Izdanje 6. januar 2014.

BROJ DANA

500

ce 30 nt i

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

besplatnih obroka dnevno podijeli Narodna kuhinja Podgorica

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014. BROJ 731/ GODINA III

AMFILOHIJE ● 10-11

Hram učinio Podgoricu novim Jerusalimom

INTERVJU

VICEGUVERNER NIKOLA FABRIS ZA DN

●7

Kriza još tri godine ●Viceguverner je mišljenja da ne treba bježati od zatvaranja KAP-a ukoliko se ne nađe ozbiljan strateški partner

●Analitičari ocjenjuju da je Amfilohijeva ovogodišnja božićna poslanica bila umjerenija nego ranijih godina, jer su otvaranjem Hrama Hristovog Vaskresenja popravljeni odnosi sa vlašću u Crnoj Gori KOLIKO SU POSLANICI AKTIVNI U PARLAMENTU ● 5

Damjanović “sto na sat”, Lekić “na leru”

ZA PRAZNIKE ● 3

Bjelopoljci najviše tukli žene

RAZBOJNIŠTVO ● 8

Pljačkaši sa Čepuraka odnijeli 4.000 eura

PODMETNUT POŽAR ● 8

NIKŠIĆ ● 9

Unuk priznao da je ubio staricu zbog novca

ANALITIČARI ● 4

Koalicija sa Frontom bi mogla podijeliti SDP

FAHRUDIN MELIĆ ● 27

FUDBAL ● 28-29

Zapaljen automobil službenice Pošte DRAMATIČNO U PLJEVLJIMA ● 16

Upola manje novorođenčadi

ŽENA ŽELJKO JOKSIMOVIĆ ZA DN ● 23

Oprostio sam Možda sam Odlazak sadaddas asd se zbog nebrige velikog uobražen, ali za muški rukomet Euzebija to je moj svijet

2 AKTUELNO

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

EDITORIJAL

niko se ne oglašava

Štrajk Senke Rastoder pokazuje kapacitet SSCG Željko VukmiroVić urednik

BOžIćNA PRIčA

A jel’ se sjećate one Dikensonove Božićne priče o sebičnom bankaru Ebenezeru Skrugu kojeg posjećuje duh pokojnog poslovnog partnera u lancima i najavljuje mu posjetu tri duha, prošlosti, sadašnjosti i budućnosti?

Podsjećanja radi, u toj Dikensonovoj priči duh budućnosti pokazuje sebičnom starcu njegov grob zameten snijegom, za koji niko ne zna. Valjda mu pokazuje i suštinu prolaznosti, odakle znam. Svejedno, to je nešto iz bajke.

Ipak, problemi nastaju kada život iz bajke nekog ovozemaljskog moćnika zaista određuje mnogo toga ljudima koji žive pod njegovom vlasti. To je druga strana priče i nema veze sa bajkom. Ali je prvo u što se možemo uvjeriti svakog dana. Bar mi, u Crnoj Gori, naročito. Jer, suočeni smo sa moćnicima. A i njihovim odlukama koje nam uopšte ne pomažu da živimo bolje. Zapravo, samo nam komplikuju živote.

No, ne pada mi na pamet da plačem zato što neko ima a ja nemam, niti da mjerim profesionalne uspjehe, niti saopštavam sumnje u načine na koje je neko stigao do svoje povlastice bogatstva. Taj duh prošlosti se uvijek može pripisati neminovnoj tranziciji. Neko se snašao, većina nije. Ipak, to snalaženje ne oslobađa. Posebno kada maltretira sve oko sebe, donoseći odluke zbog kojih će većina biti osiromašena i ponižena, a samo rijetki pokupiti šlag. I to od nečeg što im nije od đeda ostalo.

Svakako, sada bi trebalo da drobim nešto o sve većoj polarizaciji stanovništva, razlikama između malog broja bogatih i sve većeg broja siromašnih ljudi. Ili samo poteškoćama srednjeg sloja stanovništva koje se dovija u preživljavanju. Džaba priča.

To je nešto o duhovima prošlosti i sadašnjosti. Ovdje smo zbog duha budućnosti.

Nego, jeste li čuli za onu nesretnu božićnu priču od prije nešto više od desetak dana iz španskog gradića Alkala di Gvardija kada se cijela porodica otrovala pokvarenom hranom iz konzerve kojoj je istekao rok? Ljudi su umrli u mukama, povraćajući. Ubilo ih je siromaštvo. Ili ekonomska kriza, ako baš hoćete. To se dogodilo u Španiji, članici Evropske unije i zemlji u kojoj je bez posla i redovnih prihoda za život ostalo skoro 4,9 miliona stanovnika. I nema to veze sa turističkim turama do Barselone, niti ljepotom Andaluzije, niti bogatstvom Real Madrida. Pokvarena konzerva. Samo siromaštvo. Veoma dostupna stvar. I to samo zato što neko iole moćniji nije imao dobre volje da presudi drugačije.

U svakom slučaju, naša realnost upućuje na činjenicu da je u Crnoj Gori donešeno mnogo loših i po stanovništvo opterećujućih odluka. A i da imamo savršen pogled na sebične moćnike koji niti nalaze način niti pokazuju dobru volju da se te stvari promijene u korist stanovništva.

Zato je ovo Božićna priča.

Zbog dobre volje.

I duha budućnosti.

Meteo 07:11 16:26

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More u smirivanju na malo talasasto. Vjetar na otvorenom moru slab do umjeren uglavnom južni i jugoistočni.

Temperatura površine mora na otvorenom oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo. Ujutru još ponegdje moguća slaba kiša. Vjetar uglavnom slab promjenljivog pravca.

Danas

Sjutra

min oC max oC

6 8 9 10 9 6 2 2 2 3

16 16 17 16 15 10 9 7 11 12

SJUTRA

min oC max oC

2 6 5 6 5 2 -1 -4 0 2

17 17 18 18 19 12 11 9 11 13

Ujutru u sjevernim oblastima po kotlinama i riječnim dolinama mjestimično magla. Tokom dana uglavnom sunčano i toplo za ovo doba godine.

Sindikat zaposlenih u Savezu sindikata Crne Gore (SSCG) saopštio je juče da je zdravstveno stanje predsjednice sindikata Senke Rastoder, koja već sedam dana štrajkuje glađu u sindikalnim prostorijama u Baru, pogoršano i da je intervenisala Hitna pomoć, a da joj se i dalje niko od sindikalnih funkcionera nije obratio.

Rastoderova je odbila upućivanje u bolnicu što joj je ljekar preporučio, kao i sve molbe kolega da prekine štrajk glađu u vrijeme praznika i borbu za prava nastavi kasnije.

“Takođe, odbija i da primi infuziju zbog čega joj se stanje pogoršava i prijeti da se iskomplikuje.

Zbog svega ovoga još jednom pozivamo sindikalne lidere da reaguju onako kako dolikuje ljudima koji vode jednu firmu i pretenduju da vode sindikalne aktivnosti na nacionalnom nivou i dijalogom riješe

stanje u SSCG”, navodi se u saopštenju Sindikata zaposlenih u SSCG. Oni podsjećaju čelnike SSCG da je njihova uloga i misija u društvu upravo borba za radnička prava i zaštita radnika, uz napomenu da već pet godina trpe teško stanje u SSCG. “Odnos prema štrajku glađu u sopstvenoj firmi i sindikalnim protestima najbolje pokazuje kapacitet SSCG i njegvovih lidera, jer će svaki radnik s pravom može da postavi pitanje kako će čelnici SSCG rješavati probleme u tuđim preduzećima kada ne žele i nisu sposobni da to učine u svom”, stoji u saopštenju.

Upozorili su čelnike Sindikata da je Senka Rastoder u lošem zdravstvenom stanju, kao i da je prošlogodišnji januarski štrajk ozbiljno ugrozio njeno zdravlje poslije kojeg je bila pet mjeseci na liječenju.

Gvozdenović

Trgovano akcijama Atlas lajfa

turizam

Dijele sredstva za manifestacije Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović rekao je u intervjuu agenciji Mina da je Crna Gora turistička destinacija koja posljednjih godina bilježi kontinuiran rast, pa se i u ovoj godini očekuje povećanje svih pokazatelja turističkog poslovanja od tri do četiri odsto.

On je kazao da finansijski pokazatelji tokom prošle godine, koji su rezultat i povećanog broja turista i noćenja u odnosu na 2012, ukazuju na to da je poslovanje u sektoru turizma bilo uspješno. U prilog tome govori i činjenica da je nivo prometa iz cijele 2012. godine bio premašen tokom prvih deset mjeseci prošle.

On je podsjetio da je zimska sezona u toku, a shodno dostupnim informacijama, svi koji direktno i indirektno formiraju zimsku ponudu, na vrijeme su obavili pripreme.

On je najavio da će se Ministarstvo posebno baviti postojećim kapacitetima i stvaranjem stimulativnog ambijenta za izgradnju novih.

On je objasnio da se ne radi samo

o putnoj infrastrukturi, već i o kupovini i stavljanju u funkciju novih žičara i mini ski-liftova, koji će obogatiti ponudu tog dijela Crne Gore i olakšati potencijalnim partnerima odluku o ulaganju.

“Samo za dvije žičare za ovu godinu Vlada će opredijeliti oko četiri miliona eura, što smatram značajnim uspjehom, podsticajem i podrškom države razvoju tog regiona”, rekao je Gvozdenović.

U poboljšanju dostupnosti u ovoj godini, kako je najavio, biće nastavljena saradnja sa avio kompanijama Ryanair i Air Berlin, a radiće se i na poboljšanju dostupnosti vodenim putem u kontekstu aktiviranja Luke Bar kao kruzing luke i uvođenja linijskog saobraćaja morskim putem.

Gvozdenović je poručio da je stavljanje u funkciju neaktivnih hotela, prvenstveno u središnjem dijelu i na sjeveru, kao što su Onogošt, Lokve, Berane, Šavnik, Boan, Grand, u saradnji sa Investiciono-razvojnim fondom (IRF) Crne Gore, jedan od prioriteta.

Na Montenegroberzi je prethodne sedmice, u skraćenom trgovanju zbog praznika, ostvaren promet od 645.230 eura, od čega se čak 77,5 odsto odnosilo na trgovinu akcijama Atlas life posljednjeg dana u godini.

U utorak je na Montenegroberzi u blokovskoj trgovini za 500.000 eura prodato 25.000 akcija Atlas life po cijeni od 20 eura. Prodati udio, odnosno 8,06 odsto dionica, prema podacima Centralne depozitarne agencije (CDA), odgovara Invest banci Montenegro.

Društvo za upravljanje investicionim fondom Atlasmont posjeduje 36,84 odsto akcija Atlas life, Atlas banka ima 34 odsto, a Atlas Fin 21,1 odsto dionica. Ostali akcionari imaju ispod jedan odsto akcija.

U dvodnevnom skraćenom trgovanju zbog praznika ove sedmice se trgovalo akcijama Plantaža koje su porasle 11 odsto na 15 centi i Crnogorskog telekoma koje su prošlu godinu završile u plusu dva odsto na 4,18 eura.Ojačale su i dionice Solane “Bajo Sekulić” 1,7 odsto na 2,97 eura, Budvanske rivijere neznatno na 4,41 eura i Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) 0,5 odsto na 49,27 centi.Gubio je Jugopetrol blago na 9,3 eura.

Akcije Crnogorskog telekoma su u prošloj godini zabilježile rast od 29 odsto na 4,18 eura po akciji, dok su akcije Plantaža pale 23 odsto na 15 centi po dionici. Obveznicama se trgovalo u ukupnom iznosu od 1,89 miliona eura.Najveći dio prometa prošle godine je ostvaren trgovinom akcijama Crnogorskog Telekoma u iznosu od 6,86 miliona eura, zatim CGES-a u iznosu od 2,5 miliona eura i Trenda od 2,51 milion eura.

konferencija o sportu

Radovi stigli sa svih strana svijeta Rok za porijavljivanje radova za izlaganje na 11. međunarodnoj konferenciji o transformacionim procesima u sportu “Sportska dostignuća” i učešće na 10. jubilarnom Kongresu Crnogorske sportske akademije, produžen je do 15. januara 2014. godine.

“Do sada je prihvaćeno 85 adekvatno pripremljenih radova od strane autora sa svih strana svi-

jeta, prije svega Brazila, Bugarske, Kanade, Hrvatske, zatim Češke, Finske, Irana, Japana, Kosova, Makedonije, Malazije, Portugala, Rumunije, Srbije, Slovenije, Spanije, Tajlanda, Turske, Velike Britanije, kao i iz Crne Gore”, rekao je prof. dr Duško Bjelica, predsjednik priređivačkog odbora.

Ova konferencija se tradicionalno održava u prvoj sedmici apri-

la, a ove godine u Podgorici. Kako se navodi u saopštenju autori koji u produzenom roku prijave svoje radove, biće najkasnije obaviješteni o prihvatanju istih do 1. februara 2014. godine, kada će biti utvrđena konačna lista učesnika. Odmah potom će, kako je navedeno, biti pripremljen program rada, gdje će biti detaljno razrađen raspored izlaganja.

AKTUELNO 3

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

Više nasilja za praznike

Bjelopoljci su najviše tukli žene Č

Milica Krgović

etiri žene, žrtve nasilja, tokom novogodišnjih praznika našle su utočište u skloništu Sigurna ženska kuća (SŽK) u Podgorici, dok su aktivisti ove NVO primili preko 30 poziva. Najviše poziva i žalbi na porodično nasilje stiglo je iz Bijelog Polja.

Direktorica SŽK Ljiljana Raičević kazala je Dnevnim novinama da su svađe učestale kada su porodice više dana na okupu, kao što

je slučaj tokom praznika. Raičević objašnjava da sve uglavnom počinje svađom supružnika koje često završavaju tučama.

Ilustracija

“Bilo je nekoliko slučajeva da muškarci koji su tukli žene prijavili da su one vršile nasilje. Kontaktirale su nas žene i djeca iz svih krajeva Crne Gore. Moram da naglasim da je pogotovo povećan broj poziva iz Bijelog Polja. Ne znam zašto je to tako. Pozivi su nam upućivani i iz Nikšića, Bara, Kotora i Berana”, naglasila je Raičević.

Prema njenim riječima, tokom praznika aktivisti Sigurne ženske kuće imaju više posla, te da je to postala ustaljena praksa. “Četiri žene su tokom praznika bile izbačene iz stanova od strane svojih partnera. Dvije žene su uspjele da pobjegnu sa djecom. Razlog nasilja uglavnom je bio alkohol, odnosno pijanstvo supružnika. Mi smo u SŽK navikli da su tokom praznika povećane tenzije u nekim porodicama uobičajena pojava. Ono što mene ohrabruje su i pozivi djece koja prepoznaju nasilje. Djeca su shvatila da mogu da pomognu roditeljima. Pretpostavljam da je i policija imala dosta posla tokom praznika”, kaže Raičević.

Ona smatra da su česti razlozi nasilja loša ekonomska situacija i besparica, odnosno prazne trpeze tokom prazničnih dana.

“Međutim, svađaju se i oni koji imaju punu trpezu. Neke porodice ne umiju na normalan način da komuniciraju, pa se onda svađaju”, primjećuje Raičević.

S obzirom na dugodišnje iskustvo, Raičević očekuje i tokom božićnih praznika više posla, odnosno poziva od žrtava nasilja.

“Drago mi je što policija svaki slučaj uzima ozbiljno. Nema više situacija u kojima policajci ubjeđuju supružnike da se dogovore. Žene treba da znaju da nije dovoljno okrenuti 122, već morate poći i prijaviti policiji nasilje koje je kažnjivo. Niko ne smije da vas tuče”, poručila je Raičević.

Raičević: Djeca mi šalju prijave na FB Ljiljana Raičević dodaje da joj nasilje i svađe roditelja djeca prijavlju putem Fejsbuka.

“Takođe, davali su mi preko ove društvene mreže brojeve telefona

ili oca i majke koji se svađaju. Primamo dosta i anonimnih poziva. Od januara prošle godine do sada 473 osobe su nam se javile, dok je preko 80 žena koje su bile žrtve nasi-

lja smješteno u SŽK”, naglasila je Raičević.

Raičević ocjenjuje da muškarci sve više pribjegavanju psihičkom nasilju jer znaju da je fizičko kažnjivo.

krstarenje grijeha

Kruzer svinger stiže u Kotor Kotor će nakon prošlogodišnjeg gej kruzera, u septembru posjetiti i kruzer pun svingera, prenio je hrvatski portal dnevnik.hr.

Luksuzni kruzer dug 180 metara, na putovanje će krenuti iz Venecije, a zaustavljaće se u Zadru, Splitu, Hvaru, Kotoru i Dubrovniku, nakon čega se vratiti u Veneciju.

Na internet portalu, za upoznavanje svingerskih parova sdc.com, oglašava se “zavodljivo i privlačno krstarenje duž hrvatske rivijere”.

“Italijanska i hrvatska rivijera plus oko 682 seksi ljudi sa slobodom da rade praktički sve što žele...recite da ovom vrućem neredu’’, poruka je organizatora SCD Lifestyle Cruis-a koji bi trebalo da se održi od 2. do 10. septembra 2015. Karta košta 2.050 američkih dolara po osobi.

Organizatori na sajtu poručuju potencijalnim putnicima da ne čekaju s rezervacijom kabine jer se njihova krstarenja, tvrde, s razlogom rasprodaju.

Swingers Cruise je, objasnili su, okupljanje istomišljenika, a krstarenje je dozvoljeno samo parovima.

Kruzer grijeha dolazi u Kotor

Samcima neće biti dopušten ukrcaj, kao ni onima koji stignu bez svog partnera. I iskusni i znatiželjni parovi su dobrodošli, tvrde organizatori koji vjeruju da će se prosječna starost putnika kretati od ranih 30-

ih do kasnih 40-ih godina.

Kotor je prošlog ljeta bio destinacija i prvog gej kruzera koji je uplovio u crnogorske teritorijalne vode, a koji je izazvao veliko interesovanje javnosti.

potrebna akcija držaVe

Siromaštvo je znatno poraslo NVO Banka hrane je saopštila da su u 2013. godini pomogli 8.970 ljudi odnosno 2.236 porodica kroz 180 akcija koje su realizovali. U okviru akcija, kako stoji u saopštenju ove NVO, nalaze se tri velike akcije organizovane povodom “Global youth service day”, koja je organizovana krajem aprila, zatim povodom “Svjetskog dana borbe protiv siromaštva” organizovane sredinom oktobra i “Podari radost” namijenjene djeci sa posebnim potrebama organizovane sredinom decembra. U decembru Banka hrane je donirala 1.634,58 kg hrane i pomogla Narodnu kuhinju, Časne sestre iz Petrovca, siromašne porodice širom Crne Gore, Resursni centar “Podgorica”, Resursni centar “1. jun”, Dnevni centar Cetinje, Prvo udruženje roditelja i djece sa posebnim potrebama.

Iz ove NVO su poručili da je godina za nama bila godina dodatne eskalacije siromaštva u Crnoj Gori i dramatičnog povećanja potreba za hranom za najugroženi-

je djelove populacije.

“Banka hrane je svakodnevno u prilici da prima zahtjeve partnerskih organizacija za pomoć u hrani koja je sve više potrebna sve većem broju naših sugrađana. Iz našeg praktičnog iskustva možemo da istaknemo da su posebno ugrožene višečlane porodice bez zaposlenih članova, samohrane majke, staračka domaćinstva i porodice sa članovima koji imaju posebne potrebe. U posebno teškom materijalnom položaju su višečlane porodice sa djecom koje dugo godina koriste MOP”, stoji u saopštenju. Apelovali su i na hitnu akciju države i na aktiviranje zaboravljene Strategije za borbu protiv siromaštva, kako bi se kreirao održivi sistemski mehanizam za zajedničko organizovano djelovanje i Vlade i opština sa civilnim sektorom i donatorima.

Podsjetili su i da je vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika vrijeme milosrđa i darivanja, pozivajući sugrađane da pomognu siromašnima.

narodnja kUhinja

Dnevno 500 obroka za siromašne U Crnoj Gori 239 porodica koristi usluge Narodne kuhinje glavnog grada, a ta ustanova dnevno podijeli 500 besplatnih obroka, saopšteno je iz Sekretarijata za socijalno staranje Glavnog grada.

Sekretarijat za socijalno staranje otvorio je objekat Narodne kuhinje 13. jula 2011. godine, u nastojanju da na što efikasniji način odgovori na osnovne potrebe svojih građana, odnosno lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe.

Narodna kuhinja se nalazi u podgoričkom naselju Konik.

Kako su kazali agenciji Mina, usluge Narodne kuhinje koristi 239 porodica, od čega se 373 obroka podijeli u objektu, a na kućnu dostavu 127.

“Na meniju se nalazi nekoliko vrsta jela i to kuvani kupus, bo-

ranija, pasulj, đuveč, krompir čorba, riba oslić, grašak sa kobasicom, makarone bolonjeze. Uz svako od ovih jela ide mesni prilog, kao i salata”, rekli su iz Glavnog grada.

Kako su pojasnili, lista besplatnih dnevnih obroka se sastavlja na osnovu oglasa koji se raspisuje krajem kalendarske godine, a ažurira se redovno.

“Narodna kuhinja raspolaže dnevno sa 500 besplatnih obroka. Precizira se da prednost u dijeljenju obroka imaju korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice”, pojasnili su iz Glavnog grada.

Kako su kazali, lista korisnika biće istaknuta u objektu Narodne kuhinje i na šalteru Sekretarijata za socijalno staranje.

4

POLITIKA

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

eventualna saradnja

Koalicija sa Frontom može podijeliti SDP Vasilj Karadžić

n

ajava formiranja tzv. državotvornog bloka krajem prošle godine, otvara niz pitanja, a jedno je, između ostalih, da li će ova koalicija, ukoliko bude formirana, ući u neku vrstu savezništva sa prounionističkim demokratskim frontom. Ako je suditi po rezultatima lokalnih izbora na Cetinju, kada je nekoliko dana prije njihovog održavanja, predsjednik sdp-a ranko krivokapić najavio da će ući u koaliciju sa Frontom, test približavanja između sdp-a i Fronta nije donio dobre rezultate. Analitičari smatraju da bi eventualni savez između ova dva bloka mogao da ima negativne posljedice po sdp.

Novi prosuverenistički blok bi, kako je ranije saopštio predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić osim njegove stranke činile još i Pozitivna Crna Gora, te Forum 2010. na čijem čelu se nalazi bivši prvi čovjek SDP-a Žarko Rakčević.

Lider SDP-a Ranko Krivokapić je u posljednje vrijeme pokušavao da, političkim približavanjem DF-u opipa teren unutar svog biračkog tijela, prije svega onog tvrdokornog. Ako je suditi po rezultatima lokalnih izbora na Cetinju, kada je nekoliko dana prije njihovog održavanja najavio da će ući u koaliciju sa Frontom, test nije donijeo dobre rezultate. DPS je do nogu potukao političke protivnike, a prije svega SDP i Pozitivnu, a sve to će uticati na pravljenje političlkih strategija pred nastupajuće lokalne izbore u više crnogorskih opština, a naročito u Podgorici.

Analitičari i poznavaoci političkih prilika u Crnoj Gori kazali su Dnevnim novinama da je koalicija između ova dva bloka na lokalnom nivou moguća, no napomenuli su i da eventualna koalicija sa Frontom može da dovede do razmirica unutar same Socijaldemokratske partije.

● kOHEZIJA sdp-A nA IspItu Novinar i urednik portala Ana-

litika Draško Đuranović rekao je u izjavi DN da će najveća prepreka u eventualnom koaliranju SDPa sa Frontom, biti neslaganje pojedinih socijaldemokrata sa ovom odlukom.

“U tome se krije najveća prepreka eventualnog paktiranja SDP-a sa Demokratskim frontom. Rekao sam i ponoviću: odluka o savezu sa Demokratskim frontom može biti povod za unutrašnje razmirice u Socijaldemokratskoj partiji. Takođe, teško je vjerovati da se sve to neće odraziti i na rejting, prvenstveno SDP-a: dovoljno je analizirati reakciju suverenističkog tijela na Cetinju nakon što je Krivokapić, dva dana pred izbore, najavio formiranje lokalne vlasti sa DF-om u Prijestonici”, rekao je Đuranović.

Da koalicija sa Frontom može štetiti SDP-u misli i politički analitičar i izvršni direktor CEMI-ja Zlatko Vujović koji je napomenuo da to može da se dogodi ukoliko se pakt konstituiše prije parlamentarnih izbora, dodavši da lokalni izbori na Cetinju svjedoče koliku bi cijenu SDP mogao da plati.

“Ukoliko bi postojao duži period između lokalnih i parlamentarnih izbora SDP bi imao više vremena da relaksira svoje tradicionalne birače i ubijedi ih da koalicija sa

Moguće i vraćanje u DPS-ov zagrljaj Izvršni direktor CEMI-ja je naveo da će SDP imati znatno manji manevarski prostor u eventualnim pregovorima nakon izbora ukoliko bude bila članica “državotvornog bloka”.

On je naveo da bi u tom slučaju Pozitivna snažno uticala na udaljavanje od eventualnog koalicionog aranžmana sa DPS-om. No, Vujović je napomenuo da ne treba isključiti mogućnost i eventualno obnavljanje koalicije sa DPS-om.

“Iako iz ove vremenske perspektive izgleda više vjerovatno da bi prije koalirao sa opozicionim partijama ne treba isključiti i eventualno obnavljanje koalicije sa DPS-om, ali ovoga puta bez Mugoše kao gradonačelnika. I pored snažnog udaljavanja u posljednjih godinu dana, razlog za raskidanje koalicije na lokalnom nivou je bilo personalno pitanje ko će biti gradonačelnik Podgorice, odnosno odluka DPS-a da

Vujović

podrži Mugošu da i dalje bude gradonačelnik. Koalicija SDP sa DPS na lokalnom nivou bi pomogla konsolidaciji odnosa između ove dvije partije u Vladi, ali bi umanjila šanse na uspjeh SDP-a na narednim parlamentarnim izborima ako se odluči za samostalan nastup”, rekao je Vujović.

Da li se razlike mogu prevazići?; Lekić i Krivokapić DF ne postoji na štetu crnogorskih nacionalnih interesa. No, u svakom slučaju bila bi ovo slaba tačka SDP-a na kojoj bi DPS stalno insistirao. Lokalni izbori na Cetinju svjedoče o potencijalno visokoj cijeni koju bi SDP mogao da plati. Pogrešno vremenski tempirana izjava predsjednika SDP, svega nekolika dana pred izbore na Cetinju, bila je veoma efektno iskorišćena od strane DPS-a, te moguće i opredijelila ove izbore i omogućila da DPS sam osvoji apsolutnu vlast. Ovo iskustvo prilično upozoravajuće djeluje na SDP”, rekao je Vujović.

● IdEntItEtskA pItAnJA

nEćE bItI u prvOm plAnu

No, Vujović je ocijenio da trenutno postoji spremnost i kod SDP-a i kod DF-a za buduću koalicionu saradnju, ali je nepoznato i pod kojim uslovima.

On je ocijenio da eventualni pregovori ovih aktera ne bi bili opterećeni identitetskim pitanjima kao što je to bio slučaj prilikom pregovora između Fronta i Pozitivne u Nikšiću.

“No, to ne znači da bi konstituenti eventualnog ‘Državotvornog bloka’ bili spremni da prihvataju određene stavove DF. No, mislim da su stavovi DF po tom pitanju sve mekši tako da bi pristali relativno brzo na revidiranje najvećeg dijela stavova o identitetskim pitanjima. Podgorica bi bila prevelika šansa za ove partije koja bi uticala kao snažan podsticaj ovoj koaliciji da se udalji od radikalnih pozicija koje imaju neki konstituenti DF”, rekao je Vujović.

Sa druge strane, Đuranović je rekao da su uvijek teški dogovo-

ri programski udaljenih političkih partnera.

“Još je teže funkcionisanje vlasti ako postoji neka ravnoteža snaga programski različitih opcija. Ipak, na lokalnom nivou identitetska pitanja ne bi trebalo da predstavljaju nepremostiv kamen spoticanja i nije potrebno nikakvo posebno ‘peglanje razlika’. Uostalom, u Podgorici je DPS u koaliciji – ili je, bolje rečeno, kooptirao u izvršnu vlast – predstavnike stranaka dijametralno suprotstavljenih programskih načela”, rekao je Đuranović.

No, analitičari su saglasni i da

ekonomija ne bi bila tačka spajanja između ova dva bloka, već partijski interes i namjera da se oslabi DPS. “U ovoj igri je osnovni motiv politička odnosno partijska korist, tačnije procjena vrha SDP-a da li je istekao ‘rok upotreba’ savezu sa DPS-om. U neke idealističke pobude ne vjerujem i njih najčešće nema u crnogorskoj politici”, rekao je Đuranović, dok je Vujović poručio da se SDP intenzivno i kontinuirano trudi da ojača svoj identitet u odnosu na DPS, kao pripremu za naredne izbore.

Što prije krenuti u priču o formiranju bloka Đuranović je ocijenio i da će formiranje “državotvornog bloka” zavisiti od niza stvari, prije svega na kojim principima i pod kojim uslovima će biti formiran te kakva će podjela biti unutar tog bloka odnosno koliko će procentualno težiti svaki od konstituenata. Glavni urednik portala Analitika smatra da će raspodjela snaga i odnosa unutar bloka biti najbitniji uslov za funkcionisanje saveza.

“Valja, takođe, vidjeti i da li unutar SDP-a, najjače stranke tog eventualno budućeg saveza, postoji konsenzus, jer to znači i najavu raskola sadašnje koalicije DPS-a i SDP-a. Pretpostavljam da bi tako krupnu odluku trebalo verifikovati i na Glavnom odboru SDP-a. No, ako postoji zaista volja svih aktera, koja je sada samo u naznakama, ako ne bude unutrašnjih opstrukcija u SDP-u, vjerujem da se odmah nakon Nove godine mora početi

Đuranović ozbiljnija priča jer da bi taj savez – Državotvorni blok – bio uopšte funkcionalan za lokalne izbore neophodno je mnogo, mnogo prethodnog posla da se odradi”, rekao je Đuranović.

ulcinj

Utvrđen redosljed listi Opštinska izborna komisija žrijebanjem je utvrdila redosljed izbornih listi na lokalnim izborima u Ulcinju koji se održavaju 26. januara.

Pod brojem 1. je Pozitivna Crna Gora, broj 2. Demokratski front, 3.

Bošnjačka stranka, 4. Socijalistička narodna partija, 5. Forca, 6. Demokratska unija Albanaca DUA, 7. Demokratska partija socijalista, 8. Koalicija “Zajedno za budućnost Ulcinja” i 9. Socijaldemokratska partija.

Zaključno sa 31. januarom, pravo glasa u opštini Ulcinj ima 19.181 građanin. Prijavljeno je devet lista od čega je jedna koaliciona. Liste su blagovremeno predate i ispunjavaju sve uslove za učešće na predstojećim izborima.

POLITIKA 5

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

Islamska obilježja u simbole

SKUPŠTINSKA JAVLJANJA

Damjanović 100 na sat, Lekić u leru Prethodne godine, tokom proljećnog i jesenjeg zasijedanja dva od 81 poslanika, koliko ih ima u Skupštini, nijesu se javljala za riječ u skupštinskoj sali. To pokazuju podaci o učešću poslanika u raspravi na sjednicama Skupštine, koji se objavljuju na skupštinskoj vebstranici. Prema objavljenim podacima, poslanik Demokratske partije socijalista Veljko Zarubica nije se javljao za riječ na skupštinskim sjednicama kao ni njegov kolega iz Socijalističke narodne partije Danko Šarančić.

Prema skupštinskom izvještaju, poslanik koji se najviše javljao za riječ i imao najduža izlaganje je poslanik SNP Aleksandar Damjanović, koji je govorio 224 puta za vrijeme jesenjeg i proljećnog zasijedanja. Lider te partije je odmah za njim, a svoja izlaganje predstavio je kroz 170 javljanja. U vrhu su i njegov partijski kolega Velizar Kaluđerović, koji je riječ dobio 109 puta, Snežana Jonica, koja je govorila 118 puta, Neven Gošović 108 puta, pa se može zaključiti da je SNP bio najpričljiviji. S druge strane, lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić govorio je na skupštinskim zasijedanjima svega osam puta. Uprkos selektivnom bojkotu, opozicija je u Skupštini imala šta da kaže. Tako je poslanik DF Emilo Labudović govorio 83 puta, a lider Pokreta za promjene Nebojša Medojevć 56 puta. Od članova opozicionih saveza posebno su se istakli poslanici Pozitivne Crne Gore, koji su ukupno govorili više od 20 sati. Od njih se kao najveći govornik istakao šef poslaničkog kluba te partije Mladen Bojanić, koji je govorio čak 179 puta. Nijesu za-

Milića inspiriše Đukanović Lider Socijalističke narodne partije Srđan Milić, uz to što je bio aktivan na redovnim skupštinskim zasijedanjima, najviše je govorio i na posebnim sjednicama, kada su premijer Milo Đu kanović i ministri odgovarali na pitanja poslanika. Tako je Milić na svakoj sjednici na svakom premijerskom satu imao najviše izlaganja, ne manje od tri, a najviše devet puta. ostajali ni poslanica Azra Jasavić sa 116 puta uključenim mikrofonom, Srđan Perić, koji je dobio riječ 107 puta, ali i poslanik Dritan Abazović, koji je govorio 115 puta. Među onima koji su se najmanje istakli kada je govor u plenarnoj sali u pitanju su poslanica Ljiljana Đurašković iz DF, koja je riječ tražila devet puta, član DPS Zoran Srzetić, poslanik DF Veljko Vasiljević, Slobodan Krušo Radović iz DPS-a, kao i član Partije demokratskog prospetiteta Fatmir Đeka.

U Skupštini napominju da se periodičnim objavljivanjem i ove vrste podataka javnosti želi približiti rad parlamenta, uz podsjećanje da su podaci preuzeti iz konferencijskog sistema Velike sale Skupštine, te da za one koje su održana van zgrade parlamenta nije bilo moguće obezbijediti precizne informacije.

J.Đ.

Potpredsjednik crnogorskog parlamenta i Bošnjačke stranke Suljo Mustafić saopštio je da u znamenjima građanske države treba svi imati svoju prepoznatljivost.

“I pripadnici islama su ovdje autohtoni stanovnici, vijekovima su gradili Crnu Goru, oni su dio njene društvene stvarnosti i tražimo da se to iskaže i kroz simbole naše države“, kazao je Mustafić u intervjuu za portal RTCG. On je dodao da mu ne smetaju hrišćanska obilježja na državnim simbolima, jer kao vjernik uvažava i poštuje i hrišćanske i simbole svake druge religije.

Takođe, Mustafić smatra i da treba još mnogo raditi na tome da se unaprijedi položaj bošnjačko-muslimanskog naroda, kao i drugih manjinskih naroda u Crnoj Gori, kako u njihovoj većoj prisutnosti u institucijama, tako i u pogledu smanjivanja regionalne nerazvijenosti i ekonomskog zaostajanja dijelova Crne Gore u kojima žive manjine.

Razvoj je mrtvo slovo na papiru Regionalni razvoj države je samo mrtvo slovo na papiru jer je vladajućoj eliti i dalje prioritet razvoj Podgorice i pojedinih primorskih opština, dok je na sjeveru sve više ugašenih preduzeća, nezaposlenih građana, bijede i siromaštva, saopštili su juče iz pljevaljskog odbora Pozitivne Crne Gore.

Kako su naglasili, stalno iseljavanje, sve starije stanovništvo, alarmantna ugroženost životne sredine, zdravsteni problemi građana su postali svakodnevica kojom se mogu dičiti Pljevlja.

“Posebno zabrinjava nebriga državnih organa za grad, koji sve brže umire bez obzira što predstavlja stub ekonomije Crne Gore. Ponižavajuće je sa koliko indolentnosti država ne reaguje na sve alarmantniju ekološku ugroženost Pljevalja gdje skoro svako dijete ima pluća čovjeka od 50 godina”, tvrde iz Pozitivne.

PORUKA

Hoće sa Srbima bez boje, mirisa i ukusa Portparol Nove Jovan Vučurović rekao je da potpredsjednik BS-a Suljo Mustafić u svojim posljednjim izjavama razradio ponudu DPS-a Srbima da uđu u vlast, dodavši da u koaliciju mogu da uđu samo oni koji prihvate NATO i tzv. nezavisno Kosovo.

Mustafić je u intervjuu za portal RTCG kazao da je opredjeljenje vladajuće koalicije ulazak u NATO i evropske integracije.

“Njegova poruka je veoma važna jer je i uloga njegove stranke da saopšti ono što DPS neće, i tako smo i ranije više puta imali priliku da slušamo kako su oni unutar vladajuće koalicije prenosili poruke DPS-a drugim koalicionim partnerima, SDP i LP”, istakao je Vučurović.

On podsjeća da je DF nakon parlamentarnih izbora pozivao Bošnjačku stranku da naprave široku koalicija koja bi DPS poslala u opoziciju, obračunala se sa organizovanim kriminalom, zaustavila pljačku države, radila na demokratizaciji i jačanju pravne države.

“Ali očigledno je Mustafiću,

Milu Đukanoviću, Miomiru Mugoši i Svetozaru Maroviću odgovarao neki drugi koalicioni savez i nepromijenjeno stanje. I ova Mustafićeva poruka Srbima jasno govori da će oni koji planiraju da uđu u koaliciju sa DPS-om i BS-om biti izloženi najvećem poniženju, ali ako ima i takvih Srba to su oni koji su za zrno vlasti spremni da puze i budu poniženi. Sulju i Milu su potrebni baš takvi Srbi -bez boje, ukusa i mirisa, a očigledno je da bi u jednoj takvoj koaliciji upravo Mustafić bio zadužen za edukaciju tih i takvih Srba, za koje je i Novak Kilibarda moralna veličina. Suljo, Milo i Sveto čak i ovakve Srbe ne zovu u vladu zato što je ta vlada jaka, nego zato što je slaba i što vide da joj se bliži kraj, ne žele oni Srbe u vlasti da bi Srbima bilo bolje nego da zaustave nezaustavljivo - odlazak DPS-a sa vlasti”, rekao je Vučurović.

