Izdanje 16. januar 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

81

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

osoba pozvala je Call centar Poreske uprave u četvrtom kvartalu prošle godine

ČETVRTAK, 16. 1. 2014. BROJ 739/ GODINA III

UNUTRAŠNJA KONTROLA ● 11

U policijskim sefovima ništa ne fali MLADEN BOJANIĆ ● 2

●5

NAKON NEDAVNOG PREKIDA, RADNA GRUPA ZA IZGRADNJU IZBORNOG PROCESA, IPAK, NASTAVLJA SA RADOM

Vlast i opozicija zadrhtali pred Drobničem ● Rok od dva dana za dva ključna izborna zakona NESUGLASICE ● 9

Stijepović će odlučiti o sudbini profesora

Bez komentara na napad lista Pobjeda

Dnevni list Pobjeda optužio je Bojanića da je oprao 1,7 miliona eura, dio kapitala uloženog u Fond zajedničkog ulaganja Aktiva Integra

BEZ PREDRASUDA ● 8

Sve se više traže crkveni razvodi

VUKA GOLUBOVIĆ ● 4

Radili toliko dobro da ćemo opet pobijediti

IZBOR ● 10

U

prkos onoj “Što Bog sastavi da čovjek ne rastavi”, crkvi procedura razvoda braka nije strana. Crkvenom sudu Mitropoli-

ODBOJKA ● 28

je crnogorsko-primorske je tokom prošle godine stiglo desetak zahtjeva nezadovoljnih supružnika, koji su zatražili raskid svog bračnog za-

KOŠARKA ●32

vjeta skopljenog u skladu sa pravoslavnim kanonima. U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi lani nije razveden nijedan crkveni brak.

Lopičić predsjednica Ustavnog suda

ŽENA JOVANA ZA DN ● 25

Budvani za Častan Pored takvog nastavak sadaddas asd poraz od supruga, vibrator bajke Hrvatske je neophodan

2 AKTUELNO

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

EDITORIJAL

POZITIVNA

Bojanić ne želi da komentariše

VUK PEROVIĆ urednik

NEBO

Pogledaj u nebo i sve će ti se samo reći. Nema snijega kad mu je vrijeme. A baš smo se spremili, kao nikada do sada, i eto...

Ma, jednostavno nam se ne da. Ni pahulje.

A sezona bi trebalo da je odavno počela. Čak i praznici proletješe. Nekako sporije, bez oniih prepoznatljivih zimskih radosti.

Nema ni pravog veselja bez zimskih padavina. A gostiju niotkuda. Mi ih čekamo, raširenih ruku, a još od sredine decembra, možda i ranije, gledamo u nebo i razmišljamo kada će više. I snijeg i gosti. I sada isto radimo i sredinom januara. E, pa nije tako. Dosjetili smo se kako pomoći prijatelju u nevolji. Žiro-račun.

U nevolji se poznaju drugari. Zbog toga je i otvoren žiro-račun, a lijepo i uljudno su pozvani svi zainteresovani da pomognu. Koliko ko može, nećemo sada još i licitirati. Svaka pomoć je dobrodošla, ako dolazi od srca. Kolege sa juga znaju kako je to kada nema turista, ne daj bože, pa su pojedini spremni da odriješe kesu. Izašao i spisak. Ko zna kakvo će ljeto biti? Možda padne neka veća kiša. I tako danima. Neće valjda, ali ko zna. Onda će ove transakcije da idu u suprotnom pravcu. I vidjećemo onda spisak kolega sa sjevera. Jedino tako ima smisla. Dvosmjerna solidarnost.

Ruka ruci. Mogla bi lijepo i kampanja da se napravi sa sloganom “Podijelimo gubitke”.

Mora da se neko razumije u te stvari, pa je preuzeo opšte poznati i provjereni model u turizmu. Ovako kad je frka, kao sada kod nas. Sva sreća što imamo i planine i more, pa ima ko da pomogne. Zamislite da smo kao Švajcarci. Kada njima ne padne snijeg ili je možda temperatura visoka pa se topi, oni su gotovi. Njima nema ko da uplati na račun vjerovatno stvoren samo za takve neugodnosti. Nema mora, samo planine. I oni garant stalno gledaju u nebo. Svako jutro. Nije prijatno raditi u takvom turizmu, to je sigurno. Mnogo je neizvjesno i stres je veliki.

Možda bi mogao da se otvori i žiro-račun za građane koji su spremni da popune kapacitete zimskih centara, a nemaju sredstava. Sigurno da bi bilo zainteresovanih.

Tek koje građane sve nepogode pogađaju. Nijesu samo vremenske. Samo ta ideja je garant skroz bezveze.

Nego, pogledaj u nebo.

Kao da će snijeg.

Do kada važi žiro-račun? Ako baš neko hoće da pomogne, da požuri.

Poslanik Pozitivne Crne Gore Mladen Bojanić nije želio da komentariše optužbe koje su iznijete u dnevnom listu Pobjeda da je oprao 1,7 miliona eura, dio kapitala uloženog u Fond zajedničkog ulaganja Aktiva Integra.

“To su nebuloze i ne želim da komentarišem”, rekao je Bojanić za Dnevne novine.

Državni dnevni list Pobjeda je prvo 27. decembra prošle godine objavio tekst u kojem su, na osnovu dokumenata u koja su imali uvid, pokazali da je Bojanić, jedan od osnivača Holder brokera, bivši izvršni direktor Nove berze hartija od vrijednosti, osnivač i većinski vlasnik Fonda Aktiva Integra, “sumnjivim poslovima na berzi došao do milionske zarade”.

Pobjeda u izdanju za srijedu piše da je redakcija dobila pismo u kojem njegov autor navodi čime se sve poslanik Bojanić služio kako bi ostvario milionsku korist.

Ipak, Pobjeda pismo nije objavila, ali tvrdi da je njegov potpisnik, poznati finansijski stručnjak koji je želio da bude anoniman, došao u njihovu redakciju i pokazao im dokumenta koja navode na sum-

Mladen Bojanić

nju da je Bojanić oprao 1,7 miliona eura, dio kapitala uloženog u Fond zajedničkog ulaganja Aktiva Integra.

“Taj fond, koji je poslanik Pozitivne Crne Gore osnovao, počeo je da radi 24. maja 2007. godine, sa početnim kapitalom od 2,7 miliona, a većinski vlasnik bio je Bojanić. U to vrijeme on je bio izvršni direktor Nove berze hartije od vri-

KANDIDATURA

Za mjesto predsjednika mi treba podrška naroda Montenegra Abdalla Hasan (lijevo)

Meteo 07:08 16:37

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

jednosti. Bojanić nikako nije mogao od plate da uloži milione. Dakle, do njih je mogao doći berzanskim malverzacijama, prvo kao jedan od vlasnika Holder brokera, a potom kao direktor Nove berze hartija od vrijednosti. Dobro mi je poznato da fiktivno poslovanje nije strano Bojaniću, tako da nije teško zaključiti da su postojali i fiktivni vlasnici Fonda”, kaže izvor Pobjede.

Migrant iz Somalije Abdalla Hasan tek nekoliko dana nalazi se u azilu na Koniku i već je, kako kaže, stekao nekoliko prijatelja u Crnoj Gori. Ne zna još koliko dugo će ostati u kampu, ali je zadovoljan uslovima sa svih aspekata i zato mu se ne žuri mnogo.

“Hrana je dobra, uslovi boravka takođe. Slobodno vrijeme iskoristim za šetnju do grada, igram fudbal ili odem do teretane, jer se trudim da radim na sebi”, kaže Abdalla.

On otkriva svoj dječački san kada je želio da postane predsjednik Somalije.

“Ova želja u meni i dalje živi. Ako se nekada budem kandidovao za predsjednika, želim da me podrži narod Montenegra”, dodaje on i ističe da već uči crnogorski jezik, jer mu se čini da nije težak i da će nakon toga moći da čita, pored ostalog, i dnevnu štampu. Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori će ostati još, otprilike, mjesec, a za to vrijeme daće sve od sebe da upozna što više ljudi i nauči koliko je moguće više o kulturi, istoriji i tradiciji naše zemlje.

Iv.M.

KVIR MONTENEGRO

Crna Gora

JADRAN:

More malo talasasto.

Vjetar, slab do umjeren i promjenljiv, ujutru istočni tokom dana južnih smjerova na otvorenom i sjeverozapadni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Ujutru oblačno još ponegdje sa slabom kišom u planinskim predjelima na sjeveru susnježice i snijega. Tokom dana razvedravanje sa sunčanim periodima.

Danas

Sjutra

min oC max oC

min oC max oC

8 10 11 11 10 5 3 1 4 5

5 8 10 10 9 2 -1 -4 0 1

SJUTRA

14 15 16 16 15 10 7 5 10 11

15 15 16 15 15 9 8 4 11 12

Ujutru nešto više sunca, tokom dana naoblačenje.

Krajem dana i tokom noći mjestimično kiša i jačanje južnog vjetra.

Nova parada ponosa na ljeto Predsjednik Upravnog odbora “Kvir Montenegro” Danijel Kalezić rekao je juče da su počele pripreme za novu paradu ponosa u Podgorici, koja će, kako je najavio, biti održana na ljeto.

“Počeli smo pripremama za povorku ponosa koja će na ljeto biti održana u Podgorici, a očekujemo da će ta manifestacija biti brojnija od prethodne”, naveo je Kalezić.

Prema njegovim riječima, organizacioni odbor prajda ponovo će biti sastavljen isključivo od LGBT osoba, koje će, kako je kazao, definisati temu povorke i zahtjeve koji će biti upućeni nadležnim institucijama.

“Nema sumnje u to da li će povorka ponosa biti u Podgorici. Mi smo, kao organizatori, već zakazali skup i počeli aktivno sa osnovnim pripremama, kako bi naredni prajd bio masovniji i bezbedniji”, kazao je Kalezić portalu Televizije Crne Gore.

On je istakao da očekuje jednak odnos države i jednako kvalitetan odgovor policije kao što je to bio slučaj na prvom podgoričkom prajdu koji je održan u oktobru 2013. godine.

“Posebnu pažnju ćemo usmjeriti na rad Tužilaštva, jer je prilično neadekvatno odgovorilo kada su u pitanju protekla dva prajda u Crnoj Gori.

Prema informacijama koje posjedu-

jemo, nije pokrenuta nijedna krivična prijava protiv huligana, a bilo je osnova za to”, rekao je Kalezić.

U Crnoj Gori prošle godine održane su dvije povorke ponosa - u Budvi i Podgorici i obje su se završile žestokim sukobima policije i protivnika manifestacije, što je na kraju rezultiralo evakuacijama učesnika parade ponosa. Prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja, čak tri četvrtine građana Crne Gore smatra da još nije došlo vrijeme za održavanje gej parada u toj državi, dok 46,5 odsto smatra da takve manifestacije nikada ne bi trebalo dozvoliti.

AKTUELNO 3

četvrtak, 16. 1. 2014.

Potvrda lošeg planiranja sezone

prošenje od građana

Z

bog loših vremenskih uslova Nacionalna turistička organizacija Crne Gore (NTOCG) otvorila je poseban žiro-račun za prikupljanje novca koji će biti utrošen na realizaciju zabavnih sadržaja u ski-centrima i oko njih. Cilj je da se animira što više turista da sa prvim povoljnim uslovima na ski-stazama posjete zimske turističke centre. Ovaj potez NTO-a izazvao je različite reakcije javnosti.

Na CdM-u i zvaničnoj Fejsbuk stranici portala objavljeni su brojni komentari čitalaca koji ne podržavaju ovaj postupak. Za razliku od njih, članovi skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje različito gledaju na ovakav vid “spašavanja” sezone.

Kampanja je pokrenuta na inicijativu Crnogorskog turističkog udruženja (CTU), HG Budvanska Rivijera i drugih privrednih subjekata iz primorskih opština naše zemlje, a planirano je da se prikupljena sredstva utroše na realizaciju zabavnih sadržaja u ski-centrima i oko njih, kako bi se animiralo što više turista da sa prvim povoljnim uslovima na stazama u što većem broju posjete zimske turističke centre. Član skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Goran Tuponja iz Pozitivne Crne Gore kazao je da naše turističke čelnike i resorno ministarstvo iznenadi snijeg u svakom slučaju - i kad padne i kada ga nema.

“U oba slučaja traže pomoć kako bi građani uradili ono što su oni bili dužni, a to je da imaju i plan B ukoliko vremenski uslovi ne budu onakvi kakvi se očekuju i kakvi bi oni željeli da budu”, rekao je za CdM Tuponja.

Ovakavu inicijativu smatra neozbiljnom jer je, naglašava, neodgovorno i krajnje apsurdno tražiti od građana Crne Gore, koji inače jedva sastavljaju kraj s krajem, da spašavaju ono o čemu je Vlada trebalo da razmišlja.

“Ovo je samo još jedna potvrda i lošeg planiranja i lošeg vođenja turističke ponude kao jedne od najvažnijih grana privrede”, dodao je on.

U ozbiljnim zemljama, napominje Tuponja, Vlada pravi dugoročni plan i program koji predviđa i loše vremenske prilike.

“Ova Vlada i njeni organi treba konačno da se uozbilje i da rade svoj posao profesionalno i odgovorno. Naravno, ukoliko imaju znanja i sposobnosti za to, a ne da nas vuku u ekonomski ambis tražeći od sopstvenih građana da ispravljaju njihovo loše planiranje i da od njih očekuju slamku spasa”, poručio je Tuponja.

Sličnog mišljenja je njegov kolega iz Demokratskog fronta Strahinja Bulajić. On smatra da kampanja nije dobro smišljena i da nije pametna.

“Ko hoće da pomaže propalu sezonu neka uplati. Ali nedostatak snijega ne možemo tumačiti kao elementarnu nepogodu. Zdrava i normalna logika nalaže da unaprijed treba ukalkulisati i moguć-

Fali snijega za dobru sezonu; Kolašin

nost da nema snijega. Onda se napravi fond ili uradi obračun sredstava. Prema tome, ovakva kampanja je rezultat pogrešno postavljene politike”, kazao je za CdM Bulajić.

Prema njegovim riječima, to što na planinama nema snijega ne treba puno da zabrinjava društvo. Građani sa sjevera mogu samo da uštede, a bogatašima nije problem da zimuju van.

“Time što nema snijega spašena je naša sirotinja, pa su ljudi uštedjeli na drvima, struji, sijenu. Sa druge

samIt mInIstara poljoprIvrede

Ivanović na sajmu hrane Petar Ivanović

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović učestvovaće danas na šestom Berlinskom samitu ministara iz te oblasti i Globalnom forumu za ishranu i poljoprivredu (GFFA).

Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja su saopštili da će kreatori poljoprivredne politike razgovarati o osnaživanju poljoprivrede, jačanju otpornosti i bezbjednosti hrane i ishrane.

Ivanović je poziv za učešće na

tom za poljoprivredu najznačajnijem svjetskom dešavanju dobio od federalnog ministra hrane, poljoprivrede i zaštite potrošača Njemačke Hans-Petera Fridriha.

Iz Ministarstva su kazali da je razvoj efikasne, prilagodljive i otporne poljoprivrede, s krajnjim ciljem da se prevaziđe glad u svijetu, baziran na tri ključna elementa - raznovrsnost, održivost i produktivnost.

“Međutim, poljoprivreda i rural-

na područja suočena su sa brojnim izazovima, kao što su ograničeni resursi, klimatske promjene, slaba primjena znanja i vještina, loš pristup inovacijama, kapitalu i edukaciji”, stoji u saopštenju.

Preporuke za prevazilaženje tih izazova, kako se dodaje, biće glavni zadatak učesnika Globalnog foruma i najvećeg svjetskog skupa ministara poljoprivrede koji je prošle godine okupio više od 80 čelnih ljudi iz te oblasti.

Globalni forum za ishranu i poljoprivredu održava se tradicionalno u okviru Zelene nedjelje - najznačajnijeg međunarodnog sajma hrane, poljoprivrede i hortikulture, na kojem brojni svjetski proizvođači hrane izlažu proizvode i testiraju nova tržišta.

“Forum okuplja predstavnike politike, industrije, akademskih institucija i civilnog društva. Svake godine zapaženu ulogu na sajmu imaju i organski proizvodi, kao i oblasti ruralnog razvoja i šumarstva”, navodi se u saopštenju.

Ivanović će, na marginama trodnevnog foruma, imati niz bilateralnih susreta sa ministrima poljoprivrede, predstavnicima organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (UNFAO) i za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), kao i potencijalnim investitorima iz sektora poljoprivrede.

strane, nijesam puno zabrinut hoće li raditi hotel “Lipka” i hoće li biti 15-20 tajkuna da se skija. Njima je svejedno, oni mogu poći i do Švajcarske i Italije na zimovanja”, istakao je Bulajić.

Potpuno drugačiji pogled na kampanju ima član Odbora iz Demokratske partije socijalista Predrag Sekulić. On smatra da je svaka inicijativa koja ide u korist crngorskog turizma dobra.

“Inicijativa je sasvim opravdana i nadam se da će imati efekta. Ono

što je opravdano za turističke radnike u Crnoj Gori smatram da treba podržati. Moramo imati u vidu da, kada je u pitanju zimski turiizam, Crna Gora još nema dovoljno razvijene kapacitete, kako skijališne tako i hotelske. Uostalom, i Ministarstvo održivog razvoja i turizma je izašlo sa sličnom inisijativom kada je u pitanju poreska poletika u odnosu na sjever Crne Gore, odnosno turističke privrednike sjevera”, rekao je za CdM Sekulić.

(CdM)

penZIonerI

Krivična prijava protiv EPCG i A2A Partija udruženih penzionera i invalida Crne Gore podnijela je krivičnu prijavu protiv italijanske kompanije A2A i Elektroprivrede (EPCG), zbog naplaćivanja pravnih i konsultantskih usluga crnogorskom elektroenergetskom preduzeću.

“A2A je na taj način ostvarila milionsku protivpravnu finansijsku korist na štetu Crne Gore. Kompanija u kontinuitetu, od 2009. godine kada je postala manjinski akcionar u EPCG sa vlasništvom od 43 odsto, fakturiše

pravne i konsultanske usluge EPCG u milionskim iznosima”, navodi se u prijavi te partije upućenoj Vrhovnom državnom tužilaštvu.

Precizan iznos tih usluga po godinama, za 2010, 2011, 2012. godinu je, kako tvrde, prikazan u završnom računu EPCG za svaku godinu pojedinačno i do danas iznosi oko 15 miliona eura.

“Koliki iznos je A2A fakturisao EPCG za prošlu godinu vi ćete istražiti”, naveo je u prijavi predsjednik partije, Momir Joksimović.

klInIčkI centar

Urgentni zbrinuo 190 pacijenata U Urgentnom bloku Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u utorak tokom 24 sata zbrinuto je 190 pacijenata, od kojih po jedan iz saobraćajnog udesa i nasilja, saopšteno je Dnevnim novinama iz ove zdravstvene ustanove.

“Najviše pacijenata zbrinuto je u Internističkoj ambulanti, njih 80, Hirurškoj 44 i Ortopedskoj 33.

U maloj sali odrađeno je 12 intervencija, a na bolničko liječenje primljeno devet pacijenata”, kaže se u saopštenju. Prema podacima iz KCCG u utorak u njihovom porodilištu obavljen je 21 porođaj od kojih tri u epiduralnoj analgeziji.

“Rođeno je 22 djece, 11 djevojčica i 11 dječaka”, dodaje se u saopštenju.

M.M.K.

4 POLITIKA ULCInj

četvrtak, 16. 1. 2014.

InTeRVjU, VUka GoLUBoVIĆ, PReDsjeDnIk oPŠTIne BeRane

Forca: znamo kako Građani cijene naš rad, opet treba voditi grad ćemo pobijediti u Beranama U susret lokalnim izborima u Ulcinju koji će se održati 26. januara, za političke partije predstoji glavni dio kampanje u borbi za glasove. Partija koja je bila glavni konstituent dosadašnje vlasti u Ulcinju Forca očekuje da građani prepoznaju njihov rad u prethodnom periodu i ponovo im ukažu povjerenje na izborima.

“Očekujem da Forca osvoji najveći broj mandata i potvrdi svoju političku nadmoć u opštini Ulcinj, čime će se obezbijediti nastavak jednog novog perioda za naš grad. Govorim nastavak, jer je aktuelni predsjednik Opštine Nazif Cungu postavio nove demokratske, legalne i evropske standarde u upravljanju lokalnom upravom”, smatra predsjednik mladih Force Aslan Lunji.

On napominje da je u proteklom periodu velika pažnja posvećena omladini Ulcinja.

“Stavljen je još veći naglasak na nas kao omladinu, naše ideje i naša nova viđenja, kako bismo doprinijeli našoj misiji, a to je razvoj opštine Ulcinj.

Svjedoci smo teškog ekonomskog perioda koji je kao globalni trend obuhvatio i našu državu, a pogotovo našu opštinu, ali uprkos tome, nadamo se boljem periodu u buduće četiri godine. Naš program je usko povezan sa iskustvima koje smo kao nosioci vlasti, stekli u protekle dvije godine, tako da smo sa posebnom pažnjom pripremili program, gdje je prioritet boljitak života svih građana Ulcinja”, zaključio je Lunji. A.O.

Za 9. mart ove godine u Beranama će se održati lokalni izbori. Prvi čovjek opštine Vuka Golubović, u intervjuu za Dnevne novine kaže da je Demokratska partija socijalsta, na čijoj će listi nosilac biti upravo Golubović, sigurna u pobjedu u ovom gradu.

DN: Da li DPS spremno dočekuje izbore koji će se održati 9. marta?

“Kao vrlo organizovana partija, koja ima veliki potencijal i bogate kadrovske resurse, posebno obrazovanu i sposobnu mladu radnu snagu, koja će biti nosilac razvoja ovog grada, za izbore se pripremamo odgovornom strategijom, kao što smo i do sada radili. Sve do sada urađeno, a riječ je o kapitalnim projektima, ono započeto i ono što ćemo tek uraditi dovoljno govori o partiji kojoj pripadam. Narod ovog kraja uvijek je znao da procijeni i vrednuje učinjeno, tako će biti i na ovim izborima”, kazao je Golubović.

DN: Kako komentarišete najavljeni dogovor unutar opozicije o jedinstvenom nastupu. DF i SNP su već dogovorili predizbornu koaliciju.

“To je koalicija koja je u opštini Berane vršila vlast do 2006. godine.

Građani poznaju i njih i nas, vidjeli smo kako su se ponašali proteklih godina kao opozicija, vrlo nerealno,

Nosilac liste DPS-a na lokalnim izborima u Beranama; Vuka Golubović

neobjektivno. Oni su opozicija koja ne zna šta hoće, koja nema projekciju kako bi određeni projekti bili realizovani, onda ne znam ni za šta se oni bore. To je jedna neodgovorna i neozbiljna koalicija, a tu neozbiljnost pokazali su onda kad je ovom gradu bilo najteže. Konstruktivna opozicija predstavlja prijetnju, a opozicija u Beranama nije takva”, ističe Golubović.

DN: Koji su to prioriteti institucije na čijem ste čelu za 2014. godinu?

“Nastavak radova na projektu

Berane-Lubnice-Kolašin. Predviđeno je u sklopu tog projekta i izmještanje gradskog vodovoda iz putnog pojasa. Takođe razvoj “Biznis zone”, nastavak radova na izgradnji sportske dvorane, sanacija privremenog odlagališta otpada kao i pronalaženje dugoročnog rješenja za ovaj problem, izgradnju polikliničkog centra, rekonstrukciju zgrade Centra za kulturu, izgradnju novog mosta na Limu, kao i rekonstrukciju puta Berane-PolicaPetnjica, kao i nastavak radova na vodovodu u Donjoj Ržanici i Polici.

M.Tmušić

PozITIVna je aLTeRnaTIVa

PRekID sjeDnICe

Predsjednik SO i dalje na čekanju BERANE - Sjednica lokalnog parlamenta prekinuta je juče na zahtjev odbornika Budimira Dabetića, predsjednika OO DPS-a Berana, zbog kako je naveo hitnog angažmana njega i doktora Dragana Labudovića u gradskoj bolnici, gdje rade.

Inače, juče je nakon glasanja o dnevnom redu imenovan za odbornika Fahrudin Hadrović umjesto dosadašnjeg Samira Agovića.

Na ovoj sjednici odbornici su trebali da izaberu novog predsjednika skupštine, jer je dosadašnji

predsjednik Samir Agović 11. decembra prošle godine, podnio ostavku na tu funkciju, radi angažmana u novoj opštini Petnjica.

Sjednica je počela bez prisustva odbornika opozicije, koji bojkotuju rad lokalnog parlamenta jer tvrde da se radi mimo zakona. No, i pored prisustva od 19 odbornika vladajuće koalicije, Skupština je i danas ostala bez predsjednika. Nastavak ove sjednice kako je saopštio v.d. predsjedavajući Veselin Stanišić, biće naknadno utvrđen.

M.T.

maRoVIĆU nejasno

Šta će vam blok za lokalne izbore?

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista Svetozar Marović rekao je gostujući u emisiji “U centar”, TVCG da su za njega potpuno neshvatljive najave formiranja državotvornog bloka uoči izbora u Podgorici.

On se pita gdje su bili tu ljudi, partije, nevladine organizacije 2006. kada je DPS bio na čelu najvećeg državotvornog projekta, obnove crnogorske nezavisnosti.

“Formirati državotvorni blok za lokalne izbore, pa nije Podgorica država. Šta će vam državotvorni blok za lokalne izbore, za lokalne izbore se formira lokalna koalicija, ne razumijem to. Razumijem da bi to trebalo da bude navodna prijetnja, mi ćemo formirati državotvorni blok i na nivou državnih izbora, ali samo pitam gdje su bili ti ljudi onda ka-

da je DPS bio nosilac te ideje, bez kojeg nikad i ne bi bilo nezavisne Crne Gore 2006”, kazao je Marović.

On pita da li će u taj državotvorni blok ući oni koji su protiv ulaska Crne Gore u NATO. “Oni koji kažu: “Nije problem da li ćemo ući u NATO”, nije problem onda ni da li ćemo ući u EU. Da li je to državotvorni blok? Ja sam čuo predsjednika neke nevladine organizacije, koja bi trebalo da bude dio tog državotvornog bloka, koji kaže da nije važno za tu koaliciju pitanje da li treba da uđemo u NATO. To je legitimno pravo da se kaže, ali samo da znamo da li je državotvorni blok, blok koji radi u interesu Crne Gore i da li je potreban za lokalne izbore u Crnoj Gori”, poručio je Marović.

Pokazali su da su im preči interesi nego grad i građani Imaju formulu za uspjeh Ulcinja; Pajović sa Abazovićem

Predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović rekao je prilikom jučerašnje posjete Ulcinju da je nesposobnost lokalne vlasti dovela taj grad na ivicu siromaštva, dodavši da se Ulcinjom “gazduje” iz Podgorice.

On je kazao da je “poluga” za gazdovanje JP “Morsko dobro” koje isisava novac građana Ulcinja.

“Povlačenjem linija svojih ingerencija Morsko dobro je nepravedno prema Ulcinju. Prosječna širina morskog dobra je u Kotoru 32, u Budvi 54, a u Ulcinju 565 metara. To znači da Ulcinjani ne mogu uprav-

ljati površinom od 33 miliona kvadratnih metara. Time se lokalnoj samoupravi onemogućava, prije svega, da od te imovine ubira prihode i od toga naravno da živi. Šta je uradila lokalna vlast da bi to spriječila i promijenila. Kao što vidite ništa.

Njihova nesposobnost dovela je Ulcinj na granicu siromaštva. Sve partije su bile u toj vlasti i svi su, svjedoci ste toga, pokazali koliko žele, umiju i mogu”, rekao je Pajović.

Lider Pozitivne je poručio da je njegova partija alternativa koja će sa mladim ljudima uraditi sve da se

Zakon o morskom dobru promijeni, dodavši da imaju ostvariv i realan ekonomski program.

“Pozitivna ima ideje, plan i viziju i što je jednako važno, ljude koji umiju, znaju i hoće da tu viziju pretoče u stvarnost u korist građana Ulcinja”, rekao je Pajović.

Nosilac liste “Srcem za Ulcinj” i poslanik Pozitivne Dritan Abazović je izjavio da je ta stranka jedina alternativa postojećoj vlasti u Ulcinju.

“Svi su ostali bili na vlasti i pokazali koliko vole ovaj grad, dajući prednost sopstvenim interesima u odnosu na javno dobro. Ne trčimo za funkcijama, ali smo spremni da preuzmemo odgovornost i otvoreni smo za saradnju sa svima onima koji žele dobro ovom gradu. Ukoliko nam građani Ulcinja daju povjerenje, u kratkom periodu reformisaćemo lokalnu administraciju i vrlo brzo uspostaviti sistem koji će se odraziti na stvaranje kvalitetnijih uslova za poslovni ambijent.

Bićemo posvećeni očuvanju autentičnosti grada, očuvanju prostora i održivom razvoju. Ulcinj zaslužuje bolju upravu i ljudi koji ga predstavljaju moraju biti dostojni njegove istorije i tradicije”, rekao je Abazović.

V.K.

nakon smjene DPs

Potrebno je zatvaranje ANB Lider PzP-a i član Predsjendištva DF-a Nebojša Medojević rekao je da su demokratija i vladavina prava nemogući bez demontaže tajnih političkih službi, dodavši da je to neostvarljivo dok je Demokratska partija socijalista dio vlasti.

On je rekao da su je uloge tajnih političkih bezbjednosnih službi u totalatiranim režimima neophodno maksimalno ozbiljno tretirati nakon sloma takvih režima, kako bi se spriječio njihov negativni uticaj na uspostavjanje i konsolidaci-

ju demokratskih režima.

“Uloga crnogorksih tajnih službi u likvidacijama neposlušnih članova, poslovnih konkurenata, nelojalnih saradnika, ali i političkih protivnika, kao što su Pavle Bulatović, Duško Jovanović, profesionalnih policajaca, kao što je Slavoljub Šćekić, je nesporna i moraće se, kad tad, temeljno istražiti i rasvijetliti”, stoji u saopštenju Medojevića.

On smatra da je nakon promjena vlasti nepohodno odmah zatvoriti Agenciju za nacionalnu bezbjed-

nost, a sve službenike i zaposlene poslati na privremeni odmor.

“Staviti ih pod nadzor i oduzeti im putna dokumenta, plombirati dokumentaciju i dosijeje i formirati stručnu profeisonalnu komsiju koja će uvidom u dokumentaciju obezbjediti neophodna saznanja i dokaze potrebne za pokretanje sveobuhvatne istrage o zloupotrebama ovih službi protiv Ustava, zakona i elementarnih političkih prava i sloboda građana”, kazao je Medojević.

POLITIKA 5

četvrtak, 16. 1. 2014.

vlast i opozicija

Foto: Vedran Ilić

Popustili pred Drobničem Dogovor na vidiku; Drobnič sa Krivokapićem, Simovićem, Milićem i Danilovićem

Nemanja Lacman

D

ogovor između vlasti i opozicije oko usvajanja zakona o izboru odbornika i poslanika i zakona o biračkim spiskovima na vidiku je. Nakon kolegijuma predsjednika parlamenta, na kojoj su članovi radne grupe razgovarali sa šefom Delegacije EU Mitjom Drobničem, za sjutra je zakazan novi kolegijum na kojem će se raspravljati o dva pomenuta zakona, nakon čega bi trebalo da budu proslijeđeni u skupštinsku proceduru.

Kolegijum predsjednika Skupštine biće održan sjutra i na njemu će se pokušati pronaći dogovor oko Zakona o izboru odborinika i poslanika i Zakona o biračkim spiskovima, zaključak je sastanka članova radne grupe sa šefom Delegacije Evropske unije Mitjom Drobničem.

“Dogovor je da u petak na Kolegijumu svedemo dogovore i da dva ključna zakona što prije pošaljemo u proceduru. Takođe da ti zakoni budu dostavljeni ekspertima TAIEKS-a koji će biti u Crnoj Gori od 21. do 24. januara i dati konačne sugestije u razgovorima sa predstavnicima vlasti, opozicije iz radne grupe i ministarstava, kako bi pokušali što prije u februaru da dobijemo i svih šest zakona izglasanih u Skupštini Crne Gore”, rekao je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić.

Prema njegovim riječima, velika je vjerovatnoća da lokalni izbori budu održani po novom zakonodavstvu.

“Veliki sam vjernik u ustavnom smislu. Do sada su sve te vjere dobile opipljivost. Mislim da će i sada biti tako. Krajnji rok je prije raspisivanja izbora jer standard OEBS-a je da se izborna regulativa ne mijenja u toku izbornog procesa. To bismo morali uraditi prije početka marta i uvjeren sam da to možemo, a cilj će

nam biti da to uradimo do polovine februara”, objasnio je Krivokapić. Šef Delegacije EU kod nas Mitja Drobnič izrazio je zadovoljstvo što je i vlast i opozicija pristala da nastavi i završi započeti posao.

“Mogu sa zadovoljstvom da konstatujem da je na sastanku izražena spremnost da se nastavi rad i od strane pozicije i od opozicije što je dobar osnov da se taj rad dovede do kraja”, istakao je Drobnič.

Međutim, i pored prisustva razgovoru sa Drobničem, šef poslaničkog kluba DF-a Goran Danilović imao je mišljenje suprotno Krivokapićevom.

“Mi ćemo, nažalost, imati potpuno sumnjive lokalne izbore, kada je u pitanju demokratski kapacitet, jer više ne može da se stigne. Možemo stići dijelom ako bude dobre volje i ako na kolegijumu odlučimo da usvojimo zakon o izboru odborinika i poslanika i zakon o biračkim spiskovima na vrijeme. Proces usaglašavanja oko zakona, kako rekoše kolege iz DPS-a, je 99 odsto već usaglašen i proceduru usvajanja u parlamentu bi trebalo da završimo u narednih desetak dana”, kazao je Danilović.

Ipak, Danilovićevim riječima, predstojeći lokalni izbori ostaće uskraćeni za elektronsku identifikaciju birača.

“Mi smo u prilici da probamo da

spasemo prve sljedeće vanredne izbore na državnom nivou kojih, ja mislim, da će biti. Kako su krenule kolege iz DPS-a imali bismo neregularne i redovne parlamentarne izbore jer se njima nije žurilo, ali od danas se svima žuri. Tu je svoj doprinos dala Evropska komisija jer je stavila do znanja da neusvajanje ovog zakonodavstva može ugroziti naš EU put”, ističe Danilović.

Kako tvrdi, iznenađenje ne bi bilo da predsjednik države Filip Vujanović vrlo brzo raspiše izbore kako se oni ne bi održali po novim zakonima.

“Ne bi me čudilo da gospodin Vujanović raspiše izbore vrlo brzo, pa da cijelu ovu našu akciju obesmisli.

Gusinje

sKUpŠtiNa

Odluka o opštini Gusinje u drugoj polovini februara Skupština Crne Gore izjasniće se o predlogu Vlade da Gusinje bude samostalna opština u drugoj polovini februara, saznaju Dnevne novine. Ministarstvo unutrašnjih poslova će narednih dana Vladi uputiti predlog izmjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, kojim će Gusinju biti vraćen status opštine. O tom dokumentu, ukoliko ga Vlada usvoji, Skupština Crne Gore će raspravljati u drugoj polovini februara. Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Veselin Vukčević, u izjavi Dnevnim novinama kazao je da je predlog izmjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji spreman i da će u narednim danima biti proslijeđen Vladi Crne Gore na usvajanje. Nakon toga, kako je precizirao Vukčević, Vlada

takav dokumenat dostavlja Skupštini, najprije Odboru za politički sistem, a nakon toga i na plenum, o čemu će se izjasniti poslanici. Vlada je na posljednjoj sjednici verifikovala zaključak kojim je ranije prihvaćena inicijativa da se izmjenama Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore Gusinju vrati status opštine.

