Izdanje 17. januar 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

1,1

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

milion aktivnih SIM kartica ima u Crnoj Gori

PETAK, 17. 1. 2014. BROJ 740/ GODINA III

SVE IZNOVA ● 10

SAZNAJEMO DOK SE IME KANDIDATA ZA BUDUĆEG GRADONAČELNIKA PODGORICE I DALJE DRŽI POD VELOM TAJNE, JEDNO JE SIGURNO

Mugoša nosilac liste DPS

Vujanović nije odobrio Tužilački savjet

FPN ● 8

Jedini kandidat za dekana Saša Knežević

NERIJEŠEN STATUS ● 9

U MUP-u 500 radnika radi na određeno BITKA ZA OSKARA ● 19

Najviše šansi ima ª 12 godina ropstvaº

voz Vlada želi izbjeći subvencije Brzi pregazio žensku osobu

V

lada želi direktan dogovor između ponuđača i EPCG o visini cijene električne energije za Kombinat aluminijuma. Ako ga

ODBOJKA ● 26

BIJELO POLJE ● 10

KAP ● 7

ne postignu, Vlada će imati svoj stav, saopštio je juče ministar ekonomije Vladimir Kavarić. On je poručio da je cilj Vlade da izbjegne subvencije i prispjele ponude oci-

TENIS ● 28

jenio ozbiljnim. Uz to Vlada je preporučila i Glavnom gradu da donese odluku o proglašenju Biznis zone na prostoru KAP-a, Prerade i Kovačnice koja će biti otvorena

ŽENA MILICA MARKOVIĆ ● 23

Budvani junački Vrućina Predlagala pali u noći zasadaddas asd spržila Danijelu da pamćenje Del Potra odloži svadbu

2 AKTUELNO

PETAK, 17. 1. 2014.

DALIBORKA ULJAREVIĆ ODGOVARA

EDITORIJAL

Fabrikuju laži jer im smeta kritika oponenata režima ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik

TRI LIJEPE

Biće izbora, neće biti promjena. Stigli računi, duplo uvećani. Jedan namet je ukinut, ostali nijesu. A biće i da se smisli, nemojte ništa da se sjekirate.

Onda, zakon može da bude završen, ali je sprovođenje malo nezgodno, oko toga bi morali još da se dogovarimo. Koalicija je viđena za raspad, ali malo sjutra. Druga koalicija je viđena za sastav, iako se stiče utisak da nikad nije ni bila rastavljena. Začarani krug. Mada izgleda kao magistrala, prava kao strijela. Sa jednom putanjom, za samo jedno odredište. Tri lijepe.

Nego, pustimo sad to, baš kad sam htio da se raspitam o tom začaranom krugu, naletim na tekst iz hrvatske štampe. Prema svemu sročenom izgledao je kao da ga je napisao neki fin čovjek, a i lijepo je u svom članku naveo da to sa tim začaranim krugom ima veze sa dugo građenim uvjerenjem, neutemeljenom nadom i iluzijom, te izlaskom iz kruga koji bi predstavljao nezamislivu promjenu.

Nakon toga, nije bilo razloga za dalje raspitivanje. Jer, sve navedeno je bilo veoma poznato. Sve smo to već imali kod nas, okusili na svojoj koži, nema tu ništa nejasno. Uostalom, pričamo o Balkanu, zar ne? Čak, ne zna se čega smo više imali. I sve tri stavke su sasvim lijepo formulisane.

O dobro izgrađenom uvjerenju da je sadašnja izvršna vlast najbolja na svijet i u Beograd, uvjeravani smo već decenijama. O tome, znamo sve napamet. To gradivo smo obnavljali toliko puta da smo spremni za prozivku, u po’ dana u po’ noći. Realno, doktori nauka.

Sljedeće, druga lijepa, neutemeljene nade i iluzije. Možda, zaista, postoji neko ko je i sakupljao to štivo koje nam je nuđeno svih ovih godina, a sada samo jednu pretužnu priču, doduše satkanu od ironije i sarkazma koji, ako ćemo pošteno, kao humor i nijesu lako svarljivi. No, kako u svijetu smijeha i podsmijeha važe za sam vrh ledenog brijega, recimo da bismo mogli svemu bar kiselo da se nasmijemo.

Na kraju, ostaje najljepša od sve tri, izbor izlaska iz tog začaranog kruga koji se nameće kao nezamisliva promjena. Doduše, sada već prilično oštećeni i pokradeni, zaluđeni i sluđeni. Jer, mi smo se poodavno, bar zvanično, rastali sa politikom sa početka devedesetih. Braća Srbi su to uradili tek nešto kasnije. Pa? Je li nam sada svima zajedno, dok ovako odvojeno tumaramo raznim putevima, nešto bolje zbog toga? Da nijesmo, slučajno, iskočili neđe sa te trase lopovluka i nasilja, pa samo nijesmo dobro obaviješteni?

Kompas važi za sve. Sa sve izgubljenim i snađenim slučajevima, nepopravljivim greškama, ruralnim područjem i smetnjama na vezi.

Pravac - tri lijepe.

Meteo 07:08 16:38

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More umjereno talasasto, poslije podne i naveče talasasto do jače talasasto.

Vjetar, umjeren do jak poslije podne i naveče na udare i vrlo jak olujne jačine.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 16 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Naoblačenje, krajem dana i tokom noći mjestimično sa kišom. Tokom dana očekuje se jačanje južnog vjetra krajem dana i tokom noći jak lokalno na udare i vrlo jak.

Danas

Sjutra

min oC max oC

4 6 8 8 7 2 -3 -5 -2 0

SJUTRA

15 17 18 17 16 11 10 7 12 13

min oC max oC

10 12 14 13 12 8 4 3 6 7

14 15 16 15 15 12 9 6 11 12

Pretežno oblačno sa kišom i jakim južnim vjetrom.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kazala je da je napravljen pokušaj da se isfabrikuje afera u kojoj bi se javno sudilo i presudilo njoj i CGO-u po principu “riječ, slika, neprijatelj”.

Ona je, reagujući na tekst Pobjede u kojem stoji da je ona pomagala Vijesti tako što je stipendirala urednike ovog lista, te da je u jednog od njih - Nedeljka Rudovića, od 2008. do 2011. godine uložila 4.500 eura, kazala da Pobjeda već više od godinu dana u saradnji sa osobom iz Tužilaštva pokušava da isfabrikuje aferu.

Taj dnevni list u tekstu tvrdi da su imali uvid u dokumentaciju koji pokazuju da je Uljarević izbjegla da izmiri obaveze prema državi po nekoliko osnova ugovora o radu, stipendija i službenih putovanja.

Uljarević je kazala da je CGO jedan od rijetkih pravnih subjekata koji poreze i doprinose kontinuirano uplaćuje na mjesečnom nivou.

Ona je podsjetila da je Tužilaštvo prije više od godinu po osnovu anonimne, a, kako tvrdi, neutemeljene prijave kontaktiralo ovu NVO radi prikupljanja informacija o njenom radu.

“CGO je na sve zahtjeve Tužilaštva u potpunosti odgovorio u iznimno kratkom roku, uz punu kooperativnost i odluku da o preduzetim mjerama koje smo i tada doživjeli kao jasan vid instrumentalizacije dijela Tužilaštva od strane onih kojima naše kritičko promišljanje smeta ne obavještavamo medije u cilju omogućavanja ljudima iz Tužilaštva da bez bilo kakvog pritiska s

naše strane rade svoj posao. Naravno, o tome smo interno uredno informisali sve svoje donatore i partnere”, istakla je ona.

Izvršna direktorica CGO-a smatra da se ovakvim Pobjedinim optužbama pokušava fabrikovati afera u kojoj se javno sudi i presuđuje njoj i organizaciji koju vodi.

“Nakon više od godinu dana očigledno jalovog posla, po našim saznanjima, upravo osoba iz Tužilaštva u saradnji sa formalnim i neformalnim urednicima onih medija koji inače imaju neprijateljski stav prema najprepoznatljivim oponentima režima, napravljen je pokušaj da se fabrikuje afera u kojoj se javno sudi i presuđuje CGOu i Daliborki Uljarević po principu “riječ, slika, neprijatelj”, naglasila je Uljarević.

Ona je dodala da je osoba iz Tu-

žilaštva očigledno bila ključna logistika za konstrukcije koje se inicijalno pojavljuju u Pobjedi, “a i sama svjesna da u radu CGO-a nema nezakonitosti”.

“Naprotiv, CGO je jedan od rijetkih pravnih subjekata koji kontinuirano poreze i doprinose uplaćuje na mjesečnom nivou, u potpunosti u skladu sa zakonima a cifra koja ide u budžet države Crne Gore je na našu radost izuzetno velika, sa stalnim rastom”, istakla je Uljarević.

Rad CGO-a, napominje ona, u kontinuitetu kontrolišu nadležni inspekcijski organi, prvenstveno Poreske inspekcije i Inspekcije rada, kao i strane eksterne revizorske kuće za konkretne projekte koje je CGO realizovao.

“Ti nalazi u konačnici jasno potvrđuju zakonitost našeg rada”, zaključila je Uljarević.

KRAĐA

Traže lopove Frojdovog pepela Agencija AP je prenijela da londonska policija juri za lopovima koji su pokušali da ukradu pepeo psihoanalitičara Sigmunda Frojda iz krematorijuma u Londonu.

Policija je saopštila da je 2.300 godina stara grčka urna u kojoj se nalaze ostaci Frojda i njegove supruge Marte teško oštećena prilikom upada 31. decembra ili 1. januara u krematorijum “Golders Grin”.

Detektiv Danijel Kendler okarakterisao je pokušaj te krađe kao gnusan čin.

“Otac psihoanalize” preselio se 1938. godine u Veliku Britaniju iz Austrije koja je tada bila pod kontrolom nacista i umro je septembra 1939. godine u Londonu.

Krematorijum je objavio da je urna premještena na sigurno mesto i da se razmatra problem bezbjednosti.

Za londonski krematorijum vezuju se sahrane mnogih britanskih poznatih ličnosti, među kojima je autor romana “Drakula” Bram Stoker, komičar Piter Selers i pjevačica Ejmi Vajnhaus.

Otac psihoanalize; Sigmund Frojd

FRANCUSKA

Rekordno iseljenje Roma U Francuskoj je 2013. godine prisilno iseljeno rekordnih 19.380 romskih imigranata, dvostruko više nego godinu ranije, navele su dvije organizacije za ljudska prava u objavljenom zajedničkom izveštaju, prenose E-novine.

“Poređenja radi, vlasti su 2012. prisilno iselile 9.404 Roma, a 2011. godine 8.455”, tvrde Liga za ljudska prava (LHD) i Evropski centar za prava Roma (ERRC), prenosi AFP. “Prisilna iseljenja nastavljena su skoro svuda bez alternativnih rješenja za smeštaj ili socijalne pomoći”, piše u izvještaju.

U njemu je, takođe, istaknuto da se vladina politika koja nalaže procjene socijalnog položaja prije iseljenja “rijetko primjenjuje”.

Francuska se našla na meti kritika organizacija za ljudska prava zbog neprijateljske atmosfere prema romskoj zajednici, naročito kada je ministar unutrašnjih poslova Manuel Vals izjavio da je malo Roma kojima je u bilo kakvom intere-

su da se nastane u Francuskoj i da treba da se vrate u zemlje iz kojih su došli.

Procjenjuje se da u prihvatilištima u predgrađima francuskih gradova živi 20.000 Roma koji su uglavnom emigrirali iz Bugarske ili Rumunije.

“Ova politika odbacivanja je neefiksana, skupa i bespotrebna, budu-

ći da se ništa nije promijenilo poslije ovih iseljenja. Romi i dalje žive u Francuskoj u naseljima koja su još malo obnovili, ali njihova situacija je sve neizvjesnija. Sve češća iseljenja utiru put za izražavanje ekstremizma i rasizma prema Romima”, kaže predsednik LDH Pjer Tartakovski.

AKTUELNO 3

PETAK, 17. 1. 2014.

Mart možda spasi sezonu TURIZAM

Ivana Cimbaljević

M

inistarstvo finansija i Poreska uprava planiraju da odlože plaćanje poreza turističkim kompanijama čime bi se ublažile posledice propale zimske turističke sezone. Vlada, osim toga, planira da osnuje Fond od 60.000 eura kojim bi se finansirale manifestacije u februaru i martu.

Ministarstvo finansija i Poreska uprava odložiće do septembra plaćanje poreza turističkim kompanijama čije poslovanje zavisi od funkcinisanja skijališta, zbog lošeg početka zimske sezone. Takođe, kako bi se ublažili problemi u odvijanju zimske turističke sezone na sjeveru Crne Gore, na sjednici Vlade juče je odlučeno da se formira zajednički fond od 60.000 eura koji će biti korišten za podršku manifestacijama tokom februara i marta, intenzivnu kampanju za promociju ponude zimskih centara i subvenicije za organizovanje besplatnog prevoza u ovom periodu.

Ministar održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenović objasnio je da se situacija da snijega nema skoro do kraja januara ne dešava

često. On je naveo da je ovo prvi put od kad su otvoreni ski-liftovi u Crnoj Gori da nijesu prevezli nijednog skijaša do sredine ili kraja januara.

“Zbog takve situacije na skijalištima u januaru biće zabilježen pad i to ne samo u Crnoj Gori već i u drugim svjetskim turističkim destinacijama. Mi ćemo na ovaj način pokušati da u martu i kada ima snijega, ljudi nemaju naviku da koriste te prostore, da taj mjesec obezbijedi da se nadomjesti ono što je izgubljeno u januaru”, kazao je Gvozdenović.

Kako bi pomogla privrednika se sjevera, Vlada je predložila da Ministarstvo finansija u saradnji sa Ministarsvom održivog razvoja i turizma razmotri i mogućnost uvođenje stoprocentnog povraćaja ak-

Skijanje ove godine izostalo; Ski-centar Kolašin ciza na nabavku mineralnih ulja i dizel goriva za korišćenje mehanizacije koja služi za uređenje i održavanje ski-staza i ostalih pratećih elemenata.

Prema riječima Gvozdenovića i Investiciono-razvojni fond će for-

dIvljAč

Golijani ogorčeni pokoljem Grupa mještana nikšićke seoske mjesne zajednice Golija, na čijoj teritoriji su nedavno pronađene ubijene srne, okupila se juče u selu Javljen i zatražila od policije, tužilaštva i lovačkog saveza da ispitaju posljednje nedjelo lovokradica i zaustave masakr divljači u tom kraju.

Golijani su istakli da su ogorčeni ne samo zvjerskim pokoljem srna, već i iskazanim sumnjama čelnika lovačkog društva i saveza da je pobijena divljač navodno uvezena i podmetnuta iz Slovenije ili Vojvodine.

Predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Golija Dragutin Manojlović kazao je da mještani uzalud godinama ukazuju na divljanje krivolovaca.

“Ogorčeni smo, ne samo onim što se desilo, već i izjavama pojedinih zvaničnika koji ovih dana pričaju da se radi o nekoj namještaljci ili podmetanju. To nam pomalo liči na ruganje i tvrdim da niko od nas nije učestvovao u ubijanju i klanju srna, niti u navodnoj podmetačini”, rekao je Manojlović.

Prema njegovim riječima, nije tajna da se srne i zaštićena divljač na Goliji ubijaju godinama, zbog čega niko nije ozbiljnije kažnjen.

“Mještani Golije godinama traže da osnuju svoje društvo, jer je lovačka organizacija iz Nikšića pokazala nesposobnost da gazduje ovim lovištem”, rekao je Manojlović. Šef Mjesne kancelarije Krstac

Veselin Vujačić kazao je da je u posljednjih deset do 15 godina bio veoma izražen priraštaj srna na području Golije i da je samo trebalo spriječiti bespravno izlovljavanje plemenite divljači.

“Mještani trpe prave torture, jer se u Goliji puca kao da je ratno stanje, i to uglavnom, kako nam se čini, iz automata. Preživljavamo stresove, a i stoka se razbježi od rafala. Uzalud smo se još od 2007. godine obraćali tadašnjim ministrima poljoprivrede Milutinu Simoviću i Tarzanu Miloševi-

ću, premijeru Igoru Lukšiću, opštini, Lovačkom savezu i Lovačkom društvu iz Nikšića”, ukazao je Vujačić.

On je predložio da se na deset godina zabrani i oduzme lovište u Goliji kako bi se stalo, kako je rekao, na kraj divljanju po tom kraju.

Lovac iz Golije Dragan Todorović kazao je da je krajnje vrijeme da se zaustavi krivolov na toj teritoriji, čiju površinu oko 220 kvadratnih kilometara, obezbjeđuje samo jedan lovočuvar.

noćno i nordijsko skijanje. Vlada je spremna da učestvuje u subvencioniranju kamate kako bi ti projekti bili isplativi, ali tu je i odgovornost preduzetnika koji mora da aplicira i da prezentuje predloge”, poručio je Gvozdenović.

MIšljenje Sl

SNP ne prihvata koaliciju sa DF Srpska lista (SL) pozvala je Socijalističku narodnu partiju (SNP) da zanemari nesporazume koji nemaju veze sa interesima građana Berana i povuku, kako su naveli, konkretne poteze u cilju rušenja Demokratske partije socijalista (DPS).

Iz SL su kazali da ne vjeruju da će Glavni odbor SNP-a verifikovati koaliciju te stranke sa Demokratskim frontom (DF) u Beranama, jer bi to, između ostalog, značilo i potvrđivanje zakulisnog saveza sa Rankom Krivokapićem kome Goran Danilović i Nebojša Medojević svakodnevno nude nezasluženo mjesto lidera opozicije.

“Zato čekamo odluku Glavnog odbora SNP-a koji, po Statutu te partije, daje saglasnost povodom koalicionih nastupa, uključujući i lokalni nivo. Nama je, prije svega, interesantno da li će najviši organ SNP-a, sa propisanom većinom, potvrditi koaliciju sa onima koji mjesecima, na krajnje prizeman način, optužuju SNP za šurovanje sa DPS-om”, stoji u saopštenju SL. Kako navode iz te partije, verifi-

Predsjednik SL, Dobrilo Dedeić kacija koalicije sa partijom čiji su suštinski lideri Nebojša Medojević i Goran Danilović značila bi, kako smatraju, da je SNP spreman na postizbornu saradnju i sa Socijaldemokratskom partijom (SDP) što bi članstvo te partije koje se borilo za Jugoslaviju teško prihvatilo.

“U SL i dalje vjerujemo da se vlast ne može rušiti sa onima koji su glasali za Ustav, sa SDP-om koji je čelična pesnica tzv. Crnogorske pravoslavne crkve, niti sa političkim konvertitima koji su ugasili Srpsku narodnu stranku po zadatku DPS-a”, ocijenili su iz SL.

TURSkoM polIcAjcU

Prijeti mu otkaz i zatvorska kazna

Golijani traže reakciju od institucija

kAo po obIčAjU

DPS obećava veću zaposlenost Demokratska partija socijalista (DPS) obećava da će, ako pobijedi na lokalnim izborima u Ulcinju, zaposliti mlade ljude, razviti turizam, poljoprivredu, donijeti detaljni urbanistički plan - jednom riječju učiniti sve da Ulcinj bude uzor svima.

“Nalazimo se pred veoma važnim izborima. Imamo šansu da Ulcinj učinimo ljepšim gradom i da svima omogućimo veći kvalitet života. Ovi izbori mogu definisati budućnost našeg grada. DPS nudi

mirati posebnu liniju koja je vezana za podsticaj projekata koji bi trebalo da utiču na još bolje korišćenje prirodnih resursa na sjeveru.

“Fond treba da formira posebnu liniju za finansiranje klizališta, topova za vještački snijeg, staza za

najbolji program, najbolja rješenja i najbolje stručnjake. Naša vizija je da Ulcinj bude grad u koji se dolazi i iz koga mladi ne odlaze, grad koji će ići naprijed u svim sferama društvenog zivota”, ističu u DPS-u.

Prema njihovim riječima, cilj programa je zaštita interesa građana, jačanje društvenog i ekonomskog povjerenja, obezbjeđivanje uslova za višu stopu privrednog rasta.

“Ulcinj mora biti uzor svima. Naši prirodni resursi su nam na do-

hvat ruke, zato sada imamo šansu da ih iskoristimo kao što su to radile opštine Bar, Budva, Tivat, Kotor.

Isti stepen razvoja možemo postići i mi u Ulcinju, uz planirane projekte i valorizaciju ljudskih i prirodnih resursa. Vrijeme je da i mi počnemo funksionisati kao prava lokalna samouprava u interesu građana i koristeći sve naše resurse radimo na razvoju Ulcinja”, naglašavaju u ovoj partiji.

Kako su dodali, njihov prioritet je zapošljavanje mladih.

Turski tužioci podigli su optužnicu protiv policajca sa mogućom kaznom do tri godine zatvora zbog slučaja prskanja suzavcem demonstrantkinje koja je postala poznata kao “žena u crveno”.

Fatih Zengin je optužen za upotrebu prekomjerne sile protiv Cejde Sungur, koja je stajala malo dalje, ne ispoljivši ikakav vid agresivnosti prema policiji.

Ona je postala simbol antivladinih protesta prošlog ljeta pošto je slika postala hit na internetu.

Najmanje šest ljudi je poginulo, a na hiljade je povrijeđeno u vladinom obračunu sa demonstrantima.

Tužioci žele da Zengin bude otpušten iz policije i da se osudi na zatvorsku kaznu na osnovu toga što nije izdao upozorenje prije napada,

prenosi turska novinska agencija.

Protesti su počeli kao mirne demonstracije protiv planova za izgradnju u istanbulskom Gezi parku - jednom od posljednjih zelenih površina u gradu.

Međutim, oni su eskalirali u do sada neviđenu demonstraciju prkosa protiv premijera Redžepa Tajipa Erdogana i njegove vlade nakon trapave operacije policije da očisti centar protesta.

Sungur, studentkinja na Tehničkom univerzitetu u Istanbulu, koji je nosila crvenu haljinu, otišla je da se pridruži protestima ali se u jednom momentu našla ispred kordona policije.

Jedan od njih je prišao i bez upozorenja ispalio suzavac prema njoj, ostavljajući je bez daha.

4 POLITIKA

petak, 17. 1. 2014.

umjesto u srcu

Bečić: vlast Crnu Goru nosi u džepu Ljubav DPS-a i SDP-a prema Crnoj Gori mnogo je koštala građane Crne Gore. Brojni pojedinci su navodnu ljubav prema Crnoj Gori nosili u džepu, a mnogo manje u srcu, smatra portparol SNP Aleksa Bečić. Posljednjih dana sve je učestalija priča oko formiranja “državotvornog bloka” u Crnoj Gori. Prema najavama, dio bloka činili bi Pozitivna, SDP, Forum 2010. SNP još niko nije uključio u cijelu priču, potvrdio je Bečić.

“Oni koji se pominju kao konstituenti državotvornog bloka daju različite komentare o tome šta morate podržavati da bi bili dio bloka, tako da sa strane komentarisanja, SNP ima brojne dileme, iako nas niko nije zvao”, kazao je Bečić.

Potpredsjednik SDP Raško Konjević nedavno je kazao da konsti-

tuenti “državotvornog bloka” moraju podržavati ulazak Crne Gore u EU i NATO, kao i to da su podržavali nezavisnost Crne Gore. S druge strane, predsjednik Foruma 2010 Žarko Rakčević je kazao da ništa od onoga što je naveo Konjević ne mora biti prepreka ulaska u blok.

“Vještačkih podjela koje nam nude DPS i SDP je bilo i previše, tako da mi smatramo da se treba okrenuti borbi protiv kriminala i korupcije i pomoći obespravljenim radnicima koji su postali žrtve propalih privatizacija od strane države. Imamo veliki broj obespravljenih građana, dok s druge strane imamo mali broj ljudi koji su članovi u tim partijama i koji su bliski kriminalnim krugovima i oni su se za ovo vrijeme enormno obogatili”, jasan je Bečić.

On napominje da su problem sa kojim se suočava Crna Gora mladi ljudi i njihova neizvjesna budućnost.

“Imamo situaciju da 90 odsto mla-

dih ljudi gleda sa strane sva dešavanja, dok 10 odsto “maminih i tatinih” sinova dokazuje silu u diskotekama i tamo gdje ne treba. To nije prava Crna Gora. Takođe, niko mi nije odgo-

vorio na pitanje koliko je od pet hiljada mladih visokoškolaca koji su odradili pripravnički staž u prošloj godini zasnovalo radni odnos kod tih istih poslodavaca”, ističe Bečić. A.O.

BoŠNjAČKA strANKA

Bošnjaci nijesu manjina, već brojčano manji narod Bošnjačka stranka smatra da Bošnjaci u Crnoj Gori nijesu nacionalna manjina već brojčano manji narod, tako da su poruke koje stižu od Bošnjačko-demokratske zajednice da treba promijeniti Ustav, gdje bi Bošnjaci imali status autohtonog naroda, pokušaj prikupljanja političkih poena, saopšteno je iz Bošnjačke stranke.

“Ne vidim potrebu da se potencira to pitanje, jer mi nikad nijesmo kazali da smo nacionalna manjina, već brojčano manji narod u Crnoj Gori. Osim toga, moram reći da sve ono što posljednjih dana čujemo od predstavnika BDZ, sve se to već nalazi u izbornom programu Bošnjačke stranke. To pokazuje da oni nemaju ozbiljnih tema za bavljenje politikom, pa uzi-

IstrAžIvANje cdt-A

maju ono za šta se mi već odavno zalažemo. Najbolji prmjer svega je prekogranična regija Sandžak. Ta ideja je ukorijenjena u program BS, a osim toga nesporno je naše zalaganje za vraćanje statusa opština Petnjici i Gusinju. Vidimo da BDZ sada to koristi kao svoje teze”, kaže u izjavi za Dnevne novine poslanik BS Almer Kalač.

BDZ, partija koja je osnovana u oktobru prošle godine, a koja se povezuje sa muftijom sandžačkim Muamerom Zukorlićem u svom programu kao prioritet ističe uspostavljane Sandžaka kao prekogranične evropske regije i zahtijeva da se ispuni potpisani sporazum iz 2006. godine koji su potpisali Demokratska partija socijalista i Bošnjačka stranka. Partija na čijem je

čelu bivši potpredsjednik BS Hazbija Kalač najavila je i zahtjev za promjenu Ustava u dijelu trenutnog statusa Bošnjaka kao nacionalne manjine.

“Mi smo autohton na rod na ovim prostorima i imamo puno pravo na ustavnu konstitutivnost”, sapšteno je iz BDZ. Kalač vjeruje da građani prepoznaju ko je uistinu predstavnik Bošnjaka.

“Siguran sam da su građani prepoznali ko se stvarno zalaže za interese Bošnjaka, a jedva čekam izbore pa da se izmjerimo. Realan pokazatelj je i to što nijedan član Bošnjačke stranke nije pristupio BDZ, a vjerujem da neće ni u budućnosti”, kazao je Almer Kalač.

A.O.

mANs uPoZorIo

Vlada usvojila trećinu zakona Nejasni zakoni doveli do ª Snimkaº Državne institucije od jula do decembra prošle godine, nijesu ispunile skoro dvije trećine obaveza koje se odnose na usvajanje zakona, a koje su predviđene Akcionim planom za pregovaračko poglavlje 23.

Vlada je krajem juna usvojila Akcioni plan za pregovaračka poglavlja 23 kako bi u procesu pregovora sa Evropskom unijom unaprijedila oblast vladavine prava.

Istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT), kako prenosi portal te organizacije, pokazalo je da su institucije od jula do decembra 2013. godine usvojile samo šest zakona. Iako je to Akcionim planom utvrđeno, prošle godine nijesu usvojeni najvažniji zakoni iz oblasti borbe protiv korupcije.

Analiza CDT-a pokazuju da od septembra do decembra nije usvojen zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lobiranju koji bi trebalo da sadrži jasne procedure lobiranja uključujući i obaveze vođenja javnog registra lobista.

Nije usvojen ni Zakon o sprečavanju sukoba interesa, Zakon o opštem upravnom postupku ni Zakon o javnim nabavkama.

Takođe, nije usvojen ni jedan od najvažnijih antikoruptivnih zakona Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Iz oblasti ljudskih prava nije usvojen Zakon o zabrani diskriminacije, kao ni Zakon o zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore koji je u skupštinskoj proceduri.

U decembru nije usvojeni ni Zakon o izvršenju kazni zatvora, kao ni Zakon o izvršenju alternativnih sank-

cija, ali je predlog tog zakona utvrđen na sjednici Vlade.

Tokom prošle godine nijesu usvojeni ni planirani Etički kodeks poslanika, ni Zakon o visokom obrazovanju.

Iz CDT-a podsjećaju da je Skupština u julu usvojila izmjene Ustava u dijelu odredbi koje uređuju pravosuđe u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije, dok je u u julu i septembru, po planu, izmjenjen Krivični zakonik. Na kraju godine utvrđen je nacrt Zakona o Agenciji za antikorupciju i usvojen Zakon o socijalnom stanovanju, dok je u septembru 2013. usvojen i planirani Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata.

Istraživački tim je posebno anali-

zirao dio obaveza koje se tiču poboljšanja saradnje nevladinih organizacija (NVO) i Vlade.

U tom dijelu usvojena je samo Strategija razvoja NVO sektora u Crnoj Gori, ali nijesu ključni dokumenti: Uredba o sastavu, kriterijumima za izbor i postupku predlaganja članova komisije za raspodjelu sredstava NVO, Uredba o bližim kriterijumima za ocjenu projekata, odnosno programa NVO i Obrazovanje Komisije za raspodjelu sredstava za programe i projekte NVO. Vlade je ovako propustila priliku da konačno riješi problem netransparentnog sistema raspodjele i trošenja novca NVO-a koji se izdvaja iz državnog budžeta.

J.Đ.

Zakonodavci kaskaju za zacrtanim planovima

Odluka Skupštine da nastavi sa radom na izmjeni seta zakona koji se tiču izbornog procesa, koji je do sada radila Radna grupa za izgrađivanje povjerenja u izborni proces, predstavlja korak naprijed ka stvaranju uslova da se budući izbori održe u zakonitim i fer uslovima i da sve političke partije pred birače idu sa jednakim šansama, ocijenjeno je iz MANS-a.

“Ipak, iz najava koje su se iz parlamenta mogle čuti nakon jučerašnjeg sastanka na kolegijumu predsjednika Skupštine, postoji opravdana bojazan da se planirani posao neće završiti na adekvatan način, odnosno da predstavnici političkih partija neće moći da se dogovore oko Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o biračkim spiskovima jer su ovi zakoni i do sada izazivali velike političke nesuglasice”, saopštio je direktor Monitoring programa Vuk Maraš.

Bez obzira na ishod dogovora oko ovih zakona, smatra Maraš, ključni zakon koji već sada ima podršku većine članova parlamenta jeste Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih partija, i on bi morao biti usvojen prije velikih lokalnih izbora, koji će biti održani na proljeće ove godine.

“Nedorečenosti u Zakonu o finansiranju političkih partija omogućile su da se dogodi i afera “Snimak” kao i brojne druge afere koje su pokazale da se državni novac

i zapošljavanje u javnom sektoru zloupotrebljavaju kako bi partija na vlasti kupovala glasove za potrebe svoje liste ili kandidata, a da niko zbog toga do sada nije sankcionisan na bilo koji način”, naveo je Maraš.

Održavanje situacije u kojoj, smatra on, ne postoje nadležnosti i mehanizmi da Državna izborna komisija istražuje zloupotrebe državnog novca i procesa zapošljavanja tokom izborne kampanje i da kazni odgovorne, predstavlja otvoren poziv partiji na vlasti da nastavi sa zloupotrebama iz afere “Snimak” i kupovinom glasova na različite načine.

“U suprotnom, postavlja se pitanje svrhe izlaska ostalih političkih partija na lokalne izbore ukoliko DPS-u i dalje bude omogućeno da koristi državne resurse i aparat za kupovinu glasova u izbornom procesu”, istakao je Maraš.

J.Đ.

POLITIKA 5

PETAK, 17. 1. 2014.

PODGORICA

Mugoša nosilac liste DPS-a Nemanja Lacman

A

ktuelni gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša ponovo će biti imenovan za nosioca liste Demokratske partije socijalista na lokalnim izborima u Podgorici, saznaju Dnevne novine. Ukoliko DPS formira vlast nakon lokalnih izbora u glavnom gradu, Mugoša bi ostao na mjestu gradonačelnika, koje sebično čuva već skoro 14 godina. Prema saznanjima DN, veliku podršku za nosioca liste imala je i Daliborka Pejović, ali zbog umiješanosti u aferu Snimak mogućnost da Podgorica dobije prvog ženskog gradonačelnika je pala u vodu.

Od spekulacija da bi novi nosilac liste Demokratske partije socijalista na lokalnim izborima u Podgorici mogao biti ministar prosvjete Slavoljub Migo Stijepović ili poslanica te partije Daliborka Pejović neće biti ništa.

Prema saznanjima Dnevnih novina novi-stari nosilac izborne liste u glavnom gradu biće sadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša.

Pored Mugoše, veliki broj članova DPS-a predlagao je i poslanicu Daliborku Pejović kao nosioca liste koja bi ukoliko Demokratska partija socijalista formira vlast, postala prva žena gradonačelnik.

Ipak, kako saznaju DN, to se neće dogoditi jer je poslanica Pejović saslušavana zbog umiješanosti u aferu Snimak.

Zvanična potvrda DPS-a da je Mugoša postavljen na čelo izborne liste u Podgorici ne bi trebalo da bude iznenađenje već nešto što je trebalo i očekivati, kazao je za DN politički analitičar Srđan Vukadinović.

“Za očekivati je prijedlog centrale i članstva DPS da kao kandidat za novog-starog gradonačelnika Podgorice bude predložen Miomir Mugoša. I pored toga što su neke partije najavljivale da

su ključevi Podgorice kod njih, da će oni odlučivati ko će biti gradonačelnik dokazuje se da to i nije baš tako. DPS-ov koncept za ulazak srpskih partija u vlast znatno povećava šanse da i dalje bude vladajuća partija u glavnom gradu Crne Gore, a samim tim i da iz te partije bude izabran gradonačelnik, što bi bilo i logično”, rekao je Vukadinović.

Prema riječima Vukadinovića, ljudi u Crnoj Gori i u zemljama regiona su skloni da stalno traže promjene ne pitajući za ostvarene rezultate.

“Jednostavno je pravilo da tim koji pobjeđuje ne treba se mijenjati i sa novim eksperimentisati. Miomir Mugoša je neko ko ima višegodišnje iskustvo koje je jako bitno da bi se napravili neki rezultati. To što njega neko voli ili ne voli, to je njihova lična stvar, ali to ne treba da ima dodirnih tačaka sa rezultatima koje je čovjek postigao u glavnom gradu”, objasnio je Vukadinović.

Ipak, kako tvrdi Vukadinović, moguće je da mnogima smeta što je Mugoša kao političar u nekim slučajevima netaktičan.

“Obilježje modernog političara treba da bude jedna direktnost u odgovorima i komuni-

kaciji sa svima. Političar koji se povlači ostavlja utisak jednog malodušnog čovjeka koji nije siguran u ono što radi”, zaključio je Vukadinović.

