Izdanje 08. januar 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

1,1

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

milion aktivnih SIM kartica ima u Crnoj Gori

SRIJEDA, 8. 1. 2014. BROJ 732/ GODINA III

TANJA FAJON ● 4

NOVLJANIN PREMINUO U JOHANESBURGU ● 11

Misteriozna smrt nakon otmice u Južnoj Africi

Evropa ne uvodi vize Crnoj Gori

● Poslanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon kazala je u izjavi za Dnevne novine da sjutra (9. januara) stupa na snagu mehanizam za privremenu suspenziju bezviznog režima

● Petar Mišo Mihaljević biće sahranjen danas na groblju Savina u Herceg Novom

● FINANSIJE ● Na berzi se dodatno možemo zadužiti do 40 miliona eura ● 7 BLOOMBERG ● 21

Zbog prevare na hiljade Indijaca ostalo bez novca

BOŽIĆ ● 9

Poruke mira i pomirenja

ŠABOVIĆ ● 5

Nije potreban blok, nego politički pokret

PLAN VLADE ● 8

CRNA GORA ● 3

Krov nad glavom za 6.063 izbjeglih i raseljenih

Dvostruko više SIM kartica nego stanovnika

OPROŠTAJ ● 31

P

ravoslavni vjernici širom Crne Gore proslavili su Božić, rađanje sina Božjeg Isusa Hrista. Mitropolit crnogorsko-primorski Am-

filohije je, čestitajući nastupajući najradosniji hrišćanski praznik Božić, poručio da dobra volja treba da zavlada, kako u Crnoj Gori, tako i u cije-

SOČI ● 29

lom svijetu. Mitropolit Mihailo je pozvao Crnogorce da se poklone Hristu, iako su, kako je rekao, svetinje naše za nas još zatvorene.

ŽENA BANE TRIFUNOVIĆ ● 25

Di Natale se Lindzi Von Muzika povlači na sadaddas asd odustala me kraju sezone od ZOI sačuvala

2 AKTUELNO

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

EDITORIJAL

PORESKA UPRAVA

Naplaćeno 32 miliona eura više od plana

NOVAK USKOKOVIĆ urednik

KILO MESA

U novogodišnjoj noći jedna od najljepših vijesti koju su dobili korisnici mobilne telefonije jeste da im se više neće naplaćivati taksa od euro mjesečno. Svi su se toj poruci obradovali. Mnogi su prokomentarisali sa uzdahom i “Konačno!”. Kada se u suštini pogleda efekat čuvenog poreza “euro po euro”, rezultat i nije nešto fascinantan. Tek oko 15-ak miliona eura prikupljeno je od dažbina za SIM kartice, kablovski priključak i strujomjere. Takse su se naplaćivale na osnovu Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja, koji je usvojen krajem maja 2012. godine. Kada se sa sadašnje pozicije posmatra cijela priča ispada da smo “klali vola zbog kila mesa”. Za 16 mjeseci je naplaćeno oko 15,5 miliona eura. To znači da je mjesečno budžet prihodovao manje od milion. Možda će neko pomisliti da i nije mali novac, ali za budžet svakako jeste. Ta mjera imala je više negativan karakter nego li svih 15,5 miliona eura koji su otišli u državnu potrošnju. Namjera Vlade koja je to usvojila bila je da dođe do određenog prihoda koji je lako i sigurno naplativ. Međutim, znajući kakav je otpor postojao, siguran sam da efekti nijesu na očekivanom nivou. Sada je ta taksa ukinuta. Međutim, svakim danom mi je jasnija namjera da se kako-tako prihoduje u budžet određen iznos po osnovu korišćenja mobilnih telefona. Pokušaj Ministarstva finansija je bio da se uvede porez na račune iznad pet eura. Međutim, nije bilo podrške u samoj vladajućoj koaliciji zbog čega se odustalo od toga. Sve mi to izgleda prilično populistički jer zašto je neko bio za taksu na SIM karticu, a sada ne prihvata namet? Malo je čudno. Svakako u toj oblasti postoji potencijal za prihode.

Svjestan sam da nije popularno biti za namet, ali sada imamo situaciju da neko sa računom od 100 eura državi ne mora mimo već postojećih poreza da plati ništa više. Mislim da se mora naći način i da se tu naplati određena suma novca. Slučajno ili ne, u Crnoj Gori smo svjedoci da većina ljudi ima vrlo vrijedne telefone i od toga ne odustaju, ali taksa od eura im se nikako ne sviđa. Malo čudno, dati za uređaj recimo između 300 i 700 eura, a dizati bunu zbog eura mjesečno. Nešto mi tu nije logično, posebno kada se zna da su nam svima usta puna socijalne ravnopravnosti. Uostalom, nedavno sam čuo da je serija jednog vrlo skupog telefona u Crnoj Gori prodata prije svih očekivanja. A čudno, nikada nijesam čuo da je neka prodavnica uspjela da proda sav kontigent mesa tako brzo.

Meteo 07:11 16:28

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More malo do umjereno talasasto. Vjetar slab do umjeren, na otvorenom ponegdje pojačan, sjeverozapadni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Pretežno sunčano. Na sjeveru, po kotlinama tokom jutra ili prijepodneva magla.

Danas

Sjutra

min oC max oC

4 5 7 6 5 1 -1 -2 -1 0

17 16 18 19 18 14 12 10 11 10

SJUTRA

min oC max oC

4 4 7 5 4 2 -1 -3 -2 -1

16 15 16 17 17 13 12 10 11 10

Pretežno sunčano, uz umjeren razvoj oblačnosti.

Poreska uprava (PU) je do 30. decembra zabilježila neto naplatu od 918 miliona eura, što je oko 32 miliona eura više od plana, saopštio je direktor te institucije Milan Lakićević.

On je agenciji Mina-biznis kazao da je naplata svih vrsta poreza prošle godine veća od plana, ali i u odnosu na 2012.

“Posebno izdvajamo porez na dodatu vrijednost (PDV), gdje je naplata u odnosu na 2012. godinu veća 19 odsto, doprinose za zdravstveno osiguranje, gdje je naplaćeno 11 odsto više i porez na dohodak građana, gdje je naplata veća 15 odsto”, precizirao je Lakićević.

On je objasnio da se radi o najvažnijim budžetskim prihodima i da ostvareni indeksi pokazuju veoma uspješnu naplatu, a pogotovo ako se uzme u obzir da je i prošla godina bila nepovoljna za poslovanje.

Pitanje smanjenja poreskog duga je, kako je kazao, aktuelizovano formiranjem Komisije za borbu protiv sive ekonomije, pri čemu je poreski dug koji je u februaru prošle godine, kada je formirana Komisija, smanjen

Lakićević

oko 25 miliona na 354 miliona eura.

“Bitno je i reći da je formirani poreski dug nastao u periodu od deset godina, u kojem je ukupna naplata iznosila oko sedam milijardi eura”, naveo je Lakićević.

Prema tome, kako je ocijenio, ukupni poreski dug koji je manji od pet odsto u odnosu na ukupnu naplatu, nije ugrožavajući faktor za ekonomiju.

“Međutim, postoji potreba da se iskoriste sve moguće rezerve za ostvarivanje većih budžetskih prihoda, a

samim tim i smanjenje poreskog duga”, rekao je Lakićević.

Struktura poreskog duga pokazuje da se najveći njegov dio, od oko 195 miliona eura, odnosi na kompanije u stečaju i likvidirana preduzeća, kao i 67 miliona eura na obračunate kamate.

Prema riječima Lakićevića, dug koji bi mogao biti predmet prinudne naplate iznosi oko 52 miliona eura, za čiju naplatu će PU, kako je kazao, iskoristiti sva zakonska ovlašćenja.

VESELIN VUKOTIĆ

Za bolji život mora se srušiti partokratija Rektor Univerziteta Donja Gorica Veselin Vukotić ocijenio je da vladavina partija nije demokratija jer stvara podijeljeno i zatvoreno društvo.

“Vladavina partija znači podijeljeno društvo. Zatvoreno društvo!

Birokratski kontrolisano društvo!

To znači da je u stalnoj borbi samo sa sobom, u stalnom strahu od sebe! To dalje znači da je, shodno današnjoj paradigmi, društvo mehanički zbir razmišljanja, ponašanja i interesa partijskih grupa. Šta je zajednička nit koja to društvo drži u spoju, zajedno? Nacionalna država i državne granice! To je jedan moguć odgovor”, rekao je Vukotić, otvarajući 22. Božićne rasprave “Put ka novoj paradigmi razvoja”.

Rektor UDG-a smatra da bez rušenja partokratije nema nove paradigme.

“Bez rušenja partokratije nema nove paradigme. Zašto? Vjerujem u pojedinca! Vjerujem u individuu, vjerujem u individualnu odgovornost, a ne danas proklamovanu društvenu odgovornost. Ali ne u pojedinca koji se ponaša shodno partijskom reflektoru, već pojedinca koji se kroz svakodnevni život bori, radi, misli, osjeća budućnost!”, kazao je Vukotić.

On se zapitao da li je moguća demokratija u društvu gdje je nezaposlenost mladih više od 30 odsto.

“Da li je moguća demokratija u društvu u kojem je nezaposlenost preko 30 odsto? Da li je moguća demokratija, odnosno nova paradi-

Vukotić

gma, ako se 50 odsto i više onoga što građanin stvorio oduzima i ide u budžetsku potrošnju? Da li je moguća demokratija u društvima koja su oboljela od neizlječive bolesti koja se zove budžetski deficit?!”, zapitao se Vukotić i ponovio ranije stavove da su budžetski studenti u znatno privilegovanijem položaju nego oni što plaćaju svoje obrazovanje.

“Kako to da je “budžetski” student toliko privilegovan u odnosu na studenta koji sam plaća svoje studije?

Zašto je danas u Crnoj Gori diskriminisano 25 odsto mladih ljudi koji

studiraju na privatnim fakultetima i toliko porodica koje dva puta plaćaju za svoje obrazovanje... Znam da će se situacija uskoro promijeniti, ne pod pritiskom racionalnih i civilizacijskih kriterijuma, već kada naše političke partije shvate da studenti privatnih fakulteta i njihove porodice glasaju na izborima”, zaključio je Vukotić.

Na Božićnim raspravama su govorili predsjednik Svjetske akademije nauka i umjetnosti Ivo Šlaus, profesori Dušan Janjić i Jovan Mirković.

TRI STEPENA PO RIHTERU

Slab zemljotres na granici između Crne Gore i Srbije Zemljotres jačine tri stepena Rihterove skale pogodio je juče područje na granici Crne Gore i Srbije, a iz Seizmološkog zavoda je saopšteno da potres nije mogao izazvati materijalnu štetu. Zemljotres se desio 10 kilo-

metara sjeverozapadno od Prijepolja, a osjetio se i na području Pljevalja.

Jačina zemljotresa iznosila je tri jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od pet do šest stepeni

Merkalijeve skale. Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od osam kilometara.

Iz Seizmološkog zavoda Crne Gore su naveli da ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalnu štetu u epicentralnom području.

AKTUELNO 3

srijeda, 8. 1. 2014.

PISMO

Novinari iz svijeta zabrinuti za kolege iz Crne Gore

Svaki građanin u prosjeku ima po dva telefonska broja

CRNA GORA

Dvostruko više SIM kartica nego stanovnika Adel Omeragić

G

odine krize do sada nijesu znatno uticale na broj korisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori, gdje je dvostruko više aktivnih SIM kartica nego stanovnika.

“Prema nekim analizama, Crnogorci u prosjeku imaju najviše mobilnih telefona u svijetu. Razlozi su praktični, ali i statusni”, navodi Dojče vele.

Trenutno u Crnoj Gori ima oko 1,1 milion aktivnih kartica, što je 177 odsto više u odnosu na broj stanovnika.

“Od kada se usluge mobilne telefonije pružaju u Crnoj Gori, najveći broj korisnika zabilježen je u avgustu 2008. godine i iznosio je oko 1,36 miliona, dakle 219 odsto korisnika u odnosu na broj stanovni-

ka”, kaže Ivona Marić iz Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost EKIP i napominje da je više korisnika ljeti, zbog turista.

Prema njenim riječima, broj aktivnih SIM kartica najviše je pao na prelazu iz 2011. u 2012. godinu.

“Operateri su bili obavezni da do kraja novembra 2011. godine završe registraciju korisnika. Poslije tog roka sve neregistrovane SIM kartice su deaktivirane”, podsjetila je Marić.

Ona smatra da građani imaju više mobilnih telefona kako bi racionalnije trošili, to jest zvali samo

brojeve u okviru jedne mreže i koristili povoljnosti različitih operatera.

Iako se Crnogorci žale na visoke cijene režija, pa kažu da struju i vodu plaćaju najskuplje u regiji, na skupe impulse i SMS-ove, s druge strane, malo ko ukazuje. Tu je i Vlada Crne Gore vidjela prostor za povećanje prihoda, pa su Crnogorci prošle godine svakog mjeseca plaćali po jedan eura za svaku SIM karticu koju posjeduju. To je nazvano kriznim porezom.

Vlada je planirala da i ove godine budžet puni na sličan način, pa je predlagala porez od sedam odsto na telefonske račune iznad pet eura. Većina u parlamentu je, ipak, odbila taj predlog.

Od 2008. kada je krenula ekonomska kriza, broj korisnika, odnosno kartica, pao je manje od pet odsto.

PROCJENA

Moguća globalna nestašica kafe

Globalno tržište kafe će se u narednoj poljoprivrednoj sezoni prvi put u posljednje tri godine suočiti sa deficitom, jer će rod u Brazilu, najvećem svjetskom uzgajivaču, biti manji u odnosu na potencijal, pokazuju podaci kompanije Volcafe.

U toj sezoni zalihe kafe će vjerovatno biti za oko pet miliona vreća manje u odnosu na potrošnju, saopštila je kompanija koja trguje sirovinama, ED&F Man holdings, prenosi njujorška agencija Bloomberg.

Stručnjaci procjenjuju da će

uzgajivači kafe u Brazilu za sezonu 2014/2015. prikupiti 51 milion vreća, što je znatno ispod proizvodnog potencijala od 60 miliona vreća i niže u odnosu na 57,2 miliona vreća iz sezone 2013/2014. i 56,8 miliona vreća godinu ranije.

Međunarodna i Evropska federacija novinara zabrinuta je zbog sve češćih napada na crnogorske novinare pa su uputili pisma predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću, države Filipu Vujanoviću i Skupštine Ranku Krivokapiću. Oni su, između ostalog, pozdravili osude napada, ali od sva tri predsjednika traže da sa riječi pređu na djela.

“Podsjetili su i na sve prethodne neriješene slučajeve napada”, navodi se u saopštenju Sindikata medija Crne Gore.

Podsjetimo, za sada nepoznata osoba 26. decembra 2013. u večernjim satima aktivirala je eksplozivnu napravu ispod prozora kancelarije glavnog i odgovornog urednika Vijesti. U bombaškom

napadu nije bilo povrijeđenih, ali je pričinjena velika materijalna šteta. Napadnuta je i novinarka Dana Lidija Nikčević, kada je maskirani napadač pretukao ispred dopisništva u Nikšiću, a policija još traga za njim.

Sindikat medija je aplicirao za članstvo u IFJ kako bi na što bolji način zastupali svoje članstvo i ovo je prvi put nakon sedam i po godina da se ta organizacija osvrće na dešavanja u medijskoj zajednici Crne Gore, piše u saopštenju.

Inače, IFJ i EFJ, sa sjedištem u Briselu, su najrenomiranije organizacije koje se bave zaštitom prava medijskih radnika, a IFJ predstavlja više od 600.000 novinara i medijskih radnika u 134 zemlje.

Sa prošlogodišnjeg protesta novinara

ANKTARTIK

ª Sniježni zmajº pobijedio led KANBERA - Kineski ledolomac koji je bio zarobljen u ledu na Antarktiku od prošle nedjelje konačno je uspio da se oslobodi, javili su juče kineski državni mediji. Kineski brod “Snou Dragon” (u prevodu Sniježni zmaj) bio je jedan od tri broda koji su krenuli u pomoć ruskom naučnom brodu “Akademik Šokalski” koji je ostao blokiran u ledu 24. decembra. Sa “Dragona” je poslat helikopter koji je evakuisao 52 putnika sa ruskog broda i prevezao ih do australijskog plovila. Na kineskom brodu nalazilo se oko 100 članova posade, i mogli su što se zaliha tiče da ostanu do aprila, ali su imali rezerve vode za piće za mjesec. Grupa od 52 naučnika, turista i novinara evakuisanih sa ruskog broda zarobljenog u ledu “Akademik Šo-

kalski” evakuisani su na australijski brod za snabdjevanje “Aurora australis” koji je sa njima nastavio put do baze Kejsi na Antarktiku da donese zalihe. Spaseni putnici na “Aurori” očekuju se u prijestonici australijske federalne države Tasmanije, Hobartu, 22. januara, što je tri nedjelje kasnije od prvobitno planiranog povratka putnika na Novi Zeland. U međuvremenu kapetan ruskog bloda zarobljenog u ledu je javio da je brod uspio da se malo oslobodi i da je krenuo polako da plovi.

4 POLITIKA

srijeda, 8. 1. 2014.

poruke

Nije potreban blok, nego pokret Socijaldemokratska partija još nije uputila poziv Pozitivnoj Crnoj Gori i Forumu 2010 na pregovore o formiranju tzv. državotovornog bloka i pored toga što se relativno brzo primiču (na proljeće) lokalni izbori u više crnogorskih opština. Poslanik SDP-a Džavid Šabović poručio je u izjavi za DN da bi njegova partija to što prije trebalo da uradi, dodavši da bi budući savez trebalo da objedini sve koji žele demokratske promjene u Crnoj Gori.

On je kazao da naziv državotvorni blok nije “najsretnije izabran termin”, dodavši da bi na predstojećim lokalnim izborima trebalo da se pojavi jedan širi pokret.

“To je termin koji se koristi u posljednje vrijeme, ali ne znam šta bi trebalo da znači ili preciznije koje bi sve političke subjekte trebalo da obuhvati. Treba ići sa jednim širim pokretom, jer ne znam ko bi imao pravo da drugome ne dozvoli da uđe u takav pokret, jer to ne razbija neku vrstu sukoba. Blok znači da imate nekog protiv koga se organizujete, a ja to ne bih, ja bih jedan pokret, koji nema blokova, a ispod kojeg će se svi organizovati, da bi bili konačno demokratska država. Jer je stvarno dosta afera, te snimaka, te prijetnji poslije, dakle svega onoga što prati izbore, službena auta, socijale uoči izbora itd. Da narod kada glasa ne mora da se plaši da će biti ugrožen on ili neko iz njegove porodice i da jednostavno shvati da je to trenutak njegovog izbora”, rekao je poslanik SDP-a. Šabović je rekao i da su predstojeći lokalni izbori idealna prilika za formiranje pokreta, naglasivši da

FORUM 2010 bi sarađivao i sa DF

Šabović

političari nose odgovornost za demokratske promjene kroz koje će demokratski biti izabrana vlast.

Osim toga, on je ocijenio da izbori u Podgorici mogu presuditi da li će SDP ostati u izvršnoj vlasti.

“Ukoliko izbori u Podgorici pokažu ono što želim, tražim, nadam se i očekujem, da građani Podgorice u kojoj živi dobar dio Crne Gore kažu da žele promjene, onda je na svima nama koji na neki način želimo da

priprema za izbore

bošnjaci okreću ploču?

Spremni na saradnju i sa opozicionim partijama Predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Vlade Rafet Husović kazao je u intervjuu agenciji Mina da je njegova partija spremna, u zavisnosti od rezultata na lokalnim izborima, na saradnju i sa nekim opozicionim strankama, ukoliko se postigne saglasnost u vezi sa određenim ciljevima koje bi zajednički mogli postići.

“Spremni smo na saradnju i sa nekim opozicionim strankama ukoliko se za to stvore određeni uslovi i, naravno, postigne saglasnost o određenim ciljevima koje bismo zajednički mogli postići”, pojasnio je on.

Komentarišući odnose u vladajućoj koaliciji, Husović je kazao da u svakoj koaliciji postoje određene razlike i različita tumačenja i viđenja političkih dešavanja.

No, on je rekao da ne očekuje da će se prijeveremeni parlamentarni izbori desiti ove godine, navodeći da očekuje da će ona proteći u politič-

koj i ekonomskoj stabilnosti.

“Relevantna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da u slučaju parlamentarnih izbora raspored snaga na političkoj sceni Crne Gore bi bio manje-više isti kao i sada i mislim da bi to bilo samo nepotrebno trošenje energije koja se može usmjeriti ka nečemu korisnijem”, kazao je Husović.

On je dodao da će jasnija slika u vezi sa tim pitanjem biti nakon lokalnih izbora na proljeće.

Upitan da li smatra da formiranje Bošnjačke demokratske zajednice može uticati na rezultat BS na lokalnim izborima na proljeće, Husović je rekao da je BS izgradila dobro partijsku infrastrukturu u svim mjestima gdje Bošnjaci žive.

“I sve što smo radili od osnivanja, a pogotovo prethodne godine, nas uvjerava da ćemo ostvariti dobar razultat na lokalnim izborima.

Bošnjačka stranka je, kroz svoj program i aktvnosti na njegovoj reali-

doprinesemo demokratskim promjenama da se uključimo u to i da naviknemo crnogorsko javno mjenje da je sreća da se svakog izbornog ciklusa mijenja vlast”, kazao je Šabović.

Da budući “državotovorni blok” ne treba samo da čine pojedini politički činioci, smatraju i u Forumu 2010. Portparol tog političkog subjekta Boban Batrićević rekao je u izjavi za DN da su spremni na razgovore sa svim političkim partijama, pa i sa DF-om.

“Mi smo spremni za razgovore sa svim političkim partijama u Crnoj Gori, tako da možemo sarađivati sa SDP-om i Pozitivnom Crnom Gorom, ali mislim da to ne bi trebalo krstiti odmah imenom državotvorni blok. Trebalo bi tražiti neko rješenje da svi uđu, pa mi kao članove tog bloka vidimo i DF. Mislim da bi o tome trebalo razgovarati i da bi više priličilo situaciji da se to zove reformski blok, a ne državotovorni jer je država Crna Gora ustoličena 2006. godine i to je završena referendumska priča za Forum 2010. Nema potrebe pominjati državotvornost kada znamo da je država Crna Gora nezavisna država”, rekao je on.

Batrićević je dodao da će pregovori zavisiti od situacije i pozicije u kojoj se bude nalazio DPS, ali i od stava opozicije. V.K.

zaciji, jedini legitimni i autentični predstavnik bošnjačkog naroda u Crnoj Gori”, smatra on.

Husović je kazao da su u BS uvjereni da partije koje imaju bošnjački prefiks neće imati značajniji uticaj na izborni rezultat Bošnjačke stranke na predstojećim lokalnim izborima.

S obzirom na to da je jedna od glavnih stavki u programu BS i zahtjev da u državnim organima predstavnici Bošnjaka budu zastupljeni u procentu koliko je njihovo učešće u stanovništvu Crne Gore, on je rekao da su pomaci u zastupljenosti Bošnjaka u državnim institucijama vidljivi.

“I iz godine u godinu stanje u tom segmentu je sve bolje. Mada treba i dalje povećavati zastupljenosti u institucijama sistema i unapređivati položaj bošnjačkog naroda, što se odnosi i na ostale manjinske narode u Crnoj Gori”, naveo je Husović.

Ne isključuje saradnju sa opozicijom: Husović i premijer Đukanović

Beranski političari radili i za praznike BERANE – Nakon što je 20. decembra prošle godine predsjednik Crne Gore Filip Vujanović raspisao lokalne izbore u Beranama za 9. mart, politički život u gradu na Limu iz dana u dan je sve intenzivniji. Ni za dane praznika nije bilo odmora, a lideri partija uveliko su u pregovorima o predizbornim i postizbornim koalicijama.

Presjednik Opštinskog odbora Nove srpske demokratije Radojica Živković je kazao da još nema konkretnih dogovora oko mogućih koalicija za nastup na lokalnim izborima.

“O mogućim koalicionim sporazumima odlučivaće Glavni odbor NOVE, kao i Predsjedništvo DF-a, a o odlukama će javnost biti obaviještena nakon Božića”, kazao je Živković.

Na lokalnim izborima u Beranama nastupiće i Pozitivna Crna Gora, a predsjednik OO ove stranke Rade Čantrić kazao je da će na izbore izaći samostalno.

“Pozitivna Crna Gora sprema se za samostalni nastup na lokalnim izborima u Beranama. Ipak, trenutno smo primarno posvećeni radu na razvoju stranačke infrastrukture i punom jačanju opštinske organizacije Pozitivne Crne Gore”, kazao je Čantrić.

Srpska lista saopštila je da smatraju značajnim poziv Srđana Milića za koaliciju svima koji dijele programske vrijednosti.

“Ukoliko Milić ima namjeru da formira blok koji bi bio kontrateža DPS-u i ‘državo-

tvornom’ bloku SDP-a, Demokratskog fronta, Foruma 2010 i Pozitivne Crne Gore, SL je spremna na strateško partnerstvo sa SNP-om, već od lokalnih izbora u Beranama”, poručio je potpredsjednik Srpske liste Anđelko Bubanja.

Kako je naveo, SL nesporno ima potencijal da sačuva cenzus koji su na teritoriji Berana, sa Petnjicom, imali na državnim izborima. “Čak iako nastupimo samostalno, kao ozbiljan politički faktor u Beranama, SL će presudno uticati, vjerovatno biti i tas na vagi, prilikom formiranja nove vlasti u kojoj neće biti DPS-a i SDP-a”, naglasio je funkcioner SL. Predsjednik Opštinskog odbora DPS dr Budimir Dabetić kazao je nedavno da njegova partija na lokalne izbore u Beranama izlazi samostalno.

“Samostalni nastup na izborima u Beranama prava je prilika da se pokaže stvarni odnos snaga partija na lokalnom nivou”, kazao je Dabetić.

Inače, odbornicima beranskog parlamenta na sjednici održanoj 11. decembra prošle godine skraćeni su mandati.

Rok za dostavljanje izbornih lista za odbornike Opštinskoj izbornoj komisiji u Beranama počinje 11. januara i završava se 11. februara 2014. godine. Prema podacima Sekretarijata za opštu upravu, na 55 biračkih mjesta u opštini Berane pravo glasa ima 23.553 birača. Na lokalnim izborima u Beranama građani će birati 35 odbornika.

M.T.

POLITIKA 5

srijeda, 8. 1. 2014.

tanja fajon poručila

Nema viza za Crnu Goru

Vasilj Karadžić

P

oslanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon kazala je u izjavi za Dnevne novine da ne očekuje da ijedna članica EU zatraži suspenziju bezviznog režima prema Crnoj Gori.

Ona je podsjetila da sjutra (9. januara) stupa na snagu mehanizam za privremenu suspenziju bezviznog režima, koji do sada nije postojao u EU, a koji predviđa da zemlja članica Unije može da zatraži suspenziju države koja se nalazi u bezviznom režimu ukoliko krši pravila slobodnog kretanja i ukoliko je broj lažnih azilanata alarmantan.

“U slučaju Crne Gore ja ne očekujem nikakve opasnosti, ni do sada nijedna zemlja EU nije zatražila aktiviranje

ovog mehanizma koji ovih dana stupa na snagu. Naravno, mogućnost postoji ako vlasti i građani neke zemlje ne poštuju pravila slobode kretanja.

Svi znamo da situacija u nekim državama EU nije povoljna. Puno ima neke populističke retorike pojedinih političara, osobito u Njemačkoj ili Velikoj Britaniji, Švedskoj prema imigrantima i azilantima”, kazala je poslanica Progresivne alijanse Socijalista i demokrata u EP. Fajon je ocijenila da Evropa

ima veliki problem sa azilantima i zbog toga što nema zajednički azilantski sistem, dodavši da kada bi to bio slučaj, procedure bi bile puno drugačije nego što su danas.

Ona je pozvala crnogorske vlasti da i dalje ispunjavaju sve mjere koje su nužne za bezvizni režim i da naprave bolje uslove za život građana, a posebno RE populacije.

je teško jer još neće sve članice EU da podijele to breme. Nadam se da ćemo u skoroj budućnosti naći bolje rješenje kada su u pitanju migranti koji dolaze u EU. Nijesu toliko alarmantni brojevi da Evropa ne bi mogla da pokaže solidarnost i naravno da napravi više i za neki razvoj, kroz investicije u treće zemlje da ljudi ne bi imali razloga da dolaze u EU”, poručila je poslanica Evropskog parlamenta.

loKalni iZBori

SNP zove opoziciju na razgovor U podgoričkom odboru SNP počeli su razgovore o načinu izlaska na lokalne izbore u glavnom gradu, kazao je funkcioner te stranke Velizar Kaluđerović. Konačna odluka trebalo bi da bude poznata ubrzo.

“Sasvim blizu smo razmišljanja da bi bilo optimalno da u narednim danima lideri svih opozicionih par-

tija sjednu i da zajedno promišljaju koji je to optimalni model nastupa u Podgorici, ali i u svim ostalim opštinama u kojima se održavaju lokalni izbori”, kaže Kaluđerović.

On napominje da je SNP-u sasvim blisko razmišljanje da taj razgovor ne mora da donese odluku o neminovnoj predizbornoj koaliciji u okviru koje bi opozici-

ja nastupila.

“Ali bi trebalo da kao jedan od bliskih optimalnih modela ponudi džentlmenski sporazum između opozicije, da se međusobno ne napadaju”, kazao je Kaluđerović.

On smatra da bi bilo dobro da se vodi računa da izborne liste opozicije nađu model nastupa kako se ne bi rasipali glasovi. A.O.

BošnjačKa demoKratsKa Zajednica

Zalagaćemo se za promjenu državnih simbola i himne BIJELO POLJE - Proteklog vikenda u Bijelom Polju je formiran Opštinski odbor Bošnjačke demokratske zajednice (BDZ), partije koja slovi za tijesno povezanu sa muftijom sandžačkim Muamerom Zukorlićem. Za predsjednika Odbora izabran je mr Nusret Balić, a za zamjenika i sekretara Refad Kolić i Semir Hodžić. Članovi odbora su: Samir Guberinić, Adnan Crnovršanin, Nihad Franca, Jasmin Zejnilović, Đulbija Višnjić, Raif Mustajbašić, Enis Halilović, Adel Destanović, Feriz Banda, Almedin Ćatović, Esmir Hadžović, Aladin Kija-

Bošnjačka demokratska zajednica

met, Almin Ramović, Rahim Hadžibulić, Edin Kurgaš, Amer Idrizović i Fuad Zoronjić.

Balić je kazao za Dnevne novine da se radi o timu koji će se, kako je naveo, kasnije proširiti.

“Problemi sa kojima se Bošnjaci suočavaju u Bijelom Polju su mnogobrojni.

Prije svega mislim na diskriminaciju prilikom zapošljavanja u institucijama sistema. Odnos zaposlenosti u mnogobrojnim ustanovama je krajnje ponižavajući za jednu multinacionalnu sredinu. Zatim, nerazvijena saobraćajna infrastruktura u selima u kojima žive

koji zbog toga traže bolje prilike u Evropi odnosno Šengenu.

To sve vlasti na zapadnom Balkanu rade, ali to su dugi procesi”, poručila je Fajon.

Ona je kazala da je za zemlje zapadnog Balkana naročito ohrabrujuća nedavna odluka Njemačke da sve te zemlje stavi na listu bezbjednih zemalja, što znači da će skratiti procedure za sve koji traže azil.

Fajon

Pokazati solidarnost prema imigrantima Komenatarišući evropsku imigratsku politiku, koja se na primjeru Lampeduze nije pokazala u baš najboljem svijetlu, Fajon je istakla da Evropa treba da pokaže solidarnost prema migrantima. Ona je ponovila da je problem ponovo u tome što EU nema zajedničku imigranstku politiku.

“To znači ako svi dolaze u Italiju, onda bi Italija trebalo da počne prva sa procedurama, ali zbog toga

“A što je moguće da vlast napravi, naravno da ispunjavaju dalje sve mjere koje su nužne za bezvizni režim, da obavještavaju građane gdje su ograničene slobode kretanja i da učine sve što je moguće da naprave uslove za bolji život osobito manjinskim grupama, naročito RE populaciji i ljudima koji nemaju mogućnosti za neki normalan život i

Bošnjaci, povraćaj vakufske imovine koje je država oduzela, kao i problem otkrivanja zločina stradalih Bošnjaka u Štrpcima i postavljanje spomen-obilježja u gradu. Ovo su primarni problemi na čijem rješavanju ćemo intenzivno raditi i od kojih nećemo odustati dok se ne riješe”, kazao je Balić.

On je istakao, da će se BDZ zalagati za očuvanje prirodnog prava svakog čovjeka, a posebno očuvanje prava Bošnjaka i njihovog nacionalnog identiteta.

“Naša stranka će se između ostalog zalagati za uspostavljanje Sandžaka kao prekogranične Evropske regije i zahtijevaćemo da se ispuni potpisani sporazum iz 2006. godine, koji su potpisali DPS i BS. Zahtijevaćemo promjenu Ustava u dijelu trenutnog statusa Bošnjaka kao nacionalne manjine jer smo autohton narod na ovim prostorima i imamo puno pravo na Ustavnu konstitutivnost. Zalagaćemo se za promjenu državnih simbola i himne, kao i za centralizaciju Islamske zajednice sa sjedištem u Sarajevu.

Za Bošnjake u Crnoj Gori dolazi vrijeme konstruktivnih promjena”, poručio je Balić. B.Č.

6 EKONOMIJA

srijeda, 8. 1. 2014.

KAP

Ima li Pejović konkurenta?

Ponude za podgoričku fabriku aluminijuma mogu se dostavljati danas u Privrednom sudu do 16 sati

Teško do ulagača bez subvencija

Rok za dostavljanje ponuda na oglas za Kombinat aluminijuma Podgorica ističe danas u 16 sati. Do sada su ponude dostavile nikšićki Uniprom (za kompletan KAP) i još jedna anonimna kompanija za pogon Prerade. Prema uslovima oglasa, zainteresovani mogu dostaviti ponudu za kupovinu ukupne imovine ili njenih pojedinih segmenata. Uslov je i uplata depozita od milion eura. Ukoliko kompanija želi samo segment KAP-a onda je depozit deset odsto procijenjene vrijednosti imovine te kompanije. Ono što je jasno jeste da će pristigle ponude biti otvorene, jer je propisano da je dovoljno da bude jedan zainteresovan.

Za sada je konkretno zainteresovana kompanija Uniprom, biznismena Veselina Pejovića. Uni-

prom je dostavio ponudu krajem decembra. Ponude će biti otvorene u petak, kada će se znati svi detalji ponuda.

● Šta želi država Interes države je da sačuva proizvodnju alumnijuma. Proizvodnja se sada održava tako što je u cijeli posao “uvučen” Montenegrobonus, ali svima je jasno da to nije varijanta koja je održiva na duži rok. Ministar ekonomije Vladimir Kavarić nedavno je za DN kazao da je plan Vlade Crne Gore da očuva industriju aluminijuma u Crnoj Gori i očekujemo da će Kombinat naći investitora koji će biti zainteresovan da održi proizvodnju, obezbijedi investicije, pokrene fabriku prerade. Uz

Komplikovana procedura Da ova prodaja ne prođu kao slične, pobrinuo se parlament. Usvajanjem Zakona o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom kompleksu procedura predviđa da će stečajni upravnik morati dobiti saglasnost većine poslanika da bi mogao da proda

Kombinat alumnijuma. Takva praksa nije postojala recimo dok je na prodaju bila imovine Željezare. To praktično znači da i ukoliko stečajna uprava bude zadovoljna ponuđenim uslovima, ona prodaju ne može zaključiti bez Skupštine.

to, država je svjesna da će kupac, ukoliko ga bude, zahtijevati određenu vrstu subvencija jer je to industrija koja je dominatno zavisna od električne energije. Svjesni su da bi svako dalje smanjenje proizvodnje ili njeno potpuno zaustavljanje znatno uticalo i na Elektroprivredu Crne Gore, koja bi ostala bez značajnog prihoda od prodaje struje KAPu. Takođe, i ostali u tom lancu bili bi u gubitku, tako da su oči Vlade uprte u epilog samog tendera.