Da bi parlament u najkraćem roku raspravljao o izmjenama zakona, biće neophodno da Vlada, kao predlagač, uz ovaj dokument podnese i zahtjev za sazivanje vanrednog plenarnog zasjedanja.

Ukoliko Vlada, a nakon toga i Skupština, usvoje izmjene zakona o teritorijalnoj organizaciji Gusinje će postati 23. opština. Nedavno je, takođe odlukom Skupštine,

status opštine vraćen području Petnjice. U slučaju da Gusinje ponovo postane opština, lokalni izbori će morati da budu istovremeno održani na tom području i u Plavu, iz čijeg se sastava izdvaja Gusinje. To je obaveza iz nedavnih izmjena zakona o teritorijalnoj organizaciji, usvojenih na inicijativu Demokratskog fronta. Građani Gusinja su 8. januara prošle godine na referendumu ubjedljivom većinom zatražili da se tom području vrati status punopravne opštine. U Gusinju je 14. decembra prošle godine održan protestni skup sa kojeg su građani pozvali Vladu da hitno donese odluku o vraćanju statusa opštine. Do 1954. godine, Gusinje je imalo status opštine. A.Omeragić

AFIS sistem neophodan Iz DF-a su poručili da su birački spiskovi i dalje problem jer se ne zna tačno koliko ima duplo upisanih birača, te da je zbog toga neophodno uvesti AFIS sistem.

“I dalje imamo birače na biračkim mjestima za koje nijesmo sigurni da li imaju pravo glasa ili ne, da li imaju važeća dokumenta ili ne. Država još nije nabavila AFIS sistem koji je neUbijeđen sam da je to bila namjera sve vrijeme. Da dobijemo lokalne izbore po starom modelu i ima-

ophodan jer kroz njega treba da se puste birački spiskovi pa da dobijemo birački spisak u kojem nema duplo upisanih. Možemo li to da uradimo do februara? Ne možemo. Ako na kolegijumu sve usvojimo i predložimo parlamentu, imaćemo drugačije prijavljivanje i, nadajmo se, drugačiji sastav DIK-a”, zaključio je Danilović. ćemo ih po starom modelu kada je u pitanju identifikacija birača”, smatra Danilović.

6 EKONOMIJA

četvrtak, 16. 1. 2014.

ČLANARINE ZA KOMORE

Žugić i Šojbler

Za region dali 1,65 milijardi eura

ŠOJBLER

Crna Gora treba veće stope rasta Crnoj Gori, kao maloj i otvorenoj ekonomiji, potrebne su veće stope rasta, rekao je ministar finansija Njemačke, Volfgang Šojbler crnogorskom kolegi Radoju Žugiću. Šojbler je pozdravio napore Crne Gore da, kroz unapređenje javnih finansija i stabilizaciju bankarskog sektora, ojača svoje fiskalne i finansijske pozicije što će ubrzati njene EU-integracije.

“Vašoj državi, kao maloj i otvorenoj ekonomiji su potrebne veće stope rasta“, kazao je njemački ministar, i ocijenio da je korišćenje eura dobra odluka crnogorskih monetarnih vlasti, što u funkciji fiskalne održivosti i makro-ekonomske stabilnosti. Ministar Žugić je upoznao

Šojblea sa aktivnostima koje je Vlada Crne Gore sprovela u prethodnom periodu, a odnose se na proces fiskalnog prilagođavanja, te efektima implementiranih mjera u vidu porasta naplaćenih prihoda i poboljšanja osnovnih fiskalnih parametara, kao i sa predstojećim aktivnostima u pravcu nastavka fiskalne konsolidacije na konzistentnoj osnovi i stvaranje preduslova za ostvarivanje snažnijih stopa ekonomskog rasta.

“Ministar Žugić je, takođe, istakao da će Vlada Cne Gore, u narednom periodu, djelovati u smjeru nastavka strukturnih reformi, paralelno sa jačanjem vladavine prava”, saopšteno je iz Ministarstva.

UNIJA SLOBODNIH SINDIKATA

Hitan sastanak zbog Metalca Sindikat metalskih radnika, član Unije slobodnih sindikata, zatražio je hitno organizovanje sastanka, zbog situacije u nikšićkoj kompaniji Metalac Montavar. Sindikat metalskih radnika smatra da bi trebalo organizovati sastanak kojem bi prisustvovali predstavnici Vlade, Ministarstava ekonomije, finansija, rada i socijalnog staranja, Investiciono-razvojnog fonda, vlasnika i predsjednika opštine Nikšić.

“Odbor konstatuje da je održavanje postojećeg stanja u preduzeću Montavar Metalac neizdrživo i ne-

prihvatljivo za zaposlene. Postaje neodgovorno za odgovorne, u situaciji kada je država obezbijedila garancije za milion i po eura, koje su nekoliko mjeseci kasnije aktivirane od banke koja je dala kredit i država je tako postala posredno vlasnik većeg dijela imovine preduzeća”, navodi se u saopštenju.

Oni podsjećaju da su još sredinom oktobra obratili predsjedniku Vlade zahtjevom za organizovanje sastanka, na kojem bi se razgovaralo o stanju i problemima u metalskom kompleksu.

E.R.

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je prošle godine uložila 1,65 milijardi eura u region jugoistočne Evrope.

Tokom 2012. banka je uložila milijardu i po eura u taj region koji je, kako se navodi u saopštenju, veoma podložan lošim efektima problema u eurozoni.

EBRD je širom svijeta u prošloj godini investirala 8,5 milijardi eura, dok je 2012. taj iznos bio 8,9 milijardi eura.

“Taj novac je prošle godine obezbijeđen uprkos opštem strahu investitora zbog nastavljene ekonomske krize”, rekli su iz EBRD. Kako su dodali, prošla je bila godina izazova za investiranje i EBRD je veoma zadovoljna što je uspjela da omogući podršku zemljama u kojima djeluje, u njihovim naporima da se odupru posljedicama krize.

Bolje je dobrovoljno nego obavezno Princip plaćanja članarina na dobrovoljnoj osnovi je najtržišniji način saradnje poslovnih udruženja i njihovih članova, ocijenili su iz Montenegro biznis alijanse.

“Na poslovnoj sceni opstaju ona poslovna udruženja koja svojim aktivnostima izazivaju pažnju i povjerenje ljudi koji se bave biznisom. Dakle, ako naša ekonomija funkcioniše na tržišnim principima, to bi značilo da je dobrovoljno članstvo nešto što se podrazumijeva, nešto što je u skladu sa ekonomskim sistemom u kome živimo, u kome poslujemo. S obzirom na to da osnovne ekonomske slobode čine i lični izbor i dobrovoljna razmjena, čini se da obavezno članstvo nije princip koji je sa tim kompatibilan”, kazao je izvršni direktor MBA, Zoran Vulević na pitanja Dnevnih novina da li bi trebalo ukinuti obavezu plaćanja članstva u privrednim komorama.

Zakonom o privrednim komorama iz 1998. godine propisan je obavezujući članski doprinos koji se plaća, odnosno 0,27 odsto bruto zarade.

Za kompanije do pet zaposlenih plaća se paušal od 50 eura.

Vulević dodaje da ima i drugačijih mišljenja koja zagovaraju princip obaveznog članstva pozivajući se na činjenicu da na takav način funkcionišu privredna udruženja u pojedinim razvijenim državama.

Vulević “Smatraju da princip obaveznog članstva integriše nacionalnu privredu, da svako usitnjavanje može izazvati deregulaciju, neorganizovanosti. Ne čini nam se da su navedeni argumenti “jači” u odnosu na one koje smo prethodno iznijeli. U svakom slučaju, u ovu priču treba što više uključiti ljude iz biznisa i čuti njihovo mišljenje”, kaže Vulević.

On je dodao da je članstvo u MBA na dobrovoljnoj osnovi, kao i da do sada nijesu imali problema.

“Siguran sam da ćemo u narednom periodu svojim aktivnostima i angažovanjem svoje članstvo dodatno uvjeriti u opravdanost njihove vezanosti za MBA”, naveo je Vulević.

MONTENEGROBERZA

Nastavljena kupovina Trenda Na Montenegroberzi je juče, prodajom oko dva odsto akcija Fonda zajedni kog ulaganja Trend za oko 330.000 eura, nastavljena trgovina njegovim dionicama koja je aktuelna posljednjih sedmica.

Prodato je ukupno 3,9 miliona akcija kroz 32 transakcije. Dionica fonda je ojačala skoro 16 odsto na 8,46 centi, a ta transakcija je činila 97 odsto ukupnog prometa na berzi. U vlasničku strukturu Trenda, nakon transakcija početkom ove godine, ušli su američki fondovi.

Zvanični izvještaj Centralne depozitarne agencije (CDA) potvrdio je da su novi vlasnici 39,1 odsto akcija fonda Trend, šest američkih fondova, pet iz Njujorka i jedan iz Kalifornije. Pre-

ma podacima CDA, fond Kingstown partners master ima 23,1 odsto akcija Trenda, Newtyn Partners 5,1 odsto, Ktown LP 4,2, Kingstown partners II posjeduje 2,6 odsto, Newtyn TE Partners 2,3 odsto, a Frontier market select fund II, 1,8 odsto. Prema podacima sa sajta američke Komisije za hartije od vrijednosti (SEC) ovi fondovi upravljaju sa aktivom većom od milijardu američkih dolara. Američki fondovi su prošle sedmice od austrijske Hypo Alpe Adria banke za 3,6 miliona eura kupili udio u Trendu i 100 odsto u Društvu za upravljanje tim fondom.

To je bila jedna od najvećih američkih investicija na crnogorskom tržišta kapitala od 2007. godine.

E. R.

EKONOMIJA

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

KAP

Povjerioci danas o ponudi Pejovića Ivana Cimbaljević

S

astanak odbora povjerilaca Kombinata aluminijuma, koji bi trebalo da se izjasni o ponudama pristiglim na oglas za kupovinu imovine te fabrike, trebalo bi da bude održan danas, saznaju Dnevne novine. Odbor čine dva predstavnika države i jedan predstavnik nekadašnjeg ruskog suvlasnika. Odluku o eventualnoj prodaji donijeće stečajni upravnik, a konačnu riječ daće Skupština Crne Gore.

Odbor povjerilaca je organ stečajnog postupka, tako da ima pravo da razmatra pristigle ponude. Na oglas za prodaju Kombinata aluminiju-

ma stigle su četiri ponude, od kojih je najozbiljnija nikšićke kompanije Uniprom, koja je za imovinu ponudila oko 28,5 miliona eura i in-

Prerada zadovoljna ponudama Bivši radnici Prerade Kombinata aluminijuma zadovoljni su ponudama koje su stigle za kupovinu tog pogona i fabrike, jer očekuju da će konačno naplatiti potraživanja koja iznose preko milion eura.

U saopštenju bivših radnika Prerade aluminijuma, odnosno njih 380 koji imaju dvije pravosnažne sudske presude po pitanju razlika u platama, navodi se da bi nikšićki Uniprom kupovinom KAP-a, pogona Valjaonica i Kovačnica napravio odličan poslovni potez zaokruživši tako proizvodnju u čitavoj fabrici i Preradi.

“Bez Prerade nema budućnosti KAP-a, što smo uvijek tvrdili, ali nas niko nije slušao”, dodaje se u saopštenju nevladine organizacije Prerada.

Bivši radnici su kazali i da im je drago što je Uniprom dao ponudu i za Kovačnicu gdje su se proizvodili trupci za rad prese u Preradi što će, kako očekuju, ponovo raditi.

“U slučaju da se nijedna od ove dvije ponude ne prihvati očekujemo da Vlada izmiri naša potraživanja po sudskim presudama”, navodi se u saopštenju.

Kombinat aluminijuma Podgorica

vesticije od oko 80 miliona eura. Iz Odbora za sada nijesu željeli da se izjašnjavaju da li je prihvatljiva ponuda Uniproma.

Iznos koji je ponudio vlasnik ove kompanije Veselin Pejović skoro je upola manji od procijenjene imovine, što znači da povjeriocima neće biti isplaćen veći dio potraživanja.

Međutim, ukoliko odbiju ponudu, povjerioci su svjesni da to znači da će na novom oglasu cijena biti niža od prethodne, što znači, da se sa svakim novim oglasnom za prodaju smanjuje iznos od kojeg će oni moći da naplate potraživanja. Ponuda Pejovića je ozbiljnija od ponude njemačkog HGL-a, koji preko britanske kompanije Getsales, nudi za imovinu skromnih 5.100 eura, ali obećava investicije od 700 miliona eura. Pejović je za imovinu fabrike ponudio 28,5 miliona eura i investicije od 78 miliona eura u narednih pet godina.

Narednih dana, stečajni upravnik Veselin Perišić donijeće odluku u vezi sa ponudama, a konačnu riječ daće crnogorski parlament.

Najvećih pet povjerilaca KAP-a su Ministarstvo finansija koje potražuje 148,1 milion eura, CEAC sa oko 50 miliona, Elektroprivreda sa 44,9 miliona, En plus grupa sa 43,4 miliona i VT banka sa 25,8 miliona eura.

DIREKCIJA ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA

bIvšI RADNICI

Novo okupljanje 30. januara Bivši radnici Kombinata aluminijuma, koji su prošle godine, izmjenama zakona, stekli pravo na prijevremenu penziju, okupili su se juče oko sedam sati ispred fabričke kapije kako bi se dogovorili o daljim koracima. Oni su odlučili da daju rok od 15 dana ministru ekonomije Vladimiru Kavariću da se izjasni u vezi sa njihovim dopisom, koji su poslali u utorak, a gdje traže da Vlada ispuni skupštinske zaključke koji se odnose na socijalni program, odnosno na isplatu otpremnina.

“Ne tražimo ništa, osim da se poštuju zaključci Skupštine koji se odnose na isplatu otpremnina. Odlučili smo da Vladi damo rok od 15 dana da odgovori na naš dopis. Mi ćemo se ponovo okupiti 30. ja-

7

nuara i tada odlučiti šta ćemo dalje”, kazao je Dnevnim novinama predstavnik radnika Radovan Tošković.

On je dodao da očekuju pozitivan odgovor, jer je ministar, odnosno Vlada, dužna da poštuje zaključke koje je usvojila Skupština.

Oko 420 radnika KAP-a, koji su stekli pravo na prijevremenu penziju, traže isplatu otpremnina od šest do 14.000 eura, 177 eura po godini staža iz stambenog fonda i uplatu beneficiranog staža za 240 radnika. Oni su nekoliko puta prošle godine blokirali kapiju, kao i izvoz aluminijuma i uvoz sirovima u fabriku, pokušavajući na taj način da “natjeraju” nadležne da odgovore njihovim zahtjevima.

I.C.

Jačanje preduzeća obavezan pravac daljeg razvoja Jačanje produktivnosti i konkuretnosti malih i srednjih preduzeća, mora postati najvažniji pravac daljeg razvoja crnogorske ekonomske politike, ocjenjuje direktor Direkcije za mala i srednja preduzeća, Aleksandar Pavićević.

On ističe da glavne okosnice i nosioci razvoja Crne Gore moraju biti obrazovanje, sistemski ambijent, inovativnost i tehnološki razvoj, regionalni razvoj i razvoj klastera, kako bi potencijali rasta došli što više do izražaja i kako bi se postigli maksimalni efekti.

“Oslanjajući se na iskustva zemalja koje uspješno promovišu konkurentnost, a samim tim razvoj i izvoz preduzeća, potrebno je aktivno učešće različitih interesnih grupa: Vlade, privatnog sektora i međunarodne zajednice. Privrednici ne mogu stajati po strani već je važno da se i sami zapitaju šta je to što bi oni mo-

gli uraditi u svom preduzeću da povećaju nivo konkurentnosti. Pasivna uloga privrede i očekivanje da će

država biti odgovorna za poboljšanje konkurentnosti i povećanje izvoza je greška, koja se često ponavljala u prošlosti i koju treba izbjeći u narednom periodu”, ocjenjuje Pavićević.

On napominje da je učešće MSP sektora u izvozu je još na nezadovoljavajućem nivou. Uzrok niskog nivoa izvoza crnogorskih MSP, kako smatra, leži i u nedovoljnoj usklađenosti proizvoda sa važećim međunarodnim ISO standardima i drugim međunаrodnim normаmа i garancijama kvaliteta (ISO, HACCP itd)” upozorava Pavićević.

On dodaje je da je dostizanje određenog nivoa međunarodne konkurentnosti jedan od preduslova za prijem u EU jer Crna Gora mora na postepen način postati tržišna privreda sa konkuretnim malim i srednjim preduzećima, koja su sposobna da izdrže pritisak jedinstvenog tržišta EU. I.B.

AUtoPREvoZNo

Ni jaka kiša juče nije spriječila grupu od četrdesetak bivših radnika Autoprevoznog Nikšić da nastave dvosatne protestima pred zgradom opštinskog Sindikalnog povjereništva koji na taj način pokušavaju da dođu do 250 eura po godini radnog staža.

Prema riječima predstavnika radnika Milisava Đikanovića, njima se juče ujutru obratio Danilo Popović iz Saveza sindikata Crne Gore koji je kazao da se ovih dana radi na konačnom rješavanju njihove situacije.

“Nama se javio gospodin Popović koji nam je kazao da je o našem problemu razgovarao sa predsjednikom Opštine Nik-

šić Veselinom Grbovićem, kao i da se radi na rješavanju našeg problema.

On nam je potom rekao da je ministar finansija Radoje Žugić na poslovnom putovanju u Njemačkoj i da se mora sačekati njegov povratak kako bi se konačno riješio naš problem”, poručio je Đikanović.

Kako je on istakao, radnici koji štrajkuju u teškoj su zdravstvenoj situaciji, ali iako narušenog zdravlja neće odustati od svojih zahtjeva.

“Vjerujte da ovdje ima starih i bolesnih ljudi koji nemaju od čega da kupe ljekove koji su im neophodni. Mnogi su se, računaju-

ći na ove pare koje nam duguju, zadužili kako bi prehranili svoje porodice, a sada te pare nemaju odakle da vrate.

Tolika nemaština vlada među nama da mnogi nemaju ni da kupe džak brašna nego se umjesto hljeba kuva krompir. Struja je mnogima od nas isključena, i meni je isključena, a u kući imam dvoje maloljetne djece. Teško je da teže ne može biti”, objasnio je Đikanović.

Nekadašnji radnici već tri godine pokušavaju da dođu do otpremnina u iznosu od 250 eura po godini radnog staža koje je jedan dio njihovih kolega ranije dobio.

J.L.

Foto: Milovan Danilović

Ni narušenog zdravlja ne odustaju od štrajka

Ne odsustaju od svojih zahtjeva. Sa jednog od protesta radnika Autoprevoznog

8 DRUŠTVO

četvrtak, 16. 1. 2014.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 312 KO Tuzi, označene kao: • katastarska parcela br. 763, po kulturi dvorište, površine 266 m2; • katastarska parcela br. 763, po kulturi kuća i zgrada, br. zgrade 1, površine 75 m2; • katastarska parcela br. 764, po kulturi njiva, površine 964 m2; • katastarska parcela br. 809/2, po kulturi voćnjak, površine 559 m2; • katastarska parcela br. 814, po kulturi voćnjak, površine 652 m2; • katastarska parcela br. 815, po kulturi njiva, površine 2218 m2; • katastarska parcela br. 816, po kulturi vinograd, površine 201 m2; • katastarska parcela br. 844/2, po kulturi pašnjak, površine 100 m2; • katastarska parcela br. 891/1, po kulturi dvorošte, površine 500 m2; • katastarska parcela br. 891/1, po kulturi pašnjak, površine 8021 m2; • katastarska parcela br. 891/1, po kulturi kuća i zgrada, br. zgrade 1, površine 190 m2; • katastarska parcela br. 891/1, po kulturi kuća i zgrada, br. zgrade 2, površine 55 m2; SVOJINA: Ljubo Đokaj, u obimu prava 1/1.

Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 342 KO Dinoša, označene kao: • katastarska parcela blok 1, broj 1/1, po kulturi livada 6. klase, površine 450 m2; • katastarska parcela blok 1, broj 1/2, po kulturi šuma 4. klase, površine 450 m2; • katastarska parcela blok 2 broj 92/1, po kulturi livada 6. klase, površine 950 m2; SVOJINA: Ljubo Đokaj, u obimu prava 1/1.

Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 281 KO Vuksan Lekić, označene kao: • katastarska parcela br. 1678, po kulturi njiva 4. klase, površine 5875 m2; • katastarska parcela br. 1702, po kulturi njiva 4. klase, površine 1991 m2; • katastarska parcela br. 2101, po kulturi livada 3. klase, površine 4388 m2; • katastarska parcela br. 2433, po kulturi livada 3. klase, površine 4177 m2; SVOJINA: Ljubo Đokaj, u obimu prava 1/1.

NAPOMENA: U pogledu nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 281 KO Vuksan Lekić, u evidenciji katastra nepokretnosti postoji upisana zabilježba izvršenja na osnovu rješenja o izvršenju Iv.br. 238/11 od 28.03.2011.godine, izvršnog povjerioca Invest Banke Montenegro AD Podgorica protiv izvršnog dužnika I reda Dedvukaj Alberta, izvršnog dužnika II reda Đokaj Ljuba i izvršnog dužnika III reda Dedvukaj Antona, radi naplate duga u iznosu od 5.514,94 eura.

Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 312 KO TUZI, iznosi 266.210,00 eura.

Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 342 KO DINOŠA, iznosi 18.500,00 eura.

Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti br. 281 KO VUKSAN LEKIĆ iznosi 49.293,00 eura.

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika ,,Rozafa’’ doo Bar, na dan 14.01.2014.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-90-243 od 04.12.2006.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 16.12.2010.godine, iznosi 16.570,25 €, a po osnovu Ugovora o investicionom kreditu br. 961-90-7 od 19.05.2008.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 16.12.2010.godine, iznosi 170.978,27 € kao i iznos od 3.340,03 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 01.02.2014.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Filip J. Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, sa početkom u 09.15 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

crnogorci bez predrasuda

Sve se više traže i crkveni razvodi Uprkos onoj “Što Bog sastavi da čovjek ne rastavi”, crkvi institucija razvoda braka nije strana. Tatjana iz Podgorice je, uprkos zavjetima datim pred Bogom prije nekoliko godina odlučila da stavi tačku i na građanski i na crkveni brak.

“Danas se mnogo lakše razvesti u crkvi. Kada smo ja i moj sada već bivši suprug predali zahtjeve, morali smo napisati izjavu zbog čega želimo da se razvedemo. Na odluku sam čekala skoro godinu”, podijelila je svoje iskustvo za CdM Tatjana.

Crkvenom sudu Mitropolije crnogorsko-primorske je tokom prošle godine stiglo desetak zahtjeva nezadovoljnih supružnika, koji su zatražili raskid svog bračnog zavjeta skopljenog u skladu sa pravoslavnim kanonima.

“Brak jeste svetinja, ali realnost života je takva da veoma često dođe do razilaženja supružnika. U crkvi postoji Crkveni sud koji je nadležan za razvode brakova zaključenih u crkvi. Inicijativu za pokretanje razvoda, odnosno postupka za razvod braka pokreće jedan ili oboje supružnika preko nadležnog parohijskog sveštenika. Neophodno je da se priloži adekvatna dokumentacija - izvod iz knjige vjenčanih, pisane izjave zbog čega se supružnici

razvode i molbe da se pokrene postupak”, objašnjava za CdM koordinator pravnog savjeta MCP stavrofor Velibor Džomić.

Međutim, za razliku od građanskih sudova, koji prihvataju sporazumni razvod, pravoslavni brak u crkvi može biti razveden samo u slučaju krivice jednog ili oba bračna druga.

“Važno je napomenuti da u crkvi ne postoji sporazumni razvod braka, koji postoji u građanskom bračnom pravu. Pravoslavni brak može biti razveden zbog krivice jednog ili oba bračna druga. Broj zahtjeva za razvod crkvenih brakova je mnogo manji nego što je broj vjenčanja i hvala Bogu na tome. Crkveni sud MCP je zasijedao krajem novembra prošle godine i razvedeno je desetak crkvenih brakova. Veći je broj sklopljenih brakova u crkvi na nivou Podgorice i Crne Gore”, ističe Džomić.

Razlozi za razvod crkvenog braka su različiti.

“Kao najčešći se pominje nesaglasnost karaktera, preljube. Često se dobije presuda koja zabranjuje bračnom drugu, ukoliko je njegovom krivicom razveden brak, da zaključi novi brak u trajanju nekoliko godina”, naglašava Džomić.

Portal CdM

CPC: Nijesmo imali zahtjeva U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi lani nije razveden nijedan crkveni brak.

“Tokom prošle godine nije došao nijedan zahtjev za crkveni razvod sa izuzetkom brakova iz Srbije. Procedura razvoda podrazumijeva postojanje uzroka razvoda. Hrišćanska crkva svrstvava brak među svete tajne”, ističe za CdM mitropolit CPC-a Mihailo.

“Da bi se sprovela procedura razvoda utvrđuju se uzroci: kumovanje ro-

đenom djetetu, ako jedan od supružnika radi o glavi drugog, supruga ima abortus, kad žena provodi život noću u tuđim kućama, kad muž živi sa tuđom ženom, kad jedan od supružnika odustane od hrišćanske vjere, u slučajevima kod zavjera protiv države i vlasti, kad je muž nesposoban da obavlja bračne dužnosti, ludilo, dugogogodišnja robija, odvratnost među supružnicima”, objašnjava za portal CdM Mihailo.

udruženje novinara

Pozivaju kolege na generalni štrajk Upravni odbor Udruženja novinara Crne Gore (UNCG) pozvao je kolege na održavanje generalnog štrajka, u znak protesta zbog, kako se navodi, nasilja i onemogućavanja rada i gušenja novinarskih i ljudskih sloboda. Potpredsjednik UNCG Ranko Pavićević istakao je da u susret 23. januaru Danu novinara Crne Gore, ta najstarija i najmasovnija strukovna asocijacija poziva medijsku zajednicu na solidarnost i osudu sve češćih napada na novinare i nasilje.

On je podsjetio da takva ponašanja nadležni državni organi godinama ne kažnjavaju.

“Zato se predlaže održavanje generalnog šrajka u znak protesta protiv nasilja i onemogućavanja njihovog rada i gušenja novinarskih i ljudskih sloboda”, kazao je Pavićević agenciji MINA. On je naglasio da Udruženje novinara poziva na dogovor zainteresovana udruženja, redakcije, kolege i sindikate medija, predlažući da zajedno odrede mjesto i vrijeme protesta i štrajka.

DRUŠTVO 9

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

SU I UCG U NESAGLASJU

Ministar odlučuje o sudbini profesora Milica Krgović

D

a li će saradnici u nastavi, docenti i vanredni profesori koji rade duže od dvije godine na određeno na Univerzitetu Crne Gore dobiti rješenja za stalan posao presudiće ministar prosvjete Slavoljub Stijepović. Sindikat i uprava Univerziteta nemaju zajednički stav o primjeni Zakona o radu, pa će presudnu riječ imati prvi čovjek prosvjete.

Sindikat Univerziteta (SU) očekuje narednih dana sastanak sa ministrom, a od prvog čovjeka prosvjete traže mišljenje da li će se na saradnike u nastavi, docente i vanredne profesore primjenjivati Zakon o visokom obrazovanju ili propis o radu kada je u pitanju radni status.

Predsjednik Sindikata Vukašin Zogović izjavio je Dnevnim novinama da uprava Univerziteta (UCG) smatra da na ovaj kadar treba da se primjenjuje Zakon o visokom obrazovanju, te da shodno tome bi njihovi ugovo-

ri o radu i dalje trebalo da budu na određeno vrijeme. Zogović poručuje da je stav Sindikata da se i na njih odnosi Zakon o radu, te da oni koji rade duže od dvije godine treba da dobiju ugovore za stalan posao.

Prema podacima SU, samo na Univerzitetu na određeno radi oko 200 sa-

200

ti diskriminisani i da se Zakon o radu mora odnositi i na njih. Univerzitet ima drugačiji stav, odnosno da se na saradnike i profesore koji se biraju na jednu, dvije ili više godina ne može primjenivati Zakona o rad, već propis o visokom obrazovanju. Nijesmo zadovoljni takvim odgovorom”, istakao je Zogović.

On je dodao da se, shodno Zakonu o visokom obrazovanju, docenti i vanredni profesor biraju na određeno na pet godina, a saradnici u nastavi koji su upisali magistarske na jednu, a koji su upisali doktorske studije imenuju na tri godine.

Zogović smatra da veliki broj radnika na UCG radi na određeno vrijeme.

On kaže da je na Univerzitetu zaposleno oko 1.200 radnika, a da je među njima 300 nenastavnog osoblja.

“Dio su redovni profesori, a svi ostali rade na određeno shodno Zakonu o visokom obrazovanju.

Više od polovine zaposlenih u nastavi nema stalan posao”, ocijenio je Zogović.

saradnika u nastavi na Univerzitetu Crne Gore angažovano je po osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme radnika u nastavi.

“Sastanku sa ministrom, osim predstavnika sindikata, prisustvovaće i rukovodstvo Univerziteta. Razgovaraćemo o primjeni Zakona o radu, odnosno odredbe kojom je predviđeno da se nakon dvije godine rada ugovori trasformišu na neodređeno. Zakon o radu je tu oblast uredio na jedan način, a propis o visokom obrazovanju na drugi. Želimo da se iz Ministarstva informišemo koja su prava zaposlenih na koje se do sada primjenjivao Zakon o visokom obrazovanju kada je u pitanju radni status. Nakon toga ćemo vidjeti šta ćemo preduzeti dalje”, poručio je u izjavi za DN Zogović.

Stav Sindikata je, kako kaže, da se Zakon o radu mora odnositi na sve zaposlene u Crnoj Gori, pa i na radnike UCG. “Tim povodom obratili smo se rektoru Predragu Miranoviću i dobili tumačenje po kome se Zakon o radu ne odnosi na saradnike u nastavi, docen-

te i vanredne profesore. Međutim, mi se nadamo da ćemo to pitanje riješiti na sastanku sa ministrom, a razmotriti ćemo i poništenje oglasa o dodjeli kredita za rješavanje stambenih pitanja”, naglasio je Zogović.

Prema njegovim riječima, na Univerzitetu nije problem primjena odredbe Zakona o radu koja se tiče ugovora o radu za nenastavno osoblje.

“Međutim, problem je kada je u pitanju nastavno osoblje. Sindikat smatra da ti radnici ne mogu bi-

Propis o radu iznad svih Vukašin Zogović kaže da se SU obratilo nekoliko radnika, odnosno nenastavnog osoblja vezano za primjenu odredbe Zakona o radu koja se odnosi na transformaciju ugovora o radu.

“Sindikat je uspio da im pomogne da se ugovori sa određenog trasformišu na neodređeno. Jedan broj zaposlenih se neposredno sa dekanima univerzitetskih jedinica sporazumno dogovorio o daljem angažovanju. Na-

ma se konkretno obratilo pet radnika vezano za promjenu radnog statusa”, kaže Zogović.

Zogović smatra da Zakon o visokom obrazovanju nije usklađen sa novim sistemskim propisom o radu.

“Smatramo da je Zakon o radu iznad svih drugih i da se mora odnositi na sve zaposlene. Oni koji rade duže od 24 mjeseca na određeno trebalo bi da dobiju ugovore za stalno”, zaključuje Zogović.

CALIMS

PROCEDURA

Pomorci na mukama Drljević ponovo direktor Lučke kapetanije juče su maltene okupirali pomorci revoltirani zbog odnosa nadležnih u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva.

Nakon negodovanja zbog visokih naknada za dobijanje sertifikata (brevete) za bezbjednost na brodu, crnogorske pomorce zadesila je nova nevolja. Svi oni koji su završili obuku ne mogu polagati ispite jer Ministarstvo saobraćaja i pomorstva nije donijelo potrebna rješenja o plaćanju naknada i formiranju komisije za polaganje.

Pomorci koji su planirali narednih dana da zaplove, to ne mogu učiniti jer nemaju brevete koje treba da dobiju kada polože ispite. Lučke kaptenije ne mogu zakazati polaganja jer čekaju pomenuta rješenja Ministrastva.

Iz Vladinog resora saopšteno je Dnevnim novinama da je u toku procedura izrade rješenja za formiranje pomenute komisije i o naknadama, ali nijesu mogli precizirati kada će ona biti i gotova. Prema našim informacijama iz Ministarstva, lučkim kapetanijama se juče obratilo 50-ak pomoraca ogorečnih zbog neizvjesnosti polaganja ispita.

“Neki od njih su trebali da se ukrcaju na brod već u subotu. Međutim, ne mogu to učiniti dok ne dobiju sertifikate koji zavise od ispita koji treba da polažu. Ali da bi ispit po-

lagali treba Ministarstvo da izradi rješenja o naknadama o formiranju komisije što još nije učinjeno”, kazao je naš izvor u Vladinom resoru.

Dnevne novine su juče objavile da su pomorci od 1. januara ove godine suočeni sa novim nametom jer će ih nastava i polaganje ispita za dobijanje dodatne brevete za sigurnost na brodu koštati najmanje 300 eura. Ovaj sertifikat im je potreban da bi se ukrcali na brod.

Pomorci do sada nijesu plaćati nastavu, pa ih je izdavanje ovog dokumenta neznatno koštalo. Međutim, od 1. januara saopšteno je da će, shodno novom Pravilniku Ministarstva saobraćaja koji reguliše tu oblast i međunarodnoj Konvenciji, morati da plaćaju i časove nastave (obuku), kao i ispit koji će polagati u lučkim kapetanijama.

Ministarstvo je ranije kazalo DN da stupanjem na snagu Pravilnika o zvanjima i uslovima za sticanje zvanja i izdavanje ovlašćenja za članove posade pomorskih brodova u zavisnosti od toga da li se radi o oficirskom osoblju ili članovima posade, konvencijska obaveza (STCW) je da nakon 1. januara pomorci moraju proći obuku koja se odnosi na bezbjednosne mjere u skladu sa novim odredbama, kao i polaganje ispita u Lučkim kapetanijama.

M.M.K.

Upravni odbor Agencije za lijekove i medicinska sredstva (CALIMS) imenovao je ponovo Milorada Drljevića za direktora te zdravstvene ustanove. Drljeviću je to drugi mandat na čelu Agencije.

Milorad Drljević potvrdio je Dnevnim novinama da ga je prekjuče na čelnu funkciju Agencije imenovao Upravni odbor.

On je, inače, bio jedini kandidat na konkursu za izbor rukovodioca ove zdravstvene ustanove.

Agenciju za lijekove i medicinska sredstva osnovala je 2. oktobra 2008. godine Vlada Crne Gore.

Agencija je u skladu sa evropskom praksom osnovana kao nacionalno regulatorno tijelo koje kao prioritetne zadatke ima zaštitu, promovisanje i unapređenje

javnog zdravlja kroz cijeli opseg nadležnosti u području lijekova i medicinskih sredstava. Zadatak Agencije je da na visokostručan i odgovoran način poveća stepen funkcionisanja sistema zdravstvene zaštite, posebno segmenta potrošnje i registracije lijekova, obezbjeđivanjem kvalitetnih, bezbjednih, efikasnih i racionalno upotrijebljenih lijekova, do nivoa standarda zemalja Evropske unije, te da zajedno sa drugim institucijama zdravstvenog sistema osigura očuvanje zdravlja i poboljšanje kvaliteta života ljudi i životinja.

M.M.K.

OSPOSOBLJAVANJE

Obuka za 3.458 visokoškolaca Druga generacija korisnika Vladinog Programa stručnog osposobljavanja počela je juče devetomjesečnu praksu, saopšteno je iz Vlade. Riječ je o 3.458 visokoškolaca koji su u prvom krugu izbora završenom 15. novembra 2013. godine uspješno izabrali poslodavce kod kojih će obaviti stručnu praksu, kao i o 286 lica iz drugog kruga, okončanog 12. decembra.

