BROJ DANA
ce 30 nt i
2,4
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me
milijarde eura iznosila je vrijednost platnog prometa za decembar, što je 50 odsto više nego u novembru
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014. BROJ 742/ GODINA III
INSPEKTOR TOŠIĆ ZA DN: ● 10
Slučaj Banuši je iskonstruisan, radio sam po zakonu TUŽILAŠTVO POKREĆE ISTRAGU PROTIV NADLEŽNIH U UPRAVI ZA IGRE NA SREĆU I MINISTARSTVU FINANSIJA
● 11
Sumnjivim koncesijama oštećena država ČUĐENJE ITALIJANSKIH MEDIJA ● 11
U presudi Subotiću sudija se obrušila na vladavinu Đukanovića
LOKALNI IZBORI
●5
SDP i PCG zajedno u Podgorici? ● Ako je suditi po najavi Foruma 2010 da su spremni za koaliciju sa DF i SNP, sada je već izvjesno da oni neće biti dio Državotvornog bloka ●Osim Pozitivne, SDP u Državotvorni blok poziva i nezavisne intelektualce i eksperte iz raznih oblasti
●7
BORBA LOBIJA
Otkucava sat za drugi blok Termoelektrane
BOGOJAVLJENJE
● 13
Praznično plivanje za krst časni BUDI ODGOVORAN
I
talijanski mediji objavili su dio presude kojom je kontroverzni srbijanski biznismen Stanko Subotić zvani Cane oslobođen optužbi za zločinačko udruživanje u cilju pranja novca i šverca cigareta. “Crna Gora je cijelu deceniju pod
PREMIJER ● 30
vladom Mila Đukanovića bila raj za šverc, nekažnjivost kriminala i garantovanu isporuku ilegalne robe iz priobalnih logističkih baza kao što su Bar, Kotor i Zelenika”, piše u presudi sudije de Feliče.
●3
Kako da razlikujete fiskalni od nefiskalnog računa FUDBAL ●31
●9
DISKRIMINACIJA ROMA
Najteže do posla i stana
R
omi su u Crnoj Gori generalno ugroženi, a vlasti ne preduzimaju neophodne mjere u cilju njihove integracije u društvo, pokazalo je istraživanje Građanske alijanse (GA). Ova NVO je realizovala terensko
istraživanje o Dekadi i položaju Roma i Egipćana u Crnoj Gori, koje je pokazalo da su pripadnici te populacije najviše diskriminisani u oblasti zapošljavanja i stanovanja, zatim u obrazovanju, a najmanje u zdravstvu.
ŽENA IGOR STAROVIĆ ZA DN ● 23
Čelsi Vengera ne I danas se “pospremio”sadaddas asd interesuje zaljubljuju uz Junajted Vučinić moje pjesme
2 AKTUELNO
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
EDITORIJAL
AMFILOHIJE
Molim se Bogu da Mihailu Dedeiću vrati razum
ŽELJKO VUKMIROVIĆ urednik
ČISTA PEDAGOGIJA
Ima jedna ovdašnja priča o jednom našem bokseru, rekoše mi da je bio i dobar i hrabar, čak i reprezentativac. I đe će, a u ono doba bivše Jugoslavije, zla nafaka na jednom turniru odredi mu da se bije protiv jednog Rusa. Dobro, vjerujem da će sad neko da mi prišije kako je ova priča veoma indikativna. Posebno u izboru zemlje porijekla tog drugog boksera. A i da sam sve to ja zamutio, kao i tuču sa tim Rusom, ali vjerujete pričam samo onako kako sam čuo, ljudi koji su mi ovo ispričali znali su i imena i prezimena glavnih aktera, no nećemo sad o tome, nije to poenta, a i od svega je ostala samo ova priča. Pa, ako su lagali mene, i ja lažem vas… Tek, priča ide ovako. Prva runda, uhvatio Rus ovog našeg, razvalio po njemu to što mu je život dao. Ovaj naš, otprilike, nije znao što ga je snašlo. Nego, završi se ta runda nekako, naš bokser još i potrefio ugao u koji treba da ode i malo se okrijepi, da primi savjet od trenera. A trener, pedagog čovjek, samo mu reče: “Odlično ti ide, samo tako nastavi, ne brini ništa, imaš ga”. U drugoj rundi, još gore. Rus navalio, ne pušta, dere ovog našeg sa svake strane, ona priča o Musi i jarcu je naspram ove nula prekrižena, pretvorilo se to u masakr, teški blam od batina. Bilo je i nokdauna i presporog sudijskog brojanja iz sažaljenja, tek preteče ovaj naš i opet nekako pogodi da se odvuče do svog ugla i svog trenera. Mada, dobro mu klecahu koljena, oba oka zatvorena, još se i sav presavitio, valjda od uspomene na bubrege. A trener, rekoh već pedagog čovjek, ponovo ga sačeka ohrabrujućim riječima: “Odlično, mnogo dobro boksuješ, samo tako nastavi, imaš ga u trećoj rundi”. No, tad progovori onaj naš bokser. “Oprosti, treneru, ne znam koji meč ti gledaš, ali neko ovđe ubi boga u mene, nagrdi me načisto”. I to bi bilo to. Ne znam sad baš da li sam ovo dobro ispričao, ali nešto u tom smislu sam htio da kažem. To da su nam oba oka zatvorena - znam odavno. A znam sve i o klecavim koljenima, svaki preživljeni dan me podsjeća na to. O odvaljenim bubrezima bismo već mogli da pričamo samo kad bismo imali šansu da se bar malo ispravimo. Nego, u tome i jeste fora. Nemamo šanse. Ali zato imamo sjajne pedagoge koji nas upućuju da nam sasvim dobro ide, da smo odlični u integracijama, da smo ostvarili značajan progres u procesu reformi. I još nešto o dinamičnom napretku i implementaciji. Svejedno i realno, imamo ih u trećoj rundi. Čista pedagogija. Samo što moram nešto da vam priznam. Ne znam koji vi meč gledate, ali neko ovđe ubi boga u nama. Nagrdi nas načisto.
Meteo 07:06 16:42
Izlazak Sunca Zalazak Sunca
Crna Gora
JADRAN:
More umjereno talasasto do uzburkano. Vjetar na otvorenom moru umjeren do jak pretežno južni. Temperatura površine mora na otvorenom oko 15 stepeni.
DANAS
Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje
Pretežno oblačno i kišovito sa uslovima za pojavu lokalnih pljuskova i grmljavine u južnim i centralnim oblastima. Vjetar mjestimično umjeren do jak uglavnom južni.
Danas
Sjutra
min oC max oC
9 10 12 11 11 5 4 2 6 7
13 15 15 16 16 8 8 5 12 13
SJUTRA
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije kaže da će se moliti Bogu da vrati razum mitropolitu Crnogorske pravoslavne crkve Mihailu i dodaje da se narod ne može tako lako prevariti. Amfilohije podsjeća da je Mihaila uporedio sa “babom” iz “Gorskog vijenca” i priznaje da je možda upotrijebio grube riječi. “Pa zato sam ja, možda je malo teška riječ, uporedio ga sa onom babom iz ‘Gorskog vijenca’: “Kazuj baba ima li vještica, ima, sine, nije vajde kriti”. Ima ih evo vidiš i danas onih koji obmanjuju i kriju”, kazao je Amfilohije novinarima nakon tradicionalnog plivanja za krstom na Bogojavljanje. Prema riječima mitropolita Amfilohija, on će se i dalje moliti da Bog povrati razum Mihailu, jer ga je, kako tvrdi, izgubio. “Daj Bože da mu ovaj sveti praznik vrati malo razuma da probudi savjest u njemu i njegovim pristalicama, a već se to vidi kod naroda ka-
ko se budi, jer ne može se narod tako lako prevariti. Što prije shvati i sam, to bolje i za njega i za Crnu Goru i Crnogorce”, poručio je Amfilohije. Amfilohije je izjavio i da je Gavrilo Princip bio borac za slobodu i da je srpski narod stvoren za slobodu. On je kazao novinarima nakon službe Bojavljenskog osveštanja voda Ribnice i Morače da ga ne čude pokušaji revizije istorije, prema kojima se Princip želi predstaviti kao terorista. “Onaj ko je pokrenuo rat i ko je nosilac tog svjetskog zločina hoće da se opravda pred Bogom i istorijom. Gavrilo Princip je samo branio slobodu i svoj narod”, istakao je Amfilohije. Mitropolit je kazao da se raduje što pripada narodu kome zakon nikad nije bio u topuzu. “Radujem se da pripadam narodu kome zakon nikada nije bio u topuzu, već samo u odbrani časti, obraza i dostojanstva, jer smo mi narod slobode”, kazao je mitropolit.
“Za slobodu smo stvoreni, kako u prošlosti tako i u vjekovima koji dolaze. Prezime mu je Princip, a i ime mu je Gavrilo, anđelsko ime”, zaključio je Amfilohije.
TRIPOLI
Vanredno stanje u Libiji Omer Barjaktari
POZITIVNA
Ulcinj najzaduženiji
Opština Ulcinj je jedna od najzaduženijih opština u Crnoj Gori, čiji je ukupni dug sada već šest miliona eura, saopšteno je juče iz Pozitivne Crne Gore. Prema riječima potpredsjednika Opštinskog odbora te partije Omera Bajraktarija, to znači da su građani Ulcinja dužni više od jednog godišnjeg budžeta. “To ukazuje da je sadašnja vladajuća klasa u gradu loše gazdovala i neplanski trošila zajedničke pare. Mora se hitno prekinuti praksa zaduživanja za potrebe tekuće potrošnje jer to zaduživanje ne generiše razvoj grada u dugoročnom planu”, kazao je Barjaktari. On je dodao da će Pozitivna predložiti da se sagledaju druge vrste zaduživanja kao što su emitovanje municipalnih obveznica. Prednost municipalnih obveznica u odnosu na kreditna zaduživanja je niža kamatna stopa, kako je kazao Barjakari, poreske olakšice i povećana odgovornost predstavnika vlasti zbog izražene transparentnosti cijelog procesa. “Na taj način bi se lakše uradili infrastrukturni projekti za koje opština realno nema para”, poručio je
Barjaktari. U ovoj partiji smatraju da osnovni cilj lokalnog budžeta, mora biti stvaranje uslova za povećanje broja radnih mjesta i poboljšanje životnog standarda građana. Da bi budžet ispunio osnovni cilj mora imati razvojni karakter što posljednjih godina nije bio slučaj. Takođe, prilikom planiranja i izvršenja budžeta moraju se poštovati načela budžetske realnosti, javnosti (poreski obveznici nemaju informacije o izvrsenju budžeta za 2013. godine) kao i načelo periodičnosti (kvartalno izvještavanje o realizaciji budžeta). “Naplata javnih prihoda je nedopustiva loša i mora se što prije popraviti kao i naplata poreza na nepokretnost te naplata boravišne takse gdje ima najviše prostora za poboljšanje. Budžet ima niz kontradiktornosti koje treba ispraviti, a to je na primjer podatak da je za kapitalni budžet koji generiše razvoj opštine izdvojeno zanemarljivo malo novca”, kazao je Barjkatari. On je dodao da je nevjerovatno da je za jednu od najznačajnijih grana za Ulcinj, za agrobudžet izdvojeno oko 0,02 odsto. I.C.
Libijski Generalni nacionalni kongres je na vanrednoj sjednici proglasio vanredno stanje u zemlji. Ova odluka je uslijedila poslije najnovijih sukoba na jugu u kojima je naoružana grupa zauzela jednu vojnu bazu. Radi se o bazi Tamenhant, u blizini grada Sebha, gdje već nekoliko dana bijesne plemenski sukobi, u kojima je poginulo tridesetak ljudi, izvještava AFP. Međutim, portparol libijskog ministarstva odbrane Abderazak al-Šebahi objavio je kasnije kako je vojska ponovo osvojila pomenutu bazu i kako goni napadače koji su pobjegli u pustinju. U to su uključeni i libijski vojni avioni. Al-Šebahi ističe da grupa koja je osvojila kasarnu pripada simpatizerima bivšeg libijskog predsjednika Moamera Gadafija.
min oC max oC
8 8 9 9 8 4 3 0 4 5
11 13 13 14 13 7 7 3 9 10
Oblačno sa povremenom kišom u većini krajeva. U višim planinskim oblastima na sjeveru moguć snijeg i susnježica. Vjetar slab do umjeren uglavnom južni.
SIRIJA
Asad: Ne odlazim s vlasti Sirijski predsjednik Bašar el Asad saopštio je da nema namjeru da ode s vlasti i da to pitanje ne može biti predmet rasprave. “Da smo htjeli da se predamo, to bismo učinili na samom početku. Mi štitimo svoju zemlju. To pitanje ne može biti predmet rasprave”, rekao je on ruskim parlamentarcima koji su došli u posjetu Damasku uoči mirovne konferencije o Siriji. Kako prenose agencije, na zahtjev da prokomentariše pozive Zapada i
opozicije da se povuče s vlasti, Asad je odgovorio da samo sirijski narod može odlučiti ko treba da učestvuje na izborima. Vjeruje se da konferencija u Montreu u Švajcarskoj 22. januara predstavlja do sada najozbiljniji pokušaj međunarodne zajednice da okonča trogodišnji sukob u Siriji tokom koga je Rusija štitila Asada. UN se nadaju da će razgovori rezultirati političkom tranzicijom u toj zemlji, a američki državni sekretar
Džon Keri je prošle sedmice kazao da u budućnosti Sirije nema mjesta za Asada. Međutim, Sirija je prošle sedmice u pismu upućenom generalnom sekretaru UN Banu Ki-munu navela da će na mirovnoj konferenciji najveću pažnju posvetiti borbi protiv terorizma. Vodeća sirijska opoziciona grupa, koja se nalazi u egzilu, u subotu je pristala da prisustvuje razgovorima i najavila da i tri pobunjeničke oružane formacije žele da učestvuju na konferenciji.
AKTUELNO 3 Fiskalni račun (lijevo) i neispravni račun (desno)
Foto: Vedran Ilić
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
SVJETSKI EKONOMSKI FORUM
Deset opasnosti koje prijete 2014. BUDI ODGOVORAN
Kako da razlikujete fiskalni od nefiskalnog računa
P
oreski obveznici na različite načine pokušavaju izbjeći plaćanje poreza na dodatu vrijednost i tako obmanjuju i državu i građane. Direktor Poreske uprave Milan Lakićević za Dnevne novine daje savjete za građane kako da razlikuju fiskalne od nefiskalinih računa.
Jedan od prioriteta u radu Poreske uprave u predstojećem periodu biće rješavanje pitanja u oblasti fiskalizacije, kao što su efikasnija kontrola i praćenje distribucije i održavanja fiskalnih uređaja, izdavanja licenci, kao i precizna evidencija fiskalizovanih registar kasa, kazao je Dnevnim novinama direktor Milan Lakićević. “U praksi se pokazalo da obveznici koji žele izbjeći plaćanje poreza na dodatu vrijednost pronalaze najrazličitije načine da obmanu i državu i građane, preko neevidentiranja prometa, upotrebe dvostrukih registar kasa, manipulisanja fiskalnom memorijom na registar kasama i štampačima i sl., zbog čega postoji potreba da se Poreska uprava kreće u korak sa njima, u smislu stručnosti i tehnološke pismenosti”, poručio je Lakićević. Pri uzimanju fiskalnih računa naročito treba obratiti pažnju na vrijeme i datum, jer je u praksi primijećena pojava da prodavci često ne evidentiraju promet, već uručuju račune koje su prethodni kupci propustili da uzmu. Kada je u pitanju način kako razlikovati isprav-
ni i neispravni računi, Lakićević objašnjava koje su to neophodne stavke koje se moraju naći na svakom fiskalnom računu: 1. Naziv poreskog obveznika i naziv i adresu prodajnog mjesta 2. Poreski identifikacioni broj (PIB) 3. Evidencioni broj fiskalnog modula poreske kase 4. Naziv, količinu, jedinicu mjere, oznaku poreske stope i vrijednost prometa 5. Specifikaciju poreskih stopa 6. Ukupan iznos poreza 7. Vrijednost prometa po poreskim stopama 8. Ukupnu vrijednost prometa 9. Dan, mjesec, godinu, sat i minut sačinjavanja računa 10. Redni broj računa 11. Fiskalni logo. Ukoliko neka od navedenih stavki nedostaje, prema riječima Lakićevića, postoji osnovana sumnja da se radi o manipulisanom, odnosno neispravnom računu. “S druge strane, ukoliko na računu postoji oznaka ‘porudžbenica’, ‘storno’ ili ‘predračun’, odnosno ukoliko ne postoji oznaka ‘fiskalni
račun’, ‘fiskalni bon’, jasno je da se ne radi o validnom dokumentu, te da prodavac ili ugostitelj želi izbjeći plaćanje PDV-a na izvršeni promet”, naglasio je Lakićević. Upravo zbog toga, Ministarsvo finansija i Poreska uprava nedavno su pokrenuli kampanju “Budi odgovoran. Od tebe zavisi. Siva ekonomija 0%” čiji je cilj informisanje javnosti o značaju poreskog sistema za državu, s posebnim akcentom na važnost izdavanja fiskalnih računa. “Ovim putem se građani podsjećaju da prilikom svakodnevnih kupovina ne treba prećutno prelaziti preko prekršaja zadržavanja poreza koji je već ukalkulisan u prodajnu cijenu proizvoda, čime se narušava lični i opšti interes građana i cijelog društva, a sam prodavac neosnovano zadržava porez koji je već ukalkulisao u svoju prodajnu cijenu, odnosno čime se indirektno omogućava prodavcima da nezakonito za sebe zadrže iznos poreza”, kazao je Lakićević. U Poreskoj upravi očekuju da će kampanja doprinijeti povećanju fiskalne discipline u Crnoj Gori i većoj naplati prihoda za državni budžet, a naročito kroz informisanje javnosti da se isti raspoređuju i za finansiranje realizacije ciljeva od zajedničkog interesa, kao što su bolnice, vrtići, domovi za djecu i slično.
Ruski nacista uhapšen na Kubi
Svjetski ekonomski forum objavio je izvještaj o globalnim rizicima koji nam prijete 2014. Na listi su se našli rizici finansijske i ekonomske prirode, ali je veliki broj i onih vezanih za ekologiju i klimatske promjene. 1. FISKALNA KRIZA U VODEĆIM SVJETSKIM EKONOMIJAMA Velike privrede i dalje ostaju ugrožene dok mnoga manja tržišta posljednjih godina bilježe rast što bi moglo doliti ulje na vatru finansijske krize, a fiskalna kriza u nekoj od velikih privrede vrlo bi lako mogla imati globalni uticaj. 2. VISOKA NEZAPOSLENOST Pronaći posao jednako je teško i u velikim ekonomijama kao i u onim manjim, a nezaposlenost najviše pogađa mlade - u nekim zemljama nezaposlenost među mladima je premašila stopu od 50 procenata. 3. NESTAŠICA VODE I mnogi ekološki problemi dospjeli su na ovu listu, među njima se kao najveći rizik javlja problem vode koji nastaje kao posljedica lošeg upravljanja ionako skromnim zalihama. 4. NESRAZMJERA U PRIMANJIMA Efekat koji finansijska kriza ima na kupovnu moć srednje klase u velikim ekonomskim sistemima u kombinaciji sa polarizacijom prihoda u manjim privredama predstavlja još jedan veliki rizik koji nam prijeti 2014. 5. NEPRILAGOĐAVANJE KLI MATSKIM PROMJENAMA I dok se već godinama poziva na hitne poteze kako bi se smanjila
emisija gasova, sada je već postalo potrebno prilagoditi se klimatskim promjenama koje su nas zadesile i to najviše na štetu onih najslabije razvijenih zemalja. 6. SVE ČEŠĆE EKSTREMNE VREMENSKE POJAVE Ove godine moglo bi doći do velikih bezbjednosnih rizika poput nestašice hrane te političkih i društvenih nestabilnosti. 7. PAD SISTEMA GLOBALNOG UPRAVLJANJA Slabe ili neadekvatne globalne institucije i mreže u kombinaciji sa različitim političkim i nacionalnim interesima mogu predstavljati prepreku u saradnji pri suočavanju sa globalnim rizicima. 8. NESTAŠICA HRANE Ovaj rizik usko je povezan sa klimatskim promjenama i ekstremnim vremenskim pojavama usljed kojih će izvori kvalitetnih i adekvatnih namirnica postati nepouzdani ili čak presušiti. 9. KOLAPS VELIKE FINANSIJ SKE INSTITUCIJE I pet godina nakon propasti “Lehman Brothersa” mnogi strahuju za stabilnost banaka, a postoji mogućnost da se ovaj scenario ponovi i u slučaju neke druge finansijske institucije i to ove 2014. godine. 10. DUBOKA POLITIČKA I DRUŠTVENA PREVIRANJA Previranja na društvenom ili političkom planu u nekim zemljama bi mogla uzrokovati gubitak povjerenja između građana i države, što će na kraju dovesti do unutrašnjeg nasilja, globalne nestabilnosti, kolapsa države pa čak i vojnog sukoba.
CRNA GORA
Cijene stanova pale 20 odsto u prosjeku
MOSKVA
Jedan ruski neonacista, osuđen u odsustvu na sudu u Moskvi, uhapšen je u petak na Kubi i mogao bi da bude izručen Rusiji, saopštile su ruske vlasti. “Kubanske vlasti uhapsile su Maksima Marcinkeviča. Pitanje njegovog izručenja trenutno se razmatra”, navodi se u objavljenom saopštenju ruske istražne komisije. Marcinkevič (30) je osuđen na sudu u Moskvi zbog “podsticanja mržnje” i za njim je izdata međunarodna potjernica. On je na društvenim mrežama objavljivao ekstremističke video snimke, a prethodno je osnovao neonacističku grupu Format-18 (prema mjestu na kojem se u abecedi nalaze inicijali imena Adolfa Hitlera). Prema sajtu LGBTQNation, navodno je formirao i grupu “Očupy Pedophilia” i izveo napade na pripadnike LGBT zajednice.
Dok cijene nekretnina u svijetu dostižu maksimume kao prije globalne krize, na crnogorskom tržištu bilježi se njihov pad. Predstavnici agencija za nekretnine u Podgorici kazali su CdM-u da su u odnosu na isti period prošle godine cijene nekretnina pale u prosjeku 20 odsto. Najpopularnije lokacije za kupovinu stana u Podgorici su u dijelu grada Preko Morače, kod Delta sitija, kao i u Bloku devet i na Starom aerodromu. Iz agencija za promet nekretnina su za CdM istakli da se u Podgorici kupuju stanovi manje kvadrature. Iz agencije Millennium su za
CdM saopštili da situacija na terenu pokazuje da su se cijene nekretnina znatno promijenile. “U poređenju sa posljednje tri godine, cijene su niže kako za zakup stanova tako i za kupovinu i to u prosjeku od 20 do 30 odsto”, kazali su iz Millennium agencije. Gotovo isti odgovor stigao je i iz agencije IN nekretnine, pa prema njihovim procjenama u odnosu na isti period prošle godine cijene nekretnina pale su oko 20 odsto u prosjeku. Poznato je da je i kupovna moć građana manja nego ranijih godina, što je snizilo i cijene kvadrata u Podgorici.
4 POLITIKA
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
Jovan Vučurović
LUKŠIĆ
Zbog izgovorene riječi građani ne treba da strahuju Bezbjednost i zaštita imovine prva je stvar koju građani očekuju od države, a danas to je dodatno i sloboda kritičkog izražavanja i izvještavanja, ocijenio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Igor Lukšić. “Ako nije ostvaren taj zadatak, ako građani brinu da li će ih u gluvo doba noći probuditi eksplozija, ako strahujete za posljedice zbog izgovorene riječi, tada evropska država 21. vijeka pada na najvažnijem ispitu, poslije koga popravni ispit biva dramatično teži”, napisao je Lukšić u blogu, objavljenom na sajtu DPS-a. Prema njegovim riječima, Crna Gora je ispunila potreban, ali ne i dovoljan uslov za uspostavljanje zapadnih vrijednosti, te da je država na ispitu da dokaže da se uspješno nosi sa zadatkom zaštite ljudskih i svojinskih prava. Lukšić smatra da je sasvim logično, da posebnu i najveću odgovornost za dovršetak posla ima DPS, kao državotvorna partija. “Ta je odgovornost posebno izražena u kontekstu političkih odnosa u Crnoj Gori. Izostanak dovoljno kredibilne opozicije, jasno profilisanih stavova koji ne bi trebalo da se ogledaju samo u smjeni DPSa, i bez obzira na kritičare, učinkovitost koju u krajnjem građani cijene, ukazuje da će i u narednom periodu izb orni izazovi ostati savla-
divi”, kazao je Lukšić. On smatra da su promjene zdrave, ukoliko postoji zdrava alternativa. “Dugotrajnost na vlasti sama po sebi nije grijeh. I u demokratski najrazvijenijim zemljama postoje primjeri višedecenijskog upravljanja jedne stranke”, smatra Lukšić.
Kako je objasnio Lukšić, Crna Gora je ispunila potreban, ali ne i dovoljan uslov za uspostavljanje zapadnih vrijednosti, dodajući da se taj potreban uslov ogleda u državnom okviru. Takođe, prema tvrdnjama Lukšića, sada je naglasak na onome što je dovoljan uslov, navodeći da je to sistem koji je sposoban da funkcioniše na osnovu tih vrijednosti. “Tu se nalazi crnogorska veza između istorijskih događaja iz prethodnih sto godina i zakona o građanskim pravima od prije 50 godina. Sada je država Crna Gora na ispitu, da dokaže da se uspješno nosi sa fundamentalnim zadatkom, zaštite ljudskih i svojinskih prava, u čijem su korpusu svi aspekti demokratskog sistema”, ukazao je Lukšić. On je kazao da pažnju javnosti uglavnom uzimaju pitanja eknomsko-socijalnog karaktera koja su, kako je rekao, važna ali to druga generacija državnih funkcija. Međutim, Lukšić je objasnio i da se ta pitanja ne mogu rješavati, ako ne vlada pouzdan sistem demokratskog poretka i vladavina prava. N.D.L.
Lider Srpske liste Dobrilo Dedeić
Predstavnici opštinskih odbora Narodne stranke, Srpske liste i Stranke srpskih radikala postigli su dogovor da na predstojećim lokalnim izborima u Danilovgradu nastupe kao jedinstven politički subjekat “Srpski front za Danilovgrad i Spuž”. “Koalicija ove tri stranke otvorena je za pristupanje svih partija sa srpskim nacionalnim predznakom sa mogućnošću da koriste sva prava i da budu potpuno ravnopravni kao i tri konstituenta koji su formirali aktuelni savez. Upražnjeno političko mjestu u Danilovgradu i Crnoj Gori za srpsku nacionalnu priču nametnulo je potrebu za stvaranjem izbornog političkog subjekta koji će u predstojećem periodu nastupati kao jedinstvena politička snaga nacionalnog i demokratskog
usmjerenja”, saopšteno je iz SL. Koalicija koju čine radikali, narodnjaci i Srpska lista uvjerena je u otvorenu podršku nezavisnih intelektualaca koji su srpski orijentisani u Danilovgradu. “Ove tri stranke zadržaće specifične programske segmente, ali će kompletna ponuda biračima imati jedan zajednički sadržalac - zaštitu prava Srba i Mitropolije crnogorsko-primorske u našoj opštini. Takav projekat ne isključuje zalaganje Srpske liste za formiranje autonomne opštine Spuž na području dijela danilovgradske opštine, niti namjeru ostalih konstituenata koalicije da upravo od ,”Srpskog fronta za Danilovgrad i Spuž’’ zavisi formiranje buduće vlasti u kompletnim Bjelopavlićima”, ističe se u saopštenju SL. N.D.L.
Demokratske vrijednosti nakon promjene vlasti Crna Gora će demokratske vrijednosti ostvariti nakon promjene vlasti, a u demokratskim sistemima partije poput DPS-a odlaze na političku marginu, ocijenjeno je iz Demokratskog fronta (DF). Potpredsjednik Vlade Igor Lukšić je u blogu objavljenom na internet stranici DPS-a napisao da su promjene zdrave, ukoliko postoji zdrava alternativa, a da dugotrajnost na vlasti sama po sebi nije grijeh. Funkcioner DF-a Jovan Vučurović smatra da je “jedinstvo gluposti i bezobrazluka” uporediti Crnu Goru sa demokratski najrazvijenijim državama. “Kada potpredsjednik partije koja nedemokratski vlada Crnom Gorom više od 20 godina, a u suštini i više od 60 godina, saopšti kako dugotrajnost vlasti sama po sebi ni-
je grijeh, onda u trenutku nije najjasnije da li se tu radi o neznanju i gluposti ili o političkom bezobrazluku i provokaciji”, ističe se u saopštenju Vučurovića. Prema njegovim riječima, uzaludni su pokušaji Lukšića da uz priču o dugotrajnosti prikači neki demokratski i evropski razlog. “Svakako i da ne postoji vlast u Evropi, osim DPS-a, koja je svoju dugotrajnost na vlasti obezbjeđivala uz pomoć krađa na izborima, tajne policije i organizovanog kriminala. Ako se negdje u demokratskoj Evropi i zadesila partija koja bi makar i pokušala da se posluži onim čime se DPS služi 25 godina, onda bi vrlo efikasno reagovala pravna država i nosioce takvih pojava smjestila iza rešetaka”, zaključio je Vučurović. N.D.L.
MLADI EVROPSKI SOCIJALISTI
SRPSKI FRONT ZA DANILOVGRAD I SPUŽ
Srpski front za Danilovgrad i Spuž
DF REAGOVANJE
Samit šansa za NATO Postoji šansa da Crna Gora na predstojećem Samitu NATO u Velikoj Britaniji dobije poziv za članstvo, kazao je ambasador Crne Gore u Sjedinjenim Američkim Državama Srđan Darmanović za Televiziju Crne Gore. “Do prije četiri-pet mjeseci izgledalo je da NATO uopšte nije zainteresovan za tu temu na sljedećem samitu, ali su tu stvari donekle promijenjene. Aspiranti su dobili prostor do juna da pokažu gdje se nalaze, tako da šanse postoje i mi treba da uradimo sve što je moguće da se taj period iskoristi na najbolji mogući način”, rekao je Darmanović. On kaže da pozicije svih aspiranata za čanstvo u NATO nijesu iste.
Okrugli sto za zaštitu od diskriminacije U sklopu programskih aktivnosti Savjeta za zaštitu od diskriminacije, zakazan je za danas okrugli sto na temu “Ljudska prava i zaštita od diskriminacije u Izvještaju EK o napretku Crne Gore za 2013. godinu”. Moderator će biti savjetnik predsjednika Vlade za ljudska prava i zaštitu od diskriminacije Jovan Kojičić. Uvodna izlaganja imaće ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović, ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Mitja Drobnič i ambasador Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske Ian Robert Viting.
FOM SDP-a dao podršku Šulcu Forum mladih Socijaldemokratske partije FOM SDP, kao jedini punopravni član Mladih evropskih socijalista YES iz Crne Gore, podržao je kandidaturu Martina Šulca za predsjednika Evropske komisije ispred Partije evropskih socijalista. Mladi evropski socijalisti su uputili poziv svim punopravnim članicama da se izjasne o Šulcovoj kandidaturi za pomenutu poziciju, u svijetlu održavanja Kongresa Partije evropskih socijalista zakazanog za 1. mart 2014. godine, na kojem će se i glasati o kandidatu. YES kao punopravni član Partije evropskih socijalista ima tri glasa na Kongresu pomenute ljevičarske organizacije, i ovom prilikom je jednoglasno, internim propisanim procedurama glasaFOM SDP-a
nja, donio jednoglasnu odluku o podržavanju Martina Šulca. “Razlozi zbog kojih je FOM SDP CG donio odluku da podrži kandidaturu Šulca, koji trenutno pokriva poziciju predsjednika Evropskog parlamenta, u pismu kojim je objavio kandidaturu, gdje je kao svoj prioritet naveo borbu protiv nezaposlenosti mladih i istakao da je obaveza cijelokupne evropske porodice socijalista da se zajedničkim snagama izbori za bolji položaj mladih, čime se u potpunosti odražavaju prioriteti i ciljevi postavljeni pred našom organizacijom”, ističu u FOM SDP-a. Kandidaturu Šulca podržala je i većina partija ljevičarske profilacije - članica Partije evropskih socijalista.
POLITIKA 5
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
LOKALNI IZBORI u pOdgORIcI
PCG i SDP zajedno na izbore? Lideri PCG i SDP
Adel Omeragić
p
ozitivna Crna Gora i Socijaldemokratska partija razgovaraju o mogućem zajedničkom nastupu na lokalnim izborima u Podgorici i prema saznanjima Dnevnih novina blizu su dogovora. Iako je Forum 2010 bio pozvan da bude dio koalicije, zbog sve bliskije saradnje Foruma i Demokratskog fronta, politička grupacija na čijem je čelu Žarko Rakčević sve su prilike neće biti dio “državotvornog bloka”.
Iako se još ne zna tačan datum održavanja lokalnih izbora u Glavnom gradu, političke kalkulacije i moguće predizborne koalicije već su počele. Najava osnivanja “državotvornog bloka” koji bi činile partije koje su se čvrsto zalagale za nezavisnu Crnu Goru, SDP i Pozitivna Crna Gora, potpomognute političkom grupacijom Forum 2010, na čijem je čelu bivši lider SDP Žarko Rakčević, sve su prilike neće biti realizovan. Naime, SDP i Pozitivna vode pregovore o predizbornoj koaliciji u Podgorici, a u razgovore je pozvan i Forum 2010. Međutim, zbog sve češćih izjava predsjednika Foruma 2010 Žarka Rakčevića da bi u “državotvorni blok” trebalo uključiti i DF, dogovor SDP i Pozitivne sa Forumom 2010 je praktično nemoguć. Razlog je manje-više poznat. SDP u “državotvornom bloku” želi partije koje su procrnogorski orijentisane i koje se u svojim programima zalažu za učlanjenje Crne Gore u EU i NATO. Socijaldemokrate takođe žele da dio “državotvornog bloka” čine i nezavisni intelektualci. Zbog ovakvih stavova SDP, mjesta u “državotvornom bloku” nema za DF i SNP, a sve su prilike ni za Forum 2010.
vić kazao je da je moguća saradnja političke grupacije, na čijem se čelu nalazi, sa DF. “DF je, dopadalo se to nekome ili ne, politička grupacija sa velikim uticajem na nivou Podgorice i Crne Gore. Mene raduje da su priče o državnosti Crne Gore iza nas i mislim da treba dati prioritet načinu življenja građana. Suština je da građani Podgorice, a i Crne Gore, zaslužuju drugačiju vlast, drugi oblik vladanja. Doživljavam da bi Podgorica trebalo da bude primjer bogatstva različitosti, promocije sposobnih ljudi kojih ima prilično u Glavnom gradu, a ne promocije podobnih”, kazao je Rakčević.
●opozicija na izbore u dvije kolone?
Ukoliko se nešto bitnije ne promjeni u narednom periodu, izvjesno je sa će opozicija nastupiti u dvije kolone. Ono što još nije odlučeno jeste da li će DF i SNP zajedno pokušati pobijediti u Podgorici, ili će ipak izaći samostalno. Portparol SNP Aleksa Bečić kazao je DN da je najprije potrebno postići dogovor o međusobnom
uvažavanju opozicionih partija, a da o eventualnim koalicijama treba da odluče najviši organi partije. “Mišljenja sam da bi ipak možda bilo najbolje da opozicija izađe u više kolona, jer će na taj način svaka partija maksimalno raditi u kampanji”, kazao je Bečić. U slučaju da ipak SNP i DF pronađu dogovor o zajedničkom nastupu, pitanje je da li Forum 2010 bio dio te koalicije. “Nije problem nastupiti i u dvije
kolone, ako je veći sinergetski efekat i daje bolje rezultate ka željenom cilju. Do sada su obavljeni razgovori sa gotovo svim političkim partijama i dijelom civilnog sektora”, kazao je Rakčević.
● problem opozicije je
međusobno nepovjerenje
Politički analitičar Andrija Đukanović smatra da je bolje da sve opozicione partije izađu samostalno na izbore, pa da se nakon izbora formi-
ra koalicija gdje će se jasno znati koliko je ko “težak”. “Najvažnije je da se opozicija dogovori principijelno što im je cilj i da li uopšte imaju zajednički cilj. Moguće da bi neki širi i čvršći savezi nakon nekoliko neuspjelih pokušaja bio loše rješenje. Inače između opozicionih partija vlada veliko nepovjerenje, pa je to i malo teže očekivati. U suštini svejedno je u koliko će se kolona izaći, ukoliko vas građani podržavaju”, smatra Đukanović.
Rezultati lokalnih izbora u Podgorici 2010. godine Rezultati predsjedničkih izbora u Podgorici 2013. godine
DPS-LP-BS
43372 28
saradnju sa dF
SDP
8758 5
Filip Vujanović
46.186 (47,31 odsto)
Predsjednik Foruma Žarko Rakče-
Bolja Podgorica, bolja Crna Gora
37279 24
Miodrag Lekić
51.440 (52,69 odsto)
● Forum 2010 želi
Oana Lungesku
precizirajte postizborne koalicije
LuNgesKu
Građani da odluče o članstvu u NATO NATO očekuje da države koje se pridružuju tom savezu pokažu čvrst nivo podrške članstvu, poručila je portparolka NATO-a Oana Lungesku, dodajući da je na građanima Crne Gore da odluče o budućnosti zemlje. Lungesku je, upitana da prokomentariše činjenicu da je u Crnoj Gori, prema istraživanjima, podrška članstvu u NATO već godinama oko 30 odsto, rekla da je NATO savez demokratija i da demokratski izabranim vlastima treba javna podrška za važne odluke. “Očekujemo od država koje se pridružuju Alijansi da pokažu da imaju širok i čvrst nivo podrške za članstvo u NATO, ali nije na Alijansi da odluči o budućnosti Crne Gore, već
na njenim građanima. Tako da je na Vladi, koja vodi ka NATO-u, da objasni ljudima da je to pravi put”, rekla je Lungesku agenciji Mina. Komenatrišući navode da bi članstvo u NATO Crnu Goru moglo da košta 500.000 eura godišnje, Lungesku je kazala da direktni doprinosi saveznika finansiraju troškove integrisanih struktura NATO-a, koje su plaćene iz zajedničkog fonda. “Ovi doprinosi predstavljaju veoma mali procenat ukupne potrošnje nacionalne odbrane svake države članice. One doprinose NATO-u u skladu sa bruto nacionalnim dohotkom”, istakla je Lungesku, dodajući da bi doprinos Crne Gore bio izračunat na isti način, u skladu sa najnovijim ekonomskim podacima.