● vriJedNa iMOviNa Na prodaju su građevinski objekti sa zemljištem u Botunu, koje čine objekti fabrike glinice sa pripadajućom infrastrukturom, bazen crvenog mulja, kao i oni u Dajbabama gdje, između ostalog, spada i fabrika za proizvodnju anoda sa skladištem koksa i pogonom za reparaciju šipki, zgrada uprave Anoda, pogoni Elektrolize, Livnica sa pratećim radionicama za održavanje, kompresorska stanica, objekti fabrike Silumini.

Ponuđeni su i građevinski objekti sa zemljištem u Botunu koje, između ostalog, čine upravna zgrada KAPa, zgrade ambulante, uprave transporta, centra zaštite na radu, servis za transportna sredstva, mehanička

Za Kombinat aluminijuma biće vrlo teško pronaći ozbiljnog strateškog partnera, osim ukoliko mu ne budu ponuđene značajne subvencije, ocijenio je viceguverner Centralne banke Nikola Fabris.

U CBCG smatraju da je najbolja opcija da se za KAP pronađe strateški partner, a ukoliko to nije moguće da se ozbiljno razmotri zatvaranje fabrike.

“Postojeće stanje u kojem je prodajna cijena niža od cijene koštanja nije dugoročno održiva i takvo stanje je moguće u jednom prelaznom periodu dok traje “potraga” za potencijalnim strateškim partnerom.

Mislim da će, imajući u vidu date okolnosti, biti vrlo teško pronaći ozbiljnog strateškog partnera, osim ukoliko mu ne budu ponuđene značajne subvencije”, rekao je Fabris agenciji Mina-biznis.

Ponude za kupovinu KAP-a po cijeni od 52,47 miliona eura mogu se dostavljati još sjutra, a njihovo otvaranje zakazano je za 10. januar u podgoričkom Privrednom sudu.

Fabris je komentarišući crnogor-

52,4 miliona eura je procijenjena vrijednost Kombinata alumnijuma Podgorica, ali ona nije uslov za zainteresovane kupce

radionica, elektro i građevinska radionica, centralno skladište, objekti Vatrogasne službe, parking prostori i garaže, deponija čvrstog otpada sa pripadaju im objektima i objekat glavne ulazne kapije.

Prodaju se i proizvodna postrojenja, oprema i uređaji, transportna sredstva i druga pokretna imovina zatečena na dan prodaje stečajnog dužnika. Tu spadaju i objekti sa postrojenjima za pretovar i skladištenje glinice i za pretovar i skladištenje sode u Baru.

Objekti unutar Kombinata ograđeni su i povezani infrastruktu-

Fabris

sku ekonomiju u prošloj godini ocijenio da je evidentiran oporavak i da će po svemu sudeći stopa rasta bruto domaćeg proizvoda biti oko tri odsto. rom i servisnim saobraćajnicama, a KAP je povezan drumskom saobraćajnicom sa magistalnim putem i željezničkim kolosjekom sagrađenim sredstvima KAP-a, koji povezuje Kombinat sa željezničkom infrastrukturom Crne Gore.

Imovina koja se prodaje tehnološki i funkcionalno je povezana i namijenjena je za proizvodnju aluminijuma. Na prodaju je ponu eno zemlji te površine 54.510 metara kvadratnih u Spužu, čija je procijenjena vrijednost 272.000 eura.

Prodaju se i poslovni prostori u naselju Zabjelo u Podgorici po cijeni od 206.000 eura, kao i poslovni prostori u naselju Drpe Mandi a za 295.000 eura. Na prodaju je ponuđeno i gradsko građevinsko zemljište u neposrednoj blizini centra Gintaš u Podgorici, udaljeno oko 400 metara od centra grada, površine 4.760 metara kvadratnih, kao i gradsko građevinsko zemljište na istoj lokaciji površine 511 metara kvadratnih, po cijeni od 1,19 miliona eura. N.U.

PRIVATIZACIJA

Ove godine opet na prodaju Institut i Jadransko brodogradilište Bijela Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte planira da ove godine objavi tendere za Jadransko brodogradilište Bijela, Institut “Simo Milošević” i kompanije u stečaju, ali i da raskine ugovore sa investitorima koji ne poštuju obaveze.

Sekretar Savjeta Aleksandar Tičić kazao je u intervjuu agenciji Mina-biznis da će Savjet u januaru predložiti Vladi plan privatizacije za ovu godinu na osnovu predloga ministarstava.

“Akcenat će biti na nastavku već objavljenih tendera za valorizaciju ili prodaju vojno-turističkih kompleksa Mediteran Žabljak i Bigovo-Trašte, ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula, lokaliteta Pećine, koji se nalazi između Njivica i ušća Sutorine, ECOlodge Vranjina i bivše vojne kasarne “Radoje Dakić” na Žabljaku”, precizirao je Tičić.

On je podsjetio da je Savjet početkom decembra prošle godine objavio šest javnih poziva za njihovu va-

lorizaciju ili prodaju.

Prema njegovim riječima, očekuje se objavljivanje tendera i za hotel “Park” Bijela, NTC Marine Kotor, kao i kompanija koje su u stečaju.

Tičić je rekao da je pokrenut postupak za raskid Ugovora za kupoprodaju akcija Marine Bar. “Prodavci akcija, odnosno fondovi i Ministarstvo saobraćaja su zaduženi da dostave pismo obavještenja o raskidu kupcima i formiraju komisiju koja će imati zadatak da prenese akcije na državu nakon raskida Ugovora”, objasnio je Tičić.

Vlada je u aprilu prošle godine usvojila Informaciju o statusu privatizacionih ugovora iz oblasti turizma, nakon čega je pokrenut postupak raskida ugovora za hotele “Planinka” i “Jezera” na Žabljaku.

Savjet, kako je rekao, realizaciju svih privatizacionih ugovora i ukoliko investitori ne budu poštovali svoje ugovorom definisane obaveze, pristupiće se njihovom raskidu.

Spori oporavak U prvim danima 2014. godine došlo je do promjene trenda u kretanjima cijena na gotovo svim finansijskim instrumentima. Dionice su prekinule trend naglog rasta i pale oko jedan odsto sa rekordnih nivoa, cijene zlata i srebra koje su padale gotovo cijele godine, posljednjih nekoliko dana su porasle dva do tri odsto. Na Forexu je takođe došlo do okreta trenda, euro i britanska funta su oslabili oko jedan odsto u odnosu na američki dolar, dok su japanski jen i australijski dolar koji su slabili posljednjih mjeseci, nadoknadili dio vrijednosti u osnosu na američki dolar i ostale valute, ocijenjeno je iz Admiral Marketsa.

“Većina velikih svjetskih banaka očekuje da će na vrijednost valuta najviše uticati mjere koje će sprovoditi centralne banke na osnovu situacije u njihovim privredama”, smatra analitičar Admiral Marketsa Josip Kokanović, prenosi Portal Analitika.

EKONOMIJA

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

7

MONTENEGROBERZA

Na berzi se možemo zadužiti do 40 miliona eura

Država kroz emisiju obveznica može prikupiti dio novca koji joj nedostaje u budžetu Novak Uskoković

D

omaće tržište kapitala posjeduje finansijsku snagu da godišnje zadovolji makar do 20 odsto ukupnih planiranih zaduženja, ocijenio je za Dnevne novine direktor Montenegroberze Gojko Maksimović.

On je dodao da i ulazak Istanbulske berze u vlasničku strukturu Montenegroberze može stvoriti novi kanal, odnosno izvor finansiranja za državu i crnogorsku privredu.

Direktor Montenegroberze Gojko Maksimović smatra da crnogorsko tržište kapitala ima snagu da zadovolji makar do 20 odsto ukupnih potreba države.

“Ukoliko imamo podatak da je naredne godine planirani iznos zaduženja za potrebe finansiranja budžeta oko 200 miliona eura, siguran sam da se na Montnegeroberzi može prikupiti do 40 miliona eura, kroz emisiju obveznica”, saopštio je Maksimović za Dnevne novine.

On je naveo da je dovoljno pogledati ukupne iznose depozita koji se nalaze u bankarskom sektoru.

“Prosječna kamatna stopa na navedene depozite je u padu što je uslovljeno samom smanjenom kreditnom aktivnošću bankarskog sektora. Navedeni trend će se sigurno nastaviti u budućem periodu i smatram da je potrebno konačno imati aktivniji pristup i ne dozvoliti “laki” odliv novca iz finansijskog sistema.

Sa emisijom obveznica na inostranom tržištu i kupovinom tih “inostranih” hartija na sekundarnom tržištu od strane subjekata iz Crne Gore, dolazi do odliva novca, što ostavlja multiplikativne negativne efekte”, rekao je Maksimović.

Prema njegovim riječima, ulazak Istanbulske berze u vlasničku strukturu crnogorske može pozitivno uticati na cjelokupnu ekonomiju. Istanbulska berza od sredine decembra je vlasnik 24,38 odsto kapitala Montenegroberze.

“Očekivanja od uspostavljenoj partnerstva su velika. Prevashodno sa novim strateškim partnerstvom, dolazi do značajnog pomjeranja – poboljšanja naše pregovaračke moći i reputacije. Unutrašnja pregovaračka moć, koja se ogleda u odnosima sa državom kao subjektom na tržištu kapitala će sigurno ojačati i mislim da ćemo pronaći mehanizam da ih ubijedimo da dio svojih finansijski i privatizacionih aktivnosti usmjere prema tržištu kapitala”, objasnio je Maksimović.

On je kazao da će dolazak Istanbulske berze i u odnosima prema spoljnim subjektima, posebno prema berzama u regionu, po pitanju integracionih procesa i spajanja biti od velike pomoći i poslužiti kao poluga za dobijanje boljih pozicija u samim integracionim procesima.

“Smatram da smo kroz Istanbulsku berzu omogućili stvaranje no-

vog kanala – izvora finansiranja za državu i crnogorsku privredu. Kroz partnerstvo i insfrastrukturu Istanbulske berze, možemo sa realnošću očekivati pronalazak potencijalnih investitora sa turskog tržišta kapitala, kojima bi vid ulaganja u crnogorske obveznice bio interesantan”, smatra Maksimović.

On podsjeća da je Istanbulska berza po veličini osma u svijetu po prometu obveznica, sa prosječnim dnevnim prometom od oko 14 milijardi dolara.

“Primjera radi, ukoliko bi se i 10 odsto ukupnog planiranog budžetskog zaduženja realizovalo preko Berze, što bi bio značajni iznos sa crnogorsko tržište kapitala, navedena cifra predstavlja 0,2 odsto ukupnog dnevnog prometa obveznica turskog tržišta. Od novog akcionara očekujemo i kreiranje novih hartija od vrijednosti (regionalnih indeksa, ETF), kao i implementaciju rješenja privatizacije putem Berze, uspostavljanjem procesa inicijalne javne prodaje”, najavio je Maksimović.

Očekujemo veće iznose prometa Maksimović procjenjuje da će ova godina biti interesantna i očekuje osvarivanje većih iznosa prometa i broja zaključenih transakcija.

“U prilog navedenim očekivanjima ide svakako trend pada kamatnih stopa na depozite unutar bankarskog sektora, što tržište kapitala dovodi u kon-

sigurno dovesti do rasta društvenog proizvoda, protoka novca u privredi, pa možemo očekivati i određeno prelivanje tih tokova na tržištu kapitala. Od značaja su svakako i realizacije najavljenih privatizacija kompanija čijim akcijama se trguje na tržištu”, zaključio je Maksimović.

Problem velika zaduženost

MALE HIDROELEKTRANE

Dva vodotoka na sjeveru crnogorskim firmama Iz Ministarstva ekonomije je nedavno saopšteno da je za vodotok Vrbnica prvorangirani ponuđač Konzorcijum Interenergo.

Vodeći član konzorcijuma Interenergo je kćerka kompanija poznate austrijske kompanije Kelag, koja posjeduje veliki broj energetskih objekata u Evropi. Drugorangirani ponuđač je Energie Zotter Bau GmbH &Co KG, takođe poznata firma iz Austrije.

Status prvorangiranog ponuđača za vodotok Đurička rijeka sa pritokama, stekao je ponuđač Konzorcijum “Plava Hydro

kurentsku prednost ukoliko se subjekti odluče za aktivni vid investiranja kroz traženje većih stopa prinosa. Na tržištu su prisutne hartije od vrijednosti koje daju veće stope prinosa kroz isplatu dividendi u odnosnu na kamate koje daju banke koje posluju u Crnoj Gori. Takođe najavljeni investicioni projekti će

IRF

Rijeke veliki potencijal za male hidroelektrane

Konzorcijum crnogorskih kompanija “Kutska i Mojanska” prvorangirani je na dva vodotoka za gradnju malih hidorelektrana.

Konzorcijum čine podgoričke firme Green solutions, Popović elektro sistem i Hidroenergija Montenegro iz Berana. Taj konzorcijum je prvorangiran na tenderu za vodotoke Kutska i Mojanska rijeka.

Crnogorski konzorcijum je i jedini dostavio ponude na tender za dva vodotoka. Prema uslovima javnog poziva, pravo podnošenja prigovora je 15 dana od objavljivanja liste na Internetu.

Maksimović

Power”, čiji su članovi Triangle General Contractros, ING, Peć, koja je kćerka kompanija američke kompanije Triangle GC INC, kao i Gradnja DOO, Bijelo Polje Za vodotok Bistrica za prvorangiranog ponuđača izabran je konzorcijum “Hydro Bistrica” čiji su članovi Synergy DOO, Podgorica, Vodni Zdroje a.s., Praha, Češka Republika, Triangle GC ING, Peć i Gradnja DOO, Bijelo Polje. Status prvorangiranog ponuđača za vodotok Kaludarska stekao je ponuđač “Hidroenergija Montenegro” DOO, Berane.

Investiciono-razvojni fond (IRF) je prošle godine kreditno podržao 169 projekata u ukupnom iznosu od 37,84 miliona eura, saopštio je izvršni direktor te institucije Predrag Poček.

On je kazao da je IRF u prošloj godini, koja je rekordna prema kreditnoj podršci, odobrio i tri garancije preduzećima od 2,9 miliona eura.

“Sektor malih i srednjih preduzeća (MSP) je putem faktoring aranžmana dodatno podržan na način da je sklopljeno 22 ugovora o faktoringu i otkupljeno 27,08 miliona eura potraživanja”, rekao je Poček Mina-biznis.

Prema njegovim riječima, za tri i po godine koliko je prošlo od osnivanja IRF-a do danas, u razvoj sektora MSP, preduzetništva i poljoprivrede uloženo je 120,55 miliona eura kredita, od čega 67,83 miliona eura u prošloj godini.

Od osnivanja, IRF je kreditno podržao 611 projekata MSP, preduzetnika i poljoprivrednika u ukupnom iznosu od 75,39 miliona eura, od čega 67,97 miliona eura predstavljaju sredstva IRF-a, a preostalih 7,42 miliona eura kreditnu podršku poslovnih banaka”, precizirao je Poček.

Sa aspekta poslovnog rezultata, kako je dodao, IRF je i prošle, kao i prethodnih godina, poslovao sa dobitkom.

Prema njegovim riječima, posljednjih godina problem predstavljaju i velika kreditna zadu-

Poček

ženost preduzeća, kao i nedovoljna bankarska podrška kojom bi se osigurao kvalitet i dugoročnija održivost ulaganja.

Poček je kao ozbiljan problem i prepreku bržem razvoju MSP i cjelokupne ekonomije naveo i problem neadekvatnog obrazovanja, znanja i vještina u domenu preduzetništva, koje, ukoliko se na vrijeme ne reaguje, može poprimiti veće dimenzije i crnogorsku ekonomiju učiniti ranjivijom i nespremnom za međunarodne tržišne utakmice.

8 DRUŠTVO

srijeda, 8. 1. 2014.

IZBJEGLA I RASELJENA LICA

Krov nad glavom za 6.063 građanina

NovAk AdžIć

Junaci Božićnog ustanka bez ulice

Kroz Regionalni stambeni program predviđeno je rješavanje stambenog pitanja za 1.177 domaćinstava spadaju u najranjivije kategorije

Više od 1.000 domaćinstava, odnosno oko 6.000 ljudi koji spadaju u najranjivije kategorije, dobiće krov nad glavom u septembru naredne godine, kazali su Dnevnim novinama iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Nacionalni stambeni projekat u Crnoj Gori sprovodiće se u više od 13 crnogorskih opština.

Naime, kroz Regionalni stambeni program za Crnu Goru, predviđeno je obezbjeđenje sredstava za rješavanje stambenog pitanja za 6.063 osoba, odnosno 1.177 domaćinstava koja spadaju u najranjivije kategorije. Tu spadaju lica smještena u neformalnim kolektivnim centrima i ugrožena lica u privatnom smještaju, sa posebnim osvrtom na Kamp Konik za izbjegla i raseljena lica.

“Nacionalni stambeni projekat u Crnoj Gori sprovodiće se u više od 13 crnogorskih opština. Do sada su, u cilju realizacije Regionalnog stambenog programa, opštine Nikšić, Pljevlja, Berane, Herceg Novi i Glavni grad Podgorica opredijelile lokacije za izgradnju objekata za trajno rješavanje stambenih pitanja raseljenih i interno raseljenih osoba koja borave u Crnoj Gori”, kaza-

Bošković očekuje da prve ključeve uruči već u septembru naredne godine

li su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja kojim rukovodi Predrag Bošković.

Odabir i selekcija, kako su kazali, vršiće se na osnovu kriterijuma ranjivosti UNHCR-a, u skladu sa Zakonom o socijalnom stanovanju.

“Ministarstvo rada i socijalnog

staranja je usvojilo pravilnik i formiralo komisiju za odabir korisnika”, kazali su iz tog resora.

Prema planiranoj dinamici shodno Zakonu o javnim nabavkama, planirano je da prvi korisnici dobiju stanove u septembru 2015. godine.

Bo.P.

Istoričar Novak Adžić ne spori da se država Crna Gora, kako navodi, sa jedne strane odužila herojima Božićnog ustanka koji su pružili otpor srpskoj okupaciji, aneksiji Crne Gore. Međutim, primjećuje da ni jedna ulica, ni trg ne nosi ime nekog junaka tog ustanka.

Devedeset pet je godina od Božićnog ustanka, događaja u kojem je 1919. od srpske vojske stradalo hiljade protivnika prisajedinjenja Crne Gore Srbiji nakon Podgoričke skupštine 1918.

Adžić podsjeća da je u njihovu čast 2009, povodom obiljezavanja 90. godišnjice tog događaja, podignut obelisk na Bajicama kod Cetinja. Spomenik je tada otkriven uz državne i vojne počasti i prisustvo državnog vrha. Adžić, takođe, navodi da je Božićni ustanak adekvatno tretiran i sa stanovišta prosvjet-

ne politike.

“U udžbenicima istorije za osnovnu i srednju školu Božićni ustanak opisan je u skladu sa pravilima istorijske nauke - onako kako se stvarno dogodi, drugačije nego što je to bio slučaj prije deceniju i više, što je za pohvalu”, rekao je Adžić Anteni M. Prostora za, kako kaže, dobronomjernu kritiku, ipak ima.

“Danas, koliko je meni poznato, ni jedna ulica, trg, ne nosi ime heroja Božićnog ustanka ili pojedinačno nekih znamenitih ličnosti koji su ga predvodili: ulica Jovana Simonovog Plamenca-stvarnog vođe i organizatora Božićnog ustanka, ulica Krsta Zrnova Popovića. Trebalo bi zato razmisliti da i na taj način valorizujemo tako znameniti datum savremene crnogorske istorije”, zaključuje Adžić. Bo.P.

pAd tEmpERAtuRE

Mitrović: Suvo do nedjelje Dok se u pojedinim djelovima svijeta živa u termometrima spušta na istorijski minus, na Balkanu su, usred zime, temperature prave proljećne.

Na području regiona temperature se kreću između pet i 14 stepeni, a u primorskom području Crne Gore i do 19 stepeni Celzijusa.

Zbog visokih temperatura, na planinama gotovo da uopšte nema snijega. Nestašica snijega pokvarila je skijašku sezonu u Sloveniji, BiH i Crnoj Gori.

Dok se u austrijskim i italijanskim skijalištima tereni bijele od prirodnog i vještačkog snijega, gosti u slovenačkim skijalištima nijesu te sreće.

No, neuobičajeno toplo vrijeme za ovo doba godine, prema riječima direktora Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luke Mitrovića, nije pojava koja se i ranije nije dešavala u Crnoj Gori.

Podsjetio je tako na decembar 2004, odnosno januar 2005. kada je, takođe, bilo neuobičajeno toplo vrijeme, nakon čega su uslijedile sniježne padavine koje su oborile tadašnje rekorde.

“Tokom decembra prošle godine imali smo jedan period suvog vremena, takozvane stabilne vremenske prilike koje su uzrokovane visokim vazdušnim pritiskom. Taj decembar je bio najsušniji u posljednjih 60 godina, temperature su bile

ekstremno visoke, a minimalne su bile ekstremno niske”, rekao je Mitrović Portalu RTCG. Kazao je da se period takvog vremena nastavio i tokom januara, sa kratkim prekidom i pojavom padavina koje su trajele dan i po.

“Karakteristika su visoke temperature pet do 10 stepeni više od prosjeka za ovo doba godine. Ovaj januar i decembar nemaju karakteristike kakve su uobičajene. Ovo je bilo i ranije, decembra 2004. i januara 2005, a onda smo imali snijeg od sredine januara kad su oboreni rekordi”, kazao je Mitrović.

Vremenske prilike koje su sada dominantne su posljedica anticiklona koji determiniše vremenske

pERkS

Potrebni rezultati u praksi zaštite dječjih prava U Crnoj Gori pravni sistem i politički okvir u oblasti zaštite dječjih prava skoro potpuno su usaglašeni sa međunarodnim standardima, što je pozitivan napredak, ocijenio je šef predstavništva Misije UNICEFa Bendžamin Perks.

On je kazao da se, međutim, istinsko zadovoljstvo može postići samo kada budu postignuti rezultati poput onog da sva djeca žive u porodicama, a ne u institucijama.

“I da sva romska djeca i djeca sa smetnjama u razvoju budu u školama, da imamo bolji ishod učenja među svim osnovcima, da se poveća pohađanje predškolskih ustanova, posebno najsiromašnije djece, kao i da djeca koja su žrtve nasilja dobiju najbolju moguću pomoć i zaštitu. Dug je put pred nama kako bi sve ovo ostvarili”, rekao je Perks u intervjuu agenciji Mina.

Prema njegovim riječima, kao ukupan primjer uspjeha Crne Gore može se analizirati stopa smrtnosti djece ispod pet godina, odno-

sno procenat djece koja ne dožive petu godinu života, kao jednog od ključnih indikatora dobrobiti djece u državi.

“Stopa smrtnosti djece ispod pet godina smanjila se za dva i po pu-

ta tokom posljednje dvije decenije i sada je država na pravom putu da postigne Milenijumske razvojne ciljeve”, naveo je Perks.

On je ocijenio da je u Crnoj Gori napredak postignut na polju inkluzije i dječje zaštite.

Perks je najavio da će na proljeće biti objavljeni nalazi velikog istraživanja sprovedenog po domaćinstvima širom zemlje tokom prethodne godine, pod nazivom “Istraživanje višestrukih pokazatelja stanja prava djece i žena”.

“Podaci iz tog istraživanja znatno će poboljšati znanje o položaju djece i porodica u državi u svim sferama: zdravstva, obrazovanja, siromaštva, dostupnosti čiste vode i odgovarajuće higijene, kvaliteta ishrane i ostalog. To će biti od velike pomoći za planiranje novih reformi u tim oblastima, kao i za izvještavanje o napretku Crne Gore na putu ka ostvarenju Milenijumskih razvojnih ciljeva”, zaključio je on.

Bo.P.

prilike u cijeloj Evropi.

“Po sadašnjem materijalu ovako će biti do kraja sedmice. Dakle, do nedjelje će biti bez padavina, sunčano vrijeme, biće i magle, a temperature vazduha će biti izuzetno visoke za ovo doba godine. Početkom naredne sedmice doći će do pada tem-

perature, sa kišom na jugu i snijegom na sjeveru. Takvo vrijeme potrajaće jedno pet-šest dana”, rekao je Mitrović, navodeći da nema bojazni od velike količine padavina.

On je poručio i da je zima tek počela, te da ima vremena da pokaže zube.

Bo.P.

poLICIJA I LGBt oBJAvILI kNJIGu

Policija, Tolerancija i Prihvatanje identiteta Nevladina organizacija LGBT Forum Progres i Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova objavili su knjigu “Policija, Tolerancija i Prihvatanje identiteta”, čiji je cilj, kako su naveli, da podstakne profesionalizam, građansko i društveno angažovanje.

Kako je saopšteno iz LGBT Foruma Progres, knjiga je zamišljena kao svojevrsni udžbenik i važan podržavajući resurs u promovisanju vladavine prava, bezbjednosti, zaštite i poštovanja ljudskih prava LGBT osoba kao i u, kako su pojasnili, daljem razvijanju i stabilizaciji crnogorske demokratske kulture i prakse.

“Cilj knjige je da podstakne profesionalizam, građansko i društveno angažovanje, građansku, roditeljsku i porodičnu odgovornost, interesovanje akademske zajednice, ali i ukupni dijalog i diskusiju”, piše u saopštenju.

Iz Foruma su objasnili da knjiga promoviše koncept inkluzivne bezbjednosti kojoj, uz odgovornost prije svega Uprave policije, doprinose i drugi društveni kateri kao što su civilno društvo, roditelji, porodice, obrazovanje i škole, pravosuđe.

Namjera izdavača i autora je, kako su dodali, da se obezbijedi pomoć, brza konsultacija i podrška u različitim situacijama, donosiocima odluka, službenicima u svim javnim servisima, LGBT osobama i njihovim porodicama, da otklone neznanje, lične dileme, prepreke, strahove, rezerve u vezi sa seksualnom orjentacijom i rodnim identitetom.

“Konačno, intencija publikovanja ovog sadražaja jeste podiznaje svijesti i unapređenje razumijavanja potrebe i izazova društvenog prihvatanja LGBT osoba”, poručili su iz Foruma.

Urednik i priređivač knjige je Aleksandar Saša Zeković. Bo.P.

DRUŠTVO 9

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

najradosniji hrišćanski praznik

Poruke mira i pomirenja Božić obilježavaju i vjernici u Rusiji, Ukrajini, Siriji, Egiptu, Gruziji, Makedoniji, ali i Etiopiji

l

oženjem badnjaka širom Crne Gore, te svečanim Božićnim liturgijama, pravoslavni vjernici juče su proslavili prvi dan najradosnijeg hrišćanskog praznika, Božića. Najveći praznik koji proslavljaju pravoslavni vjernici i crkve koje poštuju julijanski kalendar proslavlja se tri dana, uz badnjak, lomljenje česnice i bogatu trpezu u krugu porodice.

Mitropolit crnogorsko-primorski, sa sveštenstvom, u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici služio je juče ujutru Božićnu liturgiju.

Na liturgiji u Hramu, mitropolit Amfilohije je rekao da je Isusova ljubav samožrtvena, te da je, kako je poručio, samo takva ljubav dostojna čovjeka.

“Ona je nama priziv sveukupnom našem ljudskom djelanju kako i kojim putem”, kazao je Amfilohije obraćajući se vjernicima, navodeći kako su samoživost i egoizam zatrovali ljude.

On je istakao da je “savršenija ljubav u dvoje, u troje, zasnovana na biološkoj srodnosti i na čovjekovoj samoj prirodi”. Rekao je i da ta ljubav nije puna i savršena, nego je sklona samoživosti i zaljubljenosti stvarima i bićima oko nas.

“Prava i istinska ljubav je ona ljubav koja se javila u Vitlejemskoj pećini”, kazao je mitropolit crnogorsko-primorski.

● Prvi dolazi Položajnik Običaji nalažu da na Božić u kuću prvi dolazi položajnik. Njegova prva dužnost je da poželi sreću, zdravlje i napredak domaćinovom domu.

Božić je uvijek mrsni dan, kome je prethodio četrdesetodnevni božićni post. Na svečanoj božićnoj trpezi najvažnija je česnica, pogača

umiješena od pšeničnog brašna bez kvasca.

U česnicu se stavlja zlatan ili srebrni novčić. Česnica se za ručkom isključivo lomi rukama, ne siječe se nožem. Onaj ko u svom parčetu pronađe novčić, prema vjerovanju, imaće sreće naredne godine. Običaj je da se na trpezi nađe i božićna pečenica.

Božić se slavi tri dana. Drugi dan Božića je Sabor presvete Bogorodice koji crkva posvećuje Bogomajci u znak zahvalnosti što je rodila Spasitelja, dok se trećeg dana slavi sveti arhiđakon Stefan.

Osim pravoslavnih crkava u Crnoj Gori, Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC), Božić 7. januara proslavljaju Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti, koji kao svoj bogoslužbeni poštuju julijanski kalendar.

Pravoslavni se na našim prostorima pozdravljaju riječima “Hristos se rodi! Vaistinu se rodi”! Čestitke građanima koji slave uputio je državni vrh, predjednik Filip Vujanović, premijer Milo Đukanović i predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić. ● liturgije širom regiona Svečane Božićne jutarnje liturgije služene su juče ujutru u goto-

Služenje liturgije u Hramu Hristovog Vaskrsenja vo svim većim gradovima regiona. Širom Srbije i regiona u crkvama proslava Božića je počela ponoćnim liturgujama koje su nastavljene juče ujutru.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej služio je božićnu jutarnju liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu.

Božićnu liturgiju u Zagrebu u Hramu Preobraženja Gospodnjeg predvodio je pred malobroj-

mitropolit mihailo

Klonite se srpskih sveštenika Vjernici Crnogorske pravoslavne crkva (CPC) tradicionalno su u ponedjeljak naložili badnjake koje je osveštao mitropolit Mihailo ispred Dvora kralja Nikole na Cetinju.

U ime Bajica, donosioca badnjaka, Borilovića i Martinovića, vjernike je pozdravio Niko J. Martinović.

“U našoj domovini hoćemo ono što imaju svi slobodni narodi. Hoćemo svoju svetu pravoslavnu crkvu, našu himnu da je pjevamo i slušamo do posljednje strofe, na našem crnogorskom jeziku”, kazao je Martinović.

Mitropolit Mihailo je pozvao

Crnogorce da se poklone Hristu, iako su, kako je rekao, svetinje naše za nas još zatvorene.

“Ipak bliži se dan kada će se one za vas otvoriti. Tada će ponovo zavladati mir među zavađenim Crnogorcima. U vremenu tog iščekivanja mi slavimo danas Božić van naših bogomolja”, upozorio je Mihailo.

On je pozvao sve Crnogorce da žive u slozi. “Čuvajte slobodu i vjernost državi Crnoj Gori i CPC. Nikakvu počast i blagoslov ne primajte od srpskih sveštenika.

Uklonite se od njih koji na neistini žive i misionare u Crnoj Gori”, poručio je Mihailo.

Vjernici CPC tradicionalno su naložili badnjake ispred Dvora kralja Nikole na Cetinju

nim pravoslavnim vjernicima mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan Pavlović.

Vjernici Srpske pravoslavne crkve okupili su se u središnjem zagrebačkom pravoslavnom hramu na Cvjetnom trgu da bi proslavili Božić prema julijanskom kalendaru.

Bogosluženje je predvodio mitropolit Jovan Pavlović, a broj okupljenih vjernika bio je znatno ma-

nji nego preksinoć na proslavi Badnjaka u tom hramu.

Vjernici pravoslavne vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini, svoj najsretniji praznik Božić dočekali su na svetim liturgijama u crkvama širom BiH. Centralna liturgija služena je u Sabornoj crkvi u Sarajevu, a služio ju je starješina Saborne crkve u Sarajevu jerej Borislav Livopoljac.

Bo.P.

bez obzira na to ko je kriv Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo rekao je da visoki državni zvaničnici mogu lako da riješe pitanje položaja CPC. “Jer ako žele da ovdje bude Srpska pravoslavna crkva, onda će Crna Gora biti jedna od dvije srpske države”, kazao je Mihailo nakon božićne liturgije koju je juče održao u Vladičanskom domu na Cetinju.

On je poručio i da “svi koketiraju sa Srpskom pravoslavnom crkvom”.

Mitoropolit Mihailo je ponovio da više od 45 sveštenika i bogoslova SPC u Crnoj Gori želi da pređe u CPC. On je dodao kako ne može i da javno iznese ko su oni, “jer bi bili protjerani iz SPC”.

Mihailo takođe nije želio da precizira ko su ljudi iz državne administracije koji podržavaju Mitropoliju crnogorsko-primorsku.

“Ne bih želio nikoga posebno da istaknem, jer još za to nije vrijeme, a oni znaju koji su. Tačno je da se pomalo šuruje sa Srpskom pravoslavnom crkvom, kako i koliko njima treba”, kazao je Mihailo.

Kada je konkretno riječ o odnosu DPS i SPC, Mihailo smatra da koketiraju svi, jer su brojniji od CPC. “To nijesu samo vjernici iz Crne Gore, nego i iz Srbije, koji se dovode autobusima, plaća se sve ovdje. Dakle, kada nešto treba, sigurno da imaju kontakte sa njima. Neće to biti dugo, jer je toliko providno”, kazao je Mihailo.

Zato ga to ni ne brine, naročito nakon razgovora sa najvišim državnim zvaničnicima, koji su mu potvrdili da “hoće i moraju da riješe pitanje CPC”.

“Rekao sam im da to mogu lako da riješe. Ako žele da ovdje bude Srpska pravoslavna crkva, onda će ovdje biti SPC i srpska država. Tako Srbija dobija dvije države: Crnu Goru kao srpsku državu i Srbiju”, zaključio je Mihailo.

Amfilohije pozvao na pomirenje Nalaganje badnjaka ispred Hrama u Podgorici

Vjernici Mitropolije crnogorsko-primorske tradicionalno su ložili sveto drvo ispred Cetinjskog manastira, gdje je badnjake osveštao mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sa sveštenstvom.

On je čestitajući nastupajući najradosniji hrišćanski praznik Božić, poručio da dobra volja treba da zavlada, kako u Crnoj Gori, tako i u cijelom svijetu.

“Ta dobra volja neka bi zavladala u srcima našim, neka bi zavladala u gradu, u Crnoj Gori, u dušama svih koji ovdje žive. Neka bi zavladala širom svih pravoslavnih zemalja, i svih zemalja, jer zato je i došao Bog na ovaj svijet, ne da nas razdvaja, nego da nas sjedinjuje, da nas bratimi, da s mirbožamo, da se radujemo jedni drugima, i Bogu i ljudima”, poručio je Amfilohije ko-

ji je pozvao na pomirenje među braćom i to bez obzira, kako je rekao, na to ko je kriv.

“Zato neko drvo koje neki lože, pa nažalost ima i naše braće ovdje na Cetinju, koje odvaja od Ćivota Svetoga Petra, odvaja od predaka, od ovoga badnjaka Hristovoga, nadamo se da će se pretvoriti jednoga dana u badnjak, da ne bude logorska vatra koju smo naučili da palimo u ona bezbožna vremena. Ali mi i njih volimo, svi su oni naša braća. I oni se trude na neki način da služe Bogu, ali moramo se naučiti da mu služimo onako kao što mu je služio Sveti Petar Cetinjski ili Sveti Petar Drugi Lovćenski Tajnovidac”, ukazao je mitropolit Amfilohije.

Pred Cetinjskim manastirom nakon loženja badnjaka priređen je bogat kulturno-umjetnički program.