“Devetomjesečnim stručnim osposobljavanjem, koje će se računati kao dvanaest mjeseci radnog iskustva, korisnici Programa će steći praktična znanja i uslov za polaganje stučnog ispita (osim kada je riječ o polaganju ispita za rad u sudu, državnom tužilaštvu, advokaturi, kod javnog izvršitelja ili notara)”, kaže se u saopštenju.

Polaznici Programa imaju pra-

vo na plaćeno zdravstveno osiguranje i mjesečnu naknadu u iznosu od 50 odsto prosječne neto zarade u Crnoj Gori.

“Tačan broj sklopljenih ugovora o stručnom osposobljavanju između poslodavaca i visokoškolaca biće poznat krajem sedmice nakon što Uprava za kadrove i Zavod za zapošljavanje ažuriraju bazu podataka”, najavljuju iz Vlade.

M.M.K.

10 hronika

četvrtak, 16. 1. 2014.

autOM na kOnJa

Makedonac teško povrijeđen u udesu Makedonac Ljupče Veselinov (52) teško je povrijeđen u saobraćajnom udesu koji se preksinoć oko 21 čas dokodio u mjestu Sakate-Zaton na dionici magistralnog puta Ribarevine – Berane, saznaju Dnevne novine.

Veselinov je vozio automobil “ševrolet” makedonskih registarskih oznaka iz pravca Berana kada je na kritičnom mjestu udario u konja koji je vlasništvo Miljana Koraća.

Kako Dnevne novine nezvanično saznaju, do saobraćajne nezgode je došlo pošto je konj otrgao uzde iz ruku vlasnice te počeo galopirati magistralom. U tom trenutku, na kolovoznoj traci našao se automobil kojim je upravljao Ljupče

Veselinov. Kako nije uspio da ukoči, udario je u konja koji je na licu mjesta uginuo. Veselinov je tom prilikom zadobio teške tjelesne povrede. Načelnik hiruškog odjeljenja Opšte bolnice u Bijelom Polju doktor Duško Miladinović potvrdio je za Dnevne novine da je vozač teško povrijeđen ali, da nije u kritičnom stanju.

“Zbog povrede glave upućen je na dalji tretman u podgorički Klinički centar”, kazao je Duško Miladinović.

Uviđaj na licu mjesta obavili su službenici bjelopoljske saobraćajne policije Danijela Kuč i Darko Šćekić uz prisustvo vještaka veterinara Nikole Grandova.

B.Č.

IZBOR

Izručen iz Austrije Pripadnici podgoričkog Interpola realizovali su ekstradiciju iz Austrije u Crnu Goru srpskog državljanina Mitrašinović Mirka (32) i ekstradiciju iz Crne Gore u Republiku Hrvatsku A.B. (27), državljanina Republike Hrvatske, saopšteno je iz policije.

Mitrašinović se potražuje na osnovu Naredbe Osnovnog suda u Kotoru, radi izvršenja presude kojom je osuđen na zatvorsku kaznu od dvije godine zbog teške krađe u produženom trajanju.

A.B. za kojim je raspisana potjernica iz Zagreba potražuje se radi obezbjeđivanja njegovog prisustva u postupcima koji se protiv njega vode u Hrvatskoj, zbog sumnje da je počinio krađu i jednu krađu u pokušaju, saopštili su iz policije. S.K.

Desanka Lopičić na čelu Ustavnog suda Desanka Lopičić

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O DRUGOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 1183 KO Podgorica I, označene kao: • katastarska parcela br. 1335/2, po kulturi stambeni prostor, PD 83, P6 br. zgrade 1, površine 72 m2; SVOJINA: Saša Gujić, u obimu prava 1/1.

NAPOMENA: U katastarskoj evidenciji, u pogledu predmetne nepokretnosti, postoji upisana zabilježba spora po tužbi P.br. 4660/12 od 18.11.2012.godine.

Početna prodajna cijena naprijed označenih nepokretnosti iznosi 100.340,00 eura.

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika NIBEX MONT DOO Podgorica, na dan 14.01.2014.godine po osnovu Ugovora o kreditu br. 1003-88-29 od 28.11.2006.godine, iznosi 450,12 €, a po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1076 od 16.08.2007.godine, iznosi 125.251,84 eura, kao i iznos od 1.303,40€, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 01.02.2014.godine, u prostorijama Advokatske kancelarije ,,Filip J. Jovović’’, Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, sa početkom u 09.00 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj: partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Ustavni sud juče je jednoglasnom odlukom svojih sudija za predsjednika izabrao dosadašnju sudiju Desanku Lopičić, saopšteno je juče iz tog suda.

Lopičić je za sudiju Ustavnog suda, uoči Nove godine, izabrana na predlog predsjednika države Filipa Vujanovića.

Na ovoj funkciji u posljednje tri godine nalazio se sudija Milan Marković.

Lopičić je prvi put izabrana za sudiju Ustavnog suda 23. juna 2005. godine.

Od 10. septembra do 17. decembra 2007. godine obavaljala je funkciju vršioca dužnosti predsjednika Ustavnog suda, a od 2007. godine do novog izbora obavljala je funkciju sudije koja zamjenjuje Predsjednika Ustavnog suda.

S.K.

kRedIt na pRevaRu

Stavio hipoteku na tuđu imovinu

Policija iz Herceg Novog juče je podnijela krivičnu prijavu protiv Dragutina Novakovića (53) iz Podgorice zbog sumnje da je počinio krivično djelo “neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti”.

Kako sumnjaju u policiji, Novaković je počinio krivično djelo tako što je da bi dobio kredit kod jedne komercijalne banke u Crnoj Gori prikrio činjenicu da nije stvarni vlasnik nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti Katastarska opština Topla u Herceg

Novom. Iskoristio je pomenutu nepokretnost kao sredstvo obezbjeđivanja hipoteke prilikom zaključenja Ugovora o hipotekarnom kreditu na iznos od 55.000 eura, 09. decembra 2011. godine.

D.N. je, kako se sumnja, pomenutu nepokretnost 05. juna 2001. godine prodao S.B. iz Nikšića, a kasnije prikrivanjem da nije njen stvarni vlasnik i bez saglasnosti stvarnog vlasnika podnio je zahtjev za odobrenje hipotekarnog kredita, saopšteno je iz Uprave policije.

K.P.

kRIvIčna pRIJava

Švercovao cigare Ilustracija

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

Beranska policija prekjuče je podnijela krivičnu prijavu protiv P.B. (48) iz Nikšića zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina. Kako sumnje navode P.B. je pomenuto krivično djelo počinio 27. decembra prošle godine tako što je, bez ovlašćenja za trgovinu, u

svrhu prodaje nabavio 13 boksova cigareta “Marlboro” i 25 boksova cigareta “Winston” ukupne vrijednosti više od 3.000 eura.

Cigarete za koje se sumnja da potiču iz izvršenja pomenutog krivičnog djela su oduzete uz potvrdu, saopštava Uprava policije.

K.P.

hroNika 11

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

KONTROLA U POLICIJI

U sefovima ništa ne fali, greške u evidencijama

K

ontrola sefova u kojima se čuvaju predmeti zaplijenjeni tokom akcija, a koji se nalaze u policijskim centrima bezbjednosti, pokazala je da su svim šefovima čiste ruke, odnosno, da ni u jednom gradu nije bilo nepravilnosti. Svaki privremeno oduzeti cent, gram droge i komad oružja je na broju. Ipak, otkrivene su greške u internim evidencijama područnih organa. Provjera je po nalogu direktora Uprave policije Slavka Stojanovića počela u novembru prethodne godine i, prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, nedavno je završena.

Osim sefova, inspektori Unutrašnje kontrole sproveli su kontrolu svih mjesta na kojima policija obezbjeđuje privremeno oduzete stvari. Na prvom mjestu provjeravano je da li nedostaju zaplijenjeni novac, droga, oružje, ali i ostale vrijednosti oduzete tokom akcija.

Ovu naredbu direktor policije izdao je nakon što je utvrđeno da je bivši načelnik barske policije Vladan Laković za vrijeme mandata iz sefa uzeo 112.000 eura. Laković je uhapšen u noći između 13. i 14. novembra prošle godine pod sumnjom da je počinio krivično djelo “pronevjera”, odnosno da je iz sefa uzeo 112.000 eura zaplijenjenih u tri policijske akcije. Pronevjera je otkrivena nekoliko dana ranije, kada je Vi-

ši sud tražio da im policija za potrebe krivičnog postupka dostavi 67.000 eura, novac koji je bio privremeno oduzet u jednoj od te tri akcije.

Ispostavilo se da novca nema, ali i da u sefu fali još 45.000 eura. Sumnja je ubrzo pala na bivšeg šefa, što je on i priznao, objašnjavajući da je novac uzeo kako bi ga sklonio na sigurno jer policijski sef navodno nije bio bezbjedan. Nakon saslušanja kod tužioca Laković je pušten da se u daljem postupku brani sa slobode, a sjutradan je pare, u pratnji advokata, predao policiji. Prema nezvaničnim saznanjima DN, sumnja se da je Laković 112.000 eura pozajmio od kamataša, o čemu se vodi istraga.

Ipak, zaplijenjene stvari koje su predmet istrage ili dokazi u krivič-

nim predmetima ne čuvaju se na isti način u svim centrima bezbjednosti. Postoji praksa da se neki oduzeti predmeti skladište u centrima, dok se, kada je u pitanju novac, on uglavnom predaje na čuvanje u trezor Centralne banke, na osnovu čega se izdaje zapisnik o predaji svih popisanih novčanica. To je praksa Centra bezbjednosti Podgorica. Kada je u pitanju zaplijenjena droga, ona se čuva u posebnim prostorijama koje kontrolišu službenici Grupe za borbu protiv droge i krijumčarenja. Takođe, kada se prilikom prestresa pronađu droga i oružje za koje se sumnja da su pribavljeni na ilegalan način, oni se uglavnom šalju na vještačenje u Forenzički centar. Ukoliko se utvrdi da je oružje predmet krivičnog djela, ono se po povratku iz Forenzičkog čuva, a ukoliko to nije slučaj, predaje se Odjeljenju za upravne poslove Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ipak, u nekim centrima bezbjednosti ima slučajeva da se zaplijenjene stvari veće vrijednosti čuvaju u sefovima koji se obično nalaze u kabinetima načelnika tih organizacionih jedinica.

M.V.P.

Oduzete stvari, po zakonu, čuvaju se u sudovima Prema odredbama Zakonika o krivičnom postupku Crne Gore policijske kancelarije nijesu mjesto za čuvanje zaplijenjenih stvari, već je to u nadležnosti sudova. Međutim, ti

članovi ZKP- a još nijesu zaživjeli u praksi, zbog čega se novac koji je Laković bio uzeo našao u sefu u policiji.

Ukoliko se osumnjičeni progla-

si krivim, od njega oduzet novac se nakon presude svrstava u budžetska sredstva sudova. Ukoliko su od osuđenog zaplijenjeni oružje i droga, oni se nakon presude uništavaju.

Ilustracija

SUDIJe PReD SUDOm

Neizvjesno da li je oštećen budžet Suđenje bivšem predsjedniku Osnovnog suda na Cetinju Goranu Vrbici i sudiji tog suda Nebojši Markoviću, odloženo je juče u Višem sudu u Podgorici jer sud još nije dobio odgovor da li je budžet Crne Gore oštećen za 800.000 eura, za šta se terete optuženi. Ovu štetu, kako je navedeno u optužnici, počinili su zloupotrebnom službenog položaja.

Na jučerašnjem suđenju bilo je planirano sprovođenje pisanih dokaza, ali su branioci optuženih nakon čitanja drugog spisa, onog koje je dostavljeno od zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, tvrdili da je suđenje bez glavnog dokaza - da li je budžet zaista oštećen, nema smisla.

Sud je više puta pokušavao da dobije odgovor na ovo pitanje, ali od nadležnih nije stizao nijedan konkretni dokument. Tako, posljednji spis koji je dostavljen od zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa bila je tužba koju je firma “Ledo” podnijela protiv države. Kada je sudija Biljana Uskoković pročitala ovaj dokaz, branioci okrivljenih Zoran Piperović i Predrag Đolević kazali su da taj dokument nema nikakve važnosti za ovaj predmet.

“Moram da ukažem na apsurdnost onoga ko je u ime države dostavio tužbu jer ona za predmet ne znači ništa. Sada treba da čekamo da se završi parnica po tužbi”, kazao je Piperović.

On je naglasio da je čak nebitno za suđenje Vrbici i Markoviću da li će tužbeni zahtjev biti usvo-

Vrbica, Marković (arhivski snimak) jen ili odbijen.

“Pošto tužilac tvrdi da je budžet oštećen, jedino vjerodostojno je da neko kaže da li je to tačno ili ne. Zato predlažem da se pretres okonča i da nam se daju dva dana da spremimo završne riječi ili da se autoritetom suda dobije odgovor da li je došlo do štete po budžet od 800.000 eura”, zatražio je Piperović. Branilac optuženog Markovića, advokat Đolević takođe je prigovorio da je ova tužba pokušaj zastupnika firme “Ledo” da oteža krivično-pravni položaj Vrbice i Markovića.

“Ova tužba je podnijeta tri dana poslije glavnog pretresa na kojem je sud zatražio podatak da li je neko tužio državu zbog navede-

nog predmeta”, kazao je Đolević.

Sudija Uskoković odložila je suđenje za 21. februar za kada će urgirati da dobije decidan odgovor da li je budžet oštećen ili ne.

Vrbica i Marković optuženi su zbog afere “Ledo”. Osnovni sud na Cetinju dobio je zahtjev u kojem je predloženo da u depozit uplati milion eura, odnosno da to učini hrvatska kompanija na ime duga za posljednju ratu, koju je trebalo da uplati osnivaču “Donzea”, firmi “Wandrill” iz Paname. To je i učinjeno u martu 2007. Umjesto isplate toj majci firmi, predloženo je da se suma od 800.000 eura prebaci na račun italijanske firme “Framec”, na ime dugovanja “Donzea” za kupovinu rashladnih

mašina. Nakon primljenog zahtjeva, tadašnji sudija Marković je dva dana kasnije održao ročište na kojem je ovaj zahtjev odobren, a predsjednik suda Vrbica odmah je dao nalog da se novac isplati iz sudskog depozita. Kada je izvršena sporna transakcija između kompanija “Ledo” i “Framec”, samo četiri dana kasnije, stigao je dopis pravnih zastupnika “Leda” iz Beograda, koji obavještavaju sud da je firma “Wandrilu”, samo devet dana nakon deponovanja novca, pred podgoričkim osnovnim sudom tužila “Ledo” zbog neisplaćene pete rate. Naknadnom odlukom “Ledov” dug prema “Wandrilu” skinut je sa računa te kompanije.

M.V.P.

Zakazano suđenje Mugoši U Viši sud u Podgorici vraćeni su spisi predmeta za ubistvo Nebojše Nikezića koji su bili predati Osnovnom državnom tužilaštvu u glavnom gradu radi utvrđivanja osnovanosti krivične prijave protiv sudije koja vodi taj postupak Vesne Moštrokol. Tako će ponovljeno suđenje Nebojši Mugoši koji je optužen za ubistvo kuma Nebojše Nikezića biti nastavljeno 17. februara, saznaju Dnevne novine. U krivičnoj prijavi protiv Moštrokol, koju je Vrhovnom državnom tužilaštvu podnijela supruga ubijenog Sanja Nikezić, obrazloženi su navodi zbog kojih postoji sumnja da je sudija postupajući u ovom predmetu zloupotrijebila službeni položaj.

“Sudija je u presudi unijela očigledno neistinite podatke, tako što je preinačila stvarne iskaze svjedoka Milice Nikezić, majke pokojnog Nebojše, i nesavjesno se ponijela prema sadržaju drugih dokaznih sredstava sa ciljem privilegovanja optuženog Nebojše Mugoše...

Sudija je odbila finansijsko vještačenje po računima optuženog Mugoše, iako svjesna da se putem finansijskog vještačenja utvrđuje da li je na osnovu priliva i odliva novčanih sredstava sa otvorenih žiroračuna optuženog imao mogućnosti da iz ostvarene dobiti u svom poslovanju, gotovinski uštedi novac od 515.000 eura pronađen u njegovom stanu”, navodi se između ostalog u krivičnoj prijavi. M.V.P.

12 CRNA GORA

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA

Počinje gradnja stanova za Rome NIKŠIĆ - Nikšićka opština će tokom godine, realizacijom regionalnog projekta, izgraditi 62 stana za pripadnike romske populacije, što će je učiniti prvom opštinom koja će u 2014. godini raditi na rješavanju problema smještaja Roma u Crnoj Gori. Ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović ocijenio je pred lokalnom upravom grada pod Trebjesom, da kao i pred svim crnogorskim opštinama predstoji veliki posao jer se mora intenzivno raditi na realizaciji Akcionog plana za poglavlja 23 i 24 koji se tiču manjinskih prava.

Sve crnogorske opštine u tekućoj godini moraće više pažnje posvetiti pitanjima ljudskih i manjinskih prava kako bi Crna Gora uspješno realizovala Akcioni plan za poglavlja 23 i 24, zbog čega je ministar ljudskih i manjinskih prava Numanović odlučio da obiđe sve crnogorske opštine.

Numanović je juče prvo posjetio Nikšić koji će prvi imati i mogućnost da rješava stambena pitanja romske populacije u ovoj godini. Kako je Numanović objasnio radi se o regionalnom projektu za Hrvtsku, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

“Na sreću, od potrebnih 500 miliona za region obezbijeđeno je oko 250 miliona eura u kojima je Crna Gora našla šansu da dobije dio sredstava.

Nikšić će biti prva opština koja će rješavati stambeno pitanje za romsku populaciju u ovoj godini, jer je pored Konika u Podgorici taj problem zaista izražen i u Nikšiću”, rekao je Numanović.

Ministar i predsjednik opštine Veselin Grbović razgovarali su i o problemu porodica iz naselja Zverinjak koje treba da napuste svoje domove jer se njihove kuće nalaze na privat-

Nikšić će biti prva opština koja će rješavati stambeno pitanje za romsku populaciju u ovoj godini, jer je pored Konika u Podgorici taj problem zaista izražen i u Nikšiću nom zemljištu.

“To pitanje je u nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja. Razgovarali smo i o tom problemu kako bi opština, država i nevladin sektor iznašli potrebna sredstva i odgovarajuću lokaciju za pomoć tim porodicama”, istakao je Numanović.

Iako se sve opštine sada moraju fokusirati na što kvalitetnije poštovanje manjinskih prava zbog obaveza koje evropske integracije nameću, ministar ocjenjuje da je Nikšić odavno počeo da realizuje planirano. Naime, opština Nikšić je 2007. godine donijela i usvojila Akcioni plan za rodnu ravnopravnost, Akcioni plan za integraciju Roma i otvorila Kancelariju za rodnu ravnopravnost.

“Ovo je samo nastavak tih aktivnosti. Ministarstvo će zajedno sa opštinom nastaviti rješavanje stambenih problema romske populacije,

kao i školovanje njihove djece putem podrške kroz osnovno obrazovanje i dodjelu stipendija za srednjoškolce i one koji upišu fakultet. Pokušaćemo da im pomognemo i u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, zapošljavanju i tako stvorimo za Rome pretpostavke kao i za ostale građane da u granicama ekonomskih mogućnosti ostvare sva prava”, naglasio je Numanović.

Ministar i predsjednik opštine razgovarali su i o sve prisutnijem problemu nasilja nad ženama i o potrebi još aktivnijeg djelovanja društva i institucija protiv te pošasti. Uz to, razgovaralo se i o ženskom preduzetništvu. Tim povodom dogovoreno je da se zajedno sa međunarodnim institucijama Nikšić uključi u realizaciju projekata namijenjenih ženama zainteresovanim za biznis i da Ministarstvo pomogne u traženju finansijskih sredstava. Numanović je pohvalio i rad opštine prema osobama sa invaliditetom i poštovanju rodne ravnopravnosti istakavši da će Ministarstvo podržati sve projekte koji se rade na uspostavljanju istih prava za sve građane. Predsjednik opštine Grbović naglasio je da je posebno zadovoljan poštovanjem rodne ravnopravnosti u opštini Nikšić.

“Nikšić je na dobrom putu. U odnosu na druge opštine imamo više zaposlenih žena, a u gradskoj Skupštini 24 odsto su žene, dok je u drugim opštinama 10 do 15 odsto. U samoj opštini od 15 sekretarijata, u sedam su rukovodioci žene, a u osam muškaraci.

To je dokaz da poštujemo rodnu ravnopravnost. Opština Nikšić ima Akcioni plan za rodnu ravnopravnost, a u toku je izrada novog u koji ćemo uvrstiti i ljudska i manjinska prava, što je sve u sklopu pristupanja Evropskoj uniji”, napomenuo je Grbović.

CRNA GORA 13

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

UPOZORENJE

Psi lutalice ponovo haraju Beća Čoković

N

akon kratkotrajnog “zatišja” na području bjelopoljske opštine broj pasa bez vlasnika svakodnevno se uvećava i predstavlja stalnu opasnost za građane i stoku.

BIJELO POLJE - Iz raznih područja bjelopoljske opštine stižu informacije da psi lutalice napadaju stoku tamošnjih domaćina, a najnoviji slučaj desio se prekjuče kada je zaklana ovca dok su dvije nestale iz stada farmera Mikote Grebovića u selu Bijedići-Voljavac.

Među građanima je ponovo aktuelizovalo pitanje izgradnje azi-

la za pse jer smatraju da je to adekvatno rješenje za njihovo zbrinjavanje. Time bi se učinio značajan pomak u suzbijanju zaraznih i virusnih oboljenja koja bi u tom slučaju bila stavljena pod kontrolu veterinarske službe. Istovremeno bi se smanjila i šteta farmerima koju im pričinjavaju te životinje, a osigurala bi se i bezbjednost građana, posebno djece, koja

su sve češće izložena njihovim nasrtajima.

Predsjednik bjelopoljskog Saveza NVO Uglješa Prebiračević potvrdio je za DN da prisustvo pasa lutalica na javnim površinama poprima zabrinjavajuće razmjere. Prebiračević opravdano sumnja da pojedine lokalne uprave iz okruženja, a da bi se oslobodile pasa lutalica na svom području, organizovano ili individualno transportuju životinje na područje bjelopoljske opštine.

“Apelujemo na Upravu policije da se uključi i u saradnji sa našom lokalnom upravom pokušaju riješiti ovaj problem. Ranije su nevladinom sektoru prijavljeni slu-

čajevi da prevozna sredstva registarskih oznaka nekih gradova i mjesta iz okruženja istovaraju pse lutalice u prigradskim i gradskim naseljima. Zbog takvih informacija treba da reaguje policija i ispita takve navode. O štetama koje pričinjavaju psi lutalice na seoskom području, suvišno je i govoriti”, kazao je Prebiračević.

Vlasnik veterinarske ambulante “Grandov” dr Nikola Grandov objasnio je da su psi populacija životinja koja se “progresivnom brzinom razmnožava” u odnosu na drugu vrstu.

“Kod njih ne postoji adekvatna situacija praćenja bolesti i vršenje pregleda što je ozbiljan signal za

rješavanje ovog problema u smislu organizovanja prihvatilišta za napuštene životinje. U tom slučaju mogle bi da budu stavljene pod kontrolu i adekvatno vakcinisane čime bi se smanjila i šteta koju psi nanose farmerima, a prioritet je da se osigura i bezbjednost građana, posebno djece”, kazao je Grandov.

On je upozorio da građani znaju da budu isprovocirani najezdom pasa lutalica i da onda nekontrolisano bacaju otrov.

“Bilo je slučajeva da se baci otrov da se unište psi lutalice, a pri tome se dovode u opasnost sva ostala živa bića”, upozorio je Grandov.

Poplava u Herceg Novom

i OvE gOdiNE

Porto Montenegro na sajmovima nautike TIVAT - Kompanija Adriatic Marinas i ove godine učestvuje na sajmovima nautike, saopšteno je juče iz kompanije. Adriatik marinas predstavila je marinu i naselje Porto Montenegro na januarskom sajmu nautike u Londonu, koji je okupio preko 500 izlagača, a obilježio ga je i ove godine značajan broj promocija i evropskih premijera najnovijih jahti i brodova. Sajam je održan od 4. do 12. januara.

Nakon Velike Britanije, tim Porto Montenegra predstaviće svoj projekat na 45. Međunarodnom sajmu nautike u Dizeldorfu, koji počinje u subotu 18. i traje do 26. januara, kazao je PR menadžer kompanije Danilo Kalezić, navodeći da će se ove godine naselje i marinu predstaviti i na nekim sajmovima na kojima nisu bili do sada, a to je,

između ostalog i sajam Hainanu u Kini, od 20. do 23. marta.

Na sajmu u Dizeldorfu se očekuje oko 1.700 izlagača iz 50 zemalja, posebno onih koji prezentuju jahte, jedrilice, opremu za ronjenje i jedrenje i druge zabavi na vodi, pod vodom, ali i uz obalu. O veličini sajamske manifestacije u Dizeldorfu svjedoči i podatak da više od 40.000 posjetilaca iz cijelog svijeta zbog sajma doputuje u Njemačku ističu u kompaniji koja sa tim nastupima otvara sajamsku nautičku sezonu za ovu godinu.

Nastupi na nautičkim sajamskim manifestacijama su izuzetno značajni za kompaniju, posebno na onim najvećim kao što su sajmovi u Dizeldorfu, Sautemptonu, Đenovi i Monaku, istakao je Kalezić.

Z.K.

HERCEG NOVI - Kiša koja pada od sinoć u hercegnovskoj opštini prouzrokovala je probleme u saobraćaju, manje odrone i poplave. Kako je to uobičajeno pri malo većoj kiši trgovi su bili poplavljeni, a skalama su tekli potoci. U Njegoševoj ulici poplavljen je i poslovni prostor.

Vlasnica poplavljenog prostora Dragana Gojković kazala je da su sproveli cijev tokom praznika, ali problem je što se miješaju atmosferske vode koje dovode do plavljenja.

“Zvala sam i komunalnu policiju, ali niko se ne pojavljuje”.

Iz komunalne policije je DN saopšteno da je poslovni prostor poplavljen, jer je zakupac poslovnog prostora u kanalizacioni kolektor sproveo atmosfersku kanalizaciju, što je tehnički loše, ali i nezakonito. Komunalna policija je Gojkovićevoj naložila da sve vrati u prvobitno stanje. Zbog kiše, problema je osim u centru grada bilo i na priobalnom putu na Rivijeri. Komandir vatrogasne jedinice Damjan Lončar je kazao da nie bilo većih problema zbog kiše, kao i da je jedina intervencija bila u Njegoševoj ulici.

On je pozvao građane da kontaktiraju Vatrogasnu jedinicu ukoliko im je potrebna pomoć.

S.M.

SAOPŠTENJE

Grafiti mržnje opstaju PLJEVLJA – Forum mladih pljevaljskog odbora Bošnjačke stranke ocijenio je juče poražavajućim da ni NVO sektor ni lokalna uprava nijesu reagovali na nastanak i održanje grafita mržnje “Nož-žica-Srebrenica” koji već godinama opstaje na jednoj zgradi u centru Pljevalja.

Mladi BS oglasili su se povodom 15. januara, Dana vjerskih sloboda čemu, smatraju, pomenuti grafit može samo da škodi i da naruši pljevaljski multikulturalizam, multietičnost, multikonfesionalnost i međusobno uvažavanje.

“Na zgradi koja se nalazi nekoliko metara od bivšeg PTK preduzeća u Pljevljima proteklih godina stoji uznemirujući grafit ‘Nož žica Srebrenica’ koji fašistički glorifikuje genocid u Srebrenici. Ono što je poražavajuća činjenica je upravo to da su u ovoj zgradi bile smještene brojne nevladine organizacije koje se navodno bave zaštitom ljudskih prava i demokratijom. Veći problem je taj što ni lokalna vlast nema senzibiliteta da reagu-

je povodom ovog slučaja iako pored ovog postoji još desetine grafita koji veličaju ratne zločince poput Draže Mihajlovića, Pavla Đurišića itd. Ono što je bitno napomenuti da se ovaj grafit nalazi na oko stotinjak metara od zgrade CB Pljevlja kao i Pošte Crne Gore”, navodi se u saopštenju mladih BS. Forum Mladih BS u saopštenju osuđuje glorifikovanje bilo kog zločina kao i promovisanje ovakvih iskrivljenih razmišljanja namjenski upućenih prema bilo kojoj grupi ili pojedincu.

“Smatramo da ovim stvarima nije mjesto u 21. vijeku i da zasigurno nije mjesto u Pljevljima koja su oduvijek zračila reputacijom grada mira, sloge i tolerancije i koja teže ka evropskom putu”, navodi se u saopštenju, uz nadu da će sporni grafiti biti uklonjeni, a njihovi autori kažnjeni.

Forum mladih OO BS Pljevlja čestitao je svim sugrađanima Dan vjerskih sloboda uz poziv na zajednički rad u cilju prosperiteta svih stanovnika Pljevalja.

D.K.

14 CRNA GORA

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

SAOPŠTENJE

OZON pozvao građane da prijave eko-kriminal Ekološki pokret OZON pozvao je građane da prijave slučajeve koje ulaze u domen eko-kriminala.

Kako je saopšteno iz OZONA, građani mogu prijaviti eko-kriminal putem platforme Uprave za inspekcijske poslove koju čine telefonski broj 080 555 555 i e-adresa prijave@uip.gov. me ili online servisa EKOSKOP koji čini aplikacija http://www. ozon.org.me/?page_id=2475 i eadresa ekoskop@ozon.org.me.

“Pošto je eko-kriminal, ne samo po našem mišljenju, uzeo maha kako u šumskim kom-

pleksima, tako i u urbanim sredinama, vjerujemo da institucije moraju biti aktivne i omogućiti građanima da prijave nepravilnosti poput krivolova, nelegalne eksploatacije rječnog materijala, prodaje mesa zaštićene divljači u restoranima ili nelegalno posječene šume na javnim površinama, ali i mnogih drugih bez obzira na njihov obim”, navodi se u saopštenju Ozona.

Kako je i Uprava za inspekcijske poslove pozitivno reagovala na prijedlog da se postojeće platforme koriste i za

prijavljivanje slučajeva ekokriminala, u Ozonu se nadaju da će i interesovanje javnosti za ovu mogućnost biti veliko i da neće izostati građanska odgovornost.

“Ekološki pokret OZON će u narednom periodu pratiti prijavljivanje slučajeva eko-kriminala i njihov ishod, te informisati javnost o tome.

U narednom periodu iniciraćemo više javnih dešavanja na kojima ćemo razgovarati o nelegalnim i nezakonitim pojavama”, zaključeno je u saopštenju.

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O DRUGOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 232 KO DUČICE, označene kao: • katastarska parcela br. 409, po kulturi pašnjak 2.klase, površine 1655 m2; • katastarska parcela br. 409, po kulturi dvorište, površine 500 m2; • atastarska parcela br. 409, po kulturi poslovni objekat, površine 730 m2.

SVOJINA: Zemljoradnička zadruga ,,ŽUPA’’ Nikšić, u obimu prava 1/1.

Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 232 KO DUČICE, označenih kao katastarska parcela br. 409, po kulturi pašnjak 2.klase, površine 1655 m2 i katastarska parcela br. 409, po kulturi dvorište, površine 500 m2 iznosi 10.045,00 eura.

Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 232 KO DUČICE, označenih kao katastarska parcela br. 409, po kulturi poslovni objekat, površine 730 m2, iznosi 160.000,00 eura.

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika Zemljoradnička zadruga ,,ŽUPA’’ Nikšić, na dan 14.01.2014. godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 961-92-9 od 24.07.2007.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 12.10.2010.godine, iznosi 146.824,45 €, kao i iznos od 1.700,45 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 01.02.2014.godine, u prostorijama ugostiteljskog objekta ’’MEX’’, Nikšić, sa početkom u 11.00 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

PLANINARENJE

Do Himalaja preko vrha Balkana BIJELO POLJE - U okviru priprema, na kojima će biti sprovedena selekcija, za prvu žensku ekspediciju na masivu Himalaja, na vrh Hiunchuli (6.441mnm) Ivona Jočić i Zehra Balić iz planinarskog kluba ‘’Cmiljače’’ iz Bijelog Polja našle su se na Musali (2.925mnm), najvišem vrhu Balkana.

Jočić je kazala Dnevnim novinama, da je ovo druga u nizu pripremnih akcija koju organizuje Extreme Summit Team iz Beograda sa vodičem Aleksandrom Rašinom.

“Na akciju smo krenuli iz Beograda 10. januara u grupi, zajedno sa

još dvadesetak djevojaka i u jutarnjim časovima narednog dana stigli u Borovec u Bugarskoj. Krenuli smo na uspon i nakon šest sati hoda stigli smo do doma u podnožju vrha gdje smo postavili šatore. Noć je bila mirna, temperatura oko -10°C, što se za ovo doba godine može reći da smo imali sreće.

Sljedećeg jutra, nakon razgibavanja i laganog doručka, nakon 2,5 sata hoda stajali smo na najvišem vrhu Balkana uživajući u prekrasnim pejzažima Rile”, prenijela je utiske Jočić.

B.Č.

BERANSELO

Vasove vode pod blokadom BERANE - Blokada Vasovih voda, 17. po redu, počela je juče. Okupljeni građani su rekli da je ovo učinjeno iz revolta, jer je njihov sugrađanin Goran Šćekić prebačen hitno za Beograd na liječenje, a kako su naveli, upravo zbog nemarnosti policije koja ga je sprovela na izdržavanje zatvorske kazne od 28 dana u Bijelo Polje. Predsjednik MZ Beranselo Slobodan Lončar je rekao da je Šćekić tražio od policije koja je došla da ga sprovede u zatvor Bijelo Polje, da mu dozvole da pođe do bolnice jer mu je zub natekao, što mu nijesu dozvolili i prebačen je u zatvor. Nešto kasnije, Šćekićevo stanje se pogoršalo i nakon toga je hitno prebačen za Beograd, te da mu je zdravlje sada ozbiljno narušeno.

“Ovo je 17. blokada po redu. Borimo se za zdrav život, a evo kako nam se vraća. Hapse nas, maltre-

tiraju i zdravlje nam se ugrožava maksimalno. Naš sugrađanin Goran Šćekić je prebačen za Beograd na liječenje i njegovo stanje je mnogo teško i kako nam je rečeno i veoma opasno po život. Eto, kako se država i lokalna uprava ophodi prema nama. Mi ovdje štitimo zdravlje, štitimo zakone ove države jer su na našoj strani, Vlada rekla da smo mi u pravu, samo lokalna uprava tvrdi suprotno. Ovdje smo i istrajaćemo do kraja”, poručio je Lončar.

Na optužbe koje je Lončar iznio na račun policije da Šćekiću nije dozvoljen pregled kod doktora, iz beranskog MUP-a nijesmo mogli dobiti komentar, jer kažu da to nije u njihovoj nadležnosti, već da sve informacije i komentare daje portparol policije u Podgorici.

Mještani su juče vratili jedan kamion koji je pokušao da istovari smeće na Vasovim vodama.M.T.

TRADICIJA

Starac Manojlo i crnogorska kapa Devedesetogodišnji Manojlo Vukićević iz sela Trešnjeva u opštini Andrijevica, prošetao je juče glavnim gradskim šetalištem u Beranama i privukao pažnju brojnih prolaznika. Razlog za to bila je crnogorska kapa koju je nosio, baš onako kako su to nekada činili mnogi pripadnici njegove generacije.

