”. U Mojkovcu su na posljednjim izborima DPS i SDP imali 18, a SNP 13 odbornika. Ostatak opozicije bojkotovao je prethodne lokalne izbore u tom gradu. Pravo glasa na izborima u Mojkovcu ima 7.254 birača, a moći će da glasaju na jednom od 21 biračkih mjesta. U Petnjici će učestvovati liste DPS, SDP, Bošnjačke stranke, SNP, Pozitivne Crne Gore, LP i Stranke penzionera, invalida i socijalne pravde. Pravo glasa ima 6.331 birača, a moći će da glasaju na 17 biračkih mjesta. Glasačka mjesta biće otvorena u sedam, a zatvorena u 20 časova. A.O.

PETNJICA Naziv biračkog mjesta

br.1 Petnjica br.2 Lagatori br.3 Radmanci br.4 Ponor br.5 Godočelje br.6 Dobrodole br.7 Azane, Vrševa br.8 Savin Bor, Dašča rijeka br.9 Kruščica br.10 Bor br.11 Trpezi br.12 Murevac, Javorovo, Poroče br.13 Kalica br.14 Gornja Vrbica br.15 Donja Vrbica br.16 Tucanje, Lješnica, Orahovo br.17 Johovica

Naziv biračkog mjesta

Broj birača

br.1 OŠ “Dragan Jovanović” 1 br.2 Dom kulture “Nenad Rakočević” 1 br.3 Štitarica br.4 Podbišće br.5 Donja Polja br.6 Tutići br.7 Stevanovac br.8 Jakovići br.9 Slatina br.10 Gostilovina br.11 Crvena lokva br.12 Gojakovići br.13 Bistrica br.14 Dobrilovina br.15 Žari br.16 Lepenac br.17 Rudnica br.18 OŠ “Dragan Jovanović” 2 br.19 Dom kulture “Nenad Rakočević” 2 br.20 Babića Polje br.21 Ravni i Juškovića Potok

597 birača 676 birača 208 birača 531 birača 547 birača 676 birača 186 birača 183 birača 151 birača 167 birača 10 birača 82 birača 103 birača 38 birača 293 birača 353 birača 691 birača 515 birača 439 birača 507 birača 301 birača

CETINJE

Broj birača

605 birača 580 birača 414 birača 112 birača 310 birača 168 birača 425 birača 396 birača 69 birača 226 birača 952 birača 190 birača 170 birača 532 birača 436 birača 588 birača 158 birača

MOJKOVAC

Naziv biračkog mjesta br.1 Trešnjevo br.2 Bata br.3 Bijele Poljane br.4 Čevo br.5 Ćeklići br.6 Njeguši br.7 Bjeloši br.8 Očinići br.9 Bajice br.10 Gimnazija I br.11 Tehnička škola I br.12 Tehnička škola II br.13 Dječji vrtić I

Broj birača 109 birača 92 birača 24 birača 121 birača 40 birača 154 birača 59 birača 90 birača 683 birača 571 birača 625 birača 585 birača 751 birača

br.14 Dječji vrtić II br.15 LPO I br.16 LPO II br.17 Zavod br.18 Kuća Maje Petričević br.19 Treska I br.20 Treska II br.21 Dječji vrtić br.22 Francusko poslanstvo br.23 Biblioteka “Njegoš” br.24 KUD “Njegoš” br.25 Šah klub br.26 MZ Gruda-D.Polje(Dom)

766 birača 757 birača 728 birača 762 birača 720 birača 699 birača 634 birača 904 birača 589 birača 552 birača 586 birača 538 birača 666 birača

br.27 Kuća Miloševića br.28 Bokovo br.29 Dobrsko selo br.30 Gornji Ceklin br.31 Rijeka Crnojevića br.32 Drušići br.33 Rvaši br.34 Dobrska župa br.35 Štitari br.36 Dodoši br.37 Ljubotinj br.38 Kosijeri br.39 Gimnazija II

672 birača 18 birača 61 birača 61 birača 252 birača 51 birača 53 birača 81 birača 27 birača 48 birača 49 birača 34 birača 518

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

5

ANALITIČARI O MOGUĆEM RASKIDU DPS-SDP

Neće pući koalicija na državnom nivou Politički analitičari saglasni da je savez SDP-a, DF-a i PCG moguć na lokalnom nivou, dok je to nemoguće očekivati na državnom nivou zbog ideoloških razlika između ovih partija Nemanja Lacman

N

ajava predsjednika Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića o mogućoj koaliciji sa Demokratskim frontom i Pozitivnom Crnom Gorom, moguća je na lokalnom, dok je nerealno očekivati savez na državnom nivou zbog ideoloških razlika, saopštio je Dnevnim novinama politički analitičar Andrija Đukanović. Prema riječima analitičara Srđana Vukadinovića, SDP teško može naći koalicionog partnera koji će joj davati sve ono što je do sada davao DPS.

Neslaganja u vladajućoj DPSSDP koaliciji kulminirala su izjavom predsjednika Socijaldemokratske partije da je moguća koalicija te partije sa Demokratskim frontom i Pozitivnom Crnom Gorom na lokalnom i državnom nivou. Politički analitičari nijesu ubjeđeni da je to moguće ostvariti, prije svega, zbog ideoloških razlika među političkim partijama.

“Ovo je već prva ozbiljnija izjava koja SDP primiče savezu sa opozicijom. Najava nove koalicije na lokalnom nivou je ovim ozvaničena. Očito je da SDP ne gleda blagonaklono na vršenje vlasti DPS-a na Cetinju i da je poslije svega teško očekivati da sa njima bude u koaliciji. S druge strane, sa opozicijom ih dijele ogromne ideološke razlike, ali na lokalnom nivou je možda moguća koalicija”, rekao je politički analitičar Andrija Đukanović.

Udruživanje SDP sa opozicijom, kako smatra Đukanović, može samo još više raspiriti vatru u vladajućoj koaliciji. “Što se tiče koalicije na državnom nivou ne znam koliko je to realno s obzirom da je Krivokapić rekao u istom intervjuu da opozicija još nije zrela da vodi državu. Situacija nije baš jasna. Ukoliko se SDP udruži na Cetinju sa opozicijom, to bi ipak moglo da zaoštri odnose u koaliciji jer se do sad ništa slično nije dešavalo. Moguće je da se dešavaju promjene, ali ne bih bio baš tako siguran. Još jedna bitna stvar je što je opozicija svih ovih godina optuživala i SDP za uništavanje Crne Gore, pa bi njihovo zajedniš-

tvo bilo odustajanje od principa.

No, kod nas je sve moguće, objasnio je Đukanović.

Međutim, politički analitičar Srđan Vukadinović tvrdi da je najava SDP o koaliciji sa opozicijom dobar signal za demokratski karakter Crne Gore.

“Prvo, znaće se koliko ova partija ima izbornog kapaciteta u tri lokalne zajednice jer do sada se to nije znalo, sa dobrim nagovještajem da se takvo nešto dogodi i na državnom nivou i da onda imamo veoma jasnu situaciju kada je u pitanju disperzija te partijsko političke i parlamentarne strukuture na nivou države”, istakao je Vukadinović.

Prema njegovim riječima, to otvara mogućnost nekim drugim kolacijima i pokazuje da je došlo do zasićenja unutar DPSSDP koalcije.

“Jednostavno, kao i svaka politička tvorevina koja u određenom trenutku postane okoštala, neminovno se mora raspadati i tražiti se drugi modeli. To upravo SDP pokušava da radi kroz ove lokalne zajednice i to će im biti signal za državne izbore kako postupati i šta raditi, a mjerilo će biti izbori u Podgorici, a ove tri lokalne zajednice mogu biti naznaka, ali ne i indikator”, kazao je Vukadinović.

Pitanje je, prema tvrdnjama Vukadinovića da li SDP iskreno želi nove koalicione partnere ili je ovo samo kušanje jednog probnog balona i praga tolerancije DPS-a.

“Teško da SDP od drugih partija može dobiti ono što je dobi-

la od DPS-a. Stupanje u savez sa drugim koalicijama može kratkoročno da donese dobit ali šta to znači dugoročno. Šta za SDP znači dugoročna koalicija sa DF-om.

Sigurno da bi SDP izgubio mnogo jer u DF-u vlada različita politika i ideologija, te suprotna gledišta o državnim pitanjima. Pitanje je i koliko bi koalicija sa Pozitivnom urodila plodom, s obzirom na određenu nesigurnost koja se dogodila u Nikšiću. Karte su otvorene, ali ipak teško da će SDP naći boljeg partenra od DPS-a”, zaključio je Vukadinović.

CEMI

Najave SDP-a zavisiće od DF-a Politički analitičar Vladimir Jovanović smatra da je izjava Krivokapića poslata na dvije različite adrese.

“Prva adresa je DPS na koju je poslata svojevrsna politička prijetnja da oni ne mogu računati na SDP u budućnosti ukoliko ne dođe do mijenjanja državne i dominantne partijske politike. Druga poruka je poslata DF-u kao mogućem postizbornom partneru da odustane od potencira-

nja himne i nacionalnih simbola i time pokaže političku zrelost, a samim tim i spremnost za političke promjene u Crnoj Gori”, rekao je Jovanović.

Prema njegovom mišljenju, SDP je iskazao ozbiljnu namjeru da se distancira od DPS-a, ali da će realizacija te namjere u potpunosti zavisiti od DF-a kao mogućeg novog koalicionog partnera na lokalnom i eventualno državnom nivou.

DIJALOG O ALIJANSI

Tehničke izmjene Zakona o Kaluđerović pozvao finansiranju partija korak unazad NVO na saradnju Tehničke izmjene Zakona o finansiranju političkih partija neće pomoći u kreiranju održivih sistemskih rješenja, već će doprinijeti daljim improvizacijama, koje će rezultirati nedovoljnim učincima na polju djelovanja protiv političke korupcije, smatraju u Centru za monitoring i istraživanje (CEMI).

Iz CEMI-ja su, u komentaru dostavljenom skupštinskoj radnoj grupi za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, naveli da su ozbiljno zabrinuti u vezi sa predstojećim usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o finansiranju političkih partija.

“Nastojanja da se zakon samo tehnički revidira ne odgovaraju aktuelnoj potrebi da se sistemski djeluje na oblast kontrole i revizije finansiranja političkih partija i da

se usvoji novi zakon koji će do detalja regulisati oblast finansiranja političkih partija, izbornih kampanja i zloupotrebe državnih resursa u toku izbornih procesa”, kazao je Vlado Dedović iz CEMI-ja.

On je naveo da su, tokom rada u radnoj grupi, nekoliko puta upozoravali na sistemski značaj Zakona o finansiranju političkih partija kao jednog od najznačajnijih antikorupcijskih zakona u pravnom sistemu Crne Gore.

Prema riječima Dedovića, taj zakon se, zbog nedostatka jasne vizije države na planu djelovanja u borbi protiv korupcije, veoma često mijenjao u posljednjih desetak godina.

“Izmjene zakonodavnog i institucionalnog okvira odraz su nepostojanja održive politike države u ovoj oblasti koja za rezultat ima nezado-

voljavajuće učinke u borbi protiv političke korupcije”, ocijenio je on.

Zakoni su, dodaje Dedović, predviđali različite institucionalne mehanizme kontrole i nadzora koji su za posljedicu imali brojne improvizacije i neučinkovitost sistema kontrole nad sistemom finansiranja političkih partija.

“Aktuelnim zakonom promovisan je nepoznat institucionalni sistem kontrole i revizije finansijskog poslovanja političkih partija, zasnovan na ograničenim ovlašćenjima Državne izborne komisije (DIK) i Državne revizorske institucije”, kazao je on.

Stoga je, smatra Dedović, važeći Zakon od predstavnika državnih institucija i nevladinih organizacija zajednički ocijenjen kao korak unazad u odnosu na prethodne zakone.

Nacionalni kordinator za NATO Nebojša Kaluđerović pozvao je nevladine organizacije (NVO) na saradnju u dijalogu o članstvu u Alijansi, saopšteno je iz Vladinog biroa za odnose sa javnošću.

Kaluđerović je juče razgovarao sa predstavnicima NVO koje su se opredijelile da im jedna od aktivnosti bude i promocija NATO integracija Crne Gore.

On je istakao da saradnja sa nevladinim sektorom predstavlja važan segment sprovođenja komunikacionih smjernica i naglasio otvorenost Savjeta za članstvo u NATO kada je riječ o saradnji sa svim odgovornim činiocima javnog života.

“Kaluđerović je iskazao spremnost i otvorenost komunikacionog tima na čijem je čelu za

saradnju u brojnim aktivnostima koje NVO sprovode na ovom planu”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su i NVO potvrdile spremnost na saradnju.

Na sastanku su razmotreni različiti oblici zajedničkih aktivnosti i istaknuta potreba bolje komunikacije, u cilju objektivnog i argumentovanog informisanja i edukacije građana Crne Gore o tom važnom pitanju od nacionalnog značaja.

Ocijenjeno je da bi na tu temu svi činio ci društva trebalo da daju doprinos.

“Poziv na sastanak bio je upućen svim NVO koje se bave ovim pitanjem, pa i onim koje se protive članstvu Crne Gore u NATO”, dodaje se u saopštenju.

6

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

DIPLOMATIJA

FORMIRANJE NOVE AGENCIJE

Bojanić: Ne može se od dvije loše Fini ambasadorka institucije napraviti jedna dobra Australije u Crnoj Gori Izbor članova buduće agencije za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije dvotrećinskom većinom u parlamentu jedini je način da se obezbijedi nezavisnost te institucije, ocijenio je poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić.

Vlada je usvojila model za unapređenje institucionalnog i normativnog antikor u p c i j s ko g p r e ve n t i vnog okvira, koji predviđa osnivanje ag encije.

Agencija bi trebalo da počne da radi najdalje do 1. januara 2016. godine, a biće sastavljena od sadašnjih preds t av n i -

ka Uprave za anitikorupcijsku inicijativu i Komisije za sprečavanje sukoba interesa.

“Ni dosadašnja zakonska regulativa nije sprečavala da se efikasno borimo protiv kriminala i korupcije, međutim, nije postojala politička v o l j a ”, rekao je Bojanić, koji je č l a n skupštins k o g Odbora za antikorupciju.

On je, kako je d o d a o, siguran da još ne postoji politička volja.

“Osnovni p r o -

blem u spajanju institucija je da ne možete od dvije loše institucije napraviti jednu dobru, tako da definitivno, ako se ne promijeni politička volja, zalud je spajanje institucija, pisanje novih zakona, akcionih planova, jer to je samo alibi za odlaganje prave borbe protiv korupcije”, poručio je Bojanić.

On smatra da se ocjenama da je zakonska regulative nedovoljno precizna samo stvara alibi za postojeće institucije.

“Najavili su da će agencija da bude samostalna i nezavisna.

Samim tim što najavljuju da će ta agencija da bude nezavisna i samostalna valjda priznaju da su agencije sad zavisne i nesamostalne”, rekao je Bojanić.

On je upitao ko garantuje da će ta agencija biti nezavisna, dodajući da je trebalo i da postojeći organi budu nezavisni, naročito Komisija.

“Zašto ne napraviti kao i za državnog tužioca i sudije da se uredi da se članovi te buduće agencije biraju dvotrećinskom većinom od parlamenta? To je jedini način da se koliko-toliko obezbijedi nezavisnost tih institucija”, ocijenio je Bojanić.

On je, navodeći da je predviđeno da agencija počne da radi 2016. godine, pitao da li to znači da do te godine nastavljamo ovako.

“A onda ove dvije institucije kad se spoje, navodno bi trebalo da budu efikasne”, rekao je Bojanić.

Ministar inostranih poslova Australije Džuli Bišop imenovala je Džuliju Fini za australijsku ambasadorku u Srbiji s nerezidentnim statusom za Crnu Goru i Makedoniju.

Očekuje se da će tokom decembra 2013. preuzeti dužnost od dosadašnjeg ambasadora Helene Studert.

Fini je radila kao savjetnik u australijskoj Stalnoj misiji pri UN u Ženevi i kao drugi sekretar u australijskom Visokom komesarijatu u Nairobiju. Prije toga je bila direktorica Vijeća sigurnosti UNSC i direktorica DFAT’s Climate Change

and Environment Section.

Diplomirala je ekonomiju na Univerzitetu Flinders, Južna Australija.

Prije stupanja na novu dužnost Fini se sastala sa predsjednikom Crnogorske etničke zajednice u Australiji Mihailom Mandićem. Tokom razgovora, Mandić je saopštio da je za crnogorsku dijasporu važno prvenstveno potpisivanje bilateralnog ugovora o socijalnom osiguranju i želja da se ostvari zvanična posjeta predstavnika iz crnogorske Vlade i tako osnaži saradnja između dvije zemlje.

A.O.

FONDACIJA ILIJAS AFANDIJEV

Vujanoviću nagrada Predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću juče je uručena nagrada za doprinos razvoju mira i demokratije i zasluge u afirmacije regionalne povezanosti, koju mu je dodijelila Međunarodna fondacija Ilijas Afandijev.

Vujanoviću je nagradu, u vili Gorica, uručio predsjednik Fondacije Tural Afandijev, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.

Afandijev je ocijenio da su životni put i politička aktivnost Vujanovića čvrsto vezani za narod Crne Gore, koji je izabrao put demokratskih reformi.

On je kazao da Vujanovićev nedavni reizbor za predsjednika Crne Gore predstavlja ne samo dokaz široke podrške njegovoj politici, već i potvrdu teze da je on „sinonim za stabilnost i mir“.

“Zahvaljujući politici Vujanovića, Crna Gora je preduzela značajne korake u pravcu demokratije i razvoja, što je dovelo do povećanja međunarodnog ugleda te zemlje, smatra Afandijev.

Vujanović se zahvalio na nagradi navodeći da to priznanje znači verifikaciju aktivnosti Crne Gore na planu afirmacije milienijumskih ciljeva Ujedinjenih nacija (UN).

Nakon osnivanja, a u smislu afirmacije regionalnog povezivanja, Fondacija dodjeljuje godišnju nagradu.

Dobitnici nagrade bili su bivši predsjednici Slovenije Danilo Turk, Bugarske Georgi Parvanov, Srbije Boris Tadić, Litvanije Valdas Adamkus. Priznanje su dobili i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović i premijer Turske Redžep Erdogan.

Aktuelno

7 Foto: Mirko Savović

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

Rijetki su one koje ne zaboli glava od računa

Kako da smanjite račun za struju ušteda

Dobrom izolacijom, uz nekoliko savjeta, učinite vaše troškove podnošljivijim Deset preporuka Elektroprivrede Crne Gore

Ivana Cimbaljević

M

nogima je uoči sezone grijanja već u glavi da će mjesečni računi za struju zbog veće potrošnje biti dodatno opterećenje. Procenti, četvorocifrene brojke, komplikovane računske operacije već podižu temperaturu svakog ko se usudi da preračuna hoće li biti toplo i ispod pokrivača. Za zagrijavanje stana od 60 kvadrata mjesečno je potrebno oko 1,2 tone uglja, 1,5 kubika drva, 200 litara lož ulja, što je astronomska godišnja investicija, a o struji da i ne govorimo. Dnevne novine vam donose preporuke stručnjaka i Elektroprivrede šta možete uraditi da smanjite ove izdatke.

U vremenu ekonomske krize i poskupljenja, najidealniji i najjeftniji način uštede na energiji za grijanje je dihtovanje prozora i vrata.

Dihtovanje aluminijumskim lajsnama štiti od više štetnih faktora modernog života, od pepela, čađi, otpadne toplote, buke, sumpornih i azotnih oksida, a pritom doprinosi uštedi energije. Firma “Dihtovanje” donosi preporuke kako se uz male investicije može dobiti maksimala zaštita od hladnoće.

● Aluminijumske lajsne se postavljaju na okvir prozora ili vrata, odnosno na pokretne djelove i fiksiraju tapetarskim pištoljem, klamericama na ivicu falca. ● Pokriva se zazor efikasno do 1,5 centimentara. ● Lajsne su profilisane i trajne i prilagođavaju se prema luftu, odnosno zazoru, što su neke od prednosti u odnosu na sunđer ili gumu. ● Efikasnost je velika, 95 odsto protiv vjetra, 80 odsto protiv prašine i buke. ● Ušteda na energiji za grijanje – 30 odsto. ● Povećanje temperature do šest stepeni.

- Garancija trajna.

Još neke preporuke za efikasno smanjenje potrošnje energije

● Stalno otvorenim prozorima na kip gubi se energija, a ne posti-

● Ne zagrijavajte prostorije iznad 20 stepeni. ● Upotrebljavajte štedne sijalice. Koristite štedne sijalice različitih jačina (snage W) za različite potrebe, jer troše tri do četiri puta manje električne energije, a traju 15 puta duže.

že se dobar kvalitet vazduha u prostoriji. Prostorije treba provjetravati dva do tri puta dnevno uz maksimalno otvaranje prozora u trajanju od pet minuta.

● Treba ugraditi termostat za po-

temperaturu između 50 i 55 stepeni.

●Koristite mašine za suđe i veš tokom noćnih sati, shodno programu za uštedu električne energije i samo kada su maksimalno napunjene.

Savjetujemo i ovo

● Provjerite da li vrata i prozori dobro dihtuju.

● Isključite svijetlo kad vam nije potrebno i koristite što više prirodnu svjetlost.

● TA peć “punite” tokom noći po manjoj tarifi, a termostat držite dalje od prozora.

● Koristite tuš više nego kadu, zavrnite slavinu kad voda nije potrebna.

● Radijatori ne bi smjeli biti zaklonjeni od namještaja ili slično.

● Koristite šerpu koja odgovara

dešavanje optimalne temperature.

veličini ringle.

●Ukoliko je temperatura prostora 16ºC, a želite je povećati na 20ºC, postavljanje termostata na 25ºC neće brže zagrijati vaš prostor, ali će zato potrošnja energije biti znatno veća.

● Podesite temperaturu frižidera na srednju vrijednost. Provjerite termostat: frižider najefikasnije radi ako je temperatura podešena između tri i pet stepeni, a zamrzivač na nula stepeni.

● Koristite roletne na prozorima. U zimskom periodu roletne i zavjese/zastore treba koristiti u noćnom periodu kako biste spriječili gubitke toplote. Neke roletne mogu smanjiti gubitke toplote i za 10 odsto. U ljetnem periodu spoljašnje roletne mogu smanjiti temperaturu u prostoru i od šest do osam stepeni. Roletne su najbolja zaštita i od vremenskih prilika (kiše, snijega, vjetra).

● Kupujte uređaje koji manje troše. Aparati sa znakom “Energetske zvjezdice” mogu trošiti i do 10 puta manje električne energije od sličnih koji nemaju tu oznaku. ● Isključite kompjuter, TV i ostale uređaje i kada su u “stand by” režimu. ● Da bi bojler bio korišćen na najefikasniji način, podesite ga na

● Uvijek stavljajte poklopce na posude u kojima se kuva - na taj se način toplina duže zadržava u posudi.

8

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

BOKSITI

Stečaj početkom naredne sedmice Odluka o eventualnom uvođenju stečaja u Rudnike boksita, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB) zbog duga od 1,59 miliona eura, biće poznata početkom naredne sedmice.

Sudija podgoričkog Privrednog suda Ivan Kovačević kazao je nakon dokaznog postupka da će odluku o eventualnom uvođenju stečaja u nikšićku kompaniju dostaviti strankama u ponedjeljak, najkasnije utorak. Sud je u toku dokaznog postupka na ročištu obavio uvid u dostavljene dokaze,

među kojima i izvještaj Centralne banke (CBCG) o stanju računa dužnika, prema kojem je u blokadi 2,32 miliona eura. CKB je zahtjev za pokretanje stečaja u Rudnicima boksita dostavila zbog nevraćenog duga od 1,59 miliona eura sredinom februara. CKB je skoro identičan predlog za pokretanje stečaja u Boksitima podnijela 18. oktobra prošle godine, ali ga je Privredni sud povukao jer se predstavnik ove banke, iako uredno pozvan na ročište, 24. januara nije pojavio u sudu.

RAE

EPCG nema pravo

Juče nakon potpisivanja ugovora: Narin i Vujović Foto: Iva Mandić

Rudarima isplaćen dio zarade Radnicima nikšićkih Rudnika boksita juče je uplaćeno po 230 eura. Kako je kazao predsjednik Sindikata radnika Ilija Đilas, novac za isplatu zarada obezbijeđen je od prodaje rude, a koji je bio na računu Sindikata radnika. Od istog novca privatnom obezbjeđenju firme uplaćeno je 18.000 eura.

“To je samo dio duga prema njima, ali smo to uradili da firma ne bi ostala bez obezbjeđenja”, naglasio je Đilas.

Po riječima Đilasa, rudari će nastaviti da se okupljaju na rampi preduzeća.

“Ukoliko bi neko došao da prinudno naplaćuje dug i oduzima imovinu firme, sigurno ćemo to spriječiti”, ponovio je Đilas. M.R.

PRIVATIZACIJA

Bankari predaju na Univerzitetima

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) nema pravo da od Regulatorne agencije za energetiku (RAE), kako su saopštili njeni predstavnici, traži nadoknadu vanrednih troškova za eksproprijaciju preko računa za struju.

“RAE, u skladu sa ovlašćenjima koja su joj data Zakonom o energetici, utvrđuje ili odobrava regulatorno dozvoljeni prihod i cijene energetskim subjektima koji obavljaju djelatnosti prenosa, distribucije i snabdijevanja električnom

energijom”, naveli su iz RAE. Agencija, kako se navodi, ne utvrđuje cijene električne energije iz domaćih izvora na osnovu troškova proizvodnje, pa prema tome ne postoji mogućnost da EPCG - funkcionalna cjelina Proizvodnja kroz regulisanu tarifu koju odobrava Agencija dobije naknadu bilo kakvih troškova, pa ni troška za eksproprijaciju zemljišta, koji bi imali uticaja na cijenu električne energije za krajnje kupce.

Banka Societe Generale Montenegro potpisala je sporazume o saradnji se Ekonomskim fakultetom Univerziteta Crne Gore, Univerzitetom Mediteran i Univerzitetom Donja Gorica. Prema ovom sporazumu, zaposleni Societe Generale banke održavaće predavanja na crnogorskim univerzitetima. Kako se navodi u saopštenju, sporazum je nastavak saradnje koju banka ima sa univerzitetima, a koja je započeta kroz projekat “Citizen Act”, takmičenja studenata u oblasti društvene odgovornosti preduzeća 2011. godine i nastavljena kroz program stažiranja studenata u banci, koji je organizovan 2012. U ime banke sporazum je potpisao zamjenik glavnog izvršnog direktora Franck de Giorgio, dok su u ime univerziteta sporazume potpisali prof. dr Veselin Vukotić, rektor Univerziteta UDG, prof. dr Milivoje Radović, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, i prof. dr Dragoljub Janković, dekan Fakulteta za poslovne studije Montenegro Business School Univerziteta Mediteran.

Global ports novi gazda Kontejnerskih Ugovor o kupoprodaji 62,09 odsto kapitala u kompaniji Kontejnerski terminal i generalni tereti (KTGT) potpisan je juče u Podgorici sa turskim Global portsom, koji bi od Nove godine trebalo da preuzme upravljanje barskim preduzećem. Ugovor su potpisali predsjednik Tenderske komisije za privatizaciju Branko Vujović i izvršni direktor Global ports holdinga Saygin Narin.

Vujović je kazao da je paralelno sa tenderskim postupkom trebalo usaglasiti koncesioni ugovor između KTGT i lučke uprave u vezi sa davanjem koncesije na period od 30 godina. On očekuje da cijela transakcija bude zaključena do kraja godine.

“Naš partner Global ports od Nove godine mogao bi preuzeti upravljanje KTGT-om”, naveo je Vujović.

Narin je kazao da su radili projekt godinu i po, kao i da imaju velike planove za Luku Bar. “Želimo da proširimo luku Bar, da učinimo da ona bude jedna od najvećih u regionu, da ne služi samo Crnoj Gori već i državama regiona, Srbiji, Bosni i Hercegovini i drugim”, precizirao je Narin.

LAKIĆEVIĆ

NOVI KREDIT

Od 1. januara do 16. novembra naplaćeno je 98 miliona eura budžetskih prihoda više nego u istom periodu prethodne godine, saopštio je juče direktor Poreske uprave Milan Lakićević nakon sjednice Komisije za suzbijanje sive ekonomije.

“U ovom periodu smo ostvarili mnogo veće budžetske prihode u odnosu na plan budžeta i naše je očekivanje da će se ovaj trend nastaviti i do kraja ove fiskalne godine”, kazao je Lakićević. Nijesu mogli da preciziraju koji iznos će ponuditi, ali su poručili da su spremni da plate razumnu cijenu.

Komisija je juče analizirala i aktivnosti koje naležni organi treba da preduzmu i zaključila je prioritet da se uklone sve evidentirane aktvnosti i da se do kraja godine unaprijedi nivo fiskalne discipline. Lakićević je istakao da će akcenat biti na trgovinu akciznim proizvodima gdje su primijećene značajne nepravilnosti, kao što su buvlje pijace i fri-šopovi.

“Do kraja godine pažnja će biti posvećana i redovnosti isplate zarada kako bismo privredne subjekte doveli na jedan nivo fiskalne discipline da se prihvati činjenica da isplata zarada mora biti vezana za uplatu poreza i doprinosa na njih”,

Ministar finansija dr Radoje Žugić sastao se juče sa šeficom Kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru i BiH Anabel Abreu.

Na sastanku je bilo riječi o statusu projekata koji se, uz podršku Svjetske banke, realizuju u Crnoj Gori, a tiču se oblasti energetike i zaštite životne sredine, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.

Saopšteno je da se pregovori u vezi sa projektom “Energetska efikasnost u Crnoj Gori”, koji se odnosi na unapređenje energetske efikasnosti u zdravstvenim ustanovama, uspješno okončani i da je sljedeći korak potpisivanje ugovora o kreditnom aranžmanu u iznosu od pet miliona eura, nakon zvaničnog odobrenja od Vlade Crne Gore i Borda direktora Svjetske banke. Abreu je pohvalila efikasnost crnogorskog tima koji učestvuje u pregovorima i realizaciji projekta.

“Ministar Žugić predstavio je sagovornici najnovije podatke o budžetskim prihodima, čije ostvarenje premašuje prošlogodiš-

On je naveo da bi, u skladu sa ugovorom, njihova investiciona obaveza trebalo da se realizuje u naredne tri godine, ali vjerovatno i ranije.

“Vjerujemo u crnogorsku ekonomiju i zato smo investirali ovdje, vjerujemo da kako crnogorska privreda bude rasla, rašće i luka, a kako se to bude dešavalo, tako će se uticati na crnogorsku ekonomiju”, rekao je Narin.

Vlada prodaje oko 42,72 miliona akcija KTGT po cijeni od 18,89 centi za dionicu ili ukupno oko 8,07 miliona eura turskom Global ports holdingu. Prema odredbama ugovora, kupac će u roku od tri godine realizovati investiciona ulaganja u restrukturiranje kompanije u okviru CAPEX programa, u ukupnom iznosu od 13,5 miliona eura.

Takođe, Global ports je preuzeo obavezu da u periodu od pet godina nakon faze restrukturiranja realizuje dodatni investicioni program vrijedan 7,6 miliona eura i socijalni program na način kako je to predviđeno Kolektivnim ugovorom i da za njegovu realizaciju i realizaciju programa podrške zaposlenima obezbijedi iznos od 6,5 miliona.

Prioritet redovnost isplate zarada Za efikasnost pet miliona eura

poručio je Lakićević.

Na pitanje da li je nivo poreskog duga smanjen sa 330 miliona eura, on je odgovorio da nove procjene nijesu rađene, ali ih uskoro očekuje.

On je podsjetio da je na početku analiza duga, konstatovano da je u ovoj godini moguće naplatiti između deset do 20 odsto naslijeđenog

poreskog duga i dodao da očekuje da će nove mjere, koje se odnose na otpis kamata na poreske i carinske obaveze, dati rezultate.

Lakićević je na pitanje da li lutrija Crne Gore redovno izmiruje poreske obaveze, odgovorio da je taj poreski obveznik redovno izmirivao poreze i doprinose za zarade. I.C.

nje, kao i plan, što je, dominantno, posljedica paketa mjera fiskalnog prilagođavanja i intenzivne borbe protiv sive ekonomije. Takođe su, na današnjem sastanku, prezentovane projekcije Ministarstva finansija vezane za ekonomski rast i ostvarenje prihoda u narednoj godini, kao i predlog budućih mjera, usmjerenih na nastavak fiskalne konsolidacije”, navodi se u saopštenju ministarstva.

Ministar Žugić sastao se juče i sa direktorom Citi banke predstavništva u Beogradu Predragom Radlovačkim. Citi banka je izrazila punu spremnost za unapređenje saradnje sa Crnom Gorom, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Žugić se sa saradnicima sastao i sa predstavnicima italijanske kompanije Terna – direktorom Sektora za regulatorne poslove i zamjenikom predsjednika Odbora direktora CGES Luigiem De Francisciom i savjetnikom u kabinetu izvršnog direktora Terna Francescom Marzullom.

Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

9

Milioni stižu na njive Novak Uskoković

M

inistar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović potpisao je ugovore o dodjeli bespovratne podrške sa 250 poljoprivrednih proizvođača sa teritorije 20 opština, vrijedne skoro sedam miliona eura. Ugovori su, u okviru projekta Institucionalno jačanje i razvoj poljoprivrede Crne Gore MIDAS, potpisani sa poljoprivrednim proizvođačima iz Andrijevice, Bara, Berana, Bijelog Polja, Cetinja, Danilovgrada, Herceg Novog, Kolašina, Kotora, Mojkovca, Nikšića, Plava, Plužina, Pljevalja, Podgorice, Rožaja, Šavnika, Tivta, Ulcinja i Žabljaka.

Vinski kompleks Šipčanik juče je bio pun pravih radnika i to onih na njivi. Uspjeli su poljoprivredni proizvođači da budu viđeniji i bolji od svih političara i gostiju.

Ministar Ivanović je na svečanosti kazao da se radi o investiciji od sedam miliona eura u poljoprivredu, od čega je 3,5 miliona eura bespovratne podrške, u prosjeku 28.000 ugovorenih investicija po poljoprivrednom gazdinstvu.

“Zbog toga smo danas ovdje. To je moj odgovor na zlurade komentare samozvanih stručnjaka kojima je prostor u medijima važniji od prostora na njivi”, poručio je Ivanović.

Od podržanih investicija, 140 ili skoro 60 odsto odnosi se na projekte u sjevernom dijelu Crne Gore, 62 odsto na sektor stočarstva, a ostatak na biljnu proizvodnju.

“Sigurni smo da iznos od sedam miliona eura raspoređenih na 244 projekta može uticati da se otvori makar toliko novih radnih mjesta u poljoprivredi. Svako radno mjesto je bitno, a posebno ono ko-

je stvara novu vrijednost. Već smo u poljoprivedi otvorili jedan Kombinat aluminijuma, 450 novih radnih mjesta kreirano je od početka godine do 1. novembra”, saopštio je Ivanović.

On je kazao da Ministarstvo želi dati doprinos uvezivanju poljoprivrede sa bankarstvom, trgovinskim i hotelskim lancima. On je bankarima poručio da uproste procedure, smanje kamate i imaju malo više vjere u vrijedne ljude.

“Trgovci, dajte priliku poljoprivrednicima. Skratite rokove plaćanja, sarađujemo zajedno oko pakovanja, standarda, kvaliteta. Hajde da ojačamo svaku kariku lanca prehrambene proizvodnje” , rekao je Ivanović.

On je hotelijerima preporučio da obogate trpeze u hotelima boljom, raznovrsnijom i ukusnijom hranom i daju priliku turistima da probaju barem dio onoga što se proizvodi u Crnoj Gori.

“Poljoprivrednici, znajte da u Ministarstvu poljoprivrede imate partnera koji na pravi način i unapri-

Juče sa potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratne podrske

jed misli o vašim potrebama. Ali partneri rade zajedno, zato, ne samo da očekujem da radite više i bolje, nego da plaćate porez, da se registrujete za obavljanje svoje djelatnosti i poštujete standarde”, poručio je Ivanović.

Cilj MIDAS projekta, koji se realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom, jeste da pomogne poljoprivrednim proizvođačima da ojačaju sopstvenu proizvodnju i podignu nivo konkurentnosti, da implementiraju standarde i postepeno se pripreme za prilično zahtjevnu proceduru dobijanja sredstava iz IPARD-a, instru-

menta za pretpristupnu pomoć namijenjenu razvoju ruralnih područja. Šefica Kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu Anabela Abreu kazala je da crnogorski poljoprivredni sektor mora biti konkurentniji i da poljoprivrednici moraju biti najbolje moguće pripremljeni za dan kada Crna Gora postane članica EU. Poljoprivrednik iz bjelopoljskog sela Muslić Vučko Pešić jedan je od prvih korisnika MIDAS projekta. Pešić ima farmu krava sa 22 grla.

Proizvodnja mlijeka na njegovoj farmi iznosi 60 tona mlijeka godišnje.

13,8 miliona eura je vrijednost realizacije MIDAS programa od početka do danas. Ukupno je odobreno 650 projekata, a skoro 400 je odobreno tokom ove godine.

Foto: Vedran Ilić

krediti za POljOPrivrednike

10 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

Švercerski bluz INTERVJU

Diler droge koji postao pisac (ili pisac koji je postao diler), otvoreno govori o svojoj kriminalnoj prošlosti i prijateljstvu sa intelektualnim gromadama hipi ere poput Normana Mejlera i Hantera S. Tompsona The Standard Culture; Priredio: Nikola Mijušković

A

merički pisac i osuđivani “kralj hašiša” Ričard Straton razgovarao je sa novinarom Entonijem Hejdenom Gestom o švercu kojim se bavio tokom sedamdesetih godina prošlog vijeka, kao i o njegovom bliskom odnosu sa književnikom, angažovanim intelektualcem i, svojevremeno, američkim državnim neprijateljem Normanom Mejlerom.

Ričard Straton, danas

300 dolara i uzeo sam tri kila. To je bila moja prva švercerska avantura. Bila je 1964. godina.

Znači li to da si već u tom trenutku imao “biznis plan”?

Ričard Straton i Entoni Hejden Gest sprijateljili su se početkom 90-ih, ubrzo nakon objavljivanja njegovog prvog romana “Smek Božanstvo” (smack-američki sleng za heroin tokom 60-ih) i otpuštanja iz federalnog zatvora u kojem je proveo osam godina zbog švercovanja hašiša i marihuane. Prema riječima novinara Gesta, Straton je bio krupan momak, “zvjerka”, ali prijateljski nastrojen i otvoren. Bilo je impresivno čuti kako je svoje iscrpljujuće životno iskustvo stavio u službu pera: tokom robijanja bavio se uređivanja zatvorskog časopisa, kasnije je postao saradnik u magazinu “Haj Tajms” (glasilo boraca za legalizaciju marihuane), konsultant tokom izrade serije Oz na HBO-u, a radio je i na dokumentarcima u produkciji ove televizijske mreže. Danas živi u Njujorku sa suprugom Antoanetom i sedmogodišnjim sinom Ivanom.

Više informacija o neobičnom životnom putu ovog čovjeka može se naći u knjizi Majkla Lenona “Norman Mejler: Dvostruki život”, koja je izašla polovinom oktobra, kao i u najnovijoj Stratonovoj knjizi “Odmetnički bluz” koja bi u američke knjižare trebalo da stigne početkom 2014.

Da li si ti pisac koji je postao diler ili diler koji je postao pisac?

Može se reći da su obje tvrdnje tačne.

Da krenemo od šverca droge.

Kako je sve počelo?

Sve je krenulo još dok sam bio student na Arizona Stejtu. Moj cimer i ja znali smo da se spustimo do Meksika i jednom prilikom otišli smo u bar u kojem ste, pored pića, mogli naručiti i žensko društvo, za novac, naravno. Odaberete djevojku i ona vas odvede do jeftine sobe. Cimer je ubrzo pokupio jednu bucmastu i izgubio se sa njom.

Barmen me pitao da li i meni treba žensko društvo, međutim, ja sam mu tražio marihuanu. Pozvao je sina koji nije imao preko deset godina. Klinac me poveo niz ulicu do jedne vulkanizerske radionice i tu me povezao sa jednim sumnjivim tipom.”Koliko ti treba?” upitao me on, a ja sam mu odgovorio da hoću par džointa.

“Ne, ne, ja samo prodajem na kilo”, odbrusio mi je. Jedan kilogram marihuane cijenio je 100 dolara. U džepu sam u tom trenutku imao

Znao sam da se unca (28,3 grama) marihuane u to vrijeme u Bostonu prodavala po cijeni od nekih dvadesetak dolara, a kontrole na granici između Meksika i SAD nisu bile stroge. Moj cimer je imao stari pikap kamion i ja sam sakrio tih nekoliko kila u vratima. Prevezao sam kamion preko granice, a potom odletio u Boston. Na aerodromima nije bilo pasa, Amerika je tada bila slobodna zemlja. Prodao sam moje tri “cigle” za skoro 1.500 dolara, a šezdesetih godina, za 19-godišnjeg brucoša, to je bila ozbiljna suma.

Kakve su bile kazne u to vrijeme?

Kazne su bile lude. U nekim državama, poput Teksasa, zbog nekoliko džointa u svom posjedu mogli ste da dobijete doživotni zatvor.

Ipak, ukoliko bi vas u krijumčarenju uhvatili federalci, nezavisno u odnosu na količinu koju posjedujete, kazne su se krećale do pet godina zatvora. Tako je bilo sve do početka osamdesetih.

