Izdanje 15. Oktobar 2013. by Dnevne Novine

REGION ● 4

ce 30 nt i

Crnogorski poslanici najslabije plaćeni

Izdavač: Media Nea d.o.o. Prvi broj izašao 10. oktobra 2011. Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

UTORAK, 15. 10. 2013. BROJ 662/ GODINA II

CETINJE ● 5

DANAS JE BAJRAM: REIS ISLAMSKE ZAJEDNICE RIFAT FEJZIĆ ● 9

SDP: Ni nakon izbora nećemo sa DPS-om

Podvojenost muslimana nam nije nikako potrebna PORUKA PREDSJEDNIKA VLADE MILA ĐUKANOVIĆA

U zatvor ili Veljović ili Brajušković ● Brajušković: Premijer je praktično rekao da onaj ko je kriv treba da ide u zatvor, a istovremeno je naveo da sam ja kriv. Mene, iskreno, čudi izjava Đukanovića koji je mene poslao u pritvor sa današnjom izjavom. Onog momenta kada uđem tamo više nikada u životu izaći neću, to je jasno svakome

Rodni: Sva djeca treba da rastu u porodici

U SVIJETU ● 17

Otmice, biznis vrijedan milijarde

Crna Gora staje na kraj lošim kreditima

● Veljović: Ranije sam iz više navrata komentarisao ovu aferu. Predsjednik Vlade je dao svoje kompetentno mišljenje i ne vidim zašto bih ga ja komentarisao

●3 LINDHRST ● 8

SPREMAN ZAKON ● 7

SINDIKAT ● 6

DEPONIJA

Komisija ispituje gdje je nestalo pet miliona

BLOKADA MIRNO PROBIJENA VASOVE VODE, 13

Nakon skoro mjesec probijena je blokada deponije na Vasovim vodama. Komunalna policija je uz asistenciju policije juče oko šest sati istovarila nekoliko kamiona sa otpadom. Deveta blokada probijena je mirno, mještani Beransela postigli su dogovor sa nadležnima iz beranskog Centra bezbjednosti, pa kako ni jednima ni drugima nije na ruku išla upotreba sile, dogovoreno je da kamioni istovare otpad.

A REPREZENTACIJA ● 30-31

KK BUDUĆNOST ● 29

Evropski Pobjedom ispit u zaokružuju sadaddas asd Solunu lijepu priču

ALARMANTNO ● 15

U Skadarsko jezero idu tone pesticida i fekalija

Tema dana

UTORAK, 15. 10. 2013.

Ozvaničen početak radova na izgradnji marine MILI PRELEVIĆ urednik

GRAĐANSKA POBJEDA

Jedno od obilježja demokratije je rotacija vlasti. Smjenljiva vlast je najbolja jer daje mogućnosti izbora i tjera one koji je vrše da bolje rade i, što je najvažnije, paze šta rade. U neformalnim razgovorima svi oni koji se bave politikom potvrdiće da je rotacija vlasti dobra, da treba da se događa, ali će teško objasniti zašto se ne događa. U stvari, radi se o zrelosti crnogorskog političkog društva. Kada je vlast u pitanju, o političkoj zrelosti skoro da ne treba ni govoriti, jer je postigla i faktički, držeći preko dvadeset godina konce u svojim rukama. Opozicija, nakon godina lutanja i traženja političkog puta koji će je dovesti do preuzimanja odgovornosti za državu, konačno je našla zajedničke tačke oko kojih se slaže i koje mogu biti dobra polazna osnova za jake koalicije koje mogu dovesti do rotacije. I za opoziciju se može reći da je prilično zrela i da više nije bezazleni glumac u demokratskoj pozorišnoj predstavi. Da li su građani politički zreli? Upravo predstojeći lokalni izbori u Mojkovcu, na Cetinju i u Petnjici pokazaće količinu zrelosti. Veoma je važno kome će oni dati povjerenje. Imali smo već najave nekoliko partija da će pobijediti u sve tri opštine. Ako se dogodi da jedna partija pobijedi i na Cetinju, i u Mojkovcu i u Petnjici, vjerovatno će se raditi o partiji koju su birači prepoznali kao apsolutno građansku. Partije se, naime, suočavaju sa tri apsolutno različite sredine. U Mojkovcu, gdje je pravoslavni živalj u ogromnoj većini i gdje ima 35,47 procenata Srba, i gdje najveći dio većinskih Crnogoraca smatra SPC svojom crkvom, treba pokazati toleranciju i apsolutnu građansku opciju, ali i ono što je najvažnije, kako suzbiti siromaštvo u ovoj sredini. Na drugoj strani države, na Cetinju, apsolutna većina su Crnogorci i “središte” CPC. Tu treba pokazati odlučnost, “nastavak započetog”, ali i kako suzbiti siromaštvo. U Petnjici su većina Bošnjaci-Muslimani, gdje treba pokazati sve ono iz Mojkovca i sa Cetinja, ali i kako suzbiti siromaštvo u ovoj sredini. Građani će pokazati svoju zrelost i daće glas onima kojima najviše vjeruju. Ko će to biti još je rano i za prognoze, ali je sigurno da će pobijediti oni koji ponude rješenje za suzbijanje siromaštva. Nakon toga, moći ćemo da razmišljamo i o parlamentarnim izborima, jer se, nažalost i na nivou skoro čitave države suočavamo sa problemima koje imaju žitelji Mojkovca, Cetinja i Petnjice. Zato rotacija vlasti i ne mora da se desi, a može, i to vrlo lako, ali se mora desiti rotacija u svijetu političkih partija i redosljedu naših prioriteta. Emocije su prisutne kada su himna, zastava, grb i jezik u pitanju, ali su prisutnije kada se govori o budžetu, KAP-u, računima za struju... Očigledno da naše političko društvo zrijeva, i to ne polako...

Odapinjanjem plamteće strijele i višeminutnim vatrometom sinoć je ozvaničen početak izgradnje marine u budućem naselju Luštica Bej, koje gradi kompanija “Luštica Development”. Na svečanoj ceremoniji, kojoj je prisustvovao veliki broj zvanica iz javnog života, govorili su predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, direktor kompanije “Oraskom” Samih Saviris i prvi kupac stana u budućem gradu Ivana Maksimović. Podsjećajući da je nedavno u neposrednoj blizini počela izgradnja prvog apartmanskog naselja na Luštici, Đukanović je izrazio nadu da će i ovaj projekat teći planiranom dinamikom i da će se veoma brzo “ući” u kontinuirani razvoj kompleksa na tivatskom dijelu poluostrva Luštica. Uspješna saradnja Oraskoma i Vlade Crne Gore, koji su u omjeru 90:10 posto formirali kompaniju “Luštica Development” biće, po riječima Đukanovića, primjer i mamac drugim investitorima da ulože svoj kapital u Crnu Goru i da zajedno sa nama doprinesu izrastanju Crne Gore u prestižnu turističku destinaciju. Premijer je podsjetio na desetak prioritetnih projekata sa čijom se realizacijom krenulo ili će uskoro početi (Porto Montenegro, Kumbor, Plavi horizonti, Kraljičina plaža, Maljevik u Baru...), koji će mobilisati dvije i po milijarde eura kapitala na crnogorskoj obali, a doni-

jeće više od 10.000 radnih mjesta. “Sa razvojem turizma moramo paralelno, veoma ozbiljno razvijati saobraćajnu povezanost Crne Gore sa razvijenim destinacijama - pokazuje se da je postojeća saobraćajna izolovanost Balkana i Crne Gore već sada jedan od najtežih limita moguće dinamike našeg ekonomskog i društvenog razvoja. Zato je važno da se počne sa pripremom realizacije auto-puta, proširenjem i modernizacijom aerodroma, modernizacijom željeznice koji će Crnu Goru kvalitetno povezati sa najvažnijim saobraćajnim koridorima i emitivnim tržištima”, kazao je Đukanović. On je naglasio da su projekti poput Luštica Bej za Crnu Goru mnogostruko značajni, jer će utrti put novom modelu razvoja održivog turizma. “Radićemo veoma naporno kako bismo realizovali obećano i zaliv na Luštici napravili najljepšim na Mediteranu. Ovaj grad neće moći živjeti bez lokalne zajednice i zato ćemo podržavati njihove inicijative”, obećao je Samih Saviris, koji je poslije svečanosti imao i mini koferenciju za novinare. Odgovarajući na pitanja, Saviris je kazao da će izgradnja marine koštati oko 30 miliona eura i da će biti završena za dvije-tri godine, a da je kompletan projekat marine, uključujući apartmansko naselje, vile, mali hotel i infrastrukturu, vrijedan 200 miliona eura.

Samih Saviris “Luštica Developmnet”, kako je naglasio Saviris, objekte će graditi na katastarskim parcelama koje nijesu sporne, a za one pod opterećenjem sudskog spora nadležna je Vlada Cre Gore, koja će riješiti taj problem u naredne dvije godine. Direktor “Oraskoma” je saopštio da je do sada prodato 120 stanova u apartmanskom naselju, a prvi kupac, Ivana Maksimović, u obraćanju zvanicama iskazala je uvjerenje da će njeni sinovi živjeti u novom gradu. Z. Krstović

NIKŠIĆ

Bivši radnici Metalca opljačkani Sud još nije pronašao krivca za nelegalno podizanje para na ime zaposlenih FOTO: Milovan Danilović

EDITORIJAL

LUŠTICA BEJ

Meteo 06:53 18:05

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More mirno do malo talasasto. Vjetar, slab do umjeren promjenljivog smjera. Temperatura vode na otvorenom moru oko 22 stepena.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Promjenljivo oblačno povremeno sa kišom uglavnom u centralnim i južnim oblastima na sjeveru tokom većeg dijela dana uglavnom suvo.

Danas

Sjutra

min oC max oC

15 15 17 16 15 11 9 6 10 11

16 16 17 17 16 12 10 7 11 12

SJUTRA

22 23 22 23 22 18 16 13 20 21

19 20 19 20 19 15 13 9 16 17

Pretežno oblačno i nestabilno sa kišom i osjetno hladnije. U centralnim i južnim oblastima obilnija kiša sa grmljavinom. Tokom noći očekuje se jačanje sjevernog vjetra.

Bivši radnici nikšićkog Metalca, njih oko 70, zahtijevaju od nadležnih državnih organa da utvrde ko je podizao njihov novac iz stečajne mase. Sa prosječno trideset godina radnog staža, radnici Metalca su kao tehnološki višak 2004. godine napustili preduzeće uz otpremnine po 1.920 eura. Bivši radnici sudskim putem pokušavaju da naplate nesporne neisplaćene razlike zarada i regres za 2003. i 2004. godinu, kao i sredstva iz kase uzajamne pomoći, a od 2005. godine sudskim putem pokušavaju da utvrde ko je podizao njihove pare iz stečajne mase u prosjeku od 400 do 2.000 eura. “Od Osnovnog suda u Podgorici dobili smo odbijajuću presudu, ali za nas predmet još nije završen. Riječ je o tužbi protiv države, jer je neko podigao pare iz stečajne mase u toku stečajnog postupka u Metalcu, a nikada ih nije isplatio radnicima, iako je novac podizan na njihovo ime”, objasnila je pravni zastupnik radnika advokat Vera Mijanović. Tvrdnje radnika, kako ističe Mijanović, potvrđuju i dokazi iz Privrednog suda da je radnicima novac odobren i podignut sa žiro-računa na ime

razlika na primanja, ali im nikada nije isplaćen, zbog čega su radnici podnosili krivične prijave. “Nas nije zanimalo ko je otuđio pare, već da su radnicima koji su podnijeli tužbu protiv države priznata potraživanja kao stečajnim povjeriocima koja su odobrena i podignuta za vrijeme dok su se nalazili na računu kod Privrednog suda”, navela je Mijanović. Kako je advokatica objasnila, pare na ime radnika podizane su iz četiri puta od 16. jula 2004. godine do prvog novembra iste godine u ukupnom iznosu od oko 138.000 eura, za šta postoje imena i onih koji su novac podigli i onog ko je odobrio. “Umjesto da se odmah pokrene postupak i utvrdi gdje je novac, nizala su se ročišta i na kraju je slučaj zaključen, a nama je samo preostalo da tužimo državu, ali su Osnovni i Viši sud u Podgorici odbili naš tužbeni zahtjev uz obrazloženje da nema pripusta na sudkoj strani, već je odgovoran stečajni upravnik što novac nije isplaćen radnicima, kao da on nije predstavnik države”, rekla je Mijanović. Kako bi konačno riješili problem i utvrdili gdje je novac završio, radnici

Danas protest U znak protesta zbog neisplaćene druge rate otpremnine, koja u prosjeku iznosi oko 6.700 eura, danas će se ispred kapije Metalca okupiti bivši radnici koji su otpušteni u septembru prošle godine. Oko trideset njih koji su ostali bez posla sa upravom preduzeća dogovorili su da im se otpremnine isplate u dvije rate, a ugovor je potpisan i kod notara. Prva rata radnicima je isplaćena u julu prošle godine u iznosu od po 4.000 eura. Bivši radnici tvrde i da im nije uplaćen radni staž za dvanaest mjeseci. su se obratili Ustavnom sudu od koga očekuju da hitno donese rješenje po njihovoj žalbi, u suprotnom, kako je naglasila Mijanović, pravdu će dokazivati pred međunarodnim sudom. M.R.

Tema dana

UTORAK, 15. 10. 2013.

U zatvor ili Veljović ili Brajušković ĐUKANOVIĆ

zašto me nijesu provjerili na poligrafu”, zaključio je Brajušković. Sa druge strane, Veljović nije bio raspoložen da komentariše izjavu premijera. “Ranije sam iz više navrata komentarisao ovu aferu. Predsjednik Vlade je dao svoje kompetentno mišljenje i ne vidim zašto bih ga ja komentarisao”, kratko je rekao Veljović.

odnosno zašto je taj čovjek to saopštio ako nije istina. “Za čiji je račun to saopštio? Svi znaju da pored krivičnog djela organizovanja crnih trojki za ubijanje ljudi, postoje i krivična djela koja se zovu lažno prijavljivanje. Postoji krivično djelo koje se zove uznemiravanje javnosti. Da li smo imali objašnjenje od državnog tužioca da je tadašnjeg gradonačelnika Budve Rajka Kuljaču držao u pritvoru gotovo godinu dana sa obrazloženjem da bi njegov izlazak na slobodu mogao uznemiriti javnost? Svi smo to prihvatili. A da li vjerujemo da bi to uznemirilo javnost više od onoga što je uznemirilo javnost kada se kaže da postoje crne trojke u institucijama sistema koje likvidiraju ljude?”, objasnio je Đukanović.

● DANILOVIĆ: PREMIJER PRESUDIO BRAJUŠKU

● KOVERTIRANE OSTAVKE PO GREŠNO PROTUMAČENE

Poslanik Demokratskog fronta Goran Danilović na svom Fejsbuk profilu komentarisao je izjavu premijera Đukanovića u vezi sa Crnim trojkama. “Đukanović je u Budvi izjavio da “afera “Crne trojke” mora dobiti svoj epilog ili Veljović ili Brajušković u zatvor”!? Čini mi se da je sebe vrlo pristrasno izostavio iz dileme ili čak ni on nema dilemu da je njegova krivica, kao šefa režima u užasnim vremenima, nesumnjiva. Dakle, ako je Brajušković izmislio, onda je zaista odgovornost samo njegova. Ako je, pak, Veljović kriv - “namještao prebijanja i ubistva” - nije mi jasno kako Đukanović misli da bez njega ide u zatvor? Ipak, reklo bi se da je Đukanovićeva izjava prije presuda Brajušku nego uzročno- posljedično nagađanje “ako-onda!”, napisao je Danilović.

Pominjanje kovertiranih ostavki u izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, kao jednu od primjedbi koje su stigle iz Brisela, gruba je greška, smatra Đukanović. “Ta gruba greška je nastala kao rezultat, rekao bih, tendencioznih komentara u domaćoj političkoj javnosti. Pretpostavljam da ste imali prilike da pročitate da se pod kovertiranim ostavkama podrazumijevalo nešto što je bila praksa određenih političkih partija, ne u Crnoj Gori nego u Srbiji, gdje su ostavke zapravo uzimane kao zalog za bezpogovornu poslušnost i aktivirane tada kada bi ta bezpogovorna poslušnost izostala. Ovdje nije riječ o tome i niko ne drži ostavke u takvom stanju. Prema njegovim riječima, svi su pošli od zajedničke konstatacije u dokumentima Evropske unije i u našim dokumentima da imamo probleme u kvalitetu rada administracije, da moramo da unaprijedimo taj kvalitet rada, a ne možemo ga unaprijedimo ako ne promijenimo ljude koji su doveli do takvih ocjena. On je dodao da, s obzirom da ih je štitio donešeni sistemski zakon, nije ni postojala mogućnost da bilo ko, a ni mandatar, da nalog bilo kome da obavezno podnese ostavku. “Ako želite ono što i ja želim kao mandatar da unaprijedimo rad administracije, dajte ostavke da bi nova Vlada mogla da procijeni ko od vas svojim kapacitetima zavređuje da zajedno radimo na tom pitanju u narednom periodu. Oni za koje se procijeni da ne mogu ispuniti očekivanja, biće zamijenjeni boljim i sposobnijim. Kao što znate, na taj politički apel, taj nivo naše administracije odgovorio je veoma pozitivno, gotovo bez izuzetka. Svi su dali ostavke i proces ponavljanja administacije je odavno završen”, istakao je Đukanović. Kako je zaključio Đukanović,

Nemanja Lacman, Nina Lajović

rna Gora nema efikasan i profesionalan državni organ koji bi je štitio od afera koje se pojavljuju u medijima, te zbog toga svi koji blate državu nekažnjeno prolaze, rekao je premijer Milo Đukanović. Osvrćući se na aferu “Crne trojke”, Đukanović je Dnevnim novinama saopštio da njen epilog mora biti ili hapšenje i presuda nekadašnjem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću kojeg je, kao jednog od organizatora, direktno prozvao Brajuško Brajušković, ili hapšenje i presuda onome koji je sve to za nečiji račun izmislio.

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović kazao je da još ne postoji efikasan i profesionalan državni organ koji bi štitio državu od afera koje se pojavljuju u medijima, već je moguće nekažnjeno blatiti državu. Đukanović je u pauzi zasijedanja Parlmentarne skupštine OEBS-a, govoreći o slučaju “Brajuško”, kazao Dnevnim novinama da je nemoguće obaviti profesionalno posao prema državi ukoliko je ta afera ne bude imala epilog, ili hapšenje i presudu nekadašnjeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića, kojeg je kao jednog od organizatora direktno prozvao bivši pripadnik SAJa Brajuško Brajušković, ili hapšenje i presudu onome koji je sve to za nečiji račun izmislio. “Moramo se zapitati ko je u ovoj državi od institucija sistema zadužen da zaštiti državu od permanentnog blaćenja. Sve dok se to do kraja ne procesuira i pravosudni organi ne obave do kraja taj dio posla, nemojte da vas iznenađuje i najave i sljedećih afera”, rekao je Đukanović. Na izjavu premijera reagovao je i Brajušković, tvrdeći da je prakrično rekao da onaj ko je kriv treba da ide u zatvor, a istovremeno je naveo da je on kriv. “Mene iskreno čudi izjava Đikanovića koji je mene poslao u pritvor sa ovom izjavom. Ova izjava je crna da crnja ne može biti. Premijer je uradio nešto što nikada do sada nije uradio, a veoma sam pažljivo pratio njegove izjave. On je sa mjesta predsjednika Vlade mene okarakterisao kao državnog neprijatelja, odnosno da sam ja pričao protiv države. Neka bilo koji novinar izvuče bilo koju rečenicu u kojoj sam ja rekao bilo šta protiv države”, rekao je Brajušković. Kako tvrdi Brajušković, on samo piča istinu, a onog momenta kada ga odvedu, on se živ neće vratiti. “Ja sam potpuno spreman, ostajem pri svojim ranijim izjavama i čekam da dođu za mene, jer njegova se ne pobija. Uporedio je mene sa Kuljačom. Uporedio je Rokfelera i felera jer njima sigurno nije bilo pitanje opstanka porodice, dok je moja cijela porodica mojim odlaskom osuđena na propast svake vrste. Svemu sam naredan. Očekivao sam jedan sudski proces. Sjedim ovdje sa porodicom, čekam da dođu egzekutori da me povedu. Prosto je nevjerovatno kad su tako sigurni bili u sebe,

● ĐUKANOVIĆ: MORA SE DOĆI DO ISTINE Prema riječima premijera, nijesu ga iznenadile ni priče opozicije da se pred lokalne izbore u nekoliko opština nastvalja sa partijskim zapošljavanjem. “Ništa me ne iznenađuje. Imali smo aferu “Snimak”, pa izmišljeni napad na novinare Vijesti u Podgorici, pa smo imali takozvanu aferu “Brajuško”. Zajedničko za sve to je da još ne postoji efikasan i profesionalan državni organ koji štiti državu od takvih ataka. Pojavio se čovjek koji je kazao da postoje Crne trojke instalirane u institucijama sistema u Upravi policije u njenoj elitnoj specijalnoj jedinici. Crne trojke koje, ne samo da prebijaju ljude, nego ubijaju ljude. Tužilac je izašao sa ocjenom da za to ne postoji ni jedna argument. I to je onaj dio istine kojim se misli staviti konačno tačka na takav atak na državu”, poručio je Đukanović. Takođe, kako je objasnio Đukanović osnovno pitanje je mora li se doći i do drugog dijela istine,

riječ je o pogrešnoj percepciji pomenute inicijative.

“Zato danas nemam zaista ni potrebe da bilo šta, bilo kome vraćam. D akle, svi koji su podnijeli o stavke su prošli kroz proceduru procjene, da kažem kvaliteta njihovog rada. Ono što su ministri na bazi te procjene predložili Vladi, Vlada je prihvatila i danas crnogorska administracija funkcioniše, rekao bih, punim kapacitetom”, kazao je Đukanović.

Politika

UTORAK, 15. 10. 2013.

PROSJEK U REGIONU

Crnogorski poslanici najslabije plaćeni Najmanje poslaničke plate primaju predstavnici naroda u Crnoj Gori i Makedoniji. Posljednji podaci pokazuju da poslanici u crnogorskom parlamentu primaju od 1.000 do 1.700 eura, dok njihove kolege iz makedonskog Sobranja mjesečno prihoduju između 1.000 i 1.200 eura. Istraživanje agencije Anadolija pokazalo je da poslanici u Crnoj Gori primaju između 1.000 i 1.700 eura, dok poslanici u Hrvatskom saboru primaju između 2.500 do 4.500 eura. Tako je plata lidera Demokratkog fronta Miodraga Lekića, prema podacima Komisije za sprečavanje sukoba interesa, iznosila oko 1.300 eura, dok je zarada lidera PzP-a Nebojše Medojevića iznosila 1.450 eura. Plata lidera SNP-a i poslanika te partije u parlamentu Srđana Milića, prema podacima Komisije, iznosila je 1.400 eura, dok Azra Jasavić iz Pozitivne i Zoran Vukčević iz DPS-a mjesečno zarade 1.350 eura. Takođe, poređenja radi, plata premijera Srbije Ivice Dačića iznosi 1.508 eura, a nakon predloženih mjera će biti smanjena na 1.350 eura. S druge strane, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda mjesečno zaradi minimalno 2.190 eura, što je čak više nego duplo od plate premijera Crne Gore Mila Đukanovića, koji za obavljanje svoje funkcije mjesečno prima 940 eura. Prema posljednjim podacima, predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić ima platu od 1.600 eura, a njegov kolega iz srpskog

parlamenta, Nebojša Stefanović, nakon smanjenja primaće mjesečno 1.130 eura, umjesto dosadašnjih 1.215 eura. Poslaničke plate u Makedoniji, prema dostupnim podacima, kreću se u rasponu od 1.000 do 1.200 eura. Posmatrano na evropskom nivou, visoka primanja imaju političari u Njemačkoj gdje njihove plate u prosjeku iznose oko 7.500 eura mjesečno. Plate parlamentarnih predstavnika u Francuskoj kreću se oko

5.514 eura, a poslaničke plate u Švedskoj su oko 6.780 eura. Najveće poslaničke plate u regionu su u Hrvatskoj, dok su u BiH nešto manje. Prema posljednjim podacima, poslanici u državnom parlamantu BiH primaju između 2.500 i 3.500 eura. Takođe, prema nekim istraživanjima, u BiH su plate zaposlenih u javnoj upravi veće i za 40 odsto od prosječnih plata u toj državi. Isto tako, BiH izdvaja čak 12,8 posto BDP-a za plate u javnom sektoru,

a Hrvatska i Srbija oko 10 posto, ali i dosta manje. Mjesečna primanja državnih poslanika u Srbiji, prema najnovijim podacima, kreću se u rasponu od 800 do 1.300 eura. Ipak, prema predviđenim mjerama u Srbiji će sve plate u javnom sektoru, koje su više od 60 hiljada dinara biti smanjene za 20 odsto, a više od 100 hiljada za 25 odsto. Prema pomenutim mjerama, Srbija očekuje velike uštede kako bi taj novac preusmjerila u druge oblasti. J.Đ.

PODRŠKA

Blažeković: Spremni ste za NATO Crna Gora je dostigla skoro sve standarde koji su neophodni za prijem u NATO, ali političke elite moraju da pridobiju podršku javnosti za članstvo u Alijansu, smatra predstavnik Hrvatske u Parlamentarnoj skupštini NATO-a Boris Blažeković. Blažeković je u intervjuu za Portal RTCG kazao da bi pitanje Prevlake trebalo riješiti međusobnim dogovorom Podgorice i Zagreba, navodeći da će pristupanje Alijansi otvoriti Crnoj Gori priliku za bolju ekonomsku sarad-

nju sa zemljama članicama. “Ako i dođe do toga da ne možemo da se dogovorimo, onda ćemo rješenje potražiti putem arbitraže, kao što su to uradile Hrvatska i Slovenija. Naravno, bolje je kada možete to međusobno riješiti, jer je onda i jeftinije i kvalitetnije i vjerovatno dugotrajnije”, smatra Blažeković. Crnogorskim građanima je poručio kako su benefiti od članstva u NATO ogromni, jer je to, kako je pojasnio, političko-vojna organizacija “koja nje-

guje vrijednosti demokratije i garantuje stabilnost”. “Države koje čine NATO vas usmjerevaju, barem po mom mišljenju, u smjeru pozitivnog razvoja države. Dio toga je i vojna stabilnost i sigurnost. Mi sa ovih prostora znamo koliko je ona bitna, a NATO je sigurno jedan od garanata te sigurnosti, a samim tim i ekonomskog prosperiteta koji čini građanima život boljim i ugodnijmi” , kazao je Blažeković. On objašnjava da razumije otpor ljudi u Crnoj Gori prema

Alijansi zbog sjećanja na NATO bombardovanje iz 1999., ali smatra da građanima treba ukazati na pozitivne primjere tog vojno-političkog saveza. “Ljudima treba ukazati na to da su najbogatije i najrazvijenije zemlje svijeta upravo članice NATO-a. U njima se veoma kvalitetno živi, a to nije bez razloga”, rekao je Blažeković. Pitanje Prevlake riješiti dogovorom Podgorice i Zagreba Pitanje Prevlake riješiti dogovorom Podgorice i Zagreba. J.Đ.

Gvozdenović u Briselu Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, sa saradnicima, boraviće u zvaničnoj posjeti Briselu od 15. do 16. oktobra 2013. godine. “Boravak Delegacije Ministarstva održivog razvoja i turizma u Kraljevini Belgiji ima za cilj, između ostalog, posjetu institucijama Evropske Unije“, saopšteno je iz tog vladinog resora. Gvozdenović će se sastati sa europoslanicom Marije Kornelisen, te generalnim direktorom u Savjetu EU za životnu sredinu Jaroslavom Pjetrasom. Tokom boravka obaviće sastanak i sa Jos Delbekeom, generalnim direktorom za klimatsku akciju. “Na sastanku će biti riječi, između ostalog, i o propisima koji će za Crnu Goru postati pravno obavezujući od prvog dana punopravnog članstva u EU, tzv. klimatskoenergetskom paketu“, ističu u ovom Ministarstvu. Ministar će se, takođe, sresti s predstavnicima Generalnog direktorata za proširenje Aleksandrom Kas Granhe i Dirkom Lange.

Pejović primio delegaciju iz Moldavije Državni sekretar za evropske integracije i glavni pregovarač ambasador Aleksandar Andrija Pejović primio je danas delegaciju Skupštine Moldavije koju je predvodio potpredsjednik Skupštine Oleg Bodrug. Na sastanku je bilo riječi o toku ukupnog procesa evropske integracije Crne Gore, s posebnim osvrtom na sadržaj i organizaciju vođenja pregovora o pristupanju Crne Gore EU, kao i ulogu Skupštine i njezinih tijela u njemu. Pejović je podijelio crnogorsko iskustvo u naznačenim oblastima, posebno istakavši da Crna Gora s posebnom pažnjom prati saradnju Moldavije s Evropskom unijom. Ukazao je i na mogućnosti bilateralne saradnje i komunikacije kroz Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi. On je ponudio saradnju i otvorio prostor moldavskim kolegama da posjete Crnu Goru i na licu mjesta se upoznaju s crnogorskim pregovaračkim procesom.