Ipak, kako je taj običaj poodavno iščezao, pripadnicima mlađe generacije se to prilično dopalo, sudeći bar prema broju onih koji su pozdravljali starca koji je samo izašao malo da prošeta.

A on, čak im je i odgovarao na pozdrave po starom običaju sa “Bog vam dao zdravlja”, te je zasigurno osvojio simpatije

mlađih sugrađana. O crnogorskoj kapi koju nosi, Vukićević je rekao da to čini sa ponosom i cijeli svoj život. I da se nada da će se i mladi ljudi sa poštovanjem odnositi prema ovom crnogorskom simbolu.

M.T.

CRNA GORA 15

četvrtak, 16. 1. 2014.

OTPADNE VODE

Šta sa muljem?

Nina Lajović

I

dok se očekuje da najveći kapitalni projekat, koji se trenutno realizuje na Crnogorskom primorju - izgradnja postrojenja za tretman otpadnih voda za Budvu, Bečiće, Sveti Stefan , vrijedan 58 miliona eura - bude pušten u funkciju u narednih mjesec i po, problem skladištenja mulja i dalje nije riješen.

BUDVA – Opština i njen partner njemačka kompanija WTE, kojoj je povjeren cijeli projekat, već su počeli razgovore, a u to se i uključilo i Ministarstvo održivog razvoja, kako bi se iznašlo trajno rješenje za skladištenje mulja, ne samo za Budvu, nego i za ostale primorske opštine, koje takođe ulaze u projekte izgradnje sličnih postrojenja.

Jedna od solucija je bila da se to skladišti na deponijama, ali isto tako ostaje veliki problem, ko će snositi troškove. Ta pitanja su i dalje otvorena.

Direktor Komunalnog preduze-

ća Đorđe Medin navodi da praktično nekoliko mjeseci prije puštanja u rad postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, pitanje skladištenje mulja biva aktuelizovano.

“Ono je bilo zapostavljeno kako od glavnog partnera, kompanije WTE, tako i od nas iz lokalne samouprave. Prema podacima kojima raspolažem, postrojenje treba da proizvode negdje između pet i šest hiljada tona otpadnog mulja na godišnjem niovu. To je ogromna količina. Već su određena sredstava opredijeljena budžetom i uvjeren sam da će to pitanje biti riješe-

no prije puštanja u rad postrojenja, koje se očekuje u prvom kvartalu ove godine”, naveo je Medin.

Sistem prerade otpadnih voda od koga se mnogo očekuje počinje mehaničkom preradom koja će odstraniti sve predmete poput papira, kesa i sličnog, koji će se kasnije deponovati kao komunalni otpad.

Sljedeće dvije faze su biološko i hemijsko čišćenje, a na kraju će efekat biti 98 odsto čista voda koja će se deponovati u more i biće potpuno bezopasna za more i život u moru.

Mulj je bezopasan, jer na primorju ne postoji teška industrija, pa time i sastojci koji su u njemu nijesu opasni za životnu sredinu.

Projekat za izgradnju, finansiranje i upravljanje zbrinjavanjem otpadnih voda u Budvi vrijedan 58.560.000 eura, jasno predviđa da je rok izvođenja radova pet godina, a rok otplate kredita, koji je lokalna uprava uzela u tom iznosu je 20 godina sa grejs periodom od tri i po godine. Vlada Cr-

ne Gore je na sjednici održanoj 30. decembra 2008. dala saglasnost da se opština Budva kreditno zaduži, a 4. februara 2010. je usvojila informaciju o kreditnom aranžmanu za izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i izgradnju kanalizacione mreže u opštini Budva, i dala saglasnost Ministarstvu finansija da izda državnu garanciju u iznosu od 29.250.000 eura.

Opština Budva je u julu 2009. zaključila ugovor sa njemačkom kompanijom WTE Wasertehnik iz Esena.

Njemci su bili prvorangirani na tenderu koji je Opština raspisala 2008. tražeći međunarodnog partnera za realizaciju, jednog od najvrednijih projekata na Crnogorskom primorju. Projekat predviđa izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kapaciteta za 220.000 stanovnika zajedno sa pripadajućom kanalizacionom mrežom i pumpnim stanicama čime se dugoročno rješava najveći problem metropole turizma.

Postrojenje u izgradnji, projekat vrijedan 58 miliona eura

PREMINULI Tomka Vlajka Čović rođena Leković, 15. januara 2014. u 80. godini. Sahrana će se obaviti 16. januara u 14 časova na gradskom groblju u Nikoljcu.

Veselinka Ćiraka Mugoša rođena Đurović, 14. januara 2014. u 68. godini. Sahrana će se obaviti 16. januara na mjesnom groblju u Donjoj Gorici u 14 časova.

Ranko Milana Anđelić u 55. godini. Sahrana će se obaviti 16. januara u 13 časova na groblju Židovići u Pljevljima.

Novo Nikolin Ljumović 13. januara 2014. u Bradfordu – Engleska, u 92. godini.

Budimir Budo A. Pavićević 16. decembra 2013. u 69. godini.

Sahrana će se obaviti 16. januara 2014. u 15 časova u selu Donji Rsojevići – Danilovgrad.

Branko Mijajila Šekularac penzioner MUP-a i učesnik NOR-a, 14. januara 2014. u 93. godini.

Sahrana je obavljena 15. januara u 14 časova na gradskom groblju u Beranama.

Radojka Beljkaš 14. januara 2014. Sahrana je obavljena 15. januara na gradskom groblju Ravni u Pljevljima.

Gospava Andrije Kuček rođena Gojković, 14. januara 2014. u 81. godini. Sahrana je obavljena 15. januara u 14 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Milosava Milivoja Rajković 14. januara 2014. u 88. godini.

Sahrana je obavljena 15. januara u 15 časova na gradskom groblju Čepurci.

Dragomir Draga Milorada Dubak 14. januara 2014. u 74. godini.

Sahrana je obavljena 15. januara u 14. časova na groblju u Crnom Vrhu.

PRESUDA

Mile prvo prugom, onda na uslovnu KOLAŠIN - Sudija Osnovnog suda u Kolašinu Arsen Popović proglasio je krivim je predsjednika SO Kolašin Mila Šukovića, zbog prijetnji i vrijeđanja novinarke Monitora Milene PerovićKorać. Nakon dokaznog postupka Šukoviću je određena zatvorska kazna od 60 dana, uslovno na godinu. Perović-Korać i njen kolega Miodrag Rašović prijavili policiji da je Šuković u telefonskom razgovoru 5. jula prošle godine, nakon što je u tom nedjeljniku objavljen tekst “Ide Mile DPS prugom”, osnovni državni tužilac je nakon toga po službenoj dužnosti podnio optužni akt, a u novembru je počelo i suđenje.

U dokaznom postupku juče su svjedočili zamjenik glavnog urednika Monitora Veseljko Koprivica, a na predlog optuženog radnici Opštine Darko Bulatović i Nikola Mulević.

Popović je kazao da je tokom dokaznog postupka, prema njegovom mišljenju, nesporno utvrđeno da je ostvaren telefonski

razgovor, to jest da je Šuković pozvao redakcju Monitora. Sudija je kazao da je prihvatio svjedočenje Perović-Korać, Rašovića i Koprivice iz kojih se može zaključiti da je Šuković prijetio autorki teksta.

Sudija Popović nije uzeo u obzir svjedočenja Mulevića i Bulatovića. Ta svjedočenja je odbacio, kako je kazao, zbog toga što su zaposleni u Opštini, odnosno Skupštini Opštine, a kako im Šuković nije neposredno nadređeni, stekao utisak da su “usmjeravani u vezi sa načinom na koji će svjedočiti”.

Nijedan od Šukovićevih svjedoka nije mogao da kaže u koliko je sati 5. juna vođen telefonski razgovor niti koliko je trajao. Obojica su, međutim, tvrdili pred sudom, da Šuković nije niti psovao niti prijetio novinarki Monitora.

“Nijednog trenutka Šuković niti je vrijeđao niti prijetio. Pitao je samo tog s kim je razgovarao ‘kakav je ovo način da pišete, a ne pozovete da me pitate da li je što od ovoga tačno?’ I tražio je glavnog urednika”, kazao je Bulatović.

Slično je ponovio i Mulević, koji je kazao da se u kabinetu Šukovića zatekao jer je mijenjao sekretaricu koja je bila na odmoru.

Obojica svjedoka su istakli da im predsjednik SO nije nadređeni.

Prema iskazu Koprivice, dok je Rašović razgovarao sa Šukovićem, on nije znao ko je pozvao na redakcijski broj. To mu je tek kasnije kazao Rašović.

“Nijesam tokom razgovora, koji je trajao pet-šest minuta, znao s kim Rašović razgovara, ali sam čuo da je kazao prvo ‘da li Vi to vrijeđate’, a zatim i ‘da li Vi to prijetite’. Rašović mi je kasnije kazao da je zvao Šuković i da je kazao ‘da je bolje da mu se novinarka Perović-Korać javi, da joj ne bi slomio nos’”, naveo je u svom svjedočenju zamjenik glavnog i odgovornog urednika Monitora.

U završnoj riječi predsjednik SO je ponovio da “niti se osjeća krivim niti je kriv”. Prema njegovim riječima, ni na koji način nije ugrozio sigurnost Perović-Korać. Šuković je i juče, kao i na prethod-

nom ročištu, pokušao da suđenje predstavi kao “organizovani politički napad na njega”.

“Optužni predlog protiv mene je organizovan u jednoj političkoj partiji. U taj organizovani napad uključeno je i tužilaštvo. Zbog toga predlažem da se odbaci kao neosnovan. Nijesam ni na koji način ugrozio sigurnost novinarke, nijesam razgovarao s njom, nijesam je nazvao ‘ološem’ , ‘šupljoglavom zulumćarkom’, ‘profesionalnom falsifikatorkom’… rekao je Šuković, prije nego što ga je sudija Popović prekinuo i upozorio.

Perović-Korać je juče rekla da je zadovoljna presudom sudije Popovića, te da smatra da će izrečena kazna Šukoviću predstavljati opomenu za sve javne funkcionere.

“U atmosferi sve učestalijih napada na novinare važno je sankcionisati ovakve postupke. Neka to bude opomena svim javnim funkcionerima. Rašović i ja smo iz tog razloga policiji i prijavili Šukovića” , kazala je ona.

Z.B.

Slobodanka Boba Jovović rođena Dragojević, 14. januara 2014. Sahrana je obavljena 15. januara u 14 časova na groblju pod Trebjesom.

Bosiljka Vladimirova Popović rođena Perišić, 14. januara 2014. u 73. godini. Sahrana je obavljena 15. januara u 15 časova u Goliji – Kazanci.

Solumija Kojadinova Dakić rođena Petković, 14. januara 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 15. januara u 13 časova u Maloj Crnoj Gori.

Savo Steva Kovačević (1925). Sahrana je obavljena 15. januara 2014. u 13 časova u pljevaljskom selu Glisnica.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

četvrtak, 16. 1. 2014.

UBISTVO SLAVKA ĆURUVIJE

Zašto se ćutalo deceniju i po?

B

EOGRAD - Ratku Romiću i Milanu Radonjiću, osumnjičenima za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, juče je određen pritvor do 30 dana, saopštio je Viši sud u Beogradu. Njihovim hapšenjem navodno je riješena “misterija” stara skoro 15 godina. Široka debata koja se u srpskoj, ali i regionalnoj i evropskoj javnosti otvorila nakon objelodanjivanja imena optuženih nametnula je brojna pitanja koja bi u bliskoj budućnosti konačno mogla da dovedu do potpunog sudaranja sa istinom o zločinačkim mehanizmima nekadašnjeg sistema čijeg se nasljeđa Srbija do danas nije oslobodila. Zašto se toliko čekalo na optužnicu, zašto je Legija propjevao i može li mu se vjerovati? Ko je bio stvarni nalogodavac? Ima li je i kolika je odgovornost aktuelnog državnog vrha, koji je bio u vlasti i tog kobnog Uskrsa 1999. godine, kada je u Ćuruviju ispaljeno 18 metaka?

Saslušanje Milana Radonjića i Ratka Romića, osumnjičenih za učešće u ubistvu novinara Slavka Ćuruvije, završeno je u noći između utorka i srijede u dva sata poslije ponoći. Kako je za Tanjug izjavila braniteljka obojice osumnjičenih Zora Dobričanin-Nikodinović saslušanje je trajalo gotovo devet sati i bilo je korektno. Sudija za prethodni postupak je nakon saslušanja Radonjiću i Romiću odredio pritvor zbog postojanja opasnosti od bjekstva, bojazni da će ometati postupak uticanjem na svjedoke, kao i zbog visine zaprijećene kazne za krivično djelo za koje se terete, a koja je preko deset godina.

● Marković iznenađen optužnicoM

U utorak je tužilac za organizovani kriminal Miljko Radisavljević saopštio da je za ubistvo Ćuruvije 1999. osumnjičen i tadašnji šef DB-a Radomir Marković, koji je u zatvoru u Požarevcu, kao i pripadnik posebne službe obezbjeđenja u u DB-u Miroslav Kurak, nedostupan pravosudnim organima i za kojim će biti raspisana međunarodna potjernica. Jedan od branilaca bivšeg šefa DB-a Dušan Mašić rekao je Tanjugu da ga je juče ujutro posjetio u zatvoru u Požarevcu, gdje izdržava kaznu od 40 godina zatvora i da je Marković zatečen optužbama koje mu se stavljaju na teret. Marković još nije saslušan u vezi sa ubistvom Ćuruvije. O povezanosti vrha tadašnje vlasti sa ubistvom i eventualnim nalogodavcima ubistva, čiji je motiv politički, pokazaće istraga, rekao je Radisavljević na konferenciji za novinare. Ćuruvija je ubijen na Uskrs, 11. aprila 1999, u jeku NATO bombardovanja SR Jugoslavije. Na vlasti u Srbiji je u to vreme bila koalicija SPS, JUL i SRS.

● zašto se danas vjeruje uleMeku?

Ključ za hapšenja bivših pripadnika DB u “slučaju Ćuruvija” bilo je

ce Ćuruvije, pozivajući se upravo na Ulemeka.

“Mjesec poslije ubistva Ćuruvije, sa Miloradom Ulemekom Legijom sam bio u diskoteci. Legiji je tada prišao jedan muškarac, koga sam vidio prvi put, nijesam znao ko je. Njih dvojica su razgovarali nekoliko minuta, vidjelo se da se poznaju od ranije, popili su piće i taj muškarac je otišao, a Legija se okrenuo ka meni i rekao: “Ovaj je ubio Ćuruviju...”. Nijesam pitao Legiju ko je taj s kojim je pričao.

Kasnije sam vidio fotografije Mikija Kurka u novinama i prepoznao ga.

On je osoba za koju je Legija rekao da je ubio Ćuruviju...”, rekao je tada Simović.

svjedočenje Milorada Ulemeka, ali se i dalje ne zna zašto je on iznenada progovorio. Kako je rekao tužilac Miljko Radisavljević, svjedočenje je bilo bezuslovno i moti● branka prpa: nevi su vjerovatno ličBranka Prpa Moguće da vučić ne prirode, kao i nikolić ništa i eventualno nijesu znali vrijeme koje je proveo u Istoričarka Branka Przatvoru.

Legija pa, partnerne moka Slavka že zbog Ćuruvije svjedokoja je bičenja la sa njim da rau šetnji u trenutku čuna na kad je ubieventualne prijen, za Dojče vilegije, Vele je kazala istakao je da je eventualjuče tužilac na odgovornost za organizovaAleksandra Vučića ni kriminal. Uprnešto prema čemu će kos svemu, ostaje neon sam morati da se odredi. jasno zbog čega se Ulemek “Sada imamo potpunu bizarnost danas smatra kredibilnim svjedo- naše istorije da su akteri vlasti one kom, ako se ima u vidu da je i na su- države s kraja 90-ih sada oni koji vodu više puta lažno svjedočio. Jedna de istragu o ubistvu Slavka Ćuruvije. od najpoznatijih Ulemekovih laži bi- Aleksandar Vučić je na novinarska la je da heroin, pronađen u sefovi- pitanja o svojoj odgovornosti u sluma Komercijalne banke nakon pa- čaju Ćuruvija samo istakao da uči na da režima Slobodana MIloševića, svojim greškama”, kazala je ona i donije spaljen, kojom je optužio vladu dala da se to ne odnosi samo na Vupremijera Đinđića za šverc narkoti- čića, već i na predsjednika Tomislaka. Ta droga je, podsjeća B92, spalje- va Nikolića. na pred TV kamerama.

“Vrlo je neuvjerljivo da neko ko je bio ministar informisanja u vrijeme najvećeg progona medija u ● Milošu siMoviću legija reistoriji moderne Srbije, i na kraju kao da je kurak ubica krajeva ubistava novinara, o tome Jedan od više od sto svjedoka ko- ne zna ništa. Znači, on mora nešto ji su saslušani u pretkrivičnom po- znati i mora reći istinu o tome što se stpuku bio je i pripadnik zemunskog zaista događalo tih godina u Srbiji. klana Miloš Simović, koji je u za- S druge strane, nije u pitanju samo tvoru zbog ubistva Đinđica i drugih on. Tomislav Nikolić je bio potpredkrivičnih djela, što je u aprilu 2011. sjednik vlade u to vrijeme. Tomislav potvrdila i glavna tužiteljka Zagor- Nikolić je sada predsjednik Srbije. ka Dolovac. Ona tada nije željela da Čovjek koji je javno rekao da ne žapotvrdi nezvanična saznanja me- li što je Slavko ubijen. Prema tome dija da je Simović prenio ime ubi- i on mora prema tome da se odre-

Ubica ili ne: Miki Kurak, na safariju u Tanzaniji

di, u suprotnom sve ovo biče sapunica i lakrdija. Ja to očekujem, jer to nije pitanje njihove slobodne volje već njihove dužnosti i odgovornosti.” Kazala je i da je notorna činjenica to da je koalicija JUL-radikali bila ključna u kreiranju Zakona o informisanju od oktobra 1998. godine, kada počinju intenzivni progoni nezavisnih novinara, a prije svih Slavka Ćuruvije.

● riješene saMo očigledne stvari Ona je ocijenila da je - i politički i etički - ovaj slučaj “bizaran i konfuzan” i dodala da ovih dana nije čula ništa novo u vezi sa ubistvom svog životnog partnera. Ona je za današnje izdanje magazina NIN izjavila i da Miroslav Kurak nije pucao u njenog supruga.

“Za mene je to novo ime, ali on nije pucao u Slavka. Ne liči mi na tu osobu. Drugog koji je mene sa leđa udario pištoljem po glavi nijesam vidjela”, rekla je Prpa u intervjuu za NIN. Ona je potvrdila da je vidjela Ćuruvijinog ubicu i opisala ga.

“Bio je mlad, imao je crnu kapu i bio obučen u crno. Ta hladnoća, taj Tako je govorio Aleksandar Vučić

mir nekog ko oduzima život, to pamtim”, kazala je Prpa. Istoričarka je izjavila da Ćuruvijino ubistvo nije riješeno, već je riješeno “samo ono što je očigledno.”

“Ovo je rješavanje samo onog očiglednog, najočiglednijeg”, kazala je Prpa za Radioteleviziju Vojvodine i ocijenila da su podaci koji su prekjuče objavljeni bili dostupni još od novembra 2000. godine. Ona je iocijenila i da nije vjerovatno da je to ubistvo samoinicijativno naručio nekadašnji šef Službe državne bezbjednosti Radomir Marković, jer to je, kako je istakla, bila politički motivisana likvidacija. Upitana da li, ako se dokaže da iza ubistva Ćuruvije stoji država, osim moralne satisfakcije očekuje i nekakvo drugo zadovoljenje, Prpa je rekla da joj ne treba materijalna nadoknada, iako je, kako je primjetila, država proteklih godina finansijski pomagala odbranu haških optuženika, dok za njihove žrtve nije bilo pravne pomoći.

“Ipak, ta vrsta satisfakcije mi ne znači ništa, važno je da te stvari riješimo na način da u ovoj državi više nikada ne budu moguće”, zaključila je nekadašnja životna saputnica Slavka Ćuruvije.

SVIJET 17

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

LJUBAVNE AFERE SVJETSKIH DRŽAVNIKA

Strast za funkciju ne pita Šta zajedničko imaju Bil Klinton, Silvio Berluskoni, Vladimir Putin, Nikola Sarkozi i Fransoa Oland...

Neki od predsjednika i premijera vodećih svjetskih zemalja, svojevremeno najmoćniji političari svijeta, kao što su Bil Klinton i Nikola Sarkozi, bili su primorani da javno objasne čak i da se izvinjavaju narodu zbog svojih ljubavnih afera. Posljednji član tog kluba je aktuelni predsjednik Francuske Fransoa Oland koji je izabrao da javno priznanje svog nevjerstva odloži uz obećanje da će uskoro razjasniti bračnu situaciju. Oland je u utorak priznao da prolazi kroz bolan period sa svojom partnerkom Valeri Trirvajler poslije otkrića medija o njegovoj vezi sa jednom glumicom. Oland je održao svoju redov-

nu polugodišnju konferenciju za novinare u Jelisejskoj palati u sjenci skandala o njegovoj vezi sa glumicom Žili Gaje i odlasku njegove partnerke Valeri Trirvajler u bolnicu zbog šoka.

Francuski predsjednik je odbio da kaže da li i dalje živi sa svojom partnerkom i da li je ona i dalje prva dama, ali je obećao da će “razjasniti” svoju privatnu situaciju prije odlaska u posjetu SAD 11. februara.

Poslije afere s Monikom Luinski, tadašnji američki predsjednik Bil Klinton u avgustu 1998. godine je morao da prizna velikoj poroti da je imao “nedoličnu vezu” sa stažistkinjom Bijele kuće. Kasnije je to mo-

NAKNADNA PRAVDA

rao da prizna i američkom narodu na televiziji pod pritiskom Kongresa. Ovaj odnos, koji se zasnivao samo na “seksualnim ugođajima”, pamti se kao jedan od najvećih privatnih skandala jednog američkog predsjednika u novijoj istoriji SAD. Za razliku od Klintona, ruski predsjednik Vladimir Putin je nakon jedne predstave rekao novinarima da se razveo od supruge Ljudmile, ne precizirajući datum. Njegova izjava je uslijedila nakon hapšenja ruskog novinara koji je pisao da kruže priče o eventualnom vjenčanju Putina s gimnastičarkom Alinom Kabajevom. Iako je, u danima nakon objavljivanja istine, Putinov razvod punio naslovnice svjetskih medija, privatni život ruskog predsjednika ubrzo je izašao iz fokusa globalne štampe.

U Francuskoj, gdje se naširoko pisalo o braku tadašnjeg presjednika Nikole Sarkozija, on je u kratkom saopštenju u oktobru 2007. godine najavio da se razvodi. Nekoliko mjeseci kasnije Sarkozi je dozvolio novinarima da ga fotografišu s novom partnerkom, manekenkom i pjevačicom Karlom Bruni. Ostaje utisak da se francuska javnost tokom čitavog perioda Sarkozijeve vladavine više bavila “atraktivnošću” njegove veze sa Brunijevom, nego pojedinim političkim skandalima koji su isplivali na površinu po njegovom silasku sa vlasti. Šampion “ljubavnih jada” među svjetskim političarima je, ipak, bivši italijanski premijer Silvio Berluskoni. Iako je uvijek odbijao i smatrao “nedostojnim napadima” otkrića u medijima o njegovim vezama s maloljetnicama, njegova seksualna nezajažljivost i strast prema mla-

dim, lijepim ženama i elitnim prostitutkama, iz temelja su uzdrmale karijeru ikone italijanske politike. Međutim, ni razvod braka sa dugogodišnjom suprugom Veronikom Lario, ni proces zbog afere sa maloljetnom prostitutkom Rubi, ni zgražavanje javnosti koje je rezultiralo gubitkom političke podrške među glasačima, nijesu ga spriječile da nedavno oženi 49 godina mlađu Frančesku Paskale. Berluskoni nikada ni-

je htio svoj privatni život da posebno objašnjava u javnosti. Pamti se njegova izjava: “Bolje imati strast prema ženama, nego biti homoseksualac!”.

NSA PROGRAM KVANTUM

Tajni špijunski so ver u Šef rumunskog računarima širom svijeta ª Golog otokaº optužen za genocid BUKUREŠT - Aleksandar Višinjesku (87), bivši zapovjednik zatvora Ramniku Sarat, u koji su bili smještani politički zatvorenici u Rumuniji tokom pedesetih godina prošlog vijeka, odbacio je optužbe koje ga terete za smrt šest zatvorenika. Između ostalog rumunski tužioci Višinjeskua su optužili i za genocid. Tužioci navode da su zatvorenici u tom zatvoru bili izloženi neprestanim premlaćivanjima, mučili su ih glađu, uskraćivali im medicinsku pomoć i izlagali ih hladnoći, naveo je AP. Datum početka suđenja još nije određen, a tokom zatvorenog saslušanja, Višinjesku je odbacio sve optužbe. Nakon saslušanja novinarima je kazao da ne žali ni za čim što je napravio.

Oko pola miliona Rumuna robijalo je kao politički zatvorenici to-

kom pedesetih godina prošlog vijeka kada je komunistička vlada nastojala da slomi disidente. Tužioci tvrde da je Višinjesku učestvovao u nastojanjima da se oni eliminišu.

Jedna petina zatvorenika umrla je u zatočeništvu, navode rumunski istoričari. U oktobru je Ion Ficior takođe optužen za genocid zbog navodne umiješanost u smrt 103 politička zatvorenika kada je služio kao zamjenik zapovjednika, a potom i zapovjednik radnog kampa Periprava od 1958. do 1963. godine.

Tužioci kažu da je on “organizirao i koordinirao sistem represije u zatvoru, koji je bio ponižavajući i nehuman” nad političkim zatvorenicima. Oba slučaja pokrenuo je institut koji je osnovala vlada a koji se bavi istraživanjem zločina iz perioda komunizma.

Unutrašnjost kazamata Ramniku Sarat u Rumuniji

NJUJORK - Američka Agencija za nacionalnu bezbjednost (NSA) ubacila je u gotovo 100.000 računara širom svijeta svoj softver koji omogućava tajni nadzor, piše Njujork Tajms (NYT). NSA je ubacila svaj softver preko kompjuterske mreže, ali je koristila i tajnu tehnologiju koja omogućava pristup čak i onim računarima koji nijesu priključeni na internet, navodi NYT pozivajući se na američke zvaničnike, računarske stručnjake i dokumente koje je objavio bivši saradnik NSA Edvard Snouden.

NYT navodi da se ta tehnologija koristi od 2008. godine i da se oslanja na prikriveni kanal radiotalasa koji se prenose s malih matičnih ploča i USB kartica tajno ubačenih u kompjutere.

“Tehnologija radiofrekfencije pomogla je u rješavanju jednog od najvećih problema s kojim su godinama suočene američke obavještajne službe: ubaciti se u računare koje su protivnici i neki američki partneri pokušali da osiguraju od špijuniranja ili kibernetskih napada”, piše NYT.

List navodi da se “u većini slučajeva oprema za radiofrekvenciju mora fizički ubaciti u kompjuter i to obično radi špijun, proizvođač ili, nesvjesno, korisnik”. Česte mete ovog programa, kodnog imena Kvantum, između ostalih su i neka postrojenja kineske vojske, koju je Vašington optužio za hakerske napade na američke vojne i industrijske mete. List ističe da je ovaj program uspio da ubaci softver i u kompjutersku mrežu ruske vojske

2,4

kao i u sisteme koje koriste meksička policija i narko karteli, trgovinske institucije EU i saveznici poput Saudijske Arabije, Indije i Pakistana.

Tajms piše da nema dokaza da je NSA ubacila taj softver ili koristila radio-tehnologiju unutar SAD. “Aktivnosti NSA su usredsrijeđene i usmjerene protiv... međunarodnih obavještajnih meta kao odgovor na obavještajne zahtjeve”, rekla je portparolka Agencije.

milijarde dolara humanitarne pomoći za Siriju prikupili su donatori na konferenciji u Kuvajtu, saopštio je generalni sekretar UN Ban Ki-mun.

“Više od 2,4 milijarde dolara obećane su na konferenciji”, rekao je Ban na kraju sastanka čiji je cilj bio da se prikupe sredstva od šest i po milijardi dolara, prenio je AFP. UN su u decembru uputile najveći apel ikada međunarodnoj zajednici, ističući da je Sirija zbog konflikta vraćena 35 godina unazad i da polovina stanovništva sada živi u toj zemlji u siromaštvu.

18 DRUGI MEDIJI

četvrtak, 16. 1. 2014.

USA TODAY

Prevare opasne po penzionere Svi radimo veoma teško da bi bili spremni za penziju. Posljednje što bilo ko želi jeste da izgubi taj teško zarađen novac.

Upravo se to dešava jer cijela legija domišljatih prevaranata targetira upravo najstarije građane sve bezobzirnijim i ozbiljnijim zločinima. Njihove aktivnosti uvijek porastu za vrijeme praznika, pa je posebno važno zaštititi lične podatke do kojih se danas može doći uz vrlo malo vještine.

Istraživanje koje je sprovela firme MetLife procjenjuje da građani stariji od 60 godina gube blizu 3 mililarde dolara godišnje kroz neki vid finansijske prevare. Iznenađujuće je to što veći dio ovih malverzacija ne dolazi od stranaca. „Često se radi o prijateljima, članovima porodice ili komšijama“, kaže ekspert za prevare penzionera i nezavisni konsultant, Marion Samers. „Ima mnogo loših rođaka i poznanika.“ A ima mnogo i prevara. Stručnjaci kažu da su ovdje navedenih sedam prevara na vrhu top liste prevaranata. „Budite veoma oprezni sa davanjem ličnih informacija – mnogima samo to treba“, dodala je Samers koja vodi internet stranicu www.livingsafer.tv (sigurniji život). A ljudi moraju čuvati svoje medicinske informacije baš kao i broj socijalnog osiguranja ili lične karte. „Kada radim sa klijentima, na svaki telefon u kući zakačim opomenu na kojoj piše ‘Ne dajte lične informacije’, i učim ih da nikada ne šalju novac ‘žicom’ ako prethodno nisu obavili razgovor sa osobom koja treba da ga primi“, savjetuje Samers.

1. Plaćanje unaPrijed / lutrija „Traže vam da platite nešto što niste naručili“, kaže Samers. Najpopularnije prevare uključuju lutriju ili nasljedstvo. „Zovnu vas i kažu da ste osvojili neku veliku nagradu i da sada morate poslati novac za obradu, porez ili neku vrstu osiguranja kako bi primili svoj novac“, kaže Anđela Bajers, šef odjeljenja vašingtonskog FBI za finansijske zločine. „Kada ste platili jedan dio, nastavljaju da vas zovu da platite još nešto. Ali niste dobili na lutriji. Niste nikada igrali ništa. Nije mi jasno kako ljudi padaju na ovo.“ „Nikada ne plaćajte ništa što niste naručili, a to uključuje knjige koje vam uporno stižu“, kaže Samers. „Kada tu knjigu platite, znače odakle plaćate i gdje se nalazite. Dobiće informacije. Nikada im ne dajte sredstvo da saznaju vaše lične podatke“, dodaje Samers.

2. unuk- Prevara Ona počinje pozivom nekoga ko tvrdi da vam je unuče. „Pozvaće vas kao unuče u nekoj krizi za koju im hitno treba novac, i preklinjaće vas da novac pošaljete ne govoreći roditeljima ništa“, objašnjava Bajers. „Oni plaču. Ali to je neko ko se predstavlja kao vaše unuče. Reći će vam da se nalaze u stranoj državi. Vi im onda pošaljete novac, a oni vas zovu za još.“ „Ljudi su uvijek spremni da pomognu svojim unucima, da će uraditi bilo šta“, kaže Dag Šedel, direktor američkog udruženja penzionera i ekspert za pitanja prevara seniora. „Oni vas ništa ne pitaju. Ovi prevaranti operišu svuda širom zemlje.“

3. Iznuda keša

Ova prevara uključuje ljude koji vam na prevaru uzimaju novac za dobrotvorne svrhe ili igraju na to što su seniori usamljeni pa ih varaju raznoraznim obećanjima romansi ili partnerstva.

Samers kaže da su prevare u vezi dobrotvornih ciljeva posebno brojne za vrijeme praznika. „Na kraju vas stave na svaku moguću listu davanja, a među sobom prodaju vaše ime, broj telefona i email adresu. Zarađu-

ju novac prodajući vaše lične podatke. Kada pošaljete novac, posebno putem čeka, date im ogromnu količinu podataka.“ „Romantična prevara“ dešava se kada se neko sprijatelji sa starijom osobom. „To može biti susjeda, pomoćnica ili neka njena rođaka. Oni lako dođu do informacija o vašim računima. To se takođe odnosi na članove porodice ili komšije koji imaju problema sa pićem ili drogom.“ Pažljivo provjerite izvještaje sa svojim bankovnih i kreditnih računa svakoga mjeseca kako bi se uvjerili da novac nije nestao, savjetuje ona.

4. kompjuterska prevara

Ono što zaista plaši starije ljude jeste prevara sa kompjuterskim virusima“, kaže Šedel. „Oni će vam reći ‘Zome iz Mikrosofta i vidim da imate virus. Možemo ga se riješiti’. Tako vas navedu da se ulogujete na internet stranicu sa koje mogu kontrolisati vaš kompjuter. Naravno da mogu napraviti da izgleda kao da imate virus. Takođe vam mogu ukrasti identitet.“ „Pokušavali smo da dobijemo insajderski pogled ljudi koji se bave prevarama“, kazao je Šedel. „Razgovarali smo sa jednim prevarantom koji je krao identitet ljudi. Najvredni-

ji je vaš kompjuter, čak i ako je 10 godina star. U njemu su svi vaši podaci.“ „Mnogo ljudi na kućnim računarima nema šifru. Ljudi koji se bave krađom identiteta često unajme lopove da provale u vaš dom i ukradu kompjuter. Ako ga niste zaštitili šifrom, mogu ući na sve vaše sajtove u koje ste se automatski logovali“, dodao je on. „I nemojte misliti da ako ste otišli do šoping centra a kompjuter zaključali u gepek, da je tamo siguran. Ima ljudi koji vas posmatraju i samo čekaju. Vaš laptop je prva stvar koju traže.“

5. prevara sa slobodnIm danIma I besplatnIm putovanjIma „Kako starite, niste u mogućnosti da

koristite svoje slobodne dane za putovanja, pa želite da prodate programe koje ste u međuvremenu nakupili“, objašnjava Bajers. „Jedan je čovjek ukrao cijelu listu plaćenih destinacija svog nekadašnjeg šefa. Onda je zvao klijente i nudio da im proda programe ako prvo plate neke „dažbine“, koje im je rekao da će dobiti nazad.“

od 5 miliona dolara.

6. prevara vlasnIka kuće

„Nazovu vas i kažu ‘vozili smo se pored vaše kuće i vidimo da krov treba da vam se popravi ili drvo da se otkine“, kaže Samers. „Nude vam popravke koje vam ne trebaju.“ Kuće stari ljudi ponekad su u veoma lošem stanju. „Dođu vam na vrata i izgledaju veoma ugledno. Nikada ih ne puštajte u kuću. Uzmite im kraticu i recite da će ih kontaktirati vaš advokat, ili sin“, savjetuje Samers. „Neka pomisle da ima ko da vas zaštiti. Za jednu moju klijentkinju, nasnimili smo psa koji laje. Kada joj neko nepozvan dodđe na vrata, ona pusti snimak.“

7. medIcInska prevara

Ona je dodala da su ljudi plaćali i po 10.000 dolara. FBI je prošle godine uhvatio 41 prevaranta samo u Majamiju, u slučaju koji im je donio sumu

Dboijete poziv u kojem kažu da neka firma ima specijalnu akciju za neku vrstu medicinske opreme, možda monitor otkucaja srca, invalidska kolica ili čak klupicu koja se stavlja u kadu“, kaže Samers.