Počeo si u Meksiku. Gdje si još radio?

Uvozio sam mnogo robe iz Kolumbije. Radio sam dosta stvari na Jamajki, zaista puno stvari. I u Libanu. Dobra stvar u vezi sa Libanom je da ako znate prave ljude u potpunosti ste zaštićeni, pa čak i od same države.

Vjerovatno si poznavao ili makar čuo i za druge švercerske grupe, poput Bratstva vječne ljubavi (BEL)? (BEL - organizacija koja se tokom 60-ih u Americi bavila rasturanjem psihodeličnih droga među hipijima, u nadi da će pokrenuti psihodeličnu revoluciju) Da, znao sam, recimo, Laguna Bič Kul grupu. Oni su u zemlju na barkama unosili crni avganistanski hašiš. Moja tadašnja djevojka je bila dio te grupe. Mi smo bili sjeveroistočni krak takozvane hipi mafije.

Kanadska grupa je bila veoma velika i organizovana, bilo je grupa i na Floridi, takođe. Sve ove grupe bile su povezane i u suštini slične: njihovi članovi uglavnom su bili bijeli, studenti iz srednje klase koji su, poput mene, počeli sa dilovanjem manjih količina marihuane i hašiša. Vremenom su se povezivali što je dovelo do stvaranja velike, mamutske organizacije u kojoj je svako poznavao svakoga.

To je bila kultura koju je kokain ubio, zar ne? Odjednom, više niste bili samo kauboji.

Da, bilo je tu i pravih zlikovaca.

Oni koji su koristili kokain ili radili sa njim bili su potpuno nepouzdani. Nestabilni. Imao sam pravilo: Nikad neću raditi sa ljudima koji

su uključeni u poslovanje sa bijelim prahom. Ipak, u jednom trenutku sam počeo da odrađujem stvari sa jednim momkom koji se bavio kokainom. Međutim, više je to bilo iz ljubavi nego iz interesa. Volio sam tog momka. Bio mi je potreban jer sam jednom bio u situaciji da sam imao skoro 60.000 “cigli”- paund kolumbijske trave (paund, britanska mjera koja iznosi 453 grama) na teretnjaku zaglavljenom u blizini obale. Morao sam , u najkraćem roku, da pronađem gomilu skladišta, a tada su to bile privatne kuće, u koja bih sklonio “teret” sa broda.

On je bio u stanju da to odradi i, naravno, pomogao mi je. Ipka, jednog dana sam došao kod njega i shvatio da ga DEA drži pod prismotrom.

I to je bio prvi put da su američki inspektori za narkotike posumnjali da sam i ja uključen u nezakonite radnje sa drogom. Sve je počelo da se ruši jer sam išao protiv sopstvenih principa.

Tu sam proveo nekoliko mjeseci, a onda su mi rekli da pripremaju još jednu optužnicu protiv mene, zbog jedne pošiljke hašiša. Da budem precizan, radilo se o 15.000 “cigli” libanskog hašiša koje sam jednom prilikom uvezao u Nju Džersi.

Ipak, stavili su mi do znanja da će povući optužnice, ako budem spreman na saradnju, posebno u vezi sa Normanom Mejlerom, koji im je bio trn u oku.

Htjeli su znači da im “namjestiš” Normana Mejlera?

Da. Rekli su mi da znaju da je on umiješan, da posjedujemo zajedničku imovinu koju sam mu platio “prljavim” novcem. I nije samo Mejler bio u pitanju. Htjeli su preko mene da dođu i do Hantera Tompsona, sa kojim su me takođe gledali. Oni su bili njihove prave mete, ja

pada na vladu, naročito predsjednika Niksona. Mejler je bio na listi državnih neprijatelja. On je bio jedan od prvih američkih pisaca svog vremena koji je otvoreno pisao o upotrebi marihuane u privatne svrhe.

Napisao je kolumnu u listu “Vilidž Vojs” koju je nazvao “General Marihuana.” Dakle, vlada je navodno bila ubijeđena da je on bio umiješan u moje švercerske aktivnosti.

Da li je Mejler znao čime se bavim?

Da. Da li je imao saznanja o krivici? Da, naravno. Da li je bio aktivni učesnik u zavjeri? Ne. Da li je bio hipi Kum kao što je vlada tvrdila? Ne, on to nije bio.

Da li je on finansijski profitirao od tvog posla?

Profitirao je jedino tako što sam od njega kupio farmu novcem zarađenim od prodaje droge. “Da, on

Kako su se stvari promijenile u 80-im?

Vlada je usvojila nove kazne za švercovanje marihuane i hašiša.

Mogli ste da dobijete i do 15 godina zatvora. Rokfelerovi zakoni su bili takođe strogi, ali oni su važili samo na nivou države Njujork.

Da li ste razmišljali o tome da ćete jednog dana možda biti uhapšeni?

Mejler (lijevo) i Straton (sredina) na jednom koktelu Njujorku

Tada smo živjeli u ubjeđenju da će brzo doći dan kada će marihuana biti legalizovana. Mislili smo da su zakoni smiješni i da su štetniji nego sama marihuana. Uvijek je kod mene postojala svijest i strah da mogu završiti iza rešetaka, ali, ipak sam smatrao da je vrijedno rizika.

Kad ste prvi put uhvaćeni?

Bio sam uhapšen u Mejnu gdje smo Norman Mejler i ja izgradili farmu. Platio sam kauciju i postao bjegunac od zakona.

Kako ste se ti i Mejler upoznali?

Bio sam spisatelj saradnik u Centru lijepih umjetnosti u Provinstaunu. Tu smo se veoma zbližili. Kada se ta družina razbila on mi je ponudio na korišćenje svoju farmu koju je kupio zajedno sa Dikom Gudvinom, pa sam se preselio tamo. Farma se nalazila na oko 100 kilometara od kanadske granice, pa sam ubrzo počeo da švercujem marihuanu iz Kanade u SAD. Da li se Mejler iznervirao kad je saznao šta radiš?

Sastao sam se sa njim i rekao mu svoje planove. Odgovorio mi je: “Vidi, to mjesto je ionako tvoje,” jer istina je da sam mu već bio platio farmu. U tom trenutku, on je bio vlasnik samo na papiru. Rekao mi je: “Radi šta oćeš, imam povjerenja u tebe.”

Kada si drugi put uhapšen?

Bilo je to u Kaliforniji. Prvo sam zatvoren u gradski zatvoru Los Anđelesu, a potom su me premjestili u federalni zatvor San Pedro i tamo sam bio dok nije završen proces ekstradicije. U Mejnu sam osuđen na 15 godina zatvora. Bio sam na putu ka zatvoru Terahaut u Indijani, da bi me u jednom trenutku izveli iz autobusa i poveli u do Popravnog zavoda na Menhetnu.

Zatvorska kartica Ričarda Stratona sam bio samo sredstvo da se dopre do njih. Ipak, Mejler je bio primarni cilj. Rekli su mi “Daj nam Mejlera, pa ćemo nešto smisliti.”

U sudnici sam rekao: “Cijeli proces je smišljen kako bih bio natjeran na saradnju koja bi rezultirala hapšenjem Normana Mejlera i drugih.” Sudija Konstansa Motli Bejker je rekla u redu, možete na tome da gradite svoju odbranu. Na mojoj listi svjedoka našao se i Norman Mejler, koji je u društvu Hozea Toresa pratio čitavo suđenje.

Javnost se uključila i sudnica je bila puna novinara. Sutkinja je zbog toga postajala sve nervoznija i jednog dana je izbacila Mejlera i Toresa iz sudnice, jer su, navodno, došli sa ciljem da uplaše porotu. Potom mi je kazala: “Neću dozvoliti da nastaviš sa ovakvom odbranom.

To je diverzija, pokušavaš da zbuniš porotu!”

je znao odakle mi novac i pristao je da mu njime platim farmu.” To je bilo sve što je trebalo da kažem kako bi ga okrivili.

Zašto je vladi toliko smetao Mejler?

Kada ste posljednji put vidjeli Normana Mejlera?

Zbog svog stava o ratu u Vijetnamu i zbog njegovih agresivnih na-

Nekoliko dana prije nego što je umro, u novembru 2007. godine

Ali niste to rekli i otišli ste u zatvor. Koliko ste odležali?

Osuđen sam na 25 godina bez prava na pomilovanje. Sudija je prilikom izricanja presude rekla: “Dajem vam ovoliku kaznu jer ste odbili da sarađujete sa vladom!.” To je i napisano u zapisniku. Otišla je toliko daleko i rekla da će mi kazna, ukoliko se predomislim i odlučim da sarađujem, biti smanjena u zavisnosti od količine saradnje. Ispostavilo se da je takvo nešto bilo nezakonito. To je bila prinuda, a ne kazna.

I zbog toga je njena kazna ukinuta.

Uvijek sam bio zahvalan sudiji Motli što je tako naivno zeznula stvar.

Ukupno sam odležao osam godina.

12 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

POTJERNICA ŠVAJCARSKE

Podgorički Panter uhapšen u Beogradu Miodrag Jovićević uhapšen pod sumnjom da je opljačkao juvelirnicu u Švajcarskoj

P

odgoričanin Miodrag Jovićević, koji važi za neformalnog suvlasnika podgoričkog kafea „Rembrant“, uhapšen je prije nekoliko dana na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla”, a po potjernici Interpola Švajcarske, saznaju Vikend novine iz srpske policije.

Jovićević se, ne znajući da je za njim raspisana crvena Interpolova potjernica, koja nije bila dostupna crnogorskoj policiji, avionom iz Podgorice zaputio ka Beogradu. Odmah po slijetanju na pistu surčinskog aerodroma, on je pristupio pasoškoj kontroli, kada su mu i stavljene lisice na ruke, kazao je sagovornik iz srpske policije.

Jovićević je uhapšen pod optužbom da je član kriminalne grupe “Pink Panter”, poznate po spektakularnim pljačkama juvelirnica širom svijeta. Švajcarske vlasti ga traže zbog sumnje da je bio akter pljačke jedne juvelirnice u toj zemlji. Upravo u Švajcarskoj, prošle godine uhapšen je njegov sugrađanin i saradnik Vlado Vujačić, još jedan neformalni suvlasnik “Rembranta”. Vujačić je tada, sa još dva državljana Crne Gore, uhapšen zbog milionske pljačke draguljarnice u Lucernu marta 2012. godine.

Vujačić je uhapšen nekoliko dana nakon razbojničke krađe koja se dogodila 5. marta ujutro na Lovenplacu u centru Lucerna, desetak minuta nakon otvaranja radnje luksuznog nakita i satova. Kako je saopštila policija Lucerna, trojica pljačkaša obučena u crno, upala su oko 9.10 ča-

sova u čuvenu juvelirnicu, a potom su izveli munjevitu krađu tešku do milion eura. Jedan od kradljivaca, kojem nije naveden identitet, visok oko 185 centimetara sa crnom kapom na glavi i u tamnoj garderobi, držao je pištolj uperen u radnike, dok su druga dvojica velikom brzinom iz vitrina pakovala luksuzne satove. Lopovi, za koje se vjeruje da su dio grupe pljačkaša “Pink Panter”, sa plijenom su istrčali iz radnje, a potom pobjegli crnim automobilom.

Jovićević, Vujačić i dvojica tada uhapšenih Crnogoraca, nijesu jednini državljani naše zemlje koji se u policijskim evidencijama vode kao članovi ozloglašene “Pink Panter” grupe. Među njima su i Cetinjanin Đuro Mićunović koji je prošle godine na zahtjev Švajcarske, saslušavan u Višem sudu u Podgorici, kao i Baranin Goran Milašinović, za kojim je, zbog sličnih djela, raspisana crvena Interpolova potjernica.

Na listi “pantera” je i Nikšićanin Radovan Jelušić kojem se u Višem sudu u Podgorici sudi za pljačku juvelirnice u Japanu.

Procjene Interpola, koji u posebnom odjeljku evidentiraju podatke o poduhvatima i člano-

vima “Pink Pantera”, jesu da je od 70 evidentiranih članova čak 35 porijeklom iz Crne Gore. Policija vjeruje da su Crnogorci veoma važne karike u posebnim ćelijama “Pink Pantera” ili su makar imali važna zaduženja prilikom nekih milionskih pljački.

Obično djeluju tako

što su raspoređeni u međusobno manje ili više povezanim grupama. Članovi bande “Pink Panter” poznati su po preciznom i temeljnom planiranju pljačke, ali i po munjevitom izvođenju, tako da im je za neke veće krađe nekad bilo potrebno svega nekoliko minuta.

S.K.-J.M.

SPORAZUM O IZVRŠENJU KAZNE U JAVNOM INTERESU

Osuđenici će raditi za društveno dobro Ministar pravde Duško Marković potpisao je juče sporazum o izvršavanju kazne u javnom interesu sa pet lokalnih samouprava.

Sporazum je potpisan sa gradonačelnicima Podgorice i Cetinja Miomirom Mugošom i Aleksandrom Bogdanovićem, te sa predsjednicima opština Herceg Novi, Danilovgrad i Kotor Dejanom Mandićem, Branislavom Đuranovićem i Marijom Ćatović.

Kako je kazao Marković, ovaj vid kaznene politike korisniji je za zajednicu, a djelotvorniji i humaniji za osuđenog.

On je dodao da je Ministarstvo pravde pripremilo nacrt Zakona o kazni rada u javnom interesu, a tekst će se, kako najavljuje naći brzo u parlamentu, a Vlada Crne Gore je već obezbijedila novac za opremanje kancelarije Direkcije za uslovnu slobodu.

Kaznama rada u javnom interesu podleći će oni koji su pravosnažno osuđeni za djela za koja je zaprijećena novčana kazna, ili uslovna do pet godina.

Marković ističe da se ovim alternativnim kaznama postiže izbjegavanje odvajanja od porodice, gubitak posla ili prekid školovanja osuđenika.

“Društvenoj zajednici daje se aktivnija uloga u krivično-pravnom sistemu, društvo dobija neposrednu korist u vidu besplatnog

Mugoša i Marković rada osuđenih, efikasno i javno se sprovodi reintegracija osuđenih, smanjuje se zatvorska populacija, što za direktnu posljedicu ima manja budžetska izdvajanja za sprovođenje zatvorskih kazni”, pojasnio je Marković.

Gradonačelnica Kotora, Marija Ćatović, istakla je da zatvorska kazna treba da bude posljednje sredstvo sankcionisanja, te da će se na ovaj način pomoći op-

tuženom da stekne svijest o posljedici izvršenja krivičnog djela. Jedna od bitnijih prednosti za nju je svakako to što će osuđenici biti odvojeni od izvršioca težih krivičnih djela.

Sa njom se uglavnom složio i Andrej Lis, predsjednik delegacije EU u Crnoj Gori.

“Sankcije ne treba da budu strože nego što je potrebno, jer to može da bude kontraproduktivno”,

naveo je on.

On je kazao da je Evropska unija učestvovala sa 700.000 eura u tom projektu, te da očekuje da počne njegova realizacija dok kraja 2014. godine. Projekat sprovode eksperti iz Njemačke i Holandije.

Marković je dodao da su tih pet opština odabrane jer se u njima najčešće sudovi do sada izricali ove vrste kazni. Čak 20, ali, kako je kazao, do sada nijesu izvršene.

“Sporazumi koje Ministarstvo pravde danas zaključuje sa pet lokalnih samouprava samo su dio naših zalaganja za alternativne vidove kažnjavanja počinilaca krivičnih djela. Istovremeno, poštujući princip iura novit curia (sud zna pravo), ovo je prilika da pozovemo i predstavnike sudske vlasti, da u granicama svojih zakonskih nadležnosti i slobodnog sudijskog uvjerenja, imaju u vidu već navedene, ali i druge pozitivne efekte koji se mogu postići kroz alternativne sankcije i mjere.

Siguran sam da je saradnja Ministarstva pravde sa lokalnim samoupravama conditio sine qua non (neophodan uslov), ne samo kada je u pitanju izvršenje kazne rada u javnom ineresu, već i saradnje na mnogim drugim projektima od opšteg interesa”, zaključio je Marković.

M.Đ.-S.K.

Vujoviću smetaju novinari Ponovljeno suđenje Ivanu Vujoviću (25), optuženom za napad na službeno lice, kao i prijetnje policajcu odgođeno je juče zbog nedolaska svjedoka. Ipak, Vujović je od sudije Željke Jovović zatražio da se isključi javnost sa suđenja “zbog tekstova koji se o njemu pišu po novinama”.

Vujoviću se optužnicom stavlja na teret da je 26. decembra 2006. godine, u Ulici Ivana Crnojevića, prijetio da će napasti službeno lice, policajca javne bezbjednosti Nemanju Lukovca. Prethodno je Lukovac prilikom kontrole saobraćaja zaustavio Vujovića i kazao mu da izađe iz kola i pritom ga uhvatio za ruku. Vujović je u tom trenutku policajcu uputio niz prijetnji. Istom optužnicom Vujović se tereti da je 19. juna 2007. godine, u prostorijama PJ Podgorica u Bloku pet, napao policajca Nikolu Radunovića, kojeg je više puta uradio pesnicom u glavu, nanijevši mu laku tjelesnu povredu.

Vujović je već u prethodnom postupku tražio isključivanje javnosti sa suđenja što mu tada nije odobreno. M.Đ.

Aktuelno 13

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

UNUTRAŠNJA KONTROLA

Saslušan i komandant Posebne jedinice policije

Privođenje Jovanovića (Arhivski snimak)

Nastavljene provjere policijskog sastanka u kampu na Zlatici Drugog dana rada na slučaju sumnjivih predavana o navodnim NATO intergracijama koje je bivši šef policije Veselin Veljović prošlog vikenda održao policajcima u kampu na Zlatici, unutrašnja kontrola MUP-a saslušala je još pet policijskih starješina. Prema saznanju Vikend novina, među njima je Dragan Blagojević, komanir Posebne jedinice policije (PJP), koji je, inspektorima ispričao da PJP kritičnog dana nje vodila evidenciju o učesnicima spornog skupa jer su oni ušli na poseban ulaz namijenjen za službenike policije, a koji vodi do prostorija SAJ-a.

Prekjuče, na okolnosti „predavanja“ u SAJ-u, pred unutrašnjom kontrolom saslušan je Veljović kao i još pet policijskih službenika, među kojima su bili komandant SAJ-a Mladen Marković i načelnik beranske policije Veselin Krgović. Tada su saslušani i inspektori Duško Baković, Medojević i policijski službenik Zoran Strunjaš.

Afera, druga u posljednjih nekoliko mjeseci u kojoj se kao glavni akter pominje Veljović, počela je prije nekoliko dana, kada su “Vijesti” objavile da je on

u subotu organizovao tajni skup kojem su prisustvovali odabrani policajci porijeklom iz Mojkovca. Skup je, navodno, upriličen kako bi se na policijski kadar izvršio politički pritisak da na predstojećim izborima u Mojkovcu glasaju za DPS. Osim što ih je pozvao da glasaju tu partiju, Veljović je navodno od kolega tražio

da u tom smislu utiču na prijatelje i porodicu. Veselin Veljović je takve navode negirao, objašnjavajući da je toga dana u kampu na Zlatici držao predavanja o NATO integracijama. Ispostavilo se da ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, koji je i član savjeta za NATO integracije, nije znao za takav sastanak, a isti je slučaj i sa predsednikom Filipom Vujanovićem. Iz kabineta direkora Uprave policije tada su naveli da treba detaljno ispitati o čemu je riječ, ali nijesu udovoljili Konjevićevom zahtjevu za davanjem liste učesnika spornog skupa. S.K.

Blagojević

Specijalne antiterorističke jedinice, na Zlatici.

Prema nezvaničnim informacijama, sastanak je organizovan povodom lokalnih izbora u Mojkovcu, dok je Veljović tvrdio da je organizovano predavanje o NATO. On ipak nije želio da daje izjave, već je pismeno predao izjavu u kojoj nije naveo imena osoba koje su prisustvovale sastanku.

Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević, zatražio je hitnu istragu o skupu u sjedištu elitnih policijskih jedinica, negirajući in-

formacije nekadašnjeg direktora policije da su u njegovom resoru znali za to okupljanje.

Konjević je rekao da je kamp državna imovina kojom upravlja njegovo ministarstvo i da se zbog toga na tom mjestu nijesu smjeli organizovati nikakvi skupovi.

Konjević traži da mu se istragom odgovori ko je Veljoviću ustupio prostor, ko je od pripadnika policije, imenom i prezimenom, prisustvovao skupu, kao i o čemu je tog dana bivši šef policije držao predavanja.

M.Đ.

SARADNJA

Slovačka podržava EU i NATO integracije Crne Gore Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević i direktor policije Slavko Stojanović susreli su se u Košicama sa potpredsjednikom Vlade i ministrom unutrašnjih poslova Slovačke Robertom Kalinakom i predsjednikom Korpusa taošnje policije Tiborom Gašparom. Na sastanku je, kako je juče saopšteno iz MUP-a, potvrđen izuzetan nivo bilateralnih odnosa dvije zemlje, a istaknuto je i opredjeljenje Slovačke da nastavi podržavati i konkretno doprinositi ostvarivanju strateških ciljeva Crne Gor –integraciji u EU i NATO. U tom kontekstu, posebno je naglašena važnost saradnje crnogorskog i slovačkog MUP-a u procesu implementacije Akcionog

Jovanoviću za svirepo ubistvo 40 godina robije Srbijanac Borivoje Jovanović osuđen je juče u Višem sudu u Podgorici zbog silovanje i svirepog ubistva Ranke Kaluđerović na maksimalnih 40 godina zatvora.

Prema riječima sudije Vesne Moštrokol, Jovanović je bezosjećajna i bezobzirna osoba. On je, nakon što je rukama davio Kaluđerović za vrat, nastavio da je davi kaišem i pertlom, čime je ispoljio upornost da izvrši svirepo ubistvo.

Jovanović je 3. oktobra 2011. godine na monstruozan način ubio Rajku Kaluđerović.

On je uhapšen 10. oktobra 2011. godine u naselju Donja Gorica i na saslušanju u policiji ispričao sve detalje zločina.

Okrivljeni je žrtvu, uz prijetnju

nožem, silovao i zadavio.

Davio je rukama, kaišem od njene tašne i pertlama sa njene obuće. Tijelo Rajke Kaluđerović pronađeno je 8. oktobra oko 10 sati u borovoj šumi na Ćemovskom polju u Zelenici, naspram Kombinata aluminijuma.

Nestanak Rajke Kaluđerović iz Mojanovića prijavio je njen suprug Momčilo Kaluđerović 3. oktobra 2011.

Jovanović je u prethodnom postupku koji se vodio iza vrata zatvorenih za javnost osuđen na 20 godina zatvora, da bi sada, nakon što je Apelacioni sud ukinuo takvu presudu, visina kazna bila duplirana. Jovanović nije negirao izvršenje krivičnog djela.

M.Đ.

PRESUDA

Markovića ne interesuje sastanak u kampu SAJ-a Ministar pravde Duško Marković kazao je juče da se nije službeno interesovao oko pojedinosti skupa bivšeg šefa policije i aktuelnog savjetnik predsjednika države Veselina Veljovića u kampu na Zlatici.

Odgovarajući na pitanja novinara potpredsjednik Vlade kazao je da o spornom sastanku zna “samo onoliko koliko je poznato i javnosti”.

Unutrašnju kontrolu Uprave policije posjetio je prije dva dana Veljovića zbog skupa koji je prije desetak dana organizovao u kampu

MONSTRUOZNI ZLOČIN

Sa sastanka u Slovačkoj plana za pregovaračko poglavlje 24.

Imajući u vidu da je istočna slovačka granica jedan od referentnih evropskih modela za upravljanje

granicom, ministar Konjević je ocijenio da će pomoć Slovačke u izradi Šengenskog akcionog plana biti od izuzetnog značaja.

Deset godina zatvora za ubistvo rođaka Božidar P. Grgur (38) iz sela Ravno kod Plužina osuđen je u Višem sudu u Podgorici na deset godina i tri mjeseca zatvora zbog ubistva rođaka Veselina Grgura u avgustu avgusta 2011. godine.

U obrazloženju presude, sudija Predrag Tabaš pojasnio je da nije prihvatio stav advokata optuženog Zdravka Radošića da se radilo o ubistvu na mah, već je ocijenio da djelo ima sva obilježja krivičnog djela ubistva.

Ubistvu je, kako je u svojoj odbrani tvrdio optuženi, prethodilo dvije godine stalnog straha od Veselina koji mu je stalno prijetio, što je prijavljivao i policiji.

Kritičnog dana, Veselin ga je zasuo psovkama i prijetnjama. Iako je optuženi, kako je pred sudom ranije tvrdio, ispalio metak upozorenja u vazduh, Veselin se nije zaustavio već je užurbano išao ka njemu. Kada je Veselin zamahnuo rukom, optuženi je pomislio da će da baci ombu, pa je zatvorio oči, glavu okrenuo u stranu i nasumice opalio metak. Kada je otvorio oči, vidio je da je Veselin pogođen.

Tokom sudskog postupka, Božidar je izrazio žaljenje za sve što se dogodilo, navodeći da nije imao namjeru da ubije rođaka.

S.K.

HAPŠENJE

Rasvijetljene krađe u Podgorici Podgorička policija uhapsila je M.J. (31) iz Podgorice, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa i Z.V. (28) sa Cetinja, zbog osnovane sumnje da je počinio jedno krivično djelo teška krađa i jedno krivično djelo teška krađa u pokušaju. M.J. je, kako se sumnja, u noći između 12. i 13. novembra, iz parkiranog “fiata” barskih registracija, u vlasništvu D.M. iz Podgorice, ukrao muzičku opremu – muzičku miksetu, zvučnike i mikrofon, prethodno nasilno otvorivši vrata vozila. O događaju je obaviješteno Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici.

Policijski službenici su uspjeli da pronađu otuđene predmete i da ih vrate oštećenom vlasniku.

Službenici Centra bezbjednosti Podgorica su rasvijetlili i dva krivična djela za koja se sumnjiči Z.V. Policija sumnja da je on ovog mjeseca počinio tešku krađu na štetu J.K. iz Podgorice, na način što je, kako se sumnja, po dolasku do kuće u naselju Goričani - Zeta, ušao kroz otvoren prozor na

zastakljenoj terasi, a zatim obio balkonska vrata. Z.V. je, kako se sumnja, iz kuće otuđio više komada lovačkog oružja. Policijski službenici su uspjeli da pronađu jednu otuđenu lovačku pušku koja će naknadno biti vraćena oštećenom vlasniku. Z.V. se sumnjiči i za krivično djelo teška krađa u pokušaju takođe ovog mjeseca, na štetu I.P. iz Podgorice, kada je obio prozor na kući u Zeti, nakon čega je u kući izvršio premetačinu. Potom se popeo na sprat, gdje je obio ulazna vrata i ponovo ušao, ali nije ništa otuđio.

Nakon lišenja slobode Z.V. je, uz izvještaj, u zakonskom roku predat nadležnom tužiocu na dalju nadležnost.

M.Đ.

14 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

Novo rukovodstvo

Saradnja Ministarstva i CEMI-ja

okrugli sto

Poglavlje 23 test za političku volju Poglavlje 23, biće više od dru- Crna Gora „pionir“ u novom prigih, test za političku volju neop- stupu pregovorima. Saopštio je hodnu za suštinske reforme u da Evropska komisija priprema depolitizaciji pravosuđa, efika- nacrte pregovoračkih pozicija za snu borbu protiv korupcije i za poglavlja 23 i 24 koje će biti dopotpunu zašititu ljudskih prava, stavljene državama članicama. ocijenjeno je na okruglom stolu „Akcioni planovi imaju svrhu o spremnosti Crne Gore za otva- samo ako se pretovre u konkrenranje tog poglavlja. tne inicijative, a u poslednjem IzOkrugli sto organizovao je vještaju o napretku je naglašeCentar za razvoj nevladinih or- no da planovi na vrijeme moraganizacija (CRNVO), a izvršni di- ju biti primijenjeni“, precizirao rektor te organizacije, Ana No- je Kamarata. vaković kazala je da poglavlje 23 On smatra da u praćenju prinije tehnički najteže u pregovori- mjene Akcionih planova bitnu ma, ni najobimnije, ali je, kako je ulogu mora da ima parlament, navela, politički najzahtjevnije. ali i ostale institucije.

Novaković je ocijenila da to po„Pred Crnom Gorom su veliki glavlje sadrži najosjetljivije te- izazovi i vrijeme je za rezultate i me za svaku držareforme“, kazao je vu koja teži da zaKamarata. okruži tranzicioni Predsjednik skupštinskog Odproces. bora za evropske “Ključne teme integracije, Slasu, da li je država “Ključne teme su, da li je uspjela da obezbije- država uspjela da obezbi- ven Radunović, rekao je da kodi nezavisnost i ne- jedi nezavisnost i neprirupcija predstavpristrasnost pravo- strasnost pravosuđa, da suđa, da li ima snaž- li ima snažne institucilja ozbiljnu prijetnju za crnogorsko ne institucije za efi- je za efikasnu borbu prokasnu borbu protiv tiv korupcije, koliko se po- društvo, ocjenjukorupcije, koliko se štuju ljudska prava i kojući da parlament poštuju ljudska pra- liki je stepen tolerancimora da stvova i koliki je stepen je na različitosti“, rekla je ri efikasan okvir tolerancije na ra- Novaković. za borbu protiv te zličitosti“, rekla je pojave.

Novaković.

Pomoćnik miniOna smatra da odgovor na pi- stra pravde, Branka Lakočević, tanje da li je Crna Gora spremna kazala je da se planira donošenje za otvaranje poglavlja 23 treba novog zakona kojim bi se uredio tražiti u konkretnim pokazate- izbor sudija, čime bi se uveo jeljima i u realizaciji mjera koje su dinstven sistem za izbor sudija u pred Vladom. državi, i precizirali kriterijumi za Generalni direktor za evropske dolazak na te funkcije. Tea Gorintegracije u crnogorskom Mini- janc-Prelević iz Akcije za ljudstarstvu vanjskih poslova, Sne- ska prava, pitala je zbog čega su žana Radović, rekla je da je Vla- tajne pregovoračke pozicije za da pripremila Akcione planove poglavlje 23. Ona smatra da javza otvaranje poglavlja 23 i 24 i nost zaslužuje da bude uključena da su utvrđene pregovoračke po- u pregovore, te da treba apelovazicije za te oblasti. Ona je navela ti da se te pozicije otvore. da u Vladi očekuju sazivanje MeKamarata je odgovorio da je đuvladine konferencije u Brise- dosadašnja praksa bila da do lu za otvaranje ta dva poglavlja. finalizacije pozicija one budu „Otvaranjem poglavlja posao tajne. tek počinje. Pred Crnom Gorom „Na svakoj strani je da odluje puno obaveza, ali spremno do- či da li će pozicije biti tajne, ali čekujemo narednu fazu pregovo- je praksa da dok ne budu finalizovane da budu zatvorene za ra“, rekla je Radović.

Alberto Kamarata iz Delega- javnost“, precizirao je Kamaracije EU u Podgorici, rekao je da je ta. Bo.P.

Predstavnici Ministarstva zdravlja i Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) potpisali su juče Memorandum kojim se predviđa saradnja na principima transparentnosti, odgovornosti i međusobnog informisanja.

Memorandum o saradnji potpisali su ministar Miodrag Radunović i predsjednik Upravnog odbora CEMI-ja Zlatko Vujović.

“Potpisnici ovog Memoranduma uspostaviće redovnu komunikaciju o aktivnostima na planu ostvarivanja nadležnosti Ministarstva zdravlja, posebno u oblasti poboljšavanja kvaliteta zdravstvene zaštite i zaštite prava pacijenata, te time prevencije korupcije u zdravstvenom sistemu”, saopšteno je iz Ministarstva.

Memorandum je, kako navode, nastao kao izraz razumijevanja i saglasnosti potpisnika da je za unaprjeđenje kvaliteta zdravstvene zaštite i prevenciju koruptivnih pojava u zdravstvu neophodno aktivno učešće, kao i neposredna komunikacija i saradnja civilnog društva i nadležnih institucija. Bo.P.

Rođeno desetoro djece U podgoričkom porodilištu u protekla 24 sata, rođeno je desetoro djece i to četiri dječaka i šest djevojčica. U izvještaju iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinuto 228 pacijenata.

Najviše pacijenata zbrinuto je u Hirurškoj ambulanti, 79, Internističkoj 59, Ortopedskoj 41 i Neurološkoj 18.

U maloj sali odrađeno je 14 intervencija, dok je na bolničko liječenje primljeno osam pacijenata. Bo.P.

Testiranje inteligencije Mensa Crne Gore danas će organizovati testiranje bazične inteligencije u Podgorici, saopšteno je iz tog udruženja. Testiranje će početi u prostorijama Fakulteta za državne i evropske studije, ispod sjevernih tribina stadiona Budućnosti u 11 sati.

“Prijava za testiranje je obavezna, a rok za prijavu je otvoren do petka u 11 sati. Cijena testiranja je 10 eura, dok je za đake i studente obezbijeđen popust od 25 odsto”, kazali su iz Mense.

Pravo na testiranje imaju svi kandidati koji imaju najmanje 16 godina, a rezultati testiranja biće dostavljeni lično ili na adresu koju odredi kandidat.

Zainteresovani za testiranje mogu se prijaviti na mejl podgorica@mensa.me, a novac se uplaćuje na žiro-račun Mense Crne Gore, 530-1890-66 kod NLB Montenegro banke, sa pozivom na broj, JMBG. Iz Mense naglašavaju da povraćaj novca nije moguć, ukoliko kandidat ne prisustvuje testiranju. Bo.P.

Policajac na čelu Saveza sindikata Novi generalni sekretar SSCG je bivši šef kabineta direktora Uprave policije Sa jučerašnjeg Kongresa koji je trajao gotovo čitav dan

Predsjednik Sindikata Uprave policije (UP) Marko Nikčević izabran je za novog generalnog sekretara Saveza sindikata (SSCG) na jučerašnjem maratonskom Kongresu ove radničke organizacije. Nikčević je na tom mjestu zamijenio dosadašnjeg prvog čovjeka Saveza Zorana Masoničića.

On je u drugom krugu dobio povjerenje 113 delegata, dok je za dosadašnjeg prvog čovjeka SSCG glasalo njih 97. U prvom krugu najviše glasova su imali Nikčević, Masoničić i predsjednik Sindikata KAP-a Rade Krivokapić. Marko Nikčević je, inače, bivši šef kabineta direktora UP. Marko Nikčević je nakon što je objavljena njegova pobjeda izjavio da će u ponedjeljak početi da radi, a prisutnima je poručio da se Savezom sindikata neće upravljati iz bilo kog kabineta.

Oko 300 delegata Kongresa biralo je generalnog sekretara od devet prijavljenih kandidata. Prihvaćeno je bilo 11 kandidatura, ali su dva kandidata odustala od izbora pred samo glasanje i to predsjednik Sindikata Javnog servisa i prvi čovjek barskog Opštinskog povjereništva Branko Vujisić i Jovan Stojanović.

Delegati su glasali, osim za Nikčevića, i za dosadašnjeg prvog čovjeka Saveza Zorana Masoničića, te predsjednike Opštinskog sindikalnog povjereništva Nikšić i Sindikata Opšte bolnice Cetinje Branka

113 glasova delegata na Kongresu SSCG dobio je novi generalni sekretar Marko Nikčević

Gardaševića i Mihaila Babovića, kao i predsjednicu Sindikalne organizacije Stručne službe Senku Rastoder. Glasali su i za člana Izvršnog odbora Sindikata Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija Predraga Spasojevića, te predsjednike povjereništva za Budvu i Sindikata KAP-a Radomira Milića i Rada Krivokapića, kao i portparola SSCG Zorana Đurišića.

Skupu je prisustvovao i ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković koji je govorio o saradnji socijalnih partnera, poručujući da na kraju uvijek postoji isti interes “a to je dobro u državi”.

“Upravo je razgovor najbitnije što Vlada, sindikati i poslodavci moraju raditi u narednom periodu. Upravo nas taj dijalog može dovesti do zajedničkog cilja, do nečega što može biti prihvatljivo za sve nas”, istakao je Bošković, obraćajući se delegatima. M.M.K.

Opstaće bez obzira na pritiske i probleme Zoran Masoničić je u govoru na početku 15. redovnog Kongresa SSCG-a, koji je počeo u 11 sati, a završio se nešto iza 18 časova, rekao da će ta sindikalna organizacija opstati bez obzira na pritiske i sve probleme u prethodnih nekoliko godina.

“Bez obzira koga danas izaberete i kome ukažete povjerenje, period iza nas je pokazao da su se vratili mnogi koji su iz njima znanih razloga željeli da idu i krenuli u drugom pravcu.

SSCG je u prethodne dvije godine potrošila ogromnu energiju na usaglašavanje i izradu Opšteg kolektivnog ugovora (OKU). Taj period karakteri-

še nezadovoljstvo socio-ekonomskim i privrednim ambijentom u Crnoj Gori u kojem zaposleni nose najteži teret reforme”, izjavio je Masoničić.

U uvodnom izlaganju Masoničić je podsjetio i na inicijativu Unije poslodavaca u dijelu izmjena Zakona o radu.

“Ukoliko poslodavci imaju određenu krizu u poslovanju onda obavezno iniciraju izmjene određenog zakonskog propisa koji treba da ih relaksira ili oslobodi određenih obaveza, a po difoltu Vlada ima razumijevanja za njih”, uvjeren je Masoničić.

Aktuelno 15

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

U istraživanju dominirale medinske sestre

71,2 odsto anketiranih nikada nije testirano na HiV, pokazali su podaci istraživanja.

Medicinari osuđuju oboljele od side IstražIvanje

Gotovo trećina ispitanika izražava strah prilikom pružanja usluga osobama koje žive sa HIV/AIDS-om Milica Krgović

Č

etvrtina zdravstvenih radnika smatra da su osobe koje su inficirane HiV-om seksualnim putem ili zloupotrebom droga to i zaslužile, a sličan je broj onih koji tvrde da javno treba objavljivati imena lica koja su inficirana ovim virusom ili su oboljela od side, pokazalo je istraživanje o znanju, stavovima i ponašanju u vezi sa HiV/aiDS-om među zdravstvenim radnicima u Crnoj Gori. Prema rezultatima koje je objavio institutut za javno zdravlje, pružaoci usluga u zdravstvu procenjuju da po njih postoji visok rizik prenošenja HiV-a od strane njihovih korisnika.

Istraživanjem je obuhvaćeno 813 medicinara iz svih zdravstvenih institucija na sva tri novoa, od kojih je trećina bila u prilici da doživi akcident pri radu.

“Stavovi pružalaca usluga su nedovoljno nestigmatizirajući prema osobama koje žive sa HIV/AIDSom. Gotovo trećina ispitanika izražava strah prilikom pružanja usluga osobama koje žive sa HIV/AIDSom”, pokazuju rezultati istraživanja.

Više od polovine ispitanika koji su učestvovali u istraživanju primjenjuje sredstva zaštite samo ukoliko zna da je korisnik usluga osoba koja živi sa HIV/AIDS-om.

Samo polovina ispitivanih pružalaca usluga u zdravstvu odlaže medicinski otpad koji može da ugrozi njihovo zdravlje u posebne, odnosno namjenske posude. Vrlo često zdravstvenim radnicima, koji su uglav-

nom izloženi kontaktima sa krvlju i drugim tjelesnim tečnostima, nijesu dostupna sva sredstva zaštite, dok svoja znanja iz oblasti HIV/AIDS-a ocjenjuju kao nedovoljna.

● NedovoljNo zNaju Više od trećine anketiranih ne raspolaže informacijama o vodičima postupanja u slučajevima nenamjerne povrede oštrim predmetom prilikom rada sa krvlju ili nekim drugim tjelesnim tečnostima.

“Manje od 20 odsto ispitivanih su znali da navedu sva neophodna sredstva zaštite na radu prilikom pružanja usluga kada postoji moguć kontakt sa krvlju korisnika. Nešto manje njih je tačno odgovorilo na pitanja vezana za moguće puteve prenošenja HIV-a, pri čemu postoji razlika u odnosu na vrstu dje-

Miješaju opasni i neopasni otpad Istraživanje je pokazalo i da 65,4 odsto medicinara nikada ne odlaže medicinski otpad sa ostalim smećem, ali svaki šesti ispitanik to uvijek radi.

“Gotovo četvrtina zaposlenih uvijek odvaja medicinski otpad od ostalog

smeća, dok više od polovine njih ovaj opasni otpad smješta u posebne namjenske posude. Ipak, četvrtina ispitanika nikada ne odlaže medicinski otpad u posude koje su namijenjene u te svrhe”, upozoravajući su rezultati istraživanja.

latnosti kojom se pružaoci bave. Češće nego svaki četvrti pružalac usluga u zdravstvu nije imao prilike da pohađa neku vrstu edukacije na temu HIV/AIDS. Od njih koji su prošli takvu edukaciju trećina smatra da svoja znanja iz navedene oblasti koriste u praksi. Znanja iz oblasti HIV/ AIDS-a nijesu potpuna, te ih treba unapređivati”, ocjenjuju u Institutu za javno zdravlje.

Rezultati pokazuju i da se više od dvije trećine medicinara nikada nije testirala na HIV, te da samo četvrtina njih poznaje svoj HIV status.

● TrećiNa ispiTaNika ljekari U istraživanju Instituta za javno javno zdravlje dominirale su medinske sestre sa više od polovine zastupljenih, među kojima je bilo osam odsto viših medicinskih sredstava i 3, 2 odsto babice.