Sa druge strane, politički analitičar Andrija Đukanović smatra da je imenovanje Mugoše za nosioca liste moguća poruka DPSa SDP-u da se stvari mijenjaju i da njihov stav više nije važan za Demokratsku partiju socijalista.

“Moguće da je DPS već obezbijedio drugog partnera kao zamjenu SDP-u, pa radi sve protiv čega je SDP. DPS je već promijenio odnos prema nekim do sad vrlo nepoželjnim elementima i izražava spremnost da kroz “širenje” koalicije još nekog uvrsti u svoj savez. Znamo da je SDP u potpunosti protiv Mugoše i da bi njegovo novo kandidovanje za gradonačelnika ojačalo sukob ove dvije partije”, istakao je Đukanović.

Udaljavanje DPS-a i SDP-a, ističe Đukanović, stvorilo je uslove za možda neke nove saveze na političkoj sceni, “Ukoliko SDP ostvari dobar rezultat mogao bi da stupi u savez sa opozicijom ali je to još uvijek otvoreno pitanje zbog dijametralno suprotnih stavova ovih grupacija.

Politički stavovi na nacionalnom nivou između SDP i opozicije su dosta udaljeni ali se to možda prevaziđe na lokalnom nivou gdje imaju dosta sličnih stavova.

RAZRIJEŠEN NA LIČNI ZAHTJEV

Andrijašević više nije savjetnik Savjetnik premijera za nacionalnu politiku Živko Andrijašević, na lični zahtjev, razriješen je sa te dužnosti na jučerašnjoj sjednici Vlade.

Premijer Milo Đukanović predložio je Vladi da razriješi Živka Andrijaševića dužnosti savjetnika predsjednika Vlade Crne Gore, na lični zahtjev.

“U prijedlogu je naveo da je Živko Andrijašević podnio zahtjev da se razriješi dužnosti savjetnika predsjednika Vlade, pa predlaže Vladi da ga razriješi navedene dužnosti, na lični zahtjev. Komisija za kadrovska i administrativna pitanja, kao stalno radno tijelo Vlade nadležno za pitanja predlaganja, imenovanja, postavlje-

nja i razrješenja iz nadležnosti Vlade, razmotrila je prijedlog predsjednika Vlade i imajući u vidu da je prof. dr Živko Andrijašević podnio zahtjev za razrješenje dužnosti savjetnika predsjednika Vlade Crne Gore, iz ličnih razloga, podnijela Vladi prijedlog da razriješi prof. dr Živka Andrijaševića dužnosti savjetnika predsjednika Vlade Crne Gore za nacionalnu politiku, na lični zahtjev”, ističe se u informaciji koju je juče usvojila Vlada.

Podsjećamo da je Vlada na prošloj sjednici razriješila Milorada Katnića dužnosti savjetnika premijera za ekonomiju i finansije na njegov lični zahtjev.

IZBORNO ZAKONODAVSTVO

Reforme poslije izbora Predstavnik CEMI-ja Vlado Dedović rekao je agenciji Mina da je teško očekivati da se predstojeći lokalni izbori održe po novom iz-

bornom zakonodavstvu.

On je dodao da je problem povjerenja u izborni proces u Crnoj Gori sistemski, te da je za njegovo prevazilaženje potreban nov koncept uređenja sistema i administracije, koji će biti primjenjiv na narednim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori.

Kako je kazao, Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i Zakon o Državnoj izbornoj komisiji nijesu pripremljeni i usvojeni iako je njihovo usvajanje bilo predviđeno Akcionim planom za sprovođenje Strategije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

“Mišljenja sam da je neophodno razmišljanja usmjeriti na period nakon lokalnih izbora i stvaranje preduslova za uspostavljanje potpuno novog zakonodavnog i institucionalnog okvira u oblasti sprovođenja izbora u Crnoj Gori”,

smatra Dedović.

Kako je kazao, ta nevladina organizacija očekuje poziv za nastavak konsultacija o izmjenama izbornih zakona koje će biti realizovane na nivou Kolegijuma Skupštine.

“NVO koje su učestvovale u dosadašnjem toku rada Radne grupe bile su konstruktivan partner u procesu, sa brojnim predlozima čije usvajanje suštinski može unaprijediti izborne zakone. Izostavljanje NVO iz finalizacije cjelokupnog procesa negativno bi uticalo na javnost cjelokupnog procesa i mogućnost učešća predstavnika civilnog sektora u proces usvajanja zakona”, rekao je Dedović.

On je rekao da su predstavnici DPS-a i tokom rada radne grupe zagovarali stav da je aktuelni zakonodavni okvir dobar i da građani imaju vjeru u izborne procese u Crnoj Gori.

Ono što je najbitnije jeste kako će sve ove kalkulacije uticati na život običnih ljudi kojima ova matematika ništa ne znači.

Nažalost, mislim da su partije postale same sebi svrha i da je interes građana nestao iz njihove vizure”, tvrdi Đukanović.

Aktuelni gradonačelnik Podgorice Miomiri Mugoša, još 2000. godine je preuzeo ključeve glavnog grada u svoje ruke i do danas ih nije ispuštao.

6 EKONOMIJA

petak, 17. 1. 2014.

CEZAP

Nije struja skupa nego nam je standard nizak Visoki januarski računi za struju nijesu ovogodišnja novina, već uobičajena pojava nakon dugog praznovanja i pojačane potrošnje, ocjenjuje predstavnik Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Predrag Boljević.

On ipak ističe da su računi na koje se građani svakog januara žale, nažalost slika i prilika lošeg standarda.

“Svake godine nakon praznika stižu veliki računi za struju, međutim problem je što su oni veliki jer je naš standard nizak. Cijena struje u odnosu na crnogorska primanja ne bi smjela više da raste i to je u stvari tema o kojoj bi trebalo razgovarati”, kazao je Boljević Dnevnim novinama.

On objašnjava da takozvani novogodišnji računi zapravo u veoma malom broju slučajeva budu pogrešno pročitani, tj. obračunati.

“Postotak pogrešnog obračuna utrošene struje je vrlo mali. Dešava se, ali vrlo rijetko da je riječ o loše izmjerenoj po-

trošnji struje. Prosto govoreći, to što piše i potrošilo se. Mnogi građani ne uočavaju da živjeli sa nekim ili sami, imaju isti utrošak energije ukoliko zagrijavaju recimo prostoriju strujnim aparatima. U prazničnim danima ljudi su uglavnom kod kuće, kuva se više, pere se više, logično troši se više” objašnjava Boljević.

Iz Elektroprivrede Crne Gore EPCG saopšteno da je prosječni račun za decembar (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosio 45 eura, kao i da je potrošnja veća za 23 odsto. Dio građana uočio je znatno veće decembarske račune koji se u pojedinim slučajevima kreću i do dva ili tri puta veći od novembarski. Kupac ima pravo prigovora na račun u roku od osam dana od dana dostavljanja računa. Prigovor se, kako je pojašnjeno iz EPCG, podnosi u pisanoj formi na posebnom obrascu na šalterima Funkcionalne cjeline Snabdijevanje. I.B.

Oko 6,6 odsto potrošača iz kategorije domaćinstva dobiće račune u iznosu od preko 100 eura

NA LIČNI ZAHTJEV

Popović odlazi iz Sekretarijata Popović

Dosadašnji sekretar Sekretarijata za razvojne projekte Nebojša Popović razriješen je te dužnosti, odlučila je juče Vlada Crne Gore. Popović je u zahtjevu za razrješenje naveo da odlazi iz ličnih razloga. Na čelu Sekretarijata bio je od osnivanja u proljeće 2012. godine.

Ideja o formiranju Sekretarijata potekla je od tadašnjeg premijera Igora Lukšića. Cilj je bio da se preko posebnog tijela ubrza realizacija najznačajnijih investicija u državi, ali isto tako da se sve one koje kasne preispitaju.

Prema Uredbi, Sekretarijat je zadužen osim za praćenje statusa i dinamike razvojnih projekata, da prati i realizaciju administra-

tivnih aktivnosti usmjerenih na ubrzanje procedure i obezbjeđivanje uslova za efikasniji rad na objavljivanju novih, kao i realizaciju ugovorenih investicionih programa.

Popović je po struci diplomirani pravnik i već nekoliko godina jedan je od glavnih operativaca u Ministarstvu zadužen za pravno definisanje ugovora.

Među kolegama važi za velikog stručnjaka, a bio je i član brojnih Vladinih stručnih timova. Popović je do dolaska u Sekretarijat vodio Stručni tim za praćenje realizacije turističkih i drugih razvojnih projekata koje je u junu 2011. godine formirao predsjednik Lukšić. E. R.

MBA

Uloga poslovnih asocijacija će rasti Saradnja poslovnih asocijacija i javnog sektora sve je bolja i kvalitetnija, što ohrabruje i daje nadu da će se u narednom periodu više čuti i prihvatati glas biznisa, ocijenili su u Montenegro biznis alijansi. Oni tvrde da će poslovne asocijacije imati sve veći značaj za razvoj privatnog sektora u Crnoj Gori, što će za posljedicu imati razvijeniji biznis i samim tim, rast životnog standarda građana.

“Uloga poslovnih asocijacija u narednom periodu sve više rasti, ali i da će one biti sve odgovornije za ekonomsku situaciju u Crnoj Gori, odnosno postojeći poslovni ambijent”, kazali su iz MBA.

U MBA očekuju da će predstojeći period, zbog efekata krize i procesa pregovora sa EU, obilježiti aktivnosti svih relevantnih subjekata koji se bave ekonomskim i pitanjima biznisa, u cilju stvaranja što kvalitetnijeg poslovnog ambijenta.

“Uloga poslovnih asocijacija u tome biće sve značajnija. Istovremeno, i njihova odgovornost za stanje u toj oblasti povećavaće se srazmjerno njihovom uticaju na donosioce odluka”, naveli su predstavnici MBA. Iz MBA i u narednom periodu aktivnosti usmjeravati na stvaranje što povoljnijeg poslovnog ambijenta u interesu razvoja biznisa i privatnog sektora u Crnoj Gori. I.C.

EKONOMIJA

petak, 17. 1. 2014.

7

KAP

Vlada želi da izbjegne subvencije

Javnost će o odluci Odbora povjerilaca biti informisana najvjerovatnije danas

Ivana Cimbaljević

V

lada želi direktan dogovor između ponuđača i EPCG o visini cijene električne energije za Kombinat aluminijuma. Ako ga ne postignu, Vlada će imati svoj stav, saopštio je juče ministar ekonomije Vladimir Kavarić. On je poručio da je cilj Vlade da izbjegne subvencije i prispjele ponude ocijenio ozbiljnim. Uz to Vlada je preporučila i Glavnom gradu da donese odluku o proglašenju Biznis zone na prostoru KAP-a, Prerade i Kovačnice koja će biti otvorena za ulaganja.

Prispjele punude na tender za prodaju Kombinata aluminijuma su ozbiljne jer imaju razvojnu komponetnu, smatraju predstvnici izvršne vlasti koji su juče na sjednici Vlade razmatrali Informaciju o otvaranju ponuda za kupovinu imovine KAP-a u stečaju. Međutim, ministar ekonomije Vladimir Kavarić nije mogao da odgovori na pitanje Dnevnih novina koja je ponuda po njegovom mišljenju najbolja.

“To bi bilo uplitanje u rad Privrednog suda. Znam mnoge stvari koje se mogu razjasniti samo kroz direktnu komunikaciju između Suda i ponuđača”, kazao je Kavarić.

Sa aspekta Vlade, prema njegovim riječima, svaka ponuda koja omogućava novo zapošljavanje i investiciju na tom prostoru dobra je, te poručuje da su spremni sa tog aspekta da urade sve što su u mogućnosti da bi do te investicije došlo.

Na tender za prodaju imovine

nekadašnjeg industrijskog giganta stigle su četiri ponude. Kompanija Uniprom iz Nikšića, vlasništvo biznismena Veselina Pejovića, ponudila je za imovinu 28,5 miliona eura, kao i ulaganja vrijedna 78 miliona eura u narednih pet godina. Njemački HGL, preko britanske kompanije Getsales, nudi za imovinu skromnih 5.100 eura, ali je obećao investicije od 700 miliona eura.

Kompanije Politropus Alternative iz Tivta i Alemani Trade iz Beograda zainteresovane su za kupovinu pojedinih segmena fabrike.

Vlada juče nije raspravljala o cijeni struje i eventualnim novim subvencijama za struju novim investitorima za Kombinat aluminijuma. Prema riječima Kavarića, Vlada želi direktan dogovor između ponuđača i EPCG, pa ako oni ne postignu taj dogovor, Vlada će imati svoj stav.

“Vlada želi da izbjegne subvenci-

je, ali nijedno pitanje neće stavljati ‘pod tepih’. Očekujemo komercijalni dogovor jer vjerujemo da se sa aspekta te cijene može naći interes sa obje strane”, poručio je Kavarić.

On je objasnio da Elektroprivreda, Crnogorski elektroprenosni sistem i regulator treba da se izjasne po tom pitanju, nakon čega će Vlada moći da zauzme stav. Kavarić je objasnio da je stečajni postupak postupak u kom moraju prvenstveno biti zaštićeni interesi povjerilaca, pri čemu moraju sačekati odluku Privrednog suda po pitanju selektiranja konkretnog ponuđača.

“Vlada je spremna da razgovara sa svakim ko bude selektirani ponuđač o tretmanu Vladinih potraživanja i u zavisnosti od onoga šta bude investicioni program i broj zaposlenih radnika i da po tom pitanju dogovorimo adekvatan tretman”, rekao je Kavarić.

On je rekao da je potraživanje koje Vlada treba da ima iz stečaj-

Perišić danas saopštava odluku Stečajni upravnik Veselin Perišić imao je kasno juče popodne sastanak sa Odborom povjerilaca i stečajnim sudijom Draganom Rakočevićem, na kojem je trebalo da se odluči o sudbini oglasa. Kako je saopštio ne mase onda kad stečajni upravnik proda imovinu i sa tog aspekta Vlada je zainteresovana da to bude što veća cijena.

“Tu smo raspoloženi da razgovaramo sa investitorom koji će da sprovede nove investicije. A spremni smo da u okviru svojih nadležnosti pomognemo budućem vlasniku za dobijanje svih adekvatnih dozvola kako bi bio u mogućnosti da

Dnevnim novimama Perišić, dnevni red je veoma obiman, tako da je sjednica trajala do kasno u noć. Perišić je najavio da će javnost o odluci Odbora povjerilaca informisati najvjerovatnije danas. N.U. proizvodi”, dodao je Kavarić.

Vlada je preporučila i Glavnom gradu da donese odluku o proglašenju Biznis zone na prostoru KAPa, Prerade i Kovačnice koja će biti otvorena za ulaganja. Zahtjev da se zona oko KAP-a proglasi industrijskom zonom je stigao upravo od Uniproma. Sličnu preporuku dala je Vlada i prilikom prodaje Željezare u Nikšiću.

M:Tel Na sajmu Ferien u Beču učestvuje 750 izlagača iz 75 zemalja

Partijama po mjesto u IRF

TURIZAM

Crnogorska ponuda u Beču Turistička ponuda Crne Gore predstavljena je juče na međunarodnom sajmu turizma Ferien 2014. u Beču. Ponudu su na sajmu, na kojem učestvuje 750 izlagača iz preko 70 zemalja, predstavile Nacionalna turistička organizacija (NTO) u saradnji sa Montenegro Erlajnsom, lokalnim turističkim organizacijama primorskih opština i turističkom privredom.

Na crnogorskom štandu ponudu su predstavili Budvanska i Ulcinjska rivijera, Montenegro Stars hotel group, agencije Globtour, Montenegro Travel Idea, AMC communications, Montenegro Airlines i turističke organizacije Budve, Bara, Tivta, Herceg Novog i Ulcinja.

Iz NTO je saopšteno da su pr-

vog dana sajma, na kojem se očekuje 150.000 posjetilaca, organizovani sastanci sa predstavnicima medija i partnerima sa austrijskog tržišta.

“Poseban akcenat bio je na predstavljanju ponude za aktivan odmor i sastancima sa specijalizovanim turističkim agencijama koje se bave organizacijom putovanja turista koji upražnjavaju aktivnosti na otvorenom. Razgovarano je i o ponudi kružnih tura za nekoliko susjednih destinacija”, navodi se u saopštenju.

Iz NTO su kazali da sajam Ferien ima značajnu posjetu iz Austrije i zemalja okruženja, zbog čega će ponuda biti plasirana i direktnim korisnicima.

Novi članova Odbora direktora u Investiciono-razvojnom fondu biće predstavnici Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije i Bošnjačke stranke. Vlada Crne Gore predložila je Skupštini Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore da za članove novog Odbora direktora poslanika DPS-a Zorana Vukčevića, sekretara Ministarstva finansija Damira Rašketića (SDP) i građevinskog inžinjera Jonuza Mujevića koji dolazi iz Bošnjačke stranke.

Još povoljniji roming ka Srbiji Kompanija m:tel omogućila je svim svojim prepejd, postpejd i biznis korisnicima potpuno opuštenu komunikaciju dok su u Srbiji uz m:roming tikete.

“Naime, neograničene odlazne pozive, poruke i mobilni Internet, uz neograničene dolazne pozive iz cijelog svijeta korisnik obezbjeđuje kupovinom m:roming tiketa po cijeni od 1,4; 4,2 i 13 eura za jedan, sedam ili 30 dana, u zavisnosti koliko dana boravi u Srbiji. Jedini uslov je da pri dolasku u Srbiju korisnik odabere mt:s mrežu i najpovoljnija roming komunikacija može da počne”, saopšteno je iz m:tela.

Iz ove kompanije su obajsnili de aktivacijom m:roming tiketa korisnici dobijaju neograničene minu-

te ka mobilnoj i fiksnoj mreži Telekoma Srbija i naravno ka mobilnoj i fiksnoj mreži m:tel-a, neograničene SMS poruke ka brojevima iz Telekom Srbija i m:tel 068 mreže i neograničen Internet i neograničene dolazne pozive iz bilo koje mreže u svijetu.

“Ovu ponudu čini neodoljivom specijalni tiket m:roming Prva klasa koji korisniku omogućava da koristi sve ove nevjerovatne pogodnosti do kraja 2014. godine, za 29 eura. Kupovina m:roming tiketa se vrši putem m:tel menija pozivom *105#, a može i besplatnim pozivom Korisničkog servisa 1600 ili odlaskom u neku od m:tel-ovih poslovnica”, naglasili su iz m:tela. I.C.

TeleKOM

Novi servisi na usluzi Korisnici Crnogorskog telekoma mogu se za korišćenje servisa Evernote Premium, najpopularnijeg svjetskog rješenja za organizaciju podataka, registrovati do 24. septembra, nakon čega će im ta aplikacija biti besplatno dostupna šest mjeseci. Kako je saopšteno iz ove kompanije, aplikaciji mogu pristupiti preko mobilnog telefona, tableta i računara, nakon čega će im njeno korišćenje biti besplatno šest mjeseci.

“Aplikacija organizuje i čini dostupnim tekstualne podatke, foto-

grafije, audio i video zapise, uz sinhronizaciju sačuvanih podataka u realnom vremenu na svim uređajima. Pored verzija za iOS i Android operativni sistem, Evernote ima i desktop verziju”, kazali su predstavnici Telekoma.

Oni su dodali da napredna verzija aplikacije, Evernote Premium, donosi brojne inovativne funkcije koje pomažu pri organizaciji poslovnih i privatnih projekata. Korisnicima će, između ostalog, biti omogućeno da preko svojih naloga skeniraju i dijele dokumenta sa

prijateljima i poslovnim partnerima, pristupe dokumentima bez povezivanja na internet, uz mogućnost uploadaa podataka do jednog gigabajta mjesečno.

“Za besplatno korišćenje Premium Evernotea, korisnici Telekom mobilne mreže aplikaciju preuzimaju sa iTunesa ili Google Playa.

Nakon toga, potrebno je registrovati se za korišćenje servisa do 24. septembra, nakon čega se aktivira Premium opcija u trajanju od šest mjeseci”, saopšteno je iz Telekoma.I.C.

8 DRUŠTVO

petak, 17. 1. 2014.

INSTITUT

Nema epidemije sezonskog gripa

Petočlana izborna Komsija konstatovala da nema nejasnoća, žalbi i prepreka za kandidaturu Kneževića

SmIrIla Se BUra Na FPN

Jedini kandidat za dekana Saša Knežević Bura na Fakultetu političkih nauka (FPN) konačno se smirila. Izbori za dekana ove univerzitetske jedinice idu mirnim tokom i jedini kandidat za ovu funkciju je profesor Saša Knežević. Knežević će najvjerovatnije početkom narednog mjeseca biti izabran za dekana FPN. On trenutno obavlja funkciju vršioca dužnosti dekana FPN. Knežević je potvrdio Dnevnim novinama da je on jedini kandidat za dekana, te da je petočlana izborna Komsija konstatovala da nema nejasnoća, žalbi i prepreka vezano za njegovu kandidaturu.

“Izbor dekana FPN će se završi-

ti do početka februara. Nakon verifikacije od Vijeća fakulteta biće zakazana sjednica na kojoj će se izlagati program dekana i nakon toga slijedi konačni izbor”, izjavio je za DN Knežević.

On priznaje da je situacija na Fakultetu političkih nauka ušla u mirniju fazu.

“Na FPN u prethodnom periodu bilo je i onoga i ovoga. Mi smo razgovarali međusobno i smirili neke stvari. Studenti su imali svoje sastanke i opredijelili zajedničke aktivnosti”, istakao je Knežević.

Podsjetimo da je nakon prepucavanja predstavnika studenata

Fakulteta političkih nauka (FPN) koje se preselilo i na njihove predavače, Upravni odbor Univerziteta krajem novembra imenovanjem Saše Kneževića za vršioca dužnosti dekana FPN-a, stišao buru na toj univerzitetskoj jedinici.

Profesor Saša Knežević, iako svjestan odgovornosti i težine zadatka koji su bili postavljeni pred njim, imajući u vidu tadašnje stanje na FPN-u, tada je kazao za DN da povjerenje ukazano od UO Univerziteta predstavlja veliku obavezu, upravo zbog krize na toj jedinici, u pogledu funkcionisanja i međuljudskih odnosa.

M.M.K.

Iako je povećan broj pacijenata koji se posljednjih dana obraćaju ljekarima u domovima zdravlja, u Crnoj Gori se ipak ne može govoriti o epidemiji sezonskog gripa.

Kako su kazali iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), trenutno je registrovano devet osoba sa simptomima nalik gripu, što je troje pacijenata manje u odnosu na prošlu sedmicu kada ih je bilo 12.

“Grip je bolest koja se obično javlja u periodu od oktobra do marta i nikada se ne zna da li će oboljenje biti blagog, srednjeg ili jakog intenziteta. Ne može se ni predvidjeti kakvim intenzitetom će se bolest širiti, ali zatvoren prostor sa većim brojem ljudi pogoduje lakšem širenju infekcije gripa”, kazali su iz Instituta.

Najbolji način za prevenciju sezonskog gripa, kako su kazali, jeste vakcinacija.

“U cilju zaštite od gripa, ali i sprečavanja širenja bolesti na

zdrave osobe, potrebno je pridržavati se opštih preventivnih mjera”, navode u IJZ-u.

Oboljela osoba, kako dodaju, ne treba da ide na posao, a dijete u školu ili vrtić, već da ostane kod kuće dok mu ne prođu simptomi.

“Neophodno je izbjegavati blizak kontakt sa osobama koje su bolesne. Prilikom kijanja i kašljanja neophodno je da se pokriju nos i usta papirnatom maramicom. Nakon dodirivanja usta ili nosa ili korišćenja maramica, potrebno je oprati ruke sapunom i higijenski ispravnom vodom.

Igračke redovno prati sapunom i vodom. Izbjegavati boravak u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi. Redovno provjetravati životni prostor. Praktikovati dobre navike, uključujući adekvatnu ishranu, spavanje i fizičku aktivnost”, zaključuje se u odgovorima Instituta dostavljenim DN. Bo.P.

ISTražIvaNje U 65 zemalja

U Crnoj Gori najnesrećniji đaci Istraživanje koje se sastoji u kombinaciji ankete sa prostim odgovorom na pitanje “Da li ste srećni u školi?” i rezultatima testiranja iz nekoliko predmeta kao što su matematika i prirodne nauke, nedvosmisleno je pokazalo da su đaci u Crnoj Gori “nesrećni” u školi, a da su rezultati testiranja iz nekoliko disciplina miljama iza rezultata koje su postigli vršnjaci iz cijelog svijeta.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj sprovela je istraživanje u 65 zemalja.

Sudeći po rezultatima ovog istraživanja “najbolje škole i najsrećnije đake” možemo naći u Singapuru, Tajvanu, Švajcarskoj, Hong Kongu, Lihtenštajnu...

Najsrećnije učenike ima Indonezija, dok najnezadovoljniji školu pohađaju u Južnoj Koreji. Đaci Perua, odnosno njihovo znanje, nominovali su Peru za zemlju sa najlošijim obrazovnim sistemom. Među zemljama koje su

objedinile i “najgore škole” i “najnesrećnije đake” nalazi se i Crna Gora, koja je na osmom mjestu, a dijeli ga sa Rusijom.

U vrhu ove tabele nalaze se Katar, Argentina i Kipar.

Bo.P.

Na BalkaNU

Diskriminacija ženske djece Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Nils Muižnieks ocijenio je da je u zemljama članicama Savjeta Evrope poremećen odnos u rađanju muške i ženske djece. Ozbiljnija diskriminacija zabilježena je u Jermeniji, Azerbejdžanu i Gruziji, ali i u nekim balkanskim zemljama, posebno u Albaniji, u manjoj mjeri u Crnoj Gori, na Kosovu i u Makedoniji.

“Ta neravnoteža takođe je viđena u nekim imigrantskim zajednicama u zapadnoj Evropi. Rasprostranjeno je uvjerenje da do ove neravnoteže dolazi zbog selektivnih abortusa ženski fetusa”, piše komesar Muižnieks.

On podsjeća da je ultrazvuk na osnovu kojeg je moguće najlakše utvrditi pol djeteta, sada opštedostupan i broj selektivnih abortusa je počeo da se povećava.

Bo.P.

DOm zDravlja

Kavariću još jedan mandat Pedijatar Nebojša Kavarić ponovo je izabran za direktora podgoričkog Doma zdravlja, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove.

Kavarić je izabran na sjednici Upravnog odbora Doma zdravlja Podgorica, a njegov mandat trajaće četiri godine.

“Nebojša Kavarić završio je Medicinski fakultet u Beogradu, te postdiplomske studije i specijalizaciju iz pedijatrije. Magistar je i doktor medicinskih nauka iz oblasti pedijatrije na temu rizikofaktora pojave ateroskleroze kod djece”, piše u saopštenju.

Bo.P.

DRUŠTVO 9

PETAK, 17. 1. 2014.

NeriješeN status

U MUP-u na određeno angažovano 500 radnika

Predsjedništvo Sindikata Uprave policije je zaključilo da se zatraže hitne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima

Milica Krgović

U

Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP) ugovore o radu na određeno vrijeme ima oko 500 zaposlenih, saznaju nezvanično Dnevne novine iz pouzdanih izvora. Upravo to je juče bila glavna tema predsjedništva Sindikata Uprave policije koji je zaprepašćen informacijom o velikom broju “mupovaca” bez riješenog radnog statusa.

Generalni sekretar Saveza sindikata (SSCG) Marko Nikčević nije želio da komentariše situaciju u MUP-u.

On je za Dnevne novine istakao da, prema informacijama sa terena, za sada nije bilo zabrinjavajućih negativnih efekata vezanih za primjenu odredbe Zakona o radu po kojoj je predviđeno da se radnicima koji rade duže do dvije godine ugovori o radu transformišu na neodređeno ili daju otkazi.

Iz Sindikata Uprave policije pri Savezu sindikata (SSCG) saopšteno je da je na sjednici predsjedništva te radničke organizacije posebnu pažnju i komentare izazvala informacija sindikalnih povjerenika da nekoliko stotina zaposlenih u MUP–u radi na određeno vrijeme više od dvije godine.

“Njihovo dosadašnje angažovanje bi moralo imati za posljedicu automatsko prevođenje u status zaposlenih na neodređeno vrijeme, shodno važećem Zakonu o radu, a što nije učinjeno”, upozoreno je u saopštenju Sindikata Uprave policije, dostavljenom Dnevnim novinama.

● Traže da Vlada pošTuje Zakon

Predsjedništvo Sindikata Uprave policije je, kako poručuju, iznenađeno ovom činjenicom, odnosno nepoštovanjem izričitih zakonskih normi.

“Tim povodom predsjedništvo Sindikata Uprave policije zahtijeva od nadležnog Ministar-

108

je član Zakona o unutrašnjim poslovima koji diskriminiše službenike Uprave policije u odnosu na ostale službenike, tvrde u Sindikatu Uprave policije stva i Vlade da postupe po odredbama ovog člana Zakona o radu, koji je inače posljednjih mjeseci bio predmet velikog interesovanja javnosti, socijalnih partnera, a posebno onih koji na određeno vrijeme rade i duže od dvije godine neki, kako se čulo na sjednici, preko deset godina. To ove radnike dovodi u vrlo nepovoljan položaj, a pri tome se zanemaruje sva odgovornost koju zaposleni u Upravi policije imaju u svom redovnom radu”, upozoravaju u Sindikatu Uprave policije.

● HiTno mijenjaTi propise Predsjedništvo Sindikata Uprave policije je zaključilo da se zatraže hitne izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima koji svojim odredbama, kako tvrde, diskriminiše službenike Uprave policije u odnosu na ostale službenike, posebno članovi 108 i 109 ovog propisa.

“Predsjedništvo je zaključilo da

uNiverzitet

Dio radnika poslali kući Predsjednik Opštinskog povjereništva Glavnog grada Saveza sindikata Crne Gore (SSCG) Goran Dragović kazao je Dnevnim novinama da je informisan da je znatan broj zaposlenih u prethodnom periodu u MUP-u dobio otkaze. Prema našim pouzdanim informacijama, jednom dijelu zaposlenih u MUP-u radni angažman je prestao prije početka primjene odredbe Zakona o radu koja se odnosi na trasformaciju ugovora o radu nakon dvi-

je godine rada. Naime, prema tim informacijama, dio zaposlenih u MUPu je sporazumno prihvatio da napusti službu.

“Lično se meni niko nije obraćao za pomoć. Ukoliko ima oštećenih pripadnika MUP-a kada je u pitanju njihov radni status mogu mi se obratiti i ja ću sve učiniti da zaštitim njihova prava. Dok se radnici ne obrate Sindikat ne može reagovati”, rekao je u izjavi za DN Dragović.

PrOsvjeta

Zakon o radu ne važi isto za sve Dok u Sindikatu Univerziteta (SU) tvrde da bi Zakon o radu trebalo da se odnosi na sve zaposlene, na Univerzitetu su isključivi poručujući da se na akademsko osoblje primjenjuje propis o visokom obrazovanju i Statut Univerziteta. SU je zatražio sastanak sa ministom prosvjete Slavoljubom Stijepovićem kako bi on presudio ko je u pravu. Sindikat insistira da se propis o radu primjenjuje i na akademsko osoblje, te da oni koji rade duže od dvije godine na UCG moraju da dobiju ugovore o radu na neodređeno vrijeme.

“Akademsko osoblje (docenti i vanredni profesori) se po Zakonu o visokonom obrazovanju i Statutu biraju na period od pet godina, dok se ostalo akademsko osoblje (saradnici u nastavi, studenti doktorskih studija) mogu angažovati na period od tri, a njihovo maksimalno angažovanje u tom statusu je šest godina”, kaže se u odgovorima Univerziteta dostavljenih Dnevnim novinama.

Poručuju da se ovaj kadar angažuju na određeno, a jedino se redovni profesori biraju na neodređeno vrijeme.

ih na ovo obavezuju odluke Izvršnog odbora i Predsjedništva Sindikata sa ranijih sjednica na kojima su tražene izmjene članova 108 i 109 Zakona o unutrašnjim poslovima. Izvršni odbor je naložio predsjedništvu da postupi po zahtjevima Izvršnog odbora i pokrene inicijativu za poštovanje Zakona o radu o transformaciji ugovora o radu sa određenog na neodređeno vrijeme”, kažu u Sindikatu, dodajući da su razmatrali i aktuelna pitanja koja se tiču prava, obaveza, statusa i ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih i članova radničke organizacije.

“Ovakvo rješenje u kojem se od profesora i saradnika u nastavi traži da, periodično, poslije određenog broja godina dokažu da je kvalitet njihovog dotadašnjeg pedagoškog i naučnog rada na nivou koji zavređuje da i dalje budu profesori, ali sa višim akademskim zvanjem i da budu najbolji od svih kandidata koji se pojave na konkursu za izbor, je rješenje koje je opšte prisutno u svakoj akademskoj zajednici na svijetu. Takvo rješenje je propisano i u našem Zakonu o visokom obrazovanju i mi ga kao takvog primjenjujemo”, kažu na Univerzitetu.

Pozivajući se na autonomiju UCG, iz Ministarstva nijesu željeli da komentarišu sporenja između Sindikata i UCG oko primjene propisa o radu i Zakona o visokom obrazovanju.

“Na osnovu člana 22 Zakona o visokom obrazovanju propisano je da ustanova visokog obrazovanja, između ostalog, uživa autonomiju i u izboru i zapošljavanju akademskog i drugog osoblja”, odgovorili su DN iz prosvjetnog resora. M.M.K.- Bo.P.

Vrijeme za povećanje plata U novu godinu Sindikat prosvjete ušao je sa starim mukama koje se odnose na povećanje zarada. Kao i prethodne, započeli su pregovore oko povećanja zarada sa resorom Slavoljuba Stijepovića. Za Dnevne novine iz Sindikata ne kriju optimizam da će, za razliku od ranijih pregovora koji su trajali godinama, uspjeti da ostvare cilj.

Nakon što je Sindikat zdravstva najavio da će sljedećeg mjeseca od Ministarstva zdravlja tražiti povećanje plata za ljekare u državnim ustanovama a na osnovu veće cijene zdravstvenih usluga, njihov primjer slijediće i kolege iz prosvjete.

Naime, prema riječima predsjednika Sindikata prosvjete Zvonka Pavićevića, ta radnička organizacija već je preduzela neke korake u cilju sagledavanja mogućnosti države da izađe u susret zaposlenima u prosvjeti.

“Mi svaku Novu godinu počnemo sa pregovorima sa Ministarstvom prosvjete da bi vidjeli kakve su nam mogućnosti za povećanjem zarada.

Normalno, očekujemo da ove godine zaista do toga i dođe”, kazao je Pavićević.

On je objasnio da svoj optimizam temelji na najavama zvaničnika o boljoj budućnosti i povećanju BDP-a.

“Na osnovu svih najava, logično

Pavićević

bi bilo da država nađe način da se povećaju plate u prosvjeti”, kazao je on, dodajući da je prosjek plata prosvjetarima oko 450 eura.

Pavićević je kazao i da ne može da se sjeti kada je bilo posljednje povećanje zarada u toj branši.

“Ne pamtim kad su nam posljednji put povećane plate. Mislim da nijesu u posljednjih četiri-pet godina. Mi, nažalost pamtimo samo smanjenja”, kazao je on.