Treba im depozit i vaše informacije ili broj Medicaid kartice kako bi vam opremu poslali. Ne samo da vam plaćena roba nikada ne stigne, nego su vam pokupili podatke za nešto drugo. „Ako ste sumnjičavi, samo spustite slušalicu“, savjetuje ona.

u prometu, broj falsifikata i dalje je veoma mali kada se radi o procentima.

Nova novčanica od 10 eura pomoći će borbi protiv falsifikatora, rekla je ECB. Novčanice od 20 i 50 eura ostaju favoriti među krivotvorevinama i sačinjavaju više od tri četvrtine ukupnog broja lažnih novčanica.

Merš je takođe branio novčanicu od 500 eura, jednu od najvrednijih individualnih novčanica svih valuta, obdijajući navode da će to pospješiti crno tržište. „Očigledno je da kriminalci preferiraju velike njemačke automobile. To nije razlog da zabranimo njihovu proizvodnju“, rekao je.

REUTERS

Euro novčanice neće postati plastične Novčanice euro valute ostaće papirne, rekla je Evropska Centralna Banka (ECB) u ponedjeljak. Vlasti su odlučne da se bore sa falsifikatorima novim sigurnosnim mrežama, ali su odustale od plastičnog novca.

ECB za sada nema planova kako da zaštiti novčanicu od 500 eura koju favorizuju mnogi kriminalci, rekao je član izvršnog odbora Iv Merš.

Novčanice od polimera prve je usvojila Australija 1988. godine a sada se koriste u preko 20 država.

Britanija će se prebaciti na plastiku 2016. godine i postati najveća ekonoija koja ih koristi. No, ECB će za svoje korsnike nastaviti da proizvodi eure na papiru koji se

pravi od pamučnih vlakana. „Pomno pratimo šta Banka Engleske i druge centralne banke rade širom svijeta, proučavamo njihova iskustva“, Merš je rekao na novinskoj konferenciji za predstavljanje nove novčanice od 10 eura. „Zaključak naših istraživanja jeste da za sada preba ostati pri postojećim serijama“, dodao je.

Merš je kazao da ECB smatra da je to novčano najodgovornija opcija, balansirajući sigurnost i troškove, ali je odbio da da procjene o uštedi. Nove novčanice imaće zaštitni sloj koji će značajno produžiti njihov vijek trajanja.

Banka Engleske je procijenila da će plastične novčanice ušte-

djeti Britaniji 100 miliona funti (164.85 miliona eura) u toku decenije.

ECB je takođe objavila da je broj lažnih euro novčanica povučen iz cirkulacije u drugoj polovini prošle godine porastao za 11.4% od prve polovine, na 353.000.

To je najveći nivo od kraja 2010., mada sa 15 milijardi novčanica

četvrtak, 16. 1. 2014.

DRUGI MEDIJI 19 Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O TREĆOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 3108 KO BIJELO POLJE, označene kao: • sukorisnički idealni dio katastarske parcele br. 1138/3, po kulturi poslovna zgrada u vanprivredi, površine 955 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovna zgrada u vanprivredi 1P2, broj zgrade 1, površine 955 m2; PRAVO SUKORIŠĆENJA: ROBNE KUĆE BEOGRAD DOO Beograd, u obimu prava 844/955 Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 3108 KO BIJELO POLJE, označene kao:

EXAMINER

Jedna osoba za zaradu od miliona dolara Sa 27 godina, Džoi Hili zarađuje preko milion dolara godišnje od svog njujorškog studija za – sređivanje obrva.

On sada ima i posebnu firmu koja proizvodi i prodaje proizvode poput šminke za obrve.

On radi sa klijentima od glumice Kire Sedžvik do velikih modnih magazina i kaže da mu nije uspjelo preko noći.

2009. godine pješke je išao do stanova svojih klijenata na elitnim njujoršim adresama. „Cijeli bi dan imao rezervisan na Park Aveniji, od 9 ujutro do 9 uveče“, prisjeća je Džoi.

Kako je potražnja rasla, otvorio je privatni studio i počeo da naplaćuje 115 dolara za čupkanje obrva. Uskoro je dogovorio dijeljenje profita sa lancem poznatih spa salona u Nju Jorku, Completely Bare (sasvim nag), na četiri lokacije i njihove stiliste naučio kako da koriste njegove metode.

Hili je jedan od elitne grupe preduzetnika koji su našli način da naprave biznise koji generišu milion dolara profita bez zapošljavanja niti jednog stalnog zaposlenog koji ima puno radno vrijeme. Američki biro za popis otkrio je da postoji 28.835 firmi sa „nezaposlenima“ – one u kojima su jedini zaposleni direktor ili partneri – a koje su godišnje prihodovale po milion dolara 2011. godine, jer su podaci od te godine najsvježije dostupni.

Iako ovi ljudi rade u različitim industrijama, od glamuroznih kao što je ova Hilijeva do praktičnijih servisa kao što je na primjer pakovanje i slanje robe, oni često dijele slične prakse u poslovanju. Bilo da razmišljate o tome da pokrenete samostalni biznis u 2014. ili želite da povećate postojeći, njihove strategije valja imati na umu ako želite da zaradite milion dolara. Pročitajte par njihovih najboljih pravila.

Jednostavan poslovni prostor Mnogi vlasnici malih biznisa pogriješe jer ulože mnogo novca u fensi radna mjesta na samom početku, što im ostavlja malo novca za ulaganje u razvoj. Vlasnici uspješnih biznisa od jednog-čovjeka i jednog-miliona izbjegavaju ovu grešku. Hili, čiji je radni dan zakazan i do 5 sedmica unaprijed, brzo je shvatio da mu ne treba fensi salon na prizemlju glavne ulice, jer i onako nikada ne prima mušterije koje „nalete“. Umjesto toga, svoj studio za obrve vodi na sedmom spratu jedne poslovne zgrade u centru Menhetna.

Unajmio je dizajnera enterijera kako bi prostor bio prijatan. „Jednostavno je ali skupo uređeno i privatno“, rekao je.

Neki solo-preduzetnici vode svoje milionske poslove iz kuće kako bi nepotrebni troškovi bili minimalni. Debra M. Koen, vlasnica firme koja pomaže ljudima da nađu pouzdane izvođače radova za popravke po kući, svoj posao vodi iz kuće još od 1997. godine kada je osnovala firmu. „Ovdje imam sve što bi mi moglo trebati“, objasnila je dodajući da njena firma ne naplaćuje svoje usluge vlasnicima kuća, već uzima procenat od izvođača radova u zavisnosti od cijene radova, onda kada su svi završeni. Pošto sav posao ovablja preko telefona i putem interneta, nema potrebu za novom kancelarijom.

Uposlite druge firme i iskoristite stručnost Ovi preduzetnici su shvatili da ne mogu raditi na svom biznisu ako su stalno zaposleni u njemu. Umjesto da nagomilaju stalno zaposlene radnike – što je veoma skupo – oni se više oslanjaju na povremenu pomoć. Koenova se, na primjer, oslanja na virtuelnog asistenta, besplatnog internet savjetnika i specijalistu za tehnička pitanja kako bi njen biznis glatko išao. „Tu najviše uštedim“, dodala je. Njen knjigovođa, advokat i agent osiguranja daju joj potrebnu ekspertizu, a već su plaćeni od strane svojih firmi.

Kristofer Kejdigan imao je sličan pristup svom špediterskom biznisu koji je kupio 2009. godine, nakon što je radio kao glavni menadžer DHL Ekspresa za cijelu zemlju. Jedna od tajni prihoda od milion dolara koji je dostigao 2010. godine jeste prepuštanje servisa za mušterije, naplatu i sakupljanje „virtuelnoj menadžment firmi“ iz Melburna, kako bi se mogao fokusirati na razvoj biznisa. „Na telefonske pozive i mejlove odgovaraju isto kao da sjede tik pored mene“, objasnio je. Kejdigan je bio toliko zadovoljan dogovorom i uslugom da je na kraju kupio tu firmu, koja sada pomaže drugim solo šprediterima da vode svoj posao. U međuvremenu je njegova franšiza porasla na 5 miliona dolara prihoda, pa je zaposlio tri prodavca. Širite se zajedničkim ulaganjima i partnerstvima Samo zato što su ovi preduzetnici odlučili da svoje firme vode sami, ne znači da ostaju sami kada žele da ih povećaju. Zapravo, mnogi su otkrili da je udruživanje sa drugim firmama ili organizacijama jedan od najboljih načina za profitiranje.

Pitajte Roberta Smita koji firmu za odnose s javnošću i očekuje prihod od 1.4 miliona dolara u toku 2014. godine.

On je stalno u potražnji prilika za partnerstvo jer je u toku prvih koraka svoje firme imao dogovor sa opštinom za podjelu paketa korisnih informacija vlasnicima firmi koji su dolazili da zavedu neka dokumenta. Paketi su sadržali savjete za odnose s javnošću koje je pripremala njegova firma. „Desilo se to da su ljudi prihvatili savjete a kad im je trebalo više i profesionalnije, došli su kod nas“, objasnio je on. U drugom sličnom udruživanju, postavio je kiosk u lokalnoj štampariji kojoj je plaćao ako preko njih dođu novi klijenti.

A nije jedini koji se ovoga dosjetio.

Gospođa Koen je toliko bila zadovoljna svojim internet savjetnikom jer joj je proširio „radar“ putem interneta na nove mušterije, da je počela da mu plaća procenat za svaki novi sklopljeni posao. Ukoliko on preko nje dobije nove klijente, takođe joj plaća određeni procenat.

Koenova takođe dobija nove mušterije preko aktivne mreže prodavaca nekretnina, dekoratera i vlasnika firmi za renoviranje kuća koji joj ih šalju. „Ako se to pretvori u posao, agentima dajem procenat svoje komisije“, objasnila je.

• katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD1, površine 290 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P1, PD2, površine 683 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P2, PD3, površine 804 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD4, površine 330 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor javnog skloništa 1P, PD5, površine 310 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD6, površine 110 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P1, PD7, površine 187 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P2, PD8, površine 134 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD9 površine 21 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD10 površine 5 m2 • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD11 površine 5 m2; • katastarska parcela br. 1138/3, po kulturi poslovni prostor P, PD12 površine 26 m2.

SVOJINA: ROBNE KUĆE BEOGRAD DOO Beograd, u obimu prava 1/1.

NAPOMENA: U pogledu svih naprijed pobrojanih nepokretnosti, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba spora po osnovu tužbenog zahtjeva kod Trgovinskog suda u Beogradu od 29.04.2003.godine, zatim zabilježba spora po tužbi tužioca Robne kuće Beograd doo Beogradkod Osnovnog suda u Bijelom Polju od 09.12.2010. godine, zatim zabilježba spora po tužbi tužioca Robne kuće Beograd doo Beogradkod Osnovnog suda u Bijelom Polju od 31.01.2011.godine, zatim zabilježba rješenja o izvršenju Osnovnog suda u Bijelom Polju I.br. 374/12 od 19.09.2012.godine, na sukorisničkom dijelu od 844/955, upisan na ime DOO RK Beograd.

Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 3107 KO BIJELO POLJE, označene kao: • katastarska parcela br. 1138/2, po kulturi zemljište uz vanprivrednu zgradu, površine 496 m2.

SVOJINA: ROBNE KUĆE BEOGRAD DOO Beograd, u obimu prava 1/1.

NAPOMENA: U pogledu nepokretnosti, označene kao katastarska parcela br. 1138/2, po kulturi zemljište uz vanprivrednu zgradu, površine 496 m2, u katastarskoj evidenciji, postoji upisana zabilježba spora po osnovu tužbenog zahtjeva kod Trgovinskog suda u Beogradu od 29.04.2003, zatim zabilježba restitucije u korist Žurić Zore i Radosavljević Dese za površinu 143 m2 od 16.12.2005, br. 01/3-267/05, zabilježba spora od 09.12.2010. i zabilježba spora 31.01.2011, obije po tužbi tužioca Robne kuće Beograd DOO iz Beograda, te zabilježba Rešenja o izvršenju Osnovnog suda u Bijelom Polju, br. 374/12 od 19.09.2012 godine.

Početna prodajna cijena naprijed označenih nepokretnosti iznosi 1.600.000,00 eura.

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika RK BEOGRAD DOO Bijelo Polje, na dan 06.12.2013.godine po osnovu Ugovora o kreditu br. 1003-94-1 od 29.12.2006.godine, Aneksa 1 istog ugovora od 23.07.2007.godine i Aneksa 2 istog ugovora od 08.11.2007.godine, iznosi 633.839,34 €, kao i iznos od 16.070,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja predmetnih nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 31.01.2014.godine, u prostorijama CKB AD Podgorica – Filijala Bijelo Polje, Ul. Živka Žižića br.14, Bijelo Polje, sa početkom u 11.00 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj: partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’.

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica.

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

20 KULTURA FILM

ARTIST TALK

Džoganović u CSUCG Razgovorom sa Marijom Džoganović, koja će govoriti o svojoj izložbi “Virtuelna kutija” u Perjaničkom domu od 19 časova, večeras se nastavlja ciklus “Artist Talk”. Sa mladom umjetnicom razgovor će voditi istoričarka umjetnosti Ljiljana Karadžić. Umjetnica će govoriti o svojoj prostornoj instalaciji kroz koju istražuje brojne, temeljne dualizme nastale iz odnosa materijalno - nematerijalno.

Marija Džoganović rođena je 1980. godine u Nikšiću, a diplomirala 2004. na slikarskom odsjeku Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi prof.

Dragana Karadžića. Studijski je u dva navrata boravila u Školi savremene umjetnosti u Pon Avenu. Bila je stipendista na radionici “Serijski autoportreti” Umjetničkog centra “Anderson

Sve spremno za Berlinski festival Kompletiran žiri i selekcija 64. izdanja “Grand Budapest Hotel” Vesa Andersona otvara Berlinale

Ranch” u Aspenu. Radi na Fakultetu vizuelnih umjetnosti u Podgorici, na predmetima iz oblasti dizajna, istorije umjetnosti i vizuelne kulture. Samostalno je izlagala više puta u Crnoj Gori, kao i na mnogobrojnim kolektivnim izložbama u inostranstvu.

Serijom razgovora sa umjetnicima, Centar savremene umjetnosti Crne Gore podstiče aktivan kreativni dijalog između umjetnika i publike, sa ciljem popularizacije savremene umjetnosti.

SANDENS

Meka nezavisnog filma slavi 30. rođendan Američki festival nezavisnog filma Sandens proslavlja ove godine 30. rođendan raznovrsnim filmovima od horora do komedije i drame. Festival, koji počinje danas u planinama američke države Juta i traje do 26. januara, osnovao je prije 30 godina glumac i reditelj Robert Redford kako bi dao mjesta nezavisnoj produkciji u SAD gdje vlada Holivud.

U početku skroman, festival

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

je postao nezaobilazna stanica američkih i stranih autora koja je uticala na karijere reditelja kao što su Kventin Tarantino, Robert Rodriges, Dejvid O’Rasel, Pol Tomas Anderson, Stiven Soderberg, Džim Džarmuš i Daren Aronofski. Sandens ove godine nudi 121 dugometražni film, od kojih će 100 biti premijerno prikazano. Od tih filmova, 54 su prva rediteljska ostvarenja, od kojih se 35 takmiči za nagradu.

Međunarodnim žirijem 64. Filmskog festivala u Berlinu predsjedavaće američki producent Džejms Šejmus, poznat po dugogodišnjoj saradnji sa Angom Lijem, ali i vještom balansiranju između holivudskog sistema velikih studija i umjetničke filmske produkcije.

Kompletiran je i spisak filmova u takmičarskoj selekciji. U konkurenciji za Zlatne i Srebrne medvjede biće 18 ostvarenja. Među njima je i novi film Ričarda Linklatera “Boyhood” reditelja kultne “before” trilogije - “Prije svitanja”, “Prije sumraka” i “Prije ponoći”. U filmu igraju Patriša Arket i Itan Houk. Tu je francuski reditelj Kristof Gans sa “Ljepoticom i zvijeri” u kom su glavni protagonisti Vensan Kasel i Lea Sejdu, poznata po kanskom pobjedniku “Plava je najtoplija boja”. Ranije je objavljeno da će u konkurenciji biti i “Life og Rayle” jednog od najzančajnijih živih reditelja Alana Rena koji ima 91 godinu.

O pobjednicima 64. Berlinala osim Šejmusa, odlučivaće i ame-

rička producentkinja Barbara Brokoli, koja stoji iza nekoliko filmova iz serijala o Džejmsu Bondu, zatim danska glumica Trine Dirholm, iranska filmska autorka i slikarka Mitra Faharani, američka glumica Greta Gervig, francuski reditelj Mišel Gondri, hongkoški glumac Toni Leung i austrijski glumac i dvostruki oskarovac Kristof Valc.

Predsjedavajući žirija Džejms Šejmus zaslužan je za Lijev oskarima ovjenčan film “Planina Broukbek”, kao i za još nekoliko filmova tog reditelja, uključujući “Svadbeni banket” koji je dobio Zlatnog medvjeda 1993. Šejmus je bio i koscenarista Lijevih nagrađivanih filmova “Pritajeni tigar, skriveni zmaj” i “Oprez, požuda”.

Naredno, 64. izdanje Berlinala biće održano od 6. do 16. februara, a svečano će početi svjetskom premijerom filma “The Grand Budapest Hotel” američkog scenariste i reditelja Vesa Andersona, čija se radnja događa u čuvenom evropskom hotelu između dva rata.

Svijet slavi Ramoa U svijetu će se ove godine obilježiti jubilej Žan-Filipa Ramoa (1683-1764) koji je do danas ostao u sjenci, a upoređivan je s Bahom i Hendlom.”On zaslužuje da bude priznat kao Bah i Hendl”, ocijenio je u srijedu dirigent Kristof Ruse, autor Ramoove biografije.

“Godina Ramoa” biće prilika za novu produkcije njegove opere “Plateje” u februaru u Beču, potom u Parizu i Njujorku.

Opera-balet “Galantna Indija”, vjerovatno najpoznatije Ramoovo djelo, biće na repertoaru u Bordou, Londonu i u nekim belgijskim gradovima. Biće održano ukupno 300 koncerata i prdstava radi podsećanja na Ramoov opus koji je sada ostao veoma malo poznat javnosti. Ramo je bio značajan kompozitor i teoretičar muzike za vrijeme baroka. Od najranijeg djetinjstva je svirao čembalo i potom je bio poznat po kompozicijama za čembalo i kantatama, kao i po djelu “Povelja o harmoniji”. Kasnije se posvetio operi.

Dan Biblioteke Povodom Dana Biblioteke večeras u 19 sati, u kosoj sali “Radosav Ljumović”, biće organizovan program posvećen životu i djelu Radosava Ljumovića. O životu i djelu Radosava Ljumovića govoriće akademik Zuvdija Hodžić i mr Nela Savković - Vukčević. U programu učestvuju glumci Dubravka Drakić, Danilo Čelebić i gitarista Srđan Bulatović.

KULTURA 21

četvrtak, 16. 1. 2014.

IZLOŽBA

Matis makazama stvorio remek-djela Priredila: Jelena Boljević

P

oznati londonski muzej Tejt Modern uskoro će postaviti izložbu posvećenu francuskom slikaru Anriju Matisu, vodećoj figuri moderne umjetnosti, najavivši je kao izazovnu, neodoljivu i jednu od najljepših postavki dosad u Londonu. Likovni opus jednog od najznačajnijih kolorista svih vremena na izložbi “Henri Matisse: The Cut-Outs” (Isječci), koja se otvara u tom muzeju 14. aprila 2014., biće predstavljen kroz oko 120 inovativnih radova.

Mnogi od radova koji će biti izloženi na izložbi “Anri Matis: Isječci” biće prvi put predstavljeni, ističe se u najavi. Oko 120 šarolikih inovativnih radova potiču iz Matisove posljednje faze stvaralaštva. Tokom više od pola vijeka stvaralaštva, Anri Matis (1869-1954.) je stvorio impresivan opus, a izložba u Tejt Modernu posvećena je briljantnom posljednjem poglavlju njegovog umjetničkog rada kada je počeo - “slikati makazama”, kako je sam volio da kaže. Tako je nastala serija spektakularnih papirnatih kolaža. Dramatičnost, razmjer i inovativnost tih radova, nastalih između 1936. i 1954, do danas ostaju bez presedana. Serija Matisovih prvih papirnatih kolaža objedinjena je 1947. u knjizi “Džez”, ograničenom izdanju oštampanih raznobojnih kolaža praćenih zapisanim mislima samog umjetnika, čiji će primjerci na izložbi biti izloženi zajedno s originalima.

Od ostalih ključnih djela tog razdoblja biće prikazan “Puž” iz 1953, vlasništvo Tejta, “Sjećanje na Okeaniju” (1953.) iz njujorškog Muzeja moderne umjetnosti (Moma), kao i deset metara dugačka “Velika kompozicija s maskama” takođe iz 1953.

Fotografija umjetnikovog ateljea otkriva da ti radovi nijesu bili zamišljeni kao jedinstvena cjelina, a na

Slikanje kao igra karata Slavni slikar koristi metaforu igre karata kako bi objasnio proces stavranja.

“Slika je poput igre karata, već na početku morate da znate šta ćete dobiti na kraju. Sve mora da se odvija unazad i da bude gotovo prije nego što smo i započeli”.

izložbi u Londonu biće prvi put od tada postavljeni zajedno. U njima je obnovljeno umjetnikovo zanimanje za figuru, evidentno u njegovoj najpoznatijoj seriji “Plavi aktovi” (1952).

Kad ga je loše zdravlje onemogućilo u slikanju, Matis je počeo da makazama siječe kolaž papir, što je primarna tehnika kojom se služio u oblikovanju maketa za naručena djela. U papirnatim kolažima, što je nazivao “slikanje makazama”, dolazi do izražaja umjetnikova sposobnost da prenosi smisao za boju i geometriju u novi medij. Riječ je o izvanredno dalekovidim djelima, koja više liče na instalacije ili ambijente nego na slike. Ta djela se i danas čine savremenim, ističe se u najavi izložbe, koja će u Londonu biti otvorena do 7. septembra, nakon čega se seli u njujoršku Momu.

Matis je svoj rad na slici upoređivao sa načinom na koji pisac radi na rečenici, oblikuje je, mijenja, otkriva nova sredstva izražavanja.

“Polazim od sopstvene interpretacije i slikam sve dok djelo ne dovedem u sklad sa sobom”, izjavio je u jednom intervjuu 1936. godine. Studije slike, u kojima traga za analogijama i postavlja glavne linije kompozicije, prethode stvaralačkom procesu u kome se isključivo oslanja na osjećaj, na intuitivno, da bi došao do zamišljenog cilja.

Od 30-ih godina Matis bilježi na fotografijama različite etape u radu na slici, što je mogla da vidi i publika na izložbi 1945. godine, neobično modernoj za to vrijeme, jer je slikar uz platna izložio i fotografije na kojima je mogla da se prati transformacija slike, poput filmskih scena, neka vrsta “work in progress”.

Anri Matis je rođen 1869. godine, a poslije završenih studija prava opredijelio se za slikarstvo. U početku pod uticajem Gistava Moroa, Pola Sezana i Pola Gogena, od 1905. oformio je lični izraz i

OBRADA

Jo Nesbo piše novog Magbeta Autor serijala o detektivu Hariju Holu prvi je savremeni autor koji je dobio dozvolu Hogarth Shakespeare projekta da prilagodi Bardov rad i približi ga publici 21. vijeka. Na njihovoj listi za pisanje novih verzija Šekspirovih drama našli su se i Margaret Atvud, Hovard Džekobson, An Tajler i Dženet Vinterson. Pisac napominje da mračna tema drame spada u njegovu sferu spisateljskih preokupacija. ‘’Magbet” je priča koja mi je bliska, budući da obrađujem slične teme od početka karijere. Tragični protagonista je lik s moralnim kodeksom i pokvarenim umom, osobnom snagom i emocionalnom slabošću, velikim ambicijama i velikim sumnjama”, kazao je Nesbo, koji opisuje dramu

kao “triler o borbi za moć, smješten u turobnom, noir okruženju i u tjeskobnom, paranoidnom ljudskom umu”.

“Neću pokušavati da kopirama Viljema Šekspira ili samu priču, jednostavno ću uzeti ono što mogu iskoristiti i napisati vlastitu verziju. I da, imaću hrabrosti nazvati novu priču istim imenom”, objasnio je.

Projekat bi trebalo da bude dovršen 2016. kako bi označio 400. godišnjicu Šekspirove smrti. Nesbo je pisac ovjenčan nizom nagrada, čija su djela prevedena na više od 40 jezika svijeta i kojem se pripisuje širenje dometa savremenog krimi žanra, smatra se jednim od najboljih pisaca krimića današnjice. Rođen je 1960. u Oslu.

Đilas na Velikoj sceni Predstava “Everyman Đilas”, autorski projekat Radmile Vojvodić, biće izvedena večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, od 20 sati.

Premijerom predstave za koju Vojvodić potpisuje tekst i režiju, CNP je obilježilo 60 godina postojanja. Glavnu ulogu igra Tihomir Stanić, a ostale tumače: Ana Vučković, Jelena Rakočević, Gorana Marković, Karmen Bardak, Gordana Mićunović i drugi.

Producent predstave je Janko Ljumović, dramaturškinja Borka Pavićević, scenograf Hans Georg Šafer, kostimograf Leo Kulaš, kompozitor Žarko Mirković, a lektor Dubravka Drakić. Dizajn zvuka i audio montažu su uradili Đorđe Petrović i Jovo Kljajić, asistenti režije su Mirko Radonjić i Mirjana Medojević, a izvršni producenti Dejan Đurković, Andrijana Maliković i Marko Gošović.

Leskir na čelu Kana

predvodio novi slikarski pravac fovizam. Inspirisao se orijentalnim motivima, ćilimima i minijaturama. Radio je i bakroreze, drvoreze i litografije. Često se vraćao skulpturi, u početku pod uticajem Ogista Rodena. Snažno je uticao na mo-

● FOTO PRIČA

BenKSI u MOSKVI? Rusija S l a v n i b r i t a n s k i u l i čni umjetnik Benksi navodno će posjetiti Rusiju. Vijest o tome da Benksi priprema izložbu u Moskvi proširila se 10. januara, nakon što je na ruskom državnom radiju najavio Vitali Borisov, utemeljivač street art grupe Letscolors.

“Mislim da je to presudan kulturni događaj i siguran sam da će biti brojna publika”, kazao je Borisov. Ako su glasine tačne, izložba će se odvijati baš u vrijeme Zimskih olimpijskih igara u Sočiju. Benksi je oslikao i London na temu Olimpijskih igara u tom gradu.

derno evropsko slikarstvo. Traganje za novim estetskim rješenjima kroz ponavljanje motiva je princip koga se držao do kraja života, i onda kada je, primoran da leži zbog teške bolesti, makazama sjekao bojeni papir za kolaže.

Bord direktora Filmskog festivala u Kanu izabrao je za novog predsjednika te prestižne manifestacije Pjera Leskira, koji će preuzeti dužnost tek 1. jula. To znači da će i 67. Filmski festival u Kanu biti održan od 14. do 25. maja pod predsjedništvom Žila Žakoba, koji je na toj funkciji od 2001. godine, a ostaće počasni predsjednik.

Leskur je nekadašnji šef francuskog televizijskog operatera Kanal+, a kako su saopštili organizatori Kana, izabran je jednoglasno, tajnim glasanjem.

U svjetskim medijima je, međutim, još prije nekoliko dana nezvanično već proglašen novim predsjednikom Filmskog festivala u Kanu.

Bivši novinar, Leskir je 1984. godine pokrenuo Kanal+ koji se etablirao u međuvremenu sa obje strane Atlantika.

22 ZANIMLJIVOSTI

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

AKVARIJUM

Bečka Kuća mora bilježi nove rekorde Bečka Kuća mora, vodeni zoovrt, zabilježila je u protekloj godini više od pola miliona posjetilaca, po prvi put u svojoj 56-godišnjoj istoriji.

Prema riječima direktora, dr Mihaela Mitića, ovo je sedmi po redu rekordni broj posjetilaca. U 2013. godini je bilo za 75.000 više posjetilaca nego godinu dana prije.

Zahvaljujući investicijama od skoro 10 miliona eura proširen je krov otvaranjem kafea Oceansky kao i bazena za ajkule čekićare.

U Kući mora se može vidjeti preko 10.000 životinja na poršini od 4.000 kvadratnih metara. Sastoji se i od terarijuma, tropskih slatkih voda, tropske kuće, krokodilskog parka i sredozemnog mora.

Kuća mora prostire se na preko 4.000 metara kvadratnih i čini je zbirka sa više od 10.000 životinjskih primjeraka. Najveći dio zoološkog vrta zauzimaju akvarijumi sa životinjskim i biljnim svijetom iz Sredozemnog mora, ali naići ćete takođe i na mnoštvo životinja iz drugih slanih i slatkih voda, najčešće pirane, morske kornjače i korale.

REPORTAŽE 23

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

Oni imaju recept za skladan brak, kojeg su se dosljedno pridržavali

Herceg Novi

Riba se čisti od glave Penzioner Milan zarađuje čisteći ribu na pijaci

Recept za dobar brak

Škola života

Zorica Bulatović

T

ajnu za skoro šest decenija srećnog braka Rada i Krsto Tomović iz kolašinskog sela Mateševo, rado dijele, ali, kažu, teško ga je u današnje vrijeme primijeniti. Ljubav, poštovanje, istina i mnogo rada, kao i uvijek otvoren razgovor, formula je zahvaljujući kojoj su oni srećno zajednički pregurali i godine nemaštine, podstanarskog života, ali i sve sitne poteškoće.

“Nijesam siguran da vi mlađi umijete tako sada. Treba biti svjestan da ljubav ne može sama da održi nijednu zajednicu. Ne može se bez preuzimanja odgovornosti, bez istine, bez povjerenja, poštovanja. Ne može se ni bez otvorenog razgovora na svaku temu važnu za zajednički život dvoje ljudi. Još manje se može bez zajedničkog truda i rada. Mi smo se najviše zbližili u problemima, teškoćama, onda kada je trebalo najviše odricanja i najviše zasukati rukave”, kaže sedamdesetosmogodišnji Krsto. U šali dodaje da izgleda mlađe od svoje supruge, iako je njoj 76 godina.

Upoznali su se u Mojkovcu, rodnom Radinom gradu, kada je on išao da poslije vojske pokuša da nađe posao u Kombinatu “Vukman Kruščić”.

Tih dana kada je svratio kod sestre od tetke, koja je i Radina drugarica, kaže, našao je i posao i ljubav za cijeli život.

“Nenadano i onda kad mi je bilo najpotrebnije”, sa zadovoljstvom priča starina.

Kršna, lijepa Mojkovčanka na prvi pogled osvojila je srce šarman-

tnog mladića, koji tek što je bio došao iz vojske.

“Tek sam bio došao iz armije. Željan svega. Otišao u Mojkovac da vidim mogu li u Kombinatu naći posao. Poslije svratim kod sestre od tetke, koja je u tom gradu imala stan, na konak. Kad tamo u krevet sa mojom sestrom legla da spava i Rada.

Tako sam ja nju prvi put vidio u krevetu, istina u tuđem”, u šali kaže stameni gorštak.

Dopali su se odmah jedno drugom, ali nije lako bilo, kaže Krsto, izvući to priznanje od djevojke. Tri mjeseca su se zabavljali, a za sve to vrijeme nijednom nije uspio da je poljubi. Tako je bilo tih godina. Pitanje obraza i časti djevojačke. “Šta ima da me dodiruje i ljubi prije braka. Nijesam ja to dozvoljavala.

Znalo se tada kako treba da se ponaša djevojka. Znalo se i kakvo treba da je ponašanje udate žene. U tome je možda i tajna našeg dugog i srećnog braka”, vjeruje Rada.

Poslije tri mjeseca su se vjenčali. Iz velike ljubavi, potvrđuju oboje. Krsto u šali kaže, da kada su dobili prvo dijete supruga ga je malo zanemarila,

ali joj to nikada nije zamjerio. Nijesu bili u životu bez problema, ali su oboje vrlo vješto odolijevali životnim izazovima i uvijek poslije njih bili još srećniji i sa više vjere jedno u drugo.

Kažu, bilo je i prepirki i sitnih konflikata, ali nikada onih koji unište ljubav, već onih poslije kojih su stvari jasnije, a razumijevanje bolje.

“Brak čuva žena. Možete mi zamjeriti što ovako pričam, ali to je i sada tako. Karakter žene može da očuva zajednički život. Svaki minut ovih minulih 57 godina sam vodila računa o svom ponašanju, imajući na umu da sam Krstova supruga, a onda i majka, pa baka, pa prabaka.

Imamo dvoje djece i devetoro unučadi i praunučadi. Za njih sada živimo i ponosni smo na naše potomke. Mislimo da smo im dobar primjer i još smo im podrška onoliko koliko uspijevamo”, tvrdi starica.

Najteže im je u braku bilo što su 15 godina bili podstanari. Kada su napravili kuću u Kolašinu, sve je bilo lakše. Živjeli su dugo u tom gradu, sada penzionerske dana provode u prirodi na Mateševu i još brinu jedno o drugom kao prvog dana.

“Ne možemo da ne budemo zadovoljni kada se osvrnemo iza sebe.

Uprkos malim penzijama, zdravstvenim problemima koji su neminovni u našim godinama, problemima svakodnevice, mi smo zadovoljni. Uspjeli smo da odgojimo sina i ćerku, časne ljude, oni takođe svoju djecu, ćerka ima i unučad... Šta nas sada drugo može da interesuje osim njihovo dobro”, kaže Rada.

Milan Zaušnik je čovjek koga mnogi Novljani znaju sa hercegnovske pijace. Zapravo, svi oni koji vole da jedu, ali ne i da čiste ribu. E, kad hoćete očišćenu ribu onda na pijaci potražite Milana i on će spretno i bez muke to uraditi za vas.

Ovaj dobrodržeći starac već deset godina radi u ribarnici na lokalnoj pijaci, obezbjeđujući tako egzistenciju sebi i svojoj porodici.

Za Dnevne novine Milan kaže da ne može da živi od penzije koja je mala i iznosi svega 75 eura, pa se čovjek mora snalaziti kako zna i umije. Budući da nije uspio da nađe bolje radno mjesto jer je imao dosta godina latio se pribora za čišćenje ribe. Zapravo, prije deset godina prijatelj mu je predložio da se prihvati posla oko čišćenja ribe koju kupci u ribarnici kupuju neočišćenu, a žele spremnu za prženje da je odnesu kući.

“Prijatelj mi je da će mi u ribarnici biti čisto i suvo za razliku od posla kojim sam se prije bavio.

U početku sam se premišljao, ali sada mi nije žao”, priznaje Milan.

Penziju je stekao radeći poslove u Javno komunalno-stambenom preduzeću.

“Radio sam sve što mi je bilo ponuđeno da radim od stražarenja do čišćenja ulice. Ali, izgleda

da se ipak danas najbolje zarađuje na poslovima od kojih svi bježe”, donosi zaključak ovaj vrijedni čovjek.

Mušterije na pijaci su mu, kako kaže, stariji Novljani, jer omladina rijetko ili gotovo nikako ne svraća u ribarnicu.

Novljani najviše kupuju, prema njegovim riječima, sardine, lucu i osliće. Radnim danima ima manje posla, ali zato subotom očisti najviše ribe.

“Subotom se može zaraditi i do 20 eura. Nedjeljom ne dolazim, a preko sedmice uzmem od pet do 10 eura”, iskren je Milan. Objašnjava da domaćice u Novom nijesu zahtjevne, ali i da one same znaju da će im on najbolje očistiti ribu.