Pozitivna Crna Gora pozvala je predstavnike Force, Demokratske partije i Demokratske unije Albanaca da kažu hoće li nakon lokalnih izbora u Ulcinju stupiti u koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista. Potpredsjednik ulcinjskog Opštinskog odbora Pozitivne Safet Beci poručio je tim partijama, kako je kazao, da prestanu da zavode praznim obećanjima i preciziraju svoje postizborno koaliciono djelovanje. Predstavnik Force Nazif Cungu kazao je za Radio Antena M da je ta partija spremna da sarađuje sa svima koji podrže njen razvojni program.
sjutra drugi regionalni sastanak
Odbor za ljudska prava i slobode u saradnji sa Delegacijom Skupštine Crne Gore u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope i institucijom Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, a uz podršku Predstavništva UNICEF-a kod nas, organizuje sjutra Drugi regionalni sastanak parlamentarnih radnih tijela nadležnih za ljudska prava i prava djeteta sa ombudsmanima za djecu zemalja regiona - Mreže CRONSEE, na temu: “Prava djeteta - unapređenje položaja djeteta u cilju zaštite od svih vidova eksploatacije”.
6 EKONOMIJA
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
MBA
STAV Država penzionera FILIP MILAČIĆ
doktorand na Humbold univerzitetu
I
zdvajanje za penzije iznosi preko 11 odsto BDP, a doprinosi pokrivaju polovinu izdataka, iako bi oni trebalo da budu izvor njihovog finansiranja. U penziju se prosječno ide sa nešto više od 58 godina (u Švedskoj, simbolu države blagostanja, sa skoro 66), a prosječna penzija iznosi 58 odsto prosječne plate (evropski prosjek je 50 odsto). Prema rezultatima popisa iz 2011. godine skoru petinu građana čine stariji od 65 godina, čime država spada u evropske zemlje sa visokim indeksom starenja. A tako izražen problem starenja stanovništva i povećanja broja izdržavanih u odnosu na broj radno sposobnih stanovnika ugrožava održivost penzijskog sistema jer je odnos između penzionera i aktivno zaposlenog 1:1,5 (poređenja radi, u EU vlada panika jer je taj odnos 1:3, te stoga podižu prag za odlazak u penziju). Naravno, riječ je o Crnoj Gori i pokazateljima koji govore da ona ima, najblaže rečeno, neodrživ penzijski sistem. eđutim, navedeni alarmantni podaci ne samo da nisu doveli do neophodnih dubokih rezova, već politička elita i sindikati i dalje nastavljaju politiku koja apsolutno nema dodira sa realnošću. I dok je odluka o zamrzavanju penzija, za sada, jedini konkretan potez aktuelne Vlade u rješavanju ovog problema, pojedine opozicione partije u potpunosti ignorišu njegovo postojanje i zalažu se za uvođenje socijalne penzije koja neće biti manja od 50 odsto prosječne plate, za povećanje prosječne penzije na 65 odsto prosječne plate i za snižavanje praga za odlazak u penziju. Uz to, u Skupštini je konsenzusom, koji je do sada viđen samo kada su evropske integracije u pitanju, ekspresno usvojen zakon po kome se radnici KAP-a, identično kao radnici Željezare, mogu penzionisati ukoliko imaju 30 godina radnog staža. luzija u kojoj žive Sindikati čini se da je još veća, te oni predlažu sljedeće: puna starosna penzija da ne može da bude niža od 70 odsto prosječne zarade; pravo na starosnu penziju sa navršenih 65 za muškarce, odnosno 60 godina života za žene i najmanje 15 godina penzionog staža; pravo na starosnu penziju sa navršenih 40 za muškarce, odnosno 35 godina staža za žene i najmanje 55 godina života (poredjenja radi, Njemacka, u kojoj vazi prag od 67 godina, planira da omogući penzionisanje sa 63 godine osobama koje su 45 godina uplaćivale doprinose). No, to nije sve jer oni za pojedine profesije ili članove društva traže i dodatne privilegije. Tako se zahtijeva da se pripadnici policije penzionišu nakon 20 godine rada ili sa navršenih 50 godina zivota, kao i rano penzionisanje majki troje i četvoro djece, što je i udar na emancipaciju žena i rodnu ravnopravnost. Naravno da društvo takve žene treba da nagradi, ali na potpuno drugačiji način tako što će država, primjera radi, olakšavati i pospješivati njihovo zapošljavanje, zbog ćega neće morati da biraju između karijere i materinstva. Rano penzionisanje, s druge strane, šalje jasnu retrogradnu poruku - ženi (majci) je mjesto u kući i država treba da se pobrine da to tako i bude. kako na kraju objasniti ovakav život u zemlji snova? Vrlo lako sve su to mjere čiji će račun doći na naplatu u budućnosti, kada donosioci odluka budu daleko od upravljačkih funkcija. U sadašnjosti, pak, neophodno je pobijediti na izborima, bilo onim u okviru sindikalne organizacije, bilo onim na državnom nivou.
M
I
I
Povećan platni promet Vrijednost realizovanog platnog prometa za 22 radna dana u decembru iznosila je 2,4 milijarde eura, 50 odsto više nego u novembru, pokazuju podaci Centralne banke Crne Gore. Od toga je 52 odsto realizovano u međubankarskom platnom prometu, a ostatak u internom, čiji su nosioci poslovne banke. “U decembru je za 22 radna dana realizovano oko 2,53 miliona naloga, od čega 30,44 odsto u međubankarskom platnom prometu, a 69,56 odsto u internom”, navodi se u izvještaju CBCG. U decembru za 11,22 hiljade minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, tako da je njegova raspoloživost bila 100 odsto. Vrijednost realizovanog platnog prometa u 2012. godini iznosila je 20,81 milijardu eura, od čega je 43,74 odsto realizovano u međubankarskom platnom prometu, a ostalo u internom čiji su nosioci poslovne banke. Tokom 255 dana rada, odnosno oko 130 hiljada minuta produkcije realizovano je oko 24 miliona naloga, od čega 30,79 odsto u međubankarskom platnom prometu, a 69,21 odsto u internom.
163 beskamatna kredita odobrena su ukupno od početka realizacije programa Energy Wood, koji domaćinstvima omogućava da apliciraju za pozajmice za ugradnju sistema za grijanje na moderne oblike biomase, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije. U okviru programa, građani imaju mogunost da apliciraju za kredite do 3.500 eura, sa periodom otplate do pet godina, sa kamatnom stopom od nula odsto, za ugradnju sistema za grijanje, odnosno peći i kotlova, na moderne oblike biomase.
Nelikvidnost je najveći problem Jedan od glavnih, ako ne i najveći, problem za poslodavce je problem nelikvidnosti, zbog čega u narednom periodu pažnju treba fokusirati na njegovom rješavanju, ocijenio je izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Zoran Vulević. On je dodao da su skupi krediti, neadekvatna podrška finansijskog sektora, ono što usporava ekonomski oporavak. “Naravno, tu su i drugi problemi sa kojima se suočava privatni sektor, a koji se tiču određenih biznis barijera, naročito na lokalnom nivou. Nedovoljno razvijena putna infrastruktura, zatim, neriješeni svojinsko-pravni odnosi, neophodnost kvalitetnijeg poslovnog ambijenta na lokalnom nivou su problem koji opterećuju biznis. Naša je ocjena da u narednom periodu treba fokusirati pažnju upravo na rješavanju ovih problema”, kazao je Dnevnim novinama Vulević. U Montenegro biznis alijansi smatraju da će broj nelikvidnih preduzeća rasti ukoliko se nešto ne preduzme. To nešto je, pored obezbjeđenja kvalitetnijih kredita, početak neke veće investicije, poput izgradnje auto-puta ili drugog bloka termoelektrane, izgradnje nekoliko turističkih kompleksa, više malih hidroelektrana i dr. “Zbog svega toga, ipak treba biti optimista i očekivati bolju ekonomsku godinu od predhodne, a time, znači, i smanjenje broja nelikvidnih preduzeća i smanjenja nezaposlenosti. Dešavanja u sektoru poljoprivrede nagovještavaju bolje dane za ljude koji su svoju budućnost vezali za poljoprivredu, ali i podsticaj za one koji bi se vratili selu. Tu je i turizam i njegova sve značajnija uloga za našu privredu. Što veća uvezanost poljoprivrede i turizma je naša objektivna i realna šansa, gledano u dugoročnom smislu”, navodi Vulević. Ekonomska kriza, prema njegovim riječima, polako jenjava i na globalnom planu, iako su procjene o tome koliko će ona još trajati nezahvalne iz prostog razloga što živimo u vremenu brojnih i brzih promjena koje utiču na ukupno stanje i kretanje kako u nacionalnim ekonomijama, tako i u svjetskoj ekonomiji.
Zoran Vulević “Ukoliko mi, u Crnoj Gori, ostvarimo ono što smo planirali za narednu godinu, realno je očekivati da će sve to za posljedicu imati brži ekonomski rast, odnosno pozitivan trend svih ekonomskih pokazatelja, što bi bila nesumnjiva potvrda definitivnog oporavka naše ekonomije. Ponavljam, treba biti optimista, jer razloga za to zaista ima. U svakom slučaju, treba sve učiniti kako bi se stvorili što bolji uslovi za razvoj biznisa u Crnoj Gori, jer nam samo biznis može pomoći da ostvarimo ciljeve koje smo postavili”, poručio je Vulević On je dodao da su najveće razvojne mogućnosti domaće privrede u sektorima turizma, poljoprivrede i energetike. “Naša je ocjena da je takva orijentacija Vlade sasvim ispravna, jer ne treba izmišljati toplu vodu, već razvijati one privredne grane koje su nam ‘od prirode date’. Takođe očekujemo da će početi gradnja auto-puta Bar–Boljari što bi, sve ukupno, po našoj procjeni, obezbijedilo brži privredni rast i razvoj naše ekonomije”, zaključio je Vulević. Iz Montenegro biznis alijansa poručuju da će i u narednoj godini biti posvećeni interesima biznisa i maksimalno angažovani na unapređenju uslova za njegov razvoj. Takođe, biće maksimalno otvoreni i za saradnju sa svim relevantnim subjektima koji se bave pitanjima biznisa. I.C.
EKONOMIJA
ponedjeljak, 20. 1. 2014.
7
TERMOELEKTRANA
Otkucava sat za drugi blok Novak Uskoković
U
posljednjoj dekadi, pažljivi posmatrači svjedoci su izuzetno interesantne i skupe, unakrsne borbe među lobijima čitave energetske industrije. Klanovi koji se bespoštedno tuku su proizvođači prirodnog gasa, struje iz uglja, zagovornici gasnih škriljaca, pobornici zelene energije, promoteri gasifikacije uglja, vlasnici nuklearnih postrojenja. Kakav je mogući uticaj ove bitke na Crnu Goru i njenu energetsku budućnost?
Za manje od šest godina, eksploatacija gasa iz gasnih škriljaca je cijenu gasa u Sjedinjenim Američkim Državama spustila na trećinu cijene gasa u Evropi, pritom znatno uvećala prihode od poreza, kreirala desetine hiljada radnih mjesta, učinila ekonomiju efikasnijom, i značajno pomogla oporavak od krize. To je rezultat nacionalnog konsenzusa da je cilj američke ekonomije energetska nezavisnost do 2030. godine.
● EU
Foto: Milovan Danilović
S druge strane, Evropska unija je bez strategije, rastrzana lobističkim borbama. Najjači je lobi proizvođača prirodnog gasa, koji se bori protiv svih – protiv uglja na račun ekologije vazduha, protiv zelene energije na osnovu njene visoke
cijene po ekonomiju, protiv gasnih škriljaca zbog neispitanih rizika eksploatacije. Svi drugi se mahom bore za sebe. A potrošači se dominantno bore protiv skupog gasa i zavisnosti od Gazproma. Krajnju cijenu, kao i uvijek plaćaju građani, koji ne dobijaju najefikasniji izvor energije. Javna je tajna da su pojedini ekološki pokreti produžene ruke energetskih lobija sa ciljem da se osim redovnim poslom dodatno bore protiv “konkurencije”, i u Americi su takvi primjeri dospjeli u javnost. Kako sve ovo utiče na Crnu Goru? Jedini dostupan resurs za baznu proizvodnju struje u Crnoj Gori je ugalj. Proizvodnja termo bloka nema se čime nadomjestiti, ni hidropotencijalom, ni obnovljivim izvorima, ni gasom. Naš održivi ekonomski razvoj i energetska samostalnost se
Sa jednog od protesta “Autoprevoznog”
AuTOpREvOzNO
Novi sastanak sa Popovićem Bivši radnici Autoprevoznog Nikšić, koji su nakon proteklih praznika nastavili mirne proteste, zahtijevajući 250 eura po godini radnog staža, imaće danas sastanak sa predsjednikom Saveza sindikata Crne Gore Danilom Popovićem na kom bi konačno moglo doći do rješenja njihove situacije. Na razgovor sa Popovićem otići će dva predstavnika radnika, dok će njihove kolege nastaviti dvosatno okupljanje pred zgradom Sindikalnog povjereništva. “U Podgoricu ću otići ja kao predstavnik radnika i još jedan naš kolega, dok će ostali nastaviti proteste kao i od sada. Nadam se da će se danas riješiti ovo naše pitanje jer nam je gospodin Popović za to dao čvrsta obećanja. On je kazao da će se sve riještiti do kraja januara, a već sada zakazao sastanak tako da se nadamo da će se ovog puta konačno riješiti naš zahtjev”, kazao je juče predstavnik radnika Milisav Đikanović. Prema njegovim riječima, osim
Popovića, do sada se radnicima niko nije obraćao niti pružio bilo koji vid pomoći, a podrška je izostala i od opštinskog Saveza sindikata i predsjednika Brana Gardaševića. “Vjerujete da nikakvu podršku nijesmo dobili, nijesmo dobili ni poziv od opštinskog sindikata, kao ni od predsjednika Gradaševića, tako da ne znam šta da kažem po tom pitanju osim da se tako ne štiti radnička klasa. Kada je prije neki dan bila velika kiša samo nam je Lala Nikčević rekao da želi da nam ustupi prostoriju u kojoj bi se mogli ugrijati, što se i dogodilo. Mi samo pokušavamo da časno i pošteno dobijemo svoja prava,ali sugurno ne bi izlazili na ulicu da nas muka nije natjerala. Penzije su nam za čitav radni vijek proveden po putevima od 120 do 150 eura, nemamo od čega da prehanjujemo svoje porodice, tako da neka je na obraz onome ko nas je dovde doveo”, istakao je Đikanović. J.L.
dakle zasnivaju na uglju. Projekat drugog bloka se priprema preko dvije godine, ali nikako da uđe u završnu fazu, i pitanje je koliko je vremena još ostalo na raspolaganju.
● LOBI S druge strane, lobi protiv termoelektrana na ugalj je u prethodne dvije godine imao pune ruke posla i dva pravca djelovanja preko zakonodavstva EU, i limitiranja finansiranja novih projekata putem Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Zakonodavstvo je “odoljelo” pritiscima, dok je EIB u julu prošle godine prvi popustio, i predložio nove strože standarde koje termo projekti moraju zadovoljiti. Standarde koji tehnički praktično nijesu izvodljivi ili su ekonomski neisplativi. Pred novu godinu, EBRD je bio još eksplicitniji, i bez pooštravanja konkretnih uslova, naveo da ubuduće neće finansirati projekte na ugalj, osim eventualno u “rijetkim i izuzetnim slučajevima”. Fokusiraće se na projekte prebacivanja termoelektrana sa uglja na gas, i eventualno na poboljšanje efikasnosti postojećih termoelektrana.
● EBRD stOpIRaO Sve Evropske izvozne banke su dijelom finansirane od EBRD, tako da se navedena promjena politike prema projektima na ugalj direktno reflektuje na dostavljene evropske ponude za gradnju drugog bloka i njihovu mogućnost da projekat finansiraju u budućnosti. Dodatno opterećenje za Česku kao mogućeg investitora iz EU predstavlja nedavna odluka Evropske Unije da otkaže 3,7 milijardi eura dotacija Českoj iz evropskih fondova, kako je zvanično navedeno - zbog mogućeg sukoba interesa i lošeg sistema kontrole. To znači da će Česka morati iz sopstvenih sredstava da finansira već odobrene projekte za koje je planirala EU finansiranje, da će imati veći de-
ficit u budžetu i da će skratiti listu budućih projekata.
● EpCG Što se nas tiče, Elektroprivreda nema vremena za čekanje niti prava na neuspjeh u projektu drugog bloka. Na sastanaku radne grupe za energetiku Jugoistočne Evrope, odlučeno je da poslije 1. januara 2018. godine, termocentrale koje se ne upodobe za EU standarde mogu da rade još ukupno 20.000 sati do 2024. godine, što je oko samo četiri mjeseca u prosjeku godišnje. Da bi drugi blok počeo da radi 1. januara 2018. godine, pod uslovom da se može obezbijediti finansiranje, njegova gradnja mora početi prije kraja ove godine.
pOLJOpRIvREDA
Treba ulagati u istraživanje i veću proizvodju hrane U cilju obezbjeđenja dugoročne održivosti poljoprivrede potrebno je intenzivnije ulagati u istraživanje, pružiti veću podršku mladima i povećati proizvodnju hrane, ocijenio je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović u Berlinu. “Nesumnjivo da je proizvodnja hrane za potrebe rastućeg broja stanovnika izazov. Međutim, ne postoji jedno rješenje za sve zemlje, zbog čega moramo intenzivnije ulagati u istraživanje i obrazovanje, investirati u poljoprivredu i podržati mlade”, kazao je Ivanović u izlaganju na Šestom berlinskom samitu ministara poljoprivrede u Berlinu, koji je održan u okviru Globalnog foruma – hrana i poljoprivreda 2014. i sajma “Zelena nedjelja”. On je predložio stvaranje globalne
platforme, dostupne svim članicama Foruma, na kojoj bi se predstavljali rezultati pojedinačnih istraživanja i rješenja koja su dala konkretne rezultate u pojedinim zemljama. Ivanović je, kako je saopšteno, sa ministrom poljoprivrede Bavarske potpisao memorandum o saradnji kojim se predviđa saradnja u sektorima pčelarstva, drvoprerade, proizvodnje hrane, stočarstva i ruralne infrastrukture. “Dogovorena je posjeta bavarskih eksperata Crnoj Gori, posjeta crnogorskih pčelara Bavarskom institutu za med i direktno povezivanje udruženja pčelara”, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Tokom susreta sa austrijskim ministrom poljoprivrede, šumarstva, životne sredine i vodoprivrede gos-
podinom Andreom Ruprehterom, ministar Ivanović razgovarao je o mogućnostima zajedničke saradnje u oblasti poljoprivrede i šumarstva. “U cilju usvajanja novih znanja i tehnologija proizvodnje dogovorena je posjeta crnogorskih poljoprvrednika austrijskim farmama i institucijama, zatim zajednička realizacija projekata kroz TAIEX programe i organizovanje poslovnog i investicionog foruma za oblast poljoprivrede”, navodi se u saopštenju. Ivanović je imao i bilateralne sastanke sa kolegama iz Nepala, Mongolije i Japana tokom kojih je razgovarano o rješenjima za pitanja navodnjavanja, tehnološkog osavremenjavanja, razvoja stočarstva u planinskih područjima, podsticanju razvoja akva-kulture, itd. I.C.
upRAvA CARINA
Naplatili 359 miliona eura Uprava carina je u prošloj godini naplatila 359,19 miliona eura prihoda, što je 4,7 odsto više u odnosu na isti period 2012. Prema rezultatima Uprave carina za prošlu godinu, odnosno za period od 1. januara do 23. decembra, u koje je agencija Mina-biznis imala uvid, carina je naplaćena u iznosu od 21,92 miliona eura, što je 22,9 odsto više u odnosu na uporedni period. Akciza na uvezenu robu naplaćena je u iznosu od 34,33 miliona eura, što je u odnosu na isti period 2012. godine 16,8 odsto više, dok je porez na dodatu vrijednost (PDV) naplaćen u iznosu 302,8 miliona eura, ili 6,4 odsto više. Ukupan broj obrađenih jedinstvenih carinskih isprava (JCI) iznosio je 378.000, dok je ukupna vrijednost
uvezene robe 1,74 milijarde eura, a izvezene 352,77 miliona eura. U slobodnim carinskim prodavnicama je, prema podacima Uprave carina, prodata roba ukupne vrijednosti 11 miliona eura, od čega ak-
cizne robe 4,08 miliona eura. “Donijeto je 345 rješenja o naknadnoj naplati kojima je naknadno obračunato 3,49 miliona eura carinskog duga. Usljed neblagovremenog izmirenja carinskog duga, pokrenuto je 1,25 hiljada postupaka prinudne naplate od čega su 639 naplaćeni”, pokazuju podaci Uprave. Uprava carina je, prema riječima njenih predstavnika, i u prošloj godini nastavila uspješni trend poslovanja. “Svi parametri relevantni za iskazivanje uspješnosti poslovanja, pokazuju stabilan i kvalitetan rast, kako na planu povećanja obima i efikasnosti naplate prihoda, tako i na jačanju integriteta, zaštiti carinskog područja i suzbijanju sive ekonomije”, zaključili su iz Uprave. I.C.
8 DRUŠTVO MINISTARSTVO RADA
SINDIKAT
Medijski radnici da budu solidarni
Medijski radnici moraju biti solidarni, jer su im radni uslovi i bezbjednost na niskom niovu, poručila je predsjednica Sindikata medija Crne Gore Marijana Camović. Sindikat medija planira protest u četvrtak, 23. januara, kada se obilježava i Dan novinara Crne Gore. “U podne 23. januara ćemo se okupiti ispred zgrade Vlade i na taj način još jednom pokušati da nadležnima pošaljemo poruku da moraju da poprave uslove u kojima radimo, moraju da nam garantuju bezbjednost i konačno da saopšte imena onih koji na-
padaju i organizuju napade na medijske radnike i medije”, rekla je Camović agenciji Mina. Prema njenim riječima, u uslovima straha je nemoguće raditi, a novinarstvo je profesija od javnog interesa. Ona je poručila da je sve što rade za dobrobit svih medijskih radnika, bez obzira na medij u kom su zaposleni. Camović je kazala da se, osim medijskih radnika, nadaju prisustvu i građana koji znaju kroz šta sve medijski radnici prolaze, kolega sindikalaca, ali i studenata i budućih novinara. Bo.P.
VIŠE KATEGORIJA
Raspisan konkurs za nagrade u novinarstvu Društvo crnogorskih novinara raspisalo je konkurs za dodjelu tradicionalnih nagrada u više kategorija. “Povodom 23. januara, Dana crnogorskog novinarstva, Društvo crnogorskih novinara raspisalo je 16. januara konkurs za dodjelu tradicionalnih nagrada. Nagrade koje društvo dodjeljuje su “Crnogorac” (za životno djelo), nagrada za istaknutog mladog novinara, nagrada za reportažu - reportera i priznanja za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva”, saopšteno je iz te organizacije. Predlozi sa prigodnim obra-
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
zloženjem šalju se na adresu: Društvo crnogorskih novinara, Nikola Vujanović, predsjednik, X crnogorske brigade br.7, Cetinje, zaključno sa 21. januarom ove godine. Priznanja će biti uručena 23. januara, na svečanosti u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević” na Cetinju. Bo.P.
Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 969-88-324 od 19.10.2009.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 18.10.2011.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci UZZ br. 16/2011 od 27.10.2011.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Đuretić Sretenu, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Serdara Jola Piletića br. 6, Podgorica, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 304 KO Podgorica I, označenih kao katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD1, po kulturi garaža kao dio zgrade, površine 231 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 125 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD3, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 50 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD4, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 55 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD5, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 12 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD6, po kulturi stambeni prostor, površine 57 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD11, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD14, po kulturi stambeni prostor, površine 106 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD16, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD17, po kulturi nestambeni prostor porodične zgrade, površine 227 m2, susvojina Đuretić Sretena, Đuretić Aleksandra i Đuretić Anđele. Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se hipotekarni dužnik Đuretić Sreten, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.
Rasla socijalna davanja, ali ne zbog izborne godine
Sprovedene kontrole ukazale na postojanje zloupotreba kada su u pitanju porodiljska odsustva žena sa posla Troškovi za socijalna davanja rasli su u periodu od 2009. do 2012. godine zbog povećanja broja korisnika i određenih zloupotreba u ostarivanju prava na porodiljsko odsustvo, a ne zbog toga što je neka od tih godina bila izborna, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS). Istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT) pokazalo je da su troškovi za socijalna davanja iz državnog budžeta značajno rasli u u godinama održavanja parlamentarnih izbora, 2009. i 2012, što je, kako su ocijenili iz te nevladine organizacije, mogući pokazatelj zloupotrebe državnih resursa. Iz Ministarstva, međutim kažu da CDT nije tražio podatke iz tog resora, već da se istraživanje sporovodilo na osnovu podataka iz bužeta na državnom i lokanom novou. Prema njihovim riječima, u protekle četiri godine najmanje novca za socijalna davanja bilo je isplaćeno u 2009. godini, dok je rast tih troškova u narednim rezultat povećanja broja korisnika prava iz socijalne i dječje zaštite, ali i zloupotre-
be prava na porodiljsko odsustvo, naročito u 2012. godini. “Taj resor je, po osnovu prava iz socijalne i dječije zaštite, u 2009. godini isplatilo 36,89 miliona eura, u 2010. 42,8 miliona, u 2011. godini 50,52 miliona, u 2012. godini 56.7 miliona i u prošloj 54.6 miliona eura”, precizirali su iz tog resora. Kako su pojasnili, u ta prava spadaju dječji dodatak, materijalno obezbjeđenje porodica (MOP), troškovi sahrane korisnika MOPa, putni troškovi osoba sa invaliditetom, porodiljsko odsustvo, dodatak za tuđu njegu i pomoć, lične
50 miliona eura planirano je u ovogodišnjem budžetu za socijalna davanja.
invalidinine, izdržavanja štićenika u domovima, smještaj u drugu porodicu, domski smještaj van Crne Gore i troškovi ishrane u predškolskim ustanovama. Iz resora kojim rukovodi Predrag Bošković su kazali da je do povećanja isplate sredstava po osnovu prava iz socijalne i dječije došlo usljed povećanja broja korisnika pa je, na primjer, za pravo na MOP u 2009. godini isplaćeno 13,17 miliona eura, u 2010. godini oko 14 miliona, u 2011. godini oko 15 miliona, u 2012. godini 15,7 miliona a u prošloj 16,14 miliona eura. Iz godine u godinu se, kako su naveli, povećavala isplata i po osnovu prava na troškove sahrane korisnika, putne troškove osoba sa invaliditetom, a naročito po osnovu prava na porodiljsko odsustvo. “Tako je u 2009. godini za po osnovu prava na porodiljsko odsustvo isplaćeno oko 11 miliona eura, u 2010. godini 14,43 miliona, u 2011. godini 17,84 miliona, a u 2012. godini 22,35 miliona eura”, precizirali su iz Ministarstva. Oni su podsjetili da su zbog naglog povećanja sredstava koja se isplaćuju po tom osnovu pokrenuli inicijativu za kontrolu privrednih subjekata, i da su sprovedene kontrole ukazale na postojanje zloupotreba. “Nadležnim organima smo takve slučajeve proslijedili na dalju nadležnost, a u saznanju smo da je tužilaštvo podnijelo krivične prijave protiv nekoliko pravnih subjekata zbog zloupotreba ovog prava”, dodali su iz Ministarstva. Podsjetili su i da je usljed povećanja broja korisnika i određenih zloupotrena u ostarivanju prava na porodiljsko odsustvo, u periodu od 2009. do 2012. godine bio trend rasta sredstava koja su se ispalaćivala po osnovu prava iz socijalne i dječije žaštite. Bo.P.
MONTE-CELL
Čuvanje matičnih ćelija nije na nivou razvijenih država U Crnoj Gori raste interesovanje roditelja za čuvanje matičnih ćelija novorođenadi, ali ono trenutno nije na nivou razvijenih država, saopšteno je iz Monte-Cell-a. Od januara 2011. godine crnogorski građani mogućnost zamrzavanja matičnih ćelija novorođenadi imaju preko predstavništva Monte-Cell iz Podgorice koje je autorizovala banka matičnih ćelija Cryo-Save, iz Holandije. U toj banci se čuvaju uzorci iz 38 zemalja Evrope, Azije i Afrike. Iz Monte Cella su kazali da se, od početka njihovog rada, svake godine povećava broj zainteresovanih roditelja za proceduru, kao i da su građani sve bolje informisani šta procedura nudi i pruža. “Već danas je moguće liječiti razne bolesti pomoću matičnih ćelija, a svakim danom dostignuća u medicini šire lepezu mogućnosti njihovog budućeg korišćenja u liječenju još većeg broja oboljenja”, kazali su iz Iz Monte Cella agenciji Mina. Prema njihovim riječima, najnovija klinička iskustva iz Kine pokazala su da se matične ćelije uspješne u liječenju AIDS, posebno kod pacijenata koji ne odgovaraju na već poznatu, konzervativnu terapiju. “Klinička istraživanja su potvrdila da se matične ćelije mogu presaditi u oštećene dijelove tijela u kojima su vitalne ćelije istrošene ili uništene i tada matične ćelije mogu zamijeniti te oštećene ćelije”, kazali su iz Monte Cella. Kako raste interesovanje za proceduru, lakše se dolazi i do podataka o bankama ćelija, a iz Monte Cell-a su pojasnili da u Evropi posluje više od
Ilustracija 50 privatnih i javnih banaka. “Prilikom doniranja uzorka matičnih ćelija, ne postoji garancija da će donator moći i da bude liječen. Doniranje matičnih ćelija znači da smo uzorak koji u sebi sadrži matične ćelije donirali, odnosno da smo ga dali da bude iskorišćen onome kome bude potreban”, kazali su iz predstavništva. Cryo–Save banka matičnih ćelija posluje po principima kvaliteta i zahtjevima EU, kao i zakonodavstva Crne Gore. To je, kako navode, jedina Banka koja provodi projekte koje finansira Evropska Komisija i jedina je od pojedinih država izabrana za javno-privatno partnerstvo. Cryo-Save ima razvijen donatorski program u čitavom svijetu, pa i u Crnoj Gori, koji znači da ukoliko u porodici postoji pacijent sa nekom od bolesti koja se liječi koristeći matič-
ne ćelije, omogućava se čuvanje matičnih ćelija besplatno. U proceduri čuvanja matičnih ćelija, uzorak krvi se uzima iz pupčanika po odvajanju djeteta od majke poslije porođaja i iz njega se izoluju matične ćelije, koje se nakon toga zamrzavaju na -196 stepeni u gasovitoj fazi tečnog azota. Taj postupak se naziva krioprezervacija, a tako sačuvane matične ćelije mogu da traju neograničeno i ne stare. Eventualna dostava matičnih ćelija predviđena je u roku od 48 sati, na pismeni zahtjev ljekara ili medicinskog centra koji bi vršio terapiju uz isključivu saglasnost roditelja potpisnika ugovora. Troškovi, koji obuhvataju transport, laboratorijsku obradu mikrobiloškog i vitalnog statusa, zamrzavanje i čuvanje prvih 20 godina, iznose oko dvije hiljade eura. Bo.P.
DRUŠTVO 9
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
37
Najteže do posla i stana DISKRIMINISANI
odsto Roma smatra da je njihov položaj loš, a veoma loš 31,7 odsto ispitanika. Na isto pitanje, 36,6 odsto ispitanika pripadnika drugih nacionalnosti kazali su da je položaj Roma loš, a njih 34,7 odsto da je veoma loš.
Istraživanje Građanske alijanse o položaju Roma i Egipćana pokazalo stare boljke te marginalizovane društvene grupe
Bojana Pejović
R
omi su u Crnoj Gori generalno ugroženi, a vlasti ne preduzimaju neophodne mjere u cilju njihove integracije u društvo, pokazalo je istraživanje Građanske alijanse (GA). Ova NVO je realizovala terensko istraživanje o Dekadi i položaju Roma i Egipćana u Crnoj Gori, koje je pokazalo da su pripadnici te populacije najviše diskriminisani u oblasti zapošljavanja i stanovanja, zatim u oblasti obrazovanja, a najmanje u zdravstvu.
Cilj istraživanja koje je sprovedeno od 1. do 20. decembra prošle godine u Podgorici, Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Ulcinju bio je utvrđivanje stavova Roma i drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, po pitanju položaja Roma i njihov stepen informisanosti o mjerama koje vlasti preduzimaju da se oni integrišu.
● NE ZNAJU ZA DEKADU INKLUZIJE ROMA
Na prvom uzorku od 533 osobe, koji je obuhvatio Rome i Egipćane, te drugom od 507 građana, koji je obuhvatio građane drugih nacionalnost pripadnosti u Crnoj Gori, dobijeni odgovori pokazuju da ispitanici iz oba uzorka smatraju da su Romi generalno ugroženi kao i da vlasti ne preduzimaju neophodne mjere u cilju integracije Roma i Egipćana u društvo. Iz Građanske alijanse je saopšteno da su na pitanje da ocijene položaj Roma i Egipćana, ispitanici iz
oba uzorka generalno saglasni. Tako su Romi, njih 37 odsto, kazali da je njihov položaj loš, a veoma loš 31,7 odsto ispitanika. Na isto pitanje, 36,6 odsto ispitanika pripadnika drugih nacionalnosti kazali su da je položaj Roma loš, a njih 34,7 odsto da je veoma loš. U istraživanju se navodi da je interesantno to da je najveća razlika mišljenja u odgovorima da je položaj Roma i Egipćana dobar. “Tu je razlika veća od 50 odsto, jer da je njihov položaj dobar smatra 10,9 odsto Roma, dok svega 4,6 odsto ostalih građana smatraju da je položaj Roma upravo takav”, navodi se u istraživanju GA. Indikativan je podatak da je čak 58,9 odsto ispitanika iz uzorka Roma saopštilo kako nijesu čuli da se u Crnoj Gori sprovodi Dekada inkluzije Roma, dok njih 20,6 odsto nijesu bili sigurni ili nijesu znali da odgovore na to pitanje. Ispitanici iz oba uzorka najviše su upoznati sa mjerama koje vlasti sprovode u oblasti uključivanja u obrazovni sistem. “Ispitanici iz uzorka ‘Ostali’ su ne-
što više upoznati od Roma i Egipćana na koje se mjere i odnose. Sa druge strane, vidimo da su ispitanici vrlo malo upoznati sa mjerama koje se sprovode u oblasti zapošljavanja, izgradnje stanova i pružanja adekvatne medicinske zaštite. Kao i kod prethodnih odgovora nema značajnijih odstupanja u stavovima ispitanika iz dva uzorka”, pokazuje istraživanje. Na pitanje da li su upoznati sa Vladinim inicijativama i mjerama za povećanje broja učenika u školama, ispitanici su u značajnoj mjeri odgovorili potvrdno. Zatim su ispitanici pitani i da li su vlasti preduzimale neke mjere u cilju rješavanja problema diskriminacije u pristupu obrazovanju i diskriminatornog tretmana romskih učenika u školi.
● NE VJERUJU U JEDNAKE ŠANSE ZA ZAPOSLENJE
“Skoro je jednak broj onih u oba uzorka, koji sa sigurnošću znaju i ne znaju da su vlasti preduzimale neke mjere u cilju rješavanja problema diskriminacije u pristupu obrazovanju i diskriminatorskog tretmana romskih učenika u školi. Ipak, najviše je onih koji nijesu sigurni i ne znaju da odgovore na ovo pitanje, i to polovina ispitanih”, ističu u GA. Istraživanje GA je pokazalo i kako ispitanici uglavnom ne znaju ili nijesu sigurni da li državne institucije ispunjavaju mjere predviđene De-
kadom. Istovremeno, u većem procentu smatraju da se sve mjere ne ispunjavaju. Sa druge strane, građani drugih nacionalnosti smatraju u znatno manjem procentu da država čini dovoljno da poveća nivo razumijevanja javnosti po pitanju integracije Roma i Egipćana u društvo, dok 57,4 odsto smatraju da ne čini dovoljno. “Percepcija Roma i Egipćana nešto je drugačija, pa tri trećine ispitanika smatra da država čini dovoljno da se razumijevanje javnosti po ovom pitanju poveća”, ističu u GA. Da je diskriminacija ipak prisutna i u pojedinim oblastima svjesni su i sami Romi i Egipćani, ali i građani drugih nacionalnosti. Po mišljenju ispitanika iz oba uzorka, Romi i Egipćani najviše su diskriminisani u oblasti zapošljavanja i stanovanja, zatim u oblasti obrazovanju, a najmanje u oblasti zdravstva. Interesantno je i to da su ispita-
nici drugih nacionalnosti, u odnosu na ispitanike Rome i Egipćane, dali veće ocjene u svim oblastima osim u zapošljavanju. Na pitanje o tome da li misle da Romi i Egipćani imaju jednake šanse za zapošljavanje kao i drugi građani, odgovor ispitanika iz uzorka Romi da šanse ne postoje je 83,7 odsto, a iz uzorka ostali je 73,1 odsto. U istraživanju je bila ostavljena i mogućnost da Romi i Egipćani podijele neka konkretna iskustva i probleme, a oni su se kretali od loših materijalnih uslova za život do barijera koje su, ako ne direktna, sigurno indirektna diskriminacija. Romi su ukazali i da nemaju državljanstvo, izvod iz matične knjige rođenih, osiguranje, pravo na materijalno obezbjeđenje porodice, a govorili su i o problema kakvi su neadekvatni stambeni uslovi ili neadekvatna zdravstvena zaštita teško bolesnih osoba.
Položaj Roma i Egipćana u Crnoj Gori (ocjene ispitanika)
RASELJENI
GREEN HOME
Zabraniti lov dok se ne zavede red Pripremili tužbu protiv države
Ilustracija Iz NVO Green Home ocijenili su nevjerovatnim to što se predstavnici Lovačkog saveza hvale članstvom u međunarodnim lovačkim organizacijama, kad je, kako navode, poznato i javnosti i resornom ministarstvu da je član Svjetske asocijacije lovaca (CIC) podnio izvještaj o lovstvu u Crnoj Gori ne samo spomenutim institucijama nego i Vladi Crne Gore apelujući na hitnu primjenu zakona, sprečavanje
zloupotreba i drastičnog pada lovne divljači u zemlji. Koordinatorka programa za životnu sredinu Nataša Kovačević ocijenila je da postojeće rukovodstvo Lovačkog saveza nije ničim doprinijelo članstvu te organizacije u CIC ili FACE, s obzirom da je članstvo legat Lovačkog Saveza Jugoslavije. Ona navodi da se ključna pitanja odnose na loš zakonodavni i operativni sistem upravlja-
nja lovstvom, gdje su, kako je ocijenila, zloupotrebe prevazišle svaku mjeru. “S obzirom da je potvrđeno da u Crnoj Gori nijesu stečeni uslovi za organizovanje i polaganje lovočuvarskog ispita, postavlja se pitanje po kojim kriterijumima su dodjeljivana lovišta do sada širom Crne Gore. Zbog ovog kao i niz drugih važnih pitanja kao što su nedostatak strateških i planskih dokumenata razvoja lovstva, nepostojanje procjene broja divljači po vrstama, opisa lovnih područja, podataka o divljim životinjama i lovnim objektima, mjera za poboljšanje lova i sl. mreža Natura 2000 info centar je u januaru 2011. godine pokrenula inicijativu kod resornog Ministrarstva da se javno raspisani konkurs ukine, što nije učinjeno”, ističe Kovačević, navodeći da bi bilo najispravnije poništiti sve koncesione ugovore i zabraniti lov na više godina, dok se ne uspostavi adekvatna državna politika u ovoj oblasti. Bo.P.