10 HRONIKA

Foto: Mirko Savović

srijeda, 8. 1. 2014.

KOtOr

Novljanin poginuo pri padu s motora Tridesetjednogodišnji Đ. V. iz Herceg Novog poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prekjuče u mjestu Lipci kod Kotora. Do nesreće je došlo u 12.35 časova. Navodno, Đ. V. je, iz za sada neutvrđenih razloga, izgubio kontrolu nad motorom, nakon čega je

pao na asfalt. Novljanin je s teškim tjelesnim povredama hitno transportovan u risansku bolnicu, gdje je nedugo zatim i umro.

Policija je na mjestu nesreće obavila uviđaj i izuzela tragove kako bi otkrila uzrok tragedije.

K.P.

federAcije nOVinArA

Zvaničnici izjave o napadima da pretvore u djela Međunarodna i Evropska federacija novinara, u pismu koje su uputile crnogorskim zvaničnicima, istakle su veliku zabrinutost zbog posljednjeg bombaškog napada na redakciju nezavisnog dnevnika Vijesti i prebijanja novinarke lista Dan Lidije Nikčević. Tim obraćanjem oni su tražili zaustavljanje napada na novinare u Crnoj Gori. Pismo je upućeno crnogorskom predsjedniku Filipu Vujanoviću, premijeru Milu Đukanoviću i predsjedniku parlamenta Ranku Krivokapiću.

“Iako cijenimo izjave koje ste dali tim povodom, vjerujemo da to nije dovoljno kako bi se spriječili neprijatelji slobode štampe u vašoj zemlji”, navodi se u pismu.

Međunarodna novinarska udruženja će uticati da pregovori za poglavlja 23 i 24 obuhvate zahtjeve da se utvrdi odgovornost za sigurnost novinara i medija i prekine nekažnjivost napada na poslenike javne reči.

“Vaše izjave, osude tih napada su dobrodošle, ali riječi se potom moraju pretvoriti u djela i u veći napor da se počinioci izvedu pred lice pravde, kako bi se napadi zaustavili, a novinari osjećali sigurnije”, ističe se u pismu. Novinarka Dana iz Nikšića Lidija Nikčević pretučena je ispred dopisništva tog lista. Maskirani napadač više puta je tupim predmetom udario po glavi Nikčević u Ulici Serdara Jola Piletića.

Osnovni državni tužilac u Kotoru, na osnovu izjave oštene novinarke i prikupljenih dokaza djelo je kvalifikovao kao pokušaj razbojništva.

Nekoliko dana prije toga, nepoznati počinioci bacili su eksploziv-

nu napravu na zgradu u kojoj se nalazi redakcija lista Vijesti. Povrijeđenih nije bilo, ali je pričinjena materijalna šteta. Ovi incidenti još nijesu riješeni, a prema saznanjima Dnevnih novina, policija još nije identifikovala potencijalne počinioce napada.

Novi napadi na novinare ponovo pitanje da li novinari treba da dobiju status službenih lica, te da li je neophodna izmjena krivičnog zakona kao prevencija napada. Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović za Radio Antena M ocijenio je da bi, ukoliko bi izmjena zakona ili promjena statusa doprinijela rješavanju problema napada na novinare, trebalo to podržati. Ipak, smatra, da takvi prijedlozi ne rješavaju problem.

“Mislim da bi efikasnija akcija države, oko pronalaženja napadača na novinare i onih koji ugrožavaju njihovu imovinu, mogla više da doprinese zaštiti novinara. A svaka druga akcija će biti pozdravljena, ako može da doprinese rješavanju problema”, rekao je Vujović.

Predsjednik advokatske komore Zdravko Begović je ubijeđen da je to jedan od modela i mogućnosti kojim bi se zaštitio svaki novinar od eventualnog napada. Istakao je i da bi duže zatvorske kazne imnale efekta.

“Smatram da bi svi ti ljudi, koji pomisle nešto takvo, imali ispred sebe tu činjenicu - da bi bilo manje takvih krivičnih djela. Svima koji pomisle ili urade takvo nešto, treba pokazati zube, osuditi ih na visoke zatvorske kazne, da im na pamet ne padne da urade nešto slično”, naveo je on.

K.P.

Ulica u kojoj je Martinović ranjen

SVAĐA U LOKALU

Cetinjanin uhapšen zbog ranjavanja sugrađanina Cetinjanin Milo Belada (36) uhapšen je juče, u ranim jutarnjim časovima, zbog sumnje da je pokušao da ubije sugrađanina Dragana Martinovića (25).

Do incidenta je došlo juče, oko 1.30 časova u Njegoševoj ulici u Cetinju. Dvojica Cetinjana navodno su se posvađala u lokalu “Gaeta”. Martinović je izašao iz kafića, a za njim i Belada, koji je izvadio pištolj i ispalio metak u sugrađanina. Odmah zatim dao se u bjekstvo. Službenici cetinjske policije, koji su se nalazili u blizini kafića u kojem je došlo do incidenta, odmah su otišli na mjesto dešavanja i vidjeli Beladu da bježi.

Nedugo zatim uspjeli su da ga sustignu i uhapse.

“Policijski službenici su se nalazili u blizini lica mjesta i reagovali su odmah nakon što su začuli pucanj. Primijetili su da M. B. bježi i dali su se u potjeru za njim. Oni su ga

ubrzo sustigli i lišili slobode u blizini Opšte bolnice ‘Danilo I’”, piše u saopštenju Uprave policije.

Pretragom terena, policajci su pronašli pištolj iz kojeg je, kako sumnjaju, Belada ranio Martinovića, a koji je bacio nakon incidenta. Oružje je poslato na vještačenje u Forenzički centar, a osumnjičeni je uz krivičnu prijavu za krivična djela “ubistvo u pokušaju” i “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija” predat Višem državnom tužilaštvu u Podgorici.

Ispaljeni metak Martinovića je pogodio u lijevu butinu. On je odmah prevezen u Opštu bolnicu “Danilo I”, gdje mu je ukazana ljekarska pomoć. Povrijeđeni se nalazi van životne opasnosti, ali je zadržan na liječenju. Belada je policiji poznat odranije. On je u martu 2012. potraživan zbog sumnje da je učestvovao u incidentu sa sada pokojnim sugrađaninom Dejanom Milačićem,

koji je ubijen u Beogradu početkom prošle godine. Milačić i Belada, koji su odranije imali neraščišćene račune, susreli su se 13. marta 2012. na ulici, a nakon kraće prepirke i potukli, i to naočigled desetine sugrađana. Navodno, od siline uzajamnih odaraca obojica su se našla na asfaltu, gdje su nastavili da se rvaju. Tada je jedan od njih, najvjerovatnije Milačić, koji se prije nekoliko dana vratio iz inostranstva, ispalio jedan hitac, koji na sreću nikoga nije pogodio.

Policija, koja je i tokom ovog incidenta bila u blizini, pojurila je na mjesto odakle su začuli pucanj.

Dvojica Cetinjana, čim su vidjela policajce, razdvojila su se i pokušala da pobjegnu. Milačić je priveden, a kako je Belada bio krvav, policajci su ga prvim automobilom uputili u bolnicu jer nijesu bili sigurni da li je ranjen. Ipak, on se u bolnici nije pojavio.

M.V.P.

HRONIKA 11

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

Misteriozna smrt u Južnoj Africi NOVLJANIN PREMINUO NAKON OTMICE

Š

ezdesetpetogodišnji Petar Mišo Mihaljević iz Herceg Novog, koji je preminuo u Johanesburgu u Južnoafričkoj Republici 27. decembra, nedjelju dana pošto je bio otet, biće sahranjen danas na gradskom groblju na Savini u Herceg Novom. Južnoafrički mediji, koji su o ovom slučaju izvještavali od dana otmice, prenijeli su da je Mihaljević bio kidnapovan zbog veza njegovog sina Đorđa sa kontroverznim Čehom Radovanom Krejčirom, kojeg tamošnji mediji dovode u poslovnu vezu sa odbjeglim Pljevljakom Darkom Šarićem. Ipak, Đorđe je negirao te navode.

Mišo Mihaljević, koji je živio u Johanesburgu, prema navodima južnoafričkih medija, kidnapovan je 20. decembra kada se vraćao kući. Navodno, nepoznati otmičari presresli su njegov automobil, iz kojeg su ga na silu izvukli, nakon čega su odveli u nepoznatom pravcu.

Forenzičar Čed Tomas za tamošnje medije izjavio je da je ovaj Novljanin tokom otmice mučen, te da su mu tom prilikom otmičari čekićima polomili karlicu i noge. Navodno, on je uprkos brojnim povredama uspio da dođe do bolnice u gradu u kojem živi, gdje je doživio srčani udar od kojeg je umro.

“On je nekako uspio da dođe do bolnice ali je umro nakon komplikacija na Badnje veče. Očigledno je imao moždani udar od kojeg je preminuo”, izjavio je forenzičar Tomas za “The Citizen”.

Mihaljević je u Južnoj Africi bio potpredsjednik Srbijanskog kulturno- umjetničkog društva (SKUD).

Njegov sin Đorđe, koji je prema pisanju “Eievitness news”, vlasnik kompanije za prodaju i kupovinu zlata i dijamanata iz Južne Afrike, za taj medij potvrdio je da je njegov otac bio otet, ali je kategorički demantovao navode da je smrt nastupila od povreda zadobijenih mučenjem. On je tvrdio da mi je otac umro od srčanog udara. Takođe, bio je izričit i da su apsolutne laži navodi da otmica ima bilo kakve veze sa Radovanom Krejčirom.

“Ne postoji ništa dalje od istine. Ja sam uvrijeđen i povrijeđen koliko ljudi mogu da napišu nešto što ne znaju. Oni pišu šta hoće”, naveo je Đorđe Mihaljević za “Eievitness news”, tvrdeći da je su medijski izvještaji o ovom događaju samo “splačine koje se zasnivaju na lažima”.

Takođe, kazao je da nikada nije poslovao sa kontroverznim Čehom koji je navodno sarađivao sa Darkom Šarićem.

U Johanesburgu ubijen i Srbijanac Nepuna dva mjeseca prije smrti Mihaljevića, u Johanesburgu je ubijen i Srbijanac Veselin Laganin, koji je takođe dovođen u vezu sa Krejčirom.

Njih dvojica, prije dvije godine, zajedno su hapšeni zbog sumnje da su izvršili razbojništvo.

Laganin je ubijen kada su u njegovu kuću koja se nalazi u naselju Bedfordvju u Johanesburgu upali razbojnici. Dvojica naoružanih pljačkaša ušla su u kuću Srbijanca, kada su ukrali nakit njegove žene. Kako ga je probudila buka, Laganin je ustao iz kreveta, a razbojnici su u njega ispalili metke od kojih je odmah preminuo.

Navodno, ubijen je od oružja koje se vodilo na njegovo ime. Laganin je dovođen u vezu i sa Semom Isom, koji je prošle godine ubijen u istom kraju Johanesburga.

Policija Johanesburga, kako prenose tamošnji mediji, navela je da im otmica nije prijavljena.

“The Citizen” je, izvještavajući o ovom slučaju, naveo i da je sin pokojnog Mihaljevića prijatelj osuđivanog narko dilera Glena Aljotija.

Južnoafrički mediji već duže vremena izvještavaju o kontroverznom Čehu Krejčiru. On je u novembru prošle godine, sa još troje ljudi, uhapšen zbog kidnapovanja i napada na čovjeka zbog propale trgovine drogom. Trenutno se, zbog problema sa bubrezima, nalazi u bolnici, gdje je pod policijskim nadzorom.

Osim sa Šarićem, ovaj Čeh dovodi se u vezu sa Dobrosavom Garićem, koji je osuđen za ubi-

Krejčir (lijevo) i Laganin (desno)

stvo Željka Ražnatovića Arkana. Takođe, južnoafrički mediji su prenosili i da se Krejčir sa Šarićem i Gavrićem dovodio u vezu sa ubistvom šefa južnoafričkog podzemlja Sirila Bike. Povod ubistva navodno je bila svađa zbog posla. Tokom istrage, tamošnja policija je u Krejčirovoj kući pronašla listu za likvidacije na kojoj je bilo ime Bike.

Krajem jula prošle godine na nevjerovatan način preživio je kišu metaka iz koje je izašao čak i nepovrijeđen. Mediji su tada objavili da je na Čeha pucano iz čak 12 pušaka skrivenih iza registarskih tablica automobila. Čim je izašao iz svog “mercedesa”, daljinskim upravljačem aktivirano je svih 12 pušaka koje su

se nalazile na crvenom “folsvagenu”. Ipak, Krejčir je uspio da se baci u zaklon i ostane nepovrijeđen. Nakon ispaljivanja metaka, “folsvagen” je eksplodirao.

“Ja sam srećan čovjek. Cijeli život mi je kao neki film sa Džejmsom Bondom. Tako ja živim”, izjavio je Krejčir tada.

On je Južnu Afriku otišao prije šest godina, a od brojnih optužbi odbranili su ga najpoznatiji advokati. Češki portal “EuroZprávy.cz” objavio je da je Krejčir povezan sa više krivičnih djela.

Posmrtni ostaci pokojnog Petra Mihaljevića dopremljeni su juče na podgorički aerodrom Golubovci, nakon čega će se danas u 15.00 časova na gradskom groblju na Savini obaviti sahrana.

M.V.P.

PRESUDA

Službenik kotorskog katastra osuđen zbog zloupotrebe položaja

Koleginica osuđenog Zorana Pehara Šuhreta Odalović oslobođena optužbi za isto djelo Odlukom sudije Višeg suda u Podgorici Ane Vuković, službenik kotorskog katastra Zoran Pehar osuđen je na 10 mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja, dok je njegova koleginica Šuhreta Odalović oslobođena optužbi za isto krivično djelo. Vuković je ovom presudom Pehara oslobodila navoda optužnice da je prilikom zloupotrebe položaja donio rješenje o parcelaciji katastarske parcele 1705 KO Dobrota i izvršio upis prava vlasništva na ime i u korist Božidara Senarića.

Obrazlažući ovu odluku, sudija Vuković je navela da optužnica nije potkrijepila navode optužbe da je Pehar pribavio korist Senarićima, već da je donio predmetno rješenje koje nije dostavljeno strankama.

Objasnila je da tokom sudskog postupka nije dokazano ni da je Odalović, dok je radila u kotorskom katastru, zloupotrebom

službenog položaja pribavila korist Božidaru Senariću i povrijedila prava Boška i Stanice Primić.

“Prema novom nalazu vještaka utvrđeno je da je parcelacija spornih parcela izvršena po DUPu, pa se Odalović oslobađa optužbe da je zloupotrijebila službeni položaj”, navela je Vuković.

Prema navodima optužnice, Pehar je 12. aprila 2008. godine u Kotoru, kao službeno lice u Upravi za nekretnine Podgorica, PJ Kotor, protivpravnim iskorišćavanjem službenog položaja i nevršenjem službene dužnosti donio rješenje o parcelaciji katastarske parcele 1705 KO Dobrota i izvršio upis prava vlasništva na ime i u korist Božidara Senarića.

Njegova koleginica Odalović optužnicom se teretila da je tokom aprila 2008. godine, dok je radila u kotorskom katastru, suprotno DUP-u Dobrota, usvojila

Presuda izrečena u Višem sudu u Podgorici

spisak prijava kada je propustila da pribavi saglasnost oštećenih i saglasnost Sekreterijata za urbanizam i imovinsko-pravne poslove opštine Kotor. Tu parcelaci-

ju, prema optužnici koja po ocjeni suda nije dokazana, sprovela je u katastarski operat u korist Božidara Senarića, a na štetu Boška i Stanice Primić.

M.V.P.

Oduzeto 3.358 paklica cigareta Pljevaljska policija na kraju prošle godine, izvela je akciju pod nazivom “Bura” čiji je plan bio suzbijanje sive ekonomije. Tokom akcije od četiri osobe privremeno je oduzeto 3358 paklica raznih vrsta cigareta, koje su predate Carinskoj Ispostavi Pljevlja.

Protiv osoba od kojih je oduzeta ova roba podnešene su prekršajne prijave Carinskoj Ispostavi Pljevlja, zbog prekršaja iz Carinskog Zakona Crne Gore.

Iz Centra bezbjednosti Pljevlja saopšteno je da za vrijeme novogodišnjih praznika nije zabilježen nijedan slučaj narušavanja javnog reda i mira. Oni su naveli i da za poslednja tri dana 2013. godine podnešena je samo jedna prekršajna prijama zbog narušavanja javnog reda i mira.

12 CRNA GORA

srijeda, 8. 1. 2014.

TURIZAM

Lijepo i bez snijega KOLAŠIN – Meteorološki uslovi su početak ovogodišnje zimske turističke sezone prekinuli u pola koraka. Veliki broj turista koji su novogodišnje praznike proveli u Kolašinu nije obradovao sniježni pokrivač, pa nakon završetka praznika ponovo je nastupila etapa “praznih” gradskih ulica.

Na ski-centru Kolašin 1450, do juče je zahvaljujući vještačkom snijegu veliki broj gostiju imao mogućnost sa skija. Ipak, kako je kazao direktor ovog ski-centra Boban Šćepanović, kiša koja je padala proteklih dana i to malo vještačkog snijega je otopila, a temperatura je juče u gradu

na Tari onemogućava mašine za pravljenje vještačkog snijega da nastave sa radom.

“Nažalost, vremenski uslovi i temperatura koja je visoka za ovo doba godine učinila je svoje, pa nakon velikog broja gostiju koji su boravili za vrijeme praznika, juče je njihov broj bio evidentno manji. I u odnosu na prošlu godinu u isto vrijeme broj gostiju je mnogo manji, upravo zbog vremenskih prilika. Mi smo jedini u Crnoj Gori, a i u okruženju, koji smo koliko+toliko imali uspješan start zimske turističke sezone. Ipak, iako nema snijega, planina i samo skijalište gostima su interesantni, pa smo za-

dovoljni i trenutno nastalom situacijom”, kazao je Šćepanović.

Kolašinci su najveći pravoslavni praznik Hristovog rođenja proslavili tradicionalno uz paljenje badnjaka ispred Hrama Svetog Dimitrija u samom centru grada gdje se okupio veliki broj građana i turista, a primjetno je bilo i prisustvo velikog broja posjetilaca iz Rusije. Uz večernju liturgiju koju je služio protojerej Rade Radović, uz zvuke gusala i trubača služile su se tradicionalno priganice sa medom, a ovaj događaj je uljepšao i vatromet koji je po procjeni prisutnih bio ljepši nego u novogodišnjoj noći.

Z.B.

TURIZAM

TO Herceg Novi u Beču i Bratislavi

HERCEG NOVI - Turistička organizacija Herceg Novi tokom januara učestvovaće na dva internacionalna sajma turizma, u Beču i Bratislavi.

Direktor TO HN Bogdan Kočetanović kazao je da je planiran nastup na zajedničkom štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore na sajmu turizma u Beču koji će trajati u periodu od 16. do 19. januara.

Osim novske Turističke organizacije, na zajedničkom štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore biće prisutne turističke organizacije Tivta, Budve, Bara i Ulcinja, kao i nacionalni avio-prevoznik Montenegro Erlajns.

“Sajam turizma u Beču je najznačajniji internacionalni sajam turizma u Austriji, koji se održava već 38 godina. Prema statističkim podacima organizatora, ovaj sajam u prošloj godini posjetilo je oko 150.000 posjetilaca i hiljade eksperata iz oblasti turizma koji dolaze da se informišu o turističkoj ponudi, kao i da odaberu svoju sljedeću destinaciju za odmor i razonodu”, rekao je

Kočetanović.

Prema najavama organizatora, na sajmu turizma u Beču učestvovaće oko 750 izlagača iz više od 70 zemalja, koji će prezentovati popularne turističke destinacije, preporučena sredstva transporta i širok spektar ponude iz oblasti putovanja i razonode.

Osim u Beču, planiran je nastup Turističke organizacije Herceg Novi na sajmu turizma u Bratislavi od 30. januara do 2. februara, koji je organizovan u režiji lokalnih turističkih organizacija crnogorskog primorja.

Pored TO HN, biće prisutne i lokalne turističke organizacije Budve, Bara, Tivta i Kotora.

Na ovom sajmu turizma Turistička organizacija Herceg Novi omogućila je svim privrednim subjektima iz Herceg Novog da besplatno promovišu svoje kapacitete i turističke proizvode. Opredjeljenje za nastup na zajedničkom štandu ima za cilj, pored smanjenja troškova, i integralno predstavljanje bogate turističke ponude Crne Gore.

S.M.

EVROPSKA BANKA

Nova zgrada niče na Rudešu BERANE - Evropska banka za razvoj finansiraće izgradnju stambene zgrade na Rudešu u kojoj će biti zbrinuta raseljena lica.

Sastanku kojem je prisustvovao direktor Direktorijata za zajmove Evropske banke za razvoj Stefan Selen, predstavnici humanitarnih organizacija USAID, HELP i UNHCR, kao i predsjednik opštine Vuka Golubović istakli su da će ovo biti pravo i trajno rješenje za raseljena lica koja trenutno ži-

ve u barakama.

Iz lokalne uprave su naveli da će izgradnjom stambenog objekta na Rudešu biti kvalitetno riješeno pitanje smještaja raseljenih lica i da će dio prostora gdje oni danas borave biti ustupljen socijalno ugroženim porodicama. Kazali su da je lokalna uprava već pripremila dio planske dokumentacije, s tim što će preostali dio, uključujući i glavni projekat, biti na vrijeme završen.

M.T.

CRNA GORA 13

srijeda, 8. 1. 2014.

RASELJAVANJE

Napuštanje Kolašina Zorica Bulatović

P

rema zvaničnim podacima iz lokalne uprave u Kolašinu, grad su protekle godine napustila 154 punoljetna građanina. Ipak, to je samo broj onih koji su odjavili prebivalište. Prema nezvaničnim podacima, ukupan broj onih koji su se odselili je veći čak dva do tri puta.

KOLAŠIN - Kako nezvanično kažu u Opštini, mnogo je Kolašinaca koji još nijesu odjavili prethodno prebivalište i koji su samo formalno stanovnici svog rodnog grada, a zapravo žive i rade u drugim mjestima u Crnoj Gori, uglavnom u Podgorici. Među onima koji će ove zime prezimiti u drugim opštinama je i veći broj mlađih od 18 godina, tako da se procjena o odseljavanju stanovništva može svesti na broj od bar 300 Kolašinaca koji su odselili od decembra 2012. godine.

Odseljavanje iz Kolašina intenzivnije je nego ikada, mada o tome predstavnici lokalne vlasti ne žele zvanično da govore. Prema rezultatima popisa iz 2010. godine broj stanovnika grada pod Bjelasicom u odnosu na 2003. godinu bio je manji za 1.700. Prije tri godine na području kolašinske opštine živjelo je 8.600 građana. Prema istim podacima, u pet kolašinskih sela nema žive duše, pa tako, zvanično, niko ne živi u Moračkoj Bistrici, Kosu, Padežu, Višnjama i Uvaču.

Statistika surovo podsjeća da je tokom minule decenije skoro 2.500 Kolašinca ostalo bez posla.

“Jasno je da odlaze uglavnom mladi bračni parovi ili Kolašinci i Kolašinke koji su tek završili školovanje. Ovo su zaista zabrinjavajući

podaci na koje bi trebalo odmah reagovati, ali teško da to lokalna vlast može bez intenzivnije pomoći države. Prošle godine je posebno bilo izraženo odseljavanje i to, uglavnom, ljudi koji žive u gradskom dijelu”, glasio je nezvanični komentar jednog lokalnog funkcionera.

U kolašinskoj opoziciji su, kako kažu, šokirani najnovijim podacima o broju sugrađana koji su odselili. Grad gubi najvrednije, tvrde u Demokratskom frontu. Prema riječima predsjednika izbornog štaba DF Aleksandra Dožića, odlaze najkreativniji ljudi.

“To su ljudi koji bi najviše mogli pomoći gradu. Razloga za to je puno. Sada treba raditi na ispravljanju takvog stanja. Migracija se može zaustaviti. Kada dođemo na vlast pozvaćemo sve mlade ljude porijeklom iz ovog grada, a koji sada žive i rade negdje drugo, da pomognu svojim idejama i daju doprinos oživljavanju grada. Neophodna je energičnija i konkretnija aktivnost na oživljavanju ovog grada. Podaci koji iznosite su poražavajući i šokantni”, kazao je Dožić.

Odlazak stanovništva, prvenstveno mladih i obrazovanih ljudi, najveći je problem koji Kolašin ima i uzrokovan je mnoštvom razloga, smatra odbornik Socijaldemokrat-

ske partije Bojan Zeković.

“Ovakav rad lokalne vlasti, nameti kojima se ne finansira razvoj već preglomazna uprava i stotine hiljada eura trošene na rasipništvo funkcionera, ne stvara ambijent privlačan za investicije, kojima bi otvorili nova radna mjesta. Ipak, nepravedno bi bilo za sve okriviti lokalnu vlast, iako je ona negativnim trendovima dala maksimalan doprinos. Nešto bolja, ali takođe lo-

ša situacija je i u drugim gradovima na sjeveru, a rezultati Vlade na planu ravnomjernog regionalnog razvoja i zaustavljanja odlaska stanovništva sa sjevera krajnje su zabrinjavajući”, tvrdi odbornik SDP. On je podsjetio da su na području kolašinske opštine tokom investicionog buma prodati milioni kvadrata zemlje, na desetine miliona eura slile su se u grad, a nije otvorena ni jedna nova fabrika ili hotel, niti

ijedno novo radno mjesto.

“Očigledno je da lokalna vlast nema viziju razvoja grada, privlačenja investicija i otvaranja novih radnih mjesta, a to je vrlo obeshrabrujuće za građane. Kada vlast služi pobjednicima na izborima, a ne građanima, onda su ljudi prinuđeni da napuštaju svoje kuće i imanja i kao podstanari u drugim sredinama traže egzistenciju za sebe i svoje porodice”, zaključio je Zeković.

PROJEKAT

TURIZAM

Njega starih lica

Rekordno za tivatski aerodrom

PLJEVLJA - Opština Pljevlja nastaviće i ove godine projekat Njege starih lica, a budžetom je za ovu namjenu planirano 63.000 eura, saopšteno je iz pljevaljske lokalne uprave.

Projektom je obuhvaćeno 80 korisnika o kojima brine 12 obučenih geronto domaćica, a broj korisnika nije konačan jer je opština pozvala zainteresovane da se prijave ukoliko im je potrebna pomoć geronto domaćica.

“Potrebno je da se stara lica kojima je neophodna ova vrsta pomoći jave Sekretarijatu za društvene djelatnosti opštine Pljevlja i podnesu zahtjev kako bi mogli blagovremeno izaći na lice mjesta i utvrditi uslove koji su neophodni za raspored

gerontodomaćica tokom 2014. godine”, saopšteno je iz lokalne uprave.

U realizaciji ovog projekta dijelom učestvuje i Zavod za zapošljavanje Crne Gore koji obezbjeđuje plate za dvije gerontodomaćice i sa kojim pljevaljska lokalna uprava ima odličnu saradnju.

“Značaj projekta geronto domaćica je veoma velik. Osim obavljanja osnovnih kućnih poslova one i razgovaraju sa starim licima, kojima je u većini slučajeva upravo usamljenost najveći problem. Stoga cijenimo da je ovo veoma značajn vid pomoći za stara lica”, smatraju u opštinskom Sekretarijatu za društvene djelatnosti.

D.K.

HUMANOST

ª Romsko srceº za 10 porodica NIKŠIĆ - Fondacija Banka hrane obezbijedila je tokom proteklog vikenda donacije u vidu hrane za materijalno najugroženije porodice iz romskog naselja pod Trebjesom i naselja Budo Tomović iz Nikšića. Prema riječima Ismeta Kurtija koji je član nevladine organizacije Romsko srce, romske porodice koje su dobile pomoć neizmjerno su zahvalne na donaciji koja je stigla onima ko-

jima je to bilo najpotrebnije.

“Ova donacija se sastoji od osnovnih prehrambenih namirnica kao što su brašno, salama, ulje, šećer, sirće, tjestenine, sirevi, sokovi na razblaživanje, supa, keks, konzerve, čokolada i čaj. Dobili su i nešto od preparata za ličnu higijenu, a ukupna težina donacije je 123 kilograma i 328 grama i porodice su zbog toga presrećne,” kazao je Kurti.

TIVAT - Za tivatski aerodrom prošla godina je bila rekordna jer je zabilježen promet od 868.423 putnika, odnosno 19,7 odsto više nego prethodne godine. Opsluženo je 5.235 aviona, od kojih su 1.122 bili mali poslovni vazduhoplovi, a u 2013. je zabilježeno 13 posto povećanje u broju prihvaćenih i opsluženih vazduhoplova.

Zahvaljujući redovnim i sezonskim linijama, Tivat je 2013. bio povezan sa dvadesetak destinacija u

petnaestak evropskih država, što je još jedan podatak koji pokazuje da je najprometniji aerodrom u zemlji. Da je tako pokazuje i promet u avgustu prošle godine kada je transferisao 203.498 putnika, duplo više nego na aerodromu Podgorica čiji je promet u avgustu iznosio 101.184 putnika.

Rukovodstvo aerodroma ističe da je iza njih izuzetno uspješna, ali i dosta naporna godina “jer tokom ljetnjih mjeseci radimo na granici

svojih aktuelnih tehničkih i tehnoloških kapaciteta, čak možda i preko toga određenih dana”.

“To potvrđuje i podatak da je, recimo, najprometniji prošlogodišnji dan bio 10. avgust kada smo za manje od 24 sata transferisali ukupno 11.053 putnika”, naveo je direktor tivatske vazdušne luke mr Ranko Bošković naglasivši da je skoro 84 posto od ukupnog prošlogodišnjeg prometa aerodrom Tivat ostvario tokom ljetnje turističke sezone. Z.K.

14 CRNA GORA

srijeda, 8. 1. 2014.

LEGENDA

ª Barbaraº u Zbirci pomorskog nasljeđa TIVAT - Novi eksponat, koji će se naći u Zbirci pomorskog nasljeđa u Porto Montenegru je motorna barskasa BM-58 “Barbara”, koja je decenijama prevozila obalom Bokokotorskog zaliva, a pripadala je bivšem Remontnom zavodu “Arsenal”.

Barkasa je izgrađena 1926. godine u Njemačkoj, a biće postavljena na plato ispred Zbirke pomorskog nasljeđa u marini gdje se od jula prošle godine nalaze podmornice Heroj P-821 i P-912 “Una”. Motorna barkasa je postala neodvojivi dio Tivta i njegove istorije jer je decenijama plovila i prevozila radnike Arsenala, kao i građane i đake obalom zaliva.

Zbog toga je 2007. godine Ministarstvo odbrane, nakon zatvaranja Arsenala Barbaru poklonilo opštini Tivat, koja je imala planove da se barkas preuredi i služi

za reprezentativne svrhe, a postojale su namjere da se iskoristi i za odvijanje lokalnog brodskog saobraćaja.

Pored toga pominjala se ideja i da barkasa služi kao školski brod za praktičnu obuku polaznika Centra za obuku pomoraca tivatskog Fakulteta za mediteranske poslovne studije.

Međutim, barkas od tada pa do danas nije zaplovila jer su u lokalnoj upravi odustali od prvobitnih namjera zbog finansijskih razloga.

Troškovi obnove “Barbare” bi, prema prvim procjenama, iznosili oko 300.000 eura, pa je odlučeno da se “Barbara” nađe u Zbirci pomorskog nasleđa.

Barkas je prije tri godine izvađena na suvi vez i nalazi se u brodogradilištu “Navar” u Bonićima.

Sada, neophodno je da joj se vrati stari izgled iz vremena ka-

da je bila u službi Arsenala i da se konzervira i nakon toga prebaci i postavi na postament u Porto

Montenegru. Opština je za taj posao planirala 15.000 eura.

Uz školski brod “Jadran” Mor-

narice Vojske Crne Gore, “Barbara” je bila najstariji brod u Mornarici bivše SFRJ. Z.K.

AKCIJA

Paketići za Tisu i Oazu

GRANIČNI PRELAZ

Velike gužve na Debelom Brijegu HERCEG NOVI - Prvog i drugog januara granični prelaz Debeli Brijeg koristilo je 8.045 lica i 2.086 vozila, što je 30 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Samo tokom prethodne godine granicu između Crne Gore i Hrvatske je prešlo oko dva miliona putnika i pola miliona vozila. Prema riječima službenika granične policije Petra Radovića bez obzira na povećani intenzitet saobraćaja i scene koje stvaraju utisak gužve, pogranične službe su uspjele da se organizuju, pa su zadržavanja bila podnošljiva.

“Zadržavanja su od 15 do 20 minuta, a to smo postigli dobrom organizacijom. Uradili smo sve da bi zadržavanja bila što manja, a tokom praznika carinu je obezbjeđivalo šest graničnih policajaca”, potvrdio je Radović za Dnevne novine. Da zadržavanja nijesu velika potvrdili su i putnici koje smo zatekli na graničnom prelazu Debeli Brijeg.

Mato Božović iz Splita ističe da su zadržavanja minimalna i da ovaj granični prelaz koristi često.

“Nemam problema sa prelaskom granice, sve funkcioniše bespre-

korno,” kazao je Božović.

Tokom godine je ipak najveći intenzitet prelazaka ljeti, pa je u avgustu ovaj granični prelaz koristilo 500.000 lica. Radović je dodao da je tokom prethodne godine na Debelom Brijegu pronađena i veća količina narkotika, a bilo je i pokušaja ilegalnog prelaska granice. On dodaje da su albanski državljani pretežno pokušavali da na nelegalan način pređu granicu. Radović ističe i da je povećanje broja prelazaka državne granice zabilježeno i na ostalim graničnim prelazima na području Boke.

Granični prelaz Kobila nije frekventan kao Debeli brijeg, ali i tamo se u posljednje dvije godine bilježi povećan broj prelazaka. Za vrijeme novogodišnjih praznika ovu granicu je prešlo 3.500 lica i 1.500 vozila, što predstavlja povećanje za oko 70 odsto u odnosu na prošlu godinu. Radović ističe da dosta putnika ne zna za ovaj granični prelaz, ali prema njegovim riječima put je duži za oko 20 kilometara nego preko Debelog Brijega. Ovaj prelaz putnici koriste kao alternativu zbog velikih gužvi u ljetnjem periodu na Debelom Brijegu.

S.M.

BIJELO POLJE - Predstavnici Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore podijelili su novogodišnje paketiće Dnevnom centru Tisa i NVO Oaza gdje borave djeca sa smetnjama u razvoju.

“Akcija se sprovodi iz novčanih sredstava koje dobijamo od Vlade, ali Savjet dosljedno njeguje razvoj univerzalnih vrijednosti, ljubav i humanost, kao

vrijednosti koje ne poznaju ni granice ni različitosti i za čije ostvarenje nije potrebno mnogo novca. Ovo nije posljednja akcija koja se sprovodi i biće još akcija sličnog karaktera za sve ljude kojima je to potrebno ma gdje oni bili, kojoj naciji, vjeri i polu pripadali, jer je dostojanstvo i zdravlje ljudi vrijednost koju treba njegovati”, kazala je pot-

predsjednica Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore Suada Begović.

Direktorica Dnevnog centra Tisa Saida Čikić zahvalivši donatoru kazala je da ovo nije prva donacija Savjeta muslimanskog naroda, već da su oni i prošle godine poklon-paketićima obradovali korisnike Dnevnog centra.

B.Č.

KREDITIRANJE

Oglas za stambene kredite TIVAT - Komisija za rješavanje stambenih pitanja opštine raspisala je oglas za rješavanje stambenih potreba, a na osnovu Odluke o rješavanju stambenih potreba lica koje bira ili imenuje Skupština opštine Tivat i predsjednik opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu. U budžetu opštine u te svrhe planirano je 78.000 eura.