“Svaku ribu znam kako treba da očistim”, kaže on i objašnjava da najprije ribu struže, potom je presječe, izvadi iznutrice, a potom i škrge.

Dodaje da se prethodnih godina mnogo više prodavalo ribe i da u ljetnjem periodu kada ima najviše posla očisti i do 30-40 kilograma ribe.

No, teret godina ga navodi na razmišljanje o tome do kada će moći i ovim poslom da se bavi.

“Radiću ovo dok mogu, a kada ne budem više mogao otići ću”.

S.Milović

Ovako izgledaju predjeli u kojima su Tomovići proživjeli cio život: Mateševo

Milan nakon penzionisanja zarađuje čisteći ribu

24 ZABAVA

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

HOT! Savršena Rouzi Džons u posljednjem izdanju magazina “Nuts” pokazala nam je prelijepe grudi. Uživajte u pogledu na umiljatu i “oblu” Rouz.

● HOLIVUD

DRUGA EPIZODA X FAKTORA

Poslali Luisovu kćerku kući

Najavljen sedmi nastavak Rokija Iako su ga godine već odavno sustigle, šezdesetsedmogodišnji Silvester Stalone će sedmi put igrati Rokija Balbou i u filmu “Creed”, bar prema najavama, neće ulaziti u ring, već će trenirati unuka njegovog najčuvenijeg protivnika, Apolo Krida.

Mada Stalone kaže da ovo ostvarenje nije “Roki 7”, fanovi će sigurno drugačije misliti.

“Tumačim sporednu ulogu i moj lik, koji je bolestan,

želi da nekome prenese svoje znanje dok još ima vremena. Mislim da će ovo biti sjajan film i veliki izazov”, izjavio je Stalone koji je dodao da će Roki iskoristiti sve savjete koje je svojevremeno dobio od svog tranera Mikija.

“Neke od stvari koje je on pričao poput rečenice: ‘Ja ću biti anđeo na tvom ramenu’, i ja ću govoriti mom učeniku i to vam pokazuje koliko je Miki ušao u moju dušu i DNK”, zaključio je Stalone.

Druga epizoda regionalnog takmičenja “X faktor” koja je emitovana uživo obilovala je odličnim interpretacijama takmičara. Šou je dobio novog voditelja za drugu epizodu u liku Ane Mihajlovski Grubin koja je zamijenila Slavka Kalezića, dok je, na iznenađenje brojnih muzičkih stručnjaka, takmičenje napustila Maja Novaković, talentovana kćerka preminulog muzičara Ljubiše Stojanovića Luisa.

Nakon takmičarskog dijela, Novaković, kojoj je mentor bio Željko Joksimović, našla se u eliminacionom duelu protiv benda “4U” koji, pod dirigentskom palicom Kristine Kovač, čine Teodora Sparavalo, Katarina Manojlović, Vanja Mišić i Lana Šojić. Na žiriju je bio težak zadatak, a nakon Željka i Kristine ko-

Producent i vlasnik MBK produkcije koja upravlja X Faktorom, Sandrina Anđić, potvrdila je Dnevnim novinama da u nastavku takmičenja možemo očekivati mnoštvo iznenađenja na sceni.

“Nakon Ane i Slavka razmišljamo o ideji da angažujemo još novih lica na mjestu voditelja, iz ji su glasove dali svojim učenicima, odlučivali su Kiki Lesendrić i Emina Jahović, čiji je glas sačuvao bend, a Novaković poslao kući. I dok je ona tugovala, Aleksandra Sekulić imala je razloga za slavlje, s obzirom na to da je proglašena pobjednikom baraža, te se vratila u takmiče-

Eminin novi spot Produkcija “X Faktor-a” iznenadila je Eminu Jahović kada je usred emisije emitovala spot za singl “Opet si sa njom”. Na taj način su joj, kako je rečeno, željeli čestitati 32. rođendan. To je ujedno najava njenog četvrtog studijskog albuma, a riječ je o najskupljem spotu koji je Emina do sada uradila. Sniman je na relaciji IstanbulBeograd, a za njegovu realizaciju angažovana je čitava mašinerija na jednom privatnom aerodromu u Turskoj.

ŽEljKO BEBEK

emisije u emisiju. Slavko je, recimo, za 24 sata pripreme odradio sjajan posao, izazvao burne reakcije, što pozitivne što negativne, a to baš treba ovakvom formatu”, kazala je Anđić, ne želeći da otkrije da li je Nikolina Pišek sljedeća voditeljka, iako se o tome spekuliše u medijima. nje. Od ostalih učesnika, najviše pozitivnih komentara žirija dobio je Daniel Kajmakoski, koji je izveo pjesmu preminulog sunarodnika Tošeta Proeskog “Čija si”. Lukijan Ivanović je pjevao “Lady” Dina Dvornika, a pomenuti bend “4U” predstavio se numerom “Feel” Robija Vilijamsa.

Aleksandra Brković, Kikijeva kandidatkinja, okušala je sreću sa pjesmom Marije Šerifović “More pelina”. Haris Ćato ušao je u lik Džastina Bibera u pjesmi “All Around The World”, a Rijaninu “What now” pjevala je Tamara Milanović i dobila kritike kako loše radi sa mentorom. Duo “H2O, Marinela i Fifi, pjevale su od Melani Fione “Monday Morning”, a bend “Doktori” “Story Of My Life” grupe “One Direction”.

Najmlađi takmičar Ilma Karahmet pjevala je hit Bruna Marsa “Grenade”. Aleksa Perović nastupio je posljednji sa pjesmom Borisa Režaka “Anđeo”, dok je specijalni gost, Hari Mata Hari, bio oduševljen spektaklom na sceni, te je, stoga, pohvalio organizatore.

D.B.

TElEvIZIjA

Sultanija Hurem iščekuje kćerku

Turneja po Australiji i SAD Željko Bebek je prije godinu u izdanju “Hayat productiona” predstavio album “Kad poljubac pomiješaš s vinom”, čime je prekinuo dugogodišnju studijsku pauzu. Uslijedila je promocija po regionu, a u ovoj godini pred njim su i koncerti u Australiji, gdje će boraviti krajem maja i početkom juna, dok bi u Sjedinjene Američke Države i Kanadu trebalo da putuje na jesen. Bebek uveliko radi i na pripremama za druge koncerte po regionu, a u istom mjesecu gostovaće i u Strumici, Skoplju i Tetovu.

“Lijepo je to što mi se nakon dugo vremena desilo da sam snimio al-

Slavko je opravdao povjerenje

bum i da je dobro prihvaćen. To znači da me publika prati i očekuje od mene da imam šta reći. Sigurno ću jedan od narednih koncerata snimati u audio i video verziji s najvećim hitovima”, otkriva Bebek.

Sarajlija se i ove godine držao starih navika, pa je zimski raspust kćerke Katarine i sina Zvonimira iskoristio za odmor na Kupresu i u svome rodnom gradu, a prošle sedmi-

ce uživao je i na olimpijskoj ljepotici Jahorini.

“Prvi put supruga Ružica i ja djecu smo vodili na Jahorinu. Koliko god maštamo da ćemo sjediti u miru i odmarati kod kuće, uvijek izađemo i uživamo u Sarajevu. Posebno me raduje to što djeca imaju osjećaj zadovoljstva kada su tu i to me tjera da češće dolazim nego što mogu”, govori legendarni pjevač.

E.Z.

Glumica Merjem Uzerli, sultanija Hurem iz “Sulejmana Veličanstvenog” priredila je malu zabavu dobrodošlice za kćer koju će dobiti sa bivšim vjerenikom Kanom Atesom. Berzanski agent ostavio je Merjem nedavno, pa će sama odgajati dijete. Želi da se porodi u vodi, a nedavno je u Berlinu angažovala trenera s kojom će učiti tehniku pravilnog disanja pri porođaju.

“Nemam razloga da se bojim da budem samohrana majka. Djevojčici ništa neće nedostajati. Ovdje su njeni roditelji, a i mi ćemo pomoći kad god bude trebalo. Malena će imati vojsku dadilja”, smiju se prijateljice.

Merjem namjerava da se mjesec poslije porođaja vrati u Tursku, gdje wće biti članica žirija u muzičkom šou programu “X Factor”. Sa bivšim vjerenikom nije ostala u kontaktu nakon prekida.

ZABAVA 25

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

SAGA SE NASTAVLJA

Pored mog supruga Danijela vibrator mi je bio neophodan Porodica mladog pjevača molila još uvijek zakonitu suprugu Jovanu da ne iznosi sve u javnost F.J.

S

aga Alibabić se i dalje nastavlja. Još zakonita supruga pjevača Danijela Alibabića, Jovana Nikolić-Alibabić, nastavlja da šokira javnost podacima iz privatnog života ovog estradnog para. Nedavno je otkrila da joj je suprug homoseksualac, da je tukao, a na jednoj televiziji je kazala da je Danijel u ljubavnoj vezi sa izvjesnim Markom iz Podgorice, te da će morati da se testira na HIV. U razgovoru za Dnevne novine, Jovana otkriva još neke detalje iz bračne zajednice, koja je trajala svega tri mjeseca i koja se završila Jovaninim saopštenjem za medije i šokatnim podacima koja je već nekoliko dana glavna tema estradnih rubrika.

Jovana Nikolić ne staje. Njene izjave posljednjih dana šokiraju javnost. Priznaje da se Danijel i ona razvode, a kako napominje razloga je mnogo.

“Razloga ima mnogo, ali suština je u tome da on nije čovjek kakav sam mislila da jeste i sa kojim bih mogla da provedem ostatak života, zato se razvodimo”, kaže ona.

Temperamentna Nišlijka, koja već neko vrijeme u srpskim medijima govori da joj je još zakoni-

ti suprug homoseksualac koji ima momka već tri godine, te da posjedujete i dokaz da je gej, ovog puta nije željela da otkriva detalje.

“Dakaze ću ostaviti za sud. Nikada nijesam rekla da sam otkrila, nego da sve priče o njegovoj seksualnoj opredjeljenosti se poklapaju sa njegovim ponašenjem prema ženi”, smatra Jovana, koja ga je nekoliko puta optužila za fizičko nasilje.

Na pitanje zašto nasilje nije pri-

Danijel nastupa više nego ikada Bez obzira na medijsku prašinu koja se podigla posljednjih dana Danijel Alibabić, nikad više posla nema nego sada. On će večeras nastupiti u podgorič-

kom lokalu “Buda bar”. Osim svojih pjesama “Fajter”, “Porok”, Alibabić će izvesti neke od velikih folk hitova po kojima je prepoznatljiv na svojim nastupima.

javila policiji ili se makar obratili Sigurnoj ženskoj kući, mlada starleta počinje priču: “Sud neka radi svoj posao, ako Danijel hoće neka im omogući da se bave i našim brakom, ali ishod toga neću da prognoziram, samo sam u jedno sigurna, biće osramoćen još više. Nijesam ga prijavila jer sam se zbog slijepe zaljubljenosti, nadala da se to neće ponoviti”.

Iako nijesu u aferu željeli da uključuju porodice, Danijelova majka Olja je u jednom srpskom mediju optužila snajku da je često dolazila u ranim jutarnjim časovima dopingovana i u alkoholisanom stanju, te da nikada ništa nije radila u kući, a da se budila oko 17 časova.

“Ta priča Danijelove majke je toliko mizerna da mi je ispod svakog nivoa da je komentarišem. Vama ću reći da je to žena koja je sve vrijeme u svom dnevnom boravku držala uramljenu sliku njegove bivše djevojke Lejle (Hot). Toliko o istinitosti njenih tvrdnji (u to vrijeme) da me je voljela.

Na vama je sada da joj

vjerujete. Očekujem još dosta toga od porodice, jer sam svjesna kolika je sramota u Crnoj Gori informacija da vam je sin gej i nasilnik, mada znam da je to i kog vas bila javna tajna”, rekla je gospođa Alibabić.

Mladi bračni par je svaki kontakt prekinuo. Kako kaže, Danijel je nije zvao, ali jesu članovi njegove porodice.

“Zvali su me sa molbom da ne iznosim u javnost sve. I ovo što protiv mene čitate, nigdje ne piše da je on rekao, sve je kao iz dobro obaviještenih izvora, prefidno, ali jeftino!”, smatra Jovana.

Ona dodaje da od porodice Alibabić očekuje sve.

“Sramota ih je i sada lažu kao i kada su govorili da me vole. Nije isključeno da su bili srećni kada ima se sin za koga se šuškalo da je gej oženio”, oš-

tra je starleta. U medijima se uveliko piisalo i da mu je Jovana prijetlila da će završiti kao Adil, a to je i sam Danijel potvrdio za Dnevne novine, rekavši da posjeduje i prijeteće poruke koje mu je supruga slala.

“Slala sam mu poruke u kojima sam tražila novac za osnovne životne potrebe, jer mi nije dao da radim, a prijetila sam mu poredeći ga sa Adilom za nasilje, kako se to ne bi ponovilo. Iz tih poruka je jasno da ako me nije fizički zlostavljao, što bih ga sa Adilom poredila, ili što mi nije demantovao”, kaže ona. Jovana i Danijel koji su imali seksualne odnose i na Farmi, prema njenim tvrdnjama ljubavne aktivnosti nijesu imali posljednjih dva mjeseca, pa je mladoj starleti bio potreban vibrator. Na pitanje da li joj je pored “živog supruga” bila uopšte potrebna ta seksualna naprava Jovana kaže: “To su novinari saznali, a ja nijesam rekla da tvrdim, nego da sumnjam. Da, pored takvog supruga, svakoj normalnoj i mladoj ženi je neophodan vibrator!”

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 SLOBODNO VRIJEME

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2645 SUDOKU 2014-01-09

Medium level

Teža

3 1

7

1

9

4

9

7

3

8

3

1 6 7

2

5

9

5

7

Play sudoku online at:

8

4

2

www.sudokukingdom.com

5

7

2

6

3

3

6

Daily Sudoku puzzle No. 2646

2014-01-10 Lakša

6

3

Medium level

3

5

1

6

9

8

3

4

5

8

1

7

6

9

2 Page 3 at: 5 1/2sudoku online Play

Play sudoku online at:

9

9 3 www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 7

1

2

4

5

7

Puzzle solution:

NAUČNICI NA INTERNETU

Traže se putnici kroz vrijeme

6

Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2648 2014-01-12

3

4

7

1

5

8

2

6

9

9

6

3

7

1

5

4

2

8

6

8

1

9

2

4

7

3

5

5

2

7

4

8

3

9

6

1

9

2

5

6

7

3

4

8

1

1

8

4

2

6

9

3

7

5

7

5

3

8

6

1

9

4

2

2

5

9

8

4

1

6

3

7

2

9

6

4

3

7

5

1

8

8

3

6

5

2

7

1

9

4

4

1

8

2

9

5

3

7

6

4

7

1

3

9

6

8

5

2

8

3

4

5

1

9

6

2

7

7

1

5

9

3

4

2

8

6

5

7

2

3

8

6

1

9

4

6

9

2

1

5

8

7

4

3

3

3

4

8

6

7

2

5

1

9

6

9

7

4

2

8

5

VICEVI

Page 1/2

živači sa “Univerziteta Mičigen” su tražili po internetu dokaze da je neko postovao o nekom događaju prije nego što se taj isti događaj i odigrao. Ipak, veliki rezultati su izostali. Pronađen je doduše jedan blog koji govori o izboru sadašnjeg pape Franje, prije njegovog stupanja na dužnost, ali su to podveli pod slu-

čajnost. Ipak naučnici tvrde da ne odustaju od svoje zamisli.

“Internet je esencijalna baza podataka. Vjerujem da bi putnici kroz vrijeme, ako ih ima, ostavili neke dokaze na internetu. Poput brojeva za loto koji bi tek trebalo da budu izvučeni”, kaže jedan od istraživača Robert Nemirof.

Puzzle solution:8

Sudoku puzzle No. 2647 2014-01-11

1

Naučnici koriste društvene mreže, kako bi pokušali da pronađu putnike kroz vrijeme koji dolaze iz budućnosti. Prema njihovoj procjeni, ako je neko ikad pronašao način da putuje kroz vrijeme, sigurno bi ostavio neke dokaze o budućim događajima na društvenim mrežama poput Tvitera i Fejsbuka. Istra-

2

Pričaju dva Crnogorca u kafiću i jedan od njih provali da je ovaj drugi tužan, pa ga upita: - Je li, Nikola, što si mi nešto tužan?

- Ma pusti me, otac mi je u bolnici.

- Au, i kako mu je?

- Pa, na aparatima je.

- Na aparatima? Pa jel dobija? *** Putnik na zadnjem sjedištu taksija je bio prvi put u gradu i svidjela mu se neka crkva, pa potapše vozača po ramenu kako bi ga o tome nešto i priupitao.

Vozač zaurla, izgubi kontrolu nad autom, umalo udari autobus, uspaničen vrišti i dalje, popne auto na trotoar, jedva izbjegne pješake i zaustavi auto tek centimetar ispred izloga!

Na to će putnik: - Molim Vas, oprostite, nisam ni slutio da bi Vas lagani dodir po ramenu mogao tako uplašiti. U Vašem gradu Vas vjerovatno često pljačkaju!

Vozač: - Ma goni se bre. Danas mi je prvi dan kao taksista. Zadnjih 20 godina vozio sam mrtvačka kola! *** Ide čovjek ulicom kad mu neki auto pređe preko noge. Viče on vozaču: - Majmune, za ovo ćeš mi platiti odštetu 50.000 €.

- Šta ti je? Pa nisam ja milioner!

- Pa nisam ni ja stonoga… *** Mali Mujo dobio jedinicu iz vladanja pa doio svjedočanstvo kući.

Majka Fata sva u šoku: - Sine Mujo, kako si mog’o dobiti jedinicu iz vladanja. Šta će ti reći otac kad se u nedelju vrati iz zatvora? *** Pita mali Mujica tatu: - Tata, zašto se Zemlja okreće?

Mujo se malo zamisli pa kaže: - Kako okreće? Slušaj mali, da ti slučajno nisi našao onu moju rakiju? ***

SLOBODNO VRIJEME 27

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

NEZVANIČNO

Znaš li kako mi je dobro bilo dok sam bio premijer?

Momci, biste li vi voljeli da budete članovi Vlade?

A čega nije! I meni bi bilo, moj Igore! No ti si makar još u Vladi, viđi mene

A čega ne bi, jadan, bismo trčeći!

Vala smo i zaslužili!

Word Search Puzzle #Y745HFOSMOSMJERKA

HOROSKOP

P

U

C

K

S

E

I

R

C

A

S

H

E

W

R

E

K

A

B

T

O

S

S

E

D

I

X

O

G

N

A

W

S

T

E

E

R

S

W

S

P

Q

D

N

I

A

A

S

D

N

E

P

X

E

O

H

I

N

E

D

I

H

G

N

I

L

Z

Z

U

G

A

F

E

A

R

S

A

E

P

D

T

A

N

C

L

R

R

G

A

T

C

M

P

A

E

G

D

U

P

P

U

R

E

E

R

O

O

F

E

D

S

R

O

O

D

S

S

L

B

L

H

T

P

E

D

T

C

S

D

N

A

L

G

A

C

H

I

L

I

A

K

K

E

C

O

V

E

R

T

A

R

A

O

I

E

E

R

R

I

N

G

S

G

H

R

Y

V

N

T

E

S

T

S

M

R

O

F

R

E

P

E

L

Z

R

A

I

V

A

C

L

E

A

N

E

S

T

ADDED Added ARIAS BAKER Arias BATHE Baker CARPS Bathe CASHEW Carps CAVIAR Cashew CHILI CHOPPIER Caviar CLEANEST Chili

COVERT Curtain CRIES CURTAIN Delay DELAY Depth DEPTH Expends EXPENDS Expounds EXPOUNDS Fears FEARS FEAST Feast GAZES Gazes

Choppier

Glands

GLANDS Legend GLOAT GNAWS Leper GUZZLING Oxides LEGEND Performs LEPER Pieces OXIDES Plaid PERFORMS PIECES Pocket PLAID Praises

POCKET Rings PRAISES PREDATOR Roofed PUCKSRudder PUREE Senates REEKS RINGSSteers Tests ROOFED RUDDER Tomahawk SENATES Voids

Predator

Najzadovoljniji stanovnici

Cleanest

Gloat

Pucks

Covert

Gnaws

Puree

Cries

Guzzling

Reeks

Tajlanđani su bili najzadovoljniji stanovnici planete u 2013. godini - smatraju ekonomisti. Zaposlenost, cijene i kontrolisana inflacija čine ljude srećnim. Na osnovu takvog © “indeksa sreće”January u Copyright Puzzle Baron 14, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions!

2013. godini - najzadovoljniji su Tajlanđani, Švajcarci i Singapurci.

Na Tajlandu posao imaju praktično svi, Švajcarska je prošle godne fiksirala skoro nultu inflaciju, a u Singapuru su oba pokazatelja dobra.

Najgore su prošli stanovnici Venecuele i Irana. Tamo je inflacija rasla ubraznim tempom, a i posao je izuzetno teško naći.

OVAN Nedostaje Vam očekivani stepen povjerenja u određene saradnike, stoga ne pričate previše o svojim poslovno-finansijskim planovima. Zadržite dodatnu mjeru opreza, jer pogrešan potez stvara mogućnost za novu komplikaciju ili poslovni gubitak.

BIK Stalo Vam je da potvrdite svoje praktične sposobnosti pred saradnicima, ali još uvijek ne možete da se opredijelite i za najbolje rešenje.

Nemojte dozvoliti da Vas pokolebaju nečije riječi ili novi uslovi koji Vam se postavljaju.

BLIZANCI Nema razloga da optužujete svoju okolinu za poslovno-finansijske propuste ili da se sukobljavate sa osobom koja uživa veliku popularnost u krugu saradnika. Dobro procijenite najbolji trenutak za efikasnu akciju.

RAK Vjerujete u onu verziju koja odgovara Vašim potrebama, tako da ne provjeravate nove informacije koje utiču na poslovno-finansijsku saradnju. Gubitak sa kojim se suočavate ne treba da utiče na Vaše raspoloženje ili koncentraciju.

LAV Nema razloga da se upoređujete sa svojom okolinom ili da započinjete novu raspravu. Važno je da ispoštujete svoja moralna načela.

Ne treba da se dokazujete pred osobama koje primjenjuju drugačije kriterijume o uspješnom poslovanju.

DJEVICA Nečiju poruku možete da tumačite na različite načine, stoga pokušajte da sagledate pozitivnu stranu medalje. Važno je da svoje poslovne obaveze završavate u zadatom roku, nema razloga da smišljate nove izgovore kao opravdanje.

VAGA Nema potrebe da se opterećujete nečijom pričom ili da brinete o daljoj perspektivi u poslovno-finansijskoj saradnji. Okolina pomaže zajednički uspjeh, a neko pokušava da Vam obezbijedi bolje materijalne uslove.

ŠKORPIJA Ne možete u potpunosti da ostvarite svoje poslovne planove, ali imate sjajnu predstavu o izboru najboljih rešenja. Potrebno je da uskladite svoja interesovanja sa saradnicima koji mogu da Vam povjere novu ulogu.

STRIJELAC Nije teško napraviti dobar izbor u situaciji kada Vam se nude zanimljive ideje ili kada saradnici pružaju značajnu podršku. Uvijek postoji uspješniji i ljepši dio stvarnosti, ali do njega se ne dolazi slučajno i bez dobre pripreme.

JARAC Situaciju na poslovnoj sceni tumačite na sebi svojstven način, pri tome uporno ignorišete događaje koji se ne uklapaju u Vašu procjenu. Ne treba da podstičete kritizerski ton u odnosu sa saradnicima, već da pronađete novo i

VODOLIJA Sa par dobrih poteza, možete učiniti više nego Vaši saradnici ili poslovnih konkurenti. Pridržavajte se pravila: da o uspjehu ne treba previše pričati, već treba uspješno djelovati na različitim stranama.

RIBE Na osnovu blic informacija dolazite do zaključka, da Vam predstoje sjajni poslovni rezultati ili novi uspjeh. Važno je da se oslonite na svoj praktičan duh i da sačuvate dobar odnos sa saradnicima.Obratite pažnju na pravilniji režim ishrane.

28 SPORT

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

DA LI STE ZNALI

Veći budžet im ne garantuje pobjedu LIGA ŠAMPIONA TOP 12

Da je fudbaler Bajerna iz Minhena Baštijan Švajnštajger kao klinac bio jedan od najvećih njemačkih talenata u alpskom skijanju. Ipak, Švajni se odlučio za fudbal, ali redovno prati skijanje i ne propušta nijednu trku svog velikog prijatelja Feliksa Nojrojtera (na slici sa njim).

Odbojkaši Budvanske rivijere večeras (18h) u Mediteranskom sportskom centru dočekuju Belgorod u prvom meču druge faze elitnog takmičenja Miloš Pavićević

N TIKET DANA KALONI OFI TIP X

KVOTA 3.30

VILJAREAL SOSIJEDAD TIP 1

KVOTA 1.70

ALFRETON TEMVORT TIP 1

KVOTA 1.80

NIKI VOLOS SMIRNIS TIP 1 ESTORIL BELANESES TIP X AL HILAL AL AHLI TIP 1

KVOTA 2.30

KVOTA 3.50

KVOTA 1.70

ova pozitivna odbojkaška priča biće ispričana večeras u Mediteranskom sportskom centru gdje će naš šampion Budvanska rivijera ugostiti jednu od najboljih evropskih ekipa – Belogorje iz Belgoroda i kakav god rezultat da bude ljubitelji ovog sporta u našoj zemlji će dobiti mnogo. Tim koji čak dvadeset puta ima veći budžet nego Budvani nemilosrdno se ponio prema svim rivalima u grupnoj fazi takmičenja, nije izgubio ni set, međutim Rusi ne znaju kako je igrati pred punim tribinama i u fenomenalnoj atmosferi u našem odbojkaškom hramu.

Jasno je da Rusi imaju dvije postave koje ravnopravno mogu igrati sa svima u Ligi šampiona, superjaki tim predvodi iskusni Tetjukin, ali tu su Travica, Kosarev, Bogomolov, Fomeko...

Međutim, i Budvani imaju svoje adute. Svakako da nijesu slučajno dva puta savladali jednu Rešoviju, kada Siniša Reljić skocka tim i kada primačka dijagonala Bojić - Ćaćić odigra kako treba, onda za “narandžaste” nema nemogućih stvari.

“Biće to zaista super duel u kojem će ljubitelji odbojke, siguran sam uživati. Dolazi nam ekipa koja spa-

Raspored 18 – B.Rivijera – Belgorod 19.30 – Berlin – Zenit 20.30 – Maćerata – Pjaćenca 20.30 – Tur – Jastržebski Juče Rešovija – Rozelar 3:1 Noliko – Trentino 1:3

da u užu grupu favorita za osvajanje Lige šampiona. Dosadašnji njihovi rezultati sve govore o njihovom kvalitetu. Imaju odličnu ekipu, ali kao i svi i oni mogu imati loš dan, a pritom da mi imamo fenomenalan i da im nametnemo naš ritam igre. Vjerujem u svoje igrače i sigurno se nećemo predati bez velike borbe. Motiv je bez dileme dotakao tačku ključanja, radili smo dosta dobro proteklih dana i mislim da spremni dočekujemo meč sa Belgorodom”, kazao je trener Siniša Reljić.

● ĆULE VELIKO POJAČANJE Budvani od posljednjeg meča u Češkoj gotovo da nijesu igrali utakmicu, a dodatni problem je bio što su tri nedjelje trenirali bez korektora s obzirom na to da je Aleksandar Minić otišao u Iran.

“Imali smo kadrovskih problema, ali mi smo radili i nastojali da se što bolje uigramo i pripremimo za ovo što slijedi. Prije dva dana nam se priključio Miloš Ćulafić koji je tako-

Tetjuhin: Sigurno neće biti lako Iskusni reprezentativac Rusije koji će večeras biti vođa svog tima Sergej Tetjuhin očekuje težak meč u Budvi.

“Gledali smo mečeve Budvanske rivijere protiv Rešovije i vidjeli smo da se radi o odličnoj ekipi, tako da sigurno nema mjesta opuštanju. Tačno je đe odličan igrač i koji će nam mnogo značiti u naredna dva meča. Sigurno da nijesmo bez šansi te da ćemo nastojati da zadamo velike muke rivalu iz Rusije”, poručio je Reljić.

● NIJESMO BEZ ŠANSI Jedan od najboljih igrača Budvanske rivijere već dvije sezone – Vojin Ćaćić smatra da će se Budvanska rivijera večeras prikazati u dobrom svijetlu.

“Ono što možemo da poručimo jeste da se Budvanska rivijera nikad nikome unaprijed neće predati. Poštujemo rivala i znamo da se radi o vrhunskoj ekipi, ali smo i mi ove sezone pokazali da možemo igrati vrhunsku odbojku. Napravili smo veliki uspjeh i ako nam se ukaže prilika nećemo se tu zaustaviti bez obzira na to što se na drugoj strani nalazi Belgorod. Svi pričaju o njihovim igračima i njihovom ogro-

da smo bili uspješni u grupi, ali ovo je sada drugačije takmičenje gdje se skupo plaća svaki kiks. Međutim, imamo dosta ovakvih utakmica u nogama tako da se nadam da ćemo odigrati na željenom nivou, ali ponavljam neće biti lako u Budvi”, kazao je za sajt CEV-a Tetjuhin. mnom budžetu, a jasno je da im taj budžet ne garantuje da će nas dobiti. Mnogo toga će večeras zavisiti od naše igre, a siguran sam da će, ukoliko odigramo kako znamo, Rusi u Budvi imati velikih problema”, kazao je kao iz topa Ćaćić.

● DA SVI U DVORANI UŽIVAJU Čini se da Budvanska rivijera u meč sa Belgorodom ulazi jača u fazi napada, s obzirom na to da je Ćulafić mnogo efikasniji od Minića. “Šteta što nije došao koji dan ranije, ali se i ovako brzo uklopio jer nas dosta dobro poznaje iz reprezentacije. Trebaće malo vremena da se povežesa dizačem Falaskijem, ali je to sve na protekla dva treninga izgledalo dobro, a vjerujem da će i večeras. Prije svega od ovog meča očekujem da svi koji budu u dvorani uživaju u odbojci”, jasan je Ćaćić.

SPORT 29

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

AUSTRALIJAN OPEN

BiH bajka na suncu Melburna Momak iz Sarajeva Damir Džumhur u 3. kolu čuvenog Gren slema, gdje su lagano stigli i Novak Đoković, Tomaš Berdih, David Ferer...

Majstor iz Sarajeva uživa u Australiji: Damir Džumhur

EVROLIGA: Barsa u Pireju

Pirej i Atina spremaju se za novi košarkaški spektakl - u dvorani “Mira i prijateljstva” šampion Evrope Olimpijakos dočekuje Barselonu. Biće to derbi današnjeg programa košarkaške Evrolige, dok se sjutra veče zanimljiv duel očekuje u Beogradu.

Biće to treća prilika za prvu pobjedu u grupi F i treća šansa “crno-bijelih” za trijumf nad “armejcima” iz Moskve ove sezone - u paklu Beogradske arene Partizan dočekuje CSKA od kojeg je već dva puta poražen u prvoj fazi Evrolige.

“Ne možemo da računamo na Hajnsa i pokušaćemo timskom igrom da nadomjestimo njegov izostanak. Uvijek je teško pobijediti istu ekipu tri ili četiri puta tokom sezone”, istakao je trener Moskovljana, čuveni Etore Mesina.

RASPORED (GRUPA E): Večeras - Olimpijakos - Barselona (20.00h), petak - Unikaha - Fenerbahče (19.00), Armani - Laboral (20.30), Panatinaikos - Efes (20.45).

GRUPA F: Real - Bajern (sinoć), večeras - Žalgiris - Makabi (18.45), Galatasaraj - Lokomotiva (20.45), petak - Partizan - CSKA (20.45). K.B.

SPORTSKI EKRAN 09:00 09:00 11:00 12:00 14:00 14:00 14:30 15:00 17:15 17:55 18:45 20:00 20:00 20:00 20:00 20:20 20:45 21:00 22:00 01:00 01:00 01:00 01:00

Australijan open Australijan open Ski skokovi Fristajl skijanje Baris - Medveščak, hokej Snuker Bijatlon I. Baku - Vakifbank, odbojka Ski skokovi Budvanska R. - Belogorje, odbojka Žalgiris - Makabi, košarka Viljareal - Sosijedad, fudbal Olimpijakos - Barselona, košarka Snuker Umjetničko klizanje Danska - Češka, rukomet Galatasaraj - Lokomotiva, košarka Atlanta - Bruklin, košarka Hetafe - Barselona, fudbal Detroit - Njujork, hokej Konektikat - Memfis, košarka Australijan open Australijan open

Eurosport Eurosport2 Eurosport2 Eurosport2 SK2 Eurosport2 Eurosport SK1 Eurosport RTCG2 SK1 Arenasport3 SK2 Eurosport Eurosport2 RTCG2 SK3 SK1 Arenasport3 Arenasport1 Arenasport4 Eurosport Eurosport2

NE PROPUSTITE

NBA: Super Indijana Dugo je Bosna i Hercegovina čekala velike uspjehe svojih sportista, a onda je nakon fudbalera na sportskom nebu ove zemlje zablistala još jedna zvijezda. Njegovo ime je Damir Džumhur, on je teniser iz Sarajeva i trenutno živi svoju bajku na jednom Gren slemu, na Australijan openu! Nakon što je u prvom kolu eliminisao Jana Hajeka nekadašnji juniorski šampion Evrope u paklu Melburna, na nevjerovatnih “plus 37” stepeni Celzijusovih, uspio je da prođe i hrvatskog tenisera Ivana Dodiga. I to nakon što je gubio 2:0 u setovima, vratio se u trećem i poveo u četvrtom 4:1, da bi Dodig uništen Džumhurovom igrom i velikom vrućinom predao meč.

“Moram biti iskren i reći da danas nijesam imao problema kao Dodig.

On je zbog grčeva morao da odustane, ali mislim da to ne umanjuje moju pobjedu”, rekao je nakon meča Džumhur.

Muški turnir trećeg dana prvog Gren slema obilježile su i lagane pobjede šampiona Novaka Đokovića (nad Leonardom Majerom) i Tomaša Berdiha (bolji od De Šepera), kao i trijumf Davida Ferera (protiv Adrijana Manarina), dok od nosilaca jedino Mihajil Južnji i Ernests Gulbis neće vidjeti treće kolo. Kod dama Serena Vilijams, Na Li, Ana Ivanović i Anželik Kerber prošle su dalje bez izgubljenog seta, dok su se od nositeljki oprostile Zabine Lisicki i Kirsten Flipkens.

VAŽNIJI REZULTATI (M): Berdih - De Šeper 6:4, 6:1, 6:3, Ferer - Manarino 7:6, 5:7, 6:0, 6:3, Gaske - Davidenko 7:6, 6:4, 6:4, Istomin - Tursunov 7:6, 4:6, 6:1, 6:4, Đoković - L. Majer 6:0, 6:4, 6:4.

VAŽNIJI REZULTATI (Ž): S. Vilijams - Dolonc 6:1, 6:2, Ivanović - Bek 6:1, 6:0, Li - Benčić 6:0, 7:6, Kerber Kudrjavceva 6:4, 6:2, Delakva - Flipkens 6:3, 6:0, Nikulesku - Lisicki 2:6, 6:2, 6:2.

K.B.

Pospremile Zvezdu

Budućnost savladala Crvenu zvezdu 64:61 Podgorica - SC” Morača”. Gledalaca: oko 1.200. Sudije: Milićević, Stapić i Čavar. Rezultat po četvrtinama: 26:12, 9:15, 10:21, 19:13.