Dosadašnja primjena Vladine Strategije za rješavanje statusa raseljenih i interno raseljenih u Crnoj Gori propala je i štetna je po tu populaciju, ocijenili su iz Upravnog odbora Saveza udruženja raseljenih, navodeći da su pripremili tužbu protiv države. “Biće nam žao ako institucije sistema nastave sa diskriminacijom prema raseljeničkoj populaciji, kojoj je kroz propalu Vladinu Strategiju namijenjen, a mnogima i dodijeljen status stranaca, jer će ih u tom slučaju na poštovanje osnovnih ljudskih prava natjerati Međunarodni sud za ljudska prvava iz Strazbura za koji smo već pripremili tužbu protiv države Crne Gore”, rekao je predsjednik Saveza Milenko Jovanović. On je tražio od političara u parlamentu i od značajnijih subjekata društva konsenzus u vezi sa inicijativom poslanika i funkcionera Demokratskog fronta Slavena Radunovića. Radunović je tražio da se raseljenima, bez ikakvog uslovljavanja dodijeli crnogorsko državljanstvo, jer
im to garantuje Zakon o crnogorskom državljanstvu koji se, kako je naveo, primjenjuje na osnovu protivustavne odluke crnogorske vlade iz 2008. godine, “kojom se na krajnje diskriminišući način definiše pitanje zakonitog boravka”. “Zahtjev da se raseljenicima sa Kosova i Metohije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske dodijeli crnogorsko državljanstvo od ranije nedvosmisleno podržava Socijalistička narodna partija, a mi okupljeni u krovnoj raseljeničkoj asocijaciji u državi ne vidimo razlog da se podrška ne dobije i od drugih političkih partija u Skupštini Crne Gore”, rekao je Jovanović. On je rekao da Udruženje traži poštovanje elementarnih međunarodnih i opšteprihvaćenih standarda i propisa kada je u pitanju definicija zakonitog boravka i prebivališta što je, naveo je on, osnova za sticanje državljanstva Crne Gore prijemom. On očekuje da će i Evropska unija izvršiti pritisak na Vladu kako bi, dodao je, dugogodišnja nepravda bila okončana. Bo.P.
10 HRONIKA
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
INSPEKTOR TOŠIĆ:
Slučaj Banuši je iskonstruisan, radio sam isključivo po zakonu Policijski inspektor Elvir Tošić demantovao je navode urednika emisije “Robin Hud” Darka Ivanovića, koji ga je javno optužio da je za obijanje njegovog automobila podmetnuo osumnjičenog Roberta Banušija. Tošić je Dnevnim novinama rekao da je postupao isključivo po zakonu, i da navodi koje je u telefonskom razgovoru (emitovanom u petak veče u emisiji “Robin Hud”), navodno iznio Banuši, nijesu tačni. “Navodi iz emisije su apsolutno netačni. Sve je rađeno po zakonu, a o svakom posupku sa Banušijem, upoznat je zamjenik Osnovnog državnog tužioca”, kazao je Tošić. On je naveo i da očekuje da nadležni organi ispitaju cijelu priču, kao i da utvrde da li je osoba, čiji je telefonski razgovor sa Ivanovićem emitovan u emisiji, zaista Robert Banuši.
“Očekujem da se utvrdi da li je i kako Banuši bio u posjedu mobilnog telefona, kada se nalazi u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, gdje u zatvorenom odjeljenju služi zatvorsku kaznu za drugo djelo, pa mu korišćenje telefona nije dozvoljeno. Takođe, tražim i da se utvrdi da li je razgovor zaista obavljen sa njim, odnosno da li je zaista on iznio one navode koji su apsolutno netačni i iskonstruisani. Isto tako, neophodno je i da utvrde ko je u ime Banušija napisao pismo koje je prikazano u emisiji “Robin Hud” iz razloga što on nije bio pismen”, dodao je inspektor Toškić. Objašnjavajući kako je Banuši priveden, ovaj inspektor je podsjetio da protiv njega još nema prijave za obijanje Ivanovićevog auta i da nije saslušan kao osumnjičeni. “Banuši je o ovom događaju sa-
slušan kao građanin na dan kad je priveden zbog drugog krivičnog djela. Nakon toga, proslijeđen je ZIKS na služenje zatvorske kazne na koju je osuđen zbog drugog krivičnog djela”, objasnio je Tošić. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Dnevnim novinama je nezvanično rečeno da oni neće preduzimati nikakve dalje korake u ovom slučaju, osim ako to od njih zatraži nadležno tužilaštvo, jer je taj slučaj u njihovoj nadležnosti. Ivanovićev automobil obijen je u noći između 16. i 17. decembra prošle godine. Još nepoznata osoba, za koju se posumnjalo da je Banuši, slomila je prozor, nakon čega je izvršila detaljnu premetačinu. Ipak, iz automobila nije ukradeno ništa, iako je urednik emisije u vozilu ostavio i neke vrijedne stvari. Dan nakon toga, policija je uzela izjavu od Banušija,
Banuši
sumnjajući da je on pokušao da opljačka Ivanovića. Tužilaštvo se izjasnilo da za sada ne postoje dokazi da je Banuši počinilac tog djela nakon čega je izdalo naredbu da se istra-
Ivanović: Stojim iza svega što je Robert Banuši rekao
Ivanović (arhivski snimak)
Urednik emisije “Robin Hud” Darko Ivanović za DN je juče kazao da preko svojih izvora zna da ga je pozvao lično Banuši i da su navodi koje je iznio apsolutno tačni. “Siguran sam da je to on bio i znam da jeste. Da bih potvrdio tražio sam i njegov otisak na izjavi, kao i njegovu fotografiju. Tu fotografiju sam uporedio sa snimkom njegove izjave iz rani-
jih godina da bih apsolutno bio siguran. Znam da je njegova priča tačna i 100 odsto stojim iza svega što je rekao”, bio je izričit Ivanović. Poslije emitovanja emsije u petak, 17. januara, kako je kazao, niko od nadležnih ga nije kontaktirao. “Bio je vikend, pa vjerovatno nijesu radili”, kratko je prokomentarisao Ivanović.
ga nastavi, a da se podnese krivična prijava protiv nepoznatog izvršioca. Ipak, Banuši je nedavno iz zatvora pozvao Ivanovića, tvrdeći da mu je slučaj podmetnut i da nije obio Ivanovićevo auto. Kako je ispričao u telefonskom ragovoru, koji je objavljen u emisiji “Robin Hud”, inspektori su ga pozvali da dođe u policiju i potpiše izjavu. Nakon toga, navodno, dali su mu unaprijed napisanu izjavu o priznanju krivice na kojoj je falilo samo njenovo ime i prezime, kao i njegovih roditelja. Kazao je i da je, takođe po nagovoru inspektora, na izjavu, kao potvrdu spremljenih navoda, ostavio otisak prsta. Nakon toga, prema njegovom kazivanju, inspektor Tošić ga je odveo u drugu kancelariju gdje mu je dao pet eura i novac za hamburger, zbog potvrđene izjave. M.V.P.
NIKŠIĆ
Opljačkan market Nepoznati razbojnik sa fantomkon na glavi i uz prijetnju pištoljem opljačkao je juče oko 14 sati supermarket “Roda” u nikšićkom naselju Rudo Polje. Prema navodima radnika, maskirani muškarac ušao je naoružan u prodavnicu i zatim od radnice za kasom uzeo dnevni pazar u visini od 800 eura. Nakon razbojništva maskirani muškarac je pobjegao u nepoznatom pravcu. Policija je odmah nakon počinjenog
razbojništva počela potragu za njim, ali do zatvaranja ovog broja razbojnik nije identifikovan ni uhapšen. Pljačke u Nikšiću sve su učestalije, a na meti pljačkaša sve češće su marketi trgovinskog lanca “Roda”. Krajem decembra prošle godine ovaj market je takođe bio na meti dvojice razbojnika koji su ga opljačkali takođe uz prijetnju pištoljem. Njih dvojica nedugo zatim su u hapšeni. M.R.
ŠVERC DROGE
Beranci će da se brane sa slobode Sudija za istrage bjelopoljskog Višeg suda Vanja Rakonjac donijela je rešenje o pokretanju istrage protiv M.Š. (29) iz Berana i njegovog sugrađanina A.M. (21) zbog sumnje da su počinili krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga” u sticaju sa krivičnim djelom “nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”. Rešenje je donijeto nakon što je zamjenica višeg državnog tužioca u Biljelom Polju Ljubinka Madzgalj donijela naredbu za pokretanje istrage i određivanje pritvora. Sudija Rakonjac nije Berancima odredila pritvor, već ih pustila da se u daljem postupku brane sa slobode. Prema sumnjama policija, 14. januara, po prethodnom dogovoru M.Š. je prodao manju količinu marihuane, oko pet grama sugrađaninu A.M. radi daljeg stavljanja u promet. A.M. je istoga dana uhapšen i predat nadležnom tužiocu, dok se
Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 969-88-324 od 19.10.2009.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 18.10.2011.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci UZZ br. 16/2011 od 27.10.2011.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Đuretić Sreteaanu, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Serdara Jola Piletića br. 6, Podgorica, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 304 KO Podgorica I, označenih kao katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD1, po kulturi garaža kao dio zgrade, površine 231 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 125 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD3, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 50 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD4, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 55 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD5, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 12 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD6, po kulturi stambeni prostor, površine 57 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD11, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD14, po kulturi stambeni prostor, površine 106 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD16, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD17, po kulturi nestambeni prostor porodične zgrade, površine 227 m2, susvojina Đuretić Sretena, Đuretić Aleksandra i Đuretić Anđele. Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS.
M.Š. intenzivno potraživao. Tragajući za njim i postupajući po naredbama nadležnog sudije za istragu, olicajci su izvršili pretrese dva stana na području Berana, te su u petak lisice na ruke stavili i M.Š. Prilikom hapšenja kod njega je pronađen pištolj marke “Crvena Zastava” kalibra 6,35 milimetara. Pronađeno oružje je uz potvrdu oduzeto i biće predmet vještačenja u Forenzičkom centru. B.Č.
Upozorava se hipotekarni dužnik Đuretić Sreten, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.
HRONIKA 11
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
POKREĆE SE POSTUPAK
Sumnjivim odlukama oštećena Crna Gora Tužilaštvo pokreće postupak protiv odgovornih u Upravi za priređivanje igara na sreću i Ministarstva finansija
V
rhovno državno tužilaštvo pokrenuće naredne sedmice postupak protiv više odgovornih lica u Upravi za igre na sreću i Ministarstvu finansija, saznaju Dnevne novine. Nezvanično, riječ je krivičnom djelu zloupotreba službenog položaja, a provjeravan je rad aktuelnog i bivšeg direktora te uprave Marka Ćulafića i Aleksandra Moštrokola, kao i nadležnih službenika u Ministarstvu finansija, koji su vršili nadzor nad radom ove uprave.
Italijanski mediji objavili su dio presude kojom je kontroverzni srbijanski biznismen Stanko Subotić zvani Cane oslobođen optužbi za zločinačko udruživanje u cilju pranja novca i šverca cigareta. Prema njihovoj ocjeni, najzanimljiviji dio presude, s kojim su smatrali da javnost treba da se upozna, jeste onaj u kojem je sudija opisala viđenje Crne Gore pod vlašću Mila Đukanovića, sadašnjeg premijera. Sudija Suzana de Feliče u oslobađajućoj presudi Stankoviću napisala je da je Crna Gora za vrijeme vlasti Đukanovića bila raj za šverc. “Crna Gora je cijelu deceniju pod vladom Mila Đukanovića bila raj za šverc, nekažnjivost kriminala i garantovanu isporuku ilegalne robe iz priobalnih logističkih baza kao što su Bar, Kotor i Zelenika”, piše u presudi sudije de Feliče. Subotiću se za šverc cigareta iz Crne Gore u Italiju i pranje novca u periodu od 1994. do 2001. godine sudilo i u Bariju. Tužilaštvo je tokom postupka odustalo od gonjenja i od suda zatražilo oslobađajuću presudu, što je sud i uvažio. U Specijalnom sudu u Beogradu Subotić se nalazi na optuženičkoj klupi povodom optužbi da je organizovao kriminalnu grupu koja je krijumčarila cigarete devedesetih i tako oštetila budžet Srbije. M.V.P.
Tužilaštvo je nakon godinu i po završilo istragu poslovanja u Upravi za igre na sreću. Narednih dana očekuje se podnošenje krivične prijave protiv više osoba, saznaju DN iz Tužilaštva. Predmet koji je bio prilično kompleksan konačno je završen. Iz Tužilaštva za sada nijesu željeli da preciziraju da li će krivična prijava biti podnijeta protiv aktuelnog direktora Marka Ćulafića ili bivšeg Aleksandra Moštrokola. Izvjesno je da će više osoba biti obuhvaćeno ovim postupkom. Za nadzor, prema propisima, zaduženo je Ministarstvo finansija. Tužilaštvo je provjere započelo u novembru 2012. godine, prvo protiv tadašnjeg direktora Moštrokola za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, koji je ubrzo potom i razriješen dužnosti.za zloupotrebu službenog položaja predviđena je kazna zatvora do tri godine, s tim što u slučaju da pribavljena imovinska korist prelazi tri hiljade eura zaprijećena kazna iznosi od jedne do osam godina zatvora. U slučaju da je riječ o sumi koja prelazi deset hiljada eura zaprijećena kazna
je od dvije do deset godina zatvora. Uprava za igre na sreću posljednjih godina bila je u fokusu javnosti uglavnom zbog nezadovoljstva Udruženja priređivača za igre na sreću (UPIS). UPIS je u decembru 2011. godine podnio krivičnu prijavu protiv Moštrokola zbog zloupotrebe službenog položaja. UPIS tvrdi da je Moštrokol dopustio protivzakonito Televiziji Vijesti organizovanje više ilegalnih igara na sreću zbog čega je nanijeta šteta budžetu Crne Gore i omogućeno sticanje protivpravne imovinske koristi licima iz te privatne kompanije. U prijavi se navodi da je Moštrokol 2010, 2011. i 2012. godine omogućio protivzakonito priređivanje više igara na sreću, odnosno bez uplaćivanja koncesionih nadoknada i plaćanja poreza na dobit ostvarenu priređivanjem igara na sreću. Televizija Vijesti je, kako se navodi u tekstu, prvu igru na sreću pod nazivom “Mazda-vazda” priređivala tokom 2009. i 2010, da bi u septembru prošle godine počela da priređuje igru na sreću u okviru tok-šou emisije “Piramida”. N.U.-J.M.
Zgrada Uprave igara na sreću
UDES U DANILOVGRADU
Djevojčica i dalje životno ugrožena Jedanaestogodišnja djevojčica K.M., koja je teško povrijeđena u udesu koji se prekjuče dogodio u Danilovgradu, i dalje je životno ugrožena. Nezgoda u kojoj je K.M. zadobila teške tjelesne povrede dogodila se prekjuče u 13.30 časova na magistralnom putu Podgorica - Danilovgrad, u mjestu Ćurilac, u blizini motela “Pejović”. Djevojčica je sa majkom putovala autobusom iz Podgorice prema
Nikšiću. Kada je autobus stao na stanicu u mjestu Ćurilac, jedanaestogodišnjakinja je izašla i krenula da prelazi ulicu. U tom momentu, na nju je naletio bijeli “golf 2”, koji ju je udario. Vozač se nije zaustavio, već je nastavio put prema Danilovgradu. Policija je odmah zaustavila saobraćaj tragajući za vozačem, a djevojčica je hitno prevezena u Urgentni blok u Podgorici. Nakon obavlje-
nih pregleda smještena je na Odjeljenje intenzivne njege. “Djevojčica M. K. primljena je bez svijesti i odmah intubirana u Urgentnom centru. Zadobila je povrede glave koje joj ugrožavaju život. Dijagnostikovan je prelom baze lobanje i krvarenje na mozgu. Priključena je na aparat za mehaničku ventilaciju”, saopšteno je iz Kliničkog centra, nakon prijema djevojčice u tu ustanovu.
Sporni “golf 2” policajci su pronašli u mjestu Strahinjići u Danilovgradu, u kojem je osumnjičeni Strahinja Kandić (27) iz Šavnika nastanjen. Nakon toga, osumnjičenog mladića su uhapsili i priveli kod tužioca na saslušanje. Kandić se tereti za krivično djelo “teško djelo protiv bezbjednosti saobraćaja” i za nepružanje pomoći povrijeđenom u saobraćajnoj nesreći. M.V.P.
NEMA POVRIJEĐENIH
BIJELO POLJE
Bježeći od policije zbog brze Izgorjela kuća u vožnje prevrnuo se na krov Bijelom Polju Bjelopoljac Rade G. Selimović (19) iz romskog naselja Rakonje lakše je povrijeđen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila sinoć oko 18.30 časova u naselju Malo Polje na dionici magistralnog puta Bijelo Polje - Ribarevine. Selimović je upravljao “golfom 2” (RO AS 825), kada je,udario i polomio retrovizor na automobilu “pasat” (BP AU 034), koji se kretao iz suprotnog pravca. Nakon toga se prevrnuo na krov. Kako Dnevne novine nezvanično saznaju, Selimović je izazvao nezgodu u nastojanju da zbog brze vožnje u gradu umakne policiji. Vozaču je pomoć ukazana u hitnoj službi, gdje je konstatovana laka povreda, nakon čega je upućen na kućno liječenje. B.Č.
Foto: Mirko Savović
Italija: Sudija se obrušila na Đukanovića
Selimovićev automobil
U požaru koji je izbio juče oko dva sata iza ponoći u bjelopoljskom naselju Lješnica, u blizini groblja za pripadnike islamske konfesije, izgorjela je kuća Vuka Anđelića. Povrijeđenih nije bilo jer u vremenu izbijanja požara u kući Anđelića nije bilo nikoga. “Koliko mi je poznato, vlasnik je prije godinu odselio u selo Kičava i od tada u kući uglavnom niko nije živio. Jedino su povremeno vlasnikovi sinovi kad bi došli iz Podgorice tu noćili. U kući je još ranije isključena struja i zaista je nejasno šta je požar moglo da uzrokuje”, kazao je mještanin Lješnice Radoica Šljivančanin. On je rekao da je do unazad mjesec dana bio prvi komšija Anđelića te je riješio da se preseli u donji dio naselja. Odmah po dojavi intervenisali su radnici Službe zaštite i spašavanja koji su zbog
Kuća Anđelića
nepristupačnog terena bili prinuđeni sa glavnog puta od cistijerne da naprave takozvanu “prugu” od crijeva dužine oko 200 metara kako bi vodom ugasili vatru. Uviđaj su obavili ovlašćeni službenici policije uz učešće vještaka, a istraga koja slijedi utvrdiće šta je požar uzrokovalo. B.Č.
12 CRNA GORA KREATIVNO
Buđenje uz OKC HERCEG NOVI - Od maja prošle godine u tržnom centru Gaudi u Meljinama hercegnovska omladina je našla svoje utočište. Često neshvaćena od mnogih Novljana, ali i vršnjaka, jedna grupa mladih ljudi je došla na ideju da upotpune slobodno vrijeme na koristan način. Osnovali su Omladinski kulturni centar koji danas broji oko 60 članova Na inicijativu mladih formiran je Omladinski kulturni centar sa ciljem da se na jednom mjestu okupljaju mladi gdje će se slobodno i bez ograničavanja baviti kretaivnim radom. Jedan od osnivača Omladinskog kulturnog centra Nikola Krivikapić Dnevnim novinama je kazao da je ideja za otvaranje centra potekla od nekoliko njegovih prijatelja i to u momentu kada su sjedili na plaži i svirali. “Tada smo prokomentarisali da nam kafane oduzimaju previše vremena, ali i novca. U jednom momentu je neko od nas prokomentarisao da u zgradi Prvoborca postoje slobodni poslovni prostori, te da ih niko ne koristi. Pisa-
li smo vlasniku Prvoborca Veljku Martinoviću i objasnili mu šta zapravo želimo. “Nije bilo premišljanja. On je naše ideje prepoznao kao nešto pozitivno što treba podržati i tako je sve krenulo,” ističe Krivokapić. Dodaje da je mladima, zapravo, neophodno mjesto gdje bi ostvarivali kreativne ideje. Zanimljivo je da su se novskoj omaldini pridružili i mladi iz Budve, tako da kancelarija za mlade iz Budve organizuje prevoz za Budvane jednom sedmično kako bi učestvovali zajedno u radionicama. Sada postoje radionice elektronske muzike, dizajna, zvuka, kretaivnog pisanja, slikanja, brejk densa i forum teatra koji vode Nikola Krivokapić, Draško Đukić, Senka Domović-Bulut, Mirko Lazarević, Goran Milojević, Nataša Dendić, Vanja Vikalo i Puniša Ninković. Radionice su podržale Američka ambasada i Fond za aktivno građanstvo koje su donirale Omladinskom kulturnom centru 4.000 eura. S.MIlović
Ekipa iz Omladinskog kulturnog centra Herceg Novi
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
ADRIATIC MARINAS
Zaštita životne sredine u marini “Porto Montenegro”
TIVAT - Kompanija Adriatic Marinas je prije početka izgradnju marine Porto Montenegro izvela značajne radove na čišćenje akvatorijuma. Uklonjene su ogromne količine kontaminiranog i hiljade tona čvrstog otpada sa morskog dna, kao i tone zemljišta na kopnu. Istovremeno, u marini čine brojne aktivnosti i sprovode najsavremenije mjere da se ne zagađuje životna sredina. Svakodnevno se čisti kompletno područje - marina i značajan dio tivatskog zaliva, navode u kompaniji i ističu da su uspostavili praksu sa kojom se poštuju najviši standardi na zaštiti životne sredine. Ukupne količine otpadnih voda u protekle tri godine iznosile su 781.950 litara, dok je u marini plutajućeg otpada prikupljeno 6.733 kilograma, kazao je PR menadžer Danilo Kalezić, istakavši da je Boka Kotorska specifičan eko-sistem, zatvoren kao jezero “pa je i naša obaveza mnogo veća da se prema tom sistemu odnosimo što odgovornije”. U prošloj godini iz brodova i jah-
ti koja su uplovljavala i boravila na vezu u marini ispumpano je i sakupljeno ukupno 330.898 litara. Te količine se, sa povećanjem broja plovila, odnosno proširenjem marine, iz godine u godinu povećavaju, pa je u odnosu na 2011. godinu kada je bilo 154.720 litara, u prošloj godini bilo preko pedeset posto više otpadnih voda. U akvatorijumu marine u 2013. godini, čamcem koji je namijenjen za tu svrhu, prikupljeno je 2.545 kilograma plutajućeg otpada koji se u povećanim količinama pojavljuje, posebno kada duva jugo. U marini je u protekle četiri godine prikupljeno ukupno, 217.308 litara mulja, 20.939 litara motornog ulja, 1.229 litara hidrauličnog ulja, 1.449,50 kilograma otpada vezanog za ulja. Marina je specifična djelatnost, koja može da izazove različite debate i pitanja o tome koliko je jahting industrija ekološki osviješćena, te u Portu ističu da se trude da postave najviše standarde kada je u pitanju zaštita životne sredine. “Nakon što se jahta usidri, mari-
na tim odmah dolazi da ispumpa prljave, otpadne vode i to se radi svakodnevno bez nadoknade”, naveo je Kalezić. Mulja u marini samo prošle godine sakupljeno je 54.995 litara, motornog ulja 5.017, a hidrauličnog 10 litara. Pored toga bilo je i 208 kilograma uljnih filtera, 76 uljnih krpa, a plastike u kojoj se ulja čuva 106 kilograma. To su sve razlozi zbog kojih je kompanija prije dvije godine zaslužila nagradu “Pet zlatnih sidara”, koja je stigla od britanske asocijacije za ekološke stanadrde, koji su postavljeni. To je nagrada koja se dobija za usluge najvišeg kvaliteta u marini, ne samo one koje se tiču zaštite životne sredine, već za usluge svih nivoa koje pruža jedna savremena marina. “Imamo ISO sertifikate o zaštiti životne sredine i pravilima koja moramo poštovati kao i o treninzima svih zaposlenih, posebno u marini kada je u pitanju životne sredine”, objasnio je PR kompanije. Z.K.
CRNA GORA 13
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
BOGOJAVLJENJE
Praznično plivanje za krst časni Zora Krstović, Nina Lajović, Sanja Milović, Beča Čoković, MIki Tmušić,
P
ravoslavna crkva juče je proslavila veliki hrišćanski praznik Bogojavljenje, praznik krštenja Isusa Hrista. U Podgorici, Ivana Bigović postala je prva djevojka koja je pobijedila u plivanju za Časni krst
● BERANE - U slavu praznika Bogojavljenja, u Beranama se plivalo za Časni krst. U nadmetanju je učestvovalo petnaest mladića, a do krsta je prvi stigao Veselin Marković. Vodu je prije toga osveštao episkop budimljansko-nikšićki Joanikije. Veliki broj Beranaca došao je da podrži plivače koji su po kišovitom danu plivali za krstom. ● BIJELO POLJE - U organizaciji prijatelja i ljubitelja Lima juče je sa bjelopoljske gradske plaže Sinjavac do Kumanice održan rafting koji se tradicionalno organizuje na Bogojavljenje. Na maršruti dugoj 16 kilometara talasima Lima splavarilo je devet gumenih čamaca sa preko 70 članova posade iz Bijelog Polja, Šapca i Prijepolja i četiri kajaka na čelu sa veteranom Mirkom Stanićem. Kapetan Bogojavljenske regate Duško Gordić rekao je, da je ova manifestacija spoj druženja, prijateljstva i ljubavi, istakavši da je svake godine sve masovnija. Prije polaska regate, vode Lima osveštali su protejereji Miraš Bogavac i Darko Pejić sa sveštenstvom, poručivši da se poštuje Jevanđelje Hristovo i da se širi ljubav medju braćom i svim ljudima dobre volje bez obzira na boju kože, vjeroispovijest i naciju. Organizovano je i pogružavanje-vađenje krsta iz rijeke koji je blagoslovljen u Manastiru Ostrog, a krst je iz Lima trijumfalno podigao Goran Adžić.
Danilo Brajković, Tivat
“Prelijep dan i osjećaj za mene, a ujedno i veliki praznik za sve nas. Voda je bila pomalo hladna ali, toplina pobjede ugrijala mi je dušu i tijelo. Ovo je treći put da vadim krst iz svetih voda ove rijeke, što mi je bio i davnašnji san”, izjavio je slavljenik Goran Adžić. Ugodan spust splavarima poželio je veliki broj građana, a na odredištu u Kumanici za učesnike i posjetioce u porti tamošnjeg manastira, uz blagoslov oca Nikolaja, obezbijeđena je zakuska.
● TIVAT -Tivćanin Danilo Braj-
ković prvi je doplivao do časnog krsta do koga se juče plivalo povodom Bogojavljenja u moru na Miholjskoj prevlaci kod Tivta. Organizator plivanja za bogojavljenski krst bio je Manastir Svetog Arhangela Mihaila sa Miholjske prevlake, a među 40-ak plivača koji su se prijavili za plivanje za časni krst bilo je i žena. Plivanje za krst počelo je nakon osvećenja vode u 12 sati sa nove ponte prema Obali Đuraševića, a uprkos kiši koja nije prestajala, plivanju je prisustvovalo stotinjak Tivćana, koji su došli da isprate obred vađenja krsta iz mora, koji je simbol sjećanja na događaj krštenja Isusa Hrista na rijeci Jordan. Plivanje za krst povodom Bogojavljenja prvi put je na Prevalci Miholjskoj organizovano prošle godine, a organizator je bilo bratstvo Manastira Svetog Arhangela Mihaila.
● HERCEG NOVI - Mladi vaterpolista Jadrana Nikola Moskov prvi je među pedesetak učesnika doplivao do Bogojavljenskog časnog krsta. Praznik u slavu Hristovog krštenja hercegnovske crkvene opštine organizovale su ove godine na Škveru. U svim hercegnovskim pravoslavnim hramovima održana sveta liturgija i vodoosvećenje, a pred podne je od Hrama svetog Arhangela Mihaila na Trgu Hercega Stjepana krenula svečana litija do Škvera. U litiji koju su predvodili parosi hercegnovskih crkvenih opština učestvovali su, uprkos kiši, brojni Novljani. Krst za kojim su plivali najhrabriji u more je spustio starogradski paroh Radomir Nikčević. Vaterpolisti Jadrana bili su najbrojniji među plivačima. Po-
Podgorica: Nikšićanka Ivana Bigović podiže krst iz vode bjednik Nikola Moskov za DN je kazao da se nije nadao pobjedi. “Ovo mi je prva godina da sam učestvovao s obzirom da se bavim pet godina plivanjem nije mi teško palo plivanje do krsta”, kazao je Moskov. Najmlađi učesnik takmičenja bio je Miloš Boganović koji ima samo četri godine i koji je rekao “da je samo malo skočio u more”, ali i da je vrlo hladno.
● BUDVA - Petnaestogodišnji Budvanin Danilo Dragović pobjednik je manifestacije “Za Krst časni” koji su na hrišćanski praznik Bogojavljenje ispred restorana Porto u budvanskoj Marini da-
nas tačno u podne organizovali crkvena opština “Stari grad” i Klub za sportski ribolov na moru “Tuna”. Ista manifetscaija održana je juče i na lijevoj svetostefanskoj plaži, u organizaciji parohije Tudorovićkopaštrovske i NVO “Svebor”, gdje je među 40 momaka pobijedio Marko Boljević.
● PODGORICA - Nikšićanka Ivana Bigović pobjednik je plivanja za Časni krst na Bogojavljenje na ušću rijeke Ribnice u Moraču u Podgorici, što je prvi put da na ovom takmičenju trijumfuje ženska osoba od kada je obnovljena ta tradicija. “Oduševljena sam što sam pobi-
jedila i jedva sam čekala da učestvujem u ovome i da dođem ovdje. Kasnila sam, zaspala sam, ali sam stigla na vrijeme. Ova pobjeda mi znači sve. Neki momci su govorili da pustimo djevojke, neki su govorili da muškarci treba da osvoje. Ali ja sam ušla za još jednom djevojkom, kad sam vidjela da je ona ušla, ja sam rekla neće ona, ja ću. I naredne godine ću učestvovati”, rekla je Bigović. U nadmetanju za Časni krst učestvovalo je oko 70 mladića, kao i dvije djevojke, koji su po kišovitom vremenu zaplivali hladnom Moračom, koju je prethodno osveštao mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije sa sveštenstvom. Početak regate u Bijelom Polju
14 CRNA GORA LOV&FOTO
KOMUNALCI
Čuvari na školovanju
MOJKOVAC – Na stručno osposobljavanje kod ovlašćene agencije u Bijelom Polju, početkom februara iće će pripadnici službe zaštite Komunalnog preduzeća “Gradac”. Prema riječima direktora preduzeća Miroslava Medojevića, kod njega je zaposleno sedam pripadnika službe zaštite, od čega četvorica brinu o izvorištu, dok ostali čuvaju krug preduzeća. Pripadnici službe zaštite su posebno zaduženi za zaštitu izvorišta gradskog vodovoda u Gojakovićima, rade taj posao
bez dokaza da su osposobljeni za njega. Zbog toga će, ukoliko žele da sačuvaju radna mjesta, morati o svom trošku na petonedjeljno stručno osposobljavanje, radi dobijanja sertifikata za rad u službi zaštite. “Oni su se obučavali kroz rad, tako da Mojkovčani treba da znaju da su objekti Komunalnog, posebno izvorište gradskog vodovoda i do sada bili u sigurnim rukama. To potvrđuje i činjenica da se na njima nije desilo ništa što bi bi se moglo povezati sa nestručnim radom”, kazao je Medojević. V.B.
BOKA
Zaštita bokeških maslina Maslinarsko društvo “Boka” nastavilo je i ove godine sa aktivnostima koje se uglavnom odnose na redovni plan rada, usvojen na skupštini društva. Jedna od aktivnosti je nabavka opreme, odnosno mreža za berbu, makaza za rezidbu i sadnog materijala boljeg kvaliteta, kazala je izvršna direktora društva, Vesna Đukić. Ona je istakla da je opština Tivat jedina obavila popis maslina i opredjelila iznos od blizu 2.000 eura za nabavku i besplatnu raspodjelu opreme članovima društva, upisanim u opštinski registar maslinara. Đukić se nada da će i ostale opštine slijediti primjer Tivćana kako bi ubuduće mogli nabavljati više opreme i sadnog materijala. “Maslinari obilaze maslinjake, primjenjuju redovne agrotehničke mjere, uglavnom đubrenje,
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
rezidbu, zaštitu protiv gljivičnih oboljenja. Većina maslinara je zaštitu izvršila krajem prošle godine mineralnim uljima sa dodatkom na bazi bakra, a oni koji nisu imaju još vremena. Mi ćemo organizovati predavanja i radionice na temu zaštite i rezidbe maslina”, objasnila je izvršna direktorka bokeških maslinara. Komentarišući trenutne vremenske uslove, Đukić je istakla da oni ne pogoduju ni jednoj voćnoj vrsti, pa ni maslini. Temperature koje su iznad prosjeka i povećana vlažnost izazivaju prerano kretanje vegetacije, a povratak zime sa niskim temperaturama, može napraviti veliku štetu po rod maslina. Iz udruženja maslinara su naveli da se pripremaju za učešće na Sajmu masline i vina u Bijeloj, koji je predviđen da se održi drugog vikenda u februaru. Z.K.
Lovački život na fotografijama
Grupa entuzijasta je prije nekoliko godina osnovala Fejsbuk stranicu koja je okupila ljubitelje lova iz cijele Crne Gore. Nedavno je na ovoj stranici raspisan i konkurs za lovnu fotografiju za sezonu 2013/14. čije je proglašenje u prisustvu velikog broja članova ove grupe održano u Baru. Obraćajući se prisutnim jedan od osnivača grupe prof. Marko Maraš je kazao da je grupa napravljena radi bolje komunikacije lovaca i udru-
ženja Crne Gore, kao i dobar način da se lovstvo u Crnoj Gori izdigne na viši nivo zarad suživota sa prirodom. Ove fotografije pokazuju da su lovci istinski ljubitelji prirode i djela života koji se u njoj odvija”, rekao je Mladen Zadrima, jedan od aktera ovog okupljanja, ujedno i član žirija i dodao da je to i bio cilj ovog konkursa na koji je prispio veliki broj “dokumenata-fotografija”. Prvo mjesto pripalo je fotografiji Mića Baltića za koju u obrazlože-
nju piše da se radi o kompoziciji lovačke opreme i prirode koja je dočarala sklad, mir, tišinu, te da pokazuje da je lov plemenita vještina u kojoj treba poštovati regule i sklad sa prirodom, pa da je i čeka sastavni dio lovaca, navodi se u obrazloženju. Drugo mjesto pripalo je fotografiji Željka Zeca dok je nagradu za treće mjesto osvojio Vesko Dabović. Žiri je dodijelio i dvije specijalne nagrade i to Pavlu Jablanu i Nikoli Ivančeviću. A.LJ.
AZMONT
Izgradnja kompleksa u Kumboru HERCEG NOVI - Nakon izmjene i dopune Državne studije lokacije za područje Kumbora, koje po ubrzanoj proceduri sprovodi Ministarstvo održivog razvoja i turizma u kompaniji Azmont Investments privode kraju pripremne radnje za početak gradnje turističkog kompleksa na lokaciji nekadašnje vojne kasarne. Prema riječima pomoćnika izvršnog direktora Azmonta Tijane Durković izrada ovog dokumenta se radi po skraćenoj proceduri i očekuje se da će ona biti završena za tridese-
tak dana. Izmjena i dopuna državne studije lokacije obuhvata prostor od oko 24,17 hektara. Sporazum o izradi izmjena i dopuna Državne studije lokacije potpisali su početkom decembra prošle godine ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović i direktor Azmonta Džejms Vilson. Obrađivač izmjena i dopuna DSL je ‘Centar za ahitekturu i urbanizam’ d.o.o. iz Podgorice, koji je i uradio prvobitni plan, a cjelokupna sredstva za izradu dokumenta obezbjeđuje Az-
mont. Podsjećamo, “One&Only” luksuzni hotel u Kumboru imaće 120 soba, SPA fitnes i velnes centar, 500 luksuznih apartmana i vila. Planirana je izgradnja ribarskog mula sa ribljom pijacom i pijacom organske hrane za prodaju sezonskih lokalno proizvedenih namirnica, marina svjetskog kvaliteta, kapaciteta do 250 vezova i za mega-jahte. Planira se i nasipanje pješčanih plaža. Do sada je ovakvih rizorta napravljeno sedam, i to na Maldivima, dva u Dubaiju, na Mauricijusu, Bahamima i u Meksiku. S.M.
CRNA GORA 15
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
ARKA MONTENEGRO
Otvoriti azil
PREMINULI Golub Mikaila Marinković 18. januara 2014. u 90. godini. Sahrana će se obaviti 20. januara u 14 sati na groblju u Rasovu.
Danica Spasojeva Gošović rođena Jovanović, 18. januara 2014. u 87. godini. Sahrana će se obaviti 20. januara u 15 časova u Kržanju – Kuči. Kuća žalosti Ulica sarajevska 12.
Radoje Sekulov Đurković 18. januara 2014. u 88. godini. Sahrana će se obaviti 20. januara u 14 časova na Novom groblju u Kočanima.
Milovan Veljkov Vučurović
Nina Lajović
D
ruštvo za pomoć i zaštitu životinja “Arka Montenegro” zatražilo je od prvog čovjeka metropole turizma Lazara Rađenovića da azil, izgrađen iznad Petrovca, otvori za volontere i uvede jasna pravila rada i kontrole životinja koje su tu udomljene.