Politika

UTORAK, 15. 10. 2013.

SDP CETINJE PoručIla

Sa DPS-om ni nakon izbora Pored SDP, izbornu listu za izbore u prijestonici Cetinje predao i DF koji će učestvovati pod sloganom Građanski front - Miodrag Lekić - ”Tvoj izbor” Nemanja Lacman

olitičke partije uveliko su krenule u izbornu kampanju za lokalne izbore koji će se 16. novembra održati u Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju. Demokratski front juče je predao svoju izbornu listu u prijestonici pod sloganom Građanski front-Miodrag Lekić-”Tvoj izbor”, dok će Socijaldemokratska partija to učiniti u četvrtak. Nosilac liste DF-a na Cetnju biće bivši ministar sporta Božidar Ivanović, dok je za nosioca izborne liste SDP-a izabran član te partije Ivan Kusovac.

Na predstojećim lokalnim izborima koji će 16.novembra biti održani na Cetinju, Mojkovcu i Petnjici, Socijaldemokratska partija (SDP) nastupa pod sloganom “Možemo bolje”, objavo je na svom “Twiter” pnalogu poslanik te partije Damir Šehović. Opštinski odbor SDP-a na Cetinju je jednoglasno usvojio listu kandidata za odbornike u Prijestonici, a za nosioca liste izabran je Ivan Kusovac. “Listu odborničkih kandidata ćemo predati u četvrtak, 17. oktobra u “pet do 12” želeći da pošaljemo simboličnu poruku da su Cetinju neophodne promjene i drugačija vizija razvoja. Naš prioritet biće projekti koji imaju suštinski značaj i korist za građane i razvoj Cetinja”, rekao je Kusovac. Kako je saopšteno iz Opštinskog odbor SDP-a sa Cetinja, oni neće ni pod kojim uslovima praviti postizbornu koaliciju sa Demokratskom partijom socijalista. “Uslov za stvaranje Cetinja kakvog žele u SDP-u je lokalna uprava koja će efikasno i odgovorno rješavati nagomilane probleme u

infrastrukturi stvarajući uslove za zapošljavanje stanovnika Cetinja i razvoj grada u modernu evropsku prijestonicu”, objasnio je Kusovac. Nosilac liste, pod nazivom Građanski front-Miodrag Lekić-”Tvoj izbor”, za lokalne izbore na Cetinju, biće Božidar Ivanović. Na drugom mjestu je funkcionerka DF-a Tijana Samardžić, a na trećem istoričar Boban Batrićević. Iz DF-a je saopšteno da će oni izbornu listu predati u utorak, a da je Građanski front otvoren za sve one koji sa njima žele u postizbornu koaliciju, osim za DPS. “Radujem se što ćemo imati priliku da na Cetinju promovišemo građansku svijest jer smatram da je to jedan od osnovnih preduslova za funkcionisanje demokratije u punom smislu. Mislim da to neće biti teško osvariti ovdje na Cetinju, jer naš grad ima graađansku tradiciju u dugom periodu. Na Cetinju se prožimala istorija, tradicija, kultura, diplomatija, mudrost”, kazao je Ivanović. Međutim, misija Građanskog fronta je kako je objasnio lider DFa Miodrag Lekić jeste da se Ceti-

SrĐaN PErIĆ

nju vrati mjesto koje mu pripada. “Cetinje je grad lažnih predizbornih obećnja. O tome bi se mogla knjiga napisati, šta je sve obećano. Naša misija je da se probudi uspavana građanska svijest, u Crnoj Gori. Zato će to biti veliki događaj da upravo ovdje na Cetinju se dogodi to buđenje. Kad kažem protest mislim na kulturan protest. Mi ne želimo da se sukoblja-

vamo, da upotrebljavamo teške riječi. Mi ćemo biti kuturni, tako da želimo da pokažemo da politika i etika nijesu suprotstavljene kategorije”, tvrdi Lekić. On je u svom obraćanju naglasio da se na Cetinju nalazi najviše istorije ali i najviše siromaštva po glavi stanovnika. “U predstojećoj kampanji, a kasnije u skupštini prijestonice, kao i

sa pozicija izvršne vlasti, zastupaćemo i branićemo interese grada i njegovih građana bez obzira na nacionalnu , vjersku, političku ili bilo koju drugu pripadnost i različitost”, istakla je Samardžić. Ona je najavila da će Front promovisati drugačiju političku kulturu “koja se neće bazirati na velikim i teškim riječima, praznim obećanjima i floskulama”.

KrIVoKaPIĆ Na PS oEBS

Nije bitno kako ko glasa, Želimo da garantujemo već kako vlast broji ostvarivanje ljudskih prava Vlast i opozicija nemaju jednake uslove u izbornom procesu i rješenje prema kojem bi se partijski posmatrači plaćali iz budžeta potrebno je kako bi sve stranke bile ravnopravne, kazao je poslanik Pozitivne Crne Gore, Srđan Perić. Iz Centra za demokratsku tranziciju ranije je saopšteno da će država posmatrače političkih partija u četvorogodišnjem periodu plaćati više od milion eura, ako budu usvojene izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika, usaglašene u Radnoj grupa za izgradnju povjerenja u izborni proces. Perić je kazao agenciji MINA da nije sporno da je riječ o značajnoj sumi koja je potrebna da bi se taj posao tehnički doveo do kraja i u dijelu koji se odnosi na posmatrače, ocjenjujući da ukoliko izbori ne budu obavljeni valjano, to će društvo koštati mnogo više. “U konačnom, lako bismo mogli doći do one teze da nije bitno kako ko glasa, već kako vlast broji. Kasnije ta ista vlast crpi brojne privilegije i koristi državne resurse u partijske svrhe što nas sve košta mnogo, mnogo više od dnevnica za posmatrače”, dodao je on. Perić je naveo da vlast i opozicija nemaju jednake uslove u izbornom procesu. “Ako posmatrate vladajuću koaliciju, odnosno Demokratsku partiju socijalista i Socijaldemokratsku partiju, afera “Snimak” je nedvosmisleno pokazala kako te stranke nagrađuju svoje istaknute aktiviste od državnog novca, a taj iznos je mnogo veći od onog koji bi bio namijenjen za posmatrače”, rekao je Perić.

Prema njegovim riječima, postojaće nejednakost ukoliko vladajućoj koaliciji i dalje “na tacni” budu državni resursi da ih raspodjeljuju prema partijskim potrebama, a opoziciji obaveza da sama plaća posmatrače na izborima. “Takvo rješenje bi direktno išlo u prilog DPS-SDP koaliciji i u praksi bi značajno moglo usporiti sasvim izvjesnu mirnu i demokratsku promjenu vlasti”, smatra Perić. On je ocijenio da je neophodno da posmatrači na izborima mogu da obave taj posao, a da imaju elementarne uslove za to, navodeći da je nebitno da li će to raditi partijski ili kadrovi nevladinih organizacija ili stranih misija. “Gdje god može da se uštedi, to treba i da se čini, ali ne vidim da ćemo dati značajan doprinos tome ako se usredredimo isključivo na one kojima i ta jedna dnevnica znači puno, često se radi o nezaposlenima, studentima ili penzionerima”, rekao je Perić. J.Đ.

Predsjednik Skupštine Crne Gore i Parlamentarne skupštine OEBS-a Ranko Krivokapić rekao je da je parlamentarna dimenzija OEBS-a neodvojivi i nezaobilazni dio svih uspjeha koje je ostvarila Organizacija u cjelini. Krivokapić je u svom uvodnom obraćanju pred početak jučerašnje sjednice Skupštine OEBS u Budvi rekao da je, kada je riječ o temi suočavanja sa transnacionalnim prijetnjama i zaštitom ljudskih prava, važno naglasiti da su u proteklih 40 godina prijetnje sa kojima se suočava čitavo područje OEBS-a razvijale svoj oblik. “Time je i naš izazov u suzbijanju ovih prijetnji vremenom postajao veći. Borbom protiv ovih prijetnji želimo da garantujemo ostvarivanje ljudskih prava ali s druge strane izbor mehanizama ove borbe može nas dovesti i u opasnost njihovog kršenja. Kao parlamentarci, imamo obavezu prema našim građanima koji su nas delegirali da osiguramo snažan pristup u rješavanju transnacionalnih prijetnji, a da pritom ne ugrozimo dostignute temeljne standarde ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ostvarivanje ovog fundamentalnog balansa u okolnostima sve veće globalne povezanosti i sve većih prijetnji našim zajedničkim vrijednostima je nimalo lak izazov. Razornost efekata savremenih bezbjednosnih prijetnji, koje sobom nose ogroman stepen društvene opasnosti, veoma lako mogu rezultirati relativizacijom koncepta ljudskih prava” rekao je Krivokapić. On je poručio da nikada ne smijemo izgubiti iz vida da su ljudska prava jedno od najvećih civilizacij-

skih dostignuća naših demokratija i da ona “nikako ne smije biti kolateralna šteta, sa kakvim god izazovima se sučavala naša društva”. Krivokapić je istakao da je OEBS danas najveća regionalna, bezbjednosna organizacija u svijetu koja okuplja 57 država učesnica, pružajući ključni doprinos u tri dimenzije – ljudskoj, vojno-političkoj i ekonomsko-ekološkoj. “Neophodnost daljeg snaženja OEBS-a kroz reafirmaciju njegove globalne pozicije neke su od ključnih poruka koje sam uputio tokom mojih posjeta Poljskoj, Finskoj, Gruziji i Rumuniji, na samom početku mog mandata” poručio je Krivokapić. Prema riječima premijera Mila Đukanovića, veoma konstruktivna saradnja sa OEBS-om važan je dio naše najnovije političke istorije i prije referenduma 2006. godi-

ne i nakon međunarodnog priznanja Crne Gore. “Ne zaboravljamo da je OEBS bila prva međunarodna organizacija koja je samo mjesec nakon referenduma primila u punopravno članstvo Crnu Goru, prvu državu u dugoj istoriji Balkana koja je stvorena mirnim demokratskim putem, po najvišim evropskim standardima. OEBS je djelovanjem svoje misije u Podgorici, kao i kroz odličnu saradnju koju imamo sa Sekretarijatom, sa Parlamentarnom skupštinom i sa zemljama članicama, postao sastavni dio naših demokratskih, reformskih promjena i procesa i uspjeha na putu integracija. U dobroj mjeri zahvaljujući i toj saradnji, Crna Gora je danas u fazi pristupnih pregovora za članstvo u EU, na pragu NATO, uvažena kao susjed i inicijativan činilac regionalne stabilnosti na Balkanu”, istakao je premijer.

Ekonomija

UTORAK, 15. 10. 2013.

DIREKCIJA ZA SAOBRAĆAJ

Parača umjesto Grbovića? Bivši predsjednik Borda Željeznice najozbiljniji kandidat za direktora Direkcije za saobraćaj

SAVEZ SINDIKATA

Komisija ispituje gdje je pet miliona

Savez sindikata Crne Gore formirao je komisiju koja bi trebalo da utvrdi gdje je nestalo između četiri i pet miliona eura sa računa te organizacije i raznih fondova u periodu od 1996. do 2009. godine, saopšteno je iz Sindikalne organizacije zaposlenih u SSCG. Predsjednica Sindikalne organizacije Senka Rastoder saopštila je da je u izvještaju Nadzornog odbora usvojenom na Vanrednom kongresu 2011. godine utvrđeno da novca nema. “U tom dokumentu konstatovan je niz finansijskih malverzacija koje su SSCG koštale milione eura”, dodala je Rastoder. Ona podsjeća da iako je prošlo tri godine godine SSCG do sada nije reagovao, a istragu su započeli Specijalni tužilac za organizovani kriminal i Vrhovno državno tužilaštvo po odvojenim tužbama.

“Prema izvještaju Nadzornog odbora, koji su činili ekonomisti i pravnici iz više firmi članica SSCG, sa više računa SSCG novac je prebacivan na druge račune, a kasnije pokrivan i prikrivan lažnim papirima u periodu kada su na čelu SSCG bili Danilo Popović i Veselin Vujanović”, tvrdi Rastoder. Ona je kazala da su fiktivno kupovane firme u problemima, kao što su Svinjogojska farma, hotel Bjelasica i druge i kasnije preprodavane samo da bi se prikrio nestanak velikih novčanih iznosa sa računa SSCG. “Veliki broj radnika nikad nije dobio otpremnine, godinama se tuže sa SSCG tražeći novac koji je trebalo preko Sindikata da dobiju od države. Takav slučaj je sa više od sto radnika Autoprevoznog iz Nikšića, radnicima Lenke iz Bijelog Polja, Građevinara i drugih”, poručila je Rastoder.N.U.

Bivši član uprave Željeznice Crna Gora Savo Parača najozbiljni je kandidat za novog direktora Direkcije za saobraćaj, saznaju nezvanično Dnevne novine. Mjesto direktora Direkcije ostalo je upražnjeno nakon izbora Veselina Grbovića za gradonačelnika Nikšića u aprilu ove godine. Parača nije demantovao, ali ni potvrdio da će biti novi direktor Direkcije za saobraćaj. “Nemam komentar”, rekao je Parača. Pozicija direktora Direkcije je interesantna zbog priličnog viskog budžeta (ove godine oko 30 miliona eura). Međutim, saznanja Dnevnih novina govore da još ima kandidata za direktora Direkcije, ali da sada najviše šansi ima Parača. Parača, koji ima 51 godinu, prije ove funkcije bio je šest mjeseci u Željeznici Crne Gore. Tada se dogodilo da članovi uprave sebi isplate otpremnine koje

Parača su dostizale iznos od čak 180.000 eura. Parača je prije toga radio u Crnagoraputu. Nakon prodaje Crnagorpauta austrijskom Strabagu, Parača je još jedno vrijeme bio direktor, a spekuliše se da je i u toj kompaniji dobio otpremninu. On je ranije bio poslanik Demokratske partije socijalista u crnogorskom

i parlamentu Savezne Republike Jugoslavije, a bio je i predsjednik opštine Cetinje. Završio je Fakultet političkih nauka. Direkcija za saobraćaj je osnovana u aprilu 2006. godine. Njen posao je upravljanje, razvoj, gradnja, rekonstrukcija, održavanje i zaštita državnih puteva. Isto tako, Direkcija učestvuje u izradi strategije, srednjoročnog programa i godišnjih planova. Pored ovih poslova i zadataka Direkciji za saobraćaj je povjereno i obavljanje poslova iz oblasti drumskog saobraćaja (izdavanje i ukidanje licenci za javni prevoz putnika i tereta u unutrašnjem i međunarodnom drumskom saobraćaju, razmjena i dodjela dozvola dobijenih za slobodni prevoz putnika u međunarodnom drumskom saobraćaju), kao i upravljanje, razvoj, modernizacija, rekonstrukcija i zaštita željezničkih pruga u Crnoj Gori. N.U.

PRVA BANKA DI AIR

Ponovo odloženo ročište

Pravni zastupnik Di Aira dostavio predlog za mirno rješavanje spora

Ročište za spor po osnovu duga u iznosu od oko 1,7 miliona eura koji Prva banka potražuje od podgoričke kompanije Di Air još jednom je odloženo jer je pravni zastupnik Di Aira, advokat Đuro Čepić, neposredno na suđenju vezi sa mirnim rješenjem spornog odnosa. O ovom podnesku

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „OTP Factoring“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O DRUGOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 768 KO STRAŠEVINA, označene kao: katastarska parcela br. 1389/43, po kulturi livada 2. klase, površine 1807 m2. SVOJINA: Knežević Milan, u obimu prava 1/1. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 768 KO STRAŠEVINA iznosi 35.000,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Grlić Plus doo Nikšić po osnovu Ugovora o kreditu br. 960-88-56 od 22.01.2007.godine, na dan 08.10.2013.godine iznosi 213.292,72 € uključujući i kamate do dana uplate duga, kao i iznos od 1.500,00€, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 25.10.2013. godine, u prostorijama ugostiteljskog objekta ,,MEX’’, Nikšić, sa početkom u 12:00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit-jemstvo za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Jemstvo se uplaćuje na žiro-račun „OTP Factoring“ DOO Podgorica br. 510-39501-71, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju ’’OTP Factoring’’- u DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra br.130 Podgorica, najkasnije dan prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeno jemstvo-depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo-depozit izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica.

se pravni zastupnik Prve banke Petrašin Kasalica nije mogao izjasniti na jučerašnjem ročištu zbog čega je isto, ko zna koji put, odloženo. Sudija Milica Popović ročište je zakazala za 24. oktobar. Predmet spora je dug koji Prva potražuje na osnovu kredita koji je ra-

nije podigla kompanija Di Air za kupovinu vazduhoplova u iznosu od oko 6,7 miliona eura, a nije vratila. U međuvremenu, kompanija Seven Aviation preuzela je i vratila dio duga u iznosu od pet miliona eura, dok se sudski postupak vodi oko nevraćenih 1,7 miliona eura. I.B.

MIROS MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Nijesu se mogli mirno dogovoriti Turistička agencija ne odustaje od zahtjeva za nadoknadu štete u iznosu 10.433 eura Turistička agencija Miros i Ministarstvo poljoprivrede nijesu se mirnim putem mogli dogovoriti o rješenju spora o nadoknadi štete, pa će presudu u ovom sporu na osnovu sprovedenih dokaza donijeti sudija Milica Popović. Na jučerašnjem ročištu pravni zastupnici dvije strane iznijeli su završne riječi. Pravni punomoćnik agencije Miros Saša Babović ponovio je da je predstavnica Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Marja Krstić naručila toj agenciji izdavanje avio-karata i smještaj u hotelu u Parizu za čitavu delegaciju Crne Gore koja je trebala boraviti na sajmu vina u Parizu od 11. do 14. juna 2012. Na ovaj način, kako je objasnio Babović, agencija je krenula u realizaciju aranžmana. Putem takozvanih globalnih rezervacionih sistema, konkretno “Global hotel plus”, karte i smještaj su rezervisani i to je usluga koju je Miros morao platiti u skladu sa ranijim dogovorom. Miros je ovakvu uslugu morao platiti jer bi u protivnom bio isključen iz rezervacionog sistema, što bi mu onemogućilo da na ozbiljan način obavlja djelatnost. Agencija Miros tužbom je tražila 10.433 eura za nadoknadu štete, što je Ministarstvo poljoprivrede dovelo u sumnju, jer je iznos prvobitno obračunat na 13.164 eura. Pravni zastupnik Mirosa kazao je da je iznos niži jer su dva avio-prevoznika (JAT i Montenegro erlajns) proknjižila te uplate i omogućila da se taj iznos upotrijebi za neka buduća putovanja koja Miros bude organizovao. Pravni zastupnik Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Risto Femić pono-

vio je da su se svi učesnici na sajmu pojedinačno dogovarali te da je Ministarstvu na kraju podnijeta faktura za sve učesnike, što je ono odbilo da plati. Femić je kazao da agencija Miros nije dostavila dokaze da li je “Global hotel plus” uplatila novac hotelu u Parizu, što opet otvara sumnju da je možda Mirosu vraćen novac, te da nije pretrpio štetu. Babović je kazao da je obaveza Mirosa bila da uplati novac, a šta je “Global hotel plus” dalje radio agenciju ne zanima i ne oslobađa je plaćanja penala. On je takođe kazao da Ministarstvo do sada nije tražilo takve dokaze, te da nije bilo potrebe ni da se isti izvode. Sudija Milica Popović pročitala je dokaze, među kojima su plaćene fakture prema “Global hotel plusu” i e-mail prepiska među strankama. Presuda će biti donešena u zakonskom roku. I.B.

Ekonomija

UTORAK, 15. 10. 2013.

STRUJA

Penzioneri traže provjeru računa Stranka penzionera invalida i socijalne pravde (SSISP) pokrenula je inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti naplate električne energije potrošačima. Iz Stranke penzionera invalida i socijalne pravde navode da je “poznato svim građanima” da Elektroprivreda Crne Gore pored stvarno utrošene električne energije naplaćuje od krajnjih potrošača, između ostalog, angažovanje prenosnih i distributivnih kapaciteta, naknade operateru tr-

žišta i snabdjevaču. “To je po našem uvjerenju nezakonito i protivustavno i što dodatno pogoršava ionako težak položaj penzionera i socijalno ugroženih građana Crne Gore”, ocijenili su iz Stranke penzionera. SSISP očekuje da akciju podrži Savjet za potrošača i druge brojne nevladine organizacije i da zajedno pokrenu akciju prikupljanja potpisa kako bi se tim pitanjem pozabavila i Skupština Crne Gore. I.C.

ZAšTITA POTROšAčA

Skupština da usvoji zakon

PRIPREMLJENA RADNA VERZIJA ZAKONA

Lošim kreditima staju na kraj Početak primjene rješavanja loših kredita kroz tzv. podgorički model očekuje se već u prvom kvartalu Ivana Cimbaljević

adna verzija nacrta zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koji bi trebalo da dovede do smanjenja nivoa loših kredita, već je pripremljena, a usvajanje zakona se očekuje do kraja godine, saopšteno je Dnevnin novinama iz Ministarstva finansija. U Centralnoj banci već u prvom kvartalu očekuju početak primjene rješavanja loših kredita kroz tzv. podgorički model.

Oslabila ekonomija uticala je na rast loših zajmova (NPL), sa 3,9 odsto u junu 2008, na 18 odsto u junu 2013, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetske banke. Oni podsjećaju da su matične banke do sada podržavale svoje crnogorske podružnice sa značajnim dodatnim finansiranjem i injekcijama kapitala, kao rezultat toga, oni su bili na nivou od 15,5 odsto u junu 2013, ali iznad minimalnog nivoa od 10 procenata. Svjetska banka pomaže Ministarstvu finansija i Centralnoj banci na rješavanju ovog problema kroz tzv. podgorički model. Iz Ministarsva finasija su Dnevnim novina saopštili da je, u cilju rješavanja ovog problema već pripremljena radna verzija nacrta zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koji će nakon dobijenih sugestija od strane kako resornih institucija, tako i Svjetske

banke, Udruženja banaka i Udruženja poslodavaca biti upućen u dalju proceduru. “Usvajanje Zakona od strane Vlade Crne Gore se očekuje do kraja četvrtog kvartala 2013. godine”, navode iz Ministarstva finasija. Izmjenom regulatornog okvira bi se, kako je objašnjeno, na sistemski način, pristupilo rješavanju problema i obezbijedili bi se dugoročno pozitivni efekti sa stanovišta ozdravljenja crnogorske ekonomije, smanjenja rizika finansijske stabilnosti i stvaranja kvalitetnih fiskalnih davaoca. “Primjena “podgoričkog modela” za dobrovoljno finansijsko restrukturiranje loših kredita u završnoj je fazi i očekuje se početak primjene u prvom kvartalu naredne godine”, kazao je guverener Milojica Dakić. Projekat rješavanja loših kredita sadrži dvije faze. Prva faza “pod-

kompanija odabrano je za testiranje u okviru pilot - projekta za rješavanje problema loših kredita kroz tzv. podgorički pristup

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predložio je Skupštini da usvoji predlog zakona o zaštiti potrošača, kojim se, između ostalog, unapređuje zaštita prava potrošača u skladu sa ustavnim opredjeljenjima Crne Gore o zaštiti potrošača i komparativnim iskustvom iz prava Evropske unije i međunarodnog prava. Pomoćnik ministra ekonomije Zoran Perišić objasnio je da su najznačajnije novine koje donosi ovaj zakon znatno preciznije definisanje obaveza trgovaca prilikom prodaje proizvoda izvan poslovnih prostorija. “Definiše na nov način uvođenje reklamacije i garancije i mogućnost reklamiranja polovnih proizvoda. U dijelu kaznene politike utvrdio je strože kazne. Prepoznaje kaznu od 40.000 eura kao jednu od najstrožih i predstavlja preventivu da se smanji broj prekršaja u ovoj politici”, objasnio je Perišić. Sjednici su prisustvovali pred-

stavnici CEZAP-a i Građanski bankarski ombudsman, koji su dali osvrt na predloženi zakon i ukazali da se istim na kvalitetniji način uređuje oblast zaštite prava potrošača. Takođe, Odbor je odlučio da predloži Skupštini da usvoji predlog zakona o izmjenama i dopunama Carinskog zakona. Odbor je konstatovao da na javni konkurs za imenovanje predsjednika i dva člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, do jučerašenjeg dana nije pristigla nijedna prijava. I.C.

MBA

goričkog pristupa” odnosi se na rad na pilot-projektima u saradnji sa bankama, u cilju testiranja pristupa na određenom broju loših zajmova. Za testiranje je odabrano osam kompanija koje učestvuju sa 1,5 procentnih poena u ukupnoj procijenjenoj vrijednosti NPLova, a koje zapošljavaju oko 800 radnika i predstavljaju značajne učesnike u pogledu zapošljavanja radne snage, kao i održavanju poslovnih aktivnosti u ekonomskom ambijentu. Druga faza u realizaciji “podgoričkog pristupa” predviđa izmjenu regulatornog okvira, koji bi omogućio izmjene postojeće regulative u namjeri da omogući bržu i uspješniju realizaciju restruktuiranja loših kredita na dobrovoljnoj osnovi.

SVJETSKA BANKA

Progresivno oporezivanje opterećuje poslodavca Predlozi radne grupe koju je formiralo Ministarstvo finansija predstavljaju novu, ozbiljnu barijeru razvoju biznisa i narušavaju teško stečeni ugled koji Crna Gora ima kao investiciona destinacija, ocijenjeno je juče iz Montenegro biznis alijanse. “Pet varijanti progresivnog i proporcionalnog poreza na dohodak fizičkih lica, odnosno poreza na plate i dvije varijante proporcionalnog oporezivanja dobiti pravnih lica predstavljaju novi namet za firme”, poručili su iz MBA. Oni su dodali da ne mogu prihvatiti povećanje poreskih stopa, jer sva-

ko povećanje poreza može samo da oteža poslovanje ljudima iz biznisa. “Razumijemo potrebe Vlade da obezbijedi dodatna sredstva neophodna za funkcionisanje javnog sektora, ali da li baš na ovaj način - treba dobro razmisliti. Jer, ima prostora da se obezbijede dodatna sredstva kroz dalje smanjenje sive ekonomije, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, dalje smanjenje svih troškova gdje je to realno učiniti itd. Prije razmatranja predloga o promjeni poreskih stopa, neophodno je uraditi procjenu obima i formi sive ekonomije”, istakli su iz MBA. I.C.

Spremni da nastave UPCG u Kongresu pregovore o novim kreditima industrijalaca Svjetska banka je spremna da nastavi pregovore sa Crnom Gorom o kreditima za poboljšanje energetske efikasnosti i tretiranje industrijskog otpada, za šta su, kako je saopšteno, sredstva raspoloživa do kraja ove godine. Crnogorska delegacija, koju predvode ministar finansija Radoje Žugić i guverner Centralne banke Milojica Dakić, učestvuju na godišnjem zasijedanju Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, srela se prvog dana sa brojnim visokim zvaničnicima te dvije institucije. Ministar finansija upoznao je predstavnike MMF-a i Svjetske banke sa najnovijim fiskalnim kretanjima u Crnoj Gori i istakao da nije bilo ranjivo-

SARADNJA

sti iz prethodnog perioda - aktiviranja garancija za KAP i izvršnih sudskih presuda da bismo imali gotovo uravnotežen budžet. Predstavnici MMF-a i Svjetske banke su istakli da su preduzete značajne mjere fiskalne konsolidacije, koje daju dobre rezultate, ali su i ohrabrili crnogorsku delegaciju da nastavi mjere fiskalne konsolidacije. “Zajednički je konstatovano da će nove strane direktne investicije, čija je implementacija u toku, znatno doprinijeti ekonomskom rastu i fiskalnoj stabilnosti Crne Gore”, navodi se u zajedničkom saopštenju Ministarstva finansija i Centralne banke Crne Gore. Guverner Dakić je informisao predstavnike MMF-a i Svjetske banke o

stanju u bankarskom sektoru i finansijskoj stabilnosti. Kao ključne ranjivosti naveo je visok nivo loših kredita, visok nivo kamatnih stopa i nelikvidnost realnog sektora. Sa delegacijom MMF-a je, kako je saopšteno, dogovorena organizacija bankarskog foruma, u organizaciji CBCG i MMF-a, na kojem će učestvovati crnogorske banke, njihove matične banke, regulatori matičnih banaka i predstavnici SB i MMF-a. Dogovorena je i tehnička pomoć u oblasti izvještavanja javnog duga po ESA 95 standardima, poboljšanje mjera za upravljanje javnim dugom i unapređenje dalje poreske regulative. I.C.

Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Predrag Mitrović i predsjednik Međunarodnog kongresa industrijalaca i preduzetnika Viktor Gluhih zaključili su sporazuma o saradnji, čime je UPCG postala član te asocijacije. Na taj način UPCG i Crna Gora pridružili su se velikoj porodici ove poslovne organizacije sa sjedištem u Moskvi, koja okuplja 32 nacionalna saveza industrijalaca i preduzetnika iz 26 država Saveza nezavisnih država, istočne i centralne Evrope i Azije. Sporazum je potpisan u okviru četvorodnevne radne posjete delegacije UPCG koja je realizovana na poziv MKPP.

“Cilj posjete bilo je intenziviranje ekonomske diplomatije između Crne Gore i Ruske Federacije, kao i povezivanje domaćih privrednika sa poslovnim strukturama država članica MKPP u oblasti ekonomske saradnje, razvoja industrije, preduzetništva i tržišnih odnosa”, saopšteno je iz Unije poslodavaca. Crna Gora biće domaćin sljedećeg sastanka članova Međunarodnog kongresa industrijalaca i preduzetnika. Sastanku su prisustvovali i potpredsjednik za međunarodnu saradnju Budimir Raičković i ekonomska savjetnica Ana Rašović. I.C.

Društvo

UTORAK, 15. 10. 2013.

reproduktivno i seksualno zdravlje

Strategija je dobra, ali nedostaje novac Dokument kvalitetan, iako postoji mogućnost da njegovi ciljevi ostanu nerealizovani zbog nedostatka novca u budžetu zdravstva Strategija za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja Crne Gore 2013-2020. sa predlogom akcionog plana 20142015. je kompleksan dokument u koji je uložen veliki trud i daje širok opseg daljeg djelovanja u smislu davanja mogućnosti izrade novih akcionih planova, zaključeno je, između ostalog, na zajedničkoj sjednici odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i za rodnu ravnopravnost. “Ova dva odbora, u okviru analize Zakona o budžetu za 2014. godinu, pogledaće sredstva namijenjena za primjenu ove strategije i pratiće sprovođenje strategije i truditi se da u okviru svog poslaničkog rada upoznaju javnost sa potrebama preventivnog djelovanja u zdravlju”, kazala je, između ostalog, na kraju zajedničke sjednice predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak. Strategija bi bila još bolja, smatra većina poslanika, da je u nju više uključen socio-kulturološki aspekt. Poslanica DF Jelisava Kalezić kazala je da se strategija bazira na zdravstvenom kontekstu, koji jeste važan, ali da je izostao socio-kulturološki aspekt, zbog čega odbori treba da zahtijevaju da se poradi i na ostalim istraživanjima. Iako je strategija iskorak u oblasti očuvanja i unapređenja seksualnih sloboda i reproduktivnog zdravlja, zdravstvene zaštite i rodne ravnopravnosti, članovi oba odbora, kako smatra poslanik SDP Izet Bralić, treba da pošalju jasnu poruku onima ko-

ji kreiraju budžet za 2014. godinu da se zacrtani ciljevi ne mogu ostvariti budžetom kakav je bio prethodnih nekoliko godina. Kada je riječ o sprovođenju strategije, najveća odgovornost je, kako smatra poslanica DPS Zorica Kovačević, na Ministarstvu zdravlja. “Bez obzira što bi to trebalo prenijeti na sve ustanove u Crnoj Gori, ministar zdravlja je taj koji treba da traži odgovornost svih ljudi koji se nalaze na čelu tih ustanova kako bi strategiju sproveli”, ocijenila je Kovačević. Ona je dodala da bi više novca iz budžeta trebalo da bude potrošeno na preventivne preglede, a ne na ljekove, kako je to do sada bio slučaj. S obzirom da strategija prepoznaje podatak da najmanji biološki potencijal za reprodukciju stanovništva imaju Šavnik, Plužine i Pljevlja, odnosno sjever, kako je kazala Drobnjak, mora se mnogo raditi da bi se moglo govoriti o ravnomjernom regionalnom razvoju i podjednakim uslovima za život u svim djelovima Crne Gore. “Dokument je i orodnjen sa jednom zamjerkom, jer u poglavlju u kojem se govori o zdravlju govori se o prevenciji raka dojke, grlića materice i slično, ali nema posebnog akcenta na unapređenju reproduktivnog zdravlja muškaraca”, rekla je Drobnjak. Ona je istakla da se i o tome mora govoriti, jer rak prostate i druga oboljenja takođe mogu uticati prije svega na zdravlje muške populacije, ali i porast ili smanjenje nataliteta.

Edukacija neophodna, ljeto donijelo sifilis Da je sociološko-kulturološki segment važan saglasna je i poslanica HGI Ljerka Dragičević, koja je upozorila poslanike da je “ova sezona donijela mnogo sigfilisa na primorje”. “To je porazno. Nažalost, gošće su ga prenijele na muškarce, a oni na žene. Zato sam za edukaciju djece već u osnovnim školama”, istakla je Dragičević i predložila da Ministarstvo podatke za buduća istraživanja uzima i iz privatnih ginekoloških ordinacija, zbog velikog broja žena koji ih posjećuje. Pomoćnica ministra zdravlja dr Mira Jovanovski-Dašić istakla je da su ciljevi strategije zaštita zdravlja majke i novorođenčeta, maligna oboljenja reproduktivnih organa, planiranje porodice uključujući liječenje neplodnosti, sprečavanje širenja seksualno prenosivih biolesti, uključujući i HIV infekciju, promovisanje seksualnog zdravlja i reproduktivnih prava, te edukacija na polju reproduktivnog zdravlja. J.V.Đ.

rodni na Cetinju

Učinite da djeca rastu u porodici Britanski glumac Nikolas Lindhrst u Crnoj Gori promoviše značaj hraniteljstva U Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju juče je održan skup u okviru kampanje “Svako dijete treba porodicu”, kojoj je podršku pružio i britanski glumac Nikolas Lindhrst, poznat po ulozi Rodnija u televizijskoj seriji “Mućke”. “Danas smo čuli dokaze koji ukazuju na jednu činjenicu: djeca treba da rastu u porodici. To je jasno. Radost, sreća i osjećaj pripadnosti od suštinskog su značaja za normalan razvoj i rast svakog djeteta. Tokom kratke posjete bio sam u prilici da pričam sa djecom sa i bez smetnji u razvoju, njihovim drugarima i hraniteljima. Vidio sam da je hraniteljstvo najbolje rješenje za dijete koje ne može da odrasta sa biološkim roditeljima. Cilj ove kampanje je izuzetno značajan: povezati djecu bez roditeljskog staranja sa brižnim muškarcima i ženama koji će im pružiti bezbjedno i toplo porodično okruženje”, kazao je Lindhrst, pozvavši građane Crne Gore da saznaju više o hraniteljstvu i da se prijave da postanu hranitelji kako bi svako dijete moglo da raste u porodici. O ličnom iskustvu govorila je Mija Kovačević, koja je poručila “da biti majka ne znači samo biti biološka majka, već biti majka znači dati ljubav i sigurnost djetetu koje za ništa drugo i ne zna”. Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Bendžamin Perks, kazao je da je za napredak i razvoj dječjeg razvoja neophodna ljubav, te da je korist od hraniteljstva koju imaju djeca, porodice i zajednica, nemjerljiva. I on je pozvao građane Crne Gore da pomognu da se

riješi jedno od ključnih pitanja ljudskih prava. “Pred vama je dug put kako bi obezbijedili porodičnu brigu za svu djecu u Crnoj Gori, ali bi na tom putu, mogli postati prva zemlja u regionu koja nema djecu mlađu od tri godine smještenu u institucije”, kazao je Benžamin. Ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković prisutne je upoznao sa podatkom da je u Crnoj Gori u hraniteljskim porodicama trenutno smješteno 320 djece od čega samo 14 u nesrodničkim. Gradonačelnik prijestonice Aleksandar Bogdanović rekao je da je Cetinje, kao društveno odgovorna gradska uprava, u proteklom periodu bilo snažno posvećeno podršci djeci i mladima bez roditeljskog staranja. Autorima, koji su kratke jednominutne filmove, čija je tematika bila vezana za hraniteljstvo, kreirali na edukativnim radionicama, prigodne zahvalnice uručio je Nikolas Lindharst.

I predstavnici naroda o hraniteljstvu Poslanici četiri skupštinska odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, za rodnu ravnopravnost, prosvjetu, kulturu i sport i za ljudska i manjinska prava priključili su se juče projektu “Svako djete treba porodicu” i promociji prava djeteta da živi u bezbrižnom porodičnom okruženju. Šef katedre za forenzičku psihologiju i zdravlje djeteta Univerzi-

teta u Notingemu, profesor dr Kevin Braun, upoznao ih je sa negativnim efektima smještaja djece u institucije. U institucijama jedan član osoblja brine o šestoro do osmoro djece u toku dana, a noću i više djece, zbog čega zaposleni nijesu u stanju, kako je kazao Braun, da vode računa o socijalnim i emotivnim aspektima ra-

zvoja djeteta. “Taj odnos treba da bude 1:1, kao u porodici”, istakao je Braun. On je, između ostalog kazao, da “svega četiri do šest odsto djece smještene u Bijeloj može da se usvoji, zbog čega se mora raditi na promociji hraniteljstva”. “U Crnoj Gori je svega 14 nesrodničkih hraniteljskih porodica”, kazao

je Braun i istakao da je UNICEF pokrenuo pokret širom svijeta za nezbrinjavanje djece do tri godine u institucije, a Crna Gora je članica tog pokreta. Sa promocijom hraniteljstva, kako je kazao, paralelno treba raditi i na prevenciji kako bi se smanjio i broj djece koja se ostavljaju u dom. J.V.Đ.

Društvo

UTORAK, 15. 10. 2013.

INTERVJU, REIS ISLAMSKE ZAJEDNICE, RIFAT FEJZIĆ

Ne treba nam podvojenost Muslimana i novopazarizacija Adel Omeragić

eis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić u intervjuu za Dnevne novine kaže da je završio polemiku sa bivšim liderom LSCG Slavkom Perovićem. Tvrdi da nema istine u pričama da je blizak Bošnjačkoj stranci, dok na sve češće prisustvo muftije sandžačkog Muamera Zukorlića u Crnoj Gori kaže “ne treba nam novopazarizacija IZ”.

DN: Pojedini političari i novinari iz bošnjačkog korpusa Vas optužuju da ste veoma bliski sa Bošnjačkom strankom. Ima li istine u toj tvrdnji? Više puta sam odgovorio na ovo pitanje. Kao reisu Islamske zajednice, veoma mi je važno da institucija na čijem sam čelu bude sačuvana od dnevne politike ili politizacije bilo koje vrste. Sve one koji žele da na bilo koji način pomognu islamskoj zajednici su dobrodošli i smatram njihovu pomoć dragocjenom. Isto tako, činjenica je da neki ljudi iz svijeta politike su i prije političkog angažmana bili bliski sa nama i pomagali rad Islamske zajednice. Prirodno je da se sa tim ljudima češće srijećamo, nego sa nekim drugim koji gotovo rijetko ili nimalo ne dolaze u naše institucije. Džamija je otvorena za sve muslimane, pa i za one koji se bave politikom. DN: Osnovana je nova partija, Bošnjačka demokratska zajednica. Jedan od osnivača partije je i muftija sandžački Muamer Zukorlić. Kako komentarišete “prisustvo” muftije Zukorlića u Crnoj Gori? Mi smo jedna zajednica, tako da je svaka dobronamjerna saradnja je dobrodošla. S druge strane, nama u Crnoj Gori ne treba “novopazarizacija” Islamske zajednice, ne trebaju nam odvojene džamije, ne trebaju nam odvojene dženaze. DN: Islamska Zajednica je potpisala sporazum sa državom Crnom Gorom dok je na čelu Vlade bio Igor Lukšić. Koliko država i njene institucije poštuju sporazum i ima li problema u samoj realizaciji? Dosta toga je realizovano i dosta toga je primijenjeno. Mi smo imali od naših vjernika prije potpisivanja ugovora primjedbe da u pojedinim institucijama nije regulisano pitanje posebnog načina ishrane, pa smo se tim institucijama obraćali i mogu reći d a j e t o

skoro pa završena stvar. Kada je u pitanju dolazak naših ljudi petkom na džumu, tu nismo imali previše smetnji. Ugovorom je predviđeno da se neke radnje realizuje kroz vremenske faze, tako da je za implementaciju nekih od stavki ugovora potrebno i vrijeme kao i donošenje nekih novih zakona. Tu prije svega mislim na zakon o restituciji. Najteže nam od sve ga ide dozvola za radio Islamske zajednice. Ugovorom je predviđeno da Islamska zajednica ima pravo na formiranje radija i televizije. Mi smo se odlučili za radio, opremili smo studio, ali u tom dijelu imamo prepreke da dođemo do frekvencije. Nadam se da će se vremenom i to otkloniti. DN: U blizini Osmanagića džamije u Podgorici, planirana je izgradnja islams k o g c e n t ra . Pojedini mještani su bili protiv izgradnje. Do gdje se stiglo kada je taj projek a t u pitanju? M i smo zainteresovani za izgradnju meši-

Čestitke povodom Kurban-bajrama Predsjednici države, Skupštine i Vlade, Filip Vujanović, Ranko Krivokapić i Milo Đukanović čestitali su praznik Kurban Bajram građanima islamske vjeroispovijesti, vjernicima, starješinstvu i Reisu Islamske vjerske zajednice u Crnoj Gori, Rifatu Fejziću. „Želim da u ovim danima svi domovi budu puni radosti i ljubavi za blihata IZ. Mislim da ljudi nijesu dovoljno upućeni šta planiramo da radimo na tom području, posebno ne mještani odavde. Ljudi su govorili da imamo jednu džamiju, pa imamo drugu džamiju, kao šta će vam još jedna. Ljudi prosto ne umiju da odvoje šta je džamija, a šta mešihat. Mešihat je kao neka vrsta upravne zgrade Islamske zajednice. Međutim, i sama džamija da će da se pravi, ne mogu da razumijem reakciju određenih ljudi, koja ukazuje na određeni stepen islamofobije, odnosno neprihvatanje muslimana u ovom dijelu, što je po nas potpuno žalosno, jer mi živimo u Staroj varoši gdje imate značajan broj muslimanskih porodica, staropodgoričana. DN: Da li je igralište problem? To je igralište koje je godinama zapušteno. Važno je reći da je to igralište u vlasništvu mešihata IZ. Međutim kada se aktivirala priča oko izgradnje Mešihata, određena skupina ljudi je se počela buniti. Međutim, Skupština Glavnog grada je jednoglasno donijela odluku da se to zemljište ustupi IZ.

žnje. Neka ovaj veliki praznik svojom plemenitom porukom osnaži duh solidarnosti, čovjekoljublja i dobrote“, kazao je Vujanović. On je poručio da treba učiniti da Crna Gora uvijek bude primjer međukonfesionalne i multietničke harmonije. Praznik Kurban Bajram čestitao je

DN: Kako ste zadovoljni radom medrese, i koliko je jedna takva institucija bitna kako za muslimane, tako i za državu Crnu Goru? Veoma sam zadovoljan kako radi naša ustanova. Polaznici medrese su potpuno konkurentni sa svršenim srednjoškolcima najprestižnijih srednjih škola. Imamo učenike naše škole koji su poslije završetka medrese svoje školovanje nastavili u Turskoj, Albaniji, na Kosovu, imamo i u Americi naših studenata. Takođe smo zadovoljni i brojem učenika koji se prijavljuju za školovanje u medresi. Već drugu godinu upisujemo i žensku djecu, tako da imamo i kada je u pitanju žensko odjeljenje dosta zainteresovanih. Kada već pomenusmo medresu, svoju zahvalnost moram iskazati prema ljudima iz Bošnjačke stranke i Force, gdje je zahvaljujući njihovom djelovanju, uvažen predlog da naša medresa uđe u obrazovni sistem Crne Gore. Za ovo poslednje sam zahvalan svim poslanicima koji su glasali za ovaj predlog, kao i Ministarstvu prosvjete. DN: Bivši lider LSCG, Slavko Perović, iznio je teške optužbe na vaš račun. Kasnije je i religiju Islam nazvao okupatorskom. Otkud mu motiv za tako nešto? Čudio sam se kada sam čuo šta je sve izgovorio čovjek koji je imao mnogo simpatija u samom islamskom življu. Njemu je zasmetalo što sam ja rekao na jednom iftaru da su Turci naša braća. Termin brat je širok termin. U principu, svi ljudi na svijetu su braća. Uzvišeni Alah u Kuranu kaže “ O ljudi, stvorio sam Vas od jednog čovjeka i od jedne žene i podijelio na narode i plemena, da bi ste se upoznali”. Meni su svi ljudi svijeta bra-

ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović i predsjednici Socijalističke narodne parije, Liberalne i Bošnjačke stranke Andrija Popović, Srđan Milić i Rafet Husović, lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić, predsjednik Pozitivne Darko Pajović i gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša. ća. Naravno, braća su mi i svi muslimani svijeta po vjerskom identitetu. Ja sam završio svoju polemiku sa Slavkom Perovićem. Međutim, želim da kažem da mi je žao njega, što je izrekao svoj sud i stav o Islamu. DN: Turska je sve više prisutna kako u Crnoj Gori, tako i u regionu. Šta to povezuje Crnu Goru i Tursku? Turska je postala poželjni partner svima. U Crnoj Gori ima investicija koje vrlo uspješno funkcionišu. Turci su vjekovima bili na ovim prostorima i mi se sa Turcima vrlo dobro znamo. Imamo veoma slične običaje, identičnu kulturu. Želim da kažem da su Turci, kada su bili na ovim prostorima, bili jedna od najvećih svjetskih sila. Tada nije bilo ni UN, ni NATO, oni su mogli da rade šta god su htjeli. Niko ih nije mogao osuditi niti kazniti za svoja djela. Ali vidite, sada da bi mi komunicirali sa Turcima, potreban nam je prevodilac, jer su jezici različiti. To je prvi pokazatelj da Turci nisu bili asimilatori na ovim prostorima. Svi smo mi sačuvali svoje jezike, običaje, kulturu, što potpuno isključuje Tursku kao nekog zulumćara. Danas imamo napredne demokratije na koje se svi pozivamo, koje su bile kolonizirale skoro cijeli svijet. Njihov boravak na tim prostorima nije bio petsto godina, već mnogo, mnogo manji. Ali zato imate na desetine država na svijetu, koje su za tih 50 godina vladavine neke evropske sile, izgubile svoj jezik i kulturu, tako da po Africi imate koliko god hoćete zemalja gdje su službeni jezici evropski jezici(engleski, francuski, talijanski). DN: Ove godine je na hadž iz Crne Gore bilo 107 ljudi, što je rekordan broj kada je IZ u pitanju. Da li ste Vi zadovoljni kao reis IZ? Naravno da jesam. Ovo je do sada najveći broj hadžija koji je otišao na hadžiluk, to je ukupno 107 hadžija. Želim da naglasim da je za 19 polaznika, troškove obezbijedila ambasada UAE na čelu sa ambasadorkom Hafsom Abdulla Mohamed Sharif al Ulama. Želim da se posebno zahvalim ambasadi UAE. To je primjer dobre saradnje IZ i ambasada arapskih zemalja.

Bajramska poruka Reis Rifat ef. Fejzić je svim pripadnicima Islama čestitao Kurban Bajram. “Kurban Bajram je jedan od dva najveća Islamska praznika. Suštinski, on označava spremnost Allahovog roba na žrtvu u znak zahvalnosti prema Stvoritelju i njegovim blagodetima. Ova žrtva se iskazuje obavljanje islamske dužnosti hadža i prinošenjem kurbana. Braćo i sestre, muslimani i muslimanke u Crnoj Gori i dijaspori, upućujem Vam srdačne čestitke-Bajram šerif mubarek olsun”, poručio je Fejzić.

10 Hronika

UTORAK, 15. 10. 2013.

KRIVIčNA pRIJAVA

Dvoje lakše povrijeđeno

Privođenje Zindovića u Viši sud u Bijelom Polju

SUĐENJE ZA UBISTVO NA ŽABLJAKU

Pregledani video snimci iz hotela Prezentovanjem video-snimaka zabilježenih kamerama video-nadzora u hotelu “Enigma” na Žabljaku, pred vijećem sudije Vidomira Boškovića u Višem sudu u Bijelom Polju, nastavljeno je suđenje Jovici Zindoviću (36) iz Mojkovca zbog ubistva Pljevljaka Luke Popovića. U sudnici je juče, kako je ranije i najavljeno, prezentovan videosnimak koje su kamere zabilježile u vrijeme kritičnog događaja 13. i 14. januara ove godine. Riječ je o zapisu sa 10 kamera u ukupnom trajanju od 350 sati. Riječ je o snimcima iz restorana, sa šanka, u hodniku hotela, na parkingu i drugom hotelskom prostoru.

Zindović se tereti da je 13. januara oko 23 časa u sobi broj 201 hotela ‘’Enigma’’ na Žabljaku, vlasništvo Gorana Radojevića, s umišljajem ubio Luku Popovića. “Dok se oštećeni Popović nalazio u čučećem položaju ispred Zindovića koji je sjedio na krevetu, okrivljeni je izvadio revolver marke ‘Smit Veson’, 357 Magnum, koji je neovlašćeno držao i prislonio usta cijevi na tjeme glave oštećenog. Ispalio je jedan hitac koji je Popoviću razorio mozak i nanio mu teške tjelesne povrede, opasne po život, zbog čega je kod njega odmah nastupila smrt”, navodi se u optužnici Višeg državnog tužilaštva. B.Č.

Olivera Cvijović (35) i Lejla Franca (29) iz Bijelog Polja povrijeđene su u saobraćajnom udesu koji se dogodio juče na zaobilaznici u naselju Ribnik kod Bijelog Polja. Do udesa je došlo na dijelu zaobilaznice, na skretnici za naselje Nikoljac, kada su se sudarili “ford” (BP AT 363) kojim je upravljala Cvijović i “audi A3” za čijim volanom se nalazila Franca. Nakon ukazane pomoći u bjelopoljskoj Hitnoj pomoći gdje su ljekari konstatovali lakše povrede, upućene su na kućni tretman. Uviđaj je obavila zamjenica osnovnog državnog tužioca Katarina Kljajević zajedno sa službenicima policije. B.Č.

Ekstradicija do Njemačke Službenici Nacionalnog centralnog biroa Interpol Podgorica juče su ekstradirali u Saveznu Republiku Njemačku E. Č. (54), rođenog u Tuzli. E. Č., za kojim je raspisana međunarodna potjernica od strane NCB Interpol Visbaden, potražuje se zbog učešća u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred nadležnim sudom u Njemačkoj, zbog osnovane sumnje da je počinio silovanje. M.Đ.

Vlasnik Komerc Kormana prisvojio tuđe mašine Službenici barske policije podnijeli su Osnovnom državnom tužiocu u tom gradu krivičnu prijavu protiv Miladina Mandića (40) iz Žabljaka, vlasnika i izvršnog direktora firme Komerc Korman d.o.o. Bar koja je u stečaju, zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj te oštetio Hypo Alpe Adria Leasing za iznos od 112.252 eura, saopšteno je juče iz Uprave policije. “Osnovano se sumnja da je M.M, u svojstvu odgovornog lica u firmi Komerc Korman d.o.o. Bar u stečaju, zloupotrebom svog položaja ili povjerenja u pogledu raspolaganja tuđom imovinom – radnim mašinama, teretnim motornim vozilom “mercedes” i kombinirkom “terex

860”, nanio imovinsku štetu drugom pravnom licu Hypo Alpe Adria Leasing d.o.o. Podgorica u iznosu od 112.252 eura”, saopštili su iz policije. Sumnja se da je Mandić oštetio Hypo Alpe Adria Leasing tako što toj kreditnoj kompaniji nije vratio navedene mašine, iako je na to bilo obavezan. Time je, kako se navodi u saopštenju, prekoračio granice svog ovlašćenja i pribavio sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist u navedenom iznosu. Od Mandića je uzeta izjava u prostorijama Centra bezbjednosti Bar o kojoj je upoznat nadležni tužilac, a u nastavku postupka braniće se sa slobode. S.K.

BERANE

U džepu nosio drogu Pripadnici Centra bezbjednosti Berane uhapsili su, u saradnji sa Grupom za suzbijanje droga Bijelo Polje, Berane i Pljevlja, B. V. (34) iz Berana zbog sumnje da je počinio krivično djelo “neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, saopšteno je juče iz Uprave policije. Droga je nađena prilikom pretresa B. V. 11. oktobra u Ulici polimskoj u Beranama, gdje su ga policijski službenici zaustavili postupajući prema

operativnim saznanjima. “Pregledom je kod B. V. u džepu jakne pronađena staklena bočica sa deset tableta ‘tramadol’, koje se nalaze na listi opojnih droga. Pronađene tablete su, uz potvrdu, oduzete i biće poslate na vještačenje u Forenzički centar”, navodi se u saopštenju Uprave policije. Nakon što je uhapšen, ovaj Beranac je u zakonskom roku predat Višem državnom tužilaštvu na dalje postupanje, saopštili su iz policije. S.K.

USKORO pRED SUDOM

Na osnovu članova 336,337,341,342,344 i 345 Zakona o svojinsko-pravnim odnosima „OTP Factoring“ DOO Podgorica, kao hipotekarni povjerilac, objavljuje:

OBAVJEŠTENJE O DRUGOJ PRODAJI NEPOKRETNOSTI Nepokretnosti koje su predmet prodaje upisane su u listu nepokretnosti br. 279 KO KAVAČ, označene kao: katastarska parcela br. 889/1, po kulturi pašnjak 3. klase, površine 11634m2; katastarska parcela br. 890/1, po kulturi šume 3. klase, površine 19050 m2.

Akcija ª Gromº kod sudije Pavličić Privođenje jednog od optuženih na saslušanje u Tužilaštvu

SVOJINA: Radulović V. Branko u obimu prava 1/1. Početna prodajna cijena nepokretnosti, upisanih u listu nepokretnosti broj 279 KO KAVAČ iznosi 1.695.291,00 eura. Ukupan iznos preostalog duga kreditnog dužnika Radulović Branka po osnovu Ugovora o kreditu br. 705-95-592 od 23.01.2008.godine, na dan 08.10.2013.godine iznosi 2.114.121,26 € uključujući i kamate do dana uplate duga, kao i iznos od 1.500,00€, na ime realnih troškova i drugih izdataka nastalih od početka postupka namirenja. Vansudska prodaja predmetne nepokretnosti izvršiće se usmenim javnim nadmetanjem, koje će se sprovesti dana 26.10.2013. godine, u prostorijama ugostiteljskog objekta ,,Forza’’, Trg od oružja, Kotor, sa početkom u 12.00 časova. Pravo učestvovanja na javnom nadmetanju imaju sva strana i domaća pravna i fizička lica u skladu sa pozitivnim propisima i medjunarodnim sporazumima, koja uplate depozit-jemstvo za učešće za javno nadmetanje u iznosu od 10% od početne cijene. Jemstvo se uplaćuje na žiro-račun „OTP Factoring“ DOO Podgorica br. 510-39501-71, prije početka postupka prodaje, sa svrhom uplate “jemstvo za učešće u javnom nadmetanju“. Prijave se dostavljaju ’’OTP Factoring’’- u DOO Podgorica, Bulevar Svetog Petra br.130 Podgorica , najkasnije dan prije održavanja prodaje, do 15,00 časova. Prijave moraju biti zapečaćene, uz naznaku „za javno nadmetanje – ne otvaraj“. Učesnici javnog nadmetanja su, uz prijavu, dužni dostaviti i dokaz o uplati jemstva i sledeće lične podatke: Za fizička lica: ime i prezime, adresu stanovanja, matični broj, broj lične karte; Za pravna lica: naziv i sjedište, izvod iz CRPS-a, prijavu ovjerenu potpisom i pečatom ovlašćenog lica. Učesnici u javnom nadmetanju čije su prijave neblagovremene i neuredne, ne mogu učestvovati u javnom nadmetanju. Smatraće se da su ispunjeni uslovi za javnu prodaju ako se u naznačeno vrijeme prijavi jedan učesnik koji ponudi iznos početne cijene. Učesnik javnog nadmetanja ne može ponuditi cijenu koja je već ponudjena od drugog učesnika. Postupak usmenog nadmetanja se završava ako niko od učesnika ni na treći poziv ne ponudi veću cijenu od tada ponudjene najveće cijene. Učesnik koji ponudi najveću cijenu proglašava se kupcem, a njegova ponuda smatra se prihvaćenom za kupovinu predmetne nepokretnosti. Kupac je dužan da uplati kupoprodajnu cijenu, u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja, nakon čega je ovlašćeno lice koje sprovodi postupak prodaje ovlašćeno da, u ime hipotekarnog dužnika, potpiše ugovor kojim se svojina na nepokretnosti opterećenoj hipotekom prenosi na kupca i da ovjeri svoj potpis na tom ugovoru. Ukoliko kupac,ne isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana od dana javnog nadmetanja ili ne zaključi Ugovor o prodaji u roku od 5 dana od dana uplate kupoprodajne cijene, ovlašćeno lice koje sprovodi vansudsku prodaju ima pravo da zaključi Ugovor o kupoprodaji sa drugim ponudjačem – učesnikom javnog nadmetanja, koji je ponudio kupoprodajnu cijenu koja je, po visini, odmah iza najveće ponudjene cijene. Troškove ovjere notarskog zapisa ugovora o prodaji i poreza na promet snosi kupac. Uplaćeno jemstvo-depozit će se vratiti ostalim učesnicima u roku od 7 dana od dana održavanja javnog nadmetanja. Jemstvo-depozit izabranog ponudjača se zadržava i uračunava u kupoprodajnu cijenu. Detaljnije informacije zainteresovani mogu dobiti kontaktiranjem ovlašćenog lica za vansudsku prodaju – Filipa J. Jovovića, advokata iz Podgorice, putem telefona 067 406 460, Advokatska kancelarija „Filip J. Jovović’’, Serdara Jola Piletića br. 7, Podgorica.