Zatim slijede ljekari sa zastupljenošću od gotovo trećine ispitanika (31,7 odsto), od čega je 21,6 procenata doktora specijalista.

Ljekari se nerado testiraju Trećina ispitanika se u posljednjoj godini ubola iglom u toku rada sa pacijentima, dok se nešto češće nego svaki peti zaposleni povrijedio nekim oštrijim predmetom.

“Više od četvrtine ispitivanih zaposlenih je u prethodnoj godini bili u kontaktu sa krvlju korisnika. U odnosu na vrstu djelatnosti kojom se bave pru-

Samo 11,2 odsto ispitanika ne osuđuje ni u jednom segmentu osobe koje žive sa HIV/AIDS-om.

● bilo predloga i za izolaciju Manje nego jedan od 10 ispitanika smatra da sve osobe koje žive sa HIV-om treba izolovati, dok oko 15 procenata anketiranih nije sigurno da je ovaj navod u redu.

“Više od tri četvrtine ispitanika nije

žaoci usluga u zdravstvu različito postupaju provjeri svog HIV statusa. Najviše testiranih na HIV je iz grupe viših medicinskih sestara, babica, a najmanje u grupi doktora specijalista. U ukupnom uzorku 71,2 odsto anketiranih nikada nijesu testirani na HIV”, ističe se u istraživanju.

saglasno sa ovim navodom. Oko 45 odsto anketiranih je saglasno da tretman osoba koje žive sa ovim virusom stvara velike troškove, a oko 23 procenta njih nije sigurno u ovaj navod.

Više od trećine smatra da osobe koje su inficirane virusom ili oboljele od side treba liječiti strogo i izolovano”, piše u istraživanju.

● plaše se za zdravlje

Većina ispitanika, odnosno 89,3 odsto smatra da kontakt sa znojem osobe koja živa sa HIV/ ● samo 11 odsTo Ne osuAIDS-om nije opasna po đuje oboljele njihovo zdravlje, dok nešto češće nego svaki dePružaoci zdravstvenih usluga u Zna najvećem broju nijesu saglasni sa seti procjenjuje navedekonstatacijom da osobe koje žive sa ni kontakt opasnim.

HIV/AIDS-om zakonski treba odvo“Gotovo svi ispitanici jiti od ostalih. smatraju da kontakt sa krvlju inficirane osobe “Slična je situacija i po pitanju konstatacije da imena osoba koje predstavlja opasnost po žive sa HIV-om treba da budu ponjihovo zdravlje. Više od znata javnosti jer se sa njom ne slažu polovine ispitanika progotovo dvije trećine ispitanika. Čecjenjuje da kontakt sa pljuNe zna šće nego svaki peti ispitanik saglavačkom inficiranog nije opasan je sa navodom da imena osoba san, a znatjno više to smatra za koja žive sa gore navedenim visuze”, navodi se u rerusom i oboljenjem treba javno zultatima istraživanja. objaviti”, navodi se u rezultatima Znanje pružalaca usluga u zdravstvu o primjenjivanim mjerama zaštite na radu istraživanja.

18%

82%

16 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

Automobil u servis ušao na ljetnjim a iz njega izlazi sa zimskim gumama

Na kola se postavljaju zimske gume sa dubokom šarom

zimske gume

Plitka šara zakona

Možda i možete da živite u oblacima, ali za neminovno prizemljenje je mnogo bezbolnije da to učinite sa dobrim gumama Željko Vukmirović

I

stina je da podnaslov ovog teksta zvuči kao reklamni slogan, ali u ovo doba godine i bar prema postojećoj zakonskoj regulativi, a i policijskim upozorenjima, bilo bi pametnije, a i daleko zdravije po vaš novčanik i na paru osjetljiv krvni pritisak da svoju vožnju obavljate na tim, bar na jugu Crne Gore, kontroverznim zimskim gumama. Pa, koliko god da vas na temperaturi od 20 stepeni Celzijusa i suvim putevima zbunjivala ova preporuka.

Zato, pravac “Castellana”. Zapravo, mjesto koje predstavlja, pa ma kakav stav imali prema tome, najautoritativnijeg prodavca automobilskih guma u Crnoj Gori. Uostalom, iako kao kompanija postoje od 1998. godine, “Castellana” je rezultat nastavka porodičnog posla koji traje još od 1964. godine. Za ovu priču, posjeta njihovom servisu nije slučajno birana. Samo oni u Crnoj Gori imaju 60.000 klijenata (pravnih i fizičkih lica). A imaju i svoj brend, poluteretnu gumu sa unikatnom šarom koja se radi po licenci i pod imenom kompanije “Castellana”, za “tamiće” i manje kamione. Ime je dobila po mjestu u Italiji gdje je prvi put napravljena saradnja za uvoz guma. Znači, od obične i nevelike tuške garaže i servisa za zamjenu guma - do poslovnog centra. I nije neko drugi nego su baš oni.

Dakle, ako smo još zajedno na onom pravcu prema Malesiji, “Castellana” se nalazi tačno 7,3 kilome-

tra od kružnog toka na obodu Starog aerodroma, onom pravinom u pravcu Tuzi. I pripazite na ograničenja brzine, na ovom dijelu puta policijske patrole ne patišu. Bar što vam potpisnik ovih redova zla hoće.

Nego, ima jedna stvar u vezi sa ovim prodavcem automobilskih guma. On ne kreira zakon. Pa, neka se i sto puta bolje razumije u saobraćajne okolnosti sa kojima se vozači svakodnevno suočavaju od nekog ćate u Vladi koji je aminovao rješenje zakona, te samim tim i isključivost o upotrebi automobilskih guma na teritoriji Crne Gore.

Mada, a bar kako to na terenu izgleda i bez naročite pretenzije za uvjeravanjem, uopšte ne bi bilo loše da oni koji kreiraju zakon sve đuture sa ekonomistima i saobraćajnim inžinjerima, svrate malo do servisa i uvjere se u smislenost svojih odluka. Uz napomenu, veoma je čisto u ovim garažnim boksovima, niko ne mora da se isprlja, a može lako da

Fejsbuk priča Došao čovjek sa raspalim “stojadinom” u servis “Castellana” da promijeni gume.

Dopao mu se momak sa “rayban” naočarima koji je predano radio pored jednog od automobila, pa tražio da baš on obavi servisiranje njegovog “stojadina”. Nema problema, naravno. Samo što je fora bila u tome da je taj momak bio zapravo vlasnik Toni Vuljaj. A i njegove naočare su bile skuplje od tog “stojadina”. Svejedno, našao se neki fakin koji je provalio situaciju, na kvarno slikao telefonom i postavio sliku na Fejsbuk pod naslovom: “Svako ima pravo da na svom automobilu postavlja gume”. Sve je prošlo kao malo drugarskog podmetanja, zgodna šala. Mada, samo da se zna, vlasnik Toni, posjeduje automobil “aston martin db9”. se uvjeri u neke nebuloze koje zastupaju, na štetu građana.

Naravno, u ovoj posjeti ima mjesta i za opozicione političare kao predlagače izmjene zakona, čisto zbog naroda za čiji interes, prema logičnoj i idealističnoj pretpostavci, rade.

I dok u već pomenutoj garaži sa četiri boksa za zamjenu guma zuje oni “pištolji” za šarafe na točkovi-

ma, pogled zatiče ovdašnju realnost koja govori u prilog tome da malo koja skinuta ljetnja guma zadovoljava predloženi zakon da vozači ne moraju da imaju zimske gume, već da koriste ljetnje sa šarom čiji je minimum četiri milimetra. Slaba vajda. Ovdje, u garaži, prepoznaju se samo “ćelavice”. Jer, ma koliko jurili ka Evropi, naš standard nam uskraćuje neke evropske povlastice, pa neka nam i klima ide naruku.

Znači, već ta činjenica predstavlja novi problem.

A onda, evropski saobraćajni zakoni upućuju na ustanovljeno pravilo da, ako ne daj Bože imate sudar na nekom od puteva EU, pa sve i da ništa nijeste krivi, a dimenzija šare na gumi ne zadovoljava propis, džaba vam sve bilo. Čak ni službenici osiguranja neće htjeti da čuju za vas. Uz to, naš zakon je “malo” nejasan. Zapravo, zakon nalaže da posjedujemo zimsku opremu (gume se podrazumijevaju) od 15. novembra, te da je moramo koristiti u slučajevima kada je snijeg i led. Ovo, svakako, pretpostavlja da bi vozači morali da imaju u gepeku set zimskih guma, pa ih onda na putu od Podgorice do Budve mijenjaju malo prije Cetinja, a onda ponovo, kad suminu Obzovicu.

Posebnu zanimljivost ovog zakona predstavljaju i ekskluzivni automobili sa točkovima od 19 inča ili vi-

Ponuda Prema riječima marketing menadžera kompanije “Castellana” Marka Zečevića, zainteresovani kupci kod njih mogu nabaviti “Toyo”, “Marangoni”, “Semperit”, “Nokian”, “Pirelli” i “Mentor” automobilske gume. Kao i neke manje tražene ili baš posebne. One traženije gume dimenzija 175/70 R 13 mogu se kupiti po cijeni od 42 eura, dok one dimenzija 185/ 60/ 14 koštaju 47 eura. Gume dimenzija 195/ 55/ 15 mogu se kupiti po cijeni od 50,86 eura. še, na kojima lanci, kao neizostavni dio zimske opreme, ne mogu da se postave.

No, kako vrijeme odmiče, gužva na parkingu “Castellane” je sve veća. Zakon, kakav je takav, mora da se poštuje. A izbor za najkisjelije lice vozača koji pristiže može se smatrati izuzetno konkurentim.

Saobraćajni zakon o obaveznim zimskim gumama, bar za ovu godinu, suočen je sa ovdašnjim klimatskim uslovima, domaćim životnim standardom i efikasnim saobraćajnim okolnostima. Sve to navedeno uopšte ne predstavlja promjenljivu kategoriju. A utisak je - nepromjenljiv je i zakonski javašluk.

Foto: Vedran Ilić

17

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

18 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

solana

logo to

Novi simbol turističke ponude KOLAŠIN – Juče je u Kolašinu održana prezentacija novog loga turističke organizacije, odnosno vizuelni identitet grada na Tari. Projekat je podržan u okviru USAID programa a implementirao ga je CHF u Crnoj Gori, dok je za tehnički, odnosno njegov umjetnički dio bila zadužena Tatjana Rajić iz NVO Ekspedicio iz Kotora. Kako je kazao direktor TO Kolašin Nikola Medenica, riječ je o jednom izuzetno važnom projektu za cijelu turističku privredu Kolašina, dodavši da logo nije vlasništvo TO, već simbol i građana i same turističke ponude.

“Mi smo pozvali transparentan broj ljudi iz Kolašina koji su bili iz različitih branši, kako bi iz same baze Kolašina izvukli ono što bi u suštini bio logo TO, naša poruka onima koji ga budu gledali. Naša je bila zamisao da taj logo ne treba da bude neka sličica sa amblemom nečega sa čim se susrećemo svakodnevno, već smo se odlučili da naš logo bude u stvari jedna poruka, jer je to u današnjem savremenom marketingu najjači mehanizam da se dođe do ljudi kako bi se stvorila neka prepoznatljivost i da to stvarno ima efekta”, kazao je Medenica.

On je objasnio ono što je bilo bit-

no za izradu samog loga, a to je da on bude jednostavan, da ima dvije do tri boje, do čega se i došlo. Na taj način logo je spojio ono što je suštinski vezano za ovaj grad.

“Kolašin ima nešto što je specifično u cijeloj Crnoj Gori a to je što ima taj urbani aspekt, koji je jasno naglašen i mi Kolašinci posebno insistiramo na tome u svojoj ponudi. Naš logo ima i planinu, a ima konture spomen-doma kao najkarakterističnije zgrade u gradu a po čemu je grad prepoznatljiv. I ono što je najvažnije, ovaj logo nije nametnuto rješenje, on je došao svjesno i podsvjesno od samih građana, odnosno nas Kolašinaca. Takođe je pri kraju izrada internet stranice turističke organizacije Kolašina, koja je izuzetno kvalitetna pa smo od onih koji su imali prilike da je pogledaju dobili samo pozitivne kritike, i ona će sadržati sve elemente našeg loga. U pripremi je i propagandi materijal za pretstojeći sajam u Podgorici koji je krajem sljedeće nedjelje, pa je u zimskoj ponudi logo sa bojama koje dominiraju za to godišnje doba.

Za svako godišnje doba imaćemo logo sa bojom koja će dominirati za taj period”, kazao je Medenica. Z.B.

ljekovito bilje

Kolašin idealan za uzgoj lincure KOLAŠIN - Inicijalni odbor za pokretanje procesa sakupljanja, otkupa i prerade ljekovitog bilja (koji čine predstavnici Opštine Kolašin, Botaničke bašte Dulovine i NVO Natura) nastavlja aktivnosti na sakupljanju i uzgoju ljekovitog bilja. U prethodnom periodu je obezbijeđena određena količina sjemena lincure. Formirane su tri ogledne parcele na različitim lokalitetima i na različitoj nadmorskoj visini - u selu Blatina, u selu Plana i u Gornjem Lipovu.

Ovaj odbor je posebnu pažnju posvetio lincuri koja je još od vremena prije nove ere bila poznata po ljekovi-

tim svojstvima. Smatra se da naziv Genciana potiče od imena ilirskog vladara Gentiusa koji je još u II vijeku prije nove ere ukazao na njenu ljekovitost.

Lincura je veoma cijenjena u narodu ali zbog toga i prekomjerno korišćena i dovedena do same granice istrebljenja.

“Lincura se koristi kao sredstvo za jačanje organizma, poboljšanje apetita, kod bolesti organa za varenje, a koristi se i protiv anemije. U farmaciji korijen lincure se koristi za proizvodnju različitih preparata: tečni ekstrati, tinkture, ljekovita vina i drugo. Najveće količine korijena lincure ipak se koriste u proizvodnji alkoholnih napitaka”, kazao je direktor NVO Natura Mikan Medenica.

Kako je on rekao, što se prinosa lincure tiče, prema nekim iskustvenim podacima, sa parcela za plantažno gajenje u sklopu od 100.000 biljaka po hektaru, prinos svježeg korijena se kreće u rasponu 24 do 40 tona, što nakon sušenja odgovara prinosu 6-10 tona po hektaru.

Pored formiranja ekspertimentalnih parcela na otvorenom, odbor će pokušati da jednu količinu sjemena zasadi u kontejnerima za proizvodnju sadnog materijala, u saradnji sa rasadnikom u Kolašinu. Veliku podršku odbor u ovim aktivnostima ima od lokalne uprave Kolašin. Z.B.

Sastanak odložen za srijedu ULCINJ - Sastanak koji organizuje gradonačelnik Nazif Cungu, sa predstavnicima “Eurofonda”, većinskim vlasnikom ulcinjske Solane, Sindikatom preduzeća i stečajnim upravnikom Ognjenom Jovovićem odložen je za srijedu. Radnici Solane, kako saznajemo, ove sedmice su se sastali sa stečajnim upravnikom, koji je negirao da je on sačinio spisak otpuštenih radnika, već tvrdi da je to učinila Uprava. S druge strane, kako navode iz Sindikata preduzeća, iz Uprave su loptu prebacili na Jovovića. Nov je podatak i da je jedna radnica tokom ove sedmice vraćena na posao. U pitanju je laboratorija, što opet navodi, kako tvrde u Sindikatu, da su otkazi dijeljeni selektivno.

“Onaj ko je sačinio spisak radnika kojima nije produžen ugovor o

radu, nije se konsultovao ni sa kim.

Zbog obima posla i daljeg opstanka Solane, to je moralo biti učinjeno.

Zadržavaju na poslu ljude koji sjede po kancelarijama, a terenski radnici su dobili otkaze. Kako će raditi sa dva vodara kad krene proizvodni proces, kako će sa dva pumpaša? To je neizvodljivo”, navode iz Sindikata.

Prvi protest zbog otkaza u ulcinjskoj Solani “Bajo Sekulić”, održan je prošlog ponedjeljka ispred kapije fabrike. Otpuštene radnike tada su podržale i kolege koje i dalje rade, kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog sveukupne situacije u tom preduzeću i nepravde koja je načinjena dugogodišnjim radnicima. Svi zajedno sumnjaju da većinski vlasnik, kompanija Eurofond, čini sve kako bi u što skorijem periodu pot-

puno ugasila nekadašnjeg giganta crnogorske privrede, ulcinjsku fabriku soli. Pojedini su tvrdili da su otkazi dobijeni na nacionalnoj osnovi. Kako saznajemo iz Sindikata, stečajni upravnik je na sastanku sa radnicima,negirao i tu tvrdnju. Međutim, radnici i dalje ostaju pri svom stavu jer, kako navode, od 20 imena, samo jedan radnik nije Albanac. Podsjetimo, Većinski vlasnik Solane je “Eurofond”, koji kontroliše podgorički biznismen Veselin Barović, koji je postao vlasnik 75 odsto akcija tog preduzeća za 800.000 eura.

Na zahtjev Barovića uveden je stečaj 2005. godine, jer kako se navodilo tada, nije uspio plan reorganizacije preduzeća. Solani je programirani stečaj uveden zbog duga od 13.000 eura. S.G.

retrospektiva

Izložba slika osnovaca TIVAT - U Domu “Gracija Petković” u Tivtu u toku je izložba likovnih radova tivatskih osnovaca, pod nazivom - “Retrospektiva”. Izložbu, koja je sastavni dio manifestacije “Novembarski dani”, organizovao je Dječji savez Tivta i OŠ “Drago Milović”.

Radovima su predstavljene generacije od devedesetih godina do danas, a postavka je nastala pažljivim odabirom radova profesora likovnog vaspitanja Iva Kneževića, kazao je otvarajući izložbu direktor škole Zo-

ran Latković.

“Pisac Oskar Vajld govorio je o dva svijeta. Jedan svakodnevni, koji živimo i koji je dosadan, a drugi je svijet umjetnosti o kojem treba govoriti jer ga ne bi ni bilo. Međutim, Vajld je govorio da su slikari prilično dosadni jer stalno misle o tim svojim radovima i žive u nekom svom svijetu, ali na drugoj stani ste vi djeca, početnici, što je veoma intersantno i o tome treba razgovarati”, rekao je Latković.

Profesor likovne kulture Ivan Knežević napravio je izbor od 77 najboljih radova, koje su u različitim tehnikama izradili učenici škole “Drago Milović”, tokom posljednjih 20 godina. Trudio se da prikaže dječji rad, njihove emocije, tematiku, svijet u kojem se nalaze i poruke koje nam šalju, kazao je Knežević, navodeći da su predstavljeni radovi rađeni tehnikama slikarska tempera, pastel, akvarel, kolaž, imitacija mozaika.

Z.K.

presuda

Bepler isplaćuje plate KOLAŠIN – Kompanija Bepler investments Montenegro moraće da isplati nekadašnjim radnicima hotela Lipka zaostale zarade od januara do juna 2012. Sudski spor koji su radnici Lipke pokrenuli protiv svojih nekadašnjih poslodavaca okončan je pravosnažnom presudom u njihovu korist. Potraživanja radnika za neuplaćene doprinose od 2009. do januara 2012. godine nijesu ušla u sudska potraživanja, pa će zaposleni u nekad elitnom kolašinskom hotelu i dalje morati da čekaju reakciju nadležnih za tu oblast.

Predstavnici firme koja je do ljeta prošle godine bila vlasnik Lipke nijesu se pojavili ni na jednom ročištu tokom sudskog procesa. Kompanija se povezuje sa biznismenom Zoranom

Ćoćom Bećirovićem.

Sa druge strane, radnici su držali presudu u tajnosti kako bi sačekali pravosnažnost presude kao i da prođu svi rokovi za žalbu. Prema riječima predstavnika radnika, niko se nije žalio na presudu tako da bivši poslodavac po odluci suda mora da isplati za 36 radnika neto zarade u ukupnom iznosu od 89.252 eura dok na ime sudskih troškova mora isplatiti 9.900 eura. Po nalazu sudskog vještaka finansijske struke, utvrđena visina potraživanja je bila 168.100 eura, po osnovu bruto zaostalih zarada za period od januara 2012. zaključno sa junim iste godine. Ipak, za uplatu poreza i doprinosa radnici će morati da sačekaju nadležne držav-

ne organe da reaguju s obzirom da se niko od predstavnika kompanije Bepler investments Montenegro ne pojavljuje i samim tim nema legitimnog lica koje bi moglo da im zaključi radni staž.

Z.B.

Tužili Ćoća U Osnovnom sudu u Kolašinu prije dva dana održano je pripremno ročište po tužbi firme Bepler Džejkobson Montenegro protiv bivšeg izvršnog direktora Ćoća Bećirovića zbog, kako se navodi, potraživanja za neovlašćeno korišćenje hotelskih kapaciteta od strane trećih lica. Tužbom Bepler traži od Bećirovića skoro 60.000 eura dok je istovremeno Bećirović podigao protivtužbu zbog, kako se navodi, potraživanja iz radnog odnosa. Prema navodima tužbe, lica koja su koristila neovlašćeno kapacitete hotela su Aleksandar Berezki, Maja Češljević, Momčilo Dulović, Dijana Janković, Frankišek Lipka, Aleksandar Tvrdišić i Žarko Velimirović. Tokom pripremnog ročišta po pitanju protivtužbe sudija je donijela rješenje da se ona vodi u zasebnom postupku.

Aktuelno 19

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

INVALIDI RADA

Naši zahtjevi su mali zalogaj KOŠTANIJADA

Predstavljanje kulturne posebnosti Ostrosa BAR - Mjesna zajednica Ostros, pod pokroviteljstvom Opštine Bar, danas organizuje tradicionalnu manifestaciju “Krajinska koštanijada - Ostros 2013”.

Na svečanosti, čiji je početak predviđen za 10 sati, sugrađane i goste pozdraviće potpredsjednik opštine Osman Subašić i predsjednik odbora MZ Ostros Emro Duraković.

U kulturno-umjetničkom programu nastupiće pjevači crnogorskog i albanskog melosa, glumci i pjesnici. Posjetioci će biti u prilici da, pored

kestena, probaju i ostale krajinske specijalitete, a kako je kazao predsjednik odbora MZ Ostros Emro Duraković, za goste je obezbijeđeno 500 kg pečenog i kuvanog kestena.

“Cilj ove krajinske manifestacije je da se predstave kulturne, istorijske i turističke posebnosti ovoga kraja”, istakao je Duraković.

On je dodao da osim toga ova manifestacija daje značajan doprinos uzgoju i preradi kestena, kao proizvoda po kojem je prepoznatljiv ovaj kraj. A.Lj.

SM DPS BAR Beća Čoković

P

oslanik SDP u republičkom parlamentu dr Izet Bralić preksinoć je posjetio invalide rada Bijelog Polja, Rožaja i Mojkovca u prostorijama bjelopoljskog Udruženja gdje 17 dana štrajkuju. Bralić je kazao da je donijeta pametna odluka a se prekine štrajk jer je zdravlje neprocjenjivo.

Predstavnici invalida rada su napomenuli da imaju sudbonosan sastanak u Ministarstvu rada i socijalnog staranja

BIJELO POLJE - Tokom razgovora Bralić je istakao da su najbolji radnici postali invalidi a nikako neradnici.

“Najbolji radnici su uglavnom postajali invalidi od Herceg Novog do Rožaja. Želio sam da dođem i popričam sa vama a vaše kolege iz Rožaja koji protestuju su radnici iz najuglednijih porodica i svoje zdravlje su ostavili u fabrikama. Drugi motiv koji me naveo da dođem je, ljudske prirode. Ne smijemo dozvoliti da u Crnoj Gori imamo radnike prvog i drugog reda. Razumijem da je ekonomska kriza, da tu nedaću i nemaštinu moramo svi podjednako podijeliti, ako nema, onda nema za sve.

Ako ima, onda to što ima treba podijeliti na ravne časti. To govorim u svoje i ime ljudi sa kojima sam podijelio mišljenje, prije nego sam došao da obiđem vas invalide”, kazao je Bralić.

Navodeći da je upoznat da su bili duže u štrajku gladju Bralić je poručio da ništa ne smije da se pore-

di sa zdravljem.

“Donijeta je pametna odluka da se prekine štrajk glađu jer zdravlje je jedno i ono se može samo jednom izgubiti. Može se nadoknaditi i nedaće i nemanje koje je prolaznog karaktera ali, ne smije se dozvoliti ugrožavanje zdravlja. Razumijem da je ove ljude ljuta muka natjerala na glad ali, zdravlje se mora staviti na prvom mjestu”, kazao je Bralić.

Poručio je invalidima, da će u ostvarivanju njihovih prava imati sagovornika i njegovu podršku.

“Vodeći se navedenim motivima na parlamentarnom odboru za zdravstvo pokrenuo sam inicijativu da se jedna sjednica posveti invalidima rada iz Bijelog Polja, Rožaja i Mojkovca i ona je zakazana za ponedjeljak. Predlog je jednoglasno prihvaćen zahvaljujući i glasovima drugih poslanika koji su zastupljeni u ovom odboru. Prava radnika treba da budu prioritet i pokušaćemo to da rješavamo. Tru-

diću se da se nastoje ispraviti greške u pogledu ravnopravnosti radnika na sjeveru države sa pravima ostalih radnika u državi. Ne treba biti biti sebičan i zaboraviti da su radnici na sjeveru radili u jako lošijim uslovima u odnosu na kolege u drugim dijelovima države”, kazao je Bralić.

Predsjednik UO Udruženja invalida rada Bijelog Polja i zakonski zastupnik štrajkačkog odbora Lazar Knežević podvukao je, da danas imaju “sudbonosan” sastanak u ministarstvu rada i socijalnog rada.

“Naši zahtijevi su “isuviše mali zalogaj” i četiri godine vodimo dijalog sa njima pokušavajući da uđemo i riješimo status invalida rada. Iako smo po Ustavu i socijalnoj povelji zaštićena kategorija građana, niko od nadležnih se ne pokušava da okrene stranicu ,da se naše pitanje riješi. Naše fabrike su uništene i mi smo ostali bez ikakvih prava. Fond PIO, koji se sa ostalim fondovima pojavio kao vlasnik radničke imovine, umjesto da preduzeća animiraju da stvaraju dohodak i radnici ostvaruju zarade, maltene su ih sahranili. Uništili su fabrike, radnike i invalide u gotovo svim gradovima na sjeveru države a jug su poštedjeli. Osjećamo se poniženi i spravom možemo reći, da nikako nijesmo na ravnoj nozi”, kazao je Knežević.

B.Č.

POSLIJE PAUZE

ª Ćeltićogluº otvorio gradilišta HERCEG NOVI - Kompanija “Ćeltićoglu”, koja je angažovana na izgradnji vodovodne i kolektorske mreže, otvorila je nekoliko novih gradilišta na lokacijama u Kumboru, Zelenici, podvodnoj dionici ispod Opačice i u Bijeloj.

Zbog radova na magistralnoj dionici kod tunela u Zelenici i Tažeksa saobraćaj se odvija naizmenično jednom kolovoznom trakom.

Na ovoj lokaciji angažovan je podpodizvođača firma Radulović iz Podgorice, koja je prošle sedmice završila dionicu na početku Đenovića, kod Vojnog otpada i sada rade na ispitivanju cjevovoda nakon čega će biti put vraćen u pređašnje stanje. Rade prekop za postavljanje gravitacione cije-

vi ispod potoka Opačice na kojem će biti angažovani ronioci. Nastavili su radove prema Zmijicama, na šetalištu ispred Splendida i Vile Galija za prokopavanje trase kolektora do sabirne stanice Forte Mare. Angažovani su na rekonstrukciji sekundarne kanalizacione mreže u Norveškoj ulici u Igalu. Rade na potisnom cjevovodu i na izgradnji glavne pumpne stanice kod Kružnog toka u Meljinama.

U Bijeloj počinju radove na izgradnji pumpne stanice kod Brodogradilišta i nastavljaju izgradnju vodovodne i kolektorske mreže duž rivijere. Zatvorene su ulice i dionice na priobalnom putu gdje izvode radove što je regulisano saobraćajnom signaliza-

cijom. Početkom novembra uveli su pet novih ekipa sa po sedam radnika, a uskoro očekuju da će angažovati dva veća podizvođača čija imena nisu saopštili, dok ih ne uvedu u posao kazao je predstavnik “Ćeltikćioglu”, rukovodilac gradilišta Novak Lakušić.

Na inicijativu predsjednika opštine ove sedmice je trebalo da se održi sastanak sa glavnim menadžmentom kompanije iz Turske, ali do njega nije došlo. Odgovorili su da se sade ne mogu odazvati pozivu, već će ih naknadno obavijestiti o tome kada će moći, najavljujući da pregovaraju sa velikom firmom iz Beograda koja je isto učestvovala na tenderu za izvođača radova. S.M.

Promocija zdravog života Povodom Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa Savjet mladih DPS-a Bar je organizovao je zdravstvenu akciju - kontrolu nivoa šećera u krvi i kontrolu visine krvnog pritiska. Kontrolom nivoa šećera u krvi i kontrolom visine krvnog pritiska radite na prevenciji dijabetesa i hipertenzije, rekli su mladi ljekari članovi Savjeta mladih koji su ujedno ovom prilikom svojim sugrađanima dali savjete o pravilnoj ishrani i koristi fizičke aktivnosti po zdravlje i tako promovisali zdrave stilove

života.Tokom višečasovne akcije preko 200 Baranki i Barana vršili su kontrolu nivoa šećera u krvi i kontrolu visine krvnog pritiska. Predsjednica Savjeta mladih DPS-a Bar Milica Orlandić i članica IO Savjeta mladih DPS-a Bar Željka Rogač izrazile su svoje zadovoljstvo odzivom građana i njihovoj spremnosti da i na ovaj način brinu o svom zdravlju. Takođe su izrazile očekivanje da će ovom akcijom uticati na svijest građana o važnosti brige o sopstvenom zdravlju.

KOMUNALCI

Pomoć i tokom službe BIJELO POLJE - Glavni inspektor Komunalne policije u Bijelom Polju Vojislav Kljajević i njegov kolega Adnan Smailović učinili su nesvakidašnji službeno-humani gest kada su spriječili odvoženje pijeska sa ljetos uređene plaže na obali Lima u mjestu Vidojevine. Naime, stariji bračni par iz naselja Rakonje koji je lošeg materijalnog stanja, ne znajući da je zabranjeno odvoženje pijeska sa plaže, sakupio je veću količinu sa namjerom da to utovare na traktor.

“Naišao sam sa kolegom Smailovićem i upozorili ih da nije dozvoljeno to što rade i oni su odustali. Izvinuli su se, uz objašnjenje da nemaju novca te da im je pijesak potreban za

maltanje prostorija u oronuloj kući. Shvatili smo da se nalaze u teškoj situaciji te sam pozvao vlasnika firme “Gradnja” Paja Perovića da im, ukoliko je moguće, obezbijedi potrebnu količinu pijeska. Perović je to objeručke prihvatio bez ikakve nadoknade”, ispričao je za Dnevne novine Kljajević.

Takođe je naveo da su supružnici pijesak na plaži vratili u prvobitno stanje te nije bilo potrebe da se prema njima primjenjuju neke sankcije.

Supružnici, koje ne želimo da imenujemo, iskazali su veliku zahvalnost prema inspektorima Kljajeviću i Smailoviću čiji primjer treba da slijede i druga službena lica. B.Č.

20 Aktuelno PČELARI ZADOVOLJNI

Prinosi meda bili odlični

BIJELO POLJE - Povodom 77 godina postojanja pčelarstva u Bijelom Polju, lokalno udruženje organizovalo je izložbenu manifestaciju pod sloganom “Pčelari Bijelog Polja svom gradu”. U Ulici slobode na desetak štandova pčelari su izložili svoje proizvode kako bi građani mogli da ih kupe.

Predsjednik Udruženja Vladimir Šebek kazao je za DN da je ovogodišnja pčelarska sezona bila znatno uspješnija nego prethodna.

“Prinosi se kreću 15-ak kilograma po košnici a to zavisno od područja gdje su boravili pčelari. Promjenljive vremenske prilike nijesu bile naklo-

njene pčelarima kao ni činjenica da je stočni fond u opadanju jer se manje zasijavaju livade i manje ima cvijeta, što ima znatnog uticaja na pčele”, rekao je Šebek, dodajući da Udruženje broji 97 pčelara sa preko 3.000 pčelinjih zajednica.

Posebno je upozorio na opasnosti koje nosi prskanje voća pesticidima koji mogu da imaju štetne posljedice na pčelinja društva.

“Med predstavlja značajan segment u društvenoj ishrani te bi u tom pravcu i društvena zajednica trebala povesti više računa u smislu pospješivanja proizvodnje i obezbjeđenja sigurnosti pčelinjih društava”, dodao je Šebak.

B.Č.

KRALJEVSTVO BIJELIH RADA

Krunisani mali pjesnici BIJELO POLJE - Žiri Prvog međunarodnog festivala “Kraljevstvo bijelih rada” izabrao je najbolje pjesme od ukupno 462 koliko je pristiglo na književni konkurs za djecu koji organizuje bjelopoljska NVO Stihom govorim, a čiji je generalni pokrovitelj Opština Bijelo Polje. Žiri je nagradio radove koji su pristigli iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine koji su bili podjeljeni u dvije kategorije, i to učenici do petog i od šestog, do devetog razreda osnovne škole.

U kategoriji do petog razreda titulu princa “Kraljevstva bijelih rada” je osvojio Mihailo Jovičić, učenik četvrtog razreda OŠ “Vasa Čarapić” iz Pinosave, iz Srbi-

je, sa pjesmom “Šta je ljubav”, dok je princeza u ovoj kategoriji Sara Perkov, učenica trećeg razreda OŠ “Stanislav Sremčević” iz Kragujevca sa pjesmom “Deset razloga za spavanje”.

U kategoriji starijih učenika prva nagrada je podijeljena, pa su izabrana dva princa - Matija Čukić, učenik šestog razreda OŠ “Risto Ratković” iz Bijelog Polja sa pjesmom “Moj grad” i učenik devetog razreda OŠ “Orijenski bataljon’’ iz Bijele Nikola Peruničić sa pjesmom “Crna Gora”. Za princezu u ovoj kategoriji izabrana je Majda Ambruš iz Pančeva, učenica šestog razreda OŠ “Sveti Sava” sa pjesmom “Pobrkani lončići”.

B.Č.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

PLJEVLJA

Ne može opština da finansira nešto što je Vladina imovina PLJEVLJA – Pljevaljski parlament usvojio je juče informaciju o radu Sportskog centra “Ada” koji je za posljednje četiri godine ostvario oko 765.000 eura gubitka. Tokom rasprave više puta je konstatovano da ovo preduzeće nema ni organe upravljanja niti mu se zna vlasnik.

Sportski centar “Ada” građen je deset godina, od 1995. do 2005. godine i njegova izgradnja je koštala oko 6,6 miliona eura. Uknjižen je kao vlasništvo opštine Pljevlja, ali je 2004. godine registrovan kao Društvo sa ograničenom odgovornošću u kome je udio Vlade Crne Gore oko 90 odsto, a opštine Pljevlja oko 10 procenata.

Svi odbornici su bili jedinstveni u stavu da je SC “Ada” neophodan, ali su spasenje vidjeli na različite načine. Socijaldemokrate su tokom rasprave ustrajale da je potrebno spasiti pljevaljski sport pa tek onda SC “Ada”. Novica Stanić iz NOVE se zapitao kako se može tražiti od opštine da finasira nešto čiji je vlasnik sa oko 90 odsto Vlada Crne Gore, a Goran Sekulić iz DF-a je insistirao da se riješi statusno pitanje SC. Skupština je nakon pauze, usvojila Informaciju sa zaključcima koje je predložio odbornik SNP Zdravko Bajić.

Opština zahtijeva od Vlade Crne Gore da hitno imenuje svog pred-

stavnika u Odbor direktora SC Ada, prvi je od šest zaključaka. Skupština je istovremeno svom predstavniku u Odboru direktora naložila da preko tog tijels pokrene postupak utvrđivanja vlasništva nad Sportskim centrom, a resornom opštinskom Sekretarijatu da prioritetno izmiruje obaveze prema SC. Skupština je i formirala poseban tim na čelu sa predsjednikom opštine Milojem Pupovićem koji će naj-

kasnije do kraja ove godine pregovarati sa Vladom i tri najznačajnija preduzeća iz Pljevalja – Rudnikom uglja, TE Pljevlja i Rudnikom Šuplja stijena o iznalaženju novca za finansiranje pljevaljskog sporta.

Kroz Budžet će se za narednu godinu za rad sportskih klubova pokušati obezbijediti veća sredstva, a sve neizmirene obaveze iz dosadašnjeg perioda biće isplaćene u najkraćem mogućem roku.

D.K.

BAR

Kviz o poznavanju grada BAR - OŠ “Anto Đedović” u Šušanju biće domaćin petog izdanje kviza “Koliko poznajem svoj grad”, koji za đake osnovnih škola barske opštine organizuje Sekretarijat za društvenu djelatnost Opštine Bar. Ova manifestacija, kako nam je kazao sekretar ovog Sekretarijata Boris Mijović, održava se u sklopu proslave “24. novembra” i jedna je u nizu aktivnosti u okviru lokalnog plana akcije za djecu Bara 2011-2016.

“Lokalni plan akcije za djecu Bara 2011-2016. obuhvata manifestacije na polju kulture – ‘Teatar u školama’, obrazovanja - kviz ‘Koliko poznajem svoj grad’, sporta – ‘Školske sportske igre’, kao i aktivnosti na prevenciji narkomanije - predavanja i takmičenja kroz likovne i literarne radove na istoimenu temu, a to sve u cilju aktivnijeg uključivanja u društvenu zajednicu ove populacije i poboljšanja njihovog po-

ložaja”, istakao je Mijović.

On je dodao da će u kvizu biti provjerena opšta kultura učenika, spektar pitanja biće raširen kroz sve aspekte života u barskoj opštini, a

za učešće u kvizu će biti presudno “svakodnevno” znanje o Baru.

Kviz “Koliko poznajem svoj grad” podržali su NVO Bar Info i Foto-studio “Petović”.

A.Lj.

Aktuelno 21

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

PREMINULI Jela Ljubomira Rabrenović rođena Drašković, 15. novembra 2013. u 82. godini. Sahrana će se obaviti 16. novembra u 14 časova na groblju u Donjem Grančarevu.

Stanislava Stojković 13. novembra 2013. Sahrana će se obaviti 16. novembra u 15 časova na Novom groblju u Beogradu. Kuća žalosti Dositejeva 17/II, Beograd.

Stradimir Batrića Fatić novinar u penziji, 14. novembra 2013. u 72. godini. Sahrana je obavljena 15. novembra u 14 časova u Beranama.

Dragoje M. Šipčić

nema uslova

Ne može se ni roniti Stručnjaci tvrde da nema uslova za razvoj ronilačkog turizma u Crnoj Gori Sanja Milović i Alma Ljuca

P

oznavaoci i ljubitelji ronjenja saglasni su da uslovi za razvoj ovog sporta u turističke svrhe u u Crnoj Gori ne postoje. Glavni razlozi su nepostojanje pravne regulative, kao i nezaštićena i nevalorizovana kulturna bogatstva u crnogorskom podmorju. Osim toga, veliku prepreku razvoju ronilačkog turizma predstavlja i nezainteresovanost nadležnih državnih organa za ovu oblast.

HERCEG NOVI, BAR - Uslovi za razvoj ronilačkog turizma u Crnoj Gori ne postoje. Kako je objasnio direktor Centra za podvodno deminiranje u Bijeloj Veselin Mijajlović, ova oblast je pravno neregulisana “Naime, od januara ove godine, kada je ukinut jedini propis (uredba) kojim je bila uređena oblast ronjenja, između ostalog i oblast ronilačkog turizma, vlada potpuni haos. Nadležni organi državne uprave, od momenta ukidanja Uredbe o vršenju podvodnih aktivnosti u vodama Crne Gore, nemaju podatke ko, kada, gdje i zašto roni, što je za svaku državu, naročito pomorsku koja se oslanja na razvoj turizma, a pogotovo nautičkog turizma, veoma važno sa aspekta bezbjednosti lica i imovine na vodama. O značaju ove Uredbe dovoljno govori i činjenica da je prije njenog donošenja, i to samo u periodu od 2002. do 2006. godine, smrtno stradalo devet ronilaca, a od njenog donošenja do njenog ukidanja početkom 2013. godine nije se desio ni jedan ronilački incident sa smrtnim posljedicama”, rekao je on.

Mijajlović je napomenuo da je uredba uređivala veoma značajna pitanja iz oblasti ronjenja, ronilačkog turizma, zaštite kulturnih dobara u podmorju i vršenja drugih podvodnih aktivnosti. Međutim, on je dodao da je osim donošenja pravne regulative, preduslov za bavljenje ronilačkim turizmom i zaštita i valorizacija kulturnog nasljeđa u podmorju i unutrašnjim vodama na čijem bogastvu, kako je ocijenio, nam mogu pozavidjeti puno prostorno veće pomorske države.

“Važno je istaći da je u našem podmorju za samo nekoliko mjeseci podvodnih istraživanja u posljednje četiri godine otkriveno više od 20 lokaliteta na kojima se nalaze netaknuti tereti jedanaest galija potonulih u periodu od prvog do četvrtog vijeka prije Hrista. Ako ovi preduslovi, koji predstavljaju dio vrijednosti svake zajednice, ne zasluže pažnju nadležnih državnih organa, lično se plašim da ćemo propustiti priliku da na adekvatan način pružimo zaštitu puno većim vrijednostima”, ocijenio je Mijajlović.