On poručuje Mustafiću i Đukanoviću da će Srbi osvojiti vlast i da će je dijeliti sa časnim Crnogorcima, Bošnjacima, a ne sa, kako je istakao, DPS-om i mafijom.

PREDSJEDNIK SABORA PORUČIO

Gradite vladavinu prava Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko rekao je u intervjuu agenciji Mina da parlamentarna saradnja u regionu može biti i bolja, bez obzira na to što već postoji kroz neke inicijative.

Leko je ocijenio da pristupanje Evropskoj uniji (EU) ne proizvodi dnevni politički ili ekonomski efekt, navodeći da je to projekat za više generacija, jer otvara pespektivu za budućnost, u prvom redu mir, sigurnost građana, vladavinu prava, toleranciju.

“U tom smislu, ako Hrvatska bude napredovala u EU, a vjerujemo da hoće, biće dobar primjer za svoje susjede jer će otvoriti evropsku perspektivu i njima.

Hrvatska zastupa politiku proširenja Unije na sve zemlje jugoistočne Evrope jer je

to i hrvatski interes. Taj proces osigurava mir, saradnju i napredak na Balkanu”, kazao je on.

On smatra da crnogorske vlasti, u ovoj fazi pregovora, moraju raditi na istim stvarima na kojima je radila Hrvatska u pristupnom procesu.

“U prvom redu je to izgradnja sistema koji će jamčiti vladavinu prava, pravnu državu, sigurnost i jednakost svih građana pred pravnom državom, osigurati slobode i prava svim građanima Crne Gore”, naveo je Leko.

On je ocijenio da saradnja među parlamentima u regionu može biti i bolja bez obzira što ona već postoji kroz neke parlamentarne inicijative poput Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) ili Jadransko-jonske inicijative.

6 EKONOMIJA

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

SUDSKA IZVRŠENJA

Greške se moraju sankcionisati

KOLUMNA Tigar od papira

MF: Potrošačke jedinice da u praksu uvedu procjenu uspješnosti sporova

doktorand na Humbold univerzitetu

U

svakom gorućem svjetskom problemu ne samo da je igrao ključnu ulogu, već je i uspio da nametne svoje stavove: od krize u Siriji, preko slučaja “Snowden” i rješenja za iranski nuklearni program, pa sve do situacije u Ukrajini. Američki magazin “Forbes” ga ja proglasio za ličnost godine, pojedinci ga, čak, kite titulom “lidera konzervativaca svijeta”, i zahvaljujući njegovim uspjesima sve više se govori o povratku države među ključne globalne igrače. Naravno, riječ je o Vladimiru Putinu, koji je uistinu obilježio proteklu godinu. eđutim, koliko god na površini Rusija izgledala u ovom trenutku moćna, njena moć je na staklenim nogama, i veliko je pitanje da li će Rusija i u budućnosti moći da “igra u ovoj ligi”. Tačnije, ključna prepreka na tom putu je nedinamična ekonomija, kojoj je već godinama stran rast od šest ili više odsto, a prošle godine je porasla samo 1,3 odsto (poređenja radi, kineska ekonomija porasla je 7,5 odsto). Iako Rusija ima ekonomske pokazatelje o kojima brojne države Zapada samo mogu da sanjaju (zaduženost u iznosu od 14 odsto BDP, devizne rezerve u iznosu od 515 milijardi dolara, godinama uravnotežen budžet i nezaposlenost od oko šest odsto), ova država se suočava sa velikim problemima koji blokiraju dinamičan ekonomski razvoj. Ruska ekonomija ekstremno je zavisna od cijene sirovina, te je, primjera radi, zu nju od krucijalnog znalaja da cijena nafte ne padne ispod 100 dolara. Štaviše, ekonomiju guši državna ekonomska strategija koja zanemaruje mala i srednja preduzeća, i po kojoj se Rusija “koncentriše” na izvoz sirovina koje čine 70 odsto izvoza (poređenja radi, u 2000. godini 43 odsto) i dobivenim novcem finansira se uvoz, a ne razvoj infrastrukture, te stoga površinski najveća država svijeta godišnje izgradi samo 500 kilometara puteva. U Rusiji je korupcija široko rasprostranjena, što se ne potvrđuje samo na primjeru troškova za organizaciju zimskih olimpijskih igara u Sočiju (porasli sa devet na 37 milijardi eura). Na listi Transparency International o prisustvu korupcije Rusija je u donjem dijelu, na 133. mjestu koje dijeli sa Iranom i Hondurasom, dok na listi Svjetske banke o uslovima za poslovanje zauzima 122. mjesto na listi od 182. ocijenjene države. A navedeno loše stanje potvrđuje i podatak da se u ovoj državi nepotizam i mito na godišnjem nivou “mjere” sa 300 milijardi dolara. Uz to, rusku ekonomiju guše monopoli i preobimno prisustvo države čiji udio, primjera radi, u bankarskom sektoru iznosi 50 odsto, a u naftnoj industriji 45 odsto. rugim riječima, spori ekonomski razvitak i nedinamična ekonomija čine da je Rusija mnogo bliža statusu regionalnog hegemona koji koristi ekonomsku i energetsku zavisnost svojih susjeda da politikom ucjena i pritisaka progura svoje interese, nego statusu nekadašnjeg Sovjetskog saveza o kome Putin mašta.

M

Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore prepoznali su problem rastućih troškova po pitanju sudskih rješenja i isti nastojimo da minimiziramo, kroz vođenje preciznije evidencije i praćenje toka sudskih postupaka, te uvažavanja ovih informacija prilikom planiranja budžeta, kao i kroz preventivno-korektivnu funkciju budžetske inspekcije, saopšteno je Dnevnim novinama iz Ministarstva finansija. Oni su objasnili da važeća regulativa definiše institut odgovornosti za pričinjenu štetu, ukoliko je ista nastupila svjesnim, odnosno namjernim činjenjem.

“Stav Ministarstva finansija je da takve greške nesporno moraju biti sankcionisane. Istovremeno, treba imati u vidu da se određene nepravilnosti dešavaju usljed objektivnih okolnosti koje se, u datom trenutku,

ne mogu potpuno eliminisati”, zaključuje se u saopštenju.

U Ministarstvu finansija smatraju da bi potrošačke jedinice trebalo da u praksu uvedu procjenu uspješnosti sudskih sporova, što bi takođe dalo doprinos realnijem planiranju rashoda po osnovu sudskih sporova. Istovremeno je neophodno da starješine potrošačkih jedinica budu posebno obazrive i odgovorne kada je riječ o striktnom poštovanju radno-pravne regulative”, objasnili su iz Ministarstva.

Prema njihovim riječima, u ovom dijelu, funkcionisanje Agencije za mirno rješavanje sudskih sporova znatno doprinosi bržem i efikasnijem rješavanju radnih sporova, odnosno izbjegavanju složenih i skupih sudskih postupaka.

“Pored navedenog, Ministarstvo fi-

D

RAE

Izmjena Metodologije u korist potrošača Odluka Regulatorne agencije za energetiku (RAE) o izmjeni Metodologije za prenosni sistem, prema riječima njenih predstavnika, ide u korist potrošačima jer bi u suprotnom cijene struje u aprilu najvjerovatnije porasle za nekoliko procenata. Predsjedavajući Odbora RAE Branislav Prelević rekao je da je do izmjena i dopuna Metodologije za utvrđivanje regulatornog prihoda i cijena za korišćenje prenosnog sistema električne energije došlo iz dva razloga.

“Prvi i osnovni razlog je promjena regulatorne prakse u svijetu i Evropi, a drugi je promjena okolnosti u crnogorskom elektroenergetskom sistemu”, kazao je Prelević u intervjuu agenciji Mina-biznis.

On je saopštio da se iz medijske interpretacije te odluke moglo zaključiti da se radi o nepovoljnoj odluci po potrošače.

Prelević je, međutim, objasnio da regulator nema taj odnos prema problemima u sistemu koji idu “na ruku” potrošača ili energetskih kompanija.

“Jednostavno problem posmatramo na nivou principa.

Ovoga puta odluka ide u korist potrošačima, jer bi se u suprotnom slučaju već nakon prvog kvartala u ovoj godini izvjesno stekli uslovi da regulator reaguje na neostvarivanje regulisanog prihoda kod Crnogorskog elektroprenosnog siste-

Prelević

ma (CGES) što bi prouzrokovalo povećanje cijena vjerovatno u aprilu za nekoliko procenata”, tvrdi Prelević.

Izmjenama i dopunama Metodologije je predviđeno da se i proizvodnja u Crnoj Gori, kao korisnik prenosnog sistema, optereti dijelom troškova prenosa za angažovani kapacitet.

Prelević je saopštio da je značajan broj evropskih regulatora još prije deset ili 15 godina počeo sa afirmisanjem principa da prenosnu mrežu plaćaju i proizvođači.

“Takva praksa je bila motivisana činjenicom da u uslovima liberalizovanog tržišta i odvajanja proizvođača od kompanije koja upravlja prenosnom mrežom, proizvođači stiču status korisnika prenosne mreže. To podrazumijeva obavezu proizvođača da plaća korišćenje prenosne mreže čime se uspostavlja pravedniji odnos između proizvođača i potrošača”, naveo je Prelević.

I.C.

nansija konstantno radi na unapređenju finansijskog upravljanja i internih kontrolnih mehanizama. Kao rezultat tih aktivnosti, u prethodnom periodu je znatno ojačana unutrašnja revizija - institucije koje čine preko 90 odsto budžeta Crne Gore su nastavile/počele aktivnosti na unapređenju finansijskog menadžmenta, bilo kroz formalizovanje aktivnosti u vidu akcionih planova, bilo kroz analizu poslovanja i uspostavljanje jasnih pravila i procedura u poslobnim procesima. Ukupno 25 institucija, čija potrošnja čini preko 70 odsto ukupnih budžetskih rashoda, formalizovale su poslovne procese u formi internih knjiga procedura”, kazalu su iz Ministarstva finansija.

Ranije procjene Ministarstva finansija govore da će sudska izvršenja za 2012. godinu državu koštati oko 33,2 miliona eura i bio je veći za skoro 20 miliona eura u odnosu na 2011. godinu (posljednji zvanični podaci). Do sada je, prema podacima Ministarstva finansija isplaćeno više od 17 miliona eura, a najviše novca skoro polovinu otišlo je za Ministarstvo unutrašnjih poslova zajedno sa Upravom policije.

Dnevne novine su ranije pisale da je među sudskim izvršenjima najviše radnih sporova. To znači da zaposleni ili bivši radnici tuže organ zbog čega se povede sudski spor. Tako se dešava da se iznos koji je sporan zbog sudskih i drugh troškova značajno uveća, a sve se to plaća iz budžeta.

Osim tih radnih sporova znatan broj je i odšteta po raznim osnovama.I.C.

METALAC

U minusu 70.000 građana Ukupan dug građana po osnovu kreditnih kartica za devet mjeseci prošle godine iznosio je oko 31,12 miliona eura, a po dozvoljenim minusima na tekućim računima 15,98 miliona, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Iz CBCG su agenciji Mina-biznis kazali da je na kraju septembra dug po osnovu kreditnih kartica imalo oko 27.900 građana, dok je u dozvoljenom minusu bilo preko 70.000 građana. “Učešće duga po karticama i minusima od oko 47 miliona eura čini 5,3 odsto ukupnog kreditnog duga fizičkih lica kod banaka u Crnoj Gori, što je manje u odnosu na prošli kvartal za 0,3 procentna poena”, naveli su iz CBCG. Dug građana po kreditnim karticama i dozvoljenim minusima čini 55,7 odsto ukupnog limita koji su odobrile banke po ova dva osnova. Prosječno ponderisana nominalna kamatna stopa na stanje duga po kreditnim karticama građana je 15,4 odsto i nepromijenjena je u odnosu na prošli kvartal, a po minusima po tekućim računima je 16,1 odsto i veća je za 0,43 procentna poena u odnosu na uporedni period.

10,28

odsto iznosila je prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u novembru, pokazuju podaci Centralne banke Crne Gore.

Prosječna ponderisana efektivna aktivna kamatna stopa na ukupne kredite u novembru je izsnosila 9,33 odsto.

Gladuju i za Božić Demokratski front redovno obilazi radnike

Radnici nikšićkog preduzeća Metalac i Božić će dočekati u prostorijama fabrike, štrajkujući glađu zbog neispunjenih zahtjeva. Iako državne institucije ćute, Demokratski front redovno obilazi radnike, ali ne nudi rješenja već savjete. Poslanik Andrija Mandić kazao je radnicima da se iza ćutanja nadležnih krije namjera gašenja fabrike zarad nečijih tuđih interesa. Mandić vjeruje i da je taj interes atraktivna lokacija na kojoj se nalazi fabrički kompleks.

“I znate kako funkcioniše ova zemlja. I znate da vjerovatno postoji neki tajkun koji je već bacio oko na ovaj vaš prostor i da se iz nekog od tih tajkuna krije neki političar iz Vlade Crne Gore i da oni već na nekim papirčićima imaju kalkulacije koliko treba da budu dobri iz posla kad ugase ovo preduzeće, a ovdje sagrade neki drugi objekat”, naglasio je Mandić.

Poslanik DF radnike je savjetovao da budu uporni i istrajni u svojim zahtjevima. Mandić tvrdi i da Metalac imam budućnost, jer je svojim poslovanjem izgradio zavidnu reputaciju.

I radnici vjeruju da Metalac ima budućnost, te da fabrika može biti

angažovana na brojnim poslovima koji će se raditi u narednom period u Crnoj Gori.

“Sve poslove koje je premijer najavio mi možemo obaviti. Žičaru od Lovćena do Kotora, auto-put ako ikad krene jer tu nema konstrukcije koju ne možemo mi uraditi, blok ili remont bloka u TE Pljevlja, tu smo mi i ako treba raditi vjetrenjače na Krnovu. Mi za te poslove nemamo konkurenciju ne samo u Crnoj Gori nego i mnogo šire. Zato budite sigurni da nećemo ovo dati ni po cijenu život”, kazao je predsjednik Sindikata radnika Radisav Janković.

Poslanik DF Janko Vučinić kazao je da opozicionari nijesu mogli sazvati vanredno zasijedanje Odbora za praćenje i kontrolu postupaka privatizacije jer predsjednik tog tijela Aleksandar Damjanović nije u međuvremenu mogao da obezbijedi prisustvo ministara ekonomije, finansija i rada i socijalnog staranja i vlasnika fabrike.

Po riječima Vučinića, DF će nakon božićnih praznika nastaviti u namjeri da se održe skupštinski odbori na kojima će se razmatrati situacija u Metalcu.

M.R.

Foto: Milovan Danilović

FILIP MILAČIĆ

EKONOMIJA

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

FABRIS

Naredne tri godine ćemo osjećati krizu Ivana Cimbaljević

N

ajjači “udar” globalne finansijske krize je bio od 2008. do 2012. godine, pa po analogiji sa velikom ekonomskom krizom možemo očekivati da će njene posljedice biti vidljive vjerovatno još naredne tri godine, ocijenio je viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris. On je u intervjuu Dnevnim novinama kazao da ove godine možemo očekivati umjerenu stopu rasta BDP-a između dva i tri odsto, porast priliva SDI, opadanje nivoa budžetskog deficita i ubrzanje procesa pristupanja EU.

DN: Koliko dugo ćemo još osjećati krizu i kakve su prognoze za narednu godinu? Nazire li se kraj krizi?

Dok god se posljedice krize budu osjećale u EU i regionu, one će se osjećati i u Crnoj Gori. Trajanje kriza nije lako prognozirati, ali ukoliko pođemo od iskustva Velike ekonomske krize mogli bismo indirektno procijeniti koliko traju ovako duboke krize. Velika ekonomska kriza je trajala od 1929. do 1933. godine. Međutim, njene posljedice su se osjećale još dugi niz godina, tako je u Americi prvi talas javnih radova (“New Deal”) pokrenut u periodu od 1934. do 1935. godine, a drugi talas od 1935. do 1938. godine.

Najjači “udar” globalne finansijske krize je bio od 2008. do 2012. godine, pa po analogiji sa Velikom ekonomskom krizom možemo očekivati da će njene posljedice biti vidljive vjerovatno još naredne tri godine.

Ove godine očekujemo umjerenu stopu rasta BDP-a između dva i tri odsto, porast priliva SDI, opadanje nivoa budžetskog deficita i ubrzanje procesa pristupanja EU. DN: Koje benefite će donijeti eventualna izgradnja auto-puta, a koje negativne posljedice se mogu očekivati?

U periodu gradnje ključni pozitivni benefiti se mogu očekivati u vidu rasta zaposlenosti, pokretanja dijela građevinske operative, i samim tim rasta BDP-a, ali mogu se očekivati i određeni multiplikativni efekti na jedan broj preduzeća koja neće biti direktno uključena u izgradnju auto-puta. Izgradnja najteže dionice će svakako omogućiti da se u narednom periodu lakše nađe i partner za izgradnju ostalih dionica auto-puta.

Ključna negativna posljedica je povezana sa činjenicom da ćemo morati da obezbijedimo sredstva za otplatu auto-puta, odnosno njen uticaj na kretanje javnog duga.

DN: Kako ocjenjujete nivo javnog duga i koji rast je potreban Crnoj Gori da bi bila u stanju da servisira dugove?

Ovu godinu ćemo vjerovatno završiti sa javnim dugom od oko 55% BDP-a. U pitanju je nivo koji unosi zabrinutost, ali još nijesmo ušli u kritičnu zonu. Nakon godina brzog rasta javnog duga, 2013. godina je unijela dozu optimizma da takva tendencija može biti zaustavljena, jer je rast javnog duga u 2013. godini dominantno posljedica nekih ranijih slabosti, to jest velikog broja izvršnih sudskih presuda i aktiviranja garancija KAP-a.

Više stope rasta BDP-a olakšavaju otplatu javnog duga i snižavaju njegovo učešće. Međutim, i pri visokim stopama rasta BDP-a, može rasti zaduženost ukoliko su javni rashodi planirani na višem nivou od javnih prihoda. Stoga je ključno da se budžetski deficit svede na održiv nivo.

DN: Gdje preporučujete da se Vlada zaduži? Da li bi trebalo možda novac tražiti od država, umjesto od banaka i finansijskih institucija?

Bez ikakve dileme treba se zadužiti tamo gdje se mogu dobiti najpovoljniji uslovi, odnosno najniža kamatna stopa. Finansijsko tržište je vrlo turbulentno i u vrlo kratkom roku se mijenjaju uslovi i k o n kretn u odlu-

7

POREZI

Ne treba ª bježatiº o d Jahte iz Grčke zatvaranja sele u Crnu Goru KAP-a DN: Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u Kombinatu aluminijuma i šta je najbolje rješenje za fabriku?

Očigledno je da je situacija dosta teška imajući u vidu zastarjelu opremu, neispunjavanje ekoloških standarda i neefikasnu proizvodnju (viši troškovi proizvodnje od prodajne cijene). Svakako da bi najbolja opcija bila da se nađe ozbiljan zainteresovan strateški partner, a ako njega ne bude moguće naći, ne treba “bježati” ni od zatvaranja KAP-a.

ku potrebno je donijeti u trenutku kada se bude pristupalo zaduživanju.

Zaduživanje kod država nije uvijek realna opcija, jer je ono često povezano sa nekim drugim ciljevima ili političkim zahtjevima države koja daje kredit ili je vezano za kupovinu robe, opreme i angažovanje preduzeća iz države koja daje kredit. U svakom slučaju ovu opciju ne treba apriori odbaciti. Emisija obveznica na domaćem tržištu može biti povoljna opcija i o tome se već razmišlja.

DN: Da li očekujete da će naredne godine doći do rasta kreditne aktvinosti banaka?

U ovom trenutku, kada je u pitanju kreditna aktivnost, ograničenje nije na strani ponude, jer banke raspolažu sa izuzetno visokim nivoom raspoloživih likvidnih sredstava, već na strani tražnje. Ključni problemi na strani tražnje odnose se na široko rasprostranjenu nelikvidnost realnog sektora, neuredno izmirivanje ranije odobrenih kredita, manjak kvalitetnih projekata, kao i visoku zaduženost privrede. S obzirom da se i u narednoj godini očekuje nastavak pozitivnih tendencija u vidu umerene stope rasta BDP-a, porasta priliva SDI i dalje stabilizacije bankarskog sektora očekujem blagi rast kreditne aktivnosti.

Grčko udruženje marina (GMA) saopštilo je da je od 1. januara, kada je uveden novi porezi na jahte, evidentiran veliki broj odlazaka plovila u stranom vlasništvu.

Međunarodne organizacije i udruženja koja djeluju u pomorskom turističkom sektoru upozorile su svoje članove na nove namete koja je Grčka uvela, tako da su neki od njih najavili i žalbe institucijama EU zbog novih poreskih opterećenja, prenosi Index. hr.

Vlasnike brodova uznemirila je i mogućnost da lokalne carinske i poreske vlasti zadrže njihova plovila, u slučaju da ne mogu da plate dodatne poreze.

Prema podacima GMA, strani vlasnici brodova, koji su uglavnom državljani Velike Britanije, Njemačke, Italije, Francuske i Austrije, sele svoje brodove u Hrvatsku, Crnu Goru i Tursku.

U komentarima na račun novih poreza, vlasnici plovila navode da će takav razvoj situacije značiti gubitak prihoda za lokalnu zajednicu, marine, ali i cijelu Grčku.

Kao primjer navodi se Italija, koja je 2012. godine takođe povećala poreze na jahte, što je rezultiralo odlaskom 30.000 plovila iz italijanskih marina. Na kraju je italijanska vlada popustila i strane vlasnike oslobodila plaćanja dodatnih nameta.

HRONIKA

UkraLi oko 4.000 EUra

Foto: Vedran Ilić

Prijeteći pištoljem opljačkali radnju pogrebne opreme

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

Foto: Milovan Danilović

8

Uništen veći dio Nikšićankinog automobila

Opljačkana radnja “Pogrebne usluge”

Nikšić

Radnja “Pogrebne usluge” koja se nalazi pored gradskog groblja Čepurci opljačkana je sinoć. Uz prijetnju pištoljima razbojnici su, kako Dnevne novine saznaju, ukrali oko 4.000 eura.

Prema saznanjima DN, dvojica muškaraca, koja su na glavama nosila crne fantomke, oko 19.30 časova ušla su u radnju pogrebne opreme. Nakon toga, radniku su, prijeteći pištoljima, zatražili da im preda novac. Veoma brzo uzeli su, prema prvoj procjeni, 3.800

eura, nakon čega su pobjegli.

Službenici podgoričke policije, koji su odmah obaviješteni o događaju, izašli su na mjesto događaja. Uzete su izjave od radnika oštećene radnje, kao i od očevidaca, ali razbojnici do zatvaranja ovog izdanja nijesu identifikovani ni uhapšeni.

Prilikom razbojništva niko nije povrijeđen, jer su osumnjičeni za veoma kratko vrijeme ukrali novac i pobjegli u nepoznatom pravcu.

M.V.P.

Polili benzinom, pa zapalili automobil službenice pošte Automobil marke “hjundai”, vlasništvo Radmile Kavaje iz Nikšića, oštećen je u požaru koji se dogodio u subotu oko 20 časova na parkingu ispred zgrade u nikšićkoj Staroj varoši, gdje Kavaja živi. Prema riječima njenog oca Milorada, nakon obavljenog policajskog uviđaja sumnja se da je požar podmetnut i da je automobil neko polio benzinom, a nakon toga i zapalio.

saoBraćaJNa NEsrEća

istraga

Sreten Zindović (29) iz Polja kod Mojkovca poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 5. januara u 2.40 časova.

Nesreća se dogodila u Ulici junaka Mojkovačke bitke na glavnom magistralnom putu. Zindović se kretao svojim vozilom iz Ulice Mališe Damjanovića kada je iz neutvrđenih razloga naglo skrenuo i udario u stub. Od zadobijenih povreda mladić je poginuo na licu mjesta. Njegovo tijelo poslato je na obdukciju, kako bi se utvrdio uzrok nesreće.

V.B.

U masovnoj tuči koja se u petak, 3. januara, oko tri sata poslije ponoći dogodila u Budvi povrijeđeni su Podgoričani Luka Đurišić i Amar Nuhodžić. Luka Đurišić je sin ministarske odbrane Milice PejanovićĐurišić, a Amar Nuhodžić je sin poslanika Demokratske partije socijalista i predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu Mevludina Nuhodžića.

Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, oštećeni mladići zadobili su povrede, a, dajući izjave, policajcima su ispričali da su bili u druš-

Tragovi požara ukazuju na to da je vozilo gorilo istovremeno i na prednjem dijelu haube, ali i u dijelu zadnjih točkova i gepeka.

Kako je Kavaja kazao, ne zna se koji je motiv podmetanja požara na Radmilinom automobilu. “Šta je motiv ovoga možemo samo da nagađamo. Sigurni smo da podmetanje požara sigurno nije namijenjeno mojoj ćerki, jer je ona

samo obična radnica u podgoričkoj pošti”, kazao je Radmilin otac Milorad, navodeći da zapaljeni automobil nije bio kasko osiguran.

Nikšićka policija sa vještakom za požare obavila je uviđaj, a izuzeti dokazi poslati su na vještačenje u Forenzički centar kako bi se detaljno utvrdio uzrok nastanka požara, kao i njegovi eventualni podmetači.

J.L.

Za Mojkovčanina Đurišić i Nuhodžić ne znaju koban udar u stub ko ih je napao u centru Budve

Stradali Zindović

tvu pet-šest drugova, kada ih je napalo desetak mladića, koji su uglavnom bili maloljetni. Tom prilikom tvrdili su da ne poznaju nijednog napadača.

Povod fizičkog obračuna još nije poznat, a navodno je nastavak “prijekih pogleda” iz lokala “Trokadero” u kojem su se obje grupe mladića provodile te noći.

Prema nezvaničnim saznajima DN, desetak mladića koji su kasnije izazvali incident, u lokalu su dobacivali Nuhodžiću i Đurišiću da se “razbacuju” parama, nakon čega su počeli da upućuju provocira-

juće poglede.

Na samom kraju noćnog provoda, kada su gosti počeli da izlaze iz lokala, došlo je do tuče u kojoj su povrede zadobili Nuhodžić i Đurišić.

Desetak mladića koji su ih te noći napali, navodno su bili u vidno alkoholisanom stanju.

Slučaj je prijavljen policiji koja je o tome obavijestila nadležno tužilaštvo koje se izjasnilo da je u pitanju prekršajno djelo. Napadači još nijesu uhapšeni, a iz Uprave policije o ovom događaju nije dato zvanično saopštenje.

M.V.P.

pravosNažNa 20 godiNa zatvora

Ranio bivšu djevojku i ubio njenu majku Apelacioni sud potvrdio je presudu kojom je Goran B. Kuč (28) zvani Bato iz bjelopoljskog sela Ivanje, osuđen na 20 godina zatvora jer je bombom usmrtio komšinicu Milijanu Vuković (49) i povrijedio njenu kćerku Ivanu (20) sa kojom je ranije bio u vezi. Prvostepenu presudu izreklo je vijeće sudije Višeg suda u Bijelom Polju Šefkije Đeševića.

Kuč je osuđen jer je, kako je navedeno u optužnici koja je potvrđena presudom, 20. decembra 2012. godine iz niskih pobuda zbog Ivanine neuzvraćene ljubavi u kuću Vukovića ubacio bombu od koje je stradala Milijana, dok je Ivana zadobila lake povrede. Osim bombe, okrivljeni je u kuću ubacio i jedan suzavac, koji se nije aktivirao. Ista takva naprava, takođe neaktivirana, pronađena je nedaleko od kuće.

“Okrivljeni je došao u kuću Vukovića i uhvatio Ivanu za ruku sa namjerom da je izvuče vani. Bio je

Privođenje Kuča (arhivski snimak)

spriječen od strane Milijane, kada je ispred kuće aktivirao bombu i ubacio je u hodnik. Milijana je zadobila 100 strijelnih rana od kojih je odmah preminula, a Ivana je lakše povrijeđena”, pisalo je u optužnici.

Navodno, kritične večeri, pokušao da razgovara sa njenom porodicom, koja se protivila njihovom braku.

B.Č.

HRONIKA 9

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

Privatnost profesora nije bila ugrožena

Zbog postavljanja kamera za video-nadzor u amfiteatrima 012, 013, 014, 109, 207, 210 i 227, kao i ispred dekanata PMF-a, Mirković i Antović podnijeli su tužbu kojom su na ime naknade nematrijalne štete za povredu prava ličnosti tražili da im se isplati po 1.000 eura i da se ove kamere uklone. Nekoliko mjeseci nakon toga, dok je u Osnovnom sudu trajao postupak, po odluci Agencije za zaštitu ličnih podataka, kamere su uklonjene.

Dekan PMF-a Predrag Stanišić 24. februara 2011. godine donio je odluku da se u sedam amfiteatara i spornom hodniku postave kamere. Obrazložio je da to nije učinio radi kontrole profesora već da se spriječe krađe. Nepun mjesec kasnije, Mirković i Antović obratili su se Agenciji, koja je nakon obavljenog inspekcijskog nadzora utvrdila da na taj način nije prekršen Zakon o zaštiti ličnih podataka. Krajem aprila, dvoje profesora ponovo

su se obratili Agenciji koja je naložila da se kamere uklone. Kada su iz AZLP nakon toga obišli PMF, vidjeli su da njihovo naređenje nije ispunjeno, jer fakultet nije dobio odluku. Sljedećom kontrolom, koja je izvršena 26. decembra, iz Agencije su ustanovili da je video-nadzor i dalje postavljen, ali da je ugašen i da se aktivira nakon završetka redovne nastave. Tada je uočeno i da su svi snimci stariji od 30 dana izbrisani.

Nakon toga, kamere su i uklonjene.

Snimanjem predavanja, profesori su u tužbi naveli da je ugroženo njihovo pravo na privatnost, te da su se dok su držali nastavu osjećali veoma neprijatno za vrijeme predavanja znajući da ih neko “posmatra”.

Osnovni sud odbio je žalbu kao neosnovanu, nakon čega su Antović i Mirković, iz svih zakonskih osnova, podnijeli žalbu na to rješenje.

Oni su tražili da Viši sud preinači ili u cjelosti usvoji tužbeni zahtjev ili

Privođenje Adžića u nikšićku policiju

predmet ukine i vrati ga na ponovno suđenje. Međutim, nije bilo tako.

Viši sud potvrdio je odluku Osnovnog suda, navodeći da je ona donijeta bez bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

“Prije svega, prvostepena presuda je jasna i razumljiva i ne postoji protivrječnost u odlučnim činjenicama, pa nije počinjena ni bitna povreda odredaba ZPP-a, što navode žalbe tužilaca čini neosnovanim.

Uz to, sprovedeni dokazi cijenjeni su brižljivo i savjesno”, piše u rješenju Višeg suda.

Tu navode i da je Osnovni sud pravilno procijenio da profesorima ne pripada naknada štete jer u amfiteatrima u kojim su postavljene kamere svakako prisustvuje javnost, pa se ne može govoriti i povredi prava ličosti, odnosno prava privatnosti.

“Pravilno cijeni prvostepeni sud i da bi eventualna povreda prava ličnosti predstavljala postavljanje pomenutih kamera u kacelarije tužilaca, gdje oni većinu radnog vremena provode sami, pa bi u tom slučaju tužbeni zahtjev tužilaca bio osnovan”, navode u rješenju Višeg suda.

Tu su istakli i da je neosnovan dio žalbe profesora Mirković i Antović u kojem navode da je Osnovni sud donoseći presudu zauzeo stav suprotan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama. M.V.P.

REAKCIJE NA PREBIJANJE NOVINARKE ª DANAº

Neprihvatljivo je nasilje nad slobodom javne riječi Oštre osude zbog brutalnog prebijanja dopisnice lista “Dan” iz Nikšića Lidije Nikčević i dalje ne janjavaju. Nakon brojnih nevladinih organizacija i političkih stranaka juče su osuđujuće reakcije poslali i šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasadorka Janina Hrebičkova i predsjednik NVO Bjelopoljski demokratski centar Zdravko Janjušević, Ambasadorka Hrebičkova apelovala je na vladu i njene institucije da sprovedu temeljnu i efikasnu istragu ovog slučaja.

“Ovakav brutalni čin nasilja protiv jednog novinara, žene i, u krajnjem, ljudskog bića, mora biti osuđen od svakog u zemlji. Ovaj niz slučajeva fizičkih nasrtaja i zastrašivanja novinara i medijskih kuća u Crnoj Gori predstavlja neprihvatljivo nasilje nad slobodom javne riječi, čemu ne može i ne smije biti mjesta u jednom modernom, demokratskom druš-

Nikčević prilikom ukazivanja ljekarske pomoći tvu”, navodi se u saopštenju.

Hrebičkova je podsjetila i da šef Misije OEBS-a pažljivo prati oblast medijskih sloboda u Crnoj Gori i iščekuje rasvjetljavanje ovog i svih prethodnih nerasvijetljenih napada na novinare.

Iz NVO “Bjelopoljski demokratski centar” naveli su da država i njene institucije moraju pokazati da su jače od svakog kriminalca.

“Ovo je napad na sve nas gra-

đane Crne Gore, na suverenitet ličnosti svakog pojedinca, te nam se želi poslati poruka da ćutimo, trpimo i žmurimo”, kazao je Janjušević.

On je dodao i da je ovaj napad pokušaj stavljanja tačke na kritiku, na slobodu mišljenja i izražavanja.

Nepoznati napadač presreo je Nikčević u petak ispred dopisništva lista “Dan”. Novinarka je zadobila više tjelesnih povreda, među kojim je i potres mozga.

Iz Uprave policije su saopštili da je Nikčević, podnoseći prijavu, izjavila da joj je napadač zadao više udaraca palicom u predjelu glave i pokušalo da joj otme tašnu.

“Nadležni tužilac je, na osnovu izjave oštećene i drugih činjenica, djelo kvalifikovao kao krivično djelo razbojništvo u pokušaju”, saopšteno je tada iz policije.

M.V.P.- B.Č.

Nakon pet dana prikupljanja dokaza i analiziranja slučaja, nikšića policija došla je do čvrste sumnje da je sedamdesetsedmogodišnju Maksimiju Maru Raičević (76) ubio njen unuk, Cetinjanin Marko Adžić (31), koji je sinoć i uhapšen. Osumnjičeni unuk, kako Vikend novine nezvanično saznaju od izvora bliskog istrazi, priznao je inspektorima da je u noći dočeka Nove godine ubio svoju babu kako bi je opljačkao.

Nikšićki policajci od prvog dana sumnjali su da je ubica Adžić te su ga, kao i njegovog starijeg brata, privodili na saslušanje. Stariji brat je odmah pušten na slobodu, dok je mlađi duže zadržan na davanju izjave. Čak, na poligrafskom ispitivanju je pao, čime se povećala sumnja da je upravo on počinilac ovog brutalnog ubistva.

Ipak, policajci su za njegovo hapšenje sačekali DNK potvrdu iz Forenzičkog centra, koja je stigla juče. Naime, tokom pretrage terena policija je pronašla fantomku i rukavice na kojima su, DNK

analizom izvršenom u Forenzičkom centru, pronađeni Adžićevi tragovi.

Iz Uprave policije je saopšteno da je na osnovu višednevnih aktivnosti utvrđeno da je osumnjičeni 31. decembra, između 22.00 i 23.00 časa, maskiran fantomkom i noseći rukavice na rukama, provalio u babinu kuću. Dok je spavala on je tupim predmetom, najvjerovatnije kamenom, više puta udario po glavi, a starica je od zadobijenih povreda odmah preminula.

Njeno beživotno tijelo pronašli su rođaci 1. januara kada su krenuli da joj čestitaju novogodišnje praznike.

“M. A. je zatim, sumnja se, izvršio premetačinu i pronašao izvjesnu količinu novca, koju je otuđio, i potom pobjegao iz kuće”, piše u saopštenju policije.

Osumnjičeni Adžić predat je zamjeniku Višeg državnog tužioca na dalju nadležnost uz krivičnu prijavu za djelo “ubistvo iz koristoljublja”.

M.R.- M.V.P. Foto: Mirko Savović

P

ostavljanjem kamera za video-nadzor u sedam amfiteatara Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Podgorici, kao i u hodniku ispred dekanata, nijesu povrijeđena prava ličnosti profesora, odlučio je Viši sud, potvrđujući presudu podgoričkog Osnovnog suda. Profesori Prirodno-matematičkog fakulteta dr Jovan Mirković i dr Nevenka Antović tužili su Univerzitet Crne Gore - PMF, Agenciju za zaštitu ličnih podataka (AZLP) i državu Crnu Goru, uz obrazloženje da postavljanje kamera predstavlja samovolju, nasilje i narušavanje dostojanstva profesora. Ipak, Osnovni sud je ovaj tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan, što je Viši sud potvrdio.

Priznao da je ubio babu

Foto: Milovan Danilović

DNK POTVRDIO

SNIMANJE PREDAVANJA NA PMF-U

Branioci nekih od optuženih za ubistvo Šćekića

UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA

Sud u februaru o žalbama odbrane Sjednica Vrhovnog suda na kojoj će se odlučivati po žalbama na presudu Apelacionog suda koji je potvrdio odluku Višeg suda kojom su Saša Boreta, Ljubo Bigović, Ljubo Vujadinović i Milan Čila Šćekić osuđeni na po 30 godina zatvora zbog ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića, zakazana je za 2. i 3. februar. Održavanje ove sjednice, koje je bilo zakazano za 18. novembar prošle godine, odloženo je na zahtjev optuženog Šćekića. On je tada kazao da njegov branilac, advokat Branislav Tapušković nije dobio presudu Apelacionog suda, zbog čega nije uložio žalbu na nju.