Sudija Višeg suda u Podgorici Valentina Pavličić sudiće uhapšenima u policijskoj akciji “Grom”. Prema optužnici Višeg državnog tužilaštva, uhapšeni, njih desetorica, u pet crnogorskih gradova u dužem periodu bavili su se trgovinom narkoticima. U policijskoj akciji “Grom” uhapšeni su Aftrit Fetosi (31), Risto Miljanović (23), Radovan Miljanović (53), F.M. (15), Ramazan Nelović (62), Mirsad Avdui (26), Hamza Markašević (27), Andrija Karađinović (33), Branko Perović (37) i Z.E. Ta kriminalna grupa djelovala je u Ulcinju, Baru, Podgorici, Nikšiću i Cetinju, a prilikom pretresa stanova u kojima su osumnjičeni uhapšeni policija je pronašla oko 300 kilograma skanka i veću količinu oružja. Oni su osumnjičeni da su počinili krivična djela stvaranje krimi-

nalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Markaševiću i Karađinoviću se na teret stavlja da su držali i prodavali drogu, dok se Perović sumnjiči za nedozvoljeno držanje oružja i eksploziva. “Policijski službenici su u okviru akcije pretresli pet objekata na području Bara, sedam objekata na području Ulcinja, jedan objekat u Podgorici, jedan na Cetinju i jedan u Nikšiću. Prilikom pretresa stana koji koristi Risto Miljanović pronađen je pištolj nepoznate marke, kalibra devet milimetara, sa 50 metaka različitih kalibara, i on se sumnjiči i za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. U stanu koji koristi Branko Perović pronađen je pištolj za koji nije imao oružni list”, saopšteno je tada iz policije. M.Đ.

Hronika 11

UTORAK, 15. 10. 2013.

NIKŠIĆ

Rasvijetljeno podmetanje eksploziva Dvadesettrogodišnji Nikšićanin Nemanja Burić osumnjičen da je bacio ručnu bombu na lokal “Čak Noris”

PRAVOSNAŽNO

Potvrđena presuda ª sprinterimaº

Vrhovni sud Crne Gore potvrdio je presudu kojom su optuženi koji su uhapšeni u policijskoj akciji “Sprint” osuđeni na zatvorske kazne. Specijalno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavala sudija Valentina Pavličić, izreklo je u februaru prvostepenu presudu kojom su njih šestorica osuđeni zbog međunarodnog šverca marihuane iz Crne Gore u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Dragoljub Ćićo Kovačević osuđen je na jedinstvenu kaznu od pet godina i 10 mjese-

ci zatvora zbog prodaje droga i stvaranje kriminalne organizacije, dok je njegov sestrić Veljko Knežević zbog istih krivičnih djela osuđen na pet godina i dva mjeseca zatvora. Kao pripadnici kriminalne organizacije, Rajko Kovačević je osuđen na tri godine i šest mjeseci zatvora, Saša Vuković na dvije godine zatvora i Jovica Miranović na dvije godine i dva mjeseca zatvora. Pritvor je ukinut Miranoviću i Vukoviću koji će se u daljem postupku braniti sa slobode. M.Đ.

NAPAD NA NOVINARA

Opet suđenje Baroviću i tjelohraniteljima

Kafe bar u kojem se dogodila eksplozija

lužbenici nikšićke policije rasvijetlili su podmetanje eksploziva u lokalu “Čak Noris” i uhapili sugrađanina Nemanju Burića (23), saopšteno je juče iz Uprave policije. Protiv Burića je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je počinio “krivično djelo izazivanje opšte opasnosti u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija”.

Iz policije su juče podsjetili da je Centar bezbijednosti Nikšić 8. septembra u ranim jutarnjim časovima zaprimio prijavu da je na terasi kafe bara “Čak Noris” u Njegoševoj ulici u Nikšiću aktivirana ručna

bomba, te da je time prouzrokovana znatna materijalna šteta. Policijski službenici su potom, kako se navodi u saopštenju, izašli na lice mjesta, o događaju obavijestili Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću, iz-

vršili uviđaj i izuzeli tragove sa lica mjesta koji su poslati na vještačenje u Forenzički centar. “Preduzimanjem opsežnih mjera i radnji iz svoje nadležnosti na rasvjetljavanju podmetanja eksplozivne naprave na terasi pomenutog objekta, policijski službenici su identifikovali N.B. On se sumnjiči da je počinio pomenuta krivična djela, čime je, sumnja se, izazvao opasnost po život i tijelo ljudi i imovinu većeg obima”, navodi se u saopštenju policije. S.K.

U sudu za prekršaje u Podgorici danas će početi novi postupak protiv biznismena Veselina Barovića i njegovih tjelohranitelja Marinka Banovića i Radisava Živkovića, zbog napada na novinara Marka Milačića. Ponovljeno suđenje naložilo je Vijeće za prekršaje, nakon što je, postupajući po žalbi Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, ustanovilo da je činjenično stanje u pvostepenom postupku pogrešno utvrđeno. Tužilac se žalio na odluku sudije Mladena Paunovića, donešenu u martu ove godine, kojom su optuženi oslobođeni krivice. Prijavu protiv njih Milačić je podnio zato što su mu 4. aprila prošle godine prijetili u lokalu “Najs Vajs”. U odluci Vijeća za prekršaje kojom se ukida prvostepena odluka Organa za porekršaje, stoji da je činjenično stanje utvrđeno pogrešno. Prema mišljenju Vijeća, sudija Paunović nije analizirao dokaze, te nije mogao da se upušta u ocjenu kako je logično da se Milačić ponaša nakon što su mu uputili prijetnje, već je trebalo da ocijeni da li su prijetnje bile takve da kod novinara izazovu osjećaj ugroženosti. Takođe, na pretrese nije pozivan podnosilac zahtjeva. “Po nalaženju ovog Vijeća prvostepeni organ je u postupku trebao izvršiti suočavanje okrivljenih i oštećenog, kao i okrivljenih međusobno, čime bi upot-

punio činjenično stanje a u cilju rasvjetljavanja ove prekršajne stvari”, stoji u odluci tog drugostepenog organa. “Vjerovali ili ne - a i to se između mnogo toga drugog konstatuje u rješenju - sudija tokom postupka uopšte nije pozivao jednu stranu u postupku, osnovnog tužioca, koji je, po službenoj dužnosti, pokrenuo suđenje. To je neopjevani pravni i moralni prestup koji, očito, može biti moguć samo u pravosuđu kojim rukovodi pion režima Vesna Medenica i njene sudije. Biće interesantno kako će se sada, u ponovljenom postupku, ponašati sudija, nakon svih utvrđenih i formalno potvrđenih nezakonitosti koje je ustanovio drugostepeni organ”, kazao je Milačić povodom ukidanja oslobađajuće presude, kao i današnjeg početka ponovljenog suđenja. M.Đ. Milačić

12 Crna Gora

UTORAK, 15. 10. 2013.

sdp poziva

Zbog građana pomoći Kolašinu

KOLAŠIN - Ministar finansija Radoje Žugić nije ni nakon nekoliko mjeseci odgovorio na inicijativu odbornika SDP Bojana Zekovića da Ministarstvo u okviru svojih ovlašćenja o finansiranju lokalne samouprave utiče na vlast u opštini Kolašin da na racionalan način koristi sredstva poreskih obveznika i pomogne u rješavanju finansijskih problema. Zeković u svom obraćanju tvrdi da lokalna vlast nije zaslužila pomoć, ali država zbog građana mora, koliko je u mnogućnosti, dati doprinos rješavanju problema koji ozbiljno ugrožavaju život i razvoj Kolašina. “Trenutna situacija u opštini Kolašin je takva da je dug, po informacijama koje dobijamo od lokalnih funkcionera, oko 11.000.000 eura. Budući da novac Egalizacionog fonda uplaćujete na drugi račun, znate da je račun opštine Kolašin više godina u blokadi. Sopstveni prihodi (ne računajući sredstva Egalizacionog fonda i sredstva dobijena prodajom

imovine i kreditnim zaduživanjem) su za 2012. iznosila oko 1,63 miliona eura (ovdje su uključene i koncesije za vode i šume oko 200 000). Dakle, kada ne bismo isplaćivali ni zarade, a kapitalni dio budžeta iznosio 0 eura, treba gotovo čitava decenija da se razdužimo iz sopstvenih prihoda”, kazao je Zeković u obraćanju Ministarstvu. On takođe tvrdi da je u proteklih šest godina opština Kolašin zaposlila preko 90 novih lica, te ako se tome dodaju javne službe i preduzeća čiji je osnivač opština Kolašin, broj novozaposlenih za svega pet godina je oko 1,5 odsto ukupnog stanovništva. On dalje navodi da gazdovanje javnim sredstvima od strane vlasti u Kolašinu ugrožava osnovne funkcije lokalne samouprave koja ne može da finansira ni sopstvenu potrošnju, a kamoli da obezbijedi dobar servis građanima, ulaže u infrastrukturu, privuče investicije i podstakne privredni razvoj. Z.B.

Centar za obuku otvoren od 1. decembra BIJELO POLJE - Nakon obilaska više gradova na sjeveru Crne Gore, a u okviru aktivnosti nabavke građevinskog materijala i obezbjeđivanja radne snage, menadžment Azmont Investmentsa se odlučio da Centar za obuku Azmonta, u kome će se obučavati na stotine radnika, otvori u Bijelom Polju. Planirano je da se sa obukama počne 1. decembra ove godine. Azmontov Centar za obuku radnika za građevinske poslove će biti partnerski poduhvat Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, opštine Bijelo Polje i građevinske kompanije ALEC DUBAI koja radi za Azmont na ovom projektu. Obuke će obavljati međunarodni i lokalni stručnjaci, a, pored toga, može se očekivati da se do 2015. godine u Centru za obuku organizuju i novi moduli iz oblasti ugostiteljstva. “Naše namjere u ovom projektu su jednostavne i svima dobro poznate. Mi želimo da damo naš puni doprinos, pružajući mogućnost da što vise nezaposlenih iz Crne Gore, bilo da imaju iskustva ili ne, bude angažovano na našem projektu, tako da će svi oni koji završe obuku, a pritom pokažu posvećenost i marljivost, dobiti posao. Do kraja ovog mjeseca će se tačno znati koji su to moduli obuke, kao i način prijavljivanja za obuku”, kazao je izvršni direktor Azmont Investmentsa Džejms Vilson.

ziMsKa TURisTiČKa sEzoNa

Kolašin spreman za turiste KOLAŠIN – Građani Kolašina i turisti predstojeću zimu mogu mirno dočekati, s obzirom na to da je problem napajanja električnom energijom kako samog grada, tako i Ski-centra na Bjelasici riješen. Elektroprivreda je rekonstruisala dalekovod od Mojkovca do Kolašina, a već od 1. decembra očekuje se puštanje u rad 35-10kw trafo-stanice na Brezi. Time je riješen problem snabdijevanja električnom energijom, koji je ranijih godina dovodio do čestih nestanaka struje, što je direktno uticalo ne samo na turistički sektor, već i na život u gradu. Potpredsjednik kolašinske opštine Đorđije Živković sastao se juče sa turističkim poslenicima i tehničkim direktorom Elektroprivrede Crne Gore za Kolašin kako bi se dogovorili o završnoj fazi pripreme zimske turističke sezone. “Naši su zahtjevi usmjereni na sigurno napajanje Kolašina električnom energijom, što će biti tek onda kada budemo imali dvostruko snabdijevanje od 100kw iz Podgorice i iz Mojkovca, koje je sada u funkciji”, kazao je Živković.

On je podsjetio da je Opština dala podršku zahtjevu Ski-centra državi da se kroz državnu pomoć omogući reprogram poreskog duga, što će im olakšati situaciju i prevazilaženje tekućih problema. Direktor Ski-centra Kolašin 1450 Boban Šćepanović stavio je akcenat na mogućnost ponovnog vraćanja ski-voza, dok će skijalište u svojoj ponudi, pored standardnih usluga, imati mogućnost besplatne obuke skijanja za djecu. “Već od 1. decembra bićemo spremni za zimsku turističku sezonu, odnosno čim prvi snijeg padne, Ski-centar će biti otvoren za sve goste. I ove godine biće mnogo noviteta u vidu različitih manifestacija i sadržaja u samom Ski-centru, dok će cijene ostati na nivou prošlogodišnjih”, kazao je Šćepanović. Direktor LTO Nikola Medenica takođe obećava dobru turističku ponudu, pa je namjera obezbjeđivanje linije prevoza iz samog grada do Ski-centra za turiste i građane Kolašina uz veoma povoljne cijene povratne karte. Z.Bulatović

Crna Gora 13

UTORAK, 15. 10. 2013.

HERCEG NOVI

Gradska muzika opet radi

TURIZAM

Tivtu nedostaju kvalitetni hoteli

HERCEG NOVI - Gradska muzika, nakon desetogodišnje pauze, počela je da radi, a hercegnovske mažoretke zaigraće ponovo na ulicama grada. Prema riječima predsjednika Gradske muzike Miodraga Bajkovića, oni posjeduju 35 instrumenata, a 10 novih je nabavljeno uz pomoć Hercegnovskog pozorišta, Opštine Herceg Novi i firme Tažeks. “U minulih godinu dana formirali smo organe Gradske muzike, sačinili Statut i akta uskladili sa zakonskim normativima. Naš cilj je da se muzika čuje u gradu u kojem je vladala oskudica zvuka. Kako bismo popunili redove novim članovima, za nekoliko dana imaćemo audiciju za mažoterke i isto tako susret starih i novih muzičara. Imamo odličnog kapelnika Aleksandra Mandića i krećemo ozbiljno u probe, tako da očekujem da ćemo za pola godine imati nastup. Gradska muzika je uvijek opstajala i opstaje zahvaljujući en-

tuzijazmu ljudi okupljenih oko nje i u njoj, tako da smo prošle godine nabavili 10 novih instrumenata, a prije dva mjeseca došlo nam je 11 instrumenata koji su poslati na rekonstrukciju”, rekao je on. Bajković je dodao da je nedostatak instrumenata bio je jedan od osnovnih razloga što Gradska muzika nije funkcionisala. On je istakao da će rekonstruisati objekat Gradske muzike i dvorište kako bi organizovali koncerte benda. “Imamo namjeru da u okviru Gradske muzike osnujemo i bend kao novu sekciju i to u saradnji sa Mjesnom muzikom Đenovići”, kazao je Bajković. On je dodao da im je u planu osnivanje asocijacije Gradskih muzika Crne Gore u koju bi, osim novske, ušle kotorska, tivatska i budvanska Gradska muzika. Bajković očekuje da će uspjeti da nabave uniforme mažoretkama koje će biti krojene po uzoru na sedamdesete godine. S.M.

Rekonstrukcije hotela Pine i Palma u naredne dvije-tri godine donijeće povećanje hotelskih kapaciteta Zora Krstović

zražavajući zadovoljstvo rezultatima sezone i načinom na koji se ona odvijala, gradonačelnik Tivta Dragan Kankaraš posebno je istakao da se i u uslovima smanjenih hotelskih kapaciteta u Tivtu iz godine u godinu bilježi povećanje broja noćenja. Ipak, Tivtu i dalje nedostaju ozbiljni hotelski kapaciteti, koji se iz godine u godinu nadopunjuju malim hotelima, apartmanima i privatnim smještajem. Naredne dvije do tri godine najavljena su ulaganja u rekonstrukciju hotela Pine i Palma, koji posluju u okviru hotelskih preduzeća Mimoza i Primorje.

TIVAT - Tivat se profilisao kao turistička destinacija koja ne zavisi od špica turističke sezone, ali to je nedovoljno jer ovom gradu nedostaju ozbiljni hotelski kapaciteti, bez kojih je teško govoriti o ozbiljnijoj turističkoj destinaciji. “Bez značajnijih hotelskih kapaciteta teško je govoriti o Tivtu kao ozbiljnijoj turističkoj destinaciji. Jedan dio nedostajućih kapaciteta nadomjestiće se otvaranjem hotela Regent naredne godine u Porto Montenegru”, kazao je predsjednik tivatske opštine Dragan Kankaraš na konferenciji održanoj povodom predstavljanja rezultata turističke sezone. On je istakao da ozbiljnija priča, kada je riječ o povećanju kvalitetnih hotelskih kapaciteta, predstoji u naredne dvije do tri godine sa najavljenim ulaganjima u rekonstruk-

ciju hotela Pine i Palma, koji posluju u hotelskim preduzećima Mimoza i Primorje. Kankaraš je izrazio zadovoljstvo rezultatima sezone i načinom na koji se ona odvijala, a posebno je istakao da se i u uslovima smanjenih hotelskih kapaciteta iz godine u godinu u Tivtu bilježi povećanje broja noćenja. On je naglasio da to može biti rezultat kvalitetnije kontrole, bolje evidencije, ali i činjenice da se u predsezoni i postsezoni bilježe znatna procentualna povećanja, te da nema velikih odstupanja od glavne turističe sezone. Izvršni direktor HTP Mimoza Marko Petričević naveo je da je to preduzeće dobilo građevinsku dozvolu za rekonstrukciju hotela Pine. “U taj posao uložiće se oko 1,8 miliona eura, a tehničke pripreme za re-

konstrukciju počeće 21. oktobra, dok je početak radova na hotelu najavljen za 1. novembar”, kazao je Petričević, istakavši da će taj posao obavljati slovenačko–crnogorski konzorcijum “Bitermo”, koji se obavezao da će posao završiti do 15. aprila naredne godine, tako da bi hotel sa četiri zvjezdice prve goste primio već u toku sljedeće turističke sezone. Izvršni direktor HTP Primorje Dragan Bućin kazao je da je javna rasprava za dopunu DUP-a koji se odnosi na proširenje i rekonstrukciju hotela Palma u toku, te da će hotel biti uvećan za jednu etažu, a kvalitet ponude podignut na nivo četiri zvjezdice. Bućin je rekao da će radovi početi po dobijanju građevinske dozvole, odnosno najvjerovatnije nakon naredne turističke sezone. Direktorka TO Tivat Bernarda Moškov kazala je da je Tivat od januara do kraja avgusta ove godine posjetilo 36.222 gosta koji su ostvarili 322.130 noćenja, a gosti su se u prosjeku zadržavali 8-9 dana, što Tivat svrstava među gradove sa najdužim zadržavanjem turista u Crnoj Gori. “Posjeta turista kreće se na nivou prošle godine”, kazala je Moškov, podsjetivši na brojne manifestacije koje su tokom ljeta održane na tivatskoj rivijeri.

GRO RADNIK

Spremaju blokadu kompanije BIJELO POLJE - Bivši radnici Gro Radnik juče su se ponovo okupili ispred Opštine, odlučni u namjeri da ostvare prava iz radnog odnosa koja su im uskraćena od 1992. godine, kada je firma otišla u stečaj i njih 1.500 završilo na Birou rada. Član Inicijativnog odbora za zaštitu prava radnika Izet Ćatović prenio je okupljenima da su duboko razočarani ignorantskim odnosom nadležnih prema njihovim zahtjevima, sugerišući kolegama da budu “još malo strpljivi”. “Ponovo smo se okupili da upozorimo nadležne i ‘krojače naših sud-

bina’ da nećemo odustati od borbe da ostvarimo ono što nam po zakonu pripada. Notorna je istina da je imovina našeg preduzeća opljačkana i obezvrijeđena i zbog toga niko nije odgovarao. Obraćanja našim funkcionerima, kojima su građani dali podršku i mandat da ih predstavljaju, nemaju nikakvog efekta i bili smo prinuđeni da pomoć tražimo od Evropske komisije u Crnoj Gori i Ambasade SAD, od kojih čekamo odgovor”, saopštio je Ćatović. On je je naredno okupljanje radnika najavio za 15 dana, a u međuvremenu će se dogovoriti sa kolega-

ma u vezi sa budućim aktivnostima. “Namjeravamo da blokiramo ulaz matične firme u Nikoljcu i kapiju Fabrike betonskih elemenata u Zatonu koje protivpravno koriste kojekakvi mešetari i kvazitajkuni”, poručio je Ćatović. Ponovio je da su ključni zahtjevi da im se poveže staž za čitavo vrijeme provedeno na Birou rada, da se obezbijedi otpremnine po godini staža, da invalidi dobiju ravnopravan status sa ostalim kolegama u državi i da se za sve bivše radnike preduzeća obezbijedi adekvatan socijalni program. B.Č.

VASOVE VODE

Blokada mirno probijena BERANE - Nakon skoro mjesec dana probijena je blokada deponije na Vasovim vodama. Komunalna policija je uz asistenciju policije juče oko šest sati istovarila nekoliko kamiona sa otpadom. Deveta blokada probijena je mirno, mještani Beransela postigli su dogovor sa nadležnim iz beranskog Centra bezbjednosti, pa kako ni jednima ni drugima nije na ruku išla upotreba sile, dogovoreno je da kamioni istovare otpad. Mještani Beransela kazali su da se lokalna vlast prema njima ponaša kao prema građanima drugog reda, ali da će oni nastaviti svoju borbu za čistije Be-

rane. Mještanin Beransela Slobodan Lončar kazao je da je ovo što se radi sa njima sramota za cijelu Crnu Goru. “Nama života nema u ovoj mjesnoj zajednici, potrovaše nas i opet silom, dokle!? Razmislite, neko će zbog ovoga odgovarati. Mi ćemo opet stati i nećemo dati kamionima da na neuređeno smetlište istovaraju smeće. Ovo je vaša samovolja”, kazao je Lončar. Direktorica Komunalnog preduzeća Milijana Vučeljić kazala je da će iskoristiti vrijeme do nove blokade kako bi grad očistili od smeća. M.T.

PREDUZETNIŠTVO

Pokazati i dokazati preduzetničke vještine PLAV - Trening kurs “Biznis na Balkanu” održava se u Plavu od 12. do 18. oktobra, a pohađaju ga mladi ljudi starosti od 18 do 30 godina iz šest zemalja - Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Turske, Velike Britanije i Ruminije. Organizatori treninga su Act Global, organizacija iz Velike Britanije, NVO Studenska unija Crne Gore, a pod pokroviteljstvom Evropske komisije i njenog programa za mlade. “Cilj ovog kursa je da se pokažu i dokažu preduzetničke vještine i kreativnost kroz neformalno obrazovanje. Mladi ljudi iz različitih zemalja svijeta će da se upoznaju i da iznesu svoja mišljenja i ideje za razvoj preduzetništva. Čitav projekat

ima za cilj rad sa mladima i početnicima i podršku u razvoju preduzetničkih vještina, izgradnje i razvijanja biznis modela i uključivanju u program ‘Mladi u akciji’. Mladi ljudi će tako nastaviti da se bave preduzetništvom i služiće kao pozitivan uzor drugim mladim ljudima u državama iz kojih dolaze”, navode organizatori. Menadžerka Turističke organizacije Plav Ana Katić kazala je da TO ima značajno učešće u ovom projektu. “Sve učesnike upoznali smo sa istorijom, kulturom, prirodnim potencijalima i šansama za razvoj preduzetništva. TO Plav takođe pospješuje i razvoj kongresnog turizma u ovoj opštini”, kazala je Katić. A.I.

14 Crna Gora

UTORAK, 15. 10. 2013.

DMEN

PROMOCIJA

Porto i u Moskvi

TIVAT - Porto Montenegro je prošle sedmice u Moskvi otvorio prvu međunarodnu kancelariju van Crne Gore. Kancelarija će imati za cilj promociju naselja i marine, uspostavljanje međunarodne saradnje sa moskovskim privrednicima, kao i obezbjeđivanje usluga vlasnicima stanova sa sjedištem u Rusiji, saopšteno je iz PR službe kompanije “Adriatic Marinas”. Istaknuto je da će kancelarija biti i svojevrsni pres-centar, u kome će mediji iz Moskve moći da dobiju najnovije informacije iz Porto Montenegra i Crne Gore. Pres-konferenciji, koja je povodom otvaranja kancelarije organizovana krajem prošle sedmice u Moskvi, prisustvovali su predstavnici najprestižnijih ruskih medija kao što su Robb Report, Yachting, Motor-

boat, PORT magazine, Object, Departure. Izbor Moskve za otvaranje prve međunarodne kancelarije je bio logičan slijed poslovnih koraka, s obzirom na jasan odraz posvećenosti ruskom tržištu, u trenutku kada cijeli projekat ulazi u fazu brzog rasta, sa novim Regent hotelom, rezidencijalnim kompleksom Ksenija, preko 250 postojećih vezova i više od 170 novih koji će biti izgrađeni 2014. godine, naveli su iz kompanije. Iz “Adriatic Marinasa” su naglasili da im je namjera da kancelarija u Moskvi bude mjesto susreta sa novim klijentima, a sve sa ciljem da se na najefikasniji način predstavi “ponuda marine i naselja, ali i Tivta i čitave Crne Gore, kao nove luksuzne destinacije na Mediteranu”. Z.K.

DEJAN MEDOJEVIĆ

Stanovi nemaju veze sa lokalnim izborima MOJKOVAC – Zajedničkim presijecanjem vrpce predsjednika opštine Mojkovac Dejana Medojevića i predsjednika Odbora direktora Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju Danila Popovića juče su svačano uručeni ključevi stambenog objekta od 25 stanova u Ulici Svetozara Drobnjaka na Gornjem Mojkovcu. Projekat su zajednički realizovali Crnogorski fond za solidarnu stambenu izgradnju (CFSSI) i opština Mojkovac, a stanovi su namijenjeni zaposlenima u lokalnoj upravi, državnim organima i članicama CFSSI. Predsjednik opštine Mojkovac je, podstaknut naslovima u pojedinim medijima, naglasio da stanovi nijesu poklonjeni nikome, već da su ih zaposleni iz mojkovačke opštine kupi-

li. Medojević je takođe dodao da podjela ključeva nema veze sa lokalnim izborima koji će uskoro biti održani u tom gradu. “Ova priča apsolutno nema veza sa lokalnim izborima, ova priča je započeta prije tri godine, kada je opština Mojkovac otkupila lokaciju na kojoj se nalazi zgrada i ustupila je Fondu za solidarnu stambenu izgradnju i oslobodila dijela plaćanja komunalnih naknada. U cilju izgradnje stanova za zaposlene sa teritorije opštine Mojkovac šest porodica danas dobija ključeve od stanova koje su kupili a narednih dana zaposleni iz lokalne uprave takođe će imati mogućnost da se opredijele i da kupe stanove po povoljnim uslovima u ovoj zgradi”, kazao je Medojević. V.B.