U međuvremenu, dok čekaju povećanje zarada, predsjednik opštinskog odbora Sindikata prosvje-

te Slobodan Savović kaže da su oni već preduzeli neke mjere.

“Naime, preko paritetnih komisija u obrazovno-vaspitnim ustanovama, koje su zaživjele u školama, dio prihoda škola, dakle od izdavanja sala i slično možemo da iskoristimo za pomoć zaposlenima. To smo uradili kako bismo pomogli onima kojima je ta pomoć zaista i potrebna”, kazao je Savović, dodajući da je povećanje zarada u prosvjeti konstantna tačka dnevnog reda svih sastanaka koje imaju sa Minitarstvom prosvjete.

Bo.P.

10 HRONIKA

PETAK, 17. 1. 2014.

VUČKOVIĆ NE POPUŠTA

Tijelo stradale Bjelopoljke ostalo je na pruzi pošto je voz izmaknut

Vujanović odbio da proglasi Tužilački savjet

TRAGIČNO

Voz pregazio Bjelopoljku

Maja Baltić (40) iz Bijelog Polja nastradala je u željezničkoj nesreći koja se juče oko 16.30 časova dogodila u naselju Nedakusi nedaleko od glavne željezničke stanice u Bijelom Polju.

Usmrtio je međunarodni brzi voz koji saobraća na relaciji Beograd–Bar. Vozom je upravljao mašinovođa iz Užica Brano Lijeskić, nezvanično saznaju DN. Baltić je posljednji put opažena u blizini kritičnog mjesta dva sata prije nailaska voza, kako šeta pored pruge.

“Stotinak metara prije nesreće mašinovođa je uočio žensku osobu pored pruge i signalom davao znak da se skloni. Pošto je na udaljenosti oko kilometar željeznička stanica voz se usporeno kretao. Stradala je jednom pokušala da se domogne pruge, ali se okliznula. Mašinovođa je

zaustavio kompoziciju, a njeno nepomično tijelo bilo je sklupčano ispod jednog vagona na pružnom kolosijeku”, ispričao je Dnevnim novinama radnik na željeznici.

Uviđaj je obavilatužiteljka Smiljana Perović zajedno sa vještakom za saobraćaj Milenkom Čabarkapom i ekipom bjelopoljske policije. Nakon obavljenog uviđaja, voz je sinoć oko 19 časova nastavio prema stanici.

Tužiteljka je saopštila da će naložiti da se izvrši obdukcija, ali nije mogla saopštiti druge detalje nesreće niti identitet stradale. Kako nezvanično saznajemo, nesrećna četrdesetogodišnjakinja je bila angažovana sezonski u programu Javnih radova na uređenju gradskog zelenila.

B.Č.

ISPRED ZGRADE POLICIJE

Maloljetnica pobjegla iz ruku socijalne radnice Šesnaestogodišnja L.L., štićenica Doma za mlade “Ljubović” uspjela je preksinoć, drugi put, da pobjegne. Nakon prvog bjekstva iz Doma, policija je djevojčicu pronašla u naselju Konik. Pošto su je odveli u stanicu, policajci su pozvali nadležni Centar za socijalni rad koji treba da vodi računa o djevojčici, jer roditelji to više ne žele. Čim je izašla ispred zgrade policije, L.L. se istrgla iz ruku radnice Centra nakon čega joj se izgubio svaki trag.

Nezadovoljni njenim ponašanjem roditelji su prije nekoliko mjeseci izbacili iz kuće na Koniku, kada je, navodno, na više njihovih upozorenja, odbila da se

promijeni. Nakon toga, L.L. je nekoliko mjeseci živjela u Domu, kada je prešla da živi kod sestre. Prije četiri dana, njena sestra prijavila je da je L.L. nestala, a policija je pronašla nakon nekoliko časova.

U saradnji sa inspektorima, djevojčica je smještena u Prihvatnu stanicu Centra ‘Ljubović’. Iste noći pokušala je da pobjegne kroz prozor te ustanove, kada je zadobila povrede zbog kojih je bila smještena u bolnicu. Po povratku u Dom “Ljubović” djevojčica je uspjela da pobjegne. Policija je preksinoć pronašla, ali je šesnaestogodišnjakinja ponovo umakla iz ruku socijalne radnice koja je ponovo vodila u “Ljubović”.

M.V.P.

Vujanović Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović odlučio je da ne proglašava Tužilački savjet jer je je prilikom izbora njegovih članova iz reda državnih tužilaca, prekršena zabrana ponovnog uzastopnog izbora propisana Zakonom o tužilaštvu, saopšteno je juče iz Vujanovićevog kabineta.

Konferencija tužilaca je za članove Tužilačkog savjeta izabrala državne tužioce Veselina Vučkovića, Petra Kapucija i Miljanu Radović, koji su se i u prethodna dva mandata nalazili na funkcijama članova Savjeta.

“Vujanović je u postupku proglašenja Tužilačkog savjeta, primjenom člana 84 stav 4 Zakona o državnom tužilaštvu, nakon pribavljenog mišljenja Ministarstva pravde, konstatovao da nijesu ispunjeni zakonski uslovi za proglašenje Savjeta”, saopšteno je iz Vujanovićevog kabineta.

● RASTODER: VUJANOVIĆ

DONIO PRAVILNU ODLUKU

Predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Rifat Rastoder kazao je da je istina da odredbe novog Zakona

o tužilaštvu zabranjuju članstvo u Tužilačkom savjetu u više od dva mandata u kontinuitetu. Rastoder je podsjetio da je upravo to razlog što u matičnom skupštinskom odboru jedan od kandidata nije prošao u dalju proceduru.

“Nije jasno kako se mogao dogoditi takav previd u Konferenciji tužilaca. Nije valjda da su računali na analogiju tumačenja prethodnog slučaja same predsjedničke kandidature”, izjavio je Rastoder.

● VUČKOVIĆ: SVE JE

URAĐENO PO ZAKONU

Nakon što je iz Vujanovićevog kabineta saopšteno da se od v.d. Vrhovnog državnog tužioca Veselina Vučkovića očekuje da sprovede ponovni izbor, oglasio se i sam Vučković, navodeći da je sve učinjeno na zakonit način. U saopštenju koje on potpisuje navodi se da je procedura izbora ova četiri kandidata sprovedena na tajnom glasanju u kojem su učestvovali 107 od ukupno 111 tužilaca zamjenika, te da se niko nije prigvorio proceduri.

“Dominantno je pravno stanovište tužilačke organizacije da niko od kandidata koji se našao na listama

nije imao nikakve zakonske smetnje da bude izabran za člana Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca pa ni u pogledu uslova propisanih u članu 85 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu. Naime, odredbom stava 2 člana 85 pomenutog zakona, predvidjeno je da članovi Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca i uglednih pravnika mogu biti ponovo birani za člana Tužilačkog savjeta po isteku četiri godine od prestanka prethodnog mandata u Tužilačkom savjetu. To znači da se ova odredba odnosi na buduće izbore članova Tužilačkog savjeta iz reda državnih tužilaca koji budu izabrani u postupku opšteg izbora, a ne na zamjenike državnih tužilaca koji još uvijek nemaju funkciju državnog tužioca”, navodi se u saopštenju VDT-a.

Vučković je izrazio i čuđenje što Vujanović različito tretira ovaj u odnosu na nedavni slučaj izbora predsjednika Ustavnog suda. Po stavu VDT-a, izabrani predsjednik ranije je bio sudija navedenog suda, uprkos ustavnom amandmanu da “isto lice može biti birano samo jednom za predsjednika ili sudiju Ustavnog suda”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Vučković.

K.P., S.K.

HRONIKA 11

petak, 17. 1. 2014.

Policijski uviđaj nakon ubistva Nikole Bojovića u Begoradu

Zbog droge pola godine zatvora Vijeće sudije Višeg suda u Bijelom Polju Vidomira Boškovića osudilo je Beranca Jovicu Janića (25) na pola godine zatvora zbog posjedovanja droge. Janić se teretio da je u svojoj kući u beranskom naselju Lužac držao 0,80 grama marihuane. Drogu, koja se nalazila u zamotuljku od plastične kese u torbici u plakaru, policija je pronašla 6.novembra prošle godine.

B.Č.

Izručen iz Španije

Gdje je zapelo?

Stala akcija crnogorske i srbijanske policije Marija Palibrk

T

ačno pola godine prošlo je od spektakularno najavljene akcije srbijanske i crnogorske policije kojom su zvaničnici obećali rješavanje tri ubistva koja su počinjena na organizovan način. Danas, nakon šest mjeseci, optužnice ni za jednu svirepu likvidaciju nema, uhapšeni za ubistvo Nikole Bojovića u Beogradu i Miloša Vidakovića u Budvi su u pritvorima u Beogradu i Spužu, a pomena o trećem ubistvu, čije je rasvjetljenje još tada najavljeno da će biti ubrzo, više nema.

S riječima punim hvale i obećanja da će dvije države stati na kraj organizovanom kriminalu, zvaničnici crnogorske i srbijanske policije počeli su 16. jula prošle godine famoznu zajedničku akciju. Prvo je u Budvi uhapšen Beograđanin Miloš Delibašić (29) zvani Delija, a istog dana u Beogrdau lisice na ruke stavljene su navodnim članovima njegove grupe, Milošu Vojinoviću (26), Goranu Bojaniću i Slaviši Novakoviću (33).

● UBISTVO VIDAKOVIĆA SE VIŠE NE SPOMINJE

Iako je iz policija tada, 16. jula, saopšteno da su njih četvorica uhapšeni zbog ubistva Pančevca Vidakovića, od tog dana do danas ubistvo Vidakovića spominju samo mediji.

Dešavanja, izdati nalozi i dostupni dokumenti odaju utisak da je negdje zapelo u istragama, da tada uhap-

šeni više nijesu osnovano sumnjivi za to ubistvo, ili da nadležni organi iz Srbije čekaju pravi trenutak da bi izdali naloge o ovom slučaju.

Delibašić se od tog dana nalazi u pritvoru, gdje je odlužio kaznu za posjedovanje oružja vez dozvole. O prvom razlogu njegovog hapšenja - ubistvu Vidakovića, nema nijednog slova u spisima predmeta protiv ovog mladića.

● ZBOG BOJOVIĆA KOD NAS UHAPŠENE ČETIRI OSOBE

Navodno, zahvaljujući svjedočenju zaštićenog svjedoka Miloša Vojinovića, pokrenut je zahtjev za sprovođenje istrage protiv crnogorskog državljanina Slobodana Šaranovića koji se tereti da je iz osvete naručio ubistvo Bojovića, i Ratka Koljenšića, koji je osumnjičen za saučesništvo u ovom zločinu. Osim njih, okriv-

»Na osnovu člana 34 Zakona o upravljanju otpadom (»Službeni list CG« broj 64/11) Agencija za zaštitu životne sredine

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Društvo sa ograničenom odgovornošću »K.M.R.-TRANS« iz Danilovgrada, Glavica bb, podnijelo zahtjev za dobijanje dozvole za preradu odnosno odstranjivanje otpadnih guma, na lokaciji: Opština Danilovgrad, kat. parcela br.1278/4 KO Zagreda.

Podnosilac Zahtjeva će na premetnoj lokaciji vršiti preradu otpadnih guma.

U vezi sa navedenim pozivamo zainteresovanu javnost da izvrši uvid u dostavljenu dokumentaciju u prostorijama Agencije za zaštitu životne sredine, ulica IV Proleterske broj 19, kancelarija broj 1, radnim danima od 9 do 12 časova.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga u pisanoj formi, na adresu Agencije za zaštitu životne sredine, je 04. februar 2014 godine.« V.D. DIREKTORA Ervin Spahić

Interpol Podgorica juče je izručio iz Španije u Crnu Goru Namonia Bekima (32), rođenog u Prištini. Bekami se tražio radi izvršenja kazne zatvora u trajanju od jedne godine i deset mjeseci, zbog krivičnog djela teška krađa.

K.P.

Razmatraće žalbe na presudu

Treće ubistvo ostalo neriješeno Prvog dana akcije crnogorske i srbijanske policije, direktor Uprave policije Srbije Milorad Veljović, najavio je da će osim ubistva Vidakovića biti rasvijetljena još dva. Jedno od njih bila je likvidacija Bojovića, dok se spekulisalo da se u trećem slučaju radi o ljen je i Vojinović koji je navodno priznao da je pomogao u organizaciji ubistva Bojovića.

Krajem avgusta identifikovan je i uhapšen Saša Cvetanović (32) koji je osumnjičen da je povukao oroz i u Bojovića ispalio 15 hitaca. Tek krajem oktobra, kada mu je istekla zatvorska kazna zbog oružja, nadležni su dali zvanično saopštenje u kojem i Delibašića povezuju s ubistvom Bojovića, ne spomenuvši likvidaciju Pančevca, zbog koje je i uhapšen.

Dosadašnja istraga dovela je do sumnje da je Delibašić organizator kriminalne grupe čiji su pripadnici Koljenšić, Vojinović, Cvetanović i druge za sada nepoznate osobe. Oni se terete da su tokom prošle godine djelovali sporazumno u cilju vršenja krivičnih djela sa ele-

Sjednica Apelacionog suda na kojoj će se razmatrati žalbe na presudu kojom je Dalibor Bulajić osuđen na 40 godina zatvora zbog ubistva Srđana Kasalice i Petra Drakulovića i ranjavanja Milovana Bjelanovića, zakazana je za 28. januar. Sudskim vijećem predsjedavaće sudija Apelacionog suda Milić Međedović.

Na četiri decenije kazne zatvora Bulajić je osuđen zbog incidenta u restoranu “Duga” u Tivtu koji se dogodio 2008. godine. Okrivljeni je kritične prilike hicima iz pištolja ubio Kasalicu i Drakulovića, a teško ranio Bjelanovića.

Darko S. Perović, osuđen je na tri godine zatvora zbog nasilničkog ponašanja, jer je sa Bulajićem nogama udarao tada teško ranjenog Drakulovića.

Prvostepenu presudu u Višem sudu u Podgorici izreklo je krivično vijeće sudije Valentine Pavličić.

M.V.P.

ubistvu Darka Bugarina, bivšeg tjelohranitelja Dragana Dudića Frica, koje se dogodilo 25. aprila ove godine u Kotoru.

O tom slučaju još nema nikakvih informacija, pa ni osumnjičenih, kamoli uhapšenih. mentima nasilja. Sve to, navodno, radili su po nalogu Šaranovića koji je nekoliko desetina hiljada eura dao kako bi, po principu “brat za brata” osvetio ubistvo brata Branislava. Navodno, njegovu likvidaciju naredio je Luka Bojović, stariji brat ubijenog Nikole.

● OD SPISA STIGLE SAMO MOLBE ZA IZRUČENJA

Dosadašnji postupak priotiv Šaranovića, Koljenšića, Delibašića i Cvetanovića do sada se sveo na odlučivanje o njihovom izručenju Srbiji. Ipak, nakon nekoliko mjeseci vijećanja, još nema definitivne odluke o njihovom izručenju jer se terete da su ubistvo organizovali iz Crne Gore.

zaVRŠeNo SUĐeNje

Presuda za ubistvo Šoškića Iznošenjem završnih riječi učesnika u postupku pred vijećem sudije Jokana Varagića u Višem sudu u Bijelom Polju juče je završeno suđenje policajcima iz Berana Željku Bojiću (39) i Adnanu Kožaru (31) za ubistvo sugrađanina Miroslava Šoškića (22). Presuda će biti objavljena 31. januara.

Tužiteljka Nada Bugarin i punomoćnik oštećene porodice Radoslav Ivanović zatražili su od suda da optuženiog oglase krivim S druge strane, odbrana je zatražili oslobađajuću presudu za svoje klijente navodeći da ne postoje dokazi za djelo koje im je stavljeno na teret.

“Tražim od suda da se ne ogriješi o nevine ljude, s obzirom da je, gledajući realno i objektivno, svim nalazima vještaka dokazano da optu-

Privođenje Kožara na jučerašnje suđenje

ženi nijesu izvršili ubistvo.”

Advokat Velibor Marković ponovio je da “treba donijeti jedinu valjanu odluku i osloboditi nevino

optužene ljude”.

Sličaj stav zauzli su i njegove kolege, advokati Kasim Dizdarević i Vukoman Golubović.

B.Č.

Ovako izgleda Vaše pravo da budete informisani, kada oni koji Vas informišu trpe represiju.

Stop represiji nad novinarima!

CRNA GORA 13

petak, 17. 1. 2014.

RAČUN ZA STRUJU

Drama u azilu za pse zbog isključenja struje Nina Lajović

P

rava drama događa se u azilu za napuštene životinje u mjestu Novoselje iznad Petrovca jer oko stotinu pasa, koliko se trenutno nalazi u tom skloništu, već drugi dan je žedno.

PETROVAC - Do problema je došlo na relaciji Elektrodistribucija – Opština Budva, nakon što račun za struju od šest hiljada eura nije izmiren. Azilom gazduje Komunalno preduzeće, koje je obavijestilo Opštinu o teškim uslovima u kojima su se našli od kada je isključena struja, a čime je van pogona pumpna vodovodna stanica, koja osim azila, napaja vodom i okolna seoska naselja na Paštrovskoj gori. Račun od šest hiljada eura nagomilan je, jer osim azila, koji je ujedno najmanji potrošač, u njega je zaračunata i potrošnja struje pumpne stanice, kao i magistralne javne rasvjete, od ulaza u Petrovac pa sve do Novoselja, koje je zapravo najveći potrošač.

I dok se očekuje da račun u Opštini ubrzo plate, u Komunalnom preduzeću juče su uputili posljednje upozorenje da se sklonište što prije priključi na struju, jer su praktično onemogućeni da obezbijede normalne uslove života napuštenim životinjama, koje su sa

budvanskih ulica udomljene u to sklonište.

“Nijesmo dobili ni upozorenje da će doći do isključenje struje, jer bi se sigurno dogovorili oko načina izmirenja. A i ne bi doveli sklonište za napuštene životinje u ovakvu bezizlaznu situaciju. Riječ je o stotinu životinja koje tamo žive, kojima moramo osim hrane i vode obezbijediti i ostale uslove, što je u ovom okolnostima nemoguće,” rečeno je juče za DN iz petrovačkog azila.

Inače, azil se nalazi u brdima, gdje je na nekih 2.000 kvadrata Opština uz svesrdnu pomoć i inicijativu Društva za napuštene životinje “4 šape” uspjela prije nekoliko godina da prva na primorju napravi sklonište za napuštene životinje. Azil je u prvo vrijeme, dok odlukom Skupštine opštine nije povjeren na gazdovanje Komunalnom preduzeće, funkcionisao isključivo na entuzijazmu aktivista ovoga Društva, koji su uspijevali da donacijama obezbijede hranu i plaćaju veterinara.

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju (Sl. List CG br. 1/11) i rješenja Privrednog suda Bijelo Polje St. Br. 25/12 od 10.09.2012. godine stečajni upravnik ZZ “Kooperativa-Klanica“ u stečaju Pljevlja nakon izvršene procjene vrijednosti imovine stečajnog dužnika

Obavještava Stečajnog sudiju Privrednog suda u B. Polju, dućnika, sve povjerioce, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u veyi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri pordaje imovine ZZ “Kooperativa-Klanica“ u stečaju Pljevlja i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju objavljuje

TREĆI OGLAS O PORDAJI CJELOKUPNE IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA ZZ “KOOPERATIVA - KLANICA“ U STEČAJU PLJEVLJA JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA Predmet prodaje je cjelokupna imovina stečajnog dužnika koju čine nekretnine upisane u listove nepokretnosti: LN br 4154 KO Pljevlja, LN br 4156 Ko Pljevlja, LN br 225 KO Borova, LN br 58 KO Krupice, LN br 113 KO Lever Tara, LN br 134 KO Prenćani, LN br 79 KO Varine, LN br 68 KO Laškovo, LN br 105 KO Bujaci, LN br 86 KO Glibaći, LN br 312 KO Kosanica, po početnoj cijeni od 1.120.608,00 eura.

Javno nadmetanje radi prodaje cjelokupne imovine stečajnog dužnika izvršiće se prikupljanjem pismenih ponuda koje će ponuđači dostaviti u prostorije – arhivu stečajnog dužnika u Pljevljima do 12 časova 19.02.2014. godine u zatvorenoj koverti sa naznakom imovine za koju se ponuda daje i napomenom ‚‚Za javno nadmetanje – ne otvaraj“.

Ponude koje prispiju nakon navedenog roka bez obzira na razloge neće se razmatrati. Otvaranje ponuda obaviće Komisija za otvaranje i vrednovanje ponuda neposredno nakon predaje – prijema ponuda u upravnoj zgradi stečajnog dužnika.

Pravo da učestvuju na javnom nadmetanju imaju sva domaća i strana pravna i fizička lica koja uplate depozit za učešće na javno nadmetanje u visini od 10 % od početne cijene na žiro račun stečajnog dužnika br 535-13125-63.

Imovina se prodaje u viđenom stanju i prema evidenciji uprave za nekretnine , bez prava na naknadnu reklamaciju.

Ponuda mora da sadrži: Naziv i adresu ponuđača, preciznu naznaku imovine za koju se daje ponuda, kupoprodajnu cijenu koja se nudi bez alternativa sa dinamikom i načinom plaćanja iste. Postupak prodaje je validan i za slučaj da na javno nadmetanje pristupi makar jedan ponuđač koji zadovolji uslove predviđene ovim oglasom. Kriterijum za ocjenu najpovoljnije ponude je ponuđena visina kupovne cijene, dinamika i način plaćanja. Prednost će imati ponuđač koji kupuje cjelokupnu imovinu po ovom pozivu.Ponuđač za koga se utvrdi da je dao najpovoljniju ponudu u svim elementima ponude proglasiće se kupcem, o čemu će stečajni upravnik donijeti posebnu odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača najkasnije u roku od 5 dana od dana otvaranja ponuda. Kupac (izabrani ponuđač) će sa stečajnim dužnikom zaključiti ugovor o kupoprodaji, Nakon završetka procesa obavještenja povjerilaca i suda sa odlukom o izboru najpovoljnijeg ponuđača i pravosnažnosti iste, kojim će se definisati prava i obaveze. Svi troškovi vezani za prodaju, prenos i uknjižbu imovine u cjelosti padaju na teret kupca (izabranog ponuđača). Uplaćeni depozit ostalim ponuđačima vratiće se u roku od 5 dana od dana donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, a depozit izabranog ponuđača zadržava se i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Ukoliko kupac (izabrani ponuđač) ne zaključi ugovor ili ne uplati razliku do ponuđene kupoprodajne cijene iz ovog oglasa gubi pravo na povraćaj depozita.

Stečajni upravnik zadržava pravo da ne proglasi najpovoljnijeg ponuđača, ukoliko ponude ne odgovaraju uslovima iz oglasa ili nijesu u skladu vrijednosti imovine koja je predmet prodaje. Zainteresovana lica mogu izvršiti razgledanje imovine koja je predmet prodaje u prisustvu ovlašćenog lica stečajnog dužnika uz prethodni dogovor o terminu razlgedanja imovine Bliže informacije mogu se dobiti na adresu stečajnog dužnika Ul. ‚Ibarska‚‚ bb Pljevlja, ili na telefon 069 043-622.

ZZ ‚‚Kooperativa-klanica‚‚ u stečaju Pljevlja.

Pljevlja, 16.01.2014. godine, 25/12-160114

Stečajni upravnik,

MJEŠTANI GOLIJE

Pronađite krivce, nemojte da se to obara na sve nas Grupa od oko tridesetak mještana Golije okupila se juče ujutru u selu Javljen kako bi iskazali nezadovoljstvo povodom nedavnog pokolja srna na tom lokalitetu i kolektivno neslaganje sa tvrdnjama da su ostaci zaštićene divljači dovezeni iz Vojvodine i podmetnuti koncesionaru kako bi mu se na taj način nanijela šteta. Od juče je krenula i zvanična policijska istaga po nalogu tužilaštva, a po osnovu više krivičnih prijava, pa je na informativni razgovor juče pozvan i novinar Bato Perović koji je među prvima posjetio Goliju kada je napravio snimak ubijenih srna koji je šokirao ne samo crnogorsku, već i javnost u regionu.

Mještani Golije navode da su do sada imali samo negativna iskustva tokom lovne, ali i nelovne sezone, te da na njihove molbe do sada niko nije reagovao.

Oni poručuju da bi u ovom slučaju sva odgovorna lica, od inspektora za lov, predsjednika Lovačkog saveza do ministra poljoprivrede Predraga Ivanovića trebalo da podnesu ostavke jer svoj posao nijesu uradili kako treba. Golijani kažu da posljednje informacije da su kože i glave ubijenih srna donešene iz Vojvodine apsurdne su i u potpunosti neistinite.

“Kako su te kože i glave prošle ovolike granice ako su iz Vojvodine, ako je tako onda i za to neka neko odgovara. Sve mi ovo liči na ruganje sa Golijom i Golijanima. Ako se radi o podmetači-

ni mi molimo da Lovački savez i Lovačko društvo “Zoran Kestner” koje gazduje lovištem, sudstvo i policija dokažu pravu istinu. Mi Golijani znamo pravu istinu o tome, ali i svijet treba da je konačno sazna”, kazao je predsjednik mjesne kancelarije Dragutin Manojlović. Mještani navode da nijesu samo važni posredni izvršioci koje će biti žrtvovani, već da bi trebalo pronaći lica koja već deceniju divljaju i uništavaju ne samo Goliju već i druga lovišta u našoj zemlji.

“Bitni su i neposredni izvršioci, ako je podmetnuto, kako tvrdi Nikola Marković i novinar Radija Crne Gore, neka se sazna ko je to uradio i zašto, ako nije neka se sazna ko ubija srne po Goliji i na čijim trpezama završava meso nesrećnih i zakonom zaštićenih živoritnja”, istakao je juče šef mjesne kancelarije u Goliji Veselin Vujačić, dodajući da mještani smatraju da bi bilo najbolje da se u tom kraju lov u potpunosti zabrani na određen period. Golijani su juče kazali da će ponovo uputiti dopise nadležnim institucijama, iako su u posljednjih deset godina mnogo puta bezuspješno tražili pomoć. U najgoroj situaciji su, po tvrdnjama mještana, lovci iz Golije među kojima nadležna lica nezvanično traže krivca.

“Zahtijevamo da se ova pošast zaustavi i da se svi krivci privedu pravdi, ako je to uradio neko iz Golije dajte neka bude kažnjen, nemojte da se to obara na sve nas”, rekao je lovac iz Golije Dragan Todorović.

J.L.

14 CRNA GORA KOMENTAR

IZGRADNJA

Administracija zaustavila radove

HERCEG NOVI - Radovi na izgradnji kanalizacione mreže u hercegnovskoj opštini neće biti završeni do početka turističke sezone, kako je ranije najavljeno. Do sada je završeno samo 50 odsto radova, a izvođač - turska kompanija Ćeltikćoglu, najavljuje da će u posao uvesti još jednu firmu kako bi se ubrzali radovi. Predstavnik izvođača radova na izgradnji kanalizacione mreže Dragan Marković za DN je kazao da su ušli na gradilišta osmog januara i da je trenutni problem na gradilištima kiša koja je napunila kanale, pa se sada radi na crpljenju vode.

Iako je još prije Nove godine bilo najavljeno da će u posao izgradnje kanalizacionog kolektora u hercegnovskoj opštini ući beogradska firma Milenijum, na gradilištima duž rivijere još je malo i radnika i opreme. Iz kompaniji Ćeltikćoglu tvrde da je dolazak beogradskih građevinara izvjestan, ali da zbog praznika i nekih administrativnih

Luštica

PETAK, 17. 1. 2014.

problema oni kasne.

“Problemi su admnistrativne prirode kao i registracija nove firme u Crnoj Gori”, objasnio je Marković. Na pitanje koliko je trenutno angažovano radnika na terenu Marković je kazao da ih je 120 i da očekuje da će ih biti oko 200 kada uđe na gradilišta fima “Milenium” iz Beograda.

Uprkos većem broju radnika koji se očekuju na gradilištima i novim građevinskim mašinama, propušteno se neće moći nadoknaditi do početka turističke sezone. Na insistiranje da se precizira kada će radovi biti završeni radovi, Marković je potvrdio za Dnevne novine da će u najboljem slučaju biti gotovi do kraja godine, tačnije prije početka kišne sezone.

Podsjećamo, na zahtjev investitora, Opštine i Vodakoma, u kompaniji Ćeltikćoglu su morali da bolje organizuju i intenziviraju dinamiku aktivnosti na izgradnji vodovodne i kolektorske mreže na području Opštine Herceg Novi.

S.M.

Barjaktari za četiri principa Nakon posjete Pozitivne Crne Gore Ulcinju, svoj komentar na postojeće stanje u najjužnijoj crnogorskoj opštini dao je i potpredsjednik Opštinskog odbora Pozitivne Ulcinj Omer Bajraktari.

“Postojeća vladajuća klasa u Ulcinju, kao i sve prethodne, napravila je od ovog grada ono što je bilo najteže – grad sa najvećim potencijlom u ovom dijelu Evrope doveli su na prosjački štap.

Ekonomsko urušavanje grada posljednjih četvrt vijeka je očigledno i mi, kao građani koji vole svoj grad i odgovorni ljudi, moramo stati tome na put. Ekonomski razvoj opštine Ulcinj mora biti usmjeren na sopstvene resurse i mora biti u interesu ukupnog lokalnog stanovništva.

Obnova ekonomije i razvoj se mora fokusirati na lakša, jeftinija i manje riskantna sredstva, zasnovana na četiri principa: sprečavanje odliva sredstava, podrška postojećih zdravih biznisa, podrška osnivanju novih preduzeća i privlačenje stranih investicije.”

Barjaktari je istakao i da bi ovakvom pristupu nedostajale samo megalomanske predstave u vidu presjecanja vrpci koje su služile tek

Omer Barjaktari

kao dijelovi kampanja za privlačenje biznisa.

“Niko nam neće pomoći ako mi to sami ne uradimo. Zato ovaj pristup Pozitivne podstiče duh zajedništva oslanjajući se na sopstvene resurse i mogućnosti. Ovakav pristup će dovesti do rješavanja problema na lokalnom nivou umjesto čekanja da spas dođe sa strane što je bio slučaj posljednjih dvadeset godina. Bivše i sadašnje vladajuće klase do sada nijesu imale nikakav koncept razvoja ekonomije grada. Biznis zone su se proglašavale bez ikakve anali-

ze, a i jedina smo opština koja nema strateški plan. Politika lokalnih poreza i taksi je bila promjenljiva što je loš signal za inostrane investitore, ali otežava poslovanje i domaćim privrednicima.

Zato je važna podrška našem ekonomskom programu koji bi u vrlo kratkom periodu dao rezultate. Kreirao bi se noviji i drugačiji poslovni ambijent jer će se ojačati osjećaj sigurnosti kod investitora i privrednika što je jako važan indikator svake ekonomije”, zaključio je Barjaktari.

LUŠTICA & KUMBOR

Investitori rješavaju probleme HERCEG NOVI - Kompanije Azmont i Nord star koje će graditi turističke komplekse u Kumboru i Luštici primorale su hercegnovsku opštinu da riješi probleme elektro i vodovodne mreže na Luštici i Kumboru.

Savjetnik za investicije predsjednika opštine Vladimir Mračević ka-

zao je da spajanje Herceg Novog na sistem regionalnog vodovoda omogućava pomoć u vodosnabdijevanju rivijere, sigurnost vodosnabdijevanja bivše kasarne Kumbor i obavezu prebacivanja 70 l/s vode za Lušticu. Projektni zadatak je već već definisan, a uskoro će biti raspisan tender za izra-

du glavnog projekta spajanja na regionalni sistem vodosnabdijevanja.

“Koristiće se postojeći sistem ispod mora, na potezu Kamenari – Opatovo i izgraditi novi rezervoar na 100 metara nadmorske visine u Jošici, iznad hotela “Park””, istakao je Mračević.

S.M.

CRNA GORA 15

petak, 17. 1. 2014.

Aleksandar Žurić

PREMINULI

Marko Nikice Kašćelan 15. januara 2014. u 102. godini. Sahrana će se obaviti 17. januara u 14 časova ispred Crkve Sv. Đorđa – Mirac.

Slobodan Vuka Popović 15. januara 2014. u 66. godini.

Sahrana je obavljena 16. januara u 15 časova na gradskom groblju Gvozden brijeg u Baru.

Luka Marka Banićević u 89. godini. Sahrana je obavljena 16. januara 2014. na groblju Cuce – Zovina u 14 časova.

Milovan pok. Ilije Vujičić

Ksenija Đukanović

15. januara 2014. u 66. godini. Sahrana će se obaviti 17. januara u 15 časova na groblju kod Crkve Sv. Preobraženja u Igalu.

rođena Šćepanović, nastavnica u penziji, 14. januara 2014.

Sahrana će se obaviti 16. januara u Nikšiću na groblju u Straševini u 15 časova.

Velimir Markov Ivanović

Grujica Milijin Braletić

15. januara 2014. u 75. godini. Sahrana će se obaviti 17. januara na Novom groblju na Cetinju.

14. januara 2014. u 83. godini.

Sahrana je obavljena 16. januara u 13 časova u Ćuriocu.

RAZGOVOR

Stabilnost bez zaduživanja Beća Čoković

P

redsjednik opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić kazao je za Dnevne novine da je privreda na sjeveru države u poodmakloj fazi tranzicije sa još neizvjesnim ishodom. Naglašava da se takva situacija posebno reflektuje na Bijelo Polje kao regionalni centar.

BIJELO POLJE - Aleksandar Žurić je naveo da je u protekloj deceniji dosta urađeno na infrastrukturi koja nije praćena i odgovarajućim privrednim razvojem.

“Očekujemo da će politika iz protekle dvije-tri godine, koja je značajan dio investicija usmjerila ka podizanju privrednih kapaciteta, dati i konkretne rezultate, a neki su već sada vidljivi”, kazao je Žurić.

On naglašava da Opština u posljednje tri godine ostvaruje budžetsku stabilnost, te da je gotovo uvijek budžet realizovan više od 95 odsto od planiranog.

“Važno je istaći da je ta vrsta stabilnosti ostvarena bez ikakvog zaduživanja. Ali, to ne znači da je situacija finansijski u potpunosti stabilna, jer nagomilane obaveze iz prethodnog perioda i veliki broj zaposlenih dovode u pitanje finansijsku stabilnost opštine. I u takvoj situaciji uspjeli smo da izvršimo konsolidaciju javnih finansija i stabilizujemo izvorne prihode, čime čuvamo povjerenje poslovnih partnera”, kazao je Žurić navodeći da je to uticalo da se primijeni novi koncept investiranja novih projekata, baziranih na eksternim izvorima finansiranja i dobrom planiranju.

“Zahvaljujući kvalitetnom odabiru infrastrukturnih investicija i njihovom uspješnom realizacijom, Bijelo Polje je u proteklom periodu zauzimalo mjesto odmah iza Podgorice, kada je riječ o funkcionalnim projektima”, istakao je Žurić.

Predsjednik je podsjetio da je trend uređenja prostora zadržan i u protekle tri godine, uprkos globalnoj ekonomskoj krizi. Navodeći da je u tom periodu za realizaciju projekata godišnje izdvajamo preko 25 miliona eura, Žurić je izdvojio realizovane infrastrukturne projekte od vitalnog interesa za građane.