S druge strane, postoji veliki broj

ronilačkih klubova u Crnoj Gori, no kako je pojasnio predsjednik barskog kluba “Hobotnica” Nikola Vukčević, radi se o skupom sportu, zbog čega klubovi nijesu u prilici da ga podignu na viši nivo. On je rekao da je njegov klub, kada je osnovan 1996. godine, uložio pozamašna sredstva u opremu i brod kako bi stavili akcenat na ronilački turizam, no, na tome je sve i ostalo.

“Država nema sluha za to, iako smo predlagali, kao članovi Ronilačkog saveza, da se ta ideja sprovede, ako ne u Baru, onda u Bijeloj, jer se tamo nalazi Regionalni centar. To bi sigurno privuklo mnoge turiste, jer je ovaj sport mnogo razvijeniji u zemljama iz okruženja”, kazao je Vukčević. Što se tiče Bara, Vukčević smatra da je on veoma interesantan za ronioce, jer je poznato da je u barskom akvatoriju i na nešto većoj udaljenosti od njega, na veoma malim dubinama, tokom 19. i 20. vijeka potpoljeno nekoliko brodova.

“Takođe, na udaljenosti nešto većoj od milju i po od barske obale, na 50-ak metara dubine, prije nešto više od 10 godina otkriven je jedrenjak iz 19. vijeka koji je atraktivan kako za ronioce, tako i za druge zaljubljenike u more. Dalje, na rtu Volujica, koji zatvara barsku luku i danas se nalaze olupine francuskog ratnog broda “Dogue”, koji je nesrećnim slučajem odvučen na dno 1915. godine”, kazao je Vukčević.

Osim pomenutih lokaliteta, u Baru ima veliki broj uvala, žalo-

Posljedice mogu biti ozbiljne Mijajlović je podsjetio da je Uredba o vršenju podvodnih aktivnosti u vodama Crne Gore poništena zbog prestanka pravnog osnova za njeno donošenje, koji je bio sadržan u Zakonu o nadzoru državne granice, a koji je prestao da važi donošenjem Zakona o graničnoj kontroli.

U tom zakonu nije uređeno pitanje pravnog osnova za donošenje nove Uredbe, odnosno za produženje važnosti postojeće.

“Imam obavezu da kao rukovodilac usko specijalizovane ustanove za podvodne djelatnosti izrazim ozbiljnu zabrinutost zbog činjenice da je ova veoma značajna oblast ostala pravno neuređena, posebno imajući u vidu mogućnost štetnih posljedica koje mogu nastati do donošenja novog propisa”, rekao je on. va, skrivenih hridi i možda još neistraženih pećina koje čekaju da budu otkrivene. Vukčević priča da je za sve one strance koji prvi put dolaze u Bar i čija je pasija ronjenje, ova destinacija veoma interesantna. Zato apeluje na državu da iznađe mogućnosti i pomogne razvoju ovog vida turizma.

neispunjeni uslovi

Tender za šetalište propao HERCEG NOVI - Tender za izgradnju šetališta zа dionicu od restorаnа Mimozа do Igаlа prije nekoliko dаnа poništen je iz formаlnih rаzlogа, jer ponuđаči nijesu ispunili određene formаlne uslove.

Prema riječima predsjednika opštine Dejana Mandića, ponuđači nijesu imаli ovjerene fotokopije, što u konаčnom može dа nаprаvi problem, dа uspori rаdove, dа se izvođаči izbаcuju sа terenа.

“Zato smo na sastanku sa predstavnicima Morskog dobra dogovorili dа rаspišemo ponovo tender, što će urаditi Agencijа za izgradnju i razvoj grada i mislim dа

do ljetа sаsvim sigurno možemo nаprаviti tu dionicu. Nаjbitnije je dа sredstvа imаmo, a ona su dijelom obezbijeđenjа od Morskog dobrа.

Dogovorili smo i dа nаredne godine iz zаjedničkih sredstаvа uredimo plаto oko spomenikа krаlju Tvrtku, kao i, u vrijednosti od 150.000, dionicu od Titove vile do Centrа RVI, dio koji je uz plаžu, jer imа vrlo neuređenih terаsа. U ovom momentu već ide konkurs zа izbor nаjpovoljnijeg ponuđаčа zа izrаdu projektа tog dijelа Igаlа, pа je zа očekivаti dа već od jeseni počnemo rаdove nа tom dijelu”, rekao je on.

On je kazao da je sa Morskim do-

brom dogovoreno da novsku luku uzmu po koncesionom pristupu.

“Pedeset odsto sredstаvа se vrаćа Opštini, isto toliko ostаje nа rаspolаgаnju JP Morsko dobro. Od tih 50 odsto koje ostаje Morskom dobru, dio se troši zа njihove službe, а ostаlo je njihovo ulаgаnje u prostor Morskog dobrа, ponovo u Herceg Novom. Imаćemo protokol koji ćemo potpisаti i objаviti kаo konkretаn dokument. Što se tiče tih sredstаvа kojа se vrаćаju nаmа od ovog preduzećа, oni odlučuju nа kojim će projektimа rаditi, а mi štа ćemo sа nаšim sredstvimа”, kazao je Mandić.

S.M.

14. novembra 2013. u 86. godini.

Sahrana je obavljena 15. novembra u 14 časova na Žabljaku.

Vladimir Ratka Ćosović 14. novembra 2013. u 66. godini.

Sahrana je obavljena 15. novembra na Čepurcima u 15 časova.

Kuća žalosti Blaža Jovanovića 31, Podgorica.

Rosa Krsta Nikolić rođena Rašković, u 73. godini. Sahrana je obavljena 15. novembra 2013. u 15 časova na mjesnom groblju u Zavrhu.

Mileta Obrenov Radović 14. novembra 2013. u 88. godini.

Sahrana je obavljena 15. novembra na gradskom groblju u Nikšiću.

Olga Blagojeva Drobnjak rođena Milačić, 14. novembra 2013. u 62. godini. Sahrana je obavljena 15. novembra u 14 časova na mjesnom groblju u Poljima, Mojkovac.

Slobodan Bato pok.

Gliga Vujović 13. novembra 2013. u 71. godini.

Sahrana je obavljena 15. novembra u 15 časova u Igalu.

Božidar Bobo Špadijer 13. novembra 2013. u 74. godini.

Sahrana je obavljena 15. novembra.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

22 Aktuelno

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

I TAJNI AGENTI SU LJUDI

Opstala vlada Alenke Bratušek

Američki obavještajci vole raskalašnost VAŠINGTON - Agenti i supervizori američke tajne službe ponašali se raskalašno u 17 zemalja, koristeći usluge prostitutki i posjećujući javne kuće, objavio je list Vašington post.

Američki list navodi podatke koje su uzbunjivači dostavili odboru Senata koji nadzire rad tajnih službi.

Ti podaci se kose sa tvrdnjama rukovodilaca tajne službe da agencija na čijem su čelu ne toleriše seksualno neprimjereno ponašanje, izjavio je senator Ronald Džonson, predstavnik republikanaca u potkomitetu za unutrašnju bezbjednost, kako je naveo Vašington post.

Dvije osobe koje su upoznate sa izjavama uzbunjivača rekle su da su, prema tim podacima, agenti i menadžeri tajne službe iznajmlji-

vali prostituke i posjećivali bordele tokom zvaničnih putovanja.

Oni su, prema tim navodima, imali i neprijavljene kraće ili duže vanbračne veze sa stranim državljankama. Jedan od uzbunjivača je rekao američkom listu da je visoko rukovodstvo tajne službe znalo da agenti koriste usluge prostitutki na putovanjima po zemlji i inostranstvu. “Vašington post” je ranije ove nedjelje prenio da su dva člana bezbjednosne službe predsjednika Baraka Obame smijenjena nakon što se saznalo da su slali mejlove seksualne sadržine ženi koja je, takođe, zaposlena u toj službi.

Jedan od njih, Ignjasio Zamora, vodio je unutrašnju istragu o jed-

nom skandalu prošle godine u kojem je više od desetak agenata tajne službe pilo i provodilo se sa prostitutkama uoči posjete predsjednika Baraka Obame Kartaheni gdje se održavao međunarodni samit, naveo je AFP.

NOVI ISPAD GRADONAČELNIKA TORONTA

Nijesam tjerao saradnicu na oralni seks, toga dobijam dovoljno kod kuće TORONTO - Gradonačelnik Toronta izvinio se za još jedan u nizu incidenata, ovaj put zbog opscenih izjava na televiziji nakon optužbi da je od jedne saradnice tražio oralni seks.

“Koristio sam neoprostivo proste riječi u razgovoru sa reporterom,” izjavio je Rob Ford, ali je i najavio da će zbog klevete tužiti osobe koje su iznijele tvrdnju o oralnom seksu kao i radnike u gradskoj upravi Toronta koji su u policiji svjedočili da su ga vidjeli kako ispija čitavu bocu vodke, šmrče kokain i odlazi sa prostitutkom u noć. Ford je sve negirao u razgovoru s novinarima, ali ostavio ih je u šoku kad je komentarisao navode o traženju oralnog seksa od saradnice. “Srećno sam oženjen čovjek i toga dovoljno dobijam kod kuće,” otkrio je Ford reporterima koristeći nepristojan rječnik. Nakon toga u pratnji supruge Renate, koja se prethodnih mjeseci i godina praktično nije pojavljivala u javnosti, na pres konferenciji se izvinio za novi ispad. “Napadnut je moj integritet kao oca i su-

pruga i to je bila crvena linija. Reagovao sam impulsivno u svom odgovoru,” opravdao se, u dosadašnjem stilu, gradonačelnik. Javnosti je saopštio i kako prima pomoć ljekara zbog svojih problema sa alkoholom, ali svejedno ne odustaje od funkcije gradonačelnika. “Kao da nije svjestan sebe i nema ni trunke karaktera i morala. Nevjerovatan je,” izjavila je jedna od zastupnica.

Ovo je samo još jedan u nizu skandala koji prijete da unište karijeru ovog gradonačelnika. Nedavno je, nakon optužbi novinara, priznao kako je pušio krek, objavljen je i snimak na kojem šmrče kokain,a nakon toga još jedan snimak na kom je u vidno pijanom stanju prijetio kako će ubiti jednu nepoznatu osobu.

Optuživali su ga takođe za neprimjeren rečnik u javnom obraćanju, mobing potčinjenih, vožnju u alkoholisanom stanju, rasističke uvrede, neprimjereno ponašanje prema ženama koje rade u gradskoj službi i brojne druge ispade.

Gradska skupština Toronta većinom glasova donijela je juče odluku da ograniči ovlašćenja kontroverznog gradonačelnika Roba Forda. Za takvu odluku glasalo je 39 gradskih odbornika, a troje njih je bilo protiv. Među onima koji su glasali protiv odluke bili su Ford i njegov brat.

LJUBLJANA - Slovenački parlament juče je u ranim jutarnjim satima izglasao povjerenje Vladi premijerke Alenke Bratušek.

Za državni budžet za 2014. godinu, uz koji je Vlada vezala svoj ostanak i time povjerenje Vladi, glasalo je 50 zastupnika, a 31 protiv, prenijela je Hina. Bratušek, čija je Vlada počela da radi prije sedam mjeseci, nakon izglasanog nepovjerenja ranijoj Vladi desnog centra, izjavila je nakon glasanja kako je uvjerena da je stanje u državi danas bolje nego na početku rada sadašnje Vlade, kao i da je Slovenija na putu da sama riješi svoje finansijske teškoće i da izađe iz krize bez međunarodne pomoći.

Ona je dodala da će, ako se nastavi ovakav rad, do druge polovine naredne godine slovenska privreda biti na putu oporavka, da će broj nezaposlenih biti umanjen, kao i da će građani osjetiti pozitivne efekte rada Vlade, prenio je AFP. Budžet za 2014. godinu, koji je potvrdio parlament, predviđa prihode od 8,6 i rashode od 9,6 milijardi eura, kao i smanjivanje budžetskog deficita na 2,9 odsto u idućoj godini. Glasanje o povjerenju obavljeno je zajedno sa glasanjem o amandmanima na budžet za 2014. godinu, navela je agencija Srna. Amandmani predviđaju povećanje poreza, posebno na nekretnine, što je pokušaj da se konsoliduje državni budžet i da Ljubljana izbjegne traženje međunarodne finansijske pomoći. Protiv tog zakona je bila opozicija, a peticijom protiv njega je prikupljeno i 70.000 potpisa.

AMBASADA SRBIJE U ZAGREBU

Oštar protest zbog srbofobije

Posebno zabrinjava izostanak reakcije hrvatskih zvaničnika, poručeno iz ambasade

ZAGREB, BEOGRAD - Srpska ambasada u Zagrebu uputila je juče oštar protest Zagrebu zbog sve učestalijih incidenata čija su meta Republika Srbija i Srbi u Hrvatskoj. Otpravnica poslova ambasade Republike Srbije u Zagrebu Bosa Prodanović izrazila je oštar protest pomoćniku ministra spoljnih poslova Hrvatske Željku Kuprešaku zbog sve učestalijih incidenata čija su meta Republika Srbija i Srbi u Hrvatskoj, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.

Navodi se da je hrvatskoj strani prenijeto da su neprihvatljivi i uznemirujući posljednji napadi na Generalni konzulat Srbije u Rijeci, isticanje u Zagrebu antisrpskog plakata “srpsko porodično stablo” na kome su prikazani obješeni Srbi, ispisivanje grafita na srpskim kućama u kojima se Srbi pozivaju da napuste

Hrvatsku, kao i ukupna antisrpska kampanja povodom postavljanja dvojezičnih tabli u Vukovaru. Ukazuje se na to da su navedeni incidenti i izraženi govor mržnje prema srpskoj zajednici u Hrvatskoj, nažalost, najjasniji dokaz veoma teških uslova u kojima pripadnici srpskog naroda u Hrvatskoj žive.

Posebno, dodaje se, zabrinjava učestalost incidenata i činjenica da te incidente niko od zvaničnih organa Hrvatske do sada nije javno osudio.

“Srbija želi da sa Hrvatskom razvija dobre odnose, a od nje, kao susjedne zemlje i članice EU, očekuje da spriječi jačanje antisrpske kampanje i da Srbima koji tamo žive obezbijedi sva prava koja im, po evropskim standardima i hrvatskom zakonodavstvu pripadaju”, navodi se u saopštenju.

Aktuelno 23

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

ODBRANA MIROSLAVA MIŠKOVIĆA:

Ja branim čast privatnog kapitala Iznoseći odbranu, vlasnik Delta holdinga ocijenio kako se “ne sudi njemu, već tržišnoj privredi Srbije”

B

EOGRAD - Vlasnik Delta holdinga Miroslav Mišković, kome se na Specijalnom sudu u Beogradu, sudi zbog sumnje da je nezakonito izvlačio novac iz putarskih preduzeća i utaju poreza, u svom iznošenju odbrane zatražio je da mu se “napismeno” uruči primjedba sudije Vladimira Vučinića o prezumpciji nevinosti.

Miroslav Mišković je u jednom trenutku, u okviru izlaganja svoje odbrane, konstatovao da će morati da dokaže nevinost, ali sudija Vučinić je uzvratio kako je “nevin sve dok tužilaštvo ne dokaže njegovu krivicu”. “Sudija, je l’ možete da mi date to napismeno, treba mi?”, upitao je Mišković, a sudija mu je odgovorio kako to nije praksa suda i da je dovoljno što je to javno rekao. Iznoseći svoju odbranu, Mišković je rekao kako se “ne sudi njemu, već tržišnoj privredi Srbije, da brani čast privatnog kapitala i da je već sto puta uradio ono što piše u optužnici u skladu sa zahtjevima ponude i potražnje”.

“Danas se ovdje ne sudi Miškoviću, vodećem privredniku Srbije i regiona. Ovdje se sudi tržišnoj privredi i privrednom preduzetništvu”, kazao je Mišković i dodao kako “svi privrednici Srbije sa izuzetnom pažnjom prate suđenje, jer i oni svaki dan rade ono za šta je on optužen”.

Mišković je takođe ukazao na to da, iako se ovaj predmet u optužnici tretira kao “visoka korupcija”, u cijeloj optužnici ne postoji riječ korupcija, kao i da nije jedan od predmeta vezanih za 24 sporne privatizacije. Nije mu ni jasno zašto se kriminalom smatra to što privatno preduzeće iz inostranstva daje kredit privatnom preduzeću u Sr-

biji. “Znate li da policija i tužilaštvo nisu razumjeli šta je euribor?

Po optužnici, oni su euribor tretirali kao protivpravnu imovinsku korist”, naveo je Mišković, obraćajući se sudu. Navodeći da 23 godine nije govorio i nije se branio, Mišković je podsjetio kako ga je javnost u Srbiji upoznala preko tabloida koji su pisali kao da je “skoro svaki dan izvršavao po jedno krivično djelo - hapsi, krade, maltretira radnike, pere pare...” Mišković je na početku suđenja u četvrtak negirao optužbe da je sa saradnicima oštetio putarska preduzeća, a krivicu su odbacili i ostali optuženi.

Optužnica tereti Miškovića i ostale da su od 2005. do 2010. godine nezakonitim izvlačenjem novca iz putarskih preduzeća i utajom poreza oštetili ta preduzeća za blizu 150 miliona eura, a državni budžet za 4,2 miliona eura.

Suđenje se nastavlja 26. i 27. decembra.

SAJBERANARHISTIČKA KRIPTOVALUTA

Analitičari: Bitkoin je neprijatelj ekonomije VAŠINGTON - Ekonomski analitičari upozorili su na to da bi uvođenje bitcoina, virtuelne elektronske valute, u realan sektor ekonomije bilo veoma opasno. Rudarska kompanija iz Kanade odlučila je da

Kina će olabaviti i pravilo “jednog djeteta” u sklopu reformi koje planira da uvede nova vladajuća garnitura kineske Komunističke partije. Naime, parovima će biti dozvoljeno da imaju dvoje djece ukoliko je jedan od roditelja jedino dijete, objavila je državna novinska agencija Sinhua. Pravilo o jednom djetetu već je isključeno u slučaju ruralnih područja i etničkih manjina.

lja, jer sistem elektronskog novca radi autonomno. On se potčinjava određenim algoritmima i ne odražava stanje ekonomije bilo koje države, jer se smatra međunarod-

REFORME U KINI

Ukidaju se radni logori i politika jednog djeteta isplati svoje partnere koji se bave geološkim istraživanjima bitkoinom - elektronskim novcem. Bitkoin je virtuelna valuta, koja nema realno pokriće. Ovaj pojam pojavio se 2008. godine. Porijeklo naziva virtuelnog novca potiče iz engleskog jezika bit – jedinica informacije i coin – valuta. Karakteristika elektronske valute je u tome što ne postoji centar iz kojeg se njome uprav-

nom m o netom.

Bitkoin su stvorili programeri, takozvani sajberanarhisti i oni koji vjeruju u budućnost ove valute. Ekonomisti primjećuju da je u posljednje vrijeme virtuelna valuta počela da poskupljuje.

Sredinom oktobra jedan bitkoin iznosio je 150 dolara, a ovih dana vrijednost se “popela” na čak 390 dolara, navele su agencije.

Zatvaranje ` ` Puta svile' ' Ovaj brzi rast vrijednosti bitkoina zabrinuo je američki Senat.

Gornji dom Kongresa će razmotriti moguću opasnost od bitkoina po američku ekonomiju.

Glavni problem kriptovaluta, sa tačke gledišta nacionalnih regulatora, jeste u tome što ne postoji nikakva kontrola toka ovakvog novca.

Sve to čini elektronsku valutu veoma pogodnim sredstvom za finansiranje širokog spektra nelegalnih aktivno-

sti. Tako je u SAD zatvoren Silkroud, jedna od najvećih internetskih prodavnica koja je prodavala robu koja je zvanično zabranjena.

Portal je vremenom postao najveći prodavac narkotika putem interneta.

Pojedinci su prodavali više od 500 vidova opijata.

Osnovna valuta plaćanja bio je bitkoin, koji je svim učesnicima virtuelne kupovine osiguravao anonimnost.

PEKING - Kina će ukinuti “vaspitavanje naroda” putem radnih logora, objavila je državna novinska agencija Sinhua, navodeći da je cilj odluke da se poboljša stanje ljudskih prava u toj zemlji. Ta odluka je donesena nakon ovonedeljnog sastanka vrha vladajuće Komunističke partije iako su čelnici zemlje još ranije najavili da namjeravaju da reformišu sistem. Radni logori uvedeni su prije 50 godina i kroz njih su prošli milioni zatvorenika kako bi se “popravili kroz rad”, što je praksa poznata kao laojiao. Moć da odlučuju o slanju u

logore imali su policijski odbori i to bez prethodnog suđenja navodnom prestupniku. Na trećem plenumu Komunističke partije, pod predsjedavanjem Ksi Đinpinga, objavljeni su i planove za reformu privrede. Kineski “gulazi” počeli su kao mjesta za sklanjanje političkih oponenata, a danas se koriste za nepoželjne u društvu poput prostitutki i narkomana, ali i osoba koje su se “preglasno” žalili na nepravdu vlasti i pripadnike zabranjenih vjerskih grupa. Prije četiri godine u radnim logorima je bilo 160.000 zatvorenika, ali prošle godine broj je

pao na 50.000 na 350 lokacija. Mnogi Kinezi žele da se taj sistem ukine u potpunosti. Među njima je i umjetnik Li Zengtian koji je prošao kroz takav logor, ugljenokop, u 70-im godinama prošlog vijeka, zbog velikog postera u kojem je zahtijevao vladavinu zakona. Komentatori tvrde kako se ukidanju dobrim dijelom protivi policija jer na taj način gubi moć u lokalnim zajednicama. Protivnici kineskih gulaga tvrde kako je sistem netransparentan i kako je temelj policijske države u Kini, ali i da podržava korupciju i represiju ljudskih prava.

LIBIJA

Paramilicija ubila 13 ljudi TRIPOLI - Najmanje 13 ljudi je poginulo, a 130 je povrijeđeno kada su pripadnici parapolicijskih snaga juče otvorili vatru na demonstrante koji su tražili da se ta milicija povuče iz sjedišta na jugu Tripolija.

Više stotina ljudi okupilo se oko sjedišta milicije područja Misrata kako bi istakli svoje zahtjeve, nakon čega su naoružani ljudi počeli da pucaju u vazduh kako bi ih uplašili. S obzirom da je gomila ljudi na-

stavila da se približava zgradi, počeli su da pucaju i u njih.

Libija se suočava s nestabilnošću i povećanim nasiljem, u koje su obično uključeni bivši pobunjenici, koji su pomogli svrgavanje Moamera Gadafija prije dvije godine, ali nikada u stvari nisu raspustili svoje milicije.

Milicija Misrate našla se u medijima ranije ove sedmice, kada je jedan od njenih vođa Nuri

Frivan smrtno ranjen u borbi na punktu na kojem su bili drugi bivši pobunjenici.

Snage bezbjednosti privremene vlade Libije od 8. novembra nalaze se u sukobu sa pripadnicima naoružane paravojne jedinice Misrata, jer privremena vlada želi da pripadnici i simpatizeri ove jedinice napuste glavni grad Tripoli kako bi vladine snage imale kontrolu nad cijelim gradom.

24 Kultura

subota i nedjelja, 16. i 17. 11. 2013.

Crnogorac je prije mene dobio Oskara

Holivud

cetinje

Filmski forum u prijestonici

Najuspešniji filmski producent iz regiona o svojoj karijeri Vuk Perović

Diskusija o uslovima u crnogorskoj kinematografiji

S

Drugi Montenegro Film Forum (MFF) biće održan od 18. do 20. novembra pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, a u organizaciji producentske kuće Artikulacija, NVO Montenegro Film Forum i FFHN - Montenegro Film Festival iz Herceg Novog.

U sklopu MFForuma realizovaće se i predselekcija filmova iz regiona za Berlinski filmski festival, a filmove će za taj festival birati Bernd Buder i Nikolaj Nikitin.

“Ovogodišnjim Forumom dominiraće teme za koje smatramo da su od izuzetnog značaja za crnogorsku, ali i regionalnu filmsku industriju. Stoga smo se opredijelili za teme vezane za podizanje profesionalnih standarda i povećanje stepena integracije u regionalnim i evropskim filmskim tokovima, mogućnostima razvoja preduzet-

Prisjećajući se svojih profesionalnih dana, Branko Lustig kao vrlo pažljiv gost često pomene i Crnu Goru u kojoj je boravio nekoliko dana tokom kojih je i održao predavanje u Ministarstvu kulture na Cetinju. Sjeća se da je u Budvi bio još davne 1957. godine zbog snimanja filma “Bijeli đavo”, kada je odmah pored Starog grada bio “jedan mali, ali vrlo lijep filmski studio”. Sa reditelj Brankom Bauerom u okolini Pljevalja i oko rijeke Tare snimao je “Boška Buhu” 1977. Hladnu Taru je i pregazio jer su to od njega tražili vojnici, koji su u bivšoj Jugoslaviji najčešće bili statisti u filmovima. “Drug Branko je onda obukao odijelo i pregazio rijeku”, prisjeća

ništva, podsticanja samoodrživosti u filmskoj industriji kod nas i u regionu, kao i u promovisanju savremenih modela u razvoju production servicea kao izuzetnog ekonomskog razvojnog potencijala”, navodi se u saopštenju produkcijske kuće Artikulacija.

Oni ističu i da im je želja da, s obzirom da je u toku javna rasprava o nacrtu zakonu o kinematografiji, kroz panel diskusiju na temu finansiranje kinematografije u regionu predstave iskustva zemalja regiona sa njihovim zakonima o filmu, benifitima, ali i problemima u implementaciji.

Na ovogodišnjem Montenegro Film Forumu učestvovaće predstavnici audiovizuelnog sektora iz regiona, uspješni producenti iz regiona i svijeta, kao i filmski profesionalci iz Crne Gore.

lavni producent Branko Lustig, dobitnik dva Oskara za “Šindlerovu listu” Stivena Spilberga i “Gladijatora” Ridlija Skota, kaže da je ponosan što je jedan Crnogorac, Dušan Vukotic, prije njega dobio zlatnu statuu. “On je bio fenomenalan covjek i samo je bilo pitanje dana kada ce on dobiti Oskara”, kaže Lustig, prisjecajuci se dana koje je proveo sa slavnim rediteljem crnogorskog porijekla.

se danas slavni producent.

“Crnogorci su odigrali veliku ulogu u mom životu. Veljko Bulajić mi je bio kao tata. On je puno doprinio mom uspjehu”, nabraja Lustig i potvrđuje priču da je Bulajić bio zahtjevan reditelj i da je uvijek tražio mnogo. “Jeste, on je Crnogorac. Da nije tražio mnogo, ne bi bio Crnogorac”, sa osmijehom kaže Lustig. Sa Bulajićem je snimao “Kozaru” koja je 1963. dobila Zlatnu arenu u Puli. O tadašnjim uslovima snimanja kaže: “Mi smo sami pravili uslove. Uslovi su bili užasni.

Ali smo mi stvarali uslove koje smo trebali. Jer kada vam Veljko Bulajić ujutru rano dođe na set i pokaže šta želi da snima i šta će sve da

uđe u kadar i da mu sve to bude čisto, vi to počistite. Mi smo tako snimali, čistili, skakali, statiste dovodili sa planina”. Za jednu anegdotu sa tog snimanja nikada nije saznao da li je šala ili nije.

“Trebali smo ustaše u crnim uniformama, a nijesmo ih mogli naći.

Onda mi je jedan stari čovjek, seljak, došao i rekao: ‘Ma, sine, pođi gore, gore su i ustaše i uniforme’”, navodi Lustig.

Za Dušana Vukotića (dobitnik Oskara za najbolji animirani film “Surogat” 1961) kaže da je bio fenomenalan čovjek.

“Njegovi filmovi su stvarno bili revolucionarni”, kaže Lustig i sa ponosom ističe da je jedan Crnogorac prije njega dobio Oskara. Branko Lustig ih ima dva i to oba za najbolji film.

Za “Šindlerovu listu” 1993. i “Gladijatora” 2000. U Holvud je otišao sa ekipom nekada izuzetno popularne serije “Vjetrovi rata” u kojoj su igrali Robert Mičam, Ali Mekgrou i Žan Mišel Vinsent. Ipak, kaže da se posao u SAD mora tražiti. Na

Kultura 25

subota i nedjelja, 16. i 17. 11. 2013.

===

“One Girl Show” na MIT-u

Branko Lustig rođen je 1932 u Osijeku. Tokom drugog svjetskog rata bio je u koncentracionim logorima Aušvic i Berger-Belsen.

Ima mjesta u Holivudu

vrata kancelarije Stivena Spilerga je spremno zakucao i ostavio svoje kontakte. Ali je na uzvratni poziv čekao cijele dvije godine. To je bilo 1989, a poziv je stigao 1991.

“Kada je konačno došao taj dan, žena kaže - dođi, zove te kancelarija Stivena Spilberga. Mislio sam da se šali. Ali nije”.

Morao je da bude strpljiv i da čeka satima, ali je svojih pet minuta sa slavnim rediteljem tokom tog prvog susreta uspio da produži na sat i po. Ipak, kaže da pregovori o filmu sa glavnim studiom nijesu išli lako.

“Nudili su 18 miliona dolara, a Spilberg je htio crno-bijeli film. Onda su rekli - evo daćemo vam 22 miliona, ali napravite kolor, ali Stiven nije htio da čuje o tome. ‘Djelimični ću napraviti kolor, ali vam se to neće svidjeti’, poručio im je. Čak smo i tu

pregovarali, i na kraju smo stigli do 23 miliona. Što je jeftin film za američke pojmove”, kaže Lustig. “Šindlerova lista” je donijela Oskara i jednom i drugom. Ipak, Lustig kaže da je o Oskaru prije i tokom snimanja filma zabranjeno razgovarati. “Ne, ne, ne. To vam piše u svakoj kancelariji”, šali se slavni producent.

Danas je i on član Američke filmske akademije i glasa za nominovane filmove za Oskara. Na pitanje da li se dobitnici uvijek slažu sa njegovim izborom, odgovara da nije baš uvijek tako jer je njegov ukus više evropski. Radio je i na mnogo skupljim produkcijama. Film Ridlija Skota “Nebesko kraljevstvo” koštao je cijelih 140 miliona. I pored toliko uloženih sredstava, taj film nije dobio neke bitne nagrade, ali Lu-

stig kaže da to nema veze. “Već za prvi vikend prikazivanja, oni su vratili uloženo. To je bitno”. Sa Ridlijem Skotom je osim “Gladijatora” i “Nebeskog kraljevstva” snimio i “Pad crnog jastreba”, “Dobra godina” i “Američkog gangstera”.

“Sa njim sam se osam godina dobro nosio. On je dosta čudan, težak.

Dobar je režiser, jako je vizuelan tip.

Ima tu moć da vidi sve unaprijed. Kada stignu kamermani i scenografi, on nacrta kadar prije snimanja i onda to podijeli ekipi. Tako da prije nego što počnemo snimanje svi znaju šta da rade. To je njegova dobra strana. Loša strana mu je što nije dobar čovjek.

Srce mu nije na pravom mjestu. Suprotno od Spilberga. Stiven voli ljude, a za Ridlija se to ne bi moglo reći”, kaže Lustig.

On danas radi na festivalu jevrejskog filma. Glavna baza je Zagreb, ali često gostuju i u manjim hrvatskim gradovima, ali i gradovima regiona.

Važno je prenijeti vrijednosti i ideje, pogotovu mladim ljudima. Kaže da se neke stvari iz naše istorije nikada ne smiju ponoviti.

Filmove više ne planira. I na to pitanje ima duhovit odgovor:” Prošla je baba sa kolačima”.

Zakon

Složna borba za film Predstavnici filmskog sektora bili su juče složni u podršci Nacrtu zakona o kinematografiji o kom je održan okrugli sto u Ministarstvu kulture na Cetinju. Osim njih, u raspravi su učestvovali i predstavnici Ministarstva kulture, komercijalni emiteri, operatori pružanja kablovske, satelitske i internet distribucije radio i televizijskog programa.

“Drago mi je da su svi iz naše branše izuzetno pohvalno pričali o Nacrtu zakonu. Osjetio se zajednički duh.

Mi ne dijelimo iste poglede na svijet, ali je vrlo važno što smo bili zajedno”, kaže za DN producent Ivan Đurović. “Pozivali samo se na iskustva i praksu i u regionu i Evropi kao i na prepruke Evropske komisije i Evropske unije”.

Ističe da bi jučerašnji nastup ljudi iz filmske struke bi mogao da bu-

de primjer i nekim drugim segmentima društva u zaštiti profesionalnih interesa.

“Svi smo shvatili da je ovo posljednja šansa za crnogorsku kinematogragiju. Bili smo ubjedljivi, imali smo argumente. Samo loša volja može da utiče da se zakon ne izglasa”, kaže Đurović. Dodaje da nije ni osjetio “toliko lošu volju do strane kompanija”. Kao sporan pokazao se član 34 u Nacrtu zakonu koji je pritom ključan za buduće finansiranje i opstanak kinematografije. Taj član predviđa obveznike finansiranja Filmskog fonda. “Pravna i fizička lica koja se bave djelatnostima prometa, distribucije, prikazivanja, iznajmljivanja, kablovskog, satelitskog i internet prenosa i distribucije kinematografskog djela, kao i drugih vidova korišćenja kinematografskog djela», navodi se u Nacr-

tu zakona. Neki od navedenih se žale da je to biznis barijera.

«To svuda u regionu postoji. Nije to biznis barijera. To je način kojim se mali dio od zarade na filmovima na različite načine preusmjerava na finansiranje kinematografije», navodi producent i dodaje da to nije samo priča taksi, «već o potrebi da se zadovolji i neke važnije potrebe od juranjve za novcem». Filmski radnici pokrenuli su i inicijativi podrške Nacrtu zakona koju su u veoma kratkom roku potpisali svi značajni stvaraoci u Crnoj Gori.

«Bili bi iznimka ako se ovakav zakon ne usvoji. Ako se zakon izglasa, imaćemo veća sredstva, ali i veću odgovornost. Film je jedina oblast kulture koja nije regulisana zakonom», zaključuje Đurović.Javna rasprava traje do 23. novembra.

Toplotni udar nastaje kada mehanizam termoregulacije zakaže, organizam tada gubi sposobnost prilagođavanja visokim spoljnim temperaturama.

Pošto organizam više nije u stanju da prirodno snizi temperaturu tijela, ona prelazi 40° C, pri čemu može doći do oštećenja vitalnih organa kao što su mozak, srce i bubrezi.

Toplotni udar može se razviti postupno ali i iznenada. Potrebno je reagovati brzo jer u najgorem scenariju može doći čak i do smrti.

Toplotni udar zahtjeva intervenciju ljekara stoga je neophodno pozvati istog.U međuvremenu potrebno je ohladiti osobu koja ima toplotni udar. Unijeti je u klimatizovan prostor i skinuti sa nje suvišnu odjeću. Ako postoji način dobro je i istuširati osobu mlakom vodom, a pomoći će i stavljanje ledenih obloga na glavu, vrat, pazuhe i prepone.

Ako je osoba pri svesti, treba joj dati da pije hladnu tečnost, najbolje vodu ili izotonični napitak.

Ako je osoba bez svesti ili ako povraća, neophodno je postaviti je u bočni položaj kako se ne bi ugušila.

Važno je toplomerom pratiti telesnu temperaturu obolelog i nastaviti sa hlađenjem dok temperatura ne padne na normalnu vrednost (37°C).

Predstava Andreasa Urbana ‘’One Girl Show’’ u produkciji pozorišta “Kosztolányi Dezső” iz Subotice biće izvedena na festivalu “Montenegro International Theatre (MIT fest)” večeras u 20 sati, u Kraljevskom pozorištu Zetski dom.

Pozorište “Kosztolányi Dezső” je osnovano prije osamnaest godina i trenutno ga finansira grad Subotica. Predstave se igraju na mađarskom jeziku, a od 2007. godine postoji i prevod na srpskom jeziku. Pozorište se tokom vremena iskristalisalo kao eksperimentalno, alternativno, tzv. umjetničko pozorište grada, prepoznatljivo po osobenom radu i estetici reditelja Andreasa Urbana.

Osim predstave ‘’One Girl Show’’ 16. novembra u okviru takmičarskog dijela MIT festivala čitaće se drama ‘’Drugo mjesto’’ u 18 sati u galeriji “Dado Đurić”.

Takmičarski dio festivala sastoji se od čitanja drama mladih dramaturga iz Crne Gore. Publika glasa za najbolji dramski tekst, a žiri je multigeneracijski - od srednjoškolaca do penzionera.

Organizovan je besplatan prevoz autobusom iz Podgorice u 17 sati ispred Delta sitija, a povratak iz Cetinja za Podgoricu je u ponoć ispred Kraljevskog pozorišta Zetski dom.

===

“Majka Indije” u KIC-u Promocija knjige “Portret majke Indije” autorke Vesne Krmpotić biće odražana sjutra u 18 sati u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”. Kako se navodi u saopštenju, ova poznata pjesnikinja, književnica i prevoditeljica u ovoj je poetskoj monografiji sakupila znanja i iskustva o Indiji, zemlji koju beskrajno voli, ali i razumije. “Veličinom opusa i recepcijom, kako unutar struke tako i među širom publikom, Vesna Krmpotić zauzima posebno mjesto na književnoj sceni. O tome svjedoče brojne književne nagrade, ali i iznimna čitanost njenih djela. U novoj knjizi ‘Portret majke Indije’ autorka iznova uranja u neiscrpan izvor inspiracije, koji u njenom slučaju predstavlja Indija, zajedno sa svojom istorijom, kulturom, filozofijom i načinom života”, stoji u saopštenju.

Glumci Emir Hadžihafisbegović i Nebojša Glogovac i producent Ivan Đurović: Sa snimanja filma “Dječaci iz Ulice Marksa i Engelsa”

26 Sport

DA LI STE ZNALI

Da će Mančester junajted uskoro potpisati najveći sponzorski ugovor u istoriji klupskog fudbala - “đavoli” su se sa “Nike”-om dogovorili da u narednih pet godina dobiju 350 miliona eura. Prevedeno: 70 miliona eura po sezoni. Trenutno najviše zarađuje madridski Real kome “Adidas” godišnje plaća 35 miliona eura.

Interesantno - “Nike” je dogovorio saradnju sa Čelzijem, biće im sponzor od naredsne sezone, a ugovor će glasiti 350 miliona eura za deset godina.

TIKET DANA SENEGAL OBALA SLONOVAČE TIP 2 KVOTA 1.75 BOTAFOGO ATLETIKO P. TIP 2 3 KVOTA 1.90 KOLČESTER SVINDON TIP 2 KVOTA 1.95 RIVER PLATA OLIMPO TIP 1 KVOTA 1.60 MODENA KARPI TIP 1 KVOTA 1.90 SEUL INČON TIP 1

KVOTA 1.70

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

Imamo tim za velika djela: Dragana Cvijić na meču sa Ferencvarošem u Mađarskoj

Živimo za ovakve mečeve LIGA ŠAMPIONA 6. KOLO

Rukometni spektakl, meč istine - Budućnost u nedjelju (18 sati) protiv Ferencvaroša u utakmici u kojoj popravnog nema Miloš Pavićević

M

eč koji pomalo podsjeća na onaj prije dvije godine, kada su naše najbolje rukometašice obradovale naciju, odigraće se u nedjelju (18h) u našoj najvećoj dvorani. Tada su “plave” u finalu bile bolje od mađarskog Đera, a interesantno je da i ovog puta dolazi protivnik iz iste zemlje - Ferencvaroš, a za ovu ekipu Budućnosti je meč za dva dana zaista kao finale.

Nakon ovog susreta popravnog više nema. Izabranice Dragana Adžića će ili izboriti plasman među osam najboljih na Starom kontinentu, ili će sezona proći ispod očekivanja. Ipak, gotovo da niko u “plavom” taboru ne razmišlja u tom pravcu, jer naše šampionke su spremne za velika djela, znaju kako se dobijaju velike utakmice i svjesne su svoje snage kada igraju u našem “hramu rukometa”.

Mađarice su slavile u prvom meču (27:25), međutim, realno, Budućnost tada nije bila u željenoj formi, ista je sada na mnogo većem nivou, dok je FTC neočekivano izgubio na svom terenu u proteklom kolu od Midtjilanda.

“Oni mogu mnogo više nego što su pružili u prethodnoj utakmici

protiv Midtjlanda. Ali i mi možemo mnogo bolje nego u Poljskoj.

Imamo možda i najbolji zdravstveni bilten do sada”, kazao je strateg “plavih” Dragan Adžić.

● ZAUSTAVITI BEKOVE Čovjek koji je po prirodi oprezan, ali i veliki optimista, zna kako treba igrati protiv FTC-a i koje je to najjače oružje rivala.

“Način na koji igraju, po meni, nije način koji ekipu vodi do vrhunskih rezultata. To kako oni igraju lijepo izgleda na terenu, ali da se postigne dobar rezultat treba još nešto, a nadam se da ćemo mi to potvrditi u nedjelju. Ferencvaroš je najjači na bekovskim pozicijama, tako da ćemo nastojati da pri-

RSCG: Drugoligaši igraju Prvu ligu Umjesto pet Prva ženska rukometna liga brojaće osam klubova, odlučeno je na sjednici RSCG. S obzirom da se za takmičenje u eliti prijavilo samo pet ekipa - Budućnost 2, Danilovgrad, Berane 2003, Sutjeska i Nikšić, te da su u Drugoj ligi bila svega tri kluba (Levalea, Mojkovac, Plavsko jezero) čelnici RSCG došli su na do sada nezapamćenu ideju da ujedine lige.