BUDVA - Nakon nemilih događaja, kada je zbog neplaćenog računa za struju azil bio dva dana i bez vode, te razrješenja cijele situcije, Društvo s oglasilo sa pismom zbog, kako su naveli, trenutne nemogućnosti bilo koga ljubitelja životinja da uđe u opštinski azil, što podgrijava sumnje u njegov rad. “Obraćamo vam se sa zahtjevom da kao zakonski osnivač nedovršenog azila koji se nalazi na Novoselju iznad Petrovca, pomognete u razrješavanju vrlo čudne situacije kada je u pitanju rad ovog azila. U svakoj civilizovanoj zemlji, a nadam se da naša to i jeste, rad azila ili takozvanog ‘shelter-a’, uvijek je javan i dostupan svima koji žele da se upoznaju sa načinom funkcionisanja, ali i otvoren za javnost, posebno za nevladin sektor, koji se time bavi, kao i pojedincima koji žele da svoje vrijeme posvete bezdomnim ži-
votinjama. Ovo se naravno direktno kosi sa dobrom praksom, a unosi opravdanu sumnju u razloge za to. U azilu u opštini Budva, kojim rukovodi Komunalno preduzeće, nije dopušteno volontiranje, obilasci u cilju edukacije, jednom riječju, zabranjen je za svakog dobronamjernog posjetioca”, ističe su u pismu koje je potpisala izvršna direktorka Arka Montenegro Darinka – Daja Ljubiša. Ona je dodala da rukovodilac azila ne dozvoljava da bilo ko od predstavnika NVO sektora ili pojedinca uđe u azil. “Vjerujemo da je do ove lične odluke, rukovodilac azila došao na osnovu nekih možda i loših iskustava, ali u ovom slučaju, to ne može i ne smije biti pravilo. Predlažemo da se utvrdi ‘kućni red’ u azilu, time što će se dozvoliti ulaz i volontiiranje svakoga dana od 14 do 18 ča-
sova, omogućiti izvođenje određenog broja pasa prilikom akcija udomljavanja, koje bi ova ili neka druga NVO sprovodila, makar jednom mjesečno.” Ljubiša dalje navodi da je u dijelu funkcionisanja i kontrole rada azila, neophodno da se za svakog uhvaćenog i dovedenog pasa u azil otvori dosije, koji mora da sadrži fotografije iz svih uglova, stanje psa pri dolasku i sve dalje intervencije koje bi se sprovele tokom boravka u azilu. “Obavezno je čipiranje i sterilizacija, a u slučaju udomljavanja psa, obavezno sklopiti ugovor koji mora da sadrži sve podatke udomitelja, kao što su ime i prezime, adresa stanovanja, matični, broj lične karte ili pasoša, ako je u pitanju osoba koja nije državljanin Crne Gore. Ugovor mora da sadrži i klauzulu obavezne kontrole stanja udomljenog psa, četiri puta tokom jedne godine. Ako je u pitanju strano lice sa privremenim boravkom u našoj zemlji, obavezno je da se posjeduje i fotokopija pasoša”, ističe Ljubiša. Ona je zaključila da ovako utvrđen kućni red omogućiti da svaka NVO ili pojedinac, može doprinijeti boljem radu azila, ali i socijalizaciji pasa, koje je kasnije i lakše udomiti.
CMILJEVICA
Čekajući snijeg i investitore BERANE - Nakon što su prošle godine opštine Berane, Andrijevica, Bijelo Polje, Budva, Rožaje i firma North travel, čiji je vlasnik Radovan Korać, uz zajednička ulaganja pokrenuli ski-centar, Cmiljevica je bar na kratko podsjećala na onu planinu koja je godinama unazad okupljala veliki broj zaljubljenika u ski sportove i prirodne ljepote kojima ovaj kraj obiluje. Ipak, ovogodišnji topli dani odgodili su početak zimske sezone, a od skijanja za sada nema ništa. Snijegu se nadaju i nadležni iz planinarsko-smučarskog društva “Vojo Maslovarić” koji čekaju ooo početak sezone i nadaju se da će naredni dani donijeti snijeg. Hotel i ski-centar Lokve je poslije neuspjele privatizacije zatvoren i prepušten zubu vremena, a i ostavljen na milost i nemilost lopovima. Rus Alen Alikov, koji se pominjao kao vlasnik ovog hotela, prije neku godinu je nestao iz Berana i sve ostavio. Predsjednik opštine Berane Vuka Golubović je poručio svim privatnicima koji su kupili hotele na području Berana, da imaju još samo godinu na raspolaganju da sve objekte srede i privedu namjeni, u suprotnom sva imovina će biti po-
18. januara 2014. u 88. godini. Sahrana će se obaviti 20. januara u 15 časova na mjesnom groblju Vrbice.
Zorica Hadžić 18. januara 2014. Sahrana će se obaviti 20. januara u 13 časova na groblju Manastira Praskvica.
Vidosava Vide Mirkova Mudreša rođena Vujović, 18. januara 2014. u 67. godini. Sahrana će se obaviti 20. januara u 14 časova u selu Bokovo.
Viktor Ljuljić 18. januara 2014. u 28. godini. Sahrana je obavljena 19. januara u 15 časova na mjesnom groblju Gornja Klezna.
Dimitrije Mitar Bokan 18. januara 2014. u 86. godini. Sahrana je obavljena 19. januara u 15 časova u selu Bukovik – Crmnica.
Goran Ljubomira Ralević pripadnik MUP-a CG, 18. januara 2014. u 45. godini. Sahrana je obavljena 19. januara u 14 časova na groblju u Kaludri.
Slavko pok. Gojka Vujičić 18. januara 2014. u 80. godini. Sahrana je obavljena 19. januara u 14 časova kod Crkve Sv. Nikole u Baošićima.
Granica Draga Jocović rođena Varagić, 17. januara 2014. u 84. godini. Sahrana je obavljena 19. januara u Pavinom Polju u 14 časova.
Radojka pok. Milivoja Vujačić rođena Zorić, 17. januara 2014. u 83. godini. Sahrana je obavljena 19. januara u 15 časova na groblju kod Crkve Sv. Trojice u Kutima.
Milorad Miko Ljubomirov Dragović 17. januara 2014. u 80. godini. Sahrana je obavljena 19. januara u 11 časova na starom gradskom groblju u Budvi.
Jovanka Vojislava Abramović rođena Mijanović, 17. januara 2014. u 58. godini. Sahrana je obavljena 19. januara u 15 časova na Novom groblju na Cetinju.
Ikonija Vasilije Vujačić rođena Kovačević, u 77. godini. Sahrana je obavljena 19. januara 2014. u Gošićima na groblju Crkve Svetog Nikole.
Dušan Đurov Radulović Sahrana je obavljena 19. januara 2014. u 14 časova na groblju Milošev dub – Komani. Kuća žalosti Milutina Kažića 3, naselje Kruševac.
Ljube pok. Uroša Kilibarda 17. januara 2014. u 39. godini. Sahrana je obavljena 18. januara kod Crkve Male Gospođe u Kutima.
Đorđije Miladinov Marković 17. januara 2014. u 86. godini. Sahrana je obavljena 18. januara u 15 časova na gradskom groblju Zagorič.
Ljubomir Ljubo Jovanov Stijepović 17. januara 2014. u 65. godini. Sahrana je obavljena 18. januara u 14 časova na groblju u Srpskoj.
Dragica Božidara Stanišić rođena Bojanić, 17. januara 2014. u 69. godini. Sahrana će se obaviti 18. januara u 15 časova na Čepurcima. Kuća žalosti Kozaračka 8.
Miro Radomana Petković 17. januara 2014. u 74. godini. Sahrana je obavljena 19. januara na seoskom groblju Krstac, selo Podgora.
Duško Vujoša Bajić 17. januara 2014. u 50. godini. Sahrana je obavljena 19. januara u 13 časova na groblju Ilino Brdo.
Ski centar Lokve nuđena na prodaju i tražiće se novi investitori koji će morati hotelske smještaje, kojih u Beranama ima, da stave u funkciju. Tu se posebno osvrnuo na hotel “Berane” koji je u samom centru grada na obali rijeke koji je nekada bio zaštitni znak opštine, a danas je mjesto gdje se okupljaju psi lutalice, beskućnici i narkomani. “Do kraja godine svi vlasnici hotela koji su kupili objekte u našoj
Goran Nikole Ivanović opštini moraće da ih srede i stave u funkciju i privedu namjeni. Dosta smo čekali i gledali propadanje objekata i uništavanje. Ovako ću im reći - gospodo, imate rok do kraja godine da objekte koje ste kupili sredite i privedete namjeni. U suprotnom zakon je na našoj strani i mi ćemo tražiti nove investitore koji će ove objekte srediti i privesti namjeni”, kazao je Golubović. M.T.
17. januara 2014. u 40. godini. Sahrana je obavljena 19. januara u 14 časova u Omerbožovićima.
e-mail: sotiroski@t-com.me
Obavijest o smrti možete poslati svakim danom do 21 čas. Pogrebne usluge Sotiroski Bijelo Polje. Više informacija na tel. 069 023 690 i 050 431 050 46 godina Vama na usluzi
Stojna Sokolja Gaš rođena Šebek, 17. januara 2014. u 80. godini. Sahrana je obavljena 19. januara u 15 časova na gradskom groblju Zagorič.
Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.
16 SVIJET
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
Slika iz 2011. godine dok su se Đilas i Tadić slagali
TAJNI TRANSKRIPTI
Kako su Tuđman i Milošević ugovarali milionske poslove ZAGREB - Zagrebački Večernji list objavio je transkript razgovora koji su 1999. godine vodili Franjo Tuđman i Vanja Špiljak, sin Mike Špiljka, koji je u to vrijeme u INA vodio unosne poslove sa naftom. Njemačka traži Josipa Perkovića upravo zbog sumnji da je pravi razlog ubistva političkog disidenta Stjepana Đurekovića bio što je otkrio da je Vanja Špiljak umiješan u razne finansijske malverzacije, a da je naređenje Perkoviću da se ubije Đurekovića dao sam Mika Špiljak. Iz stenograma koji je do sada bio tajna vidi se da je Tuđman povjeravao Vanji Špiljku da pokrene krajnje povjerljive poslove sa Slobodanom Miloševićem. Tuđmanu, koji je sa Mikom Špiljkom, jednim od najuticajnijih hrvatskih političara iz vremena komunizma, ostao u dobrim odnosima – jer mu je navodno upravo na njegovu intervenciju devedesetih i vraćen pasoš – Špiljak mlađi je služio kao posrednik u pregovaranju sa tadašnjim predsjednikom SRJ. Stenogrami pokazuju kako je prvo je Tuđman pitao Vanju Špiljka kako je zdravlje Slobodana Miloševića, sa kojim se ovaj sastajao zbog raznih poslova, prije svega oko isporuke industrijske opreme hrvatskih firmi Srbiji, u zamjenu za električniu energiju. Špiljak je rekao Tuđmanu: “Imam, ja vjerujem, jednu fenomenalnu ideju, došlo je do kraja, pitam te za tvoj politički stav i saglasnost i tvoje mišljenje, a ako mi kažeš da ne ide, neću dalje da se petljam, ma-
NEUSPIO PUČ BORISA TADIĆA
da mislim da bi ideja bila odlična. To je posao koji smo radili godinu i po dana i sad smo došli do kraja. Naime, radi se o jednoj isporuci u Srbiji, kontra iz Srbije k nama, a to je – tamo postoje velike termoelektrane Obrenovac, Kolubara, Đerdap i sve drugo i to je sve rađeno s opremom koja je naša, hrvatska, iz ‘Končara’, prije svega ‘Končar’. I drugo, postoji tamo, isto je rađeno kod nas, a to su dizel lokomotive koje su rađene kod nas u ‘Končaru’, po američkoj licenci prije 20ak godina. One su u kritičnoj fazi, njima fali rezervnih djelova. To je nešto što postoji i mi bismo mogli izvesti oko 200 miliona dolara u naredne tri godine. Oni ne mogu platiti, para nemaju”. Tuđman je odgovorio da bi trebalo prisiliti i Beograd “da skine Prevlaku”. “To i zbog Crnogoraca, još uvijek postavljaju to da je to teritorijalno
pitanje, bezbjednosno pitanje itd. Ako to skinemo, to su poslovi...”, zaključio je Tuđman. “Ako bi mi ti dao saglasnost, ja bi za jedno dvadesetak dana skočio do Beograda, tražio Miloševića da me primi, ja njega znam dok sam bio potpredsjednik, direktor INA, a on direktor ‘Tehnogasa’, i mi smo lijepo trgovali. Moliću da me primi i tražiću od njega to. Njima je veoma, veoma teško, samo ipak sam morao početi od nas, a prvo pitam tebe za saglasnost”, kazao je Špiljak. Tuđman je odgovorio da je upravo u toku uspostavljanje konzularnih odnosa Hrvatske i Srbije, i dao je zeleno svijetlo da se krene u poslove sa Srbijom. Nekoliko sedmica kasnije Vanja Špiljak je izvijestio Tuđmana da Slobodan Milošević pristaje na dogovor oko Prevlake. Ali, brzo nakon toga zdravstveno stanje Franja Tuđmana se naglo pogoršalo.
Đilas ostaje predsjednik DS BEOGRAD - Dragan Đilas i dalje će biti predsjednik Demokratske stranke nakon što su njegov izvještaj podržala 274 člana Glavnog odbora na zasijedanju u Novom Sadu u subotu. Protiv je bilo 127 članova Glavnog odbora, deset je bilo uzdržanih, a 15 glasova je bilo nevažećih, prenijela je agencija Tanjug. Poslije skoro 12 sati rada, članovi Glavnog odbora odlučili su da Ðilas ostane lider stranke do završetka lokalnih izbora u Beogradu. Ukoliko rezultati izbora ne budu zadovoljavajući po DS, sam Ðilas je predložio da se održi vanredna skupština stranke, na kojoj će demokrate birati novo rukovodstvo. U dijelu sjednice kojem novinari nijesu prisustvovali vođena je burna rasprava, čule su se optužbe i teške riječi, a jedan od žustrijih je bio govor počasnog potpredsjednika Borisa Tadića, koji je ukazao da Ðilas nema kapacitet da vodi stranku, a da će podrška njegovom izvještaju značiti loš izbor-
ni rezultat u Beogradu. “Tražio sam ne jedinstvo oko predsjednika, već oko politike, koji je to pravac stranke i da ga se svi držimo. Siguran sam da su mnogi očekivali govor sa mnogo naboja i teških riječi, ali DS nije nas 500, već i oni koji za nas glasaju”, rekao je Ðilas i poručio da je njegova obaveza da uvjeri građane da je stranka koju vodi najbolje što građani imaju. On je potvrdio da će biti kandidat DS za gradonačelnika Beograda. Počasni predsjednik Tadić izjavio je kako mu je žao što Glavni odbor nije izglasao političke promjene i naglasio da je nesumnjivo da ogroman procenat članstva i simpatizera stranke želi promjene. On je, nakon sjednice u Novom Sadu, rekao da je veliki broj građana Srbije očekivao promjene u toj stranci i to, kako je kazao, onih građana koji su željeli da na izborima svoj glas daju DS-u.
SVIJET 17
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
izvještaj pri kraju
Bi-Bi-Si ª žmurioº na Sevilova silovanja djece Voditelj-monstrum silovao oko 1.000 djece, neke od njih i u studijima Bi-Bi-Sija, a mnogi zaposleni znali su za njegove pedofilske opsesije, piše u izvještaju koji izlazi sljedećeg mjeseca LONDON - Britanski javni servis Bi-Bi-Si će pogoditi ozbiljna kriza kada sljedećeg mjeseca bude objavljen izvještaj koji otkriva kako su zaposleni “žmurili” na silovanja i seksualne napade na oko 1.000 djevojčica i dječaka koje je u svlačionicama i studijima te medijske kuće počinio njihov TV voditelj Džimi Sevil, objavio je juče britanski list Obzerver. Čak 73 odsto Sevilovih žrtava bila su djeca, najčešće između 13 i 16 godina, iako je bilo i osmogodišnjaka, a često su u pitanju bila djeca koja su gostovala u njegovim emisijama. Vjeruje se da Sevil nije bio dio pedofilskog lanca, već da je djelovao samostalno.
● Zaposleni u Bi-Bi-siju Znali šta se dešava
Bivši sudija Višeg suda Dženet Smit će u svom izvještaju navesti da se tačan broj žrtava tog pedofila možda nikada neće utvrditi, ali da su brojke “šokantne” jer se radi o nekoliko stotina, možda i oko hiljadu žrtava. Ono što će biti posebno istaknuto u izvještaju jeste činjenica da su “čelni ljudi Bi-Bi-Sija znali za njegovo ponašanje, ali nijesu ništa učinili”. “Istraga sudije Smit koja je uslijedila nakon istrage Polard o tome zašto je Bi-Bi-Si ukinuo emisiju Njuznajt o Sevilu do temelja će uzdrmati Bi-Bi-Si”, dodaje Obzerver u svom tekstu. Nedugo nakon Sevilove smrti 2011. popularna emisija Bi-Bi-Sija Njuznajt iz neobjašnjivih razloga je odlučila da ne objavi izvještaj o Sevilovim seksualnim prestupima. Nadležna policijska tijela izvinila su se zbog propusta, a premijer Dejvid Kameron pozvao je svaku spornu instituciju da detaljno istra-
ži zašto su Sevilova silovanja prošla nezapaženo.
Džimi Sevil
● posljednje silovanje
“odradio” u 84. godini
Prva žrtva pedofila Sevila “pala” je na samom početku njegove karijere 1955, a posljednja 2009, manje od dvije godine prije njegove smrti u jesen 2011, kad je voditelj-bolesnik imao 84 godine. Njegovi zločini dosegnuli su vrhunac u periodu između 1966. i 1976. u doba njegove najveće slave na BiBi-Siju koja ga je, zbog izuzetne popularnosti emisija za djecu i omladinu “Džimi će to srediti” i “Tops of the Pops” učinila nedodirljivim. “Izvještaj će u potpunosti rasvijetliti kako je Sevil tokom više od 40 godina mogao da čini najgnusnije od svih zločina gotovo javno, pred nosem zaposlenih u Bi-Bi-Siju”, objavio je britanski list. Piter Saunders, izvršni direktor Nacionalnog udruženja za ljude zlostavljane u djetinjstvu (Napac), kaže da se u slučaju Sevila ne čudi brojci od 1.000 zlostavljanih, ali se čudi da su brojni ljudi s kojima je razgovarao, a povezani su s Bi-Bi-Sijem rekli: “Oh da, svi zmo znali za njega”.
● Manijak sa tituloM sera Liz Duks, advokat koji predstavlja 74 Sevilove žrtve, tvrdi da pomenuta brojka od 1.000 mogućih žrtava “nije iznenađenje” jer je on iskorišćavao svaku moguću priliku”. Duks je izrazila žaljenje što BiBi-Si do sada nije preuzeo barem neku vrstu odgovornosti za njegove zločine. Djeca koju je Sevil silovao ne mogu u građanskoj parnici očekivati više od 50.000 funti odštete. Duks
smatra da je to “uvredljiva svota” za ono što su proživjeli jer se radi o gnusnim zločinima koji zauvijek promijene živote žrtava. Sevilova stravična tajna najvjerovatnije bi do danas ostala neotkrivena da prošlo ljeto nije objavljen dokumentarni film “Ekspozura: Druga strana Džimija Sevila”. Do tada je Sevil u svijesti Britanaca bio ne sa-
mo TV zvijezda, nego i filantrop i voditelj brojnih humanitarnih akcija za djecu, zbog čega je 1971. nagrađen kraljičinom titulom. Dokumentarni film koji je prikazao što se događalo izvan svijetla reflektora i otkrio Sevilovu opsjednutost maloljetnicima dočekan je sa zgražanjem i nevjericom. Malo ko je mogao da zamisli da će uzro-
kovati jedan od najvećih medijskih skandala godine, nezapamćenu kampanju razotkrivanja pedofilske mreže, ostavku čelne osobe Bi-Bi-Sija Džordža Entvistla i zatvorske kazne nekolicine osoba iz javnog života Velike Britanije. Veliki broj silovanja Sevil je počinio i u dječjim bolnicama, pod krinkom dobrotvornog rada.
zBOG zLOStavLjaNja DjeCe
Benedikt otpustio 400 sveštenika
DeMONStraCije
Novi sukobi na ulicama Kijeva
KIJEV - U centru Kijeva juče se okupilo oko 200.000 demonstranata, uprkos novim kontroverznim zakonima kojima se ograničava pravo na protest. Protesti su se ubrzo pretvorili u žestoke sukobe sa policijom. Grupa radikalnih demonstranata počela je sukob napadom na policiju pokušavajući da se probije do ulaza u zgradu parlamenta, koji je bio blokiran policijskim autobusima i jedinicama za razbijanje demonstracija, prenijela je agencija AP. Policija je upotrijebila šok bombe, a jedan od opozicionih lidera, poznati bokser Vitalij Kličko, pokušao je da zaustavi demonstran-
te koji su pohrlili u napad na policajce. Mnogi učesnici su na glavama nosili lonce i druge vrste šaljivih maski, izrugujući se odredbi prema kojoj je demonstrantima zabranjeno da pokrivaju lica, izvijestio je AP. Prošle nedjelje predsjednik Viktor Janukovič je izazvao negodovanje i na međunarodnom i na domaćem terenu, odobrivši jedan broj zakona kojima se Ukrajincima ograničava pravo na proteste, građanski aktivizam i slobodu govora. Novim zakonima predviđena je kazna zatvora do 15 dana za postavljanje šatora ili bina na javnim mjestima bez odobrenja vlasti. SAD
su te zakone nazvale nedemokratskim. Protesti, izazvani Janukovičevom odlukom da zamrzne odnose sa EU i okrene se Rusiji, već gotovo dva mjeseca potresaju Kijev i druge ukrajinske gradove, a dodatno ih je podstaklo oštro reagovanje policije. Opozicija i neki građanski i vjerski lideri pozvali su juče Ukrajince da nastave proteste i borbu za demokratiju. Novim setom zakona zabranjeni su svi vidovi antivladinih protesta, kao i nedozvoljeno postavljanje šatora i bina, a za kršenje javnog reda su propisane zatvorske kazne i do 15 godina.
RIM - Službeni Vatikan u subotu je otkrio da je za vrijeme pontifikata pape Benedikta XVI, nakon brojnih dojava o seksualnom zlostavljanju djece, iz svešteničke službe bilo otpušteno oko 400 sveštenika. “Tokom 2011. otpušteno ih je oko 300, a tokom 2012. stotinjak”, rekao je vatikanski portparol Federiko Lombardi. Ipak, udruženje koje djeluje pod nazivom Mreža preživjelih žrtava svešteničke pedofilije (SNAP) smatra da takve mjere nijesu dovoljne. “Poglavar Katoličke crkve trebalo bi da počne iz svešteničke službe da otpušta i sveštenike koji prikrivaju seksualne zločine, a ne samo one koji ih počine”, stoji saopštenju SNAP-a. Početkom 2000. na vidjelo su u Irskoj i SAD postpuno počele da izlaze pedofilske afere sveštenika počinjene nad djecom 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka. Vrh Katoličke crkve optužen je da ih je štitio, nastojeći da očuva dobru reputaciju te institucije. Vatikan je u međuvremenu priznao da su lokalne biskupije tokom godina primile na hiljade izvještaja o zlostavljanjima, ali interni postupci protiv zlostavljača bili su u nadležnosti Kongregacije za doktrinu vjere čije odluke i presude nijesu išle u javnost.
Sveta Stolica u četvrtak je prvi put pozvana da pred UN Odborom za prava djeteta u Ženevi objasni kakve je mjere poduzimala u borbi protiv pedofilije u vlastitim redovima, ali odlučno je demantovala ometanje sudske istrage o pedofilskim zločinima sveštenika širom svijeta. Udruženja za zaštitu žrtava smatraju da Vatikan ne pokazuje dovoljno transparentnosti niti čini dovoljno da bi se zlostavljači doveli pred građanske sudove, a članovi SNAP-a misle da bi Crkva trebala da zagarantuje da sveštenici počinioci seksualnog nasilje budu i kazneno gonjeni. Katolička crkva u svijetu broji 400.000 sveštenika.
18 KULTURA
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
PREPORUČUJE
DVIJE KOMEDIJE U NACIONALNOM TEATRU
STRANAC, ALBER KAMI IZDAVAČ NOVA KNJIGA. PODGORICA, CIJENA 5.90 EURA Prvi roman Albera Kamija, izdat 1942. Smatra se jednim od najznačajnijih romana francuske književnosti XX vijeka. On sadrži jedan od najboljih prikaza apsurda kojim se Kami bavio, a mnogi ga smatraju njegovim najboljim djelom. Glavni lik romana je činovnik Merso kome su javili da mu je umrla majka. On ne pokazuje nikakvo žaljenje, niti bilo kakve druge emocije. Čak nije želio ni da je vidi prije nego što je sahrane, iako su ga više puta pitali želi li to. Kroz cijeli roman se protežu opisi njegovog jednoličnog i dosadnog života, on se jednostavno prepustio pasivnosti i ravnodušnosti i nema volju ni želju da to promijeni. Vrijednost Kamijevog romana ogleda se u jednostavnosti stila, koji sa izuzetno upečatljivim izlaganjem odlično ocrtava lik izgubljenog čovjeka. Ovo književno djelo sa originalnom filozofskom osnovom, aktivno se uključuje u borbu savremenog čovjeka za lične i društvene slobode.
TVRĐAVA, MEŠA SELIMOVIĆ IZDAVAČ NOVA KNJIGA. PODGORICA, CIJENA 8.80 EURA
Čovjek i smrt, tema koja je izašla iz Selimovićeve vlastite biografije i sudbine, glavna je tema romana Tvrđava. Radnja romana se dešava u XVII vijeku, neposredno poslije Hočinske bitke, u muslimanskoj sarajevskoj sredini. Glavni lik je Ahmet Šabo, običan čovjek, vojnik koji poslije rata započinje novi život bez porodice, jer su umrli od opake bolesti koja je harala u tom periodu. On želi da nađe most do drugih ljudi, jer zna, da nas razdvaja i uništava mržnja. Ljubav je ta koja nas može održati. Selimović je kroz Šabov lik prikazao ono što može da zadesi bilo koga od nas običnih smrtnika. Kroz konfliktne odnose koji se javljaju kod Šaba, Selimović želi da prikaže sposobnost ljudi da odgovore na neka životna pitanja.
FILMOVI VELJA STOJANOVIĆA
NOVI ALBUM MILOŠA KARADAGLIĆA IZDANJE JE VEĆ DOSTUPNO NA STRANICAMA AMAZONA Novi album Miloša Karadaglića pod nazivom “Aranhuez” (“Aranjuez”) zvanično će se pojaviti 17. februara, a već je u toku njegova pretprodaja na stranicama onlajn prodavnice Amazon i na servisu iTunes. Iako sedmo izdanje sa njegovim imenom, biće to treći album koji ekskluzivno objavljuje za Dojče gramofon i njihovu novoosnovanu etiketu Merkjuri klasiks. “Nikada nisam bio srećniji. Ovaj CD je rezultat saradnje iz snova sa izuzetnim dirigentom Janikom Nezet-Seganom i Londonskim filharmonijskim orkestrom. To je ujedno omaž muzici i muzičarima koji su promijenili istoriju klasične gitare. Uzbuđen sam zbog skorog izlaska mog trećeg albuma”, napisao je Karadaglić na svom zvaničnom sajtu. Za ove snimke, Milošu se pridružio Londonski filharmonijski orkestar pod palicom Janika Nezet-Segana, u svjetski poznatim Studijima Abbey Road u Londonu. “Neka vas Miloš povede na put kroz španske predjele, podsjećanjem na kompozitore i muzičare koji su klasičnu gitaru stavili na svjetsku muzičku scenu”, kaže se u najavi ovog albuma.
Film “Zle pare” Velimira Velja Stojanovića biće prikazan večeras u 20 sati u okviru filmskog programa koji Crnogorsko narodno pozorište realizuje u saradnji sa Crnogorskom kinotekom. Stojanovićev film “Četiri kilometra na sat” na programu je sjutra u istom terminu. Radnja filma “Zle pare” smještena je u april 1941. godine neposredno prije konačnog sloma Kraljevine Jugoslavije, kada vlada i kralj napuštaju zemlju sa nikšićkog aerodroma, noseći veliku količinu zlata i novca. U filmu igraju Dubravka Gal, Antun Nalis, Vaso Perišić, Petar Vujović, Ljuba Tadić. Ulaz za filmske projekcije je slobodan.
FILM
Trijumf “Američke prevare” Udruženje filmskih glumaca proglasilo je za najbolji ovogodišnji film “Američka prevara” Dejvida O. Rasela. Na ceremoniji u subotu uveče u Los Anđelesu, za najbolju glumicu proglašena je Kejt Blančet sa ulogu u filmu “Blue Jasmine” Vudija Alena, a nagradu za najbolju mušku ulogu dobio je Metju
Mekonahi za “Dallas Buyers Club” Žan-Marka Valea. Nagradu za najbolju mušku sporednu ulogu dobio je Džared Leto za ostvarenje u Valeovom filmu. A glumica Lupita Niongo za najbolju sporednu žensku ulogu u filmu “12 years a slave”. Za najbolju seriju proglašena
je “Breaking Bad”, a za najboljeg glumca u seriji Brajan Krensto. U konkureniciji glumica, nagradu za glumačko ostvarenje u seriji dobila je Megi Smit za ulogu u “Downton Abbey”. Nagrada udruženja filmskih glumaca imaju važan uticaj u trci za Oskara, koji se ove godine dodjeljuje 2. marta.
KULTURA 19
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
PREPORUČUJE
Okupljanje ljubitelja umjetnosti: Izložba u lokalu “Džada”
TIŠINA, ŠUSAKU ENDO IZDAVAČ: IPS MEDIA, BEOGRAD, 2009, CIJENA: 7,30 EURA Tišina je najznačajniji roman proslavljenog japanskog autora Šusakua Enda. To je priča o revnosnom portugalskom svešteniku, ocu Sebastijanu Rodrigezu, koji 1640. odlazi u Japan odlučan da pomogne ugnjetenim japanskim hrišćanima i otkrije istinu o svom bivšem učitelju, za koga se priča da se odrekao uzvišenog mučeništva i vjere. Kada se suoči sa surovom realnošću, Rodrigez je prinuđen da napravi nemoguć izbor: da li da napusti svoje stado ili svog Boga.
IZLOŽBA
Osvojen drugačiji umjetnički prostor Jelena Boljević
U
okviru postavke slika iz fonda umjetničke galerije Medicinske škole u lokalu “Bulevar Džada” predstavljena su podgoričkoj publici djela istaknutih crnogorskih umjetnika Boška Odalovića, Ljubomira Brajovića, Branislava Sekulića, Cvetka Lainovića, Slobodana Slovinića i Voja Tatara. Slikar i likovni kritičar Slobodan Bobo Slovinić je otvarajući postavku ukazao na važnost pokretanja alternativnih prostora umjetnosti u gradu.
Slobodan Bobo Slovinić istakao je veliko zadovoljstvo što se u kafeu “Džada” organizuje druga izložba po redu i to postavka djela iz fonda umjetničke galerije Medicinske škole u Podgorici. “Mnoge galerije u ovim teškim vremenima nemaju novca i ne mogu da funkcionišu, pa zbog toga treba podržati ovakve neformalne prostore. U tom smislu u Podgorici prednjači Meksički restoran i moramo im ukazati poštovanje, a sada se pridružuje i ovaj kafe koji je, istina, malo manji ali i ovdje ima sasvim dovoljno prostora za samostalna predstavljanja umjetnika. Ti alternativni prostori su odlična mjesta za predstavljanje mladih umjetnika , a takva ideja i ovdje postoji”, kazao je Slovinić. Podsjećajući ovom prilikom da su i nekadašnje kultne podgoričke kafane bile važna mjesta okupljanja umjetnika Slovinić je naglasio da je prezen-
tovana izložba važna iz više razloga, te da je karakterišu entuzijazam, donatorstvo, kao i velika ljubav prema umjetnosti direktora Medicinske škole Branimira Kostića koji je 1995. godine kada je počeo stvaranje umjetničke galerije bio profesor fizičkog vaspitanja. “Trebalo je imati vijugu i doći na takvu ideju da se u okviru Medicinske škole osnuje umjetnička galerija “, ocijenio je Slovinić. Branimir Kostić je kazao da je njegova ideja od samog početka naišla na lijepi odziv članova ULUCG, te da se kolekciji sada nalazi oko 40 djela crnogorskih umjetnika koja su izložena u čitaonici i dostupna učenicima škole. “Za školu i učenike galerija predstavlja svojevrsnu laboratoriju u kojoj se verbalno ne docira znanje o estetici i lijepom, već naprotiv izgrađuju sigurni kriterijumi razlikovanja pra-
ve umjetnosti od kiča. Učenici u svakodnevnom susretu sa umjetnošću razvijaju sposobnost da otkrivaju, doživljavaju i cijene lijepo da se njime oduševljavaju i u granicama svojih mogućnosti razvijaju”, istakao je Kostić. On je dodao da galerija ne služi samo učenicima škole, da je uvijek otvorena za sve ljubitelje likovne umjetnosti, te da je ovo prvo njeno javno predstavljanje. Domaćin izložbe i vlasnik podgoričkog lokala “Džada” Bobo Ćupić kaže da je ideja o pokretanju galerije odavno prisutna. “Dio našeg lokala uvijek je bio posvećen umjetnosti i slikarima. Izlagali smo slike umjetnika, naših prijatelja, a nekad bi i sami umjetnici donijeli svoje radove i pravili postavke. Takva je i struktura gostiju, kod nas se lijepo polemiše o umjetnosti, filmu i muzici... Ta energija ovdje stalno postoji. Jednom prilikom je naš prijatelj slikar Radovan Grujić došao, poskidao slike koje su bile izložene i okačio svoje. Bila je to neka vrsta inicijalne kapisle i tada smo počeli ozbiljnije da razmišljamo o tome da počnemo da organizujemo izložbe”, objasnio je Ćupić. U likovnom savjetu kafe galerije “Džada” su Ranko Vuković, Radovan Grujić i Tatjana Ćupić. Prethodna izložba bila je organizovana u znak sjećanja na rano preminulog slikara Pavla Radoičića.
EMILINA GODINA, ČARLS MEMIL IZDAVAČ: BUYBOOK, SARAJEVO, 2005, CIJENA: 7,00 EURA
Sedamnaestogodišnja Emily Morawski ide u trećerazrednu srednju školu u zabačenom gradu u zapadnom Massachusettsu. Ona potiče iz čvrste porodice američkih Poljaka i ima nekoliko prisnih prijatelja kao što je Sharon, njen trener, koja ju je naučila da se ničega ne boji, i Myra, koja je predavala u Nikaragvi i zbog toga osumnjičena da je komunist. Zamoljena zbog toga što je vitka i hrabra gimnastičarka, Emily pristaje da je spuste u dvanaest metara dubok bunar i tako spasi malu Sophie Bourassa. Ona postaje instant heroj, medijska ličnost koju zove lično predsjednik Regan. Sve to iz korijena mijenja njen život.
MILOSRĐE, TONI MORISON IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD, 2012, CIJENA: 5,78 EURA Milosrđe nas vodi u prve dane perioda crnačkog ropstva u Americi. Slikajući različite vjerske običaje i prikazujući odnose između muškarca i žene ono nam govori o ljudima koji nikada nijesu sazdali svijet prema svojoj mjeri, već je svijet oblikovao njih. Iako je to roman o ropstvu on je prvenstveno potresna priča o majci i ćerki u jednom nasilnom i neuređenom svijetu – svijetu gdje čin milosrđa, jednako kao i sve drugo, ima nepredvidljive posljedice.
KRAJ LJUBAVNE PRIČE, GREJAM GRIN IZDAVAČ: IPS MEDIA, BEOGRAD, 2009, CIJENA: 5,30 EURA Priča o ljubavnom trouglu iz vremena Drugog svjetskog rata, data iz perspektive onoga koji je ostavljen. Želio je da napiše priču o mržnji, a ispisao je stranice dubokih osjećanja i prave ljubavi. Onda kada je spoznao da je uzrok takvog tragičnog ishoda sam Bog, u koga on ne vjeruje, poželjeće da ga, poslije svega što mu je učinio, isti taj Bog ostavi zauvjek na miru.
MUZIKA I TIŠINA, ROUZ TREMEJN IZDAVAČ: LAGUNA, BEOGRAD, 2005, CIJENA: 7,50 EURA
Godine 1629. mladi engleski lautista po imenu Piter Kler stiže na danski dvor da se priključi Kraljevskom orkestru kralja Kristijana IV. Od trenutka kad je vidio da muzičari sviraju u ledenom podrumu ispod kraljevskih odaja, Piter Kler shvata da se našao na mjestu gdje svjetlost i tama, dobro i zlo, vode bitku na život i smrt. Mladić kojeg je kralj zbog njegove ljepote prozvao „Anđelom“ zaljubljuje se u mladu družbenicu razvratne i neposlušne kraljeve supruge Kirsten. U fatalnom sukobu između dužnosti i strasti, Piter Kler mora pronaći način da ostvari svoje snove i spasi sopstvenu dušu.
20 DRUGI MEDIJI
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
CNN
3D štampanje promijeniće način na koji proizvodimo Da li bi ste voljeli da nedjeljni šoping odštampate u udobnosti svoga doma? Možda kupujete novi organ odštampan od vaših ćelija? OK, možda će te čekati još deceniju ili dvije, ali 3D štampanje promijeniće naše živote zauvijek. 3D štampači slažu materijal sloj po sloj i tako prave čvrsti predmet. Zato što se predmeti grade u slojevima, od dna ka vrhu, ovaj proces takođe se naziva „aditivna proizvodnja“.
● KAMER-MAKER
● VRIJEDNOST TRŽIŠTA
U teoriji, svaki čvrsti oblik može se odštampati, uključujući same kuće! U Amsterdamu, grupa arhitekata napravili su 3D štampač toliko velik da je smješten u skelet kontejnera za transport. Štampač koji se zove „KamerMaker“ od reciklirane plastike štampa velike blokove koji podsjećaju na gigantske Lego kockice, koje će se kasnije složiti u pravu kuću pored kanala.
Prestižne i skupe industrije poput avionske, automobilske i medicinske tehnologije vjerovatno će biti među najvećim korisnicima 3D štampanja za predmete unutrašnje složenosti i preciznosti koje mašine u tradicionalnim fabrikama ne mogu dostići niti garantovati. Uvjereni u budućnost, inženjeri Airbusa najavili su da će do 2050 odštampati cijeli avion, od dna do vrha. Kad je u pitanju tržišna
vrijednost, stručnjaci očekuju da će sa 777 miliona dolara koliko je iznosila u 2012., do 2025. dostići 8.4 milijardi dolara.
● BIOŠTAMPAČI
● ŠTAMPANJE KUĆE
Plastika je trenutno najčešće „mastilo“, ali drugi štampači koriste keramiku, metal, pijesak, šećer i čokoladu. Svijet je već pun hiljada čudnih i predivnih 3D odštampanih proizvoda, od intrigantnog nakita i dizajnerskih gitara, do vještačkih udova i kompleksnih djelova za mašine. A to je samo početak.. „3D štampanje ima potencijal da u potpunosti promijeni način na koji pravimo skoro sve“, rekao je američki predsjednik Barak Obama. „Ja ga vidim kao ništa manje od nove industrijske revolucije“, kazala je Žan Kitanen, osnivač firme Sloboda Stvaranja.