“Izdvojio bih izgradnju vrtića u Pruškoj koju je donirala Vlada Azerbejdžana sa dva miliona eura. U toku je izgradnja još jednog savremenog obdaništa u Uli-

ci Lenke Jurišević, za šta je izdvojeno 1,3 miliona eura. Izgrađena su četiri stambena objekta u naselju Ravna rijeka, za penzionere, korisnike socijalne zaštite i RE populaciju. Istovremeno je u Nikoljcu u toku izgradnja 150 stanova za državne službenike, vrijednosti šest miliona eura. Više od 600.000 eura uloženo je u projekat elektro-energetske efikasnosti gradske bolnice i izgradnju kotlarnice. Kroz partnerstvo sa EPCG, na teritoriji opštine samo u protekloj godini, u poboljšanje starih i izgradnju novih objekata, uloženo je dva miliona eura. Značajno je pomenuti rekonstrukciju gradskog mosta, koji je dobio prepoznatljivo ruho, kao i izgradnju mosta u prigradskom naselju Strojtanica, te rekonstrukciju mosta na Ribarevinama i izgradnju dva kružna toka. Na upotrebu je data gradska parking garaža čiju izgradnju je pomogla Evropska komisija sa preko milion eura. Lani su započeti radovi, koji će uskoro biti završeni, na rekonstrukciji i kompletnoj zamjeni pružnog kolosjeka na području opštine. Ta investicija koštala je 1,45 miliona eura, a prethodne tri godine na sličnim projektima uloženo je 8,5 milion eura.

Paralelno sa ovom investicijom urađen je i moderan pružni prelaz u Sutivanu, vrijedan 250.000 eura. Valja podsjetiti i na završetak obilaznice oko Bijelog polja, čija je izgradnja koštala 28 miliona eura. Za održavanje i probijanje lokalnih puteva, u protekloj godini izdvojeno je 340.000 eura, a u rekonstrukciju gradskih i pri-

25

miliona eura za projekat izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda

gradskih ulica 250.000. Protekle godine Bjelopoljci su dobili i savremeni Dom zdravlja, vrijedan 3,3 miliona eura. Pored sigurnije zdrastvene zaštite, građani su dobili i kvalitetnije vodosnabdjevanje nakon dokaptiranja glavnog gradskog izvorišta u Majstorovini te izgradnje vodovoda u Nedakusima, Gubavu, Slijepač mostu i Džafića brdu. Opština je i lani pokazala značajnu brigu o multinacionalnom i multikonfesionalnom skladu kroz njegovanje različitih duhovnih vrijednosti. Za potrebe rekonstrukcije i obnavljanja svetilišta u gradu prošle godine je izdvojeno 350.000 eura, a za rekonstrukciju gradske kapele, koja će biti završena ovih dana, izdvojeno je 250.000. Istakao bih i izgradnju aneksa sportske hale u Nikoljcu, u kojoj je smješten Disaster recovery centar, a grad je dobio i savremenu gradsku biblioteku čime se, uz brojna kulturna dešavanja tokom godine, na neki način potvrđuje njegova bogata kulturna zaostavština”, istakao je Žurić.

Govoreći o infrastrukturnim projektima planiranim u ovoj godini, predsjednik opštine je iznio da se intenzivno radi i na izgradnji četiri miliona eura vrijedne završne etape regionalnog putnog pravca prema Pljevljima, na potezu Pavino Polje – Kovren, koja će biti završena za nekoliko mjeseci.

“Time će ukupna vrijednost završenog regionalnog putnog pravca Slijepač Most – Kovren iznositi preko petnaest miliona eura i imaće neprocjenjiv značaj za prirodno bogatu Vranešku dolinu i oživljavanje poljoprivrede tog kraja. Projekat izgradnje kolektora za prečišćavanje otpadnih voda u ovoj godini ima oznaku najvećeg prioriteta. Investicija je vrijedna 25 miliona eura, a u toku je tender za prvu fazu izgradnje vrijedan 5,25 miliona eura, koje je Opština obezbijedila u obliku granta, zahvaljujući razumijevanju i velikoj podršci Evropske komisije. U pripremi je najavljivani azmont centar za obuku radnika u našem gradu, za investicije koje se realizuju na primorju. Očekujemo da će to koliko-toliko pomoći ublažavanju najvećeg problema u ovom trenutku za Bijelo Polje, a to je visoka stopa nezaposlenosti”, istakao je prvi čovjek opštine Aleksandar Žurić.

Momir M. Lončar u 79. godini. Sahrana će se obaviti 17. januara 2014. u 12 časova na groblju u Zbljevu.

Slobodan Radojice Rosandić 14. januara 2014. u 66. godini. Sahrana je obavljena 16. januara u 14 časova na Čepurcima.

Luka Šćepana Popović

Anica Petrova Radonjić

15. januara 2014. u 70. godini. Sahrana je obavljena 16. januara u mjestu Gornja Trepča u 14.30.

14. januara 2014. u 71. godini.

Sahrana je obavljena 16. januara u 15 časova u selu Frutak.

Verislav Mihailov Vušović 15. januara 2014. u 82. godini. Sahrana je obavljena 16. januara na groblju u Gornjem Polju.

Stanuša Toma Lakićević rođena Rakočević, 15. januara 2014. u 91. godini. Sahrana je obavljena 16. januara u 14 časova na mjesnom groblju Biljege.

Bogoljub Milovana Vujošević 15. januara 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 16. januara u 14 časova na gradskom groblju u Beranama.

Gorica Uroša Lončar 15. januara 2014. u 69. godini. Sahrana je obavljena 16. januara u 14 časova na gradskom groblju u Beranama.

Mileva Radeva Nedović rođena Čubranović, 13. januara 2014. u 78. godini. Sahrana je obavljena 16. januara u 15 časova na Čepurcima.

Rajko Tonćijev Krstićević pomorac u penziji, 9. januara 2014. u 77. godini. Sahrana je obavljena 15. januara u Rijeci – Hrvatska.

e-mail: sotiroski@t-com.me

Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas.

Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje.

Više informacija na tel.

069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

petak, 17. 1. 2014.

HRVATSKA

haker izručen Amerikancima Ukrajinac Sergej Litivnjenko, ljetos uhapšen u Splitu, u SAD je optužen da je internet prevarama opljačkao 60 miliona dolara ZAGREB - Iz Hrvatske je u SAD izručen Ukrajinac Sergej Litvinjenko, osumnjičen da je kompjuterskim prevarama oštetio 800.000 ljudi i opljačkao 60 miliona dolara.

Ukrajinski državljanin Litvinjenko je uhapšen još 25. avgusta 2012. u Splitu, a američko pravosuđe traži ga zbog raznih oblika međunarodnih internet prevara i kompjuterskog kriminala. Hapšenje, a potom i izručenje Litvinjenka 10. januara nadležnim službama SAD, rezultat je dobre saradnje hrvatskih i američkih pravosudnih i policijskih institucija koje su, kako je naglašeno na konferenciji za novinare u Direktoratu policije, “odlično sarađivale na ovom slučaju”. Načelnik Policijske nacionalne kancelarije za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala Mario Bertina nagla-

Ilustracija

sio je da policija nije željela previše da izlazi u javnost s pojedinostima ovog slučaja kako bi se “sve obavilo kako treba”. Prema njegovim riječima, izručenje je potrajalo, jer je Litvinjenko koristio sve pravne ljekove da bi spriječio odlazak u SAD.

1044,89 eura iznosila je prosječna mjesečna neto plata za novembar 2013. godine u Sloveniji, objavio je slovenački Statistički zavod, pojasnivši da su plate bile nešto više zbog božićnog dodatka, prenijela je Al Džazira Balkans. To je ujedno najvi-

ša plata u regionu, budući da su prosječna primanja u oktobru prošle godine u Hrvatskoj bila 721 euro, u Bosni i Hercegovini 425 eura, u Makedoniji 344 eura, dok je u novembru u Srbiji zabilježena prosječna plata od 381 eura.

SJEVERNA KOSOVSKA MITROVICA

Ubijen srpski političar, motiv i dalje nepoznat KOSOVSKA MITROVICA - Odbornik u Skupštini opštine Sjeverna Mitrovica Dimitrije Janićijević ubijen je u nešto poslije ponoći u četvrtak u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice ispred kuće u kojoj živi.

Agencija Beta navela je da je u Janićijevića, pošto je izašao iz automobila, pucalo za sada nepoznato lice i ispalilo najvjerovatnije pet ili šest metaka iz automatskog oružja.

Istraga je u toku.

Njegovo tijelo je bez znakova života prebačeno u mitrovičku bolnicu, a potom na obdukciju u Prištinu. Zamjenik regionalnog direktora kosovske policije Besim Hoti kazao je da je slučaj okarakterisan kao teško ubistvo i da je, prema preliminarnim rezultatima istrage, žrtva upucana iz pištolja kalibra 9 mm.

“Kada je u pitanju motiv, ništa ne isključujemo”, rekao je Hoti i naveo da se slučaj može povezati sa nekim događajima iz prošlosti, pošto je ranije registrovano nekoliko napada na Janićijevića. Premijer Srbije Ivica Dačić najoštrije je osudio ubistvo Dimitrija Janićijevića i ponudio pomoć Srbije Euleksu i Kforu u istrazi. “Svaki oblik destabilizacije prilika i nasilja prijeti da naruši mir i bezbjednost građana”, rekao je Dačić novinarima u Palati Srbija, gdje je razgovarao sa šefom Europola Robom Vejnrajtom. Premijer je rekao da ne zna kakav je motiv ubistva odbornika, ali je ukazao na to da će zločin imati političke posljedice jer je ubijen političar.

Visoka predstavnica EU Ketrin Ešton izrazila je žaljenje zbog ubistva Dimitrija Janićijevića i

Mjesto zločina: Janićijević je ubijen ispred kuće u kojoj je živio istakla da očekuje brzu istragu i privođenje pravdi počinilaca. “Visoka predstavnica očekuje brzu istragu o ubistvu kako bi počinioci bili izvedeni pred lice pravde.

Svaka upotreba nasilja je apsolutno neprihvatljiva”, navedeno je u saopštenju Ešton.

Ona je uputila izraze saučešća Janićijevićevoj porodici i prijateljima. Ubijeni Janićijević (35) je bio i kandidat za gradonačelnika opštine Sjeverna Mitrovica na prethodnim lokalnim izborima na listi Samostalne liberalne stranke. Otac je troje djece, a četvrto je na putu. Bio

je vlasnik prodavnice “Forneti”.

Podsjetimo, u Kosovskoj Mitrovici ponovo su porasle tenzije nakon što je Krstimir Pantić odbio da stupi na dužnost gradonačelnika Kosovske Mitrovice, nakon više pokušaja formiranja lokalnih organa vlasti i nakon dva kruga glasanja u tom gradu. Neposredno prije lokalnih izbora na Kosovu, u Kosovskoj Mitrovici bilo je nekoliko incidenata u kojima su napadani odbornici različitih lista koje su učestvovale na izborima, za šta su Srbi optuživali jedni druge, kao i eksplozija podmetnutih bombi.

SVIJET 17

petak, 17. 1. 2014.

Od sad ćemo drugačije

VATIkAn nA ISPITIVAnJu zboG zloSTAVlJAnJA dJEcE

Ž

ENEVA - Zvaničnici Vatikana, koje je Komitet Ujedinjenih nacija za dječja prava (UNCRC) u Ženevi podvrgao ispitivanju, poručili su da je Sveta Stolica posvećena iskorjenjivanju seksualnog zlostavljanja sveštenika nad djecom.

UNCRC je juče ispitivao predstavnike Vatikana u vezi sa seksualnim zlostavljanjem koje su nad hiljadama djece sprovodili pripadnici rimokatoličkog sveštenstva. “Sveta Stolica shvata da neke stvari moraju da se rade na drugačiji način”, rekao je monsinjor Šarl Šikluna, bivši glavni tužilac Vatikana, a prenio je AFP. “To nisu samo riječi, već to mora da bude posvećenost na terenu, na nivou lokalnih crkava”, istakao je Šikluna pred Komitetom UN. Istovremeno, papa Franjo, koji je obećao “nultu toleranciju” prema zlostavljanju otkako je izabran prošlog marta, rekao je juče tokom propovijedi da su takvi skandali “sramota za Crkvu”.

“Da li nas je sramota? Toliko je mnogo skandala da ne želim da ih navodim pojedinačno, ali za njih svi znaju”, rekao je papa.

Rimokatolička crkva suočila se

sa nizom skandala u vezi sa seksualnim zlostavljanjem koje su sprovodili katolički sveštenici i zvaničnici, od Irske do SAD i od Australije do Njemačke, podsjeća francuska agencija. Kao i druge potpisnice Konvencije UN o dječjim pravima iz 1989. godine, Sveta Stolica je dužna da podnosi redovne izveštaje o poštovanju propisa koje analizira osamnaestočlani panel UN. Juče se Vatikan drugi put pojavio pred UNCRC, a prvi put je podvrgnut ispitivanju 1995. godine, kada su slučajevi zlostavljanja izašli na vidjelo. Članica UNCRC Hiranti Vidžeman iznijela je juče optužbu da je crkvena hijerarhija prečesto štitila počinioce zlostavljanja, a Šikluna je istakao da politika Svete Stolice nije da ohrabruje zabašurivanja. “Naša smjernica je uvijek bila da se mora slijediti domaći zakon zemalja u ko-

jima su sveštenici na službi”, rekao je Šikluna. Ambasador Vatikana u UN, monsinjor Silvano Tomazi ukazao je na to da sveštenici nisu funkcioneri Vatikana, već građani sopstvenih država i pod njihovom su jurisdikcijom. Vatikan je naveo da i dalje svake godine dobija oko 600 pritužbi na zlostavljanje sveštenika, a mnoge datiraju iz 1960-ih, 1970-ih i 1980-ih. Sveta Stolica se suočava sa optužbama da je omogućila seksualno zlostavljanje nad hiljadama djece time što je štitila pedofile među sveštenicima na štetu žrtava. UNCRC je prošlog jula zatražio detaljne informacije o svim slučajevima zlostavljanja koji su zabilježeni u Vatikanu od 1995. godine.

U svom odgovoru, Sveta Stolica je saopštila da njena praksa nije da objavljuje informacije o vjerskoj disciplini sveštenstva ukoliko to ne zatraže vlasti u zemlji u kojoj su sveštenici na službi.

“Da li nas je sramota? Toliko je mnogo skandala da ne želim da ih navodim pojedinačno, ali za njih svi znaju”, rekao je papa Franjo

SIRIJA

Ne prestaje pokolj među zavađenim pobunjenicima

EGIPAT

Masovna podrška novom ustavu KAIRO - Egipćani su na referendumu masovno podržali predlog novog ustava, pokazali su preliminarni nezvanični rezultati, koje je juče prenio državni list Al Ahram.

Prema tim podacima, na referendum je izašlo 36,6 odsto od 53 miliona glasača, a novi ustav je podržalo čak 97 odsto onih koji su glasali. Očekivalo se da odziv neće biti veliki, jer su zabranjena Muslimanska braća pozvala svoje pristalice na bojkot, a Ministarstvo unutrašnjih poslova je juče procijenilo da je na referendum izaš-

lo više od polovine glasača. Na referendumu iz 2012. godine, kada je prihvaćen Ustav koji je predložio u međuvremenu svrgnuti predsjednik Egipta Mohamed Morsi, glasalo je 33 odsto birača.

Predlogom novog ustava ojačavaju se vojska, policija i sudstvo, a predviđaju se kazne za sve oblike diskriminacije, štiti se jednakost polova i garantuje mnogo više građanskih sloboda i ljudskih prava nego što je to sada slučaj. Zvanični rezultati dvodnevnog referenduma ne očekuju se prije subote.

fRAncuSkA

Gaje tužila list ª Klozeº PARIZ - Francuska glumica Žili Gaje tužila je časopis “Kloze” zbog izvještaja da je u ljubavnoj vezi s predsjednikom Francuske Fransoa Olandom, saopštio je taj magazin. Gaje (41) tvrdi da je “Kloze” objavljivanjem takvog izveštaja prekršio zakon o zaštiti privatnosti i traži od časopisa da joj isplati odštetu od 50.000 eura i da plati troškove suđenja u iznosu od 4.000 eura, prenio je AFP. Ukoliko Gaje bude pobijedila na sudu, magazin će morati da na naslovnoj strani objavi sadržaj presude. “Kloze” je prije nekoliko dana objavio da Oland (59) ima aferu sa Gaje i da

se, navodno, redovno skuterom vozi kroz Pariz kako bi proveo noć s glumicom.

LONDON, DAMASK - Više od 1.000 ljudi je ubijeno u dvonedjeljnim borbama između suparničkih pobunjeničkih grupa u Siriji, saopštila je Sirijska opservatorija za ljudska prava.

Opservatorija je navela da je među 1.069 mrtvih i 130 civila. U sjevernoj i istočnoj Siriji, prema saopštenju sirijske organizacije čije je sjedište u Britaniji, sukobili su se borci iz frakcije Islamska država Irak i Levant, koji su povezani sa Al Kaidom, sa drugim pobunjeničkim grupama. Opservatorija navodi da su to bile najžešće borbe između pobunjenika od početka konflikta u Siriji, u martu 2011. godine. Ta organizacija dodaje da su pripadnici Islamske države Irak i Levant pogubili tokom posljednjih borbi 21 osobu, dok Kancelarija za ljudska prava UN navodi da ekstremističke grupe sve češće vrše pogubljenja na sjeveru Sirije, koja se mogu ubrojati u ratne zločine.

PARIZ - Jedan Francuz izručio je juče gomilu balege ispred zgrade Nacionalne skupštine u Parizu, iz kamiona na kojem bio natpis “Napolje Oland i cijela politička klasa!”

Vozač kamiona je potom uhapšen i

odveden u policiju, a pripadnici policije i žandarmerije opkolile su kamion i gomilu izručenog đubriva. U trenutku tih događaja pred skupštinom, agencija Frans pres je dobila mejl u kojem je obaviještena o tom protes-

tnom činu. “U ovom trenutku ... jedan Francuz upravo izražava svoj bijes ispred Nacionalne skupštine! Olande, dosta je! To je poruka koju je želio da prenese i koje će se predsjednik dugo sjećati”, piše u tom mejlu.

18 KULTURA POEZIJA

Pjesme na francuskom

Pet pjesama iz zbirke poezije “Svilene cipelice” pjesnikinje Tanje Bakić (Nova knjiga, 2011), objavljeno je u novom, 83. broju uglednog francuskog časopisa za svjetsku poeziju i esejistiku Recours au Poème (http://www.recoursaupoeme. fr/). Pjesme je na francuski jezik preveo prof. dr Radivoje Konstantinović. Isti broj časopisa objavljuje poeziju francuske pjesnikinje Alban Žele, njemačkog pjesnika Ditera P. Mejera Lenca, francuske pjesnikinje Marilin Bertoncini, francuskog pjesnika Žila Bizjena, dok je u fokusu časopisa poezija Andersona Dovilasa sa Haitija. U rubrici “Revija u reviji” dat je prikaz novog dvobroja časopisa “Ecrit(s) du Nord”, (izdavač: Editions Henry), iz pera italijanske esejistkinje Lucije Akvistapase. Novi broj časopisa Recours au Poème takođe donosi kritiku i eseje na temu savremene izraelske i fran-

OCJENA

Televizija je raj za glumce

Američki glumac Bili Bob Tornton smatra da su serije danas kvalitetnije od filmova cuske poezije. Ranije je Bakić u ovom časopisu pisala o savremenoj engleskoj poeziji.

FILM

Cenzura za Vuka u Aziji Posljednji film Martina Skorsezea, finansijska biografska drama “Vuk sa Vol Strita” zabranjena je ili cenzurisana širom Azije. Tako je, na primjer, zabranjena u Maleziji i Nepalu, dok su scene seksa i konzumiranja droge cenzurisane u Indiji.

U Singapuru je ograničen broj bioskopa u kojima se film prikazuje, ali ta činjenica nije uticala na visoku gledanost i punjenje

PETAK, 17. 1. 2014.

blagajni.

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima izbačeno je čak 45 minuta iz trosatnog ostvarenja, a slično je učinjeno i u Libanu sa pojedinim scenama iz filma.

U filmu slavni Leonardo di Kaprio glumi mladog njujorških brokera Džordana Belforta, na čijim se memoarima i temelji priča o uspjehu, rasipništu i mračnoj strani suvremenog kapitalizma.

Američki glumac Bili Bob Tornton smatra da glumci koji žele da rade na sofisticiranim projektima to mogu prije da ostvare na televiziji nego na filmu. Tornton to dokazuje vlastitim primjerom, ulogom u novoj seriji “Fargo”, inspirisanoj istoimenim filmom braće Koen iz 1996, u kojoj tumači lik Lorna Malva, nemilosrdnog, manipulativnog tipa koji prodaje osiguranje u malom gradu.

Govoreći na sastanku Udruženja televizijskih kritičara, poznati glumac je rekao da dok su holivudski studiji zaokupirani snimanjem akcionih filmova, urnebesnih komedija i vampirskih saga, televizija nudi kvalitetan sadržaj koji je nekada bio uobičajen za film.

Zato su se, prema njemu, njegove kolege poput Kevina Kostnera, Denisa Kvejda i Kevina Bejkona okrenuli televiziji.

“Svijet filma se drastično promijenio, posebno u posljednjih pet, šest godina”, naveo je Tornton, koji je Oskara za najbolji adaptirani scenario osvojio sa filmom “Oštrica zločina” iz 1996.

“Ako želite da se bavite glumom, snimite jednu dobru TV seriju”, istakao je glumac koji se pojavio u pantalonama na štrafte ukrašenim brojnim dugmićima, kaubojskim čizmama i crnoj majici bez rukava koja je otkrivala njegove brojne tetovaže.

Krimi serija “Fargo”, u kojoj glumi i Martin Frimen (Šerlok, Hobit), a čiji su izvršni producenti braća Koen, počeće sa prikazivanjem u aprilu na kanalu FX. Čuveni rediteljski dvojac je 1996. godine za film “Fargo” nagrađen Oskarom za scenario, dok je Frensis Mekdormand osvojila Oskara za sporednu ulogu.

Umro Triger iz “Mućki” Glumac Rodžer Lojd Pak, poznatiji kao Triger iz kultne serije “Mućke”, preminuo je u srijedu nakon duge borbe sa kancerom.

Rođen je u Islingtonu 1944. godine, a glumom se počeo baviti pod uticajem svog oca Čarlsa Lojd Paka.

Njegovim stopama krenula je i kći Emili Lojd. Glumac je umro u Londonu okružen svojom porodicom.

Film Mine Đukić na Sandensu Nakon što je na prošlogodišnjem festivalu, jedno od nagrada žirija osvojio i film “Krugovi” Srđana Golubovića, Srbija i ove godine ima svog predstavnika. Riječ je o filmu Mine Đukić “Neposlušni”, koji će svoju svjetsku premijeru imati na Sandensu.

“Tokom ljeta sam imala priliku da film predstavim u Karlovim Varima u sekciji ‘Work in Progress’. Tada je djelove filma vidjela i Kim Jutani, jedna od selektorki Sandensa i kako joj se vrlo dopalo to što je vidjela, pomislila je da ukoliko i završna verzija filma bude imala duh koji je osjetila iz inserata, misli da “Neposlušni” mogu da budu dobar film za Sandens. Izgleda da se nije razočarala ni ona ni preostalih 6 članova komisije i - film je primljen”, kazala je u Đukićeva.

KULTURA 19

PETAk, 17. 1. 2014.

“Post scriptum” na Velikoj sceni

oskar

Najviše šansi ima ª 12 godina ropstvaº Vuk Perović

S

udeći po broju nominacija, glavna borba će se voditi između tri filma - “Američkih varalica” i “Gravitacije” sa 10 i “12 godina ropstva” sa devet nominacija. Broj nominacija sa druge strane ne garantuje i priznanja u onim najvažnijim kategorijama, pa su tako vrata još otvorena bar za “Vuka sa Vol strita” i “Nebrasku” koji se takođe nalaze među devet nominovanih za najbolji film, iako “12 godina ropstva” izgleda kao film po ukusu Američke akademije za film.

Bitka za Oskara je saopštavanjem nominacija zvanični počela, favoriti su se izdvojili, većinom sasvim predvidljivi, ali će za mnoge će vjerovatno biti glavna vijest to što su braća Itan i Džoel Koen sa kantri sagom “Inside Llevy Davis” u potpunosti ignorisana. Film o kome još od Kanskog filmskog festivala kritika piše hvalospijeve dobio je dvije nominacija i to za najboljeg direktora fotografija (Bruno Debonel, koji je u film uskočio umjesto Ričarda Dikinsa koji je bio zauzet radom na “Zatvorenicima” (takođe nominovan)) i za najbolji miks zvuka. Osim toga, nema puno ni prijatnih niti neprijatnih iznenađenja. U devet nominovanih filmova za najbolje ostvarenja su osim ostvarenja braće Koen stali svi oni o kojima se i govorilo prethodnim mjeseci. Uz ovih pet filmova koji su na širem spisku favorita, tu

su i “Kapetan Filips”, “Ona”, “Dallas Buyers Club” i “Filomena”. Upravo je “Filmomena” Stivena Frirsa vjerovatno ušla na listu najboljih umjesto “Inside Llevyn Davis”. U pet najboljih reditelja ušli su Martin Skorseze (“Vuk sa Vol strita”), Aleksandar Pejn (“Nebraska”), Stiv Mekvin (“12 godina ropstva”), Dejvid O Rasel (“Američke varalice”) i Alfonso Kuaron (“Gravitacija”), koji je nedavno dobio Zlatnog globusa, što mu daje blagu prednost nad ostalima. Među nominovanima nema Pola Gringrasa (“Kapetan Filips”), ali je prednost dobio Aleksandar Pejn. Među glumcima takođe nema velikih iznenađenja.

Ejmi Adams (“Američke varalice”) i Kejt Blanšet (“Plavi jasmin”) će se boriti za Oskara za glavnu glumicu. Kejt Blanšet već ima Oskara za sporednu ulogu, a sada će joj teško neko pobrkati računicu. Metju

IZLoŽBa

Slike iz fonda Medicinske škole Izbor slika iz fonda umjetničke galerije Medicinske škole biće predstavljen na izložbi koja će biti otvorena sjutra u 20 sati u podgoričkom lokalu “Bulevar Džada”. Postavku čine djela istaknutih crnogorskih umjetnika Boška Odalovića, Ljubomira Brajovića, Branislava Sekulića, Cvetka Lainovića, Slobodana Slovinića i Voja Tatara.

“Ideja o osnivanju umjetničke galerije pri školi za mnoge je u početku ličila na utopiju, ali samo dotle dok su je istinski i sa oduševljenjem prihvatili oni koji su shvatili njen značaj i funkciju među mladim ljudima i koji su

svojim darovima omogućili da se ona na najljepši način realizuje.

Učenici u svakodnevnom susretu sa lijepim razvijaju svoje sposobnosti da otkrivaju, doživljavaju i cijene lijepo. Galerija ne služi samo učenicima škole, ona je uvijek otvorena za sve ljubitelje likovne umjetnosti”, zapisao je, između ostalog, autor i realizator ideje, direktor Medicinske škole, Branimir Kostić.

Galerija ima svoju stalnu izložbu koja se bogati i inovira, a povremeno organizuje prezentaciju umjetničkih djala stvaralaca koji žele da se na taj način predstave mladima.

Mekonahi, Leonadro Di Kaprio (“Vuk sa Vol strita”), Kristijan Bejl (“Američke varalice”), Čivetel Edžiofor (“12 godina ropstva”) i veteran Brus Dern (“Nebraska”) najbolji su glavni glumci, a mnogi smatraju da će tu biti najneizvjesnija bitka. Di Kaprio je na vrhuncu karijere, Mekonahi već ima Zlatnog globusa, a ne bi trebalo zanemariti ni Brusa Derna. Ovo je bila godina dobrih glavnih uloga, pa su tu lako mjesto među nominvanima mogli da nađu Žoakim Feniks (“Ona”)ili Robert Redford (“All is Lost”). Prijatno je iznenađenje što je komičar Džona Hil (“Vuk sa Vol strita”) našao mjesto među nominovanima za najbilju sporednu ulogu što nije bio slučaj sa Zlatnim globusom. U toj kategoriji ipak je je favorit Džared Leto (“Dallas Buyers Club”). Za najbolju sporednu ulogu, Lupita Nijongo (“12 godina ropstva”) i Dženifer Lorens (“Američke varalice”), će voditi neizvjesnu bitku, s tim da vjerovatno veće šanse ima glumica iz filma Stiva Mekvina.

Bez obzira na sve ceremonije koje prethode dodjeli Oskara, “12 godina ropstva” djeluje kao film koji bi mogao da bude po mjeri Američke akademije. Stiv Mekvin je uspio da izgradi ime. Ovo mu je treće ostvarenje i njegov veliki korak ka mejnstrimu, zbog čega je vjerovatno svjesno žrtvovao provokaciju i

● FOTO PRIČA

BEJKON OD 50 MIlIONA DOlARA lONDON Slika Frensisa Bejkona koja prikazuje ljubavnika i muzu britanskog umjetnika mogla bi da dostigne cijenu od 50 miliona dolara kada se nađe na aukciji u londonu.

“Portret Džordža Dajera dok govori” predstavlja mladića s kojim je Bejkon imao burnu vezu. Slika je bila izložena na Bejkonovoj prvoj velikoj restrospektivi 1971. u Parizu.

Dajer je izvršio samoubistvo neposredno prije otvaranja te izložbe.

“Riječ je o moćnom portretu vjerovatno jedne od Bejkonovih najvećih ljubavi”, ističu u aukcijskoj kući Kristi, koja je organizator licitacije.

Bez Tanovića i Fahradija Najbolji film van engelskog govornog područja je kateogorija koja je vjerovatno najnezanimljivja Amerikancima, ali su ljudi širom svijeta zainteresovani za epilog te priče. To je jedina kategorija u kojoj se objavljuje širi spisak od devet naslova u decembru, a na njemu je bio i reditelja Danis Tanović iz Bosne i Hercegovine sa filmom “Dan u životu berača željeza”. Njega nema među pet nominovanih, kao ni sada slavnog Iranca Ašgara Fahradija, čija “Prošlost” takođe nije ušla na uži spisak. Njih dvojica već imaju po Oskara u toj kategoriji. Najviše šanse se daju italijanskom ostvarenju “Velika ljepota” Paola Sorentina, nagrađenom i od strane Evropske akademije za film.

šok za koje je bio spreman u filmovima “Glad” i “Sramota”, uspjevši da očuva svoja glavna oruđa u pripovijedanju snažne, inspirativne istinite priče.

Predstava “Post scriptum” po djelima Danila Kiša, u adaptaciji i režiji Varje Đukić, biće izvedana večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta u 20 sati.

Autorski tim predstave čine: dramaturg Božo Koprivica, video art Nikola Simanić, scena i kostim Varja Đukić, dizajn zvuka Zoran Jerković, muzički aranžmani i transkripcija Vjera Nikolić, koreograf Tamara Vujošević Mandić, izbor muzike Vjera Nikolić, Varja Đukić i Zoran Jerković.

U predstavi igraju: Varja Đukić, Miloš Marijan, Milorad Radović, Staša Jovović, Ema Vuković, Dejan Baletić, Balša Baletić, Vasilije Minić. Audio predstave glume, govore i čitaju: Predrag Ejdus, Branimir Popović, Kozma Prelević, Marko Šušić, Dejan Đonović, Dragoljub Čarli Ilić, Ema Prelević, Ištvan Mesaroš, Barnabas Horanyi, Gyiorgyi Orsos, Jozsef Galli i Gergely Aniko.

Šnajderov komad na Cetinju Predstava “Enciklopedija izgubljenog vremena”, po tekstu Slobodana Šnajdera, u režiji Lidije Dedović biće izvedena večeras u Kraljevskom pozorištu Zetski dom sa početkom u 20 sati.

Asistent režije i lektor je Jelena Milošević, a kompozitor Aleksandar Radunović Popaj. Kostimografiju potpisuje Mateja Bendeti, izradu maske Adin Rastoder, dok je scenograf Samo Jurečić. Uloge tumače: Srđan Grahovac, Branimir Popović, Jelena NenezićRakočević, Ana Vujošević i drugi.

“Za ovaj mirakul je posebno zaslužna genijalna Kafkina proza, kao što su: Lovac Gracchus i Preobražaj, kao i Harms i Vedenski, čija je fantastična mašta mogla završiti u Gulagu ili na psihijatriji; ili je prosto zasuta ideološkim pepelom pompejskih razmjera”, zapisao je Šnajder.

20 DRUGI MEDIJI

petak, 17. 1. 2014.

CNBC

Marihuana kao sljedeća velika američka industrija Kako prodaja legalizovane marihuane u američkoj državi Kolorado raste, evo kako bi model i tržište za travu izgledali Dvadeset država i distrikt Kolumbije dozvoljavaju medicinsku marihuanu, a čak je i guverner Nju Jorka u svom govoru prošle sedmice najavio medicinski plan koji će uključivati marihuanu.

Ali glasači su u Koloradu i Vašingtonu 2012. Godini načinili korak dalje i postali prva nacija koja je legalizovala male količine ove biljke za rekreativnu upotrebu odraslih osoba i regulisala je kao upotrebu alkohola. Prodaja je u Koloradu počela na dan dočeka nove godine. Prodavci u Vašingtonu otvoriće svoja vrata i kase kupcima kasnije ove godine.

Iza kulisa ovog presedana, industrija malih prodavaca koji bi sami uzgajali travu koju će prodavati raste rame uz rame sa velikim firmama koje imaju namjeru da kanabisom snabdijevaju cijelu državu.

Sektor legalizovane marihuane tada bi se razvijao i funkcionisao kao industrija piva, u kojoj mali, „domaći“ brendovi stabilno „grickaju“ tržište uprkos velikim brendovima.

Za sada, modeli za proizvodnju kanabisa nisu toliko ambiciozni jer je ona i dalje zabranjena po federalnom zakonu, a banke i kreditne kompanije ne smiju procesirati transakcije od prometa trave.

No, unutar granica gdje je to dozvoljeno, mali preduzetnici imaju velike biznis strategije. Oni vide potencijal za dobru prodaju i zaradu, posebno jer će sve firme koje dosegnu srednju veličinu jednog dana moći da se prošire na nacionalni nivo, kako više država bude prihvataloo ideju legalizovane marihuane.

Bogati investitori kao pojedinci ulažu u firme kako bi profitirali od dijela ovog unosnog kolača. „Naši investitori su sa svake strane svijeta“, kaže Brendan Kenedi, izvršni direktor firme koja se bavi kanabisom. „Ima i starog i novog novca. Kada ih skupite, ovi investitori ne slažu se nu po čemu sem po pitanju marihuane“, rekao je Kenedi. Njegova forma sa sjedištem u Sijetlu takođe je vlasnik internet stranice leafly.com koja nudi onlajn preglede raznih vrsta kanabisa, kao i mjesta na kojima se ona može nabaviti.

Novo istraživanje tržišta marihuane predviđa rast od 64% do pozamašnih 2.34 milijarde dolara u 2014. Za pet godina, nacionalno tržište moglo bi narasti do 10.2 milijarde dolara usljed porasta

p o tražnje i širenja tržišta na nove države.