“Smatramo da će samim prošire-

njem liga dobiti na kvalitetu, ali i interesovanju, a što se tiče takmičenja koje je već počelo jer je odigrano prvo kolo rezultate iz Druge lige ćemo voditi kao da su ostvareni u okviru prvoligaškog takmičenja”,kazao je direktor liga Miodrag Vujošević.

Interesantno je da će Prva liga imati čak tri kluba iz Nikšića, pored Nikšića i Sutjeske tu je sada i Levalea, koja ima jednu od najtalentovanijih generaciju u našoj zemlji.

je svega u defanzivi budemo pravi, a ako bude tako, onda ćemo imati i velike šanse za pozitivan ishod”, rekao je Adžić.

Jasno je da su podgoričkom timu sve tri posljednje utakmice u grupi bile biti ili ne biti.

“Bilo koju da smo izgubili, ova ne bi imala nikakav značaj. Pritiska nema, jer bi nam on samo donio ono što ne želimo. Svi mi živimo za ovakve utakmice”, rekao je Adžić.

● TREBA DA UŽIVAMO U OVOM MEČU

Dama koja je u Lublinu odigrala odličan meč - Dragana Cvijić jedva čeka da ovaj meč počne.

“Ne smijemo sebi stvarati dodatni pritisak. Treba da izađemo na teren i da uživamo u ovom meču, jer sam sigurna da će ambijent biti odličan, pravi rukometni, te da ćemo i mi dobro odigrati. Svaki dan treniramo i radimo za ovakve utakmice, tako da jedva čekamo da meč počne. Vjerujem da ćemo pokazati da smo prave kada je to najpotrebnije”, poručila je Cvijić.

● UČINIĆU SVE DA ODIGRAM BOLJE

Došla je kao najveće pojačanje u Budućnost, odigrala odlično prvi meč sa Lublinom, a zatim je njena forma znatno opala. Kamila Dalbi se još nije uklopila u sistem igre koju forsira Adžić, ali bi ljevoruka

Tomori: Došle smo po pobjedu Najbolja igračica Ferencvaroša od koje sve zavisi za klupski sajt je izjavila da će njen klub odigrati mnogo bolje nego u proteklom kolu protiv Midtjilanda.

“Jednostavno smo imale loš dan protiv Dankinja. Ništa nam nije polazilo za rukom, dok ćemo protiv Budućnosti, vjerujem, uživati u rukometu. Volimo da igramo protiv te ekipe i došle smo u situaciju kada su stvari jasne. Moramo da ostvarimo pobjedu da bi se plasirale dalje i svi u klubu vjerujemo da to možemo”, poručila je Tomori. bombarderka u nedjelju veče mogla da kupi navijače.

“Svjesna sam da se još nijesam uklopila i da ne pružam partije koje se od mene očekuju. Ipak, iz dana u dan osjećam napredak i uradiću sve da opravdam ukazano povjerenje protiv Ferencvaroša i odigram bolje nego do sada.

Ono što je sigurno jeste da imamo odličnu ekipu i jak tim koji može savladati Ferencvaroš i plasirati se u drugu fazu takmičenja. Ovo je za nas meč biti ili ne biti”, kazala je Dalbi.

GRUPA B

Nedjelja 13:15 - Midtjiland - Lublin 18:00 - Budućnost - FTC 1. Midtjiland 2. Budućnost 3. FTC 4. Lublin

5 5 5 5

4 3 3 0

0 0 0 0

1 2 2 5

8 6 6 0

Sport 27

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

VATERPOLO JVL, 7. KOLO

Čekajući evropske izazove

● DAME I SPORT

Rouzi boginja

Jadran i Primorac, sa mislima u Evrokupu, napadaju Mornar i splitski Jadran, Budva dočekuje Medveščak Raspored Danas 18.00 BUDVA - Medveščak 18.00 POŠK - Branik 18.00 Jug - Mladost 18.15 Šibenik - Primorje 19.30 JADRAN HN - Mornar 19.30 Jadran ST - PRIMORAC

Kada ovakva rasna brineta nosi titulu boginje Premijer lige, onda nije ni čudo što je ostrvski fudbal jedan od najboljih na svijetu! Rouzi Džouns (23 godine), britanska manekenka, dobila je najviše glasova u izboru za najseksipilniju lepoticu najjače engleske fudbalske lige.

Njen san je bio da postane psiholog, ali su je čuveni modni fotografi na vrijeme spazili i “odvukli” je u svijet glamura. Sa glamurom dolazi i fudbal, a Rouzi priznaje da najvipše voli svrake iz Njukasla.

SPORTSKI EKRAN

Pobjedama najaviti Evrokup: Vaterpolisti Jadrana i Primorca na derbiju u prošlom kolu More Jadranske lige mirovalo je desetak dana, u prvom planu bile su reprezentativne bitke, a od danas sve se u regionu vraća u normalu. Na redu je sedma runda jedne od najjačih evropskih vaterpolo liga, runda koju će Jadran i Primorac odraditi sa mislima u Evropi (četvrtfinale Evrokupa koje igraju sredinom nedjelje), a Budva sa željom da pokaže kako je loša forma na startu sezone iza nje. Hit dosadašnjeg dijela prvenstva, momci sa Škvera, momci legende Vladimira Gojkovića, super niz pokušaće da nastave protiv jedne od boljih ekipa lige, splitskog Moranara na svom bazenu u Igalu, Primorac će rane iz bokeljskog derbija pokušati da zacijeli protiv drugog Jadrana u Splitu, dok Budva u svom domu napada zagrebački Medveščak.

● SEKULIĆ: IZUZETNO TEŽAK RIVAL

Jadran je u prvih šest kola upisao pet pobjeda - novu će pokušati da ostvari protiv Mornara, tima koji ima isti učinak. „Mornar je izuzetno težak rival, vidi se i po njihovim rezultatima ove sezone“, jasan je ljevoruki majstor Jadrana Luka Sekuić, koji za Dnevne novine dodaje. „Imali smo i sparing mečeve sa njima na Škveru pred početak sezone, tako da znamo koliko su kvalitetna eki-

Budva za prvu domaću pobjedu Šest kola, četiri poraza i dvije pobjede - i to obje u gostima (protiv Primorca i Šibenika). Ova subota donosi novu priliku da se naš šampion Budva u pravom svijetlu pokaže pred svopa, sa nekoliko vrhunskih individualaca. Međutim, s obzirom da igramo na našem bazenu, probaćemo da pružimo maksimum i da izvučemo što bolji rezultat, a samim tim i da napravimo što bolju uvertiru pred Evrokup i meč sa Akvakjarom.

S druge strane i da nastavimo odličan niz utakmica i rezultata koji imamo u Jadranskoj ligi“.

Za ovaj meč pod znakom pitanja je Jovan Sarić, koji još od utakmice sa Budvom ima problema sa povredom. Protiv Primorca u prošlom kolu je igrao na svoje insistiranje, vidjećemo da li će isto biti i večeras...

● MURIŠIĆ: PROTIV JADRANA ZABORAVITI JADRAN

Primorac je razočarao u derbiju protiv Jadrana iz Herceg Novog - sada je tu drugi Jadran (splitski) za popravni. Meč na „Poljudu“ za DN najavio je najbolji igrač kotorskog tima ove sezone, sjajni centar Nikola Murišić. „Poslije poraza od hercegnov-

jim navijačima - na bazen „Dragan Trifunović“ stiže zagrebački Medveščak.

Neugodan rival, ali i tim koji bi mogao da označi kraj loše forme Budvana na startu nove sezone...

17

golova postigao je centar Primorca Nikola Murišić u dosadašnjem dijelu Jadranske lige i trenutno je drugi strijelac prvenstva - iza Deneša Varge iz Primorja (22 gola) skog Jadrana na nama je težak zadatak koji moramo da ostvarimo, a to je pobjeda protiv Jadrana u Splitu“, ocijenio je Murišić. „Uvijek nam je bilo teško kada igramo na njihovom bazenu, ali daćemo sve od sebe da prekinemo lošu tradiciju i savladamo ih. Ovaj meč će da posluži i kao odlična priprema za meč (Evrokupa) protiv Mladosti u Zagrebu“ . K.B.

ADRIATIC PROPERTIES D.O.O. BUDVA, SA SJEDIŠTEM NA SVETOM STEFANU, TRAŽI: ASISTENTA U RACUNOVODSTVU – FAKULTETSKA DIPLOMA EKONOMSKOG FAKULTETA , ISKUSTVO U OBLASTI RACUNOVODSTAVA – FIXED ASSET (OSNOVNIH SREDSTAVA), NAJMANJE 3 GODINE RADNOG ISKUSTVA NA ISTOJ ILI SLICNOJ POZICIJI, AKTIVNO ZNANJE ENGLESKOG JEZIKA. ZAINTERESOVANI MOGU POSLATI SVOJ CV NA ap@adriaticproperties.me ILI DOBITI VISE INFORMACIJA NA TELEFON : + 382 67 343 574 .

ADRIATIC PROPERTIES Ltd. PLACED AT SVETI STEFAN, IS LOOKING FOR: ACCOUNTING ASSISTANT - BACHELOR’S DEGREE IN ECONOMICS/ACCOUNTING PREFERRED, POSSESSING FIXED ASSET ACCOUNTING EXPERIENCE, AT LEAST 3 YEARS EXPERIENCE IN THE SAME JOB POSITION , FLUENT IN ENGLISH .

Detailed job description – correct, process and reconcile wide variety of accounting documents such as invoices , cash receipts; review and code financial information, make deposits and prepare reports , compile and review information for accuracy, maintain records, work is performed by applying accounting terminology and using automated accounting systems.

PLEASE SEND YOUR CV TO ap@adriaticproperties.me OR GET MORE INFORMATION USING TELEPHONE NUMBER : + 382 67 343 574 .

08:00 09:45 10:00 11:15 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:00 14:30 14:45 15:00 16:00 17:00 17:30 18:00 18:30 18:45 18:55 19:00 19:00 19:45 20:00 20:15 20:15 20:30 21:00 22:30 01:00 01:30

SUBOTA Rusija - Brazil, odbojka Alpsko skijanje Snuker Sankanje Himki - Azovmaš, košarka Sankanje Alpsko skijanje Holandija - Japan, fudbal Fudbal na pijesku Atlant - SKA, hokej Sankanje Fudbal na pijesku Hamburg - Flesnburg, rukomet Boćanje Formula 1, trening Zadar - MZT Skoplje, košarka Snuker Mursija - Hihon, fudbal Đer - B. Mare, rukomet Umjetničko klizanje Budućnost - Olimpija, košarka Budućnost - Olimpija, košarka Formula 1, kvalifikacije Atletika Las Palmas - Mirandes, fudbal Liga Endesa, košarka Umjetničko klizanje Avelino - Kaserta, košarka Krka - Cibona, košarka Brazilska liga, fudbal Njujork - Montreal, hokej Honduras - Brazil, fudbal

Eurosport2 Eurosport Eurosport2 Eurosport SK3 Eurosport Eurosport Arena3 SK2 SK3 Eurosport SK2 Arena1 Eurosport SK1 Arena1 Eurosport SK2 Arena2 Eurosport2 RTCG2 Arena1 SK1 Eurosport SK3 Arena2 Eurosport2 SK2 Arena1 Arena3 Arena1 Arena3

07:00 09:45 10:15 11:00 11:00 12:00 12:00 12:00 12:40 13:00 13:00 13:15 14:00 14:30 15:00 15:00 16:00 16:30 17:00 17:00 17:30 17:55 18:00 18:15 18:30 19:00 19:00 20:00 20:00 20:00 20:30 21:00 22:30 01:00 02:30

NEDJELJA Tajland - Rusija, odbojka Alpsko skijanje Sankanje Fudbal na pijesku Brazil - Japan, odbojka Deportivo - Majorka, fudbal Metalurg - Medveščak, hokej Sankanje Bilbao - Barselona, košarka Fudbal na pijesku Alpsko skijanje Snuker Snuker Umjetničko klizanje Turinger - Hipo, rukomet Donjeck - Lijetuvos, košarka Snuker Bradford - Koventri, fudbal Sarajevo - Slavija, fudbal Kopenhagen - Kielce, rukomet Ravena - Verona, odbojka Budućnost - FTC, rukomet Aragon - Barselona, rukomet Panatinaikos - Panionios, košarka Fudbal na pijesku Sinsinati - Klivlend, NFL Cedevita - Radnički, košarka Fluminense - Sao Paulo, fudbal Formula 1, trka Snuker Roma - Bolonja, košarka Kordoba - Herkules, fudbal Nju Orleans - San Francisko, NFL Los Anđeles - Rendžers, hokej Denver - Kanzas siti, NFL

Eurosport2 Eurosport Eurosport2 SK2 Eurosport2 SK1 SK3 Eurosport Arena1 SK2 Eurosport Eurosport Eurosport Eurosport2 Arena1 SK3 Eurosport SK1 Arena1 Arena2 SK3 RTCG2 SK2 Arena4 SK1 Arena1 Arena2 Arena3 SK1 Eurosport SK2 SK3 Arena2 Arena1 Arena2

28 Sport

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

aba liga (8. kolo)

Juriš na petu vezanu pobjedu Svi u Moraču, svi za djecu sa Instituta za bolesti - Budućnost Voli večeras (19 sati, ulaz dva eura) protiv fenjeraša Olimpije Četiri vezane pobjede, fenomenalno raspoloženje, koje nije poljuljao ni poraz od Himika u Evrokupu, igra koja je blizu onog nivoa koji priželjkuje trener Igor Jovović - Budućnost Voli u sjajnom ambijentu dočekuje novu rundu regionalnog takmičenja i meč osmog kola protiv Olimpije. “Čeka nas izuzetno zahtjevan meč. Jasno je da njihovi dosadašnji rezultati ne predstavljaju objektivnu sliku snage njihovog tima”, ističe Jovović, koji izuzetno cijeni večerašnjeg rivala: “Uspjeli su da oporave prvog plejmejkera Džeksona, pojačali su se Vladovićem, tu je i iskusni bek Joksimović, pa nezgodni Litvanac Gailius koji podiže formu. Moramo biti koncentisani svih 40 minuta, donositi prave odluke posebno u defanzivi kako bi nastavili pobjednički niz”.

Tim koji sa predvodi selektor Makedonije Aleš Pipan je očajno otvorio sezonu, upisao šest uzastopnih poraza u ABA ligi, ali je trijumfom nad Solnokom usred Mađarske u prethodnom kolu pokazala da se polako stabilizuje.

“Dolaze sa određenom vrstom samopouzdanja, jer igraju mnogo bolje nego u uvodnom dijelu sezone. Smatram ipak da smo i mi u jako dobrom raspoloženju - imamo četiri vezane pobjede u Aba ligi i peta bi nam dala bi nam određenu vrstu zamaha pred nastavka takmičenja”.

Miloš Komatina je protiv Radničkog u Kragujevcu sa 12 poena po-

ABA LIGA Subota 17.00 - Zadar - MZT 17.30 - Igokea - Solnok 19.00 - Budućnost - Olimpija 21.00 - Krka - Cibona Nedjelja 19.00 - Cedevita - Radnički 19.00 - M. Vizura - Široki Ponedjeljak 20.30 - Partizan - C. Zvezda 1. Partizan 7 6 2. C. Zvezda 7 5 3. Budućnost 7 5 4. Cedevita 7 5 5. Cibona 7 4 6. Igokea 7 4 7. Mega V. 7 3 8. Solnok 7 3 9. MZT 7 3 10. Krka 7 3 11. Radnički 7 3 12. Zadar 7 2 13. Široki 7 2 14. Olimpija 7 1

1 2 2 2 3 3 4 4 4 4 4 5 5 6

518:446 524:429 526:477 500:465 534:498 510:513 560:580 509:549 524:535 472:496 541:553 504:550 467:530 424:492

13 12 12 12 11 11 10 10 10 10 10 9 9 8

Pipan: Motor plavih je Ćapin kazao da bi mogao da bude pravo pojačanje. Krilni centar iz Berana, koji je prošle sezone zablistao u dresu Igokee, svjestan je da plave čeka težak zadatak, iako je Olimpija unaprijed optisana.

“Ne smije nas zavaravati njihova

pozicija na tabeli. Neke mečeve su dosta nesrećno izgubili, podigli su samopouzdanje pobjedama u Evrokupu i Aba ligi, tako da znamo da moramo biti na oprezu kako bi nastavili trijumfalnu seriju rezultata”, istakao je Komatina.

M.A.

Olimpija nije u dobroj formi, nikome ne smiju da prijete, a Aleš Pipan ulogu favorita prepušta - Budućnosti.

“Uvijek su favoriti kada igraju u Morači. Počeli su dobro sezonu i sigurno će do kraja biti u igri za sami vrh”, rekao je trener “zmajčeka”, ko-

ji je dodao: “Budućnost je dobro pokrivena na svim pozicijama, ali njihov motor je definitivno Aleksandar Ćapin. Agresivni su u odbrani, ali pokušaćemo da budemo pametni. Pokušaćemo da pobijedimo”, rekao je Pipan.

kk budućnost voli u institutu za bolesti djece

Dželil Aklindele juče tokom posjete plavih Institutu za dječije bolesti

Prijatno druženje i osmjesi mališana koji život znače Prijatno druženje, osmjesi djece koji život znače i simbolični pokloni - košarkaši i stručni Budućnost Volija jučerašnje popodne proveli su u posjeti Institutu za bolesti djece Kiliničkog centra Crne Gore. Plavi su u okviru humanitarne akcije koju je klub organizovao uoči duela sa Olimpijom imali srdačan razgovor sa dječacima i djevojčicama, kojima će ju-

čerašnji dan ostati vječno urezan u sjećanjima.

“Nadam se da smo makar na trenutak ovu djecu učinili srećnima”, rekao je izvršni direktor Budućnost Volija Slavko Radulović.

“Vjerujem da će i publika reagovati na pravi način, da će pored naših Varvara koji su najavili učešće u ovoj humanoj akciji, svi kupiti karte kako bi prikupili što više novca

za ovu djecu”.

Sav prihod od ulaznica sa večerašnje utakmice protiv Olimpije u Morači biće doniran Institutu za bolesti djece. Karte koje koštaju dva eura mogu se kupiti na biletarnici SC Morača danas od 14 sati do početka utakmice. Klub je pozvao i vlasnike godišnjih karata da se pridruže ovom humanom gestu i kupe ulaznicu.

M.A.

kk cibona

evRoliga

Odlična Dejova Zvezda

Spahija otišao

Vojska crnogorskog stručnjaka Dejana Radonjića je sve bolja - Crvena zvezda je sinoć u sjajnoj atmosferi Pionira savladala Lijetuvos Rivas (88:77) i tako stigla do druge pobjede u najjačem klupskom košarkaškom takmičenju. Prvo poluvrijeme je obilježila rezultatska klackalica, ali u nastavku “crvenobijeli” su se uzdigli i na krilima Jake Blažića (16p.) i Blejka Šilba (14p.) uskočili u zonu koja ih trenutno vo-

Nakon 28. uzastopnog poraza u Evropi, Neven Spahija je odlučio da odustane - iskusni hrvatski stručnjak više nije trener Cibone. “Vukove sa Tuškanca” će u

di među TOP 16, odnosno druge faze takmičenja.

Olimpijakos se mučio u svom Pireju - aktuelni osvajač Evrolige se provukao kroz iglene uši protiv Zijelone Gore (79:77) za koju je odličnu partiju pružio crnogorski internacionalac Vladimir Dragičević. Gorostasni krilni centar je u dresu poljskog predstavnika potpisao “dabl-dabl” učinak od 18 poena i 12 skokova, međutim njegove kolege nijesu imale

dovoljno snage da dođu do velikog podviga. Grci su se mučili tokom cijelog meča, konstantno su bili u minusu sve do posljednje četvrtine koju su pobijedili sa deset razlike zahvaljujući odličnoj partiji Jorgosa Princezisa (21p, 7 sk.) i uvijek doborg Vasilisa Spanulisa (18p, 9 as.).

Teško se očekivalo da će momci Duška Vujoševića napraviti čudo na gostovanju u Rusiji, ali poraz od 42 razlike (88:46) se ipak mora okarakterisati kao debakl. CSKA iz Moskve je osjetnu razliku napravio već u prvoj četvrtini (21:10), tako da je na terenu postojao samo jedan tim predvođen triom Soni Vims, Vitali Fridzon i Vladimir Micov koji je zajedno upisao 49 poena. Svijetla tačka u dresu Partizana je bio Bogdan Bogdanović sa 13 koševa - ovim porazom “crno-bijeli” su zakucani na dno table i čeka ih pakleni posao ukoliko žele da izbore TOP 16 fazu.

SEMAFOR: CSKA Moskva - Partizan 88:46, Olimpijakos - Zijelona Gora 79:77, Galatasaraj - Bajern Minhen 84:74, Crvena zvezda - Lijetuvos Ritas 88:77, Armani - Strazbur (kasno sinoć).

U.R.

narednom periodu predvoditi Slaven Rimac, dosadašnji pomoćnik, koji će debitovati danas protiv Krke u Novom Mestu.

M.A.

zbogom slovenijo

Maljković otišao, vraća se Zdovc Božidar Maljković je završio misiju na klupi Slovenije - nakon tri godine saradnje, legendarni stručnjak odlučio je da kaže “Dosta je”.

“Proveli smo zajedno tri fantastične godine. Zahvaljujem se svima u Košarkaškom savezu Slovenije, igračima, navijačima i medijima na nevjerovatnoj podršci.

Nijesam više trener Slovenije, ali ne odlazim iz slovenačke košarke, jer ćemo zauvijek ostati veliki prijatelji. Smjena generacija u reprezentaciji se isplatila, s obzirom

da imena kao što su braća Dragić, Jaka Blažič i Edo Murić predstavljaju svijetlu budućnost slovenačke košarke. Zahvaljujem se svima, Slovenija će zauvijek biti u mom srcu”, rekao je Majlković.

Prema pisanju slovenačkih medija Maljkovića će naslijediti Jure Zdovc, koji je već bio selektor od 2008. do 2010. godine.

Prvo veliko iskušenje za nekada vrhunskog plejmejkera biće Svjetsko prvenstvo, koje se ljeta naredne godine igra u Španiji. M.A.

Sport 29

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

Lovćen razbio Borac SEHA ligA

Cetinjani upisali drugi trijumf u regionalnom takmičenju - u prijestonici pao tim iz Banja Luke (27:23) Definitivno bolji dani dolaze za rukometaše Lovćena, nakon osvojenog boda na teškom terenu u Osijeku, te odlične igre protiv Zagreba naš šampion je sinoć savladao Borac iz Banja Luke 27:23 u 10.kolu SEHA Gasprom Južni tok lige. Meč koji je Lovćenu praktično bio prekretnica za bolje dane došao je u pravo trenutku – novi(stari) trener je imao start iz snova, odbrana je odradila odličan posao, a sedamnaestogodišnji Vuko Borilović na golu je ponovo činio čuda.

“Čestitam mojim igračima na odličnoj igri. Očekivali smo težak meč protiv Borca sa kojim je lijepo igrati.Znali smo da su doveli dosta pojačanja, novog trenera i pripremili smo se za sve varijante tako da nas nijesu imali sa čim iznenaditi. Iako ne volim da izdvajam igrače u ovom meču je prevaga bio naš golman Vuko Borilović koji je imao 17 odbrana sa svega 17 godina”,kazao je strateg Lovćena Zoran Abramović.

Borac je mnogo bolje otvorio meč i poveo 8:5 u 18.minutu, da bi zatim

preokret režirali Marković, Drašković, Popović i Nikolić za 12:10 na poluvremenu. U nastavku je uslijedilo potpuno razbijanje – „Crveni“ su diktirali tempo igre, a Lovćen na plus pet dolati u 45.minutu (20:15) kada je Vukićević pokodio mrežu Blaževića. Milan Popović je dva minuta kasnije postigao gol za ogromnih plus sedam (22:15) nakon čega je bilo jasno da će gosti iz Banja Luke i nakon drugog duela sa Cetinjanima pognute glave napustiti teren.

M. Pavićević

Lovćen ± B orac 27:23 (12:10) Cetinje – SC „Lovćen“. Gledalaca: oko 1000. Sudije: Mitrevski i Todorovski (oba iz Makedonije). Sedmerci: Lovćen 3(2), Borac 6(5). Isključenja: Lovćen, Borac.

LOVĆEN: Borilović (16 odbrana i sedmerac), Abramović, Vukićević 7, Petričević, Popović 3, I.Radović 1, Marković 3, Drašković 5, M.Radović

4, Kaluđerović, Nikolić 2, Čizmović 1, Ačruk 1, Stanojević, lasica, Lipovina.

BORAC: Blažević (7 odbrana), dakić, Janković, Hercegovac, Tesić 2, Krstajić 1, Mikić 5, Njezić, Vujić, Bezbradica 4, Rađenović 1, Obradović 4, Trivundža 6, Ćeranić.

nbA

Igudala brži od sirene Golden Stejt je bio na ivici poraza protiv Oklahome, ali se 1,7 sekundi prije kraja meča “grmljavini” ukazao Andre Igudala - bek/krilo ratnika je trojkom iz ugla donio svom trijumfu šestu pobjedu ove sezone 116:115. Duel je okončao sa 14 poena i devet asistencija, a uz njega u timu su se istakli Klej Tompson sa 27 i Stefan Kari sa 22 poena i devet asistencija.

U redovima “grmljavine” koja sada ima skor 5-3, najbolji su bili

Rasel Vestbruk sa 31 poenom i devet uhvaćenih lopti i Serž Ibaka sa “dabl-dabl” učinkom - 27 poena i 13 skokova.

U drugom meču odigranom u noći između četvrtka i petka Hjuston je srušio Njujork usred Medison Skver Gardena. Glavnu rolu imao je Džejms Harden, koji se posle propuštenog meča vratio na teren i postigao 36 pogodaka, uključujući i posljednje sa linije slobodnih bacanja kojima je potvrdio trijumf.

Harden, koji je uknjižio i devet skokova i dvije asistencije, tako je “poništio” dobru partiju Karmela Entonija na drugoj strani, koji je duel okončao sa 45 pogodaka, 10 skokova i četiri asistencije. Kod “raketa” Čendler Parsons upisao je 22 poena, a nekadašnja senzacija iz Velike jabuke Džeremi Lin 21. Za Nikse Andrea Barnjani postigao je 24 poena.

Semafor: Golden Stejt - Oklahoma 116:115, Njujork - Hjuston 106:109.

M.A.

Sk u AlpSkom SkijAnju

Slalomska poslastica iz Levija Svjetski kup u Alpskom skijanju već u svojoj drugoj priči posjetiće „djeda mraza“ - finska

Laponija i čuveni ski centar Levi danas i sjutra biće domaćini prvog slaloma sezone. Spremi-

te se za spektakl - tako je uvijek kada je u pitanju ova tehnička disciplina! „Prošle godine pobjeda mi je izmakla u posljednjim sekunadama, Andre Mirer je vozio perfektno. Ove osjećam još veći pritisak, ali jako želim pobjedu u Leviju“, riječi su aktuelnog šampiona Svjetskog kupa, Austrijanca Marsela Hiršera.

Kod dama prošle godine slavila je Njemica Marija Hefl-Riš, dok je premijernu pobjedu ove sezone (u veleslalomu) u Zeldenu odnijela Švajcarkinja Lara Gut, koja kaže. „Teško je očekivati nešto slično u Leviju, poznato je da slalom nije moja omiljena disciplina. Ipak daću sve od sebe“, poručila je djevojka iz Lugana. K.B.

DEjviS kup, finAlE

Nole čuva nadu Srbija ili Češka - neriješeno nakon prvog dana (1:1), Đoković odradio Štepaneka (3:0), Berdih očekivano protiv Lajovića (3:0) Da će sudbina Srbije u finalu Dejvis kupa protiv Češke zavisiti od Novaka Đokovića bilo je jasno mnogo prije spektakla u Kombank areni. Čuveni Nole jednostvano, nakon povrede Janka Tipsarevića, nema prava na grešku i svaki njegov kiks značio bio oproštaj “orlova” od šampionskih snova, jer realno mladi Dušan Lajović teško da će uzeti i set u ovom finalu. Znao je to dobro Đoković i juče je ekspresno “oduvao” Radeka Štepaneka (7:5, 6:1, 6:4), za 1:0 na startu. Nešto kasnije, uprkos solidnoj igri Lajovića, Tomaš Ber-

dih je izjednačio na 1:1 - 6:3, 6:4, 6:3.

Danas je vrijeme za dubl, a pitanje svih pitanja je da li Novak Đoković ima snage da nastupi i na ovom meču ili će društvo Nenadu Zimonjiću praviti Ilija Bozoljac...

“Dogovorićemo se oko plana za dubl. Ne bi mi bio prvi put da igram tri dana uzastopno, energije možda nemam dovoljno na kraju sezone, ali i kad je nemam, moram da je nađem”, poručio je Đoković.

Dubl, u kojem će za Češku nastupiti Lukaš Rosol i Jan Hajek, na programu je danas od 16 sati.

K.B.

RM VIŠ A C E

FO

IN

ZA

IJU

PRVI CRNOGORSKI INTERNET PORTAL

www.cafemontenegro.com

Sport 31

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

SPARING MEČ

Prava utakmica u pravo vrijeme

Nema Bosketa Damjanovića, ali tu su neki drugi momci: Miloš Krkotić priželjkuje pobjedu u Luksemburgu

Crna Gora u nedjelju (19.00) gostuje Luksemburgu na kraju reprezentativne 2013. godine, Miloš Krkotić i Marko Ćetković imaju želju: Bilo bi lijepo da pobijedimo Bojan Topalović

P

ut, trening, odmor, a onda utakmica - prepolovljena crvena armija (nema Mirka, Stevana, Bosketa, Boškovića, Drinčića, Jovanovića...) će tlo velikog vojvodstva Lukemburga osjetiti u subotu, a u nedjelju (19.00) će odigrati posljednju utakmicu 2013. godine. Jeste u pitanju sparing utakmica sa loše kotiranom ekipom, ali je veoma važna - prvo: treba je pobijediti kako bi se iz memorije izbrisala Moldavija, drugo: vidjeće se koliko reprezentacija može bez glavnih igrača, treće: samopouzdanje je na testu, četvrto: ne bi valjalo da stigne još jedno razočaranje...

Popularni “crveni lavovi” su 127. na FIFA rang listi, u kvalifikacijama za Mundijal 2014. su bili posljednji (u grupi sa Rusijom, Portugalom, Izraelom, Azerbejdžanom i Sjevernom Irskom), znali su da iznenade (pobjeda nad Irskom, remiji sa Azrebejdžanom), ali i da se zacrvene (Izrael ih odradio sa 6:0)...

Papir kaže da je pred “hrabrim sokolovima” lak meč. Ali...

“Ne bih rekao da ima lakih utakmica, jer danas svi igraju fudbal.

Međutim, sigurno bi trebalo da pobijedimo na posljednjoj utakmici.

Tako bi popravili utisak koji je ostao poslije Moldavije gdje smo se praktično spustili na zemlju”, rekao je juče vezista Miloš Krkotić prije jutarnjeg treninga na kojem su bili mladi reprezentativci Deni Hočko, Boris Kopitović, Dušan Lagator i Veljko Batrović kako bi popunili broj tokom vježbanja.

● NEMA PRITISKA PRED LUKSEMBURG Selektor Branko Brnović će u Luksemburgu imati 11 startera i samo pet izmjena, pa i tako skprljen sastav moraće da juri pobje-

du. Ima li pritiska?

“Nema. Nedostaje nam dosta igrača, ali lijepo bi bilo da zaključimo godinu trijumfom. Pobjedom bi vratili samopouzdanje, vratili bi sliku o crnogorskom fudbalu, jer ono što smo napravili protiv Moldavije nije bilo lijepo”, ne može Krkotić da prežali poraz od zemlje gdje se afirmisao igrajući za Dačiju iz Kišinjeva.

Kakva je atmosfera?

“Super. Pripremamo se kao za svaku utakmicu, nadamo se pobjedi”.

Svi igrači (selektor nema veliki izbor) koji posjete jednu od tri države Beneluksa će dobiti priliku - na posebnom skeneru će biti momci koji su do sada igrali malo ili nikako...

“Sigurno da ćemo se svi dokazivati. Čini mi se da je Luksemburg prava utakmica u pravo vrijeme”, završio je razgovor sa novinarima Miloš Krkotić koji je ove sezone u Moldaviji na 13 utakmica postigao devet golova.

16 putnika Posljednji trening u Podgorici je odgonetnuo - Branko Bošković zbog problema sa kičmom neće putovati u Luksemburg.

To znači da će u konkurenciji za sastav biti: Vukašin Poleksić, Ivan Janjušević, Stefan Savić, Marko Baša, Marko Simić, Savo Pavićević, Vladimir Volkov, Marko Vešović, Elsad Zverotić, Nemanja Nikolić, Miloš Krkotić, Marko Ćetković, Miroje Jovanović, Ivan Ivanović, Darko Nikač i Fatos Bećiraj. utakmica” je, čini se, stav crvene svlačionice...

“Nema idealnog protivnika, jer su sve reprezentacije jake. Međutim, poslije serije loših rezultata bilo bi dobro da pobijedimo. Iskreno, nadam se trijumfu. Desetkovani smo povredama, tako je-kako je, ali idemo na pobjedu”, jasan je čovjek koji je ljetos stigao u Budućnost, a plavim klincima je donio pobjednički

mentalitet. Ćele je posljednju utakmicu u crvenom dresu odigrao u Briselu 29. maja 2012. godine (Belgija - Crna Gora 2:2), zna kako stvari funcionišu u reprezentaciji. Pitali smo ga:

Koliko su novi momci (Darko Nikač, Ivan Ivanović, Miroje Jovanović) spremni za “hrabre sokolove”...?

“Tu su sa razlogom, pružali su dobre partije, selektor je to zapazio”, rekao je Ćetković.

LUKSEMBURG - CRNA GORA

Selektor: Luk Holc

Selektor: Branko Brnović

Stadion Žosi Bartel Luksemburg Početak: nedjelja, 19.00

● ĆETKOVIĆ: NE POSTOJI IDEALAN RIVAL Brzonogi i uvijek zahvalni Marko Ćetković slično razmišlja kao Krkotić - “nema lakih

VJEROVATNI SASTAVI Turpel

Janiš

Savić

Vešović

Poleksić

Bećiraj

Žouber Muč

Filips Jans

Pajal Peters

Geršon

Laterc

Joakim (Bensi)

Savić Pavićević Nikolić

Simić

Jovanović Zverotić

Source: UEFA

Volkov © GRAPHIC NEWS

Marko Ćetković: Novo dokazivanje Nije bio uz “hrabre sokolove” od Belgije (u Briselu promijenio ritam kada je ušao), ali je dobrim igrama u Budućnosti skrenuo pažnju na sebe - Marko Ćetković je pred novim dokazivanjem kada je dres sa nacionalnim grbom u pitanju...

“Nadam se da ću opravdati poziv selektora, a ukoliko dobijem

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Samir RASTODER (samir.rastoder@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me) Art direktor Darko MIJUŠKOVIĆ (mijuskovic.darko@gmail.com)

šansu, nadam se da ću je maksimalno iskoristiti”, jasan je bivši igrač Zete, Partizana, Mogrena, Jagielonije, Buriram Junajteda i Podbeskidzea.

Nije isključeno da Marko startuje protiv “crvenih lavova”...

“To još ne znam, ali koliko god budem igrao, tu sam da pomognem

na najbolji mogući način, kao i da dokažem selektoru da mi je mjesto u reprezentaciji”, rekao je Ćetković, koji gleda naprijed...

“Nadam se da ću u narednom periodu, ukoliko odem iz domaćeg fudbala, pronaći neki klub gdje ću imati zapaženu minutažu, te da ću biti i dalje član reprezentacije”.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

MLADA REPREZENTACIJA

Veliki bod hrabrih sokolova

Remi zadovoljstva - Crna Gora odigrala neriješeno sa Njemačkom u kvalifikacijama za EURO 2015. - 1:1 Bojan Topalović, Uroš Radulović, foto: Mirko Savović

L

everkuzen, Borusija Menhengladbah, Borusija Dortmund (itd.) - velika klupska imena njemačkog fudbala su stavljena sa strane, crvene klince nije interesovalo ko ima kakav pedigre… “Hrabri sokolići” su protiv selekcije “elfa” igrali svoju igru, borili se kao lavovi, dokazali da većina njih lako može da konkuriše za A reprezentaciju - da postanu “hrabri sokolovi”. Na kraju - Crna Gora - Njemačka 1:1 (0:0) - bod je velik, a ostaje žal što nijesu upisana sva tri u kvalifikacijama za EURO 2015. godine...

Strah od “pancera” nije postojao, ta najbolja mlada reprezentacija u Evropi (uz Španiju) je bila ograničena - u prvom poluvremenu.

A, pored perfektne odbrane družina Dušana Vlaisavljevića je igrala maestralan napad. Dvije vrhunske šanse su konstruisane u prvom dijelu, dok je selekcija “elfa” samo nijemo posmatrala crvenu rapsodiju…

● IGRA ZA 10 Prva je ispisana u 16. minutu ubjedljivo najmlađi na terenu Nebojša Kosović je poslao loptu koja ima oči, Luka Đorđević je imao situaciju 1 na 1, Mark Andre ter Štegen je već bio savladan, ali je “bubamara” odplesala preko gola...

Međuprostor između premijerne prilike i druge vrhunske popunili su šutevi Stefana Mugoše, Đorđevića, te jedan lijep pokušaj Marka Vukčevića.

A onda je lijevi bek Risto Radunović (37. minut) “uništio“ kompletnu Njemačku, “pretrčao” je stadion, ušao u šesnaesterac, perfektno pronašao Mugošu na nekih sedam metara, ali je Mugi promašio fudbal. Umjesto da bude 1:0, pance-

ri su odahnuli.

Mlada reprezentacija je ostavila iza sebe možda najbolje prvo poluvrijeme od kada postoji...

“Bilo je dobro, ali i u gostima smo igrali jedan period lijepo u prvom dijelu”, govorio je poslije utakmice selektor Vlaisavljević.

● SRCE SAČUVALO REMI Tokom pauze talentovani Njemci su shvatili da Crna Gora nije “tamo neka reprezentacija”, pa su izgledali naoštreno kao da im život zavisi od “crvenih”. I odmah su došli do top prilike - Lejtner je pronašao rezervistu Bitenkura koji je zaobišao golmana Petkovića, ali je promašio loptu, pa je šansa koja se ne promašiju otišla u nepovrat...

Taman kada su se panceri spremali za gol - primili su ga - Darko Zorić je oboren u 16 metara (faul napravio Da Kosta), loptu na kreč stavio je Mugoša, a koncetracija ga nije napustila - poslao je loptu u jednu, a Ter Štegena u drugu stranu.

Na semaforu je pisalo 1:0, a to je još više razbjesnilo “pancere” - Crna Gora je fizički pala, ostala bez igrača manje (isključen Aleksandar Bo-

GRUPA 6 Crna Gora - Njemačka1:1 (0:0) Irska - Farska Ostrva5:2 (5:2) 19. NOVEMBAR 17.00 - Crna Gora - Irska 18.00 - Rumunija - Njemačka 1. Njemačka 2. Crna Gora 3. Irska 4. Rumunija 5. F. Ostrva

5 4 5 4 6

4 2 2 1 0

1 1 1 2 1

0 13:3 13 1 7:5 7 2 9:8 7 1 5:5 5 5 7:20 1

ljević), a Njemačka se razgoropadila - promašivali su Lejtner i Bitenkur, ovaj drugi je pogodio i stativu.

A onda je stigao gol - srećno Lejtner je centrirao, ogromni Filip Hofman je nekako obezbijedio udarac glavom, crveni golman Danijel Petković se okliznuo, pa se lopta zakoprcala u mreži.

Tu nije bio kraj fizički dominantnijih gostiju - Petković je Hofmanu majstorski skinuo zicer, kapiten Ermin Alić je tijelom spasio gol poslije šuta Malija. Sokolovsko srce je na kraju izdržalo...

“Nijesmo bili dobri u prvom poluvremenu, kockice nam se nijesu posložile, agresivnosti nije bilo...”, rekao je trener Tomas Norenberg, koji je mijenjao bolesnog selektora Horsta Hrubeša...

“U drugom dijelu smo bili druga ekipa, stvorili dosta prilika, a postigli samo jedan gol. Kada se sve sagleda bod nije loš. Crna Gora je kvalitetna ekipa, mislim da će do kraja sigurno ostati na drugoj poziciji”, dodao je Norenberg.

Vlaisavljević: Dokaz da možemo sa svima Selektor Dušan Vlaisavljević mogao je da bude zadovoljan poslije utakmice...

“Viđen je dobar meč sa dosta prilika i sa jedne i sa druge strane. Govorio sam da naša reprezentacija može sa svima da se nosi, a to su dokazali protiv Njemačke koja je najjača selekcija uz Španiju”, riječi su selektora

mlade selekcije.

Crna Gora nije mogla da izdrži sprint 90 minuta sa “pancerima”...

“Snaga je na njihovoj strani što ne čudi s obzirom da igraju u možda najjačoj ligi na planeti. Žalim za pobjedom, posebno za prilika u prvom dijelu, ali na kraju moram biti zadovoljan bodom”.