Planirajte razvoj na duži rok NIKŠIĆ - Društvo mladih ekologa Nikšić (DMEN) izrazilo je zabrinutost zbog skorašnje odluke lokalnog parlamenta u Šavniku da ne izglasa proširenje Nacionalnog parka “Durmitor”. S obzirom na karakteristike predloženog područja i dobro poznavanje stvari na terenu, iz DMEN-a je juče saopšteno da su očekivali da će lokalna uprava prva prepoznati značaj povećanja stepena zaštite tog područja. “Nažalost, desilo se suprotno, sa nejasnim razlozima za izglasavanje odluke o neproširenju granica Nacionalnog parka ‘Durmitor’. Ovakva odluka ne vodi u pravcu održivog korišćenja prirodnih resursa i svakako je treba preispitati. Bez obzira na potrebe kompenzacije sa drugim dijelom Nacionalnog parka ‘Durmitor’, zbog očuvanosti biodiverziteta koji treba takav i da ostane, ovo područje svakako zaslužuje viši stepen zaštite od dosadašnjeg”, istakli su iz DMEN-a. Aktivisti su poručili da se nadaju da se iza takve odluke parlamenta u Šavniku ne kriju skriveni scenariji s obzirom da je u bliskoj prošlosti šumski kompleks Dragišnice bio izložen sječi, a od dodjele koncesija na sječu šume se ne mogu održivo prikupljati sredstva. Po njihovim tvrdnjama, šansu treba tražiti u razvoju poljoprivrede, eko-turizma i promociji visoko očuvanih područja. Opšti elementi politike EU u oblasti zaštite priro-

de, kako su kazali, obuhvataju nekoliko segmenata, a među njima su neki koji se direktno mogu odnositi na to područje, poput razvoja mreže NATURA 2000, razvoja projekata u okviru LIFE programa, planova i programa korišćenja zemljišta i razvoja odgovarajuće politike u poljoprivrednom sektoru. Dosadašnje aktivnosti upućuju na stihijsko korišćenje prirodnih dobara i zahvalnije je tražiti pravce razvoja zajednice od kojih će imati koristi i buduće generacije, a ne samo jedna ili neki uži krug ljudi, tvrde aktivisti. “Očekujemo od lokalne uprave u

Šavniku da razvoj zajednice i korišćenje prirodnih resursa planiraju na duži period, od čega će imati koristi i dolazeće generacije. Predlažemo da se u ovom periodu više usredsrede na raspoložive fondove EU i razvoj IPA projekata prekogranične saradnje. Na taj način bi mogli doprinijeti i sveukupnom razvoju zajednice bez pretjerane eksploatacije sopstvenih resursa”, dodali su iz DMEN-a. Oni su kazali da se nadaju da će svijest lokalnog parlamenta još više ojačati i prepoznati značaj proširenja NP “Durmitor” sa ekološkog, ekonomskog i turističkog aspekta. J.L.

MLADI SDP

Donirali knjige gradskoj čitaonici BIJELO POLJE - Bjelopoljski Forum mladih SDP novootvorenoj Gradskoj čitaonici juče je donirao 133 naslova. Time je, kako je istakao potpredsjednik Foruma Rešad Martinović, fond čitaonice koja radi u okviru gradske biblioteke obogaćen vrijednim knjigama, počev od enciklopedija i rječnika, pa do luksuzno opremljenih knjiga iz istorije umjetnosti i filozofije. “Akcija prikupljanja knjiga trajala je sedam dana, sa ciljem da prije svega obogatimo fond čitaonice koja je nedostajala našem gradu, s obzirom da smo fakultetski, kulturni, sportski

i svaki drugi centar sjevera Crne Gore”, istakao je Martinović uputivši poziv organizacijama i pojedincima da učine human gest i doniraju knjige. Prema riječima takođe potpredsjednice Foruma Elmaze Fetić, zadovoljstvo je što se čitaonicom omogućava svima da na lakši način dođu do stručne i druge literature. “Zahvaljujemo svima koji su u našoj akciji poklonili knjigu, sa obećanjem da ćemo i u narednom periodu organizovati ovakve i slične akcije, koje su za dobrobit našeg grada”, istakla je Fetić.

Direktor Centra za kulturu Izet Erović, zahvalivši na donaciji, kazao je da u Gradskoj čitaonici, koja radi u dvije smjene, trenutno ima preko dvije hiljade knjiga i tri računara sa internetom. “Prilikom nedavnog otvaranja čitaonice pozvao sam sve sugrađane dobre volje da pomognu u obogaćivanju knjižnog fonda. Imamo odličnu čitaonicu za buduće generacije, koje će ovdje napajati dušu novim znanjima. Inače, interesovanje naših sugrađana je već veliko”, naglasio je Erović. B.Č.

POVODOM KURBAN BAJRAMA

Podijelili 50 paketa hrane DOO ‘‘VUKMAN KRUŠČIĆ ‘‘ u stečaju Mojkovac

OGLAS

Shodno članu 134 Zakona o stečaju raspisuje se oglas o prodaji imovine stečajnog dužnika javnim nadmetanjem dana 04.112013 u prostorijama stečajnog dužnika u ulici Vojislava Šćepanovića bb sa početkom u 11,00h. 1. Otpadna daska, kol.20,9 m3, početna cijena 2. Bukovi elementi, kol.11,02m3, poč. Cijena 3. Nedovrš. proizvodnja u elementima poč. cij 4. Got. proiz.: kreveti, natkas. stočići i dr. poč. cij.

270,00 € 751,52 € 2.173,00 € 814,00 €

MOTORNA VOZILA 1. FAP 1620 b 745S neispravan. poč. cij. 2. FAP 1620 b/40 sa neisp. dizalicom. poč. cij. 3. FAP 1340 cistjerna neispitana poč. cij. 4. Džip CHEROKE-JEEP nispravan poč. cij. 5. FAP 1620 b745S bez motora poč. cij. 6. Tam –putar neispravan poč. cijena

1.840,00 € 3.278,00 € 2.098,00 € 380,00 € 1.147,00€ 837,00 €

Oprema restorana, početna cijena

1.231,00 €

UKUPNO: 14.819,52 € Imovina se nalazi u krugu stečajnog dužnika i može se razgledati svakog radnog dana. U nadmetanju mogu učestvovati pravna i fizička lica koja uplate depozit od 10% od početne cijene na ž.r. 505-12-3996-78 kod AtlasMontBanke ili u blagajni do 10,00 časova na dan licitacije. Izlicitirani iznos mora se uplatiti u roku od 5 dana od dana licitacije u suprotnom gubi se pravo na povraćaj depozita. Kontakt telefon: 050-472-651 STEČAJNI UPRAVNIK

PLAV - Povodom islamskog praznika Kurban bajrama Forum mladih Bošnjačke stranke iz Plava organizovao je juče humanitarnu akciju u okviru koje je podijeljeno preko 50 paketa pomoći socijalno ugroženim porodicama na teritoriji opštine Plav. Njihove aktivnosti će biti nastavljene danas, prvog dana Bajrama. Paketi koji su juče podijeljeni sastojali su se od jednog džaka brašna, džaka krompira od 20 kilograma, zatim ulja, šečera, soli, sokova i bombona. Predsjednik mladih BS Plav Mirza Medunjanin kazao je Dnevnim novinama da će od utorka do petka biti podijeljeno 200 kurbana za isto toliko porodica, kako bi istima bar u neku ruku uljepšali prazniče dane. “Za tu priliku obezbijedili smo tonu mesa od krupne stoke. Svakoj porodici uručićemo po pet kilograma mesa, u slučaju da se radi o porodici sa više članova, dupliraćemo taj dar. Svakako ovom akcijom želimo što više porodica uključiti, samim tim i uljepšati dane našeg velikog muslimanskog praznika Kurban bajrama, porodicama koje u današnjem vremenu žive u izuzetno teškim ekonomskim i materijalnim uslo-

vima. Bajram nas podjeća na obavezu zajedništva u vjeri koju simbolizuje hadž (obred vjernika u Meki) i potreba međusobnog pomaganja koju činimo dijeleći kurban i zajedničke radosti sa našim porodicama, rodbinom, komšijama i svim ljudima dobre volje”, kazao je Medunjanin. Mladi BS iz Plava prepoznaju se

po humanitarnim akcijama, pogotovu tokom Bajrama. “Ovo su naše tradicionalne humanitarne akcije, čiji je cilj pomoći siromašnim porodicama i podići svijesti o međusobnoj solidarnosti u današnjem društvu”, zaključio je Medunjanin, čestitajući praznik svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti. A.I.

Crna Gora 15

UTORAK, 15. 10. 2013.

Tone pesticida idu u Skadarsko jezero ALARMANTNO

Najveći negativan uticaj ima preduzeće Plantaže, koje u radu koristi veliki broj pesticida koji otiču ili putem podzemnih voda dospijevaju direktno u jezero

PREMINULI Zlatija Radovanova Prelević rođena Bubanja, 14. oktobra 2013. u 79. godini. Sahrana će se obaviti 15. oktobra u 14 časova u Zatonu.

Tomana Miloice Zeković rođena Drobnjak, 13. oktobra 2013. u 78. godini. Sahrana će se obaviti 15. oktobra u 14 časova na groblju u Dobrinju.

Olga Jovanova Savović rođena Radulović, 13. oktobra u 79. godini. Sahrana je obavljena 14. oktobra u 15 časova u Zurima – Daljam.

Mara Milovanova Lalević 13. oktobra 2013. u 67. godini. Sahrana je obavljena 14. oktobra u 15 časova na groblju Čepurci. Kuća žalosti Jerevanska 38.

Milica Markova Kuljača rođena Jovanović, 13. oktobra 2013. u 82. godini. Sahrana je obavljena 14. oktobra u 16.30 na mjesnom groblju Manastira Duljevo – Kuljače.

Petar Vasović 13. oktobra 2013. Sahrana je obavljena 14. oktobra u 16 časova na groblju Sveta Tekla.

Danilo Milanov Žugić Marina Živaljević

ednu od najvećih prijetnji za ekosistem Skadarskog jezera predstavlja zagađenje izazvano poljoprivrednim aktivnostima koje se odvijaju na širem području jezera. U tom smislu, najveći negativni uticaj ima preduzeće Plantaže, koje u radu koristi veliki broj pesticida koji otiču ili putem podzemnih voda dospijevaju direktno u jezero. Prema Studiji o zagađenju Skadarskog jezera, koju je izradila NVO Grin houm, pored poljoprivrede, najveća prijetnja za biodiverzitet jezera su otpadne vode koje dolaze u obimu od 69 miliona tona godišnje.

Na konferenciji koju je organizovala NVO Grin houm predstavljeni su rezultati projekta “Primjena integralnog upravljanja ekosistemom Skadarskog jezera”, koji je ta NVO realizovala u partnerstvu sa Istraživačkim centrom za ruralni razvoj iz Albanije, Ulcinj Biznis Alijansom i organizacijom Ilber iz Skadra. Predstavnik Grin houma Jovana Janjušević kazala je da je ta NVO u proteklih 18 mjeseci učestvovala u izradi različitih studija, čiji je cilj procjena stanja ekosistema Skadarskog jezera. Prema njenim riječima, najznačajnije su studija o zagađenju Skadarskog jezera, Procjena projekata i inicijativa implementiranih u posljednjih deset godina, Akcioni plan za očuvanje biodiverziteta Skadarskog jezera i Klasifi-

kacija i pregled stanja staništa i vrsta na osnovu trenutnih uslova na jezeru. “Jedna od najvećih prijetnji za ekosistem Skadarskog jezera predstavlja zagađenje izazvano poljoprivrednim aktivnostima koje se odvijaju na širem području jezera”, kazala je Janjušević, prenosi agencija Mina. U tom pogledu, kako je navela, ne postoje zvanični podaci o količinama i uticajima na živi sistem jezera. “Ali se može govoriti o približnim sumama, gdje najveći negativan uticaj ima preduzeće Plantaže, koje u radu koristi veliki broj pesticida koji otiču ili putem podzemnih voda dospijevaju direktno u jezero”, rekla je Janjušević. Kako prenosi Mina, studija je pokazala da su, pored poljoprivrede, najveća prijetnja za biodiverzitet je-

zera otpadne vode, koje preko Zete dolaze iz Nikšića i Danilovgrada, preko Morače iz Podgorice, sa Cetinja preko Crnojevića rijeke kao i iz Skadra i manjih mjesta na obodu jezera u Albaniji, u obimu od 39 miliona tona godišnje. Janjušević je naglasila da se radi o netretiranim otpadnim vodama koje zbog unosa velike količine organske materije utiču na eutrofikaciju jezera. “Evidentan rezultat te pojave je zarastanje jezerske površine vodnim biljem, koje je u periodu od 30 godina poraslo za čitavih 23 odsto, od trećine jezera 1981. do više od polovine 2012. godine i predstavlja alarmantan podatak koji zahtijeva hitnu intervenciju”, kazala je ona. Janjušević je pojasnila da se na taj način mijenja ekološki karakter jezera što, kako je navela, može za vrlo kratko vrijeme narušiti biološku ravnotežu direktno utičući ne samo na biodiverzitet, već i na ekonomske aktivnosti lokalnih zajednica koje žive od jezera. “Preostalih 30 miliona tona predstavljaju otpadne vode koje u jezero dospijevaju preko proizvodnih procesa Kombinata aluminijuma Podgorica, što znači da je ukupna količina netretiranih otpadnih voda koje dospije-

južNi jAdRAN

Slijede nove krivične prijave HERCEG NOVI - NVO Južni Jadran saopštila je da vlasnik Carina Čedo Popović još nije platio porez na promet nekretnina kupovinom Južnog Jadrana, iako je to bio obavezan da uradi prije dvije godine. U saopštenju za javnost se navodi je sa ovim podatkom NVO Južni Jadran Herceg Novi prije dvije godine upoznala Područnu jedinicu Poreske uprave u Herceg Novom, podnoseći više krivičnih prijava, zbog osnovanih sumnji da su vlasnik preduzeća Carine Čedomir Popović i sa njim povezana lica iz preduzeća Južni Jadran ovom transakcijom izvršili više krivičnih djela na štetu države i manjinskih akcionara. U saopštenju se navodi da je Specijalni državni tužilac za orga-

nizovani kriminal prije skoro dvije godine pokrenuo pretkrivični postupak protiv odgovornih, da bi se nakon dvije godine ili nakon četiri godine od kupoprodaje imovine izjasnio da djela iz oblasti organizovanog kriminala nema. “Preduzeće Carine je, nakon što je Poreska uprava donijela rješenje kojim ih je obavezala da plate 900.000 eura sa pripadajućim kamatama, pune dvije godine raznim žalbama i prigovorima odugovlačilo da rješenje postane pravosnažno, u čemu je imalo debelu pomoć Ministarstva finansija kao drugostepenog organa. I napokon kada se Ministarstvo finansija osmjelilo da potvrdi rješenje Poreske uprave i kada se očekivalo da Čedo Popović izmiri svoje oba-

veze, Carine su pokrenule upravni spor kod Upravnog suda protiv odluke Ministarstva finansija i sve je vraćeno na početak”, podsjećaju iz ove NVO. Istakli su i da je Čedo Popović, u međuvremenu, prodao samo jedan manji segment preduzeća Južni Jadran tzv. objekat “Lazaret” u Meljinama za 12 miliona eura ili tačno onoliko za koliko je vlasnik Carina kupio cjelokupnu imovinu ovog preduzeća. Iz ove NVO poručuju da će Južni Jadran ponovo podnijeti krivične prijave Državnom tužiocu i priložiti nove dokaze sa nadom da će se promjenom zakona i načina izbora tužilaca promijeniti, naravno nabolje, rad i tužilaštva i policije. S.M.

vaju u jezero 69 miliona tona godišnje”, precizirala je ona. Janjušević je podsjetila da je u posljednjih deset godina međunarodna zajednica donirala preko deset miliona eura sa ciljem uspostavljanja efikasne prekogranične saradnje, kako bi se na nivou dvije države upravljalo zajedničkim prirodnim resursom. Studija je pokazala da implementirani projekti nijesu imali konkretan i sistematizovan pristup, niti je izvršena procjena neposedne koristi koje su lokalne zajednice imale njihovom implementacijom. Zbog svega toga, prema njenim riječima, može se zaključiti da prekogranična saradnja, izuzimajući pojedinačne projeke, gotovo da i ne postoji. “To ukazujena na potrebu za hitnim akcijama nadležnih institucija kako bi se zaštićena područja valorizovala na adekvatan i održiv način, kao i sprovođenje neophodnih mjera kontrole nelegalnih aktivnosti i veća budžetska izdvajanja u svrhu funkcionisanja važnog segmenta kakva su zaštićena područja”, kazala je Janjušević. Projekat Primjena integralnog upravljanja ekosistemom Skadarskog jezera finansijski su podržale delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i Albaniji

13. oktobra 2013. u 86. godini. Sahrana je obavljena 14. oktobra 2013. u 13 časova na groblju u Novakovićima.

Jelena Jovanova Krivokapić rođena Daković, 13. oktobra 2013. Sahrana je obavljena 14. oktobra u 15 časova na mjesnom groblju u Glibavcu.

Boris Milorada Radonjić 13. oktobra 2013. u 38. godini. Sahrana je obavljena 14. oktobra u 15 časova na groblju Tološi. Kuća žalosti Milana Raičkovića 34, Tološi.

Milun Stevanov Dubljević 13. oktobra 2013. u 81. godini. Sahrana je obavljena 14. oktobra u 15 časova na mjesnom groblju u Dubljevićima – Piva.

Andrija Ivanov Zgradić 13. oktobra 2013. u 90. godini. Sahrana je obavljena 14. oktobra u 15 časova pred Crkvom Svete Tekle u Sutomoru.

Radenko Radoja Šljukić u 60. godini. Sahrana je obavljena 14. oktobra 2013. u 13 časova na groblju Ravni u Pljevljima.

Đoko Zefin Lukić u 74. godini. Sahrana je obavljena 14. oktobra 2013. u 14 časova na mjesnom groblju u selu Gornja Briska.

Stanko Cajo Milutina Đukić u 58. godini. Sahrana je obavljena 14. oktobra u 15 časova na gradskom groblju Zagorič.

Darinka Dara pok. Vasa Pajović u 75. godini. Sahrana je obavljena 14. oktobra 2013. u mjestu Konjuhe – Andrijevica u 15 časova.

16 Svijet

UTORAK, 15. 10. 2013.

BAŠAR AL ASAD:

Zaslužio sam Nobela za mir DAMASK - Predsjednik Sirije Bašar al Asad izjavio je da je Nobelova nagrada za mir trebalo da bude dodijeljena njemu, a ne Organizaciji za zabranu hemijskog naoružanja. Nobelov komitet je i ove godine izazvao kontroverze kada je dodjeljivao nagradu za mir, a mnogi su ocijenili da je OPCW neopravdano postao laureat i da je odluka politički motivisana, nakon što je toj organizaciji dat rok da do sredine 2014. uništi hemijski arsenal u Siriji. “Nagradu je trebalo da dodijele meni”, rekao je Asad u šaljivom tonu, u intervjuu jednom prorežimskom libanskom listu. Asad je za list “Al Akbar” rekao i da žali što hemijsko naoružanje više ne može da koriste kao argument u pokušajima da se Izrael primora na odricanje od nuklearnog arsenala. “Sada su se okolnosti promijenile, cijena se promijenila. Zato smo se složili da se uništi naš hemijski arsenal, kako bismo otklonili opasnost od američkog napada. Nema sumnje da je taj gubitak doveo

do gubitka morala i da predstavlja svojevrstan politički poraz za Siriju”, rekao je Asad. Inače, ubrzo po dodjeli Nobelove nagrade za mir, jedna od prvih reakcija je stigla baš iz Damaska. Fajez Sajeg, član Asadove partije BAAS, ocijenio je da dodjela nagrade OPCW-u “ističe kredibilitet vlade” u Damasku i njene namjere da uništi svoj “toksični arsenal”.

Premijer Norveške podnio ostavku OSLO - Norveški premijer Jens Stoltenberg podnio je juče ostavku na čelnu funkciju u vladi u skladu sa prethodnom najavom i izbornim rezultatima. Njegova koalicija lijevog centra ubjedljivo je poražena prošlog mjeseca od desničara, koje je predvodila buduća premijerka Erna Solberg. On je odmah nakon parlamentarnih izbora 9. septembra rekao da će se povući odmah po izradi budžeta za narednu godinu, što je juče i učinio u prisustvu norveškog kralja Haralda Petog, prenijela je agencija AFP. Stoltenberg je funkciju premijera obavljao od 2005. godine u dva mandata, a najviše pohvala dobio je za svoju ekonomsku politiku.

NOBELOVA NAGRADA ZA EKONOMIJU

Priznanje trojici Amerikanaca STOKHOLM - Nobelovu nagradu za ekonomiju dobili su američki ekonomisti Judžin F. Fama, Lars Piter Hansen i Robert Šiler za rad na empirijskoj analizi cijena aktive. Kako je navedeno u obrazloženu nagrade, odvojeni radovi trojice poznatih ekonomista su poslužili kao osnova za današnje razumijevanje kretanja cijena aktive. Nagradu u iznosu od 1,2 miliona dolara, koja se isplaćuje iz fonda Centralne banke Švedske, podijeliće trojica autora. Istraživanja koja je vodio Fama, profesor Univerziteta u Čikagu, objasnila su zašto je teško prognozirati cijene akcija na kratak rok i imala “veliki uticaj na sva dalja istraživanja, kao i na moderni način poslovanja”. Njegov kolega sa univer-

ziteta Hansen dobio je nagradu za razvijanje statističkog metoda, koji je je korišćen kao test za teorije o cijeni aktive. Robert Šiler, sa Jejla, bio je jedan od vodećih u timu koji je ukazao na to kako cijene akcija fluktuiraju mnogo više od korporativnih dividendi. Ovu nagradu ustanovila je Centralna banka Švedske 1968. godine u znak sjećanja na Alfreda Nobela. Iako formalno ne spada u Nobelove nagrade, koje se dodjeljuju za mir, književnost, fiziku i hemiju i medicinu, smatra se potpuno ravnopravnom. Pun naziv nagrade je Nagrada Švedske banke za ekonomske nauke u sjećanje na Alfreda Nobela, ali je mnogo poznatija kao Nobelova nagrada za ekonomiju.

Dječak star deset godina ubio starca London - Britanska policija uhapsila je dječaka starog 10 godina zbog sumnje da je ubio jednog starijeg čovjeka koji je preminuo od posljedica povrede glave. Policija u zapadnom Jorkširu saopštila je da je dječak uhapšen zbog smrti jednog 79 godina starog čovjeka, javio je AP. Ubistvo se dogodilo u nedjelju veče u Lidsu na sjeveru Engleske. Za krivična djela u Engleskoj mogu da odgavoraju i djeca stara najmanje 10 godina.

MOSKVA

Više od 1.000 ljudi privedeno nakon demonstracija MOSKVA - Policija u Moskvi privela je skoro 1.200 ljudi nakon racije u skladištu povrća kojim upravljaju doseljenici sa Kavkaza, koje je u nedjelju bilo meta napada demonstranata. Demonstranti su protestovali zbog ubista jednog Moskovljanina u regionu Zapadno Birijuljovo. Prema saopštenju policije, ove osobe su privedene radi provjere dokumenata i eventualnog učešća u izvršenju krivičnog djela. Više od 20 ljudi povrijeđeno je tokom nereda u nedjelju uveče. U protestima, u kojima je učestvovalo nekoliko hiljada ljudi, povrijeđeno je i šest pripadnika specijalnih snaga OMON. Policija je, takođe, saopštila da je tokom provjera u skladištu povrća našla i automobil u kome je bilo nekoliko miliona rubalja kao i tri traumatska pištolja, dva noža i bejzbol palica. Prema pisanju lista Komersant, u regionu Zapadno Birijuljovo od juče ujutro oko 400 policajaca privodi osobe, a skladište povrća je zatvoreno po naredbi ruske fitosanitarne inspekcije zbog, navodi se u saopštenju inspekcije, “žalbi građana”. Od 400 osoba koje je policija u nedjelju veče uhapsila jer su izazivale nasilne demonstracije i učestvovale u njima, skoro svi su pušteni na

slobodu, a protiv 70 osoba podnijete su prekršajne prijave, saopštila je pres-služba moskovske policije, a prenio Interfaks. Demonstranti su najprije upali u jedan tržni centar i razbijali izloge, a zatim su napali skladište povrća kojim upravljaju doseljenici sa Kavkaza, uz uzvike “Rusija Rusima!” i “Bijela moć!”, piše Bi-Bi-Si. Načelnik moskovske policije Anatolij Jakunjin za nemire je okrivio “ekstremiste”, od kojih su mnogi, kako je rekao, bili pijani, a očevici su ranije istakli da su mnogi koji su učestvovali u nasilju pripadnici radikalnih nacionalističkih i navijačkih grupa. Rus Jegor Šerbakov (25) ubijen je u četvrtak nakon što je pokušao da zaštiti od uvreda djevojku koju je pratio kući. Policija je objavila fotografiju osumnjičenog koju su zabilježile bezbjednosne kamere, ali ga još nije identifikovala. Grupa od oko 40 ljudi u subotu se okupila u istoj oblasti, tražeći od policije da pronađe i kazni napadača, da lokalni šef policije podnese ostavku i da se zatvori skladište povrća, u kom rade mnogi migranti. Mještani optužuju lokalne vlasti da zataškavaju talas krivičnih djela za koja su, kako tvrde, krivi migranti, i da se ne bore protiv ilegalne imigracije.

Svijet 17

UTORAK, 15. 10. 2013.

KRIMINALNI TRENDOVI

Otmice - industrija vrijedna milijardu $ S

lučaj dvojice francuskih novinara Le Pointa i televizijske stanice Arte, koji su prije tri dana oteti u Siriji i čija je sudbina još nepoznata, ponovo je otvorio pitanje otmica ljudi i traženja otkupnine za njihovo oslobađanje. Naime, otmice, bilo zbog političkih, društvenih ili nekih drugih razloga, a zbog kojih se redovno traži i otkupnina, posljednjih godina praktično su proglašene novom unosnom industrijom za pravljenje novca.

Otmice su za mnoge postale unosan biznis preko kojeg se godišnje “zaradi” čak i do milijardu dolara, koliko otmičari širom svijeta dobiju kako bi oslobodili taoce. Od Meksika do Somalije, pa od Filipina do Kolumbije broj turista, humanitarnih radnika, novinara, diplomata i lokalnog stanovništva koji završe u rukama otmičara, sve je veći. Do skoro najopasnije područje bile su zemlje Bliskog istoka, a najviše Irak i Jemen, kao i Južna Amerika. Međutim, otmice koje su se godinama povezivale gotovo uvijek sa tim područjima, značajno su se povećale i u Pakistanu, Meksiku i Africi. Nedavno je objavljeno da je u Pakistanu ove godine prijavljeno najviše slučajeva otmica zbog otkupnine u posljednjih dvadeset godina. U prvih devet mjeseci oteto je 148 ljudi, a riješeno je 129 slučajeva. Iako se prema nekim statistikama iznos otkupnine u prosjeku kreće oko pet stotina hiljada dolara po osobi, u Pakistanu je taj iznos daleko manji. Pakistanski otmičari uglavnom traže najviše do tri hiljade dolara za otetu osobu, a najčešće

mete su im bogataši za koje pretpostavljaju da će neko platiti toliki iznos. U slučaju da se to ne dogodi, otete osobe gotovo uvijek budu ubijene, a tijela bačena na neko smetlište. To se događa s većinom taoca, ne samo u Pakistanu, a jedina je razlika što se neki drže vrlo kratko, dok u nekim zemljama, naročito u Kolumbiji, otete osobe znaju i godine da provedu u zatočeništvu.

● SomalijSki pirati i “zaboravljeni taoci”

Za razliku od Pakistana, u većini zemalja otmičari ni ne pomišljaju na tako male otkupnine kao što je tri hiljade dolara, a mete su svi za koje postoji i najmanja šansa da bi za njih mogao da se dobije novac. Jedan od boljih primjera su možda i najozloglašeniji otmičari u ovom trenutku, a to su somalijski pirati. Oni uglavnom otimaju strane brodove i kompletne posade, a riječ je o najosjetljivijim slučajevima. Naime, vlasnici brodova, a najčešće su to velike kompanije, ne pristaju uvijek na plaćanje

MALEZIJA

Riječ Alah ne smije da izgovori ili napise niko ko nije musliman KUALA LUMPUR - Apelacioni sud u Maleziji presudio je da nemuslimani ne mogu da koriste riječ Alah kad govore o Bogu, preinačivši presudu jednog nižeg suda iz 1999. godine. Sud je obrazložio da bi dozvoljavanje nemuslimanima da koriste riječ Alah “izazvalo konfuziju u toj zajednici”, prenijela je agencija AFP. Hrišćani u Maleziji tvrde da tu riječ koriste već decenijama i da ta presuda krši njihova prava. Sudska presuda iz 1999. podstakla je vjersku zategnutost u toj azijskoj zemlji i izazvala napade na crkve i džamije. Tadašnja presuda je uslijedila nakon što je vlada Malezije saopštila da katolički list “Herald” ne može da u svom izdanju na malajskom jeziku koristi riječ Alah za hrišćanskog Boga. Taj list je zbog toga podnio tužbu, a sud je u decembru 1999. presudio u njegovu korist, na šta je vlada uložila žalbu. Glavni sudija Mohamed Apandi je juče rekao da “korišćenje

riječi Alah nije integralni dio hrišćanske vjere” i da bi njeno korišćenje unijelo konfuziju u tu vjersku zajednicu. Izdavač “Heralda” velečasni Lorens Endrju je povodom jučerašnje presude rekao da je “razočaran i užasnut” i da će podnijeti žalbu. “To je retrogradni korak u razvoju zakonodavstva, vezanog za fundamentalne slobode vjerskih manjina”, dodao je on. Pristalice tog lista tvrde da je Biblija na malajskom jeziku koristila riječ Alah za hrišćanskog Boga još prije nego što je Malezija formirana kao federalna država 1963. godine. Pojedine muslimanske grupacije se, međutim, žale da bi korišćenje riječi Alah među hrišćanima moglo da bude upotrebljeno sa ciljem da se muslimani podstaknu da pređu u hrišćanstvo. Nekoliko desetina crkava i nekoliko muslimanskih svetilišta je napadnuto i zapaljeno poslije presude iz 1999, što govori o jačini vjerskih i etničkih osjećanja u Maleziji.

otkupnine, kako ni za posadu, tako ni za svoje brodove. Mornari spadaju u onu grupu koja je prepuštena sama sebi, a o njima brinu samo njihove porodice. Trenutno se još uvijek ne zna sudbina pet mornara s broda Albedo koji je potonuo u oluji. Mornari su zajedno sa svojim otmičarima završili na obali Somalije i od tada im se gubi svaki trag. To je jedan od tipičnih slučajeva “zaboravljenih taoca” oko kojih nema nikakvih diplomatskih pregovora, a njihove porodice mjesecima ili godinama o članovima svoje porodice ne dobiju nikakve vijesti. Meksiko je takođe otmičarska oaza, a specijalizovani magazin koji se bavi trendovima organizovanog kriminala KRM objavio je da je samo prošle godine u Meksiku oteto preko 105 hiljada ljudi, ali službeno je prijavljeno vrlo malo slučajeva. U Meksiku su otmičari najbrutalniji i često su spremni da taocima odrežu

ruku ili uho kako bi one koji plaćaju otkupninu uvjerili da će ubiti taoca ako ne dobiju novac. Slično se događa i u Iraku, dok je u Nigeriji, s druge strane, situacija potpuno obrnuta i taoci tek u rijetkim slučajevima budu povrijeđeni.