Nakon odlaganja sjednice advokatu je dostavljena presuda, te je i on uložio žalbu na nju.

Okrivljenog Šćekića, osim Tapuškovića brane i advokati Dragoslav Ognjanović i Danilo Mićović.

Međutim, kako oni brane i još neke optužene, Šćekić je zahtijevao da se odluka Apelacionog suda dostavi i Tapuškoviću koji je u ovom predmetu samo njegov branilac.

Presudom sudije Višeg suda Biljane Uskoković za organizaciju zločina i ubistvo Šćekića na maksimalnu kaznu od po 30 godina zatvora osuđeni su Boreta, Bigović, Šćekić i Vujadinović. U istom postupku Baranin Alan Kožar osuđen je na šest godina i 10 mjeseci zbog bombaških napada na gradilište hotela “Splendid” u Bečićima, u ljeto 2005.

Slavoljub Šćekić ubijen je iz zasjede, 30. avgusta 2005. godine, ispred svoje kuće u podgoričkom naselju Tološi. Prema presudi, ubijen je nakon što je razotkrio ko stoji iza napada na gradilište ekskluzivnog hotela “Splendid”.

M.V.P.

10 DRUŠTVO

Ponedjeljak i utorak, 6. i 7. 1. 2014.

Pravoslavni vjernici slave Božić

Amfilohije: Hram je učinio Podgoricu novim Jerusalimom Milica Krgović

P

ravoslavni vjernici danas i sjutra (6. i 7. januar) slave Badnji dan i Božić. Božić, odnosno dan rođenja Isusa Hrista je najradosniji i jedan od najvećih hrišćanskih praznika. Nalaganje badnjaka i ove godine odvojeno organizuju Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) i Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori.

MiTroPoliT MiHailo

Slijedimo put gospodnji Dragi moji Crnogorci i Crnogorke, širom svijeta ljudi se raduju rođenju Hristovom, najvažnijem događaju u istoriji hrišćanstva. Rodio se da spasi hrišćanski svijet od grijeha i smrti. On je iskupitelj neba i zemlje. Hristos je slijedio put oca nebeskoga.

Kršten na rijeci Jordanu, Palestinom propovijedao, a na Golgoti sebe prinio za žrtvu, za spas ljudskoga roda.

Dragi moji Crnogorci, Slijedimo put Gospodnji, put Isusa Hrista, jer on je i Bog i istina i život. Svi smo sinovi i kćeri jednoga oca nebeskoga, đeca jedne zemlje i neba. Krštenjem, miropomazanjem, svetim pričešćem smo sjedinjeni u gospodu Isusu Hristu. Neka vas i u ove dane Božića okupi bratska ljubav i sloga, krst i Sveto jevanjđelje.

CPC je uvijek dijelila sudbinu svoga naroda, duboko utkana u državno tkivo, nacionalnu svijest i kulturu. Bila je i ostala temelj obnovljene crnogorske države. Ujedinimo se oko

svetih crkava i manastira CPC. Božanskim duhom smo sjedinjeni i dato nam je da živimo kao slobodni ljudi u slobodnoj zemlji. To je i zavjet naših predaka. Doći će vrijeme kada ćemo moći kazati da smo svoji na svojemu, da služimo u našim crkvama i manastirima. Taj radosni dan se bliži, zato nas neprijatelji napadaju sa svih strana, a ne shvataju da samo na temeljima prave božanske istine može carovati mir, bratstvo i dobra volja među ljudima, koje želimo i našim neprijateljima.

Slaveći Hristovo rođenje, izražavam duboku zabrinutost zbog ponižavajućeg statusa CPC i Crnogoraca, kojima su prepriječeni svi putevi do naših oltara. Kao da država ne shvata da crnogorska državnost nije cjelovita bez rješenja pitanja CPC. Sa željom da Božić svim ljudima na zemlji donese mir, sreću i zadovoljstvo, pozdravljam vas najljepšim i najveličanstvenijim hrišćanskim pozdravom: HRISTOS SE RODI – VAISTINU SE RODI.

Nalaganje badnjaka CPC Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) organizuje danas (6. januar) nalaganje badnjaka

Cetinje - 15h (gradski trg) Nikšić - 17h (gradski trg) Danilovgrad - 18:30h Podgorica - 19:30h (Perijanički dom) Bar - 17h (ispred dvora kralja Nikole) Budva - 18h (Stari grad) Kotor - 19:30h (Stari grad) Lovćenac - 17h (park ª Cetinjeº )

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije u božićnoj poslanici poručio je da je novi Hram Hristovog Vaskrsenja, svojim sabornim osvećenjem učinio Podgoricu novim Jerusalimom, a kao novi izdanak jerusalimskog Hrama – mjestom javljanja, proslavljanja i svjedočenja imena Hristovog “jer je dobar, jer je do vijeka milost Njegova”.

“Ovaj Hram ispunjen ljepotom, dobrotom i slavom Božijom, poziva nas na duhovni i moralni preporod, na mirbožanje i pomirenje s Bogom i jednih sa drugima, na ispunjenje zapovijesti Božije: da vjerujemo u ime Sina Njegova, i da ljubimo jedni druge”, kazao je Amfilohije.

U božićnoj poslanici mitropo-

lit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo istakao je da se širom svijeta ljudi raduju rođenju Hristovom, najvažnijem događaju u istoriji hrišćanstva. Poručio je da je CPC uvijek dijelila sudbinu svog naroda.

“CPC je uvijek dijelila sudbinu svoga naroda, duboko utkana u državno tkivo, nacionalnu svijest i kulturu. Bila je i ostala temelj obnovljene crnogorske države. Ujedinimo se oko svetih crkava i manastira CPC”, pozvao je Mihailo.

● SPC i vlaSt Sve bliži Komentarišući božićnu poslanica mitroplita Amfilohija u kojoj nema kritika na račun vlasti, analitičar Srđan Vu-

kadinović ocijenio je da je otvaranje Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici donijelo saglasje između vladajućih crnogorskih političkih elita i Srpske pravoslavne crkve (SPC) i to ne samo u Crnoj Gori.

“Prije svega mislim na saglasje između crnogorskih političkih elita i patrijarha SPC Irineja. Očito da je otvaranje hrama u Podgorici mnogo više od jednog religijskog čina. Tako da u tom slučaju je ovaj događaj otvorio prostor sadašnjim dešavanjima u Crnoj Gori u političkom i društvenom smislu. Nakon otvaranja hrama i nakon posjete premijera Crne Gore (Milo Đukanović) Srbiji očito su napravljeni neki dogovori da crnogorsko društvo ne bude više toliko podijeljeno. To što Amfilohije, prvi put, ne kritikuje može biti da očito ima neki interes koji se ogleda u materijalizaciji”, izjavio je Dnevnim novinama Vukadinović.

Prema njegovirm riječima, došlo je do približavanja SPC i vladajućih elita.

“Možda je Amfilohije, mada je to manje vjerovatno, shvatio

DRUŠTVO 11

Ponedjeljak i utorak, 6. i 7. 1. 2014.

ª Dobro veče i srećno vam Badnje večeº Badnji dan se proslavlja 6. januara, dan uoči Božića. To je ujedno i poslednji i najstrožiji dan božićnog posta. Ime je dobio po badnjaku, koji se na ovaj dan siječe i unosi u kuću.Narodni običaji oko Badnjeg dana i Božića se razlikuju od kraja do kraja, od sela do sela.

Ovdje su navedeni samo neki od mnogobronih običaja. Badnje veče – praktično spaja Badnji dan i Božić. Zato se u našem narodu kaže za neke osobe, koje su prijateljski bliske i vezane, da da svojim izjavama i poslanicama nije imao uspjeha u politikanskim namjerama i onda je shvatio da je mnogo bolje biti trpeljiv prema toj vlasti”, kaže Vukadinović.

On je poručio da u poslanicama i drugim propovjedima religijskih i crkvenih velikodostojnika ne treba da bude kritika na račun vlasti i aktuelnih političkih zbivanja.

“Ako se to dešava, što je bio slučaj sa božićnim poslanicama Amfilohija, onda to govori da su ti crkveni velikodostojnici duboko ušli u politiku i da se ne bave osnovnom duhovnom djelatonošću”, zaključio je Vukadinović.

● Trodnevni praznik Sam Božić je trodnevni praznik, a ako računamo i Badnji dan, kojim se završava zimski četrdesetodnevni post, onda je to četvorodnevna svetkovina okrenuta prvenstveno domu i porodici. U Crnoj Gori proslavljanje Božića predstavlja usklađen spoj crkvenih, liturgijskih i folklornih običaja, koji svojom raznovrsnošću daju posebnu ljepotu ovim svečarskim danima.

Službama bdenija i paljenjem badnjaka danas u pravoslavnim hramovima najavljuje se rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo. U pravoslavne domove se na taj dan

su kao Božić i Badnji dan. Uveče, kada padne mrak, domaćin sa sinovima unosi u kuću badnjak i slamu i pozdravlja domaćicu i žensku djecu riječima: “Dobro veče i srećno vam badnje veče!”

Domaćica otpozdravlja “Bog ti dobro dao i sreće imao” i posipa domaćina žitom. Po unošenju badnjaka, unosi se slama i raznosi se po cijeloj kući, a posebno na mesto gdje će biti postavljena večera. Slama simbolizuje onu slamu u pećini na kojoj se Hristos rodio. unosi badnjak, kome je crkva dala poseban smisao.

● okupljeni oko badnjaka griju se ljubavlju

Badnjak je po pravilu mlado cerovo ili hrastovo drvo i predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri doneli Josifu i Mariji da založe vatru i zagreju pećinu u kojoj je rođen Isus. Prema izvornom običaju, badnjak se pali uoči praznika i gori do Božića kada se objavljuje radost Hristovog rođenja. Dogorijevanje badnjaka simbol je rastanka sa starim vjerovanjima i prihvatanje nove svjetlosti koja dolazi sa vjerom u novorođenog Hrista. Svi običaji imaju smisao hrišćanskog zajedništva, pa se smatra da se ljudi okupljeni oko badnjaka griju ljubavlju i slogom, a njegovu svjetlost unose u mrak neznanja i praznovjerja.

● badnjaci do dva eura U pojedinim crnogorskim gradovima građani su prethodnih dana mogli kupiti badnjake. Tako su prodavci badnjaka prethodnih dana praktično preplavili plato kod bivše male pijace u Podgorici. I cijena badnjaka zavisila je od njihove veličine. Badnjaci su se mogli trgovati do dva eura, a prodavci su juče uoči Badnjeg dana zadovoljno trljali ruke.

Prema Julijanskom kalendaru prvi dan Božića je 7. januara, a slavi se tri dana. Na Božić ujutro, pre svitanja, zvone sva zvona na pravoslavnim hramovima. Domaćin i svi ukućani oblače najsvečanije odijelo i odlaze u crkvu na jutrenje i Božićnu liturgiju. Ljudi se pozdravljaju riječima: “Hristos se rodi!” i otpozdravljaju “Vaistinu se rodi!”. Česnicu (pogača) pravi domaćica rano ujutro na Božić. U nju se stavlja zlatni, srebrni ili obični novčić.

Krivokapić čestitao i Amfilohiju Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić uputio je čestitku crnogorskim građanima koji slave Božić po Julijanskom kalendaru, arhiepiskopu cetinjskom i mitropolitu crnogorskom Mihailu, kao i mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju. “Želim da vam ovi blagdani budu mudrost i snaga u pobjedi nad iskušenjima teškog vremena”, kaže se u čestitki Krivokapića. Čestitku je uputio i gradonačelnik Podgorice dr Miomira Mugoše.

On je čestitao crkvenim velikodostojnicima, sveštenstvu i svim pravoslavnim vjernicima Badnji dan i najradosniji hrišćanski praznik – Božić. Čestitke povodom božićnih praznika uputili su i lideri Demokratskog fronta, SNP, Pozitivne Crne Gore i Liberalne partije, Miodrag Lekić, Srđan Milić, Darko Pajović i Andrija Popović, kao i gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović i ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović.

Mitropolit AMfilohije

Blagosloven vijenac novog ljeta gospodnjeg

Dostojno je i pravedno, da mi ljudi, stvorenja Božija, pjevamo i neprestano blagosiljamo i blagodarimo Bogu Tvorcu našem i Promislitelju, darodavcu života. Da Mu blagodarimo što nas je iz nebića priveo u biće. Pa i kad smo odstupili od Njega i odstupamo, što nas je vraćao i privodi sebi, uzvodeći nas nebesima i darujući nam život vječni i Carstvo svoje neprolazno. Blagodarimo Njemu Ocu nebesnom i Sinu Njegovom Jedinorodnom, od Oca rođenom prije svih vjekova, a od Duha Svetog i Presvete Djeve rođenom, kad dođe punoća vremenâ, radi nas i našega Spasenja; blagodarimo i Duhu Svetom: za sva znana i neznana, vidljiva i nevidljiva dobročinstva, koja su nam učinjena. Dužni smo, posebno mi u Crnoj Gori, da zablagodarimo Bogu u Svetoj Trojici slavljenome, darodavcu svih dobara, što nas je udostojio gradnje hrama u Podgorici i njegovog osvećenja uz učešće cijele Crkve Božje vaseljenske. Stojeći blagodarno pred Bogom Višnjim koji je, po bogonadahnutoj riječi Lovćenskog Tajnovidca “sebi hram diga nad svima, što sav strašni prostor obuzima”, pitamo se i mi s premudrim Solomonom, graditeljem onog prvog veličanstvenog jerusalimskog hrama: “Hoće li doista Bog stanovati s čovjekom na zemlji? Eto, nebo i nebesa nad nebesima ne mogu Te obuhvatiti, a kamoli ovaj dom što ga sazidah”. No, ono što je Solomon predosjećao i predviđao zajedno sa svima prorocima, to mi danas znamo: Bog se zaista nastanio među nas, stanuje s čovjekom na Zemlji, jer na Božić vječna Riječ Božja – “Logos, postade tijelo i nastani se među nama, i vidjesmo slavu Njegovu, slavu kao Jedinorodnoga od Oca, pun blagodati i istine”.

I onaj koji drži zapovijesti Njegove u Njemu prebiva, i On u njemu.“ Jer, „onaj koji govori da je u svjetlosti, a mrzi brata svojega, u tami je sve do sada, a onaj koji ljubi brata svojega, u svjetlosti prebiva, i sablazni u njemu nema“.Ljubeći Hrista, “Predvječnog Boga dijete mlado”, posebnu ljubav dugujemo prema djeci, nerođenoj i rođenoj: prema nerođenoj – njihovim rađanjem, a pre-

ma rođenoj – staranjem o njima i njihovim vaspitanjem u strahu Božijem i mudrosti. Pri tome, poznato nam je da ima mnogo djece koja su, sa raznih razloga, ostala i odrastaju bez roditelja. Svako dijete ima potrebu za porodicom, roditeljskom brigom. Zato, sledujući Presvetoj Bogorodici i njenoj brizi o Bogomladencu, odazovimo se ovogodišnjem blagoslovenom pozivu UNICEF-a, i postanimo hraniteljima neke od djece koja su bez roditeljske brige i podarimo im, prema svojim mogućnostima, toplinu roditeljskog doma i ljubav porodičnog ognjišta. To je utoliko lakše što naša Vlada obezbjeđuje naknadu i materijalnu pomoć za trud hranitelja i boravak djeteta u hraniteljskoj porodici. Ona porodica koja je ispunjena Božićne ljubavi prema drugoj djeci kao prema svojoj sopstvenoj, samo neka podnese zahtjev za prijem djeteta u hraniteljstvo obližnjem nadležnom Centru za socijalni rad. Takve porodice zadobijaju posebni blagoslov Božiji, bogateći svoju djecu novom braćom i sestrama.Svima njima, kao i svima hristoljubivim dušama, svima onima koji ljube ljepotu doma Gospodnjeg, kao i svima ljudima dobre volje, tragajućim za vječnim smislom života, darovanim i javljenim svim stvorenjima Hristovim rođenjem, želimo blagosloven Božić i Novu godinu dobrote Gospodnje, sa sveradosnim pozdravom: VAISTINU SE HRISTOS RODI!

Nalaganje badnjaka SPC Mitropolija crnogorsko-primorska večeras (6. januar) organizuje nalaganje badnjaka

Podgorica - 17:30h (Saborni hram Hristovog Vaskrsenja) Ćelija piperska - 13h (ispred manastira) Malo brdo - 15h (Hram 42 novomučenika Momišićka) Brdo Gorica - 16h (Crkva Svetog Đorđa) Donja Gorica - 16h Kruševac - 16:30h (Crkva Svetog Dimitrija) Spuž - 17h (Sveti Petar Cetinjski) Doljani - 18h (Crkva Svetog Arhangela Mihaila) Golubovci - 19h (Parohijski dom) Zlatica - 20h (ispred manastira) Bar - 11h (Hram Svetog Jovana Vladimira) Rijeka Crnojevića - 13h (Obod) Cetinje - 15h (Cetinjski manastir) Lješanska nahija - 16:30h (Pardus) Danilovgrad - 18:30h (Crkva Svete Tekle) Nikšić - 19h (Hram Svetog Vasilija Ostroškog)

12 CRNA GORA

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

PRAZNIČNA PRODAJA

Badnjarice za dva eura NIKŠIĆ - I ove godine na ulicama grada pod Trebjesom mogu se kupiti badnjaci, kao i sve popularnije badnjarice. Većina prodavaca, bar oni koji su bili raspoloženi za priču, kažu da je prodaja loša.

Govore ljudi, to je zbog nemaštine.

Ipak, ima i onih koji tvrde da se od prodaje badnjaka može lijepo zaraditi. Nelegalnu sječu šume prodavci badnjaka ne žele da komentarišu, tvrdeći da ono što prodaju uberu na svojim imanjima.

Devetnaestogodišnji Peđa Stjepović badnjake, badnjarice i svoje ručne radove izložio je ispred zgrade u kojoj živi u centru grada.

“Već nekolika dana sam ovdje i ništa nijesam prodao bez jedan badnjak. Ljudi prolaze, interesuju se, pitaju za cijenu, ali ne kupuju.

Najviše im se sviđaju ručni radovi Manastira Ostrog, seoskih kućica, ali još nijedan primjerak nijesam prodao”, kazao je Peđa. Ovaj skromni mladić koji tvrdi da je badnjake ubrao na imanju koje je zakupio njegov otac ne vjeruje da će prodaja biti značajnije bolja danas i sjutra.

Nije optimista ni dvadesetogodišnji Milorad Tomanović, jer je u posljednje četiri godine, od kada prodaje mlado cerovo i hrastovo drvo, ova godina najlošija.

“Prodaja je nikakva. Neko kupi jedan, dva badnjaka, ali slabo. Baš slabo. Nema narod para. Ne mogu ni hljeba kupiti, pa ne mogu ni Božić slaviti. Cijena je 0,50 centi po komadu, neko daje za 20 i 30 centi, a neko Boga mi i za euro. Na kraju daćemo ih pošto-zašto, bolje nego da čekamo bez dinara ođe. To što ostane staviću na prikolicu, pa nositi kući da ložim”, kaže Milorad.

Iako je badnjake Milorad ubrao iz

Sve ima na badnjarici: I maslinovu grančica i hrastovo drvo i tisa i svijeća i žito i slama

svoje šume koja se nalazi u Vidrovanu, ne želi mnogo da komentariše apele nevladinih organzacija da je prodaja badnjaka nelegalna, te da predstavlja ekokriminal.

“Nemam šta da kažem. Mora se od nečega živjeti. Bolje da berem i prodajem badnjake nego da prodajem drogu pa da idem i robijam po zatvorima. Ničije nijesam ukrao, pokušavam samo pošteno da zaradim”, istakao je Milorad.

Za razliku od Peđe i Milorada koji nijesu zadovoljni prodajom Jovica je već napravio dobar pazar.

Najviše prolaze badnjarice, koje su posljednjih godina postale popularne jer ih najčešće kupuju vjernici koji nemaju šporet na drva.

“Sa badnjaricama se isto smbolično obilježi praznik. Tu imate maslinovu grančicu, hrastovo dr-

vo, tisu, svijeću, žito i slamu. Sve to simbolizuje Božić. Badnjarice se čuvaju od Božića do Božića, a zatim se odnesu ili pod manastir ili kod nekog dragog koji ima šporet na drva, pa se nalože”, objašnjava Jovica.

Badnjarice, koje sam pravi od badnjaka koje je ubrao iz svoje šume u Pivi, Jovica prodaje od 2 do 2,5 eura i kaže da dobro prolaze.

“Može se zaraditi kada nemate drugog posla. Više se isplati prodaja badnjaka jer ih neko daje za euro i ima bolju zaradu. Ja moje cijenim 50 centi i dobro prolaze. U odnosu na prošlu godinu ja sam zadovoljniji”, ispričao je Jovica. Kupci koji su se raspitivali za cijene, u prolazu su nam rekli da badnjaci nijesu skupi i da se za sveto drvo i proslavu Božića mora naći novaca iako je situacija veoma teška. M.R.

PREDLOG

Stvoriti mapu prirodnih resursa

Uoči ulaska u Evropsku uniju Crna Gora biće sve više interesantnija destinacija za mnoge investitore, a da li će tako biti zavisiće od društveno-političkih subjekata koji imaju legitimitet da na tom polju nešto i urade. U Bjelopoljskoj partiji smatraju da je najprije potrebno stvoriti bazu podataka resursa kojima raspolažemo kako bi se privukla pažnja investitora da ulažu u našu zemlju.

“Stoga od nadležnih organa tražimo da sačine kartu prirodnih potencijala Crne Gore kako bi naša zemlja postala destinacija pogodna za priliv investicija, odnosno kako bi i predstavnici naše partije na bazi onog što se može predložiti bili u mogućnosti da rade na pronalaženju potencijalnih investitora”, kazao je predsjednik BP Mersudin Međedović.

On je ocijenio da je nemoguće nešto značajnije uraditi po tom pitanju ukoliko nemamo sačinjenu kartu prirodnih resursa kao što su rudna bogatstva, poljoprivredni potencijali, destinacije pogodne za izgradnju turističkih kompleksa i mnogi drugi resursi koji mogu da donesu razne benefite našoj zemlji.

“Na taj način bi se povećao društveni standard a istovremeno bi došlo do otvaranja novih radnih mjesta. U tom smislu jedan od svjetlih primjera je azerbejdžanska kompanija ‘Azmont investments’, koja je, zahvaljujući promociji naših turističkih resursa, imala uvid u potencijale Crnogorskog primorja, nakon čega je ušla u priču o izgradnji turističkog kompleksa u Kumboru. Upra-

Mersudin Međedović vo zahvaljujući promociji naših resursa konkretno u navedenom primjeru doći će do upošljavanja 1.200 ljudi u ugostiteljstvu, a 3.000 ljudi će učestvovati u izgradnji navedenog turističkog kompleksa”, ukazao je Međedović.

Bjelopoljska partija, prema njegovim riječima, izražava zadovoljstvo što će ovim projektom najveći broj zaposlenih u građevinarstvu biti upravo ljudi iz Bijelog Polja.

“Nadamo se da će nakon izgradnje turističkog kompleksa jedan dio Bjelopoljaca biti upošljen i u ugostiteljstvu. Za stvaranje investicione klime u Crnoj Gori potrebno je unaprijediti i međunarodne prijateljske odnose. Možda je upravo navedenom projektu prethodio i prijateljski gest Vlade Azerbejdžana, koja je donirala novac za izgradnju dječjeg vrtića u Bijelom Polju u iznosu od dva miliona eura”, zaključio je Međedović.

CRNA GORA 13

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

OBiČaJi: NEKaD i SaD

Nekada se ni svijeća nije smjela zapaliti

P

riča se o tome kako se u vrijeme komunističkog režima, Badnji dan i Božić slavili u tišini, pa i oni koji su slavili, to su radili uglavnom krijući od tadašnje vlasti. Neki, pak, nikad nijesu prestali sa ovim hrišćanskim obilježjem pa ni po cijenu da neko iz kuće bude i uhapšen.

KOLAŠIN - Kada je došao kraj komunističkoj vladavini, proslave Božića su postale uobičajene, iako su, bar kako naši sagovornici pričaju, običaji proslavljanja različiti, a pojavili su se i noviteti. Persa i Miodrag Šćepanović iz kolašinskog sela Mušovića Rijeka, Božić slave onako kako su to činili njihovi stari .

“U ta davna vremena, a sjećam se kao dijete, da se ni svijeća za Božić i Badnji dan nije smjela zapalit’, a kamoli da se javno proslavlja kao danas. Do devedesetih godina u ovo moje selo niko nije brao badnjake da ja znam. Po starom običaju, na Badnji dan nakon ponoći ide se u branje badnjaka, ali se taj čin sječe mora uraditi prije nego sunce osvane.

Ja se sjećam od kad znam za svog oca da se i Božić i Badnji dan slavio onako kako treba”, kazao je Miodrag.

On je objasnio da kad se dođe do stabla, obično hrastovog, a ako ga nema, bralo se nekad i bukovo drvo, okrene se prema istoku, prekrsti se i sa istočne strane se zasiječe drvo. Prema tradiciji, obično bi se branje badnjaka propratilo ispaljivanjem nekolika hitaca iz vatrenog oružja. A opet, taj običaj je različit kako kod koga.”

Miodrag kaže da se i kod njih branje badnjaka obilježavalo sa tri ispaljena hitca, što bi značilo da je u pitanju veselje, dok ako bi se nekad ispalila dva ili jedan hitac, to bi značilo da je nekome potrebna pomoć.

“I to prvo drvo se ostavlja za iduću godinu. To dođe u kuću kao neka amajlija. Nekad su žene to ostavljale kod karlice da bi im se

bolje siri i da imaju više skorupa.

Ispred kuće domaćica srijeće onoga ko je taj badnjak ubrao, čestita mu i posipa žitom. E, onda se badnjaci kite. U naše krajeve, to se radilo sa vunjenim čarapama i peškirom. Badnjaci se nakon toga zaslone uz kućni prag. Većinom kažu da badnjaka treba da bude koliko i muških glava u kući, ali nije tako nego koliko je čeljadi u kući”, ispričao je Miodrag.

On je zatim objasnio da narednog jutra, odnosno na Božić, prvi čovjek koji dođe to je polaznik, ali pošto polaznika ima više, gledalo se da jedan drugoga ne sretnu.

Polaznik zatim unosi drvo od badnjaka naloži ih na ognjište oko kojeg je slama.

“Onda se govori Božićna čestitka, koliko kovanica toliko ovaca, koliko žižaka toliko muških glava, i tome slično. Znači do podne na Božić koji god gost dođe, trebalo bi da uzme onu ljusku badnjaka i da naloži taj badnjak. Svi su ti običaji od sela do sela, niđe nijesu isti”, kazao je Miodrag.

Njegova supruga Persa nam je ispričala da se na Badnji dan niđe iz kuće ne izlazi, spremi se svega, ko šta ima, a pošto je ona rodom iz Vasojevića, polaznik o kojem je Miodrag pričao, nosi i torbicu na ramenu u koju mu se stavljaju darovi.

“Ujutru na Božić, sjećam se kad sam bila mala, idemo svi po vodu koja se nosi u kante onda nam se u nju stavlja novac, te smo se uvijek grabili ko će prvi donijet vodu da bismo dobili para. Tom vodom se onda ukućani umivaju i svi redom unutra ostavljaju novac. Moji su svi bili komuni-

Persa i Miodrag Šćepanović

sti, pa dugo nijesmo slavili Božić jer u to vrijeme, moga strica su odveli policajci zato što je brao badnjake i to se desilo na Badnji dan. Nakon toga su ipak obilježavali na neki način ovaj dan,

uz neki ljepši ručak i kolače,” kazala je Persa.

A i podsjetila je kako se i za Badnji dan i za Božić sprema pogača u kojoj se stavi jedan metalni novčić i drvce od badnjaka. Onaj ko u

parčetu pogače nađe taj metalni novac, po vjerovanju, cijele godine imaće para, dok onaj ko pronađe drvce od badnjaka, u toj godini će ga služiti zdravlje i imaće napretka cijela familija.

USPJEH DžUDiSta

ª Favoritº osvojio 22 medalje BIJELO POLJE - Na Novogodišnjem turniru u Beranama u organizaciji istoimenog džudo kluba nastupilo je oko 90 takmičara sa sjevera Crne Gore. Takmičenje je otvorio predsjednik Opštine Vuka Golubović, iskazavši podršku takmičarima i njihovim trenerima. Takmičari bjelopoljskog “Favorita” sa trenerom Enesom Camićem ostvarili su zavidan rezultat osvojivši ukupno 22 medalje. Zlatne medalje za Bjelopoljce osvojili su Almin Ljušković, Imad Guberinić, Mijomir Varagić, Haris Martinović, Vukomir Đurđević, Anđela Mrdak, Emin Kos, Alen Zejnilović, Umer Zekić i Edvin Mujezinović, srebrne Žadea Zejnilović, Dajlan Mekić, Daris Batilović, Lazar Smolović, Mateja Šćekić, Nenad Prebiračević i Stefan Mrdak dok su bronzane pripale Bojanu Šćekiću, Ersinu Lukaču, Amir Čikiću, Adinu Mujezinoviću i Ibrahimu Avdiću.

B.Č.

14 CRNA GORA

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

ALARMANTNO

STAV Toplifikacija, nema druge!

DEJAN KANDIĆ novinar

Prije samo tri dana Pljevljaci su disali na škrge, ispruženih ruku hodali ulicama i trotoarima da ne udare u što ili u nekog, slijepi kod očiju, zbog guste magle. Sa svakim udahom u pluća unosili dim, čađ, smog... One otrovne prašine, što su je krstili PM česticama, nek idu taman u PM, al’ neće one tamo no pravo u pluća da zaboli, udahnuli na kilograme. Juče... Prodisali. Ni smoga, ni čađi ni dima. Vazduh za poželjeti. Progledali. Vratio im se očinji vid! I nebo se vidi, ni traga magli. Šta se ‘vo ‘vako promijenilo za nepunih 48 sati?

Možda ne radi termoelektrana? Kukala nam majka ako je stala.

Kako ćemo bez struje sred zime? I sred praznika.

Srećom, TE radi. Iz dimnjaka se “puši”. Bjeličast dim.

Odlutah, pomislih čim “puštaju” bijeli dim mora da su blizu izboru rješenja oko gradnje drugog bloka – hoće li ga uopšte biti i ako ga bude ko će i kad početi da ga gradi. No, to je visoka politika iliti ekonomija, suvišna za ovu brigu. Vazduh čist, a TE radi li radi!?

Pumpa struju i šalje je i izvan granica Crne Gore da bi oprala državnu bruku što joj ona rupa bez dna u obliku KAP-a nanijela svojim lopovlukom.

Prijeti li nam EU vizama zbog tog ili zbog onih koje je muka i nevolja naćerala da traže azil po bijelom svijetu?

Nek misli ko bi trebalo da misli, mene “slomi” čisti vazduh.

I dum’o bih možda i danima, da sred čaršije krajičkom uha, jer nije lijepo slušati tuđe razgovore, ne dočuh priču.

“Eto i ti izaš’o da se nadišeš ovog čistog zraka. Neka si. Valja se.

Da iskoristimo ovo dok nema magle”, riječi su kojim jedan sredovječni Pljevljak umjesto pozdrava dočeka poznanika. Progovoriše još koju i odoše put Zelengore.

Nesporan je negativan uticaj TE na životnu sredinu, ali je nesporno i da ova magla što nakupi silnu čađ, dim i smog koje napravimo ložeći hiljade tona uglja u kotlarnicama, pećima i šporetima tokom zime poprilično kvari vazduh, ako ne više ono bar jednako kao TE. Potvrdio je to još krajem 2005. godine, nakon ispitivanja, svjetski priznati ekološki ekspert iz Japana Munehiro Fukuda.

Dva bloka TE će, nema sumnje, puno više uticati na kvalitet životne sredine od jednog. Stoga se kao sudbinski za ovaj grad i njegove stanovnike nameće puna podrška zahtjevu pljevaljske lokalne uprave, objelodanjenom prije neki dan o daljinskom grijanju grada iz novog bloka TE. Toplifikacija, nema druge! Jer ako je ne bude... Ne, ne, ne. O tom ne smijemo ni misliti. Prosto je: Toplifikacija, nema druge!

Drastično smanjen broj novorođenčadi u Pljevljima PLJEVLJA - Broj novorođenčadi na Ginekološko-akušerskom odjeljenju pljevaljske opšte bolnice skoro je prepolovljen u odnosu na 2000. godinu, a odnos muške i ženske novorođenčadi još je nepovoljniji od, u svjetskim razmjerama, vrlo nepovoljnog crnogorskog prosjeka, podaci su Ginekološko-akušerskog odjeljenja.

U Pljevljima je prije 13 godina rođeno 429 beba, a protekle godine tek 221 dijete među kojima i devetoro čiji roditelji žive na Žabljaku, te jedno dijete čiji roditelji žive u Čajniču.

Zdravstveni radnici su nedavno priznali da je Crna Gora uz Albaniju, Jermeniju i Azerbejdžan država u kojoj postoji najveća razlika između broja rođenih dječaka i djevojčica. Odnos je 109 dječaka na 100 djevojčica, ali je u Pljevljima situacija još gora. Prema podacima Ginekološko akušerskog odjeljenja od 211 beba rođenih sa teritorije pljevaljske opštine 90 su djevojčice a 121 dječaci.

Normalan odnos novorođenčadi je 102 do 104 dječaka na 100 devojčica.

Sumnja se da je ovaj poremećen odnos novorođenčadi u Crnoj Gori uzrokovan zloupotrebom medicinskih procedura kako bi se u ranoj fazi trudnoće otkrio pol djeteta i kasnije uradio abortus, ukoliko dije-

Ginekološko-akušerska klinika Pljevlja

te nije muškog pola. Iz Ministarstva zdravlja je ranije saopšteno da crnogorski zakoni zabranjuju prenatalni odabir pola, što znači da roditelji ne mogu da saznaju pol djeteta prije dvanaeste nedjelje trudnoće, ali i da se parovi odlučuju da ovu informaciju potraže u zemljama u okruženju gdje je zakon drugačiji.

Doktorka Olivera Miljanić, član Komiteta za bioetiku Savjeta Evrope, ranije je kazala da i pored toga što je Crna Gora među prvima potpisala protokole koji zabranju-

NEOBIČNI LOVAC

Pomogao vuku da odraste MOJKOVAC - Doktor mojkovačkog Doma zdravlja Miloje Zejak ujedno i predsjednik lovačkog društva “Milorad Bulatović”. Lovac je više od četrdeset godina. Ipak, vrlo rijetko puca.

“U lovu sam zbog druženja i prirode. A i volim da gledam kerove u akciji. Ne pucam u vukove.”

Uostalom, doktor Zejak je jednom od njih čak i život spasio, pomogao mu da odraste. Lovci su, u jednoj

VATROGASCI

Spriječen veći požar i šteta NIKŠIĆ - U požaru koji je izbio u nedjelju oko 4 sata poslije ponoći u Ulici Narodne omladine izgorjela je jedna prostorija u stambenoj kući. Na sreću, nije bilo povrijeđenih jer je vlasnik Petar Bobo Jovanović kuću nedavno kupio i tek počeo da je priprema za stanovanje. “Slučajni prolaznik je javio vatrogasnoj da je požar u kući. Na lice mjesta otišla su dva vozila sa osam vatrogasaca. Vatra je zahvatila jednu

ju određivanje pola, ovaj problem teško može da se objasni.

“Sa svih aspekata medicinske struke, odnos 100 prema 109 koji važi posljednjih dvadesetak godina, ne može da se objasni strukom i naukom. Svi znamo za nadri lijekove za povećanje procenata u korist jednog pola, ali ništa ne može da dovede do ovolikog poremećaja. Najveći disbalans može da bude do 106, a sve preko znači zloupotrebu dostignuća genetike u nemedicinske svhe”, kazala je dr Miljanić.

D.K.

od prostorija, a brzom intervencijom vatrogasaca požar je ugašen. Na sreću, požar se nije proširio na preostale tri prostorije u toj kući niti na krov, a da jeste bila bi velika materijalna šteta jer je ta kuća pod istim krovom sa još jednim stambenim prostorom. Da se vatra proširila izgorio bi i pomoćni objekat koji je u neposrednoj blizini te kuće”, kazao je načelnik Vatrogasne službe Nikšić Veselin Gardašević.

M.R.

hajci, ranili mladunče vuka.

“Bilo je teško svega dva kilograma. Donijeli su ga kod mene. Očistio sam mu i ušio rane, davao mu antibiotike i mali vuk je preživio”, priča dr Zejak.

A ispričao je i da je brinuo o njemu, odgajio ga i pustio u svijet kojem pripada.

“Gledajući ga kako raste, sve više sam poštovao njegovu snagu i hrabrost, brzinu, opreznost, ali i vjernost i neku vrstu odanosti koju je pokazivao prema meni. Sve više sam cijenio i neki trag divljine i želju za slobodom, koji su se, kako je rastao, prosto mogli osjetiti. Vidjelo se to u njegovim očima. Vuk je neumorni, hitri, tihi lovac, odan svom čoporu.

On je pravi gospodar divljine. Veličanstvena je zvijer. To shvatite tek kad ga upoznate i ne možete a da mu se ne divite. Za njega imam samo neizmjerno poštovanje, a nikako metak”, rekao je dr Zejak.

V.B.

PLOVILA

Rekord luke Škver HERCEG NOVI - Prethodna godina je bila najbolja za hercegnovsku gradsku luku Škver, koju je tada posjetilo preko 1.500 plovila. Tokom naredne godine bi trebalo da bude završen tender za dodjelu koncesije za korišćenje luke, prema Zakonu o lukama i Zakonu o imovini Crne Gore.