Utorak donosi novu utakmicu - protivnik je Irska pod Goricom...

“Bojim se da će Njemačka ostaviti traga, ali radićemo svi u mladoj selekciji najbolje što možemo da što prije oporavimo ekipu”, rekao je Vlaisavljević, koji je dodao da neće dozvoliti momcima da uzlete.

Luka Đorđević je već bio savladao Ter Štegena, ali lopta nije htjela u gol: Poslije remija Luka je stavio status na facebook: “Održasmo se ka’ 45’! Bravo momci!”

CRNA GORA NJEMAČKA

1

PODGORICA - Stadion: pod Goricom. Gledalaca: oko 4000. GOLOVI: 1:0 Mugoša u 50, 1:1 F. Hofman u 87. Sudija: Kevin Džon Klensi (Škotska) 6. Pomoćnici: Grejem Čembers (Škotska) 7, Dejvid Mekgiči (Škotska) 7. Žuti kartoni: Gojačanin (Crna Gora), Lejtner, Kan, Da Kosta, Jildrim, Ginter, Bitenkur (Njemačka). Crveni karton: Aleksandar Boljević u 83. minutu.

Petković 7, Gojačanin 6,5 (od.

65. Boljević -), Alić 8, Bakrač 7, Radunović 7,5, Janković 8 (od 74.

Kaluđerović -), Kosović 8, Zorić 7,5 (od 86. Jovović -), Vukčević 7,5, Đorđević 7, Mugoša 7,5 Selektor: Dušan Vlaisavljević 7

1

Ter Štegen 7, Da Kosta 6,5, Rudiger 7, Ginter 7, Platenhardt 7, Jildrim 6,5 (od 72. Parker -), Kan 7, Lejtner 7,5, J. Hofman 6 (od 46. Bitenkur 7), Junes 8 (od 86. Mali -), F. Hofman 7,5 Selektor: Tomas Norenberg 6,5

IGRAČ UATKMICE: Ermin Alić

subota I neDjelja, 16. i 17. 11. 2013. broj 690 GoDiNA III

33 žena DOStUPnO na SajtU BrenDa

ª Versaćeº aksesoar

Saradnja brenda “The Haas Brothers” sa brendom “Versace” rezultovala je kolekcijom aksesoara koju je javnost odično primila. Kolekcija donosi modne dodatke koji se baziraju na zlatu, ali može se naći i nekoliko kul majica sa zlatnim leopardom.

Modni detalji za žene poput nakita, klač tašni, ogledala za tašne, pudrijera, maski za ajfon telefone, kravata, šortseva i majica za muškarce dostupni su na onlajn “Versace” šopu. Svaki detalj ukrašen je zlatnom glavom lava kao simbolom poznatog italijanskog brenda “Versace”.

FriZUra

ª Bobº j e ponovo hit

Savjet šminkera

Najbolji bjuti proizvodi Ma. Ivanović

U

potrazi za najboljim kozmetičkim proizvodima na tržištu često je potrebno posavjetovati se sa stručnom osobom koja će vas uputiti i preporučiti vam one najbolje. Da nije uvijek najskuplje i najkvalitetnije govori za Vikend novine make-up artist Marija Ivanović-Šuković koja je napravila listu kozmetičkih proizvoda koje i sama koristi tokom uljepšavanja mnogobrojnih pripadnica ljepšeg pola.

Bjuti preparati poput tečnog pudera, rumenila, maskare ili pak onog u kamenu neki su od onih koje većina žena svakodnevno koristi tokom uljepšavanja. Tokom biranja pudera koji će odgovarati boji vašeg tena veoma je važno isprobati nekoliko uzoraka od različitih proizvođača. Ovaj savjet ne važi samo za pudere, već i za ostale nabrojane preparate.

Profesionalna šminkerka Marija Ivanović-Šuković, koja je tokom karijere imala priliku da uljepša brojna televizijska lica, modele na revijama i tokom slikanja za brojne kataloga, ali i mnoge nevjeste, govori koji su se kozmetički proizvodi pokazali kao najpostojaniji.

Tečni puder Korišćenje pudera, kako tečnih, tako i kamenih, zavisi od tipa kože, objašnjava Marija.

“Tečni puder ‘Dior forever’, lagan je i ne opterećuje kožu. Može se ko-

ristiti svakodnevno, mada je mnogo dobar i proizvod kozmetičke kuće ‘Deborah’”, kaže ona, te dodaje da se prekrivanje nedostataka najbolja može postići ako se puder nanosi tuferom ili četkom.

“Revlonovi puderi su malo teži za kožu, ali takođe dobro skrivaju nedostatke”, kaže Marija.

Puder u kamenu Kada su u pitanju puderi u kameni, Marija izdvaja nekoliko proizvođača.

“Tokom rada pokazali su se kao dobri ‘Max Factor Crème Puff Powder Compact’ i ‘Bourjois Mineral Radiance Pressed Powder’ koji ima fenomenalne tonove od žutih do roskastih”, objašnjava šminkerka.

Korektor Korekror je neophodan proizvod koji u kozmetičkoj torbici mora imati svaka žena. On prekriva podočnjake, sitne nepravilnosti poput akni, crvenila, osvježava lice,

veoma je koristan za dobijenje besprekornog tena.

“Najviše koristim od korektora ‘Max Factor Pan Stik’ koji je fantastičan”, kaže Marija.

Bronzer Bronzeri se već odavno ne koriste samo tokom ljeta, već i tokom zimskih mjeseci. Upotrebom bronzera možete postići prirodno preplanuli izgled tokom cijele godine manje ili više u zavisnosti od toga koliko volite. Ako volite da i zimi imate tamniju kožu upotrebom bronzera na zdrav način ćete izbjeći izlaganje kože solarijumu koji vam može donijeti samo negativne posljedice, poput bora i opekotina.

“Bronzer koji bih izdvojila je kozmetičkog brenda ‘Gosh’. Bronzeri ovog brenda puni su svjetlucavih čestica i divnih su tonova”, kaže Marija.

Maskara Kako istaći oči ako ne maskarom koja će i najneuglednije trepavice učiniti fenomenalnim. Čak i dame koje nanose minimalnu količinu make-up-a ne mogu zaobići maskaru. “Maskara “L’oreal mega volume collagene 24” je jedna od naboljih sa kojom sam se tokom rada susrela. Maskara s kolagenom idealna je za raskošan volumen trepavica koje čini punijima, gušćima i postojana je čak 24 sata”, objašnjava ona.

Nakon Dženifer Anistion, koja je ovih dana skratila svoju je dugu kosu, (doduše jer ju je uništila tretmanom koji je prošao neuspješno) još jedna dama se pohvalila bob frizurom. Naime, seksipilna glumica Rebeka Rominj pojavila se na “Baby2Baby” gala večeri koja je održana prije nekoliko dana u Los Angelesu sa novom frizurom. Lijepa glumica posebno je privukla pažnju novom frizurom i to kratkim bobom koji je pravo osvježenje za Rebeku koja je dosad bila poznata po dugoj plavoj kosi. Rominjova nije mijenjala boju koja je ostala ista, ali je napravila veliki korak kada se odlučila da nakon mnogo godina promijeni frizuru. Kako su zvijezde uvijek prvi glasnici trenda ne sumnjemo da će se uskoro pojaviti još poznatih dama koje će trenutne frizure zamijeniti uvijek modernom bobom.

naPravite Sami

Karmin od ruže Do prirodnog ruža za usne nije teško doći. Naime, prirodni recepti nam pokazuju da se gotovo svaki bjuti proizvod može napraviti u kućnoj varijanti.

Sastojci: 4 kašike svježih latica crvene ruže, velika čaša ružine vodice, 5 kašika kokosovog ulja, 2 kašike kakao putera i kašičica šafrana u prahu.

Priprema: Prokuvajte ružinu vodicu, dodajte latice i sklonite sa šporeta kad tečnost dobije tamnocrvenu boju. U posudu za kuvanje na pari sipajte kokosovo ulje, dodajte šafran, prelijte ružinom vodicom i dobro izmiješajte. Rastopite kakao puter i sjedinite sa smjesom, miješajte dok se ne ohladi i ne zgusne a zatim prespite u posudu sa zatvaračem. Ovaj karmin koristite kao bilo koji karmin.

Inače djeluje dvostruko, jer sadrži kakao puter, koji štiti, i šafran, koji usnama daje boju i sjaj.

34 Zabava

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

RoDitelji MaRka Vukotića

Naš sin je prirodan i jednostavan momak Crnogorski maneken i fitnes trener Marko Vukotić učešćem u rijalitiju Farma uspio je pokaže da je vrijedan momak bez kompleksa, pravičan, ali i prilično žustar u svađama kada mu neko stane na put.

Ova sedmica bila je prilično turbulentna za njega jer ga je gazda Ivan Marinković stavio za slugu zajedno sa pjevačicom Romanom Panić, a kako su oboje omiljeni među ukućanima, tokom programa je više puta izrazio zabrinutost za opstanak. Kako su toga svjesni i njegovi drugovi, ali i porodica, na Cetinju je organizovana žurka podrške gdje su u prepunom lokalu njegovog kuma svi prisutni pozvani da glasaju za popularnog Vukotu.

Ovoj žurki prisustvovali su i Markovi roditelji Ljiljana i Vukan koji su sa nama podijelili zadovoljstvo načininom na koji se njihov sin predstavlja javnosti.

“Znala sam da je moje dijete dobro, ali priznajem da volim kad mi to neko i kaže. Naravno, samim tim i ja rastem i još sam ponosnija majka. Moj Marko je prirodan i jednostavan momak. Ne libi se posla, naučio je da muze kravu i ništa mu nije teško”, ispričala je za Dnevne novine mama Ljilja, koja i za ostale farmere ima samo riječi hvale.

“Svi su karakteristični na svoj način, a i Marko je sa svima dobar.

Kaća, Boris, Romana i Marijana su mu najbliži”, smatra ona.

●PRAVI MAJKI SIN, DOBRICA Iako dobar, vaspitan, uredan i pravičan, Marko je više puta pokazao i drugu crtu svog karaktera koja je gledaocima prikazana kroz svađe i sukobe.

“Plane on, ali je u suštini jedna

dobrica, majkin sin. Pa, svi mi planemo ponekad, ali sve se da riještiti. Strpljiv je i emotivac veliki, ali neće da pokaže to, valjda mu muški ponos ne da”, smatra mama Ljilja.

agenciji “Baron”.

“Tamo je radio u šou rumovima i snimao kolekcije za mlade u kojima je pokazivalo kako treba da se obuku za matursko veče. Kad se vratio u Crnu Goru počeo je još više to da radi i bio je maneken 2011. godine”, priča Markova majk.

●SLAĐA JE SUNCE

●MNOGO PUTA NAGRAĐIVAN Tata Vukan je želio da nam približi sinovljeve uspjehe, pa nas je uputio u to da je kao dijete predškolskog uzrasta Marko trenirao karate, a u školskom uzrastu fudbal, te da je devet godina bio golman FK “Lovćen”. Tokom studija je opet počeo da se bavi borilačkim vještinama i opredijelio se za brazilski džiu-džicu, gdje je ostvario velike uspjehe na domaćim i međunarodnim prvenstvima.

“Osvajao je dosta medalja i pehara, ali kada se vratio sa studija ovdje nije bilo mogućnosti da se bavi tim sportom, pa se opredijelio za bodi-fitnes u kojem je osvojio kup Srbije i šampionat Balkana”, ređao je Markove uspjehe njegov otac.

No, pararelno sa studijama na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje u Novom Sadu, Marko je zakoračio i u svijet modelinga, pa je prve korake napravio u modnoj

Ona se nadovezuje da je sadašnju djevojku i vjerenicu upoznao na posljednjoj godini studija.

“Slađa je sunce, ruža moja, tako je zovem. Završila je Defektološki fakultet i sada je kod njenih u Švedskoj gdje uči jezik. To među njima traje dugo i brak je čista formalnost”, smatra Ljilja ne želeći da komentariše djevojke sa Farme koje spopadaju njenog sina.

“Marko je moralista i čisto sumnjam da bi pred kamerama nešto uradio. Do sad je pokazao to, no, bože moj, nikad se ne zna”, kaže majka dok je tata, ubacivši se u razgovor, šaljivo kazao: “Suzdržava se maksimalno”.

●ŠALJU FARMERIMA RAKIJU I PRŠUT Njih dvoje, sestra i zet ga podržavaju u svakoj zamisli, pa su ga i ohrabrili da ide u ovaj rijaliti. Kako su nam otkrili, puno im nedostaje, a posebno će se njegovo odsustvo osjetiti tokom porodične slave.

“Aranđelovdan je sljedeće sedmice. Za farmere sam spremila pršut, sir i rakiju odavde sa sred Cetinja da pošaljem, a ostalo ću zbog dalekog puta organizovati da se dostavi iz Beograda. Naravno, ako Marko ovog vikenda ne ispadne”, zaključila je Ljilja Vukotić.

Z. Šebek

Dušanka BelaDa

Prilično sam probirljiva

Sara kao Majli Sajrus

Učesnica muzičke emisije “Let ka zvijezdama” snimila prvi spot za numeru “Mjesec”, koji je promovisala u prostorijama PAM-a Dušanka Belada, koje se TV publika sjeća po učešću u programu “Let ka zvijezdama”, ostvarila je svoj san promovišući prvi singl. Numeru “Mjesec”, kako nam se povjerila nakon promocije održane u prostorijama agencije PAM, snimila je zato što se u njoj pronašla i potpunosti odgovara njenom senzibilitetu.

“Tokom takmičenja sam bila prilično probirljiva kada je izbor pjesama u pitanju jer mogu da pjevam samo one kompozicije koje osjećam tekstualno. Nakon što sam čula demo verziju osjetila sam neku neobičnu povezanost i odlučila sam da je snimim”, kazala je za DN ushićeno Dušanka, dodavši da je muziku i tekst napisao Momčilo Zeković, a aranžman Dejan Božović.

Dušanka je odlučila da se javnosti i dalje predstavlja punim imenom i prezimenom, te da o nadimku ili pseudonimu nije razmišljala.

“Ne vidim razlog zašto bih se zvala drugačije. Nijesam pobornik svega što se podrazumijeva pod popularnim. Svaka osoba me doživljava na različit način, tako da iz toga proizilaze razni nadimci, obično me zovu Duška ili Dušica.

A svakako na muzičkoj sceni nemamo ni jednu Dušanku” (smijeh).

O budućim muzičkim planovima nije htjela da govori jer želi da sačeka sud publike i stručne javnosti o ovoj pjesmi, kako bi znala je li to ispravan put za nju. Nakon Gimnazije na Cetinju, čiji završni razred pohađa, planira da upiše fakultet. Kako otkriva interesuje je režija, pa otud i želja da svoj prvi spot sama režira.

“Muzika se nametnula kao nešto što će se prožimati kroz čitav moj život. U procesu sam samoispitivanja šta će biti moje buduće zanimanje. Ispoljavam interesovanje ka režiji i željela sam da ovo bude moj prvi režiserki poduhvat.

Iako nijesam imala iskustva, bila sam vođena idejom da na najbolji i najpristupačniji način predstavim ljudima emociju koju sam osjetila slušajući ovu pjesmu.

Dušanku su na promociji podržali članovi porodice i prijatelji, profesorka Vjera Nikolić koja je i “sudila” o njenom pjevanju tokom takmičenja u “Letu ka zvijezdama”, kolege Anita Popović, Ilija Gojović i Anes Delić, dok je podrška kolega sa takmičenja izostala.

Z.Š.

Američka pop senzacija Majli Sajrus u posljednje vreme intrigira javnost svojim ponašanjem, što na sceni što u privatnom životu. Prvi put je šokirala obožavaoce u avgustu na dodjeli MTV video nagrada, kada je izvela novu verziju prljavog plesa, takozvani “twerking” sa Robinom Tikom prilikom duetskog nastupa.

Upravo ove subote u muzičkom šou program “Tvoje lice zvuči poznato”, Sara Jovanović i Skaj Vikler su dobili zadatak da “skinuti” Tika i Majli iz Bruklina sa MTV-jevog spektakla.

I kao što je tinejdž zvijezda izazvala buru komentara na internetu i na svoj način zasijenila sve dobitnike te večeri, tako su i srpska Majli i njen partner isprovocirali prije svih žiri, koji je najviše vremena posvetio upravo njima. E.Z.

Zabava 35

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

EKSKLUZIVNI INTERVJU

Volim kad moj muškarac pokaže svoje slabosti Marija Karan za Vikend novine govori o poslovnim angažmanima i otkriva da je zaljubljena Filip Jovanović

G

lumica Marija Karan imaće čast da u čuvenom američkom filmu o Teslinom životu igra ženu koja je gajila osjećanja prema ovom istaknutom naučniku, a koju je on odbio. Strani mediji uveliko bruje o tome da će Teslinu ženu igrati prelijepa Srpkinja, a reditelj Majk Anton je kazao da će Marijina pojava na ekranu biti izraženija zbog njene ljepote. Ona u razgovoru za Vikend novine kaže da se raduje ovom projektu, te ističe da se radi o veoma zahtjevnom scenariju, nešto što do sada nije radila. Marija je takođe pričala o privatnom životu, na kakva udvaranja nikada ne pada, ali i o tome kakav muškarac može da je osvoji.

Ovih dana uveliko se priča o filmu “Tesla” u kojem glumite i Vi. Da li je ova uloga bila izazov za Vas? Film o Nikoli Tesli je projekat kojem se veoma radujem, posebno od kad smo dobili divnu vijest da se timu producenata pridružila Vesna Jovanovska, koja je radila na dosta uspješnih filmskih ostvarenja kao što je “Prašina”, Milča Mančevskog.

Svaka uloga stavlja me pred novi izazov, naročito kada je u pitanju zahtjevan, drugačiji scenario, nešto što do sad nijesam imala prilike da radim, kao što je to slučaj sa Teslom.

Uloge seksipilne djevojke prosto ne mogu da vas zaobiđu. Da li Vam takve uloge više odgovaraju ili biste ipak one epohalne?

Fizička pojava donekle uslovljava kakve ćete uloge dobijati, ali i to nije uvijek slučaj, sjetite se samo Nikol Kidman u filmu o Virdžiniji Vulf ili Meril Strip kao Margaret Tačer. Na kastinzima je važno da pokažete talenat za ulogu koju želite, jer mora reditelj da vidi da to možete da izvedete ispred kamere. Volim da “šetam” kroz žanrove, transformacije su nešto u čemu svaki glumac uživa, posebno se dobro osjećam kada je radnja smještena u neku epohu, jer kostime obožavam.

Glumili ste u seriji “Budva ne pjenu od mora”, ali i “Larinom izboru”. Da li je napornije snimati film ili seriju? Gdje se Vi kao glumica bolje osjećate?

Najbitnije je da volim ono što radim i da uživam u tome, a da li je to film, serija ili pozorište manje je bitno. Drugačiji je proces pripreme za ulogu i način rada, u zavisnosti od toga za šta se spremate, ali upravo u tome je draž ovog posla. Kada snimate film ili seriju, radni dan može da traje i po dvanaest sati, što zahtjeva disciplinovanost, dosta pripreme i strpljenja, veliku odgovornost, i borbu sa pritiskom koji je uvijek prisutna. Televizija ima svoj tajming u koji moramo da se uklopimo i posebnu vrstu dinamike, za razliku od filma i pozorišta gdje nijesmo toliko ograničeni vremenom. U principu svaka uloga je priča za sebe i nosi nove izazove, bilo da je spremam za film, TV seriju ili za pozorište.

Radili ste u Holivudu. Šta Vam je tokom tih glumačkih dana najviše prijalo?

Drago mi je što mi se ukazala prilika da radim u Holivudu, najpoznatijoj filmskoj industriji u svijetu. Tamo stičem potpuno novo i drugačije iskustvo od onog koje sam imala do sada, upoznala sam mnogo kolega od kojih sam dobila savjete za nastavak karijere, stekla nove prijatelje i mnogo toga naučila.

Imali ste prilike da sarađujete sa holivudskim glumcima. Ko Vas je kupio svojom neposrednošću, opuštenošću?

Zanimljivo mi je da su uspešniji i ostvareniji glumci bili znatno prijatniji i otvoreniji za saradnju od mlađih kolega, ali to je izgleda ka-

Ljubav je moj veliki pokretač Kakva udvaranja nikada ne “pale” kod Vas? Nešto si mi poznata. Mnogo ličiš na Mariju Karan (smijeh).

Prosto ste zanimljivi medijima kada je Vaš ljubavni život u pitanju. Povezivali su Vas sa raznim muškarcima? Da li ste sada zaljubljeni?

Zaljubljena sam. (smijeh). Ljubav je moj veliki pokretač! rakteristično za ljude, a ne za profesije. Jednom prilikom me je oduševio Piter Galager iz filma “Seks, laži i video trake” kada mi je na čitaćoj probi u Torontu za seriju “Tajni slučajevi”, gdje smo svi sjedjeli za okruglim stolom rekao da mu je jako drago što sam sa njima u timu i pohvalio moju glumu pred cijelom ekipom.

Moram da priznam da sam baš bila polaskana i odmah poslije okrenula moju porodicu da im ispričam šta se desilo.

Da li glumci, osim glume na TV, filmu i u pozorištu, moraju da snimaju reklame da bi zaradili “dobre novce”? Da li je to slučaj i sa Vama?

Poznato je da je kod nas ranije postojalo mišljenje da je nepoželjno da glumci snimaju reklame i da je to bilo napoželjno za njihovu karijeru i ime, da se na taj način troši lik i djelo jednog umjetnika. Ali, vremena su se prilično promijenila, pa je danas potpuno normalno da svaka velika zvijezda ima čitav tim ljudi oko sebe koji prave brend od njenog imena. Pogledajte samo holivudske zvijezde, poput Skarlet Johanson i njene kampanje za Loreal ili npr. Penelope Kruz za Mango, na takvim saradnjama angažovan je čitav tim ljudi. Ako dobijete poziv da snimate reklamu to je znak da ste uspješni, da imate pozitivnu sliku u javnosti i publiku koja vas voli, prati i koja vam vjeruje. Tako na osnovu vašeg imena, iza kojeg stoje trud i rad, mogu lakše da se promovišu ideje, proizvodi, projekti, ali naravno uvijek je neophodno pažljivo birati za koju kompaniju ćete se vezati na taj način. Podrazumijeva se i da se takvi angažmani dobro plaćaju, a nama to omogućava da taj novac investiramo u neke druge projekte.

Glumićete i u horor filmu. Da li je to bio veliki izazov za vas?

Imala sam priliku da igram u filmu “Dark Relikt” koji sam snimala za SF kanal u Engleskoj, pa mi taj žanr nije toliko stran. Za nas glumce je uvijek zanimljivo i izazovno

kada snimamo pod maskama, imamo oružje, scene borbe i generalno kada radimo nešto neuobičajeno, a da pri tom sve to treba da bude jako realno prikazano. Pritom, publika koja prati horor filmove veoma zahtjevna i ima velika očekivanja, pa je zato izazov još veći. Šta cijenite kod muškarca?

Kod muškarca cijenim isto ono što i kod drugih ljudi, iskrenost, lijepe manire, vaspitanje i smisao za humor. Volim kada je moj muškarac odgovoran i stabilan, neko na koga mogu da se oslonim, ali isto tako i dovoljno hrabar da pokaže svoju emotivnu stranu i svoje slabosti. Ne volim površnost, bahatost i neiskrenost, pa ne vjerujem da bi mogao da me zainteresuje muškarac koji posjeduje neku od ovih osobina.

Koji je vaš najveći adut?

U v i jek imam osmijeh na licu i v e d a r, pozitivan stav.

Od filma sa Hopkinsom nijesam očekivala ni pohvale ni kritike Mnogi su komentarisali da Vaše pojavljivanje u filmu “The Rite sa Hopkinsom” traje svega 30 sekundi i da se to ne može na pravi način nazvati ulogom. Da li su vas uvrijedili takvi komentari i da li prihvatate kritiku?

Građenje karijere je dugotrajan proces koji se pažljivo vodi. Tako da je samo učešće na snimanju tog filma za mene veliko poslovno i životno iskustvo i ujedno velika čast. Da je to jedina scena koju sam ikada snimila, opet bih smatrala da je veliki uspjeh, jer sam imala priliku da snimam sa velikim Entonijem Hopkinsom. Nijesam od tog filma očekivala ni pohvale ni kritike, već je to bio jedan od projekata koje sam radila, sa podjednakim entuzijazmom kao i bilo koji drugi koji sam radila i koji ću raditi.

36 Žena

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

Sve više mladih sa govornim manama PROBLEM PRAVILNOG IZGOVORA KOD DJECE

Danilo Brajković

J

ŽENA

fitnes, mozgalica, doktor, ishrana...

edna od osnovnih dilema sa kojom roditelji pokušavaju da izađu na kraj prilikom vaspitanja djeteta je pitanje pravilnog izgovora.

Kada je idealno vrijeme za prvu riječ, zbog čega dijete nema želju da govori, šta je razlog mucanja i nerazumijevanja glasova, samo su neki od problema sa kojima se u kontaktu sa pacijentima svakodnevno susrijeće Mirjana Đurić, logoped Razvojnog savjetovališta Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore. U razgovoru za Vikend novine, Đurić savjetuje roditelje na koji način da pristupe ovom problemu, ali i ukazuje na osnovne greške koje mogu imati trajne posljedice.

Podaci jasno ukazuju na to da je jedan od osnovnih problema sa kojim se djeca susrijeću prilikom izgovora kašnjenje u početnoj fazi ovladavanja govorom. Ovaj problem dominantan je u veoma širokom spektru najrazličitijih simptoma, a prema riječima logopeda Đurić zabrinjavajući je i vremenski okvir unutar kojeg se simptomi ispoljavaju.

“Već duži niz godina veoma je veliki broj djece uzrasta od dvije i po do tri godine koji nijesu razvili govor ili u svom vokabularu imaju svega nekoliko riječi. Teško je spekulisati koji su razlozi za ovako kasno progovaranje, ali je evidentno da ova djeca imaju probleme u senzornom procesuiranju informacija i njihovoj integraciji na nivou moždanih struktura. Ova djeca zahtijevaju intenzivan i dugogodišnji logopedski tretman”, smatra Đurić.

Analize i istraživanja ukazuju na to da djeca u Crnoj Gori imaju dosta problema u govornoj organizaciji, pa tako čak 50 odsto mališana u okruženju ima probleme te vrste.

“Ranija statistika se kretala u okvirima od oko 30 odsto. Brojni su uzroci koji dovode do rasta ove patologije. Vjerovatno su prezaposlenost roditelja i ekonomska situacija, koja je objektivno dovela do nemogućnosti da se ljudi više i na kvalitetan i opušten način bave djecom, dovela do ovakvog stanja. Buduća istraživanja treba da daju odgovore na ova pitanja”, očekuje Đurić.

●S DJETETOM TREBA RADITI OD ROĐENJA Stručnjaci u oblasti defektologije smatraju da je od suštinske važnosti da od rođenja djeteta roditelji komuniciraju sa njim spontano, bez posebne namjere da mu razviju govor.

“Na toj ranoj emotivnoj stimulaciji počiva kvalitet njegovog razvoja. U prvim mjesecima emotivna razmjena sa bebom je, zapravo, suštinska komunikacija. Majka se obraća djetetu tepajući mu umilnim glasom, na uzrastu od dva-tri mjeseca beba guče, reaguje na vokalne podsticaje i to

je već početak komunikacije. Kasnije se komunikacija proširuje. Kako beba raste i kako je svjesnija svoje okoline, tako se i stvaraju preduslovi da se oko prve godine počinju javljati prve riječi. U ovoj preligvalnoj fazi značaj ovakve komunikacije je izuzetan, ne samo za govor, nego i za opšti emotivni, intelektualni i socijalni razvoj djeteta”, objašnjava Đurić i dodaje kako je, s obzirom na to da ljudi iz okruženja ispunjavaju bebine fiziološke i emotivne potrebe, potpuno očekivano da prve izgovorene riječi budu “mama” i “tata”.

“Ne mogu se izdvajati posebne riječi koje treba učiti. Govor se razvija u kontekstu situacije, komunikacija je spontana, nameće se sama po sebi. Poslije osnovnih riječi mama, tata i sličnih, javljaju se uglavnom riječi koje zadovoljavaju bebine potrebe.

To su riječi poput: ne, daj, evo, pije, jede i slično. Ono što je najvažnije je da je bitan govorni kontekst, a ne riječi same po sebi.

Normalna faza u razvoju govora je i gestovni govor, koji se kod djece javlja u manjoj ili većoj mjeri, naročito prije mogućnosti verbalne produkcije. To je normalni vid komunikacije koju treba podržati, ohrabrivati dijete i ne prisiljavati ga da izgovara riječi koje u tom momentu nije u stanju da govori”, ukazuje Đurić na najčešće greške roditelja.

Ona dodaje kako je važno u toj fazi ne ispravljati dijete i pustiti ga da govori.

“Percepcija fonemskih i slogovnih struktura je u razvoju, polako se širi.

U tom periodu dijete treba ohrabrivati da govori, ne ispravljati ga, jer to može dovesti do povlačenja od govora, a nekada izazvati mucanje, ukoliko je dijete predisponirano za to”, ističe logoped.

●CRTANI FILMOVI TEK KADA PROGOVORE U velikom broju slučajeva odrastanje današnjih generacija protiče uz TV i crtane filmove na stranim jezicima, uz dosta pogrešno izgovorenih riječi i nepravilnu artikulaciju. Rodi-

Nedovoljan broj stručnog kadra u Crnoj Gori Crna Gora ima problem nedovoljnog broja stručnog logopedskog kadra u zdravstvenim ustanovama, smatra Đurić, što sprečava poboljšanje prevencija, ranu dijagnostiku i pojačane tretmani djeci kojoj je to neohodno.

“Vrlo često smo u situaciji da pravimo prioritete u radu i nekada smo prinuđeni da, uz naše stručno vođenje, veliki dio posla prebacujemo na one roditelje koji su po našoj procjeni sposobni za to. Bilo bi vrlo korisno da u okviru obaveznih pedijatrijskih sistematskih pregleda bude više pažnje posvećeno govoru kao funkciji i da se što blagovremenije otkriju potencijalni problemi i ublaže posljedice”, apeluje Đurić.

telji, često iz neznanja, provode malo vremena s djetetom, a to može imati negativan uticaj na njegov govor.

“Roditelji se malo igraju sa djecom koja, nerijetko, pred TV ekranom provode i po nekoliko sati dnevno. Tako se često zabavljaju uz starijeg brata ili sestru, a roditelji iz neznanja zanemaruju uzrast mlađeg djeteta. Na tako ranom uzrastu djeca ne mogu da shvate i obrade sadržaj poruke i tako stvaraju konfuziju koju ne mogu da integrišu na kvalitetan način jer biološki nijesu spremna za tu vrstu poticaja. Oni gledaju šarene pokretne slike, čuju nekakav govor koji ne razumiju, stvaraju sopstveni govor koji je često melodijska intonacija i imitacija govora koji čuju sa televizije. Ta djeca razvijaju sopstveni govor koji nema komunikacijsku funkciju i često nema značenje ni za njih same.

To je već ozbiljan problem koji može imati veoma loš ishod, pa zahtijeva što raniju stručnu intervenciju, veliki angažman stručnjaka, roditelja i šire porodice”, upozorava Đurić i savjetuje roditelje da gledanje crtanih filmova djeci priušte u odraslom uzrastu.

“Kada dijete ovlada rečenicom, kada je u stanju da izrazi svoje potrebe govorom, zapravo kada je bazično ovladalo jezikom i govorom i razvilo komunikaciju i interakciju sa okolinom, (normalnom razvoju to je otprilike na uzrastu od dvije do tri godine), onda možemo reći da je spremno za crtane filmove, ali i tada mora biti dozirano i, normalno, na našem jeziku”, objašnjava Đurić.

●RODITELJI NE SMIJU TEPATI DJETETU Često se dešava da kada dijete nepravilno izgovori određenu riječ, to zvuči smiješno i naiđe na odobravanje od strane roditelja. To, međutim, nije poželjan model, jer roditelj treba da podržava samo glasan, ali i da toleriše izgovor djeteta onakav kakav jeste po sebi.

“Ne smije da skreće pažnju djetetu na njegov izgovor (na uzrastu do dvije i po-tri godine u normalnom razvoju). Govor je na tom uzrastu vrlo vulnerabilan i može izazvati mucanje ili usporiti govorni tok. Na tom uzrastu dijete se podstiče na govor, hrabri se i stvara se podsticajna atmosfera bez posebne namjere i zadataka”, nagla-

šava logoped.

Ona upozorava da često roditelji čine greške i sami ispravljaju glasove kod djece i time ga takođe zbunjuju.

“Uglavnom to rade kako ne treba i na preranom uzrastu. Sazrijevanje artikulacije ima svoj razvojni tok, što roditelji, normalno, ne znaju. Artikulacija sazrijeva do četvrte godine, kod nekog djeteta i kasnije. Logoped mora da odluči šta će da koriguje i u koje vrijeme. Ovaj proces je različit kod svakog djeteta i to mora da odluči stručno lice. Najčešće se dešava da to roditelj započne sam, nerijetko pri tome krivo usmjeri artikulaciju i pošto se nađe u problemu, dođe kod logopeda, koji se suočava sa dodatno komplikovanim procesom u tretmanu jer treba ispraviti već učinjene greške. Prema tome, kada su roditelji u nedoumici šta da rade, treba da se obrate logopedu”, savjetuje Đurić.

●ČEST RAZLOG MUCANJA JE STRES Simptomatično je da na našim prostorima veliki broj djece ima problem sa izgovaranjem glasa r, koje pretvaraju u l. Đurić problem vidi u želji roditelja da iz straha od kašnjenja previše rano počnu sa korigovanjem.

“Za izgovor ovog glasa potreban je vrlo dobar razvoj motorike prednjeg dijela jezika, zbog brzine treperenja koja je neophodna u tvorbi ovog glasa. Vrlo često roditelji iz straha da će zakasniti počinju da koriguju i skreću pažnju djetetu na ovaj glas, koji je zbog svoje fonemske strukture prijemčiv za dječju percepciju i nerijetko se distorzuje, pa dijete ulažući napor da izazove glas vrlo često treperi laringsom ili pogrešnim dijelom jezika i najčešće izazova ili grleno r ili neki drugi oblik distorzovanog glasa r”, odgovara Đurić i ističe kako je naročito čest problem sa kojim se svakodnevno susrijeće u poslu pitanje mucanja, koje nastaje kao plod različitih situacija.

“Poseban rizik su nasljedna predispozicija, loša motorna i jezička organizovanost na konkretnom uzrastu.

Vrlo često je okidač mucanja stresna situacija, odnosno opšti psihogeni faktori. Mucanje zahtijeva udruženi tretman psihologa i logopeda i proces moze biti dugotrajan”, zaključuje Đurić.

38 Muškarac

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

ODNOSI

Zašto muškarci vole jutarnji seks

savjeti, moda, teretana...

MUŠKARAC

Muškarci su uvijek, na svakom mjestu i u bilo koje vrijeme raspoloženi za seks, ali jedna stvar prednjači u odnosu na sve ostale.

U pitanju je osjećaj koji im pružaju jutarnje egzibicije u krevetu. Mnoge žene se pitaju šta je to posebno u seksu izjutra i zbog čega su muškarci najnapaljeniji odmah nakon što se probude. Nekoliko je odgovora, a na vama je da ponuđene informacije iskoristite i stavite u

službu sopstvenog zadovoljstva.

Testosteron je početak i kraj Postoji biološki razlog zašto su muškarci toliko zagriženi na seks ujutro, nakon što se probude. Tada im nivo testosterona dostiže vrhunac, a testosteron je vodeći faktor kod seksualnog uzbuđenja muškaraca.

Jutarnja gimnastika Uz loš zadah i kosu koja leti na deset različitih strana, seks vam

vjerovatno nije na pameti. Međutim, to sve ima svoje prednosti.

Kada je muškarac odmoran, nivo testosterona mu je na visokom nivou i ima više energije za seks.

Ključ je u jednostavnosti Odlučite se za jednostavne poze, ali koje pogađaju prave tačke.

Seks poza kašika u kojoj mnogi parovi spavaju, kada muškarac s leđa zagrli partnerku, idealna je za jutarnji seks.

KORISNO

Savjeti za brijanje brade Postoji toliko načina da sebi zakomplikujete život jednom tako jednostavnom stvari kao što je brijanje. Česta je zabluda da poslije brijanja treba namazati lice sredstvom koje sadrži alkohol kako bi se ubili svi mikroorganizmi. Ovaj metod njege kože naslijedili smo od predaka. Možemo razumjeti zašto su naši djedovi i pradjedovi koristili taj metod - kako bi svoje svježe rane uspjeli adekvatno da zaštite. Oni nisu posjedovali moderne brijače, kojima je gotovo nemoguće posjeći se, niti balsame i losione koji sadrže dezin-

fekciona sredstva. Na kraju, treba spomenuti i jedinstvenu situaciju u kojoj se može dogoditi da crvenite, a da niste stidljivi. Razlog tome je specifičnost vaše kože, koja reaguje na brijanje. Treba izbjegavati vino, čaj i kafu, a tome valja dodati i to da fizički napori često izazivaju dotok krvi u lice, što pojačava negativan efekat. Treba koristiti preparate koji na bočici imaju oznaku da su specijalno namijenjeni za osjetljivu kožu, a ako ni to ne pomaže, obratite se dermatologu - on će vam dati korisne medicinske savjete.

(Krstarica)

ŠEST KORAKA

Zavodite kao profesionalac

SAVJETI

Muževan i jak parfem “1 Million” od “Paco Rabanna” je veoma muževan, senzualan i oštar muški parfem. Ovaj moćan parfem sastoji se od nota grejpfruta, crvene pomorandže, nane, ruže, cimeta, začina, svijetle kože, bijelog drveta, pačulija i ambera. Inspiracija

za parfem je zlato koje je u svim civilizacijama i religijama uspijevalo da zavede čovječanstvo. Parfem “Paco Rabanne 1 Million” napravljen je u veoma luksuznoj i elegantnoj bočici zlatne boje koja predstavlja moć, bogatstvo i neprolaznost.

ZA POČETNIKE

Zašto je teretana bitna Želite izgubiti višak kilograma? Želite učvrstiti i ojačati svoje mišiće kako bi izgledali skladnije?

Znate da trebate redovno vježbati kako bi očuvali i unaprijedili svoje zdravlje, a još nijeste pronašli tjelesnu aktivnost koja je idealna baš za vas? Možda je upravo vježbanje u teretani aktivnost koju ste tražili. Slijedi nekoliko činjenica o vježbanju u teretani koje vas mogu motivisati da započnete s ovim

oblikom vježbanja: - Vježbama snage se utiče na povećanje mišićne mase, a time i na porast bazalnog metabolizma. - Jačanjem mišića se utiče na povećanje gustine kostiju.

- Učvršćivanjem mišića se djeluje na prevenciju i otklanjanje bola u leđima i vratu.

- Konačno, vježbanjem u teretani može se uticati na smanjenje potkožne masti i povećanje mišićne mase. (Mojsport)

Nekadašnji šeprtlja Adam Lajons sada zarađuje za život tako što nesigurne muškarce uči “igri”, a evo njegovog vodiča u deset lakih koraka, objavljenog u listu “San”.

Prvi prilazak i šta tada reći Nije tačno da je sve u samopouzdanju. Ono se stiče tek kada imate dobru taktiku, a ona dolazi vježbanjem. Prevaziđite strah, i razgovarajte sa što više žena na različitim mjestima. Djevojke neće zapamtiti prvu stvar koju ste im rekli, tako da nije pretjerano bitno šta će to biti.

Komplimenti su obavezni Ne morate da joj kažete da vidite zvijezde u njenim očima ili sličan glupi start, ali kompliment je uvijek dobar za početak razgovo-

ra. Ubacite ga opušteno u razgovor, kao da prekidate sami sebe.

Dobri primeri su “hej, super ti je kosa”, ili “stvarno si baš ljubazna”.

Uzimanje telefonskog broja Traženje telefonskog broja ne ide ‘na prazno’, već djevojci morate pokazati da postoji razlog da ostanete u kontaktu. Ako ste već proveli pola sata u razgovoru, pokušaj sa ‘baš bi trebalo ponovo da se vidimo’ pada u vodu.

SMS ili poziv Lajons preporučuje da počnete opuštenom porukom koja sadrži pitanje, kako biste mogli da “opravdate” kasniji razgovor. Djevojka koju ne poznajete dobro, ali želite da je upoznate, apsolutno mora da dobije tretman zvani ‘moja djevojka’.

Šmeker ne plaća večeru Lajons zabranjuje svakom muškarcu koji hoće da postane zavodnik da plati cio račun izlaska. Preporučujem da tokom večeri ne sjedite u istom lokalu cijelo veče, već posjetite dva mjesta.

Odgodite seks Lajons savetuje da nagovijestite da biste željeli seks, ali da se uzdržite na najmanje prva dva sastanka. Možete da joj stavite do znanja da biste voljeli više fizičkog kontakta, pošto će to učiniti da se oseća poželjnom i seksi, a ukoliko to odložite za nekoliko dana, šaljete joj poruku da je poštujete i da ne želite da se namećete.

(Pričalica)

Roditelji 39

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 11. 2013.

RODITELJSKA RUKA

savjeti, kreativne igre, roditeljske akcije...