● Ugovori o radU S klaUzUlama o otmici

O koliko raširenim slučajevima je riječ, govori i podatak da trećina kompanija koje se nalaze na Top 500 listi najuspješnijih prema časopisu “Forčun” u ugovorima sa svojim zaposlenima u inostranstvu imaju predviđenu klauzulu o otmici i otkupnini. To znači da kompanija mora da sklopi ugovor s osiguravajućom kućom za slučaj otmice i ako se ona slučajno dogodi, kompanije obavezno moraju da unajme stručnjaka za pregovaranje sa otmičarima, a ako sve krene po zlu, kompanija mora da se pobrine za

porodicu taoca. Biznis i globalni fenomen otmica zbog otkupnine postao je takav da je sve više stručnog osposobljavanja za ljude koji pregovaraju s otmičarima i rješavaju takve slučajeve. Kako kažu, nema te otmice koja se ne može riješiti ako je u igri dovoljno novca, pa čak i kada su otmice navodno političke, odnosno rade se samo radi privlačenja pažnje na određeni politički problem u nekoj zemlji. Ipak, to je i postao biznis koji se širi i na obrte. U Keniji, primjera radi, privatne aviokompanije koje se inače bave safari turama u svoju ponudu su nedavno uvrstile i dostavljanje novca za otkupninu otmičarima ako se radi o lokacijama koje se graniče sa Kenijom. Tarifa za dostavu novca je 250.000 dolara. Sa toliko uključenih strana i gomilom novca koja se vrti, nije ni čudo što su otmice postale unosan posao u zemljama u kojima su i inače zakoni na vrlo klimavim nogama.

Uhapšen vođa pirata iz Somalije Belgijske vlasti uhapsile su ključnog čoveka somalijskih pirata, namamivši ga iz Somalije uz obećanje da će učestvovati u filmskom projektu. Mohamed Abdi Hasan pod preudonimom Afvajn uhapšen je na Međunarodnom aerodromu u Briselu prošlog vikenda

i nalazi se zatvoru u Belgiji, prenijela je agencija AP. Umjesto potpisivanja ugovora za učešće u dokumentarnom filmskom projektu kao stručni savjetnik, Abdi Hasan je optužen za otmicu i kidnapovanje belgijskog broda “Pompej” sa devetočlanom posadom 2009.

i za učešće u kriminalnoj organizaciji, naveo je savezni tužilac Johan Delmule. Ujedinjene nacije su navele da je Abdi Hasana “jedan od najozloglašenijih i najuticajnijih ključnih ljudi najveće somalijske piratske organizacije”, navela je američka agencija.

18 Kultura

UTORAK, 15. 10. 2013.

IZLOŽBA

Slikarka Isidora Bigović na Jesenjem salonu u Parizu Umjetnica i ove godine učestvuje na prestižnoj likovnoj manifestaciji

PRIZNANJE

Nagrada za glumca Petra Novakovića Mladi crnogorski glumac Petar Novaković dobio je nagradu za najbolju mušku ulogu na festivalu kratkometražnog filma u marokanskom gradu Tandžeru za rolu u kratkom filmu “Intro” reditelja Ivana Salatića. Film “Intro” je nastao kao ispitni rad treće godine na predmetu filmske režije na FDU Cetinje. Prikazan je i na međunarodnim festivalima u

Knjiga “Podgorički intermeco” autorke Andrijane Nikolić biće predstavljena večeras u sali Dodest KIC-a “Budo Tomović”, sa početkom u 19 sati. O knjizi će govoriti teoretičarka književnosti Svetlana Čabarkapa, a program će voditi Vjera Bojanić, predsjednica Udruženja žena Podgorice. Zatim će na sceni maturantkinje podgoričke gimnazije i Srednje ekonomske škole izvesti dvije drame – “Ulemina prćija” i “Porodični intermeco”. “Pojava knjige ‘Podgorički intermeco’ je novina u književnom stvaralaštvu Andrijane Nikolić, ali i novina na crnogorskoj stvaralačkoj književnoj sceni. Nakon romana za djecu i mlade ‘Fluk’, knjige ‘Živa hrana kao lijek’, autorka se predstavlja dramama. Sa svega četiri drame, autorka je napravila presjek istorijskih događaja, mita i stvarnosti bogate podgoričke, odnosno crnogorske prošlosti”, stoji u recenziji ove knjige.

Viljnusu, kao i na Kustendorfu. Film govori o Andreju, koji vodi isprazan život u zapuštenom primorskom gradu, a slijed događaja mijenja njegov život do tačke sa koje nema povratka. Osim Novakovića, u filmu glume i Bojana Malinovska i Branka Knežević. Scenario potpisuje Salatić, dok je direktor fotografije Ivan Marković.

Ukradena Murova skulptura Vrijedna bronzana skulptura “Stojeći lik” britanskog umjetnika Henrija Mura ukradena je iz jednog otvorenog parka u Škotskoj. Skulptura, izrađena 1950. godine, jedan je od četiri Murova rada izložena u Glenkiln skulptur parku blizu mjesta Šouhed. Ukradeno djelo ima “visoku vrijednost”, navela je policija, koja je apelovala na građane koji imaju bilo kakve informacije o ukradenoj skulpturi da ih dostave policiji. Mur, koji je umro 1986. godine, bio je jedan od najpoznatijih britanskih umjetnika 20. vijeka, a njegovi radovi godinama su bili na meti lopova. Na zatvorske kazne 2012. osuđene su dvije osobe zbog krađe Murove skulpture “Sunčani sat”, vrijedne skoro 800.000 američkih dolara.

Mlada crnogorska slikarka Isidora Bigović pozvana je drugu godinu zaredom da učestvuje na prestižnom Jesenjem salonu koji počinje sjutra u Parizu. Za čuvenu likovnu manifestaciju koja će trajati do 20. oktobra, selektorski tim je ovog puta odabrao njen ovogodišnji rad “Giants”. Riječ je o slici rađenoj u tehnici ulje na platnu, dimenzija 60 x 80. Jesenji salon se organizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i komunikacija Republike Francuske, Grada Pariza i Pariškog regiona. Svečanom otvaranju, koje će sjutra biti upriličeno, prisustvovaće ministarka kulture i komunikacija Francuske Oreli Filipeti, gradonačelnik Pariza Bertran Delane, predsjednik regionalnog vijeća Žan-Pol Ušon i brojni gosti. Manifestacija se tradicionalno održava još od 1903. godine. Isidora Bigović rođena je 1983. godine u Podgorici. Na Cetinju je završila Srednju likovnu školu “Petar Lubarda” i diplomirala na slikarskom odsijeku Fakulteta likovnih umjetnosti, u klasi prof. Smaila Karaila. Magistrirala je takođe na slikarskom odsijeku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. Iza nje su brojne kolektivne izložbe u Crnoj Gori i van nje, kao i 13 samostalnih izložbi u galerijskim prostorima Herceg Novog, Beograda, Plava, Podgorice, Bara, Igala, Barselone,

Sarajeva, Pariza i Pečuja. Članica je Udruženja likovnih umjetnika

Crne Gore i Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine.

ULIČNA PRODAJA

Benksi za samo 60 dolara Ulični umjetnik Benksi, koji je poznat po ekskluzivnosti, iznenadio je i svoje najveće fanove kada je organizovao prodaju svojih najprepoznatljivih djela za 60 dolara po slici. Tokom 13. dana turneje u Njujorku, Benksi je stavio desetine svojih prepoznatljivih djela na prodaju u Central parku, pod izgovorom da su kopije. Umjetnik je zadužio jednog starijeg gospodina da radi na prodaji, dok on nastavlja svoj pohod na Njujork oslikavanjem jednog grafita svakog dana do 31. oktobra. Slike koje su bile izložene imaju veliku novčanu vrijednost, a samo manji radovi dostižu cijenu od 30.000 dolara po slici. Tokom sedam sati samo troje ljudi je kupilo nekoliko radova ovog umjetnika, za konačnu sumu od 420 dolara.

Jedan čovjek je došao da kupi “bilo šta za svoje zidove”, a otišao je sa četiri originalna Benksijeva djela, dok je sam umjetnik kazao da se ovakva prodaja više neće ponoviti. Dan ranije Benksi se u Njujorku predstavio performansom u okviru kog je jedan kamion napunio plišanim životinjama koje idu u klaonicu. Benksi je ovaj projekat nazvao

“Kad jagnjanci zasviraju”, a u preformansu mu je pomogla i organizacija za zaštitu životinja PETA. Umjetnik je čak postavio jednu osobu unutar kamiona koja udara po ivicama vozila, kao da životinje pokušavaju da pobjegnu. Benksi je na Jutjubu postavio i video snimak u kome potvrđuje da se on nalazi iza realizacije ovog projekta.

POGLED U KOMŠILUK

SRBIJA

Pisci predlažu Ivanu Tasovcu Grupa od oko 40 autora dala sugestije srpskom ministru Grupa od oko 40 pisaca, književnih kritičara i urednika u Srbiji predložila je ministru kulture Ivanu Tasovcu niz mjera koje bi dovele do redefinisanja stanja na književnoj sceni kao oblasti umjetničkog stvaralaštva koja je u velikoj mjeri institucionalno zapuštena. Prema toj inicijativi, neophodno je formiranje komisije za dodjeljivanje stipendija piscima, rješavanje problema otkupa knjiga za javne biblioteke, uređenje časopisne scene, kao i podrška izdavaštvu, književnim manifestacijama od značaja i podrška i osnaživanje književnog stvaralaštva za djecu i mlade. Predlozi grupe pisaca i kritiča-

ra, kako su istakli, podrazumijevaju postojanje jasne kulturne politike koju bi trebalo definisati uz pomoć pojedinaca koji su se u svojoj oblasti djelovanja pokazali kao najveći mogući profesionalci. Uvjereni u mogućnost saradnje sa Ministarstvom kulture i informisanja, potpisnici te inicijative naveli su u pismu ministru da literatura ne zahtijeva prevelika novčana ulaganja, a može mnogo da pomogne proklamovanim ciljevima prezentacije kulture u Srbiji u evropskim i svjetskim razmjerama. Predložena komisija koja bi piscima dodjeljivala stipendije za nesmetan rad, kako je navedeno, radila bi isključivo na osnovu kri-

terijuma kvaliteta predloženog sinopsisa. Stipendije bi bile osmišljene kao tromjesečne, polugodišnje i godišnje, u mjesečnom iznosu od 60.000 dinara. Broj stipendija bi se prilagodio budžetu Ministarstva kulture, a rad komisije bio bi dostupan na uvid javnosti. “Insistiramo na nezavisnom i transparentnom radu svake predložene komisije, te na eliminaciji uticaja izdavača, reprezentativnih udruženja, urednika, političkih struktura, kao i pojedinaca koji su učestvovali u devastaciji kulturnog prostora u prethodnih godinu i po dana, ali i samih autora”, poručili su pisci, otvoreni za dijalog sa ministrom o kriterijumi-

ma za izbor članova svih komisija, trajanju, kao i mogućnostima produženja ili skraćenja mandata. Predloženo je i rješavanje problema otkupa knjiga za javne biblioteke i to kroz formiranje komisije za otkup koja bi se sastojala od stručnjaka iz oblasti izdavaštva i bibliotekarstva, uz određeni vid insistiranja na otkupu djela savremene srpske literature.

Inicijativu su potpisali književnici Filip David, Svetislav Basara, Veselin Marković, Srđan Valjarević, David Albahari, Saša Ilić, Mirjana Đurđević, Vladimir Arsenijević, Srđan Tešin, Mića Vujičić i drugi. Potpisnici inicijative su i književni kritičari Saša Ćirić, Tijana Spasić, Vladimir Arsenić, Jasmina Vrbavac, Irena Javorski i drugi.

Kultura 19

UTORAK, 15. 10. 2013.

ª Očevi su gradiliº na Velikoj sceni Predstava “Očevi su grad(ili)”, čiji koncept i režiju potpisuje Boris Liješević, biće izvedena večeras i sjutra na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, sa početkom u 20 sati. U predstavi igraju: Ana Vujošević, Dušan Kovačević, Dragan Račić, Emir Ćatović, Gorana Marković, Gojko Burzanović, Jadranka Mamić, Kristina Stevović, Mišo Obradović , Momo Pićurić, Nada Vukčević, Olivera Vuković, Petar Burić, Radmila Božović, Srđan Grahovac, Stevan Radusinović, Slobo Marunović, Slavko Kalezić, Zoran Vujović i Žaklina Oštir. Dramaturškinja predstave je Stela Mišković, saradnik na tekstu Milena Lubarda-Marojević, kompozitor Aleksandar Kostić, kostimografkinja Ivanka Vana Prelević. Asistenti dramaturgije su Ivana Dedić i Balša Poček, asistent režije Idriz Đokaj, izvršna producentkinja Svetlana Sošić, a organizator Danilo Kovačević.

Odlazak Oskara Ihuelosa Kubansko-američki pisac Oskar Ihuelos, dobitnik Pulicerove nagradu za knjigu “Kraljevi mamba izvode pjesme ljubavi”, preminuo je u 63. godini. Ihuelos je umro od srčanog udara u subotu na Menhetnu dok je igrao tenis, rekla je njegova predstavnica Dženifer Lajons. Napisao je više knjiga o nedaćama i uspjesima kubanskih imigranata, ali je najviše američko priznanje dobio za bestseler “Kraljevi mamba” iz 1989. Za tu knjiga je sljedeće godine dobio Pulicerovu nagradu kao prvi Latinoamerikanac koji je dobio tu nagradu. Knjiga je poslije pretočena u film “Kraljevi mamba” s Armandom Asanteom i Antonijom Banderasom. U svojim memoarima iz 2011. “Misli bez cigareta” Ihuelos je napisao da se borio protiv toga da bude označen kao “etnički” pisac, ali je i primijetio da i dalje ima malo hispano-američkih pisaca koji su dobili jednako priznanje.

Veliki zarađuju još više, a malima i dalje padaju prihodi: Sajam knjiga u Frankfurtu

MANIFESTACIJE

Evropa ostaje vjerna štampanoj knjizi Završen 65. međunarodni sajam u Frankfurtu Priredila: Jelena Boljević

a najvećoj smotri posvećenoj knjigama dosta se govorilo o trenutnom stanju u izdavaštvu, kao i uticaju mlađih medija na život štampane knjige. Sajam je, prema prvim procjenama, posjetilo više od 300.000 ljudi, a sudeći po prodatim pravima na prevode, i naredne godine najviše će se čitati romani. Manifestacija je završena uručenjem nagrade za mir Njemačkog udruženja izdavača bjeloruskoj književnici Svjetlani Aleksijevič.

Na sajmu u Frankfurtu knjige je predstavilo 113 zemalja, a prezentovani su podaci istraživanja Livresa Hebdoa, prema kojima je promet 50 najvećih izdavača porastao za 2,1 milijardu eura i iznosio 54,8 milijardi eura. Zahvaljujući uspjehu “50 nijansi sive” izdavačka kuća “Random House” gotovo je udvostručila profit prošle godine - sa 185 miliona eura porastao je na 325 miliona. “Tako se izdavačka kuća koja sa svim svojim kompanijama godišnje objavi 10.000 naslova i proda 400 miliona knjiga uspjela popeti na listi najvećih svjetskih izdavača. Međutim, to ne znači da je izdavaštvo izašlo iz krize, jer deset miliona preostalih dijeli deset odsto ostatka”, saopšteno je Frankfurtu. Ugrubo rečeno, izdavačke grupe čiji je godišnji promet veći od 700 miliona

FILM

Zlatne šezdesete Iako se očekivalo da će najbolje ocjene za originalnost dobiti filmovi zlatnog doba Holivuda (19291950), rezultati kažu da se najviše novina u svjetsku kinematografiju unijelo 60-ih godina. Samit Skrinivasan, fizičar s Politehničkog instituta Renselaer u Njujorku, obavio je zanimljivo istraživanje, pokušavajući da utvrdi koje je razdoblje u kinematografiju unijelo najviše noviteta. Za to je koristio najveću internet bazu podataka, IMDb, orijentišući se na ključne riječi koje se koriste za opis pojedinih filmova. Svaku od ključnih riječi analizirao je poklanjajući najviše pažnje pojmovima koji su se koristili rijetko ili nikada prije određenog vremensko-filmskog razdoblja. Primjera radi, filmovi s

borilačkim vještinama rijetki su prije 60-ih, a tek u tim godinama doživljavaju pravi procvat. Stoga se može zaključiti da su upravo takvi motivi borbe novitet tog razdoblja. S obzirom na to koliko je neki pojam svjež i originalan, Samit mu je dodijelio ocjenu od 0 do 10. Razlog je u propadanju velikih filmskih studija i sve većem rastu indi produkcije i američkog novog talasa, ali i dolasku evropske i azijske kinematografije. Art house, francuski novi val, špageti vesterni i neobični, novi miksevi (SF-vestern, horor-komedija) doprinijeli su svojevrsnoj tihoj revoluciji kinematografije, koja možda nije dala toliko klasika, ali je u svijet filma uvela najviše svježine i originalnosti.

eura zarađivale su još više, drugima su prihodi padali, ali su i oni i pored toga jako pristojno zaradili. Za većinu ostalih situacija je daleko od blistave. Problemi sa kojima se srijeću mali i srednji izdavači su slični: pad kupovne moći, problemi s distribucijom, činjenica da se knjige malih i srednjih izdavača teško probijaju u knjižare ili neka druga prodajna mjesta, nepredvidljivost ukusa i mijenjanje navika čitalaca. Proteklih dana u Frankfurtu se dosta govorilo i o uticaju novih tehnologija i mlađih medija na život knjige. Na ključno pitanje o budućnosti knjige američki izdavači odgovaraju da su više prodali proizvođači elektronskih čitača nego izdavači knjiga u tvrdom povezu. Evropa je odanija štampanoj knjizi ne zanemarujući prodor novog oblika knjige.

“Tehnologija nije skupa. Treba platiti maštu, kreativnost, pamet ljudi koji stvaraju sadržaje. Zato je naša dužnost da se borimo za zaštitu autorskih prava i protiv piraterije u toj oblasti”, napominje generalni sekretar svjetskog udruženja izdavača Jens Bemel. Pažnju je privuklo gostovanje Markusa Dohlea, čelnog čovjeka novog svjetskog izdavača “Penguin Randoma”, koji je upravo Frankfurt izabrao za svoje prvo veće javno predstavljanje. Nova izdavačka kuća kontrolisaće 25 odsto svjetskog tržišta knjiga, što mnogi vide kao razlog za zabrinutost. “Gradimo kompaniju za sljedećih 100 godina, a ne za sljedećih 100 dana. Kvalitet je važniji od brzine”, kazao je Dohl. On nije htio da produbljuje svađu na relaciji izdavači - “Amazon”, “Apple”, “Google”, ali je ipak dodao: “Glavna pretpostavka našeg poslovanja je da će štampa uvijek, ne samo za 50 ili 100 godina, biti važna i da ćemo u nju puno ulagati. U izdavaštvu danas 80 odsto čini klasična štampa, a 20 odsto digitalni sadržaji. Svejedno, u sajamskim razgovorima najviše vremena provede se govoreći o digitalnim knjigama. Tu je posrijedi neki nesporazum”. Djela po kojima su snimljeni filmo-

● FOtO priča

Van Gogovi ª Suncokretiº u 3D Bračni i umjetnički par Roba i Nik Karter osmislili su seriju umjetnina kojima su reinterpretirali remek djela koja su jednom promijenila način razmišljanja o umjetnosti. takva je trodimenzionalna skulptura slike “Suncokreti” Vinsenta van Goga. Londonski umjetnici su rad počeli prebacivanjem slike u trodimenzionalne računarske sekvence, a zatim isprintali i uradili u vosku i bronzi. Djelo koje višedimenzionalno dočarava specifične pokrete kista velikog slikara uključeno je u njihovu izložbu koja se održava u londonskom “the Fine Art Societyju”.

vi spadaju među najčitanije, a glumci koji pišu rado su viđeni gosti sajma knjiga. Autobiografiju je tako predstavila Hana Šigula, zvijezda Fasbinderovih filmova. Ona kaže da je opisala put do uspjeha koji je bio popločan lekcijama, nekada teškim, a nekada ohrabrujućim. Laki hitovi lakše putuju do čitalaca, ali s druge strane i novi roman filozofa, teoretičara i pisca Umberta Eka gotovo istovremeno je objavljen na 11 jezika. Isto interesovanje vlada i za novo djelo Harukija Murakamija. Pažnju su privukle i “Đavolov dnevnik” Roberta Vitmena i Dejvida Kineja o nedavno otkrivenom dnevniku Alfreda Rosenberga, poznatog ideologa nacizma. Šezdeset peti međunarodni sajam knjiga u Frankfurtu završen je uručenjem nagrade za mir Njemačkog udruženja izdavača bjeloruskoj književnici Svjetlani Aleksijevič. Crna Gora nije imala štand na kojem bi predstavila svoje izdavače i pisce na sajmu u Frankfurtu. Naša pjesnikinja Tanja Bakić predstavila se na prestižnoj manifestaciji u sklopu izložbe pjesničkih fotografija na temu “Šta je svrha poezije danas”. Riječ je o postavci koja je svjetsku premijeru imala u junu na Akademiji umjetnosti u Berlinu.

Reportaže 21

UTORAK, 15. 10. 2013.

Dok Vladeta brine o opštem dobru zaboravlja i na lične prioritete

NEimar

Usamljeni graditelj mosta Š

Zorica Bulatović

ezdesetogodišnji Kolašinac Vladeta Bojić Vladika iz sela Lipova, udaljenog od varošice nekih desetak kilometara, duže od dvije godine pokušava sam za svoje suseljane da napravi most. Naime, rijeka Plašnica, koja protiče kroz ovo selo u dužini od 13 kilometara, prije tri godine je u velikim poplavama uništila most koji su mještani koristili godinama.

Desetak mještana sada koristi improvizovani most kako bi došli do svojih kuća i pitanje je koliko će taj izdržati nalete plahovite rijeke tokom jeseni i zime. Kako nam je Bojić ispričao, u prvom naletu radova opština mu je dala malu pomoć u materijalu, dok je sa ostalim mještanima prikupio tek toliko da se može uraditi samo manji dio. Međutim, nakon toga mještani su odustali od bilo kakvih radova, opština takođe, dok je Bojić nastavio marljivo da radi.

“Najveći problem su pare. Most sam počeo da gradim bez ijednog dinara, što mi je bilo moguće jer poznajem građevinarstvo. Svaki most koji je rađen na ovim prostorima je jednostavno srušila bujica, a to znači da nije dobro urađen jer se ljudi često pri radovima ‘ugrađuju’, pa pola para stave u džep, a pola u izgradnju. Sad strpljivo čekam da se ‘ogrebem’ za još koji dinar kako bih nastavio radove”, objasnio je Bojić nevolju koja ga je snašla.

Eh ta priroda

Vrt Alnwick prepun biljaka ubica Vojvotkinja od Northumberlanda otvorila je 2005. godine ovaj jedinstveni vrt U vrtu Alnvik, smještenom u Northumberlandu u Velikoj Britaniji, raste oko 100 biljaka ubica, kao i nešto manji broj biljaka s omamljujućim svojstvima. Ovdje rastu biljke koje se smatraju najotrovnijima na svijetu, poput Atropa Belladonna, Strychnos Nux vomica (strihnin) i Conium maculatum. Otrovni vrt otvoren je 2005. godine i dio je mnogo većeg kompleksa standardnih vrtova Alnwick

dvorca u Nortumberlandu. Vojvotkinja od Northumberlanda objasnila je svoju ideju za ovakvim vrtom. “Pitala sam se zašto je toliko vrtova širom svijeta usmjereno na ljekovitu moć biljaka, a ne njihovu sposobnost da ubiju. Osjećala sam da većinu djece više zanima kako biljke ubijaju i kako bi grozna i bolna smrti mogla biti”, kaže vojvotkinja od Nortumberlanda.

Nešto je materijala, kako kaže, uzeo i na veresiju. Ali pored besparice, ovog vrijednog graditelja muče i dodatni problemi, recimo kako nabaviti mješalicu koju niko od mještana ne želi da posudi. “Išao sam od vrh Lipova, odnosno od Vratla, pa do dna sela Plane, od komšije do komšije, ali niko je ne da. Stoji im tako mješalica u dvorištu, pa neki kažu već su je obaćali, drugi tvrde da je nemaju, a ja znam da je imaju, treći pak da nije njihova. Ima i onih koji komentarišu što bi davali mješalicu kad mještani nijesu aktivni da grade most”, više nego razočarano priča graditelj. Most su, kaže on, bili dužni da finansiraju iz opštine, jer je to njihov projekat. Predsjednik opštine nakon prve pomoći koju je dao više i ne želi da ga primi na razgovor ia-

ko mu se nekolika puta obraćao. A kako su Kolašinci navikli da se sve u ovom gradu na Tari politizuje, tako očito politika nije zaobišla ni ovaj most, koji je od velikog značaja za Lipovčane. “Volio bih da u ovaj slučaj nije umiješana politika, ali izgleda da jeste, jer kad su neke pare trebale da legnu za izgradnju mosta od ministarstva, došli su momci odavde da oni to odrade. Premjeravali su i pravili neke svoje projekte, ta njihova ponuda je bila oko 15.000 eura. Tako se vidjelo da nikakve pare od države za most nijesu date jer su momci ubrzo napustili taj projekat”, kazao je Bojić. Tako Bojić, koji živi sam, od invalidskog dodatka u iznosu od jedva 100 eura, ostavlja svoje životne probleme po strani samo da završi gradnju mosta. To što

već duže vrijeme u svom domu nema ni struje, ne zabrinjava ga previše, jer tvrdi da je ona za njega svakako luksuz i da je ne može plaćati. Da bi preživio cijelo je ljeto kosio travu, a nakon prodaje sijena novac je uložio za izgradnju mosta. I njegovi prijetalji žele da pomognu, ali ne na duže staze. Došli bi na jednodnevnu mobu, ali više od toga ne žele da ulože, osim u slučaju da im bude plaćeno. “Nema komšija koji koji bi prišli da mi pomognu u radu, samo svirnu i prođu, i to oni isti koji žive sa druge strane mosta. Oni misle ako su dali 100-200 eura da su sa tim završili cijeli posao”, kazao je razočarani Bojić, ali od gradnje mosta, kako tvrdi, neće odustati, pa makar ga gradio i narednih deset godina.

Vrt Alnvik plijeni ljepotom, ali i tjera posjetioce na oprez

22 Zabava

UTORAK, 15. 10. 2013.

KAliOpi pRičA O pRivATnOm živOTu

Odvajanje od sina je bolno

Natali Umana je kolumbijska glumica i model, a sve svoje čari pokazala je u novom broju jednog tamošnjeg časopisa. Pogledajte na koji način ova ljepotica ostavlja bez daha.

ª X FAKTORº

Učesnici ª Operacije trijumfº nijesu prošli dalje Bivši učesnici “Operacije trijumf”, pjevačica Sonja Bakić i njen kolega Nikola Paunović, nijesu uspjeli da se plasiraju dalje od druge faze takmičenja u programu “X faktor” koji će se od 29. oktobra emitovati na Televiziji Pink. Njih dvoje su izbačeni iz takozvanog bootcampa. “Koliko je dobrih pjevača u našem ‘X faktoru’! Drago mi je što sam upoznao toliko fantastičnih ljudi i vokala, a žao mi je što sam pao na provokaciju najdosadnijeg i najzlobnijeg takmičara, ali šta je tu je. Ne smijem ništa više da pričam o tome, uskoro ćete vidjeti šta se desilo”, napisao je Nikola na svom Fejsbuku povodom izbacivanja iz programa. Do kraja nedjelje trebalo bi da budu poznata imena 24 takmičara koji će se takmičiti u finalu “X faktora”. E.Z.