Budućnost: Deura 22, Radović 9, Vučetić 11, Milođev, Kuzelj, Mudreša, Mujović 4, Bajić 3, Janković 6, Mugoša, Halih 9, Vujačić.

Crvena zvezda: Beronja 6, Vojinović, Stanković, Stanačev 13, Crvendakić 7, Đoković 12, Jovanović 4, Papić, Matić 17, M.Jovanović 2, Zec, Katanić. Košarkašice Budućnost Volkana su zabilježile četvrti trijumf u grupi B Regionalne lige i tako se vratile u trku za plasman u četvrtfinale ovog prestižnog takmičenja. Izabranice Miloša Kovača su odlično otvorile

meč i predvođene fenomenalnom Deurom dobile prvu četvrtinu 26:12, da bi u nastavku Beograđanke zaigrale mnogo bolje, naredne dvije četvrtine riješile u svoju korist i do početka poslednje dionice dovele “plave” u nezgodnu situaciju. Međutim Kovač je vukao dobre poteze, Vučetić i Radović su dale dodatnu oštrinu našim šampionkama u oba pravca, Deura nije posustajala, a za takvu igru dame u crvenim dresovima nijesu imale rješenje. Kod gošći odlična je sinoć bila Matić sa 17 poesna, a nakon ovog trijumfa Podgoričanke su se izjednačile na tabeli sa sinoćnjim rivalom i sada oba tima imaju po četiri pobjede i četiri poraza. M.P.

REGIONALNA LIGA

Po pobjedu u Ljubljanu Naš najbolji rukometni klub Budućnost večeras (20.30) gostuje Krimu u utakmici 11. kola Regionalne lige. “Plave” su u dosadašnjem dijelu regionalnog takmičenja ostvarile pet pobjeda, remi i poraz koji su doživjele upravo od Krima, a gostovanje u Ljubljani će im biti drugi meč u 2014. nakon pobjede protiv Lokomotive u Zagrebu (27:24) i petodnevnih priprema u Baru.

Za izabranice Dragana Adžića duel protiv Krima biće odlična provjera pred nastavak glavne runde Lige šampiona u kojoj će jedan od protivnika u grupi biti upravo šampion Slovenije.

“Odlično smo upoznati sa kvalitetima Krima. Vjerujem da će obje ekipe odigrati maksimalno

taj meč, iako nama ova utakmica dolazi tri dana nakon priprema u Baru, kada sve ne funkcioniše baš najbolje. Ali, sami smo birali taj termin i odgovara nam da sada odigramo sa njima, a ne pred početak glavne runde Lige šampiona. U svakom slučaju, vjerujem da ni oni, ni mi nećemo nešto skrivati i da ćemo odigrati dobru utakmicu kao pravu pripremu za ono što nas čeka u nastavku Lige šampiona”, kazao je trener Dragan Adžić, koji na gostovanju u Ljubljani može da računa na sve igračice.

Do duela protiv Đera koji je na programu 1. februara na startu glavne runde Lige šampiona, Budućnost će odigrati još dva meča u Regionalnoj ligi - protiv Podravke i Vardara.

M.P. Foto: Iva Mandić

REGIONALNA LIGA

U noći između utorka i srijede u NBA ligi su odigrane četiri utakmice, a veče su obilježile ubjedljiva pobjeda Indijane i trijumf Memfisa nad Oklahomom.

Pejsersi su došli do 30. pobjede ove sezone pošto su slavili protiv Sakramenta sa 116:92, dok su Grizlisi na svom terenu bili bolji od Tandera sa 90:87. Pejserse je do pobjede predvodio Pol Džordž sa 31 poenom, dok je Dejvid Vest dodao 16 poena i osam skokova. Na drugoj strani, Demarkus Kazins je upisao 31 poen i 13 skokova, dok je uz njega kod Kingsa dvocifren učinak imao još samo Rudi Gej sa 12 poena. Grizlisi su iznenadili Tander, a junaci tog trijumfa bili su Kortni Li i Zak Rendolf. Li je postigao 24 poena i imao pet skokova, Rendolf je dodao poen manje, uz 13 skokova.

SEMAFOR: Šarlot - Njujork 108:98, Indijana - Sakramento 116:92, Memfis - Oklahoma 90:87, LA Lejkers - Klivlend 118:120.

Budvanska Rivjera - Belogorje (RTCG2 17:55 sati) Kreće nok-aut faza Lige šampiona za odbojkaše! Mogu li Budvani do čuda u prvom meču protiv jednog od favorita za osvajanje takmičenja?

30 SPORT

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

UEFA IZABRALA

Najboljih 11 bez Lionela Mesija Šest miliona posjetilaca na sajtu UEFA-e glasalo i izabralo idealan tim, čime su zatvorili vrata Leu Mesiju

MERKATO Januarski prelazni rok MANČESTER JUNAJTED

Mojes gledao Lavecija

Jedna zanimljiva informacija iz tabora Mančester junajteda. Trener Dejvid Mojes je u tajnosti otputovao na meč Pari Sen Žermena i Bordoa. Ranije su “crveni đavoli” pratili Mar-

kinjosa i Žeremija Meneza, ali se sada pretpostavlja da je “pod lupom bio” Ezekijel Laveci, koji nije sasvim zadovoljan statusom na “Parku prinčeva”.

A.P.

BARSA I REAL

Lov na bisera Sportinga Otvara se novi rat između Barselone i Reala. Dva španska velikana zainteresovana su za 21-godišnjeg Vilijama Karvalja iz Sportinga, koji se nalazi i na meti Mančester junajteda, Čelsija i Arsenala.

Otkupna klauzula za vezistu iznosi nevjerovatnih 45 miliona eura. On je prošao sve selekcije Portugala (U17, U18, U19, U20, U21), a odigrao je i jedan meč za A reprezentaciju.

A.P.

ČELSI

Legende ipak ostaju?

Već duže vrijeme evropski mediji špekulišu gdje će karijeru nastaviti Džon Teri, Frenk Lampard i Ešli Kol, kojima ističe ugovor sa Čelsijem na kraju sezone. Ipak, trener Žoze Mu-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

Evropska fudbalska unija (UEFA) proglasila je idealan tim 2013. godine na osnovu glasova posjetilaca njenog sajta. Više od šest miliona ljubitelja fudbala, sa svih krajeva svijeta, glasalo je, a na kraju svoje mjesto među 11 najboljih nije uspio da pronađe virtuoz Barselone Lionel Mesi. Međutim, tu nije kraj. U fantastičan tim nije svoje mjesto izborio nijedan igrač “blaugrane”, što predstavlja još veće iznenađenje, ali publika je ipak najvažnija, a ona je ovog puta tako odlučila. U ekipi su se našla četiri igrača šampiona Evrope Bajerna, tri predstavnika ima Real, dok Pari Sen Žermen ima dva diva među divovima.

Na golu je “spajdermen” Bavaraca Manuel Nojer, odbranu či-

ne neumorni Filip Lam (Bajern), uvijek prisutni Serhio Ramos (Real Madrid), neprikosnoveni Tijago Silva (PSŽ) i austrijski dragulj David Alaba (Bajern). Vezni red pokrivaju majstor Marko Rojs (Borusija Dortmund), raketa Geret Bejl (Real), čarobnjak Mezut Ozil (Arsenal) i fenomenalni Frenk Riberi (Bajern). A, zvjezdani napad čine najbolji igrač planete i “predator iz Madeire” Kristijano Ronaldo (Real) i ubitačni golgeter Zlatan Ibrahimović iz Pari Sen Žermena.

Inače, ovo je sedma godina zaredom da je u idealnih 11 mjesto pronašao Kristijano Ronaldo, ali prvi put od 2007. mjesto u špicu ne pravi mu najveći rival Leo Mesi.

A.P.

Mažić će suditi u Brazilu

Učesnici Svjetsko prvenstva u Brazilu su već odavno poznati, a sada znamo koje će sudije dijeliti pravdu na travnjacima predstojećeg ljeta. Od 52 sudijska tima odabrano je 25, a od zemalja regiona jedino će Srbija imati predstavnika. Naravno, u pitanju je Milorad Mažić, koji će sa svojim pomoćnicima Milovanom Ristićem i Daliborom Đurđevićem učestvovati na Mundijalu, za razliku od “orlova”, kojima to nije pošlo za rukom. Na iznenađenje, u Brazilu neće biti slovenačkih i mađarskih arbitrara Damira Skomine i Viktora Kasaija, a spisak poznatih sudija, koje će se naći u zemlji kafe, sambe i karnevala, su: Feliks Brih (Njemačka), Cunejt Čakir (Turska), Jonas Erikson (Švedska), Bjorn Kujpers (Holandija), Pedro Proensa (Portugal), Karlos Velasko Karbaljo (Španija), Nikola Ricoli (Italija), Hauard Veb (Engleska), dok će rezerva biti Norvežanin Sven Odver Moen sa svojim pomoćnicima. A.P.

Rumenige: Ne dam Riberija za Ronalda Predsjednik aktuelnog šampiona Evrope Bajerna, KarlHajnc Rumenige, otvoreno je rekao za njemački dnevni list “Bild” da ne bi Frenka Riberija mijenjao ni za jednog igrača, a posebo ne za jednog ...

“Nikada ne bih Riberija zamijenio za Kristijana Ronalda!

Takođe, ne mogu da kažem nešto što ne mogu dokazati, ali znao sam da Frenk neće dobiti ‘zlatnu loptu’. Čuo sam, a to se i vidjelo po svim ljudima koji su došli iz Madrida sa Ronaldom”, zaključuje čelnik minhenskog velikana.

A.P.

rinjo je odlučio da zatvori vrata svima, tako što je spremio nove jednogodišnje ugovore za pomenuta tri igrača, tri ikone “plavaca” i njihovih trofeja u posljednjih desetak godina.

A.P.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj Karadžić Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

SPORT 31

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

NOVI ANGAŽMAN

Vukčević u Levadijakosu Vojvodina je prošlost - naš reprezentativac Simon Vukčević od juče je član Levadijakosa.

Nakon pola godine provedenih u dresu “lala”, 27-godišnji ofanzivni vezista se seli u tabor “zelenih”, što će mu biti sedmi klub u karijeri, Partizana, ruskog Saturna, Sportinga, Blekbura, ukrajinskih Karpata i Vojvodine.

“Vukčević je pronašao odličan angažman, na obostrano zadovoljstvo i uvjeren sam da će biti veliko pojačanje za Levadijakos”, rekao je za Sportski žurnal menadžer koji godinama radi na grčkim prostorima, Borislav Cvijanović.

Simon je potpisao ugovor na

Biće promjena u ekipi

BudVANI POČELI PRIPREME

18 mjeseci i u jakom grčkom prvenstvu će pokušati da se nametne i tako osigura svoje mjesto u reprezentaciji, a samim tim možda i pruži neke od fenomenalnih partija koje su ga krasile u Sportingu.

Levadijakos se nakon 19 odigranih kola u elitnom šampionatu grčkog loptanja nalazi jedno mjesto iznad opasne zone sa osvojenih 20 bodova. “Zeleni” će uz pomoć našeg Simona, nekada sjajnog veziste Porta i Atletiko Madrida Paula Asunsaa i francuskog napadača Olivijea Kapoa (eks Juventus, Okser, MOnako...) pokušati da izbori što bolji plasman na tabeli.

U.R.

Mogren daje sve za Kup Sportski direktor kluba Ilija Rađenović traži rješenje u centralnoj liniji tima i napominje da će u nastavku šansu dobiti mlađi igrači Budva je od juče ponovo u znaku fudbala - loša polusezona, slaba atmosfera u svlačionici reflektovala se tako što je Mogren doživio strmoglavi pad na tabeli, a očekivalo se mnogo više. Jesenju polusezonu “žuti” su okončali na diobi devete pozicije sa 17 bodova i time pokupili neslavnu “titulu” najvećeg razočaranja u prvom dijelu takmičenja. Ipak, na proljeće se svi nadaju boljim danima Budvani su juče krenuli pripreme, na treningu su bili svi sem oni koji su klub predali arbitražnoj komisiji.

“Već je odavno poznata situacija sa Veselinom Bojićem i Bracanom Popovićem, na njih više na računamo. Ista stvar je i sa Goranom Vujovićem, Goranom Burzanovićem, Savom Gardaševićem i Savom Gazivodom - oni su na arbitražnoj komisiji i vidjećemo šta će tu biti. Šta god da se desi, oni više neće biti igrači Mogrena”, jasno je poručio sportski direktor “žutih” Ilija Rađenović.

koju je Mogren napravio na jesen jeste ulazak u polufinale Kupa. Gledajući na papiru, Budvani su pored Lovćena, Petrovca i Mladosti favoriti, ali samo ako budu drugačije prilazili obavezama u odnosu na jeseni dio šampionata.

“Ambicije su osvajanje Kupa neće biti lako, ali pokušaćemo da tako stignemo do Evrope. Kroz prvenstvo ćemo forsirati mlade igrače, koje smo malo zapostavili u prvom dijelu, a tu prije svega mislim na Žarka Grbovića, Miloša Milovića, Jovana Baošića i Anđela Rudovića”, poručio je čelnik Mogrena i još jednom ponovio da klub ima povjerenje u šefa struke Branislava Milačića.

“Rezultatski jesmo razočarani, ali daleko od toga da trener Milačić snosi svu odgovornost. On je uvijek bio taj koji je pokušavao da podigne atmosferu i nema sumnje da će ostati na klupi, kao i njegov cijeli stručni štab”, jasna je poruka Rađenovića.

●Preko kuPa do evroPe sa Branom na kluPi

●otvoren konkurs za zadnjeg veznog

Povratak na vrh tabele je (ne) moguća misija, jedina dobra stvar

Prije početka sezone, gledajući igrački roster Mogrena doš-

lo se do zaključka da su Budvani sa Lukom Pejovićem, Radivojem Golubovićem, Darkom Markovićem, Burzanovićem, Vujovićem, Milanom Đurišićem stvorili novi drim tim. Međutim u metropoli turizma ne slažu se sa mišljenjem većeg dijela javnosti, pogotovo sada kada je veliki broj igrača na izlaznim vratima - Mirko Radišić i Marković su blizu odlaska, a i Nikoli Vujoviću je istekao ugovor.

“Nemamo drim tim! Imali smo ga kada su tu bili Radoslav Batak, Adrian Đokaj, Marko Ćetković, Igor Matić, Ivan Janjušević - to su bili igrači koji su tada nosili dres reprezentacije i igrali u inostranstvu. Sada baš i nije tako, više ste vi mediji krivi za stvaranje takve slike, jer svi igrači koji su došli u svojim prethodnim klubovima su se borili za opstanak”, ističe Rađenović.

Hoće li biti pojačanja?

“Očigledno je da nam je prijeko potreban zadnji vezni - interesovanja ima, u vidu Balše Božovića i Nenada Brnovića, ali to ništa nije konkretno”, zaključio je Rađenović. U. Radulović

fK MLAdOst

Stižu Španci, Knežević ide u Šateru Kako je za sada krenulo najzanimljivije stvari tokom zimskog prelaznog roka će se dešavati u prostorijama “romantičara” - nakon činjenice da su se riješili čak 13 fudbalera, Mladost je krenula u rekonstrukciju skoro cijelog tima.

A pored dosadašnjih pojačanja iz Crne Gore i Srbije, čelnici “crvenih” su nove igrače pronašli čak u ŠpaNa probi u Francuskoj: Ivan Knežević

niji. Vjerovatno na preporuku trenera Gorana Milojevića koji je igrao i bio kormilar na Pirinejima dres Podgoričana će obući dojučerašnj igrač Hereza Horhe Jepes Roda, kao i nekadašnji omladinski reprezentativac Španije Karlos Monhe Serano koji je takođe branio boje Hereza.

“Jepes je stigao sinoć i danas će

biti na treningu. Što se tiče Serana on bi trebalo ubrzo da se priključi ekipi. Mislim da se radi o kvalitetnim igračima”, poručio je prvi čovjek Mladosti Marko Mugoša.

Sem dolazaka ima i odlazaka šansu da karijeru nastavi u inostranstvu dobiće Ivan Knežević i to ne bilo gdje. Gorostasni napadač “romantičara” i najbolji strijelac ekipe u jesenjem dijelu sezone sa šest golova se nalazi u Šateruu, ekipi koja nastupa u drugoj ligi Francuske.

“Knežević je trenutno u Šateruu, tamo je na probi i bori se za svoj angažman. Od nas je dobio zeleno svijetlo za odlazak i nadamo se da će uspjeti”, poručio je Mugoša.

Pored svega ovoga, transfer pijaca u Mladosti tu ne staje - kao što smo prije objavili, Goran Burzanović je gotovo sve sredio sa “romantičarima”. Fudbaler Mogrena je predao Budvane arbitražnom sudu, po svemu sudeći će dobiti papire, a onda se preseliti u Podgoricu.

Zajedno sa njim će doći i saigrač sa Lugova Radivoje Golubović koji je ušao u finalne pregovore sa čelnicima Mladosti.

U.R.

tRANsfER

Milić na Tajlandu Na egzotični i prelijepi Tajland doputovao je još jedan Crnogorac - visoki napadač Bogdan Milić pojačaće tamošnjeg premijerligaša ekipu Čainata. Pored gorostasnog ofanzivca, na Tajlandu su već jednu sezonu proveli Dragan Bošković koji brani boje Sapunbarija, te Ivan Bošković koji je igrao u Čonburiju, a od naredne sezone će biti u Nakonu.

Milić će karijeru nastaviti u Azi-

ji, jer je prije dolaska u Čainat branio boje korejanskog drugoligaša Suvon, te Gvangžua koji se takmičio u elitnom društvu Južne Koreje.

Bogdan je svoju karijeru počeo u Mladosti, a prije angažmana u Budućnost i odlaska u inostranstvo igrao je za Kom - poslije našeg najpopularnijeg kluba nosio je dresove Den Haga, Krila Sovjetov, Viktorije Plzenj i Spartaka iz Naljćika.

U.R.

POČEO GRBALJ

Dosta odlazaka Uz Mogren, “trikolori” su posljednja ekipa našeg elitnog karavana koja je juče krenula sa treninzima pred veoma zanimljivi proljećni dio šampionata. Fudbaleri Grblja su zajedno sa svojim talentovanim stručnjakom Aleksandrom Nedovićem juče napravili prve fudbalske korake poslije pauze od mjesec i više.

Za razliku od jeseni, “trikolori” su u pripreme krenuli bez 11 igrača koji su doskoro branili boje kluba - Ivan Del i ć je otišao u Tiranu, Lazar Martinović je pojačao Petrovac, Semir Agović švedsku Huskvarnu, dok za inostranim angažmanom traga iskusni vezista Kenan Ragipović. Pored njih, “čiste papire” za odlazak u drugu sredinu su dobili Dragan Nikolić, Aleksandar Obradović, Velibor Mršulja, Nikola Radojičić, Aleksandar Radenović, Nenad Đukanović i Šaleta Kordić.

Veliki odliv igrača ne brine trenera Nedovića - Grbalj će nastojati da se pojača i to će po mogućnosti biti mladi i perspektivni igrači.

“Prioritet nam je Stevan Luković iz Crvene zvezde koji je već bio kod nas - pored njega potrebni su nam jedan napadač i zadnji vezni. Takođe, angažovali smo Bojana Maguda, našeg kadeta - riječ je o odličnom igraču koji će u budućnosti biti nosilac igre Grblja”, rekao je juče na početku priprema Nedović.

Prvi dio sezone nije bio baš tako idealan za momke iz Rad a novića - Grbalj je sezonu završio na osmom mjestu. Cilj u nastavku će biti što bolji plasman, a možda i Evropa...

“Imali smo mnogo pehova. Ako pripreme odradimo u kompletnom sastavu vjerujem da ćemo napraviti igru po kojoj smo bili prepoznatljivi. Ukoliko nas posluži faktor sreće kojeg nije bilo tokom jeseni, mislim da se možemo uključiti u borbu za Evropu”, poručio je Nedović.

Zbog veoma dobrih uslova za trening, Grbalj će cijeli pripremni period odraditi u Radanovićima, uz plan da se odigra sedam kontrolnih mečeva. Već su zakazane utakmice sa Metalcem, Mogrenom i vjerovatno Javorom.

U.R.

Poraz za aplauz EP u Danskoj (12.-26.januar)

Putokaz za Bjelorusiju - naši rukometaši velikom borbom parirali superjakoj Hrvatskoj (27:22) Miloš Pavićević

b

alkanski okršaji su uvijek interesantni, puni naboja, prestiža, želje za dokazivanjem, bez obzira na razliku u kvalitetu. Tako je bilo i na meču Crne Gore i Hrvatske u 2. kolu grupne faze Evropskog prvenstva u Danskoj. Veći dio kolača na kraju je pripao bronzanoj selekciji sa proteklog prvenstva Evrope, međutim, naši “lavovi” su pokazali zube “kockastima” i bez dileme pali junački.

“Crveni” su zaslužili veliki aplauz za poraz na meču sa Hrvatskom - sve što krasi našu naciju moglo se vidjeti u duelu u Bronbi areni - srčanost, bezrezervna borba, hrabrost, smjelost. Upravo su sa takvim nabojem izabranici Zorana Kastratovića ušli u meč, čije je tok istina malo ko očekivao. Bez dileme bio je to putokaz kako već u petak veče treba igrati protiv Bjelorusije u odlučujućem duelu za plasman u drugu rundu šampionata, gdje će zbog bolje gol razlike “lavovima” biti dovoljan remi za prolaz.

Kastratović je odlučio da počne sa istom postavom kao protiv Švedske, jedina izmjena je bila na desnom beku gdje je od prvog minuta zaigrao Marko Simović i to je bez dileme bio pravi potez.

● Super prvo poluvrijeme Crna Gora je vodila sve do šestog minuta kada su prednost donosili odlični Marković, potom Simović, pa fenomenalni Ševaljević. Hrvati su preko Vorija, Duvnjaka i maestra Čupića u 9. minutu poveli 4:3 i konstantno bili u prednosti. Goluža je odlično koristio visinu desnog beka Kopljara u odnosu na naše halfove, tako da je Hrvatska ubrzo došla do plus tri (8:5) u 15. minutu. Potom se Simović požalio na bol u ramenu, ušao je Perišić (manje konkretniji u napadu), ali Crna Gora nije odustajala od agresivne i bezrezervne igre. Rade Mijatović je na golu činio čuda i uz Vaska Ševaljevića je bio najzaslužniji što “crveni” u 24. minutu prilaze na 11:10. Čupić potom postiže dva vezana gola - vraće

kockaste na plus tri, a Perišić, pa potom i odlični Marković do poluvremena vraćaju “lavove” u igru (13:12).

● rakčević vođa,

potencijal vujovića

U nastavku je u igru ušao Milašević koji je dosta dobro odradio svoj posao, takođe i mladi Vujović je dobio šansu, a na tlu Kopenhagena je pokazao da posjeduje veliki potencijal, dok je od kolega iz Hrvatske dobio nadimak “raketa”. Hrvatska u 38. minutu dolazi do plus pet (18:13) i kada se činilo da će “crveni” proći kao Bjelorusija prije dva dana kapiten Rakčević je vezanim golovima probudio svoj tim i u 44. minutu smanjio na 18:20. Deset minuta kasnije je razlika bila ista, a ponovo je naš kružni napadač bio precizan, međutim, samo minut kasnije Štrlek i Kopljar otklanjaju sve dileme što se pobjednika tiče - 26:21.

Vujović je potom iz kontre uspio da pogodi gol fenomenalnog Alilovića, a odlični Bičanić koji je zadavao dosta problema našoj odbrani je postavio konačni rezultat.

● Fer plej čupića Da u duelu punom naboja i motivom do neba postoji fer plej pokazao je krilni igrač Kielcea Ivan Čupić koji je u 40. minutu pogodio stativu, sudija Novotni je pokazao da je lopta dirala našeg golmana Rada Mijatovića, a nakon protesta “crvenih” Čupić je sam prišao sudiji iz Češke i priznao da je pogodio samo stativu, te da lopta pripada Crnoj Gori. Čupić je ovim gestom

Rakčević: Pokazali smo da Šok za Srbe možemo i sa najjačima Kapiten naše ekipe Mladen Rakčević nakon meča nije krio zadovoljstvo nakon prikazane dobre igre protiv Hrvata.

“Smatram da smo ostavili dobar utisak, bolji nego protiv Švedske.

Nadam se da su nam i ove prve dvije utakmice koristile da vidimo gdje griješimo, te da ćemo uspjeti da se oporavimo, a onda i na pravi način pripremimo za naredni meč sa Bjelorusijom. Čestitam mojim saigračima na borbenosti i velikoj želji, pokazali smo da i sa najvećima možemo da igramo i siguran sam da vrijeme radi za ove momke, te da će iz godine u godinu biti sve bolji”, kazao je Rakčević.

“Bila je to zaista kvalitetna utakmica. Pružili smo jak otpor odličnoj selekciji Hrvatske, dostojno smo im parirali i ono što je najvažnije poboljšali igru u odnosu na protekli meč, tako da se možemo nadati još kvalitetnijem izdanju u odlučujućoj utakmici protiv Bjelorusije”, kazao je Mijatović.

● Gile naizvjestan za Bjelorusiju

Jedan od boljih u našoj selekciji Igor Marković je zbog povrede morao da napusti teren i nalazi se pod znakom pitanja za meč sa Bjelorusijom.

“Igrali smo dosta dobro i popravili igru u odnosu na meč sa Švedskom.

Iskreno, očekujem da u petak bude● Poboljšali smo igru mo još bolji. Što se tiče moje povrede, u 25. minutu sam istegao trbušni Rade Mijatović je u ovom meču mišić, osjećam jak bol i pitanje je da li pokazao koliko je samo bitan za naš ću moći da igram protiv Bjelorusije”, tim. poručio je Marković..

Iako su mnogi očekivali laku pobjedu Srbije u duelu sa Rusijom, od toga nije bilo ništa. Zbornaja je zakomlikovala situaciju u grupi C pobjedom nad orlovima 27:25. Rusi su kaznili svaku grešku rukometaša Srbije kojih je na ovom meču bilo na pretek. Na poluvremenu je jasno bilo da će do samog kraja Srbi imati težak posao (14:14), a kako je vrijeme odmicalo Bogdanov je branio kao hobotnica, dok su Gorbok, Atman, Evdokimov i drugovi samo sipali u mrežu Srbije. Na drugoj strani bolji od ostalih bio je Vujin sa šest, odnosno Petar Nenadić sa pet golova.

Grupa A

18.15 - Makedonija - Austrija 20.30 - Danska - Češka 1. Danska 2 2 0 0 4 2. Austrija 2 1 0 1 2 3. Makedonija 2 0 1 1 1 4. Češka 2 0 1 1 1

Grupa B

Crna Gora - Hrvatska 22:27 (12:13)

18 - Španija - Island 20.15 - Mađarska - Norveška 1. Španija 2 2 0 0 4 2. Island 2 1 1 0 3 3. Mađarska 2 0 1 1 1 4. Norveška 2 0 0 2 0

Kopenhagen - Bronbi Arena. Gledalaca: oko 2.500. Sudije: Horaček i Novotni (oba iz Češke). Sedmerci: Crna Gora 4(3), Hrvatska 3(3). Isključenja: Crna Gora 4, Hrvatska 8 minuta.

Crna Gora: Mijatović (13 obrana), Simić, Rakčević 4, Borozan, Milašević 1, Lipovina, Marković 4, Radović,

Rusija - Srbija 27:25 Poljska - Francuska 27:28 1. Francuska 2 2 0 0 2. Rusija 2 1 0 1 3. Srbija 2 1 0 1 4. Poljska 2 0 0 2

pokazao kolika je ljudska i sportska veličina.

● najbolji rakčević i alilović

Kako to po navici biva na EP, u

Vujović 1, Grbović, Pejović, Ševaljević 9, Perišić 1, Petričević, Simović 2, Lasica.

Hrvatska: Alilović (16 obrana i sedmerac), Losert, Duvnjak 3, Kopljar 4, Vori 1, Gojun 2, Horvat 1, Vuković, Bičanić 5, Buntić, Valčić, Mandalinić, Štrlek 4, Čupić 6, Musa 1, Ninčević.

Danskoj organizator prvenstva, u saradnji sa sponzorom “Adidasom”, najboljim akterima meča dodjeljuje poklone.

Ovog puta najbolji su bili naš kapiten Mladen Rakčević i golman Hrvatske - Mirko Alilović.

Grupa C

Grupa D

4 2 2 2

Crna Gora - Hrvatska 22:27 Bjelorusija - Švedska 22:30 1. Hrvatska 2 2 0 0 4 2. Švedska 2 2 0 0 4 3. Crna Gora 2 0 0 2 0 4. Bjelorusija 2 0 0 2 0

ČETVRTAK, 16. 1. 2014. bRoj 739 GoDINA III

33 žeNa TReND

Teksas garderoba Teksas važi za bezvremenski modni trend jer je postao sastavni dio svačijeg garderobera, bez obzira na modnu sezonu i godišnja doba. I pored toga što ga, iz sezone u sezonu, koriste svi poznati modni brendovi, ovim svestranim materijalom sve više manipulišu i luksuzni dizajneri.

Da je teksas definitivno prešao u sfere visoke mode, dokazuju nam kolekcije poznatih modnih kuća za 2014. godinu, koje su nametnu-

le “denim on denim” trend. Kombinacije u kojima se teksas kombinuje s teksasom sugerišu Aleksander Mek Kvin, Balmain, Kristofer Kejn, Luj Viton i The Row, pa nijesmo morali dugo da čekamo ni na denim aksesoare. Dizajnerski predlozi koji će se pojaviti s dolaskom proljeća otmeniji su nego ikad i čine da svaki dnevni, (ali i večernji) stajling deluje vrlo šik, tako da će bez sumnje postati pravi hit. (Lepota i zdravlje)

svečaNo

Četiri osnovna modela vjenčanica

Otklonite loše navike Njega kože

Priredila: E.Z.

Č

esto nijesmo svjesni loših navika kojima oštećujemo kožu lica. To mogu biti neodgovarajući proizvodi, ignorisanje nekih djelova tijela, pozajmiljvanje šminke, ali i mnogi drugi. Pročitajte i zapamtite koje navike treba promijneiti zarad zdravlja kože.

Ukoliko kožu ne negujemo na ispravan način velika je šansa da dovedemo do njenog prevremenog starenja, kažu dermatolozi.

1. Korišćenje neodgovarajućih proizvoda Nije dovoljno da neki proizvod samo nanesete na kožu, već morate da vodite računa da on odgovara vašem tipu kože.

2. Nanošenje kreme za sunčanje samo na određena mesta Nije dovoljno da kremu za sunčanje nanesete samo na određeni dio tijela. Svaki dio tijela koji je izložen suncu, morate da namažete kremom, radi prave zaštite.

3. Korišćenje proizvoda sa isteklim rokom trajanja Dosta ljudi rok trajanja proizvoda ne uzima za ozbiljno. Zbog toga, posljedice mogu biti štetne po kožu. Može se pojaviti osip i infekcija.

4. Ignorisanje vrata i grudi Kod većine ljudi, njega kože se odnosi samo na lice. Tu naviku treba promijeniti i više pažnje posve-

titi koži vrata i grudi.

5. Potcjenjivanje mladeža Veoma je važno da provjeravate mladeže bar jednom godišnje.

Zanemarivanje mladeža može da se pokaže kao velika zdravstvena greška.

6. Dijeljenje šminke Dijeljenje šminke sa nekim je veoma loša navika. Pored toga što ta šminka koju od nekoga pozajmite možda ne odgovara vašem tipu kože, možete da dobijete i infekciju.

7. Pretjerani piling Piling je dobar za kožu, ali ne treba pretjerivati. Ukoliko pretjerate, pojačaćete lučenje masti kože.

8. Neumivanje prije spavanja Veoma je važno da se umijete prije odlaska u krevet. U suprotnom ćete imati zapušene pore i bubuljice.

9. Zapostavljanje očiju Koža oko očiju je veoma tanka i zato joj je potrebna posebna njega.

Nemojte da trljajte oči i pažljivo bi-

rajte proizvode koje ćete nanositi.

10. Cijeđenje bubuljica Kada istisnete bubuljicu, jednostavno bakteriju gurate dublje u pore i to vodi ka infekciji i pravljenju ožiljaka.

11. Solarijum Svi ljepše izgledaju kada su preplanuli, ali sunčanje dovodi do preranog starenja, pa čak i raka kože.

12. Previše proizvoda Možda mislite da je za kožu dobro da koristite što više proizvoda, ali to nije tako. Pustite kožu da diše i trudite se da proizvodi koje koristite budu prirodni.

13. Prejaki preparati Preporuka je da povremeno uklonimo mrtve slojeve kože sa lica, ali to nije potrebno raditi svakodnevno. Jako je važno pronaći preparate koji nijesu previše agresivni.

14. Koristite preparate u pogrešno vrijeme Svaki preparat treba nanositi na lice u određeno vrijeme. Na kremama je naznačeno da li su za dnevnu ili noćnu upotrebu pa se toga i pridržavajte.

15. Ne pratite slijepo trendove Svakodnevno se na tržištu pojavljuju novi preparati. Najbolje je koristiti provjerene i klinički testirane. Vaš dermatolog će vas sigurno najbolje posavjetovati.

Prije nego što krenete u potragu za svečanom haljinom za svoj savršen dan, za početak razmislite o tome šta zapravo želite, odnosno koji model tražite. A da biste to znali, trebalo bi da budete upućeni u to koji sve modeli vjenčanica postoje. Mi vam donosimo četiri osnovna.

POPULARNI A KROJ Vjenčanica A kroja je model uzan u struku koji se lagano širi u obliku slova A. Može biti različitih dužina, sa rukavima ili bez. Odgovara ženama svih oblika tijela.

KRINOLINA Krinolina je haljina koju

smo kao djevojčice gledale na princezama, a stvorena je za klasična vjenčanja. Ovaj model ne stoji baš najbolje damama sitnije građe.

SIRENA Sirena kroj je haljina koja ide uz tijelo, uska je cijelom dužinom, a zatim se pri samom dnu širi, tako da u ovakvoj haljini stvarno izgledate kao sirena.

TOGA “Toga” haljina je savršena za žene koje su trudne, jer ovaj kroj prikriva stomačić. Stoga savjetujemo buduće mame da razmisle o ovom kroju.

Najavili saRaDNju

Rita Ora i Adidas Vijest da će poznata pjevačica Rita Ora osmisliti kreaciju za sportski gigant Adidas sada je i zvanično potvrđena.

Talentovana i uspješna Rita na svom Instagram profilu je objavila fotku na kojoj je zvanično potvrđeno da će zajedno s kreativnim timom Adidasa kreirati kolekciju u njihovoj liniji Originals koja će se pojaviti tokom 2014.

godine.

Mlada muzičarka tako nastavlja krajnje imponzantan niz poznatih koji su sarađivali s Adidasom, kao što su Dejvid Bekam, Džeremi Skot, Kanje Vest.

Sudeći po saradnji zvijezda sa modnim i sportskim brenodvima koje su najavljene ove godine očekuje nas jedna uzbudljiva sportsko-modna godina.

34 ŽENA

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

Greške nakon raskida

IZbJEgNItE MELANhoLIJu

Kako se oraspoložiti nakon otkaza?

Priredila: E.Z.

S

vako se na svoj način nosi s otkazom i razvija strategije pronalaska novog posla, no najvažnije je da ste pritom odmorni i uistinu spremni za nove početke. Nijesu sve lađe potonule, iako je vrijeme krize, prilika iskrsne za svakog ko se trudi, pa makar tražili i posao koji vam ni najmanje ne odgovara. Za novi početak, sve je dobro.