Pomognite oko domaćeg S vremena na vrijeme se među roditeljima školske djece čuje priča o nekom djetetu koje pri dolasku iz škole sjedne za sto i napiše sav domaći i ponovi ono što se tog dana radilo u školi. Većina roditelja se tada pogleda u nevjerici i pogne glavu pri pomisli što ih čeka kad dođu kući i suoče se sa svojim zaigranim školarcem koji ima energije za sve osim za školske obaveze.

Iako već i sam proces nagovaranja na pisanje domaćeg zadatka može da iscrpi posljednju snagu roditeljima, tako da se više ničeg ne mogu sjetiti kad pisanje zaista i počne, poseban je problem kad se školarac u kasnim večernjim satima sjeti da za sjutra ima još jedan zadatak. Mnogi roditelji tada pokleknu i preuzmu veći dio posla na sebe samo kako bi “spasili” situaciju. Mnogi stručnjaci imaju razumijevanja za taj dječji otpor jer, kako kažu, već su nekoliko sati to isto radili u školi pa su im sve druge stvari u kući zanimljivije.

Ali problem sa zadacima treba početi rješavati prije nego što se dogode takve nepoželjne situacije.

Psiholozi kažu da je za izbjegavanje problema oko pisanja domaćeg važno da se zadaci ne prezentiraju djetetu kao nešto naporno, dosadno ili kao kazna.

Roditelji često kada dijete uradi nešto loše “kazne” mališana tako da mora da ide da piše domaći ili mu doslovno kaže “za kaznu sada idi da učiš”, a takvim pristupom, upozoravaju psiholozi, dijete pisanje domaćeg povezuje s nečim nepoželjnim i neugodnim pa će se javiti teš-

koće i otpor.

S obzirom da svaki roditelj najbolje poznaje svoje dijete treba da pronađe način “nagovaranja” djeteta da napiše domaći koji je prilagođen osobinama

djeteta. Pisholozi pojašnjavaju da roditelji treba da imaju na umu da se u školskoj dobi djeca sve više uče odgovornosti i shvataju da su oni sami jako važni i sposobni. Takvo učenje može se podr-

žati na način da roditelj djetetu što više nude izbore koji su, naravno, roditelju prihvatljivi. Tako roditelj može dati djetetu da izabere želi li da napiše zadatak prije ili nakon odlaska u park, na trening ili na neku drugu aktivnost koju dijete voli.

Ako dijete odabere jednu od tih opcija, ali se ipak odupire pisanju domaćeg, može mu se dati izbor u koji je uključena i posljedica pa to može glasiti, na primjer: “Možeš da izabereš da uradiš domaći sada, pa poslije da ideš u park ili na trening (ili nešto drugo što je djetetu važno) ili možeš izabrati da ga ne uradiš i da odeš u park ili na. Šta biraš?”.

Ključno je i da posljedica djetetovog izbora bude izvršena jer roditeljska uloga i zadatak nije da djecu nauče da zavole da rade domaće zadatke, nego da ispunjavaju tu obavezu na vrijeme i samostalno.

Roditelji imaju obavezu da stvore sistem prema kojem će dijete raditi domaći, a dijete obavezu da je napravi.

Psiholozi roditeljima savjetuju da izbace riječ “domaći” i uvedu termin “vrijeme za učenje” tokom kojeg će, i kad ne budu imali zadatke, učiti i ponavljati gradivo. Rutina je ključna riječ za mnogo toga, pa i za učenje - što prije stvorite s djetetom naviku učenja svaki dan na istom mjestu i isto vrijeme. I budite čvrsti, ne dopustite djetetu veća odstupanja i nikako mu ne pišite zadatke, jer se mora samo naučiti organizovati vrijeme i postaviti prioritete.

SAMOHRANI RODITELJI

Uspostavljanje novih partnerskih odnosa Kada samohrani roditelj otpočne aktivniji socijalni život to najčešće znači da je uspješno prošao kroz faze tugovanja, ako je u pitanju razvod da se desio i emocionalni razvod i da sa bivšim supružnikom može da uspostavi korektne odnose, u svakom slučaju, osjeća se dovoljno snažno da može unaprijediti svoje životno funkcionisanje. Zavisno od toga da li se radi o samohranom ocu ili samohranoj majci reakcije sredine će vjerovatno biti različite. Ne mora biti prisutno u svakoj konretnoj situaciji ali generalno, sredina će mnogo bolje odreagovati na situciju kada samohrani otac odluči da stupi u nove partnerske odnose nego kada isto to pokuša samohrana majka. Najčešće je to zbog shvatanja uloge majke u našoj sredini. Zavisno od uzrasta i djeca ce različito reagovati.

Roditelj ne treba da se osjeća loše ako ima socijalni život. To ne znači da zanemaruje obaveze prema djeci ili da nije dobar roditelj. Život odraslog čovjeka koji ima djecu ne mora da se svodi samo na roditeljstvo. Unapređenje socijalnog života u kontekstu samohranog roditeljstva se najbolje sprovodi kroz postepeno uključivanje u rad različitih udruženja, kroz druženje sa kolegama sa posla, odlazak na školske izlete, aktivnost u školskom savjetu roditelja i sl. Na taj način upoznajete ljude koji znaju da ste i sami roditelj, tako da od početka znate da se družite sa ljudima koji vole djecu, imaju interesovanja slična vašim interesovanjima i sl.

Kada već ostvarite partnersku vezu sa nekom osobom nemojte žuriti da je upoznate sa djecom. U svakom slučaju djeca su na prvom mjestu i budući da su već pretrpjeli jedan gubitak ne treba ih izlagati dodatnim promjenama dok za to ne budu spremni. Ako je u pitanju prethodni razvod djeca će vjerovatno u toj situaciji pokazati lojalnost prema roditelju sa kojim ne žive. Uvođenje nove osobe u porodični život sigurno izaziva otpor kod djece i on se može manifestovati na različi-

te načine – otvoreno ili skriveno. Ako je u pitanju gubitak roditelja, uvođenje nove osobe u porodični sistem za djecu može značiti zaborav, postavljanje nekog drugog na mjesto roditelja i sl. Zbog toga sa morate biti vrlo strpljivi, pokazati ljubav i razumijevanje za njihova osjećanja.

Zavisno od toga kakav odnos imate sa članovima primarne porodice, da li od njih dobijate podršku ili ne, kakve stavove oni imaju prema tome kada i na koji način treba zasnivati nove partnerske veze, bićete pod većim ili manjim pritiskom kada se to i desi. Generalno, ako ste odgojeni prema tradicionalnim vrijednostima vaši roditelji će vjerovatno negodovati zbog ponovnog upuštanja u partnerske

veze. I tada je bitno uspostaviti nove granice u odnosu prema primarnoj porodici, jer najčešće porodični sistem nije spreman za dodatnu promjenu.

Nemojte zaboraviti da je bez obzira na to kakvi su vam ciljevi i obaveze, važno da se vi osjećate dobro pred samim sobom.

Da možete sebe da sagledate kao osobu koja je snažna i hrabra, koja ima lične kvalitete koji je krase a na koju su, životno iskustvo i sticaj okolnosti uticali u smislu drugačijeg sagledavanja životnih perspektiva i ciljeva. To što ste samohrani rodietlji ne treba suštinski da vas određuje, utiče na vaše obaveze prema djeci, na životne okolnosti, ciljeve koje ćete birati, ali ne i na vaše shvatanje sebe.

Najava radionice roditeljskog kutka Trudnoća, pripreme za porođaj, zatim i najznačajniji događaj - dolazak bebe promjene su koje vrlo često “prodrmaju” živote roditelja, o kojima će u ponedjeljak, 18. novembra moći da razgovaraju sa Maricom Stijepović, psihologom i porodičnim terapeutom u Savjetovalištu za roditelje, Roditeljski kutak.

Okupljanje u Roditeljskom kutku će početi u 18 sati u Donatorovoj prodavnici Kidsland na Starom Aerodromu u Podgorici, a svi zainteresovani roditelji koji žele da prisustvuju mogu da se prijave putem mail adresroditeljski.kutak@roditelji.me.

Zainteresovani roditelji se mogu prijaviti za ovo, ali i sva naredna okupljanja u Roditeljskom kutku u Donatorovim radnjama Kidsland u Delti i na Starom aerodromu, nakon čega će biti redovno obavještavani o temama i gostima.

Kompanija Donator je partner udruženju Roditelji u organizaciji Roditeljskog kutka, koja je ustupila sopstveni prostor za okupljanja sa roditeljima.

Kroz Roditeljski kutak udruženja Roditelji roditelji mogu da dobiju infomacije o tome šta ih čeka u toku trudnoće, nakon rođnja bebe ali i u vezi dojenja – šta je normalno i oko čega ne treba brinuti, i kako savladati male prepreke koje se tokom dojenja mogu javiti.

Sa roditeljima jednom mjesečno razgovaraju ljekari – pedijatri, neonatolozi, psiholozi, ginekolozi, medicinske i patronažne sestre, babice, ali i majke koje imaju iskustva sa dojenjem i uspješno su prevazišle male i velike probleme na koje su nailazile u toku dojenačkog staža.

Do sada su naši gosti bili neonatolog Danojla Dakić, patronažna sestra Senka Bulatović, ginekološko-akušerske sestre i fizioterapeutkinje Milena Bakić i Aleksandra Vukadinović i medicinska sestra Dajana Zlatičanin, i pedijatar Nina Mandić.

40 Gušti

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

Tikvice na KOLAČ OD TIKVICA I BANANA

100 g putera omekšalog, ¾ šolje šećera, ¼ šolje smeđeg šećera, veće jaje, 2 dl jogurta, kašika ekstrakta vanile, 1 zrela banana, iznječena, šolja izribane tikvice, kesica pudinga od vanile, šolja brašna, kašičica praška za pecivo, ½ šolje komadića čokolade, malo soli Za glazuru: 50 g putera,šolja šećera u prahu, kašika vanila ekstrakta, kašika mlijeka Priprema: Uključite rernu da se grije na 170C i namastite četvrtastu tepsiju za pečenje. Maslac otopite na laganoj vatri pa mu dodajte šećer, jaja, jogurt, vanilu, pa sve dobro izmiješajte žicom za mućenje. Zatim dodajte bananu, tikvice, pa dodajte puding od vanile (u prahu). Potom dodajte suve sastojke, koje ste ranije sjedinili (brašno, prašak za pecivo i so) pa sve energično miješajte dok ne dobijete glatko tijesto bez grudvica. Na samom kraju umiješajte komadiće čokolade. Tijesto sipajte u tepsiju i pecite oko pola sata, ostavite da se hladi, a za to vrijeme napravite glazuru. U manjoj posudi na šporetu otopite puter i zagrijavajte ga dok ne dobije blago smeđu boju, neprestano miješajte. Puter sklonite sa šporeta prespite ga u veću posudu i ostavite da se hladi oko pet minuta prije nego mu dodate šećer, vanila ekstrakt i mlijeko. Glazuru pospite preko ohlađenog kolača.

GURMANSKE ROLNICE 2 tikvice, 150 g dimljene mesnate slanine, 200 g krem sira, čaša kisele pavlake, kašičica đumbira u prahu, ulje, so, bijeli biber

Priprema: Dobro oprane tikvice isjecite na tanje ploške i pecite ih na podmazanom roštilju ili u gril tiganju. Posolite ih, pobiberite i pospite đumbirom. Prepecite i režnjeve slanine. Sastavite krem sir i pavlaku.

Na ploške tikvica stavite prepečenu slaninu, premažite filom od sira i urolajte.

Rolnice pričvrstite čačkalicom i poslužite kao predjelo.

načina

PUNJENE TIKVICE 4 veće tikvice, 200 g slanine, 100 g topivog sira, crni luk, jedan krompir, 4 čeri paradajza, malo mirođije, so Priprema: Tikvice prepoloviti i izvaditi im sjeme.

Posoliti ih i ostaviti deset minuta da odstoje. Zatim ih grilovati na tiganju, sa obije strane po tri minuta. Za to vrijeme prepržiti slaninu i dodati rendani krompir. Peći pet minuta. U posebnom sudu izdinstati luk. Tikvice ocijediti od vode. Posuti sa malo rendanog sira. Nafilovati slaninom i krompirom, posuti dinstanim lukom i ponovo sa malo rendanog sira. Od gore poređati polutke čeri paradajza. Peći u rerni 30 minuta na 180 stepeni. Ukrasiti mirođijom.

MAFIN SA TIKVI CAMA I MLADIM SIROM

1 tikvica, 2 jaja, 200 g mladog sira, 4 kašike ulja , so, biber, pola praška za pecivo, 100 g kukuruznog brašna, 100 g pšeničnog brašna, mlijeka da se masa poveže Priprema: Oprati tikvicu i narendati je u dublju posudu. Dodati jaja i sir te sve promiješati . Zatim dodati ulje, oba brašna, so, biber, prašak za pecivo i dodavati postepeno mlijeko i

miješati masu da ne bude pretvrda.

Namastiti kalupe za mafine i puniti ih, masu podjeliti jednako u svaki kalupčić i staviti u predhodno zagrijanu pećnicu na 200 stepeni. Peci 15-20 minuta. Mafini su gotovi kad dobiju lijepu boju. Mafine ostaviti da se malo ohlade i vaditi ih pomoću noža. Ako nemate kalupe za mafine jednostavno možete masu ispeći u namaštenom pekaču, i izrezati na kocke.

KREM SUPA OD TIKVICA 600 g tikvica, 300 g krompira, 80 g luka, 1-2 češnja bijelog luka, 100 ml pa-

vlake za kuvanje, 1,5 l vode, 2 kašike maslaca, 2-3 kašike limunova soka, 1 kašike vegete Priprema: Maslac zagrijte i svijetlo popecite nasjeckani luk. Zatim dodajte narezane tikvice i sve kratko propržite. Dodajte narezani krompir, 1 l vode, vegetu i kuvajte oko 20 minuta. Na kraju dodajte sitno iseckani bijeli luk. Kuvano povrće usitnite, dodajte ostatak vode, pavlaku i limunov sok, pa sve zajedno kratko prokuvajte.

Gušti 41

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

● SUPER RECEPT

Sarma sa orasima

Sastojci: 350 g riže 5 kašika maslinovog ulja 1 veći luk bijeli luk so, biber, lovorov list 1 čili 100 gr mljevenih oraha malo isjeckanih sjemenki od bundeve 1 veća mrkva aleva paprika kiseli kupus Priprema: Na ulju udinstati sitno nasjeckan

luk. Dodati bijeli luk, cili, so, biber, sitno naribanu mrkvu i alevu papriku. Na to dodati rižu i propržiti nekoliko minuta. Skinuti sa vatre, pa dodati isjeckane sjemenke bundeve i mljevene orahe. Sve pomiješati, te smjesom puniti listove kupusa i savijati sarme.

U posudu za kuvanje složiti red praznih listova i jedan list lorbera, te na to ređati sarme.

Kuvati dok kupus ne omekša. Na tiganj propržiti u ulju malo brašna, dodati alevu papriku i sos-paradajz, te time preliti kuvanu sarmu i pustiti da prokuva jos malo.

● POSEBNI NAPICI

RECEPT POZNATIH

Pečene prepelice

Koktel Mohito Sastojci: 3 komada grančice mente 1 cl limun đusa 1 kašika smeđeg šećera 4 cl ruma svijetlog Priprema: U šejker sa 7 kocki leda usipati sastojke po redu jako protresti i procijediti u čašu gdje se nalazi 5 kocki leda. Možete ukrasiti sa kolutom limuna.

Crnogorska kreatorka Jelena Roganović- Đurić, za Vikend novine kaže da preferira pikantna jela, a za čitoace izdvaja pečenu prepelicu.

Potrebno: 12 komada očišćenih oguljenih prepelica (na tanjir ide 3 ili 4 komada zavisno od veličine) 50 grama putera so, biber Ako imate sreće dobićete očišćene, ako nemate, pravac youtube za uputstvo! za sos (i marinada za prepelice): 30 grama meda 15 grama senfa 60 ml soja sosa 15 grama sirćeta od maline 45 grama svijetlog susamovog ulja 75 grama mediteran ulja 50 grama putera so, biber

Specijalni recept

Kolač od šljiva Sastojci: 4 jaja,sobne temperature 175 g šećera 2 kesice vanile sa ukusom limuna 150 g brašna 8 g praška za pecivo 80 g otopljenog putera 25 plavih šljiva Priprema: Sa kašikom za mućenje umutiti jaja,šećer i vanilin šećer sa ukusom limuna. U umućenu smjesu dodati otopljen puter i sve to sjediniti i na kraju dodati brašno, koje ste izmiješali sa praš-

kom za pecivo. Vatrostalnu posudu ili pleh veličine 20cm X 28cm podmazati i sipati umućenu smjesu. Šljive, koje ste oprali i očistili od koštica,presjeći na pola i naređati odozgore po tijestu. Peći u prethodno zagrijanoj rerni na 195*C oko 35 do 45 minuta ili dok vam fino ne porumeni, a tijesto se odvaja od stranica pleha.Provjeriti sa čalkalicom da li je tijesto pečeno. Pečen kolač ohladiti u plehu, isjeći na kocke,posuti prah šećerom, ili po želji premazati sa šlagom i poslužiti uz čašu finog soka ili sa kuglom sladoleda.

Špagete sa piletinom

Griz sladoled - torta Sastojci: 1 l mlijeka 200 g šećera 120 g griza 250 g margarina 2 pudinga od vanile 200 g šlaga 5 čokoladnih bananica 200 g šećera u prahu Priprema: 200 g šećera se istopi do kara-

mel boje i u to se nalije pola litra mlijeka. Kada mlijeko provri ukuva se griz. Kada se malo ohladi, stavi se na tacnu i oblikuje.

Fil: U preostalo mlijeko skuvati puding. Posebno izmutiti margarin sa 200 g šećera u prahu. U ohlađeni puding dodati margarin i isjeckane čokoladne bananice.Preliti fil preko kore i na kraju staviti šlag.

Sastojci: 400 gr. špagete 4 komada pilećeg filea 300 gr. šampinjona 8 komada šnitova slanine 250 gr. pavlaka 2 jaja 150 ml bijelo vino začini

Priprema: Isjeći piletinu, šampinjone i slaninu na sitne parčiće. Skuvati špagete. Ispržiti piletinu i dodati šampinjone i slaninu. Preliti vinom isprženu smjesu. Dodati pavlaku i začine preko piletine, slanine i šampinjona. Polupati jaja, odvojiti žumance i bjelance. Sjediniti žumanca sa smjesom.

Preliti špagete.

Priprema: Ugrejte rernu na 180 stepeni (sa ventilatorom) ili na 200 bez.

U teglu sipajte sve sastojke za sos: med, senf, soya sos, sirće od maline, svijetlo susamovo ulje, mediteran (mješavina maslinovog i suncokretovog ulja). Promiješajte, zatvorite teglu i dobro promućkajte dok se masa potpuno ne sjedini.

Prepelice posolite iznutra, stavite malo bibera i gurnite parče putera u dio gdje su prsa (cca 5 grama ili manje po prepelici u zavisnosti od veličine.

Stavite ih na pleh za pečenje okrenute dupetom prema gore, prethodno pleh obložite papirom (može i ne mora), i prelijte ih malo sa sosom. Najjednostavnije po jednu veliku kašiku sosa sipajte po svakoj prepelici.

Stavite ih na pečenje. Nakon 10 minuta izvadite ih iz rerne, okrenite ih (da budu grudima na gore), prelijte jos malo sa sosom i vratite u rernu na još 10 minuta (opciono i manje, ja sam pekla 7, ali su prepelice stvarno male).

Izvadite ih iz rerne i pospite još po kašiku sosa na svaku. Ostavite da odstoje bar pet minuta prije serviranja.

42 Automobili

SUBOTA i NEDJELJA, 16. i 17. 11. 2013.

Subaru WrX

Turbo bokser zlatnih točkova

AuTomobili

predstavljamo, savjeti...

Subaru WRX u proizvodnoj verziji treba da se pojavi u Los Angelesu za nekih 10ak dana. Prethodno je prikazan u formi koncepta WRX koji je naišao na izuzetno topao prijem kod publike željne plavih Subarua sa zlatnim točkovima i turbo bokserima. Odmah nakon tizer fotografije pojavile su navodno zvanične slike WRX-a koje su na većini foruma proglašene fotošopom. Bilo kako bilo, narednih dana nas očekuje premijera Subarua od kojeg se očekuje povratak na staze slave koje su utrle WRC Impreze. Specifikacije pogona još nijesu objavljene, ali dobro obaviješteni izvori pominju 2,5-litarski četverocilindrični turbo bokser sa najmanje 270 KS. Sudeći po usisniku na haubi, vjerovatno su u pravu, samo da ne zaborave zadnje krilo.

NiSSaN QaShQai

Bezbjedan i pristupačan

Nisan je objavio cijene nove generacije modela Qashqai na britanskom tržištu. Cijena osnovne verzije opremljene 1.2 litarskim benzinskim motorom sa 115 ks kretaće se od 17.595 funti (oko 21.000 eura).

Automobil koji će britanskim kupcima biti ponuđen po ovoj cijeni imaće osnovni paket opreme, Visia, prednji pogon i šestostepeni manuelni mjenjač. U standardnu opremu pored standardnih sistema aktivne i pasivne bezbjednosti uključen je i klima uređaj, petoinčni HD ek-

ran multimedijalnog sistema, tempomat, stop-start sistem, pokazivač pritiska u gumama, sistem asistencije prilikom polaska uzbrdo. Novi Qashqai na britanskom ostrvu biće postupan u četiri paketa opreme: Visia, Acenta, Acenta Premium i Tekna. Paket Acenta startuje sa cenom od 19.145 funti (22.800 eura) i u odnosu na osnovnu opremu ima i dvozonsku automatsku klimu, 17 inčne alu felne, automatske farove i brisače sa senzorima za kišu, kožne detalje u enterijeru.

Top model stiže opremljen paketom Tekna i za njega Britanci moraju da izdvoje od 23.145 funti (27.600 eura). Kupci ove verzije imaće pored ostalog na raspolaganju brojne elektronske bezbjednosne sisteme, kao što je na primjer sistem za prepoznavanje saobraćajnih znakova, grijana sjedišta, Bi-LED farove, a automobil je opremljen 19 inčnim aluminijumskim točkovima. Najjeftiniji dizelaš je 1.5 dCi sa 110 ks čija se cijena kreće od 19.290 funti (23.000 eura).

Dukati

Najljepši motocikl Najljepši motocikl (zvanično) na sajmu EICMA u Milanu zove se Čudovište. Ducati Monster 1200 je Mister motociklističkog Univerzuma narednih godinu dana. Modernizovani Monster donosi raskid sa tradicijom i napušta vazdušno hlađenje u korist novog vodom hlađenog Testastretta 11° motora, kao što su to već učinili modeli Multistrada i Diavel. Ugradnja novog motora omogućila je još jednu tehnološku inovaciju: glavni i pomoćni ram su direktno zašarafljeni na Testastretta glave motora. Oni koji vole putovanja biće oduševljeni što Ducati Monster 1200 dolazi sa rezervoarom zapremine 17,5 litara, najvećim ikad na Monsteru. Čuvare tradicije možda će omekšati snaga od 135 KS (osnovni model) pri 8.750 obrtaja u minuti, a još više obrtni moment od 118 Nm pri 7.250 obrtaja u minuti. Za udobnost je zaduženo sjedište podesivo po visini, dok informacije vozaču pruža LCD displej preuzet direktno sa Panigalea. Monster 1200, kao i S verzija biće dostupni od marta naredne godine po cijenama od 13.000 € za obični i 15.000 € za Čudovište sa S oznakom.

Tehnologija 43

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

BEZBJEDNOST U VIRTUELNOM SVIJETU

Iako smo svjesni te činjenice, možda nam nije u potpunosti jasno kakvu moć ima Fejsbuk. Privatnost je velika mana Fejsbuka i bez obzira što se puno vremena i truda ulaže da bi se zaštitili korisnici, na kraju dana na nama ostaje kako ćemo se ponašati i što ćemo raditi s našim Fejsbuk profilom. Kako bi izbjegli neželjene stvari, predlažemo da pročitate ovih 10 savjeta i probate da se pridržavate ovih pravila.

1. Nikad ne koristite Klout.com i slične servise ako želite zadržati privatnost, jer nije poznato ko može a ko ne da vidi vaše Klout trenutke.

2. Nikad ne objavljujte statuse da odlazite na određeno vrijeme, jer time dajete do znanja da vam je kuća prazna. Neke osiguravajuće kuće u SAD su čak promijenile pravila .Ukoliko vam mogu dokazati da ste na društvenim mrežama objavili previše informacija.

3. Nikad ne odavajte previše informacija o vašoj trenutnoj lokaciji. Isključite “lokacije” na Fejsbuku iako se nalazite blizu ili odlazite na neki kratki vremenski period.

TEHNOLOGIJA

Šta treba znati o Fejsbuku

4. Nikad ne objavljujte punu adresu vašeg doma i kontakte nigdje na internetu, naravno uključujući i Fejsbuk. Ako vodite posao iz svog doma, u tom slučaju koristite poštanski broj ili servis kojim možete izbjeći direktni dolazak pošte na vašu adresu.

5. Izbjegavajte objavu slika vaše djece, ali ako već morate nemojte ih označavati.

6. Nikad ne koristite Fejsbuk aplikacije koje će objaviti postove “za vas”.

7. Ne označavajte svoje prijatelje kada rade diskutabilne stvari. Svakako ih prvo pitajte za dopuštenje.

8. Nikad ne objavljuje insajderske informacije pogotovo ako radite u javnoj kompaniji. Dobro razmislite što ćete objaviti prije nego što vas to odvede na sud ili dovede do otkaza.

9. Ne prihvatajte zahtjeve za prijateljstvo ako ne poznajete ljude, pogotovo ako imaju samo nekoliko prijatelja.

10. Izbjegavajte kratke i jednostavne lozinke. Koristite se težim, kompleksnijim lozinkama s kombinacijom velikih i malih slova, brojeva i znakova, ali pazite da koriste lozinku koju ćete vi lako zapamtiti.

NOVITET

Tvitovi kao priča

NEVJEROVATNA PANORAMSKA KAMERA

Najbolje fotografije Riječ je o svojevrsnoj loptici, koju bacite u vazduh, da bi ona potom odradila savršen posao snimanja panoramskih fotografija iz ugla koji ćete, bez obzira kakav fotoaparat koristite, malo teže dobiti. Stvar se zove Panono i zaista nudi pomalo nevjerovatan užitak fotografisanja i to panorama od 360 stepeni. Otprilike je veličine loptice za bejzbol i u sebi ima 36 kamera koje će, nakon što Panono bacite u vazduh, snimiti potpunu panoramsku fotografiju. Snimanje fotografija iz ptičje perspektive je malo teže za “obične smrtnike”, ali Panono će vam omogućiti baš to. Projekat je, istina, još uvijek u fazi prikupljanja sredstava na popularnom crowfunding servisu Indiegogo, a cilj je prikupljanje iznosa od tačno 900,000 američkih dolara, kako bi stvar mogla krenuti u produkciju. Cijena još nije definisana, ali prvih 600 srećnika će je moći kupiti po cijeni od 499 dolara uz ulaganje.

GOOGLE STREET VIEW

Venecija kod kuće Gugl je na svom zvaničnom blogu predstavio novu mogućnost razgledanja Venecije putem “Google Street View” tehnologije. Svi oni koji još nijesu posjetili ovaj predivan grad na vodi, a žele da se uvjere da im se tako nešto isplati, iako sumnje ne bi trebalo biti, mogu romantične kanale i male uličice, predivnu arhitekturu i sve ostalo prvo pogledati preko Gugl mapa. Projekat predstavljanja Venecije kroz “Google

Street View” nije bio jednostavan, jer klasično “snimanje” terena automobilom, s obzirom na specifičnost Venecije nije bilo izvodljivo, pa je Gugl koristio “šetača”, koji je Trekerom obišao cijeli grad i naravno, zaplovio gondolama po šarmantnim kanalima. U nastavku je kratki video u kojem je Gugl pokazao kako je odradio cijeli projekat, a na vama je da se prebacite na Gugl mape i krenete u obilazak Venecije.

ZABAVA

Novi Killzone razočarao mnoge ljubitelje igre Jedna od najslavnijih PlayStation 3 ekskluziva na dan lansiranja nove konzole iz Sonija obnovljena je novom igrom koja je kod kritike prošla dosta slabije nego što se očekivalo. Killzone: Shadow Fall igra je koja je na dan lansiranja PlayStation 4 konzole trebalo da prezentuje sve prednosti i blagodeti next-ge-

na. Ona to i jeste napravila, no, čini se, samo na jednom polju – grafičkom. Tome svjedoči i prosječna ocjena na Metacriticu koja zasad iznosi 74/100 gdje je ocjenu od 80 ili više igra dobila od nešto manje etabliranih portala.

Igra je i od Joystiqa i Eurogamera dobila po 70/100, a od Polygona tek 50/100. Vjero-

vatno najpoznatiji IGN i GameSpot uklapaju se u prosjek – IGN je Shadow Fall ocijenio s 80/100, a GameSpot s 70/100. Kotaku je pak kupcima PlayStationa 4 preporučio da ne kupuju igru. To ipak ne bi trebalo brinuti nikog, jer, svi se slažu da je Soni konstruisao odličnu konzolu koja će imati mnogo veću vrijednost

kad dobije prve respektabilne naslove koji će iskoristiti sav njen potencijal, uz onaj grafički.

No, biće takođe zanimljivo kako će biti ocijenjeni prvi naslovi za Xbox One, jer upravo bi oni mogli dati prednost jednoj od dvije konzole na početku next-gen takmičenja koji ćemo gledati kroz nekoliko nadolazećih igara.

telefoni, računari, igrice...

Kako bi omogućio emitovanje proširenijih priča i približio se široj publici, Tviter je uveo nove vremenske linije (timelines), pomoću kojih možete određivati redosljed kojim će tvitovi i njihovi dodaci (poput fotografija i videa) biti prikazivani. Moguće je, piše “Verge”, prikazati ih u bilo kojem redosljedu (ne mora biti hronološki), ne bi li ih lakše bilo pratiti i učiniti ih zabavnijima. Svi će biti javno dostupni i biće ih moguće pridodati stranicama.

Zasad ih je moguće napraviti samo ručnim unosom uz pomoć aplikacije TweetDeck, ali s vremenom bi to trebalo da se promijeni. Nešto slično radi i Storify, s time što ta aplikacija omogućava i dodavanje komentara, što na Tviteru (još) nije dozvoljeno.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

44 Zabava/Slobodno vrijeme Daily Sudoku puzzle No. 2230 SUDOKU 2012-11-20

Medium level

Lakša

Teža

7

1 9

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

6

6 7

4

5

4

4

8

7 8

2

6

9

7 1

6

Play sudoku online at:

7

4

2

www.sudokukingdom.com

7

5

3

9

4

6

Daily Sudoku puzzle No. 1828

3

5

2011-10-15

Medium level

Lakša

2 8

9

8

7

5

1

8

3 5

6

7

1

6

8

Page 1/2

Play sudoku online at:

5 2 ww.sudokukingdom.com 6

1

7 3

7

4

9

8

8

5

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com 6 5

4

Puzzle solution:

JUNACI I BAJKE

Rješenje iz prethodnog broja

Živjeli su srećno do kraja života?!

Sudoku puzzle No. 2585 2013-11-10 8

3

4

2

7

6

9

1

1

6

9

3

8

5

7

2

4

7

2

4

9

6

1

3

5

8

3

9

6

7

1

4

2

8

5

8

5

2

6

9

3

4

1

7

4

1

7

2

5

8

9

6

3

2 6 9

7 3 4

5 8 1

1 5 8

3 4 7

6 9 2

8 1 5

4 7 3

9 2 6

VICEVI

Page 1/2

Bježe tri plavuše iz zatvora i primijete da ih policija traži uz pomoć pasa. Šta će, gdje će, riješe da se svaka popne na neko drvo.

Policajci zastanu kod jednog drveta, a prva plavuša se oglasi: - Ku-ku!

I policajci odu. Dođu kod sljedećeg drveta i druga plavuša se oglasi: - Hu-hu!

Policajci odu do sljedećeg drveta i plavuša vidi da mora da imitira neku životinju. Zatim se oglasi: - Muuu! Muuu!

Kako se zove piroćanska obavještajna služba?

CiCIA. ***

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2584 2013-11-09 2

5

8

3

6

7

9

4

1

7

3

6

4

9

1

5

2

8

4

9

1

8

2

5

3

7

6

3

6

9

2

8

4

7

1

5

8

1

4

7

5

3

2

6

9

5

7

2

6

1

9

4

8

3

6

2

7

5

3

8

1

9

4

1

8

5

9

4

2

6

3

7

9

4

3

1

7

6

8

5

2

Kaže Mujo Hasu: - Haso, je l’ znaš da je broj 7 moj srećan broj? Vidi bolan, rođen sam 7. 7. 1977, i to u 7 sati, 7 minuta i 7 sekundi. Na loto “Sedmici” dobih 7 miliona eura. Sve te pare sam uložio na konjske trke, na konja broj 7!

Haso će: Mujo, pa to je odlično. Da pogodim, konj broj 7 je stigô prvi?

Jok - sedmi! *** Svađaju se muž i žena... On vikne: - Ti si idiotkinja!

- Znam - kaže ona - Otkud znaš?!

- Pa da sam se udala za popa, bila bih popadija.

GIMNASTIKA ZA MOZAK

5

Fotograf i konceptualna umjetnica Dina Goldstajn zamislila je u šta su se životi Diznijevih princeza pretvorili nakon fraze “živjeli su srećno do kraja života...” i napravila set zanimljivih fotografija pod nazivom “Posrnule princeze”.

Jedina stvar koja je sigurna u djetinjstvu jeste da se svaka bajka završava srećnim krajem. Međutim, da li ste se pitali šta se desilo sa prelijepim princezama, nakon što zatvorimo knjigu?

“Počela sam da zamišljam savršene princeze sa pravim životnim problemima koji utiču na svaku ženu, kao što su bolest, zavisnost i problemi sa samopouzdanjem”, objašnjava Goldstajnova.

Dina je iz Vankuvera, a inspiraciju pronalazi u idolima svoje dvije kćerke. Za sebe kaže da nije tipična mama, a pored sebe nema tipičnog tatu.

Kao iskusni komercijalni i modni fotograf zna da ništa nije savršeno i da se savršeno

na fotografijama smišlja i namješta satima i da nema nikakve veze sa realnošću.

Pored serije fotografija “Po-

srnule princeze” nedavno je napravila i fotografije o Barbi i Kenu, njihovom životu i ideji da Barbi shvata da je Ken gej.

SUBOTA I NEDJELJA, 16. I 17. 11. 2013.

Zabava/Slobodno vrijeme 45 horoskop

Teža

oVAn Započinjete nov životni period, nadamo se bolji i uspešniji. Pošto se nečemu nadate, budite strpljivi još nekoliko dana. Ne trošite vrijeme na gluposti. Osim nervoze, zdravlje je dobro. Nova veza je na pomolu.

Bik Većina pripadnika znaka negdje putuje. Inostranstvo je u igri: ili idete na stručno usavršavanje, ili nekom u posjetu. Vrebaju hronične bolesti.

Bez male apoteke - ne idite nikuda. U odnosima sa partnerom ste sebični.

BLizAnCi Za sada ste u fazi razmišljanja i griješite, u želji da neka iskustva primijenite u praksi. U očekivanju ste materijalnog dobitka. Nervni sistem je na udaru, a samim tim i mnoge druge stvari koje idu iz glave.

rAk Plašite se promjena. Obim posla je manji, a samim tim i zarada. Ne strahujte unaprijed zbog toga što stvari izmiču kontroli. Zdravstvena situacija se popravlja, jer kontrolišete ovaj segment života. Odlučili ste se za dijetu.

LAV Neka vas ne iznenadi situacija u kojoj ćete biti neodlučni. Potražite savjet stručnjaka. Morate sve poslove obavljati u okviru zakonskih normi, kako biste izbjegli probleme sa sudskim organima i druge nevolje.

Oprezno sklapajte ugovore.

DjEViCA

DA Li sTE znALi

Opterećeni ste poslovima više nego što mislite. Toliko radite, da o odmoru možete samo da sanjate. Iako vam planete šalju opominjuće vibracije, ne obazirete se. Nastojte da se prema ukućanima odnosite hladnokrvnije. Bez nerviranja.

- Da stanovnici Nevade potroše 846 dolara na kockanje?

- Da je Isak Njutn bio izbačen iz škole? Bio je izbačen kao tinejdžer na zahtjev njegove majke koja se nadala da će biti farmer.

- Da je svaka kraljica po imenu Džejn bila ubijena, zatvarana, poludjela ili osuđena na smrt?

- Da ni u jednom kazinu u Las Vegasu nema časovnika?

- Da se godišnje širom svije-

VAGA Da vam je lako - nije, ali ste napokon smogli snage da se prilagodite izvesnim životnim prilikama. Sve je u znaku ustanova zatvorenog tipa.

Bez obzira na to da li radite ili učite, budite koncentrisani. Mala nepažnja može biti fatalna.

ŠkorpijA Digli ste ruke od materijalnih stvari, ali ove sedmice, upravo kad se najmanje nadate, rješavate i taj problem. Odnosi sa okolinom, prvenstveno sa saradnicima, zasnivaju se na uzajamnom poštovanju, što vam olakšava život.

sTrijELAC Aktivni ste i pre svega komunikativni. Problem nastaje kada sa riječi treba preći na djela. Privlače vas nove ideje, mada nemate hrabrosti da ih realizujete. Trenutno je nervni sistem pod kontrolom.

jArAC Ušli ste u miran period. Upravo je kucnuo čas da se energetki oporavite. Mnogi pripadnici znaka nalaze se pred velikim poslovnim promjenama. Na svu sreću, riješili ste da se ne brinete unapred. Zdravlje vas dobro služi.

VoDoLijA Povoljan poslovni period za sve što je vezano za međuljudske odnose, diplomatiju i donošenje važnih odluka. Slaba tačka organizma su bubrezi. Kad bolje razmislite, sve je povezano, i pritisak i srce i raspoloženje.

riBE Nastupilo je pravo vrijeme da planirate odmor. Već sada sakupljajte novac. Pošto vas posao kojim se bavite iscrpljuje, nađite inspiraciju u prirodi. Neka vas ne iznenade zdravstvene tegobe u vezi sa urinarnim traktom. Budite tolerantniji.

ta potroši oko 50 biliona tableta aspirina?

- Da preko 60 odsto muškaraca pljuje na javnim mjestima?

- Da jednočasovnim lupanjem glave o zid trošite 50 kalorija. A ako žvaćete žvaku cijeli dan trošite 200 kalorija?

- Da pokvareni sat dnevno dvaput pokazuje tačno vrijeme?

- Da bi 24 odsto radnika otpustilo svoje šefove?

46

TV PROGRAM SUBOTA Film

06:00 Serija:Ponor ljubavi/r 08:15 Talk show-Ĺ˝ene/r 09:00 Film: Obrtni momenat/r 10:30 Film: ZduhaÄ? znaÄ?i avantura/r 12:00 Emisija:Domaćine, oĹženi se/r 13:00 TaÄ?no 1 The Best Of 14:10 Serija: Otvorena vrata/r 15:00 Talk show-Ĺ˝ene 16:00 Film:Roki 2/r 18:05 Galileo 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni 20:15 Serija:Karma 21:10 Music Show: Tvoje lice zvuÄ?i poznato 00:15 Film: Miris Love 02:00 Serija:Karma/r

PRVA Talk show - Žene 15.00

07.00 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.10 13.40 14.00 14.05 14.50 15.30 15.45 17.00 17.30 18.00 18.30 19.30 19.55

Dobro jutro Crna Goro Vijesti Kad proťetam Crnom Gorom Vijesti Pazarni dan/r Vijesti Tv arhiv Kurs engleskog – word on the street Muzika Vijesti Agrosaznanje/r Muzika Dnevnik 1 Mozaiku Zapis: Kud Durmitor kula StiŞu bebe Art magazin Serija: Budva na pjenu od mora/r Dnevnik 2 Sport

RTCG 1 Dnevnik 2 19.30

06:50 07:00 10:30 11:00 12:45 13:00 14:00 15:30 16:00 18:00 18:30 20:00 21:00 21:15 23:00 02:45 03:00

City kid’s Dobro jutro Nautika Vikend vizija sa Leom KiĹĄ City Farma uĹživo Gold muziÄ?ki magazin City Farma uĹživo Info Monte Magazin in sa Sanjom Marinković Farma – pregled dana Farma nominacije Zvijezde granda Farma uĹživo City Film: Opasnost u Bangkoku

PINK Farma – pregled dana 20.00

07:00 07:15 07:25 09:00 09:30 09:40 11:10 12:00 12:06 14:00 14:06 14:55 15:55 16:30 16:40 17:00 17:45 18:30 19:10 20:20 22:00 22:10 22:15

Baltazar Serija: Ĺ kola monstruma DjeÄ?iji film: Mulan/r Loptanje/r Surfuj pametno/r Serija: Titova kuhinja/r Dok.serija: Ĺ˝ivot sa morem/r Vijesti u 12 Film: Kralj Artur/r Vijesti u 2 Film: Kralj Artur/r Serija: Ubistvo/r The best of extra lifestyle Vijesti u pola 5 The best of extra lifestyle Vratiće se rode Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Stela Film: Honorarci Vijesti u 10 Meteo centar u 10 Sport

VIJESTI Vratiće se rode 17.00

Sport

Informativa

07:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:30 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 20:45 21:15 23:15 00:15 00:45 01:00

Crtani film Kuhinjica Top Shop Film: Topljenje jezgra TV Konzilijum Ĺ˝iva istina/r I Love My Car 5 do 5 Atlas sport Forum Film: Zimska kratkodnevnica Forum Showroom Business Exclusive Film: Ukleta VeÄ?era kod DĹžaje Showroom/r Business Exclusive/r 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS I Love My Car 16.30

TV PREPORUKA MIRIS LOVE Prva 00.15

Nakon hapĹĄenja, HaÄ?er zajedno sa svojim “kolegamaâ€?