Udala se Nina Stanišić Lijepa manekenka i vlasnica agencije “National Style” Nina Stanišić rekla je sudbonosno “da” svom izabraniku Aleksandru Karakliću. ona je na svom Fejsbuk profilu zahvalila prijateljima na duhovit način i, između ostalog, napisala: “Još jednom hvala vam, prijatelji dragi, koji ste prevalili toliki put da mi dođete, jako cijenim jer znam po sebi da mi je najcrnje nešto kada me na svadbu pozovu, treba preživjeti čitav dan buku, gužvu i sve isto što se dešava redom, a svaka svadba ista i evo ih po VAS bijeli dan! :))))”. Inače, njen izabranik živi već neko vrijeme u Bakuu, gdje radi kao fudbalski trener. E.Z.

Uskoro nova pjesma balkanskih di-džejeva zajedničkim snagama, dok su aranžman uradili momci iz LuckyStars grupe. Jedan od njih je iz Budve, dvojica su iz Hrvatske, mi iz Crne Gore, tako da je pjesma spojila ekipu sa Balkana, što mi je jako drago”, objasnio je DJ Seven. Pjevački dio posla upotpunila je Jelena Đorđević, mladi vokal koji ima iskustva i koja je učestvovala na brojnim muzičkim festivalima. “Jelena ima jak, prodoran glas koji nam je bio potreban. Sjajno je pjevački iznijela cijelu priču, tako da smo oduševljeni njenom vokalnom dionicom”, ističe DJ Seven.Ekipa je nedavno završila snimanje u studiju, tako da su trenutno fokusirani na tehničku realizaciju.

vidjeti. Znam da ću svog muškarca prepoznati kada naiđe, ali ne dao mi bog treći brak. Uživam s prijateljima i proživljavam meni važan period života jer ulazim u godine kada su mnoge moćne žene, koje su i prije, poput mene, imale karijere, doživjele povratak i želim to maksimalno da iskoristim”. Z.Š.

● Foto priča

ª OpuSTi SEº

Di-džejing kao specifičan muzički pravac u kombinaciji sa vokalnim sposobnostima pjevača nesumnjivo postaje trend, naročito među mlađom populacijom. U tom stilu, mladi dubl podgoričkih di-džejeva, Vukota Kažić, poznatiji kao DJ Seven, i Strahinja Vraneš, DJ StraxXx, nedavno su saradnju sa grupom LuckyStars i pjevačicom Jelenom Đorđević krunisali pjesmom “Opusti se”. Saradnja di-džejeva, kako nam je kazao DJ Seven, od starta je za cilj imala stvaranje numere u balkan haus ritmu. “Do saradnje je došlo početkom maja u Budvi, kada smo došli na ideju za pjesmu. Saša Mratić iz Srbije pisao je tekst, muziku smo uradili

bolje zna - a to je pjevanje. Ubrzo je našla i novu ljubav, a desio se i brak sa 13 godina mlađim glumcem Vasilom Zafirčevom. No, prije dvije godine taj brak je okončan. “Ostali smo odlični prijatelji i baš smo prije nekoliko dana bili na ručku. Trenutno nijesam zaljubljena, a kada budem, to će se odmah

“Trenutno radimo mastering i produkciju, a zatim nam slijedi fotografisanje kojim bismo najavili spot. Nadamo se da ćemo pjesmu objaviti prije Nove godine, a u planu je i verzija za klubove, baš kao i haus varijanta”, poručuje DJ Seven. Za uspjeh na muzičkoj sceni neophodna je i finansijska podrška, a toga je svjestan i DJ Seven, koji se nada boljim danima za di-džejing scenu. “Imamo saradnju sa marketinškom kućom iz Beograda. Da budem iskren, sve smo sami finansirali do sada i tako će biti do određene granice. Nadam se da će sponzori prepoznati ovo što radimo”, zaključio je DJ Seven. D.Brajković

Foto: Fejsbuk

HOT!

Kaliopi Bukle, 46-godišnja kantautorka, iza sebe ima 35 godina karijere. Kada je muzika u pitanju, skoro da smo upoznati sa cjelokupnim stvaralaštvom, dok je privatan život znatna nepoznanica. U intervjuu za Večernji list Kaliopi je otkrila kako se nikada u Makedoniji nije suočila s paparacima. “Poštujem medije i oni mi to vraćaju pa je iza mene malo incidenata zbog kojih sam bila tužna. Ljudi su više bili fascinirani mojim glasom, manje im je bilo bitno s kim doručkujem. A danas sam ja kriva što sam odlučila da tek poslije 45. godine postanem atraktivna žena. Smršala sam 25 kilograma. Hranim se zdravo, džogiram, igram tenis i svaki drugi dan pješačim po 10 kilometara”, ispričala je Kaliopi, usput negirajući emotivnu povezanost sa hrvatskim biznismenom Dikanom Radeljakom, za kog kaže da je njen porodični prijatelj. Inače, pjevačica se 1996. godine vratila u Makedoniju nakon skoro desetogodišnjeg boravka u Švajcarskoj. Ona se u rodnu zemlju vratila bez muža Romea i sina Paca. “Paco je ostao u Švajcarskoj. To je odvajanje toliko bolno. Proces koji je dugo trajao i nešto od čega čovjek može da umre. Ali ja sam odlučila da živim i shvatila sam da sam svom sinu korisnija kao normalan čovjek. Nakon razvoda 13 godina nijesmo zajedno radili i onda sam ga nazvala i vratila u svoj život. Nadvladali smo sve i dokazali da je muzika jača od svega”, priča ona. Kaliopi je bila u još jednom braku. Kada se devedesetih vratila kući, odlučila je da radi ono što naj-

Zabava 23

UTORAK, 15. 10. 2013.

INTERVJU

Nikada ne bih bila u ljubavnom trouglu Ornela Vištica, poznata po ulozi Karmen u “Larinom izboru”, za DN priča o ovom projektu, seriji “Žene sa Dedinja”, ali i o učešću u filmu mladog crnogorskog reditelja Vuka Markovića

Filip Jovanović, Foto: Fejsbuk

Crnogorci su odlični

rnelu Višticu, glumicu koja je rodom iz Mostara, javnost je zavoljela u ulozi Karmen u seriji “Larin izbor”. Već godinama živi u Hrvatskoj, gdje je i završila Fakultet dramskih umjetnost, a važi i za jednu od najljepših djevojaka sa tamošnjih prostora. Tako je proglašena za najseksi Hrvaticu 2010. po izboru magazina Globus. U razgovoru za DN otkriva da je prije nekoliko nedjelja uživala u Crnoj Gori, radeći na studentskom filmu mladog reditelja Vuka Markovića.

Publika u Crnoj Gori Vas je zavoljela zahvaljujući seriji “Larin izbor”, a reklo bi se i na prostorima bivše Jugoslavije. Da li ste očekivali da će Karmen koju glumite privući tolike simpatije publike? Ulazeći u projekt nijesam ni slutila da će serija postići takvu gledanost i popularnost u Hrvatskoj i regionalnim zemljama. Nedavno mi je prijatelj iz Rumunije javio da je i tamo serija dosta gledana. Dobijam i dalje pisma i mejlove iz Slovenije i Bugarske. Drago mi je zbog toga. Što se tiče Karmen, uživala sam tri godine igrajući je i drago mi je da su gledaoci zavoljeli lik. Koliko Karmen karakterno odgovara Vama u privatnom životu? Koja je to zajednička crta između vas? Od svih likova najviše sam slična sa Karmen. Nijesam slučajno igrala baš nju. Povezuje nas iskrenost, brzina, borbenost, odanost prema ljudima koje volimo, ljubav prema životu, razigranost. Dolazite iz Mostara, a već duže vrijeme ste u Zagrebu i Splitu. Kako ste se prilagodili tamošnjoj sredini i koliko ste se navikli na tempo života snimanja po nekoliko sati na dan? Rođena sam Mostarka. U Zagrebu sam završila glumu i trenutno živim u tom gradu. No zbog obave-

za i snimanja, koja su znala biti u raznim gradovima, često sam znala provesti i po šest sati na putu. Ljudima je nekada teško razumjeti takav način života, međutim, glumcima nije nimalo nepoznat. Mnogi su Vas proglašavali za najljepšu djevojku, a negdje ste rekli da više ljudima oko Vas laska ta titula nego Vama samoj. Da li ste iskreno sebe nekada doživljavali kao seks simbol? Bila sam na drugoj godini akademije kad su mi dodijelili titulu najljepše žene u Hrvatskoj po izboru jednog časopisa. To me je iznenadilo i ostalo u lijepom sjećanju kao fino i drugačije iskustvo. Da li Vam je ljepota više donosila dobrog u karijeri i životu ili oduzimala? Iskreno, privatno, ne volim čuti epitet na račun mog fizičkog izgleda. Zahvalim, mada mi to i ne laska više. Sretnija sam kad čujem nešto pametno o sebi, pohvalu ili kritiku na račun mog rada, ponašanja, djela. Jednom prilikom fotografisali ste se skoro pa nagi. Da li biste prihvatili ulogu gdje biste morali biti malo “slobodniji”? Nikad se nijesam potpuno naga fotografisala. Što se tiče teme nagosti u filmovima, potpuno mi je tabu. Sve zavisi od projekta, uslova i scenarija. Snimali ste i seriju “Žene sa De-

Ljetost ste boravili i u Budvi. Kako je bilo na odmoru i kakvi su Crnogorci? Da, ljetos sam posjetila Budvu. No, prije nekoliko nedjelja sam obišla i druge gradove poput Podgorice, Cetinja, Perasta, Bara, Ulcinja zbog potreba snimanja završnog filma pod nazivom “Refleksija” mladog reditelja sa cetinjske akademije Vuka Markovića. Ljudi su prema meni bili odlični. Bila je to zanimljiva saradnja i sa mladim glumcem Pavlom Ilićem, Peđom Bjelcem, malenom Anom Kovač i dragim kolegom Banetom Popovićem, s kojim sam sarađivala i na “Larinom izboru”.

dinja”. Da li ćemo Vas ponovo gledati kao zavodnicu? Uživala sam snimajući treću sezonu odlične serije “Žene sa Dedinja” u Beogradu. Odlična ekipa, odlične kolege. Sve najbolje mogu reći o toj saradnji. Trenutno zavodim plesom. Potpuno sam koncentrisana na učestvovanje, vježbe i treninge za projekat “Ples sa zvijezdama”, šou koji uskoro kreće da se emituje na HRT-u u Hrvatskoj. U seriji “Žene sa Dedinja” igra-

PROMOCIJA ALBUMA

Zvjezdice zasijale na sceni

Koncertna promocija novog albuma dječjeg hora Zvjezdice “Baš je dobro dobar biti”, koja je održana u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomović”, oduševila je sve prisutne. Veliki broj djece i roditelja uživao je u novim numerama Zvjezdica, ali i u hitovima uz koje su odrastale brojne generacije, a koje su sa Zvjezdicama otpjevali specijalni gosti Minja Subota i Nenad Knežević Knez. Pažnju mališana najviše su privukla dešavanja na sceni, gdje su se Sunčica Cvijetić, članovi Zvjezdica, Minja Subota i Knez, u toku vrlo zanimljivog igrokaza “Rađanje dobrote”, borili protiv Olujka Gromovića Groma kako bi otjerali njegove olujne oblake i pomogli da se rodi “Dobrota”. Scenario koncertne promocije napisali su Ana Klepić i Dejan Đonović, režiser je Husein Bato Dukaj, a

uloge Sunčice Cvijetić i Olujka Gromovića zvanog Grom povjerene su mladim glumcima Irini Šćekić i Nemanji Jančovskom. U toku oba koncerta vladala je lijepa atmosfera, o čemu su svjedočila i ozarena lica djece i roditelja, tako da su organizatori s razlogom bili i više nego zadovolj-

ni promocijom. “Jako smo srećni i ponosni što smo ovako uspješno realizovali promociju našeg prvog samostalnog albuma. Zahvaljujemo svima koji su bili na koncertima i pomogli nam u našoj misiji rađanja dobrote”, kazala je Ana Klepić, dirigent hora Zvjezdice. D.B.

te lezbijku? Da li poznajete osobe tog seksualnog opredjeljenja i da li ste samim tim mogli bolje dočarati ulogu koju ste dobili? U seriji igram ženu koja je zaljubljena u drugu ženu. Nema eksplicitnih ali ima vrlo zanimljivih scena. Nešto potpuno novo i drugačije. Privatno, ljude dijelim na dobre i loše. Seksualna opredjeljenja, nacionalne i vjerske pripadnosti me ne zanimaju. U seriji “Larin izbor” uglavnom

ste na prvu loptu imali problem sa ljubavlju. Bili ste zaljubljeni u oženjenog muškarca, a zatim u bivšeg supruga Vaše dobre prijateljice. Da li biste ovakve “izlete” mogli da dopustite sebi u privatnom životu? Te scene su bile najteže za mene. Teško mi je bilo braniti svoju poziciju s obzirom da su Mladen Vulić i Tamara Garbajs bili jako uvjerljivi braneći svoje pozicije kao Vjera i Alen. Uživala sam radeći s njima i vjerujem da je gledaocima prve sezone bio zanimljiv taj naš ljubavni trougla. Privatno ne bih se nikad željela naći ni na jednoj strani trougla. Da li ste zaljubljeni? Kako Vaš dečko reaguje na Vašu popularnost? S obzirom na veliki pritisak medija jedno vrijeme na moj privatni život, odlučila sam da ne govorim više javno o njemu. Kada ste najponosniji bili na sebe i najsrećniji u životu? Najponosnija sam kad napravim nešto za druge ljude. To me čini srećnom. Trudim se da donesem sreću drugima, pa tako i sebi.

RAskId

Kajli Minog ponovo sama Pjevačica Kajli Minog raskinula je petogodišnju vezu s španskim manekenom Andresom Valencosom. “Tu se radilo o nedostatku vremena, a ne nestanku ljubavi. Jednostavno nijesu imali vremena jedno za drugo. Ali, ostaće prijatelji”, izjavio je nepoznati izvor za US Weekly. I dok jedna strana tvrdi kako se slavna pjevačica odlično bori s raskidom i kako je svu pažnju usmjerila na novi album, drugi tvrde da se teško nosi s činjenicom da je ponovo sama. “Trenutno sam na mjestu koje mi jako odgovara i na kojem se osjećam lijepo. Nema planova, nema prstena. Nijesam jedna od onih djevojaka koja sanja svo-

je vjenčanje, ali ako se dogodi, ne bih imala ništa protiv”, izjavila je Kajli 2010. godine.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

24 Zabava/Slobodno vrijeme DN SIMBOL AZOTA

VRSTA OBRAZOVNE USTANOVE

IZMIŠLJENA VIJEST U NOVINAMA

RIMSKI BROJ 5

IKONIJA OD MILJA

5 4

6 5

6 3

ZUB USAĐEN U VILICU POSTATI PARALIZOVAN

FILM DEJVIDA MEMETA MNOŽINA

NJEMAČKI FILOZOF, FRIDRIH

NJEMAČKI FIZIČAR PJESMA ALEKSE ŠANTIĆA

SPORTSKO DRUŠTVO (SKR.)

8 ŽITELJI HRVATSKE OZNAKA ZA GRAM

INDUCTIVE LOOP RECEIVER

Medium level

Teža

ŠEKSPIROVO DJELO MJESTO U SRBIJI KOD GROCKE

ŽIVIO (ITAL.)

ZVONO ZA PODVODNA ISTRAŽIVANJA

Daily Sudoku puzzle No. 2539 sudoku 2013-09-25

RIMSKA AMERIČKI NAUKA HRVATSKI NASELJE BOGINJA, CRTAČ U REĆI KOMPO- U OPŠTINI PISAC, MAJKA CRTANOM O ISKOLAŽ O BIJELO ZITOR, IRVIN PINAMA BOŽIDAR NEKOME APOLONA FILMU POLJE I DIJANE

AMERIČKI ROK PJEVAČ AJDOL

VELIKA RIJEKA U SIBIRU

OZNAKA ZA ALT

UTORAK, 15. 10. 2013.

Play sudoku online at:

4 PRVO SLOVO ABECEDE KOLAČ OD ORAHA REPATI VODOZEMAC

3 3

Daily Sudoku puzzle No. 2538

Lakša 2013-09-24

4 Medium level

UZVIK BOLA OBLAST U ŠPANIJI

3 5

9 1

JEDNO OD IMENA PISCA ĐALSKOG

6 Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 4 3

Zanimljivo

godine, a prodan je za više od 2 miliona američkih dolara jednom draguljaru Singapura, čime je postao najskuplji dragulj po karatu iz rudnika Argile. Argile Dafine, dijamant duboke ružičaste boje od 2,51 karata je takođe postigao cijenu višu od 2 miliona dolara, a kupio ga je jedan Amerikanac.

9 1

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2537 2013-09-23 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 2536 2013-09-22 1

vicevi

Rekordna prodaja dragulja

dragulja. Tako rijetki dijamanti u boji nude se samo jednom godišnje, a ranije su bili izloženi u Sidneju, Nju Jorku, Tokiju, Hong Kongu i Pertu kako bi kupci mogli procijeniti njihov kvalitet. Argile Fonix, dragulj od 1,56 karata, jedan je od tri crvena dijamanta ponuđena na prodaju ove

3 Page 1/2 5

Play sudoku online at:

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA: ALIS MANRO, A, LOSION, URAN, OPERATOR, DA, KALIMAH, ŠAL, ARIJEL, OLMI, TATARIJA, SS, O, IC, JEZUIT, RUS, GARANTI, METR, FJ, EOL, REALKA, ESTETI, STEĆAK, KANATA, ENAKIT.

VIKATI PRILIKOM TJERANJA GOVEDA

JEZERO U SJEVERNOJ AMERICI

DOGORIJEVATI

Godišnja prodaja ružičastih dijamanata je 2013. privukla rekordni broj ponuda viših od milion dolara po dragulju, navela je u ponedjeljak rudarska kompanija Rio Tinto, vlasnica australskog rudnika Argile, gdje se pronalazi većina ružičastih dijamanata na planetu. Kupcima su 2013. bila ponuđena 64 crvena, ružičasta i plava

POLUGA KOJOM SE POKREĆE BICIKL VRSTA MAJMUNA (MN.)

KOMEDIJA BRANISLAVA NUŠIĆA

KULINARI ITALIJANSKI PRAVNIK IZ ŠKOLE GLASATOR

7 www.sudokukingdom.com

OKRUGLO SLOVO POSLIJE ‘Ć’

SAMOGLASNIK SUGLASNIK

*** Navalila žena na svog muža da je izvede u striptiz klub. Page 1/2 On joj kaže: - Ženo, šta ćeš tamo, izvešću te negdje drugo. - Neću, ‘oću tamo, reče žena. I on je nju morao da izvede. Kad su stigli u striptiz klub jedna djevojka se javi njemu: - Dobro veče gosp. Periću. A žena ga napade: - Ko ti je ta!?!, a on će njoj: - Ćerka od kolege. Zatim mu se javi i konobarica i žena ga strogo pogleda, a on joj kaže da im je ona služila na svadbi i žena se nekako smiri. Kad striptizeta pita ko će joj skidati večeras gaće, a cio klub viknu: - Perić. Kaže on ženi: - Namjestili su mi, vjeruj mi! Nekako je ubijedi da idu kući i on pozove taxi. Uđoše oni u taksi, taksista se okrenu i reče: - Eh crni Periću, svako veče ste bi-

li s nekom lijepom, a kud večeras nađoste ovu babetinu?! *** Imao čovjek lovačkog psa koji je bježao kad god bi blizu njega pukla puška. Jednom mu dođe rođak sa sela i kaže: - Daj ti meni tog psa da ga vodim na selo. Gore se stalno puca zbog svadbi, ispraćaja i drugog. Posle tri mjeseca, vraća rođak sa sela psa i kaže čovjeku da ga je izliječio. Da bi testirao psa, čovjek ga povede u lov. Kad se začuo prvi pucanj, pas zapjeva: - Danas majkoooo, žeeeniš svooooga sina… *** Otišao Deda Mraz u Etiopiju i pita jednog dječaka? - Šta ćeš da ti poklonim? Kaže dječak: - Pa Deda Mraze, ja već mjesec dana nisam ništa jeo… Deda Mraz ga prekinu i reče: - Hohoho, ko ne jede nema

Zabava/Slobodno vrijeme 25

UTORAK, 15. 10. 2013.

O čemu priča ovaj čo’ek da mi je znati.

DF ima rješenje za sve, vaše je samo da nas slušate i aminujete.

NEZVANIČNO Kako se smorih, što je ovo.

Word Search Puzzle #L689TS

Naruči mi jednu običnu kafu, eto za pet minuta.

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

ACIDS ADMIT Acids AGILE Admit AIDING ALONE Agile ARCANE Aiding BASEBALL Alone BOOKENDS BRASH Arcane

Baseball

BUTTONED BYWAY Consuls CHEEPING Copious CONSULS COPIOUS Depress DEPRESS Edict EDICT Equator EQUATOR GENIIGenii

Hills

HILLS PRIED JADES NineteenRESIDE KOALA SIRED LADEN PhoneticSNORTS MENTIONSPoetry SPACING MISERS Pried SPUTTER NINETEEN SQUASHES Reside PHONETIC STATED POETRY Sired STOWS

SUNNY TOILS Sunny UDDER Toils VASES WIELD Udder ZEBRA Vases

Zebra

Parking za ª posljednji poljubacº Jades

Spacing

Brash

Koala

Sputter

Buttoned

Laden

Squashes

Iritiraju Vas različiti nesporazumi i nečije izjave. Problemi u komunikaciji sa saradnicima se svode na pitanje prioriteta. Svako od Vas priželjkuje bolju poziciju, koja garantuje veću slobodu izražavanja ili prestiž na poslovnoj sceni.

BIK Neko Vas nagovara da promijenite svoje stavove. Stalo Vam je da svoj uspjeh uklopite u standardna mjerila i ne želite da eksperimentišete u nekom nepoznatom pravcu. U svom prepoznatljivom maniru odbijate stvari koje se graniče sa Vašim uvjerenjem.

BLIZANCI Sačuvajte prisebnost duha i nemojte davati zvanične ili brzoplete izjave, naročito kada Vas neko nagovara da prekoračite svoja profesionalna ovlašćenja. U emotivnom smislu bolje je da zadržite ono što imate.

RAK Neko odbija da sasluša ili prihvati Vaše poslovne ideje. Potrudite se da pravilno razgraničite svoje obaveze od interesa koji Vas vezuju za određene saradnike. Ne treba da prenagljujete u svojim odlukama, ali ni da trpite nečiju samovolju.

VAGA Saradnici nemaju dovoljno sluha za nove ideje, a pritisak sa Vaše strane donosi suprotan efekat. Strpljivo sačekajte na bolje uslove. Susret sa jednom osobom je neizbježan i predstavlja dobar povod za suočavanje sa istinom.

ŠKORPIJA Imate dobre ideje, ali neko ograničava Vaš poslovni uticaj. Zbog nečije pretjerane samovolje osjećate latentno nezadovoljstvo i nesigurnost, nalazite se u nazahvalnoj poziciji da biste prećutali ono što mislite.

STRIJELAC Ulažete ogromnu energiju, ali izostaje očekivani uspjeh i veliki utisak koji želite da ostavite na svoju okolinu. Neko drugi prisvaja veći dio rezultata i ignoriše Vaš uticaj. Ipak, nemojte zaboraviti na osnovna pravila o profesionalnom ponašanju.

JARAC Nečije riječi djeluju suviše provokativno, ali na Vama je da kontrolišete svoja osjećanja. Potrebno je da se distancirate u odnosu na različite neprijatnosti, ponekad treba stvarati u kreativnoj tišini i mimo radoznalih pogleda.

Wield

Snorts

Bookends

OVAN

Ispred željezničke stanice u italijanskom gradu Padovi osvaByway Mentions Stated nuo je parking za “opraštanje na Cheeping Misers Stows brzaka”.Nazvan “park and kiss” (parkiraj i poljubi), ovo specijalno stajalište namijenjeno je vozačima koji dovode voljene osobe na stanicu, ali nemaju vremena da se duže zadrže. Kako piše list “Korijere dela sera”, unutar ovog koCopyright © parkinga, Puzzle Baron October 13, 2013 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! ji je besplatan, automobilisti mogu najduže da ostanu 15 minuta, što je dovoljno da istovare prtljag i pozdrave se sa putnicima.

LAV Propuštenu priliku ne treba posmatrati kao poslovno-finansijski gubitak, već kao dobar podsticaj za neke buduće planove. Budite umjereniji u svojim izjavama pred saradnicima. U ljubavnom životu, Vi imate drugačija ispravna mjerila vrijednosti.

DJEVICA Neko Vas kritikuje ili pokušava da predstavi Vaše ideje u negativnom kontekstu. Za sada je teško utvrditi pravu istinu u saradničkim redovima, ali Vaši poslovni ciljevi se bitno razlikuju u odnosu na mišljenje većine.

VODOLIJA Susret sa jednom osobom potvrđuje Vaše prognoze. Novi poslovno-finansijski uspjeh djeluje kao veliki podsticaj i na Vašu okolinu. Ne želite da Vas neko usporava i da Vas zamara opširnom pričom. Potrudite se da ostvarite svoje emotivne namjere.

RIBE Potrebno je da se pravilno organizujete i da uskladite svoja interesovanja, kako biste ostvarili različite ciljeve. Dozvolite sebi i određenu dozu prepotencije, sa namjerom da ostavite pozitivan utisak na poslovne partnere.

26 Sport

UTORAK, 15. 10. 2013.

LAVLJE SRCE DN i portal handballme. me analiziraju učinak naših rukometnih internacionalaca Priređuje: Miloš Pavićević

Proradio i Stevan DA LI Vujović, odlični STE ZNALI Marković i Pejović Naši najbolji rukometaši u inostranstvu igrali toplohladno - blistali su Vujović, Marković, Pejović, Lipovina...

oš jedan vikend je iza naših “lavova” koji su obilježili bekovi - Stevan Vujović, Žarko Marković, Žarko Pejović i Vladan Lipovina, dok je kapiten naše reprezentacije Draško Mrvaljević debitovao za Minden protiv Libeka. Ipak, ono što najviše može da hrabri selektora Zorana Kastratovića jeste da je konačno proradio Vujović, koji je proglašen za najboljeg igrača na meču u Sent Rafaelu.

Da je, prema proračunima FIFA-e, najbrži fudbaler trenutno na svijetu Antonio Valensija. Krilo Mančester junajteda i selekcije Kolumbije prosječno trči 35,1 km/h. Drugi je na listi Geret Bejl (34,7 km/h), zatim slijede Aron Lenon (33,8), Kristijano Ronaldo (33,6), Teo Volkot (32,7), Lionel Mesi (32,5), Vejn Runi (31,2), Frenk Riberi (30,7), Arjen Roben (30,4) i Aleksis Sančez sa 30,1 km/h.

TIKET DANA NORVEŠKA ISLAND TIP 2

KVOTA 2.70

BUGARSKA ČEŠKA TIP 1

KVOTA 2.20

TURSKA HOLANDIJA TIP 1

KVOTA 2.50

ŠVAJCARSKA SLOVENIJA TIP X

KVOTA 3.50

SRBIJA MAKEDONIJA TIP 1

KVOTA 1.40

ALBANIJA U21 BIH U21 TIP 2

KVOTA 1.90

Selestat je izgubio 35:33, međutim bivši srednji bek Lovćena je bio fenomenalan sa sedam golova iz devet šuteva, dok je pritom imao i šest asistencija, a izborio je i dva sedmerca. “Više bih volio da je moj tim upisao trijumf, a da sam ja postigao manje golova. Bilo je to teško gostovanje protiv kvalitetne ekipe, ali ipak imali smo priliku da osvojimo makar bod. Francuska liga je takva da svako svakoga može da dobije, ima mnogo vrhunskih igrača i svaki novi meč je izazov”,kazao je za Dnevne novine Stevan Vujović. Jasno je da će Vuja u narednom periodu biti jedan od nosioca igre naše reprezentacije. Mladi organizator igre jedva čeka okupljanje u Podgorici. “Pročitao sam da će ovog puta tim biti podmlađen, te da ćemo igrati dvije kontrolne utakmice sa Makedonijom, što je svakako dobro jer će to biti pravi test kolika je snaga takvog tima pred Evropsko prvenstvo u Danskoj. Iskreno uželio sam se Crne Gore, tako da se radujem dolasku u sklopu EHF nedjelje”, poručio je Vujović. Ljevoruki bombarder Žarko Marković igra odlično na najvećoj ruko-

metnoj sceni. Žaro je za poluvrijeme zabio pet golova Alborgu, a njegov HSV je slavio 28:26. “Bilo je to teško gostovanje, međutim Hamburg na svakom meču ide na pobjedu, tako da smo znali koji nam je cilj i uradili smo sve da dođemo do njega. Nalazimo se u dobroj formi i siguran sam da ćemo i ove sezone imati šta da kažemo u najkvalitetnijem klupskom takmičenju”, jasan je bio Marković. Iako je za protivnika imao slabašni Borac lijevi bek iz Mojkovca Žarko Pejović je imao šut bez greške - sedam od sedam, dok je isti broj golova u Asobal ligi postigao mladi Vladan Lipovina za svoju Kuenku protiv Angel Himenesa (27:27), tako da je još jednom potvrdio da je napravio pravi potez što se preselio u Španiju.