Simpatizeri legalizovanja marihuane traže glasanje na Aljasci i u Kaliforniji.

U međuvremenu, došlo je do evolucije u industriji kanabisa.

Dok mnogi ljudi i dalje puše džointe, novi oblici uživanja u travi uzimaju sve veći dio tržišta i pospješuju proizvodnju. Koncentrati marihuane su katerogija proizvoda koja se najbrže razvija. Uljani ekstrakti iz sirove biljke kanabisa nudi precizne doze za medicinsku upotre-

bu, uključujući tretman za hronični bol. Nepušačke tehnologije uključuju vaporizaciju, jestive forme i kapsule.

U sred ovog socijalnog eksperimenta koji pretenduje da ukine zabranu kanabisa, preduzetnici uskaču u voz za „divlji zapad“ tržišta marihuane. Nadaju se da će imati predost ako prvi naprave i s ko ra k .

Ova nova zlatna groznica nazvana je „zelena groznica“ od strane „gandžeduzetnika“.

Pored proizvodnje i prodaje trave, pojavljuje se sve više „pomoćnih biznisa“, uključujući obezbjeđenje, osiguranje i firme za internet prodaju, koji sarađuju kako bi održali lanac distribucije legalne marihuane.

li luksuzno, umjetničko iskustvo sa umjetnički pripremljenom hranom.

U Koloradu su se uz legalizaciju marihuane pojavili specijalni suši jelovnici, dok jedna od prodavnica kanabisa u Denveru već ima nestašicu za koju uješno tvrde da će biti krat-

•225g istopljenog maslaca •1 šolja svijetlosmeđeg šećera •¾ šolje bijelog šećera •1 šolja kakao praha •½ šolje brašna •3 jaja •1 supena kašika ekstrakta vanile •¼ - ½ šolje (oko 30g) fino mljevene marihuane (najbolje u mlinu za kafu)

Priprema sa prahom:

1.Rernu ugrijte na 180 stepeni C 2.Dobro namastite (najbolje maslacem) pleh od otprili-

ke 20x20cm 3.U srednje velikoj posudi jaja umutite mikserom dok ne postanu pjenušava 4.Dodajte ostale sastojke i dobro promiješajte, sve dok se ne sjedine 5.Sipajte u posudu za pečenje 6.Pecite 40-50 minuta ili dok čakalica zabodena u centar kolača izađe čista i suva

Priprema sa uljem:

prah marihuane (koristite mlin za kafu) ravnomjerno sipajte u neljepljivi tiganj koji ste stavili na nisku jačinu (2-3) i dodajte ulje – otprilike 1/2 šolje.

2.Kad počne da se prži, ringlu stavite na najnižu temperaturu i ostavite da 1.Za ekstrakciju THC-a sa uljem, fini se tako krčka 2 – 6 sati, miješajući dr-

● Jelovnici koJi odgovaraJu marihuani

Neki preduzetnici fokusirali su se na hranu u nadi da će rekreativna marihuana postati alternativa konzumaciji vina.

Planer proslava iz Denvera, Džejn Vest, već godinama organizuje zabave. Ove godine, razvojem tržišta marihuane, biće domaćica prve žurke sa kanabis hranom koja će se održati krajem mjeseca u jednom umjetnič-

sastojci

Ovako pripremljen kolač ima mnogo finiju strukturu i nema bojazni da će visoka temperatura uništiti THC, kao što se desi sa uljem ako niste pažljivi. Priprema zahtijeva topljenje maslaca na pari (manji sud sa maslacem ubacite u veći sud sa čistom vodom koja ne smije dokoj galeriji. Ona je osmislila jelovnik specifično za konzumaciju sa marihuanom. Međutim, hrana neće sadržati kanabis jer državni propisi to još uvijek zabranjuju, ali događaj se organizuje kao BYOC (eng. bring your own cannabis – donesite sami svoj kanabis). Vestova se udružila sa firmom Uber koja pomaže uživaocima da se povežu sa vozačima uz pomoć mobilne aplikacije ‘Party rules’ (pravila žurke) kako gosti koji su uživali u travi ne bi morali da voze.

K o nobari će servirati elitne zalogaje uz pomoć kojih nakon konzumacije trave ne bi imali „suva usta“, tako da nema hljeba, krekera niti pereca.

Vestova objašnjava da že-

Priprema sa maslacem:

dirivati dno manjeg suda – kako bi se grijao isključivo blagom parom).

1.Na pari istopite 200-300 grama maslaca (niska jačina ringle) i dodajte fino samljevenu marihuanu.

2.Ostavite da se pari narednih 2-3 sata, ili duže. Kad ste zadovoljni, pro-

venom varjačom na svakih 30 minuta.

3.Kada je gotovo, smjesu procijedite kroz što finiji filter (može onaj za kafu). Treba da vam ostane braon ulje bez trave ili bilo kakvih čestica u njemu.

4.Prohlađeno ulje dodajte smjesi za brauniz i pecite ih po navedenim instrukcijama.

cijedite maslac kroz filter.

3.Ovim maslacem prekrijte dno posude u kojoj će te peći kolačiće pa preko njega uspite prethodno pripremljenu smjesu za brauniz.

4.Pecite po prethodno datim instrukcijama.

●kanabis kolačići koročna. Zbog ovoga, ono što imaju u zalihama, prodavci ravnopravno dijele na kupce. ● PoJava nacionalnih brendova Eksperti za industriju marihuane predviđaju još snažnije, veleprodajno tržište kanabisa kada jedno od ključnih pravila istekne u seprembru.

Kolorado sada zahtijeva od prodavaca da najveći dio robe moraju sami uzgajati. „Očigledan scenario je indistrija koja podsjeća na pivsku“, kaže Džefri Majron, profesor i direktor odsjeka za ekonomiju na univerzitetu Harvard.

Mirko proizvođači imali bi skupu, umjetničku travu, dok bi veliki proizvođači nudili sorte koje se lakše i brže uzgajaju. „Mogli bi da koegistiraju“, kaže Majron koji je stručnjak za ekonomiju liberalizma. „Vjesnici pravih nacionalnih kompanija koje se bave kanabisom pojavili su se u obliku firmi licenciranih u većem broju država, a koje već guraju jaki brending, marketing i biznis modele koji mogu da rastu.“ Uzmimo za primjer Diksi Eliksir radnju iz Denvera koja proizvodi čokoladu, sladoled, pića, kapsule, kupke i losion za ublažavanje bola, sve od kanabisa. Oni su primijenili nacionalnu stretegiju za brending i licenciranje i imaju plan da narastu dovoljno dok ih neko još veći ne otkupi.

Kada pravite „marihuana zalogajčiće“, možete ubaciti suvu, samljevenu travu u hranu. Međutim, za mnogo bolji efekat, THC ili tetra-hirdo-kanibol - glavni aktivni sastojak u marihuani - prvo mora biti ekstraktovan u ulje ili maslac i tek onda dodat hrani u toku pripreme. Ova priprema je vremenski zahtjevnija. Čokolada koja se najčešće koristi u pripremi kolača sa marihuanom pojačava užitak i maskira sirovi ukus trave. Ovaj način uživanja u kanabisu prvi je put popularizovan u filmu Volim te, Alis B. Tokla iz 1968. godine. Mnogi ljudi radije jedu marihuanu da je ne bi pušili jer to oštećuje pluća, a i efekti duže traju.

Jedenje marihuane proizvodi drugačije efekte od tradicionalne metode pušenja; treba joj više vremena da „proradi“, od 20 – 60 minuta, ali korisnici kažu da se strpljenje isplati. Euforično stanje traje mnogo duže kada kanabis konzumirate putem hrane, čak do 6 ili više sati.

NAPOMENA: Kolačiće jedite oprezno; nemojte pretjerivati sa količinom jer efekti marihuane mogu nastupiti tek nakon sat vremena!

UPOZORENJE: MARihUANA JE hAlUciNOgENA dROgA kOJA NOsi vEliki ZdRAvstvENi RiZik PO ONOg kO JE kONZUMiRA. NJENA PROiZvOdNJA, distRiBUciJA, kONZUMAciJA i PROdAJA U cRNOJ gORi ZAkONOM sU ZABRANJENE.

REPORTAŽE 21

petak, 17. 1. 2014.

Očaravajuća Valjdemosa

Majorka

Valjdemosa - mjesto u kome je vrijeme stalo

S

avremeni grčki pisac Anastas Vistonitis jednom prilikom je zapisao da postoje gradovi živih i gradovi mrtvih, alegorije pamćenja koje prodiru u svjetlost jednog neranjivog vremena. Takva je za mene, bez sumnje, Valjdemosa, i kao takva se zatekla u opisima onih koji su je posjetili, koji su u njoj živeli i umrli.

U zagrljaju planine Tramontane nalazi se šarmantno seoce, pravo malo istorijsko carstvo. Pored bistrog mora, pješčanih plaža, živopisnih predjela bogatih borovim šumama, palmama i planinskim vijencima, izdvaja se po svemu posebno mjesto u kome je vrijeme stalo. Među maslinama, bademima, izvorima, u bujnoj vegetaciji i tišini, nalazi se srednjevjekovni raj. Od samog ulaska u ovaj gradić miješaju se sadašnjost i prošlost. Tamna, izbrazdana lica Španjolki pozdravljaju turiste širokim osmjesima. Sunce, more i rad su ostavili traga na njihovoj koži, a oči su im žive poput Santjagovih u romanu „Starac i more“. Samo odjeća turista govori o sadašnjosti, a ono što ih okružuje predstavlja neobičan vremeplov od 14. do 19. vijeka.

Strme i uske ulice vraćaju u davnu prošlost kada se osjećao francuski uticaj, težnja za novinama i intezivnim društvenim životom, kada se sto dana u godini praznovalo.

Pred očima se, kao u nekom vatrometu, smjenjuju turniri, viteški dvoboji, pozorišne trupe i usamljeni zabavljači. Među zidinama ovog čarobnog mjesta zadržao se duh onog vre-

Crkva u gotskom stilu posvećena Sv. Bartolomeju, zaštitniku Valjdemose, još uvijek je u upotrebi

mena kada su se nosile haljine uske do struka, odakle su se širile u bogatim naborima pletenice ukrašene perlama i bijela lica sa crvenim obrazima i usnama.

● Čempresi kao na

Van GoGoVim slikama

Interesantna kaldrma vodi do manastira, danas muzeja, koji se sastoji od glavne crkve, stare apoteke, raznih kraljevskih soba, a kasnije monaških ćelija, biblioteke, trpezarije i bašte sa pogledom na pejzaž nalik na one u Provansi sa Van Gogovim čempresima.

Crkva u gotskom stilu posvećena Sv. Bartolomeju, zaštitniku Valjdemose, još uvijek je u upotrebi. Neoklasična građevina nastaje 1751. godine. Zvonik je ukrašen zelenim pločicama, a svodove je oslikao Bajeu, slikar koji je sarađivao sa Gojom. Pošto je Valjdemosa rodno mjesto proročice Sv. Kataline Tomas, u crkvi se čuvaju njene mošti. Na mjestu manastira od 1309. do 1399. godine nalazila se kraljevska rezidencija, tačnije, Palata kralja Sanča. Od prvobitnog manastira ostali su stepenište,

Gradić je očarao mnoge poznate ljude pa su neki tamo proveli i značajan dio svog života poput spisateljice Žorž Sand i kompoizitora Frederika Šopena

ulaz i toranj.

Pored impresivne biblioteke sa veoma starim izdanjima može se naći jedna od najstarijih štamparskih mašina u Evropi. Miris knjiga miješa se sa mirisom čudesne apoteke koja je u jednoj od sljedećih prostorija.

Ona je ispunjena bojama i magijom ljekovitih preparata koji su sačuvani u katalonskim keramičkim teglama iz perioda 14. vijeka. U nekadašnjim ćelijama čuvaju se dokumenta, knjige, slike, nameštaj, molitveni predmeti iz reda Sv. Bruna, kao i bivših igumana ovog manastira.

● istorijski kutak za zaljubljene

Ovo mjesto nosi uspomene i na zimu 1838/39. godine i romantičnu ljubav poljskog kompozitora Frederika Šopena i francuske spisateljice Žorž Sand. Inspirisana bajkovitim mjestom, napisala je roman „Zima na Majorki“.

Soba br. 2 u ovom raznovrsnom muzeju sadrži jedinstvenu kolekciju nota, književnih komentara, pisama, portreta, predmeta i namještaja koji se odnosi na boravak zaljubljenog para. U sobi četiri nalazi se Šopenov klavir i na njemu deo

kompozicije nastale u Valjdemosi.

Ovdje se svake godine održava Internacionalni klavirski festival, posvećen slavnom kompozitoru. Dočekala nas je muzika koja se širila kao kakva čarolija. Klavir pred nama nije bio klavir, već Šopenova duša. Bio je u pravu Oskar Vajld kada je rekao: „Kada neko odsvira Šopenov komad, osjećam kao da sam ronio suze nad grijesima što nikad ne počinih, kao da sam tugovao nad nesrećama koje uopšte nijesu bile moje“. Njegov „Proljećni valcer“ prosto zavodi dušu i svjedoči o jednoj ljubavi ispisanoj notama. U Valjdemosi našla sam odgovor za njegovu naviku - nosio je bradu na jednoj strani lica. Šopen je to lakonski objašnjavao: „Nema veze... ionako publika vidi samo moj desni profil“. Žorž Sand opisuje Majorku kao „ostrvo tišine“, ali i kao arhaičnost u koju još nije stupila ni sloboda, ni civilizacija. Književna znatiželja motivisala je prvu evropsku damu u pantalonama da se uputi poslijeratnim parobrodom, usred zime, u ovo manastirsko selo. Ti proslavljeni praturisti, Šopen i Sandova, potražili su sklonište među vlažnim i oronulim zidovima pustinjski nijemog, praznog i zapuštenog manastira.

● ljubitelji ljubaVno-

umjetniČke priČe Danas je ovo kultno mjesto ljubitelja nesvakidašnje ljubavnoumetničke i besmrtne priče. Dva vijeka je prošlo otada, a Majorka je danas sa milionima turista sve samo ne „ostrvo tišine“. Ostrvo tišine je bilo inspiracija mnogim umjetnicima. Austrijski nadvojvoda Ludvig Salvator, čiji se spomenik nalazi u dvorištu manastira, toliko je bio impresioniran prirodom ovog mjesta da se tu preselio. Takođe, Robert Grevs, poslije objavljene autobiografije „Zbogom svemu“ preselio se na Majorku i na njoj ostao do kraja života. Mistik Ramon Ljulj, tvorac katalonske proze i pjesništva, ovdje je počeo da piše roman „Zlatna Majorka“. Svoje posljednje godine na ostrvu je proveo i slikar Huan Miro. Ni umetnik Jakobo Suareda, ni Borhes nijesu mogli da odole lepotama ovog mjesta, stvarajući u prostorijama skarletno-zlatnih boja. Ovdje je vrijeme provodio i nikaragvanski pesnik, Ruben Dario, kao i britanski kompozitor, Jozef Horvic, koji je, na medenom mjesecu sa suprugom, napisao komad za klarinet, inspirisan španskim melodijama.

(Danas.rs)

22 zabava

petak, 17. 1. 2014.

SARA JOVANOVIĆ ZA DN

Dijelim emocije sa publikom

HOT! uvaljana u zlato, umotana u kožu - nije važno, Veronika Balint seksi je u svim izdanjima. istražite pogledom sve dijelove njenog savršenog tijela.

Mlada pjevačica i idol brojnih tinejdžera Sara Jovanović nastupiće prvi put samostalno u Crnoj Gori i to večeras na prvom rođendanu tržnog centra “Bazar”.

Nastup harizmatične mlade pjevačice počinje u 19 časova, a Sara kaže da očekuje da će publika biti zadovoljna i da će se svi lijepo provesti uz repertoar koji je pripremila. Sara nas je sve osvojila na takmičenju “Prvi glas Srbije”, gdje je uzela treće mjesto, ali i kroz imitacije u emisiji “Tvoje lice zvuči poznato”, kada je pokazala scensko i glumačko umijeće. Sara kaže da nema tremu pred nastup i da bi voljela da se ponovi atmosfera koja je vladala kada je prvi put gostovala kod nas sa kolegama iz takmičenja.

“Lakše mi je kada nastupam sa kolegama iz Prvog glasa, ali i sada se radujem nastupu za koji se nadam da će zadovoljiti posjetioce”, kaže ona i dodaje da će repertoar biti raznovrstan.

“Nastup će se sastojati od miksa zabavnih i naših stranih pjesama. Od stranih izvođača biće Rijana, nekoliko njenih balada, jer volim da podijelim emociju sa publikom, ali i energične pjesme uz koje ćemo svi zajedno đuskati i zabaviti se”, kaže Sara, koja iako tek na početku karijere, može da se pohvali uspjesima koje je do sada postigla.

“Nova sam u ovom poslu, a postigla sam velik uspjeh kako u Prvom glasu, tako i u TLZP, gdje mi je bila velika čast da učestvujem sa velikim imenima”, objašnjava

Sara.

Ona planira i nove singlove, a najavljuje i saradnju.

“Saradnja sa Aleksandrom Milutinovićem je započeta i već detaljnije govorimo o novoj pjesmi.

Uzeli smo u obzir mnoge segmente od toga kakve će biti, u kom muzičkom žanru jer publika od mene mnogo očekuje i ne smijem ih razočarati. Dogovaramo se oko teksta i u razmatranje smo stavili nekoliko pjesama”, kaže Jovanović, dodajući da će pjesmu pratiti i spot.

Kada je u pitanju album, mlada pjevačica kaže da će predstavljati kombinaciju različitih žanrova koje ona i privatno voli, a to su RNB, soul, rege, pop i ostali, jer ne želi opus da ograničava na samo jedan muzički žanr.

Ma.I.

● uticaj poznatih

Spilberg skinuo Opru sa trona Režiser Stiven Spilberg “skinuo” je medijskog mogula Opru Vinfri sa trona najuticajnije poznate ličnosti u SAD, pokazala je godišnja studija magazina Forbs. Spilbergovom uticaju pomogao je njegov najnoviji film “Linkoln” koji je prošle godine bio nominovan u 12 kategorija za Oskar, a zaradio je 275 miliona dolara u bioskopima širom svijeta. Maga-

zin navodi da sposobnost ovog 67-godišnjeg režisera da privuče strance da pogledaju dramu o politici i izbornom sistemu u SAD pokazuje njegov uticaj. Film je na stranom tržištu zaradio 93 miliona dolara, piše Rojters. Forbs navodi da je 47 procenata ispitanika ocijenilo da je Spilberg uticajna figura. Vinfri, koja je prošle godine bila na vrhu liste

sa 49 procenata sada je pala na drugo mjesto sa 45 posto zbog toga što, kako navodi magazin, nije bila toliko prisutna na malim ekranima prošle godine. Tvorac “Ratova zvijezda”, režiser Džordž Lukas našao se na trećem mjestu liste i pored toga što se rijetko pojavljuje u javnosti. Razlog - prodaja Lukasfilma Dizniju za 4,05 milijardi dolara u oktobru 2012. Na četvrtom i petom mjestu liste najuticajnijih su režiseri Ron Hauard i Martin Skorseze.

Među prvih 10 našli su se i novinarka Barbara Volters i pjevač Bono.

pRIZNANJe StIglO IZ hOlANDIJe

Exit proglašen za najbolji muzički festival u Evropi Jedan od najvećih svjetskih muzičkih festivala, popularni “Exit”, koji će ovog ljeta premijerno izdanje zabilježiti i na crnogorskom primorju, zaslužio je novo veliko priznanje za dosadašnji rad. Naime, na ceremoniji dodjele Evropskih festivalskih nagrada za 2013. godinu, koja je održana na festivalu Eurosonic Noorderslag u holandskom Groningenu, Exit je osvojio prvo mjesto u kategoriji 360 najvećih evropskih festivala. Priznanje dobija na značaju tim prije što su o pobjedniku odlučilivali zajedničkim snagama publika iz cijele Evrope i EFA žiri, koji su činili istaknuti pojedinci iz svijeta festivalske industrije. Primajući nagradu u Groningenu, strateški direktor Exita

Dušan Kovačević zahvalio je glasačima i istakao značaj ovog jedinstvenog festivala.

“Neki od vas već znaju da je festival Exit jedinstven u svijetu, jer je nastao kao studentski pokret za mir i slobodu u Srbiji i na Balkanu. Vjerujemo da je društvena odgovornost festivala i dalje važan razlog našeg postojanja. Zbog toga i posvećujem ovu nagradu svim vjernim ljubiteljima Exit festivala, pogotovo onima iz Srbije i sa Balkana, kao i našem Novom Sadu, najboljem gradu na svijetu, u kojem se Exit održava od samog početka”, istakao je Kovačević, uz konstataciju da je Exit iza sebe ostavio neke od najvećih evropskih festivala, kao što su belgijski Tomorrowland

i mađarski Sziget.

Ovo je prvi put da Exit osvaja prvo mjesto u konkurenciji velikih evropskih festivala, još od ustanovljenja nagrade European Festival Awards 2010. godine, iako je u najužem izboru bio svake godine. Podsjetimo, Exit je prethodno 2007. godine izglasan za Best European Festival od strane još jednog važnog autoriteta u festivalskom svijetu, UK Festival Awards. Inače, petnaesto izdanje najboljeg evropskog festivala biće u znaku Exit avanture koja traje od 10. do 13. jula 2014. na Petrovaradinskoj tvrđavi u Novom Sadu, dok će Crna Gora uživati u Exitovom ogranku, Sea Dance Festivalu, od 15. do 17. jula na plaži Jaz i lokacijama širom primorja. D.B.

zabava 23

petak, 17. 1. 2014.

INTERVJU

Mi smo klovnovi iz kraja Večeras u 22 časa beogradski rep dvojac Prti bee gee nastupa u podgoričkom klubu “Tropikana” Filip Jovović

P

rti Bee Gee je hip-hop grupa iz Beograda koju je podgorička publika već dobro upoznala. Osnovali su je Moskri, Eufrat i Mikri Maus 2000. godine. Veliki udarac za grupu bila je smrt Moskrija 2005. godine. Nakon njegove smrti, Mikri Maus i Eufrat su nastavili da rade i snimili još albuma. Nikola Jarnević alijas Eufrat govori o radu grupe i najavljuje koncert u Podgorici.

Ovo je vaš treći nastup u posljednjih pola godine u Crnoj Gori. Da li vas je ovdašnja publika “skapirala”, kakav su utisak na vas ostavili prethodni koncerti?

Mi smo znali da imamo publiku u Crnoj Gori, ali nijesmo znali da je toliko vjerna. Obično poslije dobrog koncerta volimo da napravimo pauzu da se publika uželi, jer nema poente često praviti koncerte. Ipak, u Crnoj Gori je svaki put kao da smo prvi put došli.

Dobijali ste malo prostora u medijima zbog tekstova kojima nikog nijeste štedjeli, da li ste nekada imali problem zbog tako eksplicitne lirike? Koliko je bi-

lo potrebno ljudima da prihvate vaš rep?

Pa, naši tekstovi nijesu baš socijalno i politički angažovani kao kod drugih repera. Mi smo više klovnovi iz kraja i zato naši tekstovi nemaju ono, što se kaže storytelling. Neki ljudi su mi rekli da kad nas slušaju imaju utisak da bleje sa nama i da su tu “na uglu iza neke prodavnice” i piju pivo sa nama. A eksplicitna lirika je uvek bila zabavna i nekako zabranjena, jer mi nijesmo lijepi i fini i ne trudimo se da budemo. Meni je bitno da ljudi koji nas slušaju uživaju i zabavljaju se dok peglaju naše stvari.

Ime benda je vezano za događaj u vezi sa pokojnim članom benda, Moskrijem. Kada je bio u Crnoj Gori na odsluženju vojnog roka i jednom prilikom repovao svom klasiću rep verziju Rambove pjesme “Smrt popa Mila Jovovića”, nakon čega mu je ovaj odgovorio “Ajde, prti be—ge!”, što u našem slengu znači “Ajde, bježi Beograđanine”.

3. Koliko je danas na ovim prostorima moguće živjeti od muzike, da li se ona može nazvati i poslom od kog se živi ili je neophodno raditi i nešto sa strane?

Pa, moguće je živjeti od muzike na našim prostorima, ali ne od repa. Mislim da na teritoriji bivše Jugoslavije kojim god poslom da se baviš, potrebno je da imas još neki izvor prihoda da bi mogao da živiš, a ne da preživljavaš.

Da li je u pripremi novi album vašeg dua?

Da. Mi smo uvijek aktivni po tom pitanju. Samo sada pokušavamo da ne zasitimo publiku sa previše pjesama. Ranije smo čim snimimo pjesmu gledali kako da je odmah negdje zavrtimo. Ali kad ostaviš da pjesma malo odstoji, pa je čuješ poslije nekog vremena, dobiješ ideju kako da je finaliziraš i izvučeš najbolje. Mogu da kažem da naša publika definitivno može da očekuje album ove godine.

5. Moskrijevu zaostavštinu ste odlučili da rasporedite na nekoliko preostalih albuma?

Da. Prvo smo mislili da sve spakujemo u jedan album, ali mislim da je bolja ideja da se on pojavljuje na svakom našem novom albumu, barem u pjesmi ili dvije.

6. Grupa Sve barabe u kojoj ste članovi najavljuje novi album, šta će se sve naći na njemu, čiji stihovi i bitovi preovladavaju u ovom miksu stilova?

Album Sve Barabe je odavno gotov. Ali čekamo da se snimi neki spot i da se dogovorimo kada će tačno da izađe.

7. Već preko deceniju ste na sceni. Šta se promijenilo u rep muzici i u vašem stavu prema rep muzici otkad ste počeli da se bavite muzikom?

Pa omatorili smo. Ja sam duplo deblji od kada sam snimio prvu pjesmu. Ali i dalje uživam da snimam i repujem na bini. Naučili smo kako da se prilagodimo svakoj bini i ozvučenju gdje god da smo. Jedina razlika je što je rep muzika dobila svoje mjesto na ovim prostorima. Ima dosta repera i ja mislim da je to dobro.

8. Kako ti se čini stanje rep scene u Srbiji, regionu? Da li bi izdvojio nekog iz Crne Gore i zašto?

Odlično. Zašto? Kad smo mi počinjali stariji muzičari su govorili da je rep nešto što će nestati za koju godinu. Neki klinci i dalje misle da će zaraditi repujući, ali ne kapiraju da je to nebitno. U Crnoj Gori je krenulo napokon da se nešto dešava. Dešavalo se i prije, ali nekako je sada počelo da dobija ozbiljnu formu. Dovoljno je reći da je jedna rep grupa otišla na Eurosong.

MILICA MARKOVIĆ

Predlagala sam Danijelu da odloži svadbu Novi detalji ljubavnog skandala koji je zadesio bračni par Danijela i Jovanu Alibabić isplivali su na površinu nakon što je, gostujući u emisiji “Ami G šou”, Jovana milionskom auditorijumu predočila kako je suprug tri puta tokom braka davio, te da će se nakon svega testirati na HIV. Manekenka se na taj potez odlučila jer je čula kako je Danijel u vezi sa izvjesnim Markom iz Podgorice, iako ne posjeduje dokaze za te tvrdnje. S druge strane, Danijelova dugogodišnja prijateljica i bivša voditeljka televizije Atlas Milica Marković, za Dnevne novine demantuje Jovanine navode, uz konstataciju da je očigledno riječ o pokušaju jeftinog reklamiranja.

“To je priča praznoglave žene koja gubitkom braka gubi i položaj u društvu i medijima, pa kroz lošu reklamu, u ovom slučaju samo svoju, pravi još malo prostora u medijima”, ističe Marković, koja nam priznaje da je upozoravala Danijela neposredno prije ženidbe da dobro razmisli o tom činu.

“Podržavala sam Danijelov izbor i uvijek ću to činiti jer znam da je osoba koja ide srcem i zna da voli do kraja. Danijelovi ljudi su pokušavali da ugoste i pomognu Jovani da se prilagodi novom, boljem

Poznati tvituju o Alibabićima

životu. Mjesec pred svadbu, gledajući sa strane Jovanino ponašanje, predložila sam Danijelu da razmisli o odgađanju svadbe za proljeće kako bi još jednom razmislio da li je ona prava za njega. Neka mi Bog oprosti, ali drago mi je što nije mogla da mu rodi dijete, pa se preko svega ovoga može lako preći. Jovana je išla veoma nisko”, jasna je Marković, koja ne komunicira sa Danijelovom suprugom.

“Od kad sam se izjasnila da mislim da ona nije za majku njegove djece, nemamo kontakt. Danijel je

porodičan momak koji želi djecu, ženu, dom, a njoj to nije u prirodi i njena energija zahtijeva neki drugi život”, smatra Danijelova prijateljica i dodaje kako su Jovanine tvrdnje o navodnom zlostavljanju od strane Danijela jadne i prazne.

“On je prvi ukućanin Farme koji nije izgovorio ružnu riječ. Više od 100 dana je dovoljno da se procijeni da li neko ima agresiju u sebi, a vidjeli ste ko je on i kakav je. Živi sa majkom i sestrom i izuzetno cijeni sve žene, znam da nikad ne bi uradio tako nešto”, zaključila je Marković.

D.B.

Poznate ličnosti na društvenim mrežama već danima diskutuju o bračnom paru Alibabić, a čitava priča stigla je i do profila velikih estradnih zvijezda.

Saša Vidić, kreator : “Poželite joj sreću na testu, za nju bi i HIV bio blagoslov u odnosu na ovu šizofreniju. Bože, sada razmišljam, je li te davio kao ti ovih dana naciju?”

Seka Aleksić, pjevačica : “Ma željna pažnje! Ko joj drma kavez da priča svaki dan nešto novo i pljuje po čovjeku za kog se udala. Pljuje po sebi budala”.

Goca Božinovska, pjevačica : “Malo mi je to ružno. Ne pljuj bunar iz kog si pio. Ako pljuješ po svojoj ljubavi do koju si juče ljubio, znači da je nešto u tebi” Milan Tarot, TV lice : “Ko je vaspitač po struci, a kradu mu vibrator i iz Niša je?”

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 SLOBODNO VRIJEME

PETAK, 17. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2643 SUDOKU 2014-01-07

Medium level

Teža

2

4

8

5

7

9

5

5

9

3

1

6

3

8

2

3

4

3

4

Play sudoku online at:

5

www.sudokukingdom.com

4

3

9

1

1

5

2

5

Daily Sudoku puzzle No. 2644

3

2014-01-08 Lakša

Medium level

4

2

5

5

1

8

5

2

4 5

1

7

7

8

6

Play sudoku online at:

Play sudoku online at:

9

Page 1/2

8 2 9 www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3

8 8

HOLANDIJA

Zatvorenici će plaćati kiriju?

5

4

1

4 Puzzle solution:

6

menta usvoje predlog zakona o plaćanju zatvorskih ćelija, on bi mogao da stupi na snagu početkom sljedeće godine. Udruženje holandskih osuđenika se usprotivilo nacrtu ovih zakona govoreći da oni nijesu u skladu sa evropskom regulativom o ljudskim pravima, koja propisuje da država mora da snosi troškove za pritvor osuđenika.

Puzzle 5 solution:2

8

2

6

4

3

7

9

1

5

8

2

6

4

7

3

9

1

5

1

5

7

2

9

6

4

8

3

1

5

7

9

2

6

4

8

3

9

3

1

5

8

2

6

7

4

9

3

8

5

1

2

6

7

4

7

3

5

1

6

9

8

4

2

3

7

5

6

9

1

8

2

4

6

8

1

7

2

4

5

3

9

6

1

8

2

4

7

3

5

9

2

4

9

5

8

3

1

7

6

9

4

2

8

3

5

6

7

1

6

1

3

8

4

5

9

2

3

6

8

9

4

2

7

5

1

7

5

7

2

6

1

8

3

9

4

2

8

4

5

1

9

7

3

6

9

1

4

3

7

5

6

2

8

5

3

9

7

6

2

1

4

8

VICEVI dan košta državu oko 250 eura po zatvoreniku.

Drugim nacrtom zakona predviđa se da zatvorenici nadoknađuju troškove istrage i sudskog postupka.

Holandija je prošle godine najavila zatvaranje 19 zatvora zbog smanjenja budžetskih troškova, zbog čega će posao izgubiti oko 2.000 ljudi.

Ako oba doma holandskog parla-

6

Sudoku puzzle No. 2646 2014-01-10 Sudoku puzzle No. 2645 2014-01-09 Rješenje iz prethodnog broja

Page 1/2

Holandska vlada razmatra predlog da zatvorenici u ovoj državi buduće za svoj boravak u zatvoru plaćaju kiriju 16 eura po danu, najviše na period od dvije godine.

U ministarstvu pravde vjeruju da je “fer da troškove boravka kriminalaca u zatvoru ne snose samo država i društvo”, nego i sami zatvorenici, jer samo jedan zatvorski

7

Hvali se Crnogorac u društvu: - Ima nešto u čemu sam prvi na poslu.

Ovi znatiželjno pitaju: - A šta to?

- Vala, prvi se umorim! – odgovara Crnogorac. *** Pročitao Mujo knjigu „Budi gazda u svojoj kući“, otišao u kuhinju i stao pred Fatu, upro joj je prst u facu i oštro joj reče: - Znaj da sam ja gazda u ovoj kući i moja je riječ poslednja! Večeras ćeš napraviti dobru večeru i kad pojedem, idu dobri kolači. Zatim idemo u spavaću sobu i vodićemo ljubav onako kako ja hoću. Onda ćeš mi spremiti kupku da se fino opustim. Opraćeš mi leđa i obrisati me, a onda donijeti pidžamu!

Nakon toga izmasiraćeš mi stopala i ruke! I… pogodi, ko će me obući i počešljati kad sve to bude obavljeno?!

- Neko iz pogrebnog, jer ja neću sigurno! ***

Izašla majka sa sinom i usput sretne svoju jako lijepu i zgodnu prijateljicu. Majka: - Sine, poljubi tetu.

- Neću!

- Čuješ, poljubi tetu. Ne budi nepristojan!

- Mama, rekao sam da neću i neću!

- A zašto je nećeš poljubiti?

- Zato što je tata juče pokušao i dobio je šamar! *** Pita inspekcija radnika u crnogorskoj fabrici: - Koliko ljudi ovdje radi?

- Sa šefom – 10.

- A bez šefa?

- A, bogumi, bez šefa – niko! *** U supermarketu prilazi Mujo zgodnoj curi: - Izvinite, negdje mi se izgubila Fata.

- Pa kakve to veze ima sa mnom?

- Ajde da pričamo malo. Obično se odmah pojavi čim priđem kakvoj zgodnoj ženskoj.

SLOBODNO VRIJEME 25

PETAK, 17. 1. 2014.

NEZVANIČNO

A ne znam Milo, ako se više mogu sjetit...

Bravo tigre, ti i svi dobri studenti ste naša perspektiva, nada, ponos, dika, radost...

Jesi li na UDG?

Ne nego na Sorboni, gospodine premijeru

Ko ti je to rekaÁ ?!

Jeli Marović, bez svakoga, osjećam da je on?!

Eno te Šturanović ofira kod šefa. Ne okreći se odmaÁ , da te ne provale!