Prema riječima v.d. direktora Agencije za upravljanje gradskom lukom Igora Svilanovića, tender za dodjelu koncesije za korišćenje gradsku luke Herceg Novi trenutno je u fazi pripreme.

Saradnjom Agencije za upravljanje gradskom lukom, javnog preduzeća Morsko dobro i Opštine, kao osnivača Agencije, trebalo bi da bude završen tokom 2014. godine. Predmet tendera je dio luke kojim Agencija gazduje, silazni plato, odnosno ulaz u luku i lukobran dužine 250 metara. Opština Herceg Novi je 2005.

godine uložila sredstva u sanaciju i uređenje pristališta koje je u zoni Morskog dobra. Prethodna godina bila je rekordna za Škver.

“Luku je posjetilo preko 1.500 plovila, od toga preko 1.000 motornih jahti i jedrilica i preko 500 manjih i većih turističkih i izletničkih brodova. To je povećanje u odnosu na prošlu godinu i na prethodne godine od preko 30 odsto,” rekao je Svilanović. U luci je formiran novi cjenovnik za dnevni, kratki i duži boravak.

Tako je tarifa za brod do 5m u ljetnjem periodu 22 eura, dok je zimi cijena za 50 posto niža. Naznačena je i cijena veza za domaće stanovništvo na mjesečnom i godišnjem nivou. Mjesečni zakup veza za turističko izletnički brod je 100 eura, dok je za ribarski čamac dužine ispod 10 metara cijena 30 eura. Gradska luka Škver može da primi do 45 jahti u dužini do 25 metara. S.M.

INVALIDI RADA

Odložen generalni štrajk BIJELO POLJE - Invalidi rada iz Bijelog Polja, Rožaja i Mojkovca odlučili su da upute svoje zahjeve na adresu Ministarstva rada i socijalnog staranja i da sačekaju na odgovor do prvog dana februara.

“Tražimo da se predlože izmjene i dopune zakona koji se odnosi na invalide rada druge i treće kategorije. Takođe, zahtijevamo da invalidima rada po dostavljenom spisku u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, penzija ne može biti manja od 158 eura i da se po ponuđenom rješenju, odnosno spiskovima za penzije ne smiju umanjivati ispod toga iznosa”, kazao je predsjednik Upravnog odbora invalida rada Bijelog Polja, Lazar Knežević.

Kako je istakao, medju navedenim zahtijevima jedan od prioriteta je da se invalidima rada druge i treće kategorije prevedu rešenja o privremenoj naknadi u rešenja za

Invalidi u vrijeme štrajka penziju, po osnovu dokumentacije koja se nalazi kod Fonda PIO, i to najkasnije do 1. februara.

“Do tada zamrzavamo protest i

ukoliko se ne udovolji zahtjevima stupamo u generalni štrajk, zajedno sa invalidima iz ostalih opština”, poručio je Knežević.

B.Č

CRNA GORA 15

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

od igle do Milovog Mercedesa

Sačuvati prirodu Jovana Lasica

M

nogi Nikšićani nijesu ni znali da u njihovom gradu već nekoliko godina postoji Centar za reciklažu. Doduše, nije to još pravi reciklažni centar s obzirom da se na tom mjestu za sada samo sortiraju otpadni materijali, ali i skladište po preciznim pravilima i kasnije šalju na dalju obradu u zemlje regiona, ali i za Tursku, Njemačku ili, čak, Indiju.

NIKŠIĆ - Na Kapinom polju, na 18.000 kvadratnih metara, može se pronaći sve “od igle do lokomotive”, tačnije od igle pa do havarisanog mercedesa premijera Đukanovića.

Zapravo, riječ je o automobil koji je do reciklažnog centra stigao putem tendera za prodaju starih automobila koji je raspisao MUP, a pretpostavlja se da je zapravo bio samo jedan od automobila iz premijerove pratnje, u vrijeme kada je bio predsjednik Crne Gore i kada se dogodio saobraćajni udes na putu Cetinje Budva, oktobra 2000. godine.

Prema riječima direktora reciklažnog centra Zdravka Jeknića, bez pomoći države teško je napraviti pravi reciklažni centar u Crnoj Gori koji bi jednoj zemlji bio potreban jer je reciklaža izuzetno važna u svakodnevnom životu.

On je objasnio da je izdvajanje meterijala iz otpada i njegovo ponovno korišćenje i pretvaranje u novi proizvod prvenstveno korisno u štednji energije, zaštiti životne sredine i prirodnih resursa. Kada materijali izgube svoju upotrebnu vrijednost oni završe na smetlištu ili deponiji, a poznato je da se plastične kese, boce i limenke dugo razlažu i zato jesu veliki zagađivači planete, a reciklaža je upravo metoda kojom se zagađivanje može ublažiti.

“Premalo je stanovnika u Crnoj Gori da bi takav centar bio isplativ.

Tako da bi samo uz pomoć države i uz neke subvencije, to bilo moguće. Mada je i ovo za početak dobro jer se sprečava da se opasne materije ostavljaju unaokolo i bez kontrole. Ljudi kod nas polako počinju

da shvataju značaj reciklaže, obično kada mogu komercijalno da valorizuju svoj otpad, to je onda u redu”, objašnjava Jeknić, dodajući da je građanima najprije neophodno objasniti sam proces reciklaže i koliko je ona korisna i za ljude i za prirodno okruženje.

“Trebalo bi i to da se zna, u smislu očuvanja prirodnih resursa. Recimo, koliko je potrebno odsjeći stabala za tonu papira, a koliko papira trune oko nas. Ili, plastika koja se pravi od nafte, a plastike svuda unaokolo da ne možeš proći od nje.

Metala je najviše. Metal ljudi ovdje dovoze da prodaju, dok su papir i plastika neisplativi za skupljane pojedincima: tona papira je od 40 do 70 eura zavisno od vrste i kvaliteta, plastika je takođe od 40 do 50 eura, pojedincu je nemoguće da sam skupi dovoljno za ekonomsku opravdanost”, kaže Jeknić dok obilazimo različite sektore reciklažnog centra.

On navodi da bi država trebalo da stimuliše svoje građane kako bi se podigla svijest o značaju recikliranja, te da bi trebalo da pogledamo svijetle primjere naših komšija Hrvata ili Srba. Hrvatska je taj problem riješila prije ulaska u Evropsku uniju, pa se sada 90 odsto smeća kod njih reciklira, dok u Srbiji auto koje nije registrovano nekoliko godina na njega se plaća porez i tek ga se možete osloboditi ako donesete potvrdu da ste ga predali nekom registrovanom reciklažnom centru.

“Naši konkurenti rade na nekakvim livadama ili nekim improvizovanim prostorima, mogu da ponude veću otkupnu cijenu jer ne

plaćaju ni radnike ni porez. Ali tu nema kontrole, opasne materije iz auta kao što su antifriz i gorjelo ulje ispuštaju direktno u zemlju i mi tu ne možemo ništa da uradimo, opet bez pomoći države “, objašnjava Jeknić, dodajući da taj centar ima svoje prese i vozila i da trenutno upošljava 38 radnika koji sortiraju razne vrste optada, od željeza, preko obojenih metala, plastike i papira.

Pored reciklažnog centra u Nikšiću, njemačka firma Šolc ima slične centre u Tivtu, Baru, Pljevljima i Podgorici, a većina prikupljenog otpada iz ovih centara se dalje izvozi u inostranstvo, od Srbije, Bugarske, Italije, Slovenije pa do Indije.

“Prvi brod koji je sa starim željezom krenuo iz Crne Gore otišao je za Tursku, a imali smo u nekoliko pošiljki čak i za daleku Indiju, tako da nas ima svuda. Količina metalnog otpada koja se mjesečno prikupi na teritoriji Crne Gore je između pet i pet i po hiljada tona, a metalni otpad se otkupljuje 200 eura po toni, bakar 4 eura po kg, papir od 40 do 70 eura po toni, plastika 40 -50 eura po toni, a zavisno od vrste, dok su akumulatori 40 centi po kg.

Kompjuteri su 130 eura tona, a ukoliko bi donijeli samo jedan kompjuter, to bi iznosilo neka dva i po eura”, priča Jeknić o otkupnim cijenama svog centra. Prema njegovim riječima, nakon separacije materijala i njegovog sortiranja, dalje se vrši presovanje ili baliranje radi lakšeg trasporta jer se u 1m3 nalazi oko 10 kg nepresovanih, a čak 200 kg upresovanih PET boca.

Ono što je poznato jeste da drvetu treba od deset do 15 godina da se razloži, konzervama i limenkama od 100 do 500 godina, plastici, PET bocama i kesama čak nekoliko stotina do hiljadu godina, dok staklene flaše se nikada ne mogu razložiti, te da bi sačuvali ograničene sirovinske resurse, energiju i životnu sredinu, potrebno je shvatiti prednosti i značaj reciklaže.

PREMINULI Zoran Bogdanov Škuletić 4. januara 2014. u 65. godini.

Sahrana će se obaviti 6. januara u 15 časova na gradskom groblju u Danilovgradu.

Nenad Maksima Šašić redovni profesor univerziteta u penziji, 4. januara 2014. u 92. godini. Sahrana je obavljena 5. januara na seoskom groblju Podi – Herceg Novi.

Milenka Senka Nikole Deretić rođena Đuričić, 4. januara 2014. u 61. godini. Sahrana je obavljena 5. januara u 15 č asova na groblju kod Crkve Polaganje Rize Presvete Bogorodice u Bijeloj.

Radovan Miloša Milunović golootočki mučenik, 4. januara 2014. u 90. godini. Sahrana je obavljena 5. januara 2014. u 15 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Radovan Lako Batrića Šćepović penzioner, 4. januara 2014. u 76. godini. Sahrana je obavljena 5. januara u 14 časova na zagradskom groblju.

Gojko Jovana Kuzman 4. januara 2014. u 81. godini.

Sahrana je obavljena istog dana u Ulcinju. Kuća žalosti Ulica Marka Miljanova 13, Podgorica.

Miloš Blažov Dakić 3. januara 2014. Sahrana je obavljena 5. januara u selu Kneževići – Piva u 15 časova.

Radomir Rado Mirka Božović 3. januara 2014. u 79. godini.

Sahrana je obavljena 5. januara u 14.30 na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Vojin Dušanov Pavićević

Direktor reciklažnog centra Zdravko Jeknić

iNvesTiciJa

Izgradnja žičare Bečići - Brajići BUDVA – Povezivanje Bečića i Brajića iznad Budve žičarom, koja bi bila turistička atrakcija, ideja je stara nekoliko godina, a riječ je o projektu koji je značajan za unapređenje turizma. Opština Budva spremna je da u realizaciju projekta vrijednog sedam miliona eura, uloži odmah pola miliona eura. Ukoliko bi došlo do realizacije zajedničkog projekta firme “Cable Car Montenegro” i Opštine, lokalna uprava bi u njemu učestvovala sa ukupno milion i po eura.

Opština je 2010. donijela odluku da bude akcionar kompanije “Cable Car Montenegro”. Kao svoj ulog ponudila nepokretnosti u vrijednosti od 209.963 eura. Društvo za

promet i usluge “Cable car Montenegro” doo Budva, osnovano je 1. februara 2010. Osnivači su Dragan Ivančević, Branko – Diki Kažanegra i Nikola Koprivica. VD izvršnog direktora kompanije je Jadranka Božović.

Kako ističe predsjednik Opštine Budva Lazar Rađenović, namjera je da počne realizacija projekta ove godine. I programom uređenja prostora za ovu i narednu godinu, predviđeno je da se ove godine za izgradnju žičare izdvoji pola miliona eura, a predviđa izgradnju žičare od Bečića, u blizini hotela “The Queen of Montenegro” do tvrđave Kosmač na Brajićima. Predstavnici Opštine obišli

su teren gdje je predviđena izgradnja početne i krajnje stanice. Prema procjenama, oprema bi koštala oko pet miliona eura, a izgradnja prihvatnih stanica i izuzimanje zemlje, još dodatnih dva miliona eura.

Investicija bi se, procjene su, vratila za nekoliko godina, a izgradnjom bi se i Kosmač, kao atraktivan kulturno-istorijski spomenik, priveo turističkoj namjeni.

Pregovori sa mještanima oko izuzimanja zemlje započeti su prije dvije godine, sa predlogom da oni ustupanjem zemlje postanu akcionari, ili da im se plati zemlja koju bi trebalo izuzeti za realizaciju ovog projekta.

N.L.

3. januara 2014. u 73. godini.

Sahrana je obavljena 5. januara na seoskom groblju Bijela Rudina u Bandićima u 14 časova.

Stanka Vladova Milić rođena Vukoslavović, 3. januara 2014. u 82. godini.

Sahrana je obavljena 5. januara u selu Orahovo u 14 časova. Kuća žalosti Braće Ribar 40.

Desanka Gojka Ašanin rođena Vujačić, 3. januara 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 5. januara u 14 časova u selu Bare.

Nikola Jovanov Vujović 3. januara 2014. u 74. godini. Sahrana je obavljena 5. januara u Čukovićima u 15 časova.

Svetozar Cvetko Boškov Raspopović 3. januara 2014. u 76. godini.

Sahrana je obavljena 5. januara u 15 časova na groblju Gvozden brijeg u Baru.

Božidar Cikota pok. Đura Stanišić 3. januara 2014. u 78. godini.

Sahrana je obavljena 5. januara u 15 časova na groblju kod Crkve Sv. Spasa na Toploj.

Danica Branova Đurović rođena Martinović, 3. januara 2014. u 72. godini. Sahrana je obavljena 4. januara na Starom Groblju na Cetinju.

Sofija Sofe pok. Sima Čolović rođena Miailović, 3. januara 2014. u 90. godini. Sahrana je obavljena 4. januara 2014. u 14 časova na Savini.

Radojka Ivanova Radunović rođena Ćeklić, 3. januara 2014. u 84. godini. Sahrana je obavljena 4. januara na Čepurcima. Kuća žalosti VII omladinske 33.

Mirko Rajkov Vujadinović 22. decembra 2013. u 37. godini na Malti. Sahrana je obavljena 5. januara 2014. u 14 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Kazimir Stjepana Jalžetić penzioner, 2. januara 2014. u 69. godini. Sahrana je obavljena 4. januara pored Crkve Sv. Mhila u Dinoši.

Milena Tadiše Zejak rođena Jovanović, 2. januara 2014. Sahrana je obavljena 4. januara u selu Barice u 13 časova.

Ljubica Stevana Zvicer Sahrana je obavljena 4. januara 2014. u 15 časova na gradskom groblju u Nikšiću.

Zdravko Milošev Jovanović ljekar. Sahrana je obavljena u Kruševcu, 2. januara 2014.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

ISTRAŽIVANJE

Omiljeni brendovi eks-Jugoslovena Najpopularniji proizvodi koji se kupuju na prostoru država nastalih raspadom SFRJ su “milka” i “koka-kola” ZAGREB - Zagrebački “Valikon”, kuća koja se bavi savjetovanjem i tržišnim istraživanjem, sprovela je anketu o tome koji brendovi su najpopularniji među zemljama bivše Jugoslavije i došla do zanimljivih rezultata. Na tržištima Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Makedonije najjača robna marka je – svjetski brend “milka”, za njom slijedi takođe svjetski brend “koka-kola”, pa slovenska “argeta”, istina u vlasništvu hrvatske “Atlantik grupe”, pa hrvatska “vegeta”, pa

1 2 3 4 5

hrvatska “cedevita”. Prva četiri mjesta ista su kao i godinu ranije, a sa ljestvice Top 5 ispala je “kokta”.

Najjači srpski brend je “smoki”, koji je sa 17. mjesta 2012. skočio za osam mjesta, pa je sada deveti. Slovenski “fruktal” treći je po zastupljenosti samo u Sloveniji, ali ono što ga izdvaja od drugih je činjenica da je sa 24. mjesta 2012. skočio za čak 14 mjesta, pa je 2013. bio deseti najpopularniji brend u regionu. Koja je tajna - otkrila je za Radio Slobodna Evropa Mirna Horvat, koja se

u “Valikonu” bavi, između ostalog, i tom regionalnom komponentom.

“Brend koji je dodatno zanimljiv i koji bih komentarisala, jer ga na ovoj ljestvici pratimo već neko vrijeme je ‘fruktal’, dakle prepoznatljivi slovenački brend koji je prije nekoliko godina preuzeo srpski ‘Nektar’, i tu je zapravo vidljivo – jer se on nakon toga izdigao na ljestvici – koliko se u brend ulaže i kako se to onda reflektuje i na poziciju na ljestvici”, kazala je Horvat.

Kada se gleda ljestvica, velika ve-

ćina robnih marki stara je i po nekoliko decenija. Da li je u pitanju nostalgija? “Šta god mi mislili o našoj bivšoj državi, brendovi su jako emotivno obojeni i sigurno da se uz neke od njih javlja vrlo snažna pozitivna nostalgija koja potrošača vraća u neka vremena, u neka sjećanja… U svakom slučaju, ta simbolika da su oni domaći je jako snažna i jako prisutna i ona djeluje na potrošača.”

Prvi put među Top 25 je i jedan mliječni brend – hrvatski “dukat”

jogurt. “Hajneken” više nije najjači brend piva u regionu, već se slovenačko “laško” izjednačilo sa njim. Najjači bosanskohercegovači brend je papirna konfekcija “violeta”, sa trendom porasta. Pojavljuju se makedonski brendovi – za sada su najjači “cevitana” i “tikveš”, a “tikveš” je inače i najjači regionalni brend vina.

Istraživanje je sprovedeno ljetos u svim zemljama regiona, na veličini uzorka od 1.000 do 1.500 ispitanika po zemlji.

6 7 8 9 10

11 12 13 14 15

16 17 18 19 20

21 22 23 24 25

SVIJET 17

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

STO GODINA NEDOUMICE

I da nije bilo Principa, Veliki rat bi se desio

B

EČ, BEOGRAD - Kako se bliži ljeto tokom kojeg će svijet obilježavati 100. godišnjicu od početka Prvog svjetskog rata, diskusija o uzrocima koji su doveli do početka prvog pokolja sa globalnim predznakom dobija sve više prostora u svjetskim medijima. Istoričari, književnici i istaknuti intelektualci iz Srbije, zemlje koju zapadna, naročito njemačka i austrijska percepcija, etiketira kao direktnog krivca za izbijanje rata, tokom 2013. godine vodili su široku javnu raspravu o Gavrilu Principu, sarajevskom atentatu, uopšte o geopolitičkim (ne)prilikama koje su dovele do sukoba u kom će tokom četiri godine stradati desetine miliona ljudi.

Ovog puta, prenosimo vam viđenje “druge strane”, tačnije posljednje nedjeljno izdanje bečkog dnevnika “Prese” posvećeno Prvom svjetskom ratu.

Ko je bio najvažniji čovjek 20. vijeka - Ajnštajn, Hitler, Staljin, Gorbačov, pita se bečki list, ujedno iznoseći tezu da bi to mogao da bude i “mladi bosanski Srbin sa nesrećnim djetinjstvom, koji je 1914. slučajno dospio u okruženje srpskih nacionalista” - Gavrilo Princip.

Princip se, kako je istakao dnevnik, nizom slučajnosti našao sa oružjem u ruci na pravom mjestu u pravo vrijeme, kada je austrougarski prijestolonasljednik Franc Ferdinand posjetio Sarajevo. Na dan atentata Evropa je bila miran kontinent, a samo 37 dana kasnije počeo je rat koji je odnio između 15 i 20 miliona života, podsjeća “Prese”, ukazujući da je uništio četiri monarhije i ostavio za sobom vakuum vlasti u kome su nacionalsocijalizam u Njemačkoj i boljševizam u Rusiji mogli da se šire.

storu bivše Jugoslavije i geopolitički nestabilnog regiona Bliskog i Srednjeg istoka, naveo je list, dodajući da bez Principa ne bi bilo lenjinizma, staljinizma, Hitlera, Holokausta, ni Hladnog rata. Istovremeno, “Prese” postavlja pitanje da li pojedinac moža pokrenuti jednu takvu lančanu reakciju koja je, kad se na kraju sabere i oduzme, za posljedicu imala 80 miliona mrtvih (misli se na stradale u skoro svim ratovima 20. vijeka). Stotine istoričara su pokušavale da umanje značaj Principa i dokažu da bi se Prvi svjetski rat dogodio i bez njega i da su velike borbe za vlast u nacionalistički podgrijanoj atmosferi tog doba, prije ili kasnije, morale da izbiju.

● MOŽE LI ČIN POJEDINC

Aktuelno se diskutuje, ukazuje “Prese”, o greškama i lošim procjenama preopterećenih nosilaca vlasti, koje su dovele do nepotrebne katastrofe. Nesporno je, ističe list, da je Evropa prije rata bila opasno mje-

PROMIJENITI SLIKU SVIJETA?

Zločini 20. vijeka u ovome imaju izvor, a iz prve katastrofe vijeka su uslijedile dalje sve do ratova na pro-

● EVROPA, BURE BARUTA S POČETKA 20. VIJEKA

sto, puna nepromišljenih i agresivnih političkih manevara. Osobe koje su bile na čelu država, činilo se, nijesu bile svjesne kuda idu i o čemu se zapravo radilo, već su unišitile za malo godina izbalansirani sistem “koncert sila”, koji je Evropi donio decenije mira.

“Prese” naglašava da je decenijama istoričarima bilo jasno da je odlučujući “loš ton” u koncertu sila uve-

la Njemačka i dodaje da je eskalacija između Beča i Beograda mogla biti lokalizovana, da je Berlin pokazao veći interes za mir i umirujuće djelovao ne Beč. I 100 godina poslije boli koliko je besmislen bio “Veliki rat” sa svojim katastrofalnim posljedicama, ali iz tadašnjih grešaka mogu se izvući pouke za sadašnjost, ocjenjuje list, dodajući da se čini da je ponavljanje ove “strave” isključeno u Evro-

MISTERIOZNO PISMO:

Austrougarska je rat svakako imala u planu Planovi za početak Prvog svjetskog rata postojali su 13 mjeseci prije sarajevskog atentata i 14 mjeseci prije austrougarske objave rata Srbiji, proizlazi iz do sada prećutkivanog pisma koje je u Andrićgradu juče predstavio direktor Arhiva Srbije Miroslav Perišić.

To pismo je guverner BiH Oskar Poćorek uputio tadašnjem ministru Austrougarske monarhije Bjelinskom, 28. maja 1913. godine, a prepis je juče predstavljen u odjeljenju za istoriju Kamengrada. “Poćorekovo pismo je dokument koji spada u primarne istorijske izvore, jer je nastalo onog momenta kada se događaj desio i ono je jedan od najznačaj-

nijih istorijskih izvora za izučavanje pitanja krivice i odgovornosti za početak Prvog svjetskog rata”, rekao je Perišić.

On je kazao i da razloge za prećutkivanje ovog dokumenta nije teško otkriti, jer se njegov sadržaj nije uklapao u željenu, odnosno konstruisanu nenaučnu sliku predistorije i istorije početka Prvog svjetskog rata. Ovaj izuzetno važan dokument do sada nije bio dostupan istoričarima niti je korišćen u naučnim radovima, iako je prvi put objavljen 1928. godine u listu “Večernja pošta” u Sarajevu i bio čuvan u tzv. crnom kabinetu gdje se skriva najpovjerljivija pošta, istakao je Perišić. Reditelj i idej-

ni tvorac Kamengrada Emir Kusturica rekao je da ponovno objavljivanje ovog pisma u “Istorijskim sveskama” Andrićevog instituta treba da popravi istorijsku i medijsku sliku o početku rata.

“Brojni su antitiranski atentati koji su obilježili istoriju, a u novije vrijeme oni se dešavaju i pred televijskim kamerama. Sarajevski atentat je istorijski zloupotrijebljen i iskorišćen za progon srpskog naroda i za početak velikog rata”, rekao je Kusturica. On je kazao i da je Gavrilo Princip ubio okupatora Franca Ferdinanda, “rasistu i antisemitu, na kućnom pragu, u zemlji Gavrila Principa, a ne u Beču ili nekom Ferdinando-

vom ljetnjikovcu u Austrougarskoj monarhiji”. “U svakom slučaju, biće korisno da se pročita šta je Poćorek rekao Bjelinskom godinu dana prije nego što je Austrija objavila rat Srbiji i tako uvukla Evropu i svijet u plamen u kome je izgorjelo, prema Olegu Ajrapetovu, 9,5 miliona vojnika i pet miliona civila”, naveo je Kusturica.

Reditelj je potvrdio da će povodom godišnjice Prvog svjetskog rata snimiti dokumentarni film, a Andrićev institut će organizovati i brojne manifestacije, promocije dokumenata i knjiga, kao i predstavljanje istine o tom ratu na međunarodnim forumima.

pi, zahvaljujući evropskom procesu ujedinjenja, ukazujući da se u Aziji pojavljuju sličnosti.

● PAŠIĆ ZNAO ŠTA SE SPREMA, “Prese” je posvetio pažnju i Nikoli Pašiću, predstavljajući ga kao “premijera koji je više znao nego što je želio”. List smatra da je Pašiću 1914. bilo jasno da je tada propagirano državno ujedinjenje teritorija naseljenim Srbima bilo moguće ostvariti samo ratom, moguće i evropskim.

Međutim, Pašić nije želio rat prije ljeta 1914, pošto je Srbija trebalo tek interno da se konsoliduje, smatra dnevnik. “Prese” naglašava da su istoričari dugo raspravljali o tome, a da je danas jasno da je Pašić znao o planovima atentata na Franca Ferdinanda i da je čak dao naređenje da se srpsko-bosanska granica zatvori, ali prekasno. Pašić je, čak, kako tvrdi Kristofer Klark u svom djelu “Mjesečari”, navodno uputio upozorenje Beču, ali to upozorenje nije bilo ozbiljno shvaćeno ili je procijenjeno kao finta. Naknadno to upozorenje nije smjelo postojati za obje strane, jer bi Pašić bio u potpunosti diskreditovan, a Beč bi morao da prizna dramatično lošu procjenu, zaključuje “Prese”.

BLUMBERG

Najbogatiji sve bogatiji: Kriza je njihova alhemija NJUJORK - Većina svijeta oprostila se od “posne” 2013. bez velike euforije, ali nekolicini stotina “srećnika” globalna kriza, već godinama unazad, donosi samo još veće bogatstvo. Indeks milijardera koje svakodnevno, pa i u novogodišnjim danima, rangira agencija “Blumberg” pokazao je da je 2013. godine tri stotine najbogatijih uvećalo imovinu za ukupno 524 milijarde dolara, što je nešto manje od, recimo, vojnog budžeta SAD, gdje najveći broj njih živi.

I dok većina globalnog stanovništva jedva sastavlja kraj s krajem, krajem 2013. godine ruke su zadovoljno trljali posebno u industriji tehnologije, koja je zabilježila rast od blizu 30 procenata.

Stoga nije veliko iznenađenje što je Bil Gejts, inače veliki zagovornik poklanjanja novca u humanitarne svrhe, uspio da vrati titulu najbo-

gatijeg čovjeka planete. Akcije njegovog “Majkrosofta” skočile su 40 procenata, a lično bogatstvo ovog 58-godišnjaka povećalo se za blizu 16 milijardi. Najbogatiji čovjek svijeta “težak” je 78,5 milijardi dolara.

Dobro plasiran u različitim biznisima, Gejts je u svoju humanitarnu fondaciju donirao 28 milijardi dolara.

Do juče najbogatiji, meksički telekomun i -

kacioni tajkun Karlos Slim izgubio je milijardu i po dolara, ali je i dalje ostao najbogatiji u Latinskoj Americi, ispred Brazilca, bivšeg profesionalnog tenisera Horhea Paula Lemana, koji vodi velike američke brendove, od “Burger kinga”, preko “Badvajzera” do “Hajnc” kečapa.

Drugi najveći dobitnik je Seldon Adelson, osnivač najveće svjetske kompanije kasina iz Las Vegasa. Njegove akcije po-

rasle su čak 71 odsto, a bogatstvo za 14,4 milijardi dolara. Najveći gubitnik, s druge strane, bio je Ejke Batsita, čija je naftna kompanija, koja ga je pretvorila u nekada najbogatijeg Brazilca, izgubila čak 12 milijardi dolara 2013. Upravo toliko, i još malo više, zaradio je u SAD Mark Cukerberg, tvorac “Fejsbuka”, najveće svjetske društvene mreže. Dobru godinu imali su i osnivači “Gugla” Lari Pejdž i Sergej Brin, koji su “narasli” za po desetak milijardi dolara.

Aziji je prethodna “godina Zmije” donijela prestiž finansijski najdinamičnije bogataške sredine.

Li Ka-Šing (85), “kralj” investicija u nekretnine iz Hongkonga, koji sad najavljuje prodor na evropsko tržište, ostao je najbogatiji čovjek ovog dijela svijeta. Najveći dobitak od 14,2 milijarde dolara stigao

je na račun vlasnika kasina iz Makaoa Lui Če Vua. U krizom pogođenoj Evropi, titulu najbogatijeg nosi Španac Amansio Ortega, najveći konfekcionar Starog kontinenta i osnivač brenda “Zara”. Titulu je “obilježio” kupovinom poslovne zgrade usred Londona za 679 miliona dolara. Najveći ruski trgovac hranom Sergej Galitski (46) uvećao je bogatstvo za nešto više od pet milijardi dolara, najviše od ruskih tajkuna.

Na Bliskom istoku princ Alavalid bin Talal završio je godinu sa 32,4 milijarde dolara, čime je zadržao mjesto najbogatijeg u ovom turbulentom dijelu sveta. Najzad, u poslovično siromašnoj Africi živi i 30. najimućniji čovjek planete - Aliko Dangote, osnivač “Dangote grupe”, jednog od najvećih konglomerata na Crnom kontinentu.

18 drugi mEdiji

ponedjeljak i utorak, 6. i 7. 1. 2014.

The FinancialisT

Poslije krize: Evropa u problemu zbog deflacije Da li je u eurozoni bolje danas nego prethodne godine? Sudeći po tome što je region počeo da se oporavlja u drugom kvartalu nakon punih 18 mjeseci recesije, reklo bi se da jeste. Pojedine zemlje lagano spuštaju budžetske deficite a godinu dana nakon što se predsjednik Evropske Centralne Banke (ECB), Mario Dragi, „zavjetovao“ da će uraditi „sve što je potrebno“ da sačuva euro, turbulencije kroz koje su prošle Šoanija i Italija u 2011 i 2012 su završene.

Pa ipak, pojavljuje se nova uzbuna – voga puta zbog deflacije. Ironično, upravo one sile kole vuku oporavak takođe prave pritisak na potrošačke cijene koje padaju. Ako je suditi po nedavnim komentarima ECB, kreatori politike sve su zabrinutiji da će eurozona otići putem Japana koji se sa deflacijom bori proteklih 20 godina.

Ako se ovaj trend nastavi, vlastodršci koji su do juče stezali kaiš moraće da se okrenu stimulisanju potražnje.

Najskoriji podaci o inflaciji kažu da su potrošačke cijene u bloku od 17 zemalja pod istom valutom narasle 0,9% u novmberu, neznatno u odnosu na 0,7% iz oktobra. Obje brojke daleko su od 2,5% iz oktobra 2012 ili od 2% koje je centralna banka postavila za cilj. Grčka, Irska i Kipar su jedine zemlje koje su prijavile uzastopnu godišnju deflaciju u oktobru, dok su Španija i Portugal bili negdje na granici jer su potrošačke cijene ostale na istom nivou. Sve u svemu, inflacija u eurozoni najvjerovatnije će ostati ispod 1% u toku proljeća, niti će otići visočije od 1% u toku cijele 2014. Struč-

njaci iz Credit Suisse, internacionalne finansijske ustanove, kažu da iako ne očekuju pad ekonomije u toku naredne godine, „neće biti potrebno mnogo“ da stagnacija gurne eurozonu u potpunu deflaciju.

Potencijana šteta od padajućih cijena posebno je zabrinjavajuća u visokozaduženim perifernim državama. Viša inflacija mogla bi pomoći sa smanjenjem spoljnih dugova. Takođe, ako potrošači i firme očekuju dalje snižavanje cijena, odlagaće kupovinu i promet, što će pokrenuti ciklus u kojem smanjena potražnja šreti preduzetnim profitima, što vodi u zastoj povećanja plata i – na kraju začaranog kruga – sasvim minimalnu potražnju.

Deflatorni ciklus počeo je kao dio procesa smanjenja zaduženosti koji je bio apsolutno neophodan kako bi se povratilo povjerenje investitiora u zemlje kao što su Irska i Portugal, kojima su trebali „spasilački krediti“ od takozvane „trojke“ – Međunarodnog Monetarnog Fonda, Evropske Centralne Banke i Evropske Komisije. U toku krize, periferne zemlje smanjile su državno trošenje i povećale poreze, dok su finanasijske institucije oštro smanjile davanje kredita pojedincima i firmama. Kada je kao rezultat toga potražnja opala, smanjio se i uvoz. U sito vrijeme, širokorasprostranjena nezaposlenost u malim zemljama smanjila je cijenu rada, čineći izvoz konkurentnijim. Visoka stopa nezaposlenosti i pad zarada ne mogu biti razlog za slavlje, ali objašnjavaju kako su zemlje poput Špani-

je, Italije i Irske uspjele da prevaziđu ogromne deficite tekućih računa i pređu u viškove tokom protekle godine.

P r a v i problem je što smanjena potrošnja u manjim evropskim zemljama nije bila kompenzovana porastom domaće tražnje – što bi proizvelo inflaciju – u glavnim evropskim ekonomijama, poput njemačke. Štaviše, rizik od insistiranja na istoj valuti prijeti da izbriše sve trgovniske prednosti koje su manje zemlje stekle do danas. Međutim, Credit Suisse strategisti za strane valute vjeruju da će euro značajno ojačati u toku predstojeće godine.

Imajući u vidu trenutno stanje, pojačavanje tražnje u eurozoni presudno je za izbjegavanje deflacije. Evropska Centralna Banka jasno je stavila do znanja da namjerava da postigne upravo to; bila je toliko zabrinuta da zaštiti svoj cilj od 2% inflacije da je krenula u stimulaciju rasta mnogo prije negoli je većina ekonomista očekivala intervenciju.

Da bi to postigla, ECB bi mogla dalje smanjiti poreze, što bi uvelo negativnu stopu depozita – zapravo, primorali bi banke da

višak gotovine čuvaju u ECB. To bi teoretski podstaklo finansijske institucije u zemljama kao što je Njemačka – koja u ECB ima više novca nego bilo koja druga nacija u eurozoni – da ili investiraju u imovinu kao što su državne obveznice perifernih zemalja, ili da pozajmljuju više novca potrošačima i preduzećima.

Kreatori evropske politike takođe bi mogli krenuti sa programima za povećavanje likvidnosti finansijskih institucija. Jedna od mjera koja se najviše pominjala jeste još jedna runda jeftinih višegodišnjih kredita bankama u eurozoni, poznata kao dugoročna operacija refinansiranja. ECB već je odradila dvije takve injekcije, prvo u 2011 pa ponovo u 2012, a sada tvrdi da bi nova tura posebno pomogla bankama u Španiji, Portugalu, Italiji i Grčkoj. No,

stručnjaci napominju da bi bilo jako problematično ubaciti još novca u finansijske isntitucije po euro zoni kada se centralna banka istovremeno sprema da ih testira na otpornost početkom slijedeće godine.

Jedno od rješenja je kupovina svih finansijskih sredstava, i korporativnog duga i državnih obveznica, ali centralna banka je spremna na taj korak jedino ako se izgledi za inflaciju značajno pogoršaju, a to je nešto što Credit Suisse kaže da ne očekuje. Ipak, činjenica ca centralna banka javno raspravlja o strategijama kojima raspolaže znači da je „spremna za akciju ako inflacija nastavi da pada“.

Sputava li Njemačka cijelu Evropu?

Ne tako davno, male zemlje eurozone bile su glavni krivac za finansijske muke u regionu. Bilo da se radilo o ogromnom dugu Grčke i građanaima alergičnim na poreze, prezaduženim bankama Irske ili problemima sa imovinom u Španiji, većina ljudi se slaže da su ove rasipne države dovele do krize. Ali u posljednje vrijeme, članica evropske familije koja najviše privlači pažnju nije problematična niti zapuštena zemlja – već naprotiv, najuspješnija.

Sve veći hor proziva Njemačku da uradi više – mnogo više – da ubrza ekonomski oporavak eurozone. U toku proteklih par mjeseci, i američki trezor i Međunarodni Monetarni Fond i Evropska komisija (EK) prozivaju njemačke vlasti da ohrabre portošače i firme da više troše. EK je čak uspostavila odbor za nadgledanje velikog trgovinskog plusa kako bi utvrdio da li je pretjerano fokusiranje na promociju izvoza bilo na uštrb domaće tražnje.

Sa odborom ili bez njega, oni koji žele promjene mogli bi ih uskoro i dobiti. Imajući u vidu relativno nisu stopu nezaloslenosti u Njmeačkoj od 6.9%, mora doći do pritiska na primanja. A i njemački političari se bore da udebljaju svoje plate. Desničarska partija Kancelarke Angele Merkel prošlog se mjeseca dogovorila sa ljevičarskim kolegama da uvedu prvu-ikada minimalnu platu na nacionalnom nivou, kao dio dogovora za izgradnju koalicione vlade. Standardna državna plata poremetila bi sistem kolektivnog pregovaranja prisutnim u svim industrijama koji je do

sada njemačke plate održavao relativno niskim. A što veće plate Njemci budu imali, valjda će više trošiti.