Blokovi će biti sastavljeni poput ogromne slagalice na mjestu gdje će kuća stajati, a čelični kablovi i industrijsko ljepilo spojiće ih skupa – sobu po sobu. Ako mislite da je 3D štampanje
kuće naučna fantastika, podsjećamo vas da Evropska Svemirska Agencija upravo istražuje planove za građenje svemirske stanice na Mjesecu uz pomoć 3D odštampanih cigala od mjesečeve prašine.
● ŠTA ĆE 3D ŠTAMPANJE
● TRŽIŠNI UDIO
Može biti kraj šopinga kakvog sada poznajemo. Umjesto da idemo u radnju da kupimo četkicu za zube (ili čekamo da nam je dostave), mogli bi kupiti prava na dizajn, izabrati željeni materijal i prosto je odštampati kod kuće.
Iza kulisa, 3D štampanje imaće još veću ulogu u mijenjanju proizvodne industrije. Daleko najveće tržište za 3D štampanje čine industrijske potrebe, gdje se ovaj proces već godinama koristi za kreiranje prototipa modela i, sve više, komponenti za specijalizovane mašine.
ZNAČITI ZA NAS?
I da, prije nego pitate – može se štampati i ljudsko tkivo. „Bioštampači“ koriste vrstu „bio-mastila“ napravljenog od mješavina živih ćelija. Kao i kod drugih vidova 3D štampanja, živo tkivo štampa se sloj po sloj. Štampač prvo „namaže“ sloj ćelija , pa preko njega sloj hidro-gela koji se ponaša kao „ram“ i ima ulogu „kalupa“; proces se onda ponavlja. Kada se ćelije spoje, hidrogel se uklanja i ostaje materijal u potpunosti napravljen od ljudskih ćelija koji se onda prebacuje u
bioreaktor gdje će tkivo nastaviti da raste – baš kao što bi u prirodi – dok ne dostigne svoj završni oblik.
● ŠTAMPANJE HRANE? Iako je 3D štampanje cijelih organa još uvijek daleko, naučnici već koriste ovu tehniku da odštampaju jednostavna tkiva poput kože i hrskavice. A, naravno, ako možemo štampati ljudsko tkivo, ništa nas ne sprečava da štampamo i meso životinja. Jel’ neko gladan? Odštampajte sebi sendvič! arhitektura
Ili umjesto da biramo iz izbora masivno proizvedene obuće, mo-
gli bismo dizajnirati svoje i odštampati ih u potpunosti.
3D štampanje omogućava proizvodnju djelova koji se uklapaju jedan u drugi, što smanjuje potrebu za sastavljanjem. 3D štampači koriste egzaktnu količinu potrebnog materijala, pa eliminišu otpad koji u tradicionalnoj proizvodnji, u nekim industrijama, može doseći do 90% sirovine koja se koristi.
3D štampa otvorila je cijeli novi svijet za upotrebu u arhitekturi. Tehnologija koja je do sada bila ograničena na laboratorije za modeliranje sada je postala dostupna krajnjim korisnicima, od hobi entuzijasta do profesionalnih dizajnera i istraživača. Naravno, ova nova tehnologija takođe je stvorila potrebu za lakim i br-
zim dijeljenjem 3D podataka putem Interneta. Najveći i najpristupačniji 3D štampač na tržištu je Gigabot, koji može štampati modele veličine do 60x60x60cm. Kako bi radio, potreban vam je i Sketchfab - nova platforma koja 3D modele na vašem kompjuteru pretvara u naredbe za štampanje.
REPORTAŽE 21
ponedjeljak, 20. 1. 2014.
Avantura za cio život
PomorStvo
Miloš na obali Skadarskog jezera, pravi hram svom prađedu, crnogorskom junaku Dragu Obrenovu Kovačeviću
Jovana Lasica
M
ornar, bioenergetičar, pjesnik, šiatsu maser, poliglota, građevinar, pomorac, ugostitelj, dobrovoljac i učesnik radnih akcija, samo su neka zanimanja kojima se tokom šezdeset tri godine života bavio Nikšićanin Miloš Kovačević. Nakon što je proputovao skoro čitav svijet, vratio se u rodno mjesto Riđani na samoj obali Skadarskog jezera, gdje u miru i tišini provodi penzionerske dane.
Kada je kao mladić odlučio da se otisne na more i postane pomorac, znao je da se upušta u avanturu koja će mu donijeti zanimljiva i neobična iskustva. Tokom 34 godine je na brodovima Prekookeanske iz Bara i Jugooceanije iz Kotora više puta oplovio zemljinu kuglu, a kako kaže, samo nije boravio u zemljama Skandinavije. “Sa mnom u vojsci služio je jedan momak iz Rijeke koji je bio pomorac i poslije razgovora sa njim pomislio sam da ne bi bilo loše da i ja krenem tim putem. Imao sam 21 godinu kada sam otišao na prvi brod, a plovio sam sve dok se nijesam penzionisao”.
● Po dvije godine na brodu “Nekada se dešavalo da prođe po dvije godine da ne dođem kući jer sam imao odličnu ekipu, fenomenalno smo se družili i zajedno obilazili mnoge zemlje, od Indije, Bangladeša preko Japana, Kine do Kube, ma svuda sam bio osim u skandinavskim zemljama”, prisjeća se Miloš mornarskih dana. Bila su to interesantna putovanja, kaže on, objašnjavajući da mu nikad nije bila bitna zarada koliko mu je bilo važno upoznavanje sa dalekim kulturama, udaljenim gradovima i lijepim ženama. “Razlika između bogatih i siromašnih ljudi je bila najočiglednija u Indiji, Argentini, pa u Jugoslaviji. Indija je zanimljiva zemlja, ali sa mnogo siromaštva i prljavštine. Ka-
da sam bio u Nju Delhiju ili Mumbaju, koji su višemilionski gradovi, vidio sam kako u jednom dijelu živi sirotinja bez osnovih uslova za život, dok u drugom, luksuznom dijelu grada živi bogata elita koja, na čijim su ulaznim vratima kvake od zlata, a u kućama pozlaćeni djelovi namještaja”, pripovijeda Miloš.
● PoljuPci na Kubi Tokom brojih putovanja po cijelom svijetu upoznao je različite nacije i njihove običaje, a uspio je naučiti i nekoliko svjetskih jezika, pa pored engleskog, tečno govori ruski, španski, italijanski, kao i albanski jezik. O svojim nevjerovatnim iskustvima sa Kube, malo je pričao na na-
šem, a malo na španskom jeziku kako bi nam što bolje dočarao svoje iskustvo. “Un beso (poljubac) sa jednom Kubankom od 19 godina umalo me koštao života i moglo se desiti da me zatvore zbog poznanstva sa nojm. Ipak sam bio stranac u tuđjoj zemlji”, kroz smijeh priča Miloš. “Na Kubi sam uspio da naučim i jezik, mada u početku nijesam ništa znao, pa kada mi je ta Kubanka kazala da će me ‘manana’ (sju-
tra) čekati na istom mjestu, potrčao sam kod kolege da ga pitam šta to znači. Poslije sam jezik odlično savladao jer se kroz komunikaciju najbolje uči. Uvijek mi je najbitnije bilo da upoznam neki novi grad, njihove kafane, pjesmu, ali i žene. Ipak, pošto sam svuda bio i sve prošao, tvrdim da su žene iz Jugoslavije najljepše na svijetu”, kaže nekadašnji mornar. Miloš se i ženio dva puta, prvo Ruskinjom Ljiljanom, a nekoliko godina kasnije izvjesnom Marijom Šulc iz Austrije. Dok pokazuje drveni brod na kome stoji ljubavna poruka od Ljiljane, Miloš na tečnom ruskom jeziku prepričava njihove razgovore. “Nije to dugo trajalo. Znate kako je kada si pomorac, ne možeš da se vežeš, ni na jednom se mjestu ne zadržavaš dugo, već ideš iz grada u grad”, navodi on.
● TešKo bez mora i PuTovanja
Za 34 godine koliko je bio pomorac više puta je oplovio zemljinu kuglu, i samo nije boravio u zemljama Skandinavije
Kako tvrdi, nakon što je prestao da plovi, u početku mu je bilo teško i neobično, putovanja su mu nedostajala, ali se vremenom privikao. Danas od skromne penzije na obali Skadarskog jezera, pravi hram
svom prađedu, čuvenom crnogorskom junaku Dragu Obrenovu Kovačeviću. “Ja sam arhitekta i izvođač radova. Na jednoj strani je kosturnica, tu ću prenijeti kosti svoga junačkog pretka, na drugoj mala kapela, a na vrhu planiram da sagradim sedmougaoni hram posvećen njemu. Drago je čuveni vojskovođa bitke na Grahovcu 1858. godine, ali i mnogih drugih bitaka. Na Grahovcu je komandovao odredom od 500 gardista”, objašnjava Miloš. Pored toga, Miloš liječi Nikšićane šiatsu masažom koju je izučio u Japanu. Svakodnevno pruža svojim sugrađanima i usluge šiatsu masaže. Objašnjava da je šiatsu masaža zapravo “makro vibracija mišićno - koštanog sistema vezivnog tkiva”, tehnika kojom je ovladao tokom boravka u Japanu. Ima stalne mušterije u gradu, ali i mnogo šire, i to većinom prosvijećene ljude među kojima je i značajan broj ljekara. “Već 25 godina se bavim ovom posebnom vrstom masaže. Nekada me zove i po deset ljudi dnevno”, kaže on. Za kraj, Miloš nas je savjetovao: “Kada je čeljade malaksalo, kada ga bole kosti, treba da uzme kupinu, da skuva korijen i da pije pet puta dnevno, samo ne smije da šećeri”.
Smrzavanje
Zaledilo se jezero puno ribe Haringe su bježale od kitova ka plićaku, gdje su ih ledeni vjetar i niska temperatura spriječili da se vrate u dubinu i tamo izbjegnu smrzavanje. Na obali Lovunda, malog norveškog ostrva, zabilježen je još jedan dokaz nevjerovatno hladne zime. Na svom Fejsbuk profilu norvežanin Ingolf Kristiansen je sa
korisnicima ove društvene mreže podijelio čudesan prizor jata haringa, koje su doplivale preblizu obali i zatim se tu smrzle. Teorija pomorskog istraživačkog instituta je da su se haringe vjerovatno našle u plićaku nakon bježanja od kitova, a zatim se tu zaledile zbog nemogućnosti da se brzo vrate u dubine.
Otežavajuća okolnost je bio i hladan istočni vetar koji je pogodio ovaj region sa 8 stepeni Celzijusa ispod nule. “Nikada nijesam vidio ništa slično ovome. Koliko ja znam, to se ovdje nije dešavalo”, izjavio je iznenađeni stanovnik ovog ostrva koji je izašao da prošeta svog psa i naišao na nezaboravan prizor.
Smrznuta riba u plićaku norveškog jezera
Sa sajma nautike
velika PoSjećenoSt
U Dizeldorfu otvoren sajam nautike 2014. U njemačkom gradu Dizeldorfu počeo je nautički sajam “Boot” koji će za posjetioce biti otvoren do 26. januara. Sajam “Boot” vodeći je sajam nautike i nautičke opreme u Njemačkoj na kojem se ove godine okupilo čak 1.650 izlagača iz 60 zemalja, koje prezentiraju najnovije trendo-
ve u nautici, vodenim sportovima i zabavi na vodi. Primjetna je velika zainteresiranost posjetilaca za ovaj sajam, a oni koji nijesu tu zbog kupovine na sajam su došli kako bi barem na suvom tlu “plovili” na različitim brodovima, te taj trenutak zabilježili objektivom fotoaparata.
22 ZABAVA
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
GLUMAC OTKRIVA
Bio sam pijan na pozornici
HOT!
Omiljeni bradonja s malih ekrana, glumac Halit Ergenc, domaćoj publici poznat kao glavni lik iz serije Sulejman Veličanstveni, vratio se u program RTL-a. Stariji, ozbiljniji i s više sijedih u bradi koje mu šminkerke na setu svakodnevno ugrađuju, ali i dalje jednako šarmantan, Halit, koji igra najvećeg turskog vladara u istoriji i dalje je najpopularniji glumac u svojoj zemlji. Život podređen sestri Halit nije imao bajkovito djetinjstvo. Obilježila ga je njegova mlađa sestra Azad, koja je rođena s mentalnim poteškoćama, pa su njego-
vi roditelji bili usmjereni na brigu oko nje. Kako je Halit rekao u jednom intervjuu, njegova majka gotovo nikada nije izlazila iz kuće jer je stalno morala da bude uz sestru. Upisao je studije brodogradnje, ali je već na drugoj godini shvatio da je umjetnost njegov životni poziv, pa se odlučio okušati u glumi i muzici. Tokom studiranja radio je kao programer ne bi li zaradio za džeparac. “Kada gledate moj život, čini se kao da je svaki period u njemu živjela neka druga osoba. Prodavao sam ulaznice, nosio kostim robota
i plesao na festivalima”, priča Halit. Neko vrijeme je živio u Americi, gdje je gledao sve poznate mjuzikle jer je bio uvjeren da će i njegova karijera krenuti tim putem. “Dok sam bio u SAD, čitao sam neku knjigu o glumi u kojoj je na prvoj stranici pisalo ‘Sjedeći kod kuće, niko vas neće primijetiti”. Pomislio sam: “Svugdje isti problemi’. Čekao sam ulogu u mjuziklu “Jadnici” i dva dana spavao na otvorenom dok mi nijesu rekli “Shvati već jednom, mi te ne želimo”. Tada sam shvatio da ovaj posao zavisi samo od toga koliko ga dobro radiš”, prisjeća se Halit. U tim trenucima pomislio je da odustane od glume i posvetiti se kulinarstvu, ali je dobio ponudu da glumi u dječjem pozorištu. “Bio sam ‘švorc i trebao mi je novac, a bilo mi je tragično da igram u dječjem pozorištu. Dok smo radili predstavu ‘Kralj lavova’, često sam bio pijan na pozornici. Moja je situacija bila očajna”, prepričava Halit. A onda je stigla ponuda iz Turske. “Trebalo je da radimo tursku adaptaciju ‘West Side Story’. Kada sam došao u Istanbul, javili su da je projekt otkazan i rekli mi da imaju spremnu moju povratnu kartu za SAD, ali sam im poručio da kartu zadrže za sebe. Pogledao sam u Bosfor i osjetio blagoslov Istanbula i više mi nije palo na pamet da ga napustim”, priča glumac. A nakon te odluke sve je krenulo uzlaznom putanjom... E.Z.
BOMBAJ ŠTAMPA
Madalina Diana Henea prosto odiše seksepilom gdje god da se pojavi. Bavi se modelingom i glumom, a uglavnom živi u svjetskoj prijestonici mode, Milanu, tako da je na meti tamošnjih biznismena.
Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 969-88-324 od 19.10.2009.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 18.10.2011.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci UZZ br. 16/2011 od 27.10.2011.godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Đuretić Anđeli, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Serdara Jola Piletića br. 6, Podgorica, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 304 KO Podgorica I, označenih kao katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD1, po kulturi garaža kao dio zgrade, površine 231 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 125 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD3, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 50 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD4, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 55 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD5, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 12 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD6, po kulturi stambeni prostor, površine 57 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD11, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD14, po kulturi stambeni prostor, površine 106 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD16, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD17, po kulturi nestambeni prostor porodične zgrade, površine 227 m2, susvojina Đuretić Sretena, Đuretić Aleksandra i Đuretić Anđele. Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović'' Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se hipotekarni dužnik Đuretić Anđela, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG'' i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.
Đuro najavio novi album Članovi grupe Bombaj štampa uskoro će fanove obradovati novom pjesmom. Prije nekoliko dana Branko Đurić Đuro je sa prijateljem i saradnikom, gitaristom benda Nedimom Babovićem dogovorio detalje o snimanju novog albuma i uskoro će ući u studio. “Sa Đurom sam napravio selekciju pjesama za novi CD. Imali smo mnogo tekstova i na kraju smo se morali odlučiti za njih 15. Bili smo na slatkim mukama i tražili smo i savjete prijatelja. Sada nas očekuje još teži zadatak jer moramo izabrati ‘deset veličanstvenih’ koje će se naći na našem novom muzičkom materijalu. Očekuje nas još puno posla u studiju, ali kada pomislimo na svirke i druženje s publikom, sve je lakše”, kaže Nedim Babović. Nova pjesma sarajevskog rok benda trebalo bi da bude gotova do kraja januara, a premijerno izvođenje planirano je za 7. februar. “To će za nas biti posebna svirka i želimo publici predstaviti nešto novo. Nastup se organizuje povodom 30 godina od održavanja Olimpijskih igara u Sarajevu. Bio je to događaj kog se rado sjećamo i o kom
rado pričamo. Sigurno je da će tu biti publike svih generacija. Ko će biti ispod kostima, neka za sada ostane tajna. Još samo da padne snijeg i sve će biti kao 1984. godine”, kaže Babović. Bombaj štampa posljednji album pod nazivom “Neka DJ odmah dole
CJ” izdala je 2010. godine i smatraju da je sada pravo vrijeme za novi. “Naš najveći problem je što teško možemo da nađemo termine kada smo svi slobodni. Imamo druge obaveze i poslove, tako da nas je teško okupiti na jednom mjestu”, kaže Nedim. E.Z.
● FOTO PRIČA
Ivanoviću prijete kašikarom Nakon što je u nekoliko posljednjih sedmica voditelj Ivan Ivanović u autorskoj emisiji zbijao šale na račun mlade svjetske zvijezde Džastina Bibera, uslijedile su i prve uvredljive poruke upućene voditelju na društvenoj mreži Tviter. Srbijanski fanovi Bibera, okupljeni pod nazivom “Beliberi” uputili su voditelju niz prijetnji i sočnih psovki. “Ko si ti da vrijeđaš Džastina, imbecilu masni, pogledaj se i umri od sramote”, samo je jedan od tvitova koji je popularni voditelj dobio. Biberov fan nije dugo čekao
na Ivanovićev odgovor. “Prije nego što počneš da se*eš, razmisli šta si ti. Ups, kako da razmišljaš kad nemaš mozak?”, napisao je voditelj. U moru neprijatnih poruka od fanova nalaze se i prijetnje da će voditelju baciti kašikaru pod prozor ako još jednom spomene Bibera. Istina, bilo je i onih pristojnijih u kojima voditelja mole da ne dira zvijezdu i da se izvini Biberovim fanovima. Svađa sa Biberovim fanovima je počela prije nekog vremena, kada je kanadsku pop zvijezdu Ivanović nazvao lezbejkom. E.Z.
ZABAVA 23
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
INTERVJU
I danas se zaljubljuju uz pjesme Divljeg kestena Frontmen grupe Divlji kesten Igor Starović za DN priča o dvije decenije rada u muzici Danilo Brajković
Starović sa vjerenicom Jelenom
K
ada je početkom devedesetih godina osnovao bend Divlji kesten, Igor Starović vjerovatno nije ni slutio da će dvije decenije kasnije numere poput “Kristina”, “Suze same teku”, “Ti si moja muzika”, “Gori gori srce moje” i dalje trajati među šarolikom publikom. Iako je bend prestao da postoji 2001. uz tekstove “Kestena” i danas se rađaju nove ljubavi, a Starović, bogatiji za iskustvo iz rijaliti programa “Farma”, obećava povratničku turneju popularne grupe.
Da li je boravak na “Farmi” potez kojim ste pokušali da oživite karijeru? Nije mi nikada ni padalo na pamet da ću učestvovati u nekom rijalitiju, a kamoli “Farmi”. Ljetos mi je izašao novi CD i čelni ljudi Pinka su smatrali da bi bilo zanimljivo da se pojavim u Lisovićima. Najpozitivnije posljedice sa imanja su 20 kilograma manje i sticanje “drugova do groba” što bi rekao Balašević, među kojima je i cetinjski brat Marko Vukotić. Karakterom ste se izdvajali od ostalih takmičara, ali ste ipak uspjeli da funkcionišete po notama drugih farmera? Probajte da zamislite kako je spavati na slami, buditi se u cik zore uz histerično mlaćenje zvonceta iz ruku izvjesnog Proke i vidjeti desno od sebe Jelenu Golubović, a lijevo Ekrema. Na svu sreću, bilo je sjajnih likova sa kojima sam se odlično družio, ali je to slabo prikazano. Nedavno ste izdali novi CD sa kojeg, osim novih pjesama, možemo čuti i radinosti iz kuhinje “Kestena”. Kako ste zadovoljni reakcijom publike? Novo muzičko izdanje koje se zove “Zauvek” je kolekcija najljepših balada “Divljeg kestena” po kojima smo bili prepoznatljivi, kao što su “Kristina”,”Ti si moja muzika”, “Suze krijem, same teku”, kao i dvije nove pjesme “Zauvek” i “Jelena”. Obilježavamo 20 godina postojanja benda, i u tom smislu veoma se radujem činjenici da su pjesme izdržale test vremena, i da sada neke nove generacije uživaju, vole se i zaljubljuju uz njih kao i nekada. Još se negdje nagađa zašto se onako naprasno raspala grupa Divlji kesten. Možete li nam riješiti tu dilemu? Jednostavno, došlo je do zasićenja i do značajne koncepcijske razlike u viđenju stila muzike koju treba da
izvodimo. Članovi benda su smatrali da treba da napravimo oštar zaokret u muzici, ka “splavoidno-folkoidnim” vodama i da se time uklopimo u savremene trendove. Ja sam osjećao i mislio drugačije - da ostanemo vjerni svom zvuku, pa i po cijenu da ne budemo baš IN u svakom trenutku. I, to je bilo to. Bez svađa, teških riječi. Sa prestankom rada grupe ste se i Vi povukli iz medija. Zbog čega? Nakon izdavanja drugog solo projekta u koji sam uložio znatan napor, i autorski i finansijski (angažovao sam Joksimovića, Leontinu, Kikija iz Pilota), CD je izašao za BK Sound i šest dana nakon izlaska televizija BK se ugasila. U medijima je stvorena ta “rupa” o kojoj govorite od čitave četiri godine, dok nijesam izdao naredni CD. Nadam se da neću više praviti tolike pauze. Možete li uporediti muziku ‘90-ih i zvuk koji danas dominira na radio stanicama? Nestala je scena u nekom izvornom smislu te riječi. Sve je manje autentičnih autora među mladima. Zašto za 30 godina teško možemo da zaključimo da se pojavio neki novi, mlađi Balašević, Bajagić, Đorđević, Bregović ? Nadam se da će se u muzici i to promijeniti. Dosta je ljubavnih pjesama na Vašim albumima. Kako doživljavate tu emociju? Sve moje pjesme su ljubavne. A, o čemu bih drugo pjevao? Ljubav je sila, ljubav je sve. Ima dvije strane, onu najljepšu, i manje lijepu. O njoj, čini mi se, nikada neće biti otpjevano sve. Srca publike osvojili ste baladama. A, da li ste to učinili i sa Vašom ljepšom polovinom? Moram da priznam da sam zaista iz sve snage želio da kada mi se desi ljubav života, to ne bude zbog pjesama i muzike već zbog sebe samog, onakvog kakav jesam! Želja mi se ispunila. Stariji ste od partnerke 20 godina. Kako se nosite sa tabuom razlike u godinama?
ZAVODI PREKO TVITERA
Pa rekoh već, srce ne bira! A sad, da li je neka pojava u društvu tabu ili nije, daleko bi nas odvela priča o tome. “Divlji kesten” ponovo na okupu, da li je realno očekivati povratničku turneju? Želja nam je da ovoj intiman jubilej od 20 godina rada obilježimo serijom koncerata u Beogradu, Novom Sadu, Podgorici, Banja Luci i svugdje gdje žele da nas čuju. Da probamo da reafirmišemo lijepu, zabavnu muziku i da vratimo pjesme i ime “Divljeg kestena” na mjesto koje nam, siguran sam i pripada.
Marama kao zaštitni znak
Na nastupima sa “Kestenom” Vas nijesmo mogli vidjeti bez marame na glavi. Da li je, možda, riječ o sujevjerju? Nosio sam ih često, ali iskreno, ona mi je najveće pomagalo protiv znojenja na nastupima. Uglavnom sam ih nosio zbog toga, ali nekako su vremenom postale zaštitni znak.
Georgiev se udvara Natali Poznati pjevač i kompozitor Vlado Georgiev veoma je aktivan na društvenim mrežama, pa tako često sa virtuelnim prijateljima podijeli razmišljanja i diskutuje o bitnim temama. Ovog puta, tema njegovog posta bila je slavna australijska pjevačica Natali Imbrulja, kojoj je popularni Barba odao priznanje za savršen izgled. Pjevač je bio inspirisan njenom pojavom na kanalu “Diskaveri”. “Gledam ‘natimbruglia’ na Discovery. Bože, koliko je lijepa žena, ne
može da se gleda. Ljubav”, napisao je Georgiev. Poznati pjevač je slavnu koleginicu tagovao u svom postu, čime je svakako želio da joj skrene pažnju. Jedini problem njenog odgovora na udvaranje Vlade može biti jezička barijera, s obzirom na činjenicu da joj pjevač komplimente nije uputio na njenom maternjem jeziku, već na srpskom. Ostaje da vidimo da li će Natali uzvratiti Georgievu istom mjerom, ili će, pak, sve ostati na Barbinim komplimentima. E.Z.
St.br.249/13 „IN CO“ D.O.O. U STEČAJU IZ PODGORICE Stečajni upravnik u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom „IN CO“ D.O.O. iz Podgorice na osnovu člana 134. stav 1. i 6. člana 135. i člana 136. Zakona o stečaju („Sl.List CG“br.01/11), objavljuje:
OGLAS O PRODAJI DIJELA IMOVINE STEČAJNOG DUŽNIKA PUTEM JAVNOG PRIKUPLJANJA PONUDA i istovremeno se obavještavaju o namjeri prodaje dijela imovine stečajnog dužnika, stečajni sudija, dužnik, svi povjerioci, i lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo Prodaje se imovina: 1. Radno vozilo (reportažno) Renault Master 2.5 DCI; Godina proizvodnje 2002/2009.g. Zapremina i snaga motora 2463/84. Početna cijena 25.800,00 €. 2. Teretno vozilo Citroen Jumpy 2.0.HDI; Godina proizvodnje 2010.godina. Zapremina i snaga motora 1997/88. Početna cijena 10.071,30 €. 3. Putnički automobil Opel Zafira Z19DT MT6; Godina proizvodnje 2008.g. Zapremina i snaga motora 1910/88. Početna cijena 6.642,87 €. 4. Putnički automobil Opel Vektra Z 19 DT MT 6; Godina proizvodnje 2008.g. Zapremina i snaga motora 1910/88. Početna cijena 6.363,00 €. 5. Putnički automobil Dacia Logan 1.5 DCI; Godina proizvodnje 2008.g. Zapremina i snaga motora 1461/50. Početna cijena 3.761,75 €. 6. Putnički automobil Renault Scenic 1.5. DCI; Godina proizvodnje 2008.g. Zapremina i snaga motora 1461/63.Početna cijena 6.032,50 €. Imovina se prodaje putem javnog prikupljanja pismenih ponuda. Učešće u javnom prikupljanju pismenih ponuda imaju ponuđači koji neposredno dostave ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom „PONUDA NE OTVARAJ” na adresi Privrednog suda u Podgorici, IV Proleterske br. 2 , pozivom na St.br. 249/13. Ponude se mogu dostaviti zaključno sa 20.02.2014.god. do 10,00 h. Svaka naknadno dostavljena ponuda se ne uzima u razmatranje. Ponuđač je dužan da uplati depozit u iznosu od 10% od ponuđene cijene, za određenu imovinu na računu stečajnog dužnika broj 510-78356-03 kod CKB banke a.d. Podgorica, kao i dokaz o uplati depozita priložiti uz ponudu. Ponuđačima čija se ponuda prihvati depozit se uračunava u ponuđenu cijenu a neuspjelom ponuđaču se depozit vraća u roku od 3 (tri) dana od dana izbora najboljeg ponuđača. Kriterijum za izbor najpovoljnijeg ponuđača je visina ponuđenog iznosa. Pravo na dostavljanje ponuda imaju sva pravna i fizička lica. Imovina se prodaje u viđenom stanju, bez prava na naknadnu reklamaciju. Javno otvaranje ponuda i izbor najpovoljnijeg ponuđača izvršiće se dana 20.02.2014.godine u 12,00 časova u kancelariji Privrednog suda u Podgorici, kancelarija broj 31. Ponuđač čija ponuda bude prihvaćena kao najpovoljnija, dužan je da zaključi kupoprodajni ugovor u roku od 5 dana od dana otvaranja ponuda i uplati licitirani iznos za predmetnu imovinu, u protivnom gubi pravo na povraćaj depozita. U slučaju odustanka prvorangiranog, sklapanje ugovora će se ponuditi sledećem najpovoljnijem ponuđaču. Bliže informacije se mogu dobiti na kontakt mob.tel. 069/015-293.
Play sudoku online at:
www.sudokukingdom.com
24 SLOBODNO VRIJEME
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
Daily Sudoku puzzle No. 2641 SUDOKU 2014-01-05
Medium level
Teža
2
6
2
9
9
2
3
3
8
5
3
7
9
2
9 1
4
8
3
2
Play sudoku online at:
2
5
www.sudokukingdom.com
9
4
4
6
2
6
3
Daily Sudoku puzzle No. 2642
2014-01-06 Lakša
Medium level
4 6
8
3
6
5
2
6
3
2
1
4 1
7
5
5
7
7
3
Page 1/2
8
5
9 Play sudoku online at:
Play sudoku online at:
6
2
5
www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 3
9
SRBIJA
Prvi vojvođanski viski
4
4
1
Puzzle solution:
6
1
8
2
5
9
3
7
4
7
4
3
9
5
6
8
1
2
7
5
3
4
8
1
6
2
9
2
8
5
3
7
1
4
6
9
2
9
4
7
3
6
8
5
1
6
1
9
4
2
8
3
7
5
5
2
9
3
6
8
4
1
7
9
6
2
8
3
4
1
5
7
3
7
6
9
1
4
2
8
5
5
3
8
1
6
7
9
2
4
8
4
1
5
7
2
9
6
3
1
7
4
5
9
2
6
8
3
4
3
7
8
2
5
1
9
6
3
5
7
6
1
9
2
4
8
1
8
5
6
9
3
7
4
2
4
9
1
2
8
5
7
3
6
9
6
2
1
4
7
5
3
8
8
2
6
7
4
3
5
9
1
VICEVI jaka koji po kvalitetu, kako tvrde upućeni, ne zaostaje za škotskim ili irskim. Komaromi je viskiju dao naziv “Two Doves”, odnosno “Dvije golubice” i krajem decembra prošle godine plasirao ga u desetak kafana u Novom Sadu. Ponosno insistira na tome da je viski autentični vojvo-
đanski proizvod. Šandor Komaromi slad, osnovnu sirovinu za proizvodnju viskija, nabavlja u Vojvodini, hrastovinu za burad u kojima se čuva viski na Fruškoj Gori, a burad, u kojima viski mora da odleži najmanje četiri godine, smješta u svoju destileriju u Đurđevu, na svega oko 20 kilometara od Novog Sada.
Puzzle solution:
Sudoku puzzle No. 1806 2011-09-23 Sudoku Rješenje iz prethodnog brojapuzzle No. 1822 2011-10-09
Page 1/2
Tehnolog alkoholnih pića Šandor Komaromi iz Petrovaradina nikada nije odustao od želje da iz svog kazana s prijateljima nazdravlja kvalitetnim domaćim viskijem. Zahvaljujući takvoj hedonističkoj upornosti, u Srbiji se na tržištu nedavno prvi put pojavio domaći viski, proizveden od domaćih sasto-
8
Dobio Mujo novu gajbu i otišao da je vidi. Ušao on u stan, malo razgledao sobe i došao u spavaću sobu. U njoj ugrađen plakar. Otvori on plakar, u plakaru ogledalo, uplaši se on, brzo zatvori plakar i otrča do najbližeg telefona. - Halo, milicija, neko mi je provalio u stan, da, još je tamo, u plakaru se krije. Došao pandur da izvrši uviđaj, uđe on u sobu, polako se približi plakaru i naglo otvori vrata. - A, pa kolega je već stigao. *** Pozvali Muju da otvori Olimpijske igre. Praćen tv kamerama i brojnim novinarima on polako ulazi za govornicu, vadi list sa tekstom govora, zakašlje se i započe: - Oooooooooooooooo! Masa oduševljeno uzvraća sa podignutim rukama. - Ooooooooooo!! Ponovo govori Mujo: - Ooooo… Oooooooo! Razdragana publika ga prati.
- Ooooo… Oooooooo! Tada Muju laktom udari sledeći govornik i šapnu mu: - Čitaj to ispod… ovo gore su olimpijski krugovi. *** Perica počeo da radi u nekoj prodavnici. Prvi dan dolazi mušterija i pita: - Imate li Lenor omekšivač? Perica odgovara: - Nema! Čuvši to gazda odmah dođe do Perice i kaže mu: - Perice, kada nemamo neku stvar ne kažes mušteriji da je nemamo već kažeš: Žao nam je, upravo smo prodali posled nji komad, ali umjesto toga možete uzeti sjajan… i ponudiš mu nešto slično. Jesi li razumio? - Jesam. Odgovori Perica. Ulazi sledeća mušterija: - Dobar dan, imate li toalet papir? Perica će na to: - Žao nam je, upravo smo prodali poslednji komad. Evo umjesto toga možete da uzmete sjajan šmirgl papir.
SLOBODNO VRIJEME 25
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
Viđi nam Ranka koliki je, dika naša golema, svetionik naše eurointegracione plovidbe
NEZVANIČNO Čime li hrane ove Crnogorce pa ovoliki narastu, hm, hm...
Što ne pitaš Raška da ti da ličnu zaštitu, barut je to, ne treba se njime igrati.
Pucaju mi petarde često oko kuće i pravo da ti kažem nije mi uopšte svejedno
Miješano ili kolenice, hm, hm...
Word Search Puzzle #Z405ZXOSMOSMJERKA
HOROSKOP
Y
T
T
I
W
O
R
R
O
B
C
A
K
T
G
U
R
H
S
R
E
N
N
A
L
P
C
S
S
D
I
N
E
D
T
I
W
D
I
I
K
I
P
O
P
C
O
R
N
E
E
R
P
N
G
A
E
P
S
N
E
E
D
D
A
H
A
G
D
W
E
A
E
A
T
T
U
N
E
R
C
E
N
P
D
R
T
I
F
E
H
R
P
V
D
N
E
U
Y
E
E
A
F
A
S
E
P
D
I
E
I
N
D
S
L
M
S
E
N
K
O
A
M
C
F
C
A
H
M
D
O
C
E
L
L
S
P
N
E
H
E
T
O
A
I
T
P
A
I
T
O
E
F
E
B
O
W
L
S
R
I
T
O
S
R
F
R
D
W
M
O
U
T
H
B
V
M
A
T
E
S
H
S
Y
A
R
T
I
C
L
E
C
N
A
L
F
APING Aping ARTICLE Article ATTUNE Attune BEADY Beady BORROW BOWLS Borrow BRIDLED Bowls CASTS Bridled CAWED Casts CELLS Cawed CINCH Cells CIPHERS Cinch
Ciphers
DEVICE Device DINED Dined EMOTIVE Emotive FENCE Fence FEUDED FIEND Feuded IMPORT Fiend LANCE Import MATES Lance MOTHS Mates MOUTH Moths NINETIES Mouth
Nineties
PAPER Paper PARES Pares PENCIL Pencil PIRANHAS Piranhas PLANNERS PLODDED Planners POLIO Plodded POPCORN Polio PRANKS Popcorn PUNCHED Pranks REDONE Punched SHRUG
SMASH Smash SPEED Speed TALKER TRAYSTalker Trays TREATED TRIPS Treated WAISTTrips WITTYWaist WOODS Witty Woods
OVAN Imate raznovrsna interesovanja, ali ne možete da se opredijelite za najbolje rešenje. U želji za ličnim dokazivanjem učinićete ono što drugi ne mogu, prevagnuće Vaša ambiciozna potreba da zasijenite svoju okolinu.
BIK Stalo Vam je da promijenite sadašnje okolnosti i ne prihvatate djelimične rezultate. Pozitivan stav i jaka volja djeluju podsticajno u svakom pogledu. Ali, postoji granica do koje možete da utičete na svoju okolinu.
BLIZANCI Umijete da prepoznate povoljnu priliku na poslovnoj sceni i da napravite dobar izbor. Možete da ostvarite spoj različitih kombinacija, koje će Vam donijeti poslovni uspjeh i ličnu satisfakciju ili zadovoljstvo.
RAK Stalo Vam je da ostvarite uspješne rezultate u različitim pravcima i kategorično ne odustajete od svojih poslovnih kriterijuma. Ponekad je potrebno da se dokazujete pod skoro nevjerovatnim okolnostima, ali sve je moguće kada imate dobru viziju.
VAGA Djelujete optimistično i osmjeh zadovoljstva se nalazi na Vašem licu. Skoro sve što zamislite umijete i da ostvarite na dobar način. Prihvatite različite mogućnosti poslovnog izražavanja i udružite svoje interese sa uticajnim saradnicima.
ŠKORPIJA Postoje različita mišljenja među saradnicima, najbolje je da udružite svoje interese sa provjerenim partnerima. Zona poslovnog rizika se ne preporučuje kada postoji niz okolnosti koje ne poznajete dovoljno, budite razumni i promišljeni.
STRIJELAC Uporno insistirate na svojim poslovnim ciljevima i koristite pouzdane metode u susretu sa saradnicima. Umijete da ostvarite željeni efekat, a po potrebi koristite i neke skrivene adute. Zadovoljni ste kada se sve odvija u skladu sa Vašim potrebama.
JARAC Smisao za dobru procjenu mogućnosti i poslovnu organizaciju učiniće da efikasno ostvarite svoje ciljeve. Svjesni ste svojih prednosti u odnosu na druge poslovne konkurente i to Vam uliva dodatnu sigurnost.
Redone Shrug
Ušiva portrete u dlan Španski umjetnik David KaCopyright © Puzzle Baron January 18, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! ta podigao je umjetnost veza na sasvim novi nivo. Koristeći iglu i konce, on je ušivao portrete dragih ljudi u svoj dlan, nazvavši seriju svojih radova “Pod kožom”. “Ovo su lica ljudi koji su na neki način obilježili moj život. Njihovi životi se prepliću sa mojim, gradeći tako jednu priču”, objasnio je Kata svoju inspiraciju. Ono što, međutim, jedno “umjetničko djelo” Davida Kate čini završenim, nije ušiveni konac u dlan, već tragovi koji nastaju kada se konci počupaju.