Ohhh Bože, ohhh Madona

Word Search Puzzle #E191OZOSMOSMJERKA

HOROSKOP

F

S

W

A

L

F

E

S

E

S

S

U

O

M

I

S

C

G

S

E

C

G

H

K

M

A

C

C

N

N

H

G

C

K

N

R

C

I

C

D

R

A

D

E

D

R

N

A

A

I

Y

O

I

O

U

S

S

A

V

E

R

N

S

Y

S

S

A

B

M

E

O

K

W

S

K

S

S

K

P

K

E

E

B

S

Y

S

L

S

N

C

I

L

S

S

O

W

L

D

Y

F

D

I

S

M

A

N

T

L

E

S

E

P

S

E

E

V

S

C

N

R

S

F

M

T

M

R

B

P

W

E

E

M

N

C

C

O

A

W

I

I

U

L

A

N

B

P

O

I

O

C

W

A

S

C

R

E

A

E

O

W

C

S

A

L

R

I

H

I

H

A

R

S

L

A

E

V

S

R

D

F

N

N

S

S

P

S

T

A

R

C

H

Y

D

S

I

G

ADOBE Adobe AGGRESSIVENESS Aggressiveness BEEFY Beefy BLAST Blast BLEMISH Blemish CASES Cases CASKS COLDS Casks CRACKED Colds CRUMBLE Cracked DISMANTLES Crumble

DISPLACE Drain DRAIN Embassy EMBASSY Finds FINDS Flaws FLAWS Kiosks KIOSKS Leaps LEAPS LOBES Lobes MOOSE Moose MOSSY Mossy MOUSSES Mousses

NEWSY Pricing PLEAS Psyche PRICING Range PSYCHE Reconnaissance RANGE Saver RECONNAISSANCE Scowl SAVER SCOWL Sewer SEWER Shrank SHRANK Shrubs SHRUBS

SICKSSnake SILKS Sneaks SMOCK Sowing SNAKE Starchy SNEAKS Vacated SOWING Veals STARCHY VACATED Waifs VEALS WAIFS

OVAN Pomisao da se u ovom trenutku nalazite za veliki korak ispred drugih, djeluje dovoljno podsticajno i uzbudljivo. Umijete da uspostavite dobru poslovnu kontrolu i da usmjeravate događaje u pravcu koji donosi praktične rezultate.

BIK Stalo Vam je da se razlikujete u profesionalnom smislu ili na način koji ostavlja veliki utisak na Vašu okolinu. Okupite oko sebe ekipu provjerenih saradnika, kako biste na najbolji način razradili sve aspekte uspješne poslovne strategije.

BLIZANCI Motivisani za novi poslovni uspjeh, stoga prihvatate takmičarsku atmosferu ili ideju koju Vam predlaže jedna uticajna osoba. Vaša očekivanja ne mogu u potpunosti da se ostvare, ali to nije razlog da se osjećate nezadovoljno.

RAK U Vašem interesu je da izbjegavate sumnjivo društvo ili osobu koja Vas dekoncentriše u poslovnoj akciji. Svako treba da formira listu prioritetnih ciljeva i da efikasno završava svoj dio poslovnih obaveza. Preuzmite ličnu odgovornost.

VAGA Ne treba pričati o nekoj staroj slavi kada Vam se nudi nova poslovna prilika. Uspjeh podrazumijeva pravilnu informisanost o različitim aspektima i dobro osmišljenu akciju. Procijenite najbolji trenutak za poslovnu inicijativu.

ŠKORPIJA Višak ponosa u ovom trenutku može da Vam zasmeta ili da Vas navede na neki pogrešan zaključak.

Nema potrebe da insistirate na liderskoj poziciji među saradnicima.

Pravi eksperti, se uvijek najbolje prepoznaju na djelu.

STRIJELAC Uviđate da se Vaše ideje razlikuju u odnosu na mišljenje većine, ali ne možete da prihvatite neka prosječna mjerila koja zagovaraju saradnici. Potrebno je da dokažete svoje sposobnosti, najbolje bez suvišnih riječi koje stvaraju negativnu amosferu.

JARAC Na pogrešan način povezujete nove događaje na poslovnoj sceni, a nečije ponašanje tumačite u skladu sa svojim ličnim potrebama.

Morate shvatiti, da nečije odobravanje i veliki komplimenti nemaju naročito upotrebnu vrijednost.

Sicks

Dismantles

Newsy

Silks

Displace

Pleas

Smock

Ronio sa ajkulom u kavezu Šon Harington odlučio je da pliva u moru sa krvoločnom tiCopyright © Puzzle Baron January 15, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! grastom ajkulom od dva i po metra radi ekstremnog ronjenja u kavezu. Međutim, umjesto da koristi jak čelični kavez koji bi bio sigurna zaštita od ajkula, on je bio okružen malim, jeftinim kavezom za ptice, koji košta oko 50 dolara. On priznaje da upotreba ovog kaveza nije najpametnija stvar koju je uradio, ali i da je nešto pošlo naopako. Snimak počinje situacijom u kojoj se Harington šali i stavlja glavu u kavez prije nego što će skočiti u more na australijskoj obali.

LAV Neko u poslednjem trenutku insistira na promjeni poslovnog dogovora i koristi »malo lukavstvo«. Nema potrebe da dokazujete svoje sposobnosti u pogrešnim situacijama ili kada ne postoje uslovi za poslovnu ravnopravnost.

DJEVICA Na direktan način izražavate svoje nezadovoljstvo zbog neke nove situacije u poslovnom okruženju. Ljuti Vas nečije pomalo rigidno ponašanje ili nepravda koju doživljavate u društvu poslovnih partnera. Izbjegavajte nepotrebne račune.

VODOLIJA Neko ne ispunjava Vaša osnovna očekivanja ili zajednički dogovor, ali Vi se ponašate kao da ne primjećujete sitne nepravilnosti.

Ignorisanjem poslovnih problema ništa ne dobijate, linija manjeg otpora ne vodi u pravcu pozitivnih rešenja.

RIBE Djelujete vrlo efikasno ili snalažljivo u različitim prilikama, smišljenom taktikom uspijevate da odgovorite na nove poslovne izazove. Potrebno je da jasno definišete svoje stavove o vrednosnim kriterijumima.

26 SPORT

DA LI STE ZNALI

PETAK, 17. 1. 2014.

LIGA ŠAMPIONA

Hrabro budvansko srce Budvani junački pali - u meču za sva vremena odbojkaši Budvanske rivijere odigrali odlično, ali izgubili od šampiona Rusije Miloš Pavićević, foto: Mirko Savović

B

olja odbojka se nije gledala u Budvi – istina ni rival nije bio atraktivniji, ruski gigant Belogorje je došao sa namjerom da pospremi našeg šampiona sa 3:0 u drugoj fazi Lige pampiona, što najbolje govori činjenica da u našu prijestonicu turizma nije doputovao prvi trener Šipurin, nije igrao ni Tetjuhin, ali pitao se nešto i crnogorski šampion: Budvanska rivijere se junački držala, igrala pet setova iz snova, ali u uzbudljivoj završnici nije imala snage sem za častan poraz. Ali i prijetnju Rusima pred revanš.

Da su odbojkaši Belogorja sinoć protiv Budvanske rivijere prvi put ove sezone izgubili set! Meč u Budvi zavrpšen je pobjedom ruskog prvaka 3:2.

TIKET DANA SENT ETJEN LIL TIP 1

KVOTA 2.30

MALAGA VALENSIJA TIP X

KVOTA 3.30

VENECIJA ENTELA TIP 1

KVOTA 2.70

OLJANENSE GIMARAEŠ TIP 2

KVOTA 2.00

KAN LAVAL TIP 1

KVOTA 1.50

GANA LIBIJA TIP 1

KVOTA 1.85

Da budžet (20 puta veći) ne može da garantuje ubjedljiv trijumf pokazali su Budvani već u prvom setu kada su sa terena počistili (25:15) ekipu koja je među favoritima za osvajanje elitnog takmičenja.

Iako je svega odradio tri treninga Miloš Ćulafić je pokazao da je super pojačanje, te da je mnogo efikasniji od svog predhodnika Minića.

Briljirali su Bojić, Ćaćić, na mreži je Šuljagić odradio odličan posao, dok je Falaski dao potrebni italijanski šmek ekipi. On je juče imao i motiv više s obzirom da se na drugoj strani mreže nalazio njegov kolega iz reprezentacije Dragan Travica, koji je inače prvi dizač u selekciji azura.

Na prvi tehnički tajm aut gosti su otišli sa 8:7, da bi se stvari ubrzo promijenile zahvaljujući Bojiću i Ćulafiću naš šampion dolazi do 13:11 i opšteg oduševljenja u Mediteranskom sportskom centru. Šuljagić, Ćaćić, pa ponovo Ćulafić dovode “narandžaste” do plus pet (19:14), da bi as dizača iz Italije potpuno dotukao Ruse (21:14). Gosti su do kraja seta uspjeli samo da osvoje poen, dok su Budvani bukvalno plesali po terenu.

U nastavku najveći odbojkaš u Evropi Dmitri Muserskij (218cm) je servisom poremetio Budvane i Belgorod dolazi do ogromnih 4:0. Fenomenalni Bojić i Ćulafić ubrzo vraća-

ju Budvane u igru (5:6), da bi gosti ponovo otišli na plus četiri (8:12).

Majstori s mora se nijesu predavali i maksimalno odgovornom igrom dolaze do izjednačenja preko Šuljagića – 13:13. Igralo se potom poen za poen, a popularni Bojson (Bojić) dovodi svoj tim do 23:22. U trenutku kada su Budvani bili u psihološkoj prednosti, kada je čitava dvorana bila na nogama i očekivala da Rusi po drugi put na meču polože oružje strateg gostiju je promijenio dizača i korek-

B. Rivijera Belgorod 2:3 Budva – Mediteranski spotski centar. Gledalaca: oko 1.000. Sudije: Hodon (Slovačka) i Georguelas (Grčka).

Rezultat po setovima: 25:15, 24:26, 15:25, 25:18, 10:15.

Budvanska rivijera: Ćaćić 12,Ćulafić 19, Šuljagić 10, Rašović, M.Bojić 26, tora, a rezervisti odradili fenomenalan posao za 26:24. Ta kvalitetna rotacija je ono što nedostaje Budvanima da se plasiraju u narednu rundu, jer kvalitet i želja nijesu sporni.

Budvani su bili u igri samo u prvom dijelu trećeg seta – kada je bilo 12:12, trener Reljić je iz igre izveo prvog korektora Ćulafića, a uveo Slobodana Bojića koji je odlično prošao prvi napad, a potom su Rusi napravili super seriju za 18:13 nakon čega je bilo jasno da naš šampion nema šta da traži u ovom setu.

Radonić, Vujović, S.Bojić 1, Milivojević, Falaski 3, Ječmenica, Marković 2.

Belgorod: Stepanian, Kosarev 6, Bogomolov 5, Pantejmenenko 1, Grozer 22, Knapirov, Fomenko, Muserski 15, Travica 2, Ilinik 14, Bagrej, Žigalov 2. Četvrti set je bio priča za sebe.

Marko Bojić je letio po terenu, uknjižio je deset poena, od čega čak četiri asa za ogromnu prednost Budvana 10:4. Sve nakon toga svodilo se na slavlje domaćih navijača koji su uživali u najkvalitetnijem odbojkaškom izdanju do sada u našoj prijestonici turizma.

Peti set je bio neizvjestan sve dok najbolji igrač gostiju Gozer nije proradio kod rezultata 10:10, vezao nekoliko dobrih servisa i povratka nije bilo.

Reljić oduševeljen, Kolčins zabrinut pred revanš Siniša Reljić, trener Budvanske rivijere: Još jedan sjajan meč u Budvi. Odigrali smo fenomenalno sa odličnim protivnikom. Ne pamtim da je bolji meč bio ovdje. Vidjeli ste kakav kvalitet ova ekipa ima, u ključnim momentima su servirali nevjerovatno. Znali smo to, pripremali smo se za to, ali je bilo teško parirati, jer je odbrana u tim momentima nemoćna. Čestitam momcima koji su dali sve od sebe, odigrali su odlično, kao i u svim ostalim duelima u Ligi šampiona ove godine. Po-

kazali smo da imamo karakter i kvalitet da možemo da igramo sa ovakvim najmoćnijim ekipama. Idemo u Belgorod da probamo da odigramo isto kao večeras i nadamo se dobrom rezultatu, zašto da ne i pobjedi”.

Marko Bojić, igrač Budvanske rivijere: Najvažnije je da je Budvanska rivijera pokazala da može da igra svjetsku odbojku jer je ovo stvarno jedan od najjačih timova na planeti. Borili smo se dobro i u tim završnicama je presudio njihov servis. Raduje nas naša igra,

tako da treba da se oporavimo i da idemo u Rusiju sa vjerom da možemo napraviti iznenađenje.

Boris Kolčins, trener Belogorja: Ostvarili smo najveću pobjedu ove sezone u Ligi šampiona. Znali smo da će biti teško, ali iskreno ne baš ovoliko. Budvanska rivijera je pokazala da nije ovdje slučajno, te da će biti mnogo teško u revanšu. Iskreno zabrinut sam pred meč u Rusiji, mi smo šampioni naše zemlje, a tehnički nijesmo bili na nivou Budvanske rivijere. Ovo zaista nijesam očekivao.

RK LOVĆEN

Do 5. februara novo rukovodstvo Vršilac dužnosti predsjednika Lovćena biće Kapisoda Rukometaši Lovćena danas nastavljaju sa treninzima, jer im je gradonačelnik Cetinja Aleksandar Bogdanović pružio čvrste garancije da će klub do 5. februara stati na noge! Šta to znači u konkretnom slučaju? Najveći crnogorski rukometni klub, aktuelni osvajač duple krune dobiće do tada novu upravu, predsjednika, direktora i sekretara kluba (nakon odlazaka Ražnatovi-

ća, Petričevića i Vujanovića), a do kraja sezone prema igračima će se redovno izmirivati sve ugovorene obaveze.

Vršilac dužnosti predsjednika, odnosno neka vrsta spojnice između Grada i kluba biće Petar Kapisoda, inače direktor Uprave za sport prijestonice.

Bogdanović je prema informacijama Dnevnih novina na sastanaku

koji je trajao dva sata obećao prvu zaostalu platu već do kraja tekuće nedjelje, a od trenera Zorana Abramovića zahtijevao je da se do kraja sezone osloni samo na domaće snage, sa čim se šef stručnog štaba nije složio.

Kako smo ranije pisali klub će najvjerovatnije dobiti jakog sponzora, ali i promijeniti ime, kako bi krenuo od nule i nesmetano funkcionisao, s obzirom da je sadašnji račun u blokadi. M.P.

SPORT 27

PETAK, 17. 1. 2014.

BUDI LI SE LEGENDA

Šumi - između života i smrti Njemački mediji spekulišu da će Mihael Šumaher ostati u komi do kraja života

I drugi Bertans u Partizanu Partizan sa nestrpljenjem očekuje povratak Davisa Bertansa poslije teške povrede koljena, a kao veliko pojačanje mogli bi da dobiju Davisovog starijeg brata Dairisa Bertansa.

Lucidni bek šuter (24 godine, 193 cm) kome nije strana uloga organizatora igre je ugovorom vezan za Bilbao Basket, ali se Španci nalaze u finansijskim problemima, pa bi vrlo lako mogli da ostanu bez Letonca... Španski mediji su jasni da Dairis Bertans ima ponudu jednog učesnika Evrolige za koga bi mogao da zaigra od 8. kola TOP 16 faze, a sumnjaju da su to “crno bijeli”, te da ga njegov brat nagovara da dođe u Beograd kako bi igrali zajedno...

B.T.

Jure Zdovc zamijenio Maljkovića

SPORTSKI EKRAN 09:00 09:00 13:00 13:00 13:45 14:30 15:30 16:00 18:05 19:00 20:00 20:00 20:05 20:30 20:45 20:45 21:00

Australijan open Australijan open Auto moto trke Nordijska kombinacija Alpsko skijanje Bijatlon Nordijska kombinacija Ski skokovi Rukomet EP, kombinovani prenos Unikaha - Fenerbahče, košarka Umjetničko klizanje Snuker Bjelorusija - Crna Gora, rukomet Sent Etjen - Lil, fudbal Partizan - CSKA, košarka Panatinaikos - Efes, košarka Malaga - Valensija, fudbal

Eurosport Eurosport 2 Arenasport 1 Eurosport 2 Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 Eurosport RTCG 2 SK 3 Eurosport 2 Eurosport RTCG 2 Arenasprot 1 SK 1 SK 2 SK 3

NE PROPUSTITE BJELORUSIJA - CRNA GORA (RTCG 2, 20:05) Na programu je posljednje kolo prve faze EP - “lavovima” je dovoljan remi za prolaz dalje...

KIK BOKS

Srijeda je trebalo da bude dan kada će se se veliki šampion probuditi iz kome, ali to se nažalost nije desilo - Mihael Šumaher se već 19 dana nalazi u vještačkoj komi, u stanju u kojem je dotok kiseonika u mozak ograničen kako bi radio manje što mu omogućava da se bolje oporavlja od povreda.

Pacijenti u sličnim situacijama se bude u roku od nedjelju do najviše 14 dana, a to je zabrinulo svijet - jasno je da se sedmostruki šampion Formule 1 nije dovoljno oporavio kako bi otvorio oči, pa su odmah krenule spekulacije da će Šumi u vještačkoj komi ostati do kraja života.

A pesimistične priče su krenule poslije razgovora njemačkih medija sa medicinskim stručnjacima...

“Ne želim da spekulišem, mnogo se spekuliše. Nažalost, pričamo o životu i smrti. Koma u teoriji može biti stanje koje traje do kraja života.

To neće oštetiti ljudski mozak. Međutim, dok koma štiti mozak, posto-

je i nuspojave, kao što su oštećenje jetre, propadanje mišića i rast pritiska”, rekao je doktor Andreas Cigler, neurohirurg sa Univerzitetske klinike u Oldenburgu.

Veliki šampion se nalazi na liječenju u Grenoblu, a francuski doktori su počeli testiranje njegovog stanja dvije nedjelje nakon što su mu uklonili dio lobanje kako bi smanjili pritisak na mozak. Međutim, legendarni Njemac je i dalje u kritičnom stanju.

“Ako Šumaher preživi, on više neće biti Šumaher. On će biti Džo Blogs (engleski pandan Marku Markoviću kao opštem imenu koje se koristi), malo će se čega sjećati. Njegov oporavak biće uspješan samo ako se pomiri sa tom situacijom. To je veoma, veoma težak proces kroz koji ljudi prolaze. Moraju se pomiriti sa svojim limitima, činjenicom da su drugačiji”, rekao je doktor Ričard Grinvud, specijalista za povrede mozga na Univerzitetskoj klinici u Londonu.

B.T.

Harizmatični košarkaški stručnjak Božidar Maljković je u septembru 2013. godine sa Slovenijom došao do petog mjesta na Eurobasketu u Sloveniji, sa tim respektabilnim rezultatom se oprostio od “zmajčeka”, što znači da su Slovenci morali da traže novog čovjeka za klupu...

I našli su ga: Jure Zdovc je novi vođa “zelenih”, a prvo iskušenje će mu biti Svjetski kup u Španiji. Jure trenutno radi u turskom Gacijantepu, pa će uporedo trenirati svoj klub i svoju zemlju, koju je već vodio na EP 2009. godine kada je Slovenija zauzela četvrto mjesto.

Jure je do sada radio kao pomoćni trener Krke, a glavni šef je bio u Splitu, Slovanu, Iraklisu, Bosni, Olimpiji, i Spartaku iz Sankt Peterburga.

Kao košarkaš Zdovc je tokom karijere koja je trajala dvije decenije (1983 - 2003) bio klupski šampion Evrope u dresu Limoža pod vođstvom Bože Maljkovića, dok je u dresu reprezentacije SFR Jugoslavije osvojio dva kontinentalna i jedno svjetsko zlato. B.T.

NBA

Bikovima maraton u Orlandu Veče između srijede i četvrtka u NBA ligi obilježila su tri produžetka u Orlandu, 256 poena u Los Anđelesu, te debakl šamiona u povratku Graga Odena na parket. Čikago, koji su predvodili Žoakim Noa (rekord sezone od 26 poena i 19 skokova) i Karlos Buzer (23 poena), poslije tri dodatna perioda slomio je Orlando (za koji ni ovog puta nije nastupio naš Nikola Vučević) 128:125, ali više je poena postignuto u za 48 minuta u “Stejpls centru” gdje su Kli-

persi nadigrali Dalas 123:116.

Barak Obama nije donio sreću Majamiju koji je poražen 114:97 u Vašingtonu, ali je dobio Grega Odena koji se poslije četiri godine vratio na parket zakucavanjem.

Bila su još dva šuterska obračuna, Denver je slavio kod Golden Stejta 123:116, dok je Finiks nadigrao Lejkerse 121:114. Sakramento je iznenadio u Minesoti 111:108 (Nikola Peković kod Vulfsa 14 poena osam skokova), dok su sigurni bili San An-

tonio, Hjuston, Memfis i Portland.

Slavili su još Filadelfija i Boston.

SEMAFOR: Orlando – Čikago 125:128 (poslije tri produžetka), Filadelfija – Šarlot 95:92, Vašington – Majami 114:97, Boston – Toronto 88:83, Milvoki – Memfis 77:82, Minesota – Sakramento 108:111, Nju Orleans – Hjuston 100:103, San Antonio – Juta 109:105, Finiks – LA Lejkers 121:114, Portland – Klivlend 108:96, Golden Stejt – Denver 116:123, LA Klipers – Dalas 129:127.

Strugar 7. marta protiv Ivanova Crnogorski kik bokser Ivan Strugar boriće se 7. marta protiv Rusa Kirila Ivanova za upražnjenu titulu profesionalnog šampiona svijeta, saopštio je juče organizator meča.

Borba je trebala da bude održana 14. decembra, ali je otkazan zbog povrede Strugara.

“Povreda je uspješno sanirana i Strugar je prije par dana počeo sa treninzima”, piše u saop tenju iz Strugarovog štaba.

Navodi se da su Svjetska kik boks federacija (WAKO) i struč-

ni štab ruskog borca potvrdili novi temin meča.

Meč između Strugara i Ivanova biće održan u okviru tradicionalnog Splendid Gran prija.

“Postojala je mogućnost do prije desetak dana da se Strugaru ipak suprostavi aktuelni šampion svijeta, Rus Aleksej Ribkin, ali će po preporuci ljekara morati na operaciju koljena. S toga ostaje prvobitna odluka WAKO-a, da je pobjednik meča Strugar i Ivanov dužan da brani titulu protiv Ribikina”, piše u saopštenju.

28 SPORT

petak, 17. 1. 2014.

AustrAlijAn open

serijAl: sportske legende (37)

Vrućina, gromovi i šok za Delpa

Ekstremni vremenski uslovi progutali Huana Martina del Potra, zamalo i Mariju Šarapovu, u trećoj rundi su Federer, Nadal i Marej

Teniski rock star

BJORN BORG - jedinstvena priča u istoriji tenisa Kosta Bošković

p

olo majica, traka na glavi, duga plava kosa i zapuštena brada. On je bio “rock star” muškog tenisa, legenda, idol mnogim teniserima koji su se pojavili nakon njega. Zbog njega tenis je doživio “intergalaktičku” popularnost, a stampedo “pomahnitalih” djevojaka u sedamdesetim godinama prošlog vijeka sasvim uobičajena stvar kada bi se negdje pojavio. “Volio” je samo dva Gren slem turnira i postao njihova ikona, u karijeri je pobijedio na 82.72 odsto odigranih mečeva i sve to do svoje 26. godine kada je odlučio da završi karijeru.

Njegovo ime je Bjorn Borg, hladni i mirni Šveđanin, po mnogo čemu najspecifičnija pojava u istoriji tenisa. Rođen je u Stokholmu prije 57 godina, sa napunjenih 14 debitovao je u profesionalnim vodama, a kroz karijeru je osvojio jedanaest Gren slem titula i postao prvi igrač koji je u jednoj sezoni (1979) zaradio više od milion dolara.

● Bo(r)g na rolan garosu i VimBldonu

Već smo pomenuli da je heroj naše priče uživao na dva Gren slema i to na ona dva najcjenjenija - Rolan Garosu i Vimbldonu. Već sa 18 godina (1974) osvojio je čuveni turnir u Parizu (u finalu bio bolji od Španca Manuela Orantesa) i tako je postao najmlađi šampion u istoriji Rolan Garosa. Do kraja karijere kralj čuvene šljake bio je još pet puta (1975, 1978, 1979, 1980, 1981) i do pojave Rafaela Nadala (RG osvojio osam puta) dugo bio najveći igrač ovog turnira u open eri. Sličnu priču pisao je i na veličanstvenom Vem-

bliju, gdje je do krune stizao pet puta (1976, 1977, 1978, 1979, 1980) i isto tako do “ekplozije” Pita Samprasa i kasnije Rodžera Federera (po sedam titula) bio najuspješniji igrač nezvaničnog prvenstva svijeta. Ispostaviće se da je posljednji Vimbldon osvojio svog najvećeg sportskog protivnika...

● Epsko riValstVo sa mEkEnroom

Kažu da se nijedno rivalstvo ne može porediti sa ovim - gotovo savršenom suprotnošću elegancije i temperamenta. Bjorn Borg izvanredan igrač sa osnovne linije, hladnokrvni “frajer” iz Stokholma i Džon Mekenro - sjajan volej igrač, drski Njujorčanin. Iako ne priznaje da je imao Borgov poster na vratima svoje sobe, Mekenro kaže da je Borg neko ko ga je dodatno privukao tenisu. Njih dvojica su tenisu dali novu dimenziju, novu dimenziju igri, novu dimenziju teniskom rivalstvu. Kao što su se zaljubljenici u “rock” muziku dijelili na one koji vole “Bitlse” i “Rolingstonse”, tako su se i

Lična karta

Ime i prezime: Bjorn Rune Borg Datum rođenja: 06. 06. 1956. u Stokholmu Uspjesi: Šest puta šampion Rolan Garosa (1974, 1975, 1978, 1979, 1980, 1981), pet puta šampion Vimbldona (1976, 1977, 1978, 1979, 1980). * 109 nedjelja prvi teniser na ATP listi (od 23. avgusta 1977, uz manje oscilacije, do avgusta 1981). * Osvojio 77 najvažnijih teniskih turnira. * Član teniske “Kuće slavnih”. * Ličnost godine (1979) u svijetu po izboru BBC-a.

teniski fanatici dijelili na Borgove i Mekenroove. Njihovo rivalstvo možda i najbolje oslikava legendarni “taj-brejk” četvrtog seta finala Vimbldona iz 1980. godine. Nakon ludnice Mekenro je taj set dobio sa 18:16, ali je ubrzo nakon toga izgubio meč - Borg je zašio petu zvjezdicu na svoj sako sa Vimbldona. Drugi epski duel ova dva, po svemu različita tenisera, odigrali su već sljedeće godine na istom mjestu - ovog puta “ludi Mek” se osvetio i zvanično označio kraj Borgove vladavine na svetoj londonskoj travi.

Hladan, miran, simbol nekih ljepših vremena - Bjorn Borg će ostati upamćen kao jedna od najljepših priča u istoriji tenisa. * Sljedećeg petka: Ivano Balić

Apokaliptične scene na Melburn parku, scene u kojima teniseri i skupljači loptica padaju u nesvijest od nestvarne vrućine (plus 44), a onda u istom danu neviđena grmljavina.

Ekstremni uslovi nijesu smetali legendama ovog sporta Rodžeru Federeru (u drugom kolu bio bolji od Blaža Kavčiča 6:2, 6:1, 7:6 ) i Rafaelu Nadalu (savladao Tanasija Kokinakisa 6:2, 6:4, 6:2), ali su uz majstorstvo Roberta Bautiste Aguta “uništili” jednog od super favorita Huana Martina del Potra. U maratonskom meču koji se igrao do 01.30 iza ponoći po lokalnom vremenu Španac je slavio 3:2 (4:6, 6:3, 5:7, 6:4, 7:5).

“Sezona je tek počela i trudiću se kako bude odmicala da budem bolji i bolji”, rekao je nakon eliminacije Del Potro. “Roberto je odigrao sjajno u kontinuitetu četiri sata koliko je meč i trajao. U svakom bitnom momentu susreta znao je da udari lopticu na pravi način, a odlično je servirao na mojim prilikama za brejk”.

Osim Fedeksa i Rafe do naredne

runde juče su stigli i Endi Marej, Žo Vilfred Conga i Miloš Raonić, a uz čuvenog Delpa razočaranje dana bio je i Španac Fernando Verdasko koji je ispao od Tejmuraza Gabašvilija.

Muke sa vremenskim prilikama i protivnicom imala je i Marija Šarapova u drugom kolu ženskog singla, ali je sjajna Ruskinja nakon “maratona” i tri sata i 28 minuta uspjela da sruši Italijanku Karin Knap 6:3, 4:6, 10:8.

VAŽNIJI REZULTATI (M): Conga - Belući 7:6, 6:4, 6:4, Federer – Kavčič 6:2, 6:1, 7:6, Nadal - Kokinakis 6:2, 6:4, 6:2, Marej - Milo 6:2, 6:2, 7:5, Monfis - Sok 7:6, 7:5, 6:2, Lopez - Berer 6:4, 7:6, 6:4, Raonić - Hanesku 7:6, 6:4, 6:4, Gabašvili - Verdasko 7:6, 3:6, 2:6, 6:4, 6:4.

VAŽNIJI REZULTATI (Ž): Šarapova - Knap 6:3, 4:6, 10:8, Voznjacki Mekhel 6:0, 1:6, 6:2, Azarenka - Zahlavova Stricova 6:1, 6:4, Janković Morita 6:2, 6:0, Radvanjska - Govorcova 6:0, 7:5.

K.B.

● FOTO PRIČA

U međuvremenu u Melburn parku

Kakav pakao (plus 44 stepeni Celzijusovih) vlada u Melburnu za vrijeme mečeva Australijan opena najbolje oslikava fo-

tografija koju je na Tviteru, uz komentar - Šta sve možeš u Melburnu kad je sunce - objavio teniser Žo Vilfred Conga.

PETAK, 17. 1. 2014.

Real Madrid čeka na trofej LŠ još od 2002 godine

SPORT 29

35

MERKATO Ljetnji prelazni rok

titula Lige šampiona ukupno imaju najtrofejniji klubovi iz Španije, Italije, Engleske, Njemačke, Holandije, Portugala i Francuske. U tu grupu spadaju Real Madrid, Milan, Liverpul, Bajern, Ajaks, Benfika/Porto i Marsej.

TOTENHEM

LIGA ŠAMPIONA IZ DRUGOG UGLA

Čekajući slavu Čuvamo Ligu šampiona od zaborava, zato vam donosimo priču o najtrofejnijim klubovima u eliti, koji godinama (decenijama) čekaju da osvoje novi “pehar sa ušima” ● AJAKS PRIJE 19 GODINA

Aleksandar Popović

E

picentar sedmice, utorak i srijeda, nije poseban kada nema Lige šampiona. Jednostavno, nema onih čuvenih fudbalskih potresa. Međutim, do osmine finala elitnog loptanja ostalo je gotovo mjesec dana (prvi mečevi su 18. i 19. februara), pa smo se posjetili koliko najtrofejniji giganti u ovom takmičenju čekaju na trofej. Naravno, posebno su apostrofirani oni, koji imaju najviše primjeraka “klempavka” u svojoj zemlji, kao što su Real Madrid, Milan, Liverpul ... čiji navijači već neki period čekaju na novi bljesak i uspon ka vrhu starog kontinenta. Jedini je Bajern Minhen “poništio vrijeme”, jer je prošle sezone, nakon 12 godina čekanja, osvojio svoju 5. “pehar sa ušima”.

I dok neki nekadašnji prvaci Evrope, kao Crvena zvezda, Aston Vila, Notingem Forest, Hamburger, Fejnord, već odavno ni ne učestvuju u Ligi šampiona, Steaua, PSV Ajndhoven i Seltik često i učestvuju u LŠ, ali su daleko od vrha. Ali, oni velikani koji se diče u svojim zemljama sa najviše osvojenih trofeja najjačeg klupskog takmičenja - već godinama čekaju tu čast ...

● REAL MADRID 12 GODINA ČEKA “DESIMU”

Ubjedljivo najtrofejniji španski tim među divovima Real Madrid, koji ima čak devet titula šampiona Evrope, čeka već 12 godina na osvajanje jubilarne i istorijske “desime” (10. titule). “Merengesi” su posljednji put slavili 2002. kada su u Glazgovu savladali Bajer Leverkuzen (2:1), a u osmini finala ove godine ih čeka njemački Šalke.

● MILAN POSTI SEDAM GODINA Sedam titula ima Milan, najviše u Italiji, ali “rossoneri” isto to-

● KARIKATURA DANA

liko čekaju na novu feštu. Klub sa “San Sira” lovi zvjezdani trenutak još od 2007. godine, kada su se Paolo Maldini i društvo osvetili Liverpulu (2:1) u Atini.

A, s obzirom da gotovo sigurno naredne sezone neće igrati LŠ (drže 11. mjesto u Seriji A i kasne 22. boda za trećeplasiranim Napolijem) sastav Klarensa Sedorfa će sve dati u februaru i martu protiv Atletiko Madrida.

● LIVERPUL SE MUČI OD 2005.

Mi imamo pet trofeja Lige šampiona, a vi? Diče se navijači Liverpula na Ostrvu, ali njihova svetinja od 2005. godine, kada su čudesno stigli od 0:3, do 3:3 i na kraju pobijedili Milan u Istanbulu nakon penala, nikako da spoji dvije sezone u eliti. Pa, čak nijednu. Tačnije, to je već postala utopija, a naredna sezona će biti i 10. godina prisjećanja, sa tim što se “redsi” nadaju da će uspjeti da zaigraju sa najboljima naredne jeseni, јер se ove sezone odlično kotiraju u engleskoj Premijer ligi

POKORIO EVROPU Od 1995. godine, Beča i istorijskog trijumfa nad Milanom (1:0), kada je stigao do četvrte titule šampiona Evrope, Ajaks nikako ne uspijeva ni da se približi tom rezultatu. “Kopljanici”, koji sa ta četiri trofeja vladaju Holandijom, su redovni učesnici LŠ, ali to je sve, dok evo 19. godina polako prolazi od te čuvene pobjede nad “rossonerima” u glavama navijača.

● BENFIKA U PAKLU 52. GODINE, PORTO SLAVIO 2004.

Za razliku od ostalih zemalja, u Portugalu dvije ekipe imaju po dva trofeja Lige šampiona. Benfika je svoj posljednji osvojila davne 1962. u Amsterdamu, pobijedivši Real (5:3) i već 52. godine živi u paklu, što je najviše u odnosu na ostale. A, za razliku od njih Porto se još sjeća te 2004. kada je savladao Monako u Gelzenkirhenu (3:0), ali vrijeme brzo leti, evo 10. godina.

Gotovo svi ostrvski mediji javljaju da je Dimitar Berbatov na putu za Totenhem! Bugarin je sa velikim uspjehom nosio dres Sparsa u periodu od 2006. do 2008. godine, ali je u transferu teškom 38 miliona eura prešao u Mančester Junajted. Sjajni 32-godišnji na-

padač je trenutno član Fulama, sa kojim mu ugovor ističe na kraju ljeta, a u klubu sa “Krejven Kotidža” nemaju ništa protiv njegove selidbe na “Vajt Hart Lejn”. On će pojačati konkurenciju Emanuelu Adebajoru i Robertu Soldadu.