Na oglas mogu konkurisati funkcioneri lokalne uprave, koje imenuje gradonačelnik ili lokalni parlament, a krediti se dodjeljuju za po-

boljšanje uslova stanovanja kroz adaptaciju postojećih stanova ili dogradnju kuće.

Podnosilac zahtjeva neophodno je da dostavi popunjen obrazac prijave za rješavanje stambenih potreba putem dodjele kredita, dokaz o vlasništvu stana ili stambene kuće, potvrdu o dužini radnog staža i visini koeficijenta i dokaz o doprinosu za stambenu izgradnju.

Uz tu dokumentaciju podnosilac zahtjeva treba da dostavi predračun radova kao dokaz za po-

boljšanje uslova stanovanja, kao i građevinsku dozvolu i dokaz da ranije nije koristio maksimalan iznos kredita, navodi se u og lasu. Krediti se sa nizom povoljnosti dodjeljuju na period otplate od minimum deset godina. Rok za podnošenje dokumentacije je do 24. januara ove godine, a korisnik kredita je dužan da sredstva namjenski iskoristi u roku od šest mjeseci od dana potpisivanja Ugovora o stambenom kreditu.

Z.K.

CRNA GORA 15

SRIJEDA, 08. 01. 2013

KRIZA

Bjelopoljsko preživljavanje Beća Čoković

B

jelopoljski Savez nevladinih organizacija upozorava na tešku socioekonomsku situaciju na sjeveru države i u gradu pod Obrovom kao regionalnom centru.

BIJELO POLJE - Predsjednik Saveza Uglješa Prebiračević naveo je da prema posljednjem popisu Bijelo Polje ima oko 46.000 stanovnika i da su izvučeni parametri koji ukazuju na realno socio-ekonomsko stanje u toj opštini.

“Prema raspoloživim podacima zaposlenih je 6.800, a postoji 1.010 registrovanih preduzeća i preduzetnika. Pripadnika najstarije populacije, odnosno penzionera, ima 6.600 sa trendom porasta u narednom periodu, dok je 4.500 nezaposlenih, od čega oko 500 sa visokom stručnom spremom. Bjelopoljske osnovne i srednje škole pohađa oko 5.500 učenika, a prema raspoloživim podacima iz vrtića i zdravstvenih ustanova na podrućju opštine ima 2.200 djece uzrasta od jedne do pet godina. Raspolažemo i podacima iz socijalnih ustanova, lokalne uprave i drugih nadležnih službi da u Bijelom Polju ima oko 11.000 građana obuhvaćenih nekim od vidova socijalne zaštite i pomoći”, rekao je Prebiračević.

Prema posljednjem popisu, kako je naveo, u Bijelom Polju je registrovano 13.139 domaćinstava.

“Kada se uporedi sa brojem zaposlenih proizlazi da svako drugo domaćinstvo ima po jednog zapošljenog člana. Analizom svih parametara dolazi se do brojke od 10.000 gradjana kojih nema na navedenim pokazateljima i postavlja se pitanje od čega žive, te se mogu svrstati u četvrtu kategoriju građana koji nemaju zvaničnih prihoda”, kazao je Prebiračević.

Analizirajući tu kategoriju građana ocijenio je da među njima ima onih koji žive od neke poljoprivredne proizvodnje, izričito za svoje potrebe.

“U tu kategoriju se mogu svrstati uglavnom mladi ljudi i oni rane srednje dobi koji žive na račun roditelja ili starijih srodnika, a koji nemaju neki od vidova primanja, dakle ljudi čiji roditelji ili srodnici žive i rade u inostranstvu i šalju novac za njihovo izdržavanje i preživljavanje, kao i oni koji se bave nekim od nedozvoljenih radnji, raznim oblicima šverca i kriminala”, objasnio je Prebiračević.

Kuriozitet je, prema njegovim riječima, da je tokom radnog vremena veliki broj mladih u ugostitelj-

skim objektima i kafićima.

“To jasno pokazuje njihovu radnu angažovanost i realnu privrednu situaciju. Kao posljedica takvog stanja i načina življenja tokom dužeg vremenskog perioda proizlazi i sve veći broj neoženjenih starosti između 25 i 50 godina, a što je najizraženije u ruralnom području. Država mora što hitnije pokrenuti sveobuhvatnu strategiju ekonomskog, kulturnog i moralnog oporavka i razvoja kako bi se stvorili što povoljniji uslovi života na ovom području”, istakao je Prebiračević.

Kako je naveo, sa predmetnom analizom upoznata je i Evropska komisija u Crnoj Gori koju je protekle sedmice u Podgorici posjetila delegacija Bjelopoljskog saveza nevladinih organizacija.

Predsjednik Opštinskog sindikalnog povjereništva Bogdan Krgović ocijenio je da je materijalni položaj građana veoma ugrožen, posebno time što se drastično povećavaju cijene osnovnih životnih namirnica.

“Ako tome dodamo da je veliki broj radnika i građana na ivici životne egzistencije i u zoni siromaštva, sva nova poskupljenja dovode ih u beznadežan položaj”, ističe Krgović.

On smatra da je privatizacija na sjeveru države ostvarila krajnje negativne efekte, te je zbog toga veliki broj radnika ostao bez posla i radnu karijeru završio na Birou rada.

“Apsurdno je da se radnici na Sjeveru zadovoljavaju sa 1.926 eura otpremnine za razliku od nekih drugih po Crnoj Gori gdje su otpremnine isplaćivane i po 30.000”, kazao je Krgović.

On smatra da država i nadležne institucije moraju sve uraditi da se konačno krene sa proizvodnjom u preduzećima i da radnici od svog rada obezbjeđuju zarade porodici za normalan život.

Desa Milije Grubović rođena Vukajlović, 7. januara 2014. Sahrana će se obaviti 8. januara u 14 časova u selu Buče.

Petar Mišo pok. Đura Mihaljević 24. decembra 2013. u Johanezburgu – Južnoafrička Republika u 65. godini. Sahrana će se obaviti 8. januara 2014. na gradskom groblju na Savini u 15 časova.

Miloš Lazara Kandić 5. januara 2014. u 70. godini.

Sahrana je obavljena 7. januara u 14 časova na gradskom groblju iza Manastira – Nikšić.

Zorka Šalete Todorović rođena Mijanović, 5. januara 2014. u 86. godini. Sahrana je obavljena 7. januara u 15 časova na groblju Zagorič.

Kuća žalosti Pete proleterske 33, Podgorica.

Tomislav Tomo Brankov Radović 5. januara 2014. u 55. godini.

Sahrana je obavljena 7. januara u 14 časova u Šipačnu.

Vinka Vasilije Raičković rođena Čuljak, 5. januara 2014. u 68. godini. Sahrana je obavljena 7. januara na mjesnom groblju Ždrebaonik u 14 časova.

Blažo Nikole Bjeletić 5. januara 2014. u 75. godini.

Sahrana je obavljena 7. januara u 14 časova na groblju ispred Crkve Sv. Petke u Budvi.

Milena Lela Sava Novović rođena Čađenović, 5. januara 2014. u 66. godini. Sahrana je obavljena 7. januara na gradskom groblju Zagorič u 14 časova. Kuća žalosti Ulica Trifuna Đukića 62.

Bosiljka Petra Ćalić rođena Čvorović, 5. januara 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 7. januara u 14 časova na mjesnom groblju Dragovoljići.

Radmila Brankova Raičković rođena Vučurović, 5. januara 2014. u 75. godini. Sahrana je obavljena 6. januara u 14 časova u selu Gradac, Lješanska nahija. Kuća žalosti Donja Gorica 27.

Miljojka Rada Rakonjac 5. januara 2014. u 86. godini.

Sahrana je obavljena 6. januara u 12 časova na groblju u Unevini.

Zagorka Vladetina Jovanović rođena Bošković, 5. januara 2014. Sahrana je obavljena 6. januara u 14 časova na mjesnom groblju Šljivica – Jakovići.

Vera Novova Medenica rođena Saveljić, 5. januara 2014. u 66. godini. Sahrana je obavljena 6. januara na groblju Čepurci. Kuća žalosti Pohorska ulica 24, Zlatica.

Dušan Rajo Danila Kruška 5. januara 2014. u 66. godini.

Sahrana je obavljena 6. januara u 14 časova na mjesnom groblju u Dragovoj Luci.

Svetozar Dragan K. Šućur 5. januara 2014. u 67. godini.

Sahrana je obavljena 6. januara na mjesnom groblju u Dragovoljićima.

Mitar pok. Velka Bijelić 5. januara 2014. u 87. godini. Sahrana je obavljena 6. januara u 16 časova na groblju kod Crkve Sv. Petke u Petijevićima – Mokrine.

Dragica Beška Gojkova Đurišić rođena Miranović, 4. januara 2014. u 76. godini. Sahrana je obavljena 6. januara na groblju u Srpskoj.

Momčilo Milovanov Tatić 4. januara 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 6. januara na mjesnom groblju Vrbice – Dobrota.

Sreten Vasov Zindović

MOJKOVAČKA BITKA 1916 - 2014.

Različiti termini za jedno obilježavanje godišnjice Obilježavanje 98 godina od Mojkovačke bitke koja se dogodila 6. i 7. januara 1916. godine različito su juče obilježili vladajuća partija DPS i opozicina SNP. Vijence junacima Mojkovačke bitke na spomenik serdaru Janku Vukotiću u centru grada prvo su položili u 10 časova predstavnici DPS, odnosno delegacija Skupština opštine Mojkovac u sastavu predsjednik lokalnog parlamenta Slavenko Blažević, predsjednik DPS-a Mojkovac Dragomir Dragan Mrdak i odbornik DPS-a Lj-

PREMINULI

ljana Jokić.

Predstavnici SNP-a, sa organizacijom boraca 1941-1945. i udruženje ratnika od 1991-1999, položili su vijence u 10.30 časova na spomenik serdaru Janku Vukotiću i spomenik junacima “Mojkovačke bitke” koji se nalazi pored mosta na rijeci Tari.

Veselin Jovanović predsjednik SNP Mojkovca podsjetio je i da je prije tri godine ukinut Dan opštine Mojkovac koji je upravo bio 7. januara, na dan obilježavanja Mojkovačke bitke.

“Tadašnja većina je promijenila taj Dan opštine uzevši neki drugi datum (13. avgust), a mi smo smatrali da je Dan koji je vezan za Mojkovačku bitku najznačajniji događaj koji se desio na ovim područijima. Nije trebalo mijenjati taj dan i mi smo obećali da ćemo vratiti taj datum ukoliko dođemo na vlast. Međutim, desilo se šta se desilo, mi ćemo i dalje, poštujući tradiciju i značaj Mojkovačke bitke, svake godine 7. januara polagati vijence na ove spomenike”, rekao je Jovanović.

V.B.

5. januara 2014. u 29. godini.

Sahrana je obavljena 6. januara u 14 časova na mjesnom groblju u Poljima.

Bogdan Božidarov Todorović 5. januara 2014. u 55. godini.

Sahrana je obavljena 6. januara u 14 časova na groblju u Bačkom Dobrom Polju. Kuća žalosti Ulica Save Kovačevića 20, Bačko Dobro Polje.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Lidija Vasa Đurđevac rođena Ostojić, 5. januara 2014. u 48. godini. Sahrana je obavljena 6. januara u 15 časova na mjesnom groblju Lukovo.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

PROSLAVA ŠIROM SVIJETA

Božić u Srbiji, Rusiji, Sjevernoj Koreji...

Proslava Božića u Srbiji, najradosnijeg događaja u hrišćanskom svijetu, počela je u ponoć prvom Božićnom liturgijom u Hramu Svetog Save u Beogradu, koju je služio episkop remezijanski Andrej. Patrijarh srpski Irinej služio je jutarnju Božićnu liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu. Liturgiji su prisustvovali i premijer Ivica Dačić, beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar i predstavnici Islamske zajednice Srbije.

U Božićnoj poslanici, patrijarh Irinej podsjetio je na vjekovno otimanje Kosova i Metohije od Srbije i sadašnja stradanja i nepravdu, ali i pozvao na mir.

“Danas, kada slavimo rođenje Bogočovjeka Gospoda Isusa Hrista, prije svega oprostimo jedni drugima i kažimo brat bratu: Mir Božji, Hristos se rodi. Pokažimo da možemo biti i da jesmo narod ljubavi Božje, narod koji u svim iskušenjima ovoga vijeka može biti vjeran i častan”, poručio je patrijarh. Centralna proslava Božića na Kosmetu održana je u Manastiru Gračanici.

● VUČIĆ SA KOSOVA: TRAŽIMO MIR, NAŠ NAROD NE OSTAV LJAMO NA CJEDILU

Prvi potpredsjednik Vlade Srbije i lider SNS Aleksandar Vučić Božić je proveo u Gračanici na Kosovu i Metohiji. Ispred porte Manastira Gračanice dočekali su ga gradonačelnici više srpskih opština na Kosovu i Metohiji kao i brojni građani. Centralnoj proslavi Božića u Gračanici pored Vučića prisustvovali su ministar odbrane Nebojša Rodić i ministar bez portfelja zadužen za Kosovo i Metohiju Aleksandar Vulin, a domaćini su im bili gradonačelnik Gračanice Branimir Stojanović i predsjednik građanske liste Srpska Vladeta Kostić.

Vučić je, u obraćanju građanima poslije Božićne liturgije u Manastiru Gračanica, istakao da položaj srpskog naroda nije nimalo lak, navodeći kao primjer razbijanje ćiriličnih tabli u Vukovaru ili kamenovanje Srba u ponedeljak u Đakovici. On je dodao da Srbija želi mir, pregovore i razgovore, da reaguje mirno i suzdržano, ali ne zato što je slaba, već zato što je jaka.

“Srbija želi ekonomski da ojača i da ojača svoju poziciju u svijetu i obezbijedi prosperitet”, dodao je on. Vučić je rekao da Srbija sa svima želi da gradi dobre odnose, i ponovio da Srbija nije ni mala, niti slaba, niti je za potcjenjivanje i da neće zaboraviti ni ostaviti

svoj narod, a posebno ne na Kosovu i Metohiji. “Uvijek ćemo pomagati našem narodu, ali i govoriti da je sve najbolje da činimo u miru - da imaju dobre odnose sa komšijama Albancima”, kazao je Vučić, čiji su dolazak, ali i odlazak sa Kosova, obezbjeđivale jake policijske snage.

Patrijarh Irinej služio je Božićnu liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu

● PUTIN U SOČIJU NA BOŽIĆNOJ LITURGIJI Božić su juče, osim SPC, proslavile i Ruska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Ruski patrijarh Kiril pozvao je vjernike tokom sinoćnje Božićne liturgije da streme duhovnom razvoju i čine dobra djela.

“Božji blagoslov kroz Isusa Hrista nam je darovan da bismo stalno rasli, podizali se prema nebu, kako nikakva iskušenja i sablazni svijeta ne bi uništili naše sposobnosti za duhovni rast, koji nema granica”, rekao je patrijarh Kiril. On je služeći liturgiju u Hramu Hrista Spasitelja u Moskvi rekao da nam se kroz taj rast otvaraju vrata vječnog života i pozvao vjernike da neumorno čine dobra djela i da se bore protiv grijeha.

“Dijeleći nemoć drugih, dijeleći bol i tugu, saosjećajući s nesrećnim i obespravljenim, čovjek ispunjava Hristov zavjet”, rekao je patrijarh Moskovski i cijele Rusije. Liturgiji je prisustvovao i premijer Rusije Dmitrij Medvedev sa suprugom Svetlanom. Predsjednik Rusije Vladimir Putin prisustvovao je Božićnoj liturgiji u Hramu Hrista Spasitelja u Sočiju, nedaleko od Olimpijskog parka, gdje će u februaru biti održane Olimpijske igre. Izgradnja tog hrama počela je u avgustu 2012. Putin je u svojoj Božićnoj čestitki pravoslavnim vjernicima naveo da “ovaj svijetli praznik njeguje najljepša osjećanja i misli, služi ujedinjenju miliona ljudi na osnovu zajedničkih duhovnih vrijednosti i istorijskih tradicija, čiji su neodvojivi dio uzajamno uvažavanje i saglasje, milosrđe i briga o bližnjem”.

● SLAVILO SE I U PJONGJANGU, KOPTI U STRAHU OD NAPADA ISLAMISTA

Pravoslavni vjernici u Sjevernoj Koreji proslavili su Božić u prijestonici Pjongjangu.

Liturgiju su služili u Crkvi Svete Trojice u južnom dijelu Pjongjanga sjevernokorejski sveštenici,

otac Fjodor i otac Jovan, koji su studirali na Moskovskom teološkom seminaru, prenijela je agencija Itar Tas. Službi su prisustvovale diplomate ruske ambasade kao i diplomatskih predstavništava Češke, Sirije, Kine i Velike Britanije u Sjevernoj Koreji. Milioni egipatskih hrišćana širom pretežno muslimanske zemlje, Egipta, takođe su juče slavili Božić, a božićna liturgija održana je uz neuobičajeno jake bezbjednosne mjere, prenijela je agencija AP. Bezbjednosne mjere su pojačane zbog bojazni da bi islamisti lojalni svrgnutom predsjedniku Mohamedu Morsiju mogli da napadnu pravoslavne crkve jer islamisti tvrde da su egipatski pravoslavci odigrali ogromnu ulogu u masovnim protestima koji su prethodili Morsijevom svrgavanju, 3. jula. Mnoge crkve, posebno u egipatskim južnim utočištima radikalnih muslimana, održale su ponoćnu liturgiju nekoliko sati ranije da bi vjernici mogli da izbjegnu vraćanje kućama poslije ponoći kada su ulice prazne, a rizik od napada je povećan. Hrišćani čine 10 odsto populacije u Egiptu, u kome živi 90 miliona stanovnika.

OTIŠAO NA OTPUST I NIJE SE VRATIO

Vladimir Putin na Božićnoj liturgiji u Hramu Hrista Spasitelja u Sočiju

ALENKA BRATUŠEK:

Grčka u panici nakon bjekstva teroriste ljevičara

Regionalna saradnja je prioritet Slovenije

ATINA - Zatvoreni grčki ekstremi ljevičar, osuđen na šest kazni doživotnog zatvora kao terorista i likvidator, nestao je tokom novogodišnjeg odsustva. Njegov nestanak naveo je Vladu Grčke da hitno preispita zatvorski sistem. Bjekstvo je juče izazvalo opštu potragu po Grčkoj i prisililo ministra javnog reda da prizna da je u Grčkoj opasnost od domaćih terorista i dalje velika.

Vlasti kažu da se Hristodulos Ksiros (55) nije u ponedjeljak javio - što je morao - policijskoj stanici na sjeveru Grčke koja je bila zadužena da ga nadzire dok je na odsustvu iz zatvora.

On je osuđen 2003, zajedno s dvojicom svoje braće, jer je tvrdio da je bio pripadnik najdugovječnije i ozloglašene grčke terorističke ogranizacije “17. novembar”.

Do sada je izdržao deset godina zatvorske kazne na koju je osuđen zbog svoje tvrdnje da je bio umiješan u niz napada bombama, raketama i vatrenim oružjem na domaće i strane ličnosti i ustanove. Auto koji je koristio Ksiros policija je našla 200 kilometara od Halkidike, koju nije

LJUBLJANA - Jačanje saradnje u jugoistočnoj Evropi ostaje među prioritetima slovenačke politike, rekla je juče slovenačka premijerka Alenka Bratušek, obraćajući se slovenskim diplomatama, koji su u ponedjeljak i utorak iza zatvorenih vrata raspravljali o spoljnopolitičkim pitanjima na redovnom godišnjem zasijedanju na Brdu kod Kranja.

smio da napušta tokom zatvorskog odustva. Organizacija “17. novembar”, čija je platforma bila mješavina antikapitalističke ekstremno-ljevičarske ideologije, nacionalizma i populizma, ponosila se time što je ubila 23 čovjeka od 1975. do 2000. godine. Žrtve su bile prominentne strane diplomate, domaći i strani privrednici i policajci. Kada je 2000. godine usred dana na ulici ubila britanskog vojnog atašea u Atini jer je bio uključen u planiranje napada NATO na SR Jugoslaviju 1999, organizacija “17. novembar” je zaustavljena nizom hapšenja 2002. godine uz angažovanje specijalne britanske policijske jedinice. Povod za sveobuhvatnu akciju je bila bezbjednosna priprema za Olimpijske igre u Atini 2004. Maratonsko suđenja uhapšenima, uz TV-prenos, pokazalo je da među njima nije bilo vodećih članova “17. novembra”, da neki od optuženih nijesu učestvovali u akcijama, niti znali detalje o njima, a neki su, kao i Ksiros, tvrdili da “politički pripadaju” toj organizaciji i pred sudom prkosno i samoinicijativno preuzimali odgovornost za likvida-

cije, što je uzeto kao dokaz krivice.

Poslije tog suđenja, nastalo je zatišje u terorističkim napadima i trajalo do 2009. godine, kada je niz manjih, anarhističkih grupa ponovo počeo slične, mada haotične i nasumične napade bombama i vatrenim oružjem, u kojima je poginulo šest ljudi.

Ministar javnog reda Nikos Dendias je izrazio zabrinutost zbog bjekstva Ksirosa. “Nažalost, naša zemlja ima veliki problem s domaćim terorizmom”, rekao je on juče.

Osuđen na šest kazni doživotnog zatvora: Hristodulos Ksiros

“Proces Brdo”, a riječ je o inicijativi za jačanje saradnje i povjerenja među zemljama bivše Jugoslavije u kojoj učestvuje i Albanija, treba da se razvija, a dosadašnji simbolični gestovi da se konkretizuju privrednom saradnjom, poručila je Bratušek diplomatama, posebno ističući nastojanje da se ojača podrška Slovenije reformskim procesima u BiH.

PUT ČAČAK UŽICE

Otac Vlada Divca stradao u udesu ČAČAK - Milenko Divac, otac Vlada Divca, poginuo je juče u udesu na putu Čačak - Užice. U saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila juče oko 16 sati kod Manastira Vavedenje u Ovčar Banji, poginuo je 77-godišnji muškarac, dok je 72-godišnja žena teže povrijeđena, javio je Tanjug.

Portparolka Policijske uprave iz Čačka Biljana Nastić izjavila je Tanjugu da je iz još neutvrđenih razloga putnički automobil sletio sa puta.

“Muškarac koji se nalazio u vozilu podlegao je povredama u čačanskoj bolnici, gdje je smještena i žena koja je teže povrijeđena, ali nije životno ugrožena”, rekla je Nastić.

SVIJET 17

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

NEZAPAMĆENE MJERE BEZBJEDNOSTI

Raketni sistem S-400 čuva olimpijce u Sočiju M

OSKVA, BERLIN - Nakon terorističkih napada koji su u posljednja dva dana odlazeće godine potresli ruski grad Volgograd, u Sočiju, domaćinu Zimskih olimpijskih igara, koje počinju za nekoliko sedmica, pokrenuta je “najveća bezbjednosna operacija” u istoriji olimpizma. U gradu i okolini je raspoređeno čak 50.000 vojnika, agenata i policajaca, a kako je objavio njemački Špigl, Olimpijadu će štititi protivvazdušni raketni sistem S-400.

Kako je njemačkom magazinu ispričao Aleksandar Mihajlov, jedan od komandanata specijalne jedinice ruske Federalne službe bezbjednosti, FSB, Soči predstavlja glavni cilj terorista, a napadi u Volgogradu su samo početak. Ipak, Mihajlov je uvjeren da se događaji iz Volgograda, u kojima su ubijene 34, a ranjene 62 osobe, neće ponoviti. Odluka da se Zimske olimpijske igre organizuju u Sočiju bila je od samog početka prilično rizična, jer se takmičenja održavaju svega 300 kilometara od zona u kojima su teroristički napadi gotovo svakodnevni.

Kremlj je zbog to-

ga oko Sočija rasporedio čitavih 50.000 vojnika, policajaca i agenata, obalom Crnog mora patroliraju podmornice, cio region nadleću bespilotne letilice, a nebo nad gradom brani novi raketni sistem S-400. Širu podršku ovim snagama pruža još 170.000 policajaca, koji nadgledaju saobraćajnice.

Njihov zadatak, međutim, nije nimalo jednostavan, jer se grad Soči sa oko 400.000 stanovnika proteže obalom u dužini od nekih 100 kilometara. Olimpijski stadion i većina borilišta nalaze se uz samu

obalu, a do Olimpijskog sela dolazi se novom, 70 kilometara dugom prugom.

Glavnu odbranu od terorista predstavljaju jedinice Specnaz i jedinica Alfa, kojom komanduje pukovnik Mihajlov. Njihova glavna meta, piše Špigl, jesu radikalni islamisti sa Kavkaza, na čijem se čelu nalazi Doku Umarov, koji zagovara formiranje emirata na sjeveru Kavkaza.

Rusko ministarstvo unut ra š njih

poslova smatra da se pod njegovom komandom nalazi oko 600 boraca, organizovanih u 40 grupa. Opasnost predstavlja i oko 400 islamskih boraca koji se trenutno bore na strani ustanika u Siriji. Tokom prethodne godine ruske snage bezbjednosti sprovele su 70 akcija protiv terorista i “ubile oko 260 bandita”, uključujući i Murada Kasumova,, jednog od glavnih organizatora terorističkih napada u Volgogradu.

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

Zima kakva se ne pamti godinama NJUJORK - Ekstremno hladan vazduh nastavio je da se širi američkim Srednjim zapadom, južnim i istočnim djelovima SAD, kao i istočnom Kanadom, zbog čega su brojni letovi otkazani, a mnoge škole i poslovni objekti zatvoreni. U ponedjeljak su izmjerene rekordno niske temperature - u Čikagu minus 27 Celzijusovih, u Fort Vejnu, u Indijani, bilo je minus 25 Celzijusovih, a u području Oklahome i Teksasa, zbog jakog vjetra, izmjerena je temperatura od čak minus 40 stepeni Celzijusa, prenijela je agencija AFP. U Indijani se vlasti bore sa jakim vjetrovima, ledom i sniježnim prekrivačem od 30 centimetara, što je stanovništvo primoralo da ostane kod kuće. Gradonačelnik Indijanapolisa Greg Balard naložio je da škole i poslovni

objekti ostanu zatvoreni zbog nevremena u ponedjeljak i u utorak.

“U roku od 10 minuta možete biti mrtvi ako nemate odgovarajuću odjeću”, rekao je Balard. Hladan vazduh pogodio je od juče istok i jug SAD, gdje su predviđene temperature od minus 24 stepena u Baltimoru, minus 23 stepena u Atlanti i minus 17 u Džordžiji. Meteorolozi su saopštili da oko 187 miliona ljudi može da osjeti efekte “polarnog vrtloga”, stalnog ciklona prisutnog blizu pola, koji sve manje uspijeva da zaustavi masu hladnog i vlažnog vazduha s Arktika, pa se ona širi na niže geografske širine.

Prema prognozama, temperature će na Srednjem zapadu do danas trebalo da porastu, pa se tako u Indijanapolisu danas očekuje minus tri stepena Celzijusa.

BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel juče se prvi put pojavila u javnosti od kada se u Švajcarskoj povrijedila na skijanju. U ponedjeljak je objavljeno da joj je na nordijskom skijanju naprsla karlična kost, a Merkelova se juče u Berlinu, ipak pojavila na katoličkoj dječjoj dobrotvornoj manifestaciji Zvjezdani pjevači. Njemačka kancelarka bila je obučena u crne pantalone, hodala je uz pomoć štaka i pojavila se pred sam kraj manifestacije, navela je agencija Frans pres.

ŠPANIJA

Princeza na sudu zbog prevare

Snijegom zatrpani Čikago

MADRID - Španska princeza zvanično je osumnjičena za prevaru i pranje novca i svjedočiće pred sudom 8. marta. Ovo je prvi put da je neki član kraljevske porodice pozvan na sud zbog sumnje da je izvršio krivično djelo. Infanta Kristina (48), najmlađa kćerka španskog kralja Huana Karlosa, dobila je poziv od španskog sudije, u kome se navodi da će svjedočiti u svojstvu osumnjičenog lica. Kako je naveo Bi-Bi-Si, ona je povezivana sa poslovima svog muža Injakija Urdangarina, koji je pod istragom zbog navodne utaje. Urdangarin, bivši profesionalni rukometaš i reprezentativac Španije, osumnjičen je da je zajedno sa poslovnim saradnicima utajio više od šest miliona eura, koje je sa računa fondacija prebacio na račune privatnih kompanija.

Španska princeza Kristina dočekuje trupe tokom jedne ceremonije u Sevilji

18 KULTURA

SRIJEDA, 8.1.2014.

BRITANSKI ROMAN

ª Kostaº za Kejt Etkinson Književnica je dobitnica prestižnog priznanja za roman “Život poslije života”

PREDSTAVLJANJE

Slike Stanića na Karibima Izložba radova jednog od najznačajnijih crnogorskih slikara Voja Stanića otvorena je preksinoć u Galeriji savremenih umjetnosti u Gustaviji, glavnom gradu državice Sveti Bartolomej u malim Antilima (ostrva pod suverenitetom Francuske).

Naslov Stanićeve postavke je “Jedrenje na snovima” i obuhvata više od 30 godina umjetnikovog stvaralaštva. Vojo Stanić je rođen u Podgorici 1924. godine. Završio je studije vajarstva u Beogradu, ali se tokom karijere posvetio slikar-

stvu. Ovaj veliki crnogorski i jugoslovenski slikar imao je više od 70 samostalnih i više od 150 kolektivnih izložbi. Dobitnik je većeg broja značajnih nagrada i priznanja – nagrade AVNOJa, Trinaestojulske, Politikine, kao i nagrade grada Zagreba, Likovnog salona Cetinja, memorijala Milene Pavlović Barili… Na Bijenalu vizuelnih umjetnosti 1997. godine u Veneciji predstavljao je Jugoslaviju.

Izložba će biti otvorena do 15. januara, a priređena je u saradnji “Galerije Gayo” i galerije “Space SBH” u Gustaviji.

Boba Fet dobija film Džared Leto (Dallas Buyers Club), Oskar Ajzak, Majkl B. Džordan (Fruitvale Station) i Danijel Brul (Rush) našli su se među zvijezdama su koje će dobiti prestižnu nagradu Virtuoso na međunarodnom filmskom festivalu u Santa Barbari.

Adel Egzahopulos (Plavo je najtoplija boja), Bri Larson (Short Term 12) kao i Džun Skvib (Nebraska) takođe su među dobitnicima priznanja, dok će uglednoj Emi Tompson biti uručena nagrada Modern Master, a kraljici tok šoua Opri Vinfri nagrada Montecito. Festival se održava od 30. januara do 9. februara.

Jedan od junaka “Ratova zvijezda” Boba Fet mogao bi da dobije svoj film. Sajt NME prenosi da će film režirati Džo Šnep, a da će scenario napisati Lorens Kasdan koji je pisao scenarija za “Imperija uzvraća udarac” i “Povratak džedaja”. Radnja filma o Boba Fetu trebalo bi da se dešava u periodu između filmova “Nova nada” i “Imperija uzvraća udarac” ili između “Imperija uzvraća udarac” i “Povratak džedaja”.

Studio “Dizni” najavio je i da će biti snimljen i film o Hanu Solu koji će se dešavati u periodu između “Osvete Sita” i “Nove nade”. Nova trilogija franšize “Ratovi zvijezda” počela je u februaru 2013. kada se pojavio film Džej Džej Abramsa “Ratovi zvijezda: Epizoda VII”. Tvorac serijala “Ratovi zvijezda” je Džordž Lukas.

Britanska književna nagrada “Kosta” za najbolji roman 2013. pripala je književnici Kejt Etkinson za roman “Život poslije života”, istorijsku sagu u kojoj autorka istražuje šta bi bilo kad bismo imali drugu priliku da proživimo svoj život.

U kategoriji najboljeg debitantskog romana pobjednikom je na svečanosti u ponedjeljak uveče u Londonu proglašen 32-godišnji bivši sanitet na odjeljenju za mentalno zdravlje Nejtan Filer. Njegova knjiga “The Shock Of The Fall”, dijelom inspirisana njegovim iskustvom rada s pacijentima, govori o pokušaju suočavanja jednog tinejdžera sa smrću starijeg brata i njegovom postepenom zapadanju u ludilo.

Izdavačka prava otkupio je izdavač HarperCollins za šestocifreni iznos, a knjiga bi uskoro trebalo da bude objavljena u 12 zemalja.

Nagrada za najbolju knjigu poezije po drugi je put pripala Majklu Sajmonsu Robertsu i to za njegovu šestu zbirku “Drysalter”, a najboljom knjigom za djecu proglašena je “Goth Girl And The Ghost Of A Mouse” karikaturiste, pisca i ilustratora Krisa Rajdela.

Lusi Hjudž Halet je dobitnica u kategoriji najbolje biografije za djelo “The Pike”, knjige o životu pjesnika Gabrijela Danuncija za koju je dobila i nagradu Semjuel Džonson za najbolje publicističko djelo.

Dobitnici u svakoj od pet kategorija dobijaju po šest hiljada eura i ulaze u trku za titulu Knjige godine.

Autor knjige godine i dobitnik nagrade Costa Book of The Year biće proglašen 28. januara i dobiće dodatnih 30.000 funti, a tada će ujedno biti proglašen i dobitnik nagrade “Kosta” za kratku priču, za koju glasove daje čitalačka publika.

Bude li Etkinsonin roman proglašen Knjigom godine, biće prva žena koja je tu nagradu dobila dva puta, nakon što joj je 1995. dodijeljena za

književni prvijenac “Behind the Scenes at the Museum”.

Ove je godine za jednu od najprestižnijih i najpopularnijih britanskih književnih nagrada koja se dodjeljuje najzanimljivijim knjigama godine pisaca koji žive i rade u Velikoj Britaniji i Irskoj stiglo rekordnih 617 prijava, uključujući dosad najveći broj u kategoriji dječje knjige. Nagrada se dodjeljuje od 1971, a jedinstvena je po tome što u jednakoj mjeri uvažava ostvarenja u području dječje i literature za odrasle.

TV

Misteriozni Linčov kasting

Prema informacijama koje su se ovih dana pojavile u javnosti, reditelj Dejvid Linč već uveliko radi na snimanju nastavka njegove kultne televizijske serije “Tvin Piks” iz devedesetih godina prošlog vijeka. Dejvid Linč, reditelj filma “Plavi somot”, televizijsku seriju “Tvin Piks” snimao je 1990. Glavni lik je američki federalni agent Dejl Kuper koji istražuje ubistvo djevojke Lore Palmer u jednom malom američkom gradiću blizu kanadske granice. Dogodovštine stanovnika ovog ruralnog mjesta i misterije koje se tokom istrage pojavljuju, gledaoci su mogli da prate u dvije sezone, a nakon toga je emitovanje prekinuto 1991. godine. Prema podacima sajta Bustle, Dejvid Linč će snimati nove scene za seriju, a poziv za kasting je upućen i za snimanje ekstra scena.

U pozivu je pisalo “Twin Peaks promo. Reditelj Dejvid Linč. Snima se u Los Anđelesu 7. januara 2014. godine. Trajaće otprilike šest sati. Samo za stanovnike Los Anđelesa. Zgodna bijela djevojka crne ili crvene kose potrebna za ulogu konobarice. Iz-

među 18 i 27 godina, potrebno je da ima raskošno tjelo i lijepo lice. Pošaljite fotografije lica i cjelog tela”.

Ove informacije sugerišu da se poznati reditelj sprema za snimanje nastavka serije, ali neke od teorija koje su se pojavile na internetu ukazuju na to da je možda riječ o kastingu za reklamu za Blue-Ray

ili DVD izdanje serije, čije je objavljivanje planirano za 24. mart i na kojem bi trebalo da se nalaze i neke izbrisane scene koje nikada nijesu ušle u konačnu verziju. Koautor serije “Tvin Piks” Mark Frost je na informacije o tome da se sprema nastavak, kratko na Tviteru saopštio “da se to neće desiti”.