Međutim, mnogi smatraju da je uvođenje ove mjere najmanje što je Njemačka mogla da uradi. Male zemlje već su mnogo uradile da Evropu vrate na noge, i to upravo prateći rigorozne zahtjeve na kojima su insistirali bogatiji Njemci kako bi podržali anti-bankropt kredite za eurozonu, uključujući i kontraverzna budžetska smanjenja i smanjenja zaduženosti privatnog sektora koja su rezulatirala rekordno visokim stopama nezaposlenosti i drastično smanjile plate.

Posljedično smanjenje potražnje za uvozom i povećana konkurentnost u izvozu većini malih zemalja pomogla je da deficite pretvori u pluseve, ali pad u domaćoj potražnji imao je dodatni efekat guranja inflacije na opasno niske nivoe.

Njemačka je ključni djelić slagalice. Dio trenutnog riska od deflacije u Evropi može se pripisati činjenici da se najzdravija ekonomija u regionu zapravo ponašala kao siromašna, zadužena južnoevropska nacija a ne kao jedina dovoljno velika i snažna da cijelu eurozonu gurne jako unaprijed. Evo i primjera: kabinet Kancelarke Angele Merkel 2009 godine potpisao je paket za stimulans od 50 milijardi eura, ali već slijedeće godine, političari su odobrili budžet koji je državnu potrošnju smanjio za 80 milijardi u naredne četiri godine. Takvo fiskalno stezanje kaiša je glavni razlog iz kog je domaća tražnja unutar Njemačke bila ne-baš-sjajna proteklih 4 godine. Njemačka inflacija bi-

la je samo 1.6% u novembru, iako se radi o poboljšanju u odnosu na 1.2% iz oktobra.

Loša potražnja kod kuće učinila je Njemačku disproporcionalno zavisnu od izvoza kako bi rasla. Trenutan višak na njemačkim računima porastao je na više od 7% BDP-a u prvoj polovini ove godine, a izvoz je sačinjavao „značajnu“ trećinu rasta u drugom kvartalu. Niko ne kritikuje njihov uspjeh sa izvozom, ali zabrinjava to što nije rezultirao većom domaćom potrošnjom, investiranjima i uvozom. Čak se ne radi o kratkoročnom trendu. Dok vješto ulažu u svoj izvoz, Njemci su prilično nevoljni da pomognu drugim zemljama da poboljšaju svoj. Kao što grafikon pokazuje, Njemačka i druge važne zemlje sve su manje kupovale od svojih komšija iz eurozone, već više od decenije (grafikon ne uključuje Grčku, a glavne zemlje su Njemačka, Francuska, Holandija i Austrija): Korijen trenutnog disbalansa leži u činjenici da je finansijska kriza uzdrmala ionako lošu ravnotežu koja je omogućavala bloku od 17 veoma različitih ekonomija da koegzistiraju pod jednom monetarnom polisom.

Prije 2008, stope Evropske Centralne Banke bile su preniske za male države a previsoke za Njemačku. To je dovelo do masovnog podizanja kredita i opsesije potrošnjom kod ovih prvih i ekonomskim rastom kroz izvoz kod drugih. Stvari su krenule drugim pravcem za male države kada se kriza državnog duga zahuktala: nervozni investitori podigli su stope pozajmica u malim zemljama na mnogo

veći nivo od onih koje ECB preporučuje, i tako na silu dobili instantno i duboko smanjenje zaduženosti. Ali taj preokret nije bio propraćen jednakom i suprotnom reakcijom u centru Evrope, uključujući Njmeačku. Čan ni kamatne stope ravne nuli koje je ECB nudila nisu mogle natjerati njemačke potrošače i preduzetnike da prestanu da čuvaju svoje feninge. Kriza je dovela do asimetrične postavke i natjerala male zemlje da eliminišu svoje trgovinske deficite vrlo brzo, zbog čega su doživjele veoma duboku recesiju. Ali zbog toga što je ovu asimetriju izazvalo finansijsko fržište a ne ECB, nisme imali kontrapromjenu u Njemačkoj koja bi pojačala domaću potražnju a samim time, uvoz.

Na kraju, bilo kakva rasprava o ulozi Njmeačke u finansijskoj krizi zapravo je debata o tome koliko štednje region može podnijeti prije nego se lijek pretvori u novu bolest. Iako je uvijek bilo teško ubijediti njemački narod da najuspješnija i najjača ekonomija u Evropi treba da troši novac svojih poreskih obveznika za benefit cijelog regiona, rađa se sve rasprostranjenija spoznaja da bi takav potez zapravo više koristio Njemcima nego njihovim susjedima. Za sada to nije lako objasniti, ali ljudi sve više počinju da shvataju. Izgleda da je jedino razumno rješenje čvrstija fiskalna unija u Evropi. Neko mora objasniti najuspješnijem članu porodice da kad njegov prosperitet raste, vrijednost raste i za ostale ukućane.

Izvor: Credit Suisse

REPORTAŽE 19

PONEDJELJAK i utOrAK, 6. i 7. 1. 2014.

Vukašin je barku privezao za obalu da podsjeća na vrijeme kada je bila jedini način prevoza sa jedne na drugu stranu obale Tare

Sjećanja

Barka spasenja svezana uz obalu

Mještani Dobrilovina su se godinama sa desne na lijevu obalu rijeke Tare prevozili barkom jer nije bilo mosta Vesko Baltić

N

a regionalnom putu Mojkovac - Đurđevića Tara na 25. kilometru u kanjonu rijeke Tare u Nacionalnom parku “Durmitor”, u selu Dobrilovina, gdje se nalazi i istoimeni manastir, krajem novembra 2010. izgrađen je most u Kulinama. Most je konačno povezao selo Bjelojevine sa ostatkom opštine i u prošlost ostavio barku i vesla Vukašina Rovčanina (78) kojom su mještani tri i po decenije prelazili sa jedne na drugu obalu rijeke.

Više od 40 godina Vukašin je, dok ni u primisli nije bilo mosta, barkom prevozio sa jedne na drugu obalu Tare mještane plemena Rovčani, Drobnjaci i Topovići koji imaju imanja u Bjelojevinama. Oni nikada nijesu gubili nadu u izgradnju mosta. Neki su posustali u iščekivanju, pa su zbog teških uslova za život bez mosta ipak vremenom napustili imanja.

“Sa barkom nije bilo lako kada je bila velika voda, prijetila je opasnost da je talasi potope ili da je prevrnu”, sjeća se koščata starina Vukašin vremena kada je njegova barka bila jedina nada onima koji su htjeli da pređu rijeku. Tako mu je prvu barku koju je napravio odnijela voda, a drugu koja i danas svjedoči o vremenu sagradio je sa prijateljem Vukom Baltićem.

Barka, jedino prevozno sredstvo za mještane tog kraja godinama, radila je na principu sajli i koturova.

Sajle su vezane na jednoj strani za hrastovi, a na drugoj za lučevi stub.

A most u Dobrilovini gradio se kao Skadar na Bojani. Izgradnja je počela davne 1974. godine. Prve korake pri gradnji napravila je tadašnja Teritorijalna odbrana. Vukašin se sjeća da je tada postavljen noseći stub na lijevoj obali Tare, drugi na sredini rijeke na stijeni, a treći na desnoj obali. Ošalovan je i trebalo je da se nalije betonom.

“Sve je bilo spremno da se most napravi. Dobavljen je bio sav materijal, ali vodena stihija u jesen te godine nije dozvolila. Dobijali smo kasnije obećanja da će se radovi nastaviti u proljeće naredne godine, ali na proljeće nije bilo više pripremljenog

Ljudi su se prevozili Vukašinovom barkom, a stoka je s obale na obalu plivala kroz vodu. Životinju sam godinama morao u Taru uvoditi. Plivala su goveda i ovce. Kada sam imao manje ovaca, prevozio sam ih barkom. Goveda su plivala rijekom. Znala su gdje treba zaplivati i isplivati materijala od jeseni. Nešto odnijela voda, a nešto ljudi. Vojska je odustala od mosta. A, uzimao se novac od Vlade i svake godine su ga projektovali”, sjeća se sa rezignacijom Vukašin.

U doba Nemanjića u tom selu je postojao kameno-klesani most koji je služio za izgradnju Manastira Dobrilovina. Ukrasni kamen “siga” je dobavljan sa suprotne strane Ta-

Vukašin se rado sjeća vremena kada je dane provodio na Tari prevozeći mještane re iz sela Stevanovac. Na desnoj obali i sad postoje ostaci kule-zidine. Po tim kulama se mjesto i zove Kuline.

● Barka ostala u rijeci Ljudi su se prevozili Vukašinovom barkom, a stoka je s obale na obalu plivala kroz vodu. “Životinju sam godinama morao u Taru uvoditi. Plivala su goveda i ovce. Kada sam imao manje ovaca, prevozio sam ih barkom. Goveda su plivala rijekom. Znala su gdje treba zaplivati i isplivati”, kaže Vukašin.

Sa barkom se prije koju godinu konačno pozdravio, iako su drugovali skoro četrdeset godina.

“Ostavio sam barku u rijeci. To je

Most kao spas

Nekada su mještani Dobrilovina Taru prelazili samo Vukašinovom barkom

A kada se most konačno počeo zidati nije mu bilo teško da pomogne ljudima koji su ga gradili. Izbrojao je da u patosu mosta ima tačno 600 šarafa, “a na jednom šarafu su postavljene po dvije matice radi bolje stabilnosti”. Kaže da su postavljene i četiri šine po dužini, odnosno dvije sredinom i dvije krajem i posebno nosači koji nose sav teret.

Most je dugačak 52 m, a širok 2,40 metara. Izgradnja je trajala dva mjeseca, a radove je izvodio inženjer Savo Bulatović iz Kolašina sa svojom ekipom.

uspomena i za mene i za ljude koji su znali za nju i koji su se njome prevozili. Svezao sam je i dobro utvrdio da je ne bi Tara odnijela”, još sa osjećajem prema barki kao da je živo čeljade priča Vukašin.

“Bila mi je srećna. Nikad nijesam imao problema, a ni oni koje sam prevozio. Ima neka sila božja koja nas je čuvala sve te godine”, ubijeđen je on.

● rosaNDa ČeZNula

Za DruGoM oBaloM

Rosanda Drobnjak iz Bjelojevina od svoje kuće na desnoj obali Tare bila je vazdušnom linijom od asfalta na drugoj strani rijeke udaljena svega oko 200 metara. Ali kako nije bilo mosta ta se udaljenost činila ogromna. I zato se ona iselila 2000. godine iz svoje kuće.

“Stalno smo svi priželjkivali taj most, od djetinjstva smo maštali o njemu. Maštali smo da teške stvari ne nosimo kilometrima ili na konju po 2-3 sata puta od Bjelojevine do Gostilovačkog mosta koji se nalazi uzvodno. Preko Tare danas stižemo za 20 minuta”, kaže Rosanda.

Sjeća se da su mještani nekada koristili i prelaz u Đavolim lazima, gdje je bila mostika, koja je i tada bila opasna po život, jer se silazilo niz strme litice od Crnih poda. Đavolje lazi su prvi put urušene 1978, a od 1991. godine više nije bilo bezbjedno prelaziti preko. “Sa izgradnjom mosta sa zadovoljstvom se vraćamo u selo”, veselo kaže ova mještanka.

20 KULTURA PREPORUÄŒUJE

DVOJNIK, FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI IZDAVAČ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 6,30 EURA

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

PRIZNANJA

Braći Koen nagrada kritike Film o folk sceni GrinviÄ? VilidĹža trijumfovao u Njujorku

Ovaj roman se bavi unutraĹĄnjom, psiholoĹĄkom borbom glavnog lika, koji se konstantno susreće sa drugim Ä?ovjekom, fiziÄ?ki njemu identiÄ?nim, ali samouvjerenim, agresivnim, ekstravertnim, nekim ko ima apsolutno suprotne osobine od onih koje karakteriĹĄu protagonistu priÄ?e. Ovaj dvojnik poÄ?inje da preuzima kontrolu nad njegovim Ĺživotom, pokuĹĄavajući da uniĹĄti njegov ugled i poloĹžaj u javnom Ĺživotu u ruskoj birokratiji, ali i unutar druĹĄtvenog kruga. U nemogućnosti da pobjegne od konstantnog prisustva svog dvojnika, odjednom, Ä?ak i najobiÄ?niji svakodnevni dogaÄ‘aji dobijaju uĹžasavajuće posljedice i Goljatkin, glavni lik, će se ubrzo naći na ivici nervnog sloma‌

DISKRETNI HEROJ, MARIO VARGAS LJOSA IZDAVAÄŒ: NOVA KNJIGA, POD GORICA, CIJENA: 9,60 EURA Melodrama, puna humora i razigranosti Ä?ija je radnja smjeĹĄtena u danaĹĄnjem Peruu. PriÄ?a paralelno prati Ĺživote dvojice junaka, Ismaela i Felisita. Ismael je beskompromisni, bogati vlasnik osiguravajuće kuće u Limi. On priprema osvetu sinovima besposliÄ?ara, koji su pokuĹĄali da ga ubiju. Nasuprot njemu, Felisito je njeĹžni i pedantni privrednik iz Pijure, koji pokuĹĄava da se izbori sa ucjenjivaÄ?ima. Nijedan nije borac za opĹĄtu pravdu, ali obojica se uzdiĹžu iznad sveopĹĄte osrednjosti da bi Ĺživjeli u skladu sa svojim snovima i idealima‌ Roman sadrĹži nove momente koji do sada nisu bili karakteristiÄ?ni za Ljosu. Za razliku od ranijih djela u kojima su oÄ?evi preuzimali uloge negativaca, ovdje su one dodijeljene sinovima.

O LJUBAVI I DRUGIM DEMONIMA, GABRIJEL GARSIJA MARKES IZDAVAÄŒ: NOVA KNJIGA, PODGORICA, CI JENA: 7,90 EURA Dragulj svjetske knjiĹževnosti i najljepĹĄi autorov doprinos juĹžnoameriÄ?koj knjiĹževnosti. DjevojÄ?ica umire. Kosa i dalje raste. Dvjestotinak godina kasnije, ispod poruĹĄene crkve raspliće se bakarna griva duga preko dvadeset metara i jedna priÄ?a o strasti i ljubavi. PriÄ?a jedne nestaĹĄne dvanaestogodiĹĄnje djevojÄ?ice, koja će morati da plati visoku cijenu za izbore koje je nesvjesno napravila. U vrijeme strahovlade ĹĄpanske inkvizicije, igrom sluÄ?aja, djevojÄ?ica biva optuĹžena za savez sa Ä‘avolom i biva primorana da krene trnovitim stazama. Na tom teĹĄkom putu će sresti opata kome je povjerena sveta misija da pomenuti savez raskine. I u nevjerovatnim uslovima deĹĄava se ljubav...

AmeriÄ?ko udruĹženje filmskih kritiÄ?ara proglasilo je najboljim filmom 2013. godine “Inside Llewyn Davisâ€? braće Koen, koji su dobili i nagradu za najbolju reĹžiju, a glavna zvijezda njihovog filma Oskar Ajsak za najboljeg glumca. DĹžoel i Itan Koen trijumfovali su na 48. godiĹĄnjoj dodjeli nagrada AmeriÄ?kog udruĹženja filmskih kritiÄ?ara, odrĹžanoj 4. januara u Njujorku.

UdruĹženje okuplja 56 filmskih kritiÄ?ara iz cijele zemlje, a braća Koen pobijedila su većinom glasova. Braća Koen su, inaÄ?e, premijer-

no prikazala film “Inside Llewyn Davisâ€? 2013. u Kanu, a osvojili su Gran pri Ĺžirija tog francuskog festivala na kojem su 1991. godine dobili Zlatnu palmu za “Barton Finkâ€?.

Osim braće Koen i Ajsaka, koji igra glavnu ulogu u njihovom filmu o fiktivnom folk pjevaÄ?u 60-ih godina 20. vijeka u GrinviÄ? VilidĹžu, nagraÄ‘ena je i Kejt BlanÄ?et za ulogu u filmu Vudija Alena “Blue Jasmineâ€?. UdruĹženje filmskih kritiÄ?ara dodijelilo je nagradu za najbolji scenario ostvarenju “Prije ponoćiâ€? (RiÄ?ard Linklater, DĹžuli Delpi, Itan Houk).

DĹženifer Lorens dobila je nagradu za najbolju Ĺžensku sporednu ulogu, za “American Hustleâ€?, a DĹžejms Franko za najboljeg epizodnog glumca, za ulogu u filmu “Spring Breakersâ€?.

Najboljim stranim filmom proglaĹĄen je “Plavo je najtoplija bojaâ€?

Abdelatifa KeĹĄiĹĄa, intimna ljubavna lezbijska priÄ?a, koja je osvojila Zlatnu palmu u Kanu 2013.

Nagrada za najbolji dokumentarni film dodijeljena je kontroverznom i nagraÄ‘ivanom ostvarenju DĹžoĹĄue Openhajmera “Čin ubijanjaâ€?.

STRIP

Novi albumi ÂŞ Ratova zvijezdaÂş Slavni SF serijal dogodine u izdanju izdavaÄ?ke kuće Marvel IzdavaÄ?ka kuća Marvel, jedno od najznaÄ?ajnijih imena u svijetu stripa, od 2015. godine poÄ?eće da objavljuje nove stripove i grafiÄ?ke romane iz serijala “Ratovi zvijezdaâ€?.

Pravo na izdavanje stripova “Ratovi zvezdaâ€? od 1991. godine posjedovala je izdavaÄ?ka kuća Dark Horse Comics, koja će posljednji strip iz ovog serijala sa svojim potpisom objaviti do kraja godine, prenosi ameriÄ?ki Ä?asopis “Rolling Stoneâ€?. “IzdavaÄ? Dark House Comics je objavljivao SW stripove viĹĄe od dvadeset godina i zauvijek ćemo mu biti zahvalni na nevjerovatno velikom doprinosu i odliÄ?noj sarad-

nji koju smo ostvariliâ€?, napisala je u zvaniÄ?nom saopĹĄtenju Kerol Reder, direktorka studija Lucasfilm koji sada djeluje pod okriljem Diznijeve imperije.

S druge strane, u izdavaÄ?koj kući Dark Horse Comics iznenaÄ‘eni su ovakvom odlukom. “IroniÄ?no je to ĹĄto je sve ovo objavljeno u trenutku kada Dark Horse zavrĹĄava svoju najuspjeĹĄniju godinu ikadaâ€?, napisao je izvrĹĄni direktor te kuće Majk RiÄ?ardson na zvaniÄ?nom blogu kompanije. “Ova 2014. godina biće posljednja u kojoj ćemo objavljivati nastavke SW serijala, i potrudićemo se da je uÄ?ini-

mo ĹĄto posebnijom. Znamo da naĹĄi fanovi ne oÄ?ekuju niĹĄta manje. Sila je joĹĄ uvijek uz nas.â€?

Zanimljivo je da je prvi strip inspirisanim junacima iz “Ratova zvijezdaâ€? objavio upravo Marvel, i to 1977. Godine. Nakon toga pod istim izdavaÄ?kim imenom objavljeno je ukupno 107 novih izdanja tokom narednih devet godina.

U knjizi “Kratak vodiÄ? kroz Ratove zvijezdaâ€? bivĹĄi urednik Ä?asopisa “Ratovi zvijezdaâ€? Brajan Rob naveo je da je upravo Marvel svojim izdanjima oznaÄ?io “prekretnicu u SW univerzumuâ€?, inspiriĹĄući dalje objavljivanje romana, video-igara...

KULTURA 21

Ponedjeljak i utorak, 6. i 7. 1. 2014.

PREPORUČUJE

“Divan život”, klasik Frenka Kapre

AvAnture nevAljAle devojčice, MArio vArgAs ljosA Izdavač: LaguNa, cIjeNa: 6,90 eura U vrlo ranom uzrastu Rikardo ostvaruje san koji je u svojoj rodnoj Limi imao otkad zna za sebe: da živi u Parizu. Ali ponovni susret s ljubavlju iz mladosti sve će promijeniti. Mlada djevojka, nekonformista, avanturistkinja, pragmatična i nemirna, izvući će ga iz malog svijeta njegovih ambicija. Svjedoci perioda previranja i procvata u gradovima kao što su London, Pariz, Tokio ili Madrid, koji su ovdje mnogo više nego poprišta dešavanja, oboje će vidjeti kako im se životi prepliću, ali se u potpunosti ne podudaraju.

ĆelAvA pevAčicA, ežen jonesko Izdavač: PaIdeIa, Beograd, 2006, cIjeNa: 3,90 eura Jonesko sebi, kao avangardnom autoru koji odlučno okreće leđa priznatom pozorištu, nameće obavezu bježanja od realizma i psihologizma. Stoga tradicionalnu formulu oslobađa „njenih dronjaka“, tih njenih slučajnih elemenata koji su, od tada, smatrani kao zastarjeli, da bi isključivo sačuvao arhetipsku strukturu: spori prolog, razvoj koji ide ka nekom paroksizmu i pad.

Liste

Filmski praznici Nova godina i Božić pravo su vrijeme za filmofile Vuk Perović

P

rvi na listi božićnih filmova skoro je uvijek isti jer se još nije našao taj kome bi pošlo za rukom da nadmaši velikog Frenka Kapru i njegov “Divan život” iz daleke 1946. u kom je briljirao Džejms Stjuart.

To ostvarenje suvereno nosi titulu najboljeg prazničnog filma, iako svake godine neko pokušava da ga skine sa trona. Praznična lista mora da sadrži i filmove za sva vremena, ali bi trebalo da se nađe prostora i za ugodna iznenađenja.

Trostruki oskarovac Frenk Kapra bio je reditelj koji je na najbolji način na veliko platno znao da prenese sintagmu “američki san”.

Sa “Divnim životom” (It’s a Wonderfull Life), pričom o bankaru koji želi da izvrši samoubistvo što zahtijeva anđeosku intervenciju, Kapra je osvojio cijeli svijet, a njegovo ostvarenje je skoro pa nepobjedivo na listima prazničnih filmova.

Sam Kapra je smatrao da film govori prije svega o vjeri u sebe i sopstevene mogućnosti. “Divan život” je tek sedamdesetih godina prošlog vijeka postao praznični klasik, što je iznenadilo i samog Kapru. “Film ima svoj život i ja na to ne mogu da utičem. Ja sam kao roditelj čije je dijete postalo predsjednik. Ponosan sam, ali je dijete to koje je uradilo sav posao”, rekao je Kapra u jednom intervjuu. S obzirom na status filma, informacija da je za 2015. planiran nastavak ne zvuči glupo, ali je teško očekivati da mo-

že biti i blizu Kaprinoj majstoriji u kojoj je briljirao omiljeni glumac Alfreda Hičkoka, Džejms Stjuart.

“Sam u kući” Krisa Kolumbusa je takođe postao neizostavna lektira uz bogate novogodišnje trpeze. Glumac Mekoli Kalkin zuvijek je ostao Kevin Mekalister, desetogodišnji dječak koga mnogočlana porodica zaboravlja kući, a on je prinuđen da se obračuna sa dvojicom lopova koji praznika vide kao idealnu priliku za pljačku.

Remek-djelo Džona Mektirnana “Umri muški” sa Brusom Vilisom kao danas legendarnim Džonom Meklejnom kao okrilje za glavnu radnju ima Božić u Los Anđelesu, što ga je učinilo akcionim prazničnim klasikom. Za one koji više cijene svoju nježniju stranu “U stvari ljubav” (Love, actually), filmski mozaik reditelja Britanca Ričarda Kertisa postao je nezaobilazan. Zaraznom se ispotavila i pjesma iz filma “Christmas is All Aro-

und”, svojevrsna parodija na “Love is All Around” grupe The Troogs koju je doduše slavnom učinio sastav Wet Wet Wet, obradivši je za soundtrak filma “Četiri vjenčanja i sahrana” za koji je upravo Kertis pisao scenario. “Bilo mi je užasno zabavno da natjeram Britance da ponovo slušaju istu pjesmu”, rekao je Kertis.

Za sasvim drugačiji Božić pobrinuo se Bili Bob Torton kao “Nevaljali Djeda Mraz” (Bad Santa) u filmu Terija Zvigofa, reditelja hvaljenog “Ghost Worlda”. Rađen po scenariju danas mnogo poznatijeg tandema Glen Fikara i Džon Rekua (“Volim te, Filip Moris”, “Crazy, Stupid, Love), “Nevaljali Djeda Mraz” je sve ono što ne bi trebalo da se dešava toko porodičnih praznika. Zato je i tako dobro.

Na listi ima mjesta i za jednom superheroja, Betmena. Nevaljalci ne prave pauzu ni tokom Božića, a Betmen (Majk Kiton) je u saradnji sa Ženom mačkom (Mišel Fajfer) morao da oslobodi Gotam od opsanog Pingvina (Deni De Vito) u “Povratku Betmena” Tima Bartona.

Da Barton jednostavno voli Božić pokazao je i u animiranom “Noćna mora prije Božića” (Nightmare Before Christmas) koji je doduše režirao Herni Selik po Bartonovoj priči. Barton je upravo bio zauzet Betmenom, ali filmu ne nedostaje njegove prepoznatljive atmosfere.

Francuski adut zanimljiv izbor za Božić bi mogao da bude i film Fransoa ozona “osam žena”. osmišljen u stilu romana agate Kristi, ostvarenje u kom igraju neke od najboljih francuskih glumica danas, govori o damama koji bi tokom praznika trebalo da riješe misteriozno ubistvo. Film je omaž srećnim vremenima Holivuda i inspirisan je ostvarenjem džordža Kjukora “Žene” iz 1939.

gojine utvAre, žAn-klod kArijer i Miloš ForMAn Izdavač: LaguNa, 2006, cIjeNa: 6,51 eura Duh revolucije širi se zapadnim svijetom osamdesetih godina XVIII veka. Govori se o bratstvu, jednakosti i slobodi, padaju kraljevske glave, svijet se preobražava. Za to vrijeme u Španiji, pod vođstvom mladog, ambicioznog crkvenog velikodostojnika Lorenca Kasamaresa, ponovo jača uticaj inkvizicije. Ines Bilbatua, kćerka uglednog baskijskog trgovca i prelijepa muza najvećeg španskog umjetnika toga doba, službenog dvorskog slikara Fransiska Goje, nepravedno je optužena za jeres i bačena u tamnicu. Goja pokušava da izbavi Ines, i sâm Lorenco voljan je da pomogne, ali dolazi do neočekivanog zapleta: Lorenco i Ines zbližavaju se u inkvizitorskoj ćeliji. Zabranjena ljubav produbljuje tragediju. Dvadeset godina kasnije, Lorenco se suočava sa mračnim amanetom prošlosti...

lov nA roMelA, stiven presFild Izdavač: LaguNa, Beograd, 2013, cIjeNa: 8,00 eura

Jesen 1942. – sjevernoafrička pustinja.

Nacisti su pregazili Evropu, a feldmaršal Ervin Romel i njegov Afrički korpus potukli su britansku Osmu armiju i hrle prema dragocjenim naftnim poljima Bliskog istoka. Ako tenkovi Pustinjske Lisice osvoje te izvore, Hitler će imati dovoljno goriva za uspješnu ofanzivu protiv Crvene armije. Britanska vlada sve nade polaže u smjeli plan: poslaće malu, vrhunski obučenu ekipu komandosa, Pustinjsku grupu za daleka dejstva, u nepijateljsku pozadinu da ubije Romela.

o životu, sMrti i doručku, toni pArsons Izdavač: LaguNa, Beograd, 2011, cIjeNa: 7,90 eura

Ovo je knjiga o životu savremenog muškarca. Objašnjava nam šta se događa u njegovoj glavi, u njegovom srcu i u njegovim pantalonama, i zašto. Ovo je knjiga o zvuku pravih pušaka i dodiru silikonskih grudi. O tome šta učiniti kad huligani psuju a vi ste s djetetom. O instant seksu, o seksualnoj tremi i u tome zašto su fudbal i automobili otišli do đavola. S istom onom nemilosrdnom pronicljivošću koja karakteriše njegove bestselere kao što je Čovek i dečak, Parsons nam objašnjava zašto je kriza srednjeg doba samo mit i poseže za osetljivom temom poslednjeg oproštaja od roditelja. Otkriva nam kako osmijeh Bobija Mura, istinska ljubav i boks mogu spasti savremenog muškarca...

22 ZABAVA

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

SEVERINA

Želim sebi duhovitog frajera u 2014. godini

Regionalna pjevačica zacrtala je velike planove za 2014. godinu, ali kako su joj se ostvarile sve želje u protekloj godini, u ovoj bi željela da dobije bebu.

Sebi želim duhovitog frajera, a svom sinu sestru otkrila je Severina Vučković svoje novogodišnje planove

Đole i Vesna Đogani dobili su ćerku kojoj su dali ime Laura. Pjevačica sa porodila preksinoć oko ponoći, a i ona i beba se osjećaju odlično.

Beba je teška 3.500 grama i dugačka 51 centimetar.

On i Vesna već imaju sina Adriana, a Đole ima i dvije kćerke iz braka sa Slađom Delibašić.

Zanimljivo je da je Đole prije dva mjeseca postao i djeda kada je njegova kćerka Silvija na svijet donijela djevojčicu.

za Exkluziv.

Objasnila kako su joj se u 2013. godini ostvarile sve želje koje je zacrtala, pa se nada da će i 2014. biti podjednako uspješna. Naime, ona želi da njen, uskoro dvogodišnji, sin Aleksandar dobije društvo, po mogućnosti djevojčicu.

Imitiraju me muškarci sa velikim stomacima Folk zvijezda Svetlana Ceca Ražnatović je prokomentarisala u emisiji “Magazin in” da nju nikada žene ne imitiraju.

“Mene nikada žene da imitiraju, stalno muškarci sa ovolikim stomacima”, rekla je Ceca.

Treba podsjetiti da je Cecu u emisiji “Tvoje lice zvuči poznato” imitirao Aleksa Jelić, koji je na zanimljiv način uradio paradu na njen spot “Da raskinem s njom” gdje se folk diva u vrlo pripijenoj odjeći “češe” o zidu. E.Z.

ANKETA

Svi bi da vide pornić Kejt Midlton i princa Vilijama U tradicionalnoj anketi najpoznatije svjetske kompanije za proizvodnju filmova za odrasle “Vivid Entertainment”, prvo mjesto na listi parova čiji bi pornofilm ljudi želeli da vide zauzimaju Kejt Midlton i princ Vilijam!

Na drugom mjestu se nalaze Keti Peri i Džon Majer, dok su treći Bijonse i Džej Zi. Solidno četvrto mjesto su osvojili Kanje

Vest i Kim Kardašijan, a na listi se, između ostalih, nalaze i Bred Pit i Anđelina Džoli kao i Dženifer Aniston i Džastin Teru.

Ovo je treći put da britanski kraljevski par zauzima prvo mjesto na ovoj listi, a po riječima Stivena Herša, osnivača firme “Vivid”, popularnost Kejt i Vilijama je još više porasla nakon što je Midltonova rodila sina Džordža.

VIKIPEDIJA KATARINE RADIVOJEVIĆ

Jahala jednoroga i pisala rad iz nuklearne fizike Tokom jučerašnjeg dana nepoznata osoba “poigrala” se sa podacima glumice Katarine Radivojević, i to tako što je dodala jedan pasus u šaljivom kontekstu.

Nakon nekoliko uvodnih rečenica i osnovnih podataka o glumici dodat je tekst sljedeće sadržine: “Osnivač je moderne poezije i zaslužna je za sva umjetnička ostvarenja koja će u budućnosti biti stvorena. Takođe, njen rad u polju elektronike, mehani-

● FOTO priča

Naomi počela odmah radno Legenda manekenskog svijeta Naomi Kembel fotografisala se za naslovnu stranu januarskog izdanja prestižnog magazina Harper’s Bazaar i tom prilikom zasijala u haljini sa potpisom Dolce&Gabbana.

Povodom novogodišnjeg slavlja, Britanka se zaputila u Keniju, gdje se na plaži izležavala u ružičastom bikiniju i tako pripremala za uzbuđenja koja joj donosi nova godina.

Ona uskoro kreće sa snimanjem nove sezone maneken-

REZULTATI ZA 2013.

Pjesma Robina Tika prodata u 6,5 miliona primjeraka Džastin Timbrlejk je možda odnio titulu po broju prodatih albuma u 2013. godini, jer je njegov “The 20/20 Experience” prodat u 2,43 miliona primjeraka, ali je među najprodavanijim singlovima na prvom mjestu Robin Tik i pjesma “Blurred Lines” koju su sa njim radili Farel Vilijams i T.I. Ljetnji hit umjetnika čiji je performans sa Majli Sajrus na MTV VMA prošle godine bio jedna od tema o kojima se najviše pričalo u muzičkom svijetu za vrijeme 2013. prodao je nevjerovatnih 6,5 miliona digitalnih kopija pjesme, što ga je postavilo na prvu poziciju ispred dvojca Macklemore & Rajan Luis i njihove pjesme “Thrift Shop” koja je prodata u 6,15 miliona primjeraka. Osim

ovoga, Macklemore & Rajan Luis su jedini koji imaju dvije pesme među top 10 naprodavanijih u prethodnoj godini - “Can’t Hold Us” se nalazi na osmoj pozicij isa prodatih 4,26 miliona primjeraka. Ipak, Robin je uspio da osim nagrade za najprodavaniji singl osvoji i jedno manje laskavo priznanje u vidu “seksiste godine” zbog spota za pomenutu pjesmu.

Deset godina nakon lansiranja iTunes Store i nakon što je SoundScan počeo da prati digitalnu prodaju, 2013. je prva godina u kojoj se osjetio pad u ovim oblastima, prema navodima magazina Billboard. Sve u svemu, prodaja pojedinačnih singlova je opala za 6% u odnosu na prethodnu godinu.

Top lista 10 najprodavanijih

ke, nuklearne fizike i matematike poznat je širom svijeta. Otkrila je jedan od načina za generisanje visokofrekventne struje, dala je značajan doprinos u prenosu i modulaciji radio-signala, a ostali su zapaženi i njeni radovi u oblasti rendgenskih zraka. Pored toga, zajedno sa Polom Alenom osnovala je Majkrosoft, gdje je donedavno bila predsjedavajući upravnog odbora i glavni softverski arhitekta. Sve to je posti-

singlova: 1. Robin Tik feat. T.I. & Farel “Blurred Lines” (6,5 miliona) 2. Macklemore & Rajan Luis feat.

Wanz - “Thrift Shop” (6,15 miliona) 3. Imagine Dragons - “Radioactive” (5,5 miliona) 4. Florida Georgia Line - “Cruise” (4,69 miliona) 5. Lorde - “Royals” (4,42 miliona) 6. Keti Peri - “Roar” (4,41 miliona) 7. Pink feat. Nate Ruess - “Just Give Me A Reason” (4,32 miliona) 8. Macklemore & Rajan Luis feat. Rej Dalton - “Can’t Hold us” (4,26 miliona) 9. Bruno Mars - “When I Was Your Man” (3,93 miliona) 10. Rijana feat. Miki Eko - “Stay” (3,85 miliona)

skog šou programa The Face, a premda je proslavila svoj 43. rođendan, ponude za modna snimanja i dalje neprekidno stižu na njenu adresu.

Dokaz tome je i naslovna strana novog izdanja časopisa Harper’s Bazaar za Singapur, na čijoj naslovnoj lijepa Naomi izgleda apsolutno zanosno.

Naomi je pozirala u fascinantnoj haljini svojih dobrih prijatelja iz dvojca Dolce&Gabbana.

gla baveći se crnom magijom i uz pomoć svoje natprosječne inteligencije. “Svijet još nije spreman za osobu poput mene”, rekla je jednom prilikom i odjahala na svom jednorogu u nove avanture”.

Ubrzo, ovaj sporni internet sadržaj je uklonjen sa Vikipedije.

Da podsjetimo, Vikipedija predstavlja otvoren sajt na kojem svaka osoba može da mijenja podatke.

(Telegraf.rs, Mondo)

ZABAVA 23

PONEDJELJAK i utOrAK, 6. i 7. 1. 2014.

INTERVJU

Možda sam uobražen, ali to je moj svijet Željko Joksimović za Dnevne novine kaže da će na novom albumu biti dosta numera Leontine Vukomanović, komentariše suđenje u X faktoru, ali i da priprema dječju sobu Zlatko Šebek, foto: Miloš Ćetković

Ž

eljko Joksimović, nastupio je 1. januara ispred Starog grada u Budvi, gdje je pred nekoliko hiljada ljudi izveo neke od svojih najvećih hitova. Jedan od najoštrijih sudija u X faktoru, uveliko se priprema za najljepše dane, jer će za nekoliko mjeseci postati otac. U 2013. obnovio je saradnju sa nekadašnjom djevojkom Leontinom Vukomanović, a u razgovoru za Dnevne novine govori o novim planovima, X faktoru, ali i o uređenju dječje sobe.

Šta ste poželjeli u Novoj godini?

Kreće Nova godina i treba da pozitivno da razmišljamo da budemo zdravi, a svojim radom ili neradom možemo da doprinesemo svojoj budućnosti.

Kakvi planove imate za ovu godinu?

Ja volim da planiram. Onaj koji ne planira je isplanirao da propadne. Puno radim na novom albumu, na prvom internacionalnom koncertu koji je zakazan za februar 2014. godine i moram da priznam da zbog toga imam tremu jer je to prvi takav nastup pred potpuno stranim ljudima.

Kakav je Željko privatno?

Trudim se da i u X faktoru budem objektivan, da sa kandidatima radim kako treba, ispitam ih i vidim koliko mogu, odnosno radim sve kao što bih ja radio da sam na njihovom mjestu.

D a li je X faktor ispunio očekivanja?

Pa neke stvari bi promijenio, a neke takmičare vratio. Nemam pravo da govorim koga jer bi bilo previše lično. Mislim da radimo dobar posao, kolege i ja. Ne kažem da smo bezgrešni, jer svi griješe ali taj format takmičenja je takav da može nekom i da pomogne i da odmogne. Tako da oni pravi iako su slučajno ispali iskreno se nadam da u njihovim glavama ima entuzijazma da se vrate tamo gdje su stali. Volim što smo regija gdje ima mnogo talentovanih ljudi.