A.P.

BARSELONA

Za klinca 36 miliona Dugo Barselona traži defanzivca koji bi bio partner Đerara Pikea i izgleda da ga je pronašla. U pitanju je štoper Atletik Bilbaoa, 19-godišnji Emerik Laporte, čija je cijena čak 36 miliona eura. Španski mediji tvrde da će igrač do ljeta igrati u Baskiji, dok će onda otići u Kataloniju. Laporte je Bask iz Francuske i standardan je defanzivac mlade reprezentacije Francuske.

A.P.

MILAN

Esjen zavisi od Sedorfa

● MARSEJ ‘93. I NIKADA VIŠE Jedini francuski klub koji je pokorio Evropi jeste Marsej. O tome koliko je pošteno došao do trijumfa nad Milanom (1:0) 1993. godine u Minhenu nećemo pisati, ali konstatujemo da francuski fudbal generalno već 21. godinu čeka na novog prvaka Evrope. Gotovo je nemoguće da to bude Marsej (ove sezone izgubio svih šest mečeva protiv Dortmunda, Arsenala i Napolija i ispao), ali bi npr. Pari Sen Žermen mogao da makar “pomuti račune” ostalima.

U potrazi za suncem Ligi šampiona Od februara kreće novi kolektivni lov na pehar Lige šampiona, koji je poput sunca za sve evropske klubove.

A, kome će svanuti od Mančester junajteda, Mančester sitija, Arsenala, Čelsija, Real Madrida, Barselone, Atletiko Madrida, Bajern Minhena, Borusije Dortmund, Bajer Leverkuzena, Šalkea, Milana, Pari Sen Žermena, Porta, Zenita i Olimpijakosa - saznaćemo u maju.

Bilo kako bilo - čeka nas jedinstveni spektakl na proljeće.

Povratak Berbatova?

Novi trener Milana Klarens Sedorf, koji je juče potpisao ugovor do 30. juna 2016, želi da pojača tim sa “San Sira”. A, prije njegovog dolaska su čelnici kluba sve dogovorili sa Čelsijem u vezi pozajmice Mika-

ela Esjena do ljeta. Neumorni 31-godišnji vezista iz Gane se tako nalazi na korak od “rossonera”, ali će posljednju riječ upravo dati novopečeni strateg trofejnog italijanskog giganta.

A.P.

FIORENTINA

Stigao i Anderson Nakon Alesandra Matrija, koji je stigao iz Milana na pozajmicu do kraja sezone, Fiorentina je dovela još jednog igrača. U pitanju je 25-godišnji brazilski vezista iz Mančester junajteda - Anderson.

On je juče doputovao u Firencu, gdje je stigao na medicinske preglede, a ako sve prođe kako treba igrać će ostati na “Artemio Frankiju” do kraja ljeta kao pozajmljen igrač, a “viola” će tada moći da otkupi njegov ugovor.

A.P.

30 SPORT

petak, 17. 1. 2014.

BLIZU TRANSFERA

Krkotić između tri zemlje Reprezentativni vezista ima kontakte sa Cirihom, Jang Bojsom, izraelskom Hapoel Berševom, Šmonom i norveškim Startom

Plavi lov na Vujačića

Interesantan plavima: Aleksandar Vujačić Bez velike medijske pompe Podgoričani su krenuli u kovanje plana za proljeće, a shodno novoj viziji čelnika kluba Budućnost će kao i jesenas forsirati mladi igrački kadar iz sopstvene škole. Međutim, nije isključeno da u zimskom prelaznom roku ojačaju roter tima pojačanjem “sa strane” - “plavi” će u pokušati da dovedu gorostasnog napadača Petrovca Aleksandra Vujačića. Riječ je o izuzetno snaž-

nom centarforu koji je u prvom dijelu sezone četiri puta tresao mrežu za “nebeskoplave”, a svakako da bi Podgoričanima dobrodošao zbog činjenice da kormilar Nenad Vukčević za sada ima samo dva napadača - Darka Nikača i Nemanju Asanovića. Budućnost bi u januaru mogli da napuste Igor Burzanović kojem je istekao ugovor, dok je Risto Radunović zanimljiv inostranim klubovima.

U.R.

Brzo će odlučiti gdje će nastaviti karijeru: Miloš Krkotić na utakmici sa Poljskom

Kasalica kod Božovića Dok Miloš Krkotić još vaga, drugi reprezentativac Crne Gore je završio posao - Filip Kasalica je juče prošao ljekarske preglede u Mordoviji, pa je potpisao ugovor sa ruskim drugoligašem.

Filip će se u Mordoviji priključiti reMiloš je karijeru počeo u Zeti (71 utakmica, tri gola), 2011. godine je otišao u Dačiju (73 utakmice, 24 go-

NA PRAGU DAČIJE

Dejo odlučuje o Mirku Radišiću Priča o odlasku štopera iz Mogrena u Moldaviju je poznata već više od mjesec, a kako sada stvari stoje naredne nedjelje cijeli slučaj će biti riješen - Budvani su se sa Dačijom dogovorili oko transfera Mirka Radišića u tabor “vukova”, ali do male komplikacije je došlo promjenom trenera. Naš stručnjak Dejan Vukićević preuzeo je jedan od najvećih moldavskih klubova, te je na njemu da odluči želi li u stvom ti-

mu da ima kvalitetnog štopera sa Lugova. Bivši kormilar Dačije Igor Negresku (ostao u stručnom štabu) je želio Radišića, ali logično gledano sigurno da će i Vukićeviću pomenti defanzivac odgovarati u predstojećim izazovima.

Ukoliko sve bude kako treba, rođeni Cetinjanin koji ima 23 godine će se kroz desetak dana priključiti Dačiji koja će se tada nalaziti na pripremama u Antaliji.

U.R.

Ivanović blizu odlaska u Japan

Kada je na ceremoniji fudbalskog saveza proglašen za trećeg najboljeg igrača domaćeg loptanja 2013. godine Ivan Ivanović je priznao medijima da mu je jedna od želja da osvoji istorijsku titulu sa Čelikom.

Međutim, kvalitetni ofanzivac nije krio da bi dobro razmislio o nekoj ponudi koja bi iz inostranstva zakucala na vrata njegovog kluba. I, upravo je stigao taj trenutak - pored Darka Zorića koji je na izlaznim

vratima i samo ga formalnosti dijele da postane član Crvene zvezde, “metalurzi” bi mogli da se oproste i od Ivanovića čija se sudbina veže za Japan. Klub iz Nikšića još ne želi da otkrije ime japanske ekipe, već čekaju da stvar bude zvanična.

Ukoliko dva najbolja fudbalera Čelika napuste tim na zimu, čelnici “metalurga” će pokušati da angažuju Nikolu Vujovića, Ivicu Jovanovića i Vladimira Đilasa. U.R.

Petrovac: Radulović se vraća, Đukić otišao

RUDAR DOBRO TRENIRA

Fatić, Igumanović, Jovanović i Kaluđerović odlični na treninzima Rudara, ali su bliži odlasku

KLUB TAJNA

la), gdje je obezbijedio reprezentativni status (dvije utakmice), a sada je pred njim novi izazov... B.T.

Ivan Fatić (crveni marker) trenira sa Rudarom, ali vjerovatno na proljeće neće igrati u Pljevljima

Kada bi ostali reprezentativci...

Blizu odlaska: Ivan Ivanović

prezentativnom kolegi Vladimiru Božoviću, a na proljeće će zajedno jurišati elitu - poslije jesenje polusezone imaju dobar pedigre: Mordovija je lider Druge lige sa 55 bodova, drugoplasirana Alanija zaostaje za njima devet bodova...

FOTO: D. Kandić

ŽELJA

Miloš Krkotić slobodan je igrač nakon sporazumnog raskida saradnje sa moldavskom Dačijom, trenutno individualno trenira u Podgorici kako bi potpuno spreman stigao na pripreme budućeg kluba...

A reprezentativni vezista skuplja ponude, a kroz četiri-pet dana će odlučiti gdje će nastaviti karijeru...

“Imam nekoliko kombinacija. Do 20. januara ću odlučiti gdje ću. Kao slobodan igrač mogu pristupiti nekom klubu i u februaru, ali neću toliko čekati, jer želim sa budućim timom da prođem pripreme”, rekao nam je juče Krkotić, koji bira između tri zemlje...

“Zovu me klubovi iz Izraela, Švajcarske i Norveške”.

Bivši fudbaler Zete je u pregovorima sa Cirihom, Jang Bojsom (Švajcarska), Hapoel Berševom, Šmonom (Izrael), te Startom (Norveška).

Znači, Rusija je otpala - Terek iz Groznog je jedno vrijeme bio dobro zagrizao za reprezentativca Crne Gore, transfer je u načelu gotovo bio dogovoren, ali sada je jasno da Krkotić neće u rusku Premijer ligu...

“Promijenili su dva trenera koji su me željeli, pa je ta opcija otpala.

Došao je novi čovjek za šefa struke, a on ima neke druge planove”, riječi su centralnog veziste, koji je na kraju poentirao...

“Sada treniram, održavam formu, a vrlo brzo ću odlučiti gdje ću nastaviti karijeru”.

Kad bi proljećnu polusezonu pljevaljski “rudari” odigrali u sastavu koji je prethodnih dana bio na treninzima novi izlazak na evro scenu bio bi izvjestan, a fudbaleri Sutjeske bi se uprkos prednosti od 14 bodova dobro oznojili da sačuvaju prvo mjesto. Četiri reprezentativaca (bivša ili sadašnja) - Ivan Fatić, Blažo Igumanović, Miroje Jovanović i Andrija Kaluđerović - uz iskusne Vlahovića, Radanovića, Sekulića i Nestorovića daju ritam pripremama Pljevljaka, a ne libe se i da po okončanju treninga samostalno nastave da vježbaju.

Na žalost Rudarovih navijača, ali i uprave i stručnog štaba male su šanse da iko iz ovog reprezentativnog pokera asova u predstojećoj polusezoni zaigra u Rudarovom dresu.

Fatić je slobodan igrač, blizu inostranog angažmana, baš kao i preostala trojica koji su još pod ugovori-

ma sa Rudarom. Da li ostaju u Pljevljima znaće se u narednih sedam do deset dana. Tek sa njima u ekipi Rudar bi “napao” neko od mjesta koje vodi u evro kupove, u suprotnom mogao bi da završi i u donjem dijelu tabele, pa i u baražu.

“U situaciji smo gdje bi nas dvije vezane pobjede dovele u zonu Evrope, a dva poraza u zonu baraža. Fali nam kvalitetan napadač i vjerujem da ćemo do početka prvenstva dovesti jednog pravog špic igrača koji bi u preostalih 16 kola postigao šest - sedam golova. Jesenas smo stvarali šanse, ali i previše promašivali”, rekao je trener Mirko Marić.

Rudar je za sada angažovao dvojicu fudbalera Savu Gardaševića i Sava Gazivodu koji bi narednih dana trebalo da potpišu ugovore, ali se u Pljevljima nadaju da prelazni rok neće biti zaključen dolaskom samo ove dvojice fudbalera.

D.K.

Poslije Lazara Martinovića, Đorđa Vojvodića, Miodraga Zeca, Krsta Zvicera Petrovac je doveo još jedno pojačanje: novo-staro ime u nebeskoplavoj opremi je Marko Radulović.

Iskusni desni bek je ljetos iz Petrovca pojačao Sarajevo, ali je negdje u septembru nakon promjene kompletne uprave u glavnom gradu Bosne i Hercegovine napustio bordo tim, pa je od tada slobodan igrač.

Radulović će gotovo sigurno pojačati družinu Milorada Malovrazića, a posao jedino može da pokvari neka primamljiva ponuda iz inostranstva...

To je to što se tiče dolazaka, a na primorju Crne Gore se desio i jedan odlazak - ofanzivni vezista Dalibor Đukić je dobio čiste papire, pa je sada slobodan fudbaler.

Da podsjetimo - Petrovac je iza sebe ostavio sjajnu polusezonu: obezbijedili su polufinale Kupa Crne Gore, a što se tiče prvenstva jesen su okončali sa 27 bodova i dijele treće mjesto sa Lovćenom...

B.T.

SPORT 31

petak, 17. 1. 2014.

BEZ PROMJENA

Britanske kolege ga vide kao riješenje za Arsenal: Stevan Jovetić

Crna Gora i dalje 52. na planeti Sve je ostalo isto u 2014. godini - Crna Gora nije promijenila poziciju na FIFA listi

DAILY STAR PIŠE

Arsenal sada gleda Jovetića

Postoji li šansa za transfer? Tobdžijama treba napadač, imaju spisak, a na njemu je reprezentativac Crne Gore Poslije dugo godina Arsenal je konačno počeo da igra prepoznatljivi fudbal koji ga je krasio kada su dres “tobdžija” nosili Tijeri Anri, Denis Bergamp, Patrik Vijera, Robert Pires, Fredrik Ljungberg...

Momci Arsena Vengera su poslije 21. kola u najjačoj ligi na svijetu lideri na tabeli sa bodom prednosti u odnosu na prvog pratioca Mančester sitija.

Međutim, tim sa Emirjetsa je “upao” u probleme - povrijedio se Teo Volkot na pola godine, probleme ima i Niklas Bendtner, tako da je jedini pravi napadač u taboru tima iz Sjevernog Londona Oli-

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

vije Žiru koji je već odigrao preko 30 utakmice. Igrači iskusnog francuskog stručnjaka mole trenera da dovede jednog napadača, a na spisku želja se nalazi naš Stevan Jovetić! To je juče objavio “Daily star”...

Kao što je svima poznato Joveta ima dosta problema u Mančester sitiju (najveći su povrede), pa je kormilar “građana” Manuel Pelegrini poručio da vjerovatno ni ovog vikenda neće moći da računa na reprezentativca Crne Gore.

Ipak, takve stvari ne brinu poznati britanski list “Daily Star” koji prenosi da “tobždije” drže na oku Jovetića za kojeg su izgubili trku u ljet-

njem prelaznom roku.

Glavne mete Arsenala su Gonzalo Iguain i Diego Košta, ali golgeteri Napolija, odnosno Atletiko Madrida su (ne)moguće misije, jer će za njih trebati da se odvoji velika suma novca, pa “tobdžije” razmišljaju da dovedu Stevana na pozajmicu naravno u ugovoru bi stajala klauzula da ne može da igra u Mančester sitiju...

Transfer Jovetića u London izgledo nerealno, pogotovo jer su Siti i Arsenal rivali, takođe engleski mediji su poznati po raznim spekulacijama, ali u fudbalu se nikada ne zna...

U.R.

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

Kao po običaju januar je oskudan što se tiče reprezentativnih obaveza, pogotovo u Evropi, pa samim tim nije došlo do velikih promjena, kako kod naše reprezentacije, tako i kod društva najjačih svjetskih selekcija na svijetu.

Planetarna kuća fudbala (FIFA) objavila je januarsku listu 2014. godine gdje se nacionalni tim Crne Gore još nalazi na 52. mjestu. “Hrabri sokolovi” nijesu imali utakmice u prethodnih 30-ak dana, te su ostali na poziciji na kojoj su okončali godinu za nama sa ukupno 594 osvojenih bodova.

Na “krovu” je ostala da vlada Španija, a prate je Njemačka i Argentina, četvrto mjesto zauzi-

FIFA rang lista 1. Španija 2. Njemačka 3. Argentina 4. Kolumbija 5. Portugal 6. Urugvaj 7. Italija 8. Švajcarska 9. Holandija 10. Brazil 52. Crna Gora

1.507 1.318 1.251 1.200 1.172 1.132 1.120 1.113 1.106 1.102 594

ma sjajna Kolumbija, a iza nje su Portugal, Urugvaj, Italija, Švajcarska i Holandija. Takođe, i selekcija Brazila se zadržala u TOP 10.

U.R.

SLOBODAN IGRAČ

Vjerujem da ću naći pravi klub Naš reprezentativac Marko Vešović juče dobio raskid ugovora sa Crvenom zvezdom

Kroz deset dana će znati gdje nastavlja karijeru: Marko Vešović Marko Vešović zvanično više nije fudbaler Crvene zvezde reprezentativac Crne Gore je juče dobio raskid ugovora sa crveno-bijelima pred Arbitražnom komisijom Fudbalskog saveza Srbije.

Sada kao slobodan igrač može da bira gdje će da nastavi karijeru, a inostrani klubovi koji se interesuju za desnog beka se drže u tajnosti...

“Dobio sam papire, moram da odem do Beograda kako bi potpisao ispisnicu”, rekao nam je juče Vešović koji se nalazi u rodnoj Podgorici.

Na ime novog tima neće mnogo čekati...

“Znaću sve za nekih deset dana.

Možda se desi ranije, ali otprilike u tome periodu ću potpisati za ne-

ki klub”, jasan je momak koji je u Crvenu zvezdu 2010. godine stigao kao desno krilo, ali je vremenom prekomandovan u defanzivu.

Cilj je naravno odlazak u neku bolju ligu nego što je Superliga Srbije kako bi se potpuno afirmisao kao fudbaler...

“I ja jedva čekam da se sve završi, da znam na čemu sam. Volio bih da potpišem za evropski klub gdje ću imati odličnu podlogu za razvitak. Mlad sam, željan igre, napretka... Vjerujem da će na kraju sve biti OK”, jasan je Vešović.

Marko koji ima 22 godine je seniorsku karijeru počeo u Budućnosti, kao slobodan igrač ljeta 2010. godine je otišao u Zvezdu, a sada se nalazi u potrazi za trećim klubom u karijeri...

B.T.

Ekonomija: Novak USkOkOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Vasilj karadžić Kultura: Vuk peROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FatIĆ RaStODeR (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠkOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVaNOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš aNtIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

EP u Danskoj (12.-26.januar)

Ginućemo ako bude trebalo

Utakmica za sva vremena - Crna Gora večeras (20.15) protiv Bjelorusije bije najvažniju bitku na Evropskom prvenstvu u Danskoj, za prolaz dalje i veliki uspjeh dovoljan bod Miloš Pavićević

D

ošao je i taj dan koji su sa nestrpljenjem očekivali svi ljubitelji rukometa u našoj zemlji - rukometaši Crne Gore će se večeras boriti za slavu, za čast, za svoju naciju, za plasman u drugu fazu Evropskog prvenstva u Danskoj. Računica je jasna - izabranicima Zorana Kastratovića je večeras dovoljan bod protiv Bjelorusije za rezultat koji bi bio ravan podvigu s obzirom na okolnosti u kojima se naša selekcija nalazi.

Povrede koje prate naš tim još od prvog dana priprema se nastavljaju i u Bjelorusiji. Sve do sjutra prije početka utakmice se neće znati da li će nastupiti Igor Marković i Marko Simović koji su se povrijedili igrajući protiv Hrvata, dok Stevan Vujović i dalje osjeća bol nakon operacije slijepog crijeva, ali

Grupa D

●Forma u uzlaznoj putanji

18 - Hrvatska - Švedska 20.15 - Bjelorusija - Crna Gora 1. Hrvatska 2. Švedska 3. Crna Gora 4. Bjelorusija

2 2 2 2

2 2 0 0

0 0 0 0

0 0 2 2

postoji mogućnost da večeras bude u sastavu.

“Ovakve utakmice se možda igraju i jednom u životu, zato smo svi saglasni da ćemo večeras izginuti ako bude trebalo, samo da izborimo plasman u narednu rundu takmičenja i da tako obradujemo naciju”, ispalio je kao iz topa kapiten naše selekcije Mladen Rakčević.

4 4 0 0

Rakčević je protiv “kockastih” dobio priznanje za najboljeg aktera meča, zaista je vukao svoj tim, bio je pravi kada je bilo najpotrebnije, a ono što hrabri jeste da forma naših momaka ide uzlaznom putanjom - odlični su bili Mijato-

Sergej Rutenka: Sve karte na ovaj meč Čovjek od kojeg će večeras zavisiti igra Bjelorusije Sergej Rutenka je i prije prvenstva bio svjestan od kojeg meča će zavisiti njihov prolaz u drugi krug.

“Realno je bilo očekivati da ćemo sa Crnom Gorom igrati za plasman u drugi krug. Švedka i Hrvatska su selekcije koje će se boriti za medalju, a mi smo se tako ponašali i pripremavić, Simović, Marković, Lasica, Vujović, Ševaljević.

“Igra protiv Hrvatske nam je podigla samopouzdanje. Vidjeli smo da zaista možemo igrati i sa najjačima kada je voljni momenat prisutan, te kada smo maksimalno koncentrisani na svaki napad i odbranu. Bilo je tu svakako stvari koje treba popraviti, ali ne možemo a da ne budemo zadovoljni izdanjem protiv Hrvatske. Izostao je pozitivan rezultat, ali nijednog trenutka ne smijemo zaboraviti protiv

li da damo maksimum upravo protiv Crne Gore. Mnogi su govorili da je to mladi tim koji nema šta da traži u Kopenhagenu, ali protiv Hrvatske smo se uvjerili da nije tako. Smatram da će večeras svaka lopta mnogo značiti, ko bude imao manje grešaka, taj će slaviti”, kazao je za zvanični sajt prvenstva Rutenka. koga smo igrali”, kazao je Rakčević.

● Da se nakon meča pogleDamo u oči

Već večeras će biti druga priča - borba za goli život sa Bjelorusijom, duel prsa u prsa nakon kojeg će jedna ekipa spakovati kofere, a druga obradovati svoju naciju.

“Iskreno se nadam da ćemo mi slaviti nakon ovog dvoboja. Tačno je da smo dobili puno na samopouzdanju nakon meča sa Hrvatima,

ali moramo ostati čvrsto na zemlji, jer je ovo jedna utakmica koja znači mnogo. Kada se igraju ovakvi mečevi onda se na sve zaboravlja, umor, povrede, prognoze, sve je u drugom planu. Bitno je samo da odigramo kako znamo, da budemo na visini zadatka u odbrani i da prije svega, šta god da bude nakon meča, pogledamo jedni drugima u oči i kažemo da smo dali sve od sebe”, poruka je odličnog desnog krila Marka Lasice.

● Da viDimo tog letećeg rutenku

Sve oči naše selekcije će večeras biti uprte ka asu Barselone Sergeju Rutenki koji je praktično pola reprezentacije.

“Jasno je da je Rutenka njihovo najjače oružje. Oporavio se, vidjeli smo da je protiv Švedske odigrao odlično, ali to ne znači da je čovjek nezaustavljiv. Vidjećemo da li će večeras moći da tako “leti” po terenu. Ne prijetimo nikome, ali sigurno da i mi imamo svoje adute i uradićemo sve da zaustavimo njega, ali i sve ostale igrače Bjelorusije”, kazao je Lasica.

PETAK, 17. 1. 2014. broj 740 GoDINA III

33 žENA KOZMETIKA

Izbjegnite bijeljenje kože hidrokinonom Jedan od zabrinjavajućih sastojaka kozmetičkih proizvoda jeste hidrokinon. On se koristi kao agens za posvjetljivanje kože i u suštini se ponaša kao varikina. Ovo je štetan sastojak i ako se koristi previše može doći do kontraefekta, pa umjesto da liječite hiperpigmentaciju, moraćete da se ozbiljno pozabavite problematikom izbijeljene kože. Naziva se još i Benzen-1,4-diol ili kinol. Aromatično je organsko jedinjenje tipa fenola čije je osnovno svojstvo

redukovanje u hemijskim reakcijama. Veoma diskutabilan sastojak po pitanju sigurnosti. Zabranjen je za korišćenje u Evropskoj uniji, međutim, veoma je čest sastojak krema za posvetljivanje kože. Kao i većina hemikalija u kremama, i on može djelovati efikasno, a da pri tome, ukoliko je u manjim koncentracijama, recimo od dva do četiri odsto, ne bude izuzetno štetan. Bezbijedna alternativa: koristite prirodne izbjeljivače kao što su vitamini C i A.

MODERNO

Nosite često viseće minđuše Viseće minđuše ili se obožavaju ili preziru, a to sve zavisi naravno od toga koji stil njegujete. Ukoliko spadate u prvu grupu onda za vas nema prepreke da i tokom zime ne nosite velike i upečatljive minđuše baš poput modnih ikona širom svijeta. Predimenzionirane minđuše jedan su od trendova koji nas prati već nekoliko sezona, pa su se i nakon ljeta zadržale, te se određeni modeli lagano nose i tokom zime. One kristalne glamurozne ostavite za večernje mometne i kombinacije kojima ćete upravo nekim ovakvim komadom dati luksuzan izgled. Tokom dana ima pregršt modela raznih oblika

koje lagano možete uklopiti kako za opuštene tako i za poslovne prilike. Za poslovne prilike birajte manje upadljive modele bar kada su boje u pitanju, ali mogu biti većih dimenzija.

Ma.I.

MANIKIR

Moda i na noktima KAKO IZABRATI KREMU

Naučite kako da razlikujete kreme ● CC krema

Priredila: Ma.Ivanović

U

potrazi za puderom koji će lijepo prikriti nedostatke koji vas zabrinjavaju, nije važno samo estetska forma, već i njega lica. Zato su se brojne kozmetičke kuće potrudile da nam u posljednje vrijeme ponude neke unaprijeđene forme toniranih krema, a neke od njih su dobile i nove oznake.

Sigurno ste i vi ulaskom u parfimeriju ili radnju sa kozmetikom bili bombardovani novim kremama s prvim slovima abecede.

Dolazak BB kreme na naše tržište bio je pravi bum, a sada je ta ista puder-krema dobila jaku konkurenciju u vidu poboljšanijih i specijaliziranijih verzija same sebe.

CC, BB, DD, samo su neke od oznaka koje često možemo vidjeti na proizvodima kako onih jeftinijih tako i luksuznijih kozmetičkih giganata. Cijene kao i u svakoj sferi razlikuju se od brenda do brenda, a njihov raspon se kreće od pet pa do 40 eura.

Donosimo vam neke od važnih preporuka i savjeta kako da saznate što više o određenim proizvodima, te stoga sebi olakšate izbor.

● BB krema BB krema (beauty balm hybrid) se kao mini beauty čudo na evropskom i američkom tržištu pojavila prije dvije godine. Formula je ta koja je već duže vrijeme poznata azijskim kulturama, a popularnost je stekla zahvaljujući činjenici da hidrira i tonira kožu, prekriva nedostatke, a ima i pojačanje u vidu SFF faktora. Ovo je inače bolja verzija tonirane kreme i savršen proizvod za dame koje imaju čist ten bez većih nedostataka.

Idealna je kao podloga, ali i tokom dnevnih obaveza kada želite da izgledate njegovano i čisto a ne prenašminkano i vještački.

Garnier, Clinique, Vichy, Estée Lauder, Maybelline, Yves Rocher, Nivea, Shiseido posjeduju BB kreme u svojim asortimanima.

CC krema je poboljšana verzija BB kreme, a ovi proizvodi su namijenjeni upravo rješavanju nedostatka na koži kao što su crvenilo, ožiljci ili isušenost kože. CC krema je zapravo korektor u boji, koji je puno lakši na koži i daje joj svilenkast izgled. Odlično prekrivanje je njen glavni adut.

Stoga je namijenjena nešto zrelijoj koži, a zbog svoje dobre mogućnosti prekrivanja odlična je zamjena za puder. Chanel, Max Factor, Loreal, Clinique, Sephora, samo su neki od mnogobrojnih brendova koji u svojim ponudama imaju ove kreme.

● DD krema DD krema (dynamic duo all) je krema koja predstavlja svojevrsni hibrid BB i CC kreme. S razvojem industrije, razvijala se i sama tehnologija ove čudotvorne kreme, a ono najzanimljivije jeste što DD kreme nude različite karakteristike i shvatanja ovog savršenog make-up čarobnjaka. Sigurni smo da će vremenom i DD krema dobiti jasne smjernice. Svakako ih testirajte prije kupovine kako biste bili sigurni da nijansa i tekstura odgovaraju vašoj koži.

Ukoliko ste zaljubljni u logoe i prepoznatljive šare nekih od modnih kuća poput “Barberija”, “Šanela” ili “Mark Džejkobs” i želite ih imati i na noktima, uz nekoliko savjeta i to će biti lako izvodljivo. Šanel” znak Prvo nanesite providnu bazu, a onda nokat palca i srednjeg prsta nalakirajte bijelim lakom, a ostale nokte crnim. Kada se osuši, malom četkom pažljivo iscrtajte bijelu mrežicu na malom prstu, a crnu na palcu. Za ovu šaru možete da nabavite i šablon, ako nijeste vješti i precizni u crtanju. Kažiprst ukrasite linijama i tačkicama bijele boje, a na domali prst stavite “Šanel” znak pomoću pečata za nokte. Srednji prst ukrasite srebrnim lakom i šljokicama.

“Barberi” šara Nanesite bazu, a onda dva slo-

ja crvenog laka na sve nokte, osim na domali prst. Na taj nokat nanesite bež lak slične nijanse “Barberijeve” podloge. Onda tankom četkicom i bijelim lakom iscrtajte dvije vertikalne linije, a preko njih dvije vodoravne. Zatim uzmite crni lak i iscrtajte oko bijelih linija po tri crne tanke linije. Na kraju povucite jednu vertikalnu i jednu vodoravnu crvenu liniju. Završite providnim lakom.

“Mark Džejkobs” cvjetići Nalakirajte nokte svijetlorozim lakom, a na domali prst nanesite zlatan lak. Bijelim lakom iscrtajte cvjetiće, uz pomoć tanke četkice ili posebne alatke koja se koristi za crtanje tačkica. U sredinu svakog cvijeta stavite zlatnu perlicu ili kap zlatnog laka. Na kraju nanesite zaštitni sloj providnog laka.

34 ŽENA

petak, 17. 1. 2014.

Spriječite uticaj televizije

1. Ograničite vrijeme gledanja televizije i ne odstupajte od toga. Tako će dete od početka naučiti da se TV gleda u određenim okolnostima, kao i da druga opcija ne postoji.

2. Ne stavljajte televizor u dečju sobu, a daljinski držite dalje od djetetovog domašaja.

3. Neka televizor uvijek bude isključen ako ga niko ne gleda, ili ako sadržaj nije primjeren djetetovom uzrastu.

4. Sadržaji koje dijete gleda treba da budu pod vašim nadzorom.

5. Utješite dijete ako ga je neki sadržaj uznemirio. Ponekad to može da bude nešto sasvim bezazleno, ali je utjeha uvijek potrebna. Razgovarajte o tome šta je dijete videlo.

6. Prokomentarišite sa djetetom sadržaj koji gleda, kako biste vježbali komunikaciju i iskoristili dobru stranu koju pružaju edukativni sadržaji za najmlađe. Uz vašu pomoć, učenje će biti potpunije.

7. Ne nagovarajte dijete da gleda televiziju ako ono za to ne pokazuje zanimanje. Radije se poigrajte sa njim.

8. Redovno izlazite sa djetetom u prirodu, bez obzira na vrijeme. Jedino tako će kod njega da se stvori dobra navika da ne provodi previše vremena u zatvorenom prostoru. Aktivirajte i njegove vršnjake, kao i njihove roditelje.

Motivišite djecu da se igraju napolju, pod budnim okom odrasle osobe.

9. Osmislite djetetovo slobodno vrijeme što bogatijim sadržajem, što je češće moguće. Naravno, nećete uvijek imati ni snage ni ideja za to, ali i tada možete da se zabavite nekim manje zahtjevnim igrama, radije nego da uključite televizor. Odnosno, činite to što rjeđe, jer djetetu ništa ne može da zamijeni druženje sa roditeljima.

(Yumama)

ODNOSI

Razlozi za raskid

V

ećina žena imala je u životu barem jednu “onu vezu” zbog koje im je žao što su prekinule, jer se ipak ta veza pokazala bolja i kvalitetnija od svih koje su uslijedile poslije nje. Kada biste te žene pitali za razlog raskida, vjerovatno bi uslijedio jedan od sljedećih odgovora.

1. Nije htio da živimo zajedno Mnoge žene imaju određene vremenske rokove u vezi. Pa tako sebi daju zadatak da, na primjer, do te i te godine veza treba da pređe na sljedeći nivo. Ako on još uvek ne predlaže ili odbacuje ideju o zajedničkom životu – vrlo vjerovatno da će i žena odustati od toga. Zašto ne treba da raskinete? Čemu žurba kad ćete s tom osobom svakako provesti cio svoj život?

2. Nije htio da me upozna s roditeljima Žene su pod mnogo većim stresom od muškaraca, kako do odre-

đene dobi moraju da se udaju. I dok su one spremne da već poslije nekoliko mjeseci dovedu partnera na upoznavanje s roditeljima, muškarcima obično treba više vremena jer ne razmišljaju o tome. Zašto ne treba da raskinete? Žene se osjećaju mnogo prijatnije oslanjajući se na svoju porodicu kada su u pitanju emocije.

Njima ne smeta da članovi porodice znaju sve o ljubavnim vezama, dok to s muškarcima nije slučaj. Oni moraju da budu sigurni da je ta veza ozbiljna.

3. Nije želio da se vjenčamo Ovdje opet govorimo o vremen-

skom ograničenju – ako ne spominje brak trenutno, ne znači da vas nikada neće zaprositi. Zašto ne treba da raskinete? Istina je da su žene sigurnije u svoja osjećanja, te su i spremnije na brak u odnosu na muškarce. Dokle god vas to ne muči do granice da se više ne osjećate voljeno i ugodno u vezi, zaista nemate razloga za brigu. Sve u svoje vrijeme.

4. Nesigurnost Svi smo ponekad nesigurni u sebe, pa se pitamo šta je to partner vidio u nama. No, kada te sumnje postanu pretjerane, velika većina žena je preponosna da ih otkrije svojim partnerima, te im je lakše da prekinu vezu.

Zašto ne treba da raskinete?

Takve nesigurnosti pojaviće se i u drugim vezama, a ako je on dobar prema vama, šteta bi bila da ga pustite, zar ne? Ako vas voli, učiniće sve kako bi te nesigurno-

sti ublažio.

5. Naša veza je bila monotona “Drugi parovi su stalno negde, srećniji su, nasmijaniji od nas, nikada im nije dosadno…” Zašto ne treba da raskinete? Jer takvi parovi ne postoje. Istraživanja su pokazala da osjećaj ljubavne euforije prestaje nakon dvije ili tri godine. Zato nema smisla da upoređujete sadašnjost s prošlim vremenima, niti da se poredite s drugim parovima. Svaka faza ima nešto dobro.

6. Karijera Lako je imati karijeru kada ste singl. No, ako je pored vas još jedna osoba, ponekad je neophodno birati između ljubavi ili karijere.

Zašto ne treba da raskinete? Sve je stvar samokontrole, odnosno dobre organizacije, te se za sve uvijek pronađe vremena. Takođe, zdrava veza može poboljšati vašu karijeru. Madamenoire

TUMAČENJE

Šta znači seks u snovima Seks sa šefom ili kolegom Možda ste sanjali najstrastveniji seks u životu koji se dogodio na stolu konferencijske sale firme u kojoj radite, sa vašim šefom, ali to ne znači da to zaista želite ili da to treba da uradite. Ovim snom vaša podsvijest želi da vam kaže da bi trebalo da budete autoritativniji i da imate smjeliji pristup stvarima s kojima se svakodnevno susrećete. Sanjate li pak seks sa kolegom, to vjerovatno znači da vam se nešto kod te osobe dopada i da joj se divite. Možda biste iz nekog razloga htjeli da budete baš poput njega.