Vilardom i Dubrajem uspije da pobjegne kada eksplodira zatvorski autobus koji ih je prevozio. MeÄ‘utim, nakon izlaska Frenklin shvata da njegovi “prijateljiâ€? Ĺžele da ga se rijeĹĄe, a sluÄ?ajno Ä?uje i njihov razgovor u kom otkriju lokaciju skrivenih dijamanata. Frenklinovo ime je sada na svim vijestima koje ga opisuju kao opasnog kriminalca. Kako bi oprao svoj obraz HaÄ?et se obraća televizijskom novinaru DĹžejmsu Raselu kome pak oÄ?ajniÄ?ki treba priÄ?a da bi vratio svoj posao.

08.00 Film : Kuki i Peri 10.00 Serija: Sulejman velicanstveni/r 12.15 Robin Hud/r 13.30 Sav taj sport/r 14.15 Fudba(u 21): Crna Gora-NjemaÄ?ka/r 16.00 Serija:FleĹĄ point 18.30 Top mobil 18.55 KoĹĄarka ABA: Buducnost Voli-Olimpija 20.40 Serija: Djevojacki institut 22.10 Dok. program/r 22.30 Sportska subota 23.00 VOA – glas Amerike 23.30 KoĹĄarka ABA: Buducnost Voli-Olimpija/r 01.00 Sportska subota/r

RTCG 2 Buducnost Voli-Olimpija 18.55

09:00 09:45 10:00 11:00 15:45 16:00 16:15 17:30 17:45 18:15 18:45 19:00 19:45 20:00 20:15 20:30 21:30 22:00

Dogodilo se Jakanje Mini fudbal/r Grad koji volim/r Smijeh kao Lijek Zabava Ekstremno Žestoko Zabava Smijeťna Top Lista/r Ekstremno Texas Holdem Poker Žestoko Dogodilo se Jakanje Smijeťna top Lista/r Ekstremno Retrospektiva/r

777 Texas Holdem Poker 19.00

08:30 09:25 10:30 11:50 12:20 13:00 13:50 15:30 17:30 18:00 19:10 20:15 21:40 22:00 23:30 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Kindermanija Lijek iz prirode Bez recepta Plodovi zemlje Tivatski horizonti Astro num caffe Na toÄ?kovima Aljazeera Mbc dnevnik Rock karavan Video katalog Aljazeera Aljazeera Astro num caffe

MBC Rock karavan 20.15

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 06:05 Jutarnji program 08:00 Jutarnji dnevnik 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Ĺ˝ikina ĹĄarenica 11:00 Vesti 11:04 Fazoni i fore 11:35 Moj ujak 11:55 Babino unuÄ?e 12:25 Plava ptica 13:00 Dnevnik 13:15 Sport plus 13:25 Vreme, stanje na putevima 13:30 Gastronomad 13:50 Vratit će se rode tv serija 15:10 Vesti 15:25 Slagalica kviz 15:45 Dejvis kup: SrbijaÄŒeĹĄka, prenos 18:45 Kvadratura kruga 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Vratit će se rode tv serija 20:55 MaÄ?eta ameriÄ?ki film 22:45 Vesti 22:50 film 00:30 Best of EXIT 02:00 Vesti (03.00, 04.00,05.00) 02:04 Dejvis kup: Srbija-ÄŒeĹĄka ÂŽ 03:35 Kvadratura kruga RTS 2 08:00 Dozvolite... 09:00 Plesna akademija strana serija 09:24 Bandolero strana serija 09:48 Zanimanje dete 10:00 Provetravanje 10:30 Moj ljubimac 11:00 Znanje-imanje 12:00 PotroĹĄaÄ?ki savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: “PriÄ?e iz zaustavljenog vremenaâ€? 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istoÄ?nici 14:30 Magazin

Srbije na vezi 15:10 Zlatna ploÄ?a: Vasilija RadojÄ?ić 16:00 PreĹživljavanje u divljini 16:55 KoĹĄarka-ABA liga: Crvena zvezda-Cedevita, prenos 18:45 Magazin Lige ĹĄampiona 19:15 Srpske sportske legende: Fahrudin Jusufi 19:40 Rukometna fantazija 20:00 Novac: Parovi 21:05 Zapamti me igrani program 22:00 Mera za muziku 22:30 Provetravanje 23:00 Sat 23:45 Vikend Evronet 00:15 KoĹĄarka: aba liga: Crvena Zvezda - Cedevita ÂŽ HRT 1 09:15 Kad srce zatreperi 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 Europski divlji istok 11:05 ni DA ni NE 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:33 Nasljednica s Vendavala 13:15 Reporteri 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 RijeÄ? i Ĺživot 15:15 Indeks 15:45 Alpe Dunav Jadran 16:15 Puna kuća Ra era 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 18:06 Abeceda zdravlja 18:20 Znanstveni krugovi 18:55 Iza ekrana 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Asterix na Olimpijskim igrama

07:02 09:15 10:00 11:30 11:45 13:30 14:10 15:15 16:00 17:00 18:25 19:00 19:35 21:00 21:30 21:35 22:00

SvjeŞi u dan Crtani filmovi Pet Show Anegdota iz Şivota Dok. program /r. Životinjske lakrdije Dok. program /r.

Majstor kuhinje /r.

Prolog /r.

Tekstura /r. Životinjske lakrdije/r.

Raport iz Bara Autoshop/r.

Info Montena SHOP Putopisi Film: Nepoznate okolnosti 00:00 Ponoćni Info

MONTENA Pet Show 10.00

DANAS U GRADU HRT 2 08:10 Papreni detektivi 08:38 Život s Derekom 09:00 Školski sat 09:30 Puni krug 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Pozitivno 10:55 Biblija 11:05 Dok vas nije bilo... 11:50 Hotel dvorac Orth 12:35 Paulovo i Nickovo veliko kulinarsko putovanje 13:00 Druga Şena 14:25 Glazba, glazba... 14:53 Degrassi: Novi naraťtaj 15:18 Tree Hill 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Puni krug 17:15 Dok vas nije bilo...

18:00 Briljanteen 18:40 Novi klinci s Beverly Hillsa 19:20 Crtani film 19:30 Mala TV 19:31 TV vrtić 19:45 Tajni dnevnik patke Matilde 20:00 ZagrebaÄ?ki festival - retrospektiva 21:45 Lewis 23:15 Serija 00:10 Noćni glazbeni program HBO 08:05 Promena igre 10:00 Drugi vid 11:25 Ljetni kamp 13:10 Scooby doo: ukleti praznici 13:35 Hrabra merida 15:10 Oduzeto dijete: priÄ?a o tiffany rubin 16:40 Gusari! banda neprilagoÄ‘enih18:05 Marigold hotel20:05 Odvedi me kući veÄ?eras21:40 The good doctor 23:10 Brzi i Ĺžestoki 501:20 Pakt 02:50 Odvedi me kući veÄ?eras

FOX CRIME 09:10 Prevaranti 10:10 Prevaranti 11:15 Prevaranti 12:20 Inspektor Montalbano 14:30 Trbosekova ulica 15:35 Zakon i red 16:30 Jedinica 17:25 Jedinica 18:20 Jedinica 19:15 ObavjeĹĄtajci 20:20 ObavjeĹĄtajci 21:25 ObavjeĹĄtajci 22:30 King 23:25 Besni psi 00:20 Zakon i red 01:10 Zakon i red 02:00 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 02:45 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 03:30 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 04:15 Ubistvo sa pogledom ARENA SPORT 08:30 Fudbal The Football Review 09:00 KoĹĄarka endesa liga: Valencia - Zaragoza 11:00 Fudbal brazilska liga: AtleticoMG - Internacional 13:00 Fudbal italijanska liga: Fiorentina - Sampdoria 14:45 UĹživo Rukomet ehf liga sampiona: Hamburg - Flensburg 16:30 KoĹĄarka: aba liga: Highlights 17:00 UĹživo KoĹĄarka aba liga: Zadar - MZT Skopje 19:00 UĹživo KoĹĄarka: aba liga: Buducnost - Olimpija 21:00 UĹživo KoĹĄarka: aba liga: Krka - Cibona 23:00 Rukomet ehf liga sampiona: Gyori - Baia Mare 00:30 NFL Game Day 01:00 UĹživo NHL NY Rangers - Montreal 03:30 Rukomet ehf liga sampiona: Hamburg - Flensburg

CINEPLEXX

Malavita 18:00; 20:00; 22:10; Prljavo 20:30; 22:20; Vitez RÄ‘avko 3D sinhronizovan 11:00; 12:50; 15:30; Tajne petog staleĹža 22:00; Legende u Vegasu 18:45; 20:45; 22:45; Tor mraÄ?ni svijet 2 3D 17:45; 20:15; 22:30; Kapetan Filips 19:30; 21:30; Enerova igra 16:30; Keri 17:30; Don DĹžon 19:45; Kumba 3D sinhronizovano 11:15; 13:00; 14:40; 16:20; 18:15; Padaće ćufte 2 3D 11:45; 13:40; 14:30; Trka Ĺživota 17:15; Nosorog Oto 3D 12:00; Grozan ja 2 3D sinhrozniovano 11:30; 13:30; 16:00; Grozan ja 2 digital 15:15; Ĺ trumpfovi 2 3D 13:50; 15:45; Ĺ trumpfovi 2 digitial 12:30;

47

TV PROGRAM NEDJELJA FILM

06:00 Serija: Ponor ljubavi/r 08:15 Galileo/r 09:00 Film: Obračun u malom tokiju/r 10:30 Film: Miris love/r 12:00 Moja velika svadba/r 13:45 Talk ShowŽiva istina/r 14:45 Talk Show-Veče sa Ivanom Ivanovićem/r 16:15 Music ShowTvoje lice zvuči poznato/r 19:00 Vijesti Prve 19:20 Serija: Nadrealna Televizija/r 20:15 Serija: Sinđelići/r 21:10 Serija: Otvorena vrata 22:10 Film: Roki 3 00:00 Exkluziv The Best Of 00:30 Exploziv The Best Of

PRVA Exkluziv The Best Of 00.00

07.00 Dobro jutro Crna Goro 10.00 Vijesti 10.05 Agrosaznanje 12.00 Vijesti 12.05 ABS 13.00 Putevi života 13.30 Mostovi 14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan 15.30 Dnevnik 1 16.00 Rtv spektar 16.30 Serija: Plesna akademija 17.00 Strani dok. program 18.00 Strani dok.program: Stvaranje istorije –gansteri/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Budva na pjenu od mora 21.00 Okvir 22.00 Dnevnik 3 22.30 Izazov 23.00 Film: Srce zemlje 00.40 Okvir/r

RTCG 1 Serija: Budva na pjenu od mora 20.05

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Farma uživo 12:30 City 13:00 Grand parada 14:00 Akademci specijal 14:45 City 15:00 Ja to tako sa Ivanom Baltić 16:00 Nedeljno popodne sa Leom Kiš 18:00 Info Monte 18:30 Dobro veče Srbijo sa Jelenom Bačić Alimpić 19.45 Vip room 21:00 Farma izbacivanje 00:00 Farma uživo 00:45 City 01:00 Film: Teorija glupana 03:00 Film: Živjeti

PINK Info Monte 18.00

07:00 07:15 07:25 09:15 09:50 10:45 12:00 12:06 14:00 14:05 14:25 15:40 16:30 16:40 17:50 18:30 19:05 19:10 20:05 22:00 22:10 22:15 22:25 00:40 01:20

Baltazar Serija: Škola monstruma Dječiji film: Knjiga o dzungli 1 Loptanje Euritmija/r Načisto sa Petrom Komnenićem/r Vijesti u 12 Film: U ime kralja Vijesti u 2 Meteo centar u 2 Serija: Posjetioci iz praiskona/r Serija: Život sa morem Vijesti u pola 5 Serija: Stela/r Lud, zbunjen,normalan Vijesti u pola 7 Meteo centar u pola 7 Serija: Vratiće se rode Film: Nešto pozajmljeno Vijesti Meteo centar Sport Film: Kviz Serija: Posjetioci iz praiskona/r Film: Šesto čulo/r

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.50

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 11:00 TV Konzilijum/r 11:30 Top Shop 12:00 Film: Zimska kratkodnevnica 16:00 Showroom 16:30 Business Exclusive 16:55 5 do 5 Atlas sport 18:00 Forum 18:15 Film: Artur I Minimoji 20:00 Forum 20:15 Pop kvart 20:45 Urbanizam 21:15 Film: Mi više ne živimo ovdje 23:00 Forum 23:15 Dokumentarni film 00:15 Pop kvart/r 00:45 Urbanizam/r 01:00 5 do 5 Atlas sport/r

ATLAS Showroom 16.00

TV PREPORUKA KVIZ Vijesti 22.25

Priča snimljena prama istinitom događaju o namještanjima u američkom kvizu znanja sredinom 50tih godina.

Sredinom pedesetih godina oko četrdeset miliona ljudi gledalo je televizijski kviz ‘Dvadeset i jedan’. Taj kviz znanja, sa po dva takmičenja, emitovan je svake nedelje uživo.

Zvijezda je postao Herbi Stempel, običan radnik fotografskog pamćenja, koji je uspio da osvoji 70.000 dolara.

08.00 Film: Biti debela 09.30 Serija: Plesna akademija/r 10.00 Serija:Sulejman velicanstveni 11.30 Sportska subota/r 12.05 Magazin Lige Šampiona 12.30 Košarka ABA: Buducnost Voli-Olimpija/r 14.00 Top mobil/r 14.30 Serija:Fleš point 17.30 Dok. program 17.55 Rukomet(ž):Budćnost-FTC 19.40 Muzika 20.00 Serija: Djevojacki institut 22.15 Reportaža: Priče iz kraja-Brskut/r 22.45 Film: Branilac 00.15 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Magazin Lige Šampiona 12.05

08:00 10:00 11:45 12.15 13:00 13.15 14:00 14:45 15:00 16:15 17:00 18:15 19:00 20:30 22:00 00.00

Fudbal.me Retrospektiva Zabava Konzilijum/r Gušteranje Ekstremno Dogodilo se... Žestoko Toto Vijesti Toto Klub Retrovizor Ekstremno Texas Holdem Poker Nindža ratnici Grad koji volim Žestoko

777 Dogodilo se... 14.00

08:30 09:00 10:00 10:45 11:00 12:30 13:00 14:30 15:30 17:00 19:10 20:00 21:00 21:30 22:20 23:00 23:30 00:00

Aljazeera Plodovi zemlje Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Na točkovima Kindermanija Plodovi zemlje Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Serija Interfejs Aljazeera Na točkovima Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti 09:06 Žikina šarenica 11:00 Vesti 11:04 Priče iz Nepričave 11:32 Metla bez drške 12:00 Dnevnik 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Ravna gora tv serija 13:30 Vesti 13:45 Tenis - Dejvis kup: Srbija - Češka, prenos 16:00 Vesti (u pauzi mečeva) 17:45 Beograd - večiti grad: Kraljevski grad 18:27 Sasvim prirodno 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Ravna gora: Slom serija 21:00 Ne znam kako joj uspeva američki film 22:35 Nimfe finska serija 23:25 Dnevnik 23:40 Jelen top 10 00:25 Tenis - Dejvis kup: Srbija Češka ® RTS 2 08:00 Dozvolite... 09:00 Plesna akademija strana serija 09:24 Bandolero strana serija 09:48 Zanimanje dete 10:00 Vita studentis 10:30 Moj ljubimac 11:00 Brazde 12:00 Potrošački savetnik 12:30 e-TV 13:00 Trag u prostoru: Čuvari vremena prošlog 13:30 Kulturako aresipe 14:00 Srpski istočnici 14:30 Tema Srbije na vezi 15:10 Zlatna ploča: Predrag Živković Tozovac 16:05 Preživljavanje u divljini 17:00 Magazin Lige šampiona 17:25 Rukometna fantazija 17:40 Sat

18:25 Muzicki program 18:55 KošarkaABA liga: Cedevita-Radnički, prenos 21:00 Zapamti me igrani program 22:15 Likovna kolonija RTS: “Gvardiol” - Mila Gvardiol 22:30 Mera za muziku 23:00 Sat 23:45 Vita studentis 00:15 Vikend Evronet HRT 1 08:02 TV kalendar 08:15 Panika na ulicama igrani film ® 09:50 Vijesti iz kulture ® 10:00 Vijesti 10:11 HAK - promet info 10:12 Press klub 10:58 Ubojstvo, napisala je11:43 TV kalendar ® 12:00 Dnevnik 1 12:18 Vrijeme 12:30 Plodovi zemlje 13:25 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva 15:05 Mir i dobro 15:40 Bijela ljepotica, epizoda 3. serija 16:31 Vrtlarica 17:00 Vijesti 17:11 HAK - promet info 17:12 Skica za portret 17:22 Gospodin Selfridge18:10 Volim Hrvatsku19:30 Dnevnik 20:02 Najava 20:03 ZABA HR emisija pod pokroviteljstvom 20:04 Loto 6/45 20:12 Potjera kviz 21:02 Stipe u gostima 21:34 Damin gambit: Đana Atanasovska 22:20 Dnevnik 322:45 Vijesti iz kulture 22:55 Klasika mundi: “Sjećanje na Firenzu” HRT 2 08:51 Laboratorij na kraju svemira: Periskop ® 09:00 Ni da ni ne: Internetske druš-

07:02 09:15 09:35 10:00 11:30 13:45 15:02 15:30 17:00 18:30 19:00 19:30 20:00 20:30 21:00 21:10 22:30

Svježi u dan Crtani film-Mumijevi Crtani filmovi Pet Show /r.

Anegdota iz života Film: Žandar i žandarke Raport iz Bara /r.

Planet Croatia /r.

Koncert Životinjske lakrdije/r.

Muzički program Crtani filmovi /r.

Anegdota iz zivota Planet Croatia Montena shop Istorijske paralele /r.

Film: Povratak osnovama 00:30 SMS chat

MONTENA Planet Croatia 20.30

DANAS U GRADU tvene mreže 09:55 Levi: Svjetski skijaški kup - slalom (M) prijenos 1. vožnje 10:45 Biblija 10:55 Portret Crkve i mjesta: Donji Andrijevci 11:00 Donji Andrijevci: Misa prijenos 12:03 Babybonus emisija pod pokroviteljstvom ® 12:33 Glazba, glazba... 12:55 Levi: Svjetski skijaški kup - slalom (M) prijenos 2. vožnje 13:45 Ružiona 14:05 Rukomet, LP (Ž): Bera Bera - Podravka Vegeta snimka 15:30 Magazin LP 16:00 Nedjeljom lagano zabavnosportska emisija 17:30 Plivanje: Miting Mladosti prijenos 19:03 Teta Liza emisija pučke i predajne kulture19:33 MALA TV ® 19:34 Tajni dnevnik patke Matilde: Putna groznica 19:46 Laboratorij na kraju svemira: Periskop ® 20:00 Velika pljačka vlaka britanski film ® 21:50 Večer s Joolsom Hollandom 22:50 INmusic festival 2013.: S.A.R.S. HBO 09:15 Superman protiv elite 10:30 Rat za gradonačelnika 12:20 Kaubojke i anđeli 13:50 Nećemo odustati 15:50 Ja, robot 17:45 Hollywood: Na snimanju 18:15 Ljudi u crnom 3 20:05 Carstvo velikog oza 22:15 Čarobni grad 23:10 Benši23:55 R. I. F.01:20 Krivica 02:45 Anđeo čuvar FOX CRIME 07:40 Slučajni partneri 08:30 Slučajni

partneri 09:25 Pariski forenzičari 10:25 Pariski forenzičari 11:25 Pariski forenzičari 12:25 Inspektor Montalbano14:30 Detektiv na Floridi 15:25 Detektiv na Floridi 16:20 Detektiv na Floridi 17:15 Detektiv na Floridi 18:10 Detektiv na Floridi 19:05 Obavještajci 20:10 Obavještajci 21:15 Novi stari slučajevi 22:20 Otac Braun 23:25 Zločinački umovi 00:15 Zakon i red 01:10 Zakon i red 02:00 Zločinački umovi 02:45 Zločinački umovi 03:30 Ubistvo sa pogledom 04:20 Ubistvo sa pogledom ARENA SPORT 09:00 Košarka ABA LIGA: Zadar - MZT Skopje 10:45 Fudbal Prijateljska utakmica: Honduras - Brazil 12:40 Uživo Košarka: Endesa liga: Bilbao - Barcelona 14:30 NFL Game Day 15:00 Uživo Rukomet EHF liga sampiona: Thüringer - Hypo NÖ 16:45NFL-Extra 17:00 Uživo Fudbal BH Telekom premijer liga: Sarajevo - Slavija 19:00 Uživo NFL Cincinnati - Cleveland 22:00 Fudbal Liga sampiona: Magazin 22:30 Fudbal Copa Suadamerciana: Highlights 23:00 Fudbal Brazislka liga: 17.11.2013 01:00 Uživo NHL Los Angeles - NY Rangers 03:30 Rukomet EHF liga sampiona: KIF Kolding Kobenhavn - Vive Targi Kielce

CINEPLEXX

Malavita 18:00; 20:00; 22:10; Prljavo 20:30; 22:20; Vitez Rđavko 3D sinhronizovan 11:00; 12:50; 15:30; Tajne petog staleža 22:00; Legende u Vegasu 18:45; 20:45; 22:45; Tor mračni svijet 2 3D 17:45; 20:15; 22:30; Kapetan Filips 19:30; 21:30; Enerova igra 16:30; Keri 17:30; Don Džon 19:45; Kumba 3D sinhronizovano 11:15; 13:00; 14:40; 16:20; 18:15; Padaće ćufte 2 3D 11:45; 13:40; 14:30; Trka života 17:15; Nosorog Oto 3D 12:00; Grozan ja 2 3D sinhrozniovano 11:30; 13:30; 16:00; Grozan ja 2 digital 15:15; Štrumpfovi 2 3D 13:50; 15:45; Štrumpfovi 2 digitial 12:30; KIC BUDO TOMOVIĆ

Portret majke Indije 18.00

48

KUĆE/STANOVI

P Stanovi u Budvi od 35 do 104m2, novi, super luksuzni, uknjiženi, useljivi.

Tel.069/017-900 Nikšić - preko puta bolnice prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma.

Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 53.000.

Tel.067/272-015 Prodajem dvosoban stan Preko Morače, kod Hrama, 75.000 eura. Tel.067/870-033 Prodajem novu kuću, 180m2, kod «Hemomonta» sa dva trosobna stana i pomoćnim objektom od 30m2 sa građevinskom dozvolom. Povoljno.

Tel.069/567-440 Prodajem stan u Ulici slobode, 3. sprat, 83m2, idealna lokacija za sve namjene, povoljno!

Tel.069/091-668 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem odličan dvosoban namješten stan, 53m2, u Moskovskoj ulici, 1.500/m2.

Tel.067/321-777 Prodajem kuću, 115m2, na placu 400m2, Masline ili mijenjam za dva jednosobna stana. Moguć dogovor. Tel.067/430-660 Prodajem jednosoban stan 48m2 i dvosoban 57m2 , novogradnja, Zabjelo, 1m2 1.050 eura. Tel.069/300-775

SUBOTA I NEDJELJA, 16.I 17. 11. 2013.

MALI OGLASI

AS NEKRETNINE PRODAJA S.A.35M2 / I, 26.000e dobar M.brdo 31m2 / III, 31.000e, namj. odličan Blok V, 37m2 / I, 42.000e, dobar S.A. 52m2, vis.priz. 42.000e, renoviran O.Morače,27m2 / II, nov, 33.000e T.Put, 51m2 / V, 47.000e, novog.

City hotel, 47m2 / I, 1250e/m2, nov Delta “Čelebić”, dvos. 62m2/ V Tološi, 45m2 / I, 46.000e, novog.

S.A. 70m2 / V, 62.000e, odličan P.M. 52m2 / III, 58.000e, dobar

Novaka Miloševa 32

IZDAVANJE P.M.Vektra 60m2 / II, 400e, namj.

T.put 48m2 / II, nov, namj.250e Autobuska 67m2 / V, 250e, namj.

Blok V, 96m2 / IV, 350e, prazan Zagorič”Cijevna” 80m2 / III, 350e, namj.

Ei Niš 38m2 / I, 250e, namj.

S.A. 64m2 / II, nov,250e, prazan Zabjelo 47m2 / V, namj, 230e P.M.”Ćelebić” 93m2 / III, 500e, namj.

Univerzitetska 75m2 / VII 300e, prazan Centar 65m2 / II, namj. 400e-nov

asnekretnine@t-com.me

020-651-829 069-060-961 069-051-360 067-657-258

www.asnekretninepg.com Hitno i povoljno prodajem dvosoban stan na Starom aerodromu. Tel.067/206-566

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Prodajem lijepu komfornu kuću-vikendicu na Njegušima-Krstac, 90m2, demit, kovana ograda, voda, pogled na Boku Kotorsku. Povoljno. Tel. 069/069-067 Prodajem kuću u Podgorici kod supermarketa na Zlatici. Kuća 139m2 na placu od 1.070m2.

Tel.067/406-450 Prodajem jednosoban kompletno namješten stan na Starom aerodromu, zgrada «Cijevnakomerc». 52.000 eura.

Tel.067/288-814 Grahovo prodaje se kuća, 70m2, sa imanjem.

Tel.067/256-350

Prodajem stan, 74m2 (potkrovlje), Stari aerodrom, Splitske zgrade. Tel.069/867-201 Prodajem kuću u Podgorici - Donja Gorica, 140 m2, na placu od 501 m2, na ekstra lokaciji, cijena povoljna!!!

Tel.067/311-600

I Izdajem dvosoban stan na Starom aerodrumu preko puta škole "Pavle Rovinski" ili mijenjam za Preko Morače.

Tel. 069/370-629 Izdajem garsonjeru u Beogradu, Dorćol. Tel.069/255-722, 020/232-217 Izdajem namještenu garsonjeru kod autobuske stanice.

Tel.069/585-100 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Tel:

www.pronova.me info@pronova.me

+382 69 300775 +382 20 230116 PRODAJA

IZDAVANJE

Zabjelo, 47m2, 60m2 p. puta Dak petrola, novogradnja Ljubović 80m2/II dvsoban, c.grijanje, kuhinja, 95.000 Pejton 82m2/III renoviran, namješten, odličan, 90.000 Iza Mljekare, dvosoban, dobar, 100m2 + bašta, 90.000 Kod Mupa – Zagorič, 50m2/IV sprat, kuhinja, 50.000 S.Aerodrom 45m2, 49m2 u izgradnji , 1m2=1000eur Delta city 55m2/I i II sp., novogradnja, 1m2=1250eur Gorica C, kuća 300m2, plac 600m2, mogućnost gradnje Kuća, Centar - Balšića, 121m2, mogućnost gradnje Zlatarsaka ulica, odlični p.prostori i stanovi u izgradnji

Gorica C 160m2, garaža, lux namješten Gorica C 125m2, garaža, lux namješten Gorica C 110m2, bašta, lux namješten Maxim, 200m2, lux , garaža, VI sprat Ulica Slobode, poslovna zgrada, 600m2 City kvart, 116m2, trosoban, garaža, lux Obala Morače, lux vila, 300m2, bašta 1500m2 Zabjelo, lux vila 400m2, bašta 2000m2 Gorica C, lux vila 400m2, namještena, 5 soba Kancelarije 1500m2, R.Trg, lux, moguće dijeliti

POTREBAN AGENT PRODAJE SA RADNIM ISKUSTVOM Ulica slobode 64, Podgorica

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

Izdajem namještenu garsonjeru u Ulici 18. jula, blizu Bazara.

Tel.069/555-891

Izdajem mini garsonjeru u potkrovlju kuće sa strujom, vodom i internetom i odvojenom mini kuhinjom. Cijena 160 eura.

Tel.067/801-021

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva.

Tel.069/566-716

Izdajem jednosoban nenamješten stan u Ulici kralja Nikolena Zabjelu (IV sprat). Tel.067/517-154

49

subota i nedjelja, 16.i 17. 11. 2013.

MALI OGLASI Izdajem jednosobni nenamješten stan na Zabjelu.

Tel.069/543-113

Prodajem plac - Rudo Polje kod Plava. Tel.067/593-654, 069/409-335

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

Izdajem stan na duže, 200 eura.

Budva, Bijeli do. Tel.069/999460, 069/740-531

Imanje, plac, 5.000m2, idealno, 13 kmilometara starog puta Podgorica-Danilovgrad, povoljno! Tel.069/091-668

USLUGE

Izdajem jednosobni stan u centru Budve do 1. maja. Telefon 067/837-229, 068/067-080 Izdajem povoljno namješten trosobni stan i garsonjeru blizu centra sa zatvorenim parkingom. Tel.067/515-949 U Budvi izdajem manji namješten jednosoban stan na dobroj lokaciji. Tel.067/204-325 Izdaje se stan, Miladina Popovića 18, Zabjelo, 110 eura.

Tel.067/871-031, 069/483-785 Izdajem namještenu garsonjeru u Maslinama. 120 eura.

Tel.067/877-757 Izdajem sprat kuće, 130m2, na duži period, potpuno opremljen. (Kablovska, internet) Kotor-Ljuta. Tel.067/844-093, 067/822-109

Potražnja Samcu potreban namješten jednosoban stan, nepušač.

Tel.067/563-541 POSLOVN I PROSTOR

IZDAJE SE poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 7.000 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac na Žabljaku, 400m2, Motički Gaj 1, parcela 1098, blizu puta, struja, voda, telefon, 50 eura m2. Tel.069/362-471, 069/953-814 Prodajem plac, 1.050m2, na 5km od Bara prema Ulcinju, urbanizovan, pored ceste, 60m od mora. Tel.069/474-571

Budva - centar: Izdajem dva poslovna prostora od po 30m2 ili jedan od 60m2. Tel.069/765-663 Izdajem poslovni prostor, 25 m2, u Podgorici pogodan za sve namjene. Tel.069/667-755 PLACEVI

Prodajem plac 2.600m2, naselje Tuški Rogami. Voda, struja, izlazi na put, 30-50 eura po m2. Mogu i manji placevi.

Tel.069/032-357

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registrovaćete preduzeće besplatno ako hoćete da koristite naše računovodstvene usluge. Obavljamo i poslove likvidacije i statutne promjene.

Tel.069/221-974 Marketing i PR usluge.

Tel.069/467-553, 069/096-188 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

VOZILA/AUTO DJELOVI

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Zamjena oštećenih cijevi.

Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655444, 067/589-073, 068/654-474

Bar - prodajem poslovni prostor u strogom centru, objekat g-9, 4m2, dvoetažni, prizemlje. Bez posrednika.

Tel.067/489-048

Izdajem podrum za magacinsko skladištenje 100 m2 . Magistrala Masline, Prva proleterska. Tel.069/155-236

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102

Prodajem plac 2.000m2, ucrtana dva objekta 840 i 300m2, Donja Gorica. Tel.067/643-397

Izdajem lokal (30+10+42m2), Stari aerodrom, prva faza - vojna zgrada - razrađena picerija sa opremom. Tel.068/670-646

Prodajem ili mijenjam za stan poslovni prostor, 78m2, preko puta Hrama, Blok 5. Nalazi se u suterenu, izvedeni grubi radovi. Cijena 45.000 eura.

Tel.067/611-115, 069/611-115

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Fiat bravo, 1.6, 16v, 96, servisiran, oprema, metalik, malolitražan, izvarendan. Bar. Tel.068/166-405 Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

Šegam drva, vršim usluge košenja placeva, bašti i dvorišta sa motornim trimerom. Povoljno, Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474 Električar popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, radijatora, postavljanje i popravka elektroinstalacija, tabli sa osiguračima, rasvjete. Tel.069/541-103 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

Radim grobnice od betonskog bloka i fugujem kamene zidove.

Tel.067/524-393

Potreban za mobilne Tel.067/912-0490

serviser telefone.

GRAĐEVINSKI MATERIJAL

Potrebni ci u wellness Tel.067/616-042

saradnikompaniji.

GRAĐEVINSKE USLUGE

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222 Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem kvalitetnu plodnu zemlju sa svim analizama idealnu za bašte, vrtove, parkove...

Tel.068/317-210

NASTAVA

POSAO

Ozbiljna i odgovorna učiteljica daje časove osnovcima od 1. do 7. razreda. Tel.067/216-202

Ozbiljna žena sa iskustvom čuvla bi stariju pokretnu osobu 24 sata. Plata po dogovoru.

Tel.068/727-553

Dajem časove engleskog jezika mlađem uzrastu. Povoljno.

Tel.067/748-700, 067/653-923

50

subota i nedjelja, 16.i 17. 11. 2013.

MALI OGLASI Oženjen muškarac, 30 godina, prijatnog izgleda, želi da upozna situiranu damu ili mamu za strogo diskretno druženje. Samo iz Podgorice i da je ozbiljna i diskretna.

Tel.069/748-982

HRANA/PIĆE

Prodajem 100% čistu lozovu rakiju iz sela Grbavci. Garantujemo za kvalitet i čistu rakiju. Cijena 9 eura litar.

Tel.067/655-554 Prodajem domaće prase za klanje, cijena po dogovoru.

Tel.067/394-265 Prodajem gusti sok od divljih šipkova. Tel.069/281-251 Prodajem domaći kupus. Župa -Nikšić. Tel.067/822-003 LIČNO

Momak, 37 godina, zelene oči, visok 1,89cm, smeđa kosa kratka, bijeli ten, stambeno i materijalno situiran, Podgorica, traži srodnu dušu ženu za vezu ili brak. Tel.067/808-263 Momak, 38 godina, traži opuštenu maštovitu razvedenu damu, djevojku ili bračni par. Diskrecija. Samo ozbiljne ponude. Radi druženja, dopisivanja. Stop gej dopune.

Tel.069/722-889 Momak upoznao bi djevojku od 30 do 35 godina radi druženja, a možda i nešto više.

Tel.067/379-756 Poželjnom, slobodnom muškarcu, 43 godine, je potrebna neka dopadljiva gđica. Mogućnost ozbiljne veze (samo Podgorica). Tel.068/701-647 Momak, 30 godina, upoznao bi gospođu-gospođicu do 50 godina iz Podgorice za povremena intimna druženja...

Tel.069/652-405 Postoji li neka dama sa primorja ili iz Podgorice da je za druženje sa zgodnim momkom od 25 godina? Konkretne, diskretne i ozbiljne, bez mnogo zavlačenja, javite se.

Tel. 068/184-691 Dama, 40 godina, razvedena, iskrena, želi sresti isto takvog gospodina.

Samo ozbiljni neka se jave.

Tel.067/887-574

Prodajem povoljno duboreze i ikone veće veličine, gusle male 30 eura, gusle veće 100 eura.

Iskustvo 20 godina + kvalitet.

Tel.069/910-896

APARATI/OPREMA

Prodajem, rakijski kazan-mehanički 80 litarski. Cijena po pogodbi.

Tel.069/064-566

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Valjak za peglanje mile, 85cm, uvezen iz Njemačke, kratko korišćen, kao nov, ekstra povoljno, hitno.

Tel.069/420-435

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime svi modeli, split, multi, kasete, parapatne, inverterter, prodaja, profesionalna ugradnja, servis, dezinfekcija. Najpovoljniji! Garancija do 5 godina.

Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com Prodajem kompjutere. Cijena 50 i 60 eura. Servis kompjutera, instalacija programa, antivirusna zaštita.

Tel.069/017-319 Kupujem satelitski resiver koji podržava hrvatske kanale. Takozvani hrvatski total.

Tel.067/820-961 Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade hotele i apartmane.

Opravka satelitskih resivera.

Tel.069/050-832

Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda.

Sto posto provjereno.

Tel.067/237-563 Prodajem baštanske garniture ispred restorana “Kristal”.

Informacije na broj 069/052706, 069/310-345 Prodajem krevete na sprat sa fiokom, kiki program i dva anatomska dušeka venta, novo.

Tel.069/384-259 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 Prodajem veoma kvalitetnu živu ogradu “prunus”, 1 komad 1 euro. Tel.067/801-826

RAZNO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 U Martinićima (Podvrh) prodajem 800 koka nosilja 1 komad - 1 euro. Tel.069/015-819 Lijek ΄stretan΄ - porodična tradicija liječi: Sve vrste kožnih oboljenja: psorijazu, mojasil, hemoroide, trombozu, bradavice. Unutrašnja oboljenja: bronhitis, ešerihiju koli, bešiku, prostatu, trigliceride.

Savić Vasiljka, Lazine, Danilovgrad. +38267/746-298, +38268/474-188

Invalidska kolica manuelna sa svim podešavanjima (naslona leđa, glave, ruku, nogu, visine, dužine). Invalidska elektromotorna kolica nova i polovna za kretanje po stanu i u saobraćaju. Dušek za nepokretne protiv stvaranja rana, jastuče za kolica protiv rana.

Telefon: 067/318-537

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem abažure od platna, ručni rad. Tel.067/316-638

Momak, 38 godina, traži damu do 55 godina radi druženja. Prednost Nikšić.

Tel.068/869-607

Prodajem komadni dnevnu sobu (TV 4 viseća dijela sa polica za knjige) Tel.067/244-166

regal za komoda, staklom, očuvano.

Mlađi momak traži diskretnu damu za druženje, Herceg Novi. Tel.069/740-885 SMS

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

51

subota i nedjelja, 16.i 17. 11. 2013.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106 BOLNICE

vozovi/trAins Međunarodni vozovi: POLAZAK IZ PODGORICE: Beograd: 10:00 (brzi); 20:05 (brzi). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 20:05 (brzi). POLAZAK IZ BARA: Beograd: 09:00 (brzi); 19:00 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 19:00 (brzi). POLAZAK IZ BIJELOG POLJA: Beograd: 12:27 (brzi); 22:35 (brzi); Subotica (Novi Beograd, Novi Sad): 22:35 (brzi). POLAZAK IZ BEOGRADA: Podgorica: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi); Bar: 09:10 (brzi); 20:10 (brzi, sa kolima za prevoz automobila). POLAZAK IZ SUBOTICE: Podgorica: 14:31 (brzi); Bar: 14:31 (brzi). POLAZAK IZ NOVOG SADA: Podgorica: 17:17; Bar: 17:17.

Lokalni vozovi: PODGORICA-BIJELO POLJEPODGORICA: Polazak iz Podgorice svakog dana u 18.25. Polazak iz Bijelog Polja svakog dana u 6.30. PODGORICA-NIKŠIĆ-PODGORICA: Polazak iz Podgorice: 7.00; 8.05; 11.20; 14.00; 16.10;

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13. 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen:00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15. 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55. 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55. 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55,

Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:00, 22:00, 22:10, 22:27, 22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00.

Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45.

Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13.

Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20.

Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27.

Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00.

Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45.

Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

Avioni/AirplAnes

Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA

19.35 i 20.30. Polazak iz Nikšića: 6.25; 8.40; 9.50; 12.40; 15.35; 18.05 i 21.00. NIKŠIĆ-PODGORICABAR: Polazak iz Nikšića: 15.35. Polazak iz Bara: 18.30. PODGORICA-BAR-PODGORICA: Polasci iz Podgorice: 5.15; 6.30 (brzi); 8.20; 10.10; 11.30; 12.50; 14.05; 15.20; 16.50; 18.00; 19.29 (brzi) i 21.10.

Polasci iz Bara: 5.25; 6.35; 9.00 (brzi); 10.20; 11.35; 14.05;14.50; 16.40; 18.30; 19.00 (brzi) i 20.30. BARBIJELO POLJE-BAR: Polasci iz Bara: 5.25; 9.00 (brzi); 14.50 i 19.00 (brzi). Polasci iz Bijelog Polja: 4.19 (brzi); 9.01; 17.21 (brzi) i 18.35.

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letoveplaniranenadan25. 10. 2013. godine.Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. BeogradPodgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. Beograd-Tivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-Frankfurt-Beograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. BeogradAmsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-Dizeldorf-Beograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-BečBeograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45.

Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. Beograd-Sarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. BeogradSkoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. BeogradCirih-Beograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40.

Beograd-Pariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. Beograd-Berlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-ŠtutgartBeograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. BeogradSolun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-VaršavaBeograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664740, 664-750/664-730, call centar 020/290-240 , fax 665-330. Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

KUPONMANIJA

Uz sve kupone možete da uštedite do 250€

VAŽI DO 15.11.2013

VAŽI DO 15.11.2013.

VAŽI DO22.11.2013

VAŽI DO22.11.2013.

VAŽI DO 22.11.2013.

VAŽI DO 22.11.2013.

VAŽI DO 22.11.2013.

VAŽI DO 22.11.2013.

VAŽI DO 22.11.2013.

VAŽI DO22.11.2013

VAŽI DO22.11.2013.

VAŽI DO 22.11.2013.

odaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama

ZA SUBOTU I NEDJELJU, 16. I 17. 11. 2013.

1

Pregled rada - Vikend

Dnevne novine 2

3

4

10

11

12

18

19

26

27

34

35

5

6

7

8

9

13

14

15

16

17

20

21

22

23

24

25

28

29

30

31

32

33

36

37

38

39

40

41

45

46

47

48

49

42

43

44

50

51

52

Od 33 do 52 je LOG