Priča se da ste uobraženi, kako to komentarištete?

Razmišljao sam o tome, ali sam shvatio da nijesam uobražen. Možda to samo tako izgleda. Ma, nemam pojma možda i jesam, ali ne bih rekao da je tako. Imam svoj svijet, ako se stiče takav utisak i neko to naziva uobraženošću onda nemam šta

da kažem. Zaista takve stvari ne komentarišem.

Da li će Vam Leontina uraditi još neku numeru?

Ima još nekoliko njenih pjesmama na mojoj budućoj ploči.

Prije deset godina sam rekao da je ona talentovan autor i eto ta saradnja i dana danas traje. ‘Ludak kako ja’ je oborio sve rekorde gledanosti na Jutjubu. Ako je nešto kvalitetno i dobro i publika će to prihvatiti, kakav je bio slučaj i sa ovom pjesmom.

Bili ste na finalu britanskog X faktora. Kakvi su utisci?

Bio sam nekoliko puta na Eurosongu, kao voditelj - domaćin i pjevač i tek tada sam vidio šta se dešava iza kulisa i nekako sam sada povezao to iskustvo sa X faktorom u Londonu. Naravno, u nešto manjem obimu, ali zaista je sve besprekorno organizovano. Razlika između engleskog i našeg je u publici. Tamo publika mnogo više podržava takmičare i ima mnogo više izgrađen kult izvođača, zvijezde sa kojom se poistovjećuju. Volio bih da se trend koji sam zapazio u Londonu i koji je nekada postojao u Jugoslaviji vrati, da se njeguju zvijezde i podržavaju izvođači.

Da li je u vašoj grupi pobjednik prvog regionalnog X faktora?

Nijesam gledao ranije format X faktora i tek sada sam svjestan da se sudije između sebe takmiče i da je podjednako važno koga će oni najbolje da spreme. Ne možemo mi da uradimo nešto puno za ovako kratko vrijeme, ali možemo da olakšamo uz dobre i konstruktivne savjete koji mogu biti presudni za njihovo predstavljanje. Volio bih da pobijedi neko iz moje grupe. Opet mi ne bi bilo žao da pobijedi i neko iz druge grupe ukoliko je dovoljno talentovan i dobar.

Birate pjesme svojim takmi-

čarima. Da li ste na mukama?

Moram da priznam da jesam, jer imam dosta mimoilaženja sa produkcijom. Jer oni imaju svoju viziju, a ja sam taj koji je više vremena sa njima. Da osjetite

izvođača, šta on može da otpjeva je umjetnost. Ne kažem da ne postoji muzički urednik, ali prosto ako su nas pozvali moraju da nam vjeruju. Oni sada imaju veliki tremu, prva emisija uživo je

7. januara, a više ništa nije u koncima žirija već publika bira, tako da im predstoji težak period.

Jeste li pripremili dječiju sobu?

Pripremićemo (smijeh)!

NEVENA BOŽOVIĆ

Ljubavne scene na planini Pjevačica Nevena Božović, jedna od zvijezda posljednjeg serijala “Prvi glas Srbije” snimila je spot za pjesmu “Znam da noćas gubim te”.

Video je snimljen na Kopaoniku.

Izabrani su najljepši predjeli planine za snimanje spota.

U videu sa Nevenom, glumi najbolji savremeni baletski igrač Srbije, Nikola Tomašević koji je dobitnik nagrade “Smiljana Mandukić” dodijeljene u Narodnom pozorištu.

HOT! Džen Selter (20) iz Njujorka, vlasnica je najpopularnije zadnjice, koja ima više od 1,3 miliona fanova na Instagramu.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2623 SUDOKU 2013-12-18

Medium level

Teža

5

3

1

7

7

9

1

1

7

4

3 9

2

4

8

8 4

3

5

1

Play sudoku online at:

1

5

7

www.sudokukingdom.com

5

9

1 8

8

6

9

Lakša 2013-12-17

Daily Sudoku puzzle No. 2622

Medium level

8 4

3

1

5

6

4

6

2

7

4 9

1

1

7

6

2

Page 1/2

2

5

3

Play sudoku online at:

4

1

Play sudoku online at:

2

5

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7 ZANIMLJIVO

Amerikanac Stiv Tran, je osvojio prije nekoliko dana rekordni džekpot u istoriji lutrije Sjedinjenih država!Ono što je interesantno Stiv je skroz smetnuo s uma da je i kupio lutrijski tiket.

Kako je on rekao loto listić vrijedan 324 miliona dolara nedeljama je stajao na komodi u njegovoj kući prije nego što se sjetio da provjeri dobitne u ovom slučaju loto brojeve.

Kao i mnogi drugi žitelji Sjeverne Kalifornije, dostavljač pošiljki pitao se ko je taj srećnik koji je 17. decembra osvojio milionski dobitak, i ne sanjajući da je ta misteriozna osoba upravo on.

“Svi su bili radoznali da saznaju ko je to”, izjavio je Tran. Ubrzo nakon izvlačenja, jednoj ženi iz Džordžije isplaćena je polovina nagrade od 648 miliona dolara, a zvanični-

ci su znali da je drugi dobitnik kupio tiket u prodavnici “Dženifers gift šop” u San Hozeu.

Tran je, međutim, zaboravio na listić, koji je stajao na polici, među hrpom promašenih tiketa. Prije nekoliko dana, u tri sata ujutro, Tran se probudio usred noći i sjetio se da je bio u San Hozeu.

Provjerio je brojeve i probudio suprugu.

1

4

Puzzle solution:8

Sudoku puzzle No. 1880 2011-12-06 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1899 2011-12-25 1

5

9

3

8

6

2

4

7

8

1

6

3

9

5

4

7

2

6

7

2

9

4

1

5

8

3

4

9

2

7

6

1

8

3

5

8

3

4

5

2

7

9

1

6

3

5

7

4

2

8

1

6

9

5

1

7

4

3

9

8

6

2

5

3

8

1

7

4

9

2

6

2

8

6

1

7

5

4

3

9

9

6

1

8

5

2

3

4

7

9

4

3

8

6

2

1

7

5

2

7

4

6

3

9

5

8

1

7

6

1

2

9

4

3

5

8

6

2

9

5

8

3

7

1

4

4

2

8

7

5

3

6

9

1

1

8

5

2

4

7

6

9

3

3

9

5

6

1

8

7

2

4

7

4

3

9

1

6

2

5

8

VICEVI

Zaboravio listić od 324 miliona dolara

9 Puzzle solution:

1

Posle 40 godina u braku,Page Mujo1/2 i Fata otišli kod doktora na pregled. Doktor prvo pregleda Muju i kaže: - Mislim da je sve u redu sa vama, da li imate nekih problema?

Mujo malo razmisli pa odgovori: - Pa ništa posebno, doktore, osim što, kad vodim ljubav sa ženom prvi put, onda je sve u redu, ali kad krenemo u drugu rundu, počnem jako puno da se znojim!

Posle Muja, ulazi Fata u ordinaciju, doktor je pregleda i kaže: - Mislim da je i sa vama sve u redu, ali mi vaš suprug kaže, da kada vodite ljubav prvi put, sve je ok ali se drugi put počne jako puno znojiti. Znate li možda, zašto?

- Doktore, naravno da znam, prvi put je u januaru, a drugi u julu! *** Vodi pandur jednog čovjeka u zatvor. Čuje se galama i pita on policajca: - Kakva je to galama?

- Ma ništa, kolege izvršavaju smrtnu kaznu na električnoj stolici.

- A zašto osuđenik toliko viče?

- Nestalo struje pa ga dovršavaju na svijeću! *** Žena pita muža: - Gdje si bio, sad je 7 izjutra?

- Pa, bilo momačko veče kod Pere, pa sam otišao…

- Uuu, mora da si navatao neku pa se drao cijelu noć!?!

- Ma jok, šta ti je? Odakle ti to?

- Jaaoo, nemoj bre molim te da me farbaš, k’o da ja nikad nisam bila na momačkoj večeri… *** Posle tri godine rada u Njemačkoj, vraća se Mujo kući, kad u kući troje djece. Mujo: - Fato, čija su to djeca?

Fata: - Naša, rodila trojke!

- Zašto je ovo jedno crno, da nije od ovih Unprofor-aca?

- Svinjo, kako ti je to samo palo na pamet, to ti je do one genetike!

- Oprosti, Fato, jeste genetika, sad se sjetih da je babo radio u rudniku!

SLOBODNO VRIJEME 25

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

NEZVANIČNO Milutine, ostalo mi je još malo do penzije, oću li vam nedostajati kad odem?

Nemoj me na to podsjećat’, ne smijem ni da mislim o tom danu!

A nemoj pričat’, a što ću ja bez njega?

A da predložimo da on bude doživotni poslanik?

Jesi li čuo da će Miško u penziju?

Word Search Puzzle #R331ZKOSMOSMJERKA

HOROSKOP

J

J

Y

C

Z

S

D

N

E

S

R

O

W

A

U

T

G

O

K

K

I

V

S

E

I

S

U

B

M

W

G

N

I

C

A

R

G

R

E

E

T

S

B

Y

A

F

I

E

L

A

N

K

B

N

E

T

O

H

B

I

L

R

P

E

I

M

A

I

Z

E

T

V

G

G

L

W

O

D

S

Z

R

P

B

M

L

W

E

U

B

S

H

T

U

R

N

S

U

L

I

M

P

R

E

S

S

I

O

N

A

B

L

E

U

M

O

A

C

L

S

W

H

M

C

P

L

H

B

O

S

T

L

O

M

E

A

R

L

Y

S

S

K

P

V

I

L

L

A

S

L

N

E

E

K

T

R

E

W

O

H

S

S

T

O

P

D

R

C

L

C

S

I

N

M

A

T

E

N

I

A

S

I

E

G

A

R

S

R

E

N

N

A

L

P

H

P

P

ADIES Aides AMASS Amass BAGGY Baggy BARNACLE Barnacle BROOK Brook BUILT Built BULLS BUSIES Bulls CONFIGURATIONS Busies DIKES Configurations EARLY Dikes

GRACING Greets GREETS Halon HALON Hapless HAPLESS Helmets HELMETS Housings HOUSINGS Impressionable IMPRESSIONABLE INMATE Inmate JUMBO Jumbo LARKS Larks LEAVE Leave

MAIZE Mopes MOLTS Motoring MOPES Overcoat MOTORING Pager OVERCOAT Pelts PAGER Picks PELTS PICKS Plaid PLAID Planners PLANNERS Shower SHOWER

SPARESE Thanks SPINES Villas SWILL Wails THANKS Wands VILLAS Worries WAILS Worsen WANDS WORRES Wreck WORSEN WRECK

OVAN Izgleda kao da Vam saradnici zamjeraju, da lične interese stavljate u prvi plan ili da često sprovodite poslovnu samovolju. Ipak, zaoštrena poslovna klima motivisaće Vas da izmirite svoje finansijske obaveze.

BIK Ukoliko Vam je stalo da sačuvate dobar poslovni rejting, morate da prihvatite nečiji uticaj. Suviše ste ponosni i ne želite da progovorite o problemima koji Vas sputavaju.

U ljubavnom životu, nema razloga da se zavaravate velikim iluzijama.

BLIZANCI Stalo Vam je da se izborite za bolju poslovnu poziciju, stoga kategorično insistirate na svojim namjerama. Na sreću djelujete veoma ubjedljivo na okolinu, tako da njihove reakcije potvrđuju Vaša očekivanja. Budite dovoljno diskretni.

RAK Imate utisak da se nalazite ispred drugih i da Vam predstoji novi uspjeh. Potrebno je da se pravilno organizujete kako biste ostvarili uspjeh na različitim stranama. Nemojte dozvoliti da Vas neko ometa ili usporava.

VAGA Po oprobanom receptu ponavljate poznata pravila u poslovno-finansijskoj saradnji, tako da Vas očekuju uspješni rezultati. Vaša dobitna kombinacija predstavlja spoj lijepih i korisnih stvari u različitim pravcima.

ŠKORPIJA Stalo Vam je da pridobijete nečije povjerenje u poslovnim krugovima, djelujete veoma promišljeno u različitim situacijama. Jasno Vam je da se poslovna pravila ili okolnosti brzo mijenjaju. Čini Vam se da neko strogo »kontroliše« Vaše ponašanje.

STRIJELAC Imponuje Vam saznanje, da saradnici imaju dovoljno povjerenja u Vaše znanje ili sposobnosti. Dobre procjene i mudre odluke donose novi uspjeh. Ukoliko se Vaša osjećanja nalaze ispred glasa razuma, to predstavlja dobar predznak.

JARAC Djelujete energično i ne dozvoljavate da neko nepravedno kritikuje Vaše poslovne rezultate. Umjesto da se takmičite u odnosu sa poslovnim rivalima, promijenite svoj stil ponašanja. Uz poslovnu satisfakciju neophodan Vam je porodični mir.

Sparse

Early

Maize

Spines

Gracing

Molts

Swill

Ispija boje i mastila Heder Bil iz Alabame,SAD pati od veoma bizarne zavisnosti. Heder ispiCopyright © Puzzle Baron January 4, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! ja boje! Amerikanka je priznala i šokirala američkui javnost u novoj sezoni TV emisije “Moja neobična zavisnost”.

Heder je inače majka dvoje djece, a boju je počela da ispija prije tri godine te je ona do danas popila oko 11,5 litara.

“Jako je lijep i topao osjećaj dok boja curi niz grlo, skoro kao kad pijete toplo gusto mlijeko. Ipak, dok pijem boju osjećam jak ukus hemikalija koji mi savršeno prija”, izjavila je gospođa Bil. U svom priznanju je prepričala kako joj je najdraža boja iz markera pa ide u prodavnice gdje se oni prodaju kako bi zadovoljila svoju potrebu.

LAV Opterećeni ste novim poslovnim planovima i nagomilanim obavezama. Nemate dovoljno strpljenja za saradnike koji usporavaju poslovni dogovor. Reagujete suviše temperamentno u situacijama kada treba pokazati diplomatske manire.

DJEVICA Djelujete vrlo ambiciozno i želite da ostvarite svoje ciljeve, Vaša snalažljivost donosi sjajne rezultate. Praktičan duh i preduzimljivost garantuju uspješne rezultate na različitim stranama. Prikrivate svoje emotivno raspoloženje u nečijem društvu.

VODOLIJA Predstavili ste svoje poslovne ideje na uspješan način, tako da Vas očekuje moralna i materijalna podrška. Nema potrebe da se suviše eksponirate u društvu saradnika, mudro sačekajte na završnu fazu u poslovnim pregovorima.

RIBE Nema potrebe da precjenjujete lične mogućnosti, prepustite svojim saradnicima da odlučuju o zajedničkim interesima. Postoje situacije koje prevazilaze Vaše znanje i praktično iskustvo. Stalo Vam je do pomirenja sa voljenom osobom.

26 SPORT

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

DA LI STE ZNALI

Da 37-godišnji Ludovik Žuli još aktivno igra fudbal - proslavljeni Francuz koji je nosio dresove Liona, Monaka, Barselone, Rome, PSŽ-a i Lorijena sada nastupa za četvoroligaša Mont dor Azerg. Sa svojim timom napravio je veliki uspjeh savladavši drugoligaša Istr u Kupu Francuske (1:1, prošli na penale) - Žuli je postigao pogodak i to na malom stadionu koji nosi njegovo ime i prezime.

ANALIZA ZORANA KASTRATOVIĆA

Na dobrom putu, ima mjesta za napredak Lavovi se vratili sa turnira u Skoplju, gdje su poraženi od Makedonije i Srbije

TIKET DANA PARMA TORINO TIP 1 UDINEZE SASUOLO TIP 1 LACIO INTER TIP X

KVOTA 2.10

Miloš Pavićević

U

rukometnom gradu - Skoplju - naši najbolji rukometaši prvi put u sklopu priprema za Evropsko prvenstvo u Danskoj su osjetili takmičarski naboj - rivali su bili Makedonija i Srbija, “crveni” su oba puta poraženi od vicešampiona Evrope i pete selekcije sa proteklog EP u Srbiji, međutim s obzirom na desetkovani sastav koji je na raspolaganju imao selektor Zoran Kastratović svakako da nema razloga za nezadovoljstvo.

KVOTA 1.85

KVOTA 3.30

R. VALJEKANO VILJAREAL TIP 2

KVOTA 2.10

SANDERLEND MANČESTER J. TIP 2

KVOTA 1.60

VALENSIJA ATLETIKO M. TIP X

KVOTA 3.40

Bilo je dosta pozitivnih stvari, pogotovo na prvom meču protiv Makedonije, gdje je Crna Gora bila bolji rival u prvih 40 minuta, nakon čega su stvar u svoje ruke preuzele sudije i bukvalno poklonile pet lopti domaćinu.

Mlada garda Perišić, Lipovina, Borozan, Vujović, Radović su dobili šansu, pokazali su da posjeduju potencijal, dok je protiv Srbije bek Miluza Bogdan Petričević bio na visini zadatka, uz standardno dobrog Marka Lasicu.

“Smatram da je turnir bio od velike koristi za nas. Možda je malo prvo poluvrijeme protiv Srbije pokvarilo konačni utisak, ali svakako da je bilo puno pozitivnih stvari”, bile su prve riječi selektora Zorana Kastratovića, koji je zatim kazao šta nije valjalo

prije dva dana.

“Igrali smo našu prepoznatljivu odbranu 3-2-1 u prvom poluvremnu protiv Srbije, ali ona nije funkcionisala onako kako je trabalo. Nijesmo čak ni pipnuli protivnika, nijesmo napravili pravi faul, a pritom smo primili dosta golova. To je na proteklim kvalifikacijama bilo naše oružje i jednostavno se mora igrati mnogo agresivnije i skoncentrisanije. Što se tiče napada, pozicioni je bio korektan, čak i dosta dobar, ali imamo još nedjelju dana da ispravimo neke stvari i siguran sam da ćemo spremni dočekati početak Evropskog prvenstva”.

● PROBLEMI SA POVREDAMA Kastratović je u Skoplju imao dosta problema oko sastava ti-

5

standardnih igrača nije igralo protiv Srbije na pripremnom turniru u Makedoniji - Draško Mrvaljević je zbog povrede otkazao učešće na EP, Mirko Milašević je pod znakom pitanja za šampionat, Stevan Vujović je operisao slijepo crijevo dan pred meč, dok u duelu sa “orlovima” nijesu do kraja igrali ni Nemanja Grbović i Vasko Ševaljević ma. Draško Mrvaljević je odavno otpisan, Mirko Milašević nije ni ulazio u igru, dok je i Stevan Vujović morao “pod nož”(slijepo crijevo). U prvih 15 minuta meča sa Srbijom se i Vasko Ševaljević povrijedio, Nemanja Grbović je

imao problema sa nogom(urasla mu je dlaka) tako da je igrao svega nekoliko minuta.

“Jasno je da imamo velikih problema sa povredama, ali šta je tu je. Moramo se konsolidovati i nastojati da izvučemo maksimum iz onoga šta imamo. Svakako da bi bili mnogo konkurentniji kada bi mogao da računam na sve igrače, te da bi odigrali još mnogo bolje protiv Makedonije i Srbije”, kazao je Kastratović.

● RIVALI NA SKENERU Naš stručni štab - Kastratović, Simić, Nikočević pomno prati sve što rade naši rivali u grupi. Najviše utakmica do sada - čak šest je odigrala Bjelorusija, Švedska je poražena od Brazila, dok Hrvati za sada kriju karte.

“Odlično znamo u kakvoj su formi naši rivali. Dobili smo neke snimke sa turnira u Švajcarskoj, gdje je igrala Bjelorusija i sigurno da nas očekuje težak zadatak u Kopenhagenu. Međutim na dobrom smo putu, jasno je da se ne plašimo nikoga, tako da ćemo nastojati da igramo našu igru i da strpljivo čekamo šansu”, poručio je Kastratović.

SPORT 27

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

NBA: Kad je džabe Pekmenova superpartija SPORTSKI EKRAN

OTVORIO DUŠU

Pošao sam jer ih nije briga za muški rukomet Fahrudin Melić obrazložio zašto je napustio rukometnu reprezentaciju Crne Gore Često su se naši najbolji rukometaši znali žaliti kako nijesu ispoštovani od strane RSCG kako treba.

Iz tako male baze postižu se veliki rezultati, konkurencija u muškom rukometu je paklena, međutim reprezentativci su uglavnom u “svom dvorištu” znali da izraze nezadovoljstvo ukoliko nijesu bili ispoštovani.

Bivši reprezentativac i trenutno jedan od najboljih krilnih igrača na planeti, igrač PSŽ-a Fahrudin Melić je u izjavi za bosanski portal “scsport.ba” otvorio dušu i rekao da se oprostio od reprezentacije, jer je u Crnoj Gori vladala velika nebriga za muški rukomet.

“Bivši saigrači iz Bosne Ratko Đurković i Petar Kapisoda, su me savjetovali da se odazovem pozivu za Crnu Goru, a ja pošto sam rođen u Prijepolju sam to prihvatio i zaigrao. Poslije smo napravili sjajne rezultate plasiravši se na Svjetsko prvenstvo i na Evropsko prvenstvo. Međutim i ti rezultati nisu dovoljni, jer vlada velika nebriga za muški rukomet u Crnoj

Gori, koja ima sjajnu žensku reprezentaciju i u koju se sve ulaže, pa smo ja i još mnogo igrača odlučili da udaljimo od reprezentacije. I godinama se to ponavljalo, uvijek je neki igrač imao opravdanje da se ne pojavi na okupljanju, a stvar nije bila samo u tom opravdanju, već je to problem dublje prirode koji se godinama vuče”, reako je Melić.

Ko l i ko C r n a G o ra m o ž e na Evropskom prvenstvu u Danskoj?

“Sigurno da je veliki uspjeh i sami plasman na EP, kada znamo da je iza Crne Gore ostala Njemačka, jedan takva velesila, ali sa druge strane i od ovih igrača tu ima nekoliko njih koji su se povrijedili i sigurno da će biti teško posebno kada se zna da su tu u grupi Švedska, Hrvatska i Bjelorusija, ali vjerujem da se momci neće predati.

Jer Crnogorci su vrlo borben narod koji se nikad ne predaje, to važi za rukometaše, e sad ostaje pitanje da li se svom tom borbenošću može nadoknaditi nedostatak kvaliteta”, poručio je Melić. M.P.

Može li lošiji epilog - postignete 31 poen, imate 11 skokova, pružite jednu od najboljih partija u NBA ligi, a na kraju izgubite meč!? E, to se desilo, najboljem košarkašku Crne Gore Nikoli Pekoviću.

Popularni Pekmen je protiv Oklahome imao takavučinak, ali Minesota nije uspjela da savlada (111:115) “grmljavinu” zbog Kevina Duranta - vedeta Oklahome je u trijumfu svog tima postigao 48 koševa i tako bacio u sijenku učinke našeg Pekovića i Kevina Lava koji je upisao sjajnih 30 poena.

“Jednostavno, on je sjajan igrač. Odlično se kreće šutira sa raznih pozicija i skoro ga je nemoguće zaustaviti. Kada igra ovako onda je vrlo teško pobijediti Oklahomu”, hvalio je Duranta trener Minesote Rik Adelman.

Meč večeri u Mineapolisu je bio interesantan po još jednoj činjenici - cijela startna petorka “vukova” (Brever 15, Lav 30, Peković 31, Martin 17, Rubio 13) je imala dvocifreni broj postignutih koševa, ali džabe kad ne ide. Džabe, kada je sa druge strane mašina Durantula.

U derbiju Floride radovao se aktuelni vladar najbolje košarkaške lige na svijetu - Majami je bio bolji od Orlanda rezultatom 94:110. “Mađioničari” su bili znatno oslabljeni neigranjem našeg Nikole Vučevića zbog povrede (uganuo članak lijevog stopala), a svima je dobro poznato da je reprezentativac Crne Gore u par prošlih mečeva i te kako mučio Lebron Džejmsa i društvo.

SEMAFOR: Indijana - Nju Orleans 99:82, Orlando - Majami 94:110, Čikago - Atlanta 91:84, Minesota - Oklahoma 111:115, San Antonio - L.A. Klipers 116:92, Finiks - Milvoki 116:100, Portland - Filadelfija 99:101, Sakramento - Šarlot 103:113.

U.R.

PRIPREME

Nećemo se predati bez borbe Budvanska rivijera spremna za meč Lige šampiona sa Belgorodom Jedina sportska ekipa u Crnoj Gori koja nije imala ni dana odmora za praznike bila je Budvanska rivijera - naš najbolji odbojkaškli klub tempira formu za nastavak Lige šampiona.

Plasmanom među 12 najboljih na Starom kontinentu se ponovo podiže rejting crnogorske odbojke, a da su izabranici Siniše Reljića imali malo sreće u žrijebu sigurno da bi ljubitelji ovog sporta u našoj zemlji imali priliku da uživaju u dobroj odbojci još nekoliko utakmica.

Međutim šta je tu je, 15. januara u našu prijestonicu turizma dolazi

bogati Belgorod koji puca na samu titulu u najkvalitetnijem odbojkaškom takmičenju.

“Proteklih dana smo trenirali dosta dobro i mogu biti zadovoljan kako momci rade. Na pravi način se pripremamo za taj duel u kojem je jasno da uloga favorita pripada Rusima, ali nas to previše ne opterećuje. Takođe smatram da smo dosadašnjim partijama u Ligi šampiona svim ekipama poslali jasnu poruku da se nikad ne predajemo, a tako će biti i ovog puta”, rekao je Dnevnim novinama Siniša Reljić.

Strateg Budvana će ovog puta

imati veliki problem na poziciji korektora, s obzirom da je reprezentativac Crne Gore Aleksandar Minić zbog bolje finansijske ponude napusti “narandžaste” i pošao u Iran.

“Poremetilo nas je to što Minića neće biti u sastavu, ali mi jednostavno moramo ići dalje. Šta je tu je, sa njim bi bilo mnogo lakše igrati protiv tako kvalitetne ekipe, ali ponavljam nećemo se predati već nastojati da odigramo možda i najbolju partiju ove sezone. Sigurno da nam motiva neće nedostajati, a nadam se da ćemo imati i veliku podršku sa tribina”, poručio je Reljić. M.P.

12:30 14:30 15:00 15:00 15:45 17:30 17:45 18:00 18:30 19:00 19:00 22:00 02:00

PONEDJELJAK Napoli - Sampdorija, fudbal Alpsko skijanje Udineze - Verona, fudbal Milan - Atalanta, fudbal Ski skokovi Medveščak - Dinamo Minsk, hokej Alpsko skijanje Mega Vizura - Partizan, košarka Lacio - Inter, fudbal Real Madrid - Selta, fudbal Pikado R. Valjekano - Viljareal, fudbal VTA Sidnej

Arenaspor t4 Eurosport Arenasport 3 Arenasport 4 Eurosport SK 2 Eurosport Arenasport 1 Arenasport 4 SK 1 Eurosport SK 3 SK 1

19:00 20:45 20:45 22:00 02:00

UTORAK Pikado Sanderlend - Mančester J, fudbal Nanter - Kantu, košarka Valensija - Atletiko Madrid, fudbal VTA Sidnej

Eurosport Arenasport 4 Eurosport 2 Arenasport 3 SK 2

TRANSFER

Ročesti pojačao Nižnji Novgorod Naš reprezentativac Tejlor Ročesti novi je član Nižnjeg Novgoroda! Iskusni plej je sa učesnikom Evrokupa potpisao ugovor do kraja sezone.

Amerikanac je sezonu počeo u redovima Montepaskija, sa kojim je osvojio Super kup Italije. Na 13

mečeva u italijanskom šampionatu ostvario je učinak od 7,1 poena, 1,6 skokova i tri asistencije po meču.

U Evroligi je odigrao 10 susreta uz prosjek od 6,5 koševa, 1,5 uhvaćenih lopti i 1,7 uspješnih dodavanja.

M.P.

28 SPORT

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

MERKATO

Jednom legenda, zauvijek legenda: Euzebio

Januarski prelazni rok

MILAN

Mekses blizu Monaka Milan bi u januarskom prelaznom roku mogao da proda defanzivca Filipa Meksesa.

Za njega je jako zainteresovan Monako, koji nudi četiri miliona eura “rossonerima”, a trener “kneževa” Klaudio Ranijeri žarko želi da vidi u svom

sastavu plavokosog Francuza.

Klub sa “San Sira” je pojačao odbranu dolaskom Adila Ramija iz Valensije, pa bi vrlo lako mogao da pusti 31-godišnjeg štopera, koji je član tima iz Milanela od 2011. godine, kada je iz Rome otišao u “grad mode”. A.P.

GALATASARAJ

Lov na Marka Marina

Jedini turski predstavnik u osmini finala Lige šampiona Galatasaraj želi da se pojača u januarskom prelaznom roku.

A, prvi na listi želja “lavova” jeste Marko Marin, igrač Sevilje, koji se mnogo sviđa treneru Robertu Manćiniju. Marin bi mogao da zaigra protiv svog bivšeg kluba Čelsija u LŠ, sa obzirom da je do sada nastupao za Andalužane u Ligi Evrope.

Takođe, Galata pokušava da u svoje redove dovede i odličnog Izeta Hajrovića iz Grashopersa, odnosno reprezentativca Bosne i Hercegovine.

A.P.

IN MEMORIAM

Crni biser će sijati zauvijek

REAL MADRID

Levandovski odbio 81 milion Nakon ona četiri gola koja je postigao Realu u polufinalu Lige šampiona Robert Levandovski je zaludio predsjednika “merengesa” Florentina Pereza. On je ponudio Poljaku šestogodišnji ugovor vrijedan čak 81 milion eura, ali se napadač Borusije Dortmund ipak odlučio za Bajern Minhen, čiji će član postati na ljeto. Inače, popularni

Nakon srčanih problema u 72. godini preminuo je legendarni Euzebio - najveći portugalski fudbaler svih vremena i nezaboravni golgeter na zelenim travnjacima “Levangolski” je potpisao već petogodišnji ugovor sa Bavarcima, vrijedan 60 miliona eura. A.P.

ATLETIKO MADRID

Kosta ne ide nigdje

Sve su snažnije glasine da će fenomenalni napadač Atletiko Madrida Dijego Kosta napustiti klub, a takav scenario se ne isključuje ni u januarskom prelaznom roku. Ipak, sportski direktor “kolčonerosa” Ho-

ze Luis Kaminero ima drugačije mišljenje.

“Dijego Kosta neće napustiti klub u januaru. On je nedavno produžio ugovor sa nama i ničim nije pokazao da želi odlazak”, zaključio je Kaminero. A.P.

Aleksandar Popović

N

ovogodišnja idila doživjela je poraz, a fudbalska planeta pretrpjela jedan od najtežih udaraca. U 72. godini preminuo je jedan od najvećih majstora loptanja Euzebio, koji je izgubio bitku sa srčanim problemima. Njegovo srce juče je prestalo da kuca, na veliku žalost svih ljubitelja te čarobne igre između dva gola, u kojoj je on bio i ostao pojam.

On je bio najveći ambasador Portugala, on je poznat po nadimku “crni biser”, zahvaljujući njemu znamo za državu Mozambik, gdje je rođen i odakle je krenuo u pisanje istorije, koja sada čvrsto stoji iza njega i čuvaće ga od zaborava za sva vremena.

“Ponosan sam što će za mene pričati da sam napravio nešto za dobrobit fudbala”, poručio je jednom prilikom titan ove predivne igre i bio je u pravu. Uz Pelea i Dijega Armanda Maradonu, Euzebio da Silva Fereira ostaće upamćen kao jedan od najboljih fudbalera ikada.

On je rođen 25. januara 1942. godine u gradu Lorenco Markez, današnjem Maputu - glavnom gradu Mozambika, koji je tada bio portugalska kolonija. Karijeru je počeo u lokalnom klubu, filijali lisabonskog Sportinga, ali ga je u 19. godini “oteo” Sportingov najveći rival - Benfika, čime je mogla da krene jedinstvena priča, puna uspjeha, titula, golova.

● HET TRIK NA DEBIJU I RUŠENJE REALA

Odmah po dolasku na crvenu stranu Lisabona Euzebio je pokazao kakav je igrač - za Benfiku je u debiju postigao “het-trik”, a u idućih nekoliko godina izrastao u jednog od najboljih igrača Evrope, dostigavši vrhunac 1965. godine, kada je proglašen za najboljeg fudbalera Starog kontinenta. Najveći uspjeh u dresu portugalskog kluba svakako jeste titula evropskog šampiona osvojena 1962. godine pobjedom 5:3 nad Real Madridom, kojem je upravo “crni biser” dao dva odlučujuća gola. A, kada je nakon utakmice veliki Ferenc Puškaš svoj dres poklo-

nio upravo 20-godišnjem Euzebiju, mnogi su to protumačili da je tada slavni Mađar baš u njemu prepoznao svog nasljednika. Čuveni napadač je u dresu Benfike čak jedanaest puta osvojio prvenstvo Portugala, odnosno pet nacionalnih kupova. Bio je najbolji strijelac Portugala čak sedam puta, a u dva navrata i zlatna kopačka Evrope. Sa 46 golova u evropskim kupovima Euzebio je trenutno na sedmom mjestu najboljih strijelaca u eurokupovima svih vremena. Ukupno je u dresu Benfike postigao nevjerovatnih 727 golova u 715 utakmica tokom 15 godina koje je proveo u Lisabonu. Što se tiče reprezentativne karijere, virtuoz je u 64 utakmice dao 41 gol, a vrhunac je dostigao kao 24-godišnjak na osmom izdanju Svjetskog prvenstva...

● NAJBOLJI STRIJELAC

MUNDIJALA U ENGLESKOJ

Osmo izdanje Svjetskog prvenstva održalo se od 11. do 30. juna 1966. godine u Engleskoj, kolijevci fudbalske igre. A, upravo je tu briljirao veliki Euzebio! Portugal je završio kao pr-

SPORT 29

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

9 7

MERKATO Januarski prelazni rok

golova postigao je Euzebio na SP u Engleskoj 1966. godine, osvojivši titulu najboljeg strijelca.

puta je “crni biser” proglašavan za najboljeg fudbalera Portugala.

vi u grupi 3, gdje su stradali Mađarska (3:1), Bugarska (3:0) i Brazil (3:1).

“Crni biser”, koji je tada imao 24 godine, tresao je jednom mrežu Bugara, a dva puta je matirao aktuelne prvake Brazilce, koje je poslao kući nakon samo sedam dana takmičenja! Zatim je uslijedio veliki četvrtfinalni okršaj protiv najprijatnijeg iznenađenja Južne Koreje, čija je vojska pala pred samo jednim čovjekom. Euzebio je postigao četiri gola, Portugalci su slavili 5:3 i izborili zvjezdano polufinale na krilima svog nedodirljivog golgetera. Tamo ih je sačekao domaćin, što je rezultiralo pobjedom Engleske (2:1), iako je ponovo momak iz Mozambika postigao jedan, ali nedovoljan gol. Uslijedila je bitka za treće mjesto sa Sovjetskim Savezom, a najbolji strijelac prvenstva je postigao svoj 9. gol na turniru, osvojivši titulu najboljeg strijelca Mundijala, a koji je na kraju osvojio “gordi albion” na krilima četvorostrukog strijelca u finalu Džefa Hersta, dok je u konačnici pala Zapadna Njemačka.

● ZLATNA LOPTA I

GOLGETER KUPA ŠAMPIONA

Legendarni majstor osvojio je 1965. godine i “zlatnu loptu”, postavši i zvanično najbolji fudbaler planete. Međutim, to nije kraj njegove dominacije. Euzebio je dva puta osvajao priznanje za najboljeg strijelca evropskih liga 1968. i 1973. godine.

Tri puta je bio i najbolji strijelac tadašnjeg Kupa šampiona (današnje Lige šampiona) ‘65, ‘66 i ‘68, postigavši devet, sedam, odnosno šest golova. A, nakon pomenutog Svjetskog prvenstva 1966. Englezi su bili toliko oduševljeni “crnim biserom” da su odmah sljedeće godine napravili njegovu figuru u muzeju voštanih figura “Madam Tiso”. Takođe, kip crnog pantera već neko vrijeme krasi ulaz na stadion “La Luž”, stadion njegove Benfike, čiji će se navijači vječno sjećati kakvog su golgetera imali i sa ponosom isticali da su baš oni gledali i bodrili jednog od najvećih.

Figo: Veliki gubitak!

Murinjo: Euzebio je besmrtan! Šokantna vijest o smrti velikana kakav je Euzebio izazvala je brojne reakcije širom svijeta, tačnije oproštaj od jedinstvenog revolucionara loptanja.

“Kralj! Veliki gubitak za nas! Najveći!”, napisao je na Tviteru Luis Figo, koji je zajedno sa njim član FIFA-inih 100 najboljih igrača u istoriji.

Od Euzebija se objavljivanjem zajedničke fotografije oprostio i sjajni portugalski predator Kristijano Ronaldo, dok je Žoze Murinjo kratko zaključio: “Euzebio je besmrtan! Svi znamo što je značio za cjelokupan fudbal, a pogotovo za portugalski”.

Takođe, Majkl Oven je podsjetio na 733 gola iz 745 utakmica “crnog bisera”, konstatujući da će Portugalac ostati zauvijek legenda ove igre. Geri Lineker se poklonio velikanu, kao i kapiten Mančester sitija Vinsent Kompani, dok je pred-

sjednik Fudbalskog saveza Engleske Gregori Dajk poentirao: “Euzebio je bio Mesi ili Ronaldo svog vremena”.

Ronaldo će me teško nadmašiti Opšte je poznato da Kristijano Ronaldo krupnim koracima grabi ka tituli najboljeg portugalskog igrača svih vremena. Međutim, da li može nadmašiti Euzebija odgovorila je i sama legenda tamošnjeg loptanja.