Seks sa bivšim Ovaj san ćete vjerovatno sanjati kada vam veza zapadne u rutinu i postane dosadnija nego ranije. Ovakvim snovima vaš mozak samo želi da

rasplamsa varnice u sadašnjoj vezi.

Seks sa strancem U ovakvim snovima stranac ne predstavlja nikog drugog do vas. Razmislite jeste li u posljednje vrijeme uradili nešto istinski vrijedno truda ili hrabrosti? Ako je vaš odgovor da,

onda ste izuzetno ponosni na sopstvene uspjehe i dostignuća, što ovaj san jasno stavlja do znanja.

Seks sa partnerom vaše prijateljice Vjerovatno tako nešto nikada ne biste uradili pa nema potrebe da vas snovi zabrinjavaju. Razlog zbog kojeg to sanjate vjerovatno se skriva u činjenici da partner vaše prijateljice posjeduje određene kvalitete koje priželjkujete i kod svog partnera.

Homoseksualno iskustvo Iako može, ovaj san najčešće ne znači da imate homoseksualne sklonosti. Ovakav san čovjek sanja ako je zadovoljan sopstvenim tijelom i ako ima visoko mišljenje o svojoj ženstvenosti. Takođe, moguće je da ste trudni, jer trudnice često sanjaju ovakve snove.

STUDIJA

Ljubav nas sve čini pametnijima Studija sprovedena na pacovima pokazala je da nakon seksualne aktivnosti, organizam proizvodi više neurona u mozgu. Naučnici smatraju da seks iste efekte ima i na moždane aktivnosti kod ljudi. Istraživači sa Univerziteta u Merilendu otkrili su da seksualna aktivnost pospješuje rad mozga, tako što proizvodi nove neurone u hipokampusu, dijelu mozga koji je zadužen za dugoročnu memoriju. Nažalost, nakon prestan-

ka seksualne aktivnosti, novostvoreni neuroni se brzo “gube”.

“Nove moždane ćelije možete stvoriti fizičkom ili seksualnom aktivnošću, ali ako hoćete da one prežive u mozgu, moraćete da radite i mentalne vježbe”, objašnjava psiholog Trejsi Šors.

Ranija studija pokazala je i da seks umanjuje posljedice koje svakodnevna izloženost stresu ostavlja na mozak.

ŽENA 35

PETAK, 17. 1. 2014.

ZDRAVLJE

O čemu morate voditi računa ako ste dijabetičar

N

JE

ZA DO K

TO RA

P I TA

Dijabetes je stanje u kom tijelo ne proizvodi dovoljno insulina za njegovo pravilno funkcionisanje i tada šećer, skrob, ugljeni hidrati i masti mogu postati naprijatelji do-

Poštovani, Posljednja dva mjeseca imam pojačan svrab u predjelu glave iza ušiju, a pojavila mi se i perut. To mi predstavlja veliki problem, i zdravstveni, i estetski. Išla sam kožnom ljekaru, nijesam zadovoljna pregledom, niti terapijom, dobila sam sinoderm gel da mažem, probala neke od medicinskih šampona i ništa mi nije pomoglo.

Poštovana, Svrab i pojačana perutavost kože kosmatog dijela glave mogu biti posljedica djelovanja veoma različitih faktora.Tako ekcemi kao što su neurodermitis ili seboroični dermatitis uzrokuju pojavu crvenila, masne ili suve peruti uz svrab a liječe se kortikosteroidnim preparatima uz antimikotske šampone ne bi li se eliminisala i gljivica kao dodatni provokator. Uvijek su, u znatnoj mjeri uplivisani psihičnim faktorom, te je neophodan i dobar odnos prema tom aspektu problema u liječenju. Veoma slično može da izgleda površna infekcija skalpa gljivicom, što se može verifikovati testovima na gljivicu. U tom slučaju su kortikosteroidi kontraindikovani, a akcenat se stavlja na ljekove protiv gljivica.

(Lepota i zdravlje) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

brog zdravlja. To je medicinsko stanje kome nema lijeka. Najviše što možete da uradite je da održavate nivo šećera pod kontrolom. Evo još nekih stvari o kojima morate vo-

diti računa ukoliko ste dijabetičar.

1. Hrana Hrana koju jedete je najvažnija stvar o kojoj treba da vodite računa ukoliko ste dijabetičar. Pridržavajte se dijete koju vam je doktor namijenio, nikada ne preskačite obrok i pokušajte da izbjegavate hranu koja je bogata obrađenim šećerom.

2. Vježbanje Morate biti fizički aktivni ukoliko ste dijabetičar. Fizička aktivnost omogućava tijelu da proizvodi više insulina i na taj način vas održava zdravim i u formi.

3. Lijekovi Kao što je važno da unostite određenu hranu u određeno vrijeme, isto toliko je važno i da pijete odgovarajuće lijekove svakoga dana. Kontrolišite nivo šećera i idite kod ljekara na pregled redovno, kako biste utvrdili da li vam lijekovi odgovaraju ili možda treba da ih promijenite.

4. Vodite računa o ranama Kada ste dijabetičar, i povrijedite se, rane ne mogu tako brzo da zacijele. Zato treba da vodite računa o njima i pazite da se ne inficiraju.

5. Smanjite cigarete i alkohol Ukoliko pušite i pijete, a dijabetičar ste, pokušajte te poroke da ostavite, ili barem da ih svedete na minimum. Alkohol i duvan su veoma štetni za dijabetičare. (B92)

PREPORUČUJEMO

Vježbe za zdrava i snažnija leđa

UBLAŽAVA BOL

Dobrobiti đumbira

Rezultat istraživanja objavljeni u britanskom magazinu “Nutrition” su pokazali da ekstrakt đumbira može ubiti čelije raka prostate, ne dirajući one zdrave. Učesnici su za potrebe istraživanja dobijali dnevnu dozu od 100 mg ekstrakta đumbira po kilogramu tjelesne težine, odnosno oko 550 mg ekstrakta dnevno. Dobra vijest je da je tokom osam sedmica ekstrakt đumbira dvostruko smanjio rast tumora.

Pomoć kod bolnih mišića Eterično ulje đumbira grije tijelo, popravlja cirkulaciju i protok krvi. Zato je odličan lijek za bolne i umorne mišiće.

Olakšava grčeve Imate bolne grčeve tokom menstruacije? Probajte čaj od đumbira. Istraživanje objavljeno u časopisu “Journal of Alternative and Complemen-

tari Medicine” pokazalo je kako je đumbir kod bolnih grčeva jednako efikasan kao i brufen. Dvije kašike svježeg đumbirovog korijena ostavite na 15 minuta u vrućoj vodi i procijedite. Čaju po ukusu i navici, dodajte med ili limun.

Podmlađuje kožu Đumbir je odlična namirnica i za posvjetljivanje kože.

Probajte sljedeći recept : Pomiješajte 100 grama soli u zrnu, 1 kašiku soka od limete i jednu kašiku isjeckanog đumbira. Smjesu zagrijte u mikrotalasnoj pećnici, ali pripazite da ne bude prevruća. Piling nanesite na cijelo tijelo, masirajući pritom kožu, i isperite pod tušem. Đumbir u ovoj kombinaciji daje tijelu zdrav sjaj, a C vitamin iz limete zaglađuje i njeguje kožu.

(Novi magazin)

ISTRAŽIVANJE

Test koji otkriva infarkt Američki naučnici sa Skrips Riserč instituta otkrili su krvni test namijenjen otkrivanju osoba s vrlo velikim rizikom za srčani udar (infarkt). Stručni časopis “Physical Biology” piše da se djelovanje tijesta zasniva na otkrivanju spečificnog biomarkera u krvi. Ključni biomarker je povezan s naslagama na zidovima krvnih sudova koje dovode do srčanog udara, a otkriven je poslije analize više od 10

miliona ćelija. U do sada sprovedenim istraživanjima učestvovala su 104 ispitanika, a test je bio 100 odsto tačan. Istraživači sada namjeravaju da provjere tačnost testa na grupi ispitanika koji su tek dobili rane simptome infarkta. Prema njihovim riječima, novi test će ljekarima u hitnoj službi znatno olakšati postavljanje tačne dijagnoze kod pacijenata koji se žale na bolove u grudima.

(Superžena)

ALKOHOL

Vinom protiv prehlade

Bolovi u leđima su najčešće posljedica dugotrajnog sjedenja, nepravilnog držanja tijela i nedovoljne fizičke aktivnosti. Vrijeme je da učinite nešto dobro za svoje tijelo.

Predlažemo vam četiri odlične vježbe za jača i zdravija leđa.

Prva vježba Spustite se na šake i koljena (šake su ispod ramena, a koljena ispod kukova). Dok uzimate vazduh, ispružite desnu ruku naprijed, a lijevu nogu nazad. Prilikom izdisaja, vratite se u početni položaj. Isto uradite lijevom rukom i desnom nogom. Ponovite vježbu pet puta.

Druga vježba Spustite se na ruke i koljena. Vodite računa o tome da vam leđa budu prava, u ravni sa potiljkom. Izvijte torzo, dok uzimate vazduh i spustite glavu da biste poput mačke izvili leđa. Prilikom izdisaja, podignite glavu i istežite kičmu sve dok

se donji dio leđa ne ulubi. Ponovite vježbu nekoliko puta.

Treća vježba Lezite na leđa, savijte lijevu nogu u koljenu i položite lijevo stopalo na pod cijelom površinom. Ispružite desnu nogu, zategnite stomačne mišiće i podignite desnu nogu 20 cm od poda. Ostanite u ovom položaju oko pet sekundi. Vodeći računa o tome da ne pomjerate kukove, lagano spustite desnu nogu. Uradite vježbu deset puta desnom nogom, a zatim i lijevom. Četvrta vježba Lezite na stomak i ispružite ruke ispred tijela. Uvucite stomak i dok uzimate vazduh, polako podignite glavu, zatim desnu ruku i lijevu nogu. Prilikom izdisaja, vratite se u početni položaj. Isto izvediite drugom rukom i nogom. Ponovite vježbu po pet puta objema rukama i nogama. (ženska strana)

Alkoholna pića, posebno crno vino, ako se konzumiraju u umjerenim količinama, mogu biti lijek protiv mnogih bolesti, tvrdi novinar Toni Edvards koji je proučio brojne studije o ovoj tematici. U knjizi “The Good News About Booze” on navodi da alkoholna pića, a posebno crno vino, mogu biti odličan lijek protiv prehlade, srčanih tegoba, ali i problema s libidom.

Za potrebe knjige, Edvards je proučio brojne studije koje su objavljene širom svijeta, među kojima je i istraživanje naučnika prestižnog Univerziteta Harvard koji su tokom 12 godina pratili 12.000 muškaraca koji boluju od visokog pritiska.

Rezultati ove studije su pokazali da muškarci koji piju (umjereno) crno vino imaju manje izgleda da dožive srčani udar.

Vino štiti i od pojave raka. Naime, žene koje svakodnevno piju vino imaju 42 odsto manje šansi da obole od raka dojke, dok muškarci koji popiju četiri čaše nedjeljno smanjuju opa-

snost od razvoja raka prostate, želuca i debelog crijeva. Kanadski istraživači su, pak, konstatovali da osobe koje povremeno piju vino imaju 13 odsto manje šansi da obole od dijabetesa. Osteporoza, od koje često pate starije osobe, može se takođe efikasno preduprijediti redovnim unosom čašice žestokog pića.

(Mondo)

36 ŽENA

PETAK, 17. 1. 2014.

POSLASTICA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Torta

SASTOJCI:

300 g brašna 2 kašike mlado g sira so prstohvat šeće ra 2 kašike maslin ovog ulja 1/2 kockica kvas ca 150 ml mlijeka Za fil: 250 g salame ljuta papričica 200 g paradajz a za picu 50 g paradajz-p irea

Pica mafini Brašno pomiješati sa sirom, prstohvatom soli, šećerom, maslinovim uljem, izdrobljenim kvascem i mlakim mlijekom, pa zamijesiti glatko tijesto. Pokriveno ostaviti da miruje na toplom mjestu 30 minuta. Tijesto premijesiti na dasci posutoj brašnom, pa 12 papirnih korpica (većih) podmazati uljem i posuti brašnom. Od tijesta praviti loptice, malo ih spljoštiti i stavljati u korpice. Rernu zagrijati na 200 stepeni. Za fil: Salamu sitno isjeckati.Pomiješati je sa sjeckanom ljutom papričicom, komadićima paradajza i paradajz pireom.

Začiniti solju, biberom, origanom, timijanom i odmah raspodijeliti po mini-picama. Vlašac očistiti, oprati i sitno isjeckati, pa staviti odozgo. Peći 30-35 minuta. Mocarelu ocijediti i isjeći u kriške. Deset minuta prije kraja pečenja staviti ih na mini-pice. Izvaditi ih, pa ih po želji garnirati. Mogu se služiti tople i hladne.

Desert

Gulaš SASTOJCI:

600 g svinjskog mesa 2 glavice crnog luka 2 čena bijelog lu ka 2 crvene paprik e 400–500 g kisje log kupusa 200 g paradajz a 4 kašike ulja so, biber list lorbera kašičica kima po kašika mlje vene slatke i ljute pa prike 150 g kisjele pa vlake

Meso dobro oprati i obrisati kuhinjskom krpom. Oljuštiti crni i bijeli luk i isjeckati na sitnije komade. Paprike oprati i presjeći na pola, očistiti od sjemena i isjeći na oko 2 cm velike kockice. Kisjeli kupus sitno isjeckati. Paradajz oprati i takođe sitno isjeckati. Zagrijati ulje u jednoj posudi i na njemu sa svih strana zapeći meso. Dodati crni i bijeli luk i sve zajedno malo propržiti. Zatim u to dodati kockice paprike, kisjeli kupus i paradajz sa njegovim sokom. Začiniti solju, biberom, kimom i mljevenom paprikom. Dodati list lorbera. Pustite gulaš da jednom provri, poklopite ga i pustite da polako krčka još oko 60 minuta. Prije serviranja jela, dodajte kisjelu pavlaku i ukoliko je potrebno, ponovo začinite solju i biberom.

Najljepši slatkiši

Izrendati šargarepu i koru limuna i iscijediti sok. Umutiti žumanca, šećer, koru i sok od limuna. Pomiješati mljevene bademe, brašno i prašak za pecivo, pa sve zajedno umiješati u krem. Dodati šargarepe. Umutiti bjelanca i umiješati u krem. Zagrijati rernu na 175 stepeni, sipati tijesto i peći 45–55 minuta. Izmiješati marcipan masu sa 30 g šećera u prahu. Malo dobijene mase ofarbati u zeleno, a većinu u narandžasto. Napraviti “šargarepice” od pripremljenog marcipana. Sjeckane bademe prepeći u tiganju, bez dodatka masnoće, da se zarumene. Za glazuru pomiješati 200 g šećera u prahu i 2 kašike soka od limuna. Masom premazati ispečeno tijesto.

SASTOJCI:

250 g šargarep e 1/2 limuna 5 jaja 150 g šećera 250 g mljeveni h badema 80 g brašna 3 kašičice praš ka za pecivo 80 g marcipan mase 230 g šećera u prahu malo zelene, žu te i crvene boje za je lo 4 kašike sjeckan ih badema 2 kašike soka do limuna

Jogurt je blagotvoran napitak, a mi vam predstavljamo najljepše poslastice kojima jogurt daje fin blago kisjelkasti ukus i doprinosi savršenstvu ovih slatkiša.

KOLAČ OD ŠLJIVA POTREBNO JE: 2 jogurta 3 jajeta 2 čaše brašna čaša šećera 1/2 čaše ulja 1/2 praška za pecivo kesica vanilin šećera šljiva po potrebi 1 limun PRIPREMA: Jaja umutite sa šećerom i vanilin šećerom, te im dodajte narendanu koricu limuna. Kad jaja postanu pjenasta, dodajte im brašno pomiješano s praškom za pecivo, ulje i jogurt. Mutite da se sve dobro sjedini.

Duguljasti pleh podmažite i pospite brašnom. U pleh sipajte malo smjese, preko poređajte polovine šljiva, a ako su velike, isjecite ih na krupnije komade. Radite tako u dva navrata, pa stavite pleh u rernu zagrijanu na 180 stepeni. Pecite pet minuta i onda po vrhu pobacajte još malo šljiva. Pecite oko pola sata. Ohlađen kolač izvadite iz kalupa i poslužite.

CITRON KOLAČ POTREBNO JE: 175g šećera u prahu 125 g margarina

1 limun 4 jajeta 350 g griza kašičica praška za pecivo 200 ml jogurta ZA SIRUP: 250 g šećera u prahu 250 ml soka od limuna 250 ml meda ZA FIL: 2 kesice želatina 750 ml jogurta 5 kašika meda 2 limuna kesica šlaga PRIPREMA: Pjenasto umutite margarin, šećer i nastruganu limunovu koricu. Dodajte jedno po jedno jaje uz neprestano miješanje, pa u to sipajte griz, prašak za pecivo i jogurt. Sve lagano promiješajte. Masu izlijte u podmazan pleh i pecite oko 35 minuta na 180 stepeni.

Pomiješajte šećer u prahu, limunov sok i med i na laganoj vatri kuvajte 15 minuta dok se sirup ne zgusne. Drvenim štapićem u pravilnim razmacima izbodite rupice u mlakom kolaču i prelijte sirupom. Želatin pripremite po uputstvu, potom ga zagrijte i otopite. Sjedinite otopljeni želatin sa jogurtom, medom, struganom korom i sokom od oba limuna. Kada smjesa počne da se steže, dodajte umućen šlag. Time premažite koru, pa stavite da se hladi dva-tri sata. Ukrasite kolutovima limuna.

PROBUŠITE KAŠIKU

Uvijek kontrolišite apetit

FANTASTIČAN UKUS

Punjene urme Urma je veoma hranljiva i puna važnih mineralnih materija. Ukoliko patite od nesanice ubacite u ishranu ove ukusne voćke i uživajte u mirnom snu. Magnezijum je dobar za nerve, fosfor za jake kosti i kalcijum za zdrave zube. Lako svarljiva voćka reguliše krvnu sliku i brzo sakuplja energiju. Takođe djeluje preventivno protiv nesanice. Četiri voćke dnevno će za-

dovoljiti dnevne potrebe za gvožđem. Zahvaljujući velikoj količini šećera koji sadrže mogu da se održe 3–6 mjeseci. Urme čuvajte u zatvorenoj posudi u frižideru, jer brzo primaju strane mirise. Divnog su ukusa u kolačima, pecivu i voćnoj salati, a med urme je pravi delikates. Ukoliko ste maštoviti, možete urme preliti čokoladom za kuvanje, i tako obogatiti ukus.

Kada se prepuštate nekontrolisanom uživanju u omiljenoj hrani, kao neizostavan pratilac se javlja osjećaj krivice. Poslušajte naše savjete koji će vam pomoći da se otrgnete neodoljivoj želji za hranom i izbjegnete neprijatan osjećaj griže savjesti. Iskoristite snagu uma.

Kada vam se javi neodoljiva želja za hranom pomislite na omiljenu aktivnost. Studija objavljena u magazinu “Apetit” je pokazala da, kada na primjer poželimo da pojedemo krofnu ili drugu visokokaloričnu i nezdravu poslasticu, želju možemo efikasno da potisnemo ako pomislimo na omiljene aktivnosti poput plesa, planinarenja ili gledanja filma i da tako uposlimo svoj um i čula.

Pomirišite Naučna studija je pokazala da mirisanje jasmina može smanjiti želju za čokoladom. Stručnjaci preporučuju da pomirišete nešto što vas ne podsjeća na hranu ukolko osjetite nekontrolisnu glad. Žvaćite Žvakaća guma može umanjiti apetit, pokazala je studija. Istraživanje objavljeno u časopisu “Apetit” je obuhvatilo 60 ljudi koji su ocjenjivali stepen gladi tri sata nakon obroka.

Istraživači su došli do otkrića da su

osobe koje su žvakale žvaku nakon ručka pojeli 10 odsto manje grickalica za užinu. Studija je pokazala da žvakanje žvake 45 minuta simulira sitost i potiskuje glad, apetit i nekontrolisanu želju za hranom.

Naspavajte se Istraživanja su pokazala da nenaspavanost može da izazove po-

jačan apetit i da smo gladniji kada smo umorni.

Vježbajte Čak i kratkotrajno vježbanje može smanjiti želju za slatkišima. Ukoliko osjetite da vas savladava želja za grickalicama, izađite u šetnju ili uradite nekoliko vježbi. (Stvar ukusa)

37

PETAK 17, 16. 1. 2014.

MALI OGLASI

KUĆE/STANOVI

IZDAJE SE

P Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice. Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu. 55.000 eura.

Tel.067/272-015 Prodajem superkomforan trosoban stan, 96 m2, centar Herceg Novog, 180m od mora, parking mjesto, može kompenzacija za manji uz doplatu.

Tel.069/042-484 Hitno prodajem stan, 50m2, u Budvi sa pogledom na more, kod hotela «Prestige»! Cijena 60.000. Tel.068/268-953 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1.

Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430 Prodajem kuću u Podgorici Donja Gorica, od 140 m2 na placu od 500 m2. Povoljno!

Tel.067/311-600

I Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno.

Tel.067/563-811

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

Izdajem namještenu kuću, 42m2, u Zagoriču kod Doma zdravlja. Internet, telefon, klima i parking. Cijena 180 eura.

Tel. 020/270-025 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače.

Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537

poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica.

Tel.067/567-624, 067/381-071 Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada «Zetagradnje», plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257 Izdajem apartman, Studentska 42. Tel.067/493-306 Izdajem jednosoban namješten stan u strogom centru Podgorice. Tel.067/613-614 Izdajem jednosoban namješten stan, 40m2, u lamelama na Zabjelu. Tel.068/106-577 Iznajmljujem na duži period namješten jednosoban stan (49m2) u Ulici 4. jula. Cijena po dogovoru. Tel. 069/620-333 SOBE

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616

Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200

Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966

Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777

Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline.

Tel.067/675-909, 020/612-291

POSLOVNI PROSTOR Potreban magacinski prostor od 1.000 do 1.500m2 u Podgorici ili bližoj okolini. Zvati od 12 do 18 časova. Tel.069/315-626

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

PLACEVI Prodajem plac 600m2, Zagorič, Ulica 9. crnogorske, uz cestu, 1/1.

Tel.067/860-381 Hitno prodajem plac - 252m2 - Tivat, Plavi horizonti, 3 minuta od plaže! Moguća kompenzacija.

Cijena 12.500.

Tel.068/268-953 Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad.

Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura.

Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2.

Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom.

Tel.067-249-299 VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629 Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

PETAK 17, 16. 1. 2014.

MALI OGLASI

Povoljno prodajem

FORD MONDEO 1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema

067 24 99 11 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura.

Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura.

Moguća kompenzacija.

Tel.067/758-708 USLUGE

..

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me

Top Service - First choice - Best price guarantee

XL AUDIT DOO -

RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA

067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže.

Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340 Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo.

Tel.069/020-102

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno.

Tel.067/644-494 Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729 Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević.

Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474 Servis veš mašina, klima, bojlera, rashladnih uređaja, sudo mašina, šporeta i zamjena starih osigurača.

Tel. 069/564-482 Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110 GRAĐEVINSKE USLUGE Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanjebušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222

POLJOPRIVREDA Prodajem manje stado koza.

Tel.069/288-496 APARATI/OPREMA Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598 Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com RAZNO Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851 Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231

Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806 POSAO Potrebni saradnici za prodaju Avon kozmetike.

Učlanjene besplatno.

Tel.067/266-216 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

20. GODINA SA VAMA

069 020 010

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm

Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

petak 17, 16. 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi),

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

06:20 06:25 06:35 07:00 07:20 08:55 09:00 10:30 11:15 13:00 14:45 15:30 15:35 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:10 21:15 23:15 00:45

Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv/r Exkluziv/r Paklena kuhinja Emisija za djecu-Mozgalica TaÄ?no 9 Serija:Ponor ljubavi/r Film:Zlatni kompas/r TaÄ?no 1 Serija: Ĺ eĹĄir profesora Koste Vujića/r Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:OdbaÄ?ena Serija:Okrug OranĹž Exkluziv Emisija za djecu-Mozgalica Vijesti Prve Serija:Sulejman VeliÄ?anstveni Talk Show-Ĺ˝iva istina Talk Show-VeÄ?e sa Ivanom Ivanovićem Film:Adrenalin 2 Exkluziv/r

PRVA Serija: Okrug OranĹž 17.45

06.30 09.35 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.25 13.00 13.05

Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk Vijesti NauÄ?no – obrazovni program Vijesti Serija: Plesna akademija Vijesti Serija: Zakon i red odjeljenje za specijalne Ĺžrtve/r 15.30 Dnevnik 1 16.10 Serija: Monk 16.55 Radni dan 18.00 Vijesti 18.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni/r 18.50 Serija: Office/r 19.30 Dnevnik 2 19.55 Sport 20.05 Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni 21.00 Robin Hud 22.00 Dnevnik 3 22.30 Serija: Office 23.00 Serija: Zakon i red - odjeljenje za specijalne Ĺžrtve 00.00 Vijesti

RTCG 1 Robin Hud 21.00

06:50 07:00 10:30 11:00 11:50 12:00 14:00 14:45 15:00 15:50 16:00

City kid’s Dobro jutro X patrola Akademci/r City Sve za ljubav/r Serija: Sila/r City Serija: Simar City Serija: Nakuťa Film: Sekula i njegove

16:30 Ĺžene 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Grand show 23:00 Dnk 23:45 City 00:00 Film: Petak trinaesti 02:00 Film: Dok Ä‘avo ne sazna da si mrtav

06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Mezimica 14:00 Vijesti 14:40 Extra lifestyle 14:50 Serija: Larin izbor 15:35 Serija: RuĹža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovaÄ?ka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:45 Extra lifestyle 21:00 Serija: Tihi svjedok 22:00 Vijesti 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Film: Zastava 02:00 Extra lifestyle

PINK Serija: Mala nevjesta 19.30

VIJESTI Serija: Mezimica 13.20

07:00 09:30 10:30 10:45 11:00 11:10 12:45 15:15 15:45

13:10 14:30 16:00 16:30 17:30

Sport

Informativa

07:00 08:30 09:00 10:00 11:00 11:30 12:00 14:00 15:00 15:30 16:00 16:30 16:55 18:00 18:15 20:00 20:10 21:15 23:00 23:15 00:15

Crtani film Top Shop 5 do 5/r Neki to vole zorom Italijanska kuhinja Divlja ljepota Film Znakovi pored puta/r Top Shop Kuhinjica Radio u boji Divlja ljepota 5 do 5 Forum Film Forum Živa istina Film Forum 5 do 5/r Živa istina/r

ATLAS Divlja ljepota 16.30

TV PREPORUKA PETAK 13 Pink 00.00

08.30 09.00 10.00 11.00 11.30 12.00 12.50 14.45

Grupa mladića i djevojaka druĹži se u kolibi nedaleko napuĹĄtenog ljetnog kampa, u kojem se dogodio masakr prije trideset godina. Ubistva je poÄ?inila majka, koja je okrivila voditelje kampa ĹĄto se njen sin DĹžejson utopio u obliĹžnjem jezeru. Prema legendi posljednji preĹživjeli u kampu uspjeli su da ubiju majku. No DĹžejson ipak nije bio mrtav. Kada je saznao za smrt majke, krenuo je na put osvete.

No legenda nije samo straĹĄna priÄ?a već istiniti dogaÄ‘aj.

16.00 17.00 18.00 19.30 20.05 21.45 22.15 23.00

Serija: Plesna akademija/r Strani dok.program Serija: Hejven/r Mikrofonija/r Program za djecu Vijesti Odbojka(m)-LĹ : Budvanska Rivijera-Belogorje/r Rukomet(m)-PE: Danska-ÄŒeĹĄka/r Strani dok. program/r Serija: Univerzum Serija: Ncis-LA Studio - rukomet Rukomet(m): Bjelorusija-Crna Gora Dok. program Serija: Hejven Radni dan/r

RTCG 2 Serija: Ncis-LA 18.00

16:00 17:45 18:45 19:30 20:15 20:30 21:50 22:45

Uz jutarnju kafu – uŞivo Kućni ljubimac/r Ekstremno Smijeh kao Lijek Crtani film Svijeće i Svijećice Muzika Smijeťna Top Lista Na Domaćem Terenu - premijerno Zabavni Magazin - uŞivo Smijeh kao lijek Svijet Sporta – premijerno Loto - uŞivo Zabava Smijeh kao lijek Dobitnici Smijeh kao Lijek

777 Uz jutarnju kafu 07.00

19:10 19:20 19:30 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:10 22:20 23:05 00.00

Plodovi zemlje Na toÄ?kovima Bez recepta Mbc muzika Hrana i vino, emisija za gurmane Oglasi Video katalog Loto Video katalog Oglasi Farma Motorsport magazin Aljazeera Oglasi Na toÄ?kovima Aljazeera Astro num caffe

MBC Loto 19.30

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Balkan ekspres 09:55 Vesti RTS 10:00 Razglednica 10:25 Enciklopedija za radoznale 10:55 U poÄ?etku beĹĄe reÄ? 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:25 Vreme, stanje na putevima 12:30 Evronet 12:35 Kauboj 14:00 Kod zlatnog konja 15:00 Ovo je Srbija 15:55 Bela laÄ‘a 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Ĺ ta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela laÄ‘a 21:05 NajuĹži krug 22:45 Vesti RTS 22:50 Mesto zloÄ?ina: Njujork 23:40 Dnevnik RTS RTS 2 08:39 Zujalica 09:04 KnjiĹževnost stare i juĹžne 09:29 Dosije iks i oks 09:35 Ars praktika 09:55 Moj ljubimac 10:25 Mesto za nas 10:55 Bardovi teatra 11:55 Horovi meÄ‘u freskama: DeÄ?ji hor RTS 12:30 Metropolis 13:00 Trezor 14:00 Zujalica 14:25 KnjiĹževnost stare i juĹžne 14:50 Dosije iks i oks 14:56 Ars praktika 15:13 Datum 15:18 Verski kalendar 15:30 Reli: Dakar serija Argentina - ÄŒile 16:00 Emisija iz ekologije

16:30 Link 17:00 Doktor Ĺ˝ivago 17:55 KoĹĄarka - Prvenstvo Srbije 19:45 Datum 19:50 Verski kalendar 20:00 Doba zrelosti - posle 10 godina 21:00 Doktor Ĺ˝ivago 21:50 Lov i ribolov 22:20 Nauka 2013 - specijal 22:50 Kalendar kroz vekove 23:20 Emisija iz kulture HRT 1 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:15 Na vodenome putu (2001) 11:00 ni DA ni NE 11:50 Vijesti iz kulture 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:20 TV kalendar 12:35 Nasljednica s Vendavala 13:20 Reporteri 14:10 Abeceda zdravlja 14:20 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:45 RijeÄ? i Ĺživot 15:15 Indeks 15:45 Alpe Dunav Jadran 16:15 Puna kuća Ra era 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uĹživo 18:20 Znanstveni krugovi 18:50 Iza ekrana 19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:00 Vrijeme 20:05 Kremlj - priÄ?a o Rusiji 21:00 Neke druge priÄ?e 22:55 Dnevnik 23:15 Sport 23:20 Vijesti iz kulture HRT 2 09:20 Pseća ophodnja 10:25 Pozitivno 10:55 Biblija 11:05 UreÄ‘ujte nadahnuto 11:30 UreÄ‘ujte nadahnuto 11:55 Hotel dvorac Orth 12:40 Slatki svijet

07:02 09:15 10:15 11:30 11:40 12:00 12:40 13:20 14:30 16:50 18:20 19:15 19:25 20:00 21:00 21:30 22:30

SvjeĹži u dan Crtani filmovi IT Networking /r.

Anegdota iz Şivota Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Dzet set /r.

Dok.program Dzet set Životinjske lakrdije/r.

Anegdota iz Şivota IT Networking PG Raport Info Auto Shop Raskovnik-TV 777 / Slobodan Marunović 00:00 Ponoćni Info

MONTENA IT Networking 19.25

DANAS U GRADU Charlyjevih anÄ‘ela 13:05 BaĹĄ kao tata 14:50 Degrassi: Novi naraĹĄtaj 15:15 Nebesko plavetnilo 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 Zlatko i detektivi 17:10 UreÄ‘ujte nadahnuto 17:35 UreÄ‘ujte nadahnuto 18:00 GaraĹža 18:30 Briljanteen 19:10 Glazba, glazba... 19:35 TV vrtić 19:45 Tajni dnevnik patke Matilde 20:05 NaĹĄi dani - priÄ?e o hrvatskom rocku 21:00 AmeriÄ?ki gangster HBO 11:00 Lepotica sa sela 12:50 Ĺ impanza 14:10 Boja purpura 16:40 OpĹĄte obrazovanje 18:05 Filmovi i zvezde 18:35 Ĺ˝iveti s ludilom: Pet priÄ?a 20:05 Zdravo, dame 20:35 Devojke 21:05 Uzvratni udarac 21:55 Kolumbijska veza FOX LIFE 09:35 Seks i grad 10:05 Seks i grad 10:35 DĹžejmi Oliver: Autom kroz Ameriku 11:25 Sudije za stil 11:50 Sudije za stil 12:15 Poznati s paranormalnim iskustvima 13:05 Kako izgledam?

13:55 Sve ĹĄto niste znali o ljubavi 14:45 DĹžejmi Oliver: Autom kroz Ameriku 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u Klivlendu 17:00 Ludnica u Klivlendu 17:25 Kako je biti Erika 18:15 Uvod u anatomiju 19:05

Uvod u anatomiju 20:00 BogobojaĹžljive namiguĹĄe 20:55 Moj prijatelj, Deda Mraz 22:45 Seks i grad FOX CRIME 11:50 Pisac i detektiv 12:45 SluÄ?ajni partneri 13:40 MornariÄ?ki istraĹžitelji 14:30 Detektiv na Floridi 15:25 King 16:22 Igra sudbine 16:45 Operativci 17:50 Operativci 18:50 Operativci 19:55 Tihi Svedok 20:55 MornariÄ?ki istraĹžitelji 21:50 Ubrzana istraga 22:45 Bostonski advokati ARENA SPORT 09:00 Zaragoza - Real Madrid 11:00 Olympiacos - AEL Kalloni 13:00 Milan - Atalanta 15:00 Sunderland Manchester United 17:00 Greatest Club Teams: Barcelona 17:30 Real Madrid - Osasuna 19:30 Najava kola italijanske lige 20:00 Najava kola 20:30 Montpellier - Monaco 22:30 Highlights 23:00 NFL GameDay SPORT KLUB 11:45 Roma - Sampdoria 13:45 Premier League Magazin 14:15 Udinese - Inter 16:15 NBA Action 17:00 CSKA - Ĺ˝algiris 18:30 Na danaĹĄnji dan 19:00 Efes - Unicaja 20:45 Real Madrid - Galatasaray 22:30 Najava ĹĄpanske lige 23:00 Max Bet Vesti

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh.

15:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na boŞićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00