LAV Osjećate priliv kreativne energije i djelujete aktivno na različitim stranama. Uspjeh Vas motiviše da se dokazujete u novim poslovnim situacijama, bez obzira na stepen rizika ne želite da odustajete od svojih ciljeva.
DJEVICA Pozitivni uzori mogu da Vam posluže kao dobro rešenje za neke sporne situacije. Ugledajte se na nekog ko ima više znanja ili iskustva za poslovne pregovore. Nema razloga da donosite ishitrene odluke i da rizikujete.
VODOLIJA Postavili ste sebi visoke ciljeve i sada želite da poboljšate poslovni standard. Sve ima svoju cijenu, odlučite kome ili čemu želite da date osnovnu prednost. Ponekad morate da prihvatite i određene ustupke koji nisu po Vašoj volji.
RIBE Postoje određena ograničenja koja morate da prihvatite u skladu sa poslovnom situacijom u kojoj se nalazite. Na stepen Vašeg uspjeha utiče i odnos sa saradnicima, nemojte dozvoliti da Vas neko nepravedno kažnjava.
26 SPORT
DA LI STE ZNALI
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
UTISCI ZA EP
Nije lako bilo biti selektor Crne Gore Selektor “lavova” Zoran Kastratović sumira utiske nakon eliminacije naše selekcije sa Evropskog prvenstva u Danskoj Miloš Pavićević
Da je otac Tonija Parkera Afro-Amerikanac, da mu je majka Holanđanka, a da je superstar San Antonija rođen u Belgiji! Toni je odrastao u Francuskoj i nikada se nije dvoumio da li će za nekoga drugog igrati sem za “trikolore”...
TIKET DANA VBA EVERTON TIP GG KVOTA 1.70 A.BILBAO VALJADOLID TIP 1 1 KVOTA 1.90 MEC KRETEIL TIP 1
KVOTA 1.60
PLATANIAS OFI KRIT TIP 2 3 KVOTA 1.90 NACIONAL ESTORIL TIP 2 KVOTA 2.40 FORFAR GLAZGOV R. TIP 2 2 KVOTA 1.60
P
rvenstvo Starog kontinenta za naše najbolje rukometaše je završeno već nakon tri odigrane utakmice – realno to je bilo i očekivano s obzirom na situaciju koja ih je zadesila prije i tokom prvenstva. Međutim, isto tako je jasno da “crveni” mogu da žale što se nijesu plasirali u drugu rundu takmičenja s obzirom da su imali idealnu priliku za to u posljednjem meču protiv Bjelorusije.
Ono što je sigurno jeste da su “lavovi” ostavili i posljednji atom snage na tlu Kopenhagena, želja nijednog trenutka nije dolazila u pitanje, jasno je bilo da su svi do jednog na prvo mjesto stavili rezultat reprezentacije, igrali su povrijeđeni, neki i na svoju ruku, međutim sve to nije bilo dovoljno da se osvoje bodovi u duelima sa Švedskom, Hrvatskom i Bjelorusijom. Ako se pogleda statistika, jasno je da je bilo dosta pozitivnih stvari – Rade Mijatović je pokazao da je vrhunski golman, kapiten Mladen Rakčević je bio pravi vođa, Vasko Ševaljević je u prva dva meča bio pravi, kao i Igor Marković, Marko Simović je kupio navijače, jer je igrao bez dozvole ljekara i to odlično, dok su debitovali Vuko Borozan i Miloš Vujović. Nebojša Simić kada god da je ušao, odradio je posao, a pozitivan utisak je ostavio i Milan Radović. Roviti Mirko Milašević je takođe dao veliki doprinos i zaista je šteta što Stevan Vujović nije mogao više
da pomogne jer je vidan bio njegov nedostatak, kao i kapitena Draška Mrvaljevića. “Iako nije lako sumirati ono što se dešavalo u Danskoj, jer smo kroz dosta toga prošli, mogu reći da su krajnji utisci zadovoljavajući. Istina, ostaje žal što nijesmo iskoristili svoje šanse na meču sa Bjelorusijom. Nijesmo iskoristili odlične intervencije golmana Mijatovića da na odmor pođemo za ubjedljivom razlikom, dok smo zatim bili dosta brzopleti u nastavku. Bilo je dosta faktora koji su uticali da se ne plasiramo dalje, ali i sada smatram da je Evropsko prvenstvo u Danskoj bilo ogromno iskustvo za ove igrače”, kazao je za Dnevne novine nakon prespavane noći selektor Zoran Kastratović.
● POVREDE SKUPO KOŠTALE Bjelorusi su imali jasan cilj na ovom prvenstvu. Imali su taktiku da svu koncentraciju usmjere na
meč sa Crnom Gorom i to im je dalo rezultata. Na drugoj strani, naši momci su se mnogo istrošili u prva dva duela, pogotovo sa Hrvatskom, gdje su se mnogi ispovređivali. “Iskreno da vam kažem, nije bilo lako biti selektor Crne Gore u Danskoj. Mnogo toga se dogodilo prije takmičenja, kapiten Mrvaljević zbog povrede nije mogao biti za timom, zatim su Vujović i Grbović bili podvrgnuti hiruškim intervencijama, Milašević je takođe preskočio nekoliko treninga, dok su se na sitnije povrede žalili još neki igrači. Slično je bilo i na prvenstvu u Kopenhagenu, gdje su povrijeđeni igrali Grbović, Marković i Simović. Trebalo je ekipu u takvom stanju spremiti za veoma naporne i zahtjevne mečeve. Što se tiče Bjelorusije, oni su pokazali zašto su bili bolji od Slovenije u kvalifikacijama za EP”, kazao je Kastratović.
● NIŠTA NE BIH MIJENJAO Da možete da vratite vrijeme, da li biste nešto promijenili? Vidno je bilo da Stevan Vujović nije mogao da pruži maksimum, dok je jasno bilo da je i Mladenu Rakčeviću bila neophodna pomoć i odmjena na crti, te da bi Marko Pejović mnogo značio, posebno igri u odbrani? “Ne bih ništa mijenjao što se sastava tiče. Istina, Marko Pejović bi u ovakvoj situaciji svakako značio
Francuzi preko klasika do polufinala Klasiko koji su ljubitelji rukometa sa nestrpljenjem očekivali ili bolje rečeno finale prije finala između Francuske i Hrvatske pripao je trikolorima (27:25) koji su odigrali fenomenalan meč. Hrvatska je istina bolje otvorila utakmicu, vodila je u nekoliko navrata imala i plus tri, ali su ipak Francuszi sa 18:17 otišli na zasluženi odmor, da bi u nastavku predvođeni Nikolom Karabatićem (sedam golova) koji se polako vraće u pravu formu prebacili
u brzinu više i konstantno držali konce igre u svojim rukama. Sada je već jasno prvi finalista Evropskog prvenstva iz grupe 2 je Francuska. Kod “kockastih” bolji od ostalih je bio desni bek Marko Kopljar sa sedam golova. Iako se nakon poluvremena činilo da će selekcija Poljske deklasirati Bjelorusiju (26:13), Rutenka i drugovi su u nastavku zaigrali kao preporođeni, posebno u defanzivi i umalo napravili najveće iznenađenje na prvenstvu. Poljska je slavila 31:30
zahvaljujući odličnoj partiji Jurkijeviča, koji je postigao osam golova. Na drugoj strani, po navici, najbolji je bio Sergej Rutenka sa devet golova. Šveđani se na ovom prvenstvu zbog navijača osjećaju kao domaćini, što se vidjelo protiv Rusije koju su savladali bez većih problema (27:29) i tako istakli ozbiljnu kandidaturu za polufinale. Igropulo je bio fenomenalan kod Rusije sa 11 golova, dok je na drugoj strani Jakobson postigao sedam.
za tim, ali je procjena bila da su ova dva pivota trenutno ispred njega.” Na meču protiv Hrvatske je bilo dosta dobrih taktičkih zamisli, dok je bilo i promašaja, s obzirom da Marko Kopljar imao puno prostora da ugrozi gol Mijatovića. Takođe je i protiv Švedske naša odbrana stajala dosta slabo, posebno u prvom poluvremnu, kada je Du Ric “crvenima” prodao istu foru najmanje šest puta. “Nemam šta da zamjerim svojim igračima što se želje i motiva tiče na ovom prvenstvu. Pružili su maksimum, možda ih je i prevelika želja sputala da na kraju naprave bolji rezultat jer je bilo dosta izhitrenih šuteva, ali šta je tu je, sada nema nazad, moramo se samo potruditi da se te greške ne ponavljaju ubuduće.”
● PRIŽELJKUJEMO AUSTRIJU ILI BJELORUSIJU
Za šest dana “crveni” će dobiti rivala u baražu za Svjetsko prvenstvo u Kataru iduće godine, a to će biti neka selekcija od petog do 12. mjesta na šampionatu. “Mnogo bi bilo važno da se plasiramo na Svjetsko prvenstvo u Kataru ne samo zbog kontinuiteta velikih takmičenja, već i zbog činjenice da će ovi mladi igrači imati najmanje pet kvalitetnih mečeva u grupi.” Da može da bira, selektor bi izabrao... “Svakako da ima dosta selekcija po mjeri sa kojima možemo da igramo. Jedna od njih je svakako Austrija, pa zašto da ne i Bjelorusija. Siguran sam da ćemo imati šta da kažemo u tim mečevima ma ko bio protivnik.”
Grupa 1
16.00 - Makedonija - Island 18.15 - Austrija - Španija 20.30 - Danska - Mađarska
Grupa 2
Poljska - Bjelorusija 31:30 Rusija - Švedska 27:29 Francuska - Hrvatska 27:25
SPORT 27
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
REGIONALNA LIGA
Plave razbile Podravku Naše šampionke se poigravale protiv prvaka Hrvatske
Nekada je to bio derbi, a sada igra mačke i miša - rukometašice Budućnosti su mnogo lakše nego što se očekivalo sa terena počistile kolegnice iz Koprivnice 24:17 u devetom kolu Regionalne lige, a sve je bilo jasnije već nakon poluvremena kada su Knežević, Petrović, Dalbi i drugarice vodile 15:7. Da se izabranice Dragana Adžića nalaze u top formi najbolje govori prvih 20 minuta igre, s obzirom da su “plave”, vjerovali ili ne, primile samo jedan gol, a dale devet. To je bila igra u odbrani koja je i proteklih sezona krasila naše šampionke, igra koja je ulivala strah u kosti protivnicima i igra koja jednostavno mora dati rezultat ko god da je na drugoj strani. Odlična protiv svog bivšeg kluba bila je Marta Žderć sa 18 odbrana, dok iz meča u meč sve bolje igra Kamila Dalbi, ono što raduje jeste da se i Milena Knežević vraća u željenu formu, dok su odlične bile krilne igračice Petrović i Pavićević. “Dan prije meča imali smo zajednički trening sa Podravkom i to je ostavilo traga na izdanje protivnika u prvom poluvremenu, dok je u nastavku njihov odnos bio mnogo bolji. Isprobali smo neke stvari i ne mogu reći da sam prezadovljan kako je to izgledalo, ali u svakom slučaju ovo je bila odlična provjera. Majdu Mehmedović smo morali da poštedimo zbog povrede zadnje lože, a Klara Voltering nije igrala zbog problema sa koljenom. Odlično smo otvorili meč i poveli 9:1, ali nakon toga je uslijedio pad, što je možda posljedica činjenice da su
djevojke očekivale jači otpor Podravke. Rezultat ih je možda uspavao, a to ne bi smjelo da se dešava. To je sve dragocjeno iskustvo i nadam se da će protiv Vardara biti bolje”, kazao je nakon meča trener Dragan Adžić. Posljednju provjeru pred početak glavne runde Lige šampiona i duel protiv Đera koji je na programu 1. februara naše šampionke će imati u srijedu, kada će u ”Morači” odmjeriti snage protiv Vardara. M.Pavićević
Bardalu pobjeda u Zakopanima Norvežanin Anders Bardal pobijedio je u poljskim Zakopanima u okviru Svjetskog kupa u skijaškim skokovima ispred Slovenca Petera Prevca i Njemca Riharda Frajtaga. Skakači su imali dosta problema sa zaletištem, jer je bilo natopljeno vodom, a potom je počeo da duva jak vjetar, pa je održana samo jedna serija. Bardal je do prvog trijumfa u sezoni došao zahvaljući skoku od 131,5 metar, odnosno 127 bodova, Prevc na drugom mjestu zaostaje 2,3 boda, pošto je skočio 124,5 metara. Njemački skakač je na trećem mjestu zabilježio skok od 129 metara, odnosno sakupio 122,1 bod, a prvu petoricu kompletirali su Njemac Marinus Kraus i Rus Mihail Maksimočkin, kome je to rezultat karijere. Lider u generalnom plasmanu Poljak Kamil Štoh zauzeo je tek 17. mjesto, dok je njegov prvi pratilac Austrijanac Gregor Šlirencauer bio 12. Štoh je i poslije takmičenja u Zakopanama ostao na prvom mjestu u Svetskom kupu sa 721 bodom, prati ga Šlirenčauer sa 670, dok je Prevc pretekao Švajcarca Simona Amana na trećem i sada ima 632 boda. Takmičenje u Svetskom kupu nastaviće se narednog vikenda u japanskom Saporu. M.P.
Pantirolu slalom u Vengenu
Budućnost ± Podravka 24:17 (15:7) PODGORICA – Dvorana SC ”Morača”. Gledalaca: 500. Sudije: Krkačev i Kolevski (Makedonija). Sedmerci: Budućnost 6 (5), Podravka 3 (3). Isključenja: Budućnost 12, Podravka 4 minuta. BUDUĆNOST: Voltering, M. Vukčević (tri odbrane), Žderić (18 odbrana), Petrović 4, Neagu 2, O. Vukčević 1, Nikitina, Cvijić 1, Georgijevska 1, Dalbi 3 (2), Ježić 1, Despotović, Pavićević 4, Bizdra 1, Knežević 6 (3), Lazović. PODRAVKA: Jukić, Milenković (15 odbrana i sedmerac), Čović, Gavranić 4, Havić 2, Živković 4 (2), Vukojević 2, Nemaškalo 1, Kapitanović, Milanović Litre 1, Dragišić, Trifunović 3 (1), Polak 1.
Francuski skijaš Aleksis Pantirol pobjednik je slaloma koji je u okviru Svjetskog kupa vožen u švajcarskom Vengenu. Pinturol je do prve pobjede u sezoni, a pete u karijeri došao zahvaljujući rezultatu od 1:42.87, drugo mjesto pripalo je Njemcu Feliksu Nojrojteru (1:43.21), a treće Austrijancu Marselu Hiršeru (1:43.50). U generalnom plasmanu Svjetskog kupa i dalje vodi Norvežanin Aksel Lund Svindal sa 757 bodova, drugi je Hiršer sa 735, dok se na treće mjesto probio Pinturol sa 506 bodova. M.P.
BOKS
Ostaviti dobar utisak u Podgorici Podgorica startovala sa pripremama - spremaju se za “Boxing One ligu” koja počinje 23. februara, rade na tome da se proširi baza...
Plemenita vještina živi u glavnom gradu Crne Gore - Bokserski klub Podgorica je startovao sa priprema za novu sezonu, treniraju dva puta dnevno u “Benex fitness” centru, a sve u cilju kako bi spremnije dočekali prvo takmičenje u 2014. Krajem drugog mjeseca u godini, 23. februara, startuje “Boxing One liga” koja će se u martu naći i u Podgorici - kvalitetan boks će se gledati u SC “Morača”.
Protivnici za kvalitetno takmičenje su već poznati - Podgorica će u drugom kolu raditi sa Galanta Kidsom iz Slovacke, a onda će (treće kolo) ukrstiti rukavice sa prošlogodišnjim pobjednicima - Patent Gladijatorom iz Mađarske... “Želja takmičara kluba je da se predstavi u što boljem svijetlu pred domaćom publikom”, kaže šef stručnog štaba Podgorice Dragan Đuričković, koji upore-
do obavlja funkciju selektora reprezentacije Crne Gore... “Pored učešća u Evroligi u klubu ćemo raditi na omasovljenju baze i organizaciji mečeva za najmlađe uzraste. Trenutno radimo u četiri termina, jer nam je želja da svim uzrastima poklonimo adekvatnu paznju”, rekao je Đuričković stavljajući do znanja svima da BK Podgorica posvećuje dovoljnu pažnju svim uzrasnim kategorijama. B.T.
SPORTSKI EKRAN 10:30h Conga - Federer, tenis 14:00h Avtomobilist – Medveščak, hokej 14:30h Boćanje, Svjetsko prvenstvo 18:00h Zadar - Partizan, košarka 18:15h Austrija - Španija, rukomet 18:30h Panatinaikos - Olimpijakos, košark 20:30h Njujork – Bruklin, košarka 20:30 h Danska - Mađarska, rukomet 21:00h Los Anđeles - Boston, hokej 21:00h VBA - Everton, fudbal 22:00h Atletik Bilbao - Valjadolid, fudbal 01:00h Li Na - Peneta, tenis 03:00h Ivanović - Bušar, tenis
Eurosport SK1 Eurosport Arenasport 2 RTCG 2 Arenasport 4 SK2 RTCG2 Arenasport SK1 SK3 Eurosport Eurosport
NE PROPUSTITE Panatinaikos - Olimpijakos (Arenasport 4 - 18:30h) Pakleni derbi za prevlast u Grčkoj - atinski zeleni protiv pirejskih crvenih, Dijamantidis protiv Spanulisa u dvorani OAKA pred zelenom armijom navijača, popularnih Gate 13.
NAVIJAČI PROTIV RADONJIĆA
Čović: Navijači neće smjenjivati trenera Predsednik košarkaškog kluba Crvena zvezda Nebojša Čović poručio je da navijači neće smjenjivati trenera dok je on na čelu. Uoči meča sa Olimpijom sa dijela tribina Pionira čuli su se povici “Dejane, odlazi”, upućeni našem treneru Dejanu Radonjiću. “Ove godine smo uveli režim da nema besplatinih karata. Time što neko plaća kartu, on pomaže svom klubu i obezbjeđuje isplate i angažovanje igrača i to svima treba da bude jasno. Neću da krivim navijače, ali dok sam predsjednik, navijači neće postavljati trenera i igrače. Imam
loše iskustvo, to se dešavalo u fudbalu. Trener ima povjerenje u upravu, a uprava u trenera. Niko mu se ne miješa u posao i niko ne može da mu nameće ko će da igra ili ne igra. Nijesam za varijantu da imate veliku platu, a da ne dajete ništa - Šilb. Profesionalac ima jedno upozorenje, drugo upozorenje, a onda ide otkaz. Apelujem na navijače da ne prave štetu nama, riješićemo nedostatke, nije sve idealno. Ima ko ocjenjuje cio sistem u klubu. Ipak samo 25 razlike protiv Olimpije, nisam zadovoljan, trebalo je da bude 40”, rekao je Čović. M.P.
28 SPORT
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
STAV
BASKETBALL CLINIC 2014
Tanjević: Inteligentna smo nacija Bar je prethodna dva dana bio u znaku košarke - o magičnoj igri pod obručima govorilo se na svakom ćošku, basket je bio glavna tema u gradu pod Rumijom, a zanimljivo da nije u pitanju bio košarkaški meč. U Topolici je tokom vikenda prvi put od sticanja crnogorske nezavisnosti (bilo je i vrijeme) u organizaciji Udruženja košarkaških trenera Crne Gore i Košarkaškog saveza Crne Gore održan seminar pod radnim nazivom ‘’Basketball clinic Bar 2014’’. “Ono što je veoma bitno za budućnost ovog sporta u Crnoj Gori je da imamo stručni kadar. Školovan kadar. A o dosadašnjem rezultatu najbolje govori da imamo brojne klubove, a malo rezultata. U tom cilju, sa predsjednikom udruženja trenera Crne Gore ćemo realizovati ovakve seminare na kojim će predavači biti ljudi sa bogatom trenerskom karijerom od kojih se može mnogo naučiti”, istakao je generalni sekretar KSCG Petar Popović. U društvu eminentnih stručnjaka iz regiona koji su u praksi pred okruglo 100 crnogorskih trenera prezentovali samo dio iz svog bogatog trenerskog repertoara predavanja je počeo predsjednik Udruženja Bogdan Tanjević. Nekadašnji trener Bosne, Kazerte, Trsta, Olimpije Milano, Limoža, Budućnosti, Asvela, Virtusa i Fenerbahčea, te selektor reprezentacija Jugoslavije, Italije i Turske govorio je na temu Praktični savjeti trenerima.
foto: Saša Matić (KSCG)
Predavanja za svačiju dušu - u Topolici održan dvodnevni košarkaški trenerski seminar
Legende na istom zadatku: Slavko Trninić, Božidar Maljković i Bogdan Tanjević juče tokom predavanja u Baru
Pa dobro ljudi, da li ste vi normalni?! VUK PEJOVIĆ NAVIJAČ
P Nakon Tanjevića, profesor na Kineziološkom fakultetu u Splitu Slavko Trninić, stručnjak koji je tokom karijere radio sa igračima poput Dina Rađe, Tonija Kukoča, Dejana Bodiroge i Krešimira Ćosića, govorio je o periodizaciji tehničko-taktičke pripreme. Bivši trener Limoža, Bosne, bugarskog Akademika, Kelna i Virtusa, te bivši selektor reprezentacije Bosne i Hercegovine Draško Prodanović je održao predavanje na temu ‘’Odbrane od Pick and Roll-a na svim pozicijama’’. Nekadašnji trener Crvene zvezde
i Partizana i selektor reprezentacije Njemačke - Vladislav Lučić je održao predavanje na temu ‘’Napad na zonu’’, dok je prvi radni dan seminara u Baru zaključio Slavko Trninić koji je predavao o timskoj odbrani od prodora sa loptom. Drugog dana seminara Božidar Maljković je održao predavanje na temu ‘’Splet vježbi koje igru i igrače čine boljim’’, a trening je odradio sa juniorskom reprezentacijom, koja se od 13. januara nalazi na pripremama u Baru. Draško Prodanović je održao predavanje na temu ‘’Zonska odbrana 2-3 sa udvajanjima’’, dok je Trninić
govorio o ‘’odbrani od PNR-a’. Na kraju lijepog dvodnevnog druženja Tanjević je uručio plakete predavačima na seminaru uz zahvalnost što su se odazvali pozivu organizacije i prenijeli svoje bogato iskustvo crnogorskim trenerima. “Crna Gora ima potencijale samo ih treba iskoristiti. Mi smo inteligentna nacija, ovo će nam znanje biti od velikog značaja” podvukao je Tanjević nakon što nam je kazao da se sa “crnogorskim trenerima složio da se dva puta godišnje organizuje ovakav seminar u Crnoj Gori, te da se naredni planira već za jun”. A.Lj.
UPRAVA ZA MLADE I SPORT
Ministri i direktori uprava nadležnih za sport potpisali su juče u Rijeci Povelju o regionalnoj međudržavnoj saradnji u oblasti sporta. Povelju su, u Skupštini grada Rijeke, potpisali vršilac dužnosti direktora Uprave za mlade i sport Igor Vušurović, ministri nauke, obrazovanja i sporta Hrvatske Željko Jovanović i Slovenije Jernej Pikalo i ministar omladine i sporta Srbije Vanja Udovičić. Ministarska konferencija održana je na temu Razvoj studentskog sporta u regiji, a sa ciljem promovisanja studentskog sporta i obebjeđivanje neophodnih uslova za dalji razvoj.
“Održano je i predstavljanje projekata za period od 2014. do 2020. godine sa posebnim akcentom na start regionalne univerzitetske lige u košarci, februara ove godine. Razmatrani su projekti koju su se ticali razvoja sportskog volonterizma i infrastrukture za razvoj masovnog sporta”, piše u saopštenju crnogorske Uprave za mlade i sport. Navodi se da su učesnici diskutovali o organizaciji međunarodnih sportskih manifestacija, ali i korišćenju dostupnih fondova Evropske unije za članice i zemlje kandidate kroz regionalne i prekogranične projektne aktivnosti.
NBA
Jovanović na klupi Igokee Dragan Bajić je prošle sezone perfektno vodio Igokeu, ali je podnio ostavku prije dva mjeseca, prostor dok se ne pronađe dugoročno rješenje popunio je Milutin Latinčić... A sve su prilike da je tim iz Laktaša našao pravog čovjeka za klupu - riječ je o Vladi Jovanoviću! Bivši trener Partizana (trenirao ih od 2010. do 2012, osvojo je dva Kupa Radivoja Koraća, jednu ABA ligu, a jednom se plasirao u TOP 16 Evrolige), te Donjecka (nije puno radio tamo, jer je dobio otkaz) bi danas trebao da bude predstavljen medijima... Jovanović koji je prvi veliki uspjeh u karijeri ostvario osvajanjem zlatne medalje sa U-18 reprezentacijom Srbije na FIBA Evropskom prvenstvu u Francuskoj 2010. godine će imati jedan težak zadatak - moraće sa Igokeom da obezbijedi plasman u Evrokup: igosi trenutno drže poziciju broj šest koja im garantuje Evropu, ali moraju do kraja sezone ostati na pravom kursu... B.T.
Veče Lebrona i Pekmena Džejms sa Majamijem sredio Šarlot, Peković za tri četvrtine uništio Jutu Dominacija - riječ kojom se najčešče opisuju partije košarkaškog kralja Lebrona Džejmsa i riječ koja se sve češće pripisuje imenu našeg Nikole Pekovića! Veče između subote i nedjelje bilo je njihovo! Lebron je sa 34 poena vodio svoj Majami do 15. uzastopne pobjede (nakon produžetka) nad Šarlotom (96:104), dok su Pekmenu bile dovoljne tri četvrtine (posljednju je odmarao) da Juti “utrpa” 27 poena i ostvari 14 skokova i tako svoju Minesotu dovede do 19. trijumfa u NBA ligi ubjedljivo protiv “džezera” 98:72. Petnaesti trijumf Hita nad Šarlotom pomalo je i neobičan rekord NBA lige, pošto je to najduži niz uzastopnih pobjeda jednog tima nad drugim. Meč u “TWC” Areni obilježio je i Kris Boš koji je ubacio 24 poena i istakao se sjajnom odbranom protiv Ala Džefersona, momka koji je na posljednjim utakmicama bio na prosjeku od gotovo 30 poena, a sinoć stao na broju 22. “Teško je igrati protiv Ala i ukoliko dođe u dobru poziciju, teško možete nešto napraviti. Međutim dobro smo ga preusmjeravali i uspjeli ga dovesti u situacije koje nama više odgovara-
ju”, objasnio je Boš. Super derbi večeri odigran je u Indijanapolisu gdje su Pejsersi, na krilima “monstruma” Pola Džordža (36 poena, pet trojki) savladali Los Anđeles Kliperse - 106:92. SEMAFOR: Indijana - L. A. Klipers 106:92 (Džordž 36 - Kroford 22), Vašington - Detroit 98:104 (Vol 34 - Smit 22),
J
A
Saradnja na regionalnom nivou Sa potpisivanja povelje o regionalnoj saradnji: Igor Vušurović prvi s lijeva
a dobro ljudi da li ste vi normalni? O čemu vi razmišljate u životu? Da li imate neki viši cilj, neku dubinu u sebi, da li imate gram filantropije, društvene odgovornosti? Da, da, vi, podgorički biznismeni, vi gradski oci, ljudi koji “pravite grad i vodite grad”!? e l’ stvarno mislite da je novčanica više u vašem džepu, da je poslovni prostor više u vašoj zgradi, da je primljeni koverat na vašem poslu ono što treba da čini vaš život potpunim? Jeste li kad odmakli dalje od tih niskih pobuda, jeste li kad pročitali djela velikih umova o suštini života? Da vam skratim muku, u tom naletu biznisa i vođenja grada nemate vjerovatno vremena. Suština se nalazi u davanju. Da, da, dobro ste pročitali – u davanju! Ne uzimanju! vi, šta vi dajete ? NIŠTA! Al’ zato uzimate mnogo? Evo npr. uzimate ovom gradu sport. Kradete nekada najsportskijem gradu velike Juge sport i nije vas sram. uški rukomet ste ugasili, vateropolo ne postoji, a sada se gasi i odbojka. Ne postoji ni fudbal, on je na aparatima, a kakvi ste doktori ko zna što ste sipali u kesu za infuziju. reneri i igrači Odbojkaškog kluba Budućnost su se obratili javnosti. Klub se gasi. Zbog jadnih 10.000 eura mjesečno. Nije u pitanju samo klub, ime Budućnost, tradicija i osvojeni trofeji. Mada jesu fin zalog. U pitanju su stotine podgoričke djece koja se bavi odbojkom, koja se bavi sportom, zdravim načinom života. Djeca koja žele da budu sportisti, da budu neki novi Vujevići, Vušurovići, Batezi… odgorica čini trećinu stanovništva “države sporta”, kako to reče na jednom od mnogobrojnih prijema koji služe za slikanje tadašnji premijer Igor Lukšić. Ta trećina nema mogućnost da trenira rukomet, uprkos nevjerovatnom odzivu tokom ljeta stotine djece ostaje uskraćeno za vaterpolo, a sada gasite i odbojku. ije to pitanje rivaliteta sa drugim crnogorskim gradom, to je pitanje ulaganja u našu omladinu. Da poslije ne stojite nad naslovnim stranama štampe i čudite se kako je neki dvadesetogodišnjak upucao svog vršnjaka, izbo nožem oca, umro od predoziranja... Da, to su alternativni putevi kad nema sporta, kulture, obrazovanja. A te puteve otvarate upravo vi ovakvim potezima. treba na kraju da progutamo priču da uprava grada na čelu sa gradonačelnikom Miomirom Mugošom ne može u dogovoru sa nekom od stotine kompanija koje posluju u gradu da obezbijedi tih 10.000 eura mjesečno. Ceh jednog izlaska u restoran istih tih ljudi. onda jedino što preostaje jeste pitanje sa početka – Da li ste vi stvarno normalni?
Šarlot - Majami 96:104 (Džeferson 22, 14 sk. - Džejms 34, 8 sk, 6 as), Čikago Filadelfija 103:78 (Noa 21, 16 sk. - Jang 12), Hjuston - Milvoki 114:104 (Džons 36 - Najt 26, 7 as), Minesota - Juta 98:72 (Peković 27, 14 sk - Burks 18, 4 as), Nju Orleans - Golden Stejt 87:97 (Dejvis 31, 17 - Kari 28, 8 as), Dalas - Portland 111:127 (Novicki 18 - Oldridž 30). K.B. Nemilosrdan u napadu, sjajan u odbrani: Lebron Džejms
M T
P
N
I
I
SPORT 29
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
SERIA A, 20. KOLO
MERKATO
Protjerani Matri oživio u ljubičastom
Januarski prelazni rok
Kakav početak - napadač Alesandro Matri na debiju u dresu Fiorentine postigao dva gola u pobjedi nad Katanijom (0:3), Lacio srušio Udine (2:3), Napoli remizirao sa Bolonjom (2:2) Na Siciliji je blistao, uvjerio je navijače da neće morati da brinu zbog povreda udarnih napadača Đuzepea Rosija i Marija Gomeza - Alesandro Matri će premijernu utakmicu u dresu Fiorentine dugo pamtiti, jer je na debiju postigao dva pogotka i tako zajedno sa saigračima u ljubičastom odnio tri boda sa Sicilije u duelu sa Katanijom - 0:3. Eks napadač Milana je blistao 29-godišnjak koji je bukvalno protjeran iz tabora “rosonera” (ljetos Juventusu plaćen 11 miliona eura) je dokazao da nije zaboravio kako se daju golovi bez obzira na to što je u dresu Milana jesenas samo jednom tresao mrežu protivnika. “Veoma mi je drago zbog Matrija i njegovog sjajnog početka u Fiorentini. Igrali smo veoma zrelo i sasvim zasluženo osvojili tri boda”, poručio je trener “viole” Vićenco Montela, čija se ekipa sada nalazi samo tri boda od Napolija, odnosno od mjesta koje vodi u Ligu šampiona. Montelini izabranici (Stefan Savić igrao cijelu utakmicu) su već u prvom poluvremenu “potopili” Siciliju - Matijas Fernandez je zadao prvu ranu Kataniji, koju je poslije sa dvije lake egzekucije dokrajčio Matri.
Več se isplaćuje Violi: Alesandro Matri slavi jedan od dva gola
REAL MADRID
Kraljevska ponuda za Tomasa Milera Real Madrid sprema transfer bombu, veliko je pitanje međutim da li će ona i odjeknuti u dvorištu šampiona Evrope Bajerna iz Minhena. “Kraljevi” žele jednog od simbola moćnog Bajerna Tomasa Milera, prema pisanju španskih medi-
Majstor potpisao trijumf Lacija: Ernaneš
DESETORICOM
Upornost, vjera, želja, greške golmana Željka Brkića i na kraju klasa Brazilca Ernaneša omogućila je Laciju zlata vrijedne bodove pokupljene sa “Frijulija” - “nebesko-plavi” su slavili u borbi do iznemoglosti na sjeveru Italije i sa igračem manje pobijedili Udineze rezultatom 2:3. U Udinama je bilo svega i svačeg, “zebre” su dva puta imale prednost golovima Antonija Di Natalea (1:0) i Badua Aubumejanga (2:1), ali su pred svojim navijačima morali pognute glave da napuste teren, pomire se sa trećim vezanim porazom i tako nesvjesno potonu u “crveni” dio Serije A. Lacio se nije predavao, Antonio Kandreva je poravnao rezultat i taman kada su gosti krenuli u napad, Odženi Onazi je zaradio drugi žuti karton. Četa Eduarda Reje je sa desetoricom krenula u napad, stigla do egala autogolom Lazarija, a nagradu za veliki trud obezbijedio je najbolji igrač Lacijala Ernaneš golom u 90. minutu.
ROMA
Stiže Mišel Bastos Zaboravljeni majstor najvjerovatnije se vraća na veliku scenu! Bivši brazilski reprezentativac Mišel Bastos karijeru će nastaviti u Romi, potvrdio je trener kluba iz vječnog grada Rudi Garsija. Čeka se samo potpis momka koji je zadnju sezonu proveo u Al Ainu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. “On je univerzalan igrač, može da igra i na desnoj i na lijevoj strani. Pratim ga još od vremena kada sam trenirao Lil. Igrao je u Lionu, a zatim u Šalkeu i znali smo da sada želi da se vra-
● LACIO MOŽE SA
● SLABI INTER, SPOTICANJE
NAPOLIJA Liguriju je okovala nevjerovatna kiša koja je Đenovljanima donijela zlatne bodove - po nevjerovatnim uslovima za igru Đenova je pred svojim navijačima savladala Inter (1:0) pogotkom u 83. minutu Luke Antonjelija. “Bilo je veoma teško igrati, svaka čast mojim momcima. Borili smo se protiv Intera koji nije iskoristio svoje šanse. Na kraju, imali smo više sreće”, rekao je prezadovoljni trener domaćina Đanpiero Gasperini. Iskusni napadač sa “Dal Aara” je postavio zamku za Napoli - momci Rafaela Beniteza nijesu savladali Bolonju, a za to mogu da “zahvale” protivničkom napadaču Rolandu Bjankiju koji je u sudijskoj
nadoknadi donio veoma važan bod Bolonji. Fudbalska priča na “čizmi” se polako zahuktava, Juventus je nedodirljiv, Roma ima svoj ritam, a za Ligu šampiona kartu sada traži i Fiorentina, dok se “crvene zone” za ispadanje plaši skoro pola lige. SEMAFOR: Udineze - Lacio 2:3 (Di Natale (pen.) 8, Badu 68 - Kandreva (pen.) 62, Lazari (a.g.) 82, Ernaneš 90.), Bolonja - Napoli 2:2 (Bjanki 37, 91 - Iguain (pen.) 62, Kaljehon 80.), Katanija - Fiorentina 0:3 (Fernandez 25, Matri 28, 41), Sasuolo - Torino 0:2 (Imobile 25, Brigi 48), Đenova - Inter 1:0 (Antonjeli 83), Kjevo - Parma 1:2 (Paloski 15 - Kasano 27, Lukareli 94), Atalanta - Kaljari 1:0 (Bonaventura 68). U.R.
ja zvanična ponuda je i poslana u Bavarsku, ostaje samo da se sačeka odgovor Ulija Henesa i gospode sa sjevera Minhena. U svakom slučaju Madriđani imaju i rezervnu varijantu novac i Sami Kedira za Tomasa Milera. K.B.
ti u Evropu. On je sjajan igrač i odličan čovjek”, istakao je Garsija. K.B.
ATLETIKO MADRID
Novi ugovor za Kokea
Kolčonerosi čuvaju novo čudo španskog fudbala sa sredine terena. Dvadesetdvogodišnji vezista Koke, jedan od najtražanijih igrača na svijetu, potpisao je novi ugovor sa svojim Atletiko Madridom. Između ostalih evropskih ve-
likana za usluge Atletikovog maestra bio je zainteresovan i Mančester junajted, koji će sada, po novoj klauzuli, morati da izdvoji 60 miliona eura, ukoliko bude želio da Kokea dovede na “Teatar snova”. K.B.
EVERTON
Pozajmili Lasinu Traorea Prije dvije sezone “eksplodirao” je u Ligi Evrope sa Anžijem, ovog januara preko Monaka stiže u engleski Everton. Lasina Traore, napadač i reprezentativac Obale Slonovače, novi je igrač “kneževa” iz Monaka, koji su ga kupili od Rusa (za 16 miliona eura) i već poslije nekoliko dana proslijedili na pozajmicu u Everton. Traore je sinoć prošao ljekarske preglede i samo je pitanje dana kada će debitovati za “karamele”. K.B.
30 SPORT
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
EREDIVIZIJA, 19. KOLO
Sjajni Siktorson srušio filipsovce Jedan od tri najveća derbija holandskog fudbala odigran na Amsterdam Areni pripao je domaćima - Ajaks je sa minimalnih 1:0 pobijedio PSV i tako sačuvao prvo mjesto u Holandiji. Meč viner i igrač utakmice bio je Kolbejn Siktorson - napadač sa Islanda je u 64. minutu na odličnu asistenciju Lasea Šenea, potpisao sedmi gol ove sezone i tifozima Ajaksa priredio veliko slavlje. Tim iz Amsterdama zbog bolje gol razlike se nalazi na liderskoj poziciji, u stopu ih prati Vitese (imaju po 40 bodova), dok PSV, koji zauzima sedmo mjesto, sigurno preživljava jednu od najtežih sezona u holandskom loptanju.