● BEKOVI DRAŠKO MRVALJEVIĆ (Minden, Njemačka): Naš kapiten je bio u sastavu Mindena protiv Libeka samo dan pošto je potpisao ugovor do kraja sezone. Međutim to za sada nije donijelo promjenu jer su “zeleni” na svom terenu poraženi 28:29, a Mrvaljević je u ovom meču igrao

u defanzivi. ZORAN ROGANOVIĆ (Lund, Švedska): Lund je već nedjelju dana slobodan, zbog pauze u domaćem šampionatu. ALEN MURATOVIĆ (Kangas, Španija): Alen igra standardno dobro. Nije još uvijek fizički spreman, ali je dao svoj doprinos sa dva gola u pobjedi Kangasa nad Fegarom 25:22. ŽARKO MARKOVIĆ (Hamburg, Njemačka): Igra sve bolje iz kola u kolo. Prije dva dana je zabio pet golova u prvom poluvremnu Alborgu u 3.kolu Lige šampiona. Hamburg je u Danskoj slavio 28:26, a naš desni bek je uz Paskala Hensa bio najbolji igrač. VLADIMIR OSMAJIĆ (Tuluz, Francuska): Odigrao je odlično u odbrani protiv Trebleja, ali se nije upisao u strijelce. Tuluz je slavio 29:25. VASKO ŠEVALJEVIĆ (Hanover, Njemačka): Vasko se samo jednom upisao u strijelce protiv Berlina. Hanover je na svom terenu pretrpio poraz 33:35. STEVAN VUJOVIĆ (Selestat, Francuska): Najbolji pojedanc svog tima u Sent Rafaelu. Selestat je izgubio meč u samom finišu 36:33, a Stevan je odigrao za desetku - postigao je sedam golova i imao šest asistencija. MARKO SIMOVIĆ (Ankaraspor, Turska): U derbiju kola u turskom šampionatu Ankaraspor je savladala Trabzonspor 31:29, a naš desni bek je za 20 minuta koliko je proveo na parketu postigao tri gola.

NOVICA RUDOVIĆ (Ivri, Francuska): Ruda je postigao jedan gol u porazu Ivrija od PSŽ-a 23:26 na svom terenu. ŽARKO PEJOVIĆ (Tatran Prešov, Slovačka): Pejović je imao stoprocentan učinak šuta - sedam od sedam u pobjedi Tatrana nad Borcem iz Banja Luke 41:21. BOGDAN PETRIČEVIĆ (Miluz, Francuska): Miluz je savladao Šateru 30:26 i tako napravio iznenađenje u drugoj ligi Francuske. Bivši igrač Lovćena se nije upisao u strijelce, ali je odigrao odbranu za desetku. IVAN PERIŠIĆ (Cegled, Mađarska): Cegled je savladao Đer 28:20, a Krofna je bio odličan sa četiri gola. VUK MILOŠEVIĆ (Kuenka, Španija): Kuenka je uzela bod u gostima protiv Angel Himenesa 27:27, a srednji bek iz Budve se nije upisao u strijelce. VLADAN LIPOVINA(Kuenka, Španija): Za razliku od svog saigrača Lipa je i ovog puta vodio svoj tim do boda. Ponovo je zabio sedam golova i bio najbolji u remiju Kuenke protiv Angel Himenesa 27:27. ILIJA VUČKOVIĆ (Karvina, Češka): Njegov tim je doživio poraz od Brna 29:26, a naš internacionalac se nije upisao u strijelce. MIRKO VUJOVIĆ (Cegled, Mađarska): Dao je jedan gol za Cegled protiv Đera 28:”0 i odigrao odlično u odbrani. BOŽO ANĐELIĆ (C.Zvezda, Srbija): Neigranje Rastka Stojkovića se osjetilo u duelu Crvene zvezde protiv Rudara iz Kostolca koji iz Šumica odnio bod - 25:25, a naš srednji bek je postigao dva gola. STEFAN ČAVOR (Celje, Slovenija): Nije bio u sastavu Celja u 3.kolu Lige šampiona protiv Rajn Nekar Levena. “Lavovi” su slavili 28:25. MILOŠ BOŽOVIĆ (Valjadolid, Španija): Valjadolid je poražen od Aragona 28:24, a lijevi bek iz Budve je od pet šuteva postigao jedan gol. VUKO BOROZAN (Karlovac, Hrvatska): Umag je nanio prvi poraz Karlovcu - 24:23, a naš lijevi bek je postigao tri gola iz tri šuta. Vuko je u 40.minutu dobio crveni karton zbog trećeg isključenja. BOŽIDAR NIKOČEVIĆ (Teramo, Italija): Teramo je dobio Imolu u gostima 23:22, a Božo je ponovo bio najbolji u svom timu sa sedam

Sport 27

UTORAK, 15. 10. 2013.

Vaterpolo: Primorac i Jadran dobili rivale Povratak (nakon godinu dana pauze) na evropsko vaterpolo nebo “vječiti” rivali iz Boke Kotorske Primorac i Jadran odradiće u Holandiji odnosno Hrvatskoj! Momci iz Kotora kvalifikacionu grupu za Evrokup odigraće u Utrehtu, a rivali su mu osim domaćina i Vojvodina (nedavno je savladali na turniru “Zoran Džimi Gopčević”), Nica i italijanska Akvakjara, tim bivšeg igrača Primorca Dragana Draškovića. S druge strane, Jadran će kartu za isto takmičenje tražiti u Zagrebu protiv Mladosti, Marseja i Šturma. Termini kvalifikacija za Evrokup su 25. - 27. oktobar. Grupa A (Valeta): Valeta (Malta), Dinamo M. (Rusija), Tbilisi (Gruzija), Set (Francuska). Grupa B (Napulj): Spartak V. (Rusija), Monpelje (Francuska), Posilipo (Italija), Steaua (Rumunija). Grupa C (Utreht): Akvakjara (Italija), Vojvodina (Srbija), Nica (Francuska), Utreht (Holandija), PRIMORAC (Crna Gora). Grupa D (Zagreb): Marsej (Francuska), Mladost (Hrvatska), Šturm (Rusija), JADRAN (Crna Gora). K.B. zan protiv Nanta (15:22) u prvom meču kvalifikacija za plasman u grupnu fazu EHF Kupa. ANDRIJA ĐURIČIĆ (Partizan, Srbija): Podijelio je sudbinu svog saigrača što se tiče rezultata, ali je Andrija ipak proveo 15 minuta u igri protiv Nanta.

u najboljoj formi. Postigao je samo jedan gol za Zvezdu protiv Rudara iz Kostolca, a njegov tim je jedva došao do boda - 25:25. MARKO PEJOVIĆ (Lions, Holandija): Postigao je dva gola protiv Bevoa, a njegov Lions je slavio 26:22.

● KRILA

● GOLMANI

FAHRUDIN MELIĆ (PSŽ, Francuska): Melka je postigao jedan gol u Skoplju, gdje je Vardar u 3.kolu Lige šampiona priredio još jedno iznenađenje nakon remija sa Barselonom. Tim koji je do nedavno sa klupe vodio naš selektor je osvojio bod i protiv PSŽ-a - 24:24. ALEKSANDAR SVITLICA (Minden, Njemačka): Svile je ponovo bio najbolji u Mindenu. “Zeleni” su pretrpili poraz od Libeka 29:28, a naš bivši reprezentativac je postigao četiri gola. MARKO LASICA (Pik Seged, Mađarska): Nakon 45 dana pauze Lajo je bio u sastavu Pik Segeda protiv Đinđosa, ali nije ulazio u igru. Seged je na ovom meču slavio 36:30. MARKO POPIVODA (Vize, Belgija): Marko je postigao dva gola za Vise protiv Ejnatena. Njegov tim je slavio 29:20, a naš internacionalac je na teren proveo 40 minuta.

GORAN STOJANOVIĆ (Rajn Nekar Leven, Njemačka): Goci nije upisao nijednu odbranu protiv Celja u 3.kolu Lige šampiona. Rajn Nekar Leven je slavio na teškom gostovanju 28:25. RADE MIJATOVIĆ (Metalurg, Makedonija): Barselona je deklasirala Metalurg 35:17, a prvi čuvar mreže naše reprezentacije je upisao tri odbrane. MARKO RAJKOVIĆ (Valans, Francuska): Valans je pretrpio ubjedljiv poraz od Bordoa 33:26, a čuvar mreže iz Berana je imao šest odbrana. NEBOJŠA SIMIĆ (Malme, Švedska): Branio je svega 10 minuta protiv Drota. Njegov Malme je slavio 35:31, a Simo je imao dvije odbrane i jedan sedmerac. GOLUB DOKNIĆ (Hard, Austrija): Vestvejen je na svom terenu savladao Hard 33:22, a naš čuvar mreže je imao deset odbrana. MILE MIJUŠKOVIĆ (Kangas, Španija): Imao je pet odbrana od 12 šuteva u okvir gola. Njegov Kangas je savladao Fegar 25:22. MILAN KOSANOVIĆ (C.Zvezda, Srbija): Iskusni čuvar mreže je sa 12 odbrana bio najbolji u Crvenoj zvezdi protiv Rudara (25:25).

● PIVOTI MLADEN RAKČEVIĆ (AEK, Grčka): U grčkom derbiju AEK je savladao Diomidis u gostima 27:25, a Mađo je za “žute” postigao četiri gola. NEMANJA GRBOVIĆ (C.Zvezda, Srbija): Grba nije baš

SPORTSKI EKRAN 08:45 09:00 11:00 13:00 13:00 13:45 14:30 16:30 17:45 18:00 18:00 18:30 19:00 19:55 19:55 20:45 21:00 21:00 21:00 21:00 22:50 01:00 01:30 01:30 01:30

Biciklizam VTA Moskva ATP Moskva VTA Moskva VTA Luksemburg Brazil - Zambija, fudbal ATP Moskva VTA Moskva Fleš sport ATP Moskva VTA Luksemburg Kvalifikacije U21, fudbal Engleska U21 - Litvanija U21, fudbal Sport PAOK - Budućnost, košarka Švedska - Njemačka, fudbal Crna Gora - Moldavija, fudbal Francuska - Finska, fudbal Engleska - Poljska, fudbal Španija - Gruzija, fudbal Sport Vankuver - Filadelfija, hokej Urugvaj - Argentina, fudbal Paragvaj - Kolumbija, fudbal Čile - Ekvador, fudbal

Eurosport SK1 SK1 SK1 Eurosport Arena1 SK1 SK1 RTCG2 SK1 Eurosport2 Eurosport SK3 RTCG1 RTCG2 SK2 RTCG1 Arena3 SK1 SK3 TV Vijesti Arena2 Arena1 Arena3 Arena4

NE PROPUSTITE

LŠ: Zvezda ili Reko Vaterpolo je vjerovatno jedini sport na svijetu gdje se dešava da se u plej-ofu kvalifikacija za Ligu šampiona sretnu aktuelni evropski šampion i vjerovatno najjači tim Starog kontinenta, simbol ovog takmičenja! Čudno, ali tako je - Crvena zvezda ili Pro Reko (naših Aleksandra Ivovića i Mlađana Janovića), mjesta u Ligi šampiona ima samo jednu super ekipu! Ostali parovi plej-ofa su: Radnički KG (za koji nastupaju Radić i Zloković) - Vuljagmeni, Primorje (našeg Antonija Petrovića) - Solnok i Sintez - Oradea. Prvi mečevi na programu su 26. oktobra. K.B.

Radonjić u drugom kolu Almaata - Crnogorski bokser Marko Radonjić plasirao se u drugo kolo Svjetskog prvenstva u Kazahstanu, u kategoriji do 91 kilogram. On je juče u prvom kolu, odlukom sudija na poene savladao Roberta Toilola iz Samoe. Njegov naredni protivnik 22. oktobra biće Erik Ahmetović iz Njemačke. Crnogorski selektor Dragan Đuričković kazao je agenciji MINA da je Radonjić opravdao ulogu favorite i zalužrno se plasirao u naredno kolo. “U prvoj rundi je bio malo krut, ali je stvari definitivno postavio na svoje mjesto u drugoj, kada je rivala bacio na pod. Toilolo je i u trećoj rundi završio na podu, ali je do kraja izdržao meč. Radonjić je meč odboksovao praktično ne primivši udarac”, kazao je on. Komentarišući naredng rivala, Đuričković je rekao da Radonjića u drugom kolu očekuje mnogo teži meč. “Ahmetović je nosilac grupe i bio je slobodan u prvom kolu. Radonjić se osjeća dobro i vjeruje da će u drugom kolu biti još bolji”, rekao je on. Crnogorski bokser Boško Drašković u prvom kolu Svjetskog prvenstva u Almaati, u kategoriji do 81 kilograma, boriće se 20. oktobra protiv Alžirca Abdelhafida Benčalbe. Dan ranije na ring će superteškaš Alen Beganović, kome će prvi protivnik biti Mađar Ištvan Bernat.

Crna Gora - Moldavija (RTCG1 21:00 sati) Posljednja utakmica u kvalifikacijama. Šanse za Brazil su isčezle, ali naše ponosne momke treba ispratiti do kraja!

SPISAK ZA EHF NEDJELJU

Smjena generacije Definitivno je došlo do smjene generacije u našoj seniorskoj reprezentaciji svega tri mjeseca prije Evropskog prvenstva u Danskoj, tako da je selektor Zoran Kastratović odlučio da na spisku za EHF nedjelju i mečeve sa Makedonijom u Skoplju 1.i 2.novembra od starijih ostavi samo četvoricu - kapitena Draška Mrvaljevića, golmana Rada Mijatovića, krilo Igora Markovića i pivota Mladena Rakčevića. Kastratović je ovog puta sa spiska izostavio Zorana Roganovića, Marka Simovića, Marka Pejovića, Gorana Lasicu i Vladimira Osmajića, ranije su se povukli Petar Kapisoda, Žarko Marković, Fahrudin Melić i Novica Rudović, dok će šansu prvi put dobiti možda naš najperspektivniji igrač Milan Popović, te rukometaš Makabija Igor Radojević, dok se nakon dvije godine pauze u reprezentaciju vraća Bogdan Petričević. “Smatram da je trenutak da mladi igrači dobiju pravu šansu u Sko-

plju protiv odlične selekcije Makedonije, gdje ćemo vidjeti koliko oni zaista mogu. Svakako da posjeduju potencijal, međutim potrebno im je iskustvo i rutina, pratimo kako igraju u svojim klubovima i smatram da je u ovom momentu to ispravna odluka”,kazao je za naš list selektor Kastratović. “Crveni” će se u sklopu EHF nedjelje okupiti u Podgorici 28.oktobra, gdje će trenirati dva dana, a onda i otputovati za Skoplje, gdje će 1. i 2.novembra igrati sa Makedonijom. Na spisku se nalaze: golmani Rade Mijatović, Marko Rajković i Nebojša Simić. Krila - Igor Marković, Milan Popović, Miloš Vujović, Marko Lasica, Mirko Radović i Igor Radojević. Pivoti - Mladen Rakčević i Nemanja Grbović. Bekovi - Vasko Ševaljević, Draško Mrvaljević, Stevan Vujović, Bogdan Petričević, Vuko Borozan, Žarko Pejović, Mirko Milašević, Nemanja Malović, Ivan Perišić i Vladan Lipovina. M.P.

28 Sport

UTORAK, 15. 10. 2013.

Priredio: Uroš Radulović Događaji koji su obilježili sedmicu za nama

Premotavanje A REPREZENTACIJA

ŽRK BUDUĆNOST

KK BUDUĆNOST

KVALIFIKACIJE ZA SP

NOVAK ĐOKOVIC

Kraj crvenog sna

Pale plave dame

Budućnost posrnula

Moćna Belgija

Prava forma

Znali smo da će na Vembliju biti nemoguća misija - teško je bilo ko očekivao da Crna Gora može napraviti čudo protiv Engleske u Londonu. I nije ga napravila, naš desetkovani nacionalni tim je izgubio sa 4:1, ali i pored ubjedljivog poraza momcima Branka Brnovića treba skinuti kapu do poda. Ova ekipa nam je još jednom omogućila da vjerujemo do samog kraja. Bili smo ponosni na “hrabre sokolove”, međutim, maleri sa povredama, koji su se ispriječili na putu do Svjetskog prvenstva u Brazilu, na veliku žalost uradili su svoje. Crna Gora nije uspjela da se plasira na Mundijal, ali i pored toga, ostala je još jedna utakmica - “crveni” će kod kuće protiv Moldavije tražiti častan oproštaj.

Rukometašice Budućnosti su protiv slabašnog Lublina u Morači na pravi način otvorile Ligu šampiona, ali na drugom testu u Mađarskoj djevojke Dragana Adžića su dobile ocjenu ispod prosjeka. Domaći Ferencvaroš je slavio 27:25 i tako se vratio u igru za jedno od prva dva mjesta koje vodi u drugu fazu takmičenja. Nakon ovog poraza “plavih” djevojaka situacija u grupi B se znatno zakomplikovala tako da će Klara Voltering i drugarice za nedjelju dana u Danskoj morati da traže trijumf protiv ekipe Midtijilanda. U Mađarskoj nije bilo prisutno najjače oružje naših šampionki - odbrana je zatajlia, golmanke su imale svega 9 odbrana, dok su i bekovi imali loš učinak.

Dovedena su pojačanja, uložio se novac, ali u, najavi, “mašina” iz Njegoševog parka još uvijek nije proradila. Naprotiv, košarkaši Budućnosti su u trećem kolu ABA lige na gostovanju protiv MZT Skoplja “pukli” 78:71. Izgubiti nije problem, ali zalaganje i igra našeg predstavnika su bili ispod svakog nivoa - slično kao i u Novom Mestu protiv Olimpije na otvaranju nove sezone. Budućnost je u dosadašnjem toku ABA lige ostvarila jednu pobjedu kod kuće protiv Zadra, ali nadamo se da će izabranici Igora Jovovića podići nivo forme i to već večeras na gostovanju u okviru Evrokupa protiv PAOKA. Ukoliko se kockice slože na pravi način, sigurno je da ova ekipa može stići do fajnal foura ABA lige.

Ludnica kvalifikacionog ciklusa za odlazak na Svjetsko prvenstvo večeras će spustiti zavjese u Evropi što se tiče grupne faze takmičenja. U fudbalskim vodama već kruže priče ko bi mogao da bude šampion u Brazilu, međutim igre reprezentacije Belgije su zaludjele cijeli “Stari kontinent”! Eden Azar i drugovi su se bukvalno šalili protiv Hrvatske u Zagrebu i pobjedom nad “kockastima” rezervisali mjesto na Kopakabani. Takođe, vrijedan pomena je i nacionalni tim Bosne i Hercegovine - armija Safeta Sušića je demolirala Lihtenštajn sa 4:1, ali broba sa Grčkom oko prvog mjesta još uvijek nije gotova. Popularni zmajevi imaju gostovanju u Lihtenšajnu gdje će juriti pobjedu za istorijski uspjeh, odnosno igranje na Mundijalu.

Jedno je sigurno - Novaku Đokoviću turniri u Kini prijaju više nego bilo koje drugo takmičenje u okviru ATP tura. U Pekingu, drugi teniser svijeta je u finalnom meču pospremio Rafaela Nadala, a onda samo nedjelju kasnije uspio da odbrani Masters u Šangaju. U meču odigranom u nedjelju Nole se za pehar borio protiv sjajnog Del Potra koji je posustao nakon tri seta i atomskog tenisa u taj brejku (6:1, 3:6, 7:6). I pored toga što je postao “kineski car”, razlika između Novaka i Nadala se još više povećala u korist Španca koji je prošle godine zbog povrede propustio Masters u Kini. Ipak, Nole će nove bodove pokušati da osvoji na Mastersu u Parizu, gdje je prošle godine iznenađujuće eliminisan u drugom kolu od Sema Kverija.

Sport 29

UTORAK, 15. 10. 2013.

EVROKUP 1. KOLO

Premijera u vrelom Solunu Kreće evropska avantura - Budućnost Voli u prvom kolu Evrokupa gostuje ekipi PAOK-a (20.00 sati)

JUŽNOAMERIČKI KOKTEL

El Loko osvetio svoju River Platu

Uroš Radulović

vije godine zaredom momci iz Njegoševog parka su bilježili i te kako dobre rezultate u Evrokupu. Prošle godine Budućnost je zaustavljena od strane Lokomotive iz Kubanja koja je kasnije i podigla šampionski pehar u ovom takmičenju, a godinu prije toga Valensija je bila nesalomiva prepreka. Gledajući po igračkom rosteru, snazi ostalih protivnika, cilj našeg predstavnika je vjerovatno da se ponovi četvrtfinale. A prva stepenica u predstojećem ratu Starog kontinenta će biti PAOK u sred Soluna - pravi test, kako za psihu, tako i za kvalitet izabranika Igora Jovovića...

Kiks u okviru trećeg kola ABA lige na gostovanju protiv MZT Skoplja (78:71) ostavio je gorak ukus pred pakleno gostovanje u Grčkoj. Međutim, poraz je arhiviran, vremena za žaljenje nema - “plava armija” se iz Makedonije avionom preselila u Solun gdje će protiv domaćina na uzavrelom parketu tražiti pobjedu kako bi vrteška Evrokupa krenula u pravom smjeru za podgorički tim. “Igramo na vrućem terenu u Solunu. Radi se o iskusnoj ekipi, koja posebno dobro igra pred svojim navijačima. Moramo da izvučemo pouke iz meča protiv MZT Skoplja, posebno se to odnosi na igru u prvom poluvremenu. Dogodio se taj poraz, ali ne igramo u Solunu pod imperativom”, riječi su trenera Budućnosti Igora Jovovića.. ● JOVOVIĆ: IDEMO NA POBJEDU Ime PAOK je veliko u sportskom životu, kako u Grčkoj, tako i u cijeloj Evropi - tim iz Soluna već duže vrijeme nije osvojio neki značajniji trofej, ali to i nije čudo kada se zna da su “crno-bijelim orlovima” konkurencija košarkaški divovi Olimpijakos i Panatinaikos. Svjetske kladioničarske kuće su dale prednost domaćinu, što je donekle i normalno, ali “plavi”

su imali dosta teških ispita u Evropi, pa se samim tim ne plaše košarkaške groznice u Grčkoj. “Tek je početak Evrokupa, ali ambicije ostaju iste - idemo na pobjedu. U ovom takmičeju važna je svaka utakmica, posebno na domaćem parketu”, dodao je kormilar Jovović. ● BUDUĆNOST JE ODLIČAN TIM Prošle sezone PAOK je u šampionatu Grčke stigao do nokaut faze gdje je eliminiam u četvrtfinalu. “Crno-bijele” sa klupe vodi iskusni 64-godišnji stručnjak Anastasios Markopulos, dok je prvi čovjek kluba nekada legendarni bek PAOK-a Branislav Bane Prelević. Za protivnika našeg predstavnika ovo će biti drugi takmičarski meč, jer su premijernu utakmicu u novoj sezoni odradili na pravi način pobijedivši Kolos sa Rodosa 88:81. “Budućnost je u dosadašnjim godinama imala zapažene rezultate u ovom takmičenju. Imaju dosta dobrih igrača i svakako da će biti veoma nezgodni. Ipak, idemo na pobjedu, želimo da bilježimo dobre rezultate u Evropi i tako stičemo određeno iskustvo. Nadam se da će svi uživati u meču”, poruka je trenera Markopulosa.

Podrška Varvara Sličan mentalitet, slični navijači utakmica između Budućnosti i PAOK-a u Solunu je privukla najvatrenije pristalice Podgoričana “Varvare” koji su kasno sinoć (njih oko 100) krenuli ka Solunu. Domaći tim, kako

u fudbalu, tako i u košarci ima nevjerovatne fanatike, tako da će navijački rat u “PAOK Sports Areni” koja ima kapacitet 8.500 biti na visokom nivou i vjerujemo bez ikakvih incidenata.

RASPORED Večeras

GRUPA B 20.15 Bilbao - Cedevita GRUPA C 20:30 Pariz - Valensija GRUPA D 19.30 Bon - Alba Berlin 20.30 Saragosa - Deksija Mons GRUPA F 20.00 PAOK - Budućnost GRUPA G 17.00Banvit - Kalev 18.00 Riga - MZT Skoplje Srijeda GRUPA A 18.00 Cibona - Le Man 20.30 Ostende - Nimburk 20.30 Kantu - Artland GRUPA B 20.00 Oldenburg - Sasari 20.30 Šarloa - Šalon GRUPA C 19.30 Ulm - Asvel 20.30 Olimpija - Vareze GRUPA D 21.00 Roma - Gravelin GRUPA E 17.30 Himki Moskva - Asesoft 18.30 H. Jerusalim - Lukoil 19.00 P. Karšijaka - Igokea GRUPA F 17.30 Ankara - Himik 17.40 N. Novgorod - Fehervar GRUPA G 18.00 Makabi Haifa - Uniks Kazanj GRUPA H 18.00 Panionios - Radnički 19.00 Bešiktaš - Spartak SP 19.00 Nilan - Neptunas

DA LI STE ZNALI Da su Budućnost i PAOK odigrali dva meča u Evroligi u sezoni 2000-2001. Naš tim je u Morači slavio 83:71, ali su se Grci kasnije revanširali u svom dvorištu 89:72. U tim zlatnim godinama Budućnost je u grupi C Evrolige, koju su činili Barselona, PAOK, Verona, London Tauers i Opel Skajlajners, izborila TOP 16 fazu gdje je eliminisana od Real Madrida.

Nedjelju dana navijači Boke Juniors slavili su epsku pobjedu protiv “omraženog” Rivera na “El Monumentalu” (gdje im je bilo zabranjeno prisustvo na tribinama), šou nastavili i ovog vikenda na utakmici sa Rozarijom (meč na Bombonjeri prekinut i zbog vatrometa), njihov tim imao vođstvo protiv Sentrala (strijelac u 13. minutu ponovo bio Emanuel Giljoti), a onda šok... Kad već nije uspio jedan bivši Riverov igrač da utiša “Bombonjeru”, Karlos “El Ćino” Luna, jeste onaj koji ga je zamijenio dvadesetak minuta prije kraja. Nekadašnji idol navijača River Plate Sebastijan Abreu, čuveni urugvajski “El Loko” (ludak), pogodio je u 90. minutu i utišao uzavrelu “Bombonjeru”, “osvetio” svoj River - 1:1. Rezultat koji je žestoko usporio “zlatno-plave” u jurnjavi za liderom i šampionom Njuelsom... “Čuo sam dosta uvredljivih riječi na moj račun sa tribina, vjerovatno me navijači Boke još uvijek doživljavaju kao velikog neprijatelja”, rekao je Abreu nakon meča. “Mislim da smo zaslužili remi, možda i više, jer smo u drugom poluvremenu igrali na sve ili ništa”.

● NJUELS PREGAZIO I “LOS MILLONARIOSE” Šampion se ne zaustavlja! U još jednom obračunu Buenos Ajresa i Rozarija, slavili su momci iz grada (i prvog kluba) Lionela Mesija - Njuels Old Bojs je, golom Viktora Lopeza u 77. minutu, sredio River Platu - 1:0. Za ostanak na vrhu Torneo Inisijala. “Nedostajali su nam pojedini veoma važni igrači, ali i na ovom meču smo pokazali od čega smo pravljeni”, riječi su Markosa Kaseresa, defanzivca “matoraca”.

● CRNO BIJELI BELO HORIZONTE Veliki (gradski) derbi igrao se u Brazilu - lider i vjerovatno budući šampion Kruzeiro iz Belo Horizontea gostovao je lokalnom rivalu, aktuelnom šampionu Južne Amerike - Atletiko Mineiru. Nakon 90. minuta paklene borbe slavili su domaći “crno-bijeli” pijevci (koji i dalje igraju bez povrijeđenog čarobnjaka Ronaldinja), golom Fernandinja četiri minuta prije kraja meča - 1:0. Na deset kola do kraja prvenstva Atletiko ima 11 bodova manje od Kruzeira. K.B.

1. Njuels

17:7

1. Kruzeiro

58:24

2. Arsenal

13:5

2. Botafogo

42:32

3. S. Lorenco

16:9

3. Gremio