“Ronaldo je poput mene, nevjerovatan radnik. Niko ga ne mora tjerati da trenira. Kada svi napuste trening i vrate se kući na ručak, Ronaldo i dalje dribla, vježba slobodnjake i jedanaesterce. Ipak, ja sam sedam puta proglašen za najboljeg portugalskog fudbalera, bio sam najbolji strijelac Svjetskog prvenstva, odabran u deset najboljih u istoriji... To su činjenice koje šiti, pa ni Ronaldo”, otkrio je svojevrenijesam siguran da iko može nadma- meno Euzebio.

ČELSI

Novi napad na Runija

Saga oko sudbine Vejna Runija se nastavlja, a Čelsi je ponovo ušao u trku za engleskog reprezentativca, čiji pregovori oko nastavka saradnje sa Junajtedom ne idu u dobrom smjeru.

Gotovo svi svjetski mediji prenose informaciju da je

Žoze Murinjo već pripremio 36 miliona eura za dovođenje sjajanog napadača, kojeg su “plavci” žarko željeli i prethodnog ljeta, ali su “crveni đavoli” tada odbili sve ponude. Runiju ugovor sa timom sa “Old Traforda” ističe na ljeto 2015. godine.

A.P.

VEST HEM

Mete Leskot i Lambert Menadžer Vest Hema Sem Alardajs priznao je zainetersovanost za defanzivca Mančester sitija Džoliona Leskota, koji ne dobija često priliku na “Itihadu”.

“Ne znam da li Siti želi da ga proda, ali ako želi, onda smo mi definitivno zainteresovani”, priznao je strateg “čekićara”, koji žele i Rikija Lamberta iz Sautemptona. Timu sa juga Engleske je ponuđeno gotovo 10 miliona eura, a samom Lambertu plata od 422.000 funti nedjeljno.

A.P.

PSŽ

Roma ne želi razmjenu Pastore - Pjanić

Aktuelni šampion Francuske Pari Sen Žermen bio je spreman da ponudi Romi Havijera Pastorea u zamjenu za Miralema Pjanića, ali su Rimljani tu ponudu glatko odbili - otkriva “L’Ekip”. Istina, itali-

janska “vučica” već dugo vremena želi Argentinca, ali ne po cijenu da izgubi bosanskog vezistu, koji je jedan od nosilaca nove rimske imperije, koja ove sezone igra zaista sjajno.

A.P.

REAL MADRID

Novi ugovor Alonsu Mnogobrojni klubovi žele Ćabija Alonsa, kojem ugovor sa Realom ističe na kraju sezone. Ipak, plan Juventusa, Čelsija, PSŽ-a i ostalih želi da pokvare “merengesi”, odnosno njihov trener Karlo Anćeloti, koji se založio da klub ponudi novi dvogodišnji ugovor 32-godišnjem vezisti. Oni su spremni da sjajnom vezisti ponude dvogodišnji ugovor vrijedan 12 miliona eura, što bi ih sa porezima koštalo ukupno 20 miliona. A.P.

30 SPORT

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

Piter Šmajhel je hvatao Nikija Bata po trening centru Junajteda poslije neslane šale

Pelegrini: Vjerujem Jovetiću, ali...

Od kada je stigao u Mančester siti nikako da krene - Stevan Jovetić još uvijek traži sebe u Engleskoj, povrede sputavaju našeg reprezentativca da pokaže zbog čega je došao u veliki klub.

Ostrvski mediji iz dana u dan zapitkuju trenera Manuela Pelegrinija kakva je situacija sa Jovetom, ali očigledno je da stručnjak iz Čilea ima povjerenja u Crnogorca.

“Ako igrač kaže da ima problema sa mišićem ja mu vjerujem.

Stvarno nije imao sreće u ovom prvom dijelu sezone, Nadam se da će u nastavku šampionata biti bolje, jer je on naš veoma važan igrač. Na kraju sezone možda i promijenim mišljenje, ali za sada vjerujem u Jovetića”, poručio je Pelegrini.

Od kada je došao u Mančester siti, Joveta je sakupio samo 87 minuta igranja u Premier ligi, dok je u Liga kupu bio dvostruki strijlac u pobjedi nad Viganom. U.R.

Korać ne staje

Šale koje se pamte LUDA GLAVA FUDBALERA

Pročitajte kako je Pol Gaskojn vozio klupski autobus Midlzbroa, zašto je Piter Šmajhel hvatao Nikija Bata po trening centru Mančester junajteda, kako je Asprilja pištoljem prekidao trening Kada odrade trening, fudbaleri, uglavnom, imaju brdo slobodnog vremena na raspolaganju, a to gotovo uvijek krate - šalom. Međutim, bezazlena šala među saigračima umije da krene naopako.

LUDI GASKOJN

Dok je igrao za Midlzbro Pol Gaskojn je zbog opklade preuzeo volan klupskog autobusa, riješio je da ekipu odveze na trening... Naravno, nikada nije stigao na krajnje odredište, jer se na putu zakucao u stijenu i napravio štetu od 20.000 funti.

“Znao sam da sam u nevolji, a kada je priča objavljena na Skaj sportu, samo sam pomislio - auu s...je”, pričao je Gaza kasnije. Čak je inače staloženi menadžer Midlzbroa Brajan Robson bio van sebe od bijesa - bio je to početak kraja Gazine karijere na Riversajdu.

KRAĐA Vezista Arsenala Dejvid Hilijer je vraćajući se 1995. godine sa odmora iz Marselja zajedno sa prijateljem Vejnom Bernetom (igrač Boltona) čekajući let na Getvik aerodromu ukrao dvije putne torbe koje su pripadale jednom danskom biznismenu.

Koferi su bili puni odjeće i kompjuterske opreme, a cijeli događaj lijepo su snimile aerodromske kamere, na koje su dvojica kleptomana potpuno zaboravila.

“Ne znam šta me je obuzelo”, po-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

kajnički je izjavio Hilijer kada mu je sudija saopštio presudu po kojoj je bio dužan da plati kaznu od 750 funti i 970 funti kao kompenzaciju za djelo koje je učinio.

SVINJSKA GLAVA Centarfor Stouk sitija Kenvaj Džons, momak koji je porijeklom sa Trinidada, jedno jutro je bio iznenađen kada je došao u svlačionicu - u svom ormariću, umotanu u odjeću, pronašao je ni manje ni više nego svinjsku glavu.

U naletu bijesa fudbaler islamske vjeroispovijesti istrčao je na parking i razbio šoferšajbnu Glenu Vilanu, saigraču za koga je sumnjao da stoji iza neslane šale.

Ispostavilo se da Vilan nije imao ništa sa događajem, pa je Džons morao da mu nadoknadi štetu.

“Ne znam ko je to uradio, niko se nije prijavio, pa pretpostavljam da je šala uspjela”, rekao je Džons.

Uslijedila je interna istraga kluba povodom incidenta, a ime počinitelja nikada nije objavljeno.

ENGLESKI HUMOR Dok je uživao u tuširanju poslije napornog treninga, golman Mančester junajteda Peter Šmajhel nije ni slutio da mu se u tom trenutku iza leđa prikrada saigrač Niki Bat, držeći u ruci čajnik pun vrele vode, sa namjerom da mu “ošuri tur”.

Međutim, u posljednjem trenutku Danac je predosjetio da mu

je neko iza leđa, ali kako se naglo okrenuo, Bat ga je polio vrućom vodom tačno po međunožju. Uslijedila je komična scena u kojoj nikome nije bilo jasno zašto goli Šmajhel, obavijen samo peškirom, juri Bata po cijelom trening centru Mančester junajteda. ŠIRER, ŠIRER...

Kasnih devedesetih Njukasl je u svojim redovima imao čitavu plejadu šaljivdžija. Međutim, legendarni golgeter Alan Širer je prednjačio i na ovom polju.

Kao odmazdu za izduvane gume na njegovom automobilu - šala za koju su bili odgovorni Džon Beresford i Rob Li - Širer je organizovao da se kamion pun konjske balege izruči na Bersfordov auto!

“On to poriče, ali siguran sam da je dio sadržaja ubacio kroz ventilacioni otvor. Svaki put kada bih uključio grijanje miris je bio nepodnošljiv. Nikada nijesam mogao da ga se otarasim”, žalio se kasnije Beresford.

Možda i teža sudbina zadesila je Lija Klarka, kojem je ovog puta Beresford izručio nekoliko kilograma brašna na “BMW”. Klark je odlučio da opere automobil i tako ga potpuno upropastio, jer se brašno pretvorilo u tijesto. ČUDAK ASPRILJA Zbog nemogućnosti da trenira sa Universidad de Čileom, svo-

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

jim tadašnjim klubom, čuveni Kolumbijac Faustino Asprilja je ljeta 2003, pod priličnim “gasom”, prekinuo trening svojih saigrača na potpuno nevjerovatan način.

Na teren je ušao sa pištoljem (napunjen ćorcima) i počeo da puca na klupske drugove. Tim je odmah potom stupio u štrajk, dok popularni Tino ne bude propisno kažnjen.

Inače, Kolumbijac je i ranije imao ispade sa oružjem - osam godina ranije uhapšen je pošto je pucao ispred jedne diskoteke na Karibima.

TAKSI ZA SANDAZU Kada je igrač Glazgov Rendžersa Francisko Sandaza primio telefonski poziv od čovjeka koji je tvrdio da je agent američke MLS lige i ponudio mu angažman preko Atlantika, Španac je bio oduševljen.

“Došao sam u Rendžerse zbog 4.500 funti, koliko me plaćaju nedjeljno”, žalio se svom sagovorniku sa druge strane žice 28-godišnji fudbaler.

Međutim, sagovornik nije bio nikakav agent, već taksista, a da stvar bude teža, pritom i veliki fan najvećeg rivala Seltika! Da sve bude još crnje, razgovor je snimio i odmah proslijedio svim novinama. Poslije odigranih 14 utakmica, u kojima je postigao dva gola, Sandazu je klub otpustio iz sasvim razumljivih razloga. Trenutno, Španac igra za Lugo, u Segundi...

Treća utakmica, peti gol - jednostavno Žarko Korać ne prestaje da postiže pogotke! U utakmici 16. kola izraelskog elitnog klupskog loptanja Hapoel Haifa je pred svojim navijačima remizirala sa Beitar Jerusalimom (2:2), a eks napadač Zete je potpisao deveti gol i sada je samo jednu stepenicu ispod najboljeg strijelca lige, Erana Zahavija koji brani boje Makabija iz Tel Aviva.

Do novog gola Korać je stigao nakon samo osam minuta igre, gosti su se vratili u završnici prvog poluvremena, a onda je Kijanskas donio novu prednost “ajkulama”. Ipak, 82. minut je bio koban po Koraća i drugove - Kohen je pogodio za 2:2 i tako postavio konačan rezultat. Hapoel Haifa uopšte ne gura loše u prvenstvu - prošle godine su se borili za opstanak, a sada se sa 24 boda nalaze na šestom mjestu koje vodi u doigravanje.

U.R.

Purović u Veležu

Crnogorski fudbaler će po 11. put obući različiti dres u “šarenoj” karijeri - bivši reprezentativac Crne Gore Milan Purović pojačao je redove mostarskog Veleža.

Momku koji je ponikao u Budućnosti će ovo bit jedanaesti klub - jesenas je branio boje Bežanije, a prije toga je nastupao za Crvenu zvezdu, Sporting iz Lisabona, Belenenses, Videoton, Kajzerispor, Serkl Briž, Olimpiju, OFK Beograd i Metalurg iz Zaporožja.

Popularni Puro je sedam puta oblačio dres našeg nacionalnog tima, u Bežaniji se tokom jesenje sezone nije naigrao, pa će u klubu iz Premijeri lige Bosne i Hercegovine pokušati da vrati rutinu i možda opet pronađe angažman u inostranstvu.

U.R.

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

SPORT 31

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

PRIMERA, 18. KOLO

barsa vratila brejk: Sančez razbio Elče Katalonci dijele lidersku poziciju sa Atletiko Madridom Aleksis Sančez potpisao “het-trik” u pobjedi nad Elčeom (4:0), Mesi gledao utakmicu sa tribina

Katalonci ne daju vrh tabele Atletiko Madrid je u subotu trijumfom (0:1) nad Malagom u Andaluziji prespavao na liderskom mjestu, ali na vrhu im se pridružila Barselona - Barsa je odradila lakši trening, pobijedila Elče (4:0), pa sada sa 49 bodova (isto koliko i Atletiko Madrid) čeka veliki derbi sa “kolčonerosima” koji se 11. januara igra u Madridu. A, u junaka utakmice je sa tri gola izrastao Aleksis Sančez!

Protiv ekipe kao što je Elče bitno je samo da protivnika “načnete” na vrijeme, a izabrnici Herarda Martina su baš to i uradili - na najvećem stadionu u Španiji, već nakon sedam minuta igre je bilo 1:0 u korist Barse kada je fenomenalni Sančez pravovremeno iskoristio asistenciju Žordi Albe.

Nepunih 10 minuta kasnije, gostujući tim sa juga zemlje, odnosno provincije Alikante je mogao da pakuje kofere - agilni Pedro Rodrigez je na pravi način iskoristio dodavanje Seska Fabregasa i time već stavio pečat na Kamp Nou. Na startu drugog poluvremena Ćavi nije uspio da realizuje jedanaesterac i tako najavi totalni potop Elčea, ipak za top se pobrinuo sjajni Čileanac potpisavši još dva pogotka. A, kada smo već kod Barselone treba pomenuti i najveću zvijezdu Lionela Mesija - sjajni Argentinac je počeo sa treninzima, ali meč protiv Elčea je ispratio sa tribina u društvu Ibrahima Afelaja i Serđa Busketsa.

SEMAFOR: Sevilja - Hetafe 3:0 (Vitolo 34, Baka 55, Rakitić 77), Barselona - Elče 4:0 (A. Sančez 7,

SERIJA A, 18. KOLO

Ljubičasti sanjaju Ligu šampiona

63, 69, Pedro 16). Subota: Malaga - Atletiko Madrid 0:1, Valjadolid Betis 0:0, Valensija - Levante 2:0,

Almeria - Granada 3:0. Ponedjeljak: Real Madrid - Selta (19), Rajo Valjekano - Viljareal (22). U.R.

Teško, na mišiće, kroz iglene uši Fiorentina je uspjela da stigne do vrlo važne pobjede na svom “Artemio Frankiju” - “viola” je u svom dvorištu sa minimalnih 1:0 pobijedila Livorno i tako održala korak za Napolijem u borbi za treće mjesto koje vodi u najkvalitetnije evropsko klupsko takmičenje - Ligu šampiona.

A, što se tiče samog meča protiv predposljednjeplasirane ekipe Serije A u čovjeka odluke je izrastao Gonzalo Rodrigez - sjajni štoper je u 66. minutu postigao jedini gol na meču čime je Fiorentina stigla do 36 bodova, isto koliko Napoli koji tek treba da odigra utakmicu 18. kola kod kuće protiv Sampdo-

rije. Takođe, vrijedan pomena je i naš reprezentativac Stefan Savić koji je ubilježio novih, kvalitetnih 90 minuta u ljubičastom dresu.

Ostatak utakmica koje se igraju u ponedjeljak će svakako obilježiti duel u Rimu - nakon smjene Vladimira Petkovića, povratnik na klupi Lacija Eduardo Reja će imati prvi ispit protiv veoma dobre ekipe Intera.

SEMAFOR: Kijevo - Kaljari 0:0, Fiorentina - Livorno 1:0 (Rodrigez 66.). Ponedjeljak: Napoli Sampdorija (12.30), Milan - Atalanta (15), Katanija - Bolonja (15), Đenova - Sasuolo (15), Parma - Torino (15), Udineze - Verona (15), Lacio - Inter (18.30).

U.R.

FA KUP

bruka Junajteda Poslije poraza od Totehnema na Old Trafordu stigla je nova bruka, sada direktno iz Velsa - u prošlom kolu Premier lige Mančester junajted je izgubio od “pijevaca” (1:2), a na teatru snova sladio se odlični Svonsi: tim Mihaela Laudrupa je pobijedio 2:1 “crvene đavole” i eliminisao ih već u trećem kolu kultnog engleskog takmičenja - FA Kupa.

Već na samom početku utakmice se vidjelo da će navijači Junajteda imati još jednu tešku noć Vejn Ratlidž je nakon 12 minuta igre pogodio za vođstvo gostiju, ali Čičarito Hernadez je uzvratio četiri minuta kasnije. U 80. minutu se desio ključni trenutak utakmice - tragičar Fabio je dobio crveni karton samo četiri minuta prije nego što je zamijenio povrijeđenog Rija Ferdinanda. Velšani su to iskoristili i preko Vilfrida Bonija na početku 90. minuta došli do prednosti i istorijskog trijumfa.

A, kada smo već kod bruke moramo pomenuti i Vest Hem - “čekićari” grcaju u šampionatu, a dodatne probleme im je stvorio Notignem Forest pobijedivši ih kod kuće sa čak 5:0. Kod “čekićara” ništa ne štima, a treneru Semu Alardajsu se opasno drma klupa.

SEMAFOR: Notingem Forest - Vest Hem 5:0 (Abdun (pen.) 13, Paterson 66, 72, 80, Rid 92.), Sanderlend - Karlajl 3:1 (Džonson 34, Oanlon (a.g.) 50, El Hađi 90 - Rob-

son 43.), Derbi - Čelzi 0:2 (Mikel 66, Oskar 71), Liverpul - Oldam 2:0 (Aspas 54, Tarkovski (a.g.) 82), Port Vejl - Plimut 2:2 (Tomlin 13, Poup 36 - Rid 51, Parington 74), Mančester junajted - Svonsi 1:2 (Hernandez 16 - Ratlidž 12, Boni 90.).

U.R.

ABA LIGA, 15. KOLO

Veliko srce plave družine Budućnost Voli u tvrdoj i neizvjesnoj utakmici savladala Zadar u dvorani Krešimira Ćosića - 57:64 - “plavi” trijumfom dokazali da su ozbiljan kandidat za Fajnal for Aba lige Bojan Topalović

I

maju problema sa startnim plejmejkerom (Aleksandar Ćapin je povrijeđen), kubure sa centrom (Džalil Akindele igrao sa oteklim koljenom), ali srce pokriva sve nedostatke - Budućnost Voli je u domu Krešimira Ćosića upisala važan trijumf u borbi za Fajnal for ABA lige. Na kraju: Zadar - Budućnost Voli 57:64.

Poslije pobjede u tvrdoj utakmici, gdje je Zadar uradio sve da dođe do bodova, postalo je jasno da je “plava” družina Igora Jovovića kadra da igra F4.

“Odigrali smo tvrdu utakmicu u dobroj atmosferi. Očekivali smo da će biti jako teško uzeti bodove, pripremali smo se i odigrali dobro, prvenstveno u odbrani”, rekao je poslije utakmice

trener “plavih”...

“U pojedinim trenucima treće četvrtine izgubili smo kontrolu nad Šutalom, pa su oni poveli, ali kasnije smo ponovno uspostavili našu igru. U prvom dijelu nam je iznenađenje bio njihov novi igrači Dejvis, ali kasnije smo ga iskontrolisali. Zadar je odigrao vrlo dobro i nadam se da će igrati sve bolje i osigurati ostanak u ligi”, sumirao je pobjedu perspektivni Jovović.

Okršaj u gradu košarke, gdje je uvijek lijepo igrati, donio je izjednačenu utakmicu - Zadar i Budućnost su se pratili, s tim što se vidjelo da “plavi”

Zadar - Budućnost Voli 57:64 ZADAR - Dvorana: “Krešimir Ćosić”. 19:10.

BUDUĆNOST VOLI: Šehović 13, MihaiGledalaca: oko 3.000. Sudije: Damir JaZADAR: Bašić, Kraljević, Lavrens 6, Pe- lović 1, M. Popović 5, Subotić 5, Komatina vor, Mario Majkić, Bojan Jovanić. Rezul- rić, Sobin 13, Đugum, Ramljak 1, Dejvis 1, Mugoša, Vitkovac 6, Protić 4, A. Popović tati po četvrtinama: 22:16, 15:17, 8:14, 11, Batur 2, Dijan 6, Prostran 4, Šutalo 14. 11, Akindele 4, Ivanović 4, Koleman 10.

Popović: Odbrana donijela trijumf Najbolji u trijumfu Budućnosti bio je Suad Šehović sa 13 poena, dva manje je potpisao Aleksa Popović, dok je kapiten Marko Popović, koji je “iskočio” pred medije, pogodio pet poena...

“Znali smo da Zadar na domaćem terenu igra bolje nego u gostima. Isto tako smo znali da će obratiti pažnju na našu kolektivnu igru i odbranu.

Ali baš smo uz pomoć odbrane trijumfovali. Bilo je oscilacija, ali pobijedili smo i to je najvažnije”, jasan je Popović.

Sa druge strane, iz svlačionice Zadra je iskoračio Josip Sobin (13 poena), momak koji je uz Marka Šutala (14 poena) i Beneta Dejvisa (11 poena) držao “plavo-bijele” u životu

sve vrijeme... “Čestitam gostima na pobjedi. Bila je utakmica baš onakva kakvu smo očekivali, teška, tvrda, sa puno tuče u odbrani. U nekim djelovima smo reagovali dobro, pogotovo u trećoj četvrtini. Dugo smo se držali u egalu, ali nijesmo izdržali. Šteta”, žalio je Sobin poslije meča.

imaju potencijal da kontrolišu sve. I tako je bilo - u 16. minutu na semaforu u dvorani legendarnog Krešimira Ćosića je pisalo +10 (21:31), ali Budućnost, po navici, igra neizvjesno, a i ABA liga je takvo takmičenje da ni u jednom trenutku deset razlike nije ništa strašno...

Iz svlačionice se izašlo sa rezultatom 33:37 (plus četiri za “plave”), a Budućnost je pala, što je nabrijani domaćin iskoristio - Marko Šutalo je serijom osam koševa (dvije trojke) odveo “plavo-bijele” na 42:41.

Od tada su se protivnici jurili, vodili čas jedni - čas drugi, a onda je 36. minut donio kristalniju situaciju - Čedomir Vitkovac je vezao četiri poena za 53:58, Zadar se čupao, ali posljednji minut je sve riješio - odbrana “plavih” je obezglavila Zadar, Toni Dijan je promašio dva slobodna bacanja, a Suad Šehović ga kaznio trojkom za nedostižnih 55:63...

Tada je postalo jasno da će Budućnost upisati 10. pobjedu, te treću uzastopnu u ABA ligi... “Čestitam Budućnosti na zasluženoj pobjedi. Pokušali smo na sve načine, ali presudila je njihova agresija i naša jako loša organizacija igre. Zatvorili su nam ulaze u napad i kasnije nijesmo imali previše ideja”, rekao je poslije utakmice trener Zadra Hrvoje Vlašić...

“S druge strane, Budućnost je korektno radila i preko ‘pick and rolla’ u završnicama napada kažnjavala naše greške. Presudna su bila tri skoka u napadu zaredom u završnici. Ta-

da smo još bili u utakmici, ali kada smo, dvije-tri minute prije kraja, izgubili skok, bilo je sve riješeno”, jasan je Vlašić.

1. C. zvezda

15 12

3

1168:981

27

2. Cedevita

15 11

4

1107:1054

26

3. Budućnost 15 10

5

1100:1038

25

4. Partizan

14 10

4

1047:939

24

5. Cibona

15 9

6

1177:1125

24

6. Igokea

15 8

7

1109:1146

23

7. MZT

15 7

8

1114:1115

22

8. Radnički

15 6

9

1153:1209

21

9. Krka

15 6

9

1014:1051

21

10. M. Vizura 14 6

8

1129:1163

20

11. Olimpija

15 5

10

1008:1055

20

12. Solnok

15 5

10

1092:1180

20

13. Zadar

15 5

10

1083:1172

20

14. Široki

15 4

11

1042:1115

19

SEMAFOR MZT - Solnok 73:63 Krka - Cedevita 64:65 C. zvezda - Igokea 93:59 Cibona - Olimpija 83:71 Široki - Radnički 79:81 Zadar - Budućnost 57:64 PONEDJELJAK 18.00 - M. Vizura - Partizan

PONEDJELJAK I UTORAK, 6.I 7. 1. 2014. broj 730 GoDINA III

33 žeNa PRIRoDNo

Maska za revitalizaciju lica Donosimo vam jednu od maski koja će vam za kratko vrijeme uljepšati ten i revitalizovati lice.

Sastojci: pola čaše isjeckanog krastavca pola čaše isjeckanog avokada 1 bjelance 2 kafene kašike mlijeka u

prahu Priprema: Staviti sve sastojke u blender dok se ne dobije glatka pasta. Nanijeti pastu na lice i vrat kružnim pokretima prema gore.

Ostavi masku na licu pola sata ili dok se ne osuši. Isperite zatim lice i vrat toplom vodom, pa onda ponovo, ali sada hladnom vodom.

o oVome smo NaJVIŠe ČITaLI

Najistaknutije modne novosti

Najpoznatije naslovnice u 2013. godini U fokUsU

Ma. I.

D

a bi vam neki časopis privukao pažnju mora imati zanimljivu naslovnicu. Koliko god da vam hvalili neki magazin dok vas ne zainteresuje ona “glavna” strana koja mora biti dovoljno intrigantna i skandalozna, vi a ni ostali čitaoci nećete izdvojiti novac za novine. Baš iz razloga što se novine sada više gledaju, a manje čitaju modni znalci se trude da privuku pažnju što neobičnijim naslovnicama.

Sada već prethodne 2013. godine svjetske izdavačke kuće potrudile su se da nam skrenu pažnju velikim brojem fantastičnih naslovnica, iz kojih je bilo teško izdvojiti tek nekoliko favorita. Poznati modni magazini sa svih strana svijeta za koje rade kako talentovani fotografi, stilisti tako i novinari i urednici svako u svom stilu, čitaocima je nudio ono što smatra najboljim. Prošla godina tako je obilovala sjajnim naslovnim stranama prestižnih časopisa koje obožavaju i kupuju žene širom svijeta. Baš iz razloga što je bilo mnogo naslovnica koje zavređuju da se nađu na listi najboljih, nije bilo lako odabrati baš one najbolje. Po di-

foltu, dobra i zapažena naslovnica uvijek je ona koju krasi neka od ultra popularnih zvijezda iz svjetskog šou biznisa, ali i umjetnička fotografija koje “govori više od riječi”. Upravo neke od takvih izdvojili su novinari onlajn modnog magazina “Fashionista.com” koji su izabrali svoje favorite. Među pomenutim favoritima našla se naslovnica legendarnog časopisa “Harper’s Bazaara” s dizajnerom Karlom Lagerfeldom i njegovom mezimicom mačkom Šapet. Upravo ova naslovnica bila je jedna od komentarisanijih u modnim krugovima, ali i šire. Jer ipak, čuveni Karl pokazao je konačno ljubav prema nekom biću

i tako koliko-toliko promijenio sliku o sebi kao o sarkastičnom muškarcu. Starleta Kim Kardašian plijeni pažnju ma gdje da se pojavi, pa je to postigla slikavši se za časopis “CR Fashion Bookom” čija je urednica Karin Rotfeld. Nekadašnja urednica francuskog izdanja magazina “Vog” priznala je uticaj Kardašianove u svijetu mode. Fenomenalna naslovnica italijanskog “Voga” sa Fei Fei Sun takođe se našla među najprodavanijim i najkomentarisanijim, ali i ona australijskog izdanja sa Naomi Vots na naslovnoj strani. Magazin “W” mogao se pohvaliti prošle godine nekima od najprodavanijih naslovnica koje su krasili Džordž Kluni, Kara Delavinj, Kejt Mos, Natalija Vodjanova. Francuska glumica i zvijezda o kojoj se najviše u posljednje vrijeme govori Lea Sejdou krasila je časopis “Lui” naga.

Ipak, jedna od najiščekivanijih naslovnica godine predstavljena prije nekoliko nedjelja bila je ona za muški magazin “Playboy” koju je ukrasila Kejt Mos u kostimu prave plejboj zečice.

Modne novosti koje su obilježile 2013. godinu i te kako su uzdrmale jednu od najprofitabilnijih industrija na svijetu. Donosimo vam one koje su skrenule najviše pažnje.

Skjapareli dobio dizajnera Brend Skjapareli imenovao je dizajnera Marka Zaninia za kreativnog direktora, a njegova prva kolekcija će biti predstavljena u okviru nedjelje visoke mode u januaru. Pored haute couture kolekcije, biće zadužen i za pret-a-porter liniju.

Inače, prije 16 mjeseci objavljeno je da će se ponovo pokrenuti brend “Skjapareli” pod okriljem “Tod’s” grupe.

Džejkobs napustio Luj Viton Jedna od modnih vijesti bile je ona kada je zvanično objavljeno da dizajner Mark Džejkobs napušta nakon 16 godina mjesto kreativnog direktora bredna Luj Viton.

Džejkobskova posljednja kolekcija za ovaj brend posvećena je svim ženama koje su ga tokom godina inspirisale i ‘’starletama koje se nalaze u svima njima’’, uključujući Džejn Birkin, Kati Grande, Koko Šanel i Kejt Mos.

Galiano Spekuliše se da će poznati dizajner Džon Galiano uskoro dobiti ozbiljniji angažman u modnoj kući Oscar de la Renta. Naime, prije predstavljanja kolekcije za jesen-zimu brenda Oscar De la Renta, Galiano je proveo tri nedjelje pomažući na kreiranju kolekcije. Džon još nije kazao da li je saradnja konačna, ali ni Oskara de la Rente koji je ove spekulacje obrazližio: “Da li odlazim u penziju? Da li Galiano dolazi na moje mjesto? Svakako da ne, planiram da budem ovdje još dugo”, kazao je legendarni modni mag.

Dolče & Gabana osuđeni Krivi! To je bila presuda koja se čula na kraju dugog procesa koji se protiv dva poznata dizajnera vodio za utaju poreza! Sudija Antonela Brambiljaa osudila je Stefana Dolčea i Domenikaa Gabanu na godinu i osam mjeseci zatvora uz plaćanje svih troškova suđenja. Naravno, advokati koji su zastupali Dolce & Gabbanu u ovom slučaju najavili su žalbu, pa ćemo više informacija imati tokom ove godine.

BReND ª HeRmesº

Najskuplja Keli tašna Najnovija kreacija francuske modne kuć e “Hermes” prodata je po rekordnoj cijeni od

125.000 dolara i to na aukciji. U pitanju je “Hermes Matte Geranium Porosus Crocodile & Black Togo Leather Sellier Kelly” torba sa nožicama. To je inače najskuplja “Kelly” torba ikada. Sa svojim crvenim nožicama od krokodilske kože, ova torba oborila je rekord interesovanja, kako je bilo predviđeno da će dostići cijenu od 50.000 dolara. Torba nije dizajnirana samo za ljubitelje mode i kupoholičare, ovo je jedinstveno izdanje posvećeno kolekcionarima mode koji će umeti da cijene njenu istinsku vrijednost. Inače, model “Kelly” dobio je naziv po princezi Grejs Keli za koju je ovaj model prvobitno i napravljen od strane ove luksuzne modne kuće.

34 ŽENA

PONEDJELJAK i utOrAK, 6. i 7. 1. 2014.

Vaspitni stil za hvalisavo dijete PSiHoLoGija

Kako roditelji mogu pomoći djetetu koje je hvalisavo? Evo nekoliko savjeta.

Samopouzdanje Najbrže ćete iskorijeniti hvalisanje ukoliko promijenite djetetovu nesigurnost u samopouzdanje. Stavite mu do znanja da ga volite baš takvo kakvo je. Djeca koja u svom pravom životu imaju dovoljno priznanja, ne moraju da bježe u svijet iz snova.

Primeri Potražite pozitivne i negativne primjere hvalisavosti, maštanja, laganja... u vašem svakodnevnom okruženju, ali i u likovima koje dijete pronalazi u svojim omiljenim crtanim filmovima, slikovnicama... Važno je da shvati kakve posljedice mogu da nastanu ako se istina zaobilazi na bilo koji način.

Podrška za istinu Pružite djetetu što više prilika za izražavanje sopstvenih stavova i emocija. Posebno podstičite polemisanje i verbalno sukobljavanje, kako bi se dijete uvjerilo da ima pravo na stav različit od vašeg (ili drugih ljudi), a da izražavanje tog stava ne samo da ne mora da ima negativne posljedice po njega, već naprotiv - da je u njegovoj porodici upravo takav stav prihvaćen.

Vremenom će dijete na taj način da shvati kako nema potrebe za hvalisanjem ili izmišljanjem, jer će steći iskustvo da njegova porodica više podržava njegov iskreni stav, nego onaj koji je izmišljen ili izmaštan.

Vaš pristup U zavisnosti od uzrasta vašeg djeteta i stepena njegovog hvalisanja, procijenite da li će na njegovo ponašanje više efekta imati vaše ignorisanje ili otvoren razgovor.

(Yumama)

Kako preispitati svoje misli priredila: E.Z.

U

procesu preispitivanja misli, potrebno je vratiti se na sliku u kojoj prepoznajemo šta se u nama, u određenoj situaciji, dešava. Možda su neki od nas imali baš ovakvu misao, pa će vježba biti potpuno odgovarajuća. Vi koji nijeste, probajte sebe da se zamislite u navedenim situacijama u tekstu.

Ukoliko vam se baš nikako ne sviđa da radite vježbu nekom od dolje navedenih primjera, izaberite neku drugu misao, pročitajte uputstvo kod svakog pitanja, a onda se fokusirajte na svoj primjer.

1. Da li je to tačno? (Odgovor mora da bude samo Da ili Ne) “Da li je tačno da te u ovoj situaciji u kojoj razgovarate telefonom, drugarica iskorišćava?”

Ne dozvolimo sebi da odgovor dođe iz onoga što nam je već poznato. Zatvorimo oči, opustimo se i zagledajmo se u sebe. Odgovor dolazi iz unutrašnjosti našeg bića. Odgovor treba da bude samo Da ili Ne, bez ikakvog objašnjenja. Ukoliko je odgovor Ne, preskačemo pitanje broj 2 i idemo na pitanje 3.

2. Da li si sasvim sigurna da je to tačno? (Odgovor mora da bude samo Da ili Ne)

U ovoj situaciji u kojoj razgovarate sa drugaricom telefonom, da li ste sasvim sigurni da je to tačno da vas ona iskorišćava? I ovdje odgovor mora da bude Da ili Ne. Izbjegavajte svako Ali i ulaženje u objašnjavanje i opravdavanje. Nemojte od sebe očekivati da odgovor bude ovakav ili onakav. Ovo je proces u kojem dajete sebi prostora da osjećate ono što osjećate, bez ikakvog osuđivanja sebe.

Ukoliko i dalje kao odgovor dođe Da, jednostavno pređete na pitanje broj 3. Nije nam cilj da promijenimo misao, već da prođemo kroz proces u kojem ispitujemo šta se dešava u nama kada vjerujemo u takvu misao.

3. Kako reaguješ kada vjeruješ u tu misao?

Kada pomislite da vas ona iskorišćava, kako reagujete, kako se osjećate?

Ovde je posebno važno da ne žurimo sa odgovorom, već da osluškujemo i čekamo da nam odgovor dođe. Dodatna pitanja koja mogu da se postave su: “U ovoj situaciji, kada pomisliš da te drugarica iskorišćava, kako je tretiraš? Kako sebe tretiraš? Da li ti padaju na pamet neke slike iz prošlosti? Šta nijesi u stanju da radiš ili osjećaš kada veruješ u tu misao da te drugarica iskorišćava?”

4. Ko bi ti bila da nemaš tu misao?

Zamislite tu situaciju u kojoj pričate sa drugaricom telefonom i kažete da morate da idete a ona odgovori: “E, samo još ovo da ti kažem” ali vi nemate misao da vas ona iskorišćava.

Nemate tu misao! “Ko bi i kakva bi ti bila bez te misli?”

Ovdje pokušavamo da zamislimo kako bi ista situacija izgledala kada mi ne bismo imali tu misao. Kako bismo se osjećali i kako bismo se ponašali. Šta bismo mogli da kažemo i uradimo, ako ne bismo imali tu misao. Pravljenje preokreta: Poslije četvrtog pitanja nastupa pravljenje preokreta.

Ovdje “obrćemo” misao na tri načina:

a) pravimo suprotnu misao (Ona me ne iskorišćava) b) zamenjujemo subjekat i objekat (Ja iskorišćavam nju) c) postavljamo sebe i u subjekat i u objekat (Ja iskorišćavam sebe) Za svaki preokret pokušavamo da nađemo tri ilustracije, da pokažemo kako je istinit. Ovdje je važno da budemo rasterećeni želje da bilo šta dokažemo, već jednostavno postavimo sebi rečenicu i pokušavamo da “dokažemo” kako ona može da bude tačna u situaciji koju razmatramo. Opet se umirimo, okrenemo u sebe i čekamo da nam dođe ideja. Na primjer: a) Ona me ne iskorišćava.

Ona mene ne iskorišćava, ona jednostavno priča i priča. Ona mene ne iskorišćava pošto ne radi ništa protiv moje volje.

Ona mene ne iskorišćava pošto ona ne zna da ja ne želim da je slušam. b) Ja iskorišćavam nju. Ja iskorišćavam nju tako što je ubacujem u ulogu nekog ko mene iskorišćava. Ja nju iskorišćavam tako što imam razloga da se ljutim i loše osjećam. Ja nju iskorišćavam tako što joj ne govorim kako se zaista osjećam.

Stručnjaci objašnjavaju

iStraŽivanjE

Koliko seksa ima Zašto birate pogrešne muškarce zaista u braku Nerijetko možemo da čujemo da se u braku seks proređuje, dok na kraju sasvim ne iščezne. Međutim, prema časopisu Njujork Tajms, brak i nije prepreka za seks, kako to mnogi misle.