SAMIR POTPISAO ZA HETAFE - Nakon lutanja, traženja prave sredine, Samir konačno odlazi iz zagrebačkog Dinama. Prema pisanju hrvatskih medija Brazilac u dresu “modrih” će od naredne sezone nositi dres španskog Hetafea, a tu informaciju je potvrdio i sam fudbaler putem svog profila na društvenoj mreži Fejsbuk. “Dragi prijatelji, vas prve želim da obavijestim da sam postao novi član madridskog Hetafea i od ljeta ću karijeru nastaviti u Španiji. Nakon sedam godina u Dinamu došlo je do zasićenja i rastanak je bila moja želja”, napisao je Samir. Brazilac je 2007. iz Sao Kaetana stigao u Dinamo Zagreb za koji je odigrao preko 160 utakmice i postigao 46 golova. Samir je čak i četiri puta oblačio dres hrvatskog nacionalnog tima. U.R.
Spektakularnu utakmicu i jedan od najljepših golova u fudbalu smo vidjeli na meču između Utrehta i Fejnorda - gosti iz Roterdama su se prošetali slavivši sa 5:2 uz fenomenalan pogodak Gracijana Pelea. Graciozno, u stilu svog prezimena, italijanski napadač je pogodio petom, a njegov gol se već uveliko vrti na svim internet kanalima i društvenim mrežama. SEMAFOR: NEC - Ado Den Hag 3:1 (Konboj 31, Vermij 35, van Ejden 67 - Hola (pen.) 33), Kambur - G.A. Igls 2:0 (Ricmajer 18, Barto 65), Utreht - Fejnord 2:5 (Tornstra 12, 22 - Šaken 17, 71, Pele 18, de Vrij 33, Vilhena 89), Ajaks - PSV 1:0 (Siktorson 64.). U.R.
Argentinski klasik bez pobjednika SUPERKLASIKO BEZ POBJEDNIKA - River Plata i Boka Juniors su već odigrali svoj prvi “superklasiko” 2014. godine - veliki rivali argentinskog fudbala remizirali su u okviru Torneo de Verano kupa rezultatom 1:1. Bez obzira što se radi o turniru koji se svakog ljeta igra u Argentini i ima epitet prijateljskog takmičenja, na terenu između dva pomenuta rivala je sve prštalo. Do prednosti su stigli momci u zlatno-plavim majicama - Sančez Minjo je u 20. minutu donio prednost Boki, koju je u posljednjim minutima prvog poluvremena uspio da anulira defanzivac “milionera” Džonatan Majdana. U Boki je isključenje zaradio prekaljeni defanzivac Kata Dijaz, dok je sa druge strane u finišu utakmice pocrvenio takođe još jedan iskusan fudbaler - riječ je o napadaču Fernandu Kavenagiju. U.R.
PRIMERA, 20. KOLO
Kiks Barse, Real je tu Barselona se poklizala na istoku Iberijskog poluostrva Katalonci su u gostima protiv Levantea uzeli samo bod (1:1) i tako dozvolili Real Madridu da priđe samo na jedan poen zaostatka. Hrabri Levante je u dosta ranoj fazi meča stigao do prednosti - tim iz Valensije je preko štopera Lukasa Vintre poveo, izgledalo je da će to biti samo tračak nade za domaćina, pogotovo kada je Blaugrana poravnala... Barselona je vratila egal kada je Đerard Pike glavom devet minuta nakon gola Vintre uspio da poravna rezultat. Očekivalo se da Katalonci krenu, ali od toga nije bilo ništa - pokušavali su izabranici Herarda Martina na sve načine da pokupe tri boda, ali mo-
Nadmoć i nemoć: Samuel Eto postiže jedan od svoja tri gola na meču, dok Nemanja Vidić i David de Hea očajavaju
PREMIJER LIGA, 22. KOLO
Eto, Eto, Eto
Monstruozni Kamerunac - nakon gola za Barsu u finalu Lige šampiona 2009, Samuel Eto u dresu Čelsija “utrpao” nova tri Mančester junajtedu, “plavci” sredili “đavole” 3:1 Kosta Bošković
N
jegova zvijezda nikada ne blijedi, simbol Lige šampiona, momak koji je u dva finala ovog grandioznog takmičenja bio strijelac za Barselonu, koji je i sa Interom prigrlio legendarni “pehar sa ušima”, svima je juče na Ostrvu pokazao zašto je Žoze Murinjo toliko vjerovao u njega kada su ga mnogi otpisali. Veliki derbi drmao je Englesku, Čelsi je na svom “Stemfordu” dočekao Mančester junajted, a on - “monstrum” Samuel Eto - sa tri gola podsjetio “đavole” na košmare iz Rima (načeo ih u finalu LŠ 2009) i nastavio da gura “plavi brod” ka šampionskoj luci. Eto, Eto, Eto, na drugoj strani jednom “Ćićarito” Ernandez, Čelsi - Mančester junajted 3:1!
Prvi gol u superderbiju na zapadu Londona bio je pravo remek djelo Samuela Etoa. Najprije je magičnom fintom poslao defanzivca Junajteda Fila Džonsa “u carstvo snova”, a onda iskosa sa ivice šesnaesterca majstorski plasirao u dalji ugao gola Davida de Hee. Druga dva bila su u stilu klasičnih “devetki”, dovoljno za naklon “Stemforda”, dovoljno da njegov trener nakon utakmice sve podsjeti...
● MURINJO: ETO JE OPET ONAJ STARI
Samuel Eto je tako bio heroj 100. pobjede Žozea Murinja na klupi Čelsija u Premijer ligi, “Stemford Bridž” pod “Specijalnim” i dalje ostaje neosvojiva tvrđava za engleske timove. Poslije meča Žoze je pohvalio svog napadača. “Izgleda da je Samjuel Eto opet onaj stari”, jasan je Murinjo. “Njegovi golovi su bili nevjerovatni, baš kakve smo navikli da gledamo od njega. Mislim da smo zasluženo ostvarili bitnu pobjedu. Njima je bilo teško pošto su već do poluvremena gubili sa 0:2”. Murinjo je tako 71. put vodio Čelsi na “Stemford Bridžu” u Premijer ligi. Statistika je impresivna 56 pobjeda i 15 remija!
● MOJES: IMALI SMO VIŠE ŠANSI OD ČELSIJA
gli su da budu i kažnjeni da su ofanzivci Levantea bili prisebniji u nekoliko kontranapada. SEMAFOR: Hetafe - Real Sosijedad 2:2 (Marika 28, Leon 52 - Agireče 4, 16), Viljareal - Almerija 2:0 (Uče 3, Sorijano (pen.) 87), Levante - Barselona 1:1 (Vintra 10 - Pike). U.R.
Muke novog Junajtedovog menadžera Dejvida Mojesa tako se nastavljaju i nakon ovog kola šampionska trka je 99 odsto izgubljena, a đavolima “visi” i plasman u Ligu šampiona naredne sezone. Juče protiv “plavaca” i nijesu bili toliko loši koliko govori rezultat, ali iz inicijative u drugom poluvremenu uspjeli su da kreiraju samo jedan gol - Havijera Ernandeza i to pri rezultatu 3:0. “Znao sam da će biti težak meč i
da bi nas najmanja greška mogla koštati poraza. Nažalost, napravili smo ih mnogo više od jedne”, rekao je Mojes. “Ukupno mislim da smo imali više šansi na meču od Čelsija, ali u fudbalu se broje golovi - Čelsi je postigao tri, mi samo jedan”.
Semafor Čelsi - Man. junajted 3:1 (Eto 17, 45, 49. - Ernandez 78) Svonsi - Totenhem 1:3 (Boni 78. - Adebajor 35, 71, Ćiko 54. ag) Da stvari u narednim mečevima budu još crnje po Mojesa “pobrinuo” se kapiten Mančester junajteda Nemanja Vidić, koji je zbog “ludačkog” starta nad Edenom Azarom dobio crveni karton. Vijest sa ovog meča je i da je za Čelsi debitovao Nemanja Matić, najnovije pojačanje “plavaca”. Jučerašnji dan obilježila je i lagana pobjeda Totenhema nad Svonsijem (1:3) i nova dva gola probuđenog majstora “sparsa” Emanuela Adebajora.
4
igrača su kroz istoriju Premijer lige postigla het-trik protiv Mančester junajteda - Dejvid Bentli, Dirk Kajt, Romelu Lukaku i od juče Samuel Eto
71
utakmicu odigrao je Čelsi u Premijer ligi na “Stemford Bridžu” pod Žozeom Murinjom i nikada nije bio poražen. Slavio je 56 puta, a 15 utakmica je završeno remijem
SPORT 31
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
Jovančov pojačao Škendiju
Pljevljaci su ostali bez napadača - Rudar je napustio Dejan Jovančov koji će karijeru nastaviti u makedonskoj Škendiji! Špic koji je prije Rudara igrao za Mornar i OFK Bar je u jesenjem dijelu šampionata noseći dres “rudara” odigrao 13 utakmice na kojima je postigao jedan pogodak u šampionatu. Škendija je polusezonu završila na osmom mjestu, pa će se Jovančov sa novim saigračima pokušati da obezbijedi siguran plasman na tabeli, a možda se uključe u borbu za Evropu. Novi Dejanov klub je u sezoni 2010/11. bio šampion Makedonije. U.R.
Ne rastaju se... za sada: Mirko Vučinić u zagrljaju Leonarda Bonućija
Lovćen: Stigao Marčelja, otišao Vukčević Nikola Vukčević
RIJEČ MENADŽERA
Mirko nam nije interesantan
Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica
INTERESOVANJE
Plavo-bijeli zovu Draška Božovića Sutjeska ima plan ko im treba za proljeće provjereni desni bek je na meti Igrao je za Budućnost, Mogren, Mladost, slovenačke Domžale, a vrlo lako bi na proljeće mogao da nosi dres aktuelnog šampiona Crne Gore - Draško Božović je zanimljiv Sutjeskoj. Plavo-bijeli imaju idealnu priliku da postanu prvi tim koji je odbranio šampionski lovor, a da bi to učinili, moraju da osnaže igrački kadar. Zbog toga je sastavljen spisak želja, a pored Božovića jesenjem prvaku je interesantan napadač Goran Vujović, koji ima čiste papire poslije rastanka od Mogrena preko Arbitražne komisije
FSCG... Ko će sve kao pojačanje popuniti svlačionicu kraj Bistrice znaće se tek od subote, kada se u Nikšić vraća šef stručnog štaba Dragan Gaga Nikolić, koji se trenutno nalazi u Firenci na seminaru PRO licence. Da podsjetimo - Božović je bivši kapiten mlade reprezentacije, za A selekciju je odigrao dvije utakmice, a pokrivao pozicije desnog beka i zadnjeg veznog. Sa druge strane, Vujović je napadač, bio je član mlade reprezentacije, a ima zabilježen i jedan nastup u dresu “hrabrih sokolova”... B.T.
KAMP FK PARTIZAN
Arsen Venger rekao novinarima da Mirko Vučinić nije na njegovoj listi želja Ostrvljani su prvo plasirali informaciju da je Arsenal za Mirka Vučinića ponudio osam miliona funti, zatim su engleski novinari izvijestili kako je menadžer Alesandro Lući koji brine o karijeri kapitena reprezentacije Crne Gore viđen u Londonu da pregovara sa “tobdžijama”... Ali stigao je demanti. I to od Arsena Vengera... “Tražimo napadača, jer moramo imati konkurenciju. Pokušaćemo da ga dovedemo što prije, ali jedno je jasno: nijesmo zainteresovani za Mirka Vučinića”, poručio je novinarima menadžer Arsenala... “Iskreno, volio bih da imam neke lijepe vijesti za vas, ali nemam”, dodao je iskusni Francuz. Stidljiva poruka iz Juventusa je ta da je majstor iz Nikšića slobodan za 15 miliona eura, vođi “hrabrih sokolova” se ne ide iz Torina, a mediji ga konstantno vežu za London (Arsenal ili Totenhem)... Kako sada stvari stoje, Vučina je
Šampion zemlje ga želi: Draško Božović u dresu Budućnosti
Herceg Novi donio lijepa prijateljstva
bliži svojoj želji (da ostane u Juveu), ali do kraja prelaznog roka je ostalo još dugih 12 dana... B.T.
Kada smo prije par dana razgovarali sa trenerom Lovćena Mojašom Radonjićem rekao nam je da Cetinjanima nedostaje “jedinica”. I prvoligaš iz prijestonice je brzo reagovao - novi član Lovćena je dojučerašnji golman Mladosti Nikola Marčelja. Međutim, desio se i odlazak Nikola Vukčević je pojačao albansku Tiranu, dok je na izlaznim vratima iskusni defanzivni vezista Nenad Brnović za koga se interesuje budvanski Mogren... “Pokušaćemo da nadomjestimo Vukčevićev odlazak, ali moraćemo da se pojačamo i u veznom redu, s obzirom da bi Brnović mogao da nas napusti”, jasan je trener Lovćena Mojaš Radonjić, koji je znatno ranije ostao bez Luke Mirkovića (pojačao Mladost). Novi igrač Cetinjana Nikola Marčelja se nalazi u mladim golmanskim godinama (24), već se nekoliko puta dokazao u dresu “romantičara”, a u proteklom dijelu sezone pet putao je stao na gol crtu tima sa Starog aerodroma. Golman je doveden, ali sada će Lovćen morati da traga za defanzivcem i vezistom, to je prioritet, jer neće biti lako nadomjestiti iskusne Vukčevića i Brnovića. U.R.
Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)
Petak 17. januar 2014. godine zvanično je označio kraj sedmodnevnog zimskog kampa Partizana koji su organizovali beogradski “crnobijeli” zajedno sa Obilićem iz Herceg Novog. Na kraju kampa su dodijeljene diplome, zahvalnicu je dobio predsjednik Obilića Predrag Vujnović, a budućim fudbalskim asovima su se obratili sportski direktor Partizana Albert Nađ, potpredsjednik opštine Herceg Novi Milan Vajagić, kao i direktor marketinga FK Obilić Milica Lučić. Svi su izrazili zadovoljsto održanim kampom, nadu da će se saradnja nastaviti, te su upućene zahval-
nice na račun hotela “Kapri”, te direktoru sportske dvorane u Igalu Savu Moroviću... Talentovani mališani su tokom Partizanovog kampa u Herceg Novom najviše vremena provodili sa trenerima omladinske škole Beograđana Zoranom Kraljevićem, Bojanom Zavišićem i Nebojšom Neškovićem, lijepo su se svi družili međusobno, a kamp je donio nova prijateljstva, lijepe uspomene i vrijeme za pamćenje. Pedeset klinaca iz čitavog regiona, ali i Evrope i daleke Australije obećali su jedni drugima da će ostati u kontaktu i da sljedeći susret zakazuju na fudbalskom terenu.
Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), Društvo: Bojana BRAJOVIĆ (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna Gora: Željko VUKMIROVIĆ (zeljko.vukmirovic@dnovine.me) Kultura: Vuk PEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), Reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@ dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me) Zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) Foto: Vedran ILIĆ(redakcija@dnovine.me)
17
13
as udaraca imala je Ana Ivanović na meču protiv Serene Vilijams
Gren slem titula osvojila je Serena Vilijams u dosadašnjoj karijeri
Ana sa starim šmekom
AustrAlijAn open
Super senzacija sa Melburn parka - Ana Ivanović, igrom iz zlatne 2008, sa Australijan opena “ispratila” veliku Serenu Vilijams već u osmini finala Kosta Bošković
P
očetak 2014. miriše na zlatnu 2008. godinu! Ana Ivanović je vratila stari šampionski šmek, na startu godine u Ouklendu titulom i “pospremanjem” jedne Vilijams (Venus) nagovijestila je da ponovo igra sjajan tenis, da bi juče u osmini finala Australijan opena “sredila” i drugu Vilijams, onu čuveniju, jedinstvenu u istoriji tenisa - Serenu - i sada ponovo sigurno korača ka zvijezdama. Kada igra kao što je to radila juče na “Rod Lejver Areni” onda ni drugi Gren slem trofej u njenoj karijeri ne izgleda tako daleko. Slijedi četvrtfinale sa dželatom sa Vimbldona Eženi Bušar, a nakon toga i slava Australijan opena je sve bliža.
Najveću senzaciju dosadašnjeg dijela prvog Gren slema sezone Ana Ivanović je kompletirala za sat i 58 minuta igre - imala je 13 asova, 66 odsto uspješnost prvog servisa, savršenu forhend igru, kao i deset od 14 spašenih brejk lopti, gdje je i napravila prevagu protiv trenutno najbolje na svijetu. Jednom riječju - savršeno! Savršeno odrađen meč u najvažnijem trenutku turnira!
● IvanovIć: I Serena je Samo ljudSko bIće
Nakon večeri za pamćenje Ana Ivanović je sve podsjetila da je bez obzira na klasu Serena Vilijams ipak sa naše planete. “Morala sam da igram najbolje što mogu, a čini mi se da sam sve radila dobro. Dobiti tako veliku šampionku je nevjerovatan osjećaj, ali i Serena je ljudsko biće, može da se igra i protiv nje”, bila je više nego jasna sjajna teniserka iz Beograda. “Pobjeda mi mnogo znači. Naporno sam radila. Nijesam imala šta da izgubim, čak i kada sam griješila vjerovala sam u sebe. Uzbuđena sam, jer sam se plasirala u četvrtfinala prvi put od 2008. godine”.
● Serena: ok je, znam da mogu bolje
Serena Vilijams, ta velika šampionka, dama koja u svom vlasništvu
ima 17 osvojenih Gren slem titula, ove godine stala je u osmini finala, nakon što je prošle ispala u polufinalu od kasnije šampionke Viktorije Azarenke. Ipak, nije bila previše razočarana nakon meča sa Anom Ivanović. “Nijesam mogla da igram i udaram lopticu standardno u svom ritmu, nijesam se kretala kako treba i pravila sam mnogo grešaka, koliko nijesam u posljednih nekoliko godina. Ali OK je, znam da mogu bolje, pa nijesam razočarana”, istakla je legenda svjetskog tenisa. Tokom jučerašnjeg programa četvrtfinale Australijan opena kod dama izborile su i pomenuta 19-godišnja Kanađanka Eženi Bušar (bolja od Kejsi Delakve), Kineskinja Li Na (eliminisala Ekaterinu Makarovu) i Italijanka Flavija Peneta (kući poslala Njemicu Kerber).
miče, u svakom meču je bolje”, rekao je Nole nakon meča. “Generalno se dobro osjećam na terenu, svi udarci mi idu, agresivan sam, a i mentalno prisutan, koncentrisan od prvog do posljednjeg poena. Imam samopouzdanje koje mi je donio niz pobjeda krajem prošle sezone i pokušaću da nastavim u istom ritmu”. Rival drugom teniseru planete u četvrtfinalu biće jedan od momaka koji najmanje leže Đokoviću - Švajcarac Stanislas Vavrinka, koji je juče savladao Tomija Robreda. Drugi četvrtfinalni par činiće Tomaš Berdih (eliminisao Kevina Andersona) i David Ferer (bio bolji od Florijana Majera), dok su ostali mečevi osmine finale na programu bilirano jutors po našem vremenu. SEMAFOR: Ženski singl (osmina finala): Ivanović - S. Vilijams 4:6 6:3 6:3, Bušar - Delakva 6:7(5) 6:2 6:0, Na Li - Makarova 6:2 6:0, Peneta - Kerber 6:1 4:6 7:5. Janković - Halep, Cibulkova - Šarapova, Radvanjska - Mugurusa, Azarenka - Stivens (rano jutros). Muški singl (osmina finala): Đoković - Fonjini 6:3 6:0 6:2, Vavrinka Robredo 6:3 7:6(3) 7:6(5), Ferer - Majer 6:7(5) 7:5 6:2 6:1, Berdih - Anderson 6:2 6:2 6:3. Conga - Federer, Marej - Rober, Dimitrov - Bautista i Nadal Nišikori (rano jutros).
● ŠamPIonu Se baŠ žurI Osim drugog seta protiv Lukaša Lacka u prvom kolu koji je morao da dobije preko taj-brejka, Novak Đoković se u svim ostalim - bez obzira na ekstremne vrućine - nije bukvalno ni oznojio, a već je u četvrtfinalu. Kao što je činio sa svim ostalim rivalima do sada, šampion Australijan opena i juče je bez izgubljenog seta “počistio” Fabija Fonjinija - 6:3, 6:0, 6:2. Čini se da se Novaku jako žuri ka novoj zvjezdici sa Melburn parka. “Podižem nivo igre kako turnir od-
Novi rekord: Tviter poludio zbog Ane Najčešće “ponovljen” tvit od kada Australijan Open ima svoj nalog na ovoj društvenoj mreži bio je onaj o pobjedi Novaka Đokovića nad Rafaelom Nadalom 2012. godine, poslije skoro šest sati igre u najdužem gren slem finalu u istoriji. Sve do juče - dok Tviter nije poludio zbog Ane Ivanović! Tvit o njenoj pobjedi nad prvom teniserkom svijeta Serenom Vilijams “ritvitovan” je 2.800 puta, što je novi rekord posle Noletovog
i Rafinog (1.906). Taj tvit” i dalje “putuje” ovom društvenom mrežom i pitanje je na koliko će “ritvitova” zaustaviti. Koliko je Tvitet bio “upaljen” govori i činjenica da je tokom meča više od 7.000 tvitova u minutu bilo posvećeno njihovom meču. U trajanju susreta ključne riječi “Ana”, “Ivanovic”, “Serena”, “Williams”, “Australian”, “Open” i slične, vezivalo je čak 123.000 tvitova!
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014. broj 742 GoDINA III
33 ŽENA hidrAtAciJA
Ulja koja štite kožu Metode čišćenja lica uljima u posljednje vreme privlače sve više pažnje javnosti. Iako ulje može biti uzrok masne kože, u većini slučajeva ono ipak djeluje umirujuće i hidrirajuće. Bademovo ulje – prirodni ovlaživač Bademovo ulje odličan je osvježivač suve kože. Brzo se apsorbira i sprečava gubitak vlage, a pomaže pri smanjivanju podočnjaka uzrokovanih umorom. Bogato je vitaminom E koji usporava pojavu bora. Namažite lice dva puta nedjeljno bademovim uljem i temeljno isperite vodom. Ulje avokada – protiv starenja Ovo je ulje bogato vitaminima A, C, D i E, a posebno se preporučuje zrelijoj koži. Za ljetnje dane je po-
sebno dobro jer održava kožu hidriranom. Ukoliko dobijete opekotine od sunca, ublažite ih uljem avokada. Umasirajte avokado u kožu i ostavite da deluje 15 minuta. Potom isperite vodom. Lavandino ulje – za akne, ujede i opekotine Ulje lavande sadrži antiseptička svojstva koja će pomoći koži da se oslobodi akni, bubuljica i sličnih upala. Efikasno je u liječenju uboda insekata, ali i zacjeljivanja rana. Ulje od šargarepe – za zaštitu od sunca Ulje šargarepe bogato je beta karotenom, a održava elastičnost kože i smanjuje štetu nastalu ultraljubičastim zračenjem. Uklanja toksine i pruža koži svjež izgled. (Magazin.hr)
BUditE U trENdU
Modni savjeti za svaku priliku
NJEGA KOŽE
Česte zablude o celulitu
I
ako je celulit uobičajena pojava, postoji mnoštvo zabluda i pogrešnih informacija o tome šta je zapravo celulit, šta ga uzrokuje i kako ga treba tretirati. Prije nego što zakažete tretman kod kozmetičara i potrošite pravo bogatstvo na različite proizvode, upoznajte pravu istinu o celulitu.
Žene imaju više celulita od muškaraca Istina: Žene imaju više masnih naslaga u predjelu kukova i butina. Pored toga, tkiva koja ih povezuju su slabije razvijena. Ipak, pretpostavlja se da 10 procenata muške populacije ima problema sa celulitom. Problem postaje ozbiljniji sa godinama Istina: Hormoni igraju bitnu ulogu u pojavi celulita. S godinama, tijelo proizvodi manje estrogena tj. hormona zaduženih za cirkulaciju krvi. Manje estrogena znači slabiju cirkulaciju, što uzrokuje nedovoljnu proizvodnju kolagena i dovodi do pucanja vezivnih tkiva. Celulit je stvar genetike Istina: Celulit jeste nasljedan. Ako vaša majka i baka imaju problema sa celulitom, velika je šansa da to bude slučaj i sa vama. Ukoliko nijeste jedna od onih srećnica kojima je priroda podarila savršenu kožu, znajte da genetika igra samo malu ulogu u cijeloj priči. Faktori poput dijete, fizičkih vježbi i održavanja vitke linije veoma su bitni. Celulit se pojavljuje kod ljudi koji se ne bave fizičkom aktivošću Zabluda: Celulit je vidjiviji kod žena koje imaju problema sa težinom. Što više masnih naslaga imate, veća je šansa da ćete oštetiti vezivna tkiva koja su važna za izgled vaše kože.
Vježbanjem možete uticati na celulit Istina: Redovno vježbanje vas ne može osloboditi celulita, ali može djelovati preventivno, i možete ga redukovati. Celulit se pojavljuje kada vezivna tkiva ispod kože izgube na elastičnosti, ali vježba može pomoći. Joga takođe pomaže, kao i fizičke vježbe koje razvijaju mišiće i pospješuju cirkulaciju. Kardio vježbe su najbolje rješenje Zabluda: Trčanje i drugi oblici kardio vježbi mogu pomoći da smanjite efekat pomorandžine kore. Međutim, da bi stvarno “ispeglali” svoju kožu, morate raditi na jačanju mišića. Prema rezultatima istraživanja YMCA organizacije iz Masačusetsa, odrasle osobe koje su upražnjavale vježbe iz aerobika u trajanju od 30 minuta, tri puta nedjeljno u periodu od osam nedjelja, smršale su četiri kilograma, ali nijesu dobile na mišićnoj masi. U drugoj grupi su bile osobe koje su vrijeme od 30 minuta raspodijelile na vježbe iz aerobika, ali su radili i na jačanju mišića. Ne samo da su izgubili cijelih 10 kilograma, već su i poboljšali procenat mišićne mase u tijelu. Injekcije za zatezanje kože Istina: Injekcije koje se prvenstveno koriste u tretmanima zatezanja kože i peglanja bora, pokazale su se
kao dobro rješenje i u ovom polju. Makar kratkoročno. No, ovakvi tretmani su dosta skupi, a efekat traje nekoliko mjeseci. Laseri, masaže i radio talasi Istina: Laseri, radio talasi i masaže su sredstva koja se već godinama koriste u borbi protiv celulita, ali rezultati su kratkoročni. Svakako su bolje rješenje od različitih krema i mogu vam se isplatiti ako imate da izdvojite dovoljno vremena i novčanih sredstava za njih. Potrebno je i do 15 laserskih tretmana kako bi efekti bili vidljivi. Tretmani radio talasima su skuplji, ali su i njihovi efekti dugotrajniji. Liposukcija pomaže Zabluda: Ako imate problem sa celulitom, liposukcija vam neće pomoći. Štaviše, koža može izgledati lošije nego ranije. Međtim, endermologija, tretman koji funkcioniše na pricipu vakuuma, daje rezultate. Jednostavno se specijalnim aparatom prelazi preko problematičnog područja u trajanju od 30 minuta. Rezultati su vidljivi poslije 10 do 15 dana. Određena hrana može da bude od koristi Istina: Dobro izbalansirana dijeta na biljnoj bazi može vam pomoći da ublažite zapaljenja i održite dobru liniju. Hidrirajte se tako što ćete piti puno vode i konzumirati namirnice sa visokim procentom tečnosti. Time ćete ojačati vezivna tkiva u vašem tijelu, a možete na taj način i smršati. Gledajte da jedete što više krastavaca, rotkvica, paradajza i paprika, jer ta hrana u sebi sadrži više od 90 odsto vode. (Life content)
Modne norme se vremenom mijenjaju. Na modne trendove utiču razni faktori i veoma je važno da imate stvari koje možete nositi u svim prilikama. Evo nekih modnih savjeta za svaku priliku. Dobro poznavanje kože Šta god na sebi imali od garderobe, morate uklopiti sa šminkom. Zbog toga je neophodno da poznajete svoj tip kože, boju i teksturu. Na taj način ćete koristiti odgovarajući puder, rumenilo i podlogu. Provjerite garderobu Morate imati raznovsnu odjeću. To podrazumijeva stvari za izlaske poput farmerki i majica, formalnu garderobu za posao, ali i elegentnu za specijalne prilike. Obuća je važna Treba da imate posebnu obuću za šetnju, štikle za izlaske i obuću za svaki dan. Različite frizure U zavisnosti od oblika i duži-
ne kose, naučite da napravite sebi različite frizure koje bi odgovarale različitim prilikama. Oprezno sa modnim dodacima Modni dodaci poput laka za nokte, minđuša, čarapa, tašni i narukvica igraju veoma važnu ulogu u vašem izgledu. Ukoliko nosite svijetlu haljinu, nakit ne treba da bude toliko svijetao i vodite računa da se tašna slaže sa haljinom, ali i sa vašom ličnošću.
SAVJEti
Izbor pravog parfema
Prije nego što krenete u kupovinu parfema, definišite svoje omiljene sastojke. Razmislite želite li neki jači miris, cvjetni, neutralni ili neki drugi. Izaberite uvijek ono što odgovara vašoj koži, osjećanjima i udobnosti, ali možda i podstiče u vama određene uspomene. Da biste pronašli parfem baš za vas, testirajte ga na vratu ili zglobu šake. Ako je moguće, sačekajte barem pola sata da parfem odstoji na vama i da ga osjetite na pravi način. Doživljaj nikad nije isti kada ga isprobate odmah i kada ga nosite jedno određeno vrijeme. Kako nositi parfem? Parfem reaguje u dodiru s kožom i jedinstven je za svaku osobu. Poznato je oružje zavođenja, ali i bez obzira na to, nanesite ga
na određena strateška područja: vrat, dekolte, oko uha, unutar ručnog zgloba, na dekolte, zglobove, zadnji dio koljena. Međutim, pripazite da ne preterate, ali i da ga ne špricate bezveze po svojoj odeći. Svaki materijal reaguje drugačije na određene mirise. Uvek špricajte parfem na barem 10 do 20 centimetara udaljenosti. Važno je da nikad ne koristite više različitih mirisa odjednom na sebi. Dobar parfem ima rok trajanja od dvije do pet godina, ali uvijek ga držite na suvom mjestu i u originalnoj bočici. Nemojte ga držati na svjetlosti i previsokoj temperaturi. Pazite na to koliko parfema stavljate na sebe kada izlazite u javnost ili na mjesto gdje će biti puno ljudi – previše parfema može dovesti ljude do glavobolje i izazvati negativne posljedice. Savjeti: Pošpricajte parfem ispred sebe (svog tijela) i onda napravite korak naprijed tamo gdje ste ga pošpricali tako da se rasprši po cijelom vašem tijelu. Zaista djeluje! Uvijek prvo probajte testni uzorak određenog parfema koji vam se sviđa. Parfem nikada nema isti miris kada ga prvi put isprobate i kada ga jedno vrijeme imate na sebi. Šal najbolje zadržava bilo kakav miris.
34 ŽENA
ponedjeljak, 20. 1. 2014.
Dijete zavisnik od tehnologije
Ovo je vrijeme kada su naše živote preuzeli razni tehnološki uređaji. Koristimo mobilne telefone, laptopove i tablete i postajemo zavisni od njih. To se naročito odnosi na djecu koja dosta vremena provode ispred kompjutera. Evo nekih od znakova da je vaše dijete zavisno od tehnologije. 1. Nose uređaje sa sobom i kada idu u kupatilo Kada vaše dete ne želi da se odvoji od mobilnog telefona ili tableta čak i kada ide u kupatilo je znak koji treba ozbiljno da shvatite i da uradite nešto po tom pitanju. 2. U razgovoru koriste kratke rečenice Kada pokušavate da razgovarate sa detetom i kažete mu nešto, a kao odgovor dobijate samo kratko da, ne ili još gore, mumlanje, treba da se zabrinete. 3. Mobilni ili tablet koriste i tokom porodičnog obroka Još jedan znak zavisnosti je kada vaše dete koristi mobilni ili tablet i tokom porodičnog ručka ili večere. 4. Obmana Kada iz sobe vašeg djeteta koje je otišlo da spava, dopire mala svjetlost, treba da znate da ta svjetlost potiče od mobilnog telefona ili tableta koji koristi. To je znak da dijete koristi te uređaje i više nego što mu je dozvoljeno. 5. Nezainteresovanost Sve ste pokušali kako biste motivisali dijete da izađe napolje i da se igra ili uradi nešto po kući, ali u tome nijeste uspjeli. Vaše dijete jedino želi da sjedi na krevetu i čačka svoj mobilni ili tablet. To je znak zavisnosti koji ozbiljno treba da shvatite.
ZIMSKI HOROSKOP
Zvijezde o ljubavi
Z
a ljubav je uvijek pravo vrijeme, naročito zimi kada su nečije lijepe riječi, stisak ruke ili toplo srce dovoljni da krv brže prostruji venama. Da li vas, već na početku ove godine, čeka neka nova ili možda stara ljubav? Evo šta kažu zvijezde.
Astrološki simboli ljubavi, komunikacija, moći i harizme, Venera, Merkur, Pluton i Sunce u znaku Jarca, svakom znaku donose ponešto, novu ljubav, staru simpatiju, ali i prinovu. OVAN - Vaša duhovitost, spontanost, a posebno vaš neprevaziđeni, drski šarm, ove zime naročito dolazi do izražaja. Za vas se može zainteresovati neka starija, dominantna osoba koju poznajete preko posla ili će vas zagolicati susret sa starom simpatijom. BIK - Vaš ležerni šarm ove zime svakako izbija u prvi plan, naročito ako planirate odmor u nekom planinskom ambijentu u inostranstvu. Uz kuvano vino i domaću trpezu, vašu pažnju može da privuče jedna veoma šarmantna osoba ili neko ko dolazi iz drugog grada. BLIZANCI - Vaša popularnost
kod suprotnog pola vodi vas ka novim ljubavnim doživljajima. Lako sklapate poznanstva, plijenite duhovitošću i neodoljivim šarmom, pa se na nekoj proslavi, moguće rođendanskoj, možete sjajno provesti u društvu vrlo harizmatične osobe. RAK - Vaš prefinjeni senzibilitet dolazi do izražaja u nekom restoranu pored rijeke gdje se na prvi pogled možete zaljubiti u vrlo atraktivnu osobu. Ukoliko ste u zrelijim godinama, partner vam sprema neko iznenađenje, a ako ste mladi, moguće je uvećanje porodice. LAV - Elegantnom pojavom i urođenim magnetizmom izazivate pažnju suprotnog pola, gdje god se pojavite. Na nekom slavlju, u luksuznom restoranu ili kućnom ambijentu, vjerovatno će pokušati da vam se približi jedna harizmatična, ali najvje-
rovatnije zauzeta osoba. DJEVICA - Iako vas bije glas da samo radite, ipak ćete ove zime naći načina da se opustite. Mnoštvo planeta u astrološkom polju ljubavi može u vaš život donijeti osobu sa kojom možete ući i u dužu vezu, pa čak i brak. Ako ste zauzeti, moguće je uvećanje porodice. VAGA - Na nekom porodičnom skupu, u prijatnoj atmosferi vašeg ili doma nekog člana familije, vaša elegantna pojava može privući pažnju osobe koja će se potruditi da vas osvoji. Ukoliko ste zauzeti, očekuju vas prijatni zajednički trenuci sa voljenom osobom. ŠKORPIJA - Bilo da ste mladi ili u zrelijim godinama, elegantni ste i zavodljivi pa kao magnet privlačite suprotan pol. Ako putujete, na nekoj zabavi sa “živom” muzikom, očekuje vas susret sa starom simpatijom ili osobom od koje vas dijeli razlika u godinama. STRIJELAC - Uvijek otmeni i odjeveni sa puno šika, lako uspostavljate kontakte i sklapate poznanstva. Nema teme o kojoj
se sa vama ne može popričati. U društvu prijatelja, kod kuće ili u nekoj kafani, možete da upoznate osobu koja će dati sve od sebe da vas osvoji. JARAC - Iako vas bije glas da glavu ne dižete od posla i vi umijete da uživate. Plijenite duhovitošću i stavom. Dobri prijatelji mogu vas pozvati na neki veseli skup, na kojem ćete među mnogobrojnim zvanicama odmah primijetiti jednu zavodljivu, markantnu osobu. VODOLIJA - Vaš ležeran stav i autentična pojava, ne mogu da ostanu neprimijećeni, gdje god se pojavite. Na nekom muzičkom događaju, koncertu ili proslavi rođendana nekog vašeg prijatelja, možete lako da postanete “plijen” osobi koja će svakako željeti da vas osvoji. RIBE - Vaš tihi šarm nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Ako ste dama, u romantičnom ambijentu nekog restorana pored vode, očekuje vas poznanstvo sa vrlo markantnom i dominantnom osobom. Ako ste muškarac, možete da sretnete nekoga ko vam je nekada bio vrlo drag.
RAZGRANIČITE
TRI KORAKA
Riješite se bivšeg Romantika ili možda patetika Ma koliko raskid bio težak i neprijatan, ne vrijedi vam da uzaludno patite. Raskid je uvijek bolno iskustvo, ali što prije prebolite dečka, to ća vam biti lakše u životu. Nema razloga da mjesecima patite, naročito ako je partner ispao loš prema vama. Okrenite novi list već danas i odlučite se na radikalne poteze. Izbrišite ga iz svog života zauvijek i nastavite dalje bez njega, okrenuti ka nekoj boljoj i ljepšoj budućnosti. Brišite, brišite, brišite! I njega i njegove prijatelje sa Fejsbuka. Njegov broj telefona, iako ga znate napamet. Njegove poruke. Slike koje ste zajedno napravili. Skinite ga sa sebe kao flaster – manje će boljeti ako to napravite brzo i efikasno. Reorganizujte Premjestite fotelju, pospremite ormar, posložite stvari u ladice kako bi sve bilo jednostavnije.
U životu imate dovoljno komplikacija, a ako uzmete dan i pojednostavnite ostale stvari u svom životu i raskid ćete nekako lakše podnijeti. Bacite stvari! Ok, ne morate da bacite minđuše koje ste od njega dobili za rođendan, ali bacite gluposti koje čuvate zbog sentimentalne vrijednosti. Njegova čestitka za rođendan vas možda podsjeća na dobra stara vremena, ali upravo ta vremena vas sprečavaju da krenete dalje.
Iako se žene često ljute na svoje momke zato što nijesu dovoljno pažljivi, zaboravljaju važne datume ili im nikada nijesu donijeli buket ruža, muškarci uopšte nijesu toliko loši. Nije u pitanju nedostatak nježnosti i osjećaja, već sasvim drugačija percepcija onoga što je za njih romantično. Mnoge stvari koje žene smatraju velikim znakom pažnje, za muškarce je oličenje čiste patetike. Možda je u to teško povjerovati, ali frajeri su romantični isto koliko i žene, samo na nešto drugačiji način. Koje stvari smatraju patetičnim? Proslava godišnjice veze. Fina večera nakon koje slijedi bioskop. Romantične noći. Zajednički kurs plesa. Ljubavna pisma. Seks pomirenja. Skupocjeni parfemi. Šetnje na mjesečini. Cvijeće za Dan zaljubljenih. Koje stvari smatraju romantičnim?