Serija “Tvin Piks” je doživjela izuzetnu popularnost i bila nominovana za čak 14 Gremi nagrada, međutim pad gledanosti u drugoj sezoni natjerao je televizijsku stanicu ABC da njeno dalje prikazivanje prekine na “neodređeno vrijeme”. Nakon toga Dejvid Linč je 1992. godine režirao film “Twin Peaks: Fire Walk With Me”, koji se bavio događajima prije onih opisanih u seriji.

U junu prošle godine Linč je priznao da je njegova filmska karijera neizvjesna, nakon tvrdnje da ne zna šta bi još mogao da uradi u svijetu filma. Godine 2011. započeo je svoju muzičku karijeru debitantskim albumom “Crazy Clown Time”, a prošle godine u julu objavio je i drugi album “The Big Dream”.

POGLED U KOMŠILUK

HRVATSKA

Noam Čomski najčitaniji Knjiga “Mediji, propaganda i sistem” Noama Čomskog i dalje je najčitaniji naslov projekta “Besplatne elektroničke knjige” u Hrvatskoj. Mrežne stranice tog projekta prošle godine imale su 170.000 posjetilaca koji su čitali više od 100.000 knjiga, saopštilo je Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM).

Nakon Čomskog, koji je ove godine čitan više od osam hiljada puta, najčitanija knjiga bila je “Tour de force” Krešimira Pintarića i “Kako se ubiti” Roberta Roklicera. Slijede “Barikade” Borisa Budena, zbornik “9 priča”, “Tkači snova” Roberta Mlinareca, “Underground”, zbornik fak:yu, “Ah, ludnica” Sanje Pilić i “Četvrti svjetski rat/Dru-

gačiji svijet je moguć!” Dražena Šimleše. Čomski sa istim naslovom, knjigom koja daje uvod u analizu i kritiku medija, drži i prvo mjesto na ljestvici čitanosti kada je riječ o ukupnoj čitanosti od početka projekta 2001. - njegova je knjiga skupila više od 75.000 čitalaca. Od pokretanja projekta sa besplatnim elektornskim knjigama, na mrežne stranice pristupilo je gotovo 1,4 miliona posjetilaca, što je u prosjeku više od 100.000 godišnje. Besplatne elektronske knjige čitane su više od 738.000 puta, odnosno svaki naslov čitalo je više od četiri hiljade posjetilaca.

Tokom 2013. objavljene su četiri pjesničke zbirke nagrađivanih iautora, “Pjesme za vunene

noći” Vanje Jambrović, “Placebo” Branka Maleša, “Naša druga imena” Ivana Hercega i “40 antiljubavnih i jedna nekorektna” Roberta Roklicera.

Tu su bile i zbirke kratkih proza - “Najbolji na svijetu” Zorana Krušvara, “Treba se kretati” Krešimira Mićanovića, “Bitka za svakog čovjeka” Gordana Nuhanovića, zbirke eseja “Mrtvaci pod poplunom” Borisa Beka i “Kako potrošiti svijet - mala škola ratova za resurse” Dražena Šimleše, filmološka studija “Filmske vrste i rodovi” Nikice Gilića, drame “Kain ili njegov brat” i “Zaštićena zona”“ Damira Šodana, ezoterijska studija “Četvrti put i ezoterijsko kršćanstvo - uvod u učenje G. I. Gurđijeva” Rebeke Notingem, te antro-

pološka studija “Narod bez vlade - antropologija anarhizma” Harolda Barkleja.

Za iduću godinu planirano je jedanaest novih naslova. Između ostalih, djela Ane Brnardić, Olje Savičević Ivančević, Branka

Maleša, Marka Pogačara, Damira Šodana, Dorte Jagić, Romana Simića Bodrožića, Nevena Ušumovića, ali i izbor radova najcitiranijeg i najpoznatijeg svjetskog intelektualca Noama Čomskog “Politika bez moći”.

KULTURA 19

SRIJEDA, 8.1.2014.

JUBILEJ

“Mali princ” na izložbi originalni rukopis “Malog princa” dio je nove izložbe na temu ovog slavnog romana koja je postavljena u njujorškoj biblioteci-muzeju Morgan, i koja će biti otvorena 24. januara. Francuski pisac i pilot Antoan de Sent-Egziperi napisao je tu knjigu dok je živeo u Njujorku, i ona je tu objavljena 1943. godine. Sent-Egziperi je proveo dvije godine u najvećem amerićkom gradu pošto je 1940. godine Njemačka okupirala Francusku.

Izložba “Mali princ - njujorška priča” sadržaće 35 akvarela, kao i 25 stranica iz Sent-Egizperijevog originalnog teksta, koji ima 140 strana. Izložba dokumentuje piščev stvaralački proces i sadrži epizode iz romana koje su odbačene, stranice sa precrtanim rečenicama, kao i neobjavljene SentEgziperijeve crteže. Sent-Egziperi je nestao za upravljačem aviona tokom Drugog svetskog rata, 1944. godine, leteći nad Sredozemnim morem.

Preminuo Ran Ran Šo Uticajni azijski biznismen iz svijeta filmske industrije, koji je popularizovao kung fu žanr Ran Ran Šo preminuo je u 107. godini. Šo je osnovao kompaniju “Shaw Brothers Studios” koja je snimila skoro 1.000 kung fu filmova. on je bio osnivač najveće lokalne televizijske stanice tVB u Hong Kongu 1967. godine i njen predsjednik sve do 2011. godine. Šo će u Hong Kongu biti zapamćen kao čovek koji je pokrenuo karijere Čou Jan Feta i Megi Čang, ali i kao velika inspiracija holivudskim rediteljima poput Kventina tarantina i braće Vačkovski. U saopštenju povodom njegove smrti, izvršni direktor tVB ga je opisao kao “starog gospodina koga svi u televiziji izuzetno poštuju”.

Grk kojeg slavi Španija Godinu 2014. Španci proglasili El Grekovom

Č

Jelena Boljević

etiri stoljeća nakon smrti slavnog umjetnika renesanse El Greka Španija je 2014. godinu posvetila tom slikaru, vajaru i arhitekti. Jubilej će u Španiji biti obilježen velikim izložbama u Madridu i Toledu, gradu u kojem je živio, radio i umro. Pored izložbi program svetkovine tokom 2014. čine i i koncerti, pozorišne predstave, kao i objavljivanje naučnih radova posvećenih El Greku i njegovom stvaralaštvu.

Domenikos Teotokopulos, zvani El Greko, rođen je 1541. godine na Kritu, koji je u to vrijeme bio protektorat Venecijanske Republike. Za cijeli svijet zauvijek će ostati zapamćen kao Grk, što njegovo ime El Greko i doslovno kaže. Ali jedan od najvećih manirističkih slikara svijeta postaće to tek u Španiji, gdje se nakon boravka u Rimu i Veneciji zaustavio zauvijek.

Njegovi počeci vezani su za slikanje ikona, u čisto vizantijskom stilu. Oko 1566. godine El Greko se seli u Veneciju, gdje radi i uči slikanje tokom nekoliko godina u Ticijanovom ateljeu.

Njegov stil znatno se mijenja za vrijeme boravka u Rimu, od 1570. do 1576, kada se družio s maniristima. Na većini radova iz tog perioda prepoznaje se uticaj Mikelanđela i Rafaela.

Međutim, El Greko je želio da prenese univerzalno značenje teme kroz proces usavršavanja i pojednostavljenja. Po dolasku u

● OČARAN TOLEDOM Poslije kratkog boravka u Madridu, El Greko dolazi u Toledo 1577. godine i počinje da radi za španske naručioce, ali i tu doživljava neprestane kritike, jer se ne drži ustaljenih pravila. Naručioci su, na primjer, za sliku “Hrist kome skidaju odoru”, prigovorili da neke likove previše naglašava u odnosu na Hrista. Tek u drugoj polovini 19. vijeka ovaj rad je proglašen remek-djelom.

U drevnom središtu Španije nastaće gotovo sva njegova velika djela, mnogobrojne slike Toleda u najneobičnijim i najmističnijim trenucima kao kad nebo para-

Tri vijeka zaborava Nakon umjetnikove smrti njegova su djela bila zaboravljena 300 godina, da bi tek krajem 19. vijeka bio “ponovo otkriven” i poslužio kao inspiracija mnogim umjetnicima 20. vijeka, poput Džeksona Poloka i Pabla Pikasa. taj uticaj će biti tema izložbe “El Greco i moderno slikarstvo” u madridskom Pradu. Izložba će poređenjem 25 dje-

KAN

Džejn Kempion na čelu žirija Novozelandska filmska autorka Džejn Kempion, jedina žena koja je osvojila Zlatnu palmu, predsjedavaće žirijem 67. Filmskog festivala u Kanu, najavili su organizatori. Najpoznatija po filmu “Klavir”, kojim je 1993. godine ušla u istoriju kao prva i za sada jedina žena koja je dobila Zlatnu palmu, Džejn Kempion je izjavila da je oduševljena što će predsjedavati žirijem 67. Kana, koji će biti održan od 14. do 25. maja. “Jedva čekam”, istakla je Džejn Kempion, koja je za “Klavir” dobila i Oskara za najbolji originalni scenario.

Džejn Kempion je dobila Zlatnu palmu u Kanu i za svoj prvi kratki film “Peel” 1986. godine. Posljednji put predstavila se u Kanu 2009. godine filmom “Sjajna zvijezda”

Španiju, on je napustio italijansku renesansnu uzvišenost u korist opservacije i, prvi put u istoriji slikarstva, unio psihološki momenat u izraz ličnosti koje je slikao. Zbog ovih inovacija doživio je kritike i omalovažavanje svojih savremenika.

o ljubavi pjesnika Džona Kitsa i njegove muze Fani Braun u 19. vijeku.

“Od prvog mog učešća u Kanu kratkim filmovima 1986. godine, imala sam priliku da vidim toliko mnogo strana Festivala i moje poštovanje prema toj kraljici filmskih festivala je godinama samo raslo. Kanski festival uspijeva da iskombinuje glamur filmske industrije, zvijezde, žurke, plaže, biznis, ali rigorozno čuva i svoju ozbiljnost prema umjetnosti i najboljim dostignućima novog svjetskog filma”, istakla je Džejn Kempion u izjavi za festivalski sajt.

U Kanu je 2013. godine, kada je predsjedavala žirijem programa kratkih filmova, dobila i nagradu Zlatna kočija, u okviru selekcije “Petnaest dana režisera”.

la velikog majstora i oko 75 radova modernih umjetnika pokazati koliki je njegov uticaj na razvoj slikarstva. “otvaranje petog pečata Apokalipse”, naslikano u toledu, inspirisalo je Pikasa za čuvenu sliku “Gospođice iz Avinjona”, dok je “Agonija u vrtu” podstakla Sezana da naslika “Velike kupačice”.

ju munje, a cijeli je grad obasjan čudesnom i hladnom svjetlošću koja se odbija od rijeke Taho.

Portret velikog inkvizitora ili autoportreti su nastale na tom istom tragu kao i sve njegove grandiozne, religiozne studije i djelo. Čuveno djelo “Sahrana grofa Orgaza” u maloj crkvi u Toledu obavijen je tom najčudesnijom elgrekovskom svjetlošću.

Njegovo stvaralaštvo karakterišu vrlo specifični likovi - najpoznatiji je po izduženim figurama i korišćenju često fantazmagorične pigmentacije snažnih boja u dočaravanju izobličene dramatične atmosfere.

● EKSPRESIVNA SNAGA U svom dramatičnom ekspresionističnom stilu El Greko objedinjuje tradicije Vizantije s onima zapadnjačkog slikarstva, a moderni stručnjaci ga definišu kao

umjetnika koji ne pripada ni jednoj konvencionalnoj školi.

Muzej Santa Kruz u Toledu priprema izložbu “Grk iz Toleda” koja se otvara 14. marta, za koju će okupiti na jednom mjestu osamdesetak djela tog majstora iz najvećih svjetskih muzeja. Među eksponatima će biti i platna koja krase crkve toga grada, a koja su restaurisana. Muzej će odvojeno organizovati i izložbu posvećenu El Grekovoj radionici, u čijoj postavci će biti djela njegovih učenika.

U Pradu se u sklopu komemorativnog programa mogu pogledati neke tek restaurisane El Grekove slike, a od 31. marta do 20. jula biće otvorena i izložba El Grekova biblioteka, koja će pokušati da rekonstruiše umjetnikove teorijske i književne izvore. On je bio izuzetno obrazovan slikar, posjedovao je veliku biblioteku i družio se s piscima i pjesnicima. El Grekov život je i završen u Toledu u 77. godini.

● Foto priča

Stižu nove ª Girlsº

Džemima Kirk, Lena Danam, Alison Viliams i Zosia Mamet na premijeri treće sezone izuzetno uspješne HBo televizijske serije “Girls”. Mlada Lena Danam je autorka serija o četiri mlade djevojke i njihovom životu u Njujorku.

Producent je Džad Apatou, a serije već ima toliko nagrada da su izuzetno velika očekivanja od III sezone serijala.

20 ZANIMLJIVOSTI

srijeda, 8. 1. 2014.

Popolave i tajfuni biće izraženiji u narednom periodu

PREDVIĐANJA

Kako će izgledati svijet za 86 godina Stanovništvo na svijetu će 2100. godine, prema predviđanjima Ujedinjenih nacija, dostići 10,9 milijardi, što će još više pospješiti klimatske promjene, ocijenio je Francuski institut za demografske studije (Ined). Rast broja stanovnika na zemlji dovodi do sve veće zagađenosti planete, što dalje prouzrukuje neravnotežu u prirodi uključujući i klimatske promjene, prenio je list Atlantiko.

Posljedica rasta svjetske popula-

cije je i rast nivoa gasova sa efektom staklene bašte, koji dalje dovodi do globalnog zagrijavanja čije posljedice mogu biti veoma dramatične.

Toplija klima dovodi do poremećaja ravnoteže u prirodi i nastanka sve razornijih i sve češćih elementarnih nepogoda kao što su tornado, cikloni, oluje, poplave i suše.

Razorne elementarne nepogode, koje su sve česće u pojedinim djelovima svijeta, mogu primoravati

stanovništvo na migracije, koje dalje mogu da dovedu do ogromnog disbalansa u gustini naseljenosti u pojedinim regijima.

Suše, ali i poplave, nepovoljno utiču na poljoprivredu, kao i na pristup pijaćoj vodi, što bi moglo pojačati međunarodne napetosti u borbi za resurse vode i obradivog zemljišta. Tropske i ekvatorijalne zone, kao što je na primjer Bangladeš, biće najizloženije globalnom zagrijavanju.

Bangladeš, koji je jedva nešto iznad nivoa mora, pogođen je stalnim poplavama, a ukoliko se nastavi sa sadašnjim intenzitetom zagrijavanja, ta država će se u potpunosti naći pod vodom, a stanovništvo će biti prinuđeno da se iseli. To se može desiti i sa stanovništvom mnogobrojnih ostrva u Indijiskom i Tihom okeanu, koja će nestati usljed rasta nivou mora.

Usljed globalnog zagrijavanja,

razorni cikloni mogli bi biti pogubni po stanovništvo najugroženijih zona, kao što su Florida, Karibi, Meksiko i jugoistočna Azija.

To posebno važi za Filipine, koji su nedavno pogođeni najbržim do sada registrovanim tajfunom Haijanom.

Nordijske zemlje, uključujući Grenland, na planu poljoprivrede će, međutim, profitirati od globalnog zagrijavanja, navodi se u studiji Ineda.

DRUGI MEDIJI 21

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

BLOOMBERG

Finansijska prevara ostavila hiljade Indijaca bez novca Sudipta Sen je bio usred bijega kad ga je policija uhapsila 23. aprila u hotelu “Snow Land”, luksuznom kompleksu sa pogledom na Himalaje koji se nalazi u gradu Sonamarg u Indiji, nekih 2.700 kilometara sjeverozapadno od Kalkute (prijestonica indijske države Zapadni Bengal).

Senova firma “Saradha Realty India Ltd.”, temelj carstva napravljenog od malih depozita i obećanih isplata u zemlji, stanovima ili refundiranju novca sa kamatom od čak 24%, gubila je na hiljade sudskih sporova zbog izostanka.

Zaposleni u Senovim medijskim firmama nijesu dobili plate mjesecima. Kad je ponestalo novca, 1,74 miliona klijenata shvatili su da su prevareni za svoj ušteđeni novac.

Ali zbrka nije prestala sa “Saradhom”; uspaničene štediše pojurile su da podignu novac iz sličnih kompanija. Od aprila, više od 34 ljudi počinilo je samoubistvo – 13 od njih bili su “Saradhini” agenti i investitori. Pedesetogodišnja kućna pomoćnica iz grada Baruipur, jednog od mnogih centara Senovih poslovnih aktivnosti, zapalila se nakon što je izgubila 30.000 rupija (353 eura).

“Saradha Group”, majčinska firma “Saradha nekretnina”, bila je jedna od stotina nelicenciranih firmi koje su uzimale depozite siromašnim Indijcima i izbjegavale regulatore.

Njihovi klijenti skupljali su po 100 rupija mjesečno u zemlji u kojoj po podacima Svjetske banke samo 35% odraslih posjeduje bankovni račun a samo je 8% pozajmilo novac putem formalnih kanala 2011.

● Kozji farmeri Indija propisuje da se ove kvazi-banke moraju registrovati kod državnih ili federalnih vlasti, ali mnoge to ne rade. “Saradha” i slične firme izbjegavaju nadzor prerušavajući se u graditelje stambenih naselja, kozje farme, uzgajivače emua i slično, objašnjava U.K. Sinha, direktor nacionalnog regulatornog tijela za tržište kapitala, SEBI. Sen, predsjednik i generalni direktor “Saradha grupe”, kaže da posjeduje 160 kompanija. Otprilike 15 njih radile su kao prave firme, kaže Samir Das, Senov advokat.

Nezakonitih firmi za depozite sve je više. “Saradha” je uzeo najmanje 200 miliona dolara, kaže Sinha na osnovu preliminarnih podataka. Stvarne brojke vjerovatno su mnogo veće. Takve firme ukupno su pronevjerile više od dvije milijarde dolara, dodaje on.

Sen je odveden u zatvor odmah nakon hapšenja. Policija je podnijela 155 formalnih prijava protiv njega i očekuju da će sud za specijalne slučajeve objediniti sve prijavljene slučajeve protiv Sena.

● raspad “saradhe” Ono što pad “Saradha” grupe čini vrijednim spomena jeste pometnja koju je izazvao u šest država na teritoriji na istoku Indije veličine Španije, na kojoj je pristup bankama veoma limitiran. Štediše su se bacile u proteste dok su se neki građani udruživali u bande kako bi kaznili agente koji su ih vrbovali.

Jedan od zaposlenih koji je radio u takođe neregistrovanoj firmi “Seashore Group”, skočio je ispred voza u gradu Odiša u maju, jer su ga klijenti proganjali za novac koji je uzeo od njih. “Saradha” i problemi

koji su uslijedili su do te mjere naštetili narodu da je država morala da se umiješa. Ponzi prevare kao što je bila i “Saradha” naprave opšti haos, kao cunami – kaže izvor iz Svjetske banke, objašnjavajući da se radi o prevari u kojoj firme štedišama isplaćuju novac drugih štediša. “Možete zamisliti koliko je bolno kad i prodavcu i domaćici i vozaču rikše otmete minijaturne novce koje su sa mukom odvojili od gladnih usta.”

● Nove moći “Saradha” fijasko izazvao je korjenite promjene u SEBI-ju, koji je trebalo da kontroliše ovakve firme.

Ovo tijelo ugasilo je 15 firmi a vlasnicima zauvijek zabranilo da se bave tržištem kapitala. Trenutno vode istragu protiv 20 firmi. Ali to je samo djelić u bogatoj kolekciji prevarantskih firmi u Indiji. “Nebrojene operacije prevare variraju po veličini, obliku i izgledu; Saradha je rezultirala novim zakonom, što je svakako dobro, ali neće riješiti sve prevare“, kaže izvor iz SEBI-ja. U Indiji ima nekoliko regulatornih tijela koja nadgledaju banke i finansijske institucije, ali to samo ostavlja međuprostor koji prevaranti vrlo vješto zloupotrebljavaju. SEBI nadgleda takozvane kolektivne prevare u investiranju koje se tipično baziraju na novcu sakupljanom od klijenata.

SEBI je nekada imao autoritet da samo vodi istragu protiv firmi a ne da sprovodi zakon, međutim sada može kopati po vlasništvu i zaplijeniti ga, te vratiti vlasnicima nezakonito prikupljen novac, kaže Sinha. Vlada takođe može reagovati na količinu novca iznad jedne milijarde rupija (11 miliona eura) i proglasiti je “kolektivnom prevarom” ukoliko za to nađe dokaze, te firmu staviti pod SEBI istragu. Ranije nije postojala definisana količina prikupljenog novca nakon koje je firma sumnjiva.

● “Ništa Ne smije promaći” Za manje prevare koje su ispod SEBi-jevog radara, neke države donijele su mjere kako bi zaštitile štediše od neovlašćenog sakupljanja novca. SEBI će svoje podatke dijeliti sa svim državama, ministarstvom za korporativne poslove i Indijskom bankom rezervi kako bi se efikasnije borili sa prevarama. “Želimo da se uvjerimo da nam ništa neće promaći”, rekao je Sinha.

Međutim, Satiajit Das, autor desetine knjiga na temu finansijskog rizika, kaže da reforme nijesu dovoljno duboke. “Regulatorna infrastruktura je zapravo u raskoraku

sa realnošću. Prevaranti će prosto otvoriti više malih firmi i tako izbjeći zadati prag od milijardu rupija. Vlasti treba da shvate da u morednom finansijskom sistemu, ove čudne razlike između banaka, ne-banaka i regularota su zapravo gubljenje vremena. Indiji treba samo jedan, moćan regulator“, rekao je Das. Ekonomski stručnjaci iz Nju Delhija slažu se da na brzinu i panično donešeni zakoni nijesu dovoljno jaki da se izbore sa ovolikim obimom malverzacija.

● poNzi šeme Zakoni se sprovode kao zakašnjela reakcija na finansijske skandale i često su loše ispraćeni do kraja. “Ponzi prevare kao što je Saradha su jasan pokazatelj da su vladine strategije fundamentalno pogrešne”, kaže Prithvi Haldea, direktor istraživačke firme “Prime Database” iz Nju Delhija. “Slabo sprovođenje zakona i spori pravosudni sistem u Indiji zapravo pomažu prevarantskim kompanijama. Vlasnici misle da ih nikada neće uhvatiti ili da će se lagano izvući. Ono što je ovdje potrebno jeste napraviti takve mjere da se svaki prevarant plaši zakona.“ Finansijske prevare dodatno štete Indiji koja se bori sa padom ekonomije. Centralna banka predviđa da će rast stagnirati na 5% u narednih 12 mjeseci, jer ide istim tokom kao u prethodnoj fiskalnoj godini kada je zabilježen najsporiji rast u deceniji.

● NarušavaNje povjereNja

Varanje malih investitora naru-

šava povjerenje u cijeli finansijski sistem. Kada Indijci gube novac, oni ga investiraju u fizička sredstva poput zlata, koje Indija uvozi.

To smanjuje kućni kapital koji napaja ekonomiju.

Indija je porez na zlato povećala tri puta u toku 2013. kako bi smanjila potražnju i rekordni deficit od 87,8 milijardi koji je oslabio rupije u avgustu na najniži-ikada kurs od 68.845 za jedan dolar.

“Pored toga što kradu novac, Ponzi šeme urušavaju povjerenje naroda i tako slabe finansijsko tržište. Kako biste imali zdravu, živu privredu, trebaju vam domaćinstva koja vjeruju raznim finansijskim institucijama i proizvodima, bilo da se radi o bankama ili zajedničkim fondovima“, kaže Ajaj Šah, ekonomista u nacionalnom institutu za javne finansije.

● sestriNa budućNost Tuku Bisvas izgubila je svu svoju ušteđevinu zbog “Saradhe”. Ona je seksualna radnica u kvartu Sonagači u Kalkuti, poznatom po višespratnim bordelima. Godine 2012. imala je 28 godina kada je otkrila da ima HIV virus. Odlučna da izdržava svoju 11-godišnju sestru, Bisvas je mjesečno odvajala 7.500 rupija u Senovu turističku firmu.

Očekivala je isplatu od 131.250 rupija, uključujući obećanu kamatu od 17%.

“Taj novac bio je budućnost moje sestre. Samo želim svoj novac nazad. Ne znam koliko ću dugo živjeti“, rekla je.

“Saradha” je klijente mamila raznoraznim strategijama. Dio firme koji se bavio nekretninama unaprijed je uzimao novac za objekte koji nijesu postojali. Investitori bi izabrali zemlju, stan ili isplatu sa prosječnom kamatom od 12 do 24 odsto, a “Saradha” svega 100 rupija mjesečno na 12 do 60 mjeseci. Neki ljudi ulagali su 10 do 100 hiljada rupija po 15 do 120 mjeseci, ili paušalne iznose na 12 do 168 mjeseci.

Sen je dokumentovao svoju propast u pismu koje je indijskom centralnom birou za istrage poslao 6. aprila, četiri dana prije nego je pobjegao iz Kalkute.

● ŽeNe, viNo Naveo je kako je napravio skupu investiciju u medijsku industriju kupujući televizijske kanale i novine u toku 2011, te da su njegovi bliski saradnici zadržali veliki dio novca štediša. Napisao je i da su

njegovi marketinški direktori koji su regrutovali agente bili nepismeni. “Razumjeli su se samo u novac, žene i vino”, dodao je Sen. Sen se u pismu osvrnuo na svoje aspiracije: “Nikada nijesam mislio o svojim granicama. Nekoliko mojih prijatelja koji su bili zabrinuti za mene upozorili su me da nije moguće organizovati toliku imperiju.

Ali ja nijesam slušao ničiji savjet“.

Počevši kao agent nekretninama 1990. godine, Sen je postao vlasnik firme za izgradnju u Zapadnom Bengalu, kako prenose lokalne novine.

U julu 2008. otvorio je “Saradha” firmu za nekretnine kako bi uzimao depozite, pri čemu je zaposlio hiljade agenata u svega četiri mjeseca. “Saradha” im je plaćao oko 30% novca koji su donosili – i tako izazvao pravi stampedo na nove klijente.

SEBI je počeo da ispituje Senove firme 2010. Njegovo pismo i firmini dokumenti pokazuju da je taman bio krenuo u preuzimanje drugih velikih firmi.

● LaŽNa fabriKa Kupio je prezaduženu fabriku za sklapanje motora “Global Automobiles” i zadržao 150 zaposlenih na platnom spisku, koju su se pretvarali da rade kada bi neko došao u posjetu. Fabrika nikada nije prizvela niti jedan motor, kaže nekadašnji radnik lakinder Ram. Sen je SEBI-ju tada rekao kako se ne bavi kolektivnom prevarom.

Predao je preko 63 paketa nebitnih informacija 2012. godine kako bi zavarao i usporio ovo regulatorno tijelo.

U pismu od 1. aprila, Sen je negirao da “Saradha” vodi bilo kakvu prevaru, objašnjavajući da novac dobija od prodaje i rezervacija unaprijed koje mu donose raznorazni brokeri – SEBI je vrlo brzo otkrio da to nije istina. Sen je bio sa dva saradnika kada je uhapšen, uključujući Debjani Mukerdži, koja se pridružila turističkoj firmi 2008. a do 2011. postala direktorka 38 firmi. Od početka decembra, klijenti i zaposleni podnijeli su policiji 390 tzv. “preliminarnih” prijava protiv Sena i njegovih saradnika, koja je onda pokrenula krivičnu istragu.

Dok zvaničnici i dalje prečešljavaju Senove firme uz pomoć inostranih stručnjaka, ekonomisti se slažu da Indija mora naučiti lekciju koja prevazilazi “Saradhu”.

“Naš cijeli pristup finansijskim pravilima danas je potpuno pogre-

22 ZanimljivoSti

srijeda, 8. 1. 2014.

Vina

Savjet somelijera Stvari koje ne smijemo raditi prilikom naručivanja vina

Ljudi uvijek prolaze određeni ritual tokom kojeg mirišu plutani čep, vino, vrte čašu. Međutim, često izgledaju smiješno.

Vrhunski somelijer napravio je popis stvari koje ne smijemo raditi kada naručujemo vino. Tradicionalna degustacija vina sastoji se od četiri komponente. Nakon što naručimo bocu mirišemo plutani čep, kovitlamo čašu, mirišemo vino i na kraju dižemo čašu prema svijetlu kako bi pregledali sadržaj.

“Ljudi prolaze kroz ritual, ali ne znaju uvijek što rade”, tvrdi somelijer Džon Ragan. Kako bi pomogao ljudima da se osjećaju manje blesavi kada naručuju i degustiraju vino odlučio je da pokrene kurs na kojem će polaznici naučiti da razgovaraju o vinu i ispravno ga degustiraju.

Dio stvari koje je bolje ne raditi prilikom degustacije vina podijelio je s Biznis Insajderom.

Evo šest stvari koje je bolje ne raditi kada naručujemo vino. Za početak, nemojte mirisati plutu. “Ja bih išao direktno na vino. Mirisi vina reći će vam najviše o tome je li dobro ili loše”, objasnio je Ragan.

Nemojte “pretući” vino, odnosno nemojte ga pretjerano tresti. Malo ga zavrtite u čaši, tek tri puta, što bi trebalo biti dovoljno da učini aromu dostupnijom.

Ne mirišite vino više od jednom.

Ako mislite da sudeći po mirisu nešto nije u redu s vinom, vjerovatno i nije. Međutim, to ćete obično moći zaključiti nakon prvog mirisanja, zato vjerujte svom instinktu. Ne uzrujavajte se oko čestica u vinu. Riječ

izgubljeno-nađeno

Zaboravljene stvari u hotelima

je, tvrdi Ragan, o poljoprivrednom proizvodu koji zapravo dolazi iz zemlje. Kada na svjetlu gledate vino razmišljajte samo o njegovoj boji.

Ne brinite o žargonu. Nemojte koristiti tuđi jezik, nego onaj kojim

vam je lako da objasnite kako vino miriše, odnosno kakav ukus ima.

Nemojte biti nejasni oko cijene.

Budite jasni i kažite želim sjajno vino za toliki i toliki iznos. Većini somelijera svidjeće se taj izazov.

Set zlatnih figura indijskih bogova, kovčeg prepun odjeće za trbušni ples, potpuno okićeno božićno drvce - samo su neke bizarne stvari koje su ljudi ostavljali u britanskim hotelima tokom 2013. godine.

Zlatne statue Ganeše i Šive pronađene su u jednom hotelu u centru engleskog grada Lajčestera. U istom hotelu gosti su tokom prošle godine ostavili gotovo dva metra visok fikus, potpuno okićeno božićno drvce, kofer pun stripova te 2.000 funti vrijedno indijsko odijelo za mladoženju, prenosi Lajčester Merkuri.

Neki od predmeta koji se, takođe, često ostavljaju su punjači za mobilne telefone, kao i mobilni telefoni, knjige i plišani medvjedići. Iznenađujući je i broj cipela koje gosti zaboravljaju, a tu su

i razne ‘igračke za odrasle’. Ipak, možda je najbizarnije to da je jedan muškarac zaboravio predbračni ugovor koji je uključivao 2.000.000 funti vrijednu kuću.

Na kraju svake godine, u hotelima se sastavlja popis stvari koje su gosti zaboravili i po koje se nisu vratili. Na nacionalnom nivou, taj lanac hotela pronašao je čak 10.000 zaboravljenih tableta i smartfona u posljednjih 12 mjeseci.

‘Ovo je značajniji porast u odnosu na prošlu godinu. Život naših klijenata je postao toliko užurban, neprestano žure od tačke A do tačke B i zaboravljaju vrijedne stvari’, kazala je Šakila Ahmed, portparol lanca hotela.

Sve pronađene stvari, ako se vlasnik ne javi u roku od tri mjeseca, poklanjaju se u dobrotvorne svrhe.

reportaže 23

srijeda, 8. 1. 2014.

Zehra Balić sa prijateljicom Ivonom Jočić

Na vrhu Mon Blana: Zehra u društvu Ivone Jočić

Planinarenje

Zehra, neustrašiva visokogorka Najsrećnija je kada je na planini: Zehra Balić

Bjelopoljka koja je kao studentkinja počela da planinari, opsjednuta je osvajanjem vrhova Beća Čoković

P

lanina je dostojno prebivalište poštenih i pametnih ljudi - Ivo Andrić.

“Ljubav prema prirodi jedina ne vara ljudske nade”, Balzak. Tako su govorili umni ljudi o netaknutim djelovima čovjekovog okruženja koje je inspirisalo mnoge da pokušaju da dokuče suštinu njegovog postojanja. Jedna od onih koja je opsjednuta čarima prirode, prije svega planinskim vrhovima je odvažna Bjelopoljka Zehra Balić.

Balić je profesorica biologije u Osnovnoj školi “Marko Miljanov” i još od najranijih dana opsjednuta je planinama, a danas slovi za jednu od najhrabrijih i najuspješnijih planinarki - visokogorki u Crnoj Gori. Diplomirala je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici na Odsjeku za biologiju i priča za Dnevne novine da je od tada kulminirala njena ljubav prema planini i iskušenjima koje nosi svojim ljepotama i čarima.

“Na drugoj godini studija obavezan ispit bio je herbar i sistematika bilja i to je bio moj prvi terenski rad.

Dvadesetak koleginica proklinjale su terenske vježbe, a ja sam među rijetkima jedva čekala da dođe vikend da se interesujem kod profesora koja je sljedeća maršruta. U okviru vježbi nižu se pohodi na Rumiju, Vranjinu, kanjon Cijevne, Bjelasicu, crnogorska jezera... Odatle počinju svi moji putevi i neutoljiva glad za osvajanjem visina”, priča Zehra.

Prisjeća se oglasa na vratima fakulteta na kojem je pisalo da Planinarski klub “Komovi” vrši upis članova.

“Jedva sam čekala da dođe 18 časova, kako je pisalo u oglasu, da potražim to planinarsko društvo.

Nakon što sam dobila planinarsku knjižicu te 2000. godine i prve zvanične ture u kanjonu Mrtvice, nastavila sam da osvajam najviše

balkanske, evropske i svjetske vrhove. Posebno upečatljiv trenutak bio je kada sam na godišnjoj skupštini kluba od predsjednika dobila simboličan poklon, ali meni najdraži, planinarsku britvicu”, prisjeća se Zehra.

● VrhoVi kao opsesija Svjesna da na svakoj maršruti vreba eventualna opasnost, želja za osvajanjem vrhova postala je njena opsesija.

“U zbirci “trofeja” nižu se osvojena jezera, kanjoni i vrhovi crnogorskih planina Prokletija, Komova, Moračkih, Kučkih, Sinjajevine, Bjelasice... nijedan vrh u Crnoj Gori nije ostao neposjećen. Sa skromnim studentskim džeparcem, kao jedina pripadnica nježnijeg pola učestvovala sam u ekspediciji koja je osvajala Slovenske Alpe, Triglav, Jalovec, Mangart……

Objašnjava da je ozbiljnijom planinarskom karijerom počela da se bavi od 2009. godine kada je reorganizacijom bjelopoljskog PSK “Cmiljače” preuzela ulogu predsjednice UO. “Od tada se nižu osvajanja svjetskih vrhova Alpa, Mon Blana, Grosgloknera, Kilimandžara, Damavanda, Jordana, Olimpa, Himalaja u Indiji. Planinarske obaveze uspijevam da uskladim sa nastavnim i sa zadovoljstvom mogu istaći da je

Zehra u društvu koleginica pred polazak na uspon

ekološka sekcija škole u kojoj predajem najaktivnija u gradu sa više od 10 ekoloških aktivnosti i posjeta botaničkim baštama u Kolašinu i Plavu u toku školske godine. Jedini problem je što se još dugo planinarstvo neće prepoznati kao najzdravija sportska disciplina preko koje se najbolje mogu razvijati zdravi stilovi života, posebno kod mladih ljudi”, uvjerena je Zehra.