Bračni parovi, naime, prosječno imaju seksualne odnose oko 58 puta godišnje, što je jednom nedjeljno. Ukoliko bračni par ima manje od 30 godina, seks je češći. Prema istraživanju Univerziteta u Viskonsinu u SAD, 15 odsto bračnih parova nijesu imali seks zadnjih pola godine do godinu dana. Uvjerenja da jednaka primanja znače manje seksa u krevetu su čista zabluda. Istraživanje je naime pokazalo da su parovi koji isto zarađuju i dalje aktivni u spavaćoj sobi. Činjenica koja je iznenadila istraživače jeste i da muškarci koji ženama pomažu u kućnim poslovima mnogo češće imaju seksualne odnose. Bračni parovi koji oskudijevaju u seksu češće

se razvode od onih koji su još seksualno aktivni. Stručnjaci objašnjavaju da to i nije tako čudno, jer je seks jedan od sastavnih djelova ljubavi.

(NoviMagazin.rs)

Nerazumno ponašanje Nerazumno ponašanje je ono u kojem žena, kažu stručnjaci, u potpunosti odbaci oprez i dopusti da se doslovce “navuče” na muškarca koji nije dobar za nju i koji može biti opasan. Žene su bez sumnje mogle ranije da uoče upozoravajuće znakove, ali su odlučile da ih ignorišu i žive u iluzijama. Kako tumače stručnjaci za veze, žene žele ljubavnu priču iz bajke, pa u vezu ulaze s nerealnim očekivanjima u pogledu braka ili dugotrajnih veza. One žele da im taj muškarac iscijeli rane i traume. Ali stvari ne idu tako; osobe same moraju odraditi taj posao, jer je to preduslov za srećnu vezu.

Ostanak u lošoj vezi Stručnjaci objašnjavaju da su žene biološki i kulturološki određene da budu spasioci i njegovateljice.

Seks je kod žena povezan s potrebom oformljavanja porodičnog gnijezda, a kod muškaraca s užitkom.

Muškarci su češće poligamni, a žene su češće monogamne. Kada se žena zaljubi u muškarca, ona želi da ostane s njim. Zato joj je teško da prekine, jer je u svojoj mašti već izgradila porodicu i dom. On nije i daje joj to do znanja, ali ona vrlo često nema snage to da prihvati i ostaje s njim, navode stručnjaci.

Strah od samoće Stotinama godina žene su finansijski zavisile od muškaraca, pa su i danas programirane da vjeruju da je njihova vrijednost kao ljudskog bića vezana uz to da li imaju muškarca pored sebe ili ne. Još uvijek takve stavove propagiraju mediji,

religija i marketing. Kad žena nema muškarca pored sebe, društvo joj nameće utisak da nešto s njom nije u redu, a to misli i ona sama.

Dakle, jednim dijelom žene pristaju na loše veze zbog straha od samoće ili, bolje rečeno, zbog straha od osude društva.

(Tportal)

ŽENA 35

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

UREDITE ENTERIJER

Očistite drveni namještaj

N

JE

ZA DO

Svijetle mrlje Pojedine bijele krugove na drvenom podu ili namještaju, nastale od vode, možete da ublažite jednostavno, tako što ćete taj dio tretirati fenom za kosu, ali podešenim na najnižu temperaturu. Možete i da na uflekani dio stavite meku, pamučnu krpu, a preko nje i peglu podešenu na srednju temperaturu.

Peglu držite na krpi, ali na svakih 30 sekundi je podižite da provjerite da li je bijeli trag još na drvetu. Ako strahujete da biste izvorom toplote mogli da još više oštetite pod, onda

na fleku nanesite malo majoneza, vazelina ili limunovog ulja, pa taj dio trljajte krpom. Na tvrdokornijim mrljama ova sredstva možete da ostavite da djeluju i nekoliko sati. Pojedini stručnjaci savjetuju da upotrijebite pastu za zube za skidanje bijelih fleka nastalih od vode. Možete i da kombinujete majonez (ili neko drugo sredstvo na bazi ulja) sa malo pepela od cigareta.

U slučaju bijelih fleka, upotrijebite i mineralno ulje. Nakapajte ga na meku krpu pa time trljajte uflekano mjesto, ali ulje nemojte da ispirate već ga ostavite da tako prenoći. Možete da koristite i mješavinu sode bikarbone i paste za zube. Nije važno u kojoj proporciji, samo je bitno da to ne bude gel-pasta, već ona gusta, bijela. Mješavinu utrljavajte krpom na drvenu površinu sve dok fleka ne nestane.

Tamne mrlje Za uklanjanje tamnih mrlja nastalih od vode preporučuje se oksalna kisjelina, znatno jača od sirćetne, jer ne mijenja boju drveta.

Obično se nanosi nekoliko puta dok fleka potpuno ne izblijedi. Nakon tretiranja, uflekano mjesto isperite vodom ili mješavinom vode i malo sode bikarbone. Sve ovo, naravno, nemojte da isprobavate na vrijednim komadima namještaja, koji se smatraju antikvitetima. Za to vam je ipak potreban stručnjak.

(Novosti)

SAVJETI ZA RODITELJE

Njega bebine kože tokom zimskih dana

Nježna bebina koža vrlo je osjetljiva na hladnoću i dermatolozi mladim majkama predlažu da zimi tome posvete posebnu pažnju. Evo nekoliko uputstava: * Bebina koža proizvodi manje zaštitinog faktora pa je smanjena otpornost na hladnoću i prije izlaska trebalo bi je namazati hranljivom kremom. * Slojevito oblačenje je obavezno, ali ne smije da se pretjeruje. Zimska odjeća bi trebalo da je topla, lagana i udobna,

od prirodnih materijala, da beba može da nesmetano pomjera ručice i nožice, okreće se, puzi. Ako je mnogo obučete, biće sputana, tijelo joj se brzo zagrije i znojiće se, unervoziće se. * Ne utopljavajte je suviše jer topao vazduh brzo isušuje nježnu kožu, koja nije navikla na nagle promjene temperature.

Prosječna temperatura u sobi gdje provodi najviše vremena ne bi trebalo da bude iznad 20, najviše 22 stepena, savjetuju pedijatri.

VODITE RAČUNA PRI KUPOVINI

K TO RA

P I TA

Postoji više načina da se uklone svijetli ili tamni tragovi koje je voda ostavila na drvenim površinama, bilo na podu ili namještaju. Važno je da, prije nego što počnete da skidate mrlje sa poda, prethodno uklonite tragove sredstva za poliranje, kojim je parket bio premazan. Na drvenu površinu na kojoj su ostali tragovi od vode (na primjer od čaše) direktno nanesete dvije kašičice majoneza i to u obliku kruga. Ostavite ga da djeluje preko noći, a ujutru taj dio prebrišite krpom. Ako je mrlja vidljiva, ponovite postupak.

Poštovani, Imam ginekomastiju koja mi smeta. Takođe mi psihički stvara problem. Imam uvećanje i žlijezda i masnog tkiva.

Godinama se raspitujem za estetske zahvate i liječenje. Tražeći što više informacija pronašao sam da jedan od uzroka može biti oštećenje jetre i odmah povezao sa teškim oblikom mononukleoze koji sam imao sa 10 godina, kada se i javila ginekomastija. Da li je moguće da je to uzrok? Da li će nakon operacije moći da mi se ukrute bradavice ili ne?

Poštovani, Ako želite da se operišete, potrebno je da imate uredan nalaz kardiologa i dozvolu za operaciju u opštoj anesteziji. Kako je kardiolog u isto vrijeme i internista, treba da obrati pažnju i na sve druge sisteme organa (jetru) . Uvećanje grudi vam se javilo početkom puberteta kada je počelo i lučenje hormona i kad je počeo intenzivan rast i razvoj. To što ste oboljeli u to vrijeme od mononukleoze, može da bude samo slučajnost, ne mora imati direktne veze. Pitanje je da li to ima neki praktični značaj i da li vam može uticati na dalji život i na zdravlje. Internista vam može reći više o tome. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Pokloni koje niko ne želi da dobije

ZABORAVITE NA NJIH

Tri mita o spavanju San je važan za naše zdravlje isto koliko i pravilna ishrana i vježbanje. Zato je bitno da znate istinu i zbog toga razotkrivamo tri mita vezana za san.

1. AKO PREVIŠE SPAVATE, UGOJIĆETE SE Spavanje je zapravo najbolja dijeta. Jedno istraživanje je otkrilo da ćete izgubiti jedan kilogram za dvije nedjelje samo ako budete spavali sat vremena duže nego inače. Prema studiji vršenoj na univeritetu Kolorado, oni koji su spavali sat vremena kraće nego inače unosili su 6 odsto kalorija više u toku dana.

2. MOŽETE NADOKNADITI SVE TOKOM VIKENDA Nije lako nadoknaditi neprospavane sate. Ne možete za dva

dana nadoknaditi one sate koje nijeste odspavali tokom pet dana.

Trebalo bi svakog dana da se pridržavate pravila da spavate duplo manje nego što ste budni. Dakle, ako ste budni 16 sati, spavajte bar 8 sati. Ali ipak je bitno i da pokušate da nadoknadite nedstatak sna dužim spavanjem tokom vikenda.

3. MOŽETE ISTRENIRATI SVOJ ORGANIZAM TAKO DA MU TREBA MANJE SNA Da li su vam neki ljudi pričali kako im je dovoljno samo nekoliko sati sna da se odmore, jer je njihov organizam navikao na to?

Ne vjerujte im. Možete se navići da se budite ranije, ali ne možete izmijeniti potrebe svog organizma za snom. (Superžena)

TRENING

Vježbajte prema građi tjelesne muskulature Poklanjati je lijep gest kojim čovjek pokazuje ljubav, ali nekada je bolje pojaviti se praznih ruku, nego s pogrešnim darom. Biranje poklona je škakljiv posao i ukoliko vam je zaista stalo do osobe kojoj želite da poklonite znak pažnje, potudićete se iz petnih žila da joj odaberete poklon koji je pravi. Mi ćemo vam malo pomoći u tome, nagovještavajući vam šta ni pod razno ne smije da se nađe u vašoj potrošačkoj korpi. Čarape sa prazničnim motivima Čarape su koristan poklon, ali nakon što čovjek napuni 10 godina, više ga ne oduševljavaju Rudolf, Deda Mraz ili okićena jelka na čarapama.

Kupite li ovakav dar, vaša voljena osoba će ga eventualno obući jednom tokom praznika i nikad više.

Beskorisne figurice Neke potpuno beskorisne figurice samo skupljaju prašinu i čovjek se često pita čemu one zapravo služe? Jasno nam je da ste u nedostatku ideja i prazničnoj histeriji skloni

kojekakvim suludim odlukama, ali neke je bolje zadržati za sebe.

Knjige koje se nikad ne pročitaju Knjiga je bez greške super poklon, bilo da je riječ o kuvaru, nekom bestseleru, publicistici, poslednjem Nobelovcu… Za svakoga ima ponešto. Ali ako nikako ne znate kakvom štivu naginje osoba pod čiju naklonost kanite da se zavučete, onda radije nemojte ni pokušavati.

Kičasti ramovi za slike Premda su posljednjih godina puno popularniji digitalni ramovi za slike, ni tradicionalna verzija još nije izašla iz upotrebe. Svi više-manje imamo barem jednu fotografiju djeteta, roditelja, partnera, ludog provoda, kao podsjetnik pokraj kreveta ili na nekom još vidljivijem mjestu. Ali, okviri za slike ukrašeni kojekakvim cvjetnim aranžmanima, životinjicama i drugim stvarima rijetko kada se uklapaju u enterijer, a prije svega nečiji ukus.

(Tportal)

Ako vam je jedna od novogodišnjih odluka i redovno vježbanje, onda bi svakako trebalo najprije dobro da upoznate gradivo kako se ne biste uzaludno mučile. Lični trener poznatih holivudskih zvijezda Met Roberts kaže kako nijesu za svakoga iste vježbe. Tačnije, on savjetuje vježbanje prema tipu tijela, a postoje četiri tipa – kruška, pješčani sat, jabuka i cijev.

Najpoznatija predstavnica tijela u obliku kruške je pjevačica Bijonse i prema Robertsovom savetu, žene s takvim oblikom tijela treba da rade vježbe koje će im jačati mišiće ruku, ali takođe treba da rade intenzivne treninge poput trčanja. Žene poput Kejt Vinslet, dakle one koje su građene poput pješačnog sata, treba da se koncentrišu na svoj abdomen i bokove, a to znači redovno trčanje, vožnje bicikla i trbušnjaci u serijama.

Ako ste građeni poput Ke-

trin Zite Džons, odnosno imate oblik jabuke, treba da se posvetite svom struku. To znači puno kardio-vježbi, ali i vježbi za noge kako biste ih ojačale i uravnotežile izgled tijela. Žene poput Kire Njatli koje imaju tijelo u obliku cijevi treba da izbjegavaju kardio-vježbe jer one doprinose mršavljenju. Umjesto toga, takve žene treba da rade vježbe snage kako bi ojačale sve mišiće u tijelu.

(Ordinacija)

36

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

MALI OGLASI

IZDAJE SE

KUĆE/STANOVI

P Na Draču (200m od Hotela «Crna Gora»), prodajem na 400m2 kuću sa garažom, pomoćnim objektom, dvorištem.

150.000 eura. Tel.067/532-106 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna!

Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

I Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela «Kostas», istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća. Tel.067/355-709 Izdajem namještenu klimatizovanu garsonjeru P-30m2. Ima sve za domaćinstvo. Ulica Mitra Bakića, do autobuske i željezničke stanice u Podgorici.

Tel.067/552-179 Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno.

Tel.067/563-811

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada «Zetagradnje», plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257

VOZILA/AUTO DJELOVI

POSLOVNI PROSTOR

VOLKSWAGEN RENO MEGAN RENO KLIO KOMBI PUTNIČKI 069 559-555 068 733-333

Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2.

Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450-720

PLACEVI

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537

Prodajem plac 600m2 u Zagoriču Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1. Tel.067/860-381

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo GrlićDanilovgrad. Tel.069/073-331

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

Izdajem nenamješten jednosoban stan kod «Gintaša». 180 eura mjesecno ili po dogovoru.

Tel.067/185-743

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu.

Tel.069/255-206

Izdajem namješten stan na duži period, Markovići - Budva.

Povoljno. Tel.069/387-378

Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629

Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu. Put, voda, struja, m2/4 eura. Tel.067/390-767 Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2.

Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom.

Tel.067-249-299

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

RENT-A-CAR MNE - CAR

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708

Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972

Fiat bravo, 96, oprema, servisiran, malolitražan, metalik.

Ekstra stanje, registrovan do jula. Bar. Tel.068/166-405

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

MALI OGLASI

..

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

GRAĐEVINSKE USLUGE

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

Top Service - First choice - Best price guarantee

NASTAVA

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najjeftinije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

POSAO Tražim konobaricu iz Podgorice za rad u kafani, plata 350 eura. Tel.068/406-844 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

APARATI/OPREMA

Tel. 068 326 549

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501-209. www.klimescepanovic.com

Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204

RAZNO Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica Tel.067/351-111

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Kupujem stare ćemere, srebrne predmete, satove, medalje, ordenje, stari novac, značke (prije II svjetskog rata), grbove, toke, zastave, umjetničke slike (poznatih crnogorskih slikara), jatagane, sablje, razne starinske predmete.

Tel.067/532-106

Povoljno prodajem sliku rađenu po originalnoj slici Mila Vrbice - “Portret starog Crnogorca” (Filipa Vukmirovića) ulje na platnu.

Tel.069/490-723

Registracija besplatna za preduzeća koja će da koriste naše računovodstvene usluge. Povoljne cijene računovodstvenih i pravnih usluga. Podgorica. Tel.069/221-974

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

Prodajem garnituru trosjed, dvosjed, fotelja, eko koža. Trosjed na razvlačenje, fiksno 300 eura. Tel.069/360-182

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102

Seminari, prezentacije, diplomski, specijalistički radovi, prevođenje – najpovoljnije i najbrže u Crnoj Gori!

Tel.067/267-620

37

Prodajem novo sobno biciklo.

Povoljno. Tel.067/269-777 Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra.

Rad na daljinu pomoću slike.

Tel.068/504-029 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 0 68/563-851 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda.

Sto posto provjereno.

Tel.067/237-563

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

38

PONEDJELJAK I UTORAK, 6. I 7. 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

39

TV PROGRAM PONEDJELJAK, 6. 1. 2014.

Film

06:20 06:25 07:20 08:10 08:15 09:45 10:00 10:45 11:30 13:00 15:00 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:20 23:00 23:45 00:00

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Paklena kuhinja Emisija za djecu-Mozgalica Film:Denis napast Volim prirodu/r Serija:OdbaÄ?ena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:PlavuĹĄa pravnik 2/r Film:Sestre po farmerkama/r Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Exploziv Serija: Ponor ljubavi Serija: OdbaÄ?ena Serija: Okrug OranĹž Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni Film: Hajde da se volimo Serija: Okrug OranĹž/r Exkluziv/r Film:Kolateralna ĹĄteta

PRVA Exkluziv 18.30

06.30 09.35 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.05 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.10 16.55 18.00 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 01.30

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r Vijesti NauÄ?no – obrazovni program Vijesti Muzika Serija: Plesna akademija Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne Ĺžrtve/r NauÄ?no – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Serija: Ĺ˝ozefina Vijesti Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Koncert Film

RTCG 1 Dobro jutro Crna Goro 06.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Rezervisan termin 11:50 City 12:00 Magazin in/r 13:00 Rezervisan termin 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Film: Vojnikova ljubav 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Grand- narod pita 00:00 Film: Iks men poÄ?eci: Volverin 03:00 City 03:15 Film: Ĺ˝ena je Ä?udo

06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13.20 Serija: Bandini 14:07 Extra lifestyle 14:25 Serija: Suze Bosfora 15:00 Serija: Asi 15:40 Serija: RuĹža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovaÄ?ka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:55 Extra lifestyle 21:10 Bez granica 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Bez granica specijal 00:30 Extra lifestyle

PINK Serija: Sila 20.00

VIJESTI Serija: Zora dubrovaÄ?ka 19.10

07:00 10:30 10:45 11:45 12:15 12:50 15:45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:30

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 14:30 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:15 21:15 22:45 23:00 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Kuhinjica Divlja ljepota Film Pop kvart Business Exclusive Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum U raljama Ĺživota Film Forum 5 do 5/r U raljama Ĺživota/r

ATLAS Radio u boji 16.00

TV PREPORUKA IKS MEN POÄŒECI: VOLVERIN Pink 00.00

Prvo poglavlje u sagi o Iks-menu objedinjuje Volverin sa nekoliko drugih legendi Iks-men univerzuma u epskoj revoluciji koja sukobljava mutante sa moćnim silama, odluÄ?nim da ih eliminiĹĄu. Hju DĹžekmen u ulozi borbene maĹĄine sa nevjerovatnim iscjeliteljskim moćima, dijamantskim kandĹžama i primarnim gnijevom. “Iks-men poÄ?eci: Volverinâ€? ostaje vjeran jednom od najpoznatijih filmskih serijala X men.

10.00 Serija: Hejven 11.00 Zapis: Śednik u kosijerima/r 11.30 Tera Montenegrina , putopi/r 12.00 Vijesti 12.05 Serija: Univerzum 13.55 Koťarka ABA liga: ZadarBudućnost Voli/r 14.30 ReportaŞa: Utjeha u sjenci maslina/r 16.00 Serija: Rani buntovnica 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Serija: Ncis-LA/r 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.15 CG sport 21.30 Serija: Rani buntovnica 22.25 Serija: Hejven 23.40 VOA-glas Amerike

RTCG 2 Serija: Hejven 22.25

16:00 16:45 18:15 19:00 20:00 20:15 20:30 21:15 22:15 23:45

Uz jutarnju kafu – uŞivo Ekstremno Smijeh kao Lijek Žestoko Goleada – premijerno Zabava Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uŞivo Žestoko Muzika + Crtani Texas Holdem Poker Žestoko Ekstremno NindŞa Ratnici Istorija Ljubavnica - premijerno Guťteranje - premijerno Svijet sporta/r

777 Texas Holdem Poker 19.00

13:00 13:30 14:30 15:30 17:30 19:10 19:55 20:25 21:30 22:20 23:05 00:00

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Trag Tajne i ljepote Kine Na toÄ?kovima Bez recepta Interfejs/r Astro num caffe Hrana i vino Dnevnik Bez recepta Tajne i ljepote Kine Aljazeera Nokaut Aljazeera Astro num caffe

MBC Hrana i vino 17.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 SalaĹĄ u malom ritu 10:00 Vesti RTS 10:05 Lov i ribolov 10:35 Eko karavan 11:10 U poÄ?etku beĹĄe reÄ? 11:52 Velikani 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Stop sport 12:45 Deveti 14:04 Ĺ ou svih vremena 15:30 Ovo je Srbija 16:15 Bela laÄ‘a 17:11 TV Zabavnik 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 18:59 Slagalica 19:20 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 BoĹžićna poslanica Patrijarha Srpskog gospodina Irineja 20:15 Bela laÄ‘a 21:11 Potraga 22:05 Zona Zamfirova 23:45 Vesti RTS 23:50 Vreme, stanje na putevima 00:00 Ponoćna BoĹžićna liturgija RTS 2 08:28 Znakopis 2: Badnje veÄ?e 08:42 Tajne novogodiĹĄnjih praznika 08:53 Jedna slika jedna priÄ?a 09:06 Badnje veÄ?e 09:32 Datum 09:37 Verski kalendar 09:50 Vrele gume 10:15 Knjiga utisaka 10:53 Klinika Vet 11:24 Staro srpsko pisano nasleÄ‘e 11:56 BoĹžićne pesme: Hor monahinja 12:23 Ĺ˝ivotna sredina i zdravlje: Buka 12:55 Trezor 14:00 Znakopis 2: Badnje veÄ?e 14:10 Tajne novogodiĹĄnjih praznika 14:21 Jedna slika jedna priÄ?a 14:32 Ver-

ski mozaik Srbije 15:25 Reli: Dakar serija Argentina - ÄŒile 15:50 Sve boje Ĺživota 16:20 Na badnji dan 17:05 Ad libitum 17:55 Mega Vizura - Partizan 18:47 Stop sport 19:39 Datum 19:46 Verski kalendar 20:00 Staro srpsko pisano nasleÄ‘e 20:30 RoĹždetstvo 21:00 Doktor Ĺ˝ivago (2002) 21:51 Kalendar kroz vekove 22:18 Slikao sam straĹĄnog petla: Pavel Hajko 22:42 Libela 23:14 Reli: Dakar serija Argentina – ÄŒile HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala 13:20 Glas domovine 13:45 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:43 Korijeni: ÄŒovjek s tri domovine 16:00 Puna kuća Ra era 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Bruxelles Express 18:20 PotroĹĄaÄ?ki kod 18:50 NaĹĄi i VaĹĄi 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 TV Bingo 20:30 Carl Seidl u Opatiji 20:52 Fokus 21:50 Ĺ to je muĹĄkarac bez brkova? 22:40 Dnevnik HRT 2 09:37 ÄŒarobna ploÄ?a 09:50 Svaki dan, dobar dan 10:30 Dr. Oz 11:10 Briljanteen 11:50 Obrtnik i partner 12:20 Hotel dvo-

07:02 09:15 10:15 11:20 11:30 11:40 12:00 15:02 16:50 18:20 19:15 19:30 20:00 21:00 21:30 22:15 00:00

SvjeĹži u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r.

MuziÄ?ki program Anegdota iz Ĺživota Ĺ˝ivotinjske lakrdije Crtani film/Mumijevi Dok. program Civilizacije Ĺ˝ivotinjske lakrdije/r.

Anegdota iz Şivota Crtani film-Mumijevi PG Raport Info Ars Montenegrina Marija Montesori 2dio Ponoćni Info

MONTENA Crtani film-Mumijevi 19.00

DANAS U GRADU rac Orth 13:05 ÄŒovjek koji je spasio BoĹžić 14:40 Bormio, Italija: slalom (m), 1. voĹžnja 15:20 Crtani film 15:47 Glazba, glazba...

15:55 Turneja Ä?etiri skakaonice, Bischofshofen 17:45 Glazba, glazba... 18:00 Kuhajmo zajedno 18:05 Bormio, Italija: slalom (m), 2. voĹžnja 18:55 Dr. Oz 19:30 TV vrtić 19:40 ÄŒarobna ploÄ?a 20:00 Zauvijek djeveruĹĄa, nikad nevjesta 21:50 Motel Bates 22:45 CSI: Las Vegas 23:33 CSI: Miami 00:18 Seks i grad HBO 12:25 Poslednji kamion: Zatvaranje fabrike DĹženeral Motors 13:05 Nova godina u Njujorku 15:00 Skubi Du u cirkusu 16:20 DeveruĹĄe 18:20 DĹžoni IngliĹĄ: Ponovo roÄ‘en 20:05 Carstvo poroka 21:05 Carstvo poroka 22:05 Zdravo, dame 22:35 Devojke 23:05 MomaÄ?ka zabava 00:30 ÄŒudo od deÄ?aka FOX LIFE 11:50 Sudije za stil 12:15 Zatrpani Ä‘ubretom 13:05 Kako izgledam? 13:55 Sve ĹĄto niste znali o ljubavi 14:45 DĹžejmijeva Velika Britanija 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u Klivlendu 17:00 Ludnica u Klivlendu 17:25 Kako je biti Erika 18:15 Uvod u anatomiju 19:05 Uvod u anatomiju 20:00 BogobojaĹžljive namiguĹĄe 20:55 Kugar Taun 21:20 Kugar

Taun 21:50 Ne veruj komĹĄinici iz stana 23 22:15 Ne veruj komĹĄinici iz stana 23 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad 23:40 Kugar Taun 00:05 Kugar Taun 00:30 Ne veruj komĹĄinici iz stana 23 FOX CRIME 12:45 SluÄ?ajni partneri 13:40 MornariÄ?ki istraĹžitelji 14:30 Ubrzana istraga 15:25 King 16:15 Jedinica 17:05 Jedinica 18:00 Jedinica 18:55 Jedinica 19:55 Smrt u raju 20:55 MornariÄ?ki istraĹžitelji 21:50 ZloÄ?inaÄ?ki umovi 22:45 King 23:40 Vojni advokati 00:35 Imitator 01:25 ZloÄ?in 02:15 Ubrzana istraga ARENA SPORT 11:00 Brestois - PSG 13:00 Marseille - Reims 15:00 Fudbal - Tottenham TV 18:00 Mega Vizura - Partizan 20:00 U obruÄ?u 21:00 Juventus - Roma 23:00 NG specijal: Jelen Superliga 00:00 World Poker Tour 11 01:00 Wild Card: Cincinnati - San Diego SPORT KLUB 11:45 Na danaĹĄnji dan 12:00 NBA Inside Stuff 12:30 Best of season 2013 13:00 NBA Live 13:10 Barcelona - Elche 15:00 Top 50 sportista 2013 16:00 Detroit - Memphis 17:50 Pregled ĹĄpanske lige 19:00 Real Madrid - Celta 21:00 MedveĹĄÄ?ak - Dinamo Minsk 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Pregled FA kupa

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh.

15:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na boŞićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00

40

TV PROGRAM UTORAK, 7. 1. 2014.

Film

06:20 06:25 06:35 07:00 07:20 08:10 08:55 09:00 10:30 11:15 12:00 14:00 15:30 15:35 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:20 23:15

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija: Okrug OranĹž/r Emisija za djecu-Mozgalica Film: Hajde da se volimo/r Serija: OdbaÄ?ena/r Serija: Ponor ljubavi/r Film: Stigla vam je poĹĄta Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:OdbaÄ?ena Serija:Okrug OranĹž Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Film: Posjetioci Serija: Okrug OranĹž/r

PRVA Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni 19.25

06.30 09.35 10.00 10.15 11.05 12.00 12.05 12.45 13.00 13.05 15.30 16.10 16.55 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 21.30 22.00 22,30 23.00 00.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r NauÄ?no – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Muzika Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne Ĺžrtve/r Dnevnik 1 Serija: Monk Serija: Ĺ˝ozefina Muzika Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Muzika Serija: Lokalni vampir Muzika Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne Ĺžrtve Vijesti

RTCG 1 Dnevnik 2 19.30

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Rezervisan termin 11:50 City 12:00 Dobro veÄ?e Srbijo/r 13:00 Rezervisan termin 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Film: Bolji Ĺživot 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: sila 21:15 X faktor - uĹživo 23:00 X star 00:00 Serija 01:00 City 01:15 Film: Volim te, Ä?ovjeÄ?e

06:45 09:50 10:00 10:40 11:30 12:00 13:20 14:00 14:07 14:25 15:00 15:30 16:15 16:30 17:05 17:45 18:30 19:10 19:55 20:55 21:10 22:00 22:15 22:25 23:40 00:20 00:30

Boje jutra Serija: Kako vrijeme prolazi/r Vijesti u 10 Serija: Prija/r Extra lifestyle Vijesti u 12 Serija: Bandini Vijesti Extra lifestyle Serija: Suze Bosfora Serija: Asi Serija: RuĹža vjetrova Surfuj pametno Vijesti u pola 5 Serija: Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Serija: Zora dubrovaÄ?ka Serija: Kako vrijeme prolazi Extra lifestyle Serija: Krv nije voda Vijesti Sport Serija: Internat Serija: Krv nije voda/r Extra lifestyle Film: Zato ĹĄto ja tako kaĹžem/r

PINK City 15.50

VIJESTI Serija: Internat 22.25

07:00 10:00 10:15 10:30 10:45 11:45 15:15 15:45

08:30 10:45 11:15 11:45 12:15 12:30 13:10 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 19:30 20:00 22:00 22:35 22:50 23:05 00:00

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 U raljama Ĺživota/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 VeÄ?era kod DĹžaje 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 VeÄ?era kod DĹžaje/r

ATLAS Divlja ljepota 16.30

TV PREPORUKA STIGLA VAM JE POĹ TA Prva 12.00

Ketlin Keli je vlasnica jedne lokalne knjiĹžarice koja godinama postoji u njenom kraju, a DĹžo Foks je veliki magnat i vlasnik lanaca moderno opremljenih knjiĹžara, koji bi cijeli svijet da pretvori u veliki trĹžni centar. Njih dvoje su direktni suparnici u poslu, ali su i srodne duĹĄe, mada to ne znaju.

Naime, svako veÄ?e, njih dvoje razmjenjuju mejlove, ona pod nadimkom “Shopgirlâ€?, a on pod nadimkom “NY152â€?.

Preko mejlova se savrťeno razumiju, ne sluteći da se svako od njih dopisuje sa svojim najvećim neprijateljem...

08.00 10.00 11.00 12.00 12.05 13.00 13.50 15.30 16.10 17.05 18.00 19.00 19.30 20.10 20.45 21.30 22.25 23.10

BoŞićna liturgija Serija: Hejven/r CG sport/r Vijesti Serija: Univerzum Serija: Žozefina/r Film: Marija iz Nazareta 1 Zapis: BoŞićno sijelo Serija: Rani buntovnica Serija: Univerzum Serija: Ncis-LA/r Muzika Dnevnik 2 ’’Zlatni vijek ikonostasa’’ Ikone i ikonostasi Serija: Ncis-LA Dok. program Serija: Hejven Serija: Lokalni vampir/r

RTCG 2 Serija: Ncis-LA 20.45

16:00 16:45 17:00 17:15 18:45 19:15 19:30 22:30 22:45

Uz jutarnju kafu – uŞivo Dogodilo se...

Zabava Ekstremno Smijeh kao Lijek Žestoko Smijeťna Top Lista Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uŞivo Žestoko Zabava Ekstremno Svijet Sporta – premijerno Zabava Loto – uŞivo Zabava Smijeh kao Lijek

777 SmijeĹĄna Top Lista 15.15

Aljazeera Zdravo jutro Hrana i vino Lijek iz prirode Oglasi Trag Lijek iz prirode Aljazeera Kućica u cvijeću Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Oglasi Lijek iz prirode Nokaut Video katalog Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 SalaĹĄ u malom ritu 10:00 Vesti RTS 10:05 Kvadratura kruga 10:30 Putopis 11:00 Vesti RTS 11:05 U poÄ?etku beĹĄe reÄ? 11:51 Velikani 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Srećni BoĹžić 13:55 Gastronomad 14:10 Potraga 15:00 Ovo je Srbija 15:55 Bela laÄ‘a 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko magazin 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela laÄ‘a 21:05 Ranjeni orao 23:25 Dnevnik RTS RTS 2 09:00 BoĹžićna liturgija 11:00 Sve boje Ĺživota 11:30 Ad libitum 12:15 Trag 12:45 Hor melodi: Osmeh veÄ?nosti na licu vremena 13:20 Trezor 14:20 Tajne novogodiĹĄnjih praznika 14:28 Znakopis 2: Badnje veÄ?e 14:42 Opera in vivo 15:17 RoĹždetstvo 15:18 Reli: Dakar serija Argentina - ÄŒile 15:45 Vreme je za bebe 16:20 Noć nad Palestinom 16:25 O radosne vesti - BoĹžić u manastiru Kovilj 17:00 Zvezda se zasja

17:05 Doktor Ĺ˝ivago 18:00 BoĹžićna peÄ?enica 19:00 BoĹžićna tradicija se nastavlja 19:30 Emisija iz ekologije 20:00 TV MreĹža 20:30 Libela 21:00 Doktor Ĺ˝ivago 21:50 Marija iz Nazareta 23:20 Reli: Dakar serija Argentina ÄŒile 23:50 Legende: Reka pravoslavlja HRT 1 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala 13:20 Reporteri 14:10 Jezik za svakoga 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 DruĹĄtvena mreĹža 15:00 DruĹĄtvena mreĹža: Tesla 15:30 DruĹĄtvena mreĹža 16:00 Puna kuća Ra era 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:10 Vrijeme 17:15 Hrvatska uĹživo 18:20 Pravilo 72 18:50 NaĹĄi i VaĹĄi 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Potjera 21:00 Pogledi: Posljednja ambulantna kola Sofije 22:00 Ĺ to je muĹĄkarac bez brkova? 22:50 Dnevnik 23:10 Sport 23:13 Vrijeme 23:15 Vijesti iz kulture HRT 2 11:30 Yovo - Bijeli Ä?ovjek 12:05 Hotel dvorac Orth 12:50 Slatki svijet Charlyjevih anÄ‘ela 13:15 Djed za Bo-

07:02 SvjeĹži u dan 09:15 Crtani filmovi 10:00 Ars Montenegrina /r.

11:30 Anegdota iz Şivota 11:40 Životinjske lakrdije 12:00 Crtani film-Mumijevi 12:25 Tragom prirode 13:20 Civilizacije /r.

16:00 Dok. program 18:20 Životinjske lakrdije /r.

19:00 MuziÄ?ki program 19:15 Anegdota iz Ĺživota 19:30 Crtani film /r.

20:00 PG Raport 21:00 Info 22:00 Zoon politikon 00:00 Ponoćni Info

MONTENA MuziÄ?ki program 19.00

DANAS U GRADU Ĺžić 14:40 Glazba, glazba... 14:45 Degrassi: Novi naraĹĄtaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Glazba, glazba... 16:50 Kraljice i kraljevi Sljemena 2005.-2013. 17:15 UreÄ‘ujte nadahnuto 17:40 UreÄ‘ujte nadahnuto 18:05 Kuhajmo zajedno 18:10 Svaki dan, dobar dan 18:50 Dr. Oz 19:30 Danica 19:45 Glazba, glazba... 20:10 ÄŒudo u 34. ulici 21:45 Motel Bates 22:31 CSI: Las Vegas HBO 09:25 DĹžoni IngliĹĄ: Ponovo roÄ‘en 11:10 Habl 3D 11:55 Hotel Transilvanija 13:25 Devojka 14:55 Pol 16:40 BoĹžićna priÄ?a 2 18:05 Neće odstupiti 20:05 12 majmuna 22:15 Uzvratni udarac 23:00 Blesavi 3D BoĹžić Harolda i Kumara FOX LIFE 10:35 DĹžejmijeva Velika Britanija 11:25 Sudije za stil 11:50 Sudije za stil 12:15 Zatrpani Ä‘ubretom 13:05 Kako izgledam? 13:55 Sve ĹĄto niste znali o ljubavi 14:45 DĹžejmijeva Velika Britanija 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u Klivlendu 17:00 Ludnica u Klivlendu 17:25 Kako je biti Erika 18:15 Uvod u anatomiju 19:05

Uvod u anatomiju 20:00 Prepredene domaćice 20:55 Prepredene domaćice 21:50 Osveta 22:45 Seks i grad FOX CRIME 10:55 Jedinica 11:50 Jedinica 12:45 SluÄ?ajni partneri 13:40 MornariÄ?ki istraĹžitelji 14:25 Na duĹžnosti 15:30 King 16:15 Igra sudbine 16:40 Mladi Montalbano 18:50 Trinaesti apostol 19:55 Tihi Svedok 20:55 MornariÄ?ki istraĹžitelji 21:50 Nora Roberts: TaÄ?no u podne ARENA SPORT 08:30 Greatest Club Teams: Benfica 09:00 Ĺ iroki - RadniÄ?ki 11:00 Vannes - Monaco 13:00 Lazio - Inter 15:00 Liverpool TV 17:00 U obruÄ?u 18:00 Brestois - PSG 20:00 Crvena zvezda - Igokea 22:00 Wild Card: Green Bay - San Francisco SPORT KLUB 12:00 Top 100 dogadjaja 2013 13:30 NBA Live 13:40 NovogodiĹĄnja vrteĹĄka 14:30 AK Bars - Barys 16:45 Pregled EBEL lige 17:15 Pregled Pallacanestro 17:45 Rayo Vallecano - Villareal 19:45 Euroleague Magazin 20:15 Top Tennis! 20:45 Sydney 22:30 NBA Inside Stuff

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh.

15:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na boŞićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00