Mali znakovi pažnje i pokloni bez posebnog povoda. Zajedničko kuvanje večere i gledanje filma pod ćebetom. Romantični dani. Zajednič-
ke sportske aktivnosti. Seksi poruke. Dan bez svađe. Miris ženine kose. Trčanje po suncu. Cvijeće bilo kog običnog dana.
ŽENA 35
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
KORISNO
Pravilno pranje i njega kose Pročitajte koje su to uobičajene greške koje bi trebalo da izbjegavate prilikom pranja kose. Svakodnevno pranje Kosa najljepše izgleda kada prirodna ulja sa tjemena dospiju na krajeve vlasi. Zato frizeri savjetuju da se kosa šamponira svaki drugi dan, ili čak treći! Ako brinete da ćete da izgledate neuredno, napr-
skajte malo šampona za suvo pranje i malo vode pa rastresite fenom. Promjena šampona Neke žene smatraju da promjena šampona čini kosu ljepšom i zdravijom, međutim eksperti savjetuju da ostanete vjerni jednom koji djeluje dobro na nju. Vaša kosa ne može da razaznaje marku ili da postane imuna na neki proizvod.
Previše šampona i regeneratora Umjesto da šampon rasprostranite po čitavoj kosi, koncentrišite se samo na tjeme pa utrljajte dalje, za razliku od regeneratora koji je najbolje da nanosite na same krajeve. Krajevima je potrebno više vlage, dok je korijenu neophodan volumen, tako da mora da ostane suvlji. Preskakanje regeneratora Ako želite blistaviji izgled kose koristite regenerator prilikom svakog pranja. Uz to, regenerator eliminiše opasnost od pucanja vlasi prilikom češljanja. Stručnjaci još preporučuju i povremeno pranje kose isključivo regeneratorom, bez upotrebe šampona, piše “Kosmopoliten”. Toplota vode Dok topla voda otvara kutikula vlasi i dozvoljava šamponu da prodre u nju i obavi posao, hladna voda pomaže kutikuli da se zatvori i hidrira prilikom nanošenja regeneratora. Dakle, počnite pranje toplom, završite hladnom. Umjesto toga možete s vremena na vrijeme da nanesete jednu šolju jabukovog sirćeta pomiješanog sa dvije šolje vode nakon pranja šamponom. Ono je odlično za otklanjanje peruti i ima dejstvo kao blagi piling. Previše ispiranja S obzirom na to da bojena kosa apsorbuje i oslobađa vodu mnogo lakše, kada voda izađe sa njom izlazi i boja. Zato je najbolje da ispirate što kraće. Takođe se trudite da to radite što hladnijom vodom, jer vruća ubrzava ispiranje boje.
POVEDITE RAČUNA
Nehigijenske navike Postoje neke stvari koje radimo svakoga dana i mislimo da tako održavamo higijenu i zdravlje. Međutim, mnogo toga radimo pogrešno, iz neznanja, naravno. Ukoliko, na primjer, perete ruke antibakterijskim sapunom možete uzorkovati disbalans hormona u svom organizmu. Neki od ovih sapuna sadrže triklosan koji je u eksperimentu na životinjama uticao na promjene hemijskog sastava hormona. Mašinsko pranje veša na temperaturi od 40 stepeni Celzijusovih ne može da ubije većinu bakterija, zbog čega se one zadržavaju na garderobi. Pranje rublja može ukloniti prljavštinu, ali ga može pre-
kriti ešerihijom koli i fekalijama. Ako do sada to nijeste činili, vrijeme je da počenete - zatvorite WC šolju prije nego što pustite vodu! U suprotnom omogućavate bakterijama da se razlete u vazduh. To je naročito opasno ukoliko se u kupatilu nalazi i četkica za zube. Ne sušite ruke na takozvanim “drajerima” i uvijek kada ste u mogućnosti koristite papirne ubruse koji se bacaju nakon upotrebe. Da bi se toplim vazduhom ruke potpuno osušile potrebno je bar 45 sekundi, a istraživanje je pokazalo da niko od nas to ne radi duže od 15 sekundi. Za sušenje, zapravo brisanje ruku ubrusima, potrošimo više vremena. (Mondo)
N
ZA DO K JE
OBAVEZNO
TO RA
P I TA
BILJE
Poštovani, Kardiolog mi je na ehu srca konstatovao koksaki virus. S obzirom na to da sam 2012. u aprilu po treći put imala koksaki sa izuzetno teškim oblikom miokarditisa i bila hospitalizovana zbog istog, kako je moguće da se još nijesam potpuno oporavila i ponovo ulazim u istu infekciju? Da li postoji nešto što može da se da u toku infecije koksaki virusom radi zbog poboljšanja opšteg stanja, a i za srčani mišić, jer ja sam jedva prošli put preživjela? Nemam više snage ni volje za borbu. Molim za savjet. Poštovana, Dijagnoza virusnog miokarditisa ne može da se postavi samo UZ pregledom srca. Definitivna dijagnoza postavlja se samo endomiokardnom biopsijom miokarda, a sumnja na prisustvo virusa postavlja se virusološkim analizama. Uzimajući u obzir činjenicu da ste imali težu formu miokarditisa, savjetujem da najprije uradite analizu, da mirujete do dobijanja nalaza i uzimate terapiju koju je propisao Vaš kardiolog. Sa nalazom virusa odmah mu se javite, a on će da procijeni treba li da se uradi i endomiokardna biopsija ili ne. (Lepota i zdravlje) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.
Zaposlenima je potreban odmor
Ljekovi protiv nervoze Ukoliko odaberete vježbe za relaksaciju ili rad na sebi, načete pogriješiti. Zdrava opcija su i prirodni ljekovi, odnosno ljekovito bilje koje pomaže kad napadne nervoza i stres. Lavanda Lavanda se od davnina koristi za prestanak nesanice i kod bolesti živaca. Lavandu možete staviti u kupku prije spavanja ili pripremiti smirujući čaj. Osim što opušta mišiće, smiruje nervozu i uznemirenost, čaj od lavande djeluje blagotvorno i u slučaju poremećenog sna. Priprema se jednostavno, a djeluje brzo. Prelijte vodom dvije kašičice cvjetova lavande i ostavite da djeluje deset minuta. Nakon što ste procijedili, zasladite medom i pijte dve šolje dnevno.
Kamilica Ljekovita biljka koja generalno opušta cijelo tijelo. Omekšava i smiruje tkiva i mišiće. Jake doze čaja od kamilice pomažu i kod nesanice. Kamilica je čest sastojak u mješavinama kada je u pitanju biljni lijek za smirenje. Majčina dušica Ljekovite sastojke skriva i u listu i u cvijetu, a njena eterična ulja opuštaju mišiće. S obzirom da njeni sastojci lako izvjetre potrebno je da čaj pripremate u poklopljenoj posudi kako ne bi izgubio ljekovita svojstva. Priprema čaja je jednostavna: kašiku majčine dušice prelijte s dva decilitra vrele vode, poklopite i ostavite da stoji tako pola sata. Kad se čaj ohladi, procijedite ga i popijte. (Moje zdravlje)
EFIKASNA DIJETA
Rani doručak za brzo mršavljenje
Ono što treba da prihvatite, shvatite i naučite je da će vam slobodan dan ili nekoliko dana odmora donijeti više koristi nego kada biste to vrijeme uobičajeno radili. Prvo, odmor sigurno povećava produktivnost. Niko ne može biti usredsređen i pun energije za posao 24 časa dnevno, sedam dana u nedjelji. Time što se odvojite od posla, energiju usmjeravate na druge stvari i na drugačiji način i povratak redovnim poslovima će biti svježiji, više ćete moći da uradite u jedinici vremena. Priznajte koliko vam se puta desilo da nemate rješenje za problem na poslu, a sjutrašnje jutro vam ga donese i to pod tušem? Ništa to nije neobično niti je naučni fenomen – za ovakve situacije kriv
je hormon dopamin kojeg naučnici inače smatraju krivcem za kreativnost. A dopamin se luči kada se dobro osjećate i kada ste relaksirani. Zato, ako vaš posao traži kreativnost (a kreativan može biti svaki), priređujte sebi male i velike odmore i to tako da što više uživate. Dani koji slijede su prava prilika za relaksaciju. Ako vam neko želi uspješnu i blistavu karijeru, onda vam mora poželjeti i kvalitetan odmor. Provedite vrijeme sa porodicom i najbližima, odmarajte, pričajte o lijepim temama, smijte se i posao spakujte u posebnu fioku (što u glavi, što u radnom stolu). Kad se vratite, sigurno vam neće manjkati energije, ideja, motivacije i godina će početi u velikom stilu. (24 sata)
Doručak je najvažniji obrok iz više razloga. Na ove tri stvari treba da mislite prilikom svog prvog obroka. 1. JEDITE RANO Studije su otkrile da doručak poboljšava metabolizam i čini da u toku dana budemo manje gladni, pa kasnije zdravije ručamo i zdravije večeramo. Kako bi vam tijelo brže sagorijevalo masti, nakon buđenja doručkujte što ranije možete. 2. JEDITE DOK NE BUDETE SITI Neka vam doručak bude bo-
gat i obilan kako ne biste za dva-tri sata opet bili gladni. Jedite hranu koja se sporo vari: hrana koja sadrži mnogo vlakana i mnogo proteina dobar je izbor, jer će vam dati neophodnu energiju. Pazite da doručak ne sadrži u sebi mnogo šećera. 3. NE PRETJERUJTE Veliki doručak će da vas zasiti, ali nemojte da pretJerate. Jedite umjereno, taman onoliko koliko vam treba. Kada osjetite da ste siti, stanite. Ne morate da pojedete sve što vam je u tanjiru. (Superžena)
36 ŽENA
PONEDJELJAK, 20. 1. 2014.
NA TRI NAČINA
RECEPTI Predjelo
Glavno jelo
Čoko šnite
SASTOJCI:
6 listova tankih kora za pitu 3 krompira 2 glavice crnog luka 1 dl ulja so biber
Viršle u krompiru SASTOJCI:
Pita Na zagrijanom ulju propržite sitno sjeckani crni luk, a dok se luk prži, očišćeni krompir narendajte krupno, dodajte u tiganj s lukom i uz stalno miješanje prodinstajte. Dvije kore stavite na krpu, a onda kašikom uzimajte fil i premažite ih. Lagano ih uvijte u rolnu, pa prebacite u podmazan pleh. Ovaj postupak ponovite još dva puta, sa preostalim korama. Pitu pecite pola sata na 180 stepeni. Kad bude pečena, izvadite iz rerne i pokrijte desetak minuta vlažnom krpom.
Desert
5 krompira 2 jajeta 3 kašike brašna glavica crnog lu ka 3 čena bijelog lu ka viršla so, biber
Krompir operite i kuvajte ga u ljusci 30 minuta. Izvadite ga i oljuštite, ispasirajte, dodajte jaje, brašno, so, biber, sitno sjeckani bijeli luk i izmiješajte. Masu stavite na dasku i oklagijom je razvucite u dužini jedne viršle. Sa viršle skinite opnu, pa je stavite na sredinu razvučenog krompira. Pržite dok ne porumeni. U tiganju propržite crni luk, pa spanać, pržite deset minuta. Dodajte kašiku brašna, prelijte mlijekom, začinite, te sos krčkajte 10 minuta. Rolovane viršle služite uz sos.
Filip J. Jovović, advokat iz Podgorice, u svojstvu ovlašćenog lica za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, u predmetu vansudske prodaje, radi namirenja potraživanja hipotekarnog povjerioca „Crnogorske komercijalne banke“ AD Podgorica, po osnovu Ugovora o kreditu br. 969-88-324 od 19.10.2009.godine i Aneksa br. 1 istog ugovora od 18.10.2011.godine, koji ugovor je obezbijeđen hipotekom, uspostavljenom na osnovu Ugovora o hipoteci UZZ br. 16/2011 od 27.10.2011. godine, shodno odredbama člana 45, u vezi člana 201 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, vrši
U dubljem sudu mikserom umutite čvrst šlag od bjelanaca, dodajte šećer, žumanca i brašno. Tijesto razlijte u podmazan i pobrašnjen pleh i pecite na 180 stepeni oko osam minuta. Izvadite iz pećnice da se ohladi. Rastopite čokoladu za kuvanje s maslacem. U drugom sudu umutite jaja sa šećerom, likerom, vanilin šećerom, praškom za pecivo i solju. Uspite brašno, dobro izmiješajte i dodajte rastopljenu čokoladu i preostale sastojke. Prekrijte folijom i držite u frižideru dvadesetak minuta. Čokoladni fil rasporedite po kori i pecite oko 10 minuta na 180 stepeni. Izvadite iz pećnice i pustite da se prohladi, pa tek onda prebacite na tacnu.
SASTOJCI:
ZA KORU : 3 jajeta 3 kašike brašna 3 kašike šećera ZA FIL: 250 g čokolade 3 kašike masla ca 2 jajeta 150 g smeđeg še ćera 60 g brašna 200 g komadića crne čokolade 200 isjeckanih pralina 200 g pečenih or aha
DOSTAVLJANJE JAVNIM OBJAVLJIVANJEM Hipotekarnom dužniku Đuretić Aleksandru, sa poslednjom poznatom adresom Ul. Serdara Jola Piletića br. 6, Podgorica, Obavještenja o početku namirenja potraživanja vansudskom prodajom nepokretnosti upisanih u listu nepokretnosti br. 304 KO Podgorica I, označenih kao katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD1, po kulturi garaža kao dio zgrade, površine 231 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD2, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 125 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD3, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 50 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD4, po kulturi poslovni prostor u vanprivredi, površine 55 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD5, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 12 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD6, po kulturi stambeni prostor, površine 57 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD11, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD14, po kulturi stambeni prostor, površine 106 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD16, po kulturi posebni djelovi zgrade, površine 13 m2, katastarska parcela br. 948, broj zgrade 1, PD17, po kulturi nestambeni prostor porodične zgrade, površine 227 m2, susvojina Đuretić Sretena, Đuretić Aleksandra i Đuretić Anđele. Poziva se hipotekarni dužnik da se, u roku od 3 dana po predmetnoj objavi obrati Filipu J. Jovoviću, advokatu iz Podgorice, ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje nepokretnosti, na adresu: ,,Advokatska kancelarija Filip J. Jovović©© Ul. Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica, kako bi se istom uručilo naprijed pomenuto Obavještenje o početku namirenja, a imajući u vidu da mu se isto nije moglo uručiti na zvaničnoj adresi, registrovanoj u CRPS. Upozorava se hipotekarni dužnik Đuretić Aleksandar, da, ukoliko se, u ostavljenom roku, ne obrati ovlašćenom licu za postupak vansudske prodaje, smatraće se da mu je ovim objavljivanjem uredno izvršena dostava Obavještenja o početku namirenja, te da će, eventualne, negativne posledice ovakve dostave snositi imenovani. Ovo objavljivanje izvršiće se u dva uzastopna broja jednog dnevnog štampanog medija koji izlazi na cijeloj teritoriji Crne Gore i ,,Službenom listu CG© © i predmetno Obavještenje o početku namirenja, smatraće se da je uredno dostavljeno kreditnom dužniku, danom poslednjeg objavljivanja.
Spremite piletinu
Piletina je jako zahvalna za pripremu, većina ljudi je voli a pritom je i zdrava. Treba li vam još neki razlog da odmah isprobate neki od ova tri nova recepta? KARAMELISANI BATACI POTREBNO JE: 1 kašičica sušene majčine dušice 2 kašike braon šećera 3 kašike vorčester sosa 2 kašike sirćeta 2 kašike tamnog soja sosa 2 kašike kečapa 3 kašike maslinovog ulja 4 bataka s karabatakom 4 velika crvena luka 10 čeri paradajza PRIPREMA: Rernu zagrijte na 190 stepeni. Sve sastojke za marinadu stavite u veliku plastičnu kesu, pomiješajte, pa unutra ubacite batake i kolutove luka, i opet promiješajte. U keramičku posudu stavite piletinu, prelijte sa marinadom, i ubacite paradajz. Pecite 15-20 minuta, dok se piletina ne ispeče. Servirajte sa salatom. PUNJENO BIJELO MESO POTREBNO JE: 4 komada pilećih prsa 4 veća komada slanine 4 komada kačkavalja 1 kašika maslinovog ulja 2/3 šolje pileće supe 1 kašičica gustina so biber aleva paprika peršun PRIPREMA: Oštrim nožem, napravite džep na
debljoj strani svakog parčeta mesa. Napunite ga parčetom slanine i parčetom sira. Umotajte i zakačite čačkalicom. Pospite solju i biberom. Svaku rolnicu propržite na jakoj temperaturi sa obje strane kratko, samo da potamni. Zatim smanjite temperaturu i pržite 10 minuta, dok ne bude potpuno pečeno. Izvadite iz tiganja, pa u njega ubacite supu i gustin, i dobro promiješajte da se rastvori. Ubacite peršun i kuvajte miješajući dok se ne zgusne. Služiti meso preliveno ovim sosom. PILETINA SA RUZMARINOM I POMORANDŽOM POTREBNO JE: 1/2 pomorandže sa korom 3 čena bijelog luka 1 kašika lišća svježeg ruzmarina 6 kašika maslinovog ulja 2 kašike crnog vina 1 kašika meda 1 cijelo pile isječeno na 8 dijelova so, biber aleva paprika PRIPREMA: Pomorandžu, ruzmarin, sirće, ulje, med, so, biber i alevu papriku pomiješajte u blenderu, dok se pomorandža ne usitni na male komade. Piletinu začinite solju i biberom, pa onda svako parče umočite u napravljenu marinadu. Meso poređajte u plastičnu posudu, prelijte viškom marinade i ostavite da odstoji u frižideru 2-8 sati. Na tiganju ili na roštilju pržite meso dok ne dobije lijepu braon boju. Služite toplo, sa krompirom i ukrašeno komadima pomorandže.
ZA GURMANE
Dva jela od mljevenog mesa Bilo da je svinjsko, juneće ili miješano meso, od njega može zaista svašta da se pravi. ROLAT OD MLJEVENOG MESA POTREBNO JE: 500 g mljevene teletine 6 jaja 2 kašike prezli 150 g šunke 3 kašike pavlake 2 kašike mlijeka 15 g maslaca so biber PRIPREMA: Teletinu posolite i pobiberite, dodajte dva jajeta i prezle, sve dobro izmijesite i na foliji razvucite kao koru. Ulupajte četiri jajeta, dodajte mlijeko i na zagrijanom maslacu ispržite kao omlet, ali samo s jedne strane. Nepečenu stranu omleta rasporedite preko mesa, a omlet pospite sitno sjeckanom šunkom pomiješanom s pavlakom. Zavijte meso u rolnu i pecite u zagrijanoj rerni. Pečeni rolat isjecite na tanke režnjeve i poslužite. PASTIRSKA PITA POTREBNO JE: 200 g krompira 400 g miješanog mljevenog mesa 2 šargarepe
2 glavice crnog luka kašika paradajz pirea 100 ml paradajz soka 50 g nastruganog kačkavalja kašika maslaca 40 ml mlijeka biber malo muskatnog oraha so PRIPREMA: Oljušteni krompir kuvajte u posoljenoj vodi, procijedite i izgnječite. Dodajte mu mlijeko i maslac,
pa posolite, pobiberite i umiješajte nastrugani muskatni orah. Sjeckani crni luk i mljeveno meso kratko propržite. Dodajte kocke šargarepe i još malo pržite. Umiješajte paradajz pire i kratko dinstajte. Sipajte paradajz sok, posolite i pobiberite. Smjesu od mesa preručite u podmazani okrugli kalup, odozgo rasporedite pire i pospite nastruganim kačkavaljem. Pecite oko 30 minuta na 200 stepeni.
37
PONEDJELJAK, 20, 1. 2014.
MALI OGLASI
KUĆE/STANOVI
IZDAJE SE
poslovni prostor 66 m2 Ulcinjska 3 Podgorica Tel.067/609 -089
FORD MONDEO
Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada «Zetagradnje», plaćanje mjesečno. Tel.067/220-257
Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331
Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629
Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno. Tel.067/563-811
Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767
P Kuća na prodaju, 280m2, sve zasebno, sadrži dva trosobna stana i jednosoban (osigurana), ostava, garaža, krevet za lozu, ograđeno, 500m2 plac, ulična rasvjeta. Tel.063/239-981 Prodajem staru kamenu kuću na poluostrvu Luštica - Zabrđe sa ekstra pogledom na more. U kući se nalazi stari mlin za mljevenje maslina. Vlasnik . Tel.067/850-510 Prodajem kuću u Podgorici - Zabjelo, 100m2 na placu od 400m2. Kompenzacija za tri jednosobna stana ili fiksno 90.000 eura. Papiri 1/1. Tel.069/893-727 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina. Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil. Tel.067/744-430 Prodajem superkomforan trosoban stan, 96 m2, centar Herceg Novog, 180m od mora, parking mjesto, može kompenzacija za manji uz doplatu. Tel.069/042-484
I Izdajem namještenu kuću, 42m2, u Zagoriču kod Doma zdravlja. Internet, telefon, klima i parking. Cijena 180 eura. Tel. 020/270-025
Izdajem namješten stan na duži period, Markovići - Budva. Povoljno. Tel.069/387-378 Izdajem jednosoban namješten stan, prvi sprat, zgrada do Pejtona. Tel.068/759-302 Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole «Pavle Rovinski» ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629 Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992 Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole. Tel.069/607-537 Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura. Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675-909, 020/612-291 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica. Tel.067/567-624, 067/381-071
Povoljno prodajem
Renta apartmani sobe dan, dva ili duže. Klima, kupatilo, TV, parking. Ekstra povoljno! Tel.069/690-193
Z Mijenjam stan, 71m2, za manji uz doplatu. Tel.067/526-940
Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put. Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299
SOBE
Izdajem dvije sobe, špajz i kupatilo u Ulici Buta Lekića 4, Podgorica. Tel.067/493-200 Izdajem sobu studentima iza Studentskog doma, Podgorica. Tel.067/269-777
POSLOVNI PROSTOR Potreban magacinski prostor od 1.000 do 1.500m2 u Podgorici ili bližoj okolini. Zvati od 12 do 18 časova. Tel.069/315-626 PLACEVI
Prodajem plac 600m2, Zagorič, uz cestu, preko puta Taja mesara, 1/1. Tel.067/860-381
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
VOZILA/AUTO DJELOVI
Kupujem fiću u bilo kakvom stanju. Tel.067/833-411
1.8 TDI 1997. godište CHIA oprema
067 24 99 11
Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan. Tel.067/265-605 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972 Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno. Tel.067/530-303 Prodajem BMW 118D, kraj 2006. Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708
OBAVJEŠTENJE
Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu. Dnevne novine
38
PONEDJELJAK, 20, 1. 2014.
MALI OGLASI
USLUGE
..
. .
RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI
Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589073, 068/654-474
Top Service - First choice - Best price guarantee
Servis veš mašina, klima, bojlera, rashladnih uređaja, sudo mašina, šporeta i zamjena starih osigurača. Tel.069/564- 482
XL AUDIT DOO
M oleraj- gletova nje -t a peti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno). Tel.069/459-110
IAS, IFRS Certified
Ivana Đurašević +382 68 222 188 www.ekonomik.me
-
RAČUNOVODSTVO REVIZIJA CONSULTING REGISTRACIJA PREDUZEĆA
Tepih servis “Orkan”. Mašinsko pranje, obostrano ribanje, ispiranje u bazenu. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana. Tel.067/389-585
067-225-003 | 069-319-737 M.MILJANOVA 13, PODGORICA (WWW.XLAUDIT.ORG)
GRAĐEVINSKE USLUGE
Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340
Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz. Tel.069/297-222
Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Povoljno i brzo. Tel.069/020-102
Hidroizolacija betonskih ploča, krovova, terasa, kupatila, bazena itd. Porodična tradicija i provjereni kvalitet su garancija posla. Tel.067/809-806
REGISTRUJTE VAŠE VOZILO
PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)
Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)
Tel. 068 326 549
POSAO
Novootvorenom taksi udruženju “Vip star taxi” Kotor potrebni iskusni vozači i dispečerke. Tel.069/855-511 Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490
APARATI/OPREMA
Klime - obične, inverteri, multi. Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392 Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina. Povoljno. Tel.069/020997, 067/911-2598 RAZNO
Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019698, 067/455-713 Prodajem šivaću mašinu-antikvitet, stara oko 100 godina, na nožni pogon, ispravna. Cijena 300. Tel.068/797-469 Sličice Liga šampiona. Veliki broj duplikata za razmjenu. Tel. 069/053-471 Kapi za sinuse noj bazi 100% Tel.069/900-930
na biljuspješne.
Prodajem majstorske violine. Tel.069/617-231 Ako imate probleme u ljubavi, braku, neslogu, želite znati budućnost, treba vam talisman, c.magija vas uništava. Pozovite na 068/563-851
HRANA/PIĆE
Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494
Prodajem 500 litara čiste domaće šljivovice vrhunskog kvaliteta. Na veću količinu vršim dostavu, kvalitet zagarantovan, cijena po dogovoru. Tel.067/400-581 LIČNO
Servis: klima, frižidera, zamrzivača, veš-sudo mašina, šporeta, bojlera. Tel.069/073264, 067/409-729
Slobodan penzioner traži slobodnu ženu penzionerku radi druženja. Tel.068/103-501
Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS
Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS
za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm
20. GODINA SA VAMA
069 020 010
za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm
Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET
22+ 8 GRATIS
za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €
Dimenzije 102x45mm
Mali oglasi do 20 riječi 1 dan 1 € Za svakih 5 plaćenih dana 2 dana gratis DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
39
ponedjeljak, 20, 1. 2014.
MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106
VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi do 07. juna 2014. godine. POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 8.20 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje: 5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi),
Autobusi/bus
Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13. Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,
Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal). INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:
22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom. Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07. Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30. Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15. Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45. Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.
Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052
AVioni/AirplAnes
BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750
DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat
Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine. Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535
Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50. Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima). Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.
Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50. Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50. Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05. Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30. Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno. Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.
Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50. Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50. Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154
Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00. Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202
40
TV PROGRAM Film
06:25 07:20 08:10 08:55 09:00 09:45 10:30 11:15 13:00 14:00 14:45 15:30 15:35 15:45 16:15 17:00 17:45 18:30 18:55 19:00 19:25 20:20 21:15 23:00 00:45
Crtana serija:Hapeti Paklena kuhinja Serija:Okrug Oranž/r Emisija za djecu-Mozgalica Tačno 9 Serija:Odbačena/r Serija:Ponor ljubavi/r Film:Potonula srca/r Tačno 1/r Sulejman Veličanstveni/r Serija:Šešir profesora Koste Vujića/r Crtana serija:Musti Crtana serija:Hapeti Exploziv Serija:Ponor ljubavi Serija:Odbačena Serija:Okrug Oranž Exkluziv Emisija za djecu Vijesti Prve Sulejman Veličanstveni Serija:Šešir profesora Koste Vujića Film:Hajde da se volimo 3 Film:Mis Tajni Agent Exkluziv/r
PRVA Sulejman Veličanstveni 19.25
06.30 09.35 10.00 10.15 11.00 11.05 12.00 12.05 12.25 13.05 14.00 14.10 15.30 16.10 16.55 18.00 18.05 18.50 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 00.00
Dobro jutro Crna Goro Muzika Dnevnik Serija: Monk/r Vijesti Naučno – obrazovni program Vijesti Muzika Serija: Plesna akademija Serija: Mjesto zločina/r Vijesti Naučno – obrazovni program/r Dnevnik 1 Serija: Monk Radni dan Vijesti Sulejman Veličanstveni Serija: Office/r Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman Veličanstveni Otvoreno Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Mjesto zločina Vijesti
RTCG 1 Otvoreno 21.00
06:50 City kid’s 07:00 Dobro jutro 10:30 X patrola 11:00 Paparazzo lov/r 11:50 City 12:00 Magazin in/r 14:00 Serija: Sila/r 14:45 City 15:00 Serija: Simar 15:50 City 16:00 Serija: Nakuša 16:30 Domaći film 18:00 Info Monte 18:30 Serija: Oluja 19:30 Serija: Mala nevjesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Grand narod pita 23:00 City 23:15 Film: Zamisli to 01:30 Film: Ubijaš me
06:45 Boje jutra 09:50 Serija: Kako vrijeme prolazi/r 10:00 Vijesti u 10 10:40 Serija: Prija/r 11:30 Extra lifestyle 12:00 Vijesti u 12 13:20 Serija: Mezimica 14:00 Vijesti 14:50 Serija: Larin izbor 15:35 Serija: Ruža vjetrova 16:30 Vijesti u pola 5 16:45 Meteo centar u pola 5 16:50 Extra lifestyle 17:00 Serija: Prija 17:45 Lud, zbunjen, normalan 18:30 Vijesti u pola 7 19:10 Serija: Zora dubrovačka 19:55 Serija: Kako vrijeme prolazi 20:55 Extra lifestyle 21:10 Bez granica 22:00 Vijesti 22:10 Meteo centar 22:15 Sport 22:25 Serija: Internat 23:40 Bez granica 00:30 Extra lifestyle
PINK City 15.50
VIJESTI Serija: Zora dubrovačka 19.10
07:00 10:30 10:45 11:45 12:15 12:50 15:45 16:00 16:45 18:15 19:00 20:00 20:15 20:30 21:15
Uz jutarnju kafu – uživo Ekstremno Smijeh kao Lijek Žestoko Goleada – premijerno Zabava Na Domaćem Terenu Zabavni Magazin - uživo Žestoko Muzika + Crtani Texas Holdem Poker Žestoko Ekstremno Nindža Ratnici Istorija Ljubavnica - premijerno 22:15 Gušteranje - premijerno 23:00 Zabavni magazin/r 23:45 Svijet sporta/r
08:30 Aljazeera 10:45 Zdravo jutro 11:15 Hrana i vino 11:45 Trag 12:30 Tajne i ljepote Kine 13:00 Na točkovima 13:30 Bez recepta 14:30 Interfejs/r 15:30 Astro num caffe 17:30 Hrana i vino 19:10 Dnevnik 19:55 Bez recepta 20:25 Tajne i ljepote Kine 21:30 Aljazeera 22:20 Nokaut 23:05 Aljazeera 00:00 Astro num caffe
777 Nindža Ratnici 20.30
MBC Tajne i ljepote Kine 20.25
Sport
Informativa
07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 10:00 Neki to vole zorom 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Pop kvart 14:30 Business Exclusive 15:00 Top Shop 15:30 Italijanska kuhinja 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 20:15 U raljama života 21:15 Film 22:45 Forum 23:00 5 do 5/r 00:15 U raljama života/r
ATLAS Neki to vole zorom 10.00
TV PREPORUKA MIS TAJNI AGENT Prva 23.00
Grejsi Hart (Sandra Bulok) i Erik Metjuz (Bendžamin Brat) su agenti FBI, koji dobijaju zadatak da isprate takmičenje za Mis Amerike. FBI je dobio preteću poruku od poznatog domaćeg teroriste u kojoj je rečeno da će to takmičenje biti na udaru. Jedini način da agenti prate šta se događa je da ubace nekog od svojih agenata na takmičenje. Ispostavlja se da je za tu ulogu najbolja Grejsi. Kako ona mnogo više podsjeća na Prljavog Harija, nego na nekoga ko se takmiči na izboru ljepote, FBI unajmljuje jedinog slobodnog konsultanta za Izbore lepote, Viktora.
08.30 Serija:Plesna akademija/r 09.00 Dok. program 10.00 Serija: Zakon i red/r 11.00 Zapis/r 12.00 Vijesti 12.50 Film: Netaknut 14.45 Reportaža (Sat Tv)/r 15.30 Art magazin/r 17.00 Serija: Univerzum 18.00 Crnogorske teme 19.00 Muzika 19.30 Dnevnik 2 20.15 CG.sport 21.00 Dok. program 21.30 Serija:Žozefina 22.20 Serija: Zakon i red 23.00 Radni dan/r 00.00 VOA-Glas Amerike
RTCG 2 CG.sport 20.15
07:02 09:15 10:15 11:20 11:40 12:00 12:40 13:20 15:02 16:50 18:20 19:15 19:30 20:00 21:00 21:30 22:15 00:00
MONTENA Crtani film-Mumijevi 19.30
KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 08:15 Jutarnji program 09:00 Vesti RTS 09:05 Balkan ekspres 09:55 Gastronomad 10:05 Vesti RTS 10:10 Lov i ribolov 10:36 Eko karavan 11:10 Vesti RTS 11:15 Moravske priče 11:45 Velikani 11:53 Evronet 12:00 Dnevnik RTS 12:15 Sport plus 12:30 Stop sport 12:45 Mesto zločina: Njujork 13:30 Šou svih vremena 15:00 Ovo je Srbija 15:55 Bela lađa 16:50 TV Zabavnik 17:00 Dnevnik RT Vojvodina 17:20 Šta radite, bre 17:45 Beogradska hronika 18:25 Oko 19:00 Slagalica 19:30 Dnevnik RTS 20:05 Bela lađa 20:55 Potraga 21:50 Potera za srećkom 23:35 Dnevnik RTS RTS 2 09:44 Vrele gume 10:12 Knjiga utisaka 10:50 Klinika Vet 11:20 Kontekst 21 11:50 Z. Hristić:deset obraćanja Bogorodici Trojeručici 12:38 Eko karavan 13:05 Trezor 14:10 Voleti muziku 14:40 Glas iz Beograda: Lj. Rajić 15:25 Verski kalendar 15:36 Reli: Dakar serija Argentina - Čile, pregled 16:00 SAT 16:45 Sve boje života 17:15 Doktor Živago 18:10 Ad libitum 18:40 Svet zdravlja 19:10 Verski mozaik Srbije 20:00 Info 20:27 Tehnologije 21:00 Doktor Živago
21:50 Vreme netrpeljivih: Idilični rasistički simbolizam 22:14 Dobro je, dobro je znati 22:50 Opšteobrazovni program 23:10 TV feljton HRT 1 10:00 Vijesti 10:13 Putovanja u daleke krajeve 11:00 Što vas žulja? 11:46 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 12:15 Sport 12:18 Vrijeme 12:23 TV kalendar 12:36 Nasljednica s Vendavala 13:21 Glas domovine 13:46 Pogled preko granice - Hrvati u BiH 14:12 Jezik za svakoga 14:21 Vijesti iz kulture 14:30 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 14:40 Vrijeme 14:45 Društvena mreža: Treća dob 15:51 I to je Hrvatska 16:05 Heartland 17:15 Hrvatska uživo 18:20 Potrošački kod 18:54 Naši i vaši19:30 Dnevnik 19:55 Sport 20:07 TV Bingo 20:30 Marjan mjesto koje se voli 21:00 Fokus 21:59 Ispod crte 22:47 Dnevnik 23:07 Sport 23:12 Vijesti iz kulture HRT 2 10:25 Dr. Oz 11:06 Glazbena emisija 11:56 Hotel dvorac Orth 12:41 Okusite Australiju s Lyndey Milan 13:07 Smrtonosna anestezija 14:37 Glazba, glazba... 14:50 Degrassi: Novi naraštaj 15:12 Nebesko plavetnilo 15:55 Kuhajmo zajedno 16:00 Regionalni dnevnik
Svježi u dan Crtani filmovi Zelena patrola /r. Muzički program Životinjske lakrdije Crtani film-Mumijevi Tragom prirode Dzet set /r. Dok. program Dzet set Životinjske lakrdije/r. Anegdota iz života Crtani film-Mumijevi PG Raport Info Muzički program Film: Amaja /r. Ponoćni Info
DANAS U GRADU 16:30 Školski sat 17:00 Notica 17:15 Ovisni o čišćenju 18:04 Kuhajmo zajedno 18:09 Svaki dan dobar dan 18:51 Dr. Oz 19:32 TV vrtić 19:44 Čarobna ploča 19:57 Krtić prikazuje 20:03 Roditelji i djeca 20:47 Top Gear 21:49 Motel Bates 23:18 Spirala zločina 00:15 Seks i grad HBO 12:35 Skubi Du u cirkusu 13:55 Vu15:20 Betmen: Povratak mračnog viteza, 1. deo 16:35 Hiljadu reči 18:05 Madonna: The MDNA tour 20:05 Pravi detektiv 21:05 Devojke 21:35 Zdravo, dame 22:05 Đangova osveta 00:45 Projekat X 02:15 Najbolje od Kejti Morgan FOX LIFE 11:50 Sudije za stil 12:15 Poznati s paranormalnim iskustvima 13:05 Kako izgledam? 13:55 Sve što niste znali o ljubavi: Parovi 14:45 Džejmi Oliver: Ishrana za spas života 15:35 Seks i grad 16:05 Seks i grad 16:35 Ludnica u Klivlendu 17:00 Ludnica u Klivlendu 17:25 Kako je biti Erika 18:15 Očajne domaćice 19:05 Očajne domaćice 20:00 Ljubavnice 20:55 Ludnica u Klivlendu 21:20 Ludnica u Klivlendu 21:50 Ne veruj komšinici iz stana 23 22:15 Ne veruj komšinici iz stana 23
22:45 Seks i grad 23:10 Seks i grad 23:40 Ludnica u Klivlendu FOX CRIME 12:17 Igra sudbine 2 12:45 Slučajni partneri 13:40 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 14:30 Ubrzana istraga 15:25 Bostonski advokati 16:15 Jedinica 17:05 Jedinica 18:00 Arnold u trci 19:55 Tihi Svedok 20:55 Mornarički istražitelji: Los Anđeles 21:50 Zločinački umovi 22:45 Bostonski advokati 23:40 Zločinački umovi 00:35 Imitator ARENA SPORT 11:00 Toulouse - Monaco 13:00 Milan - Verona 15:00 Arsenal TV 18:00 Pregled italijanske lige 19:00 Pregled kola 19:30 Pregled italijanske lige 20:00 U obruču 21:00 Zadar - Partizan 23:00 Pregled francuske lige 00:00 World Poker Tour 11 01:00 AFC finale: Denver New England SPORT KLUB 10:15 Pistoia - Cantu 12:00 Levante - Barcelona 13:45 NBA Live 14:00 Avtomobilist - Medveščak 16:30 Toronto LA Lakers 18:15 NBA Inside Stuff 18:45 Pregled španske lige 19:45 Pregled Premier League 21:00 WBA - Everton 23:00 Max Bet Vesti 23:30 Euroleague Magazin 00:00 34. American Cup
BIOSKOP CINEPLEXX
47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh. 15:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustošenja Digital 22:15 ; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na božićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00 CNP
Zle pare 20.00 KIC BUDO TOMOVIĆ
Mulen ruž 20.00