● prVa ozbiljnija

ekspedicija - alpe 2010.

Balić se prisjeća prve ozbiljnije ekspedicije osvajanja Alpa 2010. godine kada su ona i njena prijateljica Ivona Jočić pošle u neizvjesnu misiju.

“Prijatelj koji nas je doveo do autobusa tužno i sa nevjericom se pozdravio sa nama, vjerovatno razmišljajući da li će ova dva ženska fanatika, kako nas je iz milošte prozvao, na istom mjestu i dočekati na povratku sa uspona. Stigle smo autobusom u Austriju u Nacionalni park Grosglokner i neispavane i smorene od dugog puta, obule gojzerice i u sastavu ekspedicije preko glečera grabile ka vrhu Grosglokner koji je na 3.798 metara. Težina puta nadmašila je i najgora očekivanja jer su prepreke predstavljali glečeri, ledničke pukotine, a većim dijelom staza je bila od staklenoprovidnog leda, što zahtijeva ogromnu snagu u nogama za zabadanje dereza i capina. Kada smo stigli do planinar-

skog doma ERZHERZOG JOHHAN HUTTE, na visini 3.450 metara mislili smo da je najteži dio puta savladan. Sjutradan krećemo prema vrhu, ali da li zbog umora ili nemara, naša ekipa polazi ka cilju bez osnovnih sredstava za uspon, kanapa za hod u navezu. Članovi drugih ekspedicija sa kompletnom opremom u čudu nas posmatraju ramišljajući jesmo li isuviše hrabri ili ludi pa se solo bez naveza uspinjemo dok su svi ostali čvrsto uvezani konopima jedni za druge. Posmatrajući ostale u sebi pomišljam da li ću se živa vratiti sa ekspedicije.

Užasno klizava stijena presučena ledom, veliki nagib terena uz pojačan vjetar, doprinjeli su da je strah počeo da mi obuzima svaki djelić tijela”, priča Zehra o trenucima koji su joj se dobro urezali u sjećanje.

Opisuje momenat kada se poklizala, a koji je mogao imati tragičan epilog.

“Proklizala sam niz sniježnu padinu i nakon desetak metara zaustavila se u ledničku pukotinu. Na svu sreću brzo sam reagovala, jer sam jednom nogom upala do pojasa, a druga je bila na samoj ivici pukotine, duboke preko deset metara. Posljedica je bila povrijeđeno koljeno sa oštećenim ligamentima i otok noge koji se povećavao.

Ni sama ne znam kako sam sa takvom nogom uspjela skoro četiri sata da izdržim spuštanje. Kad smo stigli do autobusa, niko srećniji nije bio od mene”, dobro pamti Zehra povratak sa Alpa.

24 ZABAVA

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

ESTRADNA PRIJATELJSTVA

Seve kumuje Toniju

TVITER ODLUKA

Goca ne da Ivanu da vidi kćerku Poznati pjevač Toni Cetinski i nakon dva razvoda nije izgubio vjeru u ljubav i bračnu zajednicu. Nakon samo šest mjeseci veze zaprosio je svoju 15 godina mlađu djevojku Dubravku Dujak, sa kojom će se uskoro oženiti na intimnoj ceremoniji u Las Vegasu.

Kako prenose hrvatski mediji, krajem januara prirediće žurku za prijatelje i u Zagre-

bu, a poznati pjevač za svoju kumu odabrao je koleginicu sa estrade Severinu Vučković, inače omiljenu pjevačicu svoje buduće supruge.

Par se upoznao prije šest mjeseci u jednom noćnom klubu na proslavi rođendana Dubravkinog dobrog prijatelja Davora Grgina i upravo će on biti i nevjestin vjenčani kum, prenosi hrvatski portal Dnevnik.hr.

Odnos Goce Tržan i njenog bivšeg supruga Ivana Marinkovića pogoršao se nakon njegovog učešća u rijalitiju Farma.

Sam Ivan otkrio je da mu je Goca poručila da je “u tom svinjcu mogao da ostane još pet godina”, a požalio se i na to što mu još nije dozvolila da vidi njihovu zajedničku kćerku Lenu, od koje je Marinković bio odvojen čak četiri mjeseca.

Ova vijest nije prošla nezapaženo na društvenim mrežama i mnogi oglasili kako bi osuli palj-

bu po pjevačici. Na njenom Tviter profilu pljušte optužbe na račun njene odluke da Marinkoviću za sada ne dopusti da vidi kćerku.

“Možda je on ovakav ili onakav, ali ne dozvoliti ocu da vidi dijete posle četiri mjeseca, to je grijeh, a ti si najveće zlo”, glasi jedan od komenara, na šta je Goca kategorički odgovorila: “Otac je sam izabrao da je ne vidi. I dok ja nijesam u Beogradu jer radim da dijete prehranim, neće je ni vidjeti!”

Komentari su se nastavljali, te

su dušebrižnici upućivali Gocu da preispita malo sebe pred Božić, uz čuvene floskule “ko čini zlo, zlo mu se i vraća”. Drugi, pak, malo umjereniji, ukazuju Tržanki na to da Ivan ipak sebe nije pokazao u lošem svijetlu tokom rijalitija, na šta je i tu Goca imala odgovor, te kazala da je bivši muž “vrijeđao žene, prostačio i pljuvao ljude”, te da nema na šta da bude ponosna.

Naposljetku, Goca je zaključila da ne želi da se njeno ime više pominje u istoj rečenici sa Marinkovićevim.

ROĐENDAN IVANA BALTIĆ

Za sedam mjeseci će postati mama Lijepa 37-godišnja voditeljka ružičaste televizije Ivana Baltić nedavno je saznala da je u drugom mjesecu trudnoće, te da će ona i njen vjerenik Zoran Aleksić za sedam mjeseci postati roditelji.

Kako kaže, ne krije da je veoma srećna i zadovoljna, ali ne želi da otkriva intimne detalje.

Ivana i Zoran su u ljubavnoj vezi već dvije godine, od nedavno i žive zajedno, a sada se polako i spremaju za najbitniju ulogu u životu.

Bogatstvo američke pjevačice Maraje Keri procjenjuje se na skoro 360 miliona eura. S tim novcem, sasvim sigurno, mogla je sebi priuštiti da bude sa porodicom za novogodišnju noć.

Ali, imala je milion razloga da ne bude slobodna te večeri.

Naime, prema pisanju svjetskih medija, Maraja je dobila i prihvatila nevjerovatnu ponudu da sinu sultana od Bruneja otpjeva “na uvo” tri pjesme, za šta je dobila 1,2 miliona eura.

Sin sultana od Bruneja, princ Azim, poznat po raskalašnom načinu života, napravio je novogodišnju žurku u Londonu, a Maraja je pozvana da uveselja-

va goste koji su se okupili u luksuznom hotelu “Dorchester”. Navodno je Maraja otpjevala samo tri pjesme, uključujući veliki hit “Always Be My Babe”, na radost 31-godišnjeg princa Azima i njegovih gostiju.

Princ se pobrinuo za sve. Za Maraju, njenog muža i njihovo troje djece poslao je privatni avion u Sjedinjene Američke Države, a potom im je u Londonu osigurao smještaj u hotelu gdje noć košta 6.000 eura. Taj je hotel, inače, u vlasništvu kompanije iz Bruneja. Sa Marajom je pjevala i legendarna Dajana Ros, a među gostima su bili filmske dive Sofija Loren i Fej Danavej.

● FOTO priča

TAMARA DRAGIČEVIĆ

Ljubav u Barseloni Pošto je okončan muzički šou “Tvoje lice zvuči poznato”, učesnica ovog takmičenja glumica Tamara Dragičević je u pratnji svog kolege i emotivnog partnera Petra Benčine otišla na zasluženi odmor.

Ona je izabrala da stjecište za relaksaciju bude Katalonija, tačnije Barselona.

Tamara je imala izuzetno uspješnu godinu, dok je vrhunac nezaboravnih minulih dvanaest mjeseci bilo takmičenje “Tvoje lice zvuči poznato”.

Glumica je nedavno u intervjuu za Story priznala da je njen privatni život trpio zbog učešća u tom programu, pa je najbolji način da napuni baterije za još uspješniju predstojeću godinu bio to da sa dečkom otputuje izvan granica Srbije.

Njih dvoje uživaju u Barseloni, a

Princ Maraji za tri pjesme platio više od milion eura

uspomena na ovo romantično putovanje biće fotografije pored čuvenih Magičnih fontana, koju je Tamara objavila na svom Instagram profilu.

Njih dvoje zasigurno će odmarati do 15. januara, kada će stići u Beograd radi premijere filma “Montevideo, vidimo se”.

Eva žena godine Eva Longorija (38) je jedina žena koja je dvije godine za redom bila na vrhu liste “Maksimovih vrelih 100” (2005. i 2006), a sada je latino ljepoticu isti časopis proglasio za ženu godine.

“Ovo je velika čast, posebno kad se sjetim koliko je prošlo od moje prve naslovnice “Maksima””, rekla je Eva koja je na naslovnici pozirala samo u bijeloj majici.

Inače, prethodnu godinu lijepa glumica završila je uz novog dečka biznismena Hose Antonia Bastono. Ta veza je uslijedila nakon brojnih raskida sa mlađim bratom Penelope Kruz.

zaBava 25

srijeda, 8. 1. 2014.

RAZGOVOR

Muzika me je sačuvala od ludila devedesetih godina Bane Trifunović za DN kaže da uskoro izlazi njegov novi film, a da je svirajući rokenrol izbjegao da danas bude kriminalac Filip Jovović

G

lumac Branislav Trifunović aktivan je na nekoliko frontova, a podgorička publika mogla je nedavno da ga vidi u predstavi “Hipertenzija” u podgoričkom KIC-u “Budo Tomović”, ali i Cineplexxu, gdje je donedavno prikazivan film “Odumiranje”, u kom je Bane pored glumačkih, prvi put prikazao i producentsku sposobnost.

Glavna tema pomenutog filma je odumiranje sela, a naš sagovornik kaže da selo nije jedino što odumire u našem društvu.

“Odumiru međuljudski i porodični odnosi, mislim da se toliko zatvaramo da odumiremo mi kao narod. I ne samo kao narod, uopšte, kao ljudi, na bilo kom meridijanu. I to je glavna poruka našeg filma, jedna velika tema koja je možda svakodnevna, ali smo je izbjegavanjem napravili velikom i značajnom. I baš sa tom namjerom smo i odabrali naziv odumiranje, ne bi li ljudima skrenuli pažnju baš na ono što ne vole da čuju”, priča Trifunović.

A s obzirom na to da film aktuelizuje temu odlaska i napuštanja rodnog kraja, Bane priznaje da je i on često dolazio na ideju da napusti zemlju.

“Mnogo puta sam to pomislio, mislim da smo svi imali tu ideju u jednom trenutku. Ono što me podstaklo na to razmišljanje, a i na to da se pojavim kao producent u filmu, je predstava “Odumiranje”, nakon koje sam zaćutao. Osvježili su se svi moji strahovi i brige, sjetio sam se

gdje živim, kako živim i zašto tako živim. Dosta ljudi iz moje generacije je odlučilo da ode, dosta prijatelja.

U posljednjem trenutku shvatio sam da je ostajanje neki vid borbe i gdje god da odem neću mnogo uraditi ili ću uraditi, ali neću biti svoj čovjek”, smatra Bane, koji sa bratom Sergejem priprema veliki projekat ujedinjenja regiona, čija bi realizacija trebalo da počne uskoro.

“Trenutno smo u fazi pretprodukcije dva filma, “Mačori iz slivnika”, a drugi je veliki projekat kojim ćemo ujediniti region, po romanu Borisa Dežulovića “Jebo sad hiljadu dinara”, a u režiji Raše Andrića. U tom filmu bi trebalo da se okupi velika glumačka ekipa iz BiH, Hrvatske i Srbije u stvaranju posljednjeg antiratnog filma, koji će zatvoriti krug ratnih priča. Pokušaćemo da objasnimo sav besmisao koji se događao i nakon njega se konačno okrenuti nekim ljepšim temama”, otkriva mladi glumac i producent.

On priznaje da film i pozorište ne odvaja i da ih razlikuje samo po sredstvima izražaja, a uloga koju

nikad ne bi prihvatio je: “Glupa, besmislena, neka kojom nemam šta da kažem, koju ni sam ne bih gledao. To mi je jedino mjerilo da sam i dalje na pravom putu, jer ako nešto ne želim da gledam, onda to ne bih ni igrao. Zato me nema ni u serijama ni u reklamama. Ne gledam više ni televiziju i otkad sam se isključio potpuno, mnogo mi je lakše”, kaže glumac.

Bane se pored glume bavi i muzikom, a bend “Plačipičke” predstavlja povremenu rekreaciju i prisjećanje na tinejdžerske dane, kada je uz bend sa kojim je vježbao i svirao svakog dana gotovo tri godine bježao od ratne stvarnosti.

“Mene i moju generaciju je upravo to sačuvalo od ludila devedestih, ta obaveza koju smo nametnuli sebi, a koja je u stvari bila zabava. Ja se nadam da klinci danas mogu da naprave sebi taj luksuz i neke svoje oaze, bijeg od stvarnosti. Neki moji prijatelji su onoj jezivoj stvarnosti postajali dizelaši, kriminalci, ubice, a mi smo svirali rokenrol. Da

Poslije Ajfelovog tornja mnogi opet žele da vode ljubav Bane Trifunović je tumačio glavnu ulog u filmu “Pogled s Ajfelovog tornja”, a nakon ljubavne scene sa našom glumicom Marijom Vicković poslije premijernog prikazivanja dobili su neočekivane komplimente.

“Trebalo je prikazati dirljivu ljubavnu scenu, a jedna starija žene nijesam imao tu mogućnost bijega, možda bih i ja postao jedan od njih”, iskren je glumac, koji je dugo bio protivnik društvenih mreža. Međutim, na kraju je popustio i otvorio Tviter nalog, na kom gotovo svakondevno objavljuje statuse.

“To je krenulo iz radoznalosti, a onda sam shvatio da je Tviter sličan jednom društvenom psihijatru. Nekad napišeš stvari koje ne-

iz Podgorice mi je rekla da je nakon odgledane scene poželjela ponovo da vodi ljubav. To je kompliment, samim tim što su lijepe ljubavne scene u domaćim filmovima prava rijetkost, pa bih volio da se ta scena i pamti”.

maš sa kim da podijeliš, koje na kraju krajeva ne mora niko ni da razumije, ali je bitno da ti znaš zašto si to uradio. Ostaje i jedna hronologija objava, životnih događaja koji liče na dnevnik. Nema puno filozofije, jer objave moraju biti kratke, a veliki broj ljudi na Tviteru ima šta da kaže. Dakle, dnevna doza pameti, koje možeš da izabereš”, zaključio je Trifunović.

VJEROVALI ILI NE

Noge Žizel Bundšen vrijede i do 450 miliona dolara Možda je Nejmar, uz Mesija i Ronalda najveća svjetska fudbalska zvijezda, ali u svom rodnom Brazilu zauzima tek drugo mjesto po tržišnoj cijeni, jer po procjeni američkog ekonomiste Freda Fulda, manekenka Žizel Bundšen je čak tri puta skuplja od fudbalera Barselone.

U neobičnoj analizi koju je uradio

za brazilsko izdanje “Forbsa”, Fuld je Nejmara i jednu od najljepših žena svijeta uporedio sa kompanijama i uz pomoć nekoliko desetina ekonomskih parametara je procijenio da bi Bundšen na berzi vrijedjela od 250 do 450 miliona dolara, dok bi fudbaler imao vrijednost od 150 miliona dolara.

Na kraju, Fred Fuld je poručio

da kada bi se, hipotetički, dogodilo da se pojave akcije Žizel Bundšen, svima savjetovao da ih odmah kupe, jer imaju ogroman potencijal za rast. Nije ni čudo, budući da je ona već godinama najplaćenija svjetska manekenka, a godišnje zarađuje oko 45 miliona dolara.

(Telegraf.rs/ Forbesbrasil)

HOT! Džesika Klark je model koji dolazi sa Novog Zelanda i jedna je od najljepših djevojaka u svijetu modelinga. Svoje ženske adute je pokazala pozirajući u novoj kolekciji bikinija “Melissa Odabash”.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 SLOBODNO VRIJEME

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

SUDOKU

Daily Sudoku puzzle No. 2625

3

2013-12-20

Teža

5

7 5

2 5

4

6

8

2

Medium level

4

3

6

8

9 7

5

9

2

6 7

3

9

1

Play sudoku online at:

8

6

www.sudokukingdom.com

3

8

7

4 Lakša

Daily Sudoku puzzle No. 2624

7

2

5

7

4

2013-12-19

Medium level

2

8

6

4

1

9

5

6

9 Page 1/2

5 at: Play sudoku online

9

7

Play sudoku online at:

2

5

4

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 8

2

5

5 9

ZANIMLJIVO

Za godinu i po ª čovjek-krofnaº smršao 185 kilograma

9

1

Puzzle solution:

8 Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2623 2013-12-18 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2622 2013-12-17 5

9

3

6

1

8

7

2

4

5

2

9

6

3

7

8

4

1

7

2

4

9

5

3

6

8

1

7

4

3

1

8

5

6

2

9

1

6

8

2

7

4

3

5

9

1

8

6

9

4

2

3

7

5

6

3

5

1

9

7

2

4

8

6

3

8

2

9

4

1

5

7

9

4

1

8

6

2

5

7

3

9

5

1

7

6

3

4

8

2

2

8

7

4

3

5

9

1

6

2

7

4

5

1

8

9

3

6

8

1

6

5

2

9

4

3

7

4

1

7

8

2

6

5

9

3

3

5

9

7

4

1

8

6

2

8

6

2

3

5

9

7

1

4

4

7

2

3

8

6

1

9

5

3

9

5

4

7

1

2

6

8

Page 1/2

VICEVI

Sa samo 25 godina Rob Žile imao je nadimak ‘’čovjek krofna’’ zahvaljujući činjenici da je imao čak 265 kilograma.

Britanskoj je javnosti postao poznat nakon što se u martu 2012. pojavio u šouu “Supersize vs. Superskinny”, u kojem je učestvovao budući da mu je indeks tjelesne mase bio na nevjerovatnih 104 (normalne su brojke između 18 i 25), a Žileu nije pomoglo ni to što je visok samo 153 centimetra, piše “Dejli mejl”.

To pojavljivanje natjeralo je neke ljude da se zabrinu za njegovo zdravlje, ali je i otpočelo njegov proces mršavljenja (iako mu je nakon šoua bila potrebna dodatna pomoć), što je očito bila jako dobra stvar budući da je u posljednjih 17 mjeseci preokrenuo svoj život naglavačke i usput izgubio 70 posto tjelesne mase i sada ima 80 kilograma! Žile je ispričao da je kilograme počeo da dobija nakon zlostavljanja u djetinjstvu i da je znao da će mršavljenje biti teško, ne samo zbog činjenice da je morao “smršati dva odrasla muškarca” već i iz zbog toga što je to značilo suočavanje s vlastitim demonima.

Napomenuo je ipak kako nije želio da traži izgovore i da je on sam bio taj koji je sebi stavljao hranu u usta: do ranih dvadesetih jeo je 7.000 kalorija na dan i doslovno je zavisio o gaziranim pićima i kolačima.

1

4

“Bio sam normalno dijete dok nije počelo zlostavljanje. Trajalo je do završetka škole i uključivalo je sve tipove nasilja. Bilo je grozno i nešto što tek sad u potpunosti shvatam. Ne tražim izgovore, ali znam da su moji problemi s hranom direktno vezani za to. Da nije

bila hrana, vjerovatno bi bili droga ili alkohol. Kad pogledam unazad, ne mogu da vjerujem da sam stavio život u takvu opasnost”, dodao je on.

Na kraju je kile uspio da izgubi pomoću programa LighterLife, uz nadzor, terapiju i savjetovanje.

Neka riba sjedi na klupi u parku i jede sladoled. Prilazi joj tip: - Ćao, mogu li te nešto pitati?

Ona: - Naravno!

- Ali, ne znam baš… Znam da ćeš pogrešno shvatiti!

- Nee, pitaj!

- Smijem li jednom liznuti?

Ona mu pruži svoj sladoled, a on će na to: - Eto vidiš, pogrešno si shvatila… *** Šeta Mujo čaršijom i ugleda čovjeka koji prodaje naočare.

Prodavac mu kaže: - Jeste li za jedne stvarno posebne naočare?

Mujo: - Daj da vidim kakve su!

Prodavac mu namigne i pruži naočare. Mujo ih stavi i ugleda sve ljude oko sebe potpuno gole.

Veselo reče: - Uzimam!

Ide Mujo kući i smije se kao blesav, gledajući gole ljude. Dođe do kuće i sa ulaza viče:

- Fato, vidi šta sam kupio!?

Uđe u dnevnu sobu, kad tamo Fata i Suljo sjede na trosjedu – goli.

Mujo skine naočare, kad ono Fata i Suljo i dalje goli!

Ponovno stavi naočare, oni opet goli, skine ih, oni i dalje goli!

- Ih,kakvo je ovo kinesko smeće! Čim ga kupiš, odma’ se pokvari! *** Ide čovjek ulicom kad mu neki auto pređe preko noge. Viče on vozaču: - Majmune, za ovo ćeš mi platiti odštetu 50.000 €.

- Šta ti je? Pa nisam ja milioner!

- Pa nisam ni ja stonoga… *** Dođe Mujo kod doktora i kaže: - Doktore, boli me cjelo tijelo. Kad dotaknem glavu – boli, kad dotaknem stomak – boli, kad dotaknem noge – boli, kad dotaknem prsa – boli.

Doktor ga pregleda i kaže: - Tijelo Vam je u redu, samo, prst vam je slomljen. ***

SLOBODNO VRIJEME 27

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

NEZVANIČNO A viđi ih Suljo, samo što ne zaplaču!

Prvo SDP, sad Bošnjaci, ostasmo sami. Šta da radimo?

Ne znam, mene neka tuga spopade.

‘Ajte momci, opušteno, biće to dobro!

Nemojte ljudi, samo se šalimo!

OSMOSMJERKA Word Search Puzzle #G005WA

HOROSKOP

S

P

A

T

S

T

L

O

J

R

S

E

P

M

U

E

L

C

E

I

G

L

O

O

R

L

E

O

D

V

I

A

H

S

D

O

W

O

V

G

R

V

O

E

A

N

C

E

K

E

A

D

C

G

F

E

D

R

K

G

N

S

D

J

T

P

H

I

U

R

N

G

F

S

U

A

S

O

T

A

A

W

M

O

A

E

O

T

A

E

R

G

S

R

I

A

E

A

B

N

U

Y

L

T

H

G

I

T

N

L

L

M

S

T

N

I

A

P

E

E

H

G

U

O

B

I

U

S

T

S

C

A

I

D

O

Z

A

P

O

N

H

L

A

R

I

V

R

E

S

I

D

I

N

G

S

E

I

P

P

A

N

Y

W

A

Y

N

T

I

A

U

N

A

W

A

R

E

P

O

W

E

R

S

Y

D

A

E

H

F

L

U

S

H

E

S

E

G

ACHED ANYWAY Ached BOUGH Anyway CHAIN Bough DETAIL Chain FLUSHES FOUNTAIN Detail GAITS Flushes GENTS Fountain GRANNIES Gaits GREAT

HEADY HUSBAND Husband IGLOO Igloo INPUTS Inputs JOGGED Jogged JOLTS LAUNCHES Jolts MANGO Launches MOVER Mango NAPPIES Mover NOBLE

PAINTS PERFUME Pines PINES Powers POWERS Residing RESIDING Roaming ROAMING ROOKS Rooks SCALP Scalp SOWED Sowed SPATS Spats TASKED

Gents

Nappies

Tasked

Grannies

Noble

Teases

Great

Paints

Tightly

Heady

Perfume

Tiles

TEASES TIGHTLY Trapdoor TILES Unaware TRAPDOOR Vague UNAWARE Verge VAGUE VERGE Viral VIRALWatts WATTS Wiggle WIGGLE Zodiacs ZODIACS

Neobičan svadbeni poklon Ema Mekdonald sa Novog Zelanda, vlasnica “Oh cakes” radnje koja pravi torte, a posluje u okviru McDonald’s-a odbila je da se izviCopyright © Puzzle Baron January 6, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! ni svom klijentu Mihaelu Harisu koji nije bio zadovoljan njihovom ponudom.To joj nije bilo dovoljno, pa je odlučila da se osveti slanjem torte na njegovu adresu, i to povodom zabave uoči vjenčanja. Svadbeni poklon bio je potpuno drugačiji- poslala je tortu sa porukom “Eat that sh**”(pojedite ovo sr***, to neće biti tako prijatno). „Srećni dobitnik“ nije nimalo bio oduševljen poklonom, zapravo svi su bili zgađeni.

OVAN Stalo Vam je da napredujete na različitim stranama, ali primjećujete da se oko Vas nalaze saradnici raznih profila. Neophodno je da primjenjujete provjerene obrasce u poslovnom dijalogu. Prije ili kasnije moraćete da položite svoje »emotivne račune«.

BIK Djelujete aktivno na različitim stranama, postoji osoba koja može da nagradi Vaše intelektualne sposobnosti ili praktičnu pamet. Novi poslovni kontakti koje ste ostvarili najavljuju širi društveni značaj ili uticaj.

BLIZANCI Osjećate laganu stagnaciju da se psihički rasteretite od nagomilanih obaveza. Prepustite svojim saradnicima da završe teži dio posla. U ljubavnom životu prija Vam nečije prisustvo, ali Vam nedostaje dobra prilika da ostvarite svoje namjere.

RAK Osjećate kreativnu inspiraciju i sa lakoćom završavate brojne obaveze. Ponekad umijete da ostavite fantastičan utisak na okolinu, tako da saradnici očekuju Vaše mišljenje o različitim poslovnim temama.

LAV Posvetite pažnju samo prioritetnim obavezama i priuštite sebi kvalitetan odmor, kao najbolji način da akomulirate pozitivnu energiju. Važno je da racionalizujete svoje obaveze. U ljubavnom životu lagano gubite interesovanje za jednu osobu.

DJEVICA Samouvjereno branite svoje interese, ali postoje dodatne komplikacije koje otežavaju Vaš poslovni. Potrebno je da racionalno koristite svoju energiju. Oskećate veliki emotivni zanos, ali kao da Vam nedostaje dobra prilika da izrazite svoje namjere.

VAGA Očekujete pozitivne odgovore u rešavanu poslovnih pitanja. Zarad zajedničkih interesa tolerantno prelazite preko »sitnih« nepravdi koje postoje u odnosu sa saradnicima. U ljubavnom životu više se nalazite u fazi priče i idejnog planiranja.

ŠKORPIJA Djelujete privlačno i šarmantno na svoju okolinu, ali to ne predstavlja dovoljnu garanciju za poslovni uspjeh. Postoje sporni momenti u odnosu sa saradnicima, tako da su nečija obećanja podložna i iznenadnim promjenama.

STRIJELAC Nalazite se u sjajnoj psiho-fizičkoj formi i samouvjereno prihvatate različite obaveze. Najbolje se osjećate u društvu koje ima slične ideje. U romantičnom raspoloženju priželjkujete snažne izlive ljubavi i imate dobar predosjećaj.

JARAC Umijete da djelujete vrlo sugestivno na svoje saradnike i ne ustručavate se da zatražite različite ustupke.

Smatrate da Vam pripadaju bolji uslovi. Zahvaljujući dobroj poslovnoj strategiji očekuju Vas pozitivni rezulatati.

VODOLIJA Stalo Vam je da sve bude u idealnom skladu, ali imate utisak da Vam nedostaju osnovne informacije o poslovnim prilikama. Na sreću, očekuje Vas iznenadni dobitak. Djelujete zadovoljno zbog događaja koji Vas prate u ljubavnom odnosu.

RIBE Dobro razmislite o svojim interesima, jer okolnosti na poslovnoj sceni se brzo smjenjuju. Odložite jedan poslovni dogovor ili finansijsko ulaganje.Ukoliko sumnjate u nečije emotivne namjere, to još uvijek ne predstavlja dokaz za »osudu«.

28 SPORT

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

DA LI STE ZNALI JOŠ PET DANA DO EP

Znaju ih iz albuma, a sad igraju protiv njih Počelo odbrojavanje - naši rukometaši još tri dana treniraju u Podgorici Miloš Pavićević

Da su Nejmar i Romario jedini Brazilci koji su uspjeli da postignu gol u “El klasiku”, a da im je to istovremeno bio debi na utakmicama Barselone i Real Madrida.

TIKET DANA SENT ETJEN EVIJAN TIP 1

KVOTA 1.50

KROULI BRISTOL ROVERS TIP 1 KVOTA 1.60 BEIRA MAR SPORTING B TIP 1

KVOTA 2.80

ALKORON ESPANJOL TIP 2

KVOTA 2.40

APOEL AEL TIP 1

KVOTA 2.20

DUKLA P. SLAVIA P. TIP X

KVOTA 3.30

P

et dana je ostalo do prvog meča naših najboljih rukometaša na Evropskom prvenstvu u Danskoj. “Crveni” su na vrijeme počeli pripreme za prvenstvo Starog kontinenta, ali iz ove perspektive selektor Zoran Kastratović ima veoma malo vremena da skocka tim do meča sa Švedskom. Razlog je jasan, čak pola igrača je preskočilo makar jedan trening.

Draško Mrvaljević zbog povrede nije došao na okupljanje, Mirko Milašević se povrijedio nakon trećeg dana i danas će se znati njegova sudbina što se odlaska u Kopenhagen tiče, Stevan Vujović je operisao slijepo crijevo, ali laserski u Skoplju, tako da će putovati za Dansku, povrijeđeni su bili još Ševaljević, Grbović, Lipovina, Simović...

Sa svim tim su “lavovi” trebali da se izbore i da odigraju na visokom nivou mečeve sa Makedonijom i Sr-

bijom. Djelimično su uspjeli u tome, protiv Makedonije su mladost, elan i motiv krasili “crveni” tim, dok su protiv vicešampiona Evrope - Srbije odigrali solidno samo u drugih 30 minuta.

“Ovo je veliko iskustvo za mene.

Nijesam prvi put u reprezentaciji, ali sam prvi put na pravi način dobio šansu protiv Makedonije i Srbije i trudio sam se na pravi način da je iskoristim. Biti dio seniorske reprezentacije je zaista nešto poseb-

BUDUĆNOST NA PRIMORJU

Bar nezaobilazna baza za plave Godina je za naš najbolji rukometni klub - Budućnost počela odlično.

“Plave” šampionke su slavile na gostovanju u Zagrebu protiv Lokomotive 27:24 u sklopu Regionalne lige, potom su nastavile sa radom u našeg glavom gradu, a već danas putuju na petodnevne pripreme u Bar. “Malo smo se osvježile nakon priprema i igranja na Svjetskom prvenstvu u Srbiji. Tačno je da nijesmo napravile očekivani rezultat, ali život ide dalje, to je već arhivirano tako da ćemo ovaj period iskoristiti da poradimo na formi i samopouzdanju pred važne mečeve koji slijede u Li-

gi šampiona”,kazala je za Dnevne novine Majda Mehmedović.

Dobra vijest je da su izabranice Dragana Adžića zdrave nadokon dosta problema tokom sezone zbog povreda.

“Atmosfera u timu je odlična.

Sve smo zdrave što je najvažnije i treniramo dosta dobro. Imaćemo kvalitetne provjere uoči početka lige šampiona, gdje ćemo provjeriti formu. Već 16.januara gostujemo Krimu koji nam je rival i u Ligi šampiona, a potom ćemo igrati sa Podravkom i Vardarom u Podgorici. Sigurna sam da ćemo u željenoj atmosferi dočekati prvi meč sa Đerom”, poručila je Mehmedović.

M.P.

no”, bile su prve riječi Vladana Lipovine, jednog od najmlađih u seniorskoj selekciji.

Interesantan podatak je da su Lipovina i Borozan prije samo nekoliko godina skupljali sličice i autograme igrača poput Lazarova, Ilića, Vujina, Nikčevića, a prije tri dana su imali priliku da im stanu na crtu.

“To su igrači koje smo sa uživanjem gledali i zbog kojih smo zavoljeli rukomet. Bilo je zaista posebno igrati protiv njih, ali i iskustvo više. Zaista mnogo poštujem te igrače, ali kada utakmica počne, onda sve nestaje, jer se samo golovi računaju i pobjeda. Tako će biti i na Evropskom prvenstvu u Danskoj.”

Lipa je trenutno treća opcija na desnom beku. Ukazala mu se prilika da pokaže svoj potencijal i kvalitet.

“Trudiću se da iskoristim svaki

ukazani minut u Danskoj. Strpljivo ću čekati svoju šansu i nastojati da pomognem saigračima. Neće biti lako, imamo tešku grupu, ali se nadam da maksimalno odgovornom i hrabrom igrom možemo parirati rivalu. Ono što je sigurno jeste da se nećemo predati bez velike borbe.”

Desni bek Kuenke je trenutno treći strijelac u španskoj Asobal ligi, a već nakon pola godine se mnogi klubovi raspituju za njega.

“Odlazak u Španiju je bio pravi potez. Dobio sam pravu priliku i nadam se već opravdao ukazano povjerenje. Međutim tek sam na početku, nastaviću da radim i treniram još bolje kako bih konstantno napredovao. Trudim se da svaki dana naučim nešto novo i da sam osjetim boljitak u igri”, poručio je Lipovina, koji je nedavno potpisao ugovor sa najboljim menadžerom na svijetu Sašom Bratićem.

SPORT 29

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

ŠAMPIONOVA BORBA SA ŽIVOTOM

Šumaherov testament od milijardu dolara

NBA: Pekmen dominirao, Nik doživio potres mozga

Šumaherova žena Korina zamolila novinare da napuste bolnicu, advokat Burgin krivi stazu u Meribelu

Sedmostruki šampion Formule 1 Mihael Šumaher, napisao je testament prije četiri godine u kom je naveo da sve što ima ostavlja svojoj porodici.

Bogatstvo njemačkog asa teško je oko 1,2 milijarde dolara (oko 737 miliona eura), koliko je zaradio tokom 19 godina u najbržem cirkusu na svijetu, odnosno što je inkasirao od sponzorskih ugovora, a sve ostaje njegovoj supruzi Korini i djeci. Šumaher je testament napisao u slučaju ako mu se “nekada nešto dogodi”, a nažalost, krajem 2013. godine doživio je nesreću na skijanju u francuskom Meribelu i već 10 dana je u komi.

Doktori njegovo stanje danima opisuju kao stabilno, ali i kritično, a supruga legendarnog Njemca je zamolila novinare, koji danima opsijedaju bolnicu u Grenoblu, da im pomognu u borbi i ostave ljekare da rade u miru.

“Molimo vas da nam pomognete u borbi za Mihaela, ali tako što ćete ostaviti ljekare da rade u miru. Imajte povjerenja u njihova saopštenja i napustite kliniku, molim vas, ostavite našu poro-

dicu na miru”, navodi se u saopštenju Korine Šumaher.

Oglasio se i franucski advokat specijalizovan za pitanja koja se odnose na procese poslije povreda na skijanju Eduar Burgin, koji smatra da su staze Meribel indirektno odgovorni za nesreću koju je doživio Mihael Šumaher, jer nisu dobro obilježeni najopasniji djelovi van staza.

“Posle standarda koji su 2001. godine postavljeni kad su u pitanju markiranja ski staza, nadležni su morali bolje da označe najopasnije staze i djelove van njih.