U današnje vrijeme srećni ste ako ste uopšte imali posao bar na godinu dana. Recesija je, kažu, pa je dobijanje otkaza postalo nešto samo po sebi razumljivo. Ovo je vrijeme kad su i najmanje greške dovoljan izgovor da “dobijete nogu”. No, bilo kako bilo, najgora je opcija da počnete očajavati.

Evo nekoliko predloga uz pomoć kojih biste se mogli malo oraspoložiti u slučaju da ste među nesrećnicima koji više nemaju posao. Usput, možda ćete početi i više da vjerujete u sebe.

San i vježba Nije čudno da se u nebrojenim člancima i stručnim tekstovima redovno naglašava važnost kvalitetnog sna i vježbanja. Istina, s minusom na računu i neplaćenim računima malo ko može spavati mirno. No, kukanje vas neće odvesti nigdje, kao ni očajavanje. Pokušajte da se opustite i sagledate situaciju razumno. Ako je potrebno i ako možete, posudite novac od porodice i prijatelja. To što ćete biti depresivni i snuždeni neće vam po-

ćete se bolje, poboljšaćete odnose s ljudima oko vas i tu svakako nećete biti na gubitku.

Urednost Počistite sobu, pospremite stan, promijenite razmještaj namještaja, dovedite garažu u red, bacite nepotrebne predmete. Red u sopstvenom domu omogućiće vam red i u vlastitom umu i životu. Uostalom, ko još želi da gazi po starim prnjama i razglednicama?

Sve dok ste sposobni zaista da se potrudite da počnete ispočetka niste bez nade. Odustajanje i predaja u tom trenutku su najmanje poželjni. Budite zahvalni na onom što imate, a na ljudima koji vas okružuju. I za kraj, pokušajte da shvatite da otkaz nije kraj svijeta. Gledajte na to kao na priliku za novi početak, za pozitivne promjene u životu. Poslovi dolaze i prolaze. Ljudi ostaju. Učinite sve da se dobro osjećate i sjutra će sigurno biti bolje.

ZA RAZMIŠLJANJE

VoLItE sE

Šest razloga za često ljubljenje Poljupci povezuju ljude i čine ih zdravijim i srećnijim. Navodimo šest razloga zašto treba praktikovati češće ljubljenje.

1. Poljupci ublažavaju bolove Smatra se da ljubljenje podstiče lučenje hormona koji može da snizi prag bola. Zaista nije čudno što naš mozak ima neurone koji pomažu da nađemo usne druge osobe u totalnom mraku!

2. Poljupci pomažu da lakše smršamo Ukoliko se često ljubite, možete lako izgubiti suvišne kilograme i ubrzati metabolizam. Tokom samo jednog poljupca sagori se 19 kalorija.

3. Poljupci bude strast Stručnjaci ističu da je regija oko usana erogena zona. Prilikom njenog stimulisanja aktivira se luče-

moći. Vježbajte da izbacite negativnu energiju iz sebe, spavajte i odmorite se. Lakše ćete smisliti izlaz iz novonastale situacije ako ste svježi i odmorni.

Ulažite u sebe Dok tražite posao možda biste mogli malo unaprijediti svoje vještine. Počnite da učite strani jezik, usavršite znanja na računrlu, čitajte knjige, putujte, steknite neka nova iskustva, meditirajte kroz hobije, radite sve što vas opušta i čisti vam um. Na taj ćete način lakše sami odrediti putanju sopstvenog životnog puta i nećete stalno pratiti onu koju vam sam život nameće.

Humanista Dok nemate posao, razmislite o tome da pomognete ljudima oko sebe. Bilo da se radi o košenju trave, vožnji djece u školu, volontiranju i slično tome, nakon malo humanih djela osjeća-

Donosimo pet grešaka koje žene često prave nakon raskida, i koje bi trebalo da izbjegavate.

1. Povratak bivšem Osoba koja vam ranije nije odgovarala, neće vam odgovarati ni sada. Žene se često vraćaju na “poznati teren”, jer nakon raskida ne žele da budu same, čak iako znaju da to nije dobro za njih.

2. Miješate “provod” sa “lošim ponašanjem” Nakon što ste proveli godine u vezi, sada je vrijeme za provod. Želite da vidite svijet, da izlazite, da učestvujete u aktivnostima za koje nijeste imali vremena dok ste bili u vezi. Ali, to nije trenutak da izgubite svoj moralni kompas i da uradite nešto zbog čega ćete se kajati.

3. Povređujete druge jer ste i sami bili povrijeđeni Žene često nakon raskida, posebno ako su one bile te koje su povrijeđene i ostavljene, postaju ogorčene na muški rod, te u namjeri da više nikada ne iskuse tako nešto počnu da povređuju druge.

4. Gubitak posla Bol nakon raskida može da bude veoma iscrpljujući, ali gubitak posla samo će to da pogorša. Ako ste zaista uzrujani, uzmite bolovanje ili godišnji odmor. Ukoliko to nije moguće, saberite se i obavite sve svoje obaveze. Možda će vam biti teško, ali bez posla će vam biti još gore.

5. Finansijski problemi Problemi novčane prirode mogu da budu posljedica ako ste napravili prethodnu grešku, ili ako ste ljubavnu bol odlučili da zamijenite šopingom. U svakom slučaju, to je loša odluka.

Koliko god da ste rastreseni zbog raskida, finansijska situacija uvijek treba da vam bude na umu. (Lepota i zdravlje)

nje hormona koji podstiču seksualnu želju i uzbuđenje.

4. Poljupci nas čine srećnim Ljubljenje izaziva lučenje specifičnih hormona koji stvaraju osjećaj sreće, zadovoljstva i bliskosti.

Takođe, poljupci nas čine otpornijim na negativne situacije.

5. Poljupci sprečavaju nastanak karijesa Prilikom ljubljenja naše žlijezde luče više tečnosti i čiste usnu duplju. Ljubljenje je, dakle, odličan način da sačuvate zdravlje zuba.

6. Poljupci aktiviraju tridesetak mišića Poljubac u obraz aktivira dva mišića lica, dok francuski poljubac ili duboki poljubac aktivira čak tridesetak mišića. Tokom francuskog poljupca naš puls raste do 150 otkucaja u minutu.

Veza bez seksa ili seks bez veze Često se za momke govori da im je samo seks bitan ili, možda, ne samo seks, ali je svakako važniji od većine ostalog. Međutim, ispitivanja pokazuju da to nije tačno - i momci, kao i djevojke, žele ljubav i lijepu vezu, uopšte im nije svejedno s kojom će djevojkom spavati i nerijetko između ljubavi i seksa biraju ljubav. Tu veliki problem pravi društveni pritisak. Iako ih možda u nekom trenutku seks još ne interesuje ili ih cijela stvar plaši, ne smiju to da pokažu pred društvom, već moraju da se predstavljaju kao osvajači i frajeri. Zato će nemali broj momaka da laže da je već imao seksualne odnose ili da su bar daleko otišli u “‘vatanju”. Pritisak umiju da naprave i same djevojke - recimo, ako se momak osjeti nespremno za seks i zbog toga odbije iako mu se devojka dopada, ima djevojaka koje će ga zbog toga nazvati šmokljanom, nikakvim i svima unaokolo ispričati da on nije nikakvo muško, pa će mu se onda svi smijati.

Istina je, ima i momaka kojima je

glavno da se pokažu kao osvajači koji su spavali sa što više devojaka, ali daleko od toga da su svi takvi. U jednoj nedavnoj anketi većina momaka se izjasnila da bi radije bili u lijepoj vezi sa devojkom u koju su zaljubljeni i da u toj vezi nema seksa, nego da imaju seksualne odnose s djevojkom koju ne vole.

Dakle, nije da je samo djevojkama bitno da postoji ljubav u vezi (stereotip, naravno, ima i djevojaka koje će prihvatiti vezu i seksualne odnose bez ljubavi), bitno je i mnogim momcima - a nerijetko je tinejdžerima sasvim u redu da budu i u vezi u kojoj nema seksa, dokle god su s djevojkom koju vole. (krstarica)

ŽENA 35

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

TOLERANCIJA JE KLJUČ

Da li ljutnja zaista boli?

Ako nijeste znali, ključ srećnog i zdravog života leži u opraštanju jer ste na taj način pod manjim stresom i imate manje zdravstvenih problema. Opraštanje je ključ uravnoteženog, srećnog i zdravog života, tvrde psiholozi, navodeći da ljudi koji opraštaju imaju manje zdravstvenih problema, pod puno su manjim stresom, nemaju visok rizik za najteže bolesti i imaju kvalitetniju vezu s partnerom, kolegama i prijateljima.

Ne oprostiti znači uvući se u groznu mješavinu osjećaja, od bijesa preko mržnje, gorčine i ljutnje do straha od povrijeđenosti i poniženosti, a posljedica ovakve mješavine je eksplozivna - veći nivo kortizola i adrenalina u tijelu vode imunosupresiji, slabljenju neuroloških funkcija i pamćenja, kao i povišenom krvnom pritisku.

Stoga, recept za očuvanje zdravlja

je, zapravo, vrlo jednostavan - opraštajte. Kad vam neko stane na nogu, parkira se ispred vas, izvrijeđa vas,

prevari ili pokrade, ma što bilo, vi to oprostite. Ne morate zaboraviti.

Psiholozi tvrde da je opraštanje zapravo kao neki mišić u tijelu koji se može izvježbati, pa ako vam je takvo ponašanje strano, krenite s opraštanjem lakšim stvari, pa lagano podižite prag tolerancije.

Naučno je dokazano da pokazivanje više razumijevanja za osobe koje su vas povrijedile ima povoljan uticaj na zdravlje. Naime, imunološki sistem nije narušen, štoviše, postaje jači jer raste i nivo imunoglobulina A, antitijela koje pomaže u odbrani od infekcija tipa gripe i prehlade, a i rjeđe vas muče glavobolje.

Podjedanko, opraštanje smanjuje hroničnu bol u donjem dijelu leđa, pa se može zaključiti da je opraštanje zapravo sjajna vježba - fizički će vam biti bolje, a psihički ćete postati snažniji. (metro portal)

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „Crnogorska komercijalna banka“ AD Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O PRVOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u posjedovnom listu br. 2493 KO PODGORICA II, označene kao: • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi dvorište, površine 709 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi porodična stambena zgrada, br. zgrade 1, površine 106 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi garaža, br. zgrade 2, površine 15 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, PD1, P, br. zgrade 1, površine 105 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi stambeni prostor, PD2, P1, br. zgrade 1, površine 120 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi stambeni prostor, PD3, potkrovlje-mansarda, br. zgrade 1, površine 120 m2; • katastarska parcela br. 183/2, po kulturi garaža kao dio zgrade, PD1, P, br. zgrade 2, površine 18 m2;

NOVI PODACI

Joga ublažava simptome artritisa Joga može ublažiti fiziološke i psihološke simptome artritisa, otkrivaju nam naučnici iz Velike Britanije. Veliki broj ljudi pati od osteoartritisa, koji najčešće zahvataa koljena, kukove, kičmu i ruke, dok se reumatoidni artritis javlja kod nešto manjeg broja ljudi i češće zahvata ruke, stopala i gležnjeve.

Istraživanje, u kojem su naučnici proučavali rezultate od čak devet prethodnih istraživanja, je pokazalo da joga može ublažiti bolove, jutarnju ukočenost i depresiju, ali i da olakšava fizičku aktivnost. Joga smanjuje nivo stresa, a ne-

ka istraživanja su pokazala da smanjuje i nivo hronične upale u tijelu i ublažava simptome hroničnih bolesti. Otprilike je šest od devet istraživanja pokazalo da joga ima pozitivno djelovanje na fiziološko i psihološko zdravlje osoba, koje pate od artritisa. Naučnici ističu da je važno da se prije praktikovanja joge posavjetujete s ljekarom kako biste se upoznali sa svim rizicima. Takođe, jogu nemojte raditi sami kod kuće, naročito ako ste početnik, već pođite na trening joge koji je prilagođen vašem dobi i zdravstvenom stanju, prenosi Dejli Mejl. (centar zdravlja)

SVOJINA: Keković Ratko, u obimu prava 1/1 Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 2493 KO PODGORICA II, iznosi 406.000,00 eura.

Ukupan preostali dug kreditnog dužnika 7. JANUAR DOO Podgorica, na dan 14.01.2014.godine, po osnovu Ugovora o kreditu br. 950-88-1411 od 25.02.2008.godine, iznosi 359.794,93 €, kao i iznos od 4.060,00 €, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja.

Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 01.02.2014.godine, u prostorijama advokatske kancelarije ,,Filip J. Jovović’’, ul. Serdara Jola Piletića br.7, Podgorica, sa početkom u 09.15 časova.

Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i međunarodnim sporazumima, koja uplate depozit za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene.

Depozit-jemstvo se uplaćuje na žiro-račun CKB AD Podgorica br. 510-0-40, s pozivom na broj partija 290802-depozit za prodaju nepokretnosti, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“.

Prijave se dostavljaju Advokatu Filipu J. Jovoviću, na adresu Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, najkasnije dan prije prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj’’.

VIJAČE U RUKE

Skakanjem pobijedite osjećaj pretjerane gladi Vježbanje koje uključuje vertikalne pokrete tijela, poput preskakanja užeta, može pomoći u svladavanju osjećaja gladi, otkrivaju naučnici iz Japana.

Istraživanja su pokazala da vježbanje kratkotrajno smanjuje apetit, a novo istraživanje pokazuje da je skakanje u tome najuspješnije.

Ovo istraživanja je pokazalo da skakanje smanjuje apetit u većoj mjeri, u odnosu na vožnju bicikla ili trčanje. U istraživanju je

sučestvovalo 15 zdravih muškaraca, prosječne starosti od 24 godine. Oni su svaki dan radili drugu vrstu vježbi, sa danom odmora između izvođenja vježbi. Zanimljivo je da su učesnici izjavili da su manje gladni nakon svih vrsti vježbi. Jedina razlika je ta da su nakon preskakanja užeta postali gladni tek nakon 25 minuta, dok su nakon ostalih aktivnosti postali gladni već nakon najviše 15 minuta. (centar zdravlja)

Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte;

NJEGA ZIMI

Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu potpisanu od strane ovlašćenog lica i ovjerenu pečatom pravnog lica.

Maska od tikve za lice

Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju.

Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene.

Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene.

Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti.

Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene.

Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac.

Uplaćeno jemstvo će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja.

Jemstvo izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu.

Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica

Tikva je povrće koje uspijeva u svim krajevima, a posebno je zahvalno što se može očuvati u svježem stanju duži period. Možda se pitate šta sve možete napraviti od njih.

Bogata cinkom i vitaminima A i C , tikva pomaže pri liječenju i zaštiti kože od slobodnih radikala, tako što lagano otapa mrtve ćelije kože, tako da je idealna za pravljenje domaće maske za lice. Dodatak jajeta pomaže da dobijemo kompaktnost ove maske za lice, a takođe hrani i zateže kožu. Da biste dobili recepte za ove divne domaće maske od bundeve, pročitajte više.

Napravite svoju bazu : Umutiti zajedno oko 1/4 šoljice tikve i jedno jaje.

Za suvu kožu: Dodajte malo meda, koji ne samo da djeluje kao stvar za zadržavanje vlage, već takođe pruža antiseptička svojstva kroz prirodni zaslađivač.

Za masnu kožu: Za agresivnije djelovanje, umiksajte ka-

pljice soka od jabuke ili soka od brusnice.

Primjena: Nanijeti smjesu na lice, pustiti da odstoji 15 do 20 minuta, a zatim isprati.

36 ŽENA

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

PREPORUKA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Kornet torta

SASTOJCI:

1/2 glavice crno g luka 3-4 čena bijelo g luka 1/3 struka praz iluka parče korijena celera malo peršuna nekoliko granči ca brokolija nekoliko granči ca karfiola 2-3 prokelja 1-2 šargarepe malo paškanat a 1 paprika 2 kašike kisjele pavlake 2 kašike brašna jaje so, biber

Losos SASTOJCI:

600 g lososovo g fileta kašičica soka od limuna 1 manja glavica luka 1 čen bijelog lu ka 1 kašika ulja 400 g zamrznu tog spanaća 50 ml pavlake za kuvanje 50 ml maslinov og ulja instant sos za rib u 3 kašika bijelog vina so, biber naribani parm ezan

Krem čorba Povrće dobro operite i skuvajte u slanoj vodi. Skuvano povrće dobro ispasirajte u blenderu i vratite ga u vodu u kojoj se kuvalo. Ostavite da provri, isključite vatru ali ostavite na šporetu, pa umiješajte umućeno jaje, kome ste dodali brašno i pavlaku.

Sve dobro izmiješajte, pa zagrijte (da ne ključa) pred serviranje.

Napomena: Ukoliko vam je čorba pregusta, dodajte vrijuću vodu.

Desert

Losos operite, prosušite, poprskajte sokom od limuna, posolite i pobiberite. Bijeli luk oljuštite, nasjeckajte, propržite na ulju, dodajte spanać pa ga prodinstajte da se otopi. Rernu zagrijte na 200 stepeni. U niski pleh sipajte dinstani spanać i stavite odozgo losos. Prelijte sa 350 ml vode i 50 ml maslinovog ulja pa kuvajte na laganoj vatri 15 minuta. Instant sos razmutite u 150 ml mlake vode i 50 ml pavlake za kuvanje, dodajte 3 kašike vina i kuvajte minut.

Prelijte spanać i ribu, posudu protresite i kuvajte desetak minuta.

Servirajte ribu na tanjir, preko nje spanać i pospite parmezanom.

Umutite bjelanca sa šećerom, dodajte brašno, lješnike, rendanu čokoladu i sjeckane orahe. Sve sjedinite, pa ispecite koru na 180 stepeni. Koru presijecite na pola. Na pari kuvajte žumanca sa šećerom i jajima, zatim dodajte čokoladu i margarin. Ostaviti da se ohladi.

Posebno skuvajte puding od vanile u tri decilitre mlijeka. Ostavite da se ohladi. Puter dobro umutite, dodajte fil sa čokoladom i puding i sve dobro sjedinite. Dodajte četiri kašike mljevenih pečenih lješnika. Umutite šlag. Dodajte kašiku mljevene čokolade i kašiku lješnika. Sve izmiješajte. Ređajte koru, fil, pa šlag, opet koru, pa fil i cijelu tortu obradite sa filom. Pospite lješnicima i rendanom ili topljenom čokoladom.

SASTOJCI:

ZA KORU: 12 bjelanaca 14 kašika šećera 3 kašike brašna 4 kašike mljeve nih prženih lješnika 4 kašike rendan e čokolade 6 kašika sjeckan ih oraha

Salata kao obrok

Izaberite omiljene sastojke i izmiksujte salate kojima ćete započeti dan ili koje mogu da budu ukusan obrok.

SALATA OD TUNJEVINE I PASULJA POTREBNO JE: 2 konzerve pasulja 1 konzerva tunjevine u komadima glavica luka so biber maslinovo ulje čen bijelog luka bosiljak PRIPREMA: Tunjevinu ocijedite i usitnite, a luk oljuštite i isjecite na tanke listiće. U posudu zatim dodajte pasulj, pospite sitno isjeckanim bijelim lukom i listićima bosiljka. Začinite maslinovim uljem, solju i biberom. Ostavite jedan sat da se hladi, pa poslužite.

PILEĆA SALATA POTREBNO JE: 2 pileća prsa 3 šargarepe 2 stabljike celera 2 kašike senfa 5 kašika majoneza so biber PRIPREMA: Pileća prsa skuvajte i ohladite, a onda sitno isjeckajte. Šargarepu i celer takođe sitno isjeckajte. Piletini i povrću dodajte so i biber, onda dodajte senf i majonez i dobro sjedi-

nite. Salatu možete služiti i kao predjelo uz slane krekere ili čips.

SALATA OD MARINIRANIH ŠAMPINJONA POTREBNO JE: 800 g mariniranih šampinjona 400 g šunke 3 jaja 2 pavlake 150 g majoneza so biber PRIPREMA: Sitno isjeckati šunku i kuvana jaja, dodati isjeckane šampinjone, pavlaku i majonez. Začiniti po ukusu.

Salata je vrlo osvježavajuća i može se jesti i kao lagani obrok.

SALATA SA PRAZILUKOM POTREBNO JE: 1 kg sitnog sira 6 jaja 3 struka praziluka 2 dl kisjele pavlake 100 g majoneza so biber PRIPREMA: Sitni sir stavite u posudu. Jaja skuvajte i narendajte preko sira.

Praziluk očistite i sitno isjeckajte, posolite, pa nježno rukama izmiješajte da malo omekša i dodajte u posudu. Zatim dodajte kisjelu pavlaku i majonez. Sve lijepo promiješajte da se dobije ujednačena masa.

Dodajte so i biber po potrebi i stavite u frižider da odstoji do služenja.

Najbolje da je napravite dan ranije.

PRIPREMITE SAMI

Ukusne makarone sa sirom

OMILJENI NAPITAK

Mus sa kafom Vrhunski spoj kremaste poslastice i omiljenog crnog napitka.

Sastojci: 70 g čokolade za kuvanje 4 kašike vruće, jake kafe 3 svježa jajeta 85 g šećera 350 ml slatke pavlake Priprema: Čokoladu za kuvanje izdrobiti u sitne komade i staviti ih u vruću u jaku kafu, pa je pustiti da se otopi na pari, a zatim je malo ohladiti. Jaja razdvojiti. Žumanca i 75 g šećera sipati u činiju i umutiti sa

mikserom. 150 ml pavlake čvrsto umutiti. Zatim dodati u krem ohlađenu mješavinu čoklade i kafe i na kraju umiješati šlag. Čvrsto ulupati bjelanca i pomiješati ih sa kremom od čokolade i kafe. Masu sipati u činiju i hladiti je u frižideru oko tri sata. Zatim iz musa uz pomoć dvije kašike vaditi nokle i po dvije stavljati na tanjiriće. Ostatak pavlake čvrsto umutiti sa preostalim šećerom i time sa strane ukrasiti desert. Mus garnirati bombonama sa ukusom kafe i listićima mente ili nane.

Uz nekoliko trikova vaša omiljena pasta sa sirom može biti zdravija, uz očuvan autentičan ukus. Pasta sa sirom spada u onu vrstu hrane za utjehu uz koju se sa porcijom fenomenalnog ukusa servira i osjećaj krivice zbog ne baš zdravih masti. Evo nekoliko savjeta kojim ćete omiljen obrok sa sirom pretovoriti u pastu punu zdravlja. Koristite tjestenine od cijelog zrna. Jedna od najjednostavniji, a i ipak djelotvornih promjena je izbor zdravije tjestenine. Ako pastu pripremite sa tjesteninom od cijelog zrna dobićete obrok bogatiji vlaknima i drugim zdravim sastojcima, nego što je slučaj sa tjesteninom napravljenom od običnog brašna. Takođe, vaš organizam ćete snabdjeti složenijim ugljenim hifratima, pa će vaše tijelo trošiti više energije da ga razloži. Upotrijebite nemasno mlijeko i sir. Klasične tjestenine sa sirom zahtijevaju punomasno mlijeko i sir. Umjesto toga, koristite sastojke sa manjim procentom masnoća. Dodajte zeleniš. Kako biste povećali nutritivnu vrijednost obroka, dodajte tjesteninama sa sirom spanać, kelj ili blitvu. Zelenim povrćem ćete pasti dodati vitamine, bogat ukus, a na taj način možete i djeci ubaciti ne baš omiljene na-

mirnice u voljeni obrok.

Dodajte povrće. Dodatkom i ostalog povrća ćete tjesteninu obogatiti korisnim sastojcima. Određene namirnice, poput bundeve ili krompira učiniće vašu tjesteninnu pra-

vom nutritivnom bombom fenomenalnog ukusa. Povrće možete dodati isjeckano ili u obliku pirea. Karfiol i brokoli se takođe lijepo uklapaju uz omiljene makarone sa sirom.

(Stvar ukusa)

37

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

IZDAJE SE

P Prodajem kuću u Podgorici Donja Gorica, od 140 m2 na placu od 500 m2. Povoljno!

Tel.067/311-600 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071

Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299

SOBE

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605

Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758708

I

Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537

Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica.

Tel.067/269-777

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

POSLOVNI PROSTOR

Izdajem apartman, Studentska 42. Tel.067/493-306 Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614 Izdajem jednosoban namješten stan, 40m2, u lamelama na Zabjelu. Tel.068/106-577 Iznajmljujem na duži period namješten jednosoban stan (49m2) u Ulici 4. jula. Cijena po dogovoru. Tel. 069/620-333

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566716

1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela "Kostas", istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom.

Novogradnja. Privatna kuća.

Tel.067/355-709

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666966

FORD MONDEO

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole "Pavle Rovinski" ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629

Izdajem namještenu kuću, 42m2, u Zagoriču kod Doma zdravlja. Internet, telefon, klima i parking. Cijena 180 eura.

Tel. 020/270-025

Povoljno prodajem

Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada "Zetagradnje", plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257

Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430

Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno.

Tel.067/563-811

Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767

Potreban magacinski prostor od 1.000 do 1.500m2 u Podgorici ili bližoj okolini. Zvati od 12 do 18 časova. Tel.069/315626 PLACEVI Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

067 24 99 11 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

ČETVRTAK, 16. 1. 2014.

MALI OGLASI

Prodajem ford mondeo 98.g, BD tablice, registrovan godinu, opremljen, očuvan, kao nov. Cijena 1.500 eura.

Tel.069/788-752 USLUGE

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović. Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204

Ivana Đurašević +382 68 222 188

M o le r aj - g le t o v a nje - t a p e t i (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

Top Service - First choice - Best price guarantee

Opuštajuća, prijatna masaža za dame, momak 38 godina, Budva. Tel.069/607-466

www.ekonomik.me

XL AUDIT DOO -

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222 NASTAVA

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Tel. 068 326 549

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

Privatno dajem časove engleskog i italijanskog jezika.

Stari aerodrom.

Tel.069/247-641 POSAO Potreban serviser za mobilne telefone.

Tel.067/912-0490 POLJOPRIVREDA

Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

Prodajem manje stado koza.

Tel.069/288-496

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi.

Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/9112598

Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644494

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica Tel.067/351111

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore.

Povoljno i brzo. Tel.069/020102

APARATI/OPREMA

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

četvrtak, 16. 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi),

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 06:35 07:00 07:20 08:05 08:55 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00 14:45 15:30 15:35 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20

Crtana serija: Musti Crtana serija: Hapeti Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Serija: Okrug Oranž/r Dječija emisija-Mozgalica Tačno 9 Serija: Odbačena/r Serija: Ponor ljubavi/r Film: Fred Mraz/r Tačno 1 Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija :Šešir profesora Koste Vujića/r Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:Odbačena Serija:Okrug Oranž Exkluziv Dječija emisija-Mozgalica Vijesti Prve Serija:Sulejman Veličanstveni Serija

PRVA Tačno 1, 13.00

06.30 09.35 10.00 10.15 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05 14.10 15.30 16.10 16.55 18.00 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r Naučno – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Vijesti Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve/r Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Vijesti Serija: Sulejman Veličanstveni/r Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni U centar Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Zakon i red- odjeljenje za specijalne žrtve

06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 11:00 Ami g show/r 11:50 City 12:00 Bračni sudija/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Serija: Nakuša 16:30 Film: Ko to tamo pjeva 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Paparazzo lov 22:00 Sve za ljubav 23:45 City 00:00 Film: Nepoznata 02:00 Film: Holivudske palme

RTCG 1 Serija: Monk 16.10

06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Mezimica 14:00 Vijesti 14:40 Extra lifestyle 14:50 Serija: Larin izbor 15:35 Serija: Ruža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovačka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:35 Extra lifestyle 20:50 Načisto sa Petrom Komnenićem 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Načisto sa Petrom Komnenićem 00:50 Extra lifestyle

PINK Serija: Sila 20.00

VIJESTI Serija: Internat 22.25

07:00 10:15 10:30 10:45 11:00 12:15 15:15 15:45

08:30 09:00 10:45 11:15 11:45 12:30 13:00 14:00 14:30 15:30 17:30 19:10 20:15

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Specijalna emisija: Isječci iz crnogorske istorije/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 Znakovi pored puta 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Znakovi pored puta/r

ATLAS Forum 20.00

TV PREPORUKA ZLATNI KOMPAS Prva 21.15

Film „Zlatni kompas“ je uzbudljiva fantastična avantura, smještena u alternativni svijet u kojem se ljudske duše prikazuju kao životinje, gdje medvedi ratuju, a cigani i vještice žive u miru. U središtu priče nalazi se Lajra , 12-godišnja djevojčica koja pokušava da spasi prijateljicu koju je otela tajanstvena organizacija pod nazivom Gobleri – a završava se epskom potragom kojom će se spasti njen, već i naš svijet. U filmu „Zlatni kompas“ igraju zvijezde poput Nikol Kidman, Denijela Krejga, Sema Eliota i Iana Mekšejna.

08.30 09.00 10.00 11.00 11.30 12.00 12.50

Serija: Plesna akademija/r Strani dok.program Serija: Hejven/r Stil/r Muzika Vijesti Rukomet(m)-PE:Crna Gora-Hrvatska/r 14.15 Košarka(ž) - ZKMRL: Budućnost - Crvena Zvijezda/r 16.00 Serija: Na obalama Mediterana/r 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Odbojka(m)-LŠ:Budvanska Rivijera-Belogorje 20.00 Muzika 20.30 Rukomet(m) - PE: Danska-Češka 22.15 Serija: Hejven

16:00 16:45 17:00 17:15 18:15 18:45 19:00 21:30 22:00

RTCG 2 Budvanska Rivijera-Belogorje 18.00

Uz jutarnju kafu – uživo Zabava Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Texas Holdem Poker Smiješna Top Lista Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uživo Žestoko Zabava Ekstremno Konzilijum - premijerno Svijet Sporta – premijerno Texas Holdem Poker Goleada/r Mini Fudbal – premijerno

777 Smiješna Top Lista 15.15

20:55 22:10 22:10 23:30 00:00

Aljazeera Lijek iz prirode Zdravo jutro Hrana i vino Farma, prvi dio Nokaut Interfejs Aljazeera Lijek iz prirode Astro num caffe Hrana i vino Mbc dnevnik Plodovi zemlje Farma Interfejs Oglasi Aljazeera Astro num caffe

MBC Astro num caffe 15.30

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 14:20 16:50 18:20 19:30 20:00 21:00 21:35 22:00 00:00

MONTENA Zelena patrola 21.35

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Balkan ekspres 09:55 Gastronomad 10:10 Vesti RTS 10:15 Sasvim prirodno 10:45 Moja lepa Srbija 11:15 Vesti RTS 11:20 Moravske priče 11:50 Velikani 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Evronet 12:35 Novi osvetnici - heroji sutrašnjice 13:50 Gastronomad 14:05 Zlatna ploča: Predrag živković 15:05 Ovo je Srbija 15:55 Bela lađa 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 21:00 Dok. program 22:00 Vesti RTS 22:05 Legenda RTS 2 09:23 Novo groblje u Beogradu 09:50 Političke ideje u Srba 10:05 Datum 10:10 Verski kalendar 11:00 Opšteobrazovni program 12:00 Džulijan Rahlin i gudači Svetog Đorđa 12:30 Beokult 13:00 Trezor 14:00 Priče o rečima 14:12 Muzički bukvar 14:29 Šah 14:46 Novo groblje u Beogradu 15:15 Reli: Dakar serija Argentina - Čile, pregled 15:40 TV lica... Kao sav normalan svet 16:25 Opšteobrazovni program 16:55 Doktor Živago 17:45 Pregled Viner

štediš superlige 17:55 Odbojka - Prvenstvo Srbije 20:00 Umetničko klizanje - Evropsko prvenstvo 22:00 Doktor Živago 22:50 Život i standardi 23:20 Metropolis HRT 1 09:23 Novo groblje u Beogradu 09:50 Političke ideje u Srba 10:05 Datum 10:10 Verski kalendar 10:20 Trag 11:00 Opšteobrazovni program 11:30 U svetu 12:00 Džulijan Rahlin i gudači Svetog Đorđa 12:30 Beokult 13:00 Trezor 14:00 Priče o rečima 14:12 Muzički bukvar 14:29 Šah 14:46 Novo groblje u Beogradu 15:15 Reli: Dakar serija Argentina - Čile, pregled 15:40 TV lica... Kao sav normalan svet 16:25 Opšteobrazovni program 16:55 Doktor Živago 17:45 Pregled Viner štediš superlige 17:55 Odbojka - Prvenstvo Srbije 20:00 Umetničko klizanje - Evropsko prvenstvo 22:00 Doktor Živago 22:50 Život i standardi 23:20 Metropolis HRT 2 09:30 Kokice 09:45 Svaki dan, dobar dan 10:25 Dr. Oz 11:05 U Zagrebu, sa Zagrebom, za Zagreb - Ivica... 12:00 Hotel dvorac Orth 12:45 Okusite Australiju s Lyndey Milan 13:10 Princeza

Svježi u dan Crtani filmovi Putopisi /r.

Anegdota iz života Životinjske lakrdije Crtani film -Mumijevi Tragom prirode Muzički program Auto Shop /r.

Muzički program Životinjske lakrdije/r.

Crtani film /r.

PG Raport Info Zelena patrola Jeta e Kosove em.2 / Produkcija “BIRN” Kosovo Ponoćni Info

DANAS U GRADU 14:40 Glazba, glazba... 14:45 Degrassi: Novi naraštaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Školski sat 17:00 Kokice 17:15 Uređujte nadahnuto 17:40 Kuhajmo zajedno 17:50 Španjolska - Island 19:30 Krtić prikazuje 19:35 Laboratorij na kraju svemira 19:44 Čarobna ploča 20:00 Roditelji i djeca 20:50 DaBar 22:20 Spirala zločina HBO 10:45 Gvozdeni čovek 3 12:55 Događaj godine 14:35 Generacija samaca 15:55 Skubi Du u cirkusu 17:15 Đorđe iz džungle 18:45 Betmen: Povratak mračnog viteza, 1. deo 20:05 Brajton Rok 21:55 Hotel Paradise 22:55 Benši FOX LIFE 10:05 Seks i grad 10:35 Džejmi Oliver: Autom kroz Ameriku 11:25 Sudije za stil 11:50 Sudije za stil 12:15 Poznati s paranormalnim iskustvima 13:05 Kako izgledam? 13:55 Sve što niste znali o ljubavi: Parovi 14:45 Džejmi Oliver: Autom kroz Ameriku 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u Klivlendu 17:00 Ludnica u Klivlendu 17:25 Kako je biti Erika 18:15 Očajne domaćice 19:05 Očajne domaćice 20:00 Bogobojažljive namiguše 20:55 Pozovite babicu 21:50 Pri-

vatna praksa 22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad FOX CRIME 11:50 Pariski forenzičari 12:45 Slučajni partneri 13:40 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 14:30 Otac Braun 15:25 Bostonski advokati 16:15 Pisac i detektiv 17:05 Red i zakon 18:00 Red i zakon 18:55 Red i zakon 19:55 Tihi Svedok 20:55 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 21:50 Detektiv na Floridi 22:45 Bostonski advokati 23:40 Zločinački umovi ARENA SPORT 09:00 Szolnoki - Cibona 11:00 Nantes - Nice 13:00 Cagliari - Juventus 15:00 Lyon - Marseille 17:00 Greatest Club Teams: Nottingham Forest 17:30 Osasuna - Real Madrid 19:30 Pregled ABA lige 20:00 Olimpija - Široki 22:00 New Orleans – Seattle SPORT KLUB 10:45 Best of season 2013 11:15 Conegliano - Omichka 13:00 Napoli Atalanta 15:00 Igtisadchi - Vakifbank 16:45 Top Tennis! 17:15 La liga World 17:45 Trans World Sport 18:45 Žalgiris - Maccabi 20:30 Novogodišnji miks 21:00 Atlanta - Brooklyn 23:00 Max Bet Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh. 15:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na božićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh.

11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00 CNP

Everyman Đilas 20.00