Postojeća zastavica je morala da bude i uz mreže ili konopce, kada pogledam fotografije sa mesta nesreće, ti standardi nisu ispunjeni, ili su bili neadekvatni, neodgovarajući”, rekao je Eduar Burgin za “Le Figaro”. Šumaherova porodica ima mogućnosti da tuži članove rukovodstva skijališta Meribel koji su unaprijed angažovali svoje advokate. Inače, ljekari bolnice u Grenoblu su se posljednji put oglasili u ponedjeljak kada su rekli da se Šumijevo stanje blago poboljšalo.

ZOI

Lindzi Von propušta Soči Povreda koljena jača od želje da američka skijašica nastupi na ZOI Američka skijašica Lindz Von objavila je da neće učestvovati na Zimskim olimpijskim igrama u Sočiju zbog povrede koljena. Ona je pruhe 11 mjeseci operisala koljeno, pokušala je da se oporavi na vrijeme, ali nije uspjela.

“Učinila sam sve što je bilo u mojoj moći da se takmičim, ali realnost glasi da je moje koljeno previše nestabilno kako bih skijala na najvišem ni-

vou“, rekla je Vonova, koja je na prethodnim Igrama osvojila zlatnu medalju u spustu.

Međutim, od tada je Vonova imala brojne probleme sa koljenima – kidala je prednji ukršteni ligament, povređivala meniskus, pa joj je karijera krenula nizbrdicom. Lindzi Von ima 29 godina i najuspešnija je američka skijašica u istoriji – četiri puta je osvajala Svjetski kup.

M.P.

SPORTSKI EKRAN

Sjajne partije u tekućoj sezoni NBA lige Amerikanci znaju da poštuju i cijene, a nekad ih prezentuju na šaljiv način. A ko pruža te sjajne partije? Naravno, naš Nikola Peković - gorostasni crnogorski centar je u pobjedi Minesote nad Filadelfijom (126:95) potpisao novi “dabl-dabl” učinak: 16 poena i sjajnih 14 uhvaćenih lopti.

Popularni Pekmen je tako dominirao na terenu, ali i na tribina jer su tri navijača “vukova” tokom cijelog meča držala ogromne kartonske likove Pekovića, što je nasmijalo našeg reprezentativca i njegove saigrače.

“Zapravo, kada se zagledate u te maske Pekovića i kada se one približe našoj klupi, shvatite da su one napravljene u realnoj veličini”, šalila se vedeta Minesote Kevin Lav, koji je sa 26 poena, sedam skokova i četiri asistencije bio najbolji pojedinac na parketu.

Na teren se vratio i Nikola Vučević, ali ne baš na slavan način - Nik je doživio potres mozga u duelu sa Blejkom Grifinom kada je udario glavom o pod. Hitno je prevezen u bolnicu, gdje je konstatovan lakši potres mozga!

A Orlando? Magični su ubjedljivo poraženi od Klipersa rezultatom 101:81, a Vučević je dok je igrao imao osam skokova i dva poena. Nik će se vjerovatno brzo vratiti u dobru formu...

Takođe, u NBA-u se mnogo priča o mogućoj razmjeni između L.A. Klipersa i Njujork Niksa - spekulacije kruže da bi moćni Blejk Grifin otišao u “Veliku jabuku”, a u “Grad anđela” bi stigao Karmelo Entoni. Trener Klipersa Dok Rivers je informaciju protumačio “glupom”.

“Da ste u Niksima ili bilo gdje, da li biste željeli da dovedete Grifina? Ja bih. Tako da ne znam šta je tu vijest. Zovite Popa (trenera San Antonija, Grega Popovića) i pitajte ga da li bi volio da dovede Blejka. Vjerujem da bi rekao ‘da’... Tako da mi nemamo ništa sa tom pričom”, poručio je Rivers.

SEMAFOR: Filadelfija - Minesota 95:126, L.A. Klipers - Orlando 101:81, Bruklin - Atlanta 91:86.

U.R.

09:30 14:00 14:15 18:15 19:00 19:40 20:00 20:00 20:30 20:45 21:00 22:00 22:00 02:00 04:30

VTA Sidnej Spartak - Medveščak, hokej Bijatlon Banvit - Budiveljnik, košarka Brest - PSŽ, fudbal Pikado Alkoron - Espanjol, fudbal Betis - Atletik Bilbao, fudbal Pjaćenca - Lube M, odbojka Mančester S. - Vest Hem, fudbal Fiorentina - Kijevo, fudbal Rasing - Almerija, fudbal Barselona - Hetafe, fudbal Rendžersi - Čikago, hokej VTA Sidnej, polufinale

SK 1 SK 1 Eurosport Eurosport 2 Arenasport 2 Eurosport Arenasport 1 Arenasport 3 SK 2 Arenasport 4 SK 1 Arenasport 1 Arenasport 3 Arenasport 1 SK 2

NE PROPUSTITE BARSELONA - HETAFE (Arenasport 3, 22.00) Poslije ubjedljive pobjede u prvenstvu nad Elčeom (4:0), Katalonci žele u Kupu da nastave u istom ritmu - utakmice će biti specifična po tome što će se na teren vratiti Lionel Mesi.

RUKOMET

Kaća najbolji desni bek planete Naša reprezentativka Katarina Bulatović izabrana je za najboljeg desnog beka na svijetu i nalazi se u idealnoj postavi u izboru rukometnog portala Handball-Planet.com, dok je Norvežanka Hajdi Loke dobila priznanje za najbolju igračicu u 2013.godini. Pivot mađarskog Đera i norveške selekcije je, naime, dobila najviše bodova (27) u glasanju 12-članog novinarskog žirija iz 11 zemalja Evrope i Brazila, kao i posjetilaca ovog portal.

Novinari su za najbolje tri dodjeljivali 3,2 i 1 poen, dok su glasovi fanova vrednovali sa 5,3 i 1 bodom.

Loke je bila najbolja i u prvom izboru, 2011. godine, dok je u 2012. godini priznanje otišlo u ruke Mađarice Žužane Tomori, koja je ove godine dobila ubjedljivo najviše glasova posjetilaca portala (10.021).

Drugo mjesto sa 23 boda zauzela

je Anita Gorbic, srednji bek Đera, dok su treće mjesto podijelile golmanka norveškog Larvika Katrin Lunde i desno krilo austrijskog Hipa i Brazila, novog prvaka svijeta, Alešandra do Nasimento, sa po 22 boda. Od tri crnogorske rukometašice, najboljeplasirana bi la je Katarina Bulatović, koja je sa srpskom reprezentativkom Andreom Lekić podijelila peto mjesto sa 21 bodom. Naša reprezentativka je od fanova dobila 5.071 glas.

Jovanka Radičević je dobila 10 poena (2.563 glasa od fanova), a Milena Knežević 9 (621).

Osim Loke i Katarine, u najboljoj postavi po izboru portala HandballPlanet.com su još i Katrin Lunde (golman), An Gret Norgard (lijevo krilo), Alešandra do Nasimento (desno krilo), Edoarda Amorim (Brazil) i Anita Gorbic (srednji bek). M.P.

30 SPORT

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

MERKATO Januarski prelazni rok

POLUFINALE LIGA KUPA

Čekićari vjeruju u (ne)moguću misiju Prvi meč na Itihadu (20.45), revanš 21. januara - Mančester siti pred svojim navijačima igra protiv Vest Hema

ROMA

ª Vučicaº prigrlila Rađu Naingolana

Još jedna saga je gotova - Milan, Inter, Juventus i Napoli su izvisili, jer je Roma dovela Rađu Naingolana iz Kaljarija! Uveliko traženi belgijski internacionalac stigao je u Trigoriju kao pozajmljen igrač do kraja sezone, Sardinijci su sada zaradili tri miliona eura, dok će “vučica” morati da izdvoji 6,5 miliona ukoliko bude željela da otkupi ugovor igrača u

potpunosti na ljeto.

“Moja jedina i najveća želja bila je Roma. Presrećan sam!”, priznao je igrač pred dolazak u “vječni grad”.

Veliki broj oduševljenih navijača dočekalo je 25-godišnjeg neumornog vezistu u Rimu, a njegov debi sa brojem 44 može se očekivati već sljedećeg vikenda, kada će Roma dočekati Đenovu. A.P.

MANČESTER JUNAJTED

Za Pjanića 25 miliona Mediji u Bosni i Hercegovini bruje o ekskluzivnoj informaciji, a ona glasi - Mančester junajted je poslao ponudu Romi od 25 miliona za njenog vezistu Miralema Pjanića! Strateg “crvenih đavola” Dejvid Mojes po svaku cijenu želi da pojača tim u sredini, pa je 23-godišnjak iz Tuzle postao prva i najveća meta. Dakle, ponuda je na stolu, a čelnici rimskog kluba će donijeti odluku da li žele da prihvate ponuđene uslove za reprezentativca BiH i jednog od najboljih igrača “zmajeva”. A.P.

BEŠIKTAŠ

Ronaldinjo u Istanbulu!?

Bitka moćnih “građana” na četiri fronta se nastavlja - Mančester siti je jedini engleski klub koji je još u igri da osvoji Premijer ligu, Ligu šampiona, FA Kup i Liga kup u kojem večeras (20.45h) igra prvu utakmicu polufinala pred svojim navijačima.

Fenomenalna četa Manuela Pelegrina će u dvorištu Itihada dočekati Vest Hem, kultni londonski klub koji će na sve moguće načine pokušati da dođe do što boljeg ishoda, a samim tim i osvijetliti obraz nakon katastrofalnih rezultata u posljednjih nekoliko utakmica.

Kada smo već kod Sitija, uvijek se sjetimo Stevana Jovetića - povrede i problemi koji sputavaju Jovetu su još ne snazi. Naš reprezentativac neće igrati protiv “čekićara”, a pored njega povrijeđeni su Serhio Agero, Džek Rodvel, dok je pod znakom pitanja i brzonogi Hesus Navas.

“Agero će se vratiti vjerovatno krajem januara. Trenira i radi naporno.

Za Jovetića je još teško znati, ali nadam se isto kao Agero”, prokomentarisao je kormilar Mančestera Pelegrini, a onda se kratko osvrnuo na meč sa Vest Hemom.

“Svjesni smo da se borimo za četiri trofeja, ali ne razmišljamo tako.

Idemo iz meča u meč, sada je na redu Vest Hem i moramo da pružimo maksimum kako bismo ostvarili dobar rezultat”, poruka je Pelegrinija.

Sa druge strane, ekipa iz Istočnog Londona mora da se spašava - sa samo 15 bodova Vest Hem zauzima tek predposljednju poziciju u šampionatu. Međutim, još veću bruku momci Sema Alardajsa su doživjeli u 3. kolu FA kupa, kada su u gostima poraženi sa čak 5:0 od Notingem Foresta. Engleska javnost vrši veliki pritisak na iskusnog domaćeg stručnjaka, tako da bi dvomeči sa “građanima” mogli biti presudni za Alardajsa kojeg protiv Sitija čeka težak posao iz više razloga.

Možda i najveći su povrede i suspenzije - zbog crvenog kartona nema kapitena Kevina Nolana, dugo povrijeđeni i najskuplji igrač Endi Kerol još nije fit, kao ni štoperski duo Džejms Kolins - Vinston Rid, defanzivac Džejms Tomkins, te ofanzivac Rikardo Vaz Te. “Ne moramo da pobijedimo Siti, ali možemo da izvučemo dobar re-

zultat i onda da se nadamo nečemu u drugoj utakmici kod kuće. Treba da budemo maksimalno koncentrisani i nadam se da ovi momci mogu da naprave dobru stvar”, rekao je iskusni Alardajs, koji je u odbrabenoj liniji dobio novog igrača - u Vest Hem je na pozajmicu iz Vulvsa stigao 30-godišnji Rodžer Džonson.

U.R.

Teo Volkot pauzira pola godine Loše vijesti dolaze sa Emrirejtsa prema posljednjim informacijama, jedan od najboljih fudbalera “tobdžija” Teo Volkot pauziraće narednih šest mjeseci zbog povrede koljena!

Iz londonskog kluba u ponedjeljak veče je potvrđeno da je povreda koju je Volkot doživio u duelu sa Totenhemom (2:0) proteklog vikenda teže prirode, da će morati na operaciju li-

gamenata koljena i da ga prema prvim procjenama očekuje pauza od oko šest mjeseci.

U zvaničnom saopštenju Arsenala na klupskom sajtu, Volkotu su upućene želje za što brži oporavak, ali je jasno da za njega ne samo da je završena sezona, nego da je najozbiljnije doveden u pitanje i njegov nastup na Svjetskom prvenstvu u Brazilu.

ŠPANIJA, KUP KRALJA

Barselona opet ima Mesija Prvi mečevi 1/8 finala masovnijeg takmičenja - mađioničar Katalonaca poslije povrede spreman da igra protiv Hetafea Prava bomba stiže iz Turske, gdje su tamošnji mediji plasirali informaciju da je Bešiktaš na korak od Ronaldinja! Čelnici “crno-bijelih” su se sastali sa njegovim bratom i agentom Robertom Asisom, a “El Mago” bi trebao da potpiše dvogodišnji ugovor, vrijedan 12 miliona eura! Polovinu ugovora finansiraće klub, a drugu polovi-

nu na sebe je preuzeo sponzor “Dogus grupa”. U slučaju dobrih rezultata, 33-godišnjem virtuozu i nekadašnjem biseru Gremija, PSŽ-a, Barselone, Milana i Flamenga obećane su bogate premije. Podsjetimo, Brazilcu je istekao ugovor sa Atletiko Mineirom, pa bi kao slobodan igrač stigao u Istanbul.

A.P.

NAPOLI

Lion ne pušta Gonalonsa Uprkos ponudi od 17 miliona eura za 24-godišnjeg vezistu Maksima Gonalonsa Lion je glatko odbio Napoli.

“Pričao sam sa Aurelijom De Laurentisom, kojeg veoma poštujem, i upozorio ga da Maks ostaje u Lionu. Ponudili su 17 miliona evra, ali u dogovoru sa trenerom Remijem Gardeom i u skladu sa politikom kluba odlučili smo da naš kapiten ostane sigurno do juna”, naglašava prvi čovjek “lavova” Žan-Mišel Ola. A.P.

Sve je spremno, ogromno zdanje “Kamp Nou” će opet biti preplavljeno navijačima, ali ne toliko zbog toga što Barselona igra prvu utakmicu osmine finala Kupa protiv Hetafea, već zbog činjenice da se na teren poslije 58 dana vraća sjajni Lionel Mesi!

Klupski ljekari su dali zeleno svijetlo Argentincu da protiv tima iz predgrađa Madrida bude u konkurenciji za statav, a ovu informaciju je potvrdio šef stručnog štaba Barse Herardo Martino.

“Mesi se dobro oporavlja, treni-

rao je sa ostatkom ekipe. Mislim da se na njemu neće osjetiti da je duže bio odsutan. Njegov povratak nam uliva samopouzdanje”, poručio je popularni Tata.

A, što se tiče same utakmice protiv Hetafea, Martino je svjestan da neće biti lako - na “Afonso Perezu” prije 17 dana Katalonci su gubili 2:0, ali su uspjeli da osvoje tri boda pobijedivši sa ubjedljivih 5:2.

“Nemamo prava na grešku. Treba da budemo veoma fokusirani, jer želimo da u Kupu ostvarimo

što bolji rezultat, pa čak i ako budemo mogli da ga osvojimo”, rekao je Tata.

Od ostalih utakmica najzanimljivije će biti u Andaluziji, gdje Betis dočekuje Atletik Bilbao, drugoligaš Alkorkon igra sa Espanjolom, dok će nekadašnji tim iz elite španskog fudbala, koji se sada takmiči u trećoj ligi, Rasing ukrstiti koplja sa Almeriom.

RASPORED: Alkorkon - Espanjol (20), Betis - Atletik Bilbao (20), Barselona - Hetafe (22), Rasing Almeria (22).

U.R.

SPORT 31

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

11 2

poziciju na vječnoj listi najboljih strijelaca Serije A drži Antonio Di Natale. Za Empoli i Udineze je postigao 180 golova, a ispred njega su dohvatljivi Gabrijel Batistuta (184), Alesandro Del Pijero i Đuzepe Sinjori (188) i Kurt Hamrin sa 190 golova.

MERKATO Januarski prelazni rok

puta je Di Natale bio najbolji strijelac Serije A. U sezoni 2009/10. postigao je 29 golova, dok je u sezoni 2010/11. briljirao sa 28 pogodaka.

FIORENTINA

Montela: Vratio bih Stevana Jovetića Iako je prethodnog ljeta napustio Fiorentinu i za 30 miliona eura pojačao Mančester siti Stevan Jovetić bi možda mogao da se vrati u Firencu - makar ako se pita trener “viole” Vinćenco Montela.

“Potreban nam je još jedan

Čarobni Toto najavio kraj ODLAZAK U PENZIJU NA LJETO

Udineze i Italija bez Di Natalea? Osjećaj bez mirisa, ukusa i duše: Legendarni majstor najavio povlačenje, Franćesko Gvidolin želi da ga odgovori od takve odluke Aleksandar Popović

I

kona italijanskog fudbala, Bog Udinezea i jedinstveni majstor loptanja Antonio Di Natale najavio je povlačenje iz fudbala na kraju ove sezone.

Objava popularnog Totoa šokirala je Apenine, iako kapiten “zebri” ima 36 godina, a vrijeme ne prašta. Međutim, u zemlji pice, kulture i kalća se nikako ne mire sa činjenicom da odlazi još jedan od “senatora”, a malo ih je još ostalo, kao npr. Franćesko Toti, Havijer Zaneti, Điđi Bufon, Andrea Pirlo ... Ipak, bilo kako bilo, planeta će se na kraju takmičarske godine pokloniti čovjeku koji je samo svojim radom i velikim talentom uspio da se ugura među zvijezde najvažnije sporedne stvari na svijetu, a bez sumnje je zaslužio duboki naklon do poda.

rija Bertota, koji je 334 puta nosio dres Udinezea! Međutim, to nije sve - ako je neko istinski primjer one “kao vino, što stariji, to bolji”, onda je to čuveni Toto. Od 32. do 36. godine Di Natale je u četiri sezone Serije A postigao nevjerovatna 103 pogotka! Jednom je proglašen za najboljeg igrača italijanskog prvenstva (2010), dok je takođe 2010. i 2011. bio najbolji strijelac šampionata, odnijevši titulu zvanu “Kapokanoniere”.

napadač. A, ako bismo vratili Jovetića bili bi kompletni, iako vidim da je on često povrijeđen.

Naravno, neki smatraju da je to fantazija, ali ja ne mislim tako”, ispalio je Montela, a da li ljubav može ponovo procvjetati pokazaće januarski prelazni rok. A.P.

ATLETIKO MADRID

Lov na Huana Matu Sjajni Huan Mata ne želi da ode iz Čelsija, ali čini se da će ga muka (Žoze Murinjo) natjerati da promijeni mišljenje i sreću potraži na nekom drugom mjestu. U posljednje vrijeme najčešće se pominje Atletiko Madrid, pa je zvanično najbolji igrač “plavaca” u posljednje dvije sezone spreman da obavi razgovor sa upravom u narednih nekoliko dana, poslije čega će i definitivno biti poznato da li će Mata ostati na “Stemford Bridžu” ili spakovati kofere i zaputiti se prema “Visente Kalderonu”.

A.P.

MANČESTER JUNAJTED

Vidić na pragu odlaska

● ODBIJAO VELIKANE I POMO “Na kraju sezone odlazim u penziju!”, ispalio je Antonio Di Natale, sinonim za Udineze i apsolutna legenda kluba, koja već 10 godina sa ponosom nosi “crno-bijeli” dres.

“Razgovarao sam sa svojom porodicom, kao i sa agentom. Uskoro ću se obratiti i ljudima iz kluba, a moja odluka je konačna”, tvrdi jedan od najomiljenijih igrača u Seriji A, čija je odluka u najmanju ruku šokirala inače mirne Udine.

A, koliko njemu znači klub najbolje svjedoči kultna izjava: “Postigao sam više golova za Udineze nego što sam izveo ženu na večeru.

Volim Udineze i mogu reći da je to moja porodica”.

● GVIDOLIN: URADIĆU SVE DA NASTAVI KARIJERU

Nije Di Natale šokirao samo simpatizere Udinezea, već i trenera Franćeska Gvidolina, koji je spremno odgovorio na vijest o povlačenju legendarnog napadača.

“Nijesam znao da će objaviti tako nešto i mogu reći da smo svi iznenađeni. Možda je samo frustriran zbog poraza i cjelokupne situacije oko kluba ove sezone, ali obećavam da ću uraditi sve kako bih ga nagovorio da nastavi svoju igračku karijeru”, ističe Gvidolin, koji sarađuje u Udinezeu sa majstorom iz Napulja od 2010. godine.

Inače, osim sjajnih igara i uloge vođe koju ima, Di Natale je sinonim i za konstantu na “Frijuliju”, gdje su dolazili i odakle su odlazili Aleksis Sančez, Kristijan Zapata, Mehdi Benatija, Simone Pepe, Kvadvo Asamoa, Fabio Kvaljarela, Vinćenco Jakvinta, Morgan De Santis, Armero i ostali. Ali, on je ostao tu zauvijek.

● KUPLJEN ZA 100.000 EURA, A POSTIGAO 189 GOLOVA

Rođeni Napolitanac nikada nije ostvario želju da zaigra za Napoli. Di Natale je ozbiljnijim fudbalom počeo da se bavi u Empoliju, poznatom po jednoj od najboljih omladinskih škola u Italiji. Početkom profi karijere išao je na pozajmice u niželigaše (Iperzola, Vareze, Vijaređo), da bi se vratio u matično jato i uveo Empoli 2002. godine u Seriju A. Dvije sezone trajala je avantura u Toskani, a onda je uslijedila prekretnica. Te 2004. ga je za “siću” od 100.000 eura kupio vlasnik Udinezea Đampaolo Poco, poklonivši ga tadašnjem treneru Lućanu Spaletiju. Sve je krunisano plasmanom u Ligu šampiona, dok je Di Natale postigao do danas 189 golova u svim takmičenjima, što ga čini najboljim strijelcem kluba u istoriji, a drugi je igrač i po nastupima za “zebre” sa 311 mečeva, iza Vale-

GAO MOROSINIJEVOJ SESTRI

Iako je visok svega 170 cm, Di Natale je pogađao glavom, lijevom i desnom nogom, sa distance, iz slobodnjaka, voleja, sa centra, dokazujući uporno da je istinska klasa, pa su Milan, Inter, Juventus, Roma zakucali na njegova vrata, ali su svi više puta dobili zahvalnicu uz jasno “ne, hvala”! Da nije samo veliki igrač, već i veliki čovjek Antonio je dokazao i u aprilu 2012. godine, kada se javno obavezao da će finansijski pomagati hendikepiranoj sestri preminulog fudbalera Livorna Pijermarija Morosinija.

Takođe, još od vremena velikog Zika, koji je dizao grad na noge od 1983. do 1985. godine, niko nikada nije osvojio Udine kao Di Natale. On je debitovao i za selekciju Italije 2002. godine, a najsjajnije dane reprezentativne karijere doživio je u poznim godinama.

Igrao je na Euru 2008, Mundijalu 2010. i Euru 2012. godine. Na svojoj prvoj kontinentalnoj smotri nije iskoristio ključni jedanaesterac u četvrtfinalu protiv Španaca, ali se iskupio u Poljskoj četiri godine kasnije, kada je savladao Ikera Kasiljasa u remiju 1:1.

“Azzurri” su na kraju postali vicešampioni Evrope, a samim tim je i Di Natale doživio vrhunac u plavom dresu.

Sa obzirom da Nemanji Vidiću ističe ugovor sa Mančester junajtedom na ljeto, a da od produženja na još godinu dana za sada nema ništa, 32-godišnji defanzivac iz Užice se nalazi na pragu odlaska - potvrdio je to i njegov menadžer Silvano Martina.

“U ovom trenutku isključu-

jem produženje ugovora sa Junajtedom. Vidića traži dosta velikih evropskih klubova, među kojima je i Napoli. Nemanja je veoma dobar igrač i neće mu biti problem u pronalaženju novog kluba”, kategoričan je agent srpskog štopera, koji je član “crvenih đavola” od 2006. godine.

A.P.

140 metara skočio je Tomas Dithart u drugom skoku u Bišofshofenu, što je oduševilo sve - to mu je donijelo pobjedu u Alpama, a kasnije i u generalnom plasmanu na turneji “Četiri skakaonice”

PRIČA O NOVOJ ZVIJEZDI

Gušter skočio u vječnost Rođen je 25. februara 1992. u Tulinu, a 6. dana 2014. je osvojio “Četiri skakaonice” u Bišofshofenu - Tomas Ditrhart je najmlađi šampion kultne turneje u posljednih 15 godina, a do slavlja je došao iz samo šest učešća u Svjetskom kupu što nije uradio niko prije njega Bojan Topalović

D

va dana prije nego što ćemo uploviti u 2014. godinu, mladić o kome se malo znalo je stigao u Obersdorf da vidi kako stvari stoje na kultnoj turneji “Četiri skakaonice”, a poslije Garmiš - Partenkirhena, Insbruka, te Bišofshofen postao je momak o kome se priča - Tomas Dithart je senzacionalni pobjednik turneje! Austrijanac koji čeka 22. rođendan nije “samo” osvojio “Četiri skakaonice”, već je postao najmlađi šampion u posljednjih 15 godina.

“Gušter” Tomas Dithart (21) je prije kultne turneje imao samo dva nastupa u Svjetskom kupu, a poslije šest (četiri na turneji) je već - veliki majstor!

Obersdorf (29. decembar 2013) je preskočen trećim mjestom (Simon Aman slavio), 1. januara, dok se konkurencija trijeznila, Tomas ih je u Garmiš - Partenkirhenu oduvao, te zabilježio prvu pobjedu u karijeri, a onda je u toplom i vjetrovitom Insbruku (4. januar) završio kao peti (pobijedio Ansija Koivuranta, druga serija otkazana)...

ma. Najvažnija stvar jeste da mentalno sačuvate ravnotežu. Sve vrijeme sam mislio da ću uspjeti i znao sam - što sam opušteniji, imam bolje šanse”, rekao je 21-godišnji Dithart, koji nije mogao da suzdrži emocije poslije velikog trijumfa...

“Osjećaj je fenomenalan. Pobjednički skok sam izveo savršeno. Očekivao sam da uzmem samo nekoliko bodova, a dogodilo se ovo. Zaista sam uživao, atmosfera je sjajna, potpuno ludilo”, dodao je ushićeni Austrijanac, koji kući pored trofeja nosi 20.000 švajcarskih franaka.

● OD POČETNIKA DO TITULE

● SAMO JE AHONEN MLAĐI

Poslije tri skakaonice kao lider sa 20 bodova više od Tomasa Morgenšterna je doputovao u Bišofshofen, a toga 6. januara nije kalkulisao - u drugoj seriji je skočio kao da mu od toga zavisi cijela karijera, a to ga je dovelo do senzacionalne titule kako u Alpima nadomak Salcburga, tako i do krunisanog kralja turneje “Četiri skakaonice”...

“Ostvario mi se dječački san. Titula samo pokazuje koliko brzo sve može da se dogodi u ski skokovi-

Tomas Dithart je rođen 25. februara 1992. godine u Tulinu, odrastao je u tom sjevernoistočnom gradu u Austriji, koji se nalazi na desnoj obali Dunava. Južno od grada se pružaju završeci Alpa, a kao (gotovo) svaki Austrijanac, prvo za šta se vezao u životu bile su - skije...

I “zimska ljubav” ga je dovela do uspjeha, jer je 21-godišnji Austrijanac prvi debitant koji je slavio na “Četiri skakaonice” još od Norvežanina Andersa Jakobsena prije sedam godina.

ČETIRI SKAKAONICE 1. Tomas Dithart (Austrija) 2. Tomas Morgenštern (Austrija) 3. Simon Aman (Švajcarska) 4. Peter Prevc (Slovenija) 5. Noriaki Kasai (Japan)

Pored najvećeg rezultata u karijeri, pored toga što se kao “gušter” domogao lovora, Dithart je postao najmlađi pobjednik prestižne turneje u posljednjih 15 godina - nije stigao da svrgne sa trona najmlađeg u istoriji Finca Janea Ahonena koji je 1999. godine trijumfovao sa 21 godinom i 240 dana. Tomas je 6. januara bio 75 dana stariji...

“Neće me slava zaslijepiti. Mlad sam, imam motiva, želim još da osvajam”, poruka je Tomasa.

Zanimljivo je da je upravo

Ahonen posljednji pobjednik turneje koji nije Austrijanac, a to je učinio 2008. godine - od tada su se nizali uspjesi austrijskih skakača: Volfgang Lojcl je bio najbolji 2008. godine, a na tronu su se potom našli Andreas Kefler (2009, 2010), Tomas Morgenštern (2011), Gregor Šlirencauer (2012, 2013).

Kultna turneja je završena, a vođstvo u generalnom plasmanu Svjetskog kupa zadržao je Poljak Kamil Štoh, iako nije imao zapaženije rezultate - Štoh ima 558 bo-

1012,6 994,3 992,4 971,3 962,1

dova, a slijede ga Aman sa 534, te Šlirencauer koji ima 476...

Svjetski kup u konkurenciji ski skakača nastavlja se letovima u austrijskom Bad Miterndorfu već u subotu, a uprkos tome što mladog Tomasa Ditharta nema među vodećima, jasno je da će “gušter” još letjeti. I to daleko...

Jer momak koji je iz samo šest učešća u Svjetskom kupu osvojio legendarne “Četiri skakaonice” definitivno može da postane jedan od najboljih...

srijedA, 8. 1. 2014. broj 731 GoDINA iii

33 žeNa ª DOlce & GaBBaNaº mIRIS

Novi parfem se zove ª Dolceº Dizajnerska kuća “Dolce & Gabbana” lansirala je početkom 2014. godine novi miris naziva “Dolce”. Ovaj parfem opisan je kao emocionalno i čulno putovanje kroz Siciliju, koja je ujedno porijeklo i inspiracija ovog modnog dvojca.

Opisan je kao nježan i ženstven miris bijelog cvijeća. Otvara se notama lista nerolija i cvijeta papaje sa srcem koje dominira bijelim amarilisom, narcisom i bijelim vodenim.

U bazi su meki kašmir i mošus, gornje note čine cvijet papaje, list nerolija. U srcu je amarilis, narcis, vodeni ljiljan, a baza su mošus i kašmir.

“Dolce by Dolce & Gabbana”

novi miris dostupan je u izdanjima od 50 i 75 ml Eau de Parfum. (punmiris.com)

mODNI TReND KOJI NaS OčeKUJe

Šanel biseri su bezvremeni

KORISNI BJUTI TRIKOVI

Kako popraviti oštećenu šminku

A

ko ste do sada bacali oštećenu šminku misleći da joj nema pomoći, vrijeme je da prestanete. Naime, poznati šminkeri savjetuju kako popraviti neke od kozmetičkih proizvoda koje najčešće koristite.

● Polomljen karmin Uvijek je neprijatno otkriti da je ruž koji ste tek kupili polomljen. Ali postoji riješenje za to, a za to vam je potreban fen. Fenom otopite djelove na kojima je karmin prekinut i spojite ih ponovo, a onda ruž zamrznite u zamrzivaču stavivši ga u kesu.

Izvadite ga nakon sat vremena i sve će biti kako treba.

● izlomljen kameni Puder Često se dešava da u brzini tokom spremanja kameni puder vam ispadne na pod. Ako vam se to do sada dešavalo a vi puder svaki put bacali samo zbog toga što više nije u jednom komadu, to više nemojte raditi.

U slučaju da je puder samo ispucao i da ispada iz kutije, vratite ga u nju koristeći nešto što ste predhodno sterilisali. Nakapajte na njega nekoliko kapi alkohola i

razmažite i ostavite da odstoji nekoliko sati. U slučaju da je puder pao na prljavu površinu, pokupite ga i bacite, nema potrebe da prljavištinu stavljate na lice.

● dotrajale četke Kako iz vaših četki ne bi ispadale dlake, perite ih jednom mjesečno toplom vodom i antibakterijskim sapunom. Perite samo krajeve jer ako ih perete cijele samo će još više dlaka ispasti.

sa, a glumica Kira Najtli, jedna od ambasadorki kuće “Šanel”, zablistala je na naslovnici “Harper’s Bazaara” za februar 2014. godine. Biseri po onome kako ih je ove godine vidio Karl Lagerfeld daleko su od elegantnih i decentnih na kakve smo navikli. Oni su sada glomazni, predimenzionirani, moćni, u futurističkom duhu. Sjajan način da jednostavnoj kombinaciji date dašak modernističnog stila.

● Polomljena sjenka

Polomljenu sjenku popravićete na isti način kao i puder.

● savijena maskara Donosimo vam nekoliko jednostavnih trikova kojima možete popraviti svoje proizvode za uljepšavanje.

Veliki biseri na metalnim narukvicama, prstenima, ogrlicama čine kolekciju nakita kuće “Šanel” za sezonu proljeće/ljeto 2014. godine. Iako su namijenjeni za sezonu koja nam tek dolazi biserima nijesu odoljele brojne zvijezde, ali ni modni magazini.

Model Džesika Hart nosila ih je na naslovnici australijskog “Voga” za ovaj mjesec, Džulija Nobis na naslovnici italijanskog izdanja ovog časopi-

Četkica za nanošenje maskare može se iskriviti ili polomiti. Stavite rukavice od lateksa i savijte je nježno da biste je ispravili.

Ako slučajno ispustite četkicu na pod, kupite drugu u radnji, ne morate kupovati cijelu maskaru. Najbolje bi bilo da jednu maskaru ne koristite duže od mjesec, a ako vam se ikad oči inficiraju, odmah kupite novu.

● osušio se lak za nokte Ako ne možete da otvorite bočicu laka za nokte, lak na poklopcu se vjerovatno isušio. Kako biste riješili problem, napunite činiju toplom vodom i stavite bočicu u nju okrenutu naopako i držite je tako oko pet minuta. Zatim nježno odvrnite.

Ostatak suvog laka u poklopcu uklonite pincetom.

● krta i lomljiva olovka za oči

Ako je ispustite, olovka za oči se može izlomiti. Prije nego li je naoštrite, stavite je u frižider da odstoji oko dva sata kako bi se učvrstila.

plaSTIčNa hIRURGIJa

Sa 17 godina već misle o operacijama Jedna od pet djevojaka starosti do 20 godina već razmišlja o plastičnoj operaciji, pokazalo je istraživanje britanskog sajta SoFemine.co.uk. Naime, razmišljanje o plastičnim operacijama kod djevojaka počinje već sa 17, a u prosjeku joj se prvi put podvrgnu u 21. godini.

Zabrinjavajući podaci pokazali su da osam procenata žena priznalo je da su odradile naku vrstu hirurškog poboljšanja izgleda, 21 procenat kaže da aktivno razmišlja o tome, a svega 17 procenata ne bi nikada otišlo pod nož zarad ljepote.

Botoks je i dalje najpopularnija procedura, pa je čak četvrtina žena koje su imale neku operaciju priznalo da je to upravo “peglanje” bora.

Na drugom mjestu nalazi se povećanje grudi, sa 23 procenta, liposuksija stomaka najpopularnija je velika operacija, pa je 16 procenata onih koje su se operi-

sale upravo to radilo, a duplo manje žena odlužilo se za liposukciju butina.

Anketa, koja je sprovedena na 1.042 žene, otkrila je i rastuće trendove u plastičnoj hirurgiji. Dok su operacija nosa i zatezanje lica bile najpularnije procedure osamdesetih godina, povećanje grudi je preuzelo to mjesto devedesetih, da bi sada botoks bio najtraženiji.

34 ŽENA

srijeda, 8. 1. 2014.

Žene su najbolje sa gej drugovima

PROBLEMI

Prijateljstvo između hetero žene i gej muškarca predstavlja najprirodniji, obostrano koristan i jednak odnos s mnoštvom dobrobiti za oboje, otkriva istraživanje. Veza koju odlikuje potpuni izostanak seksualne privlačnosti, takmičarskog duha i obmane najbolja je moguća koja može postojati, tvrde psiholozi sa Univerziteta u Teksasu.

“Pošto je odnos hetero žena s hetero muškarcima i drugim hetero ženama obično ‘zamazan’ obmanjujućim motivima povezanim sa seksom ili međusobnim takmičenjem, ona će informacije i savete gej muškarca smatrati verodostojnijim nego one od hetero muškaraca ili žena”, objasnio je autor studije Erik Rasel.

Takođe, situacija je ista i kod gej muškaraca. I između njih postoji seksualni interes te takmičarski motivi koji su u odnosima s hetero ženama potpuno odsutni, dodao je Rasel.

U televizijskom svijetu već smo gledali nekoliko takvih vrlo uspješnih prijateljstava poput Keri i Stenforda, Šarlot i Entonija, kao i Vila i Grejs, te Keren i Džeka.

(24sata)

Kad se partner zabavlja bez vas

D

a li vam se događa da ostajete same kod kuće ili čuvate djecu dok se vaš parter ili partnerika bave svojim novim hobijem i to bez vas? Iako je takav razvoj situacije potencijalno opasan za vaš odnos, otvara se velika mogućnost da svako od vas njeguje svoju individualnost, što vas može dodatno zbližiti ako iskreno razgovarate o tome.

Tuđa sreća nije uvijek laka i prijatna Iako je očigledno to koliko partnera uveseljava i zaokuplja novi hobi, nije uvijek lako uživati u njegovoj sreći. Promjena koja se dogodila može biti bolna i preteća. Možete zamjerati partneru govoreći mu da radije provodi vrijeme sa svojim novim društvom iz kluba nego s vama. Ako su do sada ti dani u nedjelji bili rezervirani za zajedničko vrijeme, odmor, izlaske, zabavu i druženje, može vas jako povrijediti to što ostajete sami kod kuće dok se vaš partner ludo provodi ili se bavi sobom bez vas.

Nužnost razgovora i dogovora Umjesto da se zamaramo neodgovorenim pitanjima, o promjeni i novim interesima važno je iskreno i otvoreno porazgovarati. Možemo reći partneru kako se osjećamo, čega se plašimo, šta nam smeta. Važno je sjesti i konstruktivno razgovarati o onome što nam se ne sviđa i što nam nedostaje te dogovoriti način na koji ćemo imati dovoljno vremena za aktivnosti koje radimo sami, ali i zajedničko vrijeme. Otvorenim razgovorom ćemo učvrstiti povjerenje i saznati da možda partner njeguje druženja s prija-

teljima iz nekog kluba jer mu nedostaje muško društvo, a ne zato što ste mu dosadili.

Odjednom imamo vrijeme samo za sebe Budući da partner ima novi hobi, ostaje nam slobodno vrijeme koje možemo iskoristiti samo za sebe. Sigurno imamo neke želje kojih smo se odrekli ili interes koji nas je uvek vukao, a nijesmo za to imali vremena.

Sada imamo to vreme i možemo se posvetiti sebi i ličnom razvoju, širenju vidika, vještina i sposobnosti. Često se zamjera partneru zato što je pronašao nešto novo i time se promenio temelji na činjenici da smo mi ostali na istom mestu. Možda naš problem u suštini nije to što partner napreduje, već što mi stagniramo i to je znak da treba da se posvetite sebi te se pokrenuti iz naše zone komfora kako bismo napredovali i iskoristili svoj potencijal.

Ravnopravno primanje i davanje Kad imamo svako svoje aktivnosti, važno je da negujemo ravnopravnost davanja i primanja. Primjera radi, kada partner ima svoje hobije, za to vreme se vi zabavljate s djecom, a kad je na njega red da bude s decom jer i mi želimo vrijeme za sebe, on protestvuje i naš hobi mu nije važan, definitivno nas iskorišćava i ne uzvraća istom mjerom. Promjene nijesu lake i potrebno je vrijeme kako bismo im se prilagodili, našli zajedničko rješenje, ali svakako ukazuju na kvalitet odnosa u vezi. Kad zajednički preživljavamo promjene, snalazimo se i dogovaramo, znači da smo složni, puni podrške i razumijevanja jedno za drugo. Tada nam je važno da svako ima vrijeme za sebe i svoje hobije i interese, ali i da imamo zajedničko vrijeme jer nam je ono takođe vrijedno i potrebno.

DOKAZANO

Srećni muškarci ne varaju Položaj otkriva stvari o vama ZANIMLJIVO

Otkriveno je da je omiljeni položaj u kome najčešće spavamo povezan s nekim crtama ličnosti i da može reći nešto o našem karakteru.

Položaj fetusa Vi ste borac. Umijete da budete i prilično sramežljivi upoznajete nekoga.

Na boku s rukama uz tijelo Vi ste opuštena, ležerna i društvena osoba, ali ponekad i lakovjerna.

Na boku s rukama ispred tijela Ako najčešće sanjate u ovoj poziciji, to znači da ste slobodumna, ali i sumnjičava osoba.

Na leđima s rukama dolje U ovoj pozi vole da spavaju tihi i rezervirani ljudi koji postavljaju visoke standarde kako za sebe

tako i za druge.

Na stomaku s rukama oko jastuka i glavom okrenutom na stranu Ova pozicija otkriva vrlo društvenu i pomalo drsku osobu koja kritikuje ostale, ali ne podnosi kad nju kritikuju.

Na leđima s rukama oko jastuka Vi ste dobar prijatelj jer ste uvijek spremni da saslušatie i pomognete. Ne volite da budete u centru pažnje.

Nauka je konačno došla do odgovora na pitanje “Zbog čega pojedini muškarci ne varaju svoje partnerke?”. Razlozi su sreća i emotivna ispunjenost zbog kojih im ne pada na pamet da pogledaju drugu ženu.

Iako je vjernost nešto što se češće pripisuje ženama nego muškarcima, pojedini pripadnici jačeg pola znaju da iznenade. Dokazano je da muškarci ne varaju kada su srećni u vezi, a glavni razlog za to je visok nivo hormona oksitocina u telu, poznatijeg kao hormon sreće.

Naime, frajeri koji su zadovoljni svojim odnosima sa partnerkom i koji osjećaju emotivnu ispunjenost ne švrljaju sa strane, već su srcem i dušom predani vezi u kojoj se nalaze.

Studija koja je rađena u saradnji sa 40 heteroseksualnih parova koji su živeli zajedno istraživala je mušku vjernost tako što su ispitanici jačeg pola svako veče prskali u nozdrve sprej koji je sadržao velike doze oksitocina. Dokazano je da muškarci koji u mozgu imaju viso-

ke doze hormona sreće svoje partnerke smatraju privlačnijim i poželjnijim, što nije slučaj sa ostalima.

Ovo je dokaz da vas od preljube jedino može spasiti kvalitetna ve-

za, jake emocije i privlačnost koju gajite sa partnerom, jer je očigledno sreća glavni “krivac” za vjernost i monogamiju među muškarcima i ženama. (telegraf.rs)

ŽENA 35

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

PROBAJTE

Pet doručaka odličnih za izgrađivanje mišićne mase Svako jutro dodaj kašiku maslaca od kikirikija u shake ili ga namaži na tost od žitarica. Kikiriki sadrži proteine i izvor je dobrih masnoća.

Koliko puta ste čuli da je doručak najbitniji obrok u danu? Ne želimo da zvučimo poput pokvarene ploče, ali zaista tako jeste!

Ono što pojedeš ujutro odrediće nivo energije za cijeli dan, poboljšati metabolizam i podstaknuti izgrađivanje mišićne mase. Bivši model

i sadašnji kuvar, Candice Kumai, preporučio je pet ukusnih, proteinom bogatih doručaka koji će te držati na nogama cijeli dan.

Jaja Bez obzira spremaš li kajganu, omlet, poširana ili jaja na oko, ovakav doručak pun je omega-3 masnih kisjelina, proteina i aminokisjelina. Jaja će ti dati puno energije i pripremiti tvoje tijelo za naporni trening.

Nemasni jogurt sa svježim voćem Nemoj misliti da je jogurt loš ili prelagan doručak. Započni dan zdjelom nemasnog jogurta i nekog voća (preporučujemo bobičasto voće). Iz ove ćeš kombinacije dobiti dovoljno proteina, kalcijuma i gvožđa, a bobičasto voće dobar je antioksidans.

Proteinski šejk S ovim ne možeš pogriješiti. Dobar proteinski shake poboljšaće dotok krvi u mišiće, dati ti energiju i omogućiti tvom tijelu da lakše obradi i iskoristi ugljene hidrate unesene nakon treninga. Nabavi protein od sirutke, graška ili konoplja.

Proteinske palačinke S pravom smjesom, palačinke će tvom tijelu pružiti ogromne količine proteina i zdravih ugljenih hidrata. Za njih ti je dovoljno pola šoljice zobene kaše, jedan grčki jogurt, mjerica proteina sirutke, malo mlijeka, malo praška za kolače, kasikica cimeta, zaslađivača po ukusu, prstohvat soli i jaja (ili dva bjelanca). Sve dobro izmiješaj u blenderu i ispecii.

Maslac od kikirikija Svako jutro dodaj kašikicu maslaca od kikirikija u shake ili ga namaži na tost od cijelih žitarica. Kikiriki sadrži proteine i izvor je dobrih masnoća. (index.hr)

STUDIJA POKAZALA

Crni čaj sprečava dijabetes i gojenje

Nacije koje piju najviše crnog čaja najmanje pate od ovog metaboličkog sindroma, od koga sve više ljudi oboljeva na svijetu, i imaju najmanje gojaznih osoba.

Analiza podataka iz 50 zemalja otkrila je da nacije koje piju najviše crnog čaja imaju najmanji broj onih koji pate od dijabetesa tipa 2. Studija je otkrila i da te zemlje imaju manji broj gojaznih osoba.

Naučnici smatraju da proces fermentacije koji pretvara zeleni čaj u crni izaziva i stvaranje kompleksa flavonoida koji su dobri za zdravlje. U Irskoj

se pije najviše crnog čaja, dva kilgrama godišnje po stanovniku, a Britanija i Turska su odmah sljedeće na listi.

Sve tri zemlje imaju manji broj dijabetičara od zemalja koje su niže na listi, poput Brazila, Maroka i Meksika. Istraživanje je sprovedeno zbog toga što se broj onih koji pate od dijabetesa tipa dva povećao šest puta u posljednjih nekoliko decenija. Procenjuje se da će taj broj do 2030. skočiti sa 285 miliona prema podacima iz 2010. na 438 milona ljudi sa dijabetesom tipa dva. (namirnice.ba)

N

JE

ZA DO K

KORISNO

TO RA

P I TA

ISTRAŽIVANJE

Poštovani, ciklus mi je 27-28 dana, zadnju menstruaciju sam dobila 30-ti dan, i inače dužina krvarenja traje 6 dana s tim da 6-ti dan bude u tragovima krvi. Zadnja 3-4 mjeseca imam jako bolne menstruacije. Eh sad, 5-ti dan menstruacije sam sasvim malo krvarila, imala sam odnos taj dan. Sjutradan sam nastavila krvariti ali ne obilno, tako i 7, i ulazim u 8 dan još nijesam prestala krvariti.

Poštovana, Uradite uz pregled da biste provjerili da li su vam cisticni jajnici, i provjerite hormonski status (fsh, lh, estradiol.

Progesteron, 7, 14, 21 dan ciklusa i prolactin samo 14 dan ciklusa).

Imam 60 godina i često mokrim noću, već skoro 2 godine. Na vešu nakon toga ostaje smeđe zelenkasti trag, neprijatnog mirisa. Uradila sam sve ginekološke analize, biohemiju, urinokuluturu i sve je bilo u redu. Inače sam na terapiji zbog štitne žlijezde (hasimoto).

Ako nijeste, doradite grupu vaginalnog sekreta i briseve na hlamidiju i obje mikoplazme/micoplasma hominis i ureaplasmu urealythicum/. Odnosi neka budu sa zaštitom do dobijanja nalaza, a potom bi slijedilo ciljano liječenje. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Riješite problem policističnih jajnika

Manjak sunca izaziva letargiju Rano ustajanje prije izlaska sunca i vraćanje s posla po mraku kod mnogih izaziva letargiju i depresiju koje mogu dovesti do ozbiljnih poremećaja.

Troje od deset ljudi zimi odlazi na posao prije nego što sunce izađe, a vraćaju se nakon što padne mrak. Ta situacija može da izazove ozbiljne probleme s mentalnim zdravljem, upozorili su iz britanskog dobrotvornog Centra za istraživanje mentalnih bolesti.

Istraživanje je sprovedeno na 2.000 Britanaca, a polovina njih je izrazila zabrinutost i što na poslu nemaju dnevnog svijetla.

Dani bez sunca mogu da izazovu letargiju i depresiju koje lako mogu rezultirati sezonskim afektivnim poremećajem, saopštili su iz centra.

Riječ je o sezonskom poremećaju koji se obično javlja u jesen i zimi, a prolazi u proljeće i ljeto.

Oslikava ga manjak volje, energije, loše raspoloženje, manjak želje za druženjem s ljudima, iritabilnost, nemogućnost uživanja u stvarima koje inače zadovoljavaju, slabija želja za seksom i veći apetit.

“Procjenjuje se da se svake godine izgubi oko milion radnih sati zbog bolovanja uzrokovanih sezonskim afektivnim poremećajem. Na to utiču i moderne kulture ručanja na poslu uz kompjuter, a rukovodstva kompanija bi trebalo da ozbiljno razmisle koliko prirodno svjetlo utiče na dobro mentalno zdravlje i osiguraju zaposlenima pauze za ručak i dovoljno dnevnog svjetla”, izjavila je dr Lora Davidson. (cdm)

MUSKATNI ORAŠČIĆ

Začin koji liječi stomačne probleme Probajte s jednom jednostavnom navikom: bogato doručkujte svako jutro.

Naime, konzumacija više kalorija ujutru u odnosu na kasnije obroke može pomoći u preprekama reproduktivnog sastava kod žena čiji je menstrualni ciklus neredovan i koje pate od policističnog sindroma jajnika, tvrde istraživači Hebrejskog Univerziteta u Jerusalimu i Univerziteta u Tel Avivu.

Sindrom policističnih jajnika najčešći je hormonalni poremećaj kod žena i hronično stanje karakteristično neredovnim menstruacijama, a nekad i pojačanom otpornošću na insulin, što može da rezultira viškom muških hormona koji mogu izazvati pojačanu dlakavost, akne ili gubitak kose. Utiče na ženski reproduktivni sastav, a brza i tačna dijagnoza može spriječiti dugotrajne probleme.

Izraelski stručnjaci su pratili 60 mladih i vitkih žena sa policističnim sindromom jajnika i podijelili ih u dvije grupe. Sve ispitanice su konzumirale 1.800 kalorija dnevno, ali s jednom razlikom: u vremenu najvećeg obroka.

Jedna grupa je konzumirala najveći obrok, od oko 980 kalorija, ujutru, a druga uveče. Istraživače je zanimalo da li može vrijeme obroka da utiče na otpornost na insulin i tako povećati nivo androgena kod ovih žena.

One žene koje su doručkovale “kao kraljice” uspjele su da snize nivo otpornosti na insulin za osam odsto, dok kod ispitanica druge grupe nije bilo nikakve promjene. Takođe je ustanovljeno da se nivo testosterona (jednog od androgena) snizila za gotovo 50 odsto kod ispitanica čiji je doručak bio bogatiji u poređenju sa ženama koje su jele više za večeru.

Karakterističan ukus musklatnog orašćića daje posebnu notu jelima, ali je ovaj začin i veoma ljekovit.

Muskatni oraščić je sjeme zimzelenog drveta Myristica fragrans. Ovaj začin je veoma zastupljen u kulinarstvu, a dodaje se poslasticama, kao i slanim jelima i napicima.

Međutim, muskatni oraščić djeluje blagotvorno i na broj-

ne stomačne probleme. Može pospiješiti varenje, ublažiti dijareju i mučninu, smanjiti bolove, a ima i umirujuće dejstvo.

Pored toga, ovaj aromatični začin ima i jako antibakterijsko dejstvo i efikasan je u liječenju infekcija usne duplje.

Preparati koji sadrže muskatni oraščić ublažavaju reumatske tegobe i efikasni su u borbi protiv ekce. (stvar ukusa)

36 ŽENA

SRIJEDA, 8. 1. 2014.

MARCIPAN

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Moka torta

SASTOJCI:

150 g slanih mak adamija oraha 500 g brašna 100 g kestenovog brašna 50 ml ulja 2 kašičice pšen ičnog skroba pakovanje kvas ca kašičica soli

Vitaminski slatkiš

Pjenasto umutiti pet žumanaca sa 200 g margarina, šećerom u prahu i šoljom crne kafe. Skuvajte bijelu kafu i u nju umakati piškote i ređati u odgovarajuću posudu. Prvi sloj piškota preliti kremom, a zatim ređati drugi red natopljenih piškota, pa opet preliti kremom. Nafilovanu tortu ukrasiti umućenim šlagom.

Mesni rolat Hljeb sa kestenom Makadamija orahe krupno isjeći. Pomiješati pšenično i kestenovo brašno sa skrobom i solju. U brašnu napraviti udubljenje i u njega sipati kvasac rastvoren u 275 ml mlake vode, pa zamijesiti glatko tijesto. Tijesto pokriti i ostaviti na toplom da narasta oko jedan sat. Zatim ga još jednom dobro premijesiti. Podmazati duboki pravougaoni kalup (30 cm), posuti brašnom, pa spustiti tijesto oblikovano prema kalupu. Pokriti i ostaviti da još pola sata narasta. Rernu zagrijati na 200 stepeni. Hleb peći 50-60 minuta. Izvaditi ga iz rerne, pažljivo ga premazati sa malo tople vode, a zatim posuti sitno sjeckanim orasima ili lješnicima. Hljeb peći još desetak minuta na sniženoj temperaturi.

SASTOJCI:

4 jajeta + jaje za premazivanje 4 kašike brašna 1 dl mlijeka prašak za pecivo 300 g miješano g mljevenog mesa mješavina zači na so 1 crni luk ulje

SASTOJCI:

Umutiti jaja i dodati brašno, mlijeko i prašak za pecivo. Tijesto lijepo zamijestiti i rastanjiti.

Na ulju propržiti crni luk i dodati mljeveno meso, so i začine. Dinstano meso nanijeti na rastanjenu koru, uviti u rolat i premazati umućenim jajetom. Rolat peći u rerni zagrijanoj na 200 stepeni dok ne porumeni.

3 pakovanja pi škota 200 g margarin a 5 jaja 200 g šećera u prahu 1 šolja bijele ka fe 1 šolja crne kafe 3 kesice šlaga

Poslastice koje obilježavaju prazničnu atmosferu često sadrže marcipan. Ovaj jednostavni slatkiš pravi od samo tri namirnice: badema, šećera i ružine vode. Uprkos tome, nije lako napraviti ga tako da bude zaista kvalitetan, iako je recept jednostavan. Svježi bademi se oljušte, izmrve i dobro umute sa ružinom vodom, sve dok se ne dobije homogena, kašasta masa. U nju se potom doda šećer, oblikuju se kolačići i zapeku u rerni. Kvalitet marcipana se, prema riječima bečkih poslastičara, ogleda u manjoj količini šećera, a među najpoznatijim je onaj iz Libeka, koji na 900 g nepečene mase sadrži samo 100 g šećera.

Ova ukusna poslastica može da se jede i prije pečenja, kao smjesa od

badema, pogodna je za punjenje čokoladnih bombona, čajnih peciva, lisnatog tijesta i naravno za pripremu torte i ukusnih figurica za kolače. Prema riječima bečkog ljekara Bankhofera, marcipan je zaista zdrava poslastica, prije svega zbog količine badema koji je bogat bjelančevinama, vitaminom A, svim vitaminima grupe B, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, gvožđem i fosforom. Zbog toga marcipan djeluje kao prirodno sredstvo protiv stresa, podiže energiju poslije velikih psihičkih i fizičkih napora i posebno se preporučuje majkama koje doje. Jedina mana mu je što obiluje kalorijama, pa bi ga trebalo konzumirati u umjerenim količinama.

(Novosti)

MEDITERANSKO JELO

Račići u sosu Račići su nezaobilazni u mediteranskom predjelu, a šafran je često korišćen začin.

Sastojci: 8 komada paradajza 0,2 g šafrana 6 manjih glavica crnog luka 6 čenova bijelog luka 10 kašika maslinovog ulja 2 crvene čili papričice 48 komada račića so biber 4 kašike soka od limuna

2 grančice začinskog bilja Priprema: Zagrijati rernu na 200 stepeni.

Oljuštiti paradajz i isjeckati ga. Natopiti šafran u 6 kašika vode. Isjeckati crni i bijeli luk, pa prodinstati na ulju. Dodati isjeckanu papričicu i račiće pa pržiti minut. Dodati paradajz i šafran-vodicu, pa prokuvati. Posoliti i pobiberiti. Skinuti sa vatre i dodati sok od limuna.

Prebaciti u posudu za pečenje i peći u rerni oko 10 minuta. Ukrasiti začinskim biljem.

ZIMSKI SPECIJALITET

Torta sa mljevenim mesom Uz ovu sočnu tortu od mesa poslužite jogurt ili kisjelo mlijeko.

Sastojci: 400 g lisnatog tijesta 1/2 vekne bajatog hljeba glavica crnog luka crvena i žuta paprika 50 g salame (po izboru) kašičica ulja 200 g šampinjona so, biber kašičica origana

2 jajeta, žumance 500 g miješanog mljevenog mesa Priprema: Odmrznite lisnato tijesto. Hljeb omekšajte u vodi. Crni luk, papriku i salamu isjeckajte. Pečurke isjecite na listiće. Zagrijte ulje, propržite luk. Dodajte papriku, salamu i pečurke, pa dinstajte dok tečnost ne ispari. Začinite solju, biberom i origanom. Skinite s vatre i ohladite. Ocijeđen hljeb sjedinite s me-

som, jajima i povrćem. Polovinu tabli lisnatog tijesta stavite jednu preko druge u podmazan pleh, a krajeve urolajte. Maso rasporedite po tijestu. Preostalo tijesto stavite jedno preko drugog, urolajte tako da bude malo veće od pleha, pa prekrijte mljeveno meso. Tijesto prelijte umućnim žumancetom. Pecite 50 minuta na 200 stepeni. Ovu slanu tortu možete i da dekorišite listovima peršuna, mirođijom...

37

SRIJEDA, 8.1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

IZDAJE SE

P Na Draču (200m od Hotela «Crna Gora»), prodajem na 400m2 kuću sa garažom, pomoćnim objektom, dvorištem.

150.000 eura. Tel.067/532-106 Prodajm 5.200m2 zemlje u selu Lalevići, Danilovgrad, 2km od centra grada, pored rijeke Zete. Tel.067/205-802 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629

I

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela «Kostas», istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća. Tel.067/355-709 Izdajem namještenu klimatizovanu garsonjeru P-30m2. Ima sve za domaćinstvo. Ulica Mitra Bakića, do autobuske i željezničke stanice u Podgorici.

Tel.067/552-179 Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno.

Tel.067/563-811

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica.

Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada «Zetagradnje», plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257

SOBE Izdajem namještenu sobu u Ulici kralja Nikole, Zabjelo. Cijena po dogovoru. Tel.067/301-452

POSLOVNI PROSTOR Izdaje se magacinski, radionički i parking prostor. Zabjelo «Tarine garaže» - vrlo povoljno.

Tel.069/644-906 Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2.

Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720

PLACEVI Hitno prodajem plac - 252m2Tivat, Plavi horizonti, 3 minuta od plaže! Moguća kompenzacija. Cijena 12.500.

Tel.068/268-953

Izdajem nenamješten jednosoban stan kod «Gintaša». 180 eura mjesecno ili po dogovoru.

Tel.067/185-743

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu.

Tel.069/255-206

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

Izdajem jednosoban nenamješten stan Ulica kralja Nikole 296, IV sprat. Tel.067/517-154

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299 Prodajem plac 600m2 u Zagoriču Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860-381

RENT-A-CAR MNE - CAR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO KOMBI PUTNIČKI 069 559-555 068 733-333

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

VOZILA/AUTO DJELOVI

067 24 99 11

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

SRIJEDA, 8.1. 2014.

MALI OGLASI

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708

USLUGE

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188

Registracija besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih i pravnih usluga. Podgorica.

Tel.069/221-974 Seminari, prezentacije, diplomski, specijalistički radovi, prevođenje – najpovoljnije i najbrže u Crnoj Gori!

Tel.067/267-620 Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com

RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Kupujem stare ćemere, srebrne predmete, satove, medalje, ordenje, stari novac, značke (prije II svjetskog rata), grbove, toke, zastave, umjetničke slike (poznatih crnogorskih slikara), jatagane, sablje, razne starinske predmete.

Tel.067/532-106

Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović.

Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204

Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica Tel.067/351-111

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

Prodajem novo sobno biciklo.

Povoljno.

Tel.067/269-777

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

XL AUDIT DOO -

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

GRAĐEVINSKE USLUGE

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

POSAO

Prodajem garnituru trosjed, dvosjed, fotelja, eko koža. Trosjed na razvlačenje, fiksno 300 eura.

Tel.069/360-182 Povoljno prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice - “Portret starog Crnogorca” (Filipa Vukmirovića) ulje na platnu.

Tel.069/490-723

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342392

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

srijeda, 8.1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 06:35 07:00 07:20 08:55 09:00 12:15 14:00 15:30 15:35 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:20 23:00 23:45 00:00

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Emisija za djecu-Mozgalica Film: Posjetioci/r Film: Divlji divlji zapad/r Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv Serija: Ponor ljubavi Serija: OdbaÄ?ena Serija: Okrug OranĹž Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Film: Posjetioci 2 Serija: Okrug OranĹž/r Exkluziv/r Film: Od kolijevke do groba

PRVA Film: Posjetioci 2 21.20

06.30 Dobro jutro Crna Goro 09.35 Muzika 10.00 Dnevnik 10.15 Serija: Monk/r 11.05 NauÄ?no – obrazovni program 12.00 Vijesti 12.25 Serija: Plesna akademija 13.00 Vijesti 13.05 Serija: Zakon i red - odjeljenje za specijalne Ĺžrtve/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Monk 16.55 Serija: Ĺ˝ozefina 18.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r 18.50 Serija: Office 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni 21.00 Serija: Lokalni vampir 21.30 Muzika 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Zakon i red - odjeljenje za specijalne Ĺžrtve 00.00 Vijesti

RTCG 1 Muzika 21.30

06:00 Serija: Sila/r 06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 X patrola 11:00 KursadĹžije/r 11:50 City 12:00 X faktor/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Serija: NakuĹĄa 17:00 Narod pita farmere 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 BraÄ?ni sudija 22:30 Ami g show 23:45 City 00:00 Film:Maks Pejn

06:45 09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:30 14:00 14:07 14:25 15:00 15:40 16:30 16:50 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:40 00:20

Boje jutra Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Moja polisa/r Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: RuĹža vjetrova Vijesti u pola 5 Extra lifestyle Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovaÄ?ka Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Serija: Krv nije voda Vijesti Sport Serija: Internat Serija: Krv nije voda/r Extra lifestyle

PINK BraÄ?ni sudija 21.00

VIJESTI Lud, zbunjen, normalan 17.45

07:00 10:00 11:10 11:45 15:15 15:45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:15 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film VeÄ?era kod DĹžaje/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum Specijalna emisija: IsjeÄ?ci iz crnogorske istorije Film Forum 5 do 5/r Specijalna emisija/r

ATLAS 5 do 5, 16.55

TV PREPORUKA OD KOLIJEVKE DO GROBA Prva 00.00

VoÄ‘a iskusnih i spretnih uliÄ?nih kriminalaca Toni Fejt (DMX) sukobiće se sa tajvanskim detektivom Suom (Jet Li). Kad shvate da imaju zajedniÄ?kog neprijatelja, udruĹžiće se.

Dvostruki agent kog Su juri, kidnapovao je Fejtovu kćerku, za Ä?iju zamjenu traĹži crne dijamante koje je Fejt ukrao sa svojom bandom. Fejt i Su smatraju da dijamanti mogu biti iskoriťćeni za novo, smrtonosno oruĹžje nesagledivih razmjera...

09.00 Strani dok.program: Planete---Zvijezde 11.00 ’Zlatni vijek ikonostasa’’Ikone i ikonostasi/r 11.30 DjeÄ?ije nedelno popodne 12.00 Vijesti 13.00 Serija:Ĺ˝ozefina/r 13.50 Film: Marija iz Nazareta 2 15.30 Putevi Ĺživota/r 16.00 Serija: Rani buntovnica/r 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Serija: Ncis-LA/r 19.30 Dnevnik 2 20.15 Stil 20.45 Serija : Ncis-LA 21.30 Dok. program 22.25 Serija: Hejven 23.10 Serija: Lokalni vampir/r 23.40 VOA – glas Amerike

RTCG 2 Vijesti 12.00

16:00 16:45 17:00 17:15 18:45 20:00 20:15 21:15 22:15 22:30 22:45

Uz jutarnju kafu – uŞivo Dogodilo se...

Svijeće i Svijećice Žestoko Smijeťna Top Lista Na Domaćem Terenu Zabavni magazine Žestoko Zabava Ekstremno Svijet Sporta – premijerno Žestoko Ekstremno Guťteranje/r Svijet Sporta/r Zabava Smijeh kao Lijek

777 Ekstremno 20.15

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Lijek iz prirode 20.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 SalaĹĄ u malom ritu 09:55 Vesti RTS 10:00 Trag 10:30 Svet bez vize 11:00 Vesti RTS 11:05 U poÄ?etku beĹĄe reÄ? 11:50 Velikani 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Drvo Ĺželja 14:00 Zlatna ploÄ?a novogodiĹĄnji koktel 15:00 Ovo je Srbija 15:55 Bela laÄ‘a 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela laÄ‘a 21:05 Razmena BoĹžića 22:40 Vesti RTS 22:45 Mesto zloÄ?ina: Njujork 23:30 Dnevnik RTS 23:45 Evronet 23:55 Sjaj RTS 2 09:53 E-TV 10:23 O radosne vesti - BoĹžić u manastiru Kovilj 10:55 RoĹždetstvo 10:56 TV MreĹža 11:25 Kalendar kroz vekove 11:55 Kolibri: Mokranjac - Liturgija sv. J. Zlatoustog 12:30 Libela 13:00 Trezor 14:00 Plava ptica 14:25 Atenboro - 60 godina u divljini 15:17 Provetravanje 15:50 Reli: Dakar serija Argentina - ÄŒile 16:20 Ekskluzivno 17:00 Doktor Ĺ˝ivago 17:55 PolaĹžajnik 18:40 Pesmom da ti kaĹžem 19:20 Staro srpsko pisano nasleÄ‘e 20:00 U svetu 20:40 Beokult 21:25 Dok-

tor Ĺ˝ivago 22:20 Marija iz Nazareta 23:50 Reli: Dakar serija Argentina - ÄŒile 00:20 Koncert Lea Martina 01:10 Trezor HRT 1 11:00 Ĺ to vas Ĺžulja? 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala 13:20 Reporteri 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 DruĹĄtvena mreĹža 16:00 Puna kuća Ra era 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:05 Vrijeme 17:15 Hrvatska uĹživo 18:20 Eko zona 18:50 NaĹĄi i VaĹĄi 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:03 Loto 7-39 20:10 Dokumentarni film-serija - domaći 21:00 Paralele 21:30 Pola ure kulture 22:00 Ĺ to je muĹĄkarac bez brkova? 22:50 Dnevnik 23:10 Sport 23:13 Vrijeme 23:15 Vijesti iz kulture 23:25 Troje HRT 2 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Dr. Oz 11:05 UreÄ‘ujte nadahnuto 11:30 UreÄ‘ujte nadahnuto 12:00 Hotel dvorac Orth 12:45 Slatki svijet Charlyjevih anÄ‘ela 13:10 Obećanje 14:45 Degrassi: Novi naraĹĄtaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Ĺ kolski sat 17:00 EBU dokumentarac za djecu 17:15 UreÄ‘ujte nadahnuto 17:40 UreÄ‘ujte nadahnuto 18:05

07:02 07:15 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 15:02 15:30 16:50 18:20 19:30 20:00 21:00 21:35 23:00 00:00

SvjeĹži u dan Dok. program/r.

Crtani filmovi Prolog /r.

Anegdota iz Şivota Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Civilizacije /r.

Dok. program Zoon politikon /r.

Civilizacije Životinjske lakrdije /r.

Crtani film-Mumijevi PG Raport Info Istorijske paralele Prolog Ponoćni Info

MONTENA Prolog 23.00

DANAS U GRADU Kuhajmo zajedno 18:10 Svaki dan, dobar dan 18:50 Dr. Oz 19:30 TV vrtić 19:40 Izazovi 19:55 Glazba, glazba... 20:10 Roditelji i djeca 21:00 Komandos 22:30 CSI: Miami 23:15 Seks i grad 23:45 Spirala zloÄ?ina 00:30 Noćni glazbeni program HBO 09:35 BoĹžićna priÄ?a 2 11:00 Neće odstupiti 12:55 Roman Polanski: Izbaci uljeza 14:20 NeustraĹĄivi Keli 15:35 Zarafa 16:55 Velika godina 18:30 Putovanje 2: Tajanstveno ostrvo 20:05 Nova godina u Njujorku 22:00 Carstvo poroka 23:00 Carstvo poroka 00:00 Superklasiko 01:40 Totalni opoziv FOX LIFE 11:25 Sudije za stil 11:50 Sudije za stil 12:15 Zatrpani Ä‘ubretom 13:05 Kako izgledam? 13:55 Sve ĹĄto niste znali o ljubavi 14:45 DĹžejmijeva Velika Britanija 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u Klivlendu 17:00 Ludnica u Klivlendu 17:25 Kako je biti Erika 18:15 Uvod u anatomiju 19:05 Uvod u anatomiju 20:00 BogobojaĹžljive namiguĹĄe 20:55 Nova devojka 21:20 Nova devojka 21:50 Ĺ kola za parove 22:15 Ĺ kola za parove 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad 23:40 Nova devojka 00:05 Nova devojka

FOX CRIME 12:22 Igra sudbine 12:45 SluÄ?ajni partneri 13:40 MornariÄ?ki istraĹžitelji 14:30 Nora Roberts: TaÄ?no u podne 16:15 Pariski forenziÄ?ari 17:05 Pariski forenziÄ?ari 18:00 Pariski forenziÄ?ari 18:55 Pariski forenziÄ?ari 19:55 Tihi Svedok 20:55 MornariÄ?ki istraĹžitelji 21:50 Otac Braun 22:45 King 23:40 Vojni advokati 00:35 Imitator 01:25 ZloÄ?in 02:15 Ubrzana istraga ARENA SPORT 11:00 Rennais - Valenciennes 13:00 Napoli - Sampdoria 15:00 Arsenal TV 17:00 Greatest Club Teams: Chelsea 17:30 Greatest Club Teams: Benfica 18:00 Sunderland - Manchester United 20:00 AlcorcĂłn - Espanyol 22:00 Racing Santander AlmerĂ­a 00:00 World Poker Tour 11 01:00 Mohammad and Larry 02:00 NY Rangers - Chicago, season review 04:30 Pregled ABA lige SPORT KLUB 12:45 NBA Live 12:50 Pregled Pallacanestro 13:20 Pregled EBEL lige 14:00 Spartak - MedveĹĄÄ?ak 16:15 Pregled Euroleague 17:00 Sydney 19:00 Top 50 poteza 2013 19:30 Fed Cup: Best of 2013. 20:30 NovogodiĹĄnja vrteĹĄka 21:00 Fiorentina Chievo 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Sydney 01:00 Kooyong Classic

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh.

15:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na